SVIJET u ČAŠI – 08.2022 – WORLD IN a GLASS

                     

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

BERBA je ove vruće i sušne godine poranila, a među prvim sortama brane su one za pjenušce te PORTUGIZAC namijenjen proizvodnji novog mladog vina što ga se, tradicijski, troši već i u godini trganja tj. kao prvoga ili među prvima iz Bakhova repertoara. Kao novo mlado vino jedan od brendova sjeverozapadne Hrvatske smatra se upravo Portugizac Plešivica. Ove godine članovi istoimene udruge, svojedobno utemeljene na poticaj i uz pomoć Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije, berbu i proslavu jematve 2022 organizirali su na prostoru uz tradicijsku drvenu kuću a sada restoran na imanju jaskanske obitelji Drage Cibana u Pavlovčanima, posjedu što obuhvaća ukupno oko 20 hektara površine (12 ha vinograda u komadu i osam ha šume) i što se od u gospodarskom smislu dosad privredno značajnome samo ili glavninom u vinskom smislu, po najnovijem snažnom opredjeljenju domaćina odlučnoga da na dva šumska hektara ustroji veći luksuzni camping centar sa 40 priključnih mjesta, sa pet mobilnih kućica, i s glamping ponudom, restoranom, bazenom i sportskim tereniima, treba uskoro pretvoriti i u važno turističko odredište u rangu pet zvjezdica! (Marko Čolić)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Trganje 2022 je krenulo: VISOKE TEMPERATURE i SUŠA AKTIVIRALI BERAČE  RANIJE OD UOBIČAJENOGA ⦁ Čar piva: SEPTEMBARSKI OKTOBERFEST 2022 ⦁ Sajmovi, festivali: POLJOPIVREDA i PREHRANA NA AGRI 2022 u GORNJOJ RADGONI ⦁ Zagreb Vino.com 2022: JUBILARAC S POČEKOM OD DVIJE GODINE ⦁ 70. Jelšanska fešta vina i 4.  Hvarsko ocjenjivanje Summer Wine Tasting:  POŠIP LUVIJI ŠAMPION, KREPKI PLAVCI PRAVE TRENUTKE OČEKUJU s JESENSKIM DANIMA ⦁ Međunarodna ocjenjivanja Bakhova nektara do kraja 2022: EMOZIONI DAL MONDO – MERLOT & CABERNET u BERGAMU ⦁

⦁ VIJESTI / NEWS ⦁

______POTROŠAČKI PUTOKAZ – 08.2022 – BUYING GUIDE_____

Berba 2022

Berbi na imanju Drage Cibana priključio se i gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel. Nakon radova obavljenih u trsju toga dana, u postojećem Cibanovu restoranu bila je dakako svečanost, uz domaćina Cibana, predsjednika i tajnika udruge udruge Portugizac Plešivica Tomislava Haramiju i tajnika Željka Gregurića te članove kao npr. Brajea, Vučinića,  Majcenovića… i lokalne tamburaše. Očekuje se da će se novo mlado vino PP u boci tržištu ponuditi u drugoj polovici listopada Sasvim dolje: pogled s objekta Ciban na dio vinorodne Plešivice (Marko Čolić)

UZ TRSJE, MALO i NAOKOLO… – Evo, prigodno, berbene (ne dao Bog, u ovo čudno moderno vrijeme, bOrbene!…) atmosfere iz 2022 – prizora iz različitih krajeva i vezanih što uz osnovni, primarni pojam (rano)jesenskih radova u vinogradu (berba) začinjenih veseljem povezanime s njima, što uz domenu jačeg turističkog sadržaja kao nadgradnju. U najnovije doba vinograd – koji je prije bio masovno okupljalište tek u berbi – pogotovu prije nego što su stigli strojevi-berači dakle dok je trganje obavljano još posve ručno, naime trebalo je mnogo ruku da se dragocjeni, s trudom i mukom te materijalnim ulaganjima dobiveni plod na vrijeme obere i spremi na sigurno, pod strehu, odnosno krov – postaje sve više okupljalište vezano uz hedonizam i, za vlasnika. a kroz svojevrsnu turističku ponudu, korisno u komercijalnom smislu. Svjedoci smo sve češćih doručaka, ručaka pa i cjelodnevnih rekreativnih boravaka uz trsje, čak i, u toplim ljetnim mjesecima, i večernjih kino-predstava, disko-programa.

Kamera je zabilježila!

Predah u berbi u vinogradu obitelji Tomac: Tomislavu Tomcu u goste su stigli sommelier Klaudio Jurčić, chef Hrvoje Kroflin i stručnjak za gastronomiju Hrvoje Petrić. Dolje: nakon obavljenog posla toga dana, u predvečerje večera za domaćine i berače kod starog podruma, desno je efektan prizor: kasnovečernji pogled na novi podrum Tomčevih kroz butelju i čašu ali pije se NE tomac nego –  gravner … (??!!!)

Zdenko i Lucija Šember s novim pjenušcem 96 Baba Draga brut nature (Marko Čolić)

Među prvime bere se grožđe za pjenušac. Iako u punom pogonu oko branja u trsju pa prijevoza grožđa do podruma te oko prerade, Zdenko Šember i njegova kćerka Lucija pozvali su prigodno, ali i dodatno motivirani, na brzinsku čašicu pjenušca neobična naziva – 96 Baba Draga brut nature 12,5 vol %! Riječ je o pjenušcu od grožđa iz vinograda kojime je nekad gospodarila Šemberova baka,  grožđa je iz berbe u godini kad je trsje – tzv. tradicijske plešivičke sorte kao razne beline, veltlinci, Silvanac zeleni, Plavec žuti… – bilo u starosti od 96 godina! Šemberi su htjeli da nas nekoliko novinara kuša taj pjenušac 96 s kojim po prvi put sada izlaze na tržište a koji je, inače, prije degoržiranja odležavao tri godine u butelji na kvascu! Tog dana kad su pozvali da dodjemo na kušanje brali su baš grožđe opet iz tog vinograda Babe Drage, sada staroga puno stoljeće, ono je dakako namijenjeno za pjenušac 100 Baba Draga brut nature koji će izaći za oko četiri godine!  Šemberov pjenušac 96 može se, čuli smo od domaćina, kupiti u Galeriji vina MIVA i u vinoteci Bornstein u Zagrebu.

Berba s kamena,na našem jugu

Berba kod Mladena Sibera u Erdutu: vinograd održavan dentalnom pedanterijom i kašete ispunjene lijepim zdravim grožđem. Po osnovnoj profesiji zubar a otkako je u mirovini i osobito ambiciozni vinogradar i vinar, Siber obrađuje 12 hektara vinograda s bijelim i crnim sortama, najnovije je da im je nedavno pridodao jos tri hektara, i uz Sauvignon bijeli, Muškate, Cabernet sauvignon imat će u dovoljnoj mjeri i Graševinu u Chardonnay. Inače, kod Mladena Sibera u vinogradu 10. rujna ove godine od 10 sati održava se eno-gastro-turističko okupljanje Doručak u vinogradu, u organizaciji prof. Marije Vukelić i njene tvrtke Zlatne riječi

Znana naša vinska kuća Saint’s Hills na društvenim mrežama – u neskladu sa svojim nazivom – prikazuje ovaj prizor iz berbe!

VIA VINO – Turistička zajednica Zagrebačke županije pokazuje da i te kako shvaća vrijednost eno-gastronomije u turizmu ne samo kroz institucionalizirane ugostiteljske objekte na asfaltu, nego i kroz prikladno organizirana događanja u prirodi i na licu mjesta gdje se rađaju eno-gastro proizvodi vrijedni pažnje. Dovođenje gostiju izravno u ambijent nastanka delikatesa bijeg je od klišeja i u stanju je toliko impresionirati da dobiva dimenziju i izvanredne promidžbe kako proizvoda o kojemu/kojima  je riječ tako i ciieloga kraja i u širem smislu.

Kasno proljeće, dio ljeta pa ponovno osobito na kraju kolovoza i u prvoj polovici rujna dok je još lijepo vrijeme i kad su berbe idealno je razdoblje za organizaciju događanja u vinogradskom ambijentu, naravno ne baš kod svakog vinogradara/vinara, no postoje, i u nas, proizvođači koji i sâmi razmišljaju o dodatnim načinima privlačenja potrošača, upravo i određenim turističkim sadržajima, te koji su se uspjeli prikladno i pripremiti/organizirati da budu domaćini na nivou. Jedno od takvih gospodarstava u Zagrebačkoj županiji svakako je vinski posjed Voštinić.Klasnić kod Ivanić-Grada, ali, pokazalo se, ponovno, kroz akciju Via Vino Zagrebačke županije, i gospodarstvo Roberta i Sande Braje u Lokošin Dolu kod Mladine na Plešivici. Zagrebačka županija za ovu jesen u akciji Via Vino goste je pozvala najprije kod Tomislava Voštinića u Ivanić-Grad, iduće popodne na redu je bilo gospodarstvo Roberta Brajea, 10. rujna predviđeno je događanje na imanju Letterarii  (nekad Kurija Nespeš) u Nespešu kod Zeline, a 17. rujna domaćin će biti Lugarnica Čardak u Turopoljskom Lugu.

U nastavku nekoliko fotografija kao ilustracija kako je to izgledalo na imanju Voštinić-Klasnić.

Gornja slika: vinograd Voštinić-Klasnić, a donja slika: plato ispred vinskog podruma Voštinić-Klasnić

Vinogradar/vinar Tomislav Voštinić u društvu s direktoricom Turističke zajednice Zagrebačke županje Ivanom Alilović. Desno I dolje: ponuda domaćih specijaliteta na pladnjevima i ponuda vina

 

Prostrano kafić-odmorište, te bazen i za noćno kupanje

Voštinićevo gledaliste za noćne kino-projekcije (Marko Čolic)

Bajkoviti vinogradi vinarije Voštinić-Klasnić bili su idealna kulisa za uživanje u filmu, hrani i vinu u sklopu Via Vino festivala Turističke zajednice Zagrebačke županije.

– Na prijelazu iz kolovoza u rujan počeo je festival Via Vino, posvećen lokalnoj gastronomiji i vinskim cestama Zagrebačke županije, filmu. Posjetitelji se pozivaju na neponovljive filmske projekcije u prirodi i nadomak glavnog grada. Trenuci su to kad mogu maksimalno uživati u lokalnoj eno-gastronomskoj ponudi, sjajnim filmovima. Via Vino privukao je mnogobrojne posjetitelje, o prvom vikendu održavanja bila su popunjena sva predviđena mjesta, što nama kao organizatoru ove manifestacije daje jasnu potvrdu da smo s organizacijom ovakvih događanjima na pravom putu – rekla je Ivana Aliliović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.

U vinariji Voštinić-Klasnić kod Ivanić-Grada posjetitelji su imali prilike kušati vino od autohtone sorte moslavačkog kraja Škrlet,  pomno sljubljeno s pripremljenim zalogajima u izvedbi zagrebačkog restorana Barrel. Bruskete s domaćom junetinom i patkom, domaće kobasice, bakin sir z vrhnjem i svježe pripremljeni kukuruzni kruh oduševili su sve okupljene. Čarobnu atmosferu ove kasnoljetne večeri na otvorenom pratila su otvorena ložišta, magična rasvjeta te zvukovi glazbe koja se nastavila dugo u noć nakon projekcije.

Vinogradarska kuća Braje u Lokošin Dolu kod Mladine: kino-predstava u vinogradarsko-vinskom ambijentu. Za domaće specijalitete brinu mama Sanda (domaći kruh, copanjek, narezak i tople domaće kobasice…itd.), a glavni za tekuća pitanja i za roštilj su tata Robert i sin Patrik

Rustikalani ambijent vinogradarske kuće Roberta Brajea, svojim prirodnim amfiteatrom pokazao se sjajnom pozornicom za uživanje u filmu. Na jelovniku – nezaobilazni Sandin copanjek, sporo pripremljena svinjska rebarca i pulled pork burgeri. Ponudu jela pratio je dakako izbor vina vinarije Braje. Posjetitelji su mogli otkriti više o Portugiscu, ali i o Veltlincu crvenome, Rizlingu rajnskom i Pinotu crnom koji sjajno uspijevaju na ovom području. ♣

Nakon vina – pivo!

SEPTEMBARSKI OKTOBERFEST 2022

Dragi Bog mislio je, dakako, i na one koji se ponekad zasite vinom i na one koji uopće nisu ljubitelji Bahova nektara, pa, na očitu radost čovječanstv, eto za koji tjedan – a nakon dvogodišnjeg pauziranja zbog covida/corone, – stiže i ovogodišnja svečanost piva – septembarski Oktoberfest! Pridjev septembarski upotrijebio sam stoga što se događanje, barem ove godine, održava daleko većim opsegom u rujnu nego u listopadu, naime počinje 17. rujna i traje do 3. listopada. Oktoberfest, koji se odvija u glavnom gradu Bavarske Munchenu na adresi Theresienwiese slovi kao ne tek kao jedna od najvećih, ako ne i najveća smotra piva nego i kao najveće svjetsko općenarodno veselje na našem planetu. Uz pivo kao lajtmotiv nudi niz drugih atrakcija – jelo (i vola s ražnja!), glazbu, pjesmu, ples, konobarice raskošnih prednjica, sadržaje znane nam iz zabavnih parkova, reviju tipičnih bavarskih narodnih nošnji. Pivo je ovdje okidač za novu, poslijeljetnu snažnu turističku aktivnost i za ostvarenje znaačajnih gospodarskih rezultata… ♣

Sajmovi – Gornja Radgona

 AGRA 2022 – UVIJEK SVJEŽA, i SADA SA 60 GODINA!

Međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam AGRA 2022 u Gornjoj Radgoni potkraj kolovoza (20-25. 08. 2022) proslavio je 60-godišnji jubilej, i to u svijetlu najboljih svojih dosadašnjih izdanja. Potrudio se da posjetitelje oduševi predstavljanjem vrhunskih modernih poljoprivrednih tehnologija, najsuvremenijom opremom i sredstvima za poljoprivredu, šumarstvo, vinarstvo i proizvodnju hrane. Kroz stručno ustrojene i vođene izložbe životinja prezentirao je najbolja postignuća u uzgoju te pozivao u raskošne sajamske vrtove s najboljim prirodnim praksama. Vrhunski izlagači stigli su s raznim inovativnim digitalnim rješenjima baziranima na najmodernijoj tehnologiji, i ovdašnjoj publici približili su vodeće svjetske brendove poljoprivrednih i šumarskih strojeva i opreme. Na raspolaganju su bili i sjeme, razne sadnice, sredstva za njegu i zaštitu životinja i biljaka, oprema za prehrambenu industriju i gastronomiju te ambalaža. Predviđeni su bili i prikazi vrhunskih usjeva te proizvoda iz prehrambeno-prerađivačke industrije, mogućnosti i dosega dopunskih djelatnosti poljoprivrednih gospodarstava. Pokazani su bogat program izgradnje objekata za poljoprivrednu djelatnost kao i oprema za uređenje okućnica i okoliša stambenih objekata.

Puno toga za vidjeti, mnogo i posjetitelja (Marko Čolić)

Oprema za destilaciju i proizvodnju jakih pića, te, desno, izlog s izborom konjaka (Marko Čolić)

Gužva pred golom, odnosno štandom Radgnskih gorica koje su za svoj pjenušac  na ocjenjivanju osvojile šampionski naslov (Marko Colic)

Najbolje tradicije kao i nove prakse na sajmu Agra 2022 prikazane su i kroz stručne prezentacije vezane uz govedarstvo, konjogojstvo, uzgoj malih životinja te kroz izložbu autohtonih pasmina slovenskih domaćih životinja Praktični savjeti pružani su na svečano ukrašenim sajamskim vrtovima, u Permakulturnom centru Pomurskog sajma s oglednim pčelinjakom, te uz nasad park šume i uz nasad starih sorti jabuka i vinove loze. Naglasak je na ovogodišnjem sajmu bio jače usmjeren na Europsku godinu mladih i Međunarodnu godinu ribarstva i akvakulture. Inovacije i digitalizacija privlačili su posjetitelje svojim rješenjima u pravcu poljoprivredne budućnosti. Zamišljeno je da ekološka poljoprivreda i hrana iz naše blizine pokažu put ka smanjenju posljedica klimatskih promjena, očuvanju bio-raznolikosti i čistih vodnih resursa. Najavljene su nove akcije u smislu povećanja sigurnosti hrane, zatim na jačanje sela, te na veću samodostatnost kroz dobro gospodarenje šumama i drvom.

Popratni društveni program obilježili su natjecanje šumoposjednika u radu s motornom pilom, zatim demonstracija vođenja teladi u izvedbi najmlađih uzgajivača, susret starodobnih Steyr traktora, natjecanje u plesanju polke.

Mesar Stanko Janežić MIJ d.o.o. iz Grosuplja – lijep izbor osobito ukusnih mesnih prerađevina, posebno je oduševio špek od mangulice. (suhiucasi)

S obzirom da sam Agru posjećivao redovito mnogo godina, već i prije dvogodišnjeg prekida odlaska u Gornju Radgonu zbog Covida/Corone znao sam da je riječ o velikoj i osobito značajnoj sajamskoj manifestaciji, ali ovo sada, rekao bih, pokazalo je daljnji priličan napredak! Stvarno se imalo ne samo što za vidjeti nego i što i za kušati! Posebno me ove godine oduševila, u jednom paviljonu, bogata ponuda sireva različitih vrsta i iz raznih krajeva Slovenije, žao mi je što taj prostor nisam otkrio prije nego tek pred planirani odlazak sa sajma i povratak doma. Jedinstvena prilika, na jednom užem prostoru, za kušanje brojnih različitih tipova sira niza proizvođača i mogućnost da se nešto od tih kušanih uzoraka i kupi za ponijeti kući. Odlično je to što je omogućena maloprodaja mliječnih, ali, u drugim halama, i mesnih proizvoda, što se pak tiče mesnih prerađevina istaknuo bih svakako – s obzirom da je on iz Grosuplja, koje je uz cestu Zagreb-Ljubljana i nije tako daleko od hrvatsko-slovenske državne granice – mesara Stanka Janežića, kod kojega se, na štandu MIJ d.o.o., moglo, između ostaloga, kušati i kupiti za doma, vrlo fini (sasvim bijeli ali i onaj donekle prošarani) sušeni dozrijevani špek od mangulice, zatim sušene kobasice, te paštetu od jetre, mesa i slanine domaćeg krško-poljskog prašiča!…

Svaka vrsta specijaliteta za prigristi, sa štanda izlagača iz Italije (Marko Čolić)

Štand Japana kao ovogodišnje zemlje-partnera Agre: na licu mjesta japanski majstori kuhinje prigotavljali su i posjetiteljima na kušanje nudili neke svoje specijalitete: među posebnostima prezentirali su i ocat od riže… (Suhiucasi)

                AGRA u BROJKAMA:  ukupno 1750 izlagača iz 31 države; ukupno 70.800  m2 izlagačke površine;  24.500 m2 izložbenog prostora u sajamskim halama;  28.000 četvornih metara vanjskih izložbenih površina;  na 3.000 m2 – izložba životinja; na  15.300 m2 prikazani pokusni nasad, manjež.

Zemlja partner sajma Agra koji zajednički kreiraju vodeće institucije slovenske vlade, strukovne i ostale organizacije, ove godine bio je Japan.

U sklopu sajma držana su, po tradiciji, razna ocjenjianja kakvoće proizvoda, na njima je sudjelovao i popriličan broj ponuđača iz Hrvatske.

Odličan glazbeni program kao uvod u svečanu podjelu medalja za najbolje ocijenjena vina na 60. Agri (Marko Čolić)

Boštjan Zidar, glavni predsjednik ocjenjivačkih komisija, aktualna slovenska ministrica poljoprivrede Irena Šinko, aktualna Vinska kraljica Slovenije Ana Protner i direktor Pomurskog sejma Janez Erjavec. Zidar je inače bio predsjednik jedne od četiriju ocjenjivačkih grupa u Radgoni, predsjednici ostalh triju grupa bili su znanstvenik s fakulteta Mojmir Wondra, zatim enolog Iztok Klenar, direktor proizvodnje u tvrki Puklavec, te vinar Janez Valdhuber Dolje: sa strane su dva predsjesnika žirija – Boštjan Zidar i Iztok Klenar, a u sredini dva člana ocjenjivačkog suda – Marijan Čižmešija iz Hrvatske I Klavdija Topolovec, glavna enologinja podruma Radgonske gorice (Marko Čolić)

48. OCJENJIVANJE VINO SLOVENIJA GORNJA RADGONA

Ocjenjivanje vina 2022, koje je okupilo ukupno 626 uzoraka od 167 proizvođača iz pet država – Austrije, Hrvatske, Makedonije, Njemačke i Slovenije, odvijalo se u dvjema kategorijama – jedna, središnja, bila je s nazivom Vino Slovenija, a druga BIO vin. U toj drugoj grupi 12 proizvođača poslalo je na vrednovanje 27 uzoraka. Ocjenjivale su četiri stručne komisije predsjednici kojih su bili Boštjan Zidar, glavni enolog Vinakopera, zatim dr Mojmir Wondra, pa mag. Janez Valdhuber, i Iztok Klenar, od nedavna direktor proizvodnje u vinskoj kući Puklavec. Glavni predsjednik ocjenjivanja bio je Boštjan Zidar. U komisijama je bilo i ocjenjivača iz Hrvatske, konkretno Marijan Čižmešija, i Ivana Rendulić Jelušić.

Među najnagrađenijim proizvođačima vina općenito su, dakako, Slovenci, najuspješnijom se pokazala konkretno kuća Puklavec Family Wines iz Ormoža s jednim Šampionskim naslovom, s dva Velika zlata, sa 12 Zlatnih medalja I s 14 Srebra, k tome ta kuća je i ove godine, po treći put zaredom, proglašena Vinarom godine u Sloveniji, Puklavcu je inače to ukupno šesti naslov Vinara godine u Sloveniji! Vinski podrum Puklavec Family ove godine na famoznm Decanter World Wine Awardu osvojio je 11 medalja!

Potom su tu, među jačim laureatima, Radgonske gorice iz Gornje Radgone s jednim Šampionom, šest Zlata i osam Srebra, Vinakras s jednim Šampionom, jednom Velikom zlatnom medaljom, sedam Zlata i osam Srebra, Vinakoper sa sedam Zlata i 11 srebra,  Vinska klet Brda iz Goriških brda sa dva Šampiona, pet Zlata i 15 Srebra, Klet Benčina s jednim Velikim zlatom, 14 zlata i 17 Srebra, Josef Prus iz Krmačine kod naše Vivodine s jednim Šampionom, šest Velikih zlata i jednim Zlatom ali i s posebnom nagradom Stanko Čurin (za vino Sauvignon izborna berba prosušenih bobica 2001), Danilo Steyer s jednim Velikim zlatom, pet Zlata i dva Srebra.

VINAR GODINE u SLOVENIJI, PO ŠESTI PUT: PUKLAVEC family Wines! Čestitke! Enolog Iztok Klenar, aktualni voditelj proizvodnje vina u kući Puklavec Family Wines, Tatjana Puklavec, kćerka vlasnika i voditeljica marketinga, te enolog Dane Jovanov Hermes koji u Makedoniji na brdu Disan, gdje su vrlo cijenjeni vinogradarski položaji (Makedonci ga nazivaju njihovim Dingačem!!), uspješno vodi Puklavčev makedonski vinogradarsko-vinski posjed. Od Vardara pa do Triglava… kako kaže znana pjesma, zapravo ovdje je to od Triglava pa do Vardara…, možemo li očekivati da Puklavec svoju vinsku tvrtku u dogledno vrijeme proširi, kao nekakav most prema Makedoniji, na neku poziciju u Hrvatskoj?…

Slavljenici par excellence – s titulom Vinara godine i s nizom medalja najjačeg plemenitog sjaja. Lijevo je, s odličjima, Sonja Erčulj iz Odjela promidžbe, u sredini direktor podruma Puklavec Gorazd Bedenčič a desno voditelj proizvodnje Iztok Klenar (Marko Čolić)

Ponosna na visok broj odličja za vina svakako može biti i Klavdija Topolovec, glavna enologijnja podruma Radgonske gorice Desno: Prvakom Vinske ceste slovenskog Krasa proglašen je Vinakras iz Sežane, vrlo dobro znan po kraškom teranu te sada visoko nagrađen i za vino od lokalne bijele sorte Vitovska Garganja. Na slici je, uz oba spomenuta vina, vlasnik i direktor Marjan Colja (Marko Čolić)

Na Agri 2022 najuspješniji proizvođač vina iz Hrvatske – Rajko CmrečnjaK, u trenutku dok od Janeza Erjavca prima plaketu o hrvatskom prvaku za 2022. (Marko Čolić)

Kao prvak Hrvatske ostao je zabilježen Međimurac Rajko Cmrečnjak sa svojim Pušipelom Xtremeom 2019, prvaci Austrije su Helmuth i Katarina Gangl iz Illmitza, sa svojim Rieslingom 2017. Prvaci slovenskih vinsko-turističkih cesta su, za Goriška brda Vinska klet Brda s Rebulom Bagueri 2019, za Vipavu Benčina sa Chardonnayem 2020, za područje Gornje Radgone Danilo Steyer za Dišeći traminec 2021, za Kras Vinakras za Vitovsku Grganju La Marie 2018, za Slovensku Istru Vinakoper za Capo d’Istria Cabernet sauvignon 2016, za Belu krajinu Jozef Prus sa svojim Svetovnim vinom 2017, za Šmarje-Virštanj Hiža vin Emino za Chardonnay Eminent 2020.

Osvajači Zlatnog trofeja iz Hrvatske

ZLATNA medalja –  Adriano Sošić, Vižinada: Malvazija istarska 2021; San Mauro, Momjan: Muškat momjanski 2021; Ivan Sokač vina, Strmec: Muškat žuti 2021; Vina Belje, Darda: Graševina single vineyard (?!!; naziv vinograda?) nefiltrirano 2021, Frankovka 2012; Rajko Cmrečnjak, Sveti Urban Štrigova: Pušipel Xtreme 2019, Pinot sivi 2021; Boris Novak Banfi: Chardonnay 2021. Nikog od hrvatskih vinara nisam vidio kao izlagača, a tek mali broj ih se pojavio i na dodjeli medalja. Možda i to nešto govori…

Hrvatski osvajači odličja na međunarodnm ocjenjivanju vina Agra 2022 u Gornjoj Radgoni. Prijevod oznaka: Š = ŠAMPION; VZL = VELIKA ZLATNA MEDALJA; ZM = ZLATNA MEDALJA; SM = SREBRNA MEDALJA; NT = NORMALNA BERBA; PV = PJENUŠAVO VINO; NPV = PRIRODNO POSEBNO VINO; PT = KASNA BERBA; IZ = IZBORNA BERBA; JI – IZBOR BOBICA; SJI – IZBOR PROSUŠENIH BOBICA. Prag za Zlatnu medalju bio je 85/100 bodova

Zagorje-Međimurje veselo se kući iz Gornje Radgone vraća s medaljama – Ivan Sokač iz Strmca stubičkog i Boris Novak iz Banfija (Marko Čolić)

Kuća Pomurski sejem tradicijski za ocjenjivače vina na Agri organizira  turnir u tenisu: ove godine pobjednički duo bio je Iztok Klenar (lijevo) i renomirani vinogradar i vinar iz okolice Gornje Radgone Danilo Steyer. Klenar je, inače nastanjen u Kopru i, prije, dugo je vremena bio znan kao glavni enolog u proizvodnji velike vinske kuće Vinakoper a onda, sa sinom Aleksandrom, afirmiran i kao individualni privatni proizvođač u sklopu obiteljske tvrtke KlenArt danas s produkcijom od ukupno oko 80.000 boca, planovi su sada i za obiteljsko uključenje u turizam otvaranjem kod njihova doma u Plavju kod Kopra nekih osam gostinjskih soba, Klenar je u kuću Puklavec došao je na mjesto enologa Mitje Herge, koji je na vinskom kolosijeku krenuo vlastitim putem. Zgodno je ovdje spomeniti da je Klenar, iako ga maltene svi znaju kao stanovnika Kopra, porijeklom ne iz Istre nego upravo iz Ljutomersko-ormoških gorica! Baš u okolici Ljutomera a, za nas zanimljivo, na samoj granici Slovenije s Hrvatskom – i, štaviše, koji kilometar na hrvatskoj strani! – ima vinograd, naslijeđen od svog oca! Klenar, do prije koju godinu tajnik Međunarodnog udruženja enologa, veli da je ove godne, zbog suše i vrućina, i tu u slovenskoj Štajerskoj ali i u Istri berba uranila, za Istru se očekuje, ne bude li u međuvremenu nekih oluja, berba odlične kakvoće ali količinski čak i do 50 posto slabija nego inače. Iztok Klenar može se pohvaiti i time što je njegov i sinov mu privatni podrum  kod Kopra za dva vina na ocjenjivanju sada u Radgoni, osvojio Zlato, jedna Zlatna medalja dodijeljena je Cabernet sauvignonu cru 2018, a druga Merlotu Remi 2020.

Na  slavljeničkoj sportskoj fotografiji, lijevo, su Iztok Klenar i  Danilo Steyer, a na desnoj su Steyer i Klenar s našom Ivanom Rendulić Jelušić koja je s njima bila u istoj ocjenjivačkoj komisiji

43. MEĐUNARODNO OCJENJIVANJE MESA i MESNIH PROIZVODA

Ovajači zlatnih odličja iz Hrvatske

ZLATNA medalja –  Gerić-MG j.d.o.o.:  Domaći čvarci te domaći prešani čvarci; Koka d.d. Industrija mesa Varaždin:  Panirani pileći mini file cfl 900 g, te pileći file zabatka i pileći grill

36. MEĐUNARODNO OCJENJIVANJE MLIJEKA i MLIJEČNIH PROIZVODA

Na međunarodno ocjenjivanje mlijeka i mliječnih proizvoda prispjelo je nekih gotovo 200 uradaka i to iz Slovenije, dakako najviše, zatim iz Hrvatske, Austrije, Belgije, Francuske i Njemačke. Ocjenjivačka komisija pod predsjedanjem dipl. ing Stanke Podkrajšek s ljubljanskog Biotehničkog fakulteta Odjela za mljekarstvo a u kojoj su iz Hrvatske kao članovi sudjelovali prof. dr. sc. Jasmina Havranek i prof. dr. sc. Neven Antunac sa Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakuteta iz Zagreba, dodijelila je četiri naslova Šampiona, 44 Velike zlatne medalje i 36 Zlatnih medalja.

Ovajači najviših odličja iz Hrvatske

ŠAMPION – Vindija d.d. Varaždin:  Ovidur, tvrdi sir od ovčjeg mlijeka

VELIKA ZLATNA medalja – Vindija d.d. Varaždin: Tres Chic praline & tamna čokolada; Mliječni puding vanilija – Caprodur tvrdi sir od kozjeg mlijeka; Vivis svježi krem sir; Fino mi je  mliječni puding vanilija sa šlagom; Mliječni puding lješnjak&čokolada; Tres Chic dupla čokolada; Vindino – mliječni desert lješnjak čokolada; Capro Fresh svježi sir od kozjeg mlijeka; Mliječni puding čokolada: ‘z bregov UHT kozje mlijeko; Fino mi je mliječni puding čokolada sa šlagom

ZLATNA medalja – Vindija d.d. Varaždin: UHT proteinski napitak keks;  Protein Skyr jogurt; Protein puding čokolada; Protein čokolada banana – mliječni napitak

Puno sam vremena na sajmu potrošio tražeći izlagačko mjesto varaždinske Vindije, naime – ta kuća imala je na ocjenjivanju mlijeka i mliječnih proizvoda na Agri 2022 uspjeh i te kako vrijedan pažnje i poštovanja – Šampiona, 12 Velikih Zatnih, četiri Zlatne medalje i četiri Srebra, svakako sam na štandu htio uslikati te najbolje nagrađene proizvode i, posebice, od Varaždinaca čuti pojedinosti o šampionskom siru Caprodur, ali, na žalost, Vindiju kao izlagača nisam našao na sajmu, raspitivao sam se o tome je li tu pa, ako jeste gdje, međutim bez uspjeha, provjeravao sam i u Press Centru kod organizatora Agre gdje mi je službeno rečeno da Vindija ovaj put na sjamu Agra nije nazočna sa štandom! Rekao bih da, s obzirom na tako obilatu žetvu medalja vrlo visokog sjaja, ovogodišnje nesudjelovanje u ulozi izlagača na Agri, kamo dolaze i eno-gastro novinari i trgovci ne samo iz Slovenije nego i iz susjednih zemalja, nije baš bila opcija za pozdraviti… Nadam se da će se sada nakon što je sezona godišnjih odmora ipak (uglavnom) prošla Vindija  odlučiti barem za neku jaču pressicu npr. u Zagrebu kao hrvatskoj metropoli, kako bi šampionska titula, Velika zlata i Zlata i u tržišnom smislu maksimalno došli do izražaja.

21. OCJENJIVANJE MEDA

Ovajači Zlata iz Hrvatske

Dejan Bajer (Marko Čolić)

ZLATNA medalja – Josip Kotiščak, Sesvete Ludbreške: Med bagrem [A]; Krešimir Stjepan Črnila, Maruševac:  Med bagrem A; Mirko Aljmaši, Omišalj: Med mediljkovac (G); Pčelarstvo Trupković Čakovec: Med bagrem (A) ♣

Uskoro u Sloveniji velika eno-gastro-manifestacija VinDel 2022, 13. izdanje. Dejan Bayer, voditelj udruge i brošure Vino Slovenije, glavni u organizaciji te priredbe, najavljuje događanje za 14. rujna 2022 ni manje ni više nego u – u Slovenskom narodnom gledališču u Mariboru. www.vindel.si

Zagreb Vino.com 2022

JUBILARAC s POČEKOM OD DVIJE GODINE

            Hoće li ga biti, neće, pa hoće, pa neizvjesnost, pa eto ipak HOĆE! Bravo!

Prof. Ivan Dropuljić, utmeljitelj i direktor Zagreb Vino.coma, u obilasku poljoprivredno-prehrambenog sajma Agra 2022 u Gornjoj Radgoni (Marko Čolić)

Jubilarni 15. Međunarodni festival vina i kulinarstva Zagreb Vino.com s počekom od dvije godine zbog okolnosti uzrokovanima covidom19 vraća se 2022. u prestižni zagrebački hotel Esplanade  potkraj studenoga, ali u nešto drukčijoj realizaciji. Sa standardna svoja dva dana protegnut će se na četiri dana, zbog toga što je u međuvremenu na prostranoj Esplanadinoj terasi Oleander lani, prigodno, oživjela atraktivna cjelodnevna eno-gastro i zabavna prednovogodišnja manifestacija pa je time hotelski prostor na raspolaganju za Zagreb Vino.com a koji je s vremenom već još i u punom opsegu postao nedostatan, osjetno smanjen, ograničen samo na manje salone u zgradi, ali i u tom interijeru sada – bez restorana Zinfandel kao prije uobičajene sajamske pozornice, pa se, eto, to nastoji nadoknaditi vremenskim produženjem.  Početak četverodnevnog Zagreb Vino.coma 2022 bi, tako, bio u petak a završetak u ponedjeljak.

Po riječima osnivača i direktora sajma prof. Ivana Dropuljića, prijave za nastup na sajmu stižu vrlo dinamično, a, kako je bilo i za očekivati, najveći interes glede dana nastupa je, zasad, za subotu pa i za nedjelju. Neki vinari, posebice oni koji stanuju dosta dalje od Zagreba, smatraju da im je vremenski najpraktičnije te za povoljan odjek u javnosti njihova sajamskog nastupa pa  time i za povoljniji poslovni rezultat prisutni u Metropoli i na sajmu biti u dva udarna vikend-dana, dakle u subotu i nedjelju. Međutim s poslovnog gledišta ponedjeljak ipak nije za zanemariti, jer za ugostitelje, koje se upravo i na ovome sajmu očekuje u vrlo značajnom broju, ponedjeljak se u radnome smislu pokazuje nekako najmirnijim danom u tjednu, tako da bi ih se upravo tog posljednjeg sajamskog ili festivalskog dana ove godine na Vino.comu moglo i očekivati u najvećem broju. Pokušao sam od prof. Dropuljića saznati je li priredio neku strategiju vezano uz prijave, primjerice, za ilustraciju, da je svaki od ta četiri dana u smislu nastupa vinara stavio posban naglasak na neku vrstu/kategoriju vina, npr. mirna bijela, ružičasta, crna, pa pjenušava, pa slatka desertna-fortificirana, pa jantarna, prirodna s eko certifikatom…. Odgovor se čeka.   ♣

70. Jelšanska fešta vina, 4. ocjenjivanje vina otoka Hvara Summer Wine Tasting

POŠIP LUVIJI 2021 ŠAMPION, PLAVCI SVOJE PRAVE TRENUTKE OČEKUJU s JESENSKIM i ZIMSKIM DANIMA!

Ljeto je za ovu godinu gotovo, mada ne i kalendarski i na Jadranu ne i posve s turističkog stanovišta, nego s aspekta masovnih godišnjih odmora, a oproštaj sa žestokom srpanjskom i kolovoškom vrućinom bio je posebno lijep na otoku Hvaru, odvijao se glavninom u Jelsi, kroz tradicijsku, eto već  70. po redu Jelšansku feštu vina, prije četiri godine obogaćenu značajnim strukovnim ocjenjivanjem  Bakhova nektara otoka Hvara, to je vrednovanje nazvano Jelsa Summer Wine Tasting. Realizacija kušanja i ocjenjivanja plemenite kapljice koje se odvija od 2019. pod pokroviteljstvom Turističke zajednica općine Jelsa i uz bitan angažman udruge Hvarski vinari i njene voditeljice Ivane Krstulović Carić dipl.ing.agr., počiva na projektu Vinske zvijezde što su ga prije dosta godina pokrenula trojica iskusnih vinskih novinara i degustatora i na međunarodnoj razini Vitomir Andrić (Večernji list), Ivo Kozarčanin (Bakhov sin) i Željko Suhadolnik (Svijet u Čaši), a što ga od 2018. vodi zagrebačka tvrtka Zlatne riječi na čelu s prof. Marijom Vukelić, iskusnom organizatoricom različitih eno-gastro događanja po Lijepoj našoj, njoj u strukovnom smislu pri ocjenjivanjima pomaže enolog i iskusni dugogodišnji djelatnik u sektoru vina dipl.ing agr. Saša Zec, svojedobno zaposlen u Badelu 1862 u njegovim najboljim danima. Smisao i cilj ovog ocjenjivanja u Jelsi je na učinkovit način, pogotovu u sklopu još trajućeg boravka brojnih turista na Hvaru, istaknuti prema širokoj javnosti kakvoću kapljice koja se (može) proizvodi(ti) na otoku Hvaru te kontinuirano poticati domaće vinogradare i vinare da ostanu maksimalno vjerni upravo domaćim kultivarima i da im stalno unaprjeđuju kakvoću roda i (finalnog) ploda, tako da se na ocjenjivanje Jelsa tasting primaju samo uzorci proizvedeni od sorata tradicijski uzgajanih na spomenutom otoku, to su primjerice Bogdanuša, Pošip, Rukatac, Parč od bijelih, te Plavac mali, u nekoj mjeri i Drnekuša od crnih.

Najuspješniji na ocjenjivanju u Jelsi 2022: Sebastijan Tomić, Luviji Bracanović jr. i Jovito Vranković Zlatan Otok (Julio Frangen)

POŠIP LUVIJI 2021 vinske kuće Bracanović Luviji iz Hvara ukupni je pobjednik ocjenjivanja hvarskih vina 4. Jelsa Summer Wine Tasting, objavljeno je na proglašenju rezultata  na jubilarnoj 70. Jelšanskoj fešti vina.  Marija Vukelić je, inače, uoči ovog ljeta, kao da je naslućivala uspjeh vina Luviji na ocjenjivanju u Jelsi što je tada tek bilo najavjivano, u Zagrebu u sklopu svojih prezentacija vinara, u restoranu Trilogija Fino & Vino ljubieljima plemenite kapljice predstavila “novu” vinsku obitelj Bracanović koja čvrsto stoji iza brenda Luviji, naime mamu Etu i tatu Vjeku Luvijia na kormilu su zamijenile mlade snage – njihov sin te njegova supruga, i, eto, pokazuje se da kormilare uspješno!

Kod crnjaka istaknuli su se posebno Plavac mali Barrique 2018 od Andra Tomića, Zlatan Plenković  Exclusive 2016 od  Zlatnog Otoka i Plavac Ivan Dolac 2013, od Vinarije Svirče.

Još u Potrošačkom putokazu na kraju Kronike  ♣

Ocjenjivanja vina od međunarodnog značenja do kraja 2022.

EMOZIONI DAL MONDO: MERLOT e CABERNET INSIEME u BERGAMU

Većina najjačih i dobar dio značajnih svjetskih sajmova i vrednovanja vina obavi se obično u prvome dijelu kalendarske godine, međutim dio značajnih sajmova/festivala (Merano, Zagreb Vino.com….) te ocjenjivanja Bakhova nektara, pogotovu onih specijaliziranih po sortama ili po pojedinim tipovima vina ostavljen je za vremensko razdoblje od završetka glavnine sezone godišnjih odmora pa do početka Adventa i predbožićnog i prednovogodišnjeg raspoloženja, perioda u godini također vrlo značajnog za dobar plasman butelja. Znano međunarodno ocjenjivanje Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2022 u Bergamu blizu Milana na programu je, tako, ove godine i, dosad, u svom 18. izdanju, od 13. do 15. listopada, dok je eto, jubilarni 15. festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2022, koji bi da nije bilo stanke zbog covida, posljednjeg vikenda u studenome 2022. bio u svom 17 izdanju!

Za sudjelovanje na ovogodišnjem ocjenjivanju Emozioni dal Mondo 2022 posljdnji rok za prijavu i dostavu uzoraka je 30. rujna 2022. Uzorci se dostavljaju na adresu:

Vignaioli Bergamaschi  S.C.A., via Bergamo 10, 24060 San Paolo D’Argon BG, Italia; tel: +39/035/953957; fax: +39/035/951592; e-mail: info@emozionidalmondo.it  ; http: www.emozionidalmondo.it

Emozioni dal Mondo – organizatori Sergio Cantoni i Luigi Odello, s njima na slici, sasvim lIjevo, je ugledni bordoški professor enologije Laurent Bertrand, dugogodišnji kušač na ocjenjivanju (suhiucasi)

Pravila vezana uz sudjelovanje na ocjenjivanju moguće je naći na Internet na gore navedenoj adresi.

Među degustatorima je redovito već niz godina i prof. Ivan Dropuljić, inače osnivač i direktor festivala vina i kulinarike Zagreb vino.com (suhiucasi)

Uz domaćina Luigija Odella, u sredini, u 12-članome žiriju pod predsjedanjem enologa Iztoka Klenara iz Kopra, među kušačima uz Talijani, Francuzi, Čileanci, Makedonci, Rusi i Hrvati…

Službeno ocjenjivanje, koje je pod pokroviteljstvom OIV-a i na kojemu kao ocjenjivači uz etablirane kušače iz zemlje domaćina sudjeluju i brojni znani degustatori iz svijeta, među njima redovito i pojecdinci iz Hrvatske i iz Lijepoj našoj susjednih zemalja, predviđeno je za petak 14. listopada. Javna objava rezultata je 15. listopda u Bergamu, a 17. listopada 2022. rezultati će biti objavljeni i na intenetu, na www.emozionidalmondo.it , javlja nam iz redova organizatora Suzana Živić, zaposlena u Konzorciju za zaštitu vina oblasti Valcalepio kod Bergama, Podsjetio bih, i iz osobnog iskustva jer u dosta navrata sudjelovao sam kao degustator u Bergamu, vina od Merlota i Caberneta iz Harvatske (Krauthaker, Laguna Poreč, Badel 1862, Belje…) ali i nekih susjednih nam zemalja postižu lijepe uspjehe i uz malo dodatnog truda medalju iz Bergama moguće je  iskoristiti u komercijalne svrhe…  ♣

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

ODLIČNI SIREVI i VINA

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

_______________________________________________

VIJESTI / NEWS

Rođendani i – primopredaja… TOMČEVE LOVRINE SUZE… USPJEHA – Netko tko ima mnogo obožavatelja treba, logično, računati na popriličan broj uzvanika kad slavi rođendan, makar taj rođendan u toj godini i nije zaokružen i, što se kaže, jubilaran. Tako je, eto, hrvatska vinska zvijezda Zvonmir Tomac iz Jastrebarskoga, rođen na imendan sv. Lovre, u različitim društvima proslavio oproštaj od svojega 72. ljeta i ulazak u 73. godinu. Bio je to, možda,  na neki način, prvi uvod u eventualno jubilarno i veće njegovo slavlje za tri godine kad bi Tomac senior, moglo bi se reći prvi (doduše službeno neokrunjeni!) kralj vina plešivičkog kraja, trebao postati Zvonac Trofrtaljac ako je se držimo očekivanja, kako pjesma kaže – Doživjeti StotKu!

Slavljenik Zvonko Tomac sa širim društvom te, dolje, izdvojeno sa samoborskim poduzetnikom Marijanom Sokolovićem i s Ivanom Dropuljićem, osnivačem i direktorom festivala Zagreb Vino.com. Ta semanifestacija, nakon dvogodišnje covid-stanke, po Dropuljićevoj najavi ove godine vraća u zagrebački hotel Esplanade…

Tomčev uspon prema zvijezdama nezadrživo kreće, prisjećam se, krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, nakon što je u procesu smjene generacija od svojih starijih preuzeo vodstvo nad obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom i nakon što je počeo tijesno surađivati s enologom inž. Franjom Jambrovićem kao mentorom te nakon što ga je otkrio i, kao, na temelju kakvoće njegovih proizvoda, visoko obećavajući potencijal, široj – tada još jugoslavenskoj – javnosti, u Zagrebu, u sklopu svoje serije prezentacija vinskih vrednota Lijepe naše i značajnijih protagonista ovdašnje vinske scene, predstavio naš prvi istinski hrvatski vinski pisac ali i promotor visokovrijednog Bakhovog nektara s cijelog balkanskog prostora Srećko Ljubljanović,  tada novinar i urednik u dnevnom listu Vjesnik i suradnik po vinskom pitanju više drugih izdanja javnog informiranja.

ZVonimir i Tomislav Tomac u svom vinogradu u drušvu sa svjetskom legendom Joškom Gravnerom koji im je, za posjeta njihovoj Šipkovici, prenio svoja iskustva vezano uz eko-uzgoj grožđa i proizvodnju vina, posebice onog od dugo maceriranih bijelih sorata. Dolje: Tomislav Tomac s Josipom Blaževićem koji živi u Švicarskoj i tamo ima uvozničku kuću za hrvatsko vino koja na onom tržištu odlično prodaje tamo vrlo traženu upravo jantarnu kapljicu

Mladi Tomci u vinogradu radi eko-prskanja na starinski način, na objavu također po starinski, u c/b tehnici

Danas Zvonimir Tomac, koji je obiteljsko vinogradarsko-vinarsko gospodarstvo mudrim upravljanjem postupno doveo do nekih, aktualnih, 12 hektara vinograda i do krasnog modernog prostranog vinskog podruma arhitekturom visoke estetske vrijednosti i dobro opremljenog za proizvodnju, zatim koji će ostati zabilježen kao jedan od prvih hrvatskih visokokvalitetnih proizvođača pjenušaca i jantarnog vina i, najvjerojatnije, kao međunarodno prvi proizvođač pjenušca šampanjskom metodom a od jantarnog vina kao baze, ali i koji je s iznimno vrijednom suprugom Pavicom sina Tomislava, odgajajući ga u duhu ljubavi prema zemlji, vinogradu i vinu i u duhu maksimalnog, beskompromisnog  štovanja prirode i iskrenosti, odgojio u vrsnog nasljednika, po logici smjene generacija vodstvo imanja prepušta upravo toj mladoj, u međuvremenu i fakultetski obrazovanoj osobi s posebnom sklonosti prema pjenušcima (među najboljima na prostoru jugoistočne Europe!) i prema jantarnom vinu rađenom uz duge maceracije bijelih kultivara (u amfori).

Kao rezultat njihova vjernog eko-pristupa u radu i u vinogradu i u podrumu Zvonimir i Tomislav Tomac na samom su ulazu u na svjetskom nivou prestižnu (strogo kontroliranu!) kategoriju dobitnika certifikata Demeter! I to nije sve: saznajem da je na ekološkom putu a moguće i uskoro na  stazi prema Demeteru još nekoliko vinogradara/vinara s Plešivice, konkretno Tomac&Bajda, Korak, Šember i Ciban, lako je moguće da su na njihovo opredjeljenje prema eko-produkciji barem djelomice utjecali upravo dugogodišnji upornost i čvrstina Zvonimira i Tomislava Tomca  u priklonu eko-pristupu.

Nadzemni dio novog vinskog podruma Tomčevih, te dolje tradicijska drvena kuća zamišljena da bude za prihvat gostiju – lijepi primjerci parkovne arhiteklture u dvorištu obitelji Tomac u Donjoj Reci kod Jastrebarskog (suhiucasi)

E pa, Zvonac, i zavrjeđuješ da velebno proslaviš svoj rođendan, koji je datumski (10. kolovoza) strateški tako dobro smješten i koji se dotiče sv. Lovre a, kao i ljetni požar – lako se proširi i do Velike Gospe… ♣

Vino, turizam, prijateljstvo  FAZAN u GALICI! – Prije već prilično vremena na obalu našeg Jadrana na ljetovanje su zajedno stigli Oksana Sadžik, s dugogodišnjim zubarskim stažom u dijelu Njemačke uz samu granicu s Francuskom te danas inače tamo i voditeljica zubarske ambulante, i njen partner Alzašanin Christian Zwickert, voditelj prodaje jednog vinskog podruma u dolini Rhône. U restoranu na moru u kojemu su bili na ručku od sommeliera s  u tražili preporuku za vino, i uz nekoliko slijedova ponuđeno im je bilo nekoliko etiketa upravo od plešivičke obitelji Tomac. Vina su im se toliko dopala da su se informirali oko adrese Tomčevih, i na povratku s odmora u Njemačku/Francusku došli su Tomcima u posjet, da ponesu koju butelju sa sobom u bijeli svijet. I, rodilo se veliko prijateljstvo!

Svaki put za boravka u Hrvatskoj Oksana i Christian zaustave se obvezno barem na pola dana kod Tomčevih. Oksana je porijeklom iz okolice Prnjavora i nakon što joj je prije određenog vremena umro otac u nasljedstvo je dobila poljoprivredno zemljište uz kuću, a na dijelu kojega je bio i vinograd.  Christanu kao čovjeku iz vinska branše pozicija se dopala i on i Oksana odlučili su proširiti površinu pod trsjem i proširiti i urediti vinski podrum, s time da Christian maksimalno iskoristi svoje znanje i vještine ali i, za savjete, poznanstva s nizom francuskih vinara a vezano uz uzgoj loze i produkciju kapljice. I on je kao i Tomci maksimalno naklonjen eko-uzgoju i produkciji tako da su susreti Zwickert-Sadžik & Tomac, što u Donjoj Reci, što na imanju Fazan u Bosni, brzo prerasli ne samo u prijateljstvo nego i u strukovne konzultacije. Posjed Fazan, koji danas obuhvaća 4,5 hektara vinograda s lozom u organskom uzgoju i na kojemu Alzašanin u Bosni proizvodi pjenušce klasičnom metodom, te mirna bijela, ružičasta i crvena vina od francuskih (Chardonnay, Pinot bijeli, Syrah, Cabernet sauvignon…) i njemačkih  (Riesling) i ovdašnjih (Graševina) kultivara, dijelom njegovana u francuskom, bosanskom i slavonskom hrastu. Dostignut je lijepi broj etiketa i Zwickert i Oksana svaki put kad dođu k Tomcu i kad Tomca prime kod sebe u goste iznesu paletu najboljega na kušanje. Zwickert nešto njihova bosanskog vina uspije plasirati i u Francuskoj! Bosansko-njemačko-francuski par osjeća se sada na području vina dovoljno snažnime da se idućeg proljeća predstavi sa svojim uzorcima na jednom od najznačajnjih svjetskih sajmova – ProWeinu.

Oksana Sadžik i Christian Zwickert u njihovu podrumu u Bosni (suhiucasi)

Ove godine Christian i Oksana na svom ljetnom putovanju prema Jadranu stigli su s cijelom paletom vina za kušanje u Donju Reku kod Jastrebarskog i podno Plešivice dan nakon datuma rođenja Zvonimira Tomca, domaćin ih je kod kuće dočekao lijepo sa svojim pjenušcima i domaćim narescima a oni, spremni, iz hladionika iz svojega automobile izvadili su  dobro ohlađeni njihov pjenušac Perles d’Amour (=mjehurići ljubavi) brut nature Riesling 50 & Chardonnay 20 & Johaniter méthode traditionelle s dvije godine odležavanja na kvascu u butelji prije degoržiranja. Slijedio je, uobičajeno, obilazak Tomčevih vinograda, onda su Fazan i Tomac završili u – Modroj Galici! Riječ je o popularnom restoranu Ivančić na Plešivici kojega su nakon što je izvana obojan u plavo plešivički vinari nazvali Galicom. Fina hrana i fina vina, terasa puna, veselo raspoloženje. Druželjubivi Oksana i Christian (stoje) htjeli su i gostima za nekoliko drugih stolova a za koje su bili sigurni da kao domaćini dobro poznaju Tomčeva vina ponuditi na kušanje svoje eno-uratke, i kamera ih je evo uhvatila kod stola s vrlo istaknutim novinarskim imenima još iz Vjesnikove izdavačke kuće a od kojih je Hidajet Hido Bišćević (sjedi, u sredini) svojedobno i glavni urednik Vjesnika, u novije vrijeme vrlo aktivan u diplomaciji, danas kao hrvatski veleposlanik u Beogradu!… ♣

Gurmanski poroci – dugo toplo ljeto  TORTICE OD PATLIDŽANA: MLJAC MLJAC… – Ljeto s paklenskom vrućinom. No jesti treba, i to ne, barem ne češće opetovano, tek ono na što se u ovakvoj situaciji najčešće pomisli – tzv. suhu hranu. Ali, to znači i – ipak kuhati! Problemu je međutim moguće doskočiti na način da se termički dio obavi u kasnijim večernjim zapravo već u noćnim satima, kad zvizdan popusti. Namirnice za organizam zdrave, neopterećujuće, a jelo ispadne ukusnije  sljedećeg dana (oko podne, odnosmo u uobičajeno vrijeme ručka), dakle nakon što odleži tako da se arome prožmu a okusi sjedine u zaobljenu cjelinu.

Evo osnovnih namirnica i načina pripreme: oguljeni patlidžan narezati na tanje okrugle ploške, posoliti, dobro izmiješati prstima tako da svaka kriška dobije svoj začinski potrebni dio soli. Ostaviti barem pola sata u keramičkoj zdjeli da odstoji, tako da pod utjecajem soli patlidžan pusti višak svoje vode. Dobro ocijediti, kriške složiti jednu do druge na kuhinjsku krpu pa s drugim krpom pokriti kriške patlidžana, blago dlanom stisnuti odozgor da još tekućine izađe u krpu i da kriške budu spremne za daljnji postupak, a taj je da ih se jednu do druge, kao prije na krpu, složi na jako zagrijanu i kožicom slanine namazanu rešetku roštilja odnosno na također dobro zagrijano (na kuhnjskoj peći) i slaninom dobro namazano dno gusnate roštilj-tavice. Peći nešto minuta, dok kriške s obje strane ne dobiju boju i ne pokažu trag rešetke roštilja odnosno rebara roštilj-tave. Šnite složiti jednu do druge na oveći tanjur na koji je stavljen tanak sloj maslinova ulja. Od tako pripremljenih kriški patlidžana – njih po četiri odnosno pet – složiti tortice na način da između krišaka bude razmazano po malo ABC krem-sira (classic) i da se na svaku plošku na taj sir složi po jedna do dvije tanko narezane šnitice  fine domaće slanine, najgornja kriška ne dobije niti sir niti slaninu nego dobije po par kapljica maslinovog ulja. Tanjur s torticama pokriti keramičkom zdjelom i ostaviti do ručka sutradan podalje izvora topline, moguće je, kad je sve posve mlako, staviti i u hladionik s time da se tanjur iz hladionika sutradan svakako izvadi barem sat vremena prije ručka. Uz tortice poslužiti blago na tosteru ili na gusnatoj tavici bez masnoće blago popržene fino hrskave kriške kruha, lijepo se u ovome slučaju pokažu kriške od peke.  ♣

Najprije otvoriti oči i uši, pa onda usta    GOSPODSKI, CJENOVNO i GLEDE KOMOCIJE PRIHVATLJIV RUČAK! – Paklenska vrućina ovog ljeta dovodila je do očaja, a najave za nastupajuće jesensko te, potom, i za zimsko razdoblje s obzirom na gospodarsku situaciju nastalu kao rezultat našeg konačnog potpunog ulaska u EU i, osobito, kao posljedica rata u Ukrajini nisu nimalo ružičaste i pozitivno obećavajuće.  Bitno nam je stoga – naročito za osobe tanjeg džepa, sada kad sve poskupljuje – više nego ikad prije najprije dobro otvoriti oči i uši, pa tek onda usta!

I u ovim okolnostima moguće je, eto – i u danima s najezdom Celziusa kad teško da itko ima volju na duže vrijeme potrebno za prigotavljanje ručka uključivati doma peć, te kad mnogi pri posjetu prodavaonicama prehrambenih proizvoda već očajavaju nad olimpijskim vrijednostima skokova cijena uvis – priuštiti sebi u svome domu u kontekstu komocije i u cjenovnom smislu vrlo prihvatljiv ukusan ručak. Obrok uključuje šalicu mlake riblje juhe, krišku od pečenog komada svinjske vratine, prženi krumpir, porciju zelene salate, čašu do dvije lijepog (naravno kod kuće u hladioniku dobro rashlađenog) vrlo skladnog i zaobljenog chardonnaya…

Evo i kako to postići, u kontekstu količine za po jednu osobu: koristiti (a ne nakon čišćenja ribe baciti!) dobro oprane glave srdela ili lokardi koje je moguće, lijepe svježe, pronaći na (zagrebačkim) tržnicama a po ipak još prihvatljivim cijenama od 20 ili 25 odnosno do 30 kuna za kilogram, zatim glavicu crvenog luka, dva (dakako oguljena) krumpira, nekoliko mrkvica i nešto zelenja (može tu biti i malo blitve, s time da joj se zeleni dio prije kuhanja odvoji od od onog bijeloga), nekoliko komadića češnjaka, sasvim malo suncokretova ulja, te koristeći se uslugom pečenja spomenutoga mesa npr. u – najbližem vam Konzumu!  Do jako dobrog vina rinfuzno po vrlo povoljnoj cijeni i u Zagrebu je moguće doći – narudžbom od proizvođača koji jednom tjedno kapljicu dostavlja maltene na kućni prag!

Povrće oguliti i u zasoljenoj vodi u većoj zdjeli skuhati uvečer, kad temperatura padne i kad toplina s ploče peći odnosno električnog kuhala neće smetati. Pripaziti da se krumpir stavi na kuhanje izrezan u veće komade. Nakon što je povrće skuhano, izvaditi ga, kuhani krumpir odvojiti. U zdjelu s preostalom vodom i uz dodatak još nešto vode (i one ocijeđene s cjediljke s izvađenim povrćem stavljene iznad druge zdjele), na kuhanje metnuti riblje glave, pa ih kuhati dok voda ne zavrije i držati na vatri još neko kraće vrijeme dok voda ključa, onda posve zatvoriti/iz struje isključiti  zagrijavajuću ploču i pustiti neko vrijeme da se riblje glave još pacaju (maceriraju!) u tekućini, može čak i do sljedećeg jutra. Iste pak večeri dobro ocijeđeno još toplo povrće (ali bez krumpira!) staviti u električni usitnjivač/sjeckalicu i mljevenjem pretvoriti u kašu što ju je, moguće, nakon kojeg dana ležanja u hladioniku ili nakon nekog vremena provedenog u zamrzivaču, rabiti, uz dodatak koncentrata od rajčice npr., kao bazu za neki umak za jelo s tjesteninom. Idućeg jutra, dok je još ljetna temperatura okoliša na podnošljivoj vrijednosti, riblju juhu obogatiti dodatkom od dvije jušne žlice jestivog ulja i s malo koncentrata od rajčice, po potrebi još začiniti solju, paprom…. i prokuhati. Dok traje to kuhanje na sićućne komadiće izrezati dobro oprane čistiće peršina. Još vrlo toplu juhu kroz gušće sito, da se dobro odvoje riblje glave i sitne koštice, procijediti u drugu odgovarajuću posudu u koju je prethodno stavljen isjeckani peršinov list, pa tu zdjelu s čistom juhom i poklopljenu ostaviti na još zagrijanoj ali sada iz struje isključenoj ploči peći. Temperatura s ploče prelazit će na juhu u zdjeli a ne na ambijent, i kad dođe vrijeme ručka tog dana juha će, lijepo mlaka, uz dodatak par začinjavajućih kapljica maslinova ulja, biti taman spremna da se, u količini od npr. jednog deciltra ili 1,5 dcl  za ručak popije iz male šalice.

Ohlađeni od večeri prije kuhani krumpir izrezati na komadiće, pa očistiti i na manje komadiće izrezati četiri do pet listova zelene salate, po meni jako dobro ide kristalka, često u Šparu nađem vrlo lijepe i cjenovno povoljne glavice. U Konzumu pak u neposrednom susjedstvu, dovoljno blizome da se kupljeno meso do doma ne ohladi, potražiti svježe pečenu vratinu ili, po meni još bolje jer sočnije je, pečeno carsko meso (po starinski: kajzerflajš) s finom reš-koricom, pa žurno doma na ručak. Na inoks-tavici na malo dobro zagrijane masnoće (po meni najbolja je domaća svinjska mast) popržiti priređene i dakako posoljene komadiće krumpira kuhanog večer prije, na istoj tavici i na minimalnom ostatku masnoće nakon prženja krumpira blago prepeći izrezane kriške kruha, meni se za to idealnime pokazuje Mlinarova peka, čak, dapače!, i ako nije taj čas kupljena, naime to što je se, izrezanu na kriške, malo poprži osjetno je podigne mada je kod vas već možda i dva dana. Poslužiti!

Potrošnja struje za sve ovo uistinu minimalna, toplina ambijenta nimalo iritirajuća. Izravna cijena za taj ručak za jedan obrok sa 10 do 15 dag pečene vratine – desetak do 15 kuna, a za carsko meso za jedan obrok i manje, zatim, kupuje li se peka u Mlinaru srijedom i subotom umirovljenici imaju popust od 15 posto, cijena kilograma krumpira (a za ovaj brok su vam potrebna jedva dva krumpira srednje veličine) kreće se oko sedam do 10 kuna, kilogram blitve je oko 20 kn ali, govorimo li oovdje o jelu za jednu osobu, taj kilogram i blitve dovoljan su za više obroka (i druge vrste) od jednoga.  ♣

Vino Zagorje  KLANJEČKI CHARDONNAY DOSTUPAN i NA KUĆNOM PRAGU NARUČITELJA!… – Kad smo kod čašice Bakhova nektara koja bi lijepo i dostojno zaokružila upravo predstavljeni obrok, evo rješenja – šire pristupačnog  po cijeni i dostuponog i na kućnom pragu naručitelja npr. i u Zagrebu!

Nenad Posavec u svom podrumu, uz najnovija priznanja za kakvoću vina – diplomama sa sjajem Velikog zlata, Zlata i Srebra osvojenima na posljednjem ocjenjivanju vina Sjeverozapadne Hrvatske u Svetom Ivanu Zelina (suhiucasi)

Riječ je o vinu iz proizvodnje klanječkog vinogradara i vinara Nenada Posavca, koji obrađuje 1,5 hektara vlastitog vinograda a dio pažljivo probranog grožđa otkupljuje od vinogradara u svom susjedstvu. Raspolaže sa sortama Chardonnay, Rizling rajnski, Graševina, Pinot sivi, sauvignon, tu su, uz za Hrvatsko zagorje tradicijski Sokol s 250 trsova, još neki stari, već odavna uzgajani kultivari (razne beline, Plavec žuti…) u tome dijeu Hrvatske. Nenada Posavca, inače člana udruge Vino Zagorje, poznajem dugo, još iz vremena kad je vina punio u bocu i na tržšte plasirao kroz butelju. Kroz niz godina susretao sam ga na smotrama zagorskih vinara i na raznim prodajnim revijama zagorskih specijaliteta i vina i izvan Hrvatskog zagorja, nekad su takvi nastupi proizvođača mesnih prerađevina, vina, rakija i tradicijskih kolača bile česte i u Zagrebu na Trgu bana Jelačića. Kroz godine pratim njegova vina, koja redovito ostavljaju vrlo dobar utisak. O kakvoći Posavčevih vina govore i brojna odličja najvišeg ranga osvojena na ocjenjivanjima u sklopu  različitih izložbi Bakhova nektara poput npr. one s nazivom Vino Zagorje na nivou Hrvatskog zagorja i one na Bizeljskom u susjednoj Sloveniji do onoga u Sv. Ivanu Zelina a što pokriva osjetno veću površinu – cijelu kontinentalnu Hrvatsku. Evo, kao nastavka svijetle tradicije, najnovijih Posavčevih uspjeha: sa Chardonnayem 2020 titula Šampiona za suhu kapljicu na ocjenjivanju Vino Zagorje 2022 u Bedekovčini, ove godine pak u Zelini na ocjenjivanju kapljice cijele kontinentalne Hrvatske osvojena odličja su: Velika zlatna medalja za Graševinu izborne berbe prosušebih bobica 2017 (slatko), Zlatna medalja za Chardonnay 2020 (suho), i Srebrna medalja za Rajnski rizling 2020 (suho).

Unatrag koju godinu Posavec svoje vino više plasira kao otvoreno nego u butelji, cijene za litru vrlo su prihvatljive, a bitno je naglasiti i to da je kapljica od Posavca, koji se dobro snašao u traženju potrošača i izvan svojih Klanjca i Hrvatskog zagorja, dostupna i u Zagrebu, Nenad Posavec svakog petka u kasno popodne u Metropolu svojim kupcima dovozi naručenu sortu i količinu u kanisterima. Evo kontakta: 098 946 1537…  ♣

Vinska galerija Vukoje u Trebinju  ŠESTI  SALON ŽILAVKE, PRVI SALON VRANCA u PLANU – Iz Châteauneuf-du-Papea, glasovitog vinskog carstva na jugu Francuske, od jednog od najboljih i najpoznatijih vinara Bosne i Hercegovine Radovana Vukoja stigla mi vijest o održavanju, u Trebinju, ovogodišnjeg festivala vina od Žilavke, s najavom sudjelovanja ponajboljih hercegovačkih vinogradara/vinara kreatora kapljice od te sorte. Sredinom kolovoza 2022. uvečer u Trebinju u Bosni i Hercegovini počeo je  tradicijski godišnji, šesti po redu Salon žilavke, smotra ponajboljih eno-uradaka od spomenute hercegovačke bijele sorte, vrlo značajne za BiH a i za cijeli bazen europskog jugo-istoka. Priredba se odvijala u Vinskoj galeriji Vukoje u sklopu imanja Radovana Vukoja koje, uz vinograd te posjeta i te kako vrijedan moderan vinski podrum, obuhvaća i ugostiteljski segment must visit na osobito visokom nivou.

Radovan Vukoje u društvu s američkim vinskim novinarom s bazom u Beču Darrelom Josephom, u svom trebinjskom restoranu na mediteranskom ručku dakako sa žilavkom kao protagonistom u čaši!

S obzirom da se inicijator održavanja ove manifestacije Radovan Vukoje, koji je, inače, zanat u domeni enologije pekao i iskustvo stjecao u znanim vinskim podrumima u Italiji te koji je potom, kad se vratio kući, u vlastitoj režiji visoku reputaciju svojim eno-uradcima i organizacijskom sposobnošću ne samo u domeni vina nego i u domeni ugostiteljstva i eno-gastronomije stjecao i stekao na kućnom pragu, te koji se može osim s nekoliko vrlo vrijednih izvedbi žilavke pohvaliti i s više rasnih crnih vina, javio upravo iz Châteauneuf-du-Papea, moje pitanje bilo je kani li možda – naime bilo bi to logično! – pokrenuti i kakav značajniji salon crnih vina, ne nužno reviju blatina jer takva smotra već u nekom obliku (npr. BLAŽ u Međugorju) postoji u drugim dijelovim Hercegovine, nego npr. festival vina od tradicijskih a odličnih vinskih kultivara jugoistočne Europe poput i Blatine, i Trnjka, Vranca, Kratošije odnosno Zinfandela, Primitiva ili Tribidraga, Crljenka, te Plavca maloga, bilo kao ambiciozno rađenih jednosortnih vina, bilo kao mješavina sorata u koje bi možda čak mogle biti uključene i inozemne mediteranske sorte što su se proširile ovim našim jugom u širem smislu, konkretno npr. Syrah, Grenache, Mourvèdre…, ali zasad još opširniji odgovor odgovor na pitanje nije mi stigao, Vukoje je samo šturo objavio da razmišlja o festivalu Vranca… U Hercegovini se, inače, u Međugorju 8. rujna od 18 sati u sportskom centru održava smotra bijelih i crnih vina BLAŽ, posvećena blatini i žilavki.   ♣

Čarobna Toscana  KRAJOLIK, POVIJEST, POLITIKA, ZNANOST, KULTURA i UMJETNOST s BAKHOVIM ZAČINOM – Sezona godišnjih odmora i vrijeme masovne privremene seobe suvremenih nomada bliži se kraju, isplati se, ako ništa drugo nakon što se novčanik ispraznio za boravka na moru, barem razmišljati o nečemu što ukoliko iz financijskih razloga ne može biti kruna ovogodišnjih ljetnih lutanja možda može biti ostvarivo kasnije u tijeku godine ili pak u tijeku prvih mjeseci sljedeće godine, a to je, makar i kraći, na dušu i tijelo motivirajući skok do – pejsažno prekrasne i glede europske povijesti, pa politike, te znanosti, kulture, umjetnosti, mode a i eno-gastronomije značajne na svjetskoj razini – Toscane. Inspiracija: Dante, Petrarca, Leonardo da Vinci, obitelj Medici, Michelangelo, Macchiavelli, Ferragamo, Firenze, Siena, Chianti classico, Vino Nobile di Montepulciano, te kralj – Brunello iz Montalcina…

Brunelli posebno vrijedni pažnje: Corte Pavone, Col d’Orcia, Il Poggione, Siro Pacenti, Cicci Piccolomini d’Aragona, Poggio di Sotto, Casanova di Neri, Lisini, Biondi-Santi (suhiucasi)

O povijesti, kulturi i umjetnosti, znamenitim ličnostima lako je saznati sve što treba iz literature i preko interneta, a o različitoj bogatoj ponudi proizvoda i usluga moguće je informirati se preko različitih napisa i klasičnog EPP-a, a o nijansama u kakvoći, što je posebno važno u eno-gastro segmentu, najbolje je konzultirati se s nekim hedonistom i dobrim poznavateljem stvari u kojega se ima povjerenja. Po vinskim pitanjima kao urednik u nekadašnjem tjedniku Vikend i potom kao glavni urednik revije Svijet u Čaši (koja, inače, na Martinje ove godine obilježava tri desetljeća od izlaska svojega prvog broja), imao sam prilike pod blagoslovom Bakha lutati Toscanom svake godinezaredom kroz gotovo dva desetljeća, I, dakako, kušati. Sada, nakon niza objavljenih tekstova u Svijetu u Čaši, na temelju kojih sam dobio i još dobivam niz upita za posebnu preporuku onoga što se svakako ne bi smjelo propustiti kušati, pomislio sam da bi moglo biti korisno sada, još jednom, istaknuti ono što bi spadalo u kategoriju sine quae non, pa evo, kroz fotografije, uži izbor mojih preporuka vezano uz toskanski dragulj na bazi tamošnje sorte Sangiovese, a tržištu ponuđen pod robnom markom Brunello di Montalcino… Corte Pavone, Col d’Orcia, il Poggione, Siro Pacenti, Ciacci Piccolomini d’Aragona, Casanova di Neri, Lisini, te legendarni Biondi-Santi, ali i, makar ih nema ovdje na slici, i vina proizvođače Antinorija Pian delle Vigne, te  Salvionija….  Živjeli! ♣

__________________________________________

Željko SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik revije, Mladen HORIĆ, suosnivač revije te glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-vin, i Marko ČOLIĆ, urednik fotografije. PANTA REI, TEMPUS FUGIT, FAMA VOLAT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMMUS! POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA / FACTA MANENT!

….pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly….

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 08. 2022 – hints to the smart purchase

HRVATSKA CROATIA

Jelsa Summer Wine Tasting 2022 … POŠIP LUVIJI 2021 TE PLAVCI TOMIĆ, PLENKOVIĆ i vinarija SVIRČE

Ovogodišnje ocjenjivanje Jelsa Summer Wine Tasting, dosad inače četvrto po redu, bilo je što se uzoraka tiče podijeljeno u tri grupe – dvije s hvarskim vinima od bijelih sorata i jednu s vinima od crne sorte, Bogdanuša je svrstana zasebno u prvu grupu, ostale bijele sorte otoka Hvara u drugu, a crnjake je prezentirao Plavac mali crni. Bila su prijavljena 33 uzorka – devet bogdanuša, 13 ostalih bijelih vina otoka i 11 u kategoriji plavca malog. Većina vina osvojila je više od 85 bodova što se vrednuje kao srebrna medalja (tri zvjezdice), a četiri vina, ocijenjena s 90 i više bodova, zaslužila su Zlato odnosno četiri zvjezdice, po oznakama koje koristi revija Svijet u Čaši četiri zlatna grozdića.

Ocjenjivačka komisija na Jelsa summer wine tasingu 2022 (Julio Frangen)

U ocjenjivačkoj komisiji, pod predsjedanjem enologa Saše Zeca dipl. ing. agr, bili su vinski stručnjaci i znalci Nikola Colnago, vinar i certificirani kušač, enolog Davor Šestanović, certificirani kušač; Kristina Jukić, sommelierka; Mario Kolumbić, sommelier; Yvan Esteve, sommelier i vinski trgovac, Siniša Matković-Mikulčić, turistički vodič, WSET2; Katherine Kit Pepper, vinska publicistkinja, DipWset.

Jelsa summer wine tasting 2022– najbolje ocijenjena bijela vina i, pored, najbolje ocijenjeni crnjaci (Julio FrangenI

Rezultati po kategorijama

Ukupni šampion: Pošip Luviji 2021 – Luviji Bracanović  (92,66/100 bodova)

Vino je bilo u kategoriji Ostala bijela vina otoka. U toj grupi vino Beleca 2021 od Andra Tomića dobilo je 91,5 bodova,  a Cesarica Carić 2021 vinarije Carić vina 89,33 boda.

Bogdanuša:  Zlatan Bogdanuša 2021 – Zlatan otok (91,00); Bogdanjuša Carić 2021 – Carić vina (88,10); Bogdanuša Pavičić Selekcija 2021 – Pavičić vina (87,00)

Plavac mali: Plavac mali barrique 2018 – Tomić (91,50); Zlatan Plenković  Exclusive 2016 – Zlatan Otok  (89,50);  Plavac Ivan Dolac 2013 – Vinarija Svirče  (89,50) ♣

CRO AMBER WINES

Serija tematskih specijaliziranih ocjenjivanja vina u organizaciji novinara Ive Kozarčanina i Ane Rogač – osnivača projekta iVino, nastavljena je ovih dana u zagrebačkom hotelu Esplanade vrednovanjem uzoraka iz kategorije jantarne kapljice odnosno kategorije amber wines, tj. vina dobivenih dugačkim maceracijama bijelih sorata. Ovo je u nas prvo, moglo bi se reći sveobuhvatno kušanje takve kapljice s ciljem da se potrošačima predstave etikete po kakvoći.

Jantarna vina, šire u svijetu znana i pod nazvom orange wines, u nas su postala vrlo popularna; na ovim domaćim prostorima radi ih već popriličan broj vinara, a na ovo ocjenjivanje stiglo je 36 uzoraka iz cijele Hrvatske, od Baranje preko središnje i sjeverozapadne Hrvatske te  Istre, do Dalmacije, sve do Korčule.

Vina su ocjenjivali enolozi dr. sc. Ivana Vladimira Petric iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, samoborski proizvođač bermeta Antun Filipec, sommelieri Darko Lugarić i Tomislav Zdunić, Žarko Stilin iz udruženja Kvarner Wines te Ivan Dropuljić, osnivač i direktor međunarodnog festivala vina i kulinarstva Zagreb Vino.com.

Za Zlatno odličje trebalo je dobiti minimalno 88/100 bodova, za srebrno minimum 86/100, a što se tiče Bronce odlučeno je da se javno obznane samo dobitnici 85/100 bodova

ZLATO (redosljed po bodovima)

Malvazija Unica Kabola 2019 – Marino Markežić Kabola, Momjan – Šampion

Malvazija Amfora Kabola 2019 (macerirana u ukopanoj glinenoj posudi) – Marino Markežić

KabolaMuškat momjanski Kabola 2020 (maceracija također u amfori) – Marino Markežić Kabola

Orange Malvazija 2020. – Pervino, Novigrad, Istra

Aromano sivi pinot 2017 – Bolfan Vinski Vrh, Hrašćina, Hrvatsko zagorje

Zlatna vina, Kabola premoćno na vrhu

SREBRO

Graševina Orange 2012 – Kalazić vina, Batina, Baranja

Graševina Koria 2018 – Kutjevo d.d,

Graševina Koria 2017 – Kutjevo d.d,

Marmor Collis 2019. (od sorata Johanniter, Chardonnay i Graševina) – Antun Glavica, Moslavina

Primus Pinot sivi Orange 2018. – Bolfan Vinski Vrh

Coletti Amfora Pinot grigio 2018. – Franjo Kolarić, Plešivica.

Coletti Neuburger 2018. – Franjo Kolarić

BRONCA

Sivi pinot 2019 – vinarija Ipša, Livade, Istra                                                                                              

Kujundžuša riserva 2016. – Grabovac, Prolozac Imotski                                                             

Istraditional 2016. – Bruno Trapan, Šišan                                                                                          

Malvazija 2018 – vinarija Ipša                                                                                                                   

Žlahtina Festivum 2019 – Antun Katunar, Vrbnik, otok Krk                                                                      

Amphore cuvée 2019 (od Pinota sivog, Rizlinga rajnskog, Chardonnaya i Sauvignon) – R &J

Boutique winery, Sveta Jana, Plešivica. ♣

______________________________________

SLOVENIJA SLOVENIA

.(XXXL) MALVAZIJA CAPO d’ISTRIA 2017 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra, Koparština; Malvazija istarska, birane parcele; vrhunsko zgp; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗

.(XXL) MALVAZIJA CAPRIS 2021 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra, Koparština;  Malvazija istarska, birane parcele – Debeli rtič & Labor, alkoholna fermentacija u drvenoj bačvi, dozrijevanje osam mjeseci u bačvama od francuskog i slavonskog hrasta te u bačvama od akacije; vrhunsko zgp; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■ dobro bi mu došlo još nešto vremena odležavanja u butelji ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗ ⇒

.(XXL) TANNAT CAPRIS 2020 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra Koparština; Tannat, birane parcele na pozicijama Debeli rtič & Baredi, dozrijevanje 12 mjeseci u bačvama od francuskog i slavonskog hrasta; vrhunsko zgp; suho, 15,5 vol %; 0,75 lit ■ ozbiljno, kompleksno, sortno karakteristično, sjajno strukturirano (ne bih se složio s izrazom nabildano!), s mekanim taninom, vrlo živo, skladno i elegantno, s velikim potencijalom ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗ ⇒

Vinakoper – Malvazija Capo d’Istria, Malvazija Capris, Refosk Capris i Tannat Capris (suhiucasi)

______________________________________________

OD TNT-a do TANNATa – Na prostoru od sjeveroistične talijanske kopnene državne granice pa prema istoku i jugoistoku i krajnjm jugu Balkana zasađeno je dosta francuskih vinskih kultivara, među najpoznatijima i da ih tako nazovem rasnima od bijelih su dakako Chardonnay i Sauvignon bijeli, a od crnih Merlot, Cabernet sauvignon, Cabernet franc,  Syrah, nešto je na našemu jugu i manje znanog Marselana, a nedavno je, s jugozapadnog dijela Francuske (Sud Ouest) stigla i još jedna uistinu rasna i svjetski donekle već raširena (u Urugvaju je stekla status nacionalne sorte!) mada ne i toliko široko i proslavljena sorta, riječ je o Tannatu. Kako objašnjava glavni enolog koparske vinske kuće Vinakoper Boštjan Zidar, Koprani su već neko vrijeme vani, pogotovu u Francuskoj, tražili neki kultivar  koji provjereno sam daje odlično i dugovječno crno vino ali istodobno i koji bi se mogao za kupažu sjajno kombinirati s domaćim Refoškom, pa su se eto odlučili upravo za Tannat. Prve sadnice posadili su prije nešto godina, a prve butelje vina od Tannata, koji je službeno, dok nije dobiveno dopuštenje nadležnih da ga se smije uvrstiti u sortiment Koparskog vinskog područja označavan kao Tnt, bile su napunjene prije dvije godine. Tannat je u međuvremenu dobio oficijelno dopuštenje za sadnju pa ga je još dosađivano, i sad je unutar robne marke Vinakopra Capris napunjeno i tržištu ponuđeno oko 3000 butelja iz berbe 2020. Tannat je isprva bio posađen na znanim pozicijama Baredi i Debeli rtič, naknadno ga je još posađeno na položaju Purissima.

_______________________________________________

.(XXL) REFOŠK CAPRIS 2020 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra Koparština; Refošk, birane parcele na pozicijama Santomas & Purissima, dozrijevanje 15 mjeseci u bačvama od francuskog, američkog i slavonskog hrasta; vrhunsko zgp; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ ozbiljno, kompleksno, sortno karakteristično, sjajno strukturirano, s mekanim taninom, lijepe kiselosti u službi svježine i živosti, skladno i elegantno, s velikim potencijalom ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■ ⇗ ⇒

.(XL) REFOŠK 2021 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra Koparština; Refošk; vrhunsko zgp; suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ sortno vrlo raspoznatljivo, s puno voćnosti, vrlo dobre strukture, s ugodnim taninom, dobro će mu za daljnji razvoj doći i još nešto vremena odležavanja u butelji ■ Poslužiti na: 14 °C ■ ⇗

.(XL) IZBRANI TERAN 2021 PTP – Rajko & David ŠTOK ■ Slovenski Kras, Dutovlje; oznaka ptp odnosno Priznato tradicijsko poimenovanje; suho, 12,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 14 °C ■ ⇑ ⇗

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion = 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

– Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or Great gold medal = 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent, with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

– Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

.– Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6 – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

– 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable,and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S(mall) = do 35 kn (till 5 €) • M(edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L(arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over 220 kn (30 €) •

. ⇑ – trošiti sada/drink now  • ⇗  – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u CASI – 07.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz / through

ŽELJKO SUHADOLNIK

___s vama od – 11.11.1992  – since, with you___

PELJEŠKI LJEPOTAN! – Čekali smo ga, i čekali, a onda je, četiri godine nakon obavljenog potpisivanja potrebnih ugovora, krajem srpnja 2022. na spektakularnoj svečanosti službenog otvorenja zasjao impresivnim sjajem. Pelješki most! PELJEŠKI LJEPOTAN

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Događaj dana, mjeseca i godine: VELEBNO  OTVORENJE PELJEŠKOG MOSTA ⦁ Decanter World Wine Award 2022, friški Nagrajenci u Ljubljani: APSOLVIRANI PRVI i DRUGI ČIN, a DALJE?… ⦁ Moć i nužnost marketinga:  OSMIŠLJAVANJE IDENTITETA PROIZVODA, BRENDIRANJE TERITORIJA KROZ SPECIFIČNE PROIZVODE i USLUGE, REBRANDING, SVE u SKLADU s MODERNIM VREMENOM ⦁ Gurmanski poroci u Novigradu u Istri: CHE GUSTO!…/ KAKVOG LI OKUSA!… ⦁ Polastice iz Doline kardinala: BARUN 100+  2018 PAS DOSÉ VALLÉE DES CARDINAUX ⦁ Podnožje zagrebačke Medvednice: programirano carstvo više vrsta pastrve: GRAČANSKI RIBNJAK! ⦁

⦁ VIJESTI / NEWS ⦁

SAMOBORSKO LJETO SA – ZIMSKIM VINOM… ⦁ DVA ZLATA ZA KULEN BELJA

______POTROŠAČKI PUTOKAZ – 07.2022 – BUYING GUIDE_____

___________________________________________

Događaj dana, mjeseca, godine, desetljeća, stoljeća…

VELEBNO OTVORENJE PELJEŠKOG MOSTA

Pogled po danu na impozantnu građevinu–prekomorsku spojnicu dvaju teritorija iste države

Pr(a)va pričest!

Vinska tradicija prikazana u Domu u Putnikovićima. i pelješke vinske špice Dingač i Postup – Bura-Mrgudić i Ivca Radović, kao i Ponikve koja zahvaljujući uvelike i Frani Milošu (Stagnum) i njegovim sinovima na sjevernoj strani Pelješca izrasta u vinogradsku poziciju – novi dragulj, lako moguće na razini prvih dviju spomenutih

Kad je već značenje mosta da spaja, i teritorije i stanovnike, kolika je njegova moć i da na neku tzv. kulturnu ili na barem neku koliko-toliko društveno prihvatljivu razinu međusobnog odnosa i komuniciranja prikazivanih u javnosti spoji i neke javne osobe pojedinačno? Pred Marom Burom Mrgudić, čuvateljicom pelješke nacionalne tradicije, inače, iz obitelji koja već godinama proizvodi neka od najupečatljivijih vina Pelješca (Dingač Bura i Postup Mare) sad na svečanosti otvorenja pelješkog mosta državni čelnički duo pokazao je da ipak može izmijeniti par riječi na način odgovarajuć funkcijama svakoga od tog dvojca (bez kormilara)… Možda bi ubuduće nesuglasice radije umjesto pred kamerama i mikrofonima dvojac mogao, dok konačno protagonisti ne dođu k sebi, radije jedan drugome iznositi i rješavati ih jednom mjesečno i zasebno, ovim čudesnim mostom od Komarne do Brijesta, pričajući. Druženje nakon te rekreativne šetnju po fino pirkajućem maestralu mogli bi okruniti malostonskim kamenicama, pa i na janjetini te na, programirano!!, ponekoj čaši dingača i postupa… Ako ni to ne pomogne – Bog nam pomogao!

Folkloraši u akciji: narodni plesovi našega dubokog juga

Most: značenje – kompleksno: društveno-političko (simbol: povezivanje dvaju dijelova Lijepe naše tako da više nije nužno da se iz vlastite u vlastitu državu ide kroz drugu državu; važno povezivanje i s drugim zemljma), poslovno i turističko (prijašnju rutu kroz BiH, dakako sa zaustavljanjima na graničnim prijelazima, da se sa sjevera Lijepe naše dođe do poluotoka Pelješca u dužini ceste od nekih 50 km i trajanju vožnje autom od, kažu, i do sat i pol vremena, svodi na oko 2,5 kilometra razdaljine i na tek par minuta sjedenja za volanom), kulturno-umjetničko (ljepota, elegancija, ahitektonski i građevinarski pothvat za divljenje, spomenik posvećen nečemu za čovjeka prije naizgled nizvedivome). Tata – arhitekt Slovenac, mama – izvođač radova kineska kompanija, prostor – južna Dalmacija. Dite se proteže od Komarne na hrvatskome obalnom kopnu, do Brijesta na poluotoku, odnosno obratno, ima dvije trake, dužina mu je 2404 metra a širina 21 metar. Navodno je ukupna težina mosta jednaka onoj od 30 pariških Eiffelovih tornjeva zajedno! Visina nad površinom mora je 55 metara, tako da ispod njega mogu prolaziti i najveći cruiseri. U ukupnom trošku izgradnje sudjelovala je Europska Unija s 85 posto, a to znači, kako je spomenuto na otvaranju, s iznosom od 357 milijuna €. Svečanost službenog otvorenja – krasna, dojmljiva. Sve čestitke redatelju Krešimiru Dolenčiću

Decanter World Wine Award 2022, friški Nagrajenci  u Ljubljani

APSOLVIRANI PRVI i DRUGI ČIN, a DALJE?...

            Prvi i drugi čin najvećeg i unatrag više godina statusno najvažnijeg svjetskog vrednovanja vina Decanter World Wide Award nakon obavljene degustacije u Londonu i obznane nagrađenih te smotrama laureata održanima pred širom publikom (predstavnici medija, vinski trgovci, ugostitelji, krajnji potrošači) u raznim sredinama, završeni su za ovu godinu. Slijedi novo poglavlje – objava o nagrađenima u prigodnoj reportaži u Decanteru, uživanje svakog laureata u samome sebi, u svom proizvodu i u osvojenoj medalji (visokog sjaja), te, dodatno, angažman dobitnika u najmanju ruku jednako zahtjevan kao što je bilo kreiranje te kapljice ovjenčane trofejem, a to je primjereni rad na marketingu i plasmanu, tako da finalni plod truda i ulaganja u poslu bude maksimalan a onda i zadovoljstvo višestruko i potpuno.

Darrel Joseph, Caroline Gilby, Robert Gorjak, Olivia Mason

            U Ljubljani je početkom srpnja održana manifestacija DECANTERJEVI NAGRAJENCI / DECANTER’S AWARDS 2022 kao događanje koje omogućuje vinskim trgovcima, sommelijerima i ugostiteljima, vinskim piscima i široj publici (potrošačima) upoznavanje s nagrađenim etiketama (mogućnost izravnog kušanja!) i druženje s proizvođačima Bakhova nektara iz dijela jugoistočne Europe s naglaskom na alpsko-jadransko područje, ali omogućuje i susret i razgovor s Decanterovim ocjenjivačima. Ovu eto već debelo tradicijasku priredbu unatrag osam ljeta svake godine, odmah nakon obznane rezultata ocjenjivanja DWWA, u glavnom gradu Dežele priređuje Vinska škola Belvin sa sjedištem u Mengešu kod Ljubljane a osnovana u travnju 2002. godine. Riječ je o zasad jedinom slovenskom poduzeću koje se profesionalno bavi vinskom edukacijom. Belvin seminare održava ne samo u Ljubljani nego i diljem Slovenije. Oko 600 sudionika godišnje prođe kroz edukativna događanja u organizaciji Belvina. Konkurentska prednost Belvina su veliko međunarodno iskustvo te praktičan i pragmatičan pristup temi koja se razmatra, kao i umijeće efikasnog prijenosa znanja u praksu. Smisao i cilj su, kaže Robert Gorjak, osnivač i direktor Vinske Škole Belvin i već godinama ocjenjivač vina na raznim renomiranim svjetskim natjecanjima pa i na ovom Decanterovome, ali i osnivač manifestacije Decanterovi nagrajenci, inače otvorene ne samo za slovenske proizvođače vina-dobitnike medalja na DWWA nego i za vinare-laureate iz drugih pogotovu Sloveniji susjednih država – razvijanje i realizacija kvalitetnih i zanimljivih tečajeva, radionica i degustacija namijenjenih kako profesionalcima iz vinske industrije, tako i entuzijastima koji žele proširiti svoje vinske horizonte. Belvin je jedini slovenski APP (Approved Program Provider) najveće vinske obrazovne institucije Wine and Spirit Education Trust (WSET) sa sjedištem u Londonu.

Među ocjenjivačima na DWWA 2022 iz Hrvatske su bili Saša Špiranec (treći slijeva) i Mario Meštrović, te Siniša Lasan. U Ljubljani na predstavljanju nagrađenih nazočili su i Špiranec i Meštrović – na slici iz Ljubljane Meštrović je u društvu prof. Ivana Dropuljića, direktora Zagreb vino.coma iz Lijepe naše i Stojana Ščureka, vinogradara/vinara iz Goriških brda), te američki vinski novinar i degustator nastanjen u Beču Darrel Joseph (sasvim desno) (Marko Colić)

  Službeni izvještaj vezan uz ovogodišnje ocjenjivanje vina pod kapom Decantera, inače globalno znanog i vrlo cijenjenog vinskog časopisa, kaže sljedeće: nakon rekordne cifre za ocjenu prijavljenih vina u 2021, ove godine postavljen je novi rekord: na evaluaciju je u 2022. prispjelo 18.244 vina iz 54 zemlje iz cijeloga svijeta! Uzorke je kroz dva tjedna degustacija ocjenjivalo 250 izabranih međunarodnih vinskih stručnjaka, među njima bili su 41 Mastera of Wine i 13 Master sommeliera. Iz Hrvatske kao kušači-ocjenjivači sudjelovali su sommelieri Siniša Lasan i Mario Meštrović, te direktor zagrebačkog Vinarta i vinski pisac Jutarnjeg lista Saša Špiranec, a iz susjedne nam Slovenije bio je ovdje, dakako, i već spomenuti Robert Gorjak.

            NAČIN RADA – Evo nešto i o načinu rada komisije: kušači na ocjenjivanju dobiju sljedeće podatke nužne za prikladno vrednovanje uzorka – porijeklo vina (zemlja/država, regija/vinogorje), sorta, kategorija vina u smislu mirno odnosno pjenušac, bijelo, ružičasto, crno, redovna berba, odgođena berba, predikat, suho, polusuho, poluslatko, slatko.

            Komisiji se obznanjuje i još jedan podatak, a to je onaj o maloprodajnoj cijeni uzorka ako se on već nalazi na tržištu u Velikoj Britaniji odnosno izračun moguće maloprodajne cijene za uzorak koji (još) nije na engleskom tržištu, taj izračun nastaje na bazi maloprodajne cijene dotične etikete u zemlji porijekla ili eventualno u nekoj drugoj europskoj državi s time da se u obzir uzimaju uvozničke takse što ih potražuje engleska država i marže što ih za sebe formiraju uvoznik i maloprodaja. Na taj način organizator DWWA nastoji pri objavi nagrada potrošaču posebno skrenuti pažnju ako je kod nekog uzorka osobito vrijedan pažnje odnos između maloprodajne cijene vina i kakvoće. Kod objave rezultata ocjenjivanja na službenoj stranici Decanter World Wide Award uz uzorak za koji se smatra da je važno potrošaču istaknuti da ima jako dobar odnos između kakvoće i maloprodajne cijene pored naziva vina stavlja se prigodna oznaka.

Šaljivdžija Stojan Ščurek, dobitnik Platinaste medalje na DWWA 2022 za pjenušac Zero na sebi svojstveni vrckavi način na pozornici je napravio show kojime je privukao najveću pažnju na događanju u Ljubljani

 Sigurno je da je, kad su ocjene vina zaključene, ta oznaka s informacijom vezanom uz mpc kupcu i te kako dobro došla, međutim moje osobno mišljenje je da ocjenjivače, za koje je pri službenom vrednovanju uzorka iznimno važno da se usredotoče na geografsko porijeklo, sortu/sorte, izvornost/iskrenost (identitet), stupanj kompleksnosti te sklad i stupanj elegancije/profinjenosti, ne bi trebalo opterećivati s tim podatkom o cijeni, jer mpc-podatak može utjecati na kušača u smislu da mu prođe kroz glavu to da ako je cijena niža vino možda i nije ni rađeno za neke više dosege pa ga na račun toga može bodovno oštetiti, a s druge strane podatak o tome da je uzorak u (vrlo) visokom cjenovnom razredu može, po analogiji, dovesti do toga da vino dobije i više bodova nego što zavrjeđuje…  Platina, zlato i srebro plemeniti su metali koji svuda, svaki u svojoj kategoriji, sjaje jednako, bez obzira na njihou prodajnu cijenu… Čini mi se boljime ono što npr. radi ocjenjivanje Mundus Vini u Njemačkoj: ocjenjivaču se ne daje podatak o maloprodajnoj cijeni vina, taj podatak čuva se za potrošača. Nakon Mundus Vinija bude u globalnom smislu vrlo važni  sajam vina ProWein, tu Meininger Verlag, koji izdaje nekoliko revija posvećenih vinu i sommelijerstvu i koji i organizira Mundus Vini, u jednom od većih paviljona priređuje reviju etiketa ocijenjenih na Mundus Viniju pa tu uz svaku etiketu postavi ploču s bitnim informacijama o porijeklu i nastanku i svojstvima vina, o njegovoj stvarnoj aktualnoj maloprodajnoj cijeni i mišljenje stručnjaka iz krugova vinskih trgovaca, ugostitelja i sommeliera, inače i kvalificiranih ocjenjivača na Mundus Viniju, o tome u kojem cjenovnom rangu bi bilo realno da se na tržištu nudi dotična etiketa.

PRAGOVI ZA MEDALJE  na DWWA su sljedeći: Bronca 85 – 89/100; Srebro 90 – 94; Zlato 95 – 100. Platina se dobiva pripetavanjem zlata, uglavnom onih sa dobivenih 97/100 bodova, a naslov Best in Show dobiva se pripetavanjem Platina.

            NAGRAĐENI – Na DWWA 2022 nekih 50 uzoraka osvojilo je titulu Best in Show (svojevrsni šampioni), 163 ih je dobilo Platinastu medalju (to bi bilo ono što je na drugim ocjenjivanjima Velika zlatna medalja; Hrvatska ih iz 2022. ima tri platine), 678 domoglo se Zlatne medalje (Hrvatskoj ih je pripalo 16), 5900 Srebro (od toga 111 je išlo u Lijepu našu!), a 8074 Broncu.

Hrvatska je na DWWA 2022 osvojila tri platinaste medalje, a u Ljubljani je od te trojke štand imao samo Gianfranco Kozlović, međutim – ni on ni njegova supruga Antonella nisu bili i osobno prisutni. Od hrvatskog trija nazočnog ukupno u Ljubljani štand su, uz Kozlovićeva predstavnika, imali još vinarije Matočec i Vislander (Marko Čolić)

Platinastu medalju za Hrvatsku dobili su uzorci San Salvatore Muskat 2017 – Benvenuti iz Istre (97/100); Haiku 2019 orange (macerirani RR i Manzoni) – Dvorska vina Šoškić s Plešivice (97/100), Malvazija Santa Lucia 2017  – Kozlović, Istra (97/100)

Teran Fakin 2021 – Fakin, Istra (95/100) – zlato.

Zlatnu medalju primili su od naših  Teran Barbarossa 2019 – Tomaz, Istra (95/100); Graševina 2020 – De Mar, Zagorje Međimurje (96/100); Vallis Rabiosa desertno – Vučemilović, Sjeverna Dalmacija (96/100); Gold Cuvée 2020 – Zlatno Brdo, Baranja (96/100); Cuvée sv. Šimun 2018 – Vina Mario Banko, Istra (95/100); St. Euphemia malvazija istarska 2018 – Vivoda, Istra (95/100); Sauvignon Purek 2021 – Puhelek Purek, Prigorje-Bilogora (95/100; pridodana je ozanaka povoljne cijene tj. da je vino u trgovinama u maloprodji ispod 15 funti); Afrodita malvazja istarska 2019 – Matić, Istra (95/100; pridodana je oznaka o povoljnoj cijeni, tj. kako vino spada u kategoriju mpc od ispod 15 funti); “R” Rajnski rizling 2019 – Jakopić, Međimurje (95/100); Reventon sur lie grk 2019 – Zure , Korčula (96/100); Bartul grk 2019 – Zure (95/100); Pošip prestige 2019 – Kraljevski vinogradi, Sjeverna Dalmacija (95/100); Teran Fakin 2021 – Fakin, Istra (95/100), Traminac ibpb 2016 – Iločki podrumi, Ilok (95/100); Sauvignon 2021 – Štampar, Međimurje (95/100), Korlat supreme 2013 – Korlat Badel, Dalmatinska zagora (96/100) . Sve vrlo vrlo visoke ocjene!!!

DWWA 2022 – hrvatska zlata. Ocjene – gotovo sve 95/100, četiri vina dobila su 96/100

S aspekta logičnog stava da Platinasta, Zlatna i Srebrna i Brončana medalja svuda trebaju imati jednaki sjaj malo je na općoj razini za promatrača sa strane zbunjujuće to što se pragovi za medalje na DWWA bitno razlikuju od onih na drugim također osobito značajnim svjetskim vrednovanjima vina poput Mundus Vinija i Concours Mondiala de Bruxelles. Niti na tim dvama ocjenjivanjima bodovni pragovi za medalje nisu međusobno identični ali su vrlo blizu, dok su kod DWWA kategorije Platine, Zlata i Srebra bodovno za cijeli jedan razred više nego na Mundusu i na CMB, tako da, usporedbom osvojenih bodova, ispada da je npr. Zlato osvojeno na Mundusu i CMB-u tek Srebro na Decanteru, a Srebro na Mundusu i CMB-u je na DWWA tek Bronca…  Pogledom na objavljene tablice s popisom nagrađenih vina na DWWA i na osvojene bodove pojedinih uzoraka uočljivo je da je bi uzorci na DWWA proglašeni Zlatnima, na Mundusu i na CMB-u bili na pragu Platine ili VZL odnosno u kategoriji Platine i VZL. Promatrajući pak samo bodove navedene na službenoj tablici rezultata pored svakoga vina i ne vezujući ih uz DWWA medalje a i istodobno poznavajući dobro neka barem naša, hrvatska vina upada u oči i to da je većem broju uzoraka na DWWA dodijeljeno ipak malo previše bodova. Mišljenja sam da, barem kad je riječ o etiketama odavde koje poznajem, medalja za koju piše da su je dobili još uglavnom i odgovara i da bi medalju toga sjaja osvojili i na spomenutim drugim ocjenjivanjima, međutim na DWWA pripisani im broj bodova ipak pretjeran. Sad proizvođači osvajači medalja na DWWA mogu birati kad spominju svoj uspjeh na međunarodnoj sceni: u trenutku kad im odgovara da ističu na DWWA osvojeno odličje spominju njega, a kad im se čini da bi bolji dojam mogli ostaviti i osobito impresionirati navođenjem-isticanjem pripisanih im  bodova mogu se opredijeliti za tu  opciju reklamiranja.

            U osvrtu na ocjenjivana vina ove godine organizator među ostalime naglašava kako su na DWWA 2022 osobito do izražaja došla tzv. narančasta ili orange (pravilno bi bilo reći: jantarna vina ili amber wines), i to potkrepljuje Platinastom medaljom dodijeljenom hrvatskom vinu Plešivica Haiku 2019 proizvođača Dvorska vina Šoškić, te sa šest Zlatnih medalja uručenih uzorcima iz Hrvatske, Francuske, Gruzje i Italije.

Vinska priredba u Ljubljani bila je lijepa prigoda i za promidžbu lokalnih specijaliteta, primjerice Prekmurske gibanice, inačica tog deserta postoji u Međimurju kao Međimurska gibanica

Ove godine marketinški orijentirana priredba Decanterjevi nagrajenci 2022 s osvajačima medalja prvenstveno s područja Slovenije a onda i nekih od onih iz susjednih joj zemalja inače članica bivše zajednike države, održana je u hotelu Slon u središtu Ljubljane. Doimala se na prvi pogled manjom nego što je znala biti u prijašnjim izdanjima, međutim organizator ljubljanske priredbe Belvin kaže kako je svih ovih posljednjih godina broj izlagača bio podjednak. U svakom slučaju sada, za razliku od prije, uz Slovence i tri laureata iz Lijepe naše, nisu bili prisutni vinari-dobitnici iz drugih zemalja bivše države. Osmi međunarodni salon prestižnih vina privukao je ukupno 36 vinskih kuća nositelja medalja s DWWA 2022. Što se tiče posjetitelja, službeni izvještaj što ga je podastro organizator, ne specifizirajući precizno poslovne kategorije posjetitelja, govori o oko 300 vinskih stručnjaka i ljubitelja vina. Iz Velike Britanije stigla je Caroline Gilby MW, jedna od jakih karika ocjenjivanja u Londonu, a iz Beča je došao Amerikanac Darrel Joseph, inače ugledni vinski pisac, također i ocjenjivač na DWWA. Iz Hrvatske su došli naši degustatori na DWWA – Saša Špiranec i Mario Meštrović. S pozornice u hotelu Slon izlagače i posjetitelje uz domaćina Roberta Gorjaka iz Belvina pozdravili su osobno Caroline Gilby, Darrel Joseph, te Olivia Mason kao voditeljica marketinga DWWA i na neki način zadužena za ovaj naš dio Europe.

            – Decanterove recenzije svake godine stvaraju svojevrsni pozitivni nemir i znatiželju među vinarima, vinskim profesionalcima i ljubiteljima vina. Sretni smo što možemo izravno publici prenijeti dio Decanterove priče – rekao Robert Gorjak, jedan od vodećih slovenskih vinskih profesionalaca: – I ove smo godine uspjeli spojiti vinare i ljubitelje vina, to je naša misija. Na Salonu su posjetitelji, među kojima je bilo dosta vinskih kritičara iz inozemstva, mogli probati vina etabliranih vinara. Kvaliteta je sve veća, krug kvalitetnih igrača iz ove naše regije sve širi, i Decanter to primjećuje.

Engleska vinska stručnjakinja s prestižnom titulom Master of Wine, Caroline Gilby:

– Salon Decanterovih pobjednika je nesvakidašnje iskustvo koje svim posjetiteljima omogućuje da vinu dodaju “lice“, a i nama prisutnim ocjenjivačima daje priliku da upoznamo vinare i osobno im čestitamo. A svi vinari koji su među Decanterovim dobitnicima zaslužuju veliki pljesak!

Darrel Joseph, vinski kritičar i Decanterov recenzent:

– Oduševljen sam što sam ovdje, Slovenija je izuzetna vinska zemlja, ima svoj i to visoki karakter. Sretan sam što na današnjem Salonu možemo susresti autore vina. Ovo je jedini način da stvarno upoznamo priče iza boce.

Najviše pozornosti među posjetiteljima sada u Ljubljani svakako je izazvala vinarija Ščurek iz Goriških brda koja je za svoj pjenušac Zero dobila Platinastu medalju. Inače su slovenski vinari ove godine osvojili i sedam Zlatnih medalja, dobili su i 70 Srebrnih i 118 Brončanih medalja.

Zlato na granici, ali ne u smislu nekakvih spornih osvojenih bodova nego – na državnoj razini! Naime osvajač Refošk 2018 izlazi iz podruma Vina Brič, smještenog kod Kopra u SlOveniji u pograničnoj zoni tik uz Lijepu našu, a inače u vlasništvu Envera Moralića, vlasnika i Kutjevačkih podruma u SlAvOniji ! Desno: Uz Zlato za bijelo vino Rebula Orbis 2018 (kao što je Malvazija istarska sinonim za Istru, tako je bijela Rebula sinonim za Goriška brda), obitelj Erzetič iz Gorških brda osvojila je Srebro za jednu drukčiju rebulu a koja u genetskom smislu NIJE crna varijanta znane nam bijele Rebule. Riječ je, doduše, o crnjaku s nazivom Črna rebula 2018! A Črna Rebula je Ribolla nera, odnosno Schioppettino, odnosno Pokalca, Pocalza, sorta Furlanije odnosno Friulija, te sjeverozapadnog dijela Slovenije, uz granicu s Italijom. Najpoznatiji proizvođači Schioppettina su Bressan, Girolamo Dorigo, Petrussa… (Marko Čolić)

S obzirom da je, kako još naglašava Robert Gorjak kao organizator i domaćin na Decanterjevim nagrajencima 2022 , namjena manifestacije domaćoj i stranoj javnosti predstaviti vina odavde a koja imaju međunarodno certificiranu kvalitetu dobivenu na najznačajnijim svjetskim ocjenjivanjima te pokazati uživo tko su vinari odavde dobitnici ovih značajnih nagrada šteta je što ipak dosta nagrađenih vinara iz ove naše regije nije osjetilo potrebu sudjelovanja na toj priredbi. Tu mislim uvelike baš i na hrvatske vinare. Kad se već slalo uzorke na DWWA u London, a što baš i nije bilo jeftino, bilo bi nekako logično da se, radi poslovno moguće znatno boljeg zaokruženja priče, našlo još malo vremena i sredstava za i osobni nastup na toj manifestaciji s promidžbenim predznakom. Vinari u svojim sredinama imaju već izgrađene ime i image, bitno je takvu marketinški i te kako bitnu nagradu na DWWA iskoristiti koliko god je moguće bolje za promociju i u drugim sredinama, koje valja animirati na uvoz. Od triju naših dobitnika medalja i izlagača u Ljubljani osobno je nazočio samo Matočec!?  Neke naše dobitnike pitao sam, naknadno, kako to da nisu nastupili u Ljubljani, neki su odgovorili da nemaju neku veću proizvodnju vina i da je to razlog, nekako kao da im je  dovoljno da na DWWA medalju gledaju s ushićenjem jer potvrdjuje da rade dobro i daje im sigurnost da će količinu koju nude dobro plasirati, a neki odgovori bili su da je posla puno a vinskih manifestacija također i da se jednostavno ne stigne biti svuda prisutan. Neki hrvatski vinari-dobitnici medalje na DWWA 2022 našli su neka svoja rješenja za vlastitu promidžbu (kod kuće) kao osvajača trofeja na DWWA, primjerice organizirajući na svojim posjedima događanja tipa vinski doručak u vinogradu ili pak zalaz sunca u vinogradu ili pak okupljanje ljubitelja vina kod sebe u trsju odnosno uz podrum a nazvano nekako drukčije. Jedno takvo događanje, s nazivom Kraljevina Food Summer, priredila je npr. enologinja i zaposlenica Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, glavna odgovorna za obiteljsku vinsku produkciju, Ivana Puhelek Purek iz Gornjeg Psarjeva kod Svetog Ivana Zelina. Neki drugi vinari dobitnici, uglavnom srebrnih i brončanih odličja (bilo je jedno zlatno!), konkretno oni iz Varaždinske županije odlučili su svoje uspjehe na DWWA 2022 a vidljive kroz medalje javnosti prikazati nastupom na priredbi 19. Decanter World Wine Award 2022 na manifestaciji Vinski lideri Varaždinske županije u Varaždinu i u organizaciji Varaždinske županje. S te manifestacije izdan je decentni katalog u kojemu su ukratko predstavljene sve vinarije-laureati, butelje što su dobile trofeje, i u kojemu su, kao kontakti za zainteresirane, tiskane i adrese svih laureata-sudionika u Varaždinu.

Ivana Puhelek Puhelek, Vinska kraljica kraljevine i njeno veliko vino – Sauvignon Purek 2021, na DWWA 2022 Zlatna medalja (95/100) (Marko Čolić)

Ivana Puhelek Purek proslavila je zlatni uspjeh u Londonu večernjim/noćnim eno-gastro tulumom na prostranoj čistini pored podruma Purek Puhelek u Gornjem Psarjevu ponad Zeline

Grupa proizvođača vina iz Varaždinske županije smatrala je nastup na manifestaciji Vinski lideri Varaždinske županije, održanoj kratko vrijeme nakon Decanter World Wine Awarda 2022 boljim rješenjem za prezentaciju svojih jedne Zlatne medalje

 Službene izjave organizatora manifestacije Decanterovi nagrajenci u Ljubljani o tome koji su sve uvaženi domaći i osobito strani vinski novinari, vinski trgovci, ugostitelji iz zemalja što su nama ovdje zanimljive odnosno mogu biti zanimljive kao uvoznici vina odavde, pozvani da dodju u Ljubljanu i koji su se sve odazvali – nije bilo. Sigurno bi najava i obznana potvrde dolaska nekih utjecajnih imena iz poslovnog vinskog svijeta izvana bila korisna i pretpostavljam da bi motivirala naše vinare da u većem broju sudjeluju na Salonu nagrađenh na DWWA. A radi pojačanja promidžbene snage priredbe možda bi se moglo razmišljati i o tome da Ljubljana i Zagreb udruže snage u organizaciji, na način da se jedne godine prezentacija odvija u Ljubljani a sljedeće u Zagrebu…

Je li bilo razmišljanja i razgovora u tome pravcu na razini Gorjak i, s naše strane, Špiranec, koji je takodjer degustator na DWWA a ujedno je i uspješan organizator viskih događana primjerice festivala Grand Tasting u zagrebačkoj Laubi, pa manifestacije Vinski grad u Zagrebu, Varaždinu, ove godine eto i u Puli? Na moje pitanje o tome upućeno i Robertu Gorjaku i našem Saši Špirancu obojica su mi rekla da zamisao o tome nije loša… ♣

Moć, i nužnost marketinga

OSMIŠLJAVANJE IDENTITETA PROIZVODA, BRENDIRNJE TERITORIJA KROZ SPECIFIČNE PROIZVOD i USLUGU, REBRANDING, SVE U SKLADU s MODERNIM VREMENOM…

Osmišljavanje identiteta proizvoda i usluga, brendiranje teritorija kroz proizvod i uslugu, rebranding, dizajniranje ambalaže u skladu s bitkom (suštinom) proizvoda i usluge a sve u skladu modernim vremenom, izrada iskrenog i uvjerljivog promotivnog materijala, suradnja na projektima s malim proizvođačima ali i s velikim kompanijama… To je nešto što bi i te kako moralo početi jače zanimati hrvatsku vinsku branšu koja nikako da napokon postane ono što je, s obzirom na dugu povijest vinogradarstva i vinarstva na ovim prostorima (dokumenti govore o počecima još u šestom stoljeću prije Krista!), s obzirom na iznimno kvalitetne vinogradske pozicije, klimatsku i pedološku raznolikost područja, značajan broj sjajnih domaćih kultivara a i na, u novije vrijeme, lijepi broj  etiketa s izvrsnim i vrlo ozbiljnim eno-uradcima, kao i s razvijenim turizmom kao sjajnim poligonom za upoznavanje i stranaca i s našim eno-uradcima, već trebala biti, a to je u poslovnom smislu relevantan igrač na globalnome vinskome planu.

Izvorka Serdarević Jurić

To na žalost nije postala zbog izražene sklonosti naših proizvođača prema soliranju, zbog i dosta raširenog zadovoljavanja tek prosjekom, a i zbog upitnih razine stručnosti i stupnja zainteresiranosti nekih položajno bitnih pojedinaca i u političkim struktirama i unutar cjelokupne grane a posljedica čega su neadekvatna poslovna (samo)organiziranost branše po područjima a i, nekako je dojam, i ne baš, kako u kakvoći tako i u intenzitetu i kontinuitetom, najprimjerenija općenita aktivnost pripadnika branše u marketingu. pa time, kao posljedicom u poslovnom smislu, nedovoljni povratni efekti.

Evo lijepe vijesti koja bi u poslovnom smislu mogla biti zanimljiva i za hrvatsku vinsku branšu: riječ je o Zagrepčanki  Izvorki Jurić, predstavnici Lijepe,naše, kao prvoj s hrvatske dizajnerske scene kojoj je to uspjelo biti, na prestižnoj svjetskoj konferenciji za brending First Round u Amsterdamu! Izvorka i njena firma Design Bureau bili su pozvani da svoj način rada predstave na spomenutom okupljanju etabliranih svjetskih dizajnerskih studija, a prezentirali su se temom pod naslovom Dizajn identiteta proizvoda i ambalaže za Hrvatsku kovanicu novca!, sad je upravo Kovanica u kojoj se izrađuju metalni euri i te kako aktualna. S druge strane, Izvorki Jurić vinska branša nije nešto strano, naime, poznajem je već dugo i znam da je već imala poslovne odnose u toj domeni…

Izvorka, inače docentica na Sveučilištu u Zagrebu na Studiju Dizajna pri Arhitektonskom fakultetu gdje drži kolegije Strategije brendiranja i Upravljanje dizajnom dok na Sveučilištu Algebra u Zagrebu vodi i kolegije Dizajn ambalaže, Brending i Dizajn multikultura, danas će, ako treba pričati o sebi, istaknuti kako je na poziciji kreativne i art-direktorice u vlastitom dizajn studiju Design Bureau, gdje vodi tim vrlo kreativnih osoba – dizajnera, ilustratora, copywritera, s njima zajedno radi na raznovrsnim projektima s područja brandinga i dizajna ambalaže.

Osnovni princip je, veli Izvorka, isti kao i na početku, uvijek pristupati svakom projektu kao da je najvažniji do sada, sa strašću, te analitički, tražeći baš to nešto što je specifično i drukčije što se može pretočiti u kreativnu ideju, ispričati i stvoriti neku novu vrijednost za korisnike.

A jedan od značajnih rezultata u karijeri svakako je taj recentni poziv na First Round. Izvorka govori kako ju je, dakako,vrlo ugodno iznenadio i bila je naravno jako polaskana time što su je Armin Vit i Bryony Gomez-Palacio iz UnderConsiderationa uključili u svoju prvu europsku inačicu First Round konferencije. Otkriva kako je UnderConsideration zapravo poznati američki dizajn studio koji vodi nekoliko popularnih dizajn-blogova s višemilijunskim pregledima, među kojima je najpoznatiji Brand New, njega redovito i sama prati.

– Poziv na ovu konferenciju veliko je priznanje za mene osobno, ali i za rad moga studija. Ideja First Round prezentacije je predstavljanje ne tek jednog konkretnog projekta, nego vlastitih znanja i vještina prezentiranja, suradnje s klijentima te načinima na koji teče takva suradnja. Na konferenciji iskusni dizajneri dijele svoja znanja te iskustva rada s klijentima od prve prezentacije do realizacije projekta.

Izvorka Jurić na First Roundu u Amsterdamu:

– Mislim da je naša snaga u strateškom pristupu dizajnu. Ako pogledate naš portfolio vidjet ćete da ne postoji neki prepoznatljivi stil, već svaki projekt zapravo traži i daje odgovor na postavljeni zadatak. Takav način rada omogućuje nam da osmislimo takvu komunikaciju i dizajn koji će biti najučinkovitiji za našeg klijenta, neki brend, proizvod ili uslugu najbolje približiti korisnicima. Volimo raditi projekte koji su uvijek različiti i svježi, koji za nas predstavljaju svojevrstan izazov i donose neku dizajn inovaciju, a time klijentima donose komparativnu prednost na zahtjevnom tržištu.

Naglašava opetovano kako dizajn uvijek korespondira s vremenom u kojem je nastao i odgovor je na današnje potrebe društva ili korisnika, pa je najčešće i odraz onog što se događa u svijetu ili u našoj užoj okolini.

– Naš je posao dosta intenzivan, pa  iako je zabavan i uvijek drukčiji, znamo se i prilično umoriti. Zato se trudimo putovati i redovno odlaziti na periode godišnjih odmora kako bi se fizički i psihički odmorili, prikupili nova iskustva i vratili se na posao spremni za nove kreativne ideje.

Opširnije o Izvorki Jurić i njenom Design Bureauu  na:

https://super1.telegram.hr/snaga/prva-je-kojoj-je-to-uspjelo-iz-hrvatske-izvorka-juric-izlagala-je-na-prestiznoj-konferenciji-za-brending/    ♣

Gurmanski poroci u Novigradu u Istri

 CHE GUSTO! / KAKVOG LI OKUSA!… –

Zajednica Talijana Novigrad (istarski) i Slow Food Istra u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Novigrada i insitucije Sergija Nesicha Bever Forever Organizastion pod pokroviteljstvom Grada Novigrada-Cittanova i Generalnog  Konzulata Republike Italije u Rijeci organizirali su u istarskome Novigradu šesto izdanje manifestacije CHE GUSTO! Smotra s degustacijom kvalitetnih vina, piva i raznih prehrambenih proizvoda renomiranih proizvođača iz Hrvatske, Italije i Slovenije odvijala se na samom kraju srpnja 2022. u večernjim satima na terasi Zajednice Talijana.

Pred brojnom publikom svoje je eno-gastro uratke podastrlo 47 proizvođača. Ovaj susret okusa i užitaka zamišljen je bio kao revija delikatesa i finih pića uglavnom manjih proizvodnih tvrtki  što se drže načela Slow Fooda temeljenog na pojmovima Dobro, Čisto i Pravedno, rekao je  ispred organizatora Glauco Bevilacqua, predsjednik Vijeća Zajednice Talijana iz Novigrada.

Evo i popisa najavljenih izlagača, na cijeloj listi je mnogo interesantnih a nekih i globalno vrlo znanih imena:

Iz Hrvatske, konkretno Istre, kao nastupači najavljeni su bili Mihelić, Ivančić, Diković, Demark, Bertoša, Roxanich, Bura Brew, Tomaz, Monte Rosso, Franc Arman, Degrassi, Radovan, Valenta, Leonardo Palčić, Vorić; zatim Al Torcio ulje, Belić Olea,  Brajko ulje, Červar ulje; Šegon destilati.

Mladen Rožanić, Roxanich vina: legendarni Teran RE, redizajnirano

Iz Slovenje: Montemoro, Korenika & Moskon, Joško Renčel, Vinoteka Brda, Ingrid Mahnič.

Iz Italije: Komjanc, Enoteca Cormòns, Tenuta Stella, Primosic, Venica, Villa Russiz, Renato Keber, Due del Monte i Subida di Monte s Collija; Andrej Milic s talijanskog Krasa (Carso); Murva i Amandum – Isonzo; Fiore dei Libri i Conte d’Attimis Maniago – Colli orientali del Friuli; la Versa – Oltrepo Pavese; Scriani – Valpollicella;  Conterno Fantino – Langhe (zona apelacije Barolo docg); Masarotti; Spirits & Colori – Reggio Emilia; Fred Jerbis– Italia distillati; Antica Cortea Birra di Gorizia – Gorizia.

Moreno Degrassi s Glaucom Bevilacquom (s naočarima, sroji s desne strane Degrassija)

Ovo je mogla biti lijepa prigoda za jaču prezentaciju upravo proglašenog novog predsjednika udruge Vinistra, a to je mladi Luca Rossi, koji nasljeđuje dosadašnjeg čelnika Nikolu Benvenutija i od kojega se očekuje da javnosti što prije iznese svoje prijedloge i svoje viđenje vezano uz daljnji rad tog važnog udruženja vinogradara, vinara a i uljara najvećeg hrvatskog poluotoka.

Inače, Luca Rossi prošle je godine bio kandidat u izboru najboljeg hrvatskog poljoprivrednika. Iako radi i u vinogradu i u podrumu, u obiteljskoj vinariji zadužen je ponajviše za promociju i prodaju, pa članovi Vinistre od mladog vinara upravo na području marketinga i promocije očekuju najviše.

Primopredaja dužnosti – novi predsjednik udruge Vinistra Luca Rossi i njegov prethodnik Nikola Benvenuti. Očekujemo najave najvažnijih daljnjih aktivnosti te važne udruge istarskih vinogradara, vinara a i uljara. Dosadašnji predsjednik Nikola Benvenuti nije baš bio rječit na tu temu

– Želio bih se zahvaliti članovima Vinistre na ukazanome mi povjerenju. Svjestan sam činjenice da na meni leži velika odgovornost i spreman sam se uloviti u koštac sa svim izazovima koje ova funkcija nosi. Vinistra je kao udruga iznimno kvalitetno posložena, leži na dobrim temeljima, ima jasno razrađenu Strategiju i vjerujem kako ćemo uspjeti realizirati sve zadane ciljeve – istaknuo je novi predsjednik.

Manifestacija u Novigradu istarskome bila je namijenjena svima – lokalnim stanovnicima te domaćim profesionalcima iz sektora eno-gastronomije, turistima što borave u Istri. Ulaznica za posjetitelje stajala je 200 kuna odnosno 25 € po osobi, u cijenu su bili uključeni čaša za degustaiju, torbica za nošenje čaše, te mogućnost kušanja svih izloženih vina.

Iz popisa izlagača uočljivo je da su svi osim dvoje njih iz triju geografskih područja koja su međusobno u neposrednom susjedstvu, konkretno Hrvatske Istre, Slovenske Istre & Krasa, te talijanske Furlanije Venecije Julije, međutim u grupi talijanskih vinara nazočnih  sada u Novigradu dvoje ih je bilo i iz udaljenijih područja u odnosu na državnu granicu između Italije i Slovenije, riječ je o jednome iz Valplolicelle kod Verone i jednome iz Pijemonta. Ako je ovdje bila riječ o želji organizatora da dodatno kao izlagače ima ponekog gosta iz neke druge regije Italije, postavlja se pitanje zašto onda, paralelno, kao poseban gost-izlagač nije bio i neki vinar npr. iz Slovenske Štajerske (tamo ima vlo jakih imena!!), eventualno iz Dolenjske, te, govorimo li o Hrvatskoj, netko iz sjeverozapadnoga dijela Lijepe naše ili netko iz Slavonije/Podunavlja, odnosno netko iz Dalmacije? S druge strane, moguće je da je dovođenje vinara iz Veneta i iz Pijemonta najava nekih promjena u konstrukciji manifestacije, u smislu da bi se priredba mogla sa sadašnjih triju pograničnih regija značajnije proširiti i na po nekoliko istaknutijih predstavnika drugih predjela svake od triju sadašnjih nacionalnh nositelja priče. Pitao sam o tome Bevilacquu ali on se zasad nije o tome htio izjasniti.

Zvijezde Barola iz Pijemonta – duo Guido Fantino i Claudio Conterno iz Monfortea d’Alba, najavili su mi uoči priredbe da na kušanje u Novigrad donose i jedan od svojih ponajboljih Barola, onaj od grožđa iz vinograda Vigna del Gris

Još jedno pitanje za glavnog odgovornoga za organizaciju, Glauca Bevilacquu, ali i za neke druge iskusne naše poslovno snažne organizatore kako u Istri tako i izvan nje: bi li ovakva manifestacija mogla prerasti u neko bitno ambicioznije regijsko eno-gastro događanje s uključenjem u priču i još nekih ciljano izabranih, dakako ponajboljih, proizvođača vina i tipičnih lokalnih delicija iz nama blizih pograničnih regija odnosno susjednih  država kao izlagača, primjerice Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije…?

I još nešto bitno, a na što na žalost nisam dobio odgovor: jesu li na ovu priredbu u Novigrad bili pozvani i neki bitni eno-gastro novinari i neki međunarodno značajniji vinski trgovci i ugostitelji? U svakom slučaju, ako bi manifestacija idućih godina – naravno i uz odgovarajući pomoć društvenih institucija – prerasla ove sadašnje okvire i postala bogatim izlogom ponajboljih tipičnih, specifičnih eno uradaka i gurmanskih specijaliteta s područja ovog južnog i jugoistočnog dijela Europe svakako bi bilo nužno osigurati i posjet važnih vinskih trgovaca a i vinskih novinara iz Hrvatske, Slovenije, Italije, a također i onih iz Austrije, Mađarske, Njemačke, Beneluxa, skandinavskih zemalja, Velike Britanije, pa, Češke i Poljske, zemalja koje su vrlo interesantna kao tržišta… ♣

Ljeto na Krku

IN VINO VERITAS u PUNTU

Potkraj tjedna u drugoj polovici srpnja, dakle u špici glavne turističke sezone, u Puntu na otoku Krku održan je mini vinski festival IN VINO VERITAS, za koji su ideja i koncept rođeni 2019., ali koji je zbog tadašnjih poznatih ograničenja za svoj debut morao pričekati do sada.

Punat iz zraka

Organizatori – TZ Općine Punat na čelu s Brankom Karabaićem i novinarka i vinska promotorica, inače glavna WoW-ica Sanja Muzaferija nazvali su ga vikend-priredbom za uživanje, a rado će naglasiti to da su ga zamislili kao priliku za  jačanje prijateljskih i poslovnih odnosa vinara raznih krajeva Lijepe naše i vinara, vinskih trgovaca i ugostitelja i hotelijera s područja otoka Krka, te kao prigodu da se domaćem stanovništvu te turistima podrobno i kroz izravne nastupe proizvođača predstave i drugi hrvatski vinari i njihova vina, njihove regije. Organizatori su željeli, vele, vinarima omogućiti i kratki predah od vinograda – na moru, jasno, uz pružanje poslovne prilike za promociju i prodaju.

Punat – Trg zahvalnosti, In Vino Veritas 2022

IN VINO VERITAS  je u svom prvom izdanju spojio zelenu i plavu Hrvatsku, i istaknuo je pobratimljenje općina Punat i Tovarnik. Točila su se i pila vina manjih, obiteljskih vinarija, njih šest, a to su vinarija Agris, Kovats, Papak, Pinkert, Siber i Szabo.

Inicijatori i organizatori – Branko Karabaić iz TZ Općine Punat otvara festival, desno na slici je WoW-ica Sanja Muzaferija

Endre Kubik iz vinarije Pinkert, održao je edukativnu interaktivnu radionicu Vinski terroir Baranje, na kušanje je ponuđena kapljica vinarija Pinkert,  Kovats i Szabo. U restoranu Bocoon pak bila je svečana večera s tri slijeda, svako jelo prikladno sljubljeno s odgovarajućim baranjskim vinom. Večeri se pridružio i Domagoj Jakopović Ribafish, koji je zadnju etapu svog trogodšnjeg projekta Rok Otok trebao otplivati krajem srpnja upravo na punatskom području.

Iz Punta Sanja Muzaferija, koja kaže kako su svi bili jako zadovoljni festivalom, najavljuje da će dogodine ovdje, u okviru 2.festivala IN VINO VERITAS,  gostovati vinari s vinima  iz neke druge hrvatske regije, međutim ne precizira i koje

In Vino Veritas 2022 – neke od prezentiranih butelja

Zanimljiv pristup

IN MEDIAS tRES – Logično je da gostujući vinari iz drugih dijelova Lijepe naše ovakvu prigodu da na prodaju ponude svoje butelje u znanom turističkom području u punoj sezoni promatraju s oduševljenjem, upitno je međutim koliko su s ovim terminom izabranim za ovaj festival, makar i s tako kratko trajućim gostovanjem svojih kolega iz drugih krajeva u mjestu gdje domaćin očekuje za sebe maksimalnu berbu od turizma, oduševljeni i autori i ponuđači vina s otoka Krka! Rekao bih da vjerujem kako oni na odabir nekog drugog datuma kao termina održavanja priredbe ne bi imali ništa protiv festivala što predviđa ugošćenje, na njihovom otoku, radi toga da se jačaju međusobno prijateljtsvo i poslovna povezanost, vinara iz ostalih naših krajeva. Vrijedilo bi vezano uz festival In Vino Veritas za budućnost razmisliti o održavanju manifestacije npr. uoči pune sezone, kad u pravilu ima manje događanja, i o realizaciji priredbe u ponešto drukčijoj koncepciji, onoj kroz koju će se atraktivnim cjelodnevnim (jer temperature u to vrijeme još nisu paklene kao što su bile ove u srpnju!) eventom obogatiti program zbivanja u vremenskom periodu najave pune turističke sezone, te i kroz koju će i lokalni vinari biti vidljivi u programu. To druga koncepcija značilo bi primjerice da se ne na jednoj poziciji (npr. glavni trg) u Puntu ili gradu Krku nego na više različitih lokacija (trgova) postave s tri strane otvoreni četvrtasti oveći bijeli šatori sa izlogom nuđenih etiketa, sa šankom s blagajnom i s, ispred šanka, visokim barskim stolićima i sjedalicama, svaki šator da je namijenjen posebno za po jednu pozvanu vinsku hrvatsku regiju, naravno barem jedan morao bi biti predviđen za lokalne, kvarnerske proizvođače. Raspršenost ponude po više atraktivnih mjesta u gradu Krku ili pak po Puntu, kao i radno vrijeme šatora i preko dana potaknuli bi goste da u potrazi za eno-šatorima obilaze grad i bolje ga upoznaju, a ne da se uvečer zadržavaju i piju tek na jednom mjestu. Zamisao o širenju prijateljstva između domaćih i gostujućih vinara i unaprjeđenju suradnje između poslovnih subjekata (s jedne strane gostujućih vinara a s druge strane restorana i hotela s područja otoka Krka), djelovala bi vjerodostojnije nego što djeluje, barem prema van, ovako kao što je sada. I o sadržaju ponude u tim vinskim šatorima kao zanimljivim eno-punktovima prikladnim za upoznavanje cijele vinske Hrvatske vrijedilo bi podrobnije razmisliti, naime idući festival In Vino Veritas mogao bi kroz nekoliko dana u svakom šatoru prezentirati, uz kvarnerske vinare i kvarnerska vina, proizvošače i Bakhov nektar iz drugih hrvatskih regija kompletno po sortama i tipovima kapljice, a potom, za dvije godine svaka regija mogla bi se prezentirati npr. naglašeno s bijelim i ružičastim mirnim vinom i s pjenušcima (prvenstveno od svojih lokalnih kultivara), a onda, u idućim izdanjima, da protagonisti u ponudi budu crna mirna vina, ružičasti pjenušci i slatka desertna vina… ♣

Poslastice iz Doline kardinala

BARUN 100+  2018 pas dosé Vallée des Cardinaux

Pažnju šire javnosti sve više privlače vina Barun obitelji Barundić iz Brezarića kod Krašića, u Dolini kardinala. U vinsku kartu Hrvatske ta obitelj, u novije vrijeme osjetno pojačanim angažmanom na unaprjeđenju kakvoće svojega proizvoda i u marketinškoj aktivnosti kao sastavnome dijelu cijeloga posla, na područje Plešivičkog vinogorja, zasad najafirmiranije po tekućim Bakhovim poslasticama s brdskih padina ponad Jastrebarskoga, učvršćuje relativno novi te geografski uži pojam – oznaku Vino iz Doline kardinala. Pred javnost Barundići izlaze s bijelim i crnim suhim mirnim vinom te s bijelim i ružičastim pjenušcem u extra brut i brut varijanti. Osobito su posvećeni bijelom i u nas još rijetko sađenom kultivaru Manzoni, križancu Rizlinga rajnskog i Pinota bijeloga (u dozrijevanju odlično nakupljanje sladora i, istodobno, jako dobro zadržavanje kiselina) u izvedbi talijanskog profesora Luigija Manzonija, te Pinot noiru odnosno crnome. S obzirom na to da je Josip Joseph Stjepan Stéphane Barundić rodjen na jugu Francuske i da je s roditeljima djetinjstvo proveo tamo, na etiketama se znaju naći i francuski izrazi.

Josip Joseph Stjepan Stéphane Barundić i Mara Špoljar Barundić, sa sinovima koji se odlično snalaze i u vinogradu i u podrumu ali i, na tragu onoga kako ih uče mama i tata, i u kuhinji uz štednjak… S obzirom na uistinu pažnje vrijednu ponudu i odlične hrane te s obzirom da je jedan od sinova krenuo putevim profesionalnog kuhara, u obitelji Barundić lociranoj u ambijentu Doline kardinala vrijedno bi doista bilo – to sam već i prije predlagao – napokon ozbiljno razmisliti o tome da se Baruni organziraju na način da se na visokom nivou i tome primjerenim cjenikom,  i s hranom što prije otvore prema javnosti

Novo poglavlje kod vinske obitelji Barundić, koja se pomalo širi s površinama pod vinovom lozom i sada vodi brigu o pet vlastitih hektara s trsjem i koja pod posebnom pažnjom supruge Mare Špoljar Barundić obrađuje vinograde, nastupilo je pred nešto više od četiri godine kad su Barundići svoj, prije gotovo tri desetljeća na nakošenoj poziciji Hrženjak (brdašcu iznad Krašića) kupljeni vinogradarski jako dobar teren zasadjen s 400 panjeva vinove loze starije od 100 godina, odlučili početi iskorištavati drukčije. Staro trsje nisu bili iskrčili da bi zasadili novo, nego su Mara i Josip Barundić, u prvo vrijeme, kojih desetak godina vrijedno razvijajući obiteljsku vinariju, grožđe odande miješali s drugime, za ostala vina. Kultivari su u tom starom nasadu tradicijski: Lipovina, Štajerska belina, Graševina, Kraljevina, Muškati bijeli i žuti, Plavec žuti, Plemenka… A onda su, eto, upravo tu starost trsja napokon odlučili početi koristiti za proizvodnju nekog posebnog vina s dodatnom oznakom staro trsje i kvalitativno s dodanom vrijednosti, kako to rade Francuzi, Nijemci, Talijani, Španjolci (vieilles vignes, alte Reben, vigna vecchia, viñas viejas). U konzultacijama s prijateljima, među kojima smo bili i Ivan Dropuljić, osnivač i direktor Zagreb Vino.coma, vinski pisac i degustator Ivo Kozarčanin Bakhov sin i ja ispred revije Svijet u Čaši, na temu tog posebnog proizvoda i uzimajući u obzir poziciju vinograda i spomenute tradicijski tamo uzgajane sorte iskristaliziralo se da bi najbolje bilo pokušati izaći s pjenušcem klasične šampanjske metode, eventualno i s dužim dozrijevanjem u butelji, tj. ako se mladi pjenušac pokaže u prikladnoj kondiciji za odležavanje ostaviti ga nakon druge fermentacije u boci na razvoju na finom talogu do degoržiranja i čepljenja plutenim zatvaračem, u  šampanjskom stilu – najmanje tri godine…

Prva berba na Hrženjaku za nešto ekstra bila je 2018. U ekipi smo uz domaćine Barundiće te godine od trenutka orezivanja bili i nas trojica uravo spomenutih pajdaša. O tome i o punjenju baznog vina u bocu na šampanjizaciju  Svijet u Čaši je svojedobno objavio reportaže, a Iwek Kozarčanin sad se, evo, prisjeća:

– Vinograd smo orezali u travnju 2018. Sljedećih mjeseci smo ga obilazili i milovali pogledima, pa smo 24. kolovoza pošli u berbu. Grožđe je bilo zdravo, prerada ploda se odvijala u kontroliranim uvjetima. Ubrano smo grožđe isprešali, i pustili ga na vrenje, vino je potom stavljeno na odležavaje na finom talogu u inox-tanku. Svako toliko smo ga, dakako, kušali. Nakon nekog vremena to bazno vino pokazalo se spremnim za šampanjizaciju, bilo je ugodno na nepcu, za razliku od francuskih osnovnih vina za šampanjac koja budu jako, čak pungnentno kisela i teško ih je kao takve piti, međutim baš takvo bazno vino poslije se u gotovom šampanjcu pokaže da je dobro da prije stavljanja na šampanjizaciju bude takvo. Konačno smo to naše osnovno vino 24. srpnja 2019. napunili u šampanjsku bocu, dodali mu kvasce za drugo vrenje i prepustili njima da mirno vino počnu pretvarati u pjenušac, kojemu smo kao radni naziv odredili oznaku 100+ pas dosé, znači bez dodavanja ekspedicijskog likera. Napunili smo 252 magnuma, dakle boca zapremnina kojih je po litru i pol.

Došao je trenutak da, nakon što je pjenušac odležao tri godine pod krunskim zatvaračem i na kvascu, otvorimo prvi magnum 100+  i da kušamo naših ruku djelo i naš zajednički prvijenac na početku karijere. Uz Maru i Josipa Barundića su Ivan Dropuljić, novinarka Ana Rogač i Ivo Kozarčanin (suhiucasi)

I tako, tri su godine već od onda prošle, i za sredinu srpnja 2022. pao je dogovor da se nađemo kod Barundićevih na kušanju tog našeg bisera. A on se pokazao najprije lijepom žućkastom bojom i s brojnim živahnim sitnim perlicama, pa složenim mirisom s naznakama zrelog bijelog koštićavog voća (kruška, marelica…) i s briošem u tragu, pa s jako dobrom konzistencijom,  te kao svjež, mekan i elegantan, za dodatni razvoj treba mu da poslije degoržiranja još nekoliko mjeseci odleži i na plutenom čepu!…

Mara i Josip Barundić pobrinuli su se za svečanu večeru koja je počela s ovim domaćim nareskom (vlastita produkcija!) i namazom i nadjevom obogaćenim kruškama povrća iz vlastita vrta. Slijedili su velika pastrva pečena s krumpirom u pećnici, zatim pečena patka s mlincima, za slani desert pita od sira a za slatki desert kolačići sa sezonskim voćem… (suhiucasi)

Uz jela su posluženi najprije pjenušac Barun Manzoni Elégance extra brut pa, potom, mirna vina Barun Vallée des Cardinaux Seigneur Chardonnay 2019 sur lie, onda Marquis Pinot noir 2019, pa Cardinal Pinot noir 2019 Vallée des Cardinaux Magnum, a za kraj krajeva – da uz Fête nationale budemo još bliže Francuskoj, i u dvostruki magnum napunjeni izvanredan izvanredno držeći crnjak s francuskog juga – Clos de Joncuas Gigondas (Grenache, Mourvèdre, Cinsault) 1989! Vive la France! Vive la Croatie! (suhiucasi)

Nekako se ovaj naš nedavni srpanjski radno-hedonistički susret kod Barundićevih datumski  poklopio s onime navedenime u uvodu ovog teksta a što govori o zemlji rođenja Josipa Barundića i zemlji njegovo prvog djetinjstva, naime 14. srpnja u Francuskoj je nacionalni praznik, sjećanje na pad Bastille i slavlje u povodu formiranja Republike Francuske! (početak himne: Allons enfants de la patrie, le jour de gloire est arrivé, contre nous de la tyranie l’étandard sanglant est levé. Aux armes, aux armes…). Hrvat s rođenjem i ranom mladosti provedenom u Francuskoj a potom stalno nastanjen u Lijepoj našoj tako, eto, može slaviti DVA Dana Republike!, nije mogao bolje izabrati termn za prvo i odlučujuće otvaranje svog pjenušavog vina rađenog od domaćih kultivara i tehnologijom te načinom elaboracije onako kako u francuskoj Champagnei pristupaju kreiranju svojih ponajboljih šampanjaca. Prigoda je to bila i da se, uz odličnu Marinu domaću kuhinju dodatno skrene pažnja na još tri vina Barun od francuskih sorata a iz Doline kardinala – Seigneur Chardonnay sur lie Vallée des cardinaux i Marquis Pinot noir Vallée des cardinaux u buteljama te na magnum Cardinal Pinot noir Valée des cardinaux…

Priča Barun 100+ nastavlja se i ove godine, iako je dobar dio trsova nastradao u olujama nakon rezidbe. Grožđa će biti iznimno malo i od njega će se ovaj put, lako moguće, raditi tek mirno vino. Pa, da vidimo kakvime će se pokazati… ♣

Podnožje zagrebačke Medvednice – programirano carstvo pastrve

GRAČANSKI RIBNJAK

Ujutro su još u potoku, a oko podneva mogu već biti na tanjuru!

Emin Teskeredžić s uistinu uvjerljivim ulovom

Riječ je o pastrvama, i to kalifornijskoj, kalifornijskoj salmoniziranoj i autohtonoj potočnoj. Veličine različite – kalifornijska od 250 do 400 grama, kalifornijska posebno hranjena da se pretvori u salmoniziranu i da meso dobije boju lososa bude u težinama od 800 do 1.500 grama (1,5 kg), potočna je pak u varijantama od 300 do oko 1.000 grama. Adresa: Zagreb, ulica Gračanski ribnjak bb. Vrijedi, i te kako, skoknuti do tog ribnjaka posebice sada u ovo ljetno i osobito vruće vrijeme, boravak makar i na kratko u podsljemenskoj zoni osvježit će, a ovakva svježa pastrva ponuđena k tome u tri varijante idealna je hrana također baš i po vrućini…

Gračanski ribnjak, s ribama spremnim za prodaju: bazeni s pastrvama, svaki za svoju grupu (suhiucasi)

Gračani, nekad osobito popularni među Zagrepčanima zbog obilja restorana koji su nudili finu domaću hranu (Stari Puntijar, Debeli Martin, Gračanka, Kamanjo…), sad kao dragulj koji za krug ljubitelja fine papice ima najveće značenje, slove, još uvijek, Stari Puntijar, u međuvremenu dopunjen hotelom, te, upravo, Gračanski ribnjak, kad se ide iz pravca Mihaljevca prema Gračanima, malo dalje od Puntijara za nj se skreće  ulijevo na Isce pa u ulicu Gračanski ribnjak. Za sjaj Gračanskog ribnjaka krivac je Zagrepčanin nastanjen na Gornjem gradu a s pogledom i s vinogradom prema popularnoj Tkalči – Emin Teskeredžić dr.med.vet., veterinar s magisterijem iz oceanologije na PMF-u i s doktoratom na Agromskom fakultetu iz područja ribarstva, autor tristotinjak znanstvenih i stručnih radova – eminentni stručnjak za ribe, svojedobno duboko uključen u osnutak i rad niza ribnjaka u nas. Vlasnik je Gračanskog ribnjaka smještenog na izvoru potoka Ribnjak, te korisnik velikog  ribnjaka Krčić na samom izvoru rijeke Krke u Kninu.

Ribnjak Krčić u Kninu koji za rast ribe veličinom i težinom koristi Emin Teskeredžić

Dr.sc. Teskeredžić, u maksimalnoj mjeri sklon prirodnome, u Zagrebu se u Gračanima uvelike bavi proizvodnjom mlađi gore spomenutih vrsta pastrve, u određenom trenutku ribice prebacuje na uzgoj do konzumne veličine na ribnjak Krčić u Kninu. Nakon određenog vremena, primjerice i dvije, tri odnosno četri godine, konzumne ribe specijalnim vozilom u vodi s kisikom vraćaju u bazene na Gračanskom ribnjaku.

Lov, ali ne udicom, i ulov (suhiucasi)

Na Gračanskom ribnjaku nudi se i usluga čišćenja i filetiranja ribe

Konzumne ribe tu se žive nalaze do prodaje kada ih prodavač Igor prema narudžbi kupca lovi, čisti i, po želji kupca, i filetira. Kalifornijska pastrva se prodaje po 49 kuna/kg, a kalifornijska salmonizirana ili tzv. losos-pastrva i potočna pastrva su po 65 kuna/kg. Prodaja na Gračanskom ribnjaku radi od utorka do petka od 9-17 sati, subotom I nedjeljom od 9-13 sati, a ponedjeljkom se ne radi. Želi li se da se kupcu očisti ili filetira riba potrebno je nazvati barem sat vremena prije dolaska na ribnjak, na tel. 01 4611460.  ♣

____________________________________________

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

OLIstria,sir Špin, vino Laguna – Agrolaguna Poreč________________________

                                          Rovinjola, Rovinj

______________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. A GROŽĐE KOJIH VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

______________________________________

VIJESTI / NEWS

U Prolazu

SAMOBORSKO LJETO sa – ZIMSKIM VINOM – Samoborsko ljeto sa – zimskim vinom, te s vrlo pikantno pikajućim očito prenapaljenim osvjetoljubivim osama koje ću, s obzirom na intenzitet svraba na ubodnom mjestu, pamtiti valjda još najmanje mjesec dana. Samborski ugostitelj i vinar Marijan Žganjer potrudio se prirediti atraktivnu i s aspekta poučnosti i s aspekta hedonizma podjednako vrijednu degustaciju jela i različitih vina popraćenu diksusijom o najboljoj mogućoj kombinaciji. Posebno se pobrinuo za ovu prigodu uz rasne crnjake ponuditi i jedan relativno novi kolač njegove slastičarcnice – od tamne čokolade crnu crnu izvrsnu tortu Fantazija.

Zimskom vinu – crnjacima redom sa po 14,5 i 15 vol %, ne da po pakleoj vrućini vrućini što nas je snašla ovog ljeta nije bilo ništa za zamjeriti, naprotiv bila bi vječna šteta da nisu bili ponuđeni naime kapljica je, kao osobito dojmljiva, briljirala, i izvrsno je dopunila odlične kreacije na tanjuru – osobito pečenu janjetinu s krumpirom! – domaćina susreta samborskog ugostitelja i vinara, vlasnika slastičarnice U prolazu na glavnom samoborskom trgu te, u neposrednom susjedstvu, i café-bara Tin (posvećeno Tinu Ujeviću) kamo se nakon obroka redovito ode na meditaciju.

Središte Samobora, glavni trg – zgrada Gradsklog poglavarstva s Gradskom vijećnicom

Trenuci sadržajnog Ljeta 2022 u Samoboru, u organizaciji jednog od najznačajnijih samoborskih ugostiteljskih djelatnika Marijana Žganjera (na slici: u sredini). Sasvim lijevo su istaknuti obrtnik Marijan Sokolović i poduzetnik Mika Rožić, uz njih stoji zagrebački poduzetnik Božo Roknić, a sasvim desno su znani plešivički vinogradar i vinar Zvonimir Tomac te osnivač i direktor festivala vina i kulinarike prof. Ivan Dropuljić

Merlot Cru Selection 2016 – Marjan Simčič. Vidi rubriku Buying Guide!

U vrlo ugodnom debelom hladovinom pokrivenom ambijentu dvorišta (eto i Samobor, kao i Zagreb, ima svoju priredbu Dvorišta!) između Gradske vijećnice i objekta U prolazu Žganjer je, po svom običaju, organizirao uistinu ekskluzivnu reviju Bakhova nektara iz Hrvatske i iz vana, kao crème de la crème izdvajam Merlot Cru Selection 2016 selected vineyards Marjana Simčiča iz Goriških brda, te Trnjak 2017 od Nuića iz Ljubuškog i Vranac 2018 od Grabovca iz Imotskoga, pa, kao kuriozoitet, meksički Petite Syrah 2019 Vale de Guadalupe Baja California proizvođača L.A. Cetta. Inače,Petite Syrah sorta je što dolazi iz Francuske, tamo je uvelike u sjeni Syraha, a vrlo je raširena u Kaliforniji i dijelu Meksika, originalni francuski naziv joj je Durif.

Kao ulazno u cijelu priču te kao spasonosno osvježavajuće i kao nešto za poseban užitak istaknuti valja kao aperitiv Zlatu radgonsku peninu extra dry od Radgonskih gorica i, na kraju nekolikosatne svečanosti za stolom, odličan plešivički pjenušac Blanc de Noir obiteji Tomac, zastupljene ovdje i sa svojim mirnim Sauvignonom Amfora 2017 kao rezultatom višemjesečne maceracije u amfori.

Vrijedni spomena uz hranu svakako su još bili Chardonnay sur lie 2019 svetojanskog biznismena Nikole Mike Rožića i njegova zeta Jalševca, pa Rajnski rizling 2018 istog dueta R&J, te Amphora Cuvée 2019 R & J, a to je mješavina sauvignona, chardonnaya, crnog i sivog pinota i rajnskog rizlinga, grožđe je provelo devet mjeseci na maceraciji u amfori a vino je dozrijevalo godinu i pol u bačvama od Garbelotta. Domaćin Žganjer  sa svojim vinom nije se gurao U prolazu, ali je, kao dugogudišnji (doduše sada već bivši!) predsjednik  Udruge samoborskih vinogradara/vinara za osvježavajuću meditaciju u Tinu ponudio svoje vrlo dobru Graševinu 2021 i još bolji  Chardonnay 2021… ♣

DVA ZLATA ZA KULEN BELJE  –  Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku održano je prvo ocjenjivanje kakvoće kulena u organizaciji upravo spomenute znanstvene institucije koja je dugogodišnji partner kako malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima tako i velikim proizvođačima u standardizaciji i unaprijeđenju proizvodnje kulena.

Dr.sc. Goran Kušec, profesor na FAZOS-u i jedan od najboljih poznavatelja kulena u Hrvatskoj, osvrnuo se na ocjenjivanje i na kakvoću prijavljenih i poslanih uzoraka:

– Dugo godina, zajedno s kolegama s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, ocjenjujem kulene na brojnim kulenijadama diljem Slavonije i Baranje. Ove godine smo odlučili da je došlo vrijeme za organizaciju ocjenjivanja u okviru velike znanstvene institucije, kakva je naš fakultet, kako bismo dodatno naglasili važnost kulena i njegove proizvodnje za cijelu regiju. Na ocjenjivanju su bila 33 uzoraka kulena s područja svih pet slavonskih županija i svi redom bili su odlični. Tehnika ocjenjivanja bila je dakako u skladu s međunarodnim standardima i normama, pomno smo smo ispitivali presjek, miris te okus kulena.

Belje je na to ocjenjivanje poslalo uzorak premium iz linije Crna Slavonska i uzorak Baranjskog kulena s oznakom zemljopisnog podrijetla. Oba kulena su oduševila žiri, koji im je dodijelio zlatne medalje za kakvoću.

Željko Garmaz,osječki eno-gastro novinar i autor više knjiga, sa svojim najnovijim izdanjima – Kulen, hrvatska mesna perjanica (lijevo) i, u društvu s renomiranim korčulanskim vinarom Lukom Krajančićem, s knjigom Memorija prostora ili Lukina Korčula

Ljiljana Vajda-Mlinaček, voditeljica korporativnih komunikacija Belja, prilikom dodjele nagrada istaknula je kako je svaki komad kulena koji dolazi iz proizvodnje te kuće ručni rad, kao što je to i kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Baranjski kulen radimo prema strogo definiranoj specifikaciji zaštite pa na svakom komadu ponosno ističemo europsku plavu ZOZP markicu.  Riječ je o proizvodnji koja traje oko četiri mjeseca i tijekom koje pažljivo pratimo sve faze od punjenja kulena u svinjsku katicu, preko hladnog dimljenja do zrenja. Naravno, s jednakom strašću i predanošću proizvodimo i kulen od Crne slavonske svinje koju uzgajamo na prostoru pašnjaka u Parku prirode Kopački rit. ♣

Nešto iz daleka svijeta: Japan

TREŠNJA KAO NACIONALNI SIMBOL –  Kasno proljeće i ljeto razdoblje je raznog pojedinog voća, a među najpopularnijim voćem mogu se svakako smatrati trešnje. Trešnja, plodovi koje smo u raznim varijantama – u nas su osobito cijenjene one  kaštelanske, i hrušterice… – viđali i još vidimo na tržnicama na određeni je način nacionalno voće u Japanu.  Stanovnici Zemlje izlazećeg sunca običavaju slaviti sezonu cvatnje.  Sezona cvjetanja trešnje iznad potoka u okrugu Tsuzuki u Yokohami u Japanu tradicijski je u znaku obiteljskih okupljanja, festivala i provođenja vremena na otvorenom. Divljenje sakuri a to su cvjetovi trešnje – stoljećima je nacionalni običaj i zabava. Uživanje u trešnjinim cvjetovima poznato je kao hanami, a najčešće se svodi na piknike ispod rascvjetanih grana. Za kasnonoćne piknike vješaju se lampioni na drveće kako bi osvijetlili cvjetanje. Slika prikazuje potok Egawa, omiljeno mjesto za promatranje sakure u okrugu Tsuzuki. Zadivljujuća proljetna scena odvija se na prilično neobičnom mjestu – uz potok i pješačke staze u pretežito industrijskoj skladišnoj četvrti. Ovdje oaza obrubljena sakurama očima nudi golemi užitak.

Trešnja u cvatu u Japanu

Kada trešnje cvjetaju? Najveći čimbenik u određivanju perioda cvatnje trešnje su geografski položaj i klima. Što je klima blaža, cvjetovi se ranije otvaraju. Na južnom japanskom, suptropskom otočju Okinawa, trešnje se otvaraju već u siječnju, dok na sjevernom otoku Hokkaido cvjetaju u svibnju. U većini velikih gradova između – uključujući Tokio, Kyoto i Osaku – sezona cvjetanja trešnje obično se odvija krajem ožujka ili početkom travnja. Nadalje, vrijeme cvatnje razlikuje se od godine do godine, ovisno o vremenu. Ako je vrijeme tijekom tjedana koji prethode sezoni cvjetanja trešnje blago, cvjetovi će se rano otvoriti. Ako je hladnije, cvjetovi će se otvoriti kasnije. Iz godine u godinu početak sezone cvatnje obično varira za plus/minus tjedan dana, no moguća su i veća odstupanja. Koliko dugo traje cvjatnja trešanja? Sezona cvatnje trešnje je relativno kratka. Potpuni cvat (mankai) obično se bude otprilike tjedan dana nakon otvaranja prvih cvjetova (kaika). Tjedan dana kasnije vrhunac cvatnje je gotov i cvjetovi opadaju s drveća. Jak vjetar i kiša mogu znatno skratiti sezonu cvatnje. ♣

_____________________________________________

Željko Suhadolnik, suosnivač i glavni urednik – Mladen Horić, suosnivač i glavni direktor – Marko Čolić, urednik fotografije

FAMA VOLAT. PANTA REI, TEMPUS FUGIT. LA VITA BREVIS EST. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 07. 2022 – Hints to the smart purchase

 HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Northwestern uplands

(XL) SAUVIGNON PUREK 2021 – PUHELEK PUREK ■ Prigorje-Bilogora, Zelina; Sauvignon bijeli; suho, 12,5 vol %; ZOI Prigorje Bilogora, vrhunsko s kzp;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗

(XL-XXL) BARUN SEIGNEUR CHARDONNAY SUR LIE 2019 Vallée des Cardinaux – BARUNDIĆ ■ Plešivica, Krašić; Chardonnay; vlastiti vinogradi, pozicije na visini od oko 250 m, prinos po trsu oko 1 kg, oko  2 godine u barriqueu, njega na kvascu; suho, 13,0 vol %; vino odiše svježinom i na nosu i u ustima, na mirisu s dosta voćnosti i s nitima dobivenim od boravka u bačvici, u ustima puno, dojam je međutim da bi, prikladno pohranjeno u arhivi, s vremenom bi moglo osjetno dobiti u razvoju i na kompleksnosti ■ Poslužiti na: 12 – 13°C ■  ⇒

(L)  KRALJEVINA 2021 – PUHELEK PUREK ■ Prigorje-Bilogora; Kraljevina; suho, 11,5 vol %; ZOI Prigorje Bilogora, Zelina, kvalitetno s kzp;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 10 °C ■  ⇑

(XXL) SYRAH 2016 Križevac – KORAK ■ Plešivica, Jastrebarsko, Križevac; Syrah; vlastiti vinogradi, više od dvije  godine u barriqueu, suho, 13,5 vol %; nadasve elegantno, vino lijepe svježine, strukturom djeluje više u pravcu crnog pinota nego južnog obično korpulentnog syraha, djeluje kao da ima snagu i da još odležava, možda i da još kroz nešto vremena i dobije u razvoju ⦁ Poslužiti na: 12 – 13°C ■    ⇗

Istra i Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

(Xl-XXL) GRAN TERAN 2017 – CORONICA ■ Hrvatska Istra, Umag; Teran, grožđe 100 % iz vlastitih vinograda, suho, 13,5 vol %; ZOI Hrvatska Istra;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 °C ■ ⇗

Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia & Croatian Danube region

(XL) SYRAH 2018 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo; Syrah; suho, 13,5 vol %; ZOI Slavonija; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 18 °C ■  ⇗

_____________________________________________________   

iVino by Ana&Ivo

 

CRO WHITE BLEND      

Novinari Ivo Kozarčanin i Ana Rogač kao osnivači projekta iVino by Ana i Ivo nastavljaju s organizacijom strukovnih ocjenjivanja vina na određenu temu.

Nakon lanjskih uspješnih odabira najboljih hrvatskih mirnih i pjenušavih roséa Drink Pink, mješavina crvenih/crnih sorata Red Blend, pjenušavih vina The Flute Stars, te vina u bag-in-box pakiranju u travnju ove godine, najnovije, peto specijalizirano vrednovanje Bakhova nektara, pod nazivom White Blend, održano sada u srpnju u hotelu Esplanade u Zagrebu, bilo je u znaku hrvatskih bijelih vina od mješavina sorata. Uzorci su na degustaciji bili su iz svih krajeva Hrvatske. Veseli pokazana sortna i stilska raznolikost hrvatskih mješavina bijelih sorata, a još više njihova ujednačena kvaliteta. Vina su se pokazala kao odraz terroira, klime, tla i ideje vinara, izjavilli su organizatori ocjenjivanja.

Dominik Jagunić, Franjo Francem, Žarko Stilin Belec

Ocjenjivači su bili enolozi Nataša Puhelek Puština, mr.sc. Franjo Francem i Dominik Jagunić, sommelier dr. sc. Žarko Stilin i vinski kritičar Ivo Kozarčanin. Uspjehu ocjenjivanja White Blend puno su pridonijeli vrijedni domaćini iz zagrebačkog hotela Esplanade.

Evo rezultata:

ZLATO – ENJINGI Venje 2006. izborna berba (graševina, rizling, sivi pinot, traminac, sauvignon) ⦁ ENJINGI Venje 2010. kasna berba (graševina, rizling, sivi pinot, traminac, sauvignon) ⦁ ANTUNOVIĆ  Jubilea (silvanac 2011 chardonnay 2014., Graševina; 2016) ⦁ DEGRASSI Terre Bianche Limited Edition 1, n/v (malvazija, chardonnay, sauvignon, viognier ⦁ GRABOVAC Draga Riserva 2019 (kujundžuša, pošip, žilavka, chardonnay, sauvignon) ⦁ Klet ROMIĆ  Dragonada 2017 (chardonnay, pinot bijeli) ⦁

SREBRO –  KOPJAR Cuvée Zagorje, n/v (graševina, manzoni, sauvignon) ⦁ ZDJELAREVIĆ  Nagual bijeli 2013 (chardonnay, sauvignon) ⦁ ANĐELINI  Magdalena 2019 (chardonnay, malvazija; suho) ⦁ DAMJANIĆ  Clemente Blanc 2019(chardonnay, bijeli pinot; 13,5 vol%) ⦁ GALIĆ  Bijelo 9 2018. (graševina, chardonnay, sauvignon) ⦁

BRONCA –  ERDORO Blend One 2021 (rizling, traminac, pinot sivi, pinot bijeli, Plešivica) ⦁ KUTJEVO d.d.  Maximo Bianco 2020 (graševina, traminac, polusuho) ⦁ KUTJEVO d.d. Maximo Oro 2019 (graševina, chardonnay) ⦁ MARLAIS  Dišpet  (pošip, rukatac, dubrovačka malvasija; Pelješac) ⦁ PLOVANIĆ Belica 2021 (mejsko, brajkovac, divjaka, malvazija istarska, glera…) ⦁ SIBER M&S 2018  (muškat, sauvignon i chardonnay) ⦁

________________________

SLOVENIJA  SLOVENIA

(XXXL) MERLOT CRU SELECTION 2016 selected vineyards – Marjan SIMČIČ ■  Merlot, birane parcele, prinos 40 hl/ha, 42 mjeseca u hrastovim bačvama; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗   ⇒

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

.– Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or Great gold medal = 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

 – Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

–  Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

   – 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

 – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

 ⇑– trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

__________________________

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do 35 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

ooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

SVIJET u CASI – 06.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz / through

ŽELJKO SUHADOLNIK

__ s vama od – 11.11.1992  – since, with you__

LIJEPA grand VINSKA cru NAŠA

Pelješac, Dingač, snimljeno s mora (Marko Čolić)

Dio Dingača, uz more

Pelješac, Postup (Boris Kragić)

Pelješac, sjeverna strana poluotoka

Hvar – južna strana: Hvarske plaže, s ograničenim položajima Ivan Dolac i Sveta Nedjelja

Pupnatska uvala, vinogradi se penju ubrdo

Vis: Komiža, i Vugava na terasama

Biševo – otočić viškog akvatorija, s terasastim vinogradima

Vinograd Babića, te, dolje: čuvene primoštenske čipke babića

Crvenica u kamenjaru Dalmacije. Dolje: Istra, glasovita pozicija Sveta Lucija

Hrvatsko podunavlje, Baranja, Goldberg. Dolje: Ilok, Principovac

Slavonija, Vallis Aurea, Kutjevo: Venje. Dolje: Vidim

Vallis Aurea, Kutjevo: Rosenberg

Sjeverozapadna bregovita Hrvatska

Sjeverozapadna Hrvatska: Plešivica amfiteatar

Plešivica, položaj Gorička

Hrvatsko zagorje, Vinski vrh Bolfan

Međimurje: Mađerka (Cmrečnjak i Štampar)

Vinska Hrvatska na dlanu/ Wine Croatia at a glance

Željko Suhadolnik – Mladen Horić – Marko Čolić  / 1992 – 2002

LIJEPA  grand VINSKA cru NAŠA!

FAMA VOLAT. PANTA REI. TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA / FACTA MANENT!

___________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Slapnica kao uvod u Vino.com 2022: PROFESOR SE VRAĆA KUĆI… ⦁ Vinski grad Zagreb: ČUDOVITE MAKEDONSKE DELICIJE…  ⦁ Osmi puta u glasovitim Dioklecijanovim podrumima,  a onda i šire po Dalmaciji:  SVEČANOST VINA, MASLINOVOG ULJA i RAZNIH DRUGIH DELICIJA ⦁ Jubileji, gospodarstvo, promocije: HGK – 170 GODINA! KONCERT S LADOM, i NOVE PROMIDŽBENE VINSKE BROŠURE ⦁

⦁ VIJESTI / NEWS ⦁

DANI GRAŠEVINE u KUTJEVU i IZLOŽBA VINA u ZELINI ⦁ REFOŠK ZA ŠMEKERE u – GANI

______POTROŠAČKI PUTOKAZ – 06.2022 – BUYING GUIDE_____

________________________________

Slapnica kao uvod u Vino.com 2022

PROFESOR SE VRAĆA KUĆI…

Nekih desetak kilometara vožnje makadamskim putem od Medven-Drage i kamenoloma kod kardinalskog Krašića pa šumom kroz Žumberački park prirode i uz potok Slapnicu a prema njegovu izvoru stiže se do – oaze sna, pravog mini zemaljskog raja! Mjesta naprosto idealnog za visoki, elitni turizam eko-osviještenih korisnika!

Poprilična i suncem obasjana zelena čistina okružena vrlo visokim ljeti raskošno zazelenjenim krošnjama visokih stabala, pa površine pod ljeti lijepo osvježavajućom debelom hladovinom, žubor kristalno bistrog potoka iz kojega povremeno iskaču ribe, što zaigrane a što u lovu na kukce… Drveni mostić preko Slapnice vodi na drugu obalu gdje je smještena poprilično velika drvena kuća tradicijske seoske gradnje, a iza koje je, ponovno, jedna zelena čistina s ovećom površinom prikladnom obradom pretvorenom u vrt za uzgoj povrća.

Utočište u povremenom bijegu od (vele)gradske vreve i nervoze tu je pronašla zagrebačka obitelj Dropuljić, na čelu s tatom Ivanom i mamom Ivankom. Prof. Ivan  Dropuljić, inače jedan od osnivača ekološkog društva Slapnica, široj je javnosti znan kao osnvač, još prije 17 godina, značajnog međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com. Susreti ljubitelja prirode i ekologije na Slapnici u lipnju a uz međunarodni dan zaštite prirodnog ambijenta, postali su duga tradicija, koju je, kao i uspješnu smotru eno-gastronomije Vino.com u zagrebačkoj Esplanadi – i to baš na značajan jubilej od 15 godina održavanja manifestacije u prestižnom hotelu u Metropoli – prekinula pandemija. Kako je s vremenom upravo slavljenje prirode na Slapnici i skupom i brojnih ponajboljih hrvatskih proizvođača vina a bogme i renomiranih kuhara ali i nadarenih kuhara-amatera, pa i poznatih ličnosti iz javnog života postala svojevrsni ljetni uvod u kasno-jesenski predblagdanski (Božić, Nova godina…) skup gurmana te i pojedinaca voljnih uključiti se u akcije čištenja okoliša, tako je, sada, za zaključiti da će napokon ove godine ponovno biti i uobičajenog nastavka manifestacije u Bakhovu znaku, u kultnoj Esplanadi i u ustaljenom terminu u studenome. Prof. Dropuljić vraća se kući, ali još s konkretnim podacima o Zagreb.Vino.comu 2022 ne izlazi u javnost, kaže tek kako vrlo aktivno i intenzivno radi na realizaciji projekta…

Dok se čekaju informacije o Zagreb Vino.comu 2022, tu je, kroz fotografije, prikaz atmosfere s eko-eno-gastro susreta Slapnica 2022. Autor fotografija je legenda hrvatske novinarske i umjetničke scene  Marko Čolić. ♣

Slapnica, Žumberak – preklrasna priroda

Skup na Slapnici 2022, prednji dio kuće i uzvanici – milenijska fotka

Stražnji dio kuće

Mostić preko potoka – Mirela Holi, domaćin Ivan Dropuljić, gost–vinogradar/vnar Frano Milina Bire koji je tog dana sa suprugom Višnjom do Slapnice potegnuo s Korčule

Eko-poruka: Gdje mi stanemo, tu trava RASTE! Zagrebački foto-reporter Romeo Ibrišević  i ove je godine bio  na eko-eno-gastro skupu na Slapnici sa svojom ekipom vrijednih suradnika – eko-aktivista koji su posljednjih godina Žumberak uvelike očistili od olupina starih autobila i raznih kućanskih strojeva i aparata što su ih, kao dotrajale, po Žumberku ostavili neodgovorni pojedinci

Dropuljićeva eko-kuća uz potok Slapnica – dio sa stražnje strane s kaminom za pečenje mesa i, posebno, s uređajem za pečenje kruha, majstor rošilja bio je Stipe Renić

Domaćin je za užitak gostima osigurao janjetinu i odojak s ražnja, a za ostale specijalitete, po običaju, uzvanici s kuharskim darom pobrinuli su se za razne druge specijalitete u svojoj izvedbi, na ovoj fotografiji je slikar i fotograf Antun Krešić iz Zagreba kao majstor za fiš

Branimir Bilić prigotovio je plućica na kiselo i gulaš… Desno: Heroji su umorni… Lijevo uza stol sjedi znani naš slikar Antun Mateš, a nasuprot njemu, zamišljen, znani je Večernjakov novinar, kolumnist/komentator Milan Ivkošić

Osnivač i glavni urednik eno-gastro časopisa IĆE & PIĆE Damir Fabijanić predstavio je najnovije izdanje te cijenjene revije koja je stjecajem okolnosti prije pet godina prestala izlaziti da bi se sada ponovno poojavila, prezentirajući detaljno eno-gastro-turističke adute Šibensko-kninske županije, a Bakhov sin, novinar Ivo Kozarčanin u slapničkom ambijentu iskazao se kao vješt poslužitelj božanskog nektara

Na prvi pogled – mnoštvo neodgovorno ostavljene staklene ambalaže u izazovnom ambijentu, ali NE – Slapnica je u ovome slučaju svojom svježinom tek privremeno poslužila kao praktični prirodni hladionik za pića, a sommelier Tomo Jakopović bio je zadužen da brine o optimalnoj rasklađenosti Bakhova nektara. Na slici desno je znani krašićki poduzetnik Josip Rajaković iz tvrtke Že_Ma, inače dodatno  i proizvođač plemenoite kapljice , koji je kao šampion ovogodišnje Izložbe vina sjeverozapadne Hrvatske u Zelini uzvanike počastio svojim visokonagrađenim etiketama

Na Slapnici je bio i Josip Vrbanek, jedan od najjačih vinogradara/vinara žumberačkog kraja, na slici su on i supruga mu s domaćinom Ivanom Dropuljićem. Iz Hrvatskog zagorja i iz Zagreba stigli su i cijenjeni vinogradar i vinar Tomislav Bolfan, poslovno eksponiran i u segmentu elektronike, te predstavnici tvrtki iz sektora informatike Nikola i Ivana

Nisu, dakako, izostali ni dobitnici medalja najvišeg sjaja na trenutno najjačem svjetskom ocjenjianju vina Decanter World Wide Award (lijevo) s krajnjeg juga Lijepe naše Frano Milina Bire dovezao je sa sobom svoj već čuveni grk u baznoj liniji ali i u prestižnoj varijanti de Fora, te vrlo ozbiljni crnjak od Plavca maloga (lijevo), a David Štampar s krajnjewg sjevera, iz Međimurja, htio se, uz pomoć novinara Ivana Goričaneca, pohvaliti s nekoliko svojih laureata. Zdravko Runtas (u crvenoj majici) iz mesne industrije, vlasnik tvrtke Igomat iz samoborske okolice, za pričest uz fine gutljaje za gric je ponudio pedantno narezane kriške salame i kobasica…

Vinski grad Zagreb

ČUDOVITE MAKEDONSKE DELICIJE…

Pričao mi, u četvrtak navečer, pajdaš Štefek iz Zagorja o tome kako se upravo bio sreo sa svojm susjedom Jožekom i kako su se lijepo porazgovarali.

–  Jožek, si morti bil v Vino-Gradu v Zagrebu?  – pitao je Štefek Jožeka.

– Pa, Štefek, saki sem den f trsju tu, doma, kaj bum još išel i u vinograd i v Zagreb!

– Ali, Jožek, tam ti se čuda dogajaju…

– Onda pem odmah zutra f petek, kak piše v novinah  zatvaranje je več sat v nedelju, ak bu tak dobro kak veliš, ostajeju mi još, za ponavljanje, i subota i nedelja…

I dojde Jožek kak je i rekel, nastavlja priču Štefek, stvarno f petek v naš negdar lepi beli Zagreb, ja sem mu povedal da z vlaka zide na Zapadnom kolodvoru, jer Vino Grad je odmah tam. Naglasil sem mu i to da mu se, makar su vražje vručine, ni treba bojati žeje, jer gazda v Vino Gradu ponudi neku finu i lepo ohlajenu k tome austrijsku vodu u flašicama besplatno.

Ah, ta zagonetna Bela voda!…

U to naiđe Jožek i čuje kako mi i što mi to Štefek priča, pa se odmah uključi:

– Najdem ja lako taj vinograd, na ravnici, ni baš na bregeku kak je v Zagorju… Postavljena je velika oznaka, gledam ja naokol, ali trseka nigde. Same hižice i med njimi stoleki i stolčeki, čudovito najti se v vinogradu v gospodskoj atmosferi, nič delati… A za reči praf, u to kesno popodne i ni mi baš bilo do dela. Sunce je ipak i dalje fejst pržilo, vručina grozna, a žeja sve jača. Pem glet gde se deli ta voda, i vidim hižicu na kojoj piše Tikve,  a v izlogu jena zgodna curica nudi mi – belu vodu! Ja fejst žejen i znati željen stanem, a ona mi veli da me kupica košta 20 kuna! Grlo suhe kak barut, hajt da vidim ja kaj to je, ta bela nebesplatna voda, i ja suknem mam i, kak se veli, na keks, tri čaše po dva deci, voda za praf reči ni baš bila hladna a posle skužim i to da je onih par kapi kaj je ostalo f čaši temne črlene boje… Krf? Pa gutala se bormeč ta voda fino, od čega bi se to ja zakrvaril? – pripovijedao je Jožek. Dodao je kako je kad je ispraznil i treču kupicu sjeo uza stolić pored, da malo počine, pa odmah pokraj kućice gdje je popio spomenutih par čaša primijeti hižicu s natpisom Makedonske delicije.

– I tam, v izlogu, takaj jena lepa dekla, a na šanku ispred nje, dobro sem zapazil kat sem bil blizu, flaše z vinom, žganjima, steklenkice z, to ipak otud de sam sedel nis mogel jasno skužiti, valjda marmeladama ili nečim slanime, ziher z ajvarom, tolko ipak znam da je to makedonski specijalitet… I tak si ja dalje još malo sedim i počivam, gledam okolo i mislim je li bu kaj z tog čuda o kojem je pričal sused Štef i gde se bu, na kojem to delu ovog vinograda ono desilo, pa si mislim da od tog ne bu niš i da bum ipak moral opet dojti, v subotu ili nedelju…  Ovakvog nekaj v vinogradu još nis nigdar doživel! Vinograd na Zapadnom kolodvoru a Zapad otud dost dalefke, ondak vinograd brez trsa a z hižicami i stolekima, ne traži posel nek nudi lagodu, bela voda nije tu bela nek črlena, i nije, kak mi je najavljeno, bila besplatna nek me, evo, koštala dve banke po čaši, više je grijala nek osvežavala, al grijala je poželjno ukusno…

– I onda najenput  se prek razglasa pokraj čula glazba, razebral sem reči refrena Čukni vo drvo…  Kaj bi to, pobogu, značilo… pital sem se, i nekak avtomatski sem se dvaput rukom lupnul po glavi… I onda se zgodilo čudo jedno: ispred hižice Makedonske delicije prizor najenput sasma drukčejši nek je bil malo prije! Ti bokca, te makedonske delicije i mrtvega z groba digneju… Dojdem bormeč svakak i sutra, i v nedelju…. Lepe ti je, lepe ti je Zagorje zelene, al je lep i beli Zagreb grad!…

Makedonske delicije, za Jožeka prije i poslije Bele vode!

Kao što je Joža i rekao, tako je i učinio: došao je i u subotu i u nedjelju! K tome, u nedjelju i malo prije 17 sati, dakle ranije od službenog početka popodnevnih radova v vinogradu odnosno u Vinskome Gradu. Nije se usidrio, kao prošli put, tek kod jedne kućice, dao je sebi truda da odradi što više trseka, i s pažnjom. Sreo sam ga na odlasku dakako malo umornog od posla ali i zadovoljnoga zato što je, kako je rekao, puno videl novoga, puno tog saznal, osobno je, tako se izrazio, od jednodimenzionalnoga postal višedimenzionalen!

U vrlo ugodnom ljetnom, lipanjskom kasnopopodnevnom-večernjem ambijentu u lijepo zelenom Parku dr. Franje Tuđmana u Zagrebu moglo se kroz desetak dana lijepo opustiti, razveseliti i u obiteljskom okruženju, ali i što-šta kušati, upoznati, spoznati, naučiti. Bila je to jedna od rjeđih prilika da istodobno na svoje dođu i odrasli kao ljubitelji finih vina i fine hrane i njihova djeca, odrasli su se mogli podružiti uz čašu visokokvalitetne do ekstra kvalitetne plemenite kapljice – ponuda je bila velika I raznovrsna, a klinci su u prostranom parku imali dovoljno prostora za svoje igre, k tome i odraslima i djeci odgovarali su specijaliteti street fooda predstavljeni kroz širok izbor, bilo je prvoklasnih burgera, jela od ribe i piletine, pizza, vegetarijanskih zalogaja.

Atmosfera nadasve pozitivna!!!! Svi veseli, prisutni odrasli ne jurcaju, kao na mnogim drugim sajmovima i festivalima vina, u žurbi i nervozno od štanda do štanda tako da za iznos kupljene ulaznice što više toga kušaju odnosno popiju.! U VinoGrad sam naišao u nekoliko navrata, incident nisam vidio, a, opet, pilo se, rekao bih bez one drugdje uobičajene nervoze od kućice/štanda do kućice da se u sebe ulije što više. Možda je upravo ovakva formula u organizaciji vrste kušanja dobitna i za organizatora i za ponuđače i za potrošače a i za državne institucije: ulaznica na prostor manifestacije NE naplaćuje se, a onaj tko želi nešto degustirati ne može to učiniti tek podmetanjem svoje čaše ponuđaču da je natoči, nego u privremeno unajmljenu DOBRU/PRIKLADNU vinsku čaŠu naručeno plaća, i to preko, na nekoliko punktova postavljenih kućica za najam čaše i za kupovanje bonova, prethodno kupljenih bonova u raznim apoenima, odnosno korištenjem, na kućici svakog proizvođača, platežne kartice, a po utvrđenom ali i dosta povoljnom cjeniku za količinu od oko 1,5 dl…

Atmosfera za dana i kroz večer – opušteno, ugodno

Niz kućica postavljenih kao svojevrsna međa po rubovima parkovne površine određene za ovogodišnji Vinski grad nudio je na degustaciju ukupno više od 400 Bakhovih etiketa, a zastupljene su bile sve hrvatske vinske regije, predstavilo se i nekoliko ponuđača-gostiju iz inozemstva. Evo i kompletne liste ponuđača-izlagača, uz napomenu da je većina vinskih kuća imala svoje kućice svaka zasebno, a dio vinskih kuća svoje je uratke prezentirao na zajedničkim štandovima.

DALMACIJA: Skaramuča, Black Island, Korlat, Saints Hills, Stina; ISTRA: Benvenuti, Matić, Marčeta, Medea, Vina Laguna, Cattunar, Roxanich; BREGOVITA HRVATSKA: Kostanjevec, Preiner, Štampar, Dvanajščak Kozol, Piena, Podrum Štrigova, Jakopić, Petrač, Cmrečnjak, Kunčić, Klet Romić, Miklaužić, Griffin Ivančić, Lagena, Šafran, Matočec, Kos; SLAVONIJA: Buhač, Enosophia, Galić, Krauthaker, Iločki podrumi, PP Orahovica, Vinarija Kutjevo, Royal Hill; Iz INOZEMSTVA: Astoria, Makedonske delicije, Tikveš, Weszeli, posebnu ponudu baziranu na glasovitim markama francuskog šampanjca imala je zagrebačka uvoznička i distributerska kuća MIVA.

Plešivički pjenušci Griffin – vlasnik i voditelj vinarije Krešimir Ivančić te Zvonimir Basement Krželj, zadužen za animaciju i plasman. Ivančić je na festivalu bio kraće vrijeme, naime kod kuće na Plešivici ima mnogo posla jer dovršava uređenje novog podruma (suhiucasi)

– Cilj festivala je na pravi način približiti vino potrošačima i u sigurnoj i zabavnoj atmosferi pružiti odgovore na neka nedovoljna saznanja kupaca oko vina i nedoumice s kojima se oni susreću pri odabiru vina u trgovinama ili restoranima, poput onih što je to suho, polusuho i poluslatko vino i za koju prigodu kao najbolje rješenje izabrati koju kategoriju, zatim zašto pjenušac nije uvijek šampanjac, pa je li rosé vino baš piće samo za žene, zašto maltene svi koji tek otkriju vino obožavaju muškat… Vinski grad namijenjen je širokom krugu ljudi koji nisu nužno i vinski znalci, ali vole i žele konzumirati dobra vina, a da bi tu želju učinkovito i ostvarili moraju doći upravo do više i odgovarajućih spoznaja – kažu odgovorni iz Vinarta kao organizatora manifestacije.

Prijedlog organizatoru za sljedeća izdanja priredbe: u nekoliko sam navrata ponavljam, prošetao Vinskim Gradom u Zagrebu i, očekujući da ću na manifestaciji sresti proizvođače i enologe pojedinih kuća osobno, primijetio sam da njih u tih nešto više od desetak dana trajanja priredbe jedva da je bilo nekoliko. Za predstavnike medija javnog informiranja svakako bi bilo zanimljivo da se na Vinskom Gradu malo podruže s vinarima, posebice je moglo biti interesantno naići na vinare osobno baš sada, naime malo prije otvorenja Vinskog Grada Decanter je objavio rezultate svog ovogodišnjeg svjetskog ocjenjivanja plemenite kapljice a popriličan je i ove godine broj dobitnika medalja upravo i iz Hrvatske… Siguran sam da bi i posjetitelji Vinskog Grada bili veseli kad bi im se pružila prilika da se susretnu odnosno barem malo podruže s našim najpoznatijim vinarima, pa bi eto bilo dobro da Vinart u dogovoru s vinarima-izlagačima unutar termina trajanja ovog višednevnog festivala objavi jedan dan – možda je najbolje da to bude uz otvorenje –  u kojemu bi se vinari-vlasnici ili barem njihovi glavni enolozi pojavili i osobno, primjerice na oko sat vremena druženja s predstavnicima medija pa da potom još sat ili dva budu uz svoje kućice i voljni za razmjenu par riječi sa zainteresiranim potrošačima…

Ambasadori škrleta – Marko Miklaužić, znani moslavački proizvođač, inače do nedavno predsjednik vinska Udruge Bregovita Hrvatska, lijevo, te Nikica Katić – klet Romić. Katić je, dakako s ponosom, pokazivao priznanje za srebrnu medalju osvojenu za Škrlet 2021 ove godine na ocjenjivanju Decanter World Wide Award 2022

Na štandu udruge Bregovita Hrvatska uz vino bilo je i suvenira, u obliku nakita, privjesaka, podložaka, raznih ukrasnih predmeta, izlošci su rađeni na bazi plutenih čepova. Autorica im je Ivana Pranjić iz tvrtke Cork Craft Design Croatia (suhiucasi)

Za širenje znanja o vinu i boljeg razumijevanja Bakhova nektara, pa time i za širenje vinske kulture općenito, bilo bi dobro s proizvođačima-izlagačima dogovoriti da svaki na svom štandu isprintano na običnom papiru i u više kopija izloži bitne podatke vezane uz svako vino sa svoje liste kušanja. Konkretno: naziv vina, godište berbe, naziv vinogorja i, ako postoji, naziv dotičnog izdvojenog vinogradskog položaja u tom vinogorju, prinos po trsu, tip berbe (redovna, kasnija, bobice prosušivane, kasna predikatna, izborna itd), dužina maceracije, posude što s ekoriste – inoks, drvena bačv(ic)a, sur lie (koliko dugo) ili ne, kod pjenušaca klasične šampanjske metode dužinu odležavanja na talogu/kvascu u buelji nakon drugog alkoholnog vrenja,  spomen sorte/sorata u mješavini, oznaka kategorije u koju uzorak spada po ostatku neprovrelog sladora, sadržaj alkohola, ukupna kiselost, suhi ekstrakt…  Posjetitelje kojima bi se svakome ponudio takav papir moglo bi se zamoliti da  uz svako vino stave ocjenu kao izraz svojeg doživljaja uzorka, pa da se na kraju priredbe na temelju tih ocjena formira rang-lista najboljih uzoraka što ih je na temelju kušanja na licu mjesta izdvojila šira publika, te da se, dakako, rezultati i objave…

Glavni i odgovorni u organizaciji VinoGrada – Saša Špiranec, direktor Vinarta, inače i ocjenjivač na DWWA, poslovna partnerica na rukovodećoj poziciji Ana Supić, te suradnice Paola I Mirna

Vinski grad nakon Zagreba seli u druga područja Lijepe naše, planirano je da u srpnju bude u Puli o čemu treba još stići službena potvrda grada domaćina, a za kolovoz je već dogovoreno da se smotra održi u Varaždinu. ♣

Osmi puta u glasovitim Dioklecijanovim podrumima, a, onda, i šire po Dalmaciji

SVEČANOST VINA, MASLINOVOG ULJA i RAZNIH DRUGIH DELICIJA

Festival vina i delicija Vinski podrum, inače u organizaciji Slobodne Dalmacije, nakon dvije godine korone vratio se! Osmo njegovo izdanje odvijalo se u jedinstvenim splitskim Dioklecijanovim podrumima, vjerojatno najljepšima na svijetu, a koji su, kao i cijela carska palača kao ishodišna točka za grad Split, pod UNESCO-vom zaštitom. Cijeli grad Svetog Duje bio je tih dana u znaku Bakhova nektara i delicija, pod Marjan su se sa svih strana slili brojni vinari, vinoljupci, vinski radoznalci, maslinari, ljubitelji i poznavatelji maslinova ulja, kušači te hedonisti, potrošači. Da nije bilo korone ovo bi bio 10. jubilarni Festival vina Slobodne Dalmacije, međutim i kao osmi bio je pun šušura, raskošan, zanimljiv, mirisan poput jubilarca.

Vinari iz svih krajeva Lijepe naše, ali i susjedne nam Bosne i Hercegovine, došli su pokazati svoje prvake, ponajbolju kapljicu. Čime se ponose Konavle, čime Korčula, Pelješac, Komarna, Dalmatinska zagora….? Kakva su vrhunska vina s Kvarnera, što se novoga, posebnog napravilo u vinogradima i podrumima Hvara, i kakve vinske novosti stižu s Visa? Mirise lijepih vina s obala Dunava raširili su vinari Slavonije i Hrvatskog podunavlja, priču iz svojega trsja i svojih kleti u Splitu na Festivalu pričali su veliki majstori iz kajkavskog Zagorja….

Uz vrhunsku kapljicu idu i vrhunske delicije, i one su u Dioklecijanovim podrumima bile vrlo dobro zastupljene: pršuti, sirevi, marinirana i usoljena riba, čokolade…

Dioklecijanovi podrumi: štand splitske trgovačke kuće Edico (lijevo), te (desno) kaštelanski vinar Ivan Kovač Matela sa kćerkom

Majstor zagorskih slatkih visokih predikata Boris Drenški Bodren, te, desno, splitski professor dr. sc. Goran Zdunić kao voditelj radionice o Vugavi

Da stvar ne ostane tek na osobnoj hedonističkoj razini posjetitelja, organizator se pobrinuo da kroz prikladne stručno vođene radionice proširi saznanja o raznim tim našim gurmanskim porocima  kod onih koji ih u suštini manje poznaju a uz veće spoznaje o njima u njima bi mogli još bolje uživati. Među temama na tim edukativnim radionicama bila je umješnost pravilnog sljubljivanja onoga što se nalazi na tanjuru i onoga što je u čaši.

S radionice o maslinovom ulju

Splitska vinska smotra bila je lijepa prilika za susret s nizom znanih dalmatinskih proizvođača plemenite kapjice, nekima koji i nisu imali svoj štand odnosno stol, ali došli su barem malo poviriti… Za nas koji ne živimo baš nadomak Splitu posjet gradu pod Marjanom, inspiriran ovaj put vinskom tematikom, bio je i lijepa prigoda i za skok do nekoliko drugih relevantnih dalmatinskih vinskih sredina…

Korčulanski Pošip dosta se s otoka širi Dalmacijom, prilično ga već ima i u slikovitom vinogradarskom ambijentu Komarna, na kopnu, tu daje odlične rezultate. Slika prikazuje vinograd vinske kuće Terra Madre

Dva lijepa pošpa – Sv. Ivan reaktiviranog korčulanskog dueta Šajn-Marelić, te Pošip Nonno dozrijevan u bačvicama, iz proizvodnje kuće Rizman sa Komarne

Šime Škaulj zvijezda je iz zadarskog zaleđa. Uz benkovački Korlat u sastavu Badela 1862, najznačajniji je proizvođač iz toga dijela Dalmacije. Šime Škaulj kao član upravnog odbora Udruge vinara Zadarske županije na čelu koje je kao predsjednik Tomislav Glavić, rado će naglasiti kako je zadarsko zaleđe s vremenom postalo vrlo značajan proizvođač vina, 23 vinska posjeda članova udruge godišnje na tržište izlazi s ukupno oko milijun litara Bakhova nektara.

Šime sa sinom Tomislavom brine o 20 hektara vlastitog vinograda, od 2009. službeno registriranih kao uzgoj pod eko-znakom. U ponudi Škauljevih je čak 13 različitih etiketa vina, od toga 11 je što bijelog što crnog mirnog vina, jedna je vezana uz ružičasto i pjenušac (NUD rosé brut nature od Crljenka, rađen klasičnom metodom), a jedna počiva na slatkom desertnom vinu, merlotu, sada je na tržištu aktualan onaj iz 2018. Mirna vina su, konkretno, Bili cuvée 2021 eko, suho, pa Maraština organic 2020, Chardonnay sur lie 2017 (15,0 vol%), Chardonnay Stine 2020, Rosé, mješavina Tomislav cuvée 2019 (Plavina, Syrah, Cabernet sauvignon, Merlot; 13,0 vol%), zatim Syrah 2018 (14,0 vol %), Merlot barrique 2017 (15,5 vol %), Cabernet sauvignon barrique 2017 (15,0 vol%), Cabernet  Carl Gustaf Private Collection…

Kompletna vinska ponuda obitelji Škaulj, te, dolje, efektan prizor Škauljeve Maraštine uz kamin.

Spomen-ploča koja govori o posjetu švedskog kraljevskog para Škauljevima 2013. godine

Pitanje Šimi Škaulju: osim Plavine, u programu kuće sve su inozemne sorte, kako to da uz Plavinu Škauljevi nemaju još i sorata iz Hrvatske, odnosno šire jadranske regije, od crnih primjerice Plavca maloga, Tribidraga/Zinfandela, Trnjka, Vranca…

– I mi smo uvidjeli da bi bilo logično da u većem opsegu zastupljene immo i kultivare iz ovih naših krajeva, pa se kanimo jače posvetiti Plavini sitnoj, ali i Svrdlovini, u obzir dolaze i Babić i Lasin. U ovom našem području bilo je već nekih pokušaja s Plavcem malim, ali za razliku od onih na Pelješcu, Hvaru rezultati koje je dao ovdje nisu nas uvjerili da se opredijelimo i za nj. Što se tiče bijelih sorata, od prije koju godinu imamo zasađeno 500 trsova Grka i ove jeseni bit će i prva berba od njega. U planu je da sljedeće godine zasadimo još pola hektara do jedan hektar Grka, te dva hektara Pošipa – rekao je Škaulj, koji se pohvalio proširenjem i novim uređenjem obiteljskog podruma, pa evo, nakon objave nekih fotki u jednom od nedavnih izdanja Kronike Svijeta u Čaši, još koja fotografija izravno s posjeda Škauljevih, inače ove godine posve spremnih i za ponudu u turističkom smislu.

Obiteljska kuća Škauljevih u Nadinu, te desno manji objekt predviđen za turistički smještaj. Dolje: tata Šime i sin Tomislav Škaulj u barrique podrumu u sklopu vinarije

NASTAVAK DALJE NA TERENU: PELJEŠAC, te HVAR

OD STONA do OREBIĆA i TRPNJA… –  Na klasičnu festivalsku smotru vina u zatvorenome prostoru održanu u Dioklecijanovim podrumima u Splitu dovezali su se, kao najava i kao početak pune turističke sezone, treći Jelsa Wine, Olive oil and Heritage festival u Jelsi na Hvaru, te manifestacija Revija peljeških okusa na Pelješcu. Izlagača je u oba slučaja bilo po uobičajenom festivalskom modelu na uličnim štandovima, ali ukupan je program bio osjetno obogaćen zahvaljujući i organizaciji posjeta izravno vinarijama, uljarama i OPG-ovima, dakako svuda je bilo predviđeno i kušanje domaćih proizvoda

Od 15. lipnja pa do 16. srpnja u organizirani raj za gurmane pretvoren je Pelješac. Mjesec dana hedonizma! Tako bi se najkraće mogao opisati Festival  peljeških okusa koji će do 16. srpnja na naš magičan poluotok privlačiti istinske bonkuloviće.

U program se uključilo pedesetak restorana, konoba, vinarija, OPG-ova, školjkara, kreirana su dva festivalska jelovnika koja su se nudila po cijenama od 150 i 230 kuna, određene etikete vina cjenovno su bile povoljnije od onih inače za i do 20 posto, a niže su bile i cijene posjeta uzgajalištima kamenica gdje su predviđene i degustacije.

Ova manifestacija zamišljena je da otkrije najljepše okuse lokalnih specijaliteta koji su sastavni dio zdrave mediteranske kuhinje upisane na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine.

Tajna je u sezonskim namirnicama – kratkom putu od mora i polja do stola, kratkoj termičkoj obradi te, naravno, u čaši vrhunskog vina.

– Festival peljeških okusa rezultat je suradnje turističkih zajednica općina Ston, Janjina, Orebić i Trpanj, koje drugu ljetnu sezonu organizirajući atraktivne priredbe promoviraju vrijednu ponudu i sadržaje ove naše destinacije. Iznimno me veseli to što se u festivale uključuje sve veći broj ugostiteljskih objekata, OPG-ova i vinarija na poluotoku, naime na taj način pružamo turistima dodatnu vrijednost za novac te omogućujemo i stanovnicima Pelješca da uživaju u ljetu uz prigodno povoljne cijene – istaknula je nova direktorica TZ općine Janjina Bianka Jasprica, te dodala kako Pelješane i njihove goste od 20. kolovoza do 20. rujna očekuje i Festival soli, još jedno atraktivno događanje što ga se ne propušta…

Jedna od najznačajnijih ličnosti dalmatinskog vinogradarstva i vinarstva je svakako Vedran Kiridžija iz Potomja na Pelješcu. Mali proizvođač koji nikad nije težio količini ali uvijek jeste kakvoći i to ne tek tehničkoj bazi nego i onoj s maksimalnim izričajem izvornosti, autentičnosti. Kiridžija, koji lijepu oveću parcelu vinograda ima u apelaciji Dingač, razvijao se malo pomalo ali svake godine unaprjeđujući kakvoću svojih proizvoda unutar kojih glavno mjesto zauzima dakako Dingač a odmah do njega je i kreacija Tajano, većma također od Plavca maloga s time da je 50 posto grožđa s Dingača a dio je s drugih Kiridžijinih pozicija na Pelješcu, u tome vinu svoj udio imaju i Cabernet sauvignon i Marselan, francuski kultivar što se kroz godine solidno raširio na Pelješcu i u nekoliko dalmatinskih podruma (npr. Matković) pokazao da i kao samostalan može dati vrlo lijepu kapljicu.

Uz marljivi rad u trsju i u dogovoru s enolozima Primoštencem Leom Gracinom i Dubrovčaninom Marijom Radićem iz znane naše konzultantske kuće Vinolab, Kiridžija je širio i uređivao podrum i obnavljao opremu. Posljednjih desetak godina i te kako, i, što je bitno, redovito, iskače kakvoćom, a čini mi se da je u odnosu na svoje prijašnje eno-uratke zasad vrhunac dostigao s vinom Dingač iz berbe 2019, ono istina tek ide prema svom ukupnom vrhu  i treba mu još vremena u butelji, bitno je u ovome času istaknuti kako je iskrenost ostala i dalje maksimalna, a čistoća i elegancija dotjerane su do vrhunca. Bravo Vedrane!

Vedran Kiridžija, sa sommelijerom Danijelom Čečavcem koji mu toči Dingač. Dolje: u vinogradu na poziciji Dingač,

…te, u trenucima opuštanja, uz tamburaše

Tužna je međutim vijest ta da Vedran Kiridžija sad kad je stabilno na Olimpu najozbiljnije razmišlja o tome da – možda već s ovogodišnjom berbom prestane s proizvodnjom vina za tržište! Ne bi i posve odustao od proizvodnje a radio bi, veli, tek do oko 1000 litara koliko je godišnje dovoljno za njegove obiteljske potrebe i za dar prijateljima! Objašnjava da ga na povlačenje s prve crte pritišću dob i činjenica da, takav je njegoiv utisak, nema nikoga tko bi adeklvatno nastavio njegovim putem, jedna kćer mu se udala u Osijek a druga u Kaštela, sin pak studira u Zagrebu i zasad, navodno, ne pokazuje kako grize na to da se bavi vinom….  Šteta, jer Vedranovim povlačenjem vinska Hrvatska mnogo bi izgubila. Za nadati se, međutim, je to da je izjava o povlačenju s tržišta tek provokacija i svojevrsna udica da se na nju ipak upecaju sin i kćerke…

Druga, na svoj način,  legenda Mato Violić Matuško nekako baš uz termin ove splitske vinske svečanosti pod okriljem cara Dioklecijana imao je palalelno posebnu prezentaciju u Zagrebu, u organizaciji Vjekoslava Madunića, nekadašnjeg popularnog spikera Hrvatskog radija a u posljednje vrijeme dosta uspješnog organizatora prezentacija vinara u Zagrebu. Kako ne zaviriti i kod njega?

Mato Violić Matuško, u razgovoru s pjevačem Željkom Bebekom

Mato Violić Matuško iz Potomja na Pelješcu među svojevrsnim je legendama dalmatinskog vinarstva. Osoben, nepredvidiv, šarmer i uvijek široko nasmijan, strukovno potkovan  (diplomirani agronom), sedam godina kao enolog vrlo uspješan u svojedobno vrlo uspješnoj PZ Dingač, od 1998. slobodnjak profesionalac s vlastitim vinskim podrumom, nevjerojatan maher u promidžbi i plasmanu i svoje kapljice i ponude u sklopu vinarije sa snažnim i turističkim predznakom. O njemu naš poznati vinski stručnjak i jedno duže vrijeme i predsjednik Društva enologa Hrvatske mr. Franjo Francem kaže:

– Matuško je dobro ispekao zanat u PZ Dingač, on i te kako dobro zna posao, što bi rekli Dalmatinci ima mota. U neko prijašnje vrijeme kad su mnogi Pelješani željno iščekivali turiste da im popune smještajne i ugostiteljske kapacitete u Matuškovo vinsko dvorište naprosto su se slijevali autobusi s gostima…

Vinarija Matuško u Potomju na Pelješcu

Među prvim hrvatskim proizvođačima upravo je on bio taj koji je na tržište izašao s nekoliko svojih etiketa vina po, kako bi se reklo, astronomskim maloprodajnim cijenama…

Njegovi su eno-uradci visoko nagrađivani, najviše na svakogodišnjim postberbenim susretima damatinskih vinara Sabatinama, Matuško je na tom ocjenjivanju četiri puta je bio šampion. U Bordeauxu je, prije više godina, dobio zlata za Reservu i Royal te srebro za Dingač. Na danas najrazvikanije svjetsko ocjenjivanje vina, ono u organizaciji britanske vinske revije Decanter vina ne šalje jer smatra da se tamo podijeli i previše nagrada, pa, kroz svoj vječno prisutni vragolasti smijeh, u šali dodaje da, bez obzira i na moguće osvojeno zlato ili platinu, uzorke nema smisla slati tamo gdje autor smatra da je teško da njegov uzorak bude među tri najbolja vina  natjecanja.

Kad je odlučio krenuti samostalnim putem, Matuško je usporedno sa sadnjom trsja i postupnim povećavanjem površina vinograda polako gradio podrum. Danas se podrum prostire na ukupno oko 2500 četvornih metara i vrijedi ga obići. Tijekom godine kroza nj prođe i do 70.000 vinskih zaljubljenika iz Hrvatske i inozemstva. Matuško ima konobu u Dubrovniku, u Starom gradu, ali i predstavništva u Splitu i Zagrebu. Vina dobro plasira i kroz izvoz, primjerice u BiH, Crnu goru i Srbiju, Austriju, Njemačku, Englesku, povremeno lijepa pošiljka, navodi, ode i u Kinu. S vlastitih 20 hektara, na lokacijama poput Dingača, Postupa, Župe pelješke te s jednog hektara na poziciji Sveta Nedjelja na Hvaru, pretežito s Plavcenm ali i s nešto Pošipa i Grka, te s nekih pet iločkih hektara pod Graševinom i Chardonnayem godišnje proizvede prosječno oko 350.000 butelja.

Podrum Matuško

Sorta Plavac mali je brend kuće, iz podruma izlazi u nekoliko linija, od osnovne, Matuško, u većoj količini, do Dingača u kategoriji Superior (od probranih i suhih bobica), pa u kategoriji Reserve koja je s ostatkom neprovrelog sladora, te u kategoriji Royal s ostatkom šećera od 10 do 12 grama i sa 16,0 vol % alkohola, to je najskuplje vino kuće, maloprodajna cijena u podrumu je 760 kuna. Za spomenutu zagrebačku prezentaciju Matuško je odredio Pošip 2021 (12.5vol % alkohola), Grk 2021 s 14,0 vol%, Plavac mali Matuško 2019 (13,0 vol%), Postup 2017 (14,0 vol%), Zinfandel 2018  (14,0 vol%) i Dingač 2017 ( 14.5 vol%).

Kušaonica i vinoteka

JELSA – Turistička zajednica općine Jelsa manifestacijom 3. Wine, olive & heritage festival nastojala je/nastoji, kroz organizirane posjete vinarijama, uljarama i OPG-ovima uz kušanje domaćih proizvoda, u prvi plan staviti brojne izrazite autohtone vrijednosti otoka Hvara u okrilju Mediterana,.

Jelsa (Julio Frangen)

Fini lokalni mljac-mljac (Julio Frangen)

– Koncept našeg Festivala pokazao se uspješnim pa smo ga ponovili jer nam je važna promocija otočkih proizvoda kroz pomno osmišljenu manifestaciju  namijenjenu domaćim i stranim gostima, da im prikažemo najboje od Hvara. Dnevni izleti vode goste po selima u našim općinama Svirče, Vrbanj, Vrboska, Zastražišće, a navečer se svi družimo u prelijepo uređenom jelšanskom parku, na promenadnom kušanju hrane, vina, sve uz glazbu na koju mnogi, naravno, i zaplešu! Ove godine uključili smo u program i umjetničku radionicu na otvorenom Art & Wine. Jelšanski park prepun i ove godine zadovoljnim i izlagačima i posjetiteljima daje nam poticaj da već razmišljamo kako još i u boljoj verziji organizirati festival sljedeće godine, najvjerojatnije potkraj svibnja 2023. – naglasila je Marija Marjan, direktorica TZ Općine Jelsa

Hvarska vinska Legenda – Andro Tomić iz Jelse (Julio Frangen)

Svoja vina su u kušaonicama u sklopu vlastitih podruma predstavile vinarije Carić, Ventus, Plančić, Bastijana Andro Tomić, Pavičić i PZ Svirče. S maslinovim uljem uljem isprsila se  višestruko nagrađivana uljara Božić, OPG Murvica ponudilo je svoje domaće proizvode, a OPG Deanović ispričalo je priču o povijesti levande na otoku i njezinim blagodatima za zdravlje. U Wine & Oil baru Nono u Vrboskoj, gosti su mogli nazočiti i vinskoj radionici o jedinstvenoj hvarskoj sorti P(a)rč.  ♣

Jubileji, gospodarstvo, promocija…

HGK – 170 GODINA! KONCERT s LADOM, i NOVE PROMIDŽBENE BROŠURE

Hrvatska gospodarska komora velikim koncertom u dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu obilježila je 170. godišnjicu od svog osnutka. Vrhunski program ispunjen glazbenim ostvarenjima koja su kroz godine postajale sastavni dio hrvatske povijesti i kulture izvodila su neka od najpoznatijih imena domaće kulturne scene uz pratnju Tamburaškog orkestra HRT-a pod ravnanjem maestra Siniše Leopolda. Nastupili su ansambl LADO, klapa Kaše, Jure Brkljača, Viktorija Kulišić Đenka, Filip Hozjak, Vanda Winter, Vlatka Kopić Tena, Josipa Lončar, Elis Lovrić, Blanka Došen, duo Hojsak & Novosel te Drago Diklić.

Predsjednik HGK Luka Burilović i dopredsjednik Dragan Kovačević, dolje: dio ansambla Lado na svečarskom koncertu

Kako u sklopu HGK-a postoji Udruga vinarstva Hrvatske, ovom prilikom u historijskom prostoru vinoteke Bornstein na zagrebačkom Kaptolu prezentirane su nove promidžbene brošure vezane uz Bakhov nektar u Lijepoj našoj.

Nova brošura udruge Vina Croatia pri HGK

Josip Blažević, Wein und Kultur Reise Kroatien

A iz Švicarske, gdje živi i radi već četiri desetljeća i u jednom segmentu svoje poslovne aktivnosti bavi se promidžbom hrvatskoga vina u toj zemlji i uvozom butelja u tu specifičnu alpsku sredinu u srcu Europe, u Hrvatsku je poslovno po vinskim pitanjima došao Slavonac Josip Blažević, nastanjen u Schaffhausenu, na granici s Njemačkom. Iako nije u količinskom smislu veliki uvoznik vina, Blažević je vrlo predan u propagandi vinska Hrvatske u Švicarskoj i u susjednom mu njemačkom pograničnom području.

Blažević je izdao u svojoj režiji nekoliko brošura  kroz koje slikom i tekstom upoznaje (švicarskog) čitatelja s vinorodnim područjima Hrvatske, relevantnim vinskim podrumima i vinima vrijednih spomena, a svjesnome koliko upečatljiv dojam ostavlja izravno doživljeno iskustva s lica mjesta običaj mu je da svako toliko na vinsku turu Lijepom našom pod nazivom Wein und Kulturreise Kroazien (u slobodnom prijevodu: Putovanje Hrvatskom kroz vino i kulturu)   dovede po oveću grupu Švicaraca, pa na turneji kamerom i perom bilježi relevantne detalje i potom izdaje elegantno uvezanu knjigu pod spomenutim naslovom, knjiga s jedne strane ima za nas bitnu promocijsku snagu a, s druge strane, za svakog je sudionika putovanja neka vrsta albuma sjećanja i lijepih uspomena na obilazak naših prirodnih ljepota, kulturnih i umjetničkih vrednota te iskustva glede lokalne eno-gastronomije…♣

Blaževićeva izdanja – knjiga uspomena Wine und Kulturreise Kroazien, te brošura bogata listićima na tvrđem papiru a na kojima se tekstom i fotografijom prezentiraju hrvatsko vino, vnogorja, vinari, etikete…

_________________________________________

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

Agrolaguna Poreč, TRI KANTUNA: Ol Istria, sir Špin, vino Laguna

                                                   Rovinjola, Rovinj

_________________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD JE S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA KOJE  VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

__________________________________

VIJESTI / NEWS

Dani graševine, i Izložba vina sjeverozapadne i kontinentalne Hrvatske: VLADO KRAUTHAKER i JOSIP RAJAKOVIĆ KAO ŠAMPIONI – Kutjevo je i ove godine bilo domaćin Festivala graševine, a Zelina pak 54. Izložbe vina sjeverozapadne I kontinentalne Hrvatske. I u Kutjevu i u Zelini u sklopu manifestacija bila su i ocjenjivanja vina. U Kutjevo je na vrednovanje poslano 125 uzoraka graševine, 11 ih je osvojilo Veliku zlatnu medalju a čak 60 ih je osvojilo Zlatnu medalju. Sada su, stoji u izdanom priopćenju organizatora za medije i javnost, slavonski vinari i turistički djelatnici počeli razmišljati o tome da je vinski turizam gospodarska budućnost regije…

Vlado Krauthaker, kod prijatelja restoratera u Zagrebu – u obnovljenom i na Jarunu lijepo uređenom objektu Dalmatino s jako dobrom hranom, uz vlasnika Antu Oršolića i njegovu suprugu Mariju, vrsnu slastičarku-kiparicu (kreira i kolače-svojevrsne slatke skulpture-portrete osoba, po narudžbi), te, desno, sa starim prijateljem i kolegom Badelovim enologom Ivanom Miočem i s Matom Matićem, organizatorom eno-gastro događanja, u preuređenom upravo otvorenom kafiću Dražena Biljana neobična naziva – Egoist, na zagrebačkom Jarunskom placu

Šampionom u obje kategorije – mladih i odležanih graševina, proglašena je vinarija Krauthaker, za Graševinu Mitrovac iz 2021 i Graševinu Mitrovac 2016.

U Sveti Ivan Zelina, gradu s tisuću brjegova za 1000 doživljaja, kako ga još nazivaju, na ocjenjivanje pod vodstvom predsjednice komisije prof. dr. sc. Ane Jeromel, stigla su 374 uzorka vina iz kontinentalne vinske Hrvatske. Dodijeljeno je 106 Zlatnih medalja, 151 srebrna i 62 brončane medalje te šest priznanja.

Šampion Zeline 2022 Josip Rajaković, u sredini, i ostali nagrađeni posebnim nagradama. Osbito vesela među laureatima može biti i Ivana Puhelek Purek (treća slijeva) koja je primila nagradu za najbolje vrednovanu kraljevinu, veliku zelinsku vinsku uzdancu. Nakon trijumfa nedavno u Mađarskoj na ocjenjivanju frankovki Vino Belje i glavni enolog Marijan Knežević (drugi zdesna) mogu slaviti i nakon Zeline 2022 – Frankovka 2012 vrhunska bila je proglašena najboljom frankovkom na degustaciji!

Evo najznačajnijih odličja: Traminac izborna berba prosušenih bobica 2019., vino vinarije OPG Josip Rajaković iz Krašića proglašen je šampionom 54. Izložbe vina i šampionom vina Zagrebačke županije. Nagrada Ljerka Habuzin za najbolje ocijenjeno vino autohtone sorte Kraljevina dodijeljena je Kraljevini Zelina 2021., OPG-a Puhelek Purek. Nagradu Milan Pažić za najbolje ocijenjeno bijelo suho vino osvojila je Graševina 2020 Mons Aureus, a nagrada Pero Krznarić, za najbolje ocijenjeno bijelo vino s ostatkom neprevrela šećera, izuzev predikatnih vina, dodijeljena je vinu Chardonnay Principovac 2018., Iločkih podruma… Svečanost dodjele medalja glazbenim i zabavnim nastupom uveličali su riječki pjevač Voljen Grbac i međimurski zabavljač Mirko Švenda Žiga.

Već godinama među posebno pouzdanima glede ozbiljnosti pristupa u trsju i u podrumu i kakvoće vina obitelj je Željka i Anite Kos, bračnog para na slici s mladom svojom generacijom sinovima Karlom, koji pomalo preuzima vodstvo posjeda, zatim Matejem te kćerkom Helenom. Kosovi su sada u Zelini na ocjenjivanju dobili zlatnu medalju za svoju Kraljevinu 2021 te srebra za Kerner 2021 i Rajnski rizling 2020.

Već godinama među posebno pouzdanima glede ozbiljnosti pristupa u trsju i u podrumu i kakvoće vina obitelj je Željka i Anite Kos, bračnog para na slici s mladom svojom generacijom sinovima Karlom, koji pomalo preuzima vodstvo posjeda, zatim Matejem te kćerkom Helenom. Kosovi su sada u Zelini na ocjenjivanju dobili zlatnu medalju za svoju Kraljevinu 2021 te srebra za Kerner 2021 i Rajnski rizling 2020. Novo poglavlje vinska obitelji Kos starta ne samo s Karlom Kosom na čelu nego i s novim modernim prostranim vinskim podrumom koji čeka nove bačve i uporabnu dozvolu. Očekuje se da će objekt biti posve spreman i u funkciji za ovogodišnju berbu, koja bi u zelinskome kraju, dosad pošteđenome od nevremena, mogla, po onome kako se zasad čini, i količinski i kvalitativno biti jako dobra. Mlade snage uvode, logično, novitete: Kosovi su odlučili u dvorištu uz kuću u kojoj stanuju na proljeće održavati svečanost Springfest s kombinacijom sezonskog domaćeg voća I mladog vina, te, možda, nakon berbe i jesensku inačicu ali uz krepkiji tanjur i zrela vina…

Iz Istre u Afriku! VINAKOPER – PRVA VINOTEKA u ACCRI! – Po vijestima koje su nam stizale iz Afrike, do sada smo taj kontinent doživljavali u sasvim drugom kontekstu od ovoga u vezi s upravo pristiglom vijesti – iz Kopra! Naime znani vinski podrum Vinakoper iz velike luke Slovenske Istre pored talijanskoga Trsta nedavno je u Accri, glavnom gradu Gane, prostora s 31 milijunom stanovnika i uz Nigeriju najjače naseljenom zemljom na tzv. Crnom kontinentu, te, kažu upućeni, gospodarski jako dobro stojećom afričkom državom, otvorio je vinoteku!

Tu stvar s prodorom Vinakopra u Afriku ne staje: s obzirom na povoljne ekonomske okolnosti i na, kaže se, očit jači start razvoja kulture pijenja vina tamo, u planu je u dogledno vrijeme otvoriti i ispostave Vinakopra i u nekim drugim većim mjestima spomenute zemlje, a moguće i još u nekim drugim afričkim državama, najizgledne su zasad Burkina Fasso i Gabon!

Glavni direktor Vinakopra Borut Fakin (i Slovenci, a ne samo mi, u vinskim krugovima imaju značajnog FAKINA!) napominje da se Vinakoper u afrički biznis uključuje ne tek isporukom butelja nego vrlo kompleksno, što znači da je osmislio i još dodatno osmišljava razne edukacijske programe kojima lokalno stanovništvo želi obrazovati na temu vina i općenito i, posebno, vina Slovenije. Vinoteka, otvorena uz partnerstvo s uvoznikom Nanom Marvynom Ondom, M&J PAPALA, uz butelje nudi i neke tipične slovenske delikatese koje kao pratitelja vole Bakhov nektar a koje su kao pakiranja za ovi prigodu napravljeni u suradnji sa znanim slovenskim chefom Tomažom Kavčičem. Kako čujem iz Vinakopra, vinoteka je uređena na način da, uz klasični izlog boca za prodaju, dio može poslužiti kao prostor za prezentacije i degustacije radi upravo tog spomenutog širenja spoznaja domaćih ljudi vezano uz vino, te i uz vino uz hranu.

S odličjima iz Poreča – u Ganu! Boštjan Zidar, glavni enolog Vinakopera, i Borut Fakin, glavni direktor, desno su znani slovenski kulinarski mag Tomi Kavčić u veselom društvu s našim časrobnjaskom Rudijem Štefanom iz šibenskog Pelegrinija

Zasad, navodno, Bakhovi sljedbenci u Gani najviše traže mlađa svježa vina voćnog karaktera te vina od aromatičnijih sorata, ali, također navodno, pomalo se širi krug i onih ljubitelja plemente kapljice koji vole ozbiljnije i kompleksnije crnjake, tu je Vinakoper jak s linijama Capris, Capo d’Istria… Danas kupci u Gani untar ukupne sadašnje slovenske ponude u Accri mogu birati između sedam etiketa bazne linije Koper (sivi pinot, malvazija, refošk, cabernet sauvignon, merlot i shiraz) te četiri pjenušca Capris (cuvée , refošk, muškat i rosé).

U vrlo kratkom vremenu nakon otvorenja vinoteke u Accri stanovnici toga grada pokazali su dovoljno veliko zanimanje za slovensko vino, tako da Vinakoper već sada u kolovozu u Afriku šalje novu pošiljku!

–  Vinsko tržište se sve bolje razvija i raste, i Vinakoper može računati na lijep udio. Sada, nakon otvorenja ove vinoteke, kao prvi sljedeći jači korak slijedi pozicioniranje butelja u lanac značajnijih hotela i ugostiteljskih objekata u Accri, potom je u planu ulazak u vodeće supermarkete u državi – pojasnio je uvoznik Nana Marvyna Onda, M&J PAPALA. ♣

OCJENJIVANJE NA VINISTRI 2022: Vinakoper iz Kopra dominirao je sa svojim refoškom, ali i uvjerljiv je bio i s malvazijom

______________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 06. 2022 – Hints to the smart purchase

 HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Northwestern uplands

(XL) RAJNSKI RIZLING Laškovec organic vineyard 2020 – KORAK ■ Plešivica, Laškovec; Rizling rajnski; suho, 13,5 vol %; ZOI Plešivica;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗

   (L) RAJNSKI RIZLING 2020 – CMREČNJAK ■ Međimurje; Rizling rajnski; suho, 12,5 vol %; ZOI;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗

   (XL-XXL) ROCKSTAR 2020 – TOMAC ■ Plešivica; Rizling rajnski; eko-pristup; nefiltrirano; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■ aroma kultivara izražena slabije u odnosu na ono na što smo kod te sorte naviknuli, dojam je da je u ovome trenutku prekriva izričaj mineralnosti, u ustima slano, snažnog tijela, vrijedilo bi mu ostaviti vremena za razvoj i s konzumacijom pričekati još koju godinu  ⦁ Poslužiti na: 12 – 13°C ■    ⇒

(XL-XXL) CHARDONNAY Laškovec 2019 sur lie/njega na kvascu – KORAK ■ Plešivica, Laškovec; Chardonnay; nefiltrirano; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 12 – 13°C ■ ⇗

    (XL) SAUVIGNON Kamenice organic vineyard 2019 – KORAK ■ Plešivica, Kamenice; Sauvignon bijeli; nefiltrirano; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 12 – 13°C ■ ⇗

.   (XL) MARANY CRNI 2020 – TOMAC ■ Plešivica; Pinot crni; nefiltrirano ⦁ suho, 12,0 vol %; 0,75 lit ■ lijepo pitko crno vino posebno prikladno za potrošnju u sadašnjim,  ljetnim vrućinama ⦁ Poslužiti na: 16 °C ■  ⇑

Dalmacija / Dalmatia

(XXL)  DINGAČ 2019 – KIRIDŽIJA ■ Pelješac, Dingač; Plavac mali; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■ ne žuriti s konzumacijom, ostaviti vinu vremena za razvoj ⦁  Poslužiti na: 18 °C ■    ⇒

(L)  TAJANO plavac mali 2019 – KIRIDŽIJA ■ Pelješac; Plavac mali  50 % s pozicije Dingač & 50 % Plavac mali, Cabernet sauvignon, Marselan iz polja; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit; ■ Poslužiti na: 18 °C ■  ⇑

Istra i Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

 (Xl-XXL) MALVAZIJA COLLINA 4 TERRE 2017 – CATTUNAR ■ Hrvatska Istra; Malvazija istarska,  suho, 14,0 vol %; ZOI;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 – 14 °C ■ ⇗

Malvazija Collina 4 terre od Franca Cattunara iz Brtonigle, te, desno – razne frankovke, jako dobro ocijenjene za Potrošački putokaz – Buying Guide 06. 2022 Svijeta u čaši i visoko nagrađene na ovogodišnjim međunarodnim ocjenjivanjima vina, nedavno je na vrednovanju uz 54. Sajam vina sjeverozapadne i kontinentalne Hrvatske u Zelini najbolje ocijenjena frankovka bila Frankovka 2012 vrhunsko vino od Vina Belje. 

Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia & Croatian Danube region

(XL) FRANKOVKA 2009 vrhunsko – VINA BELJE ■ Baranja; Frankovka/Blaufränkisch; vrhunsko s kzp, suho, 15,2 vol %; ZOI Baranja; 0,75 lit ■ u nevjerojatnoj, sjajnoj kondiciji! ⦁ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

Kuća Vina Belje izdala je posebnu seriju ove godine višestruko međunarodno nagrađivane frankovke – Frankovku 2012 Limited edition, količina od 325 boca dostupna je u Internet trgovini shop.belje.hr . Riječ je o buteljama koje su se čuvale u arhivi vinskog podruma Belje upravo za ovu posebnu priliku i pravi su vinski kolekcionarski primjerci. Kad je riječ o odležanim starijim vinima Belja, Svijet u čaši inače osobito preporučuje Frankovku 2009 premium!

 (L) FRANKOVKA 2019 premium – VINA BELJE ■ Baranja; Frankovka /Blaufränkisch; vrhunsko s kzp, suho, 14,0 vol %; ZOI Baranja;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■  ⇗ ⇒

 (XL) FRANKOVKA 2020 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo; Frankovka /Blaufränkisch; suho, 14,0 vol %; ZOI Slavonija;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗   ⇒

NORTHERN MACEDONIA

SJEVERNA MAKEDONIJA

(M-L) BAROVO 2019 – TIKVEŠ ■  Položaj Barovo; Vranac & Kratošija (Crljenak); suho, 15,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗   ⇒

(L) BELA VODA crno 2019 – TIKVEŠ ■ Bela voda; Vranac & Plavac mali à 50 %; suho, 14,0 vol %;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

__________________________________

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

– Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or Great gold medal = – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

– Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

  –  Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

– 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, nižeoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / ordinary, low average, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do 35 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

. ⇑- trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •   ⇒ – čuvati/hold • – trošiti uz hranu/drink with food

oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u CASI – 05.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz / through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Međimurje: Madjerka – jedinstveni vinogradarski položaj ranga grand cru i pravo turističko blago. Na stranama terase s vinogradima, a na vrhu – krasnom vidikovcu – čudovita oaza za specijalna događanja i za predah i lješkarenje s predznakom ekskluzive u krasnom prirodnom prostoru

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Viti-vinicultural world, spring 2022: WINE PRODUCTION, CONSUMPTION & INTERNATIONAL TRADE ⦁ Sajmovi, festivali: MALVAZIJE SVIJETA u POREČKOJ ŽATIKI ⦁ Verticale magistrale: GRAN TERAN I, REX ISTRIAE ⦁ Klaudio i Ivan Ipša: ŠPICA u ULJU i VINU ⦁ Giorgio Clai: TKO ČEKA, TAJ DOČEKA ⦁ The United Nations of Fine Wine: CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES SLJEDEĆE GODINE u ISTRI! ⦁ Saloni: PINK DAY(S) KAO SLAVLJE LJEPOTE i OPTIMIZMA ⦁ POLETTI – 180 GODINA!  ⦁ Uz Urbanovo 2022: značajne obljetnice: CMREČNJAK u TAJERU te TANJURU i u ČAŠI ⦁ Amber/Orange u Izoli, New Yorku,Londonu,Beču: OBLIK i SUŠTINA, SVJETLOSTI i SJENE ⦁ TOMCI PO SVIJETU, USKORO i s OZNAKOM DEMETER! ⦁ Konferencija u Osijeku: RAZVOJ i POZICIONIRANJE GRAŠEVINE KAO NAJVAŽNIJE HRVATSKE VINSKE SORTE

______POTROŠAČKI PUTOKAZ – 05.2022 – BUYING GUIDE____

_____________________________________________

Actual state of the viti-vinicultural world, spring 2022

WINE PRODUCTION, CONSUMPTION & INTERNATIONAL TRADE in 2021

            Short time ago the OIV director general Pau Roca presented the actual state of the viti-vinicultural world. Here the most important facts:

2021: HISTORIC HIGH IN TRADE AND PARTIAL RECOVERY IN CONSUMPTION – The 2021 sees a partial recovery of global consumption after the 2020 sanitary crisis, and the boom in the international trade market, which registered a record high in 2021 in both  volume and value. However, the scenario for 2022 looks uncertain, due to the turbulence posed by the global supply chain crisis, the war in Ukraine, covid variants and the increasing energy prices.

2021 Key Figures for the wine sector

The surface area of the world vineyard in 2021 is estimated to be 7.3 mha (million hectares), and this is only marginally lower compared to 2020.

World wine production, excluding juices and musts, in 2021 is estimated at 260 mhl, marking a decrease of almost 3 mhl compared to 2020.

                World wine consumption in 2021 is estimated at 236 mhl, marking an increase of 2 mhl  (+0.7%) compared to 2020 volume.

With a volume of  111.6 mhl, the largest exported volume ever recorded in history,  world wine exports in 2021 have increased by 4% compared to 2020, and have boosted even more in terms of value, with 34.3 bn (bilijuna = mlijardi) EUR, registering a yearly increase of 16%

First estimates in 2022 in the Southern Hemisphere – A decline in wine production for 2022 in the Southern Hemisphere is expected overall. This is not necessarily bad news. This fall recorded is due to the extremely high wine production levels seen in 2021, and this year we expect harvests to return to their long-term averages. With the exception of New Zealand and South Africa, all other major Southern Hemisphere wine producing countries are expected to decline their 2022 production levels.

Pau Roca, at the Press Conference about the viti-vinicultural world today

                2021: Partial recovery from covid-19 pandemics and booming of online sales in 2021, the pandemic was certainly not over but the wine sector overall has proved to be more resilient than other sectors. Part of this success has to do with the sector’s great capacity to adopt innovative and technological solutions to cope with the lockdown measures like the e-commerce.

2022 important items: Global supply chain disruptions, Ukraine invasion and the energy crisis announce a year of turbulences. Covid-19 pandemic initially slowed the global supply chain as manufacturers were forced to suspend work until safety precautions were enforced. New covid variants and the lack of access to the vaccine specially in certain developing countries exacerbated the recovery of global production even when developed economies like US and EU reconciled to their consumption behaviours. The war in Ukraine has set off a series of new supply-chain bottlenecks. So has a surge in Covid cases in China, which has led to temporary lockdowns in parts of the country. In addition, the war is putting unprecedented pressure on the global energy market, which was already experiencing a rise in prices in 2021. Moreover, the sanctions imposed by the EU on Russia are putting further  pressure on the market.

Also, potential trade disruption between EU and Russia might cause some concerns, especially in Italy, France and Spain. As a reminder, Russia is the 10^th largest wine importer in the world in 2021 (accounting for about 2% of the world imports) and the 8^th largest wine market in terms of sales value.

The new challenge in 2022 is to see how the sector will cope with this new situation, where global supply chain patterns have to be probably reconsidered and energy prices will create an inflationary pressure on consumers. ♣

Sajmovi, festivali

SVJETSKE MALVAZIJE u POREČKOJ ŽATIKI

Nakon prošlogodišnjeg predaha, manifestacija Vinistra u 28. izdanju vratila se u svoju dvoranu Žatika u Poreču. Organizatori oduševljeno izjavjuju: Najbolje malvazije i terani na kupu, istarska izložba vina još jednom je oduševila, u tri dana trajanja privukla je više od 10 tisuća posjetitelja među kojima je bilo vrlo mnogo poznatih i uglednih osoba iz javnog života, i među kojima je bilo mnogo stranih gostiju, prostor je prštao pozitivnom energijom!

Vinistra je, pohvalit će se domaćini, potvrdila status najatraktivnije vinske manifestacije u nas

Ove je godine Vinistra na 3500 četvornih metara okupila 110 izlagača, od čega 80 proizvođača vina. Nikola Benvenuti, predsjednik udruge vinara i vinogradara Vinistra, ističe kako se iz godine u godinu posjetitelji pokazuju sve educiranijima glede Bakhova nektara, te kako su izlagači zadovoljni posjetom i poslovnim susretima.

A sommelier Emil Perdec, korporativni voditelj Odjela hrane i pića u Plavoj Laguni, dugogodišnjem partneru Vinistre, naglašava da je manifestacija sve bolja u organizacijskom smislu.

– Bitno je reći da se visoko podigla kvaliteta Vinistrinog ocjenjivanja uzoraka što je iznimno poticajno za vinare, da se u bitno većem opsegu posvete kreaciji vina na razini svjetske klase. Najveća vrijednost izložbe je brendiranje Istre kao atraktivne vinske destinacije s odličnim malvazijama i teranima – Perdecove su riječi. Predsjednica ocjenjivanja vina bila je Caroline Gilby MW iz Velike Britanije, inače duboko uključena i u ocjenjivanje na Decanter World Wine Awardu.

Znani vinski pisac Paul Balke na štandu Coronike na sajmu prezentirao je svoj projekt – elegantnu, podacima bogatu i lijepo ilustriranu knjigu North Adriatic Wine, uključene regije su Veneto i Venecija Julija, Slovenska i Hrvatska Istra

Vinistru je posjetio naš Slavonac Josip Blažević koji već četiri desetljeća živi i radi u Schaffhausenu u Švicarskoj i tamo vodi poduzeće Vallis Aurea za uvoz i distribuciju vina. Na slici je u razgovoru o mogućoj suradnji s gostom-izlagačem Tomislavom Bolfanom sa zagorskog posjeda Vinski vrh. Blažević je na njihovim posjedima obišao neke vrlo značajne istarske vinare koji medjutim nisu nastupili odnosno nisu osobno prisustvovali na ovogodišnjoj Vinistri, konkretno Giorgia Claija, Morena Coroniku, Klaudija Ipšu

Među poslovnjacima-posjetiteljima – Gordan i Jasna Mohor, glavni i odgovorni u tvrtki MIVA Mohor Trgovina, te Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala Zagreb Vino.com (još se ne izjašnjava za javnost o tome kakvi su mu festivalski planovi za 2022.!)

            Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, istaknuo je kako Istra i Kvarner čine 17 posto hrvatske proizvodnje vina.

– Istarski su proizvođači Bakhovog nektara pokazali kako se kroz vinske ceste, inovacije i stalno podizanje kvalitete vina, u kombinaciji s autohtonom gastronomijom, može značajno pridonijeti razvoju cjelogodišnjeg turizma i brendiranju destinacije. Ohrabruje činjenica da nam se kontinuirano, već nekoliko godina, povećava izvoz vina više cjenovne kategorije, posebice pjenušaca, što jasno govori da međunarodnu promociju i pozicioniranje hrvatskih vina treba graditi upravo u segmentu vrhunske kvalitete – kazao je Kovačević. A državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede dodao je kako je na području Istarske županije ugovoreno projekata u vrijednosti 800 milijuna kuna iz Europskog fonda za ruralni razvoj, do sada je isplaćeno 612 milijuna kuna.

Na planu organizacije vinske branše Istra sa svojom udrugom Vinistra vodeća je regija na području Hrvatske. S obzirom na današnji osobito visoki stupanj popularnosti plemenite kapljice (i) u nas te na naglo povećano zanimanje za javno druženje s Bakhovom čašicom i na višem nivou a kao rezultat toga i već uistinu silnog broja postojećih i do ludila posjećivanih manifestacija nazivanih (poslovnim) sajmovima odnsno festivalima vina (i delikatesa!), možda bi skup Vinistra mogao biti i prvi u nečemu vrlo važnome za bitno uspješniji upravo poslovni efekt s događanja izravno na licu mjesta a onda još i, naknadno, i za izlagače i za potrošače.

Ovdje mislim na omogućavanje kvalitetnijeg kontakta posjetitelj-potrošač s izlagačem-ponuđačem i s uzorkom, kao i na, u nastavku, daljnje kvalitetnije širenje vinske kulture među potrošačima preko (specijaliziranih) medija javnog informiranja. Naime, na priredbama nazvanim sajmovima i festivalima u nas, koliko god može (organzatora) radovati veliki broj posjetitelja, toliko istinskog zaljubljenika u vino kao napitak bogova i odraz terroirea, vinskog trgovca te novinara-pisca o plemenitoj kapljici, gastronomiji i turizmu smeta gužva što je uz štandove – na dosta festivala potaknuto i treštanjem glazbe zamišljene od strane organizatora kao obogaćenje programa!!!??? – stvaraju brojni posjetitelji u želji da (za cijenu jednodnevne ulaznice) čim više popiju i zabave se kao u kakvom lokalu. Vinskom trgovcu, ugostitelju i publicisti o vinu praktički je nemoguće prići koliko treba štandu odnosno stolu kao izlagačkom mjestu, pa se ozbiljnije s vinarem porazgovarati o nastanku i karakteristikama nekog vina, uvjetima kupnje u okviru veleprodaje i maloprodaje…. Bilo bi korisno da se (i) na Vinistri uz već postojeću pozornicu za širu publiku, predvidi još neka susjedna manja – za širu publiku zatvorena – dvorana ili soba a gdje bi se omogućilo u domeni trgovine, ugostiteljstva i eno-gastro pubicistike istaknutim osobama kao uzvanicima da sjedeći na miru za stolom koncentrirano kušaju i dobro upoznaju razne uzorke. Te bi uzorke s predočenog popisa sastavljenog od strane organizatora u dogovoru s izlagačima, na kušački stol po želji gosta donosio/donosili za to zaduženi sommelier(i). K tome, u nekom dijelu te prostorije moglo bi se realizirati kvalitetan poslovni susret poslovnog gosta sa zainteresiranim proizvođačem, tzv. B2B… Netko će možda na ovaj prijedlog odgovoriti kako za ozbiljnije upoznavanje s određenim vinima postoje vinske radionice, međutim one, pogotovu ako se odvijaju za vrijeme trajanja festivala/sajma paralelno s izlagačkim dijelom, nisu i dovoljne, jer su svaka na određenu temu, i onaj tko iz publike u obrazovnom i barem dijelom poslovnom smislu nastoji što bolje zadovoljiti svoj interes trebao bi svakako izabrati više radionica, onda mu ostaje dosta manje vremena za sajamski dio… ♣

Na ocjenjivanju malvazija svijeta, osvajanjem šampionske titule, sve je pomeo Gianfranco Kozlović sa svojom Malvazijom Santa Lucia 2018, na prvo mjesto Kozlović se uspeo i s Teranom 2021 u konkurenciji mladih terana Desno: Na Vinistri 2022 su dodijeljene diplome za vino studentima Stručnog studija vinarstva u Poreču. Pet sadašnjih i bivših studenata Veleučilišta u Rijeci predstavilo je nagrađena vina s Vinistrinog ocjenjivanja. Među njima je i 23-godišnji Paolo Agapito, čiji je Teran 2018. ovogodišnji šampion u kategoriji zrelih vina od spomenute sorte

Vinakoper iz Kopra dominirao je sa svojim refoškom – za Capris 2020 osvojio je Platinastu medalju, a za Capo d’Istria 2018 i za Refošk 2021 Zlato. Zaista sjajna vina u trima kategorijama i od Refoška, domaćieg crnog aduta Koparštine, kao što je Teran domaća crna uzdanica Hrvatske Istre

Vitki Ivica Matošević, bivši dugogodišnji predsjednik Vinistre i dio nekad čuvenog istarskog vinskg trija DKM (Degrassi-Kozlović-Matošević) a sada na određeni način vinski spojen s Kozlovićem u KozloMat, posebno je ponosan na svoje mješavine bijelu i crnu Grimaldu koje uklanjaju bore i koje mu, kaže, daju svježinu i snagu da ovdje ali i po svijetu i dalje trči za za svojom suprugom Đurđicom nadajući se da će mu se posrećiti da na utrkama na cilj stigne prije nje… Desno: Giancarlo Zigante ponosno je pozirao uz svoj VELIKI Cabernet sauvignon!…

Na štandu Chateau Belaj, ruskog vlasnika, okrepu je, naravno s jako dobrim crnjakom 2017 mješavinom pola-pola od Merlota i Pinota crnoga i iz dvostrukog magnuma, kod aktualnog hrvatskog viceprvaka u sommelijerstvu Josipa Oriškovića, zaposlenog u tom podrumu, potražio – oklopljeni ratnik (!!), koji je, lijepo zagrijan, potom – potražio novo društvo…

Na Vinistri je i ove godine bilo izlagača i izvan Istre pa i Hrvatske. Oni su, kao gosti, uglavnom bili smješteni u prolaznom prostoru na ulazu u dvoranu odnosno na izlazu iz nje. Znanoj kakvoći kapljice Puklavec Family Wines iz područja između Ormoža i Ljutomera, posebice marki Seven Numbers, ali, dakako, i šarmu za marketing zadužene Sonje Erčulj teško se moglo odoljeti… Desno: na tom ulaznom/izlaznom dijelu genijalne reklame za ovogodišnji Festival pršuta u Tinjanu, međutim na tako velikim info-panoima – nije nađeno mjesta da se spomenu i datumi održavanja festivala… (Marko Čolić)

Povratak na TERAN! Obitelj Franca i Olivera Armana iz Nardučija kod Vižinade, znana i po teranu i to u vrlo ozbiljnoj varijanti, htjela je široj javnosti  jače skrenuti pažnju na to da svako vino nije za konzumaciju odmah nakon što ga se napuni u bocu i pošalje na tržište, naime neka  vina od kojih se očekuje visoka kompleksnost trebaju još i u butelji određeo vrijeme za finalni dio razvitka i to im se vrijeme mora i pružiti želi li se s kapljicom susresti se na njenu vrhuncu i u kapljici maksimalno moguće uživati, a ne tek konzumirati je. Oliver Arman, koji je od oca Franca preuzeo vođenje podruma, na svoj je način htio postići to da potrošač i nakon što kupi takvo vino kojemu do špice još treba vremena bude dovoljno strpljiv glede konzumacije, pa je odlučio da butelje s najboljim teranom kuće, njegovanime brižno u barriqueu, stavi prije puštanja na tržište u posebne elektroničkom napravom opremljene kutije koje je, da se dođe do boce, moguće otvoriti samo zadanom lozinkom a tek od roka do kojega je, kako je procjenjeno, kapljica mogla dostići zenit ili mu je sasvim blizu! Na slikama je Oliver Arman dok prezentira vinska potencijale kuće Franc Arman i tu famoznu crnu kutiju-čuvalicu butelje, te, dolje, Oliver s ocem Francom u obiteljskom vinskom podrumu  (Marko Čolić)

Verticale maestrale

GRAN TERAN I, REX ISTRIAE

Pune je tamno-plave plemenitaške krvi, svoj i osoben, još s relativno kratkim i ne još baš s naročito uočljivim pedigreom, ali srećom u devedesetim godinama prošlog stoljeća počela je prekretnica. Stanoviti Moreno (prevedeno na hrvatski=tamni) s prezimenom Coronica povezanime, opet kroz prijevod, s krunom, a inače čovjek seoskih korijena i orijentiran više na težački rad na zemlji nego na sjedenje na prijestolju, odlučuje mu posvetiti maksimalnu pažnju. I, 1997. nastupa bitna promjena, s jasnim nagovještajem institucionalizacije veličine karaktera tog do tada nestašnog, razbarušenog, malo i divljeg, tvrdog istarskog sina, očito željnog, od rođenja do časa spremnosti izlaska iz kuće prikladnog mjesta stanovanja, puno sunčevog milovanja i dovoljno vremena i mira doma za stjecanje pune staloženosti za trenutak kad pođe u svijet gdje bi trebao duže izdržati u dobroj kondiciji.

Sjajna uvertira u ovogodišnju Vinistru – Gran vertikalu svojega GranTerana od 2015 pa do terana iz daleke 1997 na svom posjedu u Korenikima organizirao je za odabrane uzvanike Gran Moreno Coronica, na slici s našom istaknutom sommelijerkom Danijelom Kramarić. Teran je pokazao da je senzacionalno, gotovo bezvremensko vino. Novije berbe lijepo otkrivaju akumulirani trud i iskustvo te znalačku ruku proizvođača koja je, uz idealan terroir, presudna za vino kao finalni proizvod – kazala je sommelijerka Daniela Kramarić (suhiucasi)

GranTeran I, Rex Istriae, a glass full of heritage (suhiucasi)

Desetljeće poslije prikladno hranjeni i maženi miljenik postaje pun, dotjeran, s 2008. ulazi u nivo boutiquea i dobiva na eleganciji, 2009. jača na tijelu i predstavlja se već snažnim, osobito kompleksnime s time da zadržava eleganciju i profinjenost.  Pred nama je, eto, Gran Teran I, kralj Istre! Ponosni tata Gran Moreno Coronica, koji se s pravom, sada, diči sa svojim čedom začetim 2017., predstavio je na svom imanju u Korenikijima kod Umaga, razvojni put od onog pomalo divljeg siromaška tamno-plave krvi a, zapravo, očito je u ovim momentima, dečko velikog ali nekad prije neprepoznatog potencijala, od tih nekih vremena potkraj prošlog stoljeća do GranTerana I, kralja Istre što je, nakon rođenja u 2017. i najranije mladosti na školovanje krenuo u 2018. da bi nedavno, nakon prethodnika iz 2015. i 2011. nastavio jednakom snagom i visokom uvjerljivošću osvajati javnost.

Degustacija GranTerana

…’STA TERRA ROSSA LA TRIONFERÀ… –  GLASS WITH TERAN, A GLASS FULL OF HERITAGE: Veliki dirigent maestro Moreno Coronica s područja između Buja i Umaga, njegova pozornica na slikama, njegove skladbe u čaši te istarski dio poprilično plave krvi u mojim žilama (trebam li se danas pitati od čega toliko plave?!…) inspirirali su me za nedavnog kratkog boravka na našem najvećem poluotoku, da, dobro zagrijan, zapjevam:

…’sta terra rossa la trionferà, ‘sta terra rossa la trionferà, ‘sta terra rossa la trionferàaaaaa, evviva il GranTeran, e berlo a libertà!…

Teran se predstavio u punoj raskoši te, sudeći po reakcijama nazočnih, zavrijedio status usporediv s prestižnim svjetskim crnim vinima. Teran je budućnost istarskog vinarstva, zaključili su vinski stručnjaci iz svijeta okupljeni na Velikoj vertikali GranTerana. Ugledni enolozi, sommelieri i vinski novinari bili su oduševljeni svježinom i elegancijom odležanih terana koje su kušali, dopao im se i najstariji teran iz 1997. godine. Ova tradicionalna istarska sorta dokazala je potencijal odležavanja kakav ima rijetko koje vino u Hrvatskoj, istaknuli su ugledni gosti (suhiucasi)

Moreno Coronica poveo je svoje goste – nakon kušanja desetak terana različitih godišta od 1997. do berbe 2017. –  u obilazak vinograda Bosco Grando (nekad je tu bila šuma, pa je posječena da bi se sadila vinova loza) koji su vrlo blizu obiteljske kuće,  i objašnjavao je uzvanicima:

Pred kraj devedesetih bio je Teran Coronica, a s početkom ovog stoljeća vino je stasalo u GranTeran

– Teran, koji inače ima grozd veličine/težine i do 350 grama, velike bobice i tanku pokožicu, toliko je zahtjevan u vinogradu da mi je u nekim trenucima došlo da ga svega počupam! Srećom, nakon početnih ljutnji pa i očajavanja pri pomisli da moram poći raditi među trsje smirio sam se i, tješeći se time da je ipak Teran naš, pripremio sam se za dugo, makar bude li i manijakalno istraživanje vezano uz to kako da obrnem stvari nabolje. Teran je bio vino težaka koje je nekad davalo snagu za rad na zemlji. Kao sorta je divlji i pomalo čudan poput samih nas Istrijana, a traži i više nego dvostruko više truda i pažnje nego s neke druge sorte. Malvazija je svojedobno postala vizitkarta Istre, no teran će vinsku Istru dovesti na oltar velikana! Mislim da je ova Gran verticale veliki događaj za istarsko i hrvatsko vinarstvo, ipak su za veći uspojeh terana na tržištu, uz ustrajnost vinogradara/vinara, nužni brže jače širenje nasada pod tom sortom te proizvodnja i ponuda u istoj stilistici ipak nešto veće količine vina od te sorte. S vremenom sam uvidio da je, unatoč tome što je na položajima gdje imamo vinograde tlo izvanredno, zemlja crvenica, terra rossa specifičnog sastava, nužno ispitati teran i na raznim drugim mikropozicijama u odnosu na one gdje je bio prije. Tri puta sam micao nasade, i to ne baš daleko od prvotnih, pa sam se igrao eksperimentalno s različitim gustoćama nasada, s obradom tla, zatravljivanjem, uzgojnim oblicima, načinima rezidbe, datumima berbe… dok nisam bio zadovoljan. Došao sam do zaključka da je, barem ovdje kod mene, optimalno ostaviti oko 6000 trsova po hektaru, ustanovio sam u kojem opsegu ograničiti bujnost i rodnost, te što je još potrebno da sorta Teran vinom u organleptičkom smislu na najvišem rangu pokaže sve vrijednosti  posebice identitet  s obzirom na geografsku poziciju na kojoj raste. Između ostaloga baš i tim ciljanim zatravljivanjem prostora među trsnim redovima postižem i manju bujnost i niži rod a u smislu boljeg izričaja tla puno je napravila trava, naime ona je počela raditi ozbiljnu konkurenciju lozi glede ishrane, pa je trs, da bi došao do dovoljno hranjiva, prisiljen s korijenom silaziti što više u dubinu, a baš tu  može naći ono esencijalno baš za iskaz karakteristika tla.

Vinograd Bosco Grando (suhiucasi)

Zemlja crvenica istarska terra rossa, svaki drugi međured zatravljen (suhiucasi)

Da bih ovim tekstom odgovorima koji su me zanimali mogao zaokružiti-upotpuniti sliku, uputio sam Morenu nekoliko sljedećih pitanja: koliko su sada stare loze Terana od kojih proizvodi GranTeran, koji oblik uzgoja i rezidbe mu se pokazao najboljime, koliko je u njegovim nasadima sada kod Terana opterećenje po trsu, obavlja li se zelena berba, prakticira li se možda kad je berba neku količinu grožđa još ostaviti na kraćem prosušivanju na trsu, koliki je konačni prinos po trsu?

Bačve za dozrijevanje

Što se tiče podruma: koliko dugo traju maceracija i alkoholno vrenje za GranTeran, na kojoj su oni temperaturi, odvija li se process u inoksu ili u drvenoj posudi ili, možda, kombinirano, koliko dugo traje dozrijevanje vina teran za GranTeran prije punjenja u bocu i u kojoj se vrsti posude ono odvija, koliko je Moreno odredio vremena da GranTeran nakon punjenja provede u butelji prije izlaska na tržište, koliki su mu ukupan i suh ekstrakt, oko koje se vrijednosti kreće ukupna kiselost, koji je pH… Za visinu alkohola vidio sam na etiketama da se on, ovisno o godini, kreće od 13,5 do 14,5 vol %. I, na kraju: koliko, u prosjeku, butelja GranTerana kuća ATC Coronica proizvede godišnje i koji je to postotak u odnosu na ukupnu proizvodnju vina kuće Coronika (postoje naime još i jako dobar pjenušac Coronica brut nature, te mirna vina malvazija, GranMalvazija, Grabar kao kombinacija crnih sorata…)

Evo odgovora koje sam od Morena Coronike dobio e-mailom, naime s obzirom na situaciju na terenu u Korenikijima (nabit program, popriličan broj uzvanika koji su također svi htjeli pročavrljati s domaćinom…), tih desetak pitanja morao sam riješiti naknadno, odnosno ja ih njemu slati elektroničkom poštom :

1. Loze su stare od 15 d0 30 godina; 2. Uzgojni oblik je jednokraki guyot; 3. Gustoća nasada je 6000 trsova po hektaru, a proizvodnja grožđa po hektaru je otprilike sedam tona, to bi značilo da se prinos po trsu kreće oko 1,2 kilograma grožđa; 4. Prosušivanje grozdova na trsu ne prakticira se; 5. Maceracija traje od dva do četiri mjeseca mjeseca ovisno o karakeristici godišta berbe; 6. Maceracija se odvija u inoxu a temperatura kod fermrentacije kreće se od 20 do 29 Celzijevih stupnjeva; 7. Dozrijevanje vina je u bačvama zapremnina od od 600 i 2500 litara; 8. idealno bi bilo da prije izlaska na tržište vino u butelji odleži od šest mjeseci do jedne godine; 9. Ekstrakti u vinu uvijek budu iznad 30 g/lit; 10. Proizvodnja GranTerana godišnje u prosjeku bude, ovisno o godini, od 12.000 do 15.000 boca, a to je oko 10 posto ukupne produkcije proizvodnje kuće ATC Coronica. ♣
   

   Moreno Coronica sa suprugom Suzanom i sa kćerkama, te, u podrumu, s talijanskim enologom Aldom Vencom, koji mu je savjetnik. U Morenov je stav prema Teranu vjerovao od samog početka: GranTeran je potvrdio svoju izvrsnost i izvanredne karakteristike usporedive s rasnim vinima od sorata kao što su Pinot noir i Nebbiolo. Treba nastaviti s ovakvim degustacijama kako bi se glas o Tteranu proširio diljem svijeta, naglasio je Venco (suhiucasi)