SVIJET u CASI – 07.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz / through

ŽELJKO SUHADOLNIK

___s vama od – 11.11.1992  – since, with you___

PELJEŠKI LJEPOTAN! – Čekali smo ga, i čekali, a onda je, četiri godine nakon obavljenog potpisivanja potrebnih ugovora, krajem srpnja 2022. na spektakularnoj svečanosti službenog otvorenja zasjao impresivnim sjajem. Pelješki most! PELJEŠKI LJEPOTAN

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Događaj dana, mjeseca i godine: VELEBNO  OTVORENJE PELJEŠKOG MOSTA ⦁ Decanter World Wine Award 2022, friški Nagrajenci u Ljubljani: APSOLVIRANI PRVI i DRUGI ČIN, a DALJE?… ⦁ Moć i nužnost marketinga:  OSMIŠLJAVANJE IDENTITETA PROIZVODA, BRENDIRANJE TERITORIJA KROZ SPECIFIČNE PROIZVODE i USLUGE, REBRANDING, SVE u SKLADU s MODERNIM VREMENOM ⦁ Gurmanski poroci u Novigradu u Istri: CHE GUSTO!…/ KAKVOG LI OKUSA!… ⦁ Polastice iz Doline kardinala: BARUN 100+  2018 PAS DOSÉ VALLÉE DES CARDINAUX ⦁ Podnožje zagrebačke Medvednice: programirano carstvo više vrsta pastrve: GRAČANSKI RIBNJAK! ⦁

⦁ VIJESTI / NEWS ⦁

SAMOBORSKO LJETO SA – ZIMSKIM VINOM… ⦁ DVA ZLATA ZA KULEN BELJA

______POTROŠAČKI PUTOKAZ – 07.2022 – BUYING GUIDE_____

___________________________________________

Događaj dana, mjeseca, godine, desetljeća, stoljeća…

VELEBNO OTVORENJE PELJEŠKOG MOSTA

Pogled po danu na impozantnu građevinu–prekomorsku spojnicu dvaju teritorija iste države

Pr(a)va pričest!

Vinska tradicija prikazana u Domu u Putnikovićima. i pelješke vinske špice Dingač i Postup – Bura-Mrgudić i Ivca Radović, kao i Ponikve koja zahvaljujući uvelike i Frani Milošu (Stagnum) i njegovim sinovima na sjevernoj strani Pelješca izrasta u vinogradsku poziciju – novi dragulj, lako moguće na razini prvih dviju spomenutih

Kad je već značenje mosta da spaja, i teritorije i stanovnike, kolika je njegova moć i da na neku tzv. kulturnu ili na barem neku koliko-toliko društveno prihvatljivu razinu međusobnog odnosa i komuniciranja prikazivanih u javnosti spoji i neke javne osobe pojedinačno? Pred Marom Burom Mrgudić, čuvateljicom pelješke nacionalne tradicije, inače, iz obitelji koja već godinama proizvodi neka od najupečatljivijih vina Pelješca (Dingač Bura i Postup Mare) sad na svečanosti otvorenja pelješkog mosta državni čelnički duo pokazao je da ipak može izmijeniti par riječi na način odgovarajuć funkcijama svakoga od tog dvojca (bez kormilara)… Možda bi ubuduće nesuglasice radije umjesto pred kamerama i mikrofonima dvojac mogao, dok konačno protagonisti ne dođu k sebi, radije jedan drugome iznositi i rješavati ih jednom mjesečno i zasebno, ovim čudesnim mostom od Komarne do Brijesta, pričajući. Druženje nakon te rekreativne šetnju po fino pirkajućem maestralu mogli bi okruniti malostonskim kamenicama, pa i na janjetini te na, programirano!!, ponekoj čaši dingača i postupa… Ako ni to ne pomogne – Bog nam pomogao!

Folkloraši u akciji: narodni plesovi našega dubokog juga

Most: značenje – kompleksno: društveno-političko (simbol: povezivanje dvaju dijelova Lijepe naše tako da više nije nužno da se iz vlastite u vlastitu državu ide kroz drugu državu; važno povezivanje i s drugim zemljma), poslovno i turističko (prijašnju rutu kroz BiH, dakako sa zaustavljanjima na graničnim prijelazima, da se sa sjevera Lijepe naše dođe do poluotoka Pelješca u dužini ceste od nekih 50 km i trajanju vožnje autom od, kažu, i do sat i pol vremena, svodi na oko 2,5 kilometra razdaljine i na tek par minuta sjedenja za volanom), kulturno-umjetničko (ljepota, elegancija, ahitektonski i građevinarski pothvat za divljenje, spomenik posvećen nečemu za čovjeka prije naizgled nizvedivome). Tata – arhitekt Slovenac, mama – izvođač radova kineska kompanija, prostor – južna Dalmacija. Dite se proteže od Komarne na hrvatskome obalnom kopnu, do Brijesta na poluotoku, odnosno obratno, ima dvije trake, dužina mu je 2404 metra a širina 21 metar. Navodno je ukupna težina mosta jednaka onoj od 30 pariških Eiffelovih tornjeva zajedno! Visina nad površinom mora je 55 metara, tako da ispod njega mogu prolaziti i najveći cruiseri. U ukupnom trošku izgradnje sudjelovala je Europska Unija s 85 posto, a to znači, kako je spomenuto na otvaranju, s iznosom od 357 milijuna €. Svečanost službenog otvorenja – krasna, dojmljiva. Sve čestitke redatelju Krešimiru Dolenčiću

Decanter World Wine Award 2022, friški Nagrajenci  u Ljubljani

APSOLVIRANI PRVI i DRUGI ČIN, a DALJE?...

            Prvi i drugi čin najvećeg i unatrag više godina statusno najvažnijeg svjetskog vrednovanja vina Decanter World Wide Award nakon obavljene degustacije u Londonu i obznane nagrađenih te smotrama laureata održanima pred širom publikom (predstavnici medija, vinski trgovci, ugostitelji, krajnji potrošači) u raznim sredinama, završeni su za ovu godinu. Slijedi novo poglavlje – objava o nagrađenima u prigodnoj reportaži u Decanteru, uživanje svakog laureata u samome sebi, u svom proizvodu i u osvojenoj medalji (visokog sjaja), te, dodatno, angažman dobitnika u najmanju ruku jednako zahtjevan kao što je bilo kreiranje te kapljice ovjenčane trofejem, a to je primjereni rad na marketingu i plasmanu, tako da finalni plod truda i ulaganja u poslu bude maksimalan a onda i zadovoljstvo višestruko i potpuno.

Darrel Joseph, Caroline Gilby, Robert Gorjak, Olivia Mason

            U Ljubljani je početkom srpnja održana manifestacija DECANTERJEVI NAGRAJENCI / DECANTER’S AWARDS 2022 kao događanje koje omogućuje vinskim trgovcima, sommelijerima i ugostiteljima, vinskim piscima i široj publici (potrošačima) upoznavanje s nagrađenim etiketama (mogućnost izravnog kušanja!) i druženje s proizvođačima Bakhova nektara iz dijela jugoistočne Europe s naglaskom na alpsko-jadransko područje, ali omogućuje i susret i razgovor s Decanterovim ocjenjivačima. Ovu eto već debelo tradicijasku priredbu unatrag osam ljeta svake godine, odmah nakon obznane rezultata ocjenjivanja DWWA, u glavnom gradu Dežele priređuje Vinska škola Belvin sa sjedištem u Mengešu kod Ljubljane a osnovana u travnju 2002. godine. Riječ je o zasad jedinom slovenskom poduzeću koje se profesionalno bavi vinskom edukacijom. Belvin seminare održava ne samo u Ljubljani nego i diljem Slovenije. Oko 600 sudionika godišnje prođe kroz edukativna događanja u organizaciji Belvina. Konkurentska prednost Belvina su veliko međunarodno iskustvo te praktičan i pragmatičan pristup temi koja se razmatra, kao i umijeće efikasnog prijenosa znanja u praksu. Smisao i cilj su, kaže Robert Gorjak, osnivač i direktor Vinske Škole Belvin i već godinama ocjenjivač vina na raznim renomiranim svjetskim natjecanjima pa i na ovom Decanterovome, ali i osnivač manifestacije Decanterovi nagrajenci, inače otvorene ne samo za slovenske proizvođače vina-dobitnike medalja na DWWA nego i za vinare-laureate iz drugih pogotovu Sloveniji susjednih država – razvijanje i realizacija kvalitetnih i zanimljivih tečajeva, radionica i degustacija namijenjenih kako profesionalcima iz vinske industrije, tako i entuzijastima koji žele proširiti svoje vinske horizonte. Belvin je jedini slovenski APP (Approved Program Provider) najveće vinske obrazovne institucije Wine and Spirit Education Trust (WSET) sa sjedištem u Londonu.

Među ocjenjivačima na DWWA 2022 iz Hrvatske su bili Saša Špiranec (treći slijeva) i Mario Meštrović, te Siniša Lasan. U Ljubljani na predstavljanju nagrađenih nazočili su i Špiranec i Meštrović – na slici iz Ljubljane Meštrović je u društvu prof. Ivana Dropuljića, direktora Zagreb vino.coma iz Lijepe naše i Stojana Ščureka, vinogradara/vinara iz Goriških brda), te američki vinski novinar i degustator nastanjen u Beču Darrel Joseph (sasvim desno) (Marko Colić)

  Službeni izvještaj vezan uz ovogodišnje ocjenjivanje vina pod kapom Decantera, inače globalno znanog i vrlo cijenjenog vinskog časopisa, kaže sljedeće: nakon rekordne cifre za ocjenu prijavljenih vina u 2021, ove godine postavljen je novi rekord: na evaluaciju je u 2022. prispjelo 18.244 vina iz 54 zemlje iz cijeloga svijeta! Uzorke je kroz dva tjedna degustacija ocjenjivalo 250 izabranih međunarodnih vinskih stručnjaka, među njima bili su 41 Mastera of Wine i 13 Master sommeliera. Iz Hrvatske kao kušači-ocjenjivači sudjelovali su sommelieri Siniša Lasan i Mario Meštrović, te direktor zagrebačkog Vinarta i vinski pisac Jutarnjeg lista Saša Špiranec, a iz susjedne nam Slovenije bio je ovdje, dakako, i već spomenuti Robert Gorjak.

            NAČIN RADA – Evo nešto i o načinu rada komisije: kušači na ocjenjivanju dobiju sljedeće podatke nužne za prikladno vrednovanje uzorka – porijeklo vina (zemlja/država, regija/vinogorje), sorta, kategorija vina u smislu mirno odnosno pjenušac, bijelo, ružičasto, crno, redovna berba, odgođena berba, predikat, suho, polusuho, poluslatko, slatko.

            Komisiji se obznanjuje i još jedan podatak, a to je onaj o maloprodajnoj cijeni uzorka ako se on već nalazi na tržištu u Velikoj Britaniji odnosno izračun moguće maloprodajne cijene za uzorak koji (još) nije na engleskom tržištu, taj izračun nastaje na bazi maloprodajne cijene dotične etikete u zemlji porijekla ili eventualno u nekoj drugoj europskoj državi s time da se u obzir uzimaju uvozničke takse što ih potražuje engleska država i marže što ih za sebe formiraju uvoznik i maloprodaja. Na taj način organizator DWWA nastoji pri objavi nagrada potrošaču posebno skrenuti pažnju ako je kod nekog uzorka osobito vrijedan pažnje odnos između maloprodajne cijene vina i kakvoće. Kod objave rezultata ocjenjivanja na službenoj stranici Decanter World Wide Award uz uzorak za koji se smatra da je važno potrošaču istaknuti da ima jako dobar odnos između kakvoće i maloprodajne cijene pored naziva vina stavlja se prigodna oznaka.

Šaljivdžija Stojan Ščurek, dobitnik Platinaste medalje na DWWA 2022 za pjenušac Zero na sebi svojstveni vrckavi način na pozornici je napravio show kojime je privukao najveću pažnju na događanju u Ljubljani

 Sigurno je da je, kad su ocjene vina zaključene, ta oznaka s informacijom vezanom uz mpc kupcu i te kako dobro došla, međutim moje osobno mišljenje je da ocjenjivače, za koje je pri službenom vrednovanju uzorka iznimno važno da se usredotoče na geografsko porijeklo, sortu/sorte, izvornost/iskrenost (identitet), stupanj kompleksnosti te sklad i stupanj elegancije/profinjenosti, ne bi trebalo opterećivati s tim podatkom o cijeni, jer mpc-podatak može utjecati na kušača u smislu da mu prođe kroz glavu to da ako je cijena niža vino možda i nije ni rađeno za neke više dosege pa ga na račun toga može bodovno oštetiti, a s druge strane podatak o tome da je uzorak u (vrlo) visokom cjenovnom razredu može, po analogiji, dovesti do toga da vino dobije i više bodova nego što zavrjeđuje…  Platina, zlato i srebro plemeniti su metali koji svuda, svaki u svojoj kategoriji, sjaje jednako, bez obzira na njihou prodajnu cijenu… Čini mi se boljime ono što npr. radi ocjenjivanje Mundus Vini u Njemačkoj: ocjenjivaču se ne daje podatak o maloprodajnoj cijeni vina, taj podatak čuva se za potrošača. Nakon Mundus Vinija bude u globalnom smislu vrlo važni  sajam vina ProWein, tu Meininger Verlag, koji izdaje nekoliko revija posvećenih vinu i sommelijerstvu i koji i organizira Mundus Vini, u jednom od većih paviljona priređuje reviju etiketa ocijenjenih na Mundus Viniju pa tu uz svaku etiketu postavi ploču s bitnim informacijama o porijeklu i nastanku i svojstvima vina, o njegovoj stvarnoj aktualnoj maloprodajnoj cijeni i mišljenje stručnjaka iz krugova vinskih trgovaca, ugostitelja i sommeliera, inače i kvalificiranih ocjenjivača na Mundus Viniju, o tome u kojem cjenovnom rangu bi bilo realno da se na tržištu nudi dotična etiketa.

PRAGOVI ZA MEDALJE  na DWWA su sljedeći: Bronca 85 – 89/100; Srebro 90 – 94; Zlato 95 – 100. Platina se dobiva pripetavanjem zlata, uglavnom onih sa dobivenih 97/100 bodova, a naslov Best in Show dobiva se pripetavanjem Platina.

            NAGRAĐENI – Na DWWA 2022 nekih 50 uzoraka osvojilo je titulu Best in Show (svojevrsni šampioni), 163 ih je dobilo Platinastu medalju (to bi bilo ono što je na drugim ocjenjivanjima Velika zlatna medalja; Hrvatska ih iz 2022. ima tri platine), 678 domoglo se Zlatne medalje (Hrvatskoj ih je pripalo 16), 5900 Srebro (od toga 111 je išlo u Lijepu našu!), a 8074 Broncu.

Hrvatska je na DWWA 2022 osvojila tri platinaste medalje, a u Ljubljani je od te trojke štand imao samo Gianfranco Kozlović, međutim – ni on ni njegova supruga Antonella nisu bili i osobno prisutni. Od hrvatskog trija nazočnog ukupno u Ljubljani štand su, uz Kozlovićeva predstavnika, imali još vinarije Matočec i Vislander (Marko Čolić)

Platinastu medalju za Hrvatsku dobili su uzorci San Salvatore Muskat 2017 – Benvenuti iz Istre (97/100); Haiku 2019 orange (macerirani RR i Manzoni) – Dvorska vina Šoškić s Plešivice (97/100), Malvazija Santa Lucia 2017  – Kozlović, Istra (97/100)

Teran Fakin 2021 – Fakin, Istra (95/100) – zlato.

Zlatnu medalju primili su od naših  Teran Barbarossa 2019 – Tomaz, Istra (95/100); Graševina 2020 – De Mar, Zagorje Međimurje (96/100); Vallis Rabiosa desertno – Vučemilović, Sjeverna Dalmacija (96/100); Gold Cuvée 2020 – Zlatno Brdo, Baranja (96/100); Cuvée sv. Šimun 2018 – Vina Mario Banko, Istra (95/100); St. Euphemia malvazija istarska 2018 – Vivoda, Istra (95/100); Sauvignon Purek 2021 – Puhelek Purek, Prigorje-Bilogora (95/100; pridodana je ozanaka povoljne cijene tj. da je vino u trgovinama u maloprodji ispod 15 funti); Afrodita malvazja istarska 2019 – Matić, Istra (95/100; pridodana je oznaka o povoljnoj cijeni, tj. kako vino spada u kategoriju mpc od ispod 15 funti); “R” Rajnski rizling 2019 – Jakopić, Međimurje (95/100); Reventon sur lie grk 2019 – Zure , Korčula (96/100); Bartul grk 2019 – Zure (95/100); Pošip prestige 2019 – Kraljevski vinogradi, Sjeverna Dalmacija (95/100); Teran Fakin 2021 – Fakin, Istra (95/100), Traminac ibpb 2016 – Iločki podrumi, Ilok (95/100); Sauvignon 2021 – Štampar, Međimurje (95/100), Korlat supreme 2013 – Korlat Badel, Dalmatinska zagora (96/100) . Sve vrlo vrlo visoke ocjene!!!

DWWA 2022 – hrvatska zlata. Ocjene – gotovo sve 95/100, četiri vina dobila su 96/100

S aspekta logičnog stava da Platinasta, Zlatna i Srebrna i Brončana medalja svuda trebaju imati jednaki sjaj malo je na općoj razini za promatrača sa strane zbunjujuće to što se pragovi za medalje na DWWA bitno razlikuju od onih na drugim također osobito značajnim svjetskim vrednovanjima vina poput Mundus Vinija i Concours Mondiala de Bruxelles. Niti na tim dvama ocjenjivanjima bodovni pragovi za medalje nisu međusobno identični ali su vrlo blizu, dok su kod DWWA kategorije Platine, Zlata i Srebra bodovno za cijeli jedan razred više nego na Mundusu i na CMB, tako da, usporedbom osvojenih bodova, ispada da je npr. Zlato osvojeno na Mundusu i CMB-u tek Srebro na Decanteru, a Srebro na Mundusu i CMB-u je na DWWA tek Bronca…  Pogledom na objavljene tablice s popisom nagrađenih vina na DWWA i na osvojene bodove pojedinih uzoraka uočljivo je da je bi uzorci na DWWA proglašeni Zlatnima, na Mundusu i na CMB-u bili na pragu Platine ili VZL odnosno u kategoriji Platine i VZL. Promatrajući pak samo bodove navedene na službenoj tablici rezultata pored svakoga vina i ne vezujući ih uz DWWA medalje a i istodobno poznavajući dobro neka barem naša, hrvatska vina upada u oči i to da je većem broju uzoraka na DWWA dodijeljeno ipak malo previše bodova. Mišljenja sam da, barem kad je riječ o etiketama odavde koje poznajem, medalja za koju piše da su je dobili još uglavnom i odgovara i da bi medalju toga sjaja osvojili i na spomenutim drugim ocjenjivanjima, međutim na DWWA pripisani im broj bodova ipak pretjeran. Sad proizvođači osvajači medalja na DWWA mogu birati kad spominju svoj uspjeh na međunarodnoj sceni: u trenutku kad im odgovara da ističu na DWWA osvojeno odličje spominju njega, a kad im se čini da bi bolji dojam mogli ostaviti i osobito impresionirati navođenjem-isticanjem pripisanih im  bodova mogu se opredijeliti za tu  opciju reklamiranja.

            U osvrtu na ocjenjivana vina ove godine organizator među ostalime naglašava kako su na DWWA 2022 osobito do izražaja došla tzv. narančasta ili orange (pravilno bi bilo reći: jantarna vina ili amber wines), i to potkrepljuje Platinastom medaljom dodijeljenom hrvatskom vinu Plešivica Haiku 2019 proizvođača Dvorska vina Šoškić, te sa šest Zlatnih medalja uručenih uzorcima iz Hrvatske, Francuske, Gruzje i Italije.

Vinska priredba u Ljubljani bila je lijepa prigoda i za promidžbu lokalnih specijaliteta, primjerice Prekmurske gibanice, inačica tog deserta postoji u Međimurju kao Međimurska gibanica

Ove godine marketinški orijentirana priredba Decanterjevi nagrajenci 2022 s osvajačima medalja prvenstveno s područja Slovenije a onda i nekih od onih iz susjednih joj zemalja inače članica bivše zajednike države, održana je u hotelu Slon u središtu Ljubljane. Doimala se na prvi pogled manjom nego što je znala biti u prijašnjim izdanjima, međutim organizator ljubljanske priredbe Belvin kaže kako je svih ovih posljednjih godina broj izlagača bio podjednak. U svakom slučaju sada, za razliku od prije, uz Slovence i tri laureata iz Lijepe naše, nisu bili prisutni vinari-dobitnici iz drugih zemalja bivše države. Osmi međunarodni salon prestižnih vina privukao je ukupno 36 vinskih kuća nositelja medalja s DWWA 2022. Što se tiče posjetitelja, službeni izvještaj što ga je podastro organizator, ne specifizirajući precizno poslovne kategorije posjetitelja, govori o oko 300 vinskih stručnjaka i ljubitelja vina. Iz Velike Britanije stigla je Caroline Gilby MW, jedna od jakih karika ocjenjivanja u Londonu, a iz Beča je došao Amerikanac Darrel Joseph, inače ugledni vinski pisac, također i ocjenjivač na DWWA. Iz Hrvatske su došli naši degustatori na DWWA – Saša Špiranec i Mario Meštrović. S pozornice u hotelu Slon izlagače i posjetitelje uz domaćina Roberta Gorjaka iz Belvina pozdravili su osobno Caroline Gilby, Darrel Joseph, te Olivia Mason kao voditeljica marketinga DWWA i na neki način zadužena za ovaj naš dio Europe.

            – Decanterove recenzije svake godine stvaraju svojevrsni pozitivni nemir i znatiželju među vinarima, vinskim profesionalcima i ljubiteljima vina. Sretni smo što možemo izravno publici prenijeti dio Decanterove priče – rekao Robert Gorjak, jedan od vodećih slovenskih vinskih profesionalaca: – I ove smo godine uspjeli spojiti vinare i ljubitelje vina, to je naša misija. Na Salonu su posjetitelji, među kojima je bilo dosta vinskih kritičara iz inozemstva, mogli probati vina etabliranih vinara. Kvaliteta je sve veća, krug kvalitetnih igrača iz ove naše regije sve širi, i Decanter to primjećuje.

Engleska vinska stručnjakinja s prestižnom titulom Master of Wine, Caroline Gilby:

– Salon Decanterovih pobjednika je nesvakidašnje iskustvo koje svim posjetiteljima omogućuje da vinu dodaju “lice“, a i nama prisutnim ocjenjivačima daje priliku da upoznamo vinare i osobno im čestitamo. A svi vinari koji su među Decanterovim dobitnicima zaslužuju veliki pljesak!

Darrel Joseph, vinski kritičar i Decanterov recenzent:

– Oduševljen sam što sam ovdje, Slovenija je izuzetna vinska zemlja, ima svoj i to visoki karakter. Sretan sam što na današnjem Salonu možemo susresti autore vina. Ovo je jedini način da stvarno upoznamo priče iza boce.

Najviše pozornosti među posjetiteljima sada u Ljubljani svakako je izazvala vinarija Ščurek iz Goriških brda koja je za svoj pjenušac Zero dobila Platinastu medalju. Inače su slovenski vinari ove godine osvojili i sedam Zlatnih medalja, dobili su i 70 Srebrnih i 118 Brončanih medalja.

Zlato na granici, ali ne u smislu nekakvih spornih osvojenih bodova nego – na državnoj razini! Naime osvajač Refošk 2018 izlazi iz podruma Vina Brič, smještenog kod Kopra u SlOveniji u pograničnoj zoni tik uz Lijepu našu, a inače u vlasništvu Envera Moralića, vlasnika i Kutjevačkih podruma u SlAvOniji ! Desno: Uz Zlato za bijelo vino Rebula Orbis 2018 (kao što je Malvazija istarska sinonim za Istru, tako je bijela Rebula sinonim za Goriška brda), obitelj Erzetič iz Gorških brda osvojila je Srebro za jednu drukčiju rebulu a koja u genetskom smislu NIJE crna varijanta znane nam bijele Rebule. Riječ je, doduše, o crnjaku s nazivom Črna rebula 2018! A Črna Rebula je Ribolla nera, odnosno Schioppettino, odnosno Pokalca, Pocalza, sorta Furlanije odnosno Friulija, te sjeverozapadnog dijela Slovenije, uz granicu s Italijom. Najpoznatiji proizvođači Schioppettina su Bressan, Girolamo Dorigo, Petrussa… (Marko Čolić)

S obzirom da je, kako još naglašava Robert Gorjak kao organizator i domaćin na Decanterjevim nagrajencima 2022 , namjena manifestacije domaćoj i stranoj javnosti predstaviti vina odavde a koja imaju međunarodno certificiranu kvalitetu dobivenu na najznačajnijim svjetskim ocjenjivanjima te pokazati uživo tko su vinari odavde dobitnici ovih značajnih nagrada šteta je što ipak dosta nagrađenih vinara iz ove naše regije nije osjetilo potrebu sudjelovanja na toj priredbi. Tu mislim uvelike baš i na hrvatske vinare. Kad se već slalo uzorke na DWWA u London, a što baš i nije bilo jeftino, bilo bi nekako logično da se, radi poslovno moguće znatno boljeg zaokruženja priče, našlo još malo vremena i sredstava za i osobni nastup na toj manifestaciji s promidžbenim predznakom. Vinari u svojim sredinama imaju već izgrađene ime i image, bitno je takvu marketinški i te kako bitnu nagradu na DWWA iskoristiti koliko god je moguće bolje za promociju i u drugim sredinama, koje valja animirati na uvoz. Od triju naših dobitnika medalja i izlagača u Ljubljani osobno je nazočio samo Matočec!?  Neke naše dobitnike pitao sam, naknadno, kako to da nisu nastupili u Ljubljani, neki su odgovorili da nemaju neku veću proizvodnju vina i da je to razlog, nekako kao da im je  dovoljno da na DWWA medalju gledaju s ushićenjem jer potvrdjuje da rade dobro i daje im sigurnost da će količinu koju nude dobro plasirati, a neki odgovori bili su da je posla puno a vinskih manifestacija također i da se jednostavno ne stigne biti svuda prisutan. Neki hrvatski vinari-dobitnici medalje na DWWA 2022 našli su neka svoja rješenja za vlastitu promidžbu (kod kuće) kao osvajača trofeja na DWWA, primjerice organizirajući na svojim posjedima događanja tipa vinski doručak u vinogradu ili pak zalaz sunca u vinogradu ili pak okupljanje ljubitelja vina kod sebe u trsju odnosno uz podrum a nazvano nekako drukčije. Jedno takvo događanje, s nazivom Kraljevina Food Summer, priredila je npr. enologinja i zaposlenica Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, glavna odgovorna za obiteljsku vinsku produkciju, Ivana Puhelek Purek iz Gornjeg Psarjeva kod Svetog Ivana Zelina. Neki drugi vinari dobitnici, uglavnom srebrnih i brončanih odličja (bilo je jedno zlatno!), konkretno oni iz Varaždinske županije odlučili su svoje uspjehe na DWWA 2022 a vidljive kroz medalje javnosti prikazati nastupom na priredbi 19. Decanter World Wine Award 2022 na manifestaciji Vinski lideri Varaždinske županije u Varaždinu i u organizaciji Varaždinske županje. S te manifestacije izdan je decentni katalog u kojemu su ukratko predstavljene sve vinarije-laureati, butelje što su dobile trofeje, i u kojemu su, kao kontakti za zainteresirane, tiskane i adrese svih laureata-sudionika u Varaždinu.

Ivana Puhelek Puhelek, Vinska kraljica kraljevine i njeno veliko vino – Sauvignon Purek 2021, na DWWA 2022 Zlatna medalja (95/100) (Marko Čolić)

Ivana Puhelek Purek proslavila je zlatni uspjeh u Londonu večernjim/noćnim eno-gastro tulumom na prostranoj čistini pored podruma Purek Puhelek u Gornjem Psarjevu ponad Zeline

Grupa proizvođača vina iz Varaždinske županije smatrala je nastup na manifestaciji Vinski lideri Varaždinske županije, održanoj kratko vrijeme nakon Decanter World Wine Awarda 2022 boljim rješenjem za prezentaciju svojih jedne Zlatne medalje

 Službene izjave organizatora manifestacije Decanterovi nagrajenci u Ljubljani o tome koji su sve uvaženi domaći i osobito strani vinski novinari, vinski trgovci, ugostitelji iz zemalja što su nama ovdje zanimljive odnosno mogu biti zanimljive kao uvoznici vina odavde, pozvani da dodju u Ljubljanu i koji su se sve odazvali – nije bilo. Sigurno bi najava i obznana potvrde dolaska nekih utjecajnih imena iz poslovnog vinskog svijeta izvana bila korisna i pretpostavljam da bi motivirala naše vinare da u većem broju sudjeluju na Salonu nagrađenh na DWWA. A radi pojačanja promidžbene snage priredbe možda bi se moglo razmišljati i o tome da Ljubljana i Zagreb udruže snage u organizaciji, na način da se jedne godine prezentacija odvija u Ljubljani a sljedeće u Zagrebu…

Je li bilo razmišljanja i razgovora u tome pravcu na razini Gorjak i, s naše strane, Špiranec, koji je takodjer degustator na DWWA a ujedno je i uspješan organizator viskih događana primjerice festivala Grand Tasting u zagrebačkoj Laubi, pa manifestacije Vinski grad u Zagrebu, Varaždinu, ove godine eto i u Puli? Na moje pitanje o tome upućeno i Robertu Gorjaku i našem Saši Špirancu obojica su mi rekla da zamisao o tome nije loša… ♣

Moć, i nužnost marketinga

OSMIŠLJAVANJE IDENTITETA PROIZVODA, BRENDIRNJE TERITORIJA KROZ SPECIFIČNE PROIZVOD i USLUGU, REBRANDING, SVE U SKLADU s MODERNIM VREMENOM…

Osmišljavanje identiteta proizvoda i usluga, brendiranje teritorija kroz proizvod i uslugu, rebranding, dizajniranje ambalaže u skladu s bitkom (suštinom) proizvoda i usluge a sve u skladu modernim vremenom, izrada iskrenog i uvjerljivog promotivnog materijala, suradnja na projektima s malim proizvođačima ali i s velikim kompanijama… To je nešto što bi i te kako moralo početi jače zanimati hrvatsku vinsku branšu koja nikako da napokon postane ono što je, s obzirom na dugu povijest vinogradarstva i vinarstva na ovim prostorima (dokumenti govore o počecima još u šestom stoljeću prije Krista!), s obzirom na iznimno kvalitetne vinogradske pozicije, klimatsku i pedološku raznolikost područja, značajan broj sjajnih domaćih kultivara a i na, u novije vrijeme, lijepi broj  etiketa s izvrsnim i vrlo ozbiljnim eno-uradcima, kao i s razvijenim turizmom kao sjajnim poligonom za upoznavanje i stranaca i s našim eno-uradcima, već trebala biti, a to je u poslovnom smislu relevantan igrač na globalnome vinskome planu.

Izvorka Serdarević Jurić

To na žalost nije postala zbog izražene sklonosti naših proizvođača prema soliranju, zbog i dosta raširenog zadovoljavanja tek prosjekom, a i zbog upitnih razine stručnosti i stupnja zainteresiranosti nekih položajno bitnih pojedinaca i u političkim struktirama i unutar cjelokupne grane a posljedica čega su neadekvatna poslovna (samo)organiziranost branše po područjima a i, nekako je dojam, i ne baš, kako u kakvoći tako i u intenzitetu i kontinuitetom, najprimjerenija općenita aktivnost pripadnika branše u marketingu. pa time, kao posljedicom u poslovnom smislu, nedovoljni povratni efekti.

Evo lijepe vijesti koja bi u poslovnom smislu mogla biti zanimljiva i za hrvatsku vinsku branšu: riječ je o Zagrepčanki  Izvorki Jurić, predstavnici Lijepe,naše, kao prvoj s hrvatske dizajnerske scene kojoj je to uspjelo biti, na prestižnoj svjetskoj konferenciji za brending First Round u Amsterdamu! Izvorka i njena firma Design Bureau bili su pozvani da svoj način rada predstave na spomenutom okupljanju etabliranih svjetskih dizajnerskih studija, a prezentirali su se temom pod naslovom Dizajn identiteta proizvoda i ambalaže za Hrvatsku kovanicu novca!, sad je upravo Kovanica u kojoj se izrađuju metalni euri i te kako aktualna. S druge strane, Izvorki Jurić vinska branša nije nešto strano, naime, poznajem je već dugo i znam da je već imala poslovne odnose u toj domeni…

Izvorka, inače docentica na Sveučilištu u Zagrebu na Studiju Dizajna pri Arhitektonskom fakultetu gdje drži kolegije Strategije brendiranja i Upravljanje dizajnom dok na Sveučilištu Algebra u Zagrebu vodi i kolegije Dizajn ambalaže, Brending i Dizajn multikultura, danas će, ako treba pričati o sebi, istaknuti kako je na poziciji kreativne i art-direktorice u vlastitom dizajn studiju Design Bureau, gdje vodi tim vrlo kreativnih osoba – dizajnera, ilustratora, copywritera, s njima zajedno radi na raznovrsnim projektima s područja brandinga i dizajna ambalaže.

Osnovni princip je, veli Izvorka, isti kao i na početku, uvijek pristupati svakom projektu kao da je najvažniji do sada, sa strašću, te analitički, tražeći baš to nešto što je specifično i drukčije što se može pretočiti u kreativnu ideju, ispričati i stvoriti neku novu vrijednost za korisnike.

A jedan od značajnih rezultata u karijeri svakako je taj recentni poziv na First Round. Izvorka govori kako ju je, dakako,vrlo ugodno iznenadio i bila je naravno jako polaskana time što su je Armin Vit i Bryony Gomez-Palacio iz UnderConsiderationa uključili u svoju prvu europsku inačicu First Round konferencije. Otkriva kako je UnderConsideration zapravo poznati američki dizajn studio koji vodi nekoliko popularnih dizajn-blogova s višemilijunskim pregledima, među kojima je najpoznatiji Brand New, njega redovito i sama prati.

– Poziv na ovu konferenciju veliko je priznanje za mene osobno, ali i za rad moga studija. Ideja First Round prezentacije je predstavljanje ne tek jednog konkretnog projekta, nego vlastitih znanja i vještina prezentiranja, suradnje s klijentima te načinima na koji teče takva suradnja. Na konferenciji iskusni dizajneri dijele svoja znanja te iskustva rada s klijentima od prve prezentacije do realizacije projekta.

Izvorka Jurić na First Roundu u Amsterdamu:

– Mislim da je naša snaga u strateškom pristupu dizajnu. Ako pogledate naš portfolio vidjet ćete da ne postoji neki prepoznatljivi stil, već svaki projekt zapravo traži i daje odgovor na postavljeni zadatak. Takav način rada omogućuje nam da osmislimo takvu komunikaciju i dizajn koji će biti najučinkovitiji za našeg klijenta, neki brend, proizvod ili uslugu najbolje približiti korisnicima. Volimo raditi projekte koji su uvijek različiti i svježi, koji za nas predstavljaju svojevrstan izazov i donose neku dizajn inovaciju, a time klijentima donose komparativnu prednost na zahtjevnom tržištu.

Naglašava opetovano kako dizajn uvijek korespondira s vremenom u kojem je nastao i odgovor je na današnje potrebe društva ili korisnika, pa je najčešće i odraz onog što se događa u svijetu ili u našoj užoj okolini.

– Naš je posao dosta intenzivan, pa  iako je zabavan i uvijek drukčiji, znamo se i prilično umoriti. Zato se trudimo putovati i redovno odlaziti na periode godišnjih odmora kako bi se fizički i psihički odmorili, prikupili nova iskustva i vratili se na posao spremni za nove kreativne ideje.

Opširnije o Izvorki Jurić i njenom Design Bureauu  na:

https://super1.telegram.hr/snaga/prva-je-kojoj-je-to-uspjelo-iz-hrvatske-izvorka-juric-izlagala-je-na-prestiznoj-konferenciji-za-brending/    ♣

Gurmanski poroci u Novigradu u Istri

 CHE GUSTO! / KAKVOG LI OKUSA!… –

Zajednica Talijana Novigrad (istarski) i Slow Food Istra u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Novigrada i insitucije Sergija Nesicha Bever Forever Organizastion pod pokroviteljstvom Grada Novigrada-Cittanova i Generalnog  Konzulata Republike Italije u Rijeci organizirali su u istarskome Novigradu šesto izdanje manifestacije CHE GUSTO! Smotra s degustacijom kvalitetnih vina, piva i raznih prehrambenih proizvoda renomiranih proizvođača iz Hrvatske, Italije i Slovenije odvijala se na samom kraju srpnja 2022. u večernjim satima na terasi Zajednice Talijana.

Pred brojnom publikom svoje je eno-gastro uratke podastrlo 47 proizvođača. Ovaj susret okusa i užitaka zamišljen je bio kao revija delikatesa i finih pića uglavnom manjih proizvodnih tvrtki  što se drže načela Slow Fooda temeljenog na pojmovima Dobro, Čisto i Pravedno, rekao je  ispred organizatora Glauco Bevilacqua, predsjednik Vijeća Zajednice Talijana iz Novigrada.

Evo i popisa najavljenih izlagača, na cijeloj listi je mnogo interesantnih a nekih i globalno vrlo znanih imena:

Iz Hrvatske, konkretno Istre, kao nastupači najavljeni su bili Mihelić, Ivančić, Diković, Demark, Bertoša, Roxanich, Bura Brew, Tomaz, Monte Rosso, Franc Arman, Degrassi, Radovan, Valenta, Leonardo Palčić, Vorić; zatim Al Torcio ulje, Belić Olea,  Brajko ulje, Červar ulje; Šegon destilati.

Mladen Rožanić, Roxanich vina: legendarni Teran RE, redizajnirano

Iz Slovenje: Montemoro, Korenika & Moskon, Joško Renčel, Vinoteka Brda, Ingrid Mahnič.

Iz Italije: Komjanc, Enoteca Cormòns, Tenuta Stella, Primosic, Venica, Villa Russiz, Renato Keber, Due del Monte i Subida di Monte s Collija; Andrej Milic s talijanskog Krasa (Carso); Murva i Amandum – Isonzo; Fiore dei Libri i Conte d’Attimis Maniago – Colli orientali del Friuli; la Versa – Oltrepo Pavese; Scriani – Valpollicella;  Conterno Fantino – Langhe (zona apelacije Barolo docg); Masarotti; Spirits & Colori – Reggio Emilia; Fred Jerbis– Italia distillati; Antica Cortea Birra di Gorizia – Gorizia.

Moreno Degrassi s Glaucom Bevilacquom (s naočarima, sroji s desne strane Degrassija)

Ovo je mogla biti lijepa prigoda za jaču prezentaciju upravo proglašenog novog predsjednika udruge Vinistra, a to je mladi Luca Rossi, koji nasljeđuje dosadašnjeg čelnika Nikolu Benvenutija i od kojega se očekuje da javnosti što prije iznese svoje prijedloge i svoje viđenje vezano uz daljnji rad tog važnog udruženja vinogradara, vinara a i uljara najvećeg hrvatskog poluotoka.

Inače, Luca Rossi prošle je godine bio kandidat u izboru najboljeg hrvatskog poljoprivrednika. Iako radi i u vinogradu i u podrumu, u obiteljskoj vinariji zadužen je ponajviše za promociju i prodaju, pa članovi Vinistre od mladog vinara upravo na području marketinga i promocije očekuju najviše.

Primopredaja dužnosti – novi predsjednik udruge Vinistra Luca Rossi i njegov prethodnik Nikola Benvenuti. Očekujemo najave najvažnijih daljnjih aktivnosti te važne udruge istarskih vinogradara, vinara a i uljara. Dosadašnji predsjednik Nikola Benvenuti nije baš bio rječit na tu temu

– Želio bih se zahvaliti članovima Vinistre na ukazanome mi povjerenju. Svjestan sam činjenice da na meni leži velika odgovornost i spreman sam se uloviti u koštac sa svim izazovima koje ova funkcija nosi. Vinistra je kao udruga iznimno kvalitetno posložena, leži na dobrim temeljima, ima jasno razrađenu Strategiju i vjerujem kako ćemo uspjeti realizirati sve zadane ciljeve – istaknuo je novi predsjednik.

Manifestacija u Novigradu istarskome bila je namijenjena svima – lokalnim stanovnicima te domaćim profesionalcima iz sektora eno-gastronomije, turistima što borave u Istri. Ulaznica za posjetitelje stajala je 200 kuna odnosno 25 € po osobi, u cijenu su bili uključeni čaša za degustaiju, torbica za nošenje čaše, te mogućnost kušanja svih izloženih vina.

Iz popisa izlagača uočljivo je da su svi osim dvoje njih iz triju geografskih područja koja su međusobno u neposrednom susjedstvu, konkretno Hrvatske Istre, Slovenske Istre & Krasa, te talijanske Furlanije Venecije Julije, međutim u grupi talijanskih vinara nazočnih  sada u Novigradu dvoje ih je bilo i iz udaljenijih područja u odnosu na državnu granicu između Italije i Slovenije, riječ je o jednome iz Valplolicelle kod Verone i jednome iz Pijemonta. Ako je ovdje bila riječ o želji organizatora da dodatno kao izlagače ima ponekog gosta iz neke druge regije Italije, postavlja se pitanje zašto onda, paralelno, kao poseban gost-izlagač nije bio i neki vinar npr. iz Slovenske Štajerske (tamo ima vlo jakih imena!!), eventualno iz Dolenjske, te, govorimo li o Hrvatskoj, netko iz sjeverozapadnoga dijela Lijepe naše ili netko iz Slavonije/Podunavlja, odnosno netko iz Dalmacije? S druge strane, moguće je da je dovođenje vinara iz Veneta i iz Pijemonta najava nekih promjena u konstrukciji manifestacije, u smislu da bi se priredba mogla sa sadašnjih triju pograničnih regija značajnije proširiti i na po nekoliko istaknutijih predstavnika drugih predjela svake od triju sadašnjih nacionalnh nositelja priče. Pitao sam o tome Bevilacquu ali on se zasad nije o tome htio izjasniti.

Zvijezde Barola iz Pijemonta – duo Guido Fantino i Claudio Conterno iz Monfortea d’Alba, najavili su mi uoči priredbe da na kušanje u Novigrad donose i jedan od svojih ponajboljih Barola, onaj od grožđa iz vinograda Vigna del Gris

Još jedno pitanje za glavnog odgovornoga za organizaciju, Glauca Bevilacquu, ali i za neke druge iskusne naše poslovno snažne organizatore kako u Istri tako i izvan nje: bi li ovakva manifestacija mogla prerasti u neko bitno ambicioznije regijsko eno-gastro događanje s uključenjem u priču i još nekih ciljano izabranih, dakako ponajboljih, proizvođača vina i tipičnih lokalnih delicija iz nama blizih pograničnih regija odnosno susjednih  država kao izlagača, primjerice Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije…?

I još nešto bitno, a na što na žalost nisam dobio odgovor: jesu li na ovu priredbu u Novigrad bili pozvani i neki bitni eno-gastro novinari i neki međunarodno značajniji vinski trgovci i ugostitelji? U svakom slučaju, ako bi manifestacija idućih godina – naravno i uz odgovarajući pomoć društvenih institucija – prerasla ove sadašnje okvire i postala bogatim izlogom ponajboljih tipičnih, specifičnih eno uradaka i gurmanskih specijaliteta s područja ovog južnog i jugoistočnog dijela Europe svakako bi bilo nužno osigurati i posjet važnih vinskih trgovaca a i vinskih novinara iz Hrvatske, Slovenije, Italije, a također i onih iz Austrije, Mađarske, Njemačke, Beneluxa, skandinavskih zemalja, Velike Britanije, pa, Češke i Poljske, zemalja koje su vrlo interesantna kao tržišta… ♣

Ljeto na Krku

IN VINO VERITAS u PUNTU

Potkraj tjedna u drugoj polovici srpnja, dakle u špici glavne turističke sezone, u Puntu na otoku Krku održan je mini vinski festival IN VINO VERITAS, za koji su ideja i koncept rođeni 2019., ali koji je zbog tadašnjih poznatih ograničenja za svoj debut morao pričekati do sada.

Punat iz zraka

Organizatori – TZ Općine Punat na čelu s Brankom Karabaićem i novinarka i vinska promotorica, inače glavna WoW-ica Sanja Muzaferija nazvali su ga vikend-priredbom za uživanje, a rado će naglasiti to da su ga zamislili kao priliku za  jačanje prijateljskih i poslovnih odnosa vinara raznih krajeva Lijepe naše i vinara, vinskih trgovaca i ugostitelja i hotelijera s područja otoka Krka, te kao prigodu da se domaćem stanovništvu te turistima podrobno i kroz izravne nastupe proizvođača predstave i drugi hrvatski vinari i njihova vina, njihove regije. Organizatori su željeli, vele, vinarima omogućiti i kratki predah od vinograda – na moru, jasno, uz pružanje poslovne prilike za promociju i prodaju.

Punat – Trg zahvalnosti, In Vino Veritas 2022

IN VINO VERITAS  je u svom prvom izdanju spojio zelenu i plavu Hrvatsku, i istaknuo je pobratimljenje općina Punat i Tovarnik. Točila su se i pila vina manjih, obiteljskih vinarija, njih šest, a to su vinarija Agris, Kovats, Papak, Pinkert, Siber i Szabo.

Inicijatori i organizatori – Branko Karabaić iz TZ Općine Punat otvara festival, desno na slici je WoW-ica Sanja Muzaferija

Endre Kubik iz vinarije Pinkert, održao je edukativnu interaktivnu radionicu Vinski terroir Baranje, na kušanje je ponuđena kapljica vinarija Pinkert,  Kovats i Szabo. U restoranu Bocoon pak bila je svečana večera s tri slijeda, svako jelo prikladno sljubljeno s odgovarajućim baranjskim vinom. Večeri se pridružio i Domagoj Jakopović Ribafish, koji je zadnju etapu svog trogodšnjeg projekta Rok Otok trebao otplivati krajem srpnja upravo na punatskom području.

Iz Punta Sanja Muzaferija, koja kaže kako su svi bili jako zadovoljni festivalom, najavljuje da će dogodine ovdje, u okviru 2.festivala IN VINO VERITAS,  gostovati vinari s vinima  iz neke druge hrvatske regije, međutim ne precizira i koje

In Vino Veritas 2022 – neke od prezentiranih butelja

Zanimljiv pristup

IN MEDIAS tRES – Logično je da gostujući vinari iz drugih dijelova Lijepe naše ovakvu prigodu da na prodaju ponude svoje butelje u znanom turističkom području u punoj sezoni promatraju s oduševljenjem, upitno je međutim koliko su s ovim terminom izabranim za ovaj festival, makar i s tako kratko trajućim gostovanjem svojih kolega iz drugih krajeva u mjestu gdje domaćin očekuje za sebe maksimalnu berbu od turizma, oduševljeni i autori i ponuđači vina s otoka Krka! Rekao bih da vjerujem kako oni na odabir nekog drugog datuma kao termina održavanja priredbe ne bi imali ništa protiv festivala što predviđa ugošćenje, na njihovom otoku, radi toga da se jačaju međusobno prijateljtsvo i poslovna povezanost, vinara iz ostalih naših krajeva. Vrijedilo bi vezano uz festival In Vino Veritas za budućnost razmisliti o održavanju manifestacije npr. uoči pune sezone, kad u pravilu ima manje događanja, i o realizaciji priredbe u ponešto drukčijoj koncepciji, onoj kroz koju će se atraktivnim cjelodnevnim (jer temperature u to vrijeme još nisu paklene kao što su bile ove u srpnju!) eventom obogatiti program zbivanja u vremenskom periodu najave pune turističke sezone, te i kroz koju će i lokalni vinari biti vidljivi u programu. To druga koncepcija značilo bi primjerice da se ne na jednoj poziciji (npr. glavni trg) u Puntu ili gradu Krku nego na više različitih lokacija (trgova) postave s tri strane otvoreni četvrtasti oveći bijeli šatori sa izlogom nuđenih etiketa, sa šankom s blagajnom i s, ispred šanka, visokim barskim stolićima i sjedalicama, svaki šator da je namijenjen posebno za po jednu pozvanu vinsku hrvatsku regiju, naravno barem jedan morao bi biti predviđen za lokalne, kvarnerske proizvođače. Raspršenost ponude po više atraktivnih mjesta u gradu Krku ili pak po Puntu, kao i radno vrijeme šatora i preko dana potaknuli bi goste da u potrazi za eno-šatorima obilaze grad i bolje ga upoznaju, a ne da se uvečer zadržavaju i piju tek na jednom mjestu. Zamisao o širenju prijateljstva između domaćih i gostujućih vinara i unaprjeđenju suradnje između poslovnih subjekata (s jedne strane gostujućih vinara a s druge strane restorana i hotela s područja otoka Krka), djelovala bi vjerodostojnije nego što djeluje, barem prema van, ovako kao što je sada. I o sadržaju ponude u tim vinskim šatorima kao zanimljivim eno-punktovima prikladnim za upoznavanje cijele vinske Hrvatske vrijedilo bi podrobnije razmisliti, naime idući festival In Vino Veritas mogao bi kroz nekoliko dana u svakom šatoru prezentirati, uz kvarnerske vinare i kvarnerska vina, proizvošače i Bakhov nektar iz drugih hrvatskih regija kompletno po sortama i tipovima kapljice, a potom, za dvije godine svaka regija mogla bi se prezentirati npr. naglašeno s bijelim i ružičastim mirnim vinom i s pjenušcima (prvenstveno od svojih lokalnih kultivara), a onda, u idućim izdanjima, da protagonisti u ponudi budu crna mirna vina, ružičasti pjenušci i slatka desertna vina… ♣

Poslastice iz Doline kardinala

BARUN 100+  2018 pas dosé Vallée des Cardinaux

Pažnju šire javnosti sve više privlače vina Barun obitelji Barundić iz Brezarića kod Krašića, u Dolini kardinala. U vinsku kartu Hrvatske ta obitelj, u novije vrijeme osjetno pojačanim angažmanom na unaprjeđenju kakvoće svojega proizvoda i u marketinškoj aktivnosti kao sastavnome dijelu cijeloga posla, na područje Plešivičkog vinogorja, zasad najafirmiranije po tekućim Bakhovim poslasticama s brdskih padina ponad Jastrebarskoga, učvršćuje relativno novi te geografski uži pojam – oznaku Vino iz Doline kardinala. Pred javnost Barundići izlaze s bijelim i crnim suhim mirnim vinom te s bijelim i ružičastim pjenušcem u extra brut i brut varijanti. Osobito su posvećeni bijelom i u nas još rijetko sađenom kultivaru Manzoni, križancu Rizlinga rajnskog i Pinota bijeloga (u dozrijevanju odlično nakupljanje sladora i, istodobno, jako dobro zadržavanje kiselina) u izvedbi talijanskog profesora Luigija Manzonija, te Pinot noiru odnosno crnome. S obzirom na to da je Josip Joseph Stjepan Stéphane Barundić rodjen na jugu Francuske i da je s roditeljima djetinjstvo proveo tamo, na etiketama se znaju naći i francuski izrazi.

Josip Joseph Stjepan Stéphane Barundić i Mara Špoljar Barundić, sa sinovima koji se odlično snalaze i u vinogradu i u podrumu ali i, na tragu onoga kako ih uče mama i tata, i u kuhinji uz štednjak… S obzirom na uistinu pažnje vrijednu ponudu i odlične hrane te s obzirom da je jedan od sinova krenuo putevim profesionalnog kuhara, u obitelji Barundić lociranoj u ambijentu Doline kardinala vrijedno bi doista bilo – to sam već i prije predlagao – napokon ozbiljno razmisliti o tome da se Baruni organziraju na način da se na visokom nivou i tome primjerenim cjenikom,  i s hranom što prije otvore prema javnosti

Novo poglavlje kod vinske obitelji Barundić, koja se pomalo širi s površinama pod vinovom lozom i sada vodi brigu o pet vlastitih hektara s trsjem i koja pod posebnom pažnjom supruge Mare Špoljar Barundić obrađuje vinograde, nastupilo je pred nešto više od četiri godine kad su Barundići svoj, prije gotovo tri desetljeća na nakošenoj poziciji Hrženjak (brdašcu iznad Krašića) kupljeni vinogradarski jako dobar teren zasadjen s 400 panjeva vinove loze starije od 100 godina, odlučili početi iskorištavati drukčije. Staro trsje nisu bili iskrčili da bi zasadili novo, nego su Mara i Josip Barundić, u prvo vrijeme, kojih desetak godina vrijedno razvijajući obiteljsku vinariju, grožđe odande miješali s drugime, za ostala vina. Kultivari su u tom starom nasadu tradicijski: Lipovina, Štajerska belina, Graševina, Kraljevina, Muškati bijeli i žuti, Plavec žuti, Plemenka… A onda su, eto, upravo tu starost trsja napokon odlučili početi koristiti za proizvodnju nekog posebnog vina s dodatnom oznakom staro trsje i kvalitativno s dodanom vrijednosti, kako to rade Francuzi, Nijemci, Talijani, Španjolci (vieilles vignes, alte Reben, vigna vecchia, viñas viejas). U konzultacijama s prijateljima, među kojima smo bili i Ivan Dropuljić, osnivač i direktor Zagreb Vino.coma, vinski pisac i degustator Ivo Kozarčanin Bakhov sin i ja ispred revije Svijet u Čaši, na temu tog posebnog proizvoda i uzimajući u obzir poziciju vinograda i spomenute tradicijski tamo uzgajane sorte iskristaliziralo se da bi najbolje bilo pokušati izaći s pjenušcem klasične šampanjske metode, eventualno i s dužim dozrijevanjem u butelji, tj. ako se mladi pjenušac pokaže u prikladnoj kondiciji za odležavanje ostaviti ga nakon druge fermentacije u boci na razvoju na finom talogu do degoržiranja i čepljenja plutenim zatvaračem, u  šampanjskom stilu – najmanje tri godine…

Prva berba na Hrženjaku za nešto ekstra bila je 2018. U ekipi smo uz domaćine Barundiće te godine od trenutka orezivanja bili i nas trojica uravo spomenutih pajdaša. O tome i o punjenju baznog vina u bocu na šampanjizaciju  Svijet u Čaši je svojedobno objavio reportaže, a Iwek Kozarčanin sad se, evo, prisjeća:

– Vinograd smo orezali u travnju 2018. Sljedećih mjeseci smo ga obilazili i milovali pogledima, pa smo 24. kolovoza pošli u berbu. Grožđe je bilo zdravo, prerada ploda se odvijala u kontroliranim uvjetima. Ubrano smo grožđe isprešali, i pustili ga na vrenje, vino je potom stavljeno na odležavaje na finom talogu u inox-tanku. Svako toliko smo ga, dakako, kušali. Nakon nekog vremena to bazno vino pokazalo se spremnim za šampanjizaciju, bilo je ugodno na nepcu, za razliku od francuskih osnovnih vina za šampanjac koja budu jako, čak pungnentno kisela i teško ih je kao takve piti, međutim baš takvo bazno vino poslije se u gotovom šampanjcu pokaže da je dobro da prije stavljanja na šampanjizaciju bude takvo. Konačno smo to naše osnovno vino 24. srpnja 2019. napunili u šampanjsku bocu, dodali mu kvasce za drugo vrenje i prepustili njima da mirno vino počnu pretvarati u pjenušac, kojemu smo kao radni naziv odredili oznaku 100+ pas dosé, znači bez dodavanja ekspedicijskog likera. Napunili smo 252 magnuma, dakle boca zapremnina kojih je po litru i pol.

Došao je trenutak da, nakon što je pjenušac odležao tri godine pod krunskim zatvaračem i na kvascu, otvorimo prvi magnum 100+  i da kušamo naših ruku djelo i naš zajednički prvijenac na početku karijere. Uz Maru i Josipa Barundića su Ivan Dropuljić, novinarka Ana Rogač i Ivo Kozarčanin (suhiucasi)

I tako, tri su godine već od onda prošle, i za sredinu srpnja 2022. pao je dogovor da se nađemo kod Barundićevih na kušanju tog našeg bisera. A on se pokazao najprije lijepom žućkastom bojom i s brojnim živahnim sitnim perlicama, pa složenim mirisom s naznakama zrelog bijelog koštićavog voća (kruška, marelica…) i s briošem u tragu, pa s jako dobrom konzistencijom,  te kao svjež, mekan i elegantan, za dodatni razvoj treba mu da poslije degoržiranja još nekoliko mjeseci odleži i na plutenom čepu!…

Mara i Josip Barundić pobrinuli su se za svečanu večeru koja je počela s ovim domaćim nareskom (vlastita produkcija!) i namazom i nadjevom obogaćenim kruškama povrća iz vlastita vrta. Slijedili su velika pastrva pečena s krumpirom u pećnici, zatim pečena patka s mlincima, za slani desert pita od sira a za slatki desert kolačići sa sezonskim voćem… (suhiucasi)

Uz jela su posluženi najprije pjenušac Barun Manzoni Elégance extra brut pa, potom, mirna vina Barun Vallée des Cardinaux Seigneur Chardonnay 2019 sur lie, onda Marquis Pinot noir 2019, pa Cardinal Pinot noir 2019 Vallée des Cardinaux Magnum, a za kraj krajeva – da uz Fête nationale budemo još bliže Francuskoj, i u dvostruki magnum napunjeni izvanredan izvanredno držeći crnjak s francuskog juga – Clos de Joncuas Gigondas (Grenache, Mourvèdre, Cinsault) 1989! Vive la France! Vive la Croatie! (suhiucasi)

Nekako se ovaj naš nedavni srpanjski radno-hedonistički susret kod Barundićevih datumski  poklopio s onime navedenime u uvodu ovog teksta a što govori o zemlji rođenja Josipa Barundića i zemlji njegovo prvog djetinjstva, naime 14. srpnja u Francuskoj je nacionalni praznik, sjećanje na pad Bastille i slavlje u povodu formiranja Republike Francuske! (početak himne: Allons enfants de la patrie, le jour de gloire est arrivé, contre nous de la tyranie l’étandard sanglant est levé. Aux armes, aux armes…). Hrvat s rođenjem i ranom mladosti provedenom u Francuskoj a potom stalno nastanjen u Lijepoj našoj tako, eto, može slaviti DVA Dana Republike!, nije mogao bolje izabrati termn za prvo i odlučujuće otvaranje svog pjenušavog vina rađenog od domaćih kultivara i tehnologijom te načinom elaboracije onako kako u francuskoj Champagnei pristupaju kreiranju svojih ponajboljih šampanjaca. Prigoda je to bila i da se, uz odličnu Marinu domaću kuhinju dodatno skrene pažnja na još tri vina Barun od francuskih sorata a iz Doline kardinala – Seigneur Chardonnay sur lie Vallée des cardinaux i Marquis Pinot noir Vallée des cardinaux u buteljama te na magnum Cardinal Pinot noir Valée des cardinaux…

Priča Barun 100+ nastavlja se i ove godine, iako je dobar dio trsova nastradao u olujama nakon rezidbe. Grožđa će biti iznimno malo i od njega će se ovaj put, lako moguće, raditi tek mirno vino. Pa, da vidimo kakvime će se pokazati… ♣

Podnožje zagrebačke Medvednice – programirano carstvo pastrve

GRAČANSKI RIBNJAK

Ujutro su još u potoku, a oko podneva mogu već biti na tanjuru!

Emin Teskeredžić s uistinu uvjerljivim ulovom

Riječ je o pastrvama, i to kalifornijskoj, kalifornijskoj salmoniziranoj i autohtonoj potočnoj. Veličine različite – kalifornijska od 250 do 400 grama, kalifornijska posebno hranjena da se pretvori u salmoniziranu i da meso dobije boju lososa bude u težinama od 800 do 1.500 grama (1,5 kg), potočna je pak u varijantama od 300 do oko 1.000 grama. Adresa: Zagreb, ulica Gračanski ribnjak bb. Vrijedi, i te kako, skoknuti do tog ribnjaka posebice sada u ovo ljetno i osobito vruće vrijeme, boravak makar i na kratko u podsljemenskoj zoni osvježit će, a ovakva svježa pastrva ponuđena k tome u tri varijante idealna je hrana također baš i po vrućini…

Gračanski ribnjak, s ribama spremnim za prodaju: bazeni s pastrvama, svaki za svoju grupu (suhiucasi)

Gračani, nekad osobito popularni među Zagrepčanima zbog obilja restorana koji su nudili finu domaću hranu (Stari Puntijar, Debeli Martin, Gračanka, Kamanjo…), sad kao dragulj koji za krug ljubitelja fine papice ima najveće značenje, slove, još uvijek, Stari Puntijar, u međuvremenu dopunjen hotelom, te, upravo, Gračanski ribnjak, kad se ide iz pravca Mihaljevca prema Gračanima, malo dalje od Puntijara za nj se skreće  ulijevo na Isce pa u ulicu Gračanski ribnjak. Za sjaj Gračanskog ribnjaka krivac je Zagrepčanin nastanjen na Gornjem gradu a s pogledom i s vinogradom prema popularnoj Tkalči – Emin Teskeredžić dr.med.vet., veterinar s magisterijem iz oceanologije na PMF-u i s doktoratom na Agromskom fakultetu iz područja ribarstva, autor tristotinjak znanstvenih i stručnih radova – eminentni stručnjak za ribe, svojedobno duboko uključen u osnutak i rad niza ribnjaka u nas. Vlasnik je Gračanskog ribnjaka smještenog na izvoru potoka Ribnjak, te korisnik velikog  ribnjaka Krčić na samom izvoru rijeke Krke u Kninu.

Ribnjak Krčić u Kninu koji za rast ribe veličinom i težinom koristi Emin Teskeredžić

Dr.sc. Teskeredžić, u maksimalnoj mjeri sklon prirodnome, u Zagrebu se u Gračanima uvelike bavi proizvodnjom mlađi gore spomenutih vrsta pastrve, u određenom trenutku ribice prebacuje na uzgoj do konzumne veličine na ribnjak Krčić u Kninu. Nakon određenog vremena, primjerice i dvije, tri odnosno četri godine, konzumne ribe specijalnim vozilom u vodi s kisikom vraćaju u bazene na Gračanskom ribnjaku.

Lov, ali ne udicom, i ulov (suhiucasi)

Na Gračanskom ribnjaku nudi se i usluga čišćenja i filetiranja ribe

Konzumne ribe tu se žive nalaze do prodaje kada ih prodavač Igor prema narudžbi kupca lovi, čisti i, po želji kupca, i filetira. Kalifornijska pastrva se prodaje po 49 kuna/kg, a kalifornijska salmonizirana ili tzv. losos-pastrva i potočna pastrva su po 65 kuna/kg. Prodaja na Gračanskom ribnjaku radi od utorka do petka od 9-17 sati, subotom I nedjeljom od 9-13 sati, a ponedjeljkom se ne radi. Želi li se da se kupcu očisti ili filetira riba potrebno je nazvati barem sat vremena prije dolaska na ribnjak, na tel. 01 4611460.  ♣

____________________________________________

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

OLIstria,sir Špin, vino Laguna – Agrolaguna Poreč________________________

                                          Rovinjola, Rovinj

______________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. A GROŽĐE KOJIH VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

______________________________________

VIJESTI / NEWS

U Prolazu

SAMOBORSKO LJETO sa – ZIMSKIM VINOM – Samoborsko ljeto sa – zimskim vinom, te s vrlo pikantno pikajućim očito prenapaljenim osvjetoljubivim osama koje ću, s obzirom na intenzitet svraba na ubodnom mjestu, pamtiti valjda još najmanje mjesec dana. Samborski ugostitelj i vinar Marijan Žganjer potrudio se prirediti atraktivnu i s aspekta poučnosti i s aspekta hedonizma podjednako vrijednu degustaciju jela i različitih vina popraćenu diksusijom o najboljoj mogućoj kombinaciji. Posebno se pobrinuo za ovu prigodu uz rasne crnjake ponuditi i jedan relativno novi kolač njegove slastičarcnice – od tamne čokolade crnu crnu izvrsnu tortu Fantazija.

Zimskom vinu – crnjacima redom sa po 14,5 i 15 vol %, ne da po pakleoj vrućini vrućini što nas je snašla ovog ljeta nije bilo ništa za zamjeriti, naprotiv bila bi vječna šteta da nisu bili ponuđeni naime kapljica je, kao osobito dojmljiva, briljirala, i izvrsno je dopunila odlične kreacije na tanjuru – osobito pečenu janjetinu s krumpirom! – domaćina susreta samborskog ugostitelja i vinara, vlasnika slastičarnice U prolazu na glavnom samoborskom trgu te, u neposrednom susjedstvu, i café-bara Tin (posvećeno Tinu Ujeviću) kamo se nakon obroka redovito ode na meditaciju.

Središte Samobora, glavni trg – zgrada Gradsklog poglavarstva s Gradskom vijećnicom

Trenuci sadržajnog Ljeta 2022 u Samoboru, u organizaciji jednog od najznačajnijih samoborskih ugostiteljskih djelatnika Marijana Žganjera (na slici: u sredini). Sasvim lijevo su istaknuti obrtnik Marijan Sokolović i poduzetnik Mika Rožić, uz njih stoji zagrebački poduzetnik Božo Roknić, a sasvim desno su znani plešivički vinogradar i vinar Zvonimir Tomac te osnivač i direktor festivala vina i kulinarike prof. Ivan Dropuljić

Merlot Cru Selection 2016 – Marjan Simčič. Vidi rubriku Buying Guide!

U vrlo ugodnom debelom hladovinom pokrivenom ambijentu dvorišta (eto i Samobor, kao i Zagreb, ima svoju priredbu Dvorišta!) između Gradske vijećnice i objekta U prolazu Žganjer je, po svom običaju, organizirao uistinu ekskluzivnu reviju Bakhova nektara iz Hrvatske i iz vana, kao crème de la crème izdvajam Merlot Cru Selection 2016 selected vineyards Marjana Simčiča iz Goriških brda, te Trnjak 2017 od Nuića iz Ljubuškog i Vranac 2018 od Grabovca iz Imotskoga, pa, kao kuriozoitet, meksički Petite Syrah 2019 Vale de Guadalupe Baja California proizvođača L.A. Cetta. Inače,Petite Syrah sorta je što dolazi iz Francuske, tamo je uvelike u sjeni Syraha, a vrlo je raširena u Kaliforniji i dijelu Meksika, originalni francuski naziv joj je Durif.

Kao ulazno u cijelu priču te kao spasonosno osvježavajuće i kao nešto za poseban užitak istaknuti valja kao aperitiv Zlatu radgonsku peninu extra dry od Radgonskih gorica i, na kraju nekolikosatne svečanosti za stolom, odličan plešivički pjenušac Blanc de Noir obiteji Tomac, zastupljene ovdje i sa svojim mirnim Sauvignonom Amfora 2017 kao rezultatom višemjesečne maceracije u amfori.

Vrijedni spomena uz hranu svakako su još bili Chardonnay sur lie 2019 svetojanskog biznismena Nikole Mike Rožića i njegova zeta Jalševca, pa Rajnski rizling 2018 istog dueta R&J, te Amphora Cuvée 2019 R & J, a to je mješavina sauvignona, chardonnaya, crnog i sivog pinota i rajnskog rizlinga, grožđe je provelo devet mjeseci na maceraciji u amfori a vino je dozrijevalo godinu i pol u bačvama od Garbelotta. Domaćin Žganjer  sa svojim vinom nije se gurao U prolazu, ali je, kao dugogudišnji (doduše sada već bivši!) predsjednik  Udruge samoborskih vinogradara/vinara za osvježavajuću meditaciju u Tinu ponudio svoje vrlo dobru Graševinu 2021 i još bolji  Chardonnay 2021… ♣

DVA ZLATA ZA KULEN BELJE  –  Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku održano je prvo ocjenjivanje kakvoće kulena u organizaciji upravo spomenute znanstvene institucije koja je dugogodišnji partner kako malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima tako i velikim proizvođačima u standardizaciji i unaprijeđenju proizvodnje kulena.

Dr.sc. Goran Kušec, profesor na FAZOS-u i jedan od najboljih poznavatelja kulena u Hrvatskoj, osvrnuo se na ocjenjivanje i na kakvoću prijavljenih i poslanih uzoraka:

– Dugo godina, zajedno s kolegama s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, ocjenjujem kulene na brojnim kulenijadama diljem Slavonije i Baranje. Ove godine smo odlučili da je došlo vrijeme za organizaciju ocjenjivanja u okviru velike znanstvene institucije, kakva je naš fakultet, kako bismo dodatno naglasili važnost kulena i njegove proizvodnje za cijelu regiju. Na ocjenjivanju su bila 33 uzoraka kulena s područja svih pet slavonskih županija i svi redom bili su odlični. Tehnika ocjenjivanja bila je dakako u skladu s međunarodnim standardima i normama, pomno smo smo ispitivali presjek, miris te okus kulena.

Belje je na to ocjenjivanje poslalo uzorak premium iz linije Crna Slavonska i uzorak Baranjskog kulena s oznakom zemljopisnog podrijetla. Oba kulena su oduševila žiri, koji im je dodijelio zlatne medalje za kakvoću.

Željko Garmaz,osječki eno-gastro novinar i autor više knjiga, sa svojim najnovijim izdanjima – Kulen, hrvatska mesna perjanica (lijevo) i, u društvu s renomiranim korčulanskim vinarom Lukom Krajančićem, s knjigom Memorija prostora ili Lukina Korčula

Ljiljana Vajda-Mlinaček, voditeljica korporativnih komunikacija Belja, prilikom dodjele nagrada istaknula je kako je svaki komad kulena koji dolazi iz proizvodnje te kuće ručni rad, kao što je to i kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Baranjski kulen radimo prema strogo definiranoj specifikaciji zaštite pa na svakom komadu ponosno ističemo europsku plavu ZOZP markicu.  Riječ je o proizvodnji koja traje oko četiri mjeseca i tijekom koje pažljivo pratimo sve faze od punjenja kulena u svinjsku katicu, preko hladnog dimljenja do zrenja. Naravno, s jednakom strašću i predanošću proizvodimo i kulen od Crne slavonske svinje koju uzgajamo na prostoru pašnjaka u Parku prirode Kopački rit. ♣

Nešto iz daleka svijeta: Japan

TREŠNJA KAO NACIONALNI SIMBOL –  Kasno proljeće i ljeto razdoblje je raznog pojedinog voća, a među najpopularnijim voćem mogu se svakako smatrati trešnje. Trešnja, plodovi koje smo u raznim varijantama – u nas su osobito cijenjene one  kaštelanske, i hrušterice… – viđali i još vidimo na tržnicama na određeni je način nacionalno voće u Japanu.  Stanovnici Zemlje izlazećeg sunca običavaju slaviti sezonu cvatnje.  Sezona cvjetanja trešnje iznad potoka u okrugu Tsuzuki u Yokohami u Japanu tradicijski je u znaku obiteljskih okupljanja, festivala i provođenja vremena na otvorenom. Divljenje sakuri a to su cvjetovi trešnje – stoljećima je nacionalni običaj i zabava. Uživanje u trešnjinim cvjetovima poznato je kao hanami, a najčešće se svodi na piknike ispod rascvjetanih grana. Za kasnonoćne piknike vješaju se lampioni na drveće kako bi osvijetlili cvjetanje. Slika prikazuje potok Egawa, omiljeno mjesto za promatranje sakure u okrugu Tsuzuki. Zadivljujuća proljetna scena odvija se na prilično neobičnom mjestu – uz potok i pješačke staze u pretežito industrijskoj skladišnoj četvrti. Ovdje oaza obrubljena sakurama očima nudi golemi užitak.

Trešnja u cvatu u Japanu

Kada trešnje cvjetaju? Najveći čimbenik u određivanju perioda cvatnje trešnje su geografski položaj i klima. Što je klima blaža, cvjetovi se ranije otvaraju. Na južnom japanskom, suptropskom otočju Okinawa, trešnje se otvaraju već u siječnju, dok na sjevernom otoku Hokkaido cvjetaju u svibnju. U većini velikih gradova između – uključujući Tokio, Kyoto i Osaku – sezona cvjetanja trešnje obično se odvija krajem ožujka ili početkom travnja. Nadalje, vrijeme cvatnje razlikuje se od godine do godine, ovisno o vremenu. Ako je vrijeme tijekom tjedana koji prethode sezoni cvjetanja trešnje blago, cvjetovi će se rano otvoriti. Ako je hladnije, cvjetovi će se otvoriti kasnije. Iz godine u godinu početak sezone cvatnje obično varira za plus/minus tjedan dana, no moguća su i veća odstupanja. Koliko dugo traje cvjatnja trešanja? Sezona cvatnje trešnje je relativno kratka. Potpuni cvat (mankai) obično se bude otprilike tjedan dana nakon otvaranja prvih cvjetova (kaika). Tjedan dana kasnije vrhunac cvatnje je gotov i cvjetovi opadaju s drveća. Jak vjetar i kiša mogu znatno skratiti sezonu cvatnje. ♣

_____________________________________________

Željko Suhadolnik, suosnivač i glavni urednik – Mladen Horić, suosnivač i glavni direktor – Marko Čolić, urednik fotografije

FAMA VOLAT. PANTA REI, TEMPUS FUGIT. LA VITA BREVIS EST. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 07. 2022 – Hints to the smart purchase

 HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Northwestern uplands

(XL) SAUVIGNON PUREK 2021 – PUHELEK PUREK ■ Prigorje-Bilogora, Zelina; Sauvignon bijeli; suho, 12,5 vol %; ZOI Prigorje Bilogora, vrhunsko s kzp;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗

(XL-XXL) BARUN SEIGNEUR CHARDONNAY SUR LIE 2019 Vallée des Cardinaux – BARUNDIĆ ■ Plešivica, Krašić; Chardonnay; vlastiti vinogradi, pozicije na visini od oko 250 m, prinos po trsu oko 1 kg, oko  2 godine u barriqueu, njega na kvascu; suho, 13,0 vol %; vino odiše svježinom i na nosu i u ustima, na mirisu s dosta voćnosti i s nitima dobivenim od boravka u bačvici, u ustima puno, dojam je međutim da bi, prikladno pohranjeno u arhivi, s vremenom bi moglo osjetno dobiti u razvoju i na kompleksnosti ■ Poslužiti na: 12 – 13°C ■  ⇒

(L)  KRALJEVINA 2021 – PUHELEK PUREK ■ Prigorje-Bilogora; Kraljevina; suho, 11,5 vol %; ZOI Prigorje Bilogora, Zelina, kvalitetno s kzp;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 10 °C ■  ⇑

(XXL) SYRAH 2016 Križevac – KORAK ■ Plešivica, Jastrebarsko, Križevac; Syrah; vlastiti vinogradi, više od dvije  godine u barriqueu, suho, 13,5 vol %; nadasve elegantno, vino lijepe svježine, strukturom djeluje više u pravcu crnog pinota nego južnog obično korpulentnog syraha, djeluje kao da ima snagu i da još odležava, možda i da još kroz nešto vremena i dobije u razvoju ⦁ Poslužiti na: 12 – 13°C ■    ⇗

Istra i Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

(Xl-XXL) GRAN TERAN 2017 – CORONICA ■ Hrvatska Istra, Umag; Teran, grožđe 100 % iz vlastitih vinograda, suho, 13,5 vol %; ZOI Hrvatska Istra;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 °C ■ ⇗

Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia & Croatian Danube region

(XL) SYRAH 2018 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo; Syrah; suho, 13,5 vol %; ZOI Slavonija; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 18 °C ■  ⇗

_____________________________________________________   

iVino by Ana&Ivo

 

CRO WHITE BLEND      

Novinari Ivo Kozarčanin i Ana Rogač kao osnivači projekta iVino by Ana i Ivo nastavljaju s organizacijom strukovnih ocjenjivanja vina na određenu temu.

Nakon lanjskih uspješnih odabira najboljih hrvatskih mirnih i pjenušavih roséa Drink Pink, mješavina crvenih/crnih sorata Red Blend, pjenušavih vina The Flute Stars, te vina u bag-in-box pakiranju u travnju ove godine, najnovije, peto specijalizirano vrednovanje Bakhova nektara, pod nazivom White Blend, održano sada u srpnju u hotelu Esplanade u Zagrebu, bilo je u znaku hrvatskih bijelih vina od mješavina sorata. Uzorci su na degustaciji bili su iz svih krajeva Hrvatske. Veseli pokazana sortna i stilska raznolikost hrvatskih mješavina bijelih sorata, a još više njihova ujednačena kvaliteta. Vina su se pokazala kao odraz terroira, klime, tla i ideje vinara, izjavilli su organizatori ocjenjivanja.

Dominik Jagunić, Franjo Francem, Žarko Stilin Belec

Ocjenjivači su bili enolozi Nataša Puhelek Puština, mr.sc. Franjo Francem i Dominik Jagunić, sommelier dr. sc. Žarko Stilin i vinski kritičar Ivo Kozarčanin. Uspjehu ocjenjivanja White Blend puno su pridonijeli vrijedni domaćini iz zagrebačkog hotela Esplanade.

Evo rezultata:

ZLATO – ENJINGI Venje 2006. izborna berba (graševina, rizling, sivi pinot, traminac, sauvignon) ⦁ ENJINGI Venje 2010. kasna berba (graševina, rizling, sivi pinot, traminac, sauvignon) ⦁ ANTUNOVIĆ  Jubilea (silvanac 2011 chardonnay 2014., Graševina; 2016) ⦁ DEGRASSI Terre Bianche Limited Edition 1, n/v (malvazija, chardonnay, sauvignon, viognier ⦁ GRABOVAC Draga Riserva 2019 (kujundžuša, pošip, žilavka, chardonnay, sauvignon) ⦁ Klet ROMIĆ  Dragonada 2017 (chardonnay, pinot bijeli) ⦁

SREBRO –  KOPJAR Cuvée Zagorje, n/v (graševina, manzoni, sauvignon) ⦁ ZDJELAREVIĆ  Nagual bijeli 2013 (chardonnay, sauvignon) ⦁ ANĐELINI  Magdalena 2019 (chardonnay, malvazija; suho) ⦁ DAMJANIĆ  Clemente Blanc 2019(chardonnay, bijeli pinot; 13,5 vol%) ⦁ GALIĆ  Bijelo 9 2018. (graševina, chardonnay, sauvignon) ⦁

BRONCA –  ERDORO Blend One 2021 (rizling, traminac, pinot sivi, pinot bijeli, Plešivica) ⦁ KUTJEVO d.d.  Maximo Bianco 2020 (graševina, traminac, polusuho) ⦁ KUTJEVO d.d. Maximo Oro 2019 (graševina, chardonnay) ⦁ MARLAIS  Dišpet  (pošip, rukatac, dubrovačka malvasija; Pelješac) ⦁ PLOVANIĆ Belica 2021 (mejsko, brajkovac, divjaka, malvazija istarska, glera…) ⦁ SIBER M&S 2018  (muškat, sauvignon i chardonnay) ⦁

________________________

SLOVENIJA  SLOVENIA

(XXXL) MERLOT CRU SELECTION 2016 selected vineyards – Marjan SIMČIČ ■  Merlot, birane parcele, prinos 40 hl/ha, 42 mjeseca u hrastovim bačvama; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗   ⇒

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

.– Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or Great gold medal = 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

 – Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

–  Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

   – 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

 – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

 ⇑– trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

__________________________

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do 35 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

ooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

SVIJET u CASI – 05.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz / through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Međimurje: Madjerka – jedinstveni vinogradarski položaj ranga grand cru i pravo turističko blago. Na stranama terase s vinogradima, a na vrhu – krasnom vidikovcu – čudovita oaza za specijalna događanja i za predah i lješkarenje s predznakom ekskluzive u krasnom prirodnom prostoru

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Viti-vinicultural world, spring 2022: WINE PRODUCTION, CONSUMPTION & INTERNATIONAL TRADE ⦁ Sajmovi, festivali: MALVAZIJE SVIJETA u POREČKOJ ŽATIKI ⦁ Verticale magistrale: GRAN TERAN I, REX ISTRIAE ⦁ Klaudio i Ivan Ipša: ŠPICA u ULJU i VINU ⦁ Giorgio Clai: TKO ČEKA, TAJ DOČEKA ⦁ The United Nations of Fine Wine: CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES SLJEDEĆE GODINE u ISTRI! ⦁ Saloni: PINK DAY(S) KAO SLAVLJE LJEPOTE i OPTIMIZMA ⦁ POLETTI – 180 GODINA!  ⦁ Uz Urbanovo 2022: značajne obljetnice: CMREČNJAK u TAJERU te TANJURU i u ČAŠI ⦁ Amber/Orange u Izoli, New Yorku,Londonu,Beču: OBLIK i SUŠTINA, SVJETLOSTI i SJENE ⦁ TOMCI PO SVIJETU, USKORO i s OZNAKOM DEMETER! ⦁ Konferencija u Osijeku: RAZVOJ i POZICIONIRANJE GRAŠEVINE KAO NAJVAŽNIJE HRVATSKE VINSKE SORTE

______POTROŠAČKI PUTOKAZ – 05.2022 – BUYING GUIDE____

_____________________________________________

Actual state of the viti-vinicultural world, spring 2022

WINE PRODUCTION, CONSUMPTION & INTERNATIONAL TRADE in 2021

            Short time ago the OIV director general Pau Roca presented the actual state of the viti-vinicultural world. Here the most important facts:

2021: HISTORIC HIGH IN TRADE AND PARTIAL RECOVERY IN CONSUMPTION – The 2021 sees a partial recovery of global consumption after the 2020 sanitary crisis, and the boom in the international trade market, which registered a record high in 2021 in both  volume and value. However, the scenario for 2022 looks uncertain, due to the turbulence posed by the global supply chain crisis, the war in Ukraine, covid variants and the increasing energy prices.

2021 Key Figures for the wine sector

The surface area of the world vineyard in 2021 is estimated to be 7.3 mha (million hectares), and this is only marginally lower compared to 2020.

World wine production, excluding juices and musts, in 2021 is estimated at 260 mhl, marking a decrease of almost 3 mhl compared to 2020.

                World wine consumption in 2021 is estimated at 236 mhl, marking an increase of 2 mhl  (+0.7%) compared to 2020 volume.

With a volume of  111.6 mhl, the largest exported volume ever recorded in history,  world wine exports in 2021 have increased by 4% compared to 2020, and have boosted even more in terms of value, with 34.3 bn (bilijuna = mlijardi) EUR, registering a yearly increase of 16%

First estimates in 2022 in the Southern Hemisphere – A decline in wine production for 2022 in the Southern Hemisphere is expected overall. This is not necessarily bad news. This fall recorded is due to the extremely high wine production levels seen in 2021, and this year we expect harvests to return to their long-term averages. With the exception of New Zealand and South Africa, all other major Southern Hemisphere wine producing countries are expected to decline their 2022 production levels.

Pau Roca, at the Press Conference about the viti-vinicultural world today

                2021: Partial recovery from covid-19 pandemics and booming of online sales in 2021, the pandemic was certainly not over but the wine sector overall has proved to be more resilient than other sectors. Part of this success has to do with the sector’s great capacity to adopt innovative and technological solutions to cope with the lockdown measures like the e-commerce.

2022 important items: Global supply chain disruptions, Ukraine invasion and the energy crisis announce a year of turbulences. Covid-19 pandemic initially slowed the global supply chain as manufacturers were forced to suspend work until safety precautions were enforced. New covid variants and the lack of access to the vaccine specially in certain developing countries exacerbated the recovery of global production even when developed economies like US and EU reconciled to their consumption behaviours. The war in Ukraine has set off a series of new supply-chain bottlenecks. So has a surge in Covid cases in China, which has led to temporary lockdowns in parts of the country. In addition, the war is putting unprecedented pressure on the global energy market, which was already experiencing a rise in prices in 2021. Moreover, the sanctions imposed by the EU on Russia are putting further  pressure on the market.

Also, potential trade disruption between EU and Russia might cause some concerns, especially in Italy, France and Spain. As a reminder, Russia is the 10^th largest wine importer in the world in 2021 (accounting for about 2% of the world imports) and the 8^th largest wine market in terms of sales value.

The new challenge in 2022 is to see how the sector will cope with this new situation, where global supply chain patterns have to be probably reconsidered and energy prices will create an inflationary pressure on consumers. ♣

Sajmovi, festivali

SVJETSKE MALVAZIJE u POREČKOJ ŽATIKI

Nakon prošlogodišnjeg predaha, manifestacija Vinistra u 28. izdanju vratila se u svoju dvoranu Žatika u Poreču. Organizatori oduševljeno izjavjuju: Najbolje malvazije i terani na kupu, istarska izložba vina još jednom je oduševila, u tri dana trajanja privukla je više od 10 tisuća posjetitelja među kojima je bilo vrlo mnogo poznatih i uglednih osoba iz javnog života, i među kojima je bilo mnogo stranih gostiju, prostor je prštao pozitivnom energijom!

Vinistra je, pohvalit će se domaćini, potvrdila status najatraktivnije vinske manifestacije u nas

Ove je godine Vinistra na 3500 četvornih metara okupila 110 izlagača, od čega 80 proizvođača vina. Nikola Benvenuti, predsjednik udruge vinara i vinogradara Vinistra, ističe kako se iz godine u godinu posjetitelji pokazuju sve educiranijima glede Bakhova nektara, te kako su izlagači zadovoljni posjetom i poslovnim susretima.

A sommelier Emil Perdec, korporativni voditelj Odjela hrane i pića u Plavoj Laguni, dugogodišnjem partneru Vinistre, naglašava da je manifestacija sve bolja u organizacijskom smislu.

– Bitno je reći da se visoko podigla kvaliteta Vinistrinog ocjenjivanja uzoraka što je iznimno poticajno za vinare, da se u bitno većem opsegu posvete kreaciji vina na razini svjetske klase. Najveća vrijednost izložbe je brendiranje Istre kao atraktivne vinske destinacije s odličnim malvazijama i teranima – Perdecove su riječi. Predsjednica ocjenjivanja vina bila je Caroline Gilby MW iz Velike Britanije, inače duboko uključena i u ocjenjivanje na Decanter World Wine Awardu.

Znani vinski pisac Paul Balke na štandu Coronike na sajmu prezentirao je svoj projekt – elegantnu, podacima bogatu i lijepo ilustriranu knjigu North Adriatic Wine, uključene regije su Veneto i Venecija Julija, Slovenska i Hrvatska Istra

Vinistru je posjetio naš Slavonac Josip Blažević koji već četiri desetljeća živi i radi u Schaffhausenu u Švicarskoj i tamo vodi poduzeće Vallis Aurea za uvoz i distribuciju vina. Na slici je u razgovoru o mogućoj suradnji s gostom-izlagačem Tomislavom Bolfanom sa zagorskog posjeda Vinski vrh. Blažević je na njihovim posjedima obišao neke vrlo značajne istarske vinare koji medjutim nisu nastupili odnosno nisu osobno prisustvovali na ovogodišnjoj Vinistri, konkretno Giorgia Claija, Morena Coroniku, Klaudija Ipšu

Među poslovnjacima-posjetiteljima – Gordan i Jasna Mohor, glavni i odgovorni u tvrtki MIVA Mohor Trgovina, te Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala Zagreb Vino.com (još se ne izjašnjava za javnost o tome kakvi su mu festivalski planovi za 2022.!)

            Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, istaknuo je kako Istra i Kvarner čine 17 posto hrvatske proizvodnje vina.

– Istarski su proizvođači Bakhovog nektara pokazali kako se kroz vinske ceste, inovacije i stalno podizanje kvalitete vina, u kombinaciji s autohtonom gastronomijom, može značajno pridonijeti razvoju cjelogodišnjeg turizma i brendiranju destinacije. Ohrabruje činjenica da nam se kontinuirano, već nekoliko godina, povećava izvoz vina više cjenovne kategorije, posebice pjenušaca, što jasno govori da međunarodnu promociju i pozicioniranje hrvatskih vina treba graditi upravo u segmentu vrhunske kvalitete – kazao je Kovačević. A državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede dodao je kako je na području Istarske županije ugovoreno projekata u vrijednosti 800 milijuna kuna iz Europskog fonda za ruralni razvoj, do sada je isplaćeno 612 milijuna kuna.

Na planu organizacije vinske branše Istra sa svojom udrugom Vinistra vodeća je regija na području Hrvatske. S obzirom na današnji osobito visoki stupanj popularnosti plemenite kapljice (i) u nas te na naglo povećano zanimanje za javno druženje s Bakhovom čašicom i na višem nivou a kao rezultat toga i već uistinu silnog broja postojećih i do ludila posjećivanih manifestacija nazivanih (poslovnim) sajmovima odnsno festivalima vina (i delikatesa!), možda bi skup Vinistra mogao biti i prvi u nečemu vrlo važnome za bitno uspješniji upravo poslovni efekt s događanja izravno na licu mjesta a onda još i, naknadno, i za izlagače i za potrošače.

Ovdje mislim na omogućavanje kvalitetnijeg kontakta posjetitelj-potrošač s izlagačem-ponuđačem i s uzorkom, kao i na, u nastavku, daljnje kvalitetnije širenje vinske kulture među potrošačima preko (specijaliziranih) medija javnog informiranja. Naime, na priredbama nazvanim sajmovima i festivalima u nas, koliko god može (organzatora) radovati veliki broj posjetitelja, toliko istinskog zaljubljenika u vino kao napitak bogova i odraz terroirea, vinskog trgovca te novinara-pisca o plemenitoj kapljici, gastronomiji i turizmu smeta gužva što je uz štandove – na dosta festivala potaknuto i treštanjem glazbe zamišljene od strane organizatora kao obogaćenje programa!!!??? – stvaraju brojni posjetitelji u želji da (za cijenu jednodnevne ulaznice) čim više popiju i zabave se kao u kakvom lokalu. Vinskom trgovcu, ugostitelju i publicisti o vinu praktički je nemoguće prići koliko treba štandu odnosno stolu kao izlagačkom mjestu, pa se ozbiljnije s vinarem porazgovarati o nastanku i karakteristikama nekog vina, uvjetima kupnje u okviru veleprodaje i maloprodaje…. Bilo bi korisno da se (i) na Vinistri uz već postojeću pozornicu za širu publiku, predvidi još neka susjedna manja – za širu publiku zatvorena – dvorana ili soba a gdje bi se omogućilo u domeni trgovine, ugostiteljstva i eno-gastro pubicistike istaknutim osobama kao uzvanicima da sjedeći na miru za stolom koncentrirano kušaju i dobro upoznaju razne uzorke. Te bi uzorke s predočenog popisa sastavljenog od strane organizatora u dogovoru s izlagačima, na kušački stol po želji gosta donosio/donosili za to zaduženi sommelier(i). K tome, u nekom dijelu te prostorije moglo bi se realizirati kvalitetan poslovni susret poslovnog gosta sa zainteresiranim proizvođačem, tzv. B2B… Netko će možda na ovaj prijedlog odgovoriti kako za ozbiljnije upoznavanje s određenim vinima postoje vinske radionice, međutim one, pogotovu ako se odvijaju za vrijeme trajanja festivala/sajma paralelno s izlagačkim dijelom, nisu i dovoljne, jer su svaka na određenu temu, i onaj tko iz publike u obrazovnom i barem dijelom poslovnom smislu nastoji što bolje zadovoljiti svoj interes trebao bi svakako izabrati više radionica, onda mu ostaje dosta manje vremena za sajamski dio… ♣

Na ocjenjivanju malvazija svijeta, osvajanjem šampionske titule, sve je pomeo Gianfranco Kozlović sa svojom Malvazijom Santa Lucia 2018, na prvo mjesto Kozlović se uspeo i s Teranom 2021 u konkurenciji mladih terana Desno: Na Vinistri 2022 su dodijeljene diplome za vino studentima Stručnog studija vinarstva u Poreču. Pet sadašnjih i bivših studenata Veleučilišta u Rijeci predstavilo je nagrađena vina s Vinistrinog ocjenjivanja. Među njima je i 23-godišnji Paolo Agapito, čiji je Teran 2018. ovogodišnji šampion u kategoriji zrelih vina od spomenute sorte

Vinakoper iz Kopra dominirao je sa svojim refoškom – za Capris 2020 osvojio je Platinastu medalju, a za Capo d’Istria 2018 i za Refošk 2021 Zlato. Zaista sjajna vina u trima kategorijama i od Refoška, domaćieg crnog aduta Koparštine, kao što je Teran domaća crna uzdanica Hrvatske Istre

Vitki Ivica Matošević, bivši dugogodišnji predsjednik Vinistre i dio nekad čuvenog istarskog vinskg trija DKM (Degrassi-Kozlović-Matošević) a sada na određeni način vinski spojen s Kozlovićem u KozloMat, posebno je ponosan na svoje mješavine bijelu i crnu Grimaldu koje uklanjaju bore i koje mu, kaže, daju svježinu i snagu da ovdje ali i po svijetu i dalje trči za za svojom suprugom Đurđicom nadajući se da će mu se posrećiti da na utrkama na cilj stigne prije nje… Desno: Giancarlo Zigante ponosno je pozirao uz svoj VELIKI Cabernet sauvignon!…

Na štandu Chateau Belaj, ruskog vlasnika, okrepu je, naravno s jako dobrim crnjakom 2017 mješavinom pola-pola od Merlota i Pinota crnoga i iz dvostrukog magnuma, kod aktualnog hrvatskog viceprvaka u sommelijerstvu Josipa Oriškovića, zaposlenog u tom podrumu, potražio – oklopljeni ratnik (!!), koji je, lijepo zagrijan, potom – potražio novo društvo…

Na Vinistri je i ove godine bilo izlagača i izvan Istre pa i Hrvatske. Oni su, kao gosti, uglavnom bili smješteni u prolaznom prostoru na ulazu u dvoranu odnosno na izlazu iz nje. Znanoj kakvoći kapljice Puklavec Family Wines iz područja između Ormoža i Ljutomera, posebice marki Seven Numbers, ali, dakako, i šarmu za marketing zadužene Sonje Erčulj teško se moglo odoljeti… Desno: na tom ulaznom/izlaznom dijelu genijalne reklame za ovogodišnji Festival pršuta u Tinjanu, međutim na tako velikim info-panoima – nije nađeno mjesta da se spomenu i datumi održavanja festivala… (Marko Čolić)

Povratak na TERAN! Obitelj Franca i Olivera Armana iz Nardučija kod Vižinade, znana i po teranu i to u vrlo ozbiljnoj varijanti, htjela je široj javnosti  jače skrenuti pažnju na to da svako vino nije za konzumaciju odmah nakon što ga se napuni u bocu i pošalje na tržište, naime neka  vina od kojih se očekuje visoka kompleksnost trebaju još i u butelji određeo vrijeme za finalni dio razvitka i to im se vrijeme mora i pružiti želi li se s kapljicom susresti se na njenu vrhuncu i u kapljici maksimalno moguće uživati, a ne tek konzumirati je. Oliver Arman, koji je od oca Franca preuzeo vođenje podruma, na svoj je način htio postići to da potrošač i nakon što kupi takvo vino kojemu do špice još treba vremena bude dovoljno strpljiv glede konzumacije, pa je odlučio da butelje s najboljim teranom kuće, njegovanime brižno u barriqueu, stavi prije puštanja na tržište u posebne elektroničkom napravom opremljene kutije koje je, da se dođe do boce, moguće otvoriti samo zadanom lozinkom a tek od roka do kojega je, kako je procjenjeno, kapljica mogla dostići zenit ili mu je sasvim blizu! Na slikama je Oliver Arman dok prezentira vinska potencijale kuće Franc Arman i tu famoznu crnu kutiju-čuvalicu butelje, te, dolje, Oliver s ocem Francom u obiteljskom vinskom podrumu  (Marko Čolić)

Verticale maestrale

GRAN TERAN I, REX ISTRIAE

Pune je tamno-plave plemenitaške krvi, svoj i osoben, još s relativno kratkim i ne još baš s naročito uočljivim pedigreom, ali srećom u devedesetim godinama prošlog stoljeća počela je prekretnica. Stanoviti Moreno (prevedeno na hrvatski=tamni) s prezimenom Coronica povezanime, opet kroz prijevod, s krunom, a inače čovjek seoskih korijena i orijentiran više na težački rad na zemlji nego na sjedenje na prijestolju, odlučuje mu posvetiti maksimalnu pažnju. I, 1997. nastupa bitna promjena, s jasnim nagovještajem institucionalizacije veličine karaktera tog do tada nestašnog, razbarušenog, malo i divljeg, tvrdog istarskog sina, očito željnog, od rođenja do časa spremnosti izlaska iz kuće prikladnog mjesta stanovanja, puno sunčevog milovanja i dovoljno vremena i mira doma za stjecanje pune staloženosti za trenutak kad pođe u svijet gdje bi trebao duže izdržati u dobroj kondiciji.

Sjajna uvertira u ovogodišnju Vinistru – Gran vertikalu svojega GranTerana od 2015 pa do terana iz daleke 1997 na svom posjedu u Korenikima organizirao je za odabrane uzvanike Gran Moreno Coronica, na slici s našom istaknutom sommelijerkom Danijelom Kramarić. Teran je pokazao da je senzacionalno, gotovo bezvremensko vino. Novije berbe lijepo otkrivaju akumulirani trud i iskustvo te znalačku ruku proizvođača koja je, uz idealan terroir, presudna za vino kao finalni proizvod – kazala je sommelijerka Daniela Kramarić (suhiucasi)

GranTeran I, Rex Istriae, a glass full of heritage (suhiucasi)

Desetljeće poslije prikladno hranjeni i maženi miljenik postaje pun, dotjeran, s 2008. ulazi u nivo boutiquea i dobiva na eleganciji, 2009. jača na tijelu i predstavlja se već snažnim, osobito kompleksnime s time da zadržava eleganciju i profinjenost.  Pred nama je, eto, Gran Teran I, kralj Istre! Ponosni tata Gran Moreno Coronica, koji se s pravom, sada, diči sa svojim čedom začetim 2017., predstavio je na svom imanju u Korenikijima kod Umaga, razvojni put od onog pomalo divljeg siromaška tamno-plave krvi a, zapravo, očito je u ovim momentima, dečko velikog ali nekad prije neprepoznatog potencijala, od tih nekih vremena potkraj prošlog stoljeća do GranTerana I, kralja Istre što je, nakon rođenja u 2017. i najranije mladosti na školovanje krenuo u 2018. da bi nedavno, nakon prethodnika iz 2015. i 2011. nastavio jednakom snagom i visokom uvjerljivošću osvajati javnost.

Degustacija GranTerana

…’STA TERRA ROSSA LA TRIONFERÀ… –  GLASS WITH TERAN, A GLASS FULL OF HERITAGE: Veliki dirigent maestro Moreno Coronica s područja između Buja i Umaga, njegova pozornica na slikama, njegove skladbe u čaši te istarski dio poprilično plave krvi u mojim žilama (trebam li se danas pitati od čega toliko plave?!…) inspirirali su me za nedavnog kratkog boravka na našem najvećem poluotoku, da, dobro zagrijan, zapjevam:

…’sta terra rossa la trionferà, ‘sta terra rossa la trionferà, ‘sta terra rossa la trionferàaaaaa, evviva il GranTeran, e berlo a libertà!…

Teran se predstavio u punoj raskoši te, sudeći po reakcijama nazočnih, zavrijedio status usporediv s prestižnim svjetskim crnim vinima. Teran je budućnost istarskog vinarstva, zaključili su vinski stručnjaci iz svijeta okupljeni na Velikoj vertikali GranTerana. Ugledni enolozi, sommelieri i vinski novinari bili su oduševljeni svježinom i elegancijom odležanih terana koje su kušali, dopao im se i najstariji teran iz 1997. godine. Ova tradicionalna istarska sorta dokazala je potencijal odležavanja kakav ima rijetko koje vino u Hrvatskoj, istaknuli su ugledni gosti (suhiucasi)

Moreno Coronica poveo je svoje goste – nakon kušanja desetak terana različitih godišta od 1997. do berbe 2017. –  u obilazak vinograda Bosco Grando (nekad je tu bila šuma, pa je posječena da bi se sadila vinova loza) koji su vrlo blizu obiteljske kuće,  i objašnjavao je uzvanicima:

Pred kraj devedesetih bio je Teran Coronica, a s početkom ovog stoljeća vino je stasalo u GranTeran

– Teran, koji inače ima grozd veličine/težine i do 350 grama, velike bobice i tanku pokožicu, toliko je zahtjevan u vinogradu da mi je u nekim trenucima došlo da ga svega počupam! Srećom, nakon početnih ljutnji pa i očajavanja pri pomisli da moram poći raditi među trsje smirio sam se i, tješeći se time da je ipak Teran naš, pripremio sam se za dugo, makar bude li i manijakalno istraživanje vezano uz to kako da obrnem stvari nabolje. Teran je bio vino težaka koje je nekad davalo snagu za rad na zemlji. Kao sorta je divlji i pomalo čudan poput samih nas Istrijana, a traži i više nego dvostruko više truda i pažnje nego s neke druge sorte. Malvazija je svojedobno postala vizitkarta Istre, no teran će vinsku Istru dovesti na oltar velikana! Mislim da je ova Gran verticale veliki događaj za istarsko i hrvatsko vinarstvo, ipak su za veći uspojeh terana na tržištu, uz ustrajnost vinogradara/vinara, nužni brže jače širenje nasada pod tom sortom te proizvodnja i ponuda u istoj stilistici ipak nešto veće količine vina od te sorte. S vremenom sam uvidio da je, unatoč tome što je na položajima gdje imamo vinograde tlo izvanredno, zemlja crvenica, terra rossa specifičnog sastava, nužno ispitati teran i na raznim drugim mikropozicijama u odnosu na one gdje je bio prije. Tri puta sam micao nasade, i to ne baš daleko od prvotnih, pa sam se igrao eksperimentalno s različitim gustoćama nasada, s obradom tla, zatravljivanjem, uzgojnim oblicima, načinima rezidbe, datumima berbe… dok nisam bio zadovoljan. Došao sam do zaključka da je, barem ovdje kod mene, optimalno ostaviti oko 6000 trsova po hektaru, ustanovio sam u kojem opsegu ograničiti bujnost i rodnost, te što je još potrebno da sorta Teran vinom u organleptičkom smislu na najvišem rangu pokaže sve vrijednosti  posebice identitet  s obzirom na geografsku poziciju na kojoj raste. Između ostaloga baš i tim ciljanim zatravljivanjem prostora među trsnim redovima postižem i manju bujnost i niži rod a u smislu boljeg izričaja tla puno je napravila trava, naime ona je počela raditi ozbiljnu konkurenciju lozi glede ishrane, pa je trs, da bi došao do dovoljno hranjiva, prisiljen s korijenom silaziti što više u dubinu, a baš tu  može naći ono esencijalno baš za iskaz karakteristika tla.

Vinograd Bosco Grando (suhiucasi)

Zemlja crvenica istarska terra rossa, svaki drugi međured zatravljen (suhiucasi)

Da bih ovim tekstom odgovorima koji su me zanimali mogao zaokružiti-upotpuniti sliku, uputio sam Morenu nekoliko sljedećih pitanja: koliko su sada stare loze Terana od kojih proizvodi GranTeran, koji oblik uzgoja i rezidbe mu se pokazao najboljime, koliko je u njegovim nasadima sada kod Terana opterećenje po trsu, obavlja li se zelena berba, prakticira li se možda kad je berba neku količinu grožđa još ostaviti na kraćem prosušivanju na trsu, koliki je konačni prinos po trsu?

Bačve za dozrijevanje

Što se tiče podruma: koliko dugo traju maceracija i alkoholno vrenje za GranTeran, na kojoj su oni temperaturi, odvija li se process u inoksu ili u drvenoj posudi ili, možda, kombinirano, koliko dugo traje dozrijevanje vina teran za GranTeran prije punjenja u bocu i u kojoj se vrsti posude ono odvija, koliko je Moreno odredio vremena da GranTeran nakon punjenja provede u butelji prije izlaska na tržište, koliki su mu ukupan i suh ekstrakt, oko koje se vrijednosti kreće ukupna kiselost, koji je pH… Za visinu alkohola vidio sam na etiketama da se on, ovisno o godini, kreće od 13,5 do 14,5 vol %. I, na kraju: koliko, u prosjeku, butelja GranTerana kuća ATC Coronica proizvede godišnje i koji je to postotak u odnosu na ukupnu proizvodnju vina kuće Coronika (postoje naime još i jako dobar pjenušac Coronica brut nature, te mirna vina malvazija, GranMalvazija, Grabar kao kombinacija crnih sorata…)

Evo odgovora koje sam od Morena Coronike dobio e-mailom, naime s obzirom na situaciju na terenu u Korenikijima (nabit program, popriličan broj uzvanika koji su također svi htjeli pročavrljati s domaćinom…), tih desetak pitanja morao sam riješiti naknadno, odnosno ja ih njemu slati elektroničkom poštom :

1. Loze su stare od 15 d0 30 godina; 2. Uzgojni oblik je jednokraki guyot; 3. Gustoća nasada je 6000 trsova po hektaru, a proizvodnja grožđa po hektaru je otprilike sedam tona, to bi značilo da se prinos po trsu kreće oko 1,2 kilograma grožđa; 4. Prosušivanje grozdova na trsu ne prakticira se; 5. Maceracija traje od dva do četiri mjeseca mjeseca ovisno o karakeristici godišta berbe; 6. Maceracija se odvija u inoxu a temperatura kod fermrentacije kreće se od 20 do 29 Celzijevih stupnjeva; 7. Dozrijevanje vina je u bačvama zapremnina od od 600 i 2500 litara; 8. idealno bi bilo da prije izlaska na tržište vino u butelji odleži od šest mjeseci do jedne godine; 9. Ekstrakti u vinu uvijek budu iznad 30 g/lit; 10. Proizvodnja GranTerana godišnje u prosjeku bude, ovisno o godini, od 12.000 do 15.000 boca, a to je oko 10 posto ukupne produkcije proizvodnje kuće ATC Coronica. ♣
   

   Moreno Coronica sa suprugom Suzanom i sa kćerkama, te, u podrumu, s talijanskim enologom Aldom Vencom, koji mu je savjetnik. U Morenov je stav prema Teranu vjerovao od samog početka: GranTeran je potvrdio svoju izvrsnost i izvanredne karakteristike usporedive s rasnim vinima od sorata kao što su Pinot noir i Nebbiolo. Treba nastaviti s ovakvim degustacijama kako bi se glas o Tteranu proširio diljem svijeta, naglasio je Venco (suhiucasi)

   

Coronica, koji ne zanemaruje druge svoje sorte, na ovom je događaju, uz ručak kasnije popodne, odlučio predstaviti novu svoju malvaziju Ottaviano, posvećenu svome ocu kojemu je Ottaviano bilo ime. Gosti su uz ručak mogli kušati sva Coronikina vina, svako sljubljeno s nekim specijalitetom, kreacijama koje su pripremali chefovi iz najboljih restorana sjeverozapadne Istre – Badi, konoba Nono, hotel-restaurant San Rocco, konoba Morgan te za finale, konoba Buščina voditeljica koje Fabiana Mijanović je za desert i otplesala par koraka s Morenom… Ovaj je događaj pokazao snagu terana, iznimnost terroira te ljubav obitelji Coronica prema svom kraju i crvenoj zemlji koja bitno pomaže da se s vinom dođe do ovakvih rezultata (suhiucasi)

U podrumu kod Morena Coronike – zajednička slika svih koji su prisustvovali Gran Verticali terana. Devedesetih godina jedino je Coronica vjerovao u ovu sortu, a danas imamo niz vinara koji joj se ozbiljnije posvećuju. Teran je svojom kvalitetom kao svježe, ali i kao odležano vino izrastao u nešto zaista veliko, istaknuo je vinski pisac Saša Špiranec, na slici sasvim desno i naslonjen na bačvu

Središte sela Koreniki – park maslina ispred zgrada gdje živi obitelj Coronica, gdje ima vinski podrum i skladište (suhiucasi)

U posjetu još nekima važnima a koji nisu izlagali na Vinistri 2022

KLAUDIO i IVAN IPŠA: ŠPICA u ULJU i VINU – Obitelj znanog maslinara i sve poznatijeg vinogradara/vinara Klaudija Ipše ove godine nije sudjelovala kao izlagač na Vinistri, samo je dala uzorke vina na ocjenu, i osvojila, u kategoriji crnih mješavina, 91 bod i Zlatnu medalju za sjajnu Santa Elenu 2018. Izostanak Ipše kao maslinara i vinara s visokom reputacijom za Vinistru 2022 bio je svakako veliki gubitak. Ali, bio je to i razlog za posjet tome imanju u selu Ipši!

Dvorište obitelji Ipša – lijevo je kušaonica, a desno ljetna terasa, dolje: prostrana kušaonica (suhiucasi)

Na ulazu lijep prizor – nova nedavno montirana uljara, jedna od najmodernijih na svijetu, kako čujem ima je u nas još samo uljara Chiavalon, te prostrano novouređeno dvorište koje eto, svojim sadržajima posve spremno pred punu turističku sezonu, dočekuje goste, a to što se kod Ipših nudi lijep je i karakterističan djelić ambijenta mirnog istarskog sela, čist zrak, debela hladovina na terasi, moderna kušaonica što može primiti 40 osoba, osvježenje uz pjenušac Ipša extra brut (šampanjska metoda, 20 mjeseci na kvascu u butelji), degustacijski sezonski menui na bazi lokalnih namirnica, odlična ulja vlastite produkcije od Istarske bjelice, Frantoija i Leccina te blend-selekcija od pet različitih sorata,  pa mirna vina izvrsna Santa Elena bianco, bijelo (macerirano) na bazi Malvazije istarske, te odlična Sant’Elena crno od Refoška i Merlota. Dame će svakako posebno zanimati, za ponijeti kući, i kozmetički proizvodi na bazi masline i maslinova ulja! ⦁

Bračni par Ipša goste dočekuje srdačno nasmijana i s pjenušcem Ipša extra brut kao novitetom u ponudi. Klaudio Ipša u razgovoru s Josipom Blaževićem, Slavoncem koji već 40 godina živi i radi u Schaffhausenu i bavi se uvozom hrvatskog vina u Švicarsku, posebice je zainteresiran za jantarnu kategoriju (suhiucasi)

Kod obitelji Ipša uz vino i maslinovo ulje ima i još nešto: kozmetički proizvodi na bazi masline u maslinova ulja!

Ustrajan i uspješan borac CLassius

Giorgio Clai sa suprugom Vesnom, koja mu je kroz cijelo vrijeme i najtežih fizičkih i psihičkih trenutaka nesebično pružala podršku (suhiucasi)

GIORGIO CLAI: TKO ČEKA, TAJ i DOČEKA… – Sjećam se davnog  vremena kad je, nakon što se poslije 20-godišnjeg rada u ugostiteljstvu u Trstu preselio u Istru, počinjao u vinskome svijetu: bilo je to na šačici vinograda i u podrumčiću obiteljske kućice u Brajkima kod Krasice. On, i supruga što mu je pružala podršku. Skučeni prostor od 37 četvornih metara površine, s nekoliko starih bačava, zdravlje krhko, volja i ambicija – veliki! Poslije se pokazalo: neizmjerni srpljivost i upornost isplatili su se! Privržen svojim idejama o proizvodnji i maksimalno orijentiran na terroir i lokalne kultivare poput Malvazije istarske i Refoška kao svojim glavnim zvijezdama, opredijeljen za klasičan način i ekološki pristup ali, sve i do sada, skroman, bez puno razbacujućih hvalisavih riječi, izraza.

Giorgio CLassius Clai sa svojom desnom rukom Dimitrijem Brečevićem,vrijednim vinogradarom I vinarom koji slično diše i koji mu pomaže u uspješnom vođenju posjeda (suhucasi)

Prostorija za čuvanje butelja dok vino ne bude dovoljno zrelo za izlazak na tržište (suhiucasi)

Danas, nakon tridesetak godina, Giorgio Clai posjeduje 11 hektara vinograda s time da je u planu skorašnje širenje barem za još jedan hektar, uz vinovu lozu tu je i 1500 stabala maslina, podrum je nov, prostran i suvremen, površine 800 četvornih metara, vanjskim izgledom ukras ambijenta, lijepa kušaonica i prostrana terasa za domjenke s lijepoim pogledom na okolicu, četvero mladića zaposlenih u proizvodnji i dvije djevojke u uredskome sektoru, glavna vina su rasni crnjak Brombonero na bazi Refoška, Malvazija sv. Jakov, mješavine Ottocento bijeli i Ottocento crni, pjenušac Clai brut nature s tri godine dozrijevanja na kvascu u butelji, slatki Tassel od prosušivanog Muškata sve to od grožđa iz starih nasada, te kao nešto novije, bijelo i crno vino Barazzia/Baracija od mladjih loza, a nazvano tako po susjednom selu gdje su vinogradi… Kapljica izvrsna, solidna količina polalitrenih bočica sjajnog maslinovog ulja, u ponudi i nešto boca komovice u baznoj liniji i liniji Riserva, na pragu certifikacije Demeter za biodinamsku produkciju, vrlo dobra prodaja na kućnom pragu, izvoz vina i ulja u Japan, Austraiju, Singapur, Južnu Koreju, SAD, Kanadu, Italiju, Austriju, Njemačku, Francusku, Češku, Srbiju, Sloveniju, Belgiju, Nizozemsku, Veliku Britaniju, Švedsku, Finsku, Norvešku…

Zdravlje još krhko, ali na licu je i te kako vidljiv znak olakšanja – široki osmijeh…

– Početno vrijeme borbe prošlo je! – reći će, logično, i sjetno i sretno…

BRAVO, GIORGIO!

Ni on nije nastupio na sajmu Vinistra! Kako to da na njemu nije bilo nekoliko istinskih istarskih vinskih zvijezda?!…  ♣

_________________________________

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

Laguna – Spin – OL Istria

Rovinjola, Rovinj

________________________

The United Nations of Fine Wines…

…SLJEDEĆE GODINE u ISTRI! – Sljedećeg proljeća istarski grad Poreč bit će ne samo, kao do sada, susretište malvazija iz cijeloga svijeta, nego i okupljalište gotovo možda i desetak tisuća uzoraka vina na globalnoj razini! Na nedavnom, 29. po redu međunarodnom vrednovanju vina Concours Mondial de Bruxelles, ove godine priredjenome u Cosenzi u južnotalijanskoj regiji Calabria (7370 uzoraka iz 40 zemalja, 310 degustatora iz 45 zemalja svijeta!), službeno je obznanjeno ono što se odnedavna pa do sada šuškalo, a to je da će domaćin 30. ocjenjivanja biti Poreč!

Baudoin Havaux, vlasnik Concours Mondiala de Bruxelles, Željko Suhadolnik – do pojave Corone barem 15 puta član ocjenjivačke komisije na CMB-u (zadnji put u Plovdivu u Bugarskoj), te enologinja i znanstvenica Vesna Maraš iz Crne Gore i Subhash Arrora iz Indije, degustatori na nedavno završenom 29. ocjenjivanju CMB u Cosenzi, najvjerojatnije će biti i iduće godine u Poreču

Concours Mondial de Bruxelles, uz Decanter World Wide Award (DWWA), International Wine & Spirits Competition (IWSC) i Mundus Vini, najjznačajnije je i najveće svjetsko ocjenjivanje plemenite kapljice. CMB je startao i u prvo vrijeme održavano se samo u belgijskom glavnome gradu i europskoj metropoli, da bi se, potom, počeo seliti, svake godine domaćin mu je bio neki drugi grad, uglavnom europski, u zemlji članici EU, makar skoknuo je dvaput i na druge kontinente – jedno ocjenjivanje odvijalo se u Pekingu a jedno u Čileu. Prije su se ocjenjivali sve vrste i tipovi vina, a nedavno je kao novitet uvedena podjela po kategorijama, grupa je četiri, konkretno zasebno se vrednuju bijela i crna mirna vina, zatim ružičasta vina, pa pjenušci, pa slatka visokopredikatna i fortificirana vina.

U Poreču će se ocjenjivati mirna bijela i crna vina, a predviđeni datumi su 12, 13. i 14 svibnja 2023.

– Vrlo mi je drago što ćemo u našim ocjenjivanjima obuhvatiti i Poreč. Istra je već međunarodno znana i po gastronomiji i turizmu i kao vinska zemlja, posebice kao utočište Malvazije istarske, Terana i Refoška, uvjeren sam se da će Concours Mondial kako samim ocjenjivanjem tako i organizacijom, skupa s domaćinima, posjeta degustatora, među kojima, usput, ima i proprilično vinskih i turističkih novinara, porečkoj okolici i istarskim vinarima dati svoj značajan doprinos još boljem i čvršćem pozicioniranju Istre pa time i Hrvatske na svjetskoj eno-gastro-turisičkoj sceni – kazao je Baudoin Havaux, vlasnik ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles. ⦁

Concours Mondial de Bruxelles bijelo & crveno 2023 – Poreč

Revije                                                                                       

PINK DAY(s) KAO SLAVLJE LJEPOTE i OPTIMIZMA

Mladost i ljepota! Optimizam! O vikendu u drugoj polovici svibnja Zagreb je bio u ružičastom raspoloženju. Po prvi put Pink Day festival odvijao se dva dana, a nakon osam godina provedenih u zgradi Muzeja Mimara, ova, deveta po redu međunarodna ružičasta gurmanska smotra preselila je u drugi dio Metropole, konkretno u dvoranu Lauba na Črnomercu.

Ružičasta kapljica iz podruma istarskog vinara i uljara Danijela Kraljevića Cuja, i zagrebačkog podruma Zdravka Ilije Jakobovića, porijeklom iz Slavonije (Marko Čolić)

Za one koji uživaju i u još nekim drugim bojama i drugim osjetima bitno je, vezano uz Pink Day(s), spomenuti i zelenkasto, riječ je naravno o festivalu ekstra-djevičanskih maslinovih ulja Green in Pink smještenom unutar festivala ružičastog Bakhovog nektara.

Novost na ružičastim danima ove godine bio sadržaj je nazvan Mixology – a riječ je o tome da su bili izloženi i na degustaciju ponuđeni i ružičasti ginovi, tonic-wateri i kokteli!

Kutjevo d.d. je bučno predstavilo svoj novi Rose

U jednom od VIP kutaka Pink Day(s)a ukupnom sadržaju pridružio se Kraš, koji u sklopu svoje kampanje #IJaSamDomaćica nastoji u javnosti podignuti svijest o tome da žene, uz svoj redovan posao, svakodnevno vode i brigu o kućanstvu. Smisao kampanje je podsjetiti da je posao domaćice zahtjevan i složen te da u našem društvu još uvijek postoji puno prostora za napredak kad je riječ o pravednijoj raspodjeli kućanskih poslova među svim članovima obitelji. O tome neka se razmišlja uz, dakako, Kraševe kekse Domaćica…

Naravno, na Pink Dayu 2022 su, uz zabavu i mogućnost kušanja izložaka i uživanje u eno-uradcima, bili i edukativni sadržaji. Zanimljivi su dodatni programi bili vezani uz rosé vina, maslinovih ulja kao i Pink Mixology.

RADIONICE su posebna vrijednost manifestacije. Evo tema o dove godine: VAPT rosé vina; Voditelji: Dino Kušen i Juraj Dusper; Pink Mixology.  Voditeljica: Natali Borić.  Vina od sorte Svrdlovina prezentirala je Nikolina Paleka. Maslinovo ulje: Autohtone sorte masline iz Istre; Voditelj:  Edi Družetić

Vrlo zanimljiva bila je radionica vezana uz maslinovo ulje. Istarski stručnjak Edi Družetić upoznao je prisutne na radioici s uljima od autohtonih hrvatskih, uglavnom istarskih sorata. Na kušanje je u malim čašicama ponuđeno šest jednosortnh ulja, od čega jedna dalmatinska – Oblica, i jedna (istarska) mješavina sorata. Sjajnima, pikantnima pokazala su se ulja Istarska bjelica uljare Vodnjan, Crnica od Olee bb, Buža i Rosinjola/Rosulja uljare Vodnjan, Žižolera Oio vivo iz Vodnjana, naveo sam ih redosljedom od prve pa dalje, kako su mi se dopale… Desno gore: šarmantna Žižolera u akciji! (suhiucasi)

U ugodnom ambijentu Pupitres Wine and Coffee bara u središtu Zagreba, koji uspješno vodi poznata hrvatska sommelijerka Jelena Šimić Valentić, održana je prezentacija nekih vina talijanske iz više podruma vinske grupacije Piccini 1882. S obzirom da su na festivalu Pink Day u Laubi gostovali, naravno, samo s roséima (Torre Mora Etna Rosato DOC 2021, Tenuta Moraia Maremma Toscana DOC Rosato 2021 i Piccini Prosecco Rosato Venetian Dress), predstavnici kuće Piccini iskoristili su priliku da ovdašnjim vinskim profesionalcima i specijaliziranim medijima zasebno predstave djelić svoje crne vinske palete.

Prezentaciju je vodio Antonio Ciccarelli, desna ruka valsnika i pokretačke snage grupacije Piccini 1882, Marija Piccinija, a pomoć mu je bila dugogodišnja suradnica Nermina Muzaferija.  Kušali su se sljedeći crnjaci:

Tenuta Moraia Essence of Maremma Toscana Vermentino Brut NV (organsko); Tenuta Moraia Vermentino Maremma Toscana DOC 2021  (organsko); Torre Mora Etna Bianco DOC Scalunera 2021 (organsko), Piccini Chianti riserva DOCG Collezione d’oro; Sasso al Poggio Toscana igt 2018; Valiano Chianti Classico DOCG Poggio Teo 2019 (organsko); Agricoltori del Chianti geografico Chianti classico Contessa di Radda 2018; Regio Cantina Aglianico del Vulture Riserva DOCG Campo del Melograno 2016; Villa al Cortile Brunello di Montalcino DOCG 2017; Piccini Rosso d’Italia Pinocchio NV

Piccini u crnome: osobno, najviše su mi se dopali Aglianico di Vulture Riserva 2016 Campo Melograno od Regio Cantine, pa Chianti Classico Riserva Contessa di Radda 2018 proizvođača Agricoltori del Chianti geografico, zatim Sasso al Poggio 2018 Toscana IGT te Chianti Classico Poggio Teo single vineyard 2019 podruma Valiano

– Pink Day, jednostavno, slavi mirna ružičasta i pjenušava vina a i roza koktele, ekstra djevičansko (zelenkasto!) maslinovo ulje, raznoliko cvijeće, pa proljeće, ženstvenost, profinjenost i eleganciju, ljepotu, nadu u bolje dane, svijet bez rata, potresa i Covida… Manifestacija u Laubi odvijala se  pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede RH. Dvodnevni pokušaj pogleda kroz ružičaste naočale… riječju: slavlje optimizma! Ponovno smo okupili veliki broj posjetitelja odjevenih u ružičasto ili ukrašenih nečim ružičastime, te željnih druženja i nježnosti osobito nakon svega što nas je u posljednje vrijeme zadesilo – rekla je zadovoljna Sanja Muzaferija, predsjednica udruge Woman on Wine kao organizatora.

Više stotina posjetitelja, od kojih su neki na dar dobili (do isteka zaliha) ružičaste naočale i pakete Kraševih legendarnih keksa Domaćica, moglo je kušati više od 120 etiketa rosé vina iz Hrvatske, Francuske, Italije, Slovenije i Austrije, te Srbije zastupljene sa čak pet vinskih kuća. Kao i obično, novinari i fotografi najaktivnije su reagirali na slavne osobe – a to je ovoga puta bila Lepa Brena koja sa suprugom Slobodanom Živojinovićem ima vinariju Vertiz. Na after-partyju bile su i Daniela Trbović sestra joj Nataša.

Na radost izlagača, Pink Day je nastavio i s tradicionalnim nagrađivanjem najmaštovitije i najkreativnije uređenog izlagačkog mjesta. Žiri u sastavu: Sanja Muzaferija, predsjednica udruge WOW; osnivačica i direktorica festivala Pink Day, Zrinka Jelić-Belinić, izvršna direktorica Festivala i Vlasta Pirnat, art-direktorica Festivala, odabrao je najljepše izlagačke stolove.

Glavne u organizacijskoj ekipi Pink Day(s)a 2022 – Sanja Muzaferija, Zrinka Jelić Belinić i Vlasta Pirnat,članice žirija koji je ocjenjivao uređenje štandova

Ove godine glavna nagrada bio je paket vodećeg beauty-tech brenda Foreo (www.foreo.com) koji profesionalne tretmane donosi u domove beauty entuzijasta diljem svijeta, spomenuta kuća pripremila je pink-paket u vrijednosti od tisuću eura i on je predan zagrebačkoj Galeriji vina MIVA koja je premijerno izložila brend najprodavanijeg rosé-vina na svijetu – Whispering Angel. Druga nagrada – predivno ružičasto SMEG kuhalo (u vrijednosti od 1500 kuna) – pripala je kreativno uređenom kutku vinarije Royal Hill, a bogati paket kozmetike Nikel (u vrijednosti od 600 kuna) osvojio je istarski izlagač Bastiàn. Posebnu pohvalu za štand dobila je Enosophia iz Feričanaca, a od izlagača Green in Pink kao znak pažnje cvijeće je predano izlagaču extra djevičanskog maslinovog ulja DalFleur, od sorte Oblica s položaja u šibenskom zaleđu.

Nakon završetka izlagačkog dijela prvog dana festivala, u subotu i s početkom u 19 sati odvijao se, u suradnji s Laubom a na otvorenome ispred dvorane, AFTER PARTY.

Posebnu pažnju privlačile su medijske zvijezde, medju njima svakako ponajviše Lepa Brena koja sa suprugom na Fruškoj gori vodi vinski podrum Vertiz. Zvonko Bogdan nazočan samo kroz vino!

Slatka kiparica Marija Oršolić i njene desertne biste- portreti

Kad se već u najavama Pink Daya naglasak stavljalo na ljepotu, ženstvenost i veselje, predlažem da se iduće godine u festival službeno uvrsti i majstorica kiparica za desertne skulpture slastičarka Marija Oršolić koja može pružiti slatku ljepotu i ženstvenost kroz svoje kipove-torte! Izrađuje ih po narudžbi, primjerice prigodno npr. za rođendan, imendan… a njene slatki portreti kao desertni kipići mogu se naručiti preko (relativno novog) restorana Dalmatino smještenog uz obalu malog jezera na zagrebačkom Jarunu!…

Inače, na nedavnom ocjenjivanju ružičastih vina Vinske zvijezde u Zagrebu šampionskom titulom ovjenčan je rosé Rossella 2021 Petera i Mattea Polettija iz Istre, a na istom vrednovanju kao drugoplasirani zlatni po broju bodova navodi se ružičasto vino CROsé 2021 od Mladena Sibera uz Erduta. ♣

Na slici gore, na sajmu su Matteo Poletti, u društvu s Jaqueline Marovac i Olivierom Erzbischofom koji su se iz Francuske preselili živjeti u Istru i tu u svom podrumu Koquelicot proizvode vrlo fina mirna i pjenušava vina. Na slici dolje je bračni par Siber – sin i snaha vinara Mladena Sibera, koji veselo kaže da upravo snaha pokazuje veliki interes da ga malo-pomalo naslijedi u vođenju vinarije

_________________________________

POLETTI – 180. GODINA! – Vinogradar, vinar disko-džokej, pisac knjiga (konkretno: autor je npr. monografije o Momjanu!)…, diči se sa 180 godina obiteljske tradicije u proizvodnji vina! Peter Poletti, iz Markovca kod Višnjana!

Matteo i Peter Poletti na prezentaciji u Zagrebu. Nastup na Pink Dayu 2022 i osvajanje šampionske titule za Rossellu 2021 na ocjenjivanju Vinske zvijezde Polettijevi su, nakon svečanog obilježavanja 180. godišnjice postojanja obitelji u Poreču u njihovoj Casi/Kući Manzolin, iskoristili i za feštanje u povodu obiteljskog jubileja i u Zagrebu, konkretno u okviru serije programa Vinske večeri srijedom u restoranu Trilogija Fino & Vino na Kaptolu, a sve u režijii agilne prof. Marije Vukelić, znane po organizaciji različitih značajnih vinskih događanja u nas, od ovakvih na gradskom asfaltu do pjenušaih doručaka u srcima vinograda… (Julio Frangen)

Na Peterovim leđima obiteljsko vinogradarstvo i vinarstvo počiva od kasnih devedesetih godina, kad je od oca, kao osma generacija, preuzeo upravljanje posjedom. Danas vodi brigu o nešto više od devet hektara vinograda, a uzgaja šest sorata – Malvaziju istarsku, koje je najviše, zatim Chardonnay, Muškat ruža porečki, Teran, Merlot, Cabernet sauvignon, a na tržište izlazi sa sedam etikekta. U produkciji se, ističe, drži načela koje mu je usadio otac: kreiranja Bakhova nektara kakvoga bi i sâm rado pio, ali ne tek konzumirao, nego pio ga s visokim užitkom.

Za svoja vina Poletti je osvajač niza medalja viskoga sjaja, međutim dok je to drugdje, pa i u inozemstvu (prmjerice na natjecanju The Global Cabernet Sauvignon Masters 2020 u organizaciji Wine & Businessa u Londonu njegov Cab 2015 proglašen je petim najboljim na svijetu u kategoriji od 15 do 20 funti mpc), dotle trofeji s najjače domaće vinska priredbe Vinistra nedostaju! Pjerin Poletti objašnjava da na Vinistru ne daje svoja vina na ocjenu zato što je pretolerantna već u startu, naime smeta ga to što na vrednovanje, zacijelo zato da se može pohvaliti sa što više uzoraka, prima i još nedovršena vina, konkretno i ona iz bačve i nefinalizirana i nenapunjena za tržište. S tim svojim stavom, za koji držim da je posve ispravan jer ovakvo ocjenjivanje kakvo je na Vinistri nije tipa savjetodavno/korektivnoga za vinara u smislu da do kraja još može pokušati popraviti određene eventualne slabosti uzorka, nego je prvenstveno orijentir potrošačima u izboru i kupnji etiketa, Poletti postavlja Vinistri vrlo principijelno kompleksno pitanje, na koje se s pravom očekuje odgovor na vrlo važno, esencijalno Quousque tandem…?

Od prije nekoliko godina obitelj Poletti osobito je aktivna i u turističkoj ponudi, naime kuću u starogradskoj jezgri Poreča preuredila je u objekt zvan Wine & Food Casa Manzolin, to je sada prostor za posebne eno-gastro užitke. A ide se i dalje – baroknu pak kuću pored te Case Manzolin a s dvorištem s lijepim pogledom na more Polettijevi preuređju u boutique-hotel sa 14 soba, otvorenje se očekuje u 2024!

Pjerin Poletti – vinogradar, vinar, disko-džokej (suhiucasi)

Srećom, Pjerin Poletti, inače i disko-džokej iz hobija, ima nasljednika koji može bito pridonijeti da se osigura čijepa budućnost ie samo vinskom brandu nego i turističkom segmentu. Riječ je o sinu Matteu koji je nakon studija u Trstu upisao studij vinarstva u Poreču, i koji u kontekstu vina priprema neke novitete. Ideja Polettijevih je da se što više posvete domaćim kultivarima i da nude tipove vina koje većina drugih im kolega nema. Izraslo je to, npr. iz davne odluke Petera Polettija da proizvede suhi rosé od Porečkog muškata ruže, dakle koji će po tipu biti drukčiji od većine ostalih roséa na tržišu, konkretno riječ je o snažnom, dosta kompleksnom i karakternom vinu što nema veze s lepršavom svježom brzopotrošnom ljetnom ružičastom kapljicom kakvu proizvodi većina vinara, a razmišljanja su Polettijevih i u pravcu toga da se domaćim adutima malvaziji i teranu u portfoliju pridruže i vrlo ozbiljna posve suha vina drugih kultivara znanih kao domaćih, konkretno ozbiljni suhi crnjak od Muškata ruže, pa crnjak od Malvazije crne (nera), crnjak od Borgonje (Frankovka), no u kupnom projektu nisu isključena ni osebujna ozbiljna slatka sirupasta desertna vina od primjerice prosušivanih grozdova/bobica Muškata momjanskog… ⦁

Casa Manzolin Wine  Food izvana i, dolje, unutra

Međimurje: uz Urbanovo 2022 – značajne obljetnice

CMREČNJAK u TAJERU NA TANJURU i u ČAŠI!!!

Velika proslava velikog jubileja – 30. godišnjice moderne međimurske vinske kuće Cmrečnjak iz Svetog Urbana, priređena u zagrebačkom međimurskom restoranu Tajer, u vlasništvu još jednog proslavljenog Međimurca, Dražena Ladića, legendarnog golmana zagrebačkog Dinama. Uz slavljenike Cmrečnjake kao domaćine, u Tajeru je tog popodneva i te večeri bilo još jubilaraca s tri desetljeća i među uzvanicima. primjerice jedan je prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor uglednog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com a koji 30 godina otkako je profesionalno ušao u svijet Bakhova nektara puni ovih dana, drugi je revija za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši koja bi 30 godina od izlaska svojega prvog broja trebala napuniti 11. studenoga 2022., na Martinje, stjecajem okolnosti (zdravstveni razlozi) u najnovije vrijeme tiskano izdanje obustavljeno je a Svijet u Čaši pred javnost nastavlja izleziti preko interneta u obliku redovite kronike uz početak svakog novog mjeseca.

Cmrečnjaci i kuhari Tajera pobrinuli su se za stol bogat međimurskm specijalitetima i buteljama iz podruma slavljenika, uz cijelu svoju paletu etiketa Rajko i njegov sin Marko Cmrečnjak u povodu 30-godišnjice donijeli su posebno izdanje svojega sivog pinota.

Veliki prilog o jubilarcima – vinskoj obitelji Cmečnjak izašao je u Svijetu u Čaši – Kronici za ožujak 2022 (www.suhiucasi.wordprss.com / SVIJET u ČAŠI Kronika – 03.2022 – Chronicle WORLD IN a GLASS), a ovdje evo prizora sa svečane večere u Zagrebu i još nekoliko prizora iz vinograda (Mađerka!) i vinskog podruma Cmrečnjakovih u Svetom Ubanu i okolici. Vinska kuća Čmrečnjak jedna je od najznačajnijih te vrste u Međimurju, prednjači u kakvoći i jedna je s najvećom lepezom etiketa u ponudi.

Marko i Rajko Cmrecnjak s Drazenom Ladicem, vlasnikom restorana Tajer, te s međimurskim novinarom Ivanom Goričancem, moderatorom na večeri (Marko Colic)

Državna tajnica Herman i predstavnici Hrvatske gospodarske komore

Rajko Cmrečnjak uz znanstvenika prof. dr. Edija Maletića sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, te s našim istaknutim sommelijerom Darkom Lugarićem, kao i, dolje, s direktorom Zagreb vino.coma Ivanom Dropuljićem i doajenima hrvatskog vinskog novinarstva Martinom Vukovićem, Željkom Suhadolnikom i Tomislavom Radićem

 

Slani i slatki međimurski specijaitetiiz ponude Tajera

Ova je večera Cmrečnjakovih u Zagrebu inače bila uvod u ovogodišnje tradicijsko međimursko Urbanovo. ♣

Svečari 2022 kod kuće u Međimurju:

Svečari 2022. – članovi obitelj Cmrečnjak i njihovi zaposlenici u vinogradu i vinskom podrumu

Pogled iz zraka – vinski kompleks Cmrečnjakovih u Svetom Urbanu kod Štrigove

Gledano s nebeskog plavetnila – zeleni prizor vinograda Cmrečnjakovih

Vanjski prostor kod vinarija Cmrečnjak, za događanja na otvorenome, te odvojeni prostor za degustacije vani. Dolje: kušaonica

Tradicijska međimurska zakuska – meso z tiblice, i, desno, lokalni aduti u butelji: Pušipel Classic te, stepenica iznad, Pušipel Madjerka

Paleta Cmrečnjak, 14 etiketa: pjenušci bijeli i rosé, te mirna bijela, ružičasta i crna vina od Pušipela, Sauvignona, Pinota sivog, Rizlinga rajnskog, Merlota…

Mađerka je, inače, brijeg visine 342 metra. Tlo je dijelom kamenito a dijelom pjeskovito, izloženost odlična, tako da i te kako vrijedi krenuti u akciju da se položaj i službeno, KAKO TREBA, valjano dokumentirano dakle s čvrstom podlogom!, zaštiti kao izdvojena posebno kvalitetna vinogradska pozicija, možda bi to moglo čak ići i do ranga grand crua! Vinogradi se nalaze na kosinama, zasad još na visinama između 320 i 340 metara, po riječima Rajka Cmrečnjaka ukupna površina zasađena vinovom lozom trenutno je oko 24 hektara ali ima rezona i mogućnosti da se ona još proširi i na pojas nešto niži od 320 metara, možda na dio od 200 metara visine prema gornjim postojećim nasadima. Zasad trsje na Mađerki u podjednakom omjeru dijele obitelji Cmrečnjak i Štampar, svaka po otprilike nekih 12 ha.

Tradicijski međimurski specijaiteti i skokoviti ples oduševljenih ljubitelja pjenušavih doručaka (Julio Frangen)

  U sklopu obilježavanja Urbanovoga 2022, na Madjerki na dijelu u posjedu Davida Štampara, predsjednika udruge međimurskih vinogradara i vinara Hortus Croatiae, priređeno je već jako dobro poznato  dogadjanje Pjenušavi doručak u režiji prof. Marije Vukelić . Nakon užitka u finim tradicijskim međimurskim delicijama i nakon par jutarnjih čašica pjenušca u svim nazočnima doslovno se iz svog dubokog sna probudio i sam zaštitnik trsja i vinogradara sv. Urban i veselicu u čast vina i loze obilježio – specifičnim plesnim skokovima – uvis!

Što amber, što orange: u Izoli, Beču, RAW WINE u New Yorku i Londonu

OBLIK i SUŠTINA, SVJETLOSTI i SJENE

Otkako se s njima – napustivši u potpunosti, početkom ovog stoljeća i tisućljeća, stari, za ovo područje Europe uobičajeni stil vinifikacije – počeo baviti vinogradar i vinar Joško Gravner s Collija i sa svojim (sjajnim!) ostvarenjima privukao pažnju šire javnosti, silno su dobila na popularnosti, začas se u Srednjoj Europi, posebice uz državnu granicu između Italije i Slovenije namnožio broj vinara koji su prirodnim pristupom nastojali slijediti Gravnera, ubrzo se u pojam prirodnih vina uključila slovenska Štajerska, a onda su i do pola godine dugačke maceracije bijelih sorata pa i korištenje gruzjskih amfora stigle i u Hrvatsku, nekako su se, barem zasad, najjače usidrile na Plešivičkom vinorodnom području.

Pa su, logično, i zaredali specijalizirani festivali/sajmovi vina u zapadnom svijetu nazvani orange wines odnosno narančasta vina, valjda i stoga što, dojam je, orange wine djeluje za šire mase zavodljivije nego kad se kaže amber wine odnosno jantarno vino, a, zapravo, amber/jantarno bilo bi ispravno jer označava ispravnu boju kad je vino čisto i uredno, dok orange odnosno narančasto znalcu ukazuje na to da vino ima određenih problema.

S obzirom na situaciju što se tiče ukupne ponude tih, kako se kaže, prirodnih vina na tržištu, prikladnima se mogu smatrati, makar imala različito značenje, očito, obadva naziva!…

I tu je problem: tih orange wines (ne brkati s amber!) previše je na tržištu!

Veliki ljubitelj maceriranih vina – Igor Zlatkov, inače kvarnerski majstor izrade vrlo elegantnih drvenih poslužavnika za hranu i za pića

Neka vina budu orange umjesto jantarna zbog nespretnosti/šlampavosti, nehata i nehaja, slabijeg znanja pojedinih autora vezano uz procese što se događaju u pretvorbi grožđa u vino i poslije u vinu, ali u više navrata imao sam dojam i zato što je nekim pojedincima (bilo) najvažnije na tržištu se prošvercati, te taj novi stil, koji eto neki smatraju tek (dobrodošlom) modom, iskoristiti za bolju zaradu! Pa, kad im se i prigovori za neku manu, čak i očitu jaču grešku, takvi vas nastoje uvjeriti da mane nema te da je to prirodno vino.

Čudilo me u svemu tome to što nisam primijetio niti mi je netko na to skrenuo pažnju da su se protiv falša podignuli vinari koji rade ispravno, a ti šverceri rade im lošom reklamom – izravnu štetu. Razgovarao sam s nekim našim vinarima vrlo uspješnima u proizvodnji naturalnih i izvrsnih jantarnih vina, uglavnom su se odgovori na moje pitanje zašto se javno ne distanciraju od onih koji ne rade dobro a uzdižu se maltene u nebo svodili na to da ti, pošteni, nisu za svađe i da se uzdaju u to da će kad-tad primjereno reagirati i mediji javnog informiranja i službe zadužene za kontrolu hrane i pića na tržištu.

Sad je napokon došao kraj šutnji, naime ovih dana je jedan znani vinar upravo iz redova prirodnjaka javno progovorio, i na elegantan način prigovorio onima koji ne rade kako treba a opravdavaju se, zapravo hvale se prirodnošću proizvoda što ga nude tržištu. Taj vinar koji je odlučio javno progovoriti objavio je poruku javnosti s naslovom OBLIK i SUŠTINA, SVJETLOSTI i SJENE. Riječ je o PAOLU VODOPIVECU iz sela Coludrozza kod Trsta, on je inače predsjednik udruge VINI VERI (Iskrena vina), i evo što veli:

Paolo Vodopivec, predsjednik udruge Vini veri (iskrena vina)

Mnogi proizvođači Bakhova nektara opasno se navikavaju na određene – manje ili veće – nedostatke pa i mane u vinu, smatrajući ih, po onome kako reagiraju u javnosti, općenito tek eventualno manjom greškicom, ili, ako je riječ samo i baš o njihovom vinu ili vinu njihovih prijatelja, govore o karakterističnom aspektu vina, što je mnogo gori stav od uvjeravanja u puku sitnu greškicu. Načuo sam, izjavjuje Vodopivec, ali nisam mogao vjerovati da je stvar postavjena ovako: od groznih pristupa nekih jeftinih komercijalnih podruma koji su izlazili sa stavovima kako su uporaba kemijskih sredstava i biotehnologije naprosto nužni u proizvodnji dobroga vina sad su zaredali jednako grozni stavovi s druge strane, naime proširene su glasine kako je strukovna kompetencija u domeni vinogradarstva i vinarstva prepreka u kreiranju vrhunskoga vina, ide se toliko daleko da se tvrdi kako je uspjeh u proizvodnji vina to veći što je znanje proizvođača – manje!…

Pojedinci sebi dopuštaju malo previše, da budem blag; opuštenosti glede odnosa između forme i supstance. Ne bi se smjelo zanemariti koncept oblika i suštine,jer je to nešto što je tijesno povezano! Nužno je dobro pripaziti da se ne nasjedne tek banalnoj vanjštini kao nečemu najvažnijem, bitno je i pripaziti da se ne padne u zamku iskrenosti proizvoda kao jedinoj stvarnoj vrijednosti, pokazatelja kakvoće. Bavi li se već netko nekom aktivnosti za koju su nužni znanje iz agronomije i prikladan pristup radu na zemlji, educiranost, ručni rad, taj, dotični, taj posao treba odraditi znalački i kompletno da bi u finalnom proizvodu postigao ne tek izvanjsku i lako zavodjivu privlačnost, nego kompletnu ljepotu.

S festivala orange vina u Izoli

Postoje, očito, probemi oko percepcije i raspoznavanja istinske kvalitete, aspekta koji se ne smije izjednačavati samo s onime što se smatra pod pojmom iskrenosti. Iskrenost je sasvim sigurno bitan dio kvalitete, međutim prečesto je se i zlorabi korištenjem izraza kako na vinu nije rađeno ništa  a čime se istodobno na neki način nastoji opravdati mogući sumnjiv do i loš miris i okus, nestabilnost kapljice. Pokazuje se kako se može biti daleko od etičnosti vezane uz formu i suštinu. Vino je napitak u kojemu treba uživati, ali ne na neuk i jeftin i banalan način, to zapravo i nije užitak! Vino o kakvome govorim mora biti ZDRAVO, mora uz lijep izgled imati i ugodan miris i okus, mora biti skladno i elegantno, kompleksno, nešto što izaziva snove i maštanje, zahtijeva razmišljanje…

Uz to da se nauči prikladno raditi u trsju, te u vinifikaciji u podrumu, da se shvati način dozrijevanja i razvijanja ploda vlastitog  rada na zemlji i u podrumu svakako je nužno izobraziti se i u segmentu degustacije, na način koji će uzdignuti osjećaj stvarne ljepote a ne sravniti sav uloženi napor. Ako već brojna konvencionalna industrijska enološki u organoleptici korektna vina uglavnom ne govore o suštini, mnoga vina nazivana prirodnima suštinu, na žalost, brkaju s mrljama endemskih infekcija, jakim redukcijama i nedostatkom sposobnosti trajanja…  – naveo je u svom pismu urbi et orbi Paolo Vodopivec.  ⦁

TOMCI PO SVIJETU, USKORO i s OZNAKOM DEMETER!

Nije ih ove godine dosad bilo na nekoliko vinskih festivala na kojima ih se ovdje očekivalo, ali sudjelovali su, zato, na nekim vinskim smotramu New Yorku i, upravo sada, u Londonu, pa u Beču! Riječ je o manifestacijama posvećenim prirodnim vinima a iza kojih stoji velika podupirateljica takve kapljice već svjetski glasovita Isabelle Legeron, radi se o smotrama nazvanima Raw Wine. Plešivička obitelj Tomac pod vodstvom pater-familiasa Zvonimira Tomca još prije mnogo godina okrenula se produkciji Bakhova nektara na najprirodniji mogući način, a kad je, nakon stjecanja diplome na odsjeku Vinogradarstvo/Vinarstvo na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, u proizvodnju vrlo aktivno kročio sin Tomislav, kojemu sada otac prepušta vodstvo imanja, angažman u toj eko-kategoriji pojačan je i prema biodinamici. Tomci su aplicirali za vrlo važnu oznaku biodinamske produkcije – Demeter!

Tomci – tata Zvonimir i sin Tomislav u njihovu vinogradu na Šipkovici, u društvu s Joškom Gravnerom

Tomci, veliki štovatelji lika i djela famoznog amforaša i gurua s Collija Joška Gravnera,  sada brinu o nešto više od 10 vlastitih hektara pod vinovom lozom, specijalizirani su za pjenušce (rađene klasičnom, šampanjskom metodom), te za jantarna (NE ORANGE!!!) vina tj. kapljicu od bijelih sorata a rađenu u amfori i sa do pola godine dugačkom maceracijom te s dozrijevanjem barem oko dvije godine u velikim hrastovim bačvama. To su, sve redom, sjajni uradci među kojima kao poseban kuriozitet svakako treba spomenuti jantarni pjenušac: iz njihovog podruma izašao je prvi takav u svijetu!

Obitelj Tomac koja je, da bi poboljšala radne uvjete, nedavno dovršila gradnju novog podruma, krasno je uredila ne samu građevinu nego uvelike zahvalujući volji i nadarenosti mame Pavice i snahe Martine i cijeli okoliš, sad, uz to što je sve posve funkcionalno, ambijent je obogaćen cvijećem djeluje poput parka u kojemu je užitak naći se s njihovom punom čašicom (suhiucasi)

 

Novi podrum, Zvonimir Tomac u prostoriji s velikim bačvama, te,dolje, prostor za amfore, ukopane u zemlju (suhiucasi)

Tradcijska drvena kućica u cvijeću, za prihvat gosta (suhiucasi)

Tomislav Tomac uz pjenušce, jedan od njih – Amfora – proizveden je, kao prvi u svijetu ili jedan od prvih u svijetu, od jantarnog vina (suhiucasi)

Tomci, inače veliki zaljubljenici u RR i zagovornici Rizlinga rajnskog kao sorte odavna prisutne na Plešivici, a koji oni proizvode i u klasičnoj domaćoj varijanti i u kategoriji amber, napravili su, kao najnovije, mali zaokret s vinom RR, sad ga nude i pod modernim nazivom RockStar, što povezuju s pojmovima rock=kamen, stijena, te star=zvijezda (zvjezdano nebo Plešivice), lijepo se može koristiti u kontekstu enološke zvijezde s kamena, ali i – rock-zvijezde…

Martina Tomac te Tomislav Tomac i supruga mu Martina na sajmovima Raw Wine u New Yorku u SAD te u Londonu

Dugogodišnji trud te izdržljivost i beskompromisnost na liniji izvornog, iskrenog naturalnoga urodili su lijepim uspjehom – Tomci, koji su još prije koju godinu aplicirali za certifikat biodinamike Demeter i trebali bi ga uskoro i dobiti, te čija vina imaju (opravdano!!!) višu cijenu, sjajno plasiraju, i one skuplje, svoje eno-uratke ne samo u Hrvatskoj nego i u Sloveniji, Njemačkoj, Austriji, Nizozemskoj, Singapuru, a, od nedavno, i u SAD gdje su prije kratkog vremena sudjelovali na festivalu prirodnih vina, sad se spremaju i na osvajanje britanskog tržišta, tome je dakako bio podređen nedavni njihov nastup na smotri Raw Wine u Londonu… ♣

Za kraj svibnja 2022: Konferencija u Osijeku

RAZVOJ i POZICIONIRANJE GRAŠEVINE KAO NAJVAŽNIJE HRVATSKE VINSKE SORTE

U organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Turističke zajednice Osječko-baranjske županije i udruge Graševina Croatica u Osijeku je na kraju svibnja ove godine održana konferencija GO – Graševina Osijek, u fokusu koje su, kako je rečeno, bili razvoj  i pozicioniranje Graševine kao najvažnije hrvatske vinska sorte s udjelom od 40 posto u ukupno proizvedenom vinu u Lijepoj našoj.

Govornici na Konferenciji u Osijeku

Konferencija je, stoji u priopćenju, organizirana u okviru projekta Vinski turizam bez granica – jedinstvena vinsko-turistička destinacija, sufinanciranog kroz EU Interreg program Mađarska-Hrvatska. Želja je, rečeno je, jačanje razvoja turizma kroz promociju jedinstvenog prekograničnog odredišta vinskog turizma, povezujući neke od najvažnijih vinskih regija u Mađarskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj – Siklós-Villány te Slavoniju i Hrvatsko podunavlje.

– Jedan od glavnih ciljeva ovog projekta je i pozicioniranje Graševine kao vodeće sorte u Republici Hrvatskoj. Nekih 25 posto od ukupne površine pod vinogradima u Hrvatskoj pokriva upravo ta sorta, a čak 40 posto vina stavljenog na tržište upravo je graševina. Graševina je najelastičnija sorta, široke lepeze okusa, zastupljena u praktično svim kategorijama vina – naglasila Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a, ovom prigodom u dvojnoj ulozi organizatora konferencije i izaslanice ministrice poljoprivrede Marije Vučković.

– Povezujemo vino i turizam, jer upravo regija prodaje vino. Podizanjem vrijednosti destinacije diže se i vrijednost samom vinu, i obratno. To vidimo jako dobro na primjeru Istre. Kao i u našem susjedstvu Villanyu, koji nam je partner na projektu i od kojega možemo puno naučiti. Vino je jedan od glavnih sadržaja u smislu turističke ponude na samoj destinaciji. Dug je put još pred nama, ali ovako velik broj u kojem smo se okupili dokazuje da idemo u pravom smjeru – izjavila je Ivana Jurić, direktorica TZ Osječko-baranjske županije, ističući kako je ta županija bogata vinogorjima, kao i turističkim vinskim manifestacijama, među kojima je i Večer vina i umjetnosti, održana upravo nakon završetka ove Konferencije u slavljeničkom tonu jer 2022. je  deseta godina godina od prvog izdanja priredbe.

Nakon uvodnih riječi organizatora konferencije, skup su pozdravili zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragana Vulin, te zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić, koji je konferenciju i službeno otvorio.

Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a

                Josip Pavić, predsjednik udruge Graševina Croatica, naglasio je kako u je u realizaciji strategije i planova potrebna izuzetna suradnja svih aktera, od vinara, Ministarstva poljoprivrede i HAPIH-a, preko turističke zajednice, gradova i županija, do akademske zajednice i medija.

Svoja znanja i iskustva na temu vinskih udruživanja, vinskog marketinga i turizma, klimatskih promjena te odgovor na pitanje kamo ide vinska Hrvatska nastojali su dati istaknuti domaći i inozemni govornici s bogatim iskustvom u vinskom, turističkom i gospodarskom sektoru, kaže se u priopćenju.

Kroz panel raspravu Graševina jučer, danas sutra istaknuti su aktualno stanje te perspektive razvoja graševine, a na panelu su sudjelovali: Vlado Krauthaker, Saša Špiranec, Edi Maletić, Josip Pavić i Marijan Knežević.

– Neka ova naša konferencija bude početak novog početka – znakovito (??!!!) je istaknuo Marijan Knežević iz Belja, apelirajući da vinari trebaju biti glasniji i uporniji kako bi postigli željene rezultate.

– Predivnu sortu imamo, imamo znanja, imamo izuzetne rezultate, imamo struku koja nas podržava, mnoge institucije ali, na koncu, moramo se najviše uzdati u sebe i na kraju puno uložiti financija i vremena i sebe da i edukacija i prodaja daju rezultat, da boljim pozicioniranjem napravimo taj završni korak – rezimirala je enologinja Ivana Nemet, ističući  nužnost godišnjih održavanja ove konferencije, potrebne i struci i prodaji.

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

– Graševina bi trebala biti lokomotiva koja će vući sve hrvatske sorte, sve hrvatske regije – slikovito je rekao Saša Špiranec, ugledni vinski stručnjak.

Prof.dr.sc Edi Maletić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu mišljenja je kako država mora pokrenuti brendiranje Hrvatske kao vinske zemlje.

Tijekom trajanja konferencije sudionici su imali prigodu uživati u izboru vrhunskih vina graševine koje su predstavili vinari regije Slavonija i Hrvatsko podunavlje.

GO Graševina – degustacija nakon Konferencije

Program ovog osječkog skupa završio je obilaskom vinske Baranje i erdutskog vinskog poluotoka.

Osvrnuvši se na postignuto i posljednjih 10 godina, doajen hrvatskog vinarstva Vlado Krauthaker je zaključio: Idemo naprijed! Samo trebamo malo brže!

Program ovog osječkog skupa završio je obilaskom vinske Baranje i erdutskog vinskog poluotoka.

Iako sam želio doći u Osijek, stjecajem iznenadnih okolnosti nisam mogao osobno prisustvovati konferenciji – pod moderiranjem Mirte Milas a na kojoj su, kao govornici po temama, najavljeni: Graševina jučer, danas, sutra – već ovdje spomenuti Saša Špiranec, Edi Maletić, Vlado Krauthaker, Ivana Nemet, Marijan Knežević, zatim Vinska udruživanja – Đuro Horvat Vina Mosaica: Analiza potrošača 2021; Zoltán Győrffy: Regionalna i nacionalna iskustva Mađarske;  Tomislav Panenić: Graševina Croatica; CroViZone – Klimatske promjene i vinogradarstvo regije Slavonije i Hrvatskog Podunavlja, potencijali i perspektiva – Maja Telišman Prtenjak, Marko Karoglan, Domagoj Karačić, Ivan Prša; Vinski marketing i vinski turizam – Ana Petak: Neka etiketa priča…; Ivana Jurić: Događanja kao motiv dolaska, turizam i terroir; Mario Meštrović: Brendiranje tipova graševina s kuhinjom Slavonije i Baranje; Quo Vadis vinska Hrvatska –  Đuro Horvat, Dragan Kovačević, Darja Sokolić, MP predstavnik, Josip Pavić…-  pa sam organizatora, uz iskazanu ispriku za nedolazak, zamolio da mi pošalje izlaganja sudionika makar u sažetom obliku kako bih ipak prenio koje su konkretne akcije planirane da se napokon i ostvare ti željeni Razvoj i pozicioniranje Graševine kao najvažnije hrvatske vinske sorte u međunarodnim okvirima te jačanje razvoja turizma kroz promociju jedinstvenog prekograničnog odredišta vinskog turizma, povezivanjem neke od najvažnijih vinskih regija u Mađarskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj, a, eto, dobio sam ovo ovdje u cijelosti  objavljeno priopćenje s dosta već slušanih fraza i uljudnih rečenica, međutim bez ičega konkretnoga, i obrazloženog, o tome što se poduzelo i što se poduzima i što se konkretno kani i u kojem roku poduzeti.

Neobično je, a rekao bih: valjda i indikativno, to da se organzator Konferencije i posebno udruga Graševina Croatica, koja bi morala biti glavni nositelj cijele priče, nisu u službenom priopćenju medijima radi objave za javost o skupu smatrali potrebnim učiniti nešto što bi bilo i te kako logično napraviti u izvještavanju sa skupa pod nazivom Razvoj i pozicioniranje Graševine kao najvažnije hrvatske vinske sorte u međunarodnim okvirima te jačanje razvoja turizma, a to je da upozori na to da je vrlo kratko  prije Konferencije u Osijeku, maltene kao neki uvod u događanje u Osijeku,  u Kutjevu održano tradicijsko stručno ocjenjivanje graševina, te da priloži rezultate… ♣

_______________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 05. 2022 – Hints to the smart purchase

 HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Northwestern uplands

(L-XL) DVIJE RUŽE PINOT CRNI 2017– IVANIĆ OPG ■ Moslavina; Pinot crni; suho, 13,5 vol %; ZOI Moslavina  0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■ ⇑

(L-XL) PINOT CRNI 2020 Amber Selection – JAGUNIĆ ■ Plešivica, Veliki Dol; Pinot crni; trsje staro šest godina; šest mjeseci maceracije, dozrijevanje: drvene/hrastove bačve; nefiltrirano; suho, 13,4 vol %; ZOI Plešivica;  0,75 lit; ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■ ⇗

Dalmacija / Dalmatia

(XXXL) DANTE PLAVAC MALI IVAN DOLAC Selekcija Petric 2011– PETRIC ■ Hvar, Ivan Dolac; Plavac mali; selekcija najboljih grozdova s najboljih raspoloživih mikrolokacija; dozrijevalo u barriqueu; PAZITI KAKO GA PITI! – snažno – bomba od vina, suho, 16,5 vol %; 0,75 lit; ■ Poslužiti uz hranu ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗  ⇒

Petric Dante Plavac mali Ivan Dolac 2011_Clai Ottocento bijeli 2018_Baracija Refosk 2020 (suhiucasi)

Istra i Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

(XXL-XXXL) MALVAZIJA sv. JAKOV 2018 – CLAI ■ Hrvatska Istra; Malvazija istarska; suho, 15,0 vol %; ZOI;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 13 – 14 °C ■ ⇗ ⇒

(XXL) OTTOCENTO bijelo 2018 – CLAI ■ Hrvatska Istra; Malvazija istarska, Pinot sivi, Sauvignon bijeli; suho, 14,0 vol %; ZOI;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 – 14 °C ■ ⇗

.  (XXL) OTTOCENTO crno 2018 – CLAI ■ Hrvatska Istra; Refošk, Merlot; suho, 14,5 vol %; ZOI;  0,75 lit ■ još puno premlado, ali i puno obećava, treba mu vremena!!, poslužiti na: 18 °C ■ ⇒

  (L) REFOŠK BARACIJA 2020 – CLAI ■  Zapadna Istra, Baracija; Refošk; mlade loze;  suho, 13,0 vol %;  0,75 lit; butelja: bourgogne ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■. ⇑

Pjenušci/sparklings

  (L) IPŠA extra brut – Klaudio IPŠA ■  Zapadna Istra, vrenje u boci; 12,5 vol %;  0,75 lit; eko-znak: organski uzgoj grožđa ■ Poslužiti na: 10 °C ■ ⇑

____________________________________________________________

 –  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

– Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

– Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

– 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but lacking a bit of identity & character, not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

_________________________

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do 35 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

___________________________

. ⇑- trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •    ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

ooooooooooooooooooooooooooooooooo

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

 

 

 

 

 

 

 

SVIJET u CASI – 08.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

 

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you_______

Uskoro i berba 2021 u punom zamahu! Hrvatsko zagorje: dekor je spreman

___________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Vino Zagorje i Bajka na dlanu: ZAGORSKI BREGI KAO ROBNA MARKA VINA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE  ⦁ Nova era Tomčevih: SEOSKO DVORIŠTE POPUT PARKA, s PROSTRANOG KROVA UZ PERLICE DO LOVRINIH SUZA… ⦁ Najjača međunarodna ocjenjivanja vina: MEDALJE – POSLOVNA KORIST i(li) ZA UDOVOLJENJE TAŠTINE ⦁

⦁ VIJESTI/NEWS

Ususret praznicima i novoj godini: HRVATSKI VINSKI KALENDAR i VINSKA ABECEDA ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 08.2021 – BUYING GUIDE ⦁

________________________

Vino  Zagorje i Bajka na dlanu

Jesenski prizor brežuljkastog vinorodnog krajolika u Hrvatskom zagorju: dio bajke na dlanu (Marko Čolić)

ZAGORSKI BREGI  KAO ROBNA MARKA VINA KRAPINSKO ZAGORSKE ŽUPANIJE

Zagorski bregi i Bakhov nektar odavna su neraskidivo povezani. S vremenom sve snažnija svijest domaćina o ljepoti jedinstvenog regijskog krajolika i o značenju niza povijesnih građevina u kraju, zatim vrlo ugodna klima, fina domaća hrana i vidljivi recentni zaokret Zagoraca u spomenutoj njihovoj povezanosti s litricom prema kakvoći otvorili su poglavlje Bajka na dlanu. Krapinsko-zagorska županija, logično, s bajkom na dlanu želi u značajnoj mjeri u gospodarskom smislu igrati i na kartu turizma.

Zagorska vinska scena nekad je počivala samo na moru malih vinara bilo lokalnih seljana bilo došljaka-vikendaša, i na mnoštvu sitnih vinogradskih parcela dovoljnih tek da vlasnik proizvede količinu vina za konzumaciju unutar obitelji i s prijateljima jedva kroz punu godinu dana. Seljani koji su se općenito bavili poljoprivredom a koji su posjedovali nešto više zemlje pod trsjem dio su (višak) grožđa prodavali zadrugama. U neko prijašnje vrijeme privatnicima nije bilo ni dopušteno da vino plasiraju napunjeno u bocu i s etiketom pod svojim imenom. Ali nakon što su se okolnosti promijenile isplivalo je u Hrvatskom zagorju nekoliko ambicioznijih pojedinaca koji su shvatili da im je nužno, i da im se isplati, okrupniti površinu vinograda te tržištu ponuditi pod vlastitim imenom finalizirani proizvod u nešto većoj, tržišno barem donekle zadovoljavajućoj količini. I, kako je logično da se uspješno poslovno naprijed može jedino uz zajedništvo i slogu, došao je trenutak da se prije postojećim udrugama zagorskih vinogradara i vinara, aktivnost kojih se odvijala više na razini druženja i pajdašije, pridruži i jedna na poslovnoj razini. U Hrvatskom zagorju osnovana je, uz dakako županijski blagoslov, poslovna udruga Vino Zagorje, koja okuplja ozbiljno tržišno orijentirane zagorske proizvođače vina i koja može ostvarivati pomake zagorskoga vina i kvantitativno i kvalitativno značajno nabolje, i na korist ne tek pojedinca nego i na dobit zajednice. Nedavni pogreb jednog po površini vinograda (oko sedam hektara u komadu!) vrlo značajnog člana udruge Željka Petrovečkoga u Svetom Križu Začretje potaknuo je na razgovor s aktualnom predsjednicom udruge Vino Zagorje enologinjom Jasminkom Šaško o sadašnjem trenutku toga tijela, akcijama i planovima vezanim uz budućnost uloge Bakhova nektara u gospodarstvu u Krapinsko-zagorskoj županiji.  Čelnici Jasminki, inače, u radu u udruzi kao tajnik pomaže Edo Orsag.

Bajkoviti zagorski brežuljci, blaženi za oko (suhiucasi)

– Udruga Vino Zagorje Krapinsko-zagorske županije, osnovana na prijelazu iz prošlog stoljeća u ovo sadašnje, trenutno broji 24 člana iz svih dijelova Hrvatskog zagorja a koji su vrlo ozbiljno tržišno orijentirani. Od imena koja su već i šire znana moglo bi se izdvojiti sljedeće članove: Bodren, Bolfan, Vuglec, Petrač, Kopjar, Grozaj, Prekratić, Sever PZ Trs, Zdolc…  Zasad su uvjeti za članstvo u udruzi, uz, dakako, spremnost poštivanja pravilnika udruge, ti da proizvođač koji aplicira raspolaže s barem jednim hektarom svojega vinograda, odnosno da godišnje proizvodi najmanje 3500 do 4000 litara vina. Zadaća su udruge rad na stalnom unaprjeđenju kakvoće zagorskoga vina, rad na promociji i plasmanu zagorskih vina, ali, uz to, i aktivnost na predstavljanju kompletne županijske turističke ponude s ciljem postizanja visoke prepoznatljivosti Hrvatskog zagorja kao vrlo atraktivne turističke regije, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu. U planu rada udruge stoji da ona priređuje strukovna savjetovanja, izložbe i razna takmičenja, organizira strukovne izlete, popularizira i ističe znanstvena dostignuća u oblasti vinogradarstva putem predavanja, da sudjeluje u stvaranju imidža zagorskih vina kao kvalitetnih i prirodnih proizvoda, te da putem organizacije i realizacije zajedničkih nastupa na izložbama, sajmovima i drugim vidovima promidžbenih aktivnosti i u ambijentima izvan same Županije daje svoj doprinos u širenju tržišta za ponuđenu kapljicu ali i što-šta osataloga u ponudi. Zadatak joj je i da podiže svijest lokalnih vinogradara i vinara o važnosti eko-pristupa, da popularizira ekološki način zaštite vinograda i proizvodnje vina. Udruga Vino Zagorje je idejni začetnik i organizator provedbe lani začetog projekta zaštite i brendiranja zajedničkog vina Zagorski bregi, čije oživotvorenje ne bi bilo moguće bez financijske potpore Krapinsko-zagorske županije – rekla je u dahu Jasminka Šaško, po zvanju inače enologinja i stalno zaposlena na posjedu Vuglec-breg.

Enologinja Jasminka Šaško, aktualna predsjednica udruge Vino Zagorje (suhiucasi)

– Danas se Hrvatsko zagorje pomalo sve više prepoznaje kao respektabilna regija po pitanju kvalitete vina, čime se izraz zagorski kiseliš koji nas je dugo pratio može baciti u zaborav. Kontinuiranom edukacijom podiže se stručno znanje u proizvodnji i preradi grožđa i vina, o čemu svjedoče i nagrade koje već vina naših članova sve u većem broju postižu na različitim nacionalnim i međunarodnim sajmovima i vrednovanjima. Posljednjih dvadesetak godina podignuti su kvalitativni rang sortimenta i kakvoća vina, etablirale se na sceni već više proizvođača, sve je to rezultat ulaganja u edukaciju i obrazovanje, marketing i promociju. Iako se stanje u vinogradarstvu nedvojbeno unaprijedilo još predstoji mnogo za učiniti, pogotovu u marketingu i brendiranju, u poticanju ruralnog turizma, povećanju vinogradarskih površina te poboljšanju tehnološke opremljenosti.

_________________________

In Memoriam

ŽELJKO PETROVEČKI

U plavetnilu iznad Zagorja, u nebeskim visinama, sad još jedna bliska nam zvijezda sja…

Riječ je o Željku Petrovečkom iz Svetog križa Začretje, kojega ćemo, osim kao vrhunsku osobu, pamtiti i kao jednog od pionira suvremenog, u posljednje vrijeme inače sve uspješnijeg vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskom zagorju.

Željko Petrovečki, nekad zaposlen u sektoru trgovine, ali inače veliki štovatelj plemenite kapljice, uvidio je da granice u okviru kojih se vino kao opće bogatstvo može i mora iskorištavati daleko nadmašuju puku pajdašiju. Ono je, konkretno, kao tipičan proizvod teritorija, u modernom društvu postalo idealno za promidžbu lokalne eno-gastronomije i, s time, i cijeloga kraja kroz široku platform zvanu turizam, dakle i te kako je važno u gospodarskom smislu. Međutim Petrovečki je uvidio i to da je pristup Bakhovu nektaru u Hrvatskom zagorju nužno mijenjati, u smislu, napokon, ozbiljnog zaokreta prema kakvoći koju traži zahtjevan potrošač, i u smislu dovoljnih količina pojedinih vrsta vina raspoloživih za tržište.

Položaj Mirkovec kod Svetog Križa Začretje gdje je Željko Petrovečki na nekih sedam hektara terena podigao vinograd s više najcjenjenijih sorata svijeta (Marko Čolić)

Željko, popularni Žac, osobno je krenuo u svoju proizvođačku vinsku avanturu sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća.  Odabrao je padine na lokaciji Mirkovec koja dosiže nadmorsku visinu i iznad 280 metara, prosjek visina je 277 m. Riječ je o ukupno oko sedam hektara terena. Tijekom godina Žac je dostigao 65.000 zasađenih loza! A sorte – prvoligaške svjetske: Graševina, Silvanac zeleni, Pinot bijeli, Pinot sivi, Chardonnay, Pinot crni, Rizling rajnski, Muškat žuti. Cabernet sauvignon. Petrovečki je proizvodio jednosortna vina, ali i mješavine, vina redovne berbe, ali i vina od odgođenih berbi, u rangu od kasne do ledene. Primijetio je ubrzo da potražnja raste i za kvalitetnim destilatima, pa se upustio i u proizvodnju voćnih rakija i likera. to je sebi s obzirom na dovoljan izvor sirovine, mogao dopustiti. Namjera mu je bila svoj posjed afirmirati i kao privlačnu turističku točku, od početka je bio uključen u akciju Vinske ceste Krapinsko-zagorske županije.

Na žalost, s vremenom, određene razne okolnosti a onda i problemi – postupno sve teži – sa zdravljem omeli su onaj puni vinski razvitak kakav je Žac priželjkivao. I, ovih dana a nakon perioda osjetnog pogoršanja zdravstvenog stanja te i boravka u bolnici u Zaboku, Željko Petrovečki Žac preminuo je, u 64. godini.

Sprovod je okupio veliki broj njegovih prijatelja i štovatelja njegova rada ne samo iz Začretja i Hrvatskog zagorja nego i šire, među njima vidjeti su se mogli i aktualni velikani vinske scene u Hrvatskom zagorju Boris Vuglec, Tomislav Bolfan, Boris Drenški Bodren, Grozaj…  Sunce je s vedrog neba davalo potporu za vrijeme ceremonijala, ali odmah nakon pokopa nebo više nije moglo izdržati, i ono je proplakalo. Plavetnilo je najednom postalo izrazito tamno-sivo, a onda su se dobar sat vremena nevjerojatnom gustoćom i silinom naprosto u mlazu slijevale suze, u posljednjem stadiju i u obliku ledenih kuglica…⦁

__________________________

Formiranje prepoznatljive robne marke vina Hrvatskog zagorja zasigurno je značajan korak naprijed za promociju i plasman kvalitetnih zagorskih vina te za isticanje Hrvatskog zagorja kao turističke regije u Republici Hrvatskoj, ali i u inozemstvu.

Uz nekoliko najpoznatijih imena aktualnog vinogradarstva/vinarstva Hrvatskog zagorja – Borisa Drenškog Bodrena, Tomislava Bolfana Vinski vrh i Borisa Vugleca Vuglec-breg te Edu Orsaga, tajnika udruge Vino Zagorje okopili su se, u kušanju vina robne marke Zagorski bregi 2020, prof. Ivan Dropuljić, organizator međunarodnog festivala Zagreb Vino.com u Esplanadi (nakon lanjske pauze ove godine ponovno, i u uobičajenom terminu i na uobičajenoj lokaciji, otvara vrata!), radijski novinar Tomislav Radić i fotograf Marko Čolić. Tekući Zagorski bregi djelovali su u nesnosno vrućem trećem ovogodišnjem valu pakla kao melem na rani… (suhiucasi)

– Većina vinogradarskih položaja u Zagorju idealna je za proizvodnju lepršavih bijelih vina nježne arome i specifične svježine, kakva se po tipu ali prije ne baš i na višem stupnju kakvoće u Zagorju već desetljećima tradicionalno rade. Velika većina vinograda raštrkanih po zagorskim brežuljcima su nasadi u kojima je gotovo uvijek zastupljen veći broj sorata koje se prerađuju zajedno. To je posebno istaknuto kod brojnih malih vinogradara koji u svojim kletima proizvode vino samo za vlastite potrebe. Ali i u paleti vina tržišno ambicioznije orijentiranih proizvođača uvijek postoji lagano, svježe vino dobiveno kupažom većeg broja kultivara. Posljednjih desetljeća najzastupljenije sorte u Hrvatskom zagorju su Graševina, Rizling rajnski, Ranfol, Silvanac zeleni, Kraljevina, Chardonnay, Moslavac, Pinot sivi i Pinot bijeli, Plavec žuti, i predviđeno je da one čine i vino ove zaštićene robne marke.

Na pjenušavom doručku nedavno u Hrvatskom zagorju, uz osvježavajuće perlice – Petrač, Bodren, Vuglec i Bolfan (Marko Čolić)

Po podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu HAPIH, Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo CVVU udio takvih vina u cjelokupnom prometu vina Krapinsko-zagorske županije u protekle četiri godine iznosi oko 70 posto, informira Jasminka Šaško. Na najvećeoj zagorskoj vinskoj smotri a to je Izložba zagorskih vina u Bedekovčini, manifestaciji koja se tradicionalno održava već više od 50 godina u kontinuitetu, udio mješavina bijelih sorata nikad nije manji od 30 posto. Svaki proizvođač koji svoja vina daje na ocjenjivanje u pravilu uz mono-sortnu kapljicu obvezno ima i jednu mješavinu bijelih sorata. Takva vina na ocjenjivanju postižu ocjene u rasponu od 76 do 86 bodova, najveći broj dosegne 80 i koji bod više, uglavnom za kategoriju srebrne medalje.

– U svjetlu aktualnih klimatskih promjena i globalnog zatopljenja te navale vina s visokim sadržajem alkoholna otvara se veliki prostor baš za laganija svježa vina, dakle ona su već vrlo tražena na širem tržištu. Zagorski vinogradari sa svojom kapljicom tu svakako mogu konkurirati, no budući da velika većina raspolaže s relativno malim količinama, nametnula se potreba za udruživanjem i stvaranjem zajedničke robne marke teritorija koja će tržištu jamčiti kontinuiranu kvalitetu, ujednačenost i prepoznatljivost konačnog proizvoda – kazala je još Jasminka Šaško, i dodala: – Ako oni vrlo mali prepoznaju da su proizvodeći vino zaštićeno pod prepoznatljivom robnom markom konkurentniji na tržištu, vjerojatno će se dio njih zainteresirati za upis u Vinogradarski registar radi prodaje grožđa i/ili eventualne proizvodnje vina za stavljanje u promet. Na taj način mogao bi se smanjiti trend zapuštanja i krčenja vinograda koji je u Hrvatskom zagorju posljednjih godina sve izraženiji, ali i moglo bi se animirati mlade ljude da ostanu na selu i bave se vinogradarstvom i vinarstvom, utkanima duboko u tradiciju ovog kraja. Na ovom putu treba ustrajati jer je sve do sada postignuto najbolji pokazatelj da se sustavnim radom može sačuvati vinogradarska proizvodnja na zagorskim bregima, štoviše i proširiti osvajanjem napuštenih površina. Za tako nešto potreban je sistematski rad na svim društvenim i političkim razinama a nužno je  to a se i vinogradarstvo staviti u funkciju gospodarske revitalizacije zagorskog sela i očuvanja njegovih tradicionalnih vrijednosti, poglavito kroz razvoj ruralnog turizma. Upravo bi to trebala biti poanta ovog projekta Zagorskih brega.

Bajka na dlanu: Zagorska rivijera na Vuglec-bregu ponad Krapinskih Toplica. Boris Vuglec, vlasnik istoimenog ugostiteljsko-smještajnog-sportsko rekreacijskog objekta te vinograda i vinarije, nakon prostranog sunčališta (s aperitiv-barom pri ruci!) na početku ovogodišnje turističke sezone otvorio je nov, krasani bazen, na plavoj boji vode i more bi moglo zavidjeti! (Marko Colić)

Da bi se realizirao ujednačeni prepoznatljivi tradicijski proizvod koji će se odgovarajućom oznakom reklamirati kao robna marka teritorija nužno je bilo, dakako, dogovorno postaviti za sve članove udruge obvezna pravila ponašanja u vinogradu, podrumu s naglaskom na izbor sorata i raspon u postotku udjela pojedine sorte u kupaži, kao i glede termina prvog mogućeg izlaska proizvoda iz podruma na tržište.

Bajka na dlanu – lijepa čista priroda, tradicija, rekreacija, dobra hrana, dobra vina… : Vuglec-breg – Jana, jedna od kućica za smještaj gostiju (Marko Colic)

ZAGORSKI BREGI – Budući da se uz Hrvatsko zagorje tradicijski tijesno vežu laganija, svježa, bijela vina dobivena kupažiranjem više sorata u različitim omjerima međutim na način da u mješavini u aromatskom smislu nema prevladavajućeg aromatskog utjecaja pojedinačne sorte/pojedinačnih sorata, pravilnik o proizvodnji kvalitetnog vina Zagorski bregi predvidio je sljedeće kultivare tradicijski uzgajane u Hrvatskom zagorju: Graševina, Ranfol, Rizling rajnski, Kraljevina,  Silvanac zeleni, Sauvignon bijeli, Chardonnay, Pinot bijeli, Pinot sivi, Moslavac, Muškat žuti, Muškat bijeli, Kerner bijeli, Rizvanac, Manzoni bijeli, Plavec žuti te autohtone sorte Hrvatskog zagorja kao Dišeća ranina bijela, Belina Hižakovo, Stara hrvatska belina, Smudna belina, Sokol, Svetokriška belina,  uvrštene na Nacionalnu listu priznatih kultivara vinove loze (NN 53/2014). Isto tako, dozvoljene su i bijele sorte s visokom otpornošću na gljivične bolesti kao Solaris, Johanniter, Merzling, Phoenix, Staufer, inače također uvrštene na Nacionalnu listu priznatih kultivara vinove loze (NN 53/2014). Moguće je rabiti i ostale bijele sorte koje se nalaze na važećoj Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze za podregiju Zagorje-Međimurje u trenutku stavljanja vina u promet. Aromatični Sauvignon bijeli te Muškat žuti i Muškat bijeli u ukupnosti smiju biti zastupljeni u maksimalnom udjelu do 10 posto. Međutim dodavanje Traminca bijelog i Traminca crvenog nije dozvoljeno – ističe Jasminka Šaško.

Što se tiče koncentracije osnovnih kemijskih spojeva u kvalitetnom vinu Zagorski bregi, evo o kojima je riječ i koji su dopušteni rasponima:

Parametar	Min.	Max.
Alkohol (vol%)	9,5	12,0
Ekstrakt bez šećera (g/L)	>17,0	21,0
Šećer reducirajući (g/L)	<1,0	4,0
Ukupna kiselost kao vinska (g/L)	5,5	8,0
Hlapljiva kiselost kao octena (g/L)		do 1,0
Pepeo (g/L)	>1,4	2,0

– Prilikom organoleptičke analize vina radi dobivanja dopuštenja o stavljanju vina u promet, kvalitetno vino Zagorski bregi mora biti ocjenjeno s najmanje 75 od 100 mogućih bodova – informira me Jasminka.

Osobno, kao novinar koji sam u vinu već četiri desetljeća i koji sam, između ostaloga, nekih sigurno po desetljeće i pola redovito svake godine bio član ocjenjivačke komisije i na u svjetskim razmjerima visoko rangiranim vrednovanjima Mundus Vini i Concours Mondial de Bruxelles smatram da bi donji odnosno prolazni prag morao biti viši, barem 80/100 osvojenih bodova!

– Kvalitetnom bijelom vinu Zagorski bregi svojstvena je u izgledu nježna zelenkasto-žuta boja, u mirisu se u prevladavajućoj mjeri očekuju fine voćne arome kontrolirane fermentacije, bez prevlasti aroma karakterističnih za pojedine sorte u kupaži. Upravo iz tog razloga u kupažu za proizvodnju vina Zagorski bregi nije dozvoljeno dodavanje Traminca mirisavog, a za sorte Sauvignon bijeli te Muškat žuti i Muškat bijeli određen je ukupni udio do maksimalno 10 posto. Zagorski bregi su svježe, užitno vino srednje do naglašene kiselosti, manje do umjerene koncentracije alkohola, predviđeno da se poslužuje kao sâmo ili, kako je uvelike prihvaćeno na zagorskom i zagrebačkom tržištu, u kombinaciji s mineralnom vodom, dakle kao gemišt. Kvalitetno vino Zagorski bregi puni se u boce volumena 0,75 l tipa Burgunder exclusive 490 g, 750 ml BVS cuvee boje stakla. Zatvarač butelje je navojni, crni mat, bez otiska zajedničkih obilježja. Sve staklene boce svih proizvođača će uz uobičajenu etiketu proizvođača imati i logo Bajka na dlanu u boji – objasnila je Jasminka Šaško.

Bajka na dlanu

Kao prvi mogući termin izlaska ovog baznog vina Zagorski bregi iz podruma na tržite datum zasad još nije određen, ali po riječima predsjednice Šaško najvjerojatnije će se odrediti najranije za kraj ožujka ili početak travnja u godini što slijedi berbu, jer takav tip vina do toga vremena i bez nekih forsiranja može biti spreman za izlazak.

Što se tiče kontrole toga pridržavaju li se Pravilnika članovi udruge koji aspiriraju na oznaku županijske marke vina Zagorski bregi Jasminka Šaško rekla je da u okviru udruge predviđena komisija od tri člana koja bi se mogla i dopuniti možda i nekim članom sa strane kao neutralcem a koja gotova vina treba kušati najprije interno, dakle prije nego li uzorci odu u nadležni državni Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo koji na temelju analize i organoleptičke provjere donosi prijedlog Ministarstvu poljoprivrede RH za izdavanje rješenja o puštanju u promet. Što se tiče vina u prometu, od članova udruge (nije to princip tužibabe nego nešto što je u poslovnom smislu sasvim logično) zatraženo je da se predsjedništvo udruge odmah obavijesti ako s tržišta dođu signali da nešto miriše na sumnjivo, kako bi se stvar odmah istražila i dovela u red.

Boce s kvalitetnim vinom Zagorski bregi iz 2020. na tržištu su ali dosad iz tehničkih razloga nije bilo i službene promocije. A ta službena promocija za to bazno županijsko vino planira se održati negdje na početku proljeća 2022, s vinom iz 2021., berbe što je pred vratima.

Cabernet sauvignon! Klimatske promjene donijele su svoje: u Hrvatskome zagorju posljednjih godina jako dobro uspijevaju i crne sorte znane po vrlo dobroj strukturi i višem sadržaju alkohola, primjerice Merlot i Cabernet sauvignon. S crnim vinom u Zagorju osobito se ističu vinarije Petrač, posebice s Karizmom, i Vuglec-breg (cabernet sauvignon), Bolfan s crnim pinotom a u ponekoj godini izvanredan mu zna biti cabernet sauvignon (suhiucasi)

Ozbiljna puna krepka i bijela i crna vina odlično se slažu s domaće prigotovljenim specijalitetima zagorske kuhinje. Zagorska ljetna rivijera u vrućem razdoblju godine nudi i laganije kreacije na tanjuru poput ribe… (Marko Čolić)

Budući da Hrvatsko zagorje kao područje ima visoki potencijal u kontekstu vina, logično je da udruga Vino Zagorje  u dogledno vrijeme unutar županijske robne marke Zagorski bregi izađe i s bitno ozbiljnijim eno-uradcima, primjerice s jednom suhom i malo odležanom čvršće strukturiranom mješavinom već spomenutih bijelih sorata tradicijskih za teritorij (po meni znatno bolje rješenje nego izlazak s jednosortnom kapljicom od nekog inozemnog razvikanog i već svuda prisutnog kultivara), opcije su i kategorija pjenušca te slatkog visokog predikata, rekla je Jasminka Šaško.  ♣

____________________

Bedekovčina 2021: ZAGORSKI VINSKI PRVACI –  U Bedekovčini, izletištu gdje se po tradiciji svake godine pred ljeto održavaju strukovno ocjenjivanje zagorskih vina i sajam zagorskih vina, ove je godine šampionom proglašen Traminac ledene berbe 2018 klanječkog proizvođača Severa, s postignutih 91/100 bodova (Veliko zlato) to je i najbolje ocijenjeno vino na ovome vrednovanju. Odmah do njega, s ocjenom 90/100, plasirao se uzorak Graševina izborna berba prosušenih bobica 2017 proizvođača Nenada Posavca također iz Klanjca. Posavec, koji preferira dobro dozrela vina, osvojio je zlato (87/100) i za svoj Chardonnay 2019 redovne berbe koji trenutno stavlja na tržište, a sa 86/100 bodova drugoplasirani je u grupi rajnskog rizlinga.

Najusješniji na ocjenjivanju u Bedekovčini 2021: Nenad Posavec, šampion Zvonko Sever te Mladen Micak. Sever je inače znan i kao uzgajivač autohtone sorte Sokol i kao proizvođač vina od nje, za Sokola 2019 (redovna berba, suho) osvojio je 87/100 bodova

Među najuspješnijim sudionicima ovogodišnjeg, 51. ocjenjivanja plemenite kapljice u Bedekovčini je vinarija Micak iz Marije Bistrice. Micak je osvojio od svih vinara na natjecanju najviše medalja, redom odličja vrlo visokog sjaja.

Kao najbolje ocijenjeni uzorak u grupi bijelih mirnih suhih vina redovite berbe službeno je proglašena  Graševina 2020 vinarije Kopjar (87 bodova, zlato), a kao najbolje ocijenjeni uzorak u grupi bijelih mirnih vina redovite berbe a s ostatkom neprovrelog šećera proglašen je Chardonnay 2020 vinarije Micak (87 bodova). Najbolje ocijenjeni uzorak u grupi crnih i ružičastih vina redovite berbe je Darmol 2015 od Micaka (89/100 bodova, zlato). ⦁

____________________________

Nova era Tomčevih

SEOSKO DVORIŠTE POPUT PARKA, s PROSTRANOG KROVA UZ PERLICE DO LOVRINIH SUZA…

Dvorište znane vinske obitelji Tomac u Donjoj Reki kod Jastrebarskoga poprima obilježje parka! Već na ulazu nakon mostića preko potočića zahvaljujući Zvonimirovoj supruzi Pavici obilje je brižno njegovanog zelenila i cvijeća, a nasuprot zidane obiteljske kuće podignuta je oveća starinska i škopom pokrita etno-vrijedna drvena kuća na kat, namijenjena, u prizemlju – interijer s kaminom te prostrana terasa –  prihvatu gostiju zainteresiranih za degustaciju, a na katu je, nakon već realizirane cvijetne raskoši na balkonu, bilo još u planu uređenje i nekoliko soba za noćenje izletnika odnosno turista. Ispod te kuće uređen je podrum prvenstveno za odležavanje i dozrijevanje pjenušaca. Nasuprot drvenoj kući postavljena je nadstrešnica s krovom također prekritim škopom, ispod nje u zemlju su ukopane amfore za vinifikacije na gruzijski način (sad ih je ukupno devet!), konkretno za vina rađena čak i uz šest mjeseci maceracije masulja od bijelih sorata.

Ispred novog podruma, Martina Tomac raširenih ruku srdačno dočekuje gosta. Dolje: podrum snimljen u večernjim satima (suhiucasi)

S obzirom na od Zvonimirovoga starta kontinuiranu visoku kakvoću vina, posebice pjenušaca i jantarnih mirnih, potražnja za buteljama s etiketom Tomac naglo je rasla i ukazala se potreba za novim širenjem s vinogradima i s podrumskim prostorom. Najnovije kod Tomčevih, koji inače jako drže do tradicije, oveći je podrum smješten odmah do spomenute drvene kuće za goste i, s druge strane, pored nadstrešnice što štiti amfore. Na pogled iz vana djeluje kao da je sav samo u drvu, na krovu se također vidi škop. Građevina, inače rad arhitekta Ćurkovića i koja bi ove godine trebala primiti i prvu berbu, estetski značajno popunjava cijeli ambijent, puni sjaj za oko očekuje se uskoro  kad se razrastu trava i ukrasno bilje!

Na krovu novog oodruma – plato za večernja ljetna pjenušava druženja pod vedrim nebom

Ali tek nakon što se obiđe interijer građevine vidljivo je u punoj mjeri koliko će s tim novim podrumum u radnom smislu profitirati Tomci, ali i u kojoj će mjeri do uistinu jedinstvenog doživljaja moći uživati gosti Tomčevih. Na katu za razne prezentacije i degustacije predviđeno je nekoliko ovećih i odgovarajuće opremljenih i uređenih prostorija, a na samome vrhu, iznad tih prostorija, na golemom pravokutniku unutar krovišta ostavljen je nenatkriti plato za ljetna druženja uz zalogaj i čašicu na otvorenome i s pogledom prema nebeskom svodu… Zvonimir Tomac, inače rođen na praznik sv. Lovre te  jedan od začetnika plešivičke vinske revolucije sa zaokretima prema barriqueu, prema pjenušcima a potom i prema jantarnoj kapljici, te njegov sin Tomislav, koji je preuzeo kormilo gospodarstva i koji uspješno gospodari imanjem, vesele se eno-gastro programima u kombinaciji sa zvijezdama, s nestrpljenjem očekuju sljedeći Zvonimirov rođendan kad će nebo opet biti i te kako aktivno – suzama sv. Lovre!…

Drvena kućica s etno obilježjem u dvorištu kod Tomčevih a namijenjena prihvatu gostiju. Dolje: nadstrešnica kao zaštita za amfore, te domaćini Tomislav i Martina Tomac i Zvonmir Tomac

Vinograd Tomčevih na položaju Šipkovica, smještenom uz cestu što od Jastrebarskog vodi prema Samoboru. Tomčevi sada gospodare s gotovo 10 hektara pod trsjem. Vinogradarstvo i podrumarstvo Tomčevih već niz godina je na eko-režimu, a posljednjih tri godine i u pristupu je koji propisuje organizacija DEMETER, Tomci sad čekaju da prođe još najmanje godina i pola PA DA SE DEMETERU SA SJEDIŠTEM u ŠVICARSKOJ OBRATE i ZA DOBIVANJE SLUŽBENOG CERTIFIKATA!

Mnogo, inače, obećava u posljednje vrijeme veliki interes Tomislavovog sina i Zvonkovog unuka  sada 15-godišnjaka Martina prema kuhanju, uz baku Pavicu te drugog djeda, Karla, koji je profesionalni kuhar s dugim stažem i u Švicarskoj a posljednjih godina s restoranom Karlo na Plešivici, ima što naučiti i iz tradicijske i iz moderne kuhinje…  ♣

OD ALSACEA DO PLEŠIVICE – Zvonimiru Tomcu rođendan su i ove godine došli čestitati liječnica dentalne medicine dr. Oksana Sadžik rodom iz Prnjavora u BiH ali već godinama na radu u Njemačkoj, uz granicu s Francuskom, te njen suprug Alzašanin Christian Zwickert, aktivan oko vina u komercijalnom sektoru u Francuskoj, a unatrag koju godinu u eno-domeni i angažiran na supruzinom vinskome posjedu Fazan u BiH. Bračni par se s Tomcima zbližio prije više ljeta a nakon prvog kušanja Tomčevih vina za godišnjeg odmora u nekom restoranu na našem Jadranu, Oksana i Christian, koji svake godine ljetuju na Jadranu, toliko su se oduševili kapljicom da su se odmah nakon spomenutog prvog susreta s Tomčevim vinom potrudili doći u posjet Tomcima na imanje da kupe vino za ponijeti kući. Unatrag koju godinu Zwicert-Sadžik proizvode u BiH chardonnay i rajnski, merlot, cabernet sauvignon i syrah te rade izvrstan pjenušac, Zwickert dio bosanskih vina uspije, i to, pohvalio se, po dobroj cijeni! (23 € za butelju!), plasirati u Francuskoj a sad namjerava u svojoj zemlji prodati i jednu paletu Tomčevih butelja, najjači je na ovom sada kušanju interes pokazao za Tramincem 2016 Amfora maceriranim u amfori i dvije godine dozrijevanime u velikoj bačvi.

Najnoviji susret kod Tomčevih bio je lijepa prigoda za kušanje i niza vina Tomac kojih više nema u opticaju, primjerice riječ je o arhiviranima Rajnskom rizlingu 1997, Chardonnayu 2002 Premier te Chardonnayu 2000 iz inoksa i barriquea rađenome bez dodavanja SO2, to vino bilo je, inače, diplomski rad Tomislava Tomca na zagrebačkom Agronomskom fakultetu. Christian Zwickert otvorio je više Fazanovih vina od kojih su se jače dojmili Chardonnay 2018 i Collection 2018 od cabernet sauvignona (50 %), cabernet franca (35 %) i merlota.

Oksana Sadžik nije krila posebno zadovoljstvo ovim najnovijim posjetom Tomcima i Plešivici, naime na Plešivici je imala sada priliku susresti se sa svojim zemljakom Banjolučaninom Zrinkom Tutićem koji već odavna živi i sklada u Zagrebu a od unatrag nekoliko godina na Plešivici ima vikendicu…  ⦁

_______________________

_________________________

Najjača međunarodna ocjenjivanja vina

MEDALJE – POSLOVNA KORIST, i KAO UDOVOLJENJE TAŠTINI…

Nadmetanja su, valjda, oduvijek utkana u duh živog bića. Kod čovjeka je s vremenom i s razvitkom i njega sâmoga i cijele društvene zajednice nadmetanje prešlo u bezbroj natjecanja na najrazličitijim područjima života, s time da je komercijalna dimenzija, budući da se širila svijest o tome da uspješni hitro stječu masu obožavatelja, i sve brže postajala toliko naglašenom da danas, u nekim slučajevima, izražena, banalno, u svotama novca (gaže, honorari…), i zaustavlja dah…

Bez obzira na neke ekstreme, natjecanja, kojih je u moderno vrijeme na najrazličitijim područjima čovjekove djelatnosti doista mnogo, svakako su dobro došla. Ona su prigoda da se osoba pred drugima pokaže i dokaže, kako bi, na temelju odobravanja i kakvog (visokog) priznanja, sebi stvorila bolju poziciju na poslu i u društvu, zatim da, barem, spozna u kojoj je mjeri u svojim postupcima na pravome putu realizacije upravo spomenutog višeg cilja, za neke pak važno je tek da – zadovolje svoju taštinu.

Siniša Lasan, hotel Rixos Dubrovnik

Odličja najvećeg sjaja mogu, ako već ne jamče sâma po sebi, i odmah, slavu i odgovarajuću instantno ostvarenu dobit, jako dobro poslužiti kao vrijedan alat za realizaciju značajne koristi u poslovnoj aktivnosti. U najmodernije doba shvatilo se to dobro u raznim krugovima poduzetnika koji su, nastojeći, dakako, biti dobro povezani sa što jače raširenim i utjecajnijim medijima javnog informiranja, krenuli u organizaciju različitih takmičenja baziranih na dobro naplaćenim ocjenjivanjima ponuđenih proizvoda i/ili usluga. U današnjem već moru ponude manje relevantnih do visoko efikasnih službenih borilišta za odličja na lokalnom, regijskom, nacionalnom i međunarodnom nivou nužno je, u skladu s osobnim trenutnim i trajnim ambicijama i očekivanjima, pametno izabrati  arenu u koju u nekom trenutku izaći sa svojim uratkom, i, u slučaju osvajanja trofeja, na pravi način vući odgovarajuće poteze radi maksimalno mogućeg povećanja vidljivosti svojega djela i sebe kao dobitnika, dakle osmisliti odgovarajuće, danas kažemo marketinške aktivnosti kao finalno učinkovitu nadgradnju osvojenim odličjem stvorenog solidnog temelja što u odnosu na konkurenciju predstavlja popriličnu prednost.

Mario Meštrović i Ivan Maljevac, Kaiser, Zagreb

Već neko vrijeme ocjenjivači na DWWA iz Hrvatske su aktuani hrvatski državni prvak u sommelijerstvu Siniša Lasan, te dugogodišnji naš sommelier i ugostitelj Mario Meštrović, International A.S.I. diploma – certificate GOLD, HSK commissioner for Zagreb, vlasnk i voditelj zagrebačkog restorana Kaiser. Nedavno je Meštrović u restoranu Kaiser dobio osjetno pojačanje, u Ivanu Maljevcu, koji je inače predavač na Internacionalnoj butlerskoj akademiji u Simpelveldu u Nizozemskoj, nositelj druge razine za sommeliera. Radno iskustvo sjecao u Francuskoj, Luxembourgu, Singaporeu, Saudijskoj Arabiji i Hrvatskoj. Osoba koja, veli Mario, oduševljava znanjem i profesionalnošću, mi eto entuzijastično nastavljamo uzdizanje kvalitete restauranta Kaiser u kojemu maksimalno nastojimo pružiti vrijednost za novac

Otkako je, u moderno vrijeme, enogastronomija dobila doslovce ogromno značenje u javnosti, do mjere da su lokalni specijaliteti na tanjuru i kreacije inventivnih chefova te vina i druga pića postali, nadmašujući već čak i snagu pojedinih i čudesnih prirodnih ljepota i kulturno-povijesnih spomenika,  moćan magnet za privlačenje gostiju i turista u određena područja odnosno lokacije/lokale, niknuo je u svijetu niz vrednovanja kako restorana tako i lokalnih delicija te, naročto, plemenite kapljice, neka od njih svoje ocjene i preporuke objavljuju u knjigama-specijaliziranim vodičima poput svjetski famoznog Michelina, pa Gault & Millaua…, a neka u specijaliziranim eno-gastro revijama od kojih su pojedine – primjerice Decanter, Wine Spectator, Wine Enthusiast, Vinum… – i globalno rasprostranjene i visokocijenjene i utjecajne. U Lijepoj našoj za sektor ugostiteljstva imamo npr. knjigu Gastronauta 100 najboljih hrvatskih restorana…

Platinasti na Decanterovu World Wide Award 2021 – Korčulani Frano Milina Bire (lijevo) i Ivan Batistić Zure (desno), u društvu s čestitarom Milijanom Jelićem. Treća platinasta medalja otišla je u Istru, obitelji Benvenuti

Ocjenjivanja Bakhova nektara jednom godišnje postoje maltene u svakoj sredini i na raznim kvalitativnim nivoima, a uz vrednovanja vina općenito i niz je onih posebno usmjerenih npr. na sorte (Chardonnay du Monde, Syrah du Monde, Muscat du Monde…. u organizaciji Udruženja francuskih enologa Forum Oenologie), pa Concours Mondial du Sauvignon, zatim usredotočenih na Merlot i Cabernet sauvignon (Emozioni dal mondo u Bergamu), Riesling (rajnski) u Strassbourgu, ali i baziranih na tehnologiji proizvodnje (mirna vina njegovana u barriqueu, pjenušci, slatka desertna kapljica, alkohlizirana vina…).

DWWA – Iz mora internacionalnih vrednovanja s vremenom ih se po ozbiljnosti izdvojilo nekoliko koja, zacijelo i zahvaljujući u globalnim razmjerima vrlo tiražnim novinskim publikacijama što ih tijesno prate, slove kao referentna i odličja s kojih se priznaju i najviše cijene na cijelome planetu. To su svakako ponajprije Decanter World Wide Award, potom International Wine & Spirits Competition, Mundus Vini, Concours Mondial de Bruxelles. U toj grupici po statusu izobrenome na globalnoj razini u ovome trenutku debelo prednjači Decanter World Wide Award.

Jako mnogo i hrvatskih vinskih kuća odlučuje se za sudjelovanje na Decanterovu ocjenjivanju, jer odličje osvojeno na njemu ima potencijalno najjači internacionalni odjek. U posljednjim godinama popriličan broj hrvatskih vinara na Decanteru i osvaja medalje visokoga sjaja, ove godine Hrvati su dobitnici i triju platinastih medalja, na drugim natjecanjima koje ne koriste termin platinasta medalja ekvivalent bi bio Veliko zlato, za koje je nužno npr. na Mundus Viniju dosegnuti bodovni prag od 95/100 bodova, a za Decanterovu Platinu međutim treba osvojiti bod više.

Ove godine Decanter World Wide Award bilježi po opsegu svoje rekordno izdanje. To, po broju skupljenih uzoraka najveće svjetsko ocjenjivanje vina, koje se odvija u Londonu i koje je u 2021. trajalo 15 dana uzastopce, skupilo je sada čak 18.094 uzorka iz 56 zemalja svijeta, a okupilo je, kao degustatore-ocjenjivače, 170 stručnjaka za vino iz cijeloga svijeta, među tim ekspertima našlo se 44 sudaca s titulom Master of Wine i 11 nositelja čina Master Sommeliera. Na Decanter World Wide Awardu inače kao degustatori iz Hrvatske redovito sudjeluju naši istaknuti sommelieri Mario Meštrović i Siniša Lasan, aktualni Hrvatski državni prvak, te vinski pisac i organizator različitih vinskih događanja (npr. Vinart Grand Tasting…) Saša Špiranec. Ocjenjivači u 2021. 50 uzoraka vina izdvojili su kao najbolja – Best in Show, 179 uzoraka nagradili su Platinastom medaljom (Veliko zlato), 635 zlatnom, 5607 srebrnom medaljom, a 8332 uzorka broncom. Ovdje valja spomenuti da su pragovi za medalje viši nego na nekim drugim međunarodnim takmičenjima i na ocjenjivanjima u Hrvatskoj. To konkretno znači da na DWWA za platinastu/veliku zlatnu medalju treba osvojiti najmanje 96 od 100 mogućih bodova, za zlato najmanje 91 bod, a za srebno najmanje 86 bodova! Za usporedbu: kod nas zlato počinje već s 85 bodova… Na ocjenjivanjima vani – znam to dobro jer osobno sam kroz niz godina sudjelovao na Mundus Viniju, Concoursu Mondial de Bruxelles i Emozioni dal Mondo u Bergamu, dobiju se podaci o berbi, sorti te porijeklu (zemlja, eventualno regija) odakle dolazi vino, negdje se navedu alkoholni stupanj i oznaka o tome je li vino označeno kao suho, polusuho, poluslatko, slatko, Na DWWA se degustatorima otkrije i cijena butelje, to je da bi ocjenjivač razmislio i izjasnio se o tome jesu li vino i cijena u suglasju ili u raskoraku. Mario Meštrović mi kaže kako  je na DWWA pravilo da uzorak koji je u prodaji po cijeni nižoj od 15 funti ne može ući u kategoriju platinastoga.

Iz  HRVATSKE, u 2021. tri su vina platinastoga sjaja, osam zlatnog i 34  srebrnog sjaja, dok je nekih 117 uzoraka brončanog sjaja. Evo i konkretno tko su najveći dobitnici:

Platinastu medalju s osvojenih 97/100 bodova dobili su braća Benvenuti za Muškat San Salvatore 2015, zatim Ivan Batistić Zure za Pošip 2019 i Frano Milina Bire za Grk Defora 2018.

Zlatna medalja: Garageist Bill Degarra 2016 – Degarra (96 bodova); Tribidrag 2018 – Testament (95/100); Pošip 2019 – Bora (95); Malvazija istarska 2020 – Fakin (95); Éclat Plavac mali 2013 – Vinolog (95); Vilin ples Cabernet sauvignon & Merlot & Plavac mali 2017 – Crvik (95); Castello Festigia 2017 – Laguna vina (95), te Collina malvazija istarska 2017 – Cattunar (95)

Lijep uspjeh na Decanteru – ZLATO! – za zagrebačku kuću Vinolog koju vodi  Jelena Balog. Kuća Vinolog radi na principu da traži i nađe izvore dobre kapljice, izabranu sirovinu obradi i eventualno iskoristi za neke kreacije miješanjem sorata te finalizira i plasira u butelji pod vlastitom etiketom.

Jelena Balog, Vinolog

Evo i osvajača srebrnih medalja, na žalost na tabeli koju sam dobio uz nazive vina nije navedena i godina berbe, a brojke u posljednjem stupcu su ocjene za svaki pojedini uzorak

Evo s Decantera 2021 i rezultata iz nekih nama susjednih država:

Platinum

Mađarska: Nagy Eged Dulo Grand Superior Egri Bikaver 2017 – St. Andrea (97); Tokaj aszu 5 puttonyos 2014 – Grand Tokaj (97); Tokaj essencia 2013 – Grand Tokaj (97); Tokay Aszu 6 puttonyos – Patricious (98); Tokaj Aszu 6 puttonyos – Juliet Victor (97)

Slovenija: Zlata radgonska penina rosé extra dry – Radgonske gorice (97/100); Selekcija Cabernet franc 2019 – Gašper (97)

Vinski posjed  Puklavec Family Wines – prije berbe grožđa 2021. obilata berba medalja kod kuće i u svijetu, te peti naslov Vinara godine u Sloveniji: na dodjeli titule uz Janeza Erjavca, glavnog direktora sajma poljoprivrede i prehrane Agra u Gornjoj Radgoni su Sonja Erčulj, direktorica marketinga kod Puklavca, Gorazd Bedenčič, komercijalni direktor, i Iztok Klenar, direktor proizvodnje

Slovenska vinska kuća Puklavec Family Wines iz Ormoža i s vinogradima na Jeruzalemu naosvajala se, bogme, medalja ove godine: na Decanteru ih je dobila 24, na IWSC 2021 šest, a na Balkan International Wine Competition 2021 16. Na nedavno održanom vrednovanju Vino Slovenija u sklopu 56. međunarodnog poljoprivrednog sajma Agra u Gornjoj Radgoni primila ih je 27, od čega je jedno odličje šampiona, tri su velika zlata, devet je zlata i 12 srebrnih medalja. Još jedno golemo priznanje tom vinskom posjedu – upravo ove godine na sajmu u Radgoni gdje se dodjeljuje i titula Vinar godine u Sloveniji zakitila se i s tim prestižnim naslovom, to je već peto takvo odličje u riznici Puklavčevih! Nedavno je za ljetnih vrućina vinarija Puklavec Family u Zagrebu priredila osvježavajuće druženje, a sad najavljuje ozbiljnu prezentaciju svojih uradaka svjetski platinastog i zlatnog sjaja. Na slici su, uz glavnog direktora sajma Agra Janeza Erjavca, Sonja Erčulj, direktorica marketinga Puklavec Family Wines, Gorazd Bedenčič, komercijalni i financijski direktor vinarije te direktor proizvodnje enolog Iztok Klenar  (nekad glavni enolog Vinakopera a potom i individualni privatni proizvođač u obiteljskom posjedu KlenArt) Vinska avantura obitelji Puklavec počinje još 1934. s Martinom Puklavcem čiji su vizija i načelo bili proizvodnja samo najbolje kapljice. Nakon tzv. društvenog perioda ponovno u vlasništvo i pod vodstvo obitelji Puklavec vinarija dolazi 2009. godine.  U 2019. iz Slovenije se Puklavec Family Wines s vinogradima i proizvodnim pogonom širi i u inozemstvo, konkretno u Sjevernu Makedoniju, u Negotinu je tvrtka otvorila butiknu vinariju s kojom u portfelj kuće, znane po bijeloj kapljici, ulaze i rasni crnjaci.

Zlato

Slovenija: Epulon 2018 – Steras (96); Puklavec & Friends Sauvignon blanc & Pinot grigio 2020 – Puklavec & Friends (95); Archive Furmint 1971 – Puklavec Family (95); Laški rizling 2017 Izbor – Klet Krško (96); A-plus white 2013 – Klet Brda (95); Vaneja 2015 – Steyer (96)

Srbija: Srem Fruška gora King Supreme Marselan limited edition 2018  – BT Winery (95); Fruška gora Uncensored 2018 – Bikicki (96); Cuvée No 1 2019 – Zvonko Bogdan (95); Sovinoa 2019 – Matijašević

Srebro

Slovenija: 50  medalja, s time što je Marjan Simčič sa svojim Sauvignonom blancom Opoka 2019 bio vrlo blizu zlata, nedostajala su mu samo dva boda!

Crna Gora: Premier 2013 – Plantaže 13. Jul (94); Stari podrum Vranac 2013 – Plantaže (92); Kotor Merlot 2016 – Savina (91)

Makedonija: Carmenère 2019 – Chateau Kamnik (90), te pet medalja za kuću Tikveš;

Srbija: 16 srebrnih medalja

A evo i hrvatskih laureata s ovogodišnjeg ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles 2021:

Zlato: Dolce Muškat Momjanski 2012 – Kabola

Srebro: Merlot Festigia 2017 i Castello Festigia 2017 – Laguna vina; Vrhunska Graševina 2020 – Kutjevo d.d.; Erdutski cabernet sauvignon rosé 2020 – Erdutski vinogradi; Korlat Syrah 2016 – Badel 1862; Korlat Merlot 2016 – Badel 1862, te Korlat Cabernet sauvignon 2016 – Badel 1862

Kod nekih vina eto moguće je usporediti ocjene osvojene na Decanteru i na Concoursu!

Svako Srebro i Zlato, a naročito Platine i Zlata pa i Srebra osvojene na Decanteru trebalo bi dobro – što bolje moguće – iskoristiti u poslovnom smislu, tà Decanter je sâm po sebi poslovna manifestacija a ima preveliku globalnu reputaciju da je bilo kakav propust u pokušajima i prodora s vinima u svijet ravan, naprosto – svetogrđu. Svjetska zvučnost Decantera za osvajača najboljih medalja na tome ocjenjivanju može se smatrati uistinu golemom startnom prednošću u pokušaju boljeg-kvalitetnijeg (količina i cijena) plasmana nagrađenog vina i u SVIJETU!

Kad sam kod ocjenjivanja DWWA valja ovdje spomenuti nešto za što dosad, barem u našoj javnosti, nisam primijetio da se baš isticalo, eventualno je spominjano, možda na neki način dosta stidljivo pa je moglo i promaknuti, a riječ je o tome da je, svjestan i te kako svoje aktualne medijska snage, Decanter osvajačima medalja na njegovu ocjenjivanju dodatno ponudio neku vrstu logističke podrške u mogućem poboljšanju plasmana vina na tržištu Velike Britanije, naime Decanter za osvajače trofeja, s naglaskom na odličja najjačeg sjaja tj. platine i zlata – ima opciju da se s pozlaćenim i platinom obilježenim uzorcima dodatno upoznaju predstavnici najznačajnijih uvozničkih i trgovačkih kuća te ugostiteljskih objekata i ekskluzivnih klubova (npr. Wine Traders, Wine Society, Marks & Spencer, Berry Bros & Rudd, Oddbins itd…) u Velikoj Britaniji. Vodstvo DWWA nije, eto, razmišljalo o tome da upravo i te poslovne ljude iz vinskog svijeta-odjela izravnog plasmana, a od kojih ih je također oveći broj s titulama Master of Wine, uključi u svoj redovni službeni žiri pa da oni odmah tu kušaju vina, nego se, naravno, vrlo promućurno odlučilo za organizaciju nove degustacije, posebno za trgovce i ugostitelje, a tu novu degustaciju, dakako, i posebno naplaćuje po uzorku, ni manje ni više nego 195 funti plus porez!… Valja međutim spomenuti i ovo: čujem da je Decanter s nekim vinskim trgovcima-poslovnim partnerima ishodio to da neka vina nagrađena na DWWA budu kroz određeno vrijeme u maloprodaji s određenim prigodnim popustom…

Vezano uz internacionalnu promidžbu medaljama okićenih uzoraka moglo bi se nešto iskoristiti od Decanterovih spontanih objava priloga o (hrvatskim) vinarima-dobitnicima, treba vidjeti kako je, odnosno kako će još u svojim daljnjim izdanjima Decanter popratiti platinaste Benvenutija, Zurea i Birea te osmoricu ili nekoga od osmero naših zlatnih. Evo nekoliko linkova na koje me je uputio naš istaknuti sommelier i Decanterov sudac Mario Meštrović a preko kojih je moguće saznati u kojoj mjeri i kako se revija Decanter sa svoje strane posvetila hrvatskim proizvođačima-dobitnicima trofeja.

https://www.decanter.com/?s=CROATIA ⦁ https://www.decanter.com/decanter-world-wine-awards/croatia-14-award-winning-wines-worth-seeking-out-457325/ ⦁ https://www.decanter.com/premium/experts-choice-slovenia-croatia-416836/ ⦁ https://www.croatiaweek.com/croatian-wines-win-3-platinum-and-8-golds-at-the-prestigious-decanter-world-wine-awards/

NUŽAN DODATNI NAPOR – Gleda li se stvar s poslovnog kuta, činjenica je da nakon osvojene pogotovu zlatne odnosno platinaste/velike zlatne medalje na Decanteru, a i drugim spomenutim relevantnim internacionalnim vrednovanjima plemenite kapljice, treba u osobnoj režiji nešto dodatno učiniti u smislu da se osvojeno odličje barem približno oplodi-valorizira u smislu potencijalne vrijednosti medalje (osobito one dobivene na Decanteru). Primijetio sam kako je mnogo prostora davano npr. na Hrvatskom radiju i na Hrvatskoj televiziji nastupima naših sportaša na nedavnoj Olimpijadi u Tokiju, maltene u svakoj informativnoj emisiji – a na radiju one su česte, npr. na Radio Sljemenu Novosti su svakih sat vremena, prilično pažnje posvećivano je (opravdano!) i osvajačima medalja i u sportovima koji baš ne bude neki veliki interes, ali, iako smo upravo u srcu turističke sezone i iako smo – ili to barem želimo biti! – izrazito turistička zemlja, te mada se već dugo zna da je upravo eno-gastronomija, s naglaskom baš na vinu, značajan magnet za privlačenje turista u neki kraj, za naše osvojene medalje na Decanteru 2021, poglavito one tri platinaste i onih osam zlatnih – nije bilo praktički niti riječi! Neka državna tijela, jači mediji javnog informiranja valjda bi ipak trebali prepoznati značenje (platinaste i zlatne!) medalje s Decantera te s novinarskog aspekta  pomoći u tome da se saznanja o uspjehu naših šire, da se za osvajanje medalja visokoga sjaja i na tom važno našem gospodarskom području čuje i vidi koliko treba.

S druge strane-zar ne?! – postoje Udruga hrvatskog vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori te udruge vinogradara i vinara po hrvatskim regijama koje bi, ponosne na svoje članove-osvajače prestižnih međunarodnih odličja, mogle/morale poraditi na tome da spomenuti uspjesi njihovih članova budu vidljivi što šire u hrvatskoj javnosti, a i u javnosti zemalja iz kojih nam stiže najviše turista.

A što je i sa sâmim vinarima-dobitnicima? Po onome što vidim, odnosno ne vidim, i onome što od kolega novinara pa i istaknutih naših sommelierai nekih vinskih trgovaca čujem vezano na uz, konkretno, na Decanteru osvojene medalje vrlo visokoga sjaja, nemam neki osjećaj da naši laureati, osim ponosne objave rezultata na svom profilu na Facebooku i vjerojatno fešte na svom ognjištu za rodbinu i za grupicu pozvanih najbližih prijatelja i poznanika, u promocijskom smislu rade nešto značajnije što bi imalo doista pravog odjeka. Sigurno je da u svaku promidžbenu akciju valja uložiti dodatna sredstva, ali na taj neki dodatni trošak za promidžbu valjda bi se, uz podmirenje troška ocjenjivanja na Decanteru i troška slanja uzoraka u London moglo, i moralo naći načina za dodatnu razumnu i vlastitom budžetu dostupnu investiciju za moguće ostvarenje adekvatnog komercijalnog rezultata na bazi na svjetskojm nivou prestižnog dobivenog odličja.

Slovenci su se svojedobno dosjetili svake godine organizirati priredbu Decanterjevi nagrajenci, konkretno salon vina na kojemu bi se okupili svi dobitnici medalja na DWWA iz Slovenije, ali i neki iz nekih iz država u okruženju. Konkretno u prošlom izdanju manifestacije, ma Brdu kod Kranja, kao izlagači su se pojavii i vinari  iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Herecegovine, Makedonije. Inicijator događanja – ljubljanska vinska škola Belvin koju vodi dugogodišnji i vrlo iskusni vinski pisac i novinar Robert Gorjak pobrinula se da se festival Nagrađeni na Decanteru održi i ove godine, datum je 7. rujna a mjesto  dvorac Fužine kod Ljubljane. Najavljeno je da će se za vinske novinare iz Hrvatske organizirati besplatan prijevoz kombijem ili minibusom od Zagreba do Ljubljane-Fužina i natrag do Zagreba. Lijepa gesta!

Hoće li za salon Decanterjevi nagrajenci biti angažiran – a to bi marketinški moglo biti korisno – Jure Tomič, sommelier i kuhar Osterje Debeluh iz Brežica – vidjet ćemo. Tomić je inače nedavno imao čast biti operativni domaćin za stolom austrjskom predsjedniku Alexanderu van den Belenu, slovenskom predsjedniku Borutu Pahoru i hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću kad su se sastali u Sloveniji

Rečeno je da će se na Salonu moći kušati više od  50 različitih vina, organizator računa da bi moglo nastupiti i više od 30 nagrajenih vinara kao izlagača, većinu će dakako činiti oni iz Slovenije. Do sada sudjelovanje ih je potvrdilo 26, među njima i DVA iz Lijepe naše – Gianfranco Kozlović i Monte Rosso. Evo popisa onih koji su zasad sigurni za nastup:

Bjana, Gašper vina, Goldinar Nebo, Hiša vina Grabnar, Klet Brda, Kozlović Hrvatska, KZ Krško, Erzetič, Monte Rosso Hrvatska, Penine Simončič, Puklavec Family Wines, Radgonske gorice, Roman Marc, Tajfl – Vinska klet Grobelnik, The Doktor, Vina Čuk, Vina Fornazarič, Vina Guštin, Vina Markovič, Vina Zavec, Vino Hlade, Vinoteka Balkanika i Vinarija Jungić, Vinska klet Frelih, Vinska klet Santomas, Wine Estate Burja, Lavrenčič, Zlati grič.

Jedna od mogućnosti jačeg izlaska hrvatskih laureata u javnost mogla bi biti i, u nekom većem ugostiteljskom objektu, pressica uz nazočnost dobitnika, a za pozvane relevantne medije, posebice one iz segmenta eno-gastronomije i turizma, lokacija bi mogla biti u nekom većem našem urbanom centru, npr. Zagreb bi tu kao središte najjačih medija u državi i s obzirom na svoj geografski smještaj koji obećava dolazak pozvanih novinara iz susjednih Slovenije i Mađarske, Austrije… bio idealan. Uz mogućnost intervjuiranja i fotografiranja laureata pressica bi po meni trebala ponuditi i mogućnost kušanja nagrađenih vina na miru, možda i u odvojenome prostoru, i uz servis sommeliera koji bi donosio uzorke prema popisu-svojevrsnom katalogu gdje bi uz pune nazive vina i navoda godine berbe bili o svakome uzorku i obvezni podaci s etikete (vinorodna regija, vinogorje, naziv položaja vinograda, vrsta zaštite: kzp, ZOI, ZOZP ili nešto treće, suhoća, alkoholni stupanj, eko-certifikat), tzv. fact sheet i sa spomenom nadmorske visine trsja, tipa tla, riječ-dvije o načinu vinifikacije i o načinu dozrijevanja, oblik priklona eko-pristupu…

Postoje načini da se s određenim uspjehom doskoči spornom materijalnom aspektu, jedan bi mogao npr. biti udruživanje dobitnika medalja istoga sjaja ili medalja najvišeg ranga, u ovome slučaju riječ je o trojici dobitnika platine i osmorici dobitnika zlata. Dioba dijela ukupnog troška po pojedincima, dakle ispada 1/11 na svakoga, zatim pokrivanje ukupnog troška i s dijelom sredstava iz proračuna županija odakle su dobitnici, dijelom sredstava od lokalnih turističkih saveza a i Hrvatske turističke zajednice, objekt u kojemu bi se događaj odvijao mogao bi barem djelomično biti sponzor.

S obzirom da kao zemlja dosta dobro stojimo u turističkom smislu, zacijelo bi u domaćoj i internacionalnoj promidžbi poprilično pomogla kakva bolja, kvalitetno omišljena suradnja aktera.

SVEČANI KONCERT 11-ČLANOG CRO PG DECANTER ORCHESTRA! – Zar nije već vrijeme za veliki svečani koncert 11-članog Cro Platinum Gold Decanter Orchestra u nekom jačem i u širem logističkom smislu prikladnom ugostiteljskom objektu (Baltazar, Esplanade Zagreb – dobra iskustva glede realizacije takvih događanja pamtim još iz zlatnih vremena Svijeta u Čaši; ako bi  event bio opsegom nešto manji, u obzir svakako može doći i restoran Kaiser na zagrebačkoj Kajzerici a koji vodi iskusni sommelier Mario Meštrović, inače sudac na DWWA!) u Metropoli. Program za pozvane istaknute eno-gastro novinare, zatim sommelijere i vinske trgovce, uz one iz Lijepe naše bilo bi korisno da se pozovu i neki iz susjednih nam zemalja odakle bilježimo dobar priljev turistam, mogao bi biti koncipiran tako da prvi dio bude radni, dakle vremenski dozirana prezentacija svakog nagrađenog vinskog glazbenika i njegova radna prostora, dakako uz fotografiranje za medije, te, kao što sam maločas spomenuo, da se za poslije predvidi i opcija – u miru i tišini da se mogu zapisivati dojmovi – degustacija na DWWA 2021 nagrađenih vina, a potom da se vrata (dakako na komercijalnoj osnovi) otvore i široj publici za druženje s laureatima uz svečanu večeru i uz svakom jelu prikladno sljubljenim vinima-londonskim dobitnicima….

Sam Ramić nedavno je na Hrvatskom svjetskom kongresu u SAD proglašen iznimno značajnim promotorom hrvatskog vina u SAD!

A, postoje i drugi načini, npr. zašto ne koliko je god bolje moguće iskoristiti činjenicu da mnogo Hrvata živi i radi u inozemstvu, i upravo i u vrlo uglednim ugostiteljskim lokalima, a neki i u objektima koji se bave uvozom i plasmanom i plemenite kapljice u te zemlje. Spomenuo bih nekoliko osoba koje mi kao vrijedne razgovora na ovu temu trenutno padaju napamet: Sam Ramić pa i Mile Rupčić koji žive u SAD i bave se uvozom i plasmanom vina, Ramić je nedavno na Hrvatskom svjetskom kongresu u SAD proglašen iznimno velikim promotorom hrvatskog vina u SAD, dobio je priznanje za osobito zalaganje na promidžbi crnoga vina, a primio je i priznanje za svoj humanitarni rad. U SAD imamo i osobito sklonog nam Amerikanca Cliffa Ramesa, sommelijera i vinskog edukatora, predavača na NYC Wine School te brand ambasadora Wines of Croatia. Zatim tu je, kao spona s Amerikom, i Marko Podkubovšek iz susjedne nam Slovenije koji je nekad dugo radio u turizmu i, na visokim pozicijama, za dubrovački Atlas, a onda je postao izvoznik vina iz cijele jugoistočne Europe u SAD – o njemu, inače naprosto opsjednutome Dingačem Bura, prije koju godinu sam opširno pisao u reviji Svijet u Čaši. Istaknuti valja svakako i Barbaru Bačić koja je više godina radila u komercijali vrlo znanih bordoških châteaua i koja je prije nekog vrmena osnovala tvrtku Les Robes de l’Est (proizvodi s Istoka), za uvoz u Francusku i EU vina s područja od Slovenije preko Hrvatske i Balkana pa sve do Gruzije… U Švicarskoj također imamo našeg čovjeka koji bi zacijelo imao volje pomoći našim laureatima na Decanteru da se za njih višečuje u th zemlji, riječ je o Ivanu Barbiću MW, zasad, koliko znam, jedinom Hrvatu s  titulom Mastera of Wine. U Beču pak sjajan restoran Korlat ima Željko Radić. A možda bi se nešto na promidžbi i plasmanu tih naših Decanterovih platina i zlata moglo napraviti i s Austrijskom Vinskom akademijom (Wine Accademy Austria) čelnik koje je Gradišćanski Hrvat Josef Schuller, te s uglednom kompanijom Wine &Co u Beču, na čijem čelu u odjelu plasmana radi Willy Klinger, do prije koju godinu glavni direktor Austrian Wine Marketing Boarda s kojim sam dobro surađivao, i siguran sam da bi bio spreman za razgovor oko dogovora.

Willy Klinger

Do prije koju godinu Willy Klinger bio je direktor vrlo moćnog marketinškog diva Austrian Wine Marketing Board, na tom radnom mjestu proveo je 13 godina. Sad je pak u Austriji direktor prodajnog giganta Wine & Co, inače u vlasništvu  njemačkog Haweska. Wine & Co diljem Austrije ima 20 velikih lijepo uređenih i odlično snabdjevenih prodavaonica vina i pića, s time da se u sklopu dobroga dijela njih nalazi i wine-bar. Ovo je Klingerov povratak u Wine & Co, naime u ranim danima svoje karijere on je već tamo radio neko vrijeme. Upoznao sam ga još tada kad je zastupao čuvenog Gaju iz Barbaresca, a poznanstvo utvrdio za mnogih mojih sudjelovanja na manifestacijama Austrian Wine Summit u organizaciji Austrian Wine Marketing Boarda u vrijeme Klingerova direktorovanja. Na pitanje kakvi su mu planovi kao direktora u Wine & Co-u dao je možda i na nas znakovit odgovor:  Moj posao je sada nakon temeljite inventure etiketa na neki način modernizirati našu ponudu stanovitim obogaćenjem i osvježenjem izbora, tako da na prodajnu listu namjeravam uvesti dosta novih a pažnje vrlo vrijednih vina i iz Austrijancima u smislu Bakhova nektara manje znanih područja, a pri toj obnovi svakako bih se jače fokusirao na Europu

ŠANSA u FINSKOJ i NORDIJSKIM ZEMLJAMA? – Ima i još! Ugledni američki vinski časopis Wine Spectator, prisutan po cijelome svijetu, uz to što godinama objavljuje recenzije vina počeo je, kao vrlo koristan poslovni nastavak priče, na svjetskoj razini vrednovati (ugostiteljske) objekte – restorane koji su se specijalizirali kao poligoni za plasman Bakhova nektara, koji se svojim pristupom osjetno ističu po tretmanu plemenite kapljice u okviru svoje ponude na način da imaju detaljno razrađene različite programe putem kojih skreću pažnju vrijednosti vina kao pića općenito, zatim posebno kao društvenog fenomena, kao zdravstveno podobnog napitka, kao, odgovarajuće po kategorijama, idealnog pratitelja hrane od jednostavnijih do vrlo kompliciranih jela, kao izrazite predstavnike teritorija i kao u turističkom smislu snažne magnete teritorija na kojemu nastaju. Wine Spectator je za takve prema vinu posebno orijentirane restorane predvidio tri svoje glavne godišnje nagrade – Best of Award of Excellence, Award of Excellence i Grand Award.

Od Wine Spectatora nagrađeni restoiran Winebridge, Tampere

Timo Jokinen, nagrađeni Wnebridge Tampere

Ove godine vrednovano je nekih gotovo tri tisuće vinu ekstremno posvećenih restorana iz 72 zemlje svijeta, a jednu od prestižnih nagrada – Award of Experience – Wine Spectator je za 2020. dodijelio i restoranu WineBridge  iz  Tamperea u Finskoj, objekt je u vlasništvu i pod vodstvom vinskog stručnjaka, inače i dugogodišnjeg degustatora-ocjenjivača plemenite kapljice Tima Jokinena kojega sam, inače, susretao i upoznao na ocjenjivanjima Mundus Vini i Concours Mondial de Bruxelles.

Baš i za hrvatske vinare koji su osvojili platinaste i zlatne medalje dobro je to znati, naime nordijske zemlje slove kao dobri potrošači alkoholnih pića pa i plemenite kapljice, a s obzirom da je Decanter referentan punkt na svjetskoj razini vrijedi nam čuti za poneku za plasman relevantnu adresu u inozemstvu, adresu na kojoj je vrlo vrijedno pokazati se s vinom a koja s obzirom na rang osvojene medalje od Decantera može biti i te kako zainteresirana da posveti prostor i vrijeme i vinarima i iz neke manje i svjetski nerazvikane vinske zemlje kakva je naša.

Mjehurići sa svečanog otvorenja restorana WineBridge i, potom, s proglašenja priznanja dobivenog od Wine Spectatora

Evo što kaže Timo Jokinen, moj kolega s različitih međunarodnih ocjenjivanja vina a vlasnik i voditelj restorana WineBridge o svom objektu:

– Da, ja sam vlasnik restorana, utemeljenoga 2018. godine u samom srcu glavnog finskog grada Tamperea.  Službeno, u mirovini sam od 1. srpnja 2020, ali strast prema vinu i sklonost druženju s dobrim ljudima toliko me vuku u restoran da u lokalu provodim maltene cijeli dan, uglavnom čavrljajući s gostima. Svjestan sam da je u mnogo slučajeva upravo vlasnik restorana, koji daje dušu objektu, glavni mamac za mnoge goste da redovito dolaze, ali ja ovo moje spontano ćaskanje s gostima ne doživljavam kao posao i nešto što radim proračunato iz interesa, nego upravo kao radost da budem u društvu i da podijelim svoje vrijeme s vrlo različitim osobama. Voditeljica restorana WineBridge je moja kćerka Gina, a šefica kuhinje je moja supruga Panee.

Kroničari i kritičari koji prate eno-gastronomsku scenu i objavljuju priloge na klasičnim i modernim medijima slažu se da su Timo Jokinen i njegova supruga Panee, koji gosta uvijek dočekuju sa širokim osmijehom,  stvorili vrlo simpatičan i po ponudi jela i pića iznimno zanimljiv i dinamičan ugostiteljski objekt, u kojemu stalno iskače poneko ugodno iznenađenje i na tanjuru i u čaši. Panee Jokinen u kreiranju svojih specijaliteta inspirirana je različitim kuhinjama, od dakako one domaće, finske, pa do mediteranske, do latinsko-američke  i orijentalne azijske. Menu se stalno mijenja, svakog mjeseca u ponudi je nešto drugo, novo. Izabrane namirnice su, kažu novinari, prvoligaške kakvoće, Panee se stalno, u izvrsnom svjetlu, dokazuje kao chefica. A vinska karta, o kojoj brine Timo, čudesno je raznovrsna i bogata. Rezultat takvog izbora vina svakako su Timova brojna putovanja različitim krajevima svijeta, gdje je redovito sudjelovao kao degustator-ocjenjivač na međunarodnim vrednovanjima plemenite kapljice, dakle nije mogao a da se ne pobrine da u Tampere na svoj stol i stol svojega restorana donese mnoge posebno interesantne etikete. Na vinskoj listi u WineBridgeu tako se, primjerice, uz vina iz klasičnih vinorodnih područja Europe ali ne samo iz onih velikih i po Bakhovu nektaru najpoznatijih u svijetu nego i iz površinski ne baš velikih i u vinskom smislu nerazvikanih država Europe (doduše hrvatskih još nije bilo!), nalazi i kapljica iz Tajlanda, Japana, Armenije, Moldavije, Brazila… Vinska je karta bogata, sadrži oko 250 etiketa, od čega se 50 etiketa toči na čašu.

Restoran Winebridge – kuhinja i hrana, specijaliteti iz raznih krajeva svijeta

– Svako toliko organiziramo programe pod nazivom Vinska škola. U edukativnom dijelu, u Vinskoj školi osmislili smo nekoliko razina, za početnike je ona s nazivom ABC vina, a za bolje poznavatelje odrađujemo pjenušce i šampanjce, zatim svjetski glasovita bordoška bijela i crna vina, pa Barolo, zatim i Amarone.  Program traje po dva sata a u publici bude po između  30  i 40 gostiju. Svakog tjedna u restoranu se odvijaju tematske degustacije vina, od jedne pa i do tri, svako toliko imamo i Školu kuhanja, a svake druge subote između 15 i 18 sati u lokalu na Jam Sessionu nastupaju razni glazbenici, među njima se znaju naći i neki vrlo poznati europski, izvode se različiti žanrovi: pop, jazz, blues, soul, tango, portugalski fado. Organiziramo i programe koji obuhvaćaju večeru i glazbeni program ali na način da je glazba uvijek prilagođena onome što se nudi na tanjuru – kaže Timo Jokinen.

Restoran WineBridge redovito priređuje i tematske večeri za diplomate, na Diplomatskim večerama okuplja brojne veleposlanike.

– Tada na stol između ostaloga iznosimo jela ali i vina zemlje čiji veleposlanik je taj put protagonist programa. U tim prigodama, ali i inače, gostuju nam šefovi kuhinja iz različitih zemalja, pa smo tako već održali tematske večeri sa chefovima iz Ukrajine, Slovačke, Rusije, Italije, Španjolske, Argentine, Južne Afrike. Što se tiče jela, vidjeli smo da zasad kod šire publike nekako najviše zanimanje vlada za orijentalnu kuhinju, za afrička jela te za tipična južnoamerička jela. U veljači ove godine smo najprije slavili Kinesku novu godinu, a potom je uz Valentinovo dakako bila i posebna gala-večera za zaljubljene, uz cvijeće i svijeće.  Odvojene programe imamo vezano i uz razna alkoholna pića koja nisu vino, tako smo eto već ponudili tjedan sherryja, na red stižu i marsala, porto…

– Što se tiče Ambasada, zasad još nismo priredili ništa vezano uz Hrvatsku, ali planiramo da se i hrvatski veleposanik i njegova ekipa diplomata iz Veleposlanstva uskoro nađu kod nas uz finu papicu i kapljicu. Htjeli smo već prije ugostiti hrvatske diplomate, ali kad smo našli odgovarajući termin pandemija je pormsila račune, rukovodstvo moje zemlje zamolilo je tada da se iz razloga sigurnosti tada ostane kod kuće.

_______________________

TAMPERE WINE FEST  – Timo Jokinen već šest godina organizira u Tampereu manifestaciju Tampere Wine Fest, najvjerojatnije, barem sudeći po broju različitih svjetskih vina na raspolaganju za kušanje, najveće godišnje vinsko događanje u Finskoj. Koncept je sljedeći: tzv. walk-around ili obilazeća degustacija. Zatim strukovno vođeno kušanje. Ako zbog epidemioloških mjera nije moguće kušanje u društvu izravno s proizvođačima koji bi se pojavili na štandovima organizira se, za zainteresirane, on-line susret s vinarima-izlagačima. Manifestacija traje četiri dana, i u neka stara normalna vremena bila je odlično posjećena, više od 300 posjetitelja svakoga dana, a u novije vrijeme, otkako je kormilo preuzeo Covid19, u skladu s mjerama obilazak sajma i kušanje predviđeno je dnevn u vremenski ograničenim etapama i za grupe od maksimalno 30 do 40 osoba. Za vrijeme sajma priređuju se tematske večere vezano uz vina neke od zemalja odakle su vina izložena na festivalu. ⦁

___________________________

Prije nekog vremena a nakon što sam saznao da je Jokinenov restoran WineBridge osvojio visoku nagradu Wine Spectatora palo mi je napamet da Jokinenu predložim da u svom objektu organizira program i uz hrvatska jela i vina posebice uz etikete što su na Decanterovom ocjenjivanju osvojile najviša odličja, međutim i – zašto ne?! – i uz etikete koje su se istaknule i na svjetskim vrednovanjima poput  IWSC, Mundus Vini, Concours Mondial, AWC Viena. S obzirom da je Jokinen na određeni način involviran i u uvoz vina u Finsku smatrao sam da bi tako nešto moglo biti zanimljivo hrvatskim vinarima visokim međunarodnim  priznajima certificiranim  odlikašima. Obećao sam mu da ću mu pomoći oko kontakata, pa neka se, dakako, izravno dogovore, ako mogu.

– Ovaj vinski prijedlog vrlo mi je zanimljiv, spreman sam razgovarati i nadam se da će i doći do dogovora – javio mi je Timo Jokinen, i poslao kontakte, pa, hrvatski vinari platinasti i zlatni u prvom redu, evo: WineBridge Restaurant i Timo Jokinen: +358-50-583 7735; e-mail timo@winebridge.fi ⦁ www.tamperewinefest.com ; www.winebridge.fi  ♣

______________________________

VIJESTI / NEWS

Ususret praznicima i novoj godini

HRVATSKI VINSKI KALENDAR i VINSKA ABECEDA – Zagrepčanin Zoran Lutz grafički je inžinjer i suradnik tvrtke Indugraf d.o.o. iz Zagreba koja se bavi dizajnom, tiskom i doradom svih vrsta grafičkih proizvoda. Ali Zoran Lutz je i veliki zaljubljenik u vino, i silno je želio da njegove strast prema Bakhovom nektaru i želja da dade svoj doprinos popularizaciji plemenite kapljice iz Hrvatske ostave opipljivi trag pa se pobrinuo da u dogovoru s našim vinskim znalcima još prije više godina osmisli i s Indugrafom realizira nekoliko tiskanih izdanja na temu vinograda i vina Lijepe naše, jedno izdanje je Hrvatski vinski kalendar, s izlaskom u javnost dakako uoči Nove godine, a drugo je brošura Vinska abeceda s ritmom izdavanja otprilike svake dvije godine.

Ove godine, za koji mjesec, u planu je izlazak 10. jubilarnog Hrvatskog vinskog kalendara, jedinstvenog po tome što je do sada objavio priloge o više od 100 eno-gastro događanja u Lijepoj našoj. Lutz navodi kako je predviđeno da početna naklada kalendara za 2022. godinu bude u nakladi od 5000 primjeraka! Kalendar je koncipiran kao vinska razgledica iz Hrvatske kroz 36 fotografija hrvatskih vinskih gradova i sorata vinove loze, 12 fotografija bit će u formatu 30×22 cm, a one manje u formatu 15×10 cm. Moguće je, po dogovoru, i izdanje zasebnog kalendara s fotografijama, za svaki mjesec, pojedinih hrvatskih proizvođača vina. Inače, u suradnji s Hrvatskom udrugom kreativnih amatera i s PZ Kuna 1898 s Pelješca priprema se izdavanje i kalendara-likovne mape Slikamo na vinu. PZ kuna donirala je tzv. vinska platna, izrađena uz pomoć tropa od grožđa, na kojima će slikari kreirati svoja likovna djela što će biti ponuđena publici na aukcijskoj izložbi, a prihod od prodaje ide u humanitarne svrhe, namijenjen je konkretno nastradalima od nedavnih potresa u Zagrebu i na Banovini. Zoran Lutz i Indugraf otvoreni su za svaku suradnju i nadaju se potpori vinara i svih koji vole plemenitu kapljicu. S obzirom da, kako se to narodski kaže, vrijeme leti, zainteresirani za bilo koji oblik suradnje i zainteresirani za narudžbu kalendara mole se da se što prije jave na +385 1 299 02 42 odnosno na +385 95 568 4736 ili na e-mail: arakart.zagreb@gmail.com   Novo izdanje Vinske abecede očekuje se u tijeku 2022. ♣

_______________________­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­_

AGROLAGUNINA MODERNA KONOBA TRI KANTUNA 

 Agrolagunin boutique Tri kantuna (sir, maslinovo ulje, vino) na trešnjevačkoj jr tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina

____________________________

piti razborito-odgovorno-trijezno • drink wisely-responsibly-soberly

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 08. 2021 – hints to the smart purchase

HRVATSKA  CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

. (mpc/pp: XL) DINGAČ 2019 – MATKOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Pelješac, Dingač ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO vrhunsko s kzp/premium  quality with the controlled origin • suho/dry • 15,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je: sadržajno • toplo • sočno • skladno • lijep, i jedan od rjeđih primjera rekao bih savršeno čistih i harmoničnih naših plavaca • vrlo elegantno, te pitko unatoč visokom stupnju alkohola • ma kako bilo dobro, zakinuto za raskoš koju kapljica s Dingača može i mora pružiti te koju se moglo svakako postići/dostići s još nešto vremena sazrijevanja u bačvi i odležavanja i razvoja u butelji! PROPLAKAT ĆE ZORA… ■ IZGLEDOM vrlo živo, rubinsko s nježom naznakom nijanse granatnoga – tamno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU suzdržano ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: uglađen • okus sugerira slankasto • tijelo & struktura izvrsni • završetak dugačak ■ SERVIS:  čaša: velika  –  tip: bordeaux, • 16-18   ̊C

(mpc/pp: XL) PRIBIDRAG (Zinfandel) 2016 – MIMICA vinska kuća sritnog čovika ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Omiš ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Pribidrag, Tribidrag, Crljenak, Kratošija, Zinfandel, Primitivo  ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačva/barrel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux / normalna normal • 0,75 lit • ukupno za tržište proizvedeno boca/bottles produced in total, for the market: cca 14.ooo ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko  etno s kzp/premium   quality with the controlled origin • suho /dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK

■ VINO je: kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • toplo • skladno • zrelo • lijepo se pije uz hranu • u usponu – može trajati – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko s nijansom granatne • već na pogled ukazuje na dobro gustoću tkiva ■ NA NOSU umjerene jačine – razvija se • upućuje na mineralno • na voćnost (plodovi: domaći/tamno-crveni – plavi/ koštićavi (šljiva, trešnja) • na vegetalno/herbalno umjereno • začinsko bilje/mirodije (slatke), dobro uklopljeno • na osjet nijanse čokolade  ■ U USTIMA fino zaobljeno • tanin: uglađen • okus sugerira donekle slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇗ •  odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina • čaša: velika – tip: bordeaux •16-18   ̊C

(mpc/pp: L-XL) PLAVAC BARRIQUE 2017 – MATKOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Pelješac, Dingač ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO vrhunsko s kzp/premium  quality with the controlled origin • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je: sadržajno • toplo • sočno • dotjerano • skladno • zrelo ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno – tamno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU isprva suzdržano – polagano se otvara i razvija • upućuje na mineralno • voćnost (plodovi  crveni – plavi / koštićavi – bobičasti – sušeni (šljiva) • note barriquea ne strše, dobro su uklopljene ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: uglađen • okus sugerira slankasto • tijelo & struktura vrlo dobri • dosta dugačak završetak ■ SERVIS:  ⇗ • prije posluženja vina – poželjno dekantirati • čaša: veća –  tip: bordeaux, • 16-18 ̊C

Slavonija – Hrvatsko podunavlje / Slavonia – Croatian Danube region

(mpc/pp:  ? ) GRAŠEVINA GRAND COLLECTION 2018 – ILOČKI PODRUMI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srijem, Ilok ■ VINOGRAD/VINEYARD: Principovac • blaga kosina/mild slope • nadmorska visina/altitude: 200 – 210 m • ekspozicija/exposition: sjeverozapadna, sa stalnim vjetrićem/northwestern, with the constant moderate wind • tlo/soil: aluvijalno, črnozemni leoss s regosolom/alluvial, loess • sorta/variety: Graševina  • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna, ručno/normal, hand picking ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: alkoholno vrenje: inoks/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/ normal • 1,5 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Hrvatsko podunavlje – vrhunsko/premium quality with the controlled origin • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: slabije, jer kontrast između slova i podloge nije dovoljan. a i slova su sitna/not  to good since the contrast between the colour of the font and the rest of the label, all in black, is weak, even the font is very small

■ VINO je: ozbiljno • konkretno • kompleksno • sadržajno • bogato • toplo • ima karakter • dotjerano • skladno • elegantno • umireno no još s dosta živosti • lijep primjer vrlo visoke razine kakvoće koju Graševina u određenom ambijentu i uz prikladan pristup vinogradara i vinara/podrumara može pružiti • u suglasju sa: teritorijem – tipologijom – sortom • lijepo se pije uz hranu • u špici je ali vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM pune zelenkasto–slamnatožute boje ■ NA NOSU umjerene jačine – lijepo razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost (plodovi: domaći/bijeli – koštićavi / zreli  • na začinsko bilje – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno – puno • okus sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro – čvrsto • dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇗ •  (preporuka za jelo: plemenita riječna i morska riba, pečenja od svijetloga mesa npr. teletine, odležani zreli polutvrdi sir s umjerenom aromatikom) • prije posluženja vina poželjno dekantirati • čaša: velika  bordeaux • 12-14 ̊C

ITALIJA  ITALY

Piemonte – Pijemont

(mpc/pp: XXXL)  BAROLO ROCCHE dell’ANNUNZIATA 2017 – Roberto VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Piemonte, La Morra ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rocche dell’Annunziata • kosina/slope • sorta/variety: Nebbiolo • gustoća nasada/plantation density: 6000-8000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • prinos po trsu/yield per vine: 0,5 – 0,8 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact – alkoholno vrenje/alcoholic fermentation: inoks/stainless steel • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • filtriranje/filtering: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/normal • 0,75 lit – 1,5 lit – 3 lit – 6 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 0,75 lit = 2093; 1,5 lit = 120; 3 lit = 50; 6 lit = 10  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG  quality with the controlled origin guaranteed • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly applied – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je: impresivno • kompleksno • moderno a opet sa stanovitim obilježjem tradicije • sadržajno • bogato • vrlo toplo • sočno • s karakterom • skladno • zrelo • elegantno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije uz hranu – prikladno uz meditaciju • u usponu – treba mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko s blagom granatnom nijansom • svijetlije boje (kao što bude kod crnog pinota; Nebbiolo i Pinot crni su u srodsatvu!) • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • na vegetalno/herbalno, diskretno • začinsko bilje ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankast – fino gorkast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • svježeg – vrlo  ugodnog – dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇗ •   (preporuka za jelo:  rafinirana jela od dugo pirjanog tamnog mesa, zreli tvrđi sirevi ) • čaša: velika – tip: bordeaux, • 16-18 ̊C

(mpc/pp: XXXL)  BAROLO la MORRA 2017 – Roberto VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Piemonte, La Morra ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Nebbiolo • gustoća nasada/plantation density: 6000-8000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic – prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • prinos po trsu/yield per vine: 0,5 – 0,8 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact – alkoholno vrenje/alcoholic fermentation: inoks/stainless steel • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • filtriranje/filtering: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/normal • 0,75 lit – 1,5 lit – 3 lit – 6 lit – 12 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 0,75 lit = 13.646; 1,5 lit = 500; 3 lit = 120; 6 lit = 30; 12 lit = 5 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG quality with the controlled origin guaranteed • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly applied – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je: kompleksno • moderno a opet s obilježjem tradicije • sadržajno • bogato • vrlo toplo • sočno • s karakterom • skladno • zrelo • elegantno • dinamično • lijepo se pije uz hranu • u usponu – treba mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko s blagom granatnom nijansom • svijetlije boje • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • na vegetalno/herbalno, diskretno • začinsko bilje ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus slankast gorkast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • svježeg – vrlo  ugodnog – dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇗ •   • čaša: velika – tip: bordeaux, • 16-18   ̊C

 (mpc/pp: XXXL)  BAROLO la SERRA 2015 – Roberto VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Piemonte ■ VINOGRAD/VINEYARD: La Serra – kosina/slope • sorta/variety: Nebbiolo • gustoća nasada/plantation density: 6000-8000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic – prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • prinos po trsu/yield per vine: 0,5 – 0,8 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact – alkoholno vrenje/alcoholic fermentation: inoks/stainless steel • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • filtriranje/filtering: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/normal • 0,75 lit – 1,5 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG  quality with the controlled origin guaranteed • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly applied – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je: kompleksno • vrlo toplo • sočno • zrelo • čini se kao da je dostiglo špicu, koja međutim može još trtajati• u suglasju sa: teritorijem – tipologijom – sortom • lijepo se pije uz hranu – prikladno uz meditaciju ■ IZGLEDOM rubinsko s blagom granatnom nijansom ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • na vegetalno/herbalno, diskretno • začinsko bilje/mirodijske note ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankast • tijelom & strukturom čvrsto • dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: čaša: velika – tip: bordeaux, • 16-18 ̊C

SLOVENIJA SLOVENIA

(mpc/pp: L ) MARKIZA ROSÉ 2020 – GAŠPER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Goriška brda ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  vrhunsko • suho • 13,0 vol%

■ VINO je: ne baš komplicirano •  s dobrima živosti i svježinom • vrlo pitko, prikladno za tople ljetne dane, što se hrane tiče za uz predjela na bazi plodova mora, svježeg sira, povrća, kuhanu ribu • skladno • lepršavo – dopadljivo • u špici ■ IZGLEDOM bistro, svijetle nježne ružičaste boje ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje donekle na mineralno • voćnost, (plodovi: domaći/ crveni/ koštićavi i jagodičasti (malina) • blago i na vegetalno ■ U USTIMA zaobljeno • kiselkaso i slankasto • tijelom & strukturom dobro • svježeg – srednje dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • čaša: srednja – tip: bordeaux, • 10 ̊C

_________________________

Kušano još…

BAROLO i DOM PERIGNON u TRILOGIJI FINO & VINO – Zagrebački restoran Trilogija Fino & Vino što ga vodi dugogodišnji zagrebački sommelier i ugostitelj Krešimir Šesnić postao je već poznat po tome da se tamo povremeno i u krugu velikih poznavatelja vina i vinskih šmekera održavaju degustacije istaknuth do i najjačih ne samo domaćih nego i svjetskih etiketa. Najnovije kušanje bilo je ovih dana, a kao zvijezde su sjajili šampanjac Dom Pérignon i baroli od Roberta Voerzija, gotovo uz bok su im stajali Edijev izbor od Edija Simčiča iz Goriških brda i crnjak McLaren Dead Arm Shiraz australske kuće D’Arenberg. Uvijek zalogajno maksimalno spremna, kuća Trilogija Fino & Vino parirala je, na tanjuru, s gusjom jetrom Zubine produkcije i s moderno posluženim pečenim prsima domaće patke, kreacijom chefa Denisa Derete.

Evo pobliže podataka o svim kušanim vinima: odlični Dom Pérignon 2006 (šteta je što se za usporedbu nije našla i koja boca Tomčeva Classica iz 2006!), izvrsni  desertni ali suhi Edijev izbor barrique (14,0 vol%), jako dobra jantarna ZAVRH Amphora MMXVII (mješavina u amfori maceriranih sivog pinota, bijelog pinota, chardonnaya, sauvignona, nefiltrirano, suho, 12,5 vol %) iz podruma hobi proizvođača Guština, zatim kao predstavnik talijanske regije Veneto 3 Tinto 2019 Rosso veneto igt rađen od merlota, carmenèrea i cabernet sauvignona na vlastitim kvascima, nefiltrirano i bez dodavanog SO2,  suho, 13,0 vol %,  proizvodnja kuće Ca Avignone, vrlo ugodno dosta puno živo, slijedio je trio Roberta Voerzija iz pijemontskog mjesta La Morra – Barolo 2017 la Morra, Barolo Rocche dell’Annunziata 2017 te Barolo la Serra 2015 (vidi osvrt gore), nakon toga na red je došao pikantno papreni suhi The McLaren Vale Dead arm Shiraz 2008, 14 vol %, od D’Arenberga.

Baroli su na ovome skupu primljeni posebno sentimentalno, kao sjećanje na pretprošlogodišnji posjet većine ovog predvečerja u lokalu Fino&Vino nazočnih šmekera vinogorju Barolo i posebno Kralju Robertu Voerziju u La Morri, koji nas je u svom podrumu posebno srdačno primio i omogućio na kušanje cijelog svog portfelja.

S obzirom da je preko što velikih što manjih specijalizirnih uvoznika na našem tržištu već dostupan popriličan broj  ponajboljih svjetskih vinskih etiketa u restoranu Trilogija Fino & Vino razmišljaju o tome da s vremena na vrijeme ali u redovitom ritmu uvedu za širi krug zainteresirane publike kušanja posebno izabranih najinteresantnijih hrvatskih vina i ovakve ekskluzivne degustacije inozemaca, nekad možda I u isti termin, s ciljem usporedbe, uvršenu hrvatsku i uvoznu elitu istorodnih eno-uradaka.  ♣  .

__________________________

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, zrelo, živo elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, mature, very alive, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

 – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

  – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE mpc / PRICES retail 0,75 l:  S = do 35 kn (till 5 €) • M = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

.  ⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •   ⇒ – čuvati/hold • – trošiti uz hranu/drink with food

__________________________

Tradicijska Jelšanska fešta vina 2021

 VINSKE ZVIJEZDE NA HVARU – Vrednovanje plemenite kapljice Vinske zvijezde koje smo s vizijom svakomjesečnog putokaza potrošačima za pametnu kupnju vina još davno osmislili i, uzimanjem uzoraka ne od proizvođača nego iz vinoteka, dakle izravno s tržišta, pokrenuli mi zagrebački Bakhu odani novinari Vitomir Andrić (Večernji list), Ivo Kozarčanin (24sata) i ja (Svijet u Čaši), dočekalo je, zahvaljujući poduzetnoj zagrebačkoj profesorici Mariji Vukelić – koja, inače, s velikim žarom organizira manifestacije vezane uz plemenitu kapljicu  i koja je prije koju godinu preuzela realizaciju ovog ocjenjvanja – i izlazak iz Metropole i zapažene trenutke gostovanja u posebnim prigodama i u drugim krajevima Lijepe naše. Ocjenjivanje Vinske zvijezde nekako se jako dobro ukorijenilo na otoku Hvaru, konkretno u Jelsi gdje je našlo vrlo dobrog partnera u općinskoj Turističkoj zajednici i u udruzi Hvarski vinari, inače priređivačima tradicijske tamošnje ljetne Fešte vina. Tako je eto sada, potkraj kolovoza a u sklopu spomenute svečanosti vina, već po treći put a pod nazivom Jelsa Summer Wine Tasting. stručni žiri aktualnih Vinskih zvijezda ocjenjivao vina otoka Hvara.

Degustatori–ocjenjivači u Jelsi 2021, s njima je u društvu prof. Marija Vukelić (treća zdesna), aktualna voditeljica Vinskih zvijezda, a predsjednik žirija Saša Zec drugi je zdesna na slici (Julio Frangen)

Težište ocjenjivanja bile su lokalne sorte – Bogdanuša od bijelih i Plavac mali od crnih. Želja je domaćina kao realizatora ocjenjivanja bila posebno naglasiti važnost baš kultivara koji se mogu smatrati (i) sinonimom otoka Hvara. Degustacija je bila zapravo podijeljena u tri grupe: Bogdanuša, ostala bijela vina otoka i Plavac mali.  Komisiju su činili doc.dr.sc. Leo Gracin, enolog;  mr. sc. Mirjana Maksimović, vinska novinarka, Milena Zakarić, sommelijerka; Mario Kolumbić, sommelijer (Resort Maslina), Yvan Esteve, sommelijer i vinski trgovac (Starigrad – Za pod zub, Hvar); Siniša Šime Matković-Mikulčić, vinski znalac, WSET2 (Secret Hvar Travel agency, Hvar),  Miro Štec, vinski znalac i stastveni hobby vinar (Hvar). Predsjednik komisije bio je enolog, Saša Zec, dipl. ing. agr.

Prijavljena su bila ukupno 34 uzorka, od toga sedam bogdanuša, 12 ostalih bijelih vina otoka i 15 u kategoriji plavac mali. Većina vina osvojila je više od 85 bodova, što na ocjenjivačkom listiću Vinskih zvijezda, prema pravilima OIV (Organisation internationale de la Vigne et du Vin) znači srebrnu medalju (tri zvjezdice), a četiri vina ocijenjena su s 90 i više bodova (četiri zvjezdice – zlatna medalja).

Evo i rezultata, po grupama:

Bogdanuše

1. Bogdanjuša 2020 (88,000) – Vina Carić; 2. Bogdanuša 2020 (87,80) – Hvar Hills; 3. Bogdanuša 2020 (87,40) – Pavičić vina

Ostala bijela vina otoka

1. Pošip 2020 (90,40) – Tomić vina Bastijana;  2. Pošip 2019 (90,30) – Hvar Hills; 3. Levant cuvée bijeli 2020  (90,00) – Ventus vina

Plavac mali

1. Plavac mali Pharos Maximvs 2013 (90,50) – Hvar Hills; 2. Veli Visko 2018 (89,00) – Vina Carić; 3.  Plavac mali 2019 (87,00) – Vino Leše

2. 

   Pobjednici po grupama i ukupni šampion (Julio Frangen)

Najbolje ocijenjeno vino – pobjednik ocjenjivanja: Plavac mali Pharos Maximvs 2013 – Hvar Hills

Pobjednici grupa, slijeva: enolog Andro Tomić – Bastijana, Jelena Mastelić, predstavnica Hvar Hillsa, šampiona 2021, te enlog Vina Carić Ljubomir Makjanić (Julio Frangen)

Nakon objave ocjena i dodjele priznanja, na jelšanskoj se fešti uživalo i u koncertu Zorice Kondže, naravno, uz gutljaje finih hvarskih vina. Fešta vina 2021 završila je točno u ponoć, uz veliki vatromet s kojim su organizatori pozvali posjetitelje da ponovno dođu u Jelsu i sljedeće godine, kada će ova popularna fešta proslaviti veliki jubilej – 70 godina! Prof. Marija Vukelić najavila je mogućnost da se sredinom rujna u Metropoli, najvjerojatnije u zagrebačkom restoranu Trilogija Fino & Vino na Kaptolu održi za širu publiku večer hvarskh vina – petnajstak uzoraka – nagrađenih na ocjenjivanju Vinske zvijezde u sklopu jelšanske Fešte vina 21, i to bi se moglo smatrati početkom promocije otoka Hvara za novu sezonu 2022.

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

SVIJET u ČAŠI – 03.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz / through

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

___________s vama od – 11.11.1992  – since, with you____________

Miljenko Mike Grgich, the Legend, one of the real ambassadors of Croatia in the world, in these days: 98! Congratulations! His living motto: Every day do your best, learn something new, and make a friend… = very very worth to be the 2021 Easter’s message!

_______________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Vino u funkciji turizma: PLAVAC MALI ⦁ Intrigantni regijski trio: PLAVAC MALI, TRNJAK, VRANAC ⦁ Plešivički fine wine & dine: KORAK DO KORAKA, PA TAKO DEVET HODOVA ⦁ Enogastronomija, gospodarstvo: NOVA ŠANSA ZA NOVO, DOSTA DRUKČIJE VRIJEME: DIGITALNI NOMADI ⦁ Uskrsna košarica 2021: VIŠE STOLOVA s OBILJEM NEGO LANI (?) ⦁ Sajmovi, ocjenjivanja 2021: U KOJOJ MJERI MEDALJA ČINI RAZLIKU? ⦁

⦁ VIJESTI/NEWS    Festivali: SMOTRA TRAMINACA u ILOKU ⦁ VINISTRA NA OTVORENOME?! …⦁ VINO i SAMOBORSKA SALAMA ⦁ CHATEAU PETRUS u SVEMIRU

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 03.2021 – BUYING GUIDE ⦁

________________________

Vino u funkciji turizma

PLAVAC MALI

            Plavac mali po rasprostranjenosti je treća vinska sorta u Hrvatskoj, iza Graševine (zauzima 4532 hektara), te Malvazije istarske (1641 ha) koju prati maltene u stopu (1476 ha). Plavac, koji voli toplinu, najbolje rezultate daje u Srednjoj i Južnoj Dalmaciji, posebice na poluotoku Pelješcu i na otoku Hvaru. Pravi dragulji u čaši počinju se rađati u vinogradima Plavca maloga npr. na južnim stranama Pelješca, konkretno na Dingaču (trsje se penje do visina od 350 i 400 metara, kao zasebno vinogorje i specijalna vinogradska pozicija zaštićeno je oko 71,5 ha) i Postupu, te Hvara, posebno na položajima Ivan Dolac i Sveta Nedjelja što se također dižu do poprilično u visinu. Vina su puna, gusta, vatrena, vrlo kompleksna, uvelike ih karakteriziraju arome prosušenog grožđa i suhe šljive, taninska komponenta uočljiva i, ako je tanin zreo, ne smetajuća, na jeziku bude ublažena i stanovitom slasti, međutim ponekad zna biti i tek površinski prekrivena – jače izraženom namjerno i kalkulantski ostavljenom slatkoćom.

Kako se područje uzgoja Plavca maloga i proizvodnje vina od njega nalazi u izrazito turističkome području i kako se nekoliko ambicioznih proizvođača potrudilo oko izvoza vina, a naročito otkako je iz znanstvenih krugova odaslana vijest da je jedan od roditelja Plavca maloga svjetski famozni Zinfandel, identificiran kao Tribidrag odnosno Crljenak kaštelanski i porijeklom lociran u Dalmaciji, sorta Plavac mali i njena kapljica postale su barem donekle poznate u svijetu. Plavac mali potencijalno je snažan naš turistički magnet, osobno ga gledam u tom smislu kao golemog aduta i mogućeg hrvatskog pandana Barolu i Barbarescu iz Pijemonta, Sangioveseu te osobito Brunellu iz Montalcina iz Toscane, Chardonnayu i Pinotu crnome Burgundije, Cabernetu i Merlotu Bordeauxa, Rizlingu rajnskome Pfalza, Rheingaua, Mosele, Veltlincu zelenome iz Wachaua, Kamptala, Kremsa… Dok u novije vrijeme mnogi suvremeni nomadi u Pijemont, Toscanu, Burgundiju, Bordeaux, u rajnsku oblast dolaze i prvenstveno motivirani spomenutim vinima i lokalnom gastronomijom u razno doba godine, kroz maltene svih 12 mjeseci u godini, dotle u Dalmaciju dolaze prvenstveno ljeti radi mora i sunca… Lokalno vino a i fantastični riba i plodovi mora te pojedini izvanredni sirevi zbog očito nedovoljne poslovne (samo)organiziranosti vinara a i sirara te neprikladne suradnje marketinga sektora eno-gastronomije i turizma ne izdižu se do prvog plana…

I vodstvo – na našem tržištu nove – vinske revije Vinum In također je uvidjelo koliko su naši vino i hrvatske autohtone sorte bitni za uspješan turizam na ovim prostorima, pa je, eto, nakon posebnog bloka objavljenog u prošlome broju revije a posvećenog Graševini, nedavno organiziralo veliku degustaciju-strukovno vrednovanje kapljice od Plavca maloga, kako bi preko svojih objava čitateljima ali i, osobito ciljano, domaćim ugostiteljima i djelatnicima u turizmu objavom izbora od trenutačno najboljih barem pedesetak hrvatskih plavaca i sa svoje strane jače skrenulo pažnju na etikete što mogu i te kako kroz turizam pomoći hrvatskom gospodarstvu. Novo izdanje Vinum Ina, s rednim brojem 7, očekuje se sredinom travnja. Na to kušanje pozvan sam bio i ja, a naknadno mi se ukazala dodatna mogućnost degustacije nekoliko drugih plavaca, i drago mi je što u Kronici Svijeta u čaši za ožujak 2021, dakle u uobičajeno vrijeme pojačanih priprema – mada eto oskvrnutih i dalje pandemijskom pošašću – za turističku sezonu od koje se unatoč svemu ipak ove godine nešto očekuje, mogu ponuditi na uvid kombinaciju rezultatskog ishoda i nekih osobnih preferencija sa spomenutog glavnog ocjenjivanja te s onog dopunskog, mog naknadnoga kušanja.

Na slikama: prizori sa zatvorene degustacije u Vinskom klubu koji se u zagrebačkoj Strojarskoj ulici upravo službeno otvara kao vinoteka i kao prostor za edukativne programe-radionice na temu vina i za kušanja-ocjenjivanja Bakhova nektara. Pod paskom glavne urednice Dijane Grgić, plavce smo kušali suvlasnici Vinskog kluba Miro Barec i Tomo Jakopović, novinar-specijalizirani vinski pisac Ivo Kozarčanin, zatim prof. Ivan Dropuljić kao osnivač i direktor međunarodnog sajma vina i kulinarike Zagreb Vino.com u zagrebačkoj Esplanadi (zasad se još ne izjašnjava o obliku/oblicima njegova održavanja ove godine), te ja ispred Svijeta u čaši

No, prije liste odabranih s kušanja evo još malo konkretnoga o Plavcu malome.

                PLAVAC MALI dalmatinska je crna vinska sorta kao roditelji koje se u literaturi navode Tribidrag (tj. Crljenak, Kratošija, Zinfandel, Primitivo) i Dobričić. Glavni sinonimi: Crljenak (Split), Kaštelanac (Split), Pagadebit, Pagadebiti Mali (Korčula), Plavac mali crni, Plavac veliki, Plavec mali (Makedonija), Zelenak (Dubrovnik). Nazivi koji se pogrešno koriste kao sinonimi za Plavac mali:  Babić, Plavina, Tribidrag.

Sorta Tribidrag – sinonimi za koju su Trebidrag, Crljenak kaštelanski, Pribidrag (Hrvatska), Kratošija (Crna Gora), Morellone, Primaticcio,  Primativo, Primitivo di Gioia, Uva di Corato, Zagarese (Apulija, Italija), te Zinfandel (SAD), a za koju se pogrešno kao sinonimi rabe izrazi Blatina (BiH), Crljenak crni, Plavac mali i Vranac – doimlje se kao glavni igrač vezan uz nastanak Plavca maloga, lijepo se to vidi iz priloženog grafičkog prikaza pedigrea Plavca maloga. Tribidrag/Zinfandel je i inače na svjetskoj pozornici sorata vinove loze jača zvjerka, mi u Hrvatskoj volimo se hvaliti da je riječ o našem autohtonom kultivaru, Crna Gora, gdje je znan kao Kratošija i raširen je u sortimentu do mjere da ga u toj zemlji – svakako posebno ushićeni time što je roditelj njihovog rasnoga Vranca – smatraju jednim od glavnih svojih eno-aduta i drže njihovom domaćom sortom, a Talijani s juga Apeninske čizme htjeli bi da se kultivar, znan i pod nazivom Primitivo, prizna kao njihov autohton. Iako je svjetsku popularnost stekao kao američki Zinfandel, kultivar je u veliki vodič vinskim sortama svijeta Wine Grapes autorskog trija Jancis Robinson, José Vouillamoz i Julia Harding uvršten pod hrvatskim nazivom, naime Tribidrag se, kako kao objašnjenje stoji u Atlasu, na temelju niza dokumenata smatra najstarijim nazivom za taj kultivar što se u Dalmaciji, kao vrlo cijenjeni, sadio još u 15. stoljeću. Inače, Crljenak crni, koji je spomenut kao pogrešno korišteni sinonim za Tribidrag – više se ne sadi.

Što proizlazi iz grafičkog prikaza pedigrea Plavca maloga objavljenog u atlasu Wine Grapes? To da je Plavac mali:

◾u tijesnom rodbinskom odnosu s Tribidragom i Dobričićem (relacija roditelj-potomak)

◾ polubrat ili polusestra sorte Plavina, koja je, inače, križanac između Tribidraga, (tj. Crljenka, Kratošije, Zinfandela, Primitiva) i talijanskog kultivara Verdeca

◾polubrat odnosno polusestra Grka, Crljenka crnoga i Vranca, koji su, svo troje, s Tribidragom (Crljenkom, Kratošijom, Zinfandelom, Primitivom) u odnosu roditelj-potomak. Za Vranac se, po najnovijemu – dobio sam obavjest od prof. dr. Vesne Maraš, crnogorske znanstvenice inače zaposlene u podgoričkim Plantažama 13. Jul – zna da mu je, uz Tribidrag ili Kratošiju ili Zinfandel, kultivar koji se pokazao kao otac, u ulozi majke bila sorta Duljenga.

◾da je polubrat ili polusestra Babića, kojega se na šibenskom području znalo – pogrešno! – poistovjećivati s Plavcem malim.

◾ da je jedan od roditelja sorte Babica, sađene uglavnom samo na području Kaštela

FAMEJA: Crljenak, Plavac mali crni, Dobričić. Plavac mali u modernoj obitelj: Imam dva (moguća) oca, i nepoznatu mamu!…

Bliska rodbina: Babić , Plavina, Grk

_________________________________________________________

DOBRIČIĆ – Autohtona sorta crnog grožđa što se sada gotovo isključivo uzgaja na otoku Šolti, gdje je do donošenja Zakona o vinu iz 2003. godine bila uvrštena među preporučene. Nakon donošenja cit. [Pravilnika (NN 159/04.)], tj. od 17. studenog 2004. uvrštena je među dopuštene u svim vinogorjima podregije Srednja i južna Dalmacija.

Vino od grožđa sorte Ddobričić vrlo je bogato bojilima i ekstraktom, a siromašno na ukupnoj kiselosti (koje u nekim godištima padnu i ispod najniže zakonom propisane granice od 4,5 g/l), pa više služi za popravak (u prvom redu boje) crnih vina, nego za potrošnju u čistom stanju. Zato se čisto sortno (osim kod proizvođača na otoku) i ne nalazi u prodaji.◾

____________________________________________

Vino Fameja, s etiketom Doma Kalebića sa Šolte. U ovoj butelji kao zajedničkom domu su Zinfandel, Plavac mali i Dobričić…

E sad, nakon što je prošlo već toliko vremena od otkrića da su Dobričić i Tribidrag te Plavac mali u roditeljsko-potomstvenom odnosu bilo bi dobro, konačno, saznati i to tko je Plavcu malome majka a tko otac. To više što sam svojedobno na predavanju o Vrancu održanome u Podgorici čuo kako je Kratošija odnosno Zinfandel odnosno Tribidrag roditelj Vranca u ulozi oca, a nekako u istom sam razdoblju u više navrata u nas u spontanim razgovorima u društvima s dosta prisutnih pojednaca iz vinskoga svijeta čuo mišljenja da bi otac Plavca maloga, dakle muški partner u roditeljstvu Plavca, zapravo mogao, s obzirom na njegove snažne tanine, biti – Dobričić...  Međutim – ima još nešto drugo: svojedobno sam bio, iz osobne znatiželje oko toga kakav će se dobiti rezultat ali i promatrajući to kao stanoviti moguće uspješan marketinški potez, naglas razmišljao o kreaciji vina kao obiteljske mješavine sorata, dakle tate, mame i potomka kao jedne cjeline, i ubrzo mi je stigao odgovor da je to već napravljeno i da je vino nazvano, po damatinski – Fameja, dakle familija, obitelj, te da je, s tim nazivom na etiketi, štaviše, već i spremno za tržište. Sorta Kratošija/Tribidrag je eto u slučaju Vranca znanstveno identificirana kao tata Vranca, a eto Dobričić, zbog svojih jačih tanina, ima i veće predispozicije od Tribidraga da bude Plavčev otac! Što? Dva tate?!!… Moderna obitelj! U našoj tako silno katoličkoj zemlji – vinska obitelj sa dva tate i potomkom s nepoznatom mamom?

Spomenutu primjedbu o jačem taninu kod Dobričića i posljedično tome zaključivanje da bi žešći tanin mogao biti obilježje više oca nego majke, ne bi trebalo shvatiti ozbiljno u kontekstu stvarnog statusa u roditeljstvu, naime na temelju tek osjeta dobivenog kao informacije putem vida, mirisa i okusa odnosno senzacije u ustima ne može se razvijati mišljenje o tome koja sorta ima veće izglede da bude otac a koja da bude majka. Što govori struka?

Znanstvenica prof. Vesna Maraš , Plantaže 13. jul

Puno onih koji na razne načine pripadaju vinskome svijetu a moguće i dio od tih a koji su čak i zaposleni u proizvodnji Bakhova nektara ne zna da su mnoge sorte hermafroditne, i tu je kvaka: nekad eto neka od tih hermafroditnih sorata pokaže muško a nekad žensko lice. Prof. dr. Vesna Maraš kaže sljedeće:

– Spol roditelja odnosno uloge oca i majke utvrđuju se na osnovi analize kloroplasta, preciznije na osnovi analize markera u genomu kloroplasta sorte vinove loze. Pojednostavljeno, spolno obilježje potomak nasljeđuje po majci. S obzirom na hermafroditan cvijet, Kratošija ili Tribidrag ili Zinfandel može biti i ženski i muški roditelj. U našim istraživanjima i analizi pedigrea crnogorskih sorti vinove loze, realiziranima u suradnji sa španjolskim ICVV-om odnosno Institutom za istraživanja vezana za vinovu lozu i vino iz Logroña u Rioji, u slučaju Vranca Kratošija ima ulogu muškog roditelja, dakle oca, dok je Duljenga potvrđena kao ženski roditelj. Analize genoma kloroplasta spomenutih sorti pokazale su da je Vranac, kao potomak, imao isti tip kloroplasta, to je klorotip D, kao i Duljenga (majka), a kod Kratošije (oca) pokazao se klorotip A. S obzirom da se, kako sam navela, tip kloroplasta na potomke prenosi isključivo putem majke, to potvrdjuje da je Duljenga ženski roditelj Vrancu. Ovo istraživanje bilo je za nas od velikog značenja, s obzirom da je Vranac najvažnija sorta vinove loze u Crnoj Gori i da je od ranije bilo poznato da je s Kratošijom u srodstvu, dok je, eto, Duljenga kao drugi roditelj Vranca otkrivena naknadno.

Profesori Edi Maletić i Ivan Pejić (suhiucasi)

Što pak vele profesori zagrebačkog Agronomskog fakulteta Edi Maletić i Ivan Pejić, koji su svojedobno s prof. Carole Meredith sa sveučilišta California u Davisu sudjelovali u otkriću da je Zinfandel isto što i Tribidrag odnosno Crljenak kaštelanski, te čiji su znanstveni radovi korišteni i za debeli atlas Wine Grapes? Dakle, koji od navedenih roditelja Plavca maloga ima ulogu oca a koji majke?

E, sad od struke stiže nešto sasvim novo i barem nama širem pučanstvu neočekivano nakon što smo naprosto naštrebali to da su Tribidrag/Zinfandel te Dobričić, automatski računajući dakako da je riječ o mami i tati, roditelji Plavca maloga. Najnovijim ispitivanjima spomenutim usavršenim metodama analize kloroplasta Tribidraga, Dobričića i Plavca maloga pokazalo se nešto što ne odbacuje mogućnost ni za Tribdrag ni za Dobričić da budu roditelji, ali NE i u međusobnoj kombinaciji, dakle kao tata i mama, nego kao svaki posebno, obadva kao otac, jedan ili drugi u kombinaciji s nekim drugim kultivarom u ulozi mame. Naime, otkriveno je to da Tribidrag i Dobričić pokazuju isti tip kloroplasta, a Plavac mali ima pak drugi tip, naslijeđen po majci. Ta majka Plavca maloga – još nije pronađena! Za nas obične ljude komplicirano, pa da, za svaki slučaj, ponovim: Tribidrag i Dobričić nisu prema Plavcu malome s ovim novim znanstvenim spoznajama automatski isključeni iz odnosa roditelj-potomak, oni dakle i jedan i drugi ostaju na listi mogućih očeva, naime u ovome slučaju najbližeg rodbinstva s Plavcem malim obadva pokazuju se s muškim obilježjima, kao tate, što znači da Plavac mali nije naravno mogao nastati njihovim križanjem, nego da je nastao križanjem jednoga od njih s nekim trećim, zasad neidentificiranim i javnosti privedenim kultivarom.

Kontaktirao sam ih obojicu – i prof. Maletića i prof. Pejića, i potom me prof. Pejić za šire obrazloženje usmjerio na znanstvenicu dr. sc. Maju Žulj Mihaljević, sa Zavoda za oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dr.sc. Žulj Mihaljević zadnja je doktorandica kod prof. Ivana Pejića, ona je, kako je prof. Pejić naglasio, spojila sva njegova  istraživanja i detaljno opisala najnovije stanje hrvatskog sortimenta vinove loze. U svojoj je disertaciji najopsežnije ikad analizirala sve poznate naše sorte i sva moguća roditeljstva, čak je, istaknuo je još prof. Pejić, i otkrila neke nove momente baš oko roditeljstva Plavca maloga.

Dr. sc. Maja Žulj Mihaljević na svom radnom mjestu, u laboratoriju Zavoda za oplemenjivaje bilja, genetiku i biometriku zagrebačkog Agronomskog fakulteta

– Pokušavam što jednostavnije odgovoriti na pitanja, iako to jednostavan odgovor nije i ne može biti pa vjerujem da će trebati još puno pričati na ovu temu… Kroz moje doktorsko istraživanje pod mentorstvom prof. Pejića putem genetičkih analiza došli smo do spoznaje da ranije predlagano roditeljstvo Plavca malog kao potomka Dobričića kombiniranog s Tribidragom/Zinfandelom/Crljenkom NE vrijedi. Te dvije sorte u međusobnoj kombinaciji ne mogu biti roditelji Plavca. I Dobričić posebno, i Tribidrag posebno ostaju s Plavcem i dalje u potencijalnom odnosu roditelj-potomak. Točna roditeljska kombinacija za Plavac nam zasad ostaje nepoznata. Znam da će vam to biti prvenstveno razočaravajuće, a onda i nejasno i zbunjujuće. Problematika utvrđivanja roditeljstva vinove loze vrlo je kompleksna i zahtijeva podrobnije izlaganje – kazala mi je dr.sc. Žulj Mihaljević, i dodala:.

– Mi definitivno zasad nemamo dvije sorte koje su križanjem dale Plavac mali. Kad se rade roditeljske analize, mogu se raditi na dva načina – da se traže oba roditelja, ili da potomku, npr. u ovome slučaju Plavcu, tražite samo jednog roditelja. Cijeli postupak se zasniva na izračunima vjerojatnosti za neki pretpostavljeni događaj na temelju genetičkih analiza. Kad smo radili roditeljsku analizu tražeći oba roditelja nismo, do sada, dobili ništa. Kad smo se usredotočili na onaj drugi scenarij, u kojemu smo gledali vjerojatnojsti za roditelj-potomak, tu su iskočili i Dobričić, i Zinfandel, ali i brojne druge sorte koje možete vidjeti na onoj slici srodstvenih mreža iz vodiča Wine Grapes od Jancis Robinson i njenih kolega koautora. Kad je riječ o majci/ocu Plavca, jedan od prvih indikatora koji su mi se učinili sumnjivima u toj priči oko roditeljstva Tribidrag x Dobričić bili su rezultati upravo te tzv. analize kloroplastne DNA. Po njoj je, eto, ispadalo da ni Dobričić ni Zinfandel nisu majka Plavca. A, da je navedena kombinacija bila ispravna, netko je majka morao biti…

Na temelju maločas spomenutih dojmova vezanih tek uz vid, miris i okus (tanini) računati na – barem i jedva približno točnu – prognozu o vrsti roditeljstva besmisao je, odrešito ističe znanost. Pa, ni kod ljudi ne mogu se raditi presumpcije o majci na temelju boje kose, kože, ili boje glasa… To je, reći će dr.sc. Maja Žulj Mihaljević, možda moguće za neke gene (ne nužno i svojstva) koji su spolno vezani, ali s obzirom da je loza hermafrodit, dakle dvospolac, to nije moguće.

– Način na koji se rade roditeljske analize kod loze zakompliciran je nekim okolnostima. Prvo, vinova loza je hermafrodit. Drugo, ne znamo kad je koja sorta nastala naime nemamo generacijski slijed kao što postoji kod npr. ljudi pa tu znamo tko je stariji  a tko mlađi čovjek. I, treće, loza može biti s vrlo kompliciranim, za ljudske pojmove “incestuoznim” srodstvenim vezama. Kad iskombinirate sva ta tri faktora, dogodi se to što se dogodilo s ranije predlaganim roditeljstvom Plavca. Prvo ispadne da jeste, a onda s novom, znatno sofisticiranijom vrlo detaljnom analizom pokaže se da nije… Dok je tada rađeno na tim točkama u genomu, ispadalo je kako je ispalo… uglavnom: nitko nije tada lagao. No, kad smo za moj doktorat u obzir uzeli i dodatne točke po genomu te napravili analizu kloroplastne DNA, ispalo je kako je sada ispalo… – kazala je dr. sc. Maja Žulj Mihaljević.

            DOJMOVI S DEGUSTACIJE – A sada, evo dojmova s degustacija, od kojih se ona glavna, veća, odvijala u novom zagrebačkom objektu Vinski klub. Taj novi lokal što ga vode suvlasnici Miro Barec i sommelier Tomo Jakopović  na dvije je razine, na gornjoj, u prizemlju, vinoteka je, a ispod je oveći prostor zamišljen da bude poprište raznih tematskih strukovno vođenih degustacija i edukacijskih programa za publiku željnu više znanja  o vinu.

Vina su bila iz različitih godina berbe, u rasponu od 2019. do 2011. Redosljed: od mlađih godišta prema starijima, od manjeg volumena alkohola prema većemu i od suhog vina prema onome s ostatkom neprovrelog sladora. Legenda: pet zlatnih grozdova = 95 – 100 bodova; četiri zlatna grozda = 90 – 94,99 bodova, tri zlatna grozda = 85 – 89,99 bodova, dva zlatna grozda = 80 – 84,99 bodova.(Opširnije u rubrici Potrošački putokaz na kraju Kronike)

– ZLATAN PLAVAC GRAND SELECT 2013 – ZLATAN OTOK PLENKOVIĆ, Hvar, Sveta Nedjelja, 15,0 vol %

Zlatan plavac Grand Select, Zlatan plavac barrique, Plavac mali Pharos Maximus Hvar Hills

–  HVAR HILLS PHAROS MAXIMVS 2013 – HVAR HILLS, 15,0 vol %, Hvar (4,8)

–  DINGAČ 2016 – SAINTS HILLS, 14,0 vol %,  ZOI Dingač Pelješac (4,5)

– ZLATAN PLAVAC BARRIQUE 2012 – ZLATAN OTOK PLENKOVIĆ, Hvar, Sveta Nedjelja, 14,5 vol %, ZOI Srednja i južna Dalmacija

– PLAVAC MALI ŠKRAPA 2012 – MARLAIS,  14,0 vol %,  Pelješac

 – PLAVAC MALI SYRTIS 2015 – VOLAREVIĆ,  15,0 vol %,  ZOI Komarna

– ROYAL DINGAČ 2013 – ROSO, 15,0 vol%,  Dingač Pelješac  (4,4)

– DINGAČ 2017 Klasiko – INDIJAN, 15,5 vol %,  ZOI Pelješac

– DINGAČ 2018 Klasiko – BURA, 16,0 vol %,  ZOI Dingač Pelješac

–  DINGAČ 2016 barrique  – JURICA VIOLIĆ, 15,5 vol  %,  Dingač Pelješac

– PLAVAC PLAUSUS 2012 – DUBROVAČKI PODRUMI, 14,5%, Konavle

–  PLAVAC MALI 2017 – LIPANOVIĆ, ZOI Srednja i Južna Dalmacija, Vis, 15,7vol %

–  POMET PLAVAC MALI SELEKCIJA  2017 – CRVIK, 14,1 vol % , Konavle (4,1)

– PLAVAC MALI  GOLD EDITION 2016 – VOLAREVIĆ, 15,0 vol %,  Komarna

– PLAVAC MALI PREMIUM 2016 – TERRA MADRE, 14 %,  Komarna (3,9)

– PLAVAC MALI 2016 Tihobraće polje – VISLANDER, Vis, Srednja i Južna Dalmacija ZOI

– DINGAČ GOLD 2018 – ANTIČEVIĆ, 15,5 %, ZOI

–  PLAVAC MALI 2016 MARLAIS – MARLAIS, 14,0 vol %

–  DINGAČ RISERVA 2017 – JURICA VIOLIĆ, 15,5 % , ZOI (3,8)

– PLAVAC KORTA KATARINA WINE MAKER’S SELECTION 2011 – KORTA KATARINA, 15,0 vol%  Pelješac

–  PRIMUS 2016 – RIZMAN, 13,5 vol % , Komarna

– PLAVAC MALI BARRIQUE 2016 – MATELA, 14,0 vol %, Kaštel Sućurac ZOI Srednja i Južna Dalmacija

–  PLAVAC MALI 2018 INDIJAN – INDIJAN, 14,5 vol %  ZOI Pelješac kzp

– PLAVAC MALI 2019 PODHUM – PAVIČIĆ, 14,7 vol %

–  PLAVAC PONOS 2017 – JURICA VIOLIĆ, 14,2vol %,  Orebić

–  PLAVAC MALI 2019  – PAVIČIĆ,  15,0 vol %

– PLAVAC MALI MAIOR RIZERVA  2016 – HVAR HILLS, 13,5 vol %, Srednja i Južna Dalmacija Hvar kzp   

– PLAVAC  ST. ROKO 2016 barrique – SAINTS HILLS, 12,0 vol %,  Srednja i Južna Dalmacija

– BLACK DALMATIAN 2016 – SAINTS HILLS, 13,0 vol %

– POMET PLAVAC  MALI SELEKCIJA  2016 – CRVIK, 14,9 vol %,  Konavle

–  ZLATAN PLAVAC 2015 – ZLATAN OTOK PLENKOVIĆ, ZOI Srednja  Južna Dalmacija, Hvar, suho, 14,0 vol %­­­­­­­­­­­­­­­­­

–  PLAVAC MALI 2015 – DUBROVAČKI PODRUMI, 13,0 vol %  Konavle

– PLAVAC MALI PONOS JURICA 2018 – JURICA VIOLIĆ , 14% vol % 

– PLAVAC BRIME 2017  – RIZMAN, 13,5 vol %, Komarna

– PLAVAC MALI 2018  Janjina Pelješac – GRGUREVIĆ, 13,0 vol %

– ANTIČEVIĆ PLAVAC MR. BLUE 2018  – ANTIČEVIĆ, 13,7 vol %, ZOI kzp Srednja i Južna Dalmacija  Potomje

– PLAVAC SILVER 2018 – ANTIČEVIĆ, 14,3 vol %, ZOI Pelješac Potomje.   ♣

______________________

VIRTUALNA DEGUSTACIJA ZA BENELUKS – Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice za Beneluks organiziralo je ovih dana za 12 specijaliziranih novinara iz renomiranih nizozemskih i belgijskih medija kao što su Delicious, Food and Friends, Elle Eten, Lekker, National Geographic Magazine, Columbus Magazine, Feeling, Gael... virtualnu degustaciju hrvatskih vina i prezentaciju turističkih potencijala Hrvatske s naglaskom na eno-gastronomiju.

Virtualni susret  trajao je oko dva sata, Novinari su vrlo aktivno sudjelovali u raspravi o vinima i spajanju vina i hrane te su se složili kako su se ovom prigodom susreli s proizvodima kojeg Hrvatska bez imalo zadrške može ponuditi i najzahtjevnijim gostima, kaže se u službenom izvještaju HTZ-a o događanju.

Cilj je bio da se novinari i, preko njih, brojni potencijalni posjetitelji iz zemalja Beneluksa upoznaju s Hrvatskom kao sigurnim, atraktivnim i poželjnim turističkim odredištem koje je tim tržištima lako dostupno i cestovnim pravcima, istaknuo je direktor Predstavništva HTZ-a za Beneluks Ivan Novak.

Kako je to uobičajeno kod ovakvih tzv. virtualnih događanja, novinari specijalizirani za turizam i za eno-gastronomski segment turističke ponude na kućnu su adresu nekoliko dana prije eventa primili butelje s vinom od u Hrvatskoj najraširenijih sorata, konkretno od Graševine i Frankovke iz Slavonije, Malvazije iz Istre te Plavca maloga iz Dalmacije, priložen je bio i paketić s paškim sirom. Uz virtualnu degustaciju vina i sira, odvijala se, u suradnji s tvrtkom Croatiangrapes.com, promotorom hrvatskih vina na nizozemskom tržištu, prezentacija turističkih potencijala navedenih regija. Okupljene novinare je izravno s otoka Hvara pozdravila Ivana Carić s najsunčanijeg hrvatskog otoka koja je predstavila sortu Plavac mali. Popis prezentiranih vina a ni lista s imenima i prezimenima novinara nisu bili u poslanom izvještaju. Obznanjeno je tek da vina predstavlja Diederik Swart iz spomenutog Croatiangrapesa. Naknadno sam saznao da izbor etiketa kojima se, inače, htjelo kroz regije pokriti vinsku Hrvatsku nije bio velik (četiri uzorka!) a ni visoko-reprezentativan (jedna regija nije bila zastupljena), tako da je ipak teško likovati zbog navedenog silnog oduševljenja vinskih i turističkih pisaca iz Beneluksa.

Rekao bih da se ovdje u vinskom segmentu nije išlo, kako rado ponavlja i pri tome u najavama naglašava selektor hrvatske nogometne reprezentacije Galić, na pobjedu. Želimo li, pogotovu što se zapaža ne samo to da sve više osoba ima sve manje novca nego i to da ipak i sve više osoba ima i sve više novca, ostvariti vrhunski rezultat u turizmu, nužno je na odgovarajući način koncentrirati se i na detalje, a da se ta usredotočenost u punoj mjeri i ostvari, u projektima unutar tako važne gospodarske grane kakva je turizam mora zacijelo biti više djelatnika s jačim senzibilitetom za svako pojedino područje naše ponude što ga se reklamira, tako da se, u akciju uvijek i u svim dijelovima kreće s mentialitetom pobjednika, s najjačom momčadi. Idealno bi bilo da su, kad već ovdje govorimo o vinu, udruge vinogradara/vinara u Hrvatskoj ustrojene na strogo profesionalnoj osnovi i s ciljem pravilima reguliranih njegovanja i unaprjeđivanja proizvoda i plasmana vlastitog teritorija, ali kako to nije slučaj,, na turističkim djelatnicima je da u priredbi promotivnih događanja sami jače podmetnu leđa. Uz dovođenje zvijezda na teren treba se pobrinuti i da u inozemnoj publici, od koje se u konačnici očekuje ne toliko to da se pred nama pokaže oduševljenom koliko to da svoje oduševljenje prenese što širem krugu stanovnika u svojoj sredini, bude dovoljno autoritativnih imena za svaki segment prezentacije. Na raznim velikim ocjenjivanjima vina u Europi poput Concours Mondiala de Bruxelles i Mundus Vinija, veronskog Vinitalyja imao sam prilike susresti se s više uglednih vinskih pisaca a i značajnih vinskih trgovaca i iz Belgije i iz Nizozemske, ali na dobivenim fotografijama ne prepoznajem ih, rekao bih da je uz ove izabrane koji su, ne sumnjam, izvrsni u kontekstu turizma, trebalo pozvati i nekoga od izrazito specjaliziranih baš za vino i onih iz segmenta uvoza i distribucije vina. Publici iz Beneluksa a i dakako i drugih iznimno značajnih emitivnih turističkih područja treba omogućiti ne samo to da o vinu iz neke druge zemlje gleda na malom ekranu i čita u novinama o tome kako su ga kušali predstavnici medija, nego i da ga, nakon što nešto lijepo pročita i informira se, može i kupiti i kušati kod kuće i osobno vidjeti koliko je koji uzorak jak kao jedna od relevantnih pozivnica  za odlazak do područja gdje se dotično vino rađa. Kontakti s najautoritativnijim za vino specijaliziranim predstavnicima medija ne samo unutar Beneluksa nego i iz raznih drugih europskih zemalja zasigurno se mogu dobiti upravo od spomenutog Concours Mondiala de Bruxelles i urednika njegove novine Vinopres sjedište je u Rue de Mérode 60 upravo u Bruxellesu.

Ova prezentacija samo je jedno u nizu inovativnih virtualnih događanja u organizaciji Predstavništva HTZ-a u Beneluksu. U suradnji s TZ grada Dubrovnika prošlog je tjedna organizirana virtualna konferencija za medije izravnim video javljanjem sa poznatog Straduna, začin u programu bio je nastup klape. Ciklus virtualnih aktivnosti predstavništva nastavlja se u travnju kad će biti organizirane prezentacija i poslovna radionica između malih i luksuznih hotela iz grupacije Stories, Croatia Airlinesa te specijaliziranih putničkih agenata i turoperatora za luksuzni segment gostiju iz zemalja Beneluksa. Dodatno, krajem travnja, u suradnji s Turističkim zajednicama Ličko-senjske, Zadarske i Šibensko-kninske županije, predviđena je za novinare, influencere, turoperatore i putničke agente prezentacija – s obzirom da je riječ o proizvodima u fokusu potrošača u 2021. godini – potencijala za aktivni odmor u Sjevernoj Dalmaciji. ◾

Intrigantni regijski trio

PLAVAC, TRNJAK, VRANAC!

Niz posljednjih godina, otkako su hrvatski znanstvenici u suradnji s glasovitom američkom profesoricom Carole Meredith sa Sveučilišta California u Davisu otkrili da je Zinfandel isto što i naš Tribidrag odnosno Crljenak te da je naša uzdanca Plavac mali njegov potomak, hrvatski vinski svijet živi na određeni način opsjednut kultivarima Tribidrag, Plavac mali i Dobričić. Tribidraga i Dobričića znanost je izdvojila kao Plavčeva roditelja. Smještanjem porijekla čuvenog Zinfandela pod nazivom Crljenak kaštelanski u područje Kaštela gdje se, uz potporu i našeg vinara Miljenka Grgića, inače dugo godina na boravku i radu u Kaliforniji, krenulo i u uređenje parka posvećenog otkriću (dalmatinskih) korijena Zinfandela najavljeni su bili, na podlozi, uvelike, sklonosti Amerikanaca prema vinu zinfandel a i prema našoj jadranskoj obali, hodočašća Amerikanaca u Kaštela i turistički procvat posebice u tome kraju. Hrvatski turistički procvat općenito i stigao je, ali – ne zahvaljujući Zinfandelu, a bogme ne i zahvaljujući potomku, Plavcu malome. A onda je, prije dvije godine, na scenu stupila corona. Unatoč postojećim potencijalima, značajniji gospodarski efekti u turizmu vezani prvenstveno uz neku našu authotonu sortu grožđa i tipično naše vino a na nekom tragu onoga što u Burgundiji ostvaruju Chardonnay i Pinot crni, u Bordeauxu Caberneti i Merlot, u Pijemontu Nebbiolo kao Barolo i Barbaresco te Toscani Sangiovese kroz Brunello, Chianti Classico itd., izostali su. Vrijeme prolazi, Cchardonnay, Ccabernet, Mmerlot toliko su se proširili svijetom da su, osim njihovih originala iz domovine im, postali pomalo dosadni, pa je izmišljen poklič ABC, u prijevodu Anything but Chardonnay (Bilo što, samo ne Chardonnay!), a može eto biti i Anything but Cabernet. Gourmeti-hedonisti, uglavnom vrlo dobro situirani, traže sve više nešto drugo, tipično i originlno domaće, zanimljivo s identitetom, a u vinskoj sferi kao novi aduti u svijetu profiliraju se npr. Veltlinac zeleni, Frankovka…

Mogući aduti – samostalno i u ansamblu! – jugoistočne Europe a i Lijepe naše, konkretno i Imotske krajine – sorte Plavac mali, Trnjak, Vranac, a želi li se baš silno i internacionalna pomoć prikladan da smisleno priskoči mogao bi biti južno-europski Syrah. Modro jezero Riserva imotske obitelji Grabovac sadrži i trnjak i vranac, umjesto merlota i cabernet sauvignona mogao bi imati plavac mali i syrah! (suhiucasi)

Mi i opet imamo konje za utrku, možemo li ih i hoćemo li ih ovaj put bolje gospodarski iskoristiti? Zašto bismo stalno samo mi uvozili nešto sa Zapada, i zašto ne bismo sada mi odavde nešto plasirali na Zapad?! U davnim vremenima vinova loza širila se od istoka preko naših krajeva prema zapadu, e sad bi se tim putem mogla širiti i neka zanimljiva vina od sorata s velikim potencijalom odavde a još praktički anonimna na Zapadu. Riječ je npr. o u kvalitativnom smislu čudesnom triju upečatljivih crnih kultivara u koji bi, uz  Plavac mali, zvijezdu južnodalmatinskog priobalja i (polu)otoka, spadali i Trnjak i Vranac iz zaleđa!

____________________________

TRNJAK – Sinonim je Rudedžuša. Trnjak (Rudedžuša) je sorta koja se dosta uzgaja na području Imotskoga i Vrgorca, a strukovna literatura – npr. Veliki vinogradarsko-vinarski leksikon Ivana Sokolića – kaže da se prije dosta uzgajala i ispod Splita pa do Omiša i oko Makarske. Ali, inače, ima je i u susjednoj Hercegovini u BiH. Navodno u Hercegovini postoji već nekih sedam različitih etiketa s vinom od Trnjka, jedan od najpoznatijih proizvođača je Nuić. Imoćani rado tvrde da Trnjak nije hercegovački kultivar nego da je nastao na njihovu području, i znaju se šaliti kako su ga Hercegovcima samo posudili da bi im bio oprašivač za njihove sorte. Napominju da je kultivar u uzgoju dosta težak, kompliciran, da raste kao drača i da treba puno vremena i truda da ga se dovede u red. Međutim, resi ga više vrlina: njegova je prednost u tome što nakuplja visoki slador i što lijepo zadržava kiseline, pH kod njega rijetko se penje do 3,5. Sorta je to s velikim potencijalom za proizvodnju tamnog gustog, koncentriranog a istodobno i elegantnoga vina sposobnog za dugo odležavanje pa time i dozrijevanje, dakle za stjecanje tzv. više dodane vrijednosti.

Kako to da se naši stručnjaci iz vinogradarskog i vinarskog sektora već prije nisu jače usredotočili na Trnjak pa da se i od njega, kako se, silno, nastojalo s Plavcem, napravi hrvatska robna marka vina?! ◾

_____________________________

Istina je da bi se s Trnjkom rado promovirala Bosna i Hercegovina, a da se Crna Gora, koja se diči da je domovina Vranca (Kratošija x Duljenga), i Makedonija, gdje je Vranac (Vranec) ako ne baš izvorna a ono najrasprostranjenija ili jedna od daleko najrasprostranjenijih sorata, uzdaju se u taj kultivar kao svoj. Dio Hrvatske ulazi u šire područje jugoistočnog Balkana uz koje se porijeklom mogu vezati ne samo Plavac mali nego upravo također i Trnjak i Vranac kao u globalnom smislu potencijalno ti sjajni vinski noviteti na svjetskom tržištu. I Trnjak i Vranac u stanovitom se opsegu s uspjehom uzgajaju u Imotskoj krajini. Želimo li mi Hrvati baš u društvu, kao nužnog, skakako i jednog internacionalca, Plavcu, Trnjaku i Vrancu moglo bi se kao prikladnu dopunu priključiti (još) nimalo profanirani Syrah, koji se upravo i u nas – i na Korlatu i u Imotskoj krajini – kao vino već godinama pokazuje  u visokome sjaju.

U podrumu Grabovčevih: uz tatu Antu su njegovi sinovi Nikola i Milan, te bliski rođak Mislav Maršić (drugi slijeva), u funkciji enologa

Kao jedan od pokretača-nositelja tog nekog novog mogućeg trenda trija PTV i stvaranja od njega regijskog vinskog brenda mogla bi biti inače vrlo uspješna vinogradarsko-vinarska obitelj Grabovac iz Prološca kod Imotskoga. Djelo što ga je u suvremenom smislu počeo tata Ante Grabovac, svojedobno inače zastupnik u Hrvatskome saboru, preuzela su dvojica sinova Milan i Nikola, njima se kao strukovna podrška pridružio njihov rođak i vršnjak, pouzdani enolog, Mislav Maršić. Dobra jezgra tu je!

A i idealna svjetska pozornica za promidžbu spomenutih rasnih crnjaka je tu, riječ je o unikatnim biserima Imotskoga Crvenom jezeru i, naročito, sjajno-plavom Modrom jezeru. Kod ovog drugoga javlja se fenomen da povremeno privremeno presuši, i tada na njegovu dnu domaći ljudi znaju zaigrati i nogomet, pa zašto se u organizaciji lokalne udruge Cvit razgovora, utemeljene da promiče lokalne kulturne i tradicijske vrijednosti, baš i tu ponekad ne bi održala i kakva jača eno-gastronomska manifestacija s rasnim spomenutim crnjacimaa u glavnoj ulozi?!…

_________________________________

MODRO JEZERO kraško je jezero pored Imotskog. Smatra se jednim od najljepših krških jezera u Hrvatskoj. Nalazi se ispod klisure na kojoj je utvrda Topana. U neposrednoj blizini je stadion Gospin dolac, na kojemu svoje utakmice igra NK Imotski.

Modro jezero (Wikipedia)

Razina njegove vode znatno oscilira, tako da nisu rijetke godine kad na neko vrijeme ono i presuši. Tada se na njegovu dnu – igra nogomet. U ljetnim mjesecima uglavnom ima dovoljno vode za kupanje. Posebna briga vodi se o kvaliteti vode te o urednosti okoliša, sadnjom i njegom prikladnih mediteranskih biljnih vrsta. Legenda o postanku ovog jezera zvana je Gavanovi dvori.

Lokacija: Splitsko-dalmatinska županija; nadmorska visina: oko 450 m;  površina: 0,4 km2; dužina: do 0,8 km; širina: do 0,4 km; dubina: do 147 metara, na najviše mjesta: 90 m; pritoke: nema. (Wikipedia)◾

______________________________

Milan Grabovac viješću o vinskim novitetima vezanim uz obitelj Grabovac najavljuje stanoviti optimizam glede barem djelomične realizacije  ovog netom spomenutog prijedloga o triju Plavac, Trnjak, Vranac, naime Grabovci, koji već od prije imaju prestižno vino Modro jezero Riservu sastavljeno od cabernet sauvignona, vranca, trnjaka i merlota, nedavno su na nagovor prijatelja Danijela Čečavca WSET izašli s mješavinom vranca iz Vučje Drage i plavca maloga iz drugih vinograda, onih izvan Imotskog vinogorja, a sa, uvjerava me Milan Grabovac, svojstvima premier i grand crua, vino je nazvano Jeka, moglo bi to biti podstrek i za mješavinu plavac mali, vranac i trnjak.  Obitelj Grabovac, koja na brdu na Vučjoj Dragi ima zaista lijepe vinograde, u prosincu lani podignula je, na poziciji Čanjevica, nove nasade na površini od 13 hektara, riječ je o 65.000 loza, dakle sa po oko 5000 trsova na hektar. Čanjevica, nekad u posjedu društvene vinarije Imota. nalazi se blizu podruma Grabovčevih, to je, moglo bi se reći, visoravan s ipak blagim padom prema jugu a na nadmorskoj visini od 280 metara, tlo je, objašnjava Milan, aluvijalno, sastoji se od crvenice i dosta šljunka tako da vina odatle mogu biti s vrlo izraženom mineralnosti. Propadanjem društvenog podruma Imota teren se zapuštao i takav, zapušten, nakon 10 godina sad je dočekao da ga Grabovci, uz pomoć iz Vinske omotnice, uzmu u zakup, sklopljen na 50 godina! Grabovci su na Čanjevici zasadili lokalnu Kujundžušu i od hrvatskih bijelih sorata Pošip, a od bijelih internacionalace Chardonnay i Sauvignon, od domaćih pak crnih kultivara posadili su Trnjak i Vranac, od međunarodnih Merlot i, pokusno, Cabernet franc.  Iako razmišljaju o tome da u svome podrumu imaju i plavac mali, koji bi mogli rabiti za neke zanimljive kupaže, nisu skloni tu sortu i saditi u imoćanskome kraju jer iz klimatoloških razloga ona tu ne može ostvariti puni svoj potencijal, Grabovci su svjesni da su vrhunske lokacije za uzgoj tog kultivara na južnom Jadranu u neposrednoj blizini mora, pa rješenje vide u otkupu određene količine grožđa s ponajboljih položaja na razini grand crua. U ukupnom sortimentu Grabovci sad imaju po oko 15 posto Trnjka i Vranca. Milan Grabovac napominje još nešto vrijedno pažnje: s obzirom da sve više vinogradara i vinara Imotske krajine traži cijepove upravo Trnjka, Udruga vinogradara i vinara Imotskoga inicirala je aktivnosti na klonskoj selekciji naročito sorata Kujundžuše i Trnjka, u planu je podizanje ovećeg matičnog nasada bezvirusnih cijepova u kojemu će se uz naći i još neke druge sorte Srednje  Južne Dalmacije!

Imotska krajina smještena je u zaleđu Makarske i na samoj državnoj granici s Bosnom i Hercegovinom

– Namjera nam je još saditi i lokalnu sortu zvanu po naški Botun. Riječ je o kultivaru koji dobro zadržava kiseline i prikladan je u proizvodnji pjenušaca. Dosad smo pjenušce bazirali na crnom i sivom pinotu, te chardonnayu, kad nam Botun dođe u rod znatno bismo smanjili udio tih francuskih kultivara u našem pjenušavom vinu što ga radimo u kategoriji brut – dodaje Milan Grabovac.

Istaknuo je, inače, još jedan novitet: u pripremi za izlazak – planira se da promocija bude krajem 2021. godine – novog vina kuće, riječ je o, govori Milan Grabovac ponosno, velikom bijelome s potencijalom za duže odležavanje, sorte su Chardonnay i Sauvignon bijeli, možda će biti i nešto Pošipa (bilo bi lijepo da tu bude i hrvatski predstavnik! – prim. aut.), berba je 2019. Grabovac mlađi naglašava kako su u imotskome kraju godišta 2018, 2019. i 2020. bila jako dobra  po kakvoći!

Vinogradi obitelji Grabovac

Kako je corona utjecala odnosno kako je covid19 utjecao i kako još utječu na plasman baš njihovih vina, pitam Grabovce, i odmah ovdje moram u novoj ulozi predstaviti prof. Ivana Dropuljića, sina Imotske krajine a već dugo godina stanovnika Zagreba i, inače, znanog kao osnivača i direktora međunarodnog sajma vina i kulinarike Zagreb Vino.com, naime on je svojim novim telefonom snimao razgovor za mene za Svijet  u čaši i Kroniku na internetu.

Posjed Grabovac: kušaonica vina. U onom nekadašnjem normalnom bescovidnom vremenu turisti su u velikom broju posjećivali Imotski i podrum obitelji Grabovac

Dosta inozemnih vinskih i turističkih novinara upoznato je s vinskom stvarnosti ne samo Imotske krajine nego i cijele Dalmacije, naime prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala Zagreb vino.com u više je navrata uoči svoje novembarske manifestacije u zagrebačkoj Esplanadi organizirao studijska putovanja uglednih stranih vinskih novinara značajnijim hrvatskim vinskim područjima. Evo grupe ino-novinara na večeri u Imotskome. Kod Grabovca oni su se oduševili crnjacima upravo od Vranca, Trnjaka a i Syraha. Na slici se mogu prepoznati čuvena Angela Muir MW iz Velike Britanije, Darrel Josef iz Beča ali koji dosta piše i za američke novine, Zoltan Györffy kao glavni urednik utjecajnog mađarskog vinskog časopisa Pecsi Borozo iz Pečuha… Za malo više svjetske promidžbe valjalo bi aktivirati stara poznanstva i prijateljstva…

– Prodaja je kao posljedica situacije vezane uz pandemiju pala za nekih 40 do 50 posto. Ipak smo mi vinari, a posebice rekao bih mi u Dalmaciji, tijesno što se tiče plasmana vezani uz turizam, a turizam se lani pokazao vrlo slabime. Sreća nas Grabovaca je s jedne strane bila u tome što smo sasvim solidno uspjeli prodati vina rađena u kategoriji svježih i za punu potrošnju dok su još mlada, a s druge strane u tome što smo se u većem opsegu opredijelili na produkciju vina za duže dozrijevanje i sposobna za duže odležavanje. U ono nekadašnje prijašnje normalno vrijeme s njima smo ionako znali izaći na tržište i nešto prije od optimuma, a to što su neka sada još uvijek u našem podrumu dobro će im doći. Nadamo se da će se situacija u turizmu ove godine ipak poboljšati. Povoljno nam je to što smo kao gospodarski subjekt našli zajednički jezik s bankom s kojom radimo i koja je naše obveze glede kredita stavila u stadij moratorija, tako da s te strane mirnije čekamo povratak na uobičajeni nekadašnji kolosijek. Eto, što se veli kod nas, kako je deralo, nije ni tako krvavo! Imali smo nešto izvoza, osobito u Njemačku gdje radimo s uvoznikom Budimirom, s obzirom na ove izvanredne okolnosti čak smo taj izvoz i sasvim solidno odradili. S naših prijašnjih sudjelovanja na raznim sajmovima vina ali i od posjeta takvim manifestacijama pa i od samog Budimira skupili smo popriličan broj kontakata od potencijalnih kupaca vani, posebice u Njemačkoj, i cijelo smo ovo zadnje vrijeme bili pojačano uporni u slanju naših tzv. news lettera preko interneta prema njima, to se pokazalo jako dobrime. Međutim baš s najezdom corone i širenjem covida poklopio se izlazak Velike Britanije iz Europske Unije, što nam je, posebice kroz razna iznenadna poskupljenja na koja nismo bili baš spremni, zakompliciralo situaciju s tržištem na Otoku…  ♣

Plešivički fine wine & dine

KORAK DO KORAKA, PA TAKO DEVET HODOVA!…

Pripreme su bile završene do kraja ožujka, i program je službeno pred Uskrs mogao početi. The Show Must Go On, unatoč covidu. Čist zrak na terasi na plešivičkih nekih 350 metara nadmorske visine te toplo i sunčano vrijeme,  u razdoblje kojega nas je uvelo nekoliko zadnjih martovskih dana, na terasi pod debelom krošnjom kod elitnog restorana dine & (fine) wine i vinskog podruma KORAK u selu Plešivica ponad Jastrebarskoga idealni su za (epidemiološki) sigurno uživanje uz sjajne kreacije Korakovih na tanjuru i u čaši.

Korak do Koraka, otac & sinovi, vino & hrana: Velimir Korak & sinovi Josip enolog (lijevo) & Bernard chef (desno)

Korak do Koraka – tata Velimir (glavni vinar, majstor za šunku i uvodničar u spektakl, voditelj vinogradarstva/podrumarstva što obuhvaća šest vlastitih hektara trsja i četiri ha u zakupu) te sinovi Bernard (chef vrijedan posebnog naklona) i Josip (enolog i sukreator Bakhova nektara a, po potrebi, i u ulozi sommeliera). Devet nailazećih koraka – ne znaš koji je bolji! – od početka do kraja. Nakon dobrodošlice sa šunkom – Od Katarine (bake) s ljubavlju (svježi domaći sir obogaćen s kapljicama masti na kojoj se pekla kobasica špekerica), Proljeće (blago soljena dimljena žumberačka pastrva s proljetnim povrćem; šparoga, medvjeđi luk…), Tortellini (punjeni raguom od veprovine te obogaćeni hrenom), Ražnjić i kućica (puževi na štapiću, juha u kućici), Janje i čičoka, Pastrva (pastrva sa žara s umakom od sirutke i kruške), Patka (pečena pačja prsa), Copanjek (slani kolač sa svježim sirom i sitno sjeckanim sezonskim zelenim povrćem iz vrta, tipičan za Plešivicu, zna se gostu poslužiti i kao znak dobrodošlice), te Jabuka, med i orah (slatki desert). Svaki slijed popraćen svojim vinom. Uvertira – odlični pjenušci brut nature (Blanc de Blancs 2014 = chardonnay 40 i crni pinot 60 posto, te Rosé 2015 – crni pinot, 3,5 godine na kvascu u butelji), u nastavku: Sauvignon 2019 Klemenka (sjajan), Chardonnay sur lie 2015, Rajnski rizling 2015 u potrazi za starim vremenom (šest mjeseci maceracije, dvije godine bačve, 14,0 vol %!), Rajnski rizling 2009 kasna berba suho (sjajan!), Crni pinot Cimbuščak/Križevac 2018, Crni pinot 2017 Stari trsi Cimbuščak (sjajan!).

Za rastanak je uvjerljivo zasvirao ansambl Laškovec 2018 od 20 starih sorata tradicijski uzgajanih na Plešivici – Štajerska belina, Šipelj, Veltlinac crveni i zeleni, Ehrlinger, Ortslieber, Neuburger, Muškat Hamburg, Muscat Mme Mathias, Graševina, Kraljevina, Silvanac zeleni, Plemenka, Slatki zelenac (Rotgipfler), Lipovina, Moslavac, Pinot bijeli…, nasad je star 70 godina, grožđe je macerirano tri mjeseca, vino je dozrijevalo dvije godine u velikoj bačvi.

Tog popodneva glavna zvijezda u čaši! –  fantastični šest mjeseci macerirani rajnski rizling iz 2015 koji je nakon potrage za nekim starim vremenima upravo, TEK SADA, izašao na danje svjetlo.

Upečatljivo! Jednostavno – ne propustiti! Doći, i otkriti! Koraci su se sjajno pripremili za goste, a svakako se pripremiti moraju i gosti…

(Da ne bude zabune: na nekim fotografijama domaćini su bez maske na licu, skinuli su je bili tek na trenutak, na našu zamolbu radi snimanja, ipak se ovdje radi o prostoru i okolnostima vezanim uz hedonizam za stolom pa fotografija mora odisati decentnošću a ne da sugerira upad provalnika…)  ♣

Eno-gastronomija, gospodarstvo

NOVA ŠANSA, ZA NOVO DOSTA DRUKČIJE VRIJEME – DIGITALNI NOMADI

            Hrvatska je u gospodarskom smislu bitno vezana za turizam, možda čak i tješnje nego neke druge mediteranske zemlje. S obzirom na zemljopisni smještaj i prometnu dostupnost, prirodne ljepote, neke sadržaje iz kulture i umjetnosti te neka poglavlja iz znanosti, različite (moguće) eno-gastronomske adute,… naše usredotočenje na turizam pokazalo se jako dobrime. Financijski rezultati bivali su sve bolji iako još uvijek ne i na nivou koji se – da smo bili u stanju bolje se interprofesionalno organizirati i znatno jače preferirati ekskulzvnost u odnosu na masovnost – već mogao dosegnuti, međutim posljednje dvije godine donijele su ne samo novo vrijeme, nego novo vrijeme s dosta drukčijim okolnostima i s novim izazovima. Zorno se pokazalo da treba osmišljeno razvijati i druge privredne grane posebice u proizvodnji, a, s obzirom na to da nam je turizam ipak sudbinski važan te na to da je vrlo teško (nemoguće?) da ćemo se (brzo) vratiti na ono – po dobrome zapamćeno – tzv. staro normalno, nužno je – da bismo bili zadovoljni s novim normalnime – dobro razmisliti o tome kako kvalitetno parirati aktualnim izazovima, baš i kroz tako nam bitni turizam.

Povećanje ekološke svijesti kod svih nas, više reda u društvu i suzbijanje gospodarskog i drugog kriminala te afera od kojih već glava boli – do mjere da bi se, sad kad hara covid19, i obična glavobolja mogla strpati u kategoriju komorbiditeta… – i koncentriranje na to da ova zemlja za koju se, lako i već po potrebi, koristi izraz raj na Zemlji, doista i sva – kao rezultat naše stvarne brige jer od pukih riječi to ne može! – zablista kao raj na Zemlji, u kontekstu turizma značilo bi mnogo. Mnogo u smislu da nam turistička ponuda – bazirana na visokokvalitetnom spoju prethodno rečenoga te dobro samoorganiziranih i interprofesionalno organiziranih proizvodnih subjekata, ugostitelja i turističkih djelatnika i marketinških stručnjaka –  inače i te kako prikladna glede atraktivnosti, bude u svemu u znaku upečatljivih lokalnih teritorijanih tipičnosti i posebnosti, dovoljno uvjerljivih da zainteresira što veći broj gostiju, koji to znaju i cijeniti,  za dolazak k nama ne samo na Jadran i u ljeto, nego i u druga naša područja i kroz cijelu godinu.

Nova šansa i jedna od lijepih šansi za novo, dosta drukčije vrijeme mogli bi nam biti digitalni nomadi, o kojoma se, srećom, eto počelo u nas razmišljati. Tko su to digitalni nomadi?

To su osobe koje nemaju fiksno radno vrijeme u nekoj, jednoj tvrtki, one rade prema potrebama projekta, a za neke to znači rad od kuće, iz kafića ili parka… Laptop, mobitel i dobra internetska veza – to je praktički sve što je potrebno za rad digitalnog nomada. Digitalni nomad može raditi bilo od kuda. Obično su to ljudi koji često putuju zbog posla i koji nose sa sobom laptop. To mogu biti marketinški stručnjaci, programeri softvera, pa čak i treneri ili dizajneri interijera, novinari.        Hrvatski sabor nedavno je donio izmjene Zakona o strancima i Zakona o porezu na dohodak, njima će se ubuduće regulirati pitanje tzv. digitalnih nomada u Republici Hrvatskoj. Time Hrvatska postaje jedna od prvih zemalja u svijetu što su odlučile ozakoniti ovaj sve popularniji oblik života i rada ljudi koji posao obavljaju preko Interneta, a svejedno im je u kojoj se državi fizički nalaze.

Novi naš Zakon o strancima na digitalne nomade gleda kao na pojedince koji su formalno negdje zaposleni, a svoj posao mogu obavljati preko interneta. Hrvatska će im eto, čuje se, omogućiti da nesmetano žive i rade kod nas kao digitalni nomadi. Zasad došljaci iz SAD ili Južne Amerike u Hrvatskoj mogu ostati samo tri mjeseca, no događa se da se nakon toga vremena oni počnu zaljubljivati u Hrvatsku, međutim onda moraju otići drugu državu u Europi, ili kući, tamo odakle već jesu. Posebno formirana e-viza strancima će omogućiti da u Hrvatskoj ostanu 12 mjeseci. Bitno je i ovo: digitalne nomade neće se oporezivati u Hrvatskoj, naime ovakav način reguliranja njihovog boravka u državi pretpostavlja da će svoju zaradu trošiti ovdje (iznajmiti sebi stan, redovna svakodnevna potrošnja na potrepštine, putovanja, šoping…), te tako pozitivno utjecati na naše gospodarstvo.

Meksiko, Bali, Berlin i Tajland neke su od poznatijih odredišta za digitalne nomade. S procjenama da će u budućnosti sve više ljudi raditi od kuće, Hrvatska ima priliku promovirati se kao jedna od poželjnih destinacija za digitalne nomade. Hrvatskoj bi prihvaćanje digitalnih nomada  moglo puno pomoći u boljem pozicioniranju na globalnoj turističkoj sceni, ali ne samo to, naime prema raznim istraživanjima digitalni nomadi troše puno više od uobičajenih turista, možda i stoga što se žele jače uključiti u samu zajednicu.

Hrvatska turistička zajednica pokrenula je novu promotivnu kampanju Croatia, your new office!, s ciljem pozicioniranja Hrvatske kao atraktivne i dobro pripremljene destinacije za digitalne nomade. Oglašivačka kampanja će se, uz PR i medijske aktivnosti, provoditi i putem društvenih mreža Facebook i Twitter s posebnim fokusom na tržišta SAD-a, Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva. U sklopu kampanje na web stranici Croatia.hr, zajedno s Ministarstvom turizma i sporta, kreirana je posebna podstranica Croatia your new office na engleskom jeziku koja sadrži sve važne informacije vezane uz prijave i boravak digitalnih nomada u Hrvatskoj.

                – Hrvatska je jedna od prvih članica Europske unije koja je regulirala jednogodišnji privremeni boravak za digitalne nomade, a rezultat je to suradnje Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva zdravstva, Ministarstva financija te Ministarstva turizma i sporta. Hrvatski turizam prepoznaje ovu priliku u kontekstu razvoja cjelogodišnjeg turizma. Kvalitetnom ponudom i jednostavnijim procedurama nastojimo privući što veći broj digitalnih nomada i na taj način promovirati našu destinaciju. Poslovanje digitalnih nomada izvrsna je prilika za hrvatsko gospodarstvo, a raduje nas činjenica da digitalni nomadi pokazuju sve veći interes za brojne hrvatske gradove. Vjerujem da će Hrvatska digitalne nomade oduševiti svojim prirodnim i kulturnim ljepotama kao i autentičnom ponudom. Svim sadašnjim i budućim digitalnim nomadima želim toplu dobrodošlicu u jednu od najpoželjnijih europskih destinacija – jedinstvenu Hrvatsku – poručila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

– Cilj najnovije kampanje je predstaviti Hrvatsku kao zemlju koja digitalnim nomadima može jamčiti ugodan i siguran boravak te kvalitetne uvjete za život. Hrvatska je zemlja u kojoj ljudi u velikoj mjeri govore engleski jezik, zemlja koja nudi jedinstven način života s autentičnim iskustvima, ima dobru internetsku vezu, povoljnu  klimu  i prekrasnu prirodu, dobru povezanost s ostatkom Europe, pristupačan život prema europskim standardima te dobru i pristupačnu zdravstvenu zaštitu – istaknuo je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, dodajući kako očekuje da će novi zakonski okviri te kampanja koja će se periodično provoditi kroz čitavu godinu pozitivno odraziti na povećanje broja digitalnih nomada u Hrvatskoj u budućem razdoblju.

Dodajmo kako sve navedeno prepoznaju i brojni strani mediji pa je tako vodeći svjetski brand turističkih vodiča Lonely Planet svoj nedavni članak posvetio upravo temi digitalnih nomada i uvjetima koje stranci moraju ispuniti kako bi u Hrvatskoj proveli godinu dana u statusu digitalnih nomada, dok je ugledni časopis Forbes u francuskom, ali i američkom izdanju objavio članak o našoj zemlji kao poželjnoj i otvorenoj destinaciji za digitalne nomade. Isto tako, brojni američki mediji navode Hrvatsku i Dubrovnik kao izuzetno poželjna mjesta  za boravak digitalnih nomada.  ♣

Uskrsna košarica 2021

VIŠE STOLOVA s OBILJEM NEGO LANI (?)

Uskrs je i ove godine u – novom nenormalno normalnome. Tradicija obiteljskog okupljanja uz šunkicu i obojena jaja ne prekida se.  Blagdani su tradicionalno razdoblja kad se u kupovini troši više nego obično, a pokazalo se kroz godine da prosječno hrvatsko kućanstvo u uskrsnom tjednu potroši oko 15 posto više nego u običnim tjednima tijekom godine, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Iz HGK i obavjest da smo prošle godine za vrijeme uskrsnih blagdana, koje smo prvi puta proveli u lockdownu zbog  korona-virusa, potrošili 1,194 milijardi kuna, što je 14 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. To koliki će na kraju biti trošak ove godine ovisi o ukupnoj epidemiološkoj situaciji u zemlji, ali i u okolnim zemljama jer Uskrs obično predstavlja i početak turističke predsezone i povećanog broja turista u Hrvatskoj. Ove je godine teško procijeniti kretanja, kako u trgovini tako i u turizmu, s obzirom na neizvjesnu epidemiološku sliku koja se mijenja iz dana u dan. U svakom slučaju, pozvali smo sve građane da se u skladu sa svojim mogućnostima odluče na kupovinu što više domaćih proizvoda,  jer kupnjom hrvatskoga jačamo domaće gospodarstvo, a to je u ovim izazovnim vremenima potrebno više nego ikada prije, izjavio je potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher.

Uskršnja tradicija: kuhana šunka i obojena jaja. Hrvatska televizija objavila je ovih dana podatak da Hrvai za Uskrs pojedu oko 1700 tona šunke!

Iz HGK poručuju kako je upravo korona-kriza pokazala koliko su dostatni vlastiti resursi nužni za samoodrživost, a posebno se to odnosi na poljoprivredu. To konkretno znači da moramo njegovati vlastite resurse i razvijati ih, i zato je važno da svi građani budu svjesni da kupnjom domaćih proizvoda čine višestruko dobro. Pomažu jačanju domaćeg gospodarstva u cjelini, ruralnom razvoju i opstanku sela i malih proizvođača, a u konačnici možemo reći da su domaći proizvodi i zdraviji jer su lokalni pa samim time i sezonski i svježiji, što je krajnjem potrošaču i važno, dodao je Zaher.

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. ČIJE PLODOVE VLADO KRAUTHAKER VRLO UMJEŠNO PRETVARA u VRHUNSKO VINO!

Na blagdanskom će se stolu ovih prazničnih dana, među ostalim proizvodima, tradicionalno naći jaja, šunka, mladi luk i hren, a za uskrsni ručak pripremat će se janjetina, odojak ili purica… Uskrsna se košarica tradicionalno dijeli u kategorije skromna, srednja i bogata, a razlika je dakako u sadržaju svake košarice odnosno vrsti i cijeni glavnih namirnica u njoj. Točnije, ribi i mesu te o uvrštenosti slatkiša, grickalica i pića koji su gotovo kao kategorija luksuznih proizvoda sadržani u bogatoj i u malo manjoj mjeri u srednjoj potrošačkoj košarici, dok su u skromnoj izostavljeni, pojasnila je voditeljica Odjela za trgovinu HGK Tomislava Ravlić. Bogata košarica, u skladu s tradicijom, sadržava malo skuplju ribu i meso kao što su bakalar, šunka i janjetina, dok srednja sadržava oslić, rolanu šunku i odojak, a skromna to zamjenjuje cjenovno povoljnijim namirnicama kao što su srdele i svinjska lopatica.

Uoči blagdana i ove godine platforma Ja Trgovac u suradnji s agencijom Hendal provela je anketno istraživanje da se što točnije vidi aktualno razmišljanje hrvatskih građana o tome kako provesti uskrsne blagdane 2021.

Anketa je obavljena na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstava i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika. Dobiveni odgovori uspoređeni su s onima od prošle godine, i pokazalo se kako je sada raspoloženje za proslavu – jače nego što sje to bilo lani, iznio je Goran Pavlović, glavni urednik revije Ja trgovac.

A, možda, da se jelovnik dopuni nečim što je na određeni način – pojačanjem ponude svježeg povrća – vezano uz buđenje prirode s proljećem: riječ je o izvanredno ukusnoj slanoj piti (Francuzi joj kažu quiche) s prhkim tijestom povrh kojega je nadjev sa sirom i sitno kosanim povrćem među kojime do izražaja dolazi poriluk

Anketa je, naime, pokazala da je sada, u 2021. nešto veći broj građana bio s čvrstim planom da napravi tradicionalni uskrsni doručak ili ručak. Ukupno 83,2 posto ispitanika izjasnilo se za, a lani ih je spremno za uobičajenu proslavu Uskrsa bilo 76,3 posto.

Namirnice za uskrsne blagdane 2021. građani u najvećem broju namjeravaju kupiti u hipermarketima i velikim trgovačkim centrima. To kao svoj odgovor navodi 59 posto ispitanika, što je ipak nešto manje u odnosu na prošlogodišnji Uskrs kada je u velikim formatima kupovalo 66,4% posto građana.

Oko 16,3 posto je građana koji su rekli da neće ništa posebno kupovati, naime vele da imaju domaće namirnice, iz vlastite proizvodnje (lani je takvih bilo 14 posto).  Nekih 12,6 posto građana potrebne namirnice planiralo je nabaviti u malim prodavaonicama (lani je takvih  bilo 8,9 posto). Onih koji su se za mjesto kupnje odlučili za tržnicu bilo je oko 11,1 posto (lani 9,4 posto). Dakle sada je uočljivo blago smanjenje važnosti trgovina velikih formata u usporedbi s prošlom godinom.

Proizvodi koji će se najčešće naći na uskrsnom stolu: na prvom su mjestu kuhana jaja (95,7%), slijede kuhana šunka (87,5%) i mladi luk (86,1%), te hren (59,2%). Inače, Hrvatska televizija ovih je dana objavila podatak da se u Lijepoj našoj za Uskrs tradicijske šunke pojede oko 1700 tona! Polovica građana će na uskrsnom stolu imati (i) rotkvice (50,6%), trećina njih će poslužiti pincu ili sirnicu (33,3%), a sličan broj će pripremiti orehnjaču (29,1%) i pečenu janjetinu (28,5%). Svako peto kućanstvo na stolu će imati puricu s mlincima (21,7%),  pečenu svinjetinu (20,5%) i pogaču (20,5%). Nešto manji broj građana pripremit će pak šunku u kruhu (13,5%) te sarmu (11,4%).

___________________________

DOMAĆI KRAFNI – S uskršnjim praznicima završava razdoblje posta. A da se slatki dio svečanog uskršnjeg menua dopuni nečime što je neposredno prethodilo početku toga zimskog posta? Primjerice, pažljivo napravljenim rahlim domaćim krafnima nadjevenim s finom marmeladom od marelice, možda je u kućnoj ostavi ili špajzi ostala još koja teglica pripremljena za zimnicu. Evo i recepta, iz poznate samobrske slastičarnice U prolazu, znane po odličnim kremšnitama koje su međutim u vrijeme karnevala – pale u sjenu tih krafni.

Potrebni su vam 1 kg glatkog brašna, 1 dl ulja, 5 dag kvasca, 6 dag šećera, 2 vanilin šećera, 0,05 lit ruma, 2 dl mlijeka, 4 žumanjka, ribana korica od jednog limuna, zatim marmelada za nadjev i šećer u prahu za posipavanje na kraju. Peći u obilju vrućeg ulja… ◾

_____________________________

Iako se u anketi, kako je upravo navedeno, pokazalo da je ove godine u odnosu na lani nešto veći broj stanovnika Hrvatske spreman za uskršnje slavlje, to ipak ne znači nužno da će ukupna svota potrošena u preduskršnjem šopingu biti veća nego lani.  Više od polovice ispitanika – njih 54,3 posto – izjavilo je sada da pri kupovini namirnica za ovogodišnji Uskrs namjerava štedjeti, dok je lani takvih štedljivijih bilo oko 48,1 posto. Najveći broj građana – 23,2 posto – na uskrsne namirnice planirao je potrošiti između 400 i 499 kuna, a nešto manje je – 17,6 posto – onih koji su se opredijelii za  potrošili između 200 i 299 kn odnosno između 300 i 399 kn (16,1%). Kako rastu iznosi predviđeni za svaku kategoriju košarice tako pada broj građana koji su sebi namjeraavalili priuštiti i viši trošak. Od 600 – 999 kn bilo je spremno za uskršnji stol izdvojiti 10,7% građana, a više od 1.000 kuna njih samo oko tri posto.   ♣

Sajmovi, ocjenjivanja 2021

U KOJOJ MJERI MEDALJA ČINI RAZLIKU?

Kad smo već kod praznika i onoga što se podrazumijeva obveznime na blagdanskom stolu odnosno onoga što se i nađe na maltene svakom blagdanskom stolu, pa i kod troškova u trgovini, evo nešto o vinu i o njegovim mogućim cijenama u maloprodaji.

Vino je u modernom društvu posljednjih godina nevjerojatno dobilo na značenju, i mada je istraživanje platforme Wine Intelligence pokazalo da od 2015. na ovamo ono bilježi stanovitu stagnaciju u ukupnom plasmanu, donekle i pojačanu u 2020. zbog pandemije i raznih ograničenja uvedenih u sektor ugostiteljstva i turizma, ipak je po reputaciji zadržalo svoj visoki status na tržištu. Istodobno dok se bilježio stanoviti pad u ukupnoj prodaji upalo je u oči to da neke etikete ne da ne idu silaznom putanjom nego da su čak i na uzlaznoj liniji u potražnji. To se objašnjava time da su potrošači vina postali izbirljiviji nego što su bili a nekako i pomalo zasićeni time da u šopingu provedu i više vremena nego što bi možda trebali, pa se počeo tražiti odgovor na to što je to ključno što čini razliku kad kupac bira butelju.  Ispostavilo se da to nešto ima tijesne veze s medaljama osvojenima na ocjenjivanjima Bakhova nektara-

________________________

CMB: ČETIRI ZLATA ZA TROJICU HRVATA – Dvanajsto izdanje globalnog turinira u sauvignonima – 12. Concours Mondial du Sauvignon, u priredbi belgijske tvtke Concours Mondial de Bruxelles, organizatora jednog od najvećih općih ocjenjivanja Bakhova nektara u svijetu, održano je ove godine početkom ožujka u Bruxellesu. Nekih 18 zemalja iz raznih dijelova svijeta na vrednovanje, realizirano kroz četiri dana i, dakako, uz poštivanje svih nužnih protuepidemioloških mjera, poslalo je na natjecanje 1200 uzoraka. Od zemalja sudionica evo onih koje na svjetskoj pozornici sauvignona već dugo vrlo mnogo znače: Novi Zeland, Južna Afrika, Francuska, Austrija, Italija, Njemačka, Švicarska… Od naših prvih susjeda prisutni su bili Slovenci, a u cijelome tom društvu našli smo se i mi.

Tomislav Bolfan, Branimir Puškadija te enolog-savjetnk Andrej Rebernišek, s obzirom da je on Slovenac tako se i Dežela zahvaljujući njemu a preko sauvignona iz Hrvatske ipak na neki način domogla zlata… Tomislav Bolfan slaže se da medalja, pogotovu jačeg sjaja, može dosta značiti za dobar plasman proizvoda, međutim naglašava kako je bitno silno se potruditi se što širem krugu potencijalnih potrošača obznaniti osvajanje medalje, lijepo je kad trofej svojom objavom poprate novinari, ali nužno je biti i jako aktivan kroz izravne osobne kontakte s vinskim trgovcima I ugostiteljima te s vlastitim objavama na drušvenim mrežama… (Marko Čolić)

I – imamo razlog za slavlje: Hrvatska je na ovom svojevrsnom svjetskom prvenstvu u kategoriji kapljice od kultivara Sauvignon bijeli osvojila četiri zlatne medalje. Dobitnici su Bolfan Sauvignon blanc 2020 eko – Bolfan Vinski vrh, Sauvignon 2020 i Sauvignon 2019 od Kopjara, i Eco sauvignon Springtime 2020 od Bedekovića. Naši susjedi Slovenci, koji su šire znani po sauvignonu, domogli su se tek dvaju srebra! Dobitnici: Pullus Sauvignon 2020 Ptujske kleti iz Ptuja te Sauvignon 2018 od Benedettija iz Goriškh brda. ◾

MOSKVA od 13. do 15. TRAVNJA 2021 – Nešto što može – posebice sada u vrijeme corona-pandemije koja je mnogim gospodarstvenicima, u nas naročito onima iz sektora ugostiteljstva i turizma, pomrsila račune – biti vrlo zanimljivo za hrvatske proizvođače vina, poglavito one veće i u potrazi za atraktivnijim tržištima u svijetu: u Moskvi se od 13. do 15. travnja 2021. pod pokroviteljstvom OIV-a odvija veliko svjetsko ocjenjivanje vina i jakih pića EurAsia 2021, koje ove godine, inače, slavi 30 godina postojanja.

Ocjenjivanje je po općeprihvaćenoj tablici do 100 bodova. Članovi žirija birani su tako da na ukupan broj ocjenjivača bude najmanje dvije trećine stručnjaka iz inozemstva. Pozvani su visokokvalificirani kušači, većma oni s diplomama Master of Wine, Master Sommelier, WSET, zatim znani enolozi naročito oni vezani izravno uz proizvodnju Bakhova nektara, pa istaknuti vinski trgovci, te za vino specijalizirani novinari i blogeri.

Predsjednik žirija je dobro nam znani i hrvatskome vinu skloni vinski novinar iz Moskve Vladimir Tsapelik, koji je mnogo puta boravio u Lijepoj našoj, na sajmovima i ocjenjivanjima vina i na studijskim putovanjima, te s kojim sam se često susretao i na velikim znanim međunarodnim ocjenjivanjima poput Mundus Vinija, Concours Mondiala, Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme

Predviđeno je da medaljama može biti okrunjeno najviše do 30 posto od prijavljenih i poslanih uzoraka.

Organizator računa skupiti oko 8000 uzoraka iz najmanje 25 zemalja, dakle to bi natjecanje bilo velikog kalibra. Kategorije su bijela vina od nearomatičnih sorata, ružičasta i crvena vina, vina od aromatičnih kultivara, slatka desertna vina, likerska vina, mistele, te jaka alkoholna pića rađena na bazi proizvoda od grožđa.

Kontakti za potencijalne izlagače:

Eurasian Union i zemlje CIS-a: RBA Group LLC – Organizer, Moscow, Russia, PPE S.R.L. – Operator, Chisinau, Moldova, Mob. + 795 070 25 742 – Maria Lobodiuk (Telegram, viber, WhatsApp) Mob. +373 68 166 211 – Iulia Talmazan (Telegram, Viber, WhatsApp), info@eawsc.com

EXPOINTERSERVICE s.r.o. Project coordinator in Europe: Valeria Andronic, Mob: +420 773 58 38 36, eawsc2020@email.cz  ◾

___________________________

U istraživanju se krenulo od onoga što se čini najlogičnijime – identifikaciji nekog bitnog vizualnog znaka koji bi već na prvi pogled inspiriro na pozitivnu odluku u kupovini. Jednom od mogućih bitnih pomoći konzumentu da se opredijeli za kupnju neke boce pokazala se naljepnica uz etiketu o tome da je vino osvojilo medalju visokoga sjaja na nekom od relevantnih međunarodnih ocjenjivanja plemenite kapljice. Upravo ocjenjivanje Concours Mondial de Bruxelles, kao jedno od najrelevantnijih strukovnih vrednovanja Bahova nektara, u 2019. i 2020. godini provelo je istraživanje kod potrošača u nizu zemalja Europe i u SAD-u o tome koliko im vizualni znak (odgovarajuća markica, naljepnica… s amblemom ocjenjivanja i s navodom sjaja osvojene medalje) da se vino zakitilo (srebrnom a, dakako, osobito zlatnom i velikom zlatnom) medaljom znači za odluku o tome da ga kupe. Ispostavilo se  to da je uz etiketu na butelji postavljena naljepnica kao znak o dobitku visoke nagrade na ocjenjivanju u koje potrošač ima povjerenja (a takvo je vrednovanje svakako ono koje prati glas da dosljedno provodi pravilnik OIV-a o ograničenju broja podijeljenih medalja na 30 posto od ukupnog broja uzoraka prijavljenih na ocjenjivanje) vrlo važna u donošenju odluke o kupnji vina. U moru ponude na policama, boca s takvom naljepnicom o medalji odmah se izdvaja oku potencijalnog kupca, omogućavajući mu da kupovinu obavi u kraćem vremenu i istodobno uz manji rizik da će pogriješiti u izboru.

Stefania Manfredi, project manager pri Concoursu Mondial de Bruxelles. Glavno i opće ocjenjivanje vina Concours Mondial de Bruxelles ove će godine biti od 17. do 27. lipnja u Luxembourgu i pod posebnim mjerama, a proglašenje rezultata najavljeno je za 1. srpnja 2021. Organizatori i CMB-a i drugih velikih svjetskih vrednovanja vina u Europi nastoje svoje manifestacije održati ranije u tekućoj godini, tako da rezultati kao putokaz vinskim trgovcima i ugostieljima budu vani i dostupni već do kraja ožujka, kad se turističke zemlje pripremaju za punu sezonu.

Jonas de Maere koji vodi sektor vina pri jednom značajnom trgovačkom lancu u SAD veli kako je sasvim očekivano da naljepnica s osvojenom medaljom na nekom od najrelevantijih svjetskih vednovanja vina mnogo znači kupcu kad odlučuje o kupovini naime mnogi ljubitelji plemenite kapljice kad dođu u takve goleme prodajne prostore jednostavno budu paralizirani silnim mnoštvom etiketa pa ako prodavaonica nema posebnu strukovno potkovanu osobu ili čak i nekoliko njih da osupnućem izgubljenog konzumenta upute i olakša(ju) mu izbor, nije se lako snaći.

Xavier Leclerc, direktor maloprodaje pri kući Auchan France, kaže sljedeće:

– Potrošači koji zađu u vinski odjel nekog velikog trgovačkog centra suočavaju se s ogromnom ponudom etiketa a usuđujem se kazati da je možda  99 posto  potrošača koji po vino dolaze u veće trgovačke lance gdje obično, iz praktičnih razloga, obavlja i svu drugi svoju kupovinu, nema pojma ili vrlo malo zna o vinskim sortama i apelacijama, a puno takvih slabijih poznavatelja vina odlazi i u manje vinoteke, tako da sasvim sigurno taj neki znak da je neko vino osvojilo medalju znači mnogo za plasman toga vina, i to ne samo u smislu količine prodanih boca nego i u ostvarenoj vrijednosti za prodavača, naime vino s naljepnicom o osvojenoj medalji i ako je na polici do 15 posto skuplje od drugih vina bez takve naljepnice znatno se bolje prodaje…

Andrea Alonso pak koji radi za tvrtku Wine Buyer Makro Espana i za grupu Metro tvrdi da se prodaja nekog vina sa znakom osvojene medalje na relevantnom svjetskom ocjenjivanju zna povećati i za 20 pa i 30 posto u odnosu na plasman istoga vina prije nego što osvoji medalju i prije nego što se uz njegovu etiketu stavi naljepnica kao obavijest o tome.

Ove godine iz Hrvatske je u ocjenjivački žiri Concoursa Mondial de Bruxelles 2021 koji će biti u Luxembourgu pozvana Dubrovkinja Ksenija Matić, na slici na vidikovcu ponad Dubrovnika u društvu s enologom, vinarom i degustatorom Vladom Krauthakerom, sommelierskim prvakom Hrvatske Sinišom Lasanom, posljednjih godina redovito ocjenjivačem na Decanterovom kušanju, te sa mnom, koji sam više od desetljeća i pola bio kušač i na Concoursu Mondial i na Mundus Viniju… U posljednje dvije godine zbog covida19 pripreme su specifične, i neke manifestacije upravo poput i CMB-a 2021 iz epidemioloških razloga pomaknute su s ranog proljeća za kasnije…

Među anketiranim pak proizvođačima vina njih 78 posto izjavilo je da naljepnica s oznakom o osvojenoj medalji osjetno poboljšava plasman nagrađenoga vina, a čak 77 posto od tih reklo je da baš i medalje osvojene na Concours Mondial de Bruxellesu znatno bolje nalaze put do kupca. ♣  

_______________________­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­_

NOVO NA TREŠNJEVAČKOJ TRŽNICI u  ZAGREBU: AGROLAGUNINA MODERNA

KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Na trešnjevačkoj tržinici u Zagrebu otvoren je  Agrolagunin boutique Tri kantuna. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina  (suhiucasi)

____________________________

VIJESTI / NEWS

Festivali: Ilok u žiži

SMOTRA TRAMINACA 2021 u SVIBNJU, u ZNAKU MICHELINA! – Bude li sve u redu u epidemiološkom smislu, Festival traminca u Iloku ove će godine biti u dane oko 20. svibnja. Idejni začetnik i jedan od glavnih u organizaciji manifestacije, osječki novinar Željko Garmaz upravo javlja da uobičajenu gala-večeru u dvorcu na Principovcu, predviđenu za prvi dan Festivala, 21. svibnja, kao autor potpisuje Goran Kočiš, jedan od najboljih hrvatskih chefova, nositelj Michelinove zvjezdice, inače do nedavno aktivan na sceni u zagrebačkom restoranu Noel!

U dobrom raspoloženju, s Michaelom Grossom (treći slijeva) – Gordan Mohor i Vlado Šušak, vodeće osobe  trgovačke kuće vinom i jakim pićima zagrebačke MIVA-e, koja drži i vina obitelji Gross (suhiucasi)

Potvrđene su i neke najavljene atraktivne radionice koje će se dan poslije, u vremenu od 10 do 18 sati, održavati u Starom podrumu Iločkih podruma. Jednu od njih vodit će alzaška vinska zvijezda Marc Tempe iz Zellenberga, slavan po svom vinu Grand Cru Mambourg “S” Sélection de Grains Nobles iz 2003. godine, za koje je na ocjenjivanjima osvajao 100 od 100 mogućih bodova! Među gostima iz vana a protagonistima radionica bit će i talijanski sommelier Luca Gardini, koji održati masterclass o najboljim tramincima Alto Adigea. S tramincima iz slovenske Gorce, ali i iz Južne Štajerske, dolazi i Mihael Gross, austrijski vinski vunderkind iz jedne od najboljih vinskih kuća u Austriji, one u vlasništvu obitelji Aloisa Grossa iz Ratscha.

Željko Garmaz

Chef Goran Kočiš, u potrazi za novim Michelinovim priznanjem. Dirigent na svečanoj večeri  na ovogodišnjem Festivalu traminca u Iloku

Novost ovogodišnjeg, trećeg izdanja Festivala traminca je vjerojatno najobuhvatnije ocjenjivanje traminaca Hrvatske, Slovenije i Srbije, a za koje se pojačano krenulo s prikupljanjem uzoraka, u konačnici bi ih trebalo biti više od 120!!! Svi ti traminci bit će izloženi na Salonu traminaca, u dvorištu Starog podruma Iločkih podruma 22. svibnja od 17 sati pa do kasno navečer,  i moći će ih se kušati po simboličnim cijenama.

Željko Garmaz gotovo dječački uzbuđeno javlja o jelovniku od šest slijedova koji mu je, po njegovu, dječački uzbuđeno napisao Goran Kočiš, te dodaje kako je sudeći po izboru namirnica riječ je o ultimativnoj rapsodiji najboljeg što Slavonija može dati.

Goran Kočiš ne skriva ambiciju da se ponovo izbori za Michelinovu zvjezdicu, ovaj put u Slavoniji – sad živi ponovno u rodnoj Slatini – i sa svojim interpretacijama starih slavonskih jela ili, kako on to voli reći, gastronomskim vremeplovom u zaboravljenu prošlost.

Za gala festivalsku večeru pripremio je sljedeći menu:

Dry Aged simentalka/majoneza/baranjske paprike/čips od crne slavonske svinje + Traminac 2019, suho – Vinarija Zima; Dimljena riba/ječam/slatinski sir – Traminac crveni Amber Selection 2017 – Jagunić; Pačja prsa/kupus s rajčicom/celer/češnjak – Traminac 2019, polusuho – Vinarija Josić; Fiš-paprikaš od šarana Vol. 2 – Traminac Principovac 2018, poluslatko – Iločki podrumi; Crna slavonska svinja/krumpir/domaći maslac/lješnjak – Muškat momjanski 2019, poluslatko – Vinarija Kozlović; Crêpes Suzette/Granita traminac – Traminac izborna berba 2012, slatko – Misna vina Đakovačke biskupije.

Ulaznica za večeru koja uključuje šest slijedova hrane i šest različitih traminaca stoji 400 kuna. Broj mjesta je ograničen! Rezervacije se primaju na na e-mail: festival.traminca@gmail.com   i na telefon: +385981747108. ◾

Nikola Benvenuti (desno) i njegov brat Albert

VINISTRA U NAJLJEPŠEM ISTARSKOM KAŠTELU, i NA OTVORENOME!… – U ekskluzivnom prostoru obnovljenog svetvičentskog kaštela Morosini-Grimani iz 13. stoljeća, u kojemu će se, u suradnji s Hrvatskim sommelier klubom, redovito organizirati vinske degustacije, otvoren je prodajni punkt za istarsku kapljicu. Ideja je bila da se ljubiteljima plemenite kapljice omogući da na jednom mjestu kupe praktički sva istarska vina višeg kvaltativnog ranga. Zasad je u ponudi pedesetak etiketa.

Uz svečano otvaranje vinskog salona priređena je degustacija ponajboljih vina i sireva s našeg najvećeg poluotoka. Za sljubljivanje sir-vino i za vođenje degustacije zadužen je bio znani sommelier Emil Perdec. Ovo događanje bilo je sjajan uvod u ono što u Istri uskoro stiže, naravno ne bude li jačih napada corone i jačeg širenja covida, riječ je o međunarodnom ocjenjivanju vina 12. Svijet malvazija od 12. do 16. travnja, predviđeno da se, kako je rekao predsjednik udruge Vinistra Nikola Benvenuti, odigra u porečkom hotelu Parentium Plava Laguna, i u 27. sajam vina, jakih pića te delikatesa Vinistra 2021, najavljen za dane 7. do 9. svibnja, također u Poreču ali najvjerojatnije – po prvi put do sada – na otvorenome! ◾

Čarobna istarska ulika: Rovinjola, Rovinj

Sanobor je lepi varoš…

Marijan Žganjer, predsjednik Samoborske vinogradarsko-vinarske udruge, te član Marijan Sokolović (suhiucasi)

VINO i SALAME – Pred kraj ožujka 2021. u Samoboru je održano tradicijsko, 27. ocjenjivanje vina članova Samoborske vinogradarsko-vinarske udruge. Predsjednik stručne komisije bio je Zdenko Ivanković, sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta. U godinama prije corone običaj je bio nekako istodobno odraditi i vrednovanje Samoborske salame, koja nosi znak zaštićene robne marke Zagrebačke županije, a nakon tih strukovnih degustacija slijedio bi sajam salama i vina. Ove godine s obzirom na vrlo složene okolnosti zbog covida19 još se ne zna kad bi se sljedeći sajam mogao odvijati.

Vrijeme postaje sve ljepše i toplije, glavni trg u Samboru, pun sjedalica i stolova što su ih postavili ugostiteljski objekti, vrvi domaćim stanovnicima a i gostima, tako da konzumacija ne bi trebala biti upitna. Evo, kao praktičnog putokaza, informacije o tome koja su samoborska vina na ocjenjivanju 2021. osvojila zlatne medalje.

Kategorija sortnih bijelih vina: Manzoni 2020, šampion i zlato, autor je MARIJAN ŽGANJER, slijede Traminac 2020 od Branka Jakleneca, Rajnski rizling 2020 od Branka Jakleneca, Zeleni silvanac 2020 Igora Tota, Rizvanac 2020 Marijana Sokolovića, Rizvanac 2020 Zdravka Runtasa, Traminac 2020 Tomislava Slamara.

Kategorija ružičastih i crvenih vina: Cabernet sauvignon 2018 – IVICA ROZIJAN (šampion) te Cabenet sauvignon 2019 Branka Jakleneca, Pinot crni 2019 Antuna Filipeca, Cabernet sauvignon 2018 Igora Tota, Cabernet sauvignon 2020 Marijana Žganjera, Dornfelder 2018 Zdravka Župančića, Cuvée crni Sandija Slaka – sve zlatna.

Zlata u kategoriji aromatiziranih vina i pjenušaca: Bermet 2020 – BOŽIDAR KOMERIČKI (šampion), Bermet 2019 – Lucija Fabek

Kategorija bijelih vina od miješanih sorata: Miješano bijelo 2020 – MARIJAN GEUŠIĆ (šampion), Cuvée I 2020 – Branko Jaklenec. ◾

Nauka na djelu

CHÂTEAU PÉTRUS u SVEMIRU! – Jedno od najpoznatijih i najskupljih vina u svijetu, Château Pétrus, iz berbe 2000, sigurno je, nakon 438 dana provedenih u svemiru, sletilo na Zemlju! Još prije dosta vremena počelo se pričati kako vino koje se poslužuje putnicima u prvoj klasi u avionima na nosu i u ustima ostavlja ponešto drukčiji dojam nego isto to vino posluženo na Zemlji,  je li to bio jedan od okidača koji je doveo do toga da se vino na neko vrijeme pošalje i u svemir pa da ga se onda uspoređuje s istim tim vinom iz butelja sa Zemlje? Vina Château Pétrus su u svemir poslana u sklopu privatnog istraživalačkog svemirskog programa nazvanog WISE (Vitis Vinum in Spatium Experimentia), a za akciju su se pobrinuli Nicolas Gaume i Emmanuel Etcheparre koji zajednički u Luxembourgu posjeduju kompaniju i koji su inače poslom vezani uz elektronske medije – Gaume održava stanovito partnerstvo s Microsoftom, Etcheparre je osnivač društvene mreže Wine Alley. Namjera ovog vinskog svemirskog pothvata bila je proučavanje mogućih učinaka mikrogravitacije i svemirske radijacije na najvažnije komponente vina. Projekt su poduprle kompanije RESA, NASA, Thales Alenia Space i Nanoracks. Butelje su u svemir poslane u studenome 2019. a nakon perioda boravka u bestežinskom stanju i na visini od 450 kilometara na Zemlju su spuštene sredinom siječnja ove godine.

Nakon što je astronaut Château Pétrus 2000 u obliku 12 butelja vraćen na naš planet,  učenjaci bordoškog Instituta za vinovu lozu i vinsku znanost krenuli su u podrobna istraživanja na dva kolosijeka – pregledavajući ga detaljno u laboratoriju i kušajući ga. Nedavno su objavljeni prvi, preliminarni rezultati, koji – ističe se: jednoglasno – kažu da, mada su zapažene neke nijanse u razlikama u boji te u trajnosti aroma i okusa,  boravak u svemiru nije bitno oštetio vino u smislu kvalitete. Voditelj odjela za enološka istraživanja pri ISVV-u Philippe Darriet izjavio je da te zamijećene efekte treba još mnogo detaljnije izučiti, naime posebno i još jače podrobno istražit će se nekih stotinjak komponenata koje karakteriziraju Bakhov nektar.

Kompletan smisao cijele ove priče je ne tek s organoleptičkog  hedonističkog stajališta otkriti razlike u nosu i u ustima između nekog istog vina koje je dio svojega života provelo u uobičajenim uvjetima čuvanja a dio u nekim drugim atmosferskm uvjetima, želja je dobro prstudirati cijeli razvojni ciklus vinove loze i vina i nakon što neko vrijeme provedu u nekim posebnim okolnostima, te na temelju znanstvenih zapažanja pronaći načina da se na dugi rok znatno poboljšaju uvjeti uzgoja vinove loze i razvoj vina na Zemlji. Sila teža i bestežinsko stanje još uvijek su slabo znani fenomen, I stoga je svaki novi podatak vezan uz to područje vrlo značajan, posebno sada u ovo novo vrijeme izraženijih promjena u klimi. Vino je dakle sa snažnim razlogom bilo poslano u svemir –  vinova loza slovi kao jedna od biljaka koje najprije i u nijansama osjete promjene u klimatu. Prije ovog vinskog svemirskog pothvata u svemir su već u dva navrata slani dijelovi vinove loze i uzorci vina, da bi se mogle proučiti drukčijim atmosferskim uvjetima stvorene moguće razne bitne promjene u  izbojcima i u vinskim stanicama. Znanstveni eksperiment nastavlja se 2022. godine, slanjem u svemir uzoraka vezanih uz vinovu lozu i vino a foklus proučavanja bit će fermentacija. ◾

________________________

IN MEMORIAM

SINIŠA DORONJGA SIMPY

Ljepo, i dugo smo se družili. Svestrani estradni umjetnik glazbenik, skladatelj, pjevač, vrlo duhoviti voditelj, najjači vinski biškup, i što je najvažnije – veliki pajdaš! Svojom interpretacijom sv. Martina na naslovnoj stranici prvog primjerka prve hrvatske revije za vino, gastronomju i turizam SVIJET u ČAŠI na Martinje 1992. uveo je časopis u trodesetljetno razdoblje protagonistički značajne prisutnosti na hrvatskoj vinskoj sceni. Simpy, hvala ti!

Počivaj! Žalosni smo, Simpy, kaj te ni već med nami tu dole, ali i svjesni toga da pomale ideme tvojim putem,.. prema zvezdama, gore…

STEVEN SPURRIER

Domišljat, s mnogo ideja, poduzetan, a tako jednostavan i dostupan… Logično, velika želja prof. Ivana Dropuljića, osnivača i direktora međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com,  da u nekom edukacijskom segmentu Steven nastupi na toj manifestaciji, na nedavnom susretu na samoj granici Slovenije i Hrvatske Spurrier se pokazao spremnime doći, samo, s ozirom na njegove obveze trebalo je puno ranije dogovoriti se o datumu… Sad je,nažalost – gotovo… ◾

___________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE

kroz / through  

 

vodič za pametnu kupnju  – 03. 2021 – hints to the smart purchase

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s potencijalom odležavanja / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with quite a long ageing potential

– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

– Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, ipak, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti svakako uz hranu/drink with food

_______________________________

HRVATSKA  CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

(mpc/pp: L) VUGAVA 2018 – LIPANOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja Dalmacija, Vis ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Vugava ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija  • suho • 13,6 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK

   ■ VINO je/WINE  is: ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • toplo • s karakterom • dotjerano • skladno • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hranu • može trajati i razvijati se ■ IZGLEDOM živahno • (slamnato) žuto ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ bijelo; žuto/ koštićavo; jabuka – marelica – dinja / zrelo) • na floralno (cvijeće: lipa) • na niti začinskog bilja, vrlo dobro uklopljeno • blago i na osjet maslaca ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • okus sugerira slast a istodobno i slankasto, ukazuje i na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • fino gorkastog – solidno dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux • 10-12  ̊C

(mpc/pp: XXL)  ZLATAN PLAVAC Grand Select 2013 – ZLATAN OTOK, PLENKOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Južna Dalmacija, Hvar, Sveta Nedjelja ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija  – vrhunsko s kzp/premium with the controlled origin • suho/dry • 15,0 vol%; ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • vrlo toplo • s karakterom • dotjerano • skladno • elegantno • dinamično • s finim tercijarnim bouquetom • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hranu • uz meditaciju • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno • upućuje na (ne nužno ovim redosljedom!) mineralno • na voćnost (voće: domaće/ tamno crveno – plavo / koštićavo; bobičasto; sušeno – u/kuhano) • na vegetalno/herbalno (sušeno bilje) – umjereno • na osjet plemenitog drveta – (fino) paljenoga – čokolade/kave ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • fino gorkastog – dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ • (preporuka za jelo/dish recommendation: crveno meso pečeno i s roštilja, dugo pirjano, tvrdi odležani zreli sir / red meat, roasted, grilled, long stewed,  matured hard cheese…) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno, dekantirati / uncork the bottle some hours before serving the wine – decanting recommended, • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux • 18   ̊C

(mpc/pp: XL)  ZLATAN PLAVAC  barrique 2012 – ZLATAN OTOK, PLENKOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Južna Dalmacija, Hvar, Sveta Nedjelja ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i južna Dalmacija – vrhunsko  s kzp/premium with the controlled origin • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • gusto • vrlo toplo • sočno • s karakterom/autorski rad • dotjerano • skladno • elegantno • umireno no još s dosta živosti • pokazuje godine ali nije i prestarjelo • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom • lijepo se pije uz hranu • uz meditaciju • u špici (koja može trajati) ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost • na vegetalno/herbalno • začinsko bilje – iskazano s mjerom • na osjet plemenitog drveta – fino paljenoga/dima – vanilije, nijansa – čokolade/kave ■ U USTIMA zaobljeno – tanin: živ – uglađen • okus slankasto – fino gorkasto – kvalitetno prateća kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • ugodno gorkastog – dugačkog završetka  ■ SERVICE: ⇗ •  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno, dekantirati / uncork the bottle some hours before serving the wine – decanting recommended, • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux • 16-18  ̊C

(mpc/pp: -XL) PLAVAC MALI sv. Juraj 2017 – LIPANOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sednja Dalmacija, Vis ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja  Južna Dalmacija • suho • 15,7 vol%

■ VINO je/WINE  is: ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • gusto i mesnato • vrlo toplo • sočno • zrelo • dotjerano • dinamično • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hranu • u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno • na stijenkama čaše stvara debeli film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjereno • upućuje na na voćnost, izraženu solidno (voće: domaće/crveno plavo/koštićavo; bobičasto; zrelo – posušeno – ukuhano) • na vegetalno/herbalno • začinsko bilje ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost – (fino) gork(ast)o • tijelom & strukturom potentno • grijućeg – fino gorkastog – dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: teža jela od mesa,, pečena na ražnju, u pećnici s krumpirom, dugo pirjana i u bogatom tamnom umaku) • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux, • -16-18   ̊C

(mpc/pp: XL-XXL) FAMEJA 2018 – DOM KALEBIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: otok Šolta ■ VINOGRAD/VINEYARD, tlo/soil: kamenito/rocky • sorta/variety: Crljenak/Tribidrag, Dobričić, Plavac mali • PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Izvorni blend dalmatinskog trojstva • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly applied – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: kompleksno • nijansom kao da upućuje na tradiciju • toplo • dotjerano • skladno • s dosta živosti ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno/gotovo neprobojno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjereno – razvijeno • navodi na mineralno • na vegetalno/herbalno, diskretno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ crveno – plavo / koštićavo; bobičasto / kuhano – šljiva) • začine/mirodije (slatke), iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • na osjet plemenitog drveta – fino paljenoga/dima (poljubac) ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen – fino prašnast • okus slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • fino gorkastog i blago isušujućeg – prilično dugačkog završetka  ■ SERVICE: ⇗ •  • čaša/glass: velika/large one –  tip/type: bordeaux,. • 18   ̊C

Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro

(mpc/pp: XXXL) IL GRANDE 2015 – FRANC ARMAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Teran, Merlot, Cabernet franc ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – teretna, teška (posve nepotrebno!) • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Hrvatska Istra – s kzp/with the controlled origin • suho • 14,0 vol% • vino posvećeno istarskome junaku Velom Jožeu, šteta da vino nije nazvano po domaće – VELI, što znači isto što i talijanski Il Grande ■ DIZAJN/DESIGN: više u stilu stripa nego ozbiljne etikete za ozbiljno vino/more in the comics’ style than in the direction of a serious label for the serious wine • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE is: zanimljiva kombinacija lokalnog Terana te francuskih kultivara Merlota i Cabernet franc (napomena: bordoške sorte Merlot, Cabernet sauvignon i Cabernet franc kroz već niz godina jako su se dobro pokazale u Istri gdje im očito paše mineralno tlo i gdje uopće, pogotovu ako se jako pazi da boravak u bačvi(ci) ne rezultira s jačim notama prženoga te vanilije, ne moraju u organoleptici biti surogati originala već mogu, zadržavajući sortni identitet, pružiti sjajnu kapljicu obilježenu ovim istarskim terroireom!) • ozbiljno • kompleksno • moderno • sadržajno • bogato • mesnato (neko će ga doživjeti i premesnatime) • toplo • skladno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi • lijepo se pije uz hranu • u usponu – može trajati, rekao bih, duuuugo, i razvijati se ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno/neprobojno ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno ali ne baš do kraja • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ crveno – plavo / koštićavo; bobičasto;) • na vegetalno/herbalno, diskretno • (biljne) začine, iskazano s mjerom, vrlo dobro uklopljeno • na osjet plemenitog drveta ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus slastan – fino slankast – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vino je potentno • s dugačkim završetkom ■ SERVICE: ⇗  ⇒  •  • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina / uncork the bottle some hours before serving the wine • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux • 16-18   ̊C

 Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Croatian Danube region

(mpc/pp: M) GRAŠEVINA Radoš 2019 – PAPAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatsko podunavlje, Srijem, Ilok ■ VINOGRAD/VINEYARD: Radoš • sorta/variety: Graševina ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Hrvatsko podunavlje • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: ozbiljno • ima kompleksnost • ima karakter • sočno • dotjerano • skladno • na kolosijeku elegancije • dinamično • čini se još u usponu – može trajati, vrijedi pružiti mu još vremena u butelji • povoljan odnos između cijene i kvalitete ■ IZGLEDOM živahno • zelenkasto-(slamnato)žuto ■ NA NOSU umjerenog intenziteta – relativno razvijeno – puno • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ bijelo / koštićavo; – svježe) • na floralno • na vegetalno • donekle i na začinsko bilje ■ U USTIMA zaobljeno – na svoj način kremasto • okus sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost  • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – solidno dugačkog završetka  ■ SERVICE: ⇗ • čaša/glass: velika/large one  – tip/type: bordeaux • 10-12C

 (mpc/pp: M) RAJNSKI RIZLING Radosh 2018 – PAPAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatsko podunavlje, Srijem, Ilok ■ VINOGRAD/VINEYARD: naziv/name: Radoš • sorta/variety: Rizling rajnski ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Hrvatsko podunavlje • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: moderno • složeno • sočno • dotjerano • skladno • dinamično • može trajati i vrijedi mu pružiti još vremena u buteljii ■ IZGLEDOM živahno • zelenkasto-žuto ■ NA NOSU diskretno – dojam je, s obzirom na mogućnosti, ne i (još) do kraja razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost (voće: domaće/zeleno; bijelo/ koštićavo /citrusi) • na floralno (cvijeće: svježe / bijelo) • na vegetalno, umjereno • na osjet petroleja, nijansa ■ U USTIMA vrlo izraženo • okus sugerira slast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelo & struktura vrlo dobri • svjež – srednje dugačak završetak ■ SERVICE: ⇗ •  • čaša/glass: srednja/medium size one – tip/type: rhine, • 10-12  ̊C

(mpc/pp: M) CABERNET SAUVIGNON FRANC Radosh 2017 – VINA PAPAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatsko podunavlje, Srijem ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Cabernet sauvignon, Cabernet franc ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Hrvatsko podunavlje, Srijem, Ilok – vrhunsko s kzp/premium with the controlled origin • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – elegantno/OK – pedantly applied – elegant

■ VINO je/WINE  is: zanimljivo • kompleksno • toplo • dotjerano • skladno • elegantno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi • lijepo se pije uz hranu • u usponu – može trajati • povoljan odnos između cijene i kvalitete  ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko-granatno • svijetlije • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjereno • jasno odaje bordoške sorte, • upućuje na voćnost • mineralno • na vegetalno/herbalno • začine/mirodije vezano uz boravak vina u bačvi(ci) – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno – mekano – donekle kremasto • tanin: živ – uglađen • okusom slankasto – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ •  • odčepiti bocu sat prije posluženja vina / uncork the bottle one hour before serving the wine • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux, • 16-18   ̊C

(mpc/pp: M–L) MAXIMO NERO 2016 – KUTJEVO d.d. ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Cabernet sauvignon, Merlot, Syrah ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Kutjevo – vrhunsko/premium with the controlled origin • suho • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro – siromašno – nedorečeno/OK – pedantly applied – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: u modernom stilu • kompleksno • sadržajno – gusto • toplo • zrelo • dotjerano • skladno • ima eleganciju • može trajati • povoljan odnos između cijene i kvalitete  ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno • tamno ■ NA NOSU umjerene jačine – trajno • upućuje na na voćnost • vegetalno/herbalno, umjereno • začine/mirodije (slatke – pikantne), iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno • okusom slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro – dugačkog završetka  ■ SERVICE: ⇗  • • odčepiti bocu sat prije posluženja vina / uncork the bottle one hour before serving the wine • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux, • 16-18   ̊C

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u ČAŠI Kronika – 05.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

KROZ /THROUGH

 

ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

Beilstein, Cochem-Zell Bezirk, Mosel region, Rheinland-Pfalz, Njemačka: Teško je reći po čemu je njemačka regija Mosel glasovita – po vinima ili ljepotama krajolika. U to o jedinstvenom pejsažu moguće je uvjeriti se odmah ovdje! Vinogradi u tome dijelu Njemačke uz rijeku Moselu spuštaju se dosta strmo s većih visina sve do obala. Beilstein je krasan primjer piktoresknosti vinogradarskog područja. Malo selo a bogato s očuvanim starim građevinama pokazuje posjetitelju detalje iz srednjeg vijeka, iz doba gotike i vremena baroka. Brdo okomito odozgor prema dolje presijecaju vinogradski redovi, a vrhom brda dominiraju toranj i drugi ostaci nekad zacijelo raskošnog dvorca (Wikipedia)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

OIV – izvještaj 2020: VINO u ZNAKU CORONE – FRANCUZI i DALJE IZVOZE NAJUNOSNIJE ⦁ Hrvatski vinari o krizi u krizi: DAVOR ZDJELAREVIĆ – SPASA NEMA! ⦁ Legenda slavi: IVAN ENJINGI – 80! ⦁ Buđenje, prema (skorašnjem?) oporavku: TURIZAM 2020, IPAK, IMA ŠANSU?! ⦁ Marketing vina u Hrvata: NA JEDNU REČENICU 400 REAKCIJA! ⦁ Život id dalje: ocjenjivanja 2020 pod kapom Bakha: MUNDUS VINI, CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES, SYRAH du MONDE, MUVINA…⦁ Lijepo u sumornome: A TEK KAD, SAD, OL ISTRIA ZARAZI SVIJET!… ⦁ A little rest from covid19: GREAT MEMORIES of BAROLO and BARBARESCO ⦁ Porin & Wine: OD DNEVNIKA JEDNE LJUBAVI PREKO GUBEC-BEGA do CRO-GLAZBENOG OSCARA & POPOV USPJEŠAN POVRATAK PRVOJ LJUBAVI

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 05.2020 – BUYING GUIDE ⦁

__________________________

OIV: svjetska vinska scena – izvještaj 2020:

U ZNAKU CORONE – FRANCUZI i DALJE IZVOZE NAJUNOSNIJE

            Kako je uobičajeno svakog proljeća, tako je bilo i sada, 2020., ovaj put međutim u vrijeme punog naleta corona-virusa: glavni direktor svjetske organizacije za vinovu lozu i vino OIV održao je praktički na prijelazu iz travnja u svibanj u sjedištu spomenutoga tijela u Parizu konferenciju za novinare da bi predstavio najnovije stanje u globalnom vinogradarstvu i vinarstvu. S obzirom na specifične okolnosti, po prvi put pressica je održana on line, a priključilo joj se oko 3000 osoba iz različitih krajeva svijeta. Aktualni glavni direktor OIV-a Pau Roca iznio je svježe podatke o ukupnoj površini vinograda u svijetu, o najnovijoj produkciji vina na planetu, o potrošnji, svjetskoj trgovinskoj razmjeni u sektoru vina, a i, logično, osvrnuo se kratko na ofenzivu covida19 i na moguće posljedice pandemije na vinogradarsko-vinarski sektor.

                Pau Roca podastro je podatke odnosno procjene podataka vezano uz 2019. godinu, obrađeni materijal te potpune i točne informacije za 2019. najvjerojatnije će se dati na jednoj od sljedećih press konferencija u drugome dijelu godine, dakle na jesen.

Procjena je da sada na svijetu imamo ukupno 7,4 milijuna hektara zasađenih vinovom lozom. Od 2016. na ovamo situacija s ukupnim hektarima uglavnom je stabilna, rečeno je.

Što se tiče ukupne svjetske proizvodnje vina, ona se kreće oko 260 milijuna hektolitara, a to je priličan pad u odnosu na količinski povijesno vrlo izdašnu 2018.

            Potrošnja vina u 2019. procijenjena je na 244 milijuna hl, što je pak jedan posto više nego što je registrirano u 2018.

                Svjetski izvoz vina u 2019. povećao se u odnosu na 2018. i u količini i po cjenovnoj vrijednosti kapljice. Izvezeno je 105,8 miijuna hektolitara, što predstavlja rast od 1,7 posto, a vrijednost izvezenoga vina je 31,8 milijardi eura, što je povećanje za 0,9 posto.

Prve procjene glede berbe 2020. koja je u ovo vrijeme na južnoj hemisferi: očekuje se manja proizvodnja, osim u Južnoj Africi i Urugvaju.

Glavni direktor OIV-a Pau Roca podnosi na pressici najnoviji izvještaj o globanom stanju u vinogradarstvu i vinarstvu

            VINOGRADI – Od ukupnih globalnih 7,4 milijuna ha, u Europskoj Uniji je 3,2 milijuna hektara vinograda i to područje na Starom kontinentu na spomenutoj je razini već pet uzastopnih godina, dakle pokazuje visoku stabilnost.

Unutar EU i dalje najviše vinograda – 966.000 ha – ima Španjolska, ona prednjači i u svjetskim razmjerima. Na drugom je mjestu u EU Francuska, sa 794.000 ha, slijedi Italija sa 708.000 ha. Stanovito povećanje površine zasađene lozom sada bilježe upravo Francuska i Italija, međutim Španjolska, koja je prva po ukupnoj vinogradskoj površini, pokazala je blagi pad u odnosu na 2018. Portugal je na 195.000 ha, Bugarska ima 67.000 ha, Mađarska 69.000 ha, a Austrija 48.000 ha.

Na azjskom istoku nakon 10 godina značajne ekspanzije rast površine vinograda usporen je. Kina, sada sa 855.000 ha, nakon Španjolske druga je zemlja u svijetu po ukupnoj veličini vinograda.

Što se tiče SAD, od 2014. površina pod vinogradima tamo se stalno pomalo smanjuje i 2019. pokazuje 408.000 hektara. I u Južnoj Americi u 2019. je nešto manje vinograda nego što ih je bilo 2018. Jedina iznimka je Perù, gdje je u 2019. u odnosu na 2018. zabilježeno povećanje od 7100 ha, tako da se ta zemlja sada diči s 48.000 ha. Južna Afrika ostala je u odnosu na 2018. stabilna – na 128.000 ha. Australija što se površine vinograda – ima 146.000 ha – također pokazuje stabilnost, a Novi Zeland u plusu je 1,6 posto i sada trsje njeguje na 39.000 ha.

Svjetska PRODUKCIJA vina 2019. (bez sokova i moštova) bit će, čini se, između 259 i 260 milijuna hl, uglavnom negdje oko 11,5 posto manja od one u 2018. I, to, kao da je nekakav povratak prema višegodišnjem prosjeku. Po količinama, Italija prednjači na listi, s nekih 47,5 milijuna hl, Francuska je druga s 42,1 milijun hl, Španjolska treća s 33,5 milijuna hl. Te tri zemlje pokrivaju ukupno više od 40 posto globalne produkcije Bakhova nektara.

Unutar EU dvocifreno smanjenje proizvodnje u 2019. u postocima u odnosu na 2018. pokazuju Mađarska (-34%), koja iz 2019. računa na 2,4 milijuna hl, Njemačka s aktualnih oko devet milijuna hl (-12 %), Austrija s 2,5 milijuna hl (-10%), a u padu ali s manjim postocima su Grčka s 1,9 milijuna hl (-8%), Rumunjska sa 5 milijuna hl (-4 %). Jedina zemlja u EU koja u 2019. ima rast proizvodnje je Portugal, sa 6,7 milijuna hl, (+10%)

Vremenske prilike bile su u 2019. dosta povoljne u Rusiji, i u toj zemlji očekuje se od lanjske berbe produkcija od 4,6 milijuna hl što je povećanje od sedam posto u odnosu na 2018, ukrajinski pak rast je šest posto (2,1 milijun hl). U Moldaviji je rod bio slabiji – očekuje se 1,5 milijuna hl, a to je 23 posto manje nego u 2018.

Kinezi su 2019. završili s proizvodnjom od nekih 8,3 milijuna hl vina, što je 10 posto manje nego što je bilo 2018.

Proizvodnja u Sjevernoj Americi: SAD će iz 2019 moći ponuditi 24,4 milijuna hl vina, što je dva posto manje nego u 2018. Manja produkcije dosta se pripisuje i nedaćama što si ih izazvali jaki požari u Kaliforniji.

U cijeloj Južnoj Americi u 2019. slabiji je bio rod u odnosu na 2018. Argentina je proizvela 13 milijuna hl vina a Čile 12 milijuna hl, Brazil je na dva milijuna hektolitara.

U Južnoj Africi proizvodnja je dosegnula 9,7 milijuna hl, što je tri posto više od produkcije u 2018, ali još dosta manje od proizvodnje iz razdoblja prije nego li što su tu zemlju (2016, 2017, 2018) pogodile jake suše.

Australija već drugu godinu zaredom ima pad u proizvodnji: u 2019. izaći bi trebala s oko 12 milijuna hl vina, što je šest posto manje nego što je zabolježeno u 2018. Novi Zeland od berbe 2019. imat će oko tri milijuna hl vina.

Stanje na MEĐUNARODNOM TRŽIŠTU VINOM ogleda se u ukupnoj prodaji vina i u ukupnoj svoti novaca ostvarenima kroz izvoze plemenite kapljice svih zemalja. Za 2019. bi se moglo reći da je pokazala bolje rezultate od 2018. i u količini ukupno izvezenog vina a riječ je o 105.8 milijuna hektolitara (+1,7 % u odnosu na 2018.) i u realiziranoj novčanoj vrijednosti od tog izvoza, radi se o 31,8 milijardi eura (0,9%).

Značajno povećanje izvoza zamjetno je kod Italije (+2 milijuna hl), Španjolske (+1,3 milijuna hl), Kanade (+ 0,4 milijuna hl) i Čilea (+ 3 milijuna hl). Međutim pad izvoza bilježe Australija (- 1,1 milijun hl), Južna Afrika (- 1,0 milijun hl), Ukrajina (- 0,4 milijuna hl), Mađarska (- 0,3 milijuna hl).

U međunarodnoj trgovini vinom u 2019. su, eto, u kontestu količine domnirale tri zemlje – Italija, Španjolska i Francuska. Te tri zemlje ukupno su SAME u 2019. izvezle 57,1 milijun hl vina, što će reći oko 54 posto svjetskog izvoza.

Što se tiče pak novčane vrijednosti izvoza, u 2019. se pokazalo da se nastavio 2010. započeti trend rasta. U 2019. Francuska je i dalje na prvom mjestu rang- liste najuspješnijih izvoznica vina glede ostvarene novčane vrijednosti. Francuzi su lani realizirali 9,8 milijardi eura, u odnosu na 2018 poboljšali su svoj vinski izvoz za 425 milijuna eura. Italija je na drugom mjestu, s povećanjem od 211 milijuna eura, a Novi Zeland na trećem sa 84 milijuna eura povećanja. Najslabije rezultate od izvoza u novčanoj su vrijednosti u 2019. ostvarili Španjolska (-234 milijuna eura) i Južna Afrika (- 73 milijuna €).

U 2019. najveći svjetski uvoznici vina bili su Njemačka (14,6 milijuna hl), Ujedinjena Kraljevina i SAD. Te tri zemlje zajedno uvezle su 40,4 milijuna hl vina, što bi bilo oko 38 posto od ukupnog svjetskog uvoza Bakhova nektara. Novčana vrijednost tog uvoza je 38 posto od svote ostvarene od ukupnog uvoza, a taj iznosi oko 11,9 milijardi eura.

Već treću godinu zaredom Kina pokazuje osjetan pad uvoza vina. U 2018. on je bio 11 posto manji nego prijašnje godine, a u 2019 uslijedio je daljnji pad za 6,1 milijun hl. Što se tiče novčane vrjednosti uvoza, on je u odnosu na 2018. slabiji za 9,7 posto. Međutim u uzlaznoj liniji što se tiče ukupnog uvoza vina u Kinu su pjenušci, koji su od svih uvezenih vina u Kinu imali najbolju prođu kako u količinskom smislu (+8 %) tako i u novčanom pogledu (+8 %)

                COVID19 i vinski sektor: glavni direktor OIV-a Pau Roca rekao je da u ovome trenutku kad pandemija još traje OIV-u dostupni podaci i relevantne informacije o tome kako se covid19 odražava na vinski sektor nisu dovoljni da bi se moglo predvidjeti što će corona-virus značiti za segment vina u neko novije vrijeme pa i u konačnici. Međutim sigurno je, istaknuo je Roca, da će otežavanje transporta, distribucije pa zatvaranje ugostiteljskih objekata kao i problem s turizmom, a što sve bitno ugrožava potrošnju, ostaviti dubokog traga. Mnoge vinarije mogle bi imati ne samo velike probleme u poslovanju nego im prijeti i zatvaranje. Što se tiče međunarodne trgovine vinom, zemlje s gospodarstvom u recesiji, naravno, nisu obećavajuća tržišta, a s druge strane gospodarski snažne i stabilne zemlje te zemlje koje slove kao najveći potrošači najjače su zahvaćene pandemijom, pa ni to ne ide u prilog optimizmu da bi se stvari mogle uskoro jače promijeniti nabolje. Međunarodna trgovina (i) vinom mogla bi dobiti početni zamah s poboljšanjem epidemiološke situacije i s oporavkom gospodarstva, no iluzornime se čini očekivati da se to može ostvariti u nekom skorom vremenu – kazao je Pau Roca.

OIV je, konkretno, objavio da bi se zbog krize izazvane corona-virusom obujam prodaje vina mogao smanjiti za 35 posto a prihodi vinara u EU mogli bi se smanjiti i za 50 posto. Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula uputio je Europskoj komisiji pitanje o planiranim mjerama za zaštitu proizvodnje i zaposlenih u vinarskom sektoru, koji u Europskoj Uniji zapošljava više od 200.000 ljudi. Picula je istaknuo kako je zbog negativnog utjecaja krize pandemije covid19 vinska industrija pod snažnim pritiskom i da zahtijeva podršku. Zbog zatvaranja glavnih kanala prodaje, poput restorana, hotela i drugih ugostiteljskih objekata, te općenito prestanka turističkih aktivnosti i hrvatska vinska industrija trpi snažne gubitke prodaje i izvoza vina od početka izbijanja krize.

Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu

Nažalost, nepovoljne okolnosti za sektor nisu kratkoročne, te neće prestati popuštanjem restrikcija, jer se očekuje i daljnji pad prihoda zbog mjera tzv. socijalnog distanciranja te nadolazeće ekonomske krize koja će rezultirati smanjenom potrošnjom, rekao je Picula. Piculina konkretna pitanja Komisiji su planira li izaći s ciljanim mjerama podrške vinskoj industriji, te u kojem obliku Europska komisija planira strategiju oporavka za sektore gospodarstva što će biti posebno pogođeni mjerama tzv. socijalnog distanciranja i drugih ograničenja. Picula je upitao i koliko je EK svjesna šireg konteksta u kojem bi neprodane zalihe mogle dovesti do značajnog smanjenja cijena i uzrokovati dodatne poremećaje na tržištu vina.

Ured zastupnika Tonina Picule u Zagrebu obećao je da će hrvatsku javnost obavijestiti o odgovoru Komisije čim od EU dobije povratnu informaciju. Zasad mi obavijest o odgovoru EU-a Toninu Piculi nije stigla.

Kad smo već u inozemstvu, evo, vezano uz corona-situaciju i vino, još i vijesti o namjeri koju je najavila američka tvrtka Nakedwines.com s ciljem da, kako je objašnjeno, pomogne vinarima najpogođenijim covidom19.

Nakedwines.com najveća je online wine business kompanija u SAD, inače osnovana 2008. godine u Ujedinjenoj Kraljevini (osnivač: Rowan Gormley). U svom portfelju koji je vidljiv na njenim web-stranicama nudi više od 1000 različitih vina. Izravno i vrlo aktivno posluje s oko 500.000 kupaca u SAD, Ujedinjenoj Kraljevini i Australiji. Ovih dana tvrtka je pustila vijest da je utemeljila fond od pet milijuna američkih dolara za pomoć samostanim, individualnim proizvođačima vina što su jače pogođeni nevoljama izazvanim pandemijom corona-virusom. Izvršni upravitelj Nakedwinesa Nick Devlin izjavio je kako su brojni individualni proizvođači vina u gadnoj nevolji jer uglavnom ne posluju s velikim trgovačkim lancima nego uglavnom s grupacijom znanom nam pod nazivom HoReCa a baš hoteli, restorani i kafići kao ti kanali finalne prodaje vina potrošaču bili su posljednjih mjeseci zatvoreni po cijelome svijetu, negdje su još i sada, tako da na plasman jedva da mogu računati vinari koji svoje proizvode ne prodaju preko velikih trgovačkih lanaca, inače svjesnih vlastite snage na tržištu i znanih po tome da u pregovorima s ponuđačem vinara nastoje maksimalno iscijediti, skinuti mu gaće što se popularno veli.

Nick Devlin objašnjava da će se fond iskoristiti za kupnju vina samostalnih vinara koja bi u normalnoim okolnostima bila prodana izravno ugostiteljskim objektima i objektima za maloprodaju hrane i pića. Kupljena vina potom će se prodati na tržištima SAD, UK-a i Australije, Devlin spominje i mogućnost da kroz tu operaciju samostalni vinari dobiju nove poslovne kontakte i partnere za, kasnije kad kriza prođe, izravan plasman vina u spomenute zemlje.

Iz nekih poslovnih krugova u SAD vezanih i uz vino dolaze međutim primjedbe da se iza lijepo upakiranog PR-a koji govori o pomoći zapravo krije stanovito predatorstvo, i upozravaju se vinari da u pregovorima s Nakedwinesom budu vrlo oprezni…♣

            PROTIV COVIDA19 …    – GRAN CORONICA GRAN TERAN!            

Hrvatski vinari o krizi u krizi

DAVOR ZDJELAREVIĆ: SPASA NEMA!

            O corona-krizi oglasio se veteran hrvatske vinske scene Davor Zdjelarević. U svijet plemenite kapljice kao proizvođač krenuo je u ono neko vrijeme kad je startalo, kako se to tada nazivalo, zlatno doba domaćeg vinarstva. Od prvih trenutaka svojega stupanja na Bakhovu pozornicu bio je vrlo istaknut i zapažen. Da podsjetim: stasao je skupa s proizvođačima koje pamtimo kao prve istinske cro-vinske zvijezde – Ivanom Enjingijem, Vladom Krauthakerom, Antonom Katunarom, te Zlatanom Plenkovićem i Ivom Skaramučom kojih, iako su zauvijek ostali s nama, na žalost već neko vrijeme nema više prisutnih i osobno. S njima je činio znani sekstet Vinoline, poslovnu udrugu osnovanu s ciljem boljeg plasmana vina svih članova. Već tada se vidjelo koliko Zdjelarević ima smisla za marketing. Danas je Zdjela, nakon što je dugo godina bio vinogradar, vinar i, sa suprugom Višnjom, hotelijer i ugostitelj u Brodskom Stupniku, vinar bez vinograda i podruma ali s priličnom i raznolikom proizvodnjom plemenite kapljice na principu tzv. difuznih vinarija, što znači da pronalazi vinogradare/vinare koji su s njim voljni surađivati na način da im nakon obilaska vinograda i podruma te dakako kušanja mladih vina u podrumu on predloži otkup određene količine vina koja poslije bilo po sortama pojedinačno bilo po – ovisno o njegovu afinitetu napravljenim – mješavinama sorata, finalizira po svome, napuni u boce i etiketira te plasira pod markom ZFV odnosno ZFW (Zdjelarević Fina Vina/Zdjelarević Fine Wines). Krajem prošle godine u zagrebačkom hotelu International uredio je lijepu vinoteku Vinoretum.

Davor Zdjelarević, ZFW i Vinoretum: Spasa nema! (Julio Frangen)

Nedavno se Zdjela sa svojom opservacijom o aktualnoj situaciji, dakako, vezano uz vino, otvorio prof. Mariji Vukelić, koja se u posljednjim godinama istaknula kao organizatorica raznih događanja gdje se promoviraju vino i hrana, a koja se okušala i u novinarstvu. Pa, evo što kaže Davor Zdjelarević:

– Uvažavajući ovu korona koreografiju kao usud koji poražavajuće vrijeđa ljudsku inteligenciju, ne možemo se oteti dojmu velike moći režisera te socijalno-gospodarske eksperimentalne igrarije i tragikomedije (Big Brother). I, da nije istinito, bilo bi smiješno, ali sada više nije. Što su u svemu tome jedan običan banalni život, jedna nacija, jedan kontinent, jedan planet to je dragom Bogu svejedno. Režiseri su, naočigled svima nama nemoćnima, upravo u procesu realizacije poslovnog plana, a u njihovu je filmu cijela svjetska populacija u ulozi beznačajnih statista. Gdje je vino u svemu tome? Nema ga u ovom filmu.

– Ovaj mali uvod samo je izraz mojih općih pogleda na stvar, no realnost je još puno, puno gora. Sačuvaj nas Bože svih istina kojima sada trebamo pogledati u oči. U sukcesiji bivše Juge, stara i novovalna oligarhija pokradoše i protrajbaše sve što se moglo. Jugo dinare odabrani odvezoše u Bosnu za osobnu korist; tvornice privatizirali i uništili samo za nekretninsku korist. Pod krinkom boljitka stigli su nam demokracija na nosačima aviona i banke iz susjedstva, koje uz domaće izdajnike i sluge dodatno opljačkaše građane. Ostadoše nam samo more, prazni apartmančići…  i hrpa ionako besposlene birokracije i povlaštenih parazita. Nažalost, nama poduzetnicima ne mogu više pomoći ni Franjo Tahi i Matija Gubec zajedno, prekasno je. Spasa nema, pseudo pandemija ukrala nam je i to malo demokracije, turizam odapeo u sekundi, tvornica više nemamo, a podrumi puni vina.

Ima li rješenja za predstojeći vinski potop? E, pa nema!

– Sve ono dobro što se dogodilo u novovalnoj reinkarnaciji hrvatskog vinarstva u kojoj sam kao pionir i osobno sudjelovao, ovom situacijom dovedeno je do borbe za golo preživljavanje, pa tko preživi, pričat će. Podrumi su puni vina, domaće tržište je u potpunosti zamrlo, dok je opći standard u brutalnom padu. Svjetsko tržište, na kojem ionako zbog raznih objektivnih razloga mi kao mali nikada nismo participirali pa i nećemo ozbiljno participirati, i sâmo je sada zakoračilo u dugoročnu globalnu krizu. Zaključak je bolan,  ali jasan, slijedi nam nikad neizvjesnija budućnost!!! Kao što se iz starih knjiga zna, jedino objektivno u ovom trenutku bit će jedinstvena zajednička odluka o subvencioniranom državnom/europskom otkupu vina, po nominalnim proizvodnim cijenama uz tzv. prisilnu kriznu destilaciju. Alkohol će se usmjeriti u farmaceutsku industriju i to je to, to je moja prognoza i jedino realno prihvatljivo rješenje. Sve Vas voli vaš vinski mag Zdjela, i želim Vam da preživite! (foto: Julio Frangen) ♣

LEGENDA SLAVI: IVAN ENJINGI – 80!

Vrijeme covida19 odnosno corona-virusa. Samoizolacija, ali ne i, samo, izolacija.

Protagonist je glasoviti Kutjevčanin Ivan Enjingi, predvodnik poslijeratnog hrvatskog vinogradarstva i vinarstva, koji je sada, sredinom svibnja, slijedeći svoj dugogodišnji svakodnevni životni ritam, dočekao, dojam je: u prvorazrednoj formi, 80. rođendan! I za dar zavrijedio biografsku knjigu za koju se kao autor pobrinuo osječki vinski pisac Željko Garmaz. U ovo krizno vrijeme tema koja također razvedrava: Enjingijevo VENJE 2010!

                Venje 2010! Zahvaljujući Vrutku, a vrutak je izvor, na izvoru sam. Izvoru zdravlja, jer riječ je ovdje o eko-proizvodu, i generatoru odličnog raspoloženja. Visoka užitnost i korisno u psihičko/psihološkom smislu, pogotovu kad se, kako se činilo, da će se ova koma protegnuti do u nedogled, i kad se dan provodi(o) unutar vlastita četiri zida.

– Vinograd Venje posadio sam 1997., nakon puno godina muka oko otkupa zemlje. Bilo je tamo parcela manjih od 100 četvornih metara, i s njihovim vlasnicima je trebalo dugo pregovarati kao i s onima koji su imali po nekoliko hektara. Nakon što sam sebi osigurao određenu površinu krenuo sam u čišćenje gornjeg sloja od korova i trnja, ravnao sam teren skidajući negdje 10 a negdje i po 15 metara zemlje, spremao tanak humusni sloj pa ga poslije vraćao…

Ivan Enjingi, uz velike cisterne s Venjem u svom podrumu u Hrnjevcu. Enjingi inače uzgaja i goveda angus, na to se odlučio prvenstveno radi dobivanja prirodnog gnojiva za vinograd, a onda je počeo i prodavati meso, koje isporučuje Vrutku

Gizdavi (s pravom!) svečar Ivan Enjingi pokazuje naslovnicu knjige

Tako naš znani vinogradar/vinar Ivan Enjingi, s trsjem u Kutjevačkom vinogorju, počinje, kao da je posve neopterećen covidom19, priču o nastanku Venja, velikog hrvatskog vina koje je 2004. na ocjenjivanju britanskog časopisa Decanter osvojilo titulu svjetskog prvaka u kategoriji bijelih vina s maloprodajnom cijenom nižom od 10 funta. Posadio je bio, Enjingi, na Venju pet odličnih sorata – Pinot sivi, Traminac i Rizling rajnski su veliki trio Alsacea, ostale dvije sorte u društvu su Sauvignon i Graševina. Već sljedeće godine, u prvoj berbi, Enjingi je sa svakom od sorata napunio po nekoliko bačvica. Nije te, 1998., bilo dovoljno vina u posudama za baš svaki od pet kultivara u potpunosti, pa je Enjingi sve, kao što se to nekad radilo, pomiješao zajedno u veliki tank, i nakon određenog vremena – probao.

… a potom je, u elegantnom izdanju, u odličnoj formi zapjevao i s tamburašima

 – Mješavina je bila grozna na prvom kušanju. Mislio sam sve baciti, no kako je bilo mjesta u podrumu vino je ostalo. Nekoliko mjeseci kasnije počelo je iskazivati kvalitetu, a na svakom sljedećem kušanju bilo je bolje. Vidjelo se da bi od njega ipak moglo nešto biti – prisjeća se Enjingi, 80-godišnjak koji je to svoje iskustvo nedavno podijelio s vinskim novinarom Ivom Kozarčaninom iz časopisa 24sata, koji je svojim prilogom sudjelovao u stvaranju spomenute knjige.

Na degustaciji rajnskog rizlinga i traminca kod vrlo cijenjenog, također prirodnog, alzaškog proizvođača Marca Kreydenweissa (suhiucasi)

Prisjećam se i ja tog nekadašnjeg, davnog trenutka kad smo zajedno kušali vina s Venja u Enjingijevu podrumu, ja sam srećom na red stigao onda kad je vino bilo u i te kako dobrome stadiju. Tada mi je Ivan, onda kao i velika većina hrvatskih vinara opterećen time da vino mora nositi naziv sorte, rekao da ne zna kako da nazove tu mješavinu sorata, i ja sam mu, nakon mojih već stečenih međunarodnih vinskih iskustava po Italiji, Francuskoj, Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj gdje sam uočio koliko se baš pri označavanju vina pogotovu onih ekstra kakvoće i osebujnosti rabe lokalni topografski izrazi odnosno nazivi baš vinograda, pogotovu nazivi posebno dobrih vinogradskih položaja, predložio da vino nazove po poziciji Venje gdje su i eto bile i posađene sve navedene za ovu kupažu korištene sorte. Uz to što je za vino izniman geografski pojam, Venje je, kao riječ, kratko, jasno, lako se izgovara i na stranom jeziku, i drago mi je što ga je Enjingi prihvatio kao univerzalno i najlogičnije, najkorisnije i marketinški bitno rješenje ne samo za to vino nego i za cijeli kutjevački kraj.

Javio se Enjingiju u ono neko prijašnje doba i Ivo Ivaniš, vinski konzultant i publicist iz dubrovačkog kraja, kojega su iz Decantera bili zamolili da za njihovo globalno ocjenjivanje osigura neke uzorke iz Hrvatske. Mnogi su naši vinari tada odbili prjedlog, a Enjingi je poslao vina, i s graševinom kasne berbe 2002. osvojio titulu regionalnog šampiona, a tada sasvim novo vino, Venje kasne berbe 1998., postalo je svjetskim prvakom u svojoj kategoriji! Počast kapljici koja je ušla u hrvatsku vinsku povijest odana je na 11. međunarodnom festivalu Zagreb Vino.com u zagrebačkoj Esplanadi, na radionici na kojoj su okupljene sve berbe velikog hrvatskog vina, među njima i neke koje nisu na tržištu, kaže novinar Ivo Kozačanin.

Piće dobrodošlice za 45 sudionika koji su se nagurali u prostoriju predviđenu za 30 bila je Graševina kasne berbe 2002., a potom je potočen sjajni svjetski prvak. Slijedile su berbe 2002. i 2003., pa 2004. iz polubutelje (0,375 l) jer je u buteljama više nije bilo u Enjingijevoj arhivi. Potom su poslužene 2007. i 2008. Stigla je i 2010. Enjingi kaže da ga najviše podsjeća na šampionsku 1998., koju smo ponovili na kušanju pa ih usporedili te pokušali predvidjeti kako će 2010. izgledati 2028. kad napuni 18 godina. I tad je poslužena berba 2006. Za to vino Enjingi govori kako je najbolje od svih koja je dosad napravio. Povremeno se iz cisterne napuni mala serija boca da bi se probalo.

Villanyju, s mađarskom vinskom legendom Edeom Tiffanom (suhiucasi)

Enjingi se bio odlučio za drukčiji pristup od uobičajenoga vezano uz odležana vina: formiranu kapljicu držati u punoj cisterni s plutajućim poklopcem i puniti je u butelje po potrebi tj. vezano uz narudžbe. To je drukčiji postupak od onoga uobičajenog u mnogim ponajbljim svjetskim podrumima, koji vino, kad smatraju da je dovoljno dozrelo u velikome kontejneru napune u butelju i radije se, smatrajući da je tako bolje, opredjeljuju da kapljica poslije koliko treba odnosno koliko dugo se dogodi odležava u boci.

Ima određenih primjera u svijetu da se vinari odluče dugo držati vino u velikom spremniku pa ga onda napuniti i preporučiti ga kao spremnoga za puni užitak, međutim nekako većina ipak igra na ono što misli da je za kapljicu sigurnija karta, a to je da vino u optimalnom trenutku, tek nakon koju godinu provedenu u masi, napuni u butelju pa onda butelje ostavi koliko treba na održavanju i daljnjem razvoju. Među pobornicima najprije dugog zrenja i odležavanja u velikom spremniku pa onda punjenja i nuđenja potrošaču je glasoviti biodinamični Nicolaihof iz austrijskog Wachaua… Razlika u pristupima je u tome što rasno vino koje se ranije napuni u bocu zahtijeva, da bi dostiglo špicu, duže počivanje u boci, a vino koje se kako treba dugo čuva u velikoj posudi pa onda napuni na stol može na konzumaciju relativno ubrzo po punjenju, ne čekajući još dosta vremena u boci. O vinu Venje 2010 u rubrici Potrošački putokaz na kraju Kronike) ♣

Buđenje, prema (skorašnjem?) oporavku

TURIZAM 2020, IPAK, IMA ŠANSU!

            Covid19/Corona, koji su u Zagrebu saveznika u uništavanju našli u potresu, gotovo sve što se dalo umrtvili su u roku od nekoliko mjeseci. Neprocjenjivi danak oteli su kroz uzete živote doslovno, ali i kroz, onima poštedjelima od najgorega, oduzeto normalno življenje (ne samo u fizičkom nego i u psihičkom smislu). Mjere samoizolacije, obvezne izolaciju i karantenu, zatvorene trgovine i ugostiteljske objekte, škole, muzeje, stadione, koncertne dvorane, zabrane kretanja, turizam, koji nam je najvažnija gospodarska grana i stvara 20 posto ukupnog brutto nacionalnog proizvoda, zamrznut, činilo se – posve zbrisan za ovu godinu, gospodarstvo na koljenima…

Srećom, puno je snalažljivih pojedinaca koji su u vrijeme najjačih ograničenja našli načina da virtualnim svijetom preko Interneta dobrim dijelom zamijene stvarni život te tako življenje unutar četiri zida učine podnošljivijime. Kulturni, edukativni, eno-gastro te zabavni i duhoviti (tipa skrivene kamere) sadržaji… Nastupima preko društvenih mreža pokušalo se održati, koliko je bilo moguće, i stanovite poslovne aktivnosti. Činilo se da to maltene neizdrživo stanje u jeku borbe protiv podmuklog nevidljivog neprijatelja neće nikad prestati, ali disciplinirano pridržavanje uputa Stožera na čelu s epidemiolozima, kao i stanovito strpljenje, isplatili su nam se, epidemiološka situacija razvijala se do povoljne slike, i brojna ograničenja upravo su povučena, trgovine i ugostiteljski objekti proradili su, kulturne institucije otvorene, kretanje liberalizirano, buđenje je počelo a s njime porasle su nade u (skorašnji) barem koliko-toliko relevantni oporavak

Tomislav Bolfan krenuo je u akciju plasmana svojih vina putem društvenih mreža. Plešivičanci Drago i Dubravka Kurtalj na ponovnom otvorenju njihove kušaonice u središtu Zagreba: najprije dezinfekcija ruku dezinficijensom (raskužiteljem), a onda dezinfekcija grla i užitak Kurtaljevim pjenušcem dobrodošlice DRI

Marketinški pojačano aktivan on line postao je vinar Tomislav Bolfan, a i sommelier Siniša Lasan, najednom bez posla u uglednom dubrovačkom restoranu, te prof. Marija Vukelić okrenuli se značajnije u obraćanju javnosti također preko društvenih mreža. Lasan se dosjetio iz vlastita doma i pred kamerom svojega mobitela krenuti na Internetu s Vinskom karantenom, kroz koju prezentira kapljicu raznih hrvatskih proizvođača, pothvat je zaživio, do kraja svibnja prikazane su 54 emisije kroz koje je, po Lasanovim riječima, prodefiliralo oko 70 vinara. Siniša, inače trostruki državni prvak u sommelijerstvu i aktualni prvak Hrvatske, do daljnjega nastavlja s Vinskim karantenama jednom tjedno, petkom od 18 sati.  Prof. Marija Vukelić, koja na hrvatskoj vinskoj pozornici već duže vrijeme organizira brojne marketinške, ali, uz to, i poučne akcije i događanja, stupila je u suradnju s Davorom Zdjelarevićem koji joj za neke nastupe daje prostor u svojoj vinoteci Vinoretum u zagrebačkom hotelu International. Sada u corona-vremenu dok su javne površine, posebice ugostiteljski objekti(bili) nepristupaćni za događanja, Marija je bila vrlo aktivna bila on-line, upravo i iz Zdjelarevićevog Vinoretuma išla je na kanalu youtubea sa svojom zgodno osmišljenom emisijama iz serije Francuski i vino. Ideja je bila abedednim redom našem pučanstvu prezetirati, podučiti ga u izgovoru i objasniti mu francuske izraze iz domene eno-gastronomije…

Sommelier Siniša Lasan, ovdje na slici s kolegicom Jelenom Šimić Valentić, te prof. Marija Vukelić, na slici s vinarom Davorom Zdjelarevićem, okrenuli su se značajnije u obraćanju javnosti također društvenim mrežama. …(Julio Frangen)

 Vinogradska plaža Vočaki… – Među vinarima koji su se, čini se, poslovno u vladavini Corone solidno snašli članovi su obitelji Kos-Jurišić iz vinorodnog Nespeša kod Svetog Ivana Zelina. Akcija s kojom su krenuli može, s obzirom da smo u kasnom proljeću i da slijede ljeto i rana jesen, biti vrlo atraktivna ne samo u ovom trenutku – kad smo svi kao najednom odvezani i kad zasigurno intimno očekujemo odmah najviše što se može u najkraćem vremenu – nego i u vrijeme kad se okolnosti posve normaliziraju.

Pogled na okolicu iz vinograda Vočaki kod Nespeša i, dolje, pogled iz Vočaka od odozdol na klet Kos-Jurišić na vrhu brda

Plaža Vočaki, u dva nivoa – s ležaljkama i s običnom dekom

Obitelj Kos Jurišić – obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo s 3,5 hektara pod trsjem – zajedno s Turističkom zajednicom Svetog Ivana Zeline u idiličnom prostoru uz svoju klet u vinogradu na vrhu brežuljka Vočaki, vikendom, konkretno petkom, subotom i nedjeljom preko dana, od 12 do 19 sati nudi mogućnost piknika što uključuje boravak u prirodi na čistom zraku, rekreativnu šetnju među vinovom lozom, lješkarenje na ležaljkama ili na prostiraču na balama sijena uz lozu, dakle sunčanje na svojevrsnoj vinogradskoj plaži, uživanje u lijepom pogledu na okolicu, užitak uz finu domaću hranu, voćne sokove i vino vlastite produkcije (izbor čine: kraljevina, sivi pinot, chardonnay, kerner i muškat), posebno za djecu i sadržaje poput tobogana, ljuljački…

Piknik kod Kos-Jurišićevih: slamnati stol, košara Picek, tobogan i ljuljačke, lijepi ambijent. Na slici su Karla i Karlo sa kćerkom Mijom

Đurđica Kos Jurišic_Mario Jurišic_te njihova kćerka Nikolina Jurišić s košarom Picek

Tri su eno-gastro košarice s različitom hranom na izbor te s vinom i domaćim voćnim sokom, tanjuri, pribor za jelo i čaše priloženi su. Jedna je košarica s nazivom Špekec, ona hranom obilato pokriva dvije osobe a stoji 250 kuna, sadrži domaći narezak konkretno sir, šunku, kobasicu i špek, kruh bake Dragice, kao i zapečene štrukle, butelju vina Kos-Jurišić, litru soka od jabuke ili bazge te litru mineralne vode. U košari Picek, cijena koje je, opet za dvije osobe, 360 kn, su pohano pile (picek), krumpir salata, pita od jabuke, kruh bake Dragice, vino Kos-Jurišić 0,75l, po litra domaćeg soka od jabuke ili bazge i mineralna voda. Najskuplja je košarica Pajcek (za dvije osobe: 380,00kn), ona nudi svinjsko pečenje, grah-salatu, zelinsku loparku, kruh bake Dragice, vino Kos-Jurišić 0,75l, te po litru domaćeg sok aod jabuke ili bazge i mineralne vode.

Zainteresirani za Vočaki Beach Picnic moraju se najaviti telefonom ili e-mailom i dogovoriti za termin, broj telefona je 091/511 00 73, a e-mail adresa je: info@vina-kos-jurisic.hr

Turistička zajednica Zagrebačke županije, iz koje naglašavaju kako je sve razvijenija i kvalitetnija vinska scena jedan od glavnih turističkih, ali i gospodarskih aduta Zagrebačke županije, odlučila je snimiti i u javnost preko interneta (https://bit.ly/3dPIby9) pustiti filmić nazvan Nazdravi za bolje sutra – Vinske ceste Zagrebačke županije, u njemu su prikazana četiri vinara, s Plešivice dva – Krešimir Ivančić Griffin te obitelj Šember, te po jedan iz Moslavine – Janko Kezele, i Zeline – Ivana Puhelek. Očekivao sam, s obzirom na akciju Kos-Jurišićevih, u ovome uratku vidjeti i živopisne prizore s piknika s njihova imanja na Vočakima, ali – Piknik na Vočakima nije uvršten u ovu županijsku vinsku turističku razglednicu, inače napravljenu više kao običan oglas sa slikom nego kao iole maštovit i uvjerljiv prikaz krajolika i konkretne ponude kao magneta za dolazak i ugodan kratki eno-gastro boravak u lijepom prirodnom okruženju… (Fotke: Marko Čolić, Dražen Kopač)

Uživajmo hrvatsko, poručuje Dražen Lesica, vlasnik i voditelj restorana Rivica u turističkim Njivicama a koji je s ovim motivom najavio ponovno otvorenje svojeg lokala

Fino & Vino & more… – Impresivan novi početak – S obzirom da su ugostiteljski objekti nedavno u nas ponovno proradili, na licima hotelijera, restoratera, vlasnika kafića i proizvođača pića moguće je sada vidjeti i poneki osmijeh, tà – nešto će se ipak tržiti… Turizam se eto možda ipak ove godine neće posve srušiti kako su se neki pribojavali, eto Slovenci su nam već nahrupili, Česi stižu pomalo i obećavaju nove dolaske… Viđa se, s obzirom na najave. već i poneko čak ozareno lice u redovima onih koji upravljaju domaćim turizmom.

Veselo na otvorenju, uz elitna vina: gosti Ivan, Boris i Vedran s voditeljem bistròa Fino & Vino sommelijerom Krešimirom Šesnićem

Zagrebački bistrò Fino & Vino, znan po finoj domaćoj hrani i zanimljivim kreacijama na tanjuru chefa Darka Kesaka a i po pristupačnim cijenama, startao je, post-coronarno, bogme impresivno: radionicom s doduše malo osoba ali s velikim apetitom, na raspolaganju je bilo podosta butelja visokog do navišeg svjetskog ranga, neke su bile i najvišeg cjenovnog nivoa: Šember Rajnski rizling MMXVII (2017) s dva tjedna maceracije, Bianco Breg 2008 i 2004 pa onda macerirana jantarna Amfora 2011 – sve od slavnog Joška Gravnera, odličan a džepu prihvatljiv Enjingijev Mirisavi traminac 2009 izborne berbe, potom Barolo 2003 Fossati Case Nere riserva 10 Anni La Morra doc od famoznog Roberta Voerzija iz Pijemonta, priču je na kraju balade izvanredno zaokružio pjenušac Classic 2006 brut od obitelji Tomac… Kakva fizička i psihička obrana od zloglasnog virusa!

S radionice prof. Marije Vukelić I Franjo Kolarić o sivom pinotu, a u bistròu Fino & Vino. Predstavljeno je 16 vina

Samo dva dana nakon glamuroznog restarta bistrò Fino & Vino bio je domaćin prezentacije sorte Pinot sivi i vina od nje, kao voditeljica iskazala se zagrebačka profesorica lingvistike Marija Vukelić, koja se pobrinula za lijep izbor sivih pinota za kušanje. Predstavljeno je 16 vina, s time da je degustacija otvorena s prvim hrvatskim pjenušcem od Pinota sivoga (Coletti) a iz proizvodnje jaskanskog vinara Franje Kolarića, koji u novije vrijeme ide jačim koracima prema vrhu i koji je ovdje bio zastupljen s tri svoja uzorka. Pjenušcu su slijedila dva mlada vina – Coletti Pinot Grigio classic 2019 i Bolfan sivi pinot 2019. Prešlo se na talijansko vino, konkretno Pinot grigio delle Venezie 2018, Monte Zovo. U nastavku su stigli slavonski sivi pinoti Juris Pinot grigio i Kalazić Sivi pinot 2018, potom plešivički  Sivi pinot 2018 od Jagunića i Sivac 2017 od Kurtalja. Alzaški stil pokazali su Pinot gris Classic 2016 znane vinske obitelji Hugel, te međimurski Pinot Gris 2016 od Lovreca i đurđevački 2015 od Matočeca. Na kraju je serviran i treći Kolarićev uzorak – dugo macerirani sivac u amfori, napunjen u posebnu keramičku bocu. ♣

Turizam 2020: sezona, nadajmo se, ipak nije propala, kako se strahovalo. Ograničenja su popustila, međutim i dalje se preporučuje obvezno držanje razmaka među osobama. Naš Centralni stožer donio je odluku da se na plažama na 100 četvornih metara površine ne okuplja više od po 15 kupača/sunčača. Iz Grčke došla je vijest da su epidemiolozi tamo na 1000 četvornih metara plaže dopustili po 40 kupača! Po društvenim mrežama kola ova ilustracija s mogućim prizorom na plažama ove godine

Marketing vina u Hrvata

NA JEDNU REČENICU – 400 REAKCIJA!

            Ivana Dropuljića teško da je javnosti potrebno posebno predstavljati. Profesor matematike, svojedobno zaposlenik INA-e, pa, onda, osnivač, sa svojom obitelji, tvrtke za promociju i plasman vina i delikatesa (PZ Dropi, Dropi Promocija…) te voditelj vinoteke na zagrebačkom Krešimircu, a prije nekih 15 godina osnivač i međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com… Debitantska festivalska priredba održana je u prostorima koncertne dvorane Vatroslav Lisinski, potom se već sljedeće godine manifestacija preselila u elitni zagrebački hotel Esplanade, hram hrvatske eno-gastronomije i rasadnik prvoklasnih kuhara i ugostitelja još u vrijeme prijašnje države. Festival se u Esplanadi iz godine u godinu lijepo razvijao i rastao, da bi postao najznačajnijom godišnjom vinskom i gastronomskom manifestacijom u Lijepoj našoj i jednom od najvažnijih u regiji. Nema, valjda, više, toga tko Dropija ne poznaje…

Ovih dana – moguće dakako i da i u ovom sumornom razdoblju covida19 i corone skrene pažnju na 15. jubilarno izdanje festivala Zagreb Vino.com, planirano, po običaju, za posljednji petak i posljednju subotu u mjesecu studenome. Nadajmo se da neće biti drugog coroninoga vala odnosno da, ako ga i bude, on neće jako kasniti i da neće biti žestok, tako da bi do kraja pretposljednjeg mjeseca u godini situacija mogla biti povoljna za odvijanje Zagreb Vino.Coma. Makar u nekim novim uvjetima na bazi procjene epidemioloških stručnjaka… Dropi je, kao dugogodišnji iskusni vinski promotor i sa sasvim drukčijom predodžbom marketinga hrvatskoga vina od ovoga koji se provodi na razini države, podigao preko društvenih mreža veliku prašinu kratkim jednostavnim pitanjem što, međutim, zahtijeva komplicirani odgovor. A to pitanje je: Što je uspješan marketing vina i kako ga ostvariti vezano dakako uz hrvatsko vino?

Ubrzo nakon objave Dropuljićeva posta na Facebooku krenue su reakcije i začas ih se nakupilo gotovo 400! Pitanje je, doduše, aktualno već duže vremena, naime Hrvatska se, kroz cijelo vrijeme otkako se bitno počela dizati kakvoća kapljice u pojedinim našim domaćim vinskim podrumima s ambicioznijim vodstvom, ipak nije, mada je već u stanju ponuditi dosta eno-uradaka na visokoj svjetskoj kvalitativnoj razini, uspjela u skladu sa željama i očekivanjima dovoljno etablirati vinom na globalnoj sceni, dakle kao u svijetu relevantna vinska zemlja.

To bi trebali biti naši rasni aduti – prvoligaški plavci s Hvara (Ivan Dolac, Sveta Nedjelja…) i Pelješca (Dingač, Postup…) (Ivo Kozarčanin)

Neobično je da je među tih u tili čas registriranih oko 400 reakcija bilo vrlo malo onih iz krugova domaćih proizvođača Bakhova nektara, koji bi po nekoj logici trebali, kao osobe što žive izravno od vina, biti prvi zainteresirani da se stvari promijene nabolje te da u tome smislu na svim mogućim mjestima i iznose i neke primjedbe, stavove, zahtjeve prema Vladi…

A situacija je za branšu i za hrvatsko vino posebno delikatna i s obzirom na najnovije okolnosti u kojima se zbog covida19 našao cijeli svijet, općenito s predviđenom dugoročnom recesijom u gospodarstvu a posebice s prijetnjom upravo sektoru proizvodnje i ponude artikala i usluga u ugostiteljstvu i turizmu kao glavnim djelatnostima kroz koje i vino i vrhunski lokalni specijaliteti imaju pravu šansu naći (kvalitetnog) kupca. Čim se panika zbog pandemije proširila i svijet je na neki način zamro u odnosu na život na kakav smo bili naviknuti prije uputio sam na adrese svih relevantnih udruženja proizvođača vina u Hrvatskoj te posebno na adrese najrenomiranijih hrvatskih vinara molbu da iznesu svoje viđenje stanja i načina izlaska iz krize moguće uz što manje štete, međutim niti od jednoga udruženja a niti od vinara pojedinaca nisam dobio a ma baš nikakav odgovor. U par telefonskih razgovora s nekolicinom vinara čuo sam od njih ono što sam već znao, a to je da je s ograničenjima u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu situacija za vinare iznimno neugodna, ali i to da vinari taj plasmanski predah koriste kao svojevrsnu samoizolaciju i da se temeljitije nego što im je vremenski to bilo moguće do sada posvete uobičajenim radovima u vinogradu, naime dakako da je loza krenula bez obzira na coronu. Uspio sam, međutim, sasvim slučajno doći do dopisa koji je Udruga vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori slala Vladi s nekim prijedlozima o tome što bi bilo dobro da se učini za branšu. Iako sam pokušavao doći i do informacije o tome je li Vlada išta odgovorila – opet ništa!

Pa, kad osobno nisam dobio izravne odgovore od institucija i od upitanih istaknutih pojedinaca iz vinskog svijeta, evo da pokažem onima kojima je promaklo vidjeti reakcije sljedbenika društvenih mreža na spomenuto Dropuljićevo pitanje kako su intervenirali i kako o vinskom marketingu razmišljaju uglavnom oni što s vinom žive ne nužno kao proizvođači (iz proizvođačkih voda zamijetio sam uključenje tek Jasne Antunović Turk, Tomislava Bolfana, pa Košutića, Cibana, Voštinića, Tomaza, Sanje Stručić…) nego kao ljubitelji i kao potrošači koji su zagrizli na udicu prof. Dropuljića.

Dakle, reakcije na Dropuljićevo pitanje Što je uspješan marketing vina i kako ga ostvariti vezano dakako uz hrvatsko vino? Imena svih onih koji su se javili eto ne donosim, ali tu je velika većina odgovora, svaki je s ovom ili onom porukom, a podebljao sam (boldirao) rečenice za koje sam smatrao da o njima treba malo jače promisliti.

Reakcije: Pitati Udruženje vinarstva HGK, pa napraviti suprotno! ⦁ Uspješan marketing bile bi promocije vina ciljanim skupinama – ugostiteljima i distributerima, a, naravno, i potrošačima. Na žalost kod nas to nitko ne radi u potpunosti i kako treba. Ali ima nas koji imamo ideje kako to mijenjati ⦁ Ovisi o kojem tržištu se obraćaš. Bitno je što preciznije odrediti strategiju i izabrati prave alate koji će joj se prilagoditi. Nema ništa univerzalno. U pisanom obliku puno bolje predstavljati zanimljivosti poput moderne vinarije, ponude za turiste, lijepe etikete, zgodne vinske priče i slično. Što više detalja potrošač bude znao o vinu veće su šanse da se odluči investirati u kupnju skuplje butelje ⦁ Nužno je imati kvalitetu po prihvatljivim cijenama s normalnim pdv-om, kao ostatak svijeta! To nije nuklearna fizika! ⦁ Onaj tko uspješno predstavlja vinara i vinariju na tržištu omogućava održivo poslovanje i podizanje kvalitete te cjenovne pozicije, a komunikacijskim miksom s aktivnostima održava stalno zanimanje za vinarom i potražnju za njegovim vinima. I, da ne zaboravim, bitno je podizati prepoznatljivost vinogorja i regije….uh… ⦁ Nije dovoljno samo imati vino nego je nužno i moći/znati ispričati i promovirati i vinara i regiju i državu. Ispričati priču… živjeti priču. Nažalost, u nas je nerijetko slučaj da je vinar taj koji pokušava uraditi nešto samo za sebe čak i crneći susjeda misleći da će tako steći povoljniju poziciju na tržištu, no tako ruši moguće stvaranje branda cijeloga kraja ⦁ Imamo jako puno učiti o poslovnoj kulturi vinara ⦁ Ne znam kamo se to može i bez ove pošasti od covida19 izvoziti ako su vinima polazne cijene takve kakve su kod nas. Ako se vino može prodati, najbolje je to učiniti kod nas jer se za te tražene solde to što se u nas prodaje ne može vani prodati ni s pomocu trikova. U Francuskoj u robnoj kući ima pakiranje u plastici od pet litara stolnog bijelog vina iz EU za 1,40 €! Tko to u Hrvatskoj može ponuditi domaćem tržištu? Da bi se ta cijena postigla za izvoz trebala bi je država financirati… Kad već jeftinije kategorije vina ne možemo proizvoditi po konkurentnim cijenama i bavimo se samo onom visokokvalitetnom kapljicom vodeći se geslom to ti je tako, tko voli nek’ izvoli, onda nam se, logično, događa da prodaja ne ide. Trenutačno se posvuda piju jeftina vina…

Pogled na komadić škrte zemlje gdje raste primoštenski babić. Može li, i smije li uopće, vrhunski babić biti jeftin?

Ovdje se u raspravu opširnije uključio prof. Ivan Dropuljić:

Niske cijene su stvar ponude i potražnje. Ne znam zašto se zamarati jeftinim vinima, pa cilj treba biti, pogotovu postoje li prirodni uvjeti za to, proizvoditi skuplja vina, i ona postoje na tržištu i imaju i te kako svoje kupce. Cijela mudrost glede toga je spoznati što je nužno napraviti da bi netko i za skuplje vino dao novac. To je smisao naslova i teme koju sam postavio. Činjenica je da se igra velika svjetska vinska utakmica. Činjenica je da pojedine vinske države imaju svoju strategiju osvajanja tržišta što domaćega, a što vanjskoga, koje je poseban je izazov. Poznate su vinske strategije država kao što su Francuska, Italija, Španjolska, Austrija, Čile, Australija, Južna Afrika itd. Možda nam je po veličini države i bliskosti najbliže od svih tih jako uspješna Austrija. Gospodin Željko Suhadolnik je više puta o tome pisao, ali na žalost nije se u nas pošlo tim putem. Činjenica jeste da su vinari postigli visoku kvalitetu vina, međutim i druge zemlje također stalno podižu kvalitetu. Ako smo tu negdje u istoj razini kvalitete vina s drugim državama, više uspjeha u plasmanu vina na svjetskom tržištu ima ona država koja ima lucidnije vinare i bolju organizaciju branše. Naši vinari nisu se, čast iznimkama koje su pojedinačno i sustavno napadale neka ciljana tržišta, uspjeli značajnije pozicionirati na svjetskoj vinskoj pozornici. Problem cijena vina koji nas čini nekonkuretnima u prvome redu je naša neorganiziranost i naša amaterska prezentacija u vinskome svijetu, takav pristup to ne prolazi, on je promašen s obzirom da je u svijetu višak vina. Novaca za promocije u inozemstvu je bilo, ali bio je i problem u sistematizacijama nastupa na stranome tržištu. Uporno se, i bez ozbiljnih analiza promocije, forsirala metoda koja nema rezultata. Za informaciju: dva puta sam s prijateljima bio u Ministarstvu poljoprivrede no tamo nije nađeno razumijevanja za predloženi problem uspješnijega plasiranja hrvtskog vina na svjetsko tržište. Što se tiče cijena naših vina, mislim da će one biti veće za vanjsko tržište, ali na vinarima je da rade na kvaliteti i da se postavi organizacija za plasman vina na stranim tržištima na zdravim temeljima, onako kako se na brojnim vanjskim primjerima pokazalo kroz učinkovitost.

Nastavak reakcija:

Dobro vino i 0 marketing ⦁ #berrysamonajbolje ⦁ Moj pajdaš ima dodatno pitanje, ali i razuman odgovor za razvoj strategija, marketinga, prodaje te distribucije ⦁ Nominiraš vino za naj-naj vino 2020. pa ako dobiješ tisuću glasova onda ti je uspio marketing. Dakle, marketing.https://naj-naj.hr/…/eyJyZXN1bHRfcGFnZSI6InJlenVsdGF0aS… ⦁ Vrhunska tema ali definitivno ne za raspravu na Facebooku ⦁ Ne postoji marketing vina kod nas, kako je pojasnila top-expertica vinske scene. Postoji samo prodaja, odnosno prije ove krize postojala su samo pitanja koliko ljudi možeš dovesti na promociju i koliko ljudi će kupiti neko vino ⦁ Respekt prema temi i svima, al’ – koje vam je vino za gemišt? Međimurje, Zagorje? ⦁ Grupacije koje se sustavno zanemaruju su hrvatska dijaspora i hrvatska manjina u susjednim nam zemljama, prije svega u BiH i Srbiji, te klubovi hrvatskih gospodarstvenika u navedenim državama ⦁ Pa, zar to tebi treba, Ivane? To što svake godine organiziraš sajam vina u Esplanadi, govori ti sve. Za tebe ne treba više prezentacija vina. Možda ići od županije do županije i prezentirati vino. Mislim da i Istrijani imaju tako nešto, prezentiraju svoja vina. Pitaj Francuze ⦁ Ha! Meni se čini da je ovdje puno mišljenja, a malo rezultata. Odgovor je vrlo jednostavan: teoretski – vino treba biti izvrsno jer bez toga ne može, a onda su potrebni diferencirani marketing, kapital da bi ga se moglo odraditi, znanje kako ga odraditi…⦁ Marketing vina je prošlo svršeno vrijeme ⦁ Marketing vina, maslinovog ulja i marketing izvrsne i šarolike destinacije je sadašnji i budući veliki izazov hrvatskog gospodarstva. Marketinški alati i stručnjaci su, sigurna sam, raspoloživi i u Hrvatskoj i u svijetu, dakle dobra strategija, dobri fondovi, i samo naprijed

Ana Rucner (Boris Kragić). Plešivički pjenušac!

Ali – malo i vinari da ulože u marketing? ⦁ Sve je stvar uspješnosti, a vinari sigurno imaju poslovni interes izvoziti vina, jer je to stvar prestiža ⦁ Bez novaca ništa. Ni tu ni vani. Bez marketinga ništa. Pijmo coca colu, ona ima marketing ⦁ Slažem se ali novac nije primaran, dosta smo novaca potrošili za marketing, a rezultati su jako skromni ⦁ Pa, ima marketinga i marketinga. Nije svaki dobar ⦁ Realno, kod nas je malo marketinga za koji vrijedi izdvojiti novac, pa se vinari boje, poučeni lošim iskustvima ⦁ A koji je marketing dobar, a koji je loš? ⦁ Za to postoje stručnjaci ⦁ Marketinška kampanja mora polučiti rezultate. Isto tako se agencije moraju obvezati na određeni rezultat. Jer, ne naplaćuje se isključivo kreativnost već i rezultat te kreativnosti ⦁ Apsolutno istina sve je matematički mjerljivo ⦁ Da li je bolje uložiti u Vino.Com ili Menu.hr? U oboje! Moramo složiti paket. Biti konstantno prisutni i, najvažnije, nastupom se razlikovati od drugih!!! ⦁ Probaš vino, ili ti paše ili ne, ako paše i ne treba marketinga, vino odradi samo sve ⦁ Nastaje problem kad ima više vina nego potrošača ⦁ Neka naša pjesma tipa od Miše, pa da bude zvučno ime, a ako je vino fantastično – to će mu samo dodati marketing-štih! ⦁ Diskutabilno, marketing se i dade nekako napraviti, ali narodu se ugoditi ne može. Uvek pitanja: a zašto je toliko jeftino, a onda, posle, lele al’ mu nabio cenu, a onda se dohvate na ukus pa, kaže, ovo ti je malo kiselo a ne razume se u piće ama uopšte … No, dobar kvalitet se daleko čuje pa koliko god da je loš marketing, jer čak i loš marketing je nešto više nego nikakav… ⦁ Mene više zanima strategija osvajanja vinskoga tržišta u drugim zemljama i traženje novih vinskih potrošača kad je velika konkurencija ⦁ Mučiš se, prijatelju, oni koji te odaberu, odabrali su te, onima kojima napraviš marketing event vrhunski, možda će samo proći sada i nikad više, pusti nek teče, doći će ⦁ Za svaku prodanu bocu vina, mogli bi hrvatski vinari donirati jednu masku proti Coroni, koju bi kupili od naše slovenske vlade….Vi pijete dobro vino, maska ide onemu, koji jo treba, i mi Slovenci se riješimo mask, koje je naša vlada kupila… Ivane, ako se pojavi epidemija u Aziji, Balkan če izvozit maske u Kitajsko. I tako čejo naši političari na jednom produktu zaradit dva puta

Eto šta ne valja: od marketinga, realnosti, realne realizacije, oni otišli u politiku, aj sad malo još i o Srbima, pa ja ću da se smijem… ⦁ Hehe, nema mjesta politici dok razgovaramo o marketingu vina ⦁ Hoće li vinari sada više uložiti u marketing, kada prodaja ide lošije?… Ili će smatrati da im se marketing u tim okolnostima ne isplati? ⦁ Sve je stvar vinske strategije na državnom nivou. Do danas smo uvijek imali strategiju poznanstva, a ne znanja, pa su rezultati takvi kakvi jesu. Sada imamo marketing regija, a ne državni, vrijeme će sve pokazati, da li je to bilo mudro ⦁ Ja vjerujem da će ulagati više u marketing koji im daje zajamčene rezultate ⦁ Treba samo pogledati kako Austrijanci rade marketing vina. Jer, to je vrlo vrlo uspješan sistem. Kad se sjetim vinskih prezentacija HGK u Beču, dođe mi da povratim ⦁ Uspjeh vinske prezentacije traži zahtjevan i odgovoran posao, ali nažalost neki ljudi misle da znaju sve pa dobivaju reakcije kao što je ta tvoja ⦁ Ja to znam a i ti još bolje. Ja sam i rekao svoje misljenje, tada i odmah im se nisam odjednom vise sviđao, haha. Sprdnja, skupa sprdnja ! ⦁ Kako je moj sustav napajanja energijom kompleksan i ide za danas kraju, želim vam laku noć i sutra nastavljamo temu. Hvala na trudu i komentarima koje izuzetno cijenim ⦁ Vzameš sredstva in kasneje kredite na ta sredstva. Se širiš in zadolžuješ… To je najboljša poteza. Tako samo garaš, banke in vsi v verigi te gonijo in vsiljujejo vino povsod …. žal, gre ta sistem skozi samo pri vinu, ker ga vsi radi pijejo…. ⦁ Marketing je najvažnija investicija u posao pa tako i u vinski sektor. Marketing se formira ovisno o klijentu, ali ga definitivno ne smiju raditi kvazi novinari i kvazi stručnjaci koji nikad nisu radili u branši. Kad kazem radili u branši, doslovno mislim radili u vinariji, distribuciji itd.). Štikle u vinogradu nisu marketing ⦁ Mislim da je na marketingu vina posljednjih 10-15 godina učinjeno jako puno, a zahvaljujući aktivnosti mnogih subjekata, tu je Dropuljić jedan od zaslužnijih. Financiralo se to iz mnogih izvora. Sad je vrijeme da vinari, kad su stasali, razvežu vlastite kese u tom smjeru. Možda su sada na redu za financijsku pomoć neke druge grane ⦁ Marketing je uspješna komunikacija s tržištem, naglasak ovdje je komunicirati. Kod vina, vjerujem da je ključno potruditi se razviti osjećaje kod publike, to nije uvijek komuniciranje samo vina… ⦁ Slažem se i mislim da je potrebno znatno ozbiljnije pristupiti tematici i problematici ⦁ Niti je lako a ni jednostavno, bogami ni jeftino. Ali može se, malo i polako ⦁ Većina vas profesorovo pitanje komentira s promocijom vina, ali to je samo jedan od osam elemenata marketing-miksa, 8P kako to Ameri zovu. Treba još zadovoljiti i ostale elemente ⦁ Dovoljno je katkad 4P i 4C (za pocetak), ako imamo barem neku knjigu iz koje učiti, ako nismo već studirali marketing, ipak želimo govoriti stručno o temi ⦁ Sumnjam da je Facebook mjesto gdje će marketinški stručnjaci besplatno davati svoje savjete i ideje #govorimopcenito ⦁ Imamo li mi uopće marketinškog stručnjaka za vino? ⦁ Treba imati znanje, viziju za lijepim i naprednim projektima!!! ⦁ Ljudi i znanje su na prvome mjestu ⦁ Svaka čast profesorima i nekolicini publicista, međutim uvjeren sam da i oni uvidjaju kakav je to Sizifov posao. Danas u Hrvatskoj svega pedesetak vinara zivi od svog rada. To je zanemarivo malo. Oni ne mogu marketinški isfinancirati vino u globalu ⦁ Ali, mi kao vinska država nemamo strategiju kako stvarati potrošače vina u drugim razvijenijim zemljama, naravno onima u kojima je veća kupovnqa moć. Kod nas su ljudi dobri potrošači, ali su im primanja jako mala, pa treba krenuti ozbiljnije stvarati nova tržišta ⦁ A naša prezentacija vina vani je jako loša, visoka cijena za relativno nepoznata vina

Kad chef Zirojević prigotovi jelo i ponudi vino (npr. Grk Deforo od Birea) – i Bono Vox dolazi!

Jedna od najvećih grešaka aktualne verzije Zakona o vimu je definicija marketinške strategije na način da se iz proračuna financiraju ured HGK i kojekakve regionalne udruge koje nemaju nikakav smisao. Drugi problem su zastarjela terminologija i kanali.… ⦁ Priča marketinga vina je kompleksna, zbog pretjeranog uvoza koji je prijašnjih godina potican od strane vladajućih političkih opcija te nekih uvoznih lobija. No kako bismo uopće imali šansu na stranom tržištu gdje smo i dalje nekonkurentni, treba napraviti štošta ⦁ Djelomično se.slažem sa postavkama, ali što je sa tržištima gdje su hrvatska vina bila zastupljena sa cca 30 posto a danas su na jedan posto, kako je u Srbiji. Šta stvarno mislite da ljudi u Srbiji ne znaju što valja i da ne bi htjeli kupiti dobre graševine, malvazije, žlahtine, plavce, dalmatinski prošek… E, tu grdo griješite! ⦁ Balkan ne računam kao strano tržište, kao ni BIH, ne zato što to nisu strane zemlje već jer za tu priču je potrebna druga strategija koja se nužno ne temelji na klasičnom marketingu i promociji … Tu je više potreban ljudski pristup ⦁ Svaka prezentacija vina da li na sajmu ili u nekoj drugoj zgodi mora biti gastronomska prezentacija destinacije od kuda vino dolazi a bez toga nema pravog marketinskog nastupa ⦁ To je 0 posto onoga što je marketing ⦁ Za vinski marketing najvažnija je strpljivost od 10 godina na više, potom nužno je čisto srce, znači ne očekivati odmah veliku zaradu, biti zadovoljan što imaš dobre radnike koje plaćaš pošteno… znači na nivou iznad prosjeka države, i to i one koji kopaju… ⦁ Nekih 99 posto vinara ne zna što znači marketing, a isto to vrijedi i za vlasnike restorana… ⦁ Puno istine, ali neki vinari su od početka počeli graditi lijepu priču. I naravno prepoznali su da je pravi put u ekološkom vinarstvu. Još prije 12 do 13 godina kad sam bio kod nekih od takvih doček je odisao toplinom…⦁ Promociju našeg vina na domaćem ili na stranom tržištu, recimo najzahtjevnijem tržištu vina, u Francuskoj? ⦁ Tek onda kad će Hrvatski vinogradar biti izjednačen s francuskime. Dakle, nikada ⦁ Komentare sam pročitao i uskoro ću se javiti kad dobro promislim kako da ti odgovorim kvalitetno na ovo pitanje ⦁ Ivane koje vino ti najviše voliš? Znas li tko te to pita? Tko o čemu, lvan uvijek o vinu, pozdrav

Vina su ogledalo podneblja i tradicije, svako ima svoju ljepotu ⦁ Cilj svakog marketinga je prodaja, i onda je netko mudro zaključio: Marketing je zavođenje, a prodaja seks! ⦁ Uspješan marketing je kad uspiješ prodati i ono što ne valja… ⦁ Vinski marketing je marketing luksuza i posebnost. Polazimo li od dobrih hrvatskih vina a, mislim da je to polazna točka, onda je luksuz zvijezda vodilja. Drugi adut su nam naše sorte i posebnot koju drugi nemaju. ovo dvoje treba povezati sa gastronomijom… ⦁ Apsolutno želim stvarati i pobjeđivati, to mi je u duhu. Izazovi su nešto što čovjeka pokreće. Nadam se da ćemo naći dogovor, jer izuzetno cijenim tvoj doprinos promociji hrvatskih vina ⦁ Kad se odlučiš da kreneš, javi mi se, jer sam uvjeren da se može napraviti malo čudo ⦁ Mi kao vinska država nemamo strategiju kako stvarati potrošače vina u drugim razvijenijim zemljama, naravno gdje je kupovna moć pojedinaca veća nego u nas. Kod nas su ljudi dobri potrošači , ali su im primanja jako mala, pa nam treba krenuti ozbiljnije stvarati nova tržišta ⦁ Ja ću evo biti 300. komentar. Oho: 300! Koliko je vremena potrošeno na komentare, a što s njima? Ivane koji vam je bio cilj iza ovog pitanja? Ponavljam – treba prijeći sa riječi na djela ⦁ Slažem se. Cilj komentara bio je da osjetim razmišljanja pojedinaca koje ta tema zanima. Sigurno da treba prijeći s riječi na djela, a moja primjedba je da se krene pravim putem!

________________________________

Neposredno prije objave ove Kronike Svijeta u Čaši za svibanj 2020. stigla mi je e-mailom obavijest da će se 30. lipnja u Zagrebu održati prva hrvatska konferencija o vinskom marketingu VinMarKon. Bit će pod naslovom Strateško planiranje u vinarstvu. Zamišljeno je da bude nekoliko predavanja na temu i da potom slijede panel-diskusije. Čut ćemo što će tamo biti rečeno i kakve će poruke biti poslane!

_______________________________

Vedran Kiridžija uz Plavac mali u svom vinogradu na Dingaču

Dingač i Postup kao Barolo i Barbaresco!

Svijet bi morao CIJELE GODINE a nek tek kad nam naiđe u turistički posjet biti svjestan postojanja npr. Dingača i Postupa (kao vina i položaja). Kao što je, npr., svjestan postojanja Barola i Barbaresca!… Gore: jedan od najpouzdanijih i najboljih proizvođača dingača Vedran Kiridžija ovih dana u proljetnom obilasku loze na strmini Dingač na južnoj strani Pelješca, te u svom podrumu za koji je nedavno ponovno kupio veći broj vrlo skupih – kako što to vino dingač i zahtijeva! – bačvica francuske proizvodnje. Dolje: razgaljena enologinja vinarija Korta Katarina Nika Silić Maroević, na poziciji Supine na lokalitetu Postup. Tu poziciju vole i Plavac mali i – divlje životinje! U kadru je prizor s hektara s kojega su potekle neke od dražih serija Kortinih plavaca. Dosta visoko, praktički u divljini, na ovoj poziciji vinogradi ne pate od suše, a imaju mnogo sunca i uvijek dašak svježine vjetra. A pH vrijednosti mošta s ovih pozicija uvijek su dobre, što nam je iznimno bitno za kvalitetu.  O šećerima ne treba ni govoriti. Kaže to Nika Silić i nastavlja: Već u pljevljenju može se procijeniti da će urod biti mali, drugo ni ne očekujemo, niti trebamo očekivati.  Vino s ovih pozicija ima drukčiju voćnost od plavaca iz nižih dijelova,, naime voće je bliže šumskom, bobičastom. Probleme ovdje, doduše, često stvaraju divlje životinje, naime na ovom predjelu je i lovište, pa nam nerijetko one odnesu dio uroda. I s tim moramo živjeti. Borimo se topovima, repelentima, ali one se brzo priviknu i na to, pa smo se i mi priviknuli na njih. Veći dio  vinograda  zasađen je  2007, i, osim na jednom manjem dijelu, bez armature dakle u tradicionalnom razmaku i obliku, na terasama. Teško je reći je li ljepši pogled s vrha Supina prema moru, ili s mora prema njemu…

Razigrana enologinja Nika Silić iz Korta Katarine uz Plavac mali na poziciji Supine na Postupu

 Na kraju, i moja razmišljanja, koja sam već objavio u više navrata međutim ne primjećuje se baš da se stvari mijenjaju. Temelj uspješnog marketinga vina s rezultatom da se napokon Hrvatska u svjetskim razmjerima visoko pozicionira kao zemlja vina su dobra (cehovska) organizranost branše i uređenost hrvatske vinske scene, stavljanje naglaska na vinogorja i unutar njih na specijalno kvalitetne uže vinogradske pozicije kao geografskog porijekla – kolijevke – vina pa i na lokalne kultivare kao osobenost kraja, formiranje, na bazi bitnih lokalnih elemenata, tipičnog organoleptičkog profila vina zamišljenog da bude perjanica ili paradni konj svojega teritorija, te dovoljna ukupna količina ili, što se kaže, kritična masa toga vina raspoloživa za tržište. Vinsku politiku trebala bi voditi vinska branša na način da po vinogradarskim i vinorodnim područjima s podjednakim ili barem jače sličnim agro-ekološkim uvjetima (tereni u smislu izloženosti prema suncu i svjetlu, stupnju nagiba, nadmorskoj visini, pedološkim svojstvima, sorti/sortama, klimi i mikroklimi…) te u određenoj mjeri i lokalnoj tradiciji vezanoj uz proizvodnju i konzumaciju hrane i pića potakne stvaranje POSLOVNIH udruga proizvođača vina što bi same najbolje brinule o djelatnosti koja im je egzistencija i koju bi same najbolje kontrolirale pa vidjele ponašaju li se svi članovi posve u skladu s dogovorom. A to znači da svaka takva udruga treba donijeti određeni pravilnik o proizvodnji, označavanju i marketingu vina na svome području, a taj pravilnik ima uključivati utvrđivanje zemljopisnih granica prikladnih za vinograd kao i utvrđivanje i imenovanje parcela koje mogu dati i iznadprosječnu kakvoću grožđa koju treba posevno valorizirati. Nužno je također, žele li se rabiti zaštićena oznaka izvornosti i subvencije države, odrediti, na bazi rezultata znanstvenog istraživanja struke o optimumu u gospodarskom smislu, minimalni broj trsova po hektaru i načine uzdržavanja vinograda (oblik obrade, minimalni prinos po čokotu, optimalno vrijeme berbe; kod većeg broja trsova moguće je smanjivati rod po lozi a istodobno ostati na količinski-ekonomski prihvatljivom – ali u ovome slučaju znatno kvalitetnijem – rodu po jedinici površine hektaru), bitno je i izdvojiti sortu odnosno sorte što uvjerljivo sudjeluju u tome da vino ima obilježje kraja. U podrumu je, da se realizira željeni, pa i za marketing koristan, prepoznatljiv organoleptički profil vina, nužno usvojiti/odrediti optimalne, lokalnoj sredini tradicijski najbliže, načine vinifikacije te, poslije, dozrijevanja (inoks, drvo, beton, amfora…), od osobite važnosti je i dužina tog dozrijevanja, potom i minimalno odležavanje u boci prije izlaska kapljice na tržište… Na taj način iznjedrilo bi se vino kao stilom ujednačen raspoznatljiv tipičan proizvod teritorija i – uz prikladnu komunikaciju prema javnosti da se potrošači dobro upoznaju s nastankom i karakteristikama proizvoda – plasiran u nizu etiketa ovisno o broju članova udruge ali pod istom apelacijskom oznakom teritorija u dovoljnoj ukupnoj količini za uspješan marketing. U svemu tome na djelo stupa interprofesionalna suradnja: naravno, da se sve to ostvari nužni su suradnja lokalne udruge sa znanstvenim institucijama, te novac, s nešto sredstava na ime članarine i od uobičajenog postotka od prodaje u radu udruge sudjeluju sami vinari, a s obzirom da je riječ o projektu koji može donijeti dobru reklamu teritoriju, dovesti turiste i dati zamah općenito lokalnom i regijskom gospodarstvu logično je da pomoć u financijskom smislu preko regijskih i općinskih tijela dade i država. Tek kad hrvatsko vino bude na adekvatnim temeljima apelacijski tijesno povezano s užim geografskim prostorom i gastronomijom koje predstavlja u čaši, dakle kad se o njemu kao bitnome dijelu atrakcije pojedinog našeg područja bude vani počelo razmišljati ne samo jednom godišnje kad nas turisti posjećuju odnosno jednom godišnje kad mi održimo prezentaciju u nekoj od zemalja svijeta nego stalno kroz godinu (u tome smislu već su odavno pomoći mogli i trebali hrvatski ugostitelji u raznim zemljama, kao što to npr. rade Talijani zaposleni u ugostiteljstvu u inozemstvu!) bit ćemo u stanju računati na visoki plasman na ljestvici vinskih zemalja svijeta. ♣

Život ide dalje: ocjenjivanja 2020 pod kapom Bakha

MUNDUS VINI & CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES & SYRAH du MONDE & MUVINA…

Neustadt an der Weinstrasse, Pfalz – Vrijeme ide, život se nastavlja. Velika međunarodna ocjenjivanja vina unatoč covidu19 ili coroni nastavljaju se, doduše u malo izmijenjenim terminima u odnosu na one uobičajene i nedavno najavljene.

Christian Wolf na slici je (lijevo) s ocjenjivačem Paulom Robertom Blomom iz Nizozemske i sa Stefanom Meiningerom iz treće generacije obitelji-organizatora

Nakon redovno održanog tzv. proljetnog kušanja Mundus Vini u Neustadtu an der Weinstrasse u njemačkom Pfalzu, na redu je ljetno ocjenjivanje Mundus Vini. Summer Tasting 2020 planiran je za kraj kolovoza-početak rujna. Očekuje se da će Mundus Vini 2020. (proljeće i ljeto) ukupno okupiti oko 12.000 uzoraka.

Ova godina s obzirom na covid19, koji je jako ograničio gospodarsku aktivnost, posebna je za proizvođače vina u smislu plasmana plemenite kapljice, naime dobri rezultati na Mundus Viniju mogli bi osjetno pridonijeti boljem plasmanu vina u ovom poslovno inače vrlo delikatnom razdoblju.

Na Mundus Viniju sudjeluju probrani provjereni degustatori, a prednost nad brojnim drugim međunarodnim ocjenjivanjima za proizvođasče koji će poslati svoje uzorke su prezentacije nagrađenih vina u brojnim publikacijama kuće Meininger Verlaga kao organizatora ocjenjivanja u nekoliko eno-gastronomskih revija u Meiningerovu izdanju (Mundus Vini Wine International magazin izlazi u 100.000 kopija!) i prezentacija najboljih vina na velikome prostoru Meiningera na idućem ProWeinu, jednom od najvažnijih svjetskih vinskih sjamova.

Prijave za sudjelovanje na ocjenjivanju Mundus Vini summer tasting 2020: do 10. srpnja 2020 na www.mundusvini.com (The registration is open!), kaže voditelj ocjenjivanja Christian Wolf.

Contact and Organization: MUNDUS VINI GmbH, Maximilianstraße 11, 67433 Neustadt an der Weinstraße, E-Mail: contact@tastingservice.com , Tel.: +49 (0) 63 21 – 89 08-951

Brno CMB – Prestižni Concours Mondial de Bruxelles (CMB) odvijat će se od 4. do 6. rujna 2020. u Brnu, drugom po veličini gradu u Češkoj, smještenome u Južnoj Moravskoj koja, kao tradicijsko vinogradarsko područje graniči s austrijskim vinogradarsko-vinskim predjelom Weinviertel. U spomenutome dijelu Češke proizvode se jako dobra vina uglavnom od sorata Devin, Palava i André. U posljednjim godinama iz Češke, Slovačke pa i Poljske znatno se povećao broj uzoraka na CMB-u.

Ove godine na CMB-u se očekuje najmanje oko 9000 uzoraka vina iz čitavog svijeta. U ulozi ocjenjivača trebalo bi biti oko 350 provjerenih degustatora vina iz cijelog planeta. Veliki broj kušača iz redova je afirmiranih vinskih novinara, što jamči vrlo kvalitetno širenje vijesti o nagrađenim vinima u najširu javnost.

Prijave za 27. CMB su do 31. srpnja, na web stranicama: www.concoursmondial.com

Ampuis Syrah du Monde – Već tradicijsko, 14. ocjenjivanje syraha svijeta, u organizaciji Saveza enologa Francuske, ove godine bit će u gradiću Ampuisu u francuskoj dolini Rhône 14. lipnja. Očekuje se najmanje 450 uzraka odasvud s našeg planeta. Vina će vrednovati oko 450 degustatora iz 26 zemalja.

Rok za prijavu uzoraka je 29. svibnja 2020. Prijave se primaju na www.syrah-du-monde.com

Prešov MUVINA – Slovački Prešov i ove je godine domaćin međunarodnog ocjenjivanja plemenite kapljice Muvina. Na tom vrednovanju kao degustatiori sudjeluju brojni vinski eksperti iz raznih zemalja svijeta, već godinama nazočni su i vinski stručnjaci iz Hrvatske, u posljednje vrijeme najčešće su tamo sommelier Mario Meštrović i novinar Ivo Kozarčanin.

Ove godine degustacija se, s obzirom na situaciju s covidom19, planira u nešto kasnijem terminu nego što je to inače, konkretno najava je da će se održati 24. i 25. rujna 2020. Odmah u nastavku je u Muzeju vina u Prešovu predviđena 25. međunarodna izložba vina. Rok za prijavu uzoraka je 15. rujna 2020, a na adresu e-mail: muzeum.vin@stonline.sk odnosno na fax 00421/51/7733665♣

Lijepo i u sumornome

A TEK KAD OL ISTRIA, SAD, ZARAZI SVIJET!…

            Upravo živimo tužno i ružno vrijeme pandemije covidom19, ali eto i bljeska ljepote u svemu tom ružnome što nas pritišće, kao i opetovanog svjedočanstva da se zaraziti može i na – privlačan način! Upravo u Americi gdje covid19, porijeklom iz goleme Kine, sada najjače hara, zarazu širi maslinovo ulje iz Istre, malenog hrvatskog područja posljednjih godina proglašavanog žarištem najboljeg maslinovoga ulja na svijetu! A lijeka protiv te zaraze niti ima, niti ga – itko traži!…

Najnovije vijesti: maslinova ulja marke Ol Istria iz porečke Agrolagune uvukla su se u američke ustanove i upravo su zarazila oprezni i strogi stožer stručnih istraživača na prestižnom svjetskom ispitivanju maslinovih ulja New York Olive Oil Competition. Ol Istria Selekcija ekstra djevičansko maslinovo ulje osvojilo je zlatnu medalju u kategoriji blagih ulja, dok je u istoj kategoriji Ol Istria Picholine osvojilo srebro.

NYOOC najveće je i najrespektabilnije svjetsko testiranje maslinovog ulja. Ove godine eksperti su ispitali 900 uzoraka iz 26 zemalja svijeta. Godišnja lista NYOOC s nazivima uzoraka i s rezultatima testova najautoritativniji je vodič svjetskim maslinovim uljem. Ovo je druga godina zaredom da maslinova ulja Ol Istria osvajaju visoka priznanja na ovom renomiranom ispitivanju.

                U ovoj iznimno izazovnoj godini dobivene nagrade su nam dodatna motivacija i najbolji pokazatelj kontinuiteta u kvaliteti naših maslinovih ulja koja je rezultat spoja stoljetne tradicije, najsuvremenije tehnologije proizvodnje, puno rada i truda naših zaposlenika, istaknuo je Agrolagunin direktor vinarstva i proizvodnje Milan Budinski.

Višestrani Milan Budinski: istarsko vino, maslinovo ulje, riba iz našeg Jadrana! Kakve li dobitne kombinacije – za zdravlje organizma i za zdravlje gospodarstva…

Istarsko maslinovo ulje pokazuje se eto već godinama istodobno kao izvor zaraze i kao serum za nju. Vrijednost ekstra djevičanskog maslinovog ulja Ol Istria u gastronomskom i medicinskom (naravno, zdravstvenom!) smislu prepoznaju i stručnjaci i potrošači. Uspješnost Ol Istria maslinovih ulja leži u kontroliranom procesu od početka do kraja proizvodnje. Agolaguna ima najveći maslinik u Hrvatskoj, s ukupno 220 hektara maslinika, na pet lokacija uz more, a masline se, nakon ručne berbe neoštećenih plodova, u moderno opremljenoj uljari prerađuju unutar 12 sati nakon trganja, čime se osigurava osnova za vrhunsku kvalitetu ekstra djevičanskog ulja. Sve sorte imaju specifičan okus, miris i intenzitet, tako da ta ljekovita ulja i te kako vrijedi unositi u organizam po sortama zasebno, ali i kao stručno pripravljenu mješavinu, k tome ulja se, bilo svaku sortu posebno bilo mješavinu sorata, mogu lijepo, kao i vino, kombinirati uz različita jela. Ol Istria Selekcija je ekstra djevičanskog maslinovo ulje dobiveno pažljivom odabirom više sorti maslina izvanredne kvalitete.

Na ovogodišnjem NYIOOC Hrvatska je za maslinovo ulje osvojila 39 zlatnih i 12 srebrnih medalja. Evo cro- dobitnika zlata:

Kategorija monosortnog ulja

Černeka Bjelica • Červar Coratina • Avistria Buža • PG Olivetum Posavianus Picholine • Bembo Buža • Eva Marija Levantinka • Perdisacca Rosignola • Avistria Stari Buža • Nonno Bruno Buža • Oio Vivo Vodnjanska buža • Oio Vivo Žižolera • Oio Vivo Istarska bjelica • Oio Vivo Bjelica • Ča Istarska bjelica • Nai 3.3 Coratina • Božić Uje Oblica • Šoltansko maslinovo ulje Levantinka • Ritossa Buža • Ritossa Istarska bjelica • San Antonio Istarska bjelica • The Garden of Eden Levantinka

Kategorja – Blendova 

Fortica Coratina Moraiolo • Brist Exclusive Selection • O17 • Ol Istria Selection • Sv Ivan Blend • Ex Albis • Monte Rosso Premium • De Kleva • Punta Cissana • Bodis •Valencano • Salvela Aurum • Rheos Premium • Turinela • Mudrina • B10 • Negri • Rheos Premium Blend

U ovom coronarnom razdoblju kad smo zabrinuti i za zdravlje za gospodarstva ISTARSKO maslinovo ulje, vrhunska jadranska riba, razni sirevi, pršut, boškarin kao junak u polju i na tanjuru, malvazije i terani u blistavom izdanju te što šta drugo NAŠE DOMAĆE iz područja poljoprivrede I proizvodnje hrane mogu biti učinkoviti ljekovi ne samo za oporavak organizma nego i našeg turizma kao glavne gospodarske grane… ♣

Jubileji

95 GODINA ESPLANADE, 15 GODINA FESTIVALA ZAGREB VINO.COM

Zagrebački hotel Esplanade sagrađen je s ciljem pružanja smještaja putnicima glasovitog Orient Expressa. Gradnja je trajala 26 mjeseci. Svečanom otvaranju održanom 22. travnja davne 1925. godine prisustvovali su tadašnji gradonačelnik Heinzel i gotovo 200 uzvanika.

Hotel je već tada bio luksuzan, sofisticiran i opremljen najnovijim dostignućima suvremene tehnike. Gostima su na raspolaganju bili 200 soba s tekućom hladnom i toplom vodom, 100 kupaonica, telefon u svakoj sobi, mnogobrojni apartmani i saloni, restorani s izvanrednom kuhinjom te raskošna plesna dvorana ukrašena jonskim stupovima i skulpturama. O tome koliku je ulogu Esplanade imala u tadašnjem društvenom životu najbolje svjedoči uvriježeno mišljenje da je prekoračiti njezin prag doživljaj vrijedan spomena unucima. Česti gost hotela Miroslav Krleža svojedobno je zaključio da je Oleander terasa granica između Europe i Balkana, i time potvrdio tezu da je Esplanade mnogo više od običnog hotela – da je svojevrsna institucija i ikona grada Zagreba na koju treba biti posebno ponosan.

Hotel Esplanade – zagrebačka ljepotica i s 95 punih godina!

Hotel je kroz svoju dugu i ponekad turbulentnu povijest stekao status središta društvenog i kulturnog života Zagreba, kao i omiljenog okupljališta poslovnih ljudi, poznatih osoba, novinara i svih štovatelja iznimne usluge i luksuznog ambijenta. Dugačka lista slavnih osoba koje su posjetile hotel uključuje brojne državnike, kraljevske obitelji i zvijezde svjetske kulturne i showbiz scene poput Josephine Baker, Charlesa Lindbergha, Arthura Millera, Richarda Burtona, Elizabeth Taylor, Laurencea Oliviera, princa Alberta od Monaca, Hillary Clinton, princa Charlesa ….

Esplanade je bio i ostao hram vrhunske gastronomije i hotel istančanog ukusa, profinjenosti, izvanredne usluge i posebne, iskrene veze sa Zagrebom, sugrađanima i svakim gostom.

Svoj 95. rođendan, koji je trebao biti svečano obilježen 22. travnja 2020., hotel je, na žalost, dočekao u tužnom ozračju – bez gostiju i osoblja, zatvoren zbog oštećenja od potresa i okolnosti vezane uz corona-virus.

Ovih dana ponovno je otvoren! ♣

_______________________________________

A little rest from covid19

GREAT MEMORIES of BAROLO & BARBARESCO

Late autumn: between the vine-growing hills in the piedmontese Cuneo province at that period of the year a fog is often strong, and this is normal. Right during this fog’s kingdom, full of interesting and very attractive ambiental scenes & views, there is a grape variety finishing it’s long and slow maturing period. Word fog in italian language means nebbia, therefore this variety has been named Nebbiolo.

Sunny view to the vine&wine famous village of La Morra

Barolo, LaMorra, autumn: nebbia, nebbiolo

Rich in acidity and abundant in tannin. Complicated, not suitable for a soon after the harvest ready easy-drinking, on the contrary! If comming from the extra good viticultural positions especially from the certain parcels on the slopes in the Barolo and Barbaresco zones, than if properly treated in the vineyard and, of course, after, with care and patience, in the cellar, Nebbiolo is capable to give expressive wines of great beauty, perfumed, full bodied and age worthy/long lasting ones. The wines for kings and for the consumers seeking in the glass for more high added value!

Very exclusive Bacchus’ drop, that is extremly important: the elitisme and exclusivity is a key factor not only in the wine trade itself but also for the whole tourist economy. Practically since always, but especially in the modern times, the local specialities, with the accent on wine, became the strong magnet with a high power of attracting to a certain region important number of so called contemporary, modern nomads – tourists.

Nebbiolo, through barolo and barbaresco wines, has been climbing to the world top and winning positions slowly in comparision with much early ready to drink merlot and cabernet sauvignon in hands of the commercialy very able Frenchies. Solid basis for mounting up with Nebbiolo to the piedmontese producers have been good self-organisation, steadyness, and in part also the fact that it turned out that Nebbiolo, differently from Merlot and Cabernet sauvignon which are giving excellent results not only in their homeland but practically everywhere on the planet, does not show the barolo’s and barbaresco’s quality outside Piedmont, thus perserving for the Piedmont the very high degree of eliteness and exsclusivity as a place to visit. After so long period of the Merlot & Cabernet absolute governing the wine world on Earth, many people have become fed up with the global hegemony of the mentioned varietes, and certain producers from outside of Piedmont and in different corners of the world tried with some other grapes, also with Nebbiolo, but except in a certain way in Valtellina vine-growing area on the north of Italy, where the synonim to Nebbiolo is Chiavenasca, the effort resulted without the highly expected quality peaks. Enthusiasmated with the Nebbiolo as the wine, this variety several years ago in his experimental vineyard, comprising about 30 different varieties from all over the world, had planted also the slavonian independent vinegrower and wine producer (one of the best and renown in Croatia) Vlado Krauthaker in Kutjevo (ancient name: De Gotho), located in the fromer Romans area known as Vallis Aurea… Results? Very decent..

Nebbiolo grape. NEBBIOLO, for the first time mentioned in the written documents in the 1209 and now in the modern vineyards existing in two selected clones – Lampia and Michet, is the offspring of the varieties Bianchetta di Saluzzo and Bubierasco, this last one, it seems, has vanished. Out of Nebbiolo as parent now we have the following offsprings: Freisa, Neretta di Bairo, Vespolina, than Nebbiolo rosé, Negrezza, Rossola nera, Brugnola

.Speaking of already for a long time existing intentions to mitigate that world supremacy in the surfaces planted and in popularity of Merlot and Cabernet in the reds and Chardonnay (remember the slogan: Anything but Chardonnay!?) and Sauvignon in whites: there are so many grape varieties in the world – in their Wine Grapes Atlas Jancis Robinson, José Vouillamoz and Julia Harding presented more of 1360 of them! – and so many among them deserving the chance to emerge. We saw the nice tries of the Austrians with the Grüner Veltliner (particularly NiederOesterreich – Wachau, Kamptal, Krems…) in whites, and Blaufränkisch (particularly in Burgenland), Italy is pushing strongly Sangiovese (mostly Tuscany), then Teroldego of Trentino and Lagrein from Alto Adige/Sud Tirol, Primitivo from the south, Spain is determined with the Tempranillo, Portugal with Touriga nacional, Touriga franca and some others local varieties… Worth mentioning is the very newest (last year’s) initiative coming from the south-eastern Europe especially Balkans, where Croatia, the birth place of Zinfandel, localy called Tribidrag, Crljenak, is offering, along with this Tribidrag, also very very interesting variety Plavac mali, the offspring of Tribidrag and another local variety Dobričić, and where Macedonia energicaly launched the internationally well organised action with the aim of the world wide affirmation of the red racy variety Vranec (translation is: black stallion), most widespread red vaiety in that country. Vranec is native in the neighbouring Montenegro where is called Vranac, so this country is wholehartedly on the side of this variety too. Bosnia & Herzegovina is gladly showing it’s Trnjak, another racy red variety, present, as the Vranac too, also in the southern part of Croatia… The intention is, through these local varieties, to significantly attract the attention of the world to some of the excellent local varieties and to several other specific gastro-products (cheese, olive oil, ham/prosciutto, fish…), to the environment, history, tradition, art (complete heritage). The most possible high economic valorization of this part of Europe is seen through the tourisme. The imperative is the restauration of the reasonable nature friendly tourisme (not the invasion as I was calling the touristic boom in the last years in Croatia) in general – and especially the turisme profitable on the higher level and with less damages to the natural environment – would be for the common economy very very important, particularly now after the actual Corona-virus dictatorship and the overall collapse of economy…

Piedmont – synonym for history, culture, wine

But, let’s go back to Nebbiolo and Piedmont!

Piedmont is the synonym for the italian history, culture politics and wine. Nowadays in Piedmont there are about 50.000 hectares of vineyard, 73 per cent of it on the hills’ slopes and at upper altitudes. The soil is based on sand, gravel, limestone, loam. Climate: winters are cold, summers warm. The difference in temperature between the day and night during the summer period is significant, that is very good for the right maturation of grapes and for the fruiteness and freshnes of the wines. Precipitations: enough rain, but not to much. Total wine production is about tri million hectoliters, about 60 per cent is red and rosé (rosé = small percentage), white wine is 40 percent. Around 81 per cent wines are in the doc or denominazione d’origine controllata appellation and in the docg, this is a step higher – denominazione d’origine controllata e garantita.

Piemonte, Langa, vineyards (Tom Hyland)

Vine growing, wine production and marketing is managed and regulated by the Consorzio Barolo, Barbaresco, Alba, Lange, Roero. Barolo wine is produced of 100 per cent Nebbiolo grape. Appellation Barolo docg covers 1715 ha of vineyards in 11 communities close to the town of Alba, these communities are Barolo, Castiglione Falletto, Cherasco, Diano d’Alba, Grinzane Cavour, La Morra, Monforte d’Alba, Novello, Roddi, Serralunga d’Alba and Verduno. Under the Consorzio’s regulations, barolo wine is not allowed to leave the cellar for the market before three full years after the harvest. Of these three years in cellar the wine should spend at least two years in maturation in wood. Barbaresco, also 100 per cent Nebbiolo, is born in the vineyards – 680 ha, and cellars inside the three municipalities – Barbaresco, Neive and Treiso. Barbaresco should stay in the cellar at least two years before entering the market, of these two years minimum one year must spend in the wood.

Along with Nebbiolo, another very important red grape variety in Piedmont is Barbera, the wide known appellations are Barbera d’Alba and Barbera d’Asti. On the entry level is considered dolcetto, from the variety of the same name and mostly used for simple wine, although some producers having the old vines, planted on a very good position, using for the maturation small cascs, can offer also a very serious wine out of it.

In Piedmont there are many valuable producers to visit, and fine local wine ad food to enjoy. Piedmont is a very nice example of how important role the exclusive – and high priced!! – agricultural products are playing in the frame of the tourist industry and how important impact they can have on the local economy.

My list of recommended barolo & barbaresco & barbera producers:

Giacomo Conterno – Barolo Cascina Francia, and Barbera Axilium Cascina Luisin

Abbona Marziano – Dogliani; Alessandria Giovanni – Monforte d’Alba; Brovia – Castiglione Falletto; Bartolo Mascarello – Barolo; Bruno Giacosa – Neive ; Busso Piero – Neive; Cascina Luisin di Roberto Minuto – Barbaresco; Cavalotto Tenuta Bricco Boschis – Castiglione Falletto; Conterno Fantino – Monforte d’Alba, Crissante Alessandria di Michele Alessandria – La Morra; Damilano – Barolo; Elio Altare – La Morra; Elvio Cogno di Walter & Nadja Fissore – Novello; Enzo Boglietti di Enzo e Gianni Boglietti – LaMorra, Edoardo Sobrino – Diano d’Alba; Gaja Angelo – Barbaresco; Giacomo Conterno – Monforte d’Alba; Elio Grasso di Elio e Gianluca – Monforte; Grimaldi Giacomo di Ferruccio Grimaldi– Barolo; La Spinetta – Castagnole delle Lanze; Manzone Giovanni – Monforte d’Alba; Marchesi di Barolo – Barolo; Moccagatta – Barbaresco; Oddero Poderi e Cantine – La Morra; Paolo Scavino di Enrico Scavino – Castiglione Falletto; Pira di Chiara Boschis – Barolo; Podere Einaudi – Dogliani; Podere Rocche dei Manzoni – Monforte d’Alba; Roberto Voerzio – La Morra; Rocca Bruno Rabaja – Barbaresco, Sandrone Luciano – Barolo; Vajra Aldo – Barolo; Veglio Mauro – La Mora; Vietti – Castiglione Falletto…

Food jewels

As for typical local food to be combined with the wines certainly highly recommended are bagna cauda (sardines, garlic, olive oil, butter – all coocked on steam in bagnomaria), carne cruda (row minced meat), local sausages, salamis, spek, pasta tajarin, wild asparagus cream soup, polenta with gorgonzola, brasato di vitello (long stewed veal meat) al barolo, different dishes of venison, cosciotto di capretto boiled in hay Maggengo and potatoes from ashes, mushrooms (tartufi=truffles!), cheeses with noble mould like castelmagno (tradition in that cheese production in province Cuneo on the territories of municipalities Castelmagno, Pradieves i Monterosso Grana goes to the year 1277). Piedmont iz known by hazelnut and by very high class conditoring industry and manufacture (Nutella Ferrero, and even much better Gianduia Pernigotti…)

Bagna cauda , and cosciotto di capretto boiled in hay

Wild asparagus cream soup, salmon-trout, roasted calf, veal long stewed in red wine

Magnificent castelmagno. Interesting is that some very renowned piemontese WINE producers decided to produce that cheese. They together founded a small agricultural association for cattle breeding and cheese production. One of these producers is Enzo Boglietti from la Mora. Bellow: the village of Castelmagno

Knowing that I had attended, for more than 10 years in a row, the very important promotional events Alba Wines Exhibition and, after, the Nebbiolo Prima, in the town of Alba, too, several croatian restaurateurs, wine merchants and sommeliers, deeply in love with the barolo wine, connaisseurs who really know what barolo and barbaresco, even barbera d’Alba (town Alba where the famous Nutella is coming from!) and barbera d’Asti are, and who were willing to jump for a glass to Piedmont, asked me to organise a trip for them to the Barolo and Barbaresco area. I – this I means my wine magazine Svijet u Čaši (World in a Glass) and my blog www.suhiucasi.wordpress,com – have arranged the visits to some of the best and in the world most prised wine producers, among them to such names as Angelo Gaja, Bruno Rocca, Elio Grasso, Paolo Scavino, even Roberto Voerzio that several times from the Wine Spectator‘s Buying Guide has been assigned for his Barolos 100 points of the possibles 100! On it’s Buying Guide pages wine magazine Svijet u Čaši also had published recensions of several barolos and barbarescos of the above named producers and this visit was the nice opportunity to give the awards to them. The trip has been realized certain time before the Corona world wide attack, and now in the lockout/selfisolation each of us in our flats has something very nice to think of – memories as efficient remedy against the gloomy covid19 mood.

The village of Castelmagno

A dream that comes true

The long ride by car, and finally, in the evening arrival to the little town of Barolo.

We stayed the night there, in a lovely multi-storey building on the main square and right next to the imposing Barolo Castle. The building was with several apartments intended for rent to tourists, from March until almost the end of the year there are many of them in the area. We found ourselves there in the full lull of January, a lull to the extent that wineries and restaurants were mostly closed and the big problem was finding open shops with groceries necessary for everyday use…

The start was great, though, and was not hindered by the winter dead Barolo: the evening we arrived we were fortunate to find open – apparently because there was a celebration in the larger premises at that time – a restaurant with a wide range of local bottles, and this is where our pursuit of barolo and barbera, nebbiolo, dolcetto began. The wine dream was turning into reality.

Barolo town by night in winter time!

Dolcetto Papa Celso from Marziano Abbona (the importer Miva sells it in Croatia), Dolcetto Poderi Einaudi, Barbera Vigna Martina from Elio Grasso, Barbera vigna Francia from Giacomo Conterno, Barbera by Bepe Rinaldi, Barolo San Giovanni by Gianfranco Alessandria, Bricco delle Viole 2012 by Aldo Vajra, Settevigne from the Estate of Damilano, Costa Grimaldi Giacomo Grimaldi, Cicalà by Aldo Conterno. We broke off in time – several visits were expecting us the next day…

Wines by night in Barolo: visitors from Croatia – first step in exploring sur place the wines from Piedmont – sommelier & restaurateur Krešimir, restaurateur Boris Zubo, wine-enthusiast & businessman Boris Kleončić. Excellent Giacomo Conterno Barbera vigna Francia 2015, Elio Grasso Barbera Vigna Martina, superb and elegant Aldo Vajra Barolo Bricco delle Viole 2012…

Little is big!

Breakfast with – 100 points out of a possible 100! Small bunches (from originally otherwise large bunches!), small yields – big Roberto Voerzio. It is not common for a wine to be rated 100 out of a possible 100 points, on the contrary! A year ago, Roberto Voerzio of La Morra succeded, and a hundred came from the renowned and globally influential Wine Spectator. What the deceased, another famous barolo maker, Domenico Clerico, used often to repeat: The agriculture needs primarily intelligent peasants, not those burocrates who create agricultural and food and beverage production from miles away offices and laboratories, Voerzio understood and accepted perfectly: he chose the hard way, with more pain, but knowing full well what precisely he wanted and how to achieve it in a fair and real way.

Roberto Voerzio Estate: house the family is living in, and the wine cellar

Several Svijet u Čaši’s awards to Roberto Voerzio for barolos, and some souvenirs we left him as something special from Croatia: the Tomac family Amphora sparkling, and Petrac’s Cabernet Sauvignon 2009 Under the Sea (because bottles spent some times in a cage at 30 m under the surface od the Adriatic sea). Roberto Voerzio is a passionate football fan, a great fan of the croatian Zvonimir Boban who has played in Italy’s AC Milan for a long time

One of the secrets of Roberto Voerzio: not much bunches per vine, cutting the lower part of the bunch in order that grape mature better, and at the end very low yields, less than 1 kg. Picture above: first phase in the nebbiolo vineyard. Picture bellow: moments right before the nebbiolo harvest – instead of big long original bunches here we have small ball-shaped fully matured nebbiolo’s bunches. Roberto Voerzio can afford himself this nebbiolo shaping to small balls and a very low yields since the density of the planting in his vineyards is 8000 vines per ha!

Voerzio’s vineyards are on the slopes and at the altitudes between 200 and 4000 meters above the sea level. Soil is characterized by limestone, clay and stones. Vines are old from 20 to 60 years…. Yields are so low that sometimes happens that out of 17.000 vines only 2000 lit of wines are produced. Roberto Voerzio does not allow compromises neither in vineyard nor in cellar.

Maturation of the wine – in barriques. Hygiene like in pharmacy…

In the tasting room

Result in the cellar? Outstanding wines, distinctive and elegant, capable of long aging and significant development in the bottle. The wines showed us it’s virtues just that morning, at the breakfast with Voerzio’s Barolos. Now Roberto Voerzio has seven different labels of Barolo, named after the vineyards, for instance Rocche dell’Annunziata, Torriglione, Brunate, La Serra, Sarmassa, Cerequio, Fossati case nere, the aim is to reach 10 different Barolo labels. Most od the wines are bottled in the classical 0,75 lit bottles and in a small number of magnums, some wines are bottled only in magnums. Along with barolos, Voerzio is on the market also with Nebbiolo, Barbera and Merlot. All of them, of course, upper class of wine.

Particularly impressive Barolo Fossati Case nere 2008 that was ready to appear on the market 2018 (!!; according to the rules of the Consortium for Barolo, Barbaresco, Langhe and Roero, barolo has the right to enter the market as from the 1st of January in the fourth year after the harvest, and for the category of riservas in the fifth year after harvest), impressive the Barolo Fossati Case nere 2007, too. Roberto Voerzio’s high worldwide reputation permits the retail price of € 200 and more for a bottle of 0.75 liters… For wines of older ages prices per bottle are much more expensive…

Wine and cheese

Among the wine stars of Langhe is certainly the Boglietti Estate, also from La Morra. However, he is not as engrossed in glamor as some of his other counterparts, but compared to these mega-stars he is not behind in terms of wine quality. Boglietti – two brothers Enzo (cellar and marketing) and Giovanni (vineyard) are offering five Barolo labels, each under te name of the parcel from which grapes are coming. These are the four labels: Brunate, Airone, Case nere, Fossati, the fifth Boglietti Barolo label iz Riserva. The Bogliettis are, like most of the Piedmont wine producers, maximally oriented (right!!!) to the varieties typical for their region and which are expressing best the particuliarities of the territory. Boglietti’s philosophy: produce high character terroir wines.

Enzo and Giovanni Boglietti with the Svijet u Čaši award, and during the wine and cheese tasting at the Bogliettis. Brothers Boglietti are deeply in love with cheese, but the idea to breed the cattle for milk and to produce own cheese was to offer their guests full pleasure combining their wine and their cheese. They served us their really extra Castelmagno 18 months old!

                        Dolcetto (dolce = sweet, but it is not sweet wine!), as mentioned, is considered to be a simpler everyday drop that is first ready to drink after harvest. However, there are nuances: some growers are making big efforts to achieve more ambitious product than the same cultivar. Thus, the Bogliettis separately vinified the dolcetto’s grapes from vines older than 60-years and with low yields, than used barrique for eight months maturation. They obtained very good and serious red wine of Dolcetto Taglineri 2016, with as much as 14.5% vol.

Enzo Boglietti offered for the tasting also a barbera of higher level – Roscaletto 2015 (14.0 vol%). Following were very very good Langhe Nebbiolo 2016 and a mixture of nebbiolo and barbera Buio Langhe (buio = dark). The Barolo showcase started with the Brunate 2013, after came Arione 2012, Case nere 2010, Fossati 2008 and Barolo 2007 riserva. All of them more than excellent wines, here has been shown how much the barolo, after the certain time spent in barrel, is gaining by staying long in a bottle. Outstanding Fossati 2008, and superb in quality and distinctiveness but also with price (200 € per 0.75 lit bottle) – Barolo 2007 riserva (there were about 6000 bottles for sale)… The prices of other Bogliretti’s barolos are around 50 € each.

Five bunches per vine = five golden grapes as award!

           

Grande Enrico Scavino, Azienda Paolo Scavino

Enrico Scavino, azienda agricola Paolo Scavino, Castiglione Falletto. Fewer bunches (five per vine), smaller bunches, lower yield per vine, adequate work in the vineyard and cellar = better quality, quality for high awards (with five gold grapes!). Among the pearls – the Barolos of Rocche dell’Annunziata, Bric del Fiasc, Monvigliero… Barbera, oh, yes! … The real pearl was Scavino’s Barbera d’Alba Bric Ambrogio from 70 years old vines, and matured in barrels. Barbera’s pride is a very beautifull dark ruby-violet colour, and nice acidity, but this variety is not known by tannin, so it is good for the wine to mature in wood which leases the elago-tannin, useful for longevity.     Among the winners of the five gold bunches (95-98 points) of the Svijet u Čaši magazine, there is also Enrico, one of the legends of Langhe and Piedmont, too.

Enrico Scavino with the awards

Scavino’s cellar – combination of barriques and the big barrels

Emotions from the garage

Edoardo Sobrino, awarded for his extra Barolo Monvilliero e Pisapola 2005

Small area, practically garage production, cellar technologically-tecnically perfectly equipped. Big heart, great wine, explosion of emotions. This is Edoardo Sobrino, a ceramic tiles seller and on the wine-scene as hobby manufacturer (tiles are business, wine is passion and love, says Edoardo) from Diano d’Alba who does not do compromises. The approach is biological, and the wines are perfectly pure, complex, thick and very elegant, able to live long and develop over that time. Sobrino likes a bit longer maceration than many of his piedmontese colleagues, for dolcetto he is practicing 12 days, for nebbiolo and barbera 20 and for Barolo 30 days. We tasted by Sobrino remarkables Barbera Nirane 2013 (8000 vines, 12 hl wines produced!), after it Nebbiolo vigna Carzello 2014, and then extra good – Barolo Monviliero e Pisapola. For Sobrino’s barolo there was also the recognition of the Svijet u Čaši (World in a glass), this one with four golden grapes. Sobrino joyfull, he almost didn’t let us leave the basement … Uh, we liked that …

Edoardo Sobrino – the cellar

Gaja the Great!

Angelo Gaja, always ready for a joke: Fare, Saper fare, Saper far fare, Far sapere!

Angelo Gaja the Great! Yes, unique. Worshiped all over the world! A lot can be learned from him. He is functioning under the motto that his enterprising grandmother Clotilde Rey instilled in him (he dedicated one wine to her – SorìTildin). And the motto is: FARE (do), SAPER FARE (know how to do it), SAPER FAR FARE (know how to transfer knowledge), and what closes the circle: FAR SAPERE (announce that it has been done).

The Big Chief Angelo himself received the small group of Zagreb fans at his 17th-century mansion in Barbaresco, which before was closed to visitors, some years ago Gaja family decided to opened it for visitors who now have to pay for a visit 300 € per person, the money goes to the humanitarian organisations. Angelo Gaja in a warm welcome prepared great tasting of piedmontese and his tuscan (Montalcino and Bolgheri area) wines. For the start came Brunello di Montalcino 2013 and Ca ‘Marcanda 2013, and afterwards Barbaresco 2013, followed by mini-vertical much older barbarescos, from vintage 2003, 2001, 2000 and 1999, which was the best in show that day!

Gaja with the Zagreb sommelier and restaurateur Krešimir Šesnić and with me

The Gaja (the name Gaja is coming, says Angelo, from Spain!) as agricultural estate has been founded in 1851. Angelo’s father Giovanni (1908-2002) has decided 1935 to step very seriously on the wine stage, this serious ment he further wanted to produce only big wines. At that time the wine king in Piedmont was Barolo, Giovanni Gaja’s idea was to rise and keep the wine Barbaresco to that level. And he succeded: he had drastically lowered the yields, and some years later he managed to sell his barbaresco at prices much higher then many of barolos of that time could reach. After taking over the Azienda from his father, Angelo Gaja bravely continued the work and soon became one of the most praised and influential world wine producer. His vision was to stay concentrated primarily to the local grapes especially Nebbiolo, and to produce high class wines, not the supermarket ones. However, he could not resist to the charm of Burgundy’s (geographically not far from Piedmont) chardonnay and the Bordeaux cabernet sauvignon so, in a certain moment, he without his father’s knowledge introduced to the family estate a small quantity of cabernet. His father hearing of it when it was already done, very angry said a kind of curse Darmagi! Which in the local dialect is meaning To Hell, so the name of the Gaja cabernet sauvignon, cabernet franc and merlot wine is since that day Darmagi! Angelo Gaja to all of his wines gave the names tied to the local geography (toponymes; Costa Russi, Sori San Lorenzo…), tradition, family.

A view to his famous bottles and a look into Gaja’s Barbaresco wine cellar

The Gaja Family: pater famialias Angelo, his wife and two daughters – one is Gaia, father’s right hand in business, and the son Giovanni

As the chairman of an estate that is exporting 80 per cent of it’s red wines, Angelo Gaja with the time has became very interested to expand with the vineyards, even if necessary outside Piedmont’s boders, and 1994. he bought tuscan Montalcino’s azienda Pieve Santa Restituta, close to the small old (from the 4^th century) church by the same name. Around 40 ha vineyard at the altitude of 320 to 350 m above sea level. Thus he added a new red, the famous brunello to his portfolio. There in Montalcino he is producing around 120.000 bottles of Brunello Sugarille and Brunello Rennina. And in the 1996, again in the Tuscany but in Bolgheri area, he bought a real estate and afterwards converted it in wine temple Ca’Marcanda, along the vineyards there is nice park with 3600 olive trees, plantend, explains Gaja, more as the environmental decoration then for the oil producing. Gaja, today 79, is still with the strong entrepreneur’s spirit: the newest project is a joint venture with the wine producer Alberto Graci from Etna area in Sicily, Gaja’s aquisition there is 11 ha for now, the intention is to arrive to the 45 ha! In Alta Langa (Upper Langa) in Piedmont Gaja in a village of Tiezzo at the altitude of 700 m bought a piece of land to plant it with vines…

In the light of the climatic changes, Angelo Gaja 1995 decided that his estate have to take most possible natural way of producing wine. First step in this new direction was to buy barn manure from the local cattle breeders and to convert it with a help of special California red worms in compost for the vineyards fertilization. Gaja started to follow the experts’ instruction about how to work ecologicaly in the vines and to perserve the life in the soil and strengthen the resistence of the plants against deseases. He renounced of the chemistry, now more attention is paid to the work on the land and management of the leaves. In the vineyard between the rows barley is planted, after the mowing all is left on the soil surface, what is, explains Gaja, avoiding the loss in humidity in the soil during the estate and prevents very good from the erosions. Between the rows certain bean plants are planted, they can make – pure natural way – the soil more fertile. Recommended is also planting the flowers in vineyard, because the flowers are attracting the insects so therefore leaving them less of them on the vine. Gaja put in his vineyards cca 80 bee hives, the bees are indicators that the ambience is clean… In his piedmonese vineyards Gaja planted 260 cypresses, because these plants usually seen on cemeteries, provide to the small birds – usefull in vineyard since they eat insects and thus clean the vineyard of them – a refuge from the numerous big predators falcons and hawks.

Brunello & the Queen Luisa di Rabajà

Brunello di Barbaresco?! Yes, there is one! That is the piedmontese super-maker named Bruno Rocca. His daughter Luisa calls him tenderly Brunello (diminutive of Bruno). Bruno Rocca has a large part of the vineyard in the highly regarded Rabajà position, which is located next to the Rocca’s cellar and next to the famous Asili vineyard.

Bruno Rocca Rabajà with his barbarescos, and his kind daughter Luisa, authoritative Estate presenter. Bellow: Rabajà vineyard

Bruno Rocca barricaia, and a cellar with barrique and big barrels

Bruno Rocca’s house, Barbaresco

And Luisa Rocca, a great business oriented authoritative presenter, at the same time very kind and sweet – The Queen of the Rabajà!

Azienda Bruno Rocca is taking care of 12,5 ha vineyards in the municipalities Barbaresco and Neive, and of three hectares in Vaglio Serra, Monferrato. Approach in the vineyard: organic, but the Rocca family does not put that on the label. The flagship wines are Barbaresco Maria Adelaide, named after the mother of Bruno Rocca and made out of the best grapes of the Estate, 25 days skin contact in stainless steel, maturation 12 months in french barriques and after18 months in big french barrels, then Barbaresco Currà Riserva – vinification in big wood barrels 28 days, then 36 months maturation in the french barriques, and Barbaresco Rabajà, vinification 28 days in stainless steel and maturation 12 months in french barrique and 12 months in french big barrels, all three wines made with the yields of maximum 40 hl/ha. Bruno Rocca is producing very fine barberas,one is barbera d’Alba and the other one Barbera d’Asti.

An exhibition of recognitions of the World in a glass (Svijet u Čaši)

A hearty reception at the house of one of the barolo legends – Elio Grasso, from the Gavarini hamlet near Monforte d’Alba. Elio Grasso has received many recognitions with four and five golden grapes for his barolos (Gavarini Chiniera, Ginestra Vigna Casa Maté, riserva Rüncot) but also for the Barbera Vigna Martina. The wall in his office is full with different recognitions, diplomas, medals…

Elio Grasso, his wife Marina and son GianLuica, and PR representative Roberto, with guests from Zagreb – Domagoj, Zubo, Boris and Krešimir, in front of the office’s wall with numerous awards. Bellow: GianLuca Grasso with the Estate’s bottles, and with the mother and father in the Elio Grasso wine cellar

Azienda Elio Grasso is situated in the municipality of Monforte d’Alba, and it includes 42 ha of land, of which there are 18 ha vineyards, the rest are forest and meadows. Elio Grasso has planted Nebbiolo, Barbera and Dolcetto, and, of the international varieties, Chardonnay, since it showed, says Elio Grasso, high adapation degree. The best wines from this estate are Barolo Rüncot Riserva, from the vineyard of 1,8 ha surface and from vines old more than 25 years, then Barolo Ginestra Casa Maté, Barolo Gavarini Chiniera, Barbera d’Alba Vigna Martina. Very nice the varieties blend called BarbEresco, out of Nebbiolo, Barbera and Dolcetto of the local and the red varieties and of a small percentage of the international and white variety Chardonnay. The experts consider it in the quality better than barbera and a bit lesser then Barbaresco, because of that the particular name. The unique white wine of this estate iz Chardonnay Educato (educated chardonnay), excellent with the fish.

Barolo Cannubi Boschis

As the beginning, in the town of Barolo also is the finish: short stop by Marchesi di Barolo, family Abbona owned estate which wines – particularly important to mention is Cannubi, are imported in Croatia by Vrutak, and by Luciano Sandrone, that also offers particularly good wines, especially, again, of the Cannubi vineyard. The magic of this Marchesi di Barolo wine began in 1806 with he love story between the marquis of Barolo Carlo Tancredi Falletti and a french noble woman Juliette Colbert de Maulévrier, descendant of king Louis XIV finance minister. Now at the throne of the Marchesi di Barolo estate are Anna and Ernesto Abbona.

Anna and Ernesto Abbona with their daughter and son. Anna Abbona and the daughter Valentina presentied the Marchesi di Barolo wines some months ago also in Zagreb. Below: the Marchesi di Barolo cellar

Cannubi, in the Barolo municipality, is considered as one of the best crus in Piedmont, giving the extra elegant reds. We made a stop, of course, at the Luciano Sandrone’s winery.

Unfortunately Luciano Sandrone could not stay with us long, because hit with the flu and with temperature…

Barolo: Luciano Sandrone Azienda Agricola, Sandrone’s vineyard at Cannubi Bricco Boschis and his cellar

But as gentleman as he is he had given to the lady employed at the Azienda the instructions what to offer us, as medicament against the flu and as a huge pleasure: large Barolo tasting! Nice to see, the picture, isn’t it? Big Barolo tasting at Luciano Sandrone’s: Cannubi Boschis, Crossia, Rivassi, Vignane, then from the municipality Castiglione Falleto: Villero, from Monforte d’Alba: Cascina Pe Mol, Castelletto, Ceretta and Conterni, Novello: Merli, Ravera, Rocche di S. Nicola, Serralunga d’Alba: Baudana, and Vezza d’Alba: Valmaggiore. Repeating (Repetitio mater studiorum est!) several already in Svijet u Čaši Buying Guide five golden grapes awarded Barolos, great finish with the Sandrone’s powerful and elegant Barolo Cannubi Boschis 2005… ♣

_________________________________________________________

Corona time, ali vrijeme i za – šampus!

OD DNEVNIKA JEDNE LJUBAVI PREKO GUBEC-BEGA i AVE MARIJE DO ŽIVOTNOG PORINA

 Hallo Josephine, how do you do?… Corona time, ali vrijeme (ti) je za šampus! Da je C još tu, bilo bi ga u izobilju, i to najboljeg francuskoga. Od Dnevnika jedne ljubavi, preko Gubec-bega i Ave Marije do Porina za životno djelo! Čestitke od srca! ♣

Josipa Lisac (Marko Čolić)

TRI PORINA ZA POPA!

            Uspješan je bio povratak zagrebačkog orguljaša Tihomira Asanovića Popa prvoj ljubavi! Nakon razdoblja bavljenja raznim stvarima, Pop je lani, u suradnji s odličnom vokalisticom Sabrinom Hebiri i s nekolicinom prijatelja glazbenika, izdao album Return To The First Love, i sada je na dodjeli Porina za najbolja ostvarenja u glazbi u nas u proteklih godinu dana taj album osvojio tri trofeja – kao najbolji album klupske svirke, zatim za najbolju svirku Noć u klubu i za najbolju produkciju. Ubrzo nakon što je album izašao, njegova promocija – uz jela što ih je prigotovio splitski novinar i autor priloga o vinu i gastronomiji te autor nekoliko tekstova i za ovaj album Zlatko Gall, i uz vino makedonske kuće Bovin (su)vlasnik koje, Ćiro Bogevski, je inače veliki ljubitelj glazbe – uslijedila je u zagrebačkom Johannu Francku. Prijem na svirkama i dodjela Porina ohrabrili su Popa i on se dao na stvaranje materijala za novi album, za koji najavljuje da će biti s istim gazbenicima ali s posve drukčijom glazbom od ove sada objavljene, radi se o funku i soulu. U prvom planu opet bi bili Pop (izraženije solo dionice) i Sabrina. Snimanje bi trebalo početi, veli Pop Asanović, za oko mjesec dana. Plan je u nekoliko navrata izaći sa po jednom singlicom, a tek iduće godine s čitavim albumom. Ali, još se jedna zanimljiva inicijativa kuha: Gastronomad Zoran Šimunić Šime došao je Popu s prijedlogom o realizaciji serije glazbenih eno-gastronomskih emisija za televiziju, dakle fuzija muzike, dobre hrane i finih vina, Pop bi, kao gurman, bio zadužen za kreiranje glazbenog segmenta uključujući i izbor izvođača, a dakako Šime, možda i u suradnji s također Gastronomadom Reneom Bakalovićem, za segment o eno-gastronomiji. Namjera je da se s ovom zamisli pođe TV-kući RTL. Asanović govori da zna za slične emisije u SAD i da one tamo privlače golemi broj gledatelja… Ne znam kako stvar funkcionira s tom serijom u SAD, ali ovdje u Hrvatskoj bilo bi svakako dobro povremeno prirediti i nastup i gozbu uživo, tako da se može uživati ne samo u glazbi (kao na malom ekranu), nego i u hrani i vinu konkretno! Na slikama su Pop, Sabrina i prijatelji na svirci te Pop i Zlatko Gall kao chef u Johannu Francku, Pop Asanović s Ćirom Bogevskim iz Bovina i s Reneom Bakalovićem, i, kao nešto vremeplovno: super-grupa Time s Popom (sasvim desno) Dadom Topićem, te Vedranom Božićem u prvom planu, bubnjareom Ratkom Divjakom i basistom Mariom Mavrinom. ♣

….pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly….

     POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 05. 2020 – Hints to the smart purchase

                                                         LEGENDA 

– Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ ⍟ – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

⍟ ⍟ ⍟ – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer.

⍟ ⍟ – 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

⋆   71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use.

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑ – trošiti • ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA   CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: XL) SAUVIGNON 2012 Primus – BOLFAN VINSKI VRH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje, vinogorje Zlatar ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vinski vrh • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: do oko/till cca 300 m • ekspozicija/exposition: jug-jugozapad/south-southwest • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl-limestone • sorta/variety: sauvignon blanc • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (biodinamički)/nature friendly (biodynamic) – službeni znak Eko na etiketi/official Eco sign on the label: da/yes ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: loire • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vinogorje Zlatar – kontrolirano porijeklo • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski lijepo – ipak prednja etiketa donekle je nefotogenična/OK – pedantly – elegant – from the point of esthetics nice – yet the front label is not at all photogenic • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, ozbiljno, te gusto i potentno, svakako za konzumaciju uz jelo jače strukture. Za razliku od baznog Bolfanovog sauvignona koji na nosu i u ustima školski (profinjeno!) pokazuje odraz sorte, ovaj Primus, rađen očito s velikim ambicijama, diči se snagom, a u aromatskom smislu – unatoč tome što su, kako stoji na etiketi, sortna obilježja u pravcu južnog i egzotičnog voća poput dinje i manga, utjecaj od boravka vina u drvu i utjecaji oksidativnog tipa bazirani na razvoju kroz vrijeme jače dolaze do izražaja. Ovaj sauvignon pune je zlatno-žute boje, gustoću mu pokazuje već pogled na unutarnju stijenku čaše gdje ostavlja deblji film što se pretvara u lijeno spuštajuće suze. Miris izražen, uz gore navedeno u bouquetu bih možda pronašao i malo orašastog voća. U ustima, Primus je vrlo topao, dobro je zaobljen, fino slankast što ukazuje na mineralnost, snažna je tijela i dugotrajnog finiša ■ SERVICE: ⇗ • 14 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux

⍟ ⍟ ⍟ + (mpc/pp: M) RAJNSKI RIZLING 2018 – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • tlo/soil: vapnenasto-ilovasto/marl limestone • sorta/variety: riesling • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: rhein • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: čisto, uredno, čvrste konzistencije, sortno dobro raspoznatljivo. Rekao bih da je malo prerano pušteno na tržište. Doimlje se sa znatnim potencijalom, i s još vremena u butelji moglo bi i te kako profitirati. Lijepe je žive i pune slamnato-žute boje sa zelenkastom nijansom. Na nosu fino, jačinom umjereno, miris je trajan. Bouquet je u znaku voćnih nota u pravcu domaćeg bijelog koštićavog voća (jabuka, kruška), a pridružuju se diskretno i citrusne niti. U ustima vino nastavlja na kolosijeku mirisa. Živo je, svježe, s jako dobrom kiselosti i slankasto, zaobljeno, vrlo dobroga tijela i dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ ⇒ • 12 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: rhine….

⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: M) PINOT BIJELI 2018 – JAREC KURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sveti Ivan Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: pinot bijeli/blanc • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerirani ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Prigorje-Bilogora, Zelina ZOI/PDO – vrhunsko s kzp • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – estetski dobro/OK – from the point of esthetics good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: mekano, prilično nježno, s blagom dozom kremoznosti, ima punoću, skladno je, lijepo pitko. Svijetlo žućkasto-zelenkasto, kristalno bistro. Miris solidno iskazan, na zrelo koštićavo bijelo voće, zanimljivo je prožet blagom aromom začinskih trava. Usta svježa, lijepo zaobljena, podržavaju spomenute blage začinske niti percepirane na nosu, Tijelo dosta dobro, završetak srednje dugačak ■ SERVICE: ⇑ • – preporuka za jelo/dish recommendation: sir i vrhnje, domaći narezak, tjestenina s bijelim umakom, kuhana i pečena piletina • 10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one tip/type: bourgogne,

⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: M) CHARDONNAY 2018 – JAREC KURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sveti Ivan Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerirani ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Prigorje-Bilogora, Zelina ZOI/PDO – vrhunsko s kzp • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – estetski dobro/OK – from the point of esthetics good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is, iako je deklarirano kao suho, za one koji vole nešto slađe okuse. Svježe, pitko dopadljivo/zavodljivo sa slatkastim notama s kojima se kao potencijalna protuteža miješa dobra kiselost. Svijetle žućkasto-zelenkaste boje, diskretno ali trajno na nosu, nudi zrelo bijelo voće, poput kruške, te nešto orašastog voća poput badema, kao da se malo osjeti i maslac. U ustima vino djeluje s nježnom dozom kremoznosti i kao dobro zaobljeno, tijelom dobro ■ SERVICE: ⇑ • 10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bourgogne

⍟ ⍟ (mpc/pp: M) ROSÉ 2019 – JAREC KURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sveti Ivan Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: syrah • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – bezbojna, prozirna • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Prigorje-Bilogora, Zelina – kvalitetno s kzp • suho/dry • 11,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – estetski dobro/OK – from the point of esthetics good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: u kategoriji mladoga, jednostavno, skladno, živahno, s voćnim notama, bit će svakako prikladno protiv žeđi u ljetnoj vrućini. Lijepe ružičaste boje, možda i malo jače za moderna shvaćanja, na nosu upućuje na domaće crveno bobičasto i jagodičasto voće. Usta vrlo svježa, mekana, s ugodnom kiselosti. Tijelom tanje, finiš kraći ■ SERVICE: ⇑ • 8-10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: XXL) PINOT CRNI Vučjak MMXVIII – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučjak • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 250 – 270 m • tlo/soil: ilovasto-vapnenasto/marl limestone • sorta/variety: pinot crni • loze stare/vines old: 15-20 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly • berba/harvest: 2018 ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u drvu – kaci/fermentation in open wood container – maceracija ukupno/skin contact in total: 20 dana/days • dozrijevanje/maturation: bačvice/barrels à 500 lit – 1/3 nove/new, 1/3 rabljene/used 1 put/time – 1,3 used 2X & velika bačva/big barrel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška, masivna – massive, heavy • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 3250 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork – djeluje vrlo kvalitetno/impression of a very good quality ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: vrlo kompleksno, ozbiljno i intrigantno, voćno-začinsko-mineralno, čvrste konzistencije, skladno, elegantno, za trošiti svakako uz hranu ali uskoro moglo bi se već, pomalo, i u meditativnim trenucima. Živahne svjetlije providne i crnom pinotu svojstvene rubinske boje s nježnom još ljubičastom nijansom, s lijepo uočljivim filmom i lijenim suzama na unutarnjoj stijenki čaše. Fino iskazana puna i trajna obećavajuća mirisa, bouquet je podosta u znaku tamnog bobičastog i jagodičastog voća te s nitima blago posušenog crvenog cvijeća (ciklama?). a – zacijelo i kao posljedicom dozrijevanja u drvu (ono je savršeno uklopljeno!) – obogaćen je finim notama orašastog voća (nijansa badema!?) U ustima se predstavlja kao baršunasto – tanin, kao jedno od jamstava dužeg vijeka vina u dobroj formi, nazire se ali odlično je ispeglan, vino je živo, s izraženom slanosti te s prikladnom ukupnom kiselosti kao još jednim od jamstava duževječnosti. Tijelo vrlo dobro, završetak dugačak, topao, ugodan • umami/primami! ■ SERVICE: ⇗ ⇒ • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: M-L) PINOT CRNI 2018 – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 200 m • tlo/soil: ilovasto-vapnenasto/marl limestone • sorta/variety: pinot crni/noir • loze stare/vines old: 5 – 6 godina/years • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski /nature friendly • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes – vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact & fermentacija u drvu/fermentation in wood container • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2500 lit) • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 18 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: složeno, sortno uvjerljivo, nježno i u nosu i u ustima. S dosta živosti i svježine. Svijetle sjajeće rubinske boje, bistro i providno. Ugodna mirisa na koštićavo te bobičasto-jagodišasto voće (trešnja, crveni ribiz…), cvijetna nota. Okusom mekano i zaobljeno, slankasto i s dosta energičnom (ali ne i grubom!) kiselošću što mu daje na zanimljivosti. Tijelom dobro do vrlo dobro, finiš solidne dužine ■ SERVICE: ⇗ • 16-18 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bourgogne

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: XL) PINOT NOIR PRIMUS 2017 – BOLFAN VINSKI VRH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje, Hrašćina ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vinski vrh • kosina/slope • nadmorska visina/altitude asl: 300 m • ekspozicija/exposition: jug-jugozapad/south-southwest • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl-limestone • sorta/variety: pinot noir • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski, na tragu biodinamike)/nature friendly (organic, on the way to biodynamic) – službeni Eko-znak na etiketi/official Eco sign on the label: da/yes ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačva/barrel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Zagorje-Međimurje – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – estetski dobro/OK – from the point of esthetics good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, na kolosijeku sorte, vrlo toplo, živo, mekano, prikladno za trošiti uz (nešto konkretniju) hranu. Lijepe kristalno sjajeće providne rubinske boje, na unutarnjoj stijenci čaše stvara, kao indikatora gustoće i kompaktnosti, debeli film od kojega nastaju lijeno cijedeće suze. Na nosu umjerene jačine, no duže trajnosti. Usmjerava na zrelo a moglo bi se reći i malo već prosušeno domaće tamno bobičasto voće, osjeti se kontakt vina s drvetom ali utjecaj drveta ne narušava sklad i profinjenost. U ustima aromatika u pravcu tamnog bobičastog voća se nastavlja. Ovaj pinot je mekan, zaobljen, donekle kremast, slankast i vrlo s lijepom kiselosti, kad ga se pije mimo (odgovarajućeg) jela ostavlja dojam da bi mu bolje odgovaralo da je s malkice manje – recimo: za 0,5 vol % – topao • umami – primami ■ SERVICE: ⇗ • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

Pjenušci/sparklings

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ ⋆  (mpc/pp: XXL) PAVEL brut 2016 – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Pavel • kosina /slope • nadmorska visina/altitude: cca 200 m • tlo/soil: vapnenasto-ilovasto/marl, limestone • sorta/variety: chardonnay 90 % & plavec žuti • loze stare/vines old: chardonnay 15-20 godina/years – plavec žuti 40 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu • odležavanje/resting after the alcoholic fermentation: drvo/wood – velika bačva/big barrel ■ PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical (champenoise) • u boci na kvascu prije degoržiranja/in the bottle on the lees before the degorgement: 30 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 5000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica – vrhunsko pjenušavo • brut • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski jako dobro/pedantly – from the points of esthetics very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: elaborirano, kompleksno, rafinirano. Lijepe pune žućkasto-zelenkaste boje, odličnog perlanja brojnim finim sinim mjehurićima, već pogled na lijeno cijedeće suze koje ostavlja na unutarnjoj stijenci čaše govori o dobroj gustoći. Na nosu djeluje profinjeno, Upućuje na bijelo koštićavo voće posebice na kiselkastu jabuku, nudi i citrusne nijanse, upliću se note korice kruha, brioša, osjeti se i nit mineralnoga. U ustima elegantne jačine, vrlo živo, perlicama peckavo taman toliko koliko treba. Ugodi i bogatstvu okusa pridonosi i stanovita kremoznost. Kiselost je izvrsna, a zamjetna je i blaga slanost. Tijelom vrlo dobro, finiš ugodan, svjež, traje • umami – primami ■ SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: tjestenina s bijelim rafiniranim umakom, plodovi mora, oborita riba, gregada • 10 ̊C • čaša/glass: velika/big one

Istra & Kvarner / Istria & Quarnaro

⍟ ⍟ ⍟ ⋆ (mpc/pp: M-L) MALVAZIJA G Cru 2018 – MARIJAN ARMAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra/Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: iako je na etiketi označeno s G cru što sugerira grand cru a to su u francuskoj apelaciji najbolje vinogradske pozicije (moglo bi biti problema s Francuzima; mi inače nemamo službeno reguliranu oznaku grand cru, a neki naši vinari koji su svojedobno svoja vina označavali s grand cru morali su pod pritiskom Francuza prijeći na drugo, najčešće na gran select), naziv vinograda, njegovu točnu lokaciju ili neko pojašnjenje o njemu nije naznačeno/on the label no name or explanation about the G cru vineyard • sorta/variety: malvazija istarska ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka/high tall • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Hrvatska Istra – vrhunsko s kzp • suho/dry • 13,8 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: vrlo konkretno, dosta gusto i jače toplo. Skladno, prikladno za piti uz moćniju hranu. Punije slamnato-žute boje već prema zlaćanoj, na unutrašnjoj strani stijenke čaše stvara deblji film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze. Na nosu prilično diskretno, ali složeno, nota barriquea je zamjetna ali i suzdržana, vrlo dobro uklopljena. Miris upućuje na zrelo i prosušeno bijelo koštićavo voće (jabuka), malkice i na smokvu, u tragovima se otkrivaju i cvijetne note. U ustima vino nastavlja aromatski profil iz nosa s time da je izričaj intenzitetom nešto jači i bogatiji za koju cvijetnu i začinsku senzaciju. Dobro je zaobljeno, slasno, blaga slanost/mineralnost i dobra kiselost drže živost. Tijelo je vrlo snažno, finiš dugačak, topao. Dobar odnos sadržaja butelje i maloprodajne cijene u Vrutku ■ SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: pečena masnija riba, brudet, pečena piletina, puretina teletina pod pekom, zreli tvrđi sir • 13-14 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

⍟ ⍟ (mpc/pp: L-XL) TERAN 2015 Rezerva – MARIJAN ARMAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: teran ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvena bačva/wooden barrel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – tanka i visoka/tall and slim • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork – slabija kakvoća/bad quality ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno s kzp • crveno suho/dry • 13,7 vol% ■ DIZAJN/DESIGN, čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: malo umorne rubinske boje s granatnom nijansom, dosta dobre jačine na nosu. Bouquet vodi u domenu drva te tamnog bobičastog suhog a, donekle, i orašastog voća. U ustima toplo, osjet, koji se nastavlja kolosijekom mirisa, ostavlja stanovitom živošću povoljniji dojam. Tijelo vrlo dobro, finiš solidne dužine ■  SERVICE: ⇑ • preporuka za jelo/dish recommendation: rustikalna jela/rustical plates • 14 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

Slavonija & Hrvatsko podunavlje / Slavonia & Croatian Danube region

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ ⍟  (mpc/pp: M-L) VENJE BIJELO 2010 kasna berba barrique – ENJINGI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zlatna dolina, Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Venje • kosina/slope • ekspozicija/exposition: jug • tlo/soil: vapnenasto-ilovasto/marl-limestone • sorta/variety: Graševina, Pinot sivi, Rizling rajnski, Sauvignon bijeli, Traminac • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) – službeni znak Eko na etiketi/official Eco sign on the label • berba/harvest: kasna i izborna (plemenita plijesan)/late & Auslese ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačvice/cascs 500 lit – mjeseci/months: 12; poslije/after: sljubljivanje vina/blending of the wines – odležavanje, stabilizcija/ageing, stabilisation: inoks/stainless steel – dvije cisterne zapremnine/two containers à 10.000 lit ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – bezbojna/no colour – personalizirana, malo izgledom a posve prezimenom/personalizied, a bit in the shape, but fully with the last name (Enjingi) • 0,75 lit • punjenje po potrebi/bottled after the demand ■ ZATVARAČ/CLOSURE: algomerate ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Slavonija, Kutjevo – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,1 vol% • ukupno je bilo proizvedeno/totaly produced: 21.000 lit ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • malo pretrpano/to much details on a small space • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: sasvim drukčije od većine bijelih vina danas na tržištu. Odmah na početku treba naglasiti kako to što na etiketi piše kasna berba ne znači da je vino slatko i desertno kako bi se moglo pretpostaviti iz spomenutog izraza. Nos doduše upućuje na slatko, a i okus ima slast, no ovo vino iz kategorije suhoga jako dobro prija ne tek uz neki manje slatki kolač nego i uz rafiniranu slanu hranu, k tome jaču, pikantniju. Odlično je i za trenutke meditacije. Plod je Enjingijve filozofije prirodnog puta, i rekao bih da djeluje vrlo iskreno. Nevjerojatno je svježe za (pogotovu bijelu) kapljicu staru punih devet godina! Enjingi je, svjesno ili slučajno i iz potrebe, prešao na drukčiji – suprotan – model dozrijevanja/odležavanja tj. poslije sazrijevanja svake sorte najprije u bačvici i, potom, sljubljivanja, držanje kapljice dugo u inoksu i tek onda punjenje, kako dođu nove narudžbe s tržišta. Nakon što je poslije toliko vremena napunjeno, vino bude spremno za piti nedugo iza punjenja, dakle logična je preporuka da ga po punjenju nije nužno duže zadržavati u butelji u podumu. Venje bijelo 2010 je zlatno-žute (nimalo degradirane!) boje, zadržava se s debelim filmom i lijeno cijedećim suzama u čaši. Nos umjerene jačine, trajan. Sugerira zrelo slatko bijelo koštićavo voće, nudi floralne nijanse (bijelo cvijeće), medne note, diskretno se javlja plemenita plijesan. Bogatstvu bouqueta, uz noble arome botritisa, pridonose i one nastale ne samo boravkom u drvu nego i nastale s vremenom kroz godine. Usta vrlo privlačna, i te kako živa, okus zaobljen, donekle i kremast, vrlo ugodan zahvaljujući lijepima kiselosti i slanosti (mineralnosti) koje odlično pariraju osjetu slasti. Tijelo je čvrsto, snažno, finiš dugačak i osobito ugodan. • umami! ■ SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: kulen, domaća slavonska šunka, pečeni smuđ, mlaka pečena prasetina, zreli tvrđi sir, zreli sir s plemenitim plijesnima… • 13 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: M) GRAŠEVINA 2015 kasna berba – ENJINGI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) – službeni znak Eko na etiketi/official Eco sign on the label • berba/harvest: listopad/october ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: tonneau (500 lit) • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 7 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – personalizirana • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Slavonija – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,2 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro /good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, puno, zrelo, voćno-cvijetno, toplo, s dosta nerva iako je petogodišnjak. Lijepe pune žive žućkasto-zelenkaste boje, s lijeno cijedećim suzama na unutrašnjoj stijenki čaše. Diskretnog ali postojanog mirisa, s bouquetom u pravcu domaćeg zrelog bijelog koštićavog voća i, rekao bih, u nijansi, dinje, te bijelog cvijeća, kao da se tu provlače niti kamilice i meda, dojam je i zerice plemenite plijesni. U ustima dosta gusto, fino zaobljeno, donekle kremasto s time što tu kremoznost, koja inače vuče blago na slast, s jedne strane ublažuje jedva zamjetna fino gorkasta nota (paljenoga) a s druge strane energično kao da je razbijaju, u povoljnom smislu, dodir slanoga (mineralnog) i bljesci odlične kiselosti. Tijelo vrlo dobro, završetak dugačak, fino gorkast • umami primami – odličan odnos sadržaja boce i maloprodajne cijene (Vrutak) ■ SERVICE: ⇗ • 14 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux, s malo širim rubom/with a bit larger rim

⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: M) CABERNET SAUVIGNON 2017 – BUHAČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatsko podunavlje, Ilok ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: cabernet sauvignon • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvena bačva/wooden barrel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork – solidna kakvoća ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: standardno čisto, uredno, sortno raspoznatljivo, toplo, lijepe gustoće. Tamne je gotovo neprobojne živahne rubinske boje, na unutarnjoj stijenci čaše stvara deblji film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze. Mirisom umjerene jačine, trajno. Bouquet upućuje na herbalne note te, u drugom planu, na tamno bobičasto voće, doticaj s drvetom ostavio je traga a da nije bitno narušio ukupan sklad, međutim donekle je odmogao mogućoj profinjenosti, eleganciji. U ustima vino je dobro zaobljeno, tanin zamjetan ali prilično dobro pripitomljen, Tijelo vrlo dobro, završetak topao, dosta dugačak. Odnos između sadržaja butelje i mpc-a: vrlo dobar (Vrutak) ■ SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: jača i donekle rustikana jela poput pečenja s ražnja, roštilja, gulaši… • 16-18 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u ČAŠI Kronika – 04.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz/through

 

ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

2020: Sretan Uskrs? Zdravlja, pameti a naročito – RAZUMA!!!

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

U tami covida19: NIŠTA VIŠE NEĆE BITI ISTO… ⦁ Corona-virus kao biblijski potop: GOSPODARSTVO u CRNINI ⦁ Sorte: FRANKOKA – KAPLJICA KARLA VELIKOGA ⦁ Quo vadis Champagne: ŠAMPANJCI PRED BITNIM IZAZOVIMA – RUINART & VEUVE CLIQUOT ⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 04.2020 – BUYING GUIDE

______________________

U tami covida19

NIŠTA VIŠE NEĆE BITI ISTO…

Nakon proljeća 2020. više ništa u svijetu neće biti isto. Covid19 odnosno corona-virus promijenio je, zasad, naš život gotovo do korijena, a nastavit će ga, zacijelo, još mijenjati i kad se uzbuna smiri. Pandemija i opasnost od širenja zaraze rezultirali su ograničenjima i okolnostima za koje teško da je itko mogao pretpostaviti da će nam se dogoditi u 21. stoljeću. Nije, ovaj puta, kako je bilo nekad u doba brojnih ratova, do razine svjetskih, po onoj tko jači, taj kvači, naime sad je na djelu nepoznati i nepredvidivi neprijatelj koji kvači sve po redu, bez obzira na nacionalnu i ideološku, državnu pripadnost, rasu, vjeru, trenutnu vojnu moć i ekonomsku snagu te, kao slijed toga, i bez obzira na društveni utjecaj neke pojedine zajednice.

Stvar je – ne bih se, s obzirom na izvitoperenosti koje prate ovo naše moderno doba, čudio nekoj vrsti namještaljke s naknadnim izmicanjem kontrole! – buknula u zemlji s jednim od najjačih svjetskih gospodarstava, a onda se velikom brzinom proširila planetom, poprilično pogađajući upravo političke i gospodarske velesile po Europi, da bi se nakon što je posijana panika po cijelom Starome kontinentu okomila i na, kako netko voli reći, najjaču (vojno, politički i gospodarski) državu na Zemlji – SAD. Kako zlo ne dolazi kao jedno, u nekim područjima (konkretno: našim!) sudbina se obrušila istodobno i potresom (naravno s dosta materijalne štete) i ponekom drugom nepodopštinom za koju je dobrim dijelom krivo i sâmo čovječanstvo, a to je npr. silno onečišćenje zraka… Opravdano propisane zaštitne mjere prikovale su nas u vlastite domove, druženja B2B ali i cheek to cheek su maltene već zaboravljena (situaciju donekle spašava virtualni svijet koji u trenucima kad je u stvarnom životu na snazi obveza izbjegavanja tjelesnih kontakata barem omogućuje socijalne kontakte preko elektronskih medija), zatim, da okolnosti budu lošije, gotovo posve je stalo i gospodarstvo. Paraliza iz koje se u ovome trenutku čini gotovo nemogućime iskoprcati se. Naravno da nade ima – ona posljednja umire, zar ne? – ali i oni najoptimističniji ne nadaju se brzom i jednostavnom povratku na staro, pogotovu ne na neku moguću bolju stranu tog starog.

RESPECT! Ministar zdravstva RH prof.dr.sc. Vili Beroš, ravnateljica klinike za infektologiju Fran Mihaljević u Zagrebu prof.dr.sc. Alemka Markotić, te ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc.dr Krunoslav Capak. HVALA!!!

 Da bi se preživjelo, treba nešto raditi, ne da se ubije vrijeme nego da se privredi za život, da se osigura hrana, da se omogući funkcioniranje vitalno bitnih službi i djelatnosti. Brojni zaposleni s radom su nastavili tako što uredske poslove obavljaju unutar svojega stana ili kuće. Aktivnosti na zemlji nisu stale jer priroda se, bez obzira na covid19, budi, one se ni ne priječe ograničenjima jer kad se radi o njivi, voćnjaku, vinogradu, vrtu riječ bi trebala biti o čistome i nezaraženome zraku, problematični su međutim uvelike proizvodnja, distribucija, trgovina (tu se djelomice doskače mogućnošću što je pruža elektronika), te turizam na koji danas zemlja-domaćin s obzirom na tehničke mogućnosti mobilnosti i vrlo izraženu naviku ljudi da putuju i upoznaju nove sredine, gleda s velikim očekivanjima kad je riječ o gospodarstvu, to više što je tu riječ i o nemalom potencijalu izvoza na kućnom pragu. Države, u nadi da se pošast neće suviše odužiti i da će u svojim resursima imati dovoljno snage, određenim mjerama pokušavaju spriječiti gospodarski kolaps, nadajmo se da će se izdržati, a kad kuga modernog doba u neko nam još prihvatljivo vrijeme i počne jenjavati, nužni su strpljenje i dobro promišljnje kako dalje. Kako kaže stara latinska izreka Quod nocet, eso docet, tj. ono što ti naškodi nečemu te pouči (i učini snažnijime).

S vedrije strane… domaća zaštitna maska, i domaći kućni respirator

Poljoprivreda i proizvodnja hrane pa i distribucija od životne su važnosti, proizvodnja vina ali i piva i drugih pića danas je vrlo snažna, a turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih grana, Hrvatska je posljednjih godina maltene sve svoje snage i ufanja ubacila u nj. Kako se Svijet u Čaši bavi eno-gastronomijom, logično mi je zaviriti što se sada, u kontekstu corone, tu događa. Kao što je spomenuto, priroda bez obzira na covid19 nastavlja svoj ciklus, i želi li se da se i proizvodni ciklus uspješno završi potrebno je na vrijeme obaviti određene radove. Hrana i vino, koje se rado svrstava u hranu, vrlo su osjetljivi, i u lancu od polja/vinograda do finaliziranog proizvoda prije izlaska s njime pred potrošača određene radnje u točno određenome roku treba izvršiti i u zatvorenim pogonima. Što se tiče zaraze, kod radova na otvorenome ne bi trebalo biti opasnosti na čistome zraku i uz pridržavanje određenog razmaka među osobama na poslu, međutim problem nastaje kad poslove treba obaviti u zatvorenome prostoru gdje je i teže poštovati dovoljne razmake među zaposlenima. Kako je uz proizvodnju tijesno vezan i plasman, koji pokriva trošak produkcije i donosi određenu zaradu nužnu za daljnju investiciju i za privatan život, teškoće se javljaju i u segmentu distribucije/dostave proizvoda a i u prodaji. Brojne trgovine pa i tržnice zatvorene pa privremeno i prilagođeno otvorene, ograničenja u radu prodavaonica prehrambenih proizvoda, ugostiteljstvo s ključem u bravi, turizam na nuli. Potrošnja, posebice onoga što nije najvažnije, bitno smanjena. Kroz godine već duboko ukorijenjena navika današnjeg potrošača je da u svako vrijeme u godini na polici ima na raspolaganju svakojako voće i povrće (a to je moguće samo uz uvoz) i, rekao bih, unatoč čestih patriotski obojenih slogana i izjava pojedinih domaćih ljudi (čini mi se ponajviše pojedinaca koji se vole eksponirati parolama), poprilična sklonost potrošača da kupuje uvozno (a možda je razlog tome dijelom i ne uvijek dovoljna briga domaćih ponuđača da na naše tržište stave dovoljno elaborirani domaći artikal) kao i veća marketinška agresivnost iz vana ne idu/nisu išli baš, bez obzira na to što bi bilo najnormalnija stvar da se u Hrvatskoj prvenstveno bira hrvatski produkt, na ruku potrošnji domaćega, našega. Nedavno je na malim ekranima objavljeno kako je Hrvatska prošle godine izvezla prehrambenih proizvoda u vrijednosti od dva milijuna eura, ali je istodobno uvezla prehrambenih proizvoda za tri milijuna eura! Kao paradoks istaknuto je da se uvezlo vrlo mnogo proizvoda za uzgoj kojih u Hrvatskoj postoje odlični uvjeti, primjerice luka i krumpira. Rečeno je i još nešto: da u Hrvatskoj ima oko 400.000 hektara neiskorištenog zemljišta a koje bi se moglo jako dobro valorizirati upravo za poljoprivredu, iznesen je i podatak da bi se s navedene površine moglo godišnje proizvesti hrane dovoljno za 11 milijuna ljudi! Zahvaljujući prikazanoj ilustraciji bilo je vidljivo da je kontinentalni dio Lijepe naše solidno svojim površinama uključen u uzgoj kultura namijenjenih prehrani, dok je predio uz more, pogotovu što se ide južnije, vrlo slabo iskorišten za poljoprivredu. To je također paradoks, jer cvatući turizam idealan je za plasman upravo lokalnih prehrambenih proizvoda… Zaključak u ovome tv-prilogu bio je da ćemo i kao ponuđači i kao potrošači valjda ubuduće, kad epidemija prestane, osjetno više pažnje posvećivati domaćim sezonskim svježim proizvodima s obzirom da je naša, domaća hrana, koja s polja može biti vrlo brzo i bez mnogo konzervansa na stolu potrošača, osobito ukusna, dakle da će se potrošači u izboru artikala ubuduće odlučivati za okus, užitnost i svježinu a ne prvenstveno rukovođeni jeftinoćom i nagovorima bombardirajućih nas reklamnih poruka.

_____________________________

Anno Domini 2020/HRVATSKI USKRŠNJI STOL – PLANOVI i STVARNOST – Hrvati vole potrošiti za bogat svečarski odnosno blagdanski stol, posebice uz Uskrs i Božić te Novu godinu. Magazin Ja TRGOVAC iz Zagreba uz takve veće praznike objavi rezultate istraživanja tržišta i rasploženja potrošača koje organizira sa na tom području znanom agencijom Hendal. Ove godine anketno istraživanje Ja TRGOVCA i Hendala provedeno je tijekom veljače, prije nego li je u zemlji i službeno nastupilo izvanredno stanje što je imalo jak utjecaj na svakodnevni život stanovništva pa dakako i na potrošačko ponašanje. Istraživanje je održano na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Glavni urednik časopisa Ja TRGOVAC Goran Pavlović iznosi rezultate ankete:

– Prema provedenom anketnom istraživanju, nešto manje od polovine građana planiralo je štedjeti pri kupovini namirnica za ovogodišnji Uskrs (48,1%), i to predstavlja smanjenje broja štediša u odnosu na prethodnu godinu, kada je štednju planiralo njih 62,3 posto. Dugački redovi ispred dućana koje se moglo vidjeti u Velikom tjednu ove godine lijepo su prikazali stanje duha domaćih potrošača, većina kojih nije htjela dopustiti da im pandemija corona-virusa naruši proslavu blagdana Uskrsa u krugu njihovih obitelji.

U veljači je je više od tri četvrtine hrvatskih građana – 76,3 posto – izjavilo da planira napraviti tradicionalni uskrsni doručak ili ručak. Namirnice za blagdane građani su u najvećem broju – 66,4 posto – namjeravali kupiti u hipermarketima i velikim trgovačkim centrima. Dio građana – 14,9 posto – odgovorio je kako neće u neku posebnu kupovinu, jer da imaju domaće namirnice, iz vlastite proizvodnje. Ostatak ispitanika – 9,4 posto – namirnice je kanio kupiti na tržnici, a dio – 8,9 posto – u malim prodavaonicama i supermarketima. Najčešće spominjani proizvodi koji bi se ove godine našli na uskrsnom stolu bili su kuhana jaja – 97,1 posto, zatim mladi luk – 90,9 posto, pa kuhana šunka – 87,9% posto, te hren – 65,7 posto. Polovica građana na svom je uskrsnom stolu htjela imati rotkvice – 52,4 posto, a oko trećine njih poslužio bi pincu ili sirnicu – 33,3 posto, i orahnjaču – 30,9 posto. Približno podjednak broj građana na trpezi su vidjeli servirane puricu s mlincima – 25 posto, odnosno pečenu svinjetinu – 23 posto, te pečenu janjetinu – 23,4 posto, dok je 20,9 posto njih htio pripremiti šunku pečenu u kruhu, pogaču – 18,7%, te sarmu 15,5 posto.

Planirana potrošnja bila je nešto viša od prošlogodišnje. Najviše građana – 22 posto – na uskrsne blagdane bilo je spremno potrošiti između 300 i 400 kn, dok ih je 17,6 posto kanilo izdvojiti 400 i 500 kn. Nekih 15,7 posto bilo je onih koji su odlučili potrošiti između 200 i 300 kn, a 15,2 posto onih koji su predvidjeli trošak između 500 i 600 kn. Manje je bilo onih koji su na kupovinu za Uskrs namjeravali potrošiti između 100 i 200 kn (9,7%) te onih sa čak između 600 i 1.000 kn (7,1%). Najmanje građana – 2,6 posto – za Uskrs mislilo je potrošiti više 1.000 kn, dok 9,6 posto njih još nije znalo koliko će točno potrošiti.

A kako je na kraju bilo? Iz Hrvatske gospodarske komore stigao je podatak da je ovogodišnja uskršnja potrošnja bila 14 posto manja od one lanjske.

– Ove godine smo za uskrsne blagdane potrošili 1,194 milijardi kuna, što je za 14 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani kada je potrošnja u svim djelatnostima iznosila 1,4 milijarde kuna – istaknula je direktorica Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore Tomislava Ravlić. – Uzme li se u obzir da u ove brojke nisu uključeni rezultati prodaje OPG-ova online kanalima, koji su osjetno porasli u zadnjih nekoliko tjedana, možemo reći da se zasad sasvim solidno nosimo s krizom, odnosno da nema drastičnog pada potrošnje kojega smo se svi pribojavali… ◾.

TEŽAK UDARAC PRUŽATELJIMA USLUGA OBITELJSKOG SMJEŠTAJA – Anketa Hrvatske gospodarske komore provedena među pružateljima usluga obiteljskog smještaja pokazala je da više od 90 posto njih osjeća posljedice corona-virusa na poslovanje u vidu smanjenog broja rezervacija, a 60 posto ih trenutnu financijsku štetu procjenjuje u iznosu do 50.000 kuna.

Većini je booking pao preko 50 posto, najviše je otkaza za travanj, a udio otkazanih rezervacija sve je manji prema kraju godine. Posebno zabrinjava podatak da trećinu anketiranih čine umirovljenici od kojih gotovo polovica (47 posto) tvrdi da im je ova situacija veliko financijske opterećenje, a još 40 posto ih smatra da bez prihoda od smještaja neće moći sastaviti kraj s krajem, istaknula je predsjednica Zajednice obiteljskog turizma HGK Martina Nimac Kalcina, dodajući kako najveći udio anketiranih pružatelja usluga ima kategoriziranu samo jednu smještajnu jedinicu (42 posto) i četiri stalna kreveta (20 posto).

Trećina ispitanika ima popratnu tvrtku ili obrt, a među njima je više od polovice onih kod kojih su te tvrtke ili obrti isključivo ili u znatnoj mjeri oslonjene na uslugu pružanja smještaja. Očekivano, većina ih radi sezonski (60 posto), s time da je sezonalnost pomaknuta prema drugoj polovici godine. Zbog corona-virusa šest posto anketiranih ima radnike u samoizolaciji, pri čemu su to najvećim dijelom oni sami.

U anketi je sudjelovalo više od 2200 pružatelja usluga obiteljskog smještaja, većma iz Primorsko-goranske, Splitsko-dalmatinske i Istarske županije. Čak 94 posto ih nudi isključivo uslugu smještaja, tek tri posto noćenje i doručak, a samo dva posto se bavi seoskim turizmom.

Većina ih rezervacije zaprima online, preko strane turističke agencije, trećina (32 posto) direktno, bez posrednika, a 15 posto preko domaćih agencija.

Prekinuti opskrbni lanci i otežan uvoz robe zbog corona-virusa odlična su prilika da se razmisli da se snažnije okrenemo domaćoj proizvodnji, a kako bi maksimalno olakšala povezivanje naručitelja s kvalitetnim proizvodima naših tvrtki HGK je još 2016. pokrenula online Katalog hrvatskih proizvoda.

Konoba Rino u istarskom Momjanu, u vlasništvu ugostitelja i vinogradara i vinara Rina Prelca. Ako su restorani zatvoreni, pate ugostitelji, turizam a i domaći proizvođači hrane. Inače, turistička industrija pokriva 20 posto BDP-a Hrvatske

U Katalogu je dostupno gotovo 3000 vrhunskih proizvoda, većinom vezanih uz izgradnju i opremanje. To je idealna prilika da se okrenemo domaćoj proizvodnji u procesu obnove od nedavnog potresa, ali i da generalno kroz javnu nabavu supstituiramo uvoz našim proizvodima potvrđene kvalitete. Uz građevinske, u Katalogu su zastupljeni i poljoprivredno-prehrambeni proizvodi pa pozivam sve da se bolje upoznaju s bogatom domaćom ponudom i da u ovoj situaciji što više kupujemo hrvatsko, poručio je predsjednik HGK Luka Burilović.

Naglasio je kako je online katalog zamišljen kao svojevrstan gospodarski savjetnik naručiteljima te da osim osnovnih informacija sadrži i norme, certifikate, CPV šifre, područja primjene, tehničke specifikacije, troškovničke stavke, tehničke nacrte, kontakt proizvođača i ostale dodatne informacije koje mogu pomoći naručitelju u analizi ponude.

Upis u Katalog je besplatan za članice HGK, a proizvode je moguće pretraživati prema nizu kriterija sukladno unesenim podacima putem upisa ključnih riječi ili pojma sukladno Međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga (Nicanska klasifikacija), sukladno CPV šiframa prema jedinstvenom rječniku javne nabave ili kroz katalošku klasifikaciju proizvoda unutar dostupnih tematskih područja i sektora. ◾

____________________________

Konferencija o biomasi: BUDUĆNOST JE ZELENA, ILI JE – NEĆE BITI! – Svašta nam se nešto posebice u posljednje vrijeme događa, a mi, iako gunđamo, ponašamo se kao da to nema veze s nama. A ima, i te kako! Čovjek se opusti i prepusti, gleda i preko mjere svoje osobne interese koji mu se čine bitni a onda se čudi kad poneki račun dođe na naplatu. Očito, trebalo je doći ovo sada s coronom i s potresom, jakim onečišćenjem zraka, pa da se trgnemo.

No, je li i to što nas je pogodilo dovoljno da se, općenito, čovječanstvo osvijesti i krene nekim drugim putevima, onima koji ne nude instantnu dobit pojedincima ali koji mogu biti baza za neku stabilizaciju stanja nužnu svima. Opsjednutost zaradom, novcem te moći, koja je postala svojevrsna moderna epidemija i koja dosiže i okvire pandemije, te nebriga ili nedovoljna briga za okoliš jednostavno su morali rezultirati nekom vrstom osvete prirode. I ne treba se čuditi što je kao posljedica stigla corona kao kuga modernoga doba. Sručila se ne kao što to obično biva s nevoljama tek na siromašne nego i na ekonomski snažne, moćne.

– Biti zelen više nije izbor nego imperativ. Danas je jasnije nego ikad da je budućnost zelena. ili je neće biti! Zato je dobro da razgovaramo o biomasi kao zelenom izvoru energije. Biomasa ima veliki potencijal pa je bitno da o njoj ne samo pričamo nego i da vezano uz nju konkretno radimo. Svi zajedno moramo raditi za više energije iz biomase – istaknula je Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore na 10. konferenciji o biomasi i OIE.

Drvoprerađivački sektor trenutno muči situacija s corona-virusom zbog koje su usporene aktivnosti na europskim i globalnim tržištima, a industriji na ruku ne ide ni neobično topla zima koja je djelomično zaustavila proizvodnju i prodaju peleta. Inače, u Hrvatskoj se proizvede više od 340.000 tona peleta (1,25 posto svjetske proizvodnje), a gotovo 90 posto te proizvodnje ide u izvoz.

Predsjednik Hrvatske udruge biomase Crobiom Davor Zec rekao je da su nepovoljne klimatske promjene u kombinaciji s drugim tržišnim ograničenjima smanjile cijene za 20 i narudžbe za 25 posto. Poručio je da Hrvatska treba razvijati ruralna područja i zeleno poduzetništvo te da treba proizvoditi tamo gdje je sirovina.

– EU promovira upravo takvu kružnu ekonomiju i to nam je prilika da s riječi prijeđemo na djela. Nažalost, i dalje se oslanjamo na fosilna goriva, stoga mi tražimo novi pristup energetici, onaj koji će stvoriti i preduvjete za demografsku obnovu Hrvatske. Država mora podržati proizvodnju energije iz biomase, za dobrobit svih naših građana – naglasio je Zec.

Robert Blažinović iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta izjavio je da je drvna industrija jedan od bitnijih elemenata koji će zadržati stanovništvo u ruralnim područjima.

– Zagreb je i dalje čini više od 70 posto ekonomske snage zemlje, a nama je u interesu ravnomjeran razvoj. Tu će ova industrija igrati bitnu ulogu, temeljenu na održivosti – rekao je Blažinović.

Pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Domagoj Validžić istaknuo je da krećemo u novu dekadu energetske tranzicije gdje će se još više prepoznavati snaga domaćih obnovljivih resursa.

– Europski zeleni plan jasno pokazuje da Europa kreće u smanjenje emisije CO₂ kako bi se postigla ugljična neutralnost do 2050. S tim u skladu se usvajaju i nacionalni dokumenti. Naša Strategija stavila je veliki naglasak na OIE u proizvodnji i potrošnji jer se više ne može govoriti o energetskoj politici bez zaštite okoliša – zaključio je Validžić.

Na konferenciji se, uz energetsku tranziciju, raspravljalo i o drugim aktualnim temama kao što su niskougljično gospodarstvo, EU projekti, inovacije, ulaganja i financiranje, a govora je bilo i o najsuvremenijim tehnologijama u sektoru… ◾

____________________________

Srećom proizvođači hrane – dobar dio je OPG-ova – neke prepreke na putu barem osnovne namirnice/hrane s polja do stola uspiju, ne narušavajući uvedene mjere ograničenja, prebroditi, zahvaljujući organiziranosti i mogućnostima što ih pruža internet. Na ruku im je u smislu plasmana svakako išlo to što su neposredno prije Uskrsa po gradovima otvorene zaštitnim mjerama prilagođene tržnice, te specijalne dozvole kretanja od njihovih polja i njiva do gradova gdje je veća koncentracija potrošača a propusnice su iskorištene i za isporuku na kućni prag kupca preko interneta, dakle kroz on line prodaju naručene robe. Država je s određenim mjerama pomoći izašla i ususret manjim proizvođačima mlijeka. Proizvođači vina i pića, već po tome što su ugostiteljski objekti kao njihovi najjači poligoni za plasman zatvoreni, slabe su poslovne sreće, čujem to i iz razgovora s nekima od njih, pa i onima koji također pokušavaju nešto prodati kroz animaciju i pozive pa i reklame preko društvenih mreža.

Primjerice, konkretno, Tomislav Bolfan Vinski vrh kupce žustro animira on line, i naručeno dostavlja na kućni prag kupca. Aktualni hrvatski sommelijerski prvak Siniša Lasan iz Zagreba, koji je posljednjih godina svake turističke sezone radio u visokokategoriziranom restoranu (Proto) u Dubrovniku, ove godine ne gaji nadu u posao u restoranu, ali aktivan je i vrijeme krati nastupima na Facebooku u jednosatnim programima iz svojega doma koje sam snima pametnim telefonom i kroz koje široj javnosti prezentira različita vina, proizvođače i vinogorja

Lako je moguće da su trenutno, s obzirom na mogućnost aktualne apsorpcije tržišta i budući da su za ovu godinu otkazani važni međunarodni sajmovi poput ProWeina i Vinitalyja, bečkog VieVinuma, u nepovoljnijoj situaciji vinari koji rade ozbiljna i profinjenija, čitaj skuplja vina, vina koja plasiraju preko organizacije HoReCa (Hoteli, Restorani, Cafei) i (praktički) ne rade s velikim trgovačkim lancima, ali, istodobno, baš ti vinari koji proizvode ozbiljna, složena i dugovječna vina mogli bi zbog općenito posustale prodaje ove godine na kraju biti na određeni način ipak na dobitku time što se vinu (u nas vrlo često stavljanome na tržište i prije vremena za to) pružilo u idealnim uvjetima vlastita podruma još malo vremena za razvoj pa bi taj napredak mogao biti i razlog za veselje što vino nije degradiralo nego se, naprotiv, poboljšalo, ali i valjana podloga za neko makar i minimalno podizanje cijene boci. Značajan problem su međutim vina rađena na način da zadovolje obožavatelje mlade kapljice a koja su trgovačkim kućama i ugostiteljskim objektima isporučena ove godine prije uvođenja opsadnog stanja u državi, naime s obzirom na zatvoreno ugostiteljstvo i umrli turizam teško da će biti popijena u predviđenom roku njihove najbolje kondicije, a i teško da će moći duže izdržati bez barem malene degradacije. Proizvođači strahuju da su popušili novac kojemu su se nadali. Proizvođači vina, od kojih se barem neki bilo samostalno, bilo u suradnji s tvrtkama specijaliziranima za prodaju vina i jakih pića, poprilično trse oko plasmana on line, ne očekuju brz oporavak tržišta i nakon što pandemija prođe, dobar dio njih ne vjeruje u relativno hitar povratak ugostiteljstva na prijašnje grane, velika je skeptičnost i vezano uz turizam u ovoj godini. Tu i tamo čuje se ipak mišljenje da bi se glede plasmana u ovo tmurno vrijeme kakva takva sreća mogla nasmijati proizvođačima jeftine (rinfuzne?) kapljice koji će biti u stanju dostaviti je kupcu izravno, jer, objašnjenje je, ima pojedinaca koji se, posižući za čašom, u ovoj depresiji nastoje psihički dignuti…

Što se tiče vina niže kategorije i niže cijene kojih zacijelo ima po podrumima u nas, neko rješenje bi moglo može biti u subvencioniranoj destilaciji, ali u ovome slučaju ne za proizvodnju jakog pića nego za industrijske svrhe i dobivanje dezinficijensa. Čak bi bilo i poželjno da se ona obavi jer, znam to iz vlastitog iskustva u ljekarnama sada kad je alkohol i te kako potreban kao dezinfekcijsko sredstvo nije moguće dobiti bočicu apotekarskog alkohola. Koliko čujem od jednog od naših najistaknutijih vinogradara/vinara Vlade Krauthakera, nezgoda je u tome što prije destilacije iz vina treba eliminirati SO2, a uređaji za to skupi su!

________________________________

Corona after party/KRAUTHAKER DE GOTHO WORLD WINE ATLAS – Komentirajući s gospodarskog aspekta situaciju nastalu širenjem covida19, znani kutjevački vinogradar i vinar Vlado Krauthaker veli da nema šanse da su, s obzirom da ugostiteljstvo ne radi, vina koja su možda neki proizvođači, kao on, u nekoj količini uspjeli isporučiti početkom godine već i prodana krajnjem kupcu, pa da se može nadati da će neki novac vratiti u vinariju. Krauthaker govori kako mu nije, naravno, nimalo lako jer ima dosta zaposlenih i svaki mjesec mora isplatiti po 50 plaća. Kaže, nekako kao da se tješi, kako je Vlada obećala uvesti određene mjere pomoći i za vinare…

Vlado je, inače, ovu novu situaciju iskoristio da se potpuno i bez opterećujućih razmišljanja vezanih uz tržište i naplatu posveti vinogradu i podrumu. Sadio je nove vinograde, ponajviše graševinom, s najboljim klonovima iz klonske selekcije što ju je provela ekipa stručnjaka sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, međutim planirana sadnja nije i posve gotova jer je u aktualnim okolnostima oko pandemije zapela isporuka sadnih cijepova nekih sorata naručenih u francuskom rasadniku. Vlado inače na svom imanju ima zasađeno nekih dvadesetak različitih sorata, neke su u maloj mjeri i za njih se odlučio radi pokusa. Uz slavonski ponos graševinu i slavonski ponos u crnom sortimentu frankovku, Krauthaker ima i crljenak/tribidrag, zelenac/Rotgipfler, neuburger, sauvignon, rizling rajnski, chardonnay, pinot sivi, pinot crni, malbec, merlot, cabernet sauvignon, syrah, blauburger, nebbiolo, muškate… Je li ova situacija koja mnogo toga mijenja svojevrsni okidač za neke nove poteze na gospodarstvu Krauthaker, npr. u smislu da dok Vladina kćerka enologinja Martina već čvrsto drži uzde u klasičnoj proizvodnji, Vlado, prije nego li se penzionira, krene u poseban projekt kroz koji bi i adekvatno valorizirao mnoštvo svjetski znamenitih vinskih sorata porijeklom iz svih relevantnih svjetskih vinogorja (možda mu nedostaje tek nešto sangiovesea i tempranilla) a što ih Krauthakeri imaju u svom vinogradu. Pod time Projekt mislim izlazak posebno i do elitnog nivoa beskompromisno elaboriranih vina od svake sorte interpretirane na način da kapljica bude vjerno ogledalo Vallis auree&Krauthakera a ne neka vrsta makar i majstorske kopije originala, te da vina budu napunjena u ograničenoj količini u magnume i ponuđena tržištu pod etiketom Svjetski vinski atlas De Gotho / De Gotho World Wine Atlas (De Gotho je stari naziv za Kutjevo). Uz taj prikaz monosortnih vina svjetskih kultivara na kutjevački način, jedno od vina De Gotho Atlasa mogla bi biti bijela mješavina a jedno pak crna mješavina, dakle u oba slučaja svijet u jednome…

Ne znam je li se netko u svijetu tome dosjetio i ideju realizirao, ali vjerujem da bi takav prikaz vina svijeta, uz koji bi se u Kutjevu (dvorac?!) moga razviti Muzej vina svijeta (aukcije vina, vinoteka, ugostiteljstvo na visokoj razini…), mogao izazvati veliku (komercijalno lijepo potvrđenu) pažnju ovdje i u inozemstvu ◾ 

_____________________________________           

Inače, obratio sam se predsjednicima udruga vinogradara i vinara Hrvatske (Udruge vinogradara i vinara Bregovite sjeverozapadne Hrvatske, Graševina Croatica, Vinistra, Vino Dalmacije, Hortus Croatiae…) i nekim znanim našim individualnim vinogradarima/vinarima s molbom za nekoliko rečenica koje bi odražavale njihov pogled na trenutačnu situaciju, te koje bi izrazile i njihova razmišljanja o tome kako se oni kao izravni akteri misle postavljati/postaviti u proizvodnji ali i u izlasku na tržište kad pandemija završi, tako da štete budu što manje moguće, te tako da budu spremniji za, u neko dogledno vrijeme, ne daj Bože slučaj ponavljanja ovakve nepogode.

Prva reakcija na moj upit bio je mail s prijedlozima za akciju (donošenje kriznih mjera za vinogadarstvo i vinarstvo) koji je Udruženje vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori preko svojega predsjednika Josipa Pavića uputilo ministrici poljoprivrede Mariji Vučković. Evo teksta:

Hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo već se nekoliko godina suočava s velikim problemima. Posebno je izražen problem kontinuiranog smanjivanja površina pod vinogradima te prekomjerni porast uvoza vina.

Kriza izazvana corona-virusom i očekivano smanjenje ili izostanak turističke sezone, bit će dodatni udarac ovom sektoru, jer prodaja vina u Hrvatskoj ima izrazito sezonski karakter, odnosno vezana je za turizam i turističku sezonu. Podaci ukazuju na činjenicu da gotovo sve vinarije, više od 70 posto svoje prodaje realiziraju u turističkoj sezoni. S obzirom da su smještaj, posebice hotelski, i ugostiteljstvo jedni od krizom najpogođenijih djelatnosti, tu sudbinu dijeli i vinarski sektor. Trenutno su svi hotelski i ugostiteljski objekti zatvoreni na minimalno 30 dana, a nažalost za očekivati je da će to razdoblje biti i znatno duže. To znači da za sve to vrijeme neće biti značajnije prodaje vina. Plasman vina na izvozna tržišta je otežan, a mnoge narudžbe su otkazane.

Josip Pavić kao predsjednik Udruženja vinarstva  pri HGK

Slijedom navedenoga, vinogradarsko vinarski sektor će u prvih šest mjeseci pretrpjeti ogromne ekonomske štete (procijenjeni pad prodaje iznosi oko 80%) što će, i u slučaju da se stanje normalizira, biti nemoguće nadoknaditi u sljedećih šest mjeseci.  

                Za prevladavanje nastalih teškoća vinogradarsko vinarski sektor zahtijeva dugoročne mjere kroz reprogramiranje postojećih kredita te osiguranje obrtnih sredstava za financiranje tekuće proizvodnje. Ne treba zaboraviti da se ovdje radi o dvije istovremene proizvodnje, onoj proizvodnji vina u tekućoj godini, ali i proizvodnji grožđa za sljedeću vinarsku godinu. Ako se vinarima ne pomogne sada teško da će biti u mogućnosti uspješno odraditi sljedeću berbu, ali i plasirati grožđe.  

               Ovdje moramo posebno naglasiti da u ovom sektoru kratkoročna rješenja sa prolongiranjem obaveza na tri ili šest mjeseci, neće dati željene rezultate, jer zbog izostanka prodaje sektor neće moći uredno servisirati dospjele obveze.

               Stoga, predlažemo da se za vinogradarsko vinarski sektor pripremi poseban paket mjera te u svrhu očuvanja proizvodnje i radnih mjesta predlažemo sljedeće mjere:

1. Uvođenje moratorija od godinu dana (optimalno do početka sljedeće sezone) na sve dospjele dugoročne kredite HBOR-a i poslovnih banaka
2. Uvođenje refinanciranja svih kratkoročnih kredita i pretvaranje u dugoročne s počekom od godinu dana
3. Osiguranje, preko HBOR-a, povoljnih obrtnih sredstva za pokrivanje likvidnosti do oporavka tržišta
4. Oslobađanje tvrtki kojima je obustavljeno poslovanje svih davanja koja su obvezna prema državi (doprinosi, porezi i dr.), a odgoda svih davanja ovisno o zahtjevu svakog poduzetnika te kasnije mogućnost otplate u ratama bez kamata
5. Obustava naplata predujma poreza na dobit/dohodak
6. Ukidanje obveznih minimalnih doprinosa za poduzetničke plaće ili bar svesti taj iznos na minimalnu hrvatsku plaću
7. Olakšice za ostala porezna davanja (duži rok za plaćanje PDV-a) ili plaćanje PDV-a po naplati
8. Specifična mjera koja bi mogla pomoći vinarima i ostalim poljoprivrednicima je žurna isplata svih planiranih poticaja i potpora
9. Pojačanje kontrole u samoj proizvodnji i prodaji vina kako bi se s tržišta uklonila krivo deklarirana i patvorena vina.

                Također, apeliramo na mjere koje hitno može poduzeti Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju:  

1. Produljenje roka za podnošenje prijava vezano na Natječaj za mjeru Ulaganja u vinarije i marketing vina iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje 2019. – 2023. Prema navedenom natječaju rok za podnošenje prijava za navedenu mjeru teče od 28. 02. 2020. i traje do 17. 04. 2020. Zbog izrazito otežanih uvjeta prikupljanja dokumentacije od dobavljača, banaka i državnih tijela krajnji rok bi trebalo produžiti ovisno o interesu vinara.
2. Produljenje provedbe odobrenih projekata na trećim tržištima zbog trenutne nemogućnosti provedbe istih  
3. Žurno donošenje odluka po projektima konverzije i restrukturiranja vinograda iz lipnja 2019. zbog potrebe naručivanja sadnog materijala, armatura i sl. i/ili produljenje rokova provedbe, jer je u ovakvim okolnostima poslovanja upitna nabavka sadnog materijala i sl.
4. Žurno izdavanje odluke vinarijama po prijavljenim projektima za Mjeru ulaganja u vinarije i marketing vina na Natječaj iz travnja 2019. godine. Od vinara se očekuje da se prijave na trenutno otvoren natječaj za istu mjeru, a odluke još nisu dobili za prošlu godinu.

               Zahvaljujemo na suradnji i molimo Vas da žurno razmotrite predložene mjere, s poštovanjem. Josip Pavić, predsjednik Udruženja vinarstva HGK.

________________________________________

Korakov restoran, proljeće 2020 (snimio Marko Čolić)

KORAK DO KORAKA, PA ODGODA OTVORENJA – Obitelj Korak s Plešivice taman se bila pripremila da službeno otvori svoj novi objekt koji se sada, uz odavno djelatni vinski podrum, proširen i preuređen, sastoji i od restorana s najvišim eno-gastro aspiracijama, te dvoranama za sjednice, sastanke, predavanja, prezentacije, a onda je grunula corona pa ništa od otvorenja. Do kada? Investicija se trebala konačno početi vraćati, ali…

Velimir Korak i sin mu Josip koji ga slijedi ekološkim putevima.  Koraci su  2008. dobili  povelju s titulom Vinara godine

Godinama smo išli na to da vina plasiramo na ekskluzivniji načlin, kroz grupu HORECA, a ne preko velikih prodajnih lanaca. U prvi mah sada u ovoj krizi činilo nam se da smo pogriješili i da smo mogli ići, paralelno, i preko tih lanaca prodaje, ali ubrzo smo se doma složili da je odluka da radimo samo s HORECA-om ispravna. Ostali smo vjerni našim stavovima o kakvoći i prodajnoj politici. Naprosto, ne može se sjediti na dvije stolice. Bit će nam teško, naravno, ali s obzirom da živimo na selu, na svojem imanju, u stanju smo prehraniti se s onime što možemo dobiti s naše zemlje. Makar, i u poljoprivrednom smislu sad vidimo problem, dok svi pričaju o coroni, poljoprivrednici se susreću sa velikom sušom koja će svakako ostaviti traga na poljoprivrednim kulturama ove godine. Ovo što smo gradili na području ugostitljstva ne bi nas, ako se ne odvuče predugo, trebalo baciti posve na koljena, naime kad je bila prilika aplicirali smo na državnom natječaju vezanom uz uređenja u ruralnome porostoru, pa sad očekujemo dogovoreni povrat sredstava. Više od ovog sadašnjeg stanja brine me ono koje će nastupiti nakon što se corona obuzda. Bojim se da će neka normalizacija vrlo dugo trajati – rekao je Velimir Korak

___________________________________

NOVI PODRUM – Obitelj TOMAC ove godine nije, kao prijašnjih godina, čekala Veliki čevrtak da izvadi vino iz amfore, umjesto za pola godine kao što je bivalo do sada odlučila se, pokusno, za samo dvomjesečnu maceraciju. Iz berbe 2019. u amforu je stavljen traminac. Mala svečanost u krugu obitelji – na slici su Zvonimir Tomac, njegov sin Tomislav i brat Tomo – održana je nedavno, prije nego što je grunula corona, u povodu početka gradnje novog podruma pored obiteljske kuće i starog podruma, taj će podrum biti na dvije etaže sa po 300 četvornih metara površine svaka. Novi podrumski prostor nužan im je ponajviše radi pjenušaca, koje dosta dugo ostavljaju da se razvijaju u butelji na kvascu nakon drugog vrenja. Osim s opasnosti od zaraze, suočeni su s problemima suše i mogućnosti travanjske smrzavice u vinogradu koja bi im desetkovala rod, te s neizvjesnostima koju donose – vezano baš i uz spomenutu gradnju podruma – ova još trajajuća faza incoronacije i razdoblje nakon što se corona obuzda

____________________________________________

Veliki četvrtak 2020. kod Šemberovih uz amforu

SAMO UZ OBITELJ!  – Obitelj ŠEMBER Uskrs je dočekala, po tradiciji – vađenjem vina rođenog na polugodišnjoj maceraciji u gruzijskoj amfori ukopanoj u zemlju u njihovu dvorištu. Ovaj put međutim, nakon više godina fešti, nije bilo veselog druženja, oko amfore okupili su se, radno, samo članovi najuže obitelji. Iz amfore zapremnine 1200 litara na Veliki četvrtak 2020. izvađen je rajnski rizling berbe 2019, za koji Zdenko Šember veli, ne samo kao tata nego i kao vingradar/vinar stručnjak, da je odličan, s izvanredno izraženom mineralnosti. – Kad je corona-pošast krenula uspaničili smo se. obitelj nije mala, tu su deda, baka, Ivanka i ja kao mama i tata, troje naše djece, srećom dvoje je već završilo školovanje. Zdravi smo. Potpuno smo se povukli, radimo bez stresa u vinogradu i u podrumu, lijepo se obiteljski družimo. I nadamo se da će ovaj kaos što prije završiti. Imamo nešto zemlje pretvorene u vrt i što se tiče hrane zasad ne postoji razlog za paniku. Nije nam dakako svejedno to što je poslovni promet sada praktički na nuli, nastojimo biti smireni i strpljivi, bolja vremena morala bi stići –  kazao je Zdenko Šember

Veliki četvrtak nakon vadjenja vina iz amfore prijašnjih godina

_______________________________________

­­­­­­­­­­­ EUROPA

Evo nekih odgovora i razmišljanja iz inozemstva:

Iz inozemstva pak, dobrim dijelom zahvaljujući neizravnoj pomoći kolege Carla Macchija s portala Winesurf, donosim stavove nekoliko predsjednika vrlo uglednih i moćnih tamošnjih poslovnih vinskih udruga – Konzorcija za vina Barolo, Barbaresco Alba, Langhe Dogliani, zatim Konzorcija za Brunello iz Montalcina, Konzorcija Chianti Classico, te Federacije samostalnih vinara Italije.

Ispred Konzorcija za Barolo Barbaresco Alba Langhe Dogliani govori predsjednik Matteo Ascheri, jedan od cjenjenijih pijemontskih proizvođača vina. Ustroj talijanskih konzorcija za vino predviđa dvije čelne pozicije u tijelu, a to su predsjednik i direktor udruge. Predsjednik dolazi iz redova proizvođača i on je na čelu konzorcijskog Odbora proizvođača vina, zadatak Odbora na čelu s predsjednikom je kreiranje vinske politike na teritoriju što ga konzorcij pokriva, a direktor udruge, koji ne mora nužno biti iz redova proizvođača, bitno je da dobro poznaje vino i situaciju oko njega te da je u pravničkom i poslovnom smislu snalažljiv, ima zadatak osigurati da se smjernice konzorcijskog odbora za vino provedu u djelo. Predsjednik Ascheri kaže kako je i te kako svjestan kompleksnosti novonastale situacije uzrokovane corona-virusom, te kako sada treba strpljenja i staloženosti da se stvar smiri međutim već sada, kad je nevolja na vrhuncu, valja razmišljati o tome kako biti bolji kao osobe pojedinačno a i kao poslovni ljudi i zajedno, da bi se brže i sa što je manje moguće štete premostila kriza. Dodao je da bi ubuduće, posebice u slučaju ovako teških poremećaja, trebalo biti spremniji za pariranje.

Matteo Ascheri, Konzorcij za Barolo, Barbaresco, Alba Langhe Roero Dogliani

– Nužno je djelovati zajednički i biti dobro organiziran. Bitno je u kompleksnom smislu, dakle gledajući s pozicije značenja branše i odraza djelovanja branše u međuprofesionalnom aspektu na užu lokalnu zajednicu a onda i šire, znati što se želi, tada je lakše definirati načine kako da se to željeno i ostvari pa i osigurati sredstva za realizaciju. Vino ne spada u prehrambene proizvode koji su prijeko potrebni za život i koji jednostavno moraju biti svakome i svakodnevno dostupni pa i u velikim krizama, ali ono je, kao stanovita nadgradnja, u moderno vrijeme velik i važan motor u gospodarskome smislu do mjere da, i u krizama, ima pravo biti tretirano kao brojne druge namirnice iz kategorije povlaštenih nužnih. Na stranu to što ima vina i vina, o onima koja nepravedno nose povlašteni naziv Vino neka se pozabave odgovarajuće institucije… Vino kao proizvod u domeni hedonizma i kao tipičan proizvod nekog određenog terroirea, kao i razne druge dakako ne nužno gastronomske specifičnosti nekog područja, privlači silnu pažnju, i kao rijetko koji za konzumaciju predviđeni plod sa zemlje snažan je magnet unutar jedne od nekoliko najvažnijih privrednih grana modernoga doba, turizma. Stoga je, danas kad postoje silne tehnološke mogućnosti i kad se uz dovoljno higijene korištenjem svih tih zakonom dopuštenih mogućnosti može relativno lako proizvesti u tehničkom smislu vrlo dobro vino, nužno potruditi se jače i proizvoditi teritorijalno tipična i prepoznatljiva vina, ona su sposobna šire razvezati kesu potrošača i ona su inspiracija mnogim suvremenim nomadima za posjet nekome kraju.

Opjevani Barolo! Na velikoj prezentaciji vina u SAD krajem prošle godine s visokim bodovima, između 95 i 100/100, ocijenjeni su Barolo 2016 i Barbaresco 2017! (Tom Hyland)

Da pojednostavnim: riječ je o vinima koja na strukovnim ocjenjivanjima nadmašuju danas relativno lako dosegljive ocjene od 85 do i 90 bodova i koja na vrednovanjima vrhunskih poznavatelja vina terroirea (a terroir uz vinogradsku poziciju, tip tla, klimu i mikroklimu… čini svojim pristupom u trsu i u podrumu i, kasnije, izlaskom na tržište i čovjek determiniran odgojem i lokalnim prehrambenim i općim navikama) dobivaju od 95 pa do i gotovo 100 od 100 mogućih bodova. Upravo s tako visokim ocjenama vrvjelo je, pohvalio se Ascheri, nedavno, na neposredno prije navale covida19 u SAD organizirano milijun eura teško predstavljanje nekih 200 proizvođača članova Konzorcija Barolo, Barbaresco, Alba Lange Dogliani u New Yorku. Stotinjak vodećih američkih vinskih novinara koji su godinama dolazili u Pijemont na velike godišnje prezentacije Alba Wines Exhibition i Nebbiolo prima u Albu te koji su se dobro upoznali s mogućnostima vinorodnog Pijemonta i s kakvoćama pojedinih vina i po godištma, bilo je sada oduševljeno Barolom 2016 i Barbarescom 2017 do mjere da su gotovo sva ta vina okitili s 95 do 100 bodova.

Oduševljeni smo, istaknuo je Ascheri, time što su Amerikanci naša vina procijenili tako visokokarakternima, naime SAD su jako dobro tržište i svakome proizvođaču i te kako je stalo naći se sa svojim proizvodom tamo. Sad kad se kao sorta afirmirao nebbiolo, moramo učiniti više i s barberom. Uglavnom, svima nam je jasno da nam, unatoč općem interesu za naše vino, ne treba prozvoditi količinski više, nego da je bolje ne širiti količinu i trsiti se da se to što nudimo plasira bolje, po višoj cijeni.

– Nismo, dakle, za to da gomilamo milijune i milijune butelja nego da ograničimo količinu proizvodnje, da radije povećavamo kvalitetu i osobnost svih vina i da ona budu osjetno s dodanom vrijednosti, te da se prodaju po višoj cijeni. Jasno nam je svima da je kakvoća nužna, ali ona u tehničkom smislu više nije i dovoljna, bitno je da vina budu prepoznatljiva, dakle da se u njima kroz vinograd osjeti teritorij, da se dobro razaznaje sorta i da se istakne osebujnost interpretacije proizvođača. Naglašenom igrom na teritorijalnu i sortnu prepoznatljivost, dakle osebujnost i jedinstvenost, učinkovito se rješavamo dobrog dijela konkurencije, naime nema li te prepoznatljivosti uvijek su u zasjedi npr., uz dužno poštovanje, jedna Australija, jedan Čile, jedna Južna Afrika, sutra-preksutra bit će tu i Kina, s proizvodnjom u tehničkom smislu vrlo dobrih vina što će se na tržištu, kao jak rival, naći po – nižoj cijeni… Naravno da nije teško predvidjeti kamo će se, u tome slučaju, većina kupaca okrenuti – rekao je Ascheri.

Američki predsjednik Donald Tramp, koji je najavljivao uvođenje carina/poreza na uvezena vina iz Europe. U želji da preduhitre nove uredbe, dobar dio članova Konzorcija za Barolo i Barbaresco požurio se sa slanjem butelja u SAD krajem prošle godine

Kako se, inače, pod utjecajem corone kreće plasman vina do sada, bilo je pitanje Ascheriju, a on je odgovorio da su srećom Pijemontezi glavninu vina na koju su računali da bi ove godine krenula prema SAD isporučili još krajem prošle i početkom ove godine, u posljednji trenutak prije datuma koji je Donald Tramp najavljivao kao dane nametanja visoke carina na uvozno vino.

– Još nekšto vina planiramo poslati u SAD, nešto ide u Englesku, a što se tiče Njemačke tu je došlo do opasnog kočenja. Postoje neki pozitivni signali s tržišta Singapura, Hong Konga i Južne Koreje. Sad kad se situacija s coronom smiruje u Kini, naši su planovi jače se orijentirati na to tržište, na kojemu smo, priznajem, kao Konzorcij malo u zakašnjenju, ali moramo naglo pojačati napore jer ako to ne učinimo zaostatak će svakim danom biti veći, a prodor sve teži, naime mnogo je proizvođača vina iz raznih zemalja koje također računaju na mnogoljudno kinesko tržište – kazao je Matteo Ascheri.

Što pak veli Fabrizio Bindocci, predsjednik je Konzorcija famoznog Brunella iz Montalcina?

– Imali smo sreću što nas u Montalcinu virus nije fizički pogodio tako jako kao druge krajeve Italije, ali i stoga što u ovome trenutku ekonomski još sasvim dobro stojimo, naime potkraj 2019. godine i početkom 2020. distribuirali smo za stavljanje vina na tržište obvezne markice za Brunello iz berbe 2015, konkretno bilo je pet milijuna i 800 tisuća markica, odmah smo na nama zanimljiva tržišta razaslali uzorke na degustaciju, odjeci s tih kušanja bili su jako dobri tako da je polovica ukupne produkcije brunella do sredine ožujka bila i prodana na razna tržišta. Trumpove prijetnje nametima na vino iz EU pospješile su plasman lijepe količine butelja u SAD prije datuma najavljenoga da će porezi stupiti na snagu. Američko tržište pokazalo se kroz dugo vrijeme osobito dobrime za posebna i teritorijalno vrlo prepoznatljiva vina, i mi smo to uspjeli i ove godine lijepo iskoristiti. Sad se potvrđuje koliko je važno održavati dobre odnose posebno s američkim vinskim trgovcima i s vinskim novinarima, naš novi brunello i opet se posebno dopao američkim opinion makerima, tako da smo eto i za ovu godinu, koja se zbog covida19 pokazala općenito vrlo kritičnom za posao, mi zasad zahvaljujući imageu Brunella što smo ga stvorili i godinama uspješno održavali sasvim dobro i prošli – rekao je Bindocci, i nastavio: – Ne tvrdim, naravno, da je situacija idealna, ona dakako to i ne može biti. Sad valja vidjeti kako će stvari stajati nakon što corona popusti. Ovo sada više nije problem samo Montalcina nego i cijeloga svijeta. Treba pričekati da se vidi kako će se sve odvijati poslije. Dobro je, baš u ovakvim posebnim situacijama, i to što postoji i kako treba funkcionira Internet i što se dobro razvila trgovina on line. S druge strane tuga: trgovine, hoteli i ugostiteljski objekti zatvoreni, ulice gradova sablasno puste. Firenze je ovih dana za ne prepoznati! Bez turizma i potrošnje gospodarstvo ne može rasti!

Fabrizio Bindocci, Il Poggione, predsjednik Konzorcija za Brunello iz Montalcina

Kako Bindocci razmišlja o tome što i kako kad počne oporavak i kad se turisti počnu vraćati te kad potrošnja ponovno krene: budući da je Brunello vrlo skupo vino, hoće li se ići na smanjenje cijene butelji kako bi to potaknulo veću kupnju?

– Naš je cilj stalno unaprjeđivati kvalitetu a ne forsirati količinu. Od 1997. u Montalcinu imamo 2100 hektara vinograda sa sangioveseom namijenjenim za vino apelacije Brunello docg, i tu površinu ne širimo, štaviše u tim vinogradima za brunello u međuvremenu smo snizili prinos za 25 posto, kako bismo dobili što bolji rod i onda i finalni proizvod. Danas su kupci po pitanju vina sve obrazovaniji i zahtjevniji, i spremni su butelju platiti skuplje ali da to bude opetovano u toj butelji mora biti izvanredna kakvoća. Za one nešto manje zahtjevne i za one s nešto tanjim džepom te za trenutke nešto ležernije konzumacije zato imamo naše tzv. drugo vino, a to je Rosso di Montalcino. Bitno je na početku kvalitetno napraviti zonaciju terena, po tome što koje parcele s obzirom na poziciju, ekspoziciju, nadmorsku visinu a ona je postala varijabilna naime s ovim sadašnjim globalnim zatopljenjem odlični vinogradi danas budu na visinama većim i od 400 metara a gdje je nekad sadnja loze bila nezamisliva, zatim tip tla, sortu, starost loze, visinu prinosa, mogu dati kao maksimum, te prema tome optimalno odrediti rad u podrumu i definirati najraniji mogući izlazak vina na tržište, a onda i sve to dobro iskomunicirati prema javnosti, tako da svaki kupac zna što ga pod kojom etiketom čeka u smislu tipologije, kvalitete i cijene, te da se lako prikladno opredijeli za kupnju boce ovisno o svojem znanju o vinu i o svojoj zahtjevnosti, o veličini trenutka i hrani kad se neko vino predviđa piti, o količini koju se kani popiti, a, dakako, ovisno i o debljini novčanka.

A kakvo je sada stanje u oblasti apelacije Chianti Classico (ugrubo: područje Toscane između Firenze i Siene), pitanje za predsjednika Konzorcija Chianti Classico Giovannija Manettija, inače vlasnika vrlo uglednog vinskog posjeda Fontodi.

– Događa se to što se događa. Koliko zasad znam, ovdje u ovome našem dijelu i nema toliko mnogo zaraženih. Znam da se na svim imanjima redovno radi u vinogradu kao što je bilo i prijašnjih godina u ovo doba. Meteorološka situacija poviljna je, i kako će vrijeme ići dalje radovi će se morati i intenzivirati, naime priroda ima svoj ciklus koji corona-virus ne zaustavlja. Sreća je što su radovi vani, u čistoj prirodi, i što se mogu obavljati na način da među radnicima bude dovoljan razmak, dakle da nema kršenja odredbi koje su preporučili epidemiolozi kako se virus ne bi širio kontaktima.

Na stranu to što se zbog raznih izvanrednih ograničenja poremetila prodaja i vina, ali proširile su se glasine da vino može biti zaraženo virusom pa bi i to moglo utjecati na smanjenje potražnje za buteljama. Što na to kaže Manetti kao proizvođač vina i kao predsjednik uglednog vinskog konzorcija?

– To su lažne vijesti. Iako su nas učili da se virus prenosi samo s osobe na osobu i da se na predmetima zadržava neko stanovito vrijeme pa ugiba, ipak sam se za svaki slučaj raspitao kod nadležnih o tome može li doista vino biti zaraženo, i od liječnika, profesora higijene u

Giovanni Manetti

prehrambenoj industriji i

epidemiologa dobio odgovor da je riječ o neistini.

Već godinama zna se da vino Chianti Classico u velikoj mjeri ide u izvoz. Kakve su Manettijeve spoznaje vezano uz aktualnu situaciju na tržištu kod kuće i u inozemstvu?

– Narudžbe od ugostiteljskih objekata stale su, ponešto traže tek vinoteke koje funkcioniraju on line. Kako se u kojoj europskoj zemlji razvija epidemija tako se svaka od tih zemalja zatvara kao tržište. Određena nada stiže iz Azije, gdje se vidi neki napredak u suzbijanju bolesti, osobno sam primio narudžbe za vino iz Hong Konga, Šangaja, zatim iz Japana i Južne Koreje. Sad se valja strpiti da se stvari poprave u Europi. Problem je međutim u međuvremenu Amerika, SAD su nam vrlo dobro tržiste ali sad su one najjače žarište i trebat će pričekati da se i tamo okolnosti normaliziraju.

A kakva su Manettijeva predviđanja vezano uz talijansko vino i općenio prehrambene proizvode za vrijeme kad prestane rat s virusom i kad se ukinu razna ograničenja koja nam ometaju uobičajeni ritam života?

– Ne vjerujem ipak da će ova sadašnja situacija s corona-virusom silno naštetiti prehrambenoj industriji i proizvođačima vina i pića u Italiji. Mnogi talijanski proizvodi iz segmenta hrane a i mnoga vina stekla su visoku reputaciju kroz niz godina aktivnih nastupa i marketinških istupa naših proizvođača i izvoznika po svijetu te kroz brojne turističke posjete Italiji izvana. Međutim jako na udaru jeste, i bit će osobito isprva oštećen turizam. Rekao bih da će kad ova tužna priča s covidom19 prestane trebati u državama koje su nam zanimlnjive i potencijalno su dobra emitivna turistička tržišta te državama koje su dobra tržišta za uvoz roba osobito iz domene prehrane i pića organizirati snažnu marketinšku kampanju s ciljem da se turisti ponovno u većem broju usmjere prema Italiji kako bi konzumirali naše delikatese. U toj kampanji trebali bismo sudjelovati svi mi – proizvođači samostano, konzorciji, regionalne vlasti, ministarstva.

Iz Italije i vijest o zahtjevima vinogradara/vinara prema vladi da pomogne. Na Apeninima postoji organizacija FIVI odnosno Federazione italiana vignaioli indipendenti, odnosno Savez talijanskih samostalnih vinogradara/vinara, tijelo što broji 1300 članova. Riječ je o osobama koje izravno rade u vinogradu tj. izravno vode brigu o uzdržavanju trsja te koje su izravno uključene i u rad u podrumu dakle brinu o vinifikaciji i dozrijevanju vina, te koje osobno brinu da vina budu na vrijeme napunjena u boce i da tako izlaze na tržište. Većinom je riječ o manjim posjednicima, ali nekoliko je njih koji ipak gospodare i sa čak 50 hektara pod vinovom lozom. Predsjednica FIVI-ja je Matilde Poggi, koja u kontekstu ovih najnovijih nemilih događanja pokazuje veliku zabrinutost za vinski sektor, i to sada, za početak, izražava retoričkim pitanjem kad će vinari uopće uspjeti inkasirati novac od vina što su ga tržištu isporučili u prošlom tromjesečju te pitanjem koliku će, na kraju, vinari štetu pretrpjeti zbog ograničenja uvedenih u borbi protiv covida 19, konkretno ponajviše s obzirom na masovno zatvaranje ugostiteljskih objekata. Reakcija će biti lančana, kaže Poggi, ako ugostitelji ne plate isporučeno im vino na vrijeme kako je bilo uobičajeno, naime tada će proizvođač vina imati problem financiranja tekuće proizvodnje, i on će kasniti s isplatom proizvođaču boca, a ovaj će opet kasniti s isplatom dobavljaču sirovina za proizvodnju boca, itd. Brige idu, kaže Matilde Poggi, i dalje: kad ograničenja popuste i ukinu se, ugostitelji će najprije gledati potrošiti zalihe koje imaju, dakle oklijevat će s novim narudžbama, a navodno su iz krugova ugostitelja krenule i priče da će ako i budu odmah naručivali novo vino tražiti da ga plate tek kad ga prodaju, takav odnos mogao bi se inercijom i nastaviti dalje i to za proizvođača ne smije i ne može biti prihvatljivo.

Federacija samostalnih vinogradara/vinara Italije uputila je neke zahtjeve Vladi za pomoć vinskoj branši, pogotovu manjim vinarima, kako bi se očuvala njihova likvidnost, bez koje oni ne mogu funkcionirati. Uglavnom tražnje su bile usmjerene u odgađanje plaćanja i eventualni otpis određenih dadžbina, a spomenuta je i krizna destilacija vina kao dio ublažavanja nevolje vinara.

Matilde Poggi, predsjednica Saveza samostalnih talijanskih vinogradara/vinara

– S obzirom na bitno pojačanu potrebu za alkoholom kao dezinfekcijskim sredstvom, logičnije je da se određena količina vina koja sada ostaje neprodana destilira nego da se npr. uvoze žitarice za potrebe destilacije. I u Francuskoj se dosta govori o kriznoj destilaciji vina, ali tamo su uvjeti za proizvođača vina bolji, naime po litri destilranog vina nudi mu se 80 centi, dok se u Italiji govori o 20 do 30 centi što je nikakva pomoć – reći će Matilde.

Kako Matilde Poggi vidi vinsko tržište u budućnosti, što bi se moglo i trebalo promijeniti u odnosu na dosadašnje stanje?

– Mislim da će ova kriza promijeniti puno toga. Kao prvo morat ćemo izmijeniti cijeli sustav u segmentu vina, tu svakako mislim i poglede na proizvodnju. Prodaja vina on line uzela je velikog maha i još će se širiti i razvijati. Vrlo vjerojatno je da neki vinski posjedi a i neki ugostiteljski objekti neće preživjeti covid 19. Uvjerena sam da će se dosta stvari preokrenuti i u sektoru turizma. Društvena zajednica će se morati organizirati na način da svaka država i svaka branša maksimalno iskoristi potencijale koje pruža dotična zemlja kako bi gospodarstvo moglo bolje podnijeti različite havarije što nas još mogu zahvatiti. Velika bi stvar bila da se čovječanstvo jače okrene čuvanju ambijenta i održivoj, ne nužno samo biodinamskoj proizvodnji, zapravo intelignentnom, razumnom održivom odnosu prema resursima. A jedan od tih sjajnih resursa Italije ali i drugih mediteranskih zemalja, upravo je vinova loza. Loza je naše nasljeđe i u kontkekstu eksploatacije trebamo je čuvati kako s aspekta ekologije tako i s aspekta kulture i tradicije života.

Povratak prirodi

Smatram, dalje, da smo u mnogim sferama života malo previše zaglibili u pomodarstvo. A jako je loše baš za vino kad proizvođač počne slijediti pomodne hirove tržišta. Tvrdim da je ozbiljan samo onaj vinogradar/vinar koji dobro poznaje svoj teritorij i mogućnosti što ih taj teritorij daje te koji se trsi svoj pristup vinu a tu podrazumijevam rad u vinogradu, rad u podrumu i izlazak na tržite, prilagodi tome da njegov eno-uradak bude vjerna slika tog njegovog teritorija, pa da onda maksimalno na tome gradi promidžbu. Da se razumijemo: nisu sve geografske širine i sve nadmorske visine vinograda, svaki tip tla, svaka klima za sve, i u tome jeste čar, logično je da se prihvate raznolikosti, a ne da, kako je situacija sada, svi na svim meridijanima i paralelama žele imati sve tipove vina, bijelo i ružičasto i crno, i mirno i pjenušavo, i lepršavo i lagano, i snažno pogotovu crno, i visokopredikatno s plemenitom plijesni… Pa, pustiti treba svakom terroireu da kroz optimalnu interpretaciju vinogradara/vinara najbolje izrazi svoje prednosti. A vinar umjesto pomodarstva i pristupa liniji manjeg otpora mora pokazati snagu i umijeće da kupce i prikladnom informacijom i edukacijom usmjerava prema svojemu originalnom proizvodu. Ne zaboravimo: moda je varljiva, lako se mijenja i već u više navrata događalo se to da su se neki izvorni pravilnici o proizvodnji vina unutar neke apelacije znali olabaviti u nekim točkama baš kako bi se koketiralo s pomodarstvom, pa se dogodilo da se u trenutku kad su i donesene takve pomodarstvu sklone promjene u pravilnicima moda promijenila i pošla u drugom pravcu. Zemlja koja ima mnogo različitosti i posebnosti mora biti na to ponosna, i to što je čini originalnom treba gurati u prvi plan. Smatram i to da u današnje vrijeme kad reklama ima silnu moć, treba vrlo inteligentno i promišljeno, interprofesionalno, uključujući sve frontove, nastupati u marketinškom smislu, za uspješno lansirati Made in neke zemlje ♣

PROTIV CORONA-VIRUSA – GRAN TERAN GRAN CORONICA

Sorte

FRANKOVKA: KAPLJICA KARLA VELIKOGA

Frankovka, SINONIMIMA Frankovka modra, Modra frankinja, Blaufränkisch, Limberger, Lemberger, Franconia, Kekfrankos, Borgonja, jedna je od najkvalitetnijih crnih sorti kontinentalnih vinogorja. Poznata je kao Vino Karla Velikoga!

Grozd Frankovke (crtež: Greta Turković)

Oko domovine sorte postoje neslaganja. Kad govorimo o njenu PORIJEKLU valja reći da bi neki danas stavili ruku u vatru da je ona iz Austrije, gdje je, inače, ima na oko 3300 ha, a od toga je čak gotovo 94 posto u predjelu Gradišća (Burgenlanda). Iz Austrije, upravo Burgenanda zasad Frankovka u većem broju stiže kao vino s najupečatljivijim kvalitativnim i karakternim izričajem. Najveću ukupnu površinu zauzima u Mađarskoj, oko 8000 ha. U Njemačkoj i Slovačkoj prostire se na po oko 1730 hektara. U Hrvatskoj je, po podatku Agencije za plaćanje u poljopruivredi iz 2019. godine, rasprostranjena na oko 470 hektara, a nešto godina prije zauzimala je oko 900 ha.

S obzirom na naziv, neki misle da kultivar stiže iz njemačke pokrajine Franken (Franačka), ali u to je teško povjerovati s obzirom na to da sorta traži drukčiju klimu od one u spomenutoj regiji. U Njemačkoj se Frankovka uzgaja praktički jedino u Württembergu, i to pod nazivom Blauer Limberger, Lemberger, a u Frankenu je (gotovo) nema. U Württembergu može pružiti odličan rezultat.

Dugo je pretpostavka bila da je sorta križanac između jedne slabije njemačke i jedne francuske sorte. Inače, izraz Blaufränkisch dolazi iz vremena Europe prije srednjeg vijeka kad su se kultivari dijelili na one što su iz zemlje Franaka, i ti su u nazivu nosile i izraz fränkisch, smatrani su visokokvalitetnima, i na one inferiorne iz drugih područja, nazivane Heunisch. Karlu Velikom, kojega pamtimo i kao reformatora i u vinogradarstvu, te koji je naredio čišćenje vinogorja od nekvalitetnih sorti, vino od Frankovke se jako dopalo, jer da daje kapljicu francuske kakvoće, i sorta se očuvala uvelike zahvaljujući njemu. Danas je frankovka u većoj mjeri rasprostranjena, osim u Austriji i u južnome dijelu Njemačke, i u Hrvatskoj (Slavonija, Podunavlje, Istra), Mađarskoj (mađarski dio Gradišća, Panonski jug/Villany), Sloveniji (od, po nekim podacima, ukupno u svijetu 18.000 hektara pod Frankovkom u Sloveniji ih je nekih 700, većina u Podravju i Posavju/Metlika), a nešto je ima i u Švicarskoj, sjevernoj Italiji (oko Bergama), pa i u Francuskoj. Frankovke inače ima nešto u Kanadi, te nešto sasvim malo u Australiji i Japanu.

Slovenci naglašavaju kako je nedavno znanstveno otkriveno da su Frankovka (Modra frankinja) i Portugizac (Portugalka) izvorno slovenski kultivari, konkretno da su se rodili prije dosta stoljeća na štajerskim bregovima na teritoriju današnje Dežele, i to potkrepljuju time da su vodeći njemački stručnjaci za ampelografiju i genetiku iz glasovitog instituta za vinogradarstvo Julius Kühn u Geilweilerhofu utvrdili kako su roditelji Portugisca bijela sorta Silvanac zeleni i crni kultivar Mala modrina, te kako su roditelji Frankovke Mala modrina i Debela belina, a ta Debela belina je isto što i Heunisch Weiss odnosno Gouais blanc, hrvatski nazivi su Belina drobna i Krapinska belina. Inače, usput, ovo naše Krapinska belina može sugerirati i to da je Gouais blanc/Heunisch Weiss sorta iz Hrvatskog zagorja (tamo je je nađeno mnogo) odnosno, ako već ne to, a onda može poduprti, kako pišu Jancis Robinson, José Vouillamoz i Julia Harding u svom golemom atlasu svjetskih sorata Wine Grapes, stavove niza svjetskih ampelografa da je na povijesnom putovanju vinove loze s istoka (Gruzija) preko jugoistoka (Egipat, pa Grčka) prema europskom zapadu ona nastala u (jugo)istočnom dijelu Europe, ali Jancis Robinson tu odmah stavlja i primjedbu da je ipak najvjerojatnije da je Gouais blanc/Heunisch Weiss rođen negdje na području sjeveroistoka Francuske i jugozapada Njemačke.

Nakon što je znanstveno utvrđeno da je Gouais blanc/Heunisch Weiss/Krapinska belina/Debela belina roditelj Frankovki (Heunisch Weiss je inače identificiran kao roditelj gotovo 130 plemenitih sorata vinove loze), trebalo je proći još neko vrijeme da se pronađe i drugi roditelj Frankovke. U jednom starom vinogradu u RheinHessenu Nijemci su u postojećem sortimentu uspjeli pronaći vinski kultivar koji za berbu dospijeva kasno i koji daje grozdove s malenim tamno-plavim bobicama, genetska analiza te tamo jedva prisutne sorte pokazala je da je riječ o kultivaru koji su štajerski ampelografi u 19. stoljeću poznavali kao Blaue Zimmettraube, a slovenski sinonimi koje su Mala modrina, Vranek odnosno Tičenska črnina. Daljnjim znanstvenim proučavanjem ustanovljeno je da je Mala modrina drugi roditelj i Frankovki i Portugiscu. Sorta je, naglašavaju Slovenci vrlo dugo nazočna u vinogradima područja koje danas znamo kao Slovenska Štajerska, izrazito mnogo je toga kultivara bilo u Slovenskoj Štajerskoj do 19. stoljeća. Iz njemačkih ampelografskih zapisa iz 18. i 19. stoljeća proizlazi da je taj, jedan od roditelja Portugisca i Frankovke uvelike uspijevao na predjelu Spodnje (Donje) Štajerske još prije 1750. godine. Ekspertica iz Geilweilerhofa Erika Maul izjavila je da Mala modrina nije nikad rasla na području današnje Austrije, nesporno je, međutim, bila nazočna na današnjem teritoriju Slovenije, no ovdje treba reći i to da je u ono vrijeme postojala moćna Austrija a onda je stvorena i Austro-Ugarska, monarhija koja je obuhvaćala dosta više teritorija nego što su površine sadašnje Austrije i sadašnje Mađarske, u tom teritoriju bili su i dijelovi Slovenije i Hrvatske. Sorta Mala modrina rasla je, kao Modra kosovina, i s ove strane slovenske sržavne granice, u Hrvatskoj – ima o tome riječi u knjizi Sorte vinove loze Hrvatskog zagorja autora Edija Maletića, Ivana Pejića i Jasminke Karoglan Kontić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Modra kosovina bila je u povijesti jedna od značajnijih crnih sorata na području Štajerske a i sjeverozapadne Hrvatske, u znatno manjoj mjeri uzgajala se u drugim dijelovima Slovenije i Austrije, ponešto je je bilo u Njemačkoj. Spomeni njena uzgoja u Hrvatskoj sredinom 19. stoljeća vezani su uz Hrvatsko zagorje, Prigorje, Moslavinu i kalničku oblast. Modra kosovina u tom se razdoblju pogrešno identificirala kao Kavčina odnosno Blauer Heunischom…

Neki će eksperti stoga reći da nisu sigurni u to da je Mala modrina kao roditelj Frankovke baš čisto slovenskog porijekla. Možda i jeste mala Modrina slovenska, ali je možda i austrijska, ili njemačka (Zimmettraube), ili pak hrvatska (Modra kosovina)… No, što se slovenskog porijekla Frankovke tiče, u prilog Slovencima ide njezin sinonim Blauer Lemberger, a u Sloveniji postoji mjesto Lemberg…

____________________

RAZOTKRIVENA BORGONJA! – Dugo je inkognito živjela u Istri, poistovjećivana je s francuskom sortom Gamay, otud i naziv Borgonja, ali onda je razotkrivena: Borgonja je, dakle, isto što i Frankovka! Svojedobno je znani opatijski ugostitelj Joso Tariba u nastojanju da istakne sklad između jela od namirnica iz našeg morskog priobalja, tj. ribe i plodova mora, i bijelih vina iz Slavonije, posebice Kutjeva, smislio izreku Jadransko more ljubi Panonsko more, a ovim otkrićem o borgonji još se produbljuju veze između i Slavonije i Istre.◾

__________________________

                        Najprikladniji za Frankovku, koja inače rano pupa a kasno dozrijeva, su južni, topli i od vjetra zaštićeni položaji, u pojasu umjerene a i sjevernije klime. Nije osobito izbirljiva na tlo, ali valja ipak reći da vrlo voli duboka i plodna tla. Podnosi i vapnenačko tlo, ali tu ne pruža velike rezultate. ROD je uglavnom redovit, a prinos joj je dobar, može dati i do oko 70 hl prilično kvalitetnog mošta po hektaru.

Frankovka može dati paletu različitih vina, ovisno o (mikro)klimi, tipu tla i načinu uzdržavanja vinograda – od laganijih svježih crnjaka s izraženom voćnosti sve do vrlo ambiciozno rađenih snažno strukturiranih i začinima obilježenih visokokvalitetnih karakternih vina, dozrijevanih u bačvi(ci) i namijenjenih dužem odležavanju. Što se tiče SVOJSTAVA, Frankovka s dobrih pozicija omogućuje proizvodnju jako dobrog do odličnog vina no tek uz mali prinos i ako grožđe besprijekorno dozori. U Hrvatskoj se sjajno pokazuje u Feričanačkom vinogorju. U Hrvatskom podunavlju dosjetili su se nečemu što frankovku kao vino može i te kako dodatno podignuti: ostavljanje grožđa nakon termina redovne berbe neko vrijeme na prosušivanju, da se nakon gubitka određene količine vode iz bobica dobije veća koncentracija soka, a poslije u vinu i poseban bouquet.

Čaša za odležanu frankovku

Vino je kompaktne vrlo tamne rubinaste boje s dosta dugotrajnim ljubičastim odsjajem. Miris je svjež, voćni, podsjeća pomalo na malinu, pa i na dud, od aroma znaju se javiti i badem, i kopriva, a, naravno, ako se vino stavi na dozrijevanje i to, kako je danas vrlo rašireno, u barrique, do izražaja jače dolazi začinski segment, unutar kojega se percepiraju note vanilije i paljenoga. Okusom vino bude puno, s vrlo dobrom kiselošću. Vinificira li se prikladno, uz dovoljno dugu maceraciju, te dozrijeva li se u drvu frankovka je pogodna za odležavanje, a optimum obično postiže nakon tri godine.

                SERVIS i JELO – Frankovku poslužite na 16 stupnjeva mladu, a stariju nešto topliju, na 18 stupnjeva, te i iz veće čaše, ovakve kao na crtežu. Mlađu uz paštete, topla predjela s tijestom, kuhani jezik, srce, pečenu jetru, puževe, gljive, janjetinu s ražnja, a odležanu i kompleksniju uz npr. pečenje od svinjetine, teletinu i janjetinu ispod peke, pernatu divljač, polutvrde ne suviše aromatične sireve. (ŽELJKO SUHADOLNIK © travnja 2020.) ♣

___________________________

Iskrena jela ⦁ Gostu, vinu & džepu prijateljski pristup

Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach

Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier ⦁ Inventive chef & experienced competent sommelier

Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela ◾ Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food

Fino & vino; Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com ; www.finoivino.com ; Radno vrijeme/ Opening hours: pon-sub / mon-sat 12-23

______________________________

Quo vadis, Champagne? Šampanjeri pred bitnim izazovima

RUINART i VEUVE CLIQUOT

            Najstarija šampanjska kuća Ruinart s – najmlađom enologijnom! A to je 29-godišnja Louise Bryden. Nedavno je Louise boravila u Zagrebu, i u aranžmanu tvrtke MIVA, koja, inače, uvozi šampanjce Ruinart u Hrvatsku, u zagrebačkom hotelu Esplanade (svi putevi vode u Esplanade!) održala radionicu s degustacijom triju Ruinartovih šampusa – Brut, Blanc de Blancs i Rosé.
Šampanjerija Ruinart, koju je 1729. utemeljio Nicholas Ruinart, jedna je od inače oko 320 šampanjskih kuća u vinorodnoj francuskoj pokrajini Champagne, i duboki je i čvrsti dio povijesti, ali i kvalitete, međutim ona, kako naglašava enologinja Louise Bryden, nastoji ne počivati na lovorikama prošlosti, nego u želji da napreduje aktivno gradi svoju budućnost. Jedna od znakovitosti Ruinarta je upravo i ta da okuplja brojne vrlo mlade enologe, i stručnjake zaokupljene pariranjem današnjim problemima a radi očuvanja svijetle budućnosti.

Louise Bryden, Ruinart

Proizvođači i ponuđači vina suočeni su s promjenama u preferencijama potrošača, neke su pomodne prirode i ozbiljna kuća ne bi im se odmah trebala priklanjati, bolje je, dugoročno isplativije, držati se vlastita puta i ulagati više truda i sredstava u odgoj i formiranje kupca, međutim određene promjene u ukusima vezane su i uz promjene u prirodi, okolišu, nastale zbog nedovoljne čovjekove brige o ambijentu iz čega eto proizlaze i danas već vrlo zabrinjavajuće klimatske promjene. Primjećujući da u novije vrijeme silno raste zanimanje potrošača za svježinom vina/pjenušca, Ruinart u tom kontekstu nastoji u organoleptici u svojim novijim eno-uradcima maksimalno smanjiti note oksidativnog porijekla te se usredotočuje na stvaranje šampanjaca što veće pitkosti, onih što odišu većom svježinom i s više voćnosti, ali da su istodobno i dalje vrlo kompleksni. Značajna su sredstva i mnogo truda uloženi, kaže Louise Bryden, u znanstvena istraživanja vezana uz pojedine spojeve što se stvaraju u šampanjcu prilikom njegova nastanka, a mogu se izraziti ovako ili onako poslije na nosu i ustima, bolje je da to bude kontrolirano i željeno nego spontano pa, nekad, i s ne baš željenim efektom.

Kao i druga područja, i Champagnea je suočena s globalnim zatopljenjem, temperatura se, navodi enologinja Louise, zadnjih godina u Champagnei povećala za 1,5 stupnja, berbe su ranije nego prije pa je sada među glavnm zadacima bitno smanjenje zagađenja da temperaturni rast ne bi išao dalje, barem ne ovim tempom, i da Champagne, kad je tamo dosad već uloženo toliko i novaca i znanja i iskustva u mjehureće i promidžbu, ne postane za neku godinu područje – mirnog vina, a pjenušci pobjegnu na sjever. Stvar jačeg proučavanja postaju i tehnike u radovima u vinogradu, uzdržavanju trsja. razmišlja se i o vraćanju u uporabu nekih starih lokalnih sorata i nekih drugih sorata općenito. Sada, po pravilniku važećem za Champagneu, za šampanjce najčešće korištenima chardonnayu, pinotu crnome i pinot meunieru pokušava se pružiti pomoć s drugim kultivarima, po novome dozvoljene su već četiri sorte, to su pinot sivi, pinot bijeli, arbanne i petit meslier… Pri proizvodnji ružičastog pjenušca u novije se vrijeme smanjuje količina dodavanog crvenog vina jer s obzirom na zatopljenje crni pinot u Champagnei postaje sve zreliji i intenzivnije boje. Iz linije non vintage (šampanjci bez onake godišta berbe) kontakt s drvom posve je izbačen. K tome, stručnjaci u Ruinartu s ciljem da u šampanjcima maksimalno do izražaja dođe voćnost razvijaju mikroorganizme za malolaktičnu fermentaciju koji pri pretvorbi jabučne u mliječnu kiselinu ne bi stvarali maslačne arome. Šampanjac u klasičnoj butelji 0,75 lit. u Ruinartu na kvascu nakon šampanjizacije odležava minimalno 2,5 godine, a šampanjac u magnumu još barem po jednu godinu duže. Da bi se smanjili prodor kisika u bocu i stupanj oksidacije Ruinart naručuje boce s tri milimetra užim vratom od uobičajenoga!…

Enologinja Marie Charlemagne, Veuve Cliquot. Na prigodnim kutijama stoji da je Rovinj udaljen od Reimsa 891 km, a Zagreb 974 km

UZ MORE, i POD MOREM – U Zagrebu je u organizaciji kuće MIVA gostovala i glasovita šampanjska kuća Veuve Cliquot (osnovana 1772.), a predstavljala ju je Marie Charlemagne, jedna od 12 enologa šampanjerije. Susret s La Grande Dame bio je u znaku karateristične žute-narančastožute boje i famozne udovičine izreke Samo jedna kvalteta: najbolja!, na žalost ne i s utjelovljenjem te izjave u butelji La Grande Dame, naime ta se etiketa nije pojavila na stolu.

Marie Charlemagne uz Veuve Cliquot brut (mpc. 402 kn) ispričala je kako se šampanjerija, s ciljem zaštite ambijenta i očuvanja prirodne ravnoteže u svim segmentima, pripremila za 100 posto održivu poizvodnju, zatim kako u nastojanju da dobije vrhunski pjenušac dugo svoj šampanjac drži u butelji na kvascu, konkretno to dugo je po najmanje tri godine što je dvostruko duže od minimuma kojega u Champagnei propisuje pravilnik za non-vintage, dok La Grande Dame, s oznakom godišta berbe, na kvascu u butelji poslije drugog vrenja ostavlja na počinku osam pa i do 10 godina, a pravilnik o šampanjcima više kvalitativne grupe nalaže minimum od tri godine.

Veuve Cliquot, gdje rado kažu kako vole čvrstoću u svojim proizvodima, u sortnome smislu ostaje i dalje maksimalno vjerna kultivaru pinot noir, a što se tiče roséa (Rosé brut: mpc. 490 kn) ima svoj recept: ona i svoj ružičasti šampus kompletno radi od crnog pinota s time što je dobar dio grožđa vinificiran na bijelo, a tek manji u ružičasto bazno vino, i u Veuve Cliquotu kao i u Ruinartu u mješavinu za rosé-šampus dodaju manje ružičaste baze.

____________________

PONUDA VEUVE CLIQUOT – Žuta etiketa znak je kvalitete i stila kuće Veuve Cliquot. Glavni pojmovi su snaga, intenzitet arome, svježina i profinjenost, svilenost. Pjenušci su iz raznih vinograda, među kojima su i grand cru i premier cru pozicije. Sorte su 50 do 55 posto pinot crni, 28 do 33 posto chardonnay i nekih 15 do 20 posto meunier. Vina rezerve sudjeluju s 30 do 45 posto. Neprovreli slador: do 10 g/lit (oznaka: brut). Organoleptika: bijelo i žuto voće, brioš. Preporučuje se uz: lososa, riblji tartar, plodove mora, tjesteninu s bijelim umacima, krekere. Rosé: pinot crni vinificiran na bijelo, chardonnay, meunier + 12 posto crnog pinota radi boje. Vina reserve od 30 do 45 posto. Doza sladora: do 10 g/lit (brut); organoleptika: crveno voće, biskvit; jelo: tuna, goveđi carpaccio, patka, rajčica sušena na suncu, crveno voće. La Grande Dame: grožđe samo s grand cru pozicija – blend s osam grand crua u vlasništvu kuće. Sorte: pinot crni 92 %, chardonnay 8 %; vino reserve: 0, vintage /millesime): 100 %. Doza sladora: 6 g/lit; organoleptika: citrusi, crveno voće, mineralnost, snaga. Jelo: školjke, riblji tartar, plodovi mora i bijela riba, piletina. ■

_________________________________

U želji da u svojim šampanjcima dobije dimenziju više, kuća Veuve Cliquot krenula je i u praćenje i proučavanje razvoja svojih šampusa ostavljenih na odležavanju pod morem. Ideja za to javila se prije više godina, nakon što je u Baltičkom moru na dubini od oko 40 metara pronađen potonuli brod natovaren šampanjcima što ih je Veuve Cliquot bila slala u carsku Rusiju, no aktivnost praćenja toga kako se šampanjac ponaša nakon nekog vremena u podmorju službeno je krenula 2014. godine i predviđeno je da projekt podmorskog podruma, i dalje na dubini od 40 metara, traje do 2054. godine. Bitna razlika između šampanjaca slanih u Rusiju koji su dakako kao završeni proizvod bili klasično začepljeni i šampanjaca koji se sada namjerno stavljaju pod more u tome je što ove pokusne nove serije u podmorje idu ne s plutenim čepom, koji nakon određenog vremena može u bocu i propustiti nešto mora, nego sigurno zatvorene s plastičnim čepićem zvanim bidule i još s krunskim zatvaračem, dakle točno tako kako se drže na dozrijevanju u klasičnom šampanjskom podrumu prije degoržiranja. Na moj spomen da se stavljanjem vina na neko vrijeme pod more u nas bavi Marko Dušević, inače uzgajivač školjaka Adriatic Shell na Pagu, enologinja Marie Charlemagne zainteresirala se za Duševićeva iskustva, izmijenjeni su kontakti i možda se rodi kakva suradnja…

Ljetni koktel Rich, s dosta kockica leda te s trakicama crvene i zelene paprike

Što se tiče nadmorskog programa, odnosno proizvoda vezanog prvenstveno uz ljetno vrijeme i lješkarenje na odmoru uz more, Veuve Cliquot razvila je šampanjac Rich, sladak u okusu, a predviđen da se pije u koktelima s različitim aromatskim komponentama i dodatno ohlađen s mnogo kockica leda. Evo pobliže o tome što ga obilježava: proizveden je od grožđa s različitih pozicija, dio grožđa je i s grand i s premier cru položaja. Sorte su pinot crni (40 do 45 %), Chardonnay (20 do 25 %), te pinot meunier (30 do 35 posto), vina rezerve u kompoziciji sudjeluju sa do 45 posto, neprovrela sladora sadrži 60 g/lit (označeno je kao demi sec, odnosno polusuho), okus je zaobljen i sladak. Poslužuje se na sljedeći način: u čašu se stavi dosta kockica leda, zatim se metne aromatski dodatak – to mogu biti kriška svježeg krastavca, komadić grapea, komadić ananasa, komadić paprika (vrlo interesantno!), komadić celera, malo čaja. Na kraju se u čašu ulije pjenušac Rich. Butelja Richa u maloprodaji u nas stoji 490 kuna! Pa, tko voli, nek’izvoli. Međutim poneseni vrućinom i idiličnom blizinom mora ne treba i žuriti, dobro je i za one s debljim novčanikom razmisliti da li za 490 ili 500 kuna kupiti butelju Richa pa od njega raditi navedene koktele, je ipak bolje 400 kuna potrošiti na klasičan šampanjac pas dosé, extra brut odnosno brut i uživati u njemu samome, te, ako se baš želi guštati i pjenušava koktel-varijanta, još dodatno potrošiti 70 do 100 kuna (ukupno opet 500) za prosecco… ♣

Gault & Millau, chefovi u Esplanadi 2020 – Protiv Corone, ZA CORONIKU!

 ________________________________

…pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

kroz/through

POTROŠAČKI PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju

Hints to the smart purchase 

LEGENDA 

 – Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

 – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

–  Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

–  71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti • ⇗ – trošiti ili još čuvati • ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA   CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

 (mpc/pp: XXXL) TRAMINAC AMFORA 2017 – TOMAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica-Okić ■ VINOGRAD/VINEYARD: Bresnica • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 270 m • ekspozicija/exposition jug • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl-limestone • sorta/variety: traminac crveni /Roter Traminer • loze stare/vines old: 20 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 4000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic, biodynamic) • berba/harvest: malo kasnija od redovne/a bit later than normal ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u amfori/fermentation in amphora (qvevri) – maceracija ukupno/skin contact in total: 6 mjeseci/months • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2000 lit) • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 13 mjeseci/months • vino nije filtrirano/unfiltered ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 3500 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI / PDO Plešivica – kvalitetno s kzp • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški dobro/pedantly – from the points of esthetics and marketing good • čitljivo/legible: slabije, malena slova/ not so good, to small font ■ VINO je/WINE is: drukčije, treba imati i afinitet za tu tipologiju, međutim kod ovako elaboriranog uzorka taj afinitet nije teško steći. Vino je vrlo kompleksno, s profinjenom aromatikom svojstvenom sorti, dotjerano, puno i gusto, toplo. Zlaćane je boje, na stijenkama čaše stvara deblji film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze. Miris je izrazito sortno tipičan, izražen, ali ne i napadan, dugo traje. Upućuje na cvijeće (ruža), maslac, sasvim blago i na karamelu, prisutna je i vegetalna nota u smislu lista smokve, masline. U ustima lijepo zaobljeno, kremasto, snažno, aromatika slijedi doživljaj nosa. Tijelom snažno, dugačka svježeg završetka. Vino svakako za uz jelo, ali i za trenutke meditacije ■ SERVIS:  ⇗ ⇒  • preporuka za jelo/dish recommendation: peka od janjetine i teletine, odojak i janjetina s ražnja, odležavani zreli tvrdi sir, elaborirani zreli sir s plavim plijesnima • 14-15 ̊C • čaša/glass: velika/large one

(mpc/pp: XXXL) SAUVIGNON AMFORA 2017 – TOMAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica-Okić ■ VINOGRAD/VINEYARD: Šipkovica Kraljeva vila • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 300 m • ekspozicija/exposition. jug • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca • sorta/variety: sauvignon • loze stare/vines old: 18 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 4000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: malo kasnija od redovne/a bit later than normal ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u amfori/fermentation in amphora (qvevri) – maceracija ukupno/skin contact in total: 6 mjeseci/months • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2000 lit) • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 13 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška/heavy • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 3000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Plešivica – kvalitetno s kzp • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški dobro/pedantly – from the points of esthetics and marketing good • čitljivo/legible: slabije, malena slova/ not so good, to small font ■ VINO je/WINE is: drukčije. Kompleksno, konkretno, s dosta svježine, treba mu se posvetiti. Nije za pijuckanje nego je za pratnju hrani te za čašu u meditativnim trenucima. Punije žućkaste boje, dobru gustoću pokazuje debelim filmom s, poslije, lijeno cijedećim suzama na unutarnjim stijenkama čaše. Miris je kompaktan, složen, postojan, nimalo napadački. Sortno je prepoznatljiv, ima vegetalnih niti npr. lista smokve, a i rajčice. U ustima kremasto, toplo, tijelom vrlo dobro, završetak svjež, dugačak i ugodan ■ SERVIS: ⇗ ⇒  • 14-15 ̊C • čaša/glass: velika/big one

 (mpc/pp: L) SAUVIGNON BLANC 2018 – BOLFAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vinski vrh Hrašćina • kosina/slope • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: do oko/till cca 300 m • ekspozicija/exposition: jug-jugozapad/south-southwest • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl-limestone • sorta/variety: sauvignon blanc • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (eko-certifikat) • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: loire • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Zagorje-Međimurje • suho/dry • 12,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški jako dobro/pedantly – from the points of esthetics and marketing good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: sortno tipično i vrlo raspoznatljivo, osvježavajuće, s notom mineralnosti, skladno, lijepo pitko. Sasvim svijetle žućkasto-zelenkaste boje. Na nosu umjerena intenziteta, no trajno. Bouquet upućuje na bijelo domaće koštićavo voće ali i na južno u pravcu citrusa i grapea, iskazuje se i floralna nit, u herbalno-vegetalnom segmentu stidljivo kao da se ukazuje list smokve, dojam je donekle i lista rajčice. U ustima se u aromatskom smislu nastavlja doživljaj nosa. Vino je lijepo zaobljeno, živahno, slankasto i s dobrom kiselosti, dosta dobra tijela, solidne trajnosti ■ SERVIS: ⇑ • preporuka za jelo/dish recommendation: svježi sir s vrhnjem, mladi kozji sir, šparoge… • 12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

 (mpc/pp: M) RIESLING 2019 – BOLFAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Međimurje-Zagorje ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vinski vrh Hrašćina • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: do oko/till cca 300 m • ekspozicija/exposition: jug-jugozapad/south-southwest • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl-limestone • sorta/variety: rizling rajnski • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (eko-certifikat) • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: rhein • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno /pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: nekomplicirano, skladno, uglađeno, dobro ohlađeno vrlo je ugodno za pijuckanje uz čavrljanje. Žućkasto-zelenkaste boje, diskretnog umirenog a trajnog nosa, sugerira slatko bijelo koštićavo voće poput jabuke, kruške, breskvu u tragu, javljaju se i cvijetne note (kamilice?). U ustima, koja su lijepo zaobljena, aromatski doživljaj se nastavlja, fina kiselina drži svježinu ali u ovome slučaju ne daje i onaj za RR uobičajeni nerv. Tijelo je srednje jačine, finiš solidno dugačak ■ SERVIS: ⇑ • 10-12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: rhine

 (mpc/pp: XL) CRNI PINOT 2017 – TOMAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica-Okić ■ VINOGRAD/VINEYARD: Šipkovica, Kraljeva vila • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 300 m • ekspozicija/exposition: jug/south • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl-limestone • sorta/variety: pinot crni • loze stare/vines old: 18 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 4000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: malo kasnija od redovne/a bit later than normal ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u amfori/in amphora (qvevri) – maceracija ukupno/skin contact in total: 1 mjesec/month • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2000 lit) – na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 2000  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI PDO Plešivica – kvalitetno s kzp • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – uredno – prepoznatljivo iz daljine/OK – recognizable from far • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, dotjerano, živahno, mekano i nježno, lijepo pitko, djeluje kao iskreno. Sorti primjerene nešto svjetlije žive rubinske boje, na nosu diskretno no trajno, inače na tragu bobičastog i jagodičastog domaćeg voća (trešnja, crveni ribiz…) te s floralnom nijansoma (ljubičica), sve prošarano nitima mineralnoga. U ustima besprijekorno zaobljeno, slankasto, s kvalitetnom kiselošću, tijelom vrlo dobro, dugačkog svježeg finiša ■  SERVIS: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: ⇗ • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

  (mpc/pp: L ) PINOT NOIR 2017 – BOLFAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vinski vrh Hrašćina • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: do/up to the 300 m • ekspozicija/exposition: jug-jugozapad • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl, limestone • sorta/variety: pinot noir • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (eko certifikat)/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit – 1,5 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Zagorje-Međimurje – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – veselo – simpatično /pedantly – from the points of esthetics good • čitljivo/legible: dobro /good ■ VINO je/WINE is: složeno, živo, vrlo toplo. Živahne kristalno-bistre svijetle rubinske boje, s debelim filmom i lijeno cijedećim suzama po unutarnjoj stijenki čaše. Na nosu diskretno, ali trajno. S naznakom je tamnog bobičastog i koštićavog domaćeg voća (trešnja, šumska jagoda, crveni ribiz…), prožeto finom nijansom utjecaja od boravka u hrastovoj bačvici. Usta živahna, svježa, slankasta i s vrlo dobrom kiselosti, dobro zaokružena, akohol malo jače grije, pa svakako trošiti uz krepkiju hranu. Tijelo vrlo dobro, finiš dugačak ■ SERVIS: ⇗  • 17-18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

Pjenušci/sparklings

(mpc/pp: XXL) PAVEL brut 2016 – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Pavel • kosina /slope • nadmorska visina/altitude: cca 200 m • tlo/soil: vapnenasto-ilovasto • sorta/variety: chardonnay 90 % & plavec žuti • loze stare/vines old: chardonnay 15 20 godina/years – plavec žuti 40 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu • odležavanje/resting after the alcoholic fermentation: drvo/wood – velika bačva/big barrel ■ PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical(champenoise) • u boci na kvascu prije degoržiranja/in the bottle on the lees before the degorgement: 30 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne… • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 5000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica – vrhunsko pjenušavo• brut • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški jako dobro/pedantly – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: elaborirano, kompleksno, rafinirano. Lijepe pune žućkasto-zelenkaste boje, odličnog perlanja brojnim finim sinim mjehurićima, već pogled na lijeno cijedeće suze koje ostavlja na unutarnjoj stijenci čaše govori o dobroj gustoći. Na nosu dobro iskazano, djeluje profinjeno, Upućuje na bijelo koštićavo voće posebice na kiselkastu jabuku, nudi i citrusne nijanse, upliću se note korice kruha, brioša, osjeti se i nit mineralnoga. U ustima elegantne jačine, vrlo živo, perlicama peckavo taman toliko koliko treba. Ugodi i bogatstvu okusa pridonosi i stanovita kremoznost. Kiselost je izvrsna, zamjetna je i blaga slanost. Tijelom vrlo dobro, finiš ugodan, svjež, traje • umami – primami ■ SERVIS: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: tjestenina s bijelim rafiniranim umakom, plodovi mora, oborita riba, gregada • 10 ̊C • čaša/glass: velika/big one

 (mpc/pp: XXL) KORAK BRUT NATURE – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Križevac • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: cca 300 m • tlo/soil: lapor • sorta/variety: pinot crni & chardonnay • loze stare/vines old: cca 15 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 vines/ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: fermentacija u drvu – velika bačva/fermentation in wood – big barrel ■ PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical (champenoise) • berba/vintage: 2014 • u boci na kvascu/in the bottle on the lees: 48 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 4000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Plešivica – vrhunsko prirodno pjenušavo • brut nature • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno/pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: vrlo kompleksno, mineralno, elaborirano, moderno, puno, jedna čaša zove drugu! Žućkasto-zelenkaste boje, s izvrsnim perlanjem koje počinje malo većim mjehurićima ali se brzo ustali na sitnim perlicama u velikome broju. Nos je diskretan ali trajan i pun, upućuje na bijelo koštićavo voće poput jabuke, kruške, pa i breskve, tu se još miješaju i keks i brioš. U ustima živahno, slankasto i s odličnom kiselosti, fino peckavo, tijelom vro dobro, finiš dugačak i vrlo ugodan ■ SERVIS: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: pržene lignje, rižoto od liganja, sipe, pečena oborita riba, brudet…,  • 10-12 ̊C • čaša/glass: velika/big one

DalmacijaZLATAN PLAVAC GRAND SELECT 2012 – ZLATAN OTOK/Plenković, zlatna medalja na ocjenjivanju Mondial des Vins Extremes – Centre de Recherches, d’Etude, de Protection, Coordination et de Valorisation de la Viticulture de Montaigne = Centro Ricerca, Studi, Salvaguardia, Coordinazione e Valorizzazione per la Viticoltura di Montagna, Valle d’Aosta

Slavonija & Hrvatsko podunvlje / Slavonia & Croatian Danube Region

(mpc/pp: L ) GRAŠEVINA 2018 Mitrovac – PERAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Mitrovac • kosina/slope • sorta/variety: graševina • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI PDO Slavonija • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski dobro/from the points of esthetics good – prednja etiketa posve nefotogenična /front label not fotogenic at all • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, ozbiljno, konkretno, toplo i snažno, s notom mineralnoga, harmonično. Lijepe žive žućkaste boje sa zelenkastom nijansom, s fino izraženim mirisom na zrelo bijelo voće – slatka jabuka, kruška, dojam je i niti zrele dinje, zatim i nešto cvijeća. Usta fino živa, isprva slasna ali poslije i slankasta, prožeta finom zrelom kiselošću, zaobljena, daju osjet topline.Tijelo vrlo dobro, završetak dugačak, ugodan, fino gorkast. ■ SERVIS: ⇗ •  preporuka za jelo/dish recommendation: bijela riba pečena, brudeti, piletina i puretina ispod peke, teleći odrezak • 13 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne….

(mpc/pp: L) PINOT SIVI Vidim 2018 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zlatna dolina, Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vidim • kosina/slope • sorta/variety: pinot sivi ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 5 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Slavonija vinogorje Kutjevo • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski dobro/pedantly – from the point of esthetics good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: složeno, svježe, živahno, puno, skladno, lijepo pitko. Kristalno bistro, iskričave žućkasto-zelenkaste boje, dobro iskazano i prilično trajno na nosu, dosta u mineralnome tonu, u voćnom segmentu otvara se jabuka, a lijepu popunu cjelini diskretnim udjelom daje začinsko bilje. U ustima vino je slankasto i s lijepom kiselosti, prikladno zaobljeno. Tijelom dobro do vrlo dobro, solidnog dugačkog ugodnog finiša ■ SERVIS:  • preporuka za jelo/dish recommendation: svježi sir i vrhnje, meki sirevi, sirne pite, bućnica, tjestenine s bijelim umacima, bijeli rižoto od školjaka, kuhana plava riba, piletina  ⇑ ⇗ • 12 ̊C • čaša/glass: veća/a bigger one.

(mpc/pp: M_L) GRAŠEVINA 2018 – Miroslav ŠKORO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Slavonija, Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: graševina ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: moderno, vibrantno, svježe, s dosta arome, skladno, dopadljivo, lijepo pitko, i na dužu stazu. Kristalno bistre žućkasto-zelenkaste boje, solidne jačine i solidne trajnosti mirisa, na prvu dosta atraktivan bouquet vuče na travu, malo i na smokvin list, dodir floralnoga (nekako pritajeno: kamilica), te na bijelo koštićavo voće (jabuka), u voćnom segmentu kao da se nazire i tanka citrusna nit. Obilježja bouqueta prenose se i u usta, što je dobro. Okus je živahan, fino kiselkast, blago i fino peckav. Tijelo dobro do vrlo dobro, završetak donekle slastan i prilično dugačak, ugodan ■ SERVIS:  ⇑ • 10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: rhine…

(mpc/pp: M ) MERLOT 2017 – BUHAČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Ilok ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Hrvatsko podunavlje – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: čisto, donekle složeno, gusto, grije. Pune tamne gotovo neprobojne rubinske boje, s mirisom umjerene jačine ali trajnime, bouquet počiva na mješavini voćnosti (crveno bobičasto voće) i aroma na začinskoj bazi (nešto vanilije, nijansa čokolade, malo paljenoga, sve vrlo umjereno) dobivenih boravkom u drvu. U ustima aromatika se nastavlja. Vino se pokazuje vrlo toplime, lijepo zaobljenime, punim, blago slasnime, ima finu slankastu notu koja pridonosi živosti i zanimljivosti, tijelo je vrlo dobro, završetak mekan, dugačak, finiš donekle u znaku paljenoga. Jako dobar odnos između sadržaja boce i maloprodajne cijene (mpc. u Vrutku: ■ SERVIS: ⇑ ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: tamna mesa, pečenja, peka, gulaš, tvrđi zreli sir •18 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

ITALIA ITALY

(mpc/pp: XXXL) BAROLO 2016 Comune di La Morra – ROBERTO VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Barolo ■ VINOGRAD/VINEYARD: La Morra • kosina/slope • sorta/variety: nebbiolo • dio grožđa iz starih nasada u La Morri, a dio iz mladog vinograda u La Morri/part of grapes from the old vineyard in La Morra and part of grapes from the new vineyard in La Morra • gustoća nasada/plantation density: 6000 – 8000 loza/vines per ha • prinos po trsu/yield per vine: 1 kg • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (bez umjetnog gnojiva, herbicida, pesticida… u podrumu prirodno vlastiti kvasci, malolaktika spontana, ne rabe se nikakvi aditivi, bistrila i vino se ne filtrira)/nature friendly (no artificial fertilizers, no herbicydes, pesticydes… in the cellar own yeasts, malolactic spontaneous, no aditives, no filtering) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 10.685 à 0,75l; 500 à 1,5 l; 120 à 3 l; 5 à 12 l ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto, dugačak/cork, very long ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški jako dobro – prepoznatljivo/pedantly – from the points of esthetics and marketing very good – recognisable • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno i s osobnošću, vrlo živo, još djeluje mladenački i dobro bi bilo strpiti se s konzumacijom još koju godinu, ako ga se baš želi trošiti sada dobro bi bilo da to bude uz jelo, a nakon nekoliko godina bit će prikladno i kao vino meditacije. Svijetle rubinske boje sa sasma blagom granatnom nijansom, gustoću pokazuje debelim filmom na unutrašjoj strani stijenke čaše i lijeno spuštajućim suzama. Nos je diskretan, fenolnog karaktera unutar kojega se otkrivaju i crveno koštićavo voće, nijansa tamnog cvijeća i začinske niti. Usta živa, slankasta i s izraženijom kiselosti. Što se tiče tanina, on je zreo i dobro je pripitomljen. Tijelo snažno, finiš dugačak. ■ SERVIS: ⇗  ⇒ • 16 – 18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux

SLOVENIJA   SLOVENIA

(mpc/pp: XL XXL) PINOT NOIR 2017 Estate crna etiketa/black label – TILIA ESTATE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipavska dolina ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot crni ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostvno z kzp • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski dobro – elegantno – nefotogenično/pedantly – from the points of esthetics good – elegant – not fotogenic • čitljivo/legible: dobro/good ■

VINO je/WINE is: kompleksno, rafinirano i elegantno, posve na kolosijeku sorte. Žive, kultivaru svojstvene svjetlije i providne rubinske boje, profinjenog mirisa umjerene jačine ali trajnoga, bouquet je u pravcu jagodičastog i bobičastog crvenog voća (crveni ribiz, blago i šipak), ima i nešto cvijetnoga (tipično: ljubičica), te začinskoga (nit paljenoga), ništa ne iskače, sve je fino ukomponirano. Arome iz nosa podjednakom jačinom prenose se u usta gdje se vino pokazuje kao mekano, lijepo zaobljeno, s odlično ispeglanim taninom. Tijelo vrlo dobro, završetak dugačak, ugodan • umami • jedna popijena čaša traži novu ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

(mpc/pp: XL-XXL) PINOT NOIR 2017 bijela etiketa/white label – TILIA ESTATE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipavska dolina ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot crni • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno zgp • suho/dry • 14,0 vol% ■

VINO je/WINE is: kompleksno, konkretno, puno i snažno, toplo, čvrstog tijela, prikladno za jača jela. Žive, sortno svojstvene svjetlije providne rubinske boje, na unutarnjim stijenkama ostavlja deblji film koji prelazi u cijeno cijedeće suze. Miris lijepo izražen, skladna kombinacija voćnoga (tamni jagodičasti i bobičasti plodovi), jedva zamjetna nijansa cvjetnoga i blago začinskoga (ugdna natruha vanilije), paljenoga i herbanog od bačvice. U ustima gusto, mekano i lijepo zaobljeno s time da je tanin brašnasta izričaja majstorski ispeglan. Struktura snažna, završetak dugačak, ugodno gorkast ■ SERVIS:  ⇗ • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

(mpc/pp: XXL) REBULA 2011 – JNK MERVIČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipava ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: rebula zlata/ribolla gialla • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 12 dana/days fermentacija bez kontrole temperature/fermentation with no temperature control • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc – rabljeni/used • koliko dugo/how long: 24 mjeseci/months – punjeno bez sumporenja/bottled without SO2 added ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 2200 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro/from the points of esthetics and marketing good ■ VINO je/WINE is: drukčije. Kompleksno, puno, zacijelo rađeno s puno ambicije, ispalo je prilično rustikalno, bez profinjenosti i elegancije. Dosta intenzivne jantarne-karamelne boje, pokazuje deblji film i lijeno cijedeće suze na unutrašnjoj stijenci čaše. Na nosu dosta izraženo, nedvosmisleno ukazuje na dugu maceraciju uz alkoholno vrenje. Bouquet je u pravcu karamela, prosušenog koštićavog bijelog i žutog voća poput kruške, marelice i breskve, nazire se medna crta ali sve nadvladava stanovita oporost. Usta, i ona s karamelnim tonom, pokazuju se oporima, zatim slanima na podlozi mineralnosti, te s nešto slasti koju razbija nazočni tanin odgovoran i za stanovitu hrapavost i gorčinu na završetku. Tijelo vrlo dobro, završetak dugačak ■ SERVIS:  ⇗ •16 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one

(mpc/pp: XXL) MERLOT 2011 – JNK MERVIČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipava ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija i maceracija zajedno/fermentation and maceration together – maceracija/skin contact in total: 50 dana/days • dozrijevanje/maturation: male bačve i velika bačva/small barrels and a big barrel • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 36 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • proizvedeno buteljs/produced bottles: 1000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Vipava – kakovostvo zgp • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro/from the points of esthetics and marketing good ■ VINO je/WINE is: puno, gusto, vrlo toplo, složeno, s notom rustikalnosti. Tanin prisutan ali solidno uglađen. Nijansa jače izražene hlapljive kiselosti daje zanimljivost. Rubinasko-crvene boje, dobro iskazanog mirisa, bouquet u znaku tamnog bobičastog i jagodičastog voća poput borovnice, crnog ribiza, malo i šipka, divlje šumske jagode, začinski dio pripada menti, traga je u mirisu i okusu ostavio i boravak vina u drvu. Okus dobro zaobljen. Struktura i tijelo snažni, finiš dugačak. Tip kapljice koja može duže odležavati ■ SERVIS: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: pečenja, peka •  18 ̊C • čaša/glass: – velika/large one – tip/type: bordeaux….

SVIJET u ČAŠI – 10.2019 – WORLD IN a GLASS

KROZ /THROUGH    

ŽELJKO SUHADOLNIK

 Suradnici/contributors: Vinko Lozica, Zlatan Trsenjak, Zdravko Vodnik, Miran Debeljuh ⦁ Foto: Marko Čolić

__________s vama već – 27 godina/years – with you__________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Makedonija/Vranec World Day: BALKAN WINE NETWORK ⦁ Sorte: VRANAC ⦁ Vranac u svojoj domaji: OD MASOVKE ĆEMOVSKOG  POLJA DO VRHUŠKE u LJUBOPOLJU ⦁ Emozioni dal Mondo – Merlot e Cabernet insieme: AT THE TOP – SWEET & ROSE! HOOOP! ⦁ Revija u znaku kapljice i delicija: ZAGREB VINO.COM 2019 ⦁ Dani berbe 2019: KAKVOĆA BOLJA OD OČEKIVANE! ⦁ Dani vina u Jaski: PLEŠIVICA ZAVRJEĐUJE VIŠE! ⦁ Martin s novim portugiscem na vratima: KAD BIŠKUP NI NE POMIŠLJA NA PENZIJU ⦁ Strukovno obrazovanje: UDŽBENIK VINARSTVO STANKE HERJAVEC ⦁ Studiare necesse est: VINSKA ŠKOLA ZA ŽENE u VINU ⦁ Vrijeme mladog maslinova ulja: CHIAVALON EN PRIMEUR! ⦁ Gastro-likovna galerija: KAD JE CHEF i LIKOVNI UMJETNIK!… ⦁ Udruženje ugostitelja: DRAŽEN BOBAN PREDSJEDNIK ⦁ U počast velikanu: SPOMENIK STANKU ČURINU ⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 10.2019 – BUYING GUIDE ⦁

______________________________

BALKAN WINE NETWORK – Kad nećemo mi u Hrvatskoj s graševinom, malvazijom istarskom, plavcem malim, teranom…, hoće – Makedonci s vrancem… U međunarodni kalendar imendana, na datum 5. listopada uvrstili su sortu vranec, koja čak izvorno nije njihova ali je u njih u ukupnom sortimentu od svih kultivara daleko najraširenija tako da je drže svojevrsnom svojom ekonomskom uzdanicom.

Balkan Wine Network – sastanak predstavnika balkanskih zemalja u Skopju, na Međunarodnom danu Vranca. U sredini gornje fotke je Svetozar Janevski, jedan od najjačih makedonskih poduzetnika, inače vlasnik nekoliko velikih hotela u makedonskom glavnom gradu i na Ohridu, te čelnik velike i respektabilne vinske kuće Tikveš. Dolje: predstavnici Bugarske, Grčke, Rumunjske i Slovenije (Dušan Brejc)

S jugoistoka Balkanskog poluotoka, konkretno iz Skopja i uz proslavu prvog izdanja Svjetskog dana sorte vranac/vranec, stiže inicijativa vrijedna pažnje. Već neko vrijeme nešto se krčkalo, sad se pomalo dodaju začini i službeno se izlazi u javnost. Krenulo je, kako čujem od nekih od protagonista, zapravo ne samo iz Skopja, nego i iz Beograda: Wines Q Centar vinske kulture iz Beograda i Udruženje vinara Šumadije te udruga Wines of Makedonija, koja okuplja ponajbolje i tržišno dovoljno jake makedonske vinske kuće, obznanili su prijedlog da vinogradarsko-vinarske zemlje Balkana skupa krenu u marketinški projekt Balkan Wine Network kojime bi se združenim snagama učinkovito šire promovirali vinorodni teritoriji i autohtone sorte tih zemalja, sve s intencijom boljeg plasmana tipičnih vina i drugih lokalnh specijaliteta te bržeg i jačeg razvoja (vinskog) turizma i, time, u konačnici, i određenog dodatnog gospodarskog rasta u tim zemljama jugoistične Europe. Na imendan sorte vranac, u skopskom hotelu Hilton Double Tree potpisani su prvi dokumenti o suradnji u projektu, potpisnici su bili iz Makedonije, Srbije, Slovenije, BiH, Crne Gore, Bugarske, Rumunjske, Grčke i Albanije. Pozvana da se pridruži projektu, za koji se očekuje značajna potpora EU, bila je i Hrvatska, ali ona se (zasad?) oglušila.

Na reviji makedonskih vina i, posebice, vina od slavljenika, vranca – Svetozar Janevski, vlasnik Vinarije Tikveš, u društvu s dvjema Elenama (Miloševska i Mladenovska) iz Wines of Macedonia i s direktorom Tikveša Radošom Vukičevićem

S makedonskim vinarom Antonijom Brzanovim: Vladimir Stojić iz beogradskog edukacijskog centra Wine Q i beogradski vinski trgovac Nikola Biorčević, duboko uključeni u inicijativu Balkan Wine Network

Kako je objavljeno, predviđeno je da bi se u početnom stadiju kad još treba i te koliko napora na usklađivanju stavova i osmišljavanju za sve pristupnike prihvatljivog potencijalno efikasnog programa rada, strategija projekta Balkan Wine Network oštro brusila najmanje do 2022 – 2023. godine. Posao, zacijelo, neće biti lak, eto odmah u startu, bez obzira na nazočnost Crne Gore, kroz jedno od udruženja sommelijera te zemlje, na sastanku u Skopju, pitanje je još u kojoj će se mjeri i kada Crna Gora i stvarno uključiti u projekt, naime iz velikog i najjačeg crnogorskog proizvođača vina Plantaže 13. Jul čuje se negodovanje oko toga da Makedonci budu lideri u projektu s obzirom da je vranac izvorno autohtoni kultivar Crne Gore i pogotovu stoga što su, očito, Plantaže povrijeđene, u Podgorici kažu da je poziv za sudjelovanjem Plantažama stigao u posljednji trenutak, kao da je ta tvrtka nevažni igrač na vrančevu terenu!…

Na susretu posvećenome vrancu u Skopju proglašeni su ambasadori vranca u svijetu, to su Amerikanac (s obiteljskim korijenima kod nas na Žumberku) Darrel Joseph koji živi u Beču, zatim vinski trgovac i sudac na međunarodnim ocjenjivanjima vina Paul Robert Blom iz Nizozemske, na gornjoj slici, pa Peter McCombie MW, Zoran Velkoski, te, na slici dolje, Caroline Gilby MW iz Velike Britanije, ovdje u Skopju u društvu s Thomasom Brandlom koji radi za veliki svjetski sajam otvorenih vina World Bulk Wine Exhibition u Amsterdamu, na rasporedu ove godine 2. i 3. prosinca, izlagat će i Makedonija!

Zamisao svakako jeste dobra – ujedinjenje snaga može dati respektabilnu jačinu!, međutim potrebna bi tu svakako bila još i potpora odgovarajućih nadležnih državnih institucija po zemljama, zasad je podršku javno obećalo tek Ministarstvo poljoprivrede Republike Sjeverne Makedonije. Na predstavnicima svake zemlje potpisnice je da na vinskoj pozornici i u krugu institucija kod sebe doma obave detaljne konzultacije, dakle da se pobrinu da se na idućem susretu uz stav svake nacionalne vinske branše mogu prezentirati i stavovi nadležnih ustanova po zemljema. Svaka bi država imala gledati da svijetu predstavi ono što je tipično i karakteristično za nju ne samo u smislu naziva autohtone sorte nego i u smislu definiranog organoleptičkog profila vina svojstvenog za određeno zemljopisno okruženje što se u eko-segmentu dakle po (mikro)klimi, tlu, orografiji, sorti, tradiciji u prehrani, može smatrati jednom svojom cjelinom. Kod nekih kultivara koji kao osobito rašireni postoje u više zemalja ne bi trebalo biti prijepora, svaka zemlja takvu sortu može sjajno iskoristiti upravo na način da prezentira za svoj teritorij tipično vino i označi ga lokalnim sortnim nazivom, tj. jednim od sinonima za kultivar, i nazivom vinogorja, pa i izdvojenog vinograda, primjerice po kultivaru vranac poznati su i Makedonci i Crnogorci ali kod prvih on se naziva vranec, a kod drugih vranac, zatim u Crnoj Gori i Makedoniji imaju kratošiju a to je kultivar kojime se dičimo i mi u Hrvatskoj, pa i Talijani na jugu Čizme, u nas se kratošija naziva tribidragom, crljenkom, a u Italiji primitivom….

Na Međunarodnom danu vranca u skopskom Hiltonu organizirana je i jako dobro posjećena panel-diskusija o modelu marketinga koji bi trebalo oformiti da popularizacija sorte i balkanskih teritorija kao vinskih područja i atraktivnih turističkih destinacija bude učinkovita. Među ostalime rečeno je da je kao prvo prijeko potrebno njegovati unutarnje jedinstvo i želju za razgovorom i dogovorom, da je nužno postupno ustanoviti jedinstveni organoleptički profil vina od vranca prepoznatljiv za područja s određenim, posebnim eko-uvjetima i lokalnom tradicijom u vinogradarenju i vinarenju, zatim da s cjelokupnom akcijom treba ići postupno i strpljivo te konzistentno po čvrstim temeljima a ne, u uvjerenju da će to donijeti brzi probitak i brzu zaradu, ići agresivno, napadački, naime kod takvog pristupa nerijetko se dogodi da brzina napuhavanja stvari poslije odgovara brzini – ispuhavanja. Naglašeno je i da se treba češće i redovito pojavljivati na istaknutim vrednovanjima vina, ali i sireva, maslinovoga ulja, pa i na turističkim sajmovima, te da je jako važno nakon svake osvojene značajnije medalje ili nakon nekog drugog većeg priznanja marketing jednim značajnim dijelom usmjeriti na kolosijek koji bi omogućio kvalitetnu valorizaciju odličja.

I, jedan moj prijedlog o kojemu, nadam se, s marketinškog aspekta vrijedi razmisliti: uvesti međunarodno ocjenjivanje vina od sorata s područja Balkana, naravno ne svih redom koje bi se mogle naći na popisu nego recimo, za početak onih izabranih po pet bijelih i crnih kultivara s jačim potencijalom za neke veće eno-uratke. Ocjenjivanje bi se moglo održavati svake godine ili svake druge godine u drugoj zemlji balkanskoga kruga, degustatori da budu iz redova enologa, sommeliera, vinskih trgovaca i vinskih novnara, ali uz domaće i oni iskusni iz drugih zemalja s time da se barem u prvim izdanjima dok se ocjenjivanje ne uhoda za kušače priredi uvodno malo predavanje o tome što koja sorta od tih s Balkana i nerazvikanih kultivara može i mora kao nešto svoje, osobeno, pokazati u vinu, te kao nešto karaklteristično vezano i uz određeni teritorij,

Sjajan vranec, izvrstan Tanec

Makedonci, koji su se – prateći dugogodišnji svjetski trend da se maltene svaki dan u godini proglasi međunarodnim danom (imendanom, praznikom) ovoga ili onoga pa je u relativno novije vrijeme došlo do toga da se proklamiraju i međunarodni dani pojedinih vinskih sorata i pojedinih vrsta vina (vidi www.suhiucasi.wordpress.com / Kronika – 09.2019 – Chronicle) – ove godine odlučili na to da se vranec slavi 5. listopada, u svoju su zemlju u povodu toga u prvoj polovici spomenutog mjeseca pozvali veću grupu inozemnih renomiranih i šire znanih stručnjaka za vino iz segmenta znanosti, trgovine, edukacije i promidžbe (Masters of Wine) te sredstava javnog informiranja, da im na licu mjesta za urbi et orbi predstave aktualni trenutak makedonske vinske industrije i, dakako, svekolike (hedonističke, ekonomske) vrijednosti upravo sorte vranec/vranac. S obzirom na bogatstvo vrlo kvalitetnih ali u svijetu još – pogotovu u odnosu na internacionalce poput chardonnaya, merlota, caberneta – premalo zapaženih autohtonih vinskih sorata te s obzirom i na brojne tipične odlične ali također međunarodno manje zapažene ovdašnje delikatese kao i s obzirom općenito na turističke potencijale zemalja balkanske regije bilo je logično da se upravo u ovoj prigodi u širu javnost izađe i s gore spomenutom inicijativom Balkan Wine Network.

Festival vranca u skopskom Hiltonu: Boris Nećev, enolog Bovina (lijevo) i kolega mu iz prodaje Kostadin Kitanov. Paradni konji kuće: Vranec Era, pa My Way, pa A’Gupka, Imperator, Dissan…

U suradnji s Udruženjem sommeliera Makedonije, u hotelu Hilton Double Tree u Skopju priređena je smotra niza makedonskih vinarija koje su na kušanje uz vranac nudile i vina drughih sorata što ih njeguju, nakon toga su, u skladu sa svečanosti posvećene baš vrancu – predavanja Klimea Beleskog s Poljoprivrednog instituta iz Skopja i Klemena Lisjaka s Poljoprivrednog instituta Slovenije o vrancu, bili diskusija o potencijalu vranca i proglašenje ambasadora vranca svijetom za 2019., pa je onda u velikom finalu dopodneva, uz vranec, bio vrlo atraktivan nastup KUD-a Tanec, a popodne je također u Hiltonu priređena smotra vinara Makedonije, Crne Gore, Srbije, Kosova i Hrvatske s time da se toga dana na kušanje nudilo isključivo vino od vranca. Zanimljive radionice održali su vinski pisac i međunarodni ocjenjivač vina Darrel Joseph o vrancima s Balkanskog poluotoka, i Caroline Gilby MW na temu makedonskih vina visokonagrađenih na svjetskim ocjenjivanjima.

Na Vranec World Dayu i na obilasku Vranec Northern Makedonia Tour 2019 bio sam i ja, pa je eto sada lijepa prigoda u nas detaljnije prikazati Sjevernu Makedoniju (podsjećam: po novome, Makedonija je službeno Sjeverna Makedonija) kao vinsku zemlju.

Kod stola vinarije Mira i Vladislava Popova iz Sopota-Kavadaraca: gošća iz Velike Britanije Veronique de Freitas, nekad djelatnica pri Decanter World Wide Award, a sada pri ocjenjivanju IWChallenge, enolog Tikveša Marko Stojaković, direktor Tikveša Radoš Vukičević i zagrebački sommelier Mario Meštrović

Uz makedonske proizvođače, na festivalu vranca u hotelu Hillton Double Tree predstavili su se i proizvođaci vranca iz drugih zemalja, primjerice Crne Gore (manji vinari; odličan vranac Stup 2015 od Rajkovića iz sela Kuči na 800 metara nadmorske visine iznad Podgorice, pa jako dobar vranac Trag 2015 vinarije Priča), Kosova, Srbije (Aleksić, jako dobar Amanet 2015!), Bosne i Hercegovine (Vukoje/berba 2012 jako dobra, te Jungić), iz Hrvatske je na kušanje ponuđen vranac od Brzice iz Erduta

OSOBNA KARTA

Republika Sjeverna Makedonija geografski se nalazi na jugoistoku Europe, u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka. Moglo bi se reći da je smještena na strateškom položaju, naime na određeni način most je između Europe i nekih azijskih, pa i sjevernoafričkih zemalja. Uz duhan, vino je drugi glavni izvor prihoda za državu,

Makedonija na sjeveru graniči sa Srbijom i Kosovom, na jugu s Grčkom, na istoku s Bugarskom a na zapadu s Albanijom. Zemlja se proteže na površini od 25.713 četvonih kilometara, od čega je 80 posto brdovito. Makedonija ima 38 planina i 20 planinskih vrhova viših od 2000 metara. Na teritoriju Makedonije tri su nacionalna parka, 43 su pak jezera od čega tri tektonska, 25 je glacijalnih i 15 umjetnih. U tijeku godine zemlja bilježi 280 sunčanih dana. U Makedoniji živi ukupno dva milijuna stanovnika. Glavni grad države je Skopje, s oko pola milijuna žitelja. Riječ je o multietničkom, multireligijskom i multikulturalnom središtu. Zemlja se inače osobito diči Aleksandrom Makedonskim, kojega međutim svojataju i Grci. Valuta je makedonski denar, a u mjenjačnicama tečaj je 1 € = 60 do 65 denara.

U Makedoniji, dobro nam još od vremena kad smo bili u istoj državi znanoj po svježima paprici i rajčici, grahu tetovcu, te siru, odlično se i raznoliko jede, ceremonijal ručka odnosno večere počinje sa suhomesnatim narescima, sirevima, namazima poput ajvara, maliđana, pinđura, svježim salatama, prženim tikvicama narezanim kao pomfrit, raznim pitama, tu je i gravče na tavče, a nastavlja se prženom riječnom ribom, pečenjem, pekom s teletinom i janjetinom, janjetinom s ražnja… Dosta je već restorana koji se žele nametnuti i tzv. visokom, rafiniranom kuhinjom, neki od takvih nastoje i uspijevaju tradicijska jela ponuditi u sjajno moderniziranom obliku.

______________________________

OTIŠ’O SAM, SARMU PROB’O NISAM… – Bogme, otiš’o sam, al’ GRAVČE ovaj put prob’o nisam!  Neprežaljivo… Ali zato je – vranačna infuzija bila sjajna!

Kako li se dobro jede u Makedoniji! Bilo da je riječ o domaćim specijalitetima priređenim od lokalnih namirnica (bogatstvo – svježeg i na razne načine prerađenog – povrća/paprika, rajčica, tikvica, patlidžan…, zatim lijep izbor sireva, slatkovodna riba, teletina, janjetina…) na tradicijski način, ili prezentiranim na profinjeni moderan način. A vina (vranec, kratošija ili tribidrag, crljenak, primitivo, zinfandel, pa mješavine s plavcem malim, syrah, merlot, cabernet sauvignon, od bijelih r’katsiteli, temjanika, francuz chardonnay), koncentrirana, snažna, topla, sve su bolja, pod tim bolja mislim sve elaboriranija (bilo bi, ponavljam, jako dobro da se malo bolje upravlja bačvicom!), neka rafinirana do mjere da se iz domaće radionice što obuhvaća lokalni vinograd i lokalni vinski podrum mogu naći uradci kvalitativno (a i cijenom! – makar, u prosjeku, maloprodajne cijene bolje kapljice i nisu žestoke) na nivou francuskog pojma 1er i grand cru (35 i više eura za butelju)!

Domaća, tradicijska varijanta i, dolje, rafinirana, moderna kuhinja restorana Chateau Kamnik i restorana vinarije Tikveš

Evo nekih kušanih specijaliteta, te vina koja su mi ostala u jako dobrom sjećanju: krem juha od celera s račićima i s uljem s tartufom, pite i savijače od sira i mesa, sirevi, domaći ravioli s nadjevom na bazi mesa od fazana i tartufa, usitnjeno meso zeca s gljivama, pačjom jetrom i topljenim domaćim sirom, domaće napravljena čokolada s posušenim i ušećerenim južnim voćem…

Domaine Lepovo – Grande cuvee, Chardonnay 2018 barrel fermented; Chateau Kamnik, – Ten Barrels Syrah 2016 Reserve, Ten Barrels Cabernet sauvignon 2015 reserve; Dalvina – Vranec 2016 Dioniz barrique, Merlot 2016 Dioniz barrique; , Tikveš – Bela voda red 2016,, Barovo 2016

Vina: Chardonnay 2018 barrel fermented – Domaine Lepovo; Bela voda 2018 white (chardonnay 50 % & belan ili grenache blanc 50 %)  – Bela voda Tikveš; Barovo belo (sauvignon) 2018 – Barovo Tikveš; R’katsiteli 2018 – Stobi; R’katsiteli 2018 – Dalvina; Župljanka 2018 – Dalvina; Vranec 2015 terroir grand reserva – Chateau Kamnik; Ten barrels Cabernet sauvignon reserve 2016 – Chateau Kamnik; Ten barrels syrah reserve 2016 – Chateau Kamnik; Ten barrels syrah reserve 2017 – Chateau Kamnik; Bela voda red 2016 (vranec 70 % i plavac mali 30 %) – Bela voda Tikveš; Barovo 2016 red (vranec 35 i kratošija a 65 %) – Barovo Tikveš; Grand cuvee 2015 (vranec, cabernet sauvignon i merlot, organic) – Domaine Lepovo;  A’Gupka 2012 – Bovin; Merlot 2018 – Puklavec Family; Cabernet 2018 – Puklavec family; Merlot 2016 Dioniz barrique – Dalvina; Syrah 2016 Dioniz barrique – Dalvina; Vranec 2015 Hermes – Dalvina; Vranec 2016 Dioniz barrique – Dalvina; Cabernet sauvignon 2017 reserve – Popov; Vranec Veritas 2016 barrique Private Reserve – Stobi; Axios private reserve merlot 2015 – Stobi 

______________________________

Nekad smo Makedoniju u čaši pamtili uglavnom po jeftilenima – rinfuznim crnjacima sa sortnom dominacijom vranca te po komercijalnom sladunjavom T’a za Jug, u međuvremenu opća slika se bitno promijenila nabolje, brojni vinski podrumu u Makedoniji odlučili su okrenuti se prema višoj do visokoj kvaliteti, kupljena je suvremena vinogradarska i podrumska oprema, angažirani su, kao eno-konzultanti, najbolji domaći vinski eksperti s akademskim titulama i mnogi enolozi iz inozemstva, mahom iz Slovenije i Francuske.

Popov vinarija Sopot

Posljednjih godina Makedonci osvajaju najviša odličja na jakim svjetskim ocjenjivanjima vina kao što su Decanter World Wide Award, Mundus Vini, Concours Mondial de Bruxelles, i to se nastoji kapitalizirati među ostalime i dovođenjem na lice mjesta znanih svjetskih vinskih pisaca i trgovaca. Bitno je istaknuti nešto važno i za unaprjeđenje kakvoće vina i za bolji plasman vina: značajnije makedonske vinske kuće udružile su se u tijelo Wines of Macedonia koje, kako zasad izgleda, dobro radi na promidžbi Makedonije kao relevantne vinske zemlje. U Makedoniji se dakle odlično pije, bit će i još bolje kad vinari, ponovit ću, malkice smanje utjecaj očito zasad kod njih još uvijek poželjne jače nijanse barriquea. Crna vina, rekao bih općenito, dosta su superiorna bijelima, kojima bi, opet govorim uopćeno (iznimke potvrdjuju pravilo!), uz jače smanjenje bariknih nota nego kod inače vrlo strukturiranih crnjaka (što se nerijetko rađaju i uz prosušivanje grožđa na odrezanim lucnjevima na trsu u vinogradi), dobrodošao zericu viši sadržaj ukupne kiselosti. Bez obzira na to što se u geografskom smislu zemlja nalazi poprilično južno i što je ljetno razdoblje oskudno oborinama malo viši sadržaj ukupne kiselosti kod bijeloga ne bi trebao biti nedostižan, s obzirom da je država brdovita zacijelo bi dosta pomoglo već to da se vinogradi baš s bijelim sortama u jačoj mjeri podižu na većoj nadmorskoj visini.

Na ovoj makedonskoj Vranec turneji priređenoj za grupu vinskih novinara iz raznih zemalja osobito su ugodno iznenadile neke količinski vrlo velike vinarije koje su se (re)organizirale na način da strogo segmentiraju vina razdvajajući, i vizualno (oprema), visoku do iznimno visoku kvalitetu kapljice od inače korektnog prosjeka i izlazeći na tržište s tim iznimno visoko-kvalitetnim vinima pod drukčijim markama i bitno drukčijim etiketama, etiketama svojstvenijima manjim pogonima a ne golemim podrumima s običnim proizvodima za masu. Inače, bitan prigovor makedonskim vinskim etiketama: puno je, posebice na stražnjoj etiketi, teksta, na makedonskom i engleskom, pa su slova sitna, nerijetko su i bez dovoljnog kontrasta s bojom pozadine pa je sve to muka čitati, nerijetko se valja dobrano pomučiti da se pronađe ono što je bitno kao informacija o vinu – vinogorje, sorta, godina berbe, sadržaj alkohola…

Republika Sjeverna Makedonija: tri vinska regije, 16 vinogorja

Makedonija, koja se diči s 2000-godišnjom tradicijom u proizvodnji vina, ima kontinenalnu i mediteransku klimu, meteorološke prilike u vegetacijskom razdoblju vinove loze takve su, čujem, da u pravilu nije potrebno više od četiri do pet zaštitnih prskanja godišnje.  Zemlja je podijeljena na tri vinske regije, i to: Vardarska dolina (Wardar River Valley) kao centralni dio (Central region), daleko najveći, sa 24.664 ha (na slici označeno crvenom bojom), zatim Pcinja-Osogovo (istočni dio, Eastern Region; označeno zelenom bojom), te Pelagonija-Polog (zapadni dio ili Western Region; označeno žutom bojom). Najvažnija vinogorja su u regiji Vardarska dolina: Skopje, Veles, Tikveš, Gevgelija-Valandovo, Strumica Radoviš, Ovce Pole, Kočani-Vinica. Cveba za razgovor: u regiji Pcinja-Osogovo, uz vinogorja Kumanovo i Kratovo, je i jedno nazvano – Pijanec!

Republika Sjeverna Makedonija raspolaže s ukupno 33.423 hektara pod trsjem. Oko 85 posto nasada čine vinske sorate, a 15 posto je stolnih. Pod vinskim sortama je 28.231 hektara.

Kušanje u vinariji Ezimit,dolje: Ezimitov crnjak Terra Makedonika – obogaćen aromama lokalnog začinskog bilja

Koji je u ukupnosti otprilike postotak vinograda na brdu, na kosinama, a koliko je hektara vinograda u ravnici? U Centralnoj ili Povardarskoj regiji vinogradi su mahom u ravnici, ali ima ih i na blagim padinama ne baš visokih brda, na pojedinim mjestima nadmorska visina dosiže im i do 650 metara. U Zapadnoj ili Pološko-pelagonijskoj regiji vinogradi su, pretežito na visoravnima i na kosinama  planina, na nadmorskoj visini između 600 m i 680 metara. Najviše pozicionirani vinogradi nalaze se u Istočnoj ili Pčinjsko-osogovskoj regiji na sjeveroistoku zemlje, vinova loza tu je na planinskim padinama s nadmorskom visinom od 440 do 850 metara.

Koji su najkarakterističniji tipovi tla u vinogradima Makedonije? Centralnu ili Povardarsku regiju karakteriziraju, rečeno mi je, diluvijalna, rezidentna šumska tla. U Zapadnioj ili Pološko-pelagonijskoj regiji prevladavaju smeđe tlo i černozem. U Istočnoj ili Pčinjsko-osogovskoj regiji vinova loza je uglavnom na diluvijalnom, odnosno smeđem tlu i na stjenovitom tlu s dosta vapnenca. Među najkvalitetnije vinogradske pozicije ubraja se Disan, za koji će Makedonci, kad ga prezentiraju nekome iz Hrvatske, rado reći da je on za njih isto što je za Hrvatsku pelješki Dingač. Kazano mi je da se tek u najnovije vrijeme počelo u Makedoniji u znanstvenom smislu raditi na tome da se na temelju u svijetu uobičajenih nužnih parametara izdvoje i istaknu položaji na razini onoga što iznpr. francuskog primjera poznajemo kao 1er odnosno grand cru.

Na Disanu se, kao i na Dingaču, može susresti i magarac…

Sortiment obuhvaća po oko 50 posto bijelih i 50 posto crnih kultivara. Od sorata s Balkana uzgajaju se smederevka, žilavka, stanušina, kratošija, vranac, plavac mali, a od međunarodnih kultivara tu su muscat blanc à petits grains (muškat bijeli s malim bobicama) lokalno zvan temjanika, zaim gruzjski r’katsiteli, pa njemački riesling, onda sauvignon bijeli, chardonnay, cabernet sauvignon, merlot, syrah… Evo, u postocima, i zastupljenosti pojedinih sorata u ukupnom sortimentu Sjeverne Makedonije: vranec je daleko na prvom mjestu i zauzma 38,40 posto (oko 10.800 ha) ukupne vinogradske površine, slijede merlot sa 4,40 posto, cabernet sauvignon – 4,02 %, kratošija – 3,70 %, riesling (rajnski) – 3,51 %, chardonnay – 2,90 %, pinot crni – 1,80 %, r’katsiteli – 1,71 %, temjanika – 1,35 %, graševina – 1,08, žilavka – 0,75 %, sauvignon bijeli – 074 %, syrah – 0,32 %, teran (bijeli, odnosno prosecco) – 0,29 %, plavac mali- 0,17 %.

Postoje li u Makedoniji poslovne asocijacije (udruženja) po vinogorjima, tako da svaka udruga brine o stvaranju, lansiranju i njegovanju vlastitoga prepoznatljivoga paradnog konja ili aduta, koji bi se bazirao na tipičnosti vezanoj uz pojedino područje, sortu odnosno dozvoljene sorte, te na odredbama nekog pravilnika glede načia proizvodnje, dužine i načina dozrijevanja, najranijeg mogućeg (dopuštenog) izlaska vina na tržište? Na to pitanje dobio sam odgovor da se taj dio počeo razvijati, dakle zasad je tu stvar na samom početku.

Struktura izvoza u zemlje članice Europske Unije

Struktura izvoza u zemlje Balkana koje NISU članice EU (Albanija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Turska)

Uz Disan kao afirmirani mikrolokalitet u nekim vinogorjima počelo se po kvaliteti izdvajati i neke druge pozicije, primjerice Lepovo, Barovo, Bela Voda… Ambiciozne vinarije, svjesne komparativnih prednosti nekih vinogradskih položaja gdje imaju trsje pooštrile su i još pooštravaju kriterije, standarde za visoku do najvišu kakvoću i osebujnost svojih vina, želja je ne tek proizvoljno u marketinške svrhe koristiti određene oznake vezano uz vina nego doći do toga da svaka takva oznaka, koja bez sumnje jeste i marketinški osobito važna, počiva na određenoj znanstvenoj/strukovnoj potvrdi vezanoj uz prednost određene vinogradske pozicije i vezanoj uz pravilnik u proizvodnji grožđa i vina kao bazu za visoko iskazanu posebnost vina i stalnost u kakvoći i osebujnosti, prepoznatljivosti proizvoda upravo bitnu za neki specifični teritorij, terroir. Provode se mikrovinifikacije grožđa s tih posebnih položaja da se utvrde dosezi vrlina, i eto neke vinarije ako se određena izdvojena pozicija u nekom godištu ne pokaže u punome sjaju odustaju od

Ostale zemlje za 2018: Australija, Kanada, Kina, Hong-Kong, Iceland, Japan, Norveška, Rusija, Švicarska, Ukrjaina, SAD, Ujedinjeni arapski emirati, Tajland, Singapur

označavanja vina s nazivom dotične pozicije. Primjerice 2014. vranac s Barova nije označen nazivom te bez sumnje jako dobre pozicije je u toj berbi vino nije pokazalo parametre potrebne da ga se svrsta pod naziv Barovo…  Jedina regionalna asocijacija koja je u Makedoniji osnovana s ciljem baš pune zaštite i kontrole geografskog porijekla je Vardar River Valley PGI, ona kreće s uvođenjem pravilnika i kategorizacijom koji bi bili pod okriljem Zakona o vinu. Na modifikaciji postojećeg Zakona o vinu radilo se dosad kroz gotovo cijelu 2019, i upravo takvo pomno izrađeno poglavlje o klasifikaciji službeno bi se trebalo pojaviti u novoj verziji Zakona o vinu u prvome dijelu 2020. Udruženje Wines od Macedonia i Ministarstvo poljoprivrede Republike Sjeverne Makedonije zajednički rade na tome da se po pojedinim područjima kao tipičan Trade Mark teritorija stvaraju i njeguju tipična, karakteristična visokoprepoznatljiva vina za svaki pojedini kraj, vina koja bi imala puno pravo na oznaku ZOI.

Godišnja proizvodnja vina u Makedoniji ovisi o godištu, moglo bi se kao neki noviji 10-godišnji prosjek navesti 90 milijuna litara. Berba 2014. dala je 63,8 milijuna litara, ali 2017. i 2019. bile su izdašnije, sa 78 do 79 milijuna litara, a 2015. i 2016. premašile su 100 milijuna litara. Godina 2013. pamtit će se po čak 120,4 milijuna litara vina. U ukupnoj proizvodnji vina crne sorte pokrivaju oko 55 do 60 posto, bijele 40 do 45 posto, a ostalo otpada na ružičastu kapljicu. Uopćeno, od godišnje proizvodnje vina oko 40 posto kapljice puni se za tržište u bocu a 60 posto prodaje se kao rinfuza, doma i vani. Podatak dobiven od udruženja Wines of Macedonia kaže kako je prema izvozu okrenuto oko 74 vinarija. Čak 85 posto vina ide u izvoz, u 38 zemalja, a nekih 15 posto vina plasira se na domaćem tržištu. Ukupni prihod Makedonije od izvoza vina godišnje je oko 50 milijuna eura.

Ukupni izvoz vina iz Makedonije u 2018. bio je oko 75 milijuna litara, od toga 21 miijun litara punjeno u boce, 4,3 milijuna litara u bag-in-boxu, 49 milijuna litara kao otvoreno (bulk) vino.

Izvoz buteljiranog vina, po novčanj vrijednosti

Izvoz otvorenog vina, po količinama

TURNEJA PO VINOGRADIMA i PODRUMIMA

Udruženje Wines od Macedonia potrudilo se,  kao uvod u proslavu Međunarodnog dana vranca u skopskom luksuznom hotelu Hilton Double Tree, pokazati nam vinograde i podrume kuća Chateau Kamnik u Skopju, zatim Bela voda Tikveš, Tikves Winery u Kavadarcima, Domaine Lepovo Tikveš, pa Bovin u Negotinu, a i Stobi u Gradskome (Tikveško vinogorje), Puklavec & Friends te Venec na Disanu-Negotino, Popov u Sopotu, Dalvina u Strumici i Ezimit u Štipu.

CHATEAU KAMNIK! – Chateau Kamnik Ilije Ikija Malinkovskoga, na 300 metara nadmorske visine na brdu ponad Skopja u istočnome dijelu grada i u regiji Vardarska dolina te vinogorju Skopje, po reputaciji je jedna od vodećih ako ne i vodeća vinska kuća na području Makedonije,

Pogled na Chateau Kamnik, na brdu ponad Skopja. Svjetski nivo! U vinogradu su na više mjesta postavljeni bijeli stupići sa svjetiljkom ali i sa zvučnikom iz kojega se stalno čuje fina smirujuća glazba!

Chateau Kamnik predstavlja se rečenicom Vinsko iskustvo na visokoj razini, kreacije sa strašću  rađene do perfekcije koja na prvi pogled može djelovati razmetljivo, ali koja se i te kako pokazuje na mjestu kad se dođe na posjed, u dvorac s podrumom te hotel, i nakon što se kušaju chefove delicije na tanjuru i eno-uradci u čaši. Imanje obuhvaća 16 hektara vinograda sađenog gustoćom od 5500 trsova po hektaru i smještenog na južnoj padini brijega, stalno milovanog blagim vjetrićem koji ljeti donekle hladi tlo a zimi ne dopušta da se ono previše ohladi, te koji sprječava pojavu vlage i razvoj bolesti na trsju, dakle u određenom smislu pomaže eko-uzgoju loze. Ustroj vinogradarskog-vinskog posjeda i proizvodnja do najmanjeg detalja ogledalo su bogatog iskustva koje je Malinkovski skupljao kao česti svjetski putnik i veliki gurman. Ostajući vjeran lokalnim sortama, Iki je iz raznih zemalja donio razne sorte, tako da Chateau Kamnik u punom smislu nosi epitet nadnacionalnog.

Malinkovski je mnogo uložio u opremu za vinogradarstvo i podrumarstvo ali i u restoran i kuhinju, pobrinuo se i za visoko-stručno osoblje i u vinskom i u kulinarskom segmentu. Poseban doživljaj degustacija je vina u vinskom podrumu Chateau Kamnika, potom se u sjećanje duboko urezuje obred sljubljivanja hrane i vina u zasebnoj kušaonici u Chateauu te u restoranu zvanom Lovačka loža u hotelu, Paleta vina u ponudi bogata je, evo tek nekih naziva: Pinot grigio, Sauvignon blanc, Chardonnay, Temjanika, Zlatna (Golden) temjanika, Grenache blanc orange, dva roséa, četiri pjenušca rađena klasičnom metodom, crna vina Pinot noir, Montepulciano, Cuvée de Prestige, pa, u kategoriji Rezerva, Ten barrels syrah, Ten barrels cabernet sauvignon, Merlot single vineyard, Terroir vranec grande reserva i Signature merlot grande reserve.

Doček na prostranoj terasi ispred ulaza u dvorac: vlasnik Ilija Iki Malinkovski, enologinja Sandra Krstevska Georgievska (lijevo) i Natalija Kuzmanovska, zadužena za marketing. Domaćini su kao uvod u podrumsku riznicu pokazali sjajan, kompleksni bijeli pjenušac rađen šampanjskom metodom i odležan na kvascu u butelji 48 mjeseci, te vrlo fini zapjenjeni rosé. Vrijedi obratiti pažnju na suhu (aperitivnu) temjaniku Chateau Kamnika

Kušanje još nenapunjenih vina u podrumu

Prostrani restoran u lovačkom stilu u hotelu u sklopu imanja Chateau Kamnik. Ambijent i hrana, ali i vina vrlo rafinirani

Ponos kuće: Kamnik: Vranec Terroir

TIKVEŠ & TIKVEŠ DOMAINES, VINEYARDS & CHATEAUX – Tikveš je golema i tehnološki suvremeno opremljena vinska kuća koja u svakome svom segmentu ne nudi privlačan vizualni efekt ali koja, što je bitno, dijelom zahvaljujući i eno-savjetniku iz Francuske (Philippe Cambie), tehnološki u proizvodnji odlično funkcionira. To je kuća koja je svjesna svojega potencijala na tržištu baziranog na kvalitetnim vinogradima, modernoj opremi i vrhunskim ekspertima, te koja je od novijeg vremana očito sve više svjesna i toga što danas znače kakvoća, estetika i image, tako da ona vrlo pažljivo, ne samo u enološkom smislu nego i vizualnim odvajanjem proizvoda u obraćanju prema javnosti marketinški pametno i za potrošača jasno segmentira razine kvalitete eno-uradaka, od vrlo pristojnog baznoga pa stepenicama na više do ranga ne samo visoke nego kod nekih vina moglo bi se reći i visoke svjetske klase.

Glavni i najveći vinski podrum je u Kavadarcima. Na prvi pogled s ulaza, izvana, kompleks ne djeluje atraktivno, no kad se uđe u taj golemi ograđeni ambijent pruža se vizura golemog parka, istina s građevinama što izvana podsjećaju više na one nekadašnje u skladu s industrijskom produkcijom nego s nečime ekskluzivnime i elegantnime, ali i parka koji bi se nekim zahvatima na spomenutim građevinama dao lijepo urediti da djeluje estetski privlačno. Međutim, od ulaza s ulice postoji i jedan prolaz sav u opeki koji izgledom puno obećava, a koji i dovodi do prostora što vizualno uvjerava u značajne svekolike pomake prema naprijed u odnosu na prije, i uvodi gosta u elegantan interijer s velikim hrastovim bačvama i barriqueom te, potom, i do lijepo uređenog restorana otvorenog za javnost i restorana manje površine za VIP goste. U oba prostora nude se, na visokom nivou, jela rafinirane kuhinje i paleta vina do same špice.

Grupa inozemnih novinara i sommelijera iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Mađarske, Austrije i Njemačke s domaćinima iz Tikveša na ulazu u hodnik što završava pred restoranima tvrtke

Vrlo lijepi stilski obilježeni hodnik od ulaza iz vana do prostora s velikim bačvama i barriqueima te do restorana

Marko Stojaković, glavni enolog Tikveša

Premium kategorije vina kompanije Tikveš izlaze iz izabranih manjih vinogradskih površina i podruma u ekskluzivnoj grupi nazvanoj Chateaux, vineyards & domaines.  U toj su grupi Bela voda, Barovo, Lepovo…

Na poziciji Bela voda – stručnjak za vinogradarstvo Atanas Dimitrov, agronom, i enolog Aleksander Nikolov

Bela voda vinogradarski je položaj od ukupno 400 hektara, na nadmorskoj visini od oko 250 metara. U Belu vodu spadaju lokaliteti Ramnik, Gumno, Babuna… Babuna je inače zaštićeno područje bijelih orlova! Zasađene su različite sorte, među njima dakako i vranac, ali i plavac mali, kratošija, gustoća nasada je oko 4000 trsova po hektaru, tlo je pjeskovito s udjelom vulkanskog pepela i, u solidnonj mjeri, i gline, kažu menadžer i stručnjak zadužen za vinogradarstvo Atanas Dimitrov i enolog Aleksandar Nikolov.

Pod markom Bela VODA na tržište izlaze – dva VINA, jedno bijelo a drugo crno. Otkud uopće naziv Bela Voda? Od direktora Tikveša Radoša Vukičevića dobio sam objašnjenje: Vinogradi Bela Voda nalaze se u centralnomn dijelu Makedonije s lijeve strane rijeke Vardar i u vinogorju Tikveš. Naziv lokaliteta Bela Voda dolazi od bijele vode koja izvire u brdima gdje su vinogradi. Bijela boja vode je zbog visokog sadržaja vapnenca,..

Tikvešov vinograd Barovo na drugome je kraju, nalazi se na visini od 650 do 700 i više metara nadmorske visine.

Vinom su, uz Bele vode (bijelo i crno) te svakako i ona iz Barova (bijelo i crno), impresionirali, iz Domaine Lepovo (tlo: pijesak i ilovača) Chardonnay 2018 barrel fermented njegovan sur lie u 600-litrenoj bačvi (Burgundija u Makedoniji; drvo savršeno uklopljeno!) i Grande cuvée (2015) od vranca 85 %, cabernet sauvignona 20 % i merlota 15 posto, lijepo se pokazao i crni pinot 2019 još u povoju i izvađen iz bačve samo za ovo kušanje.

Vinograd Domaine Lepovo, na tlu s dosta pijeska i s dobrim udjelom ilovače. Domaine Lepovo pomalo se okreće organskoj proizvodnji

Unutrašnjost podruma Domaine Lepovo, uz bačvice su enolog Nikola Kuzmanovski i agronom Aleksander Ristovski. U elitnu Tikvešovu grupu uz Domaine Lepovo spadaju i Bela Voda i Barovo

PUKLAVEC FAMILY WINES  – Da parafraziram naslov znane pjesme Od Vardara pa do Triglava: Od Jeruzalema pa do Disana… Znani slovenski poduzetnik Puklavec koji već godinama uspješno vodi vinski posjed Puklavec Family Wines sa sjedištem u Ormožu i s vinogradima na Jeruzalemu u Ormoškim goricama, odlučio se proširiti – u Makedoniji! U Sloveniji ima dovoljno bijeloga vina, a Makedonija mu je bila izazov za crnjake. U izboru lokacije pucao je u sridu – na Disan, koji slovi kao jedna od najboljih vinogradarskih pozicija u Makedoniji.  Uz domaći vranac u nasadu ima i merlot i cabernet sauvignon…

Disan

Jedna od legendi makedonskog vinarstva: Giorgi Jovanov (otac od enologa Daneta Jovanova) s nadimkom Hermes, nekad voditelj proizvodnje u Bovinu, potom u Stobiju. Nažalost od nedavno ga više nema I osobno prisutnoga s nama…

Vinarija je nedavno i službeno svečano otvorena, uzvanike među kojima je bilo i mnogo Slovenaca iz segmenta politike (ministrica poljoprivrede Aleksandra Pivec) i eno-gastronomije, pjesmom je zabavio Petar Grašo.  Vinarija Puklavec  Family Wines na Disanu dakako, s obzirom na to da je novak, tek pomalo izlazi prema tržištu, za punu snagu i moćnu tržišnu ekspanziju valja pričekati koju godinu dok dovoljna količina vina bude i dovoljno zrela i dok se barem ugrubo, ali po visokim kriterijima, finalno ne isprofilira što je od ubranog grožđa domet za baznu, bijelu etiketu, a što i iz kojega dijela vinogradskog posjeda može kontinuirano davati sirovinu za kvalitativno uzlazne etikete sve do one na vrhu, u organoleptici ali i po cijeni, kaže upravitelj vinarija Puklavec Family Wines Dane Jovanov, Da je potencijal golem lijepo se vidjelo na degustaciji, naročito kroz vina Merlot 2018 te Cabernet sauvignon 2018 koja su još bebe na dozrijevanju i samo za ovo kušanje bila su izvađena iz bačve.

Podrum Puklavec na Disanu

Upravitelj podruma Puklavec i enolog Dane Jovanov

Puklavec barricaia

VENEC – U susjedstvu vinarije Puklavec na Disanu je vinski posjed Venec kojemu je izvršni direktor i jedan od vlasnika Ilija Jančev, dok je enolog Kire Ristov. Vinarija je osnovana 1956. na zadrugarskom principu, a 1995. objekt je privatiziran. Vinarija Venec raspolaže s oko 800 hektara zemljišta, od čega je 350 hektara vinograda sađenih gustoćom od 4000 loza po hektaru na nadmorskim visinama od 150 do 600 metara. Tlo je vapnenasto, s udjelom ilovače i loessa. Od tih 350 hektara pod trsjem 100 ha zauzima vranac, 100 smederevka, a ostatak merlot, cabernet sauvignon, syrah, traminac, chardonnay i rizling rajnski. Venec nije veliki proizvođač vina kako bi se moglo zaključiti po površini zemljišta koje mu pripada, naime zasad u vino preradi tek 15 posto grožđa što ga ubere, ostalo ide u prodaju. Od ukupne proizvodnje vina u boce se puni 40 posto. Tek u najnovije vrijeme odlučeno je da se maksimalna pažnja posveti vrancu, za nadati se da će se vlasnici odlučiti da ubuduće prerade u vino i znatno više od sadašnjih 15 posto grožđa i da se na tržištu nametnu kao proizvođač vrhunske kapljice u boci u dovoljnoj kvantiteti.

Pogled na vinarija Venec

Vrijeme berbe: selekcija grožđa u Venecu

Kušanje u podrumu Venec na Disanu, u susjedstvu posjeda Puklavec. Uz enoloiga kuće Kiru Ristova su Nataša Bresliska kao naš (sjajan!) vodič ispred organizatora turneje, i zagrebački sommelier Mario Meštrović

DALVINA, THE CITY OF FUTURE – Today’s winery, tomorrow – the city, with stainless steel sky scrapers?! The picture was taken in the Macedonian Dalvina wine cellar, each inox sky scraper is with the volume of 100.000 litres.

Dalvina city: with the conventional building – the stainless steel skyscrapers each with volume of 100.000 litres

Dalvina – amphora, for now as decoration, could be soon used in Dalvina for the amber wine

Dalvina wine cellar: harvested grapes go to the selection table and undergo double selection

The winery, located at the 350 m altitude close to the town of Strumica, has 350 own neighbouring hectars of vineyard in one piece, the own grape production is between 4,5 and 5 million kg, some quantity of grapes is bought, too. The wine production is running with the top level machines and with the help of the top level experts in oenology! – the oenologist and cellar master Zoran Peev and, from the 2016, prof. Goran Milanov, since years succesfull consultant in many Macedonian wineries.

We droped into the winery right during the harvest, which begun at the end of August and finished at the end of October. Prof. Milanov seemed very satisfied with this year’s quality, the weather had been, he stated, during the grapes’ maturation dry and fine, the quality and the sanitary state of the picked crop very very good. The grapes passed through two quality selection lines (the sorting table and the machine separating the berries by its volume), Milanov and the oenologist Peev from the harvest 2019 are expecting very nice wines, particularly good the red ones.

Tasting and chating with prof. Goran Milanov, consultant, and oenologist cellar master Zoran Peev. Very very convincing the line named Dioniz

Dalvina, percepted at first – after hearing the numbers about the surface and the grape production – as a pure industrial average quality wine factory, during the tasting turned out to be a very very pleasant surprise, with it’s whites R’khatsiteli 2018 and Župljanka 2018, and particularly the reds Vranec 2015 Hermes, Vranec 2016 Dioniz barrique (both Mundus Vini Gold!), then Merlot 2016 Dioniz barrique, and Syrah 2016 Dioniz barrique, too…

STOBI, the HOUSE of the RISING GLASSES – Stobi, kuća uzdignutih čaša! Zašto ne? Kad je kapljica dobra s njom se rado nazdravlja, čaša se diže, veselo raspoloženje raste.

Eto nas i u Stobiju u mjestu Gradsko, u Tikveškom vinorodnom kraju. Stobi je naziv vinskog kompleksa sa sjedištem u Gradskome, ali je i naziv za uz cestu Veles-Gradsko-Negotino smještano arheološko nalazište s ostacima naselja iz sedmog stoljeća prije Krista i ostacima grada iz vremena Starog Rima. Povjesničari o Stobiju govore kao o već razvijenome gradu iz drugog stoljeća nakon Krista a iz vremena kad je vladao makedonski kralj Filip V. U vrijeme rimske okupacije Makedonije Stobi, gdje se lokalnom stanovništvu pridružilo mnogo došljaka s raznih strana Rimskog carstva, uvelike se i zbog svog povoljnog geografskog položaja lijepo razvijao, Najprije je, za vrijeme vladavine imperatora Augusta, postao poznat kao oppidum civium Romanorum, a onda je stekao status municipiuma. U nalazištu Stobi moguće je vidjeti ostatke starorimskog teatra, episkopske bazilike, zatvora, javnih kupališta,, pa i – casinòa…

Lokalitet Stobi, arheološko nalazište, s amfiteatrom iz vremena Starog Rima

Kao kontrast starini – supermoderno zdanje vinarija Stobi u mjestu Gradsko, Vinarija je podignuta i uokolo uređena kao park na oko 4,5 hektara površine, početna investicija navodno je bila oko 22 milijuna eura

Enolog Andon Krstevski

U vinskoj kući Stobi dočekali su nas Jadranka Klarić-Kimovska (po tati porijeklom iz Dalmacije!)  iz odjela za marketing, i enolog Andon Krstevski. Enolog Stobija Andon Krstevski pripremio nam je bogatu degustaciju. Kušali smo Graševinu 2018 koju Stobi izvozi u Srbiju, BiH, Rusiju, zatim chardponnay 2019 iz inoksa, Chardonnay 2017 (pola iz inoksa, pola drveta), Žilavku 2018, R’katsiteli 2018, Pinot noir 2017, Vranac 2016 iz velike bačve, Merlot Axios private reserve 2015, Vranec 2015 Veritas s 18 mjeseci (nimalo smetajućeg) barriquea.

Impresivan je svojom unutrašnjosti i sav u plavome tonu namještenom igrom svjetla vinski podrum, s brojnim bačvama, od barriquea preko tonneauxa do velikih bačava od 2500 litara. Enolog Krstevski kaže da su bačve u tom podrumu od francuskog, američkog, srpskog, mađarskog, slavonskog hrasta, te da mu se za njegovanje vranca najboljom pokazala slavonska hrastovina.

Stobi ima 300 hektara vinograda uz Gradsko i još 300 ha u Negotinu. Uzgaja 17 sorata, jedna od tih, a kojoj se posvećuje dosta pažnje zato što je otporna na sušu i zato što daje puna moćna vina s lijepim kiselinama, je gruzijski r’katsiteli, njime je zasađeno 55 hektara. Stobi na tržište izlazi s 35 različitih etiketa vina, a vina su u kategorijama od stolnog uzlaznom linijom prema gore do premium kategorije.

Stobi, inače, ima i uzgoj ovaca, stado broji oko 10.000 grla tako da svake godine za prodaju bude nekih 2500 mladih janjaca, inače mlijeko se prerađuje u vlastitoj sirani, a proizvode se izvrsni bijeli slani sir dozrijevan do najviše pola godine, te tri godine dozrijevani izvrsni kačkavalj, koji se, uz druga tipična domaća jela može kušati u restoranu u krugu vinarije. ♣

Stobijev plavi podrum! Podrum je unutra obložen kamenom da, kako veli enolog Krstevski, podsjeti da je u susjedstvu arheološko nalazište. Prizor je kao da smo u nekom razvikanom francuskom ili američkom podrumu

Stobi, the Macedonian House of the Rising Glass, makedonska kuća uzdignute čaše. Of course with vranec! I onda neš pil?! Vraga neš pil!

______________________________

Sorte

Vranac/vranec

VRANAC – Vranac kao, u našim krajevima, vrlo rašireni izraz što označava duboko crnog snažnog pastuha, naziv je i autohtone vinske sorte s Balkana koja daje visokokvalitetno snažno vrlo tamno (vrano=crno!) vino sposobno za duže dozrijevanje u drvu i za uspješno dugo odležavanje. SINONIMI: Vranac crmnički, vranac crni, vranac prhljavac, vranec (Makedonija).

Tamara Masanović uz vranac u vinogradu svoje obitelji u Crmnici

PORIJEKLO i RASPROSTRANJENOST: Vranac se smatra najvažnijom domaćom sortom regije što obuhvaća jugoistok Europe, konkretno današnju Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo, južnu Srbiju te i hrvatski jug. U upravo spomenutim zemljama, osim Makedonije, vranac se uzgaja još od srednjeg vijeka. Nastao je prirodnim spontanim križanjem, najvjerojatnije u Crmničkom polju u Crnoj Gori. U Makedoniji se prostire na ukupno oko 10.800 ha, Crnoj Gori na 3600 ha, Bosni i Hercegovini na oko 480 ha, na Kosovu na oko 478 ha i u Srbiji na oko 120 hektara. U Hrvatskoj ga ima na jugu uz granicu s Hercegovinom, konkretno raste u Imotskome kraju a nađe ga se nešto i u Erdutu. Iako je u Makedoniji daleko najrašireniji crni vinski kultivar, on eto ne potječe s područja te države, nego je iz Crne Gore (nagađa se, ponavljam, da mu je rodilište Crmničko polje), gdje su ga nekad često nazivali i kratošijom, međutim kratošija je zasebna sorta, u Hrvatskoj inače znana kao tribidrag odnosno crljenak, u Italiji kao primitivo, u širem svijetu kao zinfandel. Suvremene analize na bazi DNA pokazale su srodstvo vranca s kratošijom odnosno tribidragom na relaciji roditelj-potomak. Tako je, eto, vranac rodbinski povezan i s plavcem malim, grkom, plavinom. Kratošija je vrancu otac, a drugi roditelj vranca, majka, je kultivar duljenga.

Prof. dr. Vresna Maraš, direktorica Sektora za razvoj vinske kuće Plantaže 13. jul iz Podgorice

Inače, genetske analize pokazale su i to da je u Crnoj Gori sorta znana pod nazivom muškaćela zapravo muskat bijeli s malim bobicama (muscat a petit grains), u Makedoniji znan pod nazivom temjanika, a da je sorta trojka moscato violetto.

SVOJSTVA: Vranac je dosta rodna sorta ranog pupanja i srednje dugačkog sazrijevanja, zreo za berbu bude obično u rujnu, nekad je to bila druga polovica rujna. S dosta kompaktnim je srednje velikim do velikim cilindričnim grozdovima s bobicama tanke pokožice. Odgovara mu topla klima, nije preporučljiv za sjevernije i svježije krajeve. Najbolje rezultate daje na slabije plodnim dobro propusnim tlima na južnim ekspozicijama. Srednje je otpornosti na pepelnicu, osobito je osjetljiv na botritis, pa i na sivu plijesan, ali i na niske temperature, rado smrzava. Daje punokrvna izrazito tamna snažna crna vina s vrlo dobrom ukupnom kiselosti, s visokim alkoholnom i s izraženim taninom, s jačim notama crvenog i plavog bobičastog i koštićavohg voća. Grožđe u tehnološkoj zrelosti bude s vrlo visokim sladorom, ukupna kiselost kreće se od 6 do 7 g/lit. Vino je bogato polifenolima,  s vrlo visokim vrijednostima ukupnih antocijana, oko 500 mg/lit. Prepručuje ga se dozrijevati u drvenom suđu, to mu pojačava kompleksnosti (uz zrelo tamno bobičasto voće isticati se mogu arome začinskog bilja, čokolade, cimeta).. Kao vino izvrstanan je samostalan ali je i vrlo podesan za mješavine sorata, odlično se slaže s merlotom i cabernet sauvignonom.

JELO i SERVIS:  Kao vino snažne strukture vranac je prikladan pratitelj jela od crvenog i dugo pirjanog mesa, masnijeg pečenja (ražanj, peka/svinjetina, janjetina, junetina-govedina, janjetina, divljač…) ⦁ poslužiti ga u velikoj čaši, na temperaturi od 16 do 18 stupnjeva C.  ■

______________________________

Vranec u svojoj domaji

OD ĆEMOVSKOG POLJA DO VRHUŠKE u LJEŠKOPOLJU – A sad, na izvor! U domovinu crnog pastuha. Nalaziti joj se tako blizu, u neposrednom susjedstvu, i iz zemlje usvojiteljice ne skoknuti u rodni kraj vranca bilo bi nepravedno. To više što i Crna Gora, uz to da je vranac njeno dijete, ima i dosta drugih elemenata koji se i te kako uklapaju u ideju Balkan (PAZI: NE Bulkan!) Wine Network, promoviranu u Skopju.

Zeleno more, Ćemovsko trsno polje, ne vidiš mu kraja, tamo u daljini sa nebom se spaja!… Najveći vinogradi u jednom komadu u Europi – 2310 hektara

Prikaz tla na Ćemovskom polju

Mala zemlja s ukupnom površinom od 13,800 četvornih kilometara i sa oko 600.000 stanovnika od čega ih je između 200.000 i 300.000 u gavnom gradu Podgorici, ima što za pokazati i mimo mora i sunca na svojoj obali uz Jadransko more. Eno-gastronomija kao tema omogućuje joj da svijetu iznese lijepu priču o svojim prirodnim ljepotama (jezera npr!), povijesti i književnosti (Petar Petrović Njegoš), izvornim specijalitetima i zdravoj hrani (riba, njeguški pršut, sir iz sela Kuči…), vinu koje je, uz to što golica osjetila, bogato polifenolima a oni su znani kao antioksidansi što ljudskom organizmu čine dobro i preporučuju se naročito za održavanje dobre kondicije krvnih žia i srca… Na tom bogatstvu polifenola nastalo je vino Pro Corde (=za srce). Ali, bitno je i duševno zdravlje pa je od bijelog pinota kreirano i vino (bijelo) nazvano Pro Anima (=za dušu)!

___________________________

PRO CORDE! – Ubrzo nakon što je svojedobno svijetom krenula piča o Francuskom paradoksu tj. o korisnosti crnoga vina za zdravlje (jer kožica crnih sorata i koštica sadrže korisne polifenole), Crnogorci su se, uzdajući se u svojega crnog pastuha, bacili na posao i upustili u istraživanja vranca da vide njegov potencijal u zdravstvenom smislu. Polifenoli imaju pozitivan učinak u smislu da štite krvne žile (blagotvorno utječu na njihovu elastičnost) i srce (od infarkta miokarda), da usporavaju starenje i da mogu prevenirati neke oblike raka. Proantocijanidoli love slobodne radikale, čuvaju sluzokožu probavnog trakta od razaranja izazvanog hipersekrecijom kiselina. Sudjeluju i u smanjenju kolesterola u krvi. Ispostavilo se da je čovjeku kao minimalna količina proantocijanidola dovoljno 100 mg, a 200 do 300 mg u organizam unesenih procijanida sigurno snižava povišeni krvni pritisak. U Plantažama su osmislili novu tehnologiju vinifikacije  kako bi se izvuklo što više korisnih polifenola (polifenoli se u groždani sok ekstrahiraju u tijeku maceracije), i 1993. na tržište je izašlo prvo vino od vranca s etiketom Pro Corde. Riječ je o vrancu 100 %, i to iz Ćemovskog polja i s table zvane Aerodrom.

Nova tehnologija – je li možda riječ o produženoj maceraciji da se izvuče maksimalno moguća količina polifenola te, da bi polifenoli za duži period očuvali svoju snagu i učinkovitost, o tome da vino provede nešto kraće vrijeme na dozrijevanju u bačvi a duže u staklenom ambijentu gdje je s bitno manji dotok kisika od onoga što ga dobiva dok je u bačvi?

Prof. dr. Vesna Maraš, direktorica Sektora za razvoj u kompaniji Plantaže 13. jul objašnjava:

Od srca, za srce – Ex cordis, pro corde! Inače, uz vino Pro Corde Plantaže su, u želji da kompletiraju svoju zdravstvenu priču, izašle i s vinom Pro Anima, tj. za dušu (vrlo dobro strukturirani elegantni bijeli pinot)

– Široko istraživanje, zasnovano na tezi profesora Sergea Renauda da je postotak srčanih oboljenja drastično manji u francuskim vinskim regijama gdje je i potrošnja vina značajno veća donijelo je polovinom osamdesetih godina prošlog stoljeća prve odgovore na to čemu je tome tako. Nekoliko francuskih znanstvenih instituta, koji su u svoja istraživanja uključili i veliki broj svjetskih znanstvenika i enologa, došlo je do sličnog zaključka, da umjereno konzumiranje vina ima pozitivno zdravstveno djelovanje, u najvećoj mjeri pripisano proantocijanidolima, a to su sastojci grožđa što pripadaju polifenolnim spojevima i što se nalaze u pokožici grožđa i, još većoj mjeri, u sjemenkama odnosno u košticama, u samom srcu bobice. Zaključeno je, međutim, da ti korisni sastojci prilično variraju od sorte do sorte vinove loze, sadržaj im ovisi o zrelosti grožđa, podneblja i klimatskih prilika, kao i od tehnološkog postupka u vinifikaciji i dozrijevanju. U kompaniju Plantaže 13. jul stigao je direktor francuskog Nacionalnog instituta za vinarstvo i vinogradarstvo, posebno zainteresiran za polifenole u crnogorskom kultivaru vranac. Provedene analize pokazale su upravo ono za čime su francuski naučnici tragali: visoki sadržaj proantocijanidola. Francuski Nacionalni Institut za vinarstvo i vinogradarstvo i kompanija Plantaže 13 jul dogovorile su suradnju, I, nakon sedam godina ispitivanja, za proizvodnju vina Vranac Pro Corde osmišljena je nova tehnologija vinifikacije.

Prof. dr. Maraš nastavlja:

– Vino Vranac Pro corde 100 posto je od grožđa  sorte vinove loze vranac s izabranih parcela Ćemovskog  polja s plitkim skeletnim tlom s krupnim  kamenim oblucima. Berba je probirna i bude tek kad grožđe dostigne punu tehnološku i fiziološku te fenolnu zrelost. Vinifikacija se odvija na temperaturi od 2 do 25°C, maceracija traje oko 10 do 12 dana, uz obogaćivanje proantocijanidolima na prirodan način, iz dodanih dodatnih sjemenki. U vinu se bitno povećava sadržaj proanticijanidola, prirodnih sastojaka grožđa koji imaju moć vezivanja slobodnih radikala, što blagotvorno djeluje na ljudski organizam. Oko 30 posto vina koje će biti označeno kao Vranac Pro Corde dozrijeva najmanje dvije godine u velikim bačvama od francuskog hrasta. S obzirom na ukupnu površinu i debljinu dužica vino u velikoj bačvi, za razliku od onoga u barriqueu, dobiva izvana manje kisika i sporije se razvija.

U Plantažama 13. jul u Podgorici imao sam prilike kušati vertikalu Vranca Pro Corde od 2016 do 2009. Berba 2016. Malo zatvorena, još premlada, 2015 izvanredna, elegantna (trošiti kako iz hedonističkog tako i iz zdravstvenog razoga stoga što polifenoli još nisu izgubili na snazi, 2013 i 2010 odlične, 2009 je izgubila na voćnosti a rekao bih i na djelotvornosti polifenola, a dobila je na patini…

VRANCA PRO CORDE proizvede se godišnje od milijun do 1,5 milijuna butelja! Inače, uz VRANAC PRO CORDE Plantaže 13. jul proizvode vranac u više varijanti i plasiraju ga pod sljedećim etiketama: VRHUNSKI VRANAC, , VLADIKA, VRANAC BARRIQUE, VRANAC RESERVE, PREMIJER, STARI PODRUM, MEDUN  (slatki desertni)

_________________________________

Kultura uzgoja vinove loze u Crnoj Gori datira još od predromanskog razdoblja. U vrijeme ilirske države u današnjoj Crnoj Gori vinova loza se uzgajala na obali Skadarskog jezera. Vinogradarstvo Crne Gore kasnije unaprjeđuju Rimljani, koji ostavljaju brojne zapise o sortama i načinu uzgoja vinove loze.

Godine 1484. Ivan Crnojević daje Cetinjskom manastiru vinograde oko Rijeke Crnojevića. Organiziraniji rad na vinogradarstvu Crne Gore počeo je u vrijeme vladavine kralja Nikole (1860-1918). On uvodi zakon po kojemu je svaki mladoženja – ako je bio iz nekog od vinogradarskih područja Crne Gore – morao dokazati da je prije stupanja u brak a već prema svom imetku zasadio od 100 do 1000 sadnica vinove loze. U to vrijeme osnivaju se  prvi lozni rasadnici i postavljaju prve regulative u proizvodnji vina, otvaraju se i prve specijalizirane vinogradarsko vinarske zadruge (Godinje-Crmnica, 1911) i grade pravi temelji vinogradarstva i vinarstva u Crnoj Gori, koja je, inače, tada imala 1.145 ha vinograda. Vinogradarstvo se razvijalo i u razdoblju između dva svjetska rata.

Crna Gora podijeljena je u četiri vinske regije:

Crnogorski bazen Skadarskog jezera  (podregije su: Podgorička, Crmnička, Riječka, Bjeloplavićka, Katunska, Kučka i Piperska); 2. Crnogorska obala (podregije: Bokokotorska, Budvansko-Barska, Ulcinjska, jadransko zaleđe); 3. Nudo;  4. Crnogorski sjever (podregije: Nikšićka, Bjelopoljska, Šćepan polje i Dragaljsko polje).

Najraširenije sorte su vranac, s 97,21 posto, kratošija sa 50,50 posto, cabernet sauvignon sa 4,19 posto i chardonnay sa 2,20 posto.

Najraširenije vinska sorte u Crnoj Gori – vranac, kratošija, cabernet sauvignon, chardonnay

Najveći proizvođač grožđa i vina ali i jakih pića u Crnoj Gori kuća je Plantaže 13. jul iz Podgorice, ona za tržište proizvede 17 milijuna boca vina i rakije. Upravlja najvećim vinogradom u jednom komadu u Europi, pod njenom ingerencijom su i voćnjaci (1,5 milijuna kilograma breskve godišnje), te maslinik, uzgajalište pastrve (100 tona godišnje), dva restorana – Mareza iJezero, maloprodajni objekti, konjički klub Montenegro!…

Crna Gora može se dakle pohvaliti s najvećim vinogradom u jednome komadu u Europi! Taj se vinograd, s prvim nasadima iz 1977., nalazi na platou na nadmorskoj visini od 45 do 70 metara u podgoričkom Ćemovskom polju (nazvanom tako po rječici Cijevnoj koja onuda prolazi ali koja izvire u susjednoj Albaniji i tamo nosi naziv Ćemje) u neposrednoj blizini aerodroma, a površina mu je 2310 hektara. Tu je, u kraškoj kotlini s vrlo malo padalina godišnje, na vapnenačkom tlu prošaranome pijeskom i šljunkom te s dosta kamenih oblutaka zasađeno gotovo 11,5 milijuna panjeva 27 različitih sorata grožđa na čelu s domaćom zvijezdom vrancem kao glavninom, od domaćih kultivara prisutna je dakako i kratošija u nešto većoj mjeri, uglavnom oko 70 posto je crnih kultivara, tridesetak posto bijelih. U posljednje vrijeme dosta se pažnje posvećuje domaćoj bijeloj sorti žižak koja daje vino s izraženijom kiselosti i s povećanom slanosti-mineralnosti, što je s obzirom na vrućine i sušu vrlo zanimljivo glede proizvodnje pjenušaca. Žižak se inače pokazao i kao jako dobar za vino namijenjeno destilaciji.

Trsje godišnje, ovisno o meteorološkim okolnostima, daje rod od 20 do 22 milijuna kilograma. Berba tu počinje u prvome tjednu kolovoza za ranije sorte i za grožđe za pjenušac, i traje do kraja rujna. Vranac koji spada u kasne sorte bere se ovdje obično ipak već na prijelazu kolovoza u rujan. Berba 2019. bila je općenito količinski slabija ali kvalitativno jako jako dobra.

Maketa Ćemovskog polja, s oznakama parcela

Vinograd je dugačak sedam kilometara, a opasuje ga ograda u dužini od 70 kilometara. Ako bi se čokoti postavili jedan iza drugoga, red bi, kažu domaćini, od Podgorice bio dugačak sve do Tokija prema istoku, odnosno do Havane prema zapadu! Vrijedilo bi označiti start i zacrtati svjetsku stazu putokazima te nakon odgovarajućeg broja trsova postaviti oznake u kojemu ste gradu u nekom trenutku krenete li na istok prema Tokiju, a u kojemu ste u nekom trenutku ako ste zamislili da ste krenuli prema zapadu i Havani. Evo dakle kako se (ovakav) vinograd s ovakvom pričom može sjajno iskoristiti: pozivom na šetnju svijetom, naravno uz kotizaciju, pa kad se, dakako, kontrolirano, pješice na putovanju prema Tokiju ili Havani stigne do kojeg poznatijega grada (oznake) – kao nagrada po šetačkome paru lagana okrepa nekim specijalitetom (sir Kuči, originalni njeguški pršut…) te čaša vina ili Pro Anima ili Vranca Pro corde…  Oznake gradova kroz vinograde mogle bi se za etikete za neku posebnu ediciju vina npr. Oko svijeta za par sati (uglavnom: koliko bi mogla trajati šetnja od starta do Tokija odnosno Havane) iskoristiti u spoju s postojećim domaćim nazivima tabli nasada (cru), pretpostavka je da bi zanimanje za kupnju tako etiketirane butelje bilo prilično interesa, čak i kod onih koji nisu osobno odšetali rutu…

Vinski podrum Šipčanik uz Ćemovsko polje. Podrum je uređen u bivšem hangaru. U njemu su drvene bačve (Nadalié, Garbelotto) različitih volumena, ukupno one mogu primiti dva milijuna litara vina! Podrum Šipčanik služi ne samo za dozrijevanje vina nego i za prezentacije vina gostima, brojnim turistima za koje su umjesto visokih barskih stolova postavljene bačvice što su odradile svoj enološki vijek

U podrumu Šipčanik – enologinja Jelena Đaković

Restoran u Šipčaniku: delicije za pamćenje

Miroslav Radojčin

S Jelenom Đaković i Milenom Mugoša

Vina je detaljno prezentirao sommelier Miroslav Radojčin.  Plantaže 13.jul izvoze vino u 44 zemlje, a kako i ne bi kad je kvaliteta dobra a i za neka uistinu sjajna vina cijene nisu visoke, primjerice odlična mješavina Epoha 2013 (cabernet sauvignon 60 % i merlot 40 %) u maloprodaji je tek osam eura, Vladika 2016 (80 % vranac, po 10 % merlot i cabernet sauvignon) 10 eura, a IZVANREDAN Vranac 2013 Reserve je 21 euro. I ONDA, još i u ovakvom društvu  – s Jelenom Đaković i Milenom Mugoša, NEŠ PIL?! VRAGA NEŠ PIL!…

Uz kompleks s vinovom lozom su i voćnjak sa stolnim grožđem, breskvom i nektarinom, kao i oveći maslinik sa 12.000 stabala masline (sorte su arbequina, maurino, leccino, istarska bjelica i barska žutica) s time da je s vremenom intencija doći na ukupno 25.000 stabala, te jedinstveni vinski podrum Šipčanik za dozrijevanje kapljice u drvu, kapacitet mu je u bačvama dva milijuna litara. U tom podrumu uređenom u prostoru dužine 356 metara i s konstantnom temperaturom od 16 do 18 Celzijevih stupnjeva i vlažnosti od 70 do 80 posto a koji je nekad bio hangar te u kojemu su i vinoteka (sa, u ponudi, 28.000 butelja vina u starosti od osam do 11 godina) i restoranski prostor, 77 je velikih bačava zapremnine od po 5000 i 2000 litara te 450 barriquea. Nezaboravan doživljaj bio bi kad bi se realizirala jedna zamisao koju sam obznanio prije koju godinu nakon mog prvog boravka u Podgorici, a to je da se za goste organizira obilazak vinograda i kakvim rashodovanim i ne više letački aktivnim avionom (na električni pogon?)  – među tablama s vinovom lozom dovoljno je široka asfaltirana staza za vožnju takvog aviona – na način da tour popraćen čašom vina i objašnjenjima preko razglasa završi tik pred ulazom u podrum (bivši hangar) Šipčanik!… Gdje dakako, za veliko finale, treba prirediti zakusku, što se tiče količine i ranga vina ovisno o svakoj pojedinoj grupi gostiju. Nakon što se doživi, kao nešto nimalo uobičajeno, vožnja avionom kroz vinograde, dakle nešto što je drugdje nemoguće, je li nerealno očekivati da će gosti na kraju, umjesto da budu zainteresirani tek da popiju koju čašu vina, htjeti avanturu završiti na nivou ili s vrhnjem – tj. s buteljom ili buteljama špic + kategorije?…

Goran Bregović, Tri pisma iz Sarajeva na Ćemovskom polju! Veliki spektakl sa svojom glazbeničkom ekipom u povodu 55. godišnjice Plantaža 13.jul među trsjem na Ćemovskom polju priredio je Goran Bregović s programom Tri pisma iz Sarajeva, bio je to veleban koncert za klasičnu, klezmer i orijentalnu violinu

Inače, vrhnje ili krema s te silne ćemovske loze nalazi se, dok je tek u nastajanju, drugdje, u podgoričkom Lješkopolju, u Starom podrumu odakle su Plantaže 13. jul i krenule, prije više od pola stoljeća. Upravo lani velikim koncertom Gorana Bregovića i njegove ekipe na Ćemovskom polju proslavljeno je 55 godina postojanja kompanije Plantaže 13. jul. Tu u Starom podrumu proizvodi se i potom u arhivi čuva dio onog najboljega što loza u Podgorici može dati – eno-uradci ultra premium kategorije kojih je u ukupnoj proizvodnju Plantaža nekih pet posto i koji cijenom dosižu i 70 i više eura po butelji! Taj stari podrum za proizvodnju premiuma ima inoks-tankove zapremnina od 17.700 do 20.000 litara, 16 ih je za crno a osam za bijelo vino, a za zrenje vina ima 750 bačvica Nadalié, nekih i iz čuvene šume Colbert (Nadalié, iz bordoškoga kraja, jedna je od najboljih bačvarija na svijetu!) te 23 bačve od po 5000 litara i tri konusne bačve od po 100 hl, za odležavanje vina na raspolaganju su u betonske cisterne. Arhivski podrum čuva oko 10.000 boca, najstarije vino je vranac Lesendro iz 1979. godine.

Direktor proizvodnje u Starom podrumu Bojan Gašović navodi da se za ultra premium vina rabi najbolje grožđe s trsova s boljih pozicija s opterećenjem od najviše do 1,5 kg, alkoholno vrenje za bijela vina odvija se – osim za chardonnay sur lie koji fermentira u barriqueu – u inoksu na temperaturi od oko 17 stupnjeva, kod crnih vina provrelih u inoksu pričeka se da se u inoksu kompletira i malolaktika i tada ona idu na zrenje u drvo. Pumpe za vino nastoji se koristiti što manje, a što je moguće više osloniti se na silu težu.

Uz sjajan sir iz sela Kući i njeguški pršut u Starom podrumu kušali smo 15 izvrsnih vina, od onih iz 2019. tek u nastajanju (bijeli pinot, chardonnay, chardonnay sur lie, sauvignon, svi se pokazuju odlično!) do onih iz 2018. i 2017. već formiranih pa do onih zrelih iz 2013. i 2012. godine. Neka su vina bila u barriqueu a neka u novom Nadalié barriqueu iz šume Colbert, neka u velikoj bačvi, neka kombinirano u maloj i velikoj bačvi. Pored nekoliko vranaca i klasičnog cabernet sauvignona bila su tu i vina s kojima se ovdje baš ne susreće često, primjerice od kultivara marselan i petit verdot. Izvanredno iskustvo! Zablistali su mi Luča 2018, posvećeno Njegošu (50 posto bijeli pinot, po 25 posto chardonnay i sauvignon),  Vranac 2018 bačvica Colbert (ukupno će u njoj biti dvije godine), Petit verdot 2018 Colbert, Petit verdot 2017 velika bačva, Cabernet sauvignon 2012.

Naši vrlo ljubezni domaćini Bojan Gašević, direktor proizvodnje vina i jakih pića u Starom podrumu, Vera Jovanović, glavna podrumarka Starog podruma, Milan Milutinović direktor marketinga i međunarodne prodaje Plantaža, Siniša Medenica, direktor Tvornice dogadjanja kao zagrebački suradnik, i Aleksandar Rajković iz sektora izvoza

Stari podrum Lješko polje: inoks-cisterne manjih dimenzija, za proizvodnju vina ultra-premium kategorije kakvoće. Poslje fermentacije i odrađene malolaktike vino odlazi na dozrijevanje u barrique Nadalié, jedne od najboljih francuskih bačvarija

Glavni i najveći podrum Plantaža, kompanije utemeljene 1963. godine, nalazi se u Podgorici, u kompleksu u kojemu je i upravna zgrada. Kapacitet vinarije je 33 milijuna litara. Ovdje je primarna prerada grožđa, osim za top + vina koja nastaju u spomenutom starom podrumu u Lješkopolju od biranog najboljeg grožđa i u nešto su manjoj količini. Glavni podrum u Podgorici uglavnom je u znaku inoksa, vina koja trebaju duže dozrijevati u drvu voze se na sazrijevanje u bačvama u podrum Šipčanik, a top + vina rođena u Starom podrumu svoju fazu u drvenoj kolijevci prolaze u Lješkopolju. Za nastanak i njegu vina brigu vodi sedam enologa, jedan od njih je Jelena Đaković koja je našu grupu zagrebačkih vinskih novinara provela vinarijom i pokazala dio za produkciju mirnog vina i dio odakle izlaze pjenušci, Plantaže 13. jul rade ih dva – bijeli od chardonnaya i s malim dodatkom krstača, i ružičasti od cabernet sauvignona i grenachea. Postavljeno je pitanje što se nakon primarne prerade radi s golemom masom tropa, odgovor je bio da tvrtka proizvodi kompost, te da planira skorašnje otvorenje moderne kompostane.

U odjelu za mikrovinifikacije Sektora za razvoj dočekale su nas projektni menadžer u voćarsko-vinarskoj proizvodnji Milena Mugoša te njene kolegice tehnologinje Sanja Radonjić, Katarina Pavičević, Slađana Novović i Milena Maraš. Priredile su nam kušanje niza uzoraka mladih vina iz 2019 nastalih od grožđa s izdvojenih klonova više kultivara, od krstača preko sauvignona do kratošije i vranca

Vrlo važan dio u Plantažama 13. jul čini Sektor za razvoj s pogonom za mikrovinifikaciju. Na čelu mu je prof.dr. Vesna Maraš, koja je puno radila na klonskim selekcijama i na razvoju sadnog materijala. Glavni zadatak Sektora je proučavanje sorata zasađenih u vinogradima Plantaža s time da je dakako naglasak  u tom proučavanju na autohtonim kultivarima Crne Gore, a cilj je izdvajanjem, na temelju pomnog praćenja, najboljih klonova, znači poboljšanje kakvoće sortimenta. Kod stranih dakle već introduciranih sorata istražuju se načini koje od njih i kako se svaka od njih u stvaranju finalnog vina može najbolje spojiti s kojime od autohtonih kultivara.  Svako toliko u pokusni nasad uvrsti se neka nova sorta da se vidi kako će se ponašati u crnogorskom (podgoričkom) eko-sustavu, tako su eto u 2017. introducirani sauvignon bijeli i malvazija istarska. Prof. dr. Vesna Maraš rado ističe da je u 2014. izdvojeno sedam odličnih klonova vranca.  U Ćemovskom polju podignuta je kolekcija izabranih klonova autohtonih sorata. Plantaže inače proizvode i sadni material (milijun loznih cjepova!), pa je Sektor za razvoj, koji je stekao status znanstveno-istraživalačke ustanove, uključen i u proučavanje na relaciji sorta-klon-podloga. S obzirom da, kako je rečeno, od sredine proljeća pa do jeseni i berbe gotovo da i nema kiše prišlo se navodnjavanju kritičnih dijelova vinograda sustavom kap po kap, a Sektor za razvoj proučava i efekte navodnjavanja.

Ćemovsko polje: Vinograd-nacionalna kolekcija autohtonih sorata vinove loze, lijevo je prikaz tla na Ćemovskom polju

Tvrtka Plantaže 13. Jul, koja ima vrlo ugodne cijene za svoja vina i koja izvozi vino u 44 zemlje svijeta (Kina 6 %, Hrvatska 1,5 posto), naprosto fascinira svojim djelovanjem, ona naime ruši široko rašireno uvjerenje javnosti na ovim našim prostorima da su veliki podrum i visoka kakvoća vina i kompanija u državnom vlasništvu i uspješno poslovanje – nespojivi!…  ♣

15. Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2019

        AT THE TOP: SWEET & ROSÉ! HOOP! – As usually at the beginning of the second half of October, in Bergamo, Lombardy, Italy, the door has opened the Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2019 international wine competition, one can say the world championship of wines created of merlot and cabernet varieties. This year it celebrated the 15^th edition.

The place: Fiera di Treviglio. Tasting instructions given by the members of the organizing comitee – Sergio & Sara Cantoni (Consorzio tutela vini Valcalepio), then Luigi Odello from Centro Studi Assaggiatori, and the Bordeaux professor of oenology Alain Bertrand

More than 250 wines from 30 countries have been evaluated by seven commissions, in total there were 84 tasters (oenologists, wine traders, restaurateurs, sommeliers, wine journalists…) from 34 nations. The largest number od samples, logically, had sent Italy, and by number of samples on the place No 2 is Serbia, with 60 labels.

Among the tasters there were many renown names that regularely participate as judges on the biggest international wine competitions, for instance Emanuele Pellucci, Marin Berović, Iztok Klenar, Bordeaux University professor Alain Bertrand, Vladimir Tsapelik, Fedor Malik, Peter Sarkany, Alicia Diaz…

Each comission with 10 do 12 members. My comission – E: Iztok Klenar, prof. Alain Bertrand, Marco Simonetti, Sandra Georgievska, Željko Suhadolnik, Alessandra Belotti, Vladimir Tsapelik, Olivar Weston Rosario, German Camarero Munoz, Lorenzo Colombo. This year was my 14th participation as wine judge on the contest Emozioni

Jury E, s Iztokom Klenarom kao predsjednikom i Luigijem Odellom iz Centra studi assaggiatori iz Brescije

UNITED FACES of a NOT (ANY MORE) EXISTING COUNTRY – This time he knights and the queens of the most cheerfull after work (dinner) round table were wine judges from the Balkans: Mirko Rnjak, Vesna Miličević, Nikola Biorčevic and Dušan Veličković from Serbia, Aleksandar Kolundžić who came from Canada (he is working at the Pillitteri Estate), Vesna Maraš from Montenegro, Sandra Krstevska Georgievska from Northern Macedonia, Marin Berović, Darinko Ribolica and Iztok Klenar from Slovenia, Ivan Dropuljić and Željko Suhadolnik from Croatia… The compact Balkan Group in Bergamo in a certain way tried to spread the news about the recently, on the occasion of the International Vranec variety Day (October the 5^th), in Macedonian capital Skopje revealed initiative leading to foundation of the Balkan Wine NetWork body the task of which would (should) be – as a new valid choice option and answer to the global fame of merlot, cabernet, chardonnay, sauvignon, riesling and Bordeaux, Burgundy, Tuscany, Rheingau, Rheinpfalz… – the efficient world wide popularisation of the Balkan wine varieties (graševina, pošip, plavac mali, tribidrag or kratošija, vranac/vranec, trnjak, blatina, žilavka… and the (best) vine growing & wine producing places, wine-routes, as potentially great new tourist destination in the Balkan area countries…

In front of the RTS camera: Balkan Wine Network, from the left – Berovič, Klenar, Sandra, Biorčević, Verna Maraš, Veličković, Rnjak, Dropuljić, Ribolica, Aleks Kolundžić

Arte di Moda Exhibition, Accademia Carrara, Bergamoa

Arte di Moda special Valcaleppio Rosso Edition

In the afternoon, after the tasting, visit to Arte e Moda Exhibition at the Accademia Carrara in Bergamo: Giardini di Seta – mostly foulards di Gucci and Vittorio Accornero. Nice experience! Consorzio tutela vini di Valcalepio present with the Cantina sociale’s special edition of Valcalepio Rosso (merlot & cabernet sauvignon) Arte di Moda

BORDEAUX of ILLMITZ, BURGENLAND – And – the this year’s competition’s WINNER? The Champion 2019 is not, as it was in the years before and as one – since the varieties involved in the game are Bordeaux red ones – would by the logic expect: an elegant, complex fullbodied dry RED wine!

The CROWN and only one great gold medal at this year’s competition has won a rosé wine, a sweet dessert wine, created in the wine district and in the country – although world famous in the category of sweet noble rot affected wines – not particularly known by the merlot and cabernet (bordeaux) varieties and powerfull reds! Thus, cabernet sauvignon showed it’s big competitional strenghth not only in fullbodied and spicy barrique reds, but also as a basis for a big sweet desert high Prädikat pearl!

The Glory EmozioniI 2019 goes to the Illmitz (Burgenland) Cabernet Sauvignon Rosé Auslese 2018 and to the producer oenologist Helmut Gangl. Congratulations!

Here, following, is the list od the medals winners that at the tasting conquered the points over 87/100:

Great Gold Medal/Velika zlatna medalja

93,60/100 – Weinbau GANGL AUSTRIA, Österreichischer Prädikatswein, Burgenland: Cabernet Sauvignon Rosé Auslese 2018

The Champion of Emozioni dal Mondo 2019 – Helmut Gangl, oenologist from Illmitz in Burgenland, Austria, tasting his different excellent sweet dessert wines with prof. Ivan Dropuljić, director of the international wine and culinaria festival Zagreb Vino.com, to be held soon – in the second half of November in Zagreb

Gold Medals/Zlatne medalje

91,40 ALEKSANDROVIĆ, SRBIJA, Šumadija:  Regent Reserve 2015;

90,33 WAKEFIELD TAYLORS WINES, AUSTRALIJA, Coonawarra, Clare Valley, Southern Australia: Jaraman Cabernet Sauvignon 2016;

90,11 PILLITTERI, ESTATES winery, KANADA, VQA Niagara-on-the-Lake: Family Reserve Icewine 2017;

90,00 CHATEAU KAMNIK winery, SJEVERNA (Northern) MAKEDONIJA, VGO Tikveš: Cabernet Sauvignon Heritage 2016;

89,60 KRISTANČIČ MARKO, SLOVENIJA, Goriška brda, vrhunsko vino zgp: Merlot 2015;

89,44 GEBRÜDER ANSELMANN, NJEMAČKA/Deutschland, Pfalz, Deutscher Qualitätswein: Merlot Weißherbst TroCken 2018;

Agrolaguna Gold

89,30 SC NALBA S.R.L.–CRAMA HAMANGIA, RUMUNJSKA,  Babadag Ataman doccmd: Cabernet Sauvignon Rosé 2018;

89,22 WAKEFIELD TAYLORS wines, AUSTRALIJA, Clare Valley, South Australia:  Wakefield Taylor Cabernet Sauvignon 2018;

88,78 EKO MINERAL vinarija JEREMIĆ, SRBIJA, Smederevo Kanon 2018;

88,70 TENUTA MADDALENA S.S. AGRICOLA, ITALIJA, Lombardia igp: Cabernet Alto Mincio Val di Pietra 2016;

88,67 AGROLAGUNA, HRVATSKA, Hrvatska Istra, vinogorje Zapadna Istra, vrhunsko s kzp: Laguna Festigia Castello 2016;

88,60 AGROLAGUNA, HRVATSKA, Hrvatska Istra, vinogorje Zapadna Istra, vrhunsko s kzp: Laguna Festigia Merlot 2016;

88,56 vinarija ADORA, SRBIjA: Merlot & Cabernet 2017;

88,50 Azienda agricola PRIORINO, ITALIJA, Toscana,  igt: Toscana Rosso Umore & Luce 2015;

88,50 vinarija GRABAK, SRBIJA: Ćuk Merlot 2018;

88,44 vinska klet BRDA, SLOVENIJA, Goriška brda, vrhunsko s kzp, Bagueri Superior Merlot 2015;

88,33 La BARONÍA de TURÍS Coop., ŠPANJOLSKA, Valencia, denominación de origen: Merlot Henri Marc Collection 02 2017;

88,33 Azienda vitivinicola PARCO DEL VENDA, ITALIJA, Veneto,  Colli Euganei, doc: Cabernet Boccon Cabernet Riserva 2016;

88,33 AGROLAGUNA, HRVATSKA, Hrvatska Istra ,vinogorje Zapadna Istra, vrhunsko s kzp: Laguna Festigia LV 2013;

88,22 DE MOUR, FRANCUSKA, aoc aop: Saint Emilion Grand Cru Glaude Danivet 2017;

88,22 TIKVEŠ winery, SJEVERNA MAKEDONIJA, Tikves Wine Region: Cabernet Sauvignon Special Edition 2017;

88,11 CORVUS VINEYARDS, TURSKA, igt: Merlot 2017;

88,00 vina DOJA-TODY, SRBIA: Doja Merlot & Cabernet Sauvignon 2016;

88,00 vinarija BRAĆA RAJKOVIĆ, SRBIJA, Župa: Sofia Cuvée 2015;

87,89 cantine VITEVIS SCA- COLLI VICENTINI, ITALIJA, Veneto, igt: Veneto Rosso Carlo V Il Rosso dell’Imperatore 2015;

87,89 BAGLIO DI PIANETTO, ITALIJA, Sicilia, doc: Sicilia Rosso Via Francia 2014;

87,80 vinarija ĐURIĆ,  SRBIJA: Ðurđić Cabernet Franc 2016;

87,70 BODEGA VIÑAS DE VILLA,, ARGENTINA, Maipu: Los Patos Collección Alta 2015;

87,67 MIROSLAV DUDO-VMD, SLOVAČKA, víno s chráneným označením pôvodu Južnoslovenská vinohradnícka oblast:  Cabernet Sauvignon VZH 2018

87,67 podrum RADOVANOVIĆ , SRBIJA, Cabernet Sauvignon Radovanović 2016

87,67 Azienda TERRE di BALBIA, ITALIJA, Calabria, igp: Calabria Merlot Blandus 2015

87,60 RECANATI WINERY – Di.Wine, IZRAEL,  Galileja: Recanati Cabernet Sauvignon 2018

87,56 Azienda PARCO DEL VENDA, ITALIJA, Colli Euganei, doc: Boccon Cabernet 2018,

87,56 Azienda agricola CASCINA LORENZO, ITALIJA, igp: Bergamasca Merlot Durno 12 2015

87,56 LOCATELLI CAFFI, ITALIJA, Lombardija,  doc: Valcalepio Rosso Riserva 2015;

87,50 Azienda PETRA, ITALIJA, Toscana, igt: Toscana Rosso i vini del MareBelvento 2017;

87,44 MATALJ, SRBIJA, Negotinska Krajina:  Kremen 2017;

87,40 Azienda agricola MAGRI SERENO, ITALIJA, Lombardija, doc: Valcalepio Rosso 2017;

87,33 BARKAN WINE CELLARS, SUPERGAL s.r.l, IZRAEL, Galileja: Israel Altitude +720 Cabernet Sauvignon 2012;

87,33 MOOIPLAAS ESTATE winery, Tombalina Wines, JUŽNA (South) AFRIKA, wine of South Africa: The Coco Chocolate Merlot 2018;

87,33 VIVALLIS, Trentino, ITALIJA, doc: Trentino Rosso Rebelèr 2017;

87,20 EMMANUEL DELICATA WINEMAKER, MALTA, dok: Merlot Gran Cavalier 2017

87,11 vinarija MAGAZA, SRBIJA, Tri Morave: Magaza Merlot 2017;

87,11 FAUTOR;  MOLDAVIJA, igp: Valul Lui Traian Illustro 2015;

87,10 AMASTUOLA Società agricola, ITALIJA, Apulija,  igp: Puglia Capocanale 2016;

87,10 TOSER VINI, ITALIJA, Veneto, igt: Veneto Cabernet

 Journalists’ choice/Novinarski izbor – Some of the best by countries/neki prvaci po državama

Emanuele Medolago Albani inviting the public the wine and cheese festival

 Argentina: BODEGA VIÑAS DE VILA, Maipu: Los Patos Collección Alta 2015

Austrija: Weinbau GANGL, Österreichischer Prädikatswein Burgenland: Cabernet Sauvignon Rosé Auslese 2018

Bosna i Hercegovina: vinaRija PAJIĆ: Brčko Rosé 2018

Kanada: PILLITTERI ESTATES, Niagara-on-the-Lake; Team Équipe Canada 2017

Hrvatska: AGROLAGUNA, Hrvatska Istra, vinogorje Zapadna Istra: Laguna Festigia Merlot 2016

Francuska: DE MOUR, Saint Emilion aoc aop: Grand Cru Glaude Danivet 2017

Njemačka/Deutschland: GEBRÜDER ANSELMANN, Pfalz: Merlot Weißherbst trocken 2018

Izrael: BARKAN wine cellars-SUPERGAL, Galileja: Altitude +720 Cabernet Sauvignon 201

Italija: Azienda CASCINA LORENZO Lombardija, igp: Bergamasca Merlot Durno 12 2015

Sjeverna Makedonija: TIKVEŠ winery, Tikveš Wine Region:  Cabernet Sauvignon Special Edition 2017

Slovenija: KRISTANČIČ MARKO, Goriška Brda: Merlot 2015

Srbija: Vinarija DOJA – TODY: Doja Merlot & Cabernet Sauvignon 2016

Slovačka: FEDOR MALÍK a SYN, Akostné odrodové Víno Malé Karpaty,Modra hon Noviny: Neronet 2017

The results have been announced and – in the presence of Emanuele Medolago Albani, the president of the Consorzio tutela vini Valcalepio that with the Vignaioli bergamaschi organized the competition – the awards assigned to the winners at the Wine Festival Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2019 enriched, this time, by the attractive Cheese Lab, exposition of best cheeses, those days also evaluated, but of course separately and by the different jury.

WORLD CHEESE AWARDS 2019-2010: ROGUE RIVER BLUE – Along with the Emozioni’s 2019 golden wines festival, in Bergamo took place also the festival of the best world cheeses, evaluated before under the direction of Guild of Fine Food. World Cheese Award is the biggest cheese-only event in the world, with no yoghurt, cream, butter or other dairy able to enter, championing the world’s best cheesemakers, from tiny artisans to global heavyweights.

Super Cheese Gold Champion 2019: Rogue Riber Blue, USA

This year’s, 32th evaluation World Cheese Awards, saw the participation of 3500 samples from all continents. The cheeses were tasted by 250 experts from 40 different countries. Judges work in teams of three to four, identifying cheeses worthy of a Bronze, Silver or Gold award. They look at the rind and the body of the cheese, its colour, texture, consistency and, above all, its taste.  Each team then nominates one exceptional cheese as the Super Gold from their table. These cheeses – 78 of them – are the best in the world and are judged a second time by the Super Jury of 16 internationally recognised experts, who each select a cheese to champion in the final round of judging. The Super Jury, representing all four corners of the globe, then debates the final 16 in front of a live consumer and trade audience, before choosing the World Champion Cheese live on WCA TV.

As the World Champion for 2019 was chosen Rogue River Blue from the USA. This is an organic blue cheese produced by US cheesemaker, Rogue Creamery.

Made annually with organic cow’s milk from Southern Oregon’s Rogue Valley, Rogue River Blue is cave-aged for nine to 11 months and hand-wrapped in organic Syrah grape leaves that have been soaked in pear liqueur. The cheese was championed on the International Super Jury by Brazilian judge, Bruno Cabral, who described Rogue River Blue as a taste party, applauding its different sensations, balance, sweet and spicy notes.

The Cheese Lab – masterclass

At the end of the final judging stage, this unique blue cheese was on the level with a 24-month aged Nazionale del Parmigiano Reggiano Latteria Sociale Santo Stefano on 100 points, leaving it to the Chairman of the Judging Panel, food broadcaster Nigel Barden, to give the casting vote. In third place with 92 points was a raw ewe’s milk cheese from Spain, Torta del Casar D.O.P. Virgen Del Prado made by Queseria Doña Francisca S.L.. ■

­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­________________________________________

EMOZIONI: MONTEROSSA & DINAMO! – To the small group of us international wine judges from Croatia and Slovenia travelling in October for more than 10 years (me: 14 years!) by car from Zagreb via Ljubljana to the international wine contest Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme, it was normal, logical and obligatory on our way to Bergamo to stop for an afternoon in Franciacorta, the vinegrowing area between Brescia and Bergamo called often La Champagne italienne. During all these years we have visited all the best sparkling houses there, among them Monterossa. First time when we met, the proprietor of the Estate Emanuelle Rabotti, while we enjoyed his beautifull millesimato Cabochon (from this year it is on the market for the first time as NON millesimato!), hearing that some of us are from Zagreb told me that he was visiting from time to time the capital of Croatia and that while in Zagreb he went to watch the games of Dinamo football club. He admitted he had become in a certain way the Dinamo fan! It was nice hearing this, hopefully he remained the Dinamo fan even after the recent match Dinamo vs. Bergamo’s Atalanta!

Emanuelle Rabotti with the assistant Paola Beghini and with Dropuljić, Klenar, Berovič, down Iztok Klenar, oenologist and wine poroducer KlenArt Capo d’Istria, chief oenologist at Monterossa Massimiliano Piermattei and Željko Suhadolnik

Monterossa, Franciacorta

Dar za Monterossu: Šemberov bijeli pjenušac sa znakom Dinama

This year we (prof. Ivan Dropuljić, oenologists Iztok Klenar, Marin Berovič and me as a journalist) made again stop at the Monterossa, our idea was to confort Mr. Rabotti with one of the best croatian sparklings – Šember white brut, that is served to the football afficionados at the Dinamo lounge at the stadion, and invite Mr. Rabotti to come again to Zagreb for a football game and to a glass of the nice sparkling from Plešivica – as the croatian Champagne, eventually also to meet his croatian colleague Zdenko Šember and discover there some other great producers and the real treasures in the bottle, not only sparklings, but also still fresh and sur lie in the wood matured riesling, sauvignon, chardonnay, pinot noir, excellent long (up to six month) in amphora or wood macerated (amber wines, the wide used word orange is not correct!) different white varieties up to the sauvignon blanc and traminer… ■

______________________________________

Since in the second half of November in Zagreb, Croatia’s capital, there is going to be the 14^th international wine and culinaria festival Zagreb Vino.com, as by tradition the particular attention will be paid to the Emozioni’s gold medal winners from Croatia, the plan is to invite them to take part of the press conference before the Festival, it is expected, said the Zagreb Vino.com’s director Ivan Dropuljić, also the presence of the Emozioni’s Champion 2019 Gangl. Weingut Gangl will participate es exposant at the Zagreb vino.com 2019! ♣

Revija u znaku kapljice i delicija

ZAGREB VINO.COM 2019 – Evo nas tik pred 14. međunarodnim festivalom vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2019.  Dosad je manifestacija bila uvijek posljednjeg petka i posljednje subote u studenome, ove godine igrom slučaja ispalo je da će biti tjedan dana ranije, dakle ne posljednjeg nego pretposljednjeg tjedna u studenome. Nakon gotovo desetljeća i pol održavanja stvari su, dakako, uhodane: puno izlagača, cijela vinska Hrvatska na dlanu, dosta vinara i iz inozemstva – zemlja partner je SLOVAČKA!, puno delikatesa, kuhari, ekskluzivne vinske radionice… Interes posjetitelja ponovno iznimno velik.

Ove godine direktor Ivan Dropuljić kani ponovno aktivirati i dvoranu nekadašnjeg Casinòa, u podzemnom dijelu hotela. Neko vrijeme tu su se održavale radionice, ovaj put prostor bi trebali zauzeti pršutari, te vinari koji se žele odmaknuti od velike gužve i gungule u prostorima iznad.

Zagreb VINO.com 2019

LISTA IZLAGAČA /EXHIBITORS

DVORANA ISTANBUL

GANGL WINES, AUSTRIJA I01; BOVIN, MAKEDONIJA I02; CHATEAU KAMNIK, MAKEDONIJA I03; VINARIJA KRAJANČIĆ, HRVATSKA I04; PP ERDEVIK, SRBIJA I05; VINARIJA ZVONKO BOGDAN, SRBIJA I06; LABI WINE – LABINOT SHULINA, KOSOVO I07; VINARIJA ŠKEGRO, BLATINA, BOSNA i HERCEGOVINA I08; HERCEGOVINAVINO, BOSNA i HERCEGOVINA I09; VINARIJA KEŽA, BOSNA i HERCEGOVINA I10; RUBIS, BOSNA i HERCEGOVINA I11; VINOGRADI NUIĆ, BOSNA i HERCEGOVINA I12; VINA ZADRO, BOSNA i HERCEGOVINA I13;

S vinima iz Slovenije i Makedonije: Puklavec Family Wines iz Ormoža i s Disana: vina provjerava Dušan Brejc, čelnik udruge slovenskih proizvođača plemenite kapljice

PUKLAVEC FAMILY WINES, SLOVENIJA I14; 13. JUL PLANTAŽE, CRNA GORA I15; VINITALY, ITALIJA I16; VINOTEKA VINTESA I17; VINARIJA STOJAN ŠČUREK, SLOVENIJA; DOMANE WACHAU, AUSTRIJA; VINA SANABOR, SLOVENIJA I18; VINO GRABEN, SLOVENIJA I19; ROTO DINAMIC, HRVATSKA I20; ROTO DINAMIC, HRVATSKA I21; OPG IGOR RADOVANOVIĆ, HRVATSKA I22; PZ KORČULA VINO BLATO, HRVATSKA I22; PZ NERICA, HRVATSKA I23; VINARIJA BIRE, HRVATSKA I24; VINARIJA BLATO dd, HRVATSKA I25; VINARIJA BAČIĆ, HRVATSKA I25; VINARIJA BRANIMIR CEBALO, HRVATSKA I26 VINARIJA KUNJAS, HRVATSKA I26; VINARIJA PZ ČARA HRVATSKA I27; VINARIJA ZURE, HRVATSKA I28

 DVORANA VENEZIA:

VINA VRSALJKO, HRVATSKA V01; PZ MASLINA i VINO, HRVATSKA V02; MONTE ROSSO, HRVATSKA V03; VINA PULIN, HRVATSKA V04; VINARIJA MATELA, HRVATSKA V05; VINA BEDALOV, HRVATSKA V06; VINARIJA MILAN, HRVATSKA V06; HVAR HILLS, HRVATSKA V07; DALMACIJAVINO, HRVATSKA V08; AGRIS doo, HRVATSKA V09; STINA VINA doo, HRVATSKA V10; BRAĆA PLANČIĆ, HRVATSKA V11; VINA LIPANOVIĆ, HRVATSKA V12; KROLO-DOM doo, HRVATSKA V13; OPG VEDRAN KIRIĐIJA, HRVATSKA V13; UDRUGA VIV GRADA VRGORCA, HRVATSKA V14; VINA FRANIĆ, HRVATSKA V14; VINA PILAČ, HRVATSKA V14; VINARIJA GRABOVAC, HRVATSKA V15; OPG MIKULIĆ, HRVATSKA V15; AB-VINA ANĐELO BRČIĆ, HRVATSKA V16; IVAN SOKAČ, HRVATSKA V17

ZINFANDEL CUBA

GRAND CRO – VINA BAKOVIĆ, HRVATSKA K01; SAINTS HILLS, HRVATSKA K02; MENEGHETTI VINA, HRVATSKA K03;  VINA BIBICh, HRVATSKA K04; VINARIJA BOŠKINAC, HRVATSKA K05;  DUBOKOVIĆ, HRVATSKA K06; VINA PETRAČ, HRVATSKA K07

MILAS, BOSNA i HERCEGOVINA Z01; BABOS, HRVATSKA Z02; SOSICH WINES, HRVATSKA Z03; MATOŠEVIĆ, HRVATSKA Z04; FRANKOVIĆ, HRVATSKA Z05; UDRUGA ŽLAHTINA, HRVATSKA Z06, Z07; IVAN KATUNAR, HRVATSKA; ŠIPUN, HRVATSKA; PZ VRBNIK, HRVATSKA; NADA, HRVATSKA; DEKLIĆ, HRVATSKA Z08; SAN MARTINO, HRVATSKA ZO9; ŠIMANOVIĆ OG, HRVATSKA Z10; CMREČNJAK, HRVATSKA Z11; TOMŠIĆ, HRVATSKA Z12;

CELJSKE MESNINE, SLOVENIJA Z13; DVANAJŠČAK KOZEL, HRVATSKA Z14; COSSETTO, HRVATSKA Z15; JAKOPIĆ, HRVATSKA Z16; SLOVAČKI VINARI Z17, Z18; VINOHRADNISTVO PAVELKA A SYN, SLOVAČKA;  ELESKO Wine Park,SLOVAČKA; RAK, HRVATSKA Z19; BARAKA, HRVATSKA Z19; VINOPLOD – VINARIJA dd, HRVATSKA Z20; MARKUS, HRVATSKA T21; CATTUNAR, HRVATSKA Z22;

DOMAINE KOQUELICOT, HRVATSKA Z23; CHATEAU GIGOGNAN, FRANCUSKA Z24/2; STOJANOVIC DEVELOPPEMENTdoo, HRVATSKA Z24/2; CHATEAU PUECH-HAUT, FRANCUSKA; DOMAINE HONDRAT, FRANCUSKA; LES HERITIERS SAINT GENYS, FRANCUSKA; SANTA MARGARITA BODEGAS, ŠPANJOLSKA; TIKVEŠ, MAKEDONIJA Z25; STOBI WINERY, MAKEDONIJA Z26; IURIS, HRVATSKA Z27; KUSIĆ Z28; COLLIS, HRVATSKA Z29; JAGUNIĆ, HRVATSKA Z30; LU-MA EKSKLUZIV, HRVATSKA Z31; JAKOVAC VINA, HRVATSKA;  DAMARIUS, HRVATSKA

TERASA OLEANDER / OLEANDER TERRACE

Mladen Siber u svom podrumu

GALIĆ, HRVATSKA T01; PAVLOMIR, HRVATSKA T02; ARONIA LIFE, HRVATSKA T03; MLJEKARA BOSNIĆ, HRVATSKA T04/2; ROYAL DUCK OREHOVEC, HRVATSKA T04/2; DUKE GROUP, SLOVENIJA T05, TO6;  OSTER ROB, SLOVENIJA T07; CTP Krško- OKUSI POSAVJA, SLOVENIJA T08, T09; TRS, HRVATSKA T10; UDRUGA TRILIKUM, HRVATSKA T11, T12; ĐURINSKI, HRVATSKA; MATKOVIĆ, HRVATSKA; ŽNIDARIĆ, HRVATSKA; SOKAČ VINA, HRVATSKA; IDA NOVA – KUPILEK, HRVATSKA T13; BODREN, HRVATSKA T14; VUGLEC BREG, HRVATSKA T15; BOLFAN VINSKI VRH, HRVATSKA T16; DOBRO – ŽITO, HRVATSKA T17, T18; PHILIPESZ OBITELJ FILIPEC, HRVATSKA T19; IGO-MAT, HRVATSKA T20; ROMIĆ, HRVATSKA P21A; TERRA MADRE, HRVATSKA T21B;  DOBOŠIĆ, HRVATSKA T21; DRAGAN RADIĆ, HRVATSKA T22; RIBA DRAŽIN, HRVATSKA T23; MIH SIRANA KOLAN, T24; ORGULA GRUPA doo, HRVATSKA, T25; GRBIĆ, HRVATSKA T26; OLEA B.B., HRVATSKA T27; MILENA OBRT, HRVATSKA T28; MANDARINET, HRVATSKA T29/2; BEDEKOVICH doo, HRVATSKA T30; KORACA&GASTROFANATIK, HRVATSKA T31; STARA SOKOLOVA, SRBIJA T32; FRELIH, SLOVENIJA T33; JOANNES, SLOVENIJA T34/2; GOURMENT OVER MURA, SLOVENIJA T35, T36; STEYER VINA, SLOVENIJA T35/2; MAROF VINSKA KLET, SLOVENIJA T35/2; KOCBEK OLJARNA, SLOVENIJA T36/2; KODILA doo, SLOVENIJA T36/2; ŠKRLET P.O. T37, T38,T39; FLORIJANOVIĆ, HRVATSKA; ILOVČAK, HRVATSKA KEZELE SEOSKI TURIZAM, HRVATSKA;  TRDENIĆ, HRVATSKA; MIKŠA, HRVATSKA; JARAM,HRVATSKA; KOS-JURIŠIĆ, HRVATSKA T40; MADIRAZZA, HRVATSKA T41;FIOLIČ VINA i LIKERI F, HRVATSKA T42; MISNA VINA,HRVATSKA T43; SZABO, HRVATSKA T44; KOLAR, HRVATSKA T45; ALL4WINE, HRVATSKA T46;

SIBER, HRVATSKA T47; JOSIĆ, HRVATSKA T48; POVRATAK, BOSNA I HERECEGOVINA T49; LIVAIĆ, HRVATSKA T50 QUINTUS doo, HRVATSKA T51, T52; TENUTA I FAURI, ITALIJA; BIRRA DELBORGO srl, ITALIJA; PELJEŠKI VINOGRADAR doo, HRVATSKA T53; MRKI, HRVATSKA T54; KAPTOL, HRVATSKA T55; KOSTANJEVEC, HRVATSKA T56; ERDUTSKI VINOGRADI, HRVATSKA T57; JOSIPOVIĆ PJENUŠCI i VINA, HRVATSKA T58; BRZICA, HRVATSKA T59; BRANKO JAKOBOVIĆ VIV, HRVATSKA T60;
PP ORAHOVICA, HRVATSKA T61, T62; KRAUTHAKER d.o.o., HRVATSKA T63; ISTENIČ doo, SLOVENIJA T64; MATIJEVIĆ OPG, HRVATSKA T65; BURETIĆ BREGI, HRVATSKA T66; JELENIĆ PRŠUTANA, HRVATSKA T66/2; FORNI GRAZIOSI, ITALIJA T67; HABY, HRVATSKA T68; BOĐIRKOVIĆ, HRVATSKA T69; GORIČAR RIBOGOJSTVO, SLOVENIJA T70; RESSEL PIVOVARNA, SLOVENIJA T71; FERAVINO, HRVATSKA T72; STEKLARNA ROGAŠKA, SLOVENIJA T73; ZIGANTE TARTUFI, HRVATSKA T74, T75; RELJANOVIĆ OPG, HRVATSKA T76; HEDONIST, SRBIJA T77; ZLATKOV DOMAĆA RADINOST, HRVATSKA T78, T79; ŠPENKO, SLOVENIJA T80; HERMES INTERNATIONAL, HRVATSKA T81/2; AGROLAGUNA, HRVATSKA T81/2

U sklopu festivala Zagreb Vino.com i ove godine bit će humanitarna akcija s kuharima kao protagonistima, a za realizaciju u operativnome smislu brine eno-gastronom i pisac o hrani I pićima Domagoj Jakopović Ribafish koji se kao voditelj iskazao već u nizu prezentacija vezanih uz vrhunsku kuhinju te vino i pivo, jedno od novijih takvih događanja je Vino uz žlicu  (sljubljivanje vina uz jela što se konzumiraju žlicom) koje je osmislio eno-gastro novinar Mustafa Topčagić Mus. Prikupljeni prihod ide u korist udruge Rok-otok.

Domagoj Jakopović Ribafish, chef Goran Sertić i Sergej Bulić, vlasnik zagrebačkog ugostiteljskog objekta Pomeri

RokOtok Gastro druženje

RADIONICE: CLUB BOARD ROOM

22. 11. 2019 – Horizontal Tasting – Historic Vintage 2008, opis: AGRAPART VENUS 2008, LARMANDIER-BERNIER VIEILLES VIGNES DU LEVANT 2008, IERRE PETERS CUVÉE SPÉCIALE LES CHÉTILLONS 2008, DRAPPIER GRANDE SENDREE 2008, PHILIPPONNAT CLOS DES GOISSES 2008, JACQUESSON AY VAUZELLE TERME 2008, MOET ET CHANDON GRAND VINTAGE 2008, BILLECART – SALMON VINTAGE 2008, BOLLINGER GRANDE ANNEE 2008, POL ROGER WINSTON CHURCHILL 2008, DOM PERIGNON 2008, CRISTAL 2008. Cijena ulaznice: 1.900,00 kn, mjesta: 12, kontakt i rezervacije: Roko Bekavac, e-mail : roko.bekavac@gmail.com, mob: 00385 916203820

Bijelo, vertikala top-godina: Château Smith Haut Lafitte, Smith Haut Lafitte Blanc 2007, Smith Haut Lafitte Blanc 2011, Smith Haut Lafitte Blanc 2015, Smith Haut Lafitte Blanc 2016, Smith Haut Lafitte Blanc 2017. Moderatori: Fabien Teitgen, direktor Château Smith Haut Lafitte i Ante Bačić. Cijena ulaznice: 890,00 kn; kontakt i rezervacije: festival@vino.com.hr , mob:00385 98 382 502

Master Class Champion + Trophy Winners, The World Glass of Bubbly, London 2019: Radionica pod ravnanjem prof. Marina Beroviča, predsjednika ocjenjivanja The World Glass of Bubbly – London 2019, ponudit će na kušanje glavne ekskluzivnosti – ukupnog šampiona i sedam pobjednika kategorija pjenušavih vina svijeta. Cijena ulaznice: 350,00 kuna, mjesta: 12,  ontakt i rezervacije: ivanka@dropi.hr ili mobitel 098 485894

Ča je pusti Alsace, kontra Ivana Enjingija:  Usporedba vina od sivih pinota, rajnskog rizlinga i traminaca vinarija Ivana Enjingija i Hugel. Moderator: Ivo Kozarčanin, Bakhov sin, cijena ulaznice: 300,00 kn, mjesta: 12, ontakt i rezervacije: Ivo Kozarčanin, bakhov.sin@gmail.com

23. studeni 2019 – Icons of France” 1930 – 1990, moderator: Daniel Čečavac (WSET 3), Wine Club Croatia. Primarni cilj radionice je ukazati na potencijal odležavanja vina iz eminentnih francuskih regija i apelacija, nastala u legendarnim berbama od strane uglednih vinskih kuća. Prošarati će se od Champagne, Alsacea i Burgundije preko sjeverne Rhône i juga Francuske do Bordeauxa. Kušat će se 1990 Trimbach, Riesling Cuvée Frédéric Emile, 1964 Château Laville Haut-Brion, Pessac-Léognan, 1979 Bégin Colnet, Vosne-Romanée, 1982 Château Trotanoy, Pomerol, 1961 Château Gruaud Larose, Saint-Julien, 1990 Paul Jaboulet Ainé, Hermitage La Chapelle, 1930 Château Sisqueille Rivesaltes, 1985 Dom Pérignon, Cuvée Brut. Cijena ulaznice: 2250,00 kn, mjesta:12, Kontakt i rezervacije: info@wineclubcroatia.com

Vertikala top-godina, crno, moderatori: Fabien Teitgen, direktor Château Smith Haut Lafitte i Ante Bačić. Smith Haut Lafitte Rouge 2005, Smith Haut Lafitte Rouge 2009, Smith Haut Lafitte Rouge 2010, Smith Haut Lafitte Rouge 2015, Smith Haut Lafitte Rouge 2016. Cijena ulaznice: 890,00 kn, mjesta:12, kontakt i rezervacije: festival@vino.com.hr, 00385 98 382 502

GRAND CRU CLASSE VELIKE 1996. LIJEVE OBALE BORDEAUXA ČUVENE KLASIFIKACIJE 1855. HORIZONTALNA DEGUSTACIJA 5 VELIKANA ODLEŽANIH 23 GODINE. Horizontalna degustacija četiri vina Medoca i jedno Pessac Leognana odležanih 23 godine. Grand Cru Classes lista Chateau La Louviere, Pessac Leognan 1996, Chateau du Tertre, Margaux 1996,  Chateau Lafon Rochet, St Estephe 1996, Leoville Barton, St Julien 1996 Pontet Canet, Pauillac 1996. Moderatori: Mario Meštrović & Frane Ševo, cijena ulaznice: 850,00 kn, mjesta: 12, kontakt i rezervacije: mario.mestrovic@gmail.com ; 00 385 91 6236 555

Zadnja vina velikog Stanka Čurina, degustacija 10 Čurinovih vina od pjenušca (2002), zatim mirnih sivog pinota (2008), cuvéea (2007), laškog rizlinga/graševine (1999), ranine (1999), šipona/moslavca (1997), sauvignona (1993), crnog pinota (1990) do izborne berbe prosušenih bobica laškog rizlinga/graševine (1990) i ledenog vina rajnskog rizlinga (1986) i šipona/moslavca (1973). Moderatori Marin Berović, cijena ulaznice: 250 kuna, mjsta 12. Kontakt i rezervacije: ivanka@dropi.hr ili mobitel 098 485894. ♣

__________________________

RUSKO ODLIKOVANJE  IVANU I  IVANKI DROPULJIĆ – Osnivač i direktor međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com prof. Ivan Dropuljić te njegova supruga Ivanka, ujedno i njegova važna poslovna suradnica u organizaciji Zagreb Vino.coma, ove će se godine na moglio bi se reći najznačajnijoj vinskoj smotri u regiji pojaviti ukrašeni – ruskim odlikovanjem!

Dobitnici ruskog odlikovanja 2019: Ivan i Ivanka Dropuljić na dodjeli, u društvu s veleposlanikom Ruske Federacije u Zagrebu Anvarom Azimovom. Rusija je inače već bila partner Dropuljićeva festivala Zagreb vino.com

Evo o čemu je riječ, iz pisma koje su od Veleposlanstva Ruske Federacije u Zagrebu nedavno kao poziv na uručenje odlikovanja primili Dropuljići:

Tradicionalno u okviru obilježavanja Dana zaštitnika obitelji i ljubavi Petra i Fevronje (8. srpnja) iz Muroma, u Rusiji i u inozemstvu održavaju se svečane aktivnosti. U isto vrijeme je i Dan obitelji, ljubavi i vjernosti, Rukovoditelj Organizacijskog odbora za obilježavanje je predsjednica Fonda za društveno-kulturne aktivnosti Svetlana Medvedeva. Svake godine Organizacijski odbor za obilježavanje dodjeljuje Medalju za ljubav i vjernost bračnim parovima koji žive vjenčani 25 i više godina i predstavljaju primjer čvrstih obiteljskih principa, vjernosti i harmonije.

                Drago mi je obavijestiti vas da ste u skladu s odlukom Organizacijskog podbora ove godine i vi kao par nagrađeni Medaljom za ljubav i vjernost.

Svečana dodjela medalja bit će 24. rujna 2019 (dakle: bila je! – prim. aut.) u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori. Veleposlanik Anvar Azimov ■

_____________________________________________

Dani berbe 2019

        KAKVOĆA i BOLJE OD OČEKIVANE! – Godina 2019. u meteorološkom smislu bila je vrlo čudna  Nerijetko pretopla u razdoblju kad se normalno očekivalo svježe pa i hladno, pa onda u danima kad bi pak normalno bilo da je toplo znalo je ozbiljnoi zasvježiti, neki prije uobičajeni postupan prijelaz iz zime u ljeto izostao je a čini se da će tako biti i sada – s produženih ljetnih temperatura izravno u zimu. Vrlo izražena karakteristika ove godine bile su u nekim periodima i nagle promjene temperature od dana do dana u rasponu i do 15 Celzijevih stupnjeva. U vegetativnoj sezoni, posebice u travnju, svibnju, lipnju i prvoj polovici srpnja, bilo je vrlo mnogo kiše, tako da je vinova loza, čuo sam s više strana, naprosto bujala i vinogradari su svako malo morali u vinograd da iskrče travu a i da, u strahu od razvoja bolesti, obave zaštitna prskanja. Nezgodno je što je cvatnja bila poremećena, pa su i iz tog razloga prinosi ove godine smanjeni. U odnosu na prethodne godine, u 2019. grožđe je sporije sazrijevalo i za berbu za mirno vino ponegdje dospijevalo i do 20 dana kasnije nego što je to bilo u nekoliko prethodnih godina. Srećom, u nekim područjima bilo je u važnim momentima za ranije sorte i razdoblja lijepog i suhog vremena, a zahvaljujući i drugom naletu suhog i toplog vremena u za njih važnim trenucima profitirale su neke kasnije sorte, grožđe kojih se kroz spomenute izražene hirove vremena u nekoj količini ipak uspjelo očuvati, čak i do mjere da je, koliko god je razočaralo količinom, vrlo ugodno iznenadilo kakvoćom toga što je ostalo za brati.

Ova godina je pokazala da je sve moguće, kolovoz i rujan su rekli HOP, evo i listopad je kazao da su neki pobrali prerano! Tko je očekivao (suša) da će nakon svega proživljenoga cabernet sauvignon, syrah, nebbiolo u listopadu imati 105 Oe i 7,0 do 8,0 grama na litru kiseline!

Evo, u nastavku, nekoliko vedrih fotografija iz berbe 2019. ♣

Efektna fotografija iz berbe 2019 u vinogradu Rocche dell’Annunziata glasovitog Roberta Voerzija u La Morri u Pijemontu (Foto: Tom Hyland)

Vrlo zadovoljan bio je samoborski vinogradar i vinar Marijan Sokolović. Evo ga uz lijepo očuvane grozdove križanca sauvignier grisa, kreiranog upravo zato da uspješno parira ćudima današnjeg vremena u meteorološkom smislu. Iako to ove godine nije baš očekivao, uspio je dobiti i vrlo solidno grožđe od lovrijenca (Ivo Kozarčanin)

Šipkovica na Plešivici: vinogradar i vinar Tomac (zeleni silvanac), ali ne Zvonimir, nego njegov brat Tomo, koji vino plasira kao Tomac & Bajda (sličica gore desno). Berba starih plešivičkih sorata u 100 i nešto godina starome vinogradu Josipa Barundića kod Krašića. Hektar vinograda četiri berača obrala su za – pola sata. Grozdici su bili fazonirani u gravnerovskom stilu, kao loptice, (sličica sasvim desno) pa je u kući Barun pala ideja da se od toga što je pobrano napravi vino Jantar 100+ za posebno punjenje. Na etiketi će vjerojatno stajati: Puni i prazni obitelj Barundić & prijatelji! Na slici dolje: Josip Barundić, Ivo Kozarčanin, Stric, Ivan Dropuljić, Željko Suhadolnik

Kod Stojana Ščureka u Goriškim brdima rodile su dobro i – naočale!

Berba kod Ivice Matoševića u Istri: i te kako je ove godine od koristi bio u berbi stol za selekciju grozdova. Selekcija je obavljana barem na dvije razine, a stvar je oštro nadzirao superkontrolor (u svijetlim žutim hlačicama), desno na slici je ubranime očito vrlo zadovoljni Radovan Vukoje iz Trebinja u BiH

Vlado Krauthaker, Ivan Barbić MW i prijatelji

Vlado Krauthaker kaže da je, nakon svega – ugodno iznenađen berbom 2019! Količina je zakazala ali kakvoća onoga što je na trsu ostalo za berbu do kraja jedinstvena je, Vlado veli da će oni koji su imali hrabrosti grožđe ostaviti na trsu do gotovo kraja listopada imati vina kakva će se teško ponoviti uskoro! Krauthaker je u Zagrebu u bistròu Fino & Vino priredio malo druženje upravo da spomene koju o trganju 2019 ali i da, uz pomoć prijatelja i vinskih znalaca među kojima je najveći Ivan Barbić MW inače godinama nastanjen u Švicarskoj i zaposlen u trgovačkoj kući vinom, izabere, između šest svojih crnih pinota, jedan koji će poslati na ocjenjivanje Pinot noir du Monde u Švicarsku

___________________________________________________

Iskrena jela ⦁ Gostu, vinu & džepu prijateljski pristup

Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach

Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier

Inventive chef & experienced competent sommelier

Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food

Fino & vino;  Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com  ; www.finoivino.com ;  Radno vrijeme/ Opening hours: pon-sub / mon-sat  12-23

__________________________________________________

Dani vina 2019 u Jastrebarskom

        PLEŠIVICA ZAVRJEĐUJE BOLJE! – Zamišljeni kao radosna manifestacija nakon berbe i prigoda da se vinom i lokalnim proizvodima promiče vlastiti teritorij, Dani vina u Jastrebarskom, isprva u samom središtu gradića, kratko su vrijeme bili svečanost Bakhova nektara. Priredba je maknuta iz centra, i već godinama se odvija u šatoru na prostoru jaskanskog sajmišta, pretvorena u klasičnu gostionicu te, u večernjim satima, u veselicu uz nastupe tamburaša, narodnjaka i zabavnjaka. Ove godine šatorski interijer dočekao je posjetitelje u novome ruhu – moderniziran u dizajnerskom smislu, s dugačkim šankom kao izlagačkim-ponuđačkim prostorom s lijeve i desne strane šatorskog interijera. Iznad šanka postavljene su neonske svjetleće oznake s nazivima odnosno imenima i prezimenima nastupajućih vinara i jednog ugostitelja. Odmah na ulazu u šator bio je zgodno uređeni mali prostor gdje su, uz prigodne ukrase napravljene većma od plodova jesenskih poljoprivrednih kultura, smještene i police s ajvarom te drugim nekim domaćim proizvodima u poklon-paketima za prodaju. I to je istinskim vinoljupcima moglo dati nadu da će u šatoru, barem dok još ima danjega svjetla a nema buke, moći sresti plešivičke vinske zvijezde, popričati s njima u miru i kušati čašu-dvije vina, upoznati neki novi uzorak, saznati ponešto o svakome vinu i zapamtiti zašto je koje takvo kakvo jeste, pa i procijeniti koliko je kojemu vinu u maloprodaji prikladna cijena.

Nazočni osobno i uočljivi samo na otvorenju manifestacije: plešivički vinari Kolarić Tomac, Tomac&Bajda, Braje, Ivančić, Šember, Kurtalj…

Ali, kad sam stigao na Dane vina u Jasku (bilo je to ne na dan otvorenja nego u subotnje popodne) sreo sam u šatoru, nažalost, tek dva osobno nazočna vinara, vidio iza šanka nešto mladih ljudi u konobarskoj odjeći, a među visokim barskim stolovima namijenjenima publici gotovo nikoga od publike! Poslije, kad se smračilo, šator se dupkom napunio, ali vinare – mada su neki zasigurno stigli međutim nisu se baš zadržavali na svojim dijelovima jedinstvenog šanka nego su se, valjda, pomiješali s posjetiteljima uz okolne stolove – i dalje nisam baš uočavao s obzirom da je prostor, osim pozornice na kojoj su svirali Begini, bio dosta zamračen, kako to obično i bude na koncertima.

Iako je u prijelaznom vremenskom intervalu između danjeg popodnevnog svjetla i večeri održana, u režiji vinskog novinara Ive Kozarčanina, zanimljiva radionica posvećena jantarnim vinima (što ih neki ne baš prkladno nazivaju narančastima ili orange), Dane vina 2019 ni u ovom novom ruhu nisam doživio kao svečanost VINA nego kao estradni nastup-veselicu gdje se (umjesto piva), točilo vino.

Izbog Ive Kozarčanina: jantarna vina s Plešivice: Kurtalj, Kolarić, Jagunić, Korak, Tomac, Šember

Organizator manifestacije ovaj je put predvidio to da vinari daju vina za ponudu na šanku te da kapljicu prodaju ne nužno oni sâmi nego ekipa za tu prigodu angažiranih mladih ljudi, s obzirom na ogroman posjet i vedro raspoloženje u tijeku večeri zacijelo je ostvaren dobar promet i vinari čini se mogu biti zadovoljni neposrednim financijskim efektom (što je, dakako, dobro!), ali u najavljenom promidžbenom smislu na korist jaskanskoga kraja o kojemu se glas treba proširiti u svaki kutak svijeta efekt je izostao. Evo teksta kojime je organizator popratio ovogodišnje Dane vina u Jaski: Zeleni jaskanski bregi i njeni suncem okupani vinogradi postaju najljepšima ujesen, u vrijeme kad trsovi rode plodom i daju nam priliku da bogatu tradiciju jaskanskog vinogradarstva i podrumarstva utisnemo dublje u pamet. O Jaski, jaskanskim vinima i vinarima priča se stotitana kilometara daleko (gdje to?), a promocijom (kojom?) višestoljetne vinogradarske tradicije želimo doprinijeti nastojanjima da se glas o Jaski proširi u svaki kutak svijeta.

Vinska Plešivica zarjeđuje više i bolje od ovoga!

Šator na Danima vina u Jaski preko dana – otužno, te, dolje, atmosfera uvečer

Nisu na Danima vina 2019 bili sporni večernji glazbeni nastupi ponuđeni lokalnoj publici kao društveno događanje, nego je sporno bilo praznilo ambijenta u šatoru preko dana i to o vikendu, o krasnom vremenu, te unatoč bogatstvu zanimljivih eno-uradaka koje posljednjih godina pruža vinorodna Plešivica: crveni veltlinac, žuti plavec, bijeli pinot, chardonnay, rajnski rizling, portugizac, crni pinot, syrah, cabernet sauvignon, mirna bijela i crna vina klasičnog tipa, iz inoksa i bačve, vina njegovana na finom talogu u barriqueu, jantarna vina, pjenušci dostojni i najzahtjevnijeg nepca… Da se više pažnje posvetilo realizaciji eno-gastro sadržaja u šatoru i kroz dan (nazočnost vinara, nazočnost boljih lokalnih proizvođača sira i mesnih prerađevina ali i pekarskih proizvoda), nastupi kuhara boljih lokalnih ugostiteljskih objekata ali i nekolicine znanih i cijenjenih hrvatskih chefova koji bi na licu mjesta pripremali manje porcije raznih specijaliteta za kušanje uz vina…) te da je dobro osmišljen i, svakako u tijesnoj suradnji i s medijima javnog informiranja, na vrijeme proveden marketing usmjeren na šire područje Hrvatske a i na pogranična područja susjednih nam zemalja bilo bi čudno da na Dane vina u Jastrebarsko preko dana NE naiđu vinski gosti iz obližnjih Zagreba kao metropole i turističkog emitivnog cerntra velike snage, zatim Karlovca, pa i Slovenije, BiH…

Jedan od najjačih plešivičkih poduzetnika Nikola Rožić iz Svete Jane, inače veliki gurman i ljubitelj vina ali, od prije koju godinu, i sâm proizvođač vina, ovdje na slici s Mikom i Jadrankom Ivančić iz restorana Galica na Plešivici te s iskusnim zagrebačkim organizatorom vinskih priredbi Ivanom Dropuljićem, direktorom festivala Zagreb Vino.com Rožić, koji voli fino pojesti i kojega smo susreli upravo na Danima vina u Jaski, odlučio je, kako je rekao, ne zadržavati se dugo pod šatorom nego zbrisati u restoran Galica da nekaj fino pojede

Ekipa mladih hrvatskih restoratera učlanjenih u udruženje Jeunes Restaurateurs d’Europe (JRE). Kapljica nekolicine plešivičkih vinara dostigla je visoku razinu svjetske kvalitete, da bi se realizirala sjajna eno-gastro manifestacija moglo bi se surađivati s nekima od tih chefova!… U posljednje vrjeme akcije Jesti na cesti vrlo su vani popularne, i renomirani chefovi imaju računa izdvojiti malo svojega vremena za nastup jer ne samo da ono što ponude to i naplate a bitno je da takvi nastupi mogu dobro poslužiti i kao uvođenje šire publike u sferu visoke kuhinje

Jedan od najjačih plešivičkih poduzetnika Nikola Rožić iz Svete Jane, inače veliki gurman i ljubitelj vina ali, od prije koju godinu, i sâm, sa sinom i zetom, proizvođač vina, primijetio je: – Želimo li da kroz Dane vina populariziramo čitav naš kraj i učvrstimo ga kao destinaciju na eno-gastro i turističkoj karti, manifestaciju ne bi trebalo organizirati tek kao lokalnu selsku večernju veselicu nego kao cjelodnevnu priredbu s visokom promidžbenom snagom. Moj je prijedlog za iduću godinu svakako vidjeti da uz plešivičke vinare svoj kutak imaju i chefovi kuhinja ponajboljih plešivičkih ugostiteljskih objekata koji bi prezentirali rafnirano prigotovljene lokalne specijalite. Što se tiče vina, bilo bi po meni dobro da se svake godine za nastup na Danima vina vinari-ponuđači izaberu na temelju i svojega šireg renomea kod vinoljubaca ali i na temelju rezultata unaprijed organiziranog strukovnog ocjenjivanja uzoraka, s time da žiri bude sastavljen od stručnjaka s više strana tako da se osigura i maksimalno moguća neutralnost. Vina koja s ocjenom ne prijeđu neki kritičan prag, recimo npr. 85 od 100 mogućih bodova, ne bi se, po meni, smjela naći na priredbi, s druge strane valjalo bi posebno istaknuti vina koja osvoje vrlo visoke bodove. Ovakav pristup donio bi više živosti u ponudu, zaintrigirao bi istinske vinoljupce i iz daljih krajeva da dođu na manifestaciju kako bi upoznali novitete, kušali posebnosti, dakle ono što iskače iz prosjeka. ♣

Martin je, s novim mladim portugiscem, na vratima…

Već godinama jedan od najboljih plešivičkih portugizaca je onaj iz podruma Damira Drage Režeka

Milan Ivančić – vinski biškup prerušen po potrebi u trgovca

KAD BIŠKUP NI NE POMIŠLJA NA PENZIJU… – Dok se toliki u nas bune na nastojanje Vlade da se i ovdje u mirovinu odlazi ne više sa 65 godina starosti nego s kojom godinom više, dotle vinski biškup njegov miništrant ni ne pomišljaju na umirovljenje. Zbog svojih zanimljivih duhovitih nastupoa jedan od najpopularnijih vinskih biškupa u nas je Milan Ivančić s Plešivice, kojega je www.suhiucasi nedavno zatekao na Trgu bana Jelačića u Zagrebu u sasvim drugoj ulozi te u odjeći na koju kod njega nismo naviknuli – promotora i prodavača novog mladog portugisca, vina što je u udrugu Portugizec Plešivica okupilo više vinogradara/vinara iz jaskanskoga kraja. Biškup Milek bio je korak je ispred drugih svojih Plešivičanaca – prvi je, još pred kraj listopada, izašao pred širu javnost sa svojim novim mladim portugiscem iz 2019.. Za sam kraj tjedna u listopadu bio je najavljen dolazak i nekih drugih njegovih susjeda i kolega. Zagrebačka županija najavila je pak Festival mladog vina Portugizac Plešivica i sireva Zagrebačke županije, koji će se u organizaciji Udruge Portugisca Plešivica i Udruge malih sirara Sirek uz potporu Zagrebačke županije, održavati od 5. do 8. studenoga 2019. godine na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, od 10 do 18 sati.

Neumorni Milek Ivančić priprema se za skorašnja krštenja mošta na mlado vino, kaže da će se u biškupskoj odori svetog Martina krstitelja sa svojim stalnim miništrantom fra Pericom pojaviti na više mjesta u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Biškup Milan i fra Perica u 2019. slave dva jubileja: 40 godina otkako, neumorno i neprekidno te bez posljedica na jetru, krste mošt na vino, i dosadašnjih 55 krštenja mošta samo na Plešivici.  Duo Milek i Pere diljem Hrvatske dosad je obavio čak 500 krštenja mošta, a o Martinju i krštenju izdali su brošuru i CD.  ♣

Strukovno obrazovanje

Udžbenik Vinarstvo prof. dr. Stanke Herjavec

Dvije čelnice Zavoda za vinogradarstzvo I vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta: Stanka Herjavec (desno) I Dubravka Premužić

UDŽBENIK VINARSTVO STANKE HERJAVEC – Dugogodišnja istaknuta djelatnica Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta Stanka Herjavec, nakon što je, radeći, stekla debelo iskustvo na području enologije, našla je po odlasku u zasluženu mirovinu prije koju godinu dovoljno vremena da svoja saznanja pretoči u knjigu Vinarstvo, kako je objasnila prvi sveučilišni udžbenik na tu temu na hrvatskom jeziku. Promocija udžbenika, koji je prošao recenzije Nikole Miroševića, Karin Kovačević Ganić i Marije Bujan i koji je namijenjen studentima preddiplomskih i diplomskih studija agronomskih i srodnih fakulteta te veleučilišta na kojima se predaje vinarstvo na sveučilišnoj razini, bit će 20. studenoga na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

– Udžbenik nudi temeljna znanja iz područja enologije, enokemije, tu je koautorica Luna Maslov Bandić, zatim enomikrobiologije, enotehnologije te senzornog vrednovanja kvalitete vina i opise organoleptičnih svojstava autohtonih i introduciranih bijelih i crnih vinskih sorti. Koristan izvor kako opće prihvaćenih, tako i novih suvremenih znanja za brojne enologe u našim vinarijama, ali i za brojne i često nedovoljno educirane proizvođače u OPG-ovima – rekla je Stanka Harjavec. ♣

Studiare necesse est

VINSKA ŠKOLA ZA ŽENE u VINU – Vauuuu postoje u našem društvu već dosta godina, ali ponetko je znao govoriti i da je riječ o Vu Vau, no za takve izjave nema ni trunke pokrića, naime vrhuška udruge WoW čvrsto je odlučila: sve članice udruženja Žene u Vinu ili Women on Wine ili WoW, jednostavno, sada već moraju znati ne samo ono najosnovnije o vinu (naziv, sorta, godište, proizvođač) nego i što-šta šire, trebaju pokazati da nakon osam godina postojanja udruženja razumiju o vinu i mnogo više nego što bi bilo dovoljno za prolaz na maloj vinskoj maturi. WoW je za svoje članice, makar je među njima dosta i vinarki i sommelijerki, krenuo s organizacijom Male vinske škole zadatak koje je da WoWice podsjeti na detalje iz gradiva o vinu koje su svladale, ali i da im ukaže i na nove bitne trenutke.

– O vinu se uvijek mora učiti više i dalje. Pa tako i mi želimo napredovati i učiti, znati više… jer samo pijuckati možemo i bez udruge, bitno je iz zdravstvenih i hedonističkih razloga da dobro znamo što pijemo i što preporučujemo prijateljima – veli predsjednica udruge WoW Sanja Muzaferija.

Članice udruge WoW skupana sati Vinske škole s predstavnicima Kutjeva dd koji su za njjih održale predavanje

Valentina Silović, Zrinka Vinković Jergović I Matko Kovačić. Dolje: WoW-ice na nastavi

Udruga WoW nedavno je jednu svoju vinsku školicu održala u Zagrebu, uz potporu vinske kuće Kutjevo d.d. koja se pobrinula ne samo da dostavi uzorke za kušanje nego i da delegira svoje predstavnice da bi vezano uz vino objasnile sve što treba. U Zagreb na WoW Vinsku školu došle su enologinja Zrinka Vinković Jergović te Valentina Silović iz marketinga. Svako vino na kušanju detaljno je predstavljeno i objašnjeno i WoWice su mogle kućama osjetno obogaćene znanjem, ali i, s obzirom na vina, i zadovoljstvom…

Stadij pijuckanja radi pijuckanja trebao bi biti prošlost, radi vlastitoga zdravlja i radi maksimalnog užitka nužno je znati – ne samo vezano uz vino nego vezano i uz namirnice koje nam se nude – prvenstvneno što se pije i jede, odakle je, kako je proizvedeno…

                Znanje je moć!  (Fotke: Marko Čolić) ♣

Gaudeamus igitur! Vrijeme mladog maslinovog ulja

CHIAVALON EN PRIMEUR – Gaudeamus igitur, iuvenes dum sumus, post iucundam juventutem, post molestam senectutem nos habebit humus. Vivat academia! Vivat professores!… Vivat vinum finum & oleum finum. VIVAT FINA VINA & ulja!

Tedi Chiavalon s novim mladim maslinovim uljem iz Istre. Maloprodajna cijena oko 140 za pola litre

Već petu godinu zaredom u ovo doba godine u zagrebačkoj vinoteci Vvat Fina Vina bude svečanost novog maslinovog ulja, ali ne bilo kojega nego onoga istarske obitelji Chiavalon koje spade među najbolja hrvatska maslinova ulja, a s obzirom da je Istra posljednih godina vani proglašavana najboljom regijom za maslinovo ulje znači i najboljim odnosno jednim od najboljih na našem planetu. Ovaj put u Vivatu su uz Tedija Chiavalona nastupili i Sandi Orbanić iz istarske mljekare/sirane Latus, te vinogradari/vinari Josip i Mara Barundić – vina&pjenušci Barun iz Krašića, te Siniša Šoškić Garo sa sinom – Dvorska vina&vinjak s Plešivice ponad Jastrebarskoga.

Sandi Orbanic Latus i sirevi Veli Jože (mpc je oko 140 kn za kilogram) i mozzarella (oko 90 kn za kilogram)

Boris Ivančić, Tedi Chiavalon i Sandi Orbanic Latus

Godina 2019. nije zbog hirovitosti prirode bila sklona maslinarima, ali nije i zakazala: oštetila je maslinare za, rekao je jedan od braće Chiavalon – Tedi, oko 20 do može se pokazati i 30 posto u količini, srećom kakvoća ulja, koje je u zagrebački Vivat stiglo friško ispod čekića, tj. izravno s preše, i sada je besprijekorna, malo je reći – sjajna. Chiavaloni se već godinama silno trse s maslinama, krenuli su i u eko-produkciju prema biodinamici, i to daje rezultate. Inače, prije nekog vremena u dolini Raše rajčicom su, kroz projekt vezan uz Fondove EU, zasadili 185 hektara zemljišta, sjeme su kupovali na jugu Italije i gledali na to da ono bude od onih starih provjerenih sorata ali i na to da i tu idu eko-kolosijekom, pa su onda kupili i strojeve za preradu rajčice u kašu, umak ili passatu i sad tržištu nude odličnu eko-čistu passatu od pomidora koja se može konzumirati odmah iz bočice ili upotrijebiti kao baza za neki elaborirani umak.

Sandi Orbanić Latus predstavio se s odličnim sirevima – zrelim tvrdim masnim Velim Jožetom (tipa parmezan), te s mozzarellom koju je mljekara Latus počela proizvoditi i puštati na tržište nedavno, nakon što je kupila odgovarajuću opremu i vezano uz proizvodnju uspostavila tijesnu suradnju sa sirarima iz Napulja čija okolica je domovina mozzarelle. Baruni i Dvorska vina pondli su prikladnu tekuću pratnju – Baruni pjenušce od sorte Manzoni koje se teško nalazi, a Dvorska vina lijepim crnim pinotom iz 2017. koji će se uskoro puniti u butelju i na tržištu bi trebao biti uoči Uskrsa 2020. (snimke: Marko Čolić) ♣

Gastro-likovna galerija

KAD JE CHEF i LIKOVNI UMJETNIK! –  Eh, kad je chef umjetnik! U ovome slučaju riječ je o Hrvoju Zirojeviću s dalmatinskog juga. Znam ga odavna, kao sudionika kuharskih natjecanja u organizaciji SKMER-a još u Makarskoj, a gdje je kao mladac pokazivao da je izvanredan talent. Unatrag nekoliko godina Hrvoje Zirojević suvereni je vladar kuhinje na hvarskom području (Laganini, Palmižana). Evo nekih njegovih novijih kreacija koje ne samo da su oduševile i očarale ljubitelje fine papice nego i koje izgledom zavrjeđuju ući u – likovnu antologiju!

Chef Hrvoje Zirojević, Laganini, Palmižana

Pa, evo predloga Hrvatskom kuharskom savezu, SKMER-u, udruženjima ugostitelja… HGK, HTZ, da zajednički ustroje instituciju koja bi se mogla nazvati npr. Gastro-likovna galerija ili Akademija, a koja bi mogla funkcionirati kao sjedište izložbe fotografija ili (kompliciranije) skulptura jela prezentiranih gostu na tanjuru na visokom likovnom umjetničkom nivou, ali koja bi mogla u jednom svome prostornome dijelu biti i ekskluzivni restoran gdje bi se eksponati mogli i kušati. Uz Zirojevića ima u nas i drugih majstora kuhinje koji su zasigurno sposobni kreirati tanjure s konkretnim jelima od domaćihh naših namirnica a da ujedno i na tanjuru izgledaju kao umjetničko djelo.

Upravo ovih dana mediji javnog informiranja iznijeli su da je  recentno istraživanje vezano uz tusritičke dolaske u Hrvatsku pokazalo da nam od ukupnoga broja gostiju izvana 30 posto njih dolazi primarno motivirano onime što će ovdje moći dobiti na tanjuru i u čaši. Dakako, gurmani ponajviše barem zasad dolaze u Istru, što ne čudi jer je ona ipak nekako najorganiziranija, ali zašto se konačno bolje i to na raznim nivoima od polja do unosnog turističkog stola ne organiziraju i drugi, pa da se posjet pilaca i jelaca proširi i poveća sa spomenutih 30 posto?…

Kroz nazive, evo što to chef  Zirojević prezentira: Salamina od palamide, Tartar od tune, Saur od skuše, Canol od tune punjen jetrom od mola, Bajadera od tune, Parfait od hlapa (crna mrežica), Tartar od tune II,  Kosti od tabinje, baguet od liganja, tuna-jetra mola, sirovi skamp,salamina od palamide, Baguet od liganja… ♣

Udruženje ugostitelja       

Dražen Boban

DRAŽEN BOBAN NOVI PREDSJEDNIK – Na plenarnoj sjednici Udruženja ugostiteljskih djelatnosti HGK Dražen Boban iz zagrebačkog Boban Vinodola, inače brat nogometne zvijezde Zvone Bobana, izabran je za novog predsjednika, a Stipe Jelčić iz Prokurativa za njegovog zamjenika.

– Misija nam je učiniti ugostiteljstvo poželjnom i ugodnom djelatnosti za mikro, male i srednje poduzetnike i njihove zaposlenike. Ugostitelje iz cijele Hrvatske treba potaknuti na svakodnevno uključivanje u rad HGK-Udruženja i tako maksimalno iskoristiti razgranatu komorsku infrastrukturu – poručio je Boban, i naglasio da je upravo zajedništvo ključ uspjeha te pozvao na uspostavljanje suradnje i partnerskog odnosa sa svima koji zastupaju interese ugostitelja na razini RH i EU. S obzirom na aktualnu situaciju, rekao je još Boban, za početak će u fokusu biti stvaranje povoljnijih uvjeta poslovanja kroz porezno i administrativno rasterećenje ugostitelja, a u svom planu rada za 2020. godinu naveo je između ostaloga i analizu postojećeg stanja u ugostiteljstvu, aktivno sudjelovanje u kreiranju strategije razvoja turizma RH u narednom razdoblju, tijesno povezivanje ugostitelja s OPG-ovima., podizanje kvalitete ponude kroz plasiranje biranih domaćih namirnica i proizvoda, poticanje rasta plaća i poboljšanja uvjeta rada zaposlenika u ugostiteljstvu kao i pojednostavljivanje i ubrzavanje postupka ishođenja dozvola na boravak i rad stranih radnika.

Poznavajući Dražena Bobana i njegovu sklonost poštenom ugostieljstvu i visokokvalitetnoj autohtonoj ponudi moguće je očekivati da on kao novi predsjednik Udruženja ugostitelja podrži prijedlog za ustanovljenje Gastro-likovne galerije…  ♣

U počast velikanu

NezaboravnStanko Čurin

POPRSJE STANKA ČURINA i FILM o NJEMU – Veliko i nezaboravno ime vezano uz vinogradarstvo, podrumarstvo i vino općenito, a onda i uz Sloveniju i Ljutomersko-ormoške gorice je Stanko Čurin. Skroman, dobrodušan, druželjubiv i gostoljuibiv. radišan, spreman da uči ali i da podijeli znanje, talenat, Čurin je pionir modernog slovenskog vina. U naponu snage bio je još za vrijeme bivše države u kojoj zbog tadašnjeg odnosa političkog sustava prema privatnim poduzetnicima nije mogao i službeno ostvariti zvjezdani status koji je zavrijedio, međutim okolnosti su se promijenile i stvari su došle na svoje mjesto. Stanko Čurin, ogledalo poštenjačkog vinogradarstva i vinarstva, kralj visokih slatkih predikata na svjetskom kvalitativnom nivou, prisutan s vinima odavna i na hrvatskom tržištu i omiljen i u Lijepoj našoj, dobiva posthumno priznanje društvene zajednice u kojoj je živio i radio i gdje je mnogim svojim kolegama vinogradarima i vinarima bio uzor: u nadaleko znanome vinskom gradu Ormožu u aleji pred starim gradom i u Bijeloj dvorani Grada u petak 8. studenoga otkriva se svečano Čurinovo poprsje i prikazuje se film o njegovu životu.

Neka je još puno Stanka Čurina kao osoba i kao vinogradara i vinara!

Inače, imamo i mi u Hrvatskoj na vinskoj pozornici nekog pionira poput Slovenca Stanka Čurina, štaviše čak i Čurinova vršnjaka, koji je s obzirom na svoje zalaganje u sektoru vinogradarstva i vinarstva i s agro-enološkog i eko-stanovišta i s aspekta uvođenja reda u branšu, te s obzirom na svoja nastojanja na podizanju kulture vina ovdje zavrijedio također pažnju kakvu Ormožani sada ukazuju Čurinu, hoće li se netko (u Slavoniji) dosjetiti da na sličan način postupi prema tom našem pioniru?…      ♣

________________________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

POTROŠAČKI PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU / HINTS TO THE SMART PURCHASE

LEGENDA

 – Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

♣ ♣ ♣ ♣ ♣   – Velika zlatna medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

♣ ♣ ♣ ♣         – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

♣ ♣ ♣      Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

♣ ♣     80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

♣   71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑  – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati •     ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

 

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

GRAŠEVINA OD KUTJEVA DO BORDEAUXA

KROZ

 

ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

PROMIDŽBA: I KLONSKA SELEKCIJA u SLUŽBI i – VINSKOG TURIZMA 

Graševina

Graševina od Kutjeva do… Bordeauxa!

Graševinu imamo mi u Hrvatskoj, ali imaju je u dobrom opsegu i Slovenci, Mađari, Austrijanci, Česi…

A Francuzi? Da, kad im je pošalje Vlado Krauthaker!…

Čija odnosno odakle je bolja?!

Graševina u nas je sortni i vinski sinonim Slavonije i Podunavlja, prostor ne osobito velik ali niti baš premalen. Kolika li je uopće razina svijesti o tome da pojedini kultivar pa tako eto i graševina, osim po našemu nazivu odnosno po sinonimima ovisno o zemlji, nije u čaši tek jednostavno samo taj kultivar odnosno u ovome slučaju, obično, graševina? Osnovna organoletipčka nit poveznica svakako postoji, ali, ovisno o klonu ili klonovima sorte, starosti loze, tipu tla, nadmorskoj visini i (eks)poziciji vinograda, mikroklimi, ali i prikladnome, kakvoći okrenutom pristupu u vinogradu dakle i za kvalitetu ploda očekivanome razumnom prinosu, vino unutar istog tipa od sorte istog naziva imat će drugdje neke svoje posebnosti, makar u nijansama. Ali u nijansama što mu mogu i osjetno pojačati izričaj osebujnosti u kontekstu originalnosti, te tako vinu, a i teritoriju odakle je, dati dodanu vrijednost. Da ne govorim o tome da različiti opći ekološki uvjeti omogućuju i posebne upečatljive kreacije više različitih tipova vina, što pojačava interes ne samo za dotičnom kapljicom nego i za prostorom na kojemu ona nastaje.

Graševinu se uglavnom, u (domaćoj) široj javnosti, percepira kao svježe laganije vino s dosta voćnosti u pravcu  jabuke, međutim npr. u Vipavskoj dolini u Sloveniji, gdje je uglavnom sađena na tlu s dosta kamena ona, u tamošnjoj klimi, daje vino s prilično visokim alkoholom i s vrlo izraženom mineralnosti, slanosti, pa je se rado kao poboljšivač koristi u kupažama… Ali, ostanimo u Hrvatskoj, konkretno njenom svjevernome dijelu od recimo Daruvara preko Zlatne doline s Kutjevom te preko Đakova do beljskih i iločkih vinograda na krajnjem istoku.  Razlika se nađe i u običnom, baznome vinu.

Kutjevački ponosi: vinogradi Rosenberg i Vidim

Bit i čar jesu u tome da se uz ambiciozan iskren pristup u vinogradu i podrumu na svakome i užem te po svojim eko-karakteristikama specifičnome području mogu proizvesti vina koja će i unutar jedne iste sorte vjerno oslikavati taj neki svoj eko-geografski prostor. U moru ponude upravo vina potrošači, posebice oni zahtjevniji, u pravilu i s dubljim novčanikom (dakle za domaćina poželjniji!), to i traže! Do mjere da čak i po tom stupnju izričaja izvornosti vina biraju odredišta za svoja putovanja i za kraći odnosno i nešto duži boravak. Ako treba pojašnjenje: idem ne na graševinu u Slavoniju i Podunavlje, nego idem na graševinu ciljano – da li u Daruvar, da li u Kutjevo, da li u Baranju, odnosno Srijem…

Graševina je već odavna najjača istoznačnica za Kutjevo, gdje su cisterciti još početkom 13. stoljeća osnovali opatiju De Gotho i gdje su s obzirom da su se ozbiljno bavili vinom, i sagradili vinski podrum, danas osobito zanimljiv i za turistički razgled. Kutjevčani već godinama, a pogotovu nakon što su njihovu svojedobnu snažnu dominaciju na našem vinskom tržištu podizanjem kakvoće svojih proizvoda i agresivnijim nastupom prema javosti počeli narušavati vinari iz drugih dijelova Slavonije, nastoje održati i ponovno nametnuti svoju robnu marku Graševina Kutjevo. Prije nekog vremena, da bi spremnije odgovorili suvremenim tržišnim izazovima, krenuli su, zahvaljujući uvelike, zapravo rekao bih i najviše, zalaganju Vlade Krauthakera, enologa poteklog iz tamošnjeg tzv. velikog podruma pa onda samostalnog proizvođača, i s osnutkom udruge Kutjevački vinari, ponajviše radi promidžbe upravo svoje graševine. Međutim ono što je obećavalo nije i zablistalo, nažalost nedovoljna sloga među lokalnim proizvođačima i ne osobita spremnost da se, kako bi se s vremenom (stvar ne ide na brzinu!) došlo do željenog rezultata, igra po dobro osmišljenom pravilniku važećem jednako za sve pa, dakle, time i ne velika stvarna privrženost zajedničkom projektu, neodgvarajući marketinški pristup nisu do sada mogli dati uspješan poslovni rezultat.

Vlado Krauthaker u svom podrumu

VINCELOVO i MARTINJE, SURADNJA S VILLANYJEM

Kutjevo je kao svojevrsno slavonsko središte uzgoja graševine bilo zamišljeno da raznim sadržajima s naglaskom na graševinu kroz godinu privlači mnoge posjetitelje iz raznih krajeva Lijepe naše pa i iz inozemstva, ali… Za ostvarenje vizije Krauthakera koji je, pa i sa mnom, proputovao svijeta i vidio kako vani funkcioniraju udruge proizvođača temeljene na poslovnoj osnovi, te za nužnost da sâma branša na svom teritoriju bude glavna u razumnom vođenju lokalne vinske politike, trebalo je imati, što se kaže, kritičnu masu jednako progresivno poslovno razmišljajućih dobro samoorganiziranih lokalnih proizvođača vina. Društvena pak zajednica zbog nesposobnosti odnosno nemara pojedinaca u svojim redovima sa svoje strane učinila je premalo ili ništa da sredstvima što su joj na raspolaganju potiče one koji se zalažu za boljitak, i ignorira one koji žele poticaje ali ničim ne jamče da će društvnenoj zajednici i svojim djelovanjem adekvatno i vratiti u njih uloženu vrijednost. Nedostajala je širina gospodarski usmjerenih pogleda kod lokalnih moćnika, tako da u Kutjevu nastojanja pojedinaca iz vinskog sektora da se ide naprijed nisu, barem ne u dovoljnoj mjeri, pratili i prikladni logistički projekti nužni kao bitna dopuna.

Nije doduše da, kad govorimo o vinu i potencijalu u gospodarskom aspektu, u Kutjevu nije napravljeno ništa: uz klasična okupljanja na veselicama o Vincelovu i Martinju, u Kutjevu se, ponovio bih: ponajviše zahvaljujući trudu opet upravo spomenutog Krauthakera, održava manifestacija Dani graševine, no, na žalost, zasad te priredbe nekako čini se kao da su okrenute samo domaćem življu, one ne okupljaju masovno goste iz drugih krajeva, a mogle bi. Kutjevo kao mjesto nazvalo je svoj glavni trg Trgom Graševine i na njemu kao ilustracijsku potporu podignulo mini vinograd s graševinm, ali nije se pobrinulo za dovoljan broj iole kvalitetnih smještajnih jedinica a ni za neki profinjeniji restoran s lokalnim specijalitetima, tako da se tamo stvari više ne bi svodile tek na cjelodnevno cupkanje uz pečenje kobasica na štapu, pijuckanje, pjevanje lokalnih napjeva, te da se gosta u večernjim i noćnim satima nakon sjelodnevne klope i cuge ne šalje na spavanje npr. u oko 18 km udaljenu Požegu, dakle na putovanje s nizm vrebajućih opasnosti od kojih su najmanje bolne – ali svejedno jako bolne –  oduzimanje vozačke dozvole i plaćanje kazne za vožnju s ponekim promilom više.

Inače, kad smo već kod Dana Graševine, ove godine Dani graševine u Kutjevu (gdje danas, navodno, djeluje nekih 13 do 14 količinski ozbiljnijih proizvođača s time da desetak od njih dostiže od 20.000 do i 50.000 litara vina) – a to je značajno okupljanje proizvođača graševine kao izlagača ne samo iz Kutjeva i Slavonije makar zamišljeno je prvotno bilo da svaki puta kao sudionici dođu i vinari-graševinaši iz drugih krajeva Hrvatske, pa i Slovenci, Austrijanci, Mađari itd. – bit će 31. svibnja te 1. i 2. lipnja 2019. Kako čujem, u sklopu događanja planiran je simpozij o vinskom turizmu; moguće je da su se i odgovorni koji vode Kutjevo probudili, pa da će napokon stvari krenuti u boljem pravcu. Kutjevo je simpatično maleno mjesto okruženo vinogradarskim krajolikom i te kako vrijednim obilaska i razgleda, u samome mjestu drevni je cistercitski podrum u sklopu Kutjeva d.d., pored je lijepa crkvica, u neposrednom susjedstvu je i stari pa nedavno obnovljeni dvorac Kutjevo za koji bi bilo dobro da je i više okrenut prema javnosti, u blizini dvorca nova je velebna nedavno otvorena vinarija Galić, od individualnih proizvođača tu je nekoliko vrhunskih imena znanih i izvan granica Hrvatske, primjerice Enjingi, Krauthaker… Afirmirani vinari i njihova kapljica ali ponuđena rafinirano, pa i iz starijih godišta kroz vinske radionice, zatim ljepote pejsaža, mogućnost sportske rekreacije u vinogradarskom ambijentu, znamenitosti u mjestu, tipični regijski gurmanski specijaliteti i te kako su razlog za dolazak u Kutjevo i boravak u njemu, međutim želi li se više gostiju sa strane i bolji gost nužno je na licu mjesta osigurati i kvalitetan i opsegom dovoljan smještaj za noćenje kao i kvalitetan ugostiteljski objekt za one koji traže komfor i kvalitetno prigotovljene izvorne domaće specijalitete, stasalo vino.

Ohrabruje da je kroz projekt međunarodne suradnje nedavno uspostavljena tijesna veza s nedalekim znanim mađarskim vinskim i turističkim mjestom Villany, te najava da će Mađari na Danima graševine ove godine u Kutjevu prezentirati svoja vina i svoje specijalitete kao i iskustva u segmentu svog vrlo uspješnog vinskog turizma. Spomenuo bih ovdje odgovor predstavnika znane vilanjske vinske kuće Joszef Bock na moje pitanje postavljeno mu na sajmu vina u Osijeku u siječnju ove godine: Kako to da ste već godinama stalno prisutni na sajmu WineOs, a na hrvatskom tržištu nemate svojih vina? Čovjek je odvratio: Istina je da još nemamo u Hrvatskoj u redovnoj prodaji naših vina, ali svake godine nas nekoliko vilanjskih proizvođača dolazi u Osijek da reklamira ne samo sebe nego Villany kao vinski turistički centar.

 BLAUBURGER i NEBBIOLO VALLIS AUREA, PREDIKATI U SAUTERNESU

Vlado Krauthaker ističe kako je nakon 15 godina rada napokon završen projekt klonske selekcije graševine rađen u suradnji sa zagrebačkom Agronomskim fakultetom. Ekipa stručnjaka izdvojila je četiti klona za sadnju u Kutjevačkom vinogorju. Neki Kutjevački vinari već su počeli saditi te klonove, a Krauthaker će, veli, s tim klonovima zasaditi 1,5 ha terena iduće godine. Inače, Vlado, koji voli istraživati i već godinama ima pokusni vinograd s nekih 20 različitih sorata, izašao je u okviru tog svog eksperimentalnog programa na tržište s crnjacima Nebbiolo, od istoimene pijemontske sorte, te s blauburgerom kojega je kao kultivar donio iz Austrije, u zadnje vrijeme dosta se posvećuje i frankovki

Kao pozitivno vezano uz udrugu Kutjevački vinari još treba navesti realizaciju, u suradnji sa stručnjacima Agronomskog fakulteta u Zagrebu, projekta klonske selekcije graševine koji je trajao 15 godina a završen je lani. Ekspertna ekipa Agrofaksa na čelu s dr.sc. Edijem Maletićem izdvojila je kao preporučene za sadnju u Kutjevačkom vinogorju iz starih nasada četiri klona graševine, bazni materijal je, kaže Vlado Krauthaker, označen bijelom etiketom, dok plava etiketa znači da je riječ o certificiranom virus free materijalu. Sad su, eto, i ti izdvojeni klonovi ne samo u službi povećanja osebujnosti kutjevačke graševine, nego indirektno i u službi vinskog turizma!

– Na nama kutjevačkim vinogradarima-vinarima je da posadimo te izdvojene klonove i da, naravno, predočimo stručnjacima i široj javnosti vina od njih. Neki vinari već su sadili te nove klonove, neki će ih saditi ovog proljeća, a ja se spremam 1,5 hektara graševine iz klonske selekcije saditi iduće godine – veli Krauthaker koji je lani podigao po dva nova hektara sauvignona bijeloga i chardonnaya, te nešto viogniera i cabernet franca tako da sad ima nešto više od 45 hektara vlastitog loznog nasada i tvrdi da tu staje sa sadnjom, to više što po potrebi dio grožđa može rabiti i iz kooperacije. – Novi klonovi graševine Kutjevo kroz idućih pet godina bit će dostupni samo kutjevačkim proizvođačima vina, a nakon tog razdoblja dat će se na raspolaganje i drugim vinarima…

Vlado Krauthaker je na svoj način i istraživač u vinogradarstvu i vinarstvu, naime prije dosta godina nekoliko hektara svoje vinogradske površine odredio je za pokuse, da vidi kako će u Kutjevačkom vinogorju uspijevati razni domaći ali i bjelosvjetski kultivari koje bi eventualno mogao ponuditi kao kuriozitete samostalno, ali i upotrijebiti za neke svoje posebne eno-kreacije. Pa tako u tom vinogradu ima i austrijskog rotgipflera kojega je ovamo donio barun Turković i za koji se po domaće rabi  naziv Zelenac Kutjevo, nešto plavca malog, zatim crljenka, blauburgera, portugisca, pa čak i pijemontskog nebbiola koji izvan Pijemonta teško daje neki visoki rezultat, Krauthaker je od njega uspio dobiti lijepo vino.

Château La Tour Blanche, Bommes, Sauternes: međunarodna revija slatkih desertnih predikatnih i likerskih vina, na kojoj nastupa i Vlado Krauthaker

Kao diplomirani enolog i čovjek od velikog iskustva Vlado je inače majstor za predikatna slatka vina, i opredijelio se za to da u toj kategoriji forsira graševinu te posebno i zelenac Kutjevo koji mu je osobito prirastao srcu. Velika priznanja upravo za svoje predikate dobio je u bordoškom Sauternesu, kraju čuvenome po slatkim desertnim vinima a gdje se svaki put uoči najprestižnijeg vinskog sajma na svijetu Vinexpoa u kući Château la Tour Blanche održava jednodnevna revija slatkih predikatnih i desertnih vina, uz sudjelovanje svjetske proizvođačke vrhuške. Već godinama Vlado je tamo pozivan kao izlagač, pa će ići i ove godine. Evo tek nekoliko imena uz koja je nastupao i uz koja će i ove godine u svibnju nastupiti i Krauthaker: Château d’Yquem, Clos Haut Peyraguey, Château Suduiraut, dr. Loosen, Alois Kracher, Inniskillin, Domaine de Diznökö, Telmo Rodriguez….

Predikati s kojima će Krauthaker nastupiti u svibnju na smotri u francuskom Sauternesu a uoči sajma Vinexpo: Zelenac Kutjevo 2011 izborna berba prosušenih bobica te Graševina 2012 izborna berba prosušenih bobica

Na tržištu su aktualna dva Vladina visoka predikata – Zelenac Kutjevo 2011 izborna berba prosušenih bobica i Graševina 2012 izborna berba prosušenih bobica. ♣   SuC 03.2019

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

Ljepotica iz Brda i Vipavske doline/ SVESTRANA KRALJICA ZLATA REBULA GIALLA

KROZ

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

…OD NANOSA do COLLIJA te KORADEA i CIVIDALEA, i od TRNOVSKE PLANOTE do KRASA i SABOTINA   Stoluje na području Primorske Slovenije, i to od planine Nanos iza mjesta Razdrto na jugoistoku pa uzlazno prema sjeverozapadu, preko Vipavskih brda i Vipavske doline i Nove Gorice do Goriških brda i talijanskog Collija, gotovo sve do lokacije Korade na visokom sjeveru i na zemljopisnoj razini grada Cividale del Friuli, s druge strane državne granice Slovenije s Italijom. Njen obitavališni prostor od Nanosa prema Goriškim brdima/Colliju omeđuju s gornje, sjeverne strane Trnovska planota, a s južne Kras i brdo Sabotin.

BMW – GO-REBULA

Riječ je o vinskoj sorti rebula.

Vipavski vinogradarski dio obuhvaća ukupno oko 2270 hektara pod trsjem, od toga na rebulu, kažu mi, otpada oko deset posto, tj. oko 227 ha. Taj kultivar je među sortama u vipavskome vinorodnome prostoru po raširenosti na četvrtom mjestu. Vinogorje pak Brda ima ukupno 1810 hektara pod trsjem, od čega na rebulu, kao, tu, prvi kultivar po raširenosti, otpada 381 ha odnosno 21 posto. Inače, slovenski vinorodni dio zvan Brda u tom geografskom ambijentu zauzima 70 posto terena pod vinovom lozom a talijanska Brda odnosno Collio, odmah s druge strane državne granice, drži 30 posto. Rebule ima i na Krasu (Vrhe), no tu je je samo 0,39 hektara i po raširenosti ona je tek na 11. mjestu. Vipavska dolina, dugačka oko 40 km a široka 12 km, znana inače kao područje s najviše različitih (domaćih) kultivara vinove loze u Sloveniji (rebula, zelen, pinela, glera, vitovska garganja, klarnica, pokalca/schiopettino…) ističe se i s drugim nasadima, npr. voća – breskva, a ima i masline (izvrsna maslinova ulja!), Brda su pak znana također po maslini ali i po trešnji, marelici, šljivi. Voćni nasadi u Brdima su na oko 700 ha.

U Gonjačama – selu na 320 m nadmorske visine, stup-vidikovac uspinje se do 22 metra i s njega se lijepo vide susjedno Šmartno i okolni vinogradi

______________________________________

Brda – mjesto opojnih trenutaka

BRDA: POČETAK s BERBOM 2017 – Prvi susret s rebulom na događanju u Brdima bio je u restoranu Klinec u Plešivu. Grupa od 13 proizvodača donijela je rebule iz berbe 2017, s time da nisu i sve već na tržištu, nekoliko ih je bilo još nedovršenih i za ovu prigodu napunjenih iz bačve, rečeno je da će biti finalizirane za koju godinu. Na njih se dakle moglo gledati tek kao na potencijal.

Evo ponuđenih rebula 2017, sva su vina suha.

Marjan Simčič (13,0 vol%, dotjerano, skladno, spremno za trošiti, rekao bih najkompletniji uzorak u ovome čašu, zove na još); Marko Skočaj Dolfo (12,5 vol%, skladno, ugodno, pitko); Medot (12,5 vol%, mekano, skladno, laganije); Čertič-Ferdinand (11,5 vol% vrlo svježe, vitko, s dozom mineralnoga, ima nešto svoje, lijepo se pije za osvježenje i kao aperitiv); Edi Simčič (bez maceracije, s alkoholnim vrenjem u rabljenom barriqueu, 10 mjeseci dozrijevanja u barriqueu, 12,5 vol%, čisto, uredno lijepo pitko, drvo se blago osjeti ali ne smeta, međutim i ne daje neku dodanu vrijednost); Jermann (12,5 vol%, živo, vrlo svježe, pitko, dobro dotjerano, ali – koliko baš i s izričajem sorte i kraja); Radikon (13,0 vol%, tri mjeseca maceracije, vino iz bačve gdje treba ostati ukupno tri godine, bačva je od 3500 lit i od slavonskog je hrasta, maceracija se osjeti, dobra kiselost, dojam je i pojačane hlapljive); Ščurek (14,0 vol%, maceriano, još je u bačvi – od 1000 litara – i bit će tamo ukupno oko tri godine); Erzetič (12,5 vol%, lijepo, ugodno, dopadljivo no dojam je da bi ta rebula mogla proći i za vino iz drugog vinogorja), KZ Brda (12,5 vol%, ugodno klasično bijelo svježe, ali – koliko odaje baš rebulu?) ■

Brda – masterclass o rebuli: Luca Gardini i Gašper Čarman, voditelji

A predavanje je održao i prof. Denis Rusjan

MASTERCLASS u VILLI VIPOLŽE – U prostranoj konferencijskoj dvorani u Villi Vipolže masterclass o rebuli baziran na degustaciji niza raznih uzoraka vina od te sorte vodili su sommelier i vinski trgovac Gašper Čarman i sommelier iz Italije Luca Gardini, s time da je značajnu potporu događaju svojim predavanjem dao dr. Denis Rusjan, profesor vinogradarstva i rasadničarstva na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani. Uz Čarmana i Gardinija, za velikim stolom sjedili su predstavmici svih 13 vinskih kuća iz Brda okupljenih u projektu Rebula, i svaki od njih imao je priliku predstaviti svoj uzorak te odgovarati na pitanja uzvanika. Organizator se pobrinuo svakom nazočnome dati sadržajan katalog u kojemu su predstavljeni povijest rebule u Brdima te svaki od 13 sudjelujućih vinskih posjeda, uz uzorak dan na kušanje napisani su tehnički podaci o vinu, tj. iz kojega je vinograda dotično vino, o nadmorskoj visini pozicije, tlu, ekspoziciji, berbi, načnu vinifikacije i dozrijevanja, alkoholu, ukupnoj kiselosti, pH, datumu punjenja, potencijalu odležavanja.

Izlaganje prof. Rusjana i degustacija rebula u Villi Vipolže

Izdvojio sam sljedeća vina:

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ Ribolla Gialla 2010 – Gravner; ♣ ♣ ♣ ♣ + Ribolla Opoka 2015 – Marjan Simčič;  ♣ ♣ ♣ ♣ Rebula 2015 – Kristijan (Edi) Keber; ♣ ♣ ♣ ♣ Rebula 2016 – Edi Simčič; ♣ ♣ ♣ ♣ Rebula Época 2016 – Ferdinand; ♣ ♣ ♣ ♣ Rebula Bagueri 2013 – Klet Brda; ♣ ♣ ♣ +;  Amfora belo 2015 – Erzetič; ♣ ♣ ♣ +  Rebula Visvik 2016 – Jermann; ♣ ♣ ♣ Rumena Rebula 2016 – Dolfo ■

U Brdima su se potrudili dovesti doista ugledna imena iz svijeta medija javog informiranja. U podrumu s Marjanom Simčičem su Steven Brook iz Velike Britanije, Michael Apstein iz SAD i Dagmar Ehrlich iz Njemačke, a na slici dolje na degustaciji kod Simčiča je Julia Harding, koautorica, sa jancis Robinson i Joséom Vouillamozom velikog atlasa Vine Grapes o sortama iz cijeloga svijeta

_______________________________

U Brdima, a i u Vipavskoj dolini tlo je uglavnom fliš – a to je mješavina lapora (marl po engleski, opoka po slovenski, ponca u govoru vinara s Collija) i pješčara (engleski: sandstone), riječ je o sedimentiranoj stijeni sastavljenoj od zajedno zacementiranih pijeska i zrna kvarca. Ima i samog lapora. Fliš i lapor daju vinu izraženu mineralnost. Vinogradi u Brdima na dosta nakošenim su do i strmim padinama brežuljaka različitih ekspozicija i nadmorskoih visina, dobrim dijelom i s terasastim su vinogradima. Klima u Brdima pod značajnim je utjecajima s Alpa sa sjevera i Jadranskoga mora s juga. Padalina je godišnje u Brdima oko 1000 do 1060 mm, a lozu nije dopušteno navodnjavati. U Brdima je registrirano 140 robnih proizvođača vina.

Rebule: luda, zelena, s malim bobicama, te žuta odnosno zlatna. Luda rebula ili crazy rebula ima grozd s vrlo različitim bobicama, jedne su jako velike, druge su normalne, treće manje… Otud naziv crazy rebula. Te rebule nema puno

Karakteristično tlo u vinogradima Brda i Vipavske doline

U susjednoj nam Deželi u predjelu Primorske kraj ljeta i ove je godine bio posvećen rebuli. Samo, sada sa teritorijalno i sadržajno u osjetno proširenom izdanju. Da, domaće je domaće, ali ne tek u jednostavnome smislu proizvodnje nečega doma, kod kuće, nego u smislu kreiranja, u dovoljnom opsegu, standardizirane kvalitetne ponude nečega što je tipično i karakteristično za određeni pojedini kraj, naime to stvara dodanu vrijednost i komparativnu prednost kraja, bitne za postizanje pune gospodarske valorizacije teritorija. Tradicijska, domaća rebula dobila je eto u 2018. važan promidžbeni dodatak, naime nakon što su 2017. godine po prvi put s manifestacijom utemeljenom s ciljem da se s rebulom snažno pođe i u svijet i da se svijet dovede u njen zavičaj krenuli ambiciozni vinari iz Goriških brda, sada se na takav korak odlučila i grupa ponajboljih vipavskih proizvođača. I tako je prvo ovogodišnje vipavsko događanje vezano uz rebulu a pod nazivom Vipavska rebula – Cesarjev izbor (carev izbor) otvorilo priču 2018., ubrzo potom je, kao novo poluvrijeme Kraljice Rebule, uslijedila druga po redu manifestacija vinara Goriških brda: Brda – domovina rebule.

Kao inicijator održavanja ovog događanja na temu rebule slovi na određeni način vinogradar/vinar iz Medane Marjan Simčič. Prvi prijedlozi pali su, čujem, za jednog putovanja grupice vinara Goriških brda – Marjan Simčič, Aleks Edi Simčič, Stojan Ščurek… – u Bruxelles na premijeru dokumentarnog filma na temu povezanosti stanovnika jednog teritorija međusobno te posebno svakoga od njih s tim svojim teritorijem. U putu je bilo dosta vremena za razgovore, i tako je krenula i priča o tome da bi bilo dobro da se Brda preko rebule i rebula preko Brda predstavljaju svijetu prvenstveno na način da se iz vana na prezentacije vezano uz rebulu ali i, onda, i uz što-šta drugo što kraj može ponuditi, redovito jednom godišnje pozovu ugledne i medijski utjecajne osobe koje u svoje sredine mogu kvalitetno prenijeti utiske. Po povratku kući u Brda ideja je predočena ostalim proizvođačima vina u kraju, interes se pokazao velikime, i napravljen je prijedlog projekta te poslan na uvid, dakako s molbom za potporu, županu i Institutu za turizam. Pripreme za prvo događanje Brda, zavičaj rebule trajale su, rečeno mi je, oko dvije godine. Poziv za uključenjem dostavljen je ne samo svim proizvođačima rebule u Brdima, nego i proizvođačima rebule s Collija, za početak onima koji imaju vinograde s rebulom i u Sloveniji. Inicijalno silno zanimanje vinara Brda splasnulo je međutim kad su prikazani troškovi nužni za realizaciju projekta, tako da je u grupi ostalo ukupno tek 13 vinara. Vrata međutim nisu zatvorena nikome, naglašava Simčič, svaki proizvođač rebule dobro je došao, ali samo ako je voljan ispunjavati predviđene uvjete.

Protagonisti javnog susreta s rebulom u Brdima – proizvođači iz Brda i s Collija, predstavnici Turističke zajednice Brda i voditelji masterclassa

Grupa 13 nije i službeno registrirana, mada bi kao institucionalizirana udruga s pravilnikom o radu u vinogradu, podrumu i na marketinškom području mogla imati dosta koristi u snažnijem brendiranju rebule kao robne marke teritorija. Lakše bi se došlo i do sredstava iz različitih društvenih domaćih i EU fondova, a s tim sredstvima smanjilo bi se opterećenje po samome proizvođaču. Marjan Simčič zasad smatra da se ide u dobrome pravcu, navodi i kako grupi pomažu Institut za kulturu i sport Goriška brda na čelu s Tinom Novak Samec, te ističe kako je rebula već postala toliko poznata u inozemstvu da je neki vinari iz drugih zemalja žele saditi makar nemaju za nju idealne pedološke i mikroklimatske uvjete, te dodaje da će ovo makar neformalno udruženje dugo potrajati ne na temelju službene registracije, nego ovisno o tome koliko će dugo članovi razmišljati jednako i koliko će, u skladu s time, biti interesa članova da se ide dalje. Što se tiče mogućeg marketinškog združivanja na temu rebule s vinarima iz susjedne im Vipave, Simčič kaže da svaki napor na promdžbi rebule dobro dođe, ali da je s obzirom na specifičnosti u pedologiji, orografiji i mikroklimi najbolje da Brda ostanu svoja a Vipava svoja.

U Brdima govore o jako dobroj berbi 2018, i u količini i u kvaliteti, i za bijelo, i za crno. Pjenušar Bjana Miran Sirk iz Biljane kaže da je ove godine bio vrlo veliki prinos te da su, i unatoč ranijoj berbi od uobičajenog termina, kiseline za pjenušac bile nešto nize od željenih. Bjana proizvodi Rosé iz inoxa, Brut 90 posto iz inoxa i 10 pasto iz rabljenog barriquea, Zero od 2/3 inoxa i Cuvée Prestige kompletno iz drva

Andrej Erzetič u svom podrumu, uz amfore

Evo i tko su sve bili proizvođači-glavni akteri manifestacije u čast rebuli u Brdima: Marjan Simčič, Edi Simčič, Ferdinand, Medot, Dolfo, Ščurek, Klet Brda, Zanut, Erzetič sa slovenske strane te s talijanske strane (Collio) vinari s vinogradima i u Sloveniji: Radikon, Gravner, Jermann, Edi Kristian Keber. U vipavskome dijelu bilo ih je upola manje, evo imena: Batič, Burja, Guerila, Mlečnik, Slavček, Svetlik.

Centralno mjesto događanja: Villa Vipolže u Vipolžu

U Villi Vipolže Bistro drži jedan od najboljih slovenskih kuhara Tomaž Kavčič, na slici s knjigom Atelje okusa – Hrvatska tradicijska Svijeta u čaši

Pogled u Bistro Ville Vipolže. Chef Kavčič inače vodi i vrlo cijenjeni restoran u dvorcu Zemono kod Vipave

Uz pomoć domaćih i inozemnih stručnjaka profesionalno vezanih uz vinogradarstvo, vinarstvo, trgovinu vinom, ugostiteljstvo/sommelijerstvo, te uz pomoć utjecajnih medija javnog informiranja, široj domaćoj javnosti i javnosti u drugim zemljama interesantnima kao potencijalnim tržištima za vino i kao emitivnim tržištima u turizmu, htjelo se kroz dojmove uglednih i utjecajnih uzvanika s obilaska vinograda i podruma i s vođenih degustacija i tzv. masterclassova prezentirati sortu i teritorij gdje kultivar raste kao i gdje i kako nastaje vino od rebule. Namjera je bila također široj domaćoj i svjetskoj javnosti pokazati raznolikost mogućih upečatljivih izričaja rebule u čaši, od pjenušca i svježeg mladog/mlađeg vina preko ozbiljnih vina duže njegovanih na kvascu u bačvi(ci) do vina nastalih uz duge maceracije u drvenoj bačvi odnosno u gruzijskoj amfori. Usput: u Hrvatskoj sam vezano uz graševinu mnogo puta slušao takvu priču o višestranosti sorte, međutim u nas, za razliku od ovoga što je sada na degustacijama posebice u Brdima ponuđeno kroz rebulu, nisam imao prilike kušati toliko ozbiljnih do i impresivnih uzoraka jednog kultivara u više lica…

Na završnoj i svečanoj večeri s domaćinima – predstavnicama Instuituta za kulturu, sport i turizam na čelu s Tinom Novak Samec i Petrom Marušič. Dolje – veselo, uz vinske kraljice rebule, ispred Ville, nakon večere. Šoumeni su Luca Gardini i Stojan Ščurek

BLISKO SRODSTVO S GOUAIS BLANCOM ODNOSNO HEUNISCH WEISSSROM

Rebula je stara sorta s područja Slovenije i Italije, a sinonimi su joj rebula zlata odnosno žuta odnosno ribolla gialla, pa rabola, rabiola, rabolla di Rosazzo, ribucella. Nazivi za koje se pogrešno vjeruje da su sinonimi za rebulu, dakle kultivari za koje se neispravno misli da su isto što i rebula, jesu: garganega, jarbola bijela, pignoletto, rébola ili ribolla riminese, robolla, ribolla verde. Žuta odnosno zlatna rebula (ribolla gialla) nema veze sa zelenom rebulom (ribolla verde), niti je mutant po boji od ribolle nere (crne rebule, odnosno pokalce, odnosno schiopettina). Tako kaže veliki atlas svjetskim vinskim sortama Wine Grapes, autora Jancis Robinson, Julije Harding i Joséa Vouillamoza.

Prvi pisani spomen vina od rebule seže u 13. stoljeće, točnije u 1206. godinu. Tada je korišten naziv rabola. Indicije ukazuju na to da je rebula žuta ili gialla u tijesnom rodu s roditeljem chardonnaya gouais blancom ili Heunisch Weisserom i to u svojstvu potomka, istraživanja su u tijeku ali stvar nije još i dokazana.

Zlata ili žuta rebula/ribolla gialla raširena je na području sjeveroistočne Italije i sjeverozapadne Slovenije, uz samu državnu granicu između dvije zemlje, i praktički se jedino tu sustavno uzgaja. Proizvođači iz Goriških brda kažu da je rebula baš na njihovom području prisutna još od srednjeg vijeka. U Vipavskoj dolini vezano iz rebulu rado ističu priču o caru Maximilianu I koji je od 1503. godine za svoj podrum naručivao vipavsko vino s nazivom ribollio.

__________________________________

VIPAVA: MASTERCLASS u VIPAVSKOM KRIŽU – Predavanja su održali Edvard Svetlik o caru Maximilianu I i vipavskoj rebuli, Dejan Bavčar o maceracijama bijelih sorata, Primož Lavrenčič o značenju redovnika Matije Vertovca za vipavsko vinogradarstvo i vinarstvo, Matjaž Lemut i Borut Koloini o vipavskim vinogradarima kroz povijest, te Mojca Mavrič Štrukelj o sorti Rebula u Vipavskoj dolini. Degustaciju rebule vodili su sommelijerka Mira Šemić i najbolji sommelier Slovenije Martin Gruzovin. Prisutnima je podijeljen odlično pripremljeni katalog, s detaljnim tehničkim podacima o porijeklu i nastanku vina.

Sommelijerka Mira Šemič, sa sommelijerom Martinom Gruzovinom. U publici: novinarka Darja Zemljič, vinski pisac Simon J. Wolf i proizvođač vina Primož Lavrenčič

Mira Šemić s Valterom Mlečnikom

Evo koja sam vina izdvojio s degustacije u Vipavi:

♣ ♣ ♣ ♣ + Angel belo 2011 (40 % pinela, 20 % chardonnay, 20 % malvazija, 10 % rebula, 7 % laški rizling, 2 % zelen, 1 % vitovska) – Batič; ♣ ♣ ♣ ♣ + Ana cuvée 2011 (45 % chardonnay, 40 % rebula, 15 % malvazija i friulano) – Mlečnik; ♣ ♣ ♣ ♣ + Rebula 2009 – Mlečnik; ♣ ♣ ♣ ♣  Rebula Svetlik 2012 Selekcija – Posestvo Svetlik; ♣ ♣ ♣ ♣  Stranice 2015 (50 % malvazja istarska, 20 % rebula, 20 % laški rizling, 10 % ostale bijele sorte) – Burja; ♣ ♣ ♣ + Prepih 2015 (60 % rebula, 20 % zelen, 20 % pinela) – Jamšek 1887 vina; ♣ ♣ ♣ +  Rebula Svetlik 2011 – Posestvo Svetlik; ♣ ♣ ♣ + Burja bela 2016 Gemischter Satz (40 % malvazija istarska, 30 % rebula, 20 % laški rizling, 10 % ostale bijele sorte) – Burja; ♣ ♣ ♣ +  Rebula 2013 riserva – Slavček; ♣ ♣ ♣ +  Pasji rep cuvée 2016 (50 % rebula, 40 % zelen, 10 % laški rizling i vitovska) – Pasji rep; ♣ ♣ ♣ + Rebula 2009 – Vinogradnoštvo JNK; ♣ ♣ ♣ + Rumena rebula 2015 – Vina Bizjak; ♣ ♣ ♣ +  Sutor White 2013 – Sutor Wine Estate; ♣ ♣ ♣ Rebula klasika 2012 – Slavček; ♣ ♣ ♣ Rebula 2016 Classic  – Lavrenčič; ♣ ♣ ♣ Retro cuvée 2016 (rebula, zelen, pinela, malvazija) – Guerila; ♣ ♣ ♣ Rebula 2012 Ussai – Vina Ušaj. ■

____________________________________________

Kod sjajnog proizvođača iz Šempasa – Batiča..Gore: s Ivanom Batičem u vinogradu orijentiranome na biodinamiku. Sasvim desno je Barbara Repovš koja je operativno brinula o organizaciji događaja o rebuli u vipavskome kraju. Dolje: kuća obitelji Batič i novi podrum koji bi do proljeća trebao biti u funkciji

Uz staru prešu: Miha Batič, koji je od oca Ivana preuzeo vodstvo nad posjedom

Ponosni djed Ivan Batič s unukom Angelom, po kojemu su nazvana dva najbolja vina kuće – bijela te crna mješavina sorata

Brojni pisani dokumenti govore o tome da je kultivar pod nazivom zlatna rebula u 14. stoljeću bio u većoj mjeri i u Istri, međutim suvremena znanstvena istraživanja pokazala su da postoje značajne genetske razlike između rebule iz Brda i s Collija te sorte nazivane kao zlatna rebula u Istri. Kao i prosecco i refošk, često se u Istri ribolla gialla pogrešno identificirala s pucinumom koji je u svojim zapisima spominjao još Plinije stariji kao kultivar uzgajan na kamenim tlima Istre.

Obilježja: rebula žuta sorta je srednje epohe dozrijevanja. Osjetljiva je na plijesan.  Uzgaja li se na plodnom tlu i u ravnici pokazuje se vrlo rodnom i daje obična vina, ali ako je na flišu i laporu te na kosinama i na većoj nadmorskoj visini ona ne daje visoki rod, a daje vino s karakterom. Inače, jako dobro podnosi sušu. Rebula žuta ne ističe se posebno aromama, međutim prednost joj je ta što ima snažne fenole i iz tog razloga pogodna je ne toliko za proizvodnju vina što se piju mlada, koliko za vina dobivena uz kraće i dugačke maceracije te duže dozrijevanje, u drvetu i na finom talogu (kvascu). Upravo kroz duže odležavanje ona dobiva na nosu… Primijetio je to i slovenski redovnik Matija Vertovec (1784-1851) koji se bavio vinogradarstvom i vinarstvom i radio razne pokuse, te koji je prvi na slovenskom jeziku izdao knjigu Vinoreja. Rebula se, inače, kao sorta pokazala i kao jako dobra za kupaže.

Kod jednog od ponajboljih vipavskih vinogradara i vinara Primoža Lavrenčiča koji upravlja posjedom Burja. Uz rebulu uzgaja i razne druge bijele, te crne sorte. Tehnološka posebnost kod njega je značajna uporaba posuda od betona i u obliku jajeta.

U Sloveniji se vino od rebule plasira pod apelacijama Brda (Goriška brda) odnosno Vipavski vinorodni okoliš, a u Italiji, u Furlaniji Veneciji Juliji (Friuli Venezia Giulia) pod apelacijama Collio doc i Colli orientali del Friuli doc, a i kao Venezia Giuliaj igt (indicazione geografica tipica). Mjesto nazvano Oslavia ili, po slovenski, Oslavje, na samoj granici Italije sa Slovenijom, smatra se poprištem početka proizvodnje vina s dugim maceracijama praćenim alkoholnom fermentacijom baš i od rebule. U modernome svijetu kao pokretač zaokreta odnosno povratka Zapada proizvodnji vina po drevnoj gruzijskoj tehnologiji što obuhvaća i amfore kao posude i za maceraciju/fermentaciju i za dozrijevanje zabilježen će ostati Francesco Joško Gravner, vinogradar i vinar s vinogradima osim u Oslaviju u Italiji i u Humu na slovenskoj strani, uz državnu granicu. Gravner je brojne talijanske i slovenske vinare uspio zainteresirati za dugačke, čak polugodišnje maceracije bijelih sorata i za uporabu amfore kao posude, kao i za, potom, višegodišnje sazrijevanje vina, a onda se amforaškom pokretu priključilo i nekoliko hrvatskih proizvođača npr. kao prvi Markežić Kabola iz Istre, te Zvonimir Tomac s Plešivice, gdje u novije vrijeme jako dobre i ozbiljne macerirane uratke od bijelih sorata rade i obitelji Šember i Korak…  ♣                                                                                                SuČ – 11/2018

Franc Vodopivec Slavček iz Dornberka u svom vinogradu

Poduzetnik Edvard Svetlik, na slici sa suprugom Ivi, duboko je ušao u svijet vina. Priklonio se tzv. orange-kapljici i svoju rebulu macerira više mjeseci

Wipach – stari naziv za Vipavu, te naziv vipavske rebule iz proizvodnje obitelji Koren koja, inače, u Vipavi drži i prenoćište za turiste. Na slici su mama Nevenka, te njeni sin Domen i snaha

Tiziana Baldassari koja piše o vinu za vrlo utjecajni talijanski portal Winesurf, proglašena je u Vipavi – kraljicom rebule! Na nozi ima tetovažu koja prikazuje trs rebule!

U Vipavskom Križu, gdje je vipavska sekcija za rebulu održala svoju prezentaciju, uz vina su na kušanje podastrti i drugi proizvodi kraja, konkretno odlično maslinovo ulje obitelji Kante, delicije Ošterije Žogica, Majerije, restorana Grada Kromberk, a i palenta i pršut proizvođača iz Šempasa, čokolade i slastice Erilo, mozzarella Peloz…

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SAUVIGNON BLANC – GLOBALNI KULTIVAR LOKALNOG IZRIČAJA

Sauvignon bijeli      Crtež: Greta Turković

Željko Suhadolnik ©

         Za kultivar Sauvignon bijeli kažu da je globalna sorta lokalnog izričaja! Proširio se po cijelome svijetu, i svuda gdje se proizvodi odlikuje se atraktivnošću. S dosta je visokom aromatičnošću, te prepoznatljivošću organoleptičkog profila koji ne ostavlja dvojbu glede sortne pripadnosti, relativno je lako pamtljiv, u različitim područjima svijeta definiran je i različitim stilovima.

SINONIMI: ispravan naziv je Sauvignon blanc, u hrvatskom prijevodu Sauvignon bijeli. Još se za nj kaže Muškatni silvanac, Blanc fumé, Blanc Fumet, Fumé blanc, Surin, Savagnon.

Krivi izrazi su Sauvignon vert, Sauvignonasse, Silvaner, Savagnin blanc, Spergola.

Uz Sauvignon blanc postoje još i Sauvignon jaune (žuti), Sauvignon noir (crni), Sauvignon rosé (ružičasti) i Sauvignon violet (ljubičasti). Sauvignon gris (sivi) je drugi naziv za Sauvignon rosé.

Sauvignon vert ili Sauvignonasse, po ampelografskim stručnjacima, nije Sauvignon, nego je isto što i Friulano, nekad zvan Tokaj friulano, Talijani su, kad im je najavljeno da zbog mađarske zaštite naziva Tokaj više ne smiju za popularni furlanski kultivar rabiti naziv Tokai friulano, neko vrijeme čak razmišljali o tome da, iako to ne zvuči nimalo talijanski, pa čak ni privlačno uhu, rabe Sauvignonasse.

PORIJEKLO: rašireno je mišljenje da sorta Sauvignon bijeli, koja je inače jedan od roditelja Cabernet sauvignonu, dolazi iz jugozapadne Francuske, iz bordoškoga kraja, te da je jedna je od najstarijih na svijetu. Više je vjerojatno, međurtim, da Sauvignon bijeli dolazi iz doline Loire. U bordoškome kraju prvi se put on spominje 1710., u Margauxu, a u dolini Loire, spominje se još 1534., pod nazivom Fiers, u Rabelaisovu komadu Gargantua. Pod nazivom Sauvignon fumé blanc spominje se 1783. u Sancerreu i Pouillyju uz Loireu.

Sa Savagninom, koji je inače potomak Pinota, te s kojim se sasvim krivo miješa u navodima sinonima, Sauvignon bijeli ima tijesne rodbinske veze, do mjere da se smatra da je Sauvignon bijeli potomak Savagnina. U prilog tvrdnji da Sauvignon bijeli potječe iz doline Loire govori etimologija naziva Sauvignon. Taj izraz proizlazi od francuske riječi sauvage, divlji, a isto takvo značenje ima i spomenuti naziv Fiers, koji dolazi od latinskoga ferus, također u značenju divlji. A zašto bi se za neku sortu rabio izraz sa značenjem divlji? Objašnjenje je u tome da je oblik lista Sauvignona bijeloga vrlo sličan listu divlje loze. K tome, divlje loze Vitis vinifera silvestris ima još uvijek u popriličnom broju u dolini Loire. Dakle, Sauvignon bijeli najvjerojatnije je iz doline Loiire stigao u bordoški kraj.

 Sorta je, osim za dolinu Loire, već dugo vrlo karakteristična za francusku vinorodnu regiju Bordeaux, posebice za dio Entre-Deux-Mers gdje je se u proizvodnji vina miješa sa Semillonom i Muscadelleom, potom za oblast Graves gdje se miješa sa Semillonom, te za zonu slatkih desertnih botritiziranih vina Sauternes, gdje se miješa također sa Semillonom. O sauvignonu kao vinu u Francuskoj postoji zgodna priča koja možda i nije istinita: od 1553. do 1610. u Francuskoj je živio kralj Henri IV od Navarre, i njemu je navodno kao bebi djed najprije trljao usne češnjakom, a onda bi mu dao žličicu sauvignona. Kasnije je, kažu, Henri IV slovio kao izvanredan stručnjak za kušanje sauvignona…

                               Sauvignon bijeli uzgaja se osim u Francuskoj i u drugim zemljama Europe i, dakako, Hrvatskoj. Sredinom 19. stoljeća prenesen je u Čile, a 1880. prve su loze stigle i u Kaliforniju, potom se proširio i po Južnoj Africi – gdje se njegovo grožđe, u kreiranju  kupaža miješa i sa chardonnayem!, pa Australiji, Novom Zelandu. Po podatku koji se čuo iz redova organizatora Svjetskog kongresa o Sauvignonu bijelome u Grazu, danas se Sauvignon bijeli na Zemlji prostire na oko 80 tisuća hektara površine, i na rang-listi 10 najrasprostranjenijih kultivara u svijetu zauzima osmo mjesto.

U međunarodnim okvirima, uz one francuske, dosta su znani npr. sauvignoni iz talijanske Furlanije Venecije Julije (svježi i jače aromatični, ali i oni koji težište imaju više na tijelu nego na aromatici), pa iz austrijske Štajerske (svjež, aromatičan i uvelike u pravcu bazge), a posebice je danas popularan onaj svježi i naprosto nabijen aromama južnog voća što stiže s Novog Zelanda. U Hrvatskoj, gdje ga zasad nema baš puno međutim širi se, pokazao se jako dobrime u Međimurju, Hrvatskom zagorju (svjež, aromatičan), te u Kutjevačkom vinogorju i na Plešivici, u ova dva zadnje spomenuta područja ističe se kako aromatikom tako i snažnim tijelom.

                ROD: sorta voli toplije, brežuljkaste položaje i mršavija tla. Prinos je srednji i redovit. Grožđe dozrijeva u drugom razdoblju.

SVOJSTVA: svojstva vina jako ovise o položaju vinograda, tlu, prinosu i o godištu te načinima vinifikacije i dozrijevanja. Ako ga se prerano ubere, bit će s mnogo zelenih tonova koji ne zavrjeđuju komplimente. S dobrih pozicija i s niskim prinosom te u dobroj godini, Sauvignon bijeli dat će puna i svježa – živa vina s dosta naglašenom aromom. Na intenzitet arome moguće je danas utjecati i modernim tehnologijama u podrumu.

U nekim geografskim područjima i uz uporabu nekih klonova, Sauvignon bijeli pružit će pak kapljicu snažna tijela i ne s baš tako intenzivnom, međutim uvijek tipičnom i raspoznatljivom aromom.

Svježija aromatična vina i s tala koje otpušta i mineralnost najbolja su kad nisu prekrivena utjecajem drveta, dok ona teža, snažnija, dobro podnose hrastovu bačvu, i barrique. U kušanju bijelih vina, Sauvignon bijeli uvijek govori svojim osobenim jezikom. Osvježava i stvara ugodu, osvaja specifičnim bouquetom koji, ovisno o tlu, klimi, načinima vinifikacije i dozrijevanja i dužini dozrijevanja, karakteriziraju paprika, šparoga, bazga, eukaliptus, crni ribiz, grapefruit, ananas, klinčić, nijansa dima, zatim i aroma nalik onoj što je oslobađa tartuf, pa čak i jedna neobična aroma nazvana – pipi de chat, mačkina mokraća….

Odakle i kako se stvaraju sve te arome u vinu kad su primarne, originalne arome u grožđu ipak ponešto drukčije? Ako itko umije objasniti o čemu je tu riječ, onda je to svakako Denis Dubourdieu, profesor enologije na sveučilištu u Bordeauxu, inače i proizvođač vina, upravo i od Sauvignona bijeloga, i s nekoliko posjeda a i enološki savjetnik brojnih renomiranih vinskih kuća u Francuskoj, Italiji, Grčkoj, Portugalu i Japanu. On je sada bez sumnje najznačajniji znanstvenik na području aroma u vinu, i zna sve o ulozi što je kvasci te alkoholna fermentacija imaju i mogu imati u razvoju aroma. Autor je više od stotine članaka o tome, objavljenih u međunarodnim strukovnim časopisima. O aromama Sauvignona bijeloga kao sorte te onima u vinima, o njihovome porijeklu i načinu nastanka ovisno o tehnikama u vinogradu i u podrumu držao je predavanje i na Prvom svjetskom kongresu o Sauvignonu bijelome u Grazu.

 JELO i SERVIS: kao mladog i u svježem izdanju poslužite ga na oko 10 do 12 stupnjeva uz plodove mora, šparoge, bijelu ribu, svježi kravlji i osobito kozji sir, savijače i pite od sira, a kad je snažan, topao, kremast i od boravka u bačvi(vi) i začinjen, na 13 do 14 stupnjeva uz npr. riblje složence, teleće i janjeće pečenje s mediteranskim travama, pernatu divljač, polutvrdi kozji i ovčji sir. Predikatni sauvignon prijat će uz guščju i pačju jetru, kolače s orasima. ♣

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ