Vrednovanja vina/BAKHOV NEKTAR U FOKUSU – DA LI BAŠ UVIJEK i NA BESPRIJEKORAN NAČIN

 

KROZ

 

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

S KRAJEM PRVE POLOVICE KALENDARSKE GODINE ZAVRŠAVA NAJVEĆI BROJ NAJVAŽNIJIH MEĐUNARODNIH OCJENJIVANJA PLEMENITE KAPLJICE. NA SJEVERNOJ POLUKUGLI ŽELI SE NA VRIJEME, tj. PRIJE POČETKA TURISTIČKE SEZONE OBAVIJESTITI JAVNOST o DOBRIM, BOLJIM TE NAJBOLJIM VINIMA. NEKA OCJENJIVANJA ODVIJAJU SE i NA JUŽNOJ POLUKUGLI, KAD JE KOD NAS LJETO A KOD NJIH ZIMA, a TREĆI DIO ZNAČAJNIJIH OCJENJIVANJA u GODINI SLIJEDI NA SJEVERNOJ POLUKUGLI u PERIODU OD ZAVRŠETKA PUNE LJETNE TURISTIČKE SEZONE PA DO UOČI POČETKA PREDBOŽIĆNE i PREDNOVOGODIŠNJE SHOPPING-GROZNICE. PROŠAO SAM MNOGA DOMAĆA i SVJETSKA OCJENJIVANJA, PA EVO NEŠTO DOJMOVA ZA ONE KOJE ZANIMAJU INAČE ŠIROJ JAVNOSTI MANJE POZNATA STRANA TIH DOGAĐANJA i ONO ŠTO PRETHODI GLAMURU DODJELE MEDALJA

Otkako je svijeta postoji stremljenje za potvrđivanjem i iskazivanjem toga tko je u kojemu segmentu bolji te što je unutar neke istorodne kategorije bolje. U neko prijašnje vrijeme ljudi su se natjecali na razne načine i u raznim disciplinama lako moguće tek s motivom druženja a i zadovoljenja tak vlastitog ega. A onda se, logično, uvidjelo da bolji rezultat neke performanse može donijeti neku materijalnu korist pojedincu koji se natječe, ali i organizatoru natjecanja. Valjda najbolji današnji primjer sprege novca s takmičenjima je nogomet: koje li se milijarde vrte unutar nogometnoga svijeta, a koji li se milijuni vrte oko (ponaj)boljih igrača!… Bogme, lijepe se cifre vezuju i uz pojedina vina.

Saalbau, Neustadt an der Weinstrasse, Palatinat (Pfalz), Njemačka: MUNDUS VINI, ocjenjivanje u tijeku

Danas – govorimo li o proizvodima – vlada hiperprodukcija svega. Nakon što se uvidjelo koliko su naprosto nužni kvalitativna selekcija i jasna objava rezultata te selekcije prema javnosti, tj. konzumentu kao kupcu, a i nakon što se, s jedne strane, vidjelo da se boljim uspjehom na strukovnom vrednovanju proizvod i ponuđač mogu i osjetno izdignuti nad konkurencijom i da to omogućuje ostvarenje značajne materijalne koristi odmah i izravno a onda i još i naknadno, pa kad se, s druge strane, vidjelo koliko se isplati i ulagati u organizaciju tih strukovnih vrednovanja, natjecanja u grupama posebno onoga što se pokazalo naročito atraktivnim za (naj)širu javnost a među tim proizvodima je i vino, ocjenjivanja plemenite kapljice hitro su se množila i danas ih je već bezbroj. Na svakom ćošku je neko lokalno vrednovanje Bakhova nektara, pa su tu, onda, uzlazno, regijsko, pa nacionalno i internacionalno natjecanje, zatim i izdvojena specijalizirana ocjenjivanja vezana samo uz neki stil vina ili uz neku pojedinu sortu, a iznad se, u manjem broju ali zato kao najsnažnije institucije po utjecaju na široku publiku, pokazuju ona globalna takmičenja, pogotovu ona uz koja ili iza kojih stoji i kakvo snažno medijsko tijelo. Konkretno, postoje britanski Decanter World Wide Award (revija Decanter), njemački Mundus Vini (nekih sedam specijaliziranih časopisa vezanih uz vino i pića), International Wine Competition, pa svake godine u drugo mjesto/grad/državu seleći Concours Mondial de Bruxelles (Vinopress), zatim Finger Lakes u SAD, Michelangelo u Južnoafričkoj Republici… Unatrag koju godinu otkako se jače počeo otvarati Istok veća ocjenjivanja vina organiziraju se i u Aziji, osobito u Kini.

IGRA VELIKIH BROJEVA

Broj skupljenih uzoraka kod nekih od tih ocjenjivanja ne samo da dostiže nego već i prilično nadmašuje 10.000 na godišnjoj razini, a svake se godine i povećava. Decanter World Wide Award 2018 hvali se sa zaprimljenih nekih 17.000 različitih etiketa vina! Mundus Vini, koji se posljednjih nekoliko godina odvija u dvama terminima – u veljači te potkraj kolovoza/početkom rujna – u 2017. je zamalo premašio 10.000 uzoraka. Ovogodišnji Concours Mondial de Bruxelles, održan u Pekingu/HaiDianu (Bejing HaiDian), privukao je 9180 uzoraka i u tri dana kušanja okupio 351 degustatora s cijeloga planeta. Na takvim velikim vrednovanjima koja nekad traju i do tjedan dana okupi se i po eto i više od 350 pomno izabranih strukovno potkovanih degustatora iz čitavoga svijeta, iz raznih profesija tijesno vezanih uz vino, dakle, enolozi-proizvođači, sommelieri, vinski trgovci, vinski novinari… I dok su enolozi, pogotovu oni izravno uključeni u proizvodnju, bitni jer temeljito poznaju tehnološke procese i najbolje znaju što su mane a što vrline vina, dotle su sommelieri, ugostitelji, vinski trgovci i pogotovu specijalizirani novinari bitni i stoga što su u manje-više izravnom dodiru s potrošačima i potencijalnim kupcima dakle odlični su prenositelji informacija i te kako korisni, bitni za plasman vina.

Ocjenjivačka komisija na Mundus Viniju: među degustatorima u komisiji iz Hrvatske je, za gornjim stolom na slici, enolog i dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba mr. Franjo Francem

Vjerojatno se mnogi i proizvođači i ljubitelji plemenite kapljice pitaju kako teče neko, pogotovu veliko svjetsko ocjenjivanje, pa evo prikaza kako sve to funkcionira, barem po onome što je vidljivo sa strane degustatora.

U najvećem broju slučajeva degustacije traju od tri do pet dana i odvijaju se u tijeku prijepodneva, od oko 9 pa do oko 13 sati, potom je ručak a onda, popodne, budu vrlo zanimljivi sadržaji za degustatore – obilasci prirodnih ljepota i kulturno povijesnih znamenitosti u okruženju, posjeti raznim proizvođačima u bližem a nekad i širem kraju od mjesta održavanja vrednovanja, zatim masterclassovi, vođene degustacije… Na dan okupljanja degustatora organizator ocjenjivanja običava u ranije popodne za kušače prirediti mali tečaj vezan uz sâmo kušanje, za one koji su već bili na ocjenjivanju to je dobar podsjetnik na kućni red  tj. na što trebaju jače obraćati pažnju, a za debitante izvor informacija o tome. Concours Mondial de Bruxelles, koji svake godine svoj Contest priređuje u drugome gradu i zemlji, uveo je, na dan okupljanja degustatora uvečer, dakle tik pred početkom ocjenjivanja, nešto vrlo korisno: upoznavanje kušača s vinskom stvarnosti zemlje koja te godine ugošćava CMB-ocjenjivanje. Najčešće netko od onih koji vode vinsku branšu dotične zemlje na početku programa iznese osobnu vinsku kartu države a onda slijedi mini-revija domaćih vinara i njihovih vina. Jedino sam svojedobno na ocjenjivanju u sklopu veronskog sajma Vinitaly doživio da se ocjenjivalo ne samo prije podne nego i nakon ručka, popodne, a ležerni ugodni družbeni trenuci za degustatore bili su u večernjim satima, također se išlo u posjetu nekom uglednom vinskom podrumu gdje su ponuđene večere i degustacije.

Kušači su u velikoj dvorani raspoređeni za stolovima po komisijama od po pet do sedam članova, uključujući i predsjednika komisije. Organizator nastoji da u svakoj komisiji bude barem po jedan enolog, vinski trgovac, sommelier, vinski novinar, a trsi se i u tome da kušače izmiješa  po nacionalnosti. Vina se ocjenjuju naslijepo, dakle kušač ne zna naziv vina a ni ime odnosno naziv proizvođača.

Na stolu pred svakim kušačem su ocjenjivački listići ili tablet. Uz tablice s raspodjelom bodova (tablice za ocjenu mirnog vina i pjenušaca razlikuju se), rubrike su u koje, ako to već nije učinio organizator, treba upisati broj žirija koji ocjenjuje, broj ocjenjivača unutar tog žirija, broj serije (flighta) unutar koje se vino ocjenjuje, i broj (šifru) uzorka koji je na redu. Ispod tih rubrika okvirić je za potpis degustatora. Na ocjenjivačkom listiću još su okvirić unutar kojega se pišu primjedbe na vino, zatim okvirić za stavljanje znaka za diskvalifikaciju vina ako je to potrebno, te okvirići za stavljanje znaka vezano uz to smatra li kušač da vino zavrjeđuje veliko zlato, zlato, odnosno srebro. Bronca kao nagrada na dosta ocjenjivanja je isključena. Na Mundus Viniju na ocjenivačkom listću uz navod berbe uzorka bude i podatak o tome u koju skupinu vino spada po ostatku neprovrelog šećera, ne rabe se izrazi suho, polusuho, poluslatko i slatko nego se koriste brojke: 0-4 g/lit; 4 do 12 g/lit itd. Na nekim ocjenjivanjima običaj je i navesti to da je vino dozrijevalo u barriqueu. Uz ocjenjivački listić dobije se lista uzoraka koji će se ocjenjivati – vina su, rečeno je, označena šiframa – i redosljed uzoraka po grupama (flightovima). Na tim listama za zabilješke kod svakog flighta zna biti i oznaka zemlje pa i vinogradarske regije odakle je uzorak. Na Mundus Viniju na tim listama redosljeda uz šifru uzorka i godinu berbe bude i navod sorte odnosno sorata od kojih je vino proizvedeno. Vezano uz sorte, kao stanovita pomoć na Mundus Viniju uvedeno je za trajanja kušanja povremeno prikazivanje na ekranu, vidljivome istovremeno svim degustatorima, popisa (crvenih) sorata od kojih vina izvorno karakterizira svjetlija boja, i popisa (crvenih) sorata koje vinu daju tamniju boju. Na papiru je, uz svaki uzorak, ostavljeno i praznog mjesta za bilješke kušača.

______________________________

Mundus Vini 2018 Summer Tasting

WINE EXPORT MEETING – Na 23. po redu Mundus Viniju – osnovanom, inače, prije 17 godina, a od nekoliko godina unatrag, zbog velikog interesa proizvođača, podijeljenome u dva godišnja izdanja, zimsko (veljača) i ljetno – krajem kolovoza-početkom rujna. U 2018., na ljetno kušanje najviše uzoraka stiglo je iz Italije (1200), zatim iz Njemačke kao zemlje domaćina (750), pa Portugala (360) i Francuske (310). Mundus Vini je za vinare dobar izlaz u svijet ne samo stoga što je riječ o globalno vrlo renomiranom vrednovanju Bakhova nektara tako da osvojene medalje imaju i te kakvo značenje i veliki su komercijalni potencijal, nego i stoga što organizatoor – novinska izdavačka kuća Meininger Verlag iz Neustadta an der Weinstrasse u vinorodnom Palatinatu svojim raznim – ne samo publicističkim – aktivnostima može pomoći u plasmanu. U sklopu Mundus Vinija je upravo sada u ovom ljetnom izdanju po prvi put održan skup nazvan Wine Export Meeting, cilj kojega je bio proizvođače i izvoznike zainteresirane za ozbiljan izvoz informirati o situaciji na vinskom tržištu u nekoliko država što danas slove kao najvažniji svjetski uvoznici plemenite kapljice. Na premijeri Wine Export Meetinga fokus je bio usmjeren na tržišta Indije, Norveške, Kine, Koreje i Nizozemske.

Na tom velikom svjetskom vrednovanju redovito sudjeluju i hrvatski vinari, i evo kako su naši prošli, sad je na njima i da dobro u tržišnome smislu iskoriste odličja:

Iločki traminac 2011 izborna berba prosušenih bobica od Iločkih podruma osvojio je veliku zlatnu medalju! Čestitke!

Zlato je dosegnuo Pošip 2016 barrique od Kraljevskih vinograda iz Zadra. Vino od iste sorte od istog proizvođača ali iz 2015. i u oznaci s dodatkom Prestige osvojilo je srebrnu medalju.

Srebra su pripala još i Graševini 2017 (vrhunsko, suho) Kutjeva d.d., Graševini 2017 Turković i Maximu d’Oro 2016 također od Kutjeva d.d., zatim Chardonnayu Vezak 2017 od Badela 1862 i Montironu 2017 od Agroprodukta.

Na ovo ljetno ocjenivanje na kušanje komisijama koje su ukupno brojale 175 degustatora iz 40 zemalja podastrt je 4311 uzorak vina iz svih važnijih vinorodnih područja svijeta. Najviše medalja osvojili su Talijani – 483, na drugom su mjestu Španjolci sa 309, a na trećemu domaćini Nijemci sa 293 medalje. Kvintet najnagrađivanijih čine još Portugalci, sa 154 medalje i Francuzi sa 114 medalja. ■

___________________________________________

Mundus Vini – u žiriju, pod vodstvom predsjednika Andreje Gabriellija iz Rima (četvrti slijeva), bio sam i ja

Stručne službe iz organizacijske ekipe, na temelju podataka s etikete i podataka s popratnog dokumenta dostavljenog s uzorkom od strane proizvođača, nekoliko dana prije početka degustacije definiraju – uzimajući u obzir godište berbe (u pravilu ide se od mlađih vina prema starijima), sortu, vinorodno poručje, sadržaj alkohola i količinu neprovrelog sladora – redosljed posluživanja uzoraka. Za svaku komisiju određena je po jedna osoba – najčešće je riječ o učenicima ugostiteljskih škola koji time obavljaju i svoju redovnu praksu – za točenje vina. Pred svakim degustatorom je po nekoliko vinskih čaša tulipanova oblika, najčešće po četiri ili pet, posebno je čaša za vodu. Svaki kušač ima svoju posudu za ispljuvavanje vina, ubrus, tanjurić s pecivom neutralna okusa.

Uglavnom se kod tzv. općih ocjenjivanja na koja se šalje kapljica iz niza vinorodnih krajeva svijeta i od niza različltih sorata i mješavina sorata službeno ne traži, barem ne naglašeno, to da se vino vrednuje po svojoj tipičnosti za neki teritorij i neku sortu. Za to postoje specijalizirana ocjenjivanja kao npr. Chardonnay du Monde, Syrah du Monde, Muscat du Monde, Mondial du Sauvignon itd. Ipak, kad su u pitanju najpoznatiji i najpopularniji kultivari na svijetu poput npr. chardonnaya, sauvignona bijeloga, merlota, cabernet sauvignona… očekuje se da kušač pri ocjenjivanju vodi brigu o sorti.

Unutar tablice s bodovima navedeni dijelovi za ocjenu su: Izgled (boja i bistroća, kod pjenušaca i perlanje), Miris te Okus (za obje posebno: jačina, iskrenost, kvaliteta, kod pjenušaca perlanje i u ustima), Tijelo/Struktura (negdje međutim rubrika Tijelo/Struktura nije izdvojena pa je taj dio riješen odgovarajućim povećanjem bodova u rubrici Okus pa i u rubrici Perzistencija a tu je riječ o dužini – i aromatskoj trajnosti – vina u ustima, i Opći dojam. Uz svaki taj dio idu stupci: odlično, vrlo dobro, dobro, zadovoljavajuće, nezadovoljavajuće sa, u svakome od stupaca, ponuđenim odgovarajućim brojem bodova. Zbroj ponuđenih bodova u stupcu odlično daje 100. Na listićima odnosno tabletima na nekim ocjenjivanja uz brojčani dio daju se na izbor za (obvezno!) zaokruživanje i određeni tipični izrazi – pridjevi – na temelju kojih je moguće sastaviti opis vina.

Ocjenjivački listić na Mundus Viniju: lijevo je tablica na kojoj se upisuju bodovi, dakle brojčani dio, a desno na listiću je opisni dio, prazni kvadratići popunjavaju se križićima

Ocjenjivački listići na Concoursu Mondial de Bruxelles: gornji, je za mirno vino, a donji, žuti, za pjenušce

Popratni papir s redosljedom kušanja uzoraka, koji su označeni po seriji/flightu, rednom broju točenja i godinom berbe

Ocjenjuje li se s uporabom tableta, na ekranu uz gore navedene rubrike koje treba popuniti prikazan je i mjerač vremena koji degustatoru pokazuje koliko ima ukupno minuta za ocjenu vina i koliko mu još preostaje vremena. Kad istekne predviđeno vrijeme za ocjenu uzorka predsjednik komisije kod sebe na ekranu može vidjeti ocjene svih članova komisije, a i svaki član komisije može vidjeti krajnju ocjenu ostalih članova. Kompjuter na temelju svih tih ocjena odmah prikaže i zajedničku ocjenu cijele komisije za to vino. Svaki član komisije, pogotovu ako je sa svojim bodovima u raskoraku s ostatkom grupe, ima priliku razmisliti i eventualno korigirati se. Kod ocjenjivanja na papirnim listićima, predsjednik komisije skupi sve listiće, i ako ima većih razlika u bodovima od ocjenjivača do ocjenjivača po pravilu slijedi diskusija s ciljem da se stavovi usklade. Listići s ocjenama odlaze na obradu na središnji kompjuter tako da se krajnji rezultat dok su oni još za stolom predsjednika ne zna točno, nego otprilike, po dojmu predsjednika odnosno po sposobnosti brzog računanja predsjednika komisije kad vidi ocjene. Ako je jača razlika između najniže i najviše ocjene ekstremi se odbacuju, a ako samo jedan ocjenjivač odskače ili uvis ili prenisko i ako ustrajava na toj svojoj ocjeni bila ona previsoka ili preniska jedno od rješenja je da se ta ocjena zanemari.

Na većini vrednovanja koristi se sustav do 100 bodova. Na ocjenjivanjima na kojima se radi po metodi do 100 bodova pragovi za medalje nisu svuda jednaki, što je prilično nezgodno jer nešto što je kod nekih ocjenjivanja tek srebro na drugim ocjenjivanjima je već zlato! A to, eto, po meni, nije dobro zato što bi zlato, kad je već izabrano i kao sinonim kvalitete, a i kao podloga je valute, trebalo svuda sjati jednako. Neka ocjenjivanja drže se OIV-ove tablice koja srebro predviđa za osvojenih 80 do 84,99 bodova, zlato za 85 do 89,99 bodova, a veliko zlato za 90 do 100 bodova. Na Concoursu Mondial de Bruxelles srebro se dobiva s 84 boda pa do 86,5 bodova, zlato od 86,6 bodova do 91,99 bodova, a veliko zlato je od 92 do 100 bodova. Mundus Vini ima sljedeće pragove: srebrno odličje je od 85 do 89,99 bodova, zlatno od 90 do 94,99, a veliko zlato je od 95 do 100 bodova. S obzirom da se danas uz dovoljno higijene i ponešto suvremene opreme sasvim lako pri ocjenjivanju stiže do 85/100 bodova, ovako kako je s pragovima – malo strožije – na Mundus Viniju i na Decanteru čini mi se najboljime. Na ocjenjivanjima, koja s obzirom na važnost objektivne informacije trebaju maksimalno biti okrenuta potrošačima kao logičnom i nužnom završnome dijelu života vina, ne smije se niskim pragovima za medalju podilaziti proizvođačima da bi ih se s većim izgledima za zlato navelo da se svake godine prijave na ocjenjivanje u većemu broju…

Ocjenjivački listić na Vinu Slovenija u Gornjoj Radgoni

 

Aplikacija za ocjenjivanje na tabletu, na Vinu Ljubljana. I ovdje se uz brojčano-bodovno očitovanje traži i opis vina

 

Listić revije Svijet u čaši za ocjenjivanje mirnog vina. U odnosu na klasičan listić OIV-a ovdje su neke manje izmjene koje su po meni dobre radi kvalitetnijeg ocjenjivanja vina, posebice kad se traži autentičnost izričaja s obzirom na terroir gdje se vino rađa. Broj bodova smanjen je za izgled te jačinu mirisa i okusa, a povećan, i kod mirisa i kod okusa, u rubrici iskrenost

_______________________

LEGENDA (Svijet u Čaši) -Da bi se znalo što koji bodovi odnosno koji rasponi bodova znače, postoji, dakako, LEGENDA, s kraćim objašnjenjima i navodom medalja pripadajućih pojedinom rangu bolje vrednovanih uzoraka. Iskusni ocjenjivači to već, naravno, imaju u glavi, ali uvijek na ocjenjivanjima bude i debitanata. I za potrošače je nužno znati što vinu donose koji bodovi. Kako se ponegdje vina ocjenjuju i drugim bodovnim sustavom, primjerice do 20 bodova, a na nekim manjim skupovima i do 5 bodova, u zagradama su uneseni preračuni u odnosu na 100-bodovni sistem

Velika zvjezda ili Veliki zlatni grozd / Champ, Big Golden Grape – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno!/Brilliant! Impressive! Unique!

     ♣ ♣ ♣ ♣ ♣  –  Velika zlatna medalja / Great gold medal95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino /Excellent,  with character, elegant, classic great wine

    ♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja / Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

   ♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja / Silver medal85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i  s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, for the exigent consumer

   ♣ ♣  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting.

 ♣ 7179 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, still acceptable for everyday use

Ispod/under  71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

__________________________________________

 ⇑ = trošiti sada / drink now best with food •   = trošiti, bez žurbe, uz hranu, ili još pričuvati, jer vino može potrajati u dobroj kondiciji / drink now, with food, or keep it because the wine has enough strenghth to endure more time in a good shape •  = čuvati duže, vino ima snagu, i  šansu da se s vremenom u butelji kroz razvoj i bitno poboljša / keep, because the wine have a chance to develop significantly with the time in the bottle. ■

____________________________________________

Listić na ocjenjivanju Emozioni dal mondo: Merlot e Cabernet insieme, u Bergamu

U Bergamu na Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme – na gala-večeri nakon ocjenjivanja slavlje uz dobitnika zlatne medalje. Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet vrlo je ugodno, u danu je između 30 i 35 uzoraka, žurbe i vremenskog pritiska nema. Za razliku od drugih ocjenjivanja vina gdje u komisiji bude od pet do sedam degustatora, u Bergamu ih je ukupno 12! Termin je sredina listopada

20 BODOVA

U Velikoj Britaniji često rabe sustav do 20 bodova. Pa onda, želi li se usporedba kvalitete s uzorcima ocjenjivanjima na natjecanjima na kojima se koristi tablica do 100 bodova, treba pribjeći preračunavanju. Ovdje i donosim rezultate takvog preračunavanja tako da se vidi što bi bilo što kao rang kakvoće prikazan metodom do 100 bodova, zatim metodom do 20 bodova i metodom do pet bodova kakva se također zna rabiti na nekim jednostavnijim vrednovanjima.

Na ocjenjivanju Decanter World Wide Award 2018, na kojemu je, inače, ove godine bilo 190 vina iz Hrvatske, među 270 degustatora iz različitih krajeva svijeta kao ocjenjivači iz Hrvatske sudjelovali su sommelieri Siniša Lasan i Mario Meštrović.

Ja, iako sam bio pozivan, nisam tamo otišao, pa atmosferu prenosi Siniša Lasan koji na DWWA sudjeluje već nekoliko godina. Evo dakle ugrubo i prikaza rada.

– Ocjenjivanje za Decanter World Wide Award u Londonu bude kroz nekoliko dana, u vremenu od 10 do 17 sati.  Dnevno se kuša od 70 do 80 vina. Kušačima se daje informacija o zemlji porijekla vina i o vinogorju, zatim o sorti/sortama, kategoriji u smislu ostatka neprovrelog sladora i o tome je li bilo u drvu ili ne. Nema ocjenjivačkih listića s numeričkim tablicama nego se bilježe dojmovi o kušanom uzorku i onda se na temelju toga opisa iz glave predloži broj bodova za svaki uzorak. Decanterovi pragovi za zlato su, po tablici do 100 bodova, sljedeći: za zlato od 95 do 100 bodova, za srebro od 90 do 94 boda, za broncu od 86 do 89 bodova, a za preporuku od 83 do 85 bodova. DWWA daje još dodatna priznanja, kao nešto najviše, to su platinasta medalja Platinum Best in Category, za najbolje vino izabrano među uzorcima s osvojenom zlatnom medaljom, te, kao top-topova, Platinum Best in Show – veli Lasan.

U jednoj prostoriji smješteno je po pet komisija, a u svakoj komisiji je po pet članova, plus predsjednik. Postoji nekoliko instanci kušanja. Nakon prve, kušani uzorci idu na ponovnu degustaciju na višu nivo gdje ih vrednuju iskusniji kušači. Poslije svake određene degustirane grupe, u kojoj zna biti od devet do 12 uzoraka, diskusija je o svakome vinu i o ocjenama koje je ono dobilo. Na tu diskusiju pozvan bude regionalni predsjednik, Master of Wine, koji je dobar poznavatelj upravo regije odakle dolazi vino. Svaki kušač brani svoj stav, i ako kroz raspravu uvidi da je predložio prenisku ili pak previsoku ocjenu može se korigirati i tada se za svaki uzorak odredi ocjena komisije iz te prve instance. Uzorci koji su na toj prvoj instanci osvojili zlatnu medalju idu na novo kušanje, na stepenicu iznad, kušači su tu redom nositelji titula Master of Wine i Master Sommelier, i oni na temelju svojega kušanja potvrđuju odnosno opovrgavaju zlato.

Zagrebački sommelier Siniša Lasan, u ljetnoj sezoni na privremenom radu u Dubrovniku, već nekoliko godina zaredom ocjenjivač je na Decanterovom World Wide Awardu u Londonu. Sad mu se pridružio i sommelier Mario Meštrović, na slici s Veronique de Freitas iz Decanterove ekipe za pronalaženje kvalitewtnih degustatora za DWWA. Pozvala je bila i mene, ali – zahvalio sam se

__________________________________

OSOBNA KARTA VINA – Za dobru prezentaciju vina, pogotovu stoga što je danas ponuda silno velika a i pogotovu stoga što ima dosta vina koja su skupa do jako skupa pa je logično da potrošač – makar mu novac za platiti možda i nije problem – koji ne zna ništa ili zna vrlo slabo o nekom takvome malo skupljem ili jako skupom vinu prije nego što rukom pođe u džep po novčanik želi imati detaljnu informaciju o tome što kupuje i za što to plaća masno. Revija Svijet u čaši koja je prva u Hrvatskoj uvela rubriku Potrošački putokaz na način kako to rade ugledni inozemni vinski časopisi u svom Potrošačkom putokazu, uz ocjenu i opis kapljice, daje i neku vrstu osobne karte za vina što ih predstavlja, i evo je na uvid. Izgleda vrlo opširno, ali tu su samo pojmovi koje valja označiti, i izdvojiti u opis.

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  00  (mpc/pp: SMLXLXXLXXXL) NAZIV VINA 20??NAZIV/IME PROIZVOĐAČAPORIJEKLO/ORIGIN:  ? ■ VINOGRAD/VINEYARD: ? • ravnica/plein – visoravan/plateau – kosina/slope – strmina/steep slope: ?° • ekspozicija/exposition: jug/south zapad/west sjever/north istok/east • nadmorska visina/altitude: ?  m • tlo/soil: ?  • (mikro) klimatski uvjeti/microclimate conditions: toplo-vruće danju ljeti/during summer warm or hot days – svježe noći/fresh nights – temperaturna razlika dan-noć/temperature difference day-night: značajna/significant = ? °C – povjetarac/permanently (slightly) windy – sunčani dani u godini/sunny days in a year: ? – oborina/precipitations: ? mm • sorta/variety: ? • gustoća sadnje/plantation density: ? /ha • loze mlade/young vines – stare/vines are old: ?  godina/years • prinos po trsu/yield per vine: ?  kg – po hektaru/per ha:?  t – ? hl • pristup u trsju/approach in the vineyard: konvencionalan/conventional – prirodi prijateljski/nature friendly – ekološki-organski/organic – biodinamički/biodynamic • berba/harvest: u više navrata/in several times ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa/special selection of grapes • grožđe prosušivano/grapes dried: na trsu/on vine – u sušari/in the drying rooms • vinifikacija/vinification hladna maceracija, bez alkoholnog vrenja/cold maceration without alcoholic fermentation: ? dana/days – temperatura/temperature: ? °C • maceracija, i uz nju alkoholno vrenje/skin contact and with it alcoholic fermentation: ? dana/days • kvasci/yeasts: vlastiti, autohtoni, divlji/own indigenous ones – kupovni selekcionirani/bought, selected ones • aditivi/additives: ne/no – da/yes (koji/which one(s):  • posuda/container: inoks (macerator/ vinimatic) – kaca/vat – drvo/ wood – plastika/ plastic – amfora/ amphora • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana: da, do maksimalno: ? °C / temperature of the alcoholic fermentation controlled: ne/no – da/yes_maximum: ? °C • malolaktika/malolactic: da/yes – ne/no • dozrijevanje/maturation: ? mjeseci/months • inoks/stainless steel – beton/concrete – amfora/amphora – velika bačva/big barrel (  hl) – tonneau (500 – 700 ℓ) – pipa (534 – 574 ℓ) – barrique (225 ℓ) – pièce (228 ℓ) – gönci (136 ℓ) • drvo/wood: novo/new – rabljeno/used • slavonska/slavonian – mađarska/hungarian – francuska/french – američka/american hrastovina/oak – proizvodnja/production: french – american – Italian – other: ? • bagrem/acacia • kombinirano/combination: inoks ? % – beton/concrete ? % – drvo/wood: ? % • na kvascu/on the lees: ? mjeseci • nebistreno/not clarified – nefiltrirano/not filtered • u boci, prije izlaska/in the bottle before leaving the cellar: ? mjeseci/months ■ SPECIJALNO SLATKO DESERTNO LIKERSKO/SPECIAL SWEET – DESSERT – LIQUOR ■ PJENUŠAC, metoda/SPARKLING, method: klasična/classical, tradicijska champenoise (drugo vrenje u boci) – charmat (vrenje u cisterni) – gazirano – biser • bazno vino/base wine: mlado/young – staro jednu godinu/old one year – nekoliko godina/old several years • degoržirano nakon koliko vremena od završetka vrenja/degorged after how many time staying on the lees: ? ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi – pdo) predikatno/prädikatswein vrhunsko/premium kvalitetno/quality prirodno pjenušavo/natural sparkling s k.z.p. (zaštićeno porijeklo/zozp-pgi) – stolno/table wine – kakovostno zgp  ptp – pdo – pgi – vin de pays régional a.o.c. villages 1er cru grand cru propriétaire récoltant (vlasnik, vinogradar) négociant (onaj tko kupuje grožđe i prerađuje ga pa prodaje vino, trgovac) – d.o.c. d.o.c.g. i.g.t. – d.o. joven crianza reserva gran reserva pago – Prädikatswein Grosses Gewächs 1 Gewächs Deutscher Qualitätswein – quality wine – DAC – DHC minosegi szaraz feher vörös bor aszu • nature (pas dosé) extra brut polu suho slatko / dry – off dry – semi sweet – sweet • 00,0 vol% • ukupna kiselost/total acidity: ? g/ℓ • hlapljiva kiselost/volatile acidity: ? g/ℓ • pH: ? • suhi ekstrakt/dry extract: ? g/ℓ • ostatak sladora/residual sugar: ?  g/ℓ • SO2 ukupno/total: ? mg/ℓ ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,20 ℓ – 0,375 ℓ – 0,50 ℓ – 0,75 ℓ (količina/quantity:  ? boca/bottles) – 1,0 ℓ – 1,5 ℓ (?) – 3,0 ℓ (?) – 4,5 ℓ (?) • boca/bottle, model: bordeaux – bourgogne – loire – rhône – champagne – rhein – alsace – albeisa (Piemonte) – tokaj – bocksbeutel (Franken) – clavelin (Jura) • normalna/normal – modificirana/modified – visoka/tall vitka/slim niska/low zdepasta teška/heavy – ekstravagantna/extravagant – po tradiciji odgovara vinu/by the tradition suitable for the wine: da/yes – ne/no • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious – uredan/correct – dugačak/long – srednje dužine/medium lenghth – kratak/short – običan/cheap • DIAM (5 10 30) • klasičan plastični/classical plastic one • zatvarač/closure: na navoj/screwcap (Stelvin) – stakleni/glass ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant – decentno/decent – uredno/OK – skladno/harmonious – nemarno/careless • etiketa/label: privlačno/attractive – inventivno i originalno/inventive & original – prepoznatljivo iz daleka/recognizable from far – zanimljivo/interesting – jednostavno/simple – obično/ordinary – pretrpano/to much of everything – ružno/ugly – kič/kitsch – u jednom dijelu, oko boce/in one part  around the bottle – u dva dijela/in two parts – pregledno, čitljivo/visible, readable: dobro/good – teško/hardly, slabo/badly ■ PAKIRANJE/PACKAGING: profinjeno/refined – obično/normal • boce umotane u papir – stavljene u kartonsku drvenu kutiju/bottles wraped in paper and put into the cardbox – wooden case • komada/bottles: 6 9 12 ■ ODNOS SADRŽAJ–CIJENA/QUALITY-PRICE RATIO: izvrstan/excellent  – vrlo dobar/very good – dobar/good ■ PREPORUČUJEMO!/RECOMMENDED! ■ OPĆENITO O POSJEDU/IN GENERAL ABOUT THE ESTATE: www. ?

Predložni izrazi prikladni za opis ocijenjenog vina, gore na hrvatskom, dolje na engleskome

__________________________

CIJENE, u maloprodaji (mpc) / PRICES, retail (pp),  0,75 ℓ: S = small (do 35 kn; till 5 €) • M = medium (36-75 kn; 5-10 €)  • L = large (76-110 kn; 10-15 €) • XL = extra large (111-150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-220 kn; 20-30 €) • XXXL = to large (iznad/over 220 kn; 30 €) ■

___________________________

Prvo nacionalno ocjenjivanje hrvatskog vina, u Zagrebu, 2015.,, u organizaciji Udruge hrvatskog vinarstva pri HGK: Zoltan Györffy, mr. Franjo Francem, Ivana Puhelek, prof. dr. Edi Maletić kao predsjednik žirija, Paul Robert Blom, te Iztok Klenar, dopredsjednik Međunarodne unije enologa

Ocjenjivanje u sklopu Dubrovnik FestiWinea, s Bojanom Kobalom kao predsjednikom, te Angelom Muir MW, Sinišom Lasanom, Larsom Thorstensenom, Franjom Francemom, Paulom Robertom Blomom, Anom Agca…

U trenutku rezimiranja ocjenjivanja, kao predsjednik desetočlanog žirija sastavljenog od najjačih europskih biotehnologa, za vrijeme postdiplomskog i doktorskog studija Bioprocess Engineering Course (EFB BEC) u organizaciji Europske federacije za biotehnologiju (EFB), u Bolu na Braču

ODOH JA!…

Prateći animacijske kampanje organizatora, ali i kao dugogodišnji redoviti ili povremeni sudionik nekih od tih ocjenjivanja, primijetio sam da organizatori, posebice oni sa svjetski glasovitih ocjenjivanja, u prvi plan sve više stavljaju naglasak na to koliko je koji od njih svake godine skupio uzoraka više, to je, očito, postalo pitanje prestiža. A jesu li veliki, bolje reći, preveliki i najveći brojevi te kakvoća ocjenjivanja baš uvijek kompatibilni, i doista najuvjerljivije rješenje?

Sudjelovanje na Concours Mondialu de Bruxelles u Plovdivu

_____________________________

CMB KINESKO ISKUSTVO – Concours Mondial de Bruxelles, utemeljen prije 26 godina, svoja je ocjenjivanja u prvom periodu dosta godina imao uvijek u Bruxellesu. Onda se došlo na sjajnu ideju da se CMB svake godine premjesti u neki drugi grad u Belgiji, a slijed toga bio je i premiještanje ocjenjivanja po gradovima i izvan Belgije, u svakom slučaju unutar Europske Unije. Po prvi put CMB je izašao izvan nekadašnjeg komunističkog bloka 2013. godine, kad je ocjenjivanje održano u Bratislavi. Ove godine Concours Mondial de Bruxelles kao svjetsko ocjenjivanje (postoje inače Concours du Brasil i Concours du Chili, kao nacionalna vrednovnja) po prvi je put izašao i s europskog kontinenta, i odvijao se u Aziji! Kad je taj skok u Peking, točnije u njegovu općinu HaiDian najavljivan 2017. na ocjenjivanju u Valladolidu u Španjolskoj, predsjednik ocjenjivanja CMB Baudoin Havaux , u društvu s načelnikom HaiDiana Mingije Chenom, kazao je kako je Kina bio najlogičniji izbor u ovo vrijeme, jer ona je sada druga u svijetu (iza Španjolske) po površini vinograda i postala je jedan od najznačajnijih svjetskih igrača na globalnoj vinskoj sceni.

HaiDian je jedan od 16 pekinških distrikata a nalazi se na sjeverozapadnom dijelu glavnoga grada Kine (Beijing=Peking). Pokriva povšrinu od 430,8 četvornih kilometara. Kina se prostire na 9,6 milijuna četvornih kilometara, a Peking na 16,410. HaiDian je dio znan po tvrtkama iz domene high-tech industrije, ali znan je i po razvijenoj turističkoj ponudi. HaiDian ima 23 muzeja, 15 galerija, 94 knjižnice, 48 kazališta, 810 hotela od čega 29 sa pet zvjezdica, 10944 restorana, 106 pubova, 420 kafića. Kao zaštićeno područje svjetske baštine je Imperijalna palača, nekad carska rezidencija, danas muzej s eksponatima koji odlično predstavljaju povijest i kulturu Kine. Evo nekoliko prizora iz HaiDiana. ■

Zapadni dio HaiDiana Zhongguancun u večernjim satima

Purple Bamboo Park

Jezero Weiming

____________________________

Svijet u čaši na ocjenjivanju Concours Mondial du Sauvignon u Buttriju u Italiji

Nakon godina i godina sudjelovanja na raznim, pa i nekim od najvećih svjetskih ocjenjivanja vina kao što su npr. Mundus Vini i Concours Mondial (inače, kao redoviti ili povremeni član degustacijskih komisija bio sam, osim na Mundus Viniju i na Concoursu Mondial de Bruxelles, i na Concoursu Mondial du Sauvignon, Concoursu Mondial de Chile, Vinitalyju, degustacijama Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme, tu su i Pannon Bor Top 25 Villany, Portugieser du Monde – Pečuh, Prvo nacionalno ocjenjivanje vina Hrvatske 2015 – Zagreb, Festival Graševine – Kutjevo, Dubrovnik FestiWine, Vino Slovenije – Gornja Radgona, Vino Ljubljana…), a 2018. odlučio sam – povući se baš s tih najjačih s popisa! Posljednjih par godina počeli su me umarati a i malo i jediti pristup i način rada vezan konkretno uz sâmo ocjenjivanje. Makar, moram reći da, s druge strane, prekidam i sa velikom žalošću, jer druženje s izabranim svjetskim ekspertima za vino nevjerojatno je dragocjeno iskustvo i s prijateljskog i sa strukovnog aspekta, k tome, kako sam već naveo, nakon ocjenjivanja, u popodnevnim pa i u večernjim satima priređuju se (makar vidljivo je da se u novije vrijeme sve više štedi, dok je prije sve bilo dosta raskošno) interesantni programi s posjetima raznim vinorodnim predjelima i vinskim podrumima, te zasebne degustacije izabranih vina kraja, ali i nekih posebnih vina nekih znanih vinogradarskih predjela iz drugih zemalja (ove godine na Mundus Viniju na repertoaru su bili najbolji španjolski pjenušci cava) uzorci iz kojih su prijavljeni za ocjenjivanje. Popodnevni program, unatoč spomenutoj štednji, veliko je, kako rekoh, blago jer ipak se puno toga vidi, čuje, nauči na licu mjesta.

Concours Mondial de Bruxelles 2014, u Bruxellesu, na jubilarnom 20. ocjenjivanju CMB. Slijeva na desno su Baudoin Havaux, predsjednik vrednovanja, njegov otac Louis Havaux, osnivač i dugo godina prvi predsjednik CMB-a, enolog Thomas Costenoble, zadužen za realizaciju samog ocjenjivanja, i Željko Suhadolnik, ocjenjivač. Dolje: Concours Monduial de Bruxelles – u društvu s grofom Stephanom von Neippergom, vlasnikom glasovitog bordoškog chateaua Canon-la-Gaffelière, i s Louisom Havauxom

Prijepodnevni program postao mi je donekle naporan, zbog, pojednstavljeno rečeno, velikog broja uzoraka koje treba pažljivo kušati i kako treba ocijeniti u, po meni, kraćem roku od poželjnoga. Organizatori – barem kod ovih ocjenjivanja gdje sam bio – ujutro na početku ocjenjivačkog dana vole odužiti pričanjima te instrukcijama što se, inače, i ponavljaju, ali i nekim informacijama koje se mogu dati i kasnije i na drugi način, kao i zbog poziranja za zajedničku fotografiju…, pa se onda, zbog još i njihove želje da se pošto-poto ispoštuje za ocjenjivanje određeni dnevni rok tj. s kušanjima pedesetak i nekad i više uzoraka dovrši npr. do 12 ili 12,30 sati jer u 13 sati je predviđen ručak, vremenski dosta skuči efektivni radni ocjenjivački dio. Ritam zna bit vrlo brz. Sommelier zadužen za posluživanje uzoraka tek što je dovršio utakanje u jednu čašu od četiri ili pet njih pred kušačem već utače novi uzorak u čašu pokraj… Ta ubrzanost rezultira nekim detaljima koji, po meni, ne idu u prilog kakvoće ocjenjivanja. Neki kušači, prirodno, sporiji su od drugih, i mogu osjećati stanoviti pritisak zbog ubacivanja rada u višu brzinu, a, s druge strane, i neka vina odmah zapahnu mirisom a neka se otkrivaju sporije. Taj, nazovimo ga tako, brzinski pristup može favorizirati jedne uzorke a biti nepravedan prema nekim drugim uzorcima. Konkretno, mladim modernim svježim i lepršavim vinima očito dizajniranima tako da šarmiraju na prvu loptu on odgovara, jer, po uzrečici drži vodu dok majstori ne odu – za nekoliko trenutaka miris splasne do, ponekad, i mjere da vino kao da – nestane. Onim starijim pak i ozbiljnijim vinima, koja su i, logično, zbog svoje poznije dobi ostavljena za vrednovanje pred kraj rada, kad se žurba, ako je žiri malo u zakašnjenju, još i pojačava, ne ide u prilog, jer njima treba duže da se otvore i kako valja izraze a, jednostavno – nemaju dovoljno vremena da se (potpuno) iskažu pred kušačem, u startu ona su na određeni način zakinuta. ♣  SuČ – 09/2018

Advertisements

KROZ SVIJET u ČAŠI – 08.2018. – THROUGH THE WORLD IN a GLASS

 

ŽELJKO SUHADOLNIK 

SADRŽAJ/CONTENTS

Kolovoz 2018: ISTOG DANA TRGANJE i POSTAVLJANJE KLOPOTECA • Uz berbu 2018., jednu od najranijih do sada: U FERIČANCIMA OČEKUJU IZNIMNU KAKVOĆUI KRAUTHAKER NA KOLOSIJEKU FRANKOVKE / Kod majstora za lovrijenac i kod majstora za predikate/ Grožđe 2018. u Austriji / Češki vinogradari i vinari na jematvi u Zlatnoj dolini • Sličice iz Kutjeva: VINO KAO LIJEK PROTIV STAROSTI i KAO VESELJE MLADOSTI • Barunov pakleni plan: PREMA ŽIVAHNIM MJEHURIĆIMA STOLJETNOG STARCA • Izbor za seosku ženu godine Zagrebačke županije: BARUNICA MARA IZ DOLINE KARDINALA • Slavonska crna vina i slavonska crna svinja: JAKOB, KARE i ŠOKOL • Moslavačke vinske ceste: PONUDA ZASNOVANA NA ŠKRLETU • Dani otvorenih butelja u Zagrebu: NA ŠTROSU KAPLJICA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE • Zanimljiva degustacija u Samoboru: VETERANI u IZNENAĐUJUĆOJ FORMI • Novi izazov – Decanter World Wide Award 2019: SIBEROVA MUŠKATNA HRABROST • Vjerski turizam, fIš-turizam i Aljmaš: HALAS JUMBA KOD DANETA • Pirotehnika brut(al) natur: ULICE MOHAČA u VATRI GRAHA • Sedmo natjecanje u ručnom rezanju pršuta u Krku: SVJETSKA PRVAKINJA IZ ZAGREBAČKOG BORONGAJA • Velikani – Laganini & Pelegrini: BONO VOX DALEKO SE ČUJE • Hraniti se zdravo: PIKASTI LIMUN • Eko-oznake: MJERILA ZA ZAHTJEVNE POTROŠAČE • Znakovi kvalitete: PODUZETNICIMA 7,5 MILIJUNA KUNA ZA BRENDIRANJE • Zagrebački Food Film Festival 2018: NAJUKUSNIJA FILMSKA SMOTRA • CNN i Lijepa naša: NETKO SE MORA SRAMITI! • Brda/Collio i Vipava: REBULA KAO CENTARFOR, U DVA POLUVREMENA • Chianti Classico u zaštiti UNESCO-a: NOVI PREDSJEDNIK KONZORCIJA JE GIOVANNI MANETTI FONTODI • Novi Masteri of Wine: OD DESET LAUREATA ŠEST JE ŽENA

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

________________________________________

Kolovoz 2018: klimatske promjene i narodni običaji

ISTOGA DANA TRGANJE i POSTAVLJANJE KLOPOTECA! – Berba 2018, u nas – valjda najraniji početak do sada!

Ove godine – svojevrsni  paradoks: branje grožđa bilo je u nekim područjima već debelo u tijeku na Bartolovo, tj. dan potkraj kolovoza kad se – po običaju uvedenome ne samo da se druži i fešta nego i iz praktičnih razloga – u vinograde postavljaju klopoci što bukom propelera tjeranog vjetrom plaše i odvraćaju ptice da jurišaju na trsje kako bi se osladile bobama u finalnoj fazi dozrijevanja, a što nanosi golemu štetu vinogradaru/vinaru. Željko Kos iz Hrnjanca kod Zeline, koji je morao i ranije od ranijega početi berbu jer proizvodi i pjenušce, ostao je odan tradiciji i narodnom običaju – bolje da propadne selo nego običaji: na Bartolovo je u svom vinogradu ponad Hrnjanca okupilo popriličan broj uzvanika. Uz tamburaše stigao je i Ivica Đuričić, nekad plesač i svirač u proslavljenome Ladu, te zapjevao i zaplesao s mamom familias  Anitom Kos!… Nakon veselice, sutradan – nastavak berbe, ne više uz pjesme Lada, nego uz glazbu klopoteca. ♣

Uz berbu 2018, jednu od najranijih do sada

U FERIČANCIMA OČEKUJU IZNIMNU KVALITETU RODA – Unatoč klimatološki iznimno zahtjevnoj godini, Feravino iz Feričanaca iz berbe 2018, koja je počela gotovo dva tjedna prije uobičajenog roka, očekuje iznimnu kakvoću roda. Prinosi su iznad očekivanih, zdravstveno stanje grožđa je izvrsno, sve to zahvaljujući pravovremenim i prikladnim agrotehničkim zahvatima, kaže Amalija Liović, voditeljica Odjela vinogradarstva u Feravinu.

Berba je na posjedu Feravina tradicijski krenula s rajnskim rizlingom (?; rajnski je kasna sorta!) i zweigeltom, a nakon toga išlo se pomalo i na graševinu ( i graševina je kasna sorta!). Onda su na redu bijeli pinot, chardonnay (obje ranije sorte), frankovka, crni pinot, syrah, merlot, cabernet sauvignon. Od ukupno 160 hektara vinograda, 130 hektara je rodnih, a na njima će ove godine ručno brati stotinjak berača. Upravo je ručno branje specifičnost Feravina, koje je jedina veća vinarija u Hrvatskoj što u berbi ne koristi strojeve.

Jematva u Feričancima inače ima i svojevrsno turističko obilježje, naime Feravino je ustrojilo ponudu pod nazivom Feričanačka berba grožđa, i poziva ljubitelje prirode, boravka na otvorenome, rekreacije te plemenite kapljice i kulinarskih specijaliteta da u razdoiblju od 3. do 26. rujna dođu u Feričance i uključe se u berbene aktivnosti. Za takve goste priređuje se natjecanje u berbi grožđa. Nakon završenog radnog dijela druženje se nastavlja u Vincilirskoj kući, jedinstvenom ugostiteljskom objektu na obroncima Krndije. Feravino gostima nudi mogućnost obilaska vinograda i vinske ceste te vinarije i Starog podruma iz 1804. sve uz stručnu pratnju enologa. A ima i školu za vinoljupce.

Krajem rujna u Feričancima bi se trebao održati festival posvećen frankovki, želja je da se ta sorta karakteristična upravo za Feričanačko vinogorje jače popularizira među vinogradarima a njeno vino među potrošačima.♣

I KRAUTHAKER NA KOLOSIJEKU FRANKOVKE –  Frankovka je konačno, za nadati se, dočekala početke svojih nekih značajnijih suvremenih trenutaka u Slavoniji, prostoru kao dijelu Panonske nizine uz koji se tradicijski/povijesno ona veže jače od tu već prilično raširenih bordoških crvenih internacionalaca poput merlota i cabernet sauvignona, te burgundijskog pinota crnoga, u neko prijašnje ne tako davno vrijeme atraktivnijih za sadnju jer su s jedne strane pokazali da mogu i ovdje pružiti odličan rezultat a s druge strane privlačnih stoga što se u to neko prijašnje vrijeme činilo marketinški boljime, za crnjake, saditi njih kao svjetski znane kultivare, nego svjetski manje afirmirani kultivar poput frankovke. Feričanačko Feravino s vinogradskim pozicijama gdje je frankovka pokazivala jako dobar rezultat u uzgoju držalo se – svaka čast! – te sorte, ali očito je da se,  radi ostvarenja uspjeha  na tržištu – frankovki u većoj mjeri trebalo posvetiti i više proizvođača, posebice onih s jačim renomeom i s nešto većom količinom u ponudi.

U akciju je glede frankovke ozbiljnije krenulo i baranjsko Belje, a evo sad je tu i Vlado Krauthaker, koji je upravo izašao na tržište sa samostalnim vinom od te sorte iz berbe 2015. Ima on već duže vrijeme frankovku u svojim vinogradima, ali eto od nje nije radio samostalno vino, a onda je, kako sâm kaže, shvatio da je pogriješio što se frankovki kao nečemu što je dio Slavonije i Podunavlja nije posvetio intenzivno i prije. Krauthakerovo trsje s frankovkom je na 370 do 400 metara nadmorske visine na položaju Gradine kod sela Podgorje, tlo je tamo, kaže, pjeskovito ali i s dosta kamena (škriljevac). Berbe 2016. i, dakako, 2017. još su u bačvama.

Krauthaker, i on uz primjedbu da izabrani termin za Festival frankovke u Feričancima najavljen za kraj rujna nije baš dobar jer se nalazi unutar perioda radova vezanih uz berbu, pokazao je značajan interes i jaku volju da pomogne u realizaciji manifestacije makar i u tom terminu, te je aktivirao svoje poznanstva i veze s raznim inozemnim proizvođačima frankovke (Mađarska, Austrija/Burgenland…) da u Feričance stigne što veći broj uzoraka i na predviđeno ocjenjivanje i na festival. Iako, s obzirom na hirovitu meteorologiju ove godine, dosta nervozno iščekujući berbu, sredinom kolovoza pošao je upravo u Gradišće radi dodatne animacije i radi prikupljanje vina, ali i da vidi malo kakva je temo predberbena atmosfera, a s njim je putovao i Svijet u čaši.

Manje bačve za dozrijevanje vina, te konusne veće – ali ne i one jako velike nego one taman po mjeri za određene partije vina – hrastove bačve, za maceraciju i alkoholnu fermentaciju, čuvanje vina…

Kušao sam tu Krauthakerovu frankovku iz 2015 (13,5 vol %), vrlo dobra, i obećava mnogo. Frankovka inače nije i jedina sorta vezana (i) uz Slavoniju a za koju Vlado smatra da ju je nepravedno zapostavio: najavljuje da je odlučio jače jače se pozabaviti i s portugiscem! I to ne tek kao s vinom što se krajem godine nudi kao novo, mlado i za hitru potrošnju. Prije nekoliko godina kod Krauthakera u podrumu imao sam prilike – u posljednji čas, prije nego što je završio u kupaži – iz jedne bačvice kušati njegov vrlo ozbiljni (14,0 vol %) i zreli portugizac. Vinograd s portugiscem star mu je 40 godina i ove godine na trsu je ostavio samo tri grozda, očekuje vrlo kvalitetan rod i planira vino staviti na dozrijevanje u barrique!

Vlado Krauthaker posvetio se i tzv. narančastome vinu, dakle onome dobivenim od bijelih sorata i dužom maceracijom praćenom alkoholnim vrenjem. Maceracija se kod njega odvija u amforama, međutim one nisu ukopane u zemlju. Krauthakerovi orangei izlaze pod markom KUVLAKHE, nazivom smišljenime sastavljanjem dijelova pojmova Kutjevo, Vlado i Krauthaker

Vinogradi se, u skladu s eko-filozofijom, obrađuju i uz pomoć konja!

I još nešto: nakon dužeg prekida Krauthaker se vratio sauvignonu dozrijevanom na finom talogu u barriqueu. Takav sauvignon proizvodio je od 2000. do 2009. godine, a onda – iako je vino, prisjećam se, bilo odlično tek tražilo je da mu se ostavi više vremena u podrumu prije izlaska na tržište (Lufthansa ga je tada bila otkupila i godinu dana nudila u svojim letovima!)  – prestao. Objašnjava da na tržištu to vino tada nije naišlo na odjek koji je on očekivao. A od berbe 2015. ponovno mu se okrenuo da, kako veli, dopuni ponudu Chardonnaya Rosenberg koji nastaje na isti način i koji je jako tražen. Krauthaker je najbolje grožđe svojega sauvignona ostavio 12 sati na maceraciji, slijedili su fermentacija u barriqueu i nakon toga godina dana dozrijevanja vina na kvascu (sur lie). Ovog sauvignona iz 2015. napunio je oko 2000 butelja.

Kćerka Vlade Krauthakera Martina Krauthaker Grgić pomalo preuzima vodstvo posjeda

– Svjestan sam ja odavno da nekim vinima, i crnima i bijelima, treba više vremena za puno sazrijevanje. Prije sam bio dosta skučen s prostorom a i nedostajalo mi je bačava, međutim unatrag koju godinu situacija se promijenila nabolje: uspio sam dosta proširiti podrumski prostor a i opremio se s dosta bačvica, pa je postalo lakše. Primijetio sam i to da se u posljednje vrijeme širi krug potrošača zainteresiranih za ozbiljna i kompleksna, zrela vina, i odlučio sam da ubuduće svoje najbolje crnjake ne puštam na tržište mlađe od pet godina! – rekao je Vlado, i koliko je u pravu odmah je

pokazao zdravicom sa svojim odličnim cabernet sauvignonom iz 2015, a od kojega vrhunac očekuje za dvije do tri godine.

Vlado Krauthaker, koji je u enološki posao dobro uveo svoju kćerku Martinu i pomalo joj prepušta kormilo posjeda, danas ima 42 hektara vlastitih vinograda, a iz kooperacije preuzima grožđe sa 60 ha. Sortiment čini 87 posto bijelih kultivara i 13 posto crnih. Od bijelih sorata opsegom prednjači graševina, sa 65 posto, slijede chardonnay s osam posto, sauvignon blanc i pinot sivi sa po šest posto, zelenac (Rotgipfler) sa dva posto…, a od crnih kultivara cabernet sauvignon, merlot, syrah i pinot crni zauzimaju svaki po oko tri posto, portugizac pokriva jedan posto.

Poveznice Slavonije i Burgenlanda

KOD MAJSTORA ZA LOVRIJENAC, FRANKOVKU i CRNI PINOT! – Rekao bih da su u segmentu (crnog) vina važne poveznice između Slavonije i austrijskog Burgenlanda (Gradišća) lovrijenac, na koji smo, na žalost, posve zaboravili i zanemarili ga, frankovka, kojoj se, opet nažalost, (još) ne posvećujemo koliko treba, te crni pinot. Krasno iskustvo za nedavnog posjeta Gradišću, inspiriranoga među ostalime najavom festivala frankovke krajem rujna u Feričancima te željom da se pomogne u animaciji po frankovki čuvenih burgenlandskih proizvođača da sudjeluju kao izlagači a i na ocjenjivanju.

Axel Stiegelmar (desno) i Vlado Krauthaker: impresivan Juris Pinot noir 2015 Reserve (13,5 vol %; loze starije od 35 godina, francuski klonovi, dvije godine u drvu – godina dana u barriqueu i potom godina dana u velikoj bačvi, a onda još i godina dana u butelji prije izlaska), impresivan Juris Pinot noir 2015 Breitenteil (13,5 vol %) izvrsna frankovka Juris Blaufränkisch 2015 Ungerberg (14,0 vol %; loze starije od 35 godina, južna pozicija), odličan Juris St.Laurent 2015 Goldberg (13,5 vol %)

Posjed Juris iz Golsa obuhvaća 20 hektara vinograda, a glavni aduti su vina od kultivara lovrijenac (Axel Stiegelmar, baš i specijaliziran za lovrijenac, frankovku i crni pinot, kaže da sorta lovrijenac najbolji rezultat daje na pjeskovitom i šljunkovitom tlu), frankovka, te pinot crni (klonovi kupljeni u Francuskoj; manji grozdovi, manje bobice, deblja kožica…). Vina su u nekoliko kvalitativnih kategorija – classic (mladje loze, vino s hitrijim izlaskom na tržište, butelja s navojnim zatvaračem), reserve te, kao vrh, s nazivom položaja ranga 1er i grand cru, Juris ih ima dva – Goldberg i Ungerberg (starije loze, duže dozrijevanje vina u bačvici, butelja s plutenim čepom). Jako dobra bazna vina, sjajna, izvanredna ona gornje do najgornje klase!…

Na kraju, pozdrav zdravicom domaćinovom frankovkom i Krauthakerovim crnim pinotom, te razmjena najboljih želja za najnoviju berbu…

Krauthaker nije baš bio prezadovoljan meteorološkim kretanjima u posljednja dva mjeseca, zbog silne vrućine pa i suše u kolovozu strahovao je od previsokih alkohola i manjka kiselosti/svježine u vinima. Slavonija je područje više bijelog nego crnog vina pa to pojačava problem. Axel Stiegelmar također je ukazao na neuobičajenu ljetnu vrućinu, a i dugu sušu u Burgenlandu i 2018. naziva vrućim godištem. Očekuje vrlo dobra crna vina, naime grožđe je zdravo i s jako zrelo, tanin okrugao ali i tu je kiselost nešto niža od uobičajene, ali ta niža kiselost kod crnjaka manje će se manifestirati kao manjak nego kod bijelog vina, Stiegelmar je uglavnom dosta zadovoljan jer Burgenland je znan kao područje crnjaka, a Jurisova ponuda i obuhvaća više crnog nego bijeloga vina….

________________________________________

GROŽĐE 2018 U AUSTRIJI – Iz Austrije mi iz AWMB-a stiže službena obavijest o berbi 2018: u većini vinorodnih područja te zemlje vinova loza je, navodi predsjednik Udruge austrijskih vinogradara Johannes Schmuckenschlager, ipak uspješno izdržala velike vrućine i sušu koje su karakterizirale ljetnu fazu dozrijevanja grožđa. Schmuckenschlager govori o jako zrelome grožđu i neuobičajeno ranoj berbi, najranijoj unatrag više desetljeća. Može se reći kako je u izvještaju navedeno upravo ono o čemu su za Suhiučaši kroz Svijet u čaši nedavno govorili gradišćanski proizvođači Axel Stiegelmar Juris i Helmut Gangl: visoki stupanj sladora u grožđu koji će rezultirati i višim stupnjem alkohola u vinu, te niža ukupna kiselost.

Axel Stiegelmar Juris pogled na vinograd, i podrum

Što se tiče ukupne količine, ona je iznad prosjeka, i trebala bi se kretati oko 2,6 milijuna hektolitara.

Pupanje je startalo kasnije nego inače a prednost toga bila je da nije bilo štete od ranijih mrazeva. Val topline koji je stigao odmah nakon pupanja pospješio je razvoj i rezultirao vrlo ranom cvatnjom koja je završila u svibnju. Vrućina i suša što su slijedile na nekim škrtim i propusnim tlima te kod mladih nasada dovele su lozu na rub stresa. Tamo gdje su bili uvjeti za to koristilo se navodnjavanje kap po kap. S obzirom na sušu, problemi s gljivičnim bolestima izostali su. U nekim predjelima bilo je šteta na lozi od kratkih olujnih kiša te tuče.

Štajerska, koja nije bila tako jako pogođena sušom, najavljuje odličnu berbu što se tiče i količine i kakvoće, Burgenland se nada visokoj kvaliteti crnoga vina, Donja Austrija i Beč očekuju uobičajeni prinos a tamo gdje je rabljeno navodnjavanje i vrlo dobru kakvoću.

______________________________________

… I KOD MAJSTORA ZA PREDIKATE! – U kategoriji bijelih vina poveznica Slavonije i Burgenlanda je – graševina. S područja Illmitza, uz Nizuzaljsko jezero i tik uz državnu granicu Austrije s Mađarskom dolaze ponajbolji ne samo austrijski nego i svjetski visoki predikati, dobar dio njih upravo od graševine. Nije čudno što je uoči berbe Vlado Krauthaker, graševinaš te odličan proizvođač baš i visokih predikata, u Gradišću obišao u Illmitzu i enologa Helmuta Gangla, majstora i za visoke predikate.

U podrumu kod Helmuta Gangla u Illmitzu: Vlado Krauthaker, Helmut Gangl i Ivan Dropuljić (Zagreb vino.com). Gangl je svoje malo vinsko carstvo ukrasio nizom umjetničkih slika. Slike prate vina, a ova na fotografiji vezana je uz vino zweigelt, u magnumu i butelji kao suho, te u najmanjoj boci od te tri kao visoki predikat

Gangl, koji također izražava mišljenje da će ovogodišnja berba dati  visoke alkohole i da će u vinu istodobno nedostajati kiselina, ponudio je na kušanje svoj sjajan, svjež a moćan suhi Gewürtztraminer 2017 (13,0 vol %), te vrlo zanimljiv polusuhi NeusiedlerSee Traminer Reserve Multivintage od nekoliko berbi, u ovome slučaju 2005, 2006 i 2009, te više izvrsnih visokih predikata poput Traminera 2004 TBA (14,5 vol %, 150 g/l neprovrelog sladora), Pinot blanca 2008 s 8 vol % te sa 230 g/lit neprovrelog sladora, kao  i Zweigelta 2008 TBA s 13,5 vol % i sa 140 g/lit neprovrelog šećera.

Od crnih suhih vina sjajan utisak je ostavilo Cuvée Rot 2012 (13,5 vol %) od lovrijenca i zweigelta te s pet posto cabernet sauvignona…

___________________________________________________

ČEŠKI VINOGRADARI/VINARI NA JEMATVI u ZLATNOJ DOLINI – U punom jeku berbe Vlado Krauthaker uspio se na svom posjedu podružiti s grupom čeških vinogradara i vinara iz Znojma, iz područja sa 1200 hektara pod vinovom lozom, poznatog u javnosti kao vinogorje Plavih podruma. Češki vinogradari/vinari iz ove grupe vlasnici su od pet do 15 hektara vinograda, uzgajaju graševinu, rizling rajnski, sauvignon i pinote, dakle sortiment kakav je i u Kutjevu, a vino, kako veli predsjednik Vinarske udruge Znojmo, Marek Špalek,  uglavnom prodaju na kućnom pragu.

Kod kojih trganje još nije bilo počelo pa su period uoči svoje berbe iskoristili za studijsko putovanje u južnije predjele gdje je berba već startala, konkretno u slovenski vinorodni Ormož, potom u Kutjevo gdje su uz Krauthakera obišli i Kutjevo d.d., a potom su na povratku doma imali u planu zastati i u mađarskom Villanyju. Kod Krauthakera su, nakon obilaska vinograda, u preradbenom dijelu posjeda s osobitom pažnjom pratili cijeli proces, od prijema grožđa, preko vaganja i prešanja do utakanja soka u cisterne i bačve. ♣

Sličice iz Kutjeva

VINO KAO LIJEK PROTIV STAROSTI i KAO VESELJE MLADOSTI – Lijepa i logična dobrodošlica: precizna informacija o tome gdje ste, i stih za dušu: Vino je lijek mladosti i veselje starosti… S ekstra trsnog brežuljka Kutjevačkog vinogorja Vidim vidim drugi ekstra trsni položaj – Rosenberg, a, onda s Rosenberga vidim Vidim.

A bogme, vidim, u središtu mjesta Kutjevo, i The House of Wine, naime Vinkomir i Vallis aurea, nekad centralni pojam, više nisu atraktivni kao nešto lokalno, domaće a valjda ni dovoljno domoljubno. Usput: ne može se ne spomenuti da je prvi prizor koji brojni stranci vide na ulasku u The House of Wine golema reklama za Žuju…

U središtu je Kutjeva, od nedavno, i Galićev novi podrum – građevinarski izazov a, navodno, s enološke strane i proizvodni pogon za 22. stoljeće – smješten u neposrednom susjedstvu nedavno preuređenog ali za (širu) javnost zatvorenog famoznog kutjevačkog dvorca koji bi mogao kao objekt biti idealan za instituciju poput kakve Vinske akademije i Centra Graševine u koju Slavonci toliko polažu…

Pa, eto kad se već ne može u dvorac, rješenje je možda poći na smuđa u ugostiteljsko-turistički objekt tipično slavonskog naziva Schoenblick, ili pak utjehu vezanu uz kulturu pijenja potražiti prema strelici na ploči-putokazu za – Cugerland…

Na kraju ipak domaće na domaćemu: odmor u garnituri za sjedenje napravljenoj od rabljenih bačvica od, dakako, slavonske hrastovine… Spijemo još je’nu, pa gremo domov….

Kol’ko lipih stvari, rekli bi Šokci, ali – koliko efekta za društvenu zajednicu? ♣

Barunov pakleni plan

PREMA ŽIVAHNIM MJEHURIĆIMA STOLJETNOG STARCA! – Postoje razni baruni, plemenitaši po rodovniku, gospoda i bogatuni ali i oni financijski propali i moralno posrnuli, crveni (Red Baron), a najbolji su oni veseli i dobra srca pa makar bili i bez pedigrea. Jedan od takvih je vinski barunJosip istodobno i Stéphane Barundić, iz krašićkog okruga. Porijeklom iz Doline kardinala, ranu je mladost proveo u Francuskoj ali vuklo ga je u Lijepu našu, došao je i zaposlio se, a s obzirom da je stekao francusku sklonost prema plemenitoj kapljici te s obzirom na dugogodišnju obiteljsku tradiciju vezanu uz proizvodnju vina, prije nekih sedam godina odlučio se i sâm aktivno radno posvetiti i Bakhovu nektaru, ali ne na domaći stari selski nego na moderan način. I, danas, on i njegova supruga Mara Špoljar-Barundić brinu o nekih 2,5 hektara na poziciji Gorice kod Hrženika a zasađenih sortama graševina, manzoni, muškat žuti i pinot crni.

Uz njihov relativno mladi  vinograd na žici s kojega vino u butelji lansiraju pod robnom markom Barun, na oko 0,25 ha nalazi se i stari nasad na kolcu, s još dobro rodnom lozom u dobi između 100 i 150 godina! Tu je nekih 500 panjeva što plaveca žutoga, što graševine, kraljevine, plemenke, lipovine, muškata, ranfola, lipovine, silvanca zelenoga, frankovke i crne kavčine. I kao francuski vinski đak, Barun(dić) je pomislio da bi te stare loze vrijedilo iskoristiti za plemenitiji rezultat od običnog gemišta – za posebno vino proizvedeno kao hommage dugogodišnjoj vinogradarsko-vinskoj tradiciji u krašićkome kraju. I u dogovoru s Bakhovim sinom Ivom Kozarčaninom iz 24 sata, prof. Ivanom Dropuljićm, osnivačem i direktorom festivala Zagreb Vino.com, te Svijetom u čaši na Bartolovo krenuo u je berbu, s time da se s obzirom na sortiment pa i nešto povećani prinos (na rezidbu glede visine roda ove godine Josip nije mogao utjecati) u konačnici dobije pjenušac, klasičnom metodom drugog vrenja u butelji. Barundić već ima iskustva s pjenušcima, proizvodi i bijeli i ružičasti, a za njih je i osvajao priznanja visoka sjaja na strukovnim ocjenjivanjima vina. U berbi smo sudjelovali Josip Barundić Barun i njegovi  sinovi Josip i Tomislav, stric Drago Prstec, Ivo Kozarčanin, Ivan Dropuljić i ja. Vrijeme je poslužilo, ubrano grožđe je bilo zdravo (pa, biralo ga se!), u ustima s lijepim sladorom i s finom kiselošću.  I sad se svi –

Mara Špoljar Barundić sa kćerkicom Anemari

strpljivo – veselimo budućim živahnim mjehurićima više od stoljetnog starca…  ♣

Izbor za Seosku ženu godine Zagrebačke županije 2018

BARUNICA MARA IZ DOLINE KARDINALA! – Zagrebačka županija već po dosta dugačkoj tradiciji svakih 12 mjeseci proglašava Seosku ženu godine. Predlažem ovdje kandidatkinju koju laskava titula nikako ne bi smjela mimoići. A to je Mara Špoljar-Barundić iz Krašića (na slici sa kćerkicom Anemari)! Lijepa, uvijek nasmijana i spremna za šalu, izvrsna u komunikaciji, sjajna supruga i mama (troje djece!), odlična kuharica (vidi, na slici, reš-pečene kopuna i racu!), primjerno radišna u kući, okućničkom vrtu te u obiteljskom vinogradu, puna poduzetničkog duha – upravo žustro nagovara supruga Josipa da posadi još loza kako bi povećali produkciju vina…

Pa – treba li još koji argument?… ♣

Slavonska crna vina i slavonska crna svinja

JAKOBOVI CRNJACI UZ KARE i ŠOKOL – Ne jenjava – i to je dobro! – inicijativa vezana uz organizaciju festivala crnih slavonskih vina uz potporu, na tanjuru, crne slavonske svinje. Stupničanin po porijeklu a Zagrepčanin po mjestu stanovanja Zdravko Ilija Jakobović stavlja, uz svoje syrah i Jakob cuvée, mesne adute odmah na stol: svinjski kare i svinjsku vratinu od crne slavonske svinje, prerađene u njegovoj osobnoj režiji. Kare od crne slavonske svinje on meće najprije na dva tjedna u klasičan pac od krupne stonske morske soli, češnjaka i papra, potom meso ide na četiri sata u pac od crnog vina kuhanoga s klinčićem, lovorom, muškatnim oraščićem, slijedi cijeđenje i potom pakiranje mesa u svinjsko crijevo i u mrežicu, te sušenje, bez prethodnog dimljenja, na zraku (blagi

Jakob…

… kare i šokol

propuh) u trajanju od 1,5 do dva mjeseca, potom su opcije: konzumacija, odnosno vakumiranje komada koji još trebaju pričekati na potrošnju.

Kod vratine, koju Jakobović naziva i šokolom, postupak je gotovo jednak: klasičan pac, pa onda oko četiri sata namakanja u crnome vinu u kojemu je kuhano začinsko bilje, nakon toga valjanje komada mesa u sitno sjeckano začinsko bilje i mljevene velebitske aromatične trave, pa sušenje, također bez prethodnog dimljenja, oko tri mjeseca na zraku, potom je moguća konzumacija, a komadi koji su predviđeni za čuvanje vakumiraju se i drže na tamnom mjestu na oko 17 Celzijevih stupnjeva… ♣

Moslavačke vinske ceste

U Kleti Romić kod Drage Romića (treći slijeva) i Nikice Katića (prvi slijeva) – degustacija 14 škrleta (Julio Frangen)

Važan je i vizualni identitet vina. Evo nekoliko uzoraka koje mi se izgledom činilo vrijednime izdvojiti

PONUDA ZASNOVANA NA ŠKRLETU – Vina od domaće sorte škrlet, s obzirom na dosta male vinogradske površine koje taj kultivar općenito pokriva, još je u ukupnosti količinski premalo da bi ta kapljica mogla biti i vodeća magnetska snaga za turizam u Moslavini, međutim kako se vinari i ponuđači ugostiteljskih usluga na Moslavačkim vinskim cestama, videći u škrletu kao svom adutu budućnost, sve jače oslanjaju upravo na tu domaću sortu za očekivati je da će se vinogradi sa škrletom proširiti i količine u ponudi povećati.

Dosta je, do sada, bilo pokušaja revitalizacije škrleta, osnovano je nekoliko udruga s ciljem da škrletu daju zamah – primjerice udruga vinogradara i voćara Moslavine Lujo Miklaužić, pa udruga Vinske ceste Moslavine i, kao najnovija, udruga Škrlet, zatim, sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom provedena je i klonska selekcija škrleta…, ali čini se da se tek sada, otkako postoji udruga Škrlet s grupom ambicioznih mladih ljudi s voljom da međusobno surađuju i da priču postave na čvrste poslovne noge, otvaraju realni izgledi za stvaranje kvalitetne i učinkovite vinske robne marke Škrlet Moslavine i za dobru gospodarsku valorizaciju škrleta i teritorija za koji je škrlet karakterističan. Dok udruge Lujo Miklaužić i Moslavačke vinske ceste kao članove okupljaju, rečeno mi je za nedavna boravka u Kutini, i vinogradare/vinare što su tržišno orijentirani i one što se proizvodnjom vina bave više amaterski, dotle udruga Škrlet u svoje redove prima samo registrirane robne proizvođače maksimalno okrenute tržištu. U najnovije vrijeme a otkako su mladi profesionalci aktivno na kormilu vidljiv je kod škrleta kvalitativan pomak prema naprijed. Lijepo kušanje mladih novih škrleta priređeno je prije koji mjesec uz manifestaciju Škrletovo, a početkom kolovoza održana je još jedna degustacija, ovaj put s ocjenjivanjem uzoraka, bilo je to u Kleti-restorančiću Romić vinogradara/vinara i ugostitelja Drage Romića u goricama ponad Kutinske Slatine.

Klet Romić uz vinograde ponad Kutinske Slatine. Gornji dio i, desno od zgrade, na ljetnoj terasi restoranski je prostor (domaća kuhinja), a ispod zgrade je vinski podrum. Odlično rješenje za bijeg iz ljetnom vrućinom usijanog gradskog asfalta

Komisiji kojoj je predsjednk bio Ivo Kozarčanin, urednik u 24sata i bloger Bakhov sin, prezentirano je 14 uzoraka od desetak moslavačkih proizvođača, većinom članova udruge Škrlet. Uzorci su većma bili suhi i iz redovne berbe 2017, tek tri su bila starija (iz 2016. i 2015.), dva su bila sa ostatkom neprovrela sladora i moglo bi se reći namijenjena za konzumaciju uz desert, dva su bila s naznakama maceracije praćene alkoholnom fermentacijom. Vrijedno je spomenuti odmak u proizvodnji s prijašnjih jednostavnih koketnih vina s neprovrelim sladorom (polusuha) te to da su suha vina redovne berbe, dana sada na degustaciju, bila dosta ujednačena glede stilistike-organolptičkog profila; pokazivala su priličnu mineralnost, umjereni alkoholni stupanj, solidno do vrlo solidno tijelo i dosta dugačak finiš. Moj je dojam, s obzirom da su neka vina pokazivala još određenu grubost koja bi se, vjerujem, smirila s vremenom, da su se proizvođači malo previše žurili s buteljiranjem kapljice i s izlaskom na tržište, neki s kojima sam o tome popričao kažu da se škrlet jako traži već u rano proljeće, pa je to bio razlog da se s njime rano izađe, međutim bilo bi, smatram, mudro da se proizvođači među sobom dogovore (kako se to radi drugdje) o uspostavi nekoliko kategorija škrleta (npr. mladi, pa classic, superior, možda i prestige), pa da službeni izlazak pred kupca vina s oznakom marke vina Moslavački škrlet bude vezan uz te kategorije, uglavnom, predložio sam, da classic ne ide van iz podruma prije 1. rujna u godini koja slijedi berbu.

Medijane s ocjenjivanja su se kretale u rasponu od 75 kao najniže do 88 kao najviše, više je bilo viših ocjena nego manjih, dva su uzorka sa po tih 88 bodova šampioni ovoga kušanja – Škrlet 2015 eko-podruma Miklaužić, te Škrlet 2016 selekcija od Florijanovića. Šest vina dobilo je 85 i više bodova, dva su vina osvojila 84 boda a tri vina 83 boda. Za primijetiti još nešto pozitivno: veći broj škrleta imao je vrlo decentnu opremu (butelja, etiketa: kreacija a i pedantna nalijepljenost na flašu, ukrasna kapica…), s estetskog i marketinškog stanovišta to je vrlo važno.

Nikica Katić koji u Kleti Romić vodi vinogradarski i vinarski dio doimlje se kao vrlo ambiciozan i sklon učenju, ima volju, osim škrletu, jače se posvetiti i frankovki. Po onome što sam kušao sada u podrumu, veliki adut u nastajanju mu je chardonnay iz 2017. što dozrijeva na finom talogu (sur lie) i u bačvici će, kako Katić kaže, ostati dvije godine. Ne bi li se na tragu takvog chardnnaya moglo uz prikladan pristup u vinogradu i u podrumu, realizirati i škrlet? Prije nekoliko godina u Kutini na kušanju vina od selekcioniranih klonova škrleta predstavljeno je nekoliko uzoraka škrleta koji su pokazali da i vino od toga kultivara može biti i čvrsto, gusto….

S obzirom da smo vina degustrirali u kušaonici Kleti Romić, kod Romićevih smo se i najduže zadržali. Bilo je prilike vidjeti vinograd, podrum, kušati i druga vina. Romićevi posjeduju vlastiti vinograd na 290 metara nadmorske visine i s 1000 trsova u rodu, ove godine posadili su novih 1200 loza, imaju vinograde u zakupu a po potrebi i dodatno otkupe grožđe. Bave se škrletom, graševinom, bijelim pinotom i frankovkom, koje nude u svom ugostiteljskom objektu smještenom u lijepom, ozelenjenom ambijentu. Proizvodnju vodi mladi Nikica Katić, rođak Drage Romića, on ostavlja utisak ambiciozne osobe pri volji da uči i eksperimentira kako bi ostvario i eno-uratke iznadprosječne, vrlo visoke kakvoće. U jednoj bačvici Katić njeguje na finom talogu pažnje i te kako vrijedan chardonnay iz berbe 2017, to se vino pokazuje u sjajnom svjetlu a puni njegov sjaj očekuje se za godinu dana, naime plan je to vino držati u bačvici dvije godine.

Klet Romić, koja u simpatičnom ambijentu unutra može primiti pedesetak osoba a jednako toliko i na vanjskom lijepo uređenom prostoru – idealnome za bijeg od vrućine ljetnog užarenog asfalta, svo vino proda na kućnome pragu. Uz nareske domaće proizvodnje nudi i toplu kuhinju no za takav obrok trebaju prethodne najava i dogovor (telefon je 098 9524 620). Nada Romić, supruga Drage Romića, profesionalna je kuharica i ona priprema specijalitete od divljači, domaća pečenja, janjetinu…. ♣

Dani otvorenih butelja u Zagrebu

NA ŠTROSU KAPLJICA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE – S povratkom popularnih Dana otvorenih butelja u organizaciji Vina Mosaica i CestAgrama na dobro znano mjesto na Štrosu, na Gornjem Gradu počinje, kaže Saša Zec iz Vina Mosaica, vruća vinska jesen u Zagrebu. Plan je bio retrospektivno startati s moslavačkim škrletom koji se, veli Zec, odlično pokazao kao ljetno vino, a u subotu 8. rujna u podne namjera je dovesti na Štros dah i duh te kapljicu Vukovarsko-srijemske županije. Nastupit će PZ Trs, Mladen Papak, vinarija Buhač I Iločki podrumi. Plan je svake subote imati goste iz nekog drugog hrvatskog vinorodnog područja, te subotnjim podnevnim vinskim špicama na Štrosu ući u period Adventa ♣

Zanimljiva degustacija u Samoboru

VETERANI u IZNENAĐUJUĆOJ FORMI – Kod znanog samoborskog ugostitelja, vinogradara i vinara te predsjednika Udruge vinogradara i vinara Samobora Marijana Žganjera svako toliko održe se vrlo zanimljive degustacije vina na različite teme, bilo da je riječ o sorti, vinorodnom području, tehnologiji proizvodnje, starosti vina… Domaćin i ekipa njegovih prijatelja inače, dakako, ljubitelja plemenite kapljice ali i poslovno involvirana u Bakhov svijet, prikupe vina na zadanu temu, a ovaj put nit vodilja bila je vezana uz poodmaklu dob uzoraka. Pa, evo što smo, zajedno sa Žganjerom, kušali enolozi Franjo Francem, inače i dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, i Nenad Maslek, inače i predstavnik tvrtke Lallemand (enološka sredstva), pa plešivički vinogradar i vinar Zvonimir Tomac, Ivan Dropuljić kao osnivač i direktor festivala Zagreb Vino.com, te novinari Ivo Kozarčanin iz 24sata i ja iz Svijeta u čaši:

ZLATNI PERLAN 1993 extra brut méthode traditionelle – Franjo JAMBROVIĆ, Plešivica-Okić, 12,0 vol% • ŠENPJEN brut – Ivo TURK  • CLASSIC 2006 brut nature – Zvonimir TOMAC

CHARDONNAY 2008 sur lie – Damir DRAGO REŽEK, Plešivica-Okić, suho, 14,5 vol% • CHARDONNAY 1998 – Zvonimir TOMAC, Plešivica-Okić, polusuho, 11,5 vol%

GRAŠEVINA 2008 Mitrovac – Vlado KRAUTHAKER, Kutjevo, suho, 14,0 vol% • GRAŠEVINA 1993 kasna berba – Ivan ENJINGI, Kutjevo, suho, 12,25 vol% • VENJE bijelo 2006 izborna berba barrique – Ivan ENJINGI, Kutjevo, Venje, polusuho, 15,0 vol % • VENJE 1998  barrique – Ivan  ENJINGI, Kutjevo, Venje, suho, 12,25 vol%

ČURIN 1967 – Stanko ČURIN, Ljutomer-Ormož

COCTURA 2015 – Željko KOS, Prigorje-Bilogora, Zelina, rizling rajnski, macerirano 183 dana u hrastovoj bačvi, fermentirano na vlastitom kvascu, punjeno bez filtracije, suho, 13,0 vol% • MALVAZIJA SESTO SENSO 2010TOMAZ REBULA 2009GRACE/Svetlik, 13,0 vol %

PRIMITIVO di MANDURIA 2015CANTOLIO, Manduria, dop, suho, 14,0 vol% • DINGAČ 2012  Matuško – Mato VIOLIĆ MATUŠKO, Pelješac, Dingač, plavac mali, njegovano u barrique bačvicama, suho, 15,5 vol% • DINGAČ 2011 Sv. LucijaSAINTS HILLS, Pelješac, Dingač, vinograd sv. Lucija, plavac mali, suho, 15,5 vol% • ZLATAN PLAVAC 1994 – Zlatan PLENKOVIĆ, Hvar, Sveta Nedjelja, plavac mali, suho, 14,5 vol%

Ivo Kozarčanin

VELIKO  SRCE 2012 – Vlado KRAUTHAKER, Kutjevo, vinograd ispred obiteljske kuće i podruma, 11 crnih sorata, suho • MERCS 2009 – Vlado KRAUTHAKER, Kutjevo, merlot i cabernet sauvignon, suho, 13,9 vol% • CAFÉTINUPROLAZU CABERNET SAUVIGNON 2003 – Marijan ŽGANJER NAPA VALLEY CABERNET SAUVIGNON 1989GRGICH HILLS, Kalifornija, Napa Valley, suho, 13,5 vol%

AMARONE della VALPOLICELLA 1997 (corvina, rondinella, molinara) – FABIANO, 15,5 vol%

Dakle, većina vina je imala zaista poprilično godina na plećima (osam i više!), kod nekih uzoraka etikete su bile malo oštećene ili su kroz vrijeme i u dodiru s prašinom potamnile pa se neki podaci nisu vidjeli, stoga na ovim popisu i nedostaju. Pogled na butelje prije otčepljivanja izazivao je skepsu o kondiciji vina, međutim dojmovi su na kraju bili iznenađujuće povoljni! Vrijedi navesti da su se bijela vina, koja su sva bila stara desetljeće i više, pokazala u ukupnosti u boljem svjetlu od crnih.

Marijan Žganjer

Kod pjenušaca – jedan odličan (dakako najmlađi od tri), a jedan (najstariji) sa zanimljivom evolucijom – više uopće nije perlao, pretvorio se u posve mirno vino, isprva je na nosu i u ustima pokazivao klasičnu starinu koja odbija međutim s vremenom se u čaši sjajno otvorio, miris se razvio u pravcu onoga svojstvenoga sherryju ali i s primjesama onoga svojstvenog oksidativno rađenom vinu (vin jaune) iz francuske pokrajine Jura, u ustima se predstavio s ugodnom slasti. Mogao bi biti i te kako upotrebljiv, za kraj obroka, a i kao piće uz meditaciju. Kod bijelih mirnih vina valjalo je biti strpljiv i također pričekati da se dovoljno otvore. Neka su od prvog trenutka degustacije pa do konačnog suda o njima imala nevjerojatnu transformaciju – od prvotnog čak odbojnog utiska na tragu žabe prometnula su se u princa/princezu! Najstarije vino kušanja, ono iz 1967., pretpostavka je da je riječ o sorti moslavac/šipon, prezentiralo se kao puno mlađe nego što, po navodu godišta berbe, jeste! Svima se od bijelih mirnih vina najviše dopala Krauthakerova Graševina 2008 Mitrovac, aplauze su dobili Enjingijevo Venje bijelo 1998 barrique, potom i Tomčev Chardonnay 1998, komplimenti su upućeni i Venju bijelome 2006 izbornoj berbi barrique od Enjingija, pohvala i Chardonnayu 2008 sur lie Damira Drage Režeka. Kod narančastih, primjedba je bila da njima i te kako odgovara duže odležavanje… Kod crnjaka posluženih u prvoj grupi – različito: jedan je imao problem čepa (TCA), jedan je bio majstorski komercijalno dotjeran ciljano za pilce koji vole izraženije note drveta i vanilije, jedan je pak bio obilježen kožom i animalnime (brett), jedan je pokazao izraženiju hlapljivu kiselost… Kod crnih mješavina i samostalnih bordožana, najstariji se crnjak (1989.) pokazao izvrsno očuvanime, a najbolji utisak ostavio je čistoćom, punoćom, mekoćom i elegancijom Cabernet sauvignon 2003 od domaćina Žganjera, koji je grožđe za nj kupio na jednom od ponajboljih hrvatskih vinogradarskih položaja, onome u brodskom Stupniku. Amarone s 21 godinom, tipičan, gust, slastan, u odličnoj formi!… ♣

Na novi izazov – Decanter World Wide Award 2019

SIBEROVA MUŠKATNA HRABROST – Nakon dugogodišnje vrlo uspješne karijere na stomatološkom području, Osječanin te erdutski vinogradar i vinar Mladen Siber sa suprugom Dušicom pjenušcem slavi ženin rođendan i medalje što ih je za svoja dva uzorka osvojio na ocjenjivanju Decanter World Wide Award. Nagrađeni 2017 su bili Siberovi Muškat žuti 2016 – srebro, i Cabernet sauvignon 2011 – bronca. Piće uz koje se sada raduje bračni par Siber je ne samo vlastiti proizvod, nego i neuobičajeni eno-uradak, naime Mladen izlazi s pjenušcem rađenim klasičnom šampanjskom metodom a od posve suhog baznog vina od sorte muškat žuti, aromatičnog kultivara koji se u najvećem broju slučajeva rabi za proizvodnju slađih mirnih vina u kategoriji desertnih. Od berbe 2014. dio grožđa od muškata žutoga pretvorio je u mirno posve suho vino i zadovoljan postignutime odlučio se i na korak više: šampanjizaciju toga muškatnog vina i na držanje pjenušca na finom talogu u buteji prije degoržiranja najmanje oko tri i pol godine. Upravo ovih dana dio tog pjenušca finaliziran je, i Siber razmišlja o tome da iduće godine na Decanter kao nešto posebno pošalje i taj muškatni pjenušac kao svoj novi izazov. Inače, Siber ima odličan – barem se tako zasad pokazuje! – mirni i posve suhi žuti muškat iz berbe 2017, taj se još nalazi u cisterni na finom talogu s kvascima. Metodom sur lie iz berbe 2017 napravio je i vrlo ozbiljan mirni sauvignon, fermentiran u bačvici od bagrema, a koji također još nije napunjen u bocu, i još uvijek je na finom talogu u cisterni. Siber, znan inače i po vrlo dobrome cabernet sauvignonu, iz berbe 2017. ima od te bordoške crne sorte i jako dobar mirni rosé. Siberovi inače u Erdutu u blizini Dunava posjeduju uzorno održavani vinograd površine 10 hektara ali vino za vlastitu etiketu ne rade od cijele količine ubranog roda, zasad za vino za sebe prerade tek oko 20 posto roda, ostatak grožđa je namijenjen prodaji. Možda Sibera medalje koje je već osvojio na prestižnim međunarodnim vrednovanjima plemenite kapljice ali i nada u nova odličja iduće godine potaknu da smanji prodaju grožđa i da s većim opsegom svoje sirovine od ovoga sada krene u proizvodnju vlastitoga vina. ♣

Vjerski turizam, fiš-turizam i Aljmaš

Moderno zdanje – novosagrađena crkva Gospe od utočišta u Aljmašu

HALÁS JUMBA KOD DANETA – Aljmaš je selo u općini Erdut (Osječko-baranjska županija) smješteno na desnoj obali rijeke Dunav, uz obronke Čvorkovca, na nadmorskoj visini od 93 metra. Na proljeće 2014. godine proslavio je 777-godišnjicu postojanja! Aljmaš, sa zaseocima Aljmaška Planina i Ušće, danas broji 605 stanovnika. Stanovništvo se većinom bavi poljoprivredom, potom, logičnougostiteljstvomtrgovinom i turizmom (u mjestu su tri hotela sa po tri zvjezdice).

Dva lica kotlića za fiš: jedno, crno, na polici, desno, dojam je kao da se radi o vojničkim kacigama složenima jedna na drugu, te drugo, svijetlo i u crvenom tonu, s već zamalo prigotovljenim fiš-paprikašom

Glavni oblik turizma u Aljmašu je vjerski turizam, naime Aljmaš je marijansko svetište još od 1704. godine. Na blagdan Velike Gospe u Aljmašu se okupi vrlo velik broj vjernika hodočasnika. Na razini godine Aljmaš, inače, privuče, rado će se pohvaliti domaćini, i do 100.000 gostiju! Zanimljivost u mjestu je crkva Gospe od utočišta. Originalna crkva, s kipom Majke Božje, izgrađena je 1864. godine, ali je u Domovinskom ratu ona srušena do temelja, i na mjestu nje sagrađena je nova crkva – kao moderno arhitektonsko zdanje.

Mnogo gostiju hodočasti u Aljmaš i radi tradicijskog fiš-paprikaša, kultno mjesto za šmekere koji dobro znaju što je to pravi fiš-paprikaš objekt je Kod Daneta, kojega vodi kao dunavski ribar (= po mađarski: halás, po domaće, slavonski: alas) i kao kuhar fiša Drago Dumančić Jumba, majstor zanata, nema što! Evo ga u njegovoj posebnoj kuhinji za fiš, s nizom kotlića i brojnim ognjištima za njih. Simultanka uz kotliće s fišom u nastajanju! Nije mu ljeti lako kad se gosti sjate u restoran: atmosfera je doslovno usijana, naime ljeti temperatura zraka u Aljmašu lako prijeđe 30 Celzijevih stupnjeva, a dovoljan je samo jedan kotlić na vatri de je u Jumbovoj kuhinji osjetno povisi, kako li je tek kad u isto vrijeme u pogonu bude desetak i više kotlića… ♣

Pirotehnika brut(al) nature

ULICE MOHAČA u VATRI GRAHA – Nije nužno da kao sredstvo za značajno okupljanje ljudi služe samo ekskluzivni namirnice i proizvodi, jak magnet može, eto, biti i ono što je blisko najširem pučanstvu i ne spada u kategoriju nobl. U našim Kaštelima u Dalmaciji to je npr. bob, a u mađarskom Mohaču to je – grah! Mađari ga nazivaju bap, a to, eto, kao izraz zvuči vrlo slično bobu…

Mohač – gradska vijećnica

Festivalska ulica

Okupljalište Mohačkih šokaca

Ljetno druženje uz vatru, i hlađenje uz pivo

Grah krčka… a naši se zabavljaju svirkom, pjesmom i plesom

U ljeto u Mohaču, gradu znanome po dvama bitnim ratovima – jednome iz 1526., i drugome iz 1687. kad je tu napokon posve poražena osvajačka vojska Otomanskog carstva – održava se ulični festival graha ili, kako oni kažu: Mohacsi bap fözö sukacok festivalja. Vruć ljetni zrak sam po sebi, uličnu toplinu pojačavaju brojne vatrice nužne da se skuha grah koji dodatno peče s obzirom na tradicijski obilatu uporabu feferona i crvene ljute paprike… Ima li baš festival graha kao okidača nečega iz domene prirodne (brut/al nature) pirotehnike – a pirotehnika je znanost o korištenju izvora sposobnih za samostalne i samoodržive egzotermne kemijske reakcije za proizvodnju topline, svjetlosti, plina, dima i/ili zvuka – neke veze sa spomenutim, drugim, i pobjedničkim ratom za Europu, to ne znam, ali činjenica je da je u Mohaču paleći grah – međutim ponuda hladnog piva i hladnog vina na nivou je! – odličan medij za uličnu narodsku veselicu, i te kako iskoristivu i u turističke svrhe…

Mohač je inače lijepo uređeni gradić smješten na desnoj obali Dunava u mađarskome dijelu Baranje, dosta blizu državne granice s Hrvatskom. Popis stanovništva iz 2011. kaže da broji 17.808 stanovnika, od kojih je 15,842 (84,2%) Mađara, zatim 9,7 posto Nijemaca i 3,9 posto Hrvata… Gradovi-pobratimi Mohača su iz Hrvatske Beli Manastir te, od 2014., i Filip-Jakov, pa, dakako da je među gostima na ulicama graha u Mohaču bilo i kuhara i tamburaša iz Lijepe naše.

Evo nekoliko prizora s uličnog festivala graha održanog početkom kolovoza u Mohaču, gdje je, inače, baš i u jednoj od ulica-poprišta manifestacije, sjedište Zajednice mohačkih Šokaca, pa je bilo sasma logično da će tamo biti prisutni i predstanici iz Hrvatske. Mnogo grupa koje su u ćupovima (moglo ih se i kupiti – i za ponijeti doma – na posebnim prodajnim štandovima) uz vatru (ne na vatri, nego, da ne zagori, pored vatre) prigotavljale grah, vesela lica, svirci… ♣

Sedmo natjecanje u ručnom rezanju pršuta u Krku

SVJETSKA PRVAKINJA iz ZAGREBAČKOG BORONGAJA – Svjetski drugoplasirani slavili su na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, a svjetska prvakinja slavila je u vinoteci-pršutoreznici Dropi-promocija u građevinskom kompleksu na okretištu tramvaja na zagrebačkom Borongaju! Svjetska prvakinja u ručnom rezanju pršuta je Ivanka Dropuljić! Ona je početkom kolovoza pobijedila na sedmom svjetskom natjecanju u ručnom rezanju pršuta održanome u sklopu Krčkog sajma na slikovitom Kamplinu u gradu Krku, u organizaciji Turističke zajednice grada Krka, Kuće krčkog pršuta Žužić, Radija otoka Krka i Klastera hrvatskog pršuta.  Čestitke!

Šampionka Ivanka Dropuljić i uz nju suprug Ivan Dropuljić te novinar Tomislav Radić

Noževe nad pršutima ukrstilo je 14 ekipa, većina ih je bila vezana uz medije javnog informiranja a manji dio uz turističke zajednice i općine otoka Krka. Rezao se pršut iz proizvodnje Kuće krčkog pršuta Žužić, zadatak natjecatelja bio je da, pod budnim okom dvojice mentora Vjeka i Andra Žužića, odrežu lijepe kriške za desetdekagramski ugostiteljski pjat! Rezao se i pršut drugih proizvođača – dalmatinski i drniški, tu je trebalo odrezati najljepšu najdužu fetu! Stručni je ocjenjivački sud na čelu s Antom Madirom, predsjednikom Klastera hrvatskog pršuta, proglasio najbolje rezače, pa evo i redosljeda:

Šampion: HRVATSKI RADIO i PORTAL GASTRONAUT (Ivanka Dropuljić, rezačica, Ivan Dropuljić, aranžer narezane plate, te novinar Tomislav Radić kao predstavnik Hrvatskog radija), zatim, kao drugi, REVIJA GOSTINEC i SLOVENIAN TRAVELLER, pa, treći, RADIO KORZO, potom KANAL RI, HRT STUDIO RIJEKA, KRČKI VAL i NEZAVISNI PORTAL OTOK KRK, LA VOCE DEL POPOLO, RADIO RIJEKA i NOVI LIST. Najbolji među turističkim zajednicama i općinama otoka Krka bili su  TURISTIČKA ZAJEDNICA OTOKA KRKA,  GRAD KRK i OPĆINA MALINSKA, TZO OMIŠALJ i TZO PUNAT, OPĆINA OMIŠALJi OPĆINA PUNAT, TZO MALINSKA i TZO BAŠKA.

Za zainteresirane korisna informacija: pobjednički i bračni par Dropuljić u svom objektu Dropi-promocija u Zagrebu uz vrhunska vina nudi ponajbolje hrvatske sireve i pršute i, dakako, uslugu finog rezanja, najbolje je prethodno se dogovoriti o željama, telefon je 098 485894.

S obzirom da su Dropuljići realizatori visokocijenjenog međunarodnog festivala vina i delicija Zagreb Vino.com, za očekivati je, s obzirom na ovu njihovu krčku pobjedu u rezanju i posluživanju pršuta, da će na spomenutom festivalu u zagrebačkom hotelu Esplanade posljednjeg petka i subote u studenome još značajniji prostor biti posvećen upravo pršutu… ♣

Chef i rock-zvijezda: Bono Vox i Hrvoje Zirojević

Dva chefa: Rudi Štefan i Hrvoje Zirojević

Velikani – Laganini Pelegrini

BONO VOX DALEKO SE ČUJE… – Lani je najavio da se vraća, i ovih ljetnih dana riječ je i održao: nakon naporne turneje, Irac Paul David Hewson iz Dublina odlučio se, logično, za opciju laganini, ali ne samo za laganini s malim nego i za Laganini, dakle s velikim početnim slovom! Bona vox ili vox bona daleko se čuje: to vrijedi ne samo za zvijezdu U2 Bona Voxa, nego i za talentiranog hrvatskog chefa Hrvoja Zirojevića, glavnog kuhara restorana Laganini na Palmižani kod Hvara. Dok Hewson širi dobar glas doista svojim glasom – uostalom nadimak Bono Vox (vox bona na

Chef i dvoje novinara: Meri Šilović, Hrvoje Zirojević i Željko Suhadolnik

latinskome znači dobar glas) što ga je zbog jedinstvenog glasa dobio krajem sedamdesetih, dotle chef Zirojević, za kojega autoriteti vele da je jedan od najboljih hrvatskih majstora – ako ne i najbolji! – u prigotavljanju jela posebice od ribe i plodova mora, dobar glas širi kreacijama na tanjuru. Bono Vox tek je jedna od svjetskih zvijezda koje su se došle uvjeriti u ono čime Zirojević održava Laganini u statusu malog raja, i koje su se i vratile na Palmižanu….

Zirojevića je inače na Palmižani obišao i njegov kolega po profesiji ali i kolega po visokom renomeu – chef Rudi Štefan iz šibenskog restorana Pelegrin, nositelj jedne Michelinove zvjezdice! Možemo, zar ne,  reći da su Zirojević i Štefan uz tanjur ono što su Modrić i Rakitić s loptom!…

A eto u društvu Zirojevića u Laganiniju na Palmižani i ugledne splitske novinarke Meri Šilović (Slobodna Dalmacija, Maslina…) i – mene (Svijet u čaši). I mi smo obećali chefu Hrvoju – da ćemo se vratiti… Lijepo je biti s velikanima. ♣

Hraniti se zdravo

PIKASTI LIMUN – Hraniti se zdravo: postulat među ostalime kaže – jesti puno voća, osobito je preporučljivo ono bogato vitaminom C, te jesti raznoliko. Pa, evo, limun je znan po vitaminu C, njegov sok je fino kiselkasti i osvježavajuć, pomiješan s vodom daje odličan napitak baš i sada za ovo vruće ljetno vrijeme, a glede raznovrsnosti Konzum se eto pobrinuo i za novu vrstu limuna, tzv. smežurani pikasti limun, kao što postoji i sorta grožđa pikasta kraljevina. Kako bobe te pikaste kraljevina dozrijevanjem na trsu pod svjetlošću sunčevih zraka postaju zlaćanije i s izraženijim smeđkastim točkicama, tako i ovaj Konzumov pikasti smežurani limun pod neonskom svjetlosti na svojoj sve zagasitijoj žutoj boji dobiva  sve veće i izraženije smeđkaste pjege. Evolucija je svakim danom jače vidljiva.  Zamislite, maloprodajna cijena po kilogramu jednaka je onoj za uobičajeni čvrstiji limun sjajne žućkaste boje sa zelenkastom ninjansom – 19,99 kuna. Je li moguće da ovaj pikasti limun čak i istisnute onaj klasični?….

Pa, tko se ne bi pomamio! Konzumiraš limun kao izvor vitamina C, a, k tome, o jednakome trošku možeš si priuštiti  dvije vrste limuna… Hvala Konzumu i za to što je spustio maloprodajnu cijenu, izvorno je kilogram bio po 24 i nešto kuna.  ♣

Eko-oznake

MJERILA ZA ZAHTJEVNE POTROŠAČE – Potrošači se, valjda, pogotovu kad je riječ o hrani, sve više educiraju o proizvodima koje kupuju. Prilikom kupovine mnogi, naročito oni u inozemstvu, poseban naglasak stavljaju i na zdravlje i ekologiju.  Sve to dovelo je do velikog rasta potražnje za proizvodima vrhunske kvalitete koji zadovoljavaju visoke standarde zaštite okoliša u produkciji ali i visoke standarde vlastite ekološke podobnosti. Velika konkurencija na policama trgovina potaknula je tvrtke da se prilagode takvim trendovima pa se mnoge od njih nastoje istaknuti upravo naglašavajući pozitivan ekološki i zdravstveni aspekt svojih proizvoda.

– Tržišni trendovi jasno pokazuju da kupci traže proizvode koji im jamče da su dobiveni po najstrožim ekološkim standardima, a tu vidim veliku priliku za snažno brendiranje hrvatskih tvrtki na domaćem i međunarodnom tržištu, Cijena proizvoda koji su proizvedeni u skladu sa zahtjevnim kriterijima i mjerilima eko oznaka znatno je veća u odnosu na konvencionalnu. HGK se stoga zalaže za primjenu jasnih i nepristranih kriterija za dodjelu ekoloških oznaka (može li se zaključiti da ima i nejasnoća i pristranosti?-prim.ur)) i kontinuirano radi na informiranju hrvatskih kompanija o visokim standardima zaštite okoliša – ističe predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović.

– Tržište je danas preplavljeno razno-raznim eko-oznakama od kojih neke i nisu valjane jer ne uključuju postupak neovisne verifikacije od treće strane i/ili ne sagledavaju okolišna svojstva proizvoda kroz životni ciklus – objašnjava direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Marija Šćulac Domac.

Marija Šćulac Domac

Kako bi se uveo red na tržište i suzbilo lažno deklariranje na razini EU donesena su jedinstvena mjerila što određuju koji proizvodi mogu nositi eko-oznake i reklamirati se kao zeleni.

– Dvije su eko-oznake koje HGK ističe: nacionalni znak zaštite ambijenta Prijatelj okoliša i znak zaštite okoliša Europske unije EU Ecolabel. Za obje je nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike – pojašnjava Šćulac Domac.

Obje eko oznake spadaju u Tip I, što znači da su dobrovoljne, da obuhvaćaju različita okolišna mjerila kroz životni ciklus proizvoda ili usluga i, što je bitno, imaju neovisan sustav kvalificirane procjene/verifikacije od treće strane.

Te oznake kupcima jasno daju do znanja da su proizvodi što ih nose prošli stroge kontrole od strane nezavisnih tijela i da zadovoljavaju kriterije očuvanja okoliša u većoj mjeri od kriterija propisanih trenutnim zakonima. Oznake su namijenjene samo najboljima, pa su mjerila po kojima se dodjeljuju postavljena tako da tek 20 do 30 posto proizvoda na tržištu može udovoljiti tim zahtjevima. Također, samo eko-oznake Tipa I mogu biti uključene u Svjetsku mrežu eko-oznaka (Global Ecolebelling Network, GEN).

Da bi proizvod i usluga mogli nositi oznaku EU Ecolabel, moraju zadovoljiti strogi skup mjerila temeljenih na stručnim i znanstvenim parametrima pritiska proizvoda/usluga na okoliš tijekom životnog ciklusa (od prikupljanja i obrade sirovina, preko proizvodnje, pakiranja, prijevoza, davanja usluge, uporabe i do kada postane otpad). Mjerila su specifična za konkretnu skupinu proizvoda, odnosno usluga, i usmjerena su na onaj dio pritiska na okoliš koji je najznačajniji i na koji se može utjecati. U primjeni je od 1992. godine, a prema podacima Europske komisije iz ožujka 2018., na europskom tržištu je gotovo 70.000 proizvoda i usluga koje nose znak EU Ecolabel.

Po broju eko-oznaka prednjači Španjolska, s više od 30 tisuća oznaka, a slijede Italija i Francuska, sa znatno manjim brojkama. Španjolci su veliku većinu oznaka dobili za usluge u turizmu, odnosno smještajne kapacitete. Njihovi hotelijeri prepoznali su interes kupaca za eco-friendly hotele i orijentirali se na privlačenje gostiju oznakom znanom razini cijele EU.

– Velik je to potencijal i za hrvatski turistički sektor, ali i za sveukupno jačanje tog segmenta tržišta i za snažnije naše pozicioniranje na stranim tržištima upravo kroz eko nišu – rekla je još Ščulac Domac, napominjući da je takav tip označavanja kod nas još u začecima, što pokazuje i činjenica da tek jedan hrvatski proizvod nosi oznaku EU Ecolabel (deterdžent za rublje EcoBianco), a svega ih je još nekoliko u proceduri dobivanja oznake.

Lijepo je to da se nastoji afirmirati proizvod s eko-oznakom, ali bilo bi još i ljepše, barem za početak, da nadležni više pažnje na tržištu posvete naročito prehrambenim proizvodima  i bez eko-oznake, naime u našim trgovinama znaju se vidjeti artikli iz prehrambenog segmenta u kondiciji u kojoj se ne bi smjeli naći na policama…   ♣

Znakovi kvalitete

PODUZETNICIMA 7,5 MILIJUNA KUNA ZA BRENDIRANJE – Hrvatska gospodarska komora potpisala je s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta Sporazum o zajedničkoj provedbi projektnog prijedloga Znakovi kvalitete za dodjelu potpora male vrijednosti mikro, malim i srednjim poduzećima (MSP) za dokazivanje kakvoće, sigurnosti i pouzdanosti svojih proizvoda i usluga. Sredstva od 7,5 milijuna kuna za razdoblje do 2020. godine osigurao je Europski fond za regionalni razvoj. Mikro, malim i srednjim poduzećima osiguravaju se bespovratna sredstva za povećanje vidljivosti i prepoznatljivosti hrvatskih proizvoda i usluga za provedbu postupka stjecanja prava uporabe znakova kvalitete HGK.

Luka Burilović

Bolja prepoznatljivost proizvoda i usluga na tržištu pomaže povećanju ukupne konkurentnosti samog poduzeća, te povećanju prihoda od prodaje, izvoza. Znakovi kvalitete pridonijet će stvaranju dodane vrijednosti za proizvod ili uslugu, a ujedno i stvaranju prepoznatljivosti ukupnog identiteta kvalitetnih hrvatskih proizvoda na svjetskom tržištu, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović.

Po jednom projektu maksimalan iznos bespovratne potpore je 75.000 kuna.

Ovo je prilika za sva mikro, mala i srednja poduzeća da ostvare bespovratnu potporu za stjecanje prava uporabe znakova kvalitete HGK bilo da se radi o znaku Hrvatska kvaliteta ili Izvorno hrvatsko. Projektom je HGK osigurala gospodarskim subjektima mogućnost financiranja postupka stjecanja znakova kvalitete HGK bez dodatnih financijskih ulaganja s ciljem jačanja njihove prepoznatljivosti i podizanja konkurentnosti, kazala je voditeljica Odjela za upravljanje kvalitetom Samostalne službe za obrazovanje, kvalitetu i informacijsku sigurnost HGK Nevenka Gašparac.

Kolikom broju (domaćih) potrošača je uopće jasno što to zapravo u smislu istinske kakvoće i originalnosti znači Hrvatska kvaliteta i Izvorno Hrvatsko?

Poziv na dostavu projektnih prijedloga s krajnjim rokom prijava je do 29. lipnja 2020. godine, a detaljnije upute za prijave na ovaj otvoreni Poziv bit će dostupne po njegovoj objavi na stranicama Ministarstva gospodarstva poduzetništva i obrta. ♣

Zagreb Food Film Festival

NAJUKUSNIJA FILMSKA SMOTRA – Prva polovica rujna, konkretno petak, 7. rujna – početak najukusnije revije filmova u metropoli: Zagreb Food Film Festival 2018. Direktorica Sarah Josipović navodi da će trajati desetak dana, točnije do nedjelje 16.rujna. Lokacija tradicijska: Zrinjevac, najljepši park u gradu Zagrebu.

Neki od desetak filmova na repertoaru

Food Film Festival, Zrinjevac, gledalište na travi i pod zvijezdama

U otvorenom kinu pod zvijezdama na livadi parka prikazat će se deset odabranih zanimljivih foodie filmova: Burek, Pariz može čekati, Najbolji recept, Soul kuhinja, Teatar života, Mr. Church, Mravi na škampu, Carigradska kuhinja, Sushi na meksički način i Okus života. Svaki od tih filmova je poseban na svoj način, veli Sarah, i šteta je bilo koji propustiti.

Za to sljubljivanje dviju najljepših svjetskih kultura – one vezane uz hranu i one vezane uz film, u CocaColinoj prvoj kućici posuđivat će se dekice za sjedenje pri gledanju filmova na livadi te piknik košare koje će posjetitelji sami moći ispuniti delicijama čak 25 vrhunskih ugostitelja te ponudom Coca-Cola kombo menija. Posjetitelje festivala mirisom i okusom mamit će El Toro, Tač, AperEATivo, Pani, Smyrna, Klub ljubitelja janjetine, Kofer, Milky, Pofferties/Cellar, Beer bar, Mc čevap – Brko & Brko by Kotanyi, Amelie, Trdelnik, Rakijarnica&Mangosta bar, Street food passage+, Istarska hiža, Plac, The Driver, Fantastic food&drinks, OPG Čorić Soparnik, Nadine fritule, Klara premium store, Cukeraj i Jack Daniels. Primamljivo.

Osim u filmovima i nevjerojatnim okusima iz tanjura i čaše, nazočni će moći uživati i u dobroj glazbi: svakodnevno je DJ-nastup, a u subotu 15. rujna od 20 sati gostuju zanosne The Frajle.

Po prvi puta ove godine, Food Film Festival Zagreb donosi i Chill & piknik zonu by Staropramen sa sadržajima i ponudom i za dan i za večer.

Očekuje se da će kroz festival proći ukupno više od oko 100.000 što Zagrepčana, što turista!  ♣

CNN i Lijepa naša

NETKO SE MORA SRAMITI! – Od nedavno kad su hrvatski mediji javnog informiranja pompozno objavili kako je CNN Dalmaciju uvrstio među desetak za posjet najzanimljivijih prostora na svijetu – ovdje se pada u nesvijest! Ali, makar i kao najveći domoljubi, moramo biti svjesni toga da Hrvatska nije i jedina najljepša na svijetu. Vijest je, međutim, odlična, i može nam ići na ruku, ali uz euforiju – kojoj smo očito vrlo skloni, valjda stoga što dobro utječe na pražnjenje, nameće se i pitanje u pravcu toga koga treba biti – sram!

Je li to stid treba biti svuda prisutnog i utjecajnog CNN-a, koji se tek sada, iako se u nas posljednjih godina i nisu u segmentu što ga se hvali dogodile neke epohalne promjene, odlučio staviti Dalmaciju na svoju famoznu listu, ili se pak stidjeti moraju naši majstori marketinga i turističke zajednice koji svoj posao nisu odradili tako da se i prije nađemo na CNN-ovoj zlatnoj listi?♣

Go – Rebula. Andrej Erzetič s posjeda Aleksij Erzetič iz Višnjevika u Brdima

Brda/Collio i Vipava

REBULA KAO CENTARFOR, u DVA POLUVREMENA – Druga polovica kolovoza, dva poluvremena posvećena sorti rebula, prvo kolovoško i prvo općenito, u Vipavi a drugo u augustu i drugo općenito, desetak dana poslije, u Brdima/Colliju.

Postoji i LUDA Rebula! Četiri klona rebule: crazy (luda) rebula, green (zelena) rebula, rebula petit grain (s malim bobama), gold-yellow rebula (zlatna ili žuta-gialla)

Svaka čast onome (kvalitetnome) iz vana, ali domaće je domaće, i kad je s pravim vrlinama to treba podignuti na pijedestal – tako su na najozbiljniji način počeli razmišljati vinogradari/vinari Vipavskog vinorodnog kraja i goriških Brda što s druge strane državne granice nosi talijanski naziv (doslovni prijevod)

Kraljice rebule 2018 izabrana u Vipavi: novinarka Tizana Baldassari iz Viareggia, koja piše za vrlo člitani toskanski portal Wine Surf. Na slici vidjenoj svojedobno kod jednog talijanskog enologa toliko joj se dopao motiv mladog trsa rebule da ga je dala tetovirati sebi na lijevu nogu!

Collio. Rebula je stara domaća sorta i dugo je bila u sjeni sortnih došljaka iz Francuske, malo tko se trudio ili nitko se nije osobito trudio da je pokaže u punom sjaju, a onda je nekoliko ambicioznih vinara izašlo s vrlo zanimljivim eno-uradcima od nje te time zainteresiralo još neke svoje kolege za ozbiljan pristup kultivaru, pa je potaknuta akcija na stvaranju upečatljive robne marka teritorija. I tako su se u Brdima odnosno na Colliju formirale grupe odlučne da od vlastite sorte do tada u javnosti smatrane autsajderskom učine paradnog konja spomenutih oblasti u slovenskoj Primorskoj vinorodnoj regiji. Pravilno! Kao što su primjerice Bordožani učinili od svojih merlota i caberneta te kupaža, Burgundijci od chardonnaya i pinota crnoga, Nijemci od rizlinga rajnskog, Austrijanci od veltlinca zelenoga….

U predjelu Brda/Collio na tom su se zadatku udružili Marjan Simčič, Edi Simčič, Ferdinand (Četrtič), Medot, Dolfo, Ščurek, Klet Brda, Zanut, Erzetič, te s talijanske strane (Collio) Gravner, Jermann, Keber, Radikon, a u Vipavskome kraju Batič, Burja, Guerila, Mlečnik, Slavček, Svetlik. Brđani su s ozbiljnim prezentacijama rebule i njenih potencijala krenuli lani, i nastavili ove godine, a Vipavci su s akcijom debitirali ove godine. I jedni i drugi okupili su u vlastitome kraju ugledne vinske eksperte te specijalizirane novinare iz domovine i inozemstva, domaće kako bi svojom stručnošću i autoritetom u sferi znanosti (vinogradarstvo i enologija), etnologije, sommelijerstva/ugostiteljstva pomogli detaljnijem upoznavanju svoje i upoznavanju međunarodne javnosti s rebulom punoga sjaja, a strance da se – bitno!!! – na licu mjesta uvjere u vrijednosti rebule i terroirea unutar kojega ona raste, da saznaju o lokalnim običajima s naglaskom na eno-gastronomiju, te da o tome ali i općenito o turističkoj ponudi područja glas pronesu svijetom.

Kraljice rebule iz goriških Brda – članice proizvođačkih obitelji ili pak uposlene u proizvođačkim kućama-sudionicama susreta Brda domovina rebule. Ispred njih u osebujnom plesu su sommelier Luca Gardini i znani vinar Stojan Ščurek, inače maneken za sunčane naočale (koje nosi I noću!)

Među zvučnim imenima uzvanika bio je i britanski vinski vinski pisac Stephen Brook, kojemu se Rebula Opoka Marjana Simčiča točila iz magnuma! Na degustaciji kod Marjana Simčiča bila je i Julia Harding MW, inače uz Jancis Robinson i Joséa Vouillamoza autorica velikog atlasa vinskih sorata svijeta Wine Grapes. A i ja sam bio osobito počašćen, za stolom u društvu dama iz organizacijskog odbora manifestacije – Tinom Novak Samec, direktoricom Zavoda za turizam Brda i njenim suradnicama Petrom Marušič i Valentinom Kristančič, zatim Evom Štraus Podlogar, glavnom tajnicom u slovenskom Ministarstvu za gospodarstvo, razvoj i tahnologiju kao i sa sommelijerkom i Vinskom akademičarkom Mirom Šemič i novinarkom Olgom Cvetek.

Predavanja s nastupima uglednika s ljubljanskog Agronomskog i Biotehnološkog fakulteta te sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, strukovne radionice uz sudjelovanje najpoznatijih domaćih ali i nekih inozemnih sommeliera i vinskih trgovaca poznavatelja realnosti i vrijednosti rebule, strukovno vođene degustacije (Denis Rusjan, Dejan Bavčer, Mojca Mavrič Štrukelj, Mira Šemič, Martin Gruzovin, Luca Gardini, Gašper Čarman...),, prezentacije vinara i vina, obilasci vinograda i podruma, chefovi sa svojim kreacijama na bazi lokalnih namirnica i recepata te usklađenih s raznim tipovima rebule (Tomaž Kavčič – Zemono/Villa Vipolže, Alessandro Gavagna – La Subida, Klinec, pa Gregor Lisjak – Theodosius Vrhpolje).. Sve na visokoj razini. Renome uključenih imena koja su bila nazočna (proizvođači i uzvanici, posebice iz medija javnog informiranja!) ali i dobrodošlo pridruživanje akciji novih članova iz redova lokalnih vinara, zatim nužno institucionaliziranje tih proizvođačkih grupa u službene udruge (bitno radi dobre suradnje s ustanovama u stanju da pruže svekoliku potporu!) pa izrada vlastitih pravilnika oko rada u trsju i u podrumu, proizvodnje tipova odnosno kategorija vina, odredbe datuma najprije mogućeg izlaska vina iz pojedine kategorije na tržište, dobro osmišljenog marketinga – dakle donošenje cjelokupne pomno razrađene strategije trebali bi rezultirati istinskim uspjehom projekta.. (još, ponovno, uskoro na www.suhiucasi.wordpress.com )  ♣

Kod obitelji Batič u Šempasu: uz domaćina Ivana (sasim lijevo) predstavnici inozemnih medija javnog informiranja iz Irske i Nizozemske (Simon J. Woolf), te Barbara Repovš, koja se potrudila u operativnoj organizaciji događanja Rebula – Cesarjev izbor u Vipavskoj dolini

Mira Šemič, i sada najbolji sommelier Slovenije Martin Gruzovin vodili su u Vipavskom Križu veliku degustaiju niza rebula iz tog vinogorja

Primož Lavrenčlč s posjeda Burja blizu Nanosa, koji se, inače, specijalizirao za mješavine sorata (od bijelih uz rebulu ima i laški rizling odnosno graševinu!) vino proizvodi koristeći ovakve betonske posude oblika jajeta. Upravo gradi velebni podrum koji je već u svom donjem dijelu gotov i u proizvodnoj funkciji (prerada grožđa te dozrijevanje u drvenim bačvama) a sad još treba dovršiti gornji dio s kušaonicom i prodavaonicom

Zagovornik rebule i zaljubljenik u njenu maceriranu varijantu, koju u vipavskome kraju proizvodi uz pomoć vinara Matjaža Lemuta: uspješni poslovni čovjek Edvard Svetlik, sa suprugom Ivi

Chef Tomaz Kavčič, jedan od najboljih slovenskih kuhara, koji u dvorcu kod Vipave vodi odličan restoran Zemono, a u protokolarnoj Villi Vipolže u Brdima bistrò i koji je za događanje vezano uz rebulu pripremio interesantne sljedove, na slici je s knjigom Ateljea okusa Svijeta u čaši: Hrvatska tradicijska kuhinja!

Ikebane u počast rebuli u Vipavi i u Brdima

 Chianti Classico, uskoro pod zaštitom UNESCO-a 

NOVI PREDSJEDNIK KONZORCIJA JE GIOVANNI MANETTI FONTODI – Najstariji talijanski konzorcij (poslovno udruženje) za vino Chianti Classico, utemeljen 1924., dobio je novog, 14. po redu predsjednika. To je 55-godišnji Giovanni Manetti iz znane vinske kuće Fontodi iz Panzana u srcu apelacije Chianti Classico. On nasljeđuje Sergia Zingarellija (Rocca delle Macie), koji je Konzorcij vodio šest godina i koji je sada u novoj konstelaciji prijestolje predsjednika zamijenio foteljom jednog od dvaju dopredsjednika, drugi dopredsjednik je Francesco Colpizzi (Castelli del Grevepesa). Manetti, koji izvanredno i na principima biodinamike vodi svoj posjed Fontodi (vinova loza i vino, polja za žitarice i grahorice i mahunarke, goveda lokalne pasmine chianina ne tek za meso nego i za stajski gnoj…) je u ovoj nominaciji dobio, za početak, mandat od tri godine.

Giovanni Manetti, u sredini trija plavih jakni, novi predsjednik Konzorcija Chianti Classico, okružen članovima novog Upravnog odbora, inače predstavnicima proizvođačkih kuća unutar apelacije Chianti Classico docg

Consorzio del vino Chianti Classico unatrag više godina – uz Comité Interprofessionel du Vin de Champagne – jedna je od najsnažnijih poslovnih organizacija na svjetskoj vinskoj pozornici. Ne samo da (tijesna suradnja sa znanstvenicima iz segmenta vinogradarstva i enologije, te s lokalnim i regijskim društvenim i političkim strukturama) učinkovito brine o razvoju apelacije Chianti Classico docg i pravnoj zaštiti i apelacije i robne marke Gallo nero (crni pijetao, iz povijesti Toscane, uzet je kao maskota apelacije) te o vinskoj edukaciji i marketingu za vino i za cijelo područje kao i o plasmanu butelja po cijelome svijetu, nego je aktivno uključen i u brojne popratne gopodarske aktivnosti  kao što su proizvodnja i plasman ukrasnih i uporabnih suvenira s amblemom Crnog pijetla (čaše, dekanteri, otvarači za boce, majice, pregače, jakne…) i u organizaciju turističke ponude vezane uz vino Chianti Classico i teritorij Chianti Classico.

Giovanni Manetti u svom vinogradu u amfiteatru Conca d’Oro (Zlatna školjka) u Panzanu. Vina Fontodi – Vigna del Sorbo, Flaccianello i Chianti Classico docg dostupna su preko tvrtke Enozoik i na hrvatskom tržištu

Upravo kao rezultat svjesnosti da je svaki kvalitetan prehrambeni proizvod – a tu spada i vino – tijesno vezan uz teritorij na kojemu nastaje, među projektima Konzorcija pod vodstvom sada Giovannija Manettija u narednim trima godinama jedan od glavnih prioriteta će biti kompletiranje dokumentacije za UNESCO za kandidaturu teritorija Chianti Classico za zaštitu kao krajolika posebne kulturalne važnosti.

Evo i sastava novog Upravnog odbora Konzorcija Chanti Classico docg na čelu s predsjednikom Manettijem te potpredsjednicima Zingarellijem i Colpizzijem: Simone François – Castello di Querceto, Laura Bianchi – Castello di Monsanto, Sebastiano Capponi – Villa Calcinaia, Alessandro Palombo – Luiano, Tommaso Marrocchesi Marzi – Bibbiano, Nicolò Mascheroni Stianti – Castello di Volpaia, Alessandra Casini Bindi Sergardi – Bindi Sergardi, Francesco Ricasoli – Barone Ricasoli, Duccio Corsini – Principe Corsini – Villa Le Corti, Renzo Cotarella – Marchesi Antinori, Luigi Cappellini – Castello di Verrazzano, Enrico Pozzesi – Rodano, Filippo Mazzei – Marchesi Mazzei, Enrico Viglierchio – Banfi, Ivano Reali – Castello di Gabbiano, Stefano Marzotto – Pile e Lamole e Vistarenni, Andrea Cecchi – Cecchi, Malcolm Leanza – Cantina Colline del Chianti.

Sa Giovannijem Manettijem, čelnikom vinske kuće Fontodi iz Panzana, u veljači ove godine u Firenzi na degustaciji chianti classica docg u okviru tjedna Anteprime Toscane 2018

Već dvadesetak godina u veljači odlazim na poziv nekoliko toskanskih konzorcija, među njima i Chianti Classica, na pretpremijerna kušanja (Anteporime di Toscana) vina koja su stekla pravo da s 1. siječnjem te godine izađu na tržište. I imao sam prilike kroz ta dva desetljeća lijepo vidjeti uspon baš Konzorcija Chianti Classico, veliki skok prema gore počeo je od 2000. kad je javno predstavljen projekt razvoja baziran na rezultatima temeljitih istraživanja tla, izbora najboljih lokaliteta za vinograde, izbora najboljih klonova sangiovesea, odredbi minimalne gustoće sadnje bitne i za kakvoću roda i s aspekta ekonomske isplativosti  glede količine, odredbama o kvalitativnim rangovima vina i u skladu s time o načinima i minimalnoj dužini dozrijevanja vina te o najranijim mogućim izlascima vina na tržište po tim kvalitativnim nivoima. Chianti classico postao je, kod najveće većine vinara apelacije i u gotovo čitavoj ukupnoj količini, kakvoćom vrlo respektabilno vino za zahtjevnog potrošača, i odlično se prodaje po cijelome planetu.

I već odavno sanjam da bi se takva organizacija i takav rezultat mogli postići i ovdje, u Hrvatskoj, ali zasad nismo ni blizu. Možda šansu da se jednog dana nađe na tako uspješnom gospodarskom kolosijeku u nas ima zasad jedino udruga Vinistra, vidjet ćemo što će donijeti novousvojena strategija razvoja istarskog vinogradarstva i vinarstva do 2030. godine…  ♣

Novi Masteri of Wine

Almudena Alberca MW

OD DESET LAUREATA ŠEST JE ŽENA! – Institut za Master of Wine objavio je novih 10 MW, šest od njih su žene, a četiri su muškarca. Evo i imena i prezimena laureata: Almudena Alberca MM (Španjolska; na slici), Barbara Drew MW (Velika Britanija), Olga Karapanou Crawford MW (SAD), Regine Lee MW (Velika Britanija), Elsa Macdonald MW (Kanada), Thomas Parker MW (Velika Britanija), Lindsay Pomeroy MW (SAD), Nicolas Quillé MW (SAD), Job de Swart MW (Nizozemska) i Tim Triptree MW (Velika Britanija).

Ispit za MW podijeljen je u tri dijela, obuhvaća teoriju, praksu te završni seminarski rad temeljen na dubinskom istraživanju veze vina s bilo kojim područjem umjetnosti, humanističkih ili društvenih znanosti. Svi članovi moraju, prije nego dobiju pravo korištenja titule MW, potpisati da prihvaćaju određena  pravila ponašanja. Od njih se traži da svoj rad obavljaju pošteno i da koriste svaku priliku kako bi podijelili svoje znanje i razumijevanje vina s drugima. ♣         SuČ – 08/2018

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 08.2018 – BUYING GUIDE

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

KROZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU

 HINTS TO THE SMART PURCHASE

od/since 1994.

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Kutjevo, pred berbu: vinograd Rosenberg, te, dolje, vinograd Vidim

KOLOVOZ – 2018 – AUGUST

U OVOME BROJU:

HRVATSKA – CROATIA • ARGENTINA • AUSTRALIJA • AUSTRIJA – ÖSTERREICH • BOSNA & HERCEGOVINA • BRAZIL • CRNA GORA – MONTENEGRO • ČILE – CHILE • FRANCUSKA – FRANCE • GRČKA – GREECE • GRUZIJA – GEORGIA • ITALIJA – ITALIA • JUŽNA AFRIKA – SOUTH AFRICA • MAĐARSKA – MAGYARORSZAG • MAKEDONIJA • NJEMAČKA – DEUTSCHLAND • NOVI ZELAND – NEW ZEALAND • PORTUGAL • RUMUNJSKA – ROMANIA • SAD – USA • SLOVENIJA • SRBIJA  –  SERBIA• ŠPANJOLSKA – ESPAÑA • ŠVICARSKA – SUISSE • URUGVAJ

______________________________

U VINU SU SUNCE, ZEMLJA, LOZA i ZNOJ, ISKRENOST i BIZNIS, RADOST i ŽALOST, NEMIR i OPOJ

IN THE WINE THERE ARE SUN, SOIL, VINE & SWEAT, GENUINITY & BUSINESS, JOY & PAIN, ANXIETY & EBRIETY

VINA SE NALAZE NA  TRŽIŠTU / WINES ARE FROM THE MARKET

Velika zvijezda, šampion/Big Star, champion99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! / Brilliant! Impressive! Unique!

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  – Velika zlatna medalja/Great gold medal95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with character, classic elegant great wine.

♣ ♣ ♣ ♣  – Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i  s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

♣ ♣ – 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting.

♣ – 7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑ – trošiti  • ⇗ – trošiti ili još čuvati • ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

________________________________

CIJENE, u maloprodaji (mpc) / PRICES, retail (pp),  0,75 ℓ: S = small (do 35 kn; till 5 €)  • M = medium (36-75 kn; 5-10 €)  • L = large (76-110 kn; 10-15 €) • XL = extra large (111-150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-220 kn; 20-30 €) • XXXL = extremly large  (iznad/over 220 kn; 30 €)

__________________________________

Uzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (npr. 5 od 7 članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 85 bodova po skali do 100 bodova, odnosno 17,5 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova.

____________________________________

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / North Western Uplands

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M-L) PUŠIPEL 2016 Prestige – DVANAJŠČAK-KOZOL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Međimurje-Zagorje, vinogorje Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • nadmorska visina: 300 do 340 m • sorta/variety: pušipel (moslavac, šipon, furmint) • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly • berba/harvest: kasnija od redovne ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa • grožđe prosušivano: mjesec dana • vinifikacija/vinification sporo i dugačko alkoholno vrenje • dozrijevanje/maturation: 8 mjeseci • bačvica (300 ℓ) • bagrem • na kvascu: ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: tokaj (odluka, za pušipel, udruge međimurskih proizvođača Hortus Croatiae) • modificirana – visokoga vrata – može praviti probleme kad je se želi staviti na hlađenje u hladionik (rješenje bi bilo malo skratiti vrat) • čep/stopper: à la DIAM ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela – preglednost, čitljivost: dobre ■ VINO je ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • skladno • elegantno • toplo • s dosta živosti • za piti uz hranu • spremno za konzumaciju ali još u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-slamnatožućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – tehnologijom – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći bijeli; žuti; svježi – zreli) • floralno (cvijeće: bijelo) • osjet kruha/brioša – maslaca U USTIMA meko – zaobljeno – donekle kremasto • živo – uglađeno • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – fino gorkastog – solidno dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 12-14°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M) PUŠIPEL 2017 Classic – CMREČNJAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje, Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD:  kosina – strmina • sorta/variety: pušipel (moslavac, šipon, furmint) ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification posuda: inoks ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: tokaj • modificirana – visokoga vrata • čep/stopper: à la DIAM ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: u dva dijela – čitljivo: dobro ■ VINO je vrlo živahno • s mladenačkim nabojem • dotjerano • skladno • s primarnim aromama • spremno za konzumaciju • jako dobro za osvježenje u ljetnim vrućinama ■ IZGLEDOM bistro • zelenkasto-žuto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći zeleni; bijeli; koštićavi/ jabuka, dunja; citrusi – svježi) • floralno (cvijeće: svježe – bijelo) ■ U USTIMA zaobljeno • živo • slankasto – sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša • 10°C

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: M) RAJNSKI RIZLING 2017 – CMREČNJAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje Međimurje, Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina – strmina • sorta/variety: rizling rajnski ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: alsace • visoka vitka – po tradiciji odgovara vinu: da • čep/stopper: à la DIAM ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno ■ VINO je kompleksno • sočno • dotjerano • skladno • svježe – s mladenačkim nabojem • dopadljivo • lijepo se pije – vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-slamnatožućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći zeleni; bijeli/ koštićavi; citrusi) • floralno ■ U USTIMA zaobljeno • uglađeno • blago sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • svježeg – dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  • srednje velika čaša (rajnska) • 10-12°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M) PINOT SIVI 2017 – CMREČNJAK  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje, Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: pinot sivi (pinot gris) ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • po tradiciji odgovara vinu: da • čep/stopper: à la DIAM ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno ■ VINO je kompleksno • sočno • dotjerano • svježe • dinamično • za piti uz hranu • može trajati – vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – godištem berbe ■ NA NOSU umjerene jačine Upućuje na voćnost (plodovi: domaći zeleni; bijeli – zreli/ jabuka; egzotični/ kiwi, dodir) • floralno • mineralno • začinsko bilje, dodir • osjet korice kruha ■ U USTIMA meko • živo – uglađeno • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – gorkastog – solidno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • veća čaša • 12°C

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: L) PUŠIPEL XTREME 2016 sur lie – CMREČNJAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje, Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: pušipel ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification maceracija, i uz nju alkoholno vrenje ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: decentno ■ VINO je drukčije • ozbiljno • kompleksno • sadržajno • mesnato • sočno • skladno • dinamično • za piti obvezno uz hranu • u usponu – može trajati – traži, i vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • zlatno – nijanse jantarnoga ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine Upućuje na voćnost (plodovi: domaći bijeli; žuti; koštićavi/ marelica – orašasti) • mirodije, s mjerom • osjet zemlje – kvasaca – kruha – plemenitog drveta, dodir – smole – nijanse kože ■ U USTIMA zaobljeno • sa uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti (zrele kiseline) • tijelom & strukturom vrlo dobro • dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  ⇒ • velika čaša 12-14°C

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: L) COCTURA 2015 – Željko KOS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje-Bilogora, Sveti Ivan Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: rizling rajnski ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa • vinifikacija/vinification, maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 183 dana • kvasci: vlastiti • posuda: drvo • nefiltrirano ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: rhein • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan – uredan ■ OPREMA, DESIGN: decentno ■ VINO je drukčije • ozbiljno • kompleksno • sadržajno • skladno • za piti obvezno uz hranu • u usponu – traži, i zavrjeđuje još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • jantarno ■ ISKRENOST: u suglasju sa tehnologijom – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na maceraciju (s fermentacijom) • voćnost (plodovi: domaći bijeli; žuti; zreli – sušeni) • začinsko bilje / mirodije, iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • osjet plemenitog drveta ■ U USTIMA solidno zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – fino gorkast)og – dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo: janjetina i teletina ispod peke…)  ⇒ • velika čaša • 12-14°C

♣ ♣ (♣) (mpc/pp: S-M-L-XL-XXL-XXXL) MARQUIS PINOT NOIR 2015 limited edition – BARUN VINA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Krašić ■ VINOGRAD/VINEYARD:  kosina • sorta/variety: pinot crni ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa • dozrijevanje/maturation: drvo ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Plešivica vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux  • teška • čep/stopper: à la DIAM ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno ■ VINO je dotjerano • zrelo • malo u znaku boravka u bačvici, ipak skladno, makar  • s dosta živosti • spremno za konzumaciju – u špici (koja može trajati) ■ IZGLEDOM bistro • rubinsko – granatna nijansa ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na voćnost (plodovi: domaći; crveni – plavi; koštićavi; bobičasti/ trešnja, crveni ribiz) • mirodije, iskazano s mjerom • osjet dima, dodir ■ U USTIMA  zaobljeno • slankasto – sa dobro pratećom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • solidno dugačkog završetka  ■ SERVIS:  ⇑  (jelo:  pečenje, peka ) • srednje velika čaša • 16°C

___________________________________

S VREDNOVANJA ŠKRLETA u KLETI ROMIĆ u KUTINSKOJ SLATINI

♣ ♣ ♣  EKO ŠKRLET 2015 – MIKLAUŽIĆ

VINO je puno, slasno, mineralno, jako dobro ali malo prerano je vani, realno je za očekivati da će se s vremenom poboljšavati. (12,7 vol%)

Škrleti na kušanju

♣ ♣ ♣  ŠKRLET 2016 Selekcija – FLORIJANOVIĆ

VINO je živo, složeno, skladno, mineralno, slano. Vrlo dobra tijela, u ustima traje. (12,3 vol%)

♣ ♣ ♣  ŠKRLET 2017 – Klet ROMIĆ

VINO je vrlo ukusno, oblo, skladno, slankasto, traje. (12,0 vol%)

♣ ♣ ♣  ŠKRLET 2017 – MIKŠA

VINO je isprva malo suzdržano na nosu, kad se otvori pokazuje ugodan miris s voćnim i cvijetnim nitima te s mineralnom notom. Ima karakter. U ustima dosta dugo traje. (12,5 vol%)

♣ ♣ ♣  ŠKRLET 2017 – VOŠTINIĆ-KLASNIĆ

VINO je ukusno, nešto laganije, s izraženim mladenačkim nabojem. Citrusno i mineralno. Dobar standard. (12,0 vol%)

♣ ♣ ♣ ŠKRLET 2017 – TRDENIĆ

VINO je s dosta je diskretnim mirisom koji se kad se malo razvije pokazuje vrlo je ugodnime. Okus svjež, ugodno gorkast. (12,0 vol%)

Škrleti koji su se izdvojili (i) po opremii

♣ ♣ (♣)  ŠKRLET 2017 – FLORIJANOVIĆ

VINO je sortno prilično prepoznatljivo, s dosta je diskretnim mirisom koji se polagano razvija. Okus svjež, gorkast, relativno bogat, u ustima dosta dugo traje. (12,0 vol%)

♣ ♣ (♣)  ŠKRLET 2017 – MIKLAUŽIĆ

VINO je isprva malo zatvoreno na nosu, živo je i svježe, s mineralnom notom, slano, čvrsto, traje.

(12,2 vol%)

♣ ♣  ŠKRLET 2017 – JANČAR

■ VINO je s mineralnom notom, izraženije kiselosti, gorkasta kraja. (11,6 vol%)

♣ ♣  ŠKRLET 2017 – ILOVČAK

VINO je zatomljeno na nosu, probija se nešto voćnih i cvijetnih aroma. Okusom slano. Kiselost je izražena do mjere da malo strši. Tijelo dobro, solidna trajnost. (12,5 vol%)

ŠKRLET 2017 Unikat – VOŠTINIĆ-KLASNIĆ

VINO je zacijelo rađeno s velikim ambicijama, međutim… Čisto je i uredno, pokazuje potencijal ali je u ovome trenutku nedovršeno i bilo je nespremno izaći na ocjenjivanje u javnost i na stol potrošača. (12,5 vol%)

ŠKRLET 2017 – KOŠUTIĆ

VINO se pokazalo u dosta reduktivnom stanju. (13,0 vol%)

ŠKRLET 2017 – JARAM

VINO je bilo suzdržano na nosu a i miris koji se osjetio nije djelovao posve čisto, usta su bila gorkasta, malo tanka. (12,0 vol%)

ŠKRLET 2015 Private collection – TRDENIĆ

VINO je iz berbe od prije tri godine, i godina na plećima nema mnogo, međutim one su se osjetile ali ne kao rezultat pozitivnog razvoja vina koji može dati dodanu vrijednoist kapljici. (12,7 vol%)

________________________________

Dalmacija / Dalmatia

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL-XXXL) PHAROS 2009 gran cru Dubje – PLANČIĆ  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dubje • sorta/variety: plavac mali & drnekuša ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa – izbor najboljih grozdova • dozrijevanje/maturation: 60 mjeseci ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 16,2 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • masivna – teška ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno ■ VINO je ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato  • snažno • s karakterom • zrelo • skladno • vrlo toplo • s finim tercijarnim bouquetom • za piti uz hranu – u trenucima meditacije • može još trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko-granatno • tamno/neprobojno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortama – tehnologijom ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost (plodovi: domaći; plavi/ koštićavi; sušeni – u/kuhani – orašasti) • mirodije, iskazano s mjerom • osjet smole, dodir – nijanse kože ■ U USTIMA meko – zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • sugerira slast – slankasto • tijelom & strukturom potentno • dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo: divljač, pašticada, zreli tvrdi sir…) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 16-18°C

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL-XXXL) PLAVAC MALI 2011 remek-djelo – STINA-VINO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Brač ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan – uredan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: u dva dijela – prednja potpuno bijela, stražnja s podacima – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je ozbiljno • kompleksno • sadržajno • mesnato • snažno • dotjerano • zrelo • skladno • elegantno • vrlo toplo • još s dosta živosti • za piti: obvezno uz hranu – u trenucima meditacije • spremno za konzumaciju – ali je i u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko-granatno • tamno/neprobojno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU puno – umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: domaći; plavi; koštićavi/ šljva – sušeni – u/kuhani) • floralno, dodir (cvijeće: suho) • začinsko bilje • osjet čokolade ■ U USTIMA meko – zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 16-18°C

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL-XXXL) PHAROS MAXIMUS PLAVAC MALI 2012 – HVAR HILLS  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: plavac mali ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho slatko • 16,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • masivna – teška • čep/stopper: ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno ■ VINO je moderno • bogato • mesnato • snažno • vrlo toplo • ozbiljno • kompleksno • dotjerano • skladno • s elegancijom • s dosta živosti • u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno/neprobojno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU razvijeno. Upućuje na voćnost, (plodovi: domaći – plavi/ zreli – sušeni) • začinsko bilje / stepsko raslinje, vrlo dobro uklopljeno • osjet dima ■ U USTIMA meko – zaobljeno • sa živim – uglađenim – taninom • sugerira slast – slankasto • tijelom & strukturom potentno • živog – fino gorkastog – dugačkog  grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  ⇒ • velika čaša (bordoška) • 16-18°C

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL-XXXL) WINEMAKER’S SELECTION 2011 – KORTA KATARINA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina – strmina • ekspozicija/exposition: jug zapad ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Srednja i Južna Dalmacija • suho • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: decentno ■ VINO je ozbiljno • kompleksno • sadržajno • s karakterom • zrelo • vrlo toplo • još s dosta živosti • s finim tercijarnim bouquetom • za piti uz hranu – u trenucima meditacije • spremno za konzumaciju – može još trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko-granatno • tamno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom/sortama – tipologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU sporije se otvara – umjerene jačine. Upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: domaći tamno-crveni – plavi; sušeni) • začinsko bilje / mirodije • blagi osjet smole – fina nijansa kože ■ U USTIMA zanimljivošću nadilazi miris • živo • meko – zaobljeno • sa uglađenim taninom • slano • tijelom & strukturom vrlo dobro • živahnog –  dugačkog – grijućeg završetka  ■ SERVIS: ⇗  (jelo: rafiniranija jela od crvenoga mesa, u umaku, dobro dozreli tvrdi sir) • svakako odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) •16-18°C

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL-XXL) DINGAČ 2013 Elegance – SKARAMUČA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina – strmina • ekspozicija/exposition: jug zapad • sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje/maturation: drvo ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Dingač • suho • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno ■ VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • zrelo • skladno • elegantno • vrlo toplo • s dosta živosti • za piti uz hranu – u usponu – vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – dobi ■ NA NOSU upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • vegetalno/herbalno • začinsko bilje / mirodije, • osjet čokolade, dodir ■ U USTIMA meko – zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • tijelom & strukturom potentno • dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša (bordoška) • 16-18°C

Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: M-L) MALVAZIJA MONTIRON 2017 – MEDEA  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Južna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: Montiron • tlo/soil: crvenica • sorta/variety: malvazija istarska • loze stare/vines are old: 36 godina/years • prinos po trsu/yield per vine: 1 – 1,5 kg • berba/harvest: kasnija od redovne ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa • vinifikacija/vinification hladna maceracija 15 sati • alkoholno vrenje: 8 posto količine u drvu • dozrijevanje/maturation: 4 mjeseca • na kvascu ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ ■ OPREMA, DESIGN: elegantno ■ VINO je kompleksno • sadržajno • svježe i s puno živosti • lijepo aromatično • za piti uz hranu • spremno za konzumaciju – ali i u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato žućkasto • svijetlo ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom– tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na mineralno • voćnost • floralno • začinsko bilje • osjet plemenitog drveta, u tragu ■ U USTIMA zaobljeno • uglađeno • sugerira slast – slankasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta  dugačkog završetka  ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša  12°C

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) MERLOT PUNTA GRECA 2015 limited reserve – MEDEA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Južna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: Punta grkova / Punta greca – najjužniji vinograd Istre, površina 3,4 ha • rt – ravnica • tlo/soil: crvenica, pijesak, ilovača • (mikro) klimatski uvjeti/mycroclimatic contitions: stalni povjetarac • sorta/variety: merlot • gustoća sadnje/planting density: 7500 loza/ha • loze stare/vines are old: 11 godina/years • uzgojni oblik/way of cultivation: nizak, na visinu do 0,5 m – bez zalijevanja/no irrigation • prinos po trsu/yield per vine: 0,5 – 1 kg • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly (tri zaštitna prskanja godišnje) • berba/harvest: ručna/handpicking ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa • vinifikacija/vinification maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 14 dana • dozrijevanje/maturation: 20 mjeseci • barrique Nadalié (225 ℓ) • francuska • nefiltrirano • u boci, prije izlaska: 3 mjeseca ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (8043) ■ OPREMA, DESIGN: elegantno ■ VINO je ozbiljno • kompleksno • s karakterom • bogato • mesnato • skladno • elegantno • toplo • s puno živosti • za piti uz hranu – u trenucima meditacije • u usponu – može trajati – vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU vrlo lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći tamno crveni – plavi/ koštićavi; bobičasti) • mineralno • začinsko bilje • osjet plemenitog drveta – čokolade ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti (zrele kiseline) • tijelom & strukturom vrlo dobro • dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ ⇒ • velika čaša (bordoška) • 16-18°C

________________________________

Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Danube area

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: XL-XXL) GRAŠEVINA 2016 Goldberg – BELJE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Baranja ■ VINOGRAD/VINEYARD, Goldberg • sorta/variety: graševina ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • polusuho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: posebna • visoka vitka – elegantna • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno ■ VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • sočno • zrelo • skladno • elegantno • s dosta živosti • dopadljivo • za piti: uz hranu – u trenucima meditacije • spremno za konzumaciju – moguće u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM živahno • žuto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći; bijeli/jabuka; zreli – orašasti) • floralno • med, poljubac • začinsko bilje / slatki začini • osjet kruha – bijele čokolade ■ U USTIMA meko – zaobljeno – kremasto • živo • slatkasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • slatkast)og – živog – gork(ast)og – dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) •12-14°C

♣ ♣  (mpc/pp: S-M) GRAŠEVINA 2017 – BELJE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Baranja ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: graševina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • zatvarač/closure: na navoj/screwcap (loš) ■ OPREMA, DESIGN: etiketa: u dva dijela ■ VINO je dotjerano • s mladenačkim nabojem • spremno za konzumaciju ■ IZGLEDOM živahno • zelenkasto – slamnato žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa sortom – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na voćnost ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • kiselkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ • 10-12°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M) CHARDONNAY 2016 – BELJE  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Baranja ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: chardonnay ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: u dva dijela ■ VINO je kompleksno • sočno • dotjerano • zrelo • skladno • elegantno • lijepo se pije uz hranu • spremno za konzumaciju – u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • zelenkasto-žuto • pune boje ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći bijeli; koštićavi; svježi; zreli) • začinsko bilje, poljubac • mineralno • osjet zemlje – kruha – maslaca, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • solidno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša (burgundijska) • 12-14°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M) ZELENAC KUTJEVO 2017 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: zelenac/Rotgipfler • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je fino aromatično • s karakterom • dotjerano • skladno • sočno • spremno za konzumaciju ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći bijeli; zreli) • floralno • med, poljubac • začinsko bilje, dodir ■ U USTIMA meko – zaobljeno – podatno • sugerira slast – slankasto • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • fino gorkastog završetka  ■ SERVIS:  ⇑ • srednje velika čaša • 12°C

♣ ♣ (mpc/pp: S-M) ROSÉ 2017 – BELJE  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Baranja ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno s k.z.p. • polusuho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ ■ VINO je u špici ■ IZGLEDOM jače ružičaste boje ■ NA NOSU upućuje na voćnost • floralno ■ U USTIMA slatkasto • tijelom & strukturom dobro ■ SERVIS:  ⇑ • manja do srednje velika čaša • 10°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) MERLOT 2015 – BELJE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatsko podunavlje, Baranja ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in:  0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno ■ VINO je dotjerano • skladno • toplo • s dosta živosti • za piti obvezno uz hranu • spremno za konzumaciju – u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na voćnost (plodovi: domaći – plavi/ koštićavi; bobičasti) • herbalno, diskretno • začine/mirodije, dobro uklopljeno • osjet zemlje – paljenoga / dima – čokolade ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slankasto – sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • fino gorkastog – solidno dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇑ ⇗  • veća čaša • 16-18°C

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: M-L) FRANKOVKA 2015 Miraz – FERAVINO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Feričanci ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: frankovka ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: u dva dijela – čitljivo: dobro ■ VINO je ozbiljno • mesnato • dotjerano • skladno • toplo • robusno • za piti (obvezno) uz hranu • uglavnom spremno za konzumaciju – međutim vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko-granatna nijansa • tamno ■ ISKRENOST: u suglasju sa tipologijom – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći; tamno-crveni – plavi) • herbalno, diskretno • začinsko bilje • osjet zemlje ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim taninom • slankaso – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • fino gorkastog – blago sušećeg – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (bordoška) • 16-18°C

♣ ♣ (mpc/pp: S-M) FRANKOVKA 2016 Dika – FERAVINO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Feričanci ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: frankovka • loze mlade ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 • boca/bottle, model: bourgogne • zatvarač/closure: na navoj/screwcap ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je dotjerano • čisto – uredno • skladno • nekomplicirano • spremno za konzumaciju – u špici ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko ■ NA NOSU diskretno. Upućuje, ipak, na voćnost • herbalno, diskretno • osjet zemlje ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro ■ SERVIS:  ⇑ • srednje velika čaša • 14-16°C

pjenušci  – sparklings

♣ (♣)  (mpc/pp: M) FRANCESCA brut – FERAVINO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Feričanci ■ PJENUŠAC, metoda/SPARKLING, method: charmat (vrenje u cisterni) ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Slasvonija Feričanci • brut • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in:  0,75 ℓ ■ VINO je svježe • dopadljivo/koketno • nekomplicirano • spremno za konzumaciju ■ IZGLEDOM živahno – bistro • ružičasto • svijetlo • perla finim sitnim mjehurićima ■ NA NOSU diskretno. Upućuje na voćnost ■ U USTIMA meko – zaobljeno • sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro – vitko • svježeg – kraćeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • 8°C

_________________________________________________

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! / Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! / The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

________________________

Frankovka – posebna preporuka/ Blaufränkisch warmly recommended

(kušano na sajmu VieVinum 2018 u Beču / tasted at the VieVinum 2018 in Vienna)

AUSTRIJA    ÖSTERREICH

2018

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXXL)  BLAUFRÄNKISCH Hochberc 2008 – Weingut GESELLMANN ■ Mittelburgenland Deutschkreutz (14,0, vol%)

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXXL) BLAUFRÄNKISCH 2011 Tannenberg – ANITA & HANS NITTNAUS ■ Burgenland Gols Leithaberg (14,0, vol%)

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL-XXXL) BLAUFRÄNKISCH Hochberc 2015 – Weingut GESELLMANN ■ Mittelburgenland Deutschkreutz (14,0 vol%)

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXXL) BLAUFRÄNKISCH Ried Dürrau 2015 – Weingut Franz WENINGER ■ Mittelburgenland Horitschon (14,5 vol%)

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXXL) BLAUFRÄNKISCH Ried Kalkofen 2015 – Weingut Franz WENINGER ■ Mittelburgenland Horitschon (14,0 vol%)

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M) BLAUFRÄNKISCH Mittelburgenland DAC reserve Biiri 2015 – Weingut HANS IGLER ■ Mittelburgenland Deutschkreutz (13,5, vol%)

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXXL) BLAUFRÄNKISCH 2015 Ried Mariental – Weingut Ernst TRIEBAUMER ■ Burgenland Rust (14,0, vol%)

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL)  BLAUFRÄNKISCH 2015 Ried Oberer Wald – Weingut Ernst TRIEBAUMER ■ Burgenland Rust (13,5 vol%)

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL-XXXL) BLAUFRÄNKISCH 2015 Ungerberg – JURIS (Axel Stiegelmar) ■ Burgenland, Gols (14,0 vol%)

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ BLAUFRÄNKISCH 2015 Alter Berg – GERNOT & HEIKE HEINRICH ■ Burgenland Gols Leithaberg (13,5, vol%)

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXXL) BLAUFRÄNKISCH Ried Dürrau 2015 – Weingut PAUL KERSCHBAUM ■ Mittelburgenland Horitschon (13,5, vol%)

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXXL) BLAUFRÄNKISCH 2015 Goldberg – Weingut PRIELER ■ Burgenland (13,5 vol%)

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXXL) BLAUFRÄNKISCH 2015 Ungerberg – Weingut Paul ACHS ■ Burgenland Gols (13,0, vol%)

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXXL) JUDITH BLAUFRÄNKISCH 2015 Ungerberg – Weingut Judith BECK ■ Burgenland Gols (13,0, vol%)

♣ ♣ ♣ ♣  BLAUFRÄNKISCH 2015 Edelgarten – GERNOT & HEIKE HEINRICH ■ Burgenland Gols  Leithaberg (13,5, vol%)

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL-XXXL) BLAUFRÄNKISCH 2015 – Weingut PRIELER ■ Burgenland (13,5 vol%)

♣ ♣ ♣ ♣  DÜRRAU BLAUFRÄNKISCH 2012 – IBY ROTWEINGUT BIOWEINGUT ■ Mittelburgenland Horitschon (13,5, vol%; Dürrau, jedna godina dana u novom barriqueu + tri godine u velikim bačvama od 2000 litara; mpc. 39€)

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: 38 XXL)  BLAUFRÄNKISCH Ried Kirchholz 2015 – Weingut Franz WENINGER ■ Mittelburgenland Horitschon (13,5 vol%)

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXXL)  BLAUFRÄNKISCH 2015 Bodigraben – Juliana WIEDER ■ Mittelburgenland, Neckenmarkt (14,0 vol%)

♣ ♣ ♣ ♣ PERWOLF 2015 – KRUTZLER ■ Südburgenland Deutsch Schützen (13,5, vol%)

_____________________

                     Lovrijenac – posebna preporuka/ Sankt Laurent – warmly recommended                                 (kušano na sajmu VieVinum 2018 u Beču / tasted at the VieVinum 2018 in Vienna)

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) SANKT LAURENT 2015 Reserve – JURIS ■ Burgenland (13,5 vol%)

♣ ♣ ♣ ♣ SANKT LAURENT – PHILIPPE GRASSL ■ Carnuntum (13,0, vol%)

♣ ♣ ♣ ♣  SANKT LAURENT 2015 Holzspur – JOHANNESHOF REINISCH ■ Thermenregion (13,0, vol%)

♣ ♣ ♣ ♣ SANKT LAURENT 2015 Ried Frauenfeld – JOHANNESHOF REINISCH ■ Thermenregion (13,0  vol%)

♣ ♣ ♣ (♣) SANKT LAURENT 2015 Ried Rosenberg – Gernot & Heike HEINRICH ■ Burgenland (12,0, vol%)

♣ ♣ ♣ (♣) SANKT LAURENT 2015 Ried Altenberg – Gerhard & Brigitte PITTNAUER ■ Burgenland (12,0, vol%)

♣ ♣ ♣ (♣) SANKT LAURENT 2015 Ried Altenberg – GLATZER ■ Carnuntum (13,0, vol%)

♣ ♣ ♣ (♣) SANKT LAURENT 2015 Reserve – SCHLOSS GOBELSBURG ■ Niederösterreich (13,0, vol%)

♣ ♣ ♣ (♣) SANKT LAURENT 2015 Selection – SCHLOSS GOBELSBURG ■ Niederösterreich (12,5, vol%)

__________________________

                          Frankovka – posebna preporuka/ Blaufränkisch – warmly recommended                                (kušano na sajmu VieVinum 2018 u Beču / tasted at the VieVinum 2018 in Vienna)

MAĐARSKA    MAGYARORSZÁG

2018

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) VILLANY KEKFRANKOS Spatz 2013 – HUMMEL ■ Villany (14,0, vol%)

 

NJEMAČKA   DEUTSCHLAND

2018

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  NEIPPERGER SCHLOSSBERG LEMBERGER 2015 GG VDP – WEINGUT GRAF NEIPPERG ■ Württemberg, Grosse Lage Schlossberg (14,5, vol%)

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ LEMBERGER 2012 der Schwarze Loewe GG VDP – WEINGUT GRAF ADELMANN ■ Württemberg, Grosse Lage Der Schwarze Loewe (14,5, vol%)

♣ ♣ ♣ ♣ STEINKREUTZ LEMBERGER 2012 GG VDP – WEINGUT DRAUTZ-ABLE ■ Württemberg, Grosse Lage Neckarsulmer Scheuerberg (13,5, vol%)

    SLOVENIJA    SLOVENIA

2018

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) MODRA FRANKINJA – BLAUFRÄNKISCH SZA (Mačkovec) – SZA.SCHIEFER (Eisenberg) 2015 – MAROF ■ Prekmurje (14,0, vol%)

 

     FRANCUSKA     FRANCE

Alsace

ALHAMBRA HUGEL – Prezentacija Jean-Fréderic Hugel, 13. generacija u obitelji. Alsace je u srcu Europe, vinogradi se duž obale Rajne protežu u dužini od nekih 100 km od malo ispod Strassbourga prema jugu, tipovi tla različiti su, kao rijetko gdje u svijetu na tako malo prostora tolika različitost, dani vrući a noći relativno hladne što je odlično za svježinu vina, područje je to gdje maksimalno uspješno rezultat pokazuju jedino vinova loza i neke vrste voća što se uzgajaju radi proizvodnje destilata.

Berba 2018 po sadašnjim pokazateljima očekuje se kao vrlo dobra do odlična.

Jean-Frederic Hugel

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXXL) SCHOELHAMMER RIESLING 2009 – HUGEL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Alsace • 13,5 vol % ■ VINO je intrigantno, živo, sortno vrlo prepoznatljivo, s dosta voćnosti i mineralnoga na nosu, u ustima sočno, slano, snažnog tijela i duge trajnosti

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXXL) GEWÜRTZTRAMINER Sélection de Grains Nobles “S” 2010 – HUGEL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Alsace • 12,0 vol % ■ VINO je slatko desertno, u sortnom smislu vrlo prepoznatljivo, složeno, s notom plemenite plijesni, puno, elegantno.

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) PINOT GRIS Grossi Laüe 2011 – HUGEL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Alsace • 15,0 vol %

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: XXL) RIESLING GROSSI LAÜE 2013 – HUGEL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Alsace • 12,5 vol %.

 

NJEMAČKA   DEUTSCHLAND

Mosel

Villa Huesgen

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M-L) ALTE REBEN RIESLING WÜRZELECHT 2016 Enkircher Steffensberg trocken – VILLA HUESGEN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Mosel ■ VINOGRAD/VINEYARD: Enkircher Steffensberg • kosina – strmina/slopes – very steep ones • sorta/variety: riesling • loze stare/vines old: 100 godina/years – nisu cijepljene na američku podlogu!/not grafted • berba/harvest: ručna/manual ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Deutscher Qualitätswein • suho/dry • 11,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: rhein • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan – uredan – dugačak / serious one – long ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro/in two pieces, clear & well readable ■ VINO je kompleksno • sadržajno • sočno • s karakterom • skladno • elegantno • svježe • dinamično • dopadljivo • za piti: uz hranu – i u trenucima meditacije • spremno za konzumaciju – ali i u usponu – može trajati – vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto- slamnato-žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – lijepo razvijeno. Upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: domaći bijeli; žuti; koštićavi/ jabuka, dunja, malo i oskoruša – orašasti, u tragu) • začinsko bilje, dodir ■ U USTIMA dobro slijedi miris • meko – zaobljeno – uglađeno • blago pikantno • sugerira slast – slankasto – sa vrlo kvalitetno pratećom kiselosti (zrele kiseline) • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • slasnog – svježeg – fino gorkastog – dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša (rajnska) • 12°C

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp:  M-L) RIESLING 2017 Enkircher Steffensberg – VILLA HUESGEN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Mosel ■ VINOGRAD/VINEYARD: Enkircher Steffensberg • kosina – strmina • sorta/variety: riesling • loze stare: 30 i više godina • prinos po trsu: vrlo nizak • berba/harvest: ručna ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Deutscher Prädikatswein • feinherb – polusuho • 10,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: rhein • čep/stopper: pluteni/cork • punjeno na posjedu 15.02.2018 ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno – istodobno i dopadljivo, pa malo i koketno • sočno • ima karakter • skladno • elegantno • svježe • za piti uz hranu – i u trenucima meditacije • spremno za konzumaciju – ali i u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žućkasto sa blagom zelenkastom nijansom • svijetlo ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći; bijeli; žuti; koštićavi/ jabuka, kruška…; nota citrusa) • floralno • med, dodir • mineralno, nijansa • osjet plemenite plijesni, tanka nit ■ U USTIMA meko – zaobljeno • slatkasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti koja dobro parira slasti • tijelom & strukturom dobro • slatkastog – solidno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša (rajnska) • 10-12°C

Mosela

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: M) SCHIEFER RIESLING 2017 Trabner Würtzgarten trocken – VILLA HUESGEN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Mosel ■ VINOGRAD/VINEYARD: Trabner Würtzgarten • kosina – strmina • tlo: s dosta škriljevca, otud vinu i nazic Schiefer (Schiefer=škriljevac) • sorta/variety: riesling ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Deutscher Qualitätswein • suho • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: rhein • zatvarač/closure: na navoj/screwcap ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je složeno • sočno • s karakterom • skladno • elegantno • svježe • dinamično • spremno za konzumaciju – može trajati – vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro – žućkasto • svijetlo ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći zeleni; bijeli; koštićavi/ jabuka; egzotični/ citrusi – svježi) • začinsko bilje, poljubac • osjet bijele čokolade, nijansa ■ U USTIMA zaobljeno – uglađeno • blago pikantno • slankasto – sa vrlo kvalitetno pratećom kiselosti (zrele kiseline) • tijelom & strukturom dobro • svježeg – fino gorkastog – solidno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša (rajnska) • 12°C

Mosela

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L-XL) ENKIRCHER STEFFENSBERG RIESLING 2016 Auslese – VILLA HUESGEN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Mosel ■ VINOGRAD/VINEYARD: Enkircher Steffensberg • kosina – strmina • sorta/variety: riesling • prinos po trsu: nizak • berba/harvest: kasna/late harvest • ručna/manual ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Deutscher Prädikatswein • slatko • 8,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,50 ℓ • boca/bottle, model: rhein • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je dotjerano • zrelo • skladno • s elegancijom • vrlo dopadljivo • za piti uz kolače – spremno za konzumaciju – u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • žuto prema zlatnome ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći bijeli; koštićavi/kruška…) • floralno • med • osjet plemenite plijesni, dodir ■ U USTIMA meko – nježno – zaobljeno – blago kremasto prema sirupastome (neopterećujuće) • slatkasto – sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vitko • slatkog – svježeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • manja čaša (za specijalna vina) • 10°C

♣ ♣ (♣) (mpc/pp: S-M) RIESLING BY THE GLASS 2017 – VILLA HUESGEN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Mosel ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: riesling ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Deutscher Qualitätswein • suho • 11,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: rhein • zatvarač/closure: na navoj/screwcap ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je moderno • sortno prepoznatljivo • čisto • skladno • svježe i lepršavo • dopadljivo • nekomplicirano • namijenjeno neobveznom pijuckanju – i na dužu stazu – te za osvježenje pogotovu u ljetnim vrućinama ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato žućkasto • vrlo svijetlo ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU diskretno. Upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: zeleni; bijeli; žuti – koštićavi/ jabuka, breskva, citrusi) ■ U USTIMA meko • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vitko • svježeg – kiselkastog – srednje dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • manja ili srednje velika čaša (rajnska) • 10-12°C

♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: M) WEISSBURGUNDER 2016 trocken – VILLA HUESGEN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Mosel ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: pinot bijeli (pinot blanc) ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Deutscher Qualitätswein • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: rhein • zatvarač/closure: na navoj/screwcap ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je dotjerano • skladno • svježe • nekomplicirano • dopadljivo • spremno za konzumaciju ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – dobi ■ NA NOSU upućuje na voćnost (banana, ananas, dinja…) • osjet korice kruha ■ U USTIMA živahno • zaobljeno • sugerira slast – slankasto • tijelom & strukturom dobro • svježeg  završetka ■ SERVIS:  ⇑ • srednje velika čaša • 10-12°C

 SLOVENIA  SLOVENIJA

 Dolenjska

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) PRESTIGE 2011 extra brut – ISTENIČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Bizeljsko-Sremič ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: chardonnay 60 %,  pinot crni 40 % ■ PJENUŠAC, metoda/SPARKLING, method: klasična, tradicijska champenoise (drugo vrenje u boci) • degoržirano nakon koliko vremena od završetka vrenja: 72 mjeseca ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: extra brut • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: champagne • modificirana • čep/stopper: DIAM Mytic ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: moderno – dosta malena – u dva dijela – preglednost, čitljivost: otežano zbog sitnih slova ■ VINO je kompleksno • sadržajno • živo • zrelo • skladno • elegantno • sa profinjenim tercijarnim bouquetom • za piti uz hranu – u trenucima meditacije ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato žuto • s veselim – trajnim perlanjem finim sitnim – brojnim – mjehurićima ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortama – tipologijom – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na voćnost (plodovi: jabuka, marelica) • mineralno • začinsko bilje, dodir • osjet brioša ■ U USTIMA zrelo – donekle kremasto • živo – uglađeno • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti (zrele kiseline) • tijelom & strukturom vrlo dobro • dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša • 10-°C

______________________________

ovih dana kušano još… /  these days tasted too…   

IMPRESIVNI VETERANI /  IMPRESSIVE OLDIES

RIBOLLA GIALLA 2003 – GRAVNER ■ VINOGRAD: Collio • kosina • sorta: ribolla ■ AMFORA 2007 – TOMAC ■ VINOGRAD Plešivica-Okić • kosina • sorta: chardonnay (50 %) i razne druge bijele sorte

PETRA 2007 – PETRA ■ VINOGRAD Toscana • kosina • sorta: mješavina sorata

QUERCEGOBA merlot 2008 – PETRA & POTENTE cabernet sauvignon 2007 – PETRA ■ VINOGRADI: Toscana • kosina

___________________________________

 

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 07.2018. – THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON a PLATE

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

SADRŽAJ/CONTENTS

In Memoriam & In Gloriam: GRAND CRU – ZA TRAJNO ZAJEDNIŠTVO • Plava laguna Croatia Open Umag, 29. put: TENIS i GURMANSKI POROCI • Nova stranica Vinistre: USVOJENA STRATEGIJA RAZVOJA ISTARSKOG VINOGRADARSTVA i VINARSTVA DO 2030. GODINE • Okruženo morem, stalno milovano vjetrićem: PUNTA GRECA + MEDEA = KALAVOJNA PLUS! • Turizam, i kako ga steći: EKO-ODGOVORNI HOTELI – POŽELJNIJI • Funkcionalna hrana u Hrvatskoj: NAMIRNICE KOJE HRVATI NAJČEŠĆE KONZUMIRAJU • Potrošnja bezalkoholnih napitaka: SLATKO DRAŽE NEGO BEZ ŠEĆERA • Dani rudarske greblice: VOLIM GREBLICU VIŠE NEGO PIZZU • Hit hrvatskog zagorja: BUĆNICAFEST 2018 u DESINIĆU • Nešto sasma drugo od napolitane: ČOKOLADNA PIZZA •  Amfora stoluje na Plešivici: NA REDU – TRAMINAC i SAUVIGNON • Pušipel u glavnoj ulozi: ŠAMPUS, CLASSIC, PRESTIGE • Wooowww: DOVITLJIVA PČELICA SA ZAPJENJENIM OSINJAKOM! • Peta Fišijada na Buškom jezeru: HERCEGOVINA u ZNAKU BEĆARCA • Slavonska crna vina & slavonska crna svinja: FRANKOVKA KAO CRNA PRATILJA BIJELOJ GRAŠEVINI • 13. međunarodni festival Zagreb Vino.com 2018: I DALJE ESPLANADE ***** • 56. međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam AGRA u Gornjoj Radgoni: MEĐU VINSKIM ŠAMPIONIMA PONOVNO STJEPAN ĐURINSKI • ProWein 2019: DÜSSELDORF, OD 17. DO 19. OŽUJKA • Politika i vino u Goriškim brdima: OD DRŽAVNIČKE TRILATERALE DO ZVIJEZDE REBULE • Pola stoljeća pjenušaca Istenič: DVE ZGODBE V ENEMU ŽIVLJENJU • Knjige: JOŽE ROZMAN – ČAR VINA • Doživljaj kod kralja visokih predikata: KRACHER FINE WINE EVENT 2018 • Svinjski turizam: PAJCEK KAO – SLIKAR! • Visoka moda, vino, vodka: ROBERTO CAVALLI u ČAŠI

__________________________________________________

In memoriam & In gloriam

GRAND CRU – ZA TRAJNO ZAJEDNIŠTVO… Zlatan grand cru, Oliver grand cru, Dalić & Vatreni grand cru. Da, jesu oni, i te kako, grand cru!

Ujedinjuju nas, no zasad još – tek u prigodi! Hvala im i na tome! Možemo li kao mala zemlja velikih mogućnosti (ne samo, kako kaže službeni slogan, mala zemlja za veliki odmor) napokon funkcionirati kako treba, zajednički grand cru nivoom u društvenom i gospodarskom smislu, na opću dobrobit, ili nam treba i dalje tek čekati da netko sa snažnom osobnošću zauvijek otplovi, odnosno da pridonese tome da se domognemo značajnog međunarodnog trofeja na sportskome polju, pa da uživamo u toj ujedinjenosti nekoliko dana i onda – sve po starome?… ♣

__________________________

Plava laguna Croatia Open Umag, 29. put

TENIS i GURMANSKI POROCI Ovo u Umagu je ne samo tenis, ima puno fine papice i kapljice, umiješani su tu čak i Michelin i Gault & Millau, uh, kako je dobro!…

Plava laguna Croatia Open Umag:: organizatori su pripremili sjajnu manifestaciju. Na slici su Marin Medak (RougeMarin), Emil Perdec (Plava laguna), Zdravko Tomšić (Naša kužina), Antonella Zigante (restoran Zigante), Arlen Brozić direktorica Izvršnog odbora teniskog turnira, Milovan Popović, direktor TZ Umaga, Ivan Badurina Badi i Fabricio Vežnaver Pergola

Da, Plava laguna Croatia Open u Umagu postao je puno više od tenisa i sporta uopće. To je i enogastronomija, to je i zabava, to je – doživljaj!. S tenisom je počelo, uspjelo se, uz naše najbolje tenisače, privući i ponajbolja imena svjetske teniske scene a s njima su stigli i relevantni svjetski informativni mediji kao npr. CNN, Daily Mail, The Sun, Gazzetta dello Sport, te 16 tv-kuća s raznih strana našega planeta koje omogućuju da o Istri čuje, kako veli organizator, oko 110 milijuna gledatelja u 100 zemalja, onda se u punoj mjeri shvatilo da bi na manifestaciju valjalo gledati kao na jedan od posebno važnih potencijalih aduta unutar domaće turističke ponude pa su joj, da se taj adut maksimalno i iskoristi, prišiveni neki izvansportski atraktivni elementi u kojima je naš najveći poluotok iznimno jak, a to su visoka kulinarika – moderna no s tradicijskim predznakom, dakako bazirana na svježima ribi i morskim plodovima, sjajnom lokalnom maslinovom ulju (ugledni vodič svjetskim maslinovim uljem Flos Olei iz Rima već drugu godinu zaredom Istru je proglasio najboljom maslinarskom regijom na svijetu, a u kategoriji maslinovih ulja iz eko-produkcije najvišu ocjenu dao je – u uljari Kraljević Cuj iz Umaga proizvedenome – ulju Ojo de Buscina od OPG-a Zubin Enija Zubina (riječ je o bratu Fabijane Mijanović, voditeljice famozne konobe Buščina), i popraćena vrhunskim vinom prvenstveno od domaćih sorata malvazije istarske, terana, momjanskog muškata…

Emil Perdec – direktor odjela Hrana i piće u Plavoj laguni, Arlen Brozić – direktorica Izvršnog odbora turnira i, Milovan Popović – direktor TZ Umag,

I, što se dogodilo?

Direktor Turističke zajednice Umaga Milovan Popović navodi da desetodnevno carstvo bijelog loptičarskog noble-sporta Croatia Open sada dovede na prostore na kojima se cjeli program odvija i više od 100.000 gostiju, te da je – inače prije devet godina u Croatia Open inkorporirani – Istria Gourmet Festival počeo privlačiti posjetitelje i jače nego sam sportski segment čitavog događanja! Eto, kako i veli poslovica, doista ljubav ide najprije kroz želudac, pa sada opasnu konkurenciju internacionalnim zvijezdama u kratkim hlačicama i s reketom čine – domaći chefovi u bijelim odorama i s kuhačom! A bogme i eno-čarobnjaci što svojom dušom i svojim karakterom izlaze iz butelja kroz Bakhov nektar… U Umagu, koji je, inače, na svečanoj ceremoniji krajem prošle godine u Bruxellesu proglašen Europskim gradom sporta za 2018. godinu, može se reći: odlična sprega sporta, glazbe i turizma!

Teniskim veličinama na čelu s mladim Moskovljaninom Andrejem Rubljovim, lanjskim pobjednikom, te veteranima Goranu Ivaniševiću i Irancu Mansouru Bahramiju kao zvijezdama egzibicijskog karaktera, kao glazbena snaga najavljeni su bili Jelena Rozga, Petar Grašo, Prljavo kazalište, Željko Samardžić, Timmy Trumpet, Quintino, Michael Feiner, Mike Candys, Rudeejay, Mambo Kings i Zucchero Tribute Band, a vezano uz gurmanske poroke osigurano je da delicije na Istria Gourmet Festivalu nude istarski ugostiteljski i objekti s preporukom – Michelina! Evo i restorana s popisa: Zigante, sa chefom Damirom Modrušanom, pa Naša kužina sa Zdravkom Tomšićem, Badi sa chefovima Ivanom Badurinom i Aleksandrom Grubićem, Pergola s Fabricijom Vežnaverom, San Rocco s Teom Fernetichem, te, kao gost izvan Istre, zagrebački restoran RougeMarine s Marinom Medakom.

Ali, kuhali su i – tenisači! Sarajlija Damir Džumhur imao je pune ruke posla na Michelinovom punktu Istria Gourmet Festivala gdje su ga dočekala tri vrhunska chefa i prepustila mu kuhaču u ruke. S Mariom Coslovichem, pomoćnikom Fabricija Vežnavera, chefa Pergole, pripremao je hobotnicu na majonezi od hobotnice te s chilijem i bergamotom, za štednjakom restorana San Rocco chefu Teu Fernetichu pomagao je prigotoviti cappucino od sipa, krumpira i tartufa, dok je od chefa restorana Badi, Aleksandra Grubića, učio spremati riblji tartar. Džumhur, koji je prošle godine osvojio dva turnira i ove godine trijumfirao na onome u Antaliji, definitivno je najbolji tenisač kojeg je BiH imala. Kad je riječ o gastronomiji, priznaje da bolje jede nego što kuha. Zbog posla Džumhur često putuje, a kad dođe kući najviše voli pojesti burek, sirnicu ili slavne sarajevske ćevape. Najdraži mamin specijalitet svakako su mi aščikadunine sarmice, odnosno slane palačinke s piletinom i sirom. To je stvarno fenomenalno jelo, kazao je.

S teniskog terena na kuharski teren: Damir Džumhur s Teom Fernetichem iz restorana-hotela San Rocco, te kreacija s hobotnicom

Michelin je, kao svjetski relevantan eno-gastro vodič, dao svoje preporuke i za istarska vina, i to od 16 istarskih podruma, a na ovogodišnjem izdanju Croatia opena i Istria Gourmet Festivala moglo ih se kušati 11.

S čašom malvazije u ruci – Albert Benvenuti iz vinske obitelji Benvenuti, a s čašom terana skladatelj Alfi Kabiljo, veliki ljubitelj tenisa i vina, ne samo ljubitelj nego i vrlo aktivni praktičar!!

Michelin je, inače, istaknuo proizvode sljedećih istarskih vinarija: Agrolaguna – Poreč, Arman Franc – Vižinada, Benvenuti – Kaldir Motovun, Cattunar – Brtonigla, Clai – Krasica, Coronica – Umag, Degrassi – Savudrija, Kabola – Buje, Kozlović – Momjan, Matošević – Sv. Lovreč, Meneghetti – Bale, Roxanich – Motovun, Trapan – Šišan i Veralda – Brtonigla. Osobno, ovoj bih listi svakako pridodao Franka Radovana, stabilnog, vrlo pouzdanog proizvođača malvazije istarske, chardonnaya a i sauvignona, te, od crnih, refoška, merlota i cabernet sauvignona… Svake večeri Croatia Opena bio je poseban program pod nazivom Skrivene čari istarskih vina i svake večeri na temelju glasova publike biralo se najbolje vino, a na kraju, u velikome finalu, među tim najboljima iz svake večeri birano je vino-šampion turnira. Raspored kušanja za titulu ATP vina bio je sljedeći: ponedjeljak 16.07. – svježe malvazije, od Veralde, Cattunara i Novacca, utorak 17.07. odležani terani od Cuja, Benvenutija i Franca Armana, srijeda 18.07. – pjenušci, od Vina Zigante, Matoševića i Misal Peršurića; četvrtak 19.07. – cabernet sauvignoni od Degrassija, Zigantea d.o.o, i Kabole; petak 20.07. – crvene mješavine (cabernet sauvignon i merlot) od Capa, Kozlovića i Fiorea, i u subotu 21.07. odležane malvazije, od Frankovića, Tomaza i Prelca.

Pobjednici po večerima bili su Veralda u kategoriji mladih malvazija (2017; drugoplasirani je Novacco, a treći Cattunar); Benvenuti u kategoriji odležani teran (2015; Franc Arman, Danijel Kraljević Cuj); Vina Zigante Duvilio u kategoriji pjenušaca (Matošević, Peršurić); Moreno Degrassi u grupi cabernet sauvignona (Contarini riserva 2011; Kabola, Giancarlo Zigante); Gianfranco Kozlović u kategoriji crvenih kupaža (Santa Lucia crno 2013; Capo, Fiore) i Klaudio Tomaz u kategoriji odležanih malvazija (2015; Prelac, Franković). Ukupni šampion za 2018. i nositelj titule ATP-vino 2018 je Malvazija 2015 od Klaudija Tomaza.

Voditelj tih vinskih događanja na Istria Gourmet Festivalu,  sommelier Emil Perdec, odgovorna osoba za hranu i piće na nivou tvrtke Plava laguna, navodi kako su prvaci i dobitnici titule ATP-vino po godištima bili: 2017 – Malvazija 2016. Josipa Frankovića (kategorija mlade malvazije); 2016 – Barbarossa 2015 Klaudija Tomaza (kategorija mladi teran); 2015 – Teran 2010 Kabola Marina Markežića (kategorija zreli teran); 2014. – Malvazija 2013 Franka Cattunara (kategorija mlade malvazije); 2013. – Rosé 2012 Veralda Luciana Visintina (kategorija ružičastih vina). ♣

Nova stranica VINISTRE

USVOJENA STRATEGIJA RAZVOJA ISTARSKOG VINOGRADARSTVA i VINARSTVA DO 2030. – Na nedavnoj izbornoj skupštini udruge istarskih vinogradara i vinara Vinistra, na kojoj je, inače, dosadašnjem predsjedniku te udruge Nikoli Benvenutiju produžen mandat na još četiri godine, jednoglasno je usvojen već neko vrijeme najavljivan bitan strateški dokument vezan uz razvoj istarskog vinarstva i vinogradarstva. Istra je prva vinska regija u Hrvatskoj s takvim dokumentom.

Nikola Benvenuti

– Zadržavanje statusa lidera regije u vinogradarstvu i vinarstvu, jačanje brenda VINISTRA, praćenje svjetskih trendova u marketingu, osjetno povećanje konkurentnosti i izvoza neki su od najvažnijih naših zadataka i ciljeva do 2030. Tijekom četvrt stoljeća postojanja udruge Vinistra istarsko je vino od nekad slabo prepoznatljivog proizvoda postalo brendom. Sad imamo i proizvode na svjetskoj razini kakvoće, vinski podrumi su nam vrlo posjećena turistička odredišta. Vino je, uz sjajnu gastronomiju, danas među prva tri motiva dolaska turista u Istru – kaže novi/stari predsjednik Vinistre Nikola Benvenuti. – Istra je u proteklih 25 godina napravila najviše u vinogradarstvu i vinarstvu u Hrvatskoj. Došlo je vrijeme za novi iskorak. Temeljni motiv u izradi Strategije je želja da zadržimo vodeću poziciju u Hrvatskoj i široj regiji, ali i da poraste broj vinoljubaca iz čitavog svijeta koji će posjetiti Istru i uživati ovdje. Istra danas ima gotovo 3100 hektara vinograda i godišnje proizvodi nešto više od 100 tisuća hektolitara vina. Već se učinilo mnogo u pogledu ulaganja u nasade vinove loze i u nove poljoprivredne tehnike ali treba ići naprijed još brže i bolje, pa je ovaj dokument, koji snažno podupire Istarska županija, dodatni vjetar u leđa za više od 130 istarskih vinara i vinogradara…

Iskazao sam interes za detalje vezano uz Strategiju razvoja vinogradarstva i vinarstva u Istri do 2030. godine ali zasad detalje nemam. Budući da imam neka iskustva iz inozemstva – a najbliže mi je ono vezano uz toskanski Chianti Classico docg jer sam proces imao prilike slijediti od početka, prije gotovo 20 godina, pa do sada – tako da znam koliko je, ako se ide ozbiljno, posao opsežan i dugotrajan. I koliko valja biti strpljiv i ustrajan. Toskanci su u jačanju svoje apelacije išli stvarno ozbiljno, temeljito, i bili su strpljivi, tako da je Consorzio del Vino Chianti Classico docg postao, uz Comité Interprofessionel du Vin de Champagne, jednom od najjačih poslovnih institucija u vinskome svijetu a vezanih uz određenu apelaciju (plasman vina, prodaja suvenira ukrasne ali i uporabne vrijednosti kao majica, džempera, pregača, čaša, otvarača za vino dakako s amblemom Chianti Classico, vinski turizam…), te efikasnim tijelom za sprječavanje zloporabe robne marke.

Nužno je bilo osigurati određena financijska sredstva za troškove, te krenuti, dakako, od vinograda. Konzorcij, koji je, među ostalime, imao i vrlo dobru suradnju sa vrhunskim stručnjacima-znanstvenicima iz vinogradarstva i vinarstva, najprije je napravio ponovnu inventarizaciju vinograda te zoniranje da bi se vidjela vrijednost pojedinih terena u vinogradarskome smislu (tlo, ekspozicija, nadmorska visina…), potom je naručio istraživanje vezano uz izbor nekoliko najboljih klonova kultivara sangiovese koja je tamo nositelj sortimenta, pa je, da na logičan način pomiri kakvoću i količinu, propisao gušću sadnju loza, od nekadašnjih 2500 do 3000 trsova minimum je, kako bi se radi kakvoće smanjio prinos po čokotu a po jedinici površine (ha) ne bi se (jače) gubilo na količini, podignut na 5000 do 5500 trsova/ha. Propisano je koji se, uz domaće sangiovese, canaiolo, cilegiolo, colorino (nekad za Chianti korišteni trebbiano toscano i malvasia kao bijele maknute su), drugi kultivari smiju rabiti za vino unutar apelacije Chianti Classico docg i određeno je da se internacionalne sorte što se već dugo nalaze u Toscani, npr. merlot, cabernet sauvignon, syrah… mogu, i u točno definiranom postotku (ukupno do 20 %), koristiti za vino Chianti classico docg. Inače, te strane sorte mogu se normalno rabiti same ili među sobom pomiješane odnosno pomiješane sa sangioveseom s udjelom većim od 20 posto ali u tome slučaju apelacijska oznaka više nije docg nego igt odnosno indicazione geografica tipica. Za Chianti Classico docg kao robnu marku i perjanicu vinogorja ustanovljene su kategorije i maksimalni dopušteni prinos po hektaru i, po kategorijama, najraniji dopušteni izlazak vina na tržište, a kategorije su annata, u koju ide vino posljednje berbe, pa riserva – od biranoga grožđa s boljih pozicija i duže dozrijevanoga i u drvu, unatrag nekoliko godina oformljena je, kao vrh piramide kakvoće, i kategorija gran selezione, u koju ide najbolje grožđe i vino koje dosta duže dozrijeva u podrumu prije izlaska pred kupca. Usporedno je baš na temelju ovoga što sam nabrojio i što bi potrošaču trebalo dati sigurnost da kupuje originalan i kvalitetan proizvod, razvijan marketing, koji se pokazao učinkovime ne samo u smislu boljeg plasmana samoga vina, nego i u smislu plasmana teritorija…♣

Okruženo morem, stalno milovano vjetrićem…

Čarobnica Medea iz grčke mitologije…

PUNTA GRECA + MEDEA = KALAVOJNA PLUS! – U grčkoj mitologiji Medea je znana kao kćerka kralja Aeëtesa iz Colchisa i nećakinja Kirke, božice magije. U mnogim pričama Medea je prikazana kao čarobnica. Imamo i mi Medeu koju je isto moguće prikazivati kao čarobnicu, a koja je u južnoj Istri stvorila čarobno vino Punta Greca.

… i Medeini istarski eliksiri – pjenušac od malvazije, Malvazija Montiron te Merlot Punta greca

Makar, bilo je i za očekivati da će kad-tad ne samo (vrlo)dobro nego i čarobno vino nastati od grožđa s rta Punta Grkova ili Punta Greca, okruženog tamno-plavim morem i stalno milovanoga vjetrićem, a gdje su, u nekim davnim vremenima, znali, kao moreplovci, brodovima pristajati stari Grci i onda s ushićenjem uzvikivati: Kalavojna, καλός oῖνος!, što na njihovu jeziku znači dobra vina! Stari ljudi – sad je riječ o našima a ne više o drevnim Grcima, odavna govore kako na Punti Grkovoj (prizor, inače, ima sličnosti s onime vezanime uz znani Debeli rtič kod Kopra!), tom najjužnijem vinogradu u Istri, sve što se zasadi daje izvrstan rezultat. Bitna vrijednost te pozicije na području Marlere s tlom od 50 posto crvenice (mineralnost) te s pijeskom (elegancija) i ilovačom (tijelo i struktura) kao partnerima, je i to što zbog stalno pirkajućeg vjetrića nema uvjeta za razvoj gljivičnih bolesti, pa su zaštitni tretmani svedeni na minimum, najviše na tri ili četiri godišnje, dakle ubrano grožđe bude na visokom stupnju eko-podobnosti. Površina vinograda je 3,4 hektara, sorta je merlot, kultivar porijeklom iz bordoškoga kraja ali već jako jako dugo rasprostranjen po Istri, gustoća sadnje je 7500 trsova po hektaru, tako da je za kakvoću nužno a istodobno i komercijalno opravdano ići na nizak prinos, od nekih 0,5 kilograma do jednog kilograma grožđa po trsu. Vino se proizvodi u vrlo ograničenoj količini, od berbe 2015. izašle su 8043 boce.

Boris Ivančić Vivat Fina Vina i Marko Krstačić, enolog i podrumar u Medei

Trsje merlota na rtu Punta Grkova ili Punta Greca, na području Marlere, najjužniji je vinograd u Istri

Sjajna crna kapljica, s osebujnim istarskim karakterom, osobito zanimljiva, za razliku od mnogih merlota bilo iz domovine toga kultivara i bilo iz drugih zemalja a koji djeluju pomalo dosadno. Boris Ivančić, vlasnik zagrebačke uvozničke i distribucijske kuće Vivat Fina Vina, rado ističe da je riječ o jednom od najboljih hrvatskih crnjaka, potporu njegovim riječima daje tržište koje, kaže Ivančić, upravo odlično reagira na taj crnjak.

Pohvala proizvođaču koji, eto, umije procijeniti kad se, unatoč pojačanoj potražnji i pritiscima s tržišta, treba strpiti s puštanjem u promet vina što ima, i želi zadržati, epitet izvrsnosti: iako je posljednje izdanje Punta Greke raspoloživo za tržište prodano prije više od osam mjeseci, za razliku od niza domaćih proizvođača koji ne mare za nijanse i koji se, makar i svjesni da to nije dobro rješenje, previše žure s izlaskom pred kupca, Medea, znajući koliko je (poslovno dugoročno) važno za prvoligaškog igrača da dovoljno sazrije prije nego li ga se pošalje u opticaj za prvu momčad, pojavila se s Punta Grecom 2015 pred konzumentima tek sada, tj. u trenutku u kojemu je smatrala da su nastupili početak njegove zrelosti i oportunost za napuštanje podruma. Vino, mpc. kojega je gotovo 200 kuna za butelju (0,75 lit), još ima puta do zenita, ali resi ga visoki potencijal za uspješno putovanje i razvoj kroz vrijeme.

Medea-vina, koja je Merlot 2015 Punta Greca ovih dana nastupom enologa i podrumara Marka Krstačića prezentirala široj javnosti u wine-baru Vivat Fina Vina u Zagrebu, podsjetila je u predigri ceremonijala posvećenog tome crnjaku da u ponudi posjeduje i jako dobru (vrlo mineralna) malvaziju Montiron iz 2017, nedavno izašlu na tržište, te, baš sada za ljetne temperature, i vrlo korektan (i po maloprodajnoj cijeni: 50 kn!), osvježavajući sortno prepoznatljivi (malvazija istarska) pjenušac Medea brut, rađen charmat-metodom ali neopterećen za charmate pogotovu kategorije prosecca inače uobičajenom banalnom do ponekad i malo ljigavom slatkoćom. Inače, iz iste kuće ali pod markom Salvela, stiže i jako dobro maslinovo ulje! ♣

Turizam, i kako ga steći

EKO-ODGOVORNI HOTELI – POŽELJNIJI – U posljednjih godinu-dvije širi se Hrvatskom zadovoljstvo zbog stalnog povećanja broja gostiju (i izvana) i broja turističkih noćenja, naravno i zbog povećanja ukupnog godišnjeg prihoda od turizma. Dakako da je prirodno biti zadovoljan pojačanim dolaskom turista i boljim ostvarenim financijskim rezultatima od onih prije, međutim bitno je za svaku zemlju, pogotovu ako je ona teritorijalno manja i nema mogućnost i goleme apsorpcije a posjeduje dosta posebnosti koje privlače, ne tek da se raduje navali – naime nije rečeno da je više uvijek i više, ponekad je manje zapravo više – nego da se svakako ozbiljno pozabavi pitanjima vezanim uz to što to sve ona ima za ponuditi, na kojemu je to kvalitativnom nivou, te, s obzirom na to, kojem se to segmentu turista ona treba prvenstveno obraćati da bi, uz što je moguće manje neželjenih posljedica po ukupno svoje prirodno i kulturno blago, maksimalno mogla valorizirati vlastite komparativne prednosti kroz svoj istup kao ponuđača na internacionalnoj turističkoj pozornici.

Unatrag nekog vremena u više sam navrata pisao kako nam se turizam događa i kako je to što se dešava u novije vrijeme Hrvatskoj kao maloj zemlji, idealno geografski smještenoj i bogatoj potencijalima za ponudu prvenstveno turistima većih prohtjeva i veće platežne moći, i nije baš toliko rezultat naše dobre organizacije i dobro osmišljene pripremljenosti za turizam koliko je invazija. Kazao bih da mi ono što je izrečeno na nedavnom skupu Zeleni hoteli – novi standardi sigurnosti, komfora i zdravlja, održanom u zgradi HGK u Zagrebu u organizaciji tvrtki Danfoss, Rockwool, Wilo i Hauska & Partner i pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva zaštite okoliša i energetike te Ministarstva turizma a na temu najnovijih trendova zelenog turizma u hotelijerstvu i načina kako on pridonosi privlačenju i zadržavanju turista te ulozi i koristima mjera energetske učinkovitosti i ekoloških certifikata –  daje za pravo. No ovo je tek dio širokoga područja o kojima treba promišljati.

Konferenciji su nazočili predstavnici hotela, projektanata, investitora te predstavnici stručnih udruga. U uvodnom dijelu organizatori su predstavili rješenja, napominjući važnost dubinske energetske obnove i kratke rokove povrata uloženog. K tome, prezentirani su aktualni Poziv za financiranje mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije Ministarstva zaštite okoliša i energetike, kao i dostupni načini certificiranja zelenih hotela. Istaknuto je kako je jedan od važnih instrumenata zaštite okoliša, kojime se jasno komunicira takvo poštivanje visokih standarda zaštite okoliša, i oznaka EU Ecolabel. Takvih hotela i kampova u Europi je trenutno 681, no u Hrvatskoj još ne postoji smještajni kapacitet s tom oznakom. Evo dijelova nekih izlaganja sa skupa:

– S jedne strane, ovakvi trendovi posljedica su stanja okoliša i resursa na globalnoj razini i porasta svijesti tvrtki da istinski budu dio lokalne zajednice u kojoj posluju. S druge strane, posebice u slučaju turizma, radi se o svijesti o novoj vrsti potrošača. Današnji gost u hotelu ima veće zahtjeve i drukčije prioritete. Za svoj novac traži iskustvo smještaja s dodanom vrijednosti uz smanjen ekološki otisak – izjavila je direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Marija Šćulac Domac.

– Održivi turizam u praksi predstavlja ostvarivanje profita uz zaštitu nasljeđa i brigu o općoj dobrobiti, posebice u kontekstu lokalne zajednice. To znači i da ekološka odgovornost ponuđača usluga pridonosi poželjnosti destinacije u očima turista. Nažalost, u Hrvatskoj zaostajemo za tim trendovima, koji su u drugim zemljama već neko vrijeme prisutni – napomenuo je Hrvoje Carić s Instituta za turizam. On je na početku drugog dijela programa konferencije, govoreći o izazovima zelenog turizma, kazao i to da u pogledu sustava garancije kvalitete održivosti jači kredibilitet na tržištu imaju sustavi i certifikati s neovisnom provjerom.

– Važno je ukazati na potrebu razvijanja svijesti o očuvanju okoline i razvoju zelenog turizma okrenutog ljudima i prirodi. Energetska učinkovitost u pozadini tih smjernica ubrzava dostizanje zelenih ciljeva jer primjenom mjera energetske učinkovitosti, potpomognutih EU-subvencijama, djeluje se na hotelski turizam dvojako: smanjuje se potrošnja energenata, ali i značajnije povećava profitabilnost hotela u predsezoni i posezoni kad nam je to najpotrebnije, zbog slabije popunjenosti hotela. Navedenim  mjerama povećavaju se sigurnost, zdravlje i komfor gosta u hotelu – istaknuo je Kemal Lojo iz tvrtke Danfoss d. o. o.

– Nužno je istaknuti da je zelena gradnja puno širi pojam od energetske učinkovitosti, naime ona uključuje i uporabu održivih materijala te svijest o utjecaju infrastrukture na zdravlje ljudi. Sve to se mora uzeti u obzir jednako i tijekom izgradnje, održavanja i obnove objekta – napomenuo je Dean Smolar iz Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.♣

Funkcionalna hrana u Lijepoj našoj

NAMIRNICE KOJE HRVATI NAJČEŠĆE KONZUMIRAJU Potrošači danas žele živjeti zdravije i duže, pa nastoje konzumirati zdravu hranu primjerenu svojoj dobi te životnom stilu, i to je najveći izazov postavljen pred prehrambenu industriju, rekao je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu Dragan Kovačević otvarajući 11. skup Funkcionalna hrana u Hrvatskoj, koji je HGK organizirala u suradnji s Hrvatskim društvom prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista, Ministarstvom poljoprivrede i Hrvatskom agencijom za hranu.

Prema američkoj agenciji za istraživanje, tržište funkcionalne hrane iz godine u godinu raste po stopi od gotovo 10 posto.

Dragan Kovačević

Sigurno je da se radi o trendu koji će morati pratiti i hrvatska prehrambena industrija, zato smatramo da na proizvodnju funkcionalne hrane trebamo gledati kao na priliku za snažniju implementaciju znanstvenih istraživanja i bliskiju suradnju znanstvenih institucija i gospodarstva, što bi trebalo rezultirati povećanjem inovacija u prehrambenoj industriji, dodao je Kovačević.

I Ministarstvo poljoprivrede prepoznalo je važnost suradnje znanosti i struke kroz organizaciju skupova koji obuhvaćaju sve sudionike u sustavu, kao i važnost aktualnih tema vezanih uz pitanja funkcionalne hrane, istaknula je pomoćnica ministra poljoprivrede Jelena Đugum.

U svjetlu senzibiliziranja potrošača na nutritivnu vrijednost hrane koju konzumiraju, pružanje tih informacija na jelovnicima u ugostiteljskim objektima može biti dodatna, relativno jeftina strategija koja će barem kod dijela gostiju dovesti do porasta svjesnosti o raznim mogućnostima kontrole odabira hrane, naglasila je Greta Krešić s Katedre za hranu i prehranu Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci.

Rezultati prvog nacionalnog istraživanja među općom populacijom u Hrvatskoj o prehrambenim navikama u Hrvata koje je provela Hrvatska agencija za hranu pokazuju kako je u nas prosječan unos ugljikohidrata i kod muškaraca i kod žena veći od preporučenoga. Po pitanju unosa masti i bjelančevina, situacija je znatno bolja te je prosječan unos, ako promatramo općenito, veći tek za nekoliko postotaka od onog preporučenog, no zabrinjava, rečeno je, to što je izvor masti najčešće svinjsko meso.

Pa, primjećujem: ne bi li trebalo malo ući i u neke detalje i preporučivati preciznije, naime želi li se doista educirati i upozoravati s aspekta zdravstvene podobnosti bilo bi dobro izbjegavati paušalan pristup koji zna i neopravdano diskreditirati neku namirnicu, konkretno u ovome slučaju eto zabrinjavaju svinjetina i svinjska mast. Valjalo bi, naime, i ukazivati i na razlike između industrijske visokokomercijalne produkcije što proizvod može ponuditi u jako velikoj količini i jeftinije, i manufakturne produkcije (OPG – ionako se s visokih mjesta govori kako treba razvijati selo i produkciju manjih obiteljskih gospodarstava), te navikavati potrošače na to da se svakako pri izboru namirnice zanimaju i za njeno porijeklo (ne samo geografsko nego i proizvođačko), k tome i stalno ponavljati da je nužna umjerenost u konzumaciji, kao i to da se preporučuje raznovrsnost na tanjuru…

Darija Sokolović

Mada se uvriježilo mišljenje da su Hrvati visoki konzumenti mesa, zanimljiv je podatak kako se tu, gledamo li u kontekstu Europe, nalazimo ipak na donjem dijelu ljestvice. Manje mesa od nas konzumiraju tek zapadne zemlje: Austrija, Švedska, Velika Britanija, Njemačka te Italija, dok se na vrhu ljestvice nalaze istočne zemlje: Rumunjska, Mađarska i Češka. U odnosu na prosjek Europske unije, Republika Hrvatska, mada pomorska zemlja!, nalazi se na samom začelju konzumacije ribe te je među zemljama Europske unije potrošnja ribe niža od one u Hrvatskoj samo u Mađarskoj i Nizozemskoj, rekla je ravnateljica Hrvatske agencije za hranu Darija Sokolović.

Morsku ribu konzumira nešto više od 16 posto stanovnika Hrvatske, dok riječnu ribu tek nešto manje od pet posto. Morska riba najviše se jede u Lici (konzervirana), slijede Istra i Dalmacija, dok se, očekivano, ona najmanje konzumira u Slavoniji. Slatkovodna riba najviše se troši u Lici, a najmanje, logično, na području Istre. Podaci o potrošnji vode znatno nam više idu u prilog te se tu, promatrano u kontekstu Europske unije, nalazimo na visokom drugom mjestu, odmah iza Češke, iznijela je Sokolović dodajući i kako, promatrano s aspekta učestalosti konzumacije, najjaču prođu imaju u Hrvata voda i kava.

Najčešći odabir za glavni dnevni obrok su svinjsko i pileće meso, pečeni krumpir i tjestenina, pileća juha, miješana salata, bijeli i polubijeli kruh, jabuka te čaša mineralne vode ili piva.

Na konferenciji je bilo govora i o važnosti pravilnog informiranja potrošača o prisutnosti glutena. Sanja Kolarić Kravar iz Ministarstva poljoprivrede naglasila je kako su subjekti u poslovanju s hranom dužni davati informacije o hrani u skladu s važećim EU i nacionalnim propisima o hrani. Samo će dobivanjem točnih i jasnih informacija o prisutnosti žitarica koje sadrže gluten i uz uporabu navoda na etiketi: bez glutena ili vrlo mali sadržaj glutena, krajnji potrošač na zajedničkom europskom tržištu dobiti jasnu i potpunu informaciju bitnu za donošenje ispravne odluke pri kupnji hrane prema vlastitim prehrambenim potrebama.

Ali smatram osobno, što se tiče informacija o proizvodu bitan nije samo gluten nego je bitno i što-šta drugo. Potrebno bi bilo ne samo strogo zakonski odrediti koje informacije o proizvodu moraju biti na etiketi, nego i kojom veličinom fonta će one biti tiskane, tako da se mogu pročitati bez teškoća, a, naravno, nužno bi bilo i pojačati inspekciju, proračun RH mogao bi imati, barem u prvo vrijeme dok se ponuđači ne prilagode, od kazni popriličnu korist, ♣

Potrošnja bezalkoholnih napitaka

SLATKO DRAŽE NEGO BEZ ŠĆERA! – Časopis Ja Trgovac objavio je rezultate istraživanja na temu konzumacije bezalkoholnih napitaka u nas.

Kakve napitke i sokove volimo? Sa, ili bez šećera? Na pitanje koju vrstu napitaka konzumiraju kad je riječ o udjelu šećera, čak 84,5 posto konzumenata navodi klasična pića dakle ona sa šećerom, dok 15,5 posto njih preferira gazirana pića bez šećera, poput Coca-Cole Zero, Pepsi Lighta…

Od ukupnog ispitanog uzorka, najveći postotak potrošača najčešće pije prirodne sokove (27,7%), na drugom su mjestu gazirani napici (18,4%) a na trećemu voćni sirupi (14,2%). Manje od 10 posto sudionika u anketi konzumira praškaste napitke (6,5%), ledene čajeve (5,9%) i aromatiziranu vodu (5,5%), a 21,9 posto sudionika navodi kako najčešće konzumira – običnu vodu.

Više od polovine ispitanika, 58,5 posto, navelo je kako spravlja bezalkoholni napitak za sebe kod kuće.

Najviše od ukupnog broja sudionika u anketi ne konzumira uopće gazirane napitke. Od onih koji ih konzumiraju, tek 7,7 posto to čini svakodnevno, 19,1 posto sudionika u anketi konzumira ih nekoliko puta tjedno, a 15,5 posto njih jednom tjedno. Nekoliko puta mjesečno gazirane sokove konzumira 19,2 posto sudionika, dok ih preostalih 17,7 posto konzumira rjeđe od nekoliko puta mjesečno. Među konzumentima gaziranih pića najviše je ljubitelja okusa Cole (38,3%) i limete/limuna (25,5%). Okus naranče najviše voli 15,9 posto sudionika, gaziranu aromatiziranu vodu 11,1 posto, a tonic 9,2 posto.

Istraživanje su tijekom lipnja 2018. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen po spolu, dobi, obrazovnom statusu ispitanika. ♣

Vruće ljeto, univerzalni Rosé, odlično prija uz greblicu, bućnicu i savijaču od jabuka / Hot summer 2018: universal Rosé – goes very well with greblizza, buchnizza and the apfelstrudel, too!…

Dani rudarske greblice – 33. put

U prvom planu greblica: u Vinskoj kleti plešivičkog vinogradara i vinara Drage Kurtalja Andreas Nikl, pekar iz Ruda, demonstrira izradu originalne rudarske greblice

VOLIM GREBLICU VIŠE NEGO PIZZU! – Pa, za onoga koji voli greblicu više nego pizzu, a i onoga koji ne poznaje greblicu kao pizzu, svakako je bilo dobro ako je u prvoj polovici srpnja bio u malome mjestu Rude ponad Samobora, naime tamo su se već po 33. puta održavali Dani rudarske greblice, tradicijskog kolača što su ga Rudarke pripremale svojim supruzima Rudarima, rudarima u tamošnjem rudniku sv. Barbare, danas izvan primarne funkcije ali sa značajnom sekundarnom funkcijom – turistima se pokazuje kao svojevrsno svjedočanstvo nekadašnjeg života i rada u tome kraju. Greblica je pečeni slani kolač što se sastoji od dva sloja mekog (dizanog) tijesta između kojih je nadjev od kravljeg sira, jajeta, te, u jednoj verziji, i mljevenih oraha, a u drugoj verziji od sitno narezanog špinata ili blitve, u oba slučaja kao začin se rabi sol. Ministarstvo kulture RH 2007. godine proglasilo je prigotavljanje rudarske greblice nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske.

Veselo uz pjesmu tamburaša KUD-a Oštrc, koji brine i o promidžbi rudarske greblice

Plešivičanac Drago Kurtalj, Rudarka Andreja Štajnkler i tajnik KUD-a Oštrc Josip Lebegner

Manifestacija, oko organizacije koje brine KUD Oštrc, uz reviju greblica iz pekarnice Nikl te, prigodno, i iz niza lokalnih domaćinstava, nudila je bogat foklorni program. Da se greblica bolje približi Zagrepčanima, revija rudarske greblice sa skraćenim ali veselim glazbenim programom, održana je i u Metropoli u Vinskoj kleti plešivičkog vinogradara i vinara Drage Kurtalja, svojedobno i tamburaša tako da se on odlično uklopio u muzičku grupu KUD-a Oštrc. A i da nije pjevao bio bi se odlično uklopio jer kao pratnju greblici – koju je na licu mjesta i pod budnim okom tajnika KUD-a Oštrc Josipa Lebegnera (na slici s Kurtaljem i voditeljcom Kleti Andrejom Štajnkler), pripremao Andreas Nikl, vlasnik rudarske pekarnice Nikl kao zasad jedine što originalnu rudarsku greblicu nudi i na tržištu – Drago je nudio svoje odlično prijajuće pjenušce bijeli Dri, te Rosé…

Inače, s obzirom da je Drago Kurtalj s vinogradom, podrumom i kućom ne na samoborskoj strani nego na jaskanskoj strani brda Plešivica, zgodno je spomenuti da jaskansko područje ima svoju verziju ovoga kolača, nazvanu copanjak! ♣

Hit Hrvatskog zagorja

BUĆNICAFEST 2018 u DESINIĆU – Rade je i drugdje u nas ali čini se da je ipak nekako najkarakterističnija za Hrvatsko zagorje. Bućnica! Slani kolač-savijača, s ribanom mladom bučom kojoj je sezona upravo sada, u ljeto, te sa svježim kravljim sirom… Odlična kao toplo predjelo, pa, po ljeti kad pritisne vrućina i meso je mnogima preteško, i kao glavno jelo (s malo tvrđim mlincem!), sjajna u domeni deserta. Čaša dobro ohlađenog pjenušca ali i čaša dobro ohlađenog alkoholno laganijeg svježe bijeloga vina (dakako ne baš gutljaj uz svaki zalogaj, ali već gutljaj uz svaki komad mogao bi proći) = doživljaj za pet!

U Hrvatskom zagorju unatrag četiri godine organizira se festival bućnice – BućnicaFest. Lani je manifestacija bila u Kumrovcu, a ove godine bit će u nedjelju 26. kolovoza s početkom u 10 sati u Desiniću. Organizator je Turistička zajednica područlja Kumrovec, Desinić i Zagorska sela, a pokrovitelj Krapinsko-zagorska županija. Milan Kladnički, znan kao član zagorskog glazbenog sastava Lepi cajti a sada zaposlen u spomenutoj Turističkoj zajednici, obećava da posjetitelje BućnicaFesta ove godine očekuje najsadržajniji program do sada.

Manifestacija obuhvaća ocjenjivački i izlagački dio sa štandovima otvorenima za posjetitelje. Ugostiteljski objekti, pekari i OPG-ovi iz općina Desinić, Kumrovec i Zagorska sela, ali i zainteresirane privatne osobe mogu sudjelovati u obama dijelovima, štaviše Kladnički poziva upravo i privatne osobe da se i pred degustatorima-ocjenjivačima i pred širom publikom iskažu u prigotavljanju zagorske bućnice. Obrazac prijavnice za sudjelovanje u natjecanju i prijava za ostalu ponudu na manifestaciji nalaze se na mrežnoj stranici Turističke zajednice područja Kumrovec, Desinić, Zagorska Sela Prijavnica za BUČNICA FEST

Uz veliki broj bućnica raznih proizvođača i prigodnu ugostiteljsku ponudu, posjetitelje očekuju degustacija sireva, promocija vina, folkolorni program u izvedbi mnogobrojnih uspješnih desinićkih udruga, nastup muzičkog sastava Optimisti, predstavljanje opg-ova i udruga, vožnje kočijom, demonstracije izrada igračaka, igraonice za djecu. ♣

Nešto sasma drugo od napolitane

ČOKOLADNA PIZZA – Pizza se našla i u kategoriji slatkoga! Siromaško mediteransko jelo bazirano na tijestu, rajčici, siru, ponekom povrću te mirodijama kao dodatku moderno je doba pretvorilo u – čokoladni obrok. Nakon što je osvojila Europu, prva čokoladna pizza stigla je i u Hrvatsku! Zahvaljujući Dr. Oetkeru. Čokoladna pizza je iz Oetkerovog asortimana Ristorante. Pizzi je naziv Dolce al Cioccolato. Nadjev se sastoji od tri vrste čokolade – naribane mliječne, zatim tamne čokolade u obliku kapljica te komadića bijele čokolade. Složeno je to na tanko tijesto… ♣

Amfora stoluje na Plešivici

NA REDU: TRAMINAC i SAUVIGNON! – Amfora doslovno stoluje na Plešivici!

Ne samo da je Plešivica postala naširoko poznata po vinima nekolicine tamošnjih robnih  proizvođača koji izlaze s vinima od grožđa pola godine maceriranoga u amfori, nego je postala i mjesto gdje i nekolicina vinogradara/vinara-hobista radi vino drevnom gruzijskom tehnologijom i uz uporabu amfora, a bogme u najnovije vrijeme postala je i šire znana kao distribucijski centar za originalne gruzijske amfore, centar odakle te posude od terakote što se zakopavaju u zemlju (izreka kaže: grožđe se vraća mami zemlji odakle je i počeo život ploda!) odlaze i vinarima i u Sloveniju, Italiju, pa i Francusku…

Upravo na Plešivici u objektu Ivančić, u susjedstvu obitelji Mirka i Antonija Ivančića koji preko vlastite tvrtke Imaht uvoze amfore iz Gruzije a i za sebe proizvode vino iz amfore, bio je skup posvećen vinu iz amfore. Domaćini: Zvonimir i Tomislav Tomac, vinogradari i vinari koji su, uz Istranina Marina Markežića Kabolu prvi u nas krenuli na tržište s vinom iz amfore, te uvoznik Mirko Ivančić, a povod: magnum s Rebulom Amfora 2003 koju je za posjeta Zagrebu ostavio Joško Gravner, guru s Collija posebno zaslužan što je, u vrijeme kad rebula nije imala renomea i vino od nje pretežito se trošilo u jeftinijim gostionicama i za gemište, pokazao kako rebula može uz prikladan pristup pružiti vrhunski do ekskluzivni rezultat u čaši; od tada se renome toga kultivara naglo uspinje i sve više proizvođača u Goriškim brdima/na Colliju počinje se prema njoj ambiciozno postavljati (ne nužno svi kroz tzv. naračnasto vino).

Dakako, na tu Gravnerovu rebulu na degustaciji na Plešivici su se dogradili magnum Amfora 2007 od obitelji Tomac (prva njihova macerirana kapljica), te Vitovska 2009 od Valtera i Paola Vodopivca iz okolice Trsta. Tomci su iskoristili prigodu predstaviti dva nova njihova uzorka koja su provela po pola godine u amforama a sad su na dvogodišnjem dozrijevanju u velikim hrastovim bačvama: nakon prve Amfore za koju su rabili chardonnay (50 posto) i tradicijske sorte odavna uzgajane na Plešivici, pa Amfore za koju su rabili rizling rajnski, od berbe 2017. u amforu su odlučili staviti traminac mirisavi i, posebno, sauvignon bijeli. Oba vina, vrlo obećavajuća (a što bi se drugo i moglo očekivati?!), u ovome trenutku odlično aromama prezentiraju svaki svoju sortu, traminac, dakako, naglašeno, međutim nakon 24-mjesečnog boravka u bačvi bouquet će, logično, biti drukčiji. Zvonimir Tomac razmišlja da možda, za probu, jednu količinu traminca i jednu količinu sauvignona pomiješa u jedno vino! Veliko finale: pjenušac Tomac Classic 2006 brut nature, nakon više godina ponovno na tržištu (ograničena količina, drukčija cijena), te pjenušac Amfora, prvo pjenušavo vino vjerojatno u Europi ako ne i šire proizvedeno od baznog vina nastalog maceracijom u amfori.

 

Nakon kraćeg predaha Tomci su na stol iznijeli i svoje klasične bisere iz prošlogodišnje berbe – Rajnski rizling 2017 (arome zrelog bijelog i žutog domaćeg voća, lijepe slanost i kiselost, 13,5 vol %!), koji je upravo pušten na tržište (sugestija: pričuvati u prikladno temperiranom i mračnom prostoru koju butelju za konzumaciju za koju godinu!), te Crni pinot 2017,  koji je još u bačvi, ovako kako se pokazuje sada vrlo vrlo obećavajući, rekao bih da će to biti i najbolji crni pinot Tomčevih do sada ♣

Pušipel u glavnoj ulozi

ŠAMPUS, CLASSIC, PRESTIGE – Stvaranje vina je naš život, kažu u obitelji Dvanajščak-Kozol iz međimurskog sela Dragoslavec (Lopatinec, Sveti Juraj na Bregu). U to stvaranje i predstavljanje uključeno je četvero članova obitelji – tata Zdravko, mama Rajka, kćerka Tea i sin Viktor. Uz tri različita vina od kultivara lokalno krštenog pušipel (naziv je navodno nastao u 19. stoljeću; nekad je u sortimentu Međimurja bilo čak 80 posto te sorte!) a riječ je o moslavcu, šiponu, furmintu, imaju još i Graševinu DK, Pinot bijeli DK, Sauvignon DK, Muškat žuti DK, Traminac DK, cuvée Grofovo DK, Pinot crni rosé DK i crveni Pinot crni DK… Tri etikete pušipela čine pjenušac Pozoj (klasična metoda, 12 mjeseci na kvascu), zatim mirni Classic, te mirni Prestige. Pušipel im je unutar zaštićene oznake robne marke Međimurske županije. Nije to i sve: Viktor Dvanajščak, koji voli eksperimentirati, pokrenuo je svoju liniju, s jako dobrim Sauvignonom Nature i s crnim pinotom rađenim uz prosušivanje grožđa.

Dvanajščaki inače imaju 10 hektara vinograda na vrlo dobrim pozicijama oko Dragoslavca, na 300 do 340 metara nadmorske visine. Maksimalno nastoje biti na kolosijeku eko-produkcije i izvornosti, kako u trsju tako i u podrumu. Za alkoholnu fermentaciju rabe kvasce iz vlastitih vinograda.

Tea Dvanajščak i Marija Vukelić: priča se o, dakako, pušipelu

Meso iz tiblice

Nakon uspješnog nastupa na nedavnom sajmu VieVinum u Beču zahvaljujući kojemu paleta Pušipela Classic upravo odlazi za Japan, s dijelom ponude što ukupno broji 12 etiketa i s pušipelima u prvome planu Tea Dvanajščak predstavila je – uz vodstvo Marije Vukelić, direktorice zagrebačke tvrtke Zlatne riječi za organizaciju raznovrsnih događanja vezanih uz eno-gastronomiju – kuću Dvanajščak–Kozol (dva prezimena, prvo od tate a drugo od mame) u wine-baru Basement u Zagrebu a u sklopu redovitih vinskih druženja ljubitelja vina s vinarima osobno, srijedom. Prezentacija Međimuraca u pravi trenutak: pjenušac Pozoj i Pušipel Classic 2017 (nova butelja ista oblika za sve koji pune pušipel pod robnom markom Međimurske županije; bolje rješenje od onoga prije kad su etikete bile jednake osim u nazivu proizvođača) pokazali su se idealnima za ljetno osvježenje, s time da Pušipel Classic 2017 (12 vol%), koji inače dugo traje u ustima i nakon što se vino proguta, nadmašuje spomenuti pjenušac po kompleksnosti. Stupanj iznad Classica – Pušipel Prestige 2016, rađen od nešto kasnije branog pa mjesec dana prosušivanog grožđa, vrenje se protegnulo na nekoliko mjeseci, dozrijevanje vina bilo je na kvascu (sur lie) kroz osam mjeseci u bačvama od bagrema zapremnine 300 litara….

Dobro je znati, sad u sezoni lijepog i toplog vremena i godišnjih odmora: obitelj Dvanajščak-Kozol u Dragoslavcu iznad svojega podruma ima kušaonicu u kojoj poslužuje i domaću hranu – zvijezda na hladnome tanjuru je meso z tiblice, po prethodnoj najavi mogu se dobiti i topla jela, moguće je i dogovoriti obiteljske i poslovne domijenke… ♣

WoWWW!!!…. i, naravno, perlice

DOVITLJIVA PČELICA SA ZAPJENJENIM OSINJAKOM! – Pčelica s trokrakim zapjenjenim osinjakom, drugim pčelama i trutovima te osama dopušteno približavanje najbliže do na metar udaljenosti, ali pčelica i osinjak, makar i bez meda, očekuju – opravdano! – rojeve i rojeve u blizini! Dosjetljiva matica je radišna i vrijedna Tamara Domljanović, a vespaio – vespa na talijanskome znači osa, vespaio je osinjak – je Piaggiov moped vespe na tri kotača. Ape regina Tamara učinila je ono što još nikome nije pošlo za rukom: da osinjak učini privlačnijim i znatno popularnijim od pčelinjaka punog saća s medom. Magnet je – pjenušac!

Tamara Domljanović s Cristianom Maddalenom ispred njene vespe-bubbly bara

Uz prosecco iz kategorije superiore iz, dakako, butelja, toči se i rinfuzni pjenušac iz Svete Jane!

Tamara, koja je, kako mi je rekla, prije radila u sektoru cateringa, odlučila je kupiti vespu s upravljačkom kabinom i, iza te kabine, s mini kioskom u kojemu bi uređila spremište za čaše i butelje, te u kojemu bi postavila i hladionik, a, iznad spremišta i hladionika, i dala montirati šank s točionikom. Ideja je bila naći se u pravom trenutnku na pravome mjestu s ponudom – barem za početak – pjenušaca (ljeti, po vrućini – kud ćeš bolje!), tako da je osinjak-vespaio nazvan Bubble Barom, s njime je inače Tamara debitirala na ovogodišnjem festivalu ružičastih vina Pink Day u organizaciji udruge WoW u zagrebačkom muzeju Mimara u veljači. Kaže ona da je ovo prvi Bubble Bar u Hrvatskoj. Čini se da postoji još nešto u čemu Tamara ostaje zabilježena kao prva: uz pjenušac iz originalne boce, a koji sama i uvozi, toči – zanimljivo! – i pjenušac iz rinfuze!

Iz boce nudi popularni talijanski Prosecco di Valdobbiadene i to od kuće Andreola što se – unatoč 70 hektara vinograda i godišnjoj proizvodnji od 750.000 boca – naziva butiknim podrumom, a pjenušavu rinfuzu, rađenu također charmat-metodom, od plaveca žutoga, kraljevine, štajerske beline i moslavca (šipona), našla je u podrumu Saše Štule u Svetoj Jani.

Tamara Domljanović, članica udruge Žene o vinu ili Women on Wine (WoW), predstavila se na Ljetnoj pozornici u zagrebačkom Tuškancu (Pop Up Summer Garden). O pjenušcima Andreola koje ona plasira u Hrvatskoj govorio je Cristian Maddalena, direktor izvoza te kuće. Na kušanje su ponuđena četiri prosecca, svi Vadobbiadene superiore docg – 26˚ Primo Rive di Col San Martino zero dosage, Col di Forno Rive di Refrontolo brut, Mas de Fer Rive di Soligo extra dry i Vigne dei Piai Rive di Rolle dry. Konačno, eto, i prosecco s dosta manje ostatka sladora nego što ga imaju mnogi drugi uglavnom izrazito koketni komercijalno sladunjavi pjenušci tipa prosecco. Posluženi su bili brut nature (bez dodanog ekspedicijskog likera i s, kako govori analiza, bez neprovrelog sladora), zatim brut (10 g/lit neprovrelog sladora), extra dry (14 g/lit; po službenoj klasifikaciji mogao bi zamalo ući i u kategoriju brut, koja dopire od 12 g/lit neprovrelog šećera) i prosecco Andreeola dry…

Evo korisne tablice vezane uz oznake pjenušca i ostatak neprovrelog sladora u pjenušcu u nekoliko europskih zemalja-proizvođača. Priredio ju je slovenski sommelier Franco Ferencic. Pokazao sam je većem broju sommeliera, proizvođača pjenušaca i odgovornima u institucijama vezanim uz vino u nas i u inozemstvu, te dobio dvije primjedbe koje ovdje i iznosim: Sergij Cesar iz Trsta, član AIS-a, veli da je ova varijanta prikazana na tablici bolja od prijašnje, u kojoj se kategorija brut rastezala sve do 15 g/lit (suludo!) neprovrelog sladora, a njemački vinski novinar (Mondo Heidelberg) i specijalist za šampanjce Gerhard Eichellmann kaže da u Njemačkoj gotovo nitko više ne rabi njemačke izraze za navedene kategorije, prešlo se na one internacionalne – brut nature, extra brut, brut, extra sec, sec demi-sec, doux

Ljetna pozornica u Tuškancu: vrlo lijepi prostor za druženje po srpanjskim i kolovoškim vrućinama

Cristiana Maddalenu, kojega, inače, na položaju direktora izvoza nekoliko talijanskih podruma poznajem već dugi niz godina – radi npr. i za furlansku vinsku kuću Schiopetto a i za odličnog pijemontskog proizvođača barola Luciana Sandronea (ljubitelji barola u Hrvatskoj, pozor: ovdje u nas, ne znam iz kojeg razloga, nema baš nekog izbora barola koji je svjetski čuveno vino, a, evo, vina Sandrone na našem su tržištu preko zadarske tvrtke Atrox!), pitam kako to da se, iako proizvodi dosta veliku količinu pjenušca, Andreola reklamira kao butikna vinarija, te kakva je bitna razlika između Andreole i drugih vinskih posjeda, onih koji spadaju u velike.

Valdobbiadene – vinogradi na kosinama i prilično velikoj nadmorskoj visini

Odgovara mi da je – dok druge vinske kuće koriste grožđe s različitih vinogradskih pozicija što i nisu sve visokokvalitetni, te, k tome, i rabe i kupljeno grožđe – vlasnik posjeda Stefano Pola odlučio za svoje pjenušce koristiti najbolje grožđe isključivo iz vlastitih vinograda u zoni Valdobbiadene i Conegliano koji se nalaze na ekstra položajima, na brdskim kosinama i najvećim dijelom – više od dvije trećine – na nadmorskim visinama od iznad 300 pa i sve do 500 metara. Kosine su toliko strme da je tamo uzgoj vinove loze svrstan u osobito cijenjenu kategoriju herojskog vinogradarstva. Glavna sorta je glera. Zatim, odluka je i da se vinova loza na imanju Andreola uzdržava na maksimalno moguć prirodan način, dakle forsiraju se fizikalni zahvati a izbjegava kemija. Šampanjizacija se obavlja isključivo metodom charmat, tj. drugim vrenjem u velikim cisternama, a gotov proizvod na tržište izlazi u siječnju u godini koja slijedi berbu. Pitam Maddalenu i ovo: ne bi li bilo logično da se, kad su već svi ili gotovo svi vinogradi na tim herojskim pozicijama, pa i na lokaciji Cartizze koju se smatra grand cruom, barem dio pjenušca radi ne po lokalno usvojenoj metodi charmat nego i po klasičnoj šampanjskoj metodi s drugim vrenjem u butelji i potom s dužim odležavanjem pjenušca na kvascu u boci, a odgovor je bio da glera daje vrlo nježno vino i da kod nje treba maksimlno iskoristiti voćnost i svježinu, a kad bi šampanjizacija išla klasičnom metodom u aromama što bi se stvorile kroz taj način glera i njena fina svježina, a tako i njen identitet u pjenušcu, izgubili bi se.

Posjed Andreola ustanovljen je 1984. godine. Malo pomalo površine su se širile, u podrum je postupno uvođena moderna oprema, dosta se radilo i na vizualnom identitetu vina tako da proizvodi i vanjskim izgledom i već na prvi pogled sugeriraju profinjenost i odaju eleganciju. Od 2014 do 2016. trajalo je partnerstvo Andreole s nacionalnim autodromom u Monzi i tada je lansirana kolekcija prosecca Monza, u čast automobilističke utrke Velika nagrada Italije. ♣

Peta Fišijada na Buškom jezeru

Prizor s podjele priznanja: svi na okupu – šampion, drugo i trećeplasirani, članovi žirija, voditelj kroz program, organizator događanja…(Marko Čolić)

HERCEGOVINA u ZNAKU BEĆARCA! – Pretposljednjeg vikenda u srpnju 2018. hercegovačka općina Tomislavgrad bila je u znaku – slavonskog bećarca! Na Buškom jezeru, smještenome u blizini državne granice Bosne i Hercegovine s Hrvatskom (granični prijelaz je Kamensko, kod Sinja), odvijalo se već tradicijsko, peto (pozivno) natjecanje u prigotavljanju fiš-paprikaša – Fišijada 2018. Lokacija: eko-selo Grabovica, turistički kompleks u vlasništvu poduzetnika Joze Ćurkovića, glavni operativac u ime domaćina: Tomislav Ćurković, Jozin sin, organizator i za realizaciju fišijade zadužen: akademski slikar, fotograf, majstor za prigotavljanje fiša, voditelj niza natjecanja u kuhanju fiša Ante Krešić. On se pobrinuo, među ostalime, i za to da svaka natjecateljska ekipa dobije osnovni materijal za fiš, konkretno po 2,5 do tri kilograma šarana u komadu (svatko je sa sobom mogao donijeti i nešto svoje ribe, te začine, gotove ili polugotove pripravke za kuhanje fiša)… Pokrovitelj: općina Tomislavgrad s načelnikom Ivanom Vukadinom. Sudionici: 13 ekipa sa po tri člana (dva natjecatelja i jedan službeni predstavnik OPG-a, restorana, hotela…), priličan broj natjecatelja stigao je iz Slavonije. Žiri za ocjenu fiša (dakako, naslijepo, da nitko od članova ne zna čiji uradak vrednuje): Slavonka Mira Krešić, chef Stefan Jović, glavni kuhar restorana eko sela Grabovica, Toni Marić, vlasnik restorana motela Kiwi (Kiwi stoga što se u posljednje vrijeme u Hercegovini dosta uzgaja upravo to voće) iz Ružića, Mladen Horić, izdavač revije Svijet u čaši i čelnik udruge Atelje okusa, te, kao predsjednik, Željko Suhadolnik Suhiučaši, glavni urednik revije Svijet u čaši. Za glazbeni dio zadužen je bio ansambl Stare note iz Širokog Brijega. Mirko Fodor, zvijezda Hrvatskog radija i Hrvatske televizije, nastupio je kao voditelj programa koji je, inače, dok je fiš krčkao u kotlićima, ponudio i Seosku olimpijadu starih sportova, tj. takmičenje u nekad popularnim disciplinama, primjerice u bacanju kamena s ramena, potezanju konopa, skoku u dalj, obaranju ruke.

Šampion ovogodišnje Fišijade na Buškom jezeru postalo je, nakon pripetavanja u kojemu se, s istim brojem bodova, našao i fiš osječkog café-bara Platane, Turističko gospodarstvo Kereković iz sela Živike, u slavonskoj općini Oriovac. Trećeplasirana je bila ekipa ugostiteljskog obrta Drauss.

Veseli pobjednici – članovi obiteji Kereković: Ivan. Marija i Josipa. Pobjedi raspjevanog pater familiasa ekipe prvaka bitno su pridonijele tihe i samozatajne ali oko kotlića uz vatru marljive i vješte Ivanova supruga Marija i, osobito, kćerka Josipa (Marko Čolić)

Pripreme za fiš-paprikaš i, dakako, podjelu odličja žustro je pratila tamburaška glazba sastava Stare note iz Širokog Brijega, ansambla koji – bilo je očito po repertoaru – i te kako poznaje i slavonski melos. Nakon proglašenja triju prvoplasiranih sudionika, bećarcu nije bilo kraja, a, bogme, i rezala se nemilosrdno, u društvu i vlasnika eko-sela građevinskog poduzetnika Joze Ćurkovića, i kulinova seka…. Glavni bećar (ali samo s pjesmom i graševinom) bio je Ivan Kereković, nositelj obiteljskog turističkog gospodarstva Kereković iz slavonskih Živika, koji bi zasigurno mogao pjevati bećarac čitav dan a da ne izgubi snagu i da mu ne ponestane inspiracije i stihova

____________________

KULIN, SLANINA, ŠUNKA, JAHANJE, PECANJE, VOŽNJA LAĐOM, SPAVANJE u AMBARU... – Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Kereković u Živikama, u Brodsko-posavskoj županiji (izlaz s autoputa: Lužani), okrenulo se prije nekoliko godina vrlo ozbiljno ka seoskom turizmu. Vode ga tata Ivan, mama Marija i kćerka Josipa Kereković. Ponuda počiva ne samo na tradicijskim kulinarskim specijalitetima slavonskoga sela poput kulina, kulinove seke, slanine, šunke, sira, domaćeg kruha, fiša, čobanca, nego je raznovrsna i obuhvaća i sportsko-rekreativne i zabavne sadržaje – pješačenje, jahanje i vožnju konjskom zapregom a i fijakerima, pecanje na vlastitom ribnjaku, plovidbu turističkom lađom (dakako uz kušanje, u plovidbi, domaćih mesnih i mliječnih prerađevina, te uz tamburašku glazbu) po rijeci Savi.

Domaćinstvo Kereković: mogućnost noćenja u starinski uređenoj sobi, degustacije kulina i drugih tradicijskih delicija, jahanje, vožna konjskom zapregom, vožnja Savom turističkom lađom…

U sklopu imanja, koje obuhvaća osam hektara, su prostor za ručak i večeru, veliko dvorište sa starim ambarom s podrumom i kušaonicom kulena, vina, rakije, te, iznad, sa starinskim izvorno uređenim gostinjskim apartmanom od drveta, starim 140 godina. Gospodarstvo nudi, uz noćenje u starinskoj sobici u ambaru, i mogućnost spavanja na štaglju na sijenu, te kampiranje u šatorima, kaže Ivan Kereković.

_____________________

Drugoplasiranu ekipu Platana činili su Luka Blažević i Goran Dropuljić. Luka Blažević je, inače, s ocem Zdravkom, prošle godine, u ekipi OPG Blažević, bio prvak Fišijade na Buškom jezeru. Inače, iz Osijeka je sada na Buško jezero stigla još jedna natjecateljska ekipa, s Draženom Ermenićem i Benjaminom Mlinarevićem.

Nagrade: za prvo mjesto – 500 KM i vikend za dvoje u eko-selu Grabovica; za drugo mjesto – vikend za dvije osobe u eko selu Grabovica (noćenje s doručkom); za treće mjesto – večera za četiri osobe, s pićem.

Bacanje kamena s ramena

Nagrade za prvo mjesto u potezanju konopa – pečeno janje i 10 litara vina; za drugo mjesto pečeni odojak i pet litara vina; za skok u dalj, za obaranje ruke te za bacanje kamena s ramena za prvo mjesto 100 KM i večera za dvije osobe, za drugo mjesto – večera za dvije osobe

Ovako je počelo, na hladno, ali se nastavilo u začas vrućim kotlićima, te završilo kao plutajuća potkova na tanjuru, pred žirijem, za ocjenjivanje (Marko Čolić)

Sudionici natjecanja prigotavljali su svoje fiševe uza stolove koji su im bili namijenjeni i za – dok se paprikaš polagano kuhao pored, u kotliću na vatri – prezentaciju vlastite tvrtke (obrt, OPG, restoran…) i ponude. Uz jedan od tih stolova naišao sam na dva člana ekipe pizzerije Galija iz Tomislavgrada (nekadašnje Duvno) s istim imenom i prezimenom: Marko Baković! Nadimci su im drukčiji, jedan je Kosalj, a drugi Akan. Treći član bio je, inače, Mato Ećimović. Kosalj je dugo vremena živio i radio u Švicarskoj (o njemu sam pisao u izvještaju s Buškog jezera lani), a nakon što je odlučio vratiti se u domovinu zasadio je ponad Tomislavgrada vinograd (1 ha, 2800 trsova) na brdu na poziciji Mokronoge na nadmorskoj visini od oko 800 metara tako da su mu domaći ljudi govorili da je lud. No kako je od chardonnaya te crnog pinota dobio jako dobra vina, i neki lokalni mještani – njih osam – krenuli su u sadnju vinove loze čak i na lokacijama između 950 i 1050 metara visine. Upravo na proljeće ove godine Marko Kosalj pomogao je sumještaninu u sadnji vinove loze na položaju Brišnji Gornji…(Marko Čolić)

Među natjecateljima bila je i tvrtka Šafram, znana po začinima. Željko Nejašmić nastupio je u dvije uloge – kao propagator začina i kao kuhar fiša. Da bi što bolje pokazao vrijednost mirodija koje nudi Šafram pozivao je na kušanje i mesnih prerađevina iz radionice Dražena Rastovića, direktora prodaje tvrtke Šafram, riječ je o raznim salamama, među njima i ovoj na slici a od mesa divlje svinje… Da salame bolje klize Rastović je dao i svoje vino zeleni silvanac, od grožđa iz njegova vinograda na obroncima Bilogore s podravske strane…

__________________

RAŠTIKA IZ – NJEMAČKE! – Kad se spomene raštika, odmah nam na pamet kao prostor njena uzgoja padnu Hercegovina i Dalmacija. A, zapravo, svjetskim glavnim gradom raštike smatra se – njemački Oldenburg! Tamo joj je naziv Grünkohl. U okolici Oldenburga raštika se uzgaja u većoj mjeri, pa je odlučeno da se u spomenutome gradu ustanovi Grünkohl Akademie, odnosno Akademija raštike, što je i realizirano u veljači 2003. godine. Akademija ima istraživalački karakter – želi se, naime, rasvijetliti prehrambena i zdravstvena vrijednost raštike, te obrazovni karakter – želi se raštiku maksimalno propagirati kod publike kao dio prehrane. Oldenburžani su toliko privrženi raštici da je koriste u promidžbi cijelog svojega kraja, npr. kao što su nekim mjestima mamac za turiste vino, jaka pića, maslinovo ulje, sir, janjetina, riba…, tako bi ovdje trebala biti raštika. U Oldenburgu su svi restorani, hoteli i cjelokupni turistički marketing okrenuti jelima od raštike.

Fišijada 2018, štand Kiwi ja i Marića gaja: Raštikijada u Ružićima u općini Grude – prvog vikenda u studenome

Braća Gojko i Toni Marić, kao vlasnici i voditelji agroturizma Marića gaj (povrće, rakija, vino od žilavke te od trnjaka 50 % i syraha 50 %, ukupno oko 10.000 litara) i restorana i motela Kiwi u Ružićima u općini Grude, nastup na Fišijadi na Buškom jezeru iskoristili su i za najavu manifestacije Raštikijada koja se u Ružićima odvija svake godine o prvom vikendu u studenome, inače ove godine bit će osma po redu. Marić veli da sa svojim proizvodima, uz domaćina, nastupaju i OPG-i iz Međimurja, Baranje, a dođu i oni iz Oldenburga, koji raštiku rabe i u produkciji čaja, ali i – čokolade! Za 10 € koliko stoji čaša kao ulaznica na festival konzumacija je neograničena, kažu Marići.

BIBLIOTEKA ATELJE OKUSA SVIJETA u ČAŠI – Revija Svijet u Čaši u sklopu svojega Ateljea okusa ima za prodaju prilično bogat izbor knjiga na temu hrvatske tradicijske kuhinje i hrvatskoga vina, narodnih običaja, vinskih napjeva.  Evo, u nastavku, naslova te maloprodajnih cijena i, dodatno, u zagradi, popusnih cijena za članove nedavno ustrojene neprofitne udruge Atelje okusa:

Hrvatska tradicijska kuhinja  – 150,00kn  (s popustom za članove udruge atelje okusa: 105,00kn); 02. ATELJE OKUSA hrvatska .tradicijska kuhinja – 200,00kn (140.00kn); 03. Hrvatska tradicijska jela od svinjskog i goveđeg mesa – 29,99kn  (21,00kn); 04. Hrvatska tradicijska jela od peradi i janjetine – 29,99kn (21,00kn); 05. Hrvatska tradicijska jela od morske i slatkovodne ribe – 29,99kn  (21,00kn); 06. Hrvatska tradicijska jela od povrća, te variva – 29,99kn (21,00kn); 07.  Hrvatska DOMAĆA jela  (492str.) – 150,00kn (105,00kn); 08. Domaći kolači br.1 – 29,90kn  (21,00kn); 09. Domaći kolači br.2  – 29,90kn (21,00kn); 10. Plavac mali: hrvatska sorta za veliko vino – 169,00kn (120,00kn); 11.Blaževa kuhinja: tradicijska jela –  200,00kn (140,00kn); 12. Okusi Zagreba: 20 recepata + CD video – 130,00kn (100,00kn); 13. Vino u pjesmama za radost u duši – 80,00kn (50,00kn)

Revija SVIJET u ČAŠI imala je na Fišijadi svoj štand, pod nazivom Biblioteka Ateljea okusa Svijeta u čaši. Izložili smo reviju te niz knjiga vezano uz tradicijsku hrvatsku kuhinju i uz hrvatsko vino, interes posjetitelja bio je popriličan!…

Posebna mini izdanja:  14. Dobra i jeftina jela – 15,00kn (10,00kn); 15 .Jednostavno, jeftino i  ukusno – 15,00kn (10.00kn); 16. Jela od graha – 15,00kn (10,00kn); 17. Sve od jaja – 15,00kn  (10,00kn); 18. Jela od krumpira -15,00kn (10,00kn); 19. Jela od mljevenog mesa – 15,00kn (10,00kn); 20. Objed za pola sata – 15,00kn  (10,00kn); 21. Pikantna jela s kapljicom alkohola – 15,00kn (10,00kn); 22 . Jela sa žlicom – 15,00kn (10,00kn); 23. Mađarska kuhinja – 15,00kn (10,00kn); 24. Slastice bez pećnice – 15,00kn  (10,00kn); 25. Domaći kolači i slastice – 15,00kn (10,00kn)

Još raspoloživo u sasvim malom broju primjeraka: 1. Suzy Josipović: Mojih 50 najdražih slanih jela –  39,90 kn; 2. Suzy Josipović: Mojih 50 najdražih slatkih jela – 39,00 kn; 3. Marin Rendić: Kuhinja iz morskih dubina –  99,90kn; 4. SVIJET u ČAŠI, novi broj (158 ) – 30,00kn (za  članove: gratis);  5. SVIJET U ČAŠI, remitenda, 10 komada – 100,00kn  (za članove udruge Atelje okusa 70,00kn).

LIVNO KAO NOGOMETNI OLIMP – Na Buškom jezeru velike su se nade polagale u dolazak Zlatka Dalića na petu jubilarnu Fišijadu. Za dan poslije Fišijade u Dalićevu rodnom Livnu najavljen je veliki doček izborniku, i svi u eko-selu Grabovica i brojni gosti očekivali su da će novi trener svih trenera, kako ga već nazivaju, naići malo na fiš i tamburu na lijepu Bušku rivijeru. Ali umiješala se meteorologija, s najavom lošeg vremena tog ponedjeljka u Livnu, pa je svečanost odgođena za jedan dan. I, kad su meteorolozi izašli s prognozom o kiši, s kojom su navukli nezadovoljstvo mještana, bilo je jasno da Dalića osobno na Fišijadi 2018 na Buškom jezeru neće biti.

Ali, bio je, on, skupa sa Vatrenima, ipak u Grabovici u eko-selu pa i na brdu kod Raspela, i to vrlo pompozno. Pobrinuo se za to fotograf Stipe Renić, koji je postavio divovsku zastavu posvećenu Daliću i Vatrenima kao osvajačima drugog mjesta na ovogodišnjem Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji. Renić i akademski slikar Branimir Čilić kreirali su na materijalu od kojega se rade cerade gigantsku 45 metara dugačku zastavu sa 23 slike od kojih jedna prikazuje izbornika Dalića a ostale prikazuju reprezentativce. Stipe Renić kaže kako se s tom zastavom htjelo prikazati zajedništvo Hrvata u domovini i u dijaspori, a i toleranciju Hrvata prema svim vjerama, naime uz fotografije igrača na zastavu su stavljena i obilježja vjera – katoličke, pravoslavne, židovske i arapske… Ta je zastava, inače, kao neko proročanstvo uspjeha hrvatske reprezentacije, za vrijeme Svjetskog prvenstva u nogometu bila postavljena u Beču ispred lokala u kojemu su Hrvati preko malog ekrana pratili utakmice i ulazak Hrvatske u finale… ♣

Slavonska crna vina & slavonska crna svinja

FRANKOVKA KAO CRVENA PRATNJA BIJELOJ GRAŠEVINI! – Hoće li napokon frankovka kao crvena pratnja bijeloj graševini u Slavoniji i Podunavlju zauzeti mjesto koje joj pripada kao crnjaku mnogo dublje vezanome uz Panoniju nego što su u tome dijelu Lijepe naše rašireni internacionalci merlot, cabernet sauvignon, kojih ima posvuda? Volio bih vjerovati u to. Samo, treba – delati! I to pametno i ozbiljno, strpljivo, bez improvizacija koje možda mogu donijeti neku korist nekome na brzinu, ali koje nisu temelj za nešto dugoročno uspješno za društvo. A ovoj zemlji upravo treba to što je dugoročno uspješno…

Francesca, Dika i Miraz

Vjetar u leđa priredbi Slavonska crna vina i slavonska crna svinja moglo bi dati i to što popularni vatreni šokac Domagoj Vida, na slici sa sinčićem, ima farmu za uzgoj crne slavonske svinje!

Za kraj rujna 2018. Feričanci, znani upravo po frankovki, najavljuju u nas prvi festival vina od te sorte! Čini se dobrim početkom, jer se počelo (doduše: nije li radi željenog odaziva proizvođača, zbog berbe, bilo bolje izabrati neki drugi datum?!), čudi kako se već i prije nitko nije sjetio da organizira takvu manifestaciju i krene kako treba u njenu realizaciju. Detalji oko festivala nisu još službeno javno objavljeni, zna se tek da je inicijativu za priredbu dala općina Feričanci, te to da se planira uoči festivala održati stručno ocjenjivanje frankovki uz sudjelovanje degustatora i iz inozemstva, kao i

Zdravko Ilija jakobović i Ivan Dropuljić: uz kušanje crnjaka na dozrijevanju u novoj Jakobovićevoj bačvi – razgovor o festivalu Crna slavonska vina i crna slavonska svinja

to da je dobar dio oko organizacije u izvedbenom smislu povjeren Feravinu. Podrum je to koji se već godinama dosta trsi upravo oko frankovke i tržištu je u solidnim količinama nudi u tri varijante – kao pjenušac Francesca rosé brut (metoda charmat; s 87/100 bodova na trećem mjestu rang-liste najbolje ocijenjenih ružičastih vina nedavno u Villànyju u Mađarskoj!), zatim kao mlađe svježe voćno crno mirno vino Dika i kao ozbiljan uradak Miraz s dozrijevanjem u hrastovim bačvicama.

Smatrajući da su crna slavonska i podunavska vina posljednjih godina silno napredovala u kakvoći te da je slavonska crna kapljica marketinški neopravdano dosta zapostavljena u odnosu na graševinu, prijedlog za redovitu godišnju smotru upravo sa slavonskim crnjakom u širem rasponu kao protagonistom dao je ovih dana Zdravko Ilija Jakobović, proizvođač vina marke Jakob, od grožđa s njegovoga trsja u brodskom Stupniku. Jakob, koji proizvodi glavninom crna mirna vina (sorte su: merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc, syrah) – tek nešto ima bijelog pjenušca rađenog klasičnom metodom i nešto ružičastoga, rađenog metodom charmat, govori o potrebi realizacije festivala s radnim nazivom Crna slavonska vina. Na to se, s obzirom da se u posljednje vrijeme u Slavoniji jači naglasak stavlja na uzgoj crne slavonske svinje, dovezala ideja da manifestacija bude posvećena crnom slavonskom (dakako i podunavskome – Baranja i Srijem) vinu i crnoj slavonskoj svinji! Pedantni Slavonac Jakobović, nekad čelnik tvrtke Furnir koja je svojedobno osiguravala i slavonsku hrastovinu za bačve, veli da ne treba žuriti nego se stvar mora temeljito pripremiti, kako bi rezultat bio dobar. Zamisao se čini zanimljivom, o njoj je s Jakobovićem ovih dana razgovarao prof. Ivan Dropuljić, začetnik i organizator zasad najvećeg internacionalnog vinskog festivala u Hrvatskoj Zagreb Vino.com, moguće je da se kao najava ozbiljne samostalne priredbe poseban kutak za crna slavonska vina i crnu slavonsku svinju nađe upravo na ovogodišnjem Zagreb vino.comu! ♣

13. međunarodni festival Zagreb Vino.com 2018

I DALJE ESPLANADE*****! – Špekuliralo se da bi međunarodni festival Zagreb Vino.com 2018, nakon 11 godina u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade, mogao, da se dobije na prostoru i komforu, promijeniti mjesto održavanja, naime sudeći po gužvi Esplanade je postala pretijesnom za sve zainteresirane izlagače te posjetitelje. Prof. Ivan Dropuljić ostao je ipak vjeran, kako kaže, hrvatskoj i zagrebačkoj gastronomskoj i turističkoj instituciji s karizmom, te je i za ovu godinu s predstavnicima Esplanade upravo nedavno potpisao novi ugovor o održavanju manifestacije. Datumi – kao i uvijek: posljednji petak i posljednja subota u studenome, ove godine to su 23. i 24. 11.

Kod Stjepana Šafrana: predaja kristalne vaze i slikanje sa Šafranom i njegovim zetom Josipom Tržecom (Marko Čolić)

Imanje Šafran u Brezničkom Humu

S festivala Wine me Up u Bosanskoj Gradiški: Božo Metković, koji na krajnjem hrvatskome jugu uzgaja i – graševinu!

Nicholas Gee, Novozelanđanin koji vino radi u Sloveniji

Pripreme su ušle u pojačani intenzitet, makar – animacija izlagača je počela praktički odmah po završetku lanjskog festivala. Prof. Dropuljić kao znak pažnje i zahvale dijeli lijepe kristalne vaze izlagačima koji su na festivalu sudjelovali punih 10 godina, obilazi proizvođače, posjećuje razne skupove vinara, kako bi ih podsjetio na ovogodišnje termine. Ovih je dana otišao u posjet nekadašnjem čelniku Hrvatske obrtničke komore, inače uspješnom poduzetniku (i izvozniku!) ali i proizvođaču vina Stjepanu Šafranu u Breznički Hum, mjesto nekako na pola puta između Zagreba i Varaždina. Mnogo zelenila, travnjak engleski pošišan, starobarokna kurija, pogon Metal-producta (bravarija, zavarivanje, odmašćivanje, montaža, ljevaonica), lijep vinski podrum, prostrana kušaonica… Šafran je također jedan od dobitnika kristalne vaze za desetljeće izlaganja. Stjepan Šafran, u čijoj obitelji su vinogradarstvo i vinarstvo duga tradicija – pisani dokumenti govore od 18 stoljeća!, danas posjeduje 19 hektara pod trsjem, od čega je 15 u vinogorju Varaždin, a četiri su u vinogorju Zlatar. Sorte su rizling rajnski, muškat žuti, manzoni bijeli, pinot sivi, sauvignon bijeli, traminac mirisavi… Šafranu, koji inače u svojoj metalnoj struci ima 220 zaposlenih, u vinskome segmentu zdušno pomaže zet Josip Tržec.

Uz suprugu Oksanu – Christian Zwickert, Alzašanin koji vino radi u Bosni

Dropuljiću nije bilo teško skoknuti ni do Stare Gradiške, na ljetni mini festival vina Wine Me Up! na otvorenome kod zgrade Kulturnog doma. Susreo se s većinom od tridesetak izlagača i popričao. Moguće je tako da, kao slijed i razgovora u Gradiški, na festivalu u Zagrebu u studenome vidimo makedonsku vinariju Tikveš sa svojima sjajnima Belom Vodom i Barovim, te Domaine Lepovo, pa Božu Metkovića iz Molunta koji na našem krajnjem jugu proizvodi izmeđšu ostaloga i graševinu! Dropuljić se duže zadržao i u razgovoru sa slovenskim enologom Bojanom Kobalom, nekad glavnim majstorom za vino u Ptujskoj kleti, a unatrag koju godinu suvlasnikom i voditeljem vinskog posjeda Kobal Wines. Kobal, inače nekoliko godina predsjednik stručne ocjenjivačke komisije na Dubrovnik FestiWineu, ima vrlo dobra vina, osobito se ističe sa sauvignonom, a od crnih s frankovkom. Dakako da je takav proizvođač poželjan na renomiranom festivalu poput Zagreb vino.coma!…

Ivan Dropuljić (na slici desno) zajedno s enologom Franjom Francemom (sasvim lijevo), u lijepom društvu Kobala i njegovih pratilja, u degustaciji Kobalovih vina

U Gradiški još zanimljivih vinara i vina: jedan je svakako Nicholas Gee Nick, Novozelanđanin koji je neko vrijeme živio u Francuskoj, pa se skrasio u Slovenskoj Bistrici, i tu proizvodi jako dobre frankovku, crni i sivi pinot s kojima izlazi pod etiketom Heaps Good Wine Company. Od prije nekog vremena Gee je voditelj vinskog podruma Sanctum poslovnog čovjeka Marka Podkubovšeka, koji izvozi vino iz Slovenije, Hrvatske i drugih zemalja našeg okruženja u SAD!  A tu su i bračni par Oksana Sadžik i Christian Zwickert, ona je iz okolice Prnjavora ali radi već godinama u Njemačkoj, na samoj granici s Francuskom, on je iz Alsacea i radi u vinskom sektoru. Prije nešto godina uz obiteljsku kuću u Bosni podignuli su vinograde i osnovali tvrtku Fazan, za proizvodnju vina! Alzaška enološka ruka na bosanskome tlu!♣

56. međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam AGRA u Gornjoj Radgoni

MEĐU VINSKIM ŠAMPIONIMA PONOVNO STJEPAN ĐURINSKI – Poljoprivredno-prehrambeni sajam AGRA u Gornjoj Radgoni ove se godine odvija od 25. do 30. kolovoza. Sredinom srpnja pod okriljem sajma organizirano je 44. ocjenjivanje Vino Slovenija. Ukupno su vrednovana 573 uzorka od 193 vinara iz šest država, uz domaćina Sloveniju to su bile Austrija, Češka, Hrvatska, Makedonija i Slovačka. Najviše etiketa poslala je, dakako, Slovenija – 478, i to od 156 proizvođača, Austrija je prijavila 35 uzoraka od devet proizvođača, a Hrvatska 25 uzoraka od 14 proizvođača.

Stručnu ocjenjivačku komisiju, činili su Darja Zemljič, Dušan Brejc, Ivana Rendulić Jelušić, Janez Istenič, Tadeja Vodovnik Plevnik, Nika Gregorič, Jure Štalcar, Mitja Herga, Marijan Čižmešija, Majda Brdnik, Martin Palz, Jernej Martinčič, Darinko Ribolica, mag. Janez Valdhuber, Marko Benčina, Miroslav Majer, Klavdija Topolovec Špur, Danilo Steyer, Ivan Mijošek i Boštjan Zidar. Ocjenjivači su bili podijeljeni u četiri komisije, kojima su predsjednici bili dr. Mojmir Wondra, dr. Friderik Vodopivec, mag. Anton Vodovnik i Iztok Klenar. Od ove godine, uz titulu Prvak ocjenjivanja dodjeljuje se službeno i titula Prvak države. Prvak države je vino koje od svih predstavljenih uzoraka neke države dobije najvipše bodova, međutim nužno je da na ocjenjivanju iz te države bude najmanje 25 uzoraka.

Evo i rezultata:

Prvak ocjenjevanja Vino Slovenija Gornja Radgona 2018 je Ranina SJI 1993 od Radgonskih gorica iz Gornje Radgone (94,67 bodova)

Prvaci država: Austrija – Muskateller Trockenbeerenauslese Ried Mosergut, Weingut Felberjörgl, Kitzeck im Sausal (92,67 bodova); Hrvatska – Traminac izborna berba prosušenih bobica 2015, OPG Đurinski, Kupljenovo (93,67 bodova); Slovenija – Ranina SJI 1993, Radgonske gorice Gornja Radgona (94,67 bodova)

Šampioni po kategorijama

Suho nearomatično bijelo vino – Jeruzalem Ormož Chardonnay 2017, Puklavec Family Wines, Ormož; aromatično suho vino – Rumeni muškat 2017, Vinogradništvo Pešl, Jakobski Dol; poluslatko aromatično bijelo vino – Traminec 2011, Vinar Kupljen, Okoslavci; slatko bijelo vino – Laški rizling JI 2011, Vinogradništvo-kletarstvo Gregor Štemberger, Šentjernej; teran PTP – Izbrani teran PTP 2012 CV, Colja Vino, Matej Colja, Coljava; Izbrani teran PTP 2017, Petelin-Durcik, Durcik Franko, Pliskovica; cviček PTP – Cviček I 2017, Vina Martinčič, Šentjernej; Cviček II 2017, Vina Martinčič, Šentjernej; suho crno vino mlađe od tri godine – Domaine Lepovo Grand Cuvée 2015, Tikveš Winery, Skopje, Makedonija; pjenušac – Diona brut nature, Hiša vina Doppler, Kozjak nad Pesnico. ♣

ProWein 2019

DÜSSELDORF, OD 17. DO 19. OŽUJKA – Uz bordoški Vinexpo, najvažniji međunarodni sajam vina je ProWein u Düsseldorfu. Iduće godine odvijat će se od 17. do 19. ožujka. Glavne izlagačke kategorije: vina / pjenušci / jaka pića / mineralna voda / oprema za marketing i IT tehnologija u trgovinama i gastronomiji / strukovna literatura / usluge (Detaljno…)

Ciljane grupe posjetitelja su: trgovci vinima i žestokim pićima, catering i hotelska industrija, trgovina živežnim namirnicama i veletrgovina, uvoz-izvoz i online kupovina, specijalizirane udruge i institucije.

Podaci iz 2018. (Više…): broj izlagača – 6.873 (od toga 986 njemačkih); broj zemalja iz kojih dolaze izlagači – 64; Broj posjetitelja – 60.560 (od toga 89 posto iz Europe, 46 posto iz Njemačke). Interesi: Njemačka vina 51 posto, francuska vina 42 posto, talijanska vina 40 posto, jaka pića 24 posto. Ocjena posjetitelja: 98 posto posjetitelja izjavilo je da će ponovno će posjetiti sajam, i preporučilo bi posjet i drugima

UVJETI SUDJELOVANJA i VAŽNI ROKOVI (Više…): rok za prijavu sudjelovanja je 31.07.2018. (sigurno će se još malo i produžiti, no zbog velikog interesa izlagača potrebno se prijaviti što prije kako bi se imalo veću šansu za dobivanje izlagačkog mjesta) Link za prijavu Veličina najmanjeg mogućeg štanda: 12 m2. Cijena izlaganja: 190-245 EUR/m2 (ovisi o broju otvorenih strana). Cijena tipskog štanda: 111-173 €/m2 – ovisi o broju otvorenih strana i dizajnu (Obrazac za narudžbu) Kalkulacija za troškove tipskog štanda Prijava je moguća isključivo online, putem gore navedenog linka. Prije prijave, potrebno je proučiti uvjete sudjelovanja (link gore) jer prijavom se, uz prava, stječu i neke obveze.

Marketing (mogućnosti): po potvrdi izlaganja, u OOS sustavu izlagači imaju i mogućnost narudžbe vezano za marketinške aktivnosti (natpisi po paviljonima, hodnicima, reklame u katalozima i sl.) – Pressefach pretinac (restoran za novinare, kojih je prošle godine bilo više od 1200 iz cijeloga svijeta – a gdje se može zakupiti pretinac i ostaviti svoj press release, info-mapu) – ProWein goes City a to su sva kušanja i show koje izlagači organiziraju iza 18 sati na različitim mjestima u gradu (restorani, hoteli, muzeji i sl.),  poželjno je da bude što avangardnije kako bi se privuklo što veći broj novinara, trgovaca i ostalih ciljanih profesionalaca (program od ove godine)

Ostalo: nužno je voditi računa o pravovremenoj rezervaciji smještaja i leta, bez obzira razmatra li se izlaganje ili posjet sajamu (na raspolaganju je i putnička agencija u okviru sajma – ponuda na upit). Ako su proizvodi atraktivni za kinesko tržište, sugerira se da se kao mjesto nastupa razmotri i ProWein Shanghai koji se održava u studenom ove godine (više informacija na upit). Organizacija zajedničkog štanda moguća je i ove godine, osim u paviljonu broj 15 (sajam je složen geografski te sve zemlje jugoistočne Europe pripadaju ovdje i dijele paviljon s talijanskim izlagačima), ima ipak izgleda da se, ovisno o interesu, organizira i zajednički štand u paviljonu broj 12 gdje se izlažu žestoka pića i likeri (više informacija na upit).

Javila je to Ana Dijan, direktorica predstvaništva kuće  MESSE DÜSSELDORF za Hrvatsku, BiH, Makedoniju, Kosovo i Albaniju ♣

Politika i vino u Goriškim brdima

OD DRŽAVNIČKE TRILATERALE DO ZVIJEZDE REBULE – Bogme, vrlo značajni ljetni skupovi u Goriškim brdima! Nedavno, na početku ljeta,  trilateralni susret predsjednika Austrije Alexandera van der Bellena, Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i Slovenije Boruta Pahora, a uskoro, na kraju kolovoških vrućina, s eno-etno i turističkog stanovišta značajna manifestacija Brda – domovina Rebule.

U Goriškim brdima: Borut Pahor, Kolinda Grabar Kitarović i Alexander van der Bellen

Visoki gosti na kušanju rebule Marjana Simčiča

Rebula Opoka 2014, 2013 i 2011

Radni sastanak predsjednici država su imali u Villi Vipolže, otvorenoj i za protokolarna događanja, slijedio je ljepši dio – posjet mjestu Šmartno gdje je, u nazočnosti još i Franca Mužiča, župana oblasti Goriška brda koja inače broji 6000 stanovnika, održana posebna prezentacija vina jednog od najboljih proizvođača plemenite kapljice Goriških brda Marjana Simčiča. U prvome planu, dakako, autohtona rebula. Za troje predsjednika Marjan i njegova supruga Valerija Simčič od rebule, i to, naravno, iz najboljeg Marjanovoga ranga zvanoga Opoka (opoka=lapor), ponudili su predsjedničkoj trojki tri različite berbe – 2014, 2013. i 2011.

Državnička trilaterala u Goriškim brdima, području koje se posljednjih godina izvanredno razvilo i u turističkome smislu, sjajan je uvod u manifestaciju Brda – domovina Rebule, koja se održava 28. i 29. kolovoza. Riječ je o određenoj vrsti masterclassa, namijenjenoga strukovnoj publici, u toj su grupi – logično, jer kako izreka kaže: ako se ne objavi, nije se ni dogodilo! – dakako i novinari specijalizirani za eno-gastronomiju i turizam. Organizatori događanja su vinske kuće iz

Valerija i Marjan Simčič

slovenskoga i talijanskoga dijela vinogorja, konkretno Marjan Simčič, Marko Skočaj Dolfo, Stojan Ščurek, Medot, Zanut, Klet Brda, Edi Simčič, Aleksij Erzetič i Ferdinand iz Goriških brda, te Joško Gravner, obitelj Radikon, te Keber i Jermann s Collija.

Evo okvirnog programa:

28.8. – dolazak u Brda i mogućnost posjeta vinarijama članicama organizacijske skupine, uvečer druženje s vinarima i s rebulom iz 2017 na večeri kod Klinca; 29.8. – Masterclass  Brda, home of Rebula, ove godine tema su različiti stilovi rebule.

Predstavit će se terroir Brda/Collio, nekoliko riječi kazat će se i o povijesti kraja s naglaskom na vinograde i vino, potom će sommelier Luca Gardini sa jednim od najvažnijih vinskih trgovaca (uvoznik, distributer) u Sloveniji Gašperom Čarmanom voditi degustaciju rebula različitih stilova a od svih proizvođača uključenih u organizaciju priredbe. Poslije ručka planirano je tzv. walking around kušanje – vinari će svaki za svojim stolom prezentirati svoje rebule u raznim izvedbama i rebule iz više starijih godišta. Slijedi gala večera sa chefovima Tomažem Tommyjem Kavčičem te Joškom Sirkom, restoran La Subida, pratnja jelima – rebule starijih godišta. ♣

Pola stoljeća pjenušaca Istenič: čestitke!

DVE ZGODBE v ENEM ŽIVLJENJU – FIFA World Cup Russia 2018.: o nogometu izravno s nogometašem, te o slavljeničkom pjenušcu u čast hrvatskog uspjeha u Moskvi izravno s proizvođačem, nekadašnjim golmanom, tako da nam je u čaši njegov No1 brut. Međutim No1 brut ima još jednu simboliku: nogometaš-enolog bio je i prvi individualni privatnik iz vinskog sektora u Sloveniji koji se u produkciji, tzv. klasičnom metodom, posve okrenuo pjenušcima, i to s namjerom ne samo da dosegne visoku kakvoću uratka nego i da dosegne značajne tržišne količine! Tako da je on danas, uz tvrtku Radgonske gorice, najjači slovenski šampanjer.

Slavljenik Janez Istenič i njegov pjenušac No1 (Marko Čolić)

Dvije priče u jednom životu, ova druga, pjenušava traje već 50 godina. Polastoljetni jubilej se obilježava 28. rujna u već nadaleko znanoj šampanjeriji u Staroj Vasi kod Bizeljskoga. Proslava je pod pokroviteljstvom slovenskog predsjednika Boruta Pahora. Hoće li se, s obzirom na naše susjedstvo sa Slovenijom i s obzirom da je Stara Vas tik uz cro-slo državnu granicu, pojaviti, nakon susreta s Pahorom i austrjskim klegom van der Bellenom te s vinskom obitelji Marjana Simčiča nedavno u Goriškim brdima, i naša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović?…

S posjeda Istenič u Staroj Vasi kod Bizeljskoga. Dolje: nova multifunkcionalna dvorana odlična za festivale, seminare ali i za svadbene svečanosti (Marko Čolić)

Janez Jstenič, koji je kao mladac branio na vratima ljubljanske Olimpije a igrao je i za mladu reprezentaciju tadašnje Jugoslavije te koji je bio oduševljen nastupima reprezentacije Hrvatske sada u Rusiji, jer, kaže, dečki su igrali ne po nekim šablonama što su se mogle vidjeti kod drugih momčadi nego oslanjajući se uvelike na vlastitu visoku nadarenost i na maštovitost, otvorio je, nakon No1, svoj sjajan Prestige 2011 extra brut, koji je upravo krenuo na tržište. A na svečanosti krajem rujna, na kojoj će se izvesti i himna Isteničevih (da, Isteničevi imaju svoju himnu, naslov je Penine Istenič, a autor i glazbe i teksta je profesor muzike Vilko Urek!)  otvorit će boce s pjenušcem koje su tri godine provele u vodi i na dubini od 15 metara te na konstantnoj temperaturi od 10-11 Celzijevih stupnjeva u bunaru uz njegovu šampanjeriju. Dakako, pjenušac je kroz sve te tri godine bio na kvascu. Ovih dana Istenič je iz bunara dao izvaditi 50 butelja, da se iz njih ukloni talog, da se pjenšac finalizira i odmori u boci prije posluženja za aperitiv dobrodošlice.

Na proslavi će Janez Istenič predstaviti svoju knjigu Dve zgodbe u enem življenju, nastalu na temelju njegovih zapisa dijelom iz nogometnog i – znatno većim – dijelom iz enološkog razdoblja. Znači li to da sad otvara i treće (spisateljsko) poglavlje u enem življenju? U knjizi ima zgodnih cveba, primjerice, to da se on počeo baviti pjenušcima točno 300 godina nakon početaka znamenitog Francuza Doma Pérignona, pa to da je on, nakon četiri godine iskustva s mirnim vinom, krenuo u pjenušce u dobi od 28 godina (u 24. godini ulazi u enološku sferu, ali i dalje se, do 28. godine života, bavi, usporedno, i nogometom), a Dom Pérignon s 29. Jedna je i ta da je od 1968., kad je registrirao i otvorio svoj vinski podrum na Bizeljskome pa do 2018.  napunio četiri milijuna boca koje bi, kad bi se poredale jedna za drugom poput vagona vlaka, pokrile udaljenost od 400 kilometara. Od početka pa i dobar dio svoje enološke karijere Istenič je, vodeći paralelno vlastiti podrum, radio i u najvećoj slovenskoj vinskoj kući Slovin, i, kaže, od 1969. godine pa do 2000. kao enolog je sudjelovao u nastajanju 15 milijuna hektolitara vina pa kad bi se svo to vino napunilo u cisterne od po 500 litara a cisterne poredale jedna za drugom bio bi to vlak dužine približno oko 400 kilometara, to je udaljenost od Ljubljane do Münchena!…♣

Knjige

Jože Rozman

ČAR VINA – Čar vina nije strukovni ampelografski ili enološki priručnik kakvih na policama knjižara ima već dovoljno, nego je priča o osobnom odnosu autora prema plemenitoj kapljici i njenoj estetskoj, filozofskoj i sociološkoj dimenziji. Više nego kemija božanskoga napitka, bez kojega je danas teško zamisliti svijet, autora zanima izlet u prošlost, u drevne civilizacije i u gruzijske kvevre (amfore) gdje se, prije nekih osam tisućljeća, počeo rađati Bakhov nektar kojega poznajemo sada. Dotiče se on, autor, i Svetog pisma u kojemu se vino spominje više puta, kao i voda i mlijeko. Vinova loza simbolizira zajedništvo s Bogom, a vino se uzdiže na rang krvi Isusove…  Autor je s obje noge čvrsto na tlu, i to baš na tlu svoje domovine, naime bavi se i Valvazorom, koji je postavio temelje klasifikacije vinogradskih položaja u Kranjskoj. Čitatelj dobiva i odgovor na pitanje zašto se autor svake jeseni s novim vinom ponovno rađa. Lijepo štivo, za udubiti se u njega sâm, ili za raspravljati o njemu u krugu najbližih s kojima se i najradije dijeli vino… Knjiga Čar vina – tvrdi uvez, 192 stranice, izdavač Beletrina Ljubljana. Autor: Jože Rozman (1951), vinski publicist, pisac o vinu i kulinarici, sommelier drugog stupnja, licencirani degustator, s diplomom WSET III (Wine & Spirit Education Trust, London). Svoje znanje i iskustva dosad je pokazao i podijelio kroz više knjiga, televizijskih emisija i vinskim radionicama. ♣

Doživljaj kod kralja visokih predikata

KRACHER FINE WINE EVENT 2018 – Tradicijska manifestacija Kracher Fine Wine Event 2018 održat će se u austrijskom Illmitzu (Burgenland, Gradišće) 1. i 2. rujna. Kuća Kracher, koju je svojim slatkim desertnim predikatima na svjetskoj razini proslavio Alois Kracher, s vremenom je, pod vodstvom Aloisova sina Gerharda, proizvođačku djelatnost  ozbiljno dopunila i trgovačkom, naime osnovana je uvoznička i distribucijska kuća Kracher Fine Wine, koja, u skladu s renomeom prezimena Kracher, u svom portfelju ima vina od mnogo

Gerhard Kracher sa suprugom

ponajboljih, i svjetski glasovitih proizvođača. Unatrag nešto godina Gerhard Kracher krajem ljeta u svojemu dvorištu uz kuću gdje stanuje i gdje mu je i vinski podrum priređuje vrlo atraktivan eno-gastronomski festival na kojemu sudjeluju renomirani austrijski vinari ali i vinari iz drugih zemalja, te brojni ponuđači vrhunskih delikatesa poput sireva, mesnih prerađevina, čokolade i čokoladnih slatkiša. Izlagački degustacijski dio prate razne radionice, konstanta su one vezane uz Kracherova vina iz berbi što upravo izlaze na tržište, krunu čini kolekcija nazvana TBA, tj. Trockenbeeren Auslese odnosno Izborna berba prosušenih bobica. Tu Kracher osobno predstavlja svoje visoke predikate.

Od elitnih gostiju globalne vinske scene ove godine kod Krachera u Illmitzu bit će, uz domaćina, i Château Ducru Beaucaillou – Bordeaux; Elvio Cogno – Pijemont, Italija; Weingut Karthäuserhof – Mosela, Njemačka; Montepeloso – Toskana, Italija; Jutta Ambrositsch – Beč, Reinhold Krutzler iz Južnog Gradšća, Charles Heidsieck – Champagne. Prigoda će biti kušati i vina od dosta drugih ponuđača iz raznih zemalja, uglavnom nudi se mogućnost degustacije više od 150 raznih prestižnih etiketa.

Sa svojim delicijama pokazat će se Schärdinger Affineur, Hink Pasteten, Alois Gölles, Tiroler Edle, Staud’s… Poseban kutak posvećen je sirevima iz cijeloga svijeta, te – burgerima. Glavno jelo prigotavlja chef Robert Letz.

Razmišljalo se i o djeci, za koju je uređen poseban prostor za igru i za gledanje raznih filmova.

Ulaznica na događanje, koja omogućuje degustaciju proizvoda u ponudi i na tanjuru i u čaši, je ove godine 50 € (prije nekoliko godina bila je 20 €). Kupi li se na Kracherovom prodajnom mjestu njegovih proizvoda u vrijednosti od 100 eura dobiva se popust od 10 posto, a kupi li se proizvoda u vrijednosti od 400 €, popust je 20 posto.

Zbog velikog interesa nužno je najaviti se, a najave se primaju do 15. kolovoza. Formular za prijavu je na linku Anmeldeformular  ♣

Svinjski turizam

Vulcano – marka austrijske šunke

Pajcek kao likovni umjetnik! Turisti hrle u – atelje!

PAJCEK KAO SLIKAR! Uronite u svijet svinja, s mnogo zanimljivosti za vaše oči, nos i usta. Uživat će svi, od onih u najmlađoj dobi do onih u poznijoj dobi! Tako na svoje imanje u Auersbachu kod Feldkircha u austrijskoj Štajerskoj, dosta blizu Gornje Radgone, poziva renomirani austrijski uzgajivač svinja i proizvođač mesnih prerađevina Vulcano, specijaliziran za šunke, u nekoj varijanti i tipa što ga poznajemo kao naš pršut (nastupao je i na Festivalu pršuta u Tinjanu u Istri). Tvrtka je, dakle, organizirana ne samo za proizvodnju mesnih prerađevina nego i za oblik turizma na selu koji bi se (po analogiji: vino = vinski turizam) mogao nazvati – svinjskim turizmom! Svakodnevno (osim nedjelje) kuća šunki Vulcano otvorena je za prihvat gostiju od 9 do 18 sati. Nude se razgled imanja uz vodiča, ugostiteljski sadržaji, radionice s vođenim degustacijama vezanim uz razne proizvode osobito šunku, posebne radionice za mlade naraštaje kod kojih se – to vrijedi najviše dakako za djecu što stanuju na asfaltu u većim urbanim sredinama – nastoji razvijati osjećaj za ruralni prostor i za domaće životinje te zanimanje proizvode sa sela od namirnica uzgojenih na prirodan, održiv način. Posebna atrakcija je – svinjski likovni atelje, u kojemu se svinje predstavljaju kao slikari, za likovno izražavanje pajceka koriste se, naravno, samo jestive boje.

Vulcano prihvaća goste u grupama najviše do 10 osoba, obilazak traje oko dva sata, svaki gost na kraju dobije za uspomenu fotografiju na kojoj ga se vidi na imanju, cijena po osobi je 10 €…. ♣

Visoka moda, vino i vodka

Roberto Cavalli – majstor estetike. Vodka classic Tropical, te vodka Golden Edition

ROBERTO CAVALLI, NAJPRIJE s KRPICAMA, SADA VIŠESTRUKO i U ČAŠI – Glasoviti toskanski modni kreator Roberto Cavalli, znan i kao veliki ljubitelj konja, svojedobno je svoju aktivnost proširio i na područje pića. Najprije na vino, a potom i na – vodku. Evo fotki koje prikazuju kako izgleda vodka koja je pod imenom i prezimenom Roberto Cavalli upravo izašla na tržište! ♣                                                                                      SuČ – 07/2018

FIFA World Cup Russia 2018 / CRO-SREBRO ZLATNOGA SJAJA

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

ZLATKO DALIĆ DONIO JE U HRVATSKU NOGOMETNU REPREZENTACIJU NEKE NOVE VJETROVE, REPREZENTACIJA JE PAK, s OSVOJENIM DRUGIM MJESTOM NA SVIJETU, ZASLUŽNA ZA URAGAN EMOCIJA s DOMOLJUBNIM NABOJEM u HRVATSKOJ, HOĆE LI u LIJEPOJ NAŠOJ i OSTATI BAREM NEŠTO UMJERENE BURE?…

Velika predstava globalnoga značenja završila je u Moskvi, za Hrvatsku srebrom – zlatnoga sjaja! Vice-prvaci svijeta, i najbolji igrač Svjetskog prvenstva! Ali i još ponešto, vrlo važno, a što i nadilazi nogomet i sport.

Dio cro-mušketira: Zlatko Dalić, Luka Modrić, Ivan Rakitić, Daniel Šubašić

Bravo, dečki, bravo Zlatko! Više od 550.000 ljudi okupljenih osobno na dočeku momčadi na aerodromu te po ulicama i trgovima u Zagrebu, koliko li još po ulicama i trgovima u drugim našim gradovima – sve bez gotovo ijednog incidenta!, koliko li samo, k tome, okupljenih oko televizora s obzirom da je doček izravno prenošen…

Naši slave ulazak u finale, i dolje, proglašenje šampiona i vice-šampiona. Uz predsjednike Rusije i Francuske nazočna je i naša Kolinda Grabar Kitarović

Slavlje Francuza: predsjednik Macron, u društvu Vladimira Putina i čelnika FIFA-e Giannija Infantina, uz čestitke pozdravlja reprezentativce i izbornika svoje zemlje

Izbornikova mirnoća – barem prema van (ne vjerujem da u njemu nije kipjelo u nekim škakljivim trenucima), staloženost, stručnost, poniznost… po onome što se viđalo na malim ekranima kad su Dalića prikazivali i intervjuirali – ne čini se hinjena. U hrvatskom (javnom) govoru u prvom se planu eto našao izraz (zaboravljen, zanemaren, a toliko bitan kao pojam!) poniznost, ne znam kad sam ga, prije ovoga sada iz Dalićevih ustiju, posljednji put u nas i čuo. I političari su ga, nakon što ga je Dalić pred kamerama i mikrofonima izrekao više puta, počeli koristiti, ponavljali ga. Isticani su i izrazi homogenost, zajedništvo, te jedan narod-jedna duša. Momci su pokazali što znače požrtvovnost i jedinstvo i ona glasovita mušketirska svi za jednoga, jedan za sve, te što znači kad i lijevo i desno krilo zaigraju sinkrono i sinergijski, i kad nesebično dodaju loptu prema centru da se postigne željeni gol za momčad.

Valjda sad sve to, nakon splašnjenja euforiie, neće ostati samo u nogometu i u sportu te tek u izgovorenome obliku i kao prigodno trajuća pojava kad, svako toliko, sport pokrene opću mobilizaciju nacije…

Navijači… i navijačice. Inače, jedna vrlo zgodna navijačica u Hrvatskoj uzviknula je u Zagrebu pred kamerama i mikrofonom HRT-a: Rebiću, ženi me, nemam kredita i slobodna sam!

Iz ustiju više govornika pred tv-kamerama i radio-mikrofonima čulo se kako bi nam Vatreni trebali biti uzor u pristupu. Promjene i općenito – kao slijed Dalićeve nazočnosti na kormilu nogometne reprezentacije i s ostvarenim određenim poboljšanjima u reprezentaciji?… Zaista? Poslije proboja Hrvatske u finale a prije finalne utakmice, preko malog ekrana sociolog Slaven Letica kazao je otprilike ovako: Dalić i reprezentativci naše su političare, koje smo viđali odjevene u crvene kockaste majice i/ili ovijene šalovima s crvenim kockicama, očito pretvorili u žustre i strastvene navijače, ali bilo bi bolje da se političari brže razvijaju i bolje dozrijevaju kao političari i kao državnici

Svjetsko nogometno prvenstvo 2018. prošlo je, lovorike su tu, ljudi se iz bajke vraćaju – tko brže, tko sporije – u stvarnost i usredotočuju na svoje aktualne probleme. Valjda će se ipak iz svega ovoga vezanog uz turnir FIFA-e u Rusiji nešto naučiti, pa da nam se i napokon i svakodnevica popne na tron… Nemjerljivo snažni preduvjeti za značajan gospodarski uspon stvoreni su publicitetom koji smo preko nogometne lopte upravo stekli u čitavome planetu. Hrvatska turistička zajednica navodi da je zahvaljujući našem nogometnom pothvatu u Rusiji gledanost njenog portala porasla za 250 posto, te da je u Zagreb na feštu stiglo čak 250 tv-ekipa iz cijeloga svijeta! I to sad, ljeti, u punoj turističkoj sezoni! Kud ćeš bolje – želiš li pokazati adute koje imaš!… Hoćemo li ove nove okolnosti umjeti kako treba iskoristiti?

Ulazak u hrvatski zračni prostor, let u pratnji migova Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, i slijetanje u zagrebačku zrakoplovnu luku

Bravo, Vatreni! Izlazak iz zrakoplova, pozdrav s navijačima i ulazak u autobus prema središtu Zagreba

Uz majstorije u nogometu, ali i umijeća i u drugim sportovima, Hrvatska, kao poljoprivredna i pomorska i turistička zemlja, ima što-šta za pokazati i ponuditi, i to na visokom nivotu, na mnogim područjima koja su i te kako važna i vrlo popularna u najširoj javnosti. Riječ je o sadržajima bitnima u fizičkom i duhovnome smislu – na kolosijeku eno-gastronomije (zdrave hrane, odličnog vina), načina života, povijesti, tradicije, pa kulture, k tome ljepote prirodnog ambijenta uz more i u kontinentalnome dijelu, rječju – vrhunskog doživljaja… Na nama je da na svim područjima – da iskoristim ovih dana osobito često spominjane termine: damo sve od sebe i da izgaramo. Manje pričati i pjevati, a više – mudre glave i zasukanih rukava – RADITI za Hrvatsku. Po uzoru na to kako su na Svjetskom prvenstvu za Hrvatsku radili Vatreni…

Autobus se jedva probija kroz navijače (policija navodi da su Vatreni okupili na ovom svom dočeku više od 550.000 ljudi!), i nakon šest sati prelazi tih oko 20 km od aerodroma do grada te napokon stiže do središta Zagreba (Savska – Vodnikova) pa onda i do finalne točke – Trga bana Jelačića, gdje je po nekim procjenama bilo gotovo 100.000 ljudi

A na Trgu – kulminacija slavlja, pjesma, i uz Mladena Grdovića

ČESTITKE i ZDRAVICE

Brzo nakon ulaska Hrvatske u tzv. nokaut fazu turnira počeli su mi od prijatelja i kolega iz novinarskog i vinskoga svijeta stizati e-mailovi sa čestitkama na račun dobre igre hrvatske reprezentacije koja je, vrijedno je naglasiti, u Rusiji doživjela samo jedan poraz, i to eto taj u finalu. Plasman naših u završnicu dao mi je ideju da među kolegama novinarima, vinskim trgovcima, marketingašima a i nekim proizvođačima vina provedem malu anketu o tome za koga će navijati u finalu, s kojim bi vinom iz vlastite zemlje nazdravili hrvatskoj pobjedi odnosno osvajanju titule viceprvaka, te, ako poznaju hrvatsku vinsku scenu – koja bi naša vina utočili sebi i preporučili drugima za slavlje. Evo nekih odgovora, slijedom kako su stizali:

Dear Željko, I watched your match with us, England, and cannot deny that you played well. That’s a VERY fit team you have there. Wines: celebrations call for sparklings. You need a comparative tasting: blind of course, but possibly not spitting out, using a really good English sparkling wine, a Champagne (depending on what happens next… I’m on your side versus France) and the highly original Tomac sparkling amphora wine… showing how exciting it is that renascent Central and eastern European countries, and especially yours, are thinking outside the box (a good footballing thought). OK, I already told you the Croatian one. As long as you win at the end, you need the Pol Roger Winston Churchill Cuvée, it is very, very good but it also has a black edge to the label in mourning. You’d better try Chapel Down’s latest Vintage of Sparkling Pinot Noir. They do this well but it usually needs laying down for a year or four. Try the latter. Whatever you have, good luck and enjoy! – Angela Muir

Caro Suhi, noi festeggeremo con un fresco Prosecco dai Colli di Valdobbiadene Bortolomiol  – Ljerka Jerman

Hi Željko! Very interesting question about the celebration wine(s). My advice from Switzerland: Tomac amfora pjenusac brut nature 2010 (two bottles!!) – Thomas Vaterlaus

Dear Željko, I’ve just published my “Wine Eleven” of Croatia for Mundial, here the link:  https://winicjatywa.pl/jedenastka-na-mundial-chorwacja/  If I have to choose only one of these 11 wines to celebrate, it would be Tomac Amfora Brut Nature. Very best – Tomasz Prange

Dio izbora hrvatskih vina koja je kao hrvatsku vinsku reprezentaciju i za slavlje predložio poljski novinar Tomasz Prange.:  Roxanich Malvazija Antica 2010, Tomac Amfora 2009 brut nature, Iločki podrumi Traminac Principovac 2013, Bire Grk 2017, Luka Krajančić Pošip sur lie 2015, Krauthaker Graševina 2015 Mitrovac, Kabola Teran 2015, Kiridžija Dingač 2013, Bibich Aleph 2013… Zgodno je spomenuti da je nekoliko stranih vinskih novinara spomenulo pjenušac Amfora brut nature od obitelji Tomac!

Dear Zeljko! In honour of Croatia i planned to open some sparkling wine: 2011 Aldinger Brut Nature. It is a high class Winzersekt made from Pinot-grapes exclusively (without any Riesling), bottle fermentation with 5 years on the lees subsequently. Great stuff! 50 Euro a bottle. It is worth the money if an outsider wins the final. Best regards, hope to see you sonn again – Jens Priewe (https://www.weinkenner.de/aus-anlass-des-wm-finales-kroatiens-beste-weine/ )

Dear Zeljko, though I love France (just spent a week in Champagne), I hope that Croatia wins, we need a new World Champion, a revolution. I put in the fridge a bottle of one of my favorite champagnes, called Révolution Blanc de Blancs Non Dosé Grand Cru from Champagne Doyard. If I had access to Croatian wines, I would also choose a sparkling, and would pick the Tomac Amphora Brut Nature. Vive la Croatie! – Gerhard Eichellmann, Germany

Pozdrav! Čestitke na takvom uspjehu, ulasku u finale. Nadam se pobjedi  Hrvatske u finalu. Evo prjedloga za slavlje sa moje strane: Rebula Opoka, Marjan Simčič. S poštovanjem – Jure Tomič, Ošterija Debeluh, Brežice.

Lieber Željko, wir sind auch mit Kroatien, und Viktor Orbán Ministerpresident hat gesagt wir haben zusammen ein grosses historisches Wert für die ganze Welt. So ich werde auch eine Flasche ausleren von Firma> http://www.sajgopince-tolcsvabor.hu/  Hier untern alles vorbereitet, diese Mediziner Tokayi aszú 5 puttonyos 2011 hat viele Gold Medailen gewonnen 2008, 2009 VINAGORA Gold. Mit vielen herzlichen Grüßen –  Péter Sarkany

Dear Zeljko, I am so happy!!! We were excited to watch the game! And how beautiful football your boys play. They deserve to be Champions! For celebration: Azienda Agricola Meroni Il Velluto Amarone Valpolicella DOCG Classico 2005 Kind regards from Finland, wish you all good luck – Timo Jokinen

Željko! Ne vem, ali si mislil samo na peneča vina, ampak  moj  evergreen hrvaških vin sta   Kuvlake Krauthaker in pošip Čara, med peninami imam rada vino Kraljica – kraljevino, od familije Puhelek Purek. Med rdečimi pa Modro jezero, Grabovac (merlot, trnjak, vranac, cabernet sauvignon). Naj tujci spoznajo tudi hrvaške sorte i vina. So pa količine teh vin za kak izvoz zelo omejene… Lepo navijajte in LP – Darja Zemljič

Adolph i Ulrike Heusgen iz Ville Heusgen s Mosele uz prijedlog za vino za proslavu poslali su i ovu sliku na kojoj ih se vidi u nogometnom raspoloženju i s uzdignutim palčevima za Hrvatsku!

Hallo Zeljko! We cross our fingers for Croatia victory and we will open some Schiefer Riesling from Villa Huesgen…. Have fun – Ado & Ulrike Huesgen, Mosel, Deutschland

Ciao Zeljko! Per la storica impresa proporrei un brindisi con il Giulio Ferrari Riserva del Fondatore in versione magnum o, meglio ancora, Jeroboam, formato con il quale l’anno scorso ho festeggiato i miei 50 anni di giornalismo professionistico. Un abbraccio – Giuseppe Casagrande

Dear Suhi, of course Croatia should winn France, as the Belgian defeated England. Arrogance does not bring victory. My bottle to celebrate the Crotian success will be Postup Donja Banda 1991, for me even better than Dingač of that same vintage. Hajde moja druga domovina Hrvatska od 1962. – Paul Robert Blom from Netherlands, coming often to Mali Kosi in Istria

Best to Croatia from the USA! I recommend Shafer Hillside Select Cabernet sauvignonTom Hyland

Salut, Zeljko! Au succes de la Croatie je boirai une bouteille de Kloster Sion, de Klingnau (AG), d‘Andreas Meier, pour fêter le petit côté suisse de la victoire croate. Ici l’explication: Ivan Rakitić, né le 10 mars 1988 à Rheinfelden dans le canton d’Argovie (Suisse), est un footballeur international croate qui évolue au poste de milieu de terrain au FC Barcelone. Né en Suisse de parents croates et y ayant passé sa jeunesse, il possède la double nationalité. Après avoir joué dans des sélections nationales jeunes suisses, il opte finalement pour la sélection croate. Et si la Croatie perd, pour fêter modestement la victoire française, dont on nous parlera durant vingt ans (au moins, comme la précédente…), je boirai une coupe de champagne Drappier Brut Nature zéro SO2…  – Pierre Thomas, journaliste, Lausanne

Buongiorno Zeljko, naturalmente tifo per la Croazia e nel caso di vittoria propongo un vino friulano abbastanza sconosciuto d’uva molto utilizzata anche in Francia (vincere usando le armi del nemico è il massimo). E’ L’Isonzo Sauvignon  2016 Teolis dell’azienda Murva. In caso di sconfitta bisogna comunque stare bene e allora propongo un bel Pergole Torte di Montevertine 2010, credo sia la cosa migliore. Un caro saluto – Carlo Macchi, http://www.Winesurf

Zdravo, Željko! U životu sam uživao na dva područja: jedno je nogomet, dok sam još bio jako mlad, a drugo su pjenušci, s kojima se bavim evo već punih 50 godina. Moj broj 1 u nogometu, naime bio sam golman, našao se i na jednoj etiketi mojih pjenušaca, riječ je o pjenušcu Istenič No 1 brut. Pratim naravno sve utakmice, posebno pažljivo gledam one u kojima igra Hrvatska, naravno, i navijam za Hrvatsku. Imate sjajne igrače a drago mi je što ste u Rusiji, uz požrtvovnost, pokazali i veliku homogenost kao ekipa. Čestitam vam već na ulasku u finale, i predlažem za slavlje dvije svoje penine: No 1 brut i Istenič Prestige 2011 extra brut. Sve najboljše – Janez Istenič

Janez Istenič iz Stare Vasi kod Bizeljskoga, nekad nogometaš i golman, unatrag pola stoljeća pjenušar. U spomen na svoju golmansku karijeru jedan je svoj pjenušac nazvao No 1!

Dear friends from Croatia, second best in the world is ALSO incredible success!!! Good luck! I will open an Apaltagua Grial Carmenere 2012 in honor of Croatia! Best regards – Stephanie Billikopf, export director Asia and Eastern Europe, Vina Apaltagua

Great games, Croacia! Champions! The best wines to celebrate: El Enemigo Malbec from Alejandro Vigil and Per Se La Craie Red Blend 2014 (malbec 65 % & cabernet franc 35 %; 97/100 – Robert Parker, 95/100 – Tim Atkin) by Del Popolo & Bonomi. Greetings from Argentina – Daniel Lopez Roca

Carissimo! Che bei momenti state vivendo!!!!! Un po’ ti invidio, io ho nel cuore la Coppa del Mondo vinta nel 1982, la prima vissuta in diretta (ero una bella e giovanissima donna!), più che quella del 2006, che comunque è stata la seconda….. Per il vino mi metti in difficoltà perchè io devo necessariamente dirti una Vernaccia di San Gimignano, ma con il mio ruolo non posso darti una sola etichetta! Quindi una Vernaccia di San Gimignano annata 2016 (no 2017 e neanche più vecchia), 10/12 gradi di temperatura, accompagnata da scampi crudi. In bocca al lupo!!!!! Cari saluti – Elisabetta Borgonovi, Consorzio Vernaccia di San Gimignano, San Gimignano

Caro Zeljko! Come vino di celebrazione puoi menzionare il nostro Cignale,  per la vittoria finale Il Sole di Alessandro. Molti saluti – Alessandro François, Castello di Querceto, Toscana

Liebe  Zeljko Trockentaler! Unter dem Kommando von Łukasz Siniecki (oder Luka Modrić) muss Kroatien gewinnen! Ich habe immer noch eine Flasche Wein, der ich selbst gemacht habe. Zweigelt Wojtek 2006 aus Thermenregion, und ich werde es öffnen! Naprijed Hrvatska! Grüsse aus Poland, Wojtek Gogolinski.

Inače, ja osobno za slavlje sam izabrao Zlatan plavac 2009 Exclusive, od obitelji Plenković.

Zlatan plavac Exclusive od Plenkovića, mala serija, ekskluzivno vino, ekskluzivna cijena, svojedobno sam ga dobio za rođendan, pa ga čuvao i eto dočuvao do ovog svečanog trenutka. Uuuuuh, kako je bio dobar!

Hvala svima na dobrim željama i prijedlozima za slavljenička vina / Thanks to all for the best wishes and the advices for the celebration wines. ♣                                                                                           SuČ – 07/2018

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 06.2018 – THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON a PLATE

 

ŽELJKO SUHADOLNIK

SADRŽAJ/CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Uz izvor Slapnice: EKOLOGIJA i ROBINZONSKI TURIZAM • Pod blagoslovom sv. Lucije: VINO, ULJE, HRANA, JAHANJE, SMJEŠTAJ • Što žene žele?: WoW-ice izabrale svoje vinske šampione za 2018 • Zlatna vina Zagrebačke županije: PODRŽAVATI i POTICATI TRŽIŠNU EKONOMIJU • Konstantni uspjesi kao motivacija: ŠAMPIONSKA ODLIČJA HOBI PRETVARAJU u POSAO? • Snađi se, druže – put do uspjeha (?): PLEŠIVIČKI DIPLOMATSKI POJ • Uskoro na tržištu: TOMAC CLASSIC 2006!!! • Zelinski polastoljetni jubilej: ĐURINSKI HARA SJEVEROZAPADOM • Best of Riesling: BOLFANOVIH 89/100 BODOVA • Lassie se vraća kući: CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES 2019 u ŠVICARSKOJ • Nove knjige s poslovnom konotacijom: MARKETING VINA u TEORIJI i PRAKSI • Wine & Music My Way: SATURDAY NOON FEVER • Wine & FIFA World Cup 2018: SUNDAY EVENING FOOTBAL FEVER • Sprega vrhunskog sporta i turizma: TURISTIČKA ZAJEDNICA ISTRE & BAYERN MÜNCHEN • Portugal iz Rusije kući, a porto u Hrvatsku: FONSECA, via VRUTAK • Moskva i St.Petersburg: TALIJANI u RUSIJU s VINOM, AKO VEĆ NE s LOPTOM

___________________________________________

Uz izvor Slapnice

EKOLOGIJA, i ROBINZONSKI TURIZAM – Potok Slapnica na Žumberku postao je, kroz posljednje desetljeće, od mjesta početnog veselog druženja u izvornom prirodnom okruženju inspiracija za razvijanje i jačanje ekološke svijesti te inspiracija za mogući budući eko-turizam na tome jedinstvenom prostoru! Tradicijsko okupljanje uz Slapnicu – obično prve subote u lipnju s obzirom da je Svjetski dan zaštite okoliša 5. lipnja a Svjetski dan zaštite planinskog okoliša 8. lipnja – učvršćuje se kao simbol čuvanja prirodnog ambijenta ali i kao simbol barem povremenog bijega od već doista tehnološki preburne i zapravo i iscrpljujuće urbane svakodnevice.

Žumberačka Slapnica, Okrugli stol 2018: Ivana Rendulić i Irena Majcenović (sjede, lijevo) govorile su o EU fondovima u funkciji razvoja turizma u ruralnome prostoru (marko čolić)

Ove godine susret na Slapnici organiziran je po 11. put. Razne generacije, od mališana do umirovljenika, razne profesije, pojedince iz različitih interesnih skupina… povezali su lijep okoliš, čist zrak, rekreacija, sport, umjetnost, ekologija, gastronomija (ne samo kroz papanje nego i kroz prigotavljanje jela na licu mjesta), pa vino, pjesma…

Vrlo aktivni sudionici u raspravi na eko-skupu bili su članovi eko-udruge Zelene stope na čelu s Romeom Ibriševićem koji je, sa svojom ekipom, pod mottom Do posljednje olupine!, sa Žumberka uklonio već niz tamo neodgovorno napuštenih automobila… da bi na livadi uz Slapnicu na jednoj od tih olupina postavio – kotao za prigotavljanje kotlovine!… Eko-aktivisti: uz predsjednika ekološke udruge Slapnica Ivana Dropuljića – članovi udruge Zelene stope Romeo Ibrišević i Tješimir Marić (iz Oklaja)

Kao i uvijek, početak je protekao u vrlo ozbiljnome tonu: održan je okrugli stol na temu zaštite prirode i okoliša pod parolom Očistimo Hrvatsku! (od svake vrste olupina i smeća!) te na temu ambijentalno prihvatljive vrste turizma uz Slapnicu, naglasak je bio na održivom razvoju turizma u ruralnome prostoru i na mogućnostima dobivanja sredstava iz EU fondova u funkciji (održivog) razvoja turizma u ruralnome prostoru. Uz koordinaciju Vlade Horine, vijećnika u skupštini Zagrebačke župoanije i tajnika eko-udruge Slapnica, te pod budnim okom pročelnika za poljoprivredu Zagrebačke županije Josipa Kraljičkovića, predavanje o tome što sve Fondovi nude i kako doći do sredstava iz Fondova održale su Ivana Rendulić Jelušić iz Zagrebačke županije, zaposlena u Upravnom odjelu za EU integracije i sektoru vezanome uz EU fondove, i Irena Majcenović, stručna suradnica u konzultantskoj kući Georg d.o.o.

Prof. Ivan Dropuljić, koji kroz 13 posljednjih godina vodi renomirani međunarodni festival Zagreb Vino.com kao snažnu vinsku instituciju, namjerava, kao predsjednik eko-udruge Slapnica, sada na svojemu imanju uz Slapnicu na ekološkim osnovama ustrojiti instituciju u turističkome segmentu. Imao je više različitih zamisli o tome što i kako ponuditi ljubiteljima prirode i željnima uživanja u netaknutoj prirodi, no kako neke njegove ideje s obzirom na aktualna zakonska ograničenja nisu provedive ostalo je zasad na tome da se ide na varijantu robinzonskog turizma.

Dropijev prirodni hladionik za piće….

Tomislav Stiplošek i Silvija Munda iz zagrebačkog G.E.T. Reporta bili su za posjeta Slapnici posebno veseli jer im je Ministarstvo turizma službeno potvrdilo pokroviteljstvo nad projektom Zvijezde vinskog turizma: Ministarstvo turizma sa zadovoljstvom prihvaća pokroviteljstvo nad projektom Zvijezde vinskog turizma i podržava svaku inicijativu i projekt usmjerene prema jačanju konkurentnosti turističke usluge i ponude, između ostaloga i u segmentu eno-gastronomije. Hrvatska kao turistička destinacija ima sve predispozicije da postane značajno mediteransko gourmet-odredište, stoji u obrazloženju s potpisom ministra Garija Capellija. Getovci su na slici s članovima obitelji Kopitović iz Crne Gore i s Marom i Josipom Barundićem

Kod Dropija na Slapnici i ovaj se put okupio uistinu veliki broj ljubitelja prirode i zdravog druženja, a uz stanovnike Zagreba, Jastrebarskog, Karlovca došli su mnogi i iz drugih, vrlo udaljenih krajeva Lijepe naše, primjerice iz Rijeke, Baranje, pa iz Oklaja a i s Pelješca, stigli su i Slovenci pa, bogme, i – Crnogorci, jedan gost potegnuo je do Slapnice čak iz – New Yorka!…

Od hrvatskih vinara i enologa nazočili su, dakako sa svojim vinima, Zvonimir Tomac, Velimir Korak, Zdenko Šember, Josip Vrbanek, Mario Jurišić (Kos-Jurišić), Franjo Francem, Drago Kurtalj, Josip i Mara Barundić, Ivica Radović, Svijetli dvori…♣

Vjerojatno najfotografiranija osoba na Slapnici 2018 bila je Mara Špoljar Barundić iz vinske kuće Barun iz Krašića. Eto je u društvu s Ivanom Dropuljićem i,dolje, sa Zvonimirom Tomcem

Josip i Mara Barundić iz Krašića, koji su se pobrinuli za kokota što ga je uz Slapnicu u kulinarsku deliciju pretvarao novinar Ivo Kozarčanin, najavili su izlazak jednog novoga, posebnog vina iz svojeg nasada, u kojemu je, inače, rado odmarao upravo spomenuti kokot. Riječ je o kapljici koja bi nastala iz berbe 2018., a od grožđa sa 400 trsova kraljevine, lipovine, plemenke, graševine, ranfola, plavca žutoga, crne kavčine… starih više od 100 godina. Razmišlja se o dvjema opcijama: o pjenušcu rađenome klasičnom metodom, te o mirnome vinu nastalome uz dugu maceraciju uz alkoholnu fermentaciju u amfori, u obzir dolazi čak i pjenušac od tog maceriranoga vina. U svakom slučaju želi se nešto drugo, ekskluzivno, pa bi i punjenje bilo drukčije – konkretno u magnum!

Ivo Kozarčanin pripremao kokota u vinu malo na francuski a malo na svoj način… Sudeći po njegovu izrazu lica, kuhar-majstor s Kvarnera Časlav Matijević bio je očito i te kako zadovoljan Iwekovom kreacijom

Uz Maru Barundić (razumljivo), najfotografiraniji je bio Mile Rupčić, glumac, pjevač i spisatelj. Mile, koji već više od 30 godina živi blizu New Yorka, bavi se, među ostalime, i promocijom vina. Na Slapnici je imao pretpremijernu prezentaciju svoje nove knjige Bosnian Diary (Bosanski dnevnik). U toj knjizi, pisanoj na engleskome, Mile se prisjeća dogodovština kroz pet godina što ih je svojedobno kao prevodilac proveo s američkim generalima i vojnicima SFOR-a u BiH. Na gornjoj slici Mile je s vinarom Zvonkom Tomcem, a na donjoj s vinarom Velimirom Korakom

Od naših priznatih umjetnika bio je na Slapnici i skladatelj i veliki ljubitelj i poznavatelj plemenite kapljice Alfi Kabiljo koji – vitalan unatoč poznoj dobi – upravo radi na svom novom mjuziklu! Na slici, sjedi – desno, u društvu je s Mladenm Horićem, izdavačem revije Svijet u čaši, Majom Bator, eksperticom za sir, bračnim parom Francem, Milom Rupčićem…

Baranjce na čelu s Damirom Zrnom i bračnim parom Novački, iz podruma Svijetli dvori, ni snažan polusatni pljusak nije omeo u prigotavljanju (odličnog) gulaša od divljači. U degustaciji su se pridružili Pelješanin Ivica Radović i novinarka Ana Rogač

U društvu s Brankom Lovrićem i Ivicom Njeršom – bizeljski vinar Janez Šekoranja (u sredini), znan po tome što visokopredikatna slatka vina pretvara u – pjenušce / Uz žubor Slapnice Dado Tašner iz zagrebačkog Cheese bara skuhao je – ljetni grah s kobasicama

Neumorni Mario rastezao je do daske svoju harmoniku…

… bilo je i žonglera

Pod blagoslovom sv. Lucije

VINO, ULJE, HRANA, JAHANJE, SMJEŠTAJ! – Posložilo se, reklo bi se, idealno: lokacija u turistički vrlo razvijenoj Istri, trsje na posebno dobroj vinogradskoj poziciji Santa Lucia, vrhunske vinske sorte kao malvazija istarska, chardonnay, sauvignon, teran, cabernet sauvignon, maslinik na terasastoj lokaciji s kultivarima bjelica istarska, buža, frantoio, leccino, pendolino, pa vinski podrum, restoran i smještajni objekt u Bujama, jahaći konji, učestala visoka odličja s raznih i to relevantnih ocjenjivanja vina, visoka međunarodna priznanja i za maslinovo ulje…

Josip Franković sa kćerima Laurom i Janom i sinom Markom, te s iskusnim sommelierom i predavačem pri Hrvatskom sommelier klubu Sandijem Parisom

Ciklus od proizvodnje do plasmana sjajno zatvoren! Josip Franković može biti i te kako zadovoljan, pogotovu još i stoga što na tim čvrstim temeljima koje je sagradio mogu, umjesto da moraju iseljavati truhom za kruhom, uspješno nastaviti mlađi članovi obitelji – sin Marko i kćerke Laura i Jana.

Obitelj Franković, za razliku od nekih drugih naših vinara svjesna da su osvojena odličja ne nešto tek za zadovoljenje vlastitoga ega nego odličan alat za razvoj posla, i svjesna nužnosti informiranja šire javnosti o sebi i u trenucima kad posao ide dobro, održala je ovih dana prezentaciju svojih proizvoda u uglednom zagrebačkom restoranu Dubravkin put, povod su bile najnovije medalje dobivene na Decanter World Wide Award (DWWA), na Vinistri i na nastupu u Portorožu, te odličje na ocjenjivanju Flos Olei u Rimu a na temelju kojega je slijedilo i uvrštenje u utjecajni vodič svjetskim maslinovim uljem Flos Olei. Svakako je najjače odjeknulo DWWA 2018 zlato (čak 95/100 bodova!) za Malvaziju Corona sur lie 2016, ostvarenu uz oko 20 dana kasniju berbu od redovne, te uz tri dana hladne maceracije pa, nakon alkoholnog vrenja, s dozrijevanjem na finom talogu dijelom u barriqueu a dijelom u tonneauu od 500 litara.  Imaju se eto Frankovići čime dičiti u svom ugostiteljskom lokalu!

Restoran Frankovićevih u Bujama

– Vinograd Santa Lucia, s bijelom zemljom, odnosno dubokim tlom bogatim vapnencem, i malvazija istarska opet su se, eto, pokazali kao polazišta upečatljive kvalitete, a mi Frankovići smo se očito, s obzirom na lijepu zbirku trofeja, pokazali kao sposobni interpretatori onoga što nam pruža priroda. Mogu se pohvaiti da su mi svi vinogradi upravo na Santa Luciji, pet hektara je u rodu, ove godine podignuli smo dva hektara novog vinograda, a imamo mogućnosti širenja do oko 12 hektara. Naravno da gledamo da to i iskoristimo do kraja, dakako uz pomoć i sredstava iz fondova Europske Unije – kaže Josip Franković, koji osim s mirnim bijelim i crnim vinima na tržište izlazi i s pjenušcem (Stella) i slatkim desertnim vinom (Luna Blanca). – Što se pak tiče maslina, imam sedam hektara maslinika. Naše ulje, nazvano zbog konfiguracije tla gdje su zasađena stabla, Amfiterra, ulaskom u vodič Flos Olei našlo se u grupi od 500 najboljih maslinovih ulja svijeta!

Josip Franković, ljubitelj konja i strastveni jahač. Drži pet konja i zainteresiranim gostima nudi jahačke ture pod stručnim vodstvom

U samom središtu Buja Frankovići iznad vinskog podruma imaju restoran sa stotinjak sjedećih mjesta, a iznad nude i smještaj, u dva apartmana i dvije dvokrevetne sobe, objekt je u kategoriji četiri zvjezdice.

– I u ovom, turističkom segmentu stvar smo lijepo zaokružili: gostima nudimo ne samo da sjede i fino jedu i popiju, nego i da se rekreiraju, naime kao veliki ljubitelj konja i jahanja pobrinuo sam se da imam pet konja, tako da one koji su zainteresirani možemo povesti na jahanje, pod stručnim vodstvom.♣

Što žene žele?

       WoW-ice IZABRALE SVOJE VINSKE ŠAMPIONE ZA 2018 – Udruga Žene u vinu (WoW) evo već sedmu godinu zaredom organizira izbor najboljih hrvatskih vina. Pobjednička vina proglašavaju se u pet kategorija: pjenušci, bijela, ružičasta, crvena i slatka vina.

Koncept je sljedeći: najprije neki od naših uglednih sommeliera – ove godine bio je to Željko Bročilović Carlos – sastavi širu listu uzoraka i onda  elektroničkom poštom priliku ima glasovati 150 redovnih članica udruge WoW i oko 400 WoW simpatizerki. U posljednjoj, trećoj fazi, kušanjem naslijepo ženski žiri sastavljen od tri članice bira pobjednicka u svakoj kategoriji. Ove godine kušačice u zagrebačkoj vinoteci/wine-baru Bornstein bile su Marija Mrgudić, vinarka, Margita Belušić-Gobić, dopredsjednica WOW, ASI, i Maja Kuzmanović, 2. stupanj WSET-a.

Za razliku od uobičajenih medalja i diploma, u WoW-akciji Što žene žele pobjednici u svakoj kategoriji dobivaju vrijednu skulpturu koju je dizajnirala poznata dizajnerska ekipa Grupa, a ukupni pobjednik, osvajač WoW Grand Prixa, dobiva nagradno studijsko putovanje u jednu vinsku regiju.

Nakon što je 2012. Gianfranco Kozlović zahvaljujući malvaziji Santa Lucia putovao u Bordeaux, 2013. Saša Senjković zahvaljujući ružičastoj Spoži putovao u Champagnu, Moreno Coronica zahvaljujući teranu otputovao u Barcelonu i Penedès; Jakša Krajančić na krilima pošipa u Burgundiju, Frano Milina Bire zahvaljujući grku u Austriju, lani je predstavnica vinarije Meneghetti zahvaljujući crnjaku Meneghetti Red putovala u Toscanu.

Sredinom lipnja u renomiranom zagrebačkom restoranu Balon obznanjeni su finalisti i pobjednici po kategorijama. Ukupni pobjednik za 2018. još nije otkriven, on će svoju nagradu primiti sredinom studenoga na svečanosti dodjele Vinartovih godišnjih nagrada za postignuća.

U finale izbora ušla su: dva pjenušca – Brut natur, Korak i Centurion Gold, Bolfan Vinski vrh, dva bijela vina – Malvazija Santa Lucia 2015, Kozlović i Graševina premium 2013, Jasna Antunović Turk, dva roséa – Geržinić rosé 2017 i Teuta 2017, Prović, dva crvena vina – Teran 2015, Benvenuti i Cabernet Sauvignon & Merlot 2013, Boškinac, te dva desertna vina – Prošek Ambra, Bibich i Bodren ledeno vino. A pobjednici su CENTURION GOLD, Bolfan; GRAŠEVINA PREMIUM 2013, Jasna Antunović Turk; TEUTA, vinarija Prović; TERAN 2105, Benvenuti, i PROŠEK AMBRA, Bibić. ♣

Zlatna vina Zagrebačke županije 2018

Devet vinogorja Zagrebačke županije, a to su Zaprešić, Samobor, Plešivica-Okić, Sveta Jana, Krašić, Vukomeričke gorice, Voloder-Ivanić-Grad, Dugo Selo-Vrbovec, Zelina

Josip Kraljičković

PODRŽAVATI i POTICATI TRŽIŠNU ORIJENTACIJU! – Dosta je pomaganja svima! Želja je u tim nekim inicijalnim trenucima bila plemenita: ići na ruku svakome tko je bio voljan proizvoditi na zemlji, međutim pokazalo se s vremenom da se u mnogim slučajevima bavljenje npr. vinom našlo na kolosijeku prvenstveno zadovoljavanja vlastitoga ega imućnijih osoba kojima je glavni biznis sasvim nešto drugo a koje su na vino gledale i gledaju tek kao na svoju igračku, i nije im važno da se kapljica nađe na tržištu. Novi smjer je stimulirati samo tržišno orijentirane proizvođače, one istinski okrenute prema potrošaču! Kaže to odlučno mr. Josip Kraljičković, koji je od nedavno, a nakon nekoliko godina provedenih na drugim poslovima, ponovno na položaju pročelnika za poljoprivredu Zagrebačke županije.

Mr. Kraljičković, kojemu treba priznati da ima stanovitu mobilizatorsku moć, u svom je prvom mandatu na poziciji pročelnika za poljoprivredu Zagrebačke županije započeo dosta toga obećavajućega, među ostalime upućujući proizvođače po vinogorjima da se okupe u lokalne poslovne i interesne udruge, te potičući, od tipičnih i tradicijskih poizvoda teritorija, stvaranje moguće poslovno unosnih županijskih robnih maraka, međutim njegovim odlaskom na drugu funkciju stvari su se donekle razvodnile pa je sada logično pitati se u kojoj mjeri Kraljičković još razmišlja o nekad prije započetim projektima a u kojoj mjeri i kreće od početka s novima.

S dodjele priznanja u zagrebačkom hotelu Westin: uz dobitnike su župan Stjepan Kožić, pročelnik za poljoprivredu Josip Kraljičković, aktualna županijska Vinska kraljica Lucija Fabek i predsjednica stručne ocjenjivačke komisije Ana Jeromel. Ukupni šampion je Stjepan Đurinski s ledenim vinom Leona 2014, a prvaci po kategorijama su Stjepan Đurinski s predikatom Leona, Josip Rajaković sa Sauvignonom 2017 u kategoriji bijeolih mirnih suhih vina i u kategoriji vina iz posljednje godine berbe te s Grofom 2016 u kategoriji pjenušaca, Ivica Rozijan s Cabernet sauvignonom 2016 u kategoriji rosé i crnoga vina, Damir Kirin s Bermetom 2017 u kategoriji specijalnih vina. Kod novinarskog žirija u grupi chardonnaya prvo mjesto po broju bodova osvojilo je vino iz berbe 2017 zaprešićkog OPG-a Crnić, a u grupi rajnskog rizlinga vino berbe 2017 OPG-a Žnidarić iz Zaprešića.

– Pažnja je sada usmjerena prvenstveno na mlade i ambiciozne ljude u ruralnom prostoru a koji bi trebali što prije postati nositelji proizvodnje u poljoprivredi. Nužno je brže i dublje uvođenje novih tehnologija općenito, uvođenje digitalne tehnologije, a mlade su generacije tu u velikoj prednosti nad onim starijima. Važna je hitra modernizacija u sektoru. Favorizirati valja proizvođače koji rade za tržište i koji se trse ostvariti što bolji rezultat, naime današnje je vrijeme u znaku hiperprodukcije pa, mogu reći, i kvalitativno dobrog prosjeka, no, jednostavno, potrebno je jače se potruditi da se skoči iznad prosjeka i tako lakše privuče pažnja kupca, spremnog da za bolju stvar potroši i veću svotu. U svakom slučaju, ako već društvena zajednica u nekoga ulaže određena sredstva a i napore na nekim drugim područjima, bitno je da taj u kojega se ulaže društvenoj zajednici vrati rezultatima što će pridonijeti da ne samo on kao jedinka ekonomski prosperira nego i da cijelo područje gospodarski i standardom ide naprijed. Oni koji se žele tek igrati za svoju dušu morat će svoje igrice financirati sami. Namjera je da se županijska vinogorja, kojih je devet, isprofiliraju svako po nekom svom po nečemu specifičnom proizvodu ili po nekim svojim specifičnim proizvodima kao solidnoj bazi za dobar marketing i potom i plasman čitavoga kraja, a veselice, bez obzira na to koliko su dobrodošle u društvenom životu, druga su, zasebna priča   – kazuje Josip Kraljičković.

Među posjetiteljima bio je i Josip Blažević, koji živi u Schaffhausenu vodi tvrtku Vallis Aurea za uvoz hrvatskoga vina u Švicarsku. Na slici je s Ivankom Šember i Martinom Tomac, te sa Zdenkom Vučinićem

Stjepan Đurinski i gospođa Žnidarić iz zaprešićkog OPG-a Žnidarić, osvajača prvog mjesta s Rajnskim rizlingom 2017 na zasebnom novinarskom ocjenjivanju rajnskih rizlinga

Josip Rajaković ŽeMa

Ukupni šampion Zagrebačke županije za 2018. je Stjepan Đurinski. Pobjedničko vino je Leona 2014 (mješavina bijelih sorata) ledena berba. Đurinski, koji je osvojio i veliko zlato za Graševinu izborne berbe prosušenih bobica 2015

Za vinogorje Plešivica samo dva zlata, oba za Dvorska vina Šoškić: za Crni pinot 2017 i Traminac 2017

Jedan od najnagrađenijih bio je Josip Rajaković ŽeMa iz Krašića. Osvojio je dvije šampionske titule – za Sauvignon 2017 i za pjenušac Grof te zlata još i za Chardonnay 2017, Muškat žuti izbornu berbu bobica 2016, Sauvignon izbornu berbu prosušenih bobica 2016, pjenušce Lucija i Josipa, za dva traminca iz 2017 i za Traminac izbornu berbu prosušenih bobica 2016. Malo je nedostajalo da osvoji i prvo mjesto u kategoriji chardonnaya koji je posebno ocjenjivao novinarski žiri

Zamišljeno je bilo da se počeci novih vjetrova u pristupu razvoju poljoprivrede u Zagrebačkoj županiji prezentiraju na reviji najboljih županijskih vina početkom lipnja u zagrebačkom hotelu Westin, a kao slijedu već tradicijskog vrednovanja županijskih vina na rasporedu u

Dragica Režek s posjeda Agro Damir Drago Režek donijela je u Westin na kušanje nešto posebno: Chardonnay sur lie 2008!

svibnju. Događanje, s podjelom priznanja, i bilo je, doista, koncipirano na drukčiji, u tržišnome kontekstu bolji, ozbiljniji način nego dosadašnje dodjele. U Westinu je ove godine priređen festival nagrađenih vina Zagrebačke županije. Iako su se proizvođačima koji su to kroz spomenuto strukovno vrednovanje zavrijedili javno dodijelile medalje, u prvome planu su sada ipak bili ne dobitnici medalja tek zato što su dobitnici, nego oni županijski proizvođači – i neki koji nisu uopće dali svoju kapljicu na ocjenjivanje – na koje potrošači mogu ozbiljno računati i čija vina se legalno nalaze na hrvatskom tržištu. Za ovu je smotru, koja se eto organizira već po 15. put, okupljeno je 33 proizvođača, sa 153 vina. Uz vinare sudjelovalo je i sedam odabranih, poslovno orijentiranih županijskih sirara, s nekih 30 različitih vrsta sireva.

Ako je odluka da se i ubuduće ide tim putem, a sve ukazuje na to da jeste, nužno je navrijeme i znatno jače poraditi na promidžbi manifestacije i animaciji vinskih trgovaca i ugostitelja.♣

Konstantni uspjesi kao motivacija

ŠAMPIONSKA ODLIČJA HOBI PRETVARAJU u POSAO? – Kralj PVC-stolarije Josip Rajaković iz Krašića, danas sa 70 zaposlenih ali i dalje u širenju (navodno da je sada drugi po jačini u PVC-stolariji u Hrvatskoj) do mjere da se sprema rušiti dio obližnjeg brijega u svom vlasništvu kako bi mogao povećati proizvodni pogon, prije dosta godina kao ljubitelj plemenite kapljice okrenuo se, u hobističkome smislu ali na postulatu visoke kvalitete, i produkciji vina. Počelo je s malim količinama grožđa iz vlastitog, obiteljskog vinograda, potom je Rajaković krenuo u otkup sirovine, a u najnovije vrijeme, kako kaže, dogovorio je s nekoliko pouzdanih vinogradara da za njega svake godine uzgoje određenu količinu grožđa. I registrirao je OPG.

Josip Rajaković ŽeMA

Ništa ne prepušta slučaju pa je angažirao i enologa. Proizvodi mirno bijelo vino, pjenušce i visoke slatke predikate. i posljednjih godina na strukovnim ocjenjivanjima Bakhova nektara, ponajprije u organizaciji Zagrebačke županije te u sklopu Izložbe vina kontinentalne Hrvatske u Zelini, naprosto kao da je pretplaćen na zlatna odličja a i na titule šampiona. Ove godine na ocjenjivanju vina kontinentalne Hrvatske osvojio je dva velika zlata – za Sauvignon 2016 izbornu berbu prosušenih bobica i Traminac 2016 izbornu berbu prosušenih bobica, zatim osam zlata – pjenušci Grof, Josip i Lucija, pa sauvignon iz 2017, chardonnay iz 2017, dva traminca iz 2017, te Muškat žuti 2016 izborna berba prosušenih bobica, kao i dva srebra – za graševinu 2017 i pjenušac Ivan. S ocjenjivanja vina Zagrebačke županije Rajaković ove godine izlazi kao dvostruki šampion – u kategoriji bijelih mirnih suhih vina sa Sauvignonom 2017 i u kategoriji pjenušaca sa Grofom. Na ovome ocjenjivanju osvojio je 10 zlatnih medalja!

Sudjelovao je nedavno sa svojim uzorcima i na već tradicijskom ocjenjivanju Zlatna vina Alpe-Adria u Đurđevcu a u organizaciji Koprivničko-križevačke županije, Saveza Alpe Adria i Klastera vinara Podravine i Prigorja, o njegovim vinima tu se vrlo pozitivno očitovao međunarodni žiri degustatora (po dva člana iz Hrvatske, Mađarske i Slovenije i jedan član iz Austrije), pod predsjedanjem Ane Marije Jagatić-Korenika sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Za Traminac 2016 izbornu berbu prosušenih bobica osvojio je 92 boda! Čini se da su brojna visoka odličja dobivena za vino u posljednjih par godina upravo počela nukati Rajakovića, koji je do sada svoja vina trošio u obitelji i s prijateljima te ih poklanjao poslovnim partnerima, da razmišlja malo i o izlasku s određenom količinom i na tržište. Za pojavu na tržištu ima što se tiče vina dobar pedigre u medaljama, a zaokret prema tržištu mogao bi mu dobro doći i radi dobivanja određenih poticaja od Zagrebačke županije koja će, kako je najavila, pomoć pružati samo poslovno orijentiranim poljoprivrednicima unutar svojega teritorija. ♣

Snađi se druže – put do uspjeha?

PLEŠIVIČKI DIPLOMATSKI (KRATKI S)POJ! – Ako već nisi – a imao si dovoljno vremena za to! – u stanju kreirati respektabilan proizvod s kontinuitetom i steći visoku reputaciju na tržištu, snađeš se, druže, i ideš lakšim putem i jednostavnijim načinom – pobrineš se za vizuani identitet svojega vina najsličniji mogući (a da ne strahuješ od kazne za plagijat) onome od istorodnog proizvoda svojega prvog i uspješnog susjeda kojemu je pošlo za rukom steći snažan renome i postići plasman butelje po gotovo trostruko višoj cijeni nego što je ima tvoj proizvod…♣

Uskoro na tržištu

TOMAC CLASSIC 2006! – Prošlo je vremena otkako ga više ne vidimo na tržištu i već smo zaboravili na etiketu pjenušca Classic obitelji Tomac s Plešivice. Međutim – sada popularni i vrlo traženi – Diplomat extra brut blue label nije i (zauvijek) istisnuo Classic! Zvonimir i Tomislav Tomac odlučili su svjedobno jednu količinu Classica iz berbe 2006 ostaviti barem desetak godina na talogu, da bi tek nedavno – znači, sad su desetljeće i dvije godine od berbe! – obavili degoržiranje, i uskoro će tog 12-godišnjaka i te kako vrijednoga pažnje pustiti u prodaju. Za tržište je raspoloživo oko 500 butelja, pjenušac je u kategoriji brut nature, dostupan kupcima bit će kod obitelji Tomac doma i u nekim restoranima-prijateljima kuće te u vinotekama Miva-Mohor, Vivat Fina Vina i Vrutak, a cijena po boci bila bi oko 300 kuna.♣

Zvonimir Tomac

Zelinski polastoljetni jubilej

ĐURINSKI HARA SJEVEROZAPADOM! – Zaprešićanin Stjepan Đurinski hara na ocjenjivanjima vina na sjeverozapadu Hrvatske! Na vrednovanju vina u sklopu 50. slavljeničke  Izložbe vina kontinentalne Hrvatske u Zelini među 369 uzoraka od kojih ih je 11 osvojilo veliko zlato, 109 zlato a 156 srebro, najbolje od svih bilo je ocijenjeno njegovo predikatno vino Traminac 2015 izborna berba prosušenih bobica!

Ostali šampioni po kategorijama su:

Najbolja kraljevina – ona iz 2017 a od obitelji Puhelek-Purek, najbolje  bijelo suho mirno – Graševina 2017 od Kopjara, najbolje bijelo mirno s ostatkom šećera a da nije predikatno –Traminac 2017 od Kalazića, najbolje bijelo s ostatkom šećera iz Sjeverozapadne Hrvatske – Traminac 2017 od Josipa Rajakovića iz Krašića. Najboljim crnjakom proglašen je cabernet sauvignon iz 2012 od obitelji Micak iz Hrvatskog zagorja, najbolji pjenušac je Anita od Željka Kosa, a najbolje voćno vino Haskap sibirska borovnica od Matije Žabića.

S ocjenjivanja vizualnog identiteta vina

U sklopu zelinske izložbe vrednuje se i vizualni identitet vina. Komisija sastavljena od stručnjaka za dizajn, fotografiju, novinara… najboljim je rješenjem u ovoj kategoriji proglasila bocu sa škrletom  od obitelji Trdenić. ♣

Best of Riesling 2018

BOLFANOVIH 89/100 BODOVA! – Organizator  jednog od najvećih svjetskih ocjenjivanja vina Mundus Vini – Meininger Verlag iz grada Neustadt an der Weinstrasse u njemačkom Palatinatu priređuje i ocjenjivanja vina po užim specijalnostima, konkretno sada je ovdje riječ o vrednovanju rajnskih rizlinga Best of Riesling. Najnovije, 13. po redu ocjenjivanje bilo je nedavno, prijavljeno je 2300 uzoraka iz 11 zemalja (npr. Njemačke, Francuske, Austrije, Luxembourga, Hrvatske, ali i onih izvan Europe, konkretno Australije, Čilea, SAD), najviše ih je, logično, bilo iz Njemačke. Vina, podijeljena u osam kategorija, tjedan dana je ocjenjivalo 126 degustatora. U prvoj rundi izdvojeno je oko 700 rajnskih rizlinga koji su osvojili najviše bodova i oni su ponovno u dvodnevnoj drugoj rundi kušani i ocijenjeni, te su od tih najboljih proglašeni šampioni. Uz klasične nagrade po kategorijama – od suhog svakodnevnog vina do predikatnog rariteta, predviđene su bile i nagrade za najbolji rizling sa strmih položaja, najbolji rizling uz hranu, najbolji europski rizling, najbolji rizling iz Novoga svijeta….

Ovih dana službeno su objavljeni rezultati i podijeljena su odličja šampionima u kategorijama. Iz Hrvatske lijep je uspjeh postigao Tomislav Bolfan, sa svojim vinom Bolfan Primus Rizling 2015., koje je dobilo 89/100 bodova, te tako osvojilo ovogodišnje priznanje Best of Riesling. Prag koji treba prijeći za dobivanje priznanja Best of  Riesling je 87/100 bodova.

Voditelj ocjenjivanja Christian Wolf kaže da su ove godine na kušanje poslani rizlinzi izvanredne kakvoće. Evo prvih pet najboljih vina s ovogodišnjeg natjecanja, te Bolfanov skor:

2015 Riesling Beerenauslese Laumersheimer Kirschgarten – Weinggut Philipp Kuhn, Laumersheim, 1 mjesto u kategoriji slatkih predikatnih vina

 

2008 Randersackerer Pfülben Riesling Spätlese trocken– Weingut Reiss, Würzburg

  1. mjesto u kategoriji zrelih odležanih rizlinga

2007 Ürziger Würzgarten Riesling Auslese – Weingut Karl Erbes, Urzig

  1. mjesto u kategoriji zrelih odležanih

2016 Escherndorfer Lump Riesling Eiswein VDP.Erste Lage– Weingut Horst Sauer, Escherndorf

1990 Weinsberger Ranzenberg Riesling Trockenbeerenauslese edelsüßGenossenschaftkellerei Heilbronn

2015 Bolfan Primus RieslingBolfan Vinski vrh, Hraščina. ♣

 

Lassie se vraća kući

CONCOURS MONDIAL 2019 u ŠVICARSKOJ – Jedno od najvećih ocjenjivanja vina na svijetu – Concours Mondial de Bruxelles, koje je prije nešto više od 10 godina uvelo jedinstvenu praksu da se degustacije održavaju ne više uvijek u jednome istome gradu nego da se svake godine sele u drugi grad i državu, ove godine po prvi put izašlo se iz Europe i skoknulo na daleki istok! – vraća se iz Kine u staru dobru Europu, štaviše njeno srce, u Švicarsku. Na završetku ocjenjivanja 2018 u Pekingu, upravitelj pekinškog distrikta Haidian Dai BinBin, predao je službenu CMB domaćinsku prijelaznu čašu gradonačelniku  švicarskog  Aiglea  Frédéricu Borlozu. Aigle se nalazi u kantonu Vaud, odnosno po njemački Waadt.

Concours Mondial 2019 odvijat će se od 2. do 5. svibnja 2019.  Degustacije će biti u World Cycling Centru – građevini za treninge koja svake godine  primi 150 sportaša iz zemalja u razvoju iz cijeloga svijeta.

Iako Švicarska nije po proizvodnji vina među prvih deset zemalja svijeta, ipak je ona izabrana za budućeg domaćina jer osobito je značajno tržište vinom iz svih krajeva, a, k tome, u kontekstu kakvoće svojega vina visoko kotira, baš i na natjecanjima Concours Mondiala Švicarska redovito osvaja mnogo medalja visokoga sjaja, kaže Baudoin Havaux, predsjednik CMB-a, te dodaje kako se u Švicarskoj loza uzgaja i od nje se proizvodi vino još od vremena Rimskog carstva, te kako je Švicarska jaki potrošač vina, po konzumaciji vina po stanovniku nalazi se na petome mjestu u svijetu, i nadilazi npr. zemlje poput Čilea, Grčke, Austrije!

Organizatori Concours Mondiala navode kako je Aigle idealno mjesto za Concours, naime nalazi se uz dolinu rijeke Rhône, okružen planinama švicarskih Alpa. Nedaleko od Aiglea je Lemansko jezero s vinogorjem Lavaux, znanome po svojim terasastim vinogradima koji su uvršteni na UNESCO-vu listu zaštićenog svjetskog nasljeđa. Kanton Vaud broji osam apelacija, u njemu se proizvodi četvrtina od ukupne količine švicarskoga vina, tamo se uzgajaju tri sorte koje su najraširenije u Švicarskoj a to su chasselas kao domaća, autohtona, zatim pinot crni i gamay. Odmah do kantona Vaud nalazi se kanton Valais (Vallis), najveća švicarska vinorodna regija. Po svježim podacima, u Švicarskoj je 1800 proizvođača vina.♣

Nove knjige, s poslovnom konotacijom

MARKETING VINA u TEORIJI i PRIMJENI – Kakav nam je vinski marketing? Pitanje koje i te kako traži odgovore. Zemlja smo Mediterana s tradicijom u vinogradarstvu i proizvodnji vina dužom od 2000 godina, zemlja smo velikog broja autohtonih sorata vinove loze Vitis vinifera, zemljopisno smo jako dobro smješteni, turistička smo zemlja. U posljednjim godinama vidljiv je osjetan napredak u kakvoći hrvatskoga vina, na najuglednijim svjetskim vrednovanjima plemenite kapljice osvajamo medalje visokoga sjaja, angažirali smo i neke istaknute svjetske marketingaše, s vremena na vrijeme hrvatski vinari otputuju van na prezentacije… ali –  na svjetskoj vinskoj pozornici ne predstavljamo ništa!

Zašto? Možda nismo poduzeli od samog početka neke nužne korake kao temelje za uspješan marketing. Bilo je kod nas knjiga o marketingu vina, npr. svojedobno od Zvonka Benašića kao autora, a evo upravo sada izašla je nova knjiga Marketing vina u teoriji i primjeni, autora prof. dr. sc. Đure Horvata, danas glavnog direktora visokog učilišta Effectus (studij financija i prava) u Zagrebu, inače inicijatora osnutka Udruženja vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i stalnog sudskog vještaka za područje marketinga i za tržište, te dr. sc. Marcela Melera, profesora emeritusa na Ekonomskom fakultetu u Osijeku i predavača na poslijediplomskim studijima u Dubrovniku, Opatiji, Puli, Rijeci, Splitu i Zagrebu, autora osam samostalnih knjiga i 10 u koautorstvu, autora 255 znanstvenih i strukovnih radova objavljenih u 33 zemlje, člana uredništva britanskog časopisa Journal of Small Business & Enterprise Development, člana Europske marketinške agencije… Hoćemo li iskoristiti kako treba to novo gradivo?

Knjiga formata 17 X 24 cm, u mekom uvozu, broji 472 stranice, sadrži 12 poglavlja, 54 tablice, 20 grafikona, 87 slika i 258 bibliografskih jedinica. Evo naziva poglavlja: Tržište vina i njegove osobitosti; Ponašanje kupaca / potrošača vina; Pokretanje marketinškog procesa; Istraživanje tržišta vina; Usmjeravanje ciljanim tržištima; Vino kao proizvod; Cijena vina; Distribucija vina; Organizacija marketinga vina; Marketinška kontrola; Suvremeni trendovi u marketingu…♣

Wine & Music my way

 SATURDAY NOON FEVER – Meteorološki šašava subota: prije podne kad mi je trebalo raditi – savršeno sunčano, naprosto izazivajuće za poći van. Temperatura se postupno dizala, a nekako usporedno, malo i ubrzano, i vlažnost. Znojenje pojačano, čak i pri sjedenju i bez nekih fizičkih aktivnosti. Definitivno: voda je dobra u tuširanju, ali ne u zraku. A niti u čaši!

Najednom, vani – pravi tuš! Ali tuširanje, ako je ovako iznenadno dakle ako nije željeno i planirano, ne predstavlja užitak. Tuš vani pretvarao se u jaki pljusak. Koji je intenzivno trajao, a onda se jačina smanjila, no kiša je nastavila još dosta dugo. Nije bilo šanse da se, nakon više sati sjedenja uz kompjutor, izađe van, na zrak i rekreativnu šetnju.

Uobičajeno vrijeme ručka prošlo je, ali želudac traži svoje. Odlučujem: nema klasičnog ručka, dakle ni kuhanja ni pranja suđa. Ima nešto drugo: Wine & Music! Saturday lunch, koji ne pojačava težinu ali – poboljšava raspoloženje. Došao je trenutak za ono o čemu sam već bio pričao u nekoliko navrata vezano uz temu Wine & Music: poigrati se sommeliera koji će spojiti glazbu i vino. Odlična priča za promidžbu proizvoda, načina življenja i uživanja, te teritorija…

Krenulo je žustro, bez hladnog predjela, s vrućim prvim slijedom – Rolling Stones Forty Licks, uključujući dakako Street Fighting Man, I Can’ Get no Satisfaction, You Can’t Always Get What You Want, Honky Tonk Woman, Brown Sugar, Jumpin’ Jack Flash, Sympathy for the Devil…

U nastavku, drugi slijed, glavno jelo, s Eric Claptonovim Crossroadsom, uključujući Yardbirdse, Johna Mayalla, Cream, Derek & The Dominos, Blind Faith. Pa onda Muddy Waters i Hoochie Coochie Man, Crawlin’ King Snake, Mannish Boy… Pitalo me: zašto Muddy Waters? Pa, Mutna Voda ne za čašu, nego za uho, i dušu!  Za desert – Canned Heat i Canned Heat sa Johnom Leejem Hookerom, kolač se sastojao od Rollin’ and Tumblin, Let’s Work Together, Whisky and Wimmen’, I Got My Eyes On You itd.

Sam svoj sommelier Wine & Music jako je dobro, po meni, obavio zadatak: vinska pratnja bio je Plavac mali 2015 Sveta Nedjelja, od Gorana Brstila Zibca! Brstilo je mali i (barem zasad još) ne tržišno orijentirani proizvođač, ali vrijedan pozornosti.

Naiđete li se ovog ljeta na otoku Hvaru – a preporučujem da to učinite! – morate obići lijepi grad Hvar, pa Jelsu gdje se ne smiju propustiti posjet vinskom podrumu Bastijana Andre Tomića i degustacija u njemu, te selo Sveta Nedjelja na južnoj strani otoka gdje su strme i najbolje vinogradske pozicije, u rangu grand crua. Tu je zasađen uglavnom plavac mali, potomak crljenka/zinfandela i šoltanskog dobričića. U Svetoj Nedjelji obveza je obići renomirani posjed Zlatan otok/Zlatan Plenković i kušati impresivne Zlatan plavac grand cru odnosno po novome grand select 2011, te Zlatan Crljenak 2012… Nećete nimalo požaliti obiđete li i ponekog od lokalnih vinogradara i garažnih vinara, poput npr. Bertija Vrankovića (Plavac Vlado 2012!!!), Gorana Brstila Zibca, Šimu Lovrinčevića….

A za mali zalogaj ili sjajan ručak odnosno večeru praktički uz samo more tu su restorani Bilo idro Zlatan otok, i Jurica…♣

Wine & FIFA World Cup

       SUNDAY EVENING FOOTBALL FEVER – Svjetsko prvenstvo u nogometu mobiliziralo je stanovnike čitavog planeta. Najpopularnija sporedna stvar na svijetu pokazala se kao izvanredna u smislu i – privlačenja turista. Nisam još čuo službeni izvještaj o broju turističkih dolazaka u Rusiju i financijskom rezultatu ostvarenom na temelju tih posjeta, ali, bogme, po onome što se moglo zaključiti preko malog ekrana i radija, Rusija je imala sjajan posjet odasvud, dakako ponajviše iz zemalja sudionica FIFA World Cupa.

Taste of Croatia: chef de cuisine – Zlatko Dalić, sous chef – Luka Modrić, cuisine froide & chaude – Mario Mandžukić & Danijel Šubašić, maître patissier & confiseur – Ivan Rakitić

Logično je da se priča, s obzirom na svjetsku popularnost nogometa, nastavi i nakon prvenstva, u zemljama koje su se igrom i rezultatima nametnule na ovome natjecanju. Bez obzira kako će na kraju završiti, Hrvatska može biti već sada vrlo zadovoljna, jer o njoj se i te kako pričalo i priča i svakako je morala ući u uho i onima koji  o njoj kao turističkom odredištu još  baš i nisu razmišljali.

Kornat, Beč, već 30 godina: Željko Radić

I u Rusiji ali naročito u zapadnoeuropskim zemljama Hrvati drže restorane koji mogu općenito biti sjajan propagandni punkt za eno-gastronomiju i turizam u Lijepoj našoj. U Rostovu npr. restoran vodi naš kuhar Srećko Lončar, a u Beču vrlo ugledni objekt s ribljim specijalitetima Kornat vodi Željko Radić. Radićev Kornat ovih je dana obilježio i proslavio 30 godina uspješnog djelovanja u glavnom austrijskom gradu…

Nastup na Svjetskom nogometnm prvenstvu je ne tek stvar nogometa pa ni osvajanja titule prvaka. Naravno da je šampion u glavnoj žiži, ali tu su i ostali koji su mu blizu. Jesmo li se pripremili za strategiju pune valorizacije našeg nastupa na SP u Rusiji 2018 kroz eno-gastronomiju i turizam, i u kojoj ćemo mjeri uspjeti vrednovati to što smo u Rusiji dobrim igrama postigli u svjetskoj promidžbi Lijepe naše?…♣

Sprega izmedju vrhunskog sporta I turizma

       ISTARSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA i BAYERN MÜNCHEN – Evo zanimljive sprege vrhunskog sporta s turizmom: potpisan je ugovor o strateškom partnerstvu između FC Bayern iz Münchena i Istarske turističke zajednice! Suradnja FC Bayern München i Istarske turističke zajednice vrlo je značajan marketinški projekt u turizmu, a za Istru jaki projekt u pozicioniranju destinacije!

Strateško partnerstvo Bayerna kao jednog od najvećih nogometnih klubova na svijetu, te Istre, kao najznačajnije turističke destinacije u Hrvatskoj, predstavlja perfect marriage. Istra je jedina turistička regija, i to ne samo u Hrvatskoj nego i u šire na Mediteranu, koja je prva pokrenula velike projekte strateških partnerstava. Osnovna ideja navedenog modela je značajan suport u funkciji pozicioniranja i promocije odredišta Istre na našim najvažnijim emitivnim tržištima. Umrežavanjem promotivnih aktivnosti želi se iskoristiti reputacija strateškog partnera, prepoznatljivost i kvaliteta partnera na način da se identifikacija i valorizacija velikih i poznatih brendova povezuje s Istrom i tako i dio njegove reputacije i prepoznatljivosti ugrađuje u brend ISTRA.

Ključna riječ je tržište, naime Njemačka je naše najznačajnije i najveće emitivno tržište, a unutar Njemačke, Bavarska svakako ima najveći udio. Istra je turistička destinacija koja se dinamički mijenja i podiže razinu kvalitete servisa, usluga, ali i infrastrukture. U tom je smislu i najznačajnija misija prezentirati sve novosti iz destinacije novim gostima iz Njemačke, onima više platežne moći. Klub Bayerna u tom je pogledu logičan izbor partnera za Istru, s obzirom da on okuplja velik broj pristaša diljem svijeta, predvodi iznimnu bazu pratitelja na društvenim mrežama, dakle ima ima ogroman medijski utjecaj.

Nedavno sklopljeni trogodišnji ugovor obuhvaća osam velikih i iznimno značajnih projekata, a to su:

Revijalne utakmice između legendi FC Bayerna i Istre/legendi Hrvatske; 2) Predstavljanje Istre i Hrvatske za vrijeme održavanja utakmica u VIP zoni na stadionu Allianz Arene, uz sudjelovanje visokih uzvanika i partnera Istre te potencijalno uz nazočnost legendi FC Bayerna; 3) Predstavljanja Istre i Hrvatske Matchday Presenter; 4) Održavanja trening kampa u Istri za prvu žensku ekipu FC Bayerna; 5) Mogućnost održavanja u Istri ključnog godišnjeg workshopa FC Bayerna (za partnere FC Bayerna); 6) Prezentacija istarske smještajne turističke ponude putem Bayernovih klupskih medijskih kanala; 7) Promocija i marketing u okviru strateškog partnerstva: Istra će dobiti dodatni medijski prostor u segmentu digitalnog marketinga (Media budget); 8) Photoshooting: snimanje tri igrača iz prve postave FC Bayerna uz mogućnost korištenja materijala u promotivne i marketinške svrhe Istre…♣

Portugal iz Rusije kući, a porto u Hrvatsku

       FONSECA via VRUTAK – Specifičan, složen, sladak i vruć, degustacija bi zacijelo bolje legla u nekom svježijem godišnjem dobu nego sada, ljeti, ali bolje da je prezentacija bila i sada nego da je nije bilo. Riječ je o portu, posebnosti iz doline rijeke Douro u Portugalu. U prostorijama uvozničke i distribucijske kuće Vrutak u Zagrebu Robert Bower iz jedne od vlasničkih obitelji predstavio je seriju od 11 etiketa porta znane kuće Fonseca u Vrutkovu portfoliju. Vina su bila od suhoga bijeloga Fonseca siroco branco extra seco preko tamno obojanih rubyja i tawnyja te reservi i late bottled vintagea do vintagea, za sam kraj su ostavljeni 10 godina stari tawny i 20 godina stari tawny.

Vinogradi uz rijeku Douro. Prizor treba doživjeti!!!

Porto je slatko gusto vino od grožđa čak i do 48 lokalnih uglavnom crnih vinskih sorata uzgajanih u vinogradima u vinogorju Douro uz rijeku Douro ušće koje je kod grada Porta na sjeveru Portugala. Dobiva se dugom maceracijom i uz dodatak masulju destilata od vina te kasnije dužim dozrijevanjem u drvu. Gotov proizvod može biti s alkoholnim sadržajem i do 22 vol %. Nekad se u primarnoj preradi grožđe gazilo u velikim niskim drvenim kacama zvanima lagares, a danas se rabe hidraulične preše. U određenom trenutku u tijeku vrenja dodaje se 77 postotni vinski destilat, koji zaustavlja fermentaciju tako da u vinu ostaje 40 do i 60 grama po litri neprovrelog šećera. Na proljeće iduće godine vino se prevozi u podrume svake pojedine vinarije, smještene uz obalu Doura u gradu Portu (luka iz koje porto odlazi prema svijetu), te se stavlja na dozrijevanje u drvene bačve, tradicija su one sa zapremninom od 520 do 550 litara, zvane pipas, no u novije vrijeme rabe se i one vrlo velike. Tu vino sazrijeva, ovisno o tome za koju je kategoriju namijenjeno, od dvije do 20 pa i čak 40 godina.

Bijeli porto radi se od grožđa bijelih lokalnh kultivara, s najmanje je sadržaja neprovrelog sladora i obično se rabi za aperitive, bilo samostalno bilo u koktelima, npr. pomiješan i s tonic waterom i s dodatkom aromatičnog bilja.

Kategoriju ruby čine porto-vina tamne rubinske boje, dozrijevana u drvu od dvije do četiri godine. Ruby se zna kreirati od vina iz različitih godišta.

Tawny je mahagonijske smeđe boje. Nastaje od rubyja dozrijevanjem u drvu 20, 30 pa i 40 godina. Nakon otvaranja boce tawny treba relativno brzo potrošiti jer dosta je podložan oksidaciji.

Late bottled vintage (LBV) je porto od grožđa iz nešto slabije godine, a dozrijevan četiri do šest godina u bačvi pa onda punjen u bocu. Može biti jako dobar, ali ipak smatra ga se tek poboljšanim rubyjem.

Porto u Vrutku (Julio Frangen)

Robert Bower – Fosneca (Julio Frangen)

Vintage porto je proizveden od grožđa samo iz posebno dobre berbe, koja je i navedena na etiketi. U bocu ide relativno brzo, nakon oko dvije godine dozrjevanja u bačvi, a onda mu treba još 20 pa i do 40 godina da razvojem dođe do optimuma.

Najbolji dojam s obzirom na kompleksnost te sklad i eleganciju meni su sada u Vrutku ostavili Fonseca 10 years old, Fonseca vintage 2009, Fonseca Guimaraens vintage 2004 te Fonseca UNF LBV 2012.

Vina u dolini rijeke Douro rade se od mješavine većeg broja sorata koje se beru istodobno i vinificiraju sve zajedno. Za takav postupak – istodobna berba i istodobna vinifikacija različitih sorata zajedno – postoje njemački i izraz Gemischer Satz (iz bečkih vinograda izlazi vino redovne berbe Gemischter Satz), te engleski izraz Field Blend (portugalski proizvođači baš iz oblasti Doura i za redovna suha vina beru razne sorte u isto vrijeme i vinificiraju ih zajedno). Robert Bower ističe kako su lokalni vinogradari s vremenom dobro spoznali kojoj sorti najbolje odgovara koji položaj i koji tip tla, ali je i još jedan parametar trebalo uzeti u obzir, a taj je vezan uz termin dozrijevanja koji može biti i dosta različit od sorte do sorte pa ako je berba nekog kasnije dospijevajućeg kultivara prije nego li nastupi fenolna zrelost lako s vinom bude dosta problema zbog grubosti zelenog, nezrelog tanina. Tome se doskočilo na način da se sorte kasnije epohe dozrijevanja stavljaju na bolje ali i toplije pozicije na nižoj nadmorskoj visini da se proces dozrijevanja ubrza, a sorte ranije epohe dozrijevanja sade se na pozicije na većoj nadmorskoj visini da im se uspori proces dozrijevanja tako da onda na kraju rezultat istodobne berbe bude dobar… Dobro je znati! ♣

Talijani ipak u Moskvi i St.Petersburgu

       U RUSIJU s VINOM, AKO VEĆ NE S LOPTOM! – Kad već ovih dana u Rusiji nije bilo talijanskih nogometaša, pošli su – talijanski vinari! Najviše njih iz regije Toscana. Odlučili su, u Moskvi i St. Petersburgu, održati seriju prezentacija pod naslovom Solo italiano – Simply Italian Wine Russia. Cilj je naravno ne samo učvršćenje pozicije vina na ruskom tržištu, nego po mogućnosti i povećanje izvoza u tu zemlju. Ohrabreni svježim službenim podatkom da je u posljednjih godinu dana izvoz talijanskoga vina općenito porastao za 35 posto, Talijani uskoro planiraju ozbiljnu turneju po još jednoj velikoj zemlji i danas vrlo značajnom i još rastućem tržištu vina, dakako – Kini. Nastupi su zamišljeni vrlo kompleksno i obuhvatno: uz klasičan festivalski koncept izlaganja za stolovima s tzv. walk around kušanjem, predviđeno je dosta seminara, edukacijskih radionica, stručno vođenih degustacija. U odvojenim prostorijama i susreti zasebno i izravno oči u oči s potencijalnim kupcima – uvoznicima, distributerima, ugostiteljima, novinarima.

Među najboljim vinskim podrumima-članovima Konzorcija vina Chianti je Fattoria Lavacchio iz Pontassievea kod Firenze. Vlasnica je Fye Lottero, na slici sa svojom ekipom suradnika, slijeva su Totsuhiko Osaki, Alfredo Massetti i Lucia Boarini. Vina su unutar apelacije Chianti Rùfina. Odličan Ludié Chianti Rùfina 2011 (€ 58 = butelja), posvećen Fayeinoj djeci Luni i Diegu. Odlični crnjaci iz grupe Cedro, na bazi sangiovesea. Posebnost: vina s nazivom Puro, grožđe je macerirano sedam dana (karbonska maceracija), dozrijevalo je na finom talogu, a nije mu dodavan SO2. Fattoria Lavacchio ima krasan turistički kompleks s bazenom, restoranom i smještajnim objektima

Selvapiana, Bucerchiale kao perjanica,, te,Frascole