Archive | Sorte grožđa/Grape varieties RSS for this section

SVIJET u ČAŠI Kronika – 05.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

KROZ /THROUGH

 

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

Beilstein, Cochem-Zell Bezirk, Mosel region, Rheinland-Pfalz, Njemačka: Teško je reći po čemu je njemačka regija Mosel glasovita – po vinima ili ljepotama krajolika. U to o jedinstvenom pejsažu moguće je uvjeriti se odmah ovdje! Vinogradi u tome dijelu Njemačke uz rijeku Moselu spuštaju se dosta strmo s većih visina sve do obala. Beilstein je krasan primjer piktoresknosti vinogradarskog područja. Malo selo a bogato s očuvanim starim građevinama pokazuje posjetitelju detalje iz srednjeg vijeka, iz doba gotike i vremena baroka. Brdo okomito odozgor prema dolje presijecaju vinogradski redovi, a vrhom brda dominiraju toranj i drugi ostaci nekad zacijelo raskošnog dvorca (Wikipedia)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

OIV – izvještaj 2020: VINO u ZNAKU CORONE – FRANCUZI i DALJE IZVOZE NAJUNOSNIJE ⦁ Hrvatski vinari o krizi u krizi: DAVOR ZDJELAREVIĆ – SPASA NEMA! ⦁ Legenda slavi: IVAN ENJINGI – 80! ⦁ Buđenje, prema (skorašnjem?) oporavku: TURIZAM 2020, IPAK, IMA ŠANSU?! ⦁ Marketing vina u Hrvata: NA JEDNU REČENICU 400 REAKCIJA! ⦁ Život id dalje: ocjenjivanja 2020 pod kapom Bakha: MUNDUS VINI, CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES, SYRAH du MONDE, MUVINA…⦁ Lijepo u sumornome: A TEK KAD, SAD, OL ISTRIA ZARAZI SVIJET!… ⦁ A little rest from covid19: GREAT MEMORIES of BAROLO and BARBARESCO ⦁ Porin & Wine: OD DNEVNIKA JEDNE LJUBAVI PREKO GUBEC-BEGA do CRO-GLAZBENOG OSCARA & POPOV USPJEŠAN POVRATAK PRVOJ LJUBAVI

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 05.2020 – BUYING GUIDE

__________________________

OIV: svjetska vinska scena – izvještaj 2020:

U ZNAKU CORONE – FRANCUZI i DALJE IZVOZE NAJUNOSNIJE

            Kako je uobičajeno svakog proljeća, tako je bilo i sada, 2020., ovaj put međutim u vrijeme punog naleta corona-virusa: glavni direktor svjetske organizacije za vinovu lozu i vino OIV održao je praktički na prijelazu iz travnja u svibanj u sjedištu spomenutoga tijela u Parizu konferenciju za novinare da bi predstavio najnovije stanje u globalnom vinogradarstvu i vinarstvu. S obzirom na specifične okolnosti, po prvi put pressica je održana on line, a priključilo joj se oko 3000 osoba iz različitih krajeva svijeta. Aktualni glavni direktor OIV-a Pau Roca iznio je svježe podatke o ukupnoj površini vinograda u svijetu, o najnovijoj produkciji vina na planetu, o potrošnji, svjetskoj trgovinskoj razmjeni u sektoru vina, a i, logično, osvrnuo se kratko na ofenzivu covida19 i na moguće posljedice pandemije na vinogradarsko-vinarski sektor.

                Pau Roca podastro je podatke odnosno procjene podataka vezano uz 2019. godinu, obrađeni materijal te potpune i točne informacije za 2019. najvjerojatnije će se dati na jednoj od sljedećih press konferencija u drugome dijelu godine, dakle na jesen.

Procjena je da sada na svijetu imamo ukupno 7,4 milijuna hektara zasađenih vinovom lozom. Od 2016. na ovamo situacija s ukupnim hektarima uglavnom je stabilna, rečeno je.

Što se tiče ukupne svjetske proizvodnje vina, ona se kreće oko 260 milijuna hektolitara, a to je priličan pad u odnosu na količinski povijesno vrlo izdašnu 2018.

            Potrošnja vina u 2019. procijenjena je na 244 milijuna hl, što je pak jedan posto više nego što je registrirano u 2018.

                Svjetski izvoz vina u 2019. povećao se u odnosu na 2018. i u količini i po cjenovnoj vrijednosti kapljice. Izvezeno je 105,8 miijuna hektolitara, što predstavlja rast od 1,7 posto, a vrijednost izvezenoga vina je 31,8 milijardi eura, što je povećanje za 0,9 posto.

Prve procjene glede berbe 2020. koja je u ovo vrijeme na južnoj hemisferi: očekuje se manja proizvodnja, osim u Južnoj Africi i Urugvaju.

Glavni direktor OIV-a Pau Roca podnosi na pressici najnoviji izvještaj o globanom stanju u vinogradarstvu i vinarstvu

            VINOGRADI – Od ukupnih globalnih 7,4 milijuna ha, u Europskoj Uniji je 3,2 milijuna hektara vinograda i to područje na Starom kontinentu na spomenutoj je razini već pet uzastopnih godina, dakle pokazuje visoku stabilnost.

Unutar EU i dalje najviše vinograda966.000 ha – ima Španjolska, ona prednjači i u svjetskim razmjerima. Na drugom je mjestu u EU Francuska, sa 794.000 ha, slijedi Italija sa 708.000 ha. Stanovito povećanje površine zasađene lozom sada bilježe upravo Francuska i Italija, međutim Španjolska, koja je prva po ukupnoj vinogradskoj površini, pokazala je blagi pad u odnosu na 2018. Portugal je na 195.000 ha, Bugarska ima 67.000 ha, Mađarska 69.000 ha, a Austrija 48.000 ha.

Na azjskom istoku nakon 10 godina značajne ekspanzije rast površine vinograda usporen je. Kina, sada sa 855.000 ha, nakon Španjolske druga je zemlja u svijetu po ukupnoj veličini vinograda.

Što se tiče SAD, od 2014. površina pod vinogradima tamo se stalno pomalo smanjuje i 2019. pokazuje 408.000 hektara. I u Južnoj Americi u 2019. je nešto manje vinograda nego što ih je bilo 2018. Jedina iznimka je Perù, gdje je u 2019. u odnosu na 2018. zabilježeno povećanje od 7100 ha, tako da se ta zemlja sada diči s 48.000 ha. Južna Afrika ostala je u odnosu na 2018. stabilna – na 128.000 ha. Australija što se površine vinograda – ima 146.000 ha – također pokazuje stabilnost, a Novi Zeland u plusu je 1,6 posto i sada trsje njeguje na 39.000 ha.

Svjetska PRODUKCIJA vina 2019. (bez sokova i moštova) bit će, čini se, između 259 i 260 milijuna hl, uglavnom negdje oko 11,5 posto manja od one u 2018. I, to, kao da je nekakav povratak prema višegodišnjem prosjeku. Po količinama, Italija prednjači na listi, s nekih 47,5 milijuna hl, Francuska je druga s 42,1 milijun hl, Španjolska treća s 33,5 milijuna hl. Te tri zemlje pokrivaju ukupno više od 40 posto globalne produkcije Bakhova nektara.

Unutar EU dvocifreno smanjenje proizvodnje u 2019. u postocima u odnosu na 2018. pokazuju Mađarska (-34%), koja iz 2019. računa na 2,4 milijuna hl, Njemačka s aktualnih oko devet milijuna hl (-12 %), Austrija s 2,5 milijuna hl (-10%), a u padu ali s manjim postocima su Grčka s 1,9 milijuna hl (-8%), Rumunjska sa 5 milijuna hl (-4 %). Jedina zemlja u EU koja u 2019. ima rast proizvodnje je Portugal, sa 6,7 milijuna hl, (+10%)

Vremenske prilike bile su u 2019. dosta povoljne u Rusiji, i u toj zemlji očekuje se od lanjske berbe produkcija od 4,6 milijuna hl što je povećanje od sedam posto u odnosu na 2018, ukrajinski pak rast je šest posto (2,1 milijun hl). U Moldaviji je rod bio slabiji – očekuje se 1,5 milijuna hl, a to je 23 posto manje nego u 2018.

Kinezi su 2019. završili s proizvodnjom od nekih 8,3 milijuna hl vina, što je 10 posto manje nego što je bilo 2018.

Proizvodnja u Sjevernoj Americi: SAD će iz 2019 moći ponuditi 24,4 milijuna hl vina, što je dva posto manje nego u 2018. Manja produkcije dosta se pripisuje i nedaćama što si ih izazvali jaki požari u Kaliforniji.

U cijeloj Južnoj Americi u 2019. slabiji je bio rod u odnosu na 2018. Argentina je proizvela 13 milijuna hl vina a Čile 12 milijuna hl, Brazil je na dva milijuna hektolitara.

U Južnoj Africi proizvodnja je dosegnula 9,7 milijuna hl, što je tri posto više od produkcije u 2018, ali još dosta manje od proizvodnje iz razdoblja prije nego li što su tu zemlju (2016, 2017, 2018) pogodile jake suše.

Australija već drugu godinu zaredom ima pad u proizvodnji: u 2019. izaći bi trebala s oko 12 milijuna hl vina, što je šest posto manje nego što je zabolježeno u 2018. Novi Zeland od berbe 2019. imat će oko tri milijuna hl vina.

Stanje na MEĐUNARODNOM TRŽIŠTU VINOM ogleda se u ukupnoj prodaji vina i u ukupnoj svoti novaca ostvarenima kroz izvoze plemenite kapljice svih zemalja. Za 2019. bi se moglo reći da je pokazala bolje rezultate od 2018. i u količini ukupno izvezenog vina a riječ je o 105.8 milijuna hektolitara (+1,7 % u odnosu na 2018.) i u realiziranoj novčanoj vrijednosti od tog izvoza, radi se o 31,8 milijardi eura (0,9%).

Značajno povećanje izvoza zamjetno je kod Italije (+2 milijuna hl), Španjolske (+1,3 milijuna hl), Kanade (+ 0,4 milijuna hl) i Čilea (+ 3 milijuna hl). Međutim pad izvoza bilježe Australija (- 1,1 milijun hl), Južna Afrika (- 1,0 milijun hl), Ukrajina (- 0,4 milijuna hl), Mađarska (- 0,3 milijuna hl).

U međunarodnoj trgovini vinom u 2019. su, eto, u kontestu količine domnirale tri zemlje – Italija, Španjolska i Francuska. Te tri zemlje ukupno su SAME u 2019. izvezle 57,1 milijun hl vina, što će reći oko 54 posto svjetskog izvoza.

Što se tiče pak novčane vrijednosti izvoza, u 2019. se pokazalo da se nastavio 2010. započeti trend rasta. U 2019. Francuska je i dalje na prvom mjestu rang- liste najuspješnijih izvoznica vina glede ostvarene novčane vrijednosti. Francuzi su lani realizirali 9,8 milijardi eura, u odnosu na 2018 poboljšali su svoj vinski izvoz za 425 milijuna eura. Italija je na drugom mjestu, s povećanjem od 211 milijuna eura, a Novi Zeland na trećem sa 84 milijuna eura povećanja. Najslabije rezultate od izvoza u novčanoj su vrijednosti u 2019. ostvarili Španjolska (-234 milijuna eura) i Južna Afrika (- 73 milijuna €).

U 2019. najveći svjetski uvoznici vina bili su Njemačka (14,6 milijuna hl), Ujedinjena Kraljevina i SAD. Te tri zemlje zajedno uvezle su 40,4 milijuna hl vina, što bi bilo oko 38 posto od ukupnog svjetskog uvoza Bakhova nektara. Novčana vrijednost tog uvoza je 38 posto od svote ostvarene od ukupnog uvoza, a taj iznosi oko 11,9 milijardi eura.

Već treću godinu zaredom Kina pokazuje osjetan pad uvoza vina. U 2018. on je bio 11 posto manji nego prijašnje godine, a u 2019 uslijedio je daljnji pad za 6,1 milijun hl. Što se tiče novčane vrjednosti uvoza, on je u odnosu na 2018. slabiji za 9,7 posto. Međutim u uzlaznoj liniji što se tiče ukupnog uvoza vina u Kinu su pjenušci, koji su od svih uvezenih vina u Kinu imali najbolju prođu kako u količinskom smislu (+8 %) tako i u novčanom pogledu (+8 %)

                COVID19 i vinski sektor: glavni direktor OIV-a Pau Roca rekao je da u ovome trenutku kad pandemija još traje OIV-u dostupni podaci i relevantne informacije o tome kako se covid19 odražava na vinski sektor nisu dovoljni da bi se moglo predvidjeti što će corona-virus značiti za segment vina u neko novije vrijeme pa i u konačnici. Međutim sigurno je, istaknuo je Roca, da će otežavanje transporta, distribucije pa zatvaranje ugostiteljskih objekata kao i problem s turizmom, a što sve bitno ugrožava potrošnju, ostaviti dubokog traga. Mnoge vinarije mogle bi imati ne samo velike probleme u poslovanju nego im prijeti i zatvaranje. Što se tiče međunarodne trgovine vinom, zemlje s gospodarstvom u recesiji, naravno, nisu obećavajuća tržišta, a s druge strane gospodarski snažne i stabilne zemlje te zemlje koje slove kao najveći potrošači najjače su zahvaćene pandemijom, pa ni to ne ide u prilog optimizmu da bi se stvari mogle uskoro jače promijeniti nabolje. Međunarodna trgovina (i) vinom mogla bi dobiti početni zamah s poboljšanjem epidemiološke situacije i s oporavkom gospodarstva, no iluzornime se čini očekivati da se to može ostvariti u nekom skorom vremenu – kazao je Pau Roca.

OIV je, konkretno, objavio da bi se zbog krize izazvane corona-virusom obujam prodaje vina mogao smanjiti za 35 posto a prihodi vinara u EU mogli bi se smanjiti i za 50 posto. Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula uputio je Europskoj komisiji pitanje o planiranim mjerama za zaštitu proizvodnje i zaposlenih u vinarskom sektoru, koji u Europskoj Uniji zapošljava više od 200.000 ljudi. Picula je istaknuo kako je zbog negativnog utjecaja krize pandemije covid19 vinska industrija pod snažnim pritiskom i da zahtijeva podršku. Zbog zatvaranja glavnih kanala prodaje, poput restorana, hotela i drugih ugostiteljskih objekata, te općenito prestanka turističkih aktivnosti i hrvatska vinska industrija trpi snažne gubitke prodaje i izvoza vina od početka izbijanja krize.

Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu

Nažalost, nepovoljne okolnosti za sektor nisu kratkoročne, te neće prestati popuštanjem restrikcija, jer se očekuje i daljnji pad prihoda zbog mjera tzv. socijalnog distanciranja te nadolazeće ekonomske krize koja će rezultirati smanjenom potrošnjom, rekao je Picula. Piculina konkretna pitanja Komisiji su planira li izaći s ciljanim mjerama podrške vinskoj industriji, te u kojem obliku Europska komisija planira strategiju oporavka za sektore gospodarstva što će biti posebno pogođeni mjerama tzv. socijalnog distanciranja i drugih ograničenja. Picula je upitao i koliko je EK svjesna šireg konteksta u kojem bi neprodane zalihe mogle dovesti do značajnog smanjenja cijena i uzrokovati dodatne poremećaje na tržištu vina.

Ured zastupnika Tonina Picule u Zagrebu obećao je da će hrvatsku javnost obavijestiti o odgovoru Komisije čim od EU dobije povratnu informaciju. Zasad mi obavijest o odgovoru EU-a Toninu Piculi nije stigla.

Kad smo već u inozemstvu, evo, vezano uz corona-situaciju i vino, još i vijesti o namjeri koju je najavila američka tvrtka Nakedwines.com s ciljem da, kako je objašnjeno, pomogne vinarima najpogođenijim covidom19.

Nakedwines.com najveća je online wine business kompanija u SAD, inače osnovana 2008. godine u Ujedinjenoj Kraljevini (osnivač: Rowan Gormley). U svom portfelju koji je vidljiv na njenim web-stranicama nudi više od 1000 različitih vina. Izravno i vrlo aktivno posluje s oko 500.000 kupaca u SAD, Ujedinjenoj Kraljevini i Australiji. Ovih dana tvrtka je pustila vijest da je utemeljila fond od pet milijuna američkih dolara za pomoć samostanim, individualnim proizvođačima vina što su jače pogođeni nevoljama izazvanim pandemijom corona-virusom. Izvršni upravitelj Nakedwinesa Nick Devlin izjavio je kako su brojni individualni proizvođači vina u gadnoj nevolji jer uglavnom ne posluju s velikim trgovačkim lancima nego uglavnom s grupacijom znanom nam pod nazivom HoReCa a baš hoteli, restorani i kafići kao ti kanali finalne prodaje vina potrošaču bili su posljednjih mjeseci zatvoreni po cijelome svijetu, negdje su još i sada, tako da na plasman jedva da mogu računati vinari koji svoje proizvode ne prodaju preko velikih trgovačkih lanaca, inače svjesnih vlastite snage na tržištu i znanih po tome da u pregovorima s ponuđačem vinara nastoje maksimalno iscijediti, skinuti mu gaće što se popularno veli.

Nick Devlin objašnjava da će se fond iskoristiti za kupnju vina samostalnih vinara koja bi u normalnoim okolnostima bila prodana izravno ugostiteljskim objektima i objektima za maloprodaju hrane i pića. Kupljena vina potom će se prodati na tržištima SAD, UK-a i Australije, Devlin spominje i mogućnost da kroz tu operaciju samostalni vinari dobiju nove poslovne kontakte i partnere za, kasnije kad kriza prođe, izravan plasman vina u spomenute zemlje.

Iz nekih poslovnih krugova u SAD vezanih i uz vino dolaze međutim primjedbe da se iza lijepo upakiranog PR-a koji govori o pomoći zapravo krije stanovito predatorstvo, i upozravaju se vinari da u pregovorima s Nakedwinesom budu vrlo oprezni…♣

            PROTIV COVIDA19 …    GRAN CORONICA GRAN TERAN!            

Hrvatski vinari o krizi u krizi

DAVOR ZDJELAREVIĆ: SPASA NEMA!

            O corona-krizi oglasio se veteran hrvatske vinske scene Davor Zdjelarević. U svijet plemenite kapljice kao proizvođač krenuo je u ono neko vrijeme kad je startalo, kako se to tada nazivalo, zlatno doba domaćeg vinarstva. Od prvih trenutaka svojega stupanja na Bakhovu pozornicu bio je vrlo istaknut i zapažen. Da podsjetim: stasao je skupa s proizvođačima koje pamtimo kao prve istinske cro-vinske zvijezde – Ivanom Enjingijem, Vladom Krauthakerom, Antonom Katunarom, te Zlatanom Plenkovićem i Ivom Skaramučom kojih, iako su zauvijek ostali s nama, na žalost već neko vrijeme nema više prisutnih i osobno. S njima je činio znani sekstet Vinoline, poslovnu udrugu osnovanu s ciljem boljeg plasmana vina svih članova. Već tada se vidjelo koliko Zdjelarević ima smisla za marketing. Danas je Zdjela, nakon što je dugo godina bio vinogradar, vinar i, sa suprugom Višnjom, hotelijer i ugostitelj u Brodskom Stupniku, vinar bez vinograda i podruma ali s priličnom i raznolikom proizvodnjom plemenite kapljice na principu tzv. difuznih vinarija, što znači da pronalazi vinogradare/vinare koji su s njim voljni surađivati na način da im nakon obilaska vinograda i podruma te dakako kušanja mladih vina u podrumu on predloži otkup određene količine vina koja poslije bilo po sortama pojedinačno bilo po – ovisno o njegovu afinitetu napravljenim – mješavinama sorata, finalizira po svome, napuni u boce i etiketira te plasira pod markom ZFV odnosno ZFW (Zdjelarević Fina Vina/Zdjelarević Fine Wines). Krajem prošle godine u zagrebačkom hotelu International uredio je lijepu vinoteku Vinoretum.

Davor Zdjelarević, ZFW i Vinoretum: Spasa nema! (Julio Frangen)

Nedavno se Zdjela sa svojom opservacijom o aktualnoj situaciji, dakako, vezano uz vino, otvorio prof. Mariji Vukelić, koja se u posljednjim godinama istaknula kao organizatorica raznih događanja gdje se promoviraju vino i hrana, a koja se okušala i u novinarstvu. Pa, evo što kaže Davor Zdjelarević:

– Uvažavajući ovu korona koreografiju kao usud koji poražavajuće vrijeđa ljudsku inteligenciju, ne možemo se oteti dojmu velike moći režisera te socijalno-gospodarske eksperimentalne igrarije i tragikomedije (Big Brother). I, da nije istinito, bilo bi smiješno, ali sada više nije. Što su u svemu tome jedan običan banalni život, jedna nacija, jedan kontinent, jedan planet to je dragom Bogu svejedno. Režiseri su, naočigled svima nama nemoćnima, upravo u procesu realizacije poslovnog plana, a u njihovu je filmu cijela svjetska populacija u ulozi beznačajnih statista. Gdje je vino u svemu tome? Nema ga u ovom filmu.

– Ovaj mali uvod samo je izraz mojih općih pogleda na stvar, no realnost je još puno, puno gora. Sačuvaj nas Bože svih istina kojima sada trebamo pogledati u oči. U sukcesiji bivše Juge, stara i novovalna oligarhija pokradoše i protrajbaše sve što se moglo. Jugo dinare odabrani odvezoše u Bosnu za osobnu korist; tvornice privatizirali i uništili samo za nekretninsku korist. Pod krinkom boljitka stigli su nam demokracija na nosačima aviona i banke iz susjedstva, koje uz domaće izdajnike i sluge dodatno opljačkaše građane. Ostadoše nam samo more, prazni apartmančići…  i hrpa ionako besposlene birokracije i povlaštenih parazita. Nažalost, nama poduzetnicima ne mogu više pomoći ni Franjo Tahi i Matija Gubec zajedno, prekasno je. Spasa nema, pseudo pandemija ukrala nam je i to malo demokracije, turizam odapeo u sekundi, tvornica više nemamo, a podrumi puni vina.

Ima li rješenja za predstojeći vinski potop? E, pa nema!

– Sve ono dobro što se dogodilo u novovalnoj reinkarnaciji hrvatskog vinarstva u kojoj sam kao pionir i osobno sudjelovao, ovom situacijom dovedeno je do borbe za golo preživljavanje, pa tko preživi, pričat će. Podrumi su puni vina, domaće tržište je u potpunosti zamrlo, dok je opći standard u brutalnom padu. Svjetsko tržište, na kojem ionako zbog raznih objektivnih razloga mi kao mali nikada nismo participirali pa i nećemo ozbiljno participirati, i sâmo je sada zakoračilo u dugoročnu globalnu krizu. Zaključak je bolan,  ali jasan, slijedi nam nikad neizvjesnija budućnost!!! Kao što se iz starih knjiga zna, jedino objektivno u ovom trenutku bit će jedinstvena zajednička odluka o subvencioniranom državnom/europskom otkupu vina, po nominalnim proizvodnim cijenama uz tzv. prisilnu kriznu destilaciju. Alkohol će se usmjeriti u farmaceutsku industriju i to je to, to je moja prognoza i jedino realno prihvatljivo rješenje. Sve Vas voli vaš vinski mag Zdjela, i želim Vam da preživite! (foto: Julio Frangen) ♣

LEGENDA SLAVI: IVAN ENJINGI – 80!

Vrijeme covida19 odnosno corona-virusa. Samoizolacija, ali ne i, samo, izolacija.

Protagonist je glasoviti Kutjevčanin Ivan Enjingi, predvodnik poslijeratnog hrvatskog vinogradarstva i vinarstva, koji je sada, sredinom svibnja, slijedeći svoj dugogodišnji svakodnevni životni ritam, dočekao, dojam je: u prvorazrednoj formi, 80. rođendan! I za dar zavrijedio biografsku knjigu za koju se kao autor pobrinuo osječki vinski pisac Željko Garmaz. U ovo krizno vrijeme tema koja također razvedrava: Enjingijevo VENJE 2010!

                Venje 2010! Zahvaljujući Vrutku, a vrutak je izvor, na izvoru sam. Izvoru zdravlja, jer riječ je ovdje o eko-proizvodu, i generatoru odličnog raspoloženja. Visoka užitnost i korisno u psihičko/psihološkom smislu, pogotovu kad se, kako se činilo, da će se ova koma protegnuti do u nedogled, i kad se dan provodi(o) unutar vlastita četiri zida.

– Vinograd Venje posadio sam 1997., nakon puno godina muka oko otkupa zemlje. Bilo je tamo parcela manjih od 100 četvornih metara, i s njihovim vlasnicima je trebalo dugo pregovarati kao i s onima koji su imali po nekoliko hektara. Nakon što sam sebi osigurao određenu površinu krenuo sam u čišćenje gornjeg sloja od korova i trnja, ravnao sam teren skidajući negdje 10 a negdje i po 15 metara zemlje, spremao tanak humusni sloj pa ga poslije vraćao…

Ivan Enjingi, uz velike cisterne s Venjem u svom podrumu u Hrnjevcu. Enjingi inače uzgaja i goveda angus, na to se odlučio prvenstveno radi dobivanja prirodnog gnojiva za vinograd, a onda je počeo i prodavati meso, koje isporučuje Vrutku

Gizdavi (s pravom!) svečar Ivan Enjingi pokazuje naslovnicu knjige

Tako naš znani vinogradar/vinar Ivan Enjingi, s trsjem u Kutjevačkom vinogorju, počinje, kao da je posve neopterećen covidom19, priču o nastanku Venja, velikog hrvatskog vina koje je 2004. na ocjenjivanju britanskog časopisa Decanter osvojilo titulu svjetskog prvaka u kategoriji bijelih vina s maloprodajnom cijenom nižom od 10 funta. Posadio je bio, Enjingi, na Venju pet odličnih sorata – Pinot sivi, Traminac i Rizling rajnski su veliki trio Alsacea, ostale dvije sorte u društvu su Sauvignon i Graševina. Već sljedeće godine, u prvoj berbi, Enjingi je sa svakom od sorata napunio po nekoliko bačvica. Nije te, 1998., bilo dovoljno vina u posudama za baš svaki od pet kultivara u potpunosti, pa je Enjingi sve, kao što se to nekad radilo, pomiješao zajedno u veliki tank, i nakon određenog vremena – probao.

… a potom je, u elegantnom izdanju, u odličnoj formi zapjevao i s tamburašima

 – Mješavina je bila grozna na prvom kušanju. Mislio sam sve baciti, no kako je bilo mjesta u podrumu vino je ostalo. Nekoliko mjeseci kasnije počelo je iskazivati kvalitetu, a na svakom sljedećem kušanju bilo je bolje. Vidjelo se da bi od njega ipak moglo nešto biti – prisjeća se Enjingi, 80-godišnjak koji je to svoje iskustvo nedavno podijelio s vinskim novinarom Ivom Kozarčaninom iz časopisa 24sata, koji je svojim prilogom sudjelovao u stvaranju spomenute knjige.

Na degustaciji rajnskog rizlinga i traminca kod vrlo cijenjenog, također prirodnog, alzaškog proizvođača Marca Kreydenweissa (suhiucasi)

Prisjećam se i ja tog nekadašnjeg, davnog trenutka kad smo zajedno kušali vina s Venja u Enjingijevu podrumu, ja sam srećom na red stigao onda kad je vino bilo u i te kako dobrome stadiju. Tada mi je Ivan, onda kao i velika većina hrvatskih vinara opterećen time da vino mora nositi naziv sorte, rekao da ne zna kako da nazove tu mješavinu sorata, i ja sam mu, nakon mojih već stečenih međunarodnih vinskih iskustava po Italiji, Francuskoj, Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj gdje sam uočio koliko se baš pri označavanju vina pogotovu onih ekstra kakvoće i osebujnosti rabe lokalni topografski izrazi odnosno nazivi baš vinograda, pogotovu nazivi posebno dobrih vinogradskih položaja, predložio da vino nazove po poziciji Venje gdje su i eto bile i posađene sve navedene za ovu kupažu korištene sorte. Uz to što je za vino izniman geografski pojam, Venje je, kao riječ, kratko, jasno, lako se izgovara i na stranom jeziku, i drago mi je što ga je Enjingi prihvatio kao univerzalno i najlogičnije, najkorisnije i marketinški bitno rješenje ne samo za to vino nego i za cijeli kutjevački kraj.

Javio se Enjingiju u ono neko prijašnje doba i Ivo Ivaniš, vinski konzultant i publicist iz dubrovačkog kraja, kojega su iz Decantera bili zamolili da za njihovo globalno ocjenjivanje osigura neke uzorke iz Hrvatske. Mnogi su naši vinari tada odbili prjedlog, a Enjingi je poslao vina, i s graševinom kasne berbe 2002. osvojio titulu regionalnog šampiona, a tada sasvim novo vino, Venje kasne berbe 1998., postalo je svjetskim prvakom u svojoj kategoriji! Počast kapljici koja je ušla u hrvatsku vinsku povijest odana je na 11. međunarodnom festivalu Zagreb Vino.com u zagrebačkoj Esplanadi, na radionici na kojoj su okupljene sve berbe velikog hrvatskog vina, među njima i neke koje nisu na tržištu, kaže novinar Ivo Kozačanin.

Piće dobrodošlice za 45 sudionika koji su se nagurali u prostoriju predviđenu za 30 bila je Graševina kasne berbe 2002., a potom je potočen sjajni svjetski prvak. Slijedile su berbe 2002. i 2003., pa 2004. iz polubutelje (0,375 l) jer je u buteljama više nije bilo u Enjingijevoj arhivi. Potom su poslužene 2007. i 2008. Stigla je i 2010. Enjingi kaže da ga najviše podsjeća na šampionsku 1998., koju smo ponovili na kušanju pa ih usporedili te pokušali predvidjeti kako će 2010. izgledati 2028. kad napuni 18 godina. I tad je poslužena berba 2006. Za to vino Enjingi govori kako je najbolje od svih koja je dosad napravio. Povremeno se iz cisterne napuni mala serija boca da bi se probalo.

Villanyju, s mađarskom vinskom legendom Edeom Tiffanom (suhiucasi)

Enjingi se bio odlučio za drukčiji pristup od uobičajenoga vezano uz odležana vina: formiranu kapljicu držati u punoj cisterni s plutajućim poklopcem i puniti je u butelje po potrebi tj. vezano uz narudžbe. To je drukčiji postupak od onoga uobičajenog u mnogim ponajbljim svjetskim podrumima, koji vino, kad smatraju da je dovoljno dozrelo u velikome kontejneru napune u butelju i radije se, smatrajući da je tako bolje, opredjeljuju da kapljica poslije koliko treba odnosno koliko dugo se dogodi odležava u boci.

Ima određenih primjera u svijetu da se vinari odluče dugo držati vino u velikom spremniku pa ga onda napuniti i preporučiti ga kao spremnoga za puni užitak, međutim nekako većina ipak igra na ono što misli da je za kapljicu sigurnija karta, a to je da vino u optimalnom trenutku, tek nakon koju godinu provedenu u masi, napuni u butelju pa onda butelje ostavi koliko treba na održavanju i daljnjem razvoju. Među pobornicima najprije dugog zrenja i odležavanja u velikom spremniku pa onda punjenja i nuđenja potrošaču je glasoviti biodinamični Nicolaihof iz austrijskog Wachaua… Razlika u pristupima je u tome što rasno vino koje se ranije napuni u bocu zahtijeva, da bi dostiglo špicu, duže počivanje u boci, a vino koje se kako treba dugo čuva u velikoj posudi pa onda napuni na stol može na konzumaciju relativno ubrzo po punjenju, ne čekajući još dosta vremena u boci. O vinu Venje 2010 u rubrici Potrošački putokaz na kraju Kronike) ♣

Buđenje, prema (skorašnjem?) oporavku

TURIZAM 2020, IPAK, IMA ŠANSU!

            Covid19/Corona, koji su u Zagrebu saveznika u uništavanju našli u potresu, gotovo sve što se dalo umrtvili su u roku od nekoliko mjeseci. Neprocjenjivi danak oteli su kroz uzete živote doslovno, ali i kroz, onima poštedjelima od najgorega, oduzeto normalno življenje (ne samo u fizičkom nego i u psihičkom smislu). Mjere samoizolacije, obvezne izolaciju i karantenu, zatvorene trgovine i ugostiteljske objekte, škole, muzeje, stadione, koncertne dvorane, zabrane kretanja, turizam, koji nam je najvažnija gospodarska grana i stvara 20 posto ukupnog brutto nacionalnog proizvoda, zamrznut, činilo se – posve zbrisan za ovu godinu, gospodarstvo na koljenima…

Srećom, puno je snalažljivih pojedinaca koji su u vrijeme najjačih ograničenja našli načina da virtualnim svijetom preko Interneta dobrim dijelom zamijene stvarni život te tako življenje unutar četiri zida učine podnošljivijime. Kulturni, edukativni, eno-gastro te zabavni i duhoviti (tipa skrivene kamere) sadržaji… Nastupima preko društvenih mreža pokušalo se održati, koliko je bilo moguće, i stanovite poslovne aktivnosti. Činilo se da to maltene neizdrživo stanje u jeku borbe protiv podmuklog nevidljivog neprijatelja neće nikad prestati, ali disciplinirano pridržavanje uputa Stožera na čelu s epidemiolozima, kao i stanovito strpljenje, isplatili su nam se, epidemiološka situacija razvijala se do povoljne slike, i brojna ograničenja upravo su povučena, trgovine i ugostiteljski objekti proradili su, kulturne institucije otvorene, kretanje liberalizirano, buđenje je počelo a s njime porasle su nade u (skorašnji) barem koliko-toliko relevantni oporavak

Tomislav Bolfan krenuo je u akciju plasmana svojih vina putem društvenih mreža. Plešivičanci Drago i Dubravka Kurtalj na ponovnom otvorenju njihove kušaonice u središtu Zagreba: najprije dezinfekcija ruku dezinficijensom (raskužiteljem), a onda dezinfekcija grla i užitak Kurtaljevim pjenušcem dobrodošlice DRI

Marketinški pojačano aktivan on line postao je vinar Tomislav Bolfan, a i sommelier Siniša Lasan, najednom bez posla u uglednom dubrovačkom restoranu, te prof. Marija Vukelić okrenuli se značajnije u obraćanju javnosti također preko društvenih mreža. Lasan se dosjetio iz vlastita doma i pred kamerom svojega mobitela krenuti na Internetu s Vinskom karantenom, kroz koju prezentira kapljicu raznih hrvatskih proizvođača, pothvat je zaživio, do kraja svibnja prikazane su 54 emisije kroz koje je, po Lasanovim riječima, prodefiliralo oko 70 vinara. Siniša, inače trostruki državni prvak u sommelijerstvu i aktualni prvak Hrvatske, do daljnjega nastavlja s Vinskim karantenama jednom tjedno, petkom od 18 sati.  Prof. Marija Vukelić, koja na hrvatskoj vinskoj pozornici već duže vrijeme organizira brojne marketinške, ali, uz to, i poučne akcije i događanja, stupila je u suradnju s Davorom Zdjelarevićem koji joj za neke nastupe daje prostor u svojoj vinoteci Vinoretum u zagrebačkom hotelu International. Sada u corona-vremenu dok su javne površine, posebice ugostiteljski objekti(bili) nepristupaćni za događanja, Marija je bila vrlo aktivna bila on-line, upravo i iz Zdjelarevićevog Vinoretuma išla je na kanalu youtubea sa svojom zgodno osmišljenom emisijama iz serije Francuski i vino. Ideja je bila abedednim redom našem pučanstvu prezetirati, podučiti ga u izgovoru i objasniti mu francuske izraze iz domene eno-gastronomije…

Sommelier Siniša Lasan, ovdje na slici s kolegicom Jelenom Šimić Valentić, te prof. Marija Vukelić, na slici s vinarom Davorom Zdjelarevićem, okrenuli su se značajnije u obraćanju javnosti također društvenim mrežama. …(Julio Frangen)

 Vinogradska plaža Vočaki… – Među vinarima koji su se, čini se, poslovno u vladavini Corone solidno snašli članovi su obitelji Kos-Jurišić iz vinorodnog Nespeša kod Svetog Ivana Zelina. Akcija s kojom su krenuli može, s obzirom da smo u kasnom proljeću i da slijede ljeto i rana jesen, biti vrlo atraktivna ne samo u ovom trenutku – kad smo svi kao najednom odvezani i kad zasigurno intimno očekujemo odmah najviše što se može u najkraćem vremenu – nego i u vrijeme kad se okolnosti posve normaliziraju.

Pogled na okolicu iz vinograda Vočaki kod Nespeša i, dolje, pogled iz Vočaka od odozdol na klet Kos-Jurišić na vrhu brda

Plaža Vočaki, u dva nivoa – s ležaljkama i s običnom dekom

Obitelj Kos Jurišić – obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo s 3,5 hektara pod trsjem – zajedno s Turističkom zajednicom Svetog Ivana Zeline u idiličnom prostoru uz svoju klet u vinogradu na vrhu brežuljka Vočaki, vikendom, konkretno petkom, subotom i nedjeljom preko dana, od 12 do 19 sati nudi mogućnost piknika što uključuje boravak u prirodi na čistom zraku, rekreativnu šetnju među vinovom lozom, lješkarenje na ležaljkama ili na prostiraču na balama sijena uz lozu, dakle sunčanje na svojevrsnoj vinogradskoj plaži, uživanje u lijepom pogledu na okolicu, užitak uz finu domaću hranu, voćne sokove i vino vlastite produkcije (izbor čine: kraljevina, sivi pinot, chardonnay, kerner i muškat), posebno za djecu i sadržaje poput tobogana, ljuljački…

Piknik kod Kos-Jurišićevih: slamnati stol, košara Picek, tobogan i ljuljačke, lijepi ambijent. Na slici su Karla i Karlo sa kćerkom Mijom

Đurđica Kos Jurišic_Mario Jurišic_te njihova kćerka Nikolina Jurišić s košarom Picek

Tri su eno-gastro košarice s različitom hranom na izbor te s vinom i domaćim voćnim sokom, tanjuri, pribor za jelo i čaše priloženi su. Jedna je košarica s nazivom Špekec, ona hranom obilato pokriva dvije osobe a stoji 250 kuna, sadrži domaći narezak konkretno sir, šunku, kobasicu i špek, kruh bake Dragice, kao i zapečene štrukle, butelju vina Kos-Jurišić, litru soka od jabuke ili bazge te litru mineralne vode. U košari Picek, cijena koje je, opet za dvije osobe, 360 kn, su pohano pile (picek), krumpir salata, pita od jabuke, kruh bake Dragice, vino Kos-Jurišić 0,75l, po litra domaćeg soka od jabuke ili bazge i mineralna voda. Najskuplja je košarica Pajcek (za dvije osobe: 380,00kn), ona nudi svinjsko pečenje, grah-salatu, zelinsku loparku, kruh bake Dragice, vino Kos-Jurišić 0,75l, te po litru domaćeg sok aod jabuke ili bazge i mineralne vode.

Zainteresirani za Vočaki Beach Picnic moraju se najaviti telefonom ili e-mailom i dogovoriti za termin, broj telefona je 091/511 00 73, a e-mail adresa je: info@vina-kos-jurisic.hr

Turistička zajednica Zagrebačke županije, iz koje naglašavaju kako je sve razvijenija i kvalitetnija vinska scena jedan od glavnih turističkih, ali i gospodarskih aduta Zagrebačke županije, odlučila je snimiti i u javnost preko interneta (https://bit.ly/3dPIby9) pustiti filmić nazvan Nazdravi za bolje sutra – Vinske ceste Zagrebačke županije, u njemu su prikazana četiri vinara, s Plešivice dva – Krešimir Ivančić Griffin te obitelj Šember, te po jedan iz Moslavine – Janko Kezele, i Zeline – Ivana Puhelek. Očekivao sam, s obzirom na akciju Kos-Jurišićevih, u ovome uratku vidjeti i živopisne prizore s piknika s njihova imanja na Vočakima, ali – Piknik na Vočakima nije uvršten u ovu županijsku vinsku turističku razglednicu, inače napravljenu više kao običan oglas sa slikom nego kao iole maštovit i uvjerljiv prikaz krajolika i konkretne ponude kao magneta za dolazak i ugodan kratki eno-gastro boravak u lijepom prirodnom okruženju… (Fotke: Marko Čolić, Dražen Kopač)

Uživajmo hrvatsko, poručuje Dražen Lesica, vlasnik i voditelj restorana Rivica u turističkim Njivicama a koji je s ovim motivom najavio ponovno otvorenje svojeg lokala

Fino & Vino & more… – Impresivan novi početak – S obzirom da su ugostiteljski objekti nedavno u nas ponovno proradili, na licima hotelijera, restoratera, vlasnika kafića i proizvođača pića moguće je sada vidjeti i poneki osmijeh, tà – nešto će se ipak tržiti… Turizam se eto možda ipak ove godine neće posve srušiti kako su se neki pribojavali, eto Slovenci su nam već nahrupili, Česi stižu pomalo i obećavaju nove dolaske… Viđa se, s obzirom na najave. već i poneko čak ozareno lice u redovima onih koji upravljaju domaćim turizmom.

Veselo na otvorenju, uz elitna vina: gosti Ivan, Boris i Vedran s voditeljem bistròa Fino & Vino sommelijerom Krešimirom Šesnićem

Zagrebački bistrò Fino & Vino, znan po finoj domaćoj hrani i zanimljivim kreacijama na tanjuru chefa Darka Kesaka a i po pristupačnim cijenama, startao je, post-coronarno, bogme impresivno: radionicom s doduše malo osoba ali s velikim apetitom, na raspolaganju je bilo podosta butelja visokog do navišeg svjetskog ranga, neke su bile i najvišeg cjenovnog nivoa: Šember Rajnski rizling MMXVII (2017) s dva tjedna maceracije, Bianco Breg 2008 i 2004 pa onda macerirana jantarna Amfora 2011 – sve od slavnog Joška Gravnera, odličan a džepu prihvatljiv Enjingijev Mirisavi traminac 2009 izborne berbe, potom Barolo 2003 Fossati Case Nere riserva 10 Anni La Morra doc od famoznog Roberta Voerzija iz Pijemonta, priču je na kraju balade izvanredno zaokružio pjenušac Classic 2006 brut od obitelji Tomac… Kakva fizička i psihička obrana od zloglasnog virusa!

S radionice prof. Marije Vukelić I Franjo Kolarić o sivom pinotu, a u bistròu Fino & Vino. Predstavljeno je 16 vina

Samo dva dana nakon glamuroznog restarta bistrò Fino & Vino bio je domaćin prezentacije sorte Pinot sivi i vina od nje, kao voditeljica iskazala se zagrebačka profesorica lingvistike Marija Vukelić, koja se pobrinula za lijep izbor sivih pinota za kušanje. Predstavljeno je 16 vina, s time da je degustacija otvorena s prvim hrvatskim pjenušcem od Pinota sivoga (Coletti) a iz proizvodnje jaskanskog vinara Franje Kolarića, koji u novije vrijeme ide jačim koracima prema vrhu i koji je ovdje bio zastupljen s tri svoja uzorka. Pjenušcu su slijedila dva mlada vina – Coletti Pinot Grigio classic 2019 i Bolfan sivi pinot 2019. Prešlo se na talijansko vino, konkretno Pinot grigio delle Venezie 2018, Monte Zovo. U nastavku su stigli slavonski sivi pinoti Juris Pinot grigio i Kalazić Sivi pinot 2018, potom plešivički  Sivi pinot 2018 od Jagunića i Sivac 2017 od Kurtalja. Alzaški stil pokazali su Pinot gris Classic 2016 znane vinske obitelji Hugel, te međimurski Pinot Gris 2016 od Lovreca i đurđevački 2015 od Matočeca. Na kraju je serviran i treći Kolarićev uzorak – dugo macerirani sivac u amfori, napunjen u posebnu keramičku bocu. ♣

Turizam 2020: sezona, nadajmo se, ipak nije propala, kako se strahovalo. Ograničenja su popustila, međutim i dalje se preporučuje obvezno držanje razmaka među osobama. Naš Centralni stožer donio je odluku da se na plažama na 100 četvornih metara površine ne okuplja više od po 15 kupača/sunčača. Iz Grčke došla je vijest da su epidemiolozi tamo na 1000 četvornih metara plaže dopustili po 40 kupača! Po društvenim mrežama kola ova ilustracija s mogućim prizorom na plažama ove godine

Marketing vina u Hrvata

NA JEDNU REČENICU – 400 REAKCIJA!

            Ivana Dropuljića teško da je javnosti potrebno posebno predstavljati. Profesor matematike, svojedobno zaposlenik INA-e, pa, onda, osnivač, sa svojom obitelji, tvrtke za promociju i plasman vina i delikatesa (PZ Dropi, Dropi Promocija…) te voditelj vinoteke na zagrebačkom Krešimircu, a prije nekih 15 godina osnivač i međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com… Debitantska festivalska priredba održana je u prostorima koncertne dvorane Vatroslav Lisinski, potom se već sljedeće godine manifestacija preselila u elitni zagrebački hotel Esplanade, hram hrvatske eno-gastronomije i rasadnik prvoklasnih kuhara i ugostitelja još u vrijeme prijašnje države. Festival se u Esplanadi iz godine u godinu lijepo razvijao i rastao, da bi postao najznačajnijom godišnjom vinskom i gastronomskom manifestacijom u Lijepoj našoj i jednom od najvažnijih u regiji. Nema, valjda, više, toga tko Dropija ne poznaje…

Ovih dana – moguće dakako i da i u ovom sumornom razdoblju covida19 i corone skrene pažnju na 15. jubilarno izdanje festivala Zagreb Vino.com, planirano, po običaju, za posljednji petak i posljednju subotu u mjesecu studenome. Nadajmo se da neće biti drugog coroninoga vala odnosno da, ako ga i bude, on neće jako kasniti i da neće biti žestok, tako da bi do kraja pretposljednjeg mjeseca u godini situacija mogla biti povoljna za odvijanje Zagreb Vino.Coma. Makar u nekim novim uvjetima na bazi procjene epidemioloških stručnjaka… Dropi je, kao dugogodišnji iskusni vinski promotor i sa sasvim drukčijom predodžbom marketinga hrvatskoga vina od ovoga koji se provodi na razini države, podigao preko društvenih mreža veliku prašinu kratkim jednostavnim pitanjem što, međutim, zahtijeva komplicirani odgovor. A to pitanje je: Što je uspješan marketing vina i kako ga ostvariti vezano dakako uz hrvatsko vino?

Ubrzo nakon objave Dropuljićeva posta na Facebooku krenue su reakcije i začas ih se nakupilo gotovo 400! Pitanje je, doduše, aktualno već duže vremena, naime Hrvatska se, kroz cijelo vrijeme otkako se bitno počela dizati kakvoća kapljice u pojedinim našim domaćim vinskim podrumima s ambicioznijim vodstvom, ipak nije, mada je već u stanju ponuditi dosta eno-uradaka na visokoj svjetskoj kvalitativnoj razini, uspjela u skladu sa željama i očekivanjima dovoljno etablirati vinom na globalnoj sceni, dakle kao u svijetu relevantna vinska zemlja.

To bi trebali biti naši rasni aduti – prvoligaški plavci s Hvara (Ivan Dolac, Sveta Nedjelja…) i Pelješca (Dingač, Postup…) (Ivo Kozarčanin)

Neobično je da je među tih u tili čas registriranih oko 400 reakcija bilo vrlo malo onih iz krugova domaćih proizvođača Bakhova nektara, koji bi po nekoj logici trebali, kao osobe što žive izravno od vina, biti prvi zainteresirani da se stvari promijene nabolje te da u tome smislu na svim mogućim mjestima i iznose i neke primjedbe, stavove, zahtjeve prema Vladi…

A situacija je za branšu i za hrvatsko vino posebno delikatna i s obzirom na najnovije okolnosti u kojima se zbog covida19 našao cijeli svijet, općenito s predviđenom dugoročnom recesijom u gospodarstvu a posebice s prijetnjom upravo sektoru proizvodnje i ponude artikala i usluga u ugostiteljstvu i turizmu kao glavnim djelatnostima kroz koje i vino i vrhunski lokalni specijaliteti imaju pravu šansu naći (kvalitetnog) kupca. Čim se panika zbog pandemije proširila i svijet je na neki način zamro u odnosu na život na kakav smo bili naviknuti prije uputio sam na adrese svih relevantnih udruženja proizvođača vina u Hrvatskoj te posebno na adrese najrenomiranijih hrvatskih vinara molbu da iznesu svoje viđenje stanja i načina izlaska iz krize moguće uz što manje štete, međutim niti od jednoga udruženja a niti od vinara pojedinaca nisam dobio a ma baš nikakav odgovor. U par telefonskih razgovora s nekolicinom vinara čuo sam od njih ono što sam već znao, a to je da je s ograničenjima u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu situacija za vinare iznimno neugodna, ali i to da vinari taj plasmanski predah koriste kao svojevrsnu samoizolaciju i da se temeljitije nego što im je vremenski to bilo moguće do sada posvete uobičajenim radovima u vinogradu, naime dakako da je loza krenula bez obzira na coronu. Uspio sam, međutim, sasvim slučajno doći do dopisa koji je Udruga vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori slala Vladi s nekim prijedlozima o tome što bi bilo dobro da se učini za branšu. Iako sam pokušavao doći i do informacije o tome je li Vlada išta odgovorila – opet ništa!

Pa, kad osobno nisam dobio izravne odgovore od institucija i od upitanih istaknutih pojedinaca iz vinskog svijeta, evo da pokažem onima kojima je promaklo vidjeti reakcije sljedbenika društvenih mreža na spomenuto Dropuljićevo pitanje kako su intervenirali i kako o vinskom marketingu razmišljaju uglavnom oni što s vinom žive ne nužno kao proizvođači (iz proizvođačkih voda zamijetio sam uključenje tek Jasne Antunović Turk, Tomislava Bolfana, pa Košutića, Cibana, Voštinića, Tomaza, Sanje Stručić…) nego kao ljubitelji i kao potrošači koji su zagrizli na udicu prof. Dropuljića.

Dakle, reakcije na Dropuljićevo pitanje Što je uspješan marketing vina i kako ga ostvariti vezano dakako uz hrvatsko vino? Imena svih onih koji su se javili eto ne donosim, ali tu je velika većina odgovora, svaki je s ovom ili onom porukom, a podebljao sam (boldirao) rečenice za koje sam smatrao da o njima treba malo jače promisliti.

Reakcije: Pitati Udruženje vinarstva HGK, pa napraviti suprotno! Uspješan marketing bile bi promocije vina ciljanim skupinama – ugostiteljima i distributerima, a, naravno, i potrošačima. Na žalost kod nas to nitko ne radi u potpunosti i kako treba. Ali ima nas koji imamo ideje kako to mijenjatiOvisi o kojem tržištu se obraćaš. Bitno je što preciznije odrediti strategiju i izabrati prave alate koji će joj se prilagoditi. Nema ništa univerzalno. U pisanom obliku puno bolje predstavljati zanimljivosti poput moderne vinarije, ponude za turiste, lijepe etikete, zgodne vinske priče i slično. Što više detalja potrošač bude znao o vinu veće su šanse da se odluči investirati u kupnju skuplje butelje Nužno je imati kvalitetu po prihvatljivim cijenama s normalnim pdv-om, kao ostatak svijeta! To nije nuklearna fizika! Onaj tko uspješno predstavlja vinara i vinariju na tržištu omogućava održivo poslovanje i podizanje kvalitete te cjenovne pozicije, a komunikacijskim miksom s aktivnostima održava stalno zanimanje za vinarom i potražnju za njegovim vinima. I, da ne zaboravim, bitno je podizati prepoznatljivost vinogorja i regije….uh… Nije dovoljno samo imati vino nego je nužno i moći/znati ispričati i promovirati i vinara i regiju i državu. Ispričati priču… živjeti priču. Nažalost, u nas je nerijetko slučaj da je vinar taj koji pokušava uraditi nešto samo za sebe čak i crneći susjeda misleći da će tako steći povoljniju poziciju na tržištu, no tako ruši moguće stvaranje branda cijeloga krajaImamo jako puno učiti o poslovnoj kulturi vinaraNe znam kamo se to može i bez ove pošasti od covida19 izvoziti ako su vinima polazne cijene takve kakve su kod nas. Ako se vino može prodati, najbolje je to učiniti kod nas jer se za te tražene solde to što se u nas prodaje ne može vani prodati ni s pomocu trikova. U Francuskoj u robnoj kući ima pakiranje u plastici od pet litara stolnog bijelog vina iz EU za 1,40 €! Tko to u Hrvatskoj može ponuditi domaćem tržištu? Da bi se ta cijena postigla za izvoz trebala bi je država financirati… Kad već jeftinije kategorije vina ne možemo proizvoditi po konkurentnim cijenama i bavimo se samo onom visokokvalitetnom kapljicom vodeći se geslom to ti je tako, tko voli nek’ izvoli, onda nam se, logično, događa da prodaja ne ide. Trenutačno se posvuda piju jeftina vina…

Pogled na komadić škrte zemlje gdje raste primoštenski babić. Može li, i smije li uopće, vrhunski babić biti jeftin?

Ovdje se u raspravu opširnije uključio prof. Ivan Dropuljić:

Niske cijene su stvar ponude i potražnje. Ne znam zašto se zamarati jeftinim vinima, pa cilj treba biti, pogotovu postoje li prirodni uvjeti za to, proizvoditi skuplja vina, i ona postoje na tržištu i imaju i te kako svoje kupce. Cijela mudrost glede toga je spoznati što je nužno napraviti da bi netko i za skuplje vino dao novac. To je smisao naslova i teme koju sam postavio. Činjenica je da se igra velika svjetska vinska utakmica. Činjenica je da pojedine vinske države imaju svoju strategiju osvajanja tržišta što domaćega, a što vanjskoga, koje je poseban je izazov. Poznate su vinske strategije država kao što su Francuska, Italija, Španjolska, Austrija, Čile, Australija, Južna Afrika itd. Možda nam je po veličini države i bliskosti najbliže od svih tih jako uspješna Austrija. Gospodin Željko Suhadolnik je više puta o tome pisao, ali na žalost nije se u nas pošlo tim putem. Činjenica jeste da su vinari postigli visoku kvalitetu vina, međutim i druge zemlje također stalno podižu kvalitetu. Ako smo tu negdje u istoj razini kvalitete vina s drugim državama, više uspjeha u plasmanu vina na svjetskom tržištu ima ona država koja ima lucidnije vinare i bolju organizaciju branše. Naši vinari nisu se, čast iznimkama koje su pojedinačno i sustavno napadale neka ciljana tržišta, uspjeli značajnije pozicionirati na svjetskoj vinskoj pozornici. Problem cijena vina koji nas čini nekonkuretnima u prvome redu je naša neorganiziranost i naša amaterska prezentacija u vinskome svijetu, takav pristup to ne prolazi, on je promašen s obzirom da je u svijetu višak vina. Novaca za promocije u inozemstvu je bilo, ali bio je i problem u sistematizacijama nastupa na stranome tržištu. Uporno se, i bez ozbiljnih analiza promocije, forsirala metoda koja nema rezultata. Za informaciju: dva puta sam s prijateljima bio u Ministarstvu poljoprivrede no tamo nije nađeno razumijevanja za predloženi problem uspješnijega plasiranja hrvtskog vina na svjetsko tržište. Što se tiče cijena naših vina, mislim da će one biti veće za vanjsko tržište, ali na vinarima je da rade na kvaliteti i da se postavi organizacija za plasman vina na stranim tržištima na zdravim temeljima, onako kako se na brojnim vanjskim primjerima pokazalo kroz učinkovitost.

Nastavak reakcija:

Dobro vino i 0 marketing#berrysamonajboljeMoj pajdaš ima dodatno pitanje, ali i razuman odgovor za razvoj strategija, marketinga, prodaje te distribucijeNominiraš vino za naj-naj vino 2020. pa ako dobiješ tisuću glasova onda ti je uspio marketing. Dakle, marketing.https://naj-naj.hr/…/eyJyZXN1bHRfcGFnZSI6InJlenVsdGF0aS…Vrhunska tema ali definitivno ne za raspravu na Facebooku Ne postoji marketing vina kod nas, kako je pojasnila top-expertica vinske scene. Postoji samo prodaja, odnosno prije ove krize postojala su samo pitanja koliko ljudi možeš dovesti na promociju i koliko ljudi će kupiti neko vinoRespekt prema temi i svima, al’ – koje vam je vino za gemišt? Međimurje, Zagorje?Grupacije koje se sustavno zanemaruju su hrvatska dijaspora i hrvatska manjina u susjednim nam zemljama, prije svega u BiH i Srbiji, te klubovi hrvatskih gospodarstvenika u navedenim državamaPa, zar to tebi treba, Ivane? To što svake godine organiziraš sajam vina u Esplanadi, govori ti sve. Za tebe ne treba više prezentacija vina. Možda ići od županije do županije i prezentirati vino. Mislim da i Istrijani imaju tako nešto, prezentiraju svoja vina. Pitaj FrancuzeHa! Meni se čini da je ovdje puno mišljenja, a malo rezultata. Odgovor je vrlo jednostavan: teoretski – vino treba biti izvrsno jer bez toga ne može, a onda su potrebni diferencirani marketing, kapital da bi ga se moglo odraditi, znanje kako ga odraditi…⦁ Marketing vina je prošlo svršeno vrijemeMarketing vina, maslinovog ulja i marketing izvrsne i šarolike destinacije je sadašnji i budući veliki izazov hrvatskog gospodarstva. Marketinški alati i stručnjaci su, sigurna sam, raspoloživi i u Hrvatskoj i u svijetu, dakle dobra strategija, dobri fondovi, i samo naprijed

Ana Rucner (Boris Kragić). Plešivički pjenušac!

Ali – malo i vinari da ulože u marketing?Sve je stvar uspješnosti, a vinari sigurno imaju poslovni interes izvoziti vina, jer je to stvar prestižaBez novaca ništa. Ni tu ni vani. Bez marketinga ništa. Pijmo coca colu, ona ima marketingSlažem se ali novac nije primaran, dosta smo novaca potrošili za marketing, a rezultati su jako skromni Pa, ima marketinga i marketinga. Nije svaki dobarRealno, kod nas je malo marketinga za koji vrijedi izdvojiti novac, pa se vinari boje, poučeni lošim iskustvimaA koji je marketing dobar, a koji je loš? ⦁ Za to postoje stručnjaci ⦁ Marketinška kampanja mora polučiti rezultate. Isto tako se agencije moraju obvezati na određeni rezultat. Jer, ne naplaćuje se isključivo kreativnost već i rezultat te kreativnostiApsolutno istina sve je matematički mjerljivoDa li je bolje uložiti u Vino.Com ili Menu.hr? U oboje! Moramo složiti paket. Biti konstantno prisutni i, najvažnije, nastupom se razlikovati od drugih!!!Probaš vino, ili ti paše ili ne, ako paše i ne treba marketinga, vino odradi samo sveNastaje problem kad ima više vina nego potrošačaNeka naša pjesma tipa od Miše, pa da bude zvučno ime, a ako je vino fantastično – to će mu samo dodati marketing-štih!Diskutabilno, marketing se i dade nekako napraviti, ali narodu se ugoditi ne može. Uvek pitanja: a zašto je toliko jeftino, a onda, posle, lele al’ mu nabio cenu, a onda se dohvate na ukus pa, kaže, ovo ti je malo kiselo a ne razume se u piće ama uopšte … No, dobar kvalitet se daleko čuje pa koliko god da je loš marketing, jer čak i loš marketing je nešto više nego nikakav…Mene više zanima strategija osvajanja vinskoga tržišta u drugim zemljama i traženje novih vinskih potrošača kad je velika konkurencijaMučiš se, prijatelju, oni koji te odaberu, odabrali su te, onima kojima napraviš marketing event vrhunski, možda će samo proći sada i nikad više, pusti nek teče, doći ćeZa svaku prodanu bocu vina, mogli bi hrvatski vinari donirati jednu masku proti Coroni, koju bi kupili od naše slovenske vlade….Vi pijete dobro vino, maska ide onemu, koji jo treba, i mi Slovenci se riješimo mask, koje je naša vlada kupila… Ivane, ako se pojavi epidemija u Aziji, Balkan če izvozit maske u Kitajsko. I tako čejo naši političari na jednom produktu zaradit dva puta

Eto šta ne valja: od marketinga, realnosti, realne realizacije, oni otišli u politiku, aj sad malo još i o Srbima, pa ja ću da se smijem…Hehe, nema mjesta politici dok razgovaramo o marketingu vinaHoće li vinari sada više uložiti u marketing, kada prodaja ide lošije?… Ili će smatrati da im se marketing u tim okolnostima ne isplati?Sve je stvar vinske strategije na državnom nivou. Do danas smo uvijek imali strategiju poznanstva, a ne znanja, pa su rezultati takvi kakvi jesu. Sada imamo marketing regija, a ne državni, vrijeme će sve pokazati, da li je to bilo mudroJa vjerujem da će ulagati više u marketing koji im daje zajamčene rezultateTreba samo pogledati kako Austrijanci rade marketing vina. Jer, to je vrlo vrlo uspješan sistem. Kad se sjetim vinskih prezentacija HGK u Beču, dođe mi da povratimUspjeh vinske prezentacije traži zahtjevan i odgovoran posao, ali nažalost neki ljudi misle da znaju sve pa dobivaju reakcije kao što je ta tvojaJa to znam a i ti još bolje. Ja sam i rekao svoje misljenje, tada i odmah im se nisam odjednom vise sviđao, haha. Sprdnja, skupa sprdnja !Kako je moj sustav napajanja energijom kompleksan i ide za danas kraju, želim vam laku noć i sutra nastavljamo temu. Hvala na trudu i komentarima koje izuzetno cijenimVzameš sredstva in kasneje kredite na ta sredstva. Se širiš in zadolžuješ… To je najboljša poteza. Tako samo garaš, banke in vsi v verigi te gonijo in vsiljujejo vino povsod …. žal, gre ta sistem skozi samo pri vinu, ker ga vsi radi pijejo….Marketing je najvažnija investicija u posao pa tako i u vinski sektor. Marketing se formira ovisno o klijentu, ali ga definitivno ne smiju raditi kvazi novinari i kvazi stručnjaci koji nikad nisu radili u branši. Kad kazem radili u branši, doslovno mislim radili u vinariji, distribuciji itd.). Štikle u vinogradu nisu marketingMislim da je na marketingu vina posljednjih 10-15 godina učinjeno jako puno, a zahvaljujući aktivnosti mnogih subjekata, tu je Dropuljić jedan od zaslužnijih. Financiralo se to iz mnogih izvora. Sad je vrijeme da vinari, kad su stasali, razvežu vlastite kese u tom smjeru. Možda su sada na redu za financijsku pomoć neke druge graneMarketing je uspješna komunikacija s tržištem, naglasak ovdje je komunicirati. Kod vina, vjerujem da je ključno potruditi se razviti osjećaje kod publike, to nije uvijek komuniciranje samo vina…Slažem se i mislim da je potrebno znatno ozbiljnije pristupiti tematici i problematiciNiti je lako a ni jednostavno, bogami ni jeftino. Ali može se, malo i polakoVećina vas profesorovo pitanje komentira s promocijom vina, ali to je samo jedan od osam elemenata marketing-miksa, 8P kako to Ameri zovu. Treba još zadovoljiti i ostale elementeDovoljno je katkad 4P i 4C (za pocetak), ako imamo barem neku knjigu iz koje učiti, ako nismo već studirali marketing, ipak želimo govoriti stručno o temi Sumnjam da je Facebook mjesto gdje će marketinški stručnjaci besplatno davati svoje savjete i ideje #govorimopcenitoImamo li mi uopće marketinškog stručnjaka za vino?Treba imati znanje, viziju za lijepim i naprednim projektima!!!Ljudi i znanje su na prvome mjestuSvaka čast profesorima i nekolicini publicista, međutim uvjeren sam da i oni uvidjaju kakav je to Sizifov posao. Danas u Hrvatskoj svega pedesetak vinara zivi od svog rada. To je zanemarivo malo. Oni ne mogu marketinški isfinancirati vino u globaluAli, mi kao vinska država nemamo strategiju kako stvarati potrošače vina u drugim razvijenijim zemljama, naravno onima u kojima je veća kupovnqa moć. Kod nas su ljudi dobri potrošači, ali su im primanja jako mala, pa treba krenuti ozbiljnije stvarati nova tržištaA naša prezentacija vina vani je jako loša, visoka cijena za relativno nepoznata vina

Kad chef Zirojević prigotovi jelo i ponudi vino (npr. Grk Deforo od Birea) – i Bono Vox dolazi!

Jedna od najvećih grešaka aktualne verzije Zakona o vimu je definicija marketinške strategije na način da se iz proračuna financiraju ured HGK i kojekakve regionalne udruge koje nemaju nikakav smisao. Drugi problem su zastarjela terminologija i kanali.…Priča marketinga vina je kompleksna, zbog pretjeranog uvoza koji je prijašnjih godina potican od strane vladajućih političkih opcija te nekih uvoznih lobija. No kako bismo uopće imali šansu na stranom tržištu gdje smo i dalje nekonkurentni, treba napraviti štoštaDjelomično se.slažem sa postavkama, ali što je sa tržištima gdje su hrvatska vina bila zastupljena sa cca 30 posto a danas su na jedan posto, kako je u Srbiji. Šta stvarno mislite da ljudi u Srbiji ne znaju što valja i da ne bi htjeli kupiti dobre graševine, malvazije, žlahtine, plavce, dalmatinski prošek… E, tu grdo griješite!Balkan ne računam kao strano tržište, kao ni BIH, ne zato što to nisu strane zemlje već jer za tu priču je potrebna druga strategija koja se nužno ne temelji na klasičnom marketingu i promociji … Tu je više potreban ljudski pristupSvaka prezentacija vina da li na sajmu ili u nekoj drugoj zgodi mora biti gastronomska prezentacija destinacije od kuda vino dolazi a bez toga nema pravog marketinskog nastupaTo je 0 posto onoga što je marketingZa vinski marketing najvažnija je strpljivost od 10 godina na više, potom nužno je čisto srce, znači ne očekivati odmah veliku zaradu, biti zadovoljan što imaš dobre radnike koje plaćaš pošteno… znači na nivou iznad prosjeka države, i to i one koji kopaju…Nekih 99 posto vinara ne zna što znači marketing, a isto to vrijedi i za vlasnike restorana…Puno istine, ali neki vinari su od početka počeli graditi lijepu priču. I naravno prepoznali su da je pravi put u ekološkom vinarstvu. Još prije 12 do 13 godina kad sam bio kod nekih od takvih doček je odisao toplinom…Promociju našeg vina na domaćem ili na stranom tržištu, recimo najzahtjevnijem tržištu vina, u Francuskoj?Tek onda kad će Hrvatski vinogradar biti izjednačen s francuskime. Dakle, nikadaKomentare sam pročitao i uskoro ću se javiti kad dobro promislim kako da ti odgovorim kvalitetno na ovo pitanjeIvane koje vino ti najviše voliš? Znas li tko te to pita? Tko o čemu, lvan uvijek o vinu, pozdrav

Vina su ogledalo podneblja i tradicije, svako ima svoju ljepotuCilj svakog marketinga je prodaja, i onda je netko mudro zaključio: Marketing je zavođenje, a prodaja seks!Uspješan marketing je kad uspiješ prodati i ono što ne valja…Vinski marketing je marketing luksuza i posebnost. Polazimo li od dobrih hrvatskih vina a, mislim da je to polazna točka, onda je luksuz zvijezda vodilja. Drugi adut su nam naše sorte i posebnot koju drugi nemaju. ovo dvoje treba povezati sa gastronomijomApsolutno želim stvarati i pobjeđivati, to mi je u duhu. Izazovi su nešto što čovjeka pokreće. Nadam se da ćemo naći dogovor, jer izuzetno cijenim tvoj doprinos promociji hrvatskih vinaKad se odlučiš da kreneš, javi mi se, jer sam uvjeren da se može napraviti malo čudoMi kao vinska država nemamo strategiju kako stvarati potrošače vina u drugim razvijenijim zemljama, naravno gdje je kupovna moć pojedinaca veća nego u nas. Kod nas su ljudi dobri potrošači , ali su im primanja jako mala, pa nam treba krenuti ozbiljnije stvarati nova tržištaJa ću evo biti 300. komentar. Oho: 300! Koliko je vremena potrošeno na komentare, a što s njima? Ivane koji vam je bio cilj iza ovog pitanja? Ponavljam – treba prijeći sa riječi na djelaSlažem se. Cilj komentara bio je da osjetim razmišljanja pojedinaca koje ta tema zanima. Sigurno da treba prijeći s riječi na djela, a moja primjedba je da se krene pravim putem!

________________________________

Neposredno prije objave ove Kronike Svijeta u Čaši za svibanj 2020. stigla mi je e-mailom obavijest da će se 30. lipnja u Zagrebu održati prva hrvatska konferencija o vinskom marketingu VinMarKon. Bit će pod naslovom Strateško planiranje u vinarstvu. Zamišljeno je da bude nekoliko predavanja na temu i da potom slijede panel-diskusije. Čut ćemo što će tamo biti rečeno i kakve će poruke biti poslane!

_______________________________

Vedran Kiridžija uz Plavac mali u svom vinogradu na Dingaču

Dingač i Postup kao Barolo i Barbaresco!

Svijet bi morao CIJELE GODINE a nek tek kad nam naiđe u turistički posjet biti svjestan postojanja npr. Dingača i Postupa (kao vina i položaja). Kao što je, npr., svjestan postojanja Barola i Barbaresca!… Gore: jedan od najpouzdanijih i najboljih proizvođača dingača Vedran Kiridžija ovih dana u proljetnom obilasku loze na strmini Dingač na južnoj strani Pelješca, te u svom podrumu za koji je nedavno ponovno kupio veći broj vrlo skupih – kako što to vino dingač i zahtijeva! – bačvica francuske proizvodnje. Dolje: razgaljena enologinja vinarija Korta Katarina Nika Silić Maroević, na poziciji Supine na lokalitetu Postup. Tu poziciju vole i Plavac mali i – divlje životinje! U kadru je prizor s hektara s kojega su potekle neke od dražih serija Kortinih plavaca. Dosta visoko, praktički u divljini, na ovoj poziciji vinogradi ne pate od suše, a imaju mnogo sunca i uvijek dašak svježine vjetra. A pH vrijednosti mošta s ovih pozicija uvijek su dobre, što nam je iznimno bitno za kvalitetu.  O šećerima ne treba ni govoriti. Kaže to Nika Silić i nastavlja: Već u pljevljenju može se procijeniti da će urod biti mali, drugo ni ne očekujemo, niti trebamo očekivati.  Vino s ovih pozicija ima drukčiju voćnost od plavaca iz nižih dijelova,, naime voće je bliže šumskom, bobičastom. Probleme ovdje, doduše, često stvaraju divlje životinje, naime na ovom predjelu je i lovište, pa nam nerijetko one odnesu dio uroda. I s tim moramo živjeti. Borimo se topovima, repelentima, ali one se brzo priviknu i na to, pa smo se i mi priviknuli na njih. Veći dio  vinograda  zasađen je  2007, i, osim na jednom manjem dijelu, bez armature dakle u tradicionalnom razmaku i obliku, na terasama. Teško je reći je li ljepši pogled s vrha Supina prema moru, ili s mora prema njemu…

Razigrana enologinja Nika Silić iz Korta Katarine uz Plavac mali na poziciji Supine na Postupu

 Na kraju, i moja razmišljanja, koja sam već objavio u više navrata međutim ne primjećuje se baš da se stvari mijenjaju. Temelj uspješnog marketinga vina s rezultatom da se napokon Hrvatska u svjetskim razmjerima visoko pozicionira kao zemlja vina su dobra (cehovska) organizranost branše i uređenost hrvatske vinske scene, stavljanje naglaska na vinogorja i unutar njih na specijalno kvalitetne uže vinogradske pozicije kao geografskog porijekla – kolijevke – vina pa i na lokalne kultivare kao osobenost kraja, formiranje, na bazi bitnih lokalnih elemenata, tipičnog organoleptičkog profila vina zamišljenog da bude perjanica ili paradni konj svojega teritorija, te dovoljna ukupna količina ili, što se kaže, kritična masa toga vina raspoloživa za tržište. Vinsku politiku trebala bi voditi vinska branša na način da po vinogradarskim i vinorodnim područjima s podjednakim ili barem jače sličnim agro-ekološkim uvjetima (tereni u smislu izloženosti prema suncu i svjetlu, stupnju nagiba, nadmorskoj visini, pedološkim svojstvima, sorti/sortama, klimi i mikroklimi…) te u određenoj mjeri i lokalnoj tradiciji vezanoj uz proizvodnju i konzumaciju hrane i pića potakne stvaranje POSLOVNIH udruga proizvođača vina što bi same najbolje brinule o djelatnosti koja im je egzistencija i koju bi same najbolje kontrolirale pa vidjele ponašaju li se svi članovi posve u skladu s dogovorom. A to znači da svaka takva udruga treba donijeti određeni pravilnik o proizvodnji, označavanju i marketingu vina na svome području, a taj pravilnik ima uključivati utvrđivanje zemljopisnih granica prikladnih za vinograd kao i utvrđivanje i imenovanje parcela koje mogu dati i iznadprosječnu kakvoću grožđa koju treba posevno valorizirati. Nužno je također, žele li se rabiti zaštićena oznaka izvornosti i subvencije države, odrediti, na bazi rezultata znanstvenog istraživanja struke o optimumu u gospodarskom smislu, minimalni broj trsova po hektaru i načine uzdržavanja vinograda (oblik obrade, minimalni prinos po čokotu, optimalno vrijeme berbe; kod većeg broja trsova moguće je smanjivati rod po lozi a istodobno ostati na količinski-ekonomski prihvatljivom – ali u ovome slučaju znatno kvalitetnijem – rodu po jedinici površine hektaru), bitno je i izdvojiti sortu odnosno sorte što uvjerljivo sudjeluju u tome da vino ima obilježje kraja. U podrumu je, da se realizira željeni, pa i za marketing koristan, prepoznatljiv organoleptički profil vina, nužno usvojiti/odrediti optimalne, lokalnoj sredini tradicijski najbliže, načine vinifikacije te, poslije, dozrijevanja (inoks, drvo, beton, amfora…), od osobite važnosti je i dužina tog dozrijevanja, potom i minimalno odležavanje u boci prije izlaska kapljice na tržište… Na taj način iznjedrilo bi se vino kao stilom ujednačen raspoznatljiv tipičan proizvod teritorija i – uz prikladnu komunikaciju prema javnosti da se potrošači dobro upoznaju s nastankom i karakteristikama proizvoda – plasiran u nizu etiketa ovisno o broju članova udruge ali pod istom apelacijskom oznakom teritorija u dovoljnoj ukupnoj količini za uspješan marketing. U svemu tome na djelo stupa interprofesionalna suradnja: naravno, da se sve to ostvari nužni su suradnja lokalne udruge sa znanstvenim institucijama, te novac, s nešto sredstava na ime članarine i od uobičajenog postotka od prodaje u radu udruge sudjeluju sami vinari, a s obzirom da je riječ o projektu koji može donijeti dobru reklamu teritoriju, dovesti turiste i dati zamah općenito lokalnom i regijskom gospodarstvu logično je da pomoć u financijskom smislu preko regijskih i općinskih tijela dade i država. Tek kad hrvatsko vino bude na adekvatnim temeljima apelacijski tijesno povezano s užim geografskim prostorom i gastronomijom koje predstavlja u čaši, dakle kad se o njemu kao bitnome dijelu atrakcije pojedinog našeg područja bude vani počelo razmišljati ne samo jednom godišnje kad nas turisti posjećuju odnosno jednom godišnje kad mi održimo prezentaciju u nekoj od zemalja svijeta nego stalno kroz godinu (u tome smislu već su odavno pomoći mogli i trebali hrvatski ugostitelji u raznim zemljama, kao što to npr. rade Talijani zaposleni u ugostiteljstvu u inozemstvu!) bit ćemo u stanju računati na visoki plasman na ljestvici vinskih zemalja svijeta. ♣

Život ide dalje: ocjenjivanja 2020 pod kapom Bakha

MUNDUS VINI & CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES & SYRAH du MONDE & MUVINA…

Neustadt an der Weinstrasse, Pfalz – Vrijeme ide, život se nastavlja. Velika međunarodna ocjenjivanja vina unatoč covidu19 ili coroni nastavljaju se, doduše u malo izmijenjenim terminima u odnosu na one uobičajene i nedavno najavljene.

Christian Wolf na slici je (lijevo) s ocjenjivačem Paulom Robertom Blomom iz Nizozemske i sa Stefanom Meiningerom iz treće generacije obitelji-organizatora

Nakon redovno održanog tzv. proljetnog kušanja Mundus Vini u Neustadtu an der Weinstrasse u njemačkom Pfalzu, na redu je ljetno ocjenjivanje Mundus Vini. Summer Tasting 2020 planiran je za kraj kolovoza-početak rujna. Očekuje se da će Mundus Vini 2020. (proljeće i ljeto) ukupno okupiti oko 12.000 uzoraka.

Ova godina s obzirom na covid19, koji je jako ograničio gospodarsku aktivnost, posebna je za proizvođače vina u smislu plasmana plemenite kapljice, naime dobri rezultati na Mundus Viniju mogli bi osjetno pridonijeti boljem plasmanu vina u ovom poslovno inače vrlo delikatnom razdoblju.

Na Mundus Viniju sudjeluju probrani provjereni degustatori, a prednost nad brojnim drugim međunarodnim ocjenjivanjima za proizvođasče koji će poslati svoje uzorke su prezentacije nagrađenih vina u brojnim publikacijama kuće Meininger Verlaga kao organizatora ocjenjivanja u nekoliko eno-gastronomskih revija u Meiningerovu izdanju (Mundus Vini Wine International magazin izlazi u 100.000 kopija!) i prezentacija najboljih vina na velikome prostoru Meiningera na idućem ProWeinu, jednom od najvažnijih svjetskih vinskih sjamova.

Prijave za sudjelovanje na ocjenjivanju Mundus Vini summer tasting 2020: do 10. srpnja 2020 na www.mundusvini.com (The registration is open!), kaže voditelj ocjenjivanja Christian Wolf.

Contact and Organization: MUNDUS VINI GmbH, Maximilianstraße 11, 67433 Neustadt an der Weinstraße, E-Mail: contact@tastingservice.com , Tel.: +49 (0) 63 21 – 89 08-951

Brno CMB – Prestižni Concours Mondial de Bruxelles (CMB) odvijat će se od 4. do 6. rujna 2020. u Brnu, drugom po veličini gradu u Češkoj, smještenome u Južnoj Moravskoj koja, kao tradicijsko vinogradarsko područje graniči s austrijskim vinogradarsko-vinskim predjelom Weinviertel. U spomenutome dijelu Češke proizvode se jako dobra vina uglavnom od sorata Devin, Palava i André. U posljednjim godinama iz Češke, Slovačke pa i Poljske znatno se povećao broj uzoraka na CMB-u.

Ove godine na CMB-u se očekuje najmanje oko 9000 uzoraka vina iz čitavog svijeta. U ulozi ocjenjivača trebalo bi biti oko 350 provjerenih degustatora vina iz cijelog planeta. Veliki broj kušača iz redova je afirmiranih vinskih novinara, što jamči vrlo kvalitetno širenje vijesti o nagrađenim vinima u najširu javnost.

Prijave za 27. CMB su do 31. srpnja, na web stranicama: www.concoursmondial.com

Ampuis Syrah du Monde – Već tradicijsko, 14. ocjenjivanje syraha svijeta, u organizaciji Saveza enologa Francuske, ove godine bit će u gradiću Ampuisu u francuskoj dolini Rhône 14. lipnja. Očekuje se najmanje 450 uzraka odasvud s našeg planeta. Vina će vrednovati oko 450 degustatora iz 26 zemalja.

Rok za prijavu uzoraka je 29. svibnja 2020. Prijave se primaju na www.syrah-du-monde.com

Prešov MUVINA – Slovački Prešov i ove je godine domaćin međunarodnog ocjenjivanja plemenite kapljice Muvina. Na tom vrednovanju kao degustatiori sudjeluju brojni vinski eksperti iz raznih zemalja svijeta, već godinama nazočni su i vinski stručnjaci iz Hrvatske, u posljednje vrijeme najčešće su tamo sommelier Mario Meštrović i novinar Ivo Kozarčanin.

Ove godine degustacija se, s obzirom na situaciju s covidom19, planira u nešto kasnijem terminu nego što je to inače, konkretno najava je da će se održati 24. i 25. rujna 2020. Odmah u nastavku je u Muzeju vina u Prešovu predviđena 25. međunarodna izložba vina. Rok za prijavu uzoraka je 15. rujna 2020, a na adresu e-mail: muzeum.vin@stonline.sk odnosno na fax 00421/51/7733665♣

Lijepo i u sumornome

A TEK KAD OL ISTRIA, SAD, ZARAZI SVIJET!…

            Upravo živimo tužno i ružno vrijeme pandemije covidom19, ali eto i bljeska ljepote u svemu tom ružnome što nas pritišće, kao i opetovanog svjedočanstva da se zaraziti može i na – privlačan način! Upravo u Americi gdje covid19, porijeklom iz goleme Kine, sada najjače hara, zarazu širi maslinovo ulje iz Istre, malenog hrvatskog područja posljednjih godina proglašavanog žarištem najboljeg maslinovoga ulja na svijetu! A lijeka protiv te zaraze niti ima, niti ga – itko traži!…

Najnovije vijesti: maslinova ulja marke Ol Istria iz porečke Agrolagune uvukla su se u američke ustanove i upravo su zarazila oprezni i strogi stožer stručnih istraživača na prestižnom svjetskom ispitivanju maslinovih ulja New York Olive Oil Competition. Ol Istria Selekcija ekstra djevičansko maslinovo ulje osvojilo je zlatnu medalju u kategoriji blagih ulja, dok je u istoj kategoriji Ol Istria Picholine osvojilo srebro.

NYOOC najveće je i najrespektabilnije svjetsko testiranje maslinovog ulja. Ove godine eksperti su ispitali 900 uzoraka iz 26 zemalja svijeta. Godišnja lista NYOOC s nazivima uzoraka i s rezultatima testova najautoritativniji je vodič svjetskim maslinovim uljem. Ovo je druga godina zaredom da maslinova ulja Ol Istria osvajaju visoka priznanja na ovom renomiranom ispitivanju.

                U ovoj iznimno izazovnoj godini dobivene nagrade su nam dodatna motivacija i najbolji pokazatelj kontinuiteta u kvaliteti naših maslinovih ulja koja je rezultat spoja stoljetne tradicije, najsuvremenije tehnologije proizvodnje, puno rada i truda naših zaposlenika, istaknuo je Agrolagunin direktor vinarstva i proizvodnje Milan Budinski.

Višestrani Milan Budinski: istarsko vino, maslinovo ulje, riba iz našeg Jadrana! Kakve li dobitne kombinacije – za zdravlje organizma i za zdravlje gospodarstva…

Istarsko maslinovo ulje pokazuje se eto već godinama istodobno kao izvor zaraze i kao serum za nju. Vrijednost ekstra djevičanskog maslinovog ulja Ol Istria u gastronomskom i medicinskom (naravno, zdravstvenom!) smislu prepoznaju i stručnjaci i potrošači. Uspješnost Ol Istria maslinovih ulja leži u kontroliranom procesu od početka do kraja proizvodnje. Agolaguna ima najveći maslinik u Hrvatskoj, s ukupno 220 hektara maslinika, na pet lokacija uz more, a masline se, nakon ručne berbe neoštećenih plodova, u moderno opremljenoj uljari prerađuju unutar 12 sati nakon trganja, čime se osigurava osnova za vrhunsku kvalitetu ekstra djevičanskog ulja. Sve sorte imaju specifičan okus, miris i intenzitet, tako da ta ljekovita ulja i te kako vrijedi unositi u organizam po sortama zasebno, ali i kao stručno pripravljenu mješavinu, k tome ulja se, bilo svaku sortu posebno bilo mješavinu sorata, mogu lijepo, kao i vino, kombinirati uz različita jela. Ol Istria Selekcija je ekstra djevičanskog maslinovo ulje dobiveno pažljivom odabirom više sorti maslina izvanredne kvalitete.

Na ovogodišnjem NYIOOC Hrvatska je za maslinovo ulje osvojila 39 zlatnih i 12 srebrnih medalja. Evo cro- dobitnika zlata:

Kategorija monosortnog ulja

Černeka Bjelica • Červar Coratina • Avistria Buža • PG Olivetum Posavianus Picholine • Bembo Buža • Eva Marija Levantinka • Perdisacca Rosignola • Avistria Stari Buža • Nonno Bruno Buža • Oio Vivo Vodnjanska buža • Oio Vivo Žižolera • Oio Vivo Istarska bjelica • Oio Vivo Bjelica • Ča Istarska bjelica • Nai 3.3 Coratina • Božić Uje Oblica • Šoltansko maslinovo ulje Levantinka • Ritossa Buža • Ritossa Istarska bjelica • San Antonio Istarska bjelica • The Garden of Eden Levantinka

Kategorja – Blendova 

Fortica Coratina Moraiolo • Brist Exclusive Selection • O17 • Ol Istria Selection • Sv Ivan Blend • Ex Albis • Monte Rosso Premium • De Kleva • Punta Cissana • Bodis •Valencano • Salvela Aurum • Rheos Premium • Turinela • Mudrina • B10 • Negri • Rheos Premium Blend

U ovom coronarnom razdoblju kad smo zabrinuti i za zdravlje za gospodarstva ISTARSKO maslinovo ulje, vrhunska jadranska riba, razni sirevi, pršut, boškarin kao junak u polju i na tanjuru, malvazije i terani u blistavom izdanju te što šta drugo NAŠE DOMAĆE iz područja poljoprivrede I proizvodnje hrane mogu biti učinkoviti ljekovi ne samo za oporavak organizma nego i našeg turizma kao glavne gospodarske grane… ♣

Jubileji

95 GODINA ESPLANADE, 15 GODINA FESTIVALA ZAGREB VINO.COM

Zagrebački hotel Esplanade sagrađen je s ciljem pružanja smještaja putnicima glasovitog Orient Expressa. Gradnja je trajala 26 mjeseci. Svečanom otvaranju održanom 22. travnja davne 1925. godine prisustvovali su tadašnji gradonačelnik Heinzel i gotovo 200 uzvanika.

Hotel je već tada bio luksuzan, sofisticiran i opremljen najnovijim dostignućima suvremene tehnike. Gostima su na raspolaganju bili 200 soba s tekućom hladnom i toplom vodom, 100 kupaonica, telefon u svakoj sobi, mnogobrojni apartmani i saloni, restorani s izvanrednom kuhinjom te raskošna plesna dvorana ukrašena jonskim stupovima i skulpturama. O tome koliku je ulogu Esplanade imala u tadašnjem društvenom životu najbolje svjedoči uvriježeno mišljenje da je prekoračiti njezin prag doživljaj vrijedan spomena unucima. Česti gost hotela Miroslav Krleža svojedobno je zaključio da je Oleander terasa granica između Europe i Balkana, i time potvrdio tezu da je Esplanade mnogo više od običnog hotela – da je svojevrsna institucija i ikona grada Zagreba na koju treba biti posebno ponosan.

Hotel Esplanade – zagrebačka ljepotica i s 95 punih godina!

Hotel je kroz svoju dugu i ponekad turbulentnu povijest stekao status središta društvenog i kulturnog života Zagreba, kao i omiljenog okupljališta poslovnih ljudi, poznatih osoba, novinara i svih štovatelja iznimne usluge i luksuznog ambijenta. Dugačka lista slavnih osoba koje su posjetile hotel uključuje brojne državnike, kraljevske obitelji i zvijezde svjetske kulturne i showbiz scene poput Josephine Baker, Charlesa Lindbergha, Arthura Millera, Richarda Burtona, Elizabeth Taylor, Laurencea Oliviera, princa Alberta od Monaca, Hillary Clinton, princa Charlesa ….

Esplanade je bio i ostao hram vrhunske gastronomije i hotel istančanog ukusa, profinjenosti, izvanredne usluge i posebne, iskrene veze sa Zagrebom, sugrađanima i svakim gostom.

Svoj 95. rođendan, koji je trebao biti svečano obilježen 22. travnja 2020., hotel je, na žalost, dočekao u tužnom ozračju – bez gostiju i osoblja, zatvoren zbog oštećenja od potresa i okolnosti vezane uz corona-virus.

Ovih dana ponovno je otvoren! ♣

_______________________________________

A little rest from covid19

GREAT MEMORIES of BAROLO & BARBARESCO

Late autumn: between the vine-growing hills in the piedmontese Cuneo province at that period of the year a fog is often strong, and this is normal. Right during this fog’s kingdom, full of interesting and very attractive ambiental scenes & views, there is a grape variety finishing it’s long and slow maturing period. Word fog in italian language means nebbia, therefore this variety has been named Nebbiolo.

Sunny view to the vine&wine famous village of La Morra

Barolo, LaMorra, autumn: nebbia, nebbiolo

Rich in acidity and abundant in tannin. Complicated, not suitable for a soon after the harvest ready easy-drinking, on the contrary! If comming from the extra good viticultural positions especially from the certain parcels on the slopes in the Barolo and Barbaresco zones, than if properly treated in the vineyard and, of course, after, with care and patience, in the cellar, Nebbiolo is capable to give expressive wines of great beauty, perfumed, full bodied and age worthy/long lasting ones. The wines for kings and for the consumers seeking in the glass for more high added value!

Very exclusive Bacchus’ drop, that is extremly important: the elitisme and exclusivity is a key factor not only in the wine trade itself but also for the whole tourist economy. Practically since always, but especially in the modern times, the local specialities, with the accent on wine, became the strong magnet with a high power of attracting to a certain region important number of so called contemporary, modern nomads – tourists.

Nebbiolo, through barolo and barbaresco wines, has been climbing to the world top and winning positions slowly in comparision with much early ready to drink merlot and cabernet sauvignon in hands of the commercialy very able Frenchies. Solid basis for mounting up with Nebbiolo to the piedmontese producers have been good self-organisation, steadyness, and in part also the fact that it turned out that Nebbiolo, differently from Merlot and Cabernet sauvignon which are giving excellent results not only in their homeland but practically everywhere on the planet, does not show the barolo’s and barbaresco’s quality outside Piedmont, thus perserving for the Piedmont the very high degree of eliteness and exsclusivity as a place to visit. After so long period of the Merlot & Cabernet absolute governing the wine world on Earth, many people have become fed up with the global hegemony of the mentioned varietes, and certain producers from outside of Piedmont and in different corners of the world tried with some other grapes, also with Nebbiolo, but except in a certain way in Valtellina vine-growing area on the north of Italy, where the synonim to Nebbiolo is Chiavenasca, the effort resulted without the highly expected quality peaks. Enthusiasmated with the Nebbiolo as the wine, this variety several years ago in his experimental vineyard, comprising about 30 different varieties from all over the world, had planted also the slavonian independent vinegrower and wine producer (one of the best and renown in Croatia) Vlado Krauthaker in Kutjevo (ancient name: De Gotho), located in the fromer Romans area known as Vallis Aurea… Results? Very decent..

Nebbiolo grape. NEBBIOLO, for the first time mentioned in the written documents in the 1209 and now in the modern vineyards existing in two selected clones – Lampia and Michet, is the offspring of the varieties Bianchetta di Saluzzo and Bubierasco, this last one, it seems, has vanished. Out of Nebbiolo as parent now we have the following offsprings: Freisa, Neretta di Bairo, Vespolina, than Nebbiolo rosé, Negrezza, Rossola nera, Brugnola

.Speaking of already for a long time existing intentions to mitigate that world supremacy in the surfaces planted and in popularity of Merlot and Cabernet in the reds and Chardonnay (remember the slogan: Anything but Chardonnay!?) and Sauvignon in whites: there are so many grape varieties in the world – in their Wine Grapes Atlas Jancis Robinson, José Vouillamoz and Julia Harding presented more of 1360 of them! – and so many among them deserving the chance to emerge. We saw the nice tries of the Austrians with the Grüner Veltliner (particularly NiederOesterreich – Wachau, Kamptal, Krems…) in whites, and Blaufränkisch (particularly in Burgenland), Italy is pushing strongly Sangiovese (mostly Tuscany), then Teroldego of Trentino and Lagrein from Alto Adige/Sud Tirol, Primitivo from the south, Spain is determined with the Tempranillo, Portugal with Touriga nacional, Touriga franca and some others local varieties… Worth mentioning is the very newest (last year’s) initiative coming from the south-eastern Europe especially Balkans, where Croatia, the birth place of Zinfandel, localy called Tribidrag, Crljenak, is offering, along with this Tribidrag, also very very interesting variety Plavac mali, the offspring of Tribidrag and another local variety Dobričić, and where Macedonia energicaly launched the internationally well organised action with the aim of the world wide affirmation of the red racy variety Vranec (translation is: black stallion), most widespread red vaiety in that country. Vranec is native in the neighbouring Montenegro where is called Vranac, so this country is wholehartedly on the side of this variety too. Bosnia & Herzegovina is gladly showing it’s Trnjak, another racy red variety, present, as the Vranac too, also in the southern part of Croatia… The intention is, through these local varieties, to significantly attract the attention of the world to some of the excellent local varieties and to several other specific gastro-products (cheese, olive oil, ham/prosciutto, fish…), to the environment, history, tradition, art (complete heritage). The most possible high economic valorization of this part of Europe is seen through the tourisme. The imperative is the restauration of the reasonable nature friendly tourisme (not the invasion as I was calling the touristic boom in the last years in Croatia) in general – and especially the turisme profitable on the higher level and with less damages to the natural environment – would be for the common economy very very important, particularly now after the actual Corona-virus dictatorship and the overall collapse of economy…

Piedmont – synonym for history, culture, wine

But, let’s go back to Nebbiolo and Piedmont!

Piedmont is the synonym for the italian history, culture politics and wine. Nowadays in Piedmont there are about 50.000 hectares of vineyard, 73 per cent of it on the hills’ slopes and at upper altitudes. The soil is based on sand, gravel, limestone, loam. Climate: winters are cold, summers warm. The difference in temperature between the day and night during the summer period is significant, that is very good for the right maturation of grapes and for the fruiteness and freshnes of the wines. Precipitations: enough rain, but not to much. Total wine production is about tri million hectoliters, about 60 per cent is red and rosé (rosé = small percentage), white wine is 40 percent. Around 81 per cent wines are in the doc or denominazione d’origine controllata appellation and in the docg, this is a step higher – denominazione d’origine controllata e garantita.

Piemonte, Langa, vineyards (Tom Hyland)

Vine growing, wine production and marketing is managed and regulated by the Consorzio Barolo, Barbaresco, Alba, Lange, Roero. Barolo wine is produced of 100 per cent Nebbiolo grape. Appellation Barolo docg covers 1715 ha of vineyards in 11 communities close to the town of Alba, these communities are Barolo, Castiglione Falletto, Cherasco, Diano d’Alba, Grinzane Cavour, La Morra, Monforte d’Alba, Novello, Roddi, Serralunga d’Alba and Verduno. Under the Consorzio’s regulations, barolo wine is not allowed to leave the cellar for the market before three full years after the harvest. Of these three years in cellar the wine should spend at least two years in maturation in wood. Barbaresco, also 100 per cent Nebbiolo, is born in the vineyards – 680 ha, and cellars inside the three municipalities – Barbaresco, Neive and Treiso. Barbaresco should stay in the cellar at least two years before entering the market, of these two years minimum one year must spend in the wood.

Along with Nebbiolo, another very important red grape variety in Piedmont is Barbera, the wide known appellations are Barbera d’Alba and Barbera d’Asti. On the entry level is considered dolcetto, from the variety of the same name and mostly used for simple wine, although some producers having the old vines, planted on a very good position, using for the maturation small cascs, can offer also a very serious wine out of it.

In Piedmont there are many valuable producers to visit, and fine local wine ad food to enjoy. Piedmont is a very nice example of how important role the exclusive – and high priced!! – agricultural products are playing in the frame of the tourist industry and how important impact they can have on the local economy.

My list of recommended barolo & barbaresco & barbera producers:

Giacomo Conterno – Barolo Cascina Francia, and Barbera Axilium Cascina Luisin

Abbona Marziano – Dogliani; Alessandria Giovanni – Monforte d’Alba; Brovia – Castiglione Falletto; Bartolo Mascarello – Barolo; Bruno Giacosa – Neive ; Busso Piero – Neive; Cascina Luisin di Roberto Minuto – Barbaresco; Cavalotto Tenuta Bricco Boschis – Castiglione Falletto; Conterno Fantino – Monforte d’Alba, Crissante Alessandria di Michele Alessandria – La Morra; Damilano – Barolo; Elio Altare – La Morra; Elvio Cogno di Walter & Nadja Fissore – Novello; Enzo Boglietti di Enzo e Gianni Boglietti – LaMorra, Edoardo Sobrino – Diano d’Alba; Gaja Angelo – Barbaresco; Giacomo Conterno – Monforte d’Alba; Elio Grasso di Elio e Gianluca – Monforte; Grimaldi Giacomo di Ferruccio Grimaldi– Barolo; La Spinetta – Castagnole delle Lanze; Manzone Giovanni – Monforte d’Alba; Marchesi di Barolo – Barolo; Moccagatta – Barbaresco; Oddero Poderi e Cantine – La Morra; Paolo Scavino di Enrico Scavino – Castiglione Falletto; Pira di Chiara Boschis – Barolo; Podere Einaudi – Dogliani; Podere Rocche dei Manzoni – Monforte d’Alba; Roberto Voerzio – La Morra; Rocca Bruno Rabaja – Barbaresco, Sandrone Luciano – Barolo; Vajra Aldo – Barolo; Veglio Mauro – La Mora; Vietti – Castiglione Falletto…

Food jewels

As for typical local food to be combined with the wines certainly highly recommended are bagna cauda (sardines, garlic, olive oil, butter – all coocked on steam in bagnomaria), carne cruda (row minced meat), local sausages, salamis, spek, pasta tajarin, wild asparagus cream soup, polenta with gorgonzola, brasato di vitello (long stewed veal meat) al barolo, different dishes of venison, cosciotto di capretto boiled in hay Maggengo and potatoes from ashes, mushrooms (tartufi=truffles!), cheeses with noble mould like castelmagno (tradition in that cheese production in province Cuneo on the territories of municipalities Castelmagno, Pradieves i Monterosso Grana goes to the year 1277). Piedmont iz known by hazelnut and by very high class conditoring industry and manufacture (Nutella Ferrero, and even much better Gianduia Pernigotti…)

Bagna cauda , and cosciotto di capretto boiled in hay

Wild asparagus cream soup, salmon-trout, roasted calf, veal long stewed in red wine

Magnificent castelmagno. Interesting is that some very renowned piemontese WINE producers decided to produce that cheese. They together founded a small agricultural association for cattle breeding and cheese production. One of these producers is Enzo Boglietti from la Mora. Bellow: the village of Castelmagno

Knowing that I had attended, for more than 10 years in a row, the very important promotional events Alba Wines Exhibition and, after, the Nebbiolo Prima, in the town of Alba, too, several croatian restaurateurs, wine merchants and sommeliers, deeply in love with the barolo wine, connaisseurs who really know what barolo and barbaresco, even barbera d’Alba (town Alba where the famous Nutella is coming from!) and barbera d’Asti are, and who were willing to jump for a glass to Piedmont, asked me to organise a trip for them to the Barolo and Barbaresco area. I – this I means my wine magazine Svijet u Čaši (World in a Glass) and my blog www.suhiucasi.wordpress,com – have arranged the visits to some of the best and in the world most prised wine producers, among them to such names as Angelo Gaja, Bruno Rocca, Elio Grasso, Paolo Scavino, even Roberto Voerzio that several times from the Wine Spectator‘s Buying Guide has been assigned for his Barolos 100 points of the possibles 100! On it’s Buying Guide pages wine magazine Svijet u Čaši also had published recensions of several barolos and barbarescos of the above named producers and this visit was the nice opportunity to give the awards to them. The trip has been realized certain time before the Corona world wide attack, and now in the lockout/selfisolation each of us in our flats has something very nice to think of – memories as efficient remedy against the gloomy covid19 mood.

The village of Castelmagno

A dream that comes true

The long ride by car, and finally, in the evening arrival to the little town of Barolo.

We stayed the night there, in a lovely multi-storey building on the main square and right next to the imposing Barolo Castle. The building was with several apartments intended for rent to tourists, from March until almost the end of the year there are many of them in the area. We found ourselves there in the full lull of January, a lull to the extent that wineries and restaurants were mostly closed and the big problem was finding open shops with groceries necessary for everyday use…

The start was great, though, and was not hindered by the winter dead Barolo: the evening we arrived we were fortunate to find open – apparently because there was a celebration in the larger premises at that time – a restaurant with a wide range of local bottles, and this is where our pursuit of barolo and barbera, nebbiolo, dolcetto began. The wine dream was turning into reality.

Barolo town by night in winter time!

Dolcetto Papa Celso from Marziano Abbona (the importer Miva sells it in Croatia), Dolcetto Poderi Einaudi, Barbera Vigna Martina from Elio Grasso, Barbera vigna Francia from Giacomo Conterno, Barbera by Bepe Rinaldi, Barolo San Giovanni by Gianfranco Alessandria, Bricco delle Viole 2012 by Aldo Vajra, Settevigne from the Estate of Damilano, Costa Grimaldi Giacomo Grimaldi, Cicalà by Aldo Conterno. We broke off in time – several visits were expecting us the next day…

Wines by night in Barolo: visitors from Croatia – first step in exploring sur place the wines from Piedmont – sommelier & restaurateur Krešimir, restaurateur Boris Zubo, wine-enthusiast & businessman Boris Kleončić. Excellent Giacomo Conterno Barbera vigna Francia 2015, Elio Grasso Barbera Vigna Martina, superb and elegant Aldo Vajra Barolo Bricco delle Viole 2012…

Little is big!

Breakfast with – 100 points out of a possible 100! Small bunches (from originally otherwise large bunches!), small yields – big Roberto Voerzio. It is not common for a wine to be rated 100 out of a possible 100 points, on the contrary! A year ago, Roberto Voerzio of La Morra succeded, and a hundred came from the renowned and globally influential Wine Spectator. What the deceased, another famous barolo maker, Domenico Clerico, used often to repeat: The agriculture needs primarily intelligent peasants, not those burocrates who create agricultural and food and beverage production from miles away offices and laboratories, Voerzio understood and accepted perfectly: he chose the hard way, with more pain, but knowing full well what precisely he wanted and how to achieve it in a fair and real way.

Roberto Voerzio Estate: house the family is living in, and the wine cellar

Several Svijet u Čaši’s awards to Roberto Voerzio for barolos, and some souvenirs we left him as something special from Croatia: the Tomac family Amphora sparkling, and Petrac’s Cabernet Sauvignon 2009 Under the Sea (because bottles spent some times in a cage at 30 m under the surface od the Adriatic sea). Roberto Voerzio is a passionate football fan, a great fan of the croatian Zvonimir Boban who has played in Italy’s AC Milan for a long time

One of the secrets of Roberto Voerzio: not much bunches per vine, cutting the lower part of the bunch in order that grape mature better, and at the end very low yields, less than 1 kg. Picture above: first phase in the nebbiolo vineyard. Picture bellow: moments right before the nebbiolo harvest – instead of big long original bunches here we have small ball-shaped fully matured nebbiolo’s bunches. Roberto Voerzio can afford himself this nebbiolo shaping to small balls and a very low yields since the density of the planting in his vineyards is 8000 vines per ha!

Voerzio’s vineyards are on the slopes and at the altitudes between 200 and 4000 meters above the sea level. Soil is characterized by limestone, clay and stones. Vines are old from 20 to 60 years…. Yields are so low that sometimes happens that out of 17.000 vines only 2000 lit of wines are produced. Roberto Voerzio does not allow compromises neither in vineyard nor in cellar.

Maturation of the wine – in barriques. Hygiene like in pharmacy…

In the tasting room

Result in the cellar? Outstanding wines, distinctive and elegant, capable of long aging and significant development in the bottle. The wines showed us it’s virtues just that morning, at the breakfast with Voerzio’s Barolos. Now Roberto Voerzio has seven different labels of Barolo, named after the vineyards, for instance Rocche dell’Annunziata, Torriglione, Brunate, La Serra, Sarmassa, Cerequio, Fossati case nere, the aim is to reach 10 different Barolo labels. Most od the wines are bottled in the classical 0,75 lit bottles and in a small number of magnums, some wines are bottled only in magnums. Along with barolos, Voerzio is on the market also with Nebbiolo, Barbera and Merlot. All of them, of course, upper class of wine.

Particularly impressive Barolo Fossati Case nere 2008 that was ready to appear on the market 2018 (!!; according to the rules of the Consortium for Barolo, Barbaresco, Langhe and Roero, barolo has the right to enter the market as from the 1st of January in the fourth year after the harvest, and for the category of riservas in the fifth year after harvest), impressive the Barolo Fossati Case nere 2007, too. Roberto Voerzio’s high worldwide reputation permits the retail price of € 200 and more for a bottle of 0.75 liters… For wines of older ages prices per bottle are much more expensive…

Wine and cheese

Among the wine stars of Langhe is certainly the Boglietti Estate, also from La Morra. However, he is not as engrossed in glamor as some of his other counterparts, but compared to these mega-stars he is not behind in terms of wine quality. Boglietti – two brothers Enzo (cellar and marketing) and Giovanni (vineyard) are offering five Barolo labels, each under te name of the parcel from which grapes are coming. These are the four labels: Brunate, Airone, Case nere, Fossati, the fifth Boglietti Barolo label iz Riserva. The Bogliettis are, like most of the Piedmont wine producers, maximally oriented (right!!!) to the varieties typical for their region and which are expressing best the particuliarities of the territory. Boglietti’s philosophy: produce high character terroir wines.

Enzo and Giovanni Boglietti with the Svijet u Čaši award, and during the wine and cheese tasting at the Bogliettis. Brothers Boglietti are deeply in love with cheese, but the idea to breed the cattle for milk and to produce own cheese was to offer their guests full pleasure combining their wine and their cheese. They served us their really extra Castelmagno 18 months old!

                        Dolcetto (dolce = sweet, but it is not sweet wine!), as mentioned, is considered to be a simpler everyday drop that is first ready to drink after harvest. However, there are nuances: some growers are making big efforts to achieve more ambitious product than the same cultivar. Thus, the Bogliettis separately vinified the dolcetto’s grapes from vines older than 60-years and with low yields, than used barrique for eight months maturation. They obtained very good and serious red wine of Dolcetto Taglineri 2016, with as much as 14.5% vol.

Enzo Boglietti offered for the tasting also a barbera of higher level – Roscaletto 2015 (14.0 vol%). Following were very very good Langhe Nebbiolo 2016 and a mixture of nebbiolo and barbera Buio Langhe (buio = dark). The Barolo showcase started with the Brunate 2013, after came Arione 2012, Case nere 2010, Fossati 2008 and Barolo 2007 riserva. All of them more than excellent wines, here has been shown how much the barolo, after the certain time spent in barrel, is gaining by staying long in a bottle. Outstanding Fossati 2008, and superb in quality and distinctiveness but also with price (200 € per 0.75 lit bottle) – Barolo 2007 riserva (there were about 6000 bottles for sale)… The prices of other Bogliretti’s barolos are around 50 € each.

Five bunches per vine = five golden grapes as award!

           

Grande Enrico Scavino, Azienda Paolo Scavino

Enrico Scavino, azienda agricola Paolo Scavino, Castiglione Falletto. Fewer bunches (five per vine), smaller bunches, lower yield per vine, adequate work in the vineyard and cellar = better quality, quality for high awards (with five gold grapes!). Among the pearls – the Barolos of Rocche dell’Annunziata, Bric del Fiasc, Monvigliero… Barbera, oh, yes! … The real pearl was Scavino’s Barbera d’Alba Bric Ambrogio from 70 years old vines, and matured in barrels. Barbera’s pride is a very beautifull dark ruby-violet colour, and nice acidity, but this variety is not known by tannin, so it is good for the wine to mature in wood which leases the elago-tannin, useful for longevity.     Among the winners of the five gold bunches (95-98 points) of the Svijet u Čaši magazine, there is also Enrico, one of the legends of Langhe and Piedmont, too.

Enrico Scavino with the awards

Scavino’s cellar – combination of barriques and the big barrels

Emotions from the garage

Edoardo Sobrino, awarded for his extra Barolo Monvilliero e Pisapola 2005

Small area, practically garage production, cellar technologically-tecnically perfectly equipped. Big heart, great wine, explosion of emotions. This is Edoardo Sobrino, a ceramic tiles seller and on the wine-scene as hobby manufacturer (tiles are business, wine is passion and love, says Edoardo) from Diano d’Alba who does not do compromises. The approach is biological, and the wines are perfectly pure, complex, thick and very elegant, able to live long and develop over that time. Sobrino likes a bit longer maceration than many of his piedmontese colleagues, for dolcetto he is practicing 12 days, for nebbiolo and barbera 20 and for Barolo 30 days. We tasted by Sobrino remarkables Barbera Nirane 2013 (8000 vines, 12 hl wines produced!), after it Nebbiolo vigna Carzello 2014, and then extra good – Barolo Monviliero e Pisapola. For Sobrino’s barolo there was also the recognition of the Svijet u Čaši (World in a glass), this one with four golden grapes. Sobrino joyfull, he almost didn’t let us leave the basement … Uh, we liked that …

Edoardo Sobrino – the cellar

Gaja the Great!

Angelo Gaja, always ready for a joke: Fare, Saper fare, Saper far fare, Far sapere!

Angelo Gaja the Great! Yes, unique. Worshiped all over the world! A lot can be learned from him. He is functioning under the motto that his enterprising grandmother Clotilde Rey instilled in him (he dedicated one wine to her – SorìTildin). And the motto is: FARE (do), SAPER FARE (know how to do it), SAPER FAR FARE (know how to transfer knowledge), and what closes the circle: FAR SAPERE (announce that it has been done).

The Big Chief Angelo himself received the small group of Zagreb fans at his 17th-century mansion in Barbaresco, which before was closed to visitors, some years ago Gaja family decided to opened it for visitors who now have to pay for a visit 300 € per person, the money goes to the humanitarian organisations. Angelo Gaja in a warm welcome prepared great tasting of piedmontese and his tuscan (Montalcino and Bolgheri area) wines. For the start came Brunello di Montalcino 2013 and Ca ‘Marcanda 2013, and afterwards Barbaresco 2013, followed by mini-vertical much older barbarescos, from vintage 2003, 2001, 2000 and 1999, which was the best in show that day!

Gaja with the Zagreb sommelier and restaurateur Krešimir Šesnić and with me

The Gaja (the name Gaja is coming, says Angelo, from Spain!) as agricultural estate has been founded in 1851. Angelo’s father Giovanni (1908-2002) has decided 1935 to step very seriously on the wine stage, this serious ment he further wanted to produce only big wines. At that time the wine king in Piedmont was Barolo, Giovanni Gaja’s idea was to rise and keep the wine Barbaresco to that level. And he succeded: he had drastically lowered the yields, and some years later he managed to sell his barbaresco at prices much higher then many of barolos of that time could reach. After taking over the Azienda from his father, Angelo Gaja bravely continued the work and soon became one of the most praised and influential world wine producer. His vision was to stay concentrated primarily to the local grapes especially Nebbiolo, and to produce high class wines, not the supermarket ones. However, he could not resist to the charm of Burgundy’s (geographically not far from Piedmont) chardonnay and the Bordeaux cabernet sauvignon so, in a certain moment, he without his father’s knowledge introduced to the family estate a small quantity of cabernet. His father hearing of it when it was already done, very angry said a kind of curse Darmagi! Which in the local dialect is meaning To Hell, so the name of the Gaja cabernet sauvignon, cabernet franc and merlot wine is since that day Darmagi! Angelo Gaja to all of his wines gave the names tied to the local geography (toponymes; Costa Russi, Sori San Lorenzo…), tradition, family.

A view to his famous bottles and a look into Gaja’s Barbaresco wine cellar

The Gaja Family: pater famialias Angelo, his wife and two daughters – one is Gaia, father’s right hand in business, and the son Giovanni

As the chairman of an estate that is exporting 80 per cent of it’s red wines, Angelo Gaja with the time has became very interested to expand with the vineyards, even if necessary outside Piedmont’s boders, and 1994. he bought tuscan Montalcino’s azienda Pieve Santa Restituta, close to the small old (from the 4th century) church by the same name. Around 40 ha vineyard at the altitude of 320 to 350 m above sea level. Thus he added a new red, the famous brunello to his portfolio. There in Montalcino he is producing around 120.000 bottles of Brunello Sugarille and Brunello Rennina. And in the 1996, again in the Tuscany but in Bolgheri area, he bought a real estate and afterwards converted it in wine temple Ca’Marcanda, along the vineyards there is nice park with 3600 olive trees, plantend, explains Gaja, more as the environmental decoration then for the oil producing. Gaja, today 79, is still with the strong entrepreneur’s spirit: the newest project is a joint venture with the wine producer Alberto Graci from Etna area in Sicily, Gaja’s aquisition there is 11 ha for now, the intention is to arrive to the 45 ha! In Alta Langa (Upper Langa) in Piedmont Gaja in a village of Tiezzo at the altitude of 700 m bought a piece of land to plant it with vines…

In the light of the climatic changes, Angelo Gaja 1995 decided that his estate have to take most possible natural way of producing wine. First step in this new direction was to buy barn manure from the local cattle breeders and to convert it with a help of special California red worms in compost for the vineyards fertilization. Gaja started to follow the experts’ instruction about how to work ecologicaly in the vines and to perserve the life in the soil and strengthen the resistence of the plants against deseases. He renounced of the chemistry, now more attention is paid to the work on the land and management of the leaves. In the vineyard between the rows barley is planted, after the mowing all is left on the soil surface, what is, explains Gaja, avoiding the loss in humidity in the soil during the estate and prevents very good from the erosions. Between the rows certain bean plants are planted, they can make – pure natural way – the soil more fertile. Recommended is also planting the flowers in vineyard, because the flowers are attracting the insects so therefore leaving them less of them on the vine. Gaja put in his vineyards cca 80 bee hives, the bees are indicators that the ambience is clean… In his piedmonese vineyards Gaja planted 260 cypresses, because these plants usually seen on cemeteries, provide to the small birds – usefull in vineyard since they eat insects and thus clean the vineyard of them – a refuge from the numerous big predators falcons and hawks.

Brunello & the Queen Luisa di Rabajà

Brunello di Barbaresco?! Yes, there is one! That is the piedmontese super-maker named Bruno Rocca. His daughter Luisa calls him tenderly Brunello (diminutive of Bruno). Bruno Rocca has a large part of the vineyard in the highly regarded Rabajà position, which is located next to the Rocca’s cellar and next to the famous Asili vineyard.

Bruno Rocca Rabajà with his barbarescos, and his kind daughter Luisa, authoritative Estate presenter. Bellow: Rabajà vineyard

Bruno Rocca barricaia, and a cellar with barrique and big barrels

Bruno Rocca’s house, Barbaresco

And Luisa Rocca, a great business oriented authoritative presenter, at the same time very kind and sweet – The Queen of the Rabajà!

Azienda Bruno Rocca is taking care of 12,5 ha vineyards in the municipalities Barbaresco and Neive, and of three hectares in Vaglio Serra, Monferrato. Approach in the vineyard: organic, but the Rocca family does not put that on the label. The flagship wines are Barbaresco Maria Adelaide, named after the mother of Bruno Rocca and made out of the best grapes of the Estate, 25 days skin contact in stainless steel, maturation 12 months in french barriques and after18 months in big french barrels, then Barbaresco Currà Riserva – vinification in big wood barrels 28 days, then 36 months maturation in the french barriques, and Barbaresco Rabajà, vinification 28 days in stainless steel and maturation 12 months in french barrique and 12 months in french big barrels, all three wines made with the yields of maximum 40 hl/ha. Bruno Rocca is producing very fine barberas,one is barbera d’Alba and the other one Barbera d’Asti.

An exhibition of recognitions of the World in a glass (Svijet u Čaši)

A hearty reception at the house of one of the barolo legends – Elio Grasso, from the Gavarini hamlet near Monforte d’Alba. Elio Grasso has received many recognitions with four and five golden grapes for his barolos (Gavarini Chiniera, Ginestra Vigna Casa Maté, riserva Rüncot) but also for the Barbera Vigna Martina. The wall in his office is full with different recognitions, diplomas, medals…

Elio Grasso, his wife Marina and son GianLuica, and PR representative Roberto, with guests from Zagreb – Domagoj, Zubo, Boris and Krešimir, in front of the office’s wall with numerous awards. Bellow: GianLuca Grasso with the Estate’s bottles, and with the mother and father in the Elio Grasso wine cellar

Azienda Elio Grasso is situated in the municipality of Monforte d’Alba, and it includes 42 ha of land, of which there are 18 ha vineyards, the rest are forest and meadows. Elio Grasso has planted Nebbiolo, Barbera and Dolcetto, and, of the international varieties, Chardonnay, since it showed, says Elio Grasso, high adapation degree. The best wines from this estate are Barolo Rüncot Riserva, from the vineyard of 1,8 ha surface and from vines old more than 25 years, then Barolo Ginestra Casa Maté, Barolo Gavarini Chiniera, Barbera d’Alba Vigna Martina. Very nice the varieties blend called BarbEresco, out of Nebbiolo, Barbera and Dolcetto of the local and the red varieties and of a small percentage of the international and white variety Chardonnay. The experts consider it in the quality better than barbera and a bit lesser then Barbaresco, because of that the particular name. The unique white wine of this estate iz Chardonnay Educato (educated chardonnay), excellent with the fish.

Barolo Cannubi Boschis

As the beginning, in the town of Barolo also is the finish: short stop by Marchesi di Barolo, family Abbona owned estate which wines – particularly important to mention is Cannubi, are imported in Croatia by Vrutak, and by Luciano Sandrone, that also offers particularly good wines, especially, again, of the Cannubi vineyard. The magic of this Marchesi di Barolo wine began in 1806 with he love story between the marquis of Barolo Carlo Tancredi Falletti and a french noble woman Juliette Colbert de Maulévrier, descendant of king Louis XIV finance minister. Now at the throne of the Marchesi di Barolo estate are Anna and Ernesto Abbona.

Anna and Ernesto Abbona with their daughter and son. Anna Abbona and the daughter Valentina presentied the Marchesi di Barolo wines some months ago also in Zagreb. Below: the Marchesi di Barolo cellar

Cannubi, in the Barolo municipality, is considered as one of the best crus in Piedmont, giving the extra elegant reds. We made a stop, of course, at the Luciano Sandrone’s winery.

Unfortunately Luciano Sandrone could not stay with us long, because hit with the flu and with temperature…

Barolo: Luciano Sandrone Azienda Agricola, Sandrone’s vineyard at Cannubi Bricco Boschis and his cellar

But as gentleman as he is he had given to the lady employed at the Azienda the instructions what to offer us, as medicament against the flu and as a huge pleasure: large Barolo tasting! Nice to see, the picture, isn’t it? Big Barolo tasting at Luciano Sandrone’s: Cannubi Boschis, Crossia, Rivassi, Vignane, then from the municipality Castiglione Falleto: Villero, from Monforte d’Alba: Cascina Pe Mol, Castelletto, Ceretta and Conterni, Novello: Merli, Ravera, Rocche di S. Nicola, Serralunga d’Alba: Baudana, and Vezza d’Alba: Valmaggiore. Repeating (Repetitio mater studiorum est!) several already in Svijet u Čaši Buying Guide five golden grapes awarded Barolos, great finish with the Sandrone’s powerful and elegant Barolo Cannubi Boschis 2005… ♣

_________________________________________________________

Corona time, ali vrijeme i za – šampus!

OD DNEVNIKA JEDNE LJUBAVI PREKO GUBEC-BEGA i AVE MARIJE DO ŽIVOTNOG PORINA

 Hallo Josephine, how do you do?… Corona time, ali vrijeme (ti) je za šampus! Da je C još tu, bilo bi ga u izobilju, i to najboljeg francuskoga. Od Dnevnika jedne ljubavi, preko Gubec-bega i Ave Marije do Porina za životno djelo! Čestitke od srca! ♣

Josipa Lisac (Marko Čolić)

TRI PORINA ZA POPA!

            Uspješan je bio povratak zagrebačkog orguljaša Tihomira Asanovića Popa prvoj ljubavi! Nakon razdoblja bavljenja raznim stvarima, Pop je lani, u suradnji s odličnom vokalisticom Sabrinom Hebiri i s nekolicinom prijatelja glazbenika, izdao album Return To The First Love, i sada je na dodjeli Porina za najbolja ostvarenja u glazbi u nas u proteklih godinu dana taj album osvojio tri trofeja – kao najbolji album klupske svirke, zatim za najbolju svirku Noć u klubu i za najbolju produkciju. Ubrzo nakon što je album izašao, njegova promocija – uz jela što ih je prigotovio splitski novinar i autor priloga o vinu i gastronomiji te autor nekoliko tekstova i za ovaj album Zlatko Gall, i uz vino makedonske kuće Bovin (su)vlasnik koje, Ćiro Bogevski, je inače veliki ljubitelj glazbe – uslijedila je u zagrebačkom Johannu Francku. Prijem na svirkama i dodjela Porina ohrabrili su Popa i on se dao na stvaranje materijala za novi album, za koji najavljuje da će biti s istim gazbenicima ali s posve drukčijom glazbom od ove sada objavljene, radi se o funku i soulu. U prvom planu opet bi bili Pop (izraženije solo dionice) i Sabrina. Snimanje bi trebalo početi, veli Pop Asanović, za oko mjesec dana. Plan je u nekoliko navrata izaći sa po jednom singlicom, a tek iduće godine s čitavim albumom. Ali, još se jedna zanimljiva inicijativa kuha: Gastronomad Zoran Šimunić Šime došao je Popu s prijedlogom o realizaciji serije glazbenih eno-gastronomskih emisija za televiziju, dakle fuzija muzike, dobre hrane i finih vina, Pop bi, kao gurman, bio zadužen za kreiranje glazbenog segmenta uključujući i izbor izvođača, a dakako Šime, možda i u suradnji s također Gastronomadom Reneom Bakalovićem, za segment o eno-gastronomiji. Namjera je da se s ovom zamisli pođe TV-kući RTL. Asanović govori da zna za slične emisije u SAD i da one tamo privlače golemi broj gledatelja… Ne znam kako stvar funkcionira s tom serijom u SAD, ali ovdje u Hrvatskoj bilo bi svakako dobro povremeno prirediti i nastup i gozbu uživo, tako da se može uživati ne samo u glazbi (kao na malom ekranu), nego i u hrani i vinu konkretno! Na slikama su Pop, Sabrina i prijatelji na svirci te Pop i Zlatko Gall kao chef u Johannu Francku, Pop Asanović s Ćirom Bogevskim iz Bovina i s Reneom Bakalovićem, i, kao nešto vremeplovno: super-grupa Time s Popom (sasvim desno) Dadom Topićem, te Vedranom Božićem u prvom planu, bubnjareom Ratkom Divjakom i basistom Mariom Mavrinom. ♣

….pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly….

     POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 05. 2020 – Hints to the smart purchase

                                                         LEGENDA 

Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ ⍟ – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ – Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

⍟ ⍟ ⍟ – Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer.

⍟ ⍟ – 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

⋆   7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use.

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑ – trošiti • ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA   CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: XL) SAUVIGNON 2012 Primus – BOLFAN VINSKI VRH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje, vinogorje Zlatar ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vinski vrh • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: do oko/till cca 300 m • ekspozicija/exposition: jug-jugozapad/south-southwest • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl-limestone • sorta/variety: sauvignon blancpristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (biodinamički)/nature friendly (biodynamic) – službeni znak Eko na etiketi/official Eco sign on the label: da/yes PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: loire • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vinogorje Zlatar – kontrolirano porijeklo • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski lijepo – ipak prednja etiketa donekle je nefotogenična/OK – pedantly – elegant – from the point of esthetics nice – yet the front label is not at all photogenic • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: kompleksno, ozbiljno, te gusto i potentno, svakako za konzumaciju uz jelo jače strukture. Za razliku od baznog Bolfanovog sauvignona koji na nosu i u ustima školski (profinjeno!) pokazuje odraz sorte, ovaj Primus, rađen očito s velikim ambicijama, diči se snagom, a u aromatskom smislu – unatoč tome što su, kako stoji na etiketi, sortna obilježja u pravcu južnog i egzotičnog voća poput dinje i manga, utjecaj od boravka vina u drvu i utjecaji oksidativnog tipa bazirani na razvoju kroz vrijeme jače dolaze do izražaja. Ovaj sauvignon pune je zlatno-žute boje, gustoću mu pokazuje već pogled na unutarnju stijenku čaše gdje ostavlja deblji film što se pretvara u lijeno spuštajuće suze. Miris izražen, uz gore navedeno u bouquetu bih možda pronašao i malo orašastog voća. U ustima, Primus je vrlo topao, dobro je zaobljen, fino slankast što ukazuje na mineralnost, snažna je tijela i dugotrajnog finiša SERVICE: ⇗ • 14 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux

⍟ ⍟ ⍟ + (mpc/pp: M) RAJNSKI RIZLING 2018 – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • tlo/soil: vapnenasto-ilovasto/marl limestone • sorta/variety: riesling • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: rhein • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: čisto, uredno, čvrste konzistencije, sortno dobro raspoznatljivo. Rekao bih da je malo prerano pušteno na tržište. Doimlje se sa znatnim potencijalom, i s još vremena u butelji moglo bi i te kako profitirati. Lijepe je žive i pune slamnato-žute boje sa zelenkastom nijansom. Na nosu fino, jačinom umjereno, miris je trajan. Bouquet je u znaku voćnih nota u pravcu domaćeg bijelog koštićavog voća (jabuka, kruška), a pridružuju se diskretno i citrusne niti. U ustima vino nastavlja na kolosijeku mirisa. Živo je, svježe, s jako dobrom kiselosti i slankasto, zaobljeno, vrlo dobroga tijela i dugačkog završetka SERVICE: ⇗ ⇒ • 12 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: rhine….

⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: M) PINOT BIJELI 2018 – JAREC KURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sveti Ivan Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: pinot bijeli/blancpristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerirani OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Prigorje-Bilogora, Zelina ZOI/PDO – vrhunsko s kzp • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – estetski dobro/OK – from the point of esthetics good • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: mekano, prilično nježno, s blagom dozom kremoznosti, ima punoću, skladno je, lijepo pitko. Svijetlo žućkasto-zelenkasto, kristalno bistro. Miris solidno iskazan, na zrelo koštićavo bijelo voće, zanimljivo je prožet blagom aromom začinskih trava. Usta svježa, lijepo zaobljena, podržavaju spomenute blage začinske niti percepirane na nosu, Tijelo dosta dobro, završetak srednje dugačak SERVICE: ⇑ • – preporuka za jelo/dish recommendation: sir i vrhnje, domaći narezak, tjestenina s bijelim umakom, kuhana i pečena piletina • 10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one tip/type: bourgogne,

⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: M) CHARDONNAY 2018 – JAREC KURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sveti Ivan Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerirani OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Prigorje-Bilogora, Zelina ZOI/PDO – vrhunsko s kzp • suho/dry • 12,5 vol% DIZAJN/DESIGN: uredno – estetski dobro/OK – from the point of esthetics good • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is, iako je deklarirano kao suho, za one koji vole nešto slađe okuse. Svježe, pitko dopadljivo/zavodljivo sa slatkastim notama s kojima se kao potencijalna protuteža miješa dobra kiselost. Svijetle žućkasto-zelenkaste boje, diskretno ali trajno na nosu, nudi zrelo bijelo voće, poput kruške, te nešto orašastog voća poput badema, kao da se malo osjeti i maslac. U ustima vino djeluje s nježnom dozom kremoznosti i kao dobro zaobljeno, tijelom dobro ■ SERVICE: ⇑ • 10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bourgogne

⍟ ⍟ (mpc/pp: M) ROSÉ 2019 – JAREC KURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sveti Ivan Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: syrah pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – bezbojna, prozirna • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Prigorje-Bilogora, Zelina – kvalitetno s kzp • suho/dry • 11,0 vol% DIZAJN/DESIGN: uredno – estetski dobro/OK – from the point of esthetics good • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: u kategoriji mladoga, jednostavno, skladno, živahno, s voćnim notama, bit će svakako prikladno protiv žeđi u ljetnoj vrućini. Lijepe ružičaste boje, možda i malo jače za moderna shvaćanja, na nosu upućuje na domaće crveno bobičasto i jagodičasto voće. Usta vrlo svježa, mekana, s ugodnom kiselosti. Tijelom tanje, finiš kraći ■ SERVICE: ⇑ • 8-10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: XXL) PINOT CRNI Vučjak MMXVIII – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučjak • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 250 – 270 m • tlo/soil: ilovasto-vapnenasto/marl limestone • sorta/variety: pinot crni • loze stare/vines old: 15-20 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly • berba/harvest: 2018 PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u drvu – kaci/fermentation in open wood container – maceracija ukupno/skin contact in total: 20 dana/days • dozrijevanje/maturation: bačvice/barrels à 500 lit – 1/3 nove/new, 1/3 rabljene/used 1 put/time – 1,3 used 2X & velika bačva/big barrel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška, masivna – massive, heavy • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 3250 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork – djeluje vrlo kvalitetno/impression of a very good quality OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: vrlo kompleksno, ozbiljno i intrigantno, voćno-začinsko-mineralno, čvrste konzistencije, skladno, elegantno, za trošiti svakako uz hranu ali uskoro moglo bi se već, pomalo, i u meditativnim trenucima. Živahne svjetlije providne i crnom pinotu svojstvene rubinske boje s nježnom još ljubičastom nijansom, s lijepo uočljivim filmom i lijenim suzama na unutarnjoj stijenki čaše. Fino iskazana puna i trajna obećavajuća mirisa, bouquet je podosta u znaku tamnog bobičastog i jagodičastog voća te s nitima blago posušenog crvenog cvijeća (ciklama?). a – zacijelo i kao posljedicom dozrijevanja u drvu (ono je savršeno uklopljeno!) – obogaćen je finim notama orašastog voća (nijansa badema!?) U ustima se predstavlja kao baršunasto – tanin, kao jedno od jamstava dužeg vijeka vina u dobroj formi, nazire se ali odlično je ispeglan, vino je živo, s izraženom slanosti te s prikladnom ukupnom kiselosti kao još jednim od jamstava duževječnosti. Tijelo vrlo dobro, završetak dugačak, topao, ugodan • umami/primami! SERVICE: ⇗ ⇒ • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: M-L) PINOT CRNI 2018 – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 200 m • tlo/soil: ilovasto-vapnenasto/marl limestone • sorta/variety: pinot crni/noir • loze stare/vines old: 5 – 6 godina/years • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski /nature friendly • berba/harvest: redovna PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes – vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact & fermentacija u drvu/fermentation in wood container • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2500 lit) • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 18 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO • suho/dry • 12,5 vol% DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: složeno, sortno uvjerljivo, nježno i u nosu i u ustima. S dosta živosti i svježine. Svijetle sjajeće rubinske boje, bistro i providno. Ugodna mirisa na koštićavo te bobičasto-jagodišasto voće (trešnja, crveni ribiz…), cvijetna nota. Okusom mekano i zaobljeno, slankasto i s dosta energičnom (ali ne i grubom!) kiselošću što mu daje na zanimljivosti. Tijelom dobro do vrlo dobro, finiš solidne dužine SERVICE: ⇗ • 16-18 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bourgogne

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: XL) PINOT NOIR PRIMUS 2017 – BOLFAN VINSKI VRH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje, Hrašćina ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vinski vrh • kosina/slope • nadmorska visina/altitude asl: 300 m • ekspozicija/exposition: jug-jugozapad/south-southwest • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl-limestone • sorta/variety: pinot noirpristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski, na tragu biodinamike)/nature friendly (organic, on the way to biodynamic) – službeni Eko-znak na etiketi/official Eco sign on the label: da/yes PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačva/barrel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Zagorje-Međimurje – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – estetski dobro/OK – from the point of esthetics good • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: kompleksno, na kolosijeku sorte, vrlo toplo, živo, mekano, prikladno za trošiti uz (nešto konkretniju) hranu. Lijepe kristalno sjajeće providne rubinske boje, na unutarnjoj stijenci čaše stvara, kao indikatora gustoće i kompaktnosti, debeli film od kojega nastaju lijeno cijedeće suze. Na nosu umjerene jačine, no duže trajnosti. Usmjerava na zrelo a moglo bi se reći i malo već prosušeno domaće tamno bobičasto voće, osjeti se kontakt vina s drvetom ali utjecaj drveta ne narušava sklad i profinjenost. U ustima aromatika u pravcu tamnog bobičastog voća se nastavlja. Ovaj pinot je mekan, zaobljen, donekle kremast, slankast i vrlo s lijepom kiselosti, kad ga se pije mimo (odgovarajućeg) jela ostavlja dojam da bi mu bolje odgovaralo da je s malkice manje – recimo: za 0,5 vol % – topao • umami – primami SERVICE: ⇗ • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

Pjenušci/sparklings

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ ⋆  (mpc/pp: XXL) PAVEL brut 2016 – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Pavel • kosina /slope • nadmorska visina/altitude: cca 200 m • tlo/soil: vapnenasto-ilovasto/marl, limestone • sorta/variety: chardonnay 90 % & plavec žuti • loze stare/vines old: chardonnay 15-20 godina/years – plavec žuti 40 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu • odležavanje/resting after the alcoholic fermentation: drvo/wood – velika bačva/big barrel PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical (champenoise) • u boci na kvascu prije degoržiranja/in the bottle on the lees before the degorgement: 30 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 5000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica – vrhunsko pjenušavo • brut • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski jako dobro/pedantly – from the points of esthetics very good • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: elaborirano, kompleksno, rafinirano. Lijepe pune žućkasto-zelenkaste boje, odličnog perlanja brojnim finim sinim mjehurićima, već pogled na lijeno cijedeće suze koje ostavlja na unutarnjoj stijenci čaše govori o dobroj gustoći. Na nosu djeluje profinjeno, Upućuje na bijelo koštićavo voće posebice na kiselkastu jabuku, nudi i citrusne nijanse, upliću se note korice kruha, brioša, osjeti se i nit mineralnoga. U ustima elegantne jačine, vrlo živo, perlicama peckavo taman toliko koliko treba. Ugodi i bogatstvu okusa pridonosi i stanovita kremoznost. Kiselost je izvrsna, a zamjetna je i blaga slanost. Tijelom vrlo dobro, finiš ugodan, svjež, traje • umami – primami SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: tjestenina s bijelim rafiniranim umakom, plodovi mora, oborita riba, gregada • 10 ̊C • čaša/glass: velika/big one

Istra & Kvarner / Istria & Quarnaro

⍟ ⍟ ⍟ ⋆ (mpc/pp: M-L) MALVAZIJA G Cru 2018 – MARIJAN ARMAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra/Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: iako je na etiketi označeno s G cru što sugerira grand cru a to su u francuskoj apelaciji najbolje vinogradske pozicije (moglo bi biti problema s Francuzima; mi inače nemamo službeno reguliranu oznaku grand cru, a neki naši vinari koji su svojedobno svoja vina označavali s grand cru morali su pod pritiskom Francuza prijeći na drugo, najčešće na gran select), naziv vinograda, njegovu točnu lokaciju ili neko pojašnjenje o njemu nije naznačeno/on the label no name or explanation about the G cru vineyard • sorta/variety: malvazija istarska PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka/high tall • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Hrvatska Istra – vrhunsko s kzp • suho/dry • 13,8 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: vrlo konkretno, dosta gusto i jače toplo. Skladno, prikladno za piti uz moćniju hranu. Punije slamnato-žute boje već prema zlaćanoj, na unutrašnjoj strani stijenke čaše stvara deblji film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze. Na nosu prilično diskretno, ali složeno, nota barriquea je zamjetna ali i suzdržana, vrlo dobro uklopljena. Miris upućuje na zrelo i prosušeno bijelo koštićavo voće (jabuka), malkice i na smokvu, u tragovima se otkrivaju i cvijetne note. U ustima vino nastavlja aromatski profil iz nosa s time da je izričaj intenzitetom nešto jači i bogatiji za koju cvijetnu i začinsku senzaciju. Dobro je zaobljeno, slasno, blaga slanost/mineralnost i dobra kiselost drže živost. Tijelo je vrlo snažno, finiš dugačak, topao. Dobar odnos sadržaja butelje i maloprodajne cijene u Vrutku SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: pečena masnija riba, brudet, pečena piletina, puretina teletina pod pekom, zreli tvrđi sir • 13-14 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

⍟ ⍟ (mpc/pp: L-XL) TERAN 2015 Rezerva – MARIJAN ARMAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: teran PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvena bačva/wooden barrel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – tanka i visoka/tall and slim • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork – slabija kakvoća/bad quality OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno s kzp • crveno suho/dry • 13,7 vol% ■ DIZAJN/DESIGN, čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: malo umorne rubinske boje s granatnom nijansom, dosta dobre jačine na nosu. Bouquet vodi u domenu drva te tamnog bobičastog suhog a, donekle, i orašastog voća. U ustima toplo, osjet, koji se nastavlja kolosijekom mirisa, ostavlja stanovitom živošću povoljniji dojam. Tijelo vrlo dobro, finiš solidne dužine   SERVICE: ⇑ • preporuka za jelo/dish recommendation: rustikalna jela/rustical plates • 14 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

Slavonija & Hrvatsko podunavlje / Slavonia & Croatian Danube region

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ ⍟  (mpc/pp: M-L) VENJE BIJELO 2010 kasna berba barrique – ENJINGI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zlatna dolina, Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Venje • kosina/slope • ekspozicija/exposition: jug • tlo/soil: vapnenasto-ilovasto/marl-limestone • sorta/variety: Graševina, Pinot sivi, Rizling rajnski, Sauvignon bijeli, Traminacpristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) – službeni znak Eko na etiketi/official Eco sign on the label • berba/harvest: kasna i izborna (plemenita plijesan)/late & Auslese PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačvice/cascs 500 lit – mjeseci/months: 12; poslije/after: sljubljivanje vina/blending of the wines – odležavanje, stabilizcija/ageing, stabilisation: inoks/stainless steel – dvije cisterne zapremnine/two containers à 10.000 lit ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – bezbojna/no colour – personalizirana, malo izgledom a posve prezimenom/personalizied, a bit in the shape, but fully with the last name (Enjingi) • 0,75 lit • punjenje po potrebi/bottled after the demand ■ ZATVARAČ/CLOSURE: algomerate OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Slavonija, Kutjevo – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,1 vol% • ukupno je bilo proizvedeno/totaly produced: 21.000 lit DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • malo pretrpano/to much details on a small space • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: sasvim drukčije od većine bijelih vina danas na tržištu. Odmah na početku treba naglasiti kako to što na etiketi piše kasna berba ne znači da je vino slatko i desertno kako bi se moglo pretpostaviti iz spomenutog izraza. Nos doduše upućuje na slatko, a i okus ima slast, no ovo vino iz kategorije suhoga jako dobro prija ne tek uz neki manje slatki kolač nego i uz rafiniranu slanu hranu, k tome jaču, pikantniju. Odlično je i za trenutke meditacije. Plod je Enjingijve filozofije prirodnog puta, i rekao bih da djeluje vrlo iskreno. Nevjerojatno je svježe za (pogotovu bijelu) kapljicu staru punih devet godina! Enjingi je, svjesno ili slučajno i iz potrebe, prešao na drukčiji – suprotan – model dozrijevanja/odležavanja tj. poslije sazrijevanja svake sorte najprije u bačvici i, potom, sljubljivanja, držanje kapljice dugo u inoksu i tek onda punjenje, kako dođu nove narudžbe s tržišta. Nakon što je poslije toliko vremena napunjeno, vino bude spremno za piti nedugo iza punjenja, dakle logična je preporuka da ga po punjenju nije nužno duže zadržavati u butelji u podumu. Venje bijelo 2010 je zlatno-žute (nimalo degradirane!) boje, zadržava se s debelim filmom i lijeno cijedećim suzama u čaši. Nos umjerene jačine, trajan. Sugerira zrelo slatko bijelo koštićavo voće, nudi floralne nijanse (bijelo cvijeće), medne note, diskretno se javlja plemenita plijesan. Bogatstvu bouqueta, uz noble arome botritisa, pridonose i one nastale ne samo boravkom u drvu nego i nastale s vremenom kroz godine. Usta vrlo privlačna, i te kako živa, okus zaobljen, donekle i kremast, vrlo ugodan zahvaljujući lijepima kiselosti i slanosti (mineralnosti) koje odlično pariraju osjetu slasti. Tijelo je čvrsto, snažno, finiš dugačak i osobito ugodan. • umami! SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: kulen, domaća slavonska šunka, pečeni smuđ, mlaka pečena prasetina, zreli tvrđi sir, zreli sir s plemenitim plijesnima… • 13 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: M) GRAŠEVINA 2015 kasna berba – ENJINGI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) – službeni znak Eko na etiketi/official Eco sign on the label • berba/harvest: listopad/october PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: tonneau (500 lit) • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 7 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – personalizirana • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Slavonija – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,2 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro /good VINO je/WINE is: kompleksno, puno, zrelo, voćno-cvijetno, toplo, s dosta nerva iako je petogodišnjak. Lijepe pune žive žućkasto-zelenkaste boje, s lijeno cijedećim suzama na unutrašnjoj stijenki čaše. Diskretnog ali postojanog mirisa, s bouquetom u pravcu domaćeg zrelog bijelog koštićavog voća i, rekao bih, u nijansi, dinje, te bijelog cvijeća, kao da se tu provlače niti kamilice i meda, dojam je i zerice plemenite plijesni. U ustima dosta gusto, fino zaobljeno, donekle kremasto s time što tu kremoznost, koja inače vuče blago na slast, s jedne strane ublažuje jedva zamjetna fino gorkasta nota (paljenoga) a s druge strane energično kao da je razbijaju, u povoljnom smislu, dodir slanoga (mineralnog) i bljesci odlične kiselosti. Tijelo vrlo dobro, završetak dugačak, fino gorkast • umami primami – odličan odnos sadržaja boce i maloprodajne cijene (Vrutak) SERVICE: ⇗ • 14 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux, s malo širim rubom/with a bit larger rim

⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: M) CABERNET SAUVIGNON 2017 – BUHAČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatsko podunavlje, Ilok ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: cabernet sauvignonpristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvena bačva/wooden barrel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork – solidna kakvoća OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: standardno čisto, uredno, sortno raspoznatljivo, toplo, lijepe gustoće. Tamne je gotovo neprobojne živahne rubinske boje, na unutarnjoj stijenci čaše stvara deblji film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze. Mirisom umjerene jačine, trajno. Bouquet upućuje na herbalne note te, u drugom planu, na tamno bobičasto voće, doticaj s drvetom ostavio je traga a da nije bitno narušio ukupan sklad, međutim donekle je odmogao mogućoj profinjenosti, eleganciji. U ustima vino je dobro zaobljeno, tanin zamjetan ali prilično dobro pripitomljen, Tijelo vrlo dobro, završetak topao, dosta dugačak. Odnos između sadržaja butelje i mpc-a: vrlo dobar (Vrutak) SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: jača i donekle rustikana jela poput pečenja s ražnja, roštilja, gulaši… • 16-18 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

SVIJET u ČAŠI Kronika – 04.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz/through

 

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

2020: Sretan Uskrs? Zdravlja, pameti a naročito – RAZUMA!!!

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

U tami covida19: NIŠTA VIŠE NEĆE BITI ISTO… ⦁ Corona-virus kao biblijski potop: GOSPODARSTVO u CRNINI ⦁ Sorte: FRANKOKA – KAPLJICA KARLA VELIKOGA ⦁ Quo vadis Champagne: ŠAMPANJCI PRED BITNIM IZAZOVIMA – RUINART & VEUVE CLIQUOTPOTROŠAČKI PUTOKAZ – 04.2020 – BUYING GUIDE

______________________

U tami covida19

NIŠTA VIŠE NEĆE BITI ISTO…

Nakon proljeća 2020. više ništa u svijetu neće biti isto. Covid19 odnosno corona-virus promijenio je, zasad, naš život gotovo do korijena, a nastavit će ga, zacijelo, još mijenjati i kad se uzbuna smiri. Pandemija i opasnost od širenja zaraze rezultirali su ograničenjima i okolnostima za koje teško da je itko mogao pretpostaviti da će nam se dogoditi u 21. stoljeću. Nije, ovaj puta, kako je bilo nekad u doba brojnih ratova, do razine svjetskih, po onoj tko jači, taj kvači, naime sad je na djelu nepoznati i nepredvidivi neprijatelj koji kvači sve po redu, bez obzira na nacionalnu i ideološku, državnu pripadnost, rasu, vjeru, trenutnu vojnu moć i ekonomsku snagu te, kao slijed toga, i bez obzira na društveni utjecaj neke pojedine zajednice.

Stvar je – ne bih se, s obzirom na izvitoperenosti koje prate ovo naše moderno doba, čudio nekoj vrsti namještaljke s naknadnim izmicanjem kontrole! – buknula u zemlji s jednim od najjačih svjetskih gospodarstava, a onda se velikom brzinom proširila planetom, poprilično pogađajući upravo političke i gospodarske velesile po Europi, da bi se nakon što je posijana panika po cijelom Starome kontinentu okomila i na, kako netko voli reći, najjaču (vojno, politički i gospodarski) državu na Zemlji – SAD. Kako zlo ne dolazi kao jedno, u nekim područjima (konkretno: našim!) sudbina se obrušila istodobno i potresom (naravno s dosta materijalne štete) i ponekom drugom nepodopštinom za koju je dobrim dijelom krivo i sâmo čovječanstvo, a to je npr. silno onečišćenje zraka… Opravdano propisane zaštitne mjere prikovale su nas u vlastite domove, druženja B2B ali i cheek to cheek su maltene već zaboravljena (situaciju donekle spašava virtualni svijet koji u trenucima kad je u stvarnom životu na snazi obveza izbjegavanja tjelesnih kontakata barem omogućuje socijalne kontakte preko elektronskih medija), zatim, da okolnosti budu lošije, gotovo posve je stalo i gospodarstvo. Paraliza iz koje se u ovome trenutku čini gotovo nemogućime iskoprcati se. Naravno da nade ima – ona posljednja umire, zar ne? – ali i oni najoptimističniji ne nadaju se brzom i jednostavnom povratku na staro, pogotovu ne na neku moguću bolju stranu tog starog.

RESPECT! Ministar zdravstva RH prof.dr.sc. Vili Beroš, ravnateljica klinike za infektologiju Fran Mihaljević u Zagrebu prof.dr.sc. Alemka Markotić, te ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc.dr Krunoslav Capak. HVALA!!!

 Da bi se preživjelo, treba nešto raditi, ne da se ubije vrijeme nego da se privredi za život, da se osigura hrana, da se omogući funkcioniranje vitalno bitnih službi i djelatnosti. Brojni zaposleni s radom su nastavili tako što uredske poslove obavljaju unutar svojega stana ili kuće. Aktivnosti na zemlji nisu stale jer priroda se, bez obzira na covid19, budi, one se ni ne priječe ograničenjima jer kad se radi o njivi, voćnjaku, vinogradu, vrtu riječ bi trebala biti o čistome i nezaraženome zraku, problematični su međutim uvelike proizvodnja, distribucija, trgovina (tu se djelomice doskače mogućnošću što je pruža elektronika), te turizam na koji danas zemlja-domaćin s obzirom na tehničke mogućnosti mobilnosti i vrlo izraženu naviku ljudi da putuju i upoznaju nove sredine, gleda s velikim očekivanjima kad je riječ o gospodarstvu, to više što je tu riječ i o nemalom potencijalu izvoza na kućnom pragu. Države, u nadi da se pošast neće suviše odužiti i da će u svojim resursima imati dovoljno snage, određenim mjerama pokušavaju spriječiti gospodarski kolaps, nadajmo se da će se izdržati, a kad kuga modernog doba u neko nam još prihvatljivo vrijeme i počne jenjavati, nužni su strpljenje i dobro promišljnje kako dalje. Kako kaže stara latinska izreka Quod nocet, eso docet, tj. ono što ti naškodi nečemu te pouči (i učini snažnijime).

S vedrije strane… domaća zaštitna maska, i domaći kućni respirator

Poljoprivreda i proizvodnja hrane pa i distribucija od životne su važnosti, proizvodnja vina ali i piva i drugih pića danas je vrlo snažna, a turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih grana, Hrvatska je posljednjih godina maltene sve svoje snage i ufanja ubacila u nj. Kako se Svijet u Čaši bavi eno-gastronomijom, logično mi je zaviriti što se sada, u kontekstu corone, tu događa. Kao što je spomenuto, priroda bez obzira na covid19 nastavlja svoj ciklus, i želi li se da se i proizvodni ciklus uspješno završi potrebno je na vrijeme obaviti određene radove. Hrana i vino, koje se rado svrstava u hranu, vrlo su osjetljivi, i u lancu od polja/vinograda do finaliziranog proizvoda prije izlaska s njime pred potrošača određene radnje u točno određenome roku treba izvršiti i u zatvorenim pogonima. Što se tiče zaraze, kod radova na otvorenome ne bi trebalo biti opasnosti na čistome zraku i uz pridržavanje određenog razmaka među osobama na poslu, međutim problem nastaje kad poslove treba obaviti u zatvorenome prostoru gdje je i teže poštovati dovoljne razmake među zaposlenima. Kako je uz proizvodnju tijesno vezan i plasman, koji pokriva trošak produkcije i donosi određenu zaradu nužnu za daljnju investiciju i za privatan život, teškoće se javljaju i u segmentu distribucije/dostave proizvoda a i u prodaji. Brojne trgovine pa i tržnice zatvorene pa privremeno i prilagođeno otvorene, ograničenja u radu prodavaonica prehrambenih proizvoda, ugostiteljstvo s ključem u bravi, turizam na nuli. Potrošnja, posebice onoga što nije najvažnije, bitno smanjena. Kroz godine već duboko ukorijenjena navika današnjeg potrošača je da u svako vrijeme u godini na polici ima na raspolaganju svakojako voće i povrće (a to je moguće samo uz uvoz) i, rekao bih, unatoč čestih patriotski obojenih slogana i izjava pojedinih domaćih ljudi (čini mi se ponajviše pojedinaca koji se vole eksponirati parolama), poprilična sklonost potrošača da kupuje uvozno (a možda je razlog tome dijelom i ne uvijek dovoljna briga domaćih ponuđača da na naše tržište stave dovoljno elaborirani domaći artikal) kao i veća marketinška agresivnost iz vana ne idu/nisu išli baš, bez obzira na to što bi bilo najnormalnija stvar da se u Hrvatskoj prvenstveno bira hrvatski produkt, na ruku potrošnji domaćega, našega. Nedavno je na malim ekranima objavljeno kako je Hrvatska prošle godine izvezla prehrambenih proizvoda u vrijednosti od dva milijuna eura, ali je istodobno uvezla prehrambenih proizvoda za tri milijuna eura! Kao paradoks istaknuto je da se uvezlo vrlo mnogo proizvoda za uzgoj kojih u Hrvatskoj postoje odlični uvjeti, primjerice luka i krumpira. Rečeno je i još nešto: da u Hrvatskoj ima oko 400.000 hektara neiskorištenog zemljišta a koje bi se moglo jako dobro valorizirati upravo za poljoprivredu, iznesen je i podatak da bi se s navedene površine moglo godišnje proizvesti hrane dovoljno za 11 milijuna ljudi! Zahvaljujući prikazanoj ilustraciji bilo je vidljivo da je kontinentalni dio Lijepe naše solidno svojim površinama uključen u uzgoj kultura namijenjenih prehrani, dok je predio uz more, pogotovu što se ide južnije, vrlo slabo iskorišten za poljoprivredu. To je također paradoks, jer cvatući turizam idealan je za plasman upravo lokalnih prehrambenih proizvoda… Zaključak u ovome tv-prilogu bio je da ćemo i kao ponuđači i kao potrošači valjda ubuduće, kad epidemija prestane, osjetno više pažnje posvećivati domaćim sezonskim svježim proizvodima s obzirom da je naša, domaća hrana, koja s polja može biti vrlo brzo i bez mnogo konzervansa na stolu potrošača, osobito ukusna, dakle da će se potrošači u izboru artikala ubuduće odlučivati za okus, užitnost i svježinu a ne prvenstveno rukovođeni jeftinoćom i nagovorima bombardirajućih nas reklamnih poruka.

_____________________________

Anno Domini 2020/HRVATSKI USKRŠNJI STOL – PLANOVI i STVARNOST – Hrvati vole potrošiti za bogat svečarski odnosno blagdanski stol, posebice uz Uskrs i Božić te Novu godinu. Magazin Ja TRGOVAC iz Zagreba uz takve veće praznike objavi rezultate istraživanja tržišta i rasploženja potrošača koje organizira sa na tom području znanom agencijom Hendal. Ove godine anketno istraživanje Ja TRGOVCA i Hendala provedeno je tijekom veljače, prije nego li je u zemlji i službeno nastupilo izvanredno stanje što je imalo jak utjecaj na svakodnevni život stanovništva pa dakako i na potrošačko ponašanje. Istraživanje je održano na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Glavni urednik časopisa Ja TRGOVAC Goran Pavlović iznosi rezultate ankete:

– Prema provedenom anketnom istraživanju, nešto manje od polovine građana planiralo je štedjeti pri kupovini namirnica za ovogodišnji Uskrs (48,1%), i to predstavlja smanjenje broja štediša u odnosu na prethodnu godinu, kada je štednju planiralo njih 62,3 posto. Dugački redovi ispred dućana koje se moglo vidjeti u Velikom tjednu ove godine lijepo su prikazali stanje duha domaćih potrošača, većina kojih nije htjela dopustiti da im pandemija corona-virusa naruši proslavu blagdana Uskrsa u krugu njihovih obitelji.

U veljači je je više od tri četvrtine hrvatskih građana – 76,3 posto – izjavilo da planira napraviti tradicionalni uskrsni doručak ili ručak. Namirnice za blagdane građani su u najvećem broju – 66,4 posto – namjeravali kupiti u hipermarketima i velikim trgovačkim centrima. Dio građana – 14,9 posto – odgovorio je kako neće u neku posebnu kupovinu, jer da imaju domaće namirnice, iz vlastite proizvodnje. Ostatak ispitanika – 9,4 posto – namirnice je kanio kupiti na tržnici, a dio – 8,9 posto – u malim prodavaonicama i supermarketima. Najčešće spominjani proizvodi koji bi se ove godine našli na uskrsnom stolu bili su kuhana jaja – 97,1 posto, zatim mladi luk – 90,9 posto, pa kuhana šunka – 87,9% posto, te hren – 65,7 posto. Polovica građana na svom je uskrsnom stolu htjela imati rotkvice – 52,4 posto, a oko trećine njih poslužio bi pincu ili sirnicu – 33,3 posto, i orahnjaču – 30,9 posto. Približno podjednak broj građana na trpezi su vidjeli servirane puricu s mlincima – 25 posto, odnosno pečenu svinjetinu – 23 posto, te pečenu janjetinu – 23,4 posto, dok je 20,9 posto njih htio pripremiti šunku pečenu u kruhu, pogaču – 18,7%, te sarmu 15,5 posto.

Planirana potrošnja bila je nešto viša od prošlogodišnje. Najviše građana – 22 posto – na uskrsne blagdane bilo je spremno potrošiti između 300 i 400 kn, dok ih je 17,6 posto kanilo izdvojiti 400 i 500 kn. Nekih 15,7 posto bilo je onih koji su odlučili potrošiti između 200 i 300 kn, a 15,2 posto onih koji su predvidjeli trošak između 500 i 600 kn. Manje je bilo onih koji su na kupovinu za Uskrs namjeravali potrošiti između 100 i 200 kn (9,7%) te onih sa čak između 600 i 1.000 kn (7,1%). Najmanje građana – 2,6 posto – za Uskrs mislilo je potrošiti više 1.000 kn, dok 9,6 posto njih još nije znalo koliko će točno potrošiti.

A kako je na kraju bilo? Iz Hrvatske gospodarske komore stigao je podatak da je ovogodišnja uskršnja potrošnja bila 14 posto manja od one lanjske.

– Ove godine smo za uskrsne blagdane potrošili 1,194 milijardi kuna, što je za 14 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani kada je potrošnja u svim djelatnostima iznosila 1,4 milijarde kuna – istaknula je direktorica Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore Tomislava Ravlić. – Uzme li se u obzir da u ove brojke nisu uključeni rezultati prodaje OPG-ova online kanalima, koji su osjetno porasli u zadnjih nekoliko tjedana, možemo reći da se zasad sasvim solidno nosimo s krizom, odnosno da nema drastičnog pada potrošnje kojega smo se svi pribojavali… ◾.

TEŽAK UDARAC PRUŽATELJIMA USLUGA OBITELJSKOG SMJEŠTAJA – Anketa Hrvatske gospodarske komore provedena među pružateljima usluga obiteljskog smještaja pokazala je da više od 90 posto njih osjeća posljedice corona-virusa na poslovanje u vidu smanjenog broja rezervacija, a 60 posto ih trenutnu financijsku štetu procjenjuje u iznosu do 50.000 kuna.

Većini je booking pao preko 50 posto, najviše je otkaza za travanj, a udio otkazanih rezervacija sve je manji prema kraju godine. Posebno zabrinjava podatak da trećinu anketiranih čine umirovljenici od kojih gotovo polovica (47 posto) tvrdi da im je ova situacija veliko financijske opterećenje, a još 40 posto ih smatra da bez prihoda od smještaja neće moći sastaviti kraj s krajem, istaknula je predsjednica Zajednice obiteljskog turizma HGK Martina Nimac Kalcina, dodajući kako najveći udio anketiranih pružatelja usluga ima kategoriziranu samo jednu smještajnu jedinicu (42 posto) i četiri stalna kreveta (20 posto).

Trećina ispitanika ima popratnu tvrtku ili obrt, a među njima je više od polovice onih kod kojih su te tvrtke ili obrti isključivo ili u znatnoj mjeri oslonjene na uslugu pružanja smještaja. Očekivano, većina ih radi sezonski (60 posto), s time da je sezonalnost pomaknuta prema drugoj polovici godine. Zbog corona-virusa šest posto anketiranih ima radnike u samoizolaciji, pri čemu su to najvećim dijelom oni sami.

U anketi je sudjelovalo više od 2200 pružatelja usluga obiteljskog smještaja, većma iz Primorsko-goranske, Splitsko-dalmatinske i Istarske županije. Čak 94 posto ih nudi isključivo uslugu smještaja, tek tri posto noćenje i doručak, a samo dva posto se bavi seoskim turizmom.

Većina ih rezervacije zaprima online, preko strane turističke agencije, trećina (32 posto) direktno, bez posrednika, a 15 posto preko domaćih agencija.

Prekinuti opskrbni lanci i otežan uvoz robe zbog corona-virusa odlična su prilika da se razmisli da se snažnije okrenemo domaćoj proizvodnji, a kako bi maksimalno olakšala povezivanje naručitelja s kvalitetnim proizvodima naših tvrtki HGK je još 2016. pokrenula online Katalog hrvatskih proizvoda.

Konoba Rino u istarskom Momjanu, u vlasništvu ugostitelja i vinogradara i vinara Rina Prelca. Ako su restorani zatvoreni, pate ugostitelji, turizam a i domaći proizvođači hrane. Inače, turistička industrija pokriva 20 posto BDP-a Hrvatske

U Katalogu je dostupno gotovo 3000 vrhunskih proizvoda, većinom vezanih uz izgradnju i opremanje. To je idealna prilika da se okrenemo domaćoj proizvodnji u procesu obnove od nedavnog potresa, ali i da generalno kroz javnu nabavu supstituiramo uvoz našim proizvodima potvrđene kvalitete. Uz građevinske, u Katalogu su zastupljeni i poljoprivredno-prehrambeni proizvodi pa pozivam sve da se bolje upoznaju s bogatom domaćom ponudom i da u ovoj situaciji što više kupujemo hrvatsko, poručio je predsjednik HGK Luka Burilović.

Naglasio je kako je online katalog zamišljen kao svojevrstan gospodarski savjetnik naručiteljima te da osim osnovnih informacija sadrži i norme, certifikate, CPV šifre, područja primjene, tehničke specifikacije, troškovničke stavke, tehničke nacrte, kontakt proizvođača i ostale dodatne informacije koje mogu pomoći naručitelju u analizi ponude.

Upis u Katalog je besplatan za članice HGK, a proizvode je moguće pretraživati prema nizu kriterija sukladno unesenim podacima putem upisa ključnih riječi ili pojma sukladno Međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga (Nicanska klasifikacija), sukladno CPV šiframa prema jedinstvenom rječniku javne nabave ili kroz katalošku klasifikaciju proizvoda unutar dostupnih tematskih područja i sektora. ◾

____________________________

Konferencija o biomasi: BUDUĆNOST JE ZELENA, ILI JE – NEĆE BITI! – Svašta nam se nešto posebice u posljednje vrijeme događa, a mi, iako gunđamo, ponašamo se kao da to nema veze s nama. A ima, i te kako! Čovjek se opusti i prepusti, gleda i preko mjere svoje osobne interese koji mu se čine bitni a onda se čudi kad poneki račun dođe na naplatu. Očito, trebalo je doći ovo sada s coronom i s potresom, jakim onečišćenjem zraka, pa da se trgnemo.

No, je li i to što nas je pogodilo dovoljno da se, općenito, čovječanstvo osvijesti i krene nekim drugim putevima, onima koji ne nude instantnu dobit pojedincima ali koji mogu biti baza za neku stabilizaciju stanja nužnu svima. Opsjednutost zaradom, novcem te moći, koja je postala svojevrsna moderna epidemija i koja dosiže i okvire pandemije, te nebriga ili nedovoljna briga za okoliš jednostavno su morali rezultirati nekom vrstom osvete prirode. I ne treba se čuditi što je kao posljedica stigla corona kao kuga modernoga doba. Sručila se ne kao što to obično biva s nevoljama tek na siromašne nego i na ekonomski snažne, moćne.

– Biti zelen više nije izbor nego imperativ. Danas je jasnije nego ikad da je budućnost zelena. ili je neće biti! Zato je dobro da razgovaramo o biomasi kao zelenom izvoru energije. Biomasa ima veliki potencijal pa je bitno da o njoj ne samo pričamo nego i da vezano uz nju konkretno radimo. Svi zajedno moramo raditi za više energije iz biomase – istaknula je Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore na 10. konferenciji o biomasi i OIE.

Drvoprerađivački sektor trenutno muči situacija s corona-virusom zbog koje su usporene aktivnosti na europskim i globalnim tržištima, a industriji na ruku ne ide ni neobično topla zima koja je djelomično zaustavila proizvodnju i prodaju peleta. Inače, u Hrvatskoj se proizvede više od 340.000 tona peleta (1,25 posto svjetske proizvodnje), a gotovo 90 posto te proizvodnje ide u izvoz.

Predsjednik Hrvatske udruge biomase Crobiom Davor Zec rekao je da su nepovoljne klimatske promjene u kombinaciji s drugim tržišnim ograničenjima smanjile cijene za 20 i narudžbe za 25 posto. Poručio je da Hrvatska treba razvijati ruralna područja i zeleno poduzetništvo te da treba proizvoditi tamo gdje je sirovina.

– EU promovira upravo takvu kružnu ekonomiju i to nam je prilika da s riječi prijeđemo na djela. Nažalost, i dalje se oslanjamo na fosilna goriva, stoga mi tražimo novi pristup energetici, onaj koji će stvoriti i preduvjete za demografsku obnovu Hrvatske. Država mora podržati proizvodnju energije iz biomase, za dobrobit svih naših građana – naglasio je Zec.

Robert Blažinović iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta izjavio je da je drvna industrija jedan od bitnijih elemenata koji će zadržati stanovništvo u ruralnim područjima.

– Zagreb je i dalje čini više od 70 posto ekonomske snage zemlje, a nama je u interesu ravnomjeran razvoj. Tu će ova industrija igrati bitnu ulogu, temeljenu na održivosti – rekao je Blažinović.

Pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Domagoj Validžić istaknuo je da krećemo u novu dekadu energetske tranzicije gdje će se još više prepoznavati snaga domaćih obnovljivih resursa.

– Europski zeleni plan jasno pokazuje da Europa kreće u smanjenje emisije CO2 kako bi se postigla ugljična neutralnost do 2050. S tim u skladu se usvajaju i nacionalni dokumenti. Naša Strategija stavila je veliki naglasak na OIE u proizvodnji i potrošnji jer se više ne može govoriti o energetskoj politici bez zaštite okoliša – zaključio je Validžić.

Na konferenciji se, uz energetsku tranziciju, raspravljalo i o drugim aktualnim temama kao što su niskougljično gospodarstvo, EU projekti, inovacije, ulaganja i financiranje, a govora je bilo i o najsuvremenijim tehnologijama u sektoru… ◾

____________________________

Srećom proizvođači hrane – dobar dio je OPG-ova – neke prepreke na putu barem osnovne namirnice/hrane s polja do stola uspiju, ne narušavajući uvedene mjere ograničenja, prebroditi, zahvaljujući organiziranosti i mogućnostima što ih pruža internet. Na ruku im je u smislu plasmana svakako išlo to što su neposredno prije Uskrsa po gradovima otvorene zaštitnim mjerama prilagođene tržnice, te specijalne dozvole kretanja od njihovih polja i njiva do gradova gdje je veća koncentracija potrošača a propusnice su iskorištene i za isporuku na kućni prag kupca preko interneta, dakle kroz on line prodaju naručene robe. Država je s određenim mjerama pomoći izašla i ususret manjim proizvođačima mlijeka. Proizvođači vina i pića, već po tome što su ugostiteljski objekti kao njihovi najjači poligoni za plasman zatvoreni, slabe su poslovne sreće, čujem to i iz razgovora s nekima od njih, pa i onima koji također pokušavaju nešto prodati kroz animaciju i pozive pa i reklame preko društvenih mreža.

Primjerice, konkretno, Tomislav Bolfan Vinski vrh kupce žustro animira on line, i naručeno dostavlja na kućni prag kupca. Aktualni hrvatski sommelijerski prvak Siniša Lasan iz Zagreba, koji je posljednjih godina svake turističke sezone radio u visokokategoriziranom restoranu (Proto) u Dubrovniku, ove godine ne gaji nadu u posao u restoranu, ali aktivan je i vrijeme krati nastupima na Facebooku u jednosatnim programima iz svojega doma koje sam snima pametnim telefonom i kroz koje široj javnosti prezentira različita vina, proizvođače i vinogorja

Lako je moguće da su trenutno, s obzirom na mogućnost aktualne apsorpcije tržišta i budući da su za ovu godinu otkazani važni međunarodni sajmovi poput ProWeina i Vinitalyja, bečkog VieVinuma, u nepovoljnijoj situaciji vinari koji rade ozbiljna i profinjenija, čitaj skuplja vina, vina koja plasiraju preko organizacije HoReCa (Hoteli, Restorani, Cafei) i (praktički) ne rade s velikim trgovačkim lancima, ali, istodobno, baš ti vinari koji proizvode ozbiljna, složena i dugovječna vina mogli bi zbog općenito posustale prodaje ove godine na kraju biti na određeni način ipak na dobitku time što se vinu (u nas vrlo često stavljanome na tržište i prije vremena za to) pružilo u idealnim uvjetima vlastita podruma još malo vremena za razvoj pa bi taj napredak mogao biti i razlog za veselje što vino nije degradiralo nego se, naprotiv, poboljšalo, ali i valjana podloga za neko makar i minimalno podizanje cijene boci. Značajan problem su međutim vina rađena na način da zadovolje obožavatelje mlade kapljice a koja su trgovačkim kućama i ugostiteljskim objektima isporučena ove godine prije uvođenja opsadnog stanja u državi, naime s obzirom na zatvoreno ugostiteljstvo i umrli turizam teško da će biti popijena u predviđenom roku njihove najbolje kondicije, a i teško da će moći duže izdržati bez barem malene degradacije. Proizvođači strahuju da su popušili novac kojemu su se nadali. Proizvođači vina, od kojih se barem neki bilo samostalno, bilo u suradnji s tvrtkama specijaliziranima za prodaju vina i jakih pića, poprilično trse oko plasmana on line, ne očekuju brz oporavak tržišta i nakon što pandemija prođe, dobar dio njih ne vjeruje u relativno hitar povratak ugostiteljstva na prijašnje grane, velika je skeptičnost i vezano uz turizam u ovoj godini. Tu i tamo čuje se ipak mišljenje da bi se glede plasmana u ovo tmurno vrijeme kakva takva sreća mogla nasmijati proizvođačima jeftine (rinfuzne?) kapljice koji će biti u stanju dostaviti je kupcu izravno, jer, objašnjenje je, ima pojedinaca koji se, posižući za čašom, u ovoj depresiji nastoje psihički dignuti

Što se tiče vina niže kategorije i niže cijene kojih zacijelo ima po podrumima u nas, neko rješenje bi moglo može biti u subvencioniranoj destilaciji, ali u ovome slučaju ne za proizvodnju jakog pića nego za industrijske svrhe i dobivanje dezinficijensa. Čak bi bilo i poželjno da se ona obavi jer, znam to iz vlastitog iskustva u ljekarnama sada kad je alkohol i te kako potreban kao dezinfekcijsko sredstvo nije moguće dobiti bočicu apotekarskog alkohola. Koliko čujem od jednog od naših najistaknutijih vinogradara/vinara Vlade Krauthakera, nezgoda je u tome što prije destilacije iz vina treba eliminirati SO2, a uređaji za to skupi su!

________________________________

Corona after party/KRAUTHAKER DE GOTHO WORLD WINE ATLAS – Komentirajući s gospodarskog aspekta situaciju nastalu širenjem covida19, znani kutjevački vinogradar i vinar Vlado Krauthaker veli da nema šanse da su, s obzirom da ugostiteljstvo ne radi, vina koja su možda neki proizvođači, kao on, u nekoj količini uspjeli isporučiti početkom godine već i prodana krajnjem kupcu, pa da se može nadati da će neki novac vratiti u vinariju. Krauthaker govori kako mu nije, naravno, nimalo lako jer ima dosta zaposlenih i svaki mjesec mora isplatiti po 50 plaća. Kaže, nekako kao da se tješi, kako je Vlada obećala uvesti određene mjere pomoći i za vinare…

Vlado je, inače, ovu novu situaciju iskoristio da se potpuno i bez opterećujućih razmišljanja vezanih uz tržište i naplatu posveti vinogradu i podrumu. Sadio je nove vinograde, ponajviše graševinom, s najboljim klonovima iz klonske selekcije što ju je provela ekipa stručnjaka sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, međutim planirana sadnja nije i posve gotova jer je u aktualnim okolnostima oko pandemije zapela isporuka sadnih cijepova nekih sorata naručenih u francuskom rasadniku. Vlado inače na svom imanju ima zasađeno nekih dvadesetak različitih sorata, neke su u maloj mjeri i za njih se odlučio radi pokusa. Uz slavonski ponos graševinu i slavonski ponos u crnom sortimentu frankovku, Krauthaker ima i crljenak/tribidrag, zelenac/Rotgipfler, neuburger, sauvignon, rizling rajnski, chardonnay, pinot sivi, pinot crni, malbec, merlot, cabernet sauvignon, syrah, blauburger, nebbiolo, muškate… Je li ova situacija koja mnogo toga mijenja svojevrsni okidač za neke nove poteze na gospodarstvu Krauthaker, npr. u smislu da dok Vladina kćerka enologinja Martina već čvrsto drži uzde u klasičnoj proizvodnji, Vlado, prije nego li se penzionira, krene u poseban projekt kroz koji bi i adekvatno valorizirao mnoštvo svjetski znamenitih vinskih sorata porijeklom iz svih relevantnih svjetskih vinogorja (možda mu nedostaje tek nešto sangiovesea i tempranilla) a što ih Krauthakeri imaju u svom vinogradu. Pod time Projekt mislim izlazak posebno i do elitnog nivoa beskompromisno elaboriranih vina od svake sorte interpretirane na način da kapljica bude vjerno ogledalo Vallis auree&Krauthakera a ne neka vrsta makar i majstorske kopije originala, te da vina budu napunjena u ograničenoj količini u magnume i ponuđena tržištu pod etiketom Svjetski vinski atlas De Gotho / De Gotho World Wine Atlas (De Gotho je stari naziv za Kutjevo). Uz taj prikaz monosortnih vina svjetskih kultivara na kutjevački način, jedno od vina De Gotho Atlasa mogla bi biti bijela mješavina a jedno pak crna mješavina, dakle u oba slučaja svijet u jednome…

Ne znam je li se netko u svijetu tome dosjetio i ideju realizirao, ali vjerujem da bi takav prikaz vina svijeta, uz koji bi se u Kutjevu (dvorac?!) moga razviti Muzej vina svijeta (aukcije vina, vinoteka, ugostiteljstvo na visokoj razini…), mogao izazvati veliku (komercijalno lijepo potvrđenu) pažnju ovdje i u inozemstvu ◾ 

_____________________________________           

Inače, obratio sam se predsjednicima udruga vinogradara i vinara Hrvatske (Udruge vinogradara i vinara Bregovite sjeverozapadne Hrvatske, Graševina Croatica, Vinistra, Vino Dalmacije, Hortus Croatiae…) i nekim znanim našim individualnim vinogradarima/vinarima s molbom za nekoliko rečenica koje bi odražavale njihov pogled na trenutačnu situaciju, te koje bi izrazile i njihova razmišljanja o tome kako se oni kao izravni akteri misle postavljati/postaviti u proizvodnji ali i u izlasku na tržište kad pandemija završi, tako da štete budu što manje moguće, te tako da budu spremniji za, u neko dogledno vrijeme, ne daj Bože slučaj ponavljanja ovakve nepogode.

Prva reakcija na moj upit bio je mail s prijedlozima za akciju (donošenje kriznih mjera za vinogadarstvo i vinarstvo) koji je Udruženje vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori preko svojega predsjednika Josipa Pavića uputilo ministrici poljoprivrede Mariji Vučković. Evo teksta:

Hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo već se nekoliko godina suočava s velikim problemima. Posebno je izražen problem kontinuiranog smanjivanja površina pod vinogradima te prekomjerni porast uvoza vina.

Kriza izazvana corona-virusom i očekivano smanjenje ili izostanak turističke sezone, bit će dodatni udarac ovom sektoru, jer prodaja vina u Hrvatskoj ima izrazito sezonski karakter, odnosno vezana je za turizam i turističku sezonu. Podaci ukazuju na činjenicu da gotovo sve vinarije, više od 70 posto svoje prodaje realiziraju u turističkoj sezoni. S obzirom da su smještaj, posebice hotelski, i ugostiteljstvo jedni od krizom najpogođenijih djelatnosti, tu sudbinu dijeli i vinarski sektor. Trenutno su svi hotelski i ugostiteljski objekti zatvoreni na minimalno 30 dana, a nažalost za očekivati je da će to razdoblje biti i znatno duže. To znači da za sve to vrijeme neće biti značajnije prodaje vina. Plasman vina na izvozna tržišta je otežan, a mnoge narudžbe su otkazane.

Josip Pavić kao predsjednik Udruženja vinarstva  pri HGK

Slijedom navedenoga, vinogradarsko vinarski sektor će u prvih šest mjeseci pretrpjeti ogromne ekonomske štete (procijenjeni pad prodaje iznosi oko 80%) što će, i u slučaju da se stanje normalizira, biti nemoguće nadoknaditi u sljedećih šest mjeseci.  

                Za prevladavanje nastalih teškoća vinogradarsko vinarski sektor zahtijeva dugoročne mjere kroz reprogramiranje postojećih kredita te osiguranje obrtnih sredstava za financiranje tekuće proizvodnje. Ne treba zaboraviti da se ovdje radi o dvije istovremene proizvodnje, onoj proizvodnji vina u tekućoj godini, ali i proizvodnji grožđa za sljedeću vinarsku godinu. Ako se vinarima ne pomogne sada teško da će biti u mogućnosti uspješno odraditi sljedeću berbu, ali i plasirati grožđe.  

               Ovdje moramo posebno naglasiti da u ovom sektoru kratkoročna rješenja sa prolongiranjem obaveza na tri ili šest mjeseci, neće dati željene rezultate, jer zbog izostanka prodaje sektor neće moći uredno servisirati dospjele obveze.

               Stoga, predlažemo da se za vinogradarsko vinarski sektor pripremi poseban paket mjera te u svrhu očuvanja proizvodnje i radnih mjesta predlažemo sljedeće mjere:

  1. Uvođenje moratorija od godinu dana (optimalno do početka sljedeće sezone) na sve dospjele dugoročne kredite HBOR-a i poslovnih banaka
  2. Uvođenje refinanciranja svih kratkoročnih kredita i pretvaranje u dugoročne s počekom od godinu dana
  3. Osiguranje, preko HBOR-a, povoljnih obrtnih sredstva za pokrivanje likvidnosti do oporavka tržišta
  4. Oslobađanje tvrtki kojima je obustavljeno poslovanje svih davanja koja su obvezna prema državi (doprinosi, porezi i dr.), a odgoda svih davanja ovisno o zahtjevu svakog poduzetnika te kasnije mogućnost otplate u ratama bez kamata
  5. Obustava naplata predujma poreza na dobit/dohodak
  6. Ukidanje obveznih minimalnih doprinosa za poduzetničke plaće ili bar svesti taj iznos na minimalnu hrvatsku plaću
  7. Olakšice za ostala porezna davanja (duži rok za plaćanje PDV-a) ili plaćanje PDV-a po naplati
  8. Specifična mjera koja bi mogla pomoći vinarima i ostalim poljoprivrednicima je žurna isplata svih planiranih poticaja i potpora
  9. Pojačanje kontrole u samoj proizvodnji i prodaji vina kako bi se s tržišta uklonila krivo deklarirana i patvorena vina.

                Također, apeliramo na mjere koje hitno može poduzeti Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju:  

  1. Produljenje roka za podnošenje prijava vezano na Natječaj za mjeru Ulaganja u vinarije i marketing vina iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje 2019. – 2023. Prema navedenom natječaju rok za podnošenje prijava za navedenu mjeru teče od 28. 02. 2020. i traje do 17. 04. 2020. Zbog izrazito otežanih uvjeta prikupljanja dokumentacije od dobavljača, banaka i državnih tijela krajnji rok bi trebalo produžiti ovisno o interesu vinara.
  2. Produljenje provedbe odobrenih projekata na trećim tržištima zbog trenutne nemogućnosti provedbe istih  
  3. Žurno donošenje odluka po projektima konverzije i restrukturiranja vinograda iz lipnja 2019. zbog potrebe naručivanja sadnog materijala, armatura i sl. i/ili produljenje rokova provedbe, jer je u ovakvim okolnostima poslovanja upitna nabavka sadnog materijala i sl.
  4. Žurno izdavanje odluke vinarijama po prijavljenim projektima za Mjeru ulaganja u vinarije i marketing vina na Natječaj iz travnja 2019. godine. Od vinara se očekuje da se prijave na trenutno otvoren natječaj za istu mjeru, a odluke još nisu dobili za prošlu godinu.

               Zahvaljujemo na suradnji i molimo Vas da žurno razmotrite predložene mjere, s poštovanjem. Josip Pavić, predsjednik Udruženja vinarstva HGK.

________________________________________

Korakov restoran, proljeće 2020 (snimio Marko Čolić)

KORAK DO KORAKA, PA ODGODA OTVORENJA – Obitelj Korak s Plešivice taman se bila pripremila da službeno otvori svoj novi objekt koji se sada, uz odavno djelatni vinski podrum, proširen i preuređen, sastoji i od restorana s najvišim eno-gastro aspiracijama, te dvoranama za sjednice, sastanke, predavanja, prezentacije, a onda je grunula corona pa ništa od otvorenja. Do kada? Investicija se trebala konačno početi vraćati, ali…

Velimir Korak i sin mu Josip koji ga slijedi ekološkim putevima.  Koraci su  2008. dobili  povelju s titulom Vinara godine

Godinama smo išli na to da vina plasiramo na ekskluzivniji načlin, kroz grupu HORECA, a ne preko velikih prodajnih lanaca. U prvi mah sada u ovoj krizi činilo nam se da smo pogriješili i da smo mogli ići, paralelno, i preko tih lanaca prodaje, ali ubrzo smo se doma složili da je odluka da radimo samo s HORECA-om ispravna. Ostali smo vjerni našim stavovima o kakvoći i prodajnoj politici. Naprosto, ne može se sjediti na dvije stolice. Bit će nam teško, naravno, ali s obzirom da živimo na selu, na svojem imanju, u stanju smo prehraniti se s onime što možemo dobiti s naše zemlje. Makar, i u poljoprivrednom smislu sad vidimo problem, dok svi pričaju o coroni, poljoprivrednici se susreću sa velikom sušom koja će svakako ostaviti traga na poljoprivrednim kulturama ove godine. Ovo što smo gradili na području ugostitljstva ne bi nas, ako se ne odvuče predugo, trebalo baciti posve na koljena, naime kad je bila prilika aplicirali smo na državnom natječaju vezanom uz uređenja u ruralnome porostoru, pa sad očekujemo dogovoreni povrat sredstava. Više od ovog sadašnjeg stanja brine me ono koje će nastupiti nakon što se corona obuzda. Bojim se da će neka normalizacija vrlo dugo trajati – rekao je Velimir Korak

___________________________________

NOVI PODRUM – Obitelj TOMAC ove godine nije, kao prijašnjih godina, čekala Veliki čevrtak da izvadi vino iz amfore, umjesto za pola godine kao što je bivalo do sada odlučila se, pokusno, za samo dvomjesečnu maceraciju. Iz berbe 2019. u amforu je stavljen traminac. Mala svečanost u krugu obitelji – na slici su Zvonimir Tomac, njegov sin Tomislav i brat Tomo – održana je nedavno, prije nego što je grunula corona, u povodu početka gradnje novog podruma pored obiteljske kuće i starog podruma, taj će podrum biti na dvije etaže sa po 300 četvornih metara površine svaka. Novi podrumski prostor nužan im je ponajviše radi pjenušaca, koje dosta dugo ostavljaju da se razvijaju u butelji na kvascu nakon drugog vrenja. Osim s opasnosti od zaraze, suočeni su s problemima suše i mogućnosti travanjske smrzavice u vinogradu koja bi im desetkovala rod, te s neizvjesnostima koju donose – vezano baš i uz spomenutu gradnju podruma – ova još trajajuća faza incoronacije i razdoblje nakon što se corona obuzda

____________________________________________

Veliki četvrtak 2020. kod Šemberovih uz amforu

SAMO UZ OBITELJ!  – Obitelj ŠEMBER Uskrs je dočekala, po tradiciji – vađenjem vina rođenog na polugodišnjoj maceraciji u gruzijskoj amfori ukopanoj u zemlju u njihovu dvorištu. Ovaj put međutim, nakon više godina fešti, nije bilo veselog druženja, oko amfore okupili su se, radno, samo članovi najuže obitelji. Iz amfore zapremnine 1200 litara na Veliki četvrtak 2020. izvađen je rajnski rizling berbe 2019, za koji Zdenko Šember veli, ne samo kao tata nego i kao vingradar/vinar stručnjak, da je odličan, s izvanredno izraženom mineralnosti. – Kad je corona-pošast krenula uspaničili smo se. obitelj nije mala, tu su deda, baka, Ivanka i ja kao mama i tata, troje naše djece, srećom dvoje je već završilo školovanje. Zdravi smo. Potpuno smo se povukli, radimo bez stresa u vinogradu i u podrumu, lijepo se obiteljski družimo. I nadamo se da će ovaj kaos što prije završiti. Imamo nešto zemlje pretvorene u vrt i što se tiče hrane zasad ne postoji razlog za paniku. Nije nam dakako svejedno to što je poslovni promet sada praktički na nuli, nastojimo biti smireni i strpljivi, bolja vremena morala bi stići –  kazao je Zdenko Šember

Veliki četvrtak nakon vadjenja vina iz amfore prijašnjih godina

_______________________________________

­­­­­­­­­­­ EUROPA

Evo nekih odgovora i razmišljanja iz inozemstva:

Iz inozemstva pak, dobrim dijelom zahvaljujući neizravnoj pomoći kolege Carla Macchija s portala Winesurf, donosim stavove nekoliko predsjednika vrlo uglednih i moćnih tamošnjih poslovnih vinskih udruga – Konzorcija za vina Barolo, Barbaresco Alba, Langhe Dogliani, zatim Konzorcija za Brunello iz Montalcina, Konzorcija Chianti Classico, te Federacije samostalnih vinara Italije.

Ispred Konzorcija za Barolo Barbaresco Alba Langhe Dogliani govori predsjednik Matteo Ascheri, jedan od cjenjenijih pijemontskih proizvođača vina. Ustroj talijanskih konzorcija za vino predviđa dvije čelne pozicije u tijelu, a to su predsjednik i direktor udruge. Predsjednik dolazi iz redova proizvođača i on je na čelu konzorcijskog Odbora proizvođača vina, zadatak Odbora na čelu s predsjednikom je kreiranje vinske politike na teritoriju što ga konzorcij pokriva, a direktor udruge, koji ne mora nužno biti iz redova proizvođača, bitno je da dobro poznaje vino i situaciju oko njega te da je u pravničkom i poslovnom smislu snalažljiv, ima zadatak osigurati da se smjernice konzorcijskog odbora za vino provedu u djelo. Predsjednik Ascheri kaže kako je i te kako svjestan kompleksnosti novonastale situacije uzrokovane corona-virusom, te kako sada treba strpljenja i staloženosti da se stvar smiri međutim već sada, kad je nevolja na vrhuncu, valja razmišljati o tome kako biti bolji kao osobe pojedinačno a i kao poslovni ljudi i zajedno, da bi se brže i sa što je manje moguće štete premostila kriza. Dodao je da bi ubuduće, posebice u slučaju ovako teških poremećaja, trebalo biti spremniji za pariranje.

Matteo Ascheri, Konzorcij za Barolo, Barbaresco, Alba Langhe Roero Dogliani

– Nužno je djelovati zajednički i biti dobro organiziran. Bitno je u kompleksnom smislu, dakle gledajući s pozicije značenja branše i odraza djelovanja branše u međuprofesionalnom aspektu na užu lokalnu zajednicu a onda i šire, znati što se želi, tada je lakše definirati načine kako da se to željeno i ostvari pa i osigurati sredstva za realizaciju. Vino ne spada u prehrambene proizvode koji su prijeko potrebni za život i koji jednostavno moraju biti svakome i svakodnevno dostupni pa i u velikim krizama, ali ono je, kao stanovita nadgradnja, u moderno vrijeme velik i važan motor u gospodarskome smislu do mjere da, i u krizama, ima pravo biti tretirano kao brojne druge namirnice iz kategorije povlaštenih nužnih. Na stranu to što ima vina i vina, o onima koja nepravedno nose povlašteni naziv Vino neka se pozabave odgovarajuće institucije… Vino kao proizvod u domeni hedonizma i kao tipičan proizvod nekog određenog terroirea, kao i razne druge dakako ne nužno gastronomske specifičnosti nekog područja, privlači silnu pažnju, i kao rijetko koji za konzumaciju predviđeni plod sa zemlje snažan je magnet unutar jedne od nekoliko najvažnijih privrednih grana modernoga doba, turizma. Stoga je, danas kad postoje silne tehnološke mogućnosti i kad se uz dovoljno higijene korištenjem svih tih zakonom dopuštenih mogućnosti može relativno lako proizvesti u tehničkom smislu vrlo dobro vino, nužno potruditi se jače i proizvoditi teritorijalno tipična i prepoznatljiva vina, ona su sposobna šire razvezati kesu potrošača i ona su inspiracija mnogim suvremenim nomadima za posjet nekome kraju.

Opjevani Barolo! Na velikoj prezentaciji vina u SAD krajem prošle godine s visokim bodovima, između 95 i 100/100, ocijenjeni su Barolo 2016 i Barbaresco 2017! (Tom Hyland)

Da pojednostavnim: riječ je o vinima koja na strukovnim ocjenjivanjima nadmašuju danas relativno lako dosegljive ocjene od 85 do i 90 bodova i koja na vrednovanjima vrhunskih poznavatelja vina terroirea (a terroir uz vinogradsku poziciju, tip tla, klimu i mikroklimu… čini svojim pristupom u trsu i u podrumu i, kasnije, izlaskom na tržište i čovjek determiniran odgojem i lokalnim prehrambenim i općim navikama) dobivaju od 95 pa do i gotovo 100 od 100 mogućih bodova. Upravo s tako visokim ocjenama vrvjelo je, pohvalio se Ascheri, nedavno, na neposredno prije navale covida19 u SAD organizirano milijun eura teško predstavljanje nekih 200 proizvođača članova Konzorcija Barolo, Barbaresco, Alba Lange Dogliani u New Yorku. Stotinjak vodećih američkih vinskih novinara koji su godinama dolazili u Pijemont na velike godišnje prezentacije Alba Wines Exhibition i Nebbiolo prima u Albu te koji su se dobro upoznali s mogućnostima vinorodnog Pijemonta i s kakvoćama pojedinih vina i po godištma, bilo je sada oduševljeno Barolom 2016 i Barbarescom 2017 do mjere da su gotovo sva ta vina okitili s 95 do 100 bodova.

Oduševljeni smo, istaknuo je Ascheri, time što su Amerikanci naša vina procijenili tako visokokarakternima, naime SAD su jako dobro tržište i svakome proizvođaču i te kako je stalo naći se sa svojim proizvodom tamo. Sad kad se kao sorta afirmirao nebbiolo, moramo učiniti više i s barberom. Uglavnom, svima nam je jasno da nam, unatoč općem interesu za naše vino, ne treba prozvoditi količinski više, nego da je bolje ne širiti količinu i trsiti se da se to što nudimo plasira bolje, po višoj cijeni.

– Nismo, dakle, za to da gomilamo milijune i milijune butelja nego da ograničimo količinu proizvodnje, da radije povećavamo kvalitetu i osobnost svih vina i da ona budu osjetno s dodanom vrijednosti, te da se prodaju po višoj cijeni. Jasno nam je svima da je kakvoća nužna, ali ona u tehničkom smislu više nije i dovoljna, bitno je da vina budu prepoznatljiva, dakle da se u njima kroz vinograd osjeti teritorij, da se dobro razaznaje sorta i da se istakne osebujnost interpretacije proizvođača. Naglašenom igrom na teritorijalnu i sortnu prepoznatljivost, dakle osebujnost i jedinstvenost, učinkovito se rješavamo dobrog dijela konkurencije, naime nema li te prepoznatljivosti uvijek su u zasjedi npr., uz dužno poštovanje, jedna Australija, jedan Čile, jedna Južna Afrika, sutra-preksutra bit će tu i Kina, s proizvodnjom u tehničkom smislu vrlo dobrih vina što će se na tržištu, kao jak rival, naći po – nižoj cijeni… Naravno da nije teško predvidjeti kamo će se, u tome slučaju, većina kupaca okrenuti – rekao je Ascheri.

Američki predsjednik Donald Tramp, koji je najavljivao uvođenje carina/poreza na uvezena vina iz Europe. U želji da preduhitre nove uredbe, dobar dio članova Konzorcija za Barolo i Barbaresco požurio se sa slanjem butelja u SAD krajem prošle godine

Kako se, inače, pod utjecajem corone kreće plasman vina do sada, bilo je pitanje Ascheriju, a on je odgovorio da su srećom Pijemontezi glavninu vina na koju su računali da bi ove godine krenula prema SAD isporučili još krajem prošle i početkom ove godine, u posljednji trenutak prije datuma koji je Donald Tramp najavljivao kao dane nametanja visoke carina na uvozno vino.

– Još nekšto vina planiramo poslati u SAD, nešto ide u Englesku, a što se tiče Njemačke tu je došlo do opasnog kočenja. Postoje neki pozitivni signali s tržišta Singapura, Hong Konga i Južne Koreje. Sad kad se situacija s coronom smiruje u Kini, naši su planovi jače se orijentirati na to tržište, na kojemu smo, priznajem, kao Konzorcij malo u zakašnjenju, ali moramo naglo pojačati napore jer ako to ne učinimo zaostatak će svakim danom biti veći, a prodor sve teži, naime mnogo je proizvođača vina iz raznih zemalja koje također računaju na mnogoljudno kinesko tržište – kazao je Matteo Ascheri.

Što pak veli Fabrizio Bindocci, predsjednik je Konzorcija famoznog Brunella iz Montalcina?

– Imali smo sreću što nas u Montalcinu virus nije fizički pogodio tako jako kao druge krajeve Italije, ali i stoga što u ovome trenutku ekonomski još sasvim dobro stojimo, naime potkraj 2019. godine i početkom 2020. distribuirali smo za stavljanje vina na tržište obvezne markice za Brunello iz berbe 2015, konkretno bilo je pet milijuna i 800 tisuća markica, odmah smo na nama zanimljiva tržišta razaslali uzorke na degustaciju, odjeci s tih kušanja bili su jako dobri tako da je polovica ukupne produkcije brunella do sredine ožujka bila i prodana na razna tržišta. Trumpove prijetnje nametima na vino iz EU pospješile su plasman lijepe količine butelja u SAD prije datuma najavljenoga da će porezi stupiti na snagu. Američko tržište pokazalo se kroz dugo vrijeme osobito dobrime za posebna i teritorijalno vrlo prepoznatljiva vina, i mi smo to uspjeli i ove godine lijepo iskoristiti. Sad se potvrđuje koliko je važno održavati dobre odnose posebno s američkim vinskim trgovcima i s vinskim novinarima, naš novi brunello i opet se posebno dopao američkim opinion makerima, tako da smo eto i za ovu godinu, koja se zbog covida19 pokazala općenito vrlo kritičnom za posao, mi zasad zahvaljujući imageu Brunella što smo ga stvorili i godinama uspješno održavali sasvim dobro i prošli – rekao je Bindocci, i nastavio: – Ne tvrdim, naravno, da je situacija idealna, ona dakako to i ne može biti. Sad valja vidjeti kako će stvari stajati nakon što corona popusti. Ovo sada više nije problem samo Montalcina nego i cijeloga svijeta. Treba pričekati da se vidi kako će se sve odvijati poslije. Dobro je, baš u ovakvim posebnim situacijama, i to što postoji i kako treba funkcionira Internet i što se dobro razvila trgovina on line. S druge strane tuga: trgovine, hoteli i ugostiteljski objekti zatvoreni, ulice gradova sablasno puste. Firenze je ovih dana za ne prepoznati! Bez turizma i potrošnje gospodarstvo ne može rasti!

Fabrizio Bindocci, Il Poggione, predsjednik Konzorcija za Brunello iz Montalcina

Kako Bindocci razmišlja o tome što i kako kad počne oporavak i kad se turisti počnu vraćati te kad potrošnja ponovno krene: budući da je Brunello vrlo skupo vino, hoće li se ići na smanjenje cijene butelji kako bi to potaknulo veću kupnju?

– Naš je cilj stalno unaprjeđivati kvalitetu a ne forsirati količinu. Od 1997. u Montalcinu imamo 2100 hektara vinograda sa sangioveseom namijenjenim za vino apelacije Brunello docg, i tu površinu ne širimo, štaviše u tim vinogradima za brunello u međuvremenu smo snizili prinos za 25 posto, kako bismo dobili što bolji rod i onda i finalni proizvod. Danas su kupci po pitanju vina sve obrazovaniji i zahtjevniji, i spremni su butelju platiti skuplje ali da to bude opetovano u toj butelji mora biti izvanredna kakvoća. Za one nešto manje zahtjevne i za one s nešto tanjim džepom te za trenutke nešto ležernije konzumacije zato imamo naše tzv. drugo vino, a to je Rosso di Montalcino. Bitno je na početku kvalitetno napraviti zonaciju terena, po tome što koje parcele s obzirom na poziciju, ekspoziciju, nadmorsku visinu a ona je postala varijabilna naime s ovim sadašnjim globalnim zatopljenjem odlični vinogradi danas budu na visinama većim i od 400 metara a gdje je nekad sadnja loze bila nezamisliva, zatim tip tla, sortu, starost loze, visinu prinosa, mogu dati kao maksimum, te prema tome optimalno odrediti rad u podrumu i definirati najraniji mogući izlazak vina na tržište, a onda i sve to dobro iskomunicirati prema javnosti, tako da svaki kupac zna što ga pod kojom etiketom čeka u smislu tipologije, kvalitete i cijene, te da se lako prikladno opredijeli za kupnju boce ovisno o svojem znanju o vinu i o svojoj zahtjevnosti, o veličini trenutka i hrani kad se neko vino predviđa piti, o količini koju se kani popiti, a, dakako, ovisno i o debljini novčanka.

A kakvo je sada stanje u oblasti apelacije Chianti Classico (ugrubo: područje Toscane između Firenze i Siene), pitanje za predsjednika Konzorcija Chianti Classico Giovannija Manettija, inače vlasnika vrlo uglednog vinskog posjeda Fontodi.

– Događa se to što se događa. Koliko zasad znam, ovdje u ovome našem dijelu i nema toliko mnogo zaraženih. Znam da se na svim imanjima redovno radi u vinogradu kao što je bilo i prijašnjih godina u ovo doba. Meteorološka situacija poviljna je, i kako će vrijeme ići dalje radovi će se morati i intenzivirati, naime priroda ima svoj ciklus koji corona-virus ne zaustavlja. Sreća je što su radovi vani, u čistoj prirodi, i što se mogu obavljati na način da među radnicima bude dovoljan razmak, dakle da nema kršenja odredbi koje su preporučili epidemiolozi kako se virus ne bi širio kontaktima.

Na stranu to što se zbog raznih izvanrednih ograničenja poremetila prodaja i vina, ali proširile su se glasine da vino može biti zaraženo virusom pa bi i to moglo utjecati na smanjenje potražnje za buteljama. Što na to kaže Manetti kao proizvođač vina i kao predsjednik uglednog vinskog konzorcija?

– To su lažne vijesti. Iako su nas učili da se virus prenosi samo s osobe na osobu i da se na predmetima zadržava neko stanovito vrijeme pa ugiba, ipak sam se za svaki slučaj raspitao kod nadležnih o tome može li doista vino biti zaraženo, i od liječnika, profesora higijene u

Giovanni Manetti

prehrambenoj industriji i

epidemiologa dobio odgovor da je riječ o neistini.

Već godinama zna se da vino Chianti Classico u velikoj mjeri ide u izvoz. Kakve su Manettijeve spoznaje vezano uz aktualnu situaciju na tržištu kod kuće i u inozemstvu?

– Narudžbe od ugostiteljskih objekata stale su, ponešto traže tek vinoteke koje funkcioniraju on line. Kako se u kojoj europskoj zemlji razvija epidemija tako se svaka od tih zemalja zatvara kao tržište. Određena nada stiže iz Azije, gdje se vidi neki napredak u suzbijanju bolesti, osobno sam primio narudžbe za vino iz Hong Konga, Šangaja, zatim iz Japana i Južne Koreje. Sad se valja strpiti da se stvari poprave u Europi. Problem je međutim u međuvremenu Amerika, SAD su nam vrlo dobro tržiste ali sad su one najjače žarište i trebat će pričekati da se i tamo okolnosti normaliziraju.

A kakva su Manettijeva predviđanja vezano uz talijansko vino i općenio prehrambene proizvode za vrijeme kad prestane rat s virusom i kad se ukinu razna ograničenja koja nam ometaju uobičajeni ritam života?

– Ne vjerujem ipak da će ova sadašnja situacija s corona-virusom silno naštetiti prehrambenoj industriji i proizvođačima vina i pića u Italiji. Mnogi talijanski proizvodi iz segmenta hrane a i mnoga vina stekla su visoku reputaciju kroz niz godina aktivnih nastupa i marketinških istupa naših proizvođača i izvoznika po svijetu te kroz brojne turističke posjete Italiji izvana. Međutim jako na udaru jeste, i bit će osobito isprva oštećen turizam. Rekao bih da će kad ova tužna priča s covidom19 prestane trebati u državama koje su nam zanimlnjive i potencijalno su dobra emitivna turistička tržišta te državama koje su dobra tržišta za uvoz roba osobito iz domene prehrane i pića organizirati snažnu marketinšku kampanju s ciljem da se turisti ponovno u većem broju usmjere prema Italiji kako bi konzumirali naše delikatese. U toj kampanji trebali bismo sudjelovati svi mi – proizvođači samostano, konzorciji, regionalne vlasti, ministarstva.

Iz Italije i vijest o zahtjevima vinogradara/vinara prema vladi da pomogne. Na Apeninima postoji organizacija FIVI odnosno Federazione italiana vignaioli indipendenti, odnosno Savez talijanskih samostalnih vinogradara/vinara, tijelo što broji 1300 članova. Riječ je o osobama koje izravno rade u vinogradu tj. izravno vode brigu o uzdržavanju trsja te koje su izravno uključene i u rad u podrumu dakle brinu o vinifikaciji i dozrijevanju vina, te koje osobno brinu da vina budu na vrijeme napunjena u boce i da tako izlaze na tržište. Većinom je riječ o manjim posjednicima, ali nekoliko je njih koji ipak gospodare i sa čak 50 hektara pod vinovom lozom. Predsjednica FIVI-ja je Matilde Poggi, koja u kontekstu ovih najnovijih nemilih događanja pokazuje veliku zabrinutost za vinski sektor, i to sada, za početak, izražava retoričkim pitanjem kad će vinari uopće uspjeti inkasirati novac od vina što su ga tržištu isporučili u prošlom tromjesečju te pitanjem koliku će, na kraju, vinari štetu pretrpjeti zbog ograničenja uvedenih u borbi protiv covida 19, konkretno ponajviše s obzirom na masovno zatvaranje ugostiteljskih objekata. Reakcija će biti lančana, kaže Poggi, ako ugostitelji ne plate isporučeno im vino na vrijeme kako je bilo uobičajeno, naime tada će proizvođač vina imati problem financiranja tekuće proizvodnje, i on će kasniti s isplatom proizvođaču boca, a ovaj će opet kasniti s isplatom dobavljaču sirovina za proizvodnju boca, itd. Brige idu, kaže Matilde Poggi, i dalje: kad ograničenja popuste i ukinu se, ugostitelji će najprije gledati potrošiti zalihe koje imaju, dakle oklijevat će s novim narudžbama, a navodno su iz krugova ugostitelja krenule i priče da će ako i budu odmah naručivali novo vino tražiti da ga plate tek kad ga prodaju, takav odnos mogao bi se inercijom i nastaviti dalje i to za proizvođača ne smije i ne može biti prihvatljivo.

Federacija samostalnih vinogradara/vinara Italije uputila je neke zahtjeve Vladi za pomoć vinskoj branši, pogotovu manjim vinarima, kako bi se očuvala njihova likvidnost, bez koje oni ne mogu funkcionirati. Uglavnom tražnje su bile usmjerene u odgađanje plaćanja i eventualni otpis određenih dadžbina, a spomenuta je i krizna destilacija vina kao dio ublažavanja nevolje vinara.

Matilde Poggi, predsjednica Saveza samostalnih talijanskih vinogradara/vinara

– S obzirom na bitno pojačanu potrebu za alkoholom kao dezinfekcijskim sredstvom, logičnije je da se određena količina vina koja sada ostaje neprodana destilira nego da se npr. uvoze žitarice za potrebe destilacije. I u Francuskoj se dosta govori o kriznoj destilaciji vina, ali tamo su uvjeti za proizvođača vina bolji, naime po litri destilranog vina nudi mu se 80 centi, dok se u Italiji govori o 20 do 30 centi što je nikakva pomoć – reći će Matilde.

Kako Matilde Poggi vidi vinsko tržište u budućnosti, što bi se moglo i trebalo promijeniti u odnosu na dosadašnje stanje?

– Mislim da će ova kriza promijeniti puno toga. Kao prvo morat ćemo izmijeniti cijeli sustav u segmentu vina, tu svakako mislim i poglede na proizvodnju. Prodaja vina on line uzela je velikog maha i još će se širiti i razvijati. Vrlo vjerojatno je da neki vinski posjedi a i neki ugostiteljski objekti neće preživjeti covid 19. Uvjerena sam da će se dosta stvari preokrenuti i u sektoru turizma. Društvena zajednica će se morati organizirati na način da svaka država i svaka branša maksimalno iskoristi potencijale koje pruža dotična zemlja kako bi gospodarstvo moglo bolje podnijeti različite havarije što nas još mogu zahvatiti. Velika bi stvar bila da se čovječanstvo jače okrene čuvanju ambijenta i održivoj, ne nužno samo biodinamskoj proizvodnji, zapravo intelignentnom, razumnom održivom odnosu prema resursima. A jedan od tih sjajnih resursa Italije ali i drugih mediteranskih zemalja, upravo je vinova loza. Loza je naše nasljeđe i u kontkekstu eksploatacije trebamo je čuvati kako s aspekta ekologije tako i s aspekta kulture i tradicije života.

Povratak prirodi

Smatram, dalje, da smo u mnogim sferama života malo previše zaglibili u pomodarstvo. A jako je loše baš za vino kad proizvođač počne slijediti pomodne hirove tržišta. Tvrdim da je ozbiljan samo onaj vinogradar/vinar koji dobro poznaje svoj teritorij i mogućnosti što ih taj teritorij daje te koji se trsi svoj pristup vinu a tu podrazumijevam rad u vinogradu, rad u podrumu i izlazak na tržite, prilagodi tome da njegov eno-uradak bude vjerna slika tog njegovog teritorija, pa da onda maksimalno na tome gradi promidžbu. Da se razumijemo: nisu sve geografske širine i sve nadmorske visine vinograda, svaki tip tla, svaka klima za sve, i u tome jeste čar, logično je da se prihvate raznolikosti, a ne da, kako je situacija sada, svi na svim meridijanima i paralelama žele imati sve tipove vina, bijelo i ružičasto i crno, i mirno i pjenušavo, i lepršavo i lagano, i snažno pogotovu crno, i visokopredikatno s plemenitom plijesni… Pa, pustiti treba svakom terroireu da kroz optimalnu interpretaciju vinogradara/vinara najbolje izrazi svoje prednosti. A vinar umjesto pomodarstva i pristupa liniji manjeg otpora mora pokazati snagu i umijeće da kupce i prikladnom informacijom i edukacijom usmjerava prema svojemu originalnom proizvodu. Ne zaboravimo: moda je varljiva, lako se mijenja i već u više navrata događalo se to da su se neki izvorni pravilnici o proizvodnji vina unutar neke apelacije znali olabaviti u nekim točkama baš kako bi se koketiralo s pomodarstvom, pa se dogodilo da se u trenutku kad su i donesene takve pomodarstvu sklone promjene u pravilnicima moda promijenila i pošla u drugom pravcu. Zemlja koja ima mnogo različitosti i posebnosti mora biti na to ponosna, i to što je čini originalnom treba gurati u prvi plan. Smatram i to da u današnje vrijeme kad reklama ima silnu moć, treba vrlo inteligentno i promišljeno, interprofesionalno, uključujući sve frontove, nastupati u marketinškom smislu, za uspješno lansirati Made in neke zemlje ♣

PROTIV CORONA-VIRUSA – GRAN TERAN GRAN CORONICA

Sorte

FRANKOVKA: KAPLJICA KARLA VELIKOGA

Frankovka, SINONIMIMA Frankovka modra, Modra frankinja, Blaufränkisch, Limberger, Lemberger, Franconia, Kekfrankos, Borgonja, jedna je od najkvalitetnijih crnih sorti kontinentalnih vinogorja. Poznata je kao Vino Karla Velikoga!

Grozd Frankovke (crtež: Greta Turković)

Oko domovine sorte postoje neslaganja. Kad govorimo o njenu PORIJEKLU valja reći da bi neki danas stavili ruku u vatru da je ona iz Austrije, gdje je, inače, ima na oko 3300 ha, a od toga je čak gotovo 94 posto u predjelu Gradišća (Burgenlanda). Iz Austrije, upravo Burgenanda zasad Frankovka u većem broju stiže kao vino s najupečatljivijim kvalitativnim i karakternim izričajem. Najveću ukupnu površinu zauzima u Mađarskoj, oko 8000 ha. U Njemačkoj i Slovačkoj prostire se na po oko 1730 hektara. U Hrvatskoj je, po podatku Agencije za plaćanje u poljopruivredi iz 2019. godine, rasprostranjena na oko 470 hektara, a nešto godina prije zauzimala je oko 900 ha.

S obzirom na naziv, neki misle da kultivar stiže iz njemačke pokrajine Franken (Franačka), ali u to je teško povjerovati s obzirom na to da sorta traži drukčiju klimu od one u spomenutoj regiji. U Njemačkoj se Frankovka uzgaja praktički jedino u Württembergu, i to pod nazivom Blauer Limberger, Lemberger, a u Frankenu je (gotovo) nema. U Württembergu može pružiti odličan rezultat.

Dugo je pretpostavka bila da je sorta križanac između jedne slabije njemačke i jedne francuske sorte. Inače, izraz Blaufränkisch dolazi iz vremena Europe prije srednjeg vijeka kad su se kultivari dijelili na one što su iz zemlje Franaka, i ti su u nazivu nosile i izraz fränkisch, smatrani su visokokvalitetnima, i na one inferiorne iz drugih područja, nazivane Heunisch. Karlu Velikom, kojega pamtimo i kao reformatora i u vinogradarstvu, te koji je naredio čišćenje vinogorja od nekvalitetnih sorti, vino od Frankovke se jako dopalo, jer da daje kapljicu francuske kakvoće, i sorta se očuvala uvelike zahvaljujući njemu. Danas je frankovka u većoj mjeri rasprostranjena, osim u Austriji i u južnome dijelu Njemačke, i u Hrvatskoj (Slavonija, Podunavlje, Istra), Mađarskoj (mađarski dio Gradišća, Panonski jug/Villany), Sloveniji (od, po nekim podacima, ukupno u svijetu 18.000 hektara pod Frankovkom u Sloveniji ih je nekih 700, većina u Podravju i Posavju/Metlika), a nešto je ima i u Švicarskoj, sjevernoj Italiji (oko Bergama), pa i u Francuskoj. Frankovke inače ima nešto u Kanadi, te nešto sasvim malo u Australiji i Japanu.

Slovenci naglašavaju kako je nedavno znanstveno otkriveno da su Frankovka (Modra frankinja) i Portugizac (Portugalka) izvorno slovenski kultivari, konkretno da su se rodili prije dosta stoljeća na štajerskim bregovima na teritoriju današnje Dežele, i to potkrepljuju time da su vodeći njemački stručnjaci za ampelografiju i genetiku iz glasovitog instituta za vinogradarstvo Julius Kühn u Geilweilerhofu utvrdili kako su roditelji Portugisca bijela sorta Silvanac zeleni i crni kultivar Mala modrina, te kako su roditelji Frankovke Mala modrina i Debela belina, a ta Debela belina je isto što i Heunisch Weiss odnosno Gouais blanc, hrvatski nazivi su Belina drobna i Krapinska belina. Inače, usput, ovo naše Krapinska belina može sugerirati i to da je Gouais blanc/Heunisch Weiss sorta iz Hrvatskog zagorja (tamo je je nađeno mnogo) odnosno, ako već ne to, a onda može poduprti, kako pišu Jancis Robinson, José Vouillamoz i Julia Harding u svom golemom atlasu svjetskih sorata Wine Grapes, stavove niza svjetskih ampelografa da je na povijesnom putovanju vinove loze s istoka (Gruzija) preko jugoistoka (Egipat, pa Grčka) prema europskom zapadu ona nastala u (jugo)istočnom dijelu Europe, ali Jancis Robinson tu odmah stavlja i primjedbu da je ipak najvjerojatnije da je Gouais blanc/Heunisch Weiss rođen negdje na području sjeveroistoka Francuske i jugozapada Njemačke.

Nakon što je znanstveno utvrđeno da je Gouais blanc/Heunisch Weiss/Krapinska belina/Debela belina roditelj Frankovki (Heunisch Weiss je inače identificiran kao roditelj gotovo 130 plemenitih sorata vinove loze), trebalo je proći još neko vrijeme da se pronađe i drugi roditelj Frankovke. U jednom starom vinogradu u RheinHessenu Nijemci su u postojećem sortimentu uspjeli pronaći vinski kultivar koji za berbu dospijeva kasno i koji daje grozdove s malenim tamno-plavim bobicama, genetska analiza te tamo jedva prisutne sorte pokazala je da je riječ o kultivaru koji su štajerski ampelografi u 19. stoljeću poznavali kao Blaue Zimmettraube, a slovenski sinonimi koje su Mala modrina, Vranek odnosno Tičenska črnina. Daljnjim znanstvenim proučavanjem ustanovljeno je da je Mala modrina drugi roditelj i Frankovki i Portugiscu. Sorta je, naglašavaju Slovenci vrlo dugo nazočna u vinogradima područja koje danas znamo kao Slovenska Štajerska, izrazito mnogo je toga kultivara bilo u Slovenskoj Štajerskoj do 19. stoljeća. Iz njemačkih ampelografskih zapisa iz 18. i 19. stoljeća proizlazi da je taj, jedan od roditelja Portugisca i Frankovke uvelike uspijevao na predjelu Spodnje (Donje) Štajerske još prije 1750. godine. Ekspertica iz Geilweilerhofa Erika Maul izjavila je da Mala modrina nije nikad rasla na području današnje Austrije, nesporno je, međutim, bila nazočna na današnjem teritoriju Slovenije, no ovdje treba reći i to da je u ono vrijeme postojala moćna Austrija a onda je stvorena i Austro-Ugarska, monarhija koja je obuhvaćala dosta više teritorija nego što su površine sadašnje Austrije i sadašnje Mađarske, u tom teritoriju bili su i dijelovi Slovenije i Hrvatske. Sorta Mala modrina rasla je, kao Modra kosovina, i s ove strane slovenske sržavne granice, u Hrvatskoj – ima o tome riječi u knjizi Sorte vinove loze Hrvatskog zagorja autora Edija Maletića, Ivana Pejića i Jasminke Karoglan Kontić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Modra kosovina bila je u povijesti jedna od značajnijih crnih sorata na području Štajerske a i sjeverozapadne Hrvatske, u znatno manjoj mjeri uzgajala se u drugim dijelovima Slovenije i Austrije, ponešto je je bilo u Njemačkoj. Spomeni njena uzgoja u Hrvatskoj sredinom 19. stoljeća vezani su uz Hrvatsko zagorje, Prigorje, Moslavinu i kalničku oblast. Modra kosovina u tom se razdoblju pogrešno identificirala kao Kavčina odnosno Blauer Heunischom…

Neki će eksperti stoga reći da nisu sigurni u to da je Mala modrina kao roditelj Frankovke baš čisto slovenskog porijekla. Možda i jeste mala Modrina slovenska, ali je možda i austrijska, ili njemačka (Zimmettraube), ili pak hrvatska (Modra kosovina)… No, što se slovenskog porijekla Frankovke tiče, u prilog Slovencima ide njezin sinonim Blauer Lemberger, a u Sloveniji postoji mjesto Lemberg…

____________________

RAZOTKRIVENA BORGONJA! – Dugo je inkognito živjela u Istri, poistovjećivana je s francuskom sortom Gamay, otud i naziv Borgonja, ali onda je razotkrivena: Borgonja je, dakle, isto što i Frankovka! Svojedobno je znani opatijski ugostitelj Joso Tariba u nastojanju da istakne sklad između jela od namirnica iz našeg morskog priobalja, tj. ribe i plodova mora, i bijelih vina iz Slavonije, posebice Kutjeva, smislio izreku Jadransko more ljubi Panonsko more, a ovim otkrićem o borgonji još se produbljuju veze između i Slavonije i Istre.◾

__________________________

                        Najprikladniji za Frankovku, koja inače rano pupa a kasno dozrijeva, su južni, topli i od vjetra zaštićeni položaji, u pojasu umjerene a i sjevernije klime. Nije osobito izbirljiva na tlo, ali valja ipak reći da vrlo voli duboka i plodna tla. Podnosi i vapnenačko tlo, ali tu ne pruža velike rezultate. ROD je uglavnom redovit, a prinos joj je dobar, može dati i do oko 70 hl prilično kvalitetnog mošta po hektaru.

Frankovka može dati paletu različitih vina, ovisno o (mikro)klimi, tipu tla i načinu uzdržavanja vinograda – od laganijih svježih crnjaka s izraženom voćnosti sve do vrlo ambiciozno rađenih snažno strukturiranih i začinima obilježenih visokokvalitetnih karakternih vina, dozrijevanih u bačvi(ci) i namijenjenih dužem odležavanju. Što se tiče SVOJSTAVA, Frankovka s dobrih pozicija omogućuje proizvodnju jako dobrog do odličnog vina no tek uz mali prinos i ako grožđe besprijekorno dozori. U Hrvatskoj se sjajno pokazuje u Feričanačkom vinogorju. U Hrvatskom podunavlju dosjetili su se nečemu što frankovku kao vino može i te kako dodatno podignuti: ostavljanje grožđa nakon termina redovne berbe neko vrijeme na prosušivanju, da se nakon gubitka određene količine vode iz bobica dobije veća koncentracija soka, a poslije u vinu i poseban bouquet.

Čaša za odležanu frankovku

Vino je kompaktne vrlo tamne rubinaste boje s dosta dugotrajnim ljubičastim odsjajem. Miris je svjež, voćni, podsjeća pomalo na malinu, pa i na dud, od aroma znaju se javiti i badem, i kopriva, a, naravno, ako se vino stavi na dozrijevanje i to, kako je danas vrlo rašireno, u barrique, do izražaja jače dolazi začinski segment, unutar kojega se percepiraju note vanilije i paljenoga. Okusom vino bude puno, s vrlo dobrom kiselošću. Vinificira li se prikladno, uz dovoljno dugu maceraciju, te dozrijeva li se u drvu frankovka je pogodna za odležavanje, a optimum obično postiže nakon tri godine.

                SERVIS i JELO – Frankovku poslužite na 16 stupnjeva mladu, a stariju nešto topliju, na 18 stupnjeva, te i iz veće čaše, ovakve kao na crtežu. Mlađu uz paštete, topla predjela s tijestom, kuhani jezik, srce, pečenu jetru, puževe, gljive, janjetinu s ražnja, a odležanu i kompleksniju uz npr. pečenje od svinjetine, teletinu i janjetinu ispod peke, pernatu divljač, polutvrde ne suviše aromatične sireve. (ŽELJKO SUHADOLNIK © travnja 2020.)

___________________________

Iskrena jela ⦁ Gostu, vinu & džepu prijateljski pristup

Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach

Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier ⦁ Inventive chef & experienced competent sommelier

Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela ◾ Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food

Fino & vino; Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com ; www.finoivino.com ; Radno vrijeme/ Opening hours: pon-sub / mon-sat 12-23

______________________________

Quo vadis, Champagne? Šampanjeri pred bitnim izazovima

RUINART i VEUVE CLIQUOT

            Najstarija šampanjska kuća Ruinart s – najmlađom enologijnom! A to je 29-godišnja Louise Bryden. Nedavno je Louise boravila u Zagrebu, i u aranžmanu tvrtke MIVA, koja, inače, uvozi šampanjce Ruinart u Hrvatsku, u zagrebačkom hotelu Esplanade (svi putevi vode u Esplanade!) održala radionicu s degustacijom triju Ruinartovih šampusa – Brut, Blanc de Blancs i Rosé.
Šampanjerija Ruinart, koju je 1729. utemeljio Nicholas Ruinart, jedna je od inače oko 320 šampanjskih kuća u vinorodnoj francuskoj pokrajini Champagne, i duboki je i čvrsti dio povijesti, ali i kvalitete, međutim ona, kako naglašava enologinja Louise Bryden, nastoji ne počivati na lovorikama prošlosti, nego u želji da napreduje aktivno gradi svoju budućnost. Jedna od znakovitosti Ruinarta je upravo i ta da okuplja brojne vrlo mlade enologe, i stručnjake zaokupljene pariranjem današnjim problemima a radi očuvanja svijetle budućnosti.

Louise Bryden, Ruinart

Proizvođači i ponuđači vina suočeni su s promjenama u preferencijama potrošača, neke su pomodne prirode i ozbiljna kuća ne bi im se odmah trebala priklanjati, bolje je, dugoročno isplativije, držati se vlastita puta i ulagati više truda i sredstava u odgoj i formiranje kupca, međutim određene promjene u ukusima vezane su i uz promjene u prirodi, okolišu, nastale zbog nedovoljne čovjekove brige o ambijentu iz čega eto proizlaze i danas već vrlo zabrinjavajuće klimatske promjene. Primjećujući da u novije vrijeme silno raste zanimanje potrošača za svježinom vina/pjenušca, Ruinart u tom kontekstu nastoji u organoleptici u svojim novijim eno-uradcima maksimalno smanjiti note oksidativnog porijekla te se usredotočuje na stvaranje šampanjaca što veće pitkosti, onih što odišu većom svježinom i s više voćnosti, ali da su istodobno i dalje vrlo kompleksni. Značajna su sredstva i mnogo truda uloženi, kaže Louise Bryden, u znanstvena istraživanja vezana uz pojedine spojeve što se stvaraju u šampanjcu prilikom njegova nastanka, a mogu se izraziti ovako ili onako poslije na nosu i ustima, bolje je da to bude kontrolirano i željeno nego spontano pa, nekad, i s ne baš željenim efektom.

Kao i druga područja, i Champagnea je suočena s globalnim zatopljenjem, temperatura se, navodi enologinja Louise, zadnjih godina u Champagnei povećala za 1,5 stupnja, berbe su ranije nego prije pa je sada među glavnm zadacima bitno smanjenje zagađenja da temperaturni rast ne bi išao dalje, barem ne ovim tempom, i da Champagne, kad je tamo dosad već uloženo toliko i novaca i znanja i iskustva u mjehureće i promidžbu, ne postane za neku godinu područje – mirnog vina, a pjenušci pobjegnu na sjever. Stvar jačeg proučavanja postaju i tehnike u radovima u vinogradu, uzdržavanju trsja. razmišlja se i o vraćanju u uporabu nekih starih lokalnih sorata i nekih drugih sorata općenito. Sada, po pravilniku važećem za Champagneu, za šampanjce najčešće korištenima chardonnayu, pinotu crnome i pinot meunieru pokušava se pružiti pomoć s drugim kultivarima, po novome dozvoljene su već četiri sorte, to su pinot sivi, pinot bijeli, arbanne i petit meslier… Pri proizvodnji ružičastog pjenušca u novije se vrijeme smanjuje količina dodavanog crvenog vina jer s obzirom na zatopljenje crni pinot u Champagnei postaje sve zreliji i intenzivnije boje. Iz linije non vintage (šampanjci bez onake godišta berbe) kontakt s drvom posve je izbačen. K tome, stručnjaci u Ruinartu s ciljem da u šampanjcima maksimalno do izražaja dođe voćnost razvijaju mikroorganizme za malolaktičnu fermentaciju koji pri pretvorbi jabučne u mliječnu kiselinu ne bi stvarali maslačne arome. Šampanjac u klasičnoj butelji 0,75 lit. u Ruinartu na kvascu nakon šampanjizacije odležava minimalno 2,5 godine, a šampanjac u magnumu još barem po jednu godinu duže. Da bi se smanjili prodor kisika u bocu i stupanj oksidacije Ruinart naručuje boce s tri milimetra užim vratom od uobičajenoga!…

Enologinja Marie Charlemagne, Veuve Cliquot. Na prigodnim kutijama stoji da je Rovinj udaljen od Reimsa 891 km, a Zagreb 974 km

UZ MORE, i POD MOREM – U Zagrebu je u organizaciji kuće MIVA gostovala i glasovita šampanjska kuća Veuve Cliquot (osnovana 1772.), a predstavljala ju je Marie Charlemagne, jedna od 12 enologa šampanjerije. Susret s La Grande Dame bio je u znaku karateristične žute-narančastožute boje i famozne udovičine izreke Samo jedna kvalteta: najbolja!, na žalost ne i s utjelovljenjem te izjave u butelji La Grande Dame, naime ta se etiketa nije pojavila na stolu.

Marie Charlemagne uz Veuve Cliquot brut (mpc. 402 kn) ispričala je kako se šampanjerija, s ciljem zaštite ambijenta i očuvanja prirodne ravnoteže u svim segmentima, pripremila za 100 posto održivu poizvodnju, zatim kako u nastojanju da dobije vrhunski pjenušac dugo svoj šampanjac drži u butelji na kvascu, konkretno to dugo je po najmanje tri godine što je dvostruko duže od minimuma kojega u Champagnei propisuje pravilnik za non-vintage, dok La Grande Dame, s oznakom godišta berbe, na kvascu u butelji poslije drugog vrenja ostavlja na počinku osam pa i do 10 godina, a pravilnik o šampanjcima više kvalitativne grupe nalaže minimum od tri godine.

Veuve Cliquot, gdje rado kažu kako vole čvrstoću u svojim proizvodima, u sortnome smislu ostaje i dalje maksimalno vjerna kultivaru pinot noir, a što se tiče roséa (Rosé brut: mpc. 490 kn) ima svoj recept: ona i svoj ružičasti šampus kompletno radi od crnog pinota s time što je dobar dio grožđa vinificiran na bijelo, a tek manji u ružičasto bazno vino, i u Veuve Cliquotu kao i u Ruinartu u mješavinu za rosé-šampus dodaju manje ružičaste baze.

____________________

PONUDA VEUVE CLIQUOT – Žuta etiketa znak je kvalitete i stila kuće Veuve Cliquot. Glavni pojmovi su snaga, intenzitet arome, svježina i profinjenost, svilenost. Pjenušci su iz raznih vinograda, među kojima su i grand cru i premier cru pozicije. Sorte su 50 do 55 posto pinot crni, 28 do 33 posto chardonnay i nekih 15 do 20 posto meunier. Vina rezerve sudjeluju s 30 do 45 posto. Neprovreli slador: do 10 g/lit (oznaka: brut). Organoleptika: bijelo i žuto voće, brioš. Preporučuje se uz: lososa, riblji tartar, plodove mora, tjesteninu s bijelim umacima, krekere. Rosé: pinot crni vinificiran na bijelo, chardonnay, meunier + 12 posto crnog pinota radi boje. Vina reserve od 30 do 45 posto. Doza sladora: do 10 g/lit (brut); organoleptika: crveno voće, biskvit; jelo: tuna, goveđi carpaccio, patka, rajčica sušena na suncu, crveno voće. La Grande Dame: grožđe samo s grand cru pozicija – blend s osam grand crua u vlasništvu kuće. Sorte: pinot crni 92 %, chardonnay 8 %; vino reserve: 0, vintage /millesime): 100 %. Doza sladora: 6 g/lit; organoleptika: citrusi, crveno voće, mineralnost, snaga. Jelo: školjke, riblji tartar, plodovi mora i bijela riba, piletina.

_________________________________

U želji da u svojim šampanjcima dobije dimenziju više, kuća Veuve Cliquot krenula je i u praćenje i proučavanje razvoja svojih šampusa ostavljenih na odležavanju pod morem. Ideja za to javila se prije više godina, nakon što je u Baltičkom moru na dubini od oko 40 metara pronađen potonuli brod natovaren šampanjcima što ih je Veuve Cliquot bila slala u carsku Rusiju, no aktivnost praćenja toga kako se šampanjac ponaša nakon nekog vremena u podmorju službeno je krenula 2014. godine i predviđeno je da projekt podmorskog podruma, i dalje na dubini od 40 metara, traje do 2054. godine. Bitna razlika između šampanjaca slanih u Rusiju koji su dakako kao završeni proizvod bili klasično začepljeni i šampanjaca koji se sada namjerno stavljaju pod more u tome je što ove pokusne nove serije u podmorje idu ne s plutenim čepom, koji nakon određenog vremena može u bocu i propustiti nešto mora, nego sigurno zatvorene s plastičnim čepićem zvanim bidule i još s krunskim zatvaračem, dakle točno tako kako se drže na dozrijevanju u klasičnom šampanjskom podrumu prije degoržiranja. Na moj spomen da se stavljanjem vina na neko vrijeme pod more u nas bavi Marko Dušević, inače uzgajivač školjaka Adriatic Shell na Pagu, enologinja Marie Charlemagne zainteresirala se za Duševićeva iskustva, izmijenjeni su kontakti i možda se rodi kakva suradnja…

Ljetni koktel Rich, s dosta kockica leda te s trakicama crvene i zelene paprike

Što se tiče nadmorskog programa, odnosno proizvoda vezanog prvenstveno uz ljetno vrijeme i lješkarenje na odmoru uz more, Veuve Cliquot razvila je šampanjac Rich, sladak u okusu, a predviđen da se pije u koktelima s različitim aromatskim komponentama i dodatno ohlađen s mnogo kockica leda. Evo pobliže o tome što ga obilježava: proizveden je od grožđa s različitih pozicija, dio grožđa je i s grand i s premier cru položaja. Sorte su pinot crni (40 do 45 %), Chardonnay (20 do 25 %), te pinot meunier (30 do 35 posto), vina rezerve u kompoziciji sudjeluju sa do 45 posto, neprovrela sladora sadrži 60 g/lit (označeno je kao demi sec, odnosno polusuho), okus je zaobljen i sladak. Poslužuje se na sljedeći način: u čašu se stavi dosta kockica leda, zatim se metne aromatski dodatak – to mogu biti kriška svježeg krastavca, komadić grapea, komadić ananasa, komadić paprika (vrlo interesantno!), komadić celera, malo čaja. Na kraju se u čašu ulije pjenušac Rich. Butelja Richa u maloprodaji u nas stoji 490 kuna! Pa, tko voli, nek’izvoli. Međutim poneseni vrućinom i idiličnom blizinom mora ne treba i žuriti, dobro je i za one s debljim novčanikom razmisliti da li za 490 ili 500 kuna kupiti butelju Richa pa od njega raditi navedene koktele, je ipak bolje 400 kuna potrošiti na klasičan šampanjac pas dosé, extra brut odnosno brut i uživati u njemu samome, te, ako se baš želi guštati i pjenušava koktel-varijanta, još dodatno potrošiti 70 do 100 kuna (ukupno opet 500) za prosecco… ♣

Gault & Millau, chefovi u Esplanadi 2020 – Protiv Corone, ZA CORONIKU!

 ________________________________

…pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

kroz/through

POTROŠAČKI PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju

Hints to the smart purchase 

LEGENDA 

 – Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

 – Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

–  Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

–  7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti • ⇗ – trošiti ili još čuvati • ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA   CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

 (mpc/pp: XXXL) TRAMINAC AMFORA 2017 – TOMAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica-Okić ■ VINOGRAD/VINEYARD: Bresnica • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 270 m • ekspozicija/exposition jug • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl-limestone • sorta/variety: traminac crveni /Roter Traminer • loze stare/vines old: 20 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 4000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic, biodynamic) • berba/harvest: malo kasnija od redovne/a bit later than normal PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u amfori/fermentation in amphora (qvevri) – maceracija ukupno/skin contact in total: 6 mjeseci/months • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2000 lit) • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 13 mjeseci/months • vino nije filtrirano/unfiltered ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 3500 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI / PDO Plešivica – kvalitetno s kzp • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški dobro/pedantly – from the points of esthetics and marketing good • čitljivo/legible: slabije, malena slova/ not so good, to small font VINO je/WINE is: drukčije, treba imati i afinitet za tu tipologiju, međutim kod ovako elaboriranog uzorka taj afinitet nije teško steći. Vino je vrlo kompleksno, s profinjenom aromatikom svojstvenom sorti, dotjerano, puno i gusto, toplo. Zlaćane je boje, na stijenkama čaše stvara deblji film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze. Miris je izrazito sortno tipičan, izražen, ali ne i napadan, dugo traje. Upućuje na cvijeće (ruža), maslac, sasvim blago i na karamelu, prisutna je i vegetalna nota u smislu lista smokve, masline. U ustima lijepo zaobljeno, kremasto, snažno, aromatika slijedi doživljaj nosa. Tijelom snažno, dugačka svježeg završetka. Vino svakako za uz jelo, ali i za trenutke meditacije SERVIS:  ⇗ ⇒  • preporuka za jelo/dish recommendation: peka od janjetine i teletine, odojak i janjetina s ražnja, odležavani zreli tvrdi sir, elaborirani zreli sir s plavim plijesnima • 14-15 ̊C • čaša/glass: velika/large one

(mpc/pp: XXXL) SAUVIGNON AMFORA 2017 – TOMAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica-Okić ■ VINOGRAD/VINEYARD: Šipkovica Kraljeva vila • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 300 m • ekspozicija/exposition. jug • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca • sorta/variety: sauvignon • loze stare/vines old: 18 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 4000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: malo kasnija od redovne/a bit later than normal PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u amfori/fermentation in amphora (qvevri) – maceracija ukupno/skin contact in total: 6 mjeseci/months • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2000 lit) • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 13 mjeseci/months BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška/heavy • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 3000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Plešivica – kvalitetno s kzp • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški dobro/pedantly – from the points of esthetics and marketing good • čitljivo/legible: slabije, malena slova/ not so good, to small font VINO je/WINE is: drukčije. Kompleksno, konkretno, s dosta svježine, treba mu se posvetiti. Nije za pijuckanje nego je za pratnju hrani te za čašu u meditativnim trenucima. Punije žućkaste boje, dobru gustoću pokazuje debelim filmom s, poslije, lijeno cijedećim suzama na unutarnjim stijenkama čaše. Miris je kompaktan, složen, postojan, nimalo napadački. Sortno je prepoznatljiv, ima vegetalnih niti npr. lista smokve, a i rajčice. U ustima kremasto, toplo, tijelom vrlo dobro, završetak svjež, dugačak i ugodan SERVIS: ⇗ ⇒  • 14-15 ̊C • čaša/glass: velika/big one

 (mpc/pp: L) SAUVIGNON BLANC 2018 – BOLFAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vinski vrh Hrašćina • kosina/slope • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: do oko/till cca 300 m • ekspozicija/exposition: jug-jugozapad/south-southwest • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl-limestone • sorta/variety: sauvignon blancpristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (eko-certifikat) • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: loire • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Zagorje-Međimurje • suho/dry • 12,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški jako dobro/pedantly – from the points of esthetics and marketing good • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: sortno tipično i vrlo raspoznatljivo, osvježavajuće, s notom mineralnosti, skladno, lijepo pitko. Sasvim svijetle žućkasto-zelenkaste boje. Na nosu umjerena intenziteta, no trajno. Bouquet upućuje na bijelo domaće koštićavo voće ali i na južno u pravcu citrusa i grapea, iskazuje se i floralna nit, u herbalno-vegetalnom segmentu stidljivo kao da se ukazuje list smokve, dojam je donekle i lista rajčice. U ustima se u aromatskom smislu nastavlja doživljaj nosa. Vino je lijepo zaobljeno, živahno, slankasto i s dobrom kiselosti, dosta dobra tijela, solidne trajnosti SERVIS: • preporuka za jelo/dish recommendation: svježi sir s vrhnjem, mladi kozji sir, šparoge… • 12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

 (mpc/pp: M) RIESLING 2019 – BOLFAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Međimurje-Zagorje ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vinski vrh Hrašćina • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: do oko/till cca 300 m • ekspozicija/exposition: jug-jugozapad/south-southwest • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl-limestone • sorta/variety: rizling rajnskipristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (eko-certifikat) • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: rhein • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno /pedantly • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: nekomplicirano, skladno, uglađeno, dobro ohlađeno vrlo je ugodno za pijuckanje uz čavrljanje. Žućkasto-zelenkaste boje, diskretnog umirenog a trajnog nosa, sugerira slatko bijelo koštićavo voće poput jabuke, kruške, breskvu u tragu, javljaju se i cvijetne note (kamilice?). U ustima, koja su lijepo zaobljena, aromatski doživljaj se nastavlja, fina kiselina drži svježinu ali u ovome slučaju ne daje i onaj za RR uobičajeni nerv. Tijelo je srednje jačine, finiš solidno dugačak SERVIS: • 10-12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: rhine

 (mpc/pp: XL) CRNI PINOT 2017 – TOMAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica-Okić ■ VINOGRAD/VINEYARD: Šipkovica, Kraljeva vila • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 300 m • ekspozicija/exposition: jug/south • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl-limestone • sorta/variety: pinot crni • loze stare/vines old: 18 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 4000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: malo kasnija od redovne/a bit later than normal PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u amfori/in amphora (qvevri) – maceracija ukupno/skin contact in total: 1 mjesec/month • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2000 lit) – na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 2000  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI PDO Plešivica – kvalitetno s kzp • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – uredno – prepoznatljivo iz daljine/OK – recognizable from far • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: kompleksno, dotjerano, živahno, mekano i nježno, lijepo pitko, djeluje kao iskreno. Sorti primjerene nešto svjetlije žive rubinske boje, na nosu diskretno no trajno, inače na tragu bobičastog i jagodičastog domaćeg voća (trešnja, crveni ribiz…) te s floralnom nijansoma (ljubičica), sve prošarano nitima mineralnoga. U ustima besprijekorno zaobljeno, slankasto, s kvalitetnom kiselošću, tijelom vrlo dobro, dugačkog svježeg finiša  SERVIS: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

  (mpc/pp: L ) PINOT NOIR 2017 – BOLFAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vinski vrh Hrašćina • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: do/up to the 300 m • ekspozicija/exposition: jug-jugozapad • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl, limestone • sorta/variety: pinot noirpristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (eko certifikat)/nature friendly PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit – 1,5 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Zagorje-Međimurje – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – veselo – simpatično /pedantly – from the points of esthetics good • čitljivo/legible: dobro /good VINO je/WINE is: složeno, živo, vrlo toplo. Živahne kristalno-bistre svijetle rubinske boje, s debelim filmom i lijeno cijedećim suzama po unutarnjoj stijenki čaše. Na nosu diskretno, ali trajno. S naznakom je tamnog bobičastog i koštićavog domaćeg voća (trešnja, šumska jagoda, crveni ribiz…), prožeto finom nijansom utjecaja od boravka u hrastovoj bačvici. Usta živahna, svježa, slankasta i s vrlo dobrom kiselosti, dobro zaokružena, akohol malo jače grije, pa svakako trošiti uz krepkiju hranu. Tijelo vrlo dobro, finiš dugačak ■ SERVIS:   • 17-18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

Pjenušci/sparklings

(mpc/pp: XXL) PAVEL brut 2016 – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Pavel • kosina /slope • nadmorska visina/altitude: cca 200 m • tlo/soil: vapnenasto-ilovasto • sorta/variety: chardonnay 90 % & plavec žuti • loze stare/vines old: chardonnay 15 20 godina/years – plavec žuti 40 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu • odležavanje/resting after the alcoholic fermentation: drvo/wood – velika bačva/big barrel PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical(champenoise) • u boci na kvascu prije degoržiranja/in the bottle on the lees before the degorgement: 30 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne… • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 5000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica – vrhunsko pjenušavo• brut • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški jako dobro/pedantly – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: elaborirano, kompleksno, rafinirano. Lijepe pune žućkasto-zelenkaste boje, odličnog perlanja brojnim finim sinim mjehurićima, već pogled na lijeno cijedeće suze koje ostavlja na unutarnjoj stijenci čaše govori o dobroj gustoći. Na nosu dobro iskazano, djeluje profinjeno, Upućuje na bijelo koštićavo voće posebice na kiselkastu jabuku, nudi i citrusne nijanse, upliću se note korice kruha, brioša, osjeti se i nit mineralnoga. U ustima elegantne jačine, vrlo živo, perlicama peckavo taman toliko koliko treba. Ugodi i bogatstvu okusa pridonosi i stanovita kremoznost. Kiselost je izvrsna, zamjetna je i blaga slanost. Tijelom vrlo dobro, finiš ugodan, svjež, traje • umami – primami SERVIS: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: tjestenina s bijelim rafiniranim umakom, plodovi mora, oborita riba, gregada • 10 ̊C • čaša/glass: velika/big one

 (mpc/pp: XXL) KORAK BRUT NATURE – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Križevac • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: cca 300 m • tlo/soil: lapor • sorta/variety: pinot crni & chardonnay • loze stare/vines old: cca 15 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 vines/ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: fermentacija u drvu – velika bačva/fermentation in wood – big barrel PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical (champenoise) • berba/vintage: 2014 • u boci na kvascu/in the bottle on the lees: 48 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 4000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Plešivica – vrhunsko prirodno pjenušavo • brut nature • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno/pedantly • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: vrlo kompleksno, mineralno, elaborirano, moderno, puno, jedna čaša zove drugu! Žućkasto-zelenkaste boje, s izvrsnim perlanjem koje počinje malo većim mjehurićima ali se brzo ustali na sitnim perlicama u velikome broju. Nos je diskretan ali trajan i pun, upućuje na bijelo koštićavo voće poput jabuke, kruške, pa i breskve, tu se još miješaju i keks i brioš. U ustima živahno, slankasto i s odličnom kiselosti, fino peckavo, tijelom vro dobro, finiš dugačak i vrlo ugodan SERVIS:  • preporuka za jelo/dish recommendation: pržene lignje, rižoto od liganja, sipe, pečena oborita riba, brudet…,  • 10-12 ̊C • čaša/glass: velika/big one

DalmacijaZLATAN PLAVAC GRAND SELECT 2012 – ZLATAN OTOK/Plenković, zlatna medalja na ocjenjivanju Mondial des Vins Extremes – Centre de Recherches, d’Etude, de Protection, Coordination et de Valorisation de la Viticulture de Montaigne = Centro Ricerca, Studi, Salvaguardia, Coordinazione e Valorizzazione per la Viticoltura di Montagna, Valle d’Aosta

Slavonija & Hrvatsko podunvlje / Slavonia & Croatian Danube Region

(mpc/pp: L ) GRAŠEVINA 2018 Mitrovac – PERAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Mitrovac • kosina/slope • sorta/variety: graševinapristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI PDO Slavonija • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski dobro/from the points of esthetics good – prednja etiketa posve nefotogenična /front label not fotogenic at all • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: kompleksno, ozbiljno, konkretno, toplo i snažno, s notom mineralnoga, harmonično. Lijepe žive žućkaste boje sa zelenkastom nijansom, s fino izraženim mirisom na zrelo bijelo voće – slatka jabuka, kruška, dojam je i niti zrele dinje, zatim i nešto cvijeća. Usta fino živa, isprva slasna ali poslije i slankasta, prožeta finom zrelom kiselošću, zaobljena, daju osjet topline.Tijelo vrlo dobro, završetak dugačak, ugodan, fino gorkast. SERVIS:  •  preporuka za jelo/dish recommendation: bijela riba pečena, brudeti, piletina i puretina ispod peke, teleći odrezak • 13 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne….

(mpc/pp: L) PINOT SIVI Vidim 2018 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zlatna dolina, Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vidim • kosina/slope • sorta/variety: pinot sivi ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 5 OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Slavonija vinogorje Kutjevo • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski dobro/pedantly – from the point of esthetics good • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: složeno, svježe, živahno, puno, skladno, lijepo pitko. Kristalno bistro, iskričave žućkasto-zelenkaste boje, dobro iskazano i prilično trajno na nosu, dosta u mineralnome tonu, u voćnom segmentu otvara se jabuka, a lijepu popunu cjelini diskretnim udjelom daje začinsko bilje. U ustima vino je slankasto i s lijepom kiselosti, prikladno zaobljeno. Tijelom dobro do vrlo dobro, solidnog dugačkog ugodnog finiša SERVIS:  • preporuka za jelo/dish recommendation: svježi sir i vrhnje, meki sirevi, sirne pite, bućnica, tjestenine s bijelim umacima, bijeli rižoto od školjaka, kuhana plava riba, piletina  • 12 ̊C • čaša/glass: veća/a bigger one.

(mpc/pp: M_L) GRAŠEVINA 2018 – Miroslav ŠKORO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Slavonija, Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: graševina PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: moderno, vibrantno, svježe, s dosta arome, skladno, dopadljivo, lijepo pitko, i na dužu stazu. Kristalno bistre žućkasto-zelenkaste boje, solidne jačine i solidne trajnosti mirisa, na prvu dosta atraktivan bouquet vuče na travu, malo i na smokvin list, dodir floralnoga (nekako pritajeno: kamilica), te na bijelo koštićavo voće (jabuka), u voćnom segmentu kao da se nazire i tanka citrusna nit. Obilježja bouqueta prenose se i u usta, što je dobro. Okus je živahan, fino kiselkast, blago i fino peckav. Tijelo dobro do vrlo dobro, završetak donekle slastan i prilično dugačak, ugodan SERVIS:  ⇑ • 10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: rhine…

(mpc/pp: M ) MERLOT 2017 – BUHAČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Ilok ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Hrvatsko podunavlje – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: čisto, donekle složeno, gusto, grije. Pune tamne gotovo neprobojne rubinske boje, s mirisom umjerene jačine ali trajnime, bouquet počiva na mješavini voćnosti (crveno bobičasto voće) i aroma na začinskoj bazi (nešto vanilije, nijansa čokolade, malo paljenoga, sve vrlo umjereno) dobivenih boravkom u drvu. U ustima aromatika se nastavlja. Vino se pokazuje vrlo toplime, lijepo zaobljenime, punim, blago slasnime, ima finu slankastu notu koja pridonosi živosti i zanimljivosti, tijelo je vrlo dobro, završetak mekan, dugačak, finiš donekle u znaku paljenoga. Jako dobar odnos između sadržaja boce i maloprodajne cijene (mpc. u Vrutku: SERVIS: ⇑ • preporuka za jelo/dish recommendation: tamna mesa, pečenja, peka, gulaš, tvrđi zreli sir •18 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

ITALIA ITALY

(mpc/pp: XXXL) BAROLO 2016 Comune di La Morra – ROBERTO VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Barolo ■ VINOGRAD/VINEYARD: La Morra • kosina/slope • sorta/variety: nebbiolo • dio grožđa iz starih nasada u La Morri, a dio iz mladog vinograda u La Morri/part of grapes from the old vineyard in La Morra and part of grapes from the new vineyard in La Morra • gustoća nasada/plantation density: 6000 – 8000 loza/vines per ha • prinos po trsu/yield per vine: 1 kg • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (bez umjetnog gnojiva, herbicida, pesticida… u podrumu prirodno vlastiti kvasci, malolaktika spontana, ne rabe se nikakvi aditivi, bistrila i vino se ne filtrira)/nature friendly (no artificial fertilizers, no herbicydes, pesticydes… in the cellar own yeasts, malolactic spontaneous, no aditives, no filtering) PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 10.685 à 0,75l; 500 à 1,5 l; 120 à 3 l; 5 à 12 l ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto, dugačak/cork, very long OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG • suho/dry • 14,0 vol% DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški jako dobro – prepoznatljivo/pedantly – from the points of esthetics and marketing very good – recognisable • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: kompleksno i s osobnošću, vrlo živo, još djeluje mladenački i dobro bi bilo strpiti se s konzumacijom još koju godinu, ako ga se baš želi trošiti sada dobro bi bilo da to bude uz jelo, a nakon nekoliko godina bit će prikladno i kao vino meditacije. Svijetle rubinske boje sa sasma blagom granatnom nijansom, gustoću pokazuje debelim filmom na unutrašjoj strani stijenke čaše i lijeno spuštajućim suzama. Nos je diskretan, fenolnog karaktera unutar kojega se otkrivaju i crveno koštićavo voće, nijansa tamnog cvijeća i začinske niti. Usta živa, slankasta i s izraženijom kiselosti. Što se tiče tanina, on je zreo i dobro je pripitomljen. Tijelo snažno, finiš dugačak. ■ SERVIS:   • 16 – 18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux

SLOVENIJA   SLOVENIA

(mpc/pp: XL XXL) PINOT NOIR 2017 Estate crna etiketa/black label – TILIA ESTATE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipavska dolina ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot crni PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostvno z kzp • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski dobro – elegantno – nefotogenično/pedantly – from the points of esthetics good – elegant – not fotogenic • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE is: kompleksno, rafinirano i elegantno, posve na kolosijeku sorte. Žive, kultivaru svojstvene svjetlije i providne rubinske boje, profinjenog mirisa umjerene jačine ali trajnoga, bouquet je u pravcu jagodičastog i bobičastog crvenog voća (crveni ribiz, blago i šipak), ima i nešto cvijetnoga (tipično: ljubičica), te začinskoga (nit paljenoga), ništa ne iskače, sve je fino ukomponirano. Arome iz nosa podjednakom jačinom prenose se u usta gdje se vino pokazuje kao mekano, lijepo zaobljeno, s odlično ispeglanim taninom. Tijelo vrlo dobro, završetak dugačak, ugodan • umami • jedna popijena čaša traži novu SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

(mpc/pp: XL-XXL) PINOT NOIR 2017 bijela etiketa/white label – TILIA ESTATE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipavska dolina ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot crnipristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno zgp • suho/dry • 14,0 vol% ■

VINO je/WINE is: kompleksno, konkretno, puno i snažno, toplo, čvrstog tijela, prikladno za jača jela. Žive, sortno svojstvene svjetlije providne rubinske boje, na unutarnjim stijenkama ostavlja deblji film koji prelazi u cijeno cijedeće suze. Miris lijepo izražen, skladna kombinacija voćnoga (tamni jagodičasti i bobičasti plodovi), jedva zamjetna nijansa cvjetnoga i blago začinskoga (ugdna natruha vanilije), paljenoga i herbanog od bačvice. U ustima gusto, mekano i lijepo zaobljeno s time da je tanin brašnasta izričaja majstorski ispeglan. Struktura snažna, završetak dugačak, ugodno gorkast ■ SERVIS:   • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

(mpc/pp: XXL) REBULA 2011 – JNK MERVIČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipava ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: rebula zlata/ribolla giallapristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 12 dana/days fermentacija bez kontrole temperature/fermentation with no temperature control • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc – rabljeni/used • koliko dugo/how long: 24 mjeseci/months – punjeno bez sumporenja/bottled without SO2 added ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 2200 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro/from the points of esthetics and marketing good VINO je/WINE is: drukčije. Kompleksno, puno, zacijelo rađeno s puno ambicije, ispalo je prilično rustikalno, bez profinjenosti i elegancije. Dosta intenzivne jantarne-karamelne boje, pokazuje deblji film i lijeno cijedeće suze na unutrašnjoj stijenci čaše. Na nosu dosta izraženo, nedvosmisleno ukazuje na dugu maceraciju uz alkoholno vrenje. Bouquet je u pravcu karamela, prosušenog koštićavog bijelog i žutog voća poput kruške, marelice i breskve, nazire se medna crta ali sve nadvladava stanovita oporost. Usta, i ona s karamelnim tonom, pokazuju se oporima, zatim slanima na podlozi mineralnosti, te s nešto slasti koju razbija nazočni tanin odgovoran i za stanovitu hrapavost i gorčinu na završetku. Tijelo vrlo dobro, završetak dugačak SERVIS:  •16 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one

(mpc/pp: XXL) MERLOT 2011 – JNK MERVIČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipava ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlotpristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: redovna PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija i maceracija zajedno/fermentation and maceration together – maceracija/skin contact in total: 50 dana/days • dozrijevanje/maturation: male bačve i velika bačva/small barrels and a big barrel • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 36 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • proizvedeno buteljs/produced bottles: 1000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Vipava – kakovostvo zgp • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro/from the points of esthetics and marketing good VINO je/WINE is: puno, gusto, vrlo toplo, složeno, s notom rustikalnosti. Tanin prisutan ali solidno uglađen. Nijansa jače izražene hlapljive kiselosti daje zanimljivost. Rubinasko-crvene boje, dobro iskazanog mirisa, bouquet u znaku tamnog bobičastog i jagodičastog voća poput borovnice, crnog ribiza, malo i šipka, divlje šumske jagode, začinski dio pripada menti, traga je u mirisu i okusu ostavio i boravak vina u drvu. Okus dobro zaobljen. Struktura i tijelo snažni, finiš dugačak. Tip kapljice koja može duže odležavati SERVIS: • preporuka za jelo/dish recommendation: pečenja, peka •  18 ̊C • čaša/glass: – velika/large one – tip/type: bordeaux….

SVIJET u ČAŠI – 10.2019 – WORLD IN a GLASS

KROZ /THROUGH    

ŽELJKO SUHADOLNIK

 Suradnici/contributors: Vinko Lozica, Zlatan Trsenjak, Zdravko Vodnik, Miran Debeljuh ⦁ Foto: Marko Čolić

__________s vama već – 27 godina/years – with you__________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Makedonija/Vranec World Day: BALKAN WINE NETWORK ⦁ Sorte: VRANAC ⦁ Vranac u svojoj domaji: OD MASOVKE ĆEMOVSKOG  POLJA DO VRHUŠKE u LJUBOPOLJU ⦁ Emozioni dal Mondo – Merlot e Cabernet insieme: AT THE TOP – SWEET & ROSE! HOOOP! ⦁ Revija u znaku kapljice i delicija: ZAGREB VINO.COM 2019 ⦁ Dani berbe 2019: KAKVOĆA BOLJA OD OČEKIVANE! ⦁ Dani vina u Jaski: PLEŠIVICA ZAVRJEĐUJE VIŠE! ⦁ Martin s novim portugiscem na vratima: KAD BIŠKUP NI NE POMIŠLJA NA PENZIJU ⦁ Strukovno obrazovanje: UDŽBENIK VINARSTVO STANKE HERJAVEC ⦁ Studiare necesse est: VINSKA ŠKOLA ZA ŽENE u VINU ⦁ Vrijeme mladog maslinova ulja: CHIAVALON EN PRIMEUR! ⦁ Gastro-likovna galerija: KAD JE CHEF i LIKOVNI UMJETNIK!… ⦁ Udruženje ugostitelja: DRAŽEN BOBAN PREDSJEDNIK ⦁ U počast velikanu: SPOMENIK STANKU ČURINU ⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 10.2019 – BUYING GUIDE ⦁

______________________________


BALKAN WINE NETWORK – Kad nećemo mi u Hrvatskoj s graševinom, malvazijom istarskom, plavcem malim, teranom…, hoće – Makedonci s vrancem… U međunarodni kalendar imendana, na datum 5. listopada uvrstili su sortu vranec, koja čak izvorno nije njihova ali je u njih u ukupnom sortimentu od svih kultivara daleko najraširenija tako da je drže svojevrsnom svojom ekonomskom uzdanicom.

Balkan Wine Network – sastanak predstavnika balkanskih zemalja u Skopju, na Međunarodnom danu Vranca. U sredini gornje fotke je Svetozar Janevski, jedan od najjačih makedonskih poduzetnika, inače vlasnik nekoliko velikih hotela u makedonskom glavnom gradu i na Ohridu, te čelnik velike i respektabilne vinske kuće Tikveš. Dolje: predstavnici Bugarske, Grčke, Rumunjske i Slovenije (Dušan Brejc)

S jugoistoka Balkanskog poluotoka, konkretno iz Skopja i uz proslavu prvog izdanja Svjetskog dana sorte vranac/vranec, stiže inicijativa vrijedna pažnje. Već neko vrijeme nešto se krčkalo, sad se pomalo dodaju začini i službeno se izlazi u javnost. Krenulo je, kako čujem od nekih od protagonista, zapravo ne samo iz Skopja, nego i iz Beograda: Wines Q Centar vinske kulture iz Beograda i Udruženje vinara Šumadije te udruga Wines of Makedonija, koja okuplja ponajbolje i tržišno dovoljno jake makedonske vinske kuće, obznanili su prijedlog da vinogradarsko-vinarske zemlje Balkana skupa krenu u marketinški projekt Balkan Wine Network kojime bi se združenim snagama učinkovito šire promovirali vinorodni teritoriji i autohtone sorte tih zemalja, sve s intencijom boljeg plasmana tipičnih vina i drugih lokalnh specijaliteta te bržeg i jačeg razvoja (vinskog) turizma i, time, u konačnici, i određenog dodatnog gospodarskog rasta u tim zemljama jugoistične Europe. Na imendan sorte vranac, u skopskom hotelu Hilton Double Tree potpisani su prvi dokumenti o suradnji u projektu, potpisnici su bili iz Makedonije, Srbije, Slovenije, BiH, Crne Gore, Bugarske, Rumunjske, Grčke i Albanije. Pozvana da se pridruži projektu, za koji se očekuje značajna potpora EU, bila je i Hrvatska, ali ona se (zasad?) oglušila.

Na reviji makedonskih vina i, posebice, vina od slavljenika, vranca – Svetozar Janevski, vlasnik Vinarije Tikveš, u društvu s dvjema Elenama (Miloševska i Mladenovska) iz Wines of Macedonia i s direktorom Tikveša Radošom Vukičevićem

S makedonskim vinarom Antonijom Brzanovim: Vladimir Stojić iz beogradskog edukacijskog centra Wine Q i beogradski vinski trgovac Nikola Biorčević, duboko uključeni u inicijativu Balkan Wine Network

Kako je objavljeno, predviđeno je da bi se u početnom stadiju kad još treba i te koliko napora na usklađivanju stavova i osmišljavanju za sve pristupnike prihvatljivog potencijalno efikasnog programa rada, strategija projekta Balkan Wine Network oštro brusila najmanje do 2022 – 2023. godine. Posao, zacijelo, neće biti lak, eto odmah u startu, bez obzira na nazočnost Crne Gore, kroz jedno od udruženja sommelijera te zemlje, na sastanku u Skopju, pitanje je još u kojoj će se mjeri i kada Crna Gora i stvarno uključiti u projekt, naime iz velikog i najjačeg crnogorskog proizvođača vina Plantaže 13. Jul čuje se negodovanje oko toga da Makedonci budu lideri u projektu s obzirom da je vranac izvorno autohtoni kultivar Crne Gore i pogotovu stoga što su, očito, Plantaže povrijeđene, u Podgorici kažu da je poziv za sudjelovanjem Plantažama stigao u posljednji trenutak, kao da je ta tvrtka nevažni igrač na vrančevu terenu!…

Na susretu posvećenome vrancu u Skopju proglašeni su ambasadori vranca u svijetu, to su Amerikanac (s obiteljskim korijenima kod nas na Žumberku) Darrel Joseph koji živi u Beču, zatim vinski trgovac i sudac na međunarodnim ocjenjivanjima vina Paul Robert Blom iz Nizozemske, na gornjoj slici, pa Peter McCombie MW, Zoran Velkoski, te, na slici dolje, Caroline Gilby MW iz Velike Britanije, ovdje u Skopju u društvu s Thomasom Brandlom koji radi za veliki svjetski sajam otvorenih vina World Bulk Wine Exhibition u Amsterdamu, na rasporedu ove godine 2. i 3. prosinca, izlagat će i Makedonija!

Zamisao svakako jeste dobra – ujedinjenje snaga može dati respektabilnu jačinu!, međutim potrebna bi tu svakako bila još i potpora odgovarajućih nadležnih državnih institucija po zemljama, zasad je podršku javno obećalo tek Ministarstvo poljoprivrede Republike Sjeverne Makedonije. Na predstavnicima svake zemlje potpisnice je da na vinskoj pozornici i u krugu institucija kod sebe doma obave detaljne konzultacije, dakle da se pobrinu da se na idućem susretu uz stav svake nacionalne vinske branše mogu prezentirati i stavovi nadležnih ustanova po zemljema. Svaka bi država imala gledati da svijetu predstavi ono što je tipično i karakteristično za nju ne samo u smislu naziva autohtone sorte nego i u smislu definiranog organoleptičkog profila vina svojstvenog za određeno zemljopisno okruženje što se u eko-segmentu dakle po (mikro)klimi, tlu, orografiji, sorti, tradiciji u prehrani, može smatrati jednom svojom cjelinom. Kod nekih kultivara koji kao osobito rašireni postoje u više zemalja ne bi trebalo biti prijepora, svaka zemlja takvu sortu može sjajno iskoristiti upravo na način da prezentira za svoj teritorij tipično vino i označi ga lokalnim sortnim nazivom, tj. jednim od sinonima za kultivar, i nazivom vinogorja, pa i izdvojenog vinograda, primjerice po kultivaru vranac poznati su i Makedonci i Crnogorci ali kod prvih on se naziva vranec, a kod drugih vranac, zatim u Crnoj Gori i Makedoniji imaju kratošiju a to je kultivar kojime se dičimo i mi u Hrvatskoj, pa i Talijani na jugu Čizme, u nas se kratošija naziva tribidragom, crljenkom, a u Italiji primitivom….

Na Međunarodnom danu vranca u skopskom Hiltonu organizirana je i jako dobro posjećena panel-diskusija o modelu marketinga koji bi trebalo oformiti da popularizacija sorte i balkanskih teritorija kao vinskih područja i atraktivnih turističkih destinacija bude učinkovita. Među ostalime rečeno je da je kao prvo prijeko potrebno njegovati unutarnje jedinstvo i želju za razgovorom i dogovorom, da je nužno postupno ustanoviti jedinstveni organoleptički profil vina od vranca prepoznatljiv za područja s određenim, posebnim eko-uvjetima i lokalnom tradicijom u vinogradarenju i vinarenju, zatim da s cjelokupnom akcijom treba ići postupno i strpljivo te konzistentno po čvrstim temeljima a ne, u uvjerenju da će to donijeti brzi probitak i brzu zaradu, ići agresivno, napadački, naime kod takvog pristupa nerijetko se dogodi da brzina napuhavanja stvari poslije odgovara brzini – ispuhavanja. Naglašeno je i da se treba češće i redovito pojavljivati na istaknutim vrednovanjima vina, ali i sireva, maslinovoga ulja, pa i na turističkim sajmovima, te da je jako važno nakon svake osvojene značajnije medalje ili nakon nekog drugog većeg priznanja marketing jednim značajnim dijelom usmjeriti na kolosijek koji bi omogućio kvalitetnu valorizaciju odličja.

I, jedan moj prijedlog o kojemu, nadam se, s marketinškog aspekta vrijedi razmisliti: uvesti međunarodno ocjenjivanje vina od sorata s područja Balkana, naravno ne svih redom koje bi se mogle naći na popisu nego recimo, za početak onih izabranih po pet bijelih i crnih kultivara s jačim potencijalom za neke veće eno-uratke. Ocjenjivanje bi se moglo održavati svake godine ili svake druge godine u drugoj zemlji balkanskoga kruga, degustatori da budu iz redova enologa, sommeliera, vinskih trgovaca i vinskih novnara, ali uz domaće i oni iskusni iz drugih zemalja s time da se barem u prvim izdanjima dok se ocjenjivanje ne uhoda za kušače priredi uvodno malo predavanje o tome što koja sorta od tih s Balkana i nerazvikanih kultivara može i mora kao nešto svoje, osobeno, pokazati u vinu, te kao nešto karaklteristično vezano i uz određeni teritorij,

Sjajan vranec, izvrstan Tanec

Makedonci, koji su se – prateći dugogodišnji svjetski trend da se maltene svaki dan u godini proglasi međunarodnim danom (imendanom, praznikom) ovoga ili onoga pa je u relativno novije vrijeme došlo do toga da se proklamiraju i međunarodni dani pojedinih vinskih sorata i pojedinih vrsta vina (vidi www.suhiucasi.wordpress.com / Kronika – 09.2019 – Chronicle) – ove godine odlučili na to da se vranec slavi 5. listopada, u svoju su zemlju u povodu toga u prvoj polovici spomenutog mjeseca pozvali veću grupu inozemnih renomiranih i šire znanih stručnjaka za vino iz segmenta znanosti, trgovine, edukacije i promidžbe (Masters of Wine) te sredstava javnog informiranja, da im na licu mjesta za urbi et orbi predstave aktualni trenutak makedonske vinske industrije i, dakako, svekolike (hedonističke, ekonomske) vrijednosti upravo sorte vranec/vranac. S obzirom na bogatstvo vrlo kvalitetnih ali u svijetu još – pogotovu u odnosu na internacionalce poput chardonnaya, merlota, caberneta – premalo zapaženih autohtonih vinskih sorata te s obzirom i na brojne tipične odlične ali također međunarodno manje zapažene ovdašnje delikatese kao i s obzirom općenito na turističke potencijale zemalja balkanske regije bilo je logično da se upravo u ovoj prigodi u širu javnost izađe i s gore spomenutom inicijativom Balkan Wine Network.

Festival vranca u skopskom Hiltonu: Boris Nećev, enolog Bovina (lijevo) i kolega mu iz prodaje Kostadin Kitanov. Paradni konji kuće: Vranec Era, pa My Way, pa A’Gupka, Imperator, Dissan…

U suradnji s Udruženjem sommeliera Makedonije, u hotelu Hilton Double Tree u Skopju priređena je smotra niza makedonskih vinarija koje su na kušanje uz vranac nudile i vina drughih sorata što ih njeguju, nakon toga su, u skladu sa svečanosti posvećene baš vrancu – predavanja Klimea Beleskog s Poljoprivrednog instituta iz Skopja i Klemena Lisjaka s Poljoprivrednog instituta Slovenije o vrancu, bili diskusija o potencijalu vranca i proglašenje ambasadora vranca svijetom za 2019., pa je onda u velikom finalu dopodneva, uz vranec, bio vrlo atraktivan nastup KUD-a Tanec, a popodne je također u Hiltonu priređena smotra vinara Makedonije, Crne Gore, Srbije, Kosova i Hrvatske s time da se toga dana na kušanje nudilo isključivo vino od vranca. Zanimljive radionice održali su vinski pisac i međunarodni ocjenjivač vina Darrel Joseph o vrancima s Balkanskog poluotoka, i Caroline Gilby MW na temu makedonskih vina visokonagrađenih na svjetskim ocjenjivanjima.

Na Vranec World Dayu i na obilasku Vranec Northern Makedonia Tour 2019 bio sam i ja, pa je eto sada lijepa prigoda u nas detaljnije prikazati Sjevernu Makedoniju (podsjećam: po novome, Makedonija je službeno Sjeverna Makedonija) kao vinsku zemlju.

Kod stola vinarije Mira i Vladislava Popova iz Sopota-Kavadaraca: gošća iz Velike Britanije Veronique de Freitas, nekad djelatnica pri Decanter World Wide Award, a sada pri ocjenjivanju IWChallenge, enolog Tikveša Marko Stojaković, direktor Tikveša Radoš Vukičević i zagrebački sommelier Mario Meštrović

Uz makedonske proizvođače, na festivalu vranca u hotelu Hillton Double Tree predstavili su se i proizvođaci vranca iz drugih zemalja, primjerice Crne Gore (manji vinari; odličan vranac Stup 2015 od Rajkovića iz sela Kuči na 800 metara nadmorske visine iznad Podgorice, pa jako dobar vranac Trag 2015 vinarije Priča), Kosova, Srbije (Aleksić, jako dobar Amanet 2015!), Bosne i Hercegovine (Vukoje/berba 2012 jako dobra, te Jungić), iz Hrvatske je na kušanje ponuđen vranac od Brzice iz Erduta

OSOBNA KARTA

Republika Sjeverna Makedonija geografski se nalazi na jugoistoku Europe, u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka. Moglo bi se reći da je smještena na strateškom položaju, naime na određeni način most je između Europe i nekih azijskih, pa i sjevernoafričkih zemalja. Uz duhan, vino je drugi glavni izvor prihoda za državu,

Makedonija na sjeveru graniči sa Srbijom i Kosovom, na jugu s Grčkom, na istoku s Bugarskom a na zapadu s Albanijom. Zemlja se proteže na površini od 25.713 četvonih kilometara, od čega je 80 posto brdovito. Makedonija ima 38 planina i 20 planinskih vrhova viših od 2000 metara. Na teritoriju Makedonije tri su nacionalna parka, 43 su pak jezera od čega tri tektonska, 25 je glacijalnih i 15 umjetnih. U tijeku godine zemlja bilježi 280 sunčanih dana. U Makedoniji živi ukupno dva milijuna stanovnika. Glavni grad države je Skopje, s oko pola milijuna žitelja. Riječ je o multietničkom, multireligijskom i multikulturalnom središtu. Zemlja se inače osobito diči Aleksandrom Makedonskim, kojega međutim svojataju i Grci. Valuta je makedonski denar, a u mjenjačnicama tečaj je 1 € = 60 do 65 denara.

U Makedoniji, dobro nam još od vremena kad smo bili u istoj državi znanoj po svježima paprici i rajčici, grahu tetovcu, te siru, odlično se i raznoliko jede, ceremonijal ručka odnosno večere počinje sa suhomesnatim narescima, sirevima, namazima poput ajvara, maliđana, pinđura, svježim salatama, prženim tikvicama narezanim kao pomfrit, raznim pitama, tu je i gravče na tavče, a nastavlja se prženom riječnom ribom, pečenjem, pekom s teletinom i janjetinom, janjetinom s ražnja… Dosta je već restorana koji se žele nametnuti i tzv. visokom, rafiniranom kuhinjom, neki od takvih nastoje i uspijevaju tradicijska jela ponuditi u sjajno moderniziranom obliku.

______________________________

OTIŠ’O SAM, SARMU PROB’O NISAM… – Bogme, otiš’o sam, al’ GRAVČE ovaj put prob’o nisam!  Neprežaljivo… Ali zato je – vranačna infuzija bila sjajna!

Kako li se dobro jede u Makedoniji! Bilo da je riječ o domaćim specijalitetima priređenim od lokalnih namirnica (bogatstvo – svježeg i na razne načine prerađenog – povrća/paprika, rajčica, tikvica, patlidžan…, zatim lijep izbor sireva, slatkovodna riba, teletina, janjetina…) na tradicijski način, ili prezentiranim na profinjeni moderan način. A vina (vranec, kratošija ili tribidrag, crljenak, primitivo, zinfandel, pa mješavine s plavcem malim, syrah, merlot, cabernet sauvignon, od bijelih r’katsiteli, temjanika, francuz chardonnay), koncentrirana, snažna, topla, sve su bolja, pod tim bolja mislim sve elaboriranija (bilo bi, ponavljam, jako dobro da se malo bolje upravlja bačvicom!), neka rafinirana do mjere da se iz domaće radionice što obuhvaća lokalni vinograd i lokalni vinski podrum mogu naći uradci kvalitativno (a i cijenom! – makar, u prosjeku, maloprodajne cijene bolje kapljice i nisu žestoke) na nivou francuskog pojma 1er i grand cru (35 i više eura za butelju)!

Domaća, tradicijska varijanta i, dolje, rafinirana, moderna kuhinja restorana Chateau Kamnik i restorana vinarije Tikveš

Evo nekih kušanih specijaliteta, te vina koja su mi ostala u jako dobrom sjećanju: krem juha od celera s račićima i s uljem s tartufom, pite i savijače od sira i mesa, sirevi, domaći ravioli s nadjevom na bazi mesa od fazana i tartufa, usitnjeno meso zeca s gljivama, pačjom jetrom i topljenim domaćim sirom, domaće napravljena čokolada s posušenim i ušećerenim južnim voćem…

Domaine Lepovo – Grande cuvee, Chardonnay 2018 barrel fermented; Chateau Kamnik, – Ten Barrels Syrah 2016 Reserve, Ten Barrels Cabernet sauvignon 2015 reserve; Dalvina – Vranec 2016 Dioniz barrique, Merlot 2016 Dioniz barrique; , Tikveš – Bela voda red 2016,, Barovo 2016

Vina: Chardonnay 2018 barrel fermented – Domaine Lepovo; Bela voda 2018 white (chardonnay 50 % & belan ili grenache blanc 50 %)  – Bela voda Tikveš; Barovo belo (sauvignon) 2018 – Barovo Tikveš; R’katsiteli 2018 – Stobi; R’katsiteli 2018 – Dalvina; Župljanka 2018 – Dalvina; Vranec 2015 terroir grand reserva – Chateau Kamnik; Ten barrels Cabernet sauvignon reserve 2016 – Chateau Kamnik; Ten barrels syrah reserve 2016 – Chateau Kamnik; Ten barrels syrah reserve 2017 – Chateau Kamnik; Bela voda red 2016 (vranec 70 % i plavac mali 30 %) – Bela voda Tikveš; Barovo 2016 red (vranec 35 i kratošija a 65 %) – Barovo Tikveš; Grand cuvee 2015 (vranec, cabernet sauvignon i merlot, organic) – Domaine Lepovo;  A’Gupka 2012 – Bovin; Merlot 2018 – Puklavec Family; Cabernet 2018 – Puklavec family; Merlot 2016 Dioniz barrique – Dalvina; Syrah 2016 Dioniz barrique – Dalvina; Vranec 2015 Hermes – Dalvina; Vranec 2016 Dioniz barrique – Dalvina; Cabernet sauvignon 2017 reserve – Popov; Vranec Veritas 2016 barrique Private Reserve – Stobi; Axios private reserve merlot 2015 – Stobi 

______________________________

Nekad smo Makedoniju u čaši pamtili uglavnom po jeftilenima – rinfuznim crnjacima sa sortnom dominacijom vranca te po komercijalnom sladunjavom T’a za Jug, u međuvremenu opća slika se bitno promijenila nabolje, brojni vinski podrumu u Makedoniji odlučili su okrenuti se prema višoj do visokoj kvaliteti, kupljena je suvremena vinogradarska i podrumska oprema, angažirani su, kao eno-konzultanti, najbolji domaći vinski eksperti s akademskim titulama i mnogi enolozi iz inozemstva, mahom iz Slovenije i Francuske.

Popov vinarija Sopot

Posljednjih godina Makedonci osvajaju najviša odličja na jakim svjetskim ocjenjivanjima vina kao što su Decanter World Wide Award, Mundus Vini, Concours Mondial de Bruxelles, i to se nastoji kapitalizirati među ostalime i dovođenjem na lice mjesta znanih svjetskih vinskih pisaca i trgovaca. Bitno je istaknuti nešto važno i za unaprjeđenje kakvoće vina i za bolji plasman vina: značajnije makedonske vinske kuće udružile su se u tijelo Wines of Macedonia koje, kako zasad izgleda, dobro radi na promidžbi Makedonije kao relevantne vinske zemlje. U Makedoniji se dakle odlično pije, bit će i još bolje kad vinari, ponovit ću, malkice smanje utjecaj očito zasad kod njih još uvijek poželjne jače nijanse barriquea. Crna vina, rekao bih općenito, dosta su superiorna bijelima, kojima bi, opet govorim uopćeno (iznimke potvrdjuju pravilo!), uz jače smanjenje bariknih nota nego kod inače vrlo strukturiranih crnjaka (što se nerijetko rađaju i uz prosušivanje grožđa na odrezanim lucnjevima na trsu u vinogradi), dobrodošao zericu viši sadržaj ukupne kiselosti. Bez obzira na to što se u geografskom smislu zemlja nalazi poprilično južno i što je ljetno razdoblje oskudno oborinama malo viši sadržaj ukupne kiselosti kod bijeloga ne bi trebao biti nedostižan, s obzirom da je država brdovita zacijelo bi dosta pomoglo već to da se vinogradi baš s bijelim sortama u jačoj mjeri podižu na većoj nadmorskoj visini.

Na ovoj makedonskoj Vranec turneji priređenoj za grupu vinskih novinara iz raznih zemalja osobito su ugodno iznenadile neke količinski vrlo velike vinarije koje su se (re)organizirale na način da strogo segmentiraju vina razdvajajući, i vizualno (oprema), visoku do iznimno visoku kvalitetu kapljice od inače korektnog prosjeka i izlazeći na tržište s tim iznimno visoko-kvalitetnim vinima pod drukčijim markama i bitno drukčijim etiketama, etiketama svojstvenijima manjim pogonima a ne golemim podrumima s običnim proizvodima za masu. Inače, bitan prigovor makedonskim vinskim etiketama: puno je, posebice na stražnjoj etiketi, teksta, na makedonskom i engleskom, pa su slova sitna, nerijetko su i bez dovoljnog kontrasta s bojom pozadine pa je sve to muka čitati, nerijetko se valja dobrano pomučiti da se pronađe ono što je bitno kao informacija o vinu – vinogorje, sorta, godina berbe, sadržaj alkohola…

Republika Sjeverna Makedonija: tri vinska regije, 16 vinogorja

Makedonija, koja se diči s 2000-godišnjom tradicijom u proizvodnji vina, ima kontinenalnu i mediteransku klimu, meteorološke prilike u vegetacijskom razdoblju vinove loze takve su, čujem, da u pravilu nije potrebno više od četiri do pet zaštitnih prskanja godišnje.  Zemlja je podijeljena na tri vinske regije, i to: Vardarska dolina (Wardar River Valley) kao centralni dio (Central region), daleko najveći, sa 24.664 ha (na slici označeno crvenom bojom), zatim Pcinja-Osogovo (istočni dio, Eastern Region; označeno zelenom bojom), te Pelagonija-Polog (zapadni dio ili Western Region; označeno žutom bojom). Najvažnija vinogorja su u regiji Vardarska dolina: Skopje, Veles, Tikveš, Gevgelija-Valandovo, Strumica Radoviš, Ovce Pole, Kočani-Vinica. Cveba za razgovor: u regiji Pcinja-Osogovo, uz vinogorja Kumanovo i Kratovo, je i jedno nazvano – Pijanec!

Republika Sjeverna Makedonija raspolaže s ukupno 33.423 hektara pod trsjem. Oko 85 posto nasada čine vinske sorate, a 15 posto je stolnih. Pod vinskim sortama je 28.231 hektara.

Kušanje u vinariji Ezimit,dolje: Ezimitov crnjak Terra Makedonika – obogaćen aromama lokalnog začinskog bilja

Koji je u ukupnosti otprilike postotak vinograda na brdu, na kosinama, a koliko je hektara vinograda u ravnici? U Centralnoj ili Povardarskoj regiji vinogradi su mahom u ravnici, ali ima ih i na blagim padinama ne baš visokih brda, na pojedinim mjestima nadmorska visina dosiže im i do 650 metara. U Zapadnoj ili Pološko-pelagonijskoj regiji vinogradi su, pretežito na visoravnima i na kosinama  planina, na nadmorskoj visini između 600 m i 680 metara. Najviše pozicionirani vinogradi nalaze se u Istočnoj ili Pčinjsko-osogovskoj regiji na sjeveroistoku zemlje, vinova loza tu je na planinskim padinama s nadmorskom visinom od 440 do 850 metara.

Koji su najkarakterističniji tipovi tla u vinogradima Makedonije? Centralnu ili Povardarsku regiju karakteriziraju, rečeno mi je, diluvijalna, rezidentna šumska tla. U Zapadnioj ili Pološko-pelagonijskoj regiji prevladavaju smeđe tlo i černozem. U Istočnoj ili Pčinjsko-osogovskoj regiji vinova loza je uglavnom na diluvijalnom, odnosno smeđem tlu i na stjenovitom tlu s dosta vapnenca. Među najkvalitetnije vinogradske pozicije ubraja se Disan, za koji će Makedonci, kad ga prezentiraju nekome iz Hrvatske, rado reći da je on za njih isto što je za Hrvatsku pelješki Dingač. Kazano mi je da se tek u najnovije vrijeme počelo u Makedoniji u znanstvenom smislu raditi na tome da se na temelju u svijetu uobičajenih nužnih parametara izdvoje i istaknu položaji na razini onoga što iznpr. francuskog primjera poznajemo kao 1er odnosno grand cru.

Na Disanu se, kao i na Dingaču, može susresti i magarac…

Sortiment obuhvaća po oko 50 posto bijelih i 50 posto crnih kultivara. Od sorata s Balkana uzgajaju se smederevka, žilavka, stanušina, kratošija, vranac, plavac mali, a od međunarodnih kultivara tu su muscat blanc à petits grains (muškat bijeli s malim bobicama) lokalno zvan temjanika, zaim gruzjski r’katsiteli, pa njemački riesling, onda sauvignon bijeli, chardonnay, cabernet sauvignon, merlot, syrah… Evo, u postocima, i zastupljenosti pojedinih sorata u ukupnom sortimentu Sjeverne Makedonije: vranec je daleko na prvom mjestu i zauzma 38,40 posto (oko 10.800 ha) ukupne vinogradske površine, slijede merlot sa 4,40 posto, cabernet sauvignon – 4,02 %, kratošija – 3,70 %, riesling (rajnski) – 3,51 %, chardonnay – 2,90 %, pinot crni – 1,80 %, r’katsiteli – 1,71 %, temjanika – 1,35 %, graševina – 1,08, žilavka – 0,75 %, sauvignon bijeli – 074 %, syrah – 0,32 %, teran (bijeli, odnosno prosecco) – 0,29 %, plavac mali- 0,17 %.

Postoje li u Makedoniji poslovne asocijacije (udruženja) po vinogorjima, tako da svaka udruga brine o stvaranju, lansiranju i njegovanju vlastitoga prepoznatljivoga paradnog konja ili aduta, koji bi se bazirao na tipičnosti vezanoj uz pojedino područje, sortu odnosno dozvoljene sorte, te na odredbama nekog pravilnika glede načia proizvodnje, dužine i načina dozrijevanja, najranijeg mogućeg (dopuštenog) izlaska vina na tržište? Na to pitanje dobio sam odgovor da se taj dio počeo razvijati, dakle zasad je tu stvar na samom početku.

Struktura izvoza u zemlje članice Europske Unije

Struktura izvoza u zemlje Balkana koje NISU članice EU (Albanija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Turska)

Uz Disan kao afirmirani mikrolokalitet u nekim vinogorjima počelo se po kvaliteti izdvajati i neke druge pozicije, primjerice Lepovo, Barovo, Bela Voda… Ambiciozne vinarije, svjesne komparativnih prednosti nekih vinogradskih položaja gdje imaju trsje pooštrile su i još pooštravaju kriterije, standarde za visoku do najvišu kakvoću i osebujnost svojih vina, želja je ne tek proizvoljno u marketinške svrhe koristiti određene oznake vezano uz vina nego doći do toga da svaka takva oznaka, koja bez sumnje jeste i marketinški osobito važna, počiva na određenoj znanstvenoj/strukovnoj potvrdi vezanoj uz prednost određene vinogradske pozicije i vezanoj uz pravilnik u proizvodnji grožđa i vina kao bazu za visoko iskazanu posebnost vina i stalnost u kakvoći i osebujnosti, prepoznatljivosti proizvoda upravo bitnu za neki specifični teritorij, terroir. Provode se mikrovinifikacije grožđa s tih posebnih položaja da se utvrde dosezi vrlina, i eto neke vinarije ako se određena izdvojena pozicija u nekom godištu ne pokaže u punome sjaju odustaju od

Ostale zemlje za 2018: Australija, Kanada, Kina, Hong-Kong, Iceland, Japan, Norveška, Rusija, Švicarska, Ukrjaina, SAD, Ujedinjeni arapski emirati, Tajland, Singapur

označavanja vina s nazivom dotične pozicije. Primjerice 2014. vranac s Barova nije označen nazivom te bez sumnje jako dobre pozicije je u toj berbi vino nije pokazalo parametre potrebne da ga se svrsta pod naziv Barovo…  Jedina regionalna asocijacija koja je u Makedoniji osnovana s ciljem baš pune zaštite i kontrole geografskog porijekla je Vardar River Valley PGI, ona kreće s uvođenjem pravilnika i kategorizacijom koji bi bili pod okriljem Zakona o vinu. Na modifikaciji postojećeg Zakona o vinu radilo se dosad kroz gotovo cijelu 2019, i upravo takvo pomno izrađeno poglavlje o klasifikaciji službeno bi se trebalo pojaviti u novoj verziji Zakona o vinu u prvome dijelu 2020. Udruženje Wines od Macedonia i Ministarstvo poljoprivrede Republike Sjeverne Makedonije zajednički rade na tome da se po pojedinim područjima kao tipičan Trade Mark teritorija stvaraju i njeguju tipična, karakteristična visokoprepoznatljiva vina za svaki pojedini kraj, vina koja bi imala puno pravo na oznaku ZOI.

Godišnja proizvodnja vina u Makedoniji ovisi o godištu, moglo bi se kao neki noviji 10-godišnji prosjek navesti 90 milijuna litara. Berba 2014. dala je 63,8 milijuna litara, ali 2017. i 2019. bile su izdašnije, sa 78 do 79 milijuna litara, a 2015. i 2016. premašile su 100 milijuna litara. Godina 2013. pamtit će se po čak 120,4 milijuna litara vina. U ukupnoj proizvodnji vina crne sorte pokrivaju oko 55 do 60 posto, bijele 40 do 45 posto, a ostalo otpada na ružičastu kapljicu. Uopćeno, od godišnje proizvodnje vina oko 40 posto kapljice puni se za tržište u bocu a 60 posto prodaje se kao rinfuza, doma i vani. Podatak dobiven od udruženja Wines of Macedonia kaže kako je prema izvozu okrenuto oko 74 vinarija. Čak 85 posto vina ide u izvoz, u 38 zemalja, a nekih 15 posto vina plasira se na domaćem tržištu. Ukupni prihod Makedonije od izvoza vina godišnje je oko 50 milijuna eura.

Ukupni izvoz vina iz Makedonije u 2018. bio je oko 75 milijuna litara, od toga 21 miijun litara punjeno u boce, 4,3 milijuna litara u bag-in-boxu, 49 milijuna litara kao otvoreno (bulk) vino.

Izvoz buteljiranog vina, po novčanj vrijednosti

Izvoz otvorenog vina, po količinama

TURNEJA PO VINOGRADIMA i PODRUMIMA

Udruženje Wines od Macedonia potrudilo se,  kao uvod u proslavu Međunarodnog dana vranca u skopskom luksuznom hotelu Hilton Double Tree, pokazati nam vinograde i podrume kuća Chateau Kamnik u Skopju, zatim Bela voda Tikveš, Tikves Winery u Kavadarcima, Domaine Lepovo Tikveš, pa Bovin u Negotinu, a i Stobi u Gradskome (Tikveško vinogorje), Puklavec & Friends te Venec na Disanu-Negotino, Popov u Sopotu, Dalvina u Strumici i Ezimit u Štipu.

CHATEAU KAMNIK! – Chateau Kamnik Ilije Ikija Malinkovskoga, na 300 metara nadmorske visine na brdu ponad Skopja u istočnome dijelu grada i u regiji Vardarska dolina te vinogorju Skopje, po reputaciji je jedna od vodećih ako ne i vodeća vinska kuća na području Makedonije,

Pogled na Chateau Kamnik, na brdu ponad Skopja. Svjetski nivo! U vinogradu su na više mjesta postavljeni bijeli stupići sa svjetiljkom ali i sa zvučnikom iz kojega se stalno čuje fina smirujuća glazba!

Chateau Kamnik predstavlja se rečenicom Vinsko iskustvo na visokoj razini, kreacije sa strašću  rađene do perfekcije koja na prvi pogled može djelovati razmetljivo, ali koja se i te kako pokazuje na mjestu kad se dođe na posjed, u dvorac s podrumom te hotel, i nakon što se kušaju chefove delicije na tanjuru i eno-uradci u čaši. Imanje obuhvaća 16 hektara vinograda sađenog gustoćom od 5500 trsova po hektaru i smještenog na južnoj padini brijega, stalno milovanog blagim vjetrićem koji ljeti donekle hladi tlo a zimi ne dopušta da se ono previše ohladi, te koji sprječava pojavu vlage i razvoj bolesti na trsju, dakle u određenom smislu pomaže eko-uzgoju loze. Ustroj vinogradarskog-vinskog posjeda i proizvodnja do najmanjeg detalja ogledalo su bogatog iskustva koje je Malinkovski skupljao kao česti svjetski putnik i veliki gurman. Ostajući vjeran lokalnim sortama, Iki je iz raznih zemalja donio razne sorte, tako da Chateau Kamnik u punom smislu nosi epitet nadnacionalnog.

Malinkovski je mnogo uložio u opremu za vinogradarstvo i podrumarstvo ali i u restoran i kuhinju, pobrinuo se i za visoko-stručno osoblje i u vinskom i u kulinarskom segmentu. Poseban doživljaj degustacija je vina u vinskom podrumu Chateau Kamnika, potom se u sjećanje duboko urezuje obred sljubljivanja hrane i vina u zasebnoj kušaonici u Chateauu te u restoranu zvanom Lovačka loža u hotelu, Paleta vina u ponudi bogata je, evo tek nekih naziva: Pinot grigio, Sauvignon blanc, Chardonnay, Temjanika, Zlatna (Golden) temjanika, Grenache blanc orange, dva roséa, četiri pjenušca rađena klasičnom metodom, crna vina Pinot noir, Montepulciano, Cuvée de Prestige, pa, u kategoriji Rezerva, Ten barrels syrah, Ten barrels cabernet sauvignon, Merlot single vineyard, Terroir vranec grande reserva i Signature merlot grande reserve.

Doček na prostranoj terasi ispred ulaza u dvorac: vlasnik Ilija Iki Malinkovski, enologinja Sandra Krstevska Georgievska (lijevo) i Natalija Kuzmanovska, zadužena za marketing. Domaćini su kao uvod u podrumsku riznicu pokazali sjajan, kompleksni bijeli pjenušac rađen šampanjskom metodom i odležan na kvascu u butelji 48 mjeseci, te vrlo fini zapjenjeni rosé. Vrijedi obratiti pažnju na suhu (aperitivnu) temjaniku Chateau Kamnika

Kušanje još nenapunjenih vina u podrumu

Prostrani restoran u lovačkom stilu u hotelu u sklopu imanja Chateau Kamnik. Ambijent i hrana, ali i vina vrlo rafinirani

Ponos kuće: Kamnik: Vranec Terroir

TIKVEŠ & TIKVEŠ DOMAINES, VINEYARDS & CHATEAUX – Tikveš je golema i tehnološki suvremeno opremljena vinska kuća koja u svakome svom segmentu ne nudi privlačan vizualni efekt ali koja, što je bitno, dijelom zahvaljujući i eno-savjetniku iz Francuske (Philippe Cambie), tehnološki u proizvodnji odlično funkcionira. To je kuća koja je svjesna svojega potencijala na tržištu baziranog na kvalitetnim vinogradima, modernoj opremi i vrhunskim ekspertima, te koja je od novijeg vremana očito sve više svjesna i toga što danas znače kakvoća, estetika i image, tako da ona vrlo pažljivo, ne samo u enološkom smislu nego i vizualnim odvajanjem proizvoda u obraćanju prema javnosti marketinški pametno i za potrošača jasno segmentira razine kvalitete eno-uradaka, od vrlo pristojnog baznoga pa stepenicama na više do ranga ne samo visoke nego kod nekih vina moglo bi se reći i visoke svjetske klase.

Glavni i najveći vinski podrum je u Kavadarcima. Na prvi pogled s ulaza, izvana, kompleks ne djeluje atraktivno, no kad se uđe u taj golemi ograđeni ambijent pruža se vizura golemog parka, istina s građevinama što izvana podsjećaju više na one nekadašnje u skladu s industrijskom produkcijom nego s nečime ekskluzivnime i elegantnime, ali i parka koji bi se nekim zahvatima na spomenutim građevinama dao lijepo urediti da djeluje estetski privlačno. Međutim, od ulaza s ulice postoji i jedan prolaz sav u opeki koji izgledom puno obećava, a koji i dovodi do prostora što vizualno uvjerava u značajne svekolike pomake prema naprijed u odnosu na prije, i uvodi gosta u elegantan interijer s velikim hrastovim bačvama i barriqueom te, potom, i do lijepo uređenog restorana otvorenog za javnost i restorana manje površine za VIP goste. U oba prostora nude se, na visokom nivou, jela rafinirane kuhinje i paleta vina do same špice.

Grupa inozemnih novinara i sommelijera iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Mađarske, Austrije i Njemačke s domaćinima iz Tikveša na ulazu u hodnik što završava pred restoranima tvrtke

Vrlo lijepi stilski obilježeni hodnik od ulaza iz vana do prostora s velikim bačvama i barriqueima te do restorana

Marko Stojaković, glavni enolog Tikveša

Premium kategorije vina kompanije Tikveš izlaze iz izabranih manjih vinogradskih površina i podruma u ekskluzivnoj grupi nazvanoj Chateaux, vineyards & domaines.  U toj su grupi Bela voda, Barovo, Lepovo…

Na poziciji Bela voda – stručnjak za vinogradarstvo Atanas Dimitrov, agronom, i enolog Aleksander Nikolov

Bela voda vinogradarski je položaj od ukupno 400 hektara, na nadmorskoj visini od oko 250 metara. U Belu vodu spadaju lokaliteti Ramnik, Gumno, Babuna… Babuna je inače zaštićeno područje bijelih orlova! Zasađene su različite sorte, među njima dakako i vranac, ali i plavac mali, kratošija, gustoća nasada je oko 4000 trsova po hektaru, tlo je pjeskovito s udjelom vulkanskog pepela i, u solidnonj mjeri, i gline, kažu menadžer i stručnjak zadužen za vinogradarstvo Atanas Dimitrov i enolog Aleksandar Nikolov.

Pod markom Bela VODA na tržište izlaze – dva VINA, jedno bijelo a drugo crno. Otkud uopće naziv Bela Voda? Od direktora Tikveša Radoša Vukičevića dobio sam objašnjenje: Vinogradi Bela Voda nalaze se u centralnomn dijelu Makedonije s lijeve strane rijeke Vardar i u vinogorju Tikveš. Naziv lokaliteta Bela Voda dolazi od bijele vode koja izvire u brdima gdje su vinogradi. Bijela boja vode je zbog visokog sadržaja vapnenca,..

Tikvešov vinograd Barovo na drugome je kraju, nalazi se na visini od 650 do 700 i više metara nadmorske visine.

Vinom su, uz Bele vode (bijelo i crno) te svakako i ona iz Barova (bijelo i crno), impresionirali, iz Domaine Lepovo (tlo: pijesak i ilovača) Chardonnay 2018 barrel fermented njegovan sur lie u 600-litrenoj bačvi (Burgundija u Makedoniji; drvo savršeno uklopljeno!) i Grande cuvée (2015) od vranca 85 %, cabernet sauvignona 20 % i merlota 15 posto, lijepo se pokazao i crni pinot 2019 još u povoju i izvađen iz bačve samo za ovo kušanje.

Vinograd Domaine Lepovo, na tlu s dosta pijeska i s dobrim udjelom ilovače. Domaine Lepovo pomalo se okreće organskoj proizvodnji

Unutrašnjost podruma Domaine Lepovo, uz bačvice su enolog Nikola Kuzmanovski i agronom Aleksander Ristovski. U elitnu Tikvešovu grupu uz Domaine Lepovo spadaju i Bela Voda i Barovo

PUKLAVEC FAMILY WINES  – Da parafraziram naslov znane pjesme Od Vardara pa do Triglava: Od Jeruzalema pa do Disana… Znani slovenski poduzetnik Puklavec koji već godinama uspješno vodi vinski posjed Puklavec Family Wines sa sjedištem u Ormožu i s vinogradima na Jeruzalemu u Ormoškim goricama, odlučio se proširiti – u Makedoniji! U Sloveniji ima dovoljno bijeloga vina, a Makedonija mu je bila izazov za crnjake. U izboru lokacije pucao je u sridu – na Disan, koji slovi kao jedna od najboljih vinogradarskih pozicija u Makedoniji.  Uz domaći vranac u nasadu ima i merlot i cabernet sauvignon…

Disan

Jedna od legendi makedonskog vinarstva: Giorgi Jovanov (otac od enologa Daneta Jovanova) s nadimkom Hermes, nekad voditelj proizvodnje u Bovinu, potom u Stobiju. Nažalost od nedavno ga više nema I osobno prisutnoga s nama…

Vinarija je nedavno i službeno svečano otvorena, uzvanike među kojima je bilo i mnogo Slovenaca iz segmenta politike (ministrica poljoprivrede Aleksandra Pivec) i eno-gastronomije, pjesmom je zabavio Petar Grašo.  Vinarija Puklavec  Family Wines na Disanu dakako, s obzirom na to da je novak, tek pomalo izlazi prema tržištu, za punu snagu i moćnu tržišnu ekspanziju valja pričekati koju godinu dok dovoljna količina vina bude i dovoljno zrela i dok se barem ugrubo, ali po visokim kriterijima, finalno ne isprofilira što je od ubranog grožđa domet za baznu, bijelu etiketu, a što i iz kojega dijela vinogradskog posjeda može kontinuirano davati sirovinu za kvalitativno uzlazne etikete sve do one na vrhu, u organoleptici ali i po cijeni, kaže upravitelj vinarija Puklavec Family Wines Dane Jovanov, Da je potencijal golem lijepo se vidjelo na degustaciji, naročito kroz vina Merlot 2018 te Cabernet sauvignon 2018 koja su još bebe na dozrijevanju i samo za ovo kušanje bila su izvađena iz bačve.

Podrum Puklavec na Disanu

Upravitelj podruma Puklavec i enolog Dane Jovanov

Puklavec barricaia

VENEC – U susjedstvu vinarije Puklavec na Disanu je vinski posjed Venec kojemu je izvršni direktor i jedan od vlasnika Ilija Jančev, dok je enolog Kire Ristov. Vinarija je osnovana 1956. na zadrugarskom principu, a 1995. objekt je privatiziran. Vinarija Venec raspolaže s oko 800 hektara zemljišta, od čega je 350 hektara vinograda sađenih gustoćom od 4000 loza po hektaru na nadmorskim visinama od 150 do 600 metara. Tlo je vapnenasto, s udjelom ilovače i loessa. Od tih 350 hektara pod trsjem 100 ha zauzima vranac, 100 smederevka, a ostatak merlot, cabernet sauvignon, syrah, traminac, chardonnay i rizling rajnski. Venec nije veliki proizvođač vina kako bi se moglo zaključiti po površini zemljišta koje mu pripada, naime zasad u vino preradi tek 15 posto grožđa što ga ubere, ostalo ide u prodaju. Od ukupne proizvodnje vina u boce se puni 40 posto. Tek u najnovije vrijeme odlučeno je da se maksimalna pažnja posveti vrancu, za nadati se da će se vlasnici odlučiti da ubuduće prerade u vino i znatno više od sadašnjih 15 posto grožđa i da se na tržištu nametnu kao proizvođač vrhunske kapljice u boci u dovoljnoj kvantiteti.

Pogled na vinarija Venec

Vrijeme berbe: selekcija grožđa u Venecu

Kušanje u podrumu Venec na Disanu, u susjedstvu posjeda Puklavec. Uz enoloiga kuće Kiru Ristova su Nataša Bresliska kao naš (sjajan!) vodič ispred organizatora turneje, i zagrebački sommelier Mario Meštrović

DALVINA, THE CITY OF FUTURE – Today’s winery, tomorrow – the city, with stainless steel sky scrapers?! The picture was taken in the Macedonian Dalvina wine cellar, each inox sky scraper is with the volume of 100.000 litres.

Dalvina city: with the conventional building – the stainless steel skyscrapers each with volume of 100.000 litres

Dalvina – amphora, for now as decoration, could be soon used in Dalvina for the amber wine

Dalvina wine cellar: harvested grapes go to the selection table and undergo double selection

The winery, located at the 350 m altitude close to the town of Strumica, has 350 own neighbouring hectars of vineyard in one piece, the own grape production is between 4,5 and 5 million kg, some quantity of grapes is bought, too. The wine production is running with the top level machines and with the help of the top level experts in oenology! – the oenologist and cellar master Zoran Peev and, from the 2016, prof. Goran Milanov, since years succesfull consultant in many Macedonian wineries.

We droped into the winery right during the harvest, which begun at the end of August and finished at the end of October. Prof. Milanov seemed very satisfied with this year’s quality, the weather had been, he stated, during the grapes’ maturation dry and fine, the quality and the sanitary state of the picked crop very very good. The grapes passed through two quality selection lines (the sorting table and the machine separating the berries by its volume), Milanov and the oenologist Peev from the harvest 2019 are expecting very nice wines, particularly good the red ones.

Tasting and chating with prof. Goran Milanov, consultant, and oenologist cellar master Zoran Peev. Very very convincing the line named Dioniz

Dalvina, percepted at first – after hearing the numbers about the surface and the grape production – as a pure industrial average quality wine factory, during the tasting turned out to be a very very pleasant surprise, with it’s whites R’khatsiteli 2018 and Župljanka 2018, and particularly the reds Vranec 2015 Hermes, Vranec 2016 Dioniz barrique (both Mundus Vini Gold!), then Merlot 2016 Dioniz barrique, and Syrah 2016 Dioniz barrique, too…

STOBI, the HOUSE of the RISING GLASSES Stobi, kuća uzdignutih čaša! Zašto ne? Kad je kapljica dobra s njom se rado nazdravlja, čaša se diže, veselo raspoloženje raste.

Eto nas i u Stobiju u mjestu Gradsko, u Tikveškom vinorodnom kraju. Stobi je naziv vinskog kompleksa sa sjedištem u Gradskome, ali je i naziv za uz cestu Veles-Gradsko-Negotino smještano arheološko nalazište s ostacima naselja iz sedmog stoljeća prije Krista i ostacima grada iz vremena Starog Rima. Povjesničari o Stobiju govore kao o već razvijenome gradu iz drugog stoljeća nakon Krista a iz vremena kad je vladao makedonski kralj Filip V. U vrijeme rimske okupacije Makedonije Stobi, gdje se lokalnom stanovništvu pridružilo mnogo došljaka s raznih strana Rimskog carstva, uvelike se i zbog svog povoljnog geografskog položaja lijepo razvijao, Najprije je, za vrijeme vladavine imperatora Augusta, postao poznat kao oppidum civium Romanorum, a onda je stekao status municipiuma. U nalazištu Stobi moguće je vidjeti ostatke starorimskog teatra, episkopske bazilike, zatvora, javnih kupališta,, pa i – casinòa…

Lokalitet Stobi, arheološko nalazište, s amfiteatrom iz vremena Starog Rima

Kao kontrast starini – supermoderno zdanje vinarija Stobi u mjestu Gradsko, Vinarija je podignuta i uokolo uređena kao park na oko 4,5 hektara površine, početna investicija navodno je bila oko 22 milijuna eura

Enolog Andon Krstevski

U vinskoj kući Stobi dočekali su nas Jadranka Klarić-Kimovska (po tati porijeklom iz Dalmacije!)  iz odjela za marketing, i enolog Andon Krstevski. Enolog Stobija Andon Krstevski pripremio nam je bogatu degustaciju. Kušali smo Graševinu 2018 koju Stobi izvozi u Srbiju, BiH, Rusiju, zatim chardponnay 2019 iz inoksa, Chardonnay 2017 (pola iz inoksa, pola drveta), Žilavku 2018, R’katsiteli 2018, Pinot noir 2017, Vranac 2016 iz velike bačve, Merlot Axios private reserve 2015, Vranec 2015 Veritas s 18 mjeseci (nimalo smetajućeg) barriquea.

Impresivan je svojom unutrašnjosti i sav u plavome tonu namještenom igrom svjetla vinski podrum, s brojnim bačvama, od barriquea preko tonneauxa do velikih bačava od 2500 litara. Enolog Krstevski kaže da su bačve u tom podrumu od francuskog, američkog, srpskog, mađarskog, slavonskog hrasta, te da mu se za njegovanje vranca najboljom pokazala slavonska hrastovina.

Stobi ima 300 hektara vinograda uz Gradsko i još 300 ha u Negotinu. Uzgaja 17 sorata, jedna od tih, a kojoj se posvećuje dosta pažnje zato što je otporna na sušu i zato što daje puna moćna vina s lijepim kiselinama, je gruzijski r’katsiteli, njime je zasađeno 55 hektara. Stobi na tržište izlazi s 35 različitih etiketa vina, a vina su u kategorijama od stolnog uzlaznom linijom prema gore do premium kategorije.

Stobi, inače, ima i uzgoj ovaca, stado broji oko 10.000 grla tako da svake godine za prodaju bude nekih 2500 mladih janjaca, inače mlijeko se prerađuje u vlastitoj sirani, a proizvode se izvrsni bijeli slani sir dozrijevan do najviše pola godine, te tri godine dozrijevani izvrsni kačkavalj, koji se, uz druga tipična domaća jela može kušati u restoranu u krugu vinarije. ♣

Stobijev plavi podrum! Podrum je unutra obložen kamenom da, kako veli enolog Krstevski, podsjeti da je u susjedstvu arheološko nalazište. Prizor je kao da smo u nekom razvikanom francuskom ili američkom podrumu

Stobi, the Macedonian House of the Rising Glass, makedonska kuća uzdignute čaše. Of course with vranec! I onda neš pil?! Vraga neš pil!

______________________________

Sorte

Vranac/vranec

VRANAC – Vranac kao, u našim krajevima, vrlo rašireni izraz što označava duboko crnog snažnog pastuha, naziv je i autohtone vinske sorte s Balkana koja daje visokokvalitetno snažno vrlo tamno (vrano=crno!) vino sposobno za duže dozrijevanje u drvu i za uspješno dugo odležavanje. SINONIMI: Vranac crmnički, vranac crni, vranac prhljavac, vranec (Makedonija).

Tamara Masanović uz vranac u vinogradu svoje obitelji u Crmnici

PORIJEKLO i RASPROSTRANJENOST: Vranac se smatra najvažnijom domaćom sortom regije što obuhvaća jugoistok Europe, konkretno današnju Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo, južnu Srbiju te i hrvatski jug. U upravo spomenutim zemljama, osim Makedonije, vranac se uzgaja još od srednjeg vijeka. Nastao je prirodnim spontanim križanjem, najvjerojatnije u Crmničkom polju u Crnoj Gori. U Makedoniji se prostire na ukupno oko 10.800 ha, Crnoj Gori na 3600 ha, Bosni i Hercegovini na oko 480 ha, na Kosovu na oko 478 ha i u Srbiji na oko 120 hektara. U Hrvatskoj ga ima na jugu uz granicu s Hercegovinom, konkretno raste u Imotskome kraju a nađe ga se nešto i u Erdutu. Iako je u Makedoniji daleko najrašireniji crni vinski kultivar, on eto ne potječe s područja te države, nego je iz Crne Gore (nagađa se, ponavljam, da mu je rodilište Crmničko polje), gdje su ga nekad često nazivali i kratošijom, međutim kratošija je zasebna sorta, u Hrvatskoj inače znana kao tribidrag odnosno crljenak, u Italiji kao primitivo, u širem svijetu kao zinfandel. Suvremene analize na bazi DNA pokazale su srodstvo vranca s kratošijom odnosno tribidragom na relaciji roditelj-potomak. Tako je, eto, vranac rodbinski povezan i s plavcem malim, grkom, plavinom. Kratošija je vrancu otac, a drugi roditelj vranca, majka, je kultivar duljenga.

Prof. dr. Vresna Maraš, direktorica Sektora za razvoj vinske kuće Plantaže 13. jul iz Podgorice

Inače, genetske analize pokazale su i to da je u Crnoj Gori sorta znana pod nazivom muškaćela zapravo muskat bijeli s malim bobicama (muscat a petit grains), u Makedoniji znan pod nazivom temjanika, a da je sorta trojka moscato violetto.

SVOJSTVA: Vranac je dosta rodna sorta ranog pupanja i srednje dugačkog sazrijevanja, zreo za berbu bude obično u rujnu, nekad je to bila druga polovica rujna. S dosta kompaktnim je srednje velikim do velikim cilindričnim grozdovima s bobicama tanke pokožice. Odgovara mu topla klima, nije preporučljiv za sjevernije i svježije krajeve. Najbolje rezultate daje na slabije plodnim dobro propusnim tlima na južnim ekspozicijama. Srednje je otpornosti na pepelnicu, osobito je osjetljiv na botritis, pa i na sivu plijesan, ali i na niske temperature, rado smrzava. Daje punokrvna izrazito tamna snažna crna vina s vrlo dobrom ukupnom kiselosti, s visokim alkoholnom i s izraženim taninom, s jačim notama crvenog i plavog bobičastog i koštićavohg voća. Grožđe u tehnološkoj zrelosti bude s vrlo visokim sladorom, ukupna kiselost kreće se od 6 do 7 g/lit. Vino je bogato polifenolima,  s vrlo visokim vrijednostima ukupnih antocijana, oko 500 mg/lit. Prepručuje ga se dozrijevati u drvenom suđu, to mu pojačava kompleksnosti (uz zrelo tamno bobičasto voće isticati se mogu arome začinskog bilja, čokolade, cimeta).. Kao vino izvrstanan je samostalan ali je i vrlo podesan za mješavine sorata, odlično se slaže s merlotom i cabernet sauvignonom.

JELO i SERVIS:  Kao vino snažne strukture vranac je prikladan pratitelj jela od crvenog i dugo pirjanog mesa, masnijeg pečenja (ražanj, peka/svinjetina, janjetina, junetina-govedina, janjetina, divljač…) ⦁ poslužiti ga u velikoj čaši, na temperaturi od 16 do 18 stupnjeva C.  ■

______________________________

Vranec u svojoj domaji

OD ĆEMOVSKOG POLJA DO VRHUŠKE u LJEŠKOPOLJU – A sad, na izvor! U domovinu crnog pastuha. Nalaziti joj se tako blizu, u neposrednom susjedstvu, i iz zemlje usvojiteljice ne skoknuti u rodni kraj vranca bilo bi nepravedno. To više što i Crna Gora, uz to da je vranac njeno dijete, ima i dosta drugih elemenata koji se i te kako uklapaju u ideju Balkan (PAZI: NE Bulkan!) Wine Network, promoviranu u Skopju.

Zeleno more, Ćemovsko trsno polje, ne vidiš mu kraja, tamo u daljini sa nebom se spaja!… Najveći vinogradi u jednom komadu u Europi – 2310 hektara

Prikaz tla na Ćemovskom polju

Mala zemlja s ukupnom površinom od 13,800 četvornih kilometara i sa oko 600.000 stanovnika od čega ih je između 200.000 i 300.000 u gavnom gradu Podgorici, ima što za pokazati i mimo mora i sunca na svojoj obali uz Jadransko more. Eno-gastronomija kao tema omogućuje joj da svijetu iznese lijepu priču o svojim prirodnim ljepotama (jezera npr!), povijesti i književnosti (Petar Petrović Njegoš), izvornim specijalitetima i zdravoj hrani (riba, njeguški pršut, sir iz sela Kuči…), vinu koje je, uz to što golica osjetila, bogato polifenolima a oni su znani kao antioksidansi što ljudskom organizmu čine dobro i preporučuju se naročito za održavanje dobre kondicije krvnih žia i srca… Na tom bogatstvu polifenola nastalo je vino Pro Corde (=za srce). Ali, bitno je i duševno zdravlje pa je od bijelog pinota kreirano i vino (bijelo) nazvano Pro Anima (=za dušu)!

___________________________

PRO CORDE! – Ubrzo nakon što je svojedobno svijetom krenula piča o Francuskom paradoksu tj. o korisnosti crnoga vina za zdravlje (jer kožica crnih sorata i koštica sadrže korisne polifenole), Crnogorci su se, uzdajući se u svojega crnog pastuha, bacili na posao i upustili u istraživanja vranca da vide njegov potencijal u zdravstvenom smislu. Polifenoli imaju pozitivan učinak u smislu da štite krvne žile (blagotvorno utječu na njihovu elastičnost) i srce (od infarkta miokarda), da usporavaju starenje i da mogu prevenirati neke oblike raka. Proantocijanidoli love slobodne radikale, čuvaju sluzokožu probavnog trakta od razaranja izazvanog hipersekrecijom kiselina. Sudjeluju i u smanjenju kolesterola u krvi. Ispostavilo se da je čovjeku kao minimalna količina proantocijanidola dovoljno 100 mg, a 200 do 300 mg u organizam unesenih procijanida sigurno snižava povišeni krvni pritisak. U Plantažama su osmislili novu tehnologiju vinifikacije  kako bi se izvuklo što više korisnih polifenola (polifenoli se u groždani sok ekstrahiraju u tijeku maceracije), i 1993. na tržište je izašlo prvo vino od vranca s etiketom Pro Corde. Riječ je o vrancu 100 %, i to iz Ćemovskog polja i s table zvane Aerodrom.

Nova tehnologija – je li možda riječ o produženoj maceraciji da se izvuče maksimalno moguća količina polifenola te, da bi polifenoli za duži period očuvali svoju snagu i učinkovitost, o tome da vino provede nešto kraće vrijeme na dozrijevanju u bačvi a duže u staklenom ambijentu gdje je s bitno manji dotok kisika od onoga što ga dobiva dok je u bačvi?

Prof. dr. Vesna Maraš, direktorica Sektora za razvoj u kompaniji Plantaže 13. jul objašnjava:

Od srca, za srce – Ex cordis, pro corde! Inače, uz vino Pro Corde Plantaže su, u želji da kompletiraju svoju zdravstvenu priču, izašle i s vinom Pro Anima, tj. za dušu (vrlo dobro strukturirani elegantni bijeli pinot)

– Široko istraživanje, zasnovano na tezi profesora Sergea Renauda da je postotak srčanih oboljenja drastično manji u francuskim vinskim regijama gdje je i potrošnja vina značajno veća donijelo je polovinom osamdesetih godina prošlog stoljeća prve odgovore na to čemu je tome tako. Nekoliko francuskih znanstvenih instituta, koji su u svoja istraživanja uključili i veliki broj svjetskih znanstvenika i enologa, došlo je do sličnog zaključka, da umjereno konzumiranje vina ima pozitivno zdravstveno djelovanje, u najvećoj mjeri pripisano proantocijanidolima, a to su sastojci grožđa što pripadaju polifenolnim spojevima i što se nalaze u pokožici grožđa i, još većoj mjeri, u sjemenkama odnosno u košticama, u samom srcu bobice. Zaključeno je, međutim, da ti korisni sastojci prilično variraju od sorte do sorte vinove loze, sadržaj im ovisi o zrelosti grožđa, podneblja i klimatskih prilika, kao i od tehnološkog postupka u vinifikaciji i dozrijevanju. U kompaniju Plantaže 13. jul stigao je direktor francuskog Nacionalnog instituta za vinarstvo i vinogradarstvo, posebno zainteresiran za polifenole u crnogorskom kultivaru vranac. Provedene analize pokazale su upravo ono za čime su francuski naučnici tragali: visoki sadržaj proantocijanidola. Francuski Nacionalni Institut za vinarstvo i vinogradarstvo i kompanija Plantaže 13 jul dogovorile su suradnju, I, nakon sedam godina ispitivanja, za proizvodnju vina Vranac Pro Corde osmišljena je nova tehnologija vinifikacije.

Prof. dr. Maraš nastavlja:

– Vino Vranac Pro corde 100 posto je od grožđa  sorte vinove loze vranac s izabranih parcela Ćemovskog  polja s plitkim skeletnim tlom s krupnim  kamenim oblucima. Berba je probirna i bude tek kad grožđe dostigne punu tehnološku i fiziološku te fenolnu zrelost. Vinifikacija se odvija na temperaturi od 2 do 25°C, maceracija traje oko 10 do 12 dana, uz obogaćivanje proantocijanidolima na prirodan način, iz dodanih dodatnih sjemenki. U vinu se bitno povećava sadržaj proanticijanidola, prirodnih sastojaka grožđa koji imaju moć vezivanja slobodnih radikala, što blagotvorno djeluje na ljudski organizam. Oko 30 posto vina koje će biti označeno kao Vranac Pro Corde dozrijeva najmanje dvije godine u velikim bačvama od francuskog hrasta. S obzirom na ukupnu površinu i debljinu dužica vino u velikoj bačvi, za razliku od onoga u barriqueu, dobiva izvana manje kisika i sporije se razvija.

U Plantažama 13. jul u Podgorici imao sam prilike kušati vertikalu Vranca Pro Corde od 2016 do 2009. Berba 2016. Malo zatvorena, još premlada, 2015 izvanredna, elegantna (trošiti kako iz hedonističkog tako i iz zdravstvenog razoga stoga što polifenoli još nisu izgubili na snazi, 2013 i 2010 odlične, 2009 je izgubila na voćnosti a rekao bih i na djelotvornosti polifenola, a dobila je na patini…

VRANCA PRO CORDE proizvede se godišnje od milijun do 1,5 milijuna butelja! Inače, uz VRANAC PRO CORDE Plantaže 13. jul proizvode vranac u više varijanti i plasiraju ga pod sljedećim etiketama: VRHUNSKI VRANAC, , VLADIKA, VRANAC BARRIQUE, VRANAC RESERVE, PREMIJER, STARI PODRUM, MEDUN  (slatki desertni)

_________________________________

Kultura uzgoja vinove loze u Crnoj Gori datira još od predromanskog razdoblja. U vrijeme ilirske države u današnjoj Crnoj Gori vinova loza se uzgajala na obali Skadarskog jezera. Vinogradarstvo Crne Gore kasnije unaprjeđuju Rimljani, koji ostavljaju brojne zapise o sortama i načinu uzgoja vinove loze.

Godine 1484. Ivan Crnojević daje Cetinjskom manastiru vinograde oko Rijeke Crnojevića. Organiziraniji rad na vinogradarstvu Crne Gore počeo je u vrijeme vladavine kralja Nikole (1860-1918). On uvodi zakon po kojemu je svaki mladoženja – ako je bio iz nekog od vinogradarskih područja Crne Gore – morao dokazati da je prije stupanja u brak a već prema svom imetku zasadio od 100 do 1000 sadnica vinove loze. U to vrijeme osnivaju se  prvi lozni rasadnici i postavljaju prve regulative u proizvodnji vina, otvaraju se i prve specijalizirane vinogradarsko vinarske zadruge (Godinje-Crmnica, 1911) i grade pravi temelji vinogradarstva i vinarstva u Crnoj Gori, koja je, inače, tada imala 1.145 ha vinograda. Vinogradarstvo se razvijalo i u razdoblju između dva svjetska rata.

Crna Gora podijeljena je u četiri vinske regije:

Crnogorski bazen Skadarskog jezera  (podregije su: Podgorička, Crmnička, Riječka, Bjeloplavićka, Katunska, Kučka i Piperska); 2. Crnogorska obala (podregije: Bokokotorska, Budvansko-Barska, Ulcinjska, jadransko zaleđe); 3. Nudo;  4. Crnogorski sjever (podregije: Nikšićka, Bjelopoljska, Šćepan polje i Dragaljsko polje).

Najraširenije sorte su vranac, s 97,21 posto, kratošija sa 50,50 posto, cabernet sauvignon sa 4,19 posto i chardonnay sa 2,20 posto.

Najraširenije vinska sorte u Crnoj Gori – vranac, kratošija, cabernet sauvignon, chardonnay

Najveći proizvođač grožđa i vina ali i jakih pića u Crnoj Gori kuća je Plantaže 13. jul iz Podgorice, ona za tržište proizvede 17 milijuna boca vina i rakije. Upravlja najvećim vinogradom u jednom komadu u Europi, pod njenom ingerencijom su i voćnjaci (1,5 milijuna kilograma breskve godišnje), te maslinik, uzgajalište pastrve (100 tona godišnje), dva restorana – Mareza iJezero, maloprodajni objekti, konjički klub Montenegro!…

Crna Gora može se dakle pohvaliti s najvećim vinogradom u jednome komadu u Europi! Taj se vinograd, s prvim nasadima iz 1977., nalazi na platou na nadmorskoj visini od 45 do 70 metara u podgoričkom Ćemovskom polju (nazvanom tako po rječici Cijevnoj koja onuda prolazi ali koja izvire u susjednoj Albaniji i tamo nosi naziv Ćemje) u neposrednoj blizini aerodroma, a površina mu je 2310 hektara. Tu je, u kraškoj kotlini s vrlo malo padalina godišnje, na vapnenačkom tlu prošaranome pijeskom i šljunkom te s dosta kamenih oblutaka zasađeno gotovo 11,5 milijuna panjeva 27 različitih sorata grožđa na čelu s domaćom zvijezdom vrancem kao glavninom, od domaćih kultivara prisutna je dakako i kratošija u nešto većoj mjeri, uglavnom oko 70 posto je crnih kultivara, tridesetak posto bijelih. U posljednje vrijeme dosta se pažnje posvećuje domaćoj bijeloj sorti žižak koja daje vino s izraženijom kiselosti i s povećanom slanosti-mineralnosti, što je s obzirom na vrućine i sušu vrlo zanimljivo glede proizvodnje pjenušaca. Žižak se inače pokazao i kao jako dobar za vino namijenjeno destilaciji.

Trsje godišnje, ovisno o meteorološkim okolnostima, daje rod od 20 do 22 milijuna kilograma. Berba tu počinje u prvome tjednu kolovoza za ranije sorte i za grožđe za pjenušac, i traje do kraja rujna. Vranac koji spada u kasne sorte bere se ovdje obično ipak već na prijelazu kolovoza u rujan. Berba 2019. bila je općenito količinski slabija ali kvalitativno jako jako dobra.

Maketa Ćemovskog polja, s oznakama parcela

Vinograd je dugačak sedam kilometara, a opasuje ga ograda u dužini od 70 kilometara. Ako bi se čokoti postavili jedan iza drugoga, red bi, kažu domaćini, od Podgorice bio dugačak sve do Tokija prema istoku, odnosno do Havane prema zapadu! Vrijedilo bi označiti start i zacrtati svjetsku stazu putokazima te nakon odgovarajućeg broja trsova postaviti oznake u kojemu ste gradu u nekom trenutku krenete li na istok prema Tokiju, a u kojemu ste u nekom trenutku ako ste zamislili da ste krenuli prema zapadu i Havani. Evo dakle kako se (ovakav) vinograd s ovakvom pričom može sjajno iskoristiti: pozivom na šetnju svijetom, naravno uz kotizaciju, pa kad se, dakako, kontrolirano, pješice na putovanju prema Tokiju ili Havani stigne do kojeg poznatijega grada (oznake) – kao nagrada po šetačkome paru lagana okrepa nekim specijalitetom (sir Kuči, originalni njeguški pršut…) te čaša vina ili Pro Anima ili Vranca Pro corde…  Oznake gradova kroz vinograde mogle bi se za etikete za neku posebnu ediciju vina npr. Oko svijeta za par sati (uglavnom: koliko bi mogla trajati šetnja od starta do Tokija odnosno Havane) iskoristiti u spoju s postojećim domaćim nazivima tabli nasada (cru), pretpostavka je da bi zanimanje za kupnju tako etiketirane butelje bilo prilično interesa, čak i kod onih koji nisu osobno odšetali rutu…

Vinski podrum Šipčanik uz Ćemovsko polje. Podrum je uređen u bivšem hangaru. U njemu su drvene bačve (Nadalié, Garbelotto) različitih volumena, ukupno one mogu primiti dva milijuna litara vina! Podrum Šipčanik služi ne samo za dozrijevanje vina nego i za prezentacije vina gostima, brojnim turistima za koje su umjesto visokih barskih stolova postavljene bačvice što su odradile svoj enološki vijek

U podrumu Šipčanik – enologinja Jelena Đaković

Restoran u Šipčaniku: delicije za pamćenje

Miroslav Radojčin

S Jelenom Đaković i Milenom Mugoša

Vina je detaljno prezentirao sommelier Miroslav Radojčin.  Plantaže 13.jul izvoze vino u 44 zemlje, a kako i ne bi kad je kvaliteta dobra a i za neka uistinu sjajna vina cijene nisu visoke, primjerice odlična mješavina Epoha 2013 (cabernet sauvignon 60 % i merlot 40 %) u maloprodaji je tek osam eura, Vladika 2016 (80 % vranac, po 10 % merlot i cabernet sauvignon) 10 eura, a IZVANREDAN Vranac 2013 Reserve je 21 euro. I ONDA, još i u ovakvom društvu  – s Jelenom Đaković i Milenom Mugoša, NEŠ PIL?! VRAGA NEŠ PIL!…

Uz kompleks s vinovom lozom su i voćnjak sa stolnim grožđem, breskvom i nektarinom, kao i oveći maslinik sa 12.000 stabala masline (sorte su arbequina, maurino, leccino, istarska bjelica i barska žutica) s time da je s vremenom intencija doći na ukupno 25.000 stabala, te jedinstveni vinski podrum Šipčanik za dozrijevanje kapljice u drvu, kapacitet mu je u bačvama dva milijuna litara. U tom podrumu uređenom u prostoru dužine 356 metara i s konstantnom temperaturom od 16 do 18 Celzijevih stupnjeva i vlažnosti od 70 do 80 posto a koji je nekad bio hangar te u kojemu su i vinoteka (sa, u ponudi, 28.000 butelja vina u starosti od osam do 11 godina) i restoranski prostor, 77 je velikih bačava zapremnine od po 5000 i 2000 litara te 450 barriquea. Nezaboravan doživljaj bio bi kad bi se realizirala jedna zamisao koju sam obznanio prije koju godinu nakon mog prvog boravka u Podgorici, a to je da se za goste organizira obilazak vinograda i kakvim rashodovanim i ne više letački aktivnim avionom (na električni pogon?)  – među tablama s vinovom lozom dovoljno je široka asfaltirana staza za vožnju takvog aviona – na način da tour popraćen čašom vina i objašnjenjima preko razglasa završi tik pred ulazom u podrum (bivši hangar) Šipčanik!… Gdje dakako, za veliko finale, treba prirediti zakusku, što se tiče količine i ranga vina ovisno o svakoj pojedinoj grupi gostiju. Nakon što se doživi, kao nešto nimalo uobičajeno, vožnja avionom kroz vinograde, dakle nešto što je drugdje nemoguće, je li nerealno očekivati da će gosti na kraju, umjesto da budu zainteresirani tek da popiju koju čašu vina, htjeti avanturu završiti na nivou ili s vrhnjem – tj. s buteljom ili buteljama špic + kategorije?…

Goran Bregović, Tri pisma iz Sarajeva na Ćemovskom polju! Veliki spektakl sa svojom glazbeničkom ekipom u povodu 55. godišnjice Plantaža 13.jul među trsjem na Ćemovskom polju priredio je Goran Bregović s programom Tri pisma iz Sarajeva, bio je to veleban koncert za klasičnu, klezmer i orijentalnu violinu

Inače, vrhnje ili krema s te silne ćemovske loze nalazi se, dok je tek u nastajanju, drugdje, u podgoričkom Lješkopolju, u Starom podrumu odakle su Plantaže 13. jul i krenule, prije više od pola stoljeća. Upravo lani velikim koncertom Gorana Bregovića i njegove ekipe na Ćemovskom polju proslavljeno je 55 godina postojanja kompanije Plantaže 13. jul. Tu u Starom podrumu proizvodi se i potom u arhivi čuva dio onog najboljega što loza u Podgorici može dati – eno-uradci ultra premium kategorije kojih je u ukupnoj proizvodnju Plantaža nekih pet posto i koji cijenom dosižu i 70 i više eura po butelji! Taj stari podrum za proizvodnju premiuma ima inoks-tankove zapremnina od 17.700 do 20.000 litara, 16 ih je za crno a osam za bijelo vino, a za zrenje vina ima 750 bačvica Nadalié, nekih i iz čuvene šume Colbert (Nadalié, iz bordoškoga kraja, jedna je od najboljih bačvarija na svijetu!) te 23 bačve od po 5000 litara i tri konusne bačve od po 100 hl, za odležavanje vina na raspolaganju su u betonske cisterne. Arhivski podrum čuva oko 10.000 boca, najstarije vino je vranac Lesendro iz 1979. godine.

Direktor proizvodnje u Starom podrumu Bojan Gašović navodi da se za ultra premium vina rabi najbolje grožđe s trsova s boljih pozicija s opterećenjem od najviše do 1,5 kg, alkoholno vrenje za bijela vina odvija se – osim za chardonnay sur lie koji fermentira u barriqueu – u inoksu na temperaturi od oko 17 stupnjeva, kod crnih vina provrelih u inoksu pričeka se da se u inoksu kompletira i malolaktika i tada ona idu na zrenje u drvo. Pumpe za vino nastoji se koristiti što manje, a što je moguće više osloniti se na silu težu.

Uz sjajan sir iz sela Kući i njeguški pršut u Starom podrumu kušali smo 15 izvrsnih vina, od onih iz 2019. tek u nastajanju (bijeli pinot, chardonnay, chardonnay sur lie, sauvignon, svi se pokazuju odlično!) do onih iz 2018. i 2017. već formiranih pa do onih zrelih iz 2013. i 2012. godine. Neka su vina bila u barriqueu a neka u novom Nadalié barriqueu iz šume Colbert, neka u velikoj bačvi, neka kombinirano u maloj i velikoj bačvi. Pored nekoliko vranaca i klasičnog cabernet sauvignona bila su tu i vina s kojima se ovdje baš ne susreće često, primjerice od kultivara marselan i petit verdot. Izvanredno iskustvo! Zablistali su mi Luča 2018, posvećeno Njegošu (50 posto bijeli pinot, po 25 posto chardonnay i sauvignon),  Vranac 2018 bačvica Colbert (ukupno će u njoj biti dvije godine), Petit verdot 2018 Colbert, Petit verdot 2017 velika bačva, Cabernet sauvignon 2012.

Naši vrlo ljubezni domaćini Bojan Gašević, direktor proizvodnje vina i jakih pića u Starom podrumu, Vera Jovanović, glavna podrumarka Starog podruma, Milan Milutinović direktor marketinga i međunarodne prodaje Plantaža, Siniša Medenica, direktor Tvornice dogadjanja kao zagrebački suradnik, i Aleksandar Rajković iz sektora izvoza

Stari podrum Lješko polje: inoks-cisterne manjih dimenzija, za proizvodnju vina ultra-premium kategorije kakvoće. Poslje fermentacije i odrađene malolaktike vino odlazi na dozrijevanje u barrique Nadalié, jedne od najboljih francuskih bačvarija

Glavni i najveći podrum Plantaža, kompanije utemeljene 1963. godine, nalazi se u Podgorici, u kompleksu u kojemu je i upravna zgrada. Kapacitet vinarije je 33 milijuna litara. Ovdje je primarna prerada grožđa, osim za top + vina koja nastaju u spomenutom starom podrumu u Lješkopolju od biranog najboljeg grožđa i u nešto su manjoj količini. Glavni podrum u Podgorici uglavnom je u znaku inoksa, vina koja trebaju duže dozrijevati u drvu voze se na sazrijevanje u bačvama u podrum Šipčanik, a top + vina rođena u Starom podrumu svoju fazu u drvenoj kolijevci prolaze u Lješkopolju. Za nastanak i njegu vina brigu vodi sedam enologa, jedan od njih je Jelena Đaković koja je našu grupu zagrebačkih vinskih novinara provela vinarijom i pokazala dio za produkciju mirnog vina i dio odakle izlaze pjenušci, Plantaže 13. jul rade ih dva – bijeli od chardonnaya i s malim dodatkom krstača, i ružičasti od cabernet sauvignona i grenachea. Postavljeno je pitanje što se nakon primarne prerade radi s golemom masom tropa, odgovor je bio da tvrtka proizvodi kompost, te da planira skorašnje otvorenje moderne kompostane.

U odjelu za mikrovinifikacije Sektora za razvoj dočekale su nas projektni menadžer u voćarsko-vinarskoj proizvodnji Milena Mugoša te njene kolegice tehnologinje Sanja Radonjić, Katarina Pavičević, Slađana Novović i Milena Maraš. Priredile su nam kušanje niza uzoraka mladih vina iz 2019 nastalih od grožđa s izdvojenih klonova više kultivara, od krstača preko sauvignona do kratošije i vranca

Vrlo važan dio u Plantažama 13. jul čini Sektor za razvoj s pogonom za mikrovinifikaciju. Na čelu mu je prof.dr. Vesna Maraš, koja je puno radila na klonskim selekcijama i na razvoju sadnog materijala. Glavni zadatak Sektora je proučavanje sorata zasađenih u vinogradima Plantaža s time da je dakako naglasak  u tom proučavanju na autohtonim kultivarima Crne Gore, a cilj je izdvajanjem, na temelju pomnog praćenja, najboljih klonova, znači poboljšanje kakvoće sortimenta. Kod stranih dakle već introduciranih sorata istražuju se načini koje od njih i kako se svaka od njih u stvaranju finalnog vina može najbolje spojiti s kojime od autohtonih kultivara.  Svako toliko u pokusni nasad uvrsti se neka nova sorta da se vidi kako će se ponašati u crnogorskom (podgoričkom) eko-sustavu, tako su eto u 2017. introducirani sauvignon bijeli i malvazija istarska. Prof. dr. Vesna Maraš rado ističe da je u 2014. izdvojeno sedam odličnih klonova vranca.  U Ćemovskom polju podignuta je kolekcija izabranih klonova autohtonih sorata. Plantaže inače proizvode i sadni material (milijun loznih cjepova!), pa je Sektor za razvoj, koji je stekao status znanstveno-istraživalačke ustanove, uključen i u proučavanje na relaciji sorta-klon-podloga. S obzirom da, kako je rečeno, od sredine proljeća pa do jeseni i berbe gotovo da i nema kiše prišlo se navodnjavanju kritičnih dijelova vinograda sustavom kap po kap, a Sektor za razvoj proučava i efekte navodnjavanja.

Ćemovsko polje: Vinograd-nacionalna kolekcija autohtonih sorata vinove loze, lijevo je prikaz tla na Ćemovskom polju

Tvrtka Plantaže 13. Jul, koja ima vrlo ugodne cijene za svoja vina i koja izvozi vino u 44 zemlje svijeta (Kina 6 %, Hrvatska 1,5 posto), naprosto fascinira svojim djelovanjem, ona naime ruši široko rašireno uvjerenje javnosti na ovim našim prostorima da su veliki podrum i visoka kakvoća vina i kompanija u državnom vlasništvu i uspješno poslovanje – nespojivi!…  ♣

  1. Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2019

        AT THE TOP: SWEET & ROSÉ! HOOP! – As usually at the beginning of the second half of October, in Bergamo, Lombardy, Italy, the door has opened the Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2019 international wine competition, one can say the world championship of wines created of merlot and cabernet varieties. This year it celebrated the 15th edition.

The place: Fiera di Treviglio. Tasting instructions given by the members of the organizing comitee – Sergio & Sara Cantoni (Consorzio tutela vini Valcalepio), then Luigi Odello from Centro Studi Assaggiatori, and the Bordeaux professor of oenology Alain Bertrand

More than 250 wines from 30 countries have been evaluated by seven commissions, in total there were 84 tasters (oenologists, wine traders, restaurateurs, sommeliers, wine journalists…) from 34 nations. The largest number od samples, logically, had sent Italy, and by number of samples on the place No 2 is Serbia, with 60 labels.

Among the tasters there were many renown names that regularely participate as judges on the biggest international wine competitions, for instance Emanuele Pellucci, Marin Berović, Iztok Klenar, Bordeaux University professor Alain Bertrand, Vladimir Tsapelik, Fedor Malik, Peter Sarkany, Alicia Diaz

Each comission with 10 do 12 members. My comission – E: Iztok Klenar, prof. Alain Bertrand, Marco Simonetti, Sandra Georgievska, Željko Suhadolnik, Alessandra Belotti, Vladimir Tsapelik, Olivar Weston Rosario, German Camarero Munoz, Lorenzo Colombo. This year was my 14th participation as wine judge on the contest Emozioni

Jury E, s Iztokom Klenarom kao predsjednikom i Luigijem Odellom iz Centra studi assaggiatori iz Brescije

UNITED FACES of a NOT (ANY MORE) EXISTING COUNTRY – This time he knights and the queens of the most cheerfull after work (dinner) round table were wine judges from the Balkans: Mirko Rnjak, Vesna Miličević, Nikola Biorčevic and Dušan Veličković from Serbia, Aleksandar Kolundžić who came from Canada (he is working at the Pillitteri Estate), Vesna Maraš from Montenegro, Sandra Krstevska Georgievska from Northern Macedonia, Marin Berović, Darinko Ribolica and Iztok Klenar from Slovenia, Ivan Dropuljić and Željko Suhadolnik from Croatia… The compact Balkan Group in Bergamo in a certain way tried to spread the news about the recently, on the occasion of the International Vranec variety Day (October the 5th), in Macedonian capital Skopje revealed initiative leading to foundation of the Balkan Wine NetWork body the task of which would (should) be – as a new valid choice option and answer to the global fame of merlot, cabernet, chardonnay, sauvignon, riesling and Bordeaux, Burgundy, Tuscany, Rheingau, Rheinpfalz… – the efficient world wide popularisation of the Balkan wine varieties (graševina, pošip, plavac mali, tribidrag or kratošija, vranac/vranec, trnjak, blatina, žilavka… and the (best) vine growing & wine producing places, wine-routes, as potentially great new tourist destination in the Balkan area countries…

In front of the RTS camera: Balkan Wine Network, from the left – Berovič, Klenar, Sandra, Biorčević, Verna Maraš, Veličković, Rnjak, Dropuljić, Ribolica, Aleks Kolundžić

Arte di Moda Exhibition, Accademia Carrara, Bergamoa

Arte di Moda special Valcaleppio Rosso Edition

In the afternoon, after the tasting, visit to Arte e Moda Exhibition at the Accademia Carrara in Bergamo: Giardini di Seta – mostly foulards di Gucci and Vittorio Accornero. Nice experience! Consorzio tutela vini di Valcalepio present with the Cantina sociale’s special edition of Valcalepio Rosso (merlot & cabernet sauvignon) Arte di Moda

BORDEAUX of ILLMITZ, BURGENLAND – And – the this year’s competition’s WINNER? The Champion 2019 is not, as it was in the years before and as one – since the varieties involved in the game are Bordeaux red ones – would by the logic expect: an elegant, complex fullbodied dry RED wine!

The CROWN and only one great gold medal at this year’s competition has won a rosé wine, a sweet dessert wine, created in the wine district and in the country – although world famous in the category of sweet noble rot affected wines – not particularly known by the merlot and cabernet (bordeaux) varieties and powerfull reds! Thus, cabernet sauvignon showed it’s big competitional strenghth not only in fullbodied and spicy barrique reds, but also as a basis for a big sweet desert high Prädikat pearl!

The Glory EmozioniI 2019 goes to the Illmitz (Burgenland) Cabernet Sauvignon Rosé Auslese 2018 and to the producer oenologist Helmut Gangl. Congratulations!

Here, following, is the list od the medals winners that at the tasting conquered the points over 87/100:

Great Gold Medal/Velika zlatna medalja

93,60/100 – Weinbau GANGL AUSTRIA, Österreichischer Prädikatswein, Burgenland: Cabernet Sauvignon Rosé Auslese 2018

The Champion of Emozioni dal Mondo 2019 – Helmut Gangl, oenologist from Illmitz in Burgenland, Austria, tasting his different excellent sweet dessert wines with prof. Ivan Dropuljić, director of the international wine and culinaria festival Zagreb Vino.com, to be held soon – in the second half of November in Zagreb

Gold Medals/Zlatne medalje

91,40 ALEKSANDROVIĆ, SRBIJA, Šumadija:  Regent Reserve 2015;

90,33 WAKEFIELD TAYLORS WINES, AUSTRALIJA, Coonawarra, Clare Valley, Southern Australia: Jaraman Cabernet Sauvignon 2016;

90,11 PILLITTERI, ESTATES winery, KANADA, VQA Niagara-on-the-Lake: Family Reserve Icewine 2017;

90,00 CHATEAU KAMNIK winery, SJEVERNA (Northern) MAKEDONIJA, VGO Tikveš: Cabernet Sauvignon Heritage 2016;

89,60 KRISTANČIČ MARKO, SLOVENIJA, Goriška brda, vrhunsko vino zgp: Merlot 2015;

89,44 GEBRÜDER ANSELMANN, NJEMAČKA/Deutschland, Pfalz, Deutscher Qualitätswein: Merlot Weißherbst TroCken 2018;

Agrolaguna Gold

89,30 SC NALBA S.R.L.–CRAMA HAMANGIA, RUMUNJSKA,  Babadag Ataman doccmd: Cabernet Sauvignon Rosé 2018;

89,22 WAKEFIELD TAYLORS wines, AUSTRALIJA, Clare Valley, South Australia:  Wakefield Taylor Cabernet Sauvignon 2018;

88,78 EKO MINERAL vinarija JEREMIĆ, SRBIJA, Smederevo Kanon 2018;

88,70 TENUTA MADDALENA S.S. AGRICOLA, ITALIJA, Lombardia igp: Cabernet Alto Mincio Val di Pietra 2016;

88,67 AGROLAGUNA, HRVATSKA, Hrvatska Istra, vinogorje Zapadna Istra, vrhunsko s kzp: Laguna Festigia Castello 2016;

88,60 AGROLAGUNA, HRVATSKA, Hrvatska Istra, vinogorje Zapadna Istra, vrhunsko s kzp: Laguna Festigia Merlot 2016;

88,56 vinarija ADORA, SRBIjA: Merlot & Cabernet 2017;

88,50 Azienda agricola PRIORINO, ITALIJA, Toscana,  igt: Toscana Rosso Umore & Luce 2015;

88,50 vinarija GRABAK, SRBIJA: Ćuk Merlot 2018;

88,44 vinska klet BRDA, SLOVENIJA, Goriška brda, vrhunsko s kzp, Bagueri Superior Merlot 2015;

88,33 La BARONÍA de TURÍS Coop., ŠPANJOLSKA, Valencia, denominación de origen: Merlot Henri Marc Collection 02 2017;

88,33 Azienda vitivinicola PARCO DEL VENDA, ITALIJA, Veneto,  Colli Euganei, doc: Cabernet Boccon Cabernet Riserva 2016;

88,33 AGROLAGUNA, HRVATSKA, Hrvatska Istra ,vinogorje Zapadna Istra, vrhunsko s kzp: Laguna Festigia LV 2013;

88,22 DE MOUR, FRANCUSKA, aoc aop: Saint Emilion Grand Cru Glaude Danivet 2017;

88,22 TIKVEŠ winery, SJEVERNA MAKEDONIJA, Tikves Wine Region: Cabernet Sauvignon Special Edition 2017;

88,11 CORVUS VINEYARDS, TURSKA, igt: Merlot 2017;

88,00 vina DOJA-TODY, SRBIA: Doja Merlot & Cabernet Sauvignon 2016;

88,00 vinarija BRAĆA RAJKOVIĆ, SRBIJA, Župa: Sofia Cuvée 2015;

87,89 cantine VITEVIS SCA- COLLI VICENTINI, ITALIJA, Veneto, igt: Veneto Rosso Carlo V Il Rosso dell’Imperatore 2015;

87,89 BAGLIO DI PIANETTO, ITALIJA, Sicilia, doc: Sicilia Rosso Via Francia 2014;

87,80 vinarija ĐURIĆ,  SRBIJA: Ðurđić Cabernet Franc 2016;

87,70 BODEGA VIÑAS DE VILLA,, ARGENTINA, Maipu: Los Patos Collección Alta 2015;

87,67 MIROSLAV DUDO-VMD, SLOVAČKA, víno s chráneným označením pôvodu Južnoslovenská vinohradnícka oblast:  Cabernet Sauvignon VZH 2018

87,67 podrum RADOVANOVIĆ , SRBIJA, Cabernet Sauvignon Radovanović 2016

87,67 Azienda TERRE di BALBIA, ITALIJA, Calabria, igp: Calabria Merlot Blandus 2015

87,60 RECANATI WINERY – Di.Wine, IZRAEL,  Galileja: Recanati Cabernet Sauvignon 2018

87,56 Azienda PARCO DEL VENDA, ITALIJA, Colli Euganei, doc: Boccon Cabernet 2018,

87,56 Azienda agricola CASCINA LORENZO, ITALIJA, igp: Bergamasca Merlot Durno 12 2015

87,56 LOCATELLI CAFFI, ITALIJA, Lombardija,  doc: Valcalepio Rosso Riserva 2015;

87,50 Azienda PETRA, ITALIJA, Toscana, igt: Toscana Rosso i vini del MareBelvento 2017;

87,44 MATALJ, SRBIJA, Negotinska Krajina:  Kremen 2017;

87,40 Azienda agricola MAGRI SERENO, ITALIJA, Lombardija, doc: Valcalepio Rosso 2017;

87,33 BARKAN WINE CELLARS, SUPERGAL s.r.l, IZRAEL, Galileja: Israel Altitude +720 Cabernet Sauvignon 2012;

87,33 MOOIPLAAS ESTATE winery, Tombalina Wines, JUŽNA (South) AFRIKA, wine of South Africa: The Coco Chocolate Merlot 2018;

87,33 VIVALLIS, Trentino, ITALIJA, doc: Trentino Rosso Rebelèr 2017;

87,20 EMMANUEL DELICATA WINEMAKER, MALTA, dok: Merlot Gran Cavalier 2017

87,11 vinarija MAGAZA, SRBIJA, Tri Morave: Magaza Merlot 2017;

87,11 FAUTOR;  MOLDAVIJA, igp: Valul Lui Traian Illustro 2015;

87,10 AMASTUOLA Società agricola, ITALIJA, Apulija,  igp: Puglia Capocanale 2016;

87,10 TOSER VINI, ITALIJA, Veneto, igt: Veneto Cabernet

 Journalists’ choice/Novinarski izbor – Some of the best by countries/neki prvaci po državama

Emanuele Medolago Albani inviting the public the wine and cheese festival

 Argentina: BODEGA VIÑAS DE VILA, Maipu: Los Patos Collección Alta 2015

Austrija: Weinbau GANGL, Österreichischer Prädikatswein Burgenland: Cabernet Sauvignon Rosé Auslese 2018

Bosna i Hercegovina: vinaRija PAJIĆ: Brčko Rosé 2018

Kanada: PILLITTERI ESTATES, Niagara-on-the-Lake; Team Équipe Canada 2017

Hrvatska: AGROLAGUNA, Hrvatska Istra, vinogorje Zapadna Istra: Laguna Festigia Merlot 2016

Francuska: DE MOUR, Saint Emilion aoc aop: Grand Cru Glaude Danivet 2017

Njemačka/Deutschland: GEBRÜDER ANSELMANN, Pfalz: Merlot Weißherbst trocken 2018

Izrael: BARKAN wine cellars-SUPERGAL, Galileja: Altitude +720 Cabernet Sauvignon 201

Italija: Azienda CASCINA LORENZO Lombardija, igp: Bergamasca Merlot Durno 12 2015

Sjeverna Makedonija: TIKVEŠ winery, Tikveš Wine Region:  Cabernet Sauvignon Special Edition 2017

Slovenija: KRISTANČIČ MARKO, Goriška Brda: Merlot 2015

Srbija: Vinarija DOJA – TODY: Doja Merlot & Cabernet Sauvignon 2016

Slovačka: FEDOR MALÍK a SYN, Akostné odrodové Víno Malé Karpaty,Modra hon Noviny: Neronet 2017

The results have been announced and – in the presence of Emanuele Medolago Albani, the president of the Consorzio tutela vini Valcalepio that with the Vignaioli bergamaschi organized the competition – the awards assigned to the winners at the Wine Festival Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2019 enriched, this time, by the attractive Cheese Lab, exposition of best cheeses, those days also evaluated, but of course separately and by the different jury.

WORLD CHEESE AWARDS 2019-2010: ROGUE RIVER BLUE – Along with the Emozioni’s 2019 golden wines festival, in Bergamo took place also the festival of the best world cheeses, evaluated before under the direction of Guild of Fine Food. World Cheese Award is the biggest cheese-only event in the world, with no yoghurt, cream, butter or other dairy able to enter, championing the world’s best cheesemakers, from tiny artisans to global heavyweights.

Super Cheese Gold Champion 2019: Rogue Riber Blue, USA

This year’s, 32th evaluation World Cheese Awards, saw the participation of 3500 samples from all continents. The cheeses were tasted by 250 experts from 40 different countries. Judges work in teams of three to four, identifying cheeses worthy of a Bronze, Silver or Gold award. They look at the rind and the body of the cheese, its colour, texture, consistency and, above all, its taste.  Each team then nominates one exceptional cheese as the Super Gold from their table. These cheeses – 78 of them – are the best in the world and are judged a second time by the Super Jury of 16 internationally recognised experts, who each select a cheese to champion in the final round of judging. The Super Jury, representing all four corners of the globe, then debates the final 16 in front of a live consumer and trade audience, before choosing the World Champion Cheese live on WCA TV.

As the World Champion for 2019 was chosen Rogue River Blue from the USA. This is an organic blue cheese produced by US cheesemaker, Rogue Creamery.

Made annually with organic cow’s milk from Southern Oregon’s Rogue Valley, Rogue River Blue is cave-aged for nine to 11 months and hand-wrapped in organic Syrah grape leaves that have been soaked in pear liqueur. The cheese was championed on the International Super Jury by Brazilian judge, Bruno Cabral, who described Rogue River Blue as a taste party, applauding its different sensations, balance, sweet and spicy notes.

The Cheese Lab – masterclass

At the end of the final judging stage, this unique blue cheese was on the level with a 24-month aged Nazionale del Parmigiano Reggiano Latteria Sociale Santo Stefano on 100 points, leaving it to the Chairman of the Judging Panel, food broadcaster Nigel Barden, to give the casting vote. In third place with 92 points was a raw ewe’s milk cheese from Spain, Torta del Casar D.O.P. Virgen Del Prado made by Queseria Doña Francisca S.L.. ■

­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­________________________________________

EMOZIONI: MONTEROSSA & DINAMO! – To the small group of us international wine judges from Croatia and Slovenia travelling in October for more than 10 years (me: 14 years!) by car from Zagreb via Ljubljana to the international wine contest Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme, it was normal, logical and obligatory on our way to Bergamo to stop for an afternoon in Franciacorta, the vinegrowing area between Brescia and Bergamo called often La Champagne italienne. During all these years we have visited all the best sparkling houses there, among them Monterossa. First time when we met, the proprietor of the Estate Emanuelle Rabotti, while we enjoyed his beautifull millesimato Cabochon (from this year it is on the market for the first time as NON millesimato!), hearing that some of us are from Zagreb told me that he was visiting from time to time the capital of Croatia and that while in Zagreb he went to watch the games of Dinamo football club. He admitted he had become in a certain way the Dinamo fan! It was nice hearing this, hopefully he remained the Dinamo fan even after the recent match Dinamo vs. Bergamo’s Atalanta!

Emanuelle Rabotti with the assistant Paola Beghini and with Dropuljić, Klenar, Berovič, down Iztok Klenar, oenologist and wine poroducer KlenArt Capo d’Istria, chief oenologist at Monterossa Massimiliano Piermattei and Željko Suhadolnik

Monterossa, Franciacorta

Dar za Monterossu: Šemberov bijeli pjenušac sa znakom Dinama

This year we (prof. Ivan Dropuljić, oenologists Iztok Klenar, Marin Berovič and me as a journalist) made again stop at the Monterossa, our idea was to confort Mr. Rabotti with one of the best croatian sparklings – Šember white brut, that is served to the football afficionados at the Dinamo lounge at the stadion, and invite Mr. Rabotti to come again to Zagreb for a football game and to a glass of the nice sparkling from Plešivica – as the croatian Champagne, eventually also to meet his croatian colleague Zdenko Šember and discover there some other great producers and the real treasures in the bottle, not only sparklings, but also still fresh and sur lie in the wood matured riesling, sauvignon, chardonnay, pinot noir, excellent long (up to six month) in amphora or wood macerated (amber wines, the wide used word orange is not correct!) different white varieties up to the sauvignon blanc and traminer… ■

______________________________________

Since in the second half of November in Zagreb, Croatia’s capital, there is going to be the 14th international wine and culinaria festival Zagreb Vino.com, as by tradition the particular attention will be paid to the Emozioni’s gold medal winners from Croatia, the plan is to invite them to take part of the press conference before the Festival, it is expected, said the Zagreb Vino.com’s director Ivan Dropuljić, also the presence of the Emozioni’s Champion 2019 Gangl. Weingut Gangl will participate es exposant at the Zagreb vino.com 2019! ♣

Revija u znaku kapljice i delicija

ZAGREB VINO.COM 2019 – Evo nas tik pred 14. međunarodnim festivalom vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2019.  Dosad je manifestacija bila uvijek posljednjeg petka i posljednje subote u studenome, ove godine igrom slučaja ispalo je da će biti tjedan dana ranije, dakle ne posljednjeg nego pretposljednjeg tjedna u studenome. Nakon gotovo desetljeća i pol održavanja stvari su, dakako, uhodane: puno izlagača, cijela vinska Hrvatska na dlanu, dosta vinara i iz inozemstva – zemlja partner je SLOVAČKA!, puno delikatesa, kuhari, ekskluzivne vinske radionice… Interes posjetitelja ponovno iznimno velik.

Ove godine direktor Ivan Dropuljić kani ponovno aktivirati i dvoranu nekadašnjeg Casinòa, u podzemnom dijelu hotela. Neko vrijeme tu su se održavale radionice, ovaj put prostor bi trebali zauzeti pršutari, te vinari koji se žele odmaknuti od velike gužve i gungule u prostorima iznad.

Zagreb VINO.com 2019

LISTA IZLAGAČA /EXHIBITORS

DVORANA ISTANBUL

GANGL WINES, AUSTRIJA I01; BOVIN, MAKEDONIJA I02; CHATEAU KAMNIK, MAKEDONIJA I03; VINARIJA KRAJANČIĆ, HRVATSKA I04; PP ERDEVIK, SRBIJA I05; VINARIJA ZVONKO BOGDAN, SRBIJA I06; LABI WINE – LABINOT SHULINA, KOSOVO I07; VINARIJA ŠKEGRO, BLATINA, BOSNA i HERCEGOVINA I08; HERCEGOVINAVINO, BOSNA i HERCEGOVINA I09; VINARIJA KEŽA, BOSNA i HERCEGOVINA I10; RUBIS, BOSNA i HERCEGOVINA I11; VINOGRADI NUIĆ, BOSNA i HERCEGOVINA I12; VINA ZADRO, BOSNA i HERCEGOVINA I13;

S vinima iz Slovenije i Makedonije: Puklavec Family Wines iz Ormoža i s Disana: vina provjerava Dušan Brejc, čelnik udruge slovenskih proizvođača plemenite kapljice

PUKLAVEC FAMILY WINES, SLOVENIJA I14; 13. JUL PLANTAŽE, CRNA GORA I15; VINITALY, ITALIJA I16; VINOTEKA VINTESA I17; VINARIJA STOJAN ŠČUREK, SLOVENIJA; DOMANE WACHAU, AUSTRIJA; VINA SANABOR, SLOVENIJA I18; VINO GRABEN, SLOVENIJA I19; ROTO DINAMIC, HRVATSKA I20; ROTO DINAMIC, HRVATSKA I21; OPG IGOR RADOVANOVIĆ, HRVATSKA I22; PZ KORČULA VINO BLATO, HRVATSKA I22; PZ NERICA, HRVATSKA I23; VINARIJA BIRE, HRVATSKA I24; VINARIJA BLATO dd, HRVATSKA I25; VINARIJA BAČIĆ, HRVATSKA I25; VINARIJA BRANIMIR CEBALO, HRVATSKA I26 VINARIJA KUNJAS, HRVATSKA I26; VINARIJA PZ ČARA HRVATSKA I27; VINARIJA ZURE, HRVATSKA I28

 DVORANA VENEZIA:

VINA VRSALJKO, HRVATSKA V01; PZ MASLINA i VINO, HRVATSKA V02; MONTE ROSSO, HRVATSKA V03; VINA PULIN, HRVATSKA V04; VINARIJA MATELA, HRVATSKA V05; VINA BEDALOV, HRVATSKA V06; VINARIJA MILAN, HRVATSKA V06; HVAR HILLS, HRVATSKA V07; DALMACIJAVINO, HRVATSKA V08; AGRIS doo, HRVATSKA V09; STINA VINA doo, HRVATSKA V10; BRAĆA PLANČIĆ, HRVATSKA V11; VINA LIPANOVIĆ, HRVATSKA V12; KROLO-DOM doo, HRVATSKA V13; OPG VEDRAN KIRIĐIJA, HRVATSKA V13; UDRUGA VIV GRADA VRGORCA, HRVATSKA V14; VINA FRANIĆ, HRVATSKA V14; VINA PILAČ, HRVATSKA V14; VINARIJA GRABOVAC, HRVATSKA V15; OPG MIKULIĆ, HRVATSKA V15; AB-VINA ANĐELO BRČIĆ, HRVATSKA V16; IVAN SOKAČ, HRVATSKA V17

ZINFANDEL CUBA

GRAND CRO – VINA BAKOVIĆ, HRVATSKA K01; SAINTS HILLS, HRVATSKA K02; MENEGHETTI VINA, HRVATSKA K03;  VINA BIBICh, HRVATSKA K04; VINARIJA BOŠKINAC, HRVATSKA K05;  DUBOKOVIĆ, HRVATSKA K06; VINA PETRAČ, HRVATSKA K07

MILAS, BOSNA i HERCEGOVINA Z01; BABOS, HRVATSKA Z02; SOSICH WINES, HRVATSKA Z03; MATOŠEVIĆ, HRVATSKA Z04; FRANKOVIĆ, HRVATSKA Z05; UDRUGA ŽLAHTINA, HRVATSKA Z06, Z07; IVAN KATUNAR, HRVATSKA; ŠIPUN, HRVATSKA; PZ VRBNIK, HRVATSKA; NADA, HRVATSKA; DEKLIĆ, HRVATSKA Z08; SAN MARTINO, HRVATSKA ZO9; ŠIMANOVIĆ OG, HRVATSKA Z10; CMREČNJAK, HRVATSKA Z11; TOMŠIĆ, HRVATSKA Z12;

CELJSKE MESNINE, SLOVENIJA Z13; DVANAJŠČAK KOZEL, HRVATSKA Z14; COSSETTO, HRVATSKA Z15; JAKOPIĆ, HRVATSKA Z16; SLOVAČKI VINARI Z17, Z18; VINOHRADNISTVO PAVELKA A SYN, SLOVAČKA;  ELESKO Wine Park,SLOVAČKA; RAK, HRVATSKA Z19; BARAKA, HRVATSKA Z19; VINOPLOD – VINARIJA dd, HRVATSKA Z20; MARKUS, HRVATSKA T21; CATTUNAR, HRVATSKA Z22;

DOMAINE KOQUELICOT, HRVATSKA Z23; CHATEAU GIGOGNAN, FRANCUSKA Z24/2; STOJANOVIC DEVELOPPEMENTdoo, HRVATSKA Z24/2; CHATEAU PUECH-HAUT, FRANCUSKA; DOMAINE HONDRAT, FRANCUSKA; LES HERITIERS SAINT GENYS, FRANCUSKA; SANTA MARGARITA BODEGAS, ŠPANJOLSKA; TIKVEŠ, MAKEDONIJA Z25; STOBI WINERY, MAKEDONIJA Z26; IURIS, HRVATSKA Z27; KUSIĆ Z28; COLLIS, HRVATSKA Z29; JAGUNIĆ, HRVATSKA Z30; LU-MA EKSKLUZIV, HRVATSKA Z31; JAKOVAC VINA, HRVATSKA;  DAMARIUS, HRVATSKA

TERASA OLEANDER / OLEANDER TERRACE

Mladen Siber u svom podrumu

GALIĆ, HRVATSKA T01; PAVLOMIR, HRVATSKA T02; ARONIA LIFE, HRVATSKA T03; MLJEKARA BOSNIĆ, HRVATSKA T04/2; ROYAL DUCK OREHOVEC, HRVATSKA T04/2; DUKE GROUP, SLOVENIJA T05, TO6;  OSTER ROB, SLOVENIJA T07; CTP Krško- OKUSI POSAVJA, SLOVENIJA T08, T09; TRS, HRVATSKA T10; UDRUGA TRILIKUM, HRVATSKA T11, T12; ĐURINSKI, HRVATSKA; MATKOVIĆ, HRVATSKA; ŽNIDARIĆ, HRVATSKA; SOKAČ VINA, HRVATSKA; IDA NOVA – KUPILEK, HRVATSKA T13; BODREN, HRVATSKA T14; VUGLEC BREG, HRVATSKA T15; BOLFAN VINSKI VRH, HRVATSKA T16; DOBRO – ŽITO, HRVATSKA T17, T18; PHILIPESZ OBITELJ FILIPEC, HRVATSKA T19; IGO-MAT, HRVATSKA T20; ROMIĆ, HRVATSKA P21A; TERRA MADRE, HRVATSKA T21B;  DOBOŠIĆ, HRVATSKA T21; DRAGAN RADIĆ, HRVATSKA T22; RIBA DRAŽIN, HRVATSKA T23; MIH SIRANA KOLAN, T24; ORGULA GRUPA doo, HRVATSKA, T25; GRBIĆ, HRVATSKA T26; OLEA B.B., HRVATSKA T27; MILENA OBRT, HRVATSKA T28; MANDARINET, HRVATSKA T29/2; BEDEKOVICH doo, HRVATSKA T30; KORACA&GASTROFANATIK, HRVATSKA T31; STARA SOKOLOVA, SRBIJA T32; FRELIH, SLOVENIJA T33; JOANNES, SLOVENIJA T34/2; GOURMENT OVER MURA, SLOVENIJA T35, T36; STEYER VINA, SLOVENIJA T35/2; MAROF VINSKA KLET, SLOVENIJA T35/2; KOCBEK OLJARNA, SLOVENIJA T36/2; KODILA doo, SLOVENIJA T36/2; ŠKRLET P.O. T37, T38,T39; FLORIJANOVIĆ, HRVATSKA; ILOVČAK, HRVATSKA KEZELE SEOSKI TURIZAM, HRVATSKA;  TRDENIĆ, HRVATSKA; MIKŠA, HRVATSKA; JARAM,HRVATSKA; KOS-JURIŠIĆ, HRVATSKA T40; MADIRAZZA, HRVATSKA T41;FIOLIČ VINA i LIKERI F, HRVATSKA T42; MISNA VINA,HRVATSKA T43; SZABO, HRVATSKA T44; KOLAR, HRVATSKA T45; ALL4WINE, HRVATSKA T46;

SIBER, HRVATSKA T47; JOSIĆ, HRVATSKA T48; POVRATAK, BOSNA I HERECEGOVINA T49; LIVAIĆ, HRVATSKA T50 QUINTUS doo, HRVATSKA T51, T52; TENUTA I FAURI, ITALIJA; BIRRA DELBORGO srl, ITALIJA; PELJEŠKI VINOGRADAR doo, HRVATSKA T53; MRKI, HRVATSKA T54; KAPTOL, HRVATSKA T55; KOSTANJEVEC, HRVATSKA T56; ERDUTSKI VINOGRADI, HRVATSKA T57; JOSIPOVIĆ PJENUŠCI i VINA, HRVATSKA T58; BRZICA, HRVATSKA T59; BRANKO JAKOBOVIĆ VIV, HRVATSKA T60;
PP ORAHOVICA, HRVATSKA T61, T62; KRAUTHAKER d.o.o., HRVATSKA T63; ISTENIČ doo, SLOVENIJA T64; MATIJEVIĆ OPG, HRVATSKA T65; BURETIĆ BREGI, HRVATSKA T66; JELENIĆ PRŠUTANA, HRVATSKA T66/2; FORNI GRAZIOSI, ITALIJA T67; HABY, HRVATSKA T68; BOĐIRKOVIĆ, HRVATSKA T69; GORIČAR RIBOGOJSTVO, SLOVENIJA T70; RESSEL PIVOVARNA, SLOVENIJA T71; FERAVINO, HRVATSKA T72; STEKLARNA ROGAŠKA, SLOVENIJA T73; ZIGANTE TARTUFI, HRVATSKA T74, T75; RELJANOVIĆ OPG, HRVATSKA T76; HEDONIST, SRBIJA T77; ZLATKOV DOMAĆA RADINOST, HRVATSKA T78, T79; ŠPENKO, SLOVENIJA T80; HERMES INTERNATIONAL, HRVATSKA T81/2; AGROLAGUNA, HRVATSKA T81/2

U sklopu festivala Zagreb Vino.com i ove godine bit će humanitarna akcija s kuharima kao protagonistima, a za realizaciju u operativnome smislu brine eno-gastronom i pisac o hrani I pićima Domagoj Jakopović Ribafish koji se kao voditelj iskazao već u nizu prezentacija vezanih uz vrhunsku kuhinju te vino i pivo, jedno od novijih takvih događanja je Vino uz žlicu  (sljubljivanje vina uz jela što se konzumiraju žlicom) koje je osmislio eno-gastro novinar Mustafa Topčagić Mus. Prikupljeni prihod ide u korist udruge Rok-otok.

Domagoj Jakopović Ribafish, chef Goran Sertić i Sergej Bulić, vlasnik zagrebačkog ugostiteljskog objekta Pomeri

RokOtok Gastro druženje

RADIONICE: CLUB BOARD ROOM

  1. 11. 2019Horizontal Tasting – Historic Vintage 2008, opis: AGRAPART VENUS 2008, LARMANDIER-BERNIER VIEILLES VIGNES DU LEVANT 2008, IERRE PETERS CUVÉE SPÉCIALE LES CHÉTILLONS 2008, DRAPPIER GRANDE SENDREE 2008, PHILIPPONNAT CLOS DES GOISSES 2008, JACQUESSON AY VAUZELLE TERME 2008, MOET ET CHANDON GRAND VINTAGE 2008, BILLECART – SALMON VINTAGE 2008, BOLLINGER GRANDE ANNEE 2008, POL ROGER WINSTON CHURCHILL 2008, DOM PERIGNON 2008, CRISTAL 2008. Cijena ulaznice: 1.900,00 kn, mjesta: 12, kontakt i rezervacije: Roko Bekavac, e-mail : roko.bekavac@gmail.com, mob: 00385 916203820

Bijelo, vertikala top-godina: Château Smith Haut Lafitte, Smith Haut Lafitte Blanc 2007, Smith Haut Lafitte Blanc 2011, Smith Haut Lafitte Blanc 2015, Smith Haut Lafitte Blanc 2016, Smith Haut Lafitte Blanc 2017. Moderatori: Fabien Teitgen, direktor Château Smith Haut Lafitte i Ante Bačić. Cijena ulaznice: 890,00 kn; kontakt i rezervacije: festival@vino.com.hr , mob:00385 98 382 502

Master Class Champion + Trophy Winners, The World Glass of Bubbly, London 2019: Radionica pod ravnanjem prof. Marina Beroviča, predsjednika ocjenjivanja The World Glass of Bubbly – London 2019, ponudit će na kušanje glavne ekskluzivnosti – ukupnog šampiona i sedam pobjednika kategorija pjenušavih vina svijeta. Cijena ulaznice: 350,00 kuna, mjesta: 12,  ontakt i rezervacije: ivanka@dropi.hr ili mobitel 098 485894

Ča je pusti Alsace, kontra Ivana Enjingija:  Usporedba vina od sivih pinota, rajnskog rizlinga i traminaca vinarija Ivana Enjingija i Hugel. Moderator: Ivo Kozarčanin, Bakhov sin, cijena ulaznice: 300,00 kn, mjesta: 12, ontakt i rezervacije: Ivo Kozarčanin, bakhov.sin@gmail.com

  1. studeni 2019 – Icons of France” 1930 – 1990, moderator: Daniel Čečavac (WSET 3), Wine Club Croatia. Primarni cilj radionice je ukazati na potencijal odležavanja vina iz eminentnih francuskih regija i apelacija, nastala u legendarnim berbama od strane uglednih vinskih kuća. Prošarati će se od Champagne, Alsacea i Burgundije preko sjeverne Rhône i juga Francuske do Bordeauxa. Kušat će se 1990 Trimbach, Riesling Cuvée Frédéric Emile, 1964 Château Laville Haut-Brion, Pessac-Léognan, 1979 Bégin Colnet, Vosne-Romanée, 1982 Château Trotanoy, Pomerol, 1961 Château Gruaud Larose, Saint-Julien, 1990 Paul Jaboulet Ainé, Hermitage La Chapelle, 1930 Château Sisqueille Rivesaltes, 1985 Dom Pérignon, Cuvée Brut. Cijena ulaznice: 2250,00 kn, mjesta:12, Kontakt i rezervacije: info@wineclubcroatia.com

Vertikala top-godina, crno, moderatori: Fabien Teitgen, direktor Château Smith Haut Lafitte i Ante Bačić. Smith Haut Lafitte Rouge 2005, Smith Haut Lafitte Rouge 2009, Smith Haut Lafitte Rouge 2010, Smith Haut Lafitte Rouge 2015, Smith Haut Lafitte Rouge 2016. Cijena ulaznice: 890,00 kn, mjesta:12, kontakt i rezervacije: festival@vino.com.hr, 00385 98 382 502

GRAND CRU CLASSE VELIKE 1996. LIJEVE OBALE BORDEAUXA ČUVENE KLASIFIKACIJE 1855. HORIZONTALNA DEGUSTACIJA 5 VELIKANA ODLEŽANIH 23 GODINE. Horizontalna degustacija četiri vina Medoca i jedno Pessac Leognana odležanih 23 godine. Grand Cru Classes lista Chateau La Louviere, Pessac Leognan 1996, Chateau du Tertre, Margaux 1996,  Chateau Lafon Rochet, St Estephe 1996, Leoville Barton, St Julien 1996 Pontet Canet, Pauillac 1996. Moderatori: Mario Meštrović & Frane Ševo, cijena ulaznice: 850,00 kn, mjesta: 12, kontakt i rezervacije: mario.mestrovic@gmail.com ; 00 385 91 6236 555

Zadnja vina velikog Stanka Čurina, degustacija 10 Čurinovih vina od pjenušca (2002), zatim mirnih sivog pinota (2008), cuvéea (2007), laškog rizlinga/graševine (1999), ranine (1999), šipona/moslavca (1997), sauvignona (1993), crnog pinota (1990) do izborne berbe prosušenih bobica laškog rizlinga/graševine (1990) i ledenog vina rajnskog rizlinga (1986) i šipona/moslavca (1973). Moderatori Marin Berović, cijena ulaznice: 250 kuna, mjsta 12. Kontakt i rezervacije: ivanka@dropi.hr ili mobitel 098 485894. ♣

__________________________

RUSKO ODLIKOVANJE  IVANU I  IVANKI DROPULJIĆ – Osnivač i direktor međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com prof. Ivan Dropuljić te njegova supruga Ivanka, ujedno i njegova važna poslovna suradnica u organizaciji Zagreb Vino.coma, ove će se godine na moglio bi se reći najznačajnijoj vinskoj smotri u regiji pojaviti ukrašeni – ruskim odlikovanjem!

Dobitnici ruskog odlikovanja 2019: Ivan i Ivanka Dropuljić na dodjeli, u društvu s veleposlanikom Ruske Federacije u Zagrebu Anvarom Azimovom. Rusija je inače već bila partner Dropuljićeva festivala Zagreb vino.com

Evo o čemu je riječ, iz pisma koje su od Veleposlanstva Ruske Federacije u Zagrebu nedavno kao poziv na uručenje odlikovanja primili Dropuljići:

Tradicionalno u okviru obilježavanja Dana zaštitnika obitelji i ljubavi Petra i Fevronje (8. srpnja) iz Muroma, u Rusiji i u inozemstvu održavaju se svečane aktivnosti. U isto vrijeme je i Dan obitelji, ljubavi i vjernosti, Rukovoditelj Organizacijskog odbora za obilježavanje je predsjednica Fonda za društveno-kulturne aktivnosti Svetlana Medvedeva. Svake godine Organizacijski odbor za obilježavanje dodjeljuje Medalju za ljubav i vjernost bračnim parovima koji žive vjenčani 25 i više godina i predstavljaju primjer čvrstih obiteljskih principa, vjernosti i harmonije.

                Drago mi je obavijestiti vas da ste u skladu s odlukom Organizacijskog podbora ove godine i vi kao par nagrađeni Medaljom za ljubav i vjernost.

Svečana dodjela medalja bit će 24. rujna 2019 (dakle: bila je! – prim. aut.) u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori. Veleposlanik Anvar Azimov

_____________________________________________

Dani berbe 2019

        KAKVOĆA i BOLJE OD OČEKIVANE! – Godina 2019. u meteorološkom smislu bila je vrlo čudna  Nerijetko pretopla u razdoblju kad se normalno očekivalo svježe pa i hladno, pa onda u danima kad bi pak normalno bilo da je toplo znalo je ozbiljnoi zasvježiti, neki prije uobičajeni postupan prijelaz iz zime u ljeto izostao je a čini se da će tako biti i sada – s produženih ljetnih temperatura izravno u zimu. Vrlo izražena karakteristika ove godine bile su u nekim periodima i nagle promjene temperature od dana do dana u rasponu i do 15 Celzijevih stupnjeva. U vegetativnoj sezoni, posebice u travnju, svibnju, lipnju i prvoj polovici srpnja, bilo je vrlo mnogo kiše, tako da je vinova loza, čuo sam s više strana, naprosto bujala i vinogradari su svako malo morali u vinograd da iskrče travu a i da, u strahu od razvoja bolesti, obave zaštitna prskanja. Nezgodno je što je cvatnja bila poremećena, pa su i iz tog razloga prinosi ove godine smanjeni. U odnosu na prethodne godine, u 2019. grožđe je sporije sazrijevalo