KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 12.2017 – THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON a PLATE

 KRONIKA / CHRONICLE

Željko Suhadolnik

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

SADRŽAJ/CONTENTS

VUGLEC BREG – ŠAMPION CRO-VINSKOG TURIZMA 2017 • BAJKA NA DLANU i – JEZIKU • KOLARIĆ SA ČETIRI ZVJEZDICE • ZAGREB OPET NAJBOLJE ADVENTSKO ODREDIŠTE • SVIJET u ČAŠI & ATELJE OKUSA – FIŠIJADA & BRUDETIJADA • FIŠ OD SRNETINE i PUNOLJETNO VINO u STRUŽECU POSAVSKOME • ODVJETNIK s BOUTIQUE-HOTELOM • PRŠUT i SLAVONSKA OMEGA MANGUPICA • BIROKRACIJA, NEHAJ, NEMAR • O OZNAČAVANJU NA ETIKETI • JUBILARCI NA VAGI: DVA PO 25 i JEDAN OD 50 • DVIJE ANITE JEDNOG KOSA • I CMREČNJAK KAO SLAVLJENIK • NOVA FURMINTSKA BOCA ZA PUŠIPEL • Sudbine: TUŽNA RADOST • DUBROVNIK FESTIWINE 2018 • Mjehurićima protiv dobrosusjedskih razmirica: SMOTRE PJENUŠACA u ZAGREBU i LJUBLJANI • PENINE KOD ISTENIČA No 1 • TAMPERE WINE FEST 2018 • VINISUD & VINOVISION  2019. u PARIZU • ANTEPRIME DI TOSCANA 2018

____________________________________

Šampion 2017 vinskog turizma u RH – Vuglec-breg

Boris Vuglec – pozdrav gostu iz jedne od drvenih kućica u njegovu svojevrsnome etno-selu u Škarićevu na Vuglec-bregu

POSEBNA PRIGODA, POSEBNO PERLANJE! – Postati šampionom u nečemu razlog je i za poseban šampus. U ovome slučaju šampion je, u kategoriji vinskog turizma i na državnoj razini, posjed Vuglec-breg iz Škarićeva ponad Krapinskih Toplica, dobitnik pobjedničke povelje Bijeli grozd u izboru 2017. organiziranome od strane udruge za kulturu stola G.E.T. Report koja se bavi promicanjem eno-gastronomije i razvojem vinskog turizma, a poseban šampus je Jasminka iz proizvodnje Vuglec-brega i suradnje vlasnika Borisa Vugleca s enologinjom Jasminkom Šaško i sa zagorskim kraljem visokih predikata Borisom Drenškim Bodrenom, naime za ekspedicijski liker za taj pjenušac (12,0 vol % alkohola, 40 g/lit neprovrelog sladora) korišteno je Bodrenovo ledeno vino (rezultat zanimljiv;  inače, u nas već neko vrijeme visoke slatke predikate za ekspedicijski liker za pjenušac Maximo rabi podrum Kutjevo d.d., vrlo znan i cijenjen baš po tom slatkom desertnom vinu).

Lijepi ambijent

Jagica – novootvorena domaća drvena hiža za smještaj gostiju

Udoban smještaj i…

…vani, jacuzzi koji se može koristiti kroz cijelu godinu

Krajem 2017. bila je šesta dodjela povelja Bijeli grozd, nagradâ vinarijama koje uspješno razvijaju vinski turizam i pojedincima koji svojim aktivnostima pridonose razvoju i promicanju vinske kulture. Glasovalo je, vele GET-ovci, više od 500 eno-gastro znalaca i putnika. Proglašeni su najbolji vinski podrumi s turističkog aspekta za Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju. U zagrebačkoj Esplanadi za vrijeme festivala Zagreb Vino.com dodijeljena su priznanja svim prvacima po državama u okruženju, a sada G.E.T. Report priprema i proglašenje ukupnog prvaka cijele regije, dodjela titule šampiona nad šampionima pod nazivom Bijeli grozd Regional Trophy za sezonu 2017/2018 najavljena je za sredinu veljače kad će se (16. i 17. 02.2018.) na ladanjskom imanju Principovac u Iloku  održati četvrta G.E.T. Konferencija o eno-gastro turizmu.

Prvak za Hrvatsku Vuglec-breg titulu je dostojno proslavio na imanju. Bila je to prigoda da se pokaže nova turistička kućica Vuglec-brega nazvana Jagica, na dvije etaže, sa četiri dvokrevetne sobe u donjem i isto toliko u gornjem dijelu.

Zdravica u povodu osvajanja šampionske titule: Boris Vuglec – vlasnik objekta Vuglec-breg, Jasminka Šaško – enologinja. i Boris Drenški, kolega vinar čije predikatno vino je rabljeno kao ekspedicijski liker za Vuglecov pjenušac Jasminka

Turistički kompleks Vuglec-breg plod je stvaralačke i romantičarske vizije obitelji Vuglec, koja je željela baštinu svojih predaka, starih Vugleca, pretvoriti u trajnu vrijednost. Objekt se nalazi na nekih 270 metara nadmorske visine, u vrlo lijepom ambijentu šume i vinograda. Četiri hektara sa 16.000 trsova pripadaju Borisu Vuglecu, koji se odlučio i za proizvodnju i plasman vina na suvremeni način – logično, kad ima restoran! – pa je kao strukovnu pomoć u realizaciji angažirao enologinju, a to je Jasminka Šaško. Službeno je objekt otvoren 2006. Obuhvaća šest tradicijskih drvenih kućica u interijeru s visokim komforom primjerenime današnjem vremenu, ukupno je oko 50 kreveta. Smještajne jedinice većma su dvokrevetne sobe, a postoje i tri apartmana. Smještaj u dvokrevetnoj sobi s doručkom za dvije osobe stoji 600 kuna. Pansionski obrok za goste koji se zadrže na dva i više noćenja je 120 kuna po osobi, a dobivaju se tri slijeda sa zagorskim specijalitetima (primjerice: štruklova juha, repnjak tj. savijača s repom – zimska inačica ljetne bućnice, meso iz krušne peći kao purica i patka, dakako s mlincima, pa teletina, po zimi su obvezno na jelovniku buncek, češnjovke, krvavice, kiselo zelje, restani krumpir…) Svim gostima koji su na smještaju nudi se mogućnost besplatne degustacije Vuglecovih vina (iskače cabernet sauvignon iz 2011!).

Vuglec-breg, domaći menu: repnjak, juha sa štruklom, pečene raca, pura te teletina, mlinci kao prilog, makovnjača, orehnjača i štrudel, te zvijezde u čaši: Cabernet sauvignon Vuglec 2011 i slatki pjenušac Jasminka

Uz objekte za smještaj i prostrani restoran koji nudi brojna tipična jela tradicijske zagorske kuhinje te vinski podrum s kušaonicom, tu su i objekti za sportske aktivnosti kao tenis, mali sportovi, pa kućica Imbra sa saunom i hidromasažnim bazenom u kojemu je kupanje moguće tijekom cijele godine. U planu je, za koju godinu, veli Boris Vuglec, i otvaranje tzv. glampinga, odnosno visoko-elegantnog i visoko-komfornog šatorskog naselja (glamurozni kamping) sa 15 smještajnih jedinica, uređenje wellness-centra i bazena kapaciteta komotnog prihvata nekih pedesetak osoba.

Objekt Vuglec-breg, koji radi u tijeku svih 12 mjeseci, pohvalit će se s oko 30.000 gostiju kroz godinu, od toga broja 60 posto čine stranci, ponajviše Nijemci, pa su tu Poljaci, Česi, Slovenci, a ima i gostiju i iz Azije! Inače, čulo se tog popodneva od predstavnice Krapinsko-zagorske županije, i to da se ta županija snažno okrenula razvoju u turističkome pravcu, te da sada godišnje bilježi već oko 310.000 noćenja, brojne investicije u turistički sektor planiraju se u očekivanju još boljih rezultata… ♣

BAJKA NA JEZIKU? – Hrvatsko zagorje reklamira se u turističkome smislu sloganom Bajka na dlanu. Ako se netko hvali da ima ovo i da ima ono, logično je da sve i bude upravo iz tog njegovoga kraja, inače – simpatičan slogan Bajka na dlanu postaje ne baš simpatičnom bajkom na jeziku.

Za nedavne pressice-druženja u objektu upravo u Hrvatskome zagorju a koji je za 2017. godinu osvojio značajnu nagradu ovogodišnjeg prvaka Hrvatske u vinskom turizmu s visoke razine Krapinsko-zagorske županije podijeljena je nazočnima vrećica Hrvatsko zagorje – bajka na dlanu bogata info-materijalima o raznolikoj ponudi toga našega brežuljkastog kraja na sjeverozapadu Hrvatske, a među raznim brošurama našla se i čokoladica u vrlo zgodnome pakiranju za koje je naručitelj bio svakako – opravdano! – uvjeren da će osvojiti i izgledom i sadržajem, ali je bio ili krivo – ali neopravdano! – uvjeren da će neki, po zakonu o označavanju proizvoda  obvezni, otisnuti podaci o čokoladici ostati nezapaženima ili – opet neopravdano – smatra da nije nužno da nešto što se kroz propagandu vezuje uz neki (njegov!!) teritorij i bude s toga teritorija.  Čokoladica je proizvod ne iz Hrvatskoga zagorja nego iz druge sredine, čak i ne iz Hrvatske, nego iz susjedne nam zemlje s kojom se na političkom nivou prijateljski stalno prepucavamo… No – da, ipak, proizvođač nije netko naš koji je u valu iseljavanja u pečalbu iz Lijepe naše krenuo prema npr. Njemačkoj, Irskoj… pa se uspio skrasiti u bližem inozemstvu? Uglavnom: čokoladicu s Hrvatskim zagorjem vezuje to što je – njen uvoznik iz Tuhlja. ♣

KOLARIĆ SA ČETIRI ZVJEZDICE – U G.E.T. Reportovu izboru najboljih vinskih podruma u turističkom kontekstu a za 2017. među prva tri u regiji Bregoviti hrvatski sjeverozapad našao se posjed Franje Kolarića iz jaskanskoga kraja. Kolarić, koji ima šest hektara vlastitog vinograda s 30.000 loza a s 10 hektara otkupljuje grožđe od članova šire obitelji, vodi u Hrastju Plešivičkome lijepi smještajni i ugostiteljski objekt s prostranim restoranom te s 15 što dvo- što trokrevetnih gostinjskih soba, ukupno 44 kreveta, sve kategorizirano sa četiri zvjezdice. S obzirom rastuću popularnost Plešivice kao eno-gastro odredišta, s obzirom na blizinu turistički snažno emitivnoga Zagreba ali i s obzirom na neposrednu blizinu autoputa Zagreb-Karlovac-more i obratno, dobro je to zapamtiti.

Franjo Kolarić – doček gosta

S mamom u kuhinji…

….s gostima za stolom…

Mama je glavna u kuhinji, a Franjo pod sobom ima vinograde te podrum, koji kani proširiti novim dijelom s predviđenom površinom od 400 četvornih metara. Sredstvima iz vinske omotnice gradnja bi tog novoga dijela trebala startati krajem ove ili početkom iduće godine. To ne znači i da bi se Franjo i širio s vinogradima, i on kao i još neki njegovi kolege vinogradari/vinari kaže da je, nažalost, u nas teško naći prikladnu radnu snagu za vinograd i podrum, veli i da je imao svojedobno, prije nekih desetak godina, sreću da naiđe na dva vrlo dobra momka iz BiH koji su se pokazali sjajnim radnicima i koji su i sada kod njega ali ne bi bili i dovoljni za novi veći opseg posla…

Široka je paleta Kolarićevih vina, naime nekoliko je etiketa pjenušca, priličan je broj etiketa mirnoga vina, a kao najnovije tu je i vino rađeno uz dugu – polugodišnju – maceraciju u amfori. Kolarić se dosta posvetio silvancu zelenome koji je nekad bio raširen u plešivičkim vinogradima, a uz njega kao samostalno vino tržištu nudi i mješavinu tradicijskih plešivičkih sorata – trsje je starije od 60 godina! – pod nazivom Stare sorte.

…te u podrumu i…

… kao najnovije, uz amforu

Zatim tu su i chardonnay Coletti 2016, pa graševina, rajnski rizling, sauvignon – 2017. mu je bila prvi rod, onda neuburger, portugizac, crni pinot… Nekako ispada kao da je Kolariću pinot sivi kao sorta najmiliji, naime od njega radi više tipova vina, konkretno u količini od 50 posto taj kultivar stavlja u pjenušac (drugih 50 posto je pinot crni), a tu su sivi pinot selekcija With love (četiri dana maceracije na hladno), sivi pinot sur lie (godina dana na kvascu u bačvici od 500 litara), sivi s crnim pinotom u ružičastome vinu, pa Ivana Slatkica poluskatka kasna berba sivca, naposlijetku je i sivi pinot iz amfore, nakon maceracije dozrijevan u bačvicama od 500 litara… Valja istaknuti da se Franjo Kolarić pobrinuo za vrlo decentnu i elegantnu opremu za svoja vina.♣

Advent u Metropoli

Kazališni trg i, dolje, Zrinjevac

ZAGREB PONOVNO NAJBOLJE PREDBOŽIĆNO ODREDIŠTE! – Zagreb je i ove godine, treći put zaredom, proglašen najboljom adventskom destinacijom. Veselje zbog titule dopunjeno je i onime vezanim uz nešto konkretno: osjetno povećanje broja turista i noćenja u odnosu na prošlu godinu, što treba značiti i osjetno povećanje prihoda. Već prije završetka adventskog programa u gradu registrirano je 23 posto više gostiju nego u isto vrijeme lani, konkretno bilo je 111.000 turista i oko 200.000 noćenja!

Trg bana Jelačića – osvježenje u zagrebačkoj adventskoj ponudi: francuski specijaliteti i vina iz doline Rhone te pjenušci ublažili su dominantne mirise kobasica i kuhanog vina. Dolje: gost iz Francuaske François (lijevo) s Gastronomadom Zoranom Šimunićem

Uvijek privlače pažnju: Miroslav Ćiro Blažević te karikaturist Davor Štambuk, koji se u svojim radovima često dotiče eno-gastronomije

Atmosfera blještava, vesela, miris kobasica i kuhanog vina sa svih strana. Adventski sadržaji bili su na 12 lokacija u gradu. Pročulo se eto vani za predbožićno te božićno i novogodišnje događanje u glavnom gradu Lijepe naše, pa su i inozemni ponuđači došli izlagati na štandovima delicije iz svojih zemalja, primjerice oveći štand imali su ponuđači sira iz toskanskog mjesta Montepulciano, znanoga po vinu Nobile di Montepulciano ali i po siru što se proizvodi u njegovoj okolici, a iz Francuske u kućici Maison de France delicije trikolora poput gusje paštete, sireva, kamenica, kroasana i brioša, mirnih vina iz doline Rhone i pjenušavih vina… prezentirao je sa svojom veselom ekipom i s našim Gastronomadima neumorni kulinarski misionar François Louyot što putuje svijetom i pronosi gastronomsku istinu rječju i djelom, nabavlja najbolje namirnice i delikatese na njihovim izvorištima i donosi ih onima kojima hrana i piće nisu tek egzistencijalna potreba nego izvor životne radosti. Nije čudno što su se kod Luyota na Jelačić-placu među ostalima našli i trener svih trenera Ćiro Blažević i karikaturist svih karikaturista Davor Štambuk…♣

Ispraćaj staroga i najava novoga

Ante Krešić, majstor za fiš, već nekoliko godina organizator uspješne Fišijade u Buškom jezeru

SVIJET u ČAŠI PRELAZI u ATELJE OKUSA, a FIŠU SE PRIDRUŽUJE BRUDET! – Prostori časopisa Svijet u Čaši, kraj 2017, te 25. godišnjica i završetak prve hrvatske revije za enogastronomiju i turizam. I dolazak nove, 2018, s najavom Ateljea okusa Svijeta u čaši!

Akademski slikar te i fotograf ali i odličan kuhar Ante Krešić počastio nas je svojom nazočnošću i kreacijom sjajnog kulinarskog specijaliteta – fiša. A mi iz Svijeta u čaši i Ateljea okusa pobrinuli smo se za svečarski pjenušac i vina. Neka su od tih vina bila simbolična i povijesna za nas: magnum Zajedno 2006 koji smo realizirali zajednički s našim istaknutim vinogradarom/vinarom Vladom Krauthakerom te, u butelji prekrivenoj crnom plijesni raccodium cellare, Pinteričev šipon 1992, dakle iz godine kad je startao Svijet u čaši!

Ovom prigodom Ante Krešić kao čelnik organizacijske ekipe za već tradicijsku Fišijadu u eko-selu na Buškom jezeru u Hercegovini najavio je izdanje za 2018. Fišijada 2018 će biti uz blagdan zastitnika BiH i Buškog jezera sv. Ilije koji je 20. srpnja (ove godine to je petak), i predviđeno je da traje dva dana, a na sugestiju upravo Svijeta u čaši (lani sam tamo bio predsjednik žirija za ocjenu fiša) kao novost i, s obzirom na lokaciju priredbe, logično obogaćenje programa, uvodi se i natjecanje u pripremanju brudeta! ♣

Svijet u čaši – 25 godina. Uz butelju Pinteričeva Šipona 1992, godišta kad je izdan prvi broj revije, te uz magnum Zajedno 2006 kreiranime u suradnji s Vladom Krauthakerom, enologom koji je samostalnim putem kao proizvođač vina krenuo također 1992. Dolje – ispraćaj Stare godine s fišom…

Početak 2018: riba i divljač na natjecateljskom pladnju

FIŠ OD SRNETINE i PUNOLJETNO VINO u STRUŽECU POSAVSKOME! – To je moguće samo na Turky-partyju i sa Svijetom u čaši: fiš od srnetine i punoljetno vino! Fiš, i à la wild!

Nakon ispraćaja 2017. u prostorima Svijeta u čaši u Zagrebu – ponovni susret u gotovo istom sastavu na početku 2018. u mjestu Stružec Posavski, kod Velike Gorice, na imanju ugostitelja Miljenka Turka koji je svojedobno u Buzinu imao sjajan restoran Turk a koji sada živi na seoskom imanju tik uz Savu.

Nova fišijada i nadmetanje u prigotavljanju divljači – u suradnji s Ateljeom okusa i možda uskoro na imanju Miljenka Turka (sjedi sasvim desno) u Stružecu Posavskome kod Velike Gorice

Domaći seoski ambijent, veliki vanjski prostor s ribnjakom, interesantan rustikalni interijer tradicijske drvene kuće uređen u profinjenome stilu, na stolu, umjesto obećanoga fiša – pašteta od srnetine, mast od vepra, juha od domaće kokice Regice, srnetina à la wild, domaćinovo bijelo i crno iz 2017 te punoljetni Beli pinot 2002 posjeda Edi Simčič iz Goriških brda i Chardonnay 2003 izborna berba od Koraka s Plešivice, na kraju i Turkov vinjak.

Miljenko Turk, koji je bio pozvao na riblji paprikaš, nije se, veli, nakon što je kod nas na Ateljeu okusa krajem 2017 kušao fiš od akademskog slikara Ante Krešića, usudio kuhati riblji paprikaš pa se opredijelio za srnetinu… Pokazao se sjajnim domaćinom i kuharom ali i, skupa s Mladenom Horićem iz novoosnovane neprofitne udruge Atelje okusa, i inspiratorom za nove enogastro-turističke akcije. S obzirom na vrlo prikladan vanjski ambijent na Turkovome prostranome imanju rodila se ideja da se uoči već tradicijskog natjecanja u prigotavljanju fiša na Buškom jezeru u Hercegovini priredi riblje i kulinarsko natjecanje upravo kod Turka, za ribiče i za ljubitelje ribe iz Zagreba i okolice. Međutim s obzirom na ono što je na tanjuru sada ponudio Turk i s obzirom da je područje uz Veliku Goricu znano i po divljači – divlje patke, srna, jelen, pa i vepar – moglo bi se u nekom proljetnom terminu kod Turka prirediti, s turističkom konotacijom, i takmičenje u kuhanju jela od divljači… Dakako da se očekuje podrška i Turističke zajednice Grada Zagreba i Turističke zajednice Zagrebačke županije. ♣

DVA PO 25 i JEDAN OD 50! – Glavni jubilarac: bizeljski vinogradar i vinar Simon Pinterič (preporučujem kušati njegov Dorn, od sorte dornfelder) koji je toga dana uz brojne svoje prijatelje iz Slovenije ali i one iz Hrvatske (Zagreb pretežito!) slavio 50 godina života, a jubilarci do njega: Mladen Horić te Željko Suhadolnik, koji su nešto prije proslavili po 25 godina izdavanja revije za vino, gastronomiju i turizam Svijet u čaši. Našli smo se u Pinteričevom podrumu pored police u kojoj, pokrivene krznom od crne plijesni, leže butelje graševine i moslavca obitelji Pinterič iz berbe 1992, kad je Svijet u čaši počeo izlaziti. Dok Pinterič u rukama drži svoj slavljenički pjenušac Chander i bijelo vino etiketirano kao 15.12. 2007 (15. 12. Pinteričev je rođendan i upravo na taj datum 2007. godine bila je berba grožđa za to vino!), dotle mu Horić i ja, makar je na žalost (barem našu) Svijet u čaši prestao sa svojom vožnjom, pružamo potporu s našim u CRNO odjevenim bocama u kojima je 25-godišnje vino JOŠ i TE KAKO u voznom stanju…♣

Joško Palinić (u sredini ) na nedavnoj rođendanskoj proslavi kod vinara Simona Pinteriča (desno)

ODVJETNIK s BOUTIQUE-HOTELOM – Zagrebački odvjetnik sa skradinskim pedigreom Joško Palinić, inače veliki ljubitelj specijaliteta na tanjuru i u čaši, posebice u čaši – do mjere da otkupljuje birano grožđe i uz pomoć prijatelja stručnjaka proizvodi merlot s kojime se ne ustručava snagu odmjeriti ni s eno-uradcima visoko etabliranog pajdaša mu Alena Bibića, odlučio je u Skradinu otvoriti boutique-hotel! Uređuje ga u jednoj manjoj kući u središtu mjesta, a otvorenje je planirano uoči početka glavne turističke sezone 2018. Režući zadovoljno pršut na nedavnoj rođendanskoj fešti kod Simona Pinteriča na kojoj sam ga sreo, kaže mi kako će objekt, predviđen da bude sa pet zvjezdica, imati sedam smještajnih jedinica – dvije s površinom od po 30 četvornih metara svaka, dvije po 40 m2 i dvije po 58 m2, te jednu sa 100 m2. U donjem dijelu zgrade bit će dvije konobe i vinski klub! ♣

DVIJE ANITE JEDNOG KOSA – Kos kad je kao mladac sletio na vinsku scenu nije ni slutio da ga, na dugi (bezgranični!) rok, čekaju – dvije Anite, jedna koja ga je obuzela odmah – a bilo je to prije 25 godina (srebrni pir slavi se za koji mjesec!), i druga koja ga u punoj mjeri preuzima sada. Obje Anite, svaka na svoj način – prva Anita kao zakonita supruga a druga, također ozakonjena, kao Anita Brut, Zelinčaninu Željku Kosu otvorile su i otkrile nove horizonte.

Domaćini – Željko i Anita Kos te njihov sin Karlo, koji pokazuje volju da nastavi očevim stopama i sad je na petoj godini studija agronomije, prezentirali su nedavno u njihovoj kušaonici ne samo svoja nova vina na tržištu nego i turističke mogućnosti obiteljskog gospodarstva

Domaće dobrote iz repertoara Anite i Željka Kosa iz Hrnjanca kod Zeline – meso iz masti, čvarci, domaća pašteta, domaći namaz od kosane masti i čvaraka, domaće kobasice te bučino ulje, domaći kruh! Dolje – topla kuhinja: juha od buče, pečena patka s mlincima te krvavica s kiselim zeljem, pirjano meso i za kraj – pera

Na stručnoj degustaciji-ocjenjivanju 30 hrvatskih brut nature, extra brut i brut pjenušaca klasične metode a u organizaciji Kluba Vinske zvijezde i za preporuku za blagdanski stol, u zagrebačkom restoranu Trilogija Anita Brut osvojila je sjajne četiri zvjezdice (raspon od 90 do 94 boda) te se našla uz bok onih već dugo vremena ponajboljih pjenušaca Lijepe naše! Istodobno Kosova ružičasta Rusola Brut dosegnula je uvjerljive tri zvjezdice (raspon od 85 do 90 bodova). Željko Kos veli da se takvom perlajućem uspjehu nije nadao, i sada, ohrabren, najavljuje postupno povećanje vlastitih pjenušavih količina. Kupio je zemljište uz cestu preko puta kuće u kojoj živi i sadašnjeg vinskog podruma, i u 2018., kad obilježava i 25. godišnjicu od početka punjenja vina u bocu, kreće u gradnju novog podruma kako bi dobio više mjesta nužnog za komotniji rad i bolje i duže njegovanje i mirne i pjenušave kapljice. Ovaj podrum koji ima sada pretvorit će, kad se dovrši novi, u zrionicu vina i skladište gotovih proizvoda. Novi podrum, s planiranom površinom od 400 četvornih metara, financira se i sredstvima iz EU fondova, a  početak gradnje očekuje se na jesen ove godine, nakon što se u potpunosti sredi papirologija.

Željko Kos organizirao je ovih dana kod sebe na imanju susret s vinskim trgovcima i vinskim novinarima kako bi predstavio vina iz berbi što su upravo izašle na tržište. U službenome dijelu kušalo se rajnski rizling i kerner iz 2016, narančastu Kokturu od rajnskog rizlinga iz 2015 (maceracija u drvenoj bačvi u trajanju od šest mjeseci), te crni pinot 2015. Anita Kos pobrinula se za specijalitete na tanjuru, i to – bitno je spomenuti! – tako da je tradicijska jela prigotovila i poslužila na novi, moderan način, uspješno pokazujući da naše selo na tradicijskim temeljima što se tiče namirnica nimalo ne zaostaje za urbanom sredinom u suvremenom rafiniranom obliku pripreme i prezentacije hrane. ♣

I CMREČNJAK KAO SLAVLJENIK! – I međimurska vinogradarsko-vinarska obitelj Cmrečnjak iz Svetog Urbana jubilarac je! U 2017. posjed Cmrečnjak obilježio je, dakako – proslavio, 25. godišnjicu. Točno prije četvrt stoljeća  Cmrečnjaci, koji su početkom devedesetih bili – kako navodi pater familias  Rajko Cmrečnjak – osrednje poljoprivredno gospodarstvo koje se  bavilo različitim poslovima, od svinjogojstva, ratarstva, kombajniranja, čvrsto su i definitivno odlučili da se ubuduće isključivo posvete vinu.

Rajko (desno) i Marko Cmrečnjak

Godine 1992. dobili su certifikat o zaštiti zemljopisnog porijekla vina, napunili su svoju prvu butelju i krenuli u proširenje i modernizaciju podruma te uređenje kušaonice. Odskočnom daskom Cmrečnjaci smatraju 1994. godinu. Na ocjenjivanju vezanom iz izložbu Vino u Hrvata postigli su sjajan rezultat: Graševina 92 – zlato, Graševina 93 – veliko zlato, Rajnski rizling 93 – veliko zlato, Muškat žuti 93 – srebro. Godinu 2007. pamte kao izvrsnu u vinogradarskom smislu, ali i po jačem iskoraku u proširenju i tehnološkom opremanju podruma. U 2008. je u njihovoj vinskoj kušaonici otvorena prva butelja Pušipela kao županijske marke vina. Tada je bilo 15 međimurskih vinara koji su izašli sa zajedničkom etiketom. Na svjetskom ocjenjivanju International Wine Challenge u Londonu Cmrečnjaci osvajaju dvije brončane medalje, jednu za zeleni silvanac a drugu za sivi pinot. Bio im je to prvi izlazak na svjetsko tržište. Početkom 2010. krenuli su, od pušipela te, za rosé, od pinota crnoga, u produkciju pjenušaca klasičnom metodom. A onda na red za priznanja stižu i visoki predikati. Konkretno, 2012. graševinu su brali 13. prosinca na -12 Celzijevih stupnjeva, imala je 194 oechsle. To ledeno vino osvojilo je više šampionskih odličja. Za Cmrečnjake je vrlo značajna i 2013. Naime tada su zahvaljujući i sredstvima IPARD-a i još bolje dotjerali i opremili vinski podrum. A 2014. uspjeli su se domoći vrlo kvalitetnog vinogradarskog položaja Mađerkin breg.

Vinarija Cmrečnjak sada je moderan objekt koji raspolaže suvremenom tehnologijom u svim fazama obrade.  Danas, nakon 25 godina od vinskih početaka, Cmrečnjaci brinu o 22 ha vinograda u rodu u vlastitom posjedu, a isto toliko imaju i u najmu. Njihov  podrum prostire se na ukupno više od 1000 m². Tržištu nude 12 etiketa različitih vina. Dosad su se, rado će se, i opravdano, pohvaliti, zakitili sa oko 250 priznanja, od bronce, srebra, zlata do šampionskih titula. ♣

Zdravko Dvanajščak. Nova boca za vino Pušipel robne marke Međimurske županije je sasvim lijevo, a odmah do nje je pušipel u dosadašnjoj butelji. Ddvije boce desno na slici su s vinom pod markom Natura, Zdravkovog sina Viktora

NOVA, FURMINTSKA BOCA ZA PUŠIPEL, te LINIJA NATURA – Međimurci kao svoj županijski vinski adut razvijaju Pušipel, kapljicu od sorte moslavac ili šipon ili, po mađarski, furmint a koja je u Međimurju prozvana pušipelom. Postoji bazni rang classic kao suha kapljica, postoji i slatki predikat, a pripremljena je i kategorija između – ambicioznije kreirano na finom talogu duže odležavano ozbiljno suho vino. Udruga međimurskih vinara Hortus Croatiae uvodi za svoje članove što posjeduju rješenje da svoj šipon mogu plasirati kao županijsku robnu marku Pušipel i novu butelju, koja je upravo, u nekoliko probnih izdanja, izašla iz tvornice Vetropack Straža, i koja u distribuciju, navodno, treba krenuti u veljači, a koja je, evo, slikana kod proizvođača Zdravka Dvanajščaka s posjeda Dvanajščak Kozol.  Dvanajščak veli kako je ideja bila da boca izgledom donekle podsjeća na onu koju za svoj čuveni tokajac rabe Mađari iz Tokaja.

Kod Dvanajščaka na kušanje je ponuđen zreli lijepo svježi Pušipel 2016, rađen od grožđa s loza starih 40 godina i s autohtonim kvascima. Obitelj Dvanajščak ozbiljno se okreće maksimalno mogućem prirodnom načinu produkcije, Zdravkov sin Viktor razvija i posebno svoju vlastitu liniju Natura, u kojoj su sauvignon bijeli fermentiran na vlastitom kvascu i njegovan sedam mjeseci na finom talogu, te moslavac, također rađen sa svojim kvascem te njegovan sedam mjeseci na talogu u međimurskoj tradicijskoj bačvi od bagrema ili akacije, naime nekad su Međimurci za vino dosta rabili bačve od 500 litara upravo od bagrema koji dobro uspijeva u Međimurju… Viktor Dvanajščak ima i liniju Amaranth, a riječ je o crnome vinu, od na trsu a poslije još neko vrijeme i u kutijama prosušivanog grožđa pinota crnoga. Alkoholno vrenje počelo je u inoksu da bi se završilo u bačvicama od 300 litara od hrastovine i od akacije laganoga palenja, a u kojima je dozrijevalo osam mjeseci… ♣

Sudbine

RADOST i TUGA!… – Najprije radost, a onda – golemi bol i tuga! Kad se sudbina okrutno poigra…

Vina Skaramuča, prva privatna obiteljska vinarija s Pelješca, sredinom prosinca 2017. obilježila je 25. godišnjicu postojanja predstavljanjem svoje nove premium i ekskluzivne linije vina pod nazivom Skaramuča Elegance. A onda se dogodilo TO! Osnivač posjeda Ivo Skaramuča napustio je svoje najdraže, i vino, i sve nas… Skršila ga je podmukla bolest s epitetom slatke a s gorkim završetkom. I pitanje je – je li uopće Ivo i kušao tu svoju finaliziranu ekskluzivu kojoj je toliko težio i za koju se mučio. U svakom slučaju, Dingač Skaramuča Elegance ostaje mu kao svojevrsni spomenik!

Linija Elegance

Skaramuča Elegance nova je etiketa kuće koja obuhvaća pažljivo odabrano vino najboljih karakteristika iz našeg podruma. Zbog inzistiranja na najvišoj kvaliteti, količine su ograničene, i vino će biti dostupno isključivo u izabranim restoranima u Hrvatskoj – kažu Ivina kćerka Ivana i njen suprug Branimir Anđelić, zadužen za marketing i plasman. – Nova ekskluzivna vinska linija vrhunac je obilježavanja 25 godina uspješnog obiteljskog rada u Vinima Skaramuča i novi je zalet naše vinarije za naredno razdoblje. Dostignutom razinom kvalitete sazreli su uvjeti za izdvajanje jedne premium etikete koja će nositi i jamčiti najbolji vinski doživljaj premium lokacije Dingač na Pelješcu.

U liniji Skaramuča Elegance u promet su pušteni Pošip 2016., Plavac mali 2015. i Dingač 2013. Izbor vina koja mogu zadovoljiti stroge kriterije za ulazak u Skaramuča Elegance napravili su Ivin sin Igor Skaramuča, voditelj proizvodnje u vinariji, te renomirani domaći enolog Mario Radić koji kao savjetnik radi u više vinskih podruma i koji se specijalizirao za ekskluzivne vinske položaje južne Dalmacije.

Liniju Elegance okupljenima u Sheratonu ovako je predstavio jedan od najboljih hrvatskih sommeliera Mario Meštrović:

Skaramuča Elegance savršeno su zaokružena vina vrhunskog mediteranskog terroira. Stvorena su za kombinacije s ekskluzivnim jelima jer im dodaju novu dimenziju koja sjajno upotpunjuje ukupno gastronomsko iskustvo. Vina imaju fantastičan potencijal za dugi životni vijek i daljnji slojeviti razvoj aroma i okusa, i s vremenom će i jače impresionirati.

_________________________________

In Memoriam

IVO SKARAMUČA

A tako je volio pjesmu, društvo, more!…

S Dingača, okupanoga svjetlošću izravno od Sunca i preko odsjaja s mora, otplovio je s melodijom valova u vječnu tišinu. Stalnu adresu prebivališta i službeno je promijenio – upravo na Ivanje, dva dana nakon Božića 2017.!

Dingač, na kojemu je bio vlasnik, kažu, najviše trsova, uvio se u crninu… Kad je nedavno odlazio velikan Zlatan s Hvara, ostavio  nas je sa Zlatnim plavcem Exclusive, pelješka legenda Ivo ostavlja nas s Dingačem Elegance. Ti su simboli velika obveza da se naše grand cruove nastavi energično razvijati u pravcu ekskluzive i elegancije!

_______________________________

Na prezentaciji linije Elegance u zagrebačkom Sheratonu, kratko vrijeme prije Skaramučina odlaska: Ivana Anđelić, kćerka, Igor Skaramuča, sin, te Branimir Anđelić, zet, s glavnim Sheratonovim kuharom chefom Matijom Balentom koji je kreirao prikladna jela za uz Pošip, Plavac i Dingač Elegance

Evo i kako je tekao razvoj obiteljskog imanja Skaramuča: u početnoj, 1992. godini obitelj je imala vlastitih 15.000 trsova. Godišnja proizvodnja 1992. kretala se oko 20.000 butelja što Dingača što plavca. Od 1999. do 2004. intenzivno se ulaže u sadnju vinove loze da bi se osiguralo što više sirovine iz vlastitih nasada. Posađeno je oko 100.000 loznih cjepova. Proizvodni kapaciteti osjetno su povećani 2013. Izlazak vina na tržište bio je s redizajniranim etiketama. U posao se najozbiljnije uključio Igor Skaramuča. Određena je nova prodajna strategija za Hrvatsku i inozemstvo, mjesto direktora prodaje preuzima Branimir Anđelić. Godine 2014. izlazi ružičasto vino od plavca maloga, a 2015. donosi izlazak Postupa, dok 2016. obilježava izlazak Pošipa Skaramuča, kao prvog bijelog vina kuće. Pošip je rađen s fermentacijom od 15 dana, 20 posto vina njegovano je 12 mjeseci na finom talogu u novom barriqueu. Za Plavac mali 2015 Elegance napravljena je pomna selekcija grožđa, vino je dozrijevalo 12 mjeseci u barriqueu korištenom dva i tri puta. Dingač 2013 je brižljiva selekcija grožđa s najboljih pozicija vlastitih vinograda, vino je sazrijevalo u barriqueu, 30 posto količine u novome a 70 posto količine u rabljenome dva odnosno tri puta.

Skaramuča 2017: 150.000 trsova; riječ je o, s obzirom da se radi o 20 hektara, najvećoj vinogradskoj površini jednoga vlasnika na lokaciji Dingač. Uspostavljena je suradnja s 30 kooperanata s Pelješca i Korčule. Vinski podrum opremljen je vrhunskom tehnologijom kapaciteta, dosegnuo je kapacitet od 600.000 litara. Ukupna godišnja proizvodnja vina kroz etikete Pošip, Rosé, Plavac mali, Postup, Dingač kreće se oko 300.000 litara. Izvoz se proširio na 20 zemalja svijeta, najznačajnija strana tržišta za Vina Skareamuča su SAD, Njemačka, Poljska, Francuska, Japan te zemlje šire naše regije. ♣

PRŠUT i SLAVONSKA OMEGA MANGUPiCA – To je pravilo: gdje god je nešto skupocjeno, tu su nazočne i lijepe žene. I dobro je da je tako! A tako je eto bilo i sada, međutim u pitanju nisu, kao obično, bili ludi modeli automobila ili pak biserje i ogrlice, šampanjci, konjaci, whiskyji, bijesni mobiteli, nego – pršut ekstra klase. Iako bi već sâm naziv pršut morao biti dovoljan da se automatski razmišlja o nečemu što je ekstra klasa, tome nažalost nije tako jer pod nazivom pršut nude se i surogati.

Splitski pršutar Vlade Prančić Smjeli i Alma Radoš iz PR alužbe, te Prančić s veterinarom dr. Antom Madirom, predsjednikom Konzorcija hrvatskog pršuta

Ovaj pršut što je u Zagrebu u prodavaonici delikatesa Smjeli predstavljen javnosti u organoleptičkome smislu jeste poseban, a, k tome, specijalan je i kao – lako moguće! – i prvi naš pršut namijenjen u pristojnoj količini službenome tržištu a nastao ne na uvozu svinjskih butova, nego kao kompletno hrvatski proizvod. Sirovina je, naime, ne iz susjednih zemalja poput Mađarske i Austrije, a moguće i iz nekih drugih od nas udaljenijih država odakle se uvelike uvozi meso, nego je iz Lijepe naše, konkretno Slavonije, makar za marku Dalmatinski pršut  bilo bi, dakako, idealno da je riječ o butovima svinje i uzgajane u Dalmaciji.

Radi se o pršutu proizašlome iz dalmatinsko-slavonske kooperacije, a predviđenome za izlazak pred potrošače kao Dalmatinski pršut sa zaštićenom oznakom zemljopisnog porijekla. Vlade Prančić Smjeli, vlasnik pršutane Smjeli u Splitu, krenuo je prije tri godine sa Slavoncima – precizno rečeno s prof. dr. Vladimirom Margetom s Agronomskog fakulteta u Osijeku i njegovom ekipom – u projekt u okviru kojega bi Slavonci, okupljeni u udrugu Crna slavonska svinja, kod Đakova na šest hektara velikom OTVORENOM prostoru gdje se životinja slobodno kreće ledinom i šumom i stalno je u pokretu te sâma pronalazi hranu, uzgajali svinju spomenute pasmine, a on bi od butova proizvodio pršute te od ostalih dijelova pancetu, kobasice i druge prerađevine. Rezultat te kooperacije pršut – neka vrsta naše pata negre – podastrt je upravo na prezentaciji u zagrebačkoj prodavaonici Smjeli. Butovi su. nakon primarne obrade, iz Slavonije bili prevezeni u Dalmaciju na sušenje i dozrijevanje u vremenu od dvije godine.

Crna slavonska svinja je, kaže veterinar dr. Ante Madir, predsjednik Konzorcija hrvatskog pršuta i tajnik Udruženja Dalmatinski pršut, križanac između lasaste mangulice i nekih pasmina dovezenih iz Amerike, nastao na slavonskome imanju grofa Pfeiffera. Kako su mangulicu, po riječima dr. Madira, zaštitili Mađari, i kako ona eto ima udjela u crnoj slavonskoj svinji, zašto ne bismo mi tu našu odličnu pasminu koju odlikuju meso prošarano masnoćim i masnoća bogata nezasićenim masnim kiselinama – čuvenima Omega 3 i Omega 6, zaštitili te čak umjesto s izrazom crna slavonska svinja komercijalno a sasvim u slavonskome duhu pa i s dalmatinskim dodatkom, može i kroz bećarac, plasirali pod intrigantnim nazivom Omega Mangupica Nera?!… S obzirom na manje butove crne slavonske svinje od butova danas raširene svinje i s obzirom da dozrijevanje pršuta od buta crne slavonske svinje iziskuje više vremena nego kod pršuta od buta te danas raširene svinje, procijenjeno je da pršut od crne slavonske mangupice treba u maloprodaji biti oko 40 posto skuplji. ♣

 BIROKRACIJA ILI NEHAJ, u SVAKOM SLUČAJU NEMAR – Kupujem, tako, nedavno u Konzumu u Zagrebu maslinovo ulje, a među etiketama koje se nude na polici najradije se opredjeljujem za Ol Istria porečke Agrolagune,  naime s ekstra djevičanskim maslinovim uljem te tvrtke imam već godinama pozitivna iskustva što se tiče kvalitete a s druge strane unatoč visokoj kakvoći maloprodajne cijene, koje nisu baš niske, ipak nisu i odletjele nebu pod oblake kao kod nekih drugih maslinjaka. Nisam sklon ulje a ni vino kupovati u velikim našim trgovačkim centrima jer nemam baš povjerenja (možda griješim; a – da li zaista griješim?) u skladištenje tih toliko na svjetlost i toplinu osjetljivih proizvoda, a vidim i da su boce na neprikladnim mjestima na policama u trgovini, vinske butelje i uspravne, k tome nisam baš i siguran da neću naletjeti na kakvu bocu koja već i predugo stoji na polici u takvim uvjetima, pa su izgledi da me dopadne ne nužno pokvareni ali ipak degradirani proizvod.

I ovaj put boce s maslinovim uljem bile su na najvišem mjestu na polici (topli zrak lakši je i diže se prema gore) te lijepo okupane svjetlošću. Uzmem bocu Ol Istria ekstra djevičanskog maslinovoga ulja, pogledam etiketu da vidim podatak o godini berbe, datumu punjenja odnosno do kad se preporučuje potrošiti to ulje, i u dijelu etikete u kojemu stoje podaci o samome ulju lijepo piše: Čuvati na tamnom mjestu, do 20 Celzijevih stupnjeva. Proizvođač se eto potrudio upozoriti na to kako pravilno držati ulje, ali prodavač, iako iz iste ili barem donedavno iste poslovne grupacije, ne mari za preporuku. Pitam vrlo ljubaznu djelatnicu u Konzumu tko odlučuje gdje će se koji proizvod naći na polici, odgovor je bio da se pozicije određuju odozgor. A tom nekome odozgor se očito fućka hoće li kupac neki proizvod – pa eto i takav koji nije baš jeftin – dobiti u optimalnome stanju. ♣

OZNAČAVANJE NA ETIKETI – O praznicima i svečarskim prigodama pjenušci su protagonisti. Ali, s obzirom da priča ide, kako kaže reklama, od polja do stola, krug od proizvodnje preko marketinga mora biti zatvoren i plasmanom i posluženjem, dakle na pjenušac – ali, naravno, i na mirna vina! – treba gledati ne samo kroz ono što je u čaši, nego kao kompletan proizvod. To će reći opet kroz zatvoreni krug, što znači i kroz ambalažu i opremu (estetika) te etiketu, koja je ne umjetničko djelo – kako, čini se, mnogi misle! – nego je, primarno, pisana osobna karta onoga što bude u boci i onda u čaši; uz informativnu, ona ima svakako i promidžbenu ulogu.

Ovako to rade u talijanskoj Champagnei – Franciacorti, u nas sam primijetio da se u tome pravcu trudi Željko Kos iz zelinskoga kraja, a ja osobno, mislim s pravom, podržavam: ambiciozni proizvođači pjenušavih vina (riječ je o klasičnoj metodi s drugim vrenjem u boci) nastoje svoje pjenušce u butelji na kvascu prije degoržiranja držati barem tri godine, a ako već ne sve svoje etikete ono barem neke čuvati i od pet pa i do deset godina, naime s vremenom uz odležavanje na kvascu pjenšac dobiva osjetno višu dimenziju. Kao i u Champagnei, kad je posebno dobra godina pjenušac se i u Franciacorti označava godinom berbe. Na stražnjoj etiketi općenito navedeno je nekoliko važnih detalja o proizvodnji (vezano uz sortu/sorte, eventualnu uporabu tzv. vina rezerve te uz moguće korištenje drvene bačve), a daje se i podatak o godini degoržiranja tako da je kupcu lako zaključiti koliko je pjenušac odležavao na kvascima prije degorziranja a i približno zaključiti koliko je već dugo čist od taloga te na plutenom cepu. Kupcu, posebice kod skupljeg proizvoda, treba maksimalno iskomunicirati bitne elemente. a objava par činjeničnih rečenica na (stražnjoj) etiketi može biti vrlo učinkovita, k tome za proizvođaca ne predstavlja dodatni trošak za marketing.

Dobro je da se, uz navode porijekla (regija, vinogorje), metode, alkohola, obavijesti o sadržaju neprovrelog sladora, baš i ovi za potrošača proizvoda praktični i korisni (hedonizam, navika u konzumaciji, zdravlje…) ali s marketinskog aspekta i proizvođacu vrijedni podaci nađu na etiketi kako bi se kupcu omogućio optimalan izbor za ono što traži. Bitno je ne samo zbog afiniteta konzumenta prema određenoj organoleptici odnosno radi upute sommelieru kako će preporučiti vino nego i iz zdravstvenoig aspekta tj. s obzirom na moguće dijabetičke probleme pojedinaca biti precizan pri spomenu ostatka neprovrelog sladora, dakle rabiti ustaljene MEDJUNARODNE termine kao pas dosé, brut nature, extra brut, brut, sec, demi sec, doux. Dok se u nas ne smisle PRIKLADNI prijevodi ne bi trebalo igrati se s bukvalno prevedenim domaćim izrazima jer mogu biti netočni i donijeti štetu, naime izraze sec i demi sec bismo preveli kao suho odnosno polusuho, a u šampanjskom kontekstu sec a pogotovu demi sec vino nije suho nego ima popriličnu količinu neprovrelog šećera. Već i kategorija brut, koju se nekako automatski doživljava kao suhu, sadrži u jednome svome dijelu jači ostatak šećera naime kod bruta slador može dosegnuti i razinu od 15 g/lit, i uopće mi nije jasno da je netko razuman mogao predložiti te da netko razuman može prihvatiti tako visoki raspon slatkih vrijednosti unutar jedne grupe… ♣

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja

DUBROVNIK FESTIWINE 2018 – Međunarodni, peti vinski festival Dubrovnik FestiWine 2018 najavljen je za termin od 16 do 21. travnja, kaže producentica Tilda Bogdanović. Uoči festivala bit će strukovno ocjenjivanje vina kojime će kao predsjednik žirija rukovoditi enolog Bojan Kobal.

Evo i programa manifestacije: od 16. do 22. travnja u Dubreovniku traje WINE WEEK ili DUBROVAČKA VINSKA SETEMANA. Dubrovački ugostitelji i hotelijeri nude menue s tradicijskim domaćim specijalitetima te uz svaki slijed i birana vina po promotivnim cijenama. S time stječu titulu FESTIWINE FRIENDLY. Svi objekti koji sudjeluju bit će označeni posebno dizajniranom vidljivom oznakom FestiWine Friendly.

Od 16. do 18. travnja trajat će ocjenjivanje vina za DUBROVNIK FESTIWINE TROPHY. Međunarodni  sudački tim renomiranih degustatora vrednovat će više stotina vinskih uzoraka. Partner festivala – hotelska grupacija ALH, uvrstit će pobjednička vina na vinske liste svojih hotela. Dana 18. travnja, nakon ocjenjivanja vina, popodne je planiran program BLIND DATE: In love with Ston oyster, mjesto događanja: Ston Veliki Kaštio (TBC). Tražit će se vina koja se najbolje slažu s čuvenim stonskim kamenicama.  FESTIWINE GALA DINNER na rasporedu je 19. travnja u dubrovačkom hotelu Excelsior. Gostujući chef u suradnji sa domaćim chefom hotela Excelsior Petrom Obadom odgovara na izazov FestiWinea i kreira jedinstveni menu na bazi pobjedničkih vina prošlogodišnjeg festivala. Sedam vina dobit će sedam gurmanskih kreacija. Prihod večere  namijenjen je stipendiranju mladih dubrovačkih talenata (kuhara, sommeliera i konobara). Dva pobjednika objavljenog natječaja ne samo da dobivaju prestižnu stipendiju nego će i provesti mjesec dana na edukaciji u restoranu gostujućeg chefa.

Izložba vina DUBROVNIK FESTIWINE je 20. i 21. travnja. Proizvođači svaki za svojim stolom prezentiraju stručnjacima (vinskim trgovcima, ugostiteljima, hotelijerima, sommelierima, vinskim novinarima. . .) i široj publici svoje eno-uratke. Organizirat će se i vinske radionice, radionice vezane uz sljubljivanje hrane i vina, vođene degustacije… ♣

SMOTRA PJENUŠACA u ZAGREBU i LJUBLJANI – Drugi međunarodni salon pjenušavih vina u Zagrebu održat će se 2. veljače u hotelu Dubrovnik. Salon priređuju zajedničkim snagama tvrtka Marije Vukelić Zlatne riječi i slovenske Radostne prireditve pod vodstvom Rada Stojanoviča. Nakon Zagreba,. revija mjehurića bit će 16. veljače u glavnom gradu Dežele Ljubljani. U Zagrebu se uz ponajbolje hrvatske pjenušare očekuje nastup desetak do 15 slovenskih proizvođača, pregovori su za nastup i s nekim francuskim šampanjerima. Kao i prošle godine, uoči festivala bit će i strukovno ocjenjivanje pjenušaca, Marija Vukelić ga najavljuje za pred kraj siječnja.  ♣

PENINE KOD ISTENIČA No 1 – Vrijeme za pjenušce je ljeto? Da. Ali, vrijeme za pjenušce je svakako upravo i u blagdansko razdoblje. Ma, zapravo, vrijeme za pjenušac je – uvijek!!! Ne samo praznično i sezonski, nego – naravno ako je moguće – i svakoga dana..

Domaćin Janez Istenič i pjenušar Boris Gašparini Pikol iz Nove Gorice

.Janez Istenič, veteran slovenske pjenušave scene iz Bizeljskoga, s pola stoljeća mjehuričastoga staža, pajdaš s Ivom Turkom iz susjednoga našeg Šenkovca a koji je začetnik uspješne moderne hrvatske pjenušave pozornice, odlučio se na svojemu bizeljskome posjedu uoči Božića prirediti prvi festival pjenušavih vina iz podruma individualnih proizvođača Slovenije. Slovenija, kako čujem, ima oko 205 registriranih proizvođača pjenušaca, od toga je čak gotovo 200 manjih privatnih pjenušara. Podršku Isteniču, koji se predstavio dakako sa cijelom svojom paletom, odlukom da izlažu pružila su 23 pjenušara – nekoliko vrlo interesantnih! – iz svih vinorodnih područja Dežele. Moglo se kušati dosta rariteta tj. veći broj pjenušaca koji su priličan broj godina proveli u butelji na kvascu prije degoržiranja.

Miha Istenič, Martina Rebula i Miran Sirk Bjana

Bogme, došli su Isteniču, za ovu inicijativu, potporu dati i špiceri poput Bjane (Miran Sirk), Silverija (Boris Gašparin).., bio je tu i meštar Zdravko Mastnak koji dosta surađuje baš po pitanju pjenušavoga vina i s hrvatskim vinarima. Iz Brestanice je naišla Grajska penina Faan s Cuvéeom brut od šest sorata i s 12 godina odležavanja na kvascu ali i s brut-pjenušcem od crnog pinota s osam godina na kvascu, stigla je, s Krasa, sa svojim pjenušcima Malvazija 2009 brut (7,5 godina u boci na kvascu) i Teran  2010 brut (6 godina na kvascu) bivša Vinska kraljica terana Martina s prezimenom – Rebula, a Gjerkes je donio Chardonnay brut te Chardonnay sec oba sa po 30 mjeseci na kvascu…

Iz Dubrovnika je do Bizeljskog na pjenušce doputovao znani naš ugostitelj s dugogodišnji predsjednik Udruženja barmena Hrvatske Frano Stjepović, na slici s bizeljskim vinarom Simonom Pinteričem i njegovim sinom Žigom

Želja je slovenskog nogometnog (u mladim danima bio je golman) enologa i pjenušara Janeza da ova priredba, i to baš u tom predbožićnom i prednovogodišnjem terminu, postane tradicijska.

Pa, neka mu je sa srećom. Prijedlog: ubuduće pozvati i nekoliko pjenušara iz inozemstva kao goste, u prvome redu pjenušare iz Sloveniji susjednih zemalja, dakle Hrvatske, Italije, Austrije, Mađarske, a onda, k tome – zašto ne? – i nekog šampanjera iz Champagne, jednog iz talijanske Champagne Franciacorte i jednog predstavnika španjolske cave… ♣

TAMPERE WINE FEST, 27.-28.04.2018. – Proizvođači i ponuđači hrvatskoga vina: zanimaju vas tržišta na sjeveru Europe, konkretno ono u Finskoj i u susjednim joj zemljama? Evo prilike za pokaz: treći Tampere Wine Fest, 27. i 28. travnja! U dvorani Olympia Ballroom, Satakunnankatu 10 (historijska građevina iz 1907., nekad kazalište, u samom središtu Tamperea).

Cijene za nastup: izlagačko mjesto za stolom 80 x 120 cm stoji 200 €. Za detalje i za rezervaciju obratiti se na Timo Jokinen, +358 50 583 7735; timo.j@sci.fi  ♣

VINISUD i VINOVISION PARIS u 2019. ZAJEDNO! – Po prvi put Vinisud i Vinovision odvijat će se 2019. zajedno, konkretno 10, 11. i 12 veljače, i to u dvije velike hale na sajamskom prostoru Paris Expo Porte de Versailles. Vinisud je inače vrlo značajna smotra mediteranskih vina i održava se svake godine u veljači u Montpellieru na francuskome jugu, a pariški Vinovision zamišljen je više kao revija vina sjevernijih područja različitih zemalja. Kako Pariz nije imao vinski sajam dostojan njegove reputacije svjetske metropole općenito ali, posebno, i metropole eno-gastronomije i biznisa, odlučeno je da se taj nedostatak, za koji se kaže da je nelogičan i posve neopravdan s obzirom na to što glavni francuski grad odavna predstavlja u političkom, gospodarskom, prometnom i društvenome smislu na svjetskoj razini, popuni spojem dvaju sajmova te sjevera i juga u jednu posebno značajnu međunarodnu sajamsku vinsku priredbu. Pariz zahvaljujući sporazumu o tome spoju Vinisuda i Vinovisiona dobiva zapravo i jednu širu manifestaciju – Vinski tjedan Global Paris koja mu je nedostajala.

Među hrvatskim vinarima koji će nastupiti na Vinisudu 2018 je i Moreno Coronica

Spoj Vinisuda i Vinovisiona u 2019. međutim ne znači da će oba sajma izgubiti i svoju samostalnost. U dugoročnim planovima organizatora zacrtano je da će Pariz biti domaćin obama sajmovima u neparnim godištima, a Vinisud će se i dalje u Montpellieru održavati u parnim godištima, datumski odmah nakon pariškog Vinovisiona.

Vinisudovo 14. izdanje za ovu godinu predviđeno je za dane od 18 do 20. veljače  2018, na prostoru Parc des Expositions u Montpellieru. Očekuje se najmanje oko 1500 izlagača te barem 30.000 posjetitelja iz sedamdesetak zemalja, među kojima i oko 400 najznačajnijih svjetskih vinskih trgovaca.

U Montpellieru će, preko bordoškog uvoznika Les Robes de l’Est Barbare Bačić, izlagati i hrvatski proizvođači Stina Jako-Vino, Skaramuča, Coronica, Krauthaker i Feravino, iz BiH je najavljen Josip Nuić, a iz Makedonije Chateau Kamnik.

Vinovision u Parizu za ovu godinu najavljen je za 12, 13. i 14. veljače 2018, a novoustanovljeni vinski tjedan WWM Global Paris trebao bi se nastaviti do 17. veljače. U 2019. WWM Global Paris počinje 7. veljače, a Vinisud & Vinovision su u nastavku, da ponovim: 10., 11. i 12. veljače. ♣

Prezentacije, marketing

ANTEPRIME di TOSCANA 2018 – Sredina veljače u znaku je velike promocijske manifestacije Anteprime di Toscana, koja se odvija kroz desetak dana što u Firenzi, što u San Gimignanu, što u Montepulcianu i u Montalcinu. Početkom svake godine toskanski konzorciji ili profesionalne udruge za vino na svom kućnom pragu za vinske trgovce iz cijeloga svijeta te za vinske novinare – novinara zna biti i po 150, među njima ima ih i iz Hrvatske (jedan sam, već dvadesetak godina neprekidno, i ja!) prezentiraju vina što su s 1. siječnjem te godine (u ovome slučaju sada to je 2018.) stekla pravo na izlazak iz podruma na tržište. Ovisno o tipologiji vina (bazno/annata, selekcija/selezione, rezerva/riserva, gran selezione…) riječ je, dakle, i o mlađim vinima iz npr. 2016, ali i o zrelim vinima iz starijih godišta, a dopušteno je – ali uz posebnu naznaku da je kapljica sasvim mlada i još nenapunjena i nespremna za tržište, donijeti na informativni pokaz i uzorke iz najzadnje berbe, konkretno u ovome slučaju sada iz 2017.

Evo i programa prezentacija: subota 10. veljače 2018. –  vina od konzorcijâ Bianco di Pitigliano e Sovana, Carmignano, Colline Lucchesi, Cortona, Elba, Maremma, Montecarlo, Montecucco, Morellino di Scansano, Val d’Arno di Sopra, Val di Cornia. Nedjelja 11. veljače – Anteprima Chianti. Ponedjeljak i utorak 12. i 13. 02. – Chianti Classico Collection. Sve to održava se u Firenci. U srijedu 14. 02. na rasporedu je vino Vernaccia di San Gimignano, u srednjevjekovnom gradiću San Gimignano. Četvrtak 15.02.  je rezerviran za vino Nobile iz Montepulciana, dakako u još jednom zanimljivom srednjevjekovnom toskanskom gradiću Montepulcianu, a petak i subota 16. i 17. veljače posvećeni su Brunellu iz Montalcina, naravno kušanje Benvenuto, Brunello! je u Montalcinu.

Bratovština La Lega del Chianti: prije tri stoljeća (24. rujna 1716.) ukazom Cosima III Medicija, toskanskog velikog vojvode, brežuljci Chiantija od Firence do Siene postali su, može se reći, prvo zaštićeno vinogorje u svijetu. Unutar tog čitavog Chiantija izdvojeni je dio za osobito kvalitetna vina nazvan Chianti Classico. Istaknuti član – štaviše Veliki kapetan – Lege je barun Giovanni Ricasoli Firidolfi, vlasnik vinskog posjeda Castello di Cacchiano u oblasti Gaiole in Chianti (classico). Na slici je za nedavnog ceremonijala primanja u Legu kao počasnog člana Alana Brydena, koji je predsjednik Međunarodne federacije Bakhovih bratovština sa sjedištem u Parizu. Desno na slici, u suvremenoj odjeći, su predsjednik Konzorcija Chianti Classico Sergio Zingarelli, inače vlasnik vinskog posjeda Zingarelli, te direktorica Konzorcija Carlotta Gori

Bilo bi sjajno kad bi se neki od onih koji kreiraju Zakon o vinu Hrvatske, koji donose odluke o načinu označavanja vina u nas i oni koji se bave promidžbom hrvatskoga vina nazočili manifestaciji, da vide kako to rade u Toscani, pa da prenesu toskanska iskustva u Hrvatsku kako bismo od naših vinskih aduta te teritorijalnih aduta, bitnih kako za plemenitu kapljicu tako i za turizam, kao i kroz moguće stvaranje ne samo poslovno orijentiranih udruga po vinogorjima nego i kroz prerastanje tih udruga u snažne i diverzificirane poslovne institucije kakve su npr. upravo Consorzio Chianti Classico i Consorzio Brunello di Montalcino maksimalno gospodarski profitirali od onoga što nam je kao solidan temelj podario Bakho.  ♣   SuČ 12.2017 – 01. 2018

Advertisements

Bakhov svijet: Osoba 2017 godine – TOMISLAV TOMAC

 

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Tomislav i Martina Tomac s priznanjem Vinarta koje Tomca označava kao prvu službeno proglašenu Osobu godine u vinskome svijetu Hrvatske

MLADI PLEŠIVIČKI ENOLOG PROGLAŠEN JE ZASLUŽNIME ZA KONTINUIRANU KAKVOĆU VINA SVOJEGA GOSPODARSTVA, ZA DOPRINOS PROFILIRANJU PLEŠIVICE KAO HRVATSKE CHAMPAGNE i KAO, u NAS, JEDAN OD ZAČETNIKA i PREDVODNIKA PROIZVODNJE VINA OD BIJELIH SORATA MACERIRANIH u AMFORI

Nakon višegodišnjih – a onda iz logističkih razloga (izostanak nužne konkretne potpore i to baš u punom jeku istodobnog odobravajućeg tapšanja po ramenu zbog svega prethodno učinjenoga na domaćoj vinskoj sceni) – prekinutih izborâ Vinara godine (a, paralelno, i Kuhara godine!) i spektakularnih proglašenja na priredbama Atelje okusa u najboljim zagrebačkim te u jednom karlovačkom hotelu sve u organizaciji revije Svijet u čaši, evo, od kraja 2017., ponovno dodjele značajnih priznanja za doprinos unaprjeđenju više toga vrlo važnoga vezanoga uz hrvatsku plemenitu kapljicu. Delikatnog zadatka godišnjeg izbora najboljih vinskih podruma u Lijepoj našoj, zatim najboljih vinoteka, najboljih velikih trgovačkih lanaca u plasmanu Bakhova nektara, najboljih prodavača preko interneta, potom općenito Zaslužnika godine i, naposlijetku, Bakhove osobe godine, prihvatila se zagrebačka marketinška kuća Vinart na čelu sa Sašom Špirancem. Službena javna obznana dobitnika i svečana dodjela priznanja odvijala se u prosincu u hotelu Sheraton u Metropoli. Za 2017. najboljim vinskim podrumom brežuljkastog sjeverozapadnoga vinorodnog područja Hrvatske proglašen je onaj od obitelji Tomac, a Osobom godine mladi enolog Tomislav Tomac, koji kormilo vinogradarskog i vinarskog gospodarstva Tomac preuzima od oca Zvonimira.

Tomislav Tomac uz butelje iz obiteljskog proizvodnog programa

Obrazloženje za visoko priznanje: Tomislav Tomac osobito je zaslužan za kontinuiranu visoku kakvoću vina iz obiteljske produkcije te za profiliranje Plešivice u pravcu statusa hrvatske Champagne. Začetnik je, u sjeverozapadnome dijelu Hrvatske, te jedan od začetnika i predvodnik u cijeloj Hrvatskoj proizvodnje jantarnih vina od bijelih sorata maceriranih u amfori. Sjajan je eksperimentator koji se može pohvaliti da je jedan od prvih – moguće i u svjetskim razmjerima! – proizveo jantarni pjenušac, kao i time da mu je upravo ta pjenušava Amfora uvrštena u Decanterovu listu 75 Stellar Buys svijeta.

Odmah nakon dodjele nagrada vremena za slavlje i nije bilo, jer prosinac je predpraznično vrijeme pojačane kupovine vina i, osobito, pjenušaca, i Tomica Tomac morao se tih dana a do blagdana maksimalno posvetiti tome da roba bude spremna za isporuku navrijeme i u dovoljnoj količini ali i, dobrim dijelom, i za dostavu vina na niz adresa. Tomce sam posjetio nakon što se gužva malo smirila, i evo u ovome tekstu izjava laureata.

– Nisam imao niti ikakav predosjećaj a niti ikakvu najavu da bih baš ja mogao dobiti ovo sjajno priznanje. Drago mi je što opet postoji nagrađivanje kroz koje se u vinskoj branši javno obznanjuju najbolji te proglašavaju i najbolji među najboljima, naime stvar je vrlo afirmativna i pruža veliki poticaj vinarima da idu naprijed. Mi Tomci smo, dakako, time što smo za šampionski tron i oficijelno izdvojeni iz oveće grupe odličnih hrvatskih vinara super zadovoljni, eto i sa službenog mjesta prepoznan je u potpunosti naš uporni dugogodišnji rad na kakvoći proizvoda a time i na promidžbi vinorodne Plešivice kao područja ne samo za proizvodnju vina generalno nego i za proizvodnju baš vinskih specijaliteta i posebnosti za vrlo zahtjevne konzumente. Mi Tomci vodimo mali i manufakturni vinski posjed izrazito obiteljskoga tipa, naime sve poslove obavljamo u krugu familije. Posebno sam ponosan na to što je Plešivica kroz posljednjih nekoliko godina iskočila i na međunarodnom nivou kao regija osebujnih vinskih kreacija i naravno na to što je i obitelj Tomac tome dala doprinos  – kaže Tomislav Tomac.

Tata Zvonimir i sin Tomislav s ljubimcem Hugom

                Dodaje kako se u novije vrijeme već vrlo mnogo vinara u nas i te kako trsi u unaprjeđenju kvalitete i kako ovdje na vinskoj pozornici postoji dosta jaka pozitivna kompeticija.

– Plešivica je područje ne velikih vinogradarskih površina u vlasništvu proizvođača nego je predio manjih parcela. Konfiguracija terena, s trsjem na većim nadmorskim visinama i na kosinama koje su negdje i prilično strme, takva je da pogoduje manufakturnoj produkciji okrenutoj visokoj kvaliteti i posebnostima. Za veće prinose i veće proizvodne količine te za cjenovno vrlo dostupna vina su ravnice, gdje je moguće bez problema rabiti i svu mehanizaciju, a, po meni, ovdje, gdje treba uložiti više muke ali i gdje rezultat može biti sjajan do senzacionalnosti i ekskluzivnosti, treba u proizvodnji i ići prvenstveno na rukotvorine te na serije od po, recimo, do desetak tisuća butelja po etiketi. Viša cijena koju tržište podnosi za osebujan proizvod kompenzira količinski manju produkciju.

Logično pitanje Tomislavu: kao nasljednik u vođenju gospodarstva – kao nova, mlada snaga kakvu ima viziju daljnjeg poslovnog razvoja svojega gospodarstva?

– Mi u ovome trenutku brinemo o oko sedam hektara vinograda u rodu, u kojima su kultivari svjetske zvijezde kao rizling rajnski sađen na položaju Šipkovica 1986, pa chardonnay sađen 1987. na Šipkovici, zatim sauvignon i pinot crni, sađeni oko 2000. godine također na Šipkovici ali na nešto većoj nadmorskoj visini. Imamo i jedan 70 godina stari nasad sa sortama što su nekad pokrivale Plešivičko vinogorje, poput npr. veltlinca crvenoga, šipelja, kraljevine, ranfola, neuburgera, silvanca zelenoga, plaveca žutoga kojega smo još i nešto dosadili jer u zrelosti daje vino s nižim alkoholom a s vrlo dobrom ukupnom kiselošću tako da je, pogotovu u ovim uvjetima globalnog zatopljenja, idealan kao sortni dodatak za osnovno vino za pjenušac. Nekih 0,8 ha je i s nešto traminca. Posjedujemo još 1,5 hektara terena što ćemo na proljeće saditi sa chardonnayem, veltlincem crvenim i pinotom crnim… Veltlincem crvenim stoga što je on nekad bio vrlo raširen baš na Plešivici i eto želimo se malo jače vratiti tradiciji, a chardonnayem i pinotom crnim ponajviše radi pjenušaca. Moje je mišljenje da trebamo i ostati manje obiteljsko vinogradarsko-vinarsko imanje jer tako lakše pod kontrolom držimo proizvodnju i kvalitetu. No to ne znači da se sa sadašnje ukupne površine vinograda ne bismo ipak mogli još malo širiti a da ne narušimo taj naš status obiteljske manufakture i kakvoće, međutim još nismo spremni za neko jače povećanje jer nas je, čak i kad uzmemo u obzir i širu obitelj, premalo za kvalitetno uzdržavanje veće ukupne površine od desetak hektara i za količinski veću proizvodnju. Na žalost, istodobno je teško, gotovo nemoguće, u ovome trenutku ovdje pronaći kvalitetne a to znači dovoljno obučene te pouzdane djelatnike za rad u trsju i u podrumu. Zasad se koncentriramo na to da što više naučimo vezano uz rad u vinogradu kako bismo, uvijek optimalnim načinom rada u trsju ovisno o potrebama pojedine tipologije vina te parirajući raznim mogućim mikroklimatskim općenito i na duži rok kao i, da tako kažem, na dnevnoj bazi meteorološkim promjenama, mogli i istrajavati na kolosijeku naše filozofije o maksimalno mogućima prirodnom uzgoju, najboljim terminima berbe, te posve prirodnim postupcima u podrumu. Stoga smo u kontaktu i s inozemnim ekspertima a i redovito svako toliko skoknemo van da se upoznamo s novitetima i da upijemo nešto korisno. S obzirom da smo se uvelike orijentirali na pjenušce, logično, češće odemo na sâm izvor, naravno u Champagneu. Motto nam je da proizvodimo vino koje će biti po našim mjerilima a ne da proizvodimo vino po modi tržišta i na način da se dodvoravamo potrošaču. Za takvu proizvodnju kakva je naša treba dosta truda i žrtve, a i vremena I napora za proboj na tržištu. Nužno je izdržati, ali kad se glas proširi i renome stigne, muka i ulaganja isplate se.

MACERACIJE i MJEHURIĆI

Traminac iz starog nasada Tomčevih – berba 2017 koja se s tropa skida i iz amfore tek uoči idućeg Uskrsa odlazi na dvogodišnje dozrijevanje u velike bačve na tržište će u 2020. godini

Tomci su izdržali. Iako ne rade pomodarski nego po svojemu, sadašnjim količinama danas ne mogu posve udovoljiti golemoj potražnji za njihovom kapljicom, stoga je eto bilo sasvim normalno očekivati povećanje produkcije… Butelje im se traže i u inozemstvu, prisutne su u nekim boljim ugostiteljskim objektima vani. Nešto se izvozi u Švicarsku, pa nešto u Njemačku, Austriju, Dansku, ali i u Češku. Najjača potražnja je zasad, kaže Tomislav, za vinima iz amfore. Tomac mlađi ističe da upravo pjenušac od baznog vina iz amfore ima najveće izglede za izvoz na dugi rok.

Razmišljaju li onda, možda, Tomci o nekoj preraspodjeli, konkretno upravo o proširenju svoje macerirane proizvodnje?

– Nismo, barem zasad, ozbiljno razgovarali o takvoj preraspodjeli koja bi rezultirala povećanjem opsega maceriranoga vina. Sada imamo zakopanih šest amfora različitih volumena i u ovome momentu čini nam se da nam je to dovoljno. Da ne bismo upali na neki način u monotoniju ali i da bismo stekli nova iskustva, radije svake godine, ovisno o tome kakav je rod koje sorte od ovih što ih uzgajamo, mijenjamo kultivare što ih maceriramo. Počeli smo bili sa chardonnayem te s raznim za Plešivicu tradicijskim sortama iz starih nasada. Potom smo u amforu stavili i rizling rajnski, a od najnovije berbe na maceraciju su išli posebno sauvignon bijeli te traminac. Inače, s berbom 2017. općenito naročito smo zadovoljni kako za mirno klasično vino, tako i za pjenušac i za maceriranu kapljicu. Vina dobivena s dužim maceracijama bijelih sorata bilo u drvenim posudama bilo u amfori vjerojatno za nekih pet godina neće u nas biti rijetkost, dapače, s obzirom da su ona već postala pomalo i moda, lako je moguće da će ih nuditi gotovo svaka vinarija ovdje, samo, pitanje je koliko će od tih vina, upravo zato što su tzv. narančasta vina ušla i u kategoriju pomodnosti ali i stoga što veliki broj potrošača slabije eno-educiranosti vino bira povodljivo, biti proizvedeno beskompromisno pošteno a koliko s raznim kompromisnim rješenjima.

Velike bačve u kojima dozrijevaju vina Tomčevih. Tata Zvonimir Tomac uz bačvu sa svojim miljenikom rajnskim rizlingom 2017, ovaj put iz klasične, dakle NEmaceriane produkcije

Narančasta vina postala su dakle na neki način i sredstvo za privlačenje pozornosti. Nezgoda je što se pod krinkom prirodnoga i narančastoga nude brojna vina i s izraženijim tehničkim greškama. Neobično je koliko mnogo ljudi padne na objašnjenje proizvođača da je riječ o sasvim prirodnoj kapljici, i nekritično, čak i s oduševljenjem prihvati feler. Stvar je dakle ne samo u kompromisnosti u produkciji nečega što, kad se već tako prezentira, mora nastajati beskompromisno, nego i konkretno u tome što dosta orange vina ali i neorange vina deklariranih da su proizvedena na prirodan način imaju problema s čistoćom u izgledu, mirisu i okusu, npr. budu mutna ili jače maglušasta, s visokom hlapljivom kiselosti već čak i prema octenome, s izraženim animalnim notama do razine i jačeg brettanomycesa. Ponuđači čija su vina s tim očitim defektima čak i energično ustrajavaju s objašnjenjima da su vina prirodna, a dosta konzumenata ipak popije takva objašnjenja i takvo vino.

Što osobno Tomislav Tomac misli o aktualnoj narančastoj sceni, posebice u Hrvatskoj?…

Tomislav i Martina Tomac sa Stevenom Spurrierom u Londonu, kad je objavljeno da je njihov pjenušac Amfora uvršten u Decanterovu listu 75 Stellar Buys svijeta

– Istina je da se među tzv. orange-vinima i tu i vani nađe onih manje uspjelih i onih s priličnom greškom. I to nikako ne ide na ruku popularizaciji te tipologije. Primijetio sam da su neki proizvođači koji su se upustili u proizvodnju vina dobivenih dugim maceracijama bijelih sorata nestrpljivi i prebrzo izlaze van s takvim svojim uradcima, ali tu ne vidim nerješivi problem, pretpostavljam da će uvidjeti da vinu treba dati više vremena. Zabrinjavaju međutim oni koji uporno ne priznaju tehničke mane u svome vinu kao i, barem za mene, neočekivano veliki sloj publike koji ne prepoznaje nedostatke i mane. Potrošači bi morali biti pažljiviji, tako da ne prihvaćaju olako rog za svijeću – komentirao je Tomac, i dodao: – No, da nastavim s pjenušcima iz amfore: čini mi se malo vjerojatnime da će se ubrzo i jače proširiti i proizvodnja jantarnih odnosno kako većina govori narančastih pjenušaca. S obzirom da ih sada jedva tko proizvodi i s obzrom da je teško da će se za njihovu proizvodnju u dogledno vrijeme opredijeliti dosta vinara, oni bi mogli i na duže vrijeme ostati sjajna tržišna niša. Tko zna, možda doista visokoafirmirani francuski šampanjeri najprije moraju svijetu prikazati jantarni pjenušac iz njihove proizvodnje pa da se svijet i šire zainteresira za nj! Moram reći da su neki francuski šampanjeri pokazali interes za pjenušac od baznog vina dobivenoga od dugo maceriranih bijelih sorata. Šampanjeri koji su posjetili naš podrum odlučili su kupiti amforu da bi eksperimentirali s njom… Vidjet ćemo što će biti! Inače, što se tiče izvoza hrvatskoga vina općenito, dakle ne nužno ovog maceriranog, veliki potencijal vidim u Dalmaciji, koja ima mnogo i to vrlo dobrih autohtonih sorata i koja uglavnom, još, nije ekološki zagađena, a to su svakako dva elementa koji proizvod, pogotovu i ako je iz turistički razvijenog područja, mogu učiniti snažnim adutom teritorija. Velika je za Hrvatsku sreća što nam turizam posebice zadnjih godina jako dobro funkcionira. Rekao bih da su vino i maslinovo ulje unutar hrvatske poljoprivrede pokazali najveće dosege u kakvoći te kao potencijal za izvoz. Bez obzira koliko je proizvođač malen, dobro je da je okrenut barem minimalno i prema izvozu i to po mogućnosti prema više različitih tržišta, jer ako jedno tržište privremeno zakaže ostaju šanse na drugome, odnosno drugima. Nužno je, k tome, baš za manjeg proizvođača koji kreira osebujan proizvod iz domene prehrane i pića, dobro paziti s kojim tržišnim partnerom, bilo u nas bilo vani, radi, naime bit je ne samo prodati robu nego i to da roba sa svim vrlinama stigne pred kupca/potrošača, a to može samo ako se ispravno skladišti i nudi na polici.

Ponos i perjanice kuće: pjenušci Millenium, Diplomat, Rosé i stelarna Amfora

A kako stvari stoje sa segmentom pjenušaca, pića koje je očito među hrvatskim potrošačima u zadnjim godinama steklo veliku popularnost, ali i pića koje je upravo pod  prezimenom Tomac steklo sjajnu reputaciju?

– Pjenušce smo opsegom već osjetno povećali u odnosu na one prijašnje naše količine. Radije nego da još povećavamo pjenušavu produkciju nastojimo potrošačima ponuditi i neke pjenušce naših robnih marki ali s još većom dodanom vrijednosti. A to će reći pjenušce koje smo znatno duže nego inače držali na kvascu u butelji prije degoržiranja. Na proljeće 2018. izlazimo s količinom od 500 boca našeg pjenušca Classic od baznog vina od grožđa branoga 2006. a koji još leži na kvascu i ovih dana čeka degoržiranje. Taj bismo posebni pjenušac ponudili boljim restoranima koji imaju i osoblje spremno da nudi takav pjenušac i goste koji znaju što znači 10 godina odležavanja na kvascu, dakle one koji su spremni prihvatiti takav pjenušac.

Tomac Classic 2006 – izlazak 12 godina poslije berbe!

Gostoljubivost u prvome planu: na tom mladom ljetu svega obilja…

Na kraju nešto što je bitno kako za unaprjeđenje proizvodnje u sektoru tako i za marketing proizvoda, proizvođača i cijeloga kraja, a to je  poslovna udruga koja treba voditi vinsku politiku kraja. Plešivica je i te kako zavrijedila imati takvu poslovno orijentiranu asocijaciju.

– Teško mi je u ovome trenutku pobliže govoriti o takvoj udruzi. Nekad je na Plešivici bilo nekoliko udruga vezanih na vino i one su imale stanoviti kohezijski karakter, ali nekako se s vremenom stvar razvodnila. Smatram da bi trebalo ponovno krenuti, i to s dobro razrađenim ozbiljnim programom, te tako dati novu šansu mlađim naraštajima koji pokazuju strast glede proizvodnje nečega specijalnoga – rekao je Tomislav Tomac.  ♣                                                                             SuČ – 01/2018

Etno detalj, bitan i za turizam koji je pak bitan za plasman proizvoda i teritorija – tradicijska drvena kuća za prihvat gostiju u dvorištu Tomčevih. Pored nje – desno – ispod krovišta pokrivenog slamom prostor je gdje se nalaze ukopane amfore…

Praznici, i oko njih, u čaši/ ZDRAVI, i VESELI BILI!…

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t

BLAGDANSKI SU DANI NA PRAGU. KAKO JE OBIČAJ DA SVEČANI STOL BUDE DOSTA BOGATIJI i PRIVLAČNIJI NEGO INAČE, POSEBICE ŠTO SE TIČE VINA, NUŽNO SE KVALITETNO PRIPREMITI, a UPRAVO OVAJ PRILOG MOŽE POMOĆI u PAMETNOM IZBORU PLEMENITE KAPLJICE i PUTOKAZOM KAMO DA POĐETE PO NJU. NARAVNO, DOBRE NASLOVE i DOBRE ADRESE VALJA ZNATI NE SAMO ZA SADA, NEGO i ZA PERIOD OD BLAGDANA DO SLJEDEĆEG BLAGDANA…

Božićni i novogodišnji praznici na pragu su, a to znači da je  krajnji čas za pobrinuti se za ono što će resiti stol u tim danima, kao i za prikladne darove najbližima – rodbini, prijateljima, poslovnim partnerima. Poruka vrijedi kao praktična zapravo ne samo sada uz praznike, nego i za razdoblje – od praznika do sljedećeg praznika!…

Ova dva nastupajuća blagdana u prosincu i na prijelazu iz prosinca u siječanj ipak su najjača u godini, i logično je da se voli da ih i u čaši a i na tanjuru poprati nešto što je (i znatno!) bolje, i što je posebno. Butelja je univerzano dobrodošla, kako na svečanome stolu doma tako i kao dar. Međutim – koja butelja? Izbor je u trgovinama golem, pa, u tome moru – za što se odlučiti? K tome, da budete sigurni da ćete doma ponijeti ispravan proizvod dobro je znati i gdje i kupiti butelju. Naime, sve trgovine baš se i ne trse da artikle osjetljive na svjetlost i na višu temperaturu pravilno skladište i prikladno ih drže na svojim policama.

Unutar tog lako izrečenoga bolje, posebnije, dosta je točaka, pod. npr. a), b), c), d), itd. o kojima valja voditi računa. A te točke su, primjerice, svakako i osobni afinitet glede mirisa i okusa, zatim (ukorijenjene) navike u konzumaciji, razina educiranosti a i zahtjevnosti pojedinca glede vina, razina educiranosti glede sljubljivanja vina s jelom (o tome sam već prije pisao), a, bogme, i maloprodajna cijena boce i stupanj debljine vlastitog novčanika, pa i stupanj dostupnosti proizvoda u okruženju u kojemu se živi.

Blagdanski aerobik…

Evo nekih praktičnih informacija iz, da tako kažem, službenih i institucionalizirnaih izvora, ali i iz nekih osobnih iskustava. Počeo bih s onime što se o vinima – dakako ostajemo pri hrvatskoj kapljici – na hrvatskom tržištu preporučivalo u okviru potrošačkog putokaza kluba Vinske zvijezde koji objavljuju trojica dugogodišnjih pratitelja Bakhove scene iz informativnih medija i blogova poput 24sata, Večernji list, Svijet u čaši, Bakhov sin, Vito Vino, i Suhiučaši. Oficijelni orijentiri za pametnu kupnju su bili dakako razna značajnija ocjenjivanja vina u nas i u svijetu, ali i, evo, od ovih dana 2017. i dodjela nagrada kuća Vinart i Romerquelle za postignuća godine u segmentu vina.

Kako je uz nazive vina što se savjetuju za praznične dane nužno, da ponovim, znati i to gdje se ona mogu kupiti, k tome i s određenom sigurnosti da su bila i dobro skladištena pa kod njih ne bi trebalo biti problema s degradacijom zbog neprimjerenoga čuvanja, te kako su ti dani prije praznika a i na same praznike i u stanovitom znaku opuštanja i pojačane sklonosti da se skokne i izravno ponekom vinaru, donosimo određena imena te adrese koji bi trebali jamčiti sigurnost u izboru, kupovini, kao i doživljaju na posjećenome vinskome posjedu.

Evo, kao određenih oslonaca u čija se vina može pouzdati i kojega vinara se sigurno isplati posjetiti – dobitnikâ novoustanovljene nagrade Vinarta-Romerquellea za godišnja postignuća u 2017:

Tomislav Tomac s Plešivice, Osoba godine Vinart-Romerquelle 2017, najbolji vinski podrum sjeverozapadne Hrvatske: bijela mirna vina rajnski rizling, sauvignon, pjenušci, vina od grožda bijelih sorata pola godine maceriranoga u amfori… Najbolje ocijenjeno bijelo vino na degustacijama kluba Vinske zvijezde u 2017 bilo je Amfora rajnski rizling 2011 od Tomca 

Osoba godine: Tomislav Tomac. Vinarija godine za regiju Bregoviti sjeverozapad Hrvatske: Tomac. Zatim Zaslužnik godine: Nikola Benvenuti. A  Vinarija godine za Istru i Kvarner: Benvenuti. Vinarija godine za Slavoniju i Podunavlje: Jasna Antunović Turk. Vinarija godine za Dalmaciju: Luka Krajančić. Zaslužnik godine: Vlado Krauthaker, kandidat za najbolju vinariju Slavonije i Podunavlja. Ostali kandidati za najbolje podrume u svojim regijama: Iločki podrumi, PP Orahovica, Fakin, Kozlović, Korak, Bolfan, Stina Jako-vino, Badel 1862 Benkovac Korlat, Korta Katarina, Miloš, Prović.

Nikola i Albert Benvenuti, Kaldir, Istra: Nikola Benvenuti, Zaslužnik 2017 godine, bio je kandidat za Osobu godine. Benvenuti je proglašen najboljim vinskim podrumom Istre i Kvarnera za 2017. Aduti – malvazija istarska bazna i premium Anno Domini, odležani teran desertni muškat…

Najbolja vinarija za Slavoniju i Podunavlje – ona od Jasne Antunović

Najboljim vinskim podrumom u Dalmaciji 2017 proglašen je onaj od Luke Krajančića s Korčule. Na slici: Krajančićeva vina – revija pošipa

Kandidati za najbolju vinariju u Slavoniji i Podunavlju – Iločki Podrumi (graševina, traminac u prvome planu), te za najbolju vinariju u Dalmaciji – Badel 1862 Vinarija Benkovac-Korlat (u prvome planu crna vina syrah, merlot i cabernet sauvignon iz kategorije supreme, namijenjene visokom ugostiteljstvu

Veletrgovcem godine proglašen je Miva &Mohor, a kandidati su za dobitnika bili Roto Dinamic, Vivat fina vina, Acrobat  i Apfel.

Vinoteka godine je zagrebački Bornstein a u toj grupi kandidati za dobitnika našli su se Vivat fina vina (Martićeva ulica), MIVA iz Zagreba te osječka Vinita i splitski Fumar. Supermarket godine glede ponude vina je Vrutak, a kandidati za nagradu bili su Interspar i Kaufland. Web shop godine je Vivat fina vina (www.vivat-finavina.hr ), a u konkurenciju su  ušli Wine & more (www.thewineandmore.com), Vino.hr (www.vino.hr), Miva (www.miva.com.hr/hr/web-shop ) i Vrutak (www.vrutak.hr/shop.aspx )

Najbolja vinoteka 2017 u Hrvatskoj: Bornstein iz Zagreba. Uz odličje su vlasnici-voditelji Doris i Ivan Srpek (lijep i velik izbor vina te prigodnih blagdanskih poklona)

_________________________________

BLAGDANSKA POTROŠNJA VEĆA ZA 500 MILIJUNA KUNA!Potrošnja u prosincu 2017. iznosit će 12,5 milijardi kuna, procjena je koja stiže iz Hrvatske gospodarske komore. To je u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećanje za 500 milijuna kuna, odnosno 4,16 posto Ova se procjena temelji na rastu prometa u trgovini na malo već 37 mjeseci zaredom, što je nezabilježeno otkad Državni zavod za statistiku vodi te podatke, istaknula je pomoćnica direktorice Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić na konferenciji za medije na temu blagdanske potrošnje.

Među proizvodima koji se u nas najviše kupuju za blagdane su dječje igračke, kozmetika, odjeća i obuća, hrana, alkoholna i bezalkoholna pića. Dosta se potroši i na mobitele, videoigre, računala, česti blagdanski pokloni su i knjige te, dakako, božićne dekoracije.

Inače, u potrošnji prosječnog hrvatskog kućanstva općenito najveći udio otpada na hranu i bezalkoholna pića, čak 29,5 posto, po čemu smo daleko iznad prosjeka EU. Slijede troškovi stanovanja, prijevoza i potrošnje energenata na koje otpada oko 30 posto kućnog budžeta, zatim odjeća i obuća sa 8,5 posto, rekreacija sa 6,7 posto, dok na kulturu trošimo tek 5,9 posto.

Naša želja je, a to sustavno promoviramo kroz 20 godina akcije Kupujmo hrvatsko, da u ponudi na našem tržištu bude zastupljeno što više kvalitetnih, hrvatskih proizvoda. Apeliramo na javnost da kupuje domaće jer kupovinom domaćih proizvoda potiče se nastavak rasta potrošnje, a samim time i druge pozitivne trendove koji pokreću oporavak gospodarstva, poruka je iz HGK. Istraživanja pokazuju da je gotovo 80 posto naših građana spremno izdvojiti više novca za hrvatski proizvod koji svojom kvalitetom i cijenom ne zaostaje za stranim, stoga je važno da i proizvođači i trgovci prilagođenom ponudom daju svoj doprinos. ■

______________________________________

Tu su i svježe i za izbor vina i kupnju korisne vijesti s festivala Zagreb Vino.com 2017 potkraj studenoga: popis je to dobitnika zvjezdica strukovno priznate kvalitete za vina kušana i vrednovana u okviru kluba Vinske zvijezde u tijeku 2017, te nagrađena na dodjeli odličja upravo na Zagreb Vino.comu 2017. Napominjem da su uz stalni trio Vitomir Andrić, Ivo Kozarčanin i Željko Suhadolnik u ocjenjivanjima sudjelovali razni naši znani enolozi, sommelieri, vinski trgovci, dakle sve osobe iz faha. Žiri je svaki put bio sa po sedam članova. Pragovi za odličja su stroži nego na brojnim drugim ocjenjivanjima pa priznanje ima jači sjaj, primjerice za četiri zvjezdice prag je 90 do 94,99 boda po skali do 100 bodova, za pet zvjezdica raspon je od 95 do 98, 99/100, a Velika šampionska zvijezda predviđena je za vino s 99 i 100 bodova. Razlika između ocjenjivanja kluba Vinske zvijezde i drugih klasičnih domaćih i inozemnih vrednovanja vina je u tome što klub Vinske zvijezde vina za ocjenu uzima izravno s tržišta, dakle praktički kao da je potrošač, a druga ocjenjivanja skupljaju vina po tome kako im ih za ocjenu prijave i pošalju proizvođači.

Pet zvjezdica

Merlot 2012 izborna berba – Krauthaker; Zlatan plavac Grand cru 2011 – Zlatan otok; Meneghetti Red 2011 –  Meneghetti

Sjajan Meneghetti Red 2011, pet zvjezdica kluba Vinske zvijezde. Za uz jela od crvenoga mesa – pečenog, pirjanoga… Stancija Meneghetti iz Bala kod Rovinja bila je kandidat za titulu najboljeg vinskog podruma u Istri i na Kvarneru 2017

Četiri zvjezdice

Karizma 2012,Vina Petrač. U podrumu Petrač u okolici Krapinskih Toplica uz bačvice u kojima sazrijeva crnjak je podrumar Darko Jakoplić

Rajnski rizling 2011 Amfora – Tomac; Merlot superior 2012 – Franc Arman; Karizma 2012 – Petrač; Venje 2008 barrique kasna berba – Enjingi; Mercs 2015 – Krauthaker; Dingač 2013 – Kiridžija; Plavac mali barrique 2011 – Bastijana Tomić; Plavac mali 2015 – Grgić-vina; Chardonnay 2014  Ice Wine – Bodren; Syrah 2012  Korlat – Badel 1862/Vinarija Benkovac; Satir 2015 – Crvik; Merlot 2013 – Krauthaker; Crni pinot 2015 – Galić; Teran 2011 barrique – Franc Arman; Syrah 2013 – Vina Jakob; Tvoja krv i moja 2013 – G&J vina; Sangreal Merlot 2013 – Bibich; Boškinac Cuvee 2013 – Boškinac

Najbolje ocijenjeno bijelo vino:  Rajnski rizling 2011 Amfora – Tomac;  Najbolje ocijenjeno crveno vino:  Merlot 2012 izborna berba – Krauthaker;  Najbolje vino od hrvatske autohtone sorte:  Zlatan plavac grand cru 2011 – Zlatan otok; Najbolje ocijenjeni mladi portugizac: Portugizac 2017 – Agro Damir Drago Režek

Četiri zvjezdice za Boškinac cuvée 2013 vinarije Boškinac iz okolice Novalje na Pagu, te za Satir 2013 cabernet sauvignon obitelji Crvik iz Konavala, a i za Mercs 2015 Vlade Krauthakera, pa i za Crni pinot 2015 od Galića. Dobitnički plavci iz Dalmacije, četiri zvjezdice: Mali plavac 2011 barrique od Bastijane Andre Tomića s Hvara, zatim Plavac mali 2015 vinarije Grgić i Dingač 2013 Vedrana Kiridžije s Pelješca

Najbolji mladi plešivički portugisci iz 2017: 1. Agro Damir Drago Režek (u sredni); 2. Krešo Režek i Golubić

Sredinom kolovoza održano je u Bergamu u talijanskoj Lombardiji ocjenjjivanje Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme, svojevrsno svjetsko prvenstvo vina od sorata merlot i cabernet. Tamo u strukovnoj ocjenjivačkoj komisiji bude i po 11 članova! Zlatne medalje u Bergamu su od hrvatskih vinskih kuća osvojili Badel 1862/Vinarija Benkovac za Korlat cabernet sauvignon 2012 supreme, zatim porečka Agrolaguna za Cabernet sauvignon 2011 Festigia, za Cabernet sauvignon 2015 Festigia te za Castello 2015 Festigia, Krauthaker za Merlot 2015 i za Cuvee K-7 2015, feričanačko Feravino za Miraz cuvée 2015.

Concours Mondial  de Bruxelles 2017 pozlatio je Dingač 50 2012 od Badela 1862, a posrebrio Badelove Ivan Dolac 2009, Korlat cabernet sauvignon 2013 i Korlat Syrah 2012, dok je njemačko ljetno ocjenjivanje Mundus Vini donijelo zlata Tramincu 2012 izborne berbe bobica i Tramincu 2016 premium od Iločkih podruma, zatim Castellu 2015 Festigia od Agrolagune, Korlat merlotu 2012 supreme od Badela 1862, a srebra Graševini 2016 Turković od Kutjeva d.d., Graševini 2016 premium od Iločkih podruma i Merlotu 2013 Puntagreca od Agroprodukta iz Vodnjana.

Drugo najbolje ocijenjeno hrvatsko vino na ovogodišnjem vrednovanju vina od merlota i caberneta u Bergamu – zlatni Cabernet sauvignon 2011 Festigia od porečke Agrolagune

S ovogodišnjeg Decantera: platinasta Graševina premium 2013 od Jasne Antunović te također platinasti Branimir Jakopić s vinom G 2015 od graševine izborne berbe prosušenih bobica. S međunarodnog sajma poljoprivrede i prehrane Agra u Gornjoj Radgoni 2017 Jakopić je donio kući veliko zlato za Pušipel 2015 prestige izborne berbe bobica

Poslastice iz podruma Velimira i Josipa Koraka s Plešivice: pjenušci, rajnski rizling, sauvignon (Kamenice!), chardonnay sur lie…

Navedeni nazivi vina i nazivi i imena proizvođača, pogotovu oni koji se ponavljaju, već lijepo upućuju na to za koju se etiketu i kojega vinara odlučiti u izboru za svečani stol. Iz mojega iskustva dodatno bih izdvojio i sljedeće druge domaće proizvođače i vina koji nisu ispred navedeni a kod kojih se može biti siguran u dobru kvalitetu, stalnost kvalitete pa i, kod nekih, i jaču intrigantnost proizvoda. Za izdvojiti i frankovka vrhunsko vino s kzp od Belja, ali i malvazije 2016 – bazna Medea te  Montiron, od vodnjanskoga Agroprodukta, Ta, bazna, u maloprodaji stoji oko 35 kuna, a stepenica više – Montiron – dvostruko toliko.

Osebujna kapljica Giorgia Claia iz Krasice u Istri, inače na kolosijeku maksimalno moguće prirodne proizvodnje: pjenušac, malvazija Sv. Jakob, Ottocento bijeli i Ottocento crni, refošk Brombonero, te desertni muškatni Tasel.

Nezaobilazan je, kad govorimo o visokokvalitetnom i poštenome vinu, i Moreno Coronica, s pjenušcem CO2, Gran malvazijom, Gran teranom i crnjakom Boscogrando. A vrlo su zanimljiva vina, od malvazije (Fugaz), chardonnaya (Belaigra grand cru i Epicuria), od malvazije i chardonnaya (Santa Chiara), ali i pjenušci  (Luna extra brut i Kontempo zéro dosé) – Koquelicot iz Istre. Olivier Erzbischoff iz Francuske i Jaqueline Marovac doktorsku su ordinaciju u Francuskoj  zamijenili vinskim podrumom u Gračišću na našem najvećem polutotoku.

Istarski Francuzi Koquelicot – Olivier Erzbischoff, Jacqueline Marovac i njihova kći

 

Vina Bibich Alena Bibića iz Skradina – sjajna kapljica ali ono što je špica je i za dublji džep. Aleph (cabernet sauvignon, cabernet franc, merlot), Bas de Bas (syrah s malo merlota), pa Sangreal Shiraz i Sangreal Merlot, La Sin (sorta lasin!), Debit Lučica riserva…

Niko Bura

Priča za sebe je Pelješanin iz Potomja Niko Bura, zanesenjak iz garaže sa dingačem Bura i postupom Mare.

KAMO NA IZLET?

U nastavku evo i da predstavim, kroz njihove osobne karte, po regijama neke od proizvođača interesantnih za posjet, da se kod njih, na licu mjesta, najprije dožive vina a potom i izaberu za kupnju i za ponijeti doma.

Bregoviti sjeverozapad Hrvatske

 ֎ BODREN – slatko desertno!

Slatka vjedrica s Bodrenovim visokim predikatima

Vinska regija, vinogorje: Bregoviti hrvatski sjeverozapad/Zagorje-Međmurje, Pregrada, Krapinske Toplice; Enolog-podrumar: Boris Drenški; Pristup proizvodnji: konvencionalan, ali uz minimum uporabe klasičnih zaštitnih sredstava; Hektara: 5, vlastitih;  Sorte: pinot sivi, pinot bijeli, rizling rajnski,, chardonnay, sauvignon bijeli, rizvanac, traminac, muškat žuti; Godišnja proizvodnja vina: 6000 bočica (0,25 lit) – desertna i specijalna (slatka predikatna) vina: 100 %; Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama i kategorijama: Bodren cuvée, Triptih cuvée, rajnski rizling, pinot bijeli, chardonnay, pinot sivi, traminac, žuti muškat; Mogućnost kupnje vina na posjedu: da;  Degustacija vina na posjedu moguća: da; Ponuda i hrane: hladni narezak, mali zalogaji; Kušaonica za koliko osoba: 10-15; Radno vrijeme: samo po najavi; Način plaćanja: gotovina – virmanom; rirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Dvorac Veliki Tabor, Dvorac Bežanec, nalazište pračovjeka Hušnjakovo, Terme Tuhelj.

__________________

Adresa: Bodren, 49231 Hum na Sutli; Rusnica 64; tel. fax: +385/049 340 466; www.bodren.hr Vlasnik: Boris Drenški • Odgovorna osoba: Boris Drenški; e-mail: info@bodren.hr • Kontakt osoba: Boris Drenški

___________________________________

֎ BOLFAN VINSKI VRH – biodinamika, rajnski, sauvignon, crni pinot…

Tomislav Bolfan u svom podrumu

Vinska regija, vinogorje: Zagorje-Međimurje, Zabok; Enolog-podrumar: Andrej Rebernišek; Pristup proizvodnji: biodinamskicertificirano: da; Hektara pod trsjem: 25 vlastito; Sorte: rizling rajnski (Riesling), sauvignon bijeli (Sauvignon blanc), rizvanac (Müller Thurgau), graševina (Welsh Riesling), pinot sivi (Pinot gris), muškat žuti, traminac, chardonnay, pinot crni (Pinot noir), nešto frankovke (Blaufränkisch); Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Vinski vrh (nadmorska visina 250-380 m, nagib 16-30 %, južne i jugoistočne ekspozicije); Godišnja proizvodnja vina: 100.000 boca ⦁ mirno: 95 %; bijelo: 74 %; ružičasto: 1 %: crno: 25 %; pjenušci: 5 %; Vina kao robne marke po etiketama: Bolfan – suha svježa linija – riesling,  sauvignon, pinot sivi, breg cuvée, muškat žuti, pinot crni • Primus – odnjegovana kompleksna linija – riesling, pinot sivi, sauvignon, pinot crni, cabernet sauvignon (mala količina, proizvodi se samo u najboljim godištima) • pjenušci – Zlatni (Golden) Centurion brut nature, chardonnay, klasična metoda, kompleksan, elaboriran,  Srebrni (Silver) Centurion sec, mješavina sorata, klasična metoda, svježe; Mogućnost kupnje vina na posjedu: da; Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu: ulje od koštica grožđa; Degustacija vina na posjedu moguća: da; Ponuda hrane: da, u vlastitom restoranu  – hladni narezak – topla jela; Kušaonica za koliko osoba: 45; Smještaj:  5 dvokrevetnih soba; Radno vrijeme: 12,00-20.00 h, poželjna prethodna najava; Način plaćanja: gotovina– kartice (primaju se: Diners, American Express, Master Card, Maestro); Sadržaji za sport i rekreaciju: šetnje u prirodi, jahanje, streličarstvo; Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučljivo za posjet: Svetište Marija Bistrica, Varaždinske toplice, planina Ivančica, iskopine rimskih termi u Varaždinskim Toplicama, Muzej neandertalca u Krapini; Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: vođene vinske-blues degustacije na posjedu, Vincekovo, Martinje, Krapinski festival kajkavske popevke u rujnu.

____________________________

Adresa: Bolfan Vinski Vrh, Gornjaki 56; Hrašćina • tel/fax: +385/49 458 287 • e-mail: bolfan@bolfanvinskivrh.hrwww.bolfanvinskivrh.hrVlasnik: Tomislav Bolfan • Odgovorna osoba: Tomislav Bolfan, e-mail bolfan@bolfanvinskivrh.hrKontakt osobe: Tomislav Bolfan, +385/98 261 147; Branimir Puškadija, +385/99 703 1797

___________________________

___________________________________________

֎ CMREČNJAK – pušipel, zeleni silvanac sauvignon…

Vinska regija, vinogorje: Zagorje-Međimurje, Međimurje, Sveti Urban; Enolog-podrumar: Marko Cmrečnjak;  Pristup proizvodnji: konvencionalan; Hektara: 16 vlastito; kooperacija: 19;  Sorte: pušipel (moslavac, šipon, Furmint), graševina (Welsh Riesling), silvanac zeleni (Grüner Sylvaner), sauvignon, pinot sivi (Pinot gris), rizling rajnski (Riesling), rizvanac (Müller Thurgau), muškat žuti, pinot crni (Pinot noir); Godišnja proizvodnja vina: cca 160.000 boca ⦁ mirno, redovna berba: 93 %; bijelo: 90 %; ružičasto: 5 %: crno: 5; desertna slatka: 2 % • pjenušci: 5 %;

Rajko i Marko Cmrečnjak. Dolje: trsje Cmrečnjakovih

Vina kao robne marke po etiketama: Urbanski biser, rizvanac, pušipel classic, graševina, zeleni silvanac, sauvignon, rizling rajnski, pinot crni – suho • pinot sivi, pinot crni-rosé – polusuho • muškat žuti, graševina kasna berba, pušipel prestige izborna berba – poluslatko • graševina ledeno vino – slatko • pjenušac: Stridon brut  (bijelo), Rosé brut; Mogućnost kupnje vina na posjedu: da; Degustacija vina na posjedu moguća: da; Ponuda hrane: hladni narezak; Kušaonica za koliko osoba: 45 – 50;  Radno vrijeme: 08-16 h – ponedjeljak-petak: 08-12 h subota ⦁ Nedjelja, blagdani: zatvoreno; Način plaćanja: gotovina – kartice (primaju se: Visa, Master Card, American Express); Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, za posjet: Vidikovac Mađerkin breg, crkva Svetog Jeronima; Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Festival vina Urbanovo, druga polovica svibnja

_____________________________

Adresa: Vinogradarstvo-podrumarstvo Cmrečnjak, Sveti Urban 273; Štrigova • tel/fax: +385/40 830 103; +385/40 830 033 • e-mail: cmrecnjak1@net.hrwww.cmrecnjak.hrVlasnik: Rajko Cmrečnjak • Odgovorna osoba: Rajko i Marko Cmrečnjak • Kontakt osoba: Marko Cmrečnjak, mobitel: +385/98 590 940

______________________________________________

֎ HAŽIĆ – veselo uz mirisavi traminac

Radenko Hažić sa kćerkom Tatjanom; dolje: sestre Hažić

Sestre Ažić

Vinska regija, vinogorje: Zagorje-Međimurje, Međimurje; Enolog-podrumar: Radenko Hažić;    Pristup proizvodnji: konvencionalan; Hektara: 2,3 vlastito; Sorte: graševina, chardonnay, sauvignon blanc, traminac mirisavi (Gewürtztraminer); Godišnja proizvodnja vina: 25.000 boca ⦁ mirno: 100 %; bijelo: 100 %; Vina kao robne marke po etiketama: graševina, chardonnay, sauvignon – suho • sauvignon, chardonnay – polusuho • traminac mirisavi – poluslatko; Mogućnost kupnje vina na posjedu: da; Degustacija vina na posjedu moguća: da; Ponuda hrane: hladni narezak; Kušaonica za koliko osoba: unutarnji prostor 50 – terasa za tople mjesece 40/ 50 osoba; Smještaj: zasad ne na OPG-u, ali 1 km su udaljene Terme sv. Martin s apartmanima i hotelom ****; Radno vrijeme: subota 12–18h, nedjelja 10 –13h, ostale dane po najavi; Način plaćanja: gotovina; Sadržaji za sport i rekreaciju: ne na OPG-u – da u Life Class Termama sv. Martin: wellness i razni sportski sadržaji, bicikli u najam; Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, za posjet: najsjevernija točka u Hrvatskoj, mlin na rijeci Muri i mlinareva kuća, labirint ljubavi, farma jelena, stari grad Čakovec (20 km); Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Valentinovo (veljača), Urbanovo – festival vina & Dani otvorenih podruma (svibanj), Porcijunkulovo u Čakovcu (kolovoz), postavljanje klopoteca u vinskoj kući Hažić (kolovoz), Martinje (studeni)

Vedro u kušaonici obitelji Ažić

___________________

Adresa: OPG Hažić-Vinska kuća Hažić, Jurovčak 72; 40313 Sv. Martin na Muri • tel/fax: +385/40 868 325; +385/99 219 94 11 • e-mail: info@opg-hazic.comwww.opg-hazic.comVlasnik: Radenko Hažić • Odgovorna osoba: Radenko Hažić • Kontakt osoba: Tatjana Hažić, e-mail: info@opg-hazic.com

_________________________________________

֎ KORAK – rajnski rizling, chardonnay, sauvignon, crni pinot, pjenušci

Velimir Korak

Vinska regija, vinogorje: Plešivica-Okić. Obiteljska vinarija Korak nalazi se u mjestu Plešivica s kojega se pruža prekrasan pogled na prirodne amfiteatre kraja. Vinogradi su na brdu, gdje nema industrijskog zagađenja. Smješteni su na osam različitih mikrolokacija, na nadmorskoj visini od oko 400 metara. Ambicije su Korakovih pružiti vino za zahtjevno nepce i za istinskog poznavatelja. Uz svježu liniju vina od sorata sauvignon bijeli, rizling rajnski te rosé postoje i vrlo ozbiljna, odležana vina od chardonnaya, pinota sivog, pinota crnoga i syraha. U želji da se kvalitetno obogati ponuda, krenulo se, kao najnovije, i u produkciju duže maceriranih vina, te u pjenušce; Enolog-podrumar: dipl.ing.agr Velimir Korak, mag. ing.agr Josip Korak; Pristup proizvodnji: konvencionalni, uz minimalno korištenje pesticida i bez uporabe herbicida; Hektara: 6 vlastito; kooperacija: 2; Sorte: sauvignon bijeli (Sauvignon blanc), chardonnay, pinot sivi (Pinot gris), rizling rajnski (Riesling), syrah, pinot crni (Pinot noir), portugizac; Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni

Josip Korak, mlada snaga

navoda na etiketi: Križevac, Cimbuščak, Laškovec, Klemenka, Draga; Godišnja proizvodnja vina: cca 40.000 do eventualno 50.000 boca: 90 %; bijelo: 30.000 a od toga, za početak, i od bijelih sorata, nešto malo i tzv. narančaste kapljice; ružičasto: 2000: crno: 8000; pjenušci: 10 % (na kvascu: 30 mjeseci); Vina kao robne marke po etiketama: Svježa linija – sauvignon, rizling rajnski, rosé Draga, portugizac mlado – suho ⦁ Premium: chardonnay sur lie, syrah, pinot crni, – suho; Mogućnost kupnje vina na posjedu: da; Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu: destilati vlastite produkcije; Degustacija vina na posjedu moguća: da; Ponuda hrane: hladni narezak – topla jela; Kušaonica za koliko osoba: 50 unutra; 50 vani na terasi;   Radno vrijeme:  samo po najavi; Način plaćanja: gotovina– kartice (primaju se: sve); Sadržaji za sport i rekreaciju: šetnja; Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, za posjet: Dvorac Erdödy u Jastrebarskome; Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Vincekovo – siječanj, Jaskanske vinske svečanosti –  rujan

_________________________
Adresa: Vinogradarstvo i vinarstvo Korak, Plešivica 34, Jastrebarsko • tel/fax: +385/1 629 3088 • e-mail: velimir.korak@zg.t-com.hrwww.vino-korak.hrVlasnik: Velimir Korak • Odgovorna osoba: Velimir Korak • Kontakt: Josip Korak; mobil: +385/98 815 271

_________________________________________

֎ ŠEMBER – rajnski rizling, crni pinot, pjenušci, kvevri

Zdenko Šember

U posao se uključuju sin Nikola Šember – kao enolog, te Lucija Šember, do prije mjesec dana Vinska kraljica Zagrebačke županije

Vinska regija, vinogorje: Plešivica; Enolog-podrumar: Zdenko Šember;  Pristup proizvodnji: integrirani; Hektara: 6 vlastitih; Sorte: rizling rajnski, chardonnay, pinot bijeli, pinot crni, plavec žuti; Ekstra-kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Pavel, Vučjak, Mladi; Godišnja proizvodnja vina: cca 50.000 boca ⦁ mirno: 50 %; bijelo: 85 %; crno; 13 %; amfora-narančasta vina: 2 %; pjenušac 50 %; Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama: chardonnay, rajnski rizling, crni pinot – mirna vina, suha, i, neka, polusuha • pjenušac Šember bijeli brut, pjenušac Šember rosé brut; Pavel brut, te orange: Qvevri; Mogućnost kupnje vina na posjedu: da; Degustacija vina na posjedu moguća: da; Ponuda i hrane: da – hladni narezak, mali zalogaji – topla jela (domaća kuhinja); Kušaonica za koliko osoba: 20; Radno vrijeme: samo po najavi; Način plaćanja: gotovina – virmanom

_______________________

Adresa: Šember PG, Pavlovčani 11 b; 10450 Jastrebarsko • tel/fax: +385/1 6282 476 • e-mail: zdenkosember@gmail.comwww.sember.hr  • Vlasnik: Zdenko Šember • Odgovorna osoba: Zdenko Šember • Kontakt osoba: Zdenko Šember, e-mail: zdenko.sember@gmail.com

___________________________________________

֎ ŠTAMPAR –pušipel i visoki slatki predikati

David, Danica i Bojan Štampar

Vinska regija, vinogorje: Zagorje-Međimurje, Međimurje, Sv. Urban; Enolog-podrumar: David Štampar; Pristup proizvodnji: konvencionalan; Hektara: 7 vlastitih; kooperacija: 3; Sorte: pušipel (moslavac, šipon, furmint), pinot sivi (Pinot gris), graševina (Welsh Riesling), silvanac zeleni (Grüner Sylvaner), chardonnay, rizling rajnski (Riesling), sauvignon bijeli, muškat žuti (muscat yellow), cabernet sauvignon, gamay; Godišnja proizvodnja vina: cca 70.000 lit ⦁ mirno: 98 %; bijelo: 91 %; crno: 7 %; desertna slatka i specijalna vina: 2 %; pjenušac: 2 %; Vina kao robne marke po etiketama: pušipel classic, graševina, zeleni silvanac, pinot sivi, chardonnay svježi • chardonnay sur lie, rajnski rizling, sauvignon muškat žuti, rosé (cabernet sauvignon), cuvée Sv.Urban (cabernet sauvignon & gamay) – suho • pušipel kasna berba, izborna berba, izborna berba prosušenih bobica, ledeno vino – slatko • graševina kasna berba, izborna berba, izborna berba prosušenih bobica, ledeno vino – slatko; Mogućnost kupnje vina na posjedu: da; Degustacija vina na posjedu moguća: da; Kušaonica za koliko osoba: 20; Radno vrijeme: svakodnevno; Način plaćanja: gotovina. Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, za posjet: Crkva Sv. Jeronima – Štrigova; Vidikovac Robadje s pogledom od 360 stupnjeva i na nekoliko zemalja;

______________________________

Adresa: Vinogradarstvo i podrumarstvo Štampar, Sveti Urban 2, Štrigova • tel/fax: +385/40 830 184 • e-mail: stampar@vinarija–stampar.hrwww.vinarija–stampar.hrVlasnik: obitelj Štampar • Odgovorna osoba: Bojan Štampar • Kontakt: David Štampar,  e-mail: stampar@vinarija–stampar.hr

__________________________________________

֎  VUGLEC-BREG – Šampionski Zlatni grozd 2017 za vinski turizam

Enologinja Jasminka Šaško, i vlasnik imanja Boris Vuglec

Vuglec-breg je u već tradicijskom godišnjem nacionalnom G.E.T.-ovom (Gastronomija, Enologija.Turizam) izboru najboljih hrvatskih vinskih posjeda koji djeluju direktno i na području turizma osvojio titulu najboljega za 2017. Na slici s organizatorom izbora Tomislavom Stiplošekom i s upravo primljenim odličjem je Mario Vuglec, sin Borisa Vugleca i operativni voditelj objekta

Vinska regija, vinogorje: Zagorje-Međimurje, Krapinske Toplice; Enolog-podrumar:  Jasminka Šaško; Pristup proizvodnji: konvencionalan; Hektara: 4, vlastito; Sorte: chardonnay, rizling rajnski, graševina, sauvignon, muškat žuti, pinot crni, frankovka, cabernet sauvignon; Godišnja proizvodnja vina: 35.000 lit • mirno: 75 %; bijelo: 70 %; crno: 30%; pjenušac: 25%; Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama: chardonnay, rajnski rizling, graševina, sauvignon, crni pinot, cabernet sauvignon – sve suho • žuti muškat – poluslatko • Vuglec – extra brut • Baronial, Rozalia, crveni pjenušac – brut • Jasminka – demi sec; Mogućnost kupnje vina na posjedu: da; Degustacija vina na posjedu moguća: da; Ponuda i hrane: da – hladni narezak, mali zalogaji – topla jela (veliki restoran s domaćom kuhinjom); Kušaonica za koliko osoba: 40; Smještaj:  da – na posjedu, u šest kućica (ukupno 50 kreveta);  Radno vrijeme:  svakodnevno, 7-22 h; Način plaćanja: gotovina – virmanom – kartice (prihvaćaju se sve kartice); Sadržaji za sport i rekreaciju: šetnje, nogomet, tenis, brdski bicikli; Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjetMuzej krapinskih neandertalaca, rodna kuća i memorijalni muzej Ljudevita Gaja – Krapina; kasno-barokni dvorac Sveti Križ Začretje iz 17. st.; rodna kuća prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana – Veliko Trgovišće; Dvorac Veliki Tabor iz 16. st – Desinić.; Muzej Staro selo, rodna kuća Josipa Broza Tita – Kumrovec; Muzej seljačkih buna u dvorcu Oršić, izgrađenom 1756 g. – Gornja Stubica; Dvorac Trakošćan; hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke – Marija Bistrica; bazeni s termalnom vodom Aquae Vivae – Krapinske Toplice; Terme Tuhelj – Tuheljske Toplice; Terme Jezerčica – Donja Stubica; Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Štruklijada, Badl Fest, Noć muzeja

_________________________

Adresa: Vuglec breg d.o.o. Donje vino 1 c; 49217 Krapinske Toplice • tel. Fax: +385/49 345 015; +385 49 345 032 • www.vuglec-breg.hrVlasnik: Vuglec breg d.o.o. • Odgovorna osoba: Mario Vuglec • Kontakt osoba: Boris Vuglec, e-mail: boris@vuglec-breg.hr

_________________________

Vuglec-breg – trsje

__________________________________________

Dalmacija

֎  BRANIMIR CEBALO – grk s pijeska

Branimir Cebalo

Cebalo: grk i plavac mali

Vinska regija, vinogorje: Srednja i južna Dalmacija, Korčula, Lumbarda. U Lumbardi na otoku Korčuli Cebalo posebno njeguje rijetku autohtonu sortu grk, koja se uzgaja u vrlo ograničenom području lumbardskih vinograda na pješčanome tlu gdje generacije žitelja usavršavaju umijeće vinogradarstva i podrumarstva već više od 2.300 godina. U suvremeno opremljenoj maloj vinariji Branimir Cebalo nastavlja obiteljsku tradiciju dodajući joj svoj pečat; Enolog-podrumar: Perica Žuvela, dipl.ing.; Pristup proizvodnji: konvencionalan; Hektara: 1, vlastito; Sorte: grk, plavac mali; Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Lumbarda; Godišnja proizvodnja vina: do cca 7000 boca; mirno: 100 %; bijelo: grk = 3000-5000 boca; ružičasto: 1000 boca; plavac mali: 1000 boca; Vina kao robne marke po etiketama: grk Cebalo bijelo; Cebalo crno,  Cebalo opolo – suho; Smještaj: da, postoji apartman za 4-5 osoba; Način plaćanja: virman; Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, za posjet: pješčane plaže, vinogradi i maslinici, renesansni grad Korčula, udaljen 6 km; Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Lumbarajske užance, priredbe tradicijske kulture, sporta, kulturne i zabavne priredbe (ribarske večeri, folklor, koncerti klapa, utrka tovara, malonogometni turnir) – od 1. svibnja do 30. rujna; Festival grka u Lumbardi, Festival vina otoka Korčule Crni otok – bijela vina, Korčula

Lumbarda sa svojim vinogradima na pijesku

_______________________________

Adresa: OPG Maja Cebalo vinogradarstvo i vinarstvo, Lumbarda 591; 20263 Lumbarda • tel / fax: +385/20 712 044 •  e-mail: info@grk-cebalo.comwww.grk-cebalo.comVlasnik: Branimir Cebalo • Odgovorna osoba: Branimir Cebalo •  Kontakt osoba: Maja Cebalo – mobitel: +385/98 188 2539

_________________________________________________

CRVIK – malvasija dubrovačka Tezoro!

Andro i Petar Crvik u njihovu podrumu

Vinogorje: Južna Dalmacija, Konavosko vinogorje; Enolog-podrumar: Petar Crvik; Pristup proizvodnji: konvencionalan; Hektara: 9 vlastito, kooperacija: 4. Vinova loza uzgaja se u malim kraškim poljima na južnoj strani Konavala, te po rubnim dijelovima Konavoskoga polja. Kvaliteta je imperativ, a znanje, tradicija i iskustvo su jamstvo kvalitete. U ukupnoj ponudi Crvikovih pet je vina službeno proglašeno vrhunskima a sedam kvalitetnima; Sorte: malvasija dubrovačka, merlot, plavac mali, maraština, cabernet sauvignon;  Godišnja proizvodnja vina:  50.000  boca ⦁ mirno: 100 %;

Andro i Petar Crvik na terasi njihove kuće, u očekivanju najavljenih gostiju

bijelo: 45 %; ružičasto: 5 %: crno: 50 %; Vina kao robne marke, po etiketama: Premium kategorija: Tezoro (malvasija dubrovačka), Pomet (plavac mali), Negromant (merlot), Vilin ples (cuvée: cabernet sauvignon 40 %, merlot 40 %, plavac mali 20 %), Satir (cabernet sauvignon), Fiora (merlot rosé) – suho. Kvalitetna vina: Canavia, po sortama: maraština, plavac mali barrique, plavac mali dubrovački,  merlot – suho;  Mogućnost kupnje vina na posjedu: da; Degustacija vina na posjedu moguća: da; Ponuda hrane: hladni narezak; Kušaonica za koliko osoba: 35; Radno vrijeme: svakodnevno, od 8-17 h; Način plaćanja: gotovina; Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Plaža, pješčana, u uvali jedinstvene ljepote u selu Popovica, 1 km udaljeno od posjeda Crvik; Sokol-Grad – srednjevjekovna utvrda Dubrovačke Republike u mjestu Dunave, Crkva Sv. Nikole u Ćilipima; Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Folklor svake nedjelje u sezoni  uz crkvu sv. Nikole u Ćilipima

_______________________

Adresa: Crvik Vinogradi i Vinarija, Kotar 12; 20213 Čilipi, Konavle • tel/fax: +385/20 771-230, +385/20 773 – 531 • e-mail: crvik.vino@gmail.com •  www.crvik.comVlasnik: Andro Crvik • Odgovorna osoba: Kate Bušić • Kontakt osoba: Andro Crvik – mobitel: +385/98 344 05

_______________________________________________

֎  GRABOVAC – kujundžuša, trnjak, vranac…

Ante Grabovac (sjedi desno) sa sinovima (oba su lijevo) i s enologom Mislavom Maršićem

Vinska regija, vinogorje: Dalmatinska zagora, Imotski. Vinarija Grabovac najstarija je privatna vinarija na području Imotskog vinogorja, gdje se, inače, vinova loza uzgaja još od antičkih vremena. Iskustvo u proizvodnji grožđa i vina u obitelji Grabovac prenosi se već 200 godina. Danas obitelj posjeduje trsje na najboljim položajima Imotskoga kraja, a u vinogradima su zastupljene domaće i introducirane sorte od kojih se proizvode prepoznatljiva vrhunska vina; Enolog-podrumar: Mislav Maršić; Pristup proizvodnji: konvencionalan; Hektara: 10, vlastitih; Sorte: kujundžuša, chardonnay, pošip, žilavka, sauvignon blanc, pinot sivi, pinot noir, cabernet sauvignon, syrah, merlot, trnjak, vranac, crljenak; Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Vučja draga; Godišnja proizvodnja vina:  50.000  bocamirno: 90%;  bijelo: 40 %; ružičasto:  10%: crno:  50 % / pjenušci: 10%; Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama: kujundžuša, pošip & žilavka, sauvignon blanc, chardonnay, syrah, vranac, crveno jezero, modro jezero, modro jezero grand reserve –  suho /Pjenušac: Grabovac brut; Mogućnost kupnje vina na posjedu: da; Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu: maslinovo ulje – čaj – sir – džem; Degustacija vina na posjedu moguća: da;  Ponuda i hrane: da – hladni narezak, mali zalogaji – topla jela; Kušaonica za koliko osoba: 50; Smještaj: ne na posjedu, u neposrednom susjedstvu: da; Radno vrijeme:  svakodnevno – 09:00 – 20:00 h –  samo po najavi; Način plaćanja: gotovina – virmanom – kartice (prihvaćaju se:  Visa, Master Card, Maestro);  Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Modro i Crveno jezero, Kanjon Badnjevice;  Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Glumci u Zagvozd

______________________

Adresa: Vinarija Grabovac – Provin d.o.o., Ulica Križnog puta 17; 21264 Proložac Donji  • tel. fax: +385/21 846 767 ;   +385/21 846 010 • www.vinarijagrabovac.hr  • facebook.com/vinagrabovac  •  Vlasnik: Ante Grabovac • Odgovorna osoba: Milan Grabovac – e-mail: milan@vinarijagrabovac.hr  • Kontakt osoba: Milan Grabovac

_________________________

Imoćanski vinogradi

Jedinstveni fenomen Imotskoga: Modro jezero

______________________________________

֎  MARKUS – dingač na zagrebačkoj adresi

Danijel Szabo – vina Markus

Vinska regija, vinogorje: Južna Dalmacija, Pelješac, Dingač. Garažna vinarija Markus, osnovana 2006. i smještena u Zagrebu, vinificira grožđe uglavnom s biranih položaja na Pelješcu; Enolog-podrumar: Ivona Đipalo; Pristup proizvodnji: konvencionalan; Sorte: plavac mali, babić;  Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Dingač; Godišnja proizvodnja vina: 6500 boca ⦁ mirno: 100 %; ružičasto: 30 %; crno: 70 %; Vina kao robne marke po etiketama: Dingač Pepeljuh,  Markus Rosé – suho;  Mogućnost kupnje vina na posjedu: da; Degustacija vina na posjedu moguća: da; Ponuda hrane: hladni narezak; Kušaonica za koliko osoba: 20; Radno vrijeme: samo po najavi; Način plaćanja: on line

________________________

Adresa: Markus Šimunović-Szabo d.o.o., Gradečak Lijevi 33; Zagreb • tel/fax:  +385/1 4551 749  •  e-mail: pepejuh@gmail.comVlasnik: Damir & Sonja Šimunović • Odgovorna osoba: Danijel Szabo •  Kontakt osoba: Danijel Szabo – mobitel: +385/98 288 569

_________________________________________________

֎  POLJOPROMET – Komarna

Komarna, Terra Madre

Vinska regija, vinogorje: Komarna. Jedinstvena melioracija krša pretvorena u poljoprivedu. Vinogradi udaljeni 100 m od mora, vinarija na vrhu s prekrasnim pogledom na vinograd i more; Pristup proizvodnji: ekološki, organski ⦁ certificirano: da; Hektara: 17,2; Sorte:  plavac mali, pošip; Godišnja proizvodnja vina: 100.000 boca ⦁ mirno: 100  %; bijelo: 20  %; ružičasto: 5  %: crno: 75 ?%; Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama: plavac mali, pošip, rosé – sve suho; Mogućnost kupnje vina na posjedu: da;  Degustacija vina na posjedu moguća: da; Kušaonica za koliko osoba: 60;  Način plaćanja: gotovina – virmanom – kartice (prihvaćaju se:  sve); Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: U blizini: Dubrovnik, Korčula, Mljet; Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu:  Maraton lađa na Neretvi

Vinogradi na Komarni

_________________________

Adresa:  Poljopromet d.o.o., Splitska 27/B; 20350, Metković  •  tel.: +385/98 244 657 ;  fax: +385/20 681-327 • www.poljopromet.hr  •  www.terramadre.comVlasnik: Davor Martinović, Damir Dominiković, Stipe Dominiković • Odgovorna osoba: Davor Martinović – e-mail: davorpoljopromet@net.hr •  Kontakt osoba: Davor Martinović – e-mail: davorpoljopromet@net.hr

_____________________________________________

֎  RAK – babić i maraština

Radislav Rak

Vinska regija, vinogorje: Šibenik; Enolog-podrumar: Ante Rak; Pristup proizvodnji: konvencionalan;  Hektara:  3, vlastita;  Sorte:  babić, maraština; Godišnja proizvodnja vina:  15-20.000 lit  ⦁  mirno: 100 %; bijelo: 40 %; ružičasto: 20 %: crno;  40%; Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama:  babić, opolo, maraština – sve suho;  Mogućnost kupnje vina na posjedu: da; Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu:  pršut, sir; Degustacija vina na posjedu moguća: da;  Ponuda i hrane: da, hladni narezak; Kušaonica za koliko osoba: 50; Način plaćanja: gotovina; Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Šibenik, Nacionalni parkovi Krka i Kornati

_______________________

Adresa: Vina Rak, Rakovo selo 98, Dubrava 22000 Šibenik • tel: +385/98 652-036 •www.vina-rak.hrVlasnik: Radislav Rak • Odgovorna osoba: Radislav Rak – e-mail: vina-rak@hotmail.com  •  Kontakt osoba: Radislav Rak

__________________________

Enolog Ante Rak, u berbi

_______________________________________________

֎  STINA-VINO – pošip, plavac mali, crljenak i prošek

Enolog i podrumar Rikard Petrić

Vinska regija, vinogorje: Srednja i Južna Dalmacija, Brač. Vinarija Stina smještena je u samom centru turističkog bisera Dalmacije – Bolu. Vinarija je u zgradi Prve dalmatinske vinarske zadruge, sagrađene 1903. godine; Enolog-podrumar: Rikard Petrić, Leo Gracin; Pristup proizvodnji: konvencionalan; Hektara: 67 vlastitih; kooperacija: 20; Sorte: pošip, vugava, chardonnay, plavac mali, cabernet sauvignon, merlot, syrah; Godišnja proizvodnja vina: 120.000 boca ⦁ mirno: 99  %; bijelo:  45%;  ružičasto:  8 %; crno:  45 %; desertna i specijalna vina: 2 %; pjenušci: 1 %; Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama:  cuvée, vugava, pošip, pošip Majstor, opol, plavac mali barrique,  plavac mali Majstor, plavac mali Remek djelo –  suho • prošek – slatko; Mogućnost kupnje vina na posjedu: da;  Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu: maslinovo ulje;  Degustacija vina na posjedu moguća: da;  Ponuda i hrane: da – hladni narezak, mali zalogaji; Kušaonica za koliko osoba: 100; Smještaj: da, u neposrednom susjedstvu;  Radno vrijeme:  svakodnevno tijekom turističke sezone od Uskrsa do listopada – 16-23:30 h • od listopada do Uskrsa samo po najavi;  Način plaćanja: gotovina – virmanom – kartice (prihvaćaju se:  Maestro, Mastercard, VISA, Diners, Amex );  Sadržaji za sport i rekreaciju: U neposrednoj blizini; Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Zlatni rat, Zmajeva špilja, Vidova gora

Barricaija, i, dolje, kušaonica

______________________________

AdresaJako vino d.o.o., Bračka cesta 13; 21420 Bol • tel. fax: +385/98 422  570 • www. stina-vino.hr • Vlasnik: Jako Andabak • Odgovorna osoba: Ivica Kovačević;  e-mail: ivica.kovacevic@stina-vino.hr  •  Kontakt osoba: Emil Mehdin – e-mail: emil.mehdin@stina-vino.hr

____________________________________

֎ VOLAREVIĆ – Mi stvaramo tradiciju

Tata Volarević sa sinovima

Vinska regija, vinogorje: Srednja i Južna Dalmacija, Komarna; Enolog-podrumar: Josip Volarević, mag.ing.agr; Pristup proizvodnji: ekološki, organski ⦁ certificirano: da;  Hektara: 12,  vlastito. Obitelj Volarević, koju čine otac i četiri sina, odlučila je zasaditi vinograd na području gdje još nikad prije nije rasla vinova loza. Novi projekt bio je i novi izazov za cijelu obitelj, koja se duboko posvetila stvaranju budućnosti za mlade naraštaje. To se htjelo izraziti sloganom Mi stvaramo tradiciju; Sorte: plavac mali, maraština, pošip; Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Komarna – tlo klasa litosola, kamen zastupljen s 50 %, nadmorska visina 72 do 132 metra, nagib 20 do 35 %, južna ekspozicija, insolacija izravno od sunca, zatim od kamena (tlo) i od mora, godišnje sunca 2650 sati, oborine 750 mm; Godišnja proizvodnja vina: 80.000 boca ⦁ mirno: 100%; bijelo: 10  %; ružičasto: 10 %: crno: 80 %; Vina kao robne marke po podacima s etikete: Plavac mali Syrtis Gold edition – suho; plavac mali, plavac mali rosé, plavac mali rosé premium, pošip, maraština – suho; Mogućnost kupnje vina na posjedu: da; Degustacija vina na posjedu moguća: zasad još ne; Radno vrijeme: samo po najavi;  Način plaćanja: gotovina – kartice (primaju se: Visa, Maestro, MasterCard, Diners, American Express);  Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Arheološki muzaej Narona – Vid, Prirodoslovni muzej Metković, nasadi raznih voćnih vrsta kojima obiluje dolina Neretve, foto safari rijekama; Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: sva kulturološka događanja organizirana su tokom godine preko Turističke zajednice; jedno od najvažnijih događanja je Maraton lađa-borba lađa na Neretvi koju prati više od 60 000 ljudi, zatim su tu razne predstave koje izvode članovi KUD-a Metković

Volarević – trsje, te, dolje, barricaia

__________________________

Adresa: Vinogradi Volarević d.o.o., Prud 15; Vid  •  tel/fax: +385/20 690 632; +385/20 690 633 • e-mail: info@vinogradi-volarevic.hrwww.vinogradi-volarevic.hrVlasnik: Mate Volarević • Odgovorna osoba: Mate Volarević • Kontakt osoba: Mate Volarević – mobitel: +385/91 587 6659

__________________________________________

֎  ZLATAN OTOK – Plenković grand cru!

Nikola i Marin Plenković

Vinska regija, vinogorje: Srednja i Južna Dalmacija, Hvar, Sveta Nedjelja & Makarska, Baška Voda – Šibenik, Jadrtovac. U vinskom svijetu Zlatan otok prisutan je gotovo 30 godina, a sa zaštitom zemljopisnog porijekla u kategoriji vrhunskog vina već 26 godina. Sav trud i rad bio je uvijek usmjeren na uzgoj i očuvanje autohtonih dalmatinskih sorata vinove loze, i isključivo na tim sortama počiva asortiman vina Zlatan otok. Hvarski vinogradi su na strminama na južnoj strani otoka, na području Hvarskih plaža, i pod nagibom su od 40 do 60 posto. Tu prevladava plavac mali. Kuća Zlatan otok posjeduje i vinograde na kopnu, na padinama planine Biokova, od Basta do Promajne kod Makarske. Trsje je na nadmorskim visinama od 30 do 400 metara, tu su plavac mali, crljenak/zinfandel te pošip. Treću cjelinu čine vinogradi kod Šibenika. Oni su na južnim brežuljcima Jadrtovca. Od 2014. za to područje dobiven je certifiikat o ekološkom uzgoju. U šibenskome pojasu sortiment čine plavac mali, babić, crljenak/zinfandel i pošip;

Enolog Davor Šestanović

Enolog-podrumar: Davor Šestanović dipl.ing.agr; Pristup proizvodnji: neki vinogradi konvencionalan – neki vinogradi ekološki, organski; Hektara: 150 vlastito; kooperacija: 80; Sorte: pošip, bogdanuša, plavac mali, crljenak, babić; Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Hvar – Sveta Nedjelja (Plavac grand cru;  Plavac Exclusive – konvencionalno) ⦁ Makarska – Baška Voda (Pošip; Crljenak/Zinfandel – konvencionalno) ⦁ Šibenik – Jadrtovac: eko; Godišnja proizvodnja vina: 600.000 boca ⦁ mirno: 100 %; bijelo: 25 %; ružičasto: 4 %: crno 70 %; desertna i specijalna vina: 1 %; Vina kao robne marke po etiketama: Zlatan otok, Zlatan bogdanuša, Zlatan pošip, Zlatan opol rosé, Zlatan plavac, Zlatan plavac barrique, Zlatan plavac grand cru, Zlatan plavac exclusive, Zlatan crljenak-zinfandel, Zlatan babić, Zlatan babić barrique – sve suho ⦁ Zlatan porat, desertno – slatko ⦁  eco/organic Jadrtovac:  Pošip, Plavac, Crljenak-zinfandel, Babić – suho arhiva, do 1989: Zlatan plavac, Zlatan plavac barrique, Zlatan plavac grand cru – suho; Mogućnost kupnje vina na posjedu: da; Degustacija vina na posjedu moguća: da; Ponuda hrane: hladni narezak – topla jela  (Restaurant & Marina Bilo Idro); Kušaonica za koliko osoba: 100; Smještaj: da (vlastiti apartmani); Radno vrijeme:  u turističkoj sezoni svakodnevno – cijeli dan ⦁  izvan sezone samo po najavi; Način plaćanja: gotovina – kartice (primaju se: sve); Sadržaji za sport i rekreaciju: nogomet, planinarenje, ronjenje, ribolov, vožnja biciklom,  šetnja; Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, za posjet: Staro selo, spilje, grad Hvar; Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: razna manifestacije na otoku Hvaru

Vinogradi na padinama iznad sela Sveta Nedjelja

______________________

Adresa: Zlatan otok d.o.o., Put Stjepana Radića 3, Sv. Nedjelja, 21465 Jelsa • tel/fax: +385/21 745 709 • www.zlatanotok.hre-mail: zlatanotok@zlatanotok.hr •  Vlasnik: obitelj Plenković • Odgovorna osoba: Marin Plenković, direktor • Kontakt osoba: Darko Janković dipl.ing.agronomije – mobitel: +385/91 528 6365 – e-mail: zlatanotok@zlatanotok.hr

_____________________________________________

Istra i Kvarner

֎  BOŠKINAC – boutique hotel i vinarija

Hotel i vinski podrum Boškinac

Boris Šuljić, vlasnik

Vinska regija, vinogorje: Hrvatsko primorje, Pag; Enolog-podrumarVinolab d.o.o.;  Pristup proizvodnji: konvencionalan, ali okrenut prema ekološkom, organskom; Hektara: 6, vlastito; Sorte: gegić, chardonnay, sauvignon bijeli, merlot, cabernet sauvignon; Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Vinograd Boškinac na položaju – Gračišće kod Novaljskog  polja, koji slovi kao najbolji na otoku Pagu; Godišnja proizvodnja vina: 30.000-40.000 boca, ovisno o godištu ⦁ mirno: 95 %; bijelo: 15%; ružičasto:  5 %: crno: 80 % / pjenušac: 5 %; Vina kao robne marke (po etiketama): Boškinac cuvée cabernet sauvignon & merlot; Boškinac bijelo cuvée gegić, chardonnay & sauvignon; Rosé; Gegić; Boškinčić cuvée merlot & cabernet sauvignon; Ocu cuvée bijeli (debit, gegić, chardonnay, sauvignon) – sve suho;  Mogućnost kupnje vina na posjedu: da;  Drugi proizvodi vlastite i lokalne proizvodnje koji se mogu kupiti na posjedu: rakija  grappa – maslinovo ulje – med; Degustacija vina na posjedu moguća: da; Ponuda hrane: hladni narezak – topla jela /odlična, kreativna kuhinja; Kušaonica za koliko osoba: 70; Smještaj: 8 soba & 3 suita; Radno vrijeme: u sezoni svakodnevno – 12,00 – 23,00 sata – podrum, ipak,  samo po najavi; Način plaćanja: gotovina – kartice (primaju se: Mastercard, Visa, Amex, Diners, Meastro); Sadržaji za sport i rekreaciju: vanjski bazen – plivanje, šetnja, planinarenje, biciklizam, ribolov; Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Muzej grada Novalje, Muzej Stomorica, Lunski maslinici  Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Martinje, Uskrsni doručak, Advent u Novalji

__________________________

Adresa: Cissa d.o.o., Škopaljska ulica 30; 53291 Novalja, otok Pag ⦁ tel/fax :+385/53 663 500;  +385/53 663 501 ⦁ www.boskinac.come-mail: info@boskinac.com  ⦁ Vlasnik: Boris Šuljić ⦁ Odgovorna osoba: Boris Šuljić – e-mail: cissa@inet.hr  ⦁ Kontakt osoba: Boris Šuljić – mobitel. +385/91 532 6309

_________________________________________

֎  MATOŠEVIĆ – malvazije, i Grimalda!

Ivica Matošević (desno), i podrumar Saša Topolovac

Vinska regija, vinogorje: Središnja i Zapadna Istra; Enolog-podrumar: mr.sc.  Saša Topolovec;            Pristup proizvodnji: konvencionalan, u prijelazu na ekološki; Hektara: 10 vlastito; kooperacija: 15; Sorte: malvazija istarska, chardonnay, sauvignon blanc, merlot, teran, cabernet sauvignon; Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi:  Grimalda; Godišnja proizvodnja vina: 100.000 boca ⦁ mirno: 97 %; bijelo: 80 %; crno: 20 %; pjenušci/sparkling: 3 %;  Vina kao robne marke po etiketama: Alba malvazija,  Alba malvazija barrique (hrast), Alba malvazija Robinia (akacija), Alba Antiqua (maceracija), Aura

Vinograd Grimalda

(chardonnay), Anima (chardonnay), Neo (sauvignon), Grimalda bijelo (malvazija istarska, chardonnay, sauvignon), Grimalda crno (merlot, teran), Mora (merlot), Ombra (teran) – suho ⦁ pjenušac – Barely legal (chardonnay, malvazija istarska), zéro dosage, klasična metoda; Mogućnost kupnje vina na posjedu: da; Degustacija vina na posjedu moguća: da; Ponuda hrane: hladni narezak; Kušaonica za koliko osoba: 25; Radno vrijeme:  ljeti svakodnevno – zimi radnim danom od  09-16 h; subota 09-16h, nedjeljom zatvoreno; Način plaćanja: gotovina– kartice (primaju se: Maestro, Visa, MasterCard, American Express); Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Eufrazijeva bazilika, Mirafior, Neptunov hram – Poreč, Romualdova pećina, Limski zaljev, utvrda Dvigrad – Kanfanar, ornitološki park Palud – Rovinj, Histria Aromatica – Bale; Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Popolana – sportom s ulica i trgova do prirode i turizma – Rovinj, travanj; Red bull Air Race – Rovinj, svibanj;  Photodays – Rovinj, svibanj; Croatian salsa festival – Rovinj, lipanj & srpanj, Noć Sv.Lovre Rovinj, kolovoz – Rovinj music Festival – Rovinj, prosinac

____________________________

Adresa: Vina Matošević d.o.o., Rizzijeva 34, Pula / Podrum Krunčići, Krunčići 2, 52448 Sv.Lovreč ⦁ tel./fax: +385/98 254 731 ⦁ e-mail: vina@matosevic.com, info@matosevic.com ; office@matosevic.comwww.matosevic.comVlasnik: dr.sc. Ivica Matošević ⦁ Odgovorna osoba: dr.sc. Ivica Matošević ⦁  Kontakt osoba: Mihaela Kliman – mobitel: +385/99 314 6888

__________________________

Vinarija Matošević – zgrada izvana

______________________________________

֎  PERŠURIĆ MISAL – deset etiketa šampusa

Vinska regija, vinogorje: Hrvatska Istra, Zapadna Istra, K.O. Bačva, Višnjan; Enolog-podrumar: Katarina Peršurić Bernobić; Pristup proizvodnji: vinogradi – integrirano; podrum – konvencionalno;

Katarina Peršurić Brnobić, sa suprugom

Hektara: 5 vlastito; kooperacija: grožđe se otkupljuje iznimno, samo u nekim godinama, i to od vinogradara koji imaju trsje u susjedstvu. Inače, obiteljska proizvodnja pjenušavih vina klasičnom metodom – drugim vrenjem u boci – traje od 1990. godine. Deset je različitih vrsta pjenušaca. Vinariju, koju je utemeljio Đordano Peršurić, odnedavno vode sestre Katarina i Ana Peršurić, koje nakon smrti oca eto nastavljaju obiteljsku tradiciju. Proizvodnja pjenušaca odvija se uz modernu opremu i u potpunosti je automatizirana; Sorte: malvazija istarska, chardonnay, pinot crni (najveći dio čine ove tri sorte), muškat žuti, muškat bijeli i muškat ruža porečki, teran, borgonja;  Godišnja proizvodnja: cca 40.000 boca ⦁ pjenušci: 100 %; bijelo: 60%; ružičasto: 30 %: crno:  10 %; Vina kao robne marke po etiketama: Misal Blanc de Blancs brut nature, Misal Prestige extra brut, Misal Millennium brut, Misal Royal brut, Misal Blanc de noirs brut, Misal Istra brut, Misal Noir brut, Misal Rosé sec, Misal Rouge demi-sec, Misal Amor demi-sec…; Mogućnost kupnje vina na posjedu: da;  Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu: uskoro će biti maslinovo ulje; Degustacija vina na posjedu moguća: da; Ponuda hrane: ne;  Kušaonica za koliko osoba: 35; Radno vrijeme: samo po najavi; Način plaćanja: gotovina – kartice (primaju se: Master Card, Maestro, Visa); Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Mjesto Bačva, Zvjezdarnica Višnjan, biciklističko-rekreacijska ruta Parenzana; Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Slavlje za ljetni solsticij – Astrofest, Višnjan

______________________

Adresa: Pjenušci Peršurić d.o.o. Misal, Pršurići 5a; 52463 Višnjan  ⦁  tel/fax: +385/52 431-586; +385/52 428-438 ⦁ e-mail: info@misal.hrwww.misal.hrVlasnik: Katarina Peršurić Bernobić & Ana Peršurić ⦁ Odgovorna osoba: Katarina Peršurić Bernobić ⦁  Kontakt osoba: Ana Peršurić – mobitel: +385/98 1957 037 ⦁ e-mail: ana@misal.hr

__________________________________________________

֎  POLETTI – vino i maslinovo ulje

Peter Poletti

Vinska regija, vinogorje: Hrvatska Istra; Enolog-podrumar: Peter Poletti; Pristup proizvodnji: konvencionalan; Hektara: 6,5 vlastito; Sorte: malvazija istarska, chardonnay, teran, merlot, cabernet sauvignon, muškat ruža;  Godišnja proizvodnja vina: 30.000 lit ⦁ mirno: 100 %; bijelo: 60 %; ružičasto: 0,5 %;  crno: 39,5 %; Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama: malvazija istarska, chardonnay, teran, merlot, cabernet sauvignon – suho ⦁ Rossella muškat ruža, polusuho;  Mogućnost kupnje vina na posjedu: da; Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu: maslinovo ulje vlastite produkcije; Degustacija vina na posjedu moguća: da; Ponuda i hrane uz vino: da – hladni narezak, mali zalogaji; Kušaonica za koliko osoba: 48; Smještaj: da, na posjedu: Villa Bellavista Poletti; Radno vrijeme: samo po najavi; Način plaćanja: gotovina – kartice (prihvaćaju se: sve osim Dinersa); Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Baredine, Poreč, Rovinj

___________________

Adresa: OPG Loredana Poletti, Markovac 14; Višnjan ⦁ tel. fax: +385/52 449 251; +385/91 449 2511 ⦁ e-mail: vina.poletti@gmail.comwww.vina-poletti.comVlasnik: Loredana Poletti ⦁ Odgovorna osoba: Loredana Poletti ⦁ Kontakt osoba: Peter Poletti – mobitel: +385/91 449 2511 – e-mail: poletti@gmail.com

________________________________________

֎  TRAPAN – kapljica specifičnog karaktera

Vinska regija, vinogorje: Hrvatska Istra, Pula, Šišan; Enolog-podrumar: Bruno Trapan & David Diković;  Pristup proizvodnji: ekološki, organski; Hektara: 12, vlastito. Od 2005. do danas trudom i upornošću stvoreno je 12 ha ekološki čistih vinograda. U podrumu nastaju vina specifičnog karaktera, prepoznatljiva, s mediteranskom notom; Sorte: malvazija istarska, teran, syrah, cabernet sauvignon, merlot; Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Šišan, Cuf; Godišnja

Bruno Trapan

proizvodnja vina: 60.000 lit ⦁ mirno, redovne berbe:  95 %; bijelo: 35 %; ružičasto: 20 %: crno: 45 %; pjenušci: 4 %;  desertna; specijalna vina: 1 %; Vina kao robne marke, po etiketama: Ponente (malvazija, svježe), Uroboros (malvazija, macerirano četiri dana, dozrijevano u bačvici od bagrema), Terra Mare (teran), Revolution Nigra Virgo (cabernet sauvignon 40 %, merlot  25 %, syrah 25 %, teran 10 %), the ONE (teran 50 % & syrah 50 %) – suho ⦁ Rubi rosé (teran 70 %, cabernet 10 %, merlot 10 %, syrah 10 %) – polusuho ⦁ Dark Rosé (muškat ruža poluslatki) ⦁ Pjenušac: CHE – teran rosé, pas dosé; Mogućnost kupnje vina na posjedu: da; Degustacija vina na posjedu moguća: da; Ponuda hrane: hladni narezak – topla jela; Kušaonica za koliko osoba: 30; Radno vrijeme: 11,00  – 19,00 h – samo po najavi; Način plaćanja: gotovina – kartice (primaju se: Visa, Mastercard, Maestro); Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Pula: Arena, Nezakcija – antikno naslje, Park prirode Kamenjak

________________________

Adresa: Trapan Bruno OPG, Veruda 10; Pula ⦁ tel/fax: +385/98 244457 ⦁  e-mail: bruno@trapan.hrwww.trapan.hr  ⦁ Vlasnik: Bruno Trapan ⦁ Odgovorna osoba: Bruno Trapan ⦁  Kontakt osoba:  Bruno Trapan – mobitel: +385/98 244 457

_______________________________________________

֎  ZIGANTE VINA – Verò iz Kostanjice

Duvilio i Denis Zigante

Vinska regija, vinogorje: Hrvatska Istra. Srednjovjekovno naselje Kostanjica, koje se nalazi nedaleko od Grožnjana, gleda na dolinu rijeke Mirne. Obitelj Zigante jedan je od proizvođača vina upravo iz ovog kraja. Zahvaljujući iskustvu, kao i novim tehnikama koje su nedavno usvojene u obiteljskom podrumu danas se obitelj Zigante može podičiti proizvodnjom visokokvalitetnoga vina;  Hektara: 25 vlastito; Sorte: malvazija istarska, teran, muškat bijeli, cabernet sauvignon  Vina kao robne marke po etiketama: malvazija Verò, teran, cabernet sauvignon Verò – suho ⦁ muškat – poluslatko ⦁ Aurora Teran Rosé – polusuho ⦁ pjenušac: Verò blanc brut, klasična metoda;  Mogućnost kupnje vina na posjedu: da; Degustacija vina na posjedu moguća: da; Kušaonica za koliko osoba: 40; Smještaj: ima mogućnosti u Kostanjici; Radno vrijeme: ponedjeljak-nedjelja, 8,00-18,00 h;  Način plaćanja: gotovina – kartice

___________________________

Adresa: Vina Zigante ZPO, Kostanjica 66; Grožnjan  ⦁  tel/fax: +385/52 721 930   ⦁  e-mail: info@vina-zigante.hr  ⦁   www.vina-zigante.hrVlasnik: Denis & Duvilio Zigante ⦁ Odgovorna osoba: Denis Zigante ⦁  Kontakt osoba:  Mirjana Zigante – mobitel: +385/91 7265 380

_____________________________________________

Slavonija

֎  BELJE VINA – veliko, moderno, kvalitetno, turistički zanimljivo

Vinska regija, vinogorje: Hrvatsko podunavlje, Baranja. Vina Belje najveći je hrvatski proizvođač grožđa iz vlastitih vinograda. Kapljica se rađa isključivo od grožđa iz vlastitih nasada, a berba se odvija ručno. Prerada grožđa je u podrumu koji je jedan od najmodernijih vinskih proizvodnih kompleksa u Europi, a smješten je u srcu beljskih vinograda. Opremljena najnaprednijom svjetskom tehnologijom, vinarija Belje stvara moderna vina na temeljima tisućljetne vinske tradicije koja seže još u davno treće stoljeće, kad je rimski car Prob lozom oplemenio cijelo područje. Vina, koja uz puno ljubavi i pažnje nastaju u vinariji, dozrijevaju u podrumu Belje ukopanom u brijeg u središtu Kneževih Vinograda. Podrum star gotovo 500 godina danas je najveći i najimpozantniji vinski podrum u Baranji i u cijeloj regiji. Na tri etaže u drvenim bačvama odležavaju Premium i Goldberg etikete; Enolog-podrumar: Suzana Zovko; Pristup proizvodnji: konvencionalan;  Hektara: 650 vlastitih; Sorte: graševina, chardonnay, frankovka, merlot, cabernet sauvignon, pinot crni;  Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Goldberg; Godišnja proizvodnja vina: 3,9 mil lit ⦁ mirno: 100 %; bijelo: 90 %; crno: 10%; Vina kao robne marke po etiketama: graševina vrhunsko, graševina kvalitetno, chardonnay Goldberg vrhunsko, chardonnay vrhunsko, chardonnay kvalitetno, frankovka  2012 Goldberg vrhunsko, frankovka 2009 vrhunsko, frankovka kvalitetno, merlot Goldberg vrhunsko, merlot vrhunsko, merlot kvalitetno, cabernet sauvignon vrhunsko, cabernet sauvignon kvalitetno, pinot crni vrhunsko, pinot crni kvalitetno, cabernet sauvignon & merlot 2011 vrhunsko – sve suho • graševina Goldberg vrhunsko – polusuho; Mogućnost kupnje vina na posjedu: da;  Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu: mesne i mliječne prerađevine / baranjski kulen – sir;

Suzana Zovko, glavna enologinja Belja

______________________

Adresa: Belje d.d, Industrijska zona 1 MECE, 31326 Darda • tel. fax: +385/31 710-060; +385/31 710-070 • www.vinabelje.hrVlasnik: Belje d.d. • Odgovorna osoba: Suzana Zovko; e-mail: suzana.zovko@belje.hrKontakt osoba: Đenđi Burjan – mobitel: +385 91 1790 118 • e-mail: djendji.burjan@belje.hr

_________________________

Degustacija vina na posjedu moguća: da; Ponuda i hrane: da – hladni narezak, mali zalogaji – topla jela; Kušaonica za koliko osoba: 70 u kušaonici; 120 u podrumu; Smještaj: ne; Radno vrijeme: 10-17 h svakodnevno (nedjeljom po najavi); Način plaćanja: gotovina – kartice (prihvaćaju se: Maestro, Visa, American Express, Diners); Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Park prirode Kopački rit, grad Osijek i Osječka Tvrđa, vinski surduci u Zmajevcu; Vidikovac iznad Dunava;  Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Vašar u Karancu, Gator-fest, Slama – land art fest, Ribarski dani u Kopačevu, Etno susreti u Bilju, Čvarak fest, Berba grožđa, biciklističke utrke

____________________________________

֎  BRZICA – čari Dunava

Ivo Brzica uz svoje barrique

Vinska regija, vinogorje: Hrvatsko podunavlje, Erdut; Enolog-podrumar: Ivo Brzica;  Pristup proizvodnji: konvencionalan; Hektara:  6, vlastito; Sorte:  graševina, chardonnay, cabernet sauvignon, merlot, vranac; Godišnja proizvodnja vina:  45.000  lit  ⦁  mirno: 100 %;  bijelo:  30 %;  crno: 70 %; Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama: graševina, chardonnay, cabernet sauvignon, merlot, cuvée randevus – sve suho; Mogućnost kupnje vina na posjedu: da; Degustacija vina na posjedu moguća: da; Ponuda i hrane: da – hladni narezak, mali zalogaji – topla jela; Kušaonica za koliko osoba: 50; Smještaj: da, u neposrednom susjedstvu; Način plaćanja: gotovina – kartice (prihvaćaju se:  American, Diners, Visa, Maestro); Sadržaji za sport i rekreaciju: biciklizam, trekking, šetnja, vožnja čamcem po Dunavu, lov i ribolov; Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Kula na Dunavu i dvorac u Erdutu, Aljmaško svetište, Vukovar Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Dani cvijeća u Dalj planini u travnju, Dani trešanja u Erdutu u lipnju, winebike-tour s kulturno-umjetničkim programom i Danom otvorenih vrata vinarija u Erdutu krajem rujna.

Čar moćnog Dunava

_____________________

Adresa: OPG Brzica Ivo, Erdutska planina 18; 31206 Erdut • tel. fax: +385/ 91 297 3410 • www.brzica.comVlasnik: Ivo Brzica • Odgovorna osoba: Ivo Brzica; e-mail: ivo.brzicahbv9@gmail.comKontakt osoba: Ivo Brzica; e-mail: ivo.brzicahbv9@gmail.com

___________________________________________

֎  GALIĆ – paleta: bijelo rosé, crno, desertno, specijalno, pjenušac

Vlasnik Josip Galić (desno) i enolog Slaven Jeličić

Vinska regija, vinogorje: Središnja Slavonija, Kutjevo; Enolog-podrumar: Slaven Jeličić; Pristup proizvodnji: konvencionalan; Hektara: 26 vlastito; kooperacija: 15; Vinogradi u vlasništvu na četiri su lokacije: Radovanci, Kaptol, Podgorje i Vetovo; Sorte: graševina, sauvignon, pinot crni, merlot, cabernet sauvignon; Godišnja proizvodnja vina: 250.000 boca ⦁ mirno: 97 %; bijelo: 63 %; ružičasto; 10 %: crno: 25%; slatka desertna i specijalna vina:  2%; pjenušac: 3 %;  Vina kao robne marke po etiketama: graševina, sauvignon, chardonnay, bijelo 9 (graševina, sauvignon, chardonnay), G točka bijela, pinot crni, Crno 9 (cabernet sauvignon, merlot), G točka crna – sve suho • Rosé Galić – polusuho • graševina kasna berba – poluslatko  • graševina ledena berba, Leon izbor prosušenih bobica, slatko – slatko; Mogućnost kupnje vina na posjedu: da; Degustacija vina na posjedu moguća: da; Ponuda hrane: hladni narezak;  Kušaonica za koliko osoba: 15; Radno vrijeme: po najavi;  Način plaćanja: gotovina

__________________________

Adresa: Galić d.o.o, Vilima Korajca 1; 34330 Velika • tel: +385/34 440 850; fax: +385/34 440 855 • www.galic-vina.hrVlasnik: Josip Galić • Odgovorna osoba: Andrej Markulin; e-mail: andrej.markulin@galic-vina.hr (ili / or: anita.matijevic@galic-vina.hr) • Kontakt osoba: Anita Matijević; mobile: +385/99 4400 – 568

__________________________________________

֎  ILOČKI PODRUMI – Prinčevi s Principovca

Glavna enologinja Vera Zima

Vinska regija, vinogorje: Hrvatsko podunavlje, Srijem, Ilok. Iločki podrumi, rado će se pohvaliti domaćini, najstariji su i najnagrađivaniji vinski podrum u Hrvatskoj i jedini podrum iz Hrvatske koji je uvršten u vinsku kartu Europe. Tradicija proizvodnje vina u Iloku duga je gotovo dva tisućljeća. Loza se kontinuirano uzgajala, čak i za vrijeme turske vladavine; Enolog-podrumar: Vera Zima; Pristup proizvodnji: konvencionalan; Hektara: 330 vlastito; kooperacija: 660; Sorte: graševina (Welsh Riesling), traminac, chardonnay, rizling rajnski (Riesling), pinot bijeli (Pinot blanc), frankovka (Blaufränkisch), cabernet sauvignon…; Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Principovac, Vukovo; Godišnja proizvodnja vina: 3.550.000 lit ⦁ mirno: 3.540.100 lit; bijelo: 3.195.000 lit; ružičasto: 30.000 lit; crno: 310.000 lit; slatka desertna i specijalna vina: 5000 lit; pjenušci: 10.000 lit; Vina kao robne marke po etiketama: kao kvalitetno – graševina, traminac, chardonnay, rajnski rizling, bijeli pinot, frankovka rosé, Kapistran crni, te kao vrhunsko – graševina vrhunska, traminac vrhunski, chardonnay vrhunski, Graševina velika berba – sve suho • Principovac traminac, Principovac graševina, Principovac Char-donnay, traminac kasna berba -poluslatko • traminac izborna berba,  traminac izborna berba bobica, traminac izborna berba prosušenih bobica, traminac ledena berba – slatko; Mogućnost kupnje vina na posjedu: da; Degustacija vina na posjedu moguća: da; Ponuda hrane: hladni narezak – topla jela; fusion; Kušaonica za koliko osoba: 100; Smještaj: da; vlastiti apartmani:  18 * * * &  6 * * * *; Radno vrijeme: 7-23h – svakodnevno – po dogovoru i duže; Način plaćanja: gotovina – kartice (primaju se: Amex, Diners, MasterCard, Maestro, Visa); Sadržaji za sport i rekreaciju: tenis, badminton, golf, trecking;

___________________________

Adresa: Iločki podrumi d.d., Dr. Franje Tuđmana 72; 32236 Ilok • tel/fax: +385/32 590 003  •  e-mail: info@ilocki-podrumi.hrwww.ilocki-podrumi.hrVlasnik:  Juraj Mihaljević • Odgovorna osoba: Robert Miljković • Kontakt osoba: Karmela Tancabel; mobile: +385/98 298 681; e-mail: karmela.tancabel@ilocki-podrumi.hr

___________________________

Lijepi dvorac Principovac

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Pozicija na lesnim zaravnima i surducima uz Dunav, te obroncima Fruške Gore daje Iloku i okolici dinamičan i zanimljiv prirodni krajolik. Okolne šume su očuvane, i u njima obitavaju brojne životinje. Iločko lovište poznato je po jelenu lopataru. Jedino stanište orla krstaša u Hrvatskoj upravo je na obroncima Fruške Gore kod Iloka, a tu je također i jedno od rijetkih staništa zaštićene vrste guštera – ivanjskog rovaša (u iločkom parku). Prirodne cjeline Dunava i Šarengradske ade čine biljni i životinjski svijet močvarnog i riječnog područja, osobito ptica… Dio prirode i krajolika može se doživjeti i hodajući stazom Liska koja vodi  prema najvišem dijelu Fruške Gore na zapadnim obroncima;  Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Vinkovo (siječanj), Majpan (lipanj), Petrovo u Šarengradu (lipanj), Iločko-slovačko ljeto (kolovoz), Schmidtovi dani (kolovoz), Iločka berba grožđa (početak rujna), Kapistranovo (listopad)

__________________________________________

֎  JAKOB VINAbordožani sa slavonskog brda

Zdravko Ilija Jakobović, Vina Jakob: u vinogradu na 300 metara visine, ponad Stupnika

Vinska regija, vinogorje: Slavonija, Slavonski Brod. Vina Jakob obiteljska je vinarija s vinogradima na krasnim pozicijama u Stupniku kod Slavonskog Broda a sa sjedištem i s vinskim podrumom u Zagrebu, pod Sljemenom. Zacrtala je sebi kao cilj proizvoditi samo vrhunsko vino. Kao početak vinarije bilježi se 2000. godina. U prvih svojih 15 godina djelovanja vinarija Jakob prepoznana je, doista, kao proizvođač odličnog vina. Namjera je još malo proširiti se, ali ne i previše, naime  s manjom proizvodnom količinom bolje se pod kontrolom drže svi procesi u produkciji, ali i, kasnije, u pozicioniranju na tržištu odnosno zadržavanju dobre pozicije na tržištu. Enolog-podrumar: Ivona Đipalo; Pristup proizvodnji: konvencionalan; Hektara: 6 vlastito; Sorte: cabernet sauvignon, cabernet franc, merlot, syrah; Godišnja proizvodnja vina: oko 25.000 lit ⦁ mirno: 100 %; ružičasto: 30 %; crno: 70 %; Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama: Jakob Cuvée, Jakob Syrah, Jakob Rosé – sve suho;  Mogućnost kupnje vina na posjedu: da; Drugi proizvodi koji se mogu kupiti na posjedu: čepovi DIAM; Degustacija vina na posjedu moguća: da; Ponuda i hrane: da – hladni narezak, mali zalogaji; Kušaonica za koliko osoba: 15; Radno vrijeme: svakodnevno ali samo po najavi; Način plaćanja: gotovina – virmanom

____________________________

Adresa: Vina Jakob, Gramača 1c; 10000 Zagreb • tel/fax: +385/98 207 901 • www.vinajakob.hrVlasnik:  Ilija Jakobović • Odgovorna osoba: Ilija Jakobović; e-mail: info@vinajakob.hrKontakt osoba: Ilija Jakobović; e-mail: info@vinajakob.hr

______________________________

U barricaiji

________________________________________

֎  KALAZIĆ – nova, suvremena vinarija

Slavko Kalazić

Vinska regija, vinogorje: Hrvatsko podunavlje, Baranja; Enolog-podrumar: Slavko Kalazić; Pristup proizvodnji: ekološki, organski ⦁ certificirano: da; Hektara: 18,4 vlastito ⦁ Vinogradi se nalaze na nadmorskoj visini između 180 i 200 m, tlo je propusno, lesno (loess), s velikim sadržajem pijeska i vapnenca i kao takvo je izvrsna podloga za dobivanje izrazito mineralnih i ekstraktnih vina. Klima je s velikim oscilacijama između minimalnih zimskih i maksimalnih ljetnih temperatura. Nisu rijetke zime s temperaturama do -20 stupnjeva C kao ni ljeta s temperaturom do + 40̊ C. Po broju sunačanih sati godišnje Baranja tek nešto malo zaostaje za najosunčanijim hrvatskim otokom Hvarom, a po godišnjoj količini oborina od oko 700mm Baranja i Hvar su izjednačeni. Nedavno je Kalazić u Zmajevcu otvorio modernu vinariju koja omogućuje daljnje pomicanje uvis granica u kvaliteti vina. Objekt je opremljen sofisticiranim sustavom za kontrolu temperature tankova i objekta, te novom linijom za punjenje i etiketiranje;  Sorte: traminac, graševina, pinot sivi, pinot bijeli, rizling rajnski, sauvignon, chardonnay, pinot crni, cabernet sauvignon, frankovka; Godišnja proizvodnja vina: 190.000 boca ⦁ mirno: 100 %; bijelo: 65 %; ružičasto: 5 %; crno: 30%; Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama: graševina, cabernet sauvignon, pinot crni, pinot bijeli, Batina – suho • sauvignon, traminac, pinot sivi, rajnski rizling, rosé – polusuho • cabernet sauvignon – poluslatko; Mogućnost kupnje vina na posjedu: da;  Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu: destilati; Degustacija vina na posjedu moguća: da; Ponuda i hrane: ne; Kušaonica za koliko osoba: 50; Smještaj: da, u susjedstvu; Radno vrijeme: po najavi; Način plaćanja: gotovina; Sadržaji za sport i rekreaciju: golf, ribolov, lov, biciklizam, vožnja Kopačkim ritom; Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Spomenik pobjedi Batinska bitka; Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Surduk festival; Dani vina i turizma

Kalazićev podrum i, dolje, dio Kalazićevog trsja

Pogled iz podruma na Dunav

_________________________

Adresa: Kronos d.o.o. (Vina Kalazić), Planina Istok 135; 31306 Batina • tel: +385/31 214 511; fax: +385/ 31 214 512 • www.vina-kalazic.comVlasnik: Slavno Kalazić • Odgovorna osoba: Slavko Kalazić; e-mail: kronos@kronos.hrKontakt osoba: Slavko Kalazić; e-mail:  kronos@kronos.hr

_____________________________

Batina, lijepi – noćni – pogled na most koji preko Dunava spaja Hrvatsku i Srbiju

_____________________________________________

֎  KRAUTHAKER – pouzdan i stalan u kakvoći

Vlado Krauthaker

Vinska regija, vinogorje: Slavonija, Kutjevo. Vinogorje Kutjevo u kojemu se nalaze vinogradi i podrum obitelji Krauthaker smješteno je na 45,3 paraleli, na onoj istoj na kojoj se, idući prema zapadu, nalaze svjetski vrlo poznata vinogradarska područja Istra, Pijemont, Dolina Rhône, Bordeaux, Oregon. Taj kraj idealno je vinogradarsko područje, gdje se vinova loza uzgaja stoljećima. Višestoljetnu vinogradarsku i vinarsku tradiciju u regiji Slavonija uspješno nastavlja Vlado Krauthaker, inženjer agronomije i enolog, koji je 1992. uz podršku obitelji pokrenuo samostalni obrt u domeni vinogradarstva i vinarstva. U obiteljski posao vezan uz vinogradarstvo i vinarstvo uključena je izravno u enološkom smislu Krauthakerova kćerka Martina Krauthaker Grgić. Kuću Krauthaker resi glas da je vrlo stabilna u kakvoći, bez oscilacija, svi su proizvodi ustaljeno u gornjem kvalitativnom razredu. Krauthakerovi su skloni istraživanju, i iz tog su razloga podignuti pokusni nasadi s oko 30 različitih sorata, da se vidi kako će se koja od njih pokazati u ekološkim uvjetima Kutjevačkog vinogorja. Znatiželja i sklonost prirodnome naveli su Krauthakera da se okuša i u kategoriji narančastoga vina, nastaloga dugom maceracijom bijelih sorata – kod njega su to graševina, zelenac i verduzzo – praćenom alkoholnom fermentacijom. Krauthakerovi narančasti uradci izlaze pod nazivom Kuvlakhe; Enolog-podrumar: Vlado Krauthaker, Martina Krauthaker-Grgić;

Pozicija Vidim, iz zraka

Dio eko-pristupa: konj u trsju

Pristup proizvodnji: ekološki – certificirano: ne; Hektara: 40 vlastitih; kooperacija: 10; Sorte: graševina, pinot sivi, sauvignon, zelenac slatki, chardonnay, rizling rajnski, manzoni bijeli, neuburger, viognier, verduzzo, traminac, muškat žuti, pinot crni, syrah, merlot, cabernet sauvi-gnon, syrah, cabernet franc, blauburger, crljenak, frankovka, nebbiolo…; Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Mitrovac, Rosenberg, Vidim; Godišnja proizvodnja vina: 265.000 boca ⦁ mirno: 100 %; redovna berba: 98 %; bijelo: 85; ružičasto: 1 %: crno: 14 %;  slatka desertna i specijalna vina: 2 %; Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama: graševina, Graševina Mitrovac, pinot sivi, Zelenac Kutjevo, Sauvignon classic, Sauvignon Vidim, Chardonnay Rosenberg, pinot crni, syrah, merlot, cabernet sauvignon, MERCS – suho • narančasto: Kuvlakhe graševina, Kuvlakhe zelenac, Kuvlakhe verduzzo • Graševina kasna berba, Madame (muškat žuti) – poluslatko • graševina izborna berba, graševina izborna berba prosušenih bobica/TBA, traminac izborna berba/Auslese; Kutjevo izborna berba/Auslese; Zelenac Kutjevo izborna berba bobica/BA, Zelenac Kutjevo izborna berba prosušenih bobica/TBA – slatko;

Detalj iz vinskog podruma

__________________________

Adresa: Vinogradarstvo-podrumarstvo Krauthaker, Ivana Jambrovića 6; 34340 Kutjevo • tel. fax: +385/34 315 000 ; +385/34 315 0001 • www.Krauthaker.hr  • Vlasnik: Vlado Krauthaker • Odgovorna osoba: Vlado Krauthaker; e-mail: vlado@krauthaker.hrKontakt osoba: Zdravko Ketović; e-mailzdravko@krauthaker.hr

___________________________

Krauthakerova kušaonica

Mogućnost kupnje vina na posjedu: da;  Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu: destilati  (vinjak);  Degustacija vina na posjedu moguća: da;  Ponuda i hrane: da – hladni narezak, mali zalogaji; Kušaonica za koliko osoba: dvije kušaonice, 40 + 60 osoba; Smještaj: da, u susjedstvu;  Radno vrijeme: 8-18h – svakodnevno; Način plaćanja: gotovina – virmanom – kartice (prihvaćaju se: Visa, Maestro, MasterCard, Diners); Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Kutjevo: stari vinski podrum iz 1232., crkva Rođenja Blažene Djevice Marije, park prirode Papuk, izletište Jankovac; Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Vincelovo (siječanj), Festival Graševine (svibanj), Martinje (studeni). ♣  SuČ – 12.2017

SRDAČNE ČESTITKE !

_________________________________________________________________________________________________________________.

SRDAČNE ČESTITKE u POVODU 175.

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 12.2017 – BUYING GUIDE

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

    &

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – HINTS FOR THE SMART PURCHASE

od/since 1994.

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Uz praznike i u 2018: veselo, pitko, pametno, zdravo = sretno!

PROSINAC – 2017 – DECEMBER

U ovome izdanju:

HRVATSKA – CROATIAFRANCUSKA – FRANCEITALIJA – ITALIA ŠPANJOLSKA – ESPAÑA

____________________________________________

U VINU SU SUNCE, ZEMLJA, LOZA i ZNOJ, ISKRENOST i BIZNIS, RADOST i ŽALOST, NEMIR i OPOJ

IN THE WINE THERE ARE SUN, SOIL, VINE & SWEAT, GENUINITY & BUSINESS, JOY & PAIN, ANXIETY & EBRIETY

_______________________________________________

VINA SU S TRŽIŠTA / WINES ARE FROM THE MARKET

Velika zvijezda, šampion/Big Star, champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! / Brilliant! Impressive! Unique!

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja/Great gold medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with character, classic elegant great wine.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i  s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

♣ ♣ 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting.

♣  7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 (11,0 / 1,0) = Niskoprosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑ – trošiti  • ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati •   – trošiti svakako uz hranu

___________________________________________

CIJENE, u maloprodaji (mpc) / PRICES, retail (pp),  0,75 ℓ: S = small (do 35 kn; till 5 €)  • M = medium (36-75 kn; 5-10 €)  • L = large (76-110 kn; 10-15 €) • XL = extra large (111-150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-220 kn; 20-30 €) • XXXL = extremly large  (iznad/over 220 kn; 30 €)

__________________________________________

Uzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (npr. 5 od 7 članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 85 bodova po skali do 100 bodova, odnosno 17,5 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova.

HRVATSKA  CROATIA

pjenušci/sparklings

KLUB 2017

Predblagdansko raspoloženje, pripreme za svetkovine – Božić i Novu godinu. Dva velika praznika u posljednjem tjednu godine zapravo su –  jedan divovski praznik u tijeku 12 mjeseci. Nije čudno što je to najveselije razdoblje u godini, i što svatko, koliko je već u mogućnosti, sebi u te dane nastoji priuštiti nešto više i nešto bolje za stolom. Pjenušci kao simboli slavlja i razdraganosti svakako su protagonisti. Klub Vinske zvijezde odlučio je stoga organizirati degustaciju i stručno ocjenjivanje pjenušaca da bi u okviru potrošačkog putokaza mogao ukazati na one koji s obzirom na dobivenu ocjenu zavrjeđuju preporuku za svečane trenutke. S obzirom da u Lijepoj našoj ima već popriličan broj pjenušaca s hrvatskih posjeda odlučili smo usredotočiti se na pjenušava vina upravo odavde, a da ne bismo išli i u preveliku širinu kriteriji za uvrštenje pjenušaca na ovu degustaciji bili su da su pjenušci proizvedeni klasičnim načinom dakle s drugom fermentacijom u butelji, da za drugo alkoholno vrenje nisu rabljeni ubrzavajući inkapsulirani kvasci, te da su što se tiče sadržaja neprovrelog sladora u kategorijama brut nature ili pas dosé, extra brut i brut. Žiri Kluba Vinske zvijezde kušao je tridesetak hrvatskih pjenušaca, i vjerojatno je ovo bila dosad najveća degustacija naših pjenušavih vina odjednom. Plan je da ostale pjenušce s hrvatske scene stavimo na kušanje početkom 2018, te da objavom rezultata još i s tog vrednovanja najavimo festivale pjenušaca početkom veljače u Zagrebu i Ljubljani.

Evo i rezultata:

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: 118 kn) CENTURION brut nature – BOLFAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje, Zabok • 13,0 vol % ■ VINO se pokazalo kao puno, toplo, kompleksno, šampanjske aromatike – miris voća i brioša poduprt s finim dodirom drveta i s plemenitim notama odležanosti,.. Jako dobrog perlaža. Malo mu je nedostajalo kiselosti koja bi pojačala živost. Ovaj pjenušac nije aperitivan, nego je za uz jelo, pa i nakon njega.

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: 150 kn) MISAL BLANC de NOIR brut – PERŠURIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra • 12,1 vol % ■ VINO je kompleksno, elegantno, čvrsto, s odličnim perlanjem. Voćno-cvijetno, s dodatkom brioša. Bogata aromatika, okus svjež, uravnotežen i trajan, puna su ga usta, traje.

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: 110 kn) ANITA brut – KOS ŽELJKO ■ PORIJEKLO/ORIGIN:  Prigorje-Bilogora, Zelina • 12,5 vol % ■ VINO je čisto, skladno, na kolosijeku elegancije. Vrlo dobro perla. Na nosu malo zatajno, u ustima izraženo, dopadljivo.

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: 100 kn) MISAL PRESTIGE extra brut – PERŠURIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN:  Hrvatska Istra • 12,5 vol % ■ VINO je izvan klasičnih normi, složeno i zanimljivo. Jača žućkasta boja prema zlaćanoj, te s tercijarnim bouquetom, na nosu po začinskome bilju a u ustima s dobrom kiselosti koja mu daje dovoljno živosti.

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: 113  kn) ROSÉ brut – TOMAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN:  Plešivica-Okić • 13,0 vol % ■ VINO je ozbiljno, raskošno, živo i s vrlo izraženom svježinom, s odličnim perlanjem, tijelom vrlo dobro, okus dugo traje. Potencijal! – dojam je da je zavrijedilo, barem dio od ukupno proizvedene količine a koji bi se plasirao naknadno – da još koju godinu provede na kvascu u boci prije degoržiranja

Bregoviti sjeverozapad Hrvatske: Hrvatsko zagorje, Međimurje, Plešivica, Krašić. Vrijedi pažnju obratiti i na etikete, da se vidi i koliko su one važne u kompletnoj komunikaciji s tržištem: neke su čiste, jasne i fotogenične, a neke… 

 ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: 140  kn) BRUT nature – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN:  Plešivica-Okić  • 12,5 vol % ■ VINO, ovo, dobar je, ozbiljan pjenušac, ima sve što treba. Bogata i fina mirisa, sitnih brojnih perlica, zaokružen, kremozan a suh do kosti, jako dobre strukture, trajan, s još malo vremena u butelji zasigurno može dosta dobiti.

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: 150  kn) DIPLOMAT extra brut – TOMAC  ■ PORIJEKLO/ORIGIN:  Plešivica-Okić • 12,5 vol % ■ VINO je kompleksno, skladno i elegantno, živo i svježe, s notom mineralnoga, ima voćnosti i aroma brioša. Blagi dodir drveta na mirisu daje mu dimenziju više.

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: 145 kn) PAVEL 2013 brut – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica-Okić • 12,5 vol % ■ VINO je s mnoštvom brojnih sitnih mjehurića, bogato, postojano, uglađeno i elegantno, ničega previše i ničega premalo, dugotrajna okusa. Potencijal, za duže čuvanje na kvascu prije degoržiranja.

__________________________________

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: 150 kn) MISAL BLANC de BLANC 2010 brut nature – PERŠURIĆ  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra • 12,5 vol % ■ VINO je sasma nešto drugo, naime godine su učinile svoje, ali moglo bi se svakako kazati da je ovdje riječ o otmjenom starenju kroz koje je pjenušac stekao svoj novi aromatski identitet a nije izgubio živost. Kompleksna penina koja ipak nije za svakoga i za koju treba dobro znati kome je i u kojoj prigodi ponuditi.  Jače je zlatne boje, tercijarnog bouqueta, s notom kave. Za trenutke meditacije…

____________________________________

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: 140 kn) ROSÉ brut – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN:  Plešivica-Okić • 12,5 vol %  ■ VINO je čisto, skladno, vrlo suho i osvježavajuće. S dosta je voćnosti koja dugo traje u ustima. Vrijedilo bi se, vjerujem, susresti s njime i nakon još koju godinu odležavanja u butelji na kvascu prije degoržiranja.

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: 100 kn) THREE STARS brut – JAGUNIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN:  Plešivica-Okić • 12,0 vol % ■ VINO je tipični brut pjenušac, vrlo korektan, skladan, ugodne slasti i dopadljiv, ali ta komercijalna nota koliko mu može pomoći u plasmanu ipak mu i ne narušava vrlinu.

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: 140  kn) ROSÉ brut nature – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN:  Plešivica-Okić • 12,5 vol % ■ VINO je živo, vrlo dobro odrađeno. Bogato perla, miriše na jagode i maline, u ustima nježno, još malo vremena u boci moglo bi ga i jače dignuti…

♣ ♣ ♣   (mpc/pp: 110 kn) ROSULA ROSÉ brut – ŽELJKO KOS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje-Bilogora, Zelina • 12,5 vol % ■ VINO je lijepo, skladno, vrlo svježe, ozbiljnije, ima voćnosti, vrlo je dobrog tijela, dugo traje. Pjenušac prikladan i za posluženje uz jaču hranu  npr. pačji batak.

__________________________________

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: 150 kn) CLAI brut nature – CLAI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra • 13,0 vol % ■ VINO predstavlja značajan odmak od klasičnih pjenušaca – ova penina rađena je od baze proizvedene ponešto drukčijom tehnologijom od one uobičajene u pjenušavoj kategoriji. Nije za svačiji ukus, treba imati sklonosti prema tome stilu. Kompleksno je i osebujno, nudi mirise prezrelog voća, rese ga jako dobro perlanje, živost, punoća i čvrsto tijelo. Svakako ga poslužiti uz neko jače jelo, govorimo li o namirnicama iz mora – s obzirom da taj pjenušac stiže iz Istre – dobro je na tanjuru opredijeliti se za sipu, hobotnicu…

Dalmacija i Istra: Stina pošip, Misali obitelji Peršurić i pjenušac od Giorgia Claia

__________________________________

♣ ♣ ♣   (mpc/pp: 160  kn) STINA brut nature pošip 2014 – STINA-VINO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Brač • 12,0 vol % ■ VINO je odličnog perlanja. Čvrsto, fino suho, snažnog tijela i dugačkog okusa.

_________________________________

DEGUSTACIJA u TRILOGIJIKlub Vinske zvijezde kušao je ovaj put i ocjenjivao pjenušce u zagrebačkom restoranu Trilogija. Kušači su, uz Vitomira Andrića, Ivu Kozarčanina i Željka Suhadolnika, bili sommelieri Mario Meštrović i Jelena Šimić Valentić, voditeljica Vinske škole i lokala Pupitres, zatim Ivana Valić iz znane vinoteke Vivat Fina Vina, te Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala Zagreb Vino.com. Vina je kušao i točio sommelier Trilogije Krešimir Šesnić.

S kušanja u Trilogiji: Ivan Dropuljić, Mario Meštrović, Ivo Kozarčanin, Jelena Šimić Valentić, Ivana Valić, Vito Andrić, Krešimir Šesnić, Željko Suhadolnik

Ovim putem srdačno zahvaljujemo restoranu Trilogija na gostoprimstvu!

________________________________

♣ ♣   (mpc/pp:  110 kn) BARUN brut nature zéro dosage – BARUNDIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN:  Krašić  • 11,6 vol %

♣ ♣  (mpc/pp: 90 kn)  COLETTI brut nature – KOLARIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica-Okić • 12,5 vol %

♣ ♣  (mpc/pp: 75 kn) BIJELI CLASSIC brut – CMREČNJAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Međimurje-Zagorje, Štrigova, Sv.Urban • 12,2 vol %

♣ ♣  (mpc/pp: 100 kn) BIJELI brut – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica-Okić • 12,5 vol %

♣ ♣   (mpc/pp: 125 kn) GRABOVAC BIJELI brut –  GRABOVAC  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski •  12,5 vol %

Na degustaciji su bili još i sljedeći pjenušci: BARUN ROSÉ brut – BARUNDIĆ; BREGH blanc de blanc i BREGH ROSÉPETRAČ; GRABOVAC ROSÉ brut – GRABOVAC; SIBON brut – SIBON; DRI brut – KURTALJ, te KRALJICA extra brut – PUHELEK PUREK; COLETTI ROSE brut KOLARIĆ; ROSÉ brut CMREČNJAK

_______________________________

HRVATSKA  CROATIA

mirna vina

Bregoviti sjeverozapad / North Western Uplands

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: M) SAUVIGNON 2016 – CMREČNJAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje, Međimurje Sv.Urban ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: sauvignon ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: kvalitetno s k.z.p. • 11,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: DIAM 3 ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: sa sitnim slovima, što otežava čitanje ■ VINO je dotjerano, skladno, svježe i lepršavo, dopadljivo,  lijepo se pije (i na dužu stazu) ■ Izgledom živahno, bistro, zelenkasto-žućkasto ■ U suglasju sa: teritorijem, sortom godištem berbe, dobi ■ Na nosu dosta intenzivno ali ne i agresivno, upućuje na voćnost (plodovi: domaći/zeleni; bijeli; južni/citrusi – svježi), floralno, vegetalno/herbalno (list rajčice, trava) ■ U ustima sugerira slast ali sa vrlo dobro je pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro, svježeg kiselkastog, srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša  • 10-12° C

Dalmacija / Dalmatia

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXXL) DINGAČ 2015 klasiko – BURA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina – strmina • sorta/variety: plavac mali • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) • suho • 15,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – kratak – doimlje se neadekvatnime za takvo vino s visokim potencijalom odležavanja u butelji ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – zanimljivo • čitljivo: dobro ■ PAKIRANJE/PACKAGING: profinjeno • boce umotane u papir ■ VINO je bogato, masivno ali ne ostavlja utisak (komercijalno) nabildavanoga, zanimljivo, kompleksno i sadržajno, ozbiljno, vrlo toplo i dinamično, s karakterom/autorski rad.  Još premlado, treba mu i te kako vremena. Moglo bi ga se doduše već piti uz (krepku) hranu, ali šteta je trošiti ga sada jer tek je na početku obećavajućeg razvojnog puta ■ Izgledom živahno, rubinsko–blago granatno, tamno. ■ Djeluje u suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom, godištem berbe, dobi ■ Na nosu dosta intenzivno ali ne u agresivnom smislu, te trajno. Upućuje na mediteransko bilje, zatim začine/mirodije – s mjerom i uklopljeno, ali još ipak ima ići do punog i očekivanog rafinirano kvalitativnog dometa. Pokazuje lijepu voćnost (plodovi: domaći/ crveni / koštićavi/ šljiva – sušeni). U ustima sa zamjetnim, živim fino zrnatim taninom, osjet kojega malo ublažava doza kremoznosti. Slankasto. Tijelom & strukturom potentno, živog, grijućeg, dugačkog i, zbog mladosti kapljice, još malo hrapavog, taninskog završetka ■ SERVIS:   ⇒ • velika čaša (bordoška) • 18° C

_______________________________

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! / Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! / The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality of living

_________________________________

    FRANCUSKA     FRANCE

Loire

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: XXL) CHATEAU de THAUVENAY SANCERRE 2016 – CHATEAU de THAUVENAY/Langlois Château J.M.Cazes ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Loire, Sancerre ■ VINOGRAD/VINEYARD, tlo: ilovasto-vapnenasto • sorta/variety: sauvignon blanc ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: Sancerre a.o.c. • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: loire • ČEP/STOPPER: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: decentno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno, zrelo, dotjerano, skladno, elegantno, s dosta živosti, spremno za konzumaciju, ali može još trajati ■ Izgledom živahno, zelenkasto-žućkasto. U suglasju sa: terroireom, sortom, dobi ■ Na nosu diskretno ali puno, solidno razvijeno, upućuje na mineralno, voćnost (plodovi: domaći/ bijeli; citrusi) • floralno, vegetalno/list smokve, paprika – sasvim blago, pa osjet korice kruha ■ U ustima mekano i zaobljeno, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg relativno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • srednje velika čaša (bordoška) • 12° C

  ITALIJA  ITALIA

Toscana

Vernaccia di San Gimignano

♣ ♣ ♣ ♣   (mpc/pp: L) VERNACCIA di SAN GIMIGNANO riserva 2013 – PANIZZI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: San Gimignano ■ VINOGRAD/VINEYARD:  kosina • sorta/variety: vernaccia ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: Vernaccia di San Gimignano riserva d.o.c.g. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno ■ VINO je kompleksno, sadržajno, ozbiljno, zrelo, skladno i elegantno, s dosta živosti. S lijepim buquetom koji govori o odležanosti. Fino se pije (i) uz meditaciju. U špici je koja može trajati – moguće je i da je još u usponu ■ Izgledom živahno, bistro, zelenkasto-slamnato-žuto ■ Djeluje u suglasju sa: terroireom, tipologijom, dobi ■ Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na osjet maslaca, plemenitog drveta, fino paljenoga, smole – poljubac, ali i na voćnost (plodovi: domaći/ bijeli; žuti; sušeni – orašasti/badem), floralno, te  mineralno ■ U ustima meko i zaobljeno, donekle kremasto, slano, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg, dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (rajnska) • 12-14° C

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: M-L) VERNACCIA di SAN GIMIGNANO 2015 riserva Ori – vino biologico – Il PALAGIONE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: San Gimignano ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: vernaccia • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL:. Vernaccia di San Gimignano riserva d.o.c.g. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ) • boca/bottle, model: bordeaux • normalna • ČEP/STOPPER: DIAM 10 ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ ODNOS SADRŽAJ–CIJENA/QUALITY-PRICE RATIO: vrlo dobar  ■ VINO je kompleksno, sadržajno, ozbiljno, skladno, toplo, s puno živosti. Može trajati, moglo bi još rasti. ■ Izgledom živahno, bistro, zelenkasto-slamnatožuto. Djeluje u suglasju sa: terroireom, tipologijom, godištem berbe, dobi ■ Na nosu lijepo iskazano, umjerene jačine, razvijeno, upućuje na voćnost – izraženu dobro (plodovi: domaći/ bijeli; žuti; koštićavi; egzotični; orašasti/ badem), floralno, začine – s mjerom i vrlo dobro uklopljeno, osjet maslaca, plemenitog drveta, fino paljenoga, vanilije – poljubac, mineralno ■ U ustima zaobljeno, donekle kremasto, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, fino gorkastog, dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina • velika čaša (rajnska) • 12-14° C

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) VERNACCIA di SAN GIMIGNANO 2015 tradizionale – MONTENIDOLI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: San Gimignano ■ VINOGRAD/ VINEYARD: kosina • sorta/variety: vernaccia ■ PODRUM/CELLAR vinifikacija/vinification: na tradicijski, starinski način ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: Vernaccia di San Gimignano d.o.c.g. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna • ČEP/STOPPER: DIAM 10 ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je drukčije i nije za svačiji ukus.  Kompleksno je i sadržajno, s karakterom/autorski rad, ozbiljno, toplo, živo, robusno i donekle rustikalno. Za trošiti uz hranu. U usponu – u špici koja može još trajati ■ Izgledom živahno, bistro, pomalo zlaćano. Djeluje u suglasju sa: teritorijem, tipologijom, godištem berbe, dobi ■ Na nosu umjerene jačine, upućuje na boravak u drvu, na mineralno, voćnost (plodovi: domaći/ bijeli/ koštićavi; orašasti/badem), maceraciju (s fermentacijom), začine/mirodije – s mjerom, osjet dima – dodir ■ U ustima zaobljeno, s dozom kremastoga, sugerira slast, slankasto je i sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom potentno, fino gorkastog dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (rajnska) • 12-14° C

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) VERNACCIA di SAN GIMIGNANO riserva Crocus 2015 – CASA alle VACCHE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: San Gimignano ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • tlo: pjeskovito s dosta vapnenca • sorta/variety: vernaccia • berba/harvest: ručna, u više navrata ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: San Gimignano riserva d.o.c.g. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – uredan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: privlačno – prepoznatljivo iz daleka ■ VINO je kompleksno, sadržajno, bogato, ozbiljno, zrelo, dotjerano, skladno, vrlo toplo, s puno živosti. Lijepo se pije – uz hranu, ali i uz meditaciju. U špici, koja može trajati, a možda i u usponu ■ Izgledom živahno, zelenkasto–slamnato-žuto. U suglasju sa: terroireom, tipologijom ■ Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na mineralno, voćnost – izraženu dobro (plodovi: domaći/ bijeli; žuti/ koštićavi; egzotični; orašasti/ badem), floralno (cvijeće: bijelo), začine – vrlo dobro uklopljeno, osjet kruha ■ U ustima fino zaobljeno, slano, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, živog fino gorkastog dosta dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS:  ⇗  (jelo: tjestenine s umacima na bazi mesa/ragù, rakovi, pečena riba, perad, teletina, srednje tvrdi sir…) • velika čaša (rajnska) • 12-14° C

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: M) VERNACCIA di SAN GIMIGNANO 2015 VIGNA a Solatio – FALCHINI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: San Gimignano ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vigna a Solatio • kosina • sorta/variety: vernaccia ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: Vernaccia di San Gimignano d.o.c.g. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna • ČEP/STOPPER: à la DIAM ■ OPREMA, DESIGN: malo kičasto ■ VINO je kompleksno, sadržajno, bogato, ima karakter. Ozbiljno, zrelo, čisto, skladno, toplo i s dosta svježine. Lijepo se pije uz hranu a i uz meditaciju. U usponu – špici (koja može trajati) ■ Izgledom živahno, bistro, slamnato-žuto sa zelenkastim nitima. Djeluje u suglasju sa: terroireom, tipologijom, godištem berbe, dobi ■ Na nosu umjerene jačine, razvijeno. Upućuje na mineralno, voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/ bijeli; žuti/ koštićavi; zreli; orašasti), floralno ■ U ustima zaobljeno, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, živog fino gorkastog dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo: tjestenine s umacima na bazi mesa, pečena riba, pečena perad, teletina) • velika čaša • 12-14° C

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: M-L) I MACCHIONI VERNACCIA di SAN GIMIGNANO 2016 – CASA ALLE VACCHE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: San Gimignano ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • ekspozicija: jug • tlo: pjeskovito s dosta vapnenca • sorta/variety: vernaccia, uz dodatak malo chardonnaya • berba/harvest: ručna – u više navrata ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: Vernaccia di San Gimignano d.o.c.g. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: od aglomeriranog pluta s pločicama od pluta – srednje dužine ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka  ■ ODNOS SADRŽAJ–CIJENA/QUALITY-PRICE RATIO:  vrlo dobar  ■ VINO je kompleksno, s karakterom, sočno. Dotjerano, zrelo, skladno, ima eleganciju. Umireno, ali još s dosta živosti, lijepo / lako se pije, uz hranu a i na dužu stazu. Spremno za uporabu, u špici koja može trajati još neko vrijeme ■ Izgledom živahno, zelenkasto-žućkasto. Djeluje u suglasju sa: terroireom, tipologijom, godištem berbe, dobi ■ Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na mineralno, voćnost – izraženu dobro (plodovi: domaći/ bijeli/ koštićavi; južni- svježi/ jabuka, malo i agrumi, orašasti/lješnjak neprženi, badem), floralno (cvijeće: svježe), osjet korice kruha. ■ U ustima meko, lijepo zaobljeno, malo kremasto, sugerira slast, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo: aperitiv, svježi sir, tjestenine s bijelim umacima, bijela riba, bijela perad, teletina…) • veća čaša (rajnska) • 12° C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) VERNACCIA di SAN GIMIGNANO 2016 Tropìe – Il LEBBIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: San Gimignano ■ VINOGRAD/VINEYARD:  kosina • sorta/variety: vernaccia ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: San Gimignano d.o.c.g. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna • ČEP/STOPPER: à la DIAM ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno, sadržajno, sočno, dotjerano, zrelo, s puno živosti, skladno, ima eleganciju. Lijepo se pije uz hranu. U špici, koja može trajati ■ Izgledom živahno, bistro, slamnato žuto sa zelenkastom nijansom ■ Djeluje u suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom, godištem berbe, dobi ■ Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na voćnost – izraženu dobro (plodovi: domaći/ bijeli/ koštićavi; tropski; orašasti/ badem), floralno, osjet maslaca – poljubac, mineralno – dodir ■ U ustima meko i zaobljeno, blago kremasto. Sugerira slast, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (rajnska) • 12° C

_____________________________

APELACIJA SAN GIMIGNANO – Područje proizvodnje vina Vernaccia di San Gimignano u potpunosti je unutar općine San Gimignano i nalazi se na sjeverozapadnome dijelu provincije Siena, u srcu Toscane. Teritorij je bregovit, a vinogradi su smješteni na nadmorskim visinama između 200 i 400 metara. Tlo je pliocenskog porijekla. Specifikum tu čine bijela sorta vernaccia i dvije apelacije – Vernaccia di San Giminiano docg (denominazione d’origine controllata e garantita) i San Gimignano doc (denominazione d’origine controllata).

Predio obuhvaća 1900 hektara od kojih ih je 720 unutar apelacije Vernaccia di San Gimignano docg, a 450 ha je pod apelacinom San Gimignano doc. Ostatak pokrivaju apelacije Chianti, Chianti Colli senesi i IGT Toscana. U oblasti San Gimignano registrirano je 170 proizvođača vina, od kojih ih 70 buteljira kapljicu i izlazi na tržište pod vlastitom robnom markom.

Proizvođači vernaccije okupljeni su u poslovno udruženje Consorzio della denominazione Vernaccia di San Gimignano. Ukupna proizvodnja Vernaccije di San Gimignano kreće se oko 5,2 milijuna butelja. Proizvođači-članovi Konzorcija donijeli su pravilnik vezan uz produkciju i komercijalizaciju. U vino Vernaccia di San Gimignano mora ući najmanje 85 posto sorte vernaccia, a ostalih 15 posto mogu činiti bijele nearomatične sorte preporučene za sadnju u Toscani, iznimke su rizling rajnski i sauvignon bijeli koje se mogu ipak rabiti no u količini od najviše 10 posto. Ne smiju se rabiti traminac, rizvanac, muškat bijeli, malvazija di Candia, malvazija istarska, incrocio Bruni 54.

Postoje dvije grupe Vernaccije di San Gimignano docg – bazno vino, te kategorija riserva, za koju se rabi izabrano bolje grožđe, s najboljih pozicija i u (naj)boljim godištima. Za kategoriju riserva predviđeno je da prinos po hektaru ne smije biti veći od devet tona grožđa te da se vinifikacija, dozrijevanje i punjenje moraju obaviti unutar teritorija proizvodnje, k tome u odnosu na baznu kapljicu propisano je i duže dozrijevanje vina prije izlaska na tržište, a to konkretno znači najmanje 11 mjeseci (može biti ili u inoksu ili u drvu ili kombinirano), i, još – vino nakon buteljiranja mora provesti barem tri mjeseca u boci u podrumu prije nego li službeno izađe pred potrošača. ■

__________________________________

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: M-L) VERNACCIA di SAN GIMIGNAN0 2016 – PANIZZI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: San Gimignano ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: vernaccia, uz dodatak malo incrocia manzoni ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: Vernaccia di San Gimignano d.o.c.g. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna • ČEP/STOPPER: DIAM ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: uredno – prepoznatljivo iz daleka – u jednom dijelu – čitljivo: dobro ■ VINO je besprijekorno čisto, složeno, bogato, ozbiljno, toplo, skladno, ima i eleganciju. Svježe, s dosta živosti. Treba mu malo vremena da se otvori. Lijepo se pije uz hranu. U usponu ■ Izgledom živahno, bistro, zelenkasto-slamnato žuto. Djeluje u suglasju sa: terroireom, tipologijom, godištem berbe, dobi ■ Na nosu diskretno, upućuje na floralno, voćnost (plodovi: domaći/zeleni; bijeli/ koštićavi; orašasti/ badem), mineralno – dodir, začine ■ U ustima zaobljeno, sugerira blagu slast, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg dosta dugačkog  grijućeg završetka  ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša (rajnska) • 12-14° C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M) VERNACCIA di SAN GIMIGNANO 2016 – PALAGETTO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: San Gimignano ■ VINOGRAD/VINEYARD:  kosina • sorta/variety: vernaccia ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: vernaccia di San Gimignano d.o.c.g. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna • ČEP/STOPPER: à la DIAM ■ OPREMA, DESIGN: uredno ■ ODNOS SADRŽAJ–CIJENA/QUALITY-PRICE RATIO:  vrlo dobar  ■ VINO je kompleksno, sadržajno, sočno, s karakterom. Zrelo, skladno, elegantno, s dosta živosti. Lijepo se pije i na dužu stazu. Spremno za potrošnju, u špici koja može trajati. ■ Izgledom živahno, bistro, zelenkasto-žućkasto, na stijenkama čaše ostavlja film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze. Djeluje u suglasju sa terroireom, tipologijom, sortom, godištem berbe, dobi ■ Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na mineralno, voćnost – izraženu dobro (plodovi: domaći/ bijeli; žuti/ koštićavi; egzotični/ ananas), floralno (cvijeće: bijelo) ■ U ustima meko, zaobljeno, blago kremasto, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, živog dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  • veća čaša (rajnska) • 12-13° C

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: M) VERNACCIA di SAN GIMIGNANO 2016 – Il LEBBIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: San Gimignano ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: vernaccia ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: Vernaccia di San Gimignano d.o.c.g. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: à la DIAM ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – čitljivost: slabija, opisni tekst na prednjem dijelu čak i vrlo loše (neprikladan kontrast izmedju slova i podloge) ■ VINO je dotjerano, skladno, živo, spremno za uporabu ■ Izgledom bistro, puno, zelenkasto-žućkasto ■ Na nosu solidne jačine, razvijeno. Upućuje na mineralno, voćnostizraženu dobro, floralno, osjet kruha  ■ U ustima meko, lijepo zaobljeno, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro, svježeg srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ • veća – čaša (rajnska) • 10-12° C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M) HYDRA VERNACCIA di SAN GIMIGNANO 2016 – Il PALAGIONE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: San GimiGNano ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: vernaccia • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly – vino biologico ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: Vernaccia di San Gimignano d.o.c.g. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je dotjerano, ima svježinu, bolji dojam ostavlja na nosu nego u ustima. Spremno za uporabu, u špici ■ Izgledom živahno, zelenkasto-žuto. Djeluje u suglasju sa: godištem berbe, dobi ■ Na nosu diskretno, ugodno, upućuje na voćnost, izraženu dobro, floralno, pa i osjet kruha ■ U ustima zaobljeno, slankasto – sa dobrom kiselosti, tijelom & strukturom dobro, svježeg srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇑ (jelo: mladi svježi sir, tjestenine s bijelim umacima na bazi povrća, kuhana bijela riba…) • veća čaša (rajnska) • 10-12° C

________________________________

BERBA 2017 – Berba 2017 za vernacciju počela je u San Gimignanu 28. kolovoza, dakle vrlo rano u odnosu na nekad, prije više desetljeća. Vernaccia di San Gimignano bilo je prvo talijansko vino koje je dobilo zaštitu zemljopisnog porijekla doc, a bilo je to 1966. Od te godine pomno se bilježe i arhiviraju svi podaci o klimi, mikroklimi, meteorološkim okolnostima u tijeku vegetativne sezone. Te, 1966. godine s berbom se krenulo u trećoj dekadi rujna, jednako tako i u 1967, dok je u 1968. start bio u drugoj dekadi rujna, a 1969. čekalo se do kraja rujna. Berbe u drugoj polovici rujna bile su uobičajene do 1974., kad su zabilježene velike vrućine i suša od lipnja do rujna, tako da se trganje premjestilo na početak rujna. Isto je bilo i 1975., međutim od 1976. pa do 2000. počeci berbe su opet bili u drugoj polovici rujna, uglavnom, zapravo, u trećoj dekadi devetog mjeseca. Godina 2000., dakle na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće, radikalno mijenja stvari. Ljeti caruju vrlo visoke temperature, i do 40 stupnjeva, te suša, i berba se od tada pa do sada – s iznimkom 2010. koja je u ljeto bila svježija pa se u berbu pošlo 18. rujna – pomaknula osjetno unaprijed, na sam početak rujna. Po prvi put početak berbe zašao je u kolovoz (31. kolovoza) jako vruće i sušne 2011. godine.

Berba u vinogradima San Gimignana. Mjesto se vidi u pozadini

Bitno za rod 2017: kalendarski kraj 2016. i prva tri mjeseca 2017. bili su s vrlo malo kiše, a početak ljeta bilježi potpuni izostanak padalina na dugi period. U tijeku vegetativnog ciklusa bilo je, međutim, iznenadnih kraćih snižavanja temperatura te nevremena (jedno je bilo 10. kolovoza!), i to je, kao i visoke temperature i dugotrajna suša, rezultiralo znatnim štetama u vinogradima, naravno i, na kraju, smanjenjem prinosa, govori se o oko 30, a u nekim predjelima vinogorja i 40 posto u odnosu na višegodišnji prosjek. Zbog suše, i randman grožđa u vino znatno je smanjen u odnosu na inače do sada. Što se tiče kakvoće – proizvođači zasad još, veli mi Elisabetta Borgonovi iz Konzorcija za Vernacciju iz San Gimignana, ne izlaze s izjavama, ali karte će se otkriti ubrzo, u veljači 2018. kad Konzorcij za vino Vernaccia di San Gimignano ima svjetsku pretpremijeru berbe 2017., u okviru već tradicijske manifestacije Anteprime di Toscana što je kroz desetak dana trajanja a za vinske trgovce, ugostitelje, vinske novinare ne samo iz Italije nego i iz niza zemalja svijeta već dugo etabliranih kao dobra vinska tržišta odnosno u stasanju kao zanimljiva vinska tržišta, udruženo organiziraju toskanski konzorciji za vina Chianti, Chianti Classico, Vernaccia di San Gimignano, Vino Nobile di Montepulciano i Brunello di Montalcino. ■

____________________________________

♣ ♣ (♣) (mpc/pp: M-L) VERNACCIA di SAN GIMIGNANO riserva 2013 –  Il PALAGETTO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: San Gimignano ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: vernaccia ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: Vernaccia di San Gimignano riserva d.o.c.g. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna – prozirna ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: u dva dijela, čitljivo: dobro ■ VINO je sa bouquetom odležanosti, već i sa znakovima  tercijarnoga,  prelazi  zenit, očito više nije izdržalo ■ Izgledom živahno, bistro, žućkasto ■ Na nosu umjerene jačine, upućuje na voćnost (plodovi: domaći/ bijeli; žuti; sušeni), med, začinsko bilje – diskretno… ■ U ustima zaobljeno, sugerira slast, slankasto. Tijelom & strukturom dobro, srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇑ • veća čaša (rajnska) • 12° C

♣ ♣  (mpc/pp: L-XL) VERNACCIA di SAN GIMIGNANO 2007 riserva Isabella – SAN QUIRICO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: San Gimignano ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: vernaccia • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly – ekološki/organski – agricoltura biologica ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: velika bačva (25 hl) ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: Vernaccia di San Gimignano riserva d.o.c.g. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork ■ VINO je umireno i malo ravno, prešlo je zenit ali još se dovoljno drži da ga se u određenim okolnostima može trošiti ■ Izgledom živahno, bistro,  izraženije žuto prema zlatnome ■ Na nosu umjerene jačine, s jače iskazanim tercijarnim bouquetom, ipak još otkriva i voćnost (plodovi: domaći/ koštićavi; sušeni; orašasti), floralno (cvijet lipe), med – dodir ■ U ustima meko, zaobljeno, slankasto. Tijelom & strukturom osrednje snage, ali relativno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇑ • 10-12° C

ŠPANJOLSKA  ESPAÑA

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXXL) B70 2011 – BODEGAS BAIGORRI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Rioja alavesa, Sierra de Cantabria, Samaniego ■ VINOGRAD/VINEYARD: La Majestad • nadmorska visina: 650 m • tlo: ilovasto-vapnenačko • sorta/variety: tempranillo • loze stare: oko 75 godina • prinos: jedva 2000 kg po hektaru • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly • berba/harvest: u više navrata ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa • vinifikacija/vinification maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 25 dana • kvasci: vlastiti, autohtoni • posuda: macerator (drvo) • malolaktika: da • dozrijevanje/maturation: 28 mjeseci • bačva • drvo novo • francuska hrastovina ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: Rioja d.o.c • suho • 15,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • modificirana – visoka vitka teška • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: decentno – prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno, i rafinirano, bogato, spoj punoće i snage s elegancijom. Ozbiljno je i zrelo, vrlo toplo i dinamično. Za piti  uz hranu ali i uz meditaciju. U usponu, ima visoki potencijal odležavanja ■ Izgledom živahno, pune tamne rubinske boje. U suglasju je sa terroireom, tipologijom, sortom i dobi ■ Na nosu lijepo iskazano, umjerene jačine, razvijeno. Upućuje na voćnost – izraženu dobro (plodovi: domaći/ tamno crveni-plavi/ koštićavi; bobičasti), mineralno, mediteransko bilje – diskretno, začine/mirodije – s mjerom, osjet plemenitog drveta, zatim, u tragovima, fino paljenoga, vanilije, čokolade, kave, tu je i poljubac kože. ■ U ustima meko i zaobljeno, sa živim a uglađenim taninom. Slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti, tijelom & strukturom potentno. Svježeg ugodno gorkastog dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo: roštilj, ražanj, pečenja, peka, pirjana crvena mesa)  ⇒ • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXXL /više od 100 eura) PENDÒN de la ALGUILERA 2010 – DOMINIO de CAIR ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Ribera del Duero, Burgos, la Aguilera ■ VINOGRAD/VINEYARD:  visoravan – kosina • nadmorska visina: vrlo velika • tlo: siromašno • (mikro) klimatski uvjeti: toplo-vruće danju ljeti – svježe noći – temperaturna razlika dan-noć: značajna • sorta/variety: tempranillo • loze stare: u prosjeku više od 80 godina, na jednoj od četiri parcele odakle je grožđe nasad je star 120 godina! • prinos po trsu: ovisno o godini 1000 – 1500 kg po hektaru • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly • berba/harvest: u više navrata ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grozdova a potom i bobica • vinifikacija/vinification najprije hladna maceracija bez alkoholnog vrenja, temperatura: 5°C • maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: kvasci: vlastiti, autohtoni, divlji • posuda: kaca (drvo), kapaciteta 7000 kg grožđa • malolaktika: da – u novom barriqueu • dozrijevanje/maturation: 27 mjeseci • tonneaux (500 – 700 ℓ) – barrique (225 ℓ) • drvo novo • francuska hrastovina ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: tinto crianza Ribera del Duero d.o. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • modificirana – teška • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno, sadržajno, ozbiljno i bogato, mesnato, vrlo toplo, sočno, skladno, još s dosta živosti. Lijepo ga se može piti i sada uz krepku hranu međutim dobro je i još strpiti se s konzumacijom  jer je vino u usponu i još vremena može mu dobro doći ■ Izgledom vrlo živahno, bistro, rubinsko s blagom granatnom nijansom, tamno. Djeluje u suglasju sa: teritorijem, tipologijom, sortom, godištem berbe, dobi ■ Na nosu fino iskazano, umjerene jačine, upućuje na začine/mirodije, osjet paljenoga, čokolade, kože – dodir, voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/ crveni – plavi/ bobičasti; jagodičasti), mineralno ■ U ustima zaobljeno, malo kremasto, sa živim fino zrnatim uglađenim taninom. Sugerira slast, sa kvalitetno je pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom potentno, dugačkog, grijućeg završetka ■ SERVIS:  (jelo: janjetina, crveno meso s roštilja, pirjano… )  ⇒ • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXXL) DE GARAGE 2013 – BAIGORRI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Rioja, Samaniego ■ VINOGRAD/VINEYARD, nadmorska visina: 650 m • tlo: vapnenasto-ilovasto • (mikro) klimatski uvjeti: toplo-vruće danju ljeti – svježe noći – temperaturna razlika dan-noć: značajna • sorta/variety: tempranillo • loze stare: 60 godina • prinos po trsu: nizak • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly • berba/harvest: u više navrata ■ PODRUM/CELLAR: pomna selekcija grozdova pa onda i bobica • vinifikacija/vinification, maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 18 dana • kvasci: vlastiti, autohtoni • posuda: macerator od drva • dozrijevanje/maturation: 24 mjeseca • barrique (225 ℓ) • francuska hrastovina ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: Rioja d.o.ca • suho • 15,5 vol% • ukupna kiselost: 5,7 g/ℓ • pH: 3,7 • ostatak sladora: 3 g/ℓ ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • modificirana • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: uredno – prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno, bogato, ozbiljno, skladno, elegantno, vrlo toplo, dinamično. Lijepo se pije uz hranu a i uz meditaciju. U usponu – vrijedi ga još pričuvati, ima potencijal dugog odležavanja ■ Izgledom živahno, rubinsko, tamno/neprobojno. U suglasju sa: terroireom, tipologijom. Na nosu lijepo iskazano, upućuje na začine/mirodije (vaniliju, čokoladu sladić), voćnost – izraženu dobro (plodovi: domaći/ crveni/ koštićavi; bobičasti; višnja, crni ribiz), mineralno, ali i herbalno – diskretno ■ U ustima zaobljeno, koncentrirano, sa živim i zrnatim ali i lijepo uglađenim taninom, slano, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom potentno, fino gorkastog dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗   (jelo: mesa – osobito tamna – s roštilja, peka, dugo pirjana mesa) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL-XXXL) MAJUELOS de CALLEJO 2014 – BODEGAS FELIX CALLEJO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Ribera del Duero ■ VINOGRAD/VINEYARD: majuelo (= španjolski naziv za malenu vinogradsku parcelu) de Callejo, vlastiti nasad u Sotillo de la Ribera • sorta/variety: tinta fina (tempranillo) • nadmorska visina: 850 – 930 m ■ PODRUM/CELLAR: poman izbor grozdova i bobica • dozrijevanje/maturation: 18 mjeseci • barrique (225 ℓ) • francuska – hrastovina ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: Ribera del Duero d.o. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: uredno ■ VINO je kompleksno, sadržajno, s karakterom, skladno i elegantno. Toplo, dinamično. Lijepo ga se pije – uz hranu a i uz meditaciju. U usponu – ima izgleda pozitivno se razvijati ■ Izgledom živahno, rubinsko s granatnom nijansom, tamno/neprobojno. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom, dobi ■ Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na voćnost izraženu dobro (plodovi: domaći/ crveni; bobičasti; jagodičasti), začine/mirodije, (slatki začini) – iskazano s mjerom i vrlo dobro uklopljeno, osjet vanilije – poljubac, pa čokolade, mineralno ■ U ustima meko i zaobljeno, sa živim uglađenim taninom. Sugerira slast, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti, ugodno gorkasto. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg ugodno gorkastog dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo: pečenja, crveno meso s roštilja, ražnja, dugo pirjana mesa…) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXXL; cca 45 €) SOLIDEO 2012 reserva 24 meses – BODEGA DEHESA de los CANÓNIGOS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Ribera del Duero ■ VINOGRAD/VINEYARD: vlastiti • sorta/variety: tempranillo 85 %, cabernet sauvignon 12 %, albillo 3 % • loze stare više od 80  godina • berba/harvest: ručna ■ PODRUM/CELLAR: pomna selekcija grozdova • dozrijevanje/maturation: 24 mjeseca • barrique (225 ℓ) • francuska (4 mjeseca) – američka hrastovina (20 mjeseci) ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: Ribera del Duero d.o. reserva • suho • 13,5 vol% • ukupna kiselost: 4,91 g/ℓ • pH: 3,9 • ostatak sladora: 2 g/ℓ ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna • ČEP/STOPPER: pluteni/cork, ozbiljan, dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: privlačno – profinjeno – u dva dijela – čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno, sadržajno, sočno, s karakterom. Ozbiljno, zrelo, skladno, elegantno, toplo, živo. Lijepo se pije uz hranu i uz meditaciju. Još u usponu. ■ Izgledom živahno, bistro, rubinsko-granatno, tamno. U suglasju sa terroireom, tipologijom, sortama, godištem berbe, dobi ■ Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na voćnost – izraženu dobro (plodovi: crveni; bobičasti; jagodičasti, suhi, u/kuhani), začine/mirodije – vrlo dobro uklopljeno, osjet plemenitog drveta, čokolade te fine nijanse kože ■ U ustima meko, zaobljeno, sa živim a uglađenim taninom, slano, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg blago i ugodno gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇗    • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

Na posjedu Dehesa de los Canonigos, s enologinjom Sanz Belem

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) GARNACHA 2013 – BAIGORRI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Rioja ■ VINOGRAD/VINEYARD: visoravan – kosina • nadmorska visina: cca 750 m • tlo: crveno, s puno željeza s dosta vapnenca • (mikro) klimatski uvjeti: toplo danju ljeti – svježe noći – vjetrić stalno pirka • sorta/variety: garnacha / grenache • uzgojni oblik: en goblet • loze stare:  65 godina • prinos po trsu: nizak • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly • berba/harvest: ručna ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa i potom bobica na selekcijskome stolu • vinifikacija/vinification, maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 30 dana • kvasci: vlastiti, autohtoni, divlji • posuda: inoks (konusna cisterna) • malolaktika: da • dozrijevanje/maturation: 14 mjeseci/ tonneaux (500 – 600 ℓ)) – barrique (225 ℓ) • drvo: francuska hrastovina ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: Rioja doca (denominacion de origen calificada) • suho • 14,5 vol% • ukupna kiselost: 5,10  g/ℓ • pH: 3,54 • ostatak sladora: 2,0 g/ℓ • slobodni SO2 pri punjenju: 20 mg/ℓ ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux – malo modificirana – visoka – teška • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: vrlo decentno – prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je složeno, dosta gusto ali ne i nabildano, s odličnim balansom između snage i koncentriranosti te svježine i elegancije, sadržajno, ozbiljno, zrelo, toplo. Lijepo se pije uz hranu, ali i uz meditaciju, spremno za uporabu ali je i s potencijalom za odležavanje, u usponu ■ Izgledom živo rubinsko, tamno/neprobojno. U suglasju sa: terroireom, tipologijom godištem berbe, dobi ■ Na lijepo iskazano, umjerene jačine, razvijeno, upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/ crveni – plavi/ bobičasti; jagodičasti), floralno, dodir, mineralno, zatim na mediteransko bilje te začine/mirodije – s mjerom i vrlo dobro uklopljeno. Osjete se i vanilija – vrlo diskretno, i čokolada – poljubac ■ U ustima zaobljeno, sa živim ali uglađenim fino zrnatim taninom, sugerira slast, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗   (jelo: janjetina s ražnja i roštilja, pečenja…) • velika čaša (bordoška) • -16-18°C

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) TINTO ARZUAGA 2014 crianza – BODEGAS ARZUAGA NAVARRO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Ribera del Duero ■ VINOGRAD/VINEYARD, tlo: bogato vapnencem • sorta/variety: tempranillo ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: 16 mjeseci • barrique (225 ℓ) • francuska – američka hrastovina ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: Ribera del Duero d.o. crianza • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno,  živo, sadržajno,  bogato,  dotjerano i vrlo toplo, s blagom notom rustikalnga. U špici (koja može trajati) ■ Izgledom živahno, bistro, rubinsko, granatno, tamno. U suglasju sa: terroireom – tipologijom, sortom/sortama, godištem berbe, dobi ■ Na nosu razvijeno, upućuje na začine/mirodije – s mjerom i vrlo dobro uklopljeno, osjet plemenitog drveta, fino paljenoga, kože – dodir, zatim na mineralno, voćnost (plodovi: domaći/ crveni / koštićavi; bobičasti/ suhi – ukuhani) ■ U ustima zaobljeno, sa živim fino zrnatim taninom, slano, kiselost dobro prati. Tijelom & strukturom vrlo dobro, živog dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗   • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

_______________________________

RIOJA RED BLEND – Rioja Red Blend izraz je kojime se označava kombinacija crnih sorata u vinima španjolsle vinorodne obolasti Rioja. Baza je uvijek tempranillo, zastupljen većinski, a ostale korištene sorte su garnacha (grenache), mazuelo (carignan) i graciano. Znani proizvođač  Marques de Riscal dobio je posebno dopuštenje da u priču uključi i cabernet sauvignon, no to glede uporabe caberneta u Rioja Red Blendu je iznimka, a ne i pravilo.

Dozrijevanje crnih vina tijekom 20. stoljeća obilježile su bačv(ic)e od američkog hrasta i jačeg palenja, a u najnovije vrijeme proizvođači koji sve više teže profinjenosti i eleganciji u vinu okreću se francuskom hrastu i francuskom načinu izrade bačvica. ■

_______________________________

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XXL) MANUEL QUINTANO 2005 reserva – BODEGAS y VINEDOS LABASTIDA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Rioja ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Rioja red blend (tempranillo, garnacha, mazuelo, graciano) ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: Rioja d.o. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: uredno – čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno, sočno, s karakterom. Zrelo, skladno, s elegancijom. Sa sekundarnim / (finim) tercijarnim bouquetom, umireno, na prijelazu zenita, kreće dalje u znaku otmjenog starenja, još je s dosta živosti. Lijepo se pije uz meditaciju ■ Izgledom živahno, bistro, rubinsko–granatno, tamno ■ Na nosu umjerene jačine, upućuje na osjet čokolade, gljiva, na začinsko bilje/mirodije, mineralno, a, još uvijek, sasvim dovoljno i na voćnost ■ U ustima meko, zaobljeno, sa uglađenim taninom. Slankasto, sa dobro pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, relativno dugačkog  završetka ■ SERVIS:  ⇑   • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL-XXXL) ESENCIA 2012 –ROLLAND GALARRETA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Rioja • suradnja između Michela Rollanda i španjolskog vinskog poduzetnika Javiera Galarreta ■ PODRUM/CELLAR: dozrijevanje/maturation: 10 mjeseci ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: Rioja d.o.c. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: vrlo decentno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno, dotjerano, sa finim pomalo tercijarnim bouquetom. Djeluje kao da je u špici i da je prešlo zenit. ■ Izgledom živahno, rubinsko–blago granatno, tamno. U suglasju sa: terroireom ■ Na nosu umjerene jačine. Upućuje na začine/mirodije – s mjerom, zatim i na voćnost (plodovi: domaći/ crveni – plavi/ koštićavi; sušeni, orašasti) ■ U ustima vrlo meko, zaobljeno, sa uglađenim taninom, slankasto. Tijelom & strukturom dosta dobro, blago isušujućeg završetka ■ SERVIS: ⇑   • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) DEHESA de los CANÓNIGOS 2014 – BODEGA de los CANÓNIGOS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Ribera del Duero, Pesquera de Duero ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: tempranillo 88 %, cabernet sauvignon 12 % • berba/harvest: ručna, u više navrata ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: 15 mjeseci • barrique (225 ℓ) – američka hrastovina / srednje paljeno ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: Ribera del Duero d.o. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: decentno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je malo previše, barem zasad, u znaku barriquea (drvo, dim, slatki začini ), vrlo je toplo, s dosta je živosti.. Ne treba baš jako žuriti s konzumacijom, vino može još neko kraće vrijeme stajati i razvijati se ■ Izgledom živahno, rubinsko-granatno. U suglasju sa godištem berbe, dobi ■ Na nosu dosta intenzivno, upućuje na začine/mirodije – iskazano jače, osjet drveta, fino paljenoga/dima, vanilije, kave, a onda izlazi i voćnost (plodovi: domaći; crveni / koštićavi; bobičasti) herbalno – diskretno ■ U ustima zaobljeno, sa živim ali i uglađenim taninom, sugerira slast, sa dobro je pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, živog začinskog gorkastog, dosta dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo: pečenja, pirjana tamna mesa, tvrđi zrelo sirevi) • poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣  (mpc/pp: M) RIOJA VEGA 2014 crianza – RIOJA VEGA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Rioja ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: tempranillo 90 %, graciano 10 % • maceracija: 18 dana • dozrijevanje/maturation: 14 mjeseci • barrique (225 ℓ) ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: Rioja d.o.c. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (ograničena količina, 61.235 butelja) • boca/bottle, model: bordeaux – visoka – teška • ČEP/STOPPER: pluteni/cork, uredan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u jednom dijelu, oko boce ■ VINO je dotjerano, skladno, toplo, živo, dopadljivo, ne  baš komplicirano i ne baš uzbudljivo, spremno za konzmaciju ■ Izgledom živahno, bistro, rubinsko-granatno ■ Na nosu umjerene jačine, upućuje na mineralno, osjet fino paljenoga/dima, vanilije – dodir. Ima voćnosti, osjeti se herbalna nota – diskretno, tu je i nešto začina ■ U ustima meko, zaobljeno, sugerira slast, slankasto. Tijelom & strukturom kao da je malo razrijeđeno, svježeg, je srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇑  (jelo: suhomesnati proizvodi poput sušene šunke, kobasica i salama, zreli sir, pečenje od tamnoga mesa) • veća čaša (bordoška) • 16-18° C

____________________________

ovih dana kušano još… /  these days tasted too…   

VETERANI DOSTOJNI ŠTOVANJA / ENJOYABLE &  IMPRESSIVE OLDIES

MERCS 2009 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD • sorta: merlot, cabernet sauvinon ■ PODRUM, dozrijevanje: u hrastovoj bačvi ■ OZNAKA NA ETIKETI: suho • 13,5 vol %

 

 

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 11.2017 – THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON a PLATE

SADRŽAJ/CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

TOMISLAV TOMAC OSOBA GODINE • POSJED BENVENUTI: DRUŽBA TERANA, NEBBIOLA i TEMPRANILLA! • NAJBOLJE CRO-VINARIJE u TURISTIČKOM SMISLU • LUKSUZNA HRVATSKA u CANNESU • HSK: SINIŠA LASAN ŠAMPION ZA 2017 • IVAN JUG & NOELGRGICH HILLS ESTATE u BORNSTEINU • LUKIN POŠIP UZ LUKINU POEZIJU • MARTIN JE u ZAGREBU, a i ŠIRE… • MIRAZ FERAVINA • PJENUŠAVA BELICA KASTAVŠTINE • VINA CROATIA u BORDOŠKOM La CITE DU VIN • MEĐUNARODNO POZLAĆENI SIREVI ŠPIN • POTROŠNJA ČOKOLADE • BJELICA KAO POLIFENOLNA BOMBA • VOERZIJEVO GROZDNO FAZONIRANJE • LOZA ZA VIŠESTRUKU UPORABU • POVLAČENJE PARKERA i PREKID DOMINACIJE BARRIQUEA

________________________________________

Vinart godišnja postignuća ZA 2017

Osoba godine iz vinskog svijeta Hrvatske: Tomislav Tomac, na slici sa suprugom Martinom i s voditeljem proglašenja gastronomadom Reneom Bakalovićem (gore). Tomci su primili i priznanje kao najbolji vinski podrum Bregovitog sjeverozapada Hrvatske. Dolje: Braća Albert i Nikola Benvenuti – njihov vinski podrum proglašen je najboljim za 2017 na području Istre i Kvarnera, a Nikola Benvenuti, inače i predsjednik udruge Vinistra, našao se i među kandidatima za Osobu godine

TOMISLAV TOMAC OSOBA GODINE! – Zagrebačka marketinška tvrtka za vino Vinart, na čelu koje je organizator vinskih festivala i raznih dogadjanja te publicist Saša Špiranec, utemeljila je, poduprta Römerquelleom kao sponzorom, nagrade za godišnja postignuća na području vina, i u zagrebačkom Sheraton podijeljena su prva priznanja, po kategorijama. Čestitke dobitnicima!

Evo laureata: Veletrgovac godine – dobitnik je Miva Mohor trgovina, zatim Supermarket godine – dobitnik je Vrutak, pa Vinoteka godine – dobitnik je zagrebački Bornstein, a za Web Shop godine – dobitnik je Vivat fina vina. U kategoriji Vinarije – za Slavoniju i Podunavlje dobitnik je Jasna Antunović, za Bregoviti sjeverozapad – dobitnik je obitelj Tomac, za Istru i Primorje – dobitnik je obitelj Benvenuti, a za Dalmaciju dobitnik je Luka Krajančić.

Osobom godine proglašen je Tomislav Tomac. Obrazloženje: Jedan je od najzaslužnijih za profiliranje Plešivice kao hrvatske šampanjske regije, zaslužan za kontinuirano visoku kvalitetu svojih vina, začetnik proizvodnje narančastih vina iz amfore na Plešivici i jedan od začetnika orange produkcije u Hrvatskoj, stalni eksperimentator, koji se može pohvaliti da je jedan od prvih u svijetu proizveo narančasti pjenušac, kao i time da mu je pjenušava Amfora uvrštena na Decanterovu listu 75 Stellar Buys.

Albert i Nikola Benvenuti, bračni par Tomac, te Edi Maletić i Željko Suhadolnik

Osoba godine birana je unutar kategorije Zaslužnik, a zaslužnik je onaj koji je čemu zaslužan, piše u obrazloženju. Zaslužnicima smo proglašeni još i prof dr. Edi Maletić, Nikola Benvenuti, Vlado Krauthaker i ja, Željko Suhadolnik! Obrazloženje za mene: Doajen vinskog novinarstva koji, iako mu se magazin (koji je doživio punih četvrt stoljeća neprekinutoga izlaženja) više ne izdaje i dalje vrlo aktivno objavljuje na blogu i Facebooku. Internacionalni je vinski sudac na brojnim vinskim ocjenjivanjima od Bruxellesa do Bergama. Uporan i dugogodišnji rad na praćenju vinske scene odigrao je ključnu ulogu u afirmaciji vinske kulture u Hrvatskoj.

Uz Sašu Špiranca, u odboru Vinarta za dodjelu priznanja za 2017. bili su: Rene Bakalović, Emina Basara, Martina Bek, Roko Bekavac, Mateja Domitrović, Željko Garmaz, Ivan Jug, Klaudio Jurčić, Ivo Kozarčanin, Siniša Lasan, Manuela Maras, Mario Meštrović, Danijela Mirošević, Emil Perdec, Tihomir Purišić, Martina Rafaeli, Filip Savić, Jelena Šimić Valentić,  Nenad Trifunović, Ivica Verić, Morana Zibar. ♣

ISTARSKI POSJED BENVENUTI: DRUŽBA TERANA, NEBBIOLA i TEMPRANILLA! – Dok drugi hrvatski – ali i svjetski! –  vinari, zacijelo iz izrazito komercijalnih razloga, autohtone domaće sorte osim za jedinstveno jednosortno vino kao perjanicu vlastitoga teritorija rabe i za kombiniranje sa svjetski najšire popularnim kultivarima poput chardonnaya, pinota sivoga, sauvignona, merlota, cabernet sauvignona, Nikola i Albert Benvenuti iz Kaldira u Istri odlučili su krenuti nešto drukčijim putem, a to znači kreirati mješavinu od vina od domaće sorte, u ovome slučaju istarskog terana, sa vinima od sorata koje daju svjetski glasovita jednosortna vina ali kao kultivari nemaju toliko široku popularnost kao navedeni chardonnay, sauvignon, merlot, cabernet sauvignon… Benvenuti su se opredijelili za formiranje svojega cuvéea s teranom, te pijemontskim nebbiolom (barolo i barbaresco), te španjolskom glavnom crnom sortom tempranillo, koja izvanserijske eno-rezultate pruža u području vinorodnih Rioje i Ribere del Duero. Njima je, istina, u cuvée dodano i nešto bordoškog merlota. S prvim takvim vinom od terana, nebbiola, tempranilla i merlota, koje je dozrijevalo što u malim hrastovim bačvicama što u velikim bačvama, Benvenuti su izašli iz berbe 2015. Nebbiolo i tempranillo sađeni su 2010, dakle riječ je o još sasvim mladome trsju. Iako je rezultat što se tiče cuvéea Caldierosso jako dobar, ipak za neke jače organoleptičke domete treba pričekati još više godina, dok loza dovoljno ostari i sazrije. Zasad je u vinogradu Benvenutijevih  pijemonteza i španjolca tek 5000 trsova, ali Benvenuti su vrlo zadovoljni time kako se oni pokazuju na njihovim terenima i kažu da će ih posaditi još.

Albert i Nikola Benvenuti

Obitelj Benvenuti, koja je, kao i Moreno Coronica, čvrsto ustrajala uz teran – njega, inače, ona ima posađeno oko 30.000 panjeva – i u trenucima kad je iz političkih razloga situacija oko njega u trgovačkome smislu bila vrlo komplicirana i neizvjesna. Pokazala je, kao i Coronica, da teran može biti i te kako ozbiljno odležano vino te da je naš veliki adut. Nikola Benvenuti najavljuje uskoro jednu novu verziju terana Benvenuti, na višoj razini od postojećeg terana, vino bi bilo u kategoriji exclusive, u maloj količini, a rađeno isključivo u najboljim godinama i od izabranoga najboljega grožđa s najboljih parcela u familijarnome vlasništvu.

Benvenutiji i sa svojom malvazijom nastoje biti drukčiji od onih iz danas glavne struje, moderno bismo to rekli mainstreama. Pokazuje to dobro npr. Malvazija Anno Domini, rađena od selekcioniranoga grožđa i uz dva tjedna maceracije popraćene alkoholnom fermentacijom te uz godinu dana dozrijevanja na finom talogu u bačvi od 2000 litara.

S berbom 2017., koja tek treba vinom pokazati što je zapravo dala s obzirom na neobičan tijek vegetativne sezone i znatno uranjenu berbu, Albert Benvenuti veli da je obitelj zadovoljna glede kakvoće, uspjelo se, dobrom organizacijom pri kojoj je selekcija grozdova igrala posebno važnu ulogu, svo grožđe navrijeme pospremiti i za pojedina vina prikladno rasporediti u podrum prije dužeg rujanskog perioda kiša, međutim količine su (četiri tone/ha prinosi!) dosta manje od prosjeka, a randman jedva 60 posto. Benvenutiji teran nisu punili u bocu iz berbi 2010. i 2014. jer nisu bili njime dovoljno zadovoljnji za postojeću etiketu, ali su, vele, vrlo zadovoljni s 2015, 2016 i, da ponovim, sa 2017.

Nikola Benvenuti kao predsjdnik Vinistre šturo je (ne znam zašto tako na kapaljku, pa takva stvar morala bi se i te kako obznanjivati jer upućuje na veliku ozbiljnost u pristupu vinskoj politici kraja i temelj je za dobar početni marketing koji bi ušao u puni zamah čim se projekt završi) dao i neke informacije vezane uz rad te udruge. Naveo je da se izrađuje strategija istarskog vinogradarstva i vinarstva, snimaju se vinogradi, ponovno se popisuju sorte, izrađuju elaborati o tome koje su preporučene a koje tek dopuštene ili koje mogu biti dopuštene, a akcija bi trebala trajati do 2030. godine…  ♣

G.E.T. Report Bijeli grozd 2017

NAJBOLJE CRO-VINARIJE u TURISTIČKOM SMISLU – Udruga G.E.T. za promicanje kulture vina i vinskog turizma ovih je dana podijelila svoje nagrade Bijeli grozd za godišnja postignuća na spomenutom području. Ovo je eto već šesta dodjela Bijelog grozda G.E.T-a. Podjela priznanja odvijala se u zagrebačkom hotelu Esplanade. Odličja su predviđena vinskim posjedima koji na najbolji način u nekoj godini daju doprinos razvoju vinskog turizma te pojedincima koji svojom aktivnošću pridnose razvoju eno-gastronomije i promicanju turizma na bazi eno-gastronomije. Prijašnjih godina u konkurenciji za nagradu bili su samo podrumi i pojedinci iz Hrvatske, a onda je odlučeno da se u obzir uzmu i vinski posjedi i pojedinci iz susjednih nam zemalja.

Svi dobitnici Bijelog grozda za 2017

– Vinski podrumi postali su bitan sastavni dio turističke ponude i veliki čimbenik u turizmu uopće. Ovaj je projekt ustanovljen da se svake godine istaknu oni koji se najviše trude, da se pohvalama za njihov rad i uspjeh dade poticaj za nastavak, a svima ostalima da se pruži poticaj za dodatni trud na razvoju kvalitete sveukupne ponude – kaže Tomislav Stiplošek, predsjednik udruge G.E.T.

U izboru najboljih i ove je godine sudjelovalo više od 500 glasača. Hrvatska je podijeljena na četiri regije: Bregoviti sjeverozapad, Dalmaciju, Istru i Kvarner te Slavoniju i Podunavlje. Diplome su dodijeljene i vinarijama iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Srbije.

Dobitnici diploma su:

Bregovita Hrvatska: 1) Imanje Vuglec breg, Škarićevo – Krapinske Toplice; 2) Imanje Bolfan Vinski Vrh, Hraščina; 3) Imanje Kolarić, Hrastje Plešivičko

Dalmacija: 1) Korta Katarina, Orebić, Pelješac; 2) Saints Hills, Zagruda, Pelješac; 3) Rizman, Klek (vinogorje Komarna)

Istra i Kvarner: 1) Meneghetti, Bale; 2) Boškinac, Novalja; 3) Kozlović, Momjan

Slavonija i Podunavlje: 1)  Vina Belje, Kneževi Vinogradi; 2)   Kolar, Suza baranjska; 3) Iločki podrumi, Ilok

Najbolji podrumi u Hrvatskoj, s organizatorom i glavnim urednikom časopisa G.E.T. report Tomislavom Stiplošekom: slijeva – Iločki Podrumi, pa Meneghetti i prvak Vuglec breg

Najbolji u Hrvatskoj za 2017.: 1) Vuglec breg, Škarićevo – Krapinske Toplice; 2) Meneghetti, Bale; 3) Korta Katarina, Orebić i  Iločki podrumi, Ilok

Najbolji u Makedoniji: Chateau Kamnik

Najbolji u Sloveniji: Puklavec Family Wines iz Ormoža

Najbolji u Bosni i Hercegovini: Vukoje iz Trebinja

Najbolji u Srbiji: Zvonko Bogdan iz Palića

Najbolji u Crnoj Gori: Plantaže iz Podgorice

Najbolji u Makedoniji: Chateau Kamnik iz Skopja.

Posebna priznanja

Vlado i Slavica Borošić, osnivači i do prije nekoliko godina voditelji vinoteke Bornstein – posebno priznanje za životno djelo, za izniman doprinos u razvoju i promicanju vinske kulture. Vinska scena u Hrvata ili ne bi postojala, ili bi bila znatno drukčija, da nije bilo Vlade i Slavice Borošić.

Tvrtka Pupitres, posebno priznanje za izniman doprinos u razvoju vinske kulture – ove godine, ali i unatrag nekoliko godina, Jelena Šimić Valentić i njena Vinska škola uveli su u vinski svijet veliki broj novih ljubitelja vina. Više od 300 održanih tečajeva i te kako pokazuje entuzijazam Jelene Šimić Valentić.

Siniša Lasan, posebno priznanje za izniman doprinos u promicanju vinske kulture. Siniša, aktualni hrvatski prvak u sommelijerstvu, koji je zaposlen u jednom od najboljih dubrovačkih restorana, osobito je aktivan na hrvatskoj vinskoj pozornici, dobitnik je odličja kao najbolji hrvatski sommelier, ima i nekoliko priznanja s važnih sommelijerskih natjecanja u inozemstvu, a i službeni je ocjenjivač vina na Decanterovu World Wide Awardu

Šira publika imat će mogućnost odabrati i najbolje od najboljih iz svih ovih država, a Bijeli grozd Regional Trophy za sezonu 2017/2018. dodijelit će se na četvrtoj G.E.T. Konferenciji o eno-gastro turizmu koja će se održati 16. i 17. veljače 2018. godine na imanju Principovac u Iloku.  ♣

LUKSUZNA HRVATSKA – Da, unatoč općoj situaciji izraz luksuzna Hrvatska ima pokriće. Radi se o turizmu. Hrvatska je mala zemlja velikih mogućnosti o kojima se tek pričalo, dojam je najviše iz samohvale, ali koje su u poslovnome smislu dugo zanemarivane i ostajale u službi – masovnog turizma što ga se nekad u nas u žargonu nazivalo i paradajz-turizam. Iako je već davno trebala ući u luksuzni turistički klub – jer mala zemlja s visokim potencijalom ne bi trebala igrati primarno na kartu velikih brojeva i na kartu rasprodaje, Lijepa naša tek je u 2017., a kao rezultat angažmana modernih poduzetnika posljednjih godina da kreiraju odgovarajuću ponudu i kao rezultat interesa kupaca koji su o toj ponudi saznali, ušla u međunarodni Top-10 luksuznih turističkih odredišta. Nakon više godina sudjelovanja samostalnih tvrtki na sajmu luksuznog turizma International Luxury Travel Market u Cannesu, ove godine, također napokon, na tu se značajnu poslovnu manifestaciju koja omogućuje umrežavanje s ključnim partnerima specijaliziranim za luksuzni segment turizma, krenulo i organizirano, preko Hrvatske gospodarske komore. Na sajmu. gdje se predstavilo 76 zemalja svijeta a posjetilo ga je oko 1600 odabranih kupaca od kojih ih je dosta velik broj iskazao konkretan interes za naše tržište, Hrvatska je sudjelovala sa 22 tvrtke. Primjerice Jadranski luksuzni hoteli, Liburnia Riviera hoteli, Calvados Club, Leonidas Travel, Potestas, Importanne Resort i Esplanade Oleander, a po prvi puta se predstavilo i 15 hotela Stories grupacije koja okuplja jedinstvene luksuzne hotele tvrtki Jadranka hoteli, Valamar Riviera, Maistra, Sunčani Hvar, Villa Dubrovnik, Ecco-ing, Primizia, Sagrada Management, Boutique Hoteli Zadar, Kazbek, Tatami Trade, Meneghetti, H.I. Dvorac,  Lešić Dimitri Palace te Dogus Marina Hoteli. Svaka tvrtka je imala unaprijed dogovoren set od 43 sastanka koji su se održavali kroz tri dana trajanja sajma. Sad treba vidjeti hoće li prometna infrastruktura u Hrvatskoj adekvatno pratiti ponudu luksuznih turističkih kompleksa, naime do nekih na žalost još uvijek se stiže s dosta gnjavaže…  ♣

Prvenstvo sommeliera Hrvatske 2017

ŠAMPION JE SINIŠA LASAN! – Neposredno nakon festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2017 u zagrebačkoj Esplanadi, u Opatiji je bilo 21. po redu državno prvenstvo sommeliera Hrvatske. Natjecanju je pristupilo 24 kandidata za titulu prvaka. Šampionom je postao Zagrepčanin Siniša Lasan, koji nekoliko posljednjih godina radi u visokom dubrovačkom ugostiteljstvu. Lasan, koji ima velike zasluge za prodor vrhunskih vina kontinentalne Hrvatske na Dubrovačko primorje, koji je nositelj i značajnog međunarodnog trofeja s natjecanja Court of Master sommelier te koji je posljednjih nekoliko godina redoviti degustator-ocjenjivač vina na prestižnom Decanter World Wide Awardu, pobijedio je s 10 osvojenih bodova više od drugoplasiranoga i lanjskog šampiona Istranina Filipa Savića, zaposlenog u rovinjskoj Maistri, te s 11 bodova više od sada trećeplasiranoga Marka Šrama, sommeliera također na dubrovačkom području, u restoranu Nautika

Siniša Lasan, u sredini, lijevo je Filip Savić a desno Marko Šram

Siniši Lasanu, koji je, inače, i aktualni prvak Dalmacije, ovo je drugi put da osvaja prvenstvo Hrvatske. Kao ovogodišnjeg pobjednika očekuje ga studijsko putovanje u regiju Champagne. U idućih godinu dana predstavljat će Hrvatsku na međunarodnim natjecanjima, među kojima je i Svjetsko prvenstvo u sommelijerstvu.  ♣

Prvenstvo sommeliera kontinentalne Hrvatske 2017

Prvak kontinentalne Hrvatske Ivan Jug, s visoko uzdignutim rukama, sasvim lijevo su Ivan Greblički Ventek i Goran Petrić

IVAN JUG, i RESTORAN NOEL! – Najveći dobitnici su Ivan Jug  i zagrebački restoran Noel. Ivan Jug zato što je ostavio najbolji dojam i pobijedio na prvenstvu sommeliera kontinentalne Hrvatske održanome u prostorijama Akademije vina u Zagrebu, a ekskluzivni restoran Noel stoga što su dvojica od trojice finalista te, na kraju, prvo i drugoplasirani na natjecanju – a taj drugoplasirani je Goran Petrić, sommelieri upravo Noela, Jug je k tome i voditelj lokala. Kakvog li trisa Noela: Ivan Jug, Goran Petrić i chef Goran Kočiš! Jug je, na proglašenju rezultata u zagrebačkom restoranu Vinodol (zamislite: običan ponedjeljak navečer, golemi prostor popunjen do zadnje sjedalice! Bravo!) kao nagradu dobio tjedan dana boravka kod Vlade Krauthakera i bocu s tri litre pjenušca Kraljica Ivane Puhelek iz Zeline, pjenušac je dakako odmah, u trenucima euforije, planuo. Petrić je kao nagradu primio dekanter. Trećeplasirani na natjecanju je Ivan Greblički Ventek iz znane Ville Zelenjak iz Kumrovca. E, pa baš lijepo da je jedna od nagrada otišla i u Hrvatsko zagorje, koje se pomalo ali vidljivo diže s vinom (Bodren, Bolfan, Petrač, Vuglec-breg…) pa je red i da uzlazno ide i sa sommelijerstvom.

Finalisti i članovi žirija na prenstvu Kontinentalne Hrvatske 2017

Evo i tko su bili članovi stručnog žirija: Franjo Francem kao dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, sommelieri Krešimir Šesnić i Igor Grubač, profesor ugostiteljstva Aleksandar Asanović, te Marko Rundek i Denis Galić. Voditelj kroz natjecanje u Zagrebu, na kojemu je nastupilo 12 kandidata iz ugostiteljskih objekata Zagreba, Karlovca i okolice te iz Hrvatskog zagorja, bio je  sommelier Mario Meštrović.

Svečanost u Noelu u povodu titule sommelijerskog prvaka kontinentalnoga dijela Hrvatske a koju je osvojio Ivan Jug: chef Goran Kočiš iskazao se sljedovima, a Jug vinskom pratnjom!

Na sommelijerskim prvenstvima kandidati najprije pristupaju opsežnom pismenom ispitu na kojemu moraju pokazati znanje iz vinske i odgovarajuće ugostiteljske tematike, a potom slijedi njihov nastup uživo. U programu živog nastupa su npr. pokaz prihvata gosta u restoranu te demonstracija vještine otvaranja boce s pjenušcem i načina posluženja pjenušca. Drugi korak je pokaz serviranja gostu crnog vina, u što ulazi, posebice kad je vino zrelije (starije) i višeg ranga kakvoće, dekantiranje. Potom je provjera znanja o raznim vinima, sortama i područjima odakle dolaze ta vina, mislim da bi bilo dobro jači naglasak staviti na apelacije kao načine označavanja vina u pojedinim zemljama i na zasebnim vinogradarskim teritorijima. Na nastupu uživo kandidati moraju, kušanjem naslijepo, prepoznati vina odnosno jaka alkoholna pića utočena u šest čaša, najprije se kušaju bijelo pa crno vino, potom žestice. Da bi stvar postala zanimljivija a i da bi dobila na edukacijskoj razini, možda bi kao svojevrsno osvježenje procesa provjera znanja i vještina sommeliera, bilo u ispite uvesti još jednu disciplinu bitno vezanu uz sommelijerski posao: kušanje nekih stari(ji)h vina i potom opis kondicije toga vina, iznošenje stava o tome je li vino još uopće vrijedno ponuditi gostu, odnosno ako jeste onda u kojoj bi ga to bilo prilici, u kojem trenutku i kako (aperitiv, ili uz jelo, te uz koje jelo/jela) optimalno preporučiti. Naime u ugostiteljskim objektima u prostorima gdje se čuva vino nerijetko bude butelja koje na neki način ostanu zaboravljene i koje samo stoga što su ostale zaboravljene ne treba otpisati prije provjere njihova stanja i promišljanja na koji je način vino iz njih moguće na najbolji način iskoristiti.  ♣

GRGICH HILLS ESTATE u BORNSTEINU – Špica špici! Hram vina Bornstein što ga vode Ivan i Doris Srpek na zagrebačkom Kaptolu (krasan prostor, u ponudi 700 etiketa vina, uz butelje i veliki izbor magnuma, arhivska vina Belja i Kutjeva – najstarije vino je iz 1959. godine, tu su i maslinovo ulje, delikatesni špek, pa kulen, proizvodi na bazi tartufa, u ovo predbožićno i prednovogodišnje vrijeme i raznovrsni poklon-paketi…), a koji je upravo primio trofej Vinart Römerquelle kao najbolja Vinoteka 2017. godine u Hrvatskoj, ugostio je u ovome razdoblju priprema za darivanje Violet Grgich, kćerku našeg svijetom proslavljenog vinara Miljenka Grgića, vlasnika posjeda Grgich Hills Estate u Kaliforniji (kaže Violet da srećom nisu imali štetu od onog nedavnog katastrofalng požara u Kaliforniji!), ali i, istodobno, i Gorana Kočiša, odličnog šefa kuhinje elitnog zagrebačkog restorana Noel (zgodno je ovdje spomenuti da je Noel ime Violetinu sinu!).

U Bornsteinu: Violet Grgich, u društvu sa Doris Srpek i Ivanom Srpekom, chefom Goranom Kočišem i upraviteljem Grgić-vina na Pelješcu Krešom Vučkovićem

Jasno je odmah da je to subotnje predvečerje proteklo u ekskluzivnoj atmosferi. Violet je grupi novinara, sommeliera i vinskih trgovaca predstavila pet na tržištu aktualnih vina Grgich Hills Estate sa željom da se i šira javnost Lijepe naše podsjeti da su ta vina, inače na kolosijeku biodinamike, u prodaji i u Hrvatskoj, a to su sauvignon Fumé blanc 2014 (mpc. oko 230 kn), zatim chardonnay iz 2013 (mpc. 309 kn), pa zinfandel 2012 (260 kn) i na kraju cabernet sauvignon iz 2013 (mpc. 420 kn) i iz 2012. U Bornsteinu, koji ima priručnu kuhinju i funkcionira i kao bistrò, chef Kočiš priredio je četiri odlična slijeda, za svaku sortu po jedan prikladan. Violet Grgich, koja je od oca Mikea, danas 94-godišnjaka i u dobrome zdravlju, preuzela vodstvo nad tvrtkom i u SAD i u Hrvatskoj, stigla je, međutim, u Lijepu našu primarno iz drugih razloga: nedavno osjetno prošireni Grgićev podrum u Trsteniku na Pelješcu okreće se značajno i prema djelatnostima u turizmu, prije nekog vremena dovršeno je uređenje prostrane kušaonice za goste, a sad se treba riješiti i pitanje smještaja tako da pogon bude u potpunosti spreman za turističku sezonu iduće godine.    ♣

POŠIP UZ POEZIJU – Sjajna večer u zagrebačkoj vinoteci Bornstein: protagonisti su bili korčulanski pošip, tradicijska korčulanska spiza priređena na moderan način, i stihovi korčulanskog vinskog majstora Luke Krajančića. Upravo Krajančićevo bavljenje poezijom, za koje se zacijelo u javnosti zna dosta manje nego za Lukinu vinogradarsku i podrumarsku djelatnost, bilo je inspiracija prof. Mariji Vukelić iz Zagreba da organizira jedinstveno kulturološko-eno-gastronomsko događanje u doista krasnome ambijentu spomenute vinoteke/wine-bara na zagrebačkome Kaptolu. Dok se Luka Krajančić, nedavno proglašen najboljim vinarom Dalmacije za 2017, te večeri isticao kao vinar i pjesnik, dotle se s raznim Krajančićevim pošipima majstorski spojenim sa sljedovima iskazala kulinarska ekipa korčulanskog hotela Lešić Dimitri Palace na čelu sa chefom Markom Gajskime, a značajan doprinos cijeloj priči dao je, najavljen kao tajanstveni gost večeri, pjesnik Enes Kišević sa svojim stihovima i recitacijama. Kišević je, inače, upravo u vinoteci Bornstein točno prije deset godina predstavio svoju knjigu poezije 101 vino od vina, koja u sebi nosi cijeli jedan vinograd ustihovljenih grozdova te uglazbljena vina.

Marija Vukelić s Lukom Krajančićem, i, dolje, Enes Kišević

Večer je počela Lukinom uvodnom recitacijom o otoku Korčuli a nastavila se uz jelo gambero rosso i rosé  iz 2016 od plavca maloga. Krajančićeva posebnost: na etiketu je stavio svoje stihove – svojevrsnu odu sardeli, iako vrlo ukusnoj međutim neuglednoj, pogotovu s aspekta današnje gastronomije, ribici na kojoj su se prehranjivale mnoge generacije u Dalmaciji:

Sardela, ka i čovik, ima svoj značaj. I svoj put. Čovik gre krajen, a Sardela moren. Ma koliko hodili, važan je trag koji ostavimo. Zato digod mala čejad, ko i mala riba, budu veliki. Za rosé od plavca malega, Sardeli smo stavili peraju od morskega pasa. Da bismo je odredili velikon! To radi nas čejadi, jer Sardela je uvik bila tu kad smo je tribali. Njoj ni briga što je mala. Zato i je – Velika!

Kuharska ekipa Lešić Dimitri Palacea s Korčule i pošipi koje je ponudio Krajančić za ovu prigodu

Slijedili su komiška pogačica i plavac mali iz 2015.

Sardelu i čovika je stvorilo More. I cili svit. Vino je došlo iza tega i bez Mora i Sardele ne može. Sardela, Vino i More nas s otoka čine ovakvima kaki jesmo. Sardelu volimo na brodet, u soli, u marinadi, pečenu, sa grozjem i salatom, s dvi kapi uja i pečenom pogačom, vino volimo kad je lipo društvo, a more uvik. (s etikete)

Pošip Ježina 2016 serviran je uz kamenice.

Ženska ježina se kiti i reši da bi bila lipa. Mi s otoka znamo da tamo di je ona je čisto more, debeli hlad od bora, orošeni žmul i topli kruh. Tamo di je ona, senjat ćete čejad u grozdu, di ujutro rano s nogama u moru prisoćaju, smiju se i s prvim črčkima na bonaci kantaju. (s etikete)

Pošip Intrada 2016 popratio je sushi od brancina, škampe te butargu od cipla, a Luka je vino opisao rječima:

Posađena u oazama trudom skupljene zemlje okupane morem i suncem, taknuta 2500 godina dugom tradicijom vinarstva na Korčuli, Intrada će vas odvesti u zaboravljene ograde koje čuvaju miris mravinca, koromača, metvice i mažurana kao skrivene tajne. Odvest će Vas Korčuli – Crnom otoku utopljenom u beskrajno plavetnilo neba i mora u čijim se dubinama skrivaju uspomene davnih druženja i iščekivanja novih poznanstava.

Nakon Intrade i sushija slijedio je Pošip sur lie 2015, poslužen uz Jakobove  kapice.

Oživjelo u njedrima škrtog korčulanskog krajobraza, ovo vino nosi u sebi dio duge vinarske tradicije. Ispijajući ga, upoznat ćete dio otočke ljepote i osjetiti potrebu druženja. Želimo vam lijepe uspomene (s etikete)

I onda, barem po meni, najbolje vino večeri, od grožđa iz najstarijih vinograda – sjajan i kompleksan Pošip Korkyra Melaina 2015. Vezano uz ovo vino još jedna Krajančićeva posebnost: na etiketi QR kod, s podacima o Korčuli, vinogradarstvu i proizvodnji vina na Otoku, o sorti pošip… Butelja = mala otočka enciklopedija…

Vrlo zanimljivo vino iz kategorije tzv. narančastih – Pošip 2012, nastao od grožđa branoga dvadesetak dana nakon redovne berbe, te uz 100 dana maceracije za vrijeme koje se odvijala i alkoholna fermentacija, kao i uz dvije godine dozrijevanja u drvenoj bačvi. Ponuđeno je bilo uz korčulanski sir.

Naravno, nisu izostali desert na tanjuru i u čaši. Autorica slastice nazvane Barba Čičak je bila Tea Mamut iz splitske slastičarnice Oš kolač. Luka Krajančić za kraj je predvidio svoje desertno vino Pošip Opera 2009, za koje je kazao:

Opera nastaje samo u najboljim godinama i zajedno s otokom putuje. Putovanje je ispunjeno mirisima i ukusima sitnih  plodova kojima fortune trebaju da im rasprše sjeme i donesu sol, a bonace radi čežnje za novim putovanjima. Njemu su granica more i nebo. A Čoviku? I Čovik može bit Otok a vino Čovik, ali samo su u vinu i more i Otok i nebo i Čovik

Na kraju večeri odvažio se vlastitim pjesničkim kreacijama nastupiti i sommelier Šiniša Škaberna koji već duže vrijeme živi i radi u Istri. Posjećenost u Bornsteinu govori da i te kako postoji interes za ovakvim eno-gastro događanjima na intelektualnom nivou, pa je za nadati se da će ih, i to uskoro, biti još.  ♣

Narodni običaji

MARTIN JE u ZAGREBU, a i ŠIRE…. – Martin je u Zagrebu! A i šire… Službeno je u Metropoli bio prisutan gotovo cijeli tjedan, ako je suditi po kućicama na Trgu bana Jelačića u kojima je plešivičkim proizvođačima mladog portugisca omogućeno da nude svoju primeur kapljicu.

Na Trgu bana Jelačića održana je koncelebrirana vinska misa. Jedan od biškupa bio je Milan Ivančić s Plešivice. Vinski biškupi posjetili su i kućicu Stjepana Đurinskog, proizvođača vina i iz Kupljenova, koji se predstavljao svojom kapljicom, kušati su se mogli njegovi visoki predikati Graševina 2015 izborna berba prosušenih bobica i Traminac mirisnavi 2015, također ibpb, traminac je osvojio šampionski naslov na ocjenjivanju na Sabatini 2017, a graševina veliko zlato

Najbolje ocijenjeni novi mladi portugizac ove godne bio je onaj od gospodarstva Agro Damir Drago Režek s Plešivice. Na slici je sa svojom šampionskom ponudom Dragica Režek

Ceremonijal krštenja mošta na vino u režiji vinskog biškupa presvetlog Drelea

Martinjski jelovnik –krvavice češnjovke, restrani krumpir, kiselo zelje, patka, i (najbolje ocijenjeni) portugizac!

Vinski biškup presvetli Martin Drele bogme se nahodao i naputovao i naispripovijedao tih dana, a nešto je, hvala Bogu, i popio. Kamera agilnog Marka Čolića zatekla ga je najprije kod Rajka Cmrečnjaka u Svetom Urbanu u Međimurju gdje se uz Martinje slavila i 25. godišnjica podruma te, potom, u kušaonici Kurtalj u zagrebačkoj Novoj vesi, na urnebesnom krštenju mošta na vino, s oproštajem od prošlogodišnjeg kuma i proglašenjem novog kuma mladuhu, a taj novi kum je prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor vinskog festivala Zagreb Vino.com.

Sjećanje na Drageca Režeka!

Martinje na Trgu bana Jelačića i u Kurtaljevoj kleti bilo je što se tiče tradicijskog mladoga vina u znaku portugisca iz 2017 Agro Damira Drage Režeka, pobjednika u nedavnom ocjenjivanju mladih portugizaca. Makar, treba pohvaliti i portugizac iz 2017 od domaćina! Osobno nazočni na Martinju kod Kurtalja bili su i Damir Režek i njegova mama Dragica Režek, ekspertica za vinogradarstvo Tate Drageca već dugo na žalost nema više fizički nazočnoga među nama, taj enolog i veseljak crvena lica koji je silno radio na promidžbi vinske i moguće turističke Plešivice i koji se iskazao sa zelenim silvancem, chardonnayem, sauvignonom, crnim pinotom i portugiscem, napustio nas je prije 10 godina, a njegov sin Damir najavljuje skorašnje druženje u znak sjećanja na dobričinu i stručnjaka Dragu… ♣

MIRAZ FERAVINA – Miraz je nešto vrlo vrijedno, a što djevojka donosi sa sobom kad stupa u brak. Pa je feričanacko Feravino u želji za stupanjem u ozbiljnu vezu s potrošačima odlučilo seriju svojih visokovrijednih eno-proizvoda označiti kao Miraz. Nakon prezentacije, prije nekoliko mjeseci, svoje bazne linije vina Dika, sad je, u zagrebačkom hotelu Westin javnosti Feravino pokazalo i tu svoju gornju kvalitativnu liniju Miraz. U njoj se nalaze vina od graševine, chardonnaya, frankovke, syraha te – u novome Cuvéeu 2015 – frankovka 50 posto, pa merlot, cabernet sauvignon i cabernet franc drugih 50 posto (10.000 butelja). Glavni enolog Feravina Marijan Knežević kazao je da je graševina Feravina sada na većoj prekretnici naime ta tvrtka priprema je u znatno serioznijoj izvedbi a to će reći da će idući Mirazi graševine biti s osjetno većom dodanom vrijednosti jer će sazrijevati u malim bačvama ali ne zato da vino izađe van kao drveno nego zato što će boravkom u pomno biranome drvetu dobiti na kompleksnosti. Crna vina Miraz od Feravina iz 2016, rekao je enolog-gost Feravina Matjaž Lemut iz Vipave, sva su proizvedena od posebno selekcioniranoga grožđa, sva su bila u drvu, u bačvicama, po 12 mjeseci, potom je za punjenje u butelju izabrana kapljica samo iz najboljih barriquea. Vlasnik Feravina Ivan Ergović, koji je izjavio kako je vinarija u Feričancima potpuno obnovljena i kako je opremljena najsuvremenijom tehnologijom, istaknuo je i da Feravino ide novim koracima prema svom zacrtanome cilju.

Matjaž Lemut, Ivan Ergović, Antonija Čeme (nova enološka snaga Feravina) i Marijan Knežević

– Želja nam je da Feravino postane najveća butik-vinarija u Hrvatskoj, s prepoznatljivim vinima što će steći svjetski glas, a da smo na dobrom putu potvrđuje nedavno osvojeno zlato za Cuvée Miraz 2015. na ocjenjivanju: Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet Insieme u talijanskom Bergamu – kazao je Ergović. ♣

PJENUŠAVA BELICA KASTAVŠTINE – Hrvatska ima popriličan broj autohtonih sorata vinove loze ali se do sada na žalost uglavnom premalo vodilo brige o tom vrijednom potencijalu u cijelosti. Umjesto da se najprije vidi što se kao maksimum može s tim našim sortama postići krenulo se, valjda se tako mislilo – lakšim i komercijalno najprobitačnijim putem a to je sadnja najpopularnijih inozemnih kultivara poput chardonnaya, sauvignona, merlota, cabernet sauvignona itd. Postranili smo sortiment kao što smo silnim uvođenjem stranih posebice engleskih riječi postranili i hrvatski jezik… U novo vrijeme kad se vidi koliko nam je teško probiti se na međunarodnom tržištu i kad se vidi koliko je strana publika zasićena etiketama od spomenutih jednih istih francuskih kultiva pa odbija kapljicu od tih sorata iz zemalja kojima one izvorno ne pripadaju, počelo se ovdje malo razmišljati o zaštiti i revitalizaciji starih hrvatskih sorata na najbolji mogući način.

Ivana Puhelek i Edi Maletić

Udruga Belica Kastav iz Kastva potpisala je ugovor o projektu revitalizacije autohtonih sorata Kastavštine sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom i na scenu je stupio naš znani ekspert prof.dr. Edi Maletić sa svojom ekipom u kojoj je i dr. Ivana Puhelek iz Svetog Ivana Zeline, privatno, inače, uspješna proizvođačica pjenušaca klasičnom metodom. U centru pažnje u Kastavštini je kultivar belica od kojega Kastavci proizvode mirno vino a sad s obzirom na pogodno tlo i odgovarajuću mikroklimu, podjednaku s onom kontinentalnom, svježijom, kao  i s obzirom na rastuću potražnju za mjehurićima razmišljaju i o pjenušcu, kao proizvodu s dodanom vrijednosti. Pod nadzorom prof. dr. Maletića i njegove stručne ekipe s fakulteta i na bazi vlastitog višegodišnjeg iskustva u produkciji pjenušaca dr. Ivana Puhelek u svom podrumu krenula je u pokusnu proizvodnju pjenušaca od belice, ali, treba dodati, i od nekih domaćih kultivara iz Vrbnika na otoku Krku. Bazno vino stiglo je iz svoje postojbine Ivani u Zelinu na šampanjizaciju. Neki pjenušci već su i desetak mjeseci u butelji na kvascu nakon druge fermentacije. Struka se s nekima sada igra u smislu optimalne dužine odležavanja na kvascu u boci i dodavanja ekspedicijskog likera, tako da će lokalni vinogradari/vinari dobiti preporuklu da li ga dodavati, u kojem sastavu i u kojoj količini, ili ga ne dodavati. Prof. dr. Maletić veli da se sada ista stvar razmatra i s vinima od starih sorata raširenima u Hrvatskom zagorju, konkretno riječ je u onima od kultivara belina starohrvatska čiji su sinonimi stara zagorska belina odnosno, internacionalno, heunisch weiss odnosno gouais blanc… (ta je sorta, podsjećam, roditelj chardonnayu!).  ♣

Marin Plenković, Zlatan otok

VINA CROATIA u BORDOŠKOM LA CITE DU VIN – Hrvatski vinari predstavili su se nedavno sa svojim eno-uradcima u Gradu vina (La Cité du vin) u Bordeauxu. U tome kompleksu koji mnogi rado nazivaju muzejem vina i koji je, čuje se, težak  više od pola milijarde kuna te koji kao posebnu atrakciju posjećuje vrlo mnogo turista, prostrana je vinoteka s kapljicom iz cijeloga svijeta, dakako i iz Hrvatske, a od najpoznatijih proizvođača Lijepe naše. Prezentacija Vina Croatia – vina mosaica u bordoškome Gradu vina organizirana je u režiji Hrvatske gospodarske komore, a, kako je rečeno, s ciljem da se kvalitetnom promidžbom Bakhov nektar iz Hrvatske učini poznatijime na međunarodnoj vinskoj pozornici, U Bordeauxu je sada hrvatsko vino prikazano kroz radionice i predavanja. Uz kapljicu predstavljeni su i najpoznatiji hrvatski kulinarski specijaliteti.

Hrvatska je – podatak od HGK –  na francusko tržište 2016. plasirala vina u vrijednosti od tek 56.000 eura. U istom smo razdoblju iz Francuske smo uvezli vina u vrijednosti od 4,6 milijuna eura. Dug je put, ali je i jaka želja da se taj omjer promijeni, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori.  ♣

World Cheese Awards 2017, London

SIREVI ŠPIN IZ ISTRE MEĐU NAJBOLJIMA u KATEGORIJI SPECIJALNIH VRSTA – Na međunarodnom ocjenjivanju sireva World Cheese Awards 2017 u Londonu lijep uspjeh zabilježila je sirana Špin u sklopu porečke Agrolagune. Istrani su, u konkurenciji 3000 uzoraka iz 35 zemalja svijeta, osvojili četiri medalje! Evo i marki koje su dobitnici medalja, nije to loše znati upravo sada uoči Božića i Nove godine, kad je pojačana potražnja za delikatesama.

Zlatnu medalju – u kategoriji specijalnih sireva – dobio je istarski miješani sir u orahovome lišću, srebro je, također u kategoriji specijalnih sireva ali od mlijeka od više od jedne životinje, pripalo istarskom miješanome siru, jedno srebro dodijeljeno je, u kategoriji tvrdih sireva sa slatkim aditivima, istarskom siru s muškatom ruža, a broncom se, u kategoriji ekstra tvrdih sireva, zakitio Gran istriano.

World Cheese Awards najveće je svjetsko natjecanje koje više od 20 godina okuplja brojne proizvođače iz mliječne industrije iz cijelog svijeta, a u ocjenjivanju proizvoda sudjeluje više od 250 sudaca.

Istarski miješani sir u orahovom lišću: tvrdi punomasni sir od mješavine kravljeg i ovčjeg mlijeka, proizvodi se po tradicionalnoj tehnologiji metodom prešanja. Tehnološku zrelost postiže nakon 60 dana i tada se omata orahovim lišćem prethodno maceriranim u likeru od oraha. Miris sira je karakterističan za sireve iz miješanog mlijeka i s izraženom je notom mirisa po orahu, okus je pun i s karakteristikama ovčjeg i kravljeg  mlijeka, pomalo slatkast zbog odležavanja listova u likeru od oraha, ali i sa specifičnom notom blage i poželjne gorčine izazvane prisutnošću orahovog lišća. Sir se može degustirati kao samostalna delicija, uz aperitiv ili kao desert uz čašu desertnog vina.

Istarski miješani sir: miješani tvrdi punomasni sir, proizvodi se od kravljeg mlijeka uz dodatak do 30 posto ovčjeg mlijeka. Skladni spoj ove dvije različite lepeze aroma idealan je za one koji ne vole intenzivne ovčje sireve, a ipak vole sir s karakterom, nešto oštrijeg okusa od običnog kravljeg. U njemu se osjećaju blage note ovčjeg mlijeka, ali i putrasta aroma kravljeg mlijeka. Ugodne kiseline i slankasta mineralnost glavna su mu značajka. Nešto je prhkije strukture od kravljeg, dovoljno elastičan i podatan za rezanje.

Gran Istriano: tvrdi punomasni sir za rezanje koji starenjem postaje ekstra tvrdi sir za ribanje. Radi se od pasteriziranog punomasnog kravljeg mlijeka. Njegovo zrenje traje između 12 i 14 mjeseci. Prosječna težina koluta iznosi 11 kilograma. Gran Istriano je proizveden ne metodom prešanja, nego metodom samoprešanja pod vlastitom težinom. Iz tog razloga, bez obzira na starost, zadržava putrastu strukturu i topivost u ustima te mu se slatkoća starenjem intenzivira. Ovaj se sir može degustirati kao samostalna delicija ili kao poticaj za druženje uz čašu vina.

Istarski sir s muškatom ruža, novitet sirane Špin: tvrdi punomasni sir koji se proizvodi po tradicionalnoj tehnologiji proizvodnje metodom prešanja. Tehnološku zrelost postiže nakon 60 dana. Nakon perioda od 60 dana zrenja, dodatno dozrijeva u vinu od muškata ruže. Karakterističan okus sira obogaćen je slatkim notama muškata ruže. Blagi mliječni miris profinjen je dodatnom mirisa po ruži. Sir je zbog dozrijevanja u muškatu punog mirisa i okusa, tijesto je žute boje ali je kora poprimila izrazito tamno roza notu od vina u kojemu je sir zrio. Ovaj se sir može degustirati kao samostalna delicija, odnosno kao specijalni desert uz vino muškat ružu.  ♣

POTROŠNJA ČOKOLADE – Časopis Ja TRGOVAC iz Zagreba, koji često objavljuje rezultate raznih anketa i istraživanja o ponudi i potražnji/potrošnji nedavno se, s obzirom da smo upravo u predbožićnom i prednovogodišnjem ozračju, pozabavio čokoladom. Istraživanje o konzumaciji čokolade proveli su Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Hrvatske starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Što se ispostavilo kao glavno? Da su kod kupnje čokolade podjednako važni porijeklo (s obzirom na zemlju proizvodnje) i cijena čokolade. Kad se bira između čokolada domaćih i stranih proizvođača, većina ispitanika (63,5%) opredjeljuje se za domaće proizvode, a više od polovice ispitanika (58,9%) navodi da cijena ima velik utjecaj na njihov izbor čokolade, te da kupuju isključivo čokolade na akciji.

Čokolada je namirnica koja se najčešće konzumira nekoliko puta tjedno, što kao svoj odgovor navodi 43,9% građana Hrvatske, a nešto manje, njih 33,5%, konzumira je nekoliko puta mjesečno. Za 10 posto građana čokolada je dio svakodnevne prehrane, a jednak broj ispitanika navodi da je konzumira rijetko, tek nekoliko puta godišnje. Vrlo mali broj (2,6%) ističe pak da čokoladu uopće ne konzumira.

Čokoladne table preferirani su izbor konzumenata čokolade – najčešće ih konzumira 91,3% građana. Ostali čokoladni proizvodi imaju male udjele pa tako 5,2 posto ispitanika konzumira praline, dok čokoladne prutiće konzumira 3,5 posto ispitanika. Pri konzumaciji čokoladnih tabli, oko trećine ispitanika navodi da odjednom pojede jedan red (32,3%) ili dva do tri reda (35,2%). Onih koji jedu više ima manje pa je tako 14,7 posto ispitanika koji pojedu pola table te 13,9 posto ispitanika koji smažu cijelu tablu. Vrlo skromnih konzumenata, onih koji pojedu samo jednu kockicu, imamo svega 4 posto.  ♣

BJELICA KAO POLIFENOLNA BOMBA! – Istarski maslinari kažu da su jako zadovoljni kakvoćom ulja što su ga dobili iz berbe 2017. Nedavno su predstavnici Agroprodukta iz Vodnjana u zagrebačkoj vinoteci Vivat Fina Vina prezentirali nekoliko svojih mladih jednosortnih ulja i mješavinu svih tih sorata nazvanu Aurum. Ulja Salvela, nastala od maslina iz maslinika Barbariga gdje su ulike uzgajali još stari Rimljani, pokazala su se uistinu upečatljivima. Svaka je sorta dala aromatski, začinski i intenzitetom svoje ulje, i nije svejedno uz koju hranu se koristi koje. Posebno su se osobnošću istaknula ulja od sorata bjelica i buža, a Salvelin stručnjak, koji naglašava da je ulje od bjelice izrazito bogato polifenolima (antioksidanti = zdravlje!) te da ono odlično prija uz snažniju hranu primjerice uz steakove a i uz crnu čokoladu, dok je npr. buža jako dobra za ribu. Punjenja mononosrtnih ulja su mala – u bočicama od po 0,25 lit, jedino je Aurum moguće dobiti u boci od 0,50 lit, ali i u limenci od tri litre. Bočice od četvrt litre stoje u maloprodaji 50 kuna, a Aurum u polalitrenoj boci 90 kuna, limenka Auruma od tri litre pak oko 270 kuna. Ugodno iznenađenje bila je ponuda na kušanje, uz ulja, i vina Medea od Agroprodukta iz berbe 2016 – bazna malvazija istarska s mpc. od 37 kuna, kažu u Vivatu, te jako dobra Malvazija 2016 Montiron (14,0 vol%), od grožđa iz starih nasada na crvenici bogatoj kamenom (mineralnost!), vino je nastalo sa 14 sati maceracije, dio mošta fermentirao je u hrastovim bačvama a dio u inoksu, slijedilo je pet mjeseci dozrijevanja vina na finom talogu uz batonaž, pa sljubljivanje vina iz drveta s onime iz inoksa. Maloprodajna cijena je 75 kuna!  ♣

VOERZIJEVO FAZONIRANJE – Mlado vino je na stolu, mnogi vinogradari/vinari već su u smislu obavljanja radova u vinogradu za ovu sezonu maltene zaboravili ovu najnoviju berbu. Ali o berbi se uvijek može govoriti ako se ima što reći i pokazati. A pijemontski vinogradar/vinar Roberto Voerzio iz La Morre, evo, na slici koja dovoljno govori, pokazuje kako izgleda njegovo grožđe u berbi. Nije riječ o fazoniranju radi fotografiranja samo za reklamu; prije koju godinu bio sam u njegovu vinogradu uoči berbe i vidio točno ovakve loptice na trsovima nebbiola (za Barolo) i barbere. A kako izgledaju originalni grozdovi nebbiola i barbere pokazuju također fotografije pored (barbera je na slici s dva grozda). Roberto Voerzio ide na vrlo niske prinose ne samo orezivanjem i poslije kad za to dođe vrijeme prorjeđivanjem grozdova na lozi, nego i rezanjem najdonjeg i slabije dozrijevajućega dijela izduženoga grozda, pa dobije ovakve forme. Vino je gusto, koncentrirano, kompleksno, pa i – koštaaaa!…

Barbera i nebbiolo

Prije kratkog vremena  u posjetu kod Roberta Voerzija bila je mala grupica naših, na čelu s Domagojem Dropuljićem, duboko uključenim u trgovinu vinom, tako da će vjerojatno biti moguće preko njega kao uvoznika i distributera kupiti Voerzijeve uratke poput nekoliko barola (Rocche dell’Annunziata, La Serra, Cerequio…), nebbiolo d’Alba, barberu d’Alba.  ♣

LOZA ZA VIŠESTRUKU UPORABU – Onaj tko posjeti vinorodne španjolske predjele Ribera del Duero i Rioja teško da se vrati kući a da nije kušao tamošnju izvrsnu janjetinu i tamošnja vina. Upravo vinova loza janjetini pečenoj na žaru daje dimenziju više. Vinova loza baš u tim krajevima pokazuje koliko je višeznačna – pejsažno, u kontekstu organoleptike, te tehnološki, u uzdržavanju vinograda i u procesu nastanka vina.

Uz to što daje grožđe za vino, uz to što u tijeku vegetativnog ciklusa estetski oplemenjuje krajolik, ona, kad odradi svoju sezonsku zadaću u vinogradu i oreže je se, dijelom služi za gnojenje vinograda a dijelom za podrumarsku zadaću i za vatru za roštilj, kad joj pak dođe vrijeme da se kompletno makne iz vinograda i da mjesto u vinogradu prepusti drugoj pa je se posiječe, njeno drvo služi također za vatru i za žar za pečenje mesa (upravo janjetine!). U vinskome podrumu loza će poslužiti kao – prirodni filter za vino. Šiblje koje se nakon berbe odreže s panjeva najprije se dobro posuši, potom ga se usitni u prutiće i složi u snopove što se spuste na dno posude u kojoj se odvijala alkoholna fermentacija.

Kad dođe vrijeme da se mlado vino odvoji od grubog taloga, šiblje je već dobro zasjelo tik pred otvorom kroz koji, pri pretoku, kapljica, tempom što ne dovodi do stresa, izlazi iz te posude u cijev u pravcu druge, čiste posude. Šiblje vinove loze sprječava da u cijev izlaze pokožica, grubi talog! Nakon što je pretok obavljen, šiblje impregnirano u vinu ne baca se, naprotiv, i te kako se korisno upotrijebi ne samo kao gorivo za pečenje nego i kao svojevrsni izvor aroma što mesu daju jedinstvenu draž. ♣

POVLAČENJE PARKERA i PREKID DOMINACIJE i BARRIQUEARobert Parker povlači se kao ocjenjivač bordoških vina, kojima je u posljednja gotovo četiri desetljeća i te kako pomogao u komercijalnome usponu u svijetu ali koja su i pomogla i njemu u stjecanju visokog autoriteta utjecajnog svjetskog degustator-kritičara. Parker, kojemu je gotovo 70 godina, već je u nekoliko navrata prije objavljivao svoje povlačenje, s najavom svojega nasljednika u osobi njegova suradnika Neala Martina, kojemu je još 2014. bio namijenio da se prvenstveno bavi bordoškim primeurima, dok je sebi ostavio recenziranje odležane kapljice izabranih bordoških etiketa. Po najnovijemu, Parker bi se ubuduće u smislu recenzija bavio samo kalifornijskim vinima, i to onima iz dolina Napa i Sonoma. Parker je odlučio i da još ostane na kormilu svojeg The Wine Advocate, kao glavni urednik, drukčije ni ne može jer je svoju reviju i vinski vodič 2012. prodao jednom trgovačkom društvu iz Singapura.

Robert Parker je svojim aktivnostima uvelike formirao ukus svjetske publike u kontekstu vina, a kako je osobno veliki ljubitelj snažnih strukturiranih i alkoholno jakih vina sa čvrstim taninom i s dosta aroma dobivenih od dozrijevanja u hrastovim bačvicama s jače paljenim dužicamna, upravo su takva vina snažno obilježila svijet proteklih par desetljeća. S Parkerovim postupnim povlačenjem pomalo se ukusi mijenjaju u posve suprotnom pravcu, dakle sad idu prema svježijim vinima s izraženijom voćnosti, s manje bariknih utjecaja u organoleptici i s dosta nižom alkoholnom gradacijom.

Robert Parker

Svakome razumnome i sklonome maksimalnoj prirodnosti, skladu i poštivanju zemljopisnog porijekla proizvoda te iz toga i proizlazeće tradicije u proizvodnji trebalo bi snažno zasmetati to, vezano uz trendove. Baš iz konstatacije o formiranju ukusa u ovome ili onome pravcu dovele su, eto, vino, za koje se rado u javnosti govori kao o daru bogova i kao najiskrenijem i najzdravijem piću, na kolosijek komercijalne manipulacije u interesu pojedinih trgovačkih lobija. Sigurno je da pretjerane utjecaje barriquea treba maknuti, jer oni zakrivaju izvornost i bitno narušavaju sklad, ali ne treba se bojati alkoholnih gradacija i ukupne kiselosti, niti manjih ni većih, pa ni nešto izraženijih tanina dakako ako je sve to slijed prirodnosti vezane uz terroir, a to je složeni termin što sadržava geografsko porijeklo, tlo, nadmorsku visinu, ekspoziciju vinograda, klimu i mikroklimu, sortu/sorte, pristup pri uzdržavanju trsja, termine berbe, tradicijske stilove vina i tradiciju u lokalnoj kulinarici te konzumaciji kapljice. To znači da je normalno da tamo gdje ima više sunca i topline u grožđu bude više sladora za veći alkohol u vinu, te da vino nekih sorti znanih po jačim taninima ima – pogotovu dok je mlado – izraženiju taninsku (ali ne nužno i zelenu!) komponentu, da s nekih terena dolaze mineralna i slana vina, s nekih tala i iz nekih sjevernijih klima vina s izraženijom kiselosti. Pa upravo to je bit: originalnost i raznolikost, a ne dotjerivanje i ušminkavanje organoleptike kako to odgovara osobnim afinitetima pojedinih utjecajnih kritičara te trgovačkim lobijima koji im, vrlo moguće, radi svojih interesa pomažu da postanu te, toliko koliko treba, i ostanu svjetski vinski gurui i da formiraju ukuse širih masa te tako sračunato utječu na plasman…  ♣

Zagreb Vino.com 2017/ BAKHOV NEKTAR – NA ŠTIKLI!

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK  · Snimili MARKO ČOLIĆ i JULIO FRANGEN

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

VEĆ TRADICIJSKA ENO-GASTRO MANIFESTACIJA POSLJEDNJEG PETKA i POSLJEDNJE SUBOTE u STUDENOME u METROPOLI PREMAŠILA JE UOBIČAJENE OKVIRE TAKVIH PRIREDBI i POSTALA JE PRAVIM DRUŠTVENIM DOGAĐAJEM GODINE. ZANIMANJE ZA NASTUP a i ZA POSJET i OPET GOLEMO, PRVORAZREDNA PONUDA u ČAŠI ALI i NA TANJURU, SVJETSKI SJAJNE RADIONICE, PAŽNJE VRIJEDNI POPRATNI SADRŽAJI u GRADU UOČI i ZA VRIJEME GLAVNOG DOGAĐANJA, ZAPAŽEN JE VELIKI BROJ MLADIH, POSEBICE ŽENA, TAKO DA JE POSLJEDNJI VIKEND u STUDENOME u GLAVNOME GRADU HRVATSKE ZA ONOGA TKO JE ZNAO PITI i GLEDATI BIO NE SAMO SVEČANOST ČAROBNIH AROMA NEGO i SVEČANOST LJEPOTE i ŠARMA

Očekivalo se da će zagrebački hotel Esplanade i unatoč poskupljenju i za nastup i za ulaznice vrvjeti i izlagačima i posjetiteljima, i to se i ostvarilo. Već tradicijska eno-gastronomska  manifestacija posljednjeg petka i posljednje subote u studenome u Metropoli, međutim, i premašila je uobičajene okvire takvih priredbi i postala je – pravim društvenim događajem godine! Prvorazredna ponuda u čaši ali i na tanjuru, svjetski sjajne radionice – na najvišem internacionalnom nivou, pažnje i te kako vrijedni popratni sadržaji u gradu uoči i za vrijeme glavnog Vino.com događanja, vrlo visoki broj mladih ljudi, vrlo mnogo pripadnica nježnoga spola…, tako da je posljednji novembarski vikend u Zagrebu za onoga tko je znao piti i gledati bio ne samo revija i svečanost čarobnih aroma, nego i svečanost ljepote i šarma, pa, eto, može se reći i mode!

Svečano otvorenje: u glavnoj ulozi ministar Tomislav Tolušić, poduprt hrvatskim vinskim vitezovima

U nedavnoj najavi 12. međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb vino.com 2017 dao sam osnovne podatke o veličini sajma u smislu izlagačke površine, broja izlagača – objavljen je i popis sudionika i njihov smještaj po dvoranama, navedene su i vinske radionice koje su već do tog trenutka bile potvrđene, spomenuti su i obilježavanje četvrt stoljeća postojanja prve hrvatske revije za vino, gastronomiju i turizam Svijet u čaši, kao i podjela odličja najbolje ocijenjenim vinima u režiji kluba Vinske zvijezde u 2017. godini, a dodano je i mišljenje – upravo s obzirom da manifestacija debelo nadilazi  raspoloživi izlagački prostor – da se nađe neko novo odgovarajuće rješenje kako bi košnica splasnula i kako bi boravak, čak i uz, ubuduće, mogući veći broj izlagača i posjetitelja, bio komotniji i ugodniji. Prof. Ivan Dropuljić morao bi nešto poduzeti, istina iduće godine bit će 13. po redu festival, netko će reći da možda nije zgodno igrati se baš s brojkom 13, ali kaže se i to da sreća prati hrabre i odlučne, pa nije rečeno da se trinajstica ne može prometnuti u sretan broj…

Evo i jednog mojega prijedloga vezanog uz nužnu i poslovnu dimenziju festivala Zagreb Vino.com: s obzirom da je među posjetiteljima festivala poprilično ugostitelja i trgovaca a i novinara, a i s obzirom da se vidi i dolazak osoba iz trgovine, medija javnog informiranja iz vana, te u kontekstu nužnosti da se Hrvatska gospodarska komora pa i Hrvatska obrtnička komora a i Hrvatska turistička zajednica (vino i gastronomija napokon su se i u nas počeli i sa službenih mjesta spominjati kao važni aduti u turizmu) pobrinu da na festival upravo i dovedu u većem broju osobe koje su u stanju popularizirati pa i ne tek neizravno nego i izravno plasirati hrvatsko vino prema inozemstvu i u inozemstvu, dakle osobe iz faha, a to su vinski trgovci, sommelieri i ugostitelji općenito, pa eno-gastro-novinari, enolozi… bilo bi dobro pokušati realizirati mogućnost i neometanog kušanja na festivalu izloženih vina ali i susrete u miru profesionalaca-promotora i trgovaca sa željenim proizvođačem u posebnom prostoru. Kušanje bi, uz predočenje liste ponude, trebalo biti za stolovima, tako da se mogu na prikladan način, koncentrirano, raditi zabilješke. Za početak prostor i ne treba biti prevelik. Dovoljno rano unaprijed valjalo bi anketirati proizvođače da se vidi njihova zainteresiranost da podastru uzorak ili uzorke na takvo poslovno orijentirano kušanje (koje može biti naslijepo ili, ako to kušač želi, uz predočenje liste uzoraka s kompletnim podacima s etikete), vina bi točio ili točili jedan odnosno dva sommeliera zadužena ujedno i za red, tako da netko ne bi pomisllio da je tu pijačnica, a u prostoriju bi se na degustaciju i puštale samo osobe čiji identitet i profesija odgovaraju zahtjevima takvoga ambijenta.

Teatar Zagreb Vino.com – igre mogu početi! Direktor prof. Ivan Dropuljić (Rajko Polić)

Dvorana – gužva pred golom (tj. bocama)

Ovakva mogućnost kušanja mogla bi se ponuditi npr. ili u petak za vrijeme prvoga dana festivala ili možda dan prije nego što festival počne, u svakome slučaju da se ostavi mogućnost profesionalcima da jedan dan (subota npr.) dožive kompletnu festivalsku atmosferu (podsjećam: na festivalu su uz vina, kao glavnu temu, zastupljeni i druga pića, pa maslinova i druga ulja, razne slane i slatke delicije…). Svakako bi bilo poželjno da odgovarajuće institucije u Hrvatskoj pomognu dovođenju inozemnih vinskih novinara i vinskih trgovaca u Lijepu našu i na nekoliko dana prije festivala, pa da ih se, kako je to prije nekoliko godina prakticirao prof. Dropuljić, odvede u dvo- ili trodnevni posjet svake godine u po jednu hrvatsku vinsku regiju! Treba biti svjestan toga da je vinskih događanja i prezentacija vani mnogo i da te osobe koje bi nam mogle biti korisne  nije lako dobiti tek tako, međutim stvar se može riješiti time da se ponudi višeslojni sadržaj kroz nekoliko dana te da studijska putovanja uz Zagreb Vino.com postanu tradicionalna tako da svaki  potencijalni uzvanik lako za ubuduće memorira datume, te da se one koje se želi dobiti ovdje obavijesti pozivom i objašnjenjem ponude nekoliko mjeseci prije nego što je planirano da oni dođu.

Iz Austrije već više godina na festival dolazi Amerikanac – novinar Darrel Joseph, na slici uz stol Kutjeva d.d.. A iz Velike Britanije ispred revije Decanter stigla je Veronique de Freitas, na slici s našim sommelijerom Marijom Meštrovićem

Evo i daljnje šetnje Zagreb Vino.comom 2017 kroz seriju fotografija.

Kuhari u humanitarne svrhe, za pomoć oboljelima od raka. Organizator: udruga Pink Life. Puno se kuhalo, još brže konzumiralo (jer vino traži jelo, a i jelo vino!), valjda je i dobrotvorni efekt zadovoljavajuć…

DAMSKI ENO-GASTRO KUTAK

Bočni (bokovski, bogovski) izazovi

Radost pokreta: Belaigra, pa Stara brajda i – UP!

Kad Suza zasvijetli u oku…

Cuvée Sangreal

Cuvée Royale

Uvjerljive mlade istarske malvazije

Ljepote pošipa i grka

OTTOCENTO mila baci…

Zlatan plavac grand cru

Tezoro, i Misal

Nataly = Kamnik Signature!

Grande Madirazza: Garbinada i Tramontana

La vie en rose

Pink Life, i graševina izborna berba

Pita, u Zagrebu, Kajslav Matijević: Frankovka kasna berba?

Diplomat brut nature, uz diplomatsku aktivnost

Ti si moja (tamna i bijela) čokolada…

RADIONICE

Almaviva – Čile – odlična vina, odlična prezentacija Kristijana Merkaša

Sjajni Chateau Kamnik: enolog-autor Goran Milanov

Masterclass Château Latour vodio je Ante Bačić

Engleski pjenušci – Mario Tomeković

Slavonska graševina u konteklstu 2017: enolog Miodrag Hruškar i sommelier Mario Meštrović

Ivan Enjingi – iznenađujuća crna arhiva, moderator Ivo Kozarčanin

Château Gruaud Larose – putovanje daleko u povijest:  Roko Bekavac i Danijel Čečavac. Berbe 1979, 1982, 1989, 1990, 2000 i 2009

Vrlo dobra Vina Constantini: Alfi Kabiljo, Dušan Humar i Marin Berovič

Pjenušci Elene Majolini, Franciacorta

Vitalij Merkushev – radionica o vinima Rusije, zemlje partnera Zagreb Vino.coma

Tomislav Tomac podastro je sva svoja vina iz amfore do sada

Prijedlog za radionicu iduće godine: Roberto Voerzio, zvijezda barola iz Pijemonta

__________________________________________

Jubileji

DVA i POL DESETLJEĆA SVIJETA u ČAŠI – Prva hrvatska revija za vino, kulturu jela, pića i turizam Svijet u čaši 11. studenoga 2017. navršila je punih 25 godina neprekinutog izlaženja. Jubilej je obilježen tradicijskim Ateljeom okusa i novim izdanjem revije br. 156.

Svečanost u povodu jubileja je, pred brojnim uzvanicima, održana za vrijeme festivala Zagreb Vino.com 2017. u prostoru Casinòa hotela Esplanade. Uz osovinu Mladen Horić, Željko Suhadolnik i Marko Čolić, u protoklarnome dijelu uz mikrofon a poslije i kroz druženje našle su se i zvijezde Ljudevit Grgurić Grga s Hrvatske televizije, te popularni pjevač vedrih nota Krunoslav Kićo Slabinac.

Uz jubilarce iz Svijeta u čaši – Mladena Horića, Marka Čolića i Željka Suhadolnika: Krunoslav Kićo Slabinac i Ljudevit Grgurić Grga

Uz dobru hranu naših kuhara i znanih ugostiteljskih objekata te dobra vina hrvatskih vinara događaj je protekao, dakako, veselo. Bio je to svojevrsni podsjednik na eno-gastro druženja visokoga sjaja ali i na druge projekte što su ih Svijet u čaši i izdavač revije – MAM-VIN d.o.o. organizirali kroz posljednjih 25 godina. Pa, evo da i ovdje ukratko podsjetim što je to radio Svijet u čaši: akcije Dobro mi došel, prijatelj! – razmjena posjeta hrvatskih vinogradara/vinara s onima iz drugih zemalja, Ateljei okusa – svake godine u našim hotelima poput Esplanade, Intercontinentala (danas Westina), Korane Srakovčić, Antunovića – bez pretjeravanja grandiozni skupovi najboljih hrvatskih kuhara i vinara dakako s njihovim proizvodima, zatim Europska vinska cesta uz sudjelovanje renomiranih hrvatskih, slovenskih, makedonskih, bosansko-hercegovačkih, talijanskih, francuskih, njemačkih, mađarskih vinskih kuća, Potrošački putokaz – prvi te vrste u nas!, izbor Kuhara i Vinara godine, akcije Sutla-Sotla, Diplomatsko vino, pa kreacija vina Zajedno 2006 s Vladom Krauthakerom, akcija Naša vina su pjesma, promidžba tradicijskih hrvatskih jela…

Rezanje svečarske torte – dar samoborske slastičarnice U prolazu, te otvaranje pjenušca Chander

Usporedno s veseljem istodobno se osjetio i dašak tuge, naime zbog specifičnih okolnosti u gospodarstvenom životu Hrvatske, revija Svijet u čaši – ali nije i jedina, podsjetimo se specijaliziranih časopisa Iće & piće, Menu…, završila je svoj opus u dosadašnjem obliku. Ipak, nije to i definitivan kraj: Svijet u čaši kao medij prelazi na novi kolosijek. Nastavlja kao Atelje okusa Svijeta u čaši, najprije na internetu a onda bi u neko skorašnje vrijeme krenuo i kao tiskano izdanje Atelje okusa Svijeta u čaši u nešto tanjem straničnom opsegu od ovog dosadašnjega Svijeta u čaši. Želja nam je da se u naše aktivnosti uključe novi, mladi ljudi te da se priča u narednim godinama nastavi u novom ruhu, primjerenom modernom vremenu.

Novoutemeljeni Atelje okusa je, inače, hrvatska neprofitna udruga za promociju i očuvanje eno, etno i gastro- tradicijskih vrijednosti u kulturi življenja novog vremena. Nastala je kao nastavak aktivnosti započetih davne 1992. godine pokretanjem izdavanja specijalizirane revije za kulturu stola Svijet u čaši. Osnivači udruge Atelje okusa su Marko Čolić, Željko Suhadolnik, Josip Braco Bogdanić i Mladen Horić, koji je sada i predsjednik udruge. Udruga Atelje okusa želi na svoj način nastaviti smjerom prve hrvatske revije za vino kulturu jela pića i turizam Svijet u čaši.

Programima i aktivnostima kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu kroz mješovita međunarodna društva i hrvatske zavičajne klubove želja je Ateljea okusa promovirati bogatstvo ponude izvorne i tradicijske hrvatske nacionalne gastronomije, potom visokokvalitetna vina te narodne običaji a time, na osobit način, i hrvatski turistički potencijal kako na Jadranu tako I, pogotovu, u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Pozivamo Vas da se učlanite u Udrugu, čime ćete nam pomoći ali čime možete ostvariti razne pogodnosti i za sebe, kao:

  • pratitelj naših aktivnosti tijekom proteklih godina i ljubitelj hrvatskih vina i delicija
  • poslovni subjekt u ugostiteljstvu, vinogradarstvu/vinarstvu, hotelijerstvu i turističkom sektoru
  • proizvođač koji podupire ekološki uzgoj i očuvanje tradicijskih vrijednosti i proizvoda te ostalih nematerijalnih usluga
  • podupiratelj, donator ili sponzor (pravna i/ili fizička osoba u Hrvatskoj ili inozemstvu) koji će svojim novčanim doprinosom u slobodnom izboru iznosa pomagati realizacijii programa udruge

    Za lički ručak na našoj svečanosti pobrinuo se Bistro M-Z Zagreb, a Gračanka iz zagrebačkih Gračana donijela je lignje s krumpirom ispod peke


    Drago Kurtalj ponudio je zapečene štrukle…

    …a restoran Point jadransku tunu

    Mogućnost plaćanja članarine je u polugodišnjem ili godišnjem iznosu (mjesečna svota je 25,00 kuna). Uplatom godišnje članarine svakom pristupniku darujemo knjigu Atelje okusa – Hrvatska tradicijska kuhinja. Zahvaljujući vam što se bili s nama prvih 25 godina veselimo se suradnji i novim zajedničkim projektima, rekao je u pozdravnome dijelu uzvanicima Ateljea okusa u Esplanadi  jedan od osnivača Svijeta u čaši i utemeljitelj udruge Atelje okusa Svijeta u čaši Mladen Horić. ■

Brojni vinari opskrbili su nas za ovu svečanost s vinom, među onima koji su se najviše iskazali bili su Cmrečnjak, Crvik, Zigante, Peršurić, Grabovac, Degrassi… Svima srdačnpo zahvaljujemo.

Tomislav Galović, na slici sa chefom Gostimirom Dragićem koji je pomogao pri servisu, i s Kićom Slabincem, obradovao je prisutne svojim platama kulena i slavonskih kobasica, a Željko Borošak iz klanječke mesnice Borošak sa šunkom pečenom u kruhu

____________________________________

Poezija u čaši i na tanjuru

LUKINI STIHOVI TE POŠIP u GLAVNOJ ULOZI – Neposredno prije početka festivala Zagreb Vino.com u zagrebačkoj vinoteci Bornstein u režiji prof. Marije Vukelić  organizirano je sjajno događanje – večer poezije i vina korčulanskog vinogradara, vinara i pjesnika Luke Krajančića, te korčulanskih kulinarskih specijaliteta u izvedbi kuharske ekipe hotela Lešić Dimitri na čelu sa šefom Markom Gajskim.  Krajančić je podastro interesantnu paletu svojih odličnih pošipa različitih stilova i godišta a i recitirao je nekoliko svojih osebujnih pjesama, chef Gajski i njegova grupa istaknuli su se sa sedam sjajnih slijedova, kao gost iznenađenja nastupio je Enes Kišević. Marija Vukelić vodila je kroz program vrlo pripremljeno i kompetentno. Više uskoro u rubrici Kroz svijet u čaši i na tanjuru, na www.suhiucasi.wordpress.com  ■

Marija Vukelić s Lukom Krajančićem i, dolje, Enes Kišević sa suprugom

Najbolji vinar u Dalmaciji za 2017 u najboljoj vinoteci Hrvatske za 2017: u Bornsteinu Luka Krajančić – poezija u čaši i izvan nje, te poezija na tanjuru – chef Marko Gajski iz hotela Lešić Dimitri

I ovdje brojne dame – raznježene stihovima i vesele uz pošip

_______________________________________

Izložba fotografija

VINO NA VISOKOJ PETI – Nakon prve festivalske večeri u restoranu-vidikovcu 360 na vrhu zagrebačkog nebodera zagrebački fotograf i fotoreporter Julio Frangen priredio je izložbu slika Vino na visokoj peti. Izložio je portrete dvadesetak žena koje su aktivne na vinskoj sceni. Događanje je bilo festivalski after party. Iz predgovora objavljenog u katalogu:

Žena, ljepota, pedantnost, profinjenost, zavodljivost, poezija…

Božanske žene: sva ljepota svijeta i lavska gordost, i plahota srne, kroz vaše čari uzvišene cvjetaju u plave dane i u noći crne, rekao je Augustin Tin Ujević.

A Johann Wolfgang Goethe poručuje ovo: Dobro vino i lijepa žena liječe svaku bol, pa tko ne ljubi i ne pije taj gotovo živ da nije.

Žena i vino, te žena uz vino – posebna inspiracija. K tome dobro oko i dobar nos, i – eto dobitne kombinacije.

Na otvorenju:autor Julio Frangen, moderatorica Marija Vukelić i sponzorica nagrade – naravno CIPELA – za uzvanike Marija Dumančić Hoegl

Pokazuju to lijepo portreti zagrebačkog fotografa Julija Frangena izloženi pod naslovom Vino na visokoj peti.

Za muškarca voljeti ženu i za ženu voljeti muškarca sasvim je normalno i logično. I voljeti vino sasvim je normalno i logično, samo, u stasanju i jednoj i drugoj ljubavi nerijetko se, barem do neke određene životne dobi, pristupa donekle pojednostavljeno. Stoga je ne tek iz umjetničkog razloga nego i iz životnog razloga i te kako važno imati spomenute dobro oko te dobar nos doslovno i dobar nos u smislu u kojemu se taj izraz koristi. Kao rezultat selektivnog pristupa lako proizađe vrlo važna personalizacija, koja priču postavlja u životom a i u umjetničkom smislu na višu dimenziju, na stup veće kvalitete.

Mara Barundić, Zala Šekoranja, Ivana Jurić, Jenny Šimić, Nina Levičnik, Jasna Lovrec, Jasna Antunović

Julio Frangen svoje foto-radove za ovu specifičnu izložbu birao je upravo po tom zahtjevnom kriteriju koji pokazuje 20 žena uz vino u nekom posebnom momentu uhvaćenom foto-aparatom, a Frangenove modele vina za otvorenje izložbe birale su po tome da i kroz čašu na najbolji mogući način pokažu upravo vlastitu osobnost, i to ne, kao na slici, tek kroz jedan kamerom uspješno snimljeni specifični trenutak nego osobnost i posebnost za stvarno i stalno.  ♣  SuČ – 11/2017

 

 

Proizvodnja&plasman i gušti su gušti / S Vrha KA VRHU!

 

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK  · Snimio MARKO ČOLIĆ

⦁ Facebook  ⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Degustacija na Vinskom vrhu: uz domaćine – vinski novinari i sommelieri, direktor festivala Zagreb Vino.com

TOMISLAV BOLFAN u SKLOPU DODJELE PRIZNANJA ZA POSTIGNUĆA GODINE u ORGANIZACIJI ZAGREBAČKE MARKETINŠKE KUĆE VINART UVRŠTEN JE MEĐU KANDIDATE ZA NAJBOLJEG PROIZVOĐAČA VINA NA PODRUČJU BREGOVITOG HRVATSKOG SJEVEROZAPADA. KOJI SU NJEGOVI ADUTI ŠTO SU GA DOVELI UZ RAME HRVATSKE VINSKE VRHUŠKE s PLEŠIVICE – TOMCA, OSVAJAČA TITULE ZA 2017, i KORAKA?

Iako je već dugo – 11 godina – prisutan na Vinskom vrhu, Tomislav Bolfan tek se, zapravo, uspinje prema vinskome vrhu! Čudna neka konstatacija? Pa, ne! Vinski vrh s velikim početnim slovom naziv je lokacije na kojoj se nalazi Bolfanov istonazvani poljoprivredni posjed s ukupno oko 32 hektara od čega je vinograda 20 ha a ostalo su voćnjak, pašnjaci, livade i zemljište pokriveno šumom, dok je drugi vinski vrh o kojemu govorim, onaj s malim početnim slovima ali s vrlo velikim značenjem, vezan uz stupanj napretka u kvaliteti i vezan uz stalnost visoke kvalitete proizvoda, ponude. Tomislav Bolfan, koji je kroz proteklo desetljeće doista dobro posložio i stabilizirao svoju produkciju i dobro osmislio kompletnu ponudu te koji nas navikava na upravo spomenuti kvalitativni uzlaz i na kontinuitet, postupno ali uvjerljivo sa svojeg Vinskog vrha pokazuje da kroči ka VRHU.

Upravo ovih dana, u vremenu pred kraj godine, Bolfan, koji je, inače, bio u prvoj postavi udruge Grand Cro što su je osnovali ponajbolji  vinari Lijepe naše s ciljem učinkovite promidžbe njih samih ali i hrvatske vinske kakvoće (pa su se onda razvodnili), primio je lijepo službeno priznanje za svoj rad: zagrebačka tvrtka Vinart, inače iz marketinškog sektora a koja je upravo ustanovila nagrade za postignuća godine i nedavno i prve povelje podijelila na svečanosti u hotelu Sheraton, uvrstila je Bolfana-Vinski vrh kao kandidata – ostala dva su bili Tomac i Korak, na kraju je šampionom proglašen Tomac – za titulu Najbolji vinski podrum godine u regiji Bregoviti hrvatski sjeverozapad za 2017.! Ovo šampionsko odličje, eto, nije otišlo u Bolfanove ruke, ali to da je – kad se zbroje Vinartovi kandidati za najbolje vinske podrume u Slavoniji i Podunavlju, Bregovitom sjeverozapadu Hrvatske, Istri i Kvarneru te u Dalmaciji – član grupe od 16 vinskih reprezentativaca Lijepe naše  svakako mu i te kako godi.

Tomislav Bolfan kao moderator, gore desno su i enolog Andrej Rebernišek i, lijevo, Veronika Ujević iz prodaje. Dolje, slijeva: Ivo Kozarčanin, urednik u 24sata, te sommelier Mario Meštrović sa suradnicom

Bolfanovu dobitnu kombinaciju čini više faktora. Jedan je sjajni, industrijom (još!) nezagađeni a potkraj 2006. godine od njega preuzeti poljopriv-redni prostor, s vinogradskim pozicijama na, dijelom, jugo-istoku i, dijelom, prema zapadu okrenutim trsnim padinama pored sela Hraščina kod Konjšćine a koje se uzdižu do 350 metara nadmorske visine i koje su s laporastim tlom jako bogatim vapnencem što vinu daje izraženu mineralnost. Zatim, tu su dokazano općenito odlične i baš za taj teritorij vrlo podesne sorte (ponajprije su to rizling rajnski, sauvignon bijeli, pinot crni). Bitan je, od početka, i Tomislavov ozbiljan priklon prema ekološkom pristupu, u pravcu biodinamike – od 2009. kontrolira ga nadležna ekološka stanica i on ima i certifikat da je 100 posto eko-imanje. Veliki su njegovi predanost i pedantnost, i to žarko stremljenje da se posjed ustroji na način da proizvodnjom bude samodostatan – uz vinovu lozu uzgajaju se, za kruh vlastite produkcije, na eko-način i stare sorte žitarica (kukuruza i pšenice konkretno pir), zatim tu je i razno povrće, vodi se briga o 11 angusa s time da je plan proširenje pašnjaka na 20 ha i povećanje broja goveda na 30, k tome upravo je završen i kokošinjac za kokice hrvatice i za zagorske purane… Vidljivi su Bolfanovo nastojanje da se konzultira s onima za koje je uvjeren da imaju više znanja i iskustva, u pozitivu mu valja upisati i to da voli obilaziti uspješne i ugledne kolege u inozemstvu, prisjećam se da sam na početku njegove vinske avanture i ja vodio njega i njegova podrumara u Gradišće, u podrume Hans Igler, Franz Weninger, Gesellmann i kod nekih članova renomiranog marketinškog udruženja vinara Pannobile….. Bitan je i Bolfanov poriv da stalno ide u pozitivnom smislu naprijed, dakle ne zadovoljava se postignutime.

Tomislav Bolfan: Uvijek ići naprijed, nikad biti samozadovoljan!

U cijelu tu zagorsku bajku na dlanu, spadaju, na Vinskome vrhu, i smještajni dio s pet dvokrevetnih soba i restoran sa 45 sjedećih mjesta, u kojemu se, uz vlastito vino, poslužuju najvećim dijelom na samome posjedu na domaći i na eko-način uzgojena i pripremljena hrana bazirana na sezonski svježim namirnicama, a onda i sirevi i neke mesne delicije proizvedeni isključivo na OPG-ima u krugu od najviše desetak kilometara.

Ključnu ulogu imaju, svakako, stručnost i predanost i privrženost Bolfanovih glavnih suradnika, a to su za vino enolog Andrej Rebernišek, za hranu chef Krešo Hrković, zatim direktor i voditelj ugostiteljstva i podruma Branimir Puškadija te, u prodaji, Veronika Ujević i Bruno Barić.

OD MLADE BAZE DO RAJNSKOGA IZ 2007!

Prije kratkog vremena na Vinskom vrhu održana je za grupu novinara prezentacija Bolfanove ponude, s naglaskom na vina. Nakon razgleda vinskog podruma i restoransko-smještajnog dijela, u nazočnosti Tomislava Bolfana te njegova stručnog suradnika enologa Andreja Rebernišeka ali i Branimira Puškadije, kao i Veronike Ujević i Brune Barića, najprije su predstavljene Bolfanove berbe koje su upravo izašle ili baš sada na kraju kalendarske godine izlaze na tržište, slijedio je pokaz njegova ulaska u pustolovinu maceracije bijelih sorata s dvama novim vinima – Aromano i Tingo, a vrhunac je bila sjajna vertikala od 10 vina različitih etiketa Bolfanovog rajnskog rizlinga od 2016 pa sve do 2007. kad je Bolfan imao prvu kompletno svoju berbu (svaka čast, baš taj rajnski iz 2007. bio je kruna kušanja!). Da se ne bi s vertikale prešlo (prebrzo) u horizontalu, priređena je i degustacija izvornoga i na tanjuru: sireva nekoliko zagorskih OPG-a s kojima Bolfan surađuje i domaćeg kruha Vinskog vrha kao startera, zatim – to je za ovu priliku uletjelo kao dar, zahvaljujući ribiču-novinaru Ivi Kozarčaninu koji se dan prije vratio s Jadrana – bijele ribe iz paškog akvatorija za prvo jelo, potom pečena domaća guska lokalnog uzgajivača dakako uz domaće mlince, i, na kraju, domaćeg jabučnog štrudla Vinskog vrha s debelim mlincem!

U podrumu, uz barrique: Tomislav Bolfan, Andrej Rebernišek i Branimir Puškadija

Sjajan susret, atmosfera izvrsna. Bolfan kao moderator, pred svakim uzvanikom papir s popisom vina na kušanju i sa, kod svakog vina, podacima o, dakako, godištu berbe, ali i o osnovnoj analitici (sorta/sorte, alkohol, ukupna kiselost, ostatak neprovrelog sladora…), uz svako vino iznesene su i informacije o vinifikaciji, dozrijevanju.

Kušana su mirna vina Bolfan cuvée bijeli 2016 (bijeli pinot, sivi pinot, rizvanac, graševina, sauvignon; inoks; bazno vino; 12,5 vol %, ostatak sladora 2,9 g/l, ukupna kiselost 7,2 g/l; proizvedeno nešto više od 12.000 litara), Bolfan pinot sivi 2015 (šest mjeseci na finom talogu u bačvici; 13,0 vol %, ostatak sladora 4,6 g/l, kiselost 5,5 g/l; 5600 butelja), Bolfan riesling 2016 (šest mjeseci na finom talogu u velikoj bačvi; 13,0 vol %, ostatak šećera 9,1 g/l, kiselost 7,3 g/l; 12.000 boca), Bolfan sauvignon 2016 (berba u više navrata, svaka partija zasebno vinificirana pa poslije kroz kušanja kreirana kombinacija tih partija; 12,5 vol %, ostatak sladora 3,8 g/l, kiselost 7,5 g/l; 13,5.000 boca / iz berbe 2017 trebalo bi ga biti oko 18.000 litara), Bolfan Pinot crni 2015 (dozrijevanje godinu dana u novom barriqueu, dio je bio i u rabljenom barriqueu a dio u velikoj drvenoj bačvi; ovo je vino napunjeno ne samo u butelje od 0,75 l (6500 boca) nego i u 100 boca od tri litre; 13,0 vol %, ostatak sladora 2,0 g/l, kiselost 5,4 g/l).

Slijedili su pjenušci Bolfan Centurion gold brut nature (chardonnay; četiri godine na kvascu; punjen u bocu bez ekspedicijskog likera; 13,0 vol %, ostatak sladora 1,1 g/l, kiselost 6,5 g/l; 4000 butelja) i Bolfan Centurion silver (mješavina sorata kao za Bolfan cuvée; desetak mjeseci na talogu u boci,; 12,0 vol %, ostatak sladora 33,9 g/l; kiselina 6,8 g/l; 6000 butelja).

Noviteti u paleti proizvoda i pretpremijerna degustacija: Bolfan Aromano 2016 (90 posto sivog pinota i 10 posto traminca; macerirano u drvu najprije tri dana bez alkoholne fermentacije potom još dugo vremena uz alkoholno vrenje i to uz pomoć vlastitog kvasca; dozrijevalo u barriqueu; pretakano bez prisutnosti kisika; 14,0 vol %, ostatak sladora 1,6 g/l, kiselost 5,8 g/l; 5300 boca; izlazak na tržište planira se tijekom 2018. godine) i Bolfan Tingo 2016 (traminac s parcele koja uopće nije prskana; maceracija je bila uz alkoholnu fermentaciju i trajala je sedam dana; prvo i jedino dodavanje SO2 i to u količini od 20 mg/l bilo je neposredno prije punjenja; 12,5 vol %, ostatak sladora 1,6 g/lit, kiselost 4,4 g/lit;  i ovo vino van bi trebalo ići u 2018, vjerojatno pred ljeto)

Vertikala rizlinga od 2015 pa sve to 2007, kad je bila prva Bolfanova berba

Vertikala Bolfanovih rizlinga obuhvatila je 10 vina iz berbi 2015, 2013, 2012, 2011, 2010, 2009, 2008 i 2007. Odskočili su rizlinzi  2007; 2008 Primus; 2011 Bolfan te 2013 Primus, vrlo vrlo dobar bio je 2013 Bolfan, dok je 2015. djelovao još premlado.

Diskusija živa. Rekao bih da je Bolfanova žarka želja i bila čuti komentare sa strane. I dobra je ta znatiželja, pa i kad se uvijek i ne čuje laskanje. Iz ovakvih ozbiljno koncipiranih susreta može se uvijek nešto korisno novo saznati i nešto naučiti, pa se kasnije time voditi u radu. Ocjena odličan za koncept i realizaciju! Osobito veseli i najava novog susreta na Vinskom vrhu, s vertikalom crnog pinota!!

Vinograd posjeda Vinski vrh, jesenski prizor / Dolje: Na hrptu brežuljka – kuća u kojoj su restoran i gostinjske sobe. Okolica je idealna za rekreaciju šetnjom

Goveda u vlastitom uzgoju, te, dolje, pogled i na tanjure: apetitlih, kaj ne?

Nadam se živo da će se ubuduće jednom godišnje, kad Bolfan i Rebernišek ocijene da su im nova mlada vina ali i neka vina starijih godišta spremna za pokaz, na Vinskom vrhu i nastaviti s ovakvim prezentacijama. Uz to što su korisne glede povratne informacije proizvođaču, takve prezentacije na koje se pozovu za vino specijalizirani novinari, pa i neki istaknutiji sommelieri i vinski trgovci, i te kako su korisne u marketinškom smislu, a to naravno znači i za plasman proizvoda. Ako je nešto jako dobro i donosi dobar image te se na tržištu želi plasirati bolje pa i time da se pred kupca pusti po višoj cijeni koju to što je jako dobro i zavrjeđuje, nužno je potruditi se da potrošač dobije i objašnjenje o čemu je riječ kako bi shvatio a onda i prihvatio tu višu cijenu. Mnogi hrvatski vinari mogli bi se ugledati na Vinski vrh glede predstavljanja svojih uradaka (svojedobno je, istina, ovome slične susrete organizirao kod sebe u podrumu Vlado Krauthaker, u najnovije vrijeme to npr. radi kod sebe obitelj Tomac), naime trebalo bi razdvojiti ono što je ozbiljno i korisno za napredak u proizvodnji i pri nastupu na tržištu od veselice, a najčešće se ipak naši vinari odlučuju za veselicu. Nemam ništa protiv veselice, dapače, ali ona je ipak – jednodimenzionalna. Ovakvo ozbiljno predstavljanje je višedimenzionalno, svatko kroz predviđeni program sasvim dovoljno konzumira, a bitno je da takvo događanje i za domaćina i za uzvanike završava ne samo s punim trbuhom i prpošno veselijom glavom, nego i zadovoljstvom što se nešto više saznalo i naučilo.  ♣  SuČ – 11/2017