SVIJET u CASI – 07.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz / through

ŽELJKO SUHADOLNIK

___s vama od – 11.11.1992  – since, with you___

PELJEŠKI LJEPOTAN! – Čekali smo ga, i čekali, a onda je, četiri godine nakon obavljenog potpisivanja potrebnih ugovora, krajem srpnja 2022. na spektakularnoj svečanosti službenog otvorenja zasjao impresivnim sjajem. Pelješki most! PELJEŠKI LJEPOTAN

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Događaj dana, mjeseca i godine: VELEBNO  OTVORENJE PELJEŠKOG MOSTA ⦁ Decanter World Wine Award 2022, friški Nagrajenci u Ljubljani: APSOLVIRANI PRVI i DRUGI ČIN, a DALJE?… ⦁ Moć i nužnost marketinga:  OSMIŠLJAVANJE IDENTITETA PROIZVODA, BRENDIRANJE TERITORIJA KROZ SPECIFIČNE PROIZVODE i USLUGE, REBRANDING, SVE u SKLADU s MODERNIM VREMENOM ⦁ Gurmanski poroci u Novigradu u Istri: CHE GUSTO!…/ KAKVOG LI OKUSA!… ⦁ Polastice iz Doline kardinala: BARUN 100+  2018 PAS DOSÉ VALLÉE DES CARDINAUX ⦁ Podnožje zagrebačke Medvednice: programirano carstvo više vrsta pastrve: GRAČANSKI RIBNJAK! ⦁

⦁ VIJESTI / NEWS ⦁

SAMOBORSKO LJETO SA – ZIMSKIM VINOM… ⦁ DVA ZLATA ZA KULEN BELJA

______POTROŠAČKI PUTOKAZ – 07.2022 – BUYING GUIDE_____

___________________________________________

Događaj dana, mjeseca, godine, desetljeća, stoljeća…

VELEBNO OTVORENJE PELJEŠKOG MOSTA

Pogled po danu na impozantnu građevinu–prekomorsku spojnicu dvaju teritorija iste države

Pr(a)va pričest!

Vinska tradicija prikazana u Domu u Putnikovićima. i pelješke vinske špice Dingač i Postup – Bura-Mrgudić i Ivca Radović, kao i Ponikve koja zahvaljujući uvelike i Frani Milošu (Stagnum) i njegovim sinovima na sjevernoj strani Pelješca izrasta u vinogradsku poziciju – novi dragulj, lako moguće na razini prvih dviju spomenutih

Kad je već značenje mosta da spaja, i teritorije i stanovnike, kolika je njegova moć i da na neku tzv. kulturnu ili na barem neku koliko-toliko društveno prihvatljivu razinu međusobnog odnosa i komuniciranja prikazivanih u javnosti spoji i neke javne osobe pojedinačno? Pred Marom Burom Mrgudić, čuvateljicom pelješke nacionalne tradicije, inače, iz obitelji koja već godinama proizvodi neka od najupečatljivijih vina Pelješca (Dingač Bura i Postup Mare) sad na svečanosti otvorenja pelješkog mosta državni čelnički duo pokazao je da ipak može izmijeniti par riječi na način odgovarajuć funkcijama svakoga od tog dvojca (bez kormilara)… Možda bi ubuduće nesuglasice radije umjesto pred kamerama i mikrofonima dvojac mogao, dok konačno protagonisti ne dođu k sebi, radije jedan drugome iznositi i rješavati ih jednom mjesečno i zasebno, ovim čudesnim mostom od Komarne do Brijesta, pričajući. Druženje nakon te rekreativne šetnju po fino pirkajućem maestralu mogli bi okruniti malostonskim kamenicama, pa i na janjetini te na, programirano!!, ponekoj čaši dingača i postupa… Ako ni to ne pomogne – Bog nam pomogao!

Folkloraši u akciji: narodni plesovi našega dubokog juga

Most: značenje – kompleksno: društveno-političko (simbol: povezivanje dvaju dijelova Lijepe naše tako da više nije nužno da se iz vlastite u vlastitu državu ide kroz drugu državu; važno povezivanje i s drugim zemljma), poslovno i turističko (prijašnju rutu kroz BiH, dakako sa zaustavljanjima na graničnim prijelazima, da se sa sjevera Lijepe naše dođe do poluotoka Pelješca u dužini ceste od nekih 50 km i trajanju vožnje autom od, kažu, i do sat i pol vremena, svodi na oko 2,5 kilometra razdaljine i na tek par minuta sjedenja za volanom), kulturno-umjetničko (ljepota, elegancija, ahitektonski i građevinarski pothvat za divljenje, spomenik posvećen nečemu za čovjeka prije naizgled nizvedivome). Tata – arhitekt Slovenac, mama – izvođač radova kineska kompanija, prostor – južna Dalmacija. Dite se proteže od Komarne na hrvatskome obalnom kopnu, do Brijesta na poluotoku, odnosno obratno, ima dvije trake, dužina mu je 2404 metra a širina 21 metar. Navodno je ukupna težina mosta jednaka onoj od 30 pariških Eiffelovih tornjeva zajedno! Visina nad površinom mora je 55 metara, tako da ispod njega mogu prolaziti i najveći cruiseri. U ukupnom trošku izgradnje sudjelovala je Europska Unija s 85 posto, a to znači, kako je spomenuto na otvaranju, s iznosom od 357 milijuna €. Svečanost službenog otvorenja – krasna, dojmljiva. Sve čestitke redatelju Krešimiru Dolenčiću

Decanter World Wine Award 2022, friški Nagrajenci  u Ljubljani

APSOLVIRANI PRVI i DRUGI ČIN, a DALJE?...

            Prvi i drugi čin najvećeg i unatrag više godina statusno najvažnijeg svjetskog vrednovanja vina Decanter World Wide Award nakon obavljene degustacije u Londonu i obznane nagrađenih te smotrama laureata održanima pred širom publikom (predstavnici medija, vinski trgovci, ugostitelji, krajnji potrošači) u raznim sredinama, završeni su za ovu godinu. Slijedi novo poglavlje – objava o nagrađenima u prigodnoj reportaži u Decanteru, uživanje svakog laureata u samome sebi, u svom proizvodu i u osvojenoj medalji (visokog sjaja), te, dodatno, angažman dobitnika u najmanju ruku jednako zahtjevan kao što je bilo kreiranje te kapljice ovjenčane trofejem, a to je primjereni rad na marketingu i plasmanu, tako da finalni plod truda i ulaganja u poslu bude maksimalan a onda i zadovoljstvo višestruko i potpuno.

Darrel Joseph, Caroline Gilby, Robert Gorjak, Olivia Mason

            U Ljubljani je početkom srpnja održana manifestacija DECANTERJEVI NAGRAJENCI / DECANTER’S AWARDS 2022 kao događanje koje omogućuje vinskim trgovcima, sommelijerima i ugostiteljima, vinskim piscima i široj publici (potrošačima) upoznavanje s nagrađenim etiketama (mogućnost izravnog kušanja!) i druženje s proizvođačima Bakhova nektara iz dijela jugoistočne Europe s naglaskom na alpsko-jadransko područje, ali omogućuje i susret i razgovor s Decanterovim ocjenjivačima. Ovu eto već debelo tradicijasku priredbu unatrag osam ljeta svake godine, odmah nakon obznane rezultata ocjenjivanja DWWA, u glavnom gradu Dežele priređuje Vinska škola Belvin sa sjedištem u Mengešu kod Ljubljane a osnovana u travnju 2002. godine. Riječ je o zasad jedinom slovenskom poduzeću koje se profesionalno bavi vinskom edukacijom. Belvin seminare održava ne samo u Ljubljani nego i diljem Slovenije. Oko 600 sudionika godišnje prođe kroz edukativna događanja u organizaciji Belvina. Konkurentska prednost Belvina su veliko međunarodno iskustvo te praktičan i pragmatičan pristup temi koja se razmatra, kao i umijeće efikasnog prijenosa znanja u praksu. Smisao i cilj su, kaže Robert Gorjak, osnivač i direktor Vinske Škole Belvin i već godinama ocjenjivač vina na raznim renomiranim svjetskim natjecanjima pa i na ovom Decanterovome, ali i osnivač manifestacije Decanterovi nagrajenci, inače otvorene ne samo za slovenske proizvođače vina-dobitnike medalja na DWWA nego i za vinare-laureate iz drugih pogotovu Sloveniji susjednih država – razvijanje i realizacija kvalitetnih i zanimljivih tečajeva, radionica i degustacija namijenjenih kako profesionalcima iz vinske industrije, tako i entuzijastima koji žele proširiti svoje vinske horizonte. Belvin je jedini slovenski APP (Approved Program Provider) najveće vinske obrazovne institucije Wine and Spirit Education Trust (WSET) sa sjedištem u Londonu.

Među ocjenjivačima na DWWA 2022 iz Hrvatske su bili Saša Špiranec (treći slijeva) i Mario Meštrović, te Siniša Lasan. U Ljubljani na predstavljanju nagrađenih nazočili su i Špiranec i Meštrović – na slici iz Ljubljane Meštrović je u društvu prof. Ivana Dropuljića, direktora Zagreb vino.coma iz Lijepe naše i Stojana Ščureka, vinogradara/vinara iz Goriških brda), te američki vinski novinar i degustator nastanjen u Beču Darrel Joseph (sasvim desno) (Marko Colić)

  Službeni izvještaj vezan uz ovogodišnje ocjenjivanje vina pod kapom Decantera, inače globalno znanog i vrlo cijenjenog vinskog časopisa, kaže sljedeće: nakon rekordne cifre za ocjenu prijavljenih vina u 2021, ove godine postavljen je novi rekord: na evaluaciju je u 2022. prispjelo 18.244 vina iz 54 zemlje iz cijeloga svijeta! Uzorke je kroz dva tjedna degustacija ocjenjivalo 250 izabranih međunarodnih vinskih stručnjaka, među njima bili su 41 Mastera of Wine i 13 Master sommeliera. Iz Hrvatske kao kušači-ocjenjivači sudjelovali su sommelieri Siniša Lasan i Mario Meštrović, te direktor zagrebačkog Vinarta i vinski pisac Jutarnjeg lista Saša Špiranec, a iz susjedne nam Slovenije bio je ovdje, dakako, i već spomenuti Robert Gorjak.

            NAČIN RADA – Evo nešto i o načinu rada komisije: kušači na ocjenjivanju dobiju sljedeće podatke nužne za prikladno vrednovanje uzorka – porijeklo vina (zemlja/država, regija/vinogorje), sorta, kategorija vina u smislu mirno odnosno pjenušac, bijelo, ružičasto, crno, redovna berba, odgođena berba, predikat, suho, polusuho, poluslatko, slatko.

            Komisiji se obznanjuje i još jedan podatak, a to je onaj o maloprodajnoj cijeni uzorka ako se on već nalazi na tržištu u Velikoj Britaniji odnosno izračun moguće maloprodajne cijene za uzorak koji (još) nije na engleskom tržištu, taj izračun nastaje na bazi maloprodajne cijene dotične etikete u zemlji porijekla ili eventualno u nekoj drugoj europskoj državi s time da se u obzir uzimaju uvozničke takse što ih potražuje engleska država i marže što ih za sebe formiraju uvoznik i maloprodaja. Na taj način organizator DWWA nastoji pri objavi nagrada potrošaču posebno skrenuti pažnju ako je kod nekog uzorka osobito vrijedan pažnje odnos između maloprodajne cijene vina i kakvoće. Kod objave rezultata ocjenjivanja na službenoj stranici Decanter World Wide Award uz uzorak za koji se smatra da je važno potrošaču istaknuti da ima jako dobar odnos između kakvoće i maloprodajne cijene pored naziva vina stavlja se prigodna oznaka.

Šaljivdžija Stojan Ščurek, dobitnik Platinaste medalje na DWWA 2022 za pjenušac Zero na sebi svojstveni vrckavi način na pozornici je napravio show kojime je privukao najveću pažnju na događanju u Ljubljani

 Sigurno je da je, kad su ocjene vina zaključene, ta oznaka s informacijom vezanom uz mpc kupcu i te kako dobro došla, međutim moje osobno mišljenje je da ocjenjivače, za koje je pri službenom vrednovanju uzorka iznimno važno da se usredotoče na geografsko porijeklo, sortu/sorte, izvornost/iskrenost (identitet), stupanj kompleksnosti te sklad i stupanj elegancije/profinjenosti, ne bi trebalo opterećivati s tim podatkom o cijeni, jer mpc-podatak može utjecati na kušača u smislu da mu prođe kroz glavu to da ako je cijena niža vino možda i nije ni rađeno za neke više dosege pa ga na račun toga može bodovno oštetiti, a s druge strane podatak o tome da je uzorak u (vrlo) visokom cjenovnom razredu može, po analogiji, dovesti do toga da vino dobije i više bodova nego što zavrjeđuje…  Platina, zlato i srebro plemeniti su metali koji svuda, svaki u svojoj kategoriji, sjaje jednako, bez obzira na njihou prodajnu cijenu… Čini mi se boljime ono što npr. radi ocjenjivanje Mundus Vini u Njemačkoj: ocjenjivaču se ne daje podatak o maloprodajnoj cijeni vina, taj podatak čuva se za potrošača. Nakon Mundus Vinija bude u globalnom smislu vrlo važni  sajam vina ProWein, tu Meininger Verlag, koji izdaje nekoliko revija posvećenih vinu i sommelijerstvu i koji i organizira Mundus Vini, u jednom od većih paviljona priređuje reviju etiketa ocijenjenih na Mundus Viniju pa tu uz svaku etiketu postavi ploču s bitnim informacijama o porijeklu i nastanku i svojstvima vina, o njegovoj stvarnoj aktualnoj maloprodajnoj cijeni i mišljenje stručnjaka iz krugova vinskih trgovaca, ugostitelja i sommeliera, inače i kvalificiranih ocjenjivača na Mundus Viniju, o tome u kojem cjenovnom rangu bi bilo realno da se na tržištu nudi dotična etiketa.

PRAGOVI ZA MEDALJE  na DWWA su sljedeći: Bronca 85 – 89/100; Srebro 90 – 94; Zlato 95 – 100. Platina se dobiva pripetavanjem zlata, uglavnom onih sa dobivenih 97/100 bodova, a naslov Best in Show dobiva se pripetavanjem Platina.

            NAGRAĐENI – Na DWWA 2022 nekih 50 uzoraka osvojilo je titulu Best in Show (svojevrsni šampioni), 163 ih je dobilo Platinastu medalju (to bi bilo ono što je na drugim ocjenjivanjima Velika zlatna medalja; Hrvatska ih iz 2022. ima tri platine), 678 domoglo se Zlatne medalje (Hrvatskoj ih je pripalo 16), 5900 Srebro (od toga 111 je išlo u Lijepu našu!), a 8074 Broncu.

Hrvatska je na DWWA 2022 osvojila tri platinaste medalje, a u Ljubljani je od te trojke štand imao samo Gianfranco Kozlović, međutim – ni on ni njegova supruga Antonella nisu bili i osobno prisutni. Od hrvatskog trija nazočnog ukupno u Ljubljani štand su, uz Kozlovićeva predstavnika, imali još vinarije Matočec i Vislander (Marko Čolić)

Platinastu medalju za Hrvatsku dobili su uzorci San Salvatore Muskat 2017 – Benvenuti iz Istre (97/100); Haiku 2019 orange (macerirani RR i Manzoni) – Dvorska vina Šoškić s Plešivice (97/100), Malvazija Santa Lucia 2017  – Kozlović, Istra (97/100)

Teran Fakin 2021 – Fakin, Istra (95/100) – zlato.

Zlatnu medalju primili su od naših  Teran Barbarossa 2019 – Tomaz, Istra (95/100); Graševina 2020 – De Mar, Zagorje Međimurje (96/100); Vallis Rabiosa desertno – Vučemilović, Sjeverna Dalmacija (96/100); Gold Cuvée 2020 – Zlatno Brdo, Baranja (96/100); Cuvée sv. Šimun 2018 – Vina Mario Banko, Istra (95/100); St. Euphemia malvazija istarska 2018 – Vivoda, Istra (95/100); Sauvignon Purek 2021 – Puhelek Purek, Prigorje-Bilogora (95/100; pridodana je ozanaka povoljne cijene tj. da je vino u trgovinama u maloprodji ispod 15 funti); Afrodita malvazja istarska 2019 – Matić, Istra (95/100; pridodana je oznaka o povoljnoj cijeni, tj. kako vino spada u kategoriju mpc od ispod 15 funti); “R” Rajnski rizling 2019 – Jakopić, Međimurje (95/100); Reventon sur lie grk 2019 – Zure , Korčula (96/100); Bartul grk 2019 – Zure (95/100); Pošip prestige 2019 – Kraljevski vinogradi, Sjeverna Dalmacija (95/100); Teran Fakin 2021 – Fakin, Istra (95/100), Traminac ibpb 2016 – Iločki podrumi, Ilok (95/100); Sauvignon 2021 – Štampar, Međimurje (95/100), Korlat supreme 2013 – Korlat Badel, Dalmatinska zagora (96/100) . Sve vrlo vrlo visoke ocjene!!!

DWWA 2022 – hrvatska zlata. Ocjene – gotovo sve 95/100, četiri vina dobila su 96/100

S aspekta logičnog stava da Platinasta, Zlatna i Srebrna i Brončana medalja svuda trebaju imati jednaki sjaj malo je na općoj razini za promatrača sa strane zbunjujuće to što se pragovi za medalje na DWWA bitno razlikuju od onih na drugim također osobito značajnim svjetskim vrednovanjima vina poput Mundus Vinija i Concours Mondiala de Bruxelles. Niti na tim dvama ocjenjivanjima bodovni pragovi za medalje nisu međusobno identični ali su vrlo blizu, dok su kod DWWA kategorije Platine, Zlata i Srebra bodovno za cijeli jedan razred više nego na Mundusu i na CMB, tako da, usporedbom osvojenih bodova, ispada da je npr. Zlato osvojeno na Mundusu i CMB-u tek Srebro na Decanteru, a Srebro na Mundusu i CMB-u je na DWWA tek Bronca…  Pogledom na objavljene tablice s popisom nagrađenih vina na DWWA i na osvojene bodove pojedinih uzoraka uočljivo je da je bi uzorci na DWWA proglašeni Zlatnima, na Mundusu i na CMB-u bili na pragu Platine ili VZL odnosno u kategoriji Platine i VZL. Promatrajući pak samo bodove navedene na službenoj tablici rezultata pored svakoga vina i ne vezujući ih uz DWWA medalje a i istodobno poznavajući dobro neka barem naša, hrvatska vina upada u oči i to da je većem broju uzoraka na DWWA dodijeljeno ipak malo previše bodova. Mišljenja sam da, barem kad je riječ o etiketama odavde koje poznajem, medalja za koju piše da su je dobili još uglavnom i odgovara i da bi medalju toga sjaja osvojili i na spomenutim drugim ocjenjivanjima, međutim na DWWA pripisani im broj bodova ipak pretjeran. Sad proizvođači osvajači medalja na DWWA mogu birati kad spominju svoj uspjeh na međunarodnoj sceni: u trenutku kad im odgovara da ističu na DWWA osvojeno odličje spominju njega, a kad im se čini da bi bolji dojam mogli ostaviti i osobito impresionirati navođenjem-isticanjem pripisanih im  bodova mogu se opredijeliti za tu  opciju reklamiranja.

            U osvrtu na ocjenjivana vina ove godine organizator među ostalime naglašava kako su na DWWA 2022 osobito do izražaja došla tzv. narančasta ili orange (pravilno bi bilo reći: jantarna vina ili amber wines), i to potkrepljuje Platinastom medaljom dodijeljenom hrvatskom vinu Plešivica Haiku 2019 proizvođača Dvorska vina Šoškić, te sa šest Zlatnih medalja uručenih uzorcima iz Hrvatske, Francuske, Gruzje i Italije.

Vinska priredba u Ljubljani bila je lijepa prigoda i za promidžbu lokalnih specijaliteta, primjerice Prekmurske gibanice, inačica tog deserta postoji u Međimurju kao Međimurska gibanica

Ove godine marketinški orijentirana priredba Decanterjevi nagrajenci 2022 s osvajačima medalja prvenstveno s područja Slovenije a onda i nekih od onih iz susjednih joj zemalja inače članica bivše zajednike države, održana je u hotelu Slon u središtu Ljubljane. Doimala se na prvi pogled manjom nego što je znala biti u prijašnjim izdanjima, međutim organizator ljubljanske priredbe Belvin kaže kako je svih ovih posljednjih godina broj izlagača bio podjednak. U svakom slučaju sada, za razliku od prije, uz Slovence i tri laureata iz Lijepe naše, nisu bili prisutni vinari-dobitnici iz drugih zemalja bivše države. Osmi međunarodni salon prestižnih vina privukao je ukupno 36 vinskih kuća nositelja medalja s DWWA 2022. Što se tiče posjetitelja, službeni izvještaj što ga je podastro organizator, ne specifizirajući precizno poslovne kategorije posjetitelja, govori o oko 300 vinskih stručnjaka i ljubitelja vina. Iz Velike Britanije stigla je Caroline Gilby MW, jedna od jakih karika ocjenjivanja u Londonu, a iz Beča je došao Amerikanac Darrel Joseph, inače ugledni vinski pisac, također i ocjenjivač na DWWA. Iz Hrvatske su došli naši degustatori na DWWA – Saša Špiranec i Mario Meštrović. S pozornice u hotelu Slon izlagače i posjetitelje uz domaćina Roberta Gorjaka iz Belvina pozdravili su osobno Caroline Gilby, Darrel Joseph, te Olivia Mason kao voditeljica marketinga DWWA i na neki način zadužena za ovaj naš dio Europe.

            – Decanterove recenzije svake godine stvaraju svojevrsni pozitivni nemir i znatiželju među vinarima, vinskim profesionalcima i ljubiteljima vina. Sretni smo što možemo izravno publici prenijeti dio Decanterove priče – rekao Robert Gorjak, jedan od vodećih slovenskih vinskih profesionalaca: – I ove smo godine uspjeli spojiti vinare i ljubitelje vina, to je naša misija. Na Salonu su posjetitelji, među kojima je bilo dosta vinskih kritičara iz inozemstva, mogli probati vina etabliranih vinara. Kvaliteta je sve veća, krug kvalitetnih igrača iz ove naše regije sve širi, i Decanter to primjećuje.

Engleska vinska stručnjakinja s prestižnom titulom Master of Wine, Caroline Gilby:

– Salon Decanterovih pobjednika je nesvakidašnje iskustvo koje svim posjetiteljima omogućuje da vinu dodaju “lice“, a i nama prisutnim ocjenjivačima daje priliku da upoznamo vinare i osobno im čestitamo. A svi vinari koji su među Decanterovim dobitnicima zaslužuju veliki pljesak!

Darrel Joseph, vinski kritičar i Decanterov recenzent:

– Oduševljen sam što sam ovdje, Slovenija je izuzetna vinska zemlja, ima svoj i to visoki karakter. Sretan sam što na današnjem Salonu možemo susresti autore vina. Ovo je jedini način da stvarno upoznamo priče iza boce.

Najviše pozornosti među posjetiteljima sada u Ljubljani svakako je izazvala vinarija Ščurek iz Goriških brda koja je za svoj pjenušac Zero dobila Platinastu medalju. Inače su slovenski vinari ove godine osvojili i sedam Zlatnih medalja, dobili su i 70 Srebrnih i 118 Brončanih medalja.

Zlato na granici, ali ne u smislu nekakvih spornih osvojenih bodova nego – na državnoj razini! Naime osvajač Refošk 2018 izlazi iz podruma Vina Brič, smještenog kod Kopra u SlOveniji u pograničnoj zoni tik uz Lijepu našu, a inače u vlasništvu Envera Moralića, vlasnika i Kutjevačkih podruma u SlAvOniji ! Desno: Uz Zlato za bijelo vino Rebula Orbis 2018 (kao što je Malvazija istarska sinonim za Istru, tako je bijela Rebula sinonim za Goriška brda), obitelj Erzetič iz Gorških brda osvojila je Srebro za jednu drukčiju rebulu a koja u genetskom smislu NIJE crna varijanta znane nam bijele Rebule. Riječ je, doduše, o crnjaku s nazivom Črna rebula 2018! A Črna Rebula je Ribolla nera, odnosno Schioppettino, odnosno Pokalca, Pocalza, sorta Furlanije odnosno Friulija, te sjeverozapadnog dijela Slovenije, uz granicu s Italijom. Najpoznatiji proizvođači Schioppettina su Bressan, Girolamo Dorigo, Petrussa… (Marko Čolić)

S obzirom da je, kako još naglašava Robert Gorjak kao organizator i domaćin na Decanterjevim nagrajencima 2022 , namjena manifestacije domaćoj i stranoj javnosti predstaviti vina odavde a koja imaju međunarodno certificiranu kvalitetu dobivenu na najznačajnijim svjetskim ocjenjivanjima te pokazati uživo tko su vinari odavde dobitnici ovih značajnih nagrada šteta je što ipak dosta nagrađenih vinara iz ove naše regije nije osjetilo potrebu sudjelovanja na toj priredbi. Tu mislim uvelike baš i na hrvatske vinare. Kad se već slalo uzorke na DWWA u London, a što baš i nije bilo jeftino, bilo bi nekako logično da se, radi poslovno moguće znatno boljeg zaokruženja priče, našlo još malo vremena i sredstava za i osobni nastup na toj manifestaciji s promidžbenim predznakom. Vinari u svojim sredinama imaju već izgrađene ime i image, bitno je takvu marketinški i te kako bitnu nagradu na DWWA iskoristiti koliko god je moguće bolje za promociju i u drugim sredinama, koje valja animirati na uvoz. Od triju naših dobitnika medalja i izlagača u Ljubljani osobno je nazočio samo Matočec!?  Neke naše dobitnike pitao sam, naknadno, kako to da nisu nastupili u Ljubljani, neki su odgovorili da nemaju neku veću proizvodnju vina i da je to razlog, nekako kao da im je  dovoljno da na DWWA medalju gledaju s ushićenjem jer potvrdjuje da rade dobro i daje im sigurnost da će količinu koju nude dobro plasirati, a neki odgovori bili su da je posla puno a vinskih manifestacija također i da se jednostavno ne stigne biti svuda prisutan. Neki hrvatski vinari-dobitnici medalje na DWWA 2022 našli su neka svoja rješenja za vlastitu promidžbu (kod kuće) kao osvajača trofeja na DWWA, primjerice organizirajući na svojim posjedima događanja tipa vinski doručak u vinogradu ili pak zalaz sunca u vinogradu ili pak okupljanje ljubitelja vina kod sebe u trsju odnosno uz podrum a nazvano nekako drukčije. Jedno takvo događanje, s nazivom Kraljevina Food Summer, priredila je npr. enologinja i zaposlenica Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, glavna odgovorna za obiteljsku vinsku produkciju, Ivana Puhelek Purek iz Gornjeg Psarjeva kod Svetog Ivana Zelina. Neki drugi vinari dobitnici, uglavnom srebrnih i brončanih odličja (bilo je jedno zlatno!), konkretno oni iz Varaždinske županije odlučili su svoje uspjehe na DWWA 2022 a vidljive kroz medalje javnosti prikazati nastupom na priredbi 19. Decanter World Wine Award 2022 na manifestaciji Vinski lideri Varaždinske županije u Varaždinu i u organizaciji Varaždinske županje. S te manifestacije izdan je decentni katalog u kojemu su ukratko predstavljene sve vinarije-laureati, butelje što su dobile trofeje, i u kojemu su, kao kontakti za zainteresirane, tiskane i adrese svih laureata-sudionika u Varaždinu.

Ivana Puhelek Puhelek, Vinska kraljica kraljevine i njeno veliko vino – Sauvignon Purek 2021, na DWWA 2022 Zlatna medalja (95/100) (Marko Čolić)

Ivana Puhelek Purek proslavila je zlatni uspjeh u Londonu večernjim/noćnim eno-gastro tulumom na prostranoj čistini pored podruma Purek Puhelek u Gornjem Psarjevu ponad Zeline

Grupa proizvođača vina iz Varaždinske županije smatrala je nastup na manifestaciji Vinski lideri Varaždinske županije, održanoj kratko vrijeme nakon Decanter World Wine Awarda 2022 boljim rješenjem za prezentaciju svojih jedne Zlatne medalje

 Službene izjave organizatora manifestacije Decanterovi nagrajenci u Ljubljani o tome koji su sve uvaženi domaći i osobito strani vinski novinari, vinski trgovci, ugostitelji iz zemalja što su nama ovdje zanimljive odnosno mogu biti zanimljive kao uvoznici vina odavde, pozvani da dodju u Ljubljanu i koji su se sve odazvali – nije bilo. Sigurno bi najava i obznana potvrde dolaska nekih utjecajnih imena iz poslovnog vinskog svijeta izvana bila korisna i pretpostavljam da bi motivirala naše vinare da u većem broju sudjeluju na Salonu nagrađenh na DWWA. A radi pojačanja promidžbene snage priredbe možda bi se moglo razmišljati i o tome da Ljubljana i Zagreb udruže snage u organizaciji, na način da se jedne godine prezentacija odvija u Ljubljani a sljedeće u Zagrebu…

Je li bilo razmišljanja i razgovora u tome pravcu na razini Gorjak i, s naše strane, Špiranec, koji je takodjer degustator na DWWA a ujedno je i uspješan organizator viskih događana primjerice festivala Grand Tasting u zagrebačkoj Laubi, pa manifestacije Vinski grad u Zagrebu, Varaždinu, ove godine eto i u Puli? Na moje pitanje o tome upućeno i Robertu Gorjaku i našem Saši Špirancu obojica su mi rekla da zamisao o tome nije loša… ♣

Moć, i nužnost marketinga

OSMIŠLJAVANJE IDENTITETA PROIZVODA, BRENDIRNJE TERITORIJA KROZ SPECIFIČNE PROIZVOD i USLUGU, REBRANDING, SVE U SKLADU s MODERNIM VREMENOM…

Osmišljavanje identiteta proizvoda i usluga, brendiranje teritorija kroz proizvod i uslugu, rebranding, dizajniranje ambalaže u skladu s bitkom (suštinom) proizvoda i usluge a sve u skladu modernim vremenom, izrada iskrenog i uvjerljivog promotivnog materijala, suradnja na projektima s malim proizvođačima ali i s velikim kompanijama… To je nešto što bi i te kako moralo početi jače zanimati hrvatsku vinsku branšu koja nikako da napokon postane ono što je, s obzirom na dugu povijest vinogradarstva i vinarstva na ovim prostorima (dokumenti govore o počecima još u šestom stoljeću prije Krista!), s obzirom na iznimno kvalitetne vinogradske pozicije, klimatsku i pedološku raznolikost područja, značajan broj sjajnih domaćih kultivara a i na, u novije vrijeme, lijepi broj  etiketa s izvrsnim i vrlo ozbiljnim eno-uradcima, kao i s razvijenim turizmom kao sjajnim poligonom za upoznavanje i stranaca i s našim eno-uradcima, već trebala biti, a to je u poslovnom smislu relevantan igrač na globalnome vinskome planu.

Izvorka Serdarević Jurić

To na žalost nije postala zbog izražene sklonosti naših proizvođača prema soliranju, zbog i dosta raširenog zadovoljavanja tek prosjekom, a i zbog upitnih razine stručnosti i stupnja zainteresiranosti nekih položajno bitnih pojedinaca i u političkim struktirama i unutar cjelokupne grane a posljedica čega su neadekvatna poslovna (samo)organiziranost branše po područjima a i, nekako je dojam, i ne baš, kako u kakvoći tako i u intenzitetu i kontinuitetom, najprimjerenija općenita aktivnost pripadnika branše u marketingu. pa time, kao posljedicom u poslovnom smislu, nedovoljni povratni efekti.

Evo lijepe vijesti koja bi u poslovnom smislu mogla biti zanimljiva i za hrvatsku vinsku branšu: riječ je o Zagrepčanki  Izvorki Jurić, predstavnici Lijepe,naše, kao prvoj s hrvatske dizajnerske scene kojoj je to uspjelo biti, na prestižnoj svjetskoj konferenciji za brending First Round u Amsterdamu! Izvorka i njena firma Design Bureau bili su pozvani da svoj način rada predstave na spomenutom okupljanju etabliranih svjetskih dizajnerskih studija, a prezentirali su se temom pod naslovom Dizajn identiteta proizvoda i ambalaže za Hrvatsku kovanicu novca!, sad je upravo Kovanica u kojoj se izrađuju metalni euri i te kako aktualna. S druge strane, Izvorki Jurić vinska branša nije nešto strano, naime, poznajem je već dugo i znam da je već imala poslovne odnose u toj domeni…

Izvorka, inače docentica na Sveučilištu u Zagrebu na Studiju Dizajna pri Arhitektonskom fakultetu gdje drži kolegije Strategije brendiranja i Upravljanje dizajnom dok na Sveučilištu Algebra u Zagrebu vodi i kolegije Dizajn ambalaže, Brending i Dizajn multikultura, danas će, ako treba pričati o sebi, istaknuti kako je na poziciji kreativne i art-direktorice u vlastitom dizajn studiju Design Bureau, gdje vodi tim vrlo kreativnih osoba – dizajnera, ilustratora, copywritera, s njima zajedno radi na raznovrsnim projektima s područja brandinga i dizajna ambalaže.

Osnovni princip je, veli Izvorka, isti kao i na početku, uvijek pristupati svakom projektu kao da je najvažniji do sada, sa strašću, te analitički, tražeći baš to nešto što je specifično i drukčije što se može pretočiti u kreativnu ideju, ispričati i stvoriti neku novu vrijednost za korisnike.

A jedan od značajnih rezultata u karijeri svakako je taj recentni poziv na First Round. Izvorka govori kako ju je, dakako,vrlo ugodno iznenadio i bila je naravno jako polaskana time što su je Armin Vit i Bryony Gomez-Palacio iz UnderConsiderationa uključili u svoju prvu europsku inačicu First Round konferencije. Otkriva kako je UnderConsideration zapravo poznati američki dizajn studio koji vodi nekoliko popularnih dizajn-blogova s višemilijunskim pregledima, među kojima je najpoznatiji Brand New, njega redovito i sama prati.

– Poziv na ovu konferenciju veliko je priznanje za mene osobno, ali i za rad moga studija. Ideja First Round prezentacije je predstavljanje ne tek jednog konkretnog projekta, nego vlastitih znanja i vještina prezentiranja, suradnje s klijentima te načinima na koji teče takva suradnja. Na konferenciji iskusni dizajneri dijele svoja znanja te iskustva rada s klijentima od prve prezentacije do realizacije projekta.

Izvorka Jurić na First Roundu u Amsterdamu:

– Mislim da je naša snaga u strateškom pristupu dizajnu. Ako pogledate naš portfolio vidjet ćete da ne postoji neki prepoznatljivi stil, već svaki projekt zapravo traži i daje odgovor na postavljeni zadatak. Takav način rada omogućuje nam da osmislimo takvu komunikaciju i dizajn koji će biti najučinkovitiji za našeg klijenta, neki brend, proizvod ili uslugu najbolje približiti korisnicima. Volimo raditi projekte koji su uvijek različiti i svježi, koji za nas predstavljaju svojevrstan izazov i donose neku dizajn inovaciju, a time klijentima donose komparativnu prednost na zahtjevnom tržištu.

Naglašava opetovano kako dizajn uvijek korespondira s vremenom u kojem je nastao i odgovor je na današnje potrebe društva ili korisnika, pa je najčešće i odraz onog što se događa u svijetu ili u našoj užoj okolini.

– Naš je posao dosta intenzivan, pa  iako je zabavan i uvijek drukčiji, znamo se i prilično umoriti. Zato se trudimo putovati i redovno odlaziti na periode godišnjih odmora kako bi se fizički i psihički odmorili, prikupili nova iskustva i vratili se na posao spremni za nove kreativne ideje.

Opširnije o Izvorki Jurić i njenom Design Bureauu  na:

https://super1.telegram.hr/snaga/prva-je-kojoj-je-to-uspjelo-iz-hrvatske-izvorka-juric-izlagala-je-na-prestiznoj-konferenciji-za-brending/    ♣

Gurmanski poroci u Novigradu u Istri

 CHE GUSTO! / KAKVOG LI OKUSA!… –

Zajednica Talijana Novigrad (istarski) i Slow Food Istra u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Novigrada i insitucije Sergija Nesicha Bever Forever Organizastion pod pokroviteljstvom Grada Novigrada-Cittanova i Generalnog  Konzulata Republike Italije u Rijeci organizirali su u istarskome Novigradu šesto izdanje manifestacije CHE GUSTO! Smotra s degustacijom kvalitetnih vina, piva i raznih prehrambenih proizvoda renomiranih proizvođača iz Hrvatske, Italije i Slovenije odvijala se na samom kraju srpnja 2022. u večernjim satima na terasi Zajednice Talijana.

Pred brojnom publikom svoje je eno-gastro uratke podastrlo 47 proizvođača. Ovaj susret okusa i užitaka zamišljen je bio kao revija delikatesa i finih pića uglavnom manjih proizvodnih tvrtki  što se drže načela Slow Fooda temeljenog na pojmovima Dobro, Čisto i Pravedno, rekao je  ispred organizatora Glauco Bevilacqua, predsjednik Vijeća Zajednice Talijana iz Novigrada.

Evo i popisa najavljenih izlagača, na cijeloj listi je mnogo interesantnih a nekih i globalno vrlo znanih imena:

Iz Hrvatske, konkretno Istre, kao nastupači najavljeni su bili Mihelić, Ivančić, Diković, Demark, Bertoša, Roxanich, Bura Brew, Tomaz, Monte Rosso, Franc Arman, Degrassi, Radovan, Valenta, Leonardo Palčić, Vorić; zatim Al Torcio ulje, Belić Olea,  Brajko ulje, Červar ulje; Šegon destilati.

Mladen Rožanić, Roxanich vina: legendarni Teran RE, redizajnirano

Iz Slovenje: Montemoro, Korenika & Moskon, Joško Renčel, Vinoteka Brda, Ingrid Mahnič.

Iz Italije: Komjanc, Enoteca Cormòns, Tenuta Stella, Primosic, Venica, Villa Russiz, Renato Keber, Due del Monte i Subida di Monte s Collija; Andrej Milic s talijanskog Krasa (Carso); Murva i Amandum – Isonzo; Fiore dei Libri i Conte d’Attimis Maniago – Colli orientali del Friuli; la Versa – Oltrepo Pavese; Scriani – Valpollicella;  Conterno Fantino – Langhe (zona apelacije Barolo docg); Masarotti; Spirits & Colori – Reggio Emilia; Fred Jerbis– Italia distillati; Antica Cortea Birra di Gorizia – Gorizia.

Moreno Degrassi s Glaucom Bevilacquom (s naočarima, sroji s desne strane Degrassija)

Ovo je mogla biti lijepa prigoda za jaču prezentaciju upravo proglašenog novog predsjednika udruge Vinistra, a to je mladi Luca Rossi, koji nasljeđuje dosadašnjeg čelnika Nikolu Benvenutija i od kojega se očekuje da javnosti što prije iznese svoje prijedloge i svoje viđenje vezano uz daljnji rad tog važnog udruženja vinogradara, vinara a i uljara najvećeg hrvatskog poluotoka.

Inače, Luca Rossi prošle je godine bio kandidat u izboru najboljeg hrvatskog poljoprivrednika. Iako radi i u vinogradu i u podrumu, u obiteljskoj vinariji zadužen je ponajviše za promociju i prodaju, pa članovi Vinistre od mladog vinara upravo na području marketinga i promocije očekuju najviše.

Primopredaja dužnosti – novi predsjednik udruge Vinistra Luca Rossi i njegov prethodnik Nikola Benvenuti. Očekujemo najave najvažnijih daljnjih aktivnosti te važne udruge istarskih vinogradara, vinara a i uljara. Dosadašnji predsjednik Nikola Benvenuti nije baš bio rječit na tu temu

– Želio bih se zahvaliti članovima Vinistre na ukazanome mi povjerenju. Svjestan sam činjenice da na meni leži velika odgovornost i spreman sam se uloviti u koštac sa svim izazovima koje ova funkcija nosi. Vinistra je kao udruga iznimno kvalitetno posložena, leži na dobrim temeljima, ima jasno razrađenu Strategiju i vjerujem kako ćemo uspjeti realizirati sve zadane ciljeve – istaknuo je novi predsjednik.

Manifestacija u Novigradu istarskome bila je namijenjena svima – lokalnim stanovnicima te domaćim profesionalcima iz sektora eno-gastronomije, turistima što borave u Istri. Ulaznica za posjetitelje stajala je 200 kuna odnosno 25 € po osobi, u cijenu su bili uključeni čaša za degustaiju, torbica za nošenje čaše, te mogućnost kušanja svih izloženih vina.

Iz popisa izlagača uočljivo je da su svi osim dvoje njih iz triju geografskih područja koja su međusobno u neposrednom susjedstvu, konkretno Hrvatske Istre, Slovenske Istre & Krasa, te talijanske Furlanije Venecije Julije, međutim u grupi talijanskih vinara nazočnih  sada u Novigradu dvoje ih je bilo i iz udaljenijih područja u odnosu na državnu granicu između Italije i Slovenije, riječ je o jednome iz Valplolicelle kod Verone i jednome iz Pijemonta. Ako je ovdje bila riječ o želji organizatora da dodatno kao izlagače ima ponekog gosta iz neke druge regije Italije, postavlja se pitanje zašto onda, paralelno, kao poseban gost-izlagač nije bio i neki vinar npr. iz Slovenske Štajerske (tamo ima vlo jakih imena!!), eventualno iz Dolenjske, te, govorimo li o Hrvatskoj, netko iz sjeverozapadnoga dijela Lijepe naše ili netko iz Slavonije/Podunavlja, odnosno netko iz Dalmacije? S druge strane, moguće je da je dovođenje vinara iz Veneta i iz Pijemonta najava nekih promjena u konstrukciji manifestacije, u smislu da bi se priredba mogla sa sadašnjih triju pograničnih regija značajnije proširiti i na po nekoliko istaknutijih predstavnika drugih predjela svake od triju sadašnjih nacionalnh nositelja priče. Pitao sam o tome Bevilacquu ali on se zasad nije o tome htio izjasniti.

Zvijezde Barola iz Pijemonta – duo Guido Fantino i Claudio Conterno iz Monfortea d’Alba, najavili su mi uoči priredbe da na kušanje u Novigrad donose i jedan od svojih ponajboljih Barola, onaj od grožđa iz vinograda Vigna del Gris

Još jedno pitanje za glavnog odgovornoga za organizaciju, Glauca Bevilacquu, ali i za neke druge iskusne naše poslovno snažne organizatore kako u Istri tako i izvan nje: bi li ovakva manifestacija mogla prerasti u neko bitno ambicioznije regijsko eno-gastro događanje s uključenjem u priču i još nekih ciljano izabranih, dakako ponajboljih, proizvođača vina i tipičnih lokalnih delicija iz nama blizih pograničnih regija odnosno susjednih  država kao izlagača, primjerice Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije…?

I još nešto bitno, a na što na žalost nisam dobio odgovor: jesu li na ovu priredbu u Novigrad bili pozvani i neki bitni eno-gastro novinari i neki međunarodno značajniji vinski trgovci i ugostitelji? U svakom slučaju, ako bi manifestacija idućih godina – naravno i uz odgovarajući pomoć društvenih institucija – prerasla ove sadašnje okvire i postala bogatim izlogom ponajboljih tipičnih, specifičnih eno uradaka i gurmanskih specijaliteta s područja ovog južnog i jugoistočnog dijela Europe svakako bi bilo nužno osigurati i posjet važnih vinskih trgovaca a i vinskih novinara iz Hrvatske, Slovenije, Italije, a također i onih iz Austrije, Mađarske, Njemačke, Beneluxa, skandinavskih zemalja, Velike Britanije, pa, Češke i Poljske, zemalja koje su vrlo interesantna kao tržišta… ♣

Ljeto na Krku

IN VINO VERITAS u PUNTU

Potkraj tjedna u drugoj polovici srpnja, dakle u špici glavne turističke sezone, u Puntu na otoku Krku održan je mini vinski festival IN VINO VERITAS, za koji su ideja i koncept rođeni 2019., ali koji je zbog tadašnjih poznatih ograničenja za svoj debut morao pričekati do sada.

Punat iz zraka

Organizatori – TZ Općine Punat na čelu s Brankom Karabaićem i novinarka i vinska promotorica, inače glavna WoW-ica Sanja Muzaferija nazvali su ga vikend-priredbom za uživanje, a rado će naglasiti to da su ga zamislili kao priliku za  jačanje prijateljskih i poslovnih odnosa vinara raznih krajeva Lijepe naše i vinara, vinskih trgovaca i ugostitelja i hotelijera s područja otoka Krka, te kao prigodu da se domaćem stanovništvu te turistima podrobno i kroz izravne nastupe proizvođača predstave i drugi hrvatski vinari i njihova vina, njihove regije. Organizatori su željeli, vele, vinarima omogućiti i kratki predah od vinograda – na moru, jasno, uz pružanje poslovne prilike za promociju i prodaju.

Punat – Trg zahvalnosti, In Vino Veritas 2022

IN VINO VERITAS  je u svom prvom izdanju spojio zelenu i plavu Hrvatsku, i istaknuo je pobratimljenje općina Punat i Tovarnik. Točila su se i pila vina manjih, obiteljskih vinarija, njih šest, a to su vinarija Agris, Kovats, Papak, Pinkert, Siber i Szabo.

Inicijatori i organizatori – Branko Karabaić iz TZ Općine Punat otvara festival, desno na slici je WoW-ica Sanja Muzaferija

Endre Kubik iz vinarije Pinkert, održao je edukativnu interaktivnu radionicu Vinski terroir Baranje, na kušanje je ponuđena kapljica vinarija Pinkert,  Kovats i Szabo. U restoranu Bocoon pak bila je svečana večera s tri slijeda, svako jelo prikladno sljubljeno s odgovarajućim baranjskim vinom. Večeri se pridružio i Domagoj Jakopović Ribafish, koji je zadnju etapu svog trogodšnjeg projekta Rok Otok trebao otplivati krajem srpnja upravo na punatskom području.

Iz Punta Sanja Muzaferija, koja kaže kako su svi bili jako zadovoljni festivalom, najavljuje da će dogodine ovdje, u okviru 2.festivala IN VINO VERITAS,  gostovati vinari s vinima  iz neke druge hrvatske regije, međutim ne precizira i koje

In Vino Veritas 2022 – neke od prezentiranih butelja

Zanimljiv pristup

IN MEDIAS tRES – Logično je da gostujući vinari iz drugih dijelova Lijepe naše ovakvu prigodu da na prodaju ponude svoje butelje u znanom turističkom području u punoj sezoni promatraju s oduševljenjem, upitno je međutim koliko su s ovim terminom izabranim za ovaj festival, makar i s tako kratko trajućim gostovanjem svojih kolega iz drugih krajeva u mjestu gdje domaćin očekuje za sebe maksimalnu berbu od turizma, oduševljeni i autori i ponuđači vina s otoka Krka! Rekao bih da vjerujem kako oni na odabir nekog drugog datuma kao termina održavanja priredbe ne bi imali ništa protiv festivala što predviđa ugošćenje, na njihovom otoku, radi toga da se jačaju međusobno prijateljtsvo i poslovna povezanost, vinara iz ostalih naših krajeva. Vrijedilo bi vezano uz festival In Vino Veritas za budućnost razmisliti o održavanju manifestacije npr. uoči pune sezone, kad u pravilu ima manje događanja, i o realizaciji priredbe u ponešto drukčijoj koncepciji, onoj kroz koju će se atraktivnim cjelodnevnim (jer temperature u to vrijeme još nisu paklene kao što su bile ove u srpnju!) eventom obogatiti program zbivanja u vremenskom periodu najave pune turističke sezone, te i kroz koju će i lokalni vinari biti vidljivi u programu. To druga koncepcija značilo bi primjerice da se ne na jednoj poziciji (npr. glavni trg) u Puntu ili gradu Krku nego na više različitih lokacija (trgova) postave s tri strane otvoreni četvrtasti oveći bijeli šatori sa izlogom nuđenih etiketa, sa šankom s blagajnom i s, ispred šanka, visokim barskim stolićima i sjedalicama, svaki šator da je namijenjen posebno za po jednu pozvanu vinsku hrvatsku regiju, naravno barem jedan morao bi biti predviđen za lokalne, kvarnerske proizvođače. Raspršenost ponude po više atraktivnih mjesta u gradu Krku ili pak po Puntu, kao i radno vrijeme šatora i preko dana potaknuli bi goste da u potrazi za eno-šatorima obilaze grad i bolje ga upoznaju, a ne da se uvečer zadržavaju i piju tek na jednom mjestu. Zamisao o širenju prijateljstva između domaćih i gostujućih vinara i unaprjeđenju suradnje između poslovnih subjekata (s jedne strane gostujućih vinara a s druge strane restorana i hotela s područja otoka Krka), djelovala bi vjerodostojnije nego što djeluje, barem prema van, ovako kao što je sada. I o sadržaju ponude u tim vinskim šatorima kao zanimljivim eno-punktovima prikladnim za upoznavanje cijele vinske Hrvatske vrijedilo bi podrobnije razmisliti, naime idući festival In Vino Veritas mogao bi kroz nekoliko dana u svakom šatoru prezentirati, uz kvarnerske vinare i kvarnerska vina, proizvošače i Bakhov nektar iz drugih hrvatskih regija kompletno po sortama i tipovima kapljice, a potom, za dvije godine svaka regija mogla bi se prezentirati npr. naglašeno s bijelim i ružičastim mirnim vinom i s pjenušcima (prvenstveno od svojih lokalnih kultivara), a onda, u idućim izdanjima, da protagonisti u ponudi budu crna mirna vina, ružičasti pjenušci i slatka desertna vina… ♣

Poslastice iz Doline kardinala

BARUN 100+  2018 pas dosé Vallée des Cardinaux

Pažnju šire javnosti sve više privlače vina Barun obitelji Barundić iz Brezarića kod Krašića, u Dolini kardinala. U vinsku kartu Hrvatske ta obitelj, u novije vrijeme osjetno pojačanim angažmanom na unaprjeđenju kakvoće svojega proizvoda i u marketinškoj aktivnosti kao sastavnome dijelu cijeloga posla, na područje Plešivičkog vinogorja, zasad najafirmiranije po tekućim Bakhovim poslasticama s brdskih padina ponad Jastrebarskoga, učvršćuje relativno novi te geografski uži pojam – oznaku Vino iz Doline kardinala. Pred javnost Barundići izlaze s bijelim i crnim suhim mirnim vinom te s bijelim i ružičastim pjenušcem u extra brut i brut varijanti. Osobito su posvećeni bijelom i u nas još rijetko sađenom kultivaru Manzoni, križancu Rizlinga rajnskog i Pinota bijeloga (u dozrijevanju odlično nakupljanje sladora i, istodobno, jako dobro zadržavanje kiselina) u izvedbi talijanskog profesora Luigija Manzonija, te Pinot noiru odnosno crnome. S obzirom na to da je Josip Joseph Stjepan Stéphane Barundić rodjen na jugu Francuske i da je s roditeljima djetinjstvo proveo tamo, na etiketama se znaju naći i francuski izrazi.

Josip Joseph Stjepan Stéphane Barundić i Mara Špoljar Barundić, sa sinovima koji se odlično snalaze i u vinogradu i u podrumu ali i, na tragu onoga kako ih uče mama i tata, i u kuhinji uz štednjak… S obzirom na uistinu pažnje vrijednu ponudu i odlične hrane te s obzirom da je jedan od sinova krenuo putevim profesionalnog kuhara, u obitelji Barundić lociranoj u ambijentu Doline kardinala vrijedno bi doista bilo – to sam već i prije predlagao – napokon ozbiljno razmisliti o tome da se Baruni organziraju na način da se na visokom nivou i tome primjerenim cjenikom,  i s hranom što prije otvore prema javnosti

Novo poglavlje kod vinske obitelji Barundić, koja se pomalo širi s površinama pod vinovom lozom i sada vodi brigu o pet vlastitih hektara s trsjem i koja pod posebnom pažnjom supruge Mare Špoljar Barundić obrađuje vinograde, nastupilo je pred nešto više od četiri godine kad su Barundići svoj, prije gotovo tri desetljeća na nakošenoj poziciji Hrženjak (brdašcu iznad Krašića) kupljeni vinogradarski jako dobar teren zasadjen s 400 panjeva vinove loze starije od 100 godina, odlučili početi iskorištavati drukčije. Staro trsje nisu bili iskrčili da bi zasadili novo, nego su Mara i Josip Barundić, u prvo vrijeme, kojih desetak godina vrijedno razvijajući obiteljsku vinariju, grožđe odande miješali s drugime, za ostala vina. Kultivari su u tom starom nasadu tradicijski: Lipovina, Štajerska belina, Graševina, Kraljevina, Muškati bijeli i žuti, Plavec žuti, Plemenka… A onda su, eto, upravo tu starost trsja napokon odlučili početi koristiti za proizvodnju nekog posebnog vina s dodatnom oznakom staro trsje i kvalitativno s dodanom vrijednosti, kako to rade Francuzi, Nijemci, Talijani, Španjolci (vieilles vignes, alte Reben, vigna vecchia, viñas viejas). U konzultacijama s prijateljima, među kojima smo bili i Ivan Dropuljić, osnivač i direktor Zagreb Vino.coma, vinski pisac i degustator Ivo Kozarčanin Bakhov sin i ja ispred revije Svijet u Čaši, na temu tog posebnog proizvoda i uzimajući u obzir poziciju vinograda i spomenute tradicijski tamo uzgajane sorte iskristaliziralo se da bi najbolje bilo pokušati izaći s pjenušcem klasične šampanjske metode, eventualno i s dužim dozrijevanjem u butelji, tj. ako se mladi pjenušac pokaže u prikladnoj kondiciji za odležavanje ostaviti ga nakon druge fermentacije u boci na razvoju na finom talogu do degoržiranja i čepljenja plutenim zatvaračem, u  šampanjskom stilu – najmanje tri godine…

Prva berba na Hrženjaku za nešto ekstra bila je 2018. U ekipi smo uz domaćine Barundiće te godine od trenutka orezivanja bili i nas trojica uravo spomenutih pajdaša. O tome i o punjenju baznog vina u bocu na šampanjizaciju  Svijet u Čaši je svojedobno objavio reportaže, a Iwek Kozarčanin sad se, evo, prisjeća:

– Vinograd smo orezali u travnju 2018. Sljedećih mjeseci smo ga obilazili i milovali pogledima, pa smo 24. kolovoza pošli u berbu. Grožđe je bilo zdravo, prerada ploda se odvijala u kontroliranim uvjetima. Ubrano smo grožđe isprešali, i pustili ga na vrenje, vino je potom stavljeno na odležavaje na finom talogu u inox-tanku. Svako toliko smo ga, dakako, kušali. Nakon nekog vremena to bazno vino pokazalo se spremnim za šampanjizaciju, bilo je ugodno na nepcu, za razliku od francuskih osnovnih vina za šampanjac koja budu jako, čak pungnentno kisela i teško ih je kao takve piti, međutim baš takvo bazno vino poslije se u gotovom šampanjcu pokaže da je dobro da prije stavljanja na šampanjizaciju bude takvo. Konačno smo to naše osnovno vino 24. srpnja 2019. napunili u šampanjsku bocu, dodali mu kvasce za drugo vrenje i prepustili njima da mirno vino počnu pretvarati u pjenušac, kojemu smo kao radni naziv odredili oznaku 100+ pas dosé, znači bez dodavanja ekspedicijskog likera. Napunili smo 252 magnuma, dakle boca zapremnina kojih je po litru i pol.

Došao je trenutak da, nakon što je pjenušac odležao tri godine pod krunskim zatvaračem i na kvascu, otvorimo prvi magnum 100+  i da kušamo naših ruku djelo i naš zajednički prvijenac na početku karijere. Uz Maru i Josipa Barundića su Ivan Dropuljić, novinarka Ana Rogač i Ivo Kozarčanin (suhiucasi)

I tako, tri su godine već od onda prošle, i za sredinu srpnja 2022. pao je dogovor da se nađemo kod Barundićevih na kušanju tog našeg bisera. A on se pokazao najprije lijepom žućkastom bojom i s brojnim živahnim sitnim perlicama, pa složenim mirisom s naznakama zrelog bijelog koštićavog voća (kruška, marelica…) i s briošem u tragu, pa s jako dobrom konzistencijom,  te kao svjež, mekan i elegantan, za dodatni razvoj treba mu da poslije degoržiranja još nekoliko mjeseci odleži i na plutenom čepu!…

Mara i Josip Barundić pobrinuli su se za svečanu večeru koja je počela s ovim domaćim nareskom (vlastita produkcija!) i namazom i nadjevom obogaćenim kruškama povrća iz vlastita vrta. Slijedili su velika pastrva pečena s krumpirom u pećnici, zatim pečena patka s mlincima, za slani desert pita od sira a za slatki desert kolačići sa sezonskim voćem… (suhiucasi)

Uz jela su posluženi najprije pjenušac Barun Manzoni Elégance extra brut pa, potom, mirna vina Barun Vallée des Cardinaux Seigneur Chardonnay 2019 sur lie, onda Marquis Pinot noir 2019, pa Cardinal Pinot noir 2019 Vallée des Cardinaux Magnum, a za kraj krajeva – da uz Fête nationale budemo još bliže Francuskoj, i u dvostruki magnum napunjeni izvanredan izvanredno držeći crnjak s francuskog juga – Clos de Joncuas Gigondas (Grenache, Mourvèdre, Cinsault) 1989! Vive la France! Vive la Croatie! (suhiucasi)

Nekako se ovaj naš nedavni srpanjski radno-hedonistički susret kod Barundićevih datumski  poklopio s onime navedenime u uvodu ovog teksta a što govori o zemlji rođenja Josipa Barundića i zemlji njegovo prvog djetinjstva, naime 14. srpnja u Francuskoj je nacionalni praznik, sjećanje na pad Bastille i slavlje u povodu formiranja Republike Francuske! (početak himne: Allons enfants de la patrie, le jour de gloire est arrivé, contre nous de la tyranie l’étandard sanglant est levé. Aux armes, aux armes…). Hrvat s rođenjem i ranom mladosti provedenom u Francuskoj a potom stalno nastanjen u Lijepoj našoj tako, eto, može slaviti DVA Dana Republike!, nije mogao bolje izabrati termn za prvo i odlučujuće otvaranje svog pjenušavog vina rađenog od domaćih kultivara i tehnologijom te načinom elaboracije onako kako u francuskoj Champagnei pristupaju kreiranju svojih ponajboljih šampanjaca. Prigoda je to bila i da se, uz odličnu Marinu domaću kuhinju dodatno skrene pažnja na još tri vina Barun od francuskih sorata a iz Doline kardinala – Seigneur Chardonnay sur lie Vallée des cardinaux i Marquis Pinot noir Vallée des cardinaux u buteljama te na magnum Cardinal Pinot noir Valée des cardinaux…

Priča Barun 100+ nastavlja se i ove godine, iako je dobar dio trsova nastradao u olujama nakon rezidbe. Grožđa će biti iznimno malo i od njega će se ovaj put, lako moguće, raditi tek mirno vino. Pa, da vidimo kakvime će se pokazati… ♣

Podnožje zagrebačke Medvednice – programirano carstvo pastrve

GRAČANSKI RIBNJAK

Ujutro su još u potoku, a oko podneva mogu već biti na tanjuru!

Emin Teskeredžić s uistinu uvjerljivim ulovom

Riječ je o pastrvama, i to kalifornijskoj, kalifornijskoj salmoniziranoj i autohtonoj potočnoj. Veličine različite – kalifornijska od 250 do 400 grama, kalifornijska posebno hranjena da se pretvori u salmoniziranu i da meso dobije boju lososa bude u težinama od 800 do 1.500 grama (1,5 kg), potočna je pak u varijantama od 300 do oko 1.000 grama. Adresa: Zagreb, ulica Gračanski ribnjak bb. Vrijedi, i te kako, skoknuti do tog ribnjaka posebice sada u ovo ljetno i osobito vruće vrijeme, boravak makar i na kratko u podsljemenskoj zoni osvježit će, a ovakva svježa pastrva ponuđena k tome u tri varijante idealna je hrana također baš i po vrućini…

Gračanski ribnjak, s ribama spremnim za prodaju: bazeni s pastrvama, svaki za svoju grupu (suhiucasi)

Gračani, nekad osobito popularni među Zagrepčanima zbog obilja restorana koji su nudili finu domaću hranu (Stari Puntijar, Debeli Martin, Gračanka, Kamanjo…), sad kao dragulj koji za krug ljubitelja fine papice ima najveće značenje, slove, još uvijek, Stari Puntijar, u međuvremenu dopunjen hotelom, te, upravo, Gračanski ribnjak, kad se ide iz pravca Mihaljevca prema Gračanima, malo dalje od Puntijara za nj se skreće  ulijevo na Isce pa u ulicu Gračanski ribnjak. Za sjaj Gračanskog ribnjaka krivac je Zagrepčanin nastanjen na Gornjem gradu a s pogledom i s vinogradom prema popularnoj Tkalči – Emin Teskeredžić dr.med.vet., veterinar s magisterijem iz oceanologije na PMF-u i s doktoratom na Agromskom fakultetu iz područja ribarstva, autor tristotinjak znanstvenih i stručnih radova – eminentni stručnjak za ribe, svojedobno duboko uključen u osnutak i rad niza ribnjaka u nas. Vlasnik je Gračanskog ribnjaka smještenog na izvoru potoka Ribnjak, te korisnik velikog  ribnjaka Krčić na samom izvoru rijeke Krke u Kninu.

Ribnjak Krčić u Kninu koji za rast ribe veličinom i težinom koristi Emin Teskeredžić

Dr.sc. Teskeredžić, u maksimalnoj mjeri sklon prirodnome, u Zagrebu se u Gračanima uvelike bavi proizvodnjom mlađi gore spomenutih vrsta pastrve, u određenom trenutku ribice prebacuje na uzgoj do konzumne veličine na ribnjak Krčić u Kninu. Nakon određenog vremena, primjerice i dvije, tri odnosno četri godine, konzumne ribe specijalnim vozilom u vodi s kisikom vraćaju u bazene na Gračanskom ribnjaku.

Lov, ali ne udicom, i ulov (suhiucasi)

Na Gračanskom ribnjaku nudi se i usluga čišćenja i filetiranja ribe

Konzumne ribe tu se žive nalaze do prodaje kada ih prodavač Igor prema narudžbi kupca lovi, čisti i, po želji kupca, i filetira. Kalifornijska pastrva se prodaje po 49 kuna/kg, a kalifornijska salmonizirana ili tzv. losos-pastrva i potočna pastrva su po 65 kuna/kg. Prodaja na Gračanskom ribnjaku radi od utorka do petka od 9-17 sati, subotom I nedjeljom od 9-13 sati, a ponedjeljkom se ne radi. Želi li se da se kupcu očisti ili filetira riba potrebno je nazvati barem sat vremena prije dolaska na ribnjak, na tel. 01 4611460.  ♣

____________________________________________

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

OLIstria,sir Špin, vino Laguna – Agrolaguna Poreč________________________

                                          Rovinjola, Rovinj

______________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. A GROŽĐE KOJIH VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

______________________________________

VIJESTI / NEWS

U Prolazu

SAMOBORSKO LJETO sa – ZIMSKIM VINOM – Samoborsko ljeto sa – zimskim vinom, te s vrlo pikantno pikajućim očito prenapaljenim osvjetoljubivim osama koje ću, s obzirom na intenzitet svraba na ubodnom mjestu, pamtiti valjda još najmanje mjesec dana. Samborski ugostitelj i vinar Marijan Žganjer potrudio se prirediti atraktivnu i s aspekta poučnosti i s aspekta hedonizma podjednako vrijednu degustaciju jela i različitih vina popraćenu diksusijom o najboljoj mogućoj kombinaciji. Posebno se pobrinuo za ovu prigodu uz rasne crnjake ponuditi i jedan relativno novi kolač njegove slastičarcnice – od tamne čokolade crnu crnu izvrsnu tortu Fantazija.

Zimskom vinu – crnjacima redom sa po 14,5 i 15 vol %, ne da po pakleoj vrućini vrućini što nas je snašla ovog ljeta nije bilo ništa za zamjeriti, naprotiv bila bi vječna šteta da nisu bili ponuđeni naime kapljica je, kao osobito dojmljiva, briljirala, i izvrsno je dopunila odlične kreacije na tanjuru – osobito pečenu janjetinu s krumpirom! – domaćina susreta samborskog ugostitelja i vinara, vlasnika slastičarnice U prolazu na glavnom samoborskom trgu te, u neposrednom susjedstvu, i café-bara Tin (posvećeno Tinu Ujeviću) kamo se nakon obroka redovito ode na meditaciju.

Središte Samobora, glavni trg – zgrada Gradsklog poglavarstva s Gradskom vijećnicom

Trenuci sadržajnog Ljeta 2022 u Samoboru, u organizaciji jednog od najznačajnijih samoborskih ugostiteljskih djelatnika Marijana Žganjera (na slici: u sredini). Sasvim lijevo su istaknuti obrtnik Marijan Sokolović i poduzetnik Mika Rožić, uz njih stoji zagrebački poduzetnik Božo Roknić, a sasvim desno su znani plešivički vinogradar i vinar Zvonimir Tomac te osnivač i direktor festivala vina i kulinarike prof. Ivan Dropuljić

Merlot Cru Selection 2016 – Marjan Simčič. Vidi rubriku Buying Guide!

U vrlo ugodnom debelom hladovinom pokrivenom ambijentu dvorišta (eto i Samobor, kao i Zagreb, ima svoju priredbu Dvorišta!) između Gradske vijećnice i objekta U prolazu Žganjer je, po svom običaju, organizirao uistinu ekskluzivnu reviju Bakhova nektara iz Hrvatske i iz vana, kao crème de la crème izdvajam Merlot Cru Selection 2016 selected vineyards Marjana Simčiča iz Goriških brda, te Trnjak 2017 od Nuića iz Ljubuškog i Vranac 2018 od Grabovca iz Imotskoga, pa, kao kuriozoitet, meksički Petite Syrah 2019 Vale de Guadalupe Baja California proizvođača L.A. Cetta. Inače,Petite Syrah sorta je što dolazi iz Francuske, tamo je uvelike u sjeni Syraha, a vrlo je raširena u Kaliforniji i dijelu Meksika, originalni francuski naziv joj je Durif.

Kao ulazno u cijelu priču te kao spasonosno osvježavajuće i kao nešto za poseban užitak istaknuti valja kao aperitiv Zlatu radgonsku peninu extra dry od Radgonskih gorica i, na kraju nekolikosatne svečanosti za stolom, odličan plešivički pjenušac Blanc de Noir obiteji Tomac, zastupljene ovdje i sa svojim mirnim Sauvignonom Amfora 2017 kao rezultatom višemjesečne maceracije u amfori.

Vrijedni spomena uz hranu svakako su još bili Chardonnay sur lie 2019 svetojanskog biznismena Nikole Mike Rožića i njegova zeta Jalševca, pa Rajnski rizling 2018 istog dueta R&J, te Amphora Cuvée 2019 R & J, a to je mješavina sauvignona, chardonnaya, crnog i sivog pinota i rajnskog rizlinga, grožđe je provelo devet mjeseci na maceraciji u amfori a vino je dozrijevalo godinu i pol u bačvama od Garbelotta. Domaćin Žganjer  sa svojim vinom nije se gurao U prolazu, ali je, kao dugogudišnji (doduše sada već bivši!) predsjednik  Udruge samoborskih vinogradara/vinara za osvježavajuću meditaciju u Tinu ponudio svoje vrlo dobru Graševinu 2021 i još bolji  Chardonnay 2021… ♣

DVA ZLATA ZA KULEN BELJE  –  Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku održano je prvo ocjenjivanje kakvoće kulena u organizaciji upravo spomenute znanstvene institucije koja je dugogodišnji partner kako malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima tako i velikim proizvođačima u standardizaciji i unaprijeđenju proizvodnje kulena.

Dr.sc. Goran Kušec, profesor na FAZOS-u i jedan od najboljih poznavatelja kulena u Hrvatskoj, osvrnuo se na ocjenjivanje i na kakvoću prijavljenih i poslanih uzoraka:

– Dugo godina, zajedno s kolegama s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, ocjenjujem kulene na brojnim kulenijadama diljem Slavonije i Baranje. Ove godine smo odlučili da je došlo vrijeme za organizaciju ocjenjivanja u okviru velike znanstvene institucije, kakva je naš fakultet, kako bismo dodatno naglasili važnost kulena i njegove proizvodnje za cijelu regiju. Na ocjenjivanju su bila 33 uzoraka kulena s područja svih pet slavonskih županija i svi redom bili su odlični. Tehnika ocjenjivanja bila je dakako u skladu s međunarodnim standardima i normama, pomno smo smo ispitivali presjek, miris te okus kulena.

Belje je na to ocjenjivanje poslalo uzorak premium iz linije Crna Slavonska i uzorak Baranjskog kulena s oznakom zemljopisnog podrijetla. Oba kulena su oduševila žiri, koji im je dodijelio zlatne medalje za kakvoću.

Željko Garmaz,osječki eno-gastro novinar i autor više knjiga, sa svojim najnovijim izdanjima – Kulen, hrvatska mesna perjanica (lijevo) i, u društvu s renomiranim korčulanskim vinarom Lukom Krajančićem, s knjigom Memorija prostora ili Lukina Korčula

Ljiljana Vajda-Mlinaček, voditeljica korporativnih komunikacija Belja, prilikom dodjele nagrada istaknula je kako je svaki komad kulena koji dolazi iz proizvodnje te kuće ručni rad, kao što je to i kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Baranjski kulen radimo prema strogo definiranoj specifikaciji zaštite pa na svakom komadu ponosno ističemo europsku plavu ZOZP markicu.  Riječ je o proizvodnji koja traje oko četiri mjeseca i tijekom koje pažljivo pratimo sve faze od punjenja kulena u svinjsku katicu, preko hladnog dimljenja do zrenja. Naravno, s jednakom strašću i predanošću proizvodimo i kulen od Crne slavonske svinje koju uzgajamo na prostoru pašnjaka u Parku prirode Kopački rit. ♣

Nešto iz daleka svijeta: Japan

TREŠNJA KAO NACIONALNI SIMBOL –  Kasno proljeće i ljeto razdoblje je raznog pojedinog voća, a među najpopularnijim voćem mogu se svakako smatrati trešnje. Trešnja, plodovi koje smo u raznim varijantama – u nas su osobito cijenjene one  kaštelanske, i hrušterice… – viđali i još vidimo na tržnicama na određeni je način nacionalno voće u Japanu.  Stanovnici Zemlje izlazećeg sunca običavaju slaviti sezonu cvatnje.  Sezona cvjetanja trešnje iznad potoka u okrugu Tsuzuki u Yokohami u Japanu tradicijski je u znaku obiteljskih okupljanja, festivala i provođenja vremena na otvorenom. Divljenje sakuri a to su cvjetovi trešnje – stoljećima je nacionalni običaj i zabava. Uživanje u trešnjinim cvjetovima poznato je kao hanami, a najčešće se svodi na piknike ispod rascvjetanih grana. Za kasnonoćne piknike vješaju se lampioni na drveće kako bi osvijetlili cvjetanje. Slika prikazuje potok Egawa, omiljeno mjesto za promatranje sakure u okrugu Tsuzuki. Zadivljujuća proljetna scena odvija se na prilično neobičnom mjestu – uz potok i pješačke staze u pretežito industrijskoj skladišnoj četvrti. Ovdje oaza obrubljena sakurama očima nudi golemi užitak.

Trešnja u cvatu u Japanu

Kada trešnje cvjetaju? Najveći čimbenik u određivanju perioda cvatnje trešnje su geografski položaj i klima. Što je klima blaža, cvjetovi se ranije otvaraju. Na južnom japanskom, suptropskom otočju Okinawa, trešnje se otvaraju već u siječnju, dok na sjevernom otoku Hokkaido cvjetaju u svibnju. U većini velikih gradova između – uključujući Tokio, Kyoto i Osaku – sezona cvjetanja trešnje obično se odvija krajem ožujka ili početkom travnja. Nadalje, vrijeme cvatnje razlikuje se od godine do godine, ovisno o vremenu. Ako je vrijeme tijekom tjedana koji prethode sezoni cvjetanja trešnje blago, cvjetovi će se rano otvoriti. Ako je hladnije, cvjetovi će se otvoriti kasnije. Iz godine u godinu početak sezone cvatnje obično varira za plus/minus tjedan dana, no moguća su i veća odstupanja. Koliko dugo traje cvjatnja trešanja? Sezona cvatnje trešnje je relativno kratka. Potpuni cvat (mankai) obično se bude otprilike tjedan dana nakon otvaranja prvih cvjetova (kaika). Tjedan dana kasnije vrhunac cvatnje je gotov i cvjetovi opadaju s drveća. Jak vjetar i kiša mogu znatno skratiti sezonu cvatnje. ♣

_____________________________________________

Željko Suhadolnik, suosnivač i glavni urednik – Mladen Horić, suosnivač i glavni direktor – Marko Čolić, urednik fotografije

FAMA VOLAT. PANTA REI, TEMPUS FUGIT. LA VITA BREVIS EST. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 07. 2022 – Hints to the smart purchase

 HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Northwestern uplands

(XL) SAUVIGNON PUREK 2021 – PUHELEK PUREK ■ Prigorje-Bilogora, Zelina; Sauvignon bijeli; suho, 12,5 vol %; ZOI Prigorje Bilogora, vrhunsko s kzp;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗

(XL-XXL) BARUN SEIGNEUR CHARDONNAY SUR LIE 2019 Vallée des Cardinaux – BARUNDIĆ ■ Plešivica, Krašić; Chardonnay; vlastiti vinogradi, pozicije na visini od oko 250 m, prinos po trsu oko 1 kg, oko  2 godine u barriqueu, njega na kvascu; suho, 13,0 vol %; vino odiše svježinom i na nosu i u ustima, na mirisu s dosta voćnosti i s nitima dobivenim od boravka u bačvici, u ustima puno, dojam je međutim da bi, prikladno pohranjeno u arhivi, s vremenom bi moglo osjetno dobiti u razvoju i na kompleksnosti ■ Poslužiti na: 12 – 13°C ■  ⇒

(L)  KRALJEVINA 2021 – PUHELEK PUREK ■ Prigorje-Bilogora; Kraljevina; suho, 11,5 vol %; ZOI Prigorje Bilogora, Zelina, kvalitetno s kzp;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 10 °C ■  ⇑

(XXL) SYRAH 2016 Križevac – KORAK ■ Plešivica, Jastrebarsko, Križevac; Syrah; vlastiti vinogradi, više od dvije  godine u barriqueu, suho, 13,5 vol %; nadasve elegantno, vino lijepe svježine, strukturom djeluje više u pravcu crnog pinota nego južnog obično korpulentnog syraha, djeluje kao da ima snagu i da još odležava, možda i da još kroz nešto vremena i dobije u razvoju ⦁ Poslužiti na: 12 – 13°C ■    ⇗

Istra i Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

(Xl-XXL) GRAN TERAN 2017 – CORONICA ■ Hrvatska Istra, Umag; Teran, grožđe 100 % iz vlastitih vinograda, suho, 13,5 vol %; ZOI Hrvatska Istra;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 °C ■ ⇗

Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia & Croatian Danube region

(XL) SYRAH 2018 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo; Syrah; suho, 13,5 vol %; ZOI Slavonija; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 18 °C ■  ⇗

_____________________________________________________   

iVino by Ana&Ivo

 

CRO WHITE BLEND      

Novinari Ivo Kozarčanin i Ana Rogač kao osnivači projekta iVino by Ana i Ivo nastavljaju s organizacijom strukovnih ocjenjivanja vina na određenu temu.

Nakon lanjskih uspješnih odabira najboljih hrvatskih mirnih i pjenušavih roséa Drink Pink, mješavina crvenih/crnih sorata Red Blend, pjenušavih vina The Flute Stars, te vina u bag-in-box pakiranju u travnju ove godine, najnovije, peto specijalizirano vrednovanje Bakhova nektara, pod nazivom White Blend, održano sada u srpnju u hotelu Esplanade u Zagrebu, bilo je u znaku hrvatskih bijelih vina od mješavina sorata. Uzorci su na degustaciji bili su iz svih krajeva Hrvatske. Veseli pokazana sortna i stilska raznolikost hrvatskih mješavina bijelih sorata, a još više njihova ujednačena kvaliteta. Vina su se pokazala kao odraz terroira, klime, tla i ideje vinara, izjavilli su organizatori ocjenjivanja.

Dominik Jagunić, Franjo Francem, Žarko Stilin Belec

Ocjenjivači su bili enolozi Nataša Puhelek Puština, mr.sc. Franjo Francem i Dominik Jagunić, sommelier dr. sc. Žarko Stilin i vinski kritičar Ivo Kozarčanin. Uspjehu ocjenjivanja White Blend puno su pridonijeli vrijedni domaćini iz zagrebačkog hotela Esplanade.

Evo rezultata:

ZLATO – ENJINGI Venje 2006. izborna berba (graševina, rizling, sivi pinot, traminac, sauvignon) ⦁ ENJINGI Venje 2010. kasna berba (graševina, rizling, sivi pinot, traminac, sauvignon) ⦁ ANTUNOVIĆ  Jubilea (silvanac 2011 chardonnay 2014., Graševina; 2016) ⦁ DEGRASSI Terre Bianche Limited Edition 1, n/v (malvazija, chardonnay, sauvignon, viognier ⦁ GRABOVAC Draga Riserva 2019 (kujundžuša, pošip, žilavka, chardonnay, sauvignon) ⦁ Klet ROMIĆ  Dragonada 2017 (chardonnay, pinot bijeli) ⦁

SREBRO –  KOPJAR Cuvée Zagorje, n/v (graševina, manzoni, sauvignon) ⦁ ZDJELAREVIĆ  Nagual bijeli 2013 (chardonnay, sauvignon) ⦁ ANĐELINI  Magdalena 2019 (chardonnay, malvazija; suho) ⦁ DAMJANIĆ  Clemente Blanc 2019(chardonnay, bijeli pinot; 13,5 vol%) ⦁ GALIĆ  Bijelo 9 2018. (graševina, chardonnay, sauvignon) ⦁

BRONCA –  ERDORO Blend One 2021 (rizling, traminac, pinot sivi, pinot bijeli, Plešivica) ⦁ KUTJEVO d.d.  Maximo Bianco 2020 (graševina, traminac, polusuho) ⦁ KUTJEVO d.d. Maximo Oro 2019 (graševina, chardonnay) ⦁ MARLAIS  Dišpet  (pošip, rukatac, dubrovačka malvasija; Pelješac) ⦁ PLOVANIĆ Belica 2021 (mejsko, brajkovac, divjaka, malvazija istarska, glera…) ⦁ SIBER M&S 2018  (muškat, sauvignon i chardonnay) ⦁

________________________

SLOVENIJA  SLOVENIA

(XXXL) MERLOT CRU SELECTION 2016 selected vineyards – Marjan SIMČIČ ■  Merlot, birane parcele, prinos 40 hl/ha, 42 mjeseca u hrastovim bačvama; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗   ⇒

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

.– Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or Great gold medal = 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

 – Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

–  Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

   – 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

 – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

 ⇑– trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

__________________________

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do 35 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

ooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

SVIJET u CASI – 05.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz / through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Međimurje: Madjerka – jedinstveni vinogradarski položaj ranga grand cru i pravo turističko blago. Na stranama terase s vinogradima, a na vrhu – krasnom vidikovcu – čudovita oaza za specijalna događanja i za predah i lješkarenje s predznakom ekskluzive u krasnom prirodnom prostoru

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Viti-vinicultural world, spring 2022: WINE PRODUCTION, CONSUMPTION & INTERNATIONAL TRADE ⦁ Sajmovi, festivali: MALVAZIJE SVIJETA u POREČKOJ ŽATIKI ⦁ Verticale magistrale: GRAN TERAN I, REX ISTRIAE ⦁ Klaudio i Ivan Ipša: ŠPICA u ULJU i VINU ⦁ Giorgio Clai: TKO ČEKA, TAJ DOČEKA ⦁ The United Nations of Fine Wine: CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES SLJEDEĆE GODINE u ISTRI! ⦁ Saloni: PINK DAY(S) KAO SLAVLJE LJEPOTE i OPTIMIZMA ⦁ POLETTI – 180 GODINA!  ⦁ Uz Urbanovo 2022: značajne obljetnice: CMREČNJAK u TAJERU te TANJURU i u ČAŠI ⦁ Amber/Orange u Izoli, New Yorku,Londonu,Beču: OBLIK i SUŠTINA, SVJETLOSTI i SJENE ⦁ TOMCI PO SVIJETU, USKORO i s OZNAKOM DEMETER! ⦁ Konferencija u Osijeku: RAZVOJ i POZICIONIRANJE GRAŠEVINE KAO NAJVAŽNIJE HRVATSKE VINSKE SORTE

______POTROŠAČKI PUTOKAZ – 05.2022 – BUYING GUIDE____

_____________________________________________

Actual state of the viti-vinicultural world, spring 2022

WINE PRODUCTION, CONSUMPTION & INTERNATIONAL TRADE in 2021

            Short time ago the OIV director general Pau Roca presented the actual state of the viti-vinicultural world. Here the most important facts:

2021: HISTORIC HIGH IN TRADE AND PARTIAL RECOVERY IN CONSUMPTION – The 2021 sees a partial recovery of global consumption after the 2020 sanitary crisis, and the boom in the international trade market, which registered a record high in 2021 in both  volume and value. However, the scenario for 2022 looks uncertain, due to the turbulence posed by the global supply chain crisis, the war in Ukraine, covid variants and the increasing energy prices.

2021 Key Figures for the wine sector

The surface area of the world vineyard in 2021 is estimated to be 7.3 mha (million hectares), and this is only marginally lower compared to 2020.

World wine production, excluding juices and musts, in 2021 is estimated at 260 mhl, marking a decrease of almost 3 mhl compared to 2020.

                World wine consumption in 2021 is estimated at 236 mhl, marking an increase of 2 mhl  (+0.7%) compared to 2020 volume.

With a volume of  111.6 mhl, the largest exported volume ever recorded in history,  world wine exports in 2021 have increased by 4% compared to 2020, and have boosted even more in terms of value, with 34.3 bn (bilijuna = mlijardi) EUR, registering a yearly increase of 16%

First estimates in 2022 in the Southern Hemisphere – A decline in wine production for 2022 in the Southern Hemisphere is expected overall. This is not necessarily bad news. This fall recorded is due to the extremely high wine production levels seen in 2021, and this year we expect harvests to return to their long-term averages. With the exception of New Zealand and South Africa, all other major Southern Hemisphere wine producing countries are expected to decline their 2022 production levels.

Pau Roca, at the Press Conference about the viti-vinicultural world today

                2021: Partial recovery from covid-19 pandemics and booming of online sales in 2021, the pandemic was certainly not over but the wine sector overall has proved to be more resilient than other sectors. Part of this success has to do with the sector’s great capacity to adopt innovative and technological solutions to cope with the lockdown measures like the e-commerce.

2022 important items: Global supply chain disruptions, Ukraine invasion and the energy crisis announce a year of turbulences. Covid-19 pandemic initially slowed the global supply chain as manufacturers were forced to suspend work until safety precautions were enforced. New covid variants and the lack of access to the vaccine specially in certain developing countries exacerbated the recovery of global production even when developed economies like US and EU reconciled to their consumption behaviours. The war in Ukraine has set off a series of new supply-chain bottlenecks. So has a surge in Covid cases in China, which has led to temporary lockdowns in parts of the country. In addition, the war is putting unprecedented pressure on the global energy market, which was already experiencing a rise in prices in 2021. Moreover, the sanctions imposed by the EU on Russia are putting further  pressure on the market.

Also, potential trade disruption between EU and Russia might cause some concerns, especially in Italy, France and Spain. As a reminder, Russia is the 10^th largest wine importer in the world in 2021 (accounting for about 2% of the world imports) and the 8^th largest wine market in terms of sales value.

The new challenge in 2022 is to see how the sector will cope with this new situation, where global supply chain patterns have to be probably reconsidered and energy prices will create an inflationary pressure on consumers. ♣

Sajmovi, festivali

SVJETSKE MALVAZIJE u POREČKOJ ŽATIKI

Nakon prošlogodišnjeg predaha, manifestacija Vinistra u 28. izdanju vratila se u svoju dvoranu Žatika u Poreču. Organizatori oduševljeno izjavjuju: Najbolje malvazije i terani na kupu, istarska izložba vina još jednom je oduševila, u tri dana trajanja privukla je više od 10 tisuća posjetitelja među kojima je bilo vrlo mnogo poznatih i uglednih osoba iz javnog života, i među kojima je bilo mnogo stranih gostiju, prostor je prštao pozitivnom energijom!

Vinistra je, pohvalit će se domaćini, potvrdila status najatraktivnije vinske manifestacije u nas

Ove je godine Vinistra na 3500 četvornih metara okupila 110 izlagača, od čega 80 proizvođača vina. Nikola Benvenuti, predsjednik udruge vinara i vinogradara Vinistra, ističe kako se iz godine u godinu posjetitelji pokazuju sve educiranijima glede Bakhova nektara, te kako su izlagači zadovoljni posjetom i poslovnim susretima.

A sommelier Emil Perdec, korporativni voditelj Odjela hrane i pića u Plavoj Laguni, dugogodišnjem partneru Vinistre, naglašava da je manifestacija sve bolja u organizacijskom smislu.

– Bitno je reći da se visoko podigla kvaliteta Vinistrinog ocjenjivanja uzoraka što je iznimno poticajno za vinare, da se u bitno većem opsegu posvete kreaciji vina na razini svjetske klase. Najveća vrijednost izložbe je brendiranje Istre kao atraktivne vinske destinacije s odličnim malvazijama i teranima – Perdecove su riječi. Predsjednica ocjenjivanja vina bila je Caroline Gilby MW iz Velike Britanije, inače duboko uključena i u ocjenjivanje na Decanter World Wine Awardu.

Znani vinski pisac Paul Balke na štandu Coronike na sajmu prezentirao je svoj projekt – elegantnu, podacima bogatu i lijepo ilustriranu knjigu North Adriatic Wine, uključene regije su Veneto i Venecija Julija, Slovenska i Hrvatska Istra

Vinistru je posjetio naš Slavonac Josip Blažević koji već četiri desetljeća živi i radi u Schaffhausenu u Švicarskoj i tamo vodi poduzeće Vallis Aurea za uvoz i distribuciju vina. Na slici je u razgovoru o mogućoj suradnji s gostom-izlagačem Tomislavom Bolfanom sa zagorskog posjeda Vinski vrh. Blažević je na njihovim posjedima obišao neke vrlo značajne istarske vinare koji medjutim nisu nastupili odnosno nisu osobno prisustvovali na ovogodišnjoj Vinistri, konkretno Giorgia Claija, Morena Coroniku, Klaudija Ipšu

Među poslovnjacima-posjetiteljima – Gordan i Jasna Mohor, glavni i odgovorni u tvrtki MIVA Mohor Trgovina, te Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala Zagreb Vino.com (još se ne izjašnjava za javnost o tome kakvi su mu festivalski planovi za 2022.!)

            Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, istaknuo je kako Istra i Kvarner čine 17 posto hrvatske proizvodnje vina.

– Istarski su proizvođači Bakhovog nektara pokazali kako se kroz vinske ceste, inovacije i stalno podizanje kvalitete vina, u kombinaciji s autohtonom gastronomijom, može značajno pridonijeti razvoju cjelogodišnjeg turizma i brendiranju destinacije. Ohrabruje činjenica da nam se kontinuirano, već nekoliko godina, povećava izvoz vina više cjenovne kategorije, posebice pjenušaca, što jasno govori da međunarodnu promociju i pozicioniranje hrvatskih vina treba graditi upravo u segmentu vrhunske kvalitete – kazao je Kovačević. A državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede dodao je kako je na području Istarske županije ugovoreno projekata u vrijednosti 800 milijuna kuna iz Europskog fonda za ruralni razvoj, do sada je isplaćeno 612 milijuna kuna.

Na planu organizacije vinske branše Istra sa svojom udrugom Vinistra vodeća je regija na području Hrvatske. S obzirom na današnji osobito visoki stupanj popularnosti plemenite kapljice (i) u nas te na naglo povećano zanimanje za javno druženje s Bakhovom čašicom i na višem nivou a kao rezultat toga i već uistinu silnog broja postojećih i do ludila posjećivanih manifestacija nazivanih (poslovnim) sajmovima odnsno festivalima vina (i delikatesa!), možda bi skup Vinistra mogao biti i prvi u nečemu vrlo važnome za bitno uspješniji upravo poslovni efekt s događanja izravno na licu mjesta a onda još i, naknadno, i za izlagače i za potrošače.

Ovdje mislim na omogućavanje kvalitetnijeg kontakta posjetitelj-potrošač s izlagačem-ponuđačem i s uzorkom, kao i na, u nastavku, daljnje kvalitetnije širenje vinske kulture među potrošačima preko (specijaliziranih) medija javnog informiranja. Naime, na priredbama nazvanim sajmovima i festivalima u nas, koliko god može (organzatora) radovati veliki broj posjetitelja, toliko istinskog zaljubljenika u vino kao napitak bogova i odraz terroirea, vinskog trgovca te novinara-pisca o plemenitoj kapljici, gastronomiji i turizmu smeta gužva što je uz štandove – na dosta festivala potaknuto i treštanjem glazbe zamišljene od strane organizatora kao obogaćenje programa!!!??? – stvaraju brojni posjetitelji u želji da (za cijenu jednodnevne ulaznice) čim više popiju i zabave se kao u kakvom lokalu. Vinskom trgovcu, ugostitelju i publicisti o vinu praktički je nemoguće prići koliko treba štandu odnosno stolu kao izlagačkom mjestu, pa se ozbiljnije s vinarem porazgovarati o nastanku i karakteristikama nekog vina, uvjetima kupnje u okviru veleprodaje i maloprodaje…. Bilo bi korisno da se (i) na Vinistri uz već postojeću pozornicu za širu publiku, predvidi još neka susjedna manja – za širu publiku zatvorena – dvorana ili soba a gdje bi se omogućilo u domeni trgovine, ugostiteljstva i eno-gastro pubicistike istaknutim osobama kao uzvanicima da sjedeći na miru za stolom koncentrirano kušaju i dobro upoznaju razne uzorke. Te bi uzorke s predočenog popisa sastavljenog od strane organizatora u dogovoru s izlagačima, na kušački stol po želji gosta donosio/donosili za to zaduženi sommelier(i). K tome, u nekom dijelu te prostorije moglo bi se realizirati kvalitetan poslovni susret poslovnog gosta sa zainteresiranim proizvođačem, tzv. B2B… Netko će možda na ovaj prijedlog odgovoriti kako za ozbiljnije upoznavanje s određenim vinima postoje vinske radionice, međutim one, pogotovu ako se odvijaju za vrijeme trajanja festivala/sajma paralelno s izlagačkim dijelom, nisu i dovoljne, jer su svaka na određenu temu, i onaj tko iz publike u obrazovnom i barem dijelom poslovnom smislu nastoji što bolje zadovoljiti svoj interes trebao bi svakako izabrati više radionica, onda mu ostaje dosta manje vremena za sajamski dio… ♣

Na ocjenjivanju malvazija svijeta, osvajanjem šampionske titule, sve je pomeo Gianfranco Kozlović sa svojom Malvazijom Santa Lucia 2018, na prvo mjesto Kozlović se uspeo i s Teranom 2021 u konkurenciji mladih terana Desno: Na Vinistri 2022 su dodijeljene diplome za vino studentima Stručnog studija vinarstva u Poreču. Pet sadašnjih i bivših studenata Veleučilišta u Rijeci predstavilo je nagrađena vina s Vinistrinog ocjenjivanja. Među njima je i 23-godišnji Paolo Agapito, čiji je Teran 2018. ovogodišnji šampion u kategoriji zrelih vina od spomenute sorte

Vinakoper iz Kopra dominirao je sa svojim refoškom – za Capris 2020 osvojio je Platinastu medalju, a za Capo d’Istria 2018 i za Refošk 2021 Zlato. Zaista sjajna vina u trima kategorijama i od Refoška, domaćieg crnog aduta Koparštine, kao što je Teran domaća crna uzdanica Hrvatske Istre

Vitki Ivica Matošević, bivši dugogodišnji predsjednik Vinistre i dio nekad čuvenog istarskog vinskg trija DKM (Degrassi-Kozlović-Matošević) a sada na određeni način vinski spojen s Kozlovićem u KozloMat, posebno je ponosan na svoje mješavine bijelu i crnu Grimaldu koje uklanjaju bore i koje mu, kaže, daju svježinu i snagu da ovdje ali i po svijetu i dalje trči za za svojom suprugom Đurđicom nadajući se da će mu se posrećiti da na utrkama na cilj stigne prije nje… Desno: Giancarlo Zigante ponosno je pozirao uz svoj VELIKI Cabernet sauvignon!…

Na štandu Chateau Belaj, ruskog vlasnika, okrepu je, naravno s jako dobrim crnjakom 2017 mješavinom pola-pola od Merlota i Pinota crnoga i iz dvostrukog magnuma, kod aktualnog hrvatskog viceprvaka u sommelijerstvu Josipa Oriškovića, zaposlenog u tom podrumu, potražio – oklopljeni ratnik (!!), koji je, lijepo zagrijan, potom – potražio novo društvo…

Na Vinistri je i ove godine bilo izlagača i izvan Istre pa i Hrvatske. Oni su, kao gosti, uglavnom bili smješteni u prolaznom prostoru na ulazu u dvoranu odnosno na izlazu iz nje. Znanoj kakvoći kapljice Puklavec Family Wines iz područja između Ormoža i Ljutomera, posebice marki Seven Numbers, ali, dakako, i šarmu za marketing zadužene Sonje Erčulj teško se moglo odoljeti… Desno: na tom ulaznom/izlaznom dijelu genijalne reklame za ovogodišnji Festival pršuta u Tinjanu, međutim na tako velikim info-panoima – nije nađeno mjesta da se spomenu i datumi održavanja festivala… (Marko Čolić)

Povratak na TERAN! Obitelj Franca i Olivera Armana iz Nardučija kod Vižinade, znana i po teranu i to u vrlo ozbiljnoj varijanti, htjela je široj javnosti  jače skrenuti pažnju na to da svako vino nije za konzumaciju odmah nakon što ga se napuni u bocu i pošalje na tržište, naime neka  vina od kojih se očekuje visoka kompleksnost trebaju još i u butelji određeo vrijeme za finalni dio razvitka i to im se vrijeme mora i pružiti želi li se s kapljicom susresti se na njenu vrhuncu i u kapljici maksimalno moguće uživati, a ne tek konzumirati je. Oliver Arman, koji je od oca Franca preuzeo vođenje podruma, na svoj je način htio postići to da potrošač i nakon što kupi takvo vino kojemu do špice još treba vremena bude dovoljno strpljiv glede konzumacije, pa je odlučio da butelje s najboljim teranom kuće, njegovanime brižno u barriqueu, stavi prije puštanja na tržište u posebne elektroničkom napravom opremljene kutije koje je, da se dođe do boce, moguće otvoriti samo zadanom lozinkom a tek od roka do kojega je, kako je procjenjeno, kapljica mogla dostići zenit ili mu je sasvim blizu! Na slikama je Oliver Arman dok prezentira vinska potencijale kuće Franc Arman i tu famoznu crnu kutiju-čuvalicu butelje, te, dolje, Oliver s ocem Francom u obiteljskom vinskom podrumu  (Marko Čolić)

Verticale maestrale

GRAN TERAN I, REX ISTRIAE

Pune je tamno-plave plemenitaške krvi, svoj i osoben, još s relativno kratkim i ne još baš s naročito uočljivim pedigreom, ali srećom u devedesetim godinama prošlog stoljeća počela je prekretnica. Stanoviti Moreno (prevedeno na hrvatski=tamni) s prezimenom Coronica povezanime, opet kroz prijevod, s krunom, a inače čovjek seoskih korijena i orijentiran više na težački rad na zemlji nego na sjedenje na prijestolju, odlučuje mu posvetiti maksimalnu pažnju. I, 1997. nastupa bitna promjena, s jasnim nagovještajem institucionalizacije veličine karaktera tog do tada nestašnog, razbarušenog, malo i divljeg, tvrdog istarskog sina, očito željnog, od rođenja do časa spremnosti izlaska iz kuće prikladnog mjesta stanovanja, puno sunčevog milovanja i dovoljno vremena i mira doma za stjecanje pune staloženosti za trenutak kad pođe u svijet gdje bi trebao duže izdržati u dobroj kondiciji.

Sjajna uvertira u ovogodišnju Vinistru – Gran vertikalu svojega GranTerana od 2015 pa do terana iz daleke 1997 na svom posjedu u Korenikima organizirao je za odabrane uzvanike Gran Moreno Coronica, na slici s našom istaknutom sommelijerkom Danijelom Kramarić. Teran je pokazao da je senzacionalno, gotovo bezvremensko vino. Novije berbe lijepo otkrivaju akumulirani trud i iskustvo te znalačku ruku proizvođača koja je, uz idealan terroir, presudna za vino kao finalni proizvod – kazala je sommelijerka Daniela Kramarić (suhiucasi)

GranTeran I, Rex Istriae, a glass full of heritage (suhiucasi)

Desetljeće poslije prikladno hranjeni i maženi miljenik postaje pun, dotjeran, s 2008. ulazi u nivo boutiquea i dobiva na eleganciji, 2009. jača na tijelu i predstavlja se već snažnim, osobito kompleksnime s time da zadržava eleganciju i profinjenost.  Pred nama je, eto, Gran Teran I, kralj Istre! Ponosni tata Gran Moreno Coronica, koji se s pravom, sada, diči sa svojim čedom začetim 2017., predstavio je na svom imanju u Korenikijima kod Umaga, razvojni put od onog pomalo divljeg siromaška tamno-plave krvi a, zapravo, očito je u ovim momentima, dečko velikog ali nekad prije neprepoznatog potencijala, od tih nekih vremena potkraj prošlog stoljeća do GranTerana I, kralja Istre što je, nakon rođenja u 2017. i najranije mladosti na školovanje krenuo u 2018. da bi nedavno, nakon prethodnika iz 2015. i 2011. nastavio jednakom snagom i visokom uvjerljivošću osvajati javnost.

Degustacija GranTerana

…’STA TERRA ROSSA LA TRIONFERÀ… –  GLASS WITH TERAN, A GLASS FULL OF HERITAGE: Veliki dirigent maestro Moreno Coronica s područja između Buja i Umaga, njegova pozornica na slikama, njegove skladbe u čaši te istarski dio poprilično plave krvi u mojim žilama (trebam li se danas pitati od čega toliko plave?!…) inspirirali su me za nedavnog kratkog boravka na našem najvećem poluotoku, da, dobro zagrijan, zapjevam:

…’sta terra rossa la trionferà, ‘sta terra rossa la trionferà, ‘sta terra rossa la trionferàaaaaa, evviva il GranTeran, e berlo a libertà!…

Teran se predstavio u punoj raskoši te, sudeći po reakcijama nazočnih, zavrijedio status usporediv s prestižnim svjetskim crnim vinima. Teran je budućnost istarskog vinarstva, zaključili su vinski stručnjaci iz svijeta okupljeni na Velikoj vertikali GranTerana. Ugledni enolozi, sommelieri i vinski novinari bili su oduševljeni svježinom i elegancijom odležanih terana koje su kušali, dopao im se i najstariji teran iz 1997. godine. Ova tradicionalna istarska sorta dokazala je potencijal odležavanja kakav ima rijetko koje vino u Hrvatskoj, istaknuli su ugledni gosti (suhiucasi)

Moreno Coronica poveo je svoje goste – nakon kušanja desetak terana različitih godišta od 1997. do berbe 2017. –  u obilazak vinograda Bosco Grando (nekad je tu bila šuma, pa je posječena da bi se sadila vinova loza) koji su vrlo blizu obiteljske kuće,  i objašnjavao je uzvanicima:

Pred kraj devedesetih bio je Teran Coronica, a s početkom ovog stoljeća vino je stasalo u GranTeran

– Teran, koji inače ima grozd veličine/težine i do 350 grama, velike bobice i tanku pokožicu, toliko je zahtjevan u vinogradu da mi je u nekim trenucima došlo da ga svega počupam! Srećom, nakon početnih ljutnji pa i očajavanja pri pomisli da moram poći raditi među trsje smirio sam se i, tješeći se time da je ipak Teran naš, pripremio sam se za dugo, makar bude li i manijakalno istraživanje vezano uz to kako da obrnem stvari nabolje. Teran je bio vino težaka koje je nekad davalo snagu za rad na zemlji. Kao sorta je divlji i pomalo čudan poput samih nas Istrijana, a traži i više nego dvostruko više truda i pažnje nego s neke druge sorte. Malvazija je svojedobno postala vizitkarta Istre, no teran će vinsku Istru dovesti na oltar velikana! Mislim da je ova Gran verticale veliki događaj za istarsko i hrvatsko vinarstvo, ipak su za veći uspojeh terana na tržištu, uz ustrajnost vinogradara/vinara, nužni brže jače širenje nasada pod tom sortom te proizvodnja i ponuda u istoj stilistici ipak nešto veće količine vina od te sorte. S vremenom sam uvidio da je, unatoč tome što je na položajima gdje imamo vinograde tlo izvanredno, zemlja crvenica, terra rossa specifičnog sastava, nužno ispitati teran i na raznim drugim mikropozicijama u odnosu na one gdje je bio prije. Tri puta sam micao nasade, i to ne baš daleko od prvotnih, pa sam se igrao eksperimentalno s različitim gustoćama nasada, s obradom tla, zatravljivanjem, uzgojnim oblicima, načinima rezidbe, datumima berbe… dok nisam bio zadovoljan. Došao sam do zaključka da je, barem ovdje kod mene, optimalno ostaviti oko 6000 trsova po hektaru, ustanovio sam u kojem opsegu ograničiti bujnost i rodnost, te što je još potrebno da sorta Teran vinom u organleptičkom smislu na najvišem rangu pokaže sve vrijednosti  posebice identitet  s obzirom na geografsku poziciju na kojoj raste. Između ostaloga baš i tim ciljanim zatravljivanjem prostora među trsnim redovima postižem i manju bujnost i niži rod a u smislu boljeg izričaja tla puno je napravila trava, naime ona je počela raditi ozbiljnu konkurenciju lozi glede ishrane, pa je trs, da bi došao do dovoljno hranjiva, prisiljen s korijenom silaziti što više u dubinu, a baš tu  može naći ono esencijalno baš za iskaz karakteristika tla.

Vinograd Bosco Grando (suhiucasi)

Zemlja crvenica istarska terra rossa, svaki drugi međured zatravljen (suhiucasi)

Da bih ovim tekstom odgovorima koji su me zanimali mogao zaokružiti-upotpuniti sliku, uputio sam Morenu nekoliko sljedećih pitanja: koliko su sada stare loze Terana od kojih proizvodi GranTeran, koji oblik uzgoja i rezidbe mu se pokazao najboljime, koliko je u njegovim nasadima sada kod Terana opterećenje po trsu, obavlja li se zelena berba, prakticira li se možda kad je berba neku količinu grožđa još ostaviti na kraćem prosušivanju na trsu, koliki je konačni prinos po trsu?

Bačve za dozrijevanje

Što se tiče podruma: koliko dugo traju maceracija i alkoholno vrenje za GranTeran, na kojoj su oni temperaturi, odvija li se process u inoksu ili u drvenoj posudi ili, možda, kombinirano, koliko dugo traje dozrijevanje vina teran za GranTeran prije punjenja u bocu i u kojoj se vrsti posude ono odvija, koliko je Moreno odredio vremena da GranTeran nakon punjenja provede u butelji prije izlaska na tržište, koliki su mu ukupan i suh ekstrakt, oko koje se vrijednosti kreće ukupna kiselost, koji je pH… Za visinu alkohola vidio sam na etiketama da se on, ovisno o godini, kreće od 13,5 do 14,5 vol %. I, na kraju: koliko, u prosjeku, butelja GranTerana kuća ATC Coronica proizvede godišnje i koji je to postotak u odnosu na ukupnu proizvodnju vina kuće Coronika (postoje naime još i jako dobar pjenušac Coronica brut nature, te mirna vina malvazija, GranMalvazija, Grabar kao kombinacija crnih sorata…)

Evo odgovora koje sam od Morena Coronike dobio e-mailom, naime s obzirom na situaciju na terenu u Korenikijima (nabit program, popriličan broj uzvanika koji su također svi htjeli pročavrljati s domaćinom…), tih desetak pitanja morao sam riješiti naknadno, odnosno ja ih njemu slati elektroničkom poštom :

1. Loze su stare od 15 d0 30 godina; 2. Uzgojni oblik je jednokraki guyot; 3. Gustoća nasada je 6000 trsova po hektaru, a proizvodnja grožđa po hektaru je otprilike sedam tona, to bi značilo da se prinos po trsu kreće oko 1,2 kilograma grožđa; 4. Prosušivanje grozdova na trsu ne prakticira se; 5. Maceracija traje od dva do četiri mjeseca mjeseca ovisno o karakeristici godišta berbe; 6. Maceracija se odvija u inoxu a temperatura kod fermrentacije kreće se od 20 do 29 Celzijevih stupnjeva; 7. Dozrijevanje vina je u bačvama zapremnina od od 600 i 2500 litara; 8. idealno bi bilo da prije izlaska na tržište vino u butelji odleži od šest mjeseci do jedne godine; 9. Ekstrakti u vinu uvijek budu iznad 30 g/lit; 10. Proizvodnja GranTerana godišnje u prosjeku bude, ovisno o godini, od 12.000 do 15.000 boca, a to je oko 10 posto ukupne produkcije proizvodnje kuće ATC Coronica. ♣
   

   Moreno Coronica sa suprugom Suzanom i sa kćerkama, te, u podrumu, s talijanskim enologom Aldom Vencom, koji mu je savjetnik. U Morenov je stav prema Teranu vjerovao od samog početka: GranTeran je potvrdio svoju izvrsnost i izvanredne karakteristike usporedive s rasnim vinima od sorata kao što su Pinot noir i Nebbiolo. Treba nastaviti s ovakvim degustacijama kako bi se glas o Tteranu proširio diljem svijeta, naglasio je Venco (suhiucasi)

   

Coronica, koji ne zanemaruje druge svoje sorte, na ovom je događaju, uz ručak kasnije popodne, odlučio predstaviti novu svoju malvaziju Ottaviano, posvećenu svome ocu kojemu je Ottaviano bilo ime. Gosti su uz ručak mogli kušati sva Coronikina vina, svako sljubljeno s nekim specijalitetom, kreacijama koje su pripremali chefovi iz najboljih restorana sjeverozapadne Istre – Badi, konoba Nono, hotel-restaurant San Rocco, konoba Morgan te za finale, konoba Buščina voditeljica koje Fabiana Mijanović je za desert i otplesala par koraka s Morenom… Ovaj je događaj pokazao snagu terana, iznimnost terroira te ljubav obitelji Coronica prema svom kraju i crvenoj zemlji koja bitno pomaže da se s vinom dođe do ovakvih rezultata (suhiucasi)

U podrumu kod Morena Coronike – zajednička slika svih koji su prisustvovali Gran Verticali terana. Devedesetih godina jedino je Coronica vjerovao u ovu sortu, a danas imamo niz vinara koji joj se ozbiljnije posvećuju. Teran je svojom kvalitetom kao svježe, ali i kao odležano vino izrastao u nešto zaista veliko, istaknuo je vinski pisac Saša Špiranec, na slici sasvim desno i naslonjen na bačvu

Središte sela Koreniki – park maslina ispred zgrada gdje živi obitelj Coronica, gdje ima vinski podrum i skladište (suhiucasi)

U posjetu još nekima važnima a koji nisu izlagali na Vinistri 2022

KLAUDIO i IVAN IPŠA: ŠPICA u ULJU i VINU – Obitelj znanog maslinara i sve poznatijeg vinogradara/vinara Klaudija Ipše ove godine nije sudjelovala kao izlagač na Vinistri, samo je dala uzorke vina na ocjenu, i osvojila, u kategoriji crnih mješavina, 91 bod i Zlatnu medalju za sjajnu Santa Elenu 2018. Izostanak Ipše kao maslinara i vinara s visokom reputacijom za Vinistru 2022 bio je svakako veliki gubitak. Ali, bio je to i razlog za posjet tome imanju u selu Ipši!

Dvorište obitelji Ipša – lijevo je kušaonica, a desno ljetna terasa, dolje: prostrana kušaonica (suhiucasi)

Na ulazu lijep prizor – nova nedavno montirana uljara, jedna od najmodernijih na svijetu, kako čujem ima je u nas još samo uljara Chiavalon, te prostrano novouređeno dvorište koje eto, svojim sadržajima posve spremno pred punu turističku sezonu, dočekuje goste, a to što se kod Ipših nudi lijep je i karakterističan djelić ambijenta mirnog istarskog sela, čist zrak, debela hladovina na terasi, moderna kušaonica što može primiti 40 osoba, osvježenje uz pjenušac Ipša extra brut (šampanjska metoda, 20 mjeseci na kvascu u butelji), degustacijski sezonski menui na bazi lokalnih namirnica, odlična ulja vlastite produkcije od Istarske bjelice, Frantoija i Leccina te blend-selekcija od pet različitih sorata,  pa mirna vina izvrsna Santa Elena bianco, bijelo (macerirano) na bazi Malvazije istarske, te odlična Sant’Elena crno od Refoška i Merlota. Dame će svakako posebno zanimati, za ponijeti kući, i kozmetički proizvodi na bazi masline i maslinova ulja! ⦁

Bračni par Ipša goste dočekuje srdačno nasmijana i s pjenušcem Ipša extra brut kao novitetom u ponudi. Klaudio Ipša u razgovoru s Josipom Blaževićem, Slavoncem koji već 40 godina živi i radi u Schaffhausenu i bavi se uvozom hrvatskog vina u Švicarsku, posebice je zainteresiran za jantarnu kategoriju (suhiucasi)

Kod obitelji Ipša uz vino i maslinovo ulje ima i još nešto: kozmetički proizvodi na bazi masline u maslinova ulja!

Ustrajan i uspješan borac CLassius

Giorgio Clai sa suprugom Vesnom, koja mu je kroz cijelo vrijeme i najtežih fizičkih i psihičkih trenutaka nesebično pružala podršku (suhiucasi)

GIORGIO CLAI: TKO ČEKA, TAJ i DOČEKA… – Sjećam se davnog  vremena kad je, nakon što se poslije 20-godišnjeg rada u ugostiteljstvu u Trstu preselio u Istru, počinjao u vinskome svijetu: bilo je to na šačici vinograda i u podrumčiću obiteljske kućice u Brajkima kod Krasice. On, i supruga što mu je pružala podršku. Skučeni prostor od 37 četvornih metara površine, s nekoliko starih bačava, zdravlje krhko, volja i ambicija – veliki! Poslije se pokazalo: neizmjerni srpljivost i upornost isplatili su se! Privržen svojim idejama o proizvodnji i maksimalno orijentiran na terroir i lokalne kultivare poput Malvazije istarske i Refoška kao svojim glavnim zvijezdama, opredijeljen za klasičan način i ekološki pristup ali, sve i do sada, skroman, bez puno razbacujućih hvalisavih riječi, izraza.

Giorgio CLassius Clai sa svojom desnom rukom Dimitrijem Brečevićem,vrijednim vinogradarom I vinarom koji slično diše i koji mu pomaže u uspješnom vođenju posjeda (suhucasi)

Prostorija za čuvanje butelja dok vino ne bude dovoljno zrelo za izlazak na tržište (suhiucasi)

Danas, nakon tridesetak godina, Giorgio Clai posjeduje 11 hektara vinograda s time da je u planu skorašnje širenje barem za još jedan hektar, uz vinovu lozu tu je i 1500 stabala maslina, podrum je nov, prostran i suvremen, površine 800 četvornih metara, vanjskim izgledom ukras ambijenta, lijepa kušaonica i prostrana terasa za domjenke s lijepoim pogledom na okolicu, četvero mladića zaposlenih u proizvodnji i dvije djevojke u uredskome sektoru, glavna vina su rasni crnjak Brombonero na bazi Refoška, Malvazija sv. Jakov, mješavine Ottocento bijeli i Ottocento crni, pjenušac Clai brut nature s tri godine dozrijevanja na kvascu u butelji, slatki Tassel od prosušivanog Muškata sve to od grožđa iz starih nasada, te kao nešto novije, bijelo i crno vino Barazzia/Baracija od mladjih loza, a nazvano tako po susjednom selu gdje su vinogradi… Kapljica izvrsna, solidna količina polalitrenih bočica sjajnog maslinovog ulja, u ponudi i nešto boca komovice u baznoj liniji i liniji Riserva, na pragu certifikacije Demeter za biodinamsku produkciju, vrlo dobra prodaja na kućnom pragu, izvoz vina i ulja u Japan, Austraiju, Singapur, Južnu Koreju, SAD, Kanadu, Italiju, Austriju, Njemačku, Francusku, Češku, Srbiju, Sloveniju, Belgiju, Nizozemsku, Veliku Britaniju, Švedsku, Finsku, Norvešku…

Zdravlje još krhko, ali na licu je i te kako vidljiv znak olakšanja – široki osmijeh…

– Početno vrijeme borbe prošlo je! – reći će, logično, i sjetno i sretno…

BRAVO, GIORGIO!

Ni on nije nastupio na sajmu Vinistra! Kako to da na njemu nije bilo nekoliko istinskih istarskih vinskih zvijezda?!…  ♣

_________________________________

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

Laguna – Spin – OL Istria

Rovinjola, Rovinj

________________________

The United Nations of Fine Wines…

…SLJEDEĆE GODINE u ISTRI! – Sljedećeg proljeća istarski grad Poreč bit će ne samo, kao do sada, susretište malvazija iz cijeloga svijeta, nego i okupljalište gotovo možda i desetak tisuća uzoraka vina na globalnoj razini! Na nedavnom, 29. po redu međunarodnom vrednovanju vina Concours Mondial de Bruxelles, ove godine priredjenome u Cosenzi u južnotalijanskoj regiji Calabria (7370 uzoraka iz 40 zemalja, 310 degustatora iz 45 zemalja svijeta!), službeno je obznanjeno ono što se odnedavna pa do sada šuškalo, a to je da će domaćin 30. ocjenjivanja biti Poreč!

Baudoin Havaux, vlasnik Concours Mondiala de Bruxelles, Željko Suhadolnik – do pojave Corone barem 15 puta član ocjenjivačke komisije na CMB-u (zadnji put u Plovdivu u Bugarskoj), te enologinja i znanstvenica Vesna Maraš iz Crne Gore i Subhash Arrora iz Indije, degustatori na nedavno završenom 29. ocjenjivanju CMB u Cosenzi, najvjerojatnije će biti i iduće godine u Poreču

Concours Mondial de Bruxelles, uz Decanter World Wide Award (DWWA), International Wine & Spirits Competition (IWSC) i Mundus Vini, najjznačajnije je i najveće svjetsko ocjenjivanje plemenite kapljice. CMB je startao i u prvo vrijeme održavano se samo u belgijskom glavnome gradu i europskoj metropoli, da bi se, potom, počeo seliti, svake godine domaćin mu je bio neki drugi grad, uglavnom europski, u zemlji članici EU, makar skoknuo je dvaput i na druge kontinente – jedno ocjenjivanje odvijalo se u Pekingu a jedno u Čileu. Prije su se ocjenjivali sve vrste i tipovi vina, a nedavno je kao novitet uvedena podjela po kategorijama, grupa je četiri, konkretno zasebno se vrednuju bijela i crna mirna vina, zatim ružičasta vina, pa pjenušci, pa slatka visokopredikatna i fortificirana vina.

U Poreču će se ocjenjivati mirna bijela i crna vina, a predviđeni datumi su 12, 13. i 14 svibnja 2023.

– Vrlo mi je drago što ćemo u našim ocjenjivanjima obuhvatiti i Poreč. Istra je već međunarodno znana i po gastronomiji i turizmu i kao vinska zemlja, posebice kao utočište Malvazije istarske, Terana i Refoška, uvjeren sam se da će Concours Mondial kako samim ocjenjivanjem tako i organizacijom, skupa s domaćinima, posjeta degustatora, među kojima, usput, ima i proprilično vinskih i turističkih novinara, porečkoj okolici i istarskim vinarima dati svoj značajan doprinos još boljem i čvršćem pozicioniranju Istre pa time i Hrvatske na svjetskoj eno-gastro-turisičkoj sceni – kazao je Baudoin Havaux, vlasnik ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles. ⦁

Concours Mondial de Bruxelles bijelo & crveno 2023 – Poreč

Revije                                                                                       

PINK DAY(s) KAO SLAVLJE LJEPOTE i OPTIMIZMA

Mladost i ljepota! Optimizam! O vikendu u drugoj polovici svibnja Zagreb je bio u ružičastom raspoloženju. Po prvi put Pink Day festival odvijao se dva dana, a nakon osam godina provedenih u zgradi Muzeja Mimara, ova, deveta po redu međunarodna ružičasta gurmanska smotra preselila je u drugi dio Metropole, konkretno u dvoranu Lauba na Črnomercu.

Ružičasta kapljica iz podruma istarskog vinara i uljara Danijela Kraljevića Cuja, i zagrebačkog podruma Zdravka Ilije Jakobovića, porijeklom iz Slavonije (Marko Čolić)

Za one koji uživaju i u još nekim drugim bojama i drugim osjetima bitno je, vezano uz Pink Day(s), spomenuti i zelenkasto, riječ je naravno o festivalu ekstra-djevičanskih maslinovih ulja Green in Pink smještenom unutar festivala ružičastog Bakhovog nektara.

Novost na ružičastim danima ove godine bio sadržaj je nazvan Mixology – a riječ je o tome da su bili izloženi i na degustaciju ponuđeni i ružičasti ginovi, tonic-wateri i kokteli!

Kutjevo d.d. je bučno predstavilo svoj novi Rose

U jednom od VIP kutaka Pink Day(s)a ukupnom sadržaju pridružio se Kraš, koji u sklopu svoje kampanje #IJaSamDomaćica nastoji u javnosti podignuti svijest o tome da žene, uz svoj redovan posao, svakodnevno vode i brigu o kućanstvu. Smisao kampanje je podsjetiti da je posao domaćice zahtjevan i složen te da u našem društvu još uvijek postoji puno prostora za napredak kad je riječ o pravednijoj raspodjeli kućanskih poslova među svim članovima obitelji. O tome neka se razmišlja uz, dakako, Kraševe kekse Domaćica…

Naravno, na Pink Dayu 2022 su, uz zabavu i mogućnost kušanja izložaka i uživanje u eno-uradcima, bili i edukativni sadržaji. Zanimljivi su dodatni programi bili vezani uz rosé vina, maslinovih ulja kao i Pink Mixology.

RADIONICE su posebna vrijednost manifestacije. Evo tema o dove godine: VAPT rosé vina; Voditelji: Dino Kušen i Juraj Dusper; Pink Mixology.  Voditeljica: Natali Borić.  Vina od sorte Svrdlovina prezentirala je Nikolina Paleka. Maslinovo ulje: Autohtone sorte masline iz Istre; Voditelj:  Edi Družetić

Vrlo zanimljiva bila je radionica vezana uz maslinovo ulje. Istarski stručnjak Edi Družetić upoznao je prisutne na radioici s uljima od autohtonih hrvatskih, uglavnom istarskih sorata. Na kušanje je u malim čašicama ponuđeno šest jednosortnh ulja, od čega jedna dalmatinska – Oblica, i jedna (istarska) mješavina sorata. Sjajnima, pikantnima pokazala su se ulja Istarska bjelica uljare Vodnjan, Crnica od Olee bb, Buža i Rosinjola/Rosulja uljare Vodnjan, Žižolera Oio vivo iz Vodnjana, naveo sam ih redosljedom od prve pa dalje, kako su mi se dopale… Desno gore: šarmantna Žižolera u akciji! (suhiucasi)

U ugodnom ambijentu Pupitres Wine and Coffee bara u središtu Zagreba, koji uspješno vodi poznata hrvatska sommelijerka Jelena Šimić Valentić, održana je prezentacija nekih vina talijanske iz više podruma vinske grupacije Piccini 1882. S obzirom da su na festivalu Pink Day u Laubi gostovali, naravno, samo s roséima (Torre Mora Etna Rosato DOC 2021, Tenuta Moraia Maremma Toscana DOC Rosato 2021 i Piccini Prosecco Rosato Venetian Dress), predstavnici kuće Piccini iskoristili su priliku da ovdašnjim vinskim profesionalcima i specijaliziranim medijima zasebno predstave djelić svoje crne vinske palete.

Prezentaciju je vodio Antonio Ciccarelli, desna ruka valsnika i pokretačke snage grupacije Piccini 1882, Marija Piccinija, a pomoć mu je bila dugogodišnja suradnica Nermina Muzaferija.  Kušali su se sljedeći crnjaci:

Tenuta Moraia Essence of Maremma Toscana Vermentino Brut NV (organsko); Tenuta Moraia Vermentino Maremma Toscana DOC 2021  (organsko); Torre Mora Etna Bianco DOC Scalunera 2021 (organsko), Piccini Chianti riserva DOCG Collezione d’oro; Sasso al Poggio Toscana igt 2018; Valiano Chianti Classico DOCG Poggio Teo 2019 (organsko); Agricoltori del Chianti geografico Chianti classico Contessa di Radda 2018; Regio Cantina Aglianico del Vulture Riserva DOCG Campo del Melograno 2016; Villa al Cortile Brunello di Montalcino DOCG 2017; Piccini Rosso d’Italia Pinocchio NV

Piccini u crnome: osobno, najviše su mi se dopali Aglianico di Vulture Riserva 2016 Campo Melograno od Regio Cantine, pa Chianti Classico Riserva Contessa di Radda 2018 proizvođača Agricoltori del Chianti geografico, zatim Sasso al Poggio 2018 Toscana IGT te Chianti Classico Poggio Teo single vineyard 2019 podruma Valiano

– Pink Day, jednostavno, slavi mirna ružičasta i pjenušava vina a i roza koktele, ekstra djevičansko (zelenkasto!) maslinovo ulje, raznoliko cvijeće, pa proljeće, ženstvenost, profinjenost i eleganciju, ljepotu, nadu u bolje dane, svijet bez rata, potresa i Covida… Manifestacija u Laubi odvijala se  pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede RH. Dvodnevni pokušaj pogleda kroz ružičaste naočale… riječju: slavlje optimizma! Ponovno smo okupili veliki broj posjetitelja odjevenih u ružičasto ili ukrašenih nečim ružičastime, te željnih druženja i nježnosti osobito nakon svega što nas je u posljednje vrijeme zadesilo – rekla je zadovoljna Sanja Muzaferija, predsjednica udruge Woman on Wine kao organizatora.

Više stotina posjetitelja, od kojih su neki na dar dobili (do isteka zaliha) ružičaste naočale i pakete Kraševih legendarnih keksa Domaćica, moglo je kušati više od 120 etiketa rosé vina iz Hrvatske, Francuske, Italije, Slovenije i Austrije, te Srbije zastupljene sa čak pet vinskih kuća. Kao i obično, novinari i fotografi najaktivnije su reagirali na slavne osobe – a to je ovoga puta bila Lepa Brena koja sa suprugom Slobodanom Živojinovićem ima vinariju Vertiz. Na after-partyju bile su i Daniela Trbović sestra joj Nataša.

Na radost izlagača, Pink Day je nastavio i s tradicionalnim nagrađivanjem najmaštovitije i najkreativnije uređenog izlagačkog mjesta. Žiri u sastavu: Sanja Muzaferija, predsjednica udruge WOW; osnivačica i direktorica festivala Pink Day, Zrinka Jelić-Belinić, izvršna direktorica Festivala i Vlasta Pirnat, art-direktorica Festivala, odabrao je najljepše izlagačke stolove.

Glavne u organizacijskoj ekipi Pink Day(s)a 2022 – Sanja Muzaferija, Zrinka Jelić Belinić i Vlasta Pirnat,članice žirija koji je ocjenjivao uređenje štandova

Ove godine glavna nagrada bio je paket vodećeg beauty-tech brenda Foreo (www.foreo.com) koji profesionalne tretmane donosi u domove beauty entuzijasta diljem svijeta, spomenuta kuća pripremila je pink-paket u vrijednosti od tisuću eura i on je predan zagrebačkoj Galeriji vina MIVA koja je premijerno izložila brend najprodavanijeg rosé-vina na svijetu – Whispering Angel. Druga nagrada – predivno ružičasto SMEG kuhalo (u vrijednosti od 1500 kuna) – pripala je kreativno uređenom kutku vinarije Royal Hill, a bogati paket kozmetike Nikel (u vrijednosti od 600 kuna) osvojio je istarski izlagač Bastiàn. Posebnu pohvalu za štand dobila je Enosophia iz Feričanaca, a od izlagača Green in Pink kao znak pažnje cvijeće je predano izlagaču extra djevičanskog maslinovog ulja DalFleur, od sorte Oblica s položaja u šibenskom zaleđu.

Nakon završetka izlagačkog dijela prvog dana festivala, u subotu i s početkom u 19 sati odvijao se, u suradnji s Laubom a na otvorenome ispred dvorane, AFTER PARTY.

Posebnu pažnju privlačile su medijske zvijezde, medju njima svakako ponajviše Lepa Brena koja sa suprugom na Fruškoj gori vodi vinski podrum Vertiz. Zvonko Bogdan nazočan samo kroz vino!

Slatka kiparica Marija Oršolić i njene desertne biste- portreti

Kad se već u najavama Pink Daya naglasak stavljalo na ljepotu, ženstvenost i veselje, predlažem da se iduće godine u festival službeno uvrsti i majstorica kiparica za desertne skulpture slastičarka Marija Oršolić koja može pružiti slatku ljepotu i ženstvenost kroz svoje kipove-torte! Izrađuje ih po narudžbi, primjerice prigodno npr. za rođendan, imendan… a njene slatki portreti kao desertni kipići mogu se naručiti preko (relativno novog) restorana Dalmatino smještenog uz obalu malog jezera na zagrebačkom Jarunu!…

Inače, na nedavnom ocjenjivanju ružičastih vina Vinske zvijezde u Zagrebu šampionskom titulom ovjenčan je rosé Rossella 2021 Petera i Mattea Polettija iz Istre, a na istom vrednovanju kao drugoplasirani zlatni po broju bodova navodi se ružičasto vino CROsé 2021 od Mladena Sibera uz Erduta. ♣

Na slici gore, na sajmu su Matteo Poletti, u društvu s Jaqueline Marovac i Olivierom Erzbischofom koji su se iz Francuske preselili živjeti u Istru i tu u svom podrumu Koquelicot proizvode vrlo fina mirna i pjenušava vina. Na slici dolje je bračni par Siber – sin i snaha vinara Mladena Sibera, koji veselo kaže da upravo snaha pokazuje veliki interes da ga malo-pomalo naslijedi u vođenju vinarije

_________________________________

POLETTI – 180. GODINA! – Vinogradar, vinar disko-džokej, pisac knjiga (konkretno: autor je npr. monografije o Momjanu!)…, diči se sa 180 godina obiteljske tradicije u proizvodnji vina! Peter Poletti, iz Markovca kod Višnjana!

Matteo i Peter Poletti na prezentaciji u Zagrebu. Nastup na Pink Dayu 2022 i osvajanje šampionske titule za Rossellu 2021 na ocjenjivanju Vinske zvijezde Polettijevi su, nakon svečanog obilježavanja 180. godišnjice postojanja obitelji u Poreču u njihovoj Casi/Kući Manzolin, iskoristili i za feštanje u povodu obiteljskog jubileja i u Zagrebu, konkretno u okviru serije programa Vinske večeri srijedom u restoranu Trilogija Fino & Vino na Kaptolu, a sve u režijii agilne prof. Marije Vukelić, znane po organizaciji različitih značajnih vinskih događanja u nas, od ovakvih na gradskom asfaltu do pjenušaih doručaka u srcima vinograda… (Julio Frangen)

Na Peterovim leđima obiteljsko vinogradarstvo i vinarstvo počiva od kasnih devedesetih godina, kad je od oca, kao osma generacija, preuzeo upravljanje posjedom. Danas vodi brigu o nešto više od devet hektara vinograda, a uzgaja šest sorata – Malvaziju istarsku, koje je najviše, zatim Chardonnay, Muškat ruža porečki, Teran, Merlot, Cabernet sauvignon, a na tržište izlazi sa sedam etikekta. U produkciji se, ističe, drži načela koje mu je usadio otac: kreiranja Bakhova nektara kakvoga bi i sâm rado pio, ali ne tek konzumirao, nego pio ga s visokim užitkom.

Za svoja vina Poletti je osvajač niza medalja viskoga sjaja, međutim dok je to drugdje, pa i u inozemstvu (prmjerice na natjecanju The Global Cabernet Sauvignon Masters 2020 u organizaciji Wine & Businessa u Londonu njegov Cab 2015 proglašen je petim najboljim na svijetu u kategoriji od 15 do 20 funti mpc), dotle trofeji s najjače domaće vinska priredbe Vinistra nedostaju! Pjerin Poletti objašnjava da na Vinistru ne daje svoja vina na ocjenu zato što je pretolerantna već u startu, naime smeta ga to što na vrednovanje, zacijelo zato da se može pohvaliti sa što više uzoraka, prima i još nedovršena vina, konkretno i ona iz bačve i nefinalizirana i nenapunjena za tržište. S tim svojim stavom, za koji držim da je posve ispravan jer ovakvo ocjenjivanje kakvo je na Vinistri nije tipa savjetodavno/korektivnoga za vinara u smislu da do kraja još može pokušati popraviti određene eventualne slabosti uzorka, nego je prvenstveno orijentir potrošačima u izboru i kupnji etiketa, Poletti postavlja Vinistri vrlo principijelno kompleksno pitanje, na koje se s pravom očekuje odgovor na vrlo važno, esencijalno Quousque tandem…?

Od prije nekoliko godina obitelj Poletti osobito je aktivna i u turističkoj ponudi, naime kuću u starogradskoj jezgri Poreča preuredila je u objekt zvan Wine & Food Casa Manzolin, to je sada prostor za posebne eno-gastro užitke. A ide se i dalje – baroknu pak kuću pored te Case Manzolin a s dvorištem s lijepim pogledom na more Polettijevi preuređju u boutique-hotel sa 14 soba, otvorenje se očekuje u 2024!

Pjerin Poletti – vinogradar, vinar, disko-džokej (suhiucasi)

Srećom, Pjerin Poletti, inače i disko-džokej iz hobija, ima nasljednika koji može bito pridonijeti da se osigura čijepa budućnost ie samo vinskom brandu nego i turističkom segmentu. Riječ je o sinu Matteu koji je nakon studija u Trstu upisao studij vinarstva u Poreču, i koji u kontekstu vina priprema neke novitete. Ideja Polettijevih je da se što više posvete domaćim kultivarima i da nude tipove vina koje većina drugih im kolega nema. Izraslo je to, npr. iz davne odluke Petera Polettija da proizvede suhi rosé od Porečkog muškata ruže, dakle koji će po tipu biti drukčiji od većine ostalih roséa na tržišu, konkretno riječ je o snažnom, dosta kompleksnom i karakternom vinu što nema veze s lepršavom svježom brzopotrošnom ljetnom ružičastom kapljicom kakvu proizvodi većina vinara, a razmišljanja su Polettijevih i u pravcu toga da se domaćim adutima malvaziji i teranu u portfoliju pridruže i vrlo ozbiljna posve suha vina drugih kultivara znanih kao domaćih, konkretno ozbiljni suhi crnjak od Muškata ruže, pa crnjak od Malvazije crne (nera), crnjak od Borgonje (Frankovka), no u kupnom projektu nisu isključena ni osebujna ozbiljna slatka sirupasta desertna vina od primjerice prosušivanih grozdova/bobica Muškata momjanskog… ⦁

Casa Manzolin Wine  Food izvana i, dolje, unutra

Međimurje: uz Urbanovo 2022 – značajne obljetnice

CMREČNJAK u TAJERU NA TANJURU i u ČAŠI!!!

Velika proslava velikog jubileja – 30. godišnjice moderne međimurske vinske kuće Cmrečnjak iz Svetog Urbana, priređena u zagrebačkom međimurskom restoranu Tajer, u vlasništvu još jednog proslavljenog Međimurca, Dražena Ladića, legendarnog golmana zagrebačkog Dinama. Uz slavljenike Cmrečnjake kao domaćine, u Tajeru je tog popodneva i te večeri bilo još jubilaraca s tri desetljeća i među uzvanicima. primjerice jedan je prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor uglednog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com a koji 30 godina otkako je profesionalno ušao u svijet Bakhova nektara puni ovih dana, drugi je revija za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši koja bi 30 godina od izlaska svojega prvog broja trebala napuniti 11. studenoga 2022., na Martinje, stjecajem okolnosti (zdravstveni razlozi) u najnovije vrijeme tiskano izdanje obustavljeno je a Svijet u Čaši pred javnost nastavlja izleziti preko interneta u obliku redovite kronike uz početak svakog novog mjeseca.

Cmrečnjaci i kuhari Tajera pobrinuli su se za stol bogat međimurskm specijalitetima i buteljama iz podruma slavljenika, uz cijelu svoju paletu etiketa Rajko i njegov sin Marko Cmrečnjak u povodu 30-godišnjice donijeli su posebno izdanje svojega sivog pinota.

Veliki prilog o jubilarcima – vinskoj obitelji Cmečnjak izašao je u Svijetu u Čaši – Kronici za ožujak 2022 (www.suhiucasi.wordprss.com / SVIJET u ČAŠI Kronika – 03.2022 – Chronicle WORLD IN a GLASS), a ovdje evo prizora sa svečane večere u Zagrebu i još nekoliko prizora iz vinograda (Mađerka!) i vinskog podruma Cmrečnjakovih u Svetom Ubanu i okolici. Vinska kuća Čmrečnjak jedna je od najznačajnijih te vrste u Međimurju, prednjači u kakvoći i jedna je s najvećom lepezom etiketa u ponudi.

Marko i Rajko Cmrecnjak s Drazenom Ladicem, vlasnikom restorana Tajer, te s međimurskim novinarom Ivanom Goričancem, moderatorom na večeri (Marko Colic)

Državna tajnica Herman i predstavnici Hrvatske gospodarske komore

Rajko Cmrečnjak uz znanstvenika prof. dr. Edija Maletića sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, te s našim istaknutim sommelijerom Darkom Lugarićem, kao i, dolje, s direktorom Zagreb vino.coma Ivanom Dropuljićem i doajenima hrvatskog vinskog novinarstva Martinom Vukovićem, Željkom Suhadolnikom i Tomislavom Radićem

 

Slani i slatki međimurski specijaitetiiz ponude Tajera

Ova je večera Cmrečnjakovih u Zagrebu inače bila uvod u ovogodišnje tradicijsko međimursko Urbanovo. ♣

Svečari 2022 kod kuće u Međimurju:

Svečari 2022. – članovi obitelj Cmrečnjak i njihovi zaposlenici u vinogradu i vinskom podrumu

Pogled iz zraka – vinski kompleks Cmrečnjakovih u Svetom Urbanu kod Štrigove

Gledano s nebeskog plavetnila – zeleni prizor vinograda Cmrečnjakovih

Vanjski prostor kod vinarija Cmrečnjak, za događanja na otvorenome, te odvojeni prostor za degustacije vani. Dolje: kušaonica

Tradicijska međimurska zakuska – meso z tiblice, i, desno, lokalni aduti u butelji: Pušipel Classic te, stepenica iznad, Pušipel Madjerka

Paleta Cmrečnjak, 14 etiketa: pjenušci bijeli i rosé, te mirna bijela, ružičasta i crna vina od Pušipela, Sauvignona, Pinota sivog, Rizlinga rajnskog, Merlota…

Mađerka je, inače, brijeg visine 342 metra. Tlo je dijelom kamenito a dijelom pjeskovito, izloženost odlična, tako da i te kako vrijedi krenuti u akciju da se položaj i službeno, KAKO TREBA, valjano dokumentirano dakle s čvrstom podlogom!, zaštiti kao izdvojena posebno kvalitetna vinogradska pozicija, možda bi to moglo čak ići i do ranga grand crua! Vinogradi se nalaze na kosinama, zasad još na visinama između 320 i 340 metara, po riječima Rajka Cmrečnjaka ukupna površina zasađena vinovom lozom trenutno je oko 24 hektara ali ima rezona i mogućnosti da se ona još proširi i na pojas nešto niži od 320 metara, možda na dio od 200 metara visine prema gornjim postojećim nasadima. Zasad trsje na Mađerki u podjednakom omjeru dijele obitelji Cmrečnjak i Štampar, svaka po otprilike nekih 12 ha.

Tradicijski međimurski specijaiteti i skokoviti ples oduševljenih ljubitelja pjenušavih doručaka (Julio Frangen)

  U sklopu obilježavanja Urbanovoga 2022, na Madjerki na dijelu u posjedu Davida Štampara, predsjednika udruge međimurskih vinogradara i vinara Hortus Croatiae, priređeno je već jako dobro poznato  dogadjanje Pjenušavi doručak u režiji prof. Marije Vukelić . Nakon užitka u finim tradicijskim međimurskim delicijama i nakon par jutarnjih čašica pjenušca u svim nazočnima doslovno se iz svog dubokog sna probudio i sam zaštitnik trsja i vinogradara sv. Urban i veselicu u čast vina i loze obilježio – specifičnim plesnim skokovima – uvis!

Što amber, što orange: u Izoli, Beču, RAW WINE u New Yorku i Londonu

OBLIK i SUŠTINA, SVJETLOSTI i SJENE

Otkako se s njima – napustivši u potpunosti, početkom ovog stoljeća i tisućljeća, stari, za ovo područje Europe uobičajeni stil vinifikacije – počeo baviti vinogradar i vinar Joško Gravner s Collija i sa svojim (sjajnim!) ostvarenjima privukao pažnju šire javnosti, silno su dobila na popularnosti, začas se u Srednjoj Europi, posebice uz državnu granicu između Italije i Slovenije namnožio broj vinara koji su prirodnim pristupom nastojali slijediti Gravnera, ubrzo se u pojam prirodnih vina uključila slovenska Štajerska, a onda su i do pola godine dugačke maceracije bijelih sorata pa i korištenje gruzjskih amfora stigle i u Hrvatsku, nekako su se, barem zasad, najjače usidrile na Plešivičkom vinorodnom području.

Pa su, logično, i zaredali specijalizirani festivali/sajmovi vina u zapadnom svijetu nazvani orange wines odnosno narančasta vina, valjda i stoga što, dojam je, orange wine djeluje za šire mase zavodljivije nego kad se kaže amber wine odnosno jantarno vino, a, zapravo, amber/jantarno bilo bi ispravno jer označava ispravnu boju kad je vino čisto i uredno, dok orange odnosno narančasto znalcu ukazuje na to da vino ima određenih problema.

S obzirom na situaciju što se tiče ukupne ponude tih, kako se kaže, prirodnih vina na tržištu, prikladnima se mogu smatrati, makar imala različito značenje, očito, obadva naziva!…

I tu je problem: tih orange wines (ne brkati s amber!) previše je na tržištu!

Veliki ljubitelj maceriranih vina – Igor Zlatkov, inače kvarnerski majstor izrade vrlo elegantnih drvenih poslužavnika za hranu i za pića

Neka vina budu orange umjesto jantarna zbog nespretnosti/šlampavosti, nehata i nehaja, slabijeg znanja pojedinih autora vezano uz procese što se događaju u pretvorbi grožđa u vino i poslije u vinu, ali u više navrata imao sam dojam i zato što je nekim pojedincima (bilo) najvažnije na tržištu se prošvercati, te taj novi stil, koji eto neki smatraju tek (dobrodošlom) modom, iskoristiti za bolju zaradu! Pa, kad im se i prigovori za neku manu, čak i očitu jaču grešku, takvi vas nastoje uvjeriti da mane nema te da je to prirodno vino.

Čudilo me u svemu tome to što nisam primijetio niti mi je netko na to skrenuo pažnju da su se protiv falša podignuli vinari koji rade ispravno, a ti šverceri rade im lošom reklamom – izravnu štetu. Razgovarao sam s nekim našim vinarima vrlo uspješnima u proizvodnji naturalnih i izvrsnih jantarnih vina, uglavnom su se odgovori na moje pitanje zašto se javno ne distanciraju od onih koji ne rade dobro a uzdižu se maltene u nebo svodili na to da ti, pošteni, nisu za svađe i da se uzdaju u to da će kad-tad primjereno reagirati i mediji javnog informiranja i službe zadužene za kontrolu hrane i pića na tržištu.

Sad je napokon došao kraj šutnji, naime ovih dana je jedan znani vinar upravo iz redova prirodnjaka javno progovorio, i na elegantan način prigovorio onima koji ne rade kako treba a opravdavaju se, zapravo hvale se prirodnošću proizvoda što ga nude tržištu. Taj vinar koji je odlučio javno progovoriti objavio je poruku javnosti s naslovom OBLIK i SUŠTINA, SVJETLOSTI i SJENE. Riječ je o PAOLU VODOPIVECU iz sela Coludrozza kod Trsta, on je inače predsjednik udruge VINI VERI (Iskrena vina), i evo što veli:

Paolo Vodopivec, predsjednik udruge Vini veri (iskrena vina)

Mnogi proizvođači Bakhova nektara opasno se navikavaju na određene – manje ili veće – nedostatke pa i mane u vinu, smatrajući ih, po onome kako reagiraju u javnosti, općenito tek eventualno manjom greškicom, ili, ako je riječ samo i baš o njihovom vinu ili vinu njihovih prijatelja, govore o karakterističnom aspektu vina, što je mnogo gori stav od uvjeravanja u puku sitnu greškicu. Načuo sam, izjavjuje Vodopivec, ali nisam mogao vjerovati da je stvar postavjena ovako: od groznih pristupa nekih jeftinih komercijalnih podruma koji su izlazili sa stavovima kako su uporaba kemijskih sredstava i biotehnologije naprosto nužni u proizvodnji dobroga vina sad su zaredali jednako grozni stavovi s druge strane, naime proširene su glasine kako je strukovna kompetencija u domeni vinogradarstva i vinarstva prepreka u kreiranju vrhunskoga vina, ide se toliko daleko da se tvrdi kako je uspjeh u proizvodnji vina to veći što je znanje proizvođača – manje!…

Pojedinci sebi dopuštaju malo previše, da budem blag; opuštenosti glede odnosa između forme i supstance. Ne bi se smjelo zanemariti koncept oblika i suštine,jer je to nešto što je tijesno povezano! Nužno je dobro pripaziti da se ne nasjedne tek banalnoj vanjštini kao nečemu najvažnijem, bitno je i pripaziti da se ne padne u zamku iskrenosti proizvoda kao jedinoj stvarnoj vrijednosti, pokazatelja kakvoće. Bavi li se već netko nekom aktivnosti za koju su nužni znanje iz agronomije i prikladan pristup radu na zemlji, educiranost, ručni rad, taj, dotični, taj posao treba odraditi znalački i kompletno da bi u finalnom proizvodu postigao ne tek izvanjsku i lako zavodjivu privlačnost, nego kompletnu ljepotu.

S festivala orange vina u Izoli

Postoje, očito, probemi oko percepcije i raspoznavanja istinske kvalitete, aspekta koji se ne smije izjednačavati samo s onime što se smatra pod pojmom iskrenosti. Iskrenost je sasvim sigurno bitan dio kvalitete, međutim prečesto je se i zlorabi korištenjem izraza kako na vinu nije rađeno ništa  a čime se istodobno na neki način nastoji opravdati mogući sumnjiv do i loš miris i okus, nestabilnost kapljice. Pokazuje se kako se može biti daleko od etičnosti vezane uz formu i suštinu. Vino je napitak u kojemu treba uživati, ali ne na neuk i jeftin i banalan način, to zapravo i nije užitak! Vino o kakvome govorim mora biti ZDRAVO, mora uz lijep izgled imati i ugodan miris i okus, mora biti skladno i elegantno, kompleksno, nešto što izaziva snove i maštanje, zahtijeva razmišljanje…

Uz to da se nauči prikladno raditi u trsju, te u vinifikaciji u podrumu, da se shvati način dozrijevanja i razvijanja ploda vlastitog  rada na zemlji i u podrumu svakako je nužno izobraziti se i u segmentu degustacije, na način koji će uzdignuti osjećaj stvarne ljepote a ne sravniti sav uloženi napor. Ako već brojna konvencionalna industrijska enološki u organoleptici korektna vina uglavnom ne govore o suštini, mnoga vina nazivana prirodnima suštinu, na žalost, brkaju s mrljama endemskih infekcija, jakim redukcijama i nedostatkom sposobnosti trajanja…  – naveo je u svom pismu urbi et orbi Paolo Vodopivec.  ⦁

TOMCI PO SVIJETU, USKORO i s OZNAKOM DEMETER!

Nije ih ove godine dosad bilo na nekoliko vinskih festivala na kojima ih se ovdje očekivalo, ali sudjelovali su, zato, na nekim vinskim smotramu New Yorku i, upravo sada, u Londonu, pa u Beču! Riječ je o manifestacijama posvećenim prirodnim vinima a iza kojih stoji velika podupirateljica takve kapljice već svjetski glasovita Isabelle Legeron, radi se o smotrama nazvanima Raw Wine. Plešivička obitelj Tomac pod vodstvom pater-familiasa Zvonimira Tomca još prije mnogo godina okrenula se produkciji Bakhova nektara na najprirodniji mogući način, a kad je, nakon stjecanja diplome na odsjeku Vinogradarstvo/Vinarstvo na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, u proizvodnju vrlo aktivno kročio sin Tomislav, kojemu sada otac prepušta vodstvo imanja, angažman u toj eko-kategoriji pojačan je i prema biodinamici. Tomci su aplicirali za vrlo važnu oznaku biodinamske produkcije – Demeter!

Tomci – tata Zvonimir i sin Tomislav u njihovu vinogradu na Šipkovici, u društvu s Joškom Gravnerom

Tomci, veliki štovatelji lika i djela famoznog amforaša i gurua s Collija Joška Gravnera,  sada brinu o nešto više od 10 vlastitih hektara pod vinovom lozom, specijalizirani su za pjenušce (rađene klasičnom, šampanjskom metodom), te za jantarna (NE ORANGE!!!) vina tj. kapljicu od bijelih sorata a rađenu u amfori i sa do pola godine dugačkom maceracijom te s dozrijevanjem barem oko dvije godine u velikim hrastovim bačvama. To su, sve redom, sjajni uradci među kojima kao poseban kuriozitet svakako treba spomenuti jantarni pjenušac: iz njihovog podruma izašao je prvi takav u svijetu!

Obitelj Tomac koja je, da bi poboljšala radne uvjete, nedavno dovršila gradnju novog podruma, krasno je uredila ne samu građevinu nego uvelike zahvalujući volji i nadarenosti mame Pavice i snahe Martine i cijeli okoliš, sad, uz to što je sve posve funkcionalno, ambijent je obogaćen cvijećem djeluje poput parka u kojemu je užitak naći se s njihovom punom čašicom (suhiucasi)

 

Novi podrum, Zvonimir Tomac u prostoriji s velikim bačvama, te,dolje, prostor za amfore, ukopane u zemlju (suhiucasi)

Tradcijska drvena kućica u cvijeću, za prihvat gosta (suhiucasi)

Tomislav Tomac uz pjenušce, jedan od njih – Amfora – proizveden je, kao prvi u svijetu ili jedan od prvih u svijetu, od jantarnog vina (suhiucasi)

Tomci, inače veliki zaljubljenici u RR i zagovornici Rizlinga rajnskog kao sorte odavna prisutne na Plešivici, a koji oni proizvode i u klasičnoj domaćoj varijanti i u kategoriji amber, napravili su, kao najnovije, mali zaokret s vinom RR, sad ga nude i pod modernim nazivom RockStar, što povezuju s pojmovima rock=kamen, stijena, te star=zvijezda (zvjezdano nebo Plešivice), lijepo se može koristiti u kontekstu enološke zvijezde s kamena, ali i – rock-zvijezde…

Martina Tomac te Tomislav Tomac i supruga mu Martina na sajmovima Raw Wine u New Yorku u SAD te u Londonu

Dugogodišnji trud te izdržljivost i beskompromisnost na liniji izvornog, iskrenog naturalnoga urodili su lijepim uspjehom – Tomci, koji su još prije koju godinu aplicirali za certifikat biodinamike Demeter i trebali bi ga uskoro i dobiti, te čija vina imaju (opravdano!!!) višu cijenu, sjajno plasiraju, i one skuplje, svoje eno-uratke ne samo u Hrvatskoj nego i u Sloveniji, Njemačkoj, Austriji, Nizozemskoj, Singapuru, a, od nedavno, i u SAD gdje su prije kratkog vremena sudjelovali na festivalu prirodnih vina, sad se spremaju i na osvajanje britanskog tržišta, tome je dakako bio podređen nedavni njihov nastup na smotri Raw Wine u Londonu… ♣

Za kraj svibnja 2022: Konferencija u Osijeku

RAZVOJ i POZICIONIRANJE GRAŠEVINE KAO NAJVAŽNIJE HRVATSKE VINSKE SORTE

U organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Turističke zajednice Osječko-baranjske županije i udruge Graševina Croatica u Osijeku je na kraju svibnja ove godine održana konferencija GO – Graševina Osijek, u fokusu koje su, kako je rečeno, bili razvoj  i pozicioniranje Graševine kao najvažnije hrvatske vinska sorte s udjelom od 40 posto u ukupno proizvedenom vinu u Lijepoj našoj.

Govornici na Konferenciji u Osijeku

Konferencija je, stoji u priopćenju, organizirana u okviru projekta Vinski turizam bez granica – jedinstvena vinsko-turistička destinacija, sufinanciranog kroz EU Interreg program Mađarska-Hrvatska. Želja je, rečeno je, jačanje razvoja turizma kroz promociju jedinstvenog prekograničnog odredišta vinskog turizma, povezujući neke od najvažnijih vinskih regija u Mađarskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj – Siklós-Villány te Slavoniju i Hrvatsko podunavlje.

– Jedan od glavnih ciljeva ovog projekta je i pozicioniranje Graševine kao vodeće sorte u Republici Hrvatskoj. Nekih 25 posto od ukupne površine pod vinogradima u Hrvatskoj pokriva upravo ta sorta, a čak 40 posto vina stavljenog na tržište upravo je graševina. Graševina je najelastičnija sorta, široke lepeze okusa, zastupljena u praktično svim kategorijama vina – naglasila Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a, ovom prigodom u dvojnoj ulozi organizatora konferencije i izaslanice ministrice poljoprivrede Marije Vučković.

– Povezujemo vino i turizam, jer upravo regija prodaje vino. Podizanjem vrijednosti destinacije diže se i vrijednost samom vinu, i obratno. To vidimo jako dobro na primjeru Istre. Kao i u našem susjedstvu Villanyu, koji nam je partner na projektu i od kojega možemo puno naučiti. Vino je jedan od glavnih sadržaja u smislu turističke ponude na samoj destinaciji. Dug je put još pred nama, ali ovako velik broj u kojem smo se okupili dokazuje da idemo u pravom smjeru – izjavila je Ivana Jurić, direktorica TZ Osječko-baranjske županije, ističući kako je ta županija bogata vinogorjima, kao i turističkim vinskim manifestacijama, među kojima je i Večer vina i umjetnosti, održana upravo nakon završetka ove Konferencije u slavljeničkom tonu jer 2022. je  deseta godina godina od prvog izdanja priredbe.

Nakon uvodnih riječi organizatora konferencije, skup su pozdravili zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragana Vulin, te zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić, koji je konferenciju i službeno otvorio.

Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a

                Josip Pavić, predsjednik udruge Graševina Croatica, naglasio je kako u je u realizaciji strategije i planova potrebna izuzetna suradnja svih aktera, od vinara, Ministarstva poljoprivrede i HAPIH-a, preko turističke zajednice, gradova i županija, do akademske zajednice i medija.

Svoja znanja i iskustva na temu vinskih udruživanja, vinskog marketinga i turizma, klimatskih promjena te odgovor na pitanje kamo ide vinska Hrvatska nastojali su dati istaknuti domaći i inozemni govornici s bogatim iskustvom u vinskom, turističkom i gospodarskom sektoru, kaže se u priopćenju.

Kroz panel raspravu Graševina jučer, danas sutra istaknuti su aktualno stanje te perspektive razvoja graševine, a na panelu su sudjelovali: Vlado Krauthaker, Saša Špiranec, Edi Maletić, Josip Pavić i Marijan Knežević.

– Neka ova naša konferencija bude početak novog početka – znakovito (??!!!) je istaknuo Marijan Knežević iz Belja, apelirajući da vinari trebaju biti glasniji i uporniji kako bi postigli željene rezultate.

– Predivnu sortu imamo, imamo znanja, imamo izuzetne rezultate, imamo struku koja nas podržava, mnoge institucije ali, na koncu, moramo se najviše uzdati u sebe i na kraju puno uložiti financija i vremena i sebe da i edukacija i prodaja daju rezultat, da boljim pozicioniranjem napravimo taj završni korak – rezimirala je enologinja Ivana Nemet, ističući  nužnost godišnjih održavanja ove konferencije, potrebne i struci i prodaji.

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

– Graševina bi trebala biti lokomotiva koja će vući sve hrvatske sorte, sve hrvatske regije – slikovito je rekao Saša Špiranec, ugledni vinski stručnjak.

Prof.dr.sc Edi Maletić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu mišljenja je kako država mora pokrenuti brendiranje Hrvatske kao vinske zemlje.

Tijekom trajanja konferencije sudionici su imali prigodu uživati u izboru vrhunskih vina graševine koje su predstavili vinari regije Slavonija i Hrvatsko podunavlje.

GO Graševina – degustacija nakon Konferencije

Program ovog osječkog skupa završio je obilaskom vinske Baranje i erdutskog vinskog poluotoka.

Osvrnuvši se na postignuto i posljednjih 10 godina, doajen hrvatskog vinarstva Vlado Krauthaker je zaključio: Idemo naprijed! Samo trebamo malo brže!

Program ovog osječkog skupa završio je obilaskom vinske Baranje i erdutskog vinskog poluotoka.

Iako sam želio doći u Osijek, stjecajem iznenadnih okolnosti nisam mogao osobno prisustvovati konferenciji – pod moderiranjem Mirte Milas a na kojoj su, kao govornici po temama, najavljeni: Graševina jučer, danas, sutra – već ovdje spomenuti Saša Špiranec, Edi Maletić, Vlado Krauthaker, Ivana Nemet, Marijan Knežević, zatim Vinska udruživanja – Đuro Horvat Vina Mosaica: Analiza potrošača 2021; Zoltán Győrffy: Regionalna i nacionalna iskustva Mađarske;  Tomislav Panenić: Graševina Croatica; CroViZone – Klimatske promjene i vinogradarstvo regije Slavonije i Hrvatskog Podunavlja, potencijali i perspektiva – Maja Telišman Prtenjak, Marko Karoglan, Domagoj Karačić, Ivan Prša; Vinski marketing i vinski turizam – Ana Petak: Neka etiketa priča…; Ivana Jurić: Događanja kao motiv dolaska, turizam i terroir; Mario Meštrović: Brendiranje tipova graševina s kuhinjom Slavonije i Baranje; Quo Vadis vinska Hrvatska –  Đuro Horvat, Dragan Kovačević, Darja Sokolić, MP predstavnik, Josip Pavić…-  pa sam organizatora, uz iskazanu ispriku za nedolazak, zamolio da mi pošalje izlaganja sudionika makar u sažetom obliku kako bih ipak prenio koje su konkretne akcije planirane da se napokon i ostvare ti željeni Razvoj i pozicioniranje Graševine kao najvažnije hrvatske vinske sorte u međunarodnim okvirima te jačanje razvoja turizma kroz promociju jedinstvenog prekograničnog odredišta vinskog turizma, povezivanjem neke od najvažnijih vinskih regija u Mađarskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj, a, eto, dobio sam ovo ovdje u cijelosti  objavljeno priopćenje s dosta već slušanih fraza i uljudnih rečenica, međutim bez ičega konkretnoga, i obrazloženog, o tome što se poduzelo i što se poduzima i što se konkretno kani i u kojem roku poduzeti.

Neobično je, a rekao bih: valjda i indikativno, to da se organzator Konferencije i posebno udruga Graševina Croatica, koja bi morala biti glavni nositelj cijele priče, nisu u službenom priopćenju medijima radi objave za javost o skupu smatrali potrebnim učiniti nešto što bi bilo i te kako logično napraviti u izvještavanju sa skupa pod nazivom Razvoj i pozicioniranje Graševine kao najvažnije hrvatske vinske sorte u međunarodnim okvirima te jačanje razvoja turizma, a to je da upozori na to da je vrlo kratko  prije Konferencije u Osijeku, maltene kao neki uvod u događanje u Osijeku,  u Kutjevu održano tradicijsko stručno ocjenjivanje graševina, te da priloži rezultate… ♣

_______________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 05. 2022 – Hints to the smart purchase

 HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Northwestern uplands

(L-XL) DVIJE RUŽE PINOT CRNI 2017– IVANIĆ OPG ■ Moslavina; Pinot crni; suho, 13,5 vol %; ZOI Moslavina  0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■ ⇑

(L-XL) PINOT CRNI 2020 Amber Selection – JAGUNIĆ ■ Plešivica, Veliki Dol; Pinot crni; trsje staro šest godina; šest mjeseci maceracije, dozrijevanje: drvene/hrastove bačve; nefiltrirano; suho, 13,4 vol %; ZOI Plešivica;  0,75 lit; ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■ ⇗

Dalmacija / Dalmatia

(XXXL) DANTE PLAVAC MALI IVAN DOLAC Selekcija Petric 2011– PETRIC ■ Hvar, Ivan Dolac; Plavac mali; selekcija najboljih grozdova s najboljih raspoloživih mikrolokacija; dozrijevalo u barriqueu; PAZITI KAKO GA PITI! – snažno – bomba od vina, suho, 16,5 vol %; 0,75 lit; ■ Poslužiti uz hranu ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗  ⇒

Petric Dante Plavac mali Ivan Dolac 2011_Clai Ottocento bijeli 2018_Baracija Refosk 2020 (suhiucasi)

Istra i Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

(XXL-XXXL) MALVAZIJA sv. JAKOV 2018 – CLAI ■ Hrvatska Istra; Malvazija istarska; suho, 15,0 vol %; ZOI;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 13 – 14 °C ■ ⇗ ⇒

(XXL) OTTOCENTO bijelo 2018 – CLAI ■ Hrvatska Istra; Malvazija istarska, Pinot sivi, Sauvignon bijeli; suho, 14,0 vol %; ZOI;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 – 14 °C ■ ⇗

.  (XXL) OTTOCENTO crno 2018 – CLAI ■ Hrvatska Istra; Refošk, Merlot; suho, 14,5 vol %; ZOI;  0,75 lit ■ još puno premlado, ali i puno obećava, treba mu vremena!!, poslužiti na: 18 °C ■ ⇒

  (L) REFOŠK BARACIJA 2020 – CLAI ■  Zapadna Istra, Baracija; Refošk; mlade loze;  suho, 13,0 vol %;  0,75 lit; butelja: bourgogne ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■. ⇑

Pjenušci/sparklings

  (L) IPŠA extra brut – Klaudio IPŠA ■  Zapadna Istra, vrenje u boci; 12,5 vol %;  0,75 lit; eko-znak: organski uzgoj grožđa ■ Poslužiti na: 10 °C ■ ⇑

____________________________________________________________

 –  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

– Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

– Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

– 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but lacking a bit of identity & character, not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

_________________________

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do 35 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

___________________________

. ⇑- trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •    ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

ooooooooooooooooooooooooooooooooo

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

 

 

 

 

 

 

 

SVIJET u CASI – 08.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

 

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you_______

Uskoro i berba 2021 u punom zamahu! Hrvatsko zagorje: dekor je spreman

___________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Vino Zagorje i Bajka na dlanu: ZAGORSKI BREGI KAO ROBNA MARKA VINA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE  ⦁ Nova era Tomčevih: SEOSKO DVORIŠTE POPUT PARKA, s PROSTRANOG KROVA UZ PERLICE DO LOVRINIH SUZA… ⦁ Najjača međunarodna ocjenjivanja vina: MEDALJE – POSLOVNA KORIST i(li) ZA UDOVOLJENJE TAŠTINE ⦁

⦁ VIJESTI/NEWS

Ususret praznicima i novoj godini: HRVATSKI VINSKI KALENDAR i VINSKA ABECEDA ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 08.2021 – BUYING GUIDE ⦁

________________________

Vino  Zagorje i Bajka na dlanu

Jesenski prizor brežuljkastog vinorodnog krajolika u Hrvatskom zagorju: dio bajke na dlanu (Marko Čolić)

ZAGORSKI BREGI  KAO ROBNA MARKA VINA KRAPINSKO ZAGORSKE ŽUPANIJE

Zagorski bregi i Bakhov nektar odavna su neraskidivo povezani. S vremenom sve snažnija svijest domaćina o ljepoti jedinstvenog regijskog krajolika i o značenju niza povijesnih građevina u kraju, zatim vrlo ugodna klima, fina domaća hrana i vidljivi recentni zaokret Zagoraca u spomenutoj njihovoj povezanosti s litricom prema kakvoći otvorili su poglavlje Bajka na dlanu. Krapinsko-zagorska županija, logično, s bajkom na dlanu želi u značajnoj mjeri u gospodarskom smislu igrati i na kartu turizma.

Zagorska vinska scena nekad je počivala samo na moru malih vinara bilo lokalnih seljana bilo došljaka-vikendaša, i na mnoštvu sitnih vinogradskih parcela dovoljnih tek da vlasnik proizvede količinu vina za konzumaciju unutar obitelji i s prijateljima jedva kroz punu godinu dana. Seljani koji su se općenito bavili poljoprivredom a koji su posjedovali nešto više zemlje pod trsjem dio su (višak) grožđa prodavali zadrugama. U neko prijašnje vrijeme privatnicima nije bilo ni dopušteno da vino plasiraju napunjeno u bocu i s etiketom pod svojim imenom. Ali nakon što su se okolnosti promijenile isplivalo je u Hrvatskom zagorju nekoliko ambicioznijih pojedinaca koji su shvatili da im je nužno, i da im se isplati, okrupniti površinu vinograda te tržištu ponuditi pod vlastitim imenom finalizirani proizvod u nešto većoj, tržišno barem donekle zadovoljavajućoj količini. I, kako je logično da se uspješno poslovno naprijed može jedino uz zajedništvo i slogu, došao je trenutak da se prije postojećim udrugama zagorskih vinogradara i vinara, aktivnost kojih se odvijala više na razini druženja i pajdašije, pridruži i jedna na poslovnoj razini. U Hrvatskom zagorju osnovana je, uz dakako županijski blagoslov, poslovna udruga Vino Zagorje, koja okuplja ozbiljno tržišno orijentirane zagorske proizvođače vina i koja može ostvarivati pomake zagorskoga vina i kvantitativno i kvalitativno značajno nabolje, i na korist ne tek pojedinca nego i na dobit zajednice. Nedavni pogreb jednog po površini vinograda (oko sedam hektara u komadu!) vrlo značajnog člana udruge Željka Petrovečkoga u Svetom Križu Začretje potaknuo je na razgovor s aktualnom predsjednicom udruge Vino Zagorje enologinjom Jasminkom Šaško o sadašnjem trenutku toga tijela, akcijama i planovima vezanim uz budućnost uloge Bakhova nektara u gospodarstvu u Krapinsko-zagorskoj županiji.  Čelnici Jasminki, inače, u radu u udruzi kao tajnik pomaže Edo Orsag.

Bajkoviti zagorski brežuljci, blaženi za oko (suhiucasi)

– Udruga Vino Zagorje Krapinsko-zagorske županije, osnovana na prijelazu iz prošlog stoljeća u ovo sadašnje, trenutno broji 24 člana iz svih dijelova Hrvatskog zagorja a koji su vrlo ozbiljno tržišno orijentirani. Od imena koja su već i šire znana moglo bi se izdvojiti sljedeće članove: Bodren, Bolfan, Vuglec, Petrač, Kopjar, Grozaj, Prekratić, Sever PZ Trs, Zdolc…  Zasad su uvjeti za članstvo u udruzi, uz, dakako, spremnost poštivanja pravilnika udruge, ti da proizvođač koji aplicira raspolaže s barem jednim hektarom svojega vinograda, odnosno da godišnje proizvodi najmanje 3500 do 4000 litara vina. Zadaća su udruge rad na stalnom unaprjeđenju kakvoće zagorskoga vina, rad na promociji i plasmanu zagorskih vina, ali, uz to, i aktivnost na predstavljanju kompletne županijske turističke ponude s ciljem postizanja visoke prepoznatljivosti Hrvatskog zagorja kao vrlo atraktivne turističke regije, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu. U planu rada udruge stoji da ona priređuje strukovna savjetovanja, izložbe i razna takmičenja, organizira strukovne izlete, popularizira i ističe znanstvena dostignuća u oblasti vinogradarstva putem predavanja, da sudjeluje u stvaranju imidža zagorskih vina kao kvalitetnih i prirodnih proizvoda, te da putem organizacije i realizacije zajedničkih nastupa na izložbama, sajmovima i drugim vidovima promidžbenih aktivnosti i u ambijentima izvan same Županije daje svoj doprinos u širenju tržišta za ponuđenu kapljicu ali i što-šta osataloga u ponudi. Zadatak joj je i da podiže svijest lokalnih vinogradara i vinara o važnosti eko-pristupa, da popularizira ekološki način zaštite vinograda i proizvodnje vina. Udruga Vino Zagorje je idejni začetnik i organizator provedbe lani začetog projekta zaštite i brendiranja zajedničkog vina Zagorski bregi, čije oživotvorenje ne bi bilo moguće bez financijske potpore Krapinsko-zagorske županije – rekla je u dahu Jasminka Šaško, po zvanju inače enologinja i stalno zaposlena na posjedu Vuglec-breg.

Enologinja Jasminka Šaško, aktualna predsjednica udruge Vino Zagorje (suhiucasi)

– Danas se Hrvatsko zagorje pomalo sve više prepoznaje kao respektabilna regija po pitanju kvalitete vina, čime se izraz zagorski kiseliš koji nas je dugo pratio može baciti u zaborav. Kontinuiranom edukacijom podiže se stručno znanje u proizvodnji i preradi grožđa i vina, o čemu svjedoče i nagrade koje već vina naših članova sve u većem broju postižu na različitim nacionalnim i međunarodnim sajmovima i vrednovanjima. Posljednjih dvadesetak godina podignuti su kvalitativni rang sortimenta i kakvoća vina, etablirale se na sceni već više proizvođača, sve je to rezultat ulaganja u edukaciju i obrazovanje, marketing i promociju. Iako se stanje u vinogradarstvu nedvojbeno unaprijedilo još predstoji mnogo za učiniti, pogotovu u marketingu i brendiranju, u poticanju ruralnog turizma, povećanju vinogradarskih površina te poboljšanju tehnološke opremljenosti.

_________________________

In Memoriam

ŽELJKO PETROVEČKI

U plavetnilu iznad Zagorja, u nebeskim visinama, sad još jedna bliska nam zvijezda sja…

Riječ je o Željku Petrovečkom iz Svetog križa Začretje, kojega ćemo, osim kao vrhunsku osobu, pamtiti i kao jednog od pionira suvremenog, u posljednje vrijeme inače sve uspješnijeg vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskom zagorju.

Željko Petrovečki, nekad zaposlen u sektoru trgovine, ali inače veliki štovatelj plemenite kapljice, uvidio je da granice u okviru kojih se vino kao opće bogatstvo može i mora iskorištavati daleko nadmašuju puku pajdašiju. Ono je, konkretno, kao tipičan proizvod teritorija, u modernom društvu postalo idealno za promidžbu lokalne eno-gastronomije i, s time, i cijeloga kraja kroz široku platform zvanu turizam, dakle i te kako je važno u gospodarskom smislu. Međutim Petrovečki je uvidio i to da je pristup Bakhovu nektaru u Hrvatskom zagorju nužno mijenjati, u smislu, napokon, ozbiljnog zaokreta prema kakvoći koju traži zahtjevan potrošač, i u smislu dovoljnih količina pojedinih vrsta vina raspoloživih za tržište.

Položaj Mirkovec kod Svetog Križa Začretje gdje je Željko Petrovečki na nekih sedam hektara terena podigao vinograd s više najcjenjenijih sorata svijeta (Marko Čolić)

Željko, popularni Žac, osobno je krenuo u svoju proizvođačku vinsku avanturu sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća.  Odabrao je padine na lokaciji Mirkovec koja dosiže nadmorsku visinu i iznad 280 metara, prosjek visina je 277 m. Riječ je o ukupno oko sedam hektara terena. Tijekom godina Žac je dostigao 65.000 zasađenih loza! A sorte – prvoligaške svjetske: Graševina, Silvanac zeleni, Pinot bijeli, Pinot sivi, Chardonnay, Pinot crni, Rizling rajnski, Muškat žuti. Cabernet sauvignon. Petrovečki je proizvodio jednosortna vina, ali i mješavine, vina redovne berbe, ali i vina od odgođenih berbi, u rangu od kasne do ledene. Primijetio je ubrzo da potražnja raste i za kvalitetnim destilatima, pa se upustio i u proizvodnju voćnih rakija i likera. to je sebi s obzirom na dovoljan izvor sirovine, mogao dopustiti. Namjera mu je bila svoj posjed afirmirati i kao privlačnu turističku točku, od početka je bio uključen u akciju Vinske ceste Krapinsko-zagorske županije.

Na žalost, s vremenom, određene razne okolnosti a onda i problemi – postupno sve teži – sa zdravljem omeli su onaj puni vinski razvitak kakav je Žac priželjkivao. I, ovih dana a nakon perioda osjetnog pogoršanja zdravstvenog stanja te i boravka u bolnici u Zaboku, Željko Petrovečki Žac preminuo je, u 64. godini.

Sprovod je okupio veliki broj njegovih prijatelja i štovatelja njegova rada ne samo iz Začretja i Hrvatskog zagorja nego i šire, među njima vidjeti su se mogli i aktualni velikani vinske scene u Hrvatskom zagorju Boris Vuglec, Tomislav Bolfan, Boris Drenški Bodren, Grozaj…  Sunce je s vedrog neba davalo potporu za vrijeme ceremonijala, ali odmah nakon pokopa nebo više nije moglo izdržati, i ono je proplakalo. Plavetnilo je najednom postalo izrazito tamno-sivo, a onda su se dobar sat vremena nevjerojatnom gustoćom i silinom naprosto u mlazu slijevale suze, u posljednjem stadiju i u obliku ledenih kuglica…⦁

__________________________

Formiranje prepoznatljive robne marke vina Hrvatskog zagorja zasigurno je značajan korak naprijed za promociju i plasman kvalitetnih zagorskih vina te za isticanje Hrvatskog zagorja kao turističke regije u Republici Hrvatskoj, ali i u inozemstvu.

Uz nekoliko najpoznatijih imena aktualnog vinogradarstva/vinarstva Hrvatskog zagorja – Borisa Drenškog Bodrena, Tomislava Bolfana Vinski vrh i Borisa Vugleca Vuglec-breg te Edu Orsaga, tajnika udruge Vino Zagorje okopili su se, u kušanju vina robne marke Zagorski bregi 2020, prof. Ivan Dropuljić, organizator međunarodnog festivala Zagreb Vino.com u Esplanadi (nakon lanjske pauze ove godine ponovno, i u uobičajenom terminu i na uobičajenoj lokaciji, otvara vrata!), radijski novinar Tomislav Radić i fotograf Marko Čolić. Tekući Zagorski bregi djelovali su u nesnosno vrućem trećem ovogodišnjem valu pakla kao melem na rani… (suhiucasi)

– Većina vinogradarskih položaja u Zagorju idealna je za proizvodnju lepršavih bijelih vina nježne arome i specifične svježine, kakva se po tipu ali prije ne baš i na višem stupnju kakvoće u Zagorju već desetljećima tradicionalno rade. Velika većina vinograda raštrkanih po zagorskim brežuljcima su nasadi u kojima je gotovo uvijek zastupljen veći broj sorata koje se prerađuju zajedno. To je posebno istaknuto kod brojnih malih vinogradara koji u svojim kletima proizvode vino samo za vlastite potrebe. Ali i u paleti vina tržišno ambicioznije orijentiranih proizvođača uvijek postoji lagano, svježe vino dobiveno kupažom većeg broja kultivara. Posljednjih desetljeća najzastupljenije sorte u Hrvatskom zagorju su Graševina, Rizling rajnski, Ranfol, Silvanac zeleni, Kraljevina, Chardonnay, Moslavac, Pinot sivi i Pinot bijeli, Plavec žuti, i predviđeno je da one čine i vino ove zaštićene robne marke.

Na pjenušavom doručku nedavno u Hrvatskom zagorju, uz osvježavajuće perlice – Petrač, Bodren, Vuglec i Bolfan (Marko Čolić)

Po podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu HAPIH, Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo CVVU udio takvih vina u cjelokupnom prometu vina Krapinsko-zagorske županije u protekle četiri godine iznosi oko 70 posto, informira Jasminka Šaško. Na najvećeoj zagorskoj vinskoj smotri a to je Izložba zagorskih vina u Bedekovčini, manifestaciji koja se tradicionalno održava već više od 50 godina u kontinuitetu, udio mješavina bijelih sorata nikad nije manji od 30 posto. Svaki proizvođač koji svoja vina daje na ocjenjivanje u pravilu uz mono-sortnu kapljicu obvezno ima i jednu mješavinu bijelih sorata. Takva vina na ocjenjivanju postižu ocjene u rasponu od 76 do 86 bodova, najveći broj dosegne 80 i koji bod više, uglavnom za kategoriju srebrne medalje.

– U svjetlu aktualnih klimatskih promjena i globalnog zatopljenja te navale vina s visokim sadržajem alkoholna otvara se veliki prostor baš za laganija svježa vina, dakle ona su već vrlo tražena na širem tržištu. Zagorski vinogradari sa svojom kapljicom tu svakako mogu konkurirati, no budući da velika većina raspolaže s relativno malim količinama, nametnula se potreba za udruživanjem i stvaranjem zajedničke robne marke teritorija koja će tržištu jamčiti kontinuiranu kvalitetu, ujednačenost i prepoznatljivost konačnog proizvoda – kazala je još Jasminka Šaško, i dodala: – Ako oni vrlo mali prepoznaju da su proizvodeći vino zaštićeno pod prepoznatljivom robnom markom konkurentniji na tržištu, vjerojatno će se dio njih zainteresirati za upis u Vinogradarski registar radi prodaje grožđa i/ili eventualne proizvodnje vina za stavljanje u promet. Na taj način mogao bi se smanjiti trend zapuštanja i krčenja vinograda koji je u Hrvatskom zagorju posljednjih godina sve izraženiji, ali i moglo bi se animirati mlade ljude da ostanu na selu i bave se vinogradarstvom i vinarstvom, utkanima duboko u tradiciju ovog kraja. Na ovom putu treba ustrajati jer je sve do sada postignuto najbolji pokazatelj da se sustavnim radom može sačuvati vinogradarska proizvodnja na zagorskim bregima, štoviše i proširiti osvajanjem napuštenih površina. Za tako nešto potreban je sistematski rad na svim društvenim i političkim razinama a nužno je  to a se i vinogradarstvo staviti u funkciju gospodarske revitalizacije zagorskog sela i očuvanja njegovih tradicionalnih vrijednosti, poglavito kroz razvoj ruralnog turizma. Upravo bi to trebala biti poanta ovog projekta Zagorskih brega.

Bajka na dlanu: Zagorska rivijera na Vuglec-bregu ponad Krapinskih Toplica. Boris Vuglec, vlasnik istoimenog ugostiteljsko-smještajnog-sportsko rekreacijskog objekta te vinograda i vinarije, nakon prostranog sunčališta (s aperitiv-barom pri ruci!) na početku ovogodišnje turističke sezone otvorio je nov, krasani bazen, na plavoj boji vode i more bi moglo zavidjeti! (Marko Colić)

Da bi se realizirao ujednačeni prepoznatljivi tradicijski proizvod koji će se odgovarajućom oznakom reklamirati kao robna marka teritorija nužno je bilo, dakako, dogovorno postaviti za sve članove udruge obvezna pravila ponašanja u vinogradu, podrumu s naglaskom na izbor sorata i raspon u postotku udjela pojedine sorte u kupaži, kao i glede termina prvog mogućeg izlaska proizvoda iz podruma na tržište.

Bajka na dlanu – lijepa čista priroda, tradicija, rekreacija, dobra hrana, dobra vina… : Vuglec-breg – Jana, jedna od kućica za smještaj gostiju (Marko Colic)

ZAGORSKI BREGI – Budući da se uz Hrvatsko zagorje tradicijski tijesno vežu laganija, svježa, bijela vina dobivena kupažiranjem više sorata u različitim omjerima međutim na način da u mješavini u aromatskom smislu nema prevladavajućeg aromatskog utjecaja pojedinačne sorte/pojedinačnih sorata, pravilnik o proizvodnji kvalitetnog vina Zagorski bregi predvidio je sljedeće kultivare tradicijski uzgajane u Hrvatskom zagorju: Graševina, Ranfol, Rizling rajnski, Kraljevina,  Silvanac zeleni, Sauvignon bijeli, Chardonnay, Pinot bijeli, Pinot sivi, Moslavac, Muškat žuti, Muškat bijeli, Kerner bijeli, Rizvanac, Manzoni bijeli, Plavec žuti te autohtone sorte Hrvatskog zagorja kao Dišeća ranina bijela, Belina Hižakovo, Stara hrvatska belina, Smudna belina, Sokol, Svetokriška belina,  uvrštene na Nacionalnu listu priznatih kultivara vinove loze (NN 53/2014). Isto tako, dozvoljene su i bijele sorte s visokom otpornošću na gljivične bolesti kao Solaris, Johanniter, Merzling, Phoenix, Staufer, inače također uvrštene na Nacionalnu listu priznatih kultivara vinove loze (NN 53/2014). Moguće je rabiti i ostale bijele sorte koje se nalaze na važećoj Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze za podregiju Zagorje-Međimurje u trenutku stavljanja vina u promet. Aromatični Sauvignon bijeli te Muškat žuti i Muškat bijeli u ukupnosti smiju biti zastupljeni u maksimalnom udjelu do 10 posto. Međutim dodavanje Traminca bijelog i Traminca crvenog nije dozvoljeno – ističe Jasminka Šaško.

Što se tiče koncentracije osnovnih kemijskih spojeva u kvalitetnom vinu Zagorski bregi, evo o kojima je riječ i koji su dopušteni rasponima:

Parametar	Min.	Max.
Alkohol (vol%)	9,5	12,0
Ekstrakt bez šećera (g/L)	>17,0	21,0
Šećer reducirajući (g/L)	<1,0	4,0
Ukupna kiselost kao vinska (g/L)	5,5	8,0
Hlapljiva kiselost kao octena (g/L)		do 1,0
Pepeo (g/L)	>1,4	2,0

– Prilikom organoleptičke analize vina radi dobivanja dopuštenja o stavljanju vina u promet, kvalitetno vino Zagorski bregi mora biti ocjenjeno s najmanje 75 od 100 mogućih bodova – informira me Jasminka.

Osobno, kao novinar koji sam u vinu već četiri desetljeća i koji sam, između ostaloga, nekih sigurno po desetljeće i pola redovito svake godine bio član ocjenjivačke komisije i na u svjetskim razmjerima visoko rangiranim vrednovanjima Mundus Vini i Concours Mondial de Bruxelles smatram da bi donji odnosno prolazni prag morao biti viši, barem 80/100 osvojenih bodova!

– Kvalitetnom bijelom vinu Zagorski bregi svojstvena je u izgledu nježna zelenkasto-žuta boja, u mirisu se u prevladavajućoj mjeri očekuju fine voćne arome kontrolirane fermentacije, bez prevlasti aroma karakterističnih za pojedine sorte u kupaži. Upravo iz tog razloga u kupažu za proizvodnju vina Zagorski bregi nije dozvoljeno dodavanje Traminca mirisavog, a za sorte Sauvignon bijeli te Muškat žuti i Muškat bijeli određen je ukupni udio do maksimalno 10 posto. Zagorski bregi su svježe, užitno vino srednje do naglašene kiselosti, manje do umjerene koncentracije alkohola, predviđeno da se poslužuje kao sâmo ili, kako je uvelike prihvaćeno na zagorskom i zagrebačkom tržištu, u kombinaciji s mineralnom vodom, dakle kao gemišt. Kvalitetno vino Zagorski bregi puni se u boce volumena 0,75 l tipa Burgunder exclusive 490 g, 750 ml BVS cuvee boje stakla. Zatvarač butelje je navojni, crni mat, bez otiska zajedničkih obilježja. Sve staklene boce svih proizvođača će uz uobičajenu etiketu proizvođača imati i logo Bajka na dlanu u boji – objasnila je Jasminka Šaško.

Bajka na dlanu

Kao prvi mogući termin izlaska ovog baznog vina Zagorski bregi iz podruma na tržite datum zasad još nije određen, ali po riječima predsjednice Šaško najvjerojatnije će se odrediti najranije za kraj ožujka ili početak travnja u godini što slijedi berbu, jer takav tip vina do toga vremena i bez nekih forsiranja može biti spreman za izlazak.

Što se tiče kontrole toga pridržavaju li se Pravilnika članovi udruge koji aspiriraju na oznaku županijske marke vina Zagorski bregi Jasminka Šaško rekla je da u okviru udruge predviđena komisija od tri člana koja bi se mogla i dopuniti možda i nekim članom sa strane kao neutralcem a koja gotova vina treba kušati najprije interno, dakle prije nego li uzorci odu u nadležni državni Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo koji na temelju analize i organoleptičke provjere donosi prijedlog Ministarstvu poljoprivrede RH za izdavanje rješenja o puštanju u promet. Što se tiče vina u prometu, od članova udruge (nije to princip tužibabe nego nešto što je u poslovnom smislu sasvim logično) zatraženo je da se predsjedništvo udruge odmah obavijesti ako s tržišta dođu signali da nešto miriše na sumnjivo, kako bi se stvar odmah istražila i dovela u red.

Boce s kvalitetnim vinom Zagorski bregi iz 2020. na tržištu su ali dosad iz tehničkih razloga nije bilo i službene promocije. A ta službena promocija za to bazno županijsko vino planira se održati negdje na početku proljeća 2022, s vinom iz 2021., berbe što je pred vratima.

Cabernet sauvignon! Klimatske promjene donijele su svoje: u Hrvatskome zagorju posljednjih godina jako dobro uspijevaju i crne sorte znane po vrlo dobroj strukturi i višem sadržaju alkohola, primjerice Merlot i Cabernet sauvignon. S crnim vinom u Zagorju osobito se ističu vinarije Petrač, posebice s Karizmom, i Vuglec-breg (cabernet sauvignon), Bolfan s crnim pinotom a u ponekoj godini izvanredan mu zna biti cabernet sauvignon (suhiucasi)

Ozbiljna puna krepka i bijela i crna vina odlično se slažu s domaće prigotovljenim specijalitetima zagorske kuhinje. Zagorska ljetna rivijera u vrućem razdoblju godine nudi i laganije kreacije na tanjuru poput ribe… (Marko Čolić)

Budući da Hrvatsko zagorje kao područje ima visoki potencijal u kontekstu vina, logično je da udruga Vino Zagorje  u dogledno vrijeme unutar županijske robne marke Zagorski bregi izađe i s bitno ozbiljnijim eno-uradcima, primjerice s jednom suhom i malo odležanom čvršće strukturiranom mješavinom već spomenutih bijelih sorata tradicijskih za teritorij (po meni znatno bolje rješenje nego izlazak s jednosortnom kapljicom od nekog inozemnog razvikanog i već svuda prisutnog kultivara), opcije su i kategorija pjenušca te slatkog visokog predikata, rekla je Jasminka Šaško.  ♣

____________________

Bedekovčina 2021: ZAGORSKI VINSKI PRVACI –  U Bedekovčini, izletištu gdje se po tradiciji svake godine pred ljeto održavaju strukovno ocjenjivanje zagorskih vina i sajam zagorskih vina, ove je godine šampionom proglašen Traminac ledene berbe 2018 klanječkog proizvođača Severa, s postignutih 91/100 bodova (Veliko zlato) to je i najbolje ocijenjeno vino na ovome vrednovanju. Odmah do njega, s ocjenom 90/100, plasirao se uzorak Graševina izborna berba prosušenih bobica 2017 proizvođača Nenada Posavca također iz Klanjca. Posavec, koji preferira dobro dozrela vina, osvojio je zlato (87/100) i za svoj Chardonnay 2019 redovne berbe koji trenutno stavlja na tržište, a sa 86/100 bodova drugoplasirani je u grupi rajnskog rizlinga.

Najusješniji na ocjenjivanju u Bedekovčini 2021: Nenad Posavec, šampion Zvonko Sever te Mladen Micak. Sever je inače znan i kao uzgajivač autohtone sorte Sokol i kao proizvođač vina od nje, za Sokola 2019 (redovna berba, suho) osvojio je 87/100 bodova

Među najuspješnijim sudionicima ovogodišnjeg, 51. ocjenjivanja plemenite kapljice u Bedekovčini je vinarija Micak iz Marije Bistrice. Micak je osvojio od svih vinara na natjecanju najviše medalja, redom odličja vrlo visokog sjaja.

Kao najbolje ocijenjeni uzorak u grupi bijelih mirnih suhih vina redovite berbe službeno je proglašena  Graševina 2020 vinarije Kopjar (87 bodova, zlato), a kao najbolje ocijenjeni uzorak u grupi bijelih mirnih vina redovite berbe a s ostatkom neprovrelog šećera proglašen je Chardonnay 2020 vinarije Micak (87 bodova). Najbolje ocijenjeni uzorak u grupi crnih i ružičastih vina redovite berbe je Darmol 2015 od Micaka (89/100 bodova, zlato). ⦁

____________________________

Nova era Tomčevih

SEOSKO DVORIŠTE POPUT PARKA, s PROSTRANOG KROVA UZ PERLICE DO LOVRINIH SUZA…

Dvorište znane vinske obitelji Tomac u Donjoj Reki kod Jastrebarskoga poprima obilježje parka! Već na ulazu nakon mostića preko potočića zahvaljujući Zvonimirovoj supruzi Pavici obilje je brižno njegovanog zelenila i cvijeća, a nasuprot zidane obiteljske kuće podignuta je oveća starinska i škopom pokrita etno-vrijedna drvena kuća na kat, namijenjena, u prizemlju – interijer s kaminom te prostrana terasa –  prihvatu gostiju zainteresiranih za degustaciju, a na katu je, nakon već realizirane cvijetne raskoši na balkonu, bilo još u planu uređenje i nekoliko soba za noćenje izletnika odnosno turista. Ispod te kuće uređen je podrum prvenstveno za odležavanje i dozrijevanje pjenušaca. Nasuprot drvenoj kući postavljena je nadstrešnica s krovom također prekritim škopom, ispod nje u zemlju su ukopane amfore za vinifikacije na gruzijski način (sad ih je ukupno devet!), konkretno za vina rađena čak i uz šest mjeseci maceracije masulja od bijelih sorata.

Ispred novog podruma, Martina Tomac raširenih ruku srdačno dočekuje gosta. Dolje: podrum snimljen u večernjim satima (suhiucasi)

S obzirom na od Zvonimirovoga starta kontinuiranu visoku kakvoću vina, posebice pjenušaca i jantarnih mirnih, potražnja za buteljama s etiketom Tomac naglo je rasla i ukazala se potreba za novim širenjem s vinogradima i s podrumskim prostorom. Najnovije kod Tomčevih, koji inače jako drže do tradicije, oveći je podrum smješten odmah do spomenute drvene kuće za goste i, s druge strane, pored nadstrešnice što štiti amfore. Na pogled iz vana djeluje kao da je sav samo u drvu, na krovu se također vidi škop. Građevina, inače rad arhitekta Ćurkovića i koja bi ove godine trebala primiti i prvu berbu, estetski značajno popunjava cijeli ambijent, puni sjaj za oko očekuje se uskoro  kad se razrastu trava i ukrasno bilje!

Na krovu novog oodruma – plato za večernja ljetna pjenušava druženja pod vedrim nebom

Ali tek nakon što se obiđe interijer građevine vidljivo je u punoj mjeri koliko će s tim novim podrumum u radnom smislu profitirati Tomci, ali i u kojoj će mjeri do uistinu jedinstvenog doživljaja moći uživati gosti Tomčevih. Na katu za razne prezentacije i degustacije predviđeno je nekoliko ovećih i odgovarajuće opremljenih i uređenih prostorija, a na samome vrhu, iznad tih prostorija, na golemom pravokutniku unutar krovišta ostavljen je nenatkriti plato za ljetna druženja uz zalogaj i čašicu na otvorenome i s pogledom prema nebeskom svodu… Zvonimir Tomac, inače rođen na praznik sv. Lovre te  jedan od začetnika plešivičke vinske revolucije sa zaokretima prema barriqueu, prema pjenušcima a potom i prema jantarnoj kapljici, te njegov sin Tomislav, koji je preuzeo kormilo gospodarstva i koji uspješno gospodari imanjem, vesele se eno-gastro programima u kombinaciji sa zvijezdama, s nestrpljenjem očekuju sljedeći Zvonimirov rođendan kad će nebo opet biti i te kako aktivno – suzama sv. Lovre!…

Drvena kućica s etno obilježjem u dvorištu kod Tomčevih a namijenjena prihvatu gostiju. Dolje: nadstrešnica kao zaštita za amfore, te domaćini Tomislav i Martina Tomac i Zvonmir Tomac

Vinograd Tomčevih na položaju Šipkovica, smještenom uz cestu što od Jastrebarskog vodi prema Samoboru. Tomčevi sada gospodare s gotovo 10 hektara pod trsjem. Vinogradarstvo i podrumarstvo Tomčevih već niz godina je na eko-režimu, a posljednjih tri godine i u pristupu je koji propisuje organizacija DEMETER, Tomci sad čekaju da prođe još najmanje godina i pola PA DA SE DEMETERU SA SJEDIŠTEM u ŠVICARSKOJ OBRATE i ZA DOBIVANJE SLUŽBENOG CERTIFIKATA!

Mnogo, inače, obećava u posljednje vrijeme veliki interes Tomislavovog sina i Zvonkovog unuka  sada 15-godišnjaka Martina prema kuhanju, uz baku Pavicu te drugog djeda, Karla, koji je profesionalni kuhar s dugim stažem i u Švicarskoj a posljednjih godina s restoranom Karlo na Plešivici, ima što naučiti i iz tradicijske i iz moderne kuhinje…  ♣

OD ALSACEA DO PLEŠIVICE – Zvonimiru Tomcu rođendan su i ove godine došli čestitati liječnica dentalne medicine dr. Oksana Sadžik rodom iz Prnjavora u BiH ali već godinama na radu u Njemačkoj, uz granicu s Francuskom, te njen suprug Alzašanin Christian Zwickert, aktivan oko vina u komercijalnom sektoru u Francuskoj, a unatrag koju godinu u eno-domeni i angažiran na supruzinom vinskome posjedu Fazan u BiH. Bračni par se s Tomcima zbližio prije više ljeta a nakon prvog kušanja Tomčevih vina za godišnjeg odmora u nekom restoranu na našem Jadranu, Oksana i Christian, koji svake godine ljetuju na Jadranu, toliko su se oduševili kapljicom da su se odmah nakon spomenutog prvog susreta s Tomčevim vinom potrudili doći u posjet Tomcima na imanje da kupe vino za ponijeti kući. Unatrag koju godinu Zwicert-Sadžik proizvode u BiH chardonnay i rajnski, merlot, cabernet sauvignon i syrah te rade izvrstan pjenušac, Zwickert dio bosanskih vina uspije, i to, pohvalio se, po dobroj cijeni! (23 € za butelju!), plasirati u Francuskoj a sad namjerava u svojoj zemlji prodati i jednu paletu Tomčevih butelja, najjači je na ovom sada kušanju interes pokazao za Tramincem 2016 Amfora maceriranim u amfori i dvije godine dozrijevanime u velikoj bačvi.

Najnoviji susret kod Tomčevih bio je lijepa prigoda za kušanje i niza vina Tomac kojih više nema u opticaju, primjerice riječ je o arhiviranima Rajnskom rizlingu 1997, Chardonnayu 2002 Premier te Chardonnayu 2000 iz inoksa i barriquea rađenome bez dodavanja SO2, to vino bilo je, inače, diplomski rad Tomislava Tomca na zagrebačkom Agronomskom fakultetu. Christian Zwickert otvorio je više Fazanovih vina od kojih su se jače dojmili Chardonnay 2018 i Collection 2018 od cabernet sauvignona (50 %), cabernet franca (35 %) i merlota.

Oksana Sadžik nije krila posebno zadovoljstvo ovim najnovijim posjetom Tomcima i Plešivici, naime na Plešivici je imala sada priliku susresti se sa svojim zemljakom Banjolučaninom Zrinkom Tutićem koji već odavna živi i sklada u Zagrebu a od unatrag nekoliko godina na Plešivici ima vikendicu…  ⦁

_______________________

_________________________

Najjača međunarodna ocjenjivanja vina

MEDALJE – POSLOVNA KORIST, i KAO UDOVOLJENJE TAŠTINI…

Nadmetanja su, valjda, oduvijek utkana u duh živog bića. Kod čovjeka je s vremenom i s razvitkom i njega sâmoga i cijele društvene zajednice nadmetanje prešlo u bezbroj natjecanja na najrazličitijim područjima života, s time da je komercijalna dimenzija, budući da se širila svijest o tome da uspješni hitro stječu masu obožavatelja, i sve brže postajala toliko naglašenom da danas, u nekim slučajevima, izražena, banalno, u svotama novca (gaže, honorari…), i zaustavlja dah…

Bez obzira na neke ekstreme, natjecanja, kojih je u moderno vrijeme na najrazličitijim područjima čovjekove djelatnosti doista mnogo, svakako su dobro došla. Ona su prigoda da se osoba pred drugima pokaže i dokaže, kako bi, na temelju odobravanja i kakvog (visokog) priznanja, sebi stvorila bolju poziciju na poslu i u društvu, zatim da, barem, spozna u kojoj je mjeri u svojim postupcima na pravome putu realizacije upravo spomenutog višeg cilja, za neke pak važno je tek da – zadovolje svoju taštinu.

Siniša Lasan, hotel Rixos Dubrovnik

Odličja najvećeg sjaja mogu, ako već ne jamče sâma po sebi, i odmah, slavu i odgovarajuću instantno ostvarenu dobit, jako dobro poslužiti kao vrijedan alat za realizaciju značajne koristi u poslovnoj aktivnosti. U najmodernije doba shvatilo se to dobro u raznim krugovima poduzetnika koji su, nastojeći, dakako, biti dobro povezani sa što jače raširenim i utjecajnijim medijima javnog informiranja, krenuli u organizaciju različitih takmičenja baziranih na dobro naplaćenim ocjenjivanjima ponuđenih proizvoda i/ili usluga. U današnjem već moru ponude manje relevantnih do visoko efikasnih službenih borilišta za odličja na lokalnom, regijskom, nacionalnom i međunarodnom nivou nužno je, u skladu s osobnim trenutnim i trajnim ambicijama i očekivanjima, pametno izabrati  arenu u koju u nekom trenutku izaći sa svojim uratkom, i, u slučaju osvajanja trofeja, na pravi način vući odgovarajuće poteze radi maksimalno mogućeg povećanja vidljivosti svojega djela i sebe kao dobitnika, dakle osmisliti odgovarajuće, danas kažemo marketinške aktivnosti kao finalno učinkovitu nadgradnju osvojenim odličjem stvorenog solidnog temelja što u odnosu na konkurenciju predstavlja popriličnu prednost.

Mario Meštrović i Ivan Maljevac, Kaiser, Zagreb

Već neko vrijeme ocjenjivači na DWWA iz Hrvatske su aktuani hrvatski državni prvak u sommelijerstvu Siniša Lasan, te dugogodišnji naš sommelier i ugostitelj Mario Meštrović, International A.S.I. diploma – certificate GOLD, HSK commissioner for Zagreb, vlasnk i voditelj zagrebačkog restorana Kaiser. Nedavno je Meštrović u restoranu Kaiser dobio osjetno pojačanje, u Ivanu Maljevcu, koji je inače predavač na Internacionalnoj butlerskoj akademiji u Simpelveldu u Nizozemskoj, nositelj druge razine za sommeliera. Radno iskustvo sjecao u Francuskoj, Luxembourgu, Singaporeu, Saudijskoj Arabiji i Hrvatskoj. Osoba koja, veli Mario, oduševljava znanjem i profesionalnošću, mi eto entuzijastično nastavljamo uzdizanje kvalitete restauranta Kaiser u kojemu maksimalno nastojimo pružiti vrijednost za novac

Otkako je, u moderno vrijeme, enogastronomija dobila doslovce ogromno značenje u javnosti, do mjere da su lokalni specijaliteti na tanjuru i kreacije inventivnih chefova te vina i druga pića postali, nadmašujući već čak i snagu pojedinih i čudesnih prirodnih ljepota i kulturno-povijesnih spomenika,  moćan magnet za privlačenje gostiju i turista u određena područja odnosno lokacije/lokale, niknuo je u svijetu niz vrednovanja kako restorana tako i lokalnih delicija te, naročto, plemenite kapljice, neka od njih svoje ocjene i preporuke objavljuju u knjigama-specijaliziranim vodičima poput svjetski famoznog Michelina, pa Gault & Millaua…, a neka u specijaliziranim eno-gastro revijama od kojih su pojedine – primjerice Decanter, Wine Spectator, Wine Enthusiast, Vinum… – i globalno rasprostranjene i visokocijenjene i utjecajne. U Lijepoj našoj za sektor ugostiteljstva imamo npr. knjigu Gastronauta 100 najboljih hrvatskih restorana…

Platinasti na Decanterovu World Wide Award 2021 – Korčulani Frano Milina Bire (lijevo) i Ivan Batistić Zure (desno), u društvu s čestitarom Milijanom Jelićem. Treća platinasta medalja otišla je u Istru, obitelji Benvenuti

Ocjenjivanja Bakhova nektara jednom godišnje postoje maltene u svakoj sredini i na raznim kvalitativnim nivoima, a uz vrednovanja vina općenito i niz je onih posebno usmjerenih npr. na sorte (Chardonnay du Monde, Syrah du Monde, Muscat du Monde…. u organizaciji Udruženja francuskih enologa Forum Oenologie), pa Concours Mondial du Sauvignon, zatim usredotočenih na Merlot i Cabernet sauvignon (Emozioni dal mondo u Bergamu), Riesling (rajnski) u Strassbourgu, ali i baziranih na tehnologiji proizvodnje (mirna vina njegovana u barriqueu, pjenušci, slatka desertna kapljica, alkohlizirana vina…).

DWWA – Iz mora internacionalnih vrednovanja s vremenom ih se po ozbiljnosti izdvojilo nekoliko koja, zacijelo i zahvaljujući u globalnim razmjerima vrlo tiražnim novinskim publikacijama što ih tijesno prate, slove kao referentna i odličja s kojih se priznaju i najviše cijene na cijelome planetu. To su svakako ponajprije Decanter World Wide Award, potom International Wine & Spirits Competition, Mundus Vini, Concours Mondial de Bruxelles. U toj grupici po statusu izobrenome na globalnoj razini u ovome trenutku debelo prednjači Decanter World Wide Award.

Jako mnogo i hrvatskih vinskih kuća odlučuje se za sudjelovanje na Decanterovu ocjenjivanju, jer odličje osvojeno na njemu ima potencijalno najjači internacionalni odjek. U posljednjim godinama popriličan broj hrvatskih vinara na Decanteru i osvaja medalje visokoga sjaja, ove godine Hrvati su dobitnici i triju platinastih medalja, na drugim natjecanjima koje ne koriste termin platinasta medalja ekvivalent bi bio Veliko zlato, za koje je nužno npr. na Mundus Viniju dosegnuti bodovni prag od 95/100 bodova, a za Decanterovu Platinu međutim treba osvojiti bod više.

Ove godine Decanter World Wide Award bilježi po opsegu svoje rekordno izdanje. To, po broju skupljenih uzoraka najveće svjetsko ocjenjivanje vina, koje se odvija u Londonu i koje je u 2021. trajalo 15 dana uzastopce, skupilo je sada čak 18.094 uzorka iz 56 zemalja svijeta, a okupilo je, kao degustatore-ocjenjivače, 170 stručnjaka za vino iz cijeloga svijeta, među tim ekspertima našlo se 44 sudaca s titulom Master of Wine i 11 nositelja čina Master Sommeliera. Na Decanter World Wide Awardu inače kao degustatori iz Hrvatske redovito sudjeluju naši istaknuti sommelieri Mario Meštrović i Siniša Lasan, aktualni Hrvatski državni prvak, te vinski pisac i organizator različitih vinskih događanja (npr. Vinart Grand Tasting…) Saša Špiranec. Ocjenjivači u 2021. 50 uzoraka vina izdvojili su kao najbolja – Best in Show, 179 uzoraka nagradili su Platinastom medaljom (Veliko zlato), 635 zlatnom, 5607 srebrnom medaljom, a 8332 uzorka broncom. Ovdje valja spomenuti da su pragovi za medalje viši nego na nekim drugim međunarodnim takmičenjima i na ocjenjivanjima u Hrvatskoj. To konkretno znači da na DWWA za platinastu/veliku zlatnu medalju treba osvojiti najmanje 96 od 100 mogućih bodova, za zlato najmanje 91 bod, a za srebno najmanje 86 bodova! Za usporedbu: kod nas zlato počinje već s 85 bodova… Na ocjenjivanjima vani – znam to dobro jer osobno sam kroz niz godina sudjelovao na Mundus Viniju, Concoursu Mondial de Bruxelles i Emozioni dal Mondo u Bergamu, dobiju se podaci o berbi, sorti te porijeklu (zemlja, eventualno regija) odakle dolazi vino, negdje se navedu alkoholni stupanj i oznaka o tome je li vino označeno kao suho, polusuho, poluslatko, slatko, Na DWWA se degustatorima otkrije i cijena butelje, to je da bi ocjenjivač razmislio i izjasnio se o tome jesu li vino i cijena u suglasju ili u raskoraku. Mario Meštrović mi kaže kako  je na DWWA pravilo da uzorak koji je u prodaji po cijeni nižoj od 15 funti ne može ući u kategoriju platinastoga.

Iz  HRVATSKE, u 2021. tri su vina platinastoga sjaja, osam zlatnog i 34  srebrnog sjaja, dok je nekih 117 uzoraka brončanog sjaja. Evo i konkretno tko su najveći dobitnici:

Platinastu medalju s osvojenih 97/100 bodova dobili su braća Benvenuti za Muškat San Salvatore 2015, zatim Ivan Batistić Zure za Pošip 2019 i Frano Milina Bire za Grk Defora 2018.

Zlatna medalja: Garageist Bill Degarra 2016 – Degarra (96 bodova); Tribidrag 2018 – Testament (95/100); Pošip 2019 – Bora (95); Malvazija istarska 2020 – Fakin (95); Éclat Plavac mali 2013 – Vinolog (95); Vilin ples Cabernet sauvignon & Merlot & Plavac mali 2017 – Crvik (95); Castello Festigia 2017 – Laguna vina (95), te Collina malvazija istarska 2017 – Cattunar (95)

Lijep uspjeh na Decanteru – ZLATO! – za zagrebačku kuću Vinolog koju vodi  Jelena Balog. Kuća Vinolog radi na principu da traži i nađe izvore dobre kapljice, izabranu sirovinu obradi i eventualno iskoristi za neke kreacije miješanjem sorata te finalizira i plasira u butelji pod vlastitom etiketom.

Jelena Balog, Vinolog

Evo i osvajača srebrnih medalja, na žalost na tabeli koju sam dobio uz nazive vina nije navedena i godina berbe, a brojke u posljednjem stupcu su ocjene za svaki pojedini uzorak

Evo s Decantera 2021 i rezultata iz nekih nama susjednih država:

Platinum

Mađarska: Nagy Eged Dulo Grand Superior Egri Bikaver 2017 – St. Andrea (97); Tokaj aszu 5 puttonyos 2014 – Grand Tokaj (97); Tokaj essencia 2013 – Grand Tokaj (97); Tokay Aszu 6 puttonyos – Patricious (98); Tokaj Aszu 6 puttonyos – Juliet Victor (97)

Slovenija: Zlata radgonska penina rosé extra dry – Radgonske gorice (97/100); Selekcija Cabernet franc 2019 – Gašper (97)

Vinski posjed  Puklavec Family Wines – prije berbe grožđa 2021. obilata berba medalja kod kuće i u svijetu, te peti naslov Vinara godine u Sloveniji: na dodjeli titule uz Janeza Erjavca, glavnog direktora sajma poljoprivrede i prehrane Agra u Gornjoj Radgoni su Sonja Erčulj, direktorica marketinga kod Puklavca, Gorazd Bedenčič, komercijalni direktor, i Iztok Klenar, direktor proizvodnje

Slovenska vinska kuća Puklavec Family Wines iz Ormoža i s vinogradima na Jeruzalemu naosvajala se, bogme, medalja ove godine: na Decanteru ih je dobila 24, na IWSC 2021 šest, a na Balkan International Wine Competition 2021 16. Na nedavno održanom vrednovanju Vino Slovenija u sklopu 56. međunarodnog poljoprivrednog sajma Agra u Gornjoj Radgoni primila ih je 27, od čega je jedno odličje šampiona, tri su velika zlata, devet je zlata i 12 srebrnih medalja. Još jedno golemo priznanje tom vinskom posjedu – upravo ove godine na sajmu u Radgoni gdje se dodjeljuje i titula Vinar godine u Sloveniji zakitila se i s tim prestižnim naslovom, to je već peto takvo odličje u riznici Puklavčevih! Nedavno je za ljetnih vrućina vinarija Puklavec Family u Zagrebu priredila osvježavajuće druženje, a sad najavljuje ozbiljnu prezentaciju svojih uradaka svjetski platinastog i zlatnog sjaja. Na slici su, uz glavnog direktora sajma Agra Janeza Erjavca, Sonja Erčulj, direktorica marketinga Puklavec Family Wines, Gorazd Bedenčič, komercijalni i financijski direktor vinarije te direktor proizvodnje enolog Iztok Klenar  (nekad glavni enolog Vinakopera a potom i individualni privatni proizvođač u obiteljskom posjedu KlenArt) Vinska avantura obitelji Puklavec počinje još 1934. s Martinom Puklavcem čiji su vizija i načelo bili proizvodnja samo najbolje kapljice. Nakon tzv. društvenog perioda ponovno u vlasništvo i pod vodstvo obitelji Puklavec vinarija dolazi 2009. godine.  U 2019. iz Slovenije se Puklavec Family Wines s vinogradima i proizvodnim pogonom širi i u inozemstvo, konkretno u Sjevernu Makedoniju, u Negotinu je tvrtka otvorila butiknu vinariju s kojom u portfelj kuće, znane po bijeloj kapljici, ulaze i rasni crnjaci.

Zlato

Slovenija: Epulon 2018 – Steras (96); Puklavec & Friends Sauvignon blanc & Pinot grigio 2020 – Puklavec & Friends (95); Archive Furmint 1971 – Puklavec Family (95); Laški rizling 2017 Izbor – Klet Krško (96); A-plus white 2013 – Klet Brda (95); Vaneja 2015 – Steyer (96)

Srbija: Srem Fruška gora King Supreme Marselan limited edition 2018  – BT Winery (95); Fruška gora Uncensored 2018 – Bikicki (96); Cuvée No 1 2019 – Zvonko Bogdan (95); Sovinoa 2019 – Matijašević

Srebro

Slovenija: 50  medalja, s time što je Marjan Simčič sa svojim Sauvignonom blancom Opoka 2019 bio vrlo blizu zlata, nedostajala su mu samo dva boda!

Crna Gora: Premier 2013 – Plantaže 13. Jul (94); Stari podrum Vranac 2013 – Plantaže (92); Kotor Merlot 2016 – Savina (91)

Makedonija: Carmenère 2019 – Chateau Kamnik (90), te pet medalja za kuću Tikveš;

Srbija: 16 srebrnih medalja

A evo i hrvatskih laureata s ovogodišnjeg ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles 2021:

Zlato: Dolce Muškat Momjanski 2012 – Kabola

Srebro: Merlot Festigia 2017 i Castello Festigia 2017 – Laguna vina; Vrhunska Graševina 2020 – Kutjevo d.d.; Erdutski cabernet sauvignon rosé 2020 – Erdutski vinogradi; Korlat Syrah 2016 – Badel 1862; Korlat Merlot 2016 – Badel 1862, te Korlat Cabernet sauvignon 2016 – Badel 1862

Kod nekih vina eto moguće je usporediti ocjene osvojene na Decanteru i na Concoursu!

Svako Srebro i Zlato, a naročito Platine i Zlata pa i Srebra osvojene na Decanteru trebalo bi dobro – što bolje moguće – iskoristiti u poslovnom smislu, tà Decanter je sâm po sebi poslovna manifestacija a ima preveliku globalnu reputaciju da je bilo kakav propust u pokušajima i prodora s vinima u svijet ravan, naprosto – svetogrđu. Svjetska zvučnost Decantera za osvajača najboljih medalja na tome ocjenjivanju može se smatrati uistinu golemom startnom prednošću u pokušaju boljeg-kvalitetnijeg (količina i cijena) plasmana nagrađenog vina i u SVIJETU!

Kad sam kod ocjenjivanja DWWA valja ovdje spomenuti nešto za što dosad, barem u našoj javnosti, nisam primijetio da se baš isticalo, eventualno je spominjano, možda na neki način dosta stidljivo pa je moglo i promaknuti, a riječ je o tome da je, svjestan i te kako svoje aktualne medijska snage, Decanter osvajačima medalja na njegovu ocjenjivanju dodatno ponudio neku vrstu logističke podrške u mogućem poboljšanju plasmana vina na tržištu Velike Britanije, naime Decanter za osvajače trofeja, s naglaskom na odličja najjačeg sjaja tj. platine i zlata – ima opciju da se s pozlaćenim i platinom obilježenim uzorcima dodatno upoznaju predstavnici najznačajnijih uvozničkih i trgovačkih kuća te ugostiteljskih objekata i ekskluzivnih klubova (npr. Wine Traders, Wine Society, Marks & Spencer, Berry Bros & Rudd, Oddbins itd…) u Velikoj Britaniji. Vodstvo DWWA nije, eto, razmišljalo o tome da upravo i te poslovne ljude iz vinskog svijeta-odjela izravnog plasmana, a od kojih ih je također oveći broj s titulama Master of Wine, uključi u svoj redovni službeni žiri pa da oni odmah tu kušaju vina, nego se, naravno, vrlo promućurno odlučilo za organizaciju nove degustacije, posebno za trgovce i ugostitelje, a tu novu degustaciju, dakako, i posebno naplaćuje po uzorku, ni manje ni više nego 195 funti plus porez!… Valja međutim spomenuti i ovo: čujem da je Decanter s nekim vinskim trgovcima-poslovnim partnerima ishodio to da neka vina nagrađena na DWWA budu kroz određeno vrijeme u maloprodaji s određenim prigodnim popustom…

Vezano uz internacionalnu promidžbu medaljama okićenih uzoraka moglo bi se nešto iskoristiti od Decanterovih spontanih objava priloga o (hrvatskim) vinarima-dobitnicima, treba vidjeti kako je, odnosno kako će još u svojim daljnjim izdanjima Decanter popratiti platinaste Benvenutija, Zurea i Birea te osmoricu ili nekoga od osmero naših zlatnih. Evo nekoliko linkova na koje me je uputio naš istaknuti sommelier i Decanterov sudac Mario Meštrović a preko kojih je moguće saznati u kojoj mjeri i kako se revija Decanter sa svoje strane posvetila hrvatskim proizvođačima-dobitnicima trofeja.

https://www.decanter.com/?s=CROATIA ⦁ https://www.decanter.com/decanter-world-wine-awards/croatia-14-award-winning-wines-worth-seeking-out-457325/ ⦁ https://www.decanter.com/premium/experts-choice-slovenia-croatia-416836/ ⦁ https://www.croatiaweek.com/croatian-wines-win-3-platinum-and-8-golds-at-the-prestigious-decanter-world-wine-awards/

NUŽAN DODATNI NAPOR – Gleda li se stvar s poslovnog kuta, činjenica je da nakon osvojene pogotovu zlatne odnosno platinaste/velike zlatne medalje na Decanteru, a i drugim spomenutim relevantnim internacionalnim vrednovanjima plemenite kapljice, treba u osobnoj režiji nešto dodatno učiniti u smislu da se osvojeno odličje barem približno oplodi-valorizira u smislu potencijalne vrijednosti medalje (osobito one dobivene na Decanteru). Primijetio sam kako je mnogo prostora davano npr. na Hrvatskom radiju i na Hrvatskoj televiziji nastupima naših sportaša na nedavnoj Olimpijadi u Tokiju, maltene u svakoj informativnoj emisiji – a na radiju one su česte, npr. na Radio Sljemenu Novosti su svakih sat vremena, prilično pažnje posvećivano je (opravdano!) i osvajačima medalja i u sportovima koji baš ne bude neki veliki interes, ali, iako smo upravo u srcu turističke sezone i iako smo – ili to barem želimo biti! – izrazito turistička zemlja, te mada se već dugo zna da je upravo eno-gastronomija, s naglaskom baš na vinu, značajan magnet za privlačenje turista u neki kraj, za naše osvojene medalje na Decanteru 2021, poglavito one tri platinaste i onih osam zlatnih – nije bilo praktički niti riječi! Neka državna tijela, jači mediji javnog informiranja valjda bi ipak trebali prepoznati značenje (platinaste i zlatne!) medalje s Decantera te s novinarskog aspekta  pomoći u tome da se saznanja o uspjehu naših šire, da se za osvajanje medalja visokoga sjaja i na tom važno našem gospodarskom području čuje i vidi koliko treba.

S druge strane-zar ne?! – postoje Udruga hrvatskog vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori te udruge vinogradara i vinara po hrvatskim regijama koje bi, ponosne na svoje članove-osvajače prestižnih međunarodnih odličja, mogle/morale poraditi na tome da spomenuti uspjesi njihovih članova budu vidljivi što šire u hrvatskoj javnosti, a i u javnosti zemalja iz kojih nam stiže najviše turista.

A što je i sa sâmim vinarima-dobitnicima? Po onome što vidim, odnosno ne vidim, i onome što od kolega novinara pa i istaknutih naših sommelierai nekih vinskih trgovaca čujem vezano na uz, konkretno, na Decanteru osvojene medalje vrlo visokoga sjaja, nemam neki osjećaj da naši laureati, osim ponosne objave rezultata na svom profilu na Facebooku i vjerojatno fešte na svom ognjištu za rodbinu i za grupicu pozvanih najbližih prijatelja i poznanika, u promocijskom smislu rade nešto značajnije što bi imalo doista pravog odjeka. Sigurno je da u svaku promidžbenu akciju valja uložiti dodatna sredstva, ali na taj neki dodatni trošak za promidžbu valjda bi se, uz podmirenje troška ocjenjivanja na Decanteru i troška slanja uzoraka u London moglo, i moralo naći načina za dodatnu razumnu i vlastitom budžetu dostupnu investiciju za moguće ostvarenje adekvatnog komercijalnog rezultata na bazi na svjetskojm nivou prestižnog dobivenog odličja.

Slovenci su se svojedobno dosjetili svake godine organizirati priredbu Decanterjevi nagrajenci, konkretno salon vina na kojemu bi se okupili svi dobitnici medalja na DWWA iz Slovenije, ali i neki iz nekih iz država u okruženju. Konkretno u prošlom izdanju manifestacije, ma Brdu kod Kranja, kao izlagači su se pojavii i vinari  iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Herecegovine, Makedonije. Inicijator događanja – ljubljanska vinska škola Belvin koju vodi dugogodišnji i vrlo iskusni vinski pisac i novinar Robert Gorjak pobrinula se da se festival Nagrađeni na Decanteru održi i ove godine, datum je 7. rujna a mjesto  dvorac Fužine kod Ljubljane. Najavljeno je da će se za vinske novinare iz Hrvatske organizirati besplatan prijevoz kombijem ili minibusom od Zagreba do Ljubljane-Fužina i natrag do Zagreba. Lijepa gesta!

Hoće li za salon Decanterjevi nagrajenci biti angažiran – a to bi marketinški moglo biti korisno – Jure Tomič, sommelier i kuhar Osterje Debeluh iz Brežica – vidjet ćemo. Tomić je inače nedavno imao čast biti operativni domaćin za stolom austrjskom predsjedniku Alexanderu van den Belenu, slovenskom predsjedniku Borutu Pahoru i hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću kad su se sastali u Sloveniji

Rečeno je da će se na Salonu moći kušati više od  50 različitih vina, organizator računa da bi moglo nastupiti i više od 30 nagrajenih vinara kao izlagača, većinu će dakako činiti oni iz Slovenije. Do sada sudjelovanje ih je potvrdilo 26, među njima i DVA iz Lijepe naše – Gianfranco Kozlović i Monte Rosso. Evo popisa onih koji su zasad sigurni za nastup:

Bjana, Gašper vina, Goldinar Nebo, Hiša vina Grabnar, Klet Brda, Kozlović Hrvatska, KZ Krško, Erzetič, Monte Rosso Hrvatska, Penine Simončič, Puklavec Family Wines, Radgonske gorice, Roman Marc, Tajfl – Vinska klet Grobelnik, The Doktor, Vina Čuk, Vina Fornazarič, Vina Guštin, Vina Markovič, Vina Zavec, Vino Hlade, Vinoteka Balkanika i Vinarija Jungić, Vinska klet Frelih, Vinska klet Santomas, Wine Estate Burja, Lavrenčič, Zlati grič.

Jedna od mogućnosti jačeg izlaska hrvatskih laureata u javnost mogla bi biti i, u nekom većem ugostiteljskom objektu, pressica uz nazočnost dobitnika, a za pozvane relevantne medije, posebice one iz segmenta eno-gastronomije i turizma, lokacija bi mogla biti u nekom većem našem urbanom centru, npr. Zagreb bi tu kao središte najjačih medija u državi i s obzirom na svoj geografski smještaj koji obećava dolazak pozvanih novinara iz susjednih Slovenije i Mađarske, Austrije… bio idealan. Uz mogućnost intervjuiranja i fotografiranja laureata pressica bi po meni trebala ponuditi i mogućnost kušanja nagrađenih vina na miru, možda i u odvojenome prostoru, i uz servis sommeliera koji bi donosio uzorke prema popisu-svojevrsnom katalogu gdje bi uz pune nazive vina i navoda godine berbe bili o svakome uzorku i obvezni podaci s etikete (vinorodna regija, vinogorje, naziv položaja vinograda, vrsta zaštite: kzp, ZOI, ZOZP ili nešto treće, suhoća, alkoholni stupanj, eko-certifikat), tzv. fact sheet i sa spomenom nadmorske visine trsja, tipa tla, riječ-dvije o načinu vinifikacije i o načinu dozrijevanja, oblik priklona eko-pristupu…

Postoje načini da se s određenim uspjehom doskoči spornom materijalnom aspektu, jedan bi mogao npr. biti udruživanje dobitnika medalja istoga sjaja ili medalja najvišeg ranga, u ovome slučaju riječ je o trojici dobitnika platine i osmorici dobitnika zlata. Dioba dijela ukupnog troška po pojedincima, dakle ispada 1/11 na svakoga, zatim pokrivanje ukupnog troška i s dijelom sredstava iz proračuna županija odakle su dobitnici, dijelom sredstava od lokalnih turističkih saveza a i Hrvatske turističke zajednice, objekt u kojemu bi se događaj odvijao mogao bi barem djelomično biti sponzor.

S obzirom da kao zemlja dosta dobro stojimo u turističkom smislu, zacijelo bi u domaćoj i internacionalnoj promidžbi poprilično pomogla kakva bolja, kvalitetno omišljena suradnja aktera.

SVEČANI KONCERT 11-ČLANOG CRO PG DECANTER ORCHESTRA! – Zar nije već vrijeme za veliki svečani koncert 11-članog Cro Platinum Gold Decanter Orchestra u nekom jačem i u širem logističkom smislu prikladnom ugostiteljskom objektu (Baltazar, Esplanade Zagreb – dobra iskustva glede realizacije takvih događanja pamtim još iz zlatnih vremena Svijeta u Čaši; ako bi  event bio opsegom nešto manji, u obzir svakako može doći i restoran Kaiser na zagrebačkoj Kajzerici a koji vodi iskusni sommelier Mario Meštrović, inače sudac na DWWA!) u Metropoli. Program za pozvane istaknute eno-gastro novinare, zatim sommelijere i vinske trgovce, uz one iz Lijepe naše bilo bi korisno da se pozovu i neki iz susjednih nam zemalja odakle bilježimo dobar priljev turistam, mogao bi biti koncipiran tako da prvi dio bude radni, dakle vremenski dozirana prezentacija svakog nagrađenog vinskog glazbenika i njegova radna prostora, dakako uz fotografiranje za medije, te, kao što sam maločas spomenuo, da se za poslije predvidi i opcija – u miru i tišini da se mogu zapisivati dojmovi – degustacija na DWWA 2021 nagrađenih vina, a potom da se vrata (dakako na komercijalnoj osnovi) otvore i široj publici za druženje s laureatima uz svečanu večeru i uz svakom jelu prikladno sljubljenim vinima-londonskim dobitnicima….

Sam Ramić nedavno je na Hrvatskom svjetskom kongresu u SAD proglašen iznimno značajnim promotorom hrvatskog vina u SAD!

A, postoje i drugi načini, npr. zašto ne koliko je god bolje moguće iskoristiti činjenicu da mnogo Hrvata živi i radi u inozemstvu, i upravo i u vrlo uglednim ugostiteljskim lokalima, a neki i u objektima koji se bave uvozom i plasmanom i plemenite kapljice u te zemlje. Spomenuo bih nekoliko osoba koje mi kao vrijedne razgovora na ovu temu trenutno padaju napamet: Sam Ramić pa i Mile Rupčić koji žive u SAD i bave se uvozom i plasmanom vina, Ramić je nedavno na Hrvatskom svjetskom kongresu u SAD proglašen iznimno velikim promotorom hrvatskog vina u SAD, dobio je priznanje za osobito zalaganje na promidžbi crnoga vina, a primio je i priznanje za svoj humanitarni rad. U SAD imamo i osobito sklonog nam Amerikanca Cliffa Ramesa, sommelijera i vinskog edukatora, predavača na NYC Wine School te brand ambasadora Wines of Croatia. Zatim tu je, kao spona s Amerikom, i Marko Podkubovšek iz susjedne nam Slovenije koji je nekad dugo radio u turizmu i, na visokim pozicijama, za dubrovački Atlas, a onda je postao izvoznik vina iz cijele jugoistočne Europe u SAD – o njemu, inače naprosto opsjednutome Dingačem Bura, prije koju godinu sam opširno pisao u reviji Svijet u Čaši. Istaknuti valja svakako i Barbaru Bačić koja je više godina radila u komercijali vrlo znanih bordoških châteaua i koja je prije nekog vrmena osnovala tvrtku Les Robes de l’Est (proizvodi s Istoka), za uvoz u Francusku i EU vina s područja od Slovenije preko Hrvatske i Balkana pa sve do Gruzije… U Švicarskoj također imamo našeg čovjeka koji bi zacijelo imao volje pomoći našim laureatima na Decanteru da se za njih višečuje u th zemlji, riječ je o Ivanu Barbiću MW, zasad, koliko znam, jedinom Hrvatu s  titulom Mastera of Wine. U Beču pak sjajan restoran Korlat ima Željko Radić. A možda bi se nešto na promidžbi i plasmanu tih naših Decanterovih platina i zlata moglo napraviti i s Austrijskom Vinskom akademijom (Wine Accademy Austria) čelnik koje je Gradišćanski Hrvat Josef Schuller, te s uglednom kompanijom Wine &Co u Beču, na čijem čelu u odjelu plasmana radi Willy Klinger, do prije koju godinu glavni direktor Austrian Wine Marketing Boarda s kojim sam dobro surađivao, i siguran sam da bi bio spreman za razgovor oko dogovora.

Willy Klinger

Do prije koju godinu Willy Klinger bio je direktor vrlo moćnog marketinškog diva Austrian Wine Marketing Board, na tom radnom mjestu proveo je 13 godina. Sad je pak u Austriji direktor prodajnog giganta Wine & Co, inače u vlasništvu  njemačkog Haweska. Wine & Co diljem Austrije ima 20 velikih lijepo uređenih i odlično snabdjevenih prodavaonica vina i pića, s time da se u sklopu dobroga dijela njih nalazi i wine-bar. Ovo je Klingerov povratak u Wine & Co, naime u ranim danima svoje karijere on je već tamo radio neko vrijeme. Upoznao sam ga još tada kad je zastupao čuvenog Gaju iz Barbaresca, a poznanstvo utvrdio za mnogih mojih sudjelovanja na manifestacijama Austrian Wine Summit u organizaciji Austrian Wine Marketing Boarda u vrijeme Klingerova direktorovanja. Na pitanje kakvi su mu planovi kao direktora u Wine & Co-u dao je možda i na nas znakovit odgovor:  Moj posao je sada nakon temeljite inventure etiketa na neki način modernizirati našu ponudu stanovitim obogaćenjem i osvježenjem izbora, tako da na prodajnu listu namjeravam uvesti dosta novih a pažnje vrlo vrijednih vina i iz Austrijancima u smislu Bakhova nektara manje znanih područja, a pri toj obnovi svakako bih se jače fokusirao na Europu

ŠANSA u FINSKOJ i NORDIJSKIM ZEMLJAMA? – Ima i još! Ugledni američki vinski časopis Wine Spectator, prisutan po cijelome svijetu, uz to što godinama objavljuje recenzije vina počeo je, kao vrlo koristan poslovni nastavak priče, na svjetskoj razini vrednovati (ugostiteljske) objekte – restorane koji su se specijalizirali kao poligoni za plasman Bakhova nektara, koji se svojim pristupom osjetno ističu po tretmanu plemenite kapljice u okviru svoje ponude na način da imaju detaljno razrađene različite programe putem kojih skreću pažnju vrijednosti vina kao pića općenito, zatim posebno kao društvenog fenomena, kao zdravstveno podobnog napitka, kao, odgovarajuće po kategorijama, idealnog pratitelja hrane od jednostavnijih do vrlo kompliciranih jela, kao izrazite predstavnike teritorija i kao u turističkom smislu snažne magnete teritorija na kojemu nastaju. Wine Spectator je za takve prema vinu posebno orijentirane restorane predvidio tri svoje glavne godišnje nagrade – Best of Award of Excellence, Award of Excellence i Grand Award.

Od Wine Spectatora nagrađeni restoiran Winebridge, Tampere

Timo Jokinen, nagrađeni Wnebridge Tampere

Ove godine vrednovano je nekih gotovo tri tisuće vinu ekstremno posvećenih restorana iz 72 zemlje svijeta, a jednu od prestižnih nagrada – Award of Experience – Wine Spectator je za 2020. dodijelio i restoranu WineBridge  iz  Tamperea u Finskoj, objekt je u vlasništvu i pod vodstvom vinskog stručnjaka, inače i dugogodišnjeg degustatora-ocjenjivača plemenite kapljice Tima Jokinena kojega sam, inače, susretao i upoznao na ocjenjivanjima Mundus Vini i Concours Mondial de Bruxelles.

Baš i za hrvatske vinare koji su osvojili platinaste i zlatne medalje dobro je to znati, naime nordijske zemlje slove kao dobri potrošači alkoholnih pića pa i plemenite kapljice, a s obzirom da je Decanter referentan punkt na svjetskoj razini vrijedi nam čuti za poneku za plasman relevantnu adresu u inozemstvu, adresu na kojoj je vrlo vrijedno pokazati se s vinom a koja s obzirom na rang osvojene medalje od Decantera može biti i te kako zainteresirana da posveti prostor i vrijeme i vinarima i iz neke manje i svjetski nerazvikane vinske zemlje kakva je naša.

Mjehurići sa svečanog otvorenja restorana WineBridge i, potom, s proglašenja priznanja dobivenog od Wine Spectatora

Evo što kaže Timo Jokinen, moj kolega s različitih međunarodnih ocjenjivanja vina a vlasnik i voditelj restorana WineBridge o svom objektu:

– Da, ja sam vlasnik restorana, utemeljenoga 2018. godine u samom srcu glavnog finskog grada Tamperea.  Službeno, u mirovini sam od 1. srpnja 2020, ali strast prema vinu i sklonost druženju s dobrim ljudima toliko me vuku u restoran da u lokalu provodim maltene cijeli dan, uglavnom čavrljajući s gostima. Svjestan sam da je u mnogo slučajeva upravo vlasnik restorana, koji daje dušu objektu, glavni mamac za mnoge goste da redovito dolaze, ali ja ovo moje spontano ćaskanje s gostima ne doživljavam kao posao i nešto što radim proračunato iz interesa, nego upravo kao radost da budem u društvu i da podijelim svoje vrijeme s vrlo različitim osobama. Voditeljica restorana WineBridge je moja kćerka Gina, a šefica kuhinje je moja supruga Panee.

Kroničari i kritičari koji prate eno-gastronomsku scenu i objavljuju priloge na klasičnim i modernim medijima slažu se da su Timo Jokinen i njegova supruga Panee, koji gosta uvijek dočekuju sa širokim osmijehom,  stvorili vrlo simpatičan i po ponudi jela i pića iznimno zanimljiv i dinamičan ugostiteljski objekt, u kojemu stalno iskače poneko ugodno iznenađenje i na tanjuru i u čaši. Panee Jokinen u kreiranju svojih specijaliteta inspirirana je različitim kuhinjama, od dakako one domaće, finske, pa do mediteranske, do latinsko-američke  i orijentalne azijske. Menu se stalno mijenja, svakog mjeseca u ponudi je nešto drugo, novo. Izabrane namirnice su, kažu novinari, prvoligaške kakvoće, Panee se stalno, u izvrsnom svjetlu, dokazuje kao chefica. A vinska karta, o kojoj brine Timo, čudesno je raznovrsna i bogata. Rezultat takvog izbora vina svakako su Timova brojna putovanja različitim krajevima svijeta, gdje je redovito sudjelovao kao degustator-ocjenjivač na međunarodnim vrednovanjima plemenite kapljice, dakle nije mogao a da se ne pobrine da u Tampere na svoj stol i stol svojega restorana donese mnoge posebno interesantne etikete. Na vinskoj listi u WineBridgeu tako se, primjerice, uz vina iz klasičnih vinorodnih područja Europe ali ne samo iz onih velikih i po Bakhovu nektaru najpoznatijih u svijetu nego i iz površinski ne baš velikih i u vinskom smislu nerazvikanih država Europe (doduše hrvatskih još nije bilo!), nalazi i kapljica iz Tajlanda, Japana, Armenije, Moldavije, Brazila… Vinska je karta bogata, sadrži oko 250 etiketa, od čega se 50 etiketa toči na čašu.

Restoran Winebridge – kuhinja i hrana, specijaliteti iz raznih krajeva svijeta

– Svako toliko organiziramo programe pod nazivom Vinska škola. U edukativnom dijelu, u Vinskoj školi osmislili smo nekoliko razina, za početnike je ona s nazivom ABC vina, a za bolje poznavatelje odrađujemo pjenušce i šampanjce, zatim svjetski glasovita bordoška bijela i crna vina, pa Barolo, zatim i Amarone.  Program traje po dva sata a u publici bude po između  30  i 40 gostiju. Svakog tjedna u restoranu se odvijaju tematske degustacije vina, od jedne pa i do tri, svako toliko imamo i Školu kuhanja, a svake druge subote između 15 i 18 sati u lokalu na Jam Sessionu nastupaju razni glazbenici, među njima se znaju naći i neki vrlo poznati europski, izvode se različiti žanrovi: pop, jazz, blues, soul, tango, portugalski fado. Organiziramo i programe koji obuhvaćaju večeru i glazbeni program ali na način da je glazba uvijek prilagođena onome što se nudi na tanjuru – kaže Timo Jokinen.

Restoran WineBridge redovito priređuje i tematske večeri za diplomate, na Diplomatskim večerama okuplja brojne veleposlanike.

– Tada na stol između ostaloga iznosimo jela ali i vina zemlje čiji veleposlanik je taj put protagonist programa. U tim prigodama, ali i inače, gostuju nam šefovi kuhinja iz različitih zemalja, pa smo tako već održali tematske večeri sa chefovima iz Ukrajine, Slovačke, Rusije, Italije, Španjolske, Argentine, Južne Afrike. Što se tiče jela, vidjeli smo da zasad kod šire publike nekako najviše zanimanje vlada za orijentalnu kuhinju, za afrička jela te za tipična južnoamerička jela. U veljači ove godine smo najprije slavili Kinesku novu godinu, a potom je uz Valentinovo dakako bila i posebna gala-večera za zaljubljene, uz cvijeće i svijeće.  Odvojene programe imamo vezano i uz razna alkoholna pića koja nisu vino, tako smo eto već ponudili tjedan sherryja, na red stižu i marsala, porto…

– Što se tiče Ambasada, zasad još nismo priredili ništa vezano uz Hrvatsku, ali planiramo da se i hrvatski veleposanik i njegova ekipa diplomata iz Veleposlanstva uskoro nađu kod nas uz finu papicu i kapljicu. Htjeli smo već prije ugostiti hrvatske diplomate, ali kad smo našli odgovarajući termin pandemija je pormsila račune, rukovodstvo moje zemlje zamolilo je tada da se iz razloga sigurnosti tada ostane kod kuće.

_______________________

TAMPERE WINE FEST  – Timo Jokinen već šest godina organizira u Tampereu manifestaciju Tampere Wine Fest, najvjerojatnije, barem sudeći po broju različitih svjetskih vina na raspolaganju za kušanje, najveće godišnje vinsko događanje u Finskoj. Koncept je sljedeći: tzv. walk-around ili obilazeća degustacija. Zatim strukovno vođeno kušanje. Ako zbog epidemioloških mjera nije moguće kušanje u društvu izravno s proizvođačima koji bi se pojavili na štandovima organizira se, za zainteresirane, on-line susret s vinarima-izlagačima. Manifestacija traje četiri dana, i u neka stara normalna vremena bila je odlično posjećena, više od 300 posjetitelja svakoga dana, a u novije vrijeme, otkako je kormilo preuzeo Covid19, u skladu s mjerama obilazak sajma i kušanje predviđeno je dnevn u vremenski ograničenim etapama i za grupe od maksimalno 30 do 40 osoba. Za vrijeme sajma priređuju se tematske večere vezano uz vina neke od zemalja odakle su vina izložena na festivalu. ⦁

___________________________

Prije nekog vremena a nakon što sam saznao da je Jokinenov restoran WineBridge osvojio visoku nagradu Wine Spectatora palo mi je napamet da Jokinenu predložim da u svom objektu organizira program i uz hrvatska jela i vina posebice uz etikete što su na Decanterovom ocjenjivanju osvojile najviša odličja, međutim i – zašto ne?! – i uz etikete koje su se istaknule i na svjetskim vrednovanjima poput  IWSC, Mundus Vini, Concours Mondial, AWC Viena. S obzirom da je Jokinen na određeni način involviran i u uvoz vina u Finsku smatrao sam da bi tako nešto moglo biti zanimljivo hrvatskim vinarima visokim međunarodnim  priznajima certificiranim  odlikašima. Obećao sam mu da ću mu pomoći oko kontakata, pa neka se, dakako, izravno dogovore, ako mogu.

– Ovaj vinski prijedlog vrlo mi je zanimljiv, spreman sam razgovarati i nadam se da će i doći do dogovora – javio mi je Timo Jokinen, i poslao kontakte, pa, hrvatski vinari platinasti i zlatni u prvom redu, evo: WineBridge Restaurant i Timo Jokinen: +358-50-583 7735; e-mail timo@winebridge.fi ⦁ www.tamperewinefest.com ; www.winebridge.fi  ♣

______________________________

VIJESTI / NEWS

Ususret praznicima i novoj godini

HRVATSKI VINSKI KALENDAR i VINSKA ABECEDA – Zagrepčanin Zoran Lutz grafički je inžinjer i suradnik tvrtke Indugraf d.o.o. iz Zagreba koja se bavi dizajnom, tiskom i doradom svih vrsta grafičkih proizvoda. Ali Zoran Lutz je i veliki zaljubljenik u vino, i silno je želio da njegove strast prema Bakhovom nektaru i želja da dade svoj doprinos popularizaciji plemenite kapljice iz Hrvatske ostave opipljivi trag pa se pobrinuo da u dogovoru s našim vinskim znalcima još prije više godina osmisli i s Indugrafom realizira nekoliko tiskanih izdanja na temu vinograda i vina Lijepe naše, jedno izdanje je Hrvatski vinski kalendar, s izlaskom u javnost dakako uoči Nove godine, a drugo je brošura Vinska abeceda s ritmom izdavanja otprilike svake dvije godine.

Ove godine, za koji mjesec, u planu je izlazak 10. jubilarnog Hrvatskog vinskog kalendara, jedinstvenog po tome što je do sada objavio priloge o više od 100 eno-gastro događanja u Lijepoj našoj. Lutz navodi kako je predviđeno da početna naklada kalendara za 2022. godinu bude u nakladi od 5000 primjeraka! Kalendar je koncipiran kao vinska razgledica iz Hrvatske kroz 36 fotografija hrvatskih vinskih gradova i sorata vinove loze, 12 fotografija bit će u formatu 30×22 cm, a one manje u formatu 15×10 cm. Moguće je, po dogovoru, i izdanje zasebnog kalendara s fotografijama, za svaki mjesec, pojedinih hrvatskih proizvođača vina. Inače, u suradnji s Hrvatskom udrugom kreativnih amatera i s PZ Kuna 1898 s Pelješca priprema se izdavanje i kalendara-likovne mape Slikamo na vinu. PZ kuna donirala je tzv. vinska platna, izrađena uz pomoć tropa od grožđa, na kojima će slikari kreirati svoja likovna djela što će biti ponuđena publici na aukcijskoj izložbi, a prihod od prodaje ide u humanitarne svrhe, namijenjen je konkretno nastradalima od nedavnih potresa u Zagrebu i na Banovini. Zoran Lutz i Indugraf otvoreni su za svaku suradnju i nadaju se potpori vinara i svih koji vole plemenitu kapljicu. S obzirom da, kako se to narodski kaže, vrijeme leti, zainteresirani za bilo koji oblik suradnje i zainteresirani za narudžbu kalendara mole se da se što prije jave na +385 1 299 02 42 odnosno na +385 95 568 4736 ili na e-mail: arakart.zagreb@gmail.com   Novo izdanje Vinske abecede očekuje se u tijeku 2022. ♣

_______________________­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­_

AGROLAGUNINA MODERNA KONOBA TRI KANTUNA 

 Agrolagunin boutique Tri kantuna (sir, maslinovo ulje, vino) na trešnjevačkoj jr tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina

____________________________

piti razborito-odgovorno-trijezno • drink wisely-responsibly-soberly

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 08. 2021 – hints to the smart purchase

HRVATSKA  CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

. (mpc/pp: XL) DINGAČ 2019 – MATKOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Pelješac, Dingač ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO vrhunsko s kzp/premium  quality with the controlled origin • suho/dry • 15,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je: sadržajno • toplo • sočno • skladno • lijep, i jedan od rjeđih primjera rekao bih savršeno čistih i harmoničnih naših plavaca • vrlo elegantno, te pitko unatoč visokom stupnju alkohola • ma kako bilo dobro, zakinuto za raskoš koju kapljica s Dingača može i mora pružiti te koju se moglo svakako postići/dostići s još nešto vremena sazrijevanja u bačvi i odležavanja i razvoja u butelji! PROPLAKAT ĆE ZORA… ■ IZGLEDOM vrlo živo, rubinsko s nježom naznakom nijanse granatnoga – tamno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU suzdržano ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: uglađen • okus sugerira slankasto • tijelo & struktura izvrsni • završetak dugačak ■ SERVIS:  čaša: velika  –  tip: bordeaux, • 16-18   ̊C

(mpc/pp: XL) PRIBIDRAG (Zinfandel) 2016 – MIMICA vinska kuća sritnog čovika ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Omiš ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Pribidrag, Tribidrag, Crljenak, Kratošija, Zinfandel, Primitivo  ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačva/barrel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux / normalna normal • 0,75 lit • ukupno za tržište proizvedeno boca/bottles produced in total, for the market: cca 14.ooo ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko  etno s kzp/premium   quality with the controlled origin • suho /dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK

■ VINO je: kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • toplo • skladno • zrelo • lijepo se pije uz hranu • u usponu – može trajati – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko s nijansom granatne • već na pogled ukazuje na dobro gustoću tkiva ■ NA NOSU umjerene jačine – razvija se • upućuje na mineralno • na voćnost (plodovi: domaći/tamno-crveni – plavi/ koštićavi (šljiva, trešnja) • na vegetalno/herbalno umjereno • začinsko bilje/mirodije (slatke), dobro uklopljeno • na osjet nijanse čokolade  ■ U USTIMA fino zaobljeno • tanin: uglađen • okus sugerira donekle slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇗ •  odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina • čaša: velika – tip: bordeaux •16-18   ̊C

(mpc/pp: L-XL) PLAVAC BARRIQUE 2017 – MATKOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Pelješac, Dingač ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO vrhunsko s kzp/premium  quality with the controlled origin • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je: sadržajno • toplo • sočno • dotjerano • skladno • zrelo ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno – tamno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU isprva suzdržano – polagano se otvara i razvija • upućuje na mineralno • voćnost (plodovi  crveni – plavi / koštićavi – bobičasti – sušeni (šljiva) • note barriquea ne strše, dobro su uklopljene ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: uglađen • okus sugerira slankasto • tijelo & struktura vrlo dobri • dosta dugačak završetak ■ SERVIS:  ⇗ • prije posluženja vina – poželjno dekantirati • čaša: veća –  tip: bordeaux, • 16-18 ̊C

Slavonija – Hrvatsko podunavlje / Slavonia – Croatian Danube region

(mpc/pp:  ? ) GRAŠEVINA GRAND COLLECTION 2018 – ILOČKI PODRUMI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srijem, Ilok ■ VINOGRAD/VINEYARD: Principovac • blaga kosina/mild slope • nadmorska visina/altitude: 200 – 210 m • ekspozicija/exposition: sjeverozapadna, sa stalnim vjetrićem/northwestern, with the constant moderate wind • tlo/soil: aluvijalno, črnozemni leoss s regosolom/alluvial, loess • sorta/variety: Graševina  • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna, ručno/normal, hand picking ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: alkoholno vrenje: inoks/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/ normal • 1,5 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Hrvatsko podunavlje – vrhunsko/premium quality with the controlled origin • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: slabije, jer kontrast između slova i podloge nije dovoljan. a i slova su sitna/not  to good since the contrast between the colour of the font and the rest of the label, all in black, is weak, even the font is very small

■ VINO je: ozbiljno • konkretno • kompleksno • sadržajno • bogato • toplo • ima karakter • dotjerano • skladno • elegantno • umireno no još s dosta živosti • lijep primjer vrlo visoke razine kakvoće koju Graševina u određenom ambijentu i uz prikladan pristup vinogradara i vinara/podrumara može pružiti • u suglasju sa: teritorijem – tipologijom – sortom • lijepo se pije uz hranu • u špici je ali vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM pune zelenkasto–slamnatožute boje ■ NA NOSU umjerene jačine – lijepo razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost (plodovi: domaći/bijeli – koštićavi / zreli  • na začinsko bilje – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno – puno • okus sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro – čvrsto • dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇗ •  (preporuka za jelo: plemenita riječna i morska riba, pečenja od svijetloga mesa npr. teletine, odležani zreli polutvrdi sir s umjerenom aromatikom) • prije posluženja vina poželjno dekantirati • čaša: velika  bordeaux • 12-14 ̊C

ITALIJA  ITALY

Piemonte – Pijemont

(mpc/pp: XXXL)  BAROLO ROCCHE dell’ANNUNZIATA 2017 – Roberto VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Piemonte, La Morra ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rocche dell’Annunziata • kosina/slope • sorta/variety: Nebbiolo • gustoća nasada/plantation density: 6000-8000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • prinos po trsu/yield per vine: 0,5 – 0,8 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact – alkoholno vrenje/alcoholic fermentation: inoks/stainless steel • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • filtriranje/filtering: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/normal • 0,75 lit – 1,5 lit – 3 lit – 6 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 0,75 lit = 2093; 1,5 lit = 120; 3 lit = 50; 6 lit = 10  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG  quality with the controlled origin guaranteed • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly applied – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je: impresivno • kompleksno • moderno a opet sa stanovitim obilježjem tradicije • sadržajno • bogato • vrlo toplo • sočno • s karakterom • skladno • zrelo • elegantno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije uz hranu – prikladno uz meditaciju • u usponu – treba mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko s blagom granatnom nijansom • svijetlije boje (kao što bude kod crnog pinota; Nebbiolo i Pinot crni su u srodsatvu!) • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • na vegetalno/herbalno, diskretno • začinsko bilje ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankast – fino gorkast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • svježeg – vrlo  ugodnog – dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇗ •   (preporuka za jelo:  rafinirana jela od dugo pirjanog tamnog mesa, zreli tvrđi sirevi ) • čaša: velika – tip: bordeaux, • 16-18 ̊C

(mpc/pp: XXXL)  BAROLO la MORRA 2017 – Roberto VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Piemonte, La Morra ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Nebbiolo • gustoća nasada/plantation density: 6000-8000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic – prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • prinos po trsu/yield per vine: 0,5 – 0,8 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact – alkoholno vrenje/alcoholic fermentation: inoks/stainless steel • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • filtriranje/filtering: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/normal • 0,75 lit – 1,5 lit – 3 lit – 6 lit – 12 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 0,75 lit = 13.646; 1,5 lit = 500; 3 lit = 120; 6 lit = 30; 12 lit = 5 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG quality with the controlled origin guaranteed • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly applied – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je: kompleksno • moderno a opet s obilježjem tradicije • sadržajno • bogato • vrlo toplo • sočno • s karakterom • skladno • zrelo • elegantno • dinamično • lijepo se pije uz hranu • u usponu – treba mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko s blagom granatnom nijansom • svijetlije boje • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • na vegetalno/herbalno, diskretno • začinsko bilje ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus slankast gorkast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • svježeg – vrlo  ugodnog – dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇗ •   • čaša: velika – tip: bordeaux, • 16-18   ̊C

 (mpc/pp: XXXL)  BAROLO la SERRA 2015 – Roberto VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Piemonte ■ VINOGRAD/VINEYARD: La Serra – kosina/slope • sorta/variety: Nebbiolo • gustoća nasada/plantation density: 6000-8000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic – prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • prinos po trsu/yield per vine: 0,5 – 0,8 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact – alkoholno vrenje/alcoholic fermentation: inoks/stainless steel • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • filtriranje/filtering: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/normal • 0,75 lit – 1,5 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG  quality with the controlled origin guaranteed • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly applied – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je: kompleksno • vrlo toplo • sočno • zrelo • čini se kao da je dostiglo špicu, koja međutim može još trtajati• u suglasju sa: teritorijem – tipologijom – sortom • lijepo se pije uz hranu – prikladno uz meditaciju ■ IZGLEDOM rubinsko s blagom granatnom nijansom ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • na vegetalno/herbalno, diskretno • začinsko bilje/mirodijske note ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankast • tijelom & strukturom čvrsto • dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: čaša: velika – tip: bordeaux, • 16-18 ̊C

SLOVENIJA SLOVENIA

(mpc/pp: L ) MARKIZA ROSÉ 2020 – GAŠPER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Goriška brda ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  vrhunsko • suho • 13,0 vol%

■ VINO je: ne baš komplicirano •  s dobrima živosti i svježinom • vrlo pitko, prikladno za tople ljetne dane, što se hrane tiče za uz predjela na bazi plodova mora, svježeg sira, povrća, kuhanu ribu • skladno • lepršavo – dopadljivo • u špici ■ IZGLEDOM bistro, svijetle nježne ružičaste boje ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje donekle na mineralno • voćnost, (plodovi: domaći/ crveni/ koštićavi i jagodičasti (malina) • blago i na vegetalno ■ U USTIMA zaobljeno • kiselkaso i slankasto • tijelom & strukturom dobro • svježeg – srednje dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • čaša: srednja – tip: bordeaux, • 10 ̊C

_________________________

Kušano još…

BAROLO i DOM PERIGNON u TRILOGIJI FINO & VINO – Zagrebački restoran Trilogija Fino & Vino što ga vodi dugogodišnji zagrebački sommelier i ugostitelj Krešimir Šesnić postao je već poznat po tome da se tamo povremeno i u krugu velikih poznavatelja vina i vinskih šmekera održavaju degustacije istaknuth do i najjačih ne samo domaćih nego i svjetskih etiketa. Najnovije kušanje bilo je ovih dana, a kao zvijezde su sjajili šampanjac Dom Pérignon i baroli od Roberta Voerzija, gotovo uz bok su im stajali Edijev izbor od Edija Simčiča iz Goriških brda i crnjak McLaren Dead Arm Shiraz australske kuće D’Arenberg. Uvijek zalogajno maksimalno spremna, kuća Trilogija Fino & Vino parirala je, na tanjuru, s gusjom jetrom Zubine produkcije i s moderno posluženim pečenim prsima domaće patke, kreacijom chefa Denisa Derete.

Evo pobliže podataka o svim kušanim vinima: odlični Dom Pérignon 2006 (šteta je što se za usporedbu nije našla i koja boca Tomčeva Classica iz 2006!), izvrsni  desertni ali suhi Edijev izbor barrique (14,0 vol%), jako dobra jantarna ZAVRH Amphora MMXVII (mješavina u amfori maceriranih sivog pinota, bijelog pinota, chardonnaya, sauvignona, nefiltrirano, suho, 12,5 vol %) iz podruma hobi proizvođača Guština, zatim kao predstavnik talijanske regije Veneto 3 Tinto 2019 Rosso veneto igt rađen od merlota, carmenèrea i cabernet sauvignona na vlastitim kvascima, nefiltrirano i bez dodavanog SO2,  suho, 13,0 vol %,  proizvodnja kuće Ca Avignone, vrlo ugodno dosta puno živo, slijedio je trio Roberta Voerzija iz pijemontskog mjesta La Morra – Barolo 2017 la Morra, Barolo Rocche dell’Annunziata 2017 te Barolo la Serra 2015 (vidi osvrt gore), nakon toga na red je došao pikantno papreni suhi The McLaren Vale Dead arm Shiraz 2008, 14 vol %, od D’Arenberga.

Baroli su na ovome skupu primljeni posebno sentimentalno, kao sjećanje na pretprošlogodišnji posjet većine ovog predvečerja u lokalu Fino&Vino nazočnih šmekera vinogorju Barolo i posebno Kralju Robertu Voerziju u La Morri, koji nas je u svom podrumu posebno srdačno primio i omogućio na kušanje cijelog svog portfelja.

S obzirom da je preko što velikih što manjih specijalizirnih uvoznika na našem tržištu već dostupan popriličan broj  ponajboljih svjetskih vinskih etiketa u restoranu Trilogija Fino & Vino razmišljaju o tome da s vremena na vrijeme ali u redovitom ritmu uvedu za širi krug zainteresirane publike kušanja posebno izabranih najinteresantnijih hrvatskih vina i ovakve ekskluzivne degustacije inozemaca, nekad možda I u isti termin, s ciljem usporedbe, uvršenu hrvatsku i uvoznu elitu istorodnih eno-uradaka.  ♣  .

__________________________

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, zrelo, živo elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, mature, very alive, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

 – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

  – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE mpc / PRICES retail 0,75 l:  S = do 35 kn (till 5 €) • M = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

.  ⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •   ⇒ – čuvati/hold • – trošiti uz hranu/drink with food

__________________________

Tradicijska Jelšanska fešta vina 2021

 VINSKE ZVIJEZDE NA HVARU – Vrednovanje plemenite kapljice Vinske zvijezde koje smo s vizijom svakomjesečnog putokaza potrošačima za pametnu kupnju vina još davno osmislili i, uzimanjem uzoraka ne od proizvođača nego iz vinoteka, dakle izravno s tržišta, pokrenuli mi zagrebački Bakhu odani novinari Vitomir Andrić (Večernji list), Ivo Kozarčanin (24sata) i ja (Svijet u Čaši), dočekalo je, zahvaljujući poduzetnoj zagrebačkoj profesorici Mariji Vukelić – koja, inače, s velikim žarom organizira manifestacije vezane uz plemenitu kapljicu  i koja je prije koju godinu preuzela realizaciju ovog ocjenjvanja – i izlazak iz Metropole i zapažene trenutke gostovanja u posebnim prigodama i u drugim krajevima Lijepe naše. Ocjenjivanje Vinske zvijezde nekako se jako dobro ukorijenilo na otoku Hvaru, konkretno u Jelsi gdje je našlo vrlo dobrog partnera u općinskoj Turističkoj zajednici i u udruzi Hvarski vinari, inače priređivačima tradicijske tamošnje ljetne Fešte vina. Tako je eto sada, potkraj kolovoza a u sklopu spomenute svečanosti vina, već po treći put a pod nazivom Jelsa Summer Wine Tasting. stručni žiri aktualnih Vinskih zvijezda ocjenjivao vina otoka Hvara.

Degustatori–ocjenjivači u Jelsi 2021, s njima je u društvu prof. Marija Vukelić (treća zdesna), aktualna voditeljica Vinskih zvijezda, a predsjednik žirija Saša Zec drugi je zdesna na slici (Julio Frangen)

Težište ocjenjivanja bile su lokalne sorte – Bogdanuša od bijelih i Plavac mali od crnih. Želja je domaćina kao realizatora ocjenjivanja bila posebno naglasiti važnost baš kultivara koji se mogu smatrati (i) sinonimom otoka Hvara. Degustacija je bila zapravo podijeljena u tri grupe: Bogdanuša, ostala bijela vina otoka i Plavac mali.  Komisiju su činili doc.dr.sc. Leo Gracin, enolog;  mr. sc. Mirjana Maksimović, vinska novinarka, Milena Zakarić, sommelijerka; Mario Kolumbić, sommelijer (Resort Maslina), Yvan Esteve, sommelijer i vinski trgovac (Starigrad – Za pod zub, Hvar); Siniša Šime Matković-Mikulčić, vinski znalac, WSET2 (Secret Hvar Travel agency, Hvar),  Miro Štec, vinski znalac i stastveni hobby vinar (Hvar). Predsjednik komisije bio je enolog, Saša Zec, dipl. ing. agr.

Prijavljena su bila ukupno 34 uzorka, od toga sedam bogdanuša, 12 ostalih bijelih vina otoka i 15 u kategoriji plavac mali. Većina vina osvojila je više od 85 bodova, što na ocjenjivačkom listiću Vinskih zvijezda, prema pravilima OIV (Organisation internationale de la Vigne et du Vin) znači srebrnu medalju (tri zvjezdice), a četiri vina ocijenjena su s 90 i više bodova (četiri zvjezdice – zlatna medalja).

Evo i rezultata, po grupama:

Bogdanuše

1. Bogdanjuša 2020 (88,000) – Vina Carić; 2. Bogdanuša 2020 (87,80) – Hvar Hills; 3. Bogdanuša 2020 (87,40) – Pavičić vina

Ostala bijela vina otoka

1. Pošip 2020 (90,40) – Tomić vina Bastijana;  2. Pošip 2019 (90,30) – Hvar Hills; 3. Levant cuvée bijeli 2020  (90,00) – Ventus vina

Plavac mali

1. Plavac mali Pharos Maximvs 2013 (90,50) – Hvar Hills; 2. Veli Visko 2018 (89,00) – Vina Carić; 3.  Plavac mali 2019 (87,00) – Vino Leše

2. 

   Pobjednici po grupama i ukupni šampion (Julio Frangen)

Najbolje ocijenjeno vino – pobjednik ocjenjivanja: Plavac mali Pharos Maximvs 2013 – Hvar Hills

Pobjednici grupa, slijeva: enolog Andro Tomić – Bastijana, Jelena Mastelić, predstavnica Hvar Hillsa, šampiona 2021, te enlog Vina Carić Ljubomir Makjanić (Julio Frangen)

Nakon objave ocjena i dodjele priznanja, na jelšanskoj se fešti uživalo i u koncertu Zorice Kondže, naravno, uz gutljaje finih hvarskih vina. Fešta vina 2021 završila je točno u ponoć, uz veliki vatromet s kojim su organizatori pozvali posjetitelje da ponovno dođu u Jelsu i sljedeće godine, kada će ova popularna fešta proslaviti veliki jubilej – 70 godina! Prof. Marija Vukelić najavila je mogućnost da se sredinom rujna u Metropoli, najvjerojatnije u zagrebačkom restoranu Trilogija Fino & Vino na Kaptolu održi za širu publiku večer hvarskh vina – petnajstak uzoraka – nagrađenih na ocjenjivanju Vinske zvijezde u sklopu jelšanske Fešte vina 21, i to bi se moglo smatrati početkom promocije otoka Hvara za novu sezonu 2022.

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

SVIJET u ČAŠI – 03.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz / through

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

___________s vama od – 11.11.1992  – since, with you____________

Miljenko Mike Grgich, the Legend, one of the real ambassadors of Croatia in the world, in these days: 98! Congratulations! His living motto: Every day do your best, learn something new, and make a friend… = very very worth to be the 2021 Easter’s message!

_______________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Vino u funkciji turizma: PLAVAC MALI ⦁ Intrigantni regijski trio: PLAVAC MALI, TRNJAK, VRANAC ⦁ Plešivički fine wine & dine: KORAK DO KORAKA, PA TAKO DEVET HODOVA ⦁ Enogastronomija, gospodarstvo: NOVA ŠANSA ZA NOVO, DOSTA DRUKČIJE VRIJEME: DIGITALNI NOMADI ⦁ Uskrsna košarica 2021: VIŠE STOLOVA s OBILJEM NEGO LANI (?) ⦁ Sajmovi, ocjenjivanja 2021: U KOJOJ MJERI MEDALJA ČINI RAZLIKU? ⦁

⦁ VIJESTI/NEWS    Festivali: SMOTRA TRAMINACA u ILOKU ⦁ VINISTRA NA OTVORENOME?! …⦁ VINO i SAMOBORSKA SALAMA ⦁ CHATEAU PETRUS u SVEMIRU

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 03.2021 – BUYING GUIDE ⦁

________________________

Vino u funkciji turizma

PLAVAC MALI

            Plavac mali po rasprostranjenosti je treća vinska sorta u Hrvatskoj, iza Graševine (zauzima 4532 hektara), te Malvazije istarske (1641 ha) koju prati maltene u stopu (1476 ha). Plavac, koji voli toplinu, najbolje rezultate daje u Srednjoj i Južnoj Dalmaciji, posebice na poluotoku Pelješcu i na otoku Hvaru. Pravi dragulji u čaši počinju se rađati u vinogradima Plavca maloga npr. na južnim stranama Pelješca, konkretno na Dingaču (trsje se penje do visina od 350 i 400 metara, kao zasebno vinogorje i specijalna vinogradska pozicija zaštićeno je oko 71,5 ha) i Postupu, te Hvara, posebno na položajima Ivan Dolac i Sveta Nedjelja što se također dižu do poprilično u visinu. Vina su puna, gusta, vatrena, vrlo kompleksna, uvelike ih karakteriziraju arome prosušenog grožđa i suhe šljive, taninska komponenta uočljiva i, ako je tanin zreo, ne smetajuća, na jeziku bude ublažena i stanovitom slasti, međutim ponekad zna biti i tek površinski prekrivena – jače izraženom namjerno i kalkulantski ostavljenom slatkoćom.

Kako se područje uzgoja Plavca maloga i proizvodnje vina od njega nalazi u izrazito turističkome području i kako se nekoliko ambicioznih proizvođača potrudilo oko izvoza vina, a naročito otkako je iz znanstvenih krugova odaslana vijest da je jedan od roditelja Plavca maloga svjetski famozni Zinfandel, identificiran kao Tribidrag odnosno Crljenak kaštelanski i porijeklom lociran u Dalmaciji, sorta Plavac mali i njena kapljica postale su barem donekle poznate u svijetu. Plavac mali potencijalno je snažan naš turistički magnet, osobno ga gledam u tom smislu kao golemog aduta i mogućeg hrvatskog pandana Barolu i Barbarescu iz Pijemonta, Sangioveseu te osobito Brunellu iz Montalcina iz Toscane, Chardonnayu i Pinotu crnome Burgundije, Cabernetu i Merlotu Bordeauxa, Rizlingu rajnskome Pfalza, Rheingaua, Mosele, Veltlincu zelenome iz Wachaua, Kamptala, Kremsa… Dok u novije vrijeme mnogi suvremeni nomadi u Pijemont, Toscanu, Burgundiju, Bordeaux, u rajnsku oblast dolaze i prvenstveno motivirani spomenutim vinima i lokalnom gastronomijom u razno doba godine, kroz maltene svih 12 mjeseci u godini, dotle u Dalmaciju dolaze prvenstveno ljeti radi mora i sunca… Lokalno vino a i fantastični riba i plodovi mora te pojedini izvanredni sirevi zbog očito nedovoljne poslovne (samo)organiziranosti vinara a i sirara te neprikladne suradnje marketinga sektora eno-gastronomije i turizma ne izdižu se do prvog plana…

I vodstvo – na našem tržištu nove – vinske revije Vinum In također je uvidjelo koliko su naši vino i hrvatske autohtone sorte bitni za uspješan turizam na ovim prostorima, pa je, eto, nakon posebnog bloka objavljenog u prošlome broju revije a posvećenog Graševini, nedavno organiziralo veliku degustaciju-strukovno vrednovanje kapljice od Plavca maloga, kako bi preko svojih objava čitateljima ali i, osobito ciljano, domaćim ugostiteljima i djelatnicima u turizmu objavom izbora od trenutačno najboljih barem pedesetak hrvatskih plavaca i sa svoje strane jače skrenulo pažnju na etikete što mogu i te kako kroz turizam pomoći hrvatskom gospodarstvu. Novo izdanje Vinum Ina, s rednim brojem 7, očekuje se sredinom travnja. Na to kušanje pozvan sam bio i ja, a naknadno mi se ukazala dodatna mogućnost degustacije nekoliko drugih plavaca, i drago mi je što u Kronici Svijeta u čaši za ožujak 2021, dakle u uobičajeno vrijeme pojačanih priprema – mada eto oskvrnutih i dalje pandemijskom pošašću – za turističku sezonu od koje se unatoč svemu ipak ove godine nešto očekuje, mogu ponuditi na uvid kombinaciju rezultatskog ishoda i nekih osobnih preferencija sa spomenutog glavnog ocjenjivanja te s onog dopunskog, mog naknadnoga kušanja.

Na slikama: prizori sa zatvorene degustacije u Vinskom klubu koji se u zagrebačkoj Strojarskoj ulici upravo službeno otvara kao vinoteka i kao prostor za edukativne programe-radionice na temu vina i za kušanja-ocjenjivanja Bakhova nektara. Pod paskom glavne urednice Dijane Grgić, plavce smo kušali suvlasnici Vinskog kluba Miro Barec i Tomo Jakopović, novinar-specijalizirani vinski pisac Ivo Kozarčanin, zatim prof. Ivan Dropuljić kao osnivač i direktor međunarodnog sajma vina i kulinarike Zagreb Vino.com u zagrebačkoj Esplanadi (zasad se još ne izjašnjava o obliku/oblicima njegova održavanja ove godine), te ja ispred Svijeta u čaši

No, prije liste odabranih s kušanja evo još malo konkretnoga o Plavcu malome.

                PLAVAC MALI dalmatinska je crna vinska sorta kao roditelji koje se u literaturi navode Tribidrag (tj. Crljenak, Kratošija, Zinfandel, Primitivo) i Dobričić. Glavni sinonimi: Crljenak (Split), Kaštelanac (Split), Pagadebit, Pagadebiti Mali (Korčula), Plavac mali crni, Plavac veliki, Plavec mali (Makedonija), Zelenak (Dubrovnik). Nazivi koji se pogrešno koriste kao sinonimi za Plavac mali:  Babić, Plavina, Tribidrag.

Sorta Tribidrag – sinonimi za koju su Trebidrag, Crljenak kaštelanski, Pribidrag (Hrvatska), Kratošija (Crna Gora), Morellone, Primaticcio,  Primativo, Primitivo di Gioia, Uva di Corato, Zagarese (Apulija, Italija), te Zinfandel (SAD), a za koju se pogrešno kao sinonimi rabe izrazi Blatina (BiH), Crljenak crni, Plavac mali i Vranac – doimlje se kao glavni igrač vezan uz nastanak Plavca maloga, lijepo se to vidi iz priloženog grafičkog prikaza pedigrea Plavca maloga. Tribidrag/Zinfandel je i inače na svjetskoj pozornici sorata vinove loze jača zvjerka, mi u Hrvatskoj volimo se hvaliti da je riječ o našem autohtonom kultivaru, Crna Gora, gdje je znan kao Kratošija i raširen je u sortimentu do mjere da ga u toj zemlji – svakako posebno ushićeni time što je roditelj njihovog rasnoga Vranca – smatraju jednim od glavnih svojih eno-aduta i drže njihovom domaćom sortom, a Talijani s juga Apeninske čizme htjeli bi da se kultivar, znan i pod nazivom Primitivo, prizna kao njihov autohton. Iako je svjetsku popularnost stekao kao američki Zinfandel, kultivar je u veliki vodič vinskim sortama svijeta Wine Grapes autorskog trija Jancis Robinson, José Vouillamoz i Julia Harding uvršten pod hrvatskim nazivom, naime Tribidrag se, kako kao objašnjenje stoji u Atlasu, na temelju niza dokumenata smatra najstarijim nazivom za taj kultivar što se u Dalmaciji, kao vrlo cijenjeni, sadio još u 15. stoljeću. Inače, Crljenak crni, koji je spomenut kao pogrešno korišteni sinonim za Tribidrag – više se ne sadi.

Što proizlazi iz grafičkog prikaza pedigrea Plavca maloga objavljenog u atlasu Wine Grapes? To da je Plavac mali:

◾u tijesnom rodbinskom odnosu s Tribidragom i Dobričićem (relacija roditelj-potomak)

◾ polubrat ili polusestra sorte Plavina, koja je, inače, križanac između Tribidraga, (tj. Crljenka, Kratošije, Zinfandela, Primitiva) i talijanskog kultivara Verdeca

◾polubrat odnosno polusestra Grka, Crljenka crnoga i Vranca, koji su, svo troje, s Tribidragom (Crljenkom, Kratošijom, Zinfandelom, Primitivom) u odnosu roditelj-potomak. Za Vranac se, po najnovijemu – dobio sam obavjest od prof. dr. Vesne Maraš, crnogorske znanstvenice inače zaposlene u podgoričkim Plantažama 13. Jul – zna da mu je, uz Tribidrag ili Kratošiju ili Zinfandel, kultivar koji se pokazao kao otac, u ulozi majke bila sorta Duljenga.

◾da je polubrat ili polusestra Babića, kojega se na šibenskom području znalo – pogrešno! – poistovjećivati s Plavcem malim.

◾ da je jedan od roditelja sorte Babica, sađene uglavnom samo na području Kaštela

FAMEJA: Crljenak, Plavac mali crni, Dobričić. Plavac mali u modernoj obitelj: Imam dva (moguća) oca, i nepoznatu mamu!…

Bliska rodbina: Babić , Plavina, Grk

_________________________________________________________

DOBRIČIĆ – Autohtona sorta crnog grožđa što se sada gotovo isključivo uzgaja na otoku Šolti, gdje je do donošenja Zakona o vinu iz 2003. godine bila uvrštena među preporučene. Nakon donošenja cit. [Pravilnika (NN 159/04.)], tj. od 17. studenog 2004. uvrštena je među dopuštene u svim vinogorjima podregije Srednja i južna Dalmacija.

Vino od grožđa sorte Ddobričić vrlo je bogato bojilima i ekstraktom, a siromašno na ukupnoj kiselosti (koje u nekim godištima padnu i ispod najniže zakonom propisane granice od 4,5 g/l), pa više služi za popravak (u prvom redu boje) crnih vina, nego za potrošnju u čistom stanju. Zato se čisto sortno (osim kod proizvođača na otoku) i ne nalazi u prodaji.◾

____________________________________________

Vino Fameja, s etiketom Doma Kalebića sa Šolte. U ovoj butelji kao zajedničkom domu su Zinfandel, Plavac mali i Dobričić…

E sad, nakon što je prošlo već toliko vremena od otkrića da su Dobričić i Tribidrag te Plavac mali u roditeljsko-potomstvenom odnosu bilo bi dobro, konačno, saznati i to tko je Plavcu malome majka a tko otac. To više što sam svojedobno na predavanju o Vrancu održanome u Podgorici čuo kako je Kratošija odnosno Zinfandel odnosno Tribidrag roditelj Vranca u ulozi oca, a nekako u istom sam razdoblju u više navrata u nas u spontanim razgovorima u društvima s dosta prisutnih pojednaca iz vinskoga svijeta čuo mišljenja da bi otac Plavca maloga, dakle muški partner u roditeljstvu Plavca, zapravo mogao, s obzirom na njegove snažne tanine, biti – Dobričić...  Međutim – ima još nešto drugo: svojedobno sam bio, iz osobne znatiželje oko toga kakav će se dobiti rezultat ali i promatrajući to kao stanoviti moguće uspješan marketinški potez, naglas razmišljao o kreaciji vina kao obiteljske mješavine sorata, dakle tate, mame i potomka kao jedne cjeline, i ubrzo mi je stigao odgovor da je to već napravljeno i da je vino nazvano, po damatinski – Fameja, dakle familija, obitelj, te da je, s tim nazivom na etiketi, štaviše, već i spremno za tržište. Sorta Kratošija/Tribidrag je eto u slučaju Vranca znanstveno identificirana kao tata Vranca, a eto Dobričić, zbog svojih jačih tanina, ima i veće predispozicije od Tribidraga da bude Plavčev otac! Što? Dva tate?!!… Moderna obitelj! U našoj tako silno katoličkoj zemlji – vinska obitelj sa dva tate i potomkom s nepoznatom mamom?

Spomenutu primjedbu o jačem taninu kod Dobričića i posljedično tome zaključivanje da bi žešći tanin mogao biti obilježje više oca nego majke, ne bi trebalo shvatiti ozbiljno u kontekstu stvarnog statusa u roditeljstvu, naime na temelju tek osjeta dobivenog kao informacije putem vida, mirisa i okusa odnosno senzacije u ustima ne može se razvijati mišljenje o tome koja sorta ima veće izglede da bude otac a koja da bude majka. Što govori struka?

Znanstvenica prof. Vesna Maraš , Plantaže 13. jul

Puno onih koji na razne načine pripadaju vinskome svijetu a moguće i dio od tih a koji su čak i zaposleni u proizvodnji Bakhova nektara ne zna da su mnoge sorte hermafroditne, i tu je kvaka: nekad eto neka od tih hermafroditnih sorata pokaže muško a nekad žensko lice. Prof. dr. Vesna Maraš kaže sljedeće:

– Spol roditelja odnosno uloge oca i majke utvrđuju se na osnovi analize kloroplasta, preciznije na osnovi analize markera u genomu kloroplasta sorte vinove loze. Pojednostavljeno, spolno obilježje potomak nasljeđuje po majci. S obzirom na hermafroditan cvijet, Kratošija ili Tribidrag ili Zinfandel može biti i ženski i muški roditelj. U našim istraživanjima i analizi pedigrea crnogorskih sorti vinove loze, realiziranima u suradnji sa španjolskim ICVV-om odnosno Institutom za istraživanja vezana za vinovu lozu i vino iz Logroña u Rioji, u slučaju Vranca Kratošija ima ulogu muškog roditelja, dakle oca, dok je Duljenga potvrđena kao ženski roditelj. Analize genoma kloroplasta spomenutih sorti pokazale su da je Vranac, kao potomak, imao isti tip kloroplasta, to je klorotip D, kao i Duljenga (majka), a kod Kratošije (oca) pokazao se klorotip A. S obzirom da se, kako sam navela, tip kloroplasta na potomke prenosi isključivo putem majke, to potvrdjuje da je Duljenga ženski roditelj Vrancu. Ovo istraživanje bilo je za nas od velikog značenja, s obzirom da je Vranac najvažnija sorta vinove loze u Crnoj Gori i da je od ranije bilo poznato da je s Kratošijom u srodstvu, dok je, eto, Duljenga kao drugi roditelj Vranca otkrivena naknadno.

Profesori Edi Maletić i Ivan Pejić (suhiucasi)

Što pak vele profesori zagrebačkog Agronomskog fakulteta Edi Maletić i Ivan Pejić, koji su svojedobno s prof. Carole Meredith sa sveučilišta California u Davisu sudjelovali u otkriću da je Zinfandel isto što i Tribidrag odnosno Crljenak kaštelanski, te čiji su znanstveni radovi korišteni i za debeli atlas Wine Grapes? Dakle, koji od navedenih roditelja Plavca maloga ima ulogu oca a koji majke?

E, sad od struke stiže nešto sasvim novo i barem nama širem pučanstvu neočekivano nakon što smo naprosto naštrebali to da su Tribidrag/Zinfandel te Dobričić, automatski računajući dakako da je riječ o mami i tati, roditelji Plavca maloga. Najnovijim ispitivanjima spomenutim usavršenim metodama analize kloroplasta Tribidraga, Dobričića i Plavca maloga pokazalo se nešto što ne odbacuje mogućnost ni za Tribdrag ni za Dobričić da budu roditelji, ali NE i u međusobnoj kombinaciji, dakle kao tata i mama, nego kao svaki posebno, obadva kao otac, jedan ili drugi u kombinaciji s nekim drugim kultivarom u ulozi mame. Naime, otkriveno je to da Tribidrag i Dobričić pokazuju isti tip kloroplasta, a Plavac mali ima pak drugi tip, naslijeđen po majci. Ta majka Plavca maloga – još nije pronađena! Za nas obične ljude komplicirano, pa da, za svaki slučaj, ponovim: Tribidrag i Dobričić nisu prema Plavcu malome s ovim novim znanstvenim spoznajama automatski isključeni iz odnosa roditelj-potomak, oni dakle i jedan i drugi ostaju na listi mogućih očeva, naime u ovome slučaju najbližeg rodbinstva s Plavcem malim obadva pokazuju se s muškim obilježjima, kao tate, što znači da Plavac mali nije naravno mogao nastati njihovim križanjem, nego da je nastao križanjem jednoga od njih s nekim trećim, zasad neidentificiranim i javnosti privedenim kultivarom.

Kontaktirao sam ih obojicu – i prof. Maletića i prof. Pejića, i potom me prof. Pejić za šire obrazloženje usmjerio na znanstvenicu dr. sc. Maju Žulj Mihaljević, sa Zavoda za oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dr.sc. Žulj Mihaljević zadnja je doktorandica kod prof. Ivana Pejića, ona je, kako je prof. Pejić naglasio, spojila sva njegova  istraživanja i detaljno opisala najnovije stanje hrvatskog sortimenta vinove loze. U svojoj je disertaciji najopsežnije ikad analizirala sve poznate naše sorte i sva moguća roditeljstva, čak je, istaknuo je još prof. Pejić, i otkrila neke nove momente baš oko roditeljstva Plavca maloga.

Dr. sc. Maja Žulj Mihaljević na svom radnom mjestu, u laboratoriju Zavoda za oplemenjivaje bilja, genetiku i biometriku zagrebačkog Agronomskog fakulteta

– Pokušavam što jednostavnije odgovoriti na pitanja, iako to jednostavan odgovor nije i ne može biti pa vjerujem da će trebati još puno pričati na ovu temu… Kroz moje doktorsko istraživanje pod mentorstvom prof. Pejića putem genetičkih analiza došli smo do spoznaje da ranije predlagano roditeljstvo Plavca malog kao potomka Dobričića kombiniranog s Tribidragom/Zinfandelom/Crljenkom NE vrijedi. Te dvije sorte u međusobnoj kombinaciji ne mogu biti roditelji Plavca. I Dobričić posebno, i Tribidrag posebno ostaju s Plavcem i dalje u potencijalnom odnosu roditelj-potomak. Točna roditeljska kombinacija za Plavac nam zasad ostaje nepoznata. Znam da će vam to biti prvenstveno razočaravajuće, a onda i nejasno i zbunjujuće. Problematika utvrđivanja roditeljstva vinove loze vrlo je kompleksna i zahtijeva podrobnije izlaganje – kazala mi je dr.sc. Žulj Mihaljević, i dodala:.

– Mi definitivno zasad nemamo dvije sorte koje su križanjem dale Plavac mali. Kad se rade roditeljske analize, mogu se raditi na dva načina – da se traže oba roditelja, ili da potomku, npr. u ovome slučaju Plavcu, tražite samo jednog roditelja. Cijeli postupak se zasniva na izračunima vjerojatnosti za neki pretpostavljeni događaj na temelju genetičkih analiza. Kad smo radili roditeljsku analizu tražeći oba roditelja nismo, do sada, dobili ništa. Kad smo se usredotočili na onaj drugi scenarij, u kojemu smo gledali vjerojatnojsti za roditelj-potomak, tu su iskočili i Dobričić, i Zinfandel, ali i brojne druge sorte koje možete vidjeti na onoj slici srodstvenih mreža iz vodiča Wine Grapes od Jancis Robinson i njenih kolega koautora. Kad je riječ o majci/ocu Plavca, jedan od prvih indikatora koji su mi se učinili sumnjivima u toj priči oko roditeljstva Tribidrag x Dobričić bili su rezultati upravo te tzv. analize kloroplastne DNA. Po njoj je, eto, ispadalo da ni Dobričić ni Zinfandel nisu majka Plavca. A, da je navedena kombinacija bila ispravna, netko je majka morao biti…

Na temelju maločas spomenutih dojmova vezanih tek uz vid, miris i okus (tanini) računati na – barem i jedva približno točnu – prognozu o vrsti roditeljstva besmisao je, odrešito ističe znanost. Pa, ni kod ljudi ne mogu se raditi presumpcije o majci na temelju boje kose, kože, ili boje glasa… To je, reći će dr.sc. Maja Žulj Mihaljević, možda moguće za neke gene (ne nužno i svojstva) koji su spolno vezani, ali s obzirom da je loza hermafrodit, dakle dvospolac, to nije moguće.

– Način na koji se rade roditeljske analize kod loze zakompliciran je nekim okolnostima. Prvo, vinova loza je hermafrodit. Drugo, ne znamo kad je koja sorta nastala naime nemamo generacijski slijed kao što postoji kod npr. ljudi pa tu znamo tko je stariji  a tko mlađi čovjek. I, treće, loza može biti s vrlo kompliciranim, za ljudske pojmove “incestuoznim” srodstvenim vezama. Kad iskombinirate sva ta tri faktora, dogodi se to što se dogodilo s ranije predlaganim roditeljstvom Plavca. Prvo ispadne da jeste, a onda s novom, znatno sofisticiranijom vrlo detaljnom analizom pokaže se da nije… Dok je tada rađeno na tim točkama u genomu, ispadalo je kako je ispalo… uglavnom: nitko nije tada lagao. No, kad smo za moj doktorat u obzir uzeli i dodatne točke po genomu te napravili analizu kloroplastne DNA, ispalo je kako je sada ispalo… – kazala je dr. sc. Maja Žulj Mihaljević.

            DOJMOVI S DEGUSTACIJE – A sada, evo dojmova s degustacija, od kojih se ona glavna, veća, odvijala u novom zagrebačkom objektu Vinski klub. Taj novi lokal što ga vode suvlasnici Miro Barec i sommelier Tomo Jakopović  na dvije je razine, na gornjoj, u prizemlju, vinoteka je, a ispod je oveći prostor zamišljen da bude poprište raznih tematskih strukovno vođenih degustacija i edukacijskih programa za publiku željnu više znanja  o vinu.

Vina su bila iz različitih godina berbe, u rasponu od 2019. do 2011. Redosljed: od mlađih godišta prema starijima, od manjeg volumena alkohola prema većemu i od suhog vina prema onome s ostatkom neprovrelog sladora. Legenda: pet zlatnih grozdova = 95 – 100 bodova; četiri zlatna grozda = 90 – 94,99 bodova, tri zlatna grozda = 85 – 89,99 bodova, dva zlatna grozda = 80 – 84,99 bodova.(Opširnije u rubrici Potrošački putokaz na kraju Kronike)

– ZLATAN PLAVAC GRAND SELECT 2013 – ZLATAN OTOK PLENKOVIĆ, Hvar, Sveta Nedjelja, 15,0 vol %

Zlatan plavac Grand Select, Zlatan plavac barrique, Plavac mali Pharos Maximus Hvar Hills

–  HVAR HILLS PHAROS MAXIMVS 2013 – HVAR HILLS, 15,0 vol %, Hvar (4,8)

–  DINGAČ 2016 – SAINTS HILLS, 14,0 vol %,  ZOI Dingač Pelješac (4,5)

– ZLATAN PLAVAC BARRIQUE 2012 – ZLATAN OTOK PLENKOVIĆ, Hvar, Sveta Nedjelja, 14,5 vol %, ZOI Srednja i južna Dalmacija

– PLAVAC MALI ŠKRAPA 2012 – MARLAIS,  14,0 vol %,  Pelješac

 – PLAVAC MALI SYRTIS 2015 – VOLAREVIĆ,  15,0 vol %,  ZOI Komarna

– ROYAL DINGAČ 2013 – ROSO, 15,0 vol%,  Dingač Pelješac  (4,4)

– DINGAČ 2017 Klasiko – INDIJAN, 15,5 vol %,  ZOI Pelješac

– DINGAČ 2018 Klasiko – BURA, 16,0 vol %,  ZOI Dingač Pelješac

–  DINGAČ 2016 barrique  – JURICA VIOLIĆ, 15,5 vol  %,  Dingač Pelješac

– PLAVAC PLAUSUS 2012 – DUBROVAČKI PODRUMI, 14,5%, Konavle

–  PLAVAC MALI 2017 – LIPANOVIĆ, ZOI Srednja i Južna Dalmacija, Vis, 15,7vol %

–  POMET PLAVAC MALI SELEKCIJA  2017 – CRVIK, 14,1 vol % , Konavle (4,1)

– PLAVAC MALI  GOLD EDITION 2016 – VOLAREVIĆ, 15,0 vol %,  Komarna

– PLAVAC MALI PREMIUM 2016 – TERRA MADRE, 14 %,  Komarna (3,9)