POTROŠAČKI PUTOKAZ – 09./10.2017 – BUYING GUIDE

 

pijte razborito – odgovorno – trijezno

drink wisely – responsibly – soberly

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU / HINTS FOR A SMART PURCHASE

od/since 1994.

RUJAN/LISTOPAD – 2017 – SEPTEMBER/OCTOBER

U ovome broju / in this issue: HRVATSKA – CROATIAARGENTINABOSNA & HERCEGOVINAFRANCUSKA – FRANCEITALIJA – ITALIA NOVI ZELAND – NEW ZEALANDPORTUGAL

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Jesen 2017 – vinograd Benvenuti, s pogledom na Motovun

_______________________________

U VINU SU SUNCE, ZEMLJA, LOZA i ZNOJ, ISKRENOST i BIZNIS, RADOST i ŽALOST, NEMIR i OPOJ

IN THE WINE THERE ARE SUN, SOIL, VINE & SWEAT, GENUINITY & BUSINESS, JOY & PAIN, ANXIETY & EBRIETY

      ______________________________

VINA SU S TRŽIŠTA / WINES ARE FROM THE MARKET

Velika zvijezda, šampion/Big Star, champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! / Brilliant! Impressive! Unique!

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja/Great gold medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with character, classic elegant great wine.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i  s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

♣ ♣ 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting.

7579 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 75 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑- trošiti  • ⇗- trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati •   – trošiti svakako uz hranu

_______________________________

CIJENE, u maloprodaji (mpc) / PRICES, retail (pp),  0,75 ℓ: S = small (do 35 kn; till 5 €)  • M = medium (36-75 kn; 5-10 €)  • L = large (76-110 kn; 10-15 €) • XL = extra large (111-150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-220 kn; 20-30 €) • XXXL = extremly large  (iznad/over 220 kn; 30 €)

Uzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (npr. 5 od 7 članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 85 bodova po skali do 100 bodova, odnosno 17,5 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova.

____________________________

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / North Western Uplands

♣  (M) SAUVIGNON 2016 – STRUČIĆ

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Ludbreg ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: sauvignon ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA, from the LABEL: polusuho • 12,0 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l ■ VINO je lagano, jednostavno, za popiti što prije ■ SERVIS: ⇑ • 8-10°C

 Dalmacija / Dalmatia

♣ ♣  (M-L) POŠIP 2016 – TOMIĆ

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pošip ■ OZNAKE s etikete/DATA from the LABEL: suho • 13,5 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: uredan ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno ■ VINO je žućkaste boje, malo zatomljena mirisa, okus je ugodan, slankast, donekle ravan, tijelo srednje jačine, za popiti sada ■ SERVIS: ⇑ • 10-12°C

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) DINGAČ 2013 – KIRIDŽIJA

PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac, Dingač ■ VINOGRAD/VINEYARD kosina • sorta/variety: plavac mali • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA, from the LABEL: suho • 15,0 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno ■ VINO je kompleksno, bogato i zrelo, puno, snažne strukture, sa zamjetnim ali dobro uglađenim taninom. Veliki plavac mali, prikladan za čuvanje ■ SERVIS: ⇗  (snažna, krepka jela – pečenja…) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18°C

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) PLAVAC MALI 2011 barrique – BASTIJANA TOMIĆ

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar, Ivan Dolac ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: plavac mali ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA, from the LABEL: suho • 14,5 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno – prepoznatljivo iz daleka ■ VINO je kompleksno, mekano, živo, skladno, punog tijela, toplo. Treba mu vremena da se otvori ■ SERVIS: ⇗   • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18°C

♣ ♣ ♣ (♣)  (L) KORLAT SYRAH 2013 – BADEL 1862/VINARIJA BENKOVAC

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Benkovac-Stankovci ■ VINOGRAD/VINEYARD: Korlat • nadmorska visina: cca 300 m • tlo: s dosta kamena • sorta/variety: syrah • pristup u trsju/approach in the vineyard: konvencionalan ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • modificirana – niska zdepasta, teška • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan – dosta dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: ugravirano – inventivno / originalno – prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno, sadržajno, bogato, sočno, ima karakter, ozbiljno,  dotjerano, vrlo toplo, s dosta živosti. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, dobi. Lijepo se pije uz hranu. U usponu, traži još vremena. Izgledom živahno, rubinsko-blago granatno, tamno. Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na mineralno, voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ crveno / koštićavo; bobičasto), vegetalno/herbalno – diskretno, pa na začine/mirodije – iskazano s mjerom i dobro uklopljeno, osjet drveta, čokolade – dodir. U ustima meko, zaobljeno, s uglađenim taninom. Slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti, gorkasto. Tijelom & strukturom potentno, svježeg kiselkasto-gorkastog prilično dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗   ⇒ • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (za syrah/vidi crteže na početku rubrike) • 16-18°C

♣ ♣ ♣ (♣)  (XXL) KORLAT SYRAH 2012 Supreme – BADEL 1862/VINARIJA BENKOVAC

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Benkovac-Stankovci ■ VINOGRAD/VINEYARD: Korlat • nadmorska visina: cca 300 m • tlo: s dosta kamena • sorta/variety: syrah • reducirani prinos • idealan trenutak berbe • ručno branje • selekcija grožđa • pristup u trsju/approach in the vineyard: konvencionalan ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvene bačve, barrique ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • modificirana – niska zdepasta teška • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan – dosta dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: ugravirano – inventivno / originalno – prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je bogato, mesnato, vrlo toplo, robusno, s dosta živosti. Traži još vremena, a ako ga se sada pije svakako je dobro da to bude uz (neku jaču) hranu. Izgledom živahno, rubinsko–granatno, vrlo tamno. Na nosu upućuje na začine/mirodije – iskazano jače, zatim na osjet paljenoga/dima, vanilije, čokolade, potom se otkriva voćnost. U ustima dobro zaobljeno, sa živim, dosta uglađenim taninom. Sugerira slast, kiselost jako dobro prati. Tijelom & strukturom potentno, gorkastog, dosta dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗    ⇒ • velika čaša  • 18°C

♣ ♣ ♣  (L) KORLAT MERLOT 2013 – BADEL 1862/VINARIJA BENKOVAC

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Benkovac-Stankovci ■ VINOGRAD/VINEYARD: Korlat • visoravan – kosina • nadmorska visina: cca 300 m • tlo: s dosta kamena • sorta/variety: merlot • pristup u trsju/approach in the vineyard: konvencionalan ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • modificirana – niska zdepasta teška • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan – dosta dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: ugravirano – inventivno / originalno – prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je dotjerano, skladno, vrlo toplo, s dosta živosti. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, dobi. Lijepo se pije – uz hranu. Dojam je da je u špici, koja, međutim, može trajati. Izgledom živahno rubinsko–blago granatno. Na nosu umjerene jačine, upućuje na mineralno, voćnost, izraženu dobro – (voće: domaće; crveno/ koštićavo; bobičasto/ višnja, borovnica…), začine/mirodije – iskazano s mjerom – dobro uklopljeno U ustima zaobljeno, sa živim taninom. Sugerira slast, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, kiselkastog, gorkastog srednje dogačkog završetka ■ SERVIS: ⇗   • velika čaša (bordoška) • 18°C

♣ ♣ ♣  (XXL) KORLAT MERLOT 2012 Supreme – BADEL 1862/VINARIJA BENKOVAC

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Benkovac-Stankovci ■ VINOGRAD/VINEYARD: Korlat • tlo: s dosta kamena • nadmorska visina: cca 300 m • sorta/variety: merlot • reducirani prinos • idealan trenutak berbe • ručno branje • selekcija grožđa • pristup u trsju/approach in the vineyard: konvencionalan ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvene bačve ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • modificirana – niska zdepasta teška • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan – dosta dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: ugravirano – inventivno / originalno – prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno, mesnato, ozbiljno, dotjerano no ipak malo opterećeno boravkom u drvu, toplo, robusno, s dosta živosti. U suglasju sa: tipologijom, dobi. Dobro se pije uz hranu. Izgledom rubinsko–granatno, tamno. Na nosu upućuje na začine/mirodije – još nisu i posve integrirani, osjet paljenoga/dima, čokolade/kave, potom voćnost. U ustima zaobljeno, sa živim taninom. Sugerira slast, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom potentno, gorkastog dosta dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  ⇒ • velika čaša (bordoška) • 18°C

♣ ♣ ♣  (M) PLAVAC TERRA MADRE 2015 – POLJOPROMET

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Komarna ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: plavac mali ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA, from the LABEL: suho • 14,0 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux ■ VINO je sortno prepoznatljivo punog tijela, mekano, s dosta voćnosti ■ SERVIS: ⇗   • velika čaša (bordoška) • 16-18°C

Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro

♣ ♣ ♣  (XL) GRAN MALVAZIJA 2013 – CORONICA

PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: malvazija istarska • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA on the LABEL: suho • 14,0 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno ■ VINO je s karakterom i djeluje kao kompleksno, lijepe je žućkasto-zelenkaste boje, u nosu malo zatomljeno, ipak odaje zrelo voće, cvijetne note, poljubac meda, u ustima vrlo dobro iskazano, slankasto, tijelom vrlo dobro, u ustima traje ■ SERVIS: ⇑  • 14° C

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) BOŠKINAC 2013 – BOŠKINAC

.

PORIJEKLO/ORIGIN: Pag, Novalja ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: cabernet sauvignon, merlot ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA, from the LABEL: suho • 14,5 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: boredaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: jednostavno – elegantno – u crnome ■ VINO je tipično, karakterno, kompleksno, ozbiljno, živo, s finim mirisom u kojemu su skladno pomiješani voćnost i začini, čokolada, u ustima mekano, sa živim ali I pripitomljenim taninom, s jako dobro pratećom kiselošću, puno i snažnog tijela, u ustima trajno. U usponu ■ SERVIS: ⇗  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18°C

♣ ♣ ♣  (Xl) TERAN 2013 – BENVENUTI

PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska istra, Središnja Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: teran • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA, from the LABEL: suho • 14,0 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: prepoznatljivo – čitljivost: neki dijelovi malo teže, zbog malih fontova ■ VINO je kompleksno, puno, s lijepo izraženim voćno-začinskim (fini dodir čokolade!) mirisom, u ustima toplo, živo, dobro zaobljeno međutim sa još vrlo živim taninom, s izraženijom (teran!) kiselosti, slankasto, snažnoga tijela, u ustima trajno. Traži još vremena ■ SERVIS: ⇗   (masnija mesna topla jela) • poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18° C

___________________________________

Klub   2017

Agava: Boris Franetić, Belizar Miloš i Darko Lugarić

DEGUSTACIJA u AGAVI Klub Vinske zvijezde ovaj put kušao je i ocjenjivao vina u popularnom restoranu Agava u zagrebačkoj Tkalči. Agava, koju vode Darko Lugarić kao sommelier i Belizar Miloš kao chef, je, inače, nedavno dobila lijepo priznanje – preporuku od svjetski glasovitog vodiča Michelin!

Michelinov vodič, s više od 100 godina iskustva u selekciji ugostiteljskih objekata a koji danas preporučuje više od 20.000 restorana u oko 30 zemalja svijeta, prije kratkog vremena jednu je svoju zvjezdicu dodijelio rovinjskom restoranu Monte, a, kao najnovije, Michelinovi inspektori, koji u svojim ocjenjivačkim pohodima obilaze restorane aninimno, priznanje Michelinov tanjur dodijelili su 34-ma hrvatskim restoranima. Pločicu Michelinove preporuke za lokal u kojemu se fino jede i pije iz Zagreba je primilo 11 restorana, a to su, uz Agavu, i Apetit City, Bistro Apetit, Boban, Dubravkin put, Gallo, Le Bistro Esplanade, Mano, Mundoaka, Takenoko i Zinfandel’s. Oni su time ušli u izbor za objavu u Michelinovom gastro-vodiču za 2017 godinu.

Kušači su u Agavi, uz Vitu Andrića, Ivo Kozarčanina i Željka Suhadolnika, bili enologinja mag. Ivana Alpeza iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, zatim sommelier Lugarić, prof. Ivan Dropuljić, direktor etabliranog festivala plemenite kapljice Zagreb vino.com, te  Saša Zec, voditelj tvrtke Croatia – Vina Mosaica. Vina je točio Boris Franetić. ■

Žiri u Agavi: Ivo Kozarčanin, Darko Lugarić, Saša Zec, Vito Andrić, Ivan Dropuljić, Željko Suhadolnik, Ivana Alpeza

 _____________________________________

Vina za ocjenjivanja u organizaciji Kluba Vinske zvijezde dobivamo od zagrebačkih trgovačkih kuća:

ACROBAT/SVIJET VINA, AVT, BORNSTEIN, FINES WINES, MIVA, PAGO, PUNI SEPET, PZ DROPI, ROTO DINAMIC, SUPERKONZUM, VINOTRADE, VINO.hr, VINTESA, VIVAT FINA VINA, VRUTAK

Ovim putem srdačno zahvaljujemo restoranu AGAVA na gostoprimstvu, a vinotekarima na uzorcima!

____________________________________________

Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Danube area

♣ ♣ ♣  (M) TRAMINAC 2016 premium – ILOČKI PODRUMI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Podunavlje, Srijem ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: traminac • pristup u trsju/approach in the vineyard: konvencionalan ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA, from the LABEL: vrhunsko • suho • 13,0 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: pretrpano – u dva dijela – pregledno, čitljivo: slabo ■ ODNOS SADRŽAJ–CIJENA/QUALITY-PRICE RATIO: dobar ■ VINO je sortno dobro prepoznatljivo, dotjerano, pitko, ima kompleksnost, mekano je i živo. U špici koja može trajati. Kristalno bistre slamnato-žute boje, fino izraženog trajnog mirisa u pravcu začinskoga, cvijetnoga, s dovoljnom dozom voćnosti te s dodirom mineralnoga. U ustima također dobro izraženo, svježe, zaobljeno, slankasto, dobroga tijela, srednje trajnosti ■ SERVIS:  ⇑ • srednje velika čaša • 12°C

♣  (XL) TRAMINAC 2013 Principovac – ILOČKI PODRUMI

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srijem, Ilok ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: traminac ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA, from the LABEL: poluslatko • 14,5 vol % ■ ČEP/STOPPER: djelovao je kao jeftin ■ VINO se predstavilo s jako žutom bojom, s jače iskazanim karamelnim notama na nosu i u ustima, dosta ravno u okusu, s gorkim završetkom.

♣ ♣  (S-M) GRAŠEVINA 2016 Liska – BUHAČ

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srijem, Ilok ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: graševina ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA, from the LABEL: vrhunsko s kzp. • brut • 11,5 vol %  ■ VINO je vrlo svježe, živo i ugodno, voćno, mineralno, srednjeg tijela ■ SERVIS: ⇑   (masnija riječna riba) • 8-10°C

♣ (♣)  (M) FRANKOVKA 2015 – PINKERT

■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: frankovka ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA, from the LABEL: 13,0 vol %VINO je jednostavno, svježe, voćno… ■ SERVIS: ⇑ • 14-16°C

    ARGENTINA    ARGENTINA

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) NUMINA 2014 Gran Corte old block selection – BODEGAS SALENTEIN

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Mendoza Valle de Uco ■ VINOGRAD/VINEYARD • nadmorska visina: 1100 – 1200 m • sorta/variety: malbec 66 %, cabernret sauvignon, merlot, petit verdot, cabernet franc • stare loze • dozrijevanje: 16 mjeseci u bačvama od francuske hrastovine ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA, from the LABEL: 14,5 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno ■ VINO je kompleksno, dotjerano, skladno i elegantno, puno i toplo, stilski na bordoškom kolosijeku. Lijepe živahne tamne rubinske boje s blagom nijansom granatnoga, na nosu vrlo lijepo izraženo, upućuje na tamno bobičasto voće i začine, drvo je jako dobro integrirano. Okus sočan, primjereno slijedi miris. Blago je slankast, s dozom je i fine slasti od boravka u drvu, kiselost kvalitetno prati. Tijelom vrlo dobro, finale živo i dosta dugačko ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša (bordoška) • 16-18°C

♣ ♣ ♣  (L) PYROS 2013 malbec barrel selected 160 – PYROS

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Valle de Pedernal ■ VINOGRAD/VINEYARD: nadmorska visina: 1400 m • tlo: kamenito ■ PODRUM/CELLAR: dozrijevanje/maturation: 12 mjeseci • barrique bačvice • hrastovina 50 posto francuska i 50 posto američka ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA on the LABEL:  suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: uredno  ■ VINO je složeno, dotjerano, skladno, puno i toplo, u dobroj kondiciji i može još stajati i razvijati se. Tamne rubinske boje s granatnom nijansom. Vrlo dobro iskazano u mirisu, upućuje na tamno (koštićavo) voće, a začinima (poljubac papra) i čokoladnim notama, izraženima s mjerom, odmah daje i naslutiti da je boravilo u drvu. U ustima dosta sočno, zaobljeno i mekano, tanin je još dosta živ ali je dobro uglađen. I u okusu se javljaju note čokolade. Slankasto i blago slasno, s prikladnom kiselosti. Tijelom dosta snažno no ne ostavlja dojam nabildanosti. U istima solidne trajnosti. ■ SERVIS: ⇗   • velika čaša (bordoška) • 16-18°C

♣ ♣ ♣  (L) MALBEC 2015 barrel selection – BODEGAS SALENTEIN

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Mendoza Valle de Uco ■ VINOGRAD/VINEYARD:  nadmorska visina: 1100 m • tlo: kamenito • sorta/variety: malbec ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: 12 mjeseci • velika bačve • francuska hrastovina ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA on the LABEL: suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: uredno ■ VINO je majstorski dotjerano, mekano, lijepa voćna mirisa s blagim dodirom drva i slatkih začina (vanilija), dopadljivo, nekomplicirano, fino pitko. U ustima vrlo dobro zaobljeno, klizi. Srednjeg tijela i trajnosti. Za svakodnevni, no ipak i malo bolji ručak ■ SERVIS: ⇑  • veća čaša (bordoška) • 16°C

______________________________________

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! ■ Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! / The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

________________________________________

    BOSNA i HERCEGOVINA     BOSNIA&HERZEGOVINA

♣ ♣ ♣ (♣)  (XXL) CARSKO VINO 2013 žilavka probirna berba Grand Cru – VUKOJE

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Trebinje ■ VINOGRAD/VINEYARD: Carski vinogradi Ušće (ušće Trebišnjice i Sušice) • sorta/variety: žilavka 93 %, bena • pristup u trsju/approach in the vineyard: ručna obrada • ručna berba, u više navrata, sredinom i krajem listopada ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje/maturation: 12 mjeseci, sur lie • barrique (225 ℓ) • drvo novo ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA on the LABEL: probirna berba – grand cru • 12,9 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: alsace • visoka vitka – odgovara vinu: da • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno ■ VINO je zanimljivo, kompleksno, sadržajno, s karakterom. Ozbiljno, zrelo, dotjerano, skladno, elegantno, s dosta živosti. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortama, dobi. Lijepo se pije uz hranu, i uz meditaciju. Spremno je za piti, dojam je da je u špici, koja može trajati, Izgledom živahno, bistro, zlaćano-žuto. Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na mineralno, voćnost – izraženu dobro (voće: domaće – južno/smokva). začinsko bilje, začine/mirodije – iskazano diskretno i vrlo dobro uklopljeno, osjet smole – poljubac. U ustima meko, zaobljeno, donekle kremasto, blago sugerira slast, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  (morski plodovi, morska i riječna riba, piletina i puretina, sir iz ulja, sir iz mješine, kozji sir) • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 12-14°C

♣ ♣ ♣  (M) TRIBUNIA 2016 chardonnay & malvasija – VUKOJE

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Trebinje ■ VINOGRAD/VINEYARD: Zasad polje • sorta/variety: chardonnay & malvasija dubrovačka à 50 % • pristup u trsju/approach in the vineyard: berba ručna u više navrata ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification maceracija, u inoksu, bez alkoholnog vrenja: 14 sati – temperatura: 12-14°C • dozrijevanje/maturation: 6 mjeseci • inoks • u boci, prije izlaska: 3 mjeseca ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA on the LABEL: suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: pretrpano, čitljivo: teško, zbog sitnih slova ■ VINO je zrelo, dotjerano, skladno, s dosta živosti, ugodno. U suglasju sa: godištem berbe, dobi. Lijepo se pije uz hranu – i na dužu stazu. Spremno za uporabu – u špici (koja može još trajati). Izgledom živahno, bistro, slamnato-žuto. Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ bijelo/ koštićavo: jabuka, kruška), floralno, mineralno, osjet dima – poljubac. U ustima meko, zaobljeno, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro, svježeg, srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇗   (jelo: svježi sir, predjela od ribe i morskih plodova, jela s tjesteninom, povrće sa žara, krem juhe, piletinu, puretinu) • srednje velika čaša (burgundijska) • 12°C

     FRANCUSKA     FRANCE

Bordeaux

♣ ♣ ♣ ♣ (XL-XXL) CHÂTEAU TOUR SAINT CHRISTOPHE 2015 – CHÂTEAU TOUR SAINT CHRISTOPHE

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Saint Emilion ■ VINOGRAD/VINEYARD: Saint-Christophe-des-Bardes • blaga kosina – dio na terasama • ekspozicija: jug – jugozapad • tlo: ilovasto-vapnenačko • sorta/variety: merlot 80 %, cabernet sauvignon 20 % • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa • vinifikacija/vinification, maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: cca 30 dana • posuda: betonske cisterne (75 %) – drvo (25 %) • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana: da • dozrijevanje/maturation: 15 mjeseci • barrique (225 ℓ) • drvo novo 40 % – rabljeno jednom: 40 % – rabljeno dva puta: 20 % ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA on the LABEL: Saint Emilion grand cru aoc • suho • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (60.000)  • boca/bottle, model: bordeaux • normalna – nešto teža – odgovara vinu • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan – uredan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: klasična bordoška ■ VINO je kompleksno, gusto, mesnato, ozbiljno. Dotjerano. međutim traži još dosta vremena. S puno živosti, vrlo toplo pa i donekle robusno, pokazuje sklad. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortama, Još je premlado za konzumaciju, ali je u usponu. S velikim potencijalom odležavanja. Ako ga se pije sada, najbolje je da to bude uz hranu. Izgledom živahno, bistro, rubinsko, vrlo tamno. Na nosu umjerene ali dovoljne jačine, upućuje na začine/mirodije (papar, poljubac) – dobro uklopljeno, pa na osjet plemenitog drveta i fino paljenoga, a i na voćnost – izraženu vrlo dobro (plodovi: domaći/crveni / koštićavi; bobičasti/crni ribiz, jagoda… – malo džemasta nota), nazočna je i nijansa mineralnoga. U ustima solidno zaobljeno ali i sa živim mada relativno uglađenim taninom, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom potentno, živog, dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS:   (dugo pirjana tamna mesa, zreli tvrdi sir…)  ⇒ • poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18°C

♣ ♣ ♣  (XL) CHÂTEAU HAUT-BRISSON 2015 – CHÂTEAU HAUT-BRISSON

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Saint Emilion ■ VINOGRAD/VINEYARD: na dva mjesta • visoravan, te vrh brežuljka • ekspozicija: jug • tlo: vapnenačko i šljunkovito • sorta/variety: merlot 90 %, cabernet sauvignon 10 % • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly – ekološki/organski ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa • vinifikacija/vinification, maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 30 dana • posuda: inoks (90 %) – drvo (10 %) • dozrijevanje/maturation: 15 mjeseci • barrique (225 ℓ) • drvo: novo 35 % – rabljeno jednom: 35 %, rabljeno dva puta: 30 % ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA on the LABEL: Saint Emilion grand cru a.o.c. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (60.000) • boca/bottle, model: bordeaux • normalna – nešto teža – po tradiciji odgovara vinu: da • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan – dugačak – ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: privlačno – prepoznatljivo iz daleka ■ VINO je sadržajno, prilično koncentrirano, ima kompleksnost. Ozbiljno, dotjerano,  skladno, toplo, s puno živosti. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortama. Još mlado, sada za piti prvenstveno uz hranu. U usponu. Izgledom živahno, bistro, rubinsko, vrlo tamno. Na nosu umjerene jačine, upućuje na herbalno – diskretno, začine/mirodije – dobro uklopljeno, osjet plemenitog drveta, fino paljenoga, čokolade, pa na mineralno i voćnost (plodovi: domaći; crveni /bobičasti). U ustima sa živim relativno dobro uglađenim taninom, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, živog, gorkastog, blago isušujućeg dosta dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗   (pečena janjetina, pirjana junetina i govedina…) • poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18°C

   ITALIJA     ITALIA

Alto Adige/Süd Tirol – Trentino

♣ ♣  (M) MOSCATO GIALLO 2015 Castel Firmian – MEZZACORONA

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Trentino ■ OZNAKA NA ETIKETI/DATA on the LABEL: slatko ■ VINO je uredno, dopadljivo, obično, malo preslatko, vitkog tijela… ■ SERVIS: ⇑ • 8-10°C

NOVI ZELAND    NEW ZEALAND

♣ ♣ ♣ (ML) SAUVIGNON BLANC 2016 – BABICH

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Marlborough ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: sauvignon blanc ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA on the LABEL: suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux ■ VINO je tipično za sortu i prostor odakle dolazi, miris ipak nije prenapadan, okus je svjež. Dopadljivo, skladno, čisto… ■ SERVIS:  ⇑ • 10-12°C

PORTUGAL  PORTUGAL

♣ ♣  (S-M) PERIQUITA TINTO 2015 – PERIQUITA

■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: 13,0 vol%VINO je lijepe žive boje, ugodna mirisa, fino pitko, nekomplicirano ■ SERVIS: ⇑ (jelo: roštiljade na izletima) • 16°C

Advertisements

Hrvatska u Zemlji izlazećeg sunca/PLAVAC MALI u JAPANU!

エディ マレティチ = Edi Maletić = エジ マリティッチ

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

UTJECAJNI BUSINESSMAN YOSHIDA SHIGEMI, ČELNI ČOVJEK VINSKOG POSJEDA GOTO NA OTOKU GOTU, i NJEGOVI SURADNICI TOLIKO SU SE ZALJUBILI u HRVATSKU i NJENA VINA DA SILNO ŽELE NA SVOJIM TERENIMA ZASADITI SORTE IZ LIJEPE NAŠE! U POMOĆ SU POZVALI STRUČNJAKA prof. EDIJA MALETIĆA SA ZAGREBAČKOG AGRONOMSKOG FAKULTETA. PRVA SADNJA: NA PROLJEĆE 2018!

Plavac mali u Japanu! Pa, ništa neobično… ako je riječ o plavcu malome u butelji uvezenoj iz Hrvatske, međutim plavac mali trebao bi se uskoro naći u Zemlji izlazećeg sunca u – vinogradu, a onda, nakon nekog vremena, i u butelji ali ovaj put s oznakom o japanskome porijeklu vina!

Za vino se već dugo zna da je u kategoriji prestižnih proizvoda do mjere da kao velika zvijezda i kao kakva klasična umjetnina svako malo bude protagonist na aukcijama na kojima postiže/dostiže basnoslovne cijene. No, očito, vino je duboko prodrlo i u širu masu, do stupnja da i zemlje koje uopće nisu tradicijski vinogradarske sade trsje u svojim za vinovu lozu uvelike zbog lokalne klime (prejaka zimska hladnoća, kišna ljeta i previsoka vlaga općenito, itd.) ne baš prikladnim uvjetima. Za takve klimatski surove ambijente znanstvenici su već kreirali niz novih sorata koji su međuvrsni križanci i koji su otporni ili barem donekle otporni na spomenute nedaće. Čak su se i jedni Japanci, koji bi, s obzirom da su gospodarski tako jaka sila, mogli uživati u ponajboljim svjetskim vinima iz uvoza, silno zagrijali za uzgoj grožđa i proizvodnju vina na vlastitome teritoriju, pa i od sorata plemenite vrste Vitis vinifera, koja u tim i nekim drugim klimatskim okolnostima ima dosta problema.

            Dogodilo se da je nedavno grupa japanskih poslovnjaka s južnog otoka Goto-Kyoshu s kojima već neko vrijeme tijesno surađuje Zoran Pantalon, voditelj Kraljevskih vinograda kod Zadra, posjetila Hrvatsku i – zaljubila se u nju i njena vina do mjere da su se Japanci, koji inače u Gotu imaju veliki vinski podrum Goto, silno zagrijali za to da podignu vinograd i s plavcem malim! Vlasnik podruma je, čujem, vrlo utjecajni biznismen Yoshida Shigemi, koji, inače, ima i lanac hotela, i on dobiva u koncesiju poprilično veliku površinu zemljišta za podizanje novog nasada, glede sorata najozbiljnije je baš čvrsto odlučio na jednoj parceli zasaditi i naš plavac mali.

Prof. Edi Maletić i Zoran Pantalon

Međutim u Japanu, zbog klimatskih uvjeta – osobito je tamo izražena pacifička monsunska klima s jako puno kiše osobito ljeti  te s vrlo visokom vlagom u zraku općenito, tako da okolnosti nisu sklone sadnji vinograda i nije jednostavno uzdržavati trsje do berbe grožđa koja bi trebala dati zdravu i dobru sirovinu za proizvodnju vina. Da bi se uspjelo doći do koliko-toliko zadovoljavaljućeg grožđa za proizvodnju vina, u zemlji samuraja dosta se koriste otporniji međuvrsni križanci i neke druge tehnike rada u vinogradu, o tome kakva je situacija dobro govori i podatak da je u sezoni potrebno prskati zaštitnim sredstvima najmanje 25 puta! A plavac mali pripada plemenitoj vrsti Vitis vinifera. K tome, budući da je plavac sorta europske male zemlje izvan koje nije lako doći do optimalnih savjeta što i kako baš s njime da bi se s vinom postiglo neki bolji rezultat, Japanci su k sebi u goste a i u radni posjet pozvali Pantalonovog školskog kolegu profesora Edija Maletića sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, da pogleda teren, da se susretne s lokalnom klimom i da im dade određene instrukcije.

Prof. Edi Maletić u Klubu udruge Plavac mali Zagreb za vrijeme predavanja o sadnji plavca maloga u Japanu

Pa je prof. Maletić boravio, vezano uz ovaj zacrtani projekt moguće sadnje plavca maloga, u Japanu nekoliko puta, a nakon što je proučio sve što treba i iznio svoje mišljenje dobrano začinjeno logičnom skepsom jer na Gotu godišnje padne čak 2500 litara kiše glavninom upravo ljeti, Japanci se ipak nisu dali pokolebati te su odredili da sade plavac mali na proljeće 2018! Prof. Maletić govorio je ovih dana u Klubu Udruge Plavac mali Zagreb o toj sadnji plavca maloga u Japanu, i kazao je da je Japancima, kad su već toliko bili zapeli za plavac mali na svom terenu, predložio da ga se uzgaja u plastenicima, kojih su domaćini – već i, što se kaže, u roku odmah – podignuli tri! Teren je na nadmorskoj visini od 320 metara, pokusna sadnja plavca malog ide na do dva hektara površine. Od prof. Maletića zatraženo je da preporuči i još neke hrvatske sorte za sadnju, te da od modernih hibrida izabere neke za koje smatra da bi na toj poziciji mogle dati zadovoljavajući rezultat, jedan od tih hibrida je roh millon što ga zagrebački Agronomski fakultet već ima neko vrijeme u pokusnom nasadu pa su stečena određena iskustva, prva berba bila je 2014. kad je, veli prof. Maletić, baš i kod nas ljeto bilo kišno i slično japanskome. Agronomski fakultet iz Zagreba je odlučio da za napredne japanske studente u hrvatskoj metropoli organizira jednogodišnji studij vinogradarstva i vinarstva da dopune svoja znanja i poboljšaju strukovnu naobrazbu. Inače, veze Zorana Pantalona i Kraljevskih vinograda i ova suradnja prof. Maletića i Agronomskog fakulteta s Yoshidom Shigemijem i njegovim podrumom Goto pridonijele su tome da Japanci kupe puno podrumske opreme od hrvatskih proizvođača, konkretno inoks program od međimurske tvrtke Letina te bačve također od međimurske kuće Pozvek, ali i tome da se – s obzirom na zaljubljenost Shigemija u hrvatsko vino i njegov veliki utjecaj u Japanu – u brojnim restoranima u Zemlji izlazećeg sunca, posebice onima u Nagasakiju, nađe popriličan broj etiketa vina iz Lijepe naše.

Geografskaa pozicija Japana na zemaljskoj kugli, i, dolje, Japan gledano s aspekta četiriju najvećih otoka

U Japanu se, navodno, već oko 1000 godina uzgaja vinova loza, a tek unatrag 150 godina proizvodi se i vino, od vrsta loze koje se ne rabe u tradicijskim vinorodnim krajevima ovdje u Europi, međutim Japanci su im pridružili i neke svjetski zvučne predstavnike Vitis vinifere. Loza je rasprostranjena po gotovo cijelome Japanu, a Vitis vinifera našla je svoje jače kutke tamo gdje je klima nešto povoljnija, odnosno tamo gdje ima nešto manje kiše i vlage nego u drugim dijelovima države. Najvažnije japansko vinogradarsko područje je na otoku Hokaido, koji je na sjevernijim geografskim širinama, klima je tamo nešto svježija i manje je kiše nego u drugim dijelovima zemlje. Najbolja japanska vina su iz predjela Yamanashi, Nagano, Hokaido i Yamagata.

Proizvode se i mirna vina i pjenušci, primjerice od sorata niagara i campbell early, yamabudo, seibel…., a uz uvelike međuvrsne križance od kultivara Vitis vinifere su tu rizvanac te neizbježni chardonnay, pinot crni, merlot i cabernet sauvignon. Sustav uzgoja je visok, nešto poput onoga kojega ovdje poznajemo kao zavjesa, iznad trsja nerijetko se od držača do držača postavljenih sa strana nasada rašire tende da se spriječi padanje kiše izravno na lozu i na tlo iz kojega raste. Ne samo to: grožđe na trsu ulaže se u vrećice da se što je više moguće više izbjegne štetan utjecaj vlage i moguće koban razvoj bolesti, pa vinograd zna izgledati vrlo neobično. Te vrećice imaju sa strane otvore koji se povremeno otvaraju da ipak do grožđa dopre više zraka ali i da se kontrolira ide li stvar kako treba ili se na grožđu dešava nešto neželjeno, dakako u smislu razvoja bolesti.

– Do toga da se u Japanu pokrene produkcija vina došlo je u drugoj polovici 19. stoljeća kad su nastupile bitne promjene u načinu prehrane lokalnog stanovništva koje su ozbiljno uzdrmale lokalnu tradiciju glede hrane a baziranu samo na ribi i povrću, konkretno radi se o jakom zaokretu Japanaca prema mesu. Za tu novu naviku zaslužni su, i odgovorni, portugalski misionari – kaže prof. Maletić, koliko pesimističan glede ovog najavljenog japanskog pothvata vezanog uz plavac mali toliko i, dodaje, silno zadovoljan što je posjetio Japan te ga, vidjevši tamo mnoge zanimljivosti, barem donekle upoznao. – Japan godišnje proizvede ukupno oko 251.000 tona grožđa, od čega tek dio ide u vinifikaciju tako da se Bakhova napitka dobije tek 11 posto količine u odnosu na onu kad bi se svo grožđe usmjeravalo na vinski kolosijek. Potrošnja vina u Japanu, koji je, inače, i veći uvoznik plemenite kapljice, u novije vrijeme dosta brzo raste, po stanovniku je sada možda čak i 30 litara, a eto za Hrvatsku se govori da po stanovniku konzumira oko 32 litre, dakle još malo pa bi nas Japanci mogli i dostići u konzumaciji. Podatak iz 2008. govori o potrošnji od 24 litre, a onaj iz 1979. o samo šest litara!… ♣       SuČ – 10/2017

Neobičan prizor vinograda: grožđe na trsovima u – zaštitnim vrećicama. Kao da je riječ o lampionima!

Prof.Edi Maletić s japanskim domaćinima: tik do njega, s lijeve desne strane, su prorektor Sveučilišta Nagasaki Disuke Matsushima i biznismen, vlasnik holetskog lanca te čelnik vinskog posjeda Goto Yoshida Shigemi

____________________________________

JAPAN

Japan (japanski: 日本 Nippon [ɲippoɴ] ili Nihon [ɲihoɴ]; formalno 日本国  Nippon-koku ili Nihon-koku, što znači Država Japan) otočka je suverena država na dalekom, azijskome istoku, znana i pod nazivom Zemlja izlazećeg sunca. Nalazi se na Pacifičkom oceanu, uz istočne obale azijskog kontinenta i proteže se od Okhotskog mora na sjeveru do Istočno kineskog mora i Tajvana na jugozapadu.

Japan je stratovulkanski arhipelag s oko 6852 otoka, od kojih su najveća četiri –  Honshu, Hokaido, Kyushu i Shikoku. Zemlja je podijeljena na 47 prefektura u osam regija, najsjevernija je prefektura Hokaido a najjužnija Okinava. Prostire se na površini od 377.972 km2, a broji 127 milijuna stanovnika, od čega je 98,5 posto japanske nacionalnosti. U religioznome smislu, vjeri shinto pripada 51,82 posto stanovništva, 34,9 posto je budista, a kršćana je nekih 2,3 posto. Glavni grad je Tokio, s nešto više od devet milijuna stanovnika.

Arheološka istraživanja pokazuju da je Japan bio naseljen još u vrijeme paleolitika. A prvi pisani spomen Japana nađen je u kineskim povijesnim knjigama iz prvog stoljeća poslije Krista. Od 12. stoljeća do 1868. Japanom su u ime cara vladali feudalni militaristički shoguni. Početkom 17. stoljeća Japan je ušao u duže razdoblje izolacije, koja je prestala kad su Amerikanci prisilili Japance da se otvore prema Zapadu.

Tokio – više od devet milijuna stanovnika

Nakon dvije dekade internih sukoba napokon je car, 1868., vratio političku vlast. U nekoliko ratova s Kinom, te Rusijom  Japanci su pobijedili i to im je omogućilo stanovito širenje. U drugome svjetskom ratu morali su se predati nakon što je na Hirošimu i Nagasaki bačena atomska bomba. U svibnju 1947. usvojili su novi ustav i postali parlamentarnom konstitucionalnom morarhijom s carem kao čelnikom te s legislaturom nazvanom National Diet. Japan je danas gospodarski iznimno razvijena zemlja, i spada u velike sile. Zemlja je u ekonomskom smislu u samome vrhu među gospodarski vodećim državama svijeta. Četvrti je svjetski izvoznik i četvrti uvoznik. Među zemljama je s najobrazovanijim stanovnicima, vrlo visoki postotak ih je sa završenim post-diplomskim studijem. U svijetu je Japan vrlo cijenjen po svom doprinosu znanosti i razvitku modernih tehnologija… ■

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 09.2017 – THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON a PLATE

 

SADRŽAJ/CONTENTS

Turizam: ŠAMPIONSKE HRVATSKE KUĆE ZA ODMOR • ERDUT WINE & BIKE & MUSIC • SANTINY IZ SVETE NEDELJE • IWINETC NA PROLJEĆE u BUDIMPEŠTI • ČARI ZAGREBAČKOG EL TORA • Bellevue Mali Lošinj: PODUKA IZ ENOGASTRONOMIJE i UŽIVANJA • Berba 2017: AUSTRIJANCI ZADOVOLJNI URODOM • Feravino: TRGANJE KAO TEAM-BUILDING • ŠAŠAVA GODINA – ZA POSLASTICE IZ AMFORE! • Tomci: MARKETING, i KAKO GA SVLADATI… • JASKANSKE VINSKE SVEČANOSTI 2017 • ODLAZAK KRALJICE – JASTREBARSKO SE TRESE • KUPUJMO HRVATSKO: 20 GODINA • PAŠKI SIR BOGATIJI ZA DVIJE ZLATNE MEDALJE • HRVATI VOLE BOMBONE • CROATIA-VINO u BEČU • VINAKOPER VINAR 2017 u SLOVENIJI • OKUSI POSAVJA S PJESMOM DALMACIJE • NARANČASTI KELHAR • VILLA ISTENIČ: MEĐUNARODNI KLUB 20 VELIKIH PJENUŠACA • LES EFFERVESCENTS DU MONDE / PJENUŠCI SVIJETA 2017 • OTVOREN PUPITRES • WINE & MUSIC ENO EKSPERTA: TREĆA SREĆA • DANI OTVORENIH BUTELJA • LYON: VIGNERONS DE NATURE • BUĐENJE KOD GRAVNERA • Toscana: SAVEZ PROIZVOĐAČA GAIOLE IN CHIANTI (CLASSICO) • BIONDI SANTI u RUKAMA FRANCUZA! • CERVIM i BRDSKO VINOGRADARSTVO • WINE TO GO u LIMENCI

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

________________________________________

Turizam

Danijela Čavlović

ŠAMPIONSKE HRVATSKE KUĆE ZA ODMOR! – Vila Vista Zamask u Istri, Vila Sreser s Pelješca, Vila Falcon Rook iz Konavala i Vila Vadediji kraj Žminja proglašene su u Bruxellesu najboljima u izboru Best European Holiday Home (BEHH). Time je Hrvatska postala apsolutni pobjednik, osvojivši naj-nagrade u čak četiri od osam kategorija – najbolja obiteljska kuća (Falcon Rook), najoriginalnija kuća (Vista Zamask), najbolja kuća na obali (Pelješac Sreser) i najbolja wellness kuća (Vadediji Žminj). Čestitke!

Nagradu BEHH treću godinu zaredom organizira European Holiday Home Association. Svečanom proglašenju su prisustvovali predstavnici najvećih europskih tvrtki koje se bave obiteljskim smještajem (poput AirBnB-a, Novasola, Interhomea i HomeAwaya).

Inače, Hrvatska je u ovome izboru imala čak 12 finalista od ukupno njih 64 u osam kategorija, i već to je odličan rezultat uzme li se u obzir da su turističke zemlje poput Francuske i Italije imale samo po dva predstavnika u finalu. Više finalista od RH imala je jedino Velika Britanija, koja je na kraju osvojila tri nagrade. U izboru je ukupno sudjelovalo 18 zemalja iz Europe.

– Ovo je sjajan uspjeh hrvatskog obiteljskog smještaja u turizmu i potvrda da se ovaj sektor razvija u pravome smjeru. Sve veća prepoznatljivost smještaja u domaćinstvima, kojih je prema posljednjim brojkama 92.000, dokazuje kolika je važna specijalizacija ponude, brendiranje destinacije i edukacija domaćina, na čemu intenzivno radi Zajednica obiteljskog turizma pri HGK. – rekla je Danijela Čavlović (na slici), zamjenica predsjednika Zajednice obiteljskog turizma HGK, koja je bila uključena u odabir najboljeg europskog smještaja kao jedini hrvatski predstavnik te je ujedno u Bruxellesu preuzela nagrade u ime pobjednika. ♣

 

Vlatko Stefanovski, Leb i sol

ERDUT WINE & BIKE & MUSIC – Doživljaj za pamćenje! I da – to je strategija kontinentalnog turizma: dovesti goste na prag vinarija (zapravo: ne samo vinarijâ, nego i ponuđača drugih visokokvalitetnih i za neki kraj specifičnih roba, usluga, sadržaja… – prim. ur.) na nezaboravan doživljaj, ali ne i pod (vašarski) šator i (ne uvijek) s tamburicama. Valja se jače okrenuti prema urbanom turistu (i iz inozemstva!) koji želi sport, vrhunsku glazbu (u ovome slučaju riječ je bila o majstoru Leba i soli Vlatku Stefanovskome), vrhunsku domaću hranu i vino, šetnju kroz vinograd, bobu grožđa i griz mirisne vinogradarske breskve, poziv na tajnu večeru… A da bi domaćinu zanimljiviji turisti odlučili poći do vinarija, mora im se pokazati da te naše čudesne vinske destinacije – postoje, a i što sve nude. Prvo mi domaći, da ih podržimo i sâmi dođemo, da gradsku vrevu malo češće zamijenimo izletima, a onda da se dobar glas širi dalje, kako privatno, tako i preko vinskih i turističkih sajmova vani, pravom promidžbom na pravim adresama u svijetu. Sve je moguće uz malo volje, ideja, međutim i novca – kako onoga od sâmih vinara koji trebaju prepoznati važnost marketinga te i njihovog ulaganja u njega, tako i onih gore koji prepoznaju ili trebaju prepoznati vrijednost tih ideja na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Lijepo je to napisala prof. Marija Vukelić, vrlo aktivna u objavama na društvenim mrežama ali i u organizaciji različitih što poučnih što marketinški vrijednih akcija u sferi eno-gastronomije. ♣

 

Hotel Santiny * * * *

Direktor Zdenko Posavec u jednoj od hotelskih konferencijskih dvorana

SANTINY iz SVETE NEDELJE – Već je prije neko vrijeme radio, i to punom parom, naime smještajni kapaciteti posve su mu popunjeni, posebice Nijemcima, Austrijancima i Talijanima, a službeno mu je otvorenje bilo sredinom rujna. Napisano te izgovoreno po tome kako je napisano vodi nas prema Francuskoj, ali inspiracija pri krštenju nije došla iz tog pravca, nego od hrvatskog naziva mjesta gdje se objekt nalazi i naše sklonosti talijanizaciji naziva, posebice kod ugostiteljskih objekata, pa i činjenici da nam stiže puno gostiju upravo iz Italije. Tako se krenulo od Santa (Santa Domenica = Sveta Nedelja), čemu je prirodano Inn, u značenju svratište, ali SantaInn nije se činilo otmjetnime ni kao napisano niti kao izgovoreno. Pa je onda posljednje slovo I zamijenjeno bjelosvjetskime Y, i nastalo je Santiny, s asocijacijom Francuske, a ne – govori li se o zastupljenosti gostiju po državama – niti Italije niti  Austrije ni Njemačke…

Riječ je o hotelu i restoranu Santiny * * * *  u Svetoj Nedelji između Zagreba i Samobora, konkretno na adresi gdje je nekad bio vrlo znani riblji restoran Babylon. Objekt je blizu turističkog Samobora i tik uz autoput, dakle za dolazak vrlo prikladan i za Zagrepčane i za prolazne turiste, a to i činjenica da je smješten u poslovnoj zoni sa čak 165 snažnih tvrtki te da u okolici nudi mogućnost za sportsku aktivnost i rekreaciju posebice joggingom i vožnjom biciklom (popularno među poslovnjacima!) daje nadu u uspješno poslovanje, kaže veselo Zdenko Posavec, direktor, prekaljeni ugostitelj s vrlo dugačkim stažom u struci i s bogatim iskustvom stečenim u više ponajboljih hrvatskih hotelskih kuća. Postojeći prijašnji objekt potpuno je obnovljen i dobiven je moderan ambijent s puno i prirodnog osvjetljenja danju, sa 24

Chef Ivica Fajt

visokokomforne i tehnički (TV, mogućnost pristupa internet, WI FI…) odlično opremljene sobe – ukupno je 56 kreveta, zatim s restoranom s 50 mjesta s time da se pomicanjem pokretne stjenke prema susjednoj prostoriji kapacitet može proširiti za 30 mjesta, te s dvije tehnički supermoderno opremljene konferencijske-kongresne dvorane za po 50 odnosno 30 osoba. Ispred hotela prostrana je ljetna terasa koja se uskoro planira premjestiti a tu gdje je ona sada niknuo bi dodatak postojećem hotelu – građevina s, u prizemlju, wellness-spa centrom (masaža, jacuzzi…; predviđena je mogućnost, po narudžbi, personalizacije prostora dakle da ga u rezerviranome vremenu koristi koji par ili mali broj međusobno poznatih i bliskih osoba), te sa slastičarnicom i kafićem. Na katu bi se uredile još dvije gostinjske sobe.

Ideja je, dodaje Posavec, da se restoran prezentira ne kao tek dio hotela nego kao posebno istaknuta jedinica. Nekad su ovamo hodočastili ljubitelji dobre papice i kapljice, pa je logično da se tradicija visoke gastronomije nastavi. Chef kuhinje je Ivica Fajt, također s iskustvom u nekoliko uglednih zagrebačkih hotela i uz više uglednih hrvatskih kuhara. Posavec veli da je restoran visoke kategorije nužan baš ovdje, kao logična premosnica između finih restorana Zelendvor u Staroj samoborskoj, te Gabreka, a i Grgosove spilje u Otruševcu kod Bregane.

Restoran Santiny: hladno i toplo predjelo, te, dolje, glavno jelo i desert

Vrijedno je svakako napomenuti da se Santiny glede namirnica što je god više moguće oslanja na OPG-ove, uvelike baš i lokalne, te da cijene hrani i vinu, unatoč četirima klasifikacijskim zvjezdicama, uglavnom nisu (barem zasad) pretjerane. Restoran Santiny inače dopušta da gost sa sobom u lokal donese svoju butelju, a usluga otvaranja boce te korištenja čaša i sjedenje za sa sniježno bijelim stolnjacima opremljenim stolovima naplaćuje se 100 kuna… ♣

 

IWINETC na PROLJEĆE u BUDIMPEŠTI – IWINETC su organizacija i vodeće svjetsko događanje vezani uz vino, kulinariku i turizam. Događanje bude u trajanju od tri dana, od kojih su dva posvećena konferencijama a treći radionicama. Cilj je pronaći nove zanimljive i atraktivne uz (lokalnu) eno-gastronomiju vezane turističke destinacije, otkriti sve adute koje ta odredišta pružaju, te širiti i unaprjeđivati edukaciju pa tako stvarati kadrove kompetentne za odgovarajuću valorizaciju dotičnog prostora a i svakog posebno od tipičnih resursa što ih taj prostor nudi. Organizacija IWINETC osnovana je 2009. u Penedésu (znanome po pjenušcu cava) u Kataloniji u Španjolskoj, a sa svojim programima gostovala je 2011. u Portu, 2012. u Peruggi, 2013. u Zagrebu, 2014. u Tbilisiju, 2015. u Champagnei, a 2016. na Siciliji. Iduće godine, s jubliarnim desetim izdanjem, bit će, od 10. do 12. travnja, u Budimpešti, u hotelu Budapest Marriott*****

Planiraju se 25 različitih predavanja i okrugli stolovi, primjerice i s Felicity Carter, glavnom urednicom časopisa Meininger’s Wine Business International ugledne njemačke izdavačke kuće Meininger Verlag, pa s Paulom Richerom, višim partnerom Genesysaaplikacije vezane uz tehnologije putovanja, turizma i ugošćavanja, a i sa Judith Lewis, s područja marketinga (Search & Online Marketing Authority). Prilike će biti za niz tzv. B2B susreta, a i za otkrivanje Mađarske kao atraktivnog eno-gastro odredišta za turiste. Poseban naglasak bit će na područjima Etyek, Eger i Tokaj, kamo će se organizirati putovanje i obilasci, kaže direktor IWINETC-a Anthony Swift. U izlagačkome dijelu prezentirat će se i vinogradarsko/vinska odredišta iz raznih krajeva svijeta, moći će se kušati vina ne samo iz Mađarske nego i iz drugih zemalja, konkretno Armenije, Bugarske, Italije, Grčke i Španjolske.  ♣

 

ČARI ZAGREBAČKOG EL TORA – Španjolci imaju svoje arene, a mi, bogme, svoje!

Chef Mario Mihelj: Quesadilla, gusta juha od kukuruza, brancin ceviche, losos tiradito, te, dolje, zapečena hobotmnica, svinjska rebrica,BBQ beef tacos, pirjana obrazina iberico

U tamošnjoj areni – tlo je pijesak, a španjolski izraz za pijesak je upravo arena, čar je tamo vezana uz borbu s bikom (el toro) kojemu se svi dive ali zapravo katarza je i gromko se plješće tek kad je kompletno svladan. U našoj španjolskoj areni El Toro u Zagrebu poprište je pak uza stol, tanjur i čašu.. Ali, i tu druga strana izgleda atraktivno i za divljenje, a također i tu je potrebno i te kako se potruditi se da je se kompletno svlada… ♣

 

PODUKA IZ ENOGASTRONOMIJE i UŽIVANJA – Restoran Bava hotela Bellevue u sastavu lošinjske grupacije Jadranka krenuo je s radionicama na kojima je, uz pomoć tamošnjih chefova, moguće naučiti prigotavljati određena jela, sljubljivati vino s njima i – uživati u obroku koji ste osobno prigotovili. Chefovi Bellevuea pokazuju kako prirediti npr. gastronomske specijalitete upotpunjene antičkim začinima što se rabe i danas, zatim gastro-specijalitete s mediteranskim začinima, objašnjavaju vrijednosti pojedinih namirnica, reagiranje namirnica na okolinu, postupanje s namirnicama. Broj osoba za taj tečaj minimalno su dvije, a maksimalno ih je osam. Radionica traje oko četiri sata, a početak je u podne. Jezici prezentacije su hrvatski i engleski. Cijena, koja ovisi o prijavljenome broju sudionika ali u svakom slučaju prelazi 1000 kuna, obuhvaća  poduku pod stručnim vodstvom kuhara, namirmice potrebne za izradu jela, radnu odjeću, edukaciju sa sommelijerom o vinima koja se sljubljuju s pripravljenom hranom, te mogućnost uživanja u pripremljenome obroku u tri slijeda. ♣

 

Berba 2017

Franz Reihardt Weninger iz gradišćanskog Horitschhona, blizu granice s Mađarskom: iz 2017. osobito dobra trebala bi biti crna vina!

AUSTRIJANCI ZADOVOLJNI URODOM! – Zanimljivo: brojna nevremena praćena tučom, te ektremne vrućine i suša ljeti nisu, tvrde Austrijanci, ozbiljnije naštetili berbi 2017! Rado će se pohvaliti da su iz ovogodišnje sezone imali potpuno zrelo i zdravo grožđe! Čak i količinski situacija je, tvrde, jako dobra, pogotovu u odnosu na 2016. kad su zbog kasnih mrazeva imali dosta štete tako da su proizveli jedva dva milijuna hektolitara. Iz berbe 2017 očekuju, po riječima predsjednika Udruge vinogradara  Johannesa Schmuckenschlagera, oko 2,3 milijuna hl vina.

Evo što je Schmuckenschlager rekao o tome kako su austrijski vinogradari parirali dugoj vrućini i suši: Dosta se koristilo navodnjavanje kap po kap, a tamo gdje nema postavljenih cijevi za vodu skidalo se grožđe da se što više odtereti trs. Sreća je bila to što je sredinom kolovoza u nekoliko navrata kišilo, u posljednjem i pravom trenutku za vinovu lozu i grožđe, i to je bilo presudno da dozrijevanje ipak bude kako treba. Specifičnosti sezone 2017. odrazit će se na povšenom alkoholu u vinu i na nešto nižoj ukupnoj kisleosti od uobičajene, količina je tek nešto manja od všegodišnjeg prosjeka stoga što su bobice grožđa zbog perioda suše s nešto manje soka.

Štajerska je, čujemo, manje patila od suše i vrućina i očekuje podjednako i dobra vina i solidnu količinu. Burgenland također očekuje solidnu količinu i posebno dobra crna vina, Donja Austrija i Beč pak očekuju, kaže se, uglavnom normalnu berbu glede količina.  ♣

 

Feravino

TRGANJE i KAO TEAM-BUILDING – Na Goveđoj glavi, najboljem vinogradskom položaju Feravina u Feričancima, vikend u sredini rujna bio je posebno veseo. Natjecanjem u berbi grožđa službeno je završena prva sezona atraktivne team building-ponude. Feričanačka berba grožđa postoji kao jednodnevni turistički program koji u okruženju vinograda i šume provjereno zabavlja, opušta i puni baterije.

Druženje u vinogradu nakon odrađenog branja nastavlja se u Vincilirskoj kući, obnovljenom ugostiteljskom objektu Feravina, uz bogat slavonski stol, gostoljubive domaćine i tamburaše te dakako uz vina iz podruma Feravina. Stari podrum Feravina, sagrađen 1804. u središtu Feričanaca, najbolja je polazna točka za feričanačku vinsku pustolovinu.

Ivan Ergović, čelna osoba Feravina

Tu se doznaje da je feričanačko vino kroz povijest bilo vjerni pratitelj poznatim piscima i skladateljima ovoga kraja. Česti gost ovdašnje plemenitaške obitelji Mihalović bio je i Franz Liszt, znani skladatelj koji je inspiraciju za svoja glazbena djela pronalazio upravo u vrhunskoj (i) feričanačkoj kapljici.

Feravino danas ima ukupno 125 hektara vinograda. Nakon najprije pobranih 720 tona grožđa, za kraj je ostavljeno 14 hektara frankovke, osam hektara cabernet sauvignona i cabernet franca. Plan je bio ukupno iz 2017. pobrati oko tisuću tona. Berba je inače počela 24. kolovoza, najranije ikad u povijesti Feravina. a prvi je za branje odabran rizling rajnski, kasna sorta ali u ovome slučaju trgana rano jer je bila predviđena za pjenušac.

Marijan Knežević, glavni enolog Feravina

Inače, glavni enolog Marijan Knežević veli da je odlučeno ne samo to da se svaka pozicija bere i vinificira zasebno, nego i da se na najboljim mikrolokacijama dio grožđa, posebice od crnih sorata, ostavi i za nešto kasniju berbu, da se ostvari bolja fenolna zrelost. Kasnije, u podrumu, moguće je igrati se spajanjem najboljih partija iz ranije i najboljih partija iz te kasnije berbe da se dobije kompleksno, puno i čvrsto strukturirano ali istodobno i ne prealkoholno, dakle skladno i elegantno vino.

– Sezona 2017. pamtit će se kao iznimno vruća i sušna. Berbe su počele neuobičajeno rano, čak tri tjedna ranije u odnosu na protekle godine,  jer u grožđu se naglo nakupljao slador. Zrioba nije odgovarajuće pratila tako brzo nakupljanje šećera. Strahovali smo od gubitka  kiselina, a time i aroma. Ranijim trganjem kod bijelih sorata dosta se postiglo glede očuvanja kiselina i aroma, tako da smo proizveli vina što će po svojim karakteristikama biti na tragu berbi 2009., 2011. i 2012., koje su bile odlične kvalitete. Crne sorte grožđa planirali smo brati u više navrata, neke parcele ranije nego inače, pa i mjesec dana ranije, a neke poslije, dosta kasnije, u punoj fenolnoj zrelosti. Parcele se beru i vinificiraju zasebno kako bi svaki položaj pokazao svoj potencijal u ovoj zahtjevnoj godini. Rječju: teška godina u vinogradu, međutim pravodobna berba s obzirom na tip vina i primjena najboljih tehnologija u podrumarstvu trebale bi osigurati ponovno visokokvalitetna vina – kazao je Marijan Knežević.

Iz tabora Feravina novost je i prva mješavina frankovke, merlota, cabernet sauvignona i cabernet  franca. Riječ je o Cuvéeu Miraz 2015., suhom vinu modernog stila, za koje je grožđe brano na  trima feričanačkim položajima – Srednjaci, Zoljani i Goveđa glava. ♣

 

ŠAŠAVA GODINA za – POSLASTICE iz AMFORE! – Šašava vinogradarska godina 2017. Ekstremno niske temperature u zimi, mraz, tuča, nevremena, ekstremno visoke temperature ljeti, nagle promjene temperature od danas do sutra, suša, a kad je trebalo grožđe ubrati – lije, curi, pa lije, pa curi…

Kakvo vino očekivati iz takvih okolnosti?

Traminac 2017

Martina kao Diogen – u bačvi!

Neki vinogradari koji su se, iako bi možda i rado bili pričekali još koji dan, odlučili za berbu u prvoj polovici rujna dok kiša nije preuzela svoj, kako vidimo na raznim područjima, kobni ples, moguće su bolje prošli (količinski) nego oni što su čekali…

Obitelj Tomac iz Jastrebarskoga kaže da je zadovoljna ubranime, a kao znak potvrde tome i u znak sjećanja na ludu godinu odlučila je iz berbe 2017. na polugodišnju maceraciju u amforu staviti – traminac te, naravno posebno, i sauvignon! Obje te aromatične sorte sad su po prvi put metnuli u amforu, da vide kakav će one dati rezultat. Pionirski istraživalački duh kod Tomaca očito ne jenjava. I jednog i drugoga vina bit će po oko 2000 litara. Traminac je iz vinograda s panjevima starim 30 godina, trsova je oko 6000. Dok su sa sauvignonom izlazili kao zasebnim vinom u klasičnoj izvedbi, grožđe traminca rabili su zajedno s grožđem drugih na Plešivici tradicijskih kultivara iz njihovih starih nasada, za bazni pjenušac. Ove godine u amforu nisu išli sa kod njih uobičajenima chardonnayem i rizlingom rajnskime. Chardonnay su uglavnom usmjerili prema pjenušcima… Nakon što prođe maceracija, vina iz amfore sele u velike bačve, o unutarnjoj čistoći kojih inače brigu vodi Martina Tomac, i u tim bačvama dozrijevat će dvije godine.  ♣

MARKETING, i KAKO GA SVLADATI... – Još nisam naišao na ovakav sjajan marketinški pristup kod bačvara, ali jesam kod – jaskanske vinogradarsko-vinarske obitelji Tomac… Nije čudno što su vina Tomac ne samo s tijelom, nego i s dušom… ♣

 

POVIJESNI DOGAĐAJ ZA PLEŠIVICU? – Hoće li se to pokazati povijesnim događajem za Plešivicu, kako je rekao jedan od sudionika skupa, i je li napokon sada doista došlo pravo vrijeme da Plešivica ozbiljno krene, kako je rekao drugi sudionik skupa, u stvaranje od sebe ozbiljne vinske i turističke destinacije?

U Jastrebarskome je za predstvnike vinskih trgovaca, ugostitelja i informativnih medija, uvodno u već tradicijsku rujansku manifestaciju Jaskanske vinske svečanosti,  održana radionica Pjenušci s Plešivice koja je, rečeno je, po prvi put u tome gradu okupila izabranu šestoricu – nazvani su jaskanskom pjenušavom reprezentacijom – od čak mogućih, navodno, danas već 16 do 17 tamošnjih proizvođača pjenušaca, kategorije što je uz mirna vina od rizlinga rajnskog te chardonnaya a u novije vrijeme i od sauvignona bijeloga i pinota crnoga te narančastih vina (i iz amfore), postala jedan od zaštitnih znakova Plešivičkog vinogorja. Sklon sam vjerovati da je ta radionica, koja je okupila lijepi broj posjetitelja – više od pedesetak, što je, kažu domaćini, dosad u ovakvome obliku i opsegu neviđeno u Jaski a među publikom bili su i gradonačelnik Jastrebarskoga te direktorica gradskog Turističkog saveza i direktorica Turističkog saveza Zagrebačke županije ali i predstavnica Ministarstva poljoprivrede iz odjela za povlačenje sredstava iz europskih fondova – slijed nedavnog susreta dvojice zagrebačkih vinskih novinara s jaskanskim gradonačelnikom na temu (visokog) vinskog i turističkog potencijala Plešivice i (niskog) stupnja dosadašnje valorizacije tog potencijala, a i nadam se da, u skladu s prirodnim i ambijentalnim okolnostima ali i s pokazanom kakvoćom dijela pjenušaca i mirnih vina i vina od bijelih sorata maceriranih u amfori, zaista napokon predstavlja početak novog, uspješnog OPĆEG gospodarskog napretka tog teritorija na bazi eno-gastronomije i turizma.

Plešivička pjenušava reprezentacija, na radionici u Jastrebarskome koju je vodio novinar Ivo Kozarčanin

Potrošače iz obližnjih Zagreba i Karlovca te brojne turiste koji rado idu ciljano na neke sadržaje – u ovome slučaju riječ je o vinu kao snažnome magnetu, te prolaznike Jaski blizom autocestom u potrazi za relaksom uz okusan stol treba privući u većem broju na Plešivicu iz više razloga, primjerice zato što kušanje proizvoda konkretno vina, sira, mesnih prerađevina…. na licu mjesta omogućuje bolje upoznavanje s proizvodom i s načinom nastanka dotičnog specijaiteta te s ambijentom, a to ostavlja duboki trag, zatim zato što dolazak gostiju na kućni prag omogućuje prosperitet i vrijednim i pedantnim ponuđačima koji imaju količinski premalu proizvodnju za plasman drugdje na tržištu, a i zato što pruža priliku za zaradu i onima s nekom drugom lokalnom ponudom, kao i zato što se svime time stvara dobar image teritorija.

Nužni su za cijelu priču ponajprije u poslovnom smislu samoorganizacija udarne lokalne branše – u ovome slučaju prvenstveno vinara, svakako uspostava kvalitetne suradnje udruge s lokalnim pa i regijskim društveno-političkim strukturama čiji je zadatak stvaranje odgovarajuće logistike, zatim formiranje programa djelovanja udruge i prikladan i za sve članove važeći pravilnik ponašanja u radu u vinogradu i podrumu te u komercijalizaciji radi definiranja kvalitetnog i za dotični kraj organoleptički prepoznatljivog proizvoda što bi se nudio kao zvijezda teritorija, nužna je i samokontrola uz povremene provjere i proizvodnog  procesa i organoleptike da se stvarno postigne da se svi drže uspostavljenih regula. Bitno je osiguranje u dovoljnoj ukupnoj količini stilski ujednačenog proizvoda tzv. paradnog konja područja, a tada do punog izražaja i korisno za sve sudionike dolaze dobro organizirani marketing i dakako kvalitetan prihvat gosta… ♣

ODLAZAK KRALJICE: JASKA SE TRESE!… JER i VINO SE u VODU PRETVARA… – Jaska se trese, a kako i ne bi… Vinska kraljica, koja je iz Jastrebarskoga i kojoj ističe mandat, mora prepustiti mjesto novoj! Prošla su vremena abdikacije kad je kraljevska obitelj odlučivala, a eto došlo je i do toga da ni aktualna hrvatska politika u ovome slučaju ipak nije sigurna može li kontrolirati kraljevsku stvar. Jednostavno, po pravilniku Zagrebačke županije, nastupilo je vrijeme da aktualna Vinska kraljica dade mjesto novoj. Potpredsjednik Hrvatskog sabora Siniša Hajdaš Dončić na otvorenju Jaskanskih vinskih svečanosti 2017 s pozornice je poručio da bi volio da Jaskanka Lucija Šember ostane kraljicom, ali… Od 13. rujna neumoljivo je Zagrebačka županija počela s primanjem prijava novih kandidatkinja, teško je da bi sam Pajdaš Dončić, ma kako bio na visokoj funkciji i poklonik Šemberovh vina a, opet, i pogotovu stoga što nije u vladajućoj stranci, uspio nešto učiniti za Lucijinu krunu i dalje…

Stjepan Haramija, Dominik Jagunić i Perica Kunović

Na slici s otvorenja Jaskanskih vinskih svečanosti su, na pozornici, aktualna Vinska kraljica Lucija Šember i dio političke vrhuške – potpredsjednik Sabora Siniša Hajdaš Dončić, župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić i gradonačelnik Jastrebarskoga Zvonimir Novosel.

Ali, nije to sve: na Jaskanskim vinskim svečanostima uspieli smo saznati da se ne samo vino proizvodi od vode nego i da se vino – pretvara u vodu! Naime nekadađnji podrumar Jaska-vina koje je postalo Mladina – Stjepan Haramija, sada radi na poslovima – oko vode (Jana)!. U društvu proizvođača sve boljeg plešvičkog pjenušca Dominika Jagunića, Haramija moli miništranta i kapelana Pericu Kunovića da mu na martinjskim krštenjima mošta na vino kod vinskog biškupa Milana Ivančića ishodi oprost zbog profesionanog odmaka od nektara boga Bakusa… A mudri Perica obećava i pozitivan ishod, ali samo ak’ bi tražitelj bil sklon tome da pruži malu ali konkretnu  pomoć u skorašnjem obredu krštenja, kad bi se trebala i predstaviti knjiga (za izdavanje koje se i traži pomoć) o martinjskim običajima  u jaskanskome kraju. ♣

 

KUPUJMO HRVATSKO!: 20 GODINAKupujmo hrvatsko!, Trg bana Jelačića Zagreb: 20 godina. Akcija Hrvatske gospodarske komore nedavnim događanjem na Trgu bana Jelačića u Zagrebu proslavila je 20. rođendan. Nazočni, dakako, gradonačelnik Milan Bandić, predsjednik HGK Luka Burilović, te Marko Jurčić, savjetnik predsjednice RH za gospodarstvo. Na pozornici, voditelji kroz program Sanja Doležal i Darko Janeš (vide se u pozadini).

Milan Bandić, Luka Burilović i Marko Jurčić

Iza nas je gotovo 300 događanja u okviru akcije Kupujmo hrvatsko!, a u tim događanjima sudjelovalo je oko 2000 tvrtki. Kupujmo hrvatsko! je najuspješnija nacionalna akcija u Hrvatskoj .. Potrošači sve više traže kvalitetan domaći proizvod, a to su prepoznali i trgovci, jer nema supermarketa bez hrvatskog odjeljka (???? – prim.ur). I to je najveći uspjeh ove akcije, koja je ovoga puta na proslavi rođendana u srcu Metropole okupila više od 300 tvrtki, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović otvarajući 21. rujna na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića proslavu 20. rođendana akcije Kupujmo hrvatsko!.

Sirevi Šestak s Plešivice

Varaždinske delicije Tomašković

Težak je bio put tijekom proteklih 20 godina: sjetimo se nekadašnjeg nepovjerenja prema svemu što je domaće. Celofan i lijepo pakiranje ni danas ne jamče kvalitetu. Naši proizvodi zadovoljavaju najviše svjetske standarde kvalitete, dodao je Burilović, ističući da uspjeh akcije ne bi bio moguć bez naših proizvođača (??? – prim.ur), posebno malih i srednjih tvrtki koje su pokretač hrvatskoga gospodarstva. Kupnja hrvatskoga treba postati stil života svih 365 dana u godini, i u tom duhu trebamo odgajati i generacije koje dolaze.

Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić, nakon što je zaželio svima dobrodošlicu, pozvao je sugrađane da se pridruže akciji kupujući domaće proizvode jer domaće je domaće.

Cipela za život na velikoj nozi

Ovo je izvrsna akcija i zaslužuje svaku pohvalu jer pomaže očuvanju radnih mjesta i razvijanju hrvatskih tvrtki, naglasio je savjetnik predsjednice RH za gospodarstvo Marko Jurčić. HGK radi na akciji Kupujmo hrvatsko! promičući i na međunarodnom tržištu naše tvrtke i njihove proizvode.

Tu se postavlja pitanje je li naziv Kupujmo hrvatsko najbolje rješenje kao apel. On poziva nas na ono što je sasvim logično i samo po sebi razumljivo! Kupujmo hrvatsko moralo bi doista funkcionirati svih 365 dana u godini, dakle da je stil života.  Kupujmo hrvatsko! ne djeluje baš prikladno jer kao da sugerira da su hrvatski proizvodi samo za hrvatske korisnike. Kako ćemo se takvim apelom obraćati – bilo u Lijepoj našoj, bilo u inozemstvu strancima, koji su nam i te kako važni kao kupci i konzumenti i kao propagatori, posebice proizvoda i usluga s visokim karakterom i snažnim obilježjem kraja odakle potječu? Zar ne bi bilo bolje rabiti apel Kupovati hrvatsko!

Na reviji hrvatskih proizvoda na Jelačić-placu uglavnom hrana i pića (samo papajmo, bumo lepi debeli!), ali i – nešto za život na velikoj/visokoj nozi, i za velike Hrvate… Cipela modela Guliver, proizvedena u Borovu još 1999. godine, da li i kao optimistična projekcija budućeg blagostanja u Lijepoj našoj? Dužina 2,10 m, širina 0,85 m, visina 1,20 m, težina 80 kg. Za izradu je potrošeno 510 radnih sati.

Ponuda mesnih prerađevina na suncu i bez rashladne vitrine

Voćna vina Raak

Na mnogo štandova nudile su se mesne prerađevine, dobar dio njih za konzumaciju bez termičke obrade (šunka, slanina, salame i kobasice, čvarci…), bilo je poprilično i onih mliječnih, primjerice sireva, na dosta mjesta sve to nuđeo ne konfekcionirano u prikladnim pakiranjima nego otvoreno, sunce je upiralo, doduše ne tako jako kao u srpnju i kolovozu ali  ipak do mjere da su se slanina i masniji dijelovi drugih komada i te kako vidljivo znojili. Čudno je da ponuđači tu svoju robu ne drže i rashladnim vitrinama s prozirnim staklom, da je očuvaju od degradacije (u tijeku ljeta baš na izložbama hrane na Jelačić-placu na više mjesta vidio sam već posmeđene špek i masne dijelove drugih komada koji izvorno moraju biti bijeli k’o snijeg, pa bi se na gradskim trgovima i ulicama radi ozbiljnosti ponude i radi zaštite potrošača trebalo pobrinuti za tehnički/logistički prikladan način izlaganja i nuđenja prehrambenih proizvoda.

Stjepan Đurinski s predikatima

Juta spiza iz Kaštela

Inače, u većem opsegu izloženi su bili i bučino ulje i namazi na bazi bučinih koštica ali i namazi od graha!, maslinovoga je ulja bilo malo, također i ponuda vina od grožđa bila je oskudna (možda i s obzirom na berbene dane), makar došao je zaprešićkoga kraja Stjepan Đurinski sa svojim višestruko zlatom i velikim zlatom međunarodno nagrađivanim visokim predikatima. Bilo je voćnih vina: s kapljicom od aronije i crnog ribiza (Elite Dinner Wine) i od višnje (Romantic Touch) na štandu Vino Raak animirala je (bez sambe!) Brazilka Lorena, udana u Draganiću, Ivan Tomašković iz Varaždina uz ostale svoje mesne prerađevine (on je imao hladionik!) donio je i varaždinski kulen (razlike u nazivu u odnosu na slavonski: nije kulin nego kulen, te u glavnom začinu: protagonist je papar a ne paprika…). Na štandu s licitarskim proizvodima saznali smo da uz Maricu ne mora uvijek biti baš Ivica, a na punktu tvrtke za Juta spiza 100% kaštelansko iz Kaštela vidjeli smo da ljuti umaci ne moraju obvezno biti iz Slavonije i Baranje, nego da se u većem broju etiketa proizvode i u Dalmaciji… ♣

 

PAŠKI SIR BOGATIJI ZA JOŠ DVIJE ZLATNE MEDALJE!Paška sirana ovjenčala se još dvjema medaljama za svoj paški sir. Nakon San Sebastiana i Super Gold medalje, prije koji dan stigla su i nova priznanja – dvije zlatne medalje sa Global Cheese Awardsa u engleskom Sommersetu. Global Cheese Awards je natjecanje sireva s najdužom tradicijom u Engleskoj. Ove godine natjecalo se 1100 sireva iz cijelog svijeta. Među njima, najbolji ovčji sir je upravo paški sir. Priča o Paškoj sirani je priča ne o poslovnom uspjehu jedne obitelji nego o generacijama mnogih otočkih obitelji koje su zajedno disale slani paški zrak, strepile nad svojim stadom u hladnim zimama i sušnim ljetima, priča o stotinama vrijednih ruku koje su oblikovale sir unoseći u njega čežnju za nekim sporijim vremenima i toplim domaćinstvom. Otok je postao kultura, kulturna baština. Ponosimo se time i, dakako, sa svim nagradama koje kontinuirano dobivamo, rekla je voditeljica marketinga Paške sirane Martina Pernar Škunca. ♣

 

HRVATI VOLE BOMBONE! – Čak 86 posto domaćih potrošača jako rado konzumira bombone, što se smatra vrlo visokom razinom potrošnje. Svaki dan bombone jede jedan od 20 Hrvata. Toliko je naime (4,6%) onih koji su izjavili da bombone konzumiraju na dnevnoj bazi, a kako idemo prema manjoj učestalosti konzumacije tako i broj konzumenata raste. Četvrtina potrošača (25,5%) bombone jede nekoliko puta tjedno. Za nijansu više (27,1%) je onih koji kažu da ove slastice konzumiraju nekoliko puta mjesečno, a onih koji bombone jedu rijetko – samo kada im ih netko ponudi – ima 28,7 posto. Prema tome, bombone ukupno konzumira, eto, 86 posto hrvatskih potrošača, dok je samo 14% njih izjavilo da ne konzumiraju ove slastice.

Istraživanje o konzumaciji bombona proveli su magazin Ja TRGOVAC i agencija Hendal tijekom lipnja 2017. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Stavovi prema preferiranoj vrsti bombona: tvrdi bomboni su vodeći s obzirom da njih najviše voli jesti 36,5 posto konzumenata, a da su im draži meki bomboni izjavilo je tek nešto manjih 33,7 posto potrošača. Da podjednako vole i tvrde i meke bombone ističe 29,9 posto konzumenata. Zanimljivi su i okusi bombona. Osvježavajuće arome (od mente, anisa i sl.) najviše voli natpolovičnih 55,7 posto konzumenata bombona, voćne arome najdraže su za 27,8 posto, a karamele za njih 16,5 posto. Građani su upitani i iz kojeg razloga najčešće konzumiraju bombone, i odgovor njih 55,6 posto da konzumira ovu slasticu kako bi se zasladilo nije iznenadio. Za osvježenje daha bombone najčešće jede 30,6 posto konzumenata, zbog razbijanja dosade njih 12,4 posto, a ima i onih koji bombone jedu zbog gladi (1,4%). Gdje potrošači najčešće kupuju bombone? Daleko najčešće u supermarketima, naime u ovim formatima trgovina bombone kupuje čak 96,7 posto konzumenata, dok su mrvice pripale kioscima (2,8%) i benzinskim postajama (0,4%). ♣

 

CROATIA VINO u BEČU – Od 21. do 24. rujna Hrvatska je predstavila svoja vina u Beču, na poznatom trgu Am Hof. Kapljicu je izlagalo 11 hrvatskih vinarija, okupljenih pod brendom Vina Croatia – vina mosaica u organizaciji Udruženja vinarstva HGK. Vina su donijeli Badel 1862, Degrassi, Dvanajščak Kozol, Feravino, Iločki podrumi, Kozlović, Kutjevo, PP Orahovica, Zigante, Zlatan otok i PZ Vrbnik, a delikatese Delikroat i Aura Delikatessen. Želja je bila, kažu iz HGK, podsjetiti Austrijance na okuse Hrvatske sada, u posezoni, dok su im dojmovi s ljetovanja na našoj obali još svježi, te poručiti im da proizvode koje su konzumirali u Hrvatskoj mogu kupiti i kod kuće. Cilj manifestacije je ne samo jačanje imidža hrvatskih vina i vinarija nego i jačanje cjelokupnog imidža Hrvatske na najvažnijim hrvatskim emitivnim turističkim tržištima, među kojima je Austrija vinarima osobito važna. Austrija je blisko, značajno, ali prije svega zahtjevno tržište. Ako naša kapljica bude prepoznata među Austrijancima, koji su veliki poznavatelji vina, to će nam zasigurno osigurati probitak i na šire tržište. Nadamo se uspješnom nastavku projekta. Vizija nam je da hrvatska vina promoviramo u svim europskim metropolama, rekao je tajnik Udruženja vinarstva HGK Igor Barbarić.

Vina Croatia Vina mosaica u središtu Beča, na trgu Am Hof. Na kioscima naši su proizvođači i prodavali butelje za ponijeti sa sobom

Iz HGK i podatak da izvoz vina na austrijsko tržište bilježi porast. U prvih pet mjeseci izvezli smo tamo 718,5 tisuća litara vina, što je više nego u cijeloj 2016. godini kada smo u Austriju izvezli ukupno 675 tisuća litara Bakhova nektara. U nastavku očekujemo daljnji rast i plasiranje hrvatskih vina ne samo na austrijsko nego i na EU tržište, kazao je predsjednik HGK Luka Burilović koji je došao u Beč dati podršku našim vinarima. ♣

 

Glavni enolog Vinakopra Boštjan Zidar i aktualni direktor Vinakopera Robert Fakin s trofejima

VINAKOPER – VINAR 2017. GODINE u SLOVENIJI – Koparski vinski podrum Vinakoper, s velikom paletom vina različitih kvalitativnih kategorija i sa već godinama iznimno dobrom kapljicom u kategorijama Capris a pogotovu Capo d’Istria, nedavno je na poljoprivredno-prehrambenom sajmu Agra u Gornjoj Radgoni, gdje je, inače, osvojio dvije titule šampiona – jedno veliko zlato, tri zlata i sedam srebra, dobio laskavi naslov – Vinara 2017. godine u Sloveniji!  Ova titula je stigla u godini kad spomenuta vinska kuća ne samo obilježava nego i slavi 70 godina postojanja. U ovoj godini Vinakoper imao je dosta uspjeha s vinima i na međunarodnoj pozornici, konkretno na ocjenjivanjima Mondial de Merlot,  Muscats du Monde i Decanter World Wide Award.  ♣

 

OKUSI POSAVJA, s PJESMOM DALMACIJE! – Krško je ne tek nuklearka, kako je vjerojatno najčešće percepcija u našim glavama ovdje, nego je i simpatičan gradić uz Savu nastao od naselja rođenog u dalekoj povijesti, i ishodište je za turističke posjete vinorodnoj okolici na pejsažno-enogastronomskoj bazi. Gradski turistički djelatnici sa Ksenijom Kragl izravno u operativi odlučili su ponajbolje dobrote nedavno – prigodno, u rujansko vikend-popodne – podastrijeti u staroj jezgri grada i prbližiti ih još i više široj domaćoj publici, ali, računajući, s obzirom na blizinu Hrvatske – pa i lukavo! – i na popularnost pjevača Petra Graše kojega su angažirali za koncert, i mogućim posjetiteljima iz Lijepe naše.

Vrlo decentna organizacija, atmosfera bez vašarskog kiča. Štandovi s ugostiteljima i vinarima duž ulice u središtu stare jezgre. Ugledni restorani poput Repovža, Tri lučke, Gostilne Šempeter, seosko gospodarstvo Špiler, pjenušar Istenič, zatim vinari poput Kelhara koji je ozbiljno krenuo i u vina od dugo maceriranih bijelih sorata, pa za frankovku specijalizirani Janko Kobal (jako dobre frankovke, jedna iz 2015 a druga jos mlada iz 2016) i Dular, a i KK Krško, bio je tu i aktualni kralj cvičeka Štemberger, inače znan i po odličnim mesnim prerađevinama. Posjet – jako dobar, i to u značajnoj mjeri obiteljski…

Dejan Mastnak iz Tri lučke i Ksenija Kragl

Hrana i vino nisu se besplatno davali na kušanje-uživanje, organizator je na zadovoljstvo i ponuđača i potrošača stvar elegantno riješio žetonima. Izlagači su svaki na svom štandu imali vidno postavljenu obavijest koliko žetona je potrebno za konzumaciju nekog jela odnosno nekog vina. S obzirom na to koliko se konzumiralo, rekao bih da cijene žetonima – što su se mogli kupiti na ulazu – nisu bile (pre)visoke, i odbijajuće. Za izlagače je ovaj način bio povoljan jer se oni nisu morali brinuti oko fiskalizacije s obzirom da prema potrošačima nisu izravno radili s novcem, zatim i stoga što su ipak nešto, ne samo reklamno nego i financijski, dobili, naime izlagačko mjesto nije se naplaćivalo unaprijed i posebno, organizator je svoje troškove gledao namiriti preko prodanih žetona…

Janko Kobal s frankovkom

Posjet Krškome bila je i prigoda saznati nešto više od tome gradiću. Arheološki nalazi govore da je područje današnjeg Krškoga (inače neko vrijeme u bivšoj državi zvanoga Videm Krško) kontinuirano naseljeno još od brončanog i željeznog doba. Ovdje su boravili i stari Rimljani, a nakon srednjevjekovnog razdoblja predio je u rukama Habsburgovaca. Između 15. i 17. stoljeća prijetilo je Otomansko carstvo.

Janez Istenič i Ivan Dropuljić sa Zagreb Vino.coma

U drevnoj gradskoj jezgri Krškoga, gdje je dosta zelenih površina s parkovnim ozračjem, stare su simpatične kuće niskogradnje, uglavnom dobro održavana vanjskog izgleda. Na slici je Bohoričeva ulica gdje je održana manifestacija Okusi Posavja (s pjesmom Dalmacije!). Na kraju Bohoričeve vidi se župna crkva posvećena Janezu (Ivanu) Evangelistu. Ona je u sklopu rimokatoličke dioceze Novo Mesto. Riječ je o građevini iz kasnog 15. stoljeća, koja je krajem 19. stoljeća dograđena i novouređena. U Krškome uz tu crkvu postoji i ona posvećena sv. Rupertu, sagrađena također krajem 19. stoljeća, ali u neoromanskom stilu, a u Staroj Vasi je crkva iz 17. stoljeća, posvećena sv. Mihaelu. Na desnoj obali Save je, pak, crkva posvećena Svetom Duhu, sagrađena krajem 18. stoljeća po projektu austrijskog arhitekta Johanna Nepomuka Fuchsa. Od religioznih spomenika treba spomenuti i kapucinski samostan iz sredine 17. stoljeća. Zgrada današnje Gradske vijećnice Krškoga, sagrađena 1607, bila je u zadnjim godinama njegovoga života utočište Johanna Weikharda von Valvasora, plemenitaša, člana Kraljevskog društva u Londonu, prosvjetara, povjesničara i jednog od preteča moderne slovenske historiografije. Druge značajne ličnosti iz slovenske povijesti a vezane uz Krško su Adam Bohorič, učitelj i gramatičar, te njegov učenik Jurij Dalmatin, koji je 1578. na slovenski preveo cijelu Bibliju. Jurij Dalmatin rodio se u Krškome u obitelji, kako i prezime govori, porijeklom iz Dalmacije. Postao je luterancem, piscem i prevoditejem… Iako njegovo ime i prezime to sugeriraju, ne treba ga brkati s Jurjem Dalmatincem, kiparom rođenim početkom 15. stoljeća u Zadru i umrlime u drugoj polovici 15. stoljeća u Šibeniku.  ♣

 

NARANČASTI KELHAR – Nisam baš očekivao to u ovoj prigodi za širu masu, ali srećom dogodilo se: na priredbi Okusi Posavja u Krškome obitelj Kelhar s Bizeljskoga (vinogradi su na brdu iznad sela), koja svoje proizvode nudi pod markom Keltis i koja se ozbiljno okrenula organskoj produkciji i upravo sada, nakon isteka potrebnog vremena nadzora od strane nadležnih, očekuje i certifikat o tome, predstavila je i svoju kapljicu zasad još, tržišno gledano, izgledom, mirisom i okusom ipak bližu užem krugu ljubitelja Bakhova nektara – narančasta vina. Kelharovi se već više godina okušavaju i na liniji tzv. narančastih vina, a u Krškome je Miha Kelhar, koji u kreacijama vina sudjeluje s ocem Marijanom, prezentirao, uz ostale, klasične uzorke, i tri orangea – jedno od chardonnaya, berba 2015, jedno – Cuvée Extreme 2012 od chardonnaya (30%), pinota sivog (30 %), rizlinga rajnskog (20 %), traminca (cca 15 %) te, za začin, mrvice muškata ottonela (5 %), a treće je pjenušac – Mario Extreme (nazvan po tati Marijanu; berba je bila 2014) od baznog vina dugo maceriranih sorata koje su i u netom spomenutom Cuvéeu. Kelharovi su, eto, u Sloveniji, kao što je to u Hrvatskoj jaskanska obitelj Tomac, pioniri narančastog pjenušavog vina! Proizvodnja orange winea u ovome trenutku im je još mala, a cijene su nešto više od drugih, klasičnih njihovih vina, primjerice butelja Cuvéea Extreme na posjedu stoji 20 €.

Evo, po Mihinim riječima, načina rada kod svakoga od njih: chardonnay, zamišljen kao bazno orange wine i kao prva stepenica u približavanju specifičnih narančastih vina širem krugu publike, macerirao je u nekoliko otvorenih drvenih kaca, u jednoj jedan a u drugima dva odnosno tri tjedna, potom su vina tih različitih dužina maceracije pomiješana i mješavina je ostavljena na dozrijevanju, na finom talogu, godinu dana u rabljenim barriqueima. Za Cuvée Extreme maceracija je trajala dva mjeseca u otvorenoj drvenoj kaci, uz miješanje i potapanje klobuka, potom je vino gotovo četiri godine dozrijevalo u bačvama od 500 litara.  A za pjenušac Mario Extreme maceracija je išla do sedam mjeseci, također u drvu, Potom je vino 12 mjeseci dozrijevalo u rabljenom barriqueu srednje jačine paljenja (medium), slijedila je šampanjizacija, prvi pjenušci u tek nešto butelja degoržirani su, iz nestrpljenja i znatiželje, nakon godine dana ležanja na talogu u butelji (u Krškome je Miha količinski vrlo pažljivo točio!), ostatak je još na krunskome čepu, bilo bi lijepo susresti se s tim pjenušcem degoržiranime za, recimo, četiri do pet godina! ♣

 

Villa Istenič

Miha Istenič, uz poster s nazivima kuća pjenušaca koje bi ušle u Klub 20 najboljih pjenušavih vina proizvedenih izvan Champagne

Od njega je na Bizeljskome i počelo: enolog mag. Janez Istenič

20 GODINA KLUBA LJUBITELJA PENIN i ULAZAK u MEĐUNARODNI KLUB 20 VELIKIH PJENUŠACA KAO UVOD u 50. GODIŠNJICU ZNANE BIZELJSKE KUĆE MJEHURIĆA! – Popodnevni piknik po sunčanom i toplom vremenu, brojni ugledni gosti – poslovnjaci, ugostitelji, sommelieri, vinski trgovci, enolozi, vinari, novinari, ljubitelji… – iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Španjoske, Švicarske… Bogata ponuda hrane, pjenušci kuće Istenič, ali i Movije iz Slovenije, pa Gramone iz Španjolske, Verticea iz portugalskog Doura, Diela i Raumlanda iz Njemačke, Ferrarija iz Italije, pa čak i od glasovitog Stevena Spurriera iz Engleske, glazba…

Velika svečanost kao uvod u veliki jubilej: na imanju Villa Istenič u Staroj Vasi kod Bizeljskoga na samoj državnoj granici s Hrvatskom proslavljena je 20. godišnjica Kluba ljubitelja penin kojega je obitelj Istenič osnovala i koji je možda i najstariji takav klub na svijetu, a i obilježen je ulazak hiže e penin Istenič u ekskluzivni međunarodni Klub 20 velikih pjenušaca proizvedenih izvan Champagne. Sve to bilo je na određeni način uvod u proslavu – 2018. – u povodu pola stoljeća neprekinutoga pjenušavoga djelovanja Isteničevih,

Kuriozitet: mjehurići Isteničevih od 100 posto sorte plavec žuti (rumeni plavec) koja se obično dodaje baznome vinu za pjenušac zato da mu svojom kiselinom podigne svježinu

vođenih od početka, od daleke 1968., enologom mag. Janezom Isteničem. U Sloveniji inače tradicija proizvodnje pjenušaca klasičnom metodom seže u sredinu 19. stoljeća, naime 1852. godine startao je Klenovšek u Gornjoj Radgoni, da bi proizvodnju 40 godina poslije nastavio Claude Bouvier, potom su dugo kao glavni proizvođač u Sloveniji Radgonske gorice. Janez Istenič, koji danas gospodari s 10 vlastitih hektara vinograda a grožđe otkupljuje od oko 30 stalnih i već u kakvoći potvrđenih kooperanata i koji godišnje proizvede nekih 120.000 do 150.000 butelja, ubrzo nakon svojega debuta postaje drugi po količini slovenski proizvođač visokokvalitetnih  pjenušca nakon Radgonskih goricaRadgonske gorice i dosta su godina u Deželi bili i jedini proizvođači pjenušca, a danas je slovenska pjenušava scena bogata, broji, navodno, 250 proizvođača pjenušavoga vina!

Klub ljubitelja pjenušaca, koji vodi Janezov sin Miha, okuplja ljubitelje bubblesa, i uz organizirana druženja s gurmanskom i edukacijskom notom nudi svojim članovima i određene pogodnosti pri kupovini pjenušaca. Kao dio tih pogodnosti ovaj put bi se mogla spomenuti i mogućnost degustacije upravo spomenutih renomiranih kuća pjenušavih vina iz Slovenije ali i iz inozemstva a koje su u dogovoru oko osnutka Kluba 20 velikih pjenušaca, inicijativu za osnutak kluba dala je španjolska Gramona iz mjesta San Sadurni d’Anoia u Kataloniji, kuća koja postoji 130 godina, kotira kao visokokvalitetna, i znana je po tome što voli da joj pjenušci, u Kataloniji inače zvani cava, nakon druge fermentacije u boci na kvascima odležavaju po deset i više godina. Gramona je od isprva markiranih potencijalnih 1200 proizvođača iz 36 država u Klub pozvala dvadesetoricu, iz Slovenije dva – Isteniča i Moviju.

Atmosfera

Otvaranje pjenušca Movia, koji nije prethodno degoržiran nego se talog iz butelje izbacuje tik pred serviranjem posebnim zahvatom i uz uporabu s poluge

Mario Tomeković, koji je inače prvi dio radne karijere proveo u nuklearki Krško a koji sada u Londonu uspješno radi kao sommelier, prezentirao je pjenušac glasovitog Stevena Spurriera

Od Mihe Isteniča i španjolske gošće Linde Diaz Morales, sommelijerke WSET i PR-voditelja u kući Gramona, čujem kako je Klub ponajboljih 20 izvan Champagne zamišljen sa zadatkom da što bolje upozna svijet s pjenušavoj realnosti izvan Champagne, da snažnim marketinškim istupom s edukativnim elementima uvjeri što više potrošača da se i izvan Champagne dakle i u drugim sredinama i na svim kontinentima mogu proizvesti odlični pjenušci koji će po kvaliteti moći ravnpravno stati uz bok šampanjcima. Upravo zato da se u akciju uključi veći broj šampanjerija iz većeg broja zemalja na različitim zemljopisnim dužinama i širinama pošlo se s inicijalnom brojkom od 20 geografski dobro raspoređenih proizvođača. Osnutak je Kluba još u povoju, nedavno su, tek, odabranim proizvođačima poslani prvi mailovi namjere i s obrazloženjem što se želi postići te, okvirno, kako raditi. Linda Diaz Morales veli da su vlasnik Gramone i njegova ekipa izbor šampanjerija napravili konzultirajući tri relevantna međunarodna izvora: uglednu britansku vinsku novinarku Jancis Robinson, zatim Parkerov Wine Advocate i knjigu Toma Stevensona Champagne & Sparkling Wine Encyclopedia.

Pjenušci 2014 Bride Valley Stevena Spurriera

Izdvajali su proizvođače po raznim zemljama a za koje su uočili da imaju najviše pohvala, osvojenih medalja na raznim relevantnim ocjenjivanjima pjenušaca, te koji imaju neke posebne i visokokarakterne pjenušave proizvode (s obzirom na lokaciju vinograda, na sortu, tehnologiju proizvodnje…), i one koji su priklonjeni dužem odležavanju pjenušaca na kvascu, do desetak i više godina, uglavnom najmanje do sedam godina. Linda Diaz dodaje da pomalo stižu potvrdni odgovori i da bi se prvi službeni sastanak vanšampanjskih šampanjera budućeg Kluba 20 održao iduće godine na sajmu ProWein u Düsseldorfu. Drugi korak bit će donošenje pravilnika ponašanja koji bi prikladno regulirao aktivnost udruge i obveze članova te omogućio kolektivu da se dobro razvija i da ova ideja o zajedništvu tržišno i na korist svih dobro napreduje. ♣

Odličan portugalski pjenušac od lokalne sorte gouveio proizvođača vertice iz Doura

Linda Diaz Morales, predstavnica kuće Gramona, koja je inicirala osnutak Kluba 20 najboljih izvan Champagne. Odlični pjenušci stari desetak godina

Sommelijerska krema među uzvanicima: Davorin Škarabot, Jure Tomić (Debeluh), Boris i Maruška Gašparin (Pikol), te Sergij Cesar!

Prijatelj sasvim s juga: iz Potomja na Pelješcu do Bizeljskoga Barbari i Mihi Isteniču potegnuo je Mato Violić Matuško!

 

EFFERVESCENTS DU MONDE – PJENUŠCI SVIJETA 2017 – U Dijonu u Burgundiji od 15. do 17. studenoga bit će najjača koncentracija svjetskih pjenušaca, naime odvijat će se 15. Izdanje međunarodnog ocjenjivanja Effervescents du Monde, u organizaciji tijela Forum Oenologie. Već sad je prijavljeno 650 pjenušaca iz 25 zemalja. S obzirom da se prijave primaju do 18. listopada, očekuje se i dosta više uzoraka od navedene brojke. Pjenušce će ocjenjivati 100 stručnjaka za degustaciju i vrednovanje upravo pjenušavoga vina. Informacije na  www.effervescents-du-monde.com  ♣

 

OTVOREN PUPITRES!Pupitres nema veze sa stresom (to je, inače, šampanjski izraz za drveno postolje s nakošenim stranicama s rupama u koje se naopačke stavljaju boce s pjenušcem da se talog od druge fermentacije spusti u grlić flaše i da ga se lakše riješi prije čepljenja), ali moglo bi ubuduće i imati veze sa stressom! Jer – neće biti lako… U zagrebačkoj Frankopanskoj ulici gotovo na križanju s Ilicom na mjestu prijašnjeg wine-café bara upravo je otvoren lokal Pupitres koji je sommelijerka Jelena Šimić Valentić zamislila kao wine-bar s ekskluzivnom ponudom vina, ali i sireva i kave, delicija, te kao mjesto za susrete sa zainteresiranima da saznaju više o vinu i spremnima da pohađaju njene tečajeve i vinske radionice. Na otvorenju se okupilo značajno mnoštvo, koje nije stalo u lokal pa je veliki dio uzvanika bio, i uz čavrljanje pijuckao, na pločniku ispred ulaza. Iz daljega promatrano izgledalo je kao da je riječ o nekom novom (mirnom!) prosvjedu na zagrebačkim ulicama… Srećom, eto, riječ je bila o veselome skupu.

Ako je suditi po tolikom broju okupljenih, moglo bi se zaključiti da će Jeleni, barem u početku, dobro ići, uostalom – zašto i ne, neka joj je sa srećom!… Jelenu sam obišao i desetak dana nakon otvorenja lokala, veli da je vrlo zadovoljna posjetom gostiju i interesom za njen program Vinska škola.  ♣

Na slici su Mladen Zrno iz Badela 1862 s vinima Ivan Dolac 2010 (jako dobar!), Korlat cabernet sauvignon te daruvarski sauvignon (jako dobar!) i Vinska kraljica Moslavine, sa svojom pratiljom

WINE & MUSIC – TREĆA SREĆA! – Treća – sreća! Nakon dva odgađanja zbog kiše, na terasi zagrebačkog kafića Finjak napokon je održano novo događanje Wine & Music, u organizaciji tvrtke Eno-Expert, svojedobno osnovane prvenstveno s ciljem pružanja enoloških usluga proizvođačima vina ali onda, eto, sve jače zanteresirane i za akcije i na marketinškome polju. Kičma Eno-Experta Miodrag Hruškar, Jelena Puh Miloš i Krešimir Hren, koji su u posljednjih 12 mjeseci organizirali pet priredbi Wine & Music što spaja živu glazbu i vino – četiri u Metropoli i jednu u Zadru, okupili su sada, pred publikom, na svojem šestom istupu, u Finjaku, sljedeće vinske kuće s kojima surađuju:

Mirta Lampelj iz vinarije Kopjar, i Ivan Dropuljić, Zagreb Vino.com

Ilovčak, Trdenić i Florijanović iz Moslavine, pa, iz Slavonije, Josipović, Perak i PP Orahovica, iz Međimurja obitelj Lovrec, a od zagorskih vinara Kopjara, Sokača i Đurinskoga, iz Dalmacije Badel 1862/Hvar, Benkovac, Daruvar. Za delikatese pobrinuli su se Sirela (niz raznih sireva) i Galbani (pršut), te Panona Mare PP Orahovice (sjajni dimljeni fileti šarana). Za glazbu su bili zaduženi gitarist Joe Pandur i vokalistica Jana Fabijanić. Cijena ulaznice bila je je 100 kn, a u cijenu su bili uključeni čaša i, u tijeku par sati trajanja manifestacije, neograničeno kušanje vina i delicija. Posjetitelja – poprilično. A profesor Ivan Dropuljić, koji organizira festival vina i gastronomije krajem studenoga u Esplanadi (ovogodišnja manifestacija bit će 12. po redu!) i koji je ulaznicu za svoje događanje na 2500 četvornih metara izlagačkog prostora i sa oko 300 izlagača naplaćivao 100 kuna, pa onda 150 kuna, jedva se odlučio da ove godine cijenu ulaznice podigne na 200 kuna!…

Ekipa Eno Eksterta

Tvrtku Eno expert uz enologe Miodraga Hruškara dipl.ing., Krešimira Hrena dipl.ing, te agronomku, također vinske struke, Jelenu Puh Miloš, dipl.ing, čini i Valentina Tuščić mag.ing.agr. Prije tri godine pokrenuli su Eno Expert Akademiju, podijeljenu na školu za vinoljupce i na specijalizirane programe. U Akademiji je najpopularniji tečaj VinoLjubac. Postoji bazni program VinoLjubac, stupanj više je Napredni vinoLjubac, i, još više, Napredni vinoLjubac – mane vina. Tu su i programi Eno Expert, Eno profesionalac i Eno exclusive. U stvaranju su novi programi o kojima će uskoro biti riječ više.  ♣

 

DANI OTVORENIH BUTELJA – Uspješna serija priredbi Dani otvorenih butelja s kojom su Saša Zec i njegova tvrtka Vina Mosaica te duo Pajo & Hadži započeli ovoga ljeta na zagrebačkom Gornjem gradu na platou kod Klovićevih dvora nastavlja se sada na gornjogradskome Štrosu. Predviđeno je da degustacije vina raznih vinskih kuća iz Hrvatske budu subotom – dakako, s obzirom da je riječ o otvorenome prostoru program će se odvijati samo o lijepom vremenu – s početkom u podne, nakon što pukne top s Lotrščaka. Čast da otvori novi ciklus pripala je Iločkim podrumima, i to u pravo vrijeme – naime početkom rujna na velikom svjetskom ocjenjivanju vina Mundus Vini u njemačkome gradu Neustadt an der Weinstrasse u Palatinatu Iločki podrumi osvojili su nekoliko medalja što zlatnog što srebrnog sjaja, konkretno zlatom su se zakitili Traminac 2012 izborba berba bobica i Traminac 2016 premium (vrhunski)   a srebrom Graševina 2016 premium (vrhunska). U ruci kljupke Monike su nagrađeni traminac i graševina.

Posjetitelji oduševljeni i predikatnim i vrhunskim tramincem i vrhunskom graševinom, a kako smo sada još u razdoblju berbe, vrijedi prenijeti pitalicu (i odgovor) jednoga posjetitelja kojega smo čuli kako priča za susjednim stolom: Što je to patološka nestrpljivost! Pa to kad Zagorac krajem kolovoza i u prvoj polovici rujna pojačano jede grožđe!…

Za drugo događanje u okviru Dana otvorenih butelja planirano je bilo gostovanje koparske vinarije Brič, u vlasništvu Envera Moralića, posjednika vinske kuće Kutjevo d.d.  ♣

 

LYON: VIGNERONS de NATURE – Za ljubitelje vina rađenih na maksimalno moguće prirodan način: 23 proizvođača članova udruge Vignerons de Nature nastupit će 23. listopada od 10 do 18 sati u Lyonu  na adresi Espace de l’Artillerie – 6 bis boulevard de l’Artillerie Lyon 7ème (lako je doći osobnim automobilom ijavnim prijevozom).

Evo i tko izlaže: Domaine Les 4 vents / Crozes Hermitage; Domaine Bastien Jolivet / St Joseph; Domaine Guillot-Broux / Mâcon & Bourgogne; Domaine Charly Thévenet / Régnié; Domaine Partagé – Gilles Berlioz / Chignin & Chignon Bergeron; Château de la Selve / Coteaux de l’Ardèche, Domaine Duseigneur / Côtes-du-Rhône & Châteauneuf; Mas des Caprices / Languedoc; Domaine Fouassier / Sancerre; Domaine du Joncier / Côtes du Rhône & Lirac; Domaine Nicolas Mariotti-Bindi / Korzika; Domaine Mouriesse Vinum / Châteauneuf-du-Pape; Château les Croisille / Cahors; Domaine Dirler-Cadé / Alsace; Domaine Bonnet-Huteau / Muscadet Sèvre & Maine; Domaine Louis Chenu & Filles / Bourgogne & Savigny-lès-Beaune; Château Falfas / Côtes de Bourg;  Vincent Couche / Champagne ; Alcools Decroix / Cognac, Gin; Domaine Turenne / Provence; Domaine Defaix / Chablis; Domaine Jaeger-Defaix / Rully; Cascina Corte / Italija, Pijemont; Domaine de l’R / Chinon; Domaine des Miquettes / St Joseph; Domaine M&S Bouchet / Saumur; Domaine du Tunnel / Cornas, Condrieu, St Joseph.

ULAZ JE SLOBODAN, javlja mi  Florence Chazallon iz udruženja Vignerons de Nature.  ♣

 

Rujanski (2017) motivi Gravnerovog trsja

Joško Gravner sa suprugom Marijom

BUĐENJE KOD GRAVNERA – Jedinstven je taj Francesco Joško Gravner, i da ga nema trebalo bi ga izmisliti! Jesam li to možda već nekad rekao? Ako jesam, ne libim se ponoviti.

Snažna ličnost, dosljedan, ne tek riječima nego svakim svojim pokretom i akcijom pokazuje vjernost rodnoj grudi i svojemu narodnom i obiteljskom naslijeđu te istinsko poštovanje prema njima. Poklonik iskrenosti i istine te poštenja, prirode i prirodnosti, u današnje vrijeme ispada kao neki odmetnik.

Dobro ga je imati ako već ne pri ruci a ono barem na kilometarski relativno dostupnoj udaljenosti, naime vrijedno se barem svako toliko podružiti s njime jer to druženje, mada uz hranu i vino, nije tek banalno nego je vrlo poučno, naime Gravner i uz vilicu i čašicu te zdravicu i smijeh one koji se lako, makar i nesvjesno i nehotice, uspavaju – a takvih je puno! – u rutini moderne svakodnevice, bazirane na već i beskompromisnoj komercijali pod komandom njegovog veličanstva Novca Svemoćnoga, uspijeva probuditi i navesti da se u mislima, ako ne drugo a ono barem nakratko, pozabave suštinom vezanom uz domoljublje, prirodnost, zdravlje, kakvoću življenja…

Gravnerovi: jesenski menu iz Marijine kuhinje

Ne pije se svaki dan…

Kod Gravnera

Prije kratkog vremena Joška Gravnera posjetila je grupica djelatnika grupacije Jadranka s hotelima na Lošinju, a vodio ih je korporacijski sommelier Kristijan Merkaš. Uz Merkaša, bili su tu Dragan Drlja, voditelj HiP-a zone Čikat, Dario Krstinić, šef restorana Alfred Keller hotela Alhambra, i David Murljačić, direktor sektora Nabava. Buđenje je bilo sjajno, bilo bi dobro da uspavanka prema spomenutoj suvremenoj svakodnevici na koju smo osuđeni – nastupi što kasnije… ♣

 

Toscana, oblast Chianti Classico

Proizvođači iz općine Gaiole in Chianti (Classico)

SAVEZ PROIZVOĐAČA GAIOLE: BORBA ZA JOŠ BOLJU TRŽIŠNU POZICIJU  – Unatoč velikom međunarodnom poslovnom uspjehu udruženja Consorzio Chianti Classico s vinom istoimene toskanske apelacije, proizvođači-članovi Konzorcija u nekim zonama definiranim općinskim granicama odlučili su se i posebno samoorganizirati, s ciljem stjecanja još bolje pozicije s vinom na tržištu. Već neko vrijeme u oblasti Greve u Chiantiju vrlo je aktivna udruga proizvođača koja inzistira na eko-pristupu u trsju i u podrumu, a nedavno je u oblasti Gaiolea u Chiantiju rođeno udruženje Associazione Viticoltori Gaiole, s ciljem dodatnog promoviranja proizvođača vina unutar općine Gaiole in Chianti, promocije Bakhova nektara proizašlog sa specifičnih tala koja uvelike pridonose tome da vina budu s velikom osobnošću. Skupa su glave zbili veliki i manji odnosno mali proizvođači, kako bi se jače istaknule komparativne prednosti teritorija i posebnosti vina iz Gaiolea u Chiantiju, bilo unutar apelacije chianti Classico docg bilo i unutar drugih oznaka namijenjenih vinima kreiranima po ispiraciji vlasnika posjeda i bez obveze poštivanja pravilnika Konzorcija Chianti Classico za vino Chianti Classico docg. Impuls ovome novom udruživanju dali su Francesco Ricasoli, vlasnik uglednog posjeda Barone Ricasoli, i Emmanuella Stucchi Prinetti iz također vrlo ugoledne kuće Badia a Coltibuono. Njima su se pridružile najprije posjedi Capannelle, Rocca di Castagnoli, Il Palazzino, a onda su u poslovnu grupu ušli i gotovo svi ostali, tako da su unutra sada sljedeći proizvođači: Badia a Coltibuono; Barone Ricasoli; Bertinga; Borgo Casa al Vento; Cantalici; Capannelle; Casanova di Bricciano; Castello di Ama; Castello di Lucignano; Castello di Meleto; Fietri; I Sodi; Il Colombaio di Cencio; Il Palazzino; La Casa di Bricciano; Le Miccine; Matteoli agricola; Monterotondo; Podere Ciona; Poggi del Chianti; Riecine; Rietine; Rocca di Castagnoli; Rocca di Montegrossi; San Giusto a Rentennano; San Martino, Montagnani; San Vincenti.  ♣

 

BIONDI SANTI u RUKAMA FRANCUZA! – Glasoviti posjed Biondi Santi iz Montalcina, znan po osebujnom brunellu sposobnome za iznimno dugo odležavanje, sada je u rukama – Francuza! Većinu dionica kupila je grupa EPI, koju vodi Christopher Descours.  Detalji oko veličine transfera nisu otkriveni. Direktor je sada Olivier Adnot, po profesiji enolog. Francuzi su odmah po preuzimanju krenuli u modernizaciju, prvo što su instalirali bili su uređaji za kontrolu i regulaciju temperature u vinskim posudama i suvremeni stroj za selekciju grožđa prije nego li ono ode u vinifikaciju. U planu je i izmjena etikete. Odlučeno je i to da Biondi Santi pod svojim nazivom više ne buteljira i ne distribuira Rosso di Montalcino. ♣

 

BRDSKO VINOGRADARSTVO – Nedavno je u zagrebačkoj vinoteci Vivat Fina Vina predstavljena nova akvizicija istoimenoga uvoznika plemenite kapljice u Hrvatsku: riječ je o argentinskim vinima Salentein 2015 Malbec barrel selection, Pyros 2013 Malbec barrel selected 160 te Salentein Numina 2014 Gran corte old block selection iz vinograda posjeda Bodegas Salentein (800 hektara) u dolini Uco u Mendozi, i Pyros Wines (100 hektara) u dolini Pedernal u San Juanu sjeverno od Mendoze, posebnost je između ostaloga u tome da su vinogradi u brdskom području i na visinama od 1100 do 1300 metara. Vina su se pokazala vrlo elegantnima, glede tijela i kompleksnosti uzlazno od prvog ovdje navedenoga pa prema trećemu.

Salenstein Numina 2014 Gran corte old block selection

Već duže vrijeme u svijetu se, a osobito u Europi, govori o brdskom vinogradarstvu kao o nečemu specijalnome, stoga jer se trsje nalazi na padinama brežuljaka i bregova – što i te kako odgovara vinovoj lozi, a odakle je u novijem vremenu u komercijalnom nastojanju da se dobije što veći rod loza spuštana u ravnicu na parcele prikladnije za druge poljoprivredne kulture. Zatim, veće nadmorske visine posebice u južnim područjima danas u svjetlu globalnog zatopljenja – koje donosi dosta problema u proizvodnji kompleksnog, elegantnog, živog te fenolima kao korisnim antioksidantima bogatog Bakhova nektara i koje je geografsku granicu dosad klasične zone prikladne za vinogradarenje za produkciju visokokvalitetnoga vina već poprilično pomaknulo na sjever – pružaju, s obzirom na ipak nešto niže temperature i s obzirom na prilične razlike izmedju dnevnih i noćnih temperatura, na dobrim ekspozicijama rješenje za postupno i duže a time i kvalitetnije dozrijevanje grožđa i za očuvanje dragocjenih kiselina bitnih za svježinu kapljice. Treće: njegovanje – raznim oblicima pomoći društvene zajednice, od financijske do, u većoj mjeri, strukovne i marketinške – brdskog vinogradarstva može spriječiti značajan odljev stanovnika iz brdskih područja, neželjeno zapuštanje zemljišta i nepoželjne moguće socijalne probleme u urbanism sredinama kamo se nerijetko zapućuju oni što napuštaju svoje ognjište u ruralnome području gdje su radni napori i općenito uvjeti za život osjetno teži.

___________________________________

CERVIM Centro di Ricerca, Studi, Salvaguardia, Coordinamento e Valorizzazione per la Viticoltura Montana / Centar za istraživanje, proučavanje, očuvanje, i vaklorizaciju brdskog vinogradarstva)

_____________________________________

Upravo da bi se išlo na ruku brdskome vinogradarstvu u Europi je nastalo tijelo CERVIM, međunarodna organizacija ustanovljena 1987. godine pod pokroviteljstvom OIV-a. Sjedište organizacije je u brdskoj talijanskoj autonomnoj pokrajini Valle d’Aosta. Cilj osnutka bio je očuvati brdsko vinogradarstvo posebice na strmim položajima, a koje je proglašeno herojskime (viticoltura eroica). Realizacija počiva na stalnim znanstvenim istraživanjima i na konferencijama na kojima se raspravlja o vinogradarstvu, te na promocijskim aktivnostima, jedna od njih je i međunarodno ocjenjivanje vina brdskih područja u Aosti.  CERVIM ima svoje centre na lokacijama: Valle d’Aosta, Lombardija, Pijemont, Ligurija, Sicilija, autonomna pokrajina Bolzano, autonomna pokrajina Trento, kanton Valais u Švicarskoj, Galicija u Španjolskoj, Douro u Portugalu, Rhineland-Pfalz u Njemačkoj, a okuplja i predstavnike Abruzza u Italiji, Wachaua i austrijske Štajerske, Banyulsa i Collioure-Rhônes-Alpes u Francuskoj, Ticina in Švicarskoj  i Appalachija u Sjevernoj Carolini u SAD.

Što, ugrubo, obilježava brdsko ili herojsko vinogradarstvo? Orografska specifičnost koja onemogućuje uporabu mehanizacije dakle komotniju obradu vinograda, mali vinogradi – nerijetko u parcelicama, trsje u većini slučajeva na terasama, ne uvijek optimalne klimatske okolnosti (npr. nerijetko nedostatak vode, no tu valja reći da vinova loza lakše prihvaća sušu nego vlagu), zanimljive različite – lokalne – sorte grožđa, proizvodi iz niše, te, s turističkog aspekta, vinogradi uklopljeni u atraktivne ambijente.

Osobito je važno u vinogradima čuvati autohtone sorte koje daju visokokvalitetno vino tipičnih organoleptičkih svojstava i to vino kao proizvod iz niše može biti značajan izvor prihoda, ali ne samo za vinogradare i vinare nego i za cijelo područje, naime zbog specifičnosti vina privlače se turisti koji onda otkrivaju i druge adute teritorija, pa poslije o svemu doživljenome šire dojmove i dobar glas u svojim sredinama, kaže predsjednik CERVIM-a Roberto Gaudio.  ♣

 

WINE to GO – Na tržištu se sve jače širi i vino u limenkama, dakle konfekcionirano kao njegov silni konkurent pivo. Potrošači pokazuju priličan – u najnovije vrijeme osjetno veći nego prije nekoliko godina – interes za vinske limenke, iz više razloga: lako baratanje i bez straha da bi se one, kao što je to slučaj kod staklene boce, mogle, nabacane u kutiju ili vrećicu, razbiti, nema straha niti da bi mogle procuriti, zatim, lako se otvaraju – nije potreban vadičep, limenka je lagana i vino u njoj lagano se prenosi, limenke su količinski prikladne za konzumaciju za jednu osobu, troškovi transporta s, glede težine, bitno niži od onih kod prijevoza staklenih boca, k tome limenka je kao ambalaža i jeftinija od staklene boce. Limenke s vinom su široj publici, s obzirom na manji trošak za ambalažu i s obzirom na manju količinu punjenja, cjenovno dostupnije od klasičnih punjenja vina u staklenu ambalažu, dakle limenka s vinom vrlo je atraktivna kupcu i tanjeg džepa. U SAD se limenka s vinom od 0,25 l može kupiti već za jedan dolar, međutim neka se vina prodaju i skuplje – i za po 10 dolara za limenku volumena 0,375 l. Izračuni su pokazali da je trošak vina napunjenog u limenke u ukupnoj količini koja odgovara npr. punjenju 12 klasičnih staklenih butelja (u SAD = jedan karton vina) i do 40 posto niži od kompleta od 12 klasičnih, staklenih butelja!

Isprva, nakon što su se pojavile, limenke s vinom percepiralo se kao vrlo praktične tek za izlete, plažu, za boravak na stadionu uz gledanje sportskih priredbi odnosno na prostorima s koncertima vedrih nota. Po izjavama iz grupacije Freedonia iz Clevelanda u američkom Ohiju, inače i izdavača specijalizirane revije World Wine Packaging: Containers, Closures, & Accessories, interes potrošača za alternativna pakiranja vina počeo je nešto jače rasti od 2005. godine, zadnjih nekoliko godina pak značajno je u porastu, a kulminacija se očekuje 2025. Konkretno: zanimanje za pakiranja za vino drukčija od staklene boce (plastična boca, tetrapak, bag-in-box, aluminijski recipijent…) u 2005. bilo je nekih 0,6 posto, u 2015. već je dosegnulo 3,4 posto, a za 2025, predviđa se da će biti gotovo dvostruko. Očekuje se da će potražnja za vinom punjenome u alu-limenku do 2020. porasti u SAD do novčanog prometa od više od 50 milijuna dolara godišnje.

Inače, kao istinsko lansiranje limenke kao kontejnera za vino za ponudu potrošaču može se smatrati izlazak, 2004., pjenušca Sofia Blanc de Blanc iz podruma u vlasništvu znanog Francisa Forda Coppole. Ubrzo nakon bijelog pjenušavog vina Coppola je u limenki izašao s Roséom brut. Ovog proljeća Coppola je na tržište pustio u limenkama od 2,5 dl i svoje vino iz kategorije Diamond Collection. Dosta široku ponudu vina u limenkama sad ima i američki podrum Tualatin iz grupacije Union Wine Company iz Oregona, a koji proizvodi i u limenke od 0,375 l puni linuju vina Underwood. Dva su tu pjenušca, te mirni rosé i sivi i crni pinot.

Čini se da se širi sloje potrošača, barem u Americi, ne opterećuje time da (možda) vino iz limenke nije na nekoj višoj razini kakvoće. Američki vinski podrumi uvjeravaju da u alu-limenke pune isto vino kao i u staklene butelje. Naglašavaju i da su limenke iznutra premazane specijalnom smolom tako da vino ne bude u izravnom dodiru s aluminijem. Problem međutim vina iz limenke – s obzirom na način na koji smo se naviknuli piti iz takve ambalaže, dakle izravno i bez čaše – može biti u tome da mu se ne vidi boja, a i da je na nosu prezatvoreno te da ne pokazuje arome koje bi se razvile kad bi ga se, kao što se to radi kad je staklena boca u pitanju, utočilo u čašu…  ♣

MUNDUS VINI summer tasting 2017: DVA ZLATA i SREBRO ZA ILOK!

               SAALBAU NEUSTADT – Summer Tasting 2017 – AN DER WEINSTRASSE

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Svi degustatori u dvorani Saalbau gdje se odvijalo ocjenjivanje

HRVATSKI DOBITNICI MEDALJA VISOKOGA SJAJA SU JOŠ AGROLAGUNA i BADEL 1862, te KUTJEVO i AGROPRODUKT

Dok je većina međunarodnih ocjenjivanja pa i jačih promidžbenih internacionalnih manifestacja vezanih uz vino u prvome dijelu godine – s ciljem da se na ruku ide ponudi vezanoj uz proljetni početak i ljetnu kulminaciju turističke sezone, dotle ih je i nekoliko vrlo važnih od kraja ljeta do studenoga i starta božićno-novogodišnje šoping-groznice. Jedan od tih je prestižno ocjenjivanje Mundus Vini na prijelazu između kolovoza i rujna u gradu Neustadt an der Weinstrasse (Novigrad na vinskoj cesti) u njemačkoj pokrajini Palatinat (Pfalz). Osnovano 2001, već od 2004. sa nešto više od 3500 uzoraka, 2014. je prešlo 7000 prijavljenih etiketa i tada je odlučeno da se degustacije održavaju po dva puta po črtiri dana u godini, jednom u veljači a drugi put upravo krajem kolovoza i početkom rujna. Godine 2015. Mundus Vini imao je ukupno u dvama terminima gotovo 8500 uzoraka, 2016. prešao je 10.000 uzoraka, a 2017. je dosegnuo ukupno gotovo 10.500 vina! Gdje li je samo plafon?!…

Za ovu ljetnu degustaciju pristiglo je 4281 vino iz cijeloga svijeta pa i iz nekih zemalja koje bismo u vinskom kontekstu mogli nazvati egzotičnima. Od toga broja najviše je bilo mirnih vina – 3889 (crnih 2155, a bijelih 1518…), pjenušaca je dostavljeno 343, muzirajućih vina 36 a fortificiranih 33. Evo i rang-liste sudionika po državama: Italija je prednjačila je s 1165 uzoraka, slijedili su domaćini Nijemci sa 784, iza njih su bili Španjolci sa 752 vina, pa onda Portugalci sa 329 i Francuzi sa 313 uzorka. Iz Hrvatske je poslano 25 vina, iz Makedonije sedam, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije po šest, s Kosova pet. Evo i onih zemalja-sudionica koje inače teško povezujemo s vinskom produkcijom ali – vremena se mijenjaju: Belgija, Brunei, Danska, Kina, Poljska, Tajvan, Tajland…

Grafikon rasta Mundus Vinija od 2004. do 2017, kad su prijavljeni uzoraci dosegnuli ukupnu brojku od gotovo 10.500!

Među 164 degustatora-ocjenjivača iz 41 zemlje dvojica smo – mr. Franjo Francem, dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, i ja ispred revije Svijet u Čaši, bili iz Hrvatske, troje kušača stiglo je iz Slovenije.

Žiri broj 9 u kojemu su uz mene bili Nijemac Bruno Hamm kao predsjednik, te Španjolac Santiago Castro Gonzales kao direktor poslovne udruge Consejo Regulador DO Toro, pa Nijemac dr. Claus Fischer, Portugalka Teresa Rosario, trgovkinja vinom, i Talijan Alberto Lusini iz vinske kuće Ferrari što pripada grupaciji Lunelli

Evo i tehničkih podataka vezanih uz ocjenjivanje koje se obavlja po skali do 100 bodova: na ocjenjivačkom listiću uz, klasično, redni broj uzorka i kategoriju vina dani su podaci o godištu berbe, sadržaju neprovrelog sladora po grupama do 4 grama, od 4 do 12, od 12 do 50 i od 50 g/lit naviše, a spomenuta je i sorta odnosno kod cuvéea sorta što dominira. Ocjenjivački listic na Mundus Viniju sastoji se od dva dijela, jedan je bodovni kakav poznajemo i kod nas, a drugi je opisni s ponuđenim pojmovima za svaku kategoriju vina u domeni mirisa, zatim – s kvadraticima i strelicom uzlazno – za označavanje intenziteta sklada, tijela i potencijala za odležavanje.

Ocjenjivački listić na Mundus Viniju: lijevo je tablica s bodovima, a desno je opisni dio

Poseban kutak predviđen je za signaliziranje raznih mana koje se najčešće javljaju u vinu, od one vezane uz čep i TCA do neugodnih sumpornih spojeva, hlapljive kiselosti, atipičnog starenja itd. Dakle vrlo ozbiljna priprema za vrednovanje uzorka međutim koju u realizaciji ocjenjivanja, rekao bih, i nešto koči, a to je po meni (ničim opravdana) ponekad i malo prevelika brzina posluživanja uzoraka (da se s radom završi u predviđeno vrijeme), zbog čega su na neki način u startu nagrađena moderna i s komercijalnim porivom dizajnirana vina što upravo u prvi trenutak opojno zamirišu a nakon minute u čaši posve se izgube, a penalizirana su ozbiljna kompleksna vina kojima treba više vremena da se otvore i pokažu u punome svjetlu. Još je nešto: bodovna tablica ocjenjivačkoga listića prekrojena je od one početne i nekad identične s OIV-tablicom, pa s vremenom blago modificirane, do ove sadašnje kojom se začas dosegne 85 bodova tj. prag za srebro (zlato je od 90 di 94,99, a veliko zlato od 95 do 100 bodova). Ne mogu a da ovu najnoviju modifikaciju ne vidim kao rezultat želje da više uzraka primi odličje i da se time na ocjenjivanje privuče više proizvođača…

Kuriozitet pri žiriju br. 2 u kojemu je bio Franjo Francem: spektar boja, vinskih i nevinskih, od žućkasto-zelenkaste preko slamnato žute do jantarne i – plave. Neke su vinske kuće da bi se približile mladoj publici nekad vino i pjenušce punili u plave boce, a sad su došle na zamisao da vino – u ovome slučaju riječ je o chardonnayu – oboje u plavo!…

REZULTATI

Rezultati ocjenjivanja vina na ovogodišnjem ljetnom vrednovanju Mundus Vini: Hrvatska je osvojila četiri zlatne i tri srebrne medalje!

Evo osvajača trofeja:

Hrvatska

ZLATO: Traminac 2012 izborna berba bobica, slatko, 13,5 vol %, 0,5 l  – Iločki podrumi (od strane stručnjaka za vino i marketing preporučena maloprodajna cijena: 30 €)

Traminac 2016 Premium, suho, 13,0 vol %, 0,75 l – Iločki podrumi (preporučena mpc: 10 €)

Grafički prikazi opisa zlatnog iločkog traminca izborne berbe bobica 2012, te zlatnog merlota Korlat supreme 2012

Korlat Merlot 2012 Supreme, polusuho, 13,5 vol %, 0,75 l – Badel 1862 (preporučena  mpc: 50 €)

Castello 2015 Festigia Vina Istria, merlot, syrah, cabernet sauvignon, suho, 14,0 vol %, 0,75 l – Agrolaguna (preporučena mpc: 9,90 €)

SREBRO: Graševina 2016 Turković, polusuho, 13,5 vol %, 0,75 l – Kutjevo d.d. (preporučena mpc: 12 €)

Graševina 2016 Premium, suho, 13,0 vol %, 0,75 l  – Iločki podrumi (preporučena mpc: 8 €)

Merlot 2013 Punta Greca, suho, 14,5 vol %, 0,75 l – Agroprodukt (preporupčena mpc: 17,30 €)

Bosna i Hercegovina

Merlot 2013 Premium, suho, 14,5 vol % ,0,75 – Nuić (preporučena mpc: 17,5 €)

Žilavka 2016 Selekcija, suho, 13,0 vol %, 075 l – Nuić (preporučena mpc: 10 €)

 

Slovenija
Pullus 777, chardonnay, riesling, graševina, slatko, 11,5 vol % – Ptujska klet (preporučena mpc: 28 €)

 

 

Srbija

Kadarka 2012 Fantazija, suho, 13,5 vol %, 0,75 l – MR Vinogradi/Tonković (preporučena mpc: 6,60 €)

Pinot Noir 2015 Lastar, suho, 14,0 vol %, 0,75 l – Lastar, Sekurić  (preporučena mpc: 12 €)

Inače, na ljetnom ocjenjivanju Mundus Vini 2017 dodijeljeno je ukupno 16 velikih zlata, 703 zlata i 1001 srebra. Najuspješnija zemlja sudionica je Italija, koja je osvojila dva velika zlata, 139 zlata i 270 srebra.  Po broju odličja slijede Nijemci sa 341 medaljom, pa Španjolci sa 340, Portugal sa 151 i Francuska sa 106 medalja. S najviše dobivenih velikih zlata (6) vodi Španjolska, slijede Francuska (5), Italija i Portugal (po 2) i Njemačka (1).

Zgodno je spomenuti da su s vinima ugodno iznenadile Belgija, koja je osvojila jedno zlato i jedno srebro, te Danska kojoj su pripala dva srebra!

Na temelju odličja koja su im pripala proglašeni su najbolji proizvođači po zemljama sudionicama:

Najboljim njemačkim proizvođačem vina proglašen je Weingut Juliusspital, Würzburg (5 zlata i 4 srebra), titulom najbolje njemačke vinogradarsko-vinarske zadruge zakito se Vier Jahreszeiten Winzer eG iz Bad Dürkheim (osam zlata, šest srebra)

Najbolji proizvođač Italije: Cantine San Marzano, San Marzano di San Giuseppe (jedno veliko zlato, četiri zlata i devet srebra)

Najbolji proizvođač iz Španjolske: Emilio Lustau, Jerez de la Frontera (tri velika zlata, 10 zlata i dva srebra)

Najbolji proizvođač Francuske: Cooperative Agricole Wolfberger iz Eguisheima u Alsaceu (dva zlata i četiri srebra).

Najbolji proizvođač iz Portugala: Sogrape Vinhos, Vila Nova Gaia (pet zlata i sedam srebra)

Najbolji proizvođač Australije: Casella Family Brands, Yenda (12 zlata i pet srebra)

Najbolji proizvođač iz  Čilea: Viña Ventisquero, Lo Miranda (pet zlata i osam srebra).

IZLETI: JANSON, RAPPENHOF, MULLER CATOIR, JOSEF BIFFAR SUSHI

U popodnevnim satima osnivač i priređivač Mundus Vinija – izdavačka kuća Meininger Verlag specijalizirana za vinsku tematiku i s nekoliko vrlo ozbiljnih revija za vino, vinogradarstvo, sommelierstvo (WeinWirtschaft, Wine Business International; Getränke Zeitung – za trgovinu i tržište, Sommelier; High Glass – za ugostiteljstvo, WeinWelt za ljubitelje vina, Craft za pivo, te Der Deutsche Weinbau – za proizvođače) – uvijek povede u posjet nekom vinskom posjedu, pa nas je tako ovaj puta odvela u Schloss Janson u Bockenheimu u Palatinatu te potom i u VDP podrum Rappenhof u Alsheimu (dobro sam napisao, nije u Alzheimu!) u RheinHessenu. Jedno popodne i večer uvijek je ostavljeno slobodno a nas nekoliko iskoristilo je vrijeme za posjet vrlo cijenjenome vinskom posjedu Müller Catoir u Haardtu kod Neustadta te u vinskome selu Deidesheim za skok u sushi wine-bar Japanke Fumiko Tokuoka, čija je obitelj prije koju godinu kupila znani i nekad vrlo cijenjeni dajdenhajmski vinski posjed Josef Biffar i nastavila s proizvodnjom vina a ponudu je kompletirala s japanskim kulinarskim specijalitetima. Posljednje večeri bili smo gosti španjolske organizacije uz izvoz ICEX, na večeri sa španjolskom kapljicom.

Christoph Meininger, vlasnik izdavačke kuće Meininger Verlag i organizator ocjenjivanja Mundus Vini degustatorima prezentira domaćine obiteljskog posjeda Schloss Jansen, sa oko 20 hektara vinograda u Pfalzu

Klaus Muth, ponosan na svoju kapljicu

Karin Muth, na slici s Ralfom Anselmannom i s poljskim vinskim novinarom Tomasom Prangeom

Vrlo ugodno bilo je na imanju Rappenhof u Alsheimu u RheinHessenu. Rappenhof, inače s tradicijom još iz 17. stoljeća te sada i član udrug ponajboljih njemačkih vinskih kuća  VDP, obuhvaća oko 130 hektara vinograda, oko 40 posto sortimenta pokriva rizling, a ostalo su ponajviše burgundijske sorte poput chardonnaya te pinota bijeloga, sivoga, crnoga… Lijepa vina, vrlo srdačni i gostoljubivi domaćini Klaus Muth, ponosan na svoju kapljicu, te supruga mu Karin Muth.

Odasvud po netko: Paul Robert Blom iz Nizozemske, Ingrid Mahnič iz Slovenij, Per  iz Finske i Gunnar Swenson iz Švedske

Weingut Müller Catoir jedna od najboljih njemačkih vinskih kuća. Smještena je u Haardtu ponad Neustadta. Vinogradi – oko 21 hektar površine – su na kosinama koje se spuštaju prema Rajni. Impozantni dvorac Müller Catoir sagrađen je u 18. stoljeću, a od 19. stoljeća uređen je u neoklasicističkom stilu. Od početka je u obiteljskom vlasništvu. Filozofija kuće bazira se na prirodi prijateljskom pristupu. Od 2015. proizvodnja je organska, i s certifikatom.

Impozantni dvorac Müller Catoir u Haardtu

Odlična kapljica Müller Catoir!

Philipp David Catoir lijepo nam je predstavio imanje i vina…

Danas je na kormilu kuće Philipp David Catoir. Tehnički direktor i glavni enolog je Martin Franzen. U našoj maloj ekipi koja je posjetila Müller Catoir bio je enolog Franjo Francem, koji se nadao da će upoznati svojega prezimenjaka, međutim nije imao sreće – primio nas je vlasnik Philipp, Franzen je bio zauzet pripremama za berbu.

Müller Catoir uzgaja rizling (60 posto), pinot bijeli i sivi te crni, scheurebe, muškatel i sauvignon bijeli. Vina ima u grupama od baze – Gutsweine, preko općinske apelacije – Ortsweine, do apelacija Erste Lage (1er cru – Bürgergarten i Herrenletten te Herzog), ali i u kategoriji Grosse Lage (ili grand cru – Mandelgarten, te, na samo 0,2 ha, Bürgergarten im Breumel Monopol). Uz mirnu kapljicu nudi i jedan pjenušac. Degustacija sjajna, imali smo prilike kušati vina sve do grand crua, uz rizlinge osobito je impresionirao Grauburgunder 2013 Herrenletten Erste Lage, s alkoholnim vrenjem u inoksu i potoim s malolaktikom i dozrijevanjem u bačvama od 500 litara…

Nekad u vlasništvu Josefa Biffara, tada uglednog dajdenhajmskog proizvođača vina, i prodavaonica plemenite kapljice, danas sushi wine bar

Fumiko Tokuoka, koja već dugo živi u Njemačkoj, uspješno je spojila dajdenhajmsko vino s orijentalnim specijalitetima

Predvečerje u Deidesheimu, tipičnom njemačkom vinogradarskom selu. Nekoliko je tamo vrlo cijenjenih vinskih podruma, primjerice Reichsrat von Buhl, te Bassermann Jordan i Von Winning, koji imaju i vrlo ugledne restorane, s ponudom za goste dubljeg džepa. Nekad je u tome selu jedna od vinskih zvijezda bio i vinski posjed Josef Biffar, nazvan tako, dakako, po vlasniku. Prije nekoliko godina deda Josef umro je a nasljednici nisu očito imali ni dovoljno znanja ni srca da nastave putem koji je on utro. I tako se vinski podrum Josef Biffar našao u – japanskim rukama! Kupila ga je obitelj Tokuoka, koja se u Zemlji izlazećeg sunca uspješno bavi uvozom i distribucijom vina te ugostiteljstvom. Kćerka pater familiasa, Fumiko, s kojom sam jednom bio na Mundus Viniju u istom žiriju, već duže živi u Njemačkoj, upravo u Palatinatu, neko je vrijeme na uredskim poslovima radila i za Josefa Biffara, a sad je eto čelnica toga imanja koje je i pod njenim vodstvom ostalo u vinskoj produkciji ali koje je djelatnost proširilo, i to vrlo ozbiljno, na ugostiteljstvo. Vina su, naravno, ostala njemačka – i po sortama i po tehnologiji, ali hrana je uz njih sasma drukčija od nekadašnje domaće: sada je u nekadašnjoj Biffarovoj zgradi gdje je bila prodavaonica plemenite kapljice lijepo i moderno uređeni (i dobro posjećeni!)  sushi wine-bar s orijentalnim specijalitetima u srcu vinske Njemačke! Mundus Vini – svijet vina: kako li se stvari mijenjaju! Samo, ovo je lokal na višoj razini i ne dodvorava se domaćinu, kao neki drugi lokali i drukčijeg ranga, prizemnm dosjetkam, nego hranom ostaje izvoran i goste privlači i nečim drukčijim, i kakvoćom. Ti neki drugi lokali i s drukčijom ponudom na koje sam naišao za boravka u tome dijelu Njemačke u segmentu su kebaba, i goste pokušavaju pridobiti reklamom: Pfalzer Kebab odnosno kebab iz Palatinata…  ♣ SuČ – 09/2017

Završetak druženja na Mundus Viniju 2017 – na španjolskoj večeri. Unatrag nekoliko godina španjolski ICEX, odnosno ured u sklopu tamošnjeg Ministarstva gospodarstva a koji je zadužen za izvoz španjolskih proizvoda, u popodnevnim satima priredi prezentaciju neke vinske regije svoje zemlje, i pred tolikom koncentracijom i vinskih trgovaca i sommeliera i vinskih novinara iz raznih dijelova svijeta na Mundus Viniju je zacijelo našao plodno tlo za uspjeh. Posebno su se istaknula vina Manuel Quintano Reserva Especial 2010 iz Rioje (tempranillo 70 % i grenache 30 %) te Dominio de Cair Pendon de la Aguilera 2009 iz Ribere del Duero (100 % tempranillo), izvanredno spojeni s dugo pirjanom goveđom obrazinom. Odlični crnjak Essencia 2012 Rioja podruma Rolland (Michel) & Galarreta, kao i  pjenušac cava Extra brut Imperial Ville Conchi, vrlo solidan aperitivni pjenušac od sorte hondarribi zerattia Txacoli de Bizkaia DO

U najpoznatijem svjetskom vinskom (k)raju/ BORDEAUX – SNAGA VINA

 

 

Vinorodni Bordeaux: vinogradi su smješteni uz rijeke (označeno nijansama crvenoga i ljubičastom bojom)

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

VINORODNA GIRONDA NE SAMO DA JE (i) VISOKO ENO-GASTRONOMSKO PA i SVOJEVRSNO MONDENO OKUPLJALIŠTE, NEGO JE i VISOKO ŽIVOTNO UČILIŠTE ZA SVE OKO BAKHOVA NEKTARA i NA NJEMU BAZIRANOGA TURIZMA. VRLO JE VRIJEDNO POĆI TAMO, TE DRŽATI DOBRO OTVORENE OČI, UŠI, NOS i USTA, RADI KONCENTRIRANOG UPIJANJA (NE OPIJANJA!!) SVEGA ŠTO MOŽE FORMIRATI DRAGOCJENO ISKUSTVO i BITI POTICAJEM ZA UNAPRJEĐENJE OVOGA GOSPODARSKOG SEGMENTA KOD NAS

Jedan od svjetskih glavnih gradova vina – Bordeaux, s nekih 250.000 stanovnika u užem dijelu i s gotovo 1,5 milijuna žitelja sa širom okolicom, te najpoznatije vinorodno područje svijeta – Bordeaux, s oko 117.500 hektara vinograda = više od šest milijuna turista – uvelike i onih dubljeg džepa – godišnje! Malo mjesto Saint-Emilion, na desnoj obali u bordoškome kraju, s jedva oko 1900 stanovnika, čujem, čak milijun turista godišnje.

La Cité du Vin, Grad vina u Bordeauxu, svojevrsni muzej plemenite kapljice i edukacijska ustanova – svemirska arhitektura, na meti fotoaparata

Mi se sada silno hvalimo kako rušimo sve rekorde u broju turističkih posjeta, a to nam nije i dovoljno. Treba privući što veći broj gostiju, tako se barem čuje iz izjava na našem radiju i na tv. Jak naglasak stavlja se na hrvatska turistička predstavništva po svijetu, upravo se traže nove osobe koje bi mogle biti sposobne usmjeriti prema nama još više stranaca, i tim, kako ih se naziva, ambasadorima hrvatskog turizma nude se velike plaće i razne pogodnosti za život vani. Naš turistički predstavnik u Austriji pohvalio se ovih dana javno da se, otkako je on ambasador našeg turizma u blizoj nam alpskoj državi, broj dolazaka Austrijanaca u Hrvatsku povećao 100 posto… Ali ovo što se upravo događa u Hrvatskoj više liči na invaziju, i to uglavnom u jedno područje – ono uz more, nego na turizam kao gospodarsku granu radi koje zemlja domaćin treba nastojati sebi i kao cjelina ali i po regijama s tipičnom ponudom stvarati snažan image na međunarodnome planu pa onda na kraju godine i očekivati/ostvariti (maksimalno mogući) visoki prihod. A o prihodu se u nas rjeđe i slabije govori sa službenog mjesta, doduše napomene se da će prihodi (da li i zarada?!) ove godine biti veći nego prije, ali – to je i logično s obzirom na veći broj dolazaka i noćenja… Kvalitetan turizam, ne nužno onaj prvenstveno s masovnim dolascima uglavnom u jednu regiju, i turistička invazija  (jednoga prostora) različite su stvari. U razmišljanja naših turističkih djelatnika a i političara valjale bi se, smatram, jače uključiti tema o nužnosti formiranja u Hrvatskoj, u raznim regijama koje imaju svoje posebne zanimljivosti, u što većem opsegu adekvatne ponude i za goste više platežne moći, i tema o zabrinjavajućim posljedicama turističke invazije po okoliš…

Bordeaux, snaga vina!

Château Pichon Longueville Comtesse de Lalande

Biseri kao jaki magneti – sâm grad, te ekskluzivni châteaui, primjerice Domaine de Chevalier, Château Margaux, Château Angélus, Château Smith Haut Lafitte, Château Haut Brion, Château Beychevelle, Château Pétrus, Château Mouton Rothshild, Château Ausone, Château Cheval Blanc, Château Pichon Longueville Comtesse de Lalande, Château Giscours, Château Canon la Gaffelière, Cos d’Estournel itd… Upravo Bordeaux, smješten na obali rijeke Garonne, i neke od ponajboljih tamošnjih vinskih châteaua obišla je prije kratkoga vremena sa mnom grupa Bakhovih štovatelja iz Hrvatske, dio njih ljubitelji visokokvalitetnih vina i visoke kuhinje a dio i proizvođači vina, također izrazito priklonjeni visokokvalitetnim proizvodima i istinskim užicima za stolom.

Bordeaux – Brasserie Bordelaise: veselo uz junetinu sa žara, od tamošnje pasmine boeuf-gras-de-Bayas, te uz bordoške rasne crnjake

Bordeaux, na francuskom jugozapadu i u blizini Atlantika. Kao drevna Burdigala, utemeljen je, inače, u trećem stoljeću prije Krista, a osnivači su bili Kelti. U Burdigali i okolici vinova loza uzgaja se još od prvog stoljeća nakon Krista. Bordeaux je glavno administrativno središte departmana Gironde, unutar kojega su, kao podprefekture, Arcachon (znan po uzgoju kamenica), Blaye, Langon, Lesparre-Médoc i Libourne. Departman Gironde nalazi se unutar regije Nouvelle Aquitaine (Nova Akvitanija), a nazvan je po Girondi, koju neki, Bordožani će reći: pogrešno, smatraju rijekom, međutim riječ je zapravo o najdužem, i plovnome, riječnom ušću u Europi. Ono počinje malo nizvodno od Bordeauxa, na spoju dviju rijeka – Garonne i Dordogne u jedan tok, te se proteže do Atlantskog oceana u dužini od oko 80 kilometara i u širinama od tri do 11 kilometara, pokrivajući površinu od 635 četvornih kilometara.

Simpatičan wine-bar La Ligne Rouge na keju (quai) uz Garonnu: vlasnik Gwen Jugan, čija je filozofija Uživati za stolom ne po automatizmu na bazi razvikanosti neke robne marke na tržištu, nego po našim osjetilima vida, mirisa i okusa, nudi lokalne specijalitete lokalnih po naški rečeno OPG-a kao male zalogaje, te velik izbor različitih, široj javnosti manje poznatih etiketa ne samo iz Francuske nego i iz niza drugih zemalja, među njima je i Hrvatska (Krauthaker, Cmrečnjak, Coronica, Stina…). Vinski izbor vlasnika Jugana i našeg vodiča Thierryja Basbayona i njihov trud da u tehničkome smislu i objasne svako vino bili su za nas sjajno iskustvo – odličan prikaz vrlo kvalitetne a manje znane pa eto stoga i cjenovno pristupačne vinske Francuske. Takvih ugostitelja trebalo bi biti posvuda puno!

La Ligne Rouge ima i hrvatska vina!

Od prije desetak godina grad Bordeaux – odakle su nekad vina, skupljena iz podruma u okolici, išla s kejeva Garonne upravo ušćem Gironde prema Atlantskom oceanu i dalje za druge zemlje – diči se prostorom kojega je, na urbanoj površini od 1810 hektara, UNESCO proglasio Svjetskom baštinom čovječanstva, i unutar toga predjela dosta je punktova koje se svakako preporučuje obići.

To su npr., u središtu grada, trg pod nazivom Place des Quinconces, jedan od najvećih gradskih trgova u Europi! Trg, u obliku dugačkog pravokutnika koji međutim u ovome slučaju na jednome svome kraju završava ne ravnom linijom i pravim kutevima nego polukružno, s površinom je od čak 12,6 hektara, a uređen je početkom 19. stoljeća, na mjestu gdje je nekad bio dvorac Château Trompette. Naziv mu dolazi od pojma quincunx, a to je geometrijski oblik označen svojevrsnim križem formiranim od četiri točke na rubovima pravokutne površine te s jednom, petom točkom, u sredini, predodžbu o čemu je riječ lijepo pruža pogled na dio s pet točkica na standardnoj kockici za npr. popularni Čovječe ne ljuti se te za druge neke društvene igre za koje se rabi kocka s točkama od jedne do šest. Na Trgu Quinconces na prostoru svake od tih pet točaka stavljena su stabla. Trg se proteže do rijeke Garonne, i na tom dijelu dva su 21 metara visoka stupa, jedan predstavlja trgovinu a drugi navigaciju. Naknadno su tamo dodane dvije statue od bijelog mramora, jedna je posvećena Michelu de Montagneu, a druga Charlesu secondatu, barunu od Montesquiea. Glavni spomenik na trgu podignut je na prijelazu s 19. u 20. stoljeće, a riječ je o Monumentu aux Girondins tj. spomeniku Žirondincima, poslanicima koji su ustali protiv nasilja i završili kao žrtve vladavine terora za vrijeme Francuske revolucije.

Bordeaux, Le Grand Théatre – Veliko kazalište

Bordeaux, jedan od glavnih vinskih gradova svijeta. Uz rijeku Garonnu – Place de la Bourse, Trg Burze, te Vodeno ogledalo uz Garonnu, na kojemu se ljeti rado skupljaju djeca da bi se igrala i prskala

Most Chaban Delmas, sredina kojega se diže da bi propustila velike brodove. Dizanje mosta privlači dosta pažnje turista

Bridge over troubled water – Bordeaux, most Pont de Pierre, preko Garonne. S mosta se kroz Burgundijska vrata ili Porte de Bourgogne (dolje lijevo) ulazi u centar

Za vidjeti još: Maison Gobineau kao sjedište bordoškog poslovnog vinskog udruženja Conseil Interprofessionel du Vin de Bordeaux, zatim Le Grand Théatre ili Veliko kazalište, crkva Nôtre Dame koju su sagradili Jakobinci, nekadašnji dominikanski samostan Cour Mably, katedrala Saint-André, Muzej Akvitanije, Trg Fernand Lafargue, crkva sv Petra, Trg Parlamenta, Trg Burze, Vodeno ogledalo koje je 2007. osmislio pejsažni arhitekt Michel Courajoud na način da je na gradskom šetalištu na obali rijeke Garonne dao napraviti bazen dubine tek nekoliko centimetara i napuniti ga vodom na čijoj se površini, kao na ogledalu, zrcali okolni ambijent. To Vodeno ogledalo jako je popularno osobito među

Jedna od najpoznatijih svjetskih vinoteka – bordoški L’Intendant

mlađarijom koja ljeti rado bosa njime gaca i prska se…

Svakako je među točkama koje u Bordeauxu valja pogledati i novootvoreni Grad Vina – La Cité du Vin  (u vinoteci kojega se nalaze i hrvatske butelje!), netko ga naziva muzejem ali rekao bih da mu više odgovara kvalifikacija opće obrazovne i promocijske ustanove vezane uz vino jer daje prikaz vinogradarstva i vinarstva ne samo u bordoškome kraju i Francuskoj nego i općenito po cijelome svijetu.

Ugrijavanje za Bordeaux počelo je u Hrvatskoj uz vina grupacije Baron Philippe de Rothschild, posjedâ Château Mouton Rothschild, Château Clerc Milon, Château d’Armailhac iz Pauillaca. Bilo je zamišljeno ući i u taj vinski podrum u Pauillacu, ali, jednostavno, to se vremenski nije uklopilo, pa je sreća bila to što je Mouton Rothschild neposredno prije našeg polaska za Bordeaux stigao u Hrvatsku.

U društvu s Hérvom Gouinom, direktorom komercijale Château Mouton Rothschilda, ugrijavanje za Bordeaux u Hrvatskoj, uz vina nekoliko podruma grupacije Baron Philippe de Rothschild: Château d’Armailhac, Château Clerc Millon i Château Mouton Rothschild, Pauillac aoc. Sedam crnjaka, od 2012 do 1998. Lijep doživljaj. Vina potražiti preko zagrebačke tvrtke Pago, koja se eto ne bavi samo sokovima! Dopali su mi se osobito Clerc Milllon 2012 (mpc 900 kn), Château d’Armailhac 2011 (612 kn) i Château Mouton Rothschild 2008 (4812 kn)

__________________________________

BORDOŠKO VINORODNO PODRUČJE – U vinorodnom predjelu Bordeaux u regiji Nova Akvitanija i na području departmana Gironde na jugo-zapadu Francuske vinogradarske podregije su MédocGravesSauternesEntre-deux-Mers, Libourne, Blaye, Bourg. Tla su ilovasto-vapnenasta, te pjeskovita i šljunčana. Najvažnije sorte: merlotcabernet sauvignoncabernet franc, petit verdot, sémillonsauvignon, muscadelle. Vrijedi ovdje navesti i neke sorte koje su danas u Bordeauxu nešto manje istaknute ali su vrlo popularne u nekim zemljama Južne Amerike, primjerice carmenère (Čile), malbec (Argentina), tannat (Urugvaj)…  Klima je oceanska, a osunčanost kroz godinu je u prosjeku 2083 sata.

Karta vinorodnog Bordeauxa s detaljno označenim vinogorjima i apelacijama

Na 117,500 hektara vinograda je oko 9820 vinogradara.

Neka vina koja se proizvode u bordoškome kraju spadaju u najbolja i najskuplja na svijetu, pa to čini Bordeaux svjetski referentnim vinogradarsko/vinarskim predjelom, ali i turističkom Mekom.

Oko 80 posto je crne kapljice, a oko 20 posto bijele (npr. u Pessac-Léognanu i u Entre-deux-Mers), Vina su većinom suha, ali ima i izrazito slatkih desertnih (Francuzi ih nazivaju vins liquoreux), npr. u Sauternesu, Barsacu, Cadillacu. Nešto sasvim malo je i mirnih roséa, te nešto pjenušaca zvanih crémant de Bordeaux (klasična, tradicijska metoda). U bordoškom predjelu su, ovisno o sortama, tipovima tla, radu u vinogradu i podrumu, čak 63 apelacije.

Departman Gironde godišnje proizvede između pet i šest milijuna hektolitara vina, i prvo je francusko vinorodno područje po količini vina s oznakom aoc, a s obzirom na ukupnu produkciju, dakle vina aoc i bez aoc, treće je, poslije Herlaulta i Audea. ■

__________________________________

PESSAC-LÉOGNAN

Dan po dolasku u Bordeaux – odlazak za Pessac i Léognan. S nama je kao vodič Thierry Basbayon, zaposlen u tvrtki Les Robes de l’Est, što ju je – da bi u Francusku uvozila i po Francuskoj a po mogućnosti i šire u Europskoj Uniji, plasirala vina iz zemalja europskog jugoistoka te država Azije sve to Gruzije i Azerbajdžana – osnovala Barbara Bačić, kćerka Dalmatinca Ante Tonija Bačića, prije više desetljeća trbuhom za kruhom iseljenoga u Francusku gdje eto već niz godina kao trgovac surađuje s tamošnjim znanim tvrtkama za proizvodnju vinogradarske i podrumarske opreme.

Pessac-Léognan je apelacija iz 1987. godine, a odnosi se na vina kod mjestâ Pessac i Léognan, u vinorodnome dijelu Graves što se nalazi odmah južno od grada Bordeauxa i što se prostire na oko 1600 hektara. Klima je i tu oceanska. Tlo je šljunkovito, dosta je i pjeska i ilovače. Šljunak ide u dubinu u slojevima od 20 centimetara do tri metra. Vinogradi su sađeni u prosjeku gustoćom od oko 6500 loza po hektaru. Sorte su za crna vina, koja izlaze kao cuvéei, cabernet sauvignon, merlot i cabernet franc, dopušteno je rabiti i carmenère, malbec (cot) i petit verdot. Za bijela se koristi sauvignon bijeli, uz dodatak sémillona, a dopušteni kultivari su još i muscadelle i sauvignon sivi. Maksimalni dozvoljeni prinosi za apelaciju kreću se od 54 do 60 hl po hektaru. Najbolji châteaui su i niže s prinosima.

Domaine de Chevalier, iz daljega i izbliza

Salon za dnevni boravak

U Pessac-Leognanu je 75 châteaua odnosno domaina. Po dokumentu iz 1953. godine, 16 je klasificiranih cruova. Pravo na oznaku 1er grand cru classè ima samo jedan proizvođač a to je Château Haut Brion. U najbolje vinske kuće u Pessac-Léognanu, s pravom na oznaku grand cru classé, ubrajaju se Domaine de Chevalier, Château Haut Bailly, Latour Martillac, Malartic Lagravière, Olivier, Pape Clément, Smith Haut-Lafitte

Ukupna godišnja proizvodnja kreće se oko devet milijuna butelja  Oko 80 posto je crnoga vina. Izvoz je oko 75 posto od produkcije.

Olivier Bernard, vlasnik Domaine de Chevalier i predsjednik udruge Union de Grand Cru de Bordeaux

Eto nas u Léognanu na imanju Domaine de Chevalier grand cru classe Pessac-Léognan,  vlasnika Oliviera Bernarda, inače aktualnog predsjednika udruge Union des Grands Crus de Bordeaux. Direktor je Rémy Edange,  direktor proizvodnje Thomas Stonestreet, eno-avjetnik Stéphane Derenoncourt, a posebno za bijelo vino donedavna, dok nije umro, bio je glasoviti prof Denis Dubourdieu. Povijest ovoga posjeda dugačka je i seže u 1783. godinu, kad je osnovan pod nazivom Chibaley, a to je gaskonjski izraz za francuski pojam chevalier. Godine 1983. imanje kupuje obitelj Bernard, znana na tržištu u Francuskoj kao lider u jakim pićima i kao vrlo značajan trgovac velikim bordoškim vinima. Prije tridesetak godina počelo se na posjedu s velikim investicijama u gradnju novih podrumskih hala i kupnju nove, suvremene podrumarske opreme, dakle u opću modernizaciju pogona. Oduvijek je ova vinska kuća visoko kotirala kakvoćom vina, a danas spada u najcjenjenije francuske proizvođače plemenite kapljice.

Prvo vino kuće – jedno je bijelo, a jedno crno – pod nazivom je Domaine de Chevalier, a drugo vino kuće je L’Esprit de Chevalier.

Ekipa iz Hrvatske s Rémyjem Edangeom (sasvim lijevo), direktorom u Domaine de Chevalier, u obilasku vinograda i podruma

Elokventni Edange prezentirao je imanje te vinsku filozofiju kuće, baziranu na prirodi prijateljskom, organskom pristupu u vinogradu.

Imanje obuhvaća 49 hektara vinograda, podignutoga na tlu s pjeskovitim i šljunkovitim slojem smještenim na podlozi od vrlo propusnog sedimentarnog stjenovitog dijela sastavljenog od pijeska i quartza. Oko 40 ha je s crnim sortama – 65 posto je cabernet sauvignona, 30 posto merlota i po 2,5 cabernet franca i petit verdota, te devet hektara s bijelim sortama – sauvignona bijeloga je 70 posto, a sémillona 30 posto. Gustoća sadnje je 10.000 loza po hektaru.

Tlo, i stare loze

Edange veli da su vinogradi Domaine de Chevalier projektirani tako da redovi idu malo ukoso u smjeru sjever jug da bi upravo u periodu kad su ljeti po danu sunčeve zrake toplinski najjače grozdovi bili zaštićeni od njihova direktnog djelovanja hladom što ga u tim trenucima stvara susjedni red. Edange naglašava i kako se u vinogradu nastoji raditi tako da se u tlu maksimalno zadržavaju postojeći mikroorganizmi. Ne koriste se pesticidi ni herbicidi, prska se samo sumporom i s nešto bakra te s eko-preparatima. Domaine de Chevalier zaposlilo je dvojicu biodinamski nastrojenih stručnjaka koji rade te eko-preparate. Za gnojidbu Domaine kupuje po potrebi eko-komposte od više ekoloških proizvođača kojih u Francuskoj, tvrdi Edange, ima dosta. Edange dodaje kako sa zloćudnom escom nemaju mnogo problema.

Obrada uz pomoć konja kao vučne snage

Na pitanje hrvatskih vinogradara imaju li na imanju problema s radnom snagom kako u brojčanom smislu tako i u kvalitativnom (stručnost) smislu Edange odgovara da nemaju, naime u najbližoj okolici mnogo je obitelji iz generacije u generaciju ostajalo, i ostalo, u svojim seoskim domovima upravo da bi zarađivalo baveći se profesionalno vinogradarstvom.

Berba se, napominje Edange, uvijek obavlja ručno, i u više navrata, uglavnom trga se kad je grožđe zrelo ne samo fiziološki nego i feniono. Berba počinje već uoči izlaska sunca, i od toga trenutka toga dana traje nekoliko sati, uglavnom dok još temperatura nije jače skočila. Selekcija grožđa po kakvoći prvi put je odmah u vinogradu, a poslije je još i na pokretnoj traci u podrumu.

Podrum: bijelo grožđe nakon laganog prešanja ide na alkoholnu fermentaciju u barrique. Maceracija crnih sorata je najprije nekoliko dana na hladno, potom na pokožici kreće alkoholna fermentacija. Crno grožđe na maceraciji je tri tjedna u kosusnim drvenim i termo-reguliranim inoks cisternama te, kao najnovije, sve više u velikim pri vrhu jače suženim betonskim cisternama, bez remontaže. Prednost takvih pri vrhu jače suženih betonskih cisterni nad onim klasičnima je, čujem, u tome što je u njima s obzirom na suženi vrh tih posuda najveći dio klobuka stalno potopljen. Budući da je najveći dio klobuka upravo zbog tog suženja pri vrhu posude stalno potopljen, ne treba toliko raditi na potapanjima koja, objasnio je Edange, mogu rezultirati jačom ekstrakcijom ali koja mogu donekle biti nauštrb finoće i elegancije. U podrumu inače ima i velikih drvenih konusnih kaca-bačava, koje služe ne kao fermentori ia ni kao zrionice vina nego samo kao kontejneri za čuvanje asembliranog i gotovog vina prije punjenja u bocu.

Drvene konusne bačve i betonske posude s osjetnim suženjem pri vrhu, za maceraciju i alkoholnu fermentaciju

Domaine Chevalier za vinifikaciju rabi i bačvu u obliku jajeta. Za dozrijevanje vina je barrique

Bijelo vino dozrijeva na finom talogu u drvenim bačvicama 18 mjeseci, crno je također u drvu 18 mjeseci. Bistrenje: za bijelo vino rabi se bentonit, a za crno svježi bjelanjak. Filtracija: jedino ako se zaključi da treba.

Produkcija crnoga vina je 100.000 boca. Maloprodajna cijena za butelju sjajnog crnjaka Domaine de Chevalier dosiže 100 i nešto više eura. Bijelo vino, od sauvignona i sémillona, u količini je od 18.000 butelja, cijena je slična kao i crnome,  s obzirom na osjetno manju količinu u odnosu na crnjak i s obzirom na potražnju u boljim godištima zna biti i nešto veća nego što je za crno.

Chateau Smith-Haut-Lafitte

Florence i Daniel Cathiard

Chateau Smith Haut Lafitte grand cru classé de Graves u Martillacu (Pessac Léognan) u području Gravesa, s krasnim i dobro održavanim eksterijerom – parkom!, dvorac je osobito drag ne samo ljubiteljima plemenite kapljice nego i, posebno, ženama, zbog glasovitog spa-wellnesa Les Sources de Caudalie. Wellness je u vinskome znaku, naime brojni preparati su na bazi grožđa (pokožica, koštice-sjemenke bogate fenolima koji su snažni antioksidanti), a neke kupke na bazi su vina. I u nazivu spa sadržan je vinski pojam – caudalie, odnosno kodalija, a taj izraz označava trajnost vina u ustima. Jedna sekunda = jedna kodalija. Uz spa, Les Sources de Caudalie ima kao magnet tri restorana sa dva zvjezdana chefa, bazen za plivanje, ville za boravak…

Vlasnici i voditelji cijeloga kompleksa su bračni par Daniel i Florence Cathiard, nedavno im se u Upravi pridružila i njihova kćerka Alice Cathiard Tourbier. Bračni par Cathiard, koji je sportski nastrojen i dobro je znan u svijetu skijanja, kupio je château 1990. godine. Florence i Daniel rado ističu kako je njihova filozofija sažeta u jednoj rečenici a ta je da nastoje učiniti sve što je moguće da svaka berba crnoga i bijeloga vina na najbolji mogući način oslikava i prezentira iznimni terroir Châteaua Smith Haut-Lafitte.

U vinogradu također rad s konjem

I ovdje velike konusne bačve služe za maceraciju i fermentaciju, a barrique za dozrijevanje. Barikni podrum Châeau Smith Haut Lafittea uistinu je impresivan

Smith Haut Lafitte – svojevrsna osobna karta

Zagrebačka grupa u brižljivo održavanome krasnom parku Château Smith-Haut-Lafittea…, i, poslije, na ručku u restoranu dvorca

Smith Haut Lafitte glasovit je ne samo po vinu, nego i po spa/wellnesu, baziranome glavninom na grožđu i vinu

Enolog Yann Laudeho, u strukovnom razgovoru s plešivičkim enologom i proizvođačem Velimirom Korakom

Cathiardovi su snažno okrenuti prema prirodi prijateljskoj proizvodnji, pristupom u trsju – loze su inače u prosjeku nešto starije od 20 godina – u kategoriji su organskog uzgoja. Na razne načine nastoje u vinogradu njegovati bioraznolikost. Čuli smo da ne rabe ni herbicide ni pesticide, tlo obrađuju plugom na konjsku vuču, što se tiče gnojiva sami pripremaju kompost od stajskog gnoja te tropa. Berba je uvijek u

Frano Milina Bire uz vina Chateau Smith Haut Lafittea – Blanc 2012, 13,5 vol %, te Rouge 2012, 14 ,0 vol %

zoru dok su temperature niže, selekcija grožđa obavlja se i u vinogradu i na pokretnim trakama na stolovima za izabiranje. Podrum su Cathiardovi najsuvremenije opremili, pretoci se odvijaju ne pumpom nego na principu sile teže. Njihov eko-pristup ogleda se i u tome što su na puno mjesta postavili solarne ćelije radi dobivanja vlastite struje. Château Smith Haut-Lafitte ima i svoju bačvariju. Najbolja hrastovina za bačve bira se u francuskim šumama Tronçais i Jupillers.

U Pessacu, u samome gradu – vinogradi su i podrum Château Haut-Brion premier grand cru classe u 1855, a u neposrednom susjedstvu je pak Château Mission-Haut-Brion, u istom vlasništvu. Odmah na ulazu u Château Haut-Brion objašnjenje:

Karakter grand cru dolazi od prikladnog, skladnog spoja između onoga što pruža priroda i onoga što maksimalno može učiniti čovjek. Kakvoća i osobnost rezultat su braka u kojemu, zahvaljujući teritoriju, te strpljivosti, vrlini, znanju i iskustvu, u vinu ništa nije prevladavajuće važno i vitalno, ali sve je – esencijalno.

Chateau Haut Brion, Pessac

Vlasnik – princ Robert od Luxembourga, te direktor imanja Jean-Philippe Delmas

Château Haut-Brion, na kojemu je cabernet sauvignon zastupljen sa 45 posto, cabernet franc s 15 a merlot sa 40 posto, ima vrlo dugačku povijest, s motivima od kojih bi se mogla napraviti uspješna tv-serija s notama sapunice. Kao početak ozbiljnog vinogradarsko-vinskog posjeda spominje se 1533. godina, kad je izvjesni Jean de Pontac kupio zemljište zvano Haut Brion u Pessacu. Nova i vrlo prosperitetna era Châteaua nastupa 1935, kad je cijeli kompleks prešao u ruke jednog od tada najjačih američkih financijskih poduzetnika Clarencea Dillona, koji je odmah počeo snažno investirati u njegovo modernizaciju. Clarence Dillon, koji je umro 1979. u dobi od 96 godina, za života je ljubav prema vinu prenio na svoje nasljednike. Njegov sin Douglas Dillon 1953. postavljen je za američkog veleposlanika u Francuskoj, a nakon isteka ambasadorskog mandata on postaje državni podtajnik SAD za ekonomske poslove, potom, za ere Johna Kennedyja, državni tajnik za financije. S njim u SAD nije otišla njegova kćerka Joan Dillon. Ona se 1967. udala za njegovo kraljevsko visočanstvo princa Charlesa od Luxembourga, princa od Nassaua i princa Bourbon-Parme. Godine 1975. Joan Dillon uspela se na čelno mjestu u Château Haut-Brionu. Njen suprug princ Charles umire, i ona se 1978. ponvno udaje, za vojvodu od Mouchyja, s kojime upravlja posjedom. I danas je Chateau Haut-Brion u znaku obiteji Dillon: sada je glavni na kormilu sin Joan Dillon princ Robert od Luxembourga, koji je na vodećoj poziciji predsjednika kompanije 2008. zamijenio majku Joan. Inače direktor imanja je Jean-Philippe Delmas.

Haut Brion – podrum s barriqueom

Dvorana za prijem gostiju, te, dolje, salon za degustaciju

SAINT-EMILION

Saint Emilion kao mjesto – poseban doživljaj. Od 1999. godine nalazi se na UNESCO-voj listi zaštićene svjetske kulturne baštine. Riječ je o srednjevjekovnom utvrđenome gradu, niknulom na izrazito vapnenačkom terenu. Općina obuhvaća 5400 hektara vinograda u rodu i broji oko 800 châteauxa. Ukupna godišnja proizvodnja vina u tome vinogorju kreće se, kad je godina povoljna, oko 51.000 hl.

Saint-Emilion – pogled šire, te na glavni trg

Čuvena crkva St-Emiliona. Mjesto je zaštitio UNESCO kao spomenik kulturne baštine čovječanstva

Lijepi vinogradski prizor na ulazu u mjesto

Oznake su Saint-Émilion grand cru, Saint-Émilion appellation d’origine contrôllée (AOC), zatim appellation d’origine protégée (AOP). Proizvode se samo crna vina, udarne sorte su tu merlot s oko 60 posto, cabernet franc s 30 posto i cabernet sauvignon s oko 10 posto. Po pravilniku, prinosi ne smiju biti nikako veći od 65 hl/ha, preporučuje se zapravo da ne budu veći od 53 hl/ha, službeno dopušteni maksimum pak za vina u kategoriji cru classé je 40 hl/ha. Kategorizacija vina vinogorja Saint-Emilion seže u 1955., određene izmjene kao poboljšanja donesene su 2012.

U Saint-Émilionu postoji ukupno 64 klasificirana grand crua. Po novome, ima i premier grand cru classéa, i to u dvjema kategorijama – A i B.

Premier Grand cru classé A, pravo na nj imaju četiri châteauaCheval Blanc, Ausone, Angélus, Pavie.

Premier Grand cru classé B, pravo na nj ima 14 châteaua, među njima suBeauséjour, Château Beau-séjour Bécot, Canon, Canon-la-Gaffelière, Figeac, Clos Fourtet, La Gaffelière,Troplong Mondot, Trottevielle, Valandraud.

Elitni smještajno-ugostiteljski objekt Le Logis de la Cadène, s Michelinski zvjezdanim restoranom u vlasništvu Château Angélusa

Stol samo za dvoje!

U Châteauu Angélusu u Saint-Emilionu odmah na ulazu pridružio nam se jedan od čelnika kuće, Jean-Bernard Grenié osobno (drugi gazda Hubert de Boüard de Laforest bio je odsutan), a u znak dobrodošlice Angélusovo glasovito zvono Clarion, koje u sedam ujutro, potom u podne i onda u 19 sati svira angeluš, obradovalo nas je s hrvatskom nacionalnom himnom Lijepa naša! Baš lijepo!

Angeluš se svira u Saint-Emilionu još od 15. stoljeća, kao znak sjećanja na naredbu Pape Calixta III da se od 21. srpnja 1456. zvonjavom  crkvenih zvona na tornjevima kršćanskih crkava svakoga dana ujutro, u podne i navečer obilježi pobjeda Zapada nad osvajačkom vojskom otomanskog carstva.

Château Angélus sa zvonom – clarionom koji redovito svira angeluš i koji ne naš dolazak popratio melodijom hrvatske himne! Dolje: interijer ulazne dvorane, te sasvim dolje: vlasnici starije i mlađe generacije – Hubert de Boüard de Laforest sa kćerkom Stephanie te Jean-Bernard Grenié sa sinom Thierryjem

Osobno nas je u podrumu primio Jean-Bernard Grenié

Obitelj de Boüard de Laforest smjestila se u Sain-Emilionu u drugoj polovici 18. stoljeća, nakon što je tamo stigao Jean de Boüard de Laforest, član tjelesne garde tadašnjeg francuskoga kralja. Jeanova kćerka Cathérine-Sophie udala se 1795. za stanovitoga Charlesa Souffraina de Lavergnea koji je u Saint-Emilionu posjedovao vinograde. Kao nasljednik imanja javlja se početkom 20. stoljeća Maurice de Boüard de Laforest, koji posjed proširuje za tri hektara, vinogradom zvanim Angélus. Na završetku drugog svjetskog rata Maurice ostavlja imanje u nasljedstvo svojim sinovima, koji ga vode do 1985., kad ga preuzima na Bordoškom sveučilištu diplomirani enolog Hubert de Boüard de Laforest, kojemu se, 1987. na kormilu pridružuje Jean-Bernard Grenié.  A onda u vodstvo ulaze mlađe generacije obitelji – Stéphanie de Boüard-Rivoal, te 2016. Thierry Grenié de Boüard.

Château Angélus je u prvoj klasifikaciji na području Saint-Emiliona, 1955., uvršten u kategoriju grand cru classé. Godine 1973. Hubert de Boüard de Laforest, držeći se čvrsto i dalje principa da su bitni terroir i tipičnost vina za vlastiti kraj, počinje s modernizacijom posjeda, ne bi li ostvario još bolju kakvoću vina.

Vinogradi Angélus nalaze se u podnožju brežuljka u nekoj vrsti prirodnog amfiteatra s kosinama okrenutima prema jugu. Tlo je sastavljeno od vapnenca i ilovače u omjeru 80 prema 20 posto. Za taj teren izabrane su najbolje podloge po preporuci struke. Merlot je sađen više na dijelu terena gdje je jača zastupljenost ilovače, a cabernet franc tamo gdje nad ilovačom u gornjem dijelu prevladavaju pijesak i vapnenac. U nasadu je ukupno otprilike oko 47 posto cabernet franca, a ostatak je merlot. Cabernet franc svoju vrijednost počeo je pokazivati tek u dobi od 20 godina, da bi sada, sa 40 godina na plećima, bljesnuo punim sjajem, kaže Hubert de Boüard de Laforest.

Konusne velike drvene posude za maceraciju i za čuvanje vina prije punjenja, te barrique za dozrijevanje

Uz de Laforesta, enolog na imanju je još i Emmanuelle d’Aligny-Fulchi. Evo i tehnike rada u podrumu:  maceracija i alkoholno vrenje odvijaju se u cisternama od inoksa, te u velikim konusnim posudama od betona i drveta. Dozrijevanje je 18 do 24 mjeseca u barriqueu, za prvo vino kuće – a to je Château Angélus Premier Grand Cru Classé A, u novim bačvicama. Vino se puni u butelju obično 26 mjeseci nakon godišta berbe. Uz ovo prvo vino kuće postojii i tzv. drugo, tj second vin, a to je Carillon d’Angélus. Ukupna produkcija kreće se oko 100.000 butelja. Inače, u okviru kuće Angélus postoji još jedno vino – Château Bellevue St-Emilion grand cru, od 100 posto merlota.

Prigodno punjenje vina Château Angélus nakon što je posjed uvršten u kategoriju Premier Grand Cru Classé A

Plasman za francusko tržište i za svijet ide preko bordoških vinskih trgovaca. U Bordeauxu je običaj da châteaui na proljeće svoja mlada nova vina prezentiraju i nude na prodaju trgovcima vinom na manifestaciji nazvanoj En Primeur. Kuće koje trguju vinom kušaju uzorke i one za koje su zainteresirane zakapare odnosno kupe s time da onda, dakako, čekaju na isporuku kapljice dok vino ne prođe zacrtani mu period dozrijevanja i dok se ne napuni u butelju. Ovakav način pogoduje i proizvođaču i trgovcu, jer  proizvođač tako brže dođe do novca potrebnog mu za daljnja ulaganja, a trgovac dobije vino po znatno povoljnijoj cijeni za butelju nego što bi bila cijena iste količine da vino kupuje kad je ono već finalizirano i ubočeno. Unatrag nekoliko godina u dobroj namjeri En Primeur su počeli u nas organizirati Istrani, s malvazijom, poslije su im se pridružili Slavonci s graševinom, međutim taj naš domaći En Primeur zaživio je samo kao prezentacija a ne i kao kaparenje odnosno kupnja vina. Château Angelus 2015 na En Primeuru 2016 u količini od jedne butelje nudio se po 210 €! Sada je u redovnoj prodaji u trgovinama berba 2011 (14,5 vol %). Ulazak Château Angélusa u društvo Premier Grand Cru Classé A donio je toj kući mogućnost da za oko 20 posto podigne cijenu butelji Château Angélusa u odnosu na cijenu koju je to vino imalo prije ulaska u seriju A.

Unutar apelacije Saint-Emilion grand cru obišli smo i Château Tour Saint-Christophe, u mjestu Saint-Christophe–des-Bardes. To imanje u sklopu je grupe Vignobles (vinogradi) K, u kojoj su još i Château Haut-Brisson, također Saint-Emilion grand cru, te Château Patache Pomerol aoc. Primio nas je glavni direktor Jean-Christophe Meyrou, koji je odmah naglasio da se ne želi gurati u društvo Premier Grand Cru Classé jer za ulazak u to društvo treba zadovoljiti ne samo kakvoćom vina nego i nekim drugim parametrima, kaže da se on i njegova ekipa maksimalno trse na kvaliteti kapljice, ali da im taj dodatni dio u koji spada i način prihvata posjetitelja kao gostiju na posjedu predstavlja napor koji bi, iako on donosi image, zasad, dok jače ne stasaju, htjeli izbjeći.

Château Tour Saint-Christophe, nešto skromniji u vanjskom izgledu, ali vina dobra!

Vinogradi, te podrum s betonskim ciesternama za maceraciju i s bariqueima za dozrijevanje, te s direktorom Jean-Christopheom Meyrouom

Zgrada s vinskim podrumom na uzvisini je s koje se pruža krasan pogled na vinograde, dobrim dijelom sađene na terasama poduprtim suhozidom od lokalnog kamena starime nekoliko stoljeća. Terase na nekoliko razina visine i na ilovasto-vapnenastom tlu protežu se u ukupnoj dužini od 1,5 kilometra. Unatrag nešto vremena vlasnik Peter Kwok odlučio se za obnovu terasa na način da su suhozidi postupno demontirani, svaka je kamena gromada očišćena i vraćena na svoje potporno mjesto, i sada suhozid izgleda točno onako kako je izgledao u 18. stoljeću kad je napravljen. Namjera je dakle ne samo vinom nego i ambijentom a i povijesnom pričom privući turista.

Jean-Christophe Meyrou (u sredini) ponudio je četiri berbe vina Château Tour-Saint-Christophe St-Emilion grand cru – 2012, 2014, 2015 i 2016, sva vina jako dobra s time da su ipak odskakala dva, kušana iz barriquea dakle još nenapunjena u bocu, ono iz 2015, izvanredno, trebalo se puniti u butelju u srpnju ovoga ljeta a na tržište bi išlo krajem ove godine, i berba 2016, kao potencijal možda i još bolja, njoj predstoji još godinu dana u bačvici

Château Tour Saint-Christophe obuhvaća 20 hektara vinograda, od čega ih je zasad 16 u punome rodu. Merlot je u sortimentu zastupljen sa 80, a cabernet franc s 20 posto. Pristup u vinogradu je prirodi prijateljski, ne rabe se pesticidi ni herbicidi, ide se na zatravljivanje. Prinosi su oko 40 hl/ha. Vinifikacija je u barriqueu i u velikim betonskim cisternama debelih stijenki koje služe kao dobra toplinska izolacija i zaštita od mogućeg jačeg povećanja temperature vina izazvanog vanjskim uvjetima. Dozrijevanje je oko dvije godine u barriqueu, 40 posto novome, 40 posto korištenime jedanpout i 20 posto korištenime dva puta. Iz berbe 2016 bit će oko 60.000 butelja, rekao je Meyrou.

MÉDOC, NA LIJEVOJ OBALI

Nakon obilaska desne obale, skok dakako, i na lijevu obalu, u Médoc.

Médoc je vinorodni predio sjeverozapadno od grada Bordeauxa, na lijevoj obali Gironde pa prema Atlantiku. Naziv dolazi od starorimskog in medio aquae, slobodno prevedeno između voda, konkretno te vode su one od Gironde i Atlantskog oceana. Vinogradi su smješteni u užem pojasu uz Girondu. Stara izreka žitelja Médoca kaže da će vino biti bolje ako trsje gleda na rijeku.

U Médocu je 16,500 hektara vinograda u rodu. Udarna sorta je cabernet sauvignon, koriste se i merlot i cabernet franc, dopušteni su i malbec, petit verdot i carmenère. Proizvođača je oko 1330. Godišnja proizvodnja se kreće oko 85 milijuna butelja. Opća apelacija je Medoc aoc. Jedno manje ograničeno područje je pod apelacijom Haut-Mèdoc aoc (Haut-Médoc = Gornji Médoc). U hijerarhiji kakvoće izdvojeno je šest užih, općinskih apelacija – Margaux, Moulis en Médoc, Listrac Médoc, Saint Julien, Pauillac, Saint Estèphe.

Hijerarhijska klasifikacija ovdje postoji još od 1855, a neke dopune su napravljene 1932., kad je uvedena oznaka Cru bourgeois. Po klasifikaciji iz 1855. u Médocu je 60 grand cru classéa podijeljenih na pet klategorija – pet je nositelja 1er grand cru classéa, 15 ih ima pravo na 2ème grand cru classé, 14 na 3ème, 10 na 4ème, a 18 posjeda ima pravo na 5ème cru classé..

Nositelja Cru bourgeoisea je oko 240, ali tu nisu uvijek ista određena imena, nego se svake godine stvara i objavljuje lista onih koji su na temelju pokazanoga vina dobili za tu godinu pravo na tu oznaku.

Godine 1989. godine nakon što je u Bordeauxu osnovano Udruženje manufakturnih proizvođača uvedena je i oznaka Cru artisan, za manje uglavnom obiteljske vinogradarsko-vinarske posjede gdje vlasnici i sami, osobno, rade u trsju i u pdrumu, finaliziraju vino i plasiraju ga uglavnom na vlastitim imanjima. Zasad je nositelja te oznake nešto više od 40.

Evo i posjednika oznaka 1er, 2ème, 3ème, 4eme, 5ème grand cru u Médocu i Pessac-Léognanu:

PREMIER GRAND CRUChâteau Lafite-Rothschild, Pauillac, AOC Pauillac; Château Latour, Pauillac, AOC Pauillac; Château Mouton Rothschild, Pauillac, AOC Pauillac; Château Margaux, Margaux, AOC Margaux

Château Haut-Brion, Pessac, AOC Pessac-Léognan

Famozni Château Margaux u Margauxu, iz dva kuta: jedan je onaj kad ga se gleda u cjelini, a drugi onaj s pogledom dostupnim turistima

DEUXIÈME GRAND CRU Château Brane-Cantenac, Cantenac, AOC Margaux; Château Cos-d’Estournel, Saint-Estèphe, AOC Saint-Estèphe; Château Ducru-Beaucaillou, Saint-Julien-Beychevelle, AOC Saint-Julien; Château Durfort-Vivens, Margaux, AOC Margaux; Château Gruaud-Larose, Saint-Julien-Beychevelle, AOC Saint-Julien; Château Lascombes, Margaux, AOC Margaux; Château Léoville-Barton, Saint-Julien-Beychevelle, AOC Saint-Julien; Château Léoville-Las-Cases, Saint-Julien-Beychevelle, AOC Saint-Julien; Château Léoville-Poyferré, Saint-Julien-Beychevelle, AOC Saint-Julien; Château Montrose, Saint-Estèphe, AOC Saint-Estèphe; Château Pichon-Longueville-Baron-de-Pichon, Pauillac, AOC Pauillac; Château Pichon-Longueville-Comtesse-de-Lalande, Pauillac, AOC Pauillac; Château Rauzan-Ségla, Margaux, AOC Margaux; Château Rauzan-Gassies, Margaux, AOC Margaux

Chateau Margaux – dio podruma s inoks cisternama te s hrastovim konusnim bačvama, za maceraciju

TROISIÈME GRAND CRU Château Boyd-Cantenac, Cantenac, AOC Margaux; Château Calon-Ségur, Saint-Estèphe, AOC Saint-Estèphe; Château Cantenac-Brown, Cantenac, AOC Margaux; Château Desmirail, Margaux, AOC Margaux; Château Ferrière, Margaux, AOC Margaux; Château Giscours, Labarde, AOC Margaux; Château d’Issan, Cantenac, AOC Margaux; Château Kirwan, Cantenac, AOC Margaux; Château Lagrange, Saint-Julien-Beychevelle, AOC Saint-Julien; Château La Lagune, Ludon, AOC Haut-Médoc; Château Langoa-Barton, Saint-Julien-Beychevelle, AOC Saint-Julien; Château Malescot-Saint-Exupéry, Margaux, AOC Margaux; Château Marquis-d’Alesme, Margaux, AOC Margaux; Château Palmer, Cantenac, AOC Margaux

QUATRIÈME GRAND CRU – Château Beychevelle, Saint-Julien-Beychevelle, AOC Saint-Julien; Château Branaire-Ducru, Saint-Julien-Beychevelle, AOC Saint-Julie; Château Duhart-Milon, Pauillac, AOC Pauillac; Château Lafon-Rochet, Saint-Estèphe, AOC Saint-Estèphe; Château Marquis-de-Terme, Margaux, AOC Margaux, Château Pouget, Cantenac, AOC Margaux; Château Prieuré-Lichine, Cantenac, AOC Margaux; Château Saint-Pierre, Saint-Julien-Beychevelle, AOC Saint-Julien; Château Talbot, Saint-Julien-Beychevelle, AOC Saint-Julien; Château La Tour-Carnet, Saint-Laurent-de-Médoc, AOC Haut-Médoc.

Chateau Margaux: Dio podruma s barriqueom, te, ispod, vlastita bačvarija. Dosta vinskih podruma u bordoškome kraju ima svoju bačvariju!

CINQUIÈME GRAND CRUChâteau d’Armailhac, Pauillac, AOC Pauillac; Château Batailley, Pauillac, AOC Pauillac; Château Belgrave, Saint-Laurent-de-Médoc, AOC Haut-Médoc; Château Camensac, Saint-Laurent-de-Médoc, AOC Haut-Médoc; Château Cantemerle, Macau, AOC Haut-Médoc; Château Clerc-Milon, Pauillac, AOC Pauillac; Château Cos-Labory, Saint-Estèphe, AOC Saint-Estèphe; Château Croizet-Bages, Pauillac, AOC Pauillac; Château Dauzac, Labarde, AOC Margaux; Château Grand-PuyDucasse, Pauillac, AOC Pauillac; Château Grand-Puy-Lacoste, Pauillac, AOC Pauillac; Château Haut-Bages-Libéral, Pauillac, AOC Pauillac; Château Haut-Batailley, Pauillac, AOC Pauillac; Château Lynch-Bages, Pauillac, AOC Pauillac; Château Lynch-Moussas, Pauillac, AOC Pauillac; Château Pédesclaux, Pauillac, AOC Pauillac; Château Pontet-Canet, Pauillac, AOC Pauillac; Château du Tertre, Arsac, AOC Margaux

Corinne Mentzelopoulos, na čelu Château Margauxa

Put nas je najprije odveo u Margaux u historijski i svjetski glasoviti Château Margaux premier grand cru classe iz 1855., slavna povijest kojega traje već nekih oko 400 godina. Od kraja 18. stoljeća, još prije čuvene klasifikacije iz 1855., Château Margaux slovi kao jedna od najboljih vinskih kuća Bordeauxa. Bilo je doduše kroz svo to vrijeme i nekih padova, uvjetovanih općim krizama, ali Château Margaux uspio je prebroditi nedaće. Današnji sjaj ponajviše duguje Andréu Mentzelopoulosu, koji je 1977. postao njegovim vlasnikom. Iako je prebrzo zauvijek otišao, ostavio je na Château Margauxu dubok i trajan trag vezan uz izvrsnost. Poslije njega kormilo je preuzela njegova kćerka Corinne, koja je i prema vinu i dvorcu i pojmu kakvoće i osebujnosti vina pokazala jednaku strast kao i njen otac.

Dočekala nas je vrlo ljubazna gdja Marie Guillard, i povela u razgled vinograda, podruma, među njima i u jedan novije gradnje a u koji se može ući direktno iz vinograda, odnosno iz kojega se može uspinjući se stepenicama i izaći izravno među trsje. Dakako, u podzemnoj kušaonici degustiralo se, dobili smo najprije tzv. drugo vino kućeChâteau Pavillon rouge 2009, odličan, a potom zvijezdu Château Margaux 2004, odličniji. Degustaciju su pratile i lijepe riječi domaćina, koje su u ukupnom doživljaju sjajno dopuniile ponuđena nam vina:

Terroir je temelj moguće velikog vina. Kao što je nasljeđe temelj moguće velikog čovjeka. To je istodobno sve, ali i – ništa. Sve, zato što bez pravog terroirea i odgovarajućeg nasljeđa ništa nije moguće, a ništa stoga što bez strasti, adekvatnog zalaganja i konkretnoga rada čovjeka jednostavno nema pažnje vrijednoga izričaja.

Među čimbenicima bitnima za grand cru poziciju su na prvom mjestu prirodne okolnosti, konkretno tlo, izloženost i (mikro)klima. Oni su bitni za ishod na kraju vegetativne sezone, u berbi. Grand cru omogućuje grožđu da dosegne skladnu zrelost. Na tim privilegiranim položajima, na kojima grožđe dozrijeva polagano i dugo, tlo je vrlo važno za intenzitet i za kakvoću izričaja tipičnosti. Da bi se iz ovih preduvjeta vezanih uz tlo i klimu dobilo vrhunski rezultat nužno je potruditi se spoznati kako postojeće kompartativne prednosti najbolje valorizirati. Ako taj dio posla koji nužno pripada čovjeku izostane ili bude u blijedome izdanju, od potencijala grand crua nema ništa. Valja, dakle, izabrati najbolje adaptirane sorte, optimalno definirati sustav uzdržavanja vinograda, otkriti najbolji način vinifikacije i dozrijevanja vina. U Château Margauxu istraživanja da se iznađu najbolja rješenja traju gotovo četiri stoljeća,  a proces – još nije završen!

Degustacija vina Château Margaux u podrumskoj kušaonici, s Marie Guillard

Uz reputaciju robne marke i proizvođača te odlične ocjene na strukovnim vrednovanjima, veliko vino mora neizostavno imati još nešto: golemu sposobnost da pobudi emocije, uzbudi. U tom kontekstu prvenstveno su tu važni kompleksnost, živost, sklad, elegancija, koji su i jamstvo dugog i harmoničnog starenja vina.

 Za Château Margaux duže odležavanje vina u butelji nisu gluma i javni performance, nego je to način da vino s vremenom kroz razvoj bude bolje. Vino Château Margaux upravo ima tu sposobnost da s vremenom razvije spoj bogat gustativnim svojstvima koji u današnjoj kulturi mirisa, okusa i ukusa pokazuje višeslojnost, karakter, mekoću i profinjenost što ostavljaju neusporedivo upečatljiviji utisak na gourmeta i intelektualca šire kulture nego što to  može učiniti, ma kako dobro bilo, mlado vino…

 Posjed Château Margaux prostire se na 262 hektara, od čega su 82 hektara vinogradi s crnim sortama a 12 ha s bijelom sortom. Crne su cabernet sauvignon, merlot, petit verdot, cabernet franc, starost loza u prosjeku je oko 33 godine. Bijeli kultivar je sauvignon blanc, prosječna starost loza je 25 godina. Crne sorte na maceraciji su tri tjedna u velikim hrastovim bačvama. Dozrijevanje je od 18 do 24 mjeseca u novom hrastovom barriqueu. Bistrenje bude s bjelanjkom od jajeta. Bijelo vino fermentira u hrastovom barriqueu, a onda provede oko sedam mjeseci na dozrijevanju također u hrastovom barriqueu.

Nakon obilaska novoga dijela vinskog podruma Château Margaux i degustacije – izlaz stepenicama ravno u vinograd među trsje!

Vina i godišnje količine:  Château Margaux – 130.000 butelja, Pavillon rouge du Château Margaux – 115.000 butelja. Margaux du Château Margaux: 10.000 butelja, Pavillon blanc du Château Margaux– 12.000 butelja.

Skoknulo se i u Château Haut Marbuzet, vinogorje Saint-Estephe u Haut Médocu: vinograd i podrumska zgrada

Mjesto Beychevelle, apelacija Saint Julien, Château Beychevelle 4ème grand cru, gdje je nedavno otvoren novi supermoderni podrum, ali i gdje je, zidovima skriven od očiju šire javnosti, krasan park s stilu Versaillesa.

Krasni dvorac Beychevelle

Skriven od očiju šire javnosti – park u versajskome stilu!

Nedavno otvoreni novi, supermoderni podrum za vinifikaciju, s vojskom konusnih inoks cisterni za maceraciju i fermentaciju

Podrum za dozrijevanje vina, s barriqueima

Primio nas je simpatični mladi Talijan Charlie (iz Toscane!) koji studira enologiju na Bordoškom sveučilištu a na ovome posjedu je na praksi.

Toskanac Charlie vodi degustaciju bordoških crnjaka

Vina, dakako, sjajna – Amiral de Beychevelle 2014 Saint Julien aoc, merlot sortno prevladava, 13,5 vol %, jako dobar ***; Amiral de Beychevelle 2011 Saint Julien aoc, 13,0 vol %, kompleksan i elegantan ***(*); Château Beychevelle 2014 Saint Julien, 14,0 vol %, vrlo mineralan ***(*); Château Beychevelle 2011 Saint Julien 2011, 13,0 vol %, vrlo kompleksno, mineralno, s voćnosti pomiješanom sa začinskim biljem, drvo odlično uklopljeno, slano, tanin živ ali mekan, vrlo dobra tijela, traje ****.

I onda – buđenje: boravak u bordoškome (k)raju je stigao do kraja, sutradan putovalo se kući. U restoranu Le Chiopot u Bordeaux-Bèglesu – posljednja naša (bordoška) večera! I u tome objektu nudi se i hrvatska kapljica (eksponiran je Krauthaker).

Posljednja naša bordoška večera u restoranu Le Chiopot u Bordeaux-Bèglesu. ⧫ Lokalni specijaliteti: grdobina, pa pečeni golub, goveđi odresci sa žara te kao desert kolačići canele, rađeni od žumanjca

Bordeaux i okolica ne samo da su (i visoko) enogastronomsko pa i mondeno okupljalište, nego su i visoko životno učilište za sve oko vina i VINSKOG TURIZMA. Svakako je Bordeaux u svojoj cjelini vrijedan boravka, i to uz, nužno, dobro otvorene oči, uši, nos i usta, koncentrirano upijanje (ne opijanje!) svega što može formirati dragocjeno iskustvo i poticaj za unaprijeđenje ovoga segmenta i kod nas. Potrebno je uložiti nešto vremena i novca, ali svaka se škola plaća a kad se na nešto takvoga potroši i iz vlastitoga džepa obično se od investicije što-šta toga i vrati…  ♣  SuČ – 09/2017

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 08.2017 – BUYING GUIDE

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

   &

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU / HINTS TO THE CLEVER SHOPING

od/since 1994.

Berba! Baš neka čudna godina 2017…

KOLOVOZ – 2017 – AUGUST

U ovome broju:  HRVATSKA – CROATIABOSNA & HERCEGOVINA • FRANCUSKA – FRANCE • ITALIJA – ITALIA

U VINU SU SUNCE, ZEMLJA, LOZA i ZNOJ, ISKRENOST i BIZNIS, RADOST i ŽALOST, NEMIR i OPOJ

IN THE WINE THERE ARE SUN, SOIL, VINE & SWEAT, GENUINITY & BUSINESS, JOY & PAIN, ANXIETY & EBRIETY

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

VINA SU S TRŽIŠTA / WINES ARE FROM THE MARKET

Velika zvijezda, šampion/Big Star, champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! / Brilliant! Impressive! Unique!

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja/Great gold medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with character, classic elegant great wine.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

♣ ♣ ♣- Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i  s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

♣ ♣ 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting

♣  7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑- trošiti  • ⇗- trošiti ili još čuvati • ⇒ – čuvati •   – trošiti svakako uz hranu

___________________________

CIJENE, u maloprodaji (mpc) / PRICES, retail (pp),  0,75 ℓ: S = small (do 35 kn; till 5 €)  • M = medium (36-75 kn; 5-10 €)  • L = large (76-110 kn; 10-15 €) • XL = extra large (111-150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-220 kn; 20-30 €) • XXXL = large large (iznad/over 220 kn; 30 €)

____________________________

Uzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (npr. 5 od 7 članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 85 bodova po skali do 100 bodova, odnosno 17,5 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova.

________________________________

HRVATSKA   CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / North Western Uplands

♣ ♣ ♣ ♣ (L) RAJNSKI RIZLING 2016 – TOMAC ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: rizling rajnski • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ OZNAKE s etikete/DATAS, on the LABEL: kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: rhein – po tradiciji odgovara vinu: da • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno, sadržajno, s karakterom, zrelo, skladno, elegantno, svježe. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom/ lijepo se pije uz jelo ali i u meditativnim trenucima. U usponu. Izgledom živahno, bistro, žućkasto-zelenkasto. Na nosu jačinom diskretno, ali razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ bijelo), floralno (cvijeće: bijelo), blago i na drvo koje je odlično uklopljeno, poljubac maslaca U ustima zaobljeno, donekle kremasto, sugerira slast, sa kvalitetno je pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg dugačkog završetka  ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša (rajnska) • 12°C

♣ ♣ ♣ (L)  RAJNSKI RIZLING 2016 Laškovec – KORAK ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Laškovec • kosina • sorta/variety: rizling rajnski • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski ■ PODRUM, dozrijevanje: drvena bačva od 3000 litara ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Plešivica • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: rhein • ČEP/STOPPER: DIAM (5) ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo – jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je dotjerano, skladno, svježe, dinamično, u suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom, godištem berbe, dobi. Izgledom živahno, bistro, žućkasto-zelenkasto. Na nosu umjerene jačine, upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/zeleno – bijelo; koštićavo; citrusi – svježe) • floralno (cvijeće: svježe bijelo). U ustima mekano, sa dobro pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro, svježeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • veća čaša (rajnska) • 10-12° C

♣ ♣ ♣ (♣) (L) SAUVIGNON 2016 – TOMAC ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: sauvignon bijeli/blanc • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski ■ PODRUM/CELLAR: dozrijevanje/maturation: velika bačva, na finom talogu ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (3000 litara) • boca: teška – za ovakvo vino pretjerano masivna • model, tip: bourgogne-loire • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno, sadržajno, sočno, s karakterom. Zrelo, dotjerano, skladno, elegantno, s dosta živosti. U suglasju sa: terroireom, sortom, godištem berbe, dobi. Lijepo se pije. U usponu. Izgledom živahno, bistro, svijetlo slamnato-žuto. Na nosu diskretno, profinjeno, dovoljno razvijeno da otkrije sortu. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/bijelo; koštićavo/kruška; južno-egzotično/agrumi, kiwi, svježe) • floralno (cvijeće: svježe, bijelo), vegetativno – diskretno/list smokve, začinsko bilje, dodir. U ustima vrlo dobro iskazano, lijepo zaobljeno, svježe. sugerira slast u finoj dozi, prošarano kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vitko, svježeg dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇑ • veća čaša (bordoška) • 10-12° C

♣ ♣ ♣ (L) SAUVIGN0N 2016 Klemenka – KORAK ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Klemenka • kosina • sorta/variety: sauvignon bijeli/blanc • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Plešivica • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • ČEP/STOPPER: DIAM (5) ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo – jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je živo, svježe, precizno, sortno lijepo prepoznatljivo, skladno, nije agresivno poput mngih sauvignona na tržištu. U suglasju sa sortom. Lijepo / lako se pije, i samo (za osvježenje) i uz hranu, i na dužu stazu. Izgledom živahno, zelenkasto-žuto. Na nosu jačinom diskretno ali razvijeno, upućuje na voćnost, izraženu dobro, začinsko bilje. U ustima nešto intenzivnije nego na nosu, mekano, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro, solidne trajnosti ■ SERVIS: ⇑ • veća čaša (bordoška) • 10-12° C

♣ ♣ (♣)  (M-L) VITEŠKO CRNO 2015 – LOVREC ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Zagorje-Međimurje, Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosinasorta/variety: cabernet sauvignon & syrah  ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Međimurje • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP/STOPPER: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: uredno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je živo, toplo, nekomplicirano, lijepo se pije uz hranu. Izgledom živahno, bistro. Na nosu diskretno, upućuje na herbalno, začine – iskazano s mjerom, boravak u drvu. U ustima sa donekle zelenim taninom, sa izraženijom kiselosti, gorkasto, tijelom & strukturom vrlo dobro ■ SERVIS: ⇑  • srednje velika čaša (bordoška) • 16-18° C

slatko desertno –  sweet dessert

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (XL-XXL) G 2015 graševina izborna berba prosušenih bobica – JAKOPIĆ ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Zagorje-Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD, kosina • sorta/variety: graševina ■ SLATKO DESERTNO / SWEET – DESSERT ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • slatko • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,50 ℓ • boca: visoka vitka • model, tip: bordeaux • ČEP/STOPPER: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: privlačno – jednostavno – u jednom dijelu, oko boce – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno, sadržajno, ozbiljno, zrelo, dotjerano, skladno, elegantno, s puno živosti. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom,  dobi. Lijepo se pije uz meditaciju. U usponu. Izgledom živahno, bistro, zlatno. Na nosu, fino iskazano, razvijeno, upućuje na, voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ bijelo žuto; dunja marelica/ ukuhano – orašasto), floralno (cvijeće: bijelo) med, osjet brioša, maslaca, plemenite plijesni. U ustima zaobljeno, sirupasto, slatko, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, slatkog dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  • manja čaša (za desertna vina) • 12° C

♣ ♣ ♣ ♣  (XL-XX) PUŠIPŠEL 2015 Prestige izborna berba bobica – JAKOPIĆ ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: moslavac ■ SLATKO DESERTNO/SWEET-DESSERT ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Zagorje-Međimurje, vrhunsko s k.z.p. • slatko • 14,6 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,50 ℓ • boca: normalna – visoka vitka • ČEP/STOPPER: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: pretrpano – u dva dijela ■ VINO je kompleksno, sadržajno, mesnato, ozbiljno, snažno, dotjerano, skladno, vrlo toplo. s dosta živosti. U suglasju sa tipologijom. U usponu – u špici (koja može trajati). Izgledom živahno, bistro, zlaćano. Na nosu diskretno, upućuje na voćnost (voće: domaće/ bijelo – žuto/ koštićavo; marelica /orašasto), med, osjet maslaca, plemenite plijesni – dodir. U ustima zaobljeno, kremasto prema sirupastome, slatko, sa dobro pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom potentno, dugačkog grijućeg završetka  ■ SERVIS: ⇗ • manja čaša (za desertna vina) • 12-14° C

Dalmacija / Dalmatia

♣ ♣ ♣  (L) KORLAT CABERNET SAUVIGNON 2013 – VINARIJA BENKOVAC/BADEL 1962 ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Dalmatinska zagora, Benkovac-Stankovci ■ VINOGRAD/VINEYARD:  Korlat • visoravan – kosina • nadmorska visina: cca 300 m • tlo: kamen, krš  • sorta/variety: cabernet sauvignon ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: modificirana – niska zdepasta teška • model, tip: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: ugravirano na staklo – privlačno – inventivno / originalno – prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je moderno, ozbiljno, dotjerano, skladno, s dosta živosti. U suglasju sa: terroireom, međutim u sortnom izričaju dosta je različito od većine cabernet sauvignona, ovdje je jače istaknuta voćnost. Spremno za uporabu, ali može i trajati. Izgledom živahno, bistro, rubinsko, tamno/gotovo neprobojno. Na nosu umjerene jačine, upućuje na mineralno, voćnost – izraženu dobro (voće: domaće/ crveno/ koštićavo; bobičasto/ višnja, borovnica, nar…), začine/mirodije – iskazano s mjerom, osjet drveta – dobro uklopljeno. U ustima zaobljeno, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, fino kiselkastog i blago gorkastog dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗    • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣ ♣  (?) KORLAT SUPREME CABERNET SAUVIGNON 2012 – VINARIJA BENKOVAC/BADEL 1862 ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora Benkovac-Stankovci ■ VINOGRAD/VINEYARD: Korlat • visoravan – kosina • nadmorska visina: cca 300  m • tlo: kamen, krš  • (mikro) klimatski uvjeti: toplo-vruće danju ljeti – svježe noći • sorta/variety: cabernet sauvignon • znatno smanjeni prinos u odnosu na uobičajeno • berba/harvest: kasnija – ručna – u više navrata – u idealnom trenutku ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje: 2,5 godine u novom i rabljenom barriqueu ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: modificirana – niska zdepasta teška • model, tip: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: ugravirano u staklo – privlačno – inventivno / originalno – prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ ova serija Supreme nije namijenjea trgovinama maloprodaje nego ugostiteljstvu, izabranim restoranimaVINO je koncentrirano, mesnato, ozbiljno, toplo. U suglasju sa: terroireom, dobi. Boravak u drvu dolazi do izražaja i dobro bi bilo pričekati s konzumacijom, dati vinu vremena u butelji da se posve harmonizira pa i dodatno razvije. Izgledom živahno, bistro, rubinsko s nijansom granatnoga. Na nosu umjerene jačine, upućuje na začine/mirodije – iskazano s mjerom, na osjet drveta, fino paljenoga/dima, mineralno, voćnost (voće: domaće/ crveno / koštićavo; bobičasto; jagodičasto), herbalno, umjereno. U ustima zaobljeno, tanin: uglađen, slankasto, sa dobro pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom potentno, dugačkog grijućeg gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇗  • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18° C

Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro

♣ ♣  (M) MALVAZIJA ISTARSKA 2016 – AGRIS ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: ? ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: malvazija istarska ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: visoka – teška • model, tip: bordeaux • ČEP/STOPPER: nalik na DIAM ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno  ■ VINO je dotjerano, skladno, ima svježinu, spremno za uporabu. Izgledom živahno, bistro, slamnato-žuto, vrlo svijetlo. Na nosu umjerene jačine, upućuje na voćnost, floralno. U ustima zaobljeno, slankasto, s dobrom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro, solidno svježeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika • 10-12° C

Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Danube area

♣ ♣ ♣ ♣  (M-L) GRAŠEVINA 2016 Mitrovac – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Mitrovac • blaga kosina • sorta/variety: graševina • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP/STOPPER: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela – prednji dio u bijeloj boji i djeluje elegantno – stražnji dio u jače crvenoj boji, i to malo odudara, remeti ukupan sklad ■ VINO je kompleksno, sadržajno, sočno, s karakterom. Ozbiljno, dotjerano, skladno, elegantno, svježe i s dosta živosti. U suglasju sa: sortom, godištem berbe, dobi. Lijepo se pije uz hranu ali i uz meditaciju. Spremno za uporabu, ali vrijedi se i strpiti s potrošnjom, djeluje da je u usponu je i da ima šansu za napredak s vremenom. Izgledom živahno, bistro, zelenkasto-žuto, svijetlo. Na nosu umjerene jačine, puno, razvijeno, profinjeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/bijelo; koštićavo/jabuka – južno/citrusi – svježe), floralno. U ustima zaobljeno, mekano, puno, okusom elegantno blago pikantno. Sugerira slast, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg dugačkog za sortu karakterističnog fino gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇗  (tjestenina s bijelim i nježnim kremastim umacima, bijela plemenita riba… ) • velika čaša (rajnska) • 12° C

♣ ♣ ♣  (M) GRAŠEVINA 2016 Podgorje – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Podgorje • sorta/variety: graševina • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/bottled in:  0,75 ℓ • model, tip: bordeaux • ČEP/STOPPER: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: u trokut – prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je živo, svježe, zrelo, sortno raspoznatljivo, dotjerano i zrelo, sočno, dopadljivo. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom, godištem berbe, dobi. Lijepo se pije uz hranu, ali i pijucka uz čavrljanje. Izgledom; zelenkasto-žućkasto, bistro. Mirisom dobro izraženo, upućuje na domaće bijelo koštićavo voće, te na cvijetno, poljubac začinskog bilja i mineralnoga. U ustima prati miris, mekano je i zaobljeno, sugerira slast, sa kvalitetno je pratećom kiselosti. Dobra sklada između slasti, kiselosti i alkohola. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg dosta dugačkog fino gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇗   (školjke i drugi plodovi mora) • srednje velika čaša (rajnska) • 10-12° C

♣ ♣ ♣ (♣)  (L) CHARDONNAY 2015 Rosenberg – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rosenberg • kosina • sorta/variety: chardonnay • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje/maturation: barrique (225 ℓ) ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne • ČEP/STOPPER: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: privlačno – skladno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno i dopadljivo, zrelo, dotjerano, skladno, s dosta živosti. Za potrošače koji vole vina dozrijevana u barriqueu i nešto izraženije mirodijske note u kapjici. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom, godištem berbe, dobi. Lijepo se pije uz hranu, ali i u meditativnim trenucima. Može ga se trošiti sada, ali bez žurbe, vino bi moglo dobivati s još malo vremena duže u butelji. Izgledom živahno, bistro, slamnato-žuto. Na nosu umjerene jačine, razvijeno, miris je na svoj način slatkast, upućuje na začine/mirodije – iskazano s mjerom i vrlo dobro uklopljeno, zatim na osjet maslaca, plemenitog drveta, fino paljenoga/dima, vanilije, voćnost, (voće: domaće; bijelo/ koštićavo; zrelo). U ustima zaobljeno, donekle kremasto, sugerira slast,, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg, završetka, nešto kraćega od očekivanja ■ SERVIS: ⇗    (pečena bijela riba, brudet, pečena piletina, teletina) • poželjno dekantirati • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 12-14° C

♣ ♣ ♣ (♣)  (M) PINOT SIVI 2016 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: pinot sivi/gris • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification, posuda: inoks ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Slavonija • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP/STOPPER: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno – elegantno • etiketa: uredno – skladno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je složeno, odlično dotjerano, elegantno, ima puninu, živo je i svježe, toplo, lijepo se pije uz jelo. Moguće još u usponu, u svakome slučaju ne treba se s njime žuriti u konzumaciji, sposobmno je još trajati u dobroj kondiciji, a rekao bih i razvijati se. Slamnato-žute je boje, kristalne bistroće. Na nosu intenzitetom diskretno, no puno, djeluje profinjeno, s mirisom ide prema zrelom bijelom i žutome voću (nektarina,  dinja…), nudi i nijansu koja sugerira maslac a i boravak u drvu. U ustima mekano i zaobljeno, donekle kremasto, otkriva stanovitu nešto jaču slast, ali kiselost odlično prati. Jako je dobre konzistencije, čvrstoga tijela, svježeg finala za koje sam očekivalo i nešto više dužime od one koju ima ■ SERVIS: ⇗   • velika čaša (burgundijska, tzv. balonka) • 12° C

♣ ♣ ♣  (L) SAUVIGNON 2016 Vidim – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vidim • kosina • sorta/variety: sauvignon bijeli/blanc • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Slavonija • suho • 12,5 vol% • ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP/STOPPER: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: uredno – u dva dijela – s obzirom na jaču zelenu boju stražnje etikete ukupno malo neskladno – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je s izraženim mladenačkim nabojem, aromatično, svježe, dinamično, lepršavo, mirisom dopadljivo, neobvezno, može biti jako dobro za osvježenje osobito u toplom ljetnom razdoblju. U suglasju sa: sortom, godištem berbe. Spremno za uporabu, Izgledom živahno, bistro, zelenkasto-žućkasto, svijetlo. Na nosu relativno umjerene jačine, upućuje na voćnost (voće: domaće/vinogradska breskva – južno/agrumi, grape – svježe), floralno (nit bazge), vegetalno (list rajčice) – umjereno. U ustima vrlo živahno, sa jačinom dobro iskazanom međutim, dojam je, malo sirovom kiselosti, Tijelom & strukturom dobro, svježeg srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša (bordoška) • 10° C

♣ ♣ ♣  (M-L) PINOT CRNI 2016 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: pinot crni/noir • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Slavonija • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: bourgogne • ČEP/STOPPER: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno  ■ VINO je kompleksno, ozbiljno, skladno, toplo, s dosta živosti. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom. Lijepo se pije uz hranu. U usponu. Izgledom živahno, bistro, rubinsko, svijetlije, tipično za sortu pinot crni. Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ crveno/ koštićavo; jagodičasto), herbalno – diskretno, začine/mirodije – iskazano s mjerom, osjet fino paljenoga, vanilije – poljubac. U ustima zaobljeno, tanin: živ – uglađen slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti, gorkasto. Tijelom & strukturom vrlo dobro, dugačkog grijućeg gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇗  • poželjno dekantirati • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) •16-18° C

♣ ♣ ♣  (M) FRANKOVKA 2012 – BELJE ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Baranja ■ VINOGRAD/VINEYARD: blaga kosina • sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch ■ PODRUM: maceracija 14 dana, u inoksu • dozrijevanje: 12 mjeseci u drvenim bačvama zapremnine 5000 i 1800 litara ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: zdepasta teška – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluto/cork ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka ■ VINO je kompleksno, dotjerano, skladno, toplo, s dosta živosti. U suglasju sa: tipologijom. Lijepo se pije uz hranu. U špici (koja može trajati). Izgledom živahno, rubinsko-granatno, tamno. Na nosu umjerene jačine, razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ crveno/ koštićavo; bobičasto), osjet plemenitog drveta – poljubac. U ustima zaobljeno, mekano, živahno,, sa uglađenim taninom, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, dosta dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  • veća čaša (bordoška) • 16-18° C

__________________________________

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! / Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! / The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

___________________________________

BOSNA i HERCEGOVINA  BOSNIA&HERZEGOVINA

♣ ♣ ♣  (M) KRŠ BIJELI ŽILAVKA 2016 – ŠKEGRO ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Zapadna Hercegovina ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: žilavka ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: vino s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka • model, tip: bordeaux • ČEP/STOPPER: DIAM 5 ■ VINO je svjetlije slamnato-žute boje, miris mu je izražen i razvijen, složen, međutim ne djeluje baš i posve čisto i precizno. U ustima mekano, dosta puno, toplo, ima svježine, međutim, utisak je, ne i u tolikoj mjeri da bi ga bilo uputno čuvati, već je ipak za (po)piti.. ■ SERVIS:  ⇑  • 12° C

♣ ♣  (M) HERCEGOVAČKA ŽILAVKA 2016 – VUKOJE ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Trebinje ■ VINOGRAD/VINEYARD: Carski vinogradi • sorta/variety: žilavka 95 %, bena 5 % ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL vrhunsko s k.z.p. • suho • 12,8 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna – visoka • model, tip: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: pretrpano – u dva dijela – pregledno, čitljivo: teško, slabo (puno teksta, sitna slova) ■ VINO je živo, ima svježinu i stanovitu mineralnost, na nosu pokazuje određenu aromatičnost, nazire se bijelo koštićavo voće. Okus je slankast, kiseline ne djeluju kao sasvim fine i to malo remeti sklad. Tijelo je srednje, u ustima je vino srednje dužine ■ SERVIS: ⇑ • 12° C

♣ ♣   (M) ŽILAVKA 2016 – BRKIĆ ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Mostar, Čitluk ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: žilavka ■ PODRUM/CELLAR, posuda: inoks ■ OZNAKE s etikete/DATAS, on the LABEL: suho • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • visoka • ČEP/STOPPER: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: stražnji dio teško (sitna slova) ■ VINO izgledom odaje drukčiju tehnologiju. Na pokušaj maceriranja upujuću i nos i usta. Miris je inače intenzitetom diskretan, ima voćnosti (kruška) a ukazuje i na herbalno. Okus također diskretan. Kiselost je dobra, tijelo srednje jačine, finale srednje dužine. ■ SERVIS:  ⇑  (fiš, teleće pečenje… ) • 12° C

♣ ♣  (M) CARSKA ŽILAVKA 2016 FINE EDITION – CARSKA VINA/Grgo Vasilj ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Mostar, Čitluk ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: žilavka ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,2 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (A 20.000) • boca: prozirna • model, tip: bordeaux • ČEP/STOPPER: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: prednji dio dobro – stražnji dio teško (sitna slova) ■ VINO se na nosu na prvu doimalo donekle mutnime, nakon nekog vremena u čaši miris kao da se malo pročistio, međutim smetnja je ostala zbog prejakog utjecaja paljenog drveta koje je pojelo vino. Okus je ostavio bolji dojam od mirisa. Usta slankasta, kiselost dosta dobra, vino ima punoću, snažnijeg je tijela i toplo, traži hranu. ■ SERVIS: ⇗  (teletina ispod peke) • 12° C

   FRANCUSKA   FRANCE

Châteauneuf- du-Pape

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (XXXL) CHÂTEAUNEUF-du-PAPE BOISRENARD 2006 – DOMAINE de BEAURENARD (Paul Coulon & Fils) ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Châteauneuf-du-Pape ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: 13 kultivara • loze stare: 70-100 godina ■ PODRUM, DOZRIJEVANJE: 18 mjeseci u drvu ■ OZNAKE s etikete/DATAS, on the LABEL: Châteauneuf-du-Pape aoc • suho • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna, model, tip: Châteauneuf-du-Pape ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: pregledno, čitljivo: dobro ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša • 16-18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) CHÂTEAUNEUF-du-PAPE 2004 – CHÂTEAU la NERTHE ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Châteauneuf-du-Pape ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Grenache, Syrah, Mourvèdre, Cinsault, Muscardin, Counois ■ OZNAKE s etikete/DATAS, on the LABEL: Châteauneuf-du-Pape aoc • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna, model, tip: Châteauneuf-du-Pape ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: pregledno, čitljivo: dobro ■ SERVIS: ⇑   • srednje velika čaša • 16-18° C

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) CHÂTEAUNEUF-du-PAPE 2013 – CLOS de l’ORATOIRE ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Châteauneuf-du-Pape ■ OZNAKE s etikete/DATAS, on the LABEL: Châteauneuf-du-Pape aoc • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna, model, tip: Châteauneuf-du-Pape ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: zanimljivo – prepoznatljivo na daljinu – pregledno, čitljivo: dobro ■ SERVIS: ⇗   • velika čaša • 16-18° C

♣ ♣ ♣ (♣) (XXXL) CHÂTEAUNEUF-du-PAPE 2015 – CLOS de l’ORATOIRE ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Châteauneuf-du-Pape ■ OZNAKE s etikete/DATAS, on the LABEL: Châteauneuf-du-Pape aoc • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna, model, tip: Châteauneuf-du-Pape ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: zanimljivo – prepoznatljivo na daljinu – pregledno, čitljivo: dobro ■ SERVIS: ⇗   • velika čaša • 16-18° C

♣ ♣ ♣ (♣) (XXXL) CHÂTEAUNEUF-du-PAPE 2010 – Le GRAND ROCASSON ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Châteauneuf-du-Pape ■ OZNAKE s etikete/DATAS, on the LABEL: Châteauneuf-du-Pape aoc • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna, model, tip: Châteauneuf-du-Pape ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: zanimljivo – prepoznatljivo na daljinu – pregledno, čitljivo: dobro ■ SERVIS:  ⇑   • velika čaša • 16-18° C

ITALIJA   ITALIA

Friuli Venezia Giulia / Furlanija Venecija Julija

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) MERLOT ARTIÙL 2011 – RONCO SEVERO ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Colli orientali del Friuli ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: u drvu ■ OZNAKE s etikete/DATAS, on the LABEL: Colli orientali del Friuli d.o.c. • suho • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je impresivno, kompleksno, sadržajno, bogato, mesnato, koncentrirano,. S karakterom, ozbiljno, skladno, toplo, u suglasju sa: terroireom, sortom, godištem berbe, dobi. Lijepo se pije – uz hranu, a i uz meditaciju. U usponu – u špici (koja može trajati). Izgledom živahno, rubinsko-granatno, tamno/neprobojno. Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na voćnost – izraženu dobro (voće: domaće/ crveno / koštićavo; bobičasto / ukuhano), začine – s mjerom, osjet plemenitog drveta – poljubac, čokolade. U ustima zaobljeno, sa živim i uglađenim taninom. Slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti Tijelom & strukturom potentno, svježeg, dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗   • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

Toscana

 Montepulciano/vinsanto

♣ ♣ ♣  (L-XL) VINSANTO di MONTEPULCIANO 1995 – FATTORIA della TALOSA  ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Montepulciano ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina ■ PODRUM/CELLAR: grožđe prosušivano u sušari ■ SLATKO DESERTNO/SWEET-DESSERT ■ OZNAKE s etikete/DATAS, on the LABEL: d.o.c. • slatko • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,375 ℓ • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je zanimljivo, drukčije, kompleksn, s karakterom, vrlo toplo, sa vrlo izraženim tercijarnim bouquetom. Za trošiti u meditativnom raspoloženju. Inače, prešlo je zenit. Izgledom zagasito bakreno, prema smeđkastome. Na nosu intenzivno, upućuje na začine/mirodije, osjet karamela, smole. U ustima slatko. Tijelom & strukturom potentno, dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • manja čaša (za specijalna vina) • 12-14° C

Chianti classico

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) CHIANTI CLASSICO 2012 riserva Badia a ColtibuonoBADIA a COLTIBUONO ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Gaiole in Chianti ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: sangiovese 90 %, canaiolo, cilegiolo, colorino • PRISTUP u TRSJU/APPROACH IN THE VINEYARD: organsko vino ■ OZNAKE s etikete/DATAS, on the LABEL: Chianti Classico docg • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna, model, tip: ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: pregledno, čitljivo: dobro ■ SERVIS:  ⇗   • velika čaša • 16-18° C

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) CHIANTI CLASSICO 2012 Gran selezione Badia a Passignano – ANTINORI nel CHIANTI CLASSICO ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: San Casciano in Val di Pesa ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: sangiovese ■ OZNAKE s etikete/DATAS, on the LABEL: Chianti Classico docg • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna, model, tip: ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: pregledno, čitljivo: dobro ■ SERVIS: ⇗   • velika čaša • 16-18° C

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 08.2017 – THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON a PLATE

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

SADRŽAJ/CONTENTS

KRAUTHAKEROVI NOVI SEDMERCI • Samoborci: FINJAK ISPRED KOLIČINE • VinAgra: ŠAMPIONI RADGONSKE AGRE 2017 • ZABRINUTI MEĐIMURSKI PLATINASTI ŠAMPION • PUSHIPEL CAN-CAN • DRŽAVNO PRVENSTVO SOMMELIERA  • PUPITRES WINE-BAR JELENE ŠIMIĆ VALENTIĆ • Rođendani: SRETNO, MARKO! HAPPY BIRTHDAY, MICK! • ODLIČNO USPIO PRVI SALON ŽILAVKE u TREBINJU • ALSACE u PRNJAVORU; POURQUOI PAS?! • SEDMI DANI POŠIPA • Jubilarci: ISTENIČ 50, SVIJET u ČAŠI 25! • KAMPIRATI u DVORIŠTU VINARA • HRVATSKA TRADICIJSKA KUHINJA u TRADICIJSKOJ GOSTILNI • MARIJA ZVIJEZDA • ŠTO SE BIJELI u GORI ZELENOJ?… • NAJPROFITABILNIJI OD SVIH • HRVATSKO PIVO: 3,4 MILIJUNA hl GODIŠNJE • NAJVIŠE UVOZIMO SVINJSKO MESO… • Long Hot Summer: VINSKA REVOLUCIJA DOLAZI • TEMPRANILLO, SANGIOVESE i SAGRANTINO u AUSTRALIJI • NAJBOLJE TALIJANSKE VINARSKE ZADRUGE • JESENSKI ISTRIA WINE WALK • KAJ SU JE..LI NAŠI STARI? • BUĆNICA-FEST • AMBICIOZNI AGRIS

__________________________________

KRAUTHAKEROVI NOVI SEDMERCIVlado Krauthaker, jedan s vrha hrvatske prve vinogradarsko/vinarske lige, odlučio se napokon na ono što se od njega očekivalo i što je i sasma logično: da napravi adekvatnu cjenovnu klasifikaciju svojih vina po kakvoći, te i da izađe sa još kojom premium-etiketom, bijelom i crnom. Na putu je da sve to uskoro napravi, a glede novih vina riječ je o sauvignonu bijelome kojemu se u vrlo ozbiljnoj izvedbi, hvala Bogu, vraća – lagana maceracija, duže njegovanje i dozrijevanje na finom talogu u bačvi(ci), te o mješavinama u dva slučaja – jedna je bijela a jedna crna, obje su od po sedam sorata. Možda je u obje varijante moglo biti i više kultivara, ali, eto, sedmica se smatra sretnim brojem, k tome Krauthaker je nekad bio rukometaš a u rukometu i sedmerac nešto znači, pa je stoga izabran baš broj Sedam.

Poznato je da Krauthaker u svom ukupnom sortimentu ima gotovo 30 kultivara od kojih su mu glavni aduti na tržištu graševina, chardonnay, zelenac, sauvignon, pinot sivi, merlot, cabernet sauvignon, pinot crni, syrah, a od kojih je nekih dvadesetak sorata u pokusnom uzgoju, primjerice semillon, neuburger, rizling rajnski, pinot bijeli, verduzzo, viognier, frankovka, cabernet franc, blauburger, nebbiolo, crljenak… Nakon godina i godina izlaženja s jednosortnim vinima, napokon se, uvidjevši da su mu količine većine od tih pokusnih sorata premale za ozbiljniji samostalni tržišni istup, Vlado odlučio izaći s jednom vrlo ozbiljnom mješavinom bijelih i s jednom vrlo ozbiljnom mješavinom crnih sorata, ali ne na način da svaku sortu vinificira zasebno pa da onda u nekom omjeru pomiješa vina u jedan klasičan bijeli odnosno jedan klasičan crni cuvée, nego na način da predviđene bijele sorte vinificira zajedno i da tako i za crnjak postupi i s predviđenim crnim kultivarima.  Austrijanci tako dobiveno vino nazivaju Gemischter Satz

Krauthaker je ovu svoju sedmerosortnu priču počeo s berbom 2015., nastavio s 2016. i nastavlja je s 2017. Nakon dozrijevanja u drvenim bačvama, i bijela i crna mješavina punile su se odnosno pune se u butelju s početkom rujna, uglavnom predviđeno je da vino bude u butelji prije berbe početak koje ove godine, zbog  velikih vrućina u srpnju i kolovozu, Krauthaker očekuje oko 1. rujna, to je, kaže, nekih desetak dana ranije od kod njega uobičajenog početka trganja u posljednjim godinama. Bijeli sedmerac – možda bi s obzirom da je Krauthaker nekad bio aktivni rukometaš, vina mogla dobiti upravo taj naziv! – sastavljen je glavninom od chardonnaya (60 %), a onda od pinota sivoga, pinota bijeloga, sauvignona, semillona, neuburgera i vedruzza. Grožđe dolazi s položaja Mitrovac. Nakon vinifikacije svih tih sorata zajedno slijedilo je devetomjesečno dozrijevanje vina na finom talogu, uz bâtonage, u bačvama od 2500 i 2000 litara, manji dio je vina školovanje odradio u barriqueu. Nakon devet mjeseci vino je iz tih bačava asemblirano u cisterni od inoksa. Napunjeno u butelju pričekat će, prije izlaska na tržište, u Krauthakerovu podrumu još godinu dana. Crni sedmerac sastavljen je od merlota (30 %), cabernet sauvignona i syraha (po 20 %), frankovke i blauburgera (po 10%), zatim od nebbiola i muškata ruže. Grožđe je s dviju pozicija – Podgorja i Vidima. Crne sorte macerirane su zajedno oko 15 dana, nakon alkoholne fermentacije vino je dozrijevalo 18 mjeseci što u toneauxima od 500 litara što u barriqueima od 225 litara.

I bijelo i crno vino planirano je bilo napuniti u drukčije butelje, ali, žali se Vlado, naručene boce za ovo punjenje nisu stigle na vrijeme i ta će se zamisao realizirati tek iduće godine. Bijeloga bi trebalo biti oko 6000 butelja, a crnoga 5000 butelja, oba vina izašla bi i u nekom manjem broju magnuma.

Krauthaker sa strepnjom čeka početak berbe, u nadi da uz hladni val sa snijegom krajem travnja pa sada uz ove silne vrućine i sušu neće naići još neka veća nepogoda. Zbog hladnoće i snijega na proljeće te sada zbog vrućina i suše, koja sprječava punjenje bobica sokom, kaže da je ove godine uobičajena berba smanjena za više od 35 posto, a prošle godine zbog također hladnoga proljetnoga vala te tuče izgubio je oko 30 posto roda. Globalno zatopljenje kroz posljednjih nekoliko godina poranilo je, veli Vlado,berbu, kasnije sorte poput graševine, koje su se nekad brale u drugoj polovici rujna ili krajem rujna, sad se eto počinju brati već početkom rujna…  ♣

Samobor je lepi varoš

Među najuspješnijim članovima Samoborske udruge vinara 2017 – Marijan Geušić, Ivica Rozjan, Marijan Žganjer i Marijan Sokolović

FINJAK ISPRED KOLIČINE – Nekad se u Samoboru orilo: Samoborci piju vino z lonci, Samoborke piju z demižonke…  Sad je situacija takva da sve više Samoboraca finoću pretpostavlja količini, čak se i trsi da finoća kojoj se priklanja bude i službeno potvrđena odličjem. Raste broj obiteljskih podruma koji se bave proizvodnjom vina na moderan način i koji kapljicu finaliziraju do butelje, te koji uzorke daju i na službena ocjenjivanja pa i osvajaju medalje visokoga sjaja. Neki članovi Samoborske udruge vinogradara/vinara mogu se, posebice od ove godine, pohvaliti ne samo odličjima sa strukovnih vrednovanja na razini udruge, nego i trofejima osvojenima na kušanjima gdje je mnogo jača konkurencija, primjerice na ocjenjivanju vina Zagrebačke županije, na ocjenjivanju Vina kontinentalne Hrvatske u Zelini, pa i na nekima izvan Hrvatske, primjerice onome u sklopu Poljoprivredno-prehrambenog sajma Agra u Gornjoj Radgoni.

S obzirom da je Samobor znan po gastronomiji (salama, kobasice, prerađevine od divljači, muštarda, kremšnite, bermet…) i po turizmu, predložio sam predsjedniku Samoborske udruge vinara Marijanu Žganjeru da nekolicini predstavnika medija javnog informiranja, te nekolicini uglednih sommeliera a i vinskih trgovaca prezentira najuspješnije članove udruge, i – susret se dogodio u kušaonici udruge u središtu Samobora, tik do hotela Lavica i Muzeja, lokaciji koja bi kroz cijelu godinu mogla biti (a nije!) idealna za promidžbu eno-gastronomije kraja.

Eno-gastro košarica Samoborskoga kraja

U nazočnosti enologa Zdenka Ivankovića sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Zagrebačkog Agronomskog fakulteta, inače licenciranog degustatora/ocjenjivača vina i često predsjednika žirija, zatim osnivača i direktora festivala vina i gastronomije Zagreb Vino.com Ivana Dropuljića, pa uglednog člana Hrvatskog sommelier kluba, edukatora i savjetnika za eno-gastronomiju Marija Meštrovića, vinskog trgovca Božu Roknića, Davora Puha iz turističke agencije PuhTours, te novinare Jutarnjeg lista, Svijeta u čaši/Ateljea okusa i Radija Samobor (poslije su naišli i renomirani plešivički vinari Zvonko Tomac i Velimir Korak), s pozlaćenim i posrebrenim vinima prezentirali su se uz spomenutog Žganjera još i Ivica Rozjan (najnovije zlato mu je s nedavnog ocjenjivanja u Gornjoj Radgoni), Marijan Sokolović i Marijan Geušić. Bijela vina bila su iz 2016, a crna iz 2015, jedno je bilo iz 2011. Kušaana je kapljica od sorata rizvanac, chardonnay, rizling rajnski, manzoni, sauvignon, muškat žuti i muškat ottonel, te mješavina sauvignona, rajnskog rizlinga i graševine, bio je i jedan rosé od cabernet sauvignona, bili su i četiri crna cabernet sauvignona i jedna mješavina sorata i godišta – kapljica od 80 posto cabernet sauvignona iz 2015 i 20 posto merlota iz 2014!

Dojmovi jako dobri, meni osobno u ukupnosti su se crnjaci pokazali na višoj razini od bijelih. Što se sorata tiče, za pozdraviti je opredjeljenje Samoboraca za neke koje nisu svakodnevne, primjerice rizvanac ili müller thurgau, pa manzoni, ali i muškati – u ovome slučaju spoj žutoga i ottonela i to u suhoj varijanti (jako dobro kao aperitiv!). Veseli odluka Marijana Sokolovića da u novi svoj vinograd Ponikve stavi i lovrijenac! Kod podastrtih crnih vina uočeno je da su sva od grožđa kupljenog u vinogradu na po kakvoći vrlo visoko kotiranome položaju u brodskom Stupniku. Što se pak tiče proizvođača i zastupljenosti i dostupnosti vina na tržištu, za Marijana Žganjera, vlasnika kafića Tin i slastičarnice U prolazu na glavnom samoborskom trgu koji je od četvorice jedini poduzetnik čije osnovno zanimanje ima izravne veze s vinom, zna se da proizvede nešto veću količinu plemenite kapjice koju plasira kroz lokale, a o ostaloj trojici uspješnih članova Samoborske udruge saznali smo da su poduzetnici ali u sasvim drugim branšama te da su im vinogradarstvo i proizvodnja vina hobi, parcele s trsjem u njihovu vlasništvu male su a ne mogu ih, da i hoće, povećavati jer je, vele, nemoguće za kupnju naći nova prikladna zemljišta, uglavnom, namjere im, barem zasad, i nisu širiti proizvodnju vina na tržišni nivo…  ♣

VinAgra

VINSKI ŠAMPIONI RADGONSKE AGRE 2017 Jubilarni 55. sajam AGRA, potkraj kolovoza, najveći i najvažniji poljoprivredno prehrambeni sajam u Srednjoj Europi, i ovaj je puta posjetiteljima ponudio brojne novosti iz područja poljoprivrede i prehrane. U Gornjoj Radgoni se pod sloganom Tradicionalno svjež predstavilo više od 1800 izlagača iz 36 država. Najvažniji događaj: susret skupine država Srednje i Istočne Europe s predstavnicima Kine, ovogodišnjom državom-partnerom Sajma.

Ivica Rozjan, jedan od šampiona

Posebna pažnja sajma AGRA usmjerena je održivom razvoju turizma, hrani iz naše blizine, održivoj poljoprivredi i gospodarenju šumama, te poljoprivrednoj mehanizaciji za visoko učinkovitu i održivu poljoprivrednu proizvodnju.

U sklopu 55 međunarodnog poljoprivredno-prehrambenog sajma Agra 2017 u Gornjoj Radgoni održano je – ove godine bilo je 43. po redu – međunarodno ocjenjivanje  Vino Slovenija. Uz vina, da tako kažem, redovne proizvodnje, vrednovala su se, posebno, i vina iz ekološke produkcije. Ove godine u Gornjoj Radgoni se kušao 531 uzorak vina od 170 proizvođača iz šest država – Austrije, Hrvatske, Makedonije, Slovačke, Slovenije i Srbije. Od spomenutog ukupnog broja vina, u kategoriji ekoloških bilo je prijavljeno 36 uzoraka od 10 proizvođača iz Austrije i Slovenije. Najviše uzoraka na ocjenjivanju imala je, očekivano, Slovenija, slijedile su Austrija i Hrvatska. Iz Hrvatske 11 je vinskih kuća poslalo 23 uzorka. Radosna vijest za Hrvatsku: među šampionima je i jedan proizvođač iz Lijepe naše, a imamo i jednu veliku zlatnu medalju te nekoliko zlata!

Vina su ocjenjivale četiri komisije priznatih enologa, kojima su predsjedavali: dr. Mojmir Wondra, dr. Friderik Vodopivec, mag. Anton Vodovnik i Iztok Klenar. Degustatori: Ingrid Mahnič, Dušan Brejc, Ivanka Badovinac, Tadeja Vodovnik Plevnik, Sašo Topolšek, Darinko Ribolica, mag Darja Zemljič, mag. Janez Valdhuber, dr. Klemen Lisjak, Danilo Steyer, Ivana Rendulić Jelušić, Alojz Filipič, Marko Benčina, Marjan Čižmešija, Klavdija Topolovec Špur, Mitja Herga, Majda Brdnik, Anton Pezdirc, Boštjan Zidar i Martin Palz.

Šampion za suho nearomatično bijelo vino: Rebula Bagueri Superiror 2013, vinorodni okoliš Goriška Brda – Vinska klet Goriška Brda

Šampion za aromatično suho vino: Sauvignon 2016, vinorodni okoliš Štajerska Slovenija – Steyer vina

Šampion za poluslatko nearomatično bijelo vino: Malvazija pozna trgatev 2011, vinorodni okoliš Slovenska Istra – Vinakoper

Šampion za poluslatko aromatično bijelo vino: Traminec 2016, vinorodni okoliš Bizeljsko–Sremič, sadjarsko-vinogradniška kmetija Bostele

Šampion za slatko bijelo vino: Laški Rizling SJI 2011, vinorodni okoliš Dolenjska – Zajc

Šampion za vino teran PTP: Izbrani teran Elite 2016, vinorodni okoliš Kras – Vinakras

Šampion za suho crveno vino mlađe od tri godine: Cabernet sauvignon 2015, Hrvatska – Ivica Rozjan

Šampion za suho crveno vino starije od tri godine: Capris merlot 2012, vinorodni okoliš Slovenska Istra – Vinakoper

Šampion za pjenušavo vino: Zlata radgonska penina 2007, vinorodni okoliš Štajerska Slovenija – Radgonske gorice

Šampion za BIO vina: Dorner Weiss 2015, Austrija – Bio Weingut Dorner, Mureck

Rajko Cmrečnjak

Evo rezultata koje su ostvarili hrvatski vinari: Ivica Rozjan, šampion s Cabernet sauvignonom 2015, zlatna medalja (86/100 bodova), Branimir Jakopič – velika zlatna medalja za Pušipel prestiž 2015 izborna berba bobica (91,33 boda), Stjepan Đurinski – zlato za Ledeno vino Leona 2015 (88,67), obitelj Matočec – zlatne medalje za Graševinu 2016 (86) i Pinot sivi 2016 (85) te srebra za Chardonnay 2016 (83) i Sauvignon 2016 (81,67), Rajko Cmrečnjak – zlato za Pušipel 2016 (86) te srebra za Rajnski rizling 2015 (82,67) i Sauvignon 2016 (81), srebrne medalje dobili su OPG Željko Gašparinčić za Žuti muškat 2016 (81,67), OPG Libero Sinković za Muškat momjanski 2016 (82,33), OPG Sanjin Siljan za Malvaziju istarsku 2016 (83,33), Vinjski hram za Rajnski rizling 2016 (82,67) i Rajnski rizling 2015 (82), DGA pjenušci za Sibon brut nature (84) i Sibon dry (81,67), te obitelj Hažić za Traminac mirisavi 2015 (83,33) i Traminac mirisavi 2016 (81,67).

Na ocjenjivanjima pak mesa i mesnih prerađevina te mlijeka i mliječnih prerađevina Hrvatska je ostvarila sljedeće rezultate:

Koka d.d. Varaždin – šampion: Koketa pileća jetrena pašteta 5×25 g; zlatna medalja: Panirani pileći cordon bleu 600g, panirani pileći fritesi 600g, Goldina, Marsonia

Gerić-MG j.d.o.o. – zlatna medalja: domaća svinjska mast, domaći prešani čvarci

Prehrambena industrija Vindija d.d.šampion: mliječni puding vanilija, mliječni puding čokolada; velika zlatna medalja: ‘z bregov UHT kozje mlijeko; Fino mi je mliječni puding sa šlagom-čokolada; Caprodur – tvrdi sir od kozjeg mlijeka; Vivis svježi krem sir natur; ‘z bregov UHT čokoladno mlijeko; Vindino mliječni desert lješnjak-čokolada; Fino mi je mliječni puding  Choco – Loco; zlatna medalja: Bovidur tvrdi sir od kravljeg mlijeka; Fino mi je mliječni puding sa šlagom-vanilija; Ovidur tvrdi sir od ovčjeg mlijeka; Capro Fresh – svježi sir od kozjeg mlijeka

Koka d.d. Varaždin – velika zlatna medalja: panirani camembert; zlatna medalja: panirani edamac

MIH sirana Kolan – veliko zlato: sir Tartufin; paški sir

Mini mljekara – Veronika d.o.o. Desinić – velika zlatna medalja: sirutka s okusom mango-marelica; zagorski svježi sir, zlatna medalja: sirutka; polutvrdi sir sa tartufom; Bučko-sirni namaz; svježe mlijeko Veronika

Mljekara Latus d.o.o. Žminj – veliko zlato: istarski tvrdi kravji sir Veli Jože

Tomaić – Commerce d.o.o., sirana Runolist, Otočac – zlatno: Runolist sir; Krasnarski sir  ♣

ZABRINUTI PLATINASTI ŠAMPION – Ovih dana i te kako lijepe vijesti za međimurskog vinogradara i vinara Branimira Jakopića iz Orehovčaka kod Železne Gore: on je platinasto-velikozlatni šampion i na međunarodnoj razini! I to s vinima od dviju sorata karakterističnih za Hrvatsku te i posebno za Medjimurje: pušipelom ili moslavcem ili šiponom ili furmintom, te s graševinom. Sa svojom izbornom berbom bobica pušipela 2015 postao je šampionom manifestacije Urbanovo 2017, onda je s vinom G tj. graševinom 2015 izbornom berbom prosušenih bobica s osvojenih 95 bodova dobio platinastu medalju na Decanter World Wide Awardu, pa je s istim tim vinom dohvatio zlato na ocjenjivanju graševina u Kutjevu, a ovih dana stigla mu i iz Gornje Radgone velika zlatna medalja s ocjenjivanja u sklopu sajma poljoprivrede i prehrane Agra 2017 gdje je za Pušipel 2015 prestige IBB osvojio 92 boda.

K tome, restoran u dvorcu Terbotz odlično mu radi cijelo ljeto. Ako naidjete, ne odlazite a da niste kušali medjimursku gibanicu.

Sjajna međimurska gibanica

Radosne vijesti uvijek su stigle u pravi čas, ali ove su imale poseban učinak sada uoči berbe kad je Jakopić osobito zabrinut za konačni ishod jer tuča mu je u velikom postotku doslovno pojela rod za 2017, sad čeka da vidi koliko su se uspjele oporaviti loze koje su tek ugrizene i nisu platile danak do kraja…

Inače, Branimir Jakopić, koji od 2015. izlazi na tržište i s ružičastim vinom, upustio se i u pjenušce i u crnjak! Što se tiče pjenušaca, želja mu je, kaže, da prije degoržiranja na kvascu u boci provedu najmanje tri godine. Prvo crno vino na tržištu mu je iz 2016, a riječ je o mješavini cabernet sauvignona, merlota i syraha. Vino pod domaćim nazivom Črleno je iz 2016, i punjeno je u litrenu bocu s navojnim zatvaračem. Međutim prvo crno vino koje je proizveo – također cabernet, merlot i syrah – je iz berbe 2015, kaže da je – bomba! Još je na dozrijevanju u velikoj drvenoj bačvi, ove jeseni iz bačve ide u butelju. Jakopić, koji brine o svojih 14 hektara trsja, nešto grožđa ima iz unajmljenih vinograda a nešto grožđa i kupi tako da ukupna količina sirovine z vino obično bude kao da je s 20 hektara. I još nešto bitno u turističkom smislu;  Jakopići će naspokon čini se ove jesenu krenuti u akciju koju već dugo najavjuju: da u hotel preurede zapuštene građevine koje se nalaze u sklopu imanja Terbotz… ♣

PUSHIPEL CAN-CAN – Pred kamerom legendarnog, blaženog nedavno proglašenog osamdesetogodišnjaka (pogodite o kome je riječ!): zagrebački deda (pogodite tko je!) s dragim vinskim curicama iz Prigorja i Hrvatskog zagorja (pogodite tko su!) na – neutralnm terenu u Međimurju! U dvorcu Terbotz (pogodite gdje je taj dvorac i čiji je!), prepunom gostiju, uz platinastu graševinu i veliko-zlatni pušipel (pogodite čiji!). S još malo pušipela bilo bi i can-cana! (pogodite što je to!). Brojna izabrana publika koju je tog popodneva u velikoj gostinjskoj dvorani Terbotza okupio Begerow bila je, kažu mi, spremna za dinamično finale… ♣

DRŽAVNO PRVENSTVO SOMMELIERA 2017 – Prvenstvo sommeliera Hrvatske za 2017. godinu bit će 27. i 28. studenoga u Opatiji. Hrvatski sommelier klub javlja da je napokon postignut konačni dogovor sa LRH – Opatija, tako da će 21. državo nadmetanje sommeliera Hrvatske biti održano u opatijskom Remisens Premium Hotelu Ambasador.

Raščlamba crnjaka

Što se tiče novih sommelijerskih tečajeva, oni će se održavati od 22. do 24. rujna u Akademiji vina na zagrebačkoj Samoborskoj cesti, a potom i u Istri, od 29. rujna do 1. listopada, lokacija još nije dogovorena.

Na slici je bilježnica uglednog i vještog sommeliera – to ti je, bogme, sommelier! –  koji je odmah za vrijeme degustacije s raščlambom vina, na stranici svoje bilježnice ovjekovječio – grafikon degustiranog uzorka… ♣

PUPITRES WINE BAR JELENE ŠIMIĆ VALENTIĆ – Sommelijerka Jelena Šimić Valentić početkom rujna u Zagrebu, u Frankopanskoj ulici, otvara konceptualni boutique vinske kulture – Pupitres bar.

Pupitres boutique zamišljen je kao mjesto gdje će se promovirati vinska kultura u Hrvatskoj. Posjetitelji će, osim u vrhunskom vinu, imati priliku uživati i u premium kavi, domaćoj hrani i jazz glazbi. U baru će se održavati vinske škole i radionice. Zainteresirani će imati pristup knjigama o vinu, o jakim pićima, kavi, čajevima…

Zagreb je ne samo sada u glavnoj turističkoj sezoni nego i preko cijele godine pun stranaca, pa sam Pupitres zamislila i kao mjesto za promociju hrvatskoga vina i prema inozemstvu. Želja mi je svakome gostu približiti vino na poseban način, kazala je Jelena.

Vinska karta u Pupitresu sadržavat će 150 vina iz Hrvatske i svijeta. Sva vina, baš kao i kava, čajevi i jaka pića koja će se služiti Jelena je osobno kušala.

Zagreb će u Pupitresu dobiti mjesto ispunjeno pozitivnom energijom. Svako će jutro zamirisati kava, vrući kroasani za doručak, preko dana Pupitres će biti idealno mjesto za odmor ili sastanak, a uvečer će plijeniti glazbom, uz koju će se moći kušati ne samo vina nego i pršut, sir, najfinije hrvatsko ekstra djevičansko maslinovo ulje i topli domaći kruh, dodaje Jelena.

Prostor u kojemu će biti smješten Pupitres bar uređuje se pod dirigentskom palicom dizajnerice Ivane Ferenčak, koja veli: U Pupitresu je sve u znaku vina, pa su tako eto i zidovi u boji šampanjca, namještaj je u tonovima crvenog vina različite starosti, bit će i pink-detalja da nas podsjeti i na ružičasta vina. Luksuznim kamenim podovima toplinu će dati nekoliko predmeta izrađenih u drvu, neizostavnome za odležavanje vina. Za opremu interijera koristili smo dizajnersku rasvjetu i namještaj poput lounge-fotelji i dvosjeda Ace Hansa Hornemanna, dobitnika, ove godine, prestižnih nagrada German Design Award i IF Design Award…  ♣

Rođendani

SRETNO, MARKO! – Legenda Marko Čolić, ovog kolovoza – 80 ljeta! Sretno i veselo, Marko! Doživjeti stotKu!

Nas nekolicina iz Svijeta u čaši/Ateljea okusa fotiću – pred čijom su inače kamerom dok je još radio u popularnom tjedniku Studio prodefilirali svi mogući glumci i pjevači a naročito glumice i pjevačice pa, kad nam se pridružio u reviji Svijet u čaši, i svi mogući vinari i vinarke – priredili smo pušku: sve dok nije na stol došla Žganjerova švarcvaldica (bez svjećica, tko bi ih tolike smjestio na nju, k tome da ih se i upalilo tko bi ih pogasio!) Marko nije točno znao zašto se fešta. Slavlje je počelo u Samoboru, ispred Tina kod ugostitelja/vinara Marijana Žganjera, uz nazočnost samoborskih poduzetnika ali i vinogradara i vinara  Geušića, Rozjana i Sokolovića te plešivičkih profesionalnih vinara Koraka i Tomca, a nastavilo se dan poslije u zagrebačkoj vinskoj kleti vinogradara/vinara Drage Kurtalja uz sjajnu domaćicu lokala Andreju, te s Čolićevim kolegama-fotićima Zlatkom Cakićem i Julijom Frangenom, akademskim slikarom Antom Krešićem, s majstorom kulenarom Tomislavom Galovićem, prof. Ivanom Dropuljićem sa Zagreb vino.coma i s nama iz Svijeta u čaši.

Na potpori veliko hvala Marijanu Žganjeru i Dragecu Kurtalju, Tomici Galoviću, Velimiru Koraku, Vladi Krauthakeru, Ivani Puhelek Purek, Zdenku Šemberu, Zvonimiru Tomcu…     ♣

HAPPY BIRTHDAY, MICK!!! – Doživjeti stotKu! 99 and a half won’t do! 26. srpnja bio je rođendan Mick Jaggera! Jumpin’ Jack Flash…

Je l’ to netko (na Facebooku) bio odnosno još jeste u dilemi: Stones ili Beatles? Naravno, Rolling Stones, s dobrim obrazloženjem: najživlji band, k tome ne samo živi nego i još vrlo živahni na sceni i oko nje, Mick, sada već i pradjed, praši u kao u mladim danima, a Jagger te Keith Richards, s kojime je, inače, vokalist Stonesa u neko davno vrijeme zajedno išao u školu, slove kao najkreativniji duo u povijesti rock-glazbe.

Grupica nas nekoliko proslavila je Jaggerov rođendan uz sjajan roštilj i nekoliko odličnih crnjaka iz francuskog Châteauneuf-du-Papea, te dakako uz hitove poput Jumpin’ Jack Flash, Satisfaction, Sympathy for the Devil, Wild Horses, Carol, Walking the Dog, On Route 66, I’m a King Bee, Little Red Rooster, Gimme Shelter, Brown Sugar, Angie, You Can Make it if You Try… Zaslužan za logistiku: zagrebački ugostitelj Boris Orašanin Zubo. Sjajni Châteauneuf Boisrenard 2006 od Domaine de Beaurenard, pa Châteauneuf Château la Nerthe 2004 (13 sorata, s najvećim udjelom su grenache, syrah, mourvèdre, cinsault, muscardin, counois…), te Châteauneuf 2013 i Châteauneuf 2015 oba od Clos de l’Oratoire… A, bogme, glavom je platio i jedan izvrstan Qvevri 2013 od Šembera

Evo i rasporeda europske turneje Stonesa No Filter najesen 2017: Hamburg – 9.09; München 12.09; Spielberg – 16.09; Zürich 20.09; Lucca – 23.09; Barcelona 27.09; Amsterdam – 30.09; Kopenhagen – 3.10; Düsseldorf – 9.10; Stockholm – 12.10; Arnhem – 15.10; Paris – 19. i 22. 10!  ♣

Radovan Vukoje

ODLIČNO USPIO PRVI SALON ŽILAVKE u TREBINJU – Čekalo se, pa se, eto, i dočekalo: stara autohtona hercegovačka vinska sorta žilavka doživjela je da dobije manifestaciju posvećenu isključivo njoj! U organizaciji uglednog trebinjskog proizvođača vina i ugostitelja Radovana Vukoja sredinom kolovoza u Trebinju je održan Prvi salon žilavke, na kojemu su se kao sudionici pojavili proizvođači vina od te sorte, njih 16, konkretno, uz domaćina – Podruma Vukoje 1982, najavljeni su bili tu i Vinarija Marjanović, Vinarija Sekulović, Vinarija Škegro, Vinarija Ratković, Vinarija Anđušić, Podrum Delić, Podrum Aćimović, Podrum Begić, Podrumi Ostojić-Monako 2000, Podrum Vilinka, pa Podrum Manastira Tvrdoš, Vinarija Anđelić, Vino Brkić, Vinogradi Nuić, Podrum Rozić… Pokazano je oko 60 etiketa najpoznatijih vinarija Bosne i Hercegovine. Uz vinare, na salonu su nastupili i proizvođači mliječnih prerađevina, pršuta, pastrve, njih 11.

Kako vele domaćini, dodire hedonističkog neba na priredbi omogućio je znani bosansko-hercegovački chef Nihad Mameledžija, sa svojom ekipom. Kuhari su se pobrinuli da se tipična regijska jela priprave na način da budu maksimalno sljubljena s vinima od žilavke, od tipa u manje zahtjevnoj varijanti do vrlo kompleksne kapljice, njegovane duže vrijeme u barriqueu od hrastovine, kod Radovana Vukoja to je u osam metara dubokom podzemlju…

Ključni ambijent Salona bila je krasna Vinska galerija smještena na petom, šestom i sedmom katu podruma i ugostiteljskog kompleksa Vukoje, odakle se pruža jedinstven panoramski pogled na grad Trebinje i okolne vinograde.

U sklopu Salona predviđeni su bili vinske radionice s naglaskom na žilavku te radionice s hercegovačkim sirevima u glavnoj ulozi, kao i vođeni obilasci podruma Vukoje te Carskih vinograda, zatim svečana večera na temu Žilavka i okusi Hercegovine.

Organizator salona žilavke Radovan Vukoje na rastanku je rekao: Vrlo sam zadovoljan manifestacijom, kako odzivom izlagača tako i kvalitetom vina te i posjetom. Zahvaljujem vinarima i posjetiteljima na dolasku.  Ovdje smo imali vina od Lastve do Ljubuškog i sireve koji su bez premca u regiji. Poljoprivreda je teška, moramo biti svjesni da radimo u tvornici na otvorenome. Nama je samo ostalo da ono što je naša kamena zemlja dala dobro pospremimo u bocu. Svi vinari vrijedno rade, i zato ovu manifestaciju posvećujemo njima. Vidimo se dogodine!  ♣

ALSACE U PRNJAVORU: POURQUOI PAS?! – Alsace u Lišnji kod Prnjavora: pourquoi pas, why not, warum nicht, perché no, zašto ne?

Dr. Oksana Sadžik i Christian Zwickert

Alzašanin Christian Zwickert, francuski sjevernjak koji je inače dugo bio stalno zaposlen u komercijali vrlo kvalitetnog vinskog posjeda La Font du Loup u vinogorju Châteauneuf-du-Pape na francuskome jugu a sad, i dalje prodajući i vina spomenute kuće, samostalno vodi uvozničku i distribucijsku kuću Vinoselect  u Artzenheimu, zbližio se svojedobno sa dr. Oksanom Sadžik koja već godinama kao zubarica radi u Breisachu blizu njemačko-francuske granice, i od tada svako ljeto oni dolazie na naš Jadran na odmor. Svojedobno, u jednom uglednom opatijskom restoranu sommelier im je uz ribu preporučio vina Tomac, ona su im se silno dopala i odlučili su potražiti Zvonimira Tomca u njegovu podrumu kod Jastrebarskoga. Ravno već 11 godina Zwickert i dr. Sadžik kad su ovdje obilaze Tomca, i, između ostaloga, to je druženje pomoglo rođenju namjere da se Zwickert počne baviti proizvodnjom vina u zavičaju svoje partnerice.

Svake godine barem po jedan susret kod Tomca na Plešivici te kod para Zwickert-Sadžik u Lišnji. Na slikama su Boris Lepir, Zvonimir Tomac i mama Sadžik pri djelu – u obilasku trsja u Lišnji, te Sadžik-Zwickert, mama Sadžik i Boris Lepir za Tomčevim stolom pri jelu na Plešivici

Christian i dr. Oksana odlučili su u naselju Lišnja blizu Prnjavora na terenu gdje je njezin otac nekad imao trsje posaditi francuske sorte rizling rajnski, chardonnay, syrah, merlot, cabernet franc, njima su prije koju godinu pridodali frankovku i hibrid johanniter. Vrlo hrabro, ta avantura s vinogradom s klasičnim sortama i s vinom, naime znalo se da u tome području zime ponekad budu vrlo vrlo hladne tako da mogu napraviti veliku štetu na vinogradu, a eto u novije vrijeme zaredali su, ljeti, također opasni, i toplinski udari i suša, za ilustraciju: ove zime bilo je u Prnjavoru nekih -20 Celzijevih stupnjeva, a ovog ljeta zabilježeno je +40 Celzijevih stupnjeva! Uporni Zwickert ne posustaje zbog znatnog smanjenja prinosa što zbog hladnoće što zbog vrućina i suše koje otežavaju dozrijevanje, i proizvodi solidna do i vrlo dobra vina, koja preko svoje tvrtke pod markom Vina iz Bosne – Product of Bosnia plasira u Francuskoj, i to po jako dobroj cijeni – bazna vina uspijeva prodati, tvrdi, po 8,5 € za butelju! Što se tiče bosanskog tržišta, tu zasad stvari stoje slabo, vjerojatno stoga što dosad nije ulagano u promidžbu ali, smatra Zwickert, i stoga što je cijena njegovoj boci viša nego što ju je lokalni kupac spreman platiti.

Dejan Marić iz Frutelle i Christian Zwickert: nastup vinarije Fazan na ovogodišnjem salonu Vinosaur u listopadu u Banja Luci – zajamčen?

Par Zwickert-Sadžik, koji je za pažnju nad trsjem te vinima u podrumu angažirao vrlo okretnog mladog domaćeg čovjeka Borisa Lepira i koji računa i na pomoć čile doktoričine majke što živi na imanju, te kojemu sam, inače, ispred Svijeta u Čaši/Ateljea okusa upravo darovao najnoviju našu knjigu Hrvatska tradicijska kuhinja, ovih je dana u Lišnji za nekoliko info-medija iz BiH i iz Hrvatske priredio u svom domu lijepu prezentaciju alzaških specijaliteta koje je Zwickert osobno prigotavljao – pokazao se sjajnim chefom!, te desetak njegovih bosanskih vina i jednog francuskoga, upravo od podruma La Font du Loup.

Najprije kušanje vina, a onda spoj tih istih vina s jelima. A jela su bila: domaći naresci, pa alzaška pita (La tourte d’Alsace = po alzaški začinjena smjesa sitno mljevenih teletine, junetine i svinjetie, pečena u tijestu), ramstek s pekarskim krumpirom (pommes de terre à la boulangère) te alzaška torta sa šljivama. Vina: Salsa White 2016, od 80 posto johannitera te sa po 10 posto chardonnaya i rajnskog rizlinga, zatim netom buteljirani (još premladi) Rajnski rizling 2016 Collection koji je proveo 10 mjeseci na finom talogu, pa Rajnski rizling 2013, slijedili odlični posve suhi Rajnski rizling 2015 Collection i Rajnski rizling 2012 s blagim ostatkom sladora, bijela grupa završila je sa Chardonnayem 2016 Collection sur lie, 70 posto iz novog drveta i 30 posto iz inoksa. Crna serija startala je sa Salsom 2016 rouge od 60 posto frankovke, 20 posto crnog pinota i 10 posto syraha, to će se vino puniti u ožujku 2018, potom je bila Salsa 2013 rouge od frankovke 50 posto i ostatka crnog pinota i merlota, a onda je na red stigao jako dobar crnjak Pourquoi pas? 2015, od 55 posto crnog pinota i 45 posto syraha, pa također jako dobar crni Pourquoi pas? iz 2013, da bi domaći izbor završio na odličnom Cabernet francu 2015 (90 posto, ostatak je merlot; 13,5 vol%, još nije buteljiran).

Jedinstvena prigoda bila je kušati odličan Châteauneuf-du-Pape 2011 Grenache cuvée spéciale od La Font du Loupa, a od loza u dobi od 80 godina, dakle – malo starijih od mene…

Uz užitak uz tanjur i čašu saznali smo nešto novoga – o johanniteru (na slici je grozd). To je hibrid srednje do kasnije epohe dozrijevanja, vrlo otporan na bolesti, posebice na pepelnicu. Stvorio ga je 1968. godine Johannes (otud mu naziv) Zimmermann u istraživalačkome centru za vinovu lozu u Freiburgu. Riječ je o križancu između rizlinga rajnskog i freiburga 580-54, s time da je freiburg 590-54 križanac između seyve villarda 12-481 i freiburga 153-39, a taj freiburg 153-39 je pak križanac između pinota sivoga i plemenke… Komplicirano, ne znaš više tko koga…♣

SEDMI DANI POŠIPA – Sedma manifestacija Dani pošipa otvorena je u mjestu Čara na Korčuli. Bila je u znaku pola stoljeća od zaštite vina pošip. S vinima su sudjelovali podrumi iz Čare i Smokvice – Baničević-Car, Didovinka, Grošić, Kunjas, Milina, Plasa, Stanojević, Tomašić, Toreta, PZ Nerica, PZ Pošip i Šain-Marelić. A Luka Krajančić, čiji pošip je jedan od najboljih na Korčuli? Luka objašnjava da je u istom terminu kad je bio Festival pošipa on u svom podrumu imao već prije dogovorene programe vezano uz 20. godišnjicu njegove vinarije, pa jednostavno nije mogao biti u istom vremenu na dva mjesta.

Na Danima pošipa 2017 posebno su se istaknula tri vina iz Smokvice – Pošip Divno vino odnjegovan na finome talogu, iz podruma Toreta, te macerirani Grandeca i Amfora iz podruma Milina. Amforu iz berbe 2015 koja izlazi sada na tržište Milina je, kaže, posvetio upravo jubileju – pola stoljetnoj zaštiti vina pošip.  ♣

Jubilarci 

ISTENIČ 50, SVIJET u ČAŠI 25! – Našli smo se, jubilarci!

Krajem ove godine zagrebačka revija Svijet u čaši, koja bi trebala nastaviti tiskani život u nešto izmijenjenom obliku, obilježava 25 godina postojanja, a početkom sljedeće godine šampanjerija Istenič iz našem Klanjcu susjednog Bizeljskoga slavi dvostruko duži vijek – pola stoljeća. Mi pripremamo obilježavanje naših četvrt stoljeća krajem studenoga najvjerojatnije u sklopu 12. Međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb vino.com u hotelu Esplanade, voljeli bismo da se tada podružimo i s od nas dvaput starijim slavljenikom, a jedna od vodećih šampanjerija u Sloveniji, s kojom smo uvijek lijepo surađivali i koja je nas već pozvala u goste, svoju će svečanost održati na imanju, u novoj velikoj dvorani sa 360 četvornih metara površine i s kapacitetom prihvata između 250 i 300 uzvanika. Isteniči se uz svoju 50-godišnjicu vraćaju u velikome stilu: dvorana o kojoj je upravo riječ nalazi se u obnovljenoj zgradi nedavno poprilično nastradaloj od požara, netom preuređenoj na način da više ne služi turizmu kao smještajni gostinjski objekt  nego da bude mjesto za razne strukovne skupove, simpozije, eno-gastro festivale, svečanosti. Jedan od pionira i jedna od ključnih osoba modernog slovenskog pjenušarstva mag. Janez Istenič planira je krajem rujna službeno otvoriti susretom zahvale vatrogascima, arhitektima, montažerima i lokalnim vinogradarima koji su mu operativno pomogli kako u saniranju i novome uređenju objekta tako i, u najtežim trenucima, radom u trsju. Predviđeno je da se ubrzo u toj dvorani održi i skup članova Isteničevoga Kluba ljubitelja pjenušaca. Za svečanosti Isteniči se pripremaju ne samo ponudom u čaši nego i s onom, rafiniranom, na tanjuru, među zvijezdama mogli bi, uz pjenušac No1 i posebice tek prije koji mjesec degoržirani Prestige 2011 extra brut, biti i ovi vrlo okusni zalogaji s prepeličjim jajima. Noblesse oblige!

Trenutno Istenič je zaokupljen berbom. Vrućine s temperaturnim valovima i do 40 Celzijevih stupnjeva te suša donijeli su jedan sasvim novi moment u vinograde na ovim prostorima, U tim okolnostima posebno je teško proizvođačima pjenušavih vina koji su na sto muka jer osnova za pjenušac je vino s niskim alkoholom i dobrim kiselinama, dakle upravo ono što je suprotno efektima izazvanima dugim periodima ljetnih vrućina i suše. Korisno može biti ako je vinograd na većoj nadmorskoj visini, ali i ako u vinogradu postoji sortni adut, u ovome slučaju to je kultivar plavec žuti, koji je poznat baš po nižem alkoholu i po dobroj ukupnoj kiselosti. Istenič ga ima dosta u svojim nasadima, a eto sve više su ga počeli saditi i proizvođači pjenušca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U svjetlu globalnog zatopljenja i ovakvih ekstremnih ljetnih vrućina zar ne bi bilo korisno u riznici tradicijskih kultivara kojih smo se, čini se, opijeni bjelosvjetskoim chardonnayima i sauvignonima, malo preolako odrekli, potražiti još neku lokalnu staru sortu koja može kao plavec žuti biti dobar korektor glede kiselina, odnosno neku koja u svježijim ambijentalnim uvjetima može pomoći na drugi način? Janez Istenič veli da je baš u ovogodišnjem dugom toplom ljetu plavec žuti imao priliku kompletno dozrijeti, a to glede alhohola i kiselina u baznome vinu, objašnjava Janez, znači oko 11 vol % alkohola i 8 g/l ukupne kiselosti.

Zgodno je spomenuti da je Janez Istenič na početku svoje enološke karijere, 1968. proizveo pjenušac samo od plavca žutoga. U novije vrijeme Janezovu sinu Mihi plavec žuti toliko se dopao da je on, u također jako toploj 2009. godini, inzistirao da se od njega samoga kao baznog vina proizvede pjenušac. Za tu svrhu korišteno je grožđe plavca žutoga s parcele s 40 godina starim lozama, i proizvedeno je 4500 baznoga vina. U startu je bilo rečeno da će Mihin pjenušac RP (RP od rumeni plavec = žuti plavec) svakako minimalno pet godina nakon drugog vrenja provesti u butelji na talogu. Krajem prošle godine nešto butelja degoržirano je i pušteno je na tržište (još je oko 80 posto ukupne količine nedegoržirano), i to po cijeni od – 1964 eura, za tu svotu Miha se odlučio stoga što je 1964. godina njegova rođenja. Za članove Kluba ljubitelja pjenušaca koji vodi Istenič junior cijena je međutim 100 eura za butelju… ♣

KAMPIRATI u DVORIŠTU VINARA! – Jedno od najpouzdanijih vinskih gospodarstava na Bizeljskome, u susjedstvu našega Klanjca, je ono od Simona Pinteriča i njegove supruge Martine, smješteno uz cestu što od Bizeljskoga vodi prema hodočastilištu Svete gore. Sjajan eno-gastro brak, naime Martina odlično kuha, a Simon je pak vrlo spretan u uzgoju grožđa i proizvodnji vina. Zajedno su uspješni kao nositelji ugostiteljske ponude na seoskom gospodarstvu (imaju lijepu, prostranu dvoranu za goste), a sad bi se uključili i šire u turizam: Simon namjerava u svom dvorištu ponuditi mogućnost kampiranja, međutim ne u šatorima nego u kamp-kućicama na kotačima, veli da bi mogao odjednom komotno primiti pet kampica.

Pinterič od sorata (i vina) ima šipon, plavec žuti, graševinu, chardonnay, sauvignon, muškat bijeli, traminac, te od crnih frankovku, syrah i njemački križanac dornfelder. Posljednjih godina vrlo je napredovao u proizvodnji crnih vina, u toplijim godinama zna dobiti jako dobar syrah i upravo se iz vruće 2017. nada odličnoj kapljici od te sorte znane iz mediteranskog okružja. Pravo i ugodno iznenađenje kod njega je crnjak od dornfeldera, lijepi, puni, svježi, voćni, neopterećen alkoholm, mekan i za ljubitelje crnoga vina idealan za konzumaciju uz hranu – dobro ohlađen – upravo i u ovakvim vrućinama kakve nam je donijelo ovo ljeto. Velike nade glede berbe 2017. polaže I u frankovku.  ♣

HRVATSKA TRADICIJSKA KUHINJA u TRADICIJSKOJ GOSTILNI! – Hrvatska tradicijska kuhinja, dobro ste pročitali, u – slovenskoj gostilni. Konkretno gostilni Šekoranja u mjestu Bizeljsko. Ovih dana vrlo popularnome bizeljskom ugostitelju Sineu Šekoranji navratio je direktor zagrebačkog poduzeća MAM-VIN, izdavača revije Svijet u Čaši, Mladen Horić, njegov dugogodišnji prijatelj, da mu posveti i daruje najnovije izdanje MAM-VIN-a – knjigu Hrvatska tradicijska kuhinja. Bila je to prigoda i za evociranje uspomena upravo s početka života revije Svijet u čaši, koja je inače svoj prvi Atelje okusa Dobro mi došel prijatelj realizirala upravo kod Sineka, tada još u punoj fizičkoj i poslovnoj snazi. Gostilna Šekoranja, u kojoj su se na početku neovisne Hrvatske i neovisne Slovenije često sastajali predsjednici obiju država – Mesić i Kučan, bila je i poprište osnutka akcije Sutla-Sotla za koju su inicijativu, sa željom kvalitetnog druženja i njegovanja prijateljstva između stanovnika s obje strane rijeke Sutle dali upravo MAM-VIN i Svijet u čaši.

Gostilna Šekoranja, koja je sa svojim sportskim terenima i eno-gastronomijom privlačila kroz niz godina brojne znane javne ličnosti iz svijeta politike, sporta, estrade, vina, kuharstva kako iz Slovenije tako i iz Hrvatske, na vidnome mjestu ima izložen veliki poster s fotografijama s druženja Sutla-Sotla. Šekoranje očekujemo u studenome u Zagrebu, na obilježavanju 25. godišnjice Svijeta u čaši, koja će biti najvjerojatnije u okviru festivala Zagreb Vino.com 2017. ♣

Bojan Škorić

MARIJA ZVIJEZDA – Blagdan Velike Gospe: Marija Zvijezda, Laktaši kod Banja Luke, poljoprivredna proizvodnja koju su pokrenuli redovnici Trapisti, nazočni u Banja Luci od 1869. godine.

U drugim sredinama u kojima su djelovali gourmetima su trapisti (p)ostali poznati po pivu, a konkretno ovdje su se jače usredotočili na (polutvrdi) kravlji sir. Opat Franz Pfanner na kraju osamdesetih godina pretprošlog stoljeća došao je u Banja Luku i započeo s formiranjem trapističkog samostana što dobiva naziv Marija Zvijezda. Kao neumorni graditelji, trapisti su odmah po dolasku pokrenuli osnutak poljoprivredno-zanatsko-industrijskog kombinata, u sastavu kojega su bili ciglana, kovačnica s radionicom za plugove, žitnica-silos, kamenolom, mlin, pogon za proizvodnju sira, pilana, sušara za voće, pivovara, klaonica, tvornica platna s predionicom i tkaonicom, štamparija s kartonažom i knjigovežnicom, bačvarska, stolarska i kolarska radionica. Kao nositelji razvoja banjolučkoga kraja, trapisti su 1879. sagradili bolnicu te obiteljske kuće za radnike, pokrenuli su časopis Putokaz, otvorili crkvu, đački dom, sirotište, te, kao prvi na Balkanu, pustili u pogon hidroelektranu na Vrbasu!

Danas u okviru Marije Zvijezde djeluje zemljoradnička zadruga Livač, koja se između ostaloga bavi uzgojem goveda, te proizvodnjom mlijeka i sira po trapističkoj recepturi. ZZ Livač-Marija Zvijezda brine o 150 hektara poljoprivrednog zemljišta, uzgaja 370 grla goveda, i dnevno proizvede oko 100 kg trapističkoga sira, koji inače izlazi u dvjema varijantama, jedna je mlađi sir, a druga godinu do dvije stariji. Oba sira predstavio nam je mladi djelatnik Livača  Bojan Škorić.

Uoči svojega 12. festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com u studenome, direktor te manifestacije Ivan Dropuljić posjetio je s plešivičkim vinarem Zvonimirom Tomcem siranu Marija Zvijezda, u očekivanju da će ona sa svojim trapističkim sirom i ove godine sudjelovati na Zagreb Vino.comu i da će to možda rezultirati ponovnim dolaskom trapističkoga sira Marije zvijezde na hrvatsko tržište. Za Zvonimira Tomca bila je to lijepa prigoda ne samo da kupi dobar sir nego i da se, tepajući kravicama, prisjeti mladih dana, kad je i njegova obitelj imala krave… ♣

ŠTO SE BIJELI u GORI ZELENOJ?… – Što se bijeli u gori zelenoj (na dvoru zelenome)! Il’ je snijeg, il’ su labudovi? Nit’ je snijeg, nit’ su labudovi, to su guske Jože dečka andraševečkoga… Snimljene u selskom dvorištu prije koji dan. Prekrasne, čiste, kao da su netom izašle iz veš-mašine. Dolazi mi na pamet završni stih pjesme Loza Miroslava Krleže: Loza se tiho i nijemo penje, oh – divno je to njeno slijepo htijenje: da iz blata postane čista, vinom što u čaši blista…  ♣

NAJPROFITABILNIJI OD SVIH – Po nedavno u talijanskim tiskovinama objavljenim podacima, najprofitabilniji vinski podrum na Apeninskom poluotoku je toskanska Tenuta San Guido, glasovita po vinu Sassicaia. Odmah iza nje je carstvo Marchesi Antinori Piera Antinorija, koji inače ima najviše vinograda u Italiji – čak 2861 ha, slijede Cusumano i Gruppo Santa Margherita, pa Marchesi Frescobaldi, zatim Castellani, Ruffino, Planeta, Agricola San Felice, Masi Agricola, Falesco, Terra Moretti, Guido Berlucchi, Gruppo Lunelli, Umberto Cesari, Donnafugata, Argiolas, Astoria Vini.

Na slici slijeva su Niccolò Incisa della Rocchetta, vlasnik Tenute San Guido, zatim kćerka Piera Antinorija Albiera Antinori, pa Diego Cusumano i direktor Santa Margherite Ettore Nicoletto.  ♣

HRVATSKO PIVO: 3,4 MILIJUNA HL GODIŠNJE – U Hrvatskoj se godišnje proizvede 3,4 milijuna hektolitara piva. Po proizvodnji toga pića je Lijepa naša na 22. mjestu u Europskoj Uniji. Ukupna godišnja potrošnja piva na hrvatskom tržištu, u što je uključena i potrošnja inozemnih turista, iznosi oko 80 litara po glavi, i tu je Hrvatska na visokom osmom mjestu u EU. Bez turističke potrošnje, potrošnja piva bi iznosila oko 64 litre per capita, pri čemu bi Hrvatska bila na 20. mjestu po potrošnji u EU, a time i u prosjeku potrošnje piva u Uniji.  No, u Hrvatskoj je primjetan izniman sezonalni karakter potrošnje piva.

– Analiza tržišta piva u Hrvatskoj pokazuje da je pivarska industrija stabilna, jaka i prosperitetna industrija s uzlaznim trendom. Time pruža siguran temelj za daljnji rast pivarstva, ali i popratnih mu gospodarskih grana. Pivarska industrija u Hrvatskoj, izravno i neizravno, zapošljava oko 28.000 osoba. Jedno radno mjesto u industriji otvara dodatnih 13 radnih mjesta u povezanim djelatnostima. Rastućim trendom otvaranja malih pivovara, te značajnim ulaganjima u nove brendove, industrija se prilagođava sve raznolikijim zahtjevima potrošača, što rezultira sve većom ponudom piva u jeku turističke sezone – kaže direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božica Marković.

Udruženje pivara pri HGK svojim članstvom u Europskom udruženju pivara zastupa gospodarske interese cijele industrije piva te ima uvid u sve svjetske i europske trendove. Osim što u Hrvatskoj postoji šest većih aktivnih pivovara, hrvatsko tržište bilježi i rastući trend malih tzv. craft pivovara, kojih je trenutno oko 30 aktivnih. Nudeći inovativne i raznolike proizvode, hrvatska industrija piva značajnije se prilagođava zahtjevima europskih potrošača. Novi proizvodi podižu image i kategoriju cjelokupne industrije, što jača potencijal malog i srednjeg poduzetništva i konačno rezultira rastom trenda zapošljavanja, vele u HGK.  ♣

NAJVIŠE UVOZIMO SVINJSKO MESO, KRUH i ČOKOLADU! – Da čovjek ne povjeruje: Hrvatska najviše uvozi svinjsko meso, kruh (???) i čokoladu… U prva četiri mjeseca 2017. uvezli smo, kaže izvještaj iz Hrvatske gospodarske komore, poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 842 milijuna eura, a izvezli robe u vrijednosti 543 milijuna eura. Najnovija pokrivenost uvoza izvozom je 65 posto, što je neznatno bolje nego u istom razdoblju prethodne godine kada je bilo 64 posto. Uspoređujući prva četiri mjeseca 2017. i 2016. izvoz je povećan za devet posto, dok je uvoz povećan za sedam posto. Negativna bilanca iznosi 299 milijuna eura i povećana je za 13 milijuna eura. Udio poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u ukupnom izvozu roba čini 13 posto, dok u ukupnom uvozu roba čini 12 posto.

Naš glavni trgovinski partner zemlje su EU, kako u izvozu, tako i u uvozu. Tako je na tržište EU izvezeno je 57 posto vrijednosti ukupnog izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (310 milijuna eura), dok je iz EU uvezeno čak 86 posto vrijednosti ukupnog uvoza (725 milijuna eura). Izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na tržište zemalja CEFTA-e u prva četiri mjeseca 2017. čini 27 posto ukupnog izvoza, a uvoz iz CEFTA-e je šest posto ukupnog uvoza.

Naša glavna izvozna tržišta su i dalje Slovenija, Italija, Bosna i Hercegovina, Njemačka i Srbija, dok su glavna uvozna tržišta Njemačka, Mađarska, Italija, Slovenija i Nizozemska.

Prema kategorijama najviše izvozimo ribe (povećanje za sedam posto u odnosu na lani), različite prehrambene proizvode (ista razina), čokoladu, žitarice (povećanje 24 posto), proizvode na bazi žitarica i škroba (povećanje za šest posto), pića i alkoholna pića (povećanje za devet posto). Glavni izvozni proizvodi u prva četiri mjeseca 2017. jesu dakle svježe ribe (tuna), šećer, čokolada, kukuruz, soja u zrnu i sladni ekstrakti.  ♣

Long hot summer

Prof. Attilio Scienza

VINSKA REVOLUCIJA DOLAZI! – Vinska revolucija stiže u Europu!! Upravo sezona 2017. mogla bi biti izvrstan primjer za to, kaže ugledni professor s odsjeka za vinogradarstvo i enologiju Milanskog sveučilišta Attilio Scienza (gle kurioziteta: prijevod  njegovog imena i prezimena mogao bi glasiti Atila Znanosti!).

Klimatske promjene s ekstremima u hladnoći i vrućini i naglim promjenama temperature za desetak i više stupnjeva od danas do sutra na djelu su. Sjevernija područja kontinenta pa i ona gdje prije nije bilo vinove loze mogla bi od ovih novih okolnosti imati i koristi i postati izrazito vinogradarska, međutim južniji dijelovi Europe morat će se što prije reorganizirati u vinogradarstvu, Teško je generalizirati pogotovu npr. za jednu Italiju koja se u obliku čizme velikom dužinom proteže od sjevera prema jugu i na raznim geografskim širinama i pozicijama ima ponešto drukčiju klimu, međutim područja od sjevernih planina zemlje južnije prema Sredozemnom i Jadranskome moru svakako trebaju dobro razmisliti kako dalje.

Giancarlo Pacenti, azienda Siro Pacenti

Valjat će brojne vinograde koji su kroz dugu povijet zbog lakšeg i ekonomičnijeg uzdržavanja i postizanja većih prinosa zauzeli ravnice u nizinskim područjima vratiti na kosine brežuljaka i na veće nadmorske visine, valjat će vinograde podizati i na sjevernijim stranama (tako već rade, znam dobro, ambiciozniji vinogradari/vinari proizvođačli brunella u Montalcinu, primjerice Giancarlo Pacenti – na slici – s posjeda Siro Pacenti), pri obnovi vinograda morat će se više voditi računa na kojim tlima i s kojim podlogama saditi koje sorte, a zacijelo u dosta slučajeva i pribjeći rekonstrukciji nasada na način da redovi od sjevera prema jugu budu postavljeni tako da u doba dana kad je vrućina ljeti najveća lisna masa loze u jednome redu pruža hladovinu grozdu u susjednome redu, vjerojatno će trebati i sniziti uzgojni oblik da grozd bude bliže zemlji i da ga ljeti i u najvećim vrućinama u danu prekriva i vlastita lisna masa stvarajući hladovinu, ali i jače orijentirati se na za neki kraj tradicijske i za taj dio već prilagođene kultivare – za srednji i južni dio Italije prof. Scienza preporučuje veće oslanjanje na toskanski sangiovese i umbrijski sagrantino, koji su sposobniji bolje se nositi sa stresom od vrućina i suše i zadržati i u vrućinama dobru ukupnu kiselost nužnu za svježinu vina, kod nas bi valjda dobrodošla veća sadnja plaveca žutoga, a vjerojatno i moslavca, možda i kakve beline, a opcija je i posegnuti za križancima dizajniranima za podnošenje takvih vrućih prilika, kao što su prije za neka sjevernija područja gdje su zime s vrlo niskim temperaturama kreirani kultivari sposobni podnijeti veće hladnoće. Nije naodmet opredijeliti se i za nešto čemu su pribjegavali naši stari, a to je kreirati vino od više sorata, možda i s različitih pozicija, ali ne kao cuvée (mješavina vina) koji je danas moderan nego berbom više sorata u isto vrijeme i vinifikacijom tih sorata svih zajedno, to je ono što u Austriji, konkretno u vinogorju Beča, postoji kao kategorija zvana Gemischter Satz  ♣

TEMPRANILLO, SANGIOVESE i SAGRANTINO u AUSTRALIJI! – Čini se da neprikosnovena vladavina francuskih vinskih kultivara, posebice onih iz bordoškoga kraja, u Australiji slabi: izvještaj Wine Intelligence Australia kaže da se ukusi potrošača na Petom kontinentu mijenjaju i da osjetno  jenjava interes kupaca konkretno za vinima od merlota, te syraha koji je na neki način postao vinskim simbolom Australije, te da se zanimanje znatno povećava za trima mediteranskim kultivarima – španjolskom temnpranillu, toskanskome sangioveseu i umbrijskom sagrantinu! U skladu s tim novim okolnostima vinski posjedi počeli su merlot i syrah zamjenjivati tempranillom, sagioveseom i sagrantinom. Možda ovaj australski zaokret prema sangioveseu i sagrantinu ima veze i s onime o čemu govori prof. Attilio Scienza vezano uz najnovije iskaze primjene klime i globalnog zatopljenja u Europi!  ♣

NAJBOLJE TALIJANSKE VINARSKE ZADRUGE – Korisno je znati: po izvještaju njemačkog strukovnog vinskog časopisa WeinWirtschaft, najbolje talijanske vinarske zadruge odnosno cooperative po kakvoći vina su Cantina Valpolicella Negrar i pijemontska Vinchio Vaglio Serra. Iza njih su Cantina Valpantena iz Verone, Mezzacorona iz Trentina i Cantina Miglianico iz Abruzza, potom ponovno iz Pijemonta –  Terre del Barolo, pa ponovno iz Trentina –  Vivallis, onda Moncaro iz regije Marche, na devetom mjestu rang liste je Vecchia Cantina di Montepulciano iz Toscane, a na 10. je Santadi sa Sardinije. Dalje, do 20. mjesta, su Vitevis (Veneto), Cantine Tollo (Abruzzo), Settesoli (Sicilija), Castelnuovo del Garda (Veneto), Cva Canicatti (Sicilija), Cantina di Venosa (Basilicata), Cevico (Emilia Romagna), La Vis (Trentino), Colli del Soligo (Veneto) i Citra (Abruzzo).

Pored ovog popisa 20, posebno su, kao najbolje kooperative iz Alto Adigea/Južnog Tirola po kvaliteti istaknuti Cantina Tramin, Cantina Kurtatsch i Cantina Merano Burggräfler.  ♣

JESENSKI ISTRIA WINE & WALK – Tradicionalni proljetni Istria Wine & Walk (zašto ne bi bilo nazvano i na hrvatskome jeziku, primjerice Vino i kultura – korak po korak?) od ove godine dobiva i svoju jesensku priču. Dosadašnji veliki odaziv, iznimna uspješnost, atraktivnost te na kraju i redovito rasprodane kotizacije za ovakvu manifestaciju bili su poticaj Klasteru Sjeverozapadne Istre za organizaciju ovakvog događaja u još jednom terminu u godini. Lokacija je nova, zanimljiva istarska bajka dobila je drugu dimenziju, a svim sudionicima ponudit će pravi kulturni i rekreacijski užitak te užitak i za nepce na prvi dan jeseni.

Naš grad bogat je kulturnom i prirodnom baštinom, a svi dodatni sadržaji koji će biti dio ove manifestacije dat će mu posebnu draž i sigurna sam da će svi sudionici biti i te kako zadovoljni kako rekreacijom šetnjom, tako i ambijentom i eno i gastro-ponudom, kaže Vesna Ferenac, direktorica Turističke zajednice Grada Novigrada-Cittanova.

Jedinstveni ugođaj šetnje uz more s čašom vina u ruci, prolazak podno gradskih zidina Novigrada i kroz starogradsku jezgru, okrjepne stanice s bogatom ponudom istarskih vina i delicija inspiriranim tradicionalnim jelima sjeverozapadne Istre, magične staze kroz maslinike, vinograde i šume – sve to spojeno je u prvom jesenskom Wine & Walku by the Sea koji će se održati 23. rujna. Staza je malo kraća u odnosu na proljetni Istria Wine and Walk, i s obzirom i na manju zahtjevnost pogodna je za svakoga. Start je predviđen u jutarnjim satima u blizini novigradskog hotela Aminess Maestral, gdje će svi sudionici dobiti potrebne upute, te krenuti u ovu jedinstvenu avanturu. Staza dugačka 10 kilometara prolazi i pokraj barokne palače koju je grof Carlo Rigo dao sagraditi 1762. godine kao ladanjsku vilu. Ovaj novigradski plemić ostavio je duboke i trajne tragove u kulturnom životu grada i njegova ostavština samo je dio onoga što će se moći upoznati šetnjom Novigradom čije gradske zidine su sagrađene još u 13. stoljeću. Na okrjepnim stanicama nudit će se jela pripremljena od inćuna, srdela, jela s kapešantama i kanaštrelima, brodet i mnogi drugi ukusni zalogaji dok će u eno ponudi biti popularna vina sedam istarskih vinara – Morena Ivančića, Leonarda Palčića, Stancije Fava, Vina Demarka, Vina Fiore, Vina Mihelić, Vina P&PPervino.

Cilj je u atraktivnom parku u središtu povijesne jezgre, a dolazak je predviđen u kasnijim poslijepodnevnim satima. Tamo se očekuje nastavak eno-gastronomskog druženja za sve sudionike manifestacije, ali i ostale posjetitelje, uz degustaciju jela i vina, prigodnu glazbenu animaciju te degustacijsko-prodajni sajam autohtonih poljoprivrednih proizvoda i suvenira. Organizirat će se i zanimljiva lutrija za sudionike manifestacije, a oni najsretniji sa sobom će ponijeti i trajnu uspomenu.  ♣

KAJ SU JE..LI NAŠI STARI – Kaj su jeli naši stari? Po tradiciji, u Vrbovcu je na prijelazu iz kolovoza u rujan turističko-kulinarska manifestacija pod tim nazivom. Ove godine 37. po redu. Nekoliko prizora koji pozivaju na različite degustacije: dame u narodnoj nošnji nudile su – za 10 kuna komad dovoljan za ručak! – sjajnu netom pečenu bućnicu, odličan uvod u festival bućnice sutradan u Kumrovcu!

A članice Sindikata umirovljenika Hrvatske–podružnica Vrbovec predstavile su se s domaćim kolačima, među njima i s orahnjačom. Ta sjajna slastica neizmjerno užitna za nepce ali i okrjepljujuća i za dedeka i efikasnije djelujuća od afričke šljive što nam je nameće televizija, na žalost kao da je u nas pala u sjenu, čak možda duboko i do svojevrsnog zaborava, naime po slastičarnicama jedva da je se vidi. Fine guze okrenule su se bjelosvjetskim išlerima, sachericama, schwarzwaldicama, ledenim vjetrovima, esterhazicama, nemam ništa protiv tih kolača ali me boli taj naš, rekao bih, maćehinski odnos prema orehnjači kao domaćem kolaču, uz istodobno učestalo busanje o prsa kako je sve hrvatsko najbolje… Pa, naši aduti, pogotovu s obzirom da smo turistička zemlja, jesu upravo (smeđime bogata a žutime siromašna!) orehnjača, zatim makovnjača, a dakako i, kao tipično obilježje drugih krajeva Lijepe naše, rapska torta, makarska torta, imotska torta, rafioli, međimurska gibanica… ima toga još. U Vrbovcu na štandu s umirovljeničkim orahnjačama čuo se komentar: Kad buju pemzije vekše, i sloj smeđega (oraha, dakako) bu deblji, a sloj žutoga (tijesta, dakako) bu znatno tanji…  Poslije dobre okrepe, u staroj selskoj kući poziv na još jednu degustaciju, onu Kaj su je..li naši stari: dedek i, očito, hiperaktivna babica su bogme na kolosijeku stare izreke najprije delo, pa onda jelo

I ove godine humanitarna nota na vrbovečkome glavnome trgu: udruga kuhara Renato koju vodi znani naš chef i akademik kulinarstva Branko Ognjenović nudila je na prodaju jela da bi se skupila sredstva za pomoć djeci s teškoćama u razvoju… Ognjenović je, inače, bio gavni u žiriju koji je ocjenjivao domaća jela izložena na štandovima, a jedan od njegovih prvih asistenata bio je chef Almo Čatlak.

Inače, pokrovitelji vrbovečkog događanja Kaj su jeli naši stari su župan Zagrebačke županije, supokrovitelji Zagrebačka županija, Hrvatska turisticka zajednica, Grad Vrbovec, dakle značajne institucije, a priredba, koja je inače prije 37 godina startala odlično, na žalost je danas u vašarskoj izvedbi. Ima tu posla za dobrog scenografa i dizajnera da se osjetno popravi vizura.

Bilo je svakako potrebno nešto predvidjeti i u obrani od vreline sunca. Ne nešto tek da bude hladovine, nego svakako nešto vezano i uz izložene prehrambene artikle. Suhomesnati proizvodi i sirevi na vrućini znojili su se umjesto da se svjezi smiješe iza stakla rashladne vitrine. Bučino ulje takodjer je patilo. Tko zna s koliko su vrućina, jer nisu bili prodani, stigli sada u Vrbovrc kuleni, salame, kobasice, špek, sirevi, ulje, med… i tko  zna kamo će još poći na sajam ili izložbu ono neprodano što se na otvorenju Kaj su jeli… grijalo na 34 vrbovečka stupnja, a nije se plasiralo. Meso s roštilja presoljeno, valjda zato da bi se više pilo. Nakon takvog slanog krmića krenuo sam, logično, u potragu za najavljenim članovima Udruge vrbovečkih vinara, ali vinare nisam našao…♣

Upravo stigla vruća bućnica: Mia i Anja

BUĆNICA-FEST – Treći Bućnica-fest u Kumrovcu kod tamošnjeg Hostela i uz Staro etno-selo, vrlo decentno organiziran. Domaća atmosfera, domaća pjesma – čak i klapsko pjevanje domaćih vokalista okupljenih uz glazbenika i ugostitelja Branka Grebličkog Venteka u zagorsku klapu Brv, domaća bućnica kao specijalitet Hrvatskog zagorja dakako u prvome planu. Prije podneva – mogućnost besplatnog kušanja bućnice i raznih sireva (izlagala je, među ostalima, i već naširoko znana Veronika desinićka, a u rano popodne, nakon što je stručni žiri – u sastavu Branko Čukelj, član Saveza kuhara Hrvatske i do nedavno potpredsjednik te institucije, inače nekad chef u zagrebačkom hotelu Intercontinental a sada direktor odjela hrane i pića u zagrebačkome Sheratonu, zatim Anita Bočkaj, voditeljica dvorca Miljana (nekad u vlasništvu dr. Kajfeža, sada pod Kamgradom), i ugostitelj Zdravko Klanjčić Rodi – završila svoj posao, na stolove je počela stizati nova tura pladnjeva s bućnicom koja se kroz popodne nudila na prodaju.

Žiri za ocjenu bućnica: Zdravko Klanjčić Rodi, Branko Čukelj i Anita Bočkaj

Šampioni: Grešna gorica i…

…gostilna Šempeter

Evo i tko je izlagao bućnicu i natjecao se s njome za titulu šampiona: Seoski turizam Šumak, hostel Kumrovec, Villa Zelenjak Ventek, Turizam Masnec, Klet Grešna gorica, Vinotočje Hajduk, krčma Kod Starog, Tri užitka, pečenjara Pionirček te, iz Kumrovcu susjedne Bistrice od Sotli u Sloveniji, Gostilna Šempeter Stručni žiri izabrao je dvije šampionske bućnice – onu od Grešne gorice Damira Podboja i onu od gostionice Šempeter u vlasništvu Sreče Kunsta koji je kao poslužavnik za bućnice izabrao – dužicu bačve!

Zagorska klapa Brv, na čelu s Brankom Grebličkim Ventekom i, dolje, Desinečke mažoretkinje

AMBICIOZNI AGRIS – Postalo je moderno imati svoje vino, ne samo za privatnu uporabu nego i za tržište, a – nemati vinograda, pa u nekim slučajevima niti proizvodnog podruma! Već godinama u nas ljubitelji Bakhova nektara raznih profesija koje često čak i nemaju nužno veze s poljoprivredom, konkretno vinogradarstvom i vinarstvom, nastoje kupiti u vinogradima diljem zemlje grožđe i onda od njega proizvesti vino u svojoj kleti. Neki pak ugostitelji koji imaju mogućnost da bolje urede i tehnološki bolje opreme vinski podrum grožđe (pa čak i s jednih pod najboljih vinogradskih pozicija kakve su npr. one u brodskom Stupniku a i na Dingaču!!!) kupuju za vino koje će, nerijetko i bez etikete što govori o porijeklu, dakle anonimno glede vinogorja i moguće čak i vrhunske pozicije, ponuditi gostima u svom lokalu. Neki pak poduzetnici kupuju grožđe i prerađuju ga u svojim podrumima te izlaze na tržište s uredno napunjenim i etiketiranim buteljama sa zakonom određenim oznakama. A neki pak poduzetnici, koji spominju izraz difuzna vinarija i koji nemaju ni vlastiti vinograd a niti podrum, dogovaraju s izabranim vinogradarima/vinarima količinu određenoga vina koju će za njih od svojega grožđa i u svome podrumu proizvesti taj vinogradar/vinar partner, a oni će ga komercijalizirati pod svojom robnom markom.

Riječki marketingaš Boris Lešić, prisutan poslom uvelike i u Zagrebu, osnovao je sa suprugom Jadrankom tvrtku Agris za proizvodnju i plasman autohtonih poljoprivrednih proizvoda – zasad vina – najviše kvalitete, dobivenih, kako objašnjava Jadranka Lešić kao vlasnica Agrisa, od grožđa iz vinograda na ponajboljim vinogradskim položajima u Lijepoj našoj i, u podrumu, vrhunskom tehnologijom na suvremeni način a uz poštivanje tradicije i specifičnosti hrvatskih regija.

Nažalost, na etiketama butelja nigdje nema niti navoda vinogorja a kamo li položaja (piše samo Vino iz Hrvatske; nekad je po Zakonu o vinu na etiketi butelje trebalo biti obvezno napisati detaljan podatak o porijeklu vina), a nema neke od  oznaka kao ZOI ili ZOZP, odnosno uobičajenih i znanih nam oznaka vrhunsko odnosno kvalitetno vino s kzp…

– Tek nakon višegodišnje pripreme osjetila sam da sam spremna proizvesti svoje prvo vino. Suprug Boris i ja, kao veliki ljubiteji plemenite kapljice, godinama smo čitali stručnu literaturu o vinu, pohađali sommelijerske tečajeve, obilazili vinarije, strukovne skupove i sajmove u Hrvatskoj i inozemstvu. Kušali smo različite tipove vina i maštali o danu kad ćemo proizvesti svoju prvu butelju… A to je bilo vino iz berbe 2015., jedno je slavonska graševina a drugo istarska malvazija. Ambiciozni tržišni iskorak ne bi bio moguć bez podrške kvalitetnog tima u proizvodnji gdje stručni dio odrađuju enolozi zagrebačke tvrtke Vinolab na čelu s prof. Leom Gracinom. U prve dvije godine osvojili smo više priznanja struke pa eto očito radimo nešto dobro. U Agrisu želimo razvijati partnerstva s najboljim hrvatskim vinogradarima, održavati najviše standarde kvalitete, a potrošačima osigurati prepoznatljiv proizvod. Našu ljubav prema vinima volimo podijeliti sa čim većim brojem potrošača, a poštenim odnosom između cijene i kvalitete ostati i dostupni čim većem broju vinoljubaca. U prvom stadiju naše proizvodnje koncentriramo se na svježi i mineralni tip vina, a kad u tom segmentu steknemo pravo iskustvo i image na tržištu te kad financijski čvršće stasamo i proširimo i odgovarajuće i za nove izazove opremimo naš vinski podrum koji je u Zagrebu, išli bismo i na vina s dužim odležavanjem u drvu.  ♣