Archive | Pucke svečanosti/ Festivities RSS for this section

Narodni običaji i turizam (142)/ SVETI VINKO, MOLI ZA NAS!

                           1 kutjevo Krauthaker Mihalj prvi rez Počelo je u Kutjevu kod Vlade Krauthakera: Krauthaker i Branko Mihalj na ceremonijalu blagoslova trsja i prvog reza loze u ovoj godini

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

www.svijetucasi.com        

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

VINKOVO, VINCEKOVO, VINCELOVO, VINCEŠKA… VESELICE PO CIJELOM KONTINENTALNOME DIJELU VINOGRADARSKE HRVATSKE, UZ ZNAČAJAN POSJET GOSTIJU s JUGA ZEMLJE GDJE JE ZIMI TURISTIČKO ZATIŠJE. OČEKIVALO BI SE DA, BAREM TIH ZIMSKIH DANA OKO 22. SIJEČNJA, TURISTIČKO ZATIŠJE NE BUDE i U TOM, KONTINENTALNOME DIJELU… VJEŠANJEM KOBASICA, KULENA, ŠPEKA o TRS i ZALIJEVANJEM LOZE STARIM VINOM KAO i BLAGOSLOVOM VINOGRADA PRIZIVA SE, u SMISLU KOLIČINE i KVALITETE, BOLJA BERBA PA, U SKLADU S TIME, i BOLJE VINO. KAKO ĆE BITI 2014. – VIDJET ĆE SE NAJESEN.  ONO ŠTO SE PAK ODMAH VIDJELO JEST DA JE i OVDJE POŠLO MALO NAOPAKO: PRVOM REZU VINOVE LOZE, OBAVLJENOM NAKON DUŽEG RAZDOBLJA ZA PROSINAC i SIJEČANJ NEUOBIČAJENE TOPLINE, ODMAH KOJI DAN POSLIJE USLIJEDILI SU SNIJEG i HLADNOĆA  s – MOGUĆE OPASNIM VRLO NISKIM TEMPERATURAMA…

Čim prođu sveta Tri Kralja, 6. siječnja, misli se okreću prema 22. siječnju, imendanu sv. Vinka, zaštitinika vinogradara. U kontinentalnome dijelu Hrvatske, od krajnjeg sjevero-zapada na granici sa Slovenijom pa do istoka na obali Dunava, veselice s istim povodom u pojedinim područjima, posebice u Slavoniji, traju i po osam do 10 dana. Da ih se obiđe, treba uzeti slobodne dane ili godišnji odmor.

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAMartina – kraljica svih butelja! Kod Krauthakerovih je program organiziran i u unutrašnjim prostorima, naime u kušaonici je po stolovima poredano pedesetak butelja s mladim uglavnom bijelim vinom iz 2013. te s nekim crnim vinima iz 2012. koja će uskoro na tržište. Iako je na dvorištu ispred Vladine kuće bilo jela i vina u obilju, mnogo se Krauthakerovih gostiju odazvalo upravo i u kušaonicu te i kušalo sva vina. Logično, veliki broj uzvanika bili su renomirani ugostitelji i vinski trgovci…

3 Kutjevo Kraut kusaonica

Lako je Dalmatincima, kojih upravo o Vincelovu u Slavoniji bude vrlo mnogo, naime oni u tom razdoblju godine ionako imaju slobodno jer im je tada – iako, zapravo, tome i ne bi trebalo biti tako! – debelo zatišje u segmentu turizma, pa mogu lutati uokolo. Na žalost, i u kontinetalnome dijelu, u ruralnim predjelima, iako se u nas toliko govori o potrebi produženja turističke sezone, također je, (i) tih dana, turističko zatišje, naime slabo se još uvijek razmišlja o tome da se upravo tradicija druženja, veseljenja i nade u bolje sutra na odgovarajući način smjesti u kontekst upravo turizma, pa i da gosti koji dolaze ne budu, kao sada, uglavnom uzvanici, nego da uzvanika bude tek koliko ih zbog osobnog prijateljstva i radi boljeg daljnjeg poslovnog odnosa treba biti s obzirom na broj proizvođača vina kao domaćina, a da gostiju što će mjestu koje prikladnim programskim sadržajem slavi sv. Vinka, i koje bi se trebalo pobrinuti da osigura i ugostiteljsku ponudu u restoranu i na višoj razini te da osigura širu mogućnost noćenja i mogućnost noćenja i na višoj razini, ostaviti nešto novaca nužnih za lokalni gospodarski razvoj, bude u većem broju.

3 Kutjevo Krauthaker Ketovic ZdravkoZdravko Ketović: rezanje kuhane šunke na naučnom nivou!  · Kod Krauthakera iznenađenje: već na Vincelovo, kad službeno tek počinje rezidba, kod njega su na panju vinove loze – butelje!

5 kutjevo krauthake Butelje na lozi

4 Kutjevo Kraut Stubljar tamburasiNišta bez tamburaša: uz njih se raspjevao i razigrao inače, i kad je ozbiljan, teatralni novinar  i urednik na HRT Mladen Stubljar

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKod Branka Mihalja kušala su se najprije vina iz 2013, a potom i starije graševine, s pet i do osam godina na plećima. Berba 2013. kod njega se pokazuje vrlo dobro, a što se tiče starijih vina, Graševina 2008 predstavila se u odličnom stanju, jako dobra i  ona iz 2006 iako s dosta  izraženim notama starenja. Mihalj, zubar koji brine o pet hektara vinograda, rado naglašava da se opredijelio za proizvodnju vina samo prve lige, druga liga ga ne zanima…

Vincelovo u Kutjevu najduže je: ove godine počelo je u petak 17. siječnja kod Vlade Krauthakera i na Vinkomiru u organizaciji Kutjeva d.d., nastavilo se dan poslije, u subotu, kod obitelji Adžić, pa i kod Branka Mihalja, a i na glavnom kutjevačkome trgu, Trgu Graševine, gdje je bio nastup članova kutjevačke udruge vinogradara i vinara Kutjevački vinari, udruge u koju se, nevjerojatno, još uvijek nije uključio i količinski najveći proizvođač Kutjevo d.d…  Ivan Enjingi po starom svom običaju Vincelovo je slavio točno na dan 22. siječnja, u srijedu. Inače, na sam dan sv. Vinka, 22. siječnja, veselicu su na svom vinogradarskom položaju Božilovac priredili feričanačko Feravino, a na poziciji Vukovo i potom u gradu Iloku u tzv. Starom podrumu Iločki podrumi. U Iloku feštu za svoje goste priredila je toga dana i obitelj Buhač. Baranjsko pak Belje slavilo je u petak 24. siječnja, s obzirom da je kao poprište priredbe izabralo vidikovac unutar svojega vinogradskog kompleksa događanje je nazvalo Vino s pogledom. U subotu 25. siječnja na pleterničkom brdu Starac feštalo se uz vinogradarsku obitelj Markota.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Obvezni na Vinkomiru o Vincelovu: štapovi s nataknutim kobasicama i kriškama slanine koje uzvanici uzimaju i sami peku meso uz vatru, zatim šarani na rašljama i vol na ražnju

 OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Svečanost blagoslova vinograda na Vinkomiru, u organizaciji Kutjeva d.d. Vlasnik Enver Moralić pripreman je sa škarama za prvi rez, a snaše čekaju da se podijele čašice za zdravicu

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Na brijegu su dominirali golema kutjevačka boca, pored koje je enolog Kutjeva d.d. Ivan Marinclin, te bijeli šator za večernji dio veselice

OLYMPUS DIGITAL CAMERARobert Čamak i njegova supruga Vera s ovećim veselim  društvom slavili su s pjenušcem u vinoteci-wine baru Čamakovih u središtu Kutjeva  

Petar Majetić, na slici sa suprugom Koviljkom i kćerkom Monikom, uz svoju Vinsku kuću Majetic u Venju, u Vincelovo je aktivno bio uključen neizravno, tj. ne kao jedan od organizatora fešte nego kao ponuđač usluga smještaja. Vinska kuća Majetić koju vodi Monika Majetić s mamom, nalazi se  uz Perine vinograde (10 hektara), a objekt je registriran  kao OPG. Ima 10 komfornih dvokrevetnih gostinjskih soba, te restoran s domaćom kuhinjom gdje je šefica druga kćerka Marijana, na vinskoj karti glavno je, dakako, vino kuće

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

______________________

NEDOSTATNA POMOĆ GRADA i ŽUPANIJEAntun i Željko Adžić, obojica znani i iz nogometnih krugova, u Kutjevačkom vinogorju obrađuju 10 hektara vinograda nasađenih uglavnom Graševinom (70 posto), zatim Rizlingom rajnskim, Pinotom sivim, Pinotom crnim i Zweigeltom (vinograd je iz 1969. godine a klonovima donesenim iz Austrije sadio ga je ikona kutjevačkog vinogradarstva i vinarstva Ivan Jambrović). Bijela vina rađaju se i zriju samo u inoksu, a bačvice su za crna. Vina Adžićevih oduvijek slove kao vrlo kvalitetna, ali ipak valja reći da su svakom novom godinom novih saznanja i iskustava te svakom novom investicijom u opremu postajala boljima. Ukupno Adžići, koji još jedino moraju nabaviti punilicu (dosad su vino punili preko pokretne punilice u vlasništvu udruge Kutjevački vinari) tržištu godišnje ponude oko 100.000 butelja. Kažu da vino plasiraju ne samo u Hrvatskoj nego i izvozom u Austriju i Njemačku. Bez obzira na to što, govore, nemaju problema s prodajom, uz postojeće distribucijske kanale i prodaju na kućnom pragu sad se pripremaju i svoju ponudu staviti na internet.

Sjedim s Adžićima u njihovoj vrlo lijepoj i prostranoj kušaonici u obiteljskoj kući u Kutjevu. i propitujem se upravo o onome iz uvoda ovog teksta: nije li došlo vrijeme da udruga Kutjevački vinari i Kutjevo kao grad svoje manifestacije od Vinkova, preko Dana i Festivala graševine, glazbenog festivala, do Martinja, ustroje na način da privuku brojne goste koji će doći ne tek kao uzvanici na besplatni provod, nego koji će u Kutjevu i nešto potrošiti. Već sam u više navrata pisao kako Kutjevo uz vino ima što ponuditi da privuče gosta: šetnje lijepim krajolicima uz vinograde, vožnju biciklima označenim stazama, vrlo lijepu crkvu uz koju se vezuje praznik Male Gospe, stari cistercitski podrum iz 13. stoljeća, s kamenim stolom želja i s povijesnim pričama o Mariji Terezi i barunu Trenku, s mogućnošću održavanja i koncerata ozbiljne glazbe…

– Slažem se da bismo trebali napraviti mnogo više od ovoga što se čini sada. Veliki je problem Kutjeva to što nema bolji restoran i što nema više smještajnih kapaciteta, uključujući tu i one u boljem hotelskome zdanju. Problemi su i druge prirode. Mi vinari kao pojedinci i naša udruga kao tijelo svih nas preslabi smo

OLYMPUS DIGITAL CAMERA Antun i Željko Adžić u svom su podrumu nazdravili s gostima iz Dubrovnika Ivom Potrebicom i Franom Dicelijem  Antun pokazuje narodnu nošnju Kutjevčanki iz 19. stoljeća s koje je skinut motiv za etiketu vina Adžićevih, a na desnoj slici vidimo ga s Ivom Potrebicom koji kao čovik s mora slavonski fiš u ovom velikome kazanu miješa –  veslom!

14 Kutjevo Adzic antun nosnja

OLYMPUS DIGITAL CAMERAda sve sami organiziramo. Na žalost, grad a ni Županija ne ulažu ništa, a trebali bi, Turistička zajednica u Kutjevu postoji praktički samo na papiru… – kazao je Antun Adžić. ■

____________________________

OLYMPUS DIGITAL CAMERAIvan Lukačević iz Bekteža, koji godišnje izlazi s oko 100.000 litara vina (75 posto graševina, ostalo sivi pinot, zweigelt i merlot) za Vincelovo je već bio spreman  pojaviti se pred kupcima s mladim novim vinom, iz berbe 2013. Kaže da se povezao s većim trgovačkim lancima koju mu odlično prodaju vino i zahvaljujući kojima je još prije Nove godine ostao bez zrele kapljice u podrumu, pa je sada bio  prisiljen krenuti na tržište već s novom, iz 2013.

 16 Feravino Dusko ljustina i Ivan Ergovic

Ivanu Ergoviću, vlasniku grupacije Nexe i posjeda Feravino iz Feričanaca, pomoći u ceremonijalu vezanom uz Vincelovo došao je na Božilovac pružiti prvi čovjek kulture grada Zagreba Duško Ljuština

_____________________________

OD KLINKE DO NAGUALADavor Zdjelarević iz Stupnika kod Slavonskog Broda odlučio se ne za klasično vincelovanje, s puno gostiju, s tamburašima i sa samoposluživanjem besplatno hrane i vina na dvorištu pored vinograda i podruma/hotela Zdjelarević, nego za prihvat manjih skupina prijatelja i poslovnih partnera na ručak i degustaciju u intimnijem ambijentu svojega restorana. Uz ekipu Svijeta u čaši tog ranog popodneva gosti su bili ugostitelji s Raba i Splita. Susret je službeno počeo u Zdjelarevićevoj kušaonici tik uz vinski podrum, uz pjenušac Grof proizveden 2000. godine, a koji još leži u butelji na kvascu i poslužuje se u posebnim prigodama. Zdjela veli da sve jače razmišlja vrlo ozbiljno ući u segment i pjenušaca za šire tržište, i to u cjenovnoj skupini do 80 kuna u maloprodaji. Slavonija može dati lijepe pjenušce, ali na žalost nema ih, navodi. Uz pjenušce klasičnom metodom, Zdjelarević bi radio i one tehnologijom charmat.

 OLYMPUS DIGITAL CAMERADavor Zdjelarević, u sredini i s revijom Svijet u čaši u ruci, s gostima – rapskim i splitskim ugostiteljima među kojima je bio i Mario Matijašević (na slici je u košulji, desno odmah do Zdjelarevića), vlasnik i voditelj kultnog restorana Duje (110 sjedećih mjesta) u Splitu, znanog sastajališta poznatih osoba Splita, posebice spoortaša, jer Mario, inače i sam sportaš, nudi hranu i obroke prikladne upravo za osobe što se i profesionalno bave sportom. Matijašević sa Zdjelarevićem, surađuje već 20 godina

Davor Zdjelarević unatrag nekog vremena jasno je segmentirao svoje proizvode po stilu i zahtjevnosti, pa, tako, bazu njegove piramide čine nova mlada vina Klinka (chardonnay, rajnski rizing, sauvignon, rosé) – sada u organoleptici dotjeranija i s novim, modernim dizajnom – spremna za kupca već u prosincu u godini u kojoj je za njih brano grožđe. Stepenica iznad su vina Special Edition (graševina, chardonnay, mješavina cabernet, merlot, syrah), praktički ista kapljica kao i za Klinke, ali s nekoliko mjeseci dozrijevanja. Vina su u buteljama s navojnim zatvaračem i u cjenovnom rangu od 25 do 30 kuna u maloprodaji. Razina iznad su vina Classic (graševina, chardonnay, rajnski rizling, sauvignon, cabernet sauvignon), u buteljama s crnom prepoznatljivom etiketom sa Zdjelarevićevim potpisom, te začepljena plutenim čepom DIAM. Riječ je o punijim, alkoholno jačim duže dozrijevanim složenijim vinima, cjenovni je rang od 50 do 60 kuna u maloprodaji. Vrh piramide je najskuplja linija, Nagual, s bijelim (mješavina chardonnaya i sauvignona) i crnim vinom (cabernet i merlot), s dugim sazrijevanjem u barriqueu. Zdjelarević što se tiče barriquea želi biti duboko vjeran slavonskome hrastu jer i to je, naglašava, dio terroirea za koji je poželjno da prati vino. Novitet je u ponudi kuhano vino Hot Wine u pakiranju od 1,5 i tri litre.

– Iako posljednjih godina kao posljedicu globalnog zatopljenja imamo visoko nakupljanje sladora u grožđu, nešto ranijom berbom pokušavam dobiti vina koja nisu opterećena alkoholom i mogu se lijepo piti. Uz to, nastojim i da moji proizvodi budu cijenom dostupniji širem krugu potrošača. Slažem se da su cijene hrvatskih vina općenito previsoke, ali jednostavno u njih su još uvijek u nekom postotku ugrađene i investicije u koje smo svi mi vinari morali ući da moderniziramo tehnologiju.

Ove godine Zdjela će izaći s 270.000 litara vina. Još uvijek pomalo širi vinograde, cilj je dosegnuti oko 55 hektara. Priprema se za gradnju novog podruma kapaciteta 600.000 litara, s barricaijom i s degustacijskom dvoranom. Investicija bi bila oko 3,5 milijuna eura, a 75 posto od toga bile bi subvencije iz fondova EU. Uz svoj vinogradarsko-vinarski i hotelski kompleks napravio bi i teniske terene.

Kako ide prodaja?, pitam. Hrvatsko je tržište malo i nama proizvođačima treba se snaći na više načina, odgovara. Navodi da je s lancem Lidl dogovorio sudjelovanje u akciji Winemakers of Croatia, u koju su uključena navodno još šestorica naših vinara, uz Zdjelarevića, čujem, i Kalazić, Miličić, Kalavojna…

– Za Lidl je, pod etiketom Winemakers of Croatia, rezervirano 100.000 boca mojega vina. Suradnjom sam vrlo zadovoljan, isplata je redovita, što se kaže: točno u dan. ■

____________________________

OLYMPUS DIGITAL CAMERAUzvanici Iločkih podruma pristigli autobusom iz Zagreba, snimljeni na Principovcu

ILOČKI PODRUMI – Iločki podrumi imali su četiri punkta za svoje uzvanike: podrum u samome gradu a u kojemu se inače odvijaju prijem grožđa, vinifikacija i dozrijevanje dijela vina te punjenje – tu su prezentirane butelje, od graševine i baznog traminca do traminaca viših predikatnih kategorija, te crnjak Kapistran crni od frankovke i cabernet sauvinona, zatim na vinogradarskom položaju Principovac gdje se, uz razgled dvorca i okolice, kušao pjenušac Princeps, pa na poziciji Vukovo gdje je obavljen ceremonijal Vincelova i gdje se krijepilo slaninom i kobasicama s roštilja te mladom graševinom, i, potom, navečer, u tzv. starom podrumu u Iloku uz Dunav, gdje su priređeni večera uz domaće specijalitete i druženje uz tamburaše. Kompleks Stari podrum, uz dvorac Odescalchi koji je gore muzej dolje čuva bačve za dozrijevanje vina i bogatu arhivu, obuhvaća i prostrani restoran s terasom i smještajne kapacitete, nekih 20 soba više kategorije.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA Iločani su organizirali ceremonijal na vinogradarskom brdu Vukovo. Uz Mladena Papka, upravitelja, i Juraja Mihaljevića, suvlasnika Iločkih podruma, te Đuru Horvata, direktora za vinogradarstvo i vinarstvu na razini Agrokora, vidimo i župana Božu Galića

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAVeselo pri kušanju u Iločkim podrumima: među uzvanicima je bio i Tvrtko Stipić, zagrebački operni pjevač čiji se dobar glas zaorio u više navrata

OLYMPUS DIGITAL CAMERAJuraj Mihaljević, suvlasnik Iločkih podruma (lijevo), Mladen Papak, upravitelj, te novinar Hrvatskog Radija Martin Vuković

Iločki podrumi sve intenzivnije bave se i turističkim segmentom, naime i na Principovcu imaju ponudu za turista: uz dvorac koji je 1864. godine građen kao ladanjska kuća obitelji Odeschalchi i koji je danas okružen sa 140 hektara pod trsjem, paviljoni su s apartmanima za goste. Zasad su raspoloživa četiri apartmana, ali u planu je graditi hotel s 20 visokokomfornih soba. Bit će tu i akvarij kapaciteta dva milijuna litara vode, kad bude gotov poribit će se raznom ribom. Za goste su predviđeni i boćaliste i tereni za tenis, golf. Moguće je pješačenje i trčanje stazama uz vinograde, u dužini od 8,5 kilometara, kao i vožnja unajmljenim biciklom. Upravitelj Iločkih podruma i enolog po struci Mladen Papak kaže kako Iločki podrum godišnje obiđe oko 20.000 turista!

U iločkom području u Srijemskom vinogorju vinova loza se uzgaja, čujem, od trećeg stoljeća. Sada je tamo ukupno oko 1500 hektara pod  trsjem. Iločki podrumi imaju vlastitih 350 ha, a otkup od kooperanata im je s oko 700 ha. Prošle godine Iločki podrumi su proizveli ukupmno oko 3,5 milijuna litara vina, 80 posto od toga je graševina. ■

OLYMPUS DIGITAL CAMERAEfektan prizor s večere u restoranskoj sali Starog podruma (gore) · Zvonko Bogdan u restoranu kod Damira Josića u Zmajevcu, te tamburaši kod Tomislava Bolfana na Vinskom vrhu

24 Josic - Zvonko Bogdan25 Zagorje Bolfan Tamburasi Royal

_______________________

SJEVER-SJEVEROZAPAD

U sjeverozapadnome dijelu Vincekovo je priređeno na više mjesta, a među prvim pozivima stigao je onaj od udruge Sveti Nikola – Bistra, u kojemu se kaže da treba naići u novouređeni podrum te udruge koja Vincekovo priprema već sedmu godinu za redom, te da nisu potrebne ulaznice, nema plaćanja jela ni pića, a dobro su došli svi članovi Udruge, njihovi prijatelji i znanci i svi drugi gosti. Dana 18. siječnja domaćini Vincekova bili su Vuglec-Breg, te udruga vinogradara i vinara Stubičkog vinogorja Peharček koja je pozvala na druženje u objekt Rody u Samce kod Gornje Stubice. Na sam dan sv. Vinka Vincekovo su, na posjedu Ljubekov gaj, organizirali Zelinčani, dok je udruga vinogradara i vinara Brenta iz Ivanić-Grada u suradnji s Turističkom zajednicom Ivanić-Grada skup sazvala na Graberskom brdu kod vinogradara Božidara Šurića. Vincekovo u organizaciji udruge vinogradara, vinara i podrumara zaprešićkog kraja Trilikum održano je, uz potporu Zagrebačke županije, 25. siječnja u vinogradu OPG-a Maković u općini Pušća.

U subotu 25. siječnja svečanost u povodu dana sv. Vinka priredio je, na komercijalnioj razini dakle ne tek kao veselicu za uzvanike besplatno, na svom posjedu Vinski vrh i Tomislav Bolfan, koji se u poljoprivredi (uz grožđe, uzgaja i povrće, žitarice, crnu svinju…) okrenuo posve prema biodinamici i koji je prezentirao svoj eko-menu: paštetu od eko-teleće jetre uz eko-kukuruzni kruh od cjelovitog zrna, zatim juhicu z lončeka od eko-heljdine kaše i povrća, domače češnjofke od turopoljske svinje i dinstano eko-kiselo zelje, mladu rolanu eko-patku punjenu špekom i tikvicama na umaku od crnog pinota i crnog ribiza s eko prosom, te, na kraju, bakin kolač od cjelovitog eko-pira i trnina na umaku od višanja…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERANa kraju, i jedno Vincelovo u Zagrebu: priredio ga je u dvorištu zgrade u kojoj ima svoju prodavaonicu Brođanin Tomislav Galović, proizvođač kulina, kobasica, slanine, čvaraka…  Galović svake godine poslije kolinja priredi degustaciju svojih najsvježijih proizvoda pa je tako bilo i sada. Iako u tjednu posvećenome sv. Vinku i vinu, vino, mada prisutno, nije eto bilo protagonist, nego su to bile mesne prerađevine. Galović je bio presretan jer upravo dan prije tog njegovog tuluma a nakon dužeg razdoblja toplog vremena koje ne ide u prilog kvalitetnom sušenju i dozrijevanju mesnih prerađevina, vratila se hladnoća… Galović se odlučio za smjelu kombinaciju: uz slaninu, slavonsku kobasicu, svježe (odlične!) čvarke u proizvodnji kojih na licu mjesta su sudjelovali i glumac Vedran Mlikota i samoborski proizvođač bermeta Toni Filipec, ponudio je za piće, u suradnji s Filipecom, baš i bermet… ♣

Uz praznike na prijelazu godine/ BOŽIĆ ODLAAAAZIIIII?!…

                          OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK 

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Zna se dobro što znači rečenica: Božić je samo jednom u godini. Ali, mi u Hrvatskoj imamo ih – dva! Kud ćeš bolje! Problem je jedino što je jedan prošao a drugi prolazi za koji dan, valjda, s božićnicama, nisu otišli i zauvijek! S obzirom na situaciju, jedna od svakakvih tjeskobnih misli koje se roje u ovo današnje vrijeme zacijelo bi mogla biti baš i ta…

ADVENTI u BEČU i ZGREBU – Već od sredine studenoga do Nove godine najljepši trgovi raznih gradova poprište su božićnih/novogodišnjih sajmova. Glasovito je, već, događanje u Beču. Advent in Wien. Advente imamo i mi, u Zagrebu je to dijelom na Trgu bana Jelačića, dijelom u uličici kod Uspinjače, dijelom na Zrinjevcu.

Najveći bečki sajam raširio se na Trgu Gradske vijećnice ili na Rathaus Platzu – doista impozantan prizor, od uređenja ambijenta do navale posjetitelja. Oveći je i na obližnjem Trgu Marije Tereze, Kućice su i na trgu sv. Stjepana uz katedralu, a i pored dvorca Schönbrunn, veselo je dakako i u Prateru. Štandovi s uradcima kućne radinosti, s nakitom za božićnu jelku, s bižuterijom, s kobasicama, kuhanim vinom, punčem… Miris baš kuhanoga vina intenzivno se širi…

Božićni sajmovi po bečkim trgovima vrvili su, turista mnogo, autobusi iz Austrije, Mađarske, Italije, Slovenije, Hrvatske, Češke, Slovačke…, tolika je posjećenost da se hodajući jedva probijalo. Silna gužva na momente čak je i smetala, naime  teško je uopće bilo prići štandu, da se uopće bolje vidi što koji nudi. Svako malo u Beču se čulo i hrvatski…

Ako ništa, po zakonu velikih brojeva ponuđači su odlično zarađivali. Vani je tih dana bilo hladno k’o vrag, ali ljudi svejedno razigrani, kuhano vino i punč na zimi učinili su svoje.  Kafići, restorani po gradu prepuni, a li ne s gostima koji uz jednu kavu sjede po više od sat vremena…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA RathausPlatz Beč – impozantna građevina Gradske vijećnice Beča ispred koje se odvija najveći gradski  božićni sajam

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERA Lampionima bogato ukrašena gradska stabla

OLYMPUS DIGITAL CAMERAAdvent u Zagrebu, lijepi  prizor, možda i najljepši u tijeku cijelog prazničnog perioda:  svijeće na Manduševcu na Trgu  bana Jelačića

Bozic Advent kod Uspinjace Štandovi kod zagrebačke Uspinjače, i, dolje, na Zrinjevcu

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Bozic Zagreb vatromet Atraktivni vatromet kod bivše džamije na Trgu žrtava fašizma

VINA CROATIA – VINA MOSAICA

Plavac i Dingac(PREDBOŽIĆNA) RASPRODAJA DINGAČA – Ovako se u Hrvatskoj ponosimo s nekima od svetinja u koje se svi kunu, i tako gradimo naš image u vinskome segmentu: u predbožićnom razdoblju evo u jednom od naših velikih robnih centara poziva kupcima da se odluče za ovaj prikladan dar: kutiju s bocom plavca i s bocom dingača, sve za oko 88 kuna!Do jučer još nije bilo šanse samo dingač kupiti po cijeni nižoj od gotovo dvostruke ovdje spomenute za dvije butelje! Pogledao sam pažljivije, tražeći na etiketi tko je proizvođač, na moje iznenađenje vidio sam ime i prezime poznatog vinara, za kojega nikad ne bih bio rekao da će se upustiti u ovakav predbožićni aranžman. Čista rasprodaja – kao da smo maltene na buvljaku – Dingača, i kao iznimno kvalitetne vinogradske pozicije na Pelješcu, i kao naziva vina kojemu se klanjamo kao prestižnome i ističemo da je prvo hrvatsko zaštićeno vino (riječ je zapravo o zaštiti koja je bila bitna za jednog, tadašnjeg jedinog službeno priznatog tzv. društvenog proizvođača a ne i o prikladnoj zaštiti vinogorja Dingač i vina dingač općenito), ali za koje zbog kratkovidne do slijepe razjedinjenosti proizvođača nije napravljeno a ma baš ništa da ga se uopće definira od pozicije, loze, rada u vinogradu i podrumu do organoleptičkog profila, prvog mogućeg datuma izlaska na tržište i politike cijena, pa da se na tome onda unaprjeđuje kvaliteta i da se organizira marketing s čvrstom podlogom i za vinogradarsku poziciju i za vino kao robu što treba plasirati ne samo sebe, nego i cijeli teritorij…

OPROST i OD DUGA i OD GRIJEHA, te NEOČEKIVANE BOŽIĆNICE u VRIJEME KAD SE BOŽIĆNICE UKIDAJU – Uobičajeno pitanje na Božić: što si dobio pod bor? Što? Na Badnjak mi je stigla i posljednja uplatnica s brojkom koju treba podmiriti za prosinac. Neki su drugi prošli znatno bolje: ministar, kojega su već u nekim medijima prozvali Djedom Mrazom, kao pravi gospodar sudbina, ima moć što je nemaju ni oni za koje se zna da daju oprost i blagoslov. Eto odlučio je da se oproste dugovi neplatišama obveza prema državi, ako sam dobro zapamtio riječ je o milijardu i pol kuna i o oko 70.000 izdvojenih koji, navodno, nemaju u vlasništvu dovoljno materijalnih sredstava da podmire te troškove. S time je oprostio ne samo dug, nego i grijeh!

Djed Mraz 1

 bozicni borU jeku ovih naših referenduma o pitanju drukčijeg svjetonazora čini se da sad, uz hetero i homo, dobre i lošije muževe (objavljeno je u medijima i to da u jedinoj u nas službeno sada priznatoj bračnoj zajednici, a to je samo ona između muškarca i žene, svaka, čini mi se da je spomenuto ili treća ili peta žena, ponavljam, u toj jedinoj ispravnoj zajednici, dobiva od partnera batine…), zdravstveni odgoj u školama ili ne, latinicu i ćirilicu…, imamo još jedan drukčiji svjetonazor za raspravu: plaćati ili ne plaćati dospjele račune.

Vijest u medijima o velikodušnom otpisu dugova, izrečenom preko radio-valova čak i dosta nonšalantno kao da je to nešto najnormalnije,  nije kompletirana i informacijom – barem je ja nisam čuo – o tome što će biti dalje s ponašanjem tih izdvojenih privilegiranih 70.000, je li ih Djed Mraz/Božićnjak ovime ohrabrio da i dalje ne plaćaju, kao i da li je ovim potezom one koji su uredno plaćali usmjerio na to da i oni postanu neplatiše (naravno, prije moguće odluke o sustavnom neplaćanju sva iole vrijedna imovina što glasi na njihovo ime prebaci se za svaki slučaj na druge osobe…). Zasigurno postoje ljudi koji zbog nekog događaja što ih je zadesio a da ga sami na neki način nisu izazvali ostanu bez novaca, ali iskustvo govori da su mnogi pojedinci svojim (ponekad) ne baš racionalnim ponašanjem sami krivi za svoj problem, i eto veliko je pitanje koliko je među svih tih 70.000 upravo takvih. Nije tajna da baš mnogi od onih koji imaju manje, odnosno nemaju više, nastoje podmiriti najprije sve režijske obveze pa se iz tog razloga i odreknu koje čega, ali i to da dosta onih koji i nisu baš siromašni radije najprije potroši na drugo, a za režije – kako bude.

Nije li bilo pametnije za državu i poštenije prema platišama donijeti odluku da oni koji nisu – a mogli su! – podmirili svoje novčane obveze svoj dug ipak otplate, ako već ne novcem a ono radom za opću korist. Ionako se u ovo vrijeme, kad poslodavci žele uštedjeti na doprinosima na zaposlene pa ostavljaju minimum minimuma broja radnika i kad je u nas tolika nezaposlenost, maltene u svim segmentima osjeti da na mnogim mjestima nedostaje upravo ljudi, pa kad je očito da bi se poslovi mogli obaviti bolje i s manje nervoze i djelatnika i korisnika roba i usluga, zašto dužnici, umjesto da od države dobiju ovakvu svakako neočekivanu božićnicu, svojim radom za državu i za dobrobit društva kao otplatom svojega duga ne bi uskočili kao pripomoć? Samo, oprez, treba u tome slučaju paziti da se neplatiše ne odredi npr. da se nađu na pomoći zatvorenicima dok igraju golf, jer bi mogli pomisliti kako iza rešetaka i nije tako loše pa se isplati riskirati te i dalje ne plaćati prispjele račune…

Bozic Korcula crkva i narancaKORČULA – Božićna naranča puna plodova, pored glavne crkve.

OBRAZ, i OBRAZINA – U ovoj maloj zemlji, za koju toliko NEĆEMO da se zemljopisno nalazi na brdovitome Balkanu ali nemamo izbora jer ona, jednostavno, tu jeste, i ne samo geografski, obraz je izgubio svoju vrijednost, i mjesto ustupio – obrazini.

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Posljednjih dana doživio sam naglašeno nešto što nisam prije: obrazinu! U menuju na orgniziranim ručkovima i večerama tri puta u tih desetak dana ponuđena je bila obrazina. Uopće se ne žalim, sva tri puta bila je odlična, od teleta, i dugo pirjana s dodatkom vina. U ovoj zemlji, obrazina je bolja od obraza, i ne samo zato što se pirja u crnome vinu i što je pred nama na tanjuru i što se uz nju ponudi vino. Zanimljivo, uz obrazinu znatno bolje paše vino – s obrazom! Ali, vina s obrazom sve je manje, a sve više onoga bez obraza, neću reći bezobraznoga, makar i te kako ima takvoga…

TRINAJSTICA S HOBOTNICOM – Počelo je sasvim bezazleno na Bizeljskom kod šampanjera Janeza Isteniča, koji je ovu, Staru 2013. htio ispratiti i s novinarima iz Hrvatske u vedrom raspoloženju jer njegov posjed uvršten je u nedavno objelodanjenu Enciklopediju šampanjcima i pjenušcima svijeta u izdanju londonske kuće Christie’s, štaviše Isteniči su među nekih 17 u knjigu stavljenih slovenskih proizvođača pjenušaca dobili, uz Bjanu (80), kao posjed najvišu ocjenu (81), dakle Janezu šampanjeru godina s brojem 13 i nije bila loša…

 OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 Nastavilo se dva dana poslije kod samoborskog kralja kremšnita Marijana Žganjera, koji je s eno-gastro novinarima htio ispratiti ovu, Staru 2013, dakle godinu s brojkom 13, s 13 različitih pjenušaca iz Hrvatske i Slovenije, a da bi i jače naglasio u kakvoj smo godini 2013. živjeli već više godina, uz pjenušce, među kojima su se našli oni od Tomca, Šembera, Bjane, Isteniča… kao podlogu je pripremio – HOBOTNICU! Ispod peke. Kazao je da je htio baš da bude jadranska, tj. NAŠA, a s te, bogme, vidjeli smo dužinu krakova…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Kao zaslada, stigle su Kraljeve kremšnite. Iako smo OVU Žganjerovu slasnu hobotnicu, s kojom smo prikladno ispraćali mučnu ’13, kroz naša usta ispratili zauvijek, unatoč slasnim krakovima i unatoč kremšnitama pa i unatoč silnim mjehurićima ostao je na kraju gorkast okus, jer očito je da se hobotnice jedna po jedna ispraćaju zauvijek, na žalost – samo s tanjura!…

Blagdanski aerobik hrv

BLAGDANSKI AEROBIK – I, na kjraju: tko kaže da za vrijeme praznika nije bilo i fizičkih aktivnosti koje mogu bitno utjecati na liniju?!…