SVIJET u CASI Kronika – 09.2022- Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz/through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

U carstvu Blatine i Žilavke – svetište s crkvom u Međugorju kamo se sa svih strana svijeta dolazi na hodočašće. U rujnu se stiže još na jedno hodočašće – BLAŽ ,posvećeno lokalnim vinskim kultivarima Blatini i Žilavki. Izvještaj s priredbe ovog rujna donosi i Svijet u Čaši (suhiucasi)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Berba 2022. – Bakho i politika: VINUM CORPS DIPLOMATIQUE ⦁ Berbene svečanosti 2022 – BLAŽ u Međugorju:  BLATINA i ŽILAVKA u PRVOM PLANU ⦁ Predberbeni Pelješac – festa od soli kao lokalni adut u turizmu:  KAD PLAVAC, TAKO SLATKO – VOLI SLANO!… ⦁ Salon delikatesa i plemenite kapljice VinDel u Mariboru: JOŽEF PRUS – KRALJ KRALJEVINE TEK NAKORAK OD HRVATSKE DRŽAVNE GRANICE! ⦁ Festivali: ZAGREB Vino.com 2022 – IZLAGAČI ⦁ Modri les Noirs 15. i 16. listopada, Kendov dvorec u Idriji: CRNI PINOT u FOKUSU

­______ VIJESTI / NEWSPOTROŠAČKI PUTOKAZ – 09.2022 – BUYING GUIDE_____

Berba 2022: Bakho i politika

VINUM CORPS DIPLOMATIQUE

Sredinom rujna 2022. zagrebački se Pantovčak na neko vrijeme preselio na Plešivicu, konkretno na imanje obitelji Zvonimira i Tomislava Tomca. Kod Tomčevih je održana Diplomatska berba 2022, manifestacija kreirana na ovome prostoru prije nekih desetak godina. Spomenuta obitelj Tomac sada je berbeni domaćin političarima bila po treći put.

Plešivička Diplomatska berba 2022 kod obitelji Tomac, slijeva: Zvonimir Novosel, gradonačelnik Jastrebarskoga, hrvatski predsjednik Zoran Milanović, u sredini, te Tomislav Tomac. Ispod: Nakon ubranih prvih grozdova, visoki gosti u razgledavanju novog vinskog podruma Tomčevih koji je nedavno dovršen i koji je ove godine primio prvu berbu

Otac Zvonimir i sin Tomislav Tomac, nakon upoznavaja predsjednika Milanovića sa svojim imanjem i, dakako, najavom dolaska ekološkog certifikata Demeter, pokazuju i treću generaciju obitelji Tomac – sina Martina, koji u prvoj polovici studenoga ima svoj (vinski) praznik – Martinje…

– Tri su razloga zašto je obitelj Tomac ove godine po treći put domaćin Diplomatske berbe. Prvi je ekološki certifikat kojim će se dugoročno, uvjeren sam, ostvariti velike promjene gopodarski pozitivne za Plešivicu. Iznimno sam ponosan na to što je istim putem odlučilo krenuti još vinara odavde. Drugi je razlog novi vinski podrum Tomčevih koji baš ove godine prima prvi urod grožđa na preradu. Podrum predstavlja svu jedinstvenost, ali i jednostavnost obitelji Tomac. Prirodno, iskreno, ali moćno i hrabro. To su, eto, Tomci. Treći razlog upravo je pristup proizvodnji vina kojime se Tomci vraćaju na svoje izvorne postavke, veličajući snagu zemlje što ih nagrađuje na svoj način, vrhunskim vinom i pjenušcem. Hvala Predsjedniku Zoranu Milanoviću koji se i ove godine odazvao našem pozivu i time omogućio još jednu Diplomatsku berbu! – riječi su to koje se, u objavama na Facebooku, pripisuju gradonačelniku Jastrebarskoga Zvonimiru  Novoselu.

S predsjednikom države uz domaćine Tomce slikali su se i brojni drugi šire poznati i oni manje poznati plešivički vinogradari/vinari. Gradonačelnik kao slijed eko-certifikatu što ga upravo trebaju dobiti Tomci očekuje, kako veli, znatne promjene nabolje za Plešivicu; vinara na slici lijep je broj, koji ukazuje na potencijal, ali, naravno, tek će se vidjeti kojim će se ritmom povećavati broj plešivičkih vinogradara/vinara na putu da dostignu rezultate što ih u kreaciji Bakhova nektara i glede širine visoke reputacije poslovno bitne za njih ali i za cijeli plešivički teritorij, zasad ozbiljno pokazuju njih petero ili eventualno šestero…

– Ova regija jedna je od dvije hrvatske regije koje su se u zadnjih 30 godina posebno uzdignule u kvaliteti i prepoznatljivosti, a to su Istra i, upravo, Plešivica – kazao je sada na Plešivici predsjednik Zoran Milanović. Dodao je kako smatra da je ono što se dogodilo na Plešivici i u obitelji Tomac jako dobar i željeni obrazac za hrvatski turizam: to su manja količina i viša kvaliteta, što samim time opravdana višu cijenu. – Poznato je da radi vina milijuni ljudi putuju svijetom kako bi uživali u degustaciji i potrazi za onim najkvalitetnijim. Valja se, dakle, maksimalno usredotočiti na kvalitetu i prepoznatljivost jer, gledamo li količinski, koliko god da mi ovdje proizvedemo, toliko jedan pekinški restoran popije u jedno dopodne…

Vrijeme je uglavnom poslužilo, po fotografijama s Diplomatske berbe vidljivo je da je bilo veselo. A je li baš Diplomatska berba, ovakva kakva jeste kao priča koja se svake godine kasnije u ljeto odvija na Plešivici, događanje osmišljeno na način da i odgovara upravo spomenutim riječima predsjednika Milanovića, ili je riječ o tek lijepoj jednodnevnoj zabavi za političare? Koliko sam osobno zapazio – kao trajna posljedica Diplomatske berbe, organizirane svojedobno upravo kod Tomčevih, ostao je (odličan!) pjenušac s novim nazivom Diplomat (svaka čast). Po onome što se priča već unatrag koju godinu, Diplomatska berba na Plešivici zapravo je više nešto što se radi da bude na korist (lokalne) politike nego nešto prikladno ustrojeno da bude, kao primarno,  doista u smislu kvalitetne promidžbe (plešivičkog vinogradarskog) kraja kroz plemenitu kapljicu toga područja.

_____________________________

Uz plešivičku berbu 2022 KOD TOMCA DIPLOMATI, KOD ŠEMBERA VRTIČKI UZRAST – Dok je kod plešivičke obitelji Tomac bila u tijeku Diplomatska berba, dotle je kod također vinske obitelji Šember u susjedstvu u predahu za posljednje etape berbe (za berbu je bio ostao još samo Rizling rajnski) protagonist bio – vrtički uzrast!

Sin Zdenka Šembera Nikola i njegova supruga Martina poveli su svog mališana PAVLA na prvu ozbiljniju šetnju kroz trsje i u upoznavanje vinograda upravo na poziciji PAVEL! Od grožđa iz tog vinograda Šemberi proizvode, klasičnom metodom dakako, izvrstan pjenušac Pavel (sad je u prodaji onaj iz berbe 2018). Dječačić mirno s roditeljima šeta i pogledava uokolo, ali dojam je kao da je na trenutke bio, intuitivno, i malo uzrujan, a kako i ne bi bio videći da na dresovima njegove mame i njegovog tate piše veliki slogan Save Water – DRINK WINE, a na njegovoj uniformi bilo je Save Water – DRINK MILK!.

______________________________

SVIJET u ČAŠI – Ovo je, rekao bih, dobar trenutak da podsjetim na jedan drukčiji pristup povezivanja diplomacije i politike a koji je još 2003. javnosti predstavila prva hrvatska revija za vino, kulturu stola i turizam SVIJET u ČAŠI, usput – na Martinje 2022. ona obilježava punih 30 godina od izlaska prvog broja časopisa. Riječ je o akciji Diplomatsko vino, koju smo, dobro shvaćajući još onda koliko je vino kao jedinstveni proizvod tijesno vezano uz zemljopisni prostor gdje se rađa i koliko ono može biti važno za razvoj KVALITETNOG turizma u nekome kraju, te nakon što smo u ono vrijeme u više navrata čuli kako se npr. u hrvatskim veleposlanstvima i konzulatima u Europi gostima nude vina što nisu iz Lijepe naše pa čak niti iz zemlje domaćina tim našim diplomatskim predstavništvima (čak nisu bila niti iz Europe, najčešće su bila iz Novog svijeta, poglavito Južne Amerike!!), mi u Svijetu u čaši zamislili kao poseban, kvalitetniji način promocije vinske Hrvatske i kao podršku promidžbi i boljem općem plasmanu hrvatske kapljice  Jedan aspekt razmišljanja u cijelome kontekstu odnosio se upravo na to da se stranom diplomatskome koru u Hrvatskoj ali i hrvatskim diplomatima u svijetu na korištenje ponudi za Lijepu našu tipičan, prikladan, i u estetskome smislu kako treba dizajnirani proizvod, primjeren za posluživanje na doista visokoj razini i primjeren za sudjelovanje i u humanitarnim aukcijama.

Najprije smo krenuli sa suradnjom s kućom Badel 1862, koja je u ono vrijeme sa svojim vinarijama odnosno vinarijama pod svojom ingerencijom bila dobro raspoređena diljem Lijepe naše i u velikom kvalitativnom usponu. Da bi se promovirala hrvatska kapljica, a time i naša jela i područja, i u visokim krugovima, i vani, došli smo na zamisao da nekim vinima koja se proizvode u manjim i ekskluzivnijim količinama na Badelovom posjedu Kurija Nespeš (danas je to posjed Letterreari) kod Svetog Ivana Zeline za martinjsko krštenje u trenucima kad se tradicijskim ritualom mošt službeno pretvara u mlado vino kumove nađemo među pripadnicima diplomatskoga zbora u Hrvatskoj. Visoki diplomati bili su pozvani da kušaju mlada vina različitih sorata i iz različitih posuda i ostavljeno im je da za svoje kumče izaberu vino koje im se od svih kušanih najviše svidjelo. Dogovor je bio da do vremena punjenja vina u butelju kum obiđe svoje kumče i kuša ga da vidi kako se razvija. Tako je eto prvi kum – njegovo kumče je bio nespeški chardonnay – postao veleposlanik Norveške gospodin Knut Toraasen. Već iduće godine broj kumova se višestruko povećao naime kumstva su se prihvatili i veleposlanici Finske, Švedske i Japana, kao i počasni konzuli Finske i Danske u Hrvatskoj.

Da, pristajem biti kumom ovom vinu! Tim su se riječima kumstva prihvatili drugi veleposlanici u Zagrebu za vina iz Nespeša i iz berbe godinu dana poslije. Tako su se tadašnji veleposlanik Finske Ilpo Manninen i počasni konzul Branimir Vlajo brinuli za chardonnay, veleposlanik Japana Kaname Ikeda za sauvignon, veleposlanik Švedske Sture Theolin za zeleni silvanac, a već više puta spominjani veleposlanik Norveške Knut Toraasen uz kojega je stajalo i Društvo hrvatsko-norveškog prijateljstva, ovaj put opredijelio se za traminac, počasni konzul Danske znani zagrebački odvjetnik (vinoljubac par excellence!) Mladen Vukmir odlučio se bio za rajnski rizling. Neko vrijeme nakon što su vina napunjena u butelju organizirali smo sa Zlatkom Puntijarom u njegovom restoranu diplomatski skup  na kojemu smo zajedno s kumovima javnosti prezentirali slasnu tekuću kumčad.

U restoranu Stari Puntijar gosti su razgledali prvi privatni eno-gastronomski Muzej obitelji Puntijar i posjetili vinoteku gdje je pohranjena određena količina boca diplomatskog vina. Druženje se nastavilo uz bogati stol s brojnim delicijama koja su poslužili Zlatni kuhari iz izbora revije Svijet u čaši: Vesna Pranjić, tada šefica kuhinje restorana Stari Puntijar i Tomislav Špiček, tadašnji šef kuhinje restorana Baltazar.

Boce Diplomatskog vina bile su numerirane od broja 0001 do 0500 i nisu bile predviđene za komercijalno korištenje, nego za posluženje u posebnim prigodama (u ambasadama, konzulatima…) i u humanitarne svrhe. Inače, butelja s brojem 0001 i potpisom ambasadora Toraasena predana bila je kao znak pažnje na dar tadašnjem predsjedniku Republike Hrvatske Stjepanu Mesiću u zagrebačkom restoranu Baltazar.

U ime domaćina Badela 1862, okupljene na kumovanju ambasadora Toraasena pozdravili su Franjo Francem, tadašnji izvršni direktor za vina Badela 1862, te Mladen Horić, direktor MAM-VINa, izdavača revije Svijet u čaši, i Željko Suhadolnik glavni urednik revije. Veleposlanik Toraasen potpisao je više butelja diplomatskoga vina i podijelio ih prisutnim uzvanicima, dar je bio poseban i po tome što su butelje bile popraćene s Diplomatskom putovnicom s potpisom njegove ekscelencije, i pakirane u za tu prigodu posebno rađenoj ukrasnoj kutiji. O Diplomatskom vinu prilog je objavio i talijanski vinski časopis Il Coriere Vinicolo

REVIJA MENU o DIPLOMATSKOM VINU – O akciji Svijeta u čaši Diplomatsko vino opširno je u svom tiskanom izdanju i na svojem izdanju na Internetu izvijestila, među ostalima, i eno-gastro Revija Menu, evo i kako:

Na sajmu Hotel&Gastroteh u Zagrebu, među brojnim uglednicima koji su posjetili štand tvrtke MAM-vin, izdavača časopisa Svijet u čaši, bio je i čelnik države Ivo Josipović. Tom se prilikom upoznao s projektom Diplomatsko vino, te je direktora revije Mladena Horića pozvao u svoj ured na Pantovčaku kako bi se o tome i dodatno informirao.

Prilikom susreta s predstavnicima MAM-vina / Svijeta u Čaši u svom uredu na Pantovčaku predsjednik Josipović pohvalio je projekt Diplomatskog vina i dao sugestije kojim bi se institucijama trebalo još obratiti kako bi on u potpunosti zaživio…

U uredu tadašnjeg predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića: Mladen Horić, direktor MAM-vina i Svijeta u Casi, prezentira projekt Diplomatsko vino

Prepoznavši njegovu vrijednost, idejnu širinu, promotivno-komercijalni i humanitarni potencijal, proizvod Diplomatsko vino je inicijalno podržalo pet veleposlanstava stranih država u Republici Hrvatskoj. Valja naglasiti da kvalitetu navedenog Corps diplomatique vinskog proizvoda na određeni način jamči i glavni urednik časopisa Svijet u čaši, Željko Suhadolnik, koji je već dugi niz godina svojom kompetencijom na području enologije i stručnim člancima u časopisu promotor naše nacionalne enološke tradicije u domovini i inozemstvu. Poduzeće MAM-vin počelo je bilo razgovore/pregovare o suradnji s drugim vinskim kućama s većim kapacitetom ukupne produkcije, primjerice s Belje d.d. te s poznatim hrvatskim vinarima i vinogradarima Vladom Krauthakerom, Davorom Zdjelarevićem, Morenom Coronicom, Franjom Toljanićem i Zlatanom Plenkovićem.

Prepoznajući važnost projekta Diplomatsko vino, ugledni zagrebački ugostitelj i hotelijer Zlatko Puntijar, znan po bogatoj kolekciji knjiga-kuharica i osnivač i vlasnik prvog privatnog eno-gastronomskog Muzeja obitelji Puntijar, pondio se bio da u vinoteci na svom posjedu pohrani određenu količina boca Diplomatskog vina Svijeta u čaši (suhiucasi)

A sada opet ja, da čitav prilog i osobno završim: na žalost okolnosti su se s vremenom bitno promijenile i Svijet u Čaši sâm nije uspio u onome ritmu dalje. Opaka bolest godinu dana prije pojave covida 19 i corone i onda i sâma corona zapečatile su sudbinu tiskanog izdanja revije Svijet u čaši. Nastavak revije u obliku jednomjesečne Kronike uslijedio je, uz podosta teškoća u raznim oblicima, u elektronskom izdanju ( www.suhiucasi.wordpress.com ), žarka želja je bila ipak aktivno dočekati Martinje 2022 i po mogućnosti na neki način i jače obilježiti 30. godišnjicu prve hrvatske vinske revije…♣

Berbene svečanosti 2022: BLAŽ u Medjugorju

BLATINA i ŽILAVKA u PRVOM PLANU

Međugorje i okolica: hodočastilište, te izvrstan ambijent i za – Bakhove sljedbenike!

U carstvu Blatine i Žilavke – svetište s crkvom u Međugorju kamo se sa svih strana svijeta stiže na hodočašće. U rujnu se, ponavljsm, dolazi još na jedno hodočašće – BLAŽ, posvećeno lokalnim vinskim biserima u koje spadaju i trnjak i vranac (suhiucasi)

Kraj ljeta, u srcu prostranog i lijepo uređenog međugorskog sportskog centra u koji je, kako kažu, mnogo investirao tenisač Ivan Dodig: priredba BLAŽ – HERCEGOVAČKI BISERI u ČAŠI. Ali, ne samo blatina i žilavka, nego i trnjak i vranac, a pratnja su i internacionalci poput npr. cabernet sauvignona, merlota…

Pogled na kompleks s velikim bazenom sportskog centra u Međugorju i platoom na kojemu su se brojni posjetitelji-ljubitelji Bakhova nektara od popodneva pa do kasno u noć družili s ponajboljim vinogradarima/vinarima Hercegovine Dolje: pogled s druge strane na bazen i na plato na suprotnoj strani a koji je poslužio kao pozornica za odvijanje prigodnog kulturno-umjetničkog zabavnog (glazbenog) programa

U sklopu sportskog i rekreacijskog centra u Međugorju početkom rujna organizirana je priredba BLAŽ, smotra Bakhovog nektara posvećena prvenstveno blatini i žilavki. Termin ove godine nije baš bio idealan, naime trganje je ponešto uranilo u odnosu na inače i upravo tih dana vinogradari su bili maksimalno zaokupljeni berbom tako da je do posljednjeg trenutka pred početak BLAŽa bila zagonetka hoće li se na priredbi u večernjim satima na lijepom platou uz povelike bazene ipak okupiti i i te kako očekivani svi najznačajniji hercegovački vinaogradari/vinari i osobno. Na kraju, stigli su uglavnom svi, bila bi zaista šteta da nisu! U posljednji tren pojavio se i Radovan Vukoje iz Trebinja, koji je nekoliko tjedana prije ove manifestacije kod sebe u lijepom svom restoranskom prostoru organizirao tradicijsku reviju žilavke…

Najava, spontano iz publike, službenog otvorenja Hercegovačke vinske ceste na trasi Mostar-Čitluk-Ljubuški-Čapljina-Stolac-Trebinje

Ambijent u Međugorju raskošan, idealan, vrijeme je u meteorološkom smislu odlično poslužilo, publika sjajno raspoložena, mnogo izvrsnih vina, naime uz blatinu i žilavku na kušanje su nuđeni i trnjak, vranac, a od inozemnih sorata chardonnay, sauvignon, merlot, cabernet sauvignon, te razne kupaže…. Bogata i ponuda hrane, pripremane na licu mjesta. Glazba prikladna. Događanje nazvano BLAŽ koje postoji, kažu domaćini, već nekih sedam godina a na kojemu su, uvjerio sam se osobno, hedonisti mogli doći na svoje u punoj mjeri, pokazalo se kao snažan i turistički izazov. S obzirom da u Međugorje dolazi mnogo gostiju, i onih iz inozemstva, koji, inače, vjerujem, nakon obavljenog vjerskog dijela, u većini slučajeva ipak ne propuštaju priliku za skok do impresivnog vodopada Kravice pa i do Muzeja franjevakog samostana sv. Ante padovanskoga na Humcu, bilo bi dobro napokon i maksimalno organizirano se potruditi – to više što su jelo i pilo i fiziološka potreba a razumna doza hedonzma za stolom ne kosi se s katoličkom vjerom, k tome nema ni razloga da vjerski gost à priori izbjegava smještaj na vinskom-turističkom gospodarstvu! – upravo na području eno-gastronomije (višeg ranga) bazirane prvenstveno na ponudi lokalnih proizvoda. Izraz maksimalno organizirano koristim (dobro)namjerno uz BLAŽ ovom prigodom, naime  iako je priredba te večeri u ukupnosti atmosferom ostavila lijep dojam i na prvi pogled odlično uspjela, pitanje je kolika je njena korist bila i na dužu stazu npr. i šire u promidžbenom (i međunarodnom) smislu za lokalno vino, lokalne sorte, lokalne specijalitete. S novinarskog stanovišta gledano prigovor je npr. u tome da je obavijest o održavanju stigla tek koji dan prije najavljenog početka, poslan je tek nepotpuni popis vinara-izlagača, nedostajali su osnovni tehnički podaci, navedeno je – barem u pozivu koji sam ja dobio – da će biti posjeta vinarima ali ne i konkretno kojima (makar na kraju je ispalo jako dobro, obišlo se veći broj vinarija!), nije napisano je li na događanje pozvan veći krug (vinskih i turističkih) novinara, je li se zvalo novinare iz zemalja interesantnih za uvoz vina s ovih naših prostora (sa svojih putovanja svijetom poznajem ih lijepi broj ali nijednog stranog vinskog novinara nisam sreo tih dana u Međugorju a nisam ni upoznan s nekim novima prije mi nepoznatime!), nije dan ni podatak o tome jesu li pozvani koji značajniji vinski trgovci i uvoznici vina i iz vana…  Bilo bi logično da je za pozvane novinare pred početak priredbe organizirana kakva pressica da točno i službeno dobijemo informaciju o tome tko je zapravo organizator BLAŽ-a, da dobijemo finalni popis sudionika, zapravo katalog – ali kataloga nije uopće bilo!, da dobijemo točan program boravka, kao i da razmijenimo vizitke radi lakšeg poslovnog kontakta i poslije. Bio je, istina, uvodno službeni susret, ali za dosta široki krug gostiju različitih zanimanja – vinska radionica i druženje – prve večeri bravka u Hercegovini, na zgodnoj i prostranoj terasi na više nivoa na strmini u okviru café-bara Smokva u Ljubuškome, goste je kratko pozdravio i poželio im dobrodošlicu Andrija Vasilj s međugorskog posjeda Carska vina Grgo Vasilj (naknadno smo, neslužbeno, saznali da je on bio na čelu organizacije priredbe), zagrebački sommelier Siniša Lasan, inače na privremenom radu već godinama na dubrovačkom području, komentirao je pred svima 12 vina – po šest žilavki i šest blatina, kroz prezentacijski nastup Skopljanke Elene Miloševske Jovanovske, inače aktivne u promidžbi vranca, saznali da su u priču BLAŽ uključene i Vanjsko-trgovinska komora Bosne i Hercegovine i razvojna organizacija UsAid sa sjedištem u BiH, u njihovu izdanju izašla je lijepa publikacija Herzegovina Wine Route (Vinska cesta Bosne i Hercegovine) na trasi Mostar-Čitluk-Ljubuški-Čapljina-Stolac-Trebinje, s detaljima iz povijesti i sadašnjosti vinogradardtva i vinarstva u BiH te s popisom hercegovačkih vinskih posjeda (neobično je da tu nema jednog od najboljih proizvođača hercegovačkih vina Milasa?!) kao i s prikazom prirodnih i kulturno-povijesnih znamenitosti  na lokalitetima duž vinska ceste. Publikaciju sam imao sreću na kraju festivala BLAŽ naći na stolu nedaleko od ulaza na prostor manifestacije uz koji su UsAid-ovci veselo uz žilavku, blatinu i pjesmu nazdravljali uspjehu projekta Vinska cesta Hercegovine

Slučajni susret – ali s obzirom na službene ličnosti pun pogodak! – na festivalu na samom početku dok se još nije stvorila gužva: prvi slijeva na sici je Branimir Penava iz atraktivnog etno-sela Herceg u Međugorju, a treći slijeva dr.sc. Vjekoslav Vuković, dopredsjednik Vanjsko-trgovačke komore Bosne i Hercegodine, sasma desno na slici je neizbježni prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor vrlo afirmiranog medjunarodnog salona vina i gastronomije Zagreb Vino.com u zagrebačkoj Esplanadi. Hotel & Resort Heceg etno selo, udaljen od Međugorja tri kilometra, prostire se na površini od više od 50 000 četvornih metara. Otvoren je bio 2008. godine. Sastoji se od pedesetak građevina od kamena a različitih namjena, uz smještajni dio pokriva i one za eno-gastronomsku ponudu i za razne druge uslužne sadržaje (sport, kazališne i kino-predstave, konferencijske dvorane…) bitne za dobro funkcioniranje kompleksnog turističkig objekta visoke kategorije

Kako je sunce zalazilo, a ispraćeno je sa službene pozornice izvanrednom izvedbom Marka Pecotića Pece čuvene kancone O Sole mio, stizalo je sve više posjetitelja. Ponuda hrane raznolika, od sira i mesnih prerađevina na nekim vinskim štandovima do, na određenim punktovima, specijaliteta u režiji profesionalnh kuhara (suhiucasi)

Vinarija Škegro iz Ljubuškog vrlo je dobro poznata i potrošačima u Hrvatskoj, proizvode je u Lijepoj našoj moguće kupiti npr. preko trgovačke kuće Vrutak koja se reklamira da ima najveću ponudu vinskih etiketa u Lijepoj našoj. Braća Ante i Bariša Škegro te sestra im Andrea podastrli su na kušanje široku paletu vina u kategoriji baznoga i kategoriji Carsus (=Kras, kamen), bazna žilavka iz 2021 laganija, živa i vrlo svježa, dok je ona iz grupe Carsus i iz 2020 a koja je godinu dana provela na razvoju u 500-litrenim hrastovim bačvama, znatno punija, ozbiljna, kompleksna. Od crnih, izvrsni, puni, konkretni, profinjeni i s lijepim izgledima i za daljnji razvoj u butelji Blatina 2017 Carsus i Trnjak 2018 Carsus. Bariša Škegro pohvalio se da je enološki savjetnik vinarije od skora ni manje ni više nego Milan Budinski, koji je, inače, do nedavna bio glavni enolog porečke Agrolagune i bitno se istaknuo s vinima… (suhiucasi)

Ovaj mladac na slici izabran je da prezentira stolačka vina neobična naziva DAORSON, pojma što upućuje na vrlo daleko povijesno razdoblje još od 167. godine prije naše ere, kad je Neretva bila na Balkanu granica Rimske Republike i područja u sklopu te Republike a što su ga, uživajući neku vrstu autonomije, obitavali Daorsi. Glavno sjedište Daorsa i veliko trgovačko središte bilo je kod mjesta Ošanjići blizu Stolca u utvrđenom naselju zvanom Daorsa odnosno Daorson, pa je sada grupa marljivih vinogradara i vinara te zaljubljenika u vino iz toga kraja kad je odlučila osnovati vinogradarsko-vinarsku zadrugu za njen naziv izabrala upravo taj drevni pojam što vuče prema latinskom jeziku. Zadruga, držeći se maksimalno moguće spoja tradicijskog i modernoga, proizvodi vina samo od grožđa Žilavke i Blatine, ali u dvjema kategorijama – Pinnes (to je bilo ime istaknutog lokalnog ratnika) označava mlađu kapljicu, dok se iza naziva Kora nalazi odležanija i složenija Žilavka Selekcija a pod nazivom Barrique blatina dozrijevana u malim hrastovim bačvicama…

Radovan Vukoje, u društvu sa chefom Mihadom Mameledžijom, ponudio je, između ostaloga, izvanredan Vranac Vukoje 2017. (suhiucasi)

Josip Brkić sa sinovima Jozom i Paškom, iz Čitluka. Brkići su 2007. potpuno prestali s uporabom uobičajenih konvencionalnih enoloških sredstava u produkciji plemenite kapljice i okrenuli se posve organskom uzgoju da bi sad bili i na kolosijeku biodinamike. Poznati su i po jantarnoj kapljici. Glede sortimenta posve su vjerni lokalnim kultivarima Žilavki i Blatini. Na BLAŽ-u su i oduševil i žilavkom i blatinom. Vina su u kategorijama svježih i mladih te onih duže dozrijevanih vrlo ozbiljnih u drvenim bačvama. Veći dio vina odležava u drvu, a većina bačava kod Brkićevih je od bosanskog hrasta. Godišnja proizvodnja kreće se ukupno između 150 I 200 hl vina. (suhiucasi)

 

Ugodno čavrljanje u café-klubu Smokva pred početak vinske radionice. Na slici su kao domaći proizvođači vina Zdenko i njegov sin Tomislav Milas, zatim Elena Miloševska iz Skopja s bogatim iskustvom oko popularizacije Vranca u Makedoniji, te iz Zagreba Ivan Dropuljić iz Zagreb Vino.coma pa Siniša Medenica i Vjekoslav Madunić kao organizatori en-gastro događanja u Zagrebu, I vinski novinar Ivo Kozarčanin Bakhov sin. Dolje: Elena Miloševska govorila je pred mikrofonom o svojim iskustvima vezanim uz popularizaciju teritorija uz pomoć makedonske uzdanice Vranca i spominjala mogućnosti Hercegovine s vinskom cestom s kao glavnim protagonistima Žilavkom i Blatinom, a zagrebački sommelier s višegodišnjim privremenim radom u Dubrovniku Siniša Lasan komentirao je vina predstavljena na radionici na kojoj je na degustaciju ponuđeno po šest žilavki i šest blatina, potporu mu je na sceni davala voditeljica kroz program. Na fotografiji snimljenoj u kratkom predahu nastupa, s njima dvoje je (sasvim desno) glavni i odgovorni za sve oko BLAŽA 2022 je Andrija Vasilj. Kušani su sljedeći uzorci žilavke: 1. Tolj 2021, 2. Buntić 2021, 3. Puntar Selekcija 2021, 4. Begić Rastok 2021, 5. Vilinka Selekcija 2021, 6. Brkić Mjesečar 2019, a od blatina 1. Majić 2019, 2. Rubis 2018, 3. Carska 2021, 4. Škegro Carsus 2017, 5. Milas Reserve 2012, 6. Vinarija Čitluk Grand cru 2015 (od prosušivanih bobica, tipologijski na tragu amaronea), najjači dojam ostavile su ova tri posljednja spomenuta (suhiucasi)

HERCEGOVAČKOM VINSKOM CESTOM, TURNEJA PODRUMIMA – Za vrijeme našeg trodnevnog boravka domaćini su se pobrinuli da grupa novinara – nas nekoliko iz Zagreba te nekoliko iz BiH i nekoliko iz Srbije – obiđe neke pažnje i te kako vrijedne lokalitete kao i neke vinare koji su, iako zauzeti s berbom, ipak mogli svaki odvojiti po nekoliko trenutaka za predah da nas prime. Evo gdje smo bili, koga smo od vinara posjetilili: Muzej franjevačkog samostana sv. Ante Padovanskoga na Humcu, glasoviti slapovi Kravice, pa Carska vina Grge Vasilja, vinarije Nuić, Milas, Dodig, Ostojić, Majić

Vinska cesta Hercegovine…

Od Mostara pa do Trebinja….

Zgrada Muzeja na Humcu, lijevo pored crkvice, te, u Muzeju, uz vodiča Mirka Bašića koji je sjajno predstavio-objasnio eksponate. Arheološki materijal prikupljen je na širem prostoru Hercegovine a podijeljen je na izložbe eksponata iz prapovijesti i antike do srednjeg vijeka, u kronološkom okviru od palolitika do kasnog srednjeg vijeka, drugim riječima u vremenskom rasponu od 16.000 godina! Inače, na prostoru ljubuškoga kraja pronađeno je 70 starorimskog spomenika od čega je najveći broj nadgrobnih ploča. U Muzeju je, pod naziovom Humačka ploča, izložen najstariji ćirilo-glagoljski spomenik koji govori o obnovi crkve arkanđela Mihovila u vremenu između 11. i 12. stoljeća…(suhiucasi)

Impresivan prizor slapova Kravice, Stvoren je radom sedronosne rijeke Trebižat, pa je kao prirodan fenomen i rijetkost pod zaštitom države. Visina slapa je od 26 do 28 metara a vodeni amfiteatar ispod promjera je 120 metara. Preko sedronosnog sloja od dna do vrha slapa izrasli su trava, mahovina i lišajevi,  a pored slapa nikle su konopljika, smokve i topole. Nekad su uz slap aktivni bili mnogobrojni mlinovi. Inače, i u selu Veljaci, i dalje u općini Ljubuški, vodopad je Koćuša kao jedan od najljepših prirodnih bisera ovoga dijela Hercegovine.

Dakako svi koji dođu rado se slikaju za uspomenu. Upečatljiv začin prirodi ovdje, eto, svakako daje Mostarka s imenom Ruba, koja se tu zatekla sada ne izletnički nego radon, kao dio ekipe UsAid-ove podružnice u Mostaru, vrlo zaslužne na realizaciji projekta Hercegovačka vinska cesta. Rubini roditelji u izboru imena za nju bili su inspirirani Rubaijama, zbirkom stihova na temu života, ljubavi i vina znamenitog perzijskog pjesnika Omara al Khayyama. Na donjoj slici, podno vodopada – jezero je s kupalištem. Vodopad Kravica najatraktivniji je lokalitet na Trebižatu, tri kilometra nizvodno od Vitaljine u Studencima blizu Ljubuškoga. (suhiucasi)

_______________________________________

OD  KRAVICA DO – PERZIJE!: OMAR ibn Ibrahim Al-Nisaburi KHAYYáMI ili OMAR-E CHAYYāM ili OMAR  al  KHAYYAM ili OMER HAJJAM – Lijepa Ruba, eto, odvodi nas, sasma neočekivano, od Kravica do Perzije! Putokaz su bile Rubaije, po kojima je dobila ime, a Rubaije su poezija u obliku četverostiha i one se, kao osobi koja ih je lansirala, pripisuju Omeru Hajjamu. E, sad, tko je Omer Hajjam odnosno, po perzijski Omar-e Chayyām  odnosno kako ga zna svijet, Omar al Khayyam?

Omer Hajjam odnosno Omar al Khayyam

On je perzijski matematičar, astronom i pjesnik, jedna od najsvjetlijih ličnosti u perzijskoj kulturi, a rođen je 1048. u Nišapuru u današnjem Iranu, umro je početkom prosinca 1131. Njegovo prezime prevedeno na hrvatski značilo bi – tkalac šatora. Međutim istaknuo se kao matematičar, osobito značajan je njegov rad na razvrstavanju i rješenjima kubičnih jednadžbi, zatim on je pružao, kako navodi enciklopedija, geometrijska rješenja uz pomoć konusnog presjeka. Hajjam je napisao značajan broj djela o geometriji, a posebno o teoriji proporcija. Hajjam je pridonio i razumijevanju postulata o paralelnosti. Kao astronom, dizajnirao je Džalali kalendar, solarni kalendar s vrlo preciznim 33 godišnjim interkalacijskim ciklusom. Na Zapadu je Hajjam poznatiji imenu Omar al Khayyam i po svojoj poeziji. Vjeruje se da je napisao više od tisuću Rubaija, pjesama od četiri stiha. Rubaije je na bosanski preveo Bašagić. ⦁

________________________________________

CARSKA VINA GRGO VASILJ – Međugorje i Vasilj maltene su sinonmi. Spomene li se Međugorje a pri tome se ne misli isključivo na vjersko hodočašće, u obzir odmah dolazi vinsko hodočašće, a najdublju vezu i s Međugorjem i s vinom ima prezime Vasilj. Obiteljska tradicija Vasiljevih traje duže od 170 godina, s time da su s vremenom od jednog gospodarstva nastala dva – Grgo Vasilj Carska vina te Stanko Vasilj Stankela. Stankela je, uvelike iz zdravstvenih razloga, u posljednje vrijeme donekle posustao, a njegov brat 72-godišnji Grgo Vasilj, izgledom u dobrom zdravstvenom stanju, zahvajujući živahnom potomstvu, uvelike sinu Andriji koji je neko vrijeme živio i u SAD i tamo stjecao određena iskustva, nastupa  pod robnom markom ni manje ni više nego Carska vina Grgo Vasilj. Obitelj Grge Vasilja brine o 22 hektara vinograda, posjeduje, baš u podnožju brdašca na koje se hodočasti do Križa na vrhu,  lijep i moderan vinski podrum, a godišnje proizvede, kako je Grgo osobno kazao, oko 80.000 butelja što bijelog, što ružičastog što crnog vina. Najbolja kvalitativna kategorija plemenite kapljice kuće izlazi u buteljama s etiketama na kojima kao glavni naziv uz sortu stoji oznaka premium edition odnosno ime nekog od članova obitelji Vasilj i oznaka special edition.

Carska vina Grgo Vasilj, Međugorje. Dolje: Grgo Vasilj upoznaje prof. Ivana Dropujića, direktora festivala Zagreb vino.com, s berbama koje tek trebaju dovršiti period dozrijevanja u drvu pa biti napunjene u butelju, ovdje je riječ o blatini iz 2021 koja je već provela nešto više od osam mjeseci u barriqueu Trust i za koju tek treba odlučiti koliko će dugo još odležavati u bačvici, zasad se vino pokazuje u jako jako dobrom svjetlu (suhiucasi)

Kod dobro raspoloženog Grge Vasilja kušali smo Žilavku premium edition 2021, pa Gregorius Žilavka limited edition 2021 s mikrolokaliteta Medjugorje i Vionica (Gregorius je dakako posvećen Grgi), zatim kapljice Sophia special edition 2021 (žilavka i sivi pinot po 50 posto), Nika rosé special edition (od cabernet sauvignona), slijedili su Blatina Premium edition 2020, David special edition 2019 (blatina i cabernet sauvignon po 50 posto, 18 mjeseci u bačvama od slavonskog i američkog hrasta; jako dobro!), Jeanne Cabernet sauvignon special edition 2021 (kao inspoiracija za naziv bila je Jeanne d’Arc odnosno Ivana Orleanska; jako dobro!).

Grgo Vasilj i crnjak David, te, desno, pogled u dio podruma s kušaonicom Vina Dodig (suhiucasi)

Iz podruma Carska vina Grgo Vasilj krenuli smo prema Čitluku u još jedan vinski podrum vrlo zvučnog naziva – Kraljevska vina Villa Monako 2000 obitelji Ostojić. Ostojići se ozbiljno razvijaju u dva pravca – proizvodnja vina i rakija, te turizam na selu. Pri prvom koraku na njihovom imanju vidljivo je da njeguju visoke ambicije na obje strane. Pater familias Vlado Ostojić rado će se pohvaliti da vinograde posjeduje na području zvanome Brotnjo, za koje Čitlučani vele da je s vinogradima na ponajboljim pozicijama u Hercegovini. Valjda su i iz tog razloga Ostojići svoju kapljicu označili kao kraljevsku! Iz njihova podruma izlaze vrhunska žilavka, blatina, vranac i merlot za koji se naglašava da je dozrijevao u barriqueu, a što se tiče jakih pića u ponudi su rakije lozovača, travarica, viljamovka, zlatna dunja, zlatna kajsija (marelica), gorki orahovac, od  likera su tu medovača, te onaj od višnje, pa slatki orahovac,  slatka dunja.

Oko vrlo lijepe i oveće kuće, u kojoj su, u prizemlju, restoran a na katovima smještajni kapaciteti za turiste – konkretno dva apartmana, dvije jednokrevetne sobe, šest dvokrevetnih soba i dvije sobe s francuskim ležajevima, velik je prostor s dosta stabala što svojom gustom krošnjom ljeti  jamče debelu hladovinu. Ambijent se doima poput parka. Na nekoliko mjesta postavljene su klupe za sjedenje, na središnjem mjestu nalazi se oveći i klasičnim krovom natkriti a sa strana otvoreni plato sa šankom te stolovima i sjedalicama, za ručkove i večere, kavicu I neko drugo piće na finom zraku. Po potrebi tu se organiziraju razne prezentacije. Na više mjesta na okolnim stablima postavljene su udobne mrežne ljuljačke, za lješkarenje. A na dijelu na kraju tog višenamjenskog parkovnog prostora krasan je bazen, sa sunčalištem s pogledom na okolne brežuljke i vinograde…

Vlado Ostojić sa sinom, uz butelje vina vlastite produkcije. Dolje: detalji iz turističke ponude (suhiucasi)

Jede mi se, jede… spati mi se neće…

OD CRNOPODA DO KREMSA, i NATRAG! – U Crnopodu kod Ljubuškog vinograde i vinski podrum ima obitelj Nuić, koju sam već prije nekoliko godina za jednog posjeta tamo upoznao i osobno doživio kao jednog od najboljih hercegovačkih proizvođača Bakhova nektara. Nekoliko susreta s Nuićima i njihovim vinima poslije, na vinskim događanjima u Zagrebu i Ljubljani, te ovaj posjet Hercegovini sada potvrdili su taj odličan dojam. U impresivno velikoj građevini zamišljenoj da u donjem dijelu bude vinski podrum s odvojenim prostorima za preradu grožđa te za odležavanje i dozrijevanje vina što u inoks cisternama što u drvenim bačvama različitih zapremnina dok je za gornji dio predviđeno da bude kušaonica i restoran visoke kategorije ali dok je donji dio u punoj funkciji gornji je još nedovršen, dočekao nas je Vlatko Nuić, sin vlasnika Josipa Nuića. Nuići trenutno žive nekako na relaciji Hercegovina – Austrija, u Austriji, u glasovitom tamošnjem vinskom području Krems. Vlatko Nuić školuje se za enologa, dok njegov brat u Austriji stječe vještine rafiniranog kuharskog chefa, plan mu je, kad se u zgradi uz vinogradi a gdje je vinski podrum uredi cijeli gornji prostor i za goste, tu osobno voditi restoran. U stalnoj kontroli vinograda i vina u Crnopodu je dugogodišnji stručni suradnik Nuićevih u tome poslu Ivan Marinović, a Vlatko, koji još ima godinu dana školovanja htio bi po stjecanju diplome još nekoliko godina provesti i na usavršavanju u struci u znanim svjetskim vinskim podrumima, kako mi kaže, uglavnom u zemljama engleskog govornog područja, tada bi se vratio u Crnopod i postupno preuzimao vodstvo u obiteljskom podrumu u svojoj domovini.

Vlatko Nuić dočekao nas je, za degustaciju, s ponajboljim etiketama kuće, primjerice s onim crnima a već par godina šire znanima s vinima od Žilavke, Blatine, Trnjka, Merlota, Syraha, Cabernet sauvignona… dakako da je htio prezentirati i nešto posve novo, a to je Nuić Red 7, mješavina sedam crnih sorata što ih Nuićevi uzgajaju. (suhiucasi)

Cijela paleta vinskih etiketa obitelji Nuić, te, dolje, selekcija prestižnih vina obilježenih crnom etiketom (suhiucasi)

Kraj ove naše lijepe BLAŽene hercegovačke turneje obilježili su, vrlo vrlo uvjerljivo, Zdenko Milas i njegov sin Tomislav, koji su nas u sklopu svojega podruma dočekali s ručkom i sa svojim sjajnim žilavkama – jednom iz berbe 2019 (13,8 vol %) i jednom iz 2016 (13,5 vol %), te s izvrsnom blatinom iz 2012 i odličnim merlotom iz 2011. Finale kakav se samo poželjeti mogao!

Zdenko Milas i njegov sin Tomislav, u njihovom vinskom podrum (suhiucasi)

Zdenko Milas (desno) i Robert Alilović, vlasnik spomenutog vinskog bara Smokva i po struci dizajner, autor etiketa za Milasove butelje (suhiucasi)

____________________________________________

S naše strane državne granice  MODRO JEZERO – NEZAOBILAZNA POSTAJA – Kako čujem od mnogih koji često putuju automobilom na relaciji od Zagreba prema Međugorju i tome dijelu Hercegovine, većina ih koristi autoput do Splita pa potom regijsku cestu prema Imotskome, u pravcu graničnog prijelaza u Vinjanima Donjima. U tom slučaju na području Imotskoga obvezna postaja je Modro jezero ali u – dva oblika!

Modro jezero, Imotski: jedinstven prizor prirodnog fenomena – rijetko viđena takva plava boja vode, u kombinaciji sa sivilom kamena te smeđkastostim i blagim zelenm notama oskudnog krškog raslinja. Kad su zime oštre, voda se na površini smrzne, a kad je duže suša, posebice ljeti, voda privremeno presuši. Ali, Grabovčevo Modro jezero dosad još nije presušio…

Jedan je dakako prirodni fenomen nazvan Modro jezero (inače, postoji i Crveno jezero), prekrasan se prizor promatraču otvara sa stijene na uzvisini i pogledom prema dolje – uokolo kamen i krš, a dno namreškano i čudesno plave boje, o sunčanom danu nezaboravna impresija, idila! Događa se međutim da se nekad i ne naiđe na tu plavu, nego se dođe na sivkasto-smeđkastu boju, naime kad je duže suša jezero privremeno presuši,… I,  mještani dolje, na njegovu dnu, znaju – zaigrati nogomet!…

A drugo Modro jezero must visit stanica je u obližnjem Prološcu, tu dio obiteljskih vinograda te vinski podrum ima familija Grabovac (adresa je: Križnog puta 17!), svojedobno široko znana po nekadašnjem saborskom zastupniku Anti Grabovcu. Otkako je Ante počeo pomalo smanjivati političku aktivnost a njegovi sinovi Milan i Nikola dovoljno su stasali te nakon što im se za stalno, kao enolog, u poslu pridružio Mislav Maršić – rapidno je u visinu skočila obiteljska vinska strana! Grabovci se posebno ističu s vinom što su ga, smatrajući ga najboljime, nazvali, i to je za posebno pozdraviti!, Modro jezero Riserva.  Riječ je o mješavini  (sad je na tržištu aktualna berba 2017) od cabernet sauvignona,  vranca,  trnjka i merlota,  s time da je to Modro jezero rezultat grožđa iz vinograda Vučja draga na brdu ponad Imotskoga i s pozicije Podvornica, kapljica je 24 mjeseca odležavalo u drvu, u kategoriji je ZOI Dalmatinska zagora vinogorje Imotski.

Smijem li primijetiti, evo: Modro jezero zavrjeđuje kako s obzirom na kakvoću kapljice tako i, pogotovu, s obzirom na imoćanski izvorni dragulj Modro jezero, profinjeniji dizajn… U svakom slučaju etiketu dostojnu lokaliteta, da li s (umjetničkom) fotografijom Modrog jezera u zenitu njegova izgleda ili pak s odgovarajućim crtežom, to neka procijene kompetentni… I Modro jezero od Grabovaca podložno je, dakako, meteo-uvjetima, količine, logično, budu različite od godišta do godišta, ali do sada ipak još nije došlo do toga da njihovo Modro jezero i posve presuši. A ako ne daj Bože do toga i dođe, Grabovci bi mogli, kako su se Imoćani dosjetili s presušenim pravim Modrim jezerom, te godine kad vina eventualno ne bude dovoljno za tržište napraviti nešto što, koliko znam, još nitko nije – kao štos a s plemenitom namjerom ponuditi neku simboličnu količinu uredno etiketiranih i opremljenih – praznih butelja Modro jezero (s time da se, kako sam upravo spomenuo, ipak prethodno profini dizajn, tako da ukupna kompozicija bude, nazovimo ga tako,malo umjetničko djelo koje se u stanu može postaviti i kao ukras )…  Dakle, naravno, ne da taj potez bude drski pokušaj neprimjerene zarade nego da se novac eventualno ostvaren od te prodaje daruje u dobrotvorne svrhe, a potrebitih uvijek ima…

Braća Milan i Nikola Grabovac, te enolog Mislav Maršić: kad smo ih u predahu berbe toga dana posjetili i s njima se nakratko zadržali, rekli su nam da su do tog trenutka berbu obavili u opsegu od gotovo 40 posto, s ubranime su bili iznimno zadovoljni (suhiucasi)

Unatoč stisci s vremenom domaćini su ponudili nekoliko na tržište recentno stavljenih  vina, mogli smo se na širem planu uvjeriti u novi napredak u kakvoći, svakako bih istaknuo dosta kompleksni pjenušac Grabovac bijeli brut nature (Imotski jeste na jugu ali je i u zaleđu a Grabovci, unutar svojih sadašnjih ukupno 27 hektara pod trsjem, imaju vinograde na različitim tipovima tla, od škriljevca do plodnijega, od propusne crvenice do ilovače, te vinograde na različitim nadmorskim visinana, od onih dolje na 280 metara do onih na brdu na većim nadmorskim visinama, onima i iznad 400 metara!), pa, od mirnih, i pošip, u njihovu nasadu sorta je tamo od 2015. godine, zatim i Sauvignon riserva 2021 od grožđa iz vinograda s nekoliko pozicija, Chardonnay 2019 Riserva s brdske pozicije Vučja draga, vino je dobrim dijelom nastalo i alkoholnim vrenjem i odležavanjem u drvenim bačvama, osobito lijepa je i kompozicija Draga 2020 od lokalne kujundžuše, zatim od pošipa, žilavke, chardonnaya i sauvignona… ♣

Predberbeni Pelješac: Festa od soli  kao lokalni adut u turističkoj posezoni

KAD PLAVAC, TAKO SLATKO – VOLI SLANO!…

Festival soli idealna je prilika za posjet Pelješcu u najljepšem dijelu ljeta.  Od kraja kolovoza pa do kraja rujna traje jedan od najukusnijih festivala na poluotoku prekrasnih plaža, vrhunskog vina i iznimno kvalitetne soli. Od prošlog ljeta iz Stona se proširio na čitav poluotok, i ove godine bilo je njegovo šesto izdanje. Svake je godine sve bogatiji, interaktivan je, multimedijalan, zabavan. Festival soli jedna je od najatraktivnijih manifestacija u Dalmaciji i sjajan uvod u najljepši dio ljeta kad na pelješkim plažama popuste gužve, a more je i dalje idealno za kupanje.

Od posljednje trećine kolovoza do gotovo pred kraj rujna Pelješani i njihovi gosti i ove su godine uživali u lokalnim specijalitetima i nadaleko poznatim vinima po festivalskim cijenama. Uključeno je četrdesetak poluotočkih restorana, konoba, vinarija, OPG-ova i školjkara, kreirana su i dva festivalska jelovnika po cijenama od 150 i 230 kuna, dok su vinarije nudile neke etikete vina povoljnije i do 20 posto.

Ston je, u odnosu na lokalitete Orebić, Dingač, Postup… na suprotnoj strani Pelješca. Vinski car toga dijela poluotoka već godinama je tvorac famoznog Stagnuma Frano Miloš, kojemu su se u novije vrijeme pridružili sinovi i bitno pomogli unaprijeđenju kakvoće vina iz obiteljske ponude. S moje strane, – Franu Milošu, naprosto fanatiku vinogradarstva, čestitka za to što je silnim recentnim angažmanom u trsju na popriličnim kosinama brežuljaka od područja Ponikve napravio jakog konkurenta nadaleko poznatim i visoko cijenjenim južnim pozicijama Dingač i Postup… (Ivo Kozarčanin)

Pogled na ulaz u novi, moderni podrum Miloševih (Ivo Kozarčanin)

                Kulminacija u Stonu! Središnje mjesto festivala je u Stonu, poznatom po najduljim zidinama nakon Kineskog zida, najfinijim kamenicama i Stonskoj solani što je u 14. stoljeću za Dubrovačku Republiku imala iznimno strateško i gospodarsko značenje a danas je jedna od najvećih turističkih atrakcija na Jadranu, s načinom proizvodnje koji se nije promijenio svih sedam stoljeća. U sklopu Festivala soli, koji je i ove godine imao bogat program, organizirani su bili obilasci solane i sudjelovanje u berbi cvijeta soli. Goste su u Stonu očekivali fotografske i likovne izložbe, Art Park radionica za djecu, koncerti, odlična zabava i vrhunski eno-gastro doživljaji, a od 24. do 28. kolovoza i tradicijska Eko placa s eko proizvođačima iz čitave Hrvatske kao ponuđačima.

                Na festival Pelješkim mostom:  – Festival soli, kao multimedijalni događaj, zadržava svoj tradicionalni termin tijekom kolovoza i rujna s naglašenim ciljem privlačenja što više posjetitelja kako domaćih, tako i inozemnih u posezoni. U skladu s održivim turističkim razvojem Festival soli afirmira postojeće kapacitete, komparativne prednosti ovog područja i tradicijske proizvode, ne ugrožavajući okoliš i skrećući pozornost na bogatstvo nasljeđa, kako gospodarskog tako i kulturnog, naglašavajući partnerstvo dionika lokalne uprave, turizma, malih proizvođača, lokalnog stanovništva i posjetitelja“, ističe Fani Slade, direktorica TZ općine Ston.

Fani Slade dodaje kako su se uz nositelje projekta Solanu Ston i Udrugu Amorette te snažnu potporu lokalne uprave Općine Ston i TZ općine Ston, Dubrovačko-neretvanske županije, Hrvatske gospodarske komore, od prošle godine u organizaciju uključile i turističke zajednice općine Janjina, Orebić i Trpanj i na taj način proširile ovu lijepu festivalsku priču na čitav Pelješac.

Festival soli ujedno je i posljednji od tri ljetna festivala u organizaciji sve četiri turističke zajednice na poluotoku i idealna prilika da ulovite još malo ljeta i naravno na jug Dalmacije doputujete najnovijom atrakcijom – Pelješkim mostom… ♣

Salon delikatesa i plemente kapljice –  VinDel u Mariboru

JOŽEF PRUS – KRALJ KRALJEVINE NA KORAK OD HRVATSKE GRANICE

Festival VinDel 2022 u zgradi slovenskog narodnog gledališča u Mariboru

Već tradicijski mariborski salon vina i delikatesa, nazvan, po logici, VinDel, ove godine održan je ni manje ni više nego u prostoru Casinòa u zgradi Slovenskog narodnog gledališča u središtu Maribora! Ambijent raskošan, bogato osvijetljen, prekrasan, kako i priliči onome što se prezentira. Dejan Bayer kao glava organizacije, iz tijela SloVino što inače i izdaje bogato ilustriranu reviju Slowine news, vrlo zadovoljan, odziv izlagača, pogotovu onih iz vinska branše, ali i publike velik. Ipak i primjedba: prijašnjih godina na sajmovima VinDel bilo je i dosta izlagača izvan Slovenije, što je priredbi davalo svakako višu dimenziju, medjutim ovaj put naišao sam tek na par izlagača iz vana (tri vinara i jedan bačvar iz Italije, jedan vinar iz Gamlitza s juga Austrije, dakle pogranični dijelovi), poslije sam iz kataloga saznao da je Davidov hram iz Ljubna ob Savinji nudio rumove iz Dominikanske Republike. Dojam je bio da su vinari kao izlagači bili u dominantnome postotku u odnosu na ponuđače delikatesa što se jedu. Što se pak hrane tiče, na posebnim punktovima moglo se kušti pršute, zaseku, špek, kobasice i salame, ulja od buče, oraha, badema, lješnjaka, razne jake začine na bazi npr. čilija, zatim razne vrste kave, razne pomurske prigriske…

Atmosfera u raskošnom prostoru Casinòa u sklopu kazališta (Marko Čolić)

Vrlo brzo naišao sam na izlagače vrlo blize/bliske Lijepoj našoj: slovenske vinare koji žive što na samoj državnoj granici Slovenije s Hrvatskom pa eto čak i neke vinogradarske parcele imaju i na hrvatskoj strani, odnosno one koji su vrlo blizu – na doskok! – državnoj granici i u mjestima što su svojedobno bila prava hodočastilišta posebice vikendima i za hrvatske obrtnike željne finog domaćeg vina i druženja uz izvornu domaću hranu u lokalnim gostilnama. Tu bih svakako na prvom mjestu spomenuo vinogradara i vinara Jožefa Prusa iz sela Krmačina odmah ispod naše Vivodine, pa sjajnu kuću pjenušaca Istenič, kao i Janeza Šekoranju s imanja Graben s Bizeljskoga, Puklavce (aktualne Vinare godine u Sloveniji!) iz Ormoža, Milana Hlebeca iz Koga, VinaKoper i Montemoro iz Kopra, Bordona iz Dekana …

Jožef Prus sa svojim adutima u Mariboru: Kraljevinom orange, te bijelim i crnim mješavinama Trio (Marko Čolić)

Jožef Prus, iz Krmačine u općini Metlika, inače do sada pet puta biran za Vinara godine u Slovenije, nekad je bio osobito eksponiran u segmentu visokopredikatnih slatkih desertnih bijelih vina (Traminac, Muškat žuti, Sauvignon…), a onda, s vremenom, malo pomalo postao je i proizvođač posve suhog bijelog vina (Kraljevina, Sauvignon, Pinot bijeli i Pinot sivi) pa potom i crnjaka (sorte: Frankovka, Lovrijenac, Gamay), ali sve na vrlo visokoj razini, o tome koliku je stekao reputaciju govori i činjenica da su mu u kušaonicu na imanje i na degustaciju dolazili odnosno dovođeni su u posjet i predstavnici nekih europskih kraljevskih obitelji! Za pozdraviti je svakako to što se Prus glede kultivara čvrsto drži onih koji su tradicija u njegovu kraju, svakako bih istaknuo Kraljevinu, te Frankovku, Lovrijenac i Gamay. S Kraljevinom je Prus odvažno krenuo i u jantarnu kategoriju, i ostvario sjajan rezultat, koji i te kako uvjerljivo pokazuje kako Kraljevina, koju se kod nas, posebice u zelinskome kraju, pompozno gura u domenu laganog i lepršavog svježeg ljetnog vina, može dati  mnogo mnogo više – izvanredno puno, gusto, ozbiljno i za sva godišnja doba prikladno vino što će fino popratiti i teža jela, ali i što može, sâmo, poslužiti i kao kapjica za uz meditaciju. Sa svojima frankovkom a i lovrijencem kao samostalnim vinma, no i pomiješanima i još uz još dodani im gamay Prus je pružio jaki dokaz koliko su visoki dosezi tih u nas do sada nažalost zapostavljenih kultivara. Doduše, čini se da se u novije vrijeme stvar s frankovkom a i s Teranom krenula nabolje, ali što je s Lovrijencem pa i Refoškom?!

Kraljevina koju je Prus ponudio na kušanje iz berbe je 2017, suha je i sadrži 14,5 vol % nimalo stršećeg alkohola. Grožđe je (iza)brano u vinogradu smještenom na jako dobrom položaju, Prus je išao na kasniju berbu jer s obzirom na dosta sušno vrijeme nije bilo opasnosti od botritisa. Prinos je bio manji od,kilograma po trsu.  Maceracija se odvijala kroz dvije godine, u ovalnoj drvenoj bačvi zapremnine po 1000 litara i paralelno u trima bačvama zapremnine po 600 litara. Nakon odvajanja pokožice vino je odležalo na finom talogu i dozrijevalo u drvenim bačvama još 1,5 godinu. Na međunarodnom ocjenjivanju u Fingerlakeu u Sjevernoj Americi osvojilo je zlatnu medalju! Maloprodajna cijena mu je oko 35 € za butelju.

Prus je na kušanje nudio dakako i svoj crnjak Rdeči trio 2017 s kojim se također (s pravom!) ponosi, riječ je o mješavini frankovke, lovrijenca i gamaya u omjeru po jedna trećina. Kod berbe posebno se pazilo da se dostigne puna fenolna zrelost, maceracija je trajala 20 dana a dozrijevanje nešto više od godine i pola u novom barriqueu. Vino je odlično podnijelo bačvicu, nema grubosti (elago)tanina a ni jeftinih primjesa prženoga/paljenoga, vanilije…  Joža Prus pokazao je (ne dakako na kraju kušanja, sve je išlo primjernim redosljedom!) i svoj skladni i elegantni Beli trio 2019, sastavljen od žutog muškata, sauvignona i traminca, suho, vrhunsko s kzp i s 13 vol %.

Odlične refoške kušao sam kod Mojce Bordon iz Dekana kod Kopra – berba 2016, 14 dana maceracije, tri godine odležavanja u rabljenom barriqueu, te kod Matjaža Babiča iz koparskog vinskog podruma Montemoro, aMorus berba 2013, Mojca Bordon ponudila je i jako dobar Bordon cuvée 2017, od refoška, merlota, cabernet sauvignona i cabernet franca, tri godine dozrijevan u drvu

Sadašnja glavna enologinja podruma Radgonske gorice Klavdija Topolovec Špur uspješno nastavlja slavnu pjenušavu tradiciju kuće, na slici je s magnumom s izvrsnom Zlatom peninom Selection 2017 brut. Desno: Milan Hlebec, jedna od vinskih perjanica sela Kog koje je svojom kapljicom proslavio – od nedavno nažalost pokojni – Stanko Čurin, a na slici uz domaćina, koji je između ostaloga nudio, i njima i te kako privlačio publiku, vrlo lijepe Šipon 2021 (suho, 13 vol %), Sauvignon 2021 (suho, 12,5 vol %), su slovenski vinski pisci Staša i Milan

Janez Šekoranja s posjeda Graben na Bizeljskom, jedan od slovenskih pionira u proizvodnji narančastih vina, na svoj je štand doveo aktualn vinsku kraljicu Bizeljskoga Karin Dobrauc Škof, s prijateljicom Kalinom Kranjec. Šekornja je uz Hrvatsku vezan i kao savjetnik nekih vinogradara/vinara iz ivanićgradskog područja. Dejan već sada poziva i hrvatske proizvođače vina i delikatesa i hrvatske ljubitelje gurmanskih poroka da se na idući sajam VinDel odazovu u značajnom broju…

_____________________________________________________

LISTA IZLAGAČA EMERALD BALLROOM 25/26.11.2022

ARMAN FRANC OPG, HRVATSKA E01; VINO PRELAC, HRVATSKA E02; VINA SIBER, HRVATSKA E03; BARUN VINA, HRVATSKA E04; MISALPJENUŠCI PERŠURIĆ, HRVATSKA E05; VINA VICINIM, HRVATSKA E05; VINARIJA KOPJAR, HRVATSKA E06; ZLATNO BRDO, HRVATSKA E07; NIKO VIOLIĆ, HRVATSKA E08; VIŠKI GRDELIN, HRVATSKA E08; VINA MARKOTA, HRVATSKA E09; ENOSOPHIA, HRVATSKA E10; KUTJEVO, HRVATSKA E11; ĐAKOVAČKA VINA, HRVATSKA E12; BADEL 1862, HRVATSKA E13,E14; VINARIJA BENKOVAC- BADEL 1862, HRVATSKA E13

S popriličnim brojem vina (i likovno!) zanimljivih etiketa prisutan će biti i Osječanin Mladen Siber, s trsjem u Erdutskom vinogorju. Dolje: Siber je (peti slijeva) vrlo aktivan i na području vinskog turizma, i prije kratkog vremena primio je ,kao priznanje za svoj turistički angažman, plaketu Sunčani cvijet ruralnog turizma

Ovih dana Kraljevski vinogradi iz zadarskoga kraja nastupili su u Zagrebu u sklopu serije prezentacija vinara u organzaciji Vjekoslava Madunića. Na slici su Ante Bajlo iz Kraljevskih vinograda, u sredini, Vjeko Madunić, lijevo, te, zadužen za sommelijerski segment, Tomislav Jakopović (Marko Colic)

Mladina u novom ruhu! Znani podrum Mladina iz Pleivičkog vinogorja (50 ha vinograda!), do prije nekog vremena, inače, u sastavu Agrokora dok ga je još bilo, preuzela je tvrtka Pago Croatia. Enoloski savjetnik sada je (i tu!)  Milan Budinski, a upravo izašla neka nova vina – Blend One 2021 (RR, sivi pinot i traminac) te Sivi pinot 2021 i Rose – prezentira mlada brand menadžerka Jana Koščec.

VINARIJA DARUVAR- BADEL 1862, HRVATSKA E13; KRIŽEVAČKI VINOGRADI-BADEL 1862, HRVATSKA E14; PZ SVIRČE-BADEL 1862 D.D.,HRVATSKA E14; VINARIJA ŠAFRAN, HRVATSKA E15; IVANČIĆ GRIFFIN, HRVATSKA E16; ILOČKI PODRUMI, HRVATSKA E17; CMREČNJAK, HRVATSKA E18; VINA BELJE, HRVATSKA E19; KORTA KATARINA HRVATSKA E20; VINA ADŽIĆ, HRVATSKA E21; VINARIJA ANTUNOVIĆ, HRVATSKA E22; KRALJEVSKI VINOGRADI, HRVATSKA E23; ZLATAN OTOK, HRVATSKA E24; HVAR HILLS, HRVATSKA E25; BASTIJANA, HRVATSKA E26; DINGAČ- SKARAMUČA, HRVATSKA E27; VINA RADOVIĆ, HRVATSKA E28; VINA MATUŠKO, HRVATSKA E28; PG MATO ANTUNOVIĆ, HRVATSKA E29; VINOGRADARSTVO I VINARSTVO CRVIK, HRVATSKA E30; VINARIJA KROLO, HRVATSKA, E31; OPG VEDRAN KIRIDŽIJA, HRVATSKA E31

CLAVIS, HRVATSKA E32; PODRUM MLADINA, HRVATSKA E33; VINOGRADARSTVO I VINARSTVO KORAK E34; VINA ŠEMBER, HRVATSKA E35; VINO BUHAČ, HRVATSKA E36; VINARIJA KALAZIĆ, HRVATSKA E37; VINARIJA ŠTAMPAR, HRVATSKA E38; VINA FAKIN, HRVATSKA E39; TOMAZ VINA, HRVATSKA, E40; VINARIJA ROSSI, HRVATSKA, E41; DEGRASSI, HRVATSKA, E42

Očekuje se, inače, da se na festivalu u Zagrbu odnosno barem na otvorenju manifestacije pojavi i KARIN MIMICA iz opatijske udruge Gastronaut a koja je svoj život u profesionalnome smislu i potpuno posvetila eno-gastronomiji i vezi tog sektora s turizmom

Dobar uvod u ovogodišnji Zagreb Vino.com – novi , upravo promovirani vodič hrvatskom eno-gastronomskom scenom 100 najboljih hrvatskih restorana 2022, izdanje Knjižnice Gastronaut realizirano uz veliki angažman Karin Mimice (Marko Čolic)

________________________________________________

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU

Rovinjola, Rovinj

_____________________________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

______________________________________________________

Festival MODRI les NOIRS, 15. i 16. listopada – Kendov dvorec   Idrija

CRNI PINOT u FOKUSU

Pinot noir, Pinot crni, Modri pinot – jedna od najcjenjenijih vinskih sorata u svijetu. Francuskog porijekla, a nakon što je proslavila Burgundiju proširila se praktički po svim kontinentima. Kod nas je ima uvelike na sjeverozapadu zemlje, nešto i u središnjoj Slavoniji, posebice Zlatnoj dolini.

Za istinske ljubitelje plemenite kapljice u ove tmurne kišne ranojesenske dane radosna vijest: sredinom listopada luksuzni Kendov dvorec (pet zvjezdica, grupacija Château & Relais) u Spodnjoj(Donjoj) Idriji u Sloveniji pozornica je dvodnevne  (15. i 16. 10. 2022) manifestacije MODRI les NOIRS, dosad četvrtog po redu međunarodnog festivala vina od sorte Pinot crni, Modri pinot, Pinot noir. Kao glava organizacije i ovaj put spominje se Matjaž Lemut Tilia, vinogradar i vinar, vlasnik posjeda Tilia – Hiža pinotov u Dobravlju u Vipavskom vinogorju, inače osnivač priredbe.

Kendov dvorec

____________________________________

Pinot noir – NAJCJENJENIJA KAPLJICA PLANETA

Nalazi se, bilo samostalno, bilo kao glavna sastavnica, u najboljim i najskupljim vinima svijeta. Dragulj Burgundije i Champagne, ali i njemačkih Palatinata (Pfalz), Rheingaua i Badena. Svaki proizvođač koji drži do sebe nastoji se dokazati upravo s njime. Kompliciran je za uzgoj, ali kad uspije – užitak je nemjerljiv.

Pinot crni! S njime je što-šta počelo. Naime, od njega su se mutacijom razvili Pinot sivi, Pinot bijeli, Pinot meunier (mlinarski), potom Lovrijenac (zvan i Pinot St.Laurent) i Auxerrois. Pinot crni kultivar je kontinentalnog, nešto sjevernijeg, ne prevrućeg područja, a u novije vrijeme dosta ga je posađeno i u Hrvatskoj, i to s dvostrukom namjenom – za, kad je godina za to dobra, rasni crnjak njegovan i u barriqueu, te, kad se godina počme pokazivati u drugome svjetlu, za bazno vino za pjenušac.

SINONIMI za Pinot crni su Pinot noir, Blauerspätburgunder, Clevner, Pinot nero. Riječ pinot dolazi iz francuskoga, od pin, što znači i češer, grozd Pinota crnoga pomalo i liči na češer.

Pinot crni

Sorta je PORIJEKLOM iz Burgundije, iz predjela između Ženevskog jezera i doline rijeke Rhône. Vjerojatno je nastala kao rezultat selekcija divljih loza što ih je čovjek učinio još prije oko 2000 godina. U Burgundiji o Pinotu crnome postoje zapisi iz IV stoljeća poslije Krista. Tada je nazivan Morillon noir (inače, u Austriji se danas za Chardonnay kaže i Morillon), a prvi opis vina s nazivom Pinot noir je također iz Burgundije, ali iz 14. stoljeća. Pinot crni vezuje se redovito uz bogate i snažne srednjevjekovne samostane istočne Francuske, ali i zapadnoga dijela Njemačke u blizini Francuske. Ne samo u Burgundiji, nego i u njemačkome Rheingauu sortu su mnogo sadili cisterciti.  Inače, iz Burgundije je Pinot crni na svoj posjed u dolini Rajne prenio Karlo Veliki.

Pinot crni (crtež Greta Turković)

U Burgundiji se dugo vremena od Pinota crnoga proizvodilo samo ružičasto vino, i ta je navika prenesena u neke druge krajeve, primjerice u dolinu Loire, u Alsace, te Švicarsku (oeil de perdrix, jarebičje oko). Tek, zapravo, u 19. stoljeću u Burgundiji nastaje crnjak u stilu kakvog poznajemo danas. U međuvremenu i vinari uz Loireu, i oni u Alsaceu a i oni u Švicarskoj također su se okrenuli i prema crnome vinu.

Kad se spomene Pinot crni zacijelo svima odmah na pamet padne samo njegova domovina Burgundija, odakle doista i stižu u svijetu najcjenjenija vina od toga kultivara, međutim posljednjih godina Burgundijcima su što se tiče crnog pinota u kategoriji vrlo kompleksnog i ozbiljnog vina snažna konkurencija postali Nijemci u spomenutima Rheingauu i Pfalzu (Palatinatu) te osobito u Badenu, gdje je zasađeno dvije trećine od ukupne površine Pinota crnoga u Njemačkoj. U tim dijelovima Njemačke od Pinota crnoga s uspjehom rade i visoke slatke predikate ponajprije tipa Beerenauslese – izborne berbe.

SVOJSTVA – Pinot crni postavlja visoke zahtjeve što se tiče klime, tla i pozicije vinograda. Najbolji rezultat daje na vapnenačkim tlima u sjevernijim područjima ali na povišenim i nakošenim toplijim položajima gdje međutim klima nije i prevruća. Takve okolnosti omogućuju mu polagano i dugo sazrijevanje u tijeku kojega uspješno zadržava kiseline i lijepo razvija arome. Proizvođačima je danas na raspolaganju čak 46 klonova Pinota crnoga, u prijašnjim vremenima, kad se gledalo na rodnost, proizvedeni su uvelike za potrebe njemačkih vinara klonovi što su davali veći prinos, no u najnovije vrijeme, kad se osobito gleda na kvalitetu, traže se klonovi sa suprotnim svojstvom. Najrašireniji klon u Burgundiji zasad je 115, no najbolju reputaciju ima klon 114, i svi ambiciozniji proizvođači nastoje rabiti njega. Klon Pommard, nazvan po burgndijskom selu crnoga vina, konkretno dakako upravo crnog pinota, rasprostranjen je po Novome svijetu.

Prikladna čaša za punokrvni rasni crni pinot

Boja vina je rubinska s tendencijom prema granatnoj, nešto svjetlija nego kod crnih vina drugih šire popularnih sorata kao npr. Cabernet sauvignona, Merlota, Syraha. Kao mlado vino, crni pinot aromama će podsjetiti na malinu, jagodu, trešnju, a i na ljubičicu, kao starije vino, njegovano u bačvi, nema više tih tzv. primarnih aroma svježega voća nego se predstavlja složenim i bogatim bouquetom s aromama svojstvenima više sušenome voću i poduprtima onima što ih otpuste hrastove dužice bačve (začini poput vanilije, pa dim, prženo… no nužno je da to bude vrlo vrlo diskretno), kao i onima smolastim i balzamskima što se razviju s vremenom i starenjem kapljice u butelji.

JELO i SERVIS – Budući da je crni pinot vino dužeg odležavanja i da je s profinjenim aromama, a, opet, nije i s previše maligana da bi postojala bojazan od za nos smetajućeg istupanja alkohola, za nj se, radi boljeg izričaja, preporučuje trbušasta čaša na stalku veće zapremnine – šira površina vina u dodiru sa zrakom/kisikom znači bolje oslobađanje aroma, te ponešto sužena pri vrhu – da se delikatne arome maksimalno moguće usmjere prema nosu.

Crni pinot jako će dobro popratiti niz elaboriranih jela s tamnim mesom i u umaku, a posluzžite ga, mladoga, na 16 do 18 stupnjeva, a onog dozrijevanog u bačvici i odležanog u butelji na 18 do 20 stupnjeva Celzija. ■

____________________________________

MatjažL Lemut Tilia

Matjaž Lemut iz vinogradarsko-vinarske je obitelji. Njegov otac Silvester dugo je godina bio glavni direktor Vipavskog podruma a u tome je podrumu, još davno, neko vrijeme radio i Matjaž, koji se, kad je shvatio da je za to došao pravi trenutak, odlučio osamostaliti i nastaviti svoj vinski put kroz vlastiti vinograd i podrum. Uz domaće sorte njegovao je i najrazvikanije internacionalce kao npr. Sauvignon bijeli, Chardonnay, Pinot sivi… Među prvima u Sloveniji krenuo je i u sfere jantarnog ili, kako ga šire mase krivo nazivaju, orange vina. I onda se do ušiju zaljubio u Pinot crni, i od njega već godinama vrlo uspješno proizvodi modri pinot u nekoliko kategorija, do uistinu upečatljive špice. Nije se zadovoljio tek s time – želio je svom ljubimcu pružiti i sa svoje strane mogućnost za ljepu promociju i sorte i Bakhova nektara ali i kraja na kojemu se pojedina etiketa stvara. Osmislio je međunarodni festival modrog pinota crnoga i 2018. izašao pred javnost s prvom priredbom posvećenom isključivo crnom pinotu, naziv joj je dao kombinirajući svoj materinski slovenski i za pinot izvorni francuski – MODRI les NOIRS. Inače, Matjaž Lemut je i eno-konzultant, u Hrvatskoj je kao enološki savjetnik neko vrijeme bio u feričanačkom Feravinu, od prije kratkog vremena je eno-savjetnik i na Plešivici, a moglo bi se reći kako se kod nas najviše dosad istaknuo radeći s vinogradarskom obitelji Ipša u Istri koja nije znana po crnom pinotu ali jeste po jantarnom vinu.

Majstor i za komunikacije, uvelike i preko društvenih mreža, Matjaž Tilia svake godine na svojevrsnoj pinotnoj konvenciji okuplja, kao izlagače, brojne renomirane podrume ne samo iz Slovenije nego i iz Hrvatske, Austrije, Mađarske, Italije…. dosad je prodefiliralo ukupno devet zemalja, uspio je kao posjetitelje privući brojne i vrlo renomirane enologe i sommeliere, vinske pisce i vinske trgovce iz raznih zemalja, dođe mu i široki krug potrošača-ljubitelja crnog pinota. Moglo bi se reći da je taj Tilijin festival zapravo sinonim za oveću zajednicu ljubitelja Pinot noira. MODRI les NOIRS  je prva, a zasad i jedina ozbiljna smotra crnih pinota u regiji.

Matjaž le,mut Tilia i Quentin Sadler

Manifestacija MODRI les NOIRS 2022 obuhvaća dva dijela – prvi je vezan uz glavnu radionicu o crnom pinotu i svečanu večeru, a drugi je izlagački skup s tri mini-radionice.

Glavna radionica o crnom pinotu ove godine bit će u Kendovu dvorcu u subotu 15. listopada s početkom u 17 sati, a vodit će se Matjaž Lemut kao organizator te Quentin Sadler, britanski vinski pisac, ocjenjivač na najpoznatijim svjetskim vrednovanjima plemenite kapljice, edukator o vinu. Lemut će u kratkom uvodu iznijeti razmišljanje o tome zašto crni pinot nije tek još jedno vino koje može dostići iznimno visoku kvalitetu, a Sadler će pričati na temu (r)evolucije crnog pinota od klasike do avangarde.

Predviđeno je da kao aktivni sudionici na masterclassu budu desetero izabranih vinogradara/vinara koji bi predstavili svaki svoj eno-uradak, a Sadler i Lemut će komentirati uzorke, ostavlja se mogućnost i pozvanim proizvođačima za primjedbe odnosno informacije no opširniji njihovi komentari očekuju se za večerom što će uslijediti, od 19,30 dalje.

Jela za tu svečanu večeru pripremaju chef Kendovog dvorca Klavdij Pirih i njegova ekipa, tu treba istaknuti da restoran Kendova dvorca što se tiče gastronomije ima za 2020, 2021. i 2022. i Michelinovu preporuku. Uz jela bit će, dakako, posluženi crni pinoti servirani na radionici.  Cijena za gala-večer(u) je 80 € po osobi.

Quentin Sadler (sasvim desno), s pajdašima-ocjenjivačima vina s raznih međunarodnih vrednovanja, ovo je prizor iz Dubrovnika s druženja prigodom jednog od posljednjih ocjenjivanja Dubrovnik Festi-Wine. Uz Sadlera su vinski novinar Amerikanac u Beču Darrel Joseph, pa Marin Berovič, Aleksandar Noršić, Željko Suhadolnik… Događanje u Kendovu dvorci bit će prigoda za novi susret…

Festivalski dio, u nedjelju 16. listopda, traje od 13 do 18 sati. Očekuje se sudjelovanje stotinjak vinskih podruma iz raznih zemalja.

Evo dosad prijavljenih vinskih podruma-izlagača:

CASTELFEDER, Italija; ETYEKI KÚRIA WINERY, Mađarska; FRANZ HAAS, Italija; HEAPS GOOD WINE COMPANY, Štajerska Slovenija; JAKONČIČ, Goriška Brda; KRISTANČIČ iz MEDANE, Goriška Brda; MARJAN SIMČIČ, Goriška Brda; MAISON VINCENT GIRARDIN, Francuska; BURJA ESTATE, Vipavska dolina; PASJI REP ESTATE, Vipavska dolina; SANCTUM, Štajerska Slovenija; SALOMON&ANDREW, Novi Zeland; KOVAČEVIĆ vinarija, Srbia; TOMAC, KORAK, ZDENKO ŠEMBER, SONTACCHi, GALIĆ, Hrvatska; TILIA ESTATE, Vipavska dolina; VINA ČUK, Vipava; SAKSIDA WINES, Vipava; VINA VERUS, Štajerska Slovenija; VINA ŠČUREK, Goriška Brda; VINA ZAVEC, Haloze; PRINČIČ, Goriška Brda; JOANNES PROTNER WINES, Štajerska Slovenija; JAMŠEK, Vipava; VINA KUPLJEN Štajerska Slovenija; WINNICE WZGÓRZ TRZEBNICKICH, Poljska…

Quentin Sadler

Quentin Sadler

U nedjelju 16. listopada održat će se i tri mini-radionice, dvije će voditi Quentin Sadler, a jednu Matjaž Lemut. Te mini-radionice primaju najviše po 20 osoba, poslužuje se po pet vina, a cijena po osobi je 30€

Pinot Noirs, selected for YOU (I) – Quentin Sadler, 2) In the glory of pinot noir – Matjaž Lemut 3) Pinot Noirs, selected for YOU (II) – Quentin Sadler

Za informacije  i za obveznu rezervaciju mjesta na mini-masterclassu obratiti se na:   tonja@tiliaestate.si

_____________________________________________

VIJESTI / NEWS

Međunarodna ocjenjivanja vina 2022: Mundus Vini, AWC Vienna GOLDBERG RED, NOVO VELIKO CRNO IZ BARANJE Rujan je tradicionalno u znaku berbe grožđa, ali i – objave rezultata s dva velika međunarodna ocjenjivanja vina, njemačkog Mundus Vini summer tastinga i austrijskog AWC Vienna. Ove godine na oba ta ocjenjivanja je briljirao Goldberg Red 2019, koji je podrumu Belje donio nove dvije zlatne medalje i Baranju još jednom potvrdio kao regiju izvrsnog crnog vina.

Visokonagrađeni Goldberg Red 2019 i njegov kreator glavni enolog Belja Marijan Knežević, snimljen za ovu prigodu sa svojom uspješnicom u podrumu vinarije

U jakoj konkurenciji od više od 11.000 uzoraka vina, koliko ih se ove godine ocjenjivalo na AWC Vienna, iz portfolja Belja zlatne medalje su osvojili i pjenušac La Belle Grand te Merlot 2019  premium i Frankovka 2012 premium. Gledajući zbirno, Vina Belje su na oba spomenuta ocjenjivanja osvojila pet zlatnih i sedam srebrnih medalja!  Čestitka!

– Ovo je zaista veliki međunarodni uspjeh Vina Belje jer riječ je o značajnim vinskim ocjenjivanjima koja po broju prijavljenih uzoraka i, što je bitno, visokim bodovnim pragovima za najsjajnija odličja, spadaju u najcjenjenija u Europi. Iznimno smo ponosni na to što su visoke ocjene dodijeljene i bijelim i crnim vinima, te pjenušcima. Neovisno o tome što u sastav Goldberga Red ulaze međunarodne sorte Cabernet sauvignon i Merlot, ovo vino lijepo odiše terroirom te baranjskom toplinom koju u donosi frankovka. Ovim vinom, kao i cijelom linijom Goldberg, želimo prenijeti svoju strast i znanje u vina koja bi, zahvaljujući najboljim grozdovima s posebnih dijelova vinograda, imala izraženi i jedinstveni karakter od – rekao je glavni enolog Vina Belje Marijan Knežević.

Nova Goldberg serija, u kojoj su Goldberg White (graševina, chardonnay i bijeli pinotI i Goldberg Red, odnedavno je dostupna u odabranim vinotekama, restoranima i hotelima koji u svojoj ponudi imaju vina najviše razine kvalitete, a određena količina će do kraja godine biti dostupna i kroz internet-trgovinu Vina Belje

GOLDBERG RED berbe 2019 – Grožđe je iz nasada iz kojega dolazi sirovina za sva najbolja crna vina Belja. Lokacija parcele je uz položaj Goldberg, dakle u ovome slučaju Goldberg je ne naziv vinograda nego pojam korišten kao naziv brenda, objašnjava Ljljana Mlinaček Vajda, voditeljica marketinga u Belju. Dopuštam sebi ovdje iznijeti mišljenje da bi bilo dobro da je uz pojam Goldberg, korišten kao brend, spomenut, prije riječi Red, i naziv i te parcele od navodno 60 hektara na akojoj se uzgaja najbolje crno grožđe za najbolje crnjake Belja, naime vino iz takvog prestižnog ranga je, između ostaloga, precizno definirano i kao gegrafski pojam, i upravo navod ekstra-parcele s koje stiže extra-grožđe diže vinu vrijednost na tržištu., Uvjerili smo se u to na primjerima iz Francuske i Italije: taj naziv specifične parcele odakle nastaju upečatljiva vina danas-sutra postaje i mamac za vinske turiste…

Tlo u spomenutom vinogradu je degradirani černozem sa zatravljenom međurednom površinom. Sortni sastav vina: Cabernet sauvignon 40%, Merlot 40% i Frankovka 20%. Oko 15% grožđa u kategoriji je prosušenih bobica. Način prerade: fermentacija s maceracijom u trajanju od tri tjedna. Vino je dozrijevalo 1,5 godine u drvenim bačvama zapremine 1.800 lit i, potom, još pola godine u boci. Vino je punjeno isključivo u butelje zapremine 0.75 lit, a ukupno je za tržište u limitiranoj seriji pripremljeno 2.000 butelja. Suhi ekstrakt: 31; ostatak neprovrelog sladora – suho (2,8 g/lit); alkohol 14%; ukupna kiselost: 6.1 g/lit, pH 3,6 ♣

Akcija VRUTKA: Vina hrvatske dijaspore  NAJNOVIJE KUŠANJE AMERIČKIH VINA u AMBASADI u ZAGREBU – Svojedobno je, odmah nakon što je krenula, pažnju šire naše javnosti privukla sjajna akcija zagrebačke trgovačke kuće Vrutak pod nazivom Vina hrvatske dijaspore. Vrutak je kao velika trgovačka kuća posebice okrenuta prehrambenim proizvodima i pićima i, u segmentu pića, osobito vinu, a tu pak naročito onome iz ponude hrvatskih proizvođača odavde i onome iz ponude proizvođača iz hrvatske dijaspore, kojih je, inače popriličan broj, od njih i dosta visoko afirmiranih u svijetu. Na policama Vrutka moglo se s početkom akcije uz veliki izbor hrvatskih vina odavde naći i reprezentativni izbor etiketa Bakhova nektara iz podruma u vlasništvu Hrvata u SAD, Australiji, Novom Zelandu, Južnoj Africi. Skupa s etiketama odavde bila je to uistinu sjajna revija vrhunskih eno-tvorina kao djela vrijednih hrvatskih ruku. S vremenom, nekako, kao da je akcija malo izgubila na ritmu, ali evo možda sada stiže novi povoljan trenutak za obnovu i dobar nastavak pune valorizacije onoga što su Hrvati dali svjetskoj vinskoj ostavštini.

U nazočnosti voditelja ekonomskih poslova SAD u Hrvatskoj Marka Fleminga iz Ambasade SAD, te Siniše Drkule, direktora Vrutka, i Luke Brugnara, predstavnika kompanije Constellation Brands, pezentaciju vina vodio je naš znani vinski autoritet Saša špiranec (suhiucasi)

U rezidenciji veleposlanika SAD u Hrvatskoj upravo je održana degustacija američkih vina iz aktualne ponude Vrutka, većina njih vrlo tijesno je do bitno i 100 postotno vezana uz Hrvate, među kojima u ovome segmentu svakako prednjači ime Miljenka Grgića, zahvaljujući uvelike i potezima kojega je američko vino dotaknulo vrhove u svjetskim razmjerima.

Na degustaciji kojoj su kao domaćini bili Mark Fleming, voditelj ekonomskih poslova SAD u Hrvatskoj, te Siniša Drkula, direktor Vrutka d.o.o. te na kojoj je nazočio i Luca Brugnaro iz kompanije Constellation Brands, a kojom je uzvanike proveo Saša Špiranec, čovjek s dugogodišnjim iskustvom u segmentu vinska trgovine, pisac o vinima, degustator na renomiranim svjetskim ocjenjivanjima vina, predstavljene su sljedeće etikete:

  1. Sauvignon Blanc Private Selection 2020, Robert Mondavi Vinery
  2. Chardonnay 2019, Grgich Hills Estate
  3. Cabernet Sauvignon 2017, Mondavi Private Selection, Robert Mondavi Vinery
  4. Cabernet Sauvignon 2017, Lander-Jenkins Vineyards
  5. Zinfandel, 2017 Grgich Hills Estate
  6. Zinfandel Predator Old Vine 2019, Rutherford Ranch

Svjetski afirmirani (sjetimo se samo čuvene Pariške presude!!) Miljenko Grgić, kojega s obzirom na poodmaklu dob u vinariji Grgić Hills Estate na poziciji voditelja proizvodnje (s uspjehom!) zamjenjuje Ivo Jaramaz, odigrao je veliku ulogu i u vinarijama Roberta Mondavija, a ovom prigodom prezentirana vinska kuća Rutherford Ranch vezana je uz prezime Zaninović.

Upečatljiv dojam na ovom kušanju ostavili su Chardonnay 2019 Grgich Hills Estate, Cabernet sauvignon 2017 Lander-Jenkins Vineyard, Zinfandel 2017 Grgich Hills Estate, u lijepom svjetlu su još zasjali i Sauvignon blanc 2020 Private Selection Robert Mondavi i Cabernet sauvignon 2017 private selection Robert Mondavi, za one koji vole malo slađe note dobar izbor bio je Zinfandel Predator old vines 2019 Rutherford Rancha.

S obzirom da Miljenko Grgić posjeduje vinski podrum na Pelješcu, šteta je što ovom prigodom nije, radi izravne usporedbe, bilo moguće kušati i njegove dalmatinske interpretacije Zinfandela odnosno Crljenka odnosno Tribidraga odnosno Kratošije, po meni u ovj prigodi moglo se, uz američke sauvignon i chardonnay, naći mjesta i za Grgićev pošip a uz zinfandele za Grgićev Plavac mali…. ♣

Irene’s Private Collection: novo mjesto za vinoljupce u Metropoli  ZAGREB diWINE bar!diWINE Bar, smješten u zagrebačkoj Ilici nedaleko od Britanca u pravcu Trga Franje Tuđmana, novo je okupljalište ljubitelja Bakhova nektara. Irena Lučić, voditeljica diWine projekta, publici već otprije poznata po manifestacijama vezanim uz njenu udrugu Vinoljupci, odlučila se eto na korak dalje.

– Upravo otvoreni diWine bar mjesto je gdje se mogu popiti čaša finog vina i dobra kava i gdje se istodobno, u ukusno uređenom prostoru može uživati i u dobroj glazbi. To je mjesto predviđeno za okupljanja ljubitelja vina, prostor za eno-edukaciju i promociju vinske kulture, platforma je to i za stručno vođene vinske degustacije, te promocije i vinske partyje… Ukratko – mjesto koje živi za vino i od vina!  – pojasnila je Irena Lučić.

Na slici su, za stolom s vlasnicom i voditeljicom objekta Irenom Lučić, znani propagatori Bakhova nektara, posebice hrvatske eno-scene – vinski pisci i novinari Domagoj Jakopović Ribafish, Marinko Petković, Saša Špiranec i Ivo Kozarčanin… (suhiucasi)

Vinska karta zamišljena je kao dinamična kategorija, koja se mijenja sukladno s godišnjim dobima, tržišnim novitetima i preferencijama vinske publike. Na karti se trenutno nalazi 15-ak vinskih etiketa koje je moguće naručiti na čašu, naglasak je na ponudi domaćih proizvođača, mahom malih butik-vinarija koje je inače teško pronaći u klasičnim ugostiteljskim objektima. Neka vina s najvišom reputacijom dostupna su samo na butelju. diWine Bar nastoji popularizirati autohtone sorte, ekološku proizvodnju, vinare nove generacije te kulturu vina i vinski bonton. Na vinskoj karti zastupljena su vina iz sve četiri hrvatske vinske regije, što se naglasilo na otvorenju sredinom rujna, kad su gosti, mahom predstavnici eno-gastro medija, imali priliku uživati u pjenušcu Jagunić Three Stars (Plešivica), roséu od plavca malog vinarije Opus (Komarna), bordoškoj kupaži istarske vinarije Anđelini te poluslatkoj graševini Kaptol (Kutjevo).

Zasad je u punoj funkciji samo prizemni dio. Uz taj donji dio, u koji se ulazi s ulice, postoji i oveći prostor na katu, ali on je trenutno u fazi uređivanja. Taj dio bit će, naglasila je Irena, u potpunosti rezerviran za vino, tu će se odvijati razne prezentacije, stručno vođene degustacije, edukacijski programi, zatvoreni vinski partyji…. U planu je da brojna vinska događanja početi u listopadu, konkretno predviđene su, primjerice, Vinske shpitze koje u centar Zagreba dovode vina(re) iz različitih vinskih regija, te koje će prikazati sljubljivanje vina sa književnošću, poezijom, filmom, fotografijom, sportom i glazbom… Najavljene su i radionice Vino za početnike, vođena Rent-A-Wine-Buddy kušanja za strance koji žele upoznati hrvatska vina itd. Što setiče hrane, diWine Bar ima pomno osmišljene sirno-mesne plate koje okusima prate hrvatske vinske regije, kreativne bruschette, fine slastice i zdrave smoothije.

Na otvorenju lokala prisutni su slušali izvrsnu živu svirku akustičnog dvojca Swing That Blues, te pogledali plesni nastup plesačica iz etno-tribal-fusion skupina Waldo i Nipriye, izvođačice su oduševile plesom sa sabljama, kao i čarobnim kostimima.

Vrata diWine Bara za goste su širom otvorena svakim radnim danom od 9 do 23h, a petkom i subotom od 9 do 02. Živjeli! ♣

_______________________________________________________________

ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik, MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije

FAMA VOLAT. PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA / FACTA MANENT!

______________________________________________

….pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 09. 2022 – hints to the smart purchase

HRVATSKA CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

. (L)  LONGO 2021 Luviji – LUVIJI BRACANOVIĆ ■ Hvar, položaji Vorba i Špile; Kurtelaška, Maraština, Trbljan, Zlatarica; eko-pristup; suho; kvalitetno s kzp; ZOI Srednja i Južna Dalmacija, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ vrlo ugodno, svježe, elegantno, lijepo pitko, malo zatomljeno u nosu, ljepše iskazano u ustima, srednje jakog tijela i srednje dužina trajanja ⦁  Poslužiti na: 10 – 12 °C ■ ⇑

(L-XL) GRK 2021 – MATKOVIĆ ■ Pelješac; Grk; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■ ne žuriti s poztošnjom, ostaviti vinu vremena za razvoj u butelji ⦁ odčepiti butelju barem sat vremena prije konzumacije vina, radi toga da se vino uspije dovoljno otvoriti ⦁ Poslužiti na: 12-14 °C ■ ⇗ ⇒

(XXL) TRNJAK 2018 Riserva – GRABOVAC ■ Imotski, Vučja Draga; Trnjak; 12 mjeseci u barriqueu; suho, 13,5 vol %; ZOI Dalmatinska zagora; 0,75 lit ⦁  Poslužiti na: 18 °C ■ ⇒

__________________________

Jelsa Summer Tasting 2022: RESTORAN TRILOGIJA FINO & VINO ZAGREB – Nakon ovogodišnjeg  4.Jelsa Summer Wine Tasting by Vinske zvijezde – ocjenjivanja vina otoka Hvara (održanog u kolovozu 2022), i Zagrepčani su – potkraj rujna – imali prigodu kušati najboje od Hvara na popularnoj Vinskoj srijedi, koja se već nekoliko godina održava u wine friendly restoranu Trilogija Fino&vino,  vlasnika sommeliera Krešimira Šesnića. U restoranu je najprije za predstavnike medija upriličeno kušanje pobjedničkih vina po kategorijama – Bogdanjuše Zlatan Otok 2021., Pošipa Luviji 2021. i Plavca malog Barrique Tomić 2018.

Najboje s Hvara – ua potrošače kao uzvanike priređeno kušanje/ocjenjivanje vina otoka Hvara u zagrebačkom restoranu Trilogija Fin & Vino (Julio Frangen)

Hvarski plavci ponuđeni uzvanicima na degustaciju. Za razliku od ocjenjivanja u jelsi, gdje je bilo drugoplasirano, u Zagrebu je najviše bodova osvojilo vino Zlatan Plenković Exclusive 2016 (Julio Frangen)

Degustacija priređena za uzvanike, ljubitelje hvarskih vina, provedena kao ocjenjivanje u stilu profesionalaca. Vina su bila podijeljena na tri kategorije – u prvoj bogdanuše, u drugoj ostala bijela vina otoka (prč, pošip, bijeli cuvéei ), a u trećoj plavci. U kategoriji bogdanuša, publici se u Zagrebu najviše svidjela bogdanuša Zlatan Bogdanuša, koja je i na profesionlanom ocjenjivanju na Hvaru dobila najviše bodova. U drugoj kategoriji najviše bodova publike osvojio je i u Zagrebu pobjednički pošip, šampion ocjenjivanja – Pošip Luviji 2021.  Kod plavca maloga, u Zagrebu su najviše simpatija dobili plavci Zlatan Plenković Exclusive 2016, Plavac Ploški Carić 2015 i Plavac Ivan Dolac 2013 vinarije Svirče!  Da podsjetim, na hvarskom ocjenjivanju plavaca redosljed je bio sljedeći: 1. Plavac mali barrique 2018Vina Tomić Andro, 2. Zlatan Plenković Exclusive 2016Zlatan otok, 3.  Plavac Ivan Dolac 2013Vinarija Svirče

Novinari su na kušanju u Trilogiji u Zagrebu imali priliku kušati Zlatan Bogdanušu 2021 koja je na Hvaru osvojila 91 bod od 100 mogućih, te Bogdanjušu Carić 2021 podruma Carić vina (88,10 bodova), zatim Pošip Luviji 2021 koji je na Hvaru osvojio 92,66 bodova i Belecu 2021 od Andra Tomića koja je dobila 91,5 bodova, od crnih dostupni su nam bili samo Plavac mali barrique 2018 od Andre Tomića (91,50 bodova na Hvaru) i Plavac Ivan Dolac 3013 Vinarije Svirče, na Hvaru s 89,5 bodova.  Što se tiče kategorija Bogdanuša i Hvarske bijele sorte slažem se šampionima s ocjenjivanja na Hvaru. Moje mišljenje je da su na Hvaru neka vina bodovno ipak bila precijenjena, a moje osobne ocjene uzoraka kušanih u Zagrebu su sljedeće:

Zlatan Bogdanuša 2021, suho, 12 vol % = 87/100; Bogdanjuša Carić 2021, suho, 12 vol % = 85/100 ⦁ Pošip Luviji 2021, suho, 14 vol % = 89/100; Beleca 2021 Tomić, suho, 12,5 vol % 87/100 ⦁ Plavac mali 2018 barrique Tomić, 15 vol % = vinu treba još dosta vremena i volio bih se s njime susresti za, recimo, godinu dana, po ovome što sam kušao očekujem da bi ocjena bila 92 a možda i koji bod više; Plavac Ivan Dolac 2013 vinarija Svirče = 90/100! Nažalost, novinarima na kušanje nije ponuđen Zlatan Plenković Exclusive 2016 Zlatan otok.⦁

Voditelj restorana Trilogija Fino & Vino Krešimir Šesnić gostima pokazuje lijepu veliku kartu Vinske Hrvatske

__________________________

Istra i Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

(XL)  MALVAZIJA 2018 – IPŠA ■ Hrvatska Istra, Umag; Malvazija istarska, grožđe 100 % iz vlastitih vinograda, suho, kvalitetno s kzp,, 13,5 vol %; ZOI Hrvatska Istra; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 16 °C ■ ⇑

Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia & Croatian Danube region

(L) CHARDONNAY 2018 sur lie – SÜBER ■ Erdut; Chardonnay; odležano na finom talogu u bačvicama od slavonskog hrasta od 500 lit; suho, 13,5 vol%; ZOI Hrvatsko podunavlje; 0,75 lit ⦁ vrlokonkretno i puno, na kolosijeku sorte, međutim ne treba se žuriti s potrošnjom, vino bi moglo dobivati s vremenom u buteji. Odčepiti barem sat vremena prije predviđene konzumacije ⦁ Poslužiti na: 16 °C ■ ⇗ ⇒

(M-L)  GRAŠEVINA 2021 – SÜBER ■ Erdut; Graševina; suho, 13,0 vol %; kzp  ZOI Hrvatsko podunavlje; 0,75 lit; 0,75 lit ⦁  Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗

Vina Suber – Mladen Siber, koji je povećao svoju vinogradsku površinu u Erdutu s 12 na 15 hektara, predstavlja se ovdje sa dva svoja nova vina – vrlo lijepom graševinom i chardonnayem koji puno obećava!

(M-L) MS CUVÉE 2017 – SÜBER ■ Erdut; Muškat & Sauvignon bijeli (kratica MS vrijedi i za ime i prezime autora – Mladena Sibera!); suho, 12,5 vol %; vrhunsko s kzp, ZOI Hrvatsko podunavlje; 0,75 lit; dopadljivo, s lijepo iskazanim tipičnim aromama osobito u ustima, živo, skladno, prikladno kao aperitiv i za osvježavajuće pijuckanje uz čavrljanje ⦁ Poslužiti na: 10 °C ■ ⇑

(M-L) CROSÉ 2021 – SÜBER ■ Erdut; Cabernet sauvignon; vrhunsko s kzp, suho, 12,5 vol %; ZOI Hrvatsko podunavlje; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 12 – 14 °C ■ ⇑

(L) CABERNET SAUVIGNON 2018 le Sauvage – SÜBER ■ Erdut; Cabernet sauvignon; suho, 13,7 vol %; ZOI Hrvatsko podunavlje; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇑

BOSNA HERCEGOVINA

(XXL) ŽILAVKA 2016 – MILAS ■ Mostarsko vinogorje, Ljubuški, Humac; Žilavka;  tlo s dosta kamena; vino zrelo, mineralno, lijepo zaobljeno voćno-cvijetno, usta slankasta a istodobno i slasna, blago kremozna; vrhunsko zgp; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 12-14 °C ■ ⇗

SLOVENIJA SLOVENIA

(XXXL) KRALJEVINA 2017 orange – PRUS ■ Bela krajina, Metlika; birane parcele; Kraljevina maceracija: dvije godine; odležavano na finom talogu u bačvi 20 mjeseci; nefiltrirano; jantarno; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 16 °C ■ ⇗ ⇒

(XL) RDEČI TRIO 2017 – PRUS ■ Bela krajina, Metlika; birane parcele; Frankovka, Lovrijenac, Gamay à 1/3; dozrijevano u drvu, punjeno u butelju u veljači 2021; vrhunsko zgp; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

(XL-XXL) REFOŠK 2016 – BORDON ■ Slovenska Istra; Koparština – Dekani; Refosk; dozrijevano u drvu; vrhunsko zgp; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or Great gold medal = 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

Zlatna medalja/Gold medal91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

–  Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

. 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do 35 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75 kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extralarge) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over 220 kn (30 €) •

. ⇑- trošiti sada/drink now •⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold • – trošiti uz hranu/drink with food

ooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

 

 

 

 

SVIJET u ČAŠI – 08.2022 – WORLD IN a GLASS

                     

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

BERBA je ove vruće i sušne godine poranila, a među prvim sortama brane su one za pjenušce te PORTUGIZAC namijenjen proizvodnji novog mladog vina što ga se, tradicijski, troši već i u godini trganja tj. kao prvoga ili među prvima iz Bakhova repertoara. Kao novo mlado vino jedan od brendova sjeverozapadne Hrvatske smatra se upravo Portugizac Plešivica. Ove godine članovi istoimene udruge, svojedobno utemeljene na poticaj i uz pomoć Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije, berbu i proslavu jematve 2022 organizirali su na prostoru uz tradicijsku drvenu kuću a sada restoran na imanju jaskanske obitelji Drage Cibana u Pavlovčanima, posjedu što obuhvaća ukupno oko 20 hektara površine (12 ha vinograda u komadu i osam ha šume) i što se od u gospodarskom smislu dosad privredno značajnome samo ili glavninom u vinskom smislu, po najnovijem snažnom opredjeljenju domaćina odlučnoga da na dva šumska hektara ustroji veći luksuzni camping centar sa 40 priključnih mjesta, sa pet mobilnih kućica, i s glamping ponudom, restoranom, bazenom i sportskim tereniima, treba uskoro pretvoriti i u važno turističko odredište u rangu pet zvjezdica! (Marko Čolić)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Trganje 2022 je krenulo: VISOKE TEMPERATURE i SUŠA AKTIVIRALI BERAČE  RANIJE OD UOBIČAJENOGA ⦁ Čar piva: SEPTEMBARSKI OKTOBERFEST 2022 ⦁ Sajmovi, festivali: POLJOPIVREDA i PREHRANA NA AGRI 2022 u GORNJOJ RADGONIZagreb Vino.com 2022: JUBILARAC S POČEKOM OD DVIJE GODINE ⦁ 70. Jelšanska fešta vina i 4.  Hvarsko ocjenjivanje Summer Wine TastingPOŠIP LUVIJI ŠAMPION, KREPKI PLAVCI PRAVE TRENUTKE OČEKUJU s JESENSKIM DANIMA ⦁ Međunarodna ocjenjivanja Bakhova nektara do kraja 2022: EMOZIONI DAL MONDO – MERLOT & CABERNET u BERGAMU

VIJESTI / NEWS

______POTROŠAČKI PUTOKAZ – 08.2022 – BUYING GUIDE_____

Berba 2022

Berbi na imanju Drage Cibana priključio se i gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel. Nakon radova obavljenih u trsju toga dana, u postojećem Cibanovu restoranu bila je dakako svečanost, uz domaćina Cibana, predsjednika i tajnika udruge udruge Portugizac Plešivica Tomislava Haramiju i tajnika Željka Gregurića te članove kao npr. Brajea, Vučinića,  Majcenovića… i lokalne tamburaše. Očekuje se da će se novo mlado vino PP u boci tržištu ponuditi u drugoj polovici listopada Sasvim dolje: pogled s objekta Ciban na dio vinorodne Plešivice (Marko Čolić)

UZ TRSJE, MALO i NAOKOLO… – Evo, prigodno, berbene (ne dao Bog, u ovo čudno moderno vrijeme, bOrbene!…) atmosfere iz 2022 – prizora iz različitih krajeva i vezanih što uz osnovni, primarni pojam (rano)jesenskih radova u vinogradu (berba) začinjenih veseljem povezanime s njima, što uz domenu jačeg turističkog sadržaja kao nadgradnju. U najnovije doba vinograd – koji je prije bio masovno okupljalište tek u berbi – pogotovu prije nego što su stigli strojevi-berači dakle dok je trganje obavljano još posve ručno, naime trebalo je mnogo ruku da se dragocjeni, s trudom i mukom te materijalnim ulaganjima dobiveni plod na vrijeme obere i spremi na sigurno, pod strehu, odnosno krov – postaje sve više okupljalište vezano uz hedonizam i, za vlasnika. a kroz svojevrsnu turističku ponudu, korisno u komercijalnom smislu. Svjedoci smo sve češćih doručaka, ručaka pa i cjelodnevnih rekreativnih boravaka uz trsje, čak i, u toplim ljetnim mjesecima, i večernjih kino-predstava, disko-programa.

Kamera je zabilježila!

Predah u berbi u vinogradu obitelji Tomac: Tomislavu Tomcu u goste su stigli sommelier Klaudio Jurčić, chef Hrvoje Kroflin i stručnjak za gastronomiju Hrvoje Petrić. Dolje: nakon obavljenog posla toga dana, u predvečerje večera za domaćine i berače kod starog podruma, desno je efektan prizor: kasnovečernji pogled na novi podrum Tomčevih kroz butelju i čašu ali pije se NE tomac nego –  gravner … (??!!!)

Zdenko i Lucija Šember s novim pjenušcem 96 Baba Draga brut nature (Marko Čolić)

Među prvime bere se grožđe za pjenušac. Iako u punom pogonu oko branja u trsju pa prijevoza grožđa do podruma te oko prerade, Zdenko Šember i njegova kćerka Lucija pozvali su prigodno, ali i dodatno motivirani, na brzinsku čašicu pjenušca neobična naziva – 96 Baba Draga brut nature 12,5 vol %! Riječ je o pjenušcu od grožđa iz vinograda kojime je nekad gospodarila Šemberova baka,  grožđa je iz berbe u godini kad je trsje – tzv. tradicijske plešivičke sorte kao razne beline, veltlinci, Silvanac zeleni, Plavec žuti… – bilo u starosti od 96 godina! Šemberi su htjeli da nas nekoliko novinara kuša taj pjenušac 96 s kojim po prvi put sada izlaze na tržište a koji je, inače, prije degoržiranja odležavao tri godine u butelji na kvascu! Tog dana kad su pozvali da dodjemo na kušanje brali su baš grožđe opet iz tog vinograda Babe Drage, sada staroga puno stoljeće, ono je dakako namijenjeno za pjenušac 100 Baba Draga brut nature koji će izaći za oko četiri godine!  Šemberov pjenušac 96 može se, čuli smo od domaćina, kupiti u Galeriji vina MIVA i u vinoteci Bornstein u Zagrebu.

Berba s kamena,na našem jugu

Berba kod Mladena Sibera u Erdutu: vinograd održavan dentalnom pedanterijom i kašete ispunjene lijepim zdravim grožđem. Po osnovnoj profesiji zubar a otkako je u mirovini i osobito ambiciozni vinogradar i vinar, Siber obrađuje 12 hektara vinograda s bijelim i crnim sortama, najnovije je da im je nedavno pridodao jos tri hektara, i uz Sauvignon bijeli, Muškate, Cabernet sauvignon imat će u dovoljnoj mjeri i Graševinu u Chardonnay. Inače, kod Mladena Sibera u vinogradu 10. rujna ove godine od 10 sati održava se eno-gastro-turističko okupljanje Doručak u vinogradu, u organizaciji prof. Marije Vukelić i njene tvrtke Zlatne riječi

Znana naša vinska kuća Saint’s Hills na društvenim mrežama – u neskladu sa svojim nazivom – prikazuje ovaj prizor iz berbe!

VIA VINO – Turistička zajednica Zagrebačke županije pokazuje da i te kako shvaća vrijednost eno-gastronomije u turizmu ne samo kroz institucionalizirane ugostiteljske objekte na asfaltu, nego i kroz prikladno organizirana događanja u prirodi i na licu mjesta gdje se rađaju eno-gastro proizvodi vrijedni pažnje. Dovođenje gostiju izravno u ambijent nastanka delikatesa bijeg je od klišeja i u stanju je toliko impresionirati da dobiva dimenziju i izvanredne promidžbe kako proizvoda o kojemu/kojima  je riječ tako i ciieloga kraja i u širem smislu.

Kasno proljeće, dio ljeta pa ponovno osobito na kraju kolovoza i u prvoj polovici rujna dok je još lijepo vrijeme i kad su berbe idealno je razdoblje za organizaciju događanja u vinogradskom ambijentu, naravno ne baš kod svakog vinogradara/vinara, no postoje, i u nas, proizvođači koji i sâmi razmišljaju o dodatnim načinima privlačenja potrošača, upravo i određenim turističkim sadržajima, te koji su se uspjeli prikladno i pripremiti/organizirati da budu domaćini na nivou. Jedno od takvih gospodarstava u Zagrebačkoj županiji svakako je vinski posjed Voštinić.Klasnić kod Ivanić-Grada, ali, pokazalo se, ponovno, kroz akciju Via Vino Zagrebačke županije, i gospodarstvo Roberta i Sande Braje u Lokošin Dolu kod Mladine na Plešivici. Zagrebačka županija za ovu jesen u akciji Via Vino goste je pozvala najprije kod Tomislava Voštinića u Ivanić-Grad, iduće popodne na redu je bilo gospodarstvo Roberta Brajea, 10. rujna predviđeno je događanje na imanju Letterarii  (nekad Kurija Nespeš) u Nespešu kod Zeline, a 17. rujna domaćin će biti Lugarnica Čardak u Turopoljskom Lugu.

U nastavku nekoliko fotografija kao ilustracija kako je to izgledalo na imanju Voštinić-Klasnić.

Gornja slika: vinograd Voštinić-Klasnić, a donja slika: plato ispred vinskog podruma Voštinić-Klasnić

Vinogradar/vinar Tomislav Voštinić u društvu s direktoricom Turističke zajednice Zagrebačke županje Ivanom Alilović. Desno I dolje: ponuda domaćih specijaliteta na pladnjevima i ponuda vina

 

Prostrano kafić-odmorište, te bazen i za noćno kupanje

Voštinićevo gledaliste za noćne kino-projekcije (Marko Čolic)

Bajkoviti vinogradi vinarije Voštinić-Klasnić bili su idealna kulisa za uživanje u filmu, hrani i vinu u sklopu Via Vino festivala Turističke zajednice Zagrebačke županije.

– Na prijelazu iz kolovoza u rujan počeo je festival Via Vino, posvećen lokalnoj gastronomiji i vinskim cestama Zagrebačke županije, filmu. Posjetitelji se pozivaju na neponovljive filmske projekcije u prirodi i nadomak glavnog grada. Trenuci su to kad mogu maksimalno uživati u lokalnoj eno-gastronomskoj ponudi, sjajnim filmovima. Via Vino privukao je mnogobrojne posjetitelje, o prvom vikendu održavanja bila su popunjena sva predviđena mjesta, što nama kao organizatoru ove manifestacije daje jasnu potvrdu da smo s organizacijom ovakvih događanjima na pravom putu – rekla je Ivana Aliliović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.

U vinariji Voštinić-Klasnić kod Ivanić-Grada posjetitelji su imali prilike kušati vino od autohtone sorte moslavačkog kraja Škrlet,  pomno sljubljeno s pripremljenim zalogajima u izvedbi zagrebačkog restorana Barrel. Bruskete s domaćom junetinom i patkom, domaće kobasice, bakin sir z vrhnjem i svježe pripremljeni kukuruzni kruh oduševili su sve okupljene. Čarobnu atmosferu ove kasnoljetne večeri na otvorenom pratila su otvorena ložišta, magična rasvjeta te zvukovi glazbe koja se nastavila dugo u noć nakon projekcije.

Vinogradarska kuća Braje u Lokošin Dolu kod Mladine: kino-predstava u vinogradarsko-vinskom ambijentu. Za domaće specijalitete brinu mama Sanda (domaći kruh, copanjek, narezak i tople domaće kobasice…itd.), a glavni za tekuća pitanja i za roštilj su tata Robert i sin Patrik

Rustikalani ambijent vinogradarske kuće Roberta Brajea, svojim prirodnim amfiteatrom pokazao se sjajnom pozornicom za uživanje u filmu. Na jelovniku – nezaobilazni Sandin copanjek, sporo pripremljena svinjska rebarca i pulled pork burgeri. Ponudu jela pratio je dakako izbor vina vinarije Braje. Posjetitelji su mogli otkriti više o Portugiscu, ali i o Veltlincu crvenome, Rizlingu rajnskom i Pinotu crnom koji sjajno uspijevaju na ovom području. ♣

Nakon vina – pivo!

SEPTEMBARSKI OKTOBERFEST 2022

Dragi Bog mislio je, dakako, i na one koji se ponekad zasite vinom i na one koji uopće nisu ljubitelji Bahova nektara, pa, na očitu radost čovječanstv, eto za koji tjedan – a nakon dvogodišnjeg pauziranja zbog covida/corone, – stiže i ovogodišnja svečanost piva – septembarski Oktoberfest! Pridjev septembarski upotrijebio sam stoga što se događanje, barem ove godine, održava daleko većim opsegom u rujnu nego u listopadu, naime počinje 17. rujna i traje do 3. listopada. Oktoberfest, koji se odvija u glavnom gradu Bavarske Munchenu na adresi Theresienwiese slovi kao ne tek kao jedna od najvećih, ako ne i najveća smotra piva nego i kao najveće svjetsko općenarodno veselje na našem planetu. Uz pivo kao lajtmotiv nudi niz drugih atrakcija – jelo (i vola s ražnja!), glazbu, pjesmu, ples, konobarice raskošnih prednjica, sadržaje znane nam iz zabavnih parkova, reviju tipičnih bavarskih narodnih nošnji. Pivo je ovdje okidač za novu, poslijeljetnu snažnu turističku aktivnost i za ostvarenje znaačajnih gospodarskih rezultata… ♣

Sajmovi – Gornja Radgona

 AGRA 2022 – UVIJEK SVJEŽA, i SADA SA 60 GODINA!

Međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam AGRA 2022 u Gornjoj Radgoni potkraj kolovoza (20-25. 08. 2022) proslavio je 60-godišnji jubilej, i to u svijetlu najboljih svojih dosadašnjih izdanja. Potrudio se da posjetitelje oduševi predstavljanjem vrhunskih modernih poljoprivrednih tehnologija, najsuvremenijom opremom i sredstvima za poljoprivredu, šumarstvo, vinarstvo i proizvodnju hrane. Kroz stručno ustrojene i vođene izložbe životinja prezentirao je najbolja postignuća u uzgoju te pozivao u raskošne sajamske vrtove s najboljim prirodnim praksama. Vrhunski izlagači stigli su s raznim inovativnim digitalnim rješenjima baziranima na najmodernijoj tehnologiji, i ovdašnjoj publici približili su vodeće svjetske brendove poljoprivrednih i šumarskih strojeva i opreme. Na raspolaganju su bili i sjeme, razne sadnice, sredstva za njegu i zaštitu životinja i biljaka, oprema za prehrambenu industriju i gastronomiju te ambalaža. Predviđeni su bili i prikazi vrhunskih usjeva te proizvoda iz prehrambeno-prerađivačke industrije, mogućnosti i dosega dopunskih djelatnosti poljoprivrednih gospodarstava. Pokazani su bogat program izgradnje objekata za poljoprivrednu djelatnost kao i oprema za uređenje okućnica i okoliša stambenih objekata.

Puno toga za vidjeti, mnogo i posjetitelja (Marko Čolić)

Oprema za destilaciju i proizvodnju jakih pića, te, desno, izlog s izborom konjaka (Marko Čolić)

Gužva pred golom, odnosno štandom Radgnskih gorica koje su za svoj pjenušac  na ocjenjivanju osvojile šampionski naslov (Marko Colic)

Najbolje tradicije kao i nove prakse na sajmu Agra 2022 prikazane su i kroz stručne prezentacije vezane uz govedarstvo, konjogojstvo, uzgoj malih životinja te kroz izložbu autohtonih pasmina slovenskih domaćih životinja Praktični savjeti pružani su na svečano ukrašenim sajamskim vrtovima, u Permakulturnom centru Pomurskog sajma s oglednim pčelinjakom, te uz nasad park šume i uz nasad starih sorti jabuka i vinove loze. Naglasak je na ovogodišnjem sajmu bio jače usmjeren na Europsku godinu mladih i Međunarodnu godinu ribarstva i akvakulture. Inovacije i digitalizacija privlačili su posjetitelje svojim rješenjima u pravcu poljoprivredne budućnosti. Zamišljeno je da ekološka poljoprivreda i hrana iz naše blizine pokažu put ka smanjenju posljedica klimatskih promjena, očuvanju bio-raznolikosti i čistih vodnih resursa. Najavljene su nove akcije u smislu povećanja sigurnosti hrane, zatim na jačanje sela, te na veću samodostatnost kroz dobro gospodarenje šumama i drvom.

Popratni društveni program obilježili su natjecanje šumoposjednika u radu s motornom pilom, zatim demonstracija vođenja teladi u izvedbi najmlađih uzgajivača, susret starodobnih Steyr traktora, natjecanje u plesanju polke.

Mesar Stanko Janežić MIJ d.o.o. iz Grosuplja – lijep izbor osobito ukusnih mesnih prerađevina, posebno je oduševio špek od mangulice. (suhiucasi)

S obzirom da sam Agru posjećivao redovito mnogo godina, već i prije dvogodišnjeg prekida odlaska u Gornju Radgonu zbog Covida/Corone znao sam da je riječ o velikoj i osobito značajnoj sajamskoj manifestaciji, ali ovo sada, rekao bih, pokazalo je daljnji priličan napredak! Stvarno se imalo ne samo što za vidjeti nego i što i za kušati! Posebno me ove godine oduševila, u jednom paviljonu, bogata ponuda sireva različitih vrsta i iz raznih krajeva Slovenije, žao mi je što taj prostor nisam otkrio prije nego tek pred planirani odlazak sa sajma i povratak doma. Jedinstvena prilika, na jednom užem prostoru, za kušanje brojnih različitih tipova sira niza proizvođača i mogućnost da se nešto od tih kušanih uzoraka i kupi za ponijeti kući. Odlično je to što je omogućena maloprodaja mliječnih, ali, u drugim halama, i mesnih proizvoda, što se pak tiče mesnih prerađevina istaknuo bih svakako – s obzirom da je on iz Grosuplja, koje je uz cestu Zagreb-Ljubljana i nije tako daleko od hrvatsko-slovenske državne granice – mesara Stanka Janežića, kod kojega se, na štandu MIJ d.o.o., moglo, između ostaloga, kušati i kupiti za doma, vrlo fini (sasvim bijeli ali i onaj donekle prošarani) sušeni dozrijevani špek od mangulice, zatim sušene kobasice, te paštetu od jetre, mesa i slanine domaćeg krško-poljskog prašiča!…

Svaka vrsta specijaliteta za prigristi, sa štanda izlagača iz Italije (Marko Čolić)

Štand Japana kao ovogodišnje zemlje-partnera Agre: na licu mjesta japanski majstori kuhinje prigotavljali su i posjetiteljima na kušanje nudili neke svoje specijalitete: među posebnostima prezentirali su i ocat od riže… (Suhiucasi)

                AGRA u BROJKAMA:  ukupno 1750 izlagača iz 31 države; ukupno 70.800  m2 izlagačke površine;  24.500 m2 izložbenog prostora u sajamskim halama;  28.000 četvornih metara vanjskih izložbenih površina;  na 3.000 m2 – izložba životinja; na  15.300 m2 prikazani pokusni nasad, manjež.

Zemlja partner sajma Agra koji zajednički kreiraju vodeće institucije slovenske vlade, strukovne i ostale organizacije, ove godine bio je Japan.

U sklopu sajma držana su, po tradiciji, razna ocjenjianja kakvoće proizvoda, na njima je sudjelovao i popriličan broj ponuđača iz Hrvatske.

Odličan glazbeni program kao uvod u svečanu podjelu medalja za najbolje ocijenjena vina na 60. Agri (Marko Čolić)

Boštjan Zidar, glavni predsjednik ocjenjivačkih komisija, aktualna slovenska ministrica poljoprivrede Irena Šinko, aktualna Vinska kraljica Slovenije Ana Protner i direktor Pomurskog sejma Janez Erjavec. Zidar je inače bio predsjednik jedne od četiriju ocjenjivačkih grupa u Radgoni, predsjednici ostalh triju grupa bili su znanstvenik s fakulteta Mojmir Wondra, zatim enolog Iztok Klenar, direktor proizvodnje u tvrki Puklavec, te vinar Janez Valdhuber Dolje: sa strane su dva predsjesnika žirija – Boštjan Zidar i Iztok Klenar, a u sredini dva člana ocjenjivačkog suda – Marijan Čižmešija iz Hrvatske I Klavdija Topolovec, glavna enologinja podruma Radgonske gorice (Marko Čolić)

48. OCJENJIVANJE VINO SLOVENIJA GORNJA RADGONA

Ocjenjivanje vina 2022, koje je okupilo ukupno 626 uzoraka od 167 proizvođača iz pet država – Austrije, Hrvatske, Makedonije, Njemačke i Slovenije, odvijalo se u dvjema kategorijama – jedna, središnja, bila je s nazivom Vino Slovenija, a druga BIO vin. U toj drugoj grupi 12 proizvođača poslalo je na vrednovanje 27 uzoraka. Ocjenjivale su četiri stručne komisije predsjednici kojih su bili Boštjan Zidar, glavni enolog Vinakopera, zatim dr Mojmir Wondra, pa mag. Janez Valdhuber, i Iztok Klenar, od nedavna direktor proizvodnje u vinskoj kući Puklavec. Glavni predsjednik ocjenjivanja bio je Boštjan Zidar. U komisijama je bilo i ocjenjivača iz Hrvatske, konkretno Marijan Čižmešija, i Ivana Rendulić Jelušić.

Među najnagrađenijim proizvođačima vina općenito su, dakako, Slovenci, najuspješnijom se pokazala konkretno kuća Puklavec Family Wines iz Ormoža s jednim Šampionskim naslovom, s dva Velika zlata, sa 12 Zlatnih medalja I s 14 Srebra, k tome ta kuća je i ove godine, po treći put zaredom, proglašena Vinarom godine u Sloveniji, Puklavcu je inače to ukupno šesti naslov Vinara godine u Sloveniji! Vinski podrum Puklavec Family ove godine na famoznm Decanter World Wine Awardu osvojio je 11 medalja!

Potom su tu, među jačim laureatima, Radgonske gorice iz Gornje Radgone s jednim Šampionom, šest Zlata i osam Srebra, Vinakras s jednim Šampionom, jednom Velikom zlatnom medaljom, sedam Zlata i osam Srebra, Vinakoper sa sedam Zlata i 11 srebra,  Vinska klet Brda iz Goriških brda sa dva Šampiona, pet Zlata i 15 Srebra, Klet Benčina s jednim Velikim zlatom, 14 zlata i 17 Srebra, Josef Prus iz Krmačine kod naše Vivodine s jednim Šampionom, šest Velikih zlata i jednim Zlatom ali i s posebnom nagradom Stanko Čurin (za vino Sauvignon izborna berba prosušenih bobica 2001), Danilo Steyer s jednim Velikim zlatom, pet Zlata i dva Srebra.

VINAR GODINE u SLOVENIJI, PO ŠESTI PUT: PUKLAVEC family Wines! Čestitke! Enolog Iztok Klenar, aktualni voditelj proizvodnje vina u kući Puklavec Family Wines, Tatjana Puklavec, kćerka vlasnika i voditeljica marketinga, te enolog Dane Jovanov Hermes koji u Makedoniji na brdu Disan, gdje su vrlo cijenjeni vinogradarski položaji (Makedonci ga nazivaju njihovim Dingačem!!), uspješno vodi Puklavčev makedonski vinogradarsko-vinski posjed. Od Vardara pa do Triglava… kako kaže znana pjesma, zapravo ovdje je to od Triglava pa do Vardara…, možemo li očekivati da Puklavec svoju vinsku tvrtku u dogledno vrijeme proširi, kao nekakav most prema Makedoniji, na neku poziciju u Hrvatskoj?…

Slavljenici par excellence – s titulom Vinara godine i s nizom medalja najjačeg plemenitog sjaja. Lijevo je, s odličjima, Sonja Erčulj iz Odjela promidžbe, u sredini direktor podruma Puklavec Gorazd Bedenčič a desno voditelj proizvodnje Iztok Klenar (Marko Čolić)

Ponosna na visok broj odličja za vina svakako može biti i Klavdija Topolovec, glavna enologijnja podruma Radgonske gorice Desno: Prvakom Vinske ceste slovenskog Krasa proglašen je Vinakras iz Sežane, vrlo dobro znan po kraškom teranu te sada visoko nagrađen i za vino od lokalne bijele sorte Vitovska Garganja. Na slici je, uz oba spomenuta vina, vlasnik i direktor Marjan Colja (Marko Čolić)

Na Agri 2022 najuspješniji proizvođač vina iz Hrvatske – Rajko CmrečnjaK, u trenutku dok od Janeza Erjavca prima plaketu o hrvatskom prvaku za 2022. (Marko Čolić)

Kao prvak Hrvatske ostao je zabilježen Međimurac Rajko Cmrečnjak sa svojim Pušipelom Xtremeom 2019, prvaci Austrije su Helmuth i Katarina Gangl iz Illmitza, sa svojim Rieslingom 2017. Prvaci slovenskih vinsko-turističkih cesta su, za Goriška brda Vinska klet Brda s Rebulom Bagueri 2019, za Vipavu Benčina sa Chardonnayem 2020, za područje Gornje Radgone Danilo Steyer za Dišeći traminec 2021, za Kras Vinakras za Vitovsku Grganju La Marie 2018, za Slovensku Istru Vinakoper za Capo d’Istria Cabernet sauvignon 2016, za Belu krajinu Jozef Prus sa svojim Svetovnim vinom 2017, za Šmarje-Virštanj Hiža vin Emino za Chardonnay Eminent 2020.

Osvajači Zlatnog trofeja iz Hrvatske

ZLATNA medalja –  Adriano Sošić, Vižinada: Malvazija istarska 2021; San Mauro, Momjan: Muškat momjanski 2021; Ivan Sokač vina, Strmec: Muškat žuti 2021; Vina Belje, Darda: Graševina single vineyard (?!!; naziv vinograda?) nefiltrirano 2021, Frankovka 2012; Rajko Cmrečnjak, Sveti Urban Štrigova: Pušipel Xtreme 2019, Pinot sivi 2021; Boris Novak Banfi: Chardonnay 2021. Nikog od hrvatskih vinara nisam vidio kao izlagača, a tek mali broj ih se pojavio i na dodjeli medalja. Možda i to nešto govori…

Hrvatski osvajači odličja na međunarodnm ocjenjivanju vina Agra 2022 u Gornjoj Radgoni. Prijevod oznaka: Š = ŠAMPION; VZL = VELIKA ZLATNA MEDALJA; ZM = ZLATNA MEDALJA; SM = SREBRNA MEDALJA; NT = NORMALNA BERBA; PV = PJENUŠAVO VINO; NPV = PRIRODNO POSEBNO VINO; PT = KASNA BERBA; IZ = IZBORNA BERBA; JI – IZBOR BOBICA; SJI – IZBOR PROSUŠENIH BOBICA. Prag za Zlatnu medalju bio je 85/100 bodova

Zagorje-Međimurje veselo se kući iz Gornje Radgone vraća s medaljama – Ivan Sokač iz Strmca stubičkog i Boris Novak iz Banfija (Marko Čolić)

Kuća Pomurski sejem tradicijski za ocjenjivače vina na Agri organizira  turnir u tenisu: ove godine pobjednički duo bio je Iztok Klenar (lijevo) i renomirani vinogradar i vinar iz okolice Gornje Radgone Danilo Steyer. Klenar je, inače nastanjen u Kopru i, prije, dugo je vremena bio znan kao glavni enolog u proizvodnji velike vinske kuće Vinakoper a onda, sa sinom Aleksandrom, afirmiran i kao individualni privatni proizvođač u sklopu obiteljske tvrtke KlenArt danas s produkcijom od ukupno oko 80.000 boca, planovi su sada i za obiteljsko uključenje u turizam otvaranjem kod njihova doma u Plavju kod Kopra nekih osam gostinjskih soba, Klenar je u kuću Puklavec došao je na mjesto enologa Mitje Herge, koji je na vinskom kolosijeku krenuo vlastitim putem. Zgodno je ovdje spomeniti da je Klenar, iako ga maltene svi znaju kao stanovnika Kopra, porijeklom ne iz Istre nego upravo iz Ljutomersko-ormoških gorica! Baš u okolici Ljutomera a, za nas zanimljivo, na samoj granici Slovenije s Hrvatskom – i, štaviše, koji kilometar na hrvatskoj strani! – ima vinograd, naslijeđen od svog oca! Klenar, do prije koju godinu tajnik Međunarodnog udruženja enologa, veli da je ove godne, zbog suše i vrućina, i tu u slovenskoj Štajerskoj ali i u Istri berba uranila, za Istru se očekuje, ne bude li u međuvremenu nekih oluja, berba odlične kakvoće ali količinski čak i do 50 posto slabija nego inače. Iztok Klenar može se pohvaiti i time što je njegov i sinov mu privatni podrum  kod Kopra za dva vina na ocjenjivanju sada u Radgoni, osvojio Zlato, jedna Zlatna medalja dodijeljena je Cabernet sauvignonu cru 2018, a druga Merlotu Remi 2020.

Na  slavljeničkoj sportskoj fotografiji, lijevo, su Iztok Klenar i  Danilo Steyer, a na desnoj su Steyer i Klenar s našom Ivanom Rendulić Jelušić koja je s njima bila u istoj ocjenjivačkoj komisiji

43. MEĐUNARODNO OCJENJIVANJE MESA i MESNIH PROIZVODA

Ovajači zlatnih odličja iz Hrvatske

ZLATNA medalja –  Gerić-MG j.d.o.o.:  Domaći čvarci te domaći prešani čvarci; Koka d.d. Industrija mesa Varaždin:  Panirani pileći mini file cfl 900 g, te pileći file zabatka i pileći grill

36. MEĐUNARODNO OCJENJIVANJE MLIJEKA i MLIJEČNIH PROIZVODA

Na međunarodno ocjenjivanje mlijeka i mliječnih proizvoda prispjelo je nekih gotovo 200 uradaka i to iz Slovenije, dakako najviše, zatim iz Hrvatske, Austrije, Belgije, Francuske i Njemačke. Ocjenjivačka komisija pod predsjedanjem dipl. ing Stanke Podkrajšek s ljubljanskog Biotehničkog fakulteta Odjela za mljekarstvo a u kojoj su iz Hrvatske kao članovi sudjelovali prof. dr. sc. Jasmina Havranek i prof. dr. sc. Neven Antunac sa Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakuteta iz Zagreba, dodijelila je četiri naslova Šampiona, 44 Velike zlatne medalje i 36 Zlatnih medalja.

Ovajači najviših odličja iz Hrvatske

ŠAMPIONVindija d.d. Varaždin:  Ovidur, tvrdi sir od ovčjeg mlijeka

VELIKA ZLATNA medaljaVindija d.d. Varaždin: Tres Chic praline & tamna čokolada; Mliječni puding vanilija – Caprodur tvrdi sir od kozjeg mlijeka; Vivis svježi krem sir; Fino mi je  mliječni puding vanilija sa šlagom; Mliječni puding lješnjak&čokolada; Tres Chic dupla čokolada; Vindino – mliječni desert lješnjak čokolada; Capro Fresh svježi sir od kozjeg mlijeka; Mliječni puding čokolada: ‘z bregov UHT kozje mlijeko; Fino mi je mliječni puding čokolada sa šlagom

ZLATNA medaljaVindija d.d. Varaždin: UHT proteinski napitak keksProtein Skyr jogurt; Protein puding čokolada; Protein čokolada banana – mliječni napitak

Puno sam vremena na sajmu potrošio tražeći izlagačko mjesto varaždinske Vindije, naime – ta kuća imala je na ocjenjivanju mlijeka i mliječnih proizvoda na Agri 2022 uspjeh i te kako vrijedan pažnje i poštovanjaŠampiona, 12 Velikih Zatnih, četiri Zlatne medalje i četiri Srebra, svakako sam na štandu htio uslikati te najbolje nagrađene proizvode i, posebice, od Varaždinaca čuti pojedinosti o šampionskom siru Caprodur, ali, na žalost, Vindiju kao izlagača nisam našao na sajmu, raspitivao sam se o tome je li tu pa, ako jeste gdje, međutim bez uspjeha, provjeravao sam i u Press Centru kod organizatora Agre gdje mi je službeno rečeno da Vindija ovaj put na sjamu Agra nije nazočna sa štandom! Rekao bih da, s obzirom na tako obilatu žetvu medalja vrlo visokog sjaja, ovogodišnje nesudjelovanje u ulozi izlagača na Agri, kamo dolaze i eno-gastro novinari i trgovci ne samo iz Slovenije nego i iz susjednih zemalja, nije baš bila opcija za pozdraviti… Nadam se da će se sada nakon što je sezona godišnjih odmora ipak (uglavnom) prošla Vindija  odlučiti barem za neku jaču pressicu npr. u Zagrebu kao hrvatskoj metropoli, kako bi šampionska titula, Velika zlata i Zlata i u tržišnom smislu maksimalno došli do izražaja.

21. OCJENJIVANJE MEDA

Ovajači Zlata iz Hrvatske

Dejan Bajer (Marko Čolić)

ZLATNA medalja – Josip Kotiščak, Sesvete Ludbreške: Med bagrem [A]; Krešimir Stjepan Črnila, Maruševac:  Med bagrem A; Mirko Aljmaši, Omišalj: Med mediljkovac (G); Pčelarstvo Trupković Čakovec: Med bagrem (A) ♣

Uskoro u Sloveniji velika eno-gastro-manifestacija VinDel 2022, 13. izdanje. Dejan Bayer, voditelj udruge i brošure Vino Slovenije, glavni u organizaciji te priredbe, najavljuje događanje za 14. rujna 2022 ni manje ni više nego u – u Slovenskom narodnom gledališču u Mariboru. www.vindel.si

Zagreb Vino.com 2022

JUBILARAC s POČEKOM OD DVIJE GODINE

            Hoće li ga biti, neće, pa hoće, pa neizvjesnost, pa eto ipak HOĆE! Bravo!

Prof. Ivan Dropuljić, utmeljitelj i direktor Zagreb Vino.coma, u obilasku poljoprivredno-prehrambenog sajma Agra 2022 u Gornjoj Radgoni (Marko Čolić)

Jubilarni 15. Međunarodni festival vina i kulinarstva Zagreb Vino.com s počekom od dvije godine zbog okolnosti uzrokovanima covidom19 vraća se 2022. u prestižni zagrebački hotel Esplanade  potkraj studenoga, ali u nešto drukčijoj realizaciji. Sa standardna svoja dva dana protegnut će se na četiri dana, zbog toga što je u međuvremenu na prostranoj Esplanadinoj terasi Oleander lani, prigodno, oživjela atraktivna cjelodnevna eno-gastro i zabavna prednovogodišnja manifestacija pa je time hotelski prostor na raspolaganju za Zagreb Vino.com a koji je s vremenom već još i u punom opsegu postao nedostatan, osjetno smanjen, ograničen samo na manje salone u zgradi, ali i u tom interijeru sada – bez restorana Zinfandel kao prije uobičajene sajamske pozornice, pa se, eto, to nastoji nadoknaditi vremenskim produženjem.  Početak četverodnevnog Zagreb Vino.coma 2022 bi, tako, bio u petak a završetak u ponedjeljak.

Po riječima osnivača i direktora sajma prof. Ivana Dropuljića, prijave za nastup na sajmu stižu vrlo dinamično, a, kako je bilo i za očekivati, najveći interes glede dana nastupa je, zasad, za subotu pa i za nedjelju. Neki vinari, posebice oni koji stanuju dosta dalje od Zagreba, smatraju da im je vremenski najpraktičnije te za povoljan odjek u javnosti njihova sajamskog nastupa pa  time i za povoljniji poslovni rezultat prisutni u Metropoli i na sajmu biti u dva udarna vikend-dana, dakle u subotu i nedjelju. Međutim s poslovnog gledišta ponedjeljak ipak nije za zanemariti, jer za ugostitelje, koje se upravo i na ovome sajmu očekuje u vrlo značajnom broju, ponedjeljak se u radnome smislu pokazuje nekako najmirnijim danom u tjednu, tako da bi ih se upravo tog posljednjeg sajamskog ili festivalskog dana ove godine na Vino.comu moglo i očekivati u najvećem broju. Pokušao sam od prof. Dropuljića saznati je li priredio neku strategiju vezano uz prijave, primjerice, za ilustraciju, da je svaki od ta četiri dana u smislu nastupa vinara stavio posban naglasak na neku vrstu/kategoriju vina, npr. mirna bijela, ružičasta, crna, pa pjenušava, pa slatka desertna-fortificirana, pa jantarna, prirodna s eko certifikatom…. Odgovor se čeka.   ♣

70. Jelšanska fešta vina, 4. ocjenjivanje vina otoka Hvara Summer Wine Tasting

POŠIP LUVIJI 2021 ŠAMPION, PLAVCI SVOJE PRAVE TRENUTKE OČEKUJU s JESENSKIM i ZIMSKIM DANIMA!

Ljeto je za ovu godinu gotovo, mada ne i kalendarski i na Jadranu ne i posve s turističkog stanovišta, nego s aspekta masovnih godišnjih odmora, a oproštaj sa žestokom srpanjskom i kolovoškom vrućinom bio je posebno lijep na otoku Hvaru, odvijao se glavninom u Jelsi, kroz tradicijsku, eto već  70. po redu Jelšansku feštu vina, prije četiri godine obogaćenu značajnim strukovnim ocjenjivanjem  Bakhova nektara otoka Hvara, to je vrednovanje nazvano Jelsa Summer Wine Tasting. Realizacija kušanja i ocjenjivanja plemenite kapljice koje se odvija od 2019. pod pokroviteljstvom Turističke zajednica općine Jelsa i uz bitan angažman udruge Hvarski vinari i njene voditeljice Ivane Krstulović Carić dipl.ing.agr., počiva na projektu Vinske zvijezde što su ga prije dosta godina pokrenula trojica iskusnih vinskih novinara i degustatora i na međunarodnoj razini Vitomir Andrić (Večernji list), Ivo Kozarčanin (Bakhov sin) i Željko Suhadolnik (Svijet u Čaši), a što ga od 2018. vodi zagrebačka tvrtka Zlatne riječi na čelu s prof. Marijom Vukelić, iskusnom organizatoricom različitih eno-gastro događanja po Lijepoj našoj, njoj u strukovnom smislu pri ocjenjivanjima pomaže enolog i iskusni dugogodišnji djelatnik u sektoru vina dipl.ing agr. Saša Zec, svojedobno zaposlen u Badelu 1862 u njegovim najboljim danima. Smisao i cilj ovog ocjenjivanja u Jelsi je na učinkovit način, pogotovu u sklopu još trajućeg boravka brojnih turista na Hvaru, istaknuti prema širokoj javnosti kakvoću kapljice koja se (može) proizvodi(ti) na otoku Hvaru te kontinuirano poticati domaće vinogradare i vinare da ostanu maksimalno vjerni upravo domaćim kultivarima i da im stalno unaprjeđuju kakvoću roda i (finalnog) ploda, tako da se na ocjenjivanje Jelsa tasting primaju samo uzorci proizvedeni od sorata tradicijski uzgajanih na spomenutom otoku, to su primjerice Bogdanuša, Pošip, Rukatac, Parč od bijelih, te Plavac mali, u nekoj mjeri i Drnekuša od crnih.

Najuspješniji na ocjenjivanju u Jelsi 2022: Sebastijan Tomić, Luviji Bracanović jr. i Jovito Vranković Zlatan Otok (Julio Frangen)

POŠIP LUVIJI 2021 vinske kuće Bracanović Luviji iz Hvara ukupni je pobjednik ocjenjivanja hvarskih vina 4. Jelsa Summer Wine Tasting, objavljeno je na proglašenju rezultata  na jubilarnoj 70. Jelšanskoj fešti vina.  Marija Vukelić je, inače, uoči ovog ljeta, kao da je naslućivala uspjeh vina Luviji na ocjenjivanju u Jelsi što je tada tek bilo najavjivano, u Zagrebu u sklopu svojih prezentacija vinara, u restoranu Trilogija Fino & Vino ljubieljima plemenite kapljice predstavila “novu” vinsku obitelj Bracanović koja čvrsto stoji iza brenda Luviji, naime mamu Etu i tatu Vjeku Luvijia na kormilu su zamijenile mlade snage – njihov sin te njegova supruga, i, eto, pokazuje se da kormilare uspješno!

Kod crnjaka istaknuli su se posebno Plavac mali Barrique 2018 od Andra Tomića, Zlatan Plenković  Exclusive 2016 od  Zlatnog Otoka i Plavac Ivan Dolac 2013, od Vinarije Svirče.

Još u Potrošačkom putokazu na kraju Kronike  ♣

Ocjenjivanja vina od međunarodnog značenja do kraja 2022.

EMOZIONI DAL MONDO: MERLOT e CABERNET INSIEME u BERGAMU

Većina najjačih i dobar dio značajnih svjetskih sajmova i vrednovanja vina obavi se obično u prvome dijelu kalendarske godine, međutim dio značajnih sajmova/festivala (Merano, Zagreb Vino.com….) te ocjenjivanja Bakhova nektara, pogotovu onih specijaliziranih po sortama ili po pojedinim tipovima vina ostavljen je za vremensko razdoblje od završetka glavnine sezone godišnjih odmora pa do početka Adventa i predbožićnog i prednovogodišnjeg raspoloženja, perioda u godini također vrlo značajnog za dobar plasman butelja. Znano međunarodno ocjenjivanje Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2022 u Bergamu blizu Milana na programu je, tako, ove godine i, dosad, u svom 18. izdanju, od 13. do 15. listopada, dok je eto, jubilarni 15. festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2022, koji bi da nije bilo stanke zbog covida, posljednjeg vikenda u studenome 2022. bio u svom 17 izdanju!

Za sudjelovanje na ovogodišnjem ocjenjivanju Emozioni dal Mondo 2022 posljdnji rok za prijavu i dostavu uzoraka je 30. rujna 2022. Uzorci se dostavljaju na adresu:

Vignaioli Bergamaschi  S.C.A., via Bergamo 10, 24060 San Paolo D’Argon BG, Italia; tel: +39/035/953957; fax: +39/035/951592; e-mail: info@emozionidalmondo.it  ; http: www.emozionidalmondo.it

Emozioni dal Mondo – organizatori Sergio Cantoni i Luigi Odello, s njima na slici, sasvim lIjevo, je ugledni bordoški professor enologije Laurent Bertrand, dugogodišnji kušač na ocjenjivanju (suhiucasi)

Pravila vezana uz sudjelovanje na ocjenjivanju moguće je naći na Internet na gore navedenoj adresi.

Među degustatorima je redovito već niz godina i prof. Ivan Dropuljić, inače osnivač i direktor festivala vina i kulinarike Zagreb vino.com (suhiucasi)

Uz domaćina Luigija Odella, u sredini, u 12-članome žiriju pod predsjedanjem enologa Iztoka Klenara iz Kopra, među kušačima uz Talijani, Francuzi, Čileanci, Makedonci, Rusi i Hrvati…

Službeno ocjenjivanje, koje je pod pokroviteljstvom OIV-a i na kojemu kao ocjenjivači uz etablirane kušače iz zemlje domaćina sudjeluju i brojni znani degustatori iz svijeta, među njima redovito i pojecdinci iz Hrvatske i iz Lijepoj našoj susjednih zemalja, predviđeno je za petak 14. listopada. Javna objava rezultata je 15. listopda u Bergamu, a 17. listopada 2022. rezultati će biti objavljeni i na intenetu, na www.emozionidalmondo.it , javlja nam iz redova organizatora Suzana Živić, zaposlena u Konzorciju za zaštitu vina oblasti Valcalepio kod Bergama, Podsjetio bih, i iz osobnog iskustva jer u dosta navrata sudjelovao sam kao degustator u Bergamu, vina od Merlota i Caberneta iz Harvatske (Krauthaker, Laguna Poreč, Badel 1862, Belje) ali i nekih susjednih nam zemalja postižu lijepe uspjehe i uz malo dodatnog truda medalju iz Bergama moguće je  iskoristiti u komercijalne svrhe…  ♣

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

ODLIČNI SIREVI i VINA

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

_______________________________________________

VIJESTI / NEWS

Rođendani i – primopredaja… TOMČEVE LOVRINE SUZE… USPJEHA – Netko tko ima mnogo obožavatelja treba, logično, računati na popriličan broj uzvanika kad slavi rođendan, makar taj rođendan u toj godini i nije zaokružen i, što se kaže, jubilaran. Tako je, eto, hrvatska vinska zvijezda Zvonmir Tomac iz Jastrebarskoga, rođen na imendan sv. Lovre, u različitim društvima proslavio oproštaj od svojega 72. ljeta i ulazak u 73. godinu. Bio je to, možda,  na neki način, prvi uvod u eventualno jubilarno i veće njegovo slavlje za tri godine kad bi Tomac senior, moglo bi se reći prvi (doduše službeno neokrunjeni!) kralj vina plešivičkog kraja, trebao postati Zvonac Trofrtaljac ako je se držimo očekivanja, kako pjesma kaže – Doživjeti StotKu!

Slavljenik Zvonko Tomac sa širim društvom te, dolje, izdvojeno sa samoborskim poduzetnikom Marijanom Sokolovićem i s Ivanom Dropuljićem, osnivačem i direktorom festivala Zagreb Vino.com. Ta semanifestacija, nakon dvogodišnje covid-stanke, po Dropuljićevoj najavi ove godine vraća u zagrebački hotel Esplanade

Tomčev uspon prema zvijezdama nezadrživo kreće, prisjećam se, krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, nakon što je u procesu smjene generacija od svojih starijih preuzeo vodstvo nad obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom i nakon što je počeo tijesno surađivati s enologom inž. Franjom Jambrovićem kao mentorom te nakon što ga je otkrio i, kao, na temelju kakvoće njegovih proizvoda, visoko obećavajući potencijal, široj – tada još jugoslavenskoj – javnosti, u Zagrebu, u sklopu svoje serije prezentacija vinskih vrednota Lijepe naše i značajnijih protagonista ovdašnje vinske scene, predstavio naš prvi istinski hrvatski vinski pisac ali i promotor visokovrijednog Bakhovog nektara s cijelog balkanskog prostora Srećko Ljubljanović,  tada novinar i urednik u dnevnom listu Vjesnik i suradnik po vinskom pitanju više drugih izdanja javnog informiranja.

ZVonimir i Tomislav Tomac u svom vinogradu u drušvu sa svjetskom legendom Joškom Gravnerom koji im je, za posjeta njihovoj Šipkovici, prenio svoja iskustva vezano uz eko-uzgoj grožđa i proizvodnju vina, posebice onog od dugo maceriranih bijelih sorata. Dolje: Tomislav Tomac s Josipom Blaževićem koji živi u Švicarskoj i tamo ima uvozničku kuću za hrvatsko vino koja na onom tržištu odlično prodaje tamo vrlo traženu upravo jantarnu kapljicu

Mladi Tomci u vinogradu radi eko-prskanja na starinski način, na objavu također po starinski, u c/b tehnici

Danas Zvonimir Tomac, koji je obiteljsko vinogradarsko-vinarsko gospodarstvo mudrim upravljanjem postupno doveo do nekih, aktualnih, 12 hektara vinograda i do krasnog modernog prostranog vinskog podruma arhitekturom visoke estetske vrijednosti i dobro opremljenog za proizvodnju, zatim koji će ostati zabilježen kao jedan od prvih hrvatskih visokokvalitetnih proizvođača pjenušaca i jantarnog vina i, najvjerojatnije, kao međunarodno prvi proizvođač pjenušca šampanjskom metodom a od jantarnog vina kao baze, ali i koji je s iznimno vrijednom suprugom Pavicom sina Tomislava, odgajajući ga u duhu ljubavi prema zemlji, vinogradu i vinu i u duhu maksimalnog, beskompromisnog  štovanja prirode i iskrenosti, odgojio u vrsnog nasljednika, po logici smjene generacija vodstvo imanja prepušta upravo toj mladoj, u međuvremenu i fakultetski obrazovanoj osobi s posebnom sklonosti prema pjenušcima (među najboljima na prostoru jugoistočne Europe!) i prema jantarnom vinu rađenom uz duge maceracije bijelih kultivara (u amfori).

Kao rezultat njihova vjernog eko-pristupa u radu i u vinogradu i u podrumu Zvonimir i Tomislav Tomac na samom su ulazu u na svjetskom nivou prestižnu (strogo kontroliranu!) kategoriju dobitnika certifikata Demeter! I to nije sve: saznajem da je na ekološkom putu a moguće i uskoro na  stazi prema Demeteru još nekoliko vinogradara/vinara s Plešivice, konkretno Tomac&Bajda, Korak, Šember i Ciban, lako je moguće da su na njihovo opredjeljenje prema eko-produkciji barem djelomice utjecali upravo dugogodišnji upornost i čvrstina Zvonimira i Tomislava Tomca  u priklonu eko-pristupu.

Nadzemni dio novog vinskog podruma Tomčevih, te dolje tradicijska drvena kuća zamišljena da bude za prihvat gostiju – lijepi primjerci parkovne arhiteklture u dvorištu obitelji Tomac u Donjoj Reci kod Jastrebarskog (suhiucasi)

E pa, Zvonac, i zavrjeđuješ da velebno proslaviš svoj rođendan, koji je datumski (10. kolovoza) strateški tako dobro smješten i koji se dotiče sv. Lovre a, kao i ljetni požar – lako se proširi i do Velike Gospe… ♣

Vino, turizam, prijateljstvo  FAZAN u GALICI! – Prije već prilično vremena na obalu našeg Jadrana na ljetovanje su zajedno stigli Oksana Sadžik, s dugogodišnjim zubarskim stažom u dijelu Njemačke uz samu granicu s Francuskom te danas inače tamo i voditeljica zubarske ambulante, i njen partner Alzašanin Christian Zwickert, voditelj prodaje jednog vinskog podruma u dolini Rhône. U restoranu na moru u kojemu su bili na ručku od sommeliera s  u tražili preporuku za vino, i uz nekoliko slijedova ponuđeno im je bilo nekoliko etiketa upravo od plešivičke obitelji Tomac. Vina su im se toliko dopala da su se informirali oko adrese Tomčevih, i na povratku s odmora u Njemačku/Francusku došli su Tomcima u posjet, da ponesu koju butelju sa sobom u bijeli svijet. I, rodilo se veliko prijateljstvo!

Svaki put za boravka u Hrvatskoj Oksana i Christian zaustave se obvezno barem na pola dana kod Tomčevih. Oksana je porijeklom iz okolice Prnjavora i nakon što joj je prije određenog vremena umro otac u nasljedstvo je dobila poljoprivredno zemljište uz kuću, a na dijelu kojega je bio i vinograd.  Christanu kao čovjeku iz vinska branše pozicija se dopala i on i Oksana odlučili su proširiti površinu pod trsjem i proširiti i urediti vinski podrum, s time da Christian maksimalno iskoristi svoje znanje i vještine ali i, za savjete, poznanstva s nizom francuskih vinara a vezano uz uzgoj loze i produkciju kapljice. I on je kao i Tomci maksimalno naklonjen eko-uzgoju i produkciji tako da su susreti Zwickert-Sadžik & Tomac, što u Donjoj Reci, što na imanju Fazan u Bosni, brzo prerasli ne samo u prijateljstvo nego i u strukovne konzultacije. Posjed Fazan, koji danas obuhvaća 4,5 hektara vinograda s lozom u organskom uzgoju i na kojemu Alzašanin u Bosni proizvodi pjenušce klasičnom metodom, te mirna bijela, ružičasta i crvena vina od francuskih (Chardonnay, Pinot bijeli, Syrah, Cabernet sauvignon…) i njemačkih  (Riesling) i ovdašnjih (Graševina) kultivara, dijelom njegovana u francuskom, bosanskom i slavonskom hrastu. Dostignut je lijepi broj etiketa i Zwickert i Oksana svaki put kad dođu k Tomcu i kad Tomca prime kod sebe u goste iznesu paletu najboljega na kušanje. Zwickert nešto njihova bosanskog vina uspije plasirati i u Francuskoj! Bosansko-njemačko-francuski par osjeća se sada na području vina dovoljno snažnime da se idućeg proljeća predstavi sa svojim uzorcima na jednom od najznačajnjih svjetskih sajmova – ProWeinu.

Oksana Sadžik i Christian Zwickert u njihovu podrumu u Bosni (suhiucasi)

Ove godine Christian i Oksana na svom ljetnom putovanju prema Jadranu stigli su s cijelom paletom vina za kušanje u Donju Reku kod Jastrebarskog i podno Plešivice dan nakon datuma rođenja Zvonimira Tomca, domaćin ih je kod kuće dočekao lijepo sa svojim pjenušcima i domaćim narescima a oni, spremni, iz hladionika iz svojega automobile izvadili su  dobro ohlađeni njihov pjenušac Perles d’Amour (=mjehurići ljubavi) brut nature Riesling 50 & Chardonnay 20 & Johaniter méthode traditionelle s dvije godine odležavanja na kvascu u butelji prije degoržiranja. Slijedio je, uobičajeno, obilazak Tomčevih vinograda, onda su Fazan i Tomac završili u – Modroj Galici! Riječ je o popularnom restoranu Ivančić na Plešivici kojega su nakon što je izvana obojan u plavo plešivički vinari nazvali Galicom. Fina hrana i fina vina, terasa puna, veselo raspoloženje. Druželjubivi Oksana i Christian (stoje) htjeli su i gostima za nekoliko drugih stolova a za koje su bili sigurni da kao domaćini dobro poznaju Tomčeva vina ponuditi na kušanje svoje eno-uratke, i kamera ih je evo uhvatila kod stola s vrlo istaknutim novinarskim imenima još iz Vjesnikove izdavačke kuće a od kojih je Hidajet Hido Bišćević (sjedi, u sredini) svojedobno i glavni urednik Vjesnika, u novije vrijeme vrlo aktivan u diplomaciji, danas kao hrvatski veleposlanik u Beogradu!… ♣

Gurmanski poroci – dugo toplo ljeto  TORTICE OD PATLIDŽANA: MLJAC MLJAC… – Ljeto s paklenskom vrućinom. No jesti treba, i to ne, barem ne češće opetovano, tek ono na što se u ovakvoj situaciji najčešće pomisli – tzv. suhu hranu. Ali, to znači i – ipak kuhati! Problemu je međutim moguće doskočiti na način da se termički dio obavi u kasnijim večernjim zapravo već u noćnim satima, kad zvizdan popusti. Namirnice za organizam zdrave, neopterećujuće, a jelo ispadne ukusnije  sljedećeg dana (oko podne, odnosmo u uobičajeno vrijeme ručka), dakle nakon što odleži tako da se arome prožmu a okusi sjedine u zaobljenu cjelinu.

Evo osnovnih namirnica i načina pripreme: oguljeni patlidžan narezati na tanje okrugle ploške, posoliti, dobro izmiješati prstima tako da svaka kriška dobije svoj začinski potrebni dio soli. Ostaviti barem pola sata u keramičkoj zdjeli da odstoji, tako da pod utjecajem soli patlidžan pusti višak svoje vode. Dobro ocijediti, kriške složiti jednu do druge na kuhinjsku krpu pa s drugim krpom pokriti kriške patlidžana, blago dlanom stisnuti odozgor da još tekućine izađe u krpu i da kriške budu spremne za daljnji postupak, a taj je da ih se jednu do druge, kao prije na krpu, složi na jako zagrijanu i kožicom slanine namazanu rešetku roštilja odnosno na također dobro zagrijano (na kuhnjskoj peći) i slaninom dobro namazano dno gusnate roštilj-tavice. Peći nešto minuta, dok kriške s obje strane ne dobiju boju i ne pokažu trag rešetke roštilja odnosno rebara roštilj-tave. Šnite složiti jednu do druge na oveći tanjur na koji je stavljen tanak sloj maslinova ulja. Od tako pripremljenih kriški patlidžana – njih po četiri odnosno pet – složiti tortice na način da između krišaka bude razmazano po malo ABC krem-sira (classic) i da se na svaku plošku na taj sir složi po jedna do dvije tanko narezane šnitice  fine domaće slanine, najgornja kriška ne dobije niti sir niti slaninu nego dobije po par kapljica maslinovog ulja. Tanjur s torticama pokriti keramičkom zdjelom i ostaviti do ručka sutradan podalje izvora topline, moguće je, kad je sve posve mlako, staviti i u hladionik s time da se tanjur iz hladionika sutradan svakako izvadi barem sat vremena prije ručka. Uz tortice poslužiti blago na tosteru ili na gusnatoj tavici bez masnoće blago popržene fino hrskave kriške kruha, lijepo se u ovome slučaju pokažu kriške od peke.  ♣

Najprije otvoriti oči i uši, pa onda usta    GOSPODSKI, CJENOVNO i GLEDE KOMOCIJE PRIHVATLJIV RUČAK! – Paklenska vrućina ovog ljeta dovodila je do očaja, a najave za nastupajuće jesensko te, potom, i za zimsko razdoblje s obzirom na gospodarsku situaciju nastalu kao rezultat našeg konačnog potpunog ulaska u EU i, osobito, kao posljedica rata u Ukrajini nisu nimalo ružičaste i pozitivno obećavajuće.  Bitno nam je stoga – naročito za osobe tanjeg džepa, sada kad sve poskupljuje – više nego ikad prije najprije dobro otvoriti oči i uši, pa tek onda usta!

I u ovim okolnostima moguće je, eto – i u danima s najezdom Celziusa kad teško da itko ima volju na duže vrijeme potrebno za prigotavljanje ručka uključivati doma peć, te kad mnogi pri posjetu prodavaonicama prehrambenih proizvoda već očajavaju nad olimpijskim vrijednostima skokova cijena uvis – priuštiti sebi u svome domu u kontekstu komocije i u cjenovnom smislu vrlo prihvatljiv ukusan ručak. Obrok uključuje šalicu mlake riblje juhe, krišku od pečenog komada svinjske vratine, prženi krumpir, porciju zelene salate, čašu do dvije lijepog (naravno kod kuće u hladioniku dobro rashlađenog) vrlo skladnog i zaobljenog chardonnaya…

Evo i kako to postići, u kontekstu količine za po jednu osobu: koristiti (a ne nakon čišćenja ribe baciti!) dobro oprane glave srdela ili lokardi koje je moguće, lijepe svježe, pronaći na (zagrebačkim) tržnicama a po ipak još prihvatljivim cijenama od 20 ili 25 odnosno do 30 kuna za kilogram, zatim glavicu crvenog luka, dva (dakako oguljena) krumpira, nekoliko mrkvica i nešto zelenja (može tu biti i malo blitve, s time da joj se zeleni dio prije kuhanja odvoji od od onog bijeloga), nekoliko komadića češnjaka, sasvim malo suncokretova ulja, te koristeći se uslugom pečenja spomenutoga mesa npr. u – najbližem vam Konzumu!  Do jako dobrog vina rinfuzno po vrlo povoljnoj cijeni i u Zagrebu je moguće doći – narudžbom od proizvođača koji jednom tjedno kapljicu dostavlja maltene na kućni prag!

Povrće oguliti i u zasoljenoj vodi u većoj zdjeli skuhati uvečer, kad temperatura padne i kad toplina s ploče peći odnosno električnog kuhala neće smetati. Pripaziti da se krumpir stavi na kuhanje izrezan u veće komade. Nakon što je povrće skuhano, izvaditi ga, kuhani krumpir odvojiti. U zdjelu s preostalom vodom i uz dodatak još nešto vode (i one ocijeđene s cjediljke s izvađenim povrćem stavljene iznad druge zdjele), na kuhanje metnuti riblje glave, pa ih kuhati dok voda ne zavrije i držati na vatri još neko kraće vrijeme dok voda ključa, onda posve zatvoriti/iz struje isključiti  zagrijavajuću ploču i pustiti neko vrijeme da se riblje glave još pacaju (maceriraju!) u tekućini, može čak i do sljedećeg jutra. Iste pak večeri dobro ocijeđeno još toplo povrće (ali bez krumpira!) staviti u električni usitnjivač/sjeckalicu i mljevenjem pretvoriti u kašu što ju je, moguće, nakon kojeg dana ležanja u hladioniku ili nakon nekog vremena provedenog u zamrzivaču, rabiti, uz dodatak koncentrata od rajčice npr., kao bazu za neki umak za jelo s tjesteninom. Idućeg jutra, dok je još ljetna temperatura okoliša na podnošljivoj vrijednosti, riblju juhu obogatiti dodatkom od dvije jušne žlice jestivog ulja i s malo koncentrata od rajčice, po potrebi još začiniti solju, paprom…. i prokuhati. Dok traje to kuhanje na sićućne komadiće izrezati dobro oprane čistiće peršina. Još vrlo toplu juhu kroz gušće sito, da se dobro odvoje riblje glave i sitne koštice, procijediti u drugu odgovarajuću posudu u koju je prethodno stavljen isjeckani peršinov list, pa tu zdjelu s čistom juhom i poklopljenu ostaviti na još zagrijanoj ali sada iz struje isključenoj ploči peći. Temperatura s ploče prelazit će na juhu u zdjeli a ne na ambijent, i kad dođe vrijeme ručka tog dana juha će, lijepo mlaka, uz dodatak par začinjavajućih kapljica maslinova ulja, biti taman spremna da se, u količini od npr. jednog deciltra ili 1,5 dcl  za ručak popije iz male šalice.

Ohlađeni od večeri prije kuhani krumpir izrezati na komadiće, pa očistiti i na manje komadiće izrezati četiri do pet listova zelene salate, po meni jako dobro ide kristalka, često u Šparu nađem vrlo lijepe i cjenovno povoljne glavice. U Konzumu pak u neposrednom susjedstvu, dovoljno blizome da se kupljeno meso do doma ne ohladi, potražiti svježe pečenu vratinu ili, po meni još bolje jer sočnije je, pečeno carsko meso (po starinski: kajzerflajš) s finom reš-koricom, pa žurno doma na ručak. Na inoks-tavici na malo dobro zagrijane masnoće (po meni najbolja je domaća svinjska mast) popržiti priređene i dakako posoljene komadiće krumpira kuhanog večer prije, na istoj tavici i na minimalnom ostatku masnoće nakon prženja krumpira blago prepeći izrezane kriške kruha, meni se za to idealnime pokazuje Mlinarova peka, čak, dapače!, i ako nije taj čas kupljena, naime to što je se, izrezanu na kriške, malo poprži osjetno je podigne mada je kod vas već možda i dva dana. Poslužiti!

Potrošnja struje za sve ovo uistinu minimalna, toplina ambijenta nimalo iritirajuća. Izravna cijena za taj ručak za jedan obrok sa 10 do 15 dag pečene vratine – desetak do 15 kuna, a za carsko meso za jedan obrok i manje, zatim, kupuje li se peka u Mlinaru srijedom i subotom umirovljenici imaju popust od 15 posto, cijena kilograma krumpira (a za ovaj brok su vam potrebna jedva dva krumpira srednje veličine) kreće se oko sedam do 10 kuna, kilogram blitve je oko 20 kn ali, govorimo li oovdje o jelu za jednu osobu, taj kilogram i blitve dovoljan su za više obroka (i druge vrste) od jednoga.  ♣

Vino Zagorje  KLANJEČKI CHARDONNAY DOSTUPAN i NA KUĆNOM PRAGU NARUČITELJA!… – Kad smo kod čašice Bakhova nektara koja bi lijepo i dostojno zaokružila upravo predstavljeni obrok, evo rješenja – šire pristupačnog  po cijeni i dostuponog i na kućnom pragu naručitelja npr. i u Zagrebu!

Nenad Posavec u svom podrumu, uz najnovija priznanja za kakvoću vina – diplomama sa sjajem Velikog zlata, Zlata i Srebra osvojenima na posljednjem ocjenjivanju vina Sjeverozapadne Hrvatske u Svetom Ivanu Zelina (suhiucasi)

Riječ je o vinu iz proizvodnje klanječkog vinogradara i vinara Nenada Posavca, koji obrađuje 1,5 hektara vlastitog vinograda a dio pažljivo probranog grožđa otkupljuje od vinogradara u svom susjedstvu. Raspolaže sa sortama Chardonnay, Rizling rajnski, Graševina, Pinot sivi, sauvignon, tu su, uz za Hrvatsko zagorje tradicijski Sokol s 250 trsova, još neki stari, već odavna uzgajani kultivari (razne beline, Plavec žuti…) u tome dijeu Hrvatske. Nenada Posavca, inače člana udruge Vino Zagorje, poznajem dugo, još iz vremena kad je vina punio u bocu i na tržšte plasirao kroz butelju. Kroz niz godina susretao sam ga na smotrama zagorskih vinara i na raznim prodajnim revijama zagorskih specijaliteta i vina i izvan Hrvatskog zagorja, nekad su takvi nastupi proizvođača mesnih prerađevina, vina, rakija i tradicijskih kolača bile česte i u Zagrebu na Trgu bana Jelačića. Kroz godine pratim njegova vina, koja redovito ostavljaju vrlo dobar utisak. O kakvoći Posavčevih vina govore i brojna odličja najvišeg ranga osvojena na ocjenjivanjima u sklopu  različitih izložbi Bakhova nektara poput npr. one s nazivom Vino Zagorje na nivou Hrvatskog zagorja i one na Bizeljskom u susjednoj Sloveniji do onoga u Sv. Ivanu Zelina a što pokriva osjetno veću površinu – cijelu kontinentalnu Hrvatsku. Evo, kao nastavka svijetle tradicije, najnovijih Posavčevih uspjeha: sa Chardonnayem 2020 titula Šampiona za suhu kapljicu na ocjenjivanju Vino Zagorje 2022 u Bedekovčini, ove godine pak u Zelini na ocjenjivanju kapljice cijele kontinentalne Hrvatske osvojena odličja su: Velika zlatna medalja za Graševinu izborne berbe prosušebih bobica 2017 (slatko), Zlatna medalja za Chardonnay 2020 (suho), i Srebrna medalja za Rajnski rizling 2020 (suho).

Unatrag koju godinu Posavec svoje vino više plasira kao otvoreno nego u butelji, cijene za litru vrlo su prihvatljive, a bitno je naglasiti i to da je kapljica od Posavca, koji se dobro snašao u traženju potrošača i izvan svojih Klanjca i Hrvatskog zagorja, dostupna i u Zagrebu, Nenad Posavec svakog petka u kasno popodne u Metropolu svojim kupcima dovozi naručenu sortu i količinu u kanisterima. Evo kontakta: 098 946 1537…  ♣

Vinska galerija Vukoje u Trebinju  ŠESTI  SALON ŽILAVKE, PRVI SALON VRANCA u PLANU – Iz Châteauneuf-du-Papea, glasovitog vinskog carstva na jugu Francuske, od jednog od najboljih i najpoznatijih vinara Bosne i Hercegovine Radovana Vukoja stigla mi vijest o održavanju, u Trebinju, ovogodišnjeg festivala vina od Žilavke, s najavom sudjelovanja ponajboljih hercegovačkih vinogradara/vinara kreatora kapljice od te sorte. Sredinom kolovoza 2022. uvečer u Trebinju u Bosni i Hercegovini počeo je  tradicijski godišnji, šesti po redu Salon žilavke, smotra ponajboljih eno-uradaka od spomenute hercegovačke bijele sorte, vrlo značajne za BiH a i za cijeli bazen europskog jugo-istoka. Priredba se odvijala u Vinskoj galeriji Vukoje u sklopu imanja Radovana Vukoja koje, uz vinograd te posjeta i te kako vrijedan moderan vinski podrum, obuhvaća i ugostiteljski segment must visit na osobito visokom nivou.

Radovan Vukoje u društvu s američkim vinskim novinarom s bazom u Beču Darrelom Josephom, u svom trebinjskom restoranu na mediteranskom ručku dakako sa žilavkom kao protagonistom u čaši!

S obzirom da se inicijator održavanja ove manifestacije Radovan Vukoje, koji je, inače, zanat u domeni enologije pekao i iskustvo stjecao u znanim vinskim podrumima u Italiji te koji je potom, kad se vratio kući, u vlastitoj režiji visoku reputaciju svojim eno-uradcima i organizacijskom sposobnošću ne samo u domeni vina nego i u domeni ugostiteljstva i eno-gastronomije stjecao i stekao na kućnom pragu, te koji se može osim s nekoliko vrlo vrijednih izvedbi žilavke pohvaliti i s više rasnih crnih vina, javio upravo iz Châteauneuf-du-Papea, moje pitanje bilo je kani li možda – naime bilo bi to logično! – pokrenuti i kakav značajniji salon crnih vina, ne nužno reviju blatina jer takva smotra već u nekom obliku (npr. BLAŽ u Međugorju) postoji u drugim dijelovim Hercegovine, nego npr. festival vina od tradicijskih a odličnih vinskih kultivara jugoistočne Europe poput i Blatine, i Trnjka, Vranca, Kratošije odnosno Zinfandela, Primitiva ili Tribidraga, Crljenka, te Plavca maloga, bilo kao ambiciozno rađenih jednosortnih vina, bilo kao mješavina sorata u koje bi možda čak mogle biti uključene i inozemne mediteranske sorte što su se proširile ovim našim jugom u širem smislu, konkretno npr. Syrah, Grenache, Mourvèdre…, ali zasad još opširniji odgovor odgovor na pitanje nije mi stigao, Vukoje je samo šturo objavio da razmišlja o festivalu Vranca… U Hercegovini se, inače, u Međugorju 8. rujna od 18 sati u sportskom centru održava smotra bijelih i crnih vina BLAŽ, posvećena blatini i žilavki.   ♣

Čarobna Toscana  KRAJOLIK, POVIJEST, POLITIKA, ZNANOST, KULTURA i UMJETNOST s BAKHOVIM ZAČINOM – Sezona godišnjih odmora i vrijeme masovne privremene seobe suvremenih nomada bliži se kraju, isplati se, ako ništa drugo nakon što se novčanik ispraznio za boravka na moru, barem razmišljati o nečemu što ukoliko iz financijskih razloga ne može biti kruna ovogodišnjih ljetnih lutanja možda može biti ostvarivo kasnije u tijeku godine ili pak u tijeku prvih mjeseci sljedeće godine, a to je, makar i kraći, na dušu i tijelo motivirajući skok do – pejsažno prekrasne i glede europske povijesti, pa politike, te znanosti, kulture, umjetnosti, mode a i eno-gastronomije značajne na svjetskoj razini – Toscane. Inspiracija: Dante, Petrarca, Leonardo da Vinci, obitelj Medici, Michelangelo, Macchiavelli, Ferragamo, Firenze, Siena, Chianti classico, Vino Nobile di Montepulciano, te kralj – Brunello iz Montalcina…

Brunelli posebno vrijedni pažnje: Corte Pavone, Col d’Orcia, Il Poggione, Siro Pacenti, Cicci Piccolomini d’Aragona, Poggio di Sotto, Casanova di Neri, Lisini, Biondi-Santi (suhiucasi)

O povijesti, kulturi i umjetnosti, znamenitim ličnostima lako je saznati sve što treba iz literature i preko interneta, a o različitoj bogatoj ponudi proizvoda i usluga moguće je informirati se preko različitih napisa i klasičnog EPP-a, a o nijansama u kakvoći, što je posebno važno u eno-gastro segmentu, najbolje je konzultirati se s nekim hedonistom i dobrim poznavateljem stvari u kojega se ima povjerenja. Po vinskim pitanjima kao urednik u nekadašnjem tjedniku Vikend i potom kao glavni urednik revije Svijet u Čaši (koja, inače, na Martinje ove godine obilježava tri desetljeća od izlaska svojega prvog broja), imao sam prilike pod blagoslovom Bakha lutati Toscanom svake godinezaredom kroz gotovo dva desetljeća, I, dakako, kušati. Sada, nakon niza objavljenih tekstova u Svijetu u Čaši, na temelju kojih sam dobio i još dobivam niz upita za posebnu preporuku onoga što se svakako ne bi smjelo propustiti kušati, pomislio sam da bi moglo biti korisno sada, još jednom, istaknuti ono što bi spadalo u kategoriju sine quae non, pa evo, kroz fotografije, uži izbor mojih preporuka vezano uz toskanski dragulj na bazi tamošnje sorte Sangiovese, a tržištu ponuđen pod robnom markom Brunello di MontalcinoCorte Pavone, Col d’Orcia, il Poggione, Siro Pacenti, Ciacci Piccolomini d’Aragona, Casanova di Neri, Lisini, te legendarni Biondi-Santi, ali i, makar ih nema ovdje na slici, i vina proizvođače Antinorija Pian delle Vigne, te  Salvionija….  Živjeli! ♣

__________________________________________

Željko SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik revije, Mladen HORIĆ, suosnivač revije te glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-vin, i Marko ČOLIĆ, urednik fotografije. PANTA REI, TEMPUS FUGIT, FAMA VOLAT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMMUS! POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA / FACTA MANENT!

….pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly….

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 08. 2022 – hints to the smart purchase

HRVATSKA CROATIA

Jelsa Summer Wine Tasting 2022 … POŠIP LUVIJI 2021 TE PLAVCI TOMIĆ, PLENKOVIĆ i vinarija SVIRČE

Ovogodišnje ocjenjivanje Jelsa Summer Wine Tasting, dosad inače četvrto po redu, bilo je što se uzoraka tiče podijeljeno u tri grupe – dvije s hvarskim vinima od bijelih sorata i jednu s vinima od crne sorte, Bogdanuša je svrstana zasebno u prvu grupu, ostale bijele sorte otoka Hvara u drugu, a crnjake je prezentirao Plavac mali crni. Bila su prijavljena 33 uzorka – devet bogdanuša, 13 ostalih bijelih vina otoka i 11 u kategoriji plavca malog. Većina vina osvojila je više od 85 bodova što se vrednuje kao srebrna medalja (tri zvjezdice), a četiri vina, ocijenjena s 90 i više bodova, zaslužila su Zlato odnosno četiri zvjezdice, po oznakama koje koristi revija Svijet u Čaši četiri zlatna grozdića.

Ocjenjivačka komisija na Jelsa summer wine tasingu 2022 (Julio Frangen)

U ocjenjivačkoj komisiji, pod predsjedanjem enologa Saše Zeca dipl. ing. agr, bili su vinski stručnjaci i znalci Nikola Colnago, vinar i certificirani kušač, enolog Davor Šestanović, certificirani kušač; Kristina Jukić, sommelierka; Mario Kolumbić, sommelier; Yvan Esteve, sommelier i vinski trgovac, Siniša Matković-Mikulčić, turistički vodič, WSET2; Katherine Kit Pepper, vinska publicistkinja, DipWset.

Jelsa summer wine tasting 2022– najbolje ocijenjena bijela vina i, pored, najbolje ocijenjeni crnjaci (Julio FrangenI

Rezultati po kategorijama

Ukupni šampion: Pošip Luviji 2021 – Luviji Bracanović  (92,66/100 bodova)

Vino je bilo u kategoriji Ostala bijela vina otoka. U toj grupi vino Beleca 2021 od Andra Tomića dobilo je 91,5 bodova,  a Cesarica Carić 2021 vinarije Carić vina 89,33 boda.

BogdanušaZlatan Bogdanuša 2021Zlatan otok (91,00); Bogdanjuša Carić 2021Carić vina (88,10); Bogdanuša Pavičić Selekcija 2021Pavičić vina (87,00)

Plavac mali: Plavac mali barrique 2018 – Tomić (91,50); Zlatan Plenković  Exclusive 2016Zlatan Otok  (89,50);  Plavac Ivan Dolac 2013 – Vinarija Svirče  (89,50) ♣

CRO AMBER WINES

Serija tematskih specijaliziranih ocjenjivanja vina u organizaciji novinara Ive Kozarčanina i Ane Rogač – osnivača projekta iVino, nastavljena je ovih dana u zagrebačkom hotelu Esplanade vrednovanjem uzoraka iz kategorije jantarne kapljice odnosno kategorije amber wines, tj. vina dobivenih dugačkim maceracijama bijelih sorata. Ovo je u nas prvo, moglo bi se reći sveobuhvatno kušanje takve kapljice s ciljem da se potrošačima predstave etikete po kakvoći.

Jantarna vina, šire u svijetu znana i pod nazvom orange wines, u nas su postala vrlo popularna; na ovim domaćim prostorima radi ih već popriličan broj vinara, a na ovo ocjenjivanje stiglo je 36 uzoraka iz cijele Hrvatske, od Baranje preko središnje i sjeverozapadne Hrvatske te  Istre, do Dalmacije, sve do Korčule.

Vina su ocjenjivali enolozi dr. sc. Ivana Vladimira Petric iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, samoborski proizvođač bermeta Antun Filipec, sommelieri Darko Lugarić i Tomislav Zdunić, Žarko Stilin iz udruženja Kvarner Wines te Ivan Dropuljić, osnivač i direktor međunarodnog festivala vina i kulinarstva Zagreb Vino.com.

Za Zlatno odličje trebalo je dobiti minimalno 88/100 bodova, za srebrno minimum 86/100, a što se tiče Bronce odlučeno je da se javno obznane samo dobitnici 85/100 bodova

ZLATO (redosljed po bodovima)

Malvazija Unica Kabola 2019Marino Markežić Kabola, Momjan – Šampion

Malvazija Amfora Kabola 2019 (macerirana u ukopanoj glinenoj posudi) – Marino Markežić

KabolaMuškat momjanski Kabola 2020 (maceracija također u amfori) – Marino Markežić Kabola

Orange Malvazija 2020. – Pervino, Novigrad, Istra

Aromano sivi pinot 2017Bolfan Vinski Vrh, Hrašćina, Hrvatsko zagorje

Zlatna vina, Kabola premoćno na vrhu

SREBRO

Graševina Orange 2012Kalazić vina, Batina, Baranja

Graševina Koria 2018Kutjevo d.d,

Graševina Koria 2017Kutjevo d.d,

Marmor Collis 2019. (od sorata Johanniter, Chardonnay i Graševina) – Antun Glavica, Moslavina

Primus Pinot sivi Orange 2018. – Bolfan Vinski Vrh

Coletti Amfora Pinot grigio 2018.Franjo Kolarić, Plešivica.

Coletti Neuburger 2018. – Franjo Kolarić

BRONCA

Sivi pinot 2019 – vinarija Ipša, Livade, Istra                                                                                              

Kujundžuša riserva 2016. – Grabovac, Prolozac Imotski                                                             

Istraditional 2016. – Bruno Trapan, Šišan                                                                                          

Malvazija 2018 – vinarija Ipša                                                                                                                   

Žlahtina Festivum 2019 – Antun Katunar, Vrbnik, otok Krk                                                                      

Amphore cuvée 2019 (od Pinota sivog, Rizlinga rajnskog, Chardonnaya i Sauvignon) – R &J

Boutique winery, Sveta Jana, Plešivica. ♣

______________________________________

SLOVENIJA SLOVENIA

.(XXXL) MALVAZIJA CAPO d’ISTRIA 2017 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra, Koparština; Malvazija istarska, birane parcele; vrhunsko zgp; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗

.(XXL) MALVAZIJA CAPRIS 2021 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra, Koparština;  Malvazija istarska, birane parcele – Debeli rtič & Labor, alkoholna fermentacija u drvenoj bačvi, dozrijevanje osam mjeseci u bačvama od francuskog i slavonskog hrasta te u bačvama od akacije; vrhunsko zgp; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■ dobro bi mu došlo još nešto vremena odležavanja u butelji ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗ ⇒

.(XXL) TANNAT CAPRIS 2020 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra Koparština; Tannat, birane parcele na pozicijama Debeli rtič & Baredi, dozrijevanje 12 mjeseci u bačvama od francuskog i slavonskog hrasta; vrhunsko zgp; suho, 15,5 vol %; 0,75 lit ■ ozbiljno, kompleksno, sortno karakteristično, sjajno strukturirano (ne bih se složio s izrazom nabildano!), s mekanim taninom, vrlo živo, skladno i elegantno, s velikim potencijalom ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗ ⇒

Vinakoper – Malvazija Capo d’Istria, Malvazija Capris, Refosk Capris i Tannat Capris (suhiucasi)

______________________________________________

OD TNT-a do TANNATa – Na prostoru od sjeveroistične talijanske kopnene državne granice pa prema istoku i jugoistoku i krajnjm jugu Balkana zasađeno je dosta francuskih vinskih kultivara, među najpoznatijima i da ih tako nazovem rasnima od bijelih su dakako Chardonnay i Sauvignon bijeli, a od crnih Merlot, Cabernet sauvignon, Cabernet franc,  Syrah, nešto je na našemu jugu i manje znanog Marselana, a nedavno je, s jugozapadnog dijela Francuske (Sud Ouest) stigla i još jedna uistinu rasna i svjetski donekle već raširena (u Urugvaju je stekla status nacionalne sorte!) mada ne i toliko široko i proslavljena sorta, riječ je o Tannatu. Kako objašnjava glavni enolog koparske vinske kuće Vinakoper Boštjan Zidar, Koprani su već neko vrijeme vani, pogotovu u Francuskoj, tražili neki kultivar  koji provjereno sam daje odlično i dugovječno crno vino ali istodobno i koji bi se mogao za kupažu sjajno kombinirati s domaćim Refoškom, pa su se eto odlučili upravo za Tannat. Prve sadnice posadili su prije nešto godina, a prve butelje vina od Tannata, koji je službeno, dok nije dobiveno dopuštenje nadležnih da ga se smije uvrstiti u sortiment Koparskog vinskog područja označavan kao Tnt, bile su napunjene prije dvije godine. Tannat je u međuvremenu dobio oficijelno dopuštenje za sadnju pa ga je još dosađivano, i sad je unutar robne marke Vinakopra Capris napunjeno i tržištu ponuđeno oko 3000 butelja iz berbe 2020. Tannat je isprva bio posađen na znanim pozicijama Baredi i Debeli rtič, naknadno ga je još posađeno na položaju Purissima.

_______________________________________________

.(XXL) REFOŠK CAPRIS 2020 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra Koparština; Refošk, birane parcele na pozicijama Santomas & Purissima, dozrijevanje 15 mjeseci u bačvama od francuskog, američkog i slavonskog hrasta; vrhunsko zgp; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ ozbiljno, kompleksno, sortno karakteristično, sjajno strukturirano, s mekanim taninom, lijepe kiselosti u službi svježine i živosti, skladno i elegantno, s velikim potencijalom ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■ ⇗ ⇒

.(XL) REFOŠK 2021 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra Koparština; Refošk; vrhunsko zgp; suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ sortno vrlo raspoznatljivo, s puno voćnosti, vrlo dobre strukture, s ugodnim taninom, dobro će mu za daljnji razvoj doći i još nešto vremena odležavanja u butelji ■ Poslužiti na: 14 °C ■ ⇗

.(XL) IZBRANI TERAN 2021 PTP – Rajko & David ŠTOK ■ Slovenski Kras, Dutovlje; oznaka ptp odnosno Priznato tradicijsko poimenovanje; suho, 12,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 14 °C ■ ⇑ ⇗

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or Great gold medal = 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent, with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

Zlatna medalja/Gold medal91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

.Srebrna medalja/Silver medal86 – 90 (17,6 – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable,and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S(mall) = do 35 kn (till 5 €) • M(edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L(arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over 220 kn (30 €) •

. ⇑ – trošiti sada/drink now  • ⇗  – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒ – čuvati/hold •   trošiti uz hranu/drink with food

oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

SVIJET u CASI – 07.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz / through

ŽELJKO SUHADOLNIK

___s vama od – 11.11.1992  – since, with you___

PELJEŠKI LJEPOTAN! – Čekali smo ga, i čekali, a onda je, četiri godine nakon obavljenog potpisivanja potrebnih ugovora, krajem srpnja 2022. na spektakularnoj svečanosti službenog otvorenja zasjao impresivnim sjajem. Pelješki most! PELJEŠKI LJEPOTAN

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Događaj dana, mjeseca i godine: VELEBNO  OTVORENJE PELJEŠKOG MOSTA Decanter World Wine Award 2022, friški Nagrajenci u Ljubljani: APSOLVIRANI PRVI i DRUGI ČIN, a DALJE?… ⦁ Moć i nužnost marketinga:  OSMIŠLJAVANJE IDENTITETA PROIZVODA, BRENDIRANJE TERITORIJA KROZ SPECIFIČNE PROIZVODE i USLUGE, REBRANDING, SVE u SKLADU s MODERNIM VREMENOM ⦁ Gurmanski poroci u Novigradu u Istri: CHE GUSTO!…/ KAKVOG LI OKUSA!… ⦁ Polastice iz Doline kardinala: BARUN 100+  2018 PAS DOSÉ VALLÉE DES CARDINAUX ⦁ Podnožje zagrebačke Medvednice: programirano carstvo više vrsta pastrve: GRAČANSKI RIBNJAK!

VIJESTI / NEWS

SAMOBORSKO LJETO SA – ZIMSKIM VINOM… DVA ZLATA ZA KULEN BELJA

______POTROŠAČKI PUTOKAZ – 07.2022 – BUYING GUIDE_____

___________________________________________

Događaj dana, mjeseca, godine, desetljeća, stoljeća…

VELEBNO OTVORENJE PELJEŠKOG MOSTA

Pogled po danu na impozantnu građevinu–prekomorsku spojnicu dvaju teritorija iste države

Pr(a)va pričest!

Vinska tradicija prikazana u Domu u Putnikovićima. i pelješke vinske špice Dingač i Postup – Bura-Mrgudić i Ivca Radović, kao i Ponikve koja zahvaljujući uvelike i Frani Milošu (Stagnum) i njegovim sinovima na sjevernoj strani Pelješca izrasta u vinogradsku poziciju – novi dragulj, lako moguće na razini prvih dviju spomenutih

Kad je već značenje mosta da spaja, i teritorije i stanovnike, kolika je njegova moć i da na neku tzv. kulturnu ili na barem neku koliko-toliko društveno prihvatljivu razinu međusobnog odnosa i komuniciranja prikazivanih u javnosti spoji i neke javne osobe pojedinačno? Pred Marom Burom Mrgudić, čuvateljicom pelješke nacionalne tradicije, inače, iz obitelji koja već godinama proizvodi neka od najupečatljivijih vina Pelješca (Dingač Bura i Postup Mare) sad na svečanosti otvorenja pelješkog mosta državni čelnički duo pokazao je da ipak može izmijeniti par riječi na način odgovarajuć funkcijama svakoga od tog dvojca (bez kormilara)… Možda bi ubuduće nesuglasice radije umjesto pred kamerama i mikrofonima dvojac mogao, dok konačno protagonisti ne dođu k sebi, radije jedan drugome iznositi i rješavati ih jednom mjesečno i zasebno, ovim čudesnim mostom od Komarne do Brijesta, pričajući. Druženje nakon te rekreativne šetnju po fino pirkajućem maestralu mogli bi okruniti malostonskim kamenicama, pa i na janjetini te na, programirano!!, ponekoj čaši dingača i postupa… Ako ni to ne pomogne – Bog nam pomogao!

Folkloraši u akciji: narodni plesovi našega dubokog juga

Most: značenje – kompleksno: društveno-političko (simbol: povezivanje dvaju dijelova Lijepe naše tako da više nije nužno da se iz vlastite u vlastitu državu ide kroz drugu državu; važno povezivanje i s drugim zemljma), poslovno i turističko (prijašnju rutu kroz BiH, dakako sa zaustavljanjima na graničnim prijelazima, da se sa sjevera Lijepe naše dođe do poluotoka Pelješca u dužini ceste od nekih 50 km i trajanju vožnje autom od, kažu, i do sat i pol vremena, svodi na oko 2,5 kilometra razdaljine i na tek par minuta sjedenja za volanom), kulturno-umjetničko (ljepota, elegancija, ahitektonski i građevinarski pothvat za divljenje, spomenik posvećen nečemu za čovjeka prije naizgled nizvedivome). Tata – arhitekt Slovenac, mama – izvođač radova kineska kompanija, prostor – južna Dalmacija. Dite se proteže od Komarne na hrvatskome obalnom kopnu, do Brijesta na poluotoku, odnosno obratno, ima dvije trake, dužina mu je 2404 metra a širina 21 metar. Navodno je ukupna težina mosta jednaka onoj od 30 pariških Eiffelovih tornjeva zajedno! Visina nad površinom mora je 55 metara, tako da ispod njega mogu prolaziti i najveći cruiseri. U ukupnom trošku izgradnje sudjelovala je Europska Unija s 85 posto, a to znači, kako je spomenuto na otvaranju, s iznosom od 357 milijuna €. Svečanost službenog otvorenja – krasna, dojmljiva. Sve čestitke redatelju Krešimiru Dolenčiću

Decanter World Wine Award 2022, friški Nagrajenci  u Ljubljani

APSOLVIRANI PRVI i DRUGI ČIN, a DALJE?...

            Prvi i drugi čin najvećeg i unatrag više godina statusno najvažnijeg svjetskog vrednovanja vina Decanter World Wide Award nakon obavljene degustacije u Londonu i obznane nagrađenih te smotrama laureata održanima pred širom publikom (predstavnici medija, vinski trgovci, ugostitelji, krajnji potrošači) u raznim sredinama, završeni su za ovu godinu. Slijedi novo poglavlje – objava o nagrađenima u prigodnoj reportaži u Decanteru, uživanje svakog laureata u samome sebi, u svom proizvodu i u osvojenoj medalji (visokog sjaja), te, dodatno, angažman dobitnika u najmanju ruku jednako zahtjevan kao što je bilo kreiranje te kapljice ovjenčane trofejem, a to je primjereni rad na marketingu i plasmanu, tako da finalni plod truda i ulaganja u poslu bude maksimalan a onda i zadovoljstvo višestruko i potpuno.

Darrel Joseph, Caroline Gilby, Robert Gorjak, Olivia Mason

            U Ljubljani je početkom srpnja održana manifestacija DECANTERJEVI NAGRAJENCI / DECANTER’S AWARDS 2022 kao događanje koje omogućuje vinskim trgovcima, sommelijerima i ugostiteljima, vinskim piscima i široj publici (potrošačima) upoznavanje s nagrađenim etiketama (mogućnost izravnog kušanja!) i druženje s proizvođačima Bakhova nektara iz dijela jugoistočne Europe s naglaskom na alpsko-jadransko područje, ali omogućuje i susret i razgovor s Decanterovim ocjenjivačima. Ovu eto već debelo tradicijasku priredbu unatrag osam ljeta svake godine, odmah nakon obznane rezultata ocjenjivanja DWWA, u glavnom gradu Dežele priređuje Vinska škola Belvin sa sjedištem u Mengešu kod Ljubljane a osnovana u travnju 2002. godine. Riječ je o zasad jedinom slovenskom poduzeću koje se profesionalno bavi vinskom edukacijom. Belvin seminare održava ne samo u Ljubljani nego i diljem Slovenije. Oko 600 sudionika godišnje prođe kroz edukativna događanja u organizaciji Belvina. Konkurentska prednost Belvina su veliko međunarodno iskustvo te praktičan i pragmatičan pristup temi koja se razmatra, kao i umijeće efikasnog prijenosa znanja u praksu. Smisao i cilj su, kaže Robert Gorjak, osnivač i direktor Vinske Škole Belvin i već godinama ocjenjivač vina na raznim renomiranim svjetskim natjecanjima pa i na ovom Decanterovome, ali i osnivač manifestacije Decanterovi nagrajenci, inače otvorene ne samo za slovenske proizvođače vina-dobitnike medalja na DWWA nego i za vinare-laureate iz drugih pogotovu Sloveniji susjednih država – razvijanje i realizacija kvalitetnih i zanimljivih tečajeva, radionica i degustacija namijenjenih kako profesionalcima iz vinske industrije, tako i entuzijastima koji žele proširiti svoje vinske horizonte. Belvin je jedini slovenski APP (Approved Program Provider) najveće vinske obrazovne institucije Wine and Spirit Education Trust (WSET) sa sjedištem u Londonu.

Među ocjenjivačima na DWWA 2022 iz Hrvatske su bili Saša Špiranec (treći slijeva) i Mario Meštrović, te Siniša Lasan. U Ljubljani na predstavljanju nagrađenih nazočili su i Špiranec i Meštrović – na slici iz Ljubljane Meštrović je u društvu prof. Ivana Dropuljića, direktora Zagreb vino.coma iz Lijepe naše i Stojana Ščureka, vinogradara/vinara iz Goriških brda), te američki vinski novinar i degustator nastanjen u Beču Darrel Joseph (sasvim desno) (Marko Colić)

  Službeni izvještaj vezan uz ovogodišnje ocjenjivanje vina pod kapom Decantera, inače globalno znanog i vrlo cijenjenog vinskog časopisa, kaže sljedeće: nakon rekordne cifre za ocjenu prijavljenih vina u 2021, ove godine postavljen je novi rekord: na evaluaciju je u 2022. prispjelo 18.244 vina iz 54 zemlje iz cijeloga svijeta! Uzorke je kroz dva tjedna degustacija ocjenjivalo 250 izabranih međunarodnih vinskih stručnjaka, među njima bili su 41 Mastera of Wine i 13 Master sommeliera. Iz Hrvatske kao kušači-ocjenjivači sudjelovali su sommelieri Siniša Lasan i Mario Meštrović, te direktor zagrebačkog Vinarta i vinski pisac Jutarnjeg lista Saša Špiranec, a iz susjedne nam Slovenije bio je ovdje, dakako, i već spomenuti Robert Gorjak.

            NAČIN RADA – Evo nešto i o načinu rada komisije: kušači na ocjenjivanju dobiju sljedeće podatke nužne za prikladno vrednovanje uzorka – porijeklo vina (zemlja/država, regija/vinogorje), sorta, kategorija vina u smislu mirno odnosno pjenušac, bijelo, ružičasto, crno, redovna berba, odgođena berba, predikat, suho, polusuho, poluslatko, slatko.

            Komisiji se obznanjuje i još jedan podatak, a to je onaj o maloprodajnoj cijeni uzorka ako se on već nalazi na tržištu u Velikoj Britaniji odnosno izračun moguće maloprodajne cijene za uzorak koji (još) nije na engleskom tržištu, taj izračun nastaje na bazi maloprodajne cijene dotične etikete u zemlji porijekla ili eventualno u nekoj drugoj europskoj državi s time da se u obzir uzimaju uvozničke takse što ih potražuje engleska država i marže što ih za sebe formiraju uvoznik i maloprodaja. Na taj način organizator DWWA nastoji pri objavi nagrada potrošaču posebno skrenuti pažnju ako je kod nekog uzorka osobito vrijedan pažnje odnos između maloprodajne cijene vina i kakvoće. Kod objave rezultata ocjenjivanja na službenoj stranici Decanter World Wide Award uz uzorak za koji se smatra da je važno potrošaču istaknuti da ima jako dobar odnos između kakvoće i maloprodajne cijene pored naziva vina stavlja se prigodna oznaka.

Šaljivdžija Stojan Ščurek, dobitnik Platinaste medalje na DWWA 2022 za pjenušac Zero na sebi svojstveni vrckavi način na pozornici je napravio show kojime je privukao najveću pažnju na događanju u Ljubljani

 Sigurno je da je, kad su ocjene vina zaključene, ta oznaka s informacijom vezanom uz mpc kupcu i te kako dobro došla, međutim moje osobno mišljenje je da ocjenjivače, za koje je pri službenom vrednovanju uzorka iznimno važno da se usredotoče na geografsko porijeklo, sortu/sorte, izvornost/iskrenost (identitet), stupanj kompleksnosti te sklad i stupanj elegancije/profinjenosti, ne bi trebalo opterećivati s tim podatkom o cijeni, jer mpc-podatak može utjecati na kušača u smislu da mu prođe kroz glavu to da ako je cijena niža vino možda i nije ni rađeno za neke više dosege pa ga na račun toga može bodovno oštetiti, a s druge strane podatak o tome da je uzorak u (vrlo) visokom cjenovnom razredu može, po analogiji, dovesti do toga da vino dobije i više bodova nego što zavrjeđuje…  Platina, zlato i srebro plemeniti su metali koji svuda, svaki u svojoj kategoriji, sjaje jednako, bez obzira na njihou prodajnu cijenu… Čini mi se boljime ono što npr. radi ocjenjivanje Mundus Vini u Njemačkoj: ocjenjivaču se ne daje podatak o maloprodajnoj cijeni vina, taj podatak čuva se za potrošača. Nakon Mundus Vinija bude u globalnom smislu vrlo važni  sajam vina ProWein, tu Meininger Verlag, koji izdaje nekoliko revija posvećenih vinu i sommelijerstvu i koji i organizira Mundus Vini, u jednom od većih paviljona priređuje reviju etiketa ocijenjenih na Mundus Viniju pa tu uz svaku etiketu postavi ploču s bitnim informacijama o porijeklu i nastanku i svojstvima vina, o njegovoj stvarnoj aktualnoj maloprodajnoj cijeni i mišljenje stručnjaka iz krugova vinskih trgovaca, ugostitelja i sommeliera, inače i kvalificiranih ocjenjivača na Mundus Viniju, o tome u kojem cjenovnom rangu bi bilo realno da se na tržištu nudi dotična etiketa.

PRAGOVI ZA MEDALJE  na DWWA su sljedeći: Bronca 85 – 89/100; Srebro 90 – 94; Zlato 95 – 100. Platina se dobiva pripetavanjem zlata, uglavnom onih sa dobivenih 97/100 bodova, a naslov Best in Show dobiva se pripetavanjem Platina.

            NAGRAĐENI – Na DWWA 2022 nekih 50 uzoraka osvojilo je titulu Best in Show (svojevrsni šampioni), 163 ih je dobilo Platinastu medalju (to bi bilo ono što je na drugim ocjenjivanjima Velika zlatna medalja; Hrvatska ih iz 2022. ima tri platine), 678 domoglo se Zlatne medalje (Hrvatskoj ih je pripalo 16), 5900 Srebro (od toga 111 je išlo u Lijepu našu!), a 8074 Broncu.

Hrvatska je na DWWA 2022 osvojila tri platinaste medalje, a u Ljubljani je od te trojke štand imao samo Gianfranco Kozlović, međutim – ni on ni njegova supruga Antonella nisu bili i osobno prisutni. Od hrvatskog trija nazočnog ukupno u Ljubljani štand su, uz Kozlovićeva predstavnika, imali još vinarije Matočec i Vislander (Marko Čolić)

Platinastu medalju za Hrvatsku dobili su uzorci San Salvatore Muskat 2017 – Benvenuti iz Istre (97/100); Haiku 2019 orange (macerirani RR i Manzoni)Dvorska vina Šoškić s Plešivice (97/100), Malvazija Santa Lucia 2017  – Kozlović, Istra (97/100)

Teran Fakin 2021 – Fakin, Istra (95/100) – zlato.

Zlatnu medalju primili su od naših  Teran Barbarossa 2019 – Tomaz, Istra (95/100); Graševina 2020De Mar, Zagorje Međimurje (96/100); Vallis Rabiosa desertno – Vučemilović, Sjeverna Dalmacija (96/100); Gold Cuvée 2020 – Zlatno Brdo, Baranja (96/100); Cuvée sv. Šimun 2018 – Vina Mario Banko, Istra (95/100); St. Euphemia malvazija istarska 2018 – Vivoda, Istra (95/100); Sauvignon Purek 2021 – Puhelek Purek, Prigorje-Bilogora (95/100; pridodana je ozanaka povoljne cijene tj. da je vino u trgovinama u maloprodji ispod 15 funti); Afrodita malvazja istarska 2019 – Matić, Istra (95/100; pridodana je oznaka o povoljnoj cijeni, tj. kako vino spada u kategoriju mpc od ispod 15 funti); R” Rajnski rizling 2019 – Jakopić, Međimurje (95/100); Reventon sur lie grk 2019 – Zure , Korčula (96/100); Bartul grk 2019 – Zure (95/100); Pošip prestige 2019Kraljevski vinogradi, Sjeverna Dalmacija (95/100); Teran Fakin 2021 – Fakin, Istra (95/100), Traminac ibpb 2016Iločki podrumi, Ilok (95/100); Sauvignon 2021 – Štampar, Međimurje (95/100), Korlat supreme 2013 – Korlat Badel, Dalmatinska zagora (96/100) . Sve vrlo vrlo visoke ocjene!!!

DWWA 2022 – hrvatska zlata. Ocjene – gotovo sve 95/100, četiri vina dobila su 96/100

S aspekta logičnog stava da Platinasta, Zlatna i Srebrna i Brončana medalja svuda trebaju imati jednaki sjaj malo je na općoj razini za promatrača sa strane zbunjujuće to što se pragovi za medalje na DWWA bitno razlikuju od onih na drugim također osobito značajnim svjetskim vrednovanjima vina poput Mundus Vinija i Concours Mondiala de Bruxelles. Niti na tim dvama ocjenjivanjima bodovni pragovi za medalje nisu međusobno identični ali su vrlo blizu, dok su kod DWWA kategorije Platine, Zlata i Srebra bodovno za cijeli jedan razred više nego na Mundusu i na CMB, tako da, usporedbom osvojenih bodova, ispada da je npr. Zlato osvojeno na Mundusu i CMB-u tek Srebro na Decanteru, a Srebro na Mundusu i CMB-u je na DWWA tek Bronca…  Pogledom na objavljene tablice s popisom nagrađenih vina na DWWA i na osvojene bodove pojedinih uzoraka uočljivo je da je bi uzorci na DWWA proglašeni Zlatnima, na Mundusu i na CMB-u bili na pragu Platine ili VZL odnosno u kategoriji Platine i VZL. Promatrajući pak samo bodove navedene na službenoj tablici rezultata pored svakoga vina i ne vezujući ih uz DWWA medalje a i istodobno poznavajući dobro neka barem naša, hrvatska vina upada u oči i to da je većem broju uzoraka na DWWA dodijeljeno ipak malo previše bodova. Mišljenja sam da, barem kad je riječ o etiketama odavde koje poznajem, medalja za koju piše da su je dobili još uglavnom i odgovara i da bi medalju toga sjaja osvojili i na spomenutim drugim ocjenjivanjima, međutim na DWWA pripisani im broj bodova ipak pretjeran. Sad proizvođači osvajači medalja na DWWA mogu birati kad spominju svoj uspjeh na međunarodnoj sceni: u trenutku kad im odgovara da ističu na DWWA osvojeno odličje spominju njega, a kad im se čini da bi bolji dojam mogli ostaviti i osobito impresionirati navođenjem-isticanjem pripisanih im  bodova mogu se opredijeliti za tu  opciju reklamiranja.

            U osvrtu na ocjenjivana vina ove godine organizator među ostalime naglašava kako su na DWWA 2022 osobito do izražaja došla tzv. narančasta ili orange (pravilno bi bilo reći: jantarna vina ili amber wines), i to potkrepljuje Platinastom medaljom dodijeljenom hrvatskom vinu Plešivica Haiku 2019 proizvođača Dvorska vina Šoškić, te sa šest Zlatnih medalja uručenih uzorcima iz Hrvatske, Francuske, Gruzje i Italije.

Vinska priredba u Ljubljani bila je lijepa prigoda i za promidžbu lokalnih specijaliteta, primjerice Prekmurske gibanice, inačica tog deserta postoji u Međimurju kao Međimurska gibanica

Ove godine marketinški orijentirana priredba Decanterjevi nagrajenci 2022 s osvajačima medalja prvenstveno s područja Slovenije a onda i nekih od onih iz susjednih joj zemalja inače članica bivše zajednike države, održana je u hotelu Slon u središtu Ljubljane. Doimala se na prvi pogled manjom nego što je znala biti u prijašnjim izdanjima, međutim organizator ljubljanske priredbe Belvin kaže kako je svih ovih posljednjih godina broj izlagača bio podjednak. U svakom slučaju sada, za razliku od prije, uz Slovence i tri laureata iz Lijepe naše, nisu bili prisutni vinari-dobitnici iz drugih zemalja bivše države. Osmi međunarodni salon prestižnih vina privukao je ukupno 36 vinskih kuća nositelja medalja s DWWA 2022. Što se tiče posjetitelja, službeni izvještaj što ga je podastro organizator, ne specifizirajući precizno poslovne kategorije posjetitelja, govori o oko 300 vinskih stručnjaka i ljubitelja vina. Iz Velike Britanije stigla je Caroline Gilby MW, jedna od jakih karika ocjenjivanja u Londonu, a iz Beča je došao Amerikanac Darrel Joseph, inače ugledni vinski pisac, također i ocjenjivač na DWWA. Iz Hrvatske su došli naši degustatori na DWWA – Saša Špiranec i Mario Meštrović. S pozornice u hotelu Slon izlagače i posjetitelje uz domaćina Roberta Gorjaka iz Belvina pozdravili su osobno Caroline Gilby, Darrel Joseph, te Olivia Mason kao voditeljica marketinga DWWA i na neki način zadužena za ovaj naš dio Europe.

            Decanterove recenzije svake godine stvaraju svojevrsni pozitivni nemir i znatiželju među vinarima, vinskim profesionalcima i ljubiteljima vina. Sretni smo što možemo izravno publici prenijeti dio Decanterove priče – rekao Robert Gorjak, jedan od vodećih slovenskih vinskih profesionalaca: – I ove smo godine uspjeli spojiti vinare i ljubitelje vina, to je naša misija. Na Salonu su posjetitelji, među kojima je bilo dosta vinskih kritičara iz inozemstva, mogli probati vina etabliranih vinara. Kvaliteta je sve veća, krug kvalitetnih igrača iz ove naše regije sve širi, i Decanter to primjećuje.

Engleska vinska stručnjakinja s prestižnom titulom Master of Wine, Caroline Gilby:

– Salon Decanterovih pobjednika je nesvakidašnje iskustvo koje svim posjetiteljima omogućuje da vinu dodaju “lice“, a i nama prisutnim ocjenjivačima daje priliku da upoznamo vinare i osobno im čestitamo. A svi vinari koji su među Decanterovim dobitnicima zaslužuju veliki pljesak!

Darrel Joseph, vinski kritičar i Decanterov recenzent:

– Oduševljen sam što sam ovdje, Slovenija je izuzetna vinska zemlja, ima svoj i to visoki karakter. Sretan sam što na današnjem Salonu možemo susresti autore vina. Ovo je jedini način da stvarno upoznamo priče iza boce.

Najviše pozornosti među posjetiteljima sada u Ljubljani svakako je izazvala vinarija Ščurek iz Goriških brda koja je za svoj pjenušac Zero dobila Platinastu medalju. Inače su slovenski vinari ove godine osvojili i sedam Zlatnih medalja, dobili su i 70 Srebrnih i 118 Brončanih medalja.

Zlato na granici, ali ne u smislu nekakvih spornih osvojenih bodova nego – na državnoj razini! Naime osvajač Refošk 2018 izlazi iz podruma Vina Brič, smještenog kod Kopra u SlOveniji u pograničnoj zoni tik uz Lijepu našu, a inače u vlasništvu Envera Moralića, vlasnika i Kutjevačkih podruma u SlAvOniji ! Desno: Uz Zlato za bijelo vino Rebula Orbis 2018 (kao što je Malvazija istarska sinonim za Istru, tako je bijela Rebula sinonim za Goriška brda), obitelj Erzetič iz Gorških brda osvojila je Srebro za jednu drukčiju rebulu a koja u genetskom smislu NIJE crna varijanta znane nam bijele Rebule. Riječ je, doduše, o crnjaku s nazivom Črna rebula 2018! A Črna Rebula je Ribolla nera, odnosno Schioppettino, odnosno Pokalca, Pocalza, sorta Furlanije odnosno Friulija, te sjeverozapadnog dijela Slovenije, uz granicu s Italijom. Najpoznatiji proizvođači Schioppettina su Bressan, Girolamo Dorigo, Petrussa… (Marko Čolić)

S obzirom da je, kako još naglašava Robert Gorjak kao organizator i domaćin na Decanterjevim nagrajencima 2022 , namjena manifestacije domaćoj i stranoj javnosti predstaviti vina odavde a koja imaju međunarodno certificiranu kvalitetu dobivenu na najznačajnijim svjetskim ocjenjivanjima te pokazati uživo tko su vinari odavde dobitnici ovih značajnih nagrada šteta je što ipak dosta nagrađenih vinara iz ove naše regije nije osjetilo potrebu sudjelovanja na toj priredbi. Tu mislim uvelike baš i na hrvatske vinare. Kad se već slalo uzorke na DWWA u London, a što baš i nije bilo jeftino, bilo bi nekako logično da se, radi poslovno moguće znatno boljeg zaokruženja priče, našlo još malo vremena i sredstava za i osobni nastup na toj manifestaciji s promidžbenim predznakom. Vinari u svojim sredinama imaju već izgrađene ime i image, bitno je takvu marketinški i te kako bitnu nagradu na DWWA iskoristiti koliko god je moguće bolje za promociju i u drugim sredinama, koje valja animirati na uvoz. Od triju naših dobitnika medalja i izlagača u Ljubljani osobno je nazočio samo Matočec!?  Neke naše dobitnike pitao sam, naknadno, kako to da nisu nastupili u Ljubljani, neki su odgovorili da nemaju neku veću proizvodnju vina i da je to razlog, nekako kao da im je  dovoljno da na DWWA medalju gledaju s ushićenjem jer potvrdjuje da rade dobro i daje im sigurnost da će količinu koju nude dobro plasirati, a neki odgovori bili su da je posla puno a vinskih manifestacija također i da se jednostavno ne stigne biti svuda prisutan. Neki hrvatski vinari-dobitnici medalje na DWWA 2022 našli su neka svoja rješenja za vlastitu promidžbu (kod kuće) kao osvajača trofeja na DWWA, primjerice organizirajući na svojim posjedima događanja tipa vinski doručak u vinogradu ili pak zalaz sunca u vinogradu ili pak okupljanje ljubitelja vina kod sebe u trsju odnosno uz podrum a nazvano nekako drukčije. Jedno takvo događanje, s nazivom Kraljevina Food Summer, priredila je npr. enologinja i zaposlenica Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, glavna odgovorna za obiteljsku vinsku produkciju, Ivana Puhelek Purek iz Gornjeg Psarjeva kod Svetog Ivana Zelina. Neki drugi vinari dobitnici, uglavnom srebrnih i brončanih odličja (bilo je jedno zlatno!), konkretno oni iz Varaždinske županije odlučili su svoje uspjehe na DWWA 2022 a vidljive kroz medalje javnosti prikazati nastupom na priredbi 19. Decanter World Wine Award 2022 na manifestaciji Vinski lideri Varaždinske županije u Varaždinu i u organizaciji Varaždinske županje. S te manifestacije izdan je decentni katalog u kojemu su ukratko predstavljene sve vinarije-laureati, butelje što su dobile trofeje, i u kojemu su, kao kontakti za zainteresirane, tiskane i adrese svih laureata-sudionika u Varaždinu.

Ivana Puhelek Puhelek, Vinska kraljica kraljevine i njeno veliko vino – Sauvignon Purek 2021, na DWWA 2022 Zlatna medalja (95/100) (Marko Čolić)

Ivana Puhelek Purek proslavila je zlatni uspjeh u Londonu večernjim/noćnim eno-gastro tulumom na prostranoj čistini pored podruma Purek Puhelek u Gornjem Psarjevu ponad Zeline

Grupa proizvođača vina iz Varaždinske županije smatrala je nastup na manifestaciji Vinski lideri Varaždinske županije, održanoj kratko vrijeme nakon Decanter World Wine Awarda 2022 boljim rješenjem za prezentaciju svojih jedne Zlatne medalje

 Službene izjave organizatora manifestacije Decanterovi nagrajenci u Ljubljani o tome koji su sve uvaženi domaći i osobito strani vinski novinari, vinski trgovci, ugostitelji iz zemalja što su nama ovdje zanimljive odnosno mogu biti zanimljive kao uvoznici vina odavde, pozvani da dodju u Ljubljanu i koji su se sve odazvali – nije bilo. Sigurno bi najava i obznana potvrde dolaska nekih utjecajnih imena iz poslovnog vinskog svijeta izvana bila korisna i pretpostavljam da bi motivirala naše vinare da u većem broju sudjeluju na Salonu nagrađenh na DWWA. A radi pojačanja promidžbene snage priredbe možda bi se moglo razmišljati i o tome da Ljubljana i Zagreb udruže snage u organizaciji, na način da se jedne godine prezentacija odvija u Ljubljani a sljedeće u Zagrebu…

Je li bilo razmišljanja i razgovora u tome pravcu na razini Gorjak i, s naše strane, Špiranec, koji je takodjer degustator na DWWA a ujedno je i uspješan organizator viskih događana primjerice festivala Grand Tasting u zagrebačkoj Laubi, pa manifestacije Vinski grad u Zagrebu, Varaždinu, ove godine eto i u Puli? Na moje pitanje o tome upućeno i Robertu Gorjaku i našem Saši Špirancu obojica su mi rekla da zamisao o tome nije loša… ♣

Moć, i nužnost marketinga

OSMIŠLJAVANJE IDENTITETA PROIZVODA, BRENDIRNJE TERITORIJA KROZ SPECIFIČNE PROIZVOD i USLUGU, REBRANDING, SVE U SKLADU s MODERNIM VREMENOM…

Osmišljavanje identiteta proizvoda i usluga, brendiranje teritorija kroz proizvod i uslugu, rebranding, dizajniranje ambalaže u skladu s bitkom (suštinom) proizvoda i usluge a sve u skladu modernim vremenom, izrada iskrenog i uvjerljivog promotivnog materijala, suradnja na projektima s malim proizvođačima ali i s velikim kompanijama… To je nešto što bi i te kako moralo početi jače zanimati hrvatsku vinsku branšu koja nikako da napokon postane ono što je, s obzirom na dugu povijest vinogradarstva i vinarstva na ovim prostorima (dokumenti govore o počecima još u šestom stoljeću prije Krista!), s obzirom na iznimno kvalitetne vinogradske pozicije, klimatsku i pedološku raznolikost područja, značajan broj sjajnih domaćih kultivara a i na, u novije vrijeme, lijepi broj  etiketa s izvrsnim i vrlo ozbiljnim eno-uradcima, kao i s razvijenim turizmom kao sjajnim poligonom za upoznavanje i stranaca i s našim eno-uradcima, već trebala biti, a to je u poslovnom smislu relevantan igrač na globalnome vinskome planu.

Izvorka Serdarević Jurić

To na žalost nije postala zbog izražene sklonosti naših proizvođača prema soliranju, zbog i dosta raširenog zadovoljavanja tek prosjekom, a i zbog upitnih razine stručnosti i stupnja zainteresiranosti nekih položajno bitnih pojedinaca i u političkim struktirama i unutar cjelokupne grane a posljedica čega su neadekvatna poslovna (samo)organiziranost branše po područjima a i, nekako je dojam, i ne baš, kako u kakvoći tako i u intenzitetu i kontinuitetom, najprimjerenija općenita aktivnost pripadnika branše u marketingu. pa time, kao posljedicom u poslovnom smislu, nedovoljni povratni efekti.

Evo lijepe vijesti koja bi u poslovnom smislu mogla biti zanimljiva i za hrvatsku vinsku branšu: riječ je o Zagrepčanki  Izvorki Jurić, predstavnici Lijepe,naše, kao prvoj s hrvatske dizajnerske scene kojoj je to uspjelo biti, na prestižnoj svjetskoj konferenciji za brending First Round u Amsterdamu! Izvorka i njena firma Design Bureau bili su pozvani da svoj način rada predstave na spomenutom okupljanju etabliranih svjetskih dizajnerskih studija, a prezentirali su se temom pod naslovom Dizajn identiteta proizvoda i ambalaže za Hrvatsku kovanicu novca!, sad je upravo Kovanica u kojoj se izrađuju metalni euri i te kako aktualna. S druge strane, Izvorki Jurić vinska branša nije nešto strano, naime, poznajem je već dugo i znam da je već imala poslovne odnose u toj domeni…

Izvorka, inače docentica na Sveučilištu u Zagrebu na Studiju Dizajna pri Arhitektonskom fakultetu gdje drži kolegije Strategije brendiranja i Upravljanje dizajnom dok na Sveučilištu Algebra u Zagrebu vodi i kolegije Dizajn ambalaže, Brending i Dizajn multikultura, danas će, ako treba pričati o sebi, istaknuti kako je na poziciji kreativne i art-direktorice u vlastitom dizajn studiju Design Bureau, gdje vodi tim vrlo kreativnih osoba – dizajnera, ilustratora, copywritera, s njima zajedno radi na raznovrsnim projektima s područja brandinga i dizajna ambalaže.

Osnovni princip je, veli Izvorka, isti kao i na početku, uvijek pristupati svakom projektu kao da je najvažniji do sada, sa strašću, te analitički, tražeći baš to nešto što je specifično i drukčije što se može pretočiti u kreativnu ideju, ispričati i stvoriti neku novu vrijednost za korisnike.

A jedan od značajnih rezultata u karijeri svakako je taj recentni poziv na First Round. Izvorka govori kako ju je, dakako,vrlo ugodno iznenadio i bila je naravno jako polaskana time što su je Armin Vit i Bryony Gomez-Palacio iz UnderConsiderationa uključili u svoju prvu europsku inačicu First Round konferencije. Otkriva kako je UnderConsideration zapravo poznati američki dizajn studio koji vodi nekoliko popularnih dizajn-blogova s višemilijunskim pregledima, među kojima je najpoznatiji Brand New, njega redovito i sama prati.

– Poziv na ovu konferenciju veliko je priznanje za mene osobno, ali i za rad moga studija. Ideja First Round prezentacije je predstavljanje ne tek jednog konkretnog projekta, nego vlastitih znanja i vještina prezentiranja, suradnje s klijentima te načinima na koji teče takva suradnja. Na konferenciji iskusni dizajneri dijele svoja znanja te iskustva rada s klijentima od prve prezentacije do realizacije projekta.

Izvorka Jurić na First Roundu u Amsterdamu:

– Mislim da je naša snaga u strateškom pristupu dizajnu. Ako pogledate naš portfolio vidjet ćete da ne postoji neki prepoznatljivi stil, već svaki projekt zapravo traži i daje odgovor na postavljeni zadatak. Takav način rada omogućuje nam da osmislimo takvu komunikaciju i dizajn koji će biti najučinkovitiji za našeg klijenta, neki brend, proizvod ili uslugu najbolje približiti korisnicima. Volimo raditi projekte koji su uvijek različiti i svježi, koji za nas predstavljaju svojevrstan izazov i donose neku dizajn inovaciju, a time klijentima donose komparativnu prednost na zahtjevnom tržištu.

Naglašava opetovano kako dizajn uvijek korespondira s vremenom u kojem je nastao i odgovor je na današnje potrebe društva ili korisnika, pa je najčešće i odraz onog što se događa u svijetu ili u našoj užoj okolini.

– Naš je posao dosta intenzivan, pa  iako je zabavan i uvijek drukčiji, znamo se i prilično umoriti. Zato se trudimo putovati i redovno odlaziti na periode godišnjih odmora kako bi se fizički i psihički odmorili, prikupili nova iskustva i vratili se na posao spremni za nove kreativne ideje.

Opširnije o Izvorki Jurić i njenom Design Bureauu  na:

https://super1.telegram.hr/snaga/prva-je-kojoj-je-to-uspjelo-iz-hrvatske-izvorka-juric-izlagala-je-na-prestiznoj-konferenciji-za-brending/   

Gurmanski poroci u Novigradu u Istri

 CHE GUSTO! / KAKVOG LI OKUSA!…

Zajednica Talijana Novigrad (istarski) i Slow Food Istra u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Novigrada i insitucije Sergija Nesicha Bever Forever Organizastion pod pokroviteljstvom Grada Novigrada-Cittanova i Generalnog  Konzulata Republike Italije u Rijeci organizirali su u istarskome Novigradu šesto izdanje manifestacije CHE GUSTO! Smotra s degustacijom kvalitetnih vina, piva i raznih prehrambenih proizvoda renomiranih proizvođača iz Hrvatske, Italije i Slovenije odvijala se na samom kraju srpnja 2022. u večernjim satima na terasi Zajednice Talijana.

Pred brojnom publikom svoje je eno-gastro uratke podastrlo 47 proizvođača. Ovaj susret okusa i užitaka zamišljen je bio kao revija delikatesa i finih pića uglavnom manjih proizvodnih tvrtki  što se drže načela Slow Fooda temeljenog na pojmovima Dobro, Čisto i Pravedno, rekao je  ispred organizatora Glauco Bevilacqua, predsjednik Vijeća Zajednice Talijana iz Novigrada.

Evo i popisa najavljenih izlagača, na cijeloj listi je mnogo interesantnih a nekih i globalno vrlo znanih imena:

Iz Hrvatske, konkretno Istre, kao nastupači najavljeni su bili Mihelić, Ivančić, Diković, Demark, Bertoša, Roxanich, Bura Brew, Tomaz, Monte Rosso, Franc Arman, Degrassi, Radovan, Valenta, Leonardo Palčić, Vorić; zatim Al Torcio ulje, Belić OleaBrajko ulje, Červar ulje; Šegon destilati.

Mladen Rožanić, Roxanich vina: legendarni Teran RE, redizajnirano

Iz Slovenje: Montemoro, Korenika & Moskon, Joško Renčel, Vinoteka Brda, Ingrid Mahnič.

Iz Italije: Komjanc, Enoteca Cormòns, Tenuta Stella, Primosic, Venica, Villa Russiz, Renato Keber, Due del Monte i Subida di Monte s Collija; Andrej Milic s talijanskog Krasa (Carso); Murva i Amandum – Isonzo; Fiore dei Libri i Conte d’Attimis Maniago – Colli orientali del Friuli; la Versa – Oltrepo Pavese; Scriani – Valpollicella;  Conterno Fantino – Langhe (zona apelacije Barolo docg); Masarotti; Spirits & Colori – Reggio Emilia; Fred Jerbis– Italia distillati; Antica Cortea Birra di Gorizia – Gorizia.

Moreno Degrassi s Glaucom Bevilacquom (s naočarima, sroji s desne strane Degrassija)

Ovo je mogla biti lijepa prigoda za jaču prezentaciju upravo proglašenog novog predsjednika udruge Vinistra, a to je mladi Luca Rossi, koji nasljeđuje dosadašnjeg čelnika Nikolu Benvenutija i od kojega se očekuje da javnosti što prije iznese svoje prijedloge i svoje viđenje vezano uz daljnji rad tog važnog udruženja vinogradara, vinara a i uljara najvećeg hrvatskog poluotoka.

Inače, Luca Rossi prošle je godine bio kandidat u izboru najboljeg hrvatskog poljoprivrednika. Iako radi i u vinogradu i u podrumu, u obiteljskoj vinariji zadužen je ponajviše za promociju i prodaju, pa članovi Vinistre od mladog vinara upravo na području marketinga i promocije očekuju najviše.

Primopredaja dužnosti – novi predsjednik udruge Vinistra Luca Rossi i njegov prethodnik Nikola Benvenuti. Očekujemo najave najvažnijih daljnjih aktivnosti te važne udruge istarskih vinogradara, vinara a i uljara. Dosadašnji predsjednik Nikola Benvenuti nije baš bio rječit na tu temu

– Želio bih se zahvaliti članovima Vinistre na ukazanome mi povjerenju. Svjestan sam činjenice da na meni leži velika odgovornost i spreman sam se uloviti u koštac sa svim izazovima koje ova funkcija nosi. Vinistra je kao udruga iznimno kvalitetno posložena, leži na dobrim temeljima, ima jasno razrađenu Strategiju i vjerujem kako ćemo uspjeti realizirati sve zadane ciljeve – istaknuo je novi predsjednik.

Manifestacija u Novigradu istarskome bila je namijenjena svima – lokalnim stanovnicima te domaćim profesionalcima iz sektora eno-gastronomije, turistima što borave u Istri. Ulaznica za posjetitelje stajala je 200 kuna odnosno 25 € po osobi, u cijenu su bili uključeni čaša za degustaiju, torbica za nošenje čaše, te mogućnost kušanja svih izloženih vina.

Iz popisa izlagača uočljivo je da su svi osim dvoje njih iz triju geografskih područja koja su međusobno u neposrednom susjedstvu, konkretno Hrvatske Istre, Slovenske Istre & Krasa, te talijanske Furlanije Venecije Julije, međutim u grupi talijanskih vinara nazočnih  sada u Novigradu dvoje ih je bilo i iz udaljenijih područja u odnosu na državnu granicu između Italije i Slovenije, riječ je o jednome iz Valplolicelle kod Verone i jednome iz Pijemonta. Ako je ovdje bila riječ o želji organizatora da dodatno kao izlagače ima ponekog gosta iz neke druge regije Italije, postavlja se pitanje zašto onda, paralelno, kao poseban gost-izlagač nije bio i neki vinar npr. iz Slovenske Štajerske (tamo ima vlo jakih imena!!), eventualno iz Dolenjske, te, govorimo li o Hrvatskoj, netko iz sjeverozapadnoga dijela Lijepe naše ili netko iz Slavonije/Podunavlja, odnosno netko iz Dalmacije? S druge strane, moguće je da je dovođenje vinara iz Veneta i iz Pijemonta najava nekih promjena u konstrukciji manifestacije, u smislu da bi se priredba mogla sa sadašnjih triju pograničnih regija značajnije proširiti i na po nekoliko istaknutijih predstavnika drugih predjela svake od triju sadašnjih nacionalnh nositelja priče. Pitao sam o tome Bevilacquu ali on se zasad nije o tome htio izjasniti.

Zvijezde Barola iz Pijemonta – duo Guido Fantino i Claudio Conterno iz Monfortea d’Alba, najavili su mi uoči priredbe da na kušanje u Novigrad donose i jedan od svojih ponajboljih Barola, onaj od grožđa iz vinograda Vigna del Gris

Još jedno pitanje za glavnog odgovornoga za organizaciju, Glauca Bevilacquu, ali i za neke druge iskusne naše poslovno snažne organizatore kako u Istri tako i izvan nje: bi li ovakva manifestacija mogla prerasti u neko bitno ambicioznije regijsko eno-gastro događanje s uključenjem u priču i još nekih ciljano izabranih, dakako ponajboljih, proizvođača vina i tipičnih lokalnih delicija iz nama blizih pograničnih regija odnosno susjednih  država kao izlagača, primjerice Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije…?

I još nešto bitno, a na što na žalost nisam dobio odgovor: jesu li na ovu priredbu u Novigrad bili pozvani i neki bitni eno-gastro novinari i neki međunarodno značajniji vinski trgovci i ugostitelji? U svakom slučaju, ako bi manifestacija idućih godina – naravno i uz odgovarajući pomoć društvenih institucija – prerasla ove sadašnje okvire i postala bogatim izlogom ponajboljih tipičnih, specifičnih eno uradaka i gurmanskih specijaliteta s područja ovog južnog i jugoistočnog dijela Europe svakako bi bilo nužno osigurati i posjet važnih vinskih trgovaca a i vinskih novinara iz Hrvatske, Slovenije, Italije, a također i onih iz Austrije, Mađarske, Njemačke, Beneluxa, skandinavskih zemalja, Velike Britanije, pa, Češke i Poljske, zemalja koje su vrlo interesantna kao tržišta… ♣

Ljeto na Krku

IN VINO VERITAS u PUNTU

Potkraj tjedna u drugoj polovici srpnja, dakle u špici glavne turističke sezone, u Puntu na otoku Krku održan je mini vinski festival IN VINO VERITAS, za koji su ideja i koncept rođeni 2019., ali koji je zbog tadašnjih poznatih ograničenja za svoj debut morao pričekati do sada.

Punat iz zraka

Organizatori – TZ Općine Punat na čelu s Brankom Karabaićem i novinarka i vinska promotorica, inače glavna WoW-ica Sanja Muzaferija nazvali su ga vikend-priredbom za uživanje, a rado će naglasiti to da su ga zamislili kao priliku za  jačanje prijateljskih i poslovnih odnosa vinara raznih krajeva Lijepe naše i vinara, vinskih trgovaca i ugostitelja i hotelijera s područja otoka Krka, te kao prigodu da se domaćem stanovništvu te turistima podrobno i kroz izravne nastupe proizvođača predstave i drugi hrvatski vinari i njihova vina, njihove regije. Organizatori su željeli, vele, vinarima omogućiti i kratki predah od vinograda – na moru, jasno, uz pružanje poslovne prilike za promociju i prodaju.

Punat – Trg zahvalnosti, In Vino Veritas 2022

IN VINO VERITAS  je u svom prvom izdanju spojio zelenu i plavu Hrvatsku, i istaknuo je pobratimljenje općina Punat i Tovarnik. Točila su se i pila vina manjih, obiteljskih vinarija, njih šest, a to su vinarija Agris, Kovats, Papak, Pinkert, Siber i Szabo.

Inicijatori i organizatori – Branko Karabaić iz TZ Općine Punat otvara festival, desno na slici je WoW-ica Sanja Muzaferija

Endre Kubik iz vinarije Pinkert, održao je edukativnu interaktivnu radionicu Vinski terroir Baranje, na kušanje je ponuđena kapljica vinarija Pinkert,  Kovats i Szabo. U restoranu Bocoon pak bila je svečana večera s tri slijeda, svako jelo prikladno sljubljeno s odgovarajućim baranjskim vinom. Večeri se pridružio i Domagoj Jakopović Ribafish, koji je zadnju etapu svog trogodšnjeg projekta Rok Otok trebao otplivati krajem srpnja upravo na punatskom području.

Iz Punta Sanja Muzaferija, koja kaže kako su svi bili jako zadovoljni festivalom, najavljuje da će dogodine ovdje, u okviru 2.festivala IN VINO VERITAS,  gostovati vinari s vinima  iz neke druge hrvatske regije, međutim ne precizira i koje

In Vino Veritas 2022 – neke od prezentiranih butelja

Zanimljiv pristup

IN MEDIAS tRES – Logično je da gostujući vinari iz drugih dijelova Lijepe naše ovakvu prigodu da na prodaju ponude svoje butelje u znanom turističkom području u punoj sezoni promatraju s oduševljenjem, upitno je međutim koliko su s ovim terminom izabranim za ovaj festival, makar i s tako kratko trajućim gostovanjem svojih kolega iz drugih krajeva u mjestu gdje domaćin očekuje za sebe maksimalnu berbu od turizma, oduševljeni i autori i ponuđači vina s otoka Krka! Rekao bih da vjerujem kako oni na odabir nekog drugog datuma kao termina održavanja priredbe ne bi imali ništa protiv festivala što predviđa ugošćenje, na njihovom otoku, radi toga da se jačaju međusobno prijateljtsvo i poslovna povezanost, vinara iz ostalih naših krajeva. Vrijedilo bi vezano uz festival In Vino Veritas za budućnost razmisliti o održavanju manifestacije npr. uoči pune sezone, kad u pravilu ima manje događanja, i o realizaciji priredbe u ponešto drukčijoj koncepciji, onoj kroz koju će se atraktivnim cjelodnevnim (jer temperature u to vrijeme još nisu paklene kao što su bile ove u srpnju!) eventom obogatiti program zbivanja u vremenskom periodu najave pune turističke sezone, te i kroz koju će i lokalni vinari biti vidljivi u programu. To druga koncepcija značilo bi primjerice da se ne na jednoj poziciji (npr. glavni trg) u Puntu ili gradu Krku nego na više različitih lokacija (trgova) postave s tri strane otvoreni četvrtasti oveći bijeli šatori sa izlogom nuđenih etiketa, sa šankom s blagajnom i s, ispred šanka, visokim barskim stolićima i sjedalicama, svaki šator da je namijenjen posebno za po jednu pozvanu vinsku hrvatsku regiju, naravno barem jedan morao bi biti predviđen za lokalne, kvarnerske proizvođače. Raspršenost ponude po više atraktivnih mjesta u gradu Krku ili pak po Puntu, kao i radno vrijeme šatora i preko dana potaknuli bi goste da u potrazi za eno-šatorima obilaze grad i bolje ga upoznaju, a ne da se uvečer zadržavaju i piju tek na jednom mjestu. Zamisao o širenju prijateljstva između domaćih i gostujućih vinara i unaprjeđenju suradnje između poslovnih subjekata (s jedne strane gostujućih vinara a s druge strane restorana i hotela s područja otoka Krka), djelovala bi vjerodostojnije nego što djeluje, barem prema van, ovako kao što je sada. I o sadržaju ponude u tim vinskim šatorima kao zanimljivim eno-punktovima prikladnim za upoznavanje cijele vinske Hrvatske vrijedilo bi podrobnije razmisliti, naime idući festival In Vino Veritas mogao bi kroz nekoliko dana u svakom šatoru prezentirati, uz kvarnerske vinare i kvarnerska vina, proizvošače i Bakhov nektar iz drugih hrvatskih regija kompletno po sortama i tipovima kapljice, a potom, za dvije godine svaka regija mogla bi se prezentirati npr. naglašeno s bijelim i ružičastim mirnim vinom i s pjenušcima (prvenstveno od svojih lokalnih kultivara), a onda, u idućim izdanjima, da protagonisti u ponudi budu crna mirna vina, ružičasti pjenušci i slatka desertna vina… ♣

Poslastice iz Doline kardinala

BARUN 100+  2018 pas dosé Vallée des Cardinaux

Pažnju šire javnosti sve više privlače vina Barun obitelji Barundić iz Brezarića kod Krašića, u Dolini kardinala. U vinsku kartu Hrvatske ta obitelj, u novije vrijeme osjetno pojačanim angažmanom na unaprjeđenju kakvoće svojega proizvoda i u marketinškoj aktivnosti kao sastavnome dijelu cijeloga posla, na područje Plešivičkog vinogorja, zasad najafirmiranije po tekućim Bakhovim poslasticama s brdskih padina ponad Jastrebarskoga, učvršćuje relativno novi te geografski uži pojam – oznaku Vino iz Doline kardinala. Pred javnost Barundići izlaze s bijelim i crnim suhim mirnim vinom te s bijelim i ružičastim pjenušcem u extra brut i brut varijanti. Osobito su posvećeni bijelom i u nas još rijetko sađenom kultivaru Manzoni, križancu Rizlinga rajnskog i Pinota bijeloga (u dozrijevanju odlično nakupljanje sladora i, istodobno, jako dobro zadržavanje kiselina) u izvedbi talijanskog profesora Luigija Manzonija, te Pinot noiru odnosno crnome. S obzirom na to da je Josip Joseph Stjepan Stéphane Barundić rodjen na jugu Francuske i da je s roditeljima djetinjstvo proveo tamo, na etiketama se znaju naći i francuski izrazi.

Josip Joseph Stjepan Stéphane Barundić i Mara Špoljar Barundić, sa sinovima koji se odlično snalaze i u vinogradu i u podrumu ali i, na tragu onoga kako ih uče mama i tata, i u kuhinji uz štednjak… S obzirom na uistinu pažnje vrijednu ponudu i odlične hrane te s obzirom da je jedan od sinova krenuo putevim profesionalnog kuhara, u obitelji Barundić lociranoj u ambijentu Doline kardinala vrijedno bi doista bilo – to sam već i prije predlagao – napokon ozbiljno razmisliti o tome da se Baruni organziraju na način da se na visokom nivou i tome primjerenim cjenikom,  i s hranom što prije otvore prema javnosti

Novo poglavlje kod vinske obitelji Barundić, koja se pomalo širi s površinama pod vinovom lozom i sada vodi brigu o pet vlastitih hektara s trsjem i koja pod posebnom pažnjom supruge Mare Špoljar Barundić obrađuje vinograde, nastupilo je pred nešto više od četiri godine kad su Barundići svoj, prije gotovo tri desetljeća na nakošenoj poziciji Hrženjak (brdašcu iznad Krašića) kupljeni vinogradarski jako dobar teren zasadjen s 400 panjeva vinove loze starije od 100 godina, odlučili početi iskorištavati drukčije. Staro trsje nisu bili iskrčili da bi zasadili novo, nego su Mara i Josip Barundić, u prvo vrijeme, kojih desetak godina vrijedno razvijajući obiteljsku vinariju, grožđe odande miješali s drugime, za ostala vina. Kultivari su u tom starom nasadu tradicijski: Lipovina, Štajerska belina, Graševina, Kraljevina, Muškati bijeli i žuti, Plavec žuti, Plemenka… A onda su, eto, upravo tu starost trsja napokon odlučili početi koristiti za proizvodnju nekog posebnog vina s dodatnom oznakom staro trsje i kvalitativno s dodanom vrijednosti, kako to rade Francuzi, Nijemci, Talijani, Španjolci (vieilles vignes, alte Reben, vigna vecchia, viñas viejas). U konzultacijama s prijateljima, među kojima smo bili i Ivan Dropuljić, osnivač i direktor Zagreb Vino.coma, vinski pisac i degustator Ivo Kozarčanin Bakhov sin i ja ispred revije Svijet u Čaši, na temu tog posebnog proizvoda i uzimajući u obzir poziciju vinograda i spomenute tradicijski tamo uzgajane sorte iskristaliziralo se da bi najbolje bilo pokušati izaći s pjenušcem klasične šampanjske metode, eventualno i s dužim dozrijevanjem u butelji, tj. ako se mladi pjenušac pokaže u prikladnoj kondiciji za odležavanje ostaviti ga nakon druge fermentacije u boci na razvoju na finom talogu do degoržiranja i čepljenja plutenim zatvaračem, u  šampanjskom stilu – najmanje tri godine…

Prva berba na Hrženjaku za nešto ekstra bila je 2018. U ekipi smo uz domaćine Barundiće te godine od trenutka orezivanja bili i nas trojica uravo spomenutih pajdaša. O tome i o punjenju baznog vina u bocu na šampanjizaciju  Svijet u Čaši je svojedobno objavio reportaže, a Iwek Kozarčanin sad se, evo, prisjeća:

– Vinograd smo orezali u travnju 2018. Sljedećih mjeseci smo ga obilazili i milovali pogledima, pa smo 24. kolovoza pošli u berbu. Grožđe je bilo zdravo, prerada ploda se odvijala u kontroliranim uvjetima. Ubrano smo grožđe isprešali, i pustili ga na vrenje, vino je potom stavljeno na odležavaje na finom talogu u inox-tanku. Svako toliko smo ga, dakako, kušali. Nakon nekog vremena to bazno vino pokazalo se spremnim za šampanjizaciju, bilo je ugodno na nepcu, za razliku od francuskih osnovnih vina za šampanjac koja budu jako, čak pungnentno kisela i teško ih je kao takve piti, međutim baš takvo bazno vino poslije se u gotovom šampanjcu pokaže da je dobro da prije stavljanja na šampanjizaciju bude takvo. Konačno smo to naše osnovno vino 24. srpnja 2019. napunili u šampanjsku bocu, dodali mu kvasce za drugo vrenje i prepustili njima da mirno vino počnu pretvarati u pjenušac, kojemu smo kao radni naziv odredili oznaku 100+ pas dosé, znači bez dodavanja ekspedicijskog likera. Napunili smo 252 magnuma, dakle boca zapremnina kojih je po litru i pol.

Došao je trenutak da, nakon što je pjenušac odležao tri godine pod krunskim zatvaračem i na kvascu, otvorimo prvi magnum 100+  i da kušamo naših ruku djelo i naš zajednički prvijenac na početku karijere. Uz Maru i Josipa Barundića su Ivan Dropuljić, novinarka Ana Rogač i Ivo Kozarčanin (suhiucasi)

I tako, tri su godine već od onda prošle, i za sredinu srpnja 2022. pao je dogovor da se nađemo kod Barundićevih na kušanju tog našeg bisera. A on se pokazao najprije lijepom žućkastom bojom i s brojnim živahnim sitnim perlicama, pa složenim mirisom s naznakama zrelog bijelog koštićavog voća (kruška, marelica…) i s briošem u tragu, pa s jako dobrom konzistencijom,  te kao svjež, mekan i elegantan, za dodatni razvoj treba mu da poslije degoržiranja još nekoliko mjeseci odleži i na plutenom čepu!…

Mara i Josip Barundić pobrinuli su se za svečanu večeru koja je počela s ovim domaćim nareskom (vlastita produkcija!) i namazom i nadjevom obogaćenim kruškama povrća iz vlastita vrta. Slijedili su velika pastrva pečena s krumpirom u pećnici, zatim pečena patka s mlincima, za slani desert pita od sira a za slatki desert kolačići sa sezonskim voćem… (suhiucasi)

Uz jela su posluženi najprije pjenušac Barun Manzoni Elégance extra brut pa, potom, mirna vina Barun Vallée des Cardinaux Seigneur Chardonnay 2019 sur lie, onda Marquis Pinot noir 2019, pa Cardinal Pinot noir 2019 Vallée des Cardinaux Magnum, a za kraj krajeva – da uz Fête nationale budemo još bliže Francuskoj, i u dvostruki magnum napunjeni izvanredan izvanredno držeći crnjak s francuskog juga – Clos de Joncuas Gigondas (Grenache, Mourvèdre, Cinsault) 1989! Vive la France! Vive la Croatie! (suhiucasi)

Nekako se ovaj naš nedavni srpanjski radno-hedonistički susret kod Barundićevih datumski  poklopio s onime navedenime u uvodu ovog teksta a što govori o zemlji rođenja Josipa Barundića i zemlji njegovo prvog djetinjstva, naime 14. srpnja u Francuskoj je nacionalni praznik, sjećanje na pad Bastille i slavlje u povodu formiranja Republike Francuske! (početak himne: Allons enfants de la patrie, le jour de gloire est arrivé, contre nous de la tyranie l’étandard sanglant est levé. Aux armes, aux armes…). Hrvat s rođenjem i ranom mladosti provedenom u Francuskoj a potom stalno nastanjen u Lijepoj našoj tako, eto, može slaviti DVA Dana Republike!, nije mogao bolje izabrati termn za prvo i odlučujuće otvaranje svog pjenušavog vina rađenog od domaćih kultivara i tehnologijom te načinom elaboracije onako kako u francuskoj Champagnei pristupaju kreiranju svojih ponajboljih šampanjaca. Prigoda je to bila i da se, uz odličnu Marinu domaću kuhinju dodatno skrene pažnja na još tri vina Barun od francuskih sorata a iz Doline kardinala – Seigneur Chardonnay sur lie Vallée des cardinaux i Marquis Pinot noir Vallée des cardinaux u buteljama te na magnum Cardinal Pinot noir Valée des cardinaux

Priča Barun 100+ nastavlja se i ove godine, iako je dobar dio trsova nastradao u olujama nakon rezidbe. Grožđa će biti iznimno malo i od njega će se ovaj put, lako moguće, raditi tek mirno vino. Pa, da vidimo kakvime će se pokazati… ♣

Podnožje zagrebačke Medvednice – programirano carstvo pastrve

GRAČANSKI RIBNJAK

Ujutro su još u potoku, a oko podneva mogu već biti na tanjuru!

Emin Teskeredžić s uistinu uvjerljivim ulovom

Riječ je o pastrvama, i to kalifornijskoj, kalifornijskoj salmoniziranoj i autohtonoj potočnoj. Veličine različite – kalifornijska od 250 do 400 grama, kalifornijska posebno hranjena da se pretvori u salmoniziranu i da meso dobije boju lososa bude u težinama od 800 do 1.500 grama (1,5 kg), potočna je pak u varijantama od 300 do oko 1.000 grama. Adresa: Zagreb, ulica Gračanski ribnjak bb. Vrijedi, i te kako, skoknuti do tog ribnjaka posebice sada u ovo ljetno i osobito vruće vrijeme, boravak makar i na kratko u podsljemenskoj zoni osvježit će, a ovakva svježa pastrva ponuđena k tome u tri varijante idealna je hrana također baš i po vrućini…

Gračanski ribnjak, s ribama spremnim za prodaju: bazeni s pastrvama, svaki za svoju grupu (suhiucasi)

Gračani, nekad osobito popularni među Zagrepčanima zbog obilja restorana koji su nudili finu domaću hranu (Stari Puntijar, Debeli Martin, Gračanka, Kamanjo…), sad kao dragulj koji za krug ljubitelja fine papice ima najveće značenje, slove, još uvijek, Stari Puntijar, u međuvremenu dopunjen hotelom, te, upravo, Gračanski ribnjak, kad se ide iz pravca Mihaljevca prema Gračanima, malo dalje od Puntijara za nj se skreće  ulijevo na Isce pa u ulicu Gračanski ribnjak. Za sjaj Gračanskog ribnjaka krivac je Zagrepčanin nastanjen na Gornjem gradu a s pogledom i s vinogradom prema popularnoj Tkalči – Emin Teskeredžić dr.med.vet., veterinar s magisterijem iz oceanologije na PMF-u i s doktoratom na Agromskom fakultetu iz područja ribarstva, autor tristotinjak znanstvenih i stručnih radova – eminentni stručnjak za ribe, svojedobno duboko uključen u osnutak i rad niza ribnjaka u nas. Vlasnik je Gračanskog ribnjaka smještenog na izvoru potoka Ribnjak, te korisnik velikog  ribnjaka Krčić na samom izvoru rijeke Krke u Kninu.

Ribnjak Krčić u Kninu koji za rast ribe veličinom i težinom koristi Emin Teskeredžić

Dr.sc. Teskeredžić, u maksimalnoj mjeri sklon prirodnome, u Zagrebu se u Gračanima uvelike bavi proizvodnjom mlađi gore spomenutih vrsta pastrve, u određenom trenutku ribice prebacuje na uzgoj do konzumne veličine na ribnjak Krčić u Kninu. Nakon određenog vremena, primjerice i dvije, tri odnosno četri godine, konzumne ribe specijalnim vozilom u vodi s kisikom vraćaju u bazene na Gračanskom ribnjaku.

Lov, ali ne udicom, i ulov (suhiucasi)

Na Gračanskom ribnjaku nudi se i usluga čišćenja i filetiranja ribe

Konzumne ribe tu se žive nalaze do prodaje kada ih prodavač Igor prema narudžbi kupca lovi, čisti i, po želji kupca, i filetira. Kalifornijska pastrva se prodaje po 49 kuna/kg, a kalifornijska salmonizirana ili tzv. losos-pastrva i potočna pastrva su po 65 kuna/kg. Prodaja na Gračanskom ribnjaku radi od utorka do petka od 9-17 sati, subotom I nedjeljom od 9-13 sati, a ponedjeljkom se ne radi. Želi li se da se kupcu očisti ili filetira riba potrebno je nazvati barem sat vremena prije dolaska na ribnjak, na tel. 01 4611460.  ♣

____________________________________________

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

OLIstria,sir Špin, vino Laguna – Agrolaguna Poreč________________________

                                          Rovinjola, Rovinj

______________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. A GROŽĐE KOJIH VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

______________________________________

VIJESTI / NEWS

U Prolazu

SAMOBORSKO LJETO sa – ZIMSKIM VINOM – Samoborsko ljeto sa – zimskim vinom, te s vrlo pikantno pikajućim očito prenapaljenim osvjetoljubivim osama koje ću, s obzirom na intenzitet svraba na ubodnom mjestu, pamtiti valjda još najmanje mjesec dana. Samborski ugostitelj i vinar Marijan Žganjer potrudio se prirediti atraktivnu i s aspekta poučnosti i s aspekta hedonizma podjednako vrijednu degustaciju jela i različitih vina popraćenu diksusijom o najboljoj mogućoj kombinaciji. Posebno se pobrinuo za ovu prigodu uz rasne crnjake ponuditi i jedan relativno novi kolač njegove slastičarcnice – od tamne čokolade crnu crnu izvrsnu tortu Fantazija.

Zimskom vinu – crnjacima redom sa po 14,5 i 15 vol %, ne da po pakleoj vrućini vrućini što nas je snašla ovog ljeta nije bilo ništa za zamjeriti, naprotiv bila bi vječna šteta da nisu bili ponuđeni naime kapljica je, kao osobito dojmljiva, briljirala, i izvrsno je dopunila odlične kreacije na tanjuru – osobito pečenu janjetinu s krumpirom! – domaćina susreta samborskog ugostitelja i vinara, vlasnika slastičarnice U prolazu na glavnom samoborskom trgu te, u neposrednom susjedstvu, i café-bara Tin (posvećeno Tinu Ujeviću) kamo se nakon obroka redovito ode na meditaciju.

Središte Samobora, glavni trg – zgrada Gradsklog poglavarstva s Gradskom vijećnicom

Trenuci sadržajnog Ljeta 2022 u Samoboru, u organizaciji jednog od najznačajnijih samoborskih ugostiteljskih djelatnika Marijana Žganjera (na slici: u sredini). Sasvim lijevo su istaknuti obrtnik Marijan Sokolović i poduzetnik Mika Rožić, uz njih stoji zagrebački poduzetnik Božo Roknić, a sasvim desno su znani plešivički vinogradar i vinar Zvonimir Tomac te osnivač i direktor festivala vina i kulinarike prof. Ivan Dropuljić

Merlot Cru Selection 2016 – Marjan Simčič. Vidi rubriku Buying Guide!

U vrlo ugodnom debelom hladovinom pokrivenom ambijentu dvorišta (eto i Samobor, kao i Zagreb, ima svoju priredbu Dvorišta!) između Gradske vijećnice i objekta U prolazu Žganjer je, po svom običaju, organizirao uistinu ekskluzivnu reviju Bakhova nektara iz Hrvatske i iz vana, kao crème de la crème izdvajam Merlot Cru Selection 2016 selected vineyards Marjana Simčiča iz Goriških brda, te Trnjak 2017 od Nuića iz Ljubuškog i Vranac 2018 od Grabovca iz Imotskoga, pa, kao kuriozoitet, meksički Petite Syrah 2019 Vale de Guadalupe Baja California proizvođača L.A. Cetta. Inače,Petite Syrah sorta je što dolazi iz Francuske, tamo je uvelike u sjeni Syraha, a vrlo je raširena u Kaliforniji i dijelu Meksika, originalni francuski naziv joj je Durif.

Kao ulazno u cijelu priču te kao spasonosno osvježavajuće i kao nešto za poseban užitak istaknuti valja kao aperitiv Zlatu radgonsku peninu extra dry od Radgonskih gorica i, na kraju nekolikosatne svečanosti za stolom, odličan plešivički pjenušac Blanc de Noir obiteji Tomac, zastupljene ovdje i sa svojim mirnim Sauvignonom Amfora 2017 kao rezultatom višemjesečne maceracije u amfori.

Vrijedni spomena uz hranu svakako su još bili Chardonnay sur lie 2019 svetojanskog biznismena Nikole Mike Rožića i njegova zeta Jalševca, pa Rajnski rizling 2018 istog dueta R&J, te Amphora Cuvée 2019 R & J, a to je mješavina sauvignona, chardonnaya, crnog i sivog pinota i rajnskog rizlinga, grožđe je provelo devet mjeseci na maceraciji u amfori a vino je dozrijevalo godinu i pol u bačvama od Garbelotta. Domaćin Žganjer  sa svojim vinom nije se gurao U prolazu, ali je, kao dugogudišnji (doduše sada već bivši!) predsjednik  Udruge samoborskih vinogradara/vinara za osvježavajuću meditaciju u Tinu ponudio svoje vrlo dobru Graševinu 2021 i još bolji  Chardonnay 2021… ♣

DVA ZLATA ZA KULEN BELJE  –  Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku održano je prvo ocjenjivanje kakvoće kulena u organizaciji upravo spomenute znanstvene institucije koja je dugogodišnji partner kako malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima tako i velikim proizvođačima u standardizaciji i unaprijeđenju proizvodnje kulena.

Dr.sc. Goran Kušec, profesor na FAZOS-u i jedan od najboljih poznavatelja kulena u Hrvatskoj, osvrnuo se na ocjenjivanje i na kakvoću prijavljenih i poslanih uzoraka:

– Dugo godina, zajedno s kolegama s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, ocjenjujem kulene na brojnim kulenijadama diljem Slavonije i Baranje. Ove godine smo odlučili da je došlo vrijeme za organizaciju ocjenjivanja u okviru velike znanstvene institucije, kakva je naš fakultet, kako bismo dodatno naglasili važnost kulena i njegove proizvodnje za cijelu regiju. Na ocjenjivanju su bila 33 uzoraka kulena s područja svih pet slavonskih županija i svi redom bili su odlični. Tehnika ocjenjivanja bila je dakako u skladu s međunarodnim standardima i normama, pomno smo smo ispitivali presjek, miris te okus kulena.

Belje je na to ocjenjivanje poslalo uzorak premium iz linije Crna Slavonska i uzorak Baranjskog kulena s oznakom zemljopisnog podrijetla. Oba kulena su oduševila žiri, koji im je dodijelio zlatne medalje za kakvoću.

Željko Garmaz,osječki eno-gastro novinar i autor više knjiga, sa svojim najnovijim izdanjima – Kulen, hrvatska mesna perjanica (lijevo) i, u društvu s renomiranim korčulanskim vinarom Lukom Krajančićem, s knjigom Memorija prostora ili Lukina Korčula

Ljiljana Vajda-Mlinaček, voditeljica korporativnih komunikacija Belja, prilikom dodjele nagrada istaknula je kako je svaki komad kulena koji dolazi iz proizvodnje te kuće ručni rad, kao što je to i kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Baranjski kulen radimo prema strogo definiranoj specifikaciji zaštite pa na svakom komadu ponosno ističemo europsku plavu ZOZP markicu.  Riječ je o proizvodnji koja traje oko četiri mjeseca i tijekom koje pažljivo pratimo sve faze od punjenja kulena u svinjsku katicu, preko hladnog dimljenja do zrenja. Naravno, s jednakom strašću i predanošću proizvodimo i kulen od Crne slavonske svinje koju uzgajamo na prostoru pašnjaka u Parku prirode Kopački rit. ♣

Nešto iz daleka svijeta: Japan

TREŠNJA KAO NACIONALNI SIMBOL –  Kasno proljeće i ljeto razdoblje je raznog pojedinog voća, a među najpopularnijim voćem mogu se svakako smatrati trešnje. Trešnja, plodovi koje smo u raznim varijantama – u nas su osobito cijenjene one  kaštelanske, i hrušterice… – viđali i još vidimo na tržnicama na određeni je način nacionalno voće u Japanu.  Stanovnici Zemlje izlazećeg sunca običavaju slaviti sezonu cvatnje.  Sezona cvjetanja trešnje iznad potoka u okrugu Tsuzuki u Yokohami u Japanu tradicijski je u znaku obiteljskih okupljanja, festivala i provođenja vremena na otvorenom. Divljenje sakuri a to su cvjetovi trešnje – stoljećima je nacionalni običaj i zabava. Uživanje u trešnjinim cvjetovima poznato je kao hanami, a najčešće se svodi na piknike ispod rascvjetanih grana. Za kasnonoćne piknike vješaju se lampioni na drveće kako bi osvijetlili cvjetanje. Slika prikazuje potok Egawa, omiljeno mjesto za promatranje sakure u okrugu Tsuzuki. Zadivljujuća proljetna scena odvija se na prilično neobičnom mjestu – uz potok i pješačke staze u pretežito industrijskoj skladišnoj četvrti. Ovdje oaza obrubljena sakurama očima nudi golemi užitak.

Trešnja u cvatu u Japanu

Kada trešnje cvjetaju? Najveći čimbenik u određivanju perioda cvatnje trešnje su geografski položaj i klima. Što je klima blaža, cvjetovi se ranije otvaraju. Na južnom japanskom, suptropskom otočju Okinawa, trešnje se otvaraju već u siječnju, dok na sjevernom otoku Hokkaido cvjetaju u svibnju. U većini velikih gradova između – uključujući Tokio, Kyoto i Osaku – sezona cvjetanja trešnje obično se odvija krajem ožujka ili početkom travnja. Nadalje, vrijeme cvatnje razlikuje se od godine do godine, ovisno o vremenu. Ako je vrijeme tijekom tjedana koji prethode sezoni cvjetanja trešnje blago, cvjetovi će se rano otvoriti. Ako je hladnije, cvjetovi će se otvoriti kasnije. Iz godine u godinu početak sezone cvatnje obično varira za plus/minus tjedan dana, no moguća su i veća odstupanja. Koliko dugo traje cvjatnja trešanja? Sezona cvatnje trešnje je relativno kratka. Potpuni cvat (mankai) obično se bude otprilike tjedan dana nakon otvaranja prvih cvjetova (kaika). Tjedan dana kasnije vrhunac cvatnje je gotov i cvjetovi opadaju s drveća. Jak vjetar i kiša mogu znatno skratiti sezonu cvatnje. ♣

_____________________________________________

Željko Suhadolnik, suosnivač i glavni urednik – Mladen Horić, suosnivač i glavni direktor – Marko Čolić, urednik fotografije

FAMA VOLAT. PANTA REI, TEMPUS FUGIT. LA VITA BREVIS EST. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 07. 2022 – Hints to the smart purchase

 HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Northwestern uplands

(XL) SAUVIGNON PUREK 2021 – PUHELEK PUREK ■ Prigorje-Bilogora, Zelina; Sauvignon bijeli; suho, 12,5 vol %; ZOI Prigorje Bilogora, vrhunsko s kzp;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 °C ■


(XL-XXL) BARUN SEIGNEUR CHARDONNAY SUR LIE 2019 Vallée des Cardinaux – BARUNDIĆ ■ Plešivica, Krašić; Chardonnay; vlastiti vinogradi, pozicije na visini od oko 250 m, prinos po trsu oko 1 kg, oko  2 godine u barriqueu, njega na kvascu; suho, 13,0 vol %; vino odiše svježinom i na nosu i u ustima, na mirisu s dosta voćnosti i s nitima dobivenim od boravka u bačvici, u ustima puno, dojam je međutim da bi, prikladno pohranjeno u arhivi, s vremenom bi moglo osjetno dobiti u razvoju i na kompleksnosti ■ Poslužiti na: 12 – 13°C ■  ⇒

(L)  KRALJEVINA 2021 – PUHELEK PUREK ■ Prigorje-Bilogora; Kraljevina; suho, 11,5 vol %; ZOI Prigorje Bilogora, Zelina, kvalitetno s kzp;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 10 °C ■  

(XXL) SYRAH 2016 Križevac – KORAK ■ Plešivica, Jastrebarsko, Križevac; Syrah; vlastiti vinogradi, više od dvije  godine u barriqueu, suho, 13,5 vol %; nadasve elegantno, vino lijepe svježine, strukturom djeluje više u pravcu crnog pinota nego južnog obično korpulentnog syraha, djeluje kao da ima snagu i da još odležava, možda i da još kroz nešto vremena i dobije u razvoju ⦁ Poslužiti na: 12 – 13°C ■   

Istra i Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

(Xl-XXL) GRAN TERAN 2017 – CORONICA ■ Hrvatska Istra, Umag; Teran, grožđe 100 % iz vlastitih vinograda, suho, 13,5 vol %; ZOI Hrvatska Istra;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 °C ■

Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia & Croatian Danube region

(XL) SYRAH 2018 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo; Syrah; suho, 13,5 vol %; ZOI Slavonija; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 18 °C ■ 

_____________________________________________________   

iVino by Ana&Ivo

 

CRO WHITE BLEND      

Novinari Ivo Kozarčanin i Ana Rogač kao osnivači projekta iVino by Ana i Ivo nastavljaju s organizacijom strukovnih ocjenjivanja vina na određenu temu.

Nakon lanjskih uspješnih odabira najboljih hrvatskih mirnih i pjenušavih roséa Drink Pink, mješavina crvenih/crnih sorata Red Blend, pjenušavih vina The Flute Stars, te vina u bag-in-box pakiranju u travnju ove godine, najnovije, peto specijalizirano vrednovanje Bakhova nektara, pod nazivom White Blend, održano sada u srpnju u hotelu Esplanade u Zagrebu, bilo je u znaku hrvatskih bijelih vina od mješavina sorata. Uzorci su na degustaciji bili su iz svih krajeva Hrvatske. Veseli pokazana sortna i stilska raznolikost hrvatskih mješavina bijelih sorata, a još više njihova ujednačena kvaliteta. Vina su se pokazala kao odraz terroira, klime, tla i ideje vinara, izjavilli su organizatori ocjenjivanja.

Dominik Jagunić, Franjo Francem, Žarko Stilin Belec

Ocjenjivači su bili enolozi Nataša Puhelek Puština, mr.sc. Franjo Francem i Dominik Jagunić, sommelier dr. sc. Žarko Stilin i vinski kritičar Ivo Kozarčanin. Uspjehu ocjenjivanja White Blend puno su pridonijeli vrijedni domaćini iz zagrebačkog hotela Esplanade.

Evo rezultata:

ZLATO – ENJINGI Venje 2006. izborna berba (graševina, rizling, sivi pinot, traminac, sauvignon) ⦁ ENJINGI Venje 2010. kasna berba (graševina, rizling, sivi pinot, traminac, sauvignon) ⦁ ANTUNOVIĆ  Jubilea (silvanac 2011 chardonnay 2014., Graševina; 2016) ⦁ DEGRASSI Terre Bianche Limited Edition 1, n/v (malvazija, chardonnay, sauvignon, viognier ⦁ GRABOVAC Draga Riserva 2019 (kujundžuša, pošip, žilavka, chardonnay, sauvignon) ⦁ Klet ROMIĆ  Dragonada 2017 (chardonnay, pinot bijeli) ⦁

SREBRO –  KOPJAR Cuvée Zagorje, n/v (graševina, manzoni, sauvignon) ⦁ ZDJELAREVIĆ  Nagual bijeli 2013 (chardonnay, sauvignon) ⦁ ANĐELINI  Magdalena 2019 (chardonnay, malvazija; suho) ⦁ DAMJANIĆ  Clemente Blanc 2019(chardonnay, bijeli pinot; 13,5 vol%) ⦁ GALIĆ  Bijelo 9 2018. (graševina, chardonnay, sauvignon) ⦁

BRONCA –  ERDORO Blend One 2021 (rizling, traminac, pinot sivi, pinot bijeli, Plešivica) ⦁ KUTJEVO d.d.  Maximo Bianco 2020 (graševina, traminac, polusuho) ⦁ KUTJEVO d.d. Maximo Oro 2019 (graševina, chardonnay) ⦁ MARLAIS  Dišpet  (pošip, rukatac, dubrovačka malvasija; Pelješac) ⦁ PLOVANIĆ Belica 2021 (mejsko, brajkovac, divjaka, malvazija istarska, glera…) ⦁ SIBER M&S 2018  (muškat, sauvignon i chardonnay) ⦁

________________________

SLOVENIJA  SLOVENIA

(XXXL) MERLOT CRU SELECTION 2016 selected vineyards – Marjan SIMČIČ ■  Merlot, birane parcele, prinos 40 hl/ha, 42 mjeseca u hrastovim bačvama; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗   ⇒

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

.Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or Great gold medal = 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

 – Zlatna medalja/Gold medal91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

–  Srebrna medalja/Silver medal86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

   – 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

 – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

 – trošiti sada/drink now  • – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  – čuvati/hold •   trošiti uz hranu/drink with food

__________________________

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do 35 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

ooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

SVIJET u CASI – 06.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz / through

ŽELJKO SUHADOLNIK

__ s vama od – 11.11.1992  – since, with you__

LIJEPA grand VINSKA cru NAŠA

Pelješac, Dingač, snimljeno s mora (Marko Čolić)

Dio Dingača, uz more

Pelješac, Postup (Boris Kragić)

Pelješac, sjeverna strana poluotoka

Hvar – južna strana: Hvarske plaže, s ograničenim položajima Ivan Dolac i Sveta Nedjelja

Pupnatska uvala, vinogradi se penju ubrdo

Vis: Komiža, i Vugava na terasama

Biševo – otočić viškog akvatorija, s terasastim vinogradima