VieVinum 2018 / U IMPERIJU ZELENOG VELTLINCA, RIZLINGA, FRANKOVKE, ZWEIGELTA…

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Googletranslater: http://translate.google.com/translate_t

Velebna Palača Hofburg, s obje strane

BEČ, PALAČA HOFBURG: METROPOLA SVIJETA, POVIJEST, ARHITEKTURA i GRADITELJSTVO, UMJETNOST…  KULTURA VINA IZVRSNO UKLOPLJENA u POJAM OPĆE KULTURE

Prvo polugodište 2018. u Europi – osobito bogato vinskim sajmovima, festivalima i ocjenjivanjima plemenite kapljice – završilo je sredinom lipnja doista impozantno: u Beču kao iznimnom gradu kulture, umjetnosti, arhitekture i graditeljstva, povijesti, dobrog života te visoko razvijenog turizma. Na ulicama u srcu grada poglavito u Kärntnerstrasse od zgrade Opere prema Trgu sv. Stjepana/Stephans Platz, te u području oko čuvene katedrale sv. Stjepana/Stephans Dom, pa u pokrajnjim ulicama Kohlmarkt i u Herrengasse u vrevi jedva da se, u mješavini svih mogućih svjetskih jezika, moglo čuti i domaći njemački (podjednako uzbuđenje od gradova svakako u meni izaziva i Firenca!)… Kao izravna pozornica bila je velebna palača-muzej Hofburg, također u samome središtu austrijskog glavnog grada, a odakle su prilično dugo i do 1918. Habsburgovci vodili politiku svojeg nekad moćnog europskog carstva. Kultura vina u raskošnom ambijentu, i sjajno upravo tu u austrijskoj prijestolnici stopljena u pojam kulture općenito!

Ovogodišnji – inače trodnevni – sajam VieVinum, koji je slavio svoju 20-godišnjicu (makar, kao bienalna manifestacija dakako nije i održan 20 puta!), zabilježio je rekordan posjet ne samo općenito nego i glede dolaska vinskih profesionalaca iz cijeloga svijeta! Za izlagače na manifestaciji – 550 ih je bilo samo iz Austrije – ukazala se odlična prigoda za proboj na klasična europska i sjevernoamerička tržišta vinom odnosno za učvršćenje ostanka i za stabilizaciju na njima, ali i za prodor na nova značajno rastuća tržišta vinom kakvo je npr. ono u Aziji.

Organizatori – a to su tvrtka M.A.C. Hoffmann, koju vodi Alexandra Graski Hoffmann, te Austrijski ured za vinski marketing AWMB (Austrian Wine Marketing Board) na čijem je čelu Mag Wilhelm Willy Klinger – objavili su da je VieVinum obišlo ukupno oko 15.000 ljudi, te da je u Beč radi ovoga eno-događanja u palači Hofburg iz inozemstva stiglo više od 1150 vinskih trgovaca, sommeliera, ugostitelja, novinara.

Svi oni, ili gotovo svi – a eto i ja među svima tima! – kao gosti ekonomski očito vrlo moćnog domaćina, posebice AWMB-a! Akreditiranih novinara bilo je, inače, iz 45 zemalja! Najviše vinskih trgovaca došlo je iz Njemačke, SAD, Švicarske i Rusije, ali puno ih je bilo i iz dalekoistočnih zemalja. AWMB pobrinuo se da nazočni u jačemu broju budu baš brojni uvoznici iz Azije, te i Južne Amerike. U palači Hofburg vreva je bila velika, čak i u vremenu od 9 do 13 sati kad je sajam bio otvoren samo za netom spomenute kategorije vinskih profesionalaca. Da ne govorim o gužvi od 13 do 18 sati kad su vrata bila otvorena i za širu publiku. Podjednako kao i na Zagreb Vino.comu, samo u obzir treba uzeti to da izlagački prostor Hofburga debelo nadilazi površinu za izlaganje u zagrebačkoj Esplanadi!

Atmosfera u izlagačkome dijelu

U obilasku sajma, i osvježavajući se pjenušcem nakon kušanja frankovki, Josef Pepi Schuller MW, direktor Austrijske vinske akademije iz Rusta u Burgenlandu, inače Gradišćanac, i izraelski novinar Yair Koren Kornblum

___________________________

AUSTRIAN WINE MARKETING BOARD – Cjelokupna austrijska vinska branša od 2001. počiva na više različitih organizacija po regijama. Osnovana regijska vinska povjerenstva sastavljena su od ključnih predstavnika vinske industrije u svakom području. Svrha je stalno poboljša(va)ti plasman proizvoda i teritorija, kroz niz određenih akcija, među ostalime i kroz ustanovljenje i razradu tipičnih regionalnih vinskih stilova kao i tijesnom suradnjom s marketinškom strukom, osobito na području tržišnog pozicioniranja poboljšavati tržišni status svakog pojedinog područja. Rad regionalnih vinskih povjerenstva prati i koordinira Nacionalni odbor za vinarstvo.

Willy Klinger, glavni direktor AWMB-a

Jedna od ključnih ustanova u sektoru austrijskog vina je Austrijski ured za vinski marketing (AWMB). Vlasnici AWMB GmbH su gospodarski sektor (50 %) i pokrajinske vlade (50 %). U tom privrednom sektoru 25 posto vlasništva pripada Austrijskoj poljoprivrednoj komori a 25 posto Federalnom odboru za trgovinu u segmentu poljoprivrede. Što se tiče pokrajinskih vlada, riječ je o onima iz Donje Austrije i Gradišća (svaka ima po 15 posto vlasničkog udjela), te Štajerske i Beča (svaka je sa po 10 posto udjela u vlasništvu). Burgenland (Gradišće), Štajerska (Steiermark) i Weinviertel imaju i vlastite urede za marketing, to su Wein Burgenland, Wein Steiermark, Büro Weinviertel DAC.

Kako se AWMB financira? Doprinosi iz vinske industrije za proračun godišnje osiguravaju 4,2 milijuna eura. Od svake berbe (izvješće o berbi) proizvođači izdvajaju po 1,1 centi po litri, a kad se vino stavlja na tržište (izvještaj o zalihama) moraju u blagajnu dati još po 1,1 € po litri. Nacionalni doprinos godišnje osigurava 3,4 milijuna €. Primjerice Donja Austrija kao najveća vinorodna regija po vinogradima u Austriji te koja obuhvaća oko 60 posto ukupne austrijske vinogradske površine, uplaćuje 1,8 milijuna €… Iz fondova EU godišnje se na ime subvencija povuče oko 1,1 milijun €. Godišnji budžet AWMB-a bude, kaže mi Willy Klinger, ovisno o količini ukupnog roda u berbi, između 8,5 i, kad je količinski jako dobra berba, 9,5 milijuna eura! ■ 

Emmerich i August Knoll

VINEA WACHAU NOBILIS DISTRICTUS- Emmerich Knoll ikona je austrijskog vinogradarstva i vinarstva, i znan po cijelome svijetu. Weingut Knoll je u Donjoj Austriji u vinogorju Wachau. Vinogorje je to s ukupno 1350 hektara, na nadmorskim visinama od 198 do 508 metara, vodeće sorte su veltlinac zeleni = 54 %, i rizling rajnski = 17 %. U Wachauu je, s ciljem kvalitativnog unaprjeđenja proizvodnje i bolje promidžbe i plasmana ne samo vina nego i čitavog  tog vinogradarskog područja smještenog tik uz Dunav, 1983. utemeljena udruga vinogradara Vinea Wachau Nobilis Districtus, ona danas broji 217 članova a Knoll senior joj je predsjednik. U Wachauu su, još od 1984. godine,  kao robne marke tri kvalitativna ranga vina: Steinfeder kao bazno, lagano, voćno i svježe, među vinarima dogovoreni propis kaže da alkohol ne bi smio prelaziti 11,5 vol %. Stupanj više je  Federspiel, od grožđa s boljih pozicija, tu se stupanj alkohola kreće između 11,5 i 12,5 vol %, vina su s lijepim aromama i specifičnim karakterom. Najviša kategorija je Smaragd, od grožđa s ponajboljih pozicija u Wachauu, tj. iz odlično osunčanih i vrlo toplih terasastih vinograda na tlu s dosta kamena na kojemu živi posebna vrsta guštera zvana smaragdni gušter. Grožđe se bere kasno, vina su puna i moćna,  s 12,5 vol % i više alkohola, pa i do 14,0 vol %, vrlo kompleksna i karakterna, vjerno ogledalo terroirea, imaju dugi potencijal odležavanja. U društvu Emmericha Knolla i sina mu Augusta kušao sam izvanredne Grüner Veltliner Smaragd Ried Loibenberg 2017 i Riesling Smaragd Ried Dürnsteiner Schütt 2017.■

________________________________________

Ništa bez naših! Na štandu Franza i Matthiasa Hirtzbergera iz Wachaua. Hirtzberger je jedna od najboljih vinskih kuća u Austriji. Gore na slici su Matthias Hirtzberger, koji nastavlja očevim stopama ali kroz svoj vlastiti podrum, i njegova Hanna te Roland Plech (s bradom), odgovoran za vinograde kod oba Hirtzbergera, a dolje su Roland Plech s Rabljanskom Majom s kojom je upravo zasnovao brak, te s njenim prijateljima iz Hrvatske. Maja, koju na Facebooku znaju kao Maja Chablis, uskoro stupa na novo radno mjesto u vinskom sektoru, ali ne u Chablisu nego kod Domäne Wachau, također renomirane vinske kuće iz vinogorja Wachau. Kod Franza Hirtzbergera sjajan Riesling Smaragd Ried Hochrain 2017 i Grüner Veltliner Smaragd Honivogl 2017, a kod Matthiasa Riesling Smaragd Ried Kollmütz 2017 te Grüner Veltliner Smaragd Ried Kollmütz i Grüner Veltliner Smaragd Greif 2017

Austrijski proizvođači vina, od kojih je sve više njih na eko-kolosijeku odnosno kolosijeku organske pa i do biodinamičke produkcije, mnogo su očekivali, a i, dakako, još očekuju od ovog VieVinuma, između ostaloga i zato jer su posebno zadovoljni kakvoćom vina iz berbe 2017. što su je upravo pustili odnosno što je pomalo puštaju na tržište pa im je bilo u interesu da je snažno prezentiraju (količina: 2,6 milijuna hl, nešto više od prosjeka koji iznosi 2,4 milijuna hl!), te stoga što su u kvalitativnome smislu jako zadovoljni i s berbom 2015 koja je već vani. Optimizam Austrijanaca bazira se i na zasad stabilnom rastu prosječne vrijednosti izvezenoga vina po litri. Od nedavno u ukupnome izvozu Austrijanci uspijevaju ostvariti prosječnu cijenu vina od 3,39 € po litri. Po svježim podacima, austrijski izvoz vina kreće se gotovo 47 milijuna litara, a ostvarena ukupna vrijednost izvoza vrti se oko 159 milijuna €.

NAJLOGIČNIJI RASPORED – PO VRSTI, PODRUČJIMA i APELACIJAMA

U prizemlju u različitim prostori(ja)ma posjetitelje su primali proizvođači po određenim definiranim grupama, npr. oni iz Kremsa, pa Traisentala i Thermenregiona, Wachaua, Kamptala, Wagrama, potom članovi udruge ÖTV ili Österreichische Traditionsweingüter, članovi udruge Mladi neobuzdani vinari kao nove obećavajuće eno-snage Austrije, u parteru su se predstavili i proizvođači vina iz Švicarske – ove godine zemlje-gošće sajma. U prizemlju je inače i velika dvorana Schatzkammersaal, a poslužila je za radionice.

U mezaninu – a gdje je smještena i prostrana dvorana Metternich, iskorištena također za razne radionice i posebne prezentacije – u više odvojenih prostora mogli su se susresti grupirani austrijski proizvođači pjenušaca, zatim skupina proizvođača iz vinogorja Beč, pa nositelji oznake Demeter, proizvođači iz Weinviertela, Carnuntuma, Burgenlanda (Gradišća), Štajerske, Koruške…

Ukupno, dakle, cijela vinska Austrija na dlanu!

U želji da pokaže različita godišta i razvoj vina od sorte veltlinac zeleni, Artur Toifl iz vinske kuće Thiery Weber iz vinogorja Kremstal na kušanje je nudio Grüner Veltliner Ried Gebling 1Lage od berbe 2016 pa do berbe 2008. Najviše su mi se dopali berba 2016 (mpc. 16 €!) i berba 2008. Sva vina, osim ono iz 2014 kad je količina bila osjetno manja nego inače, još su, kaže Toifl, dostupna na tržištu

_____________________________________________________

AUSTRIAN WINE, AT a GLANCE– Evo austrijske vinske legitimacije: pod vinogradima je 46.500 ha; 67 posto pokrivaju bijele sorte, 33 posto crne. Od tih bijelih 31 posto zauzima veltlinac zeleni (najrašireniji kultivar u Austriji) a sedam posto graševina ili, kako oni kažu, Welsch Riesling. Od crnih sorata zweigelt pokriva oko 14 posto površine, a frankovka 6,5 posto.  Vino u bocu puni 4200 proizvođača.

Austrija, zemljopisni smještaj: jug zemlje je malo ispod 47 ̊ sjeverne paralele, u ravnini Burgundije (Beaune), a sjever nešto iznad 48 ̊ sjeverne paralele, u ravnini šampanjskoga grada Reimsa. Austrija na istoku graniči s Mađarskom i Slovačkom, na sjeveru sa Češkom i Njemačkom, na zapadu sa Švicarskom, na jugu s Italijom i Slovenijom

Generične apelacije su po pokrajinama Niederösterreich, Burgenland, Steiermark, Wien, Kärnten, Salzburg, Tirol, Voralberg, Oberösterreich.

Uže apelacije su Wachau, Kremstal, Kamptal, Traisental, Wagram, Weinviertel, Thermenregion, Carnuntum, Leithaberg, Neusiedlersee, Mitelburgenland, Eisenbaerg, Rosalia, Vulkanland Steiermark, Sudsteiermark, Weststeiermark, Wien.

Apelacija DAC (Districtus Austriae Controllatus) je desetak, a to su:

Weinviertel DAC Grüner Veltliner (veltlinac zeleni) u kategorijama classic i reserve, zatim Mittelburgenland DAC Blaufränkisch classic i resereve, Traisental DAC Grüner Veltliner i Riesling, Kremstal DAC Grüner Veltliner i Riesling, Kamptal DAC Grüner Veltliner i Riesling, Leithaberg DAC Reserve Pinot Blanc, Chardonnay, Grüner Veltliner, Neuburger, Blaufränkisch Eisenberg DAC Blaufränkisch classic i reserve, Neusiedlersee DAC Zweigelt classic i reserve, Wiener Gemischter Satz DAC i Gemischter Satz single vineyard, Rosalia DAC Blaufränkisch i Zweigelt, te Rosalia DAC rosé.

Sedam je i izdvojenih područja s osobito izoštrenim fokusom na pojedine sorte karakteristične za svako to područlje, a to su Wachau – okrenut veltlincu zelenome i rizlingu rajnskome, Wagram – okrenut veltlincu zelenome i veltlincu crvenom, Carnuntum – s adutima zweigeltom i frankovkom, Thermenregion – usredotočen na zierfandler, rotgipfler, St.Laurent (lovrijenac) i pinot crni, Vulkanland Steiermark – usmjeren na pinot bijeli, chardonnay (lokalno zvan morillon), sauvignon i traminac, Südsteiermark – okrenut prema sauvignonu, muškatu žutome, pinotu bijelome i chardonnayu, te Weststeiermark (zapadna Štajerska) – koncentrirano na sortu blauer wildbacher i na rosé vino od nje zvano schilcher.

Inače, u Austriji udruga tradicijskih proizvođača vina – Österreichische Traditions Weingüter, koja kao stalne članove broji 33 vinske kuće iz Kamptala (3800 ha), Kremstala (2400 ha), Traisentala (800 ha) i Wagrama (2700 ha), među njima su konkretno: Willy Bruendelmayer, Ludwig Ehn, Geyerhof, Hiedler, Hirsch, Jurtschitsch, Loimer, Nigl, Schloss Gobelsburg,… – nastoji implementirati klasifikaciju po uzoru na onu burgundijsku, kojoj su se, inače, već priklonili i vodeći njemački proizvođači vina iz udruge VDP. A to znači uvođenje tzv. piramide kakvoće na kojoj bi na dnu, kao bazna, bila vina od grožđa iz bilo kojega vinorodnog dijela neke vinorodne pokrajine, označena kao IGO ili Indication of Geographical Origin uz dodatak naziva pokrajine, stepenica iznad bila bi vina užih apelacija, konkretno od grožđa iz vinograda unutar pojedinih općina u dotičnoj pokrajini, označena kao Ortswein, dakako uz  navod općine, a špicu bi činila vina sa po visokoj kakvoći izdvojenih zasebnih vinogradskih položaja, dakle s najboljih pozicija u području. O tome je na VieVinumu bilo riječi na radionici posvećenoj upravo vrijednosti tih izdvojenih parcela u kategorijama što ih iz francuskog sustava poznajemo kao 1er cru i grand cru (u Austriji i Njemačkoj: Erste Lage i Grosse Lage). O tome opširnije u jednom od narednih priloga. Smisao priče je maksimalmno moguće istaknuti originalnost i autentičnost proizvoda s obzirom na porijeklo.

U Austriji se već – od lanjske jeseni – krenulo s piramidom kakvoće kod pjenušavih vina. Dno piramide je kategorija Klassik, stepenica iznad je Reserve, a špica je Grosse Reserve, ona službeno na snagu stupa s ovom jeseni. Kod sve te tri kategorije fokus se stavlja na rad u vinogradu, visinu prinosa, berbu (ručna!), kakvoću roda i blago prešanje. Evo i što se propisuje za svaki razred posebno:.

Grosse Reserve – grožđe mora biti proizvedeno i ubrano te vinificirano isključivo unutar svake pojedine općine u pojedinoj austrijskoj vinogradarskoj pokrajini, druga fermentacija mora biti u butelji, dakle po klasičnoj metodi, a pjenušac mora prije degoržiranja na dozrijevanju u boci na kvascu provesti najmanje 30 mjeseci.

Reserve – grožđe mora biti proizvedeno i vinificirano unutar pojedine austrijske vinorodne pokrajine, drugo vrenje također mora biti u butelji, a pjenušac prije degoržiranja na kvascu u boci obvezno ima provesti 18 mjeseci

Klassik – grožđe treba biti proizvedeno u bilo kojoj austrijskoj vinorodnoj pokrajini, što se tiče šampanjizacije dopuštene su sve postojeće metode, a pjenušcu na kvascu u butelji valja provesti minimalno devet mjeseci, ■

Austrija: vinske regije i apelacije

______________________________

Sajam VieVinum međunarodnog je karaktera, pa su tako u mezaninu u jednoj prostoriji od stranaca kao izlagači nastupili ponuđači iz Argentine, Grčke, Italije, Libanona, Švicarske, Mađarske, Mramorna dvorana ugostila je članove prestižne njemačke udruge VDP-Prädikatsweingüter, posebna sala primila je izlagače pod nazivom New Europe/Nova Europa, tu su se našli Hrvatska, Slovenija, Mađarska, Transilvanija, Rumunjska, Moldavija. U službeni katalog VieVinuma u toj grupi Nova Europa od hrvatskih proizvođača uvršteni su Badel 1862, Feravino, Iločki podrumi, Kozlović, Kutjevo d.d., Dvanajščak-Kozol, vidio sam međutim da su izložena i vina kuće Krauthaker

Vlastite kutke imali su vinski trgovac Wein & Co, te vinska revija Falstaff, koja je dovela niz svjetski uglednih imena, među njima, primjerice, Petera-Jakoba Kühna iz njemačkog Rheingaua, Rolfa i Tinu Pfaffman iz Palatinata, te iz Italije Tenutu di Biserno, Ornellaiju, Fèlsinu, Fattoriju La Massa, kuću Marchesi Antinori iz Toskane, Muri Griess i Manincor iz Južnog Tirola, Pija Cesarea iz Pijemonta, Planetu sa Sicilije, Ferrarija iz Trentina…

UČENJE s VISOKIM UŽITKOM

Domaćini su se pobrinuli i za sjajan popratni program. Uoči otvorenja sajma izvanredna radionica – degustacija austrijskih vina od sauvignona bijeloga i vina iz obitelji pinota, konkretno od pinota bijeloga, pinota sivoga, chardonnaya, pinota crnog, lovrijenca. U dvorani se na kušanju okupilo oko 350 uzvanika! A vina je bilo – jedno more! Čak 18 flajtova a u flajtu po pet do šest vina. Ne tek poneko vino, nego popriličan broj lovrijenaca na ovoj degustaciji pokazao je koliko kapljica upravo od toga kultivara može biti i intrigantna.

Sajam VieVinum bio je uistinu odlična prigoda za guštanje u već međunarodno etabliranim vinima iz te zemlje, primjerice zelenom veltlincu i rajnskom rizlingu iz Wachaua, Kamptala, Kremsa, Weinviertela te sauvignonu iz Štajerske, frankovke i visokih slatkih desertnih predikata iz Gradišća, ali i za otkrivanje široj internacionalnoj javnosti manje znanih austrijskih mogućih jakih eno-aduta, u domeni bijele kapljice svakako bih istaknuo rotgipfler (kod nas je naziv zelenac), zierfandler, crveni veltlinac, a od crnih sorata i zweigelt i lovrijenac.

Radionica s kušanjem austrijskih sauvignona i vina od sorata iz obitelji pinota, te radionica s kušanjem najboljih crnih pinota svijeta osim onih iz Burgundije bile su začas popunjene do posljednjeg mjesta

Općenito sve radionice na sajmu bile su snažne, primjerice izdvojio bih i onu na kojoj su prezentirani eno-uradci biodinamičara poput Paula Achsa, Judith Beck, Clemens-Buscha, Stefana Christmanna, Gernota Heinricha, Hansa Nittnausa, Freda Loimera…, zatim i onu vezanu uz vina Wachaua, pa i onu na kojoj su članovi udruge Renomierte Weingüter Burgenland predstavili svoja vina iz berbe 2015. s kojom se naročito ponose. Svakako treba spomenuti i prezentaciju pod nazivom Najbolji crni pinoti svijeta izvan Burgundije, ali i smotru frankovki iz Austrije, Mađarske, Njemačke, Češke, Slovačke, Slovenije, Rumunjske, SAD pod nazivom United by Blaufränkisch, nažalost među gotovo 180 vina na kušanju nije bilo nijedne etikete iz Hrvatske. Kao stjecanje vrlo korisne spoznaje o vrijednosti i potencijalu sorte koja je domaća, a donekle i kod kuće a pogotovu u međunarodnim okvirima na neki je način viđena kao autsajder, spomenuo bih radionicu Zweigelt – nepravedno (zaista nepravedno! – prim.aut) zapostavljeni kultivar. Dvije odlične radionice vezane uz vrijednost izdvojenih visokokvalitetnih vinogradskih položaja – uz onu već spomenutu, u organizaciji Österreichische Traditionsweingüter i s naglaskom na Erste Lage (1er cru) i Grosse Lage (grand cru) i na apelacije DAC (Districtus Austriae Controllatus), i ona vezana uz ekstra vinogradski položaj Leithaberg u Gradišću, podjednako izvrstan i za rasno bijelo i za rasno crno vino. Održana je i jedna radionica posvećena vinima Hrvatske i Slovenije a od kultivara što se tradicijski uzgajaju u obje države, dakle graševine/laškog rizlinga, malvazije istarske, refoška i terana, njima je pridodano i vino od plavca maloga, eno-pečata dalmatinskoga juga.

United by Blaufränkisch – 61 vinski podrum, iz Austrije (29 proizvođača), Češke (3), Mađarske (9), Njemačke (9), Rumunjske (1), Slovačke (3), Slovenije (3) te SAD (4). Hrvatske nije bilo!

Legenda iz Njemačke grof Carl von Neipperg (Weingut Graf Neipperg) sa slovenskim proizvođačem Jankom Kobalom

legende iz Mađarske, Villanyja – Bock jr. i Heumann

Frankovke za dugo, dugo pamćenje: Albert Gesellmann – Blaufrankisch Hohberc 2015 i Creitzer Reserve 2015; Gernot Heinrich – Blaufränkisch Alte Berg 2015 i Blaufränkisch Edelgraben 2015; Wolfgang Reisner iz kuće Hans Igler iz Deutschkreutza – Blaufränkisch Ried Hochberg 2015 i Blaufränkisch Biiri 2015; Franz Reinhardt Weninger – Blaufränkisch Ried Kirchholz 2015, Blaufränkisch Ried Kalkofen 2015 i Blaufränkisch Ried Dürrau 2015

Premalo je bilo vremena a, zapravo, i nepodnošljivo za organizam u tom cajtnotu, za posvetiti se istodobno kako valja baš svim tim sortama karakterističnima za Austriju, stoga sam izabrao prvenstveno dvije da im maksimalno ukažem pažnju, jedna je frankovka, koja se tradicijski uzgajala u kontinentalnome dijelu Hrvatske i koje ima po Slavoniji gdje može ostvariti zavidno visoki rezultat ali na žalost preslabo joj se hrvatski proizvođači posvećuju, nekako kao da preferiraju etablirane merlot i cabernet sauvignon, a druga je lovrijenac, nekad – barem po pričanju vinogradara-vinara mojih vršnjaka – dosta raširen u sjeverozapadnome dijelu Hrvatske, no danas je pitanje ima li ga tamo još itko, osim, možda, ponekog trsa u starome nasadu.

Nije mi naravno žao ni sekunde utrošenog vremena, žao mi je međutim što se nisam jače mogao /stigao pozabaviti jače još i sa zweigeltom, posebice onime iz Carnuntuma! Nadam se da će prigode još biti za to. Stekao sam lijepu sliku o tome što frankovka a i lovrijenac mogu dati, a istovremeno dok sam učio i – uživao sam, istinski! ♣ SuČ – 06/2018

Impresivne frankovke: Gerhard i Stephanie Triebaumer iz vinske kuće Ernst Triebaumer – Baufränkisch Ried Oberer Wald 2015 i Blaufränkisch Ried Mariental 2015, te, dolje,u razgovoru s Christianom Zechmeisterom, direktorom Wein Burgenlanda, Hans Nittnaus – Blaufränkisch Tannenberg 2011, i Josef Umathum – Blaufränkisch Ried Kirchberg 2016

Weingut Juris, Axel Stiegelmar sa sinom: izvanredni Blaufränkisch Ungerberg 2015, St. Laurent Reserve 2015 i Pinot noir Ried Haide 2015. Vrlo zanimljivi crnjak Tricata 2015 od frankovke, od prosušivanoga grožđa, vino malo vuče prema znanom talijanskom amaroneu (16,0 vol % alkohola, 4,8 g/lit ukupna kiselost, 3,6 g/lit neprovreli slador)

Renomierte Weingüter Burgenland – Juris, Gesellmann, Umathum, Kollwentz, Rittsteuer, Giefing, Leberl, Hans Igler, Paul Kerschbaum, Paul Achs, Ernst Triebaumer, Krutzler, Feiler-Artinger: radionica posvećena odličnoj berbi 2015

______________________________________________

Gerhard Markowitsch, Michael Moosbrugger, Fritz Wieninger

ÖSTERREICHISCHE TRADITIONS WEINGüTER! – Radionica na temu pune valorizacije teritorija kroz definiranje vinogradarskih položaja po kakvoći i kroz apelacije koje će piramidu kakvoće prikladno komunicirati potrošačima. Radionicu je otvorio predsjednik udruge Michael Moosbrugger, vlasnik ugledne vinske kuće Schloss Gobelsburg, a govorili su još i Gerhard Markowitsch iz Carnuntuma i Fritz Wieninger iz vinogorja Beč. Na ovoj radionici nije bilo degustacije, ali članovi udruge dogovorili su se da na svojim štandovima publici prezentiraju neka svoja najbolja te teritorijalno tipična vina u nekoliko berbi kako bi se vidjelo kako se ona razvijaju kroz vrijeme. Na slici na štandu Schloss Gobelsburga su su Barbara Koller i praktikantica Sacha Geoffroy inače iz Champagne (iz obiteljske šampanjerije Champagne Geoffroy), uz Riesling Ried Heiligenstein 1 Lage iz berbi 2016, 2012, 2010, 2008 i 1998!  Izvanredni su mi bili 2012 i 2008.

Schloss Gobelsburg: Barbara Koller i Sacha Geoiffroy

Prikaz tipova tla kod kuće Weszely

Velika pažnja na VieVinumu dana je proizvođačima tzv. prirodnih vina. Ikona austrijskoga vina i istaknuti predstavnik upravo proizvodnje vina na maksimalno prirodan način je kuća Nicolaihof iz vinogorja Wachau. Nicholas Saachs predstavio je veći broj rieslinga kuće starih godišta – svi u sjajnoj kondiciji! Nicolaihof je izložio i kozmetičke preparate – razne kreme – na bazi grožđa

_____________________________________

MAISCHE – Thermenregion je oblast znana po crnome vinu, a Georg Nigl (sasvim lijevo na slici) zaintrigirao je s – bijelima! Ima nasade stare 35, 45 i 60 godina, grožđe bere tek u potpunoj zrelosti. Rado se igra s maceracijama praćenim alkoholnom fermentacijom pa je vino od veltlinca zelenoga i vino od mješavine 14 sorata nazvao Maische, što znači masulj. Ipak, njegova vina nisu u kategoriji klasičnih narančastih. Kad vinicifira bijele sorte nekih 20 do 30 posto količine ostavi na maceraciji s alkoholnim vrenjem, potom kad dođe vrijeme za to pomiješa to macerirano s onime bez maceracije. Alkoholna fermentacija je na vlastitome kvascu. Vina provode po barem 18 mjeseci na dozrijevaju na finom talogu u inoksu a potom još neko vrijeme i u boci prije izlaska na tržište. Ponudio je Grüner Veltliner Maische 2012 od grožđa sa 35 godina starih loza, i Gemischter Satz Maische 2013 od 14 sorata i od loza starih 60 godina. Gemischter Satz je inače specijalnost Bečlija koji u svojim vinogradima na parcelama tradicijski uzgajaju po više raznih kultivara i svo grožđe beru istodobno i prerađuju zajedno. Uz Nigla na slici su proizvođač vina Leo Vibl, Sandra Gutlederer i Gabriela Wissmann iz Weinguta Kaiserstein

___________________________________

Enolog Erich Krutzler iz Wachaua, inače zet vrlo cijenjenog proizvođača F-X Pichlera, nudi na kušanje svoje rizlinge Marjanu i Barbi Močivnik iz Slovenije, a koji u Deželi vode vinsku reviju Vino. Krutzler je inače ne prije tako dugo vremena kao enolog i radio u Sloveniji, u njenom štajerskome dijelu

Naišao je tuda i Željko Radić, vrlo cijenjeni ugostitelj koji u Beču ima riblji restoran Kornat. Željkova kćer Sanja inače u Zagrebu vodi također fini restoran Apetit City

Gost VieVinuma 2018 bila je Švicarska. Jedna od najavljenih velikih švicarskih vinskih zvijezda – Didier Joris iz Valaisa, inače majstor za syrah, nije na žalost došao, ali na sceću stigao je, iz Malansa iz njemačkog dijela Švicarske, Georg Fromm sa sinom Marcom. Fromm je inače do nedavno vino proizvodio i u Novom Zelandu. Izvrstan Chardonnay Malanser 2016 (spontano vrenje, osam mjeseci na finom talogu u barriqueu) i još bolji Pinot noir Selvenen 2016 s 13 mjeseci barriquea

Iz francuskih kantona Valais te Ženeve predstavili su se Domaine Jean-René Germanier te Domaine Grand’ Court Pellegrin. Kod Germaniera odlično bijelo vino Petite Arvine 2016, sjajan crnjak Cornalin 2015 i izvanredan Cayas Syrah 2015, a kod Pellegrina, koji je nudio jako dobre Grand’Cour blanc 29016 (kerner i rizling rajnski po 40 % i sauvignon 20 %) i Grand’ Cour rouge 2015 (cabernet franc 70 %, cabernet sauvignon 30 %), impresivan je bio P 2015 (pinot noir) iz vinograda na 500 metara nadmorske visine i sađenih gustoćom od 11.000 trsova po hektaru!

Pellegrin i P 2015

_____________________________

Organizator sajma VieVinum opskrbio je svoje goste – vinske trgovce, ugostitelje, novinare… s bogatom dokumentacijom o austrjskome vinu, te s katalogom u kojemu su uz pune nazive vina i berbe, te nazive proizvođača i vinogorja stajali i podaci o sadržaju alkohola pa i ostatka neprovrelog sladora u svakome vinu. Gornja fotografija prikazuje stranicu s austrijskim izlagačima, a donja s – hrvatskima

Alexandra Graski Hoffman poziva na sljedeći VieVinum, za dvije godine!

______________

Mala šetnja austrijskom prijestolnicom

BEČ IZVAN RASKOŠNE PALAČE HOFBURG – Moje nedavno lijepo iskustvo: VieVinum i izvan raskošne palače Hofburg. Uvijek postoji dobar razlog za posjet Beču. Stigao sam, i ovaj put, ponajprije radi vina, ali – naravno blagoslovljen od Bakha i dvojice među najznačajnijim osobama austrijske vinske scene Mag. Wilhelma Klingera, glavnog direktora Austrijskog ureda za vinski marketing, i Josefa Schullera MW, direktora Austrijske vinske akademije – nisam mogao odoljeti a da ne pođem bečkim putevima vina (Vindobona Vie Vinum!) i mimo Hofburga.

Uh, koliko toga ima za obići i vidjeti u Beču! Svakako je obveza posjetiti muzej Albertina, trg gdje se nalazi gradska vijećnica Rathaus, pa dvorac Schönbrunn kao ljetnu rezidenciju Habsburgovaca. Ljubitelji dobre papice i kapljice naprosto moraju i do Grinzinga, a oni, pogotovu s djecom, željni lude zabave na vrtuljcima ne smiju promašiti Prater…■

Srce Metropole – trg sv. Stjepana s katedralom sv. Stjepana

Graben, odmah do trga sv. Stjepana, sa svojim spomenicima i s mnoštvom café-barova

Café Konditorei Aida, odmah do trga sv. Stjepana – najbolji sladoled na svijetu! (?). U blizini i cafe-bar Veleno! (veleno = otrov)

U ovoj vinoteci vino-dragulj je – Heineken!

Vožnja i obilazak grada – na nožni pogon.. i na konjski pogon

Nekad carska škola jahanja, danas luksuzni Imperial Riding School Renaissance Vienna hotel, u Ungargasse

U Ungargasse: spomen-ploča posvećena hrvatskom pjesniku Petru Preradoviću koji je u ovoj kući na broju 39 proživio svoje dvije posljednje godine. Tridesetak godina živio sam u Zagrebu u ulici Petra Preradovića, odmah do trga Petra Preradovića, i logično je da su emocije proradile

Advertisements

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 05.2018 – BUYING GUIDE

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

    KROZ

 

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU

HINTS TO THE SMART PURCHASE

od/since 1994.

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

SVIBANJ – 2018 – MAY

U OVOME BROJU:

HRVATSKA – CROATIA • ARGENTINA • AUSTRALIJA • AUSTRIJA – ÖSTERREICH • BOSNA & HERCEGOVINA • BRAZIL • CRNA GORA – MONTENEGRO • ČILE – CHILE • FRANCUSKA – FRANCE • GRČKA – GREECE • GRUZIJA – GEORGIA • ITALIJA – ITALIA • JUŽNA AFRIKA – SOUTH AFRICA • MAĐARSKA – MAGYARORSZAG • MAKEDONIJA • NJEMAČKA – DEUTSCHLAND • NOVI ZELAND – NEW ZEALAND • PORTUGAL • RUMUNJSKA – ROMANIA • SAD – USA • SLOVENIJA • SRBIJA  –  SERBIA• ŠPANJOLSKA – ESPAÑA • ŠVICARSKA – SUISSE • URUGVAJ

Sveta Nedjelja i vinogradi iznad nje. Dolje: makedonski grand cru Disan

_________________________________________

U VINU SU SUNCE, ZEMLJA, LOZA i ZNOJ, ISKRENOST i BIZNIS, RADOST i ŽALOST, NEMIR i OPOJ

IN THE WINE THERE ARE SUN, SOIL, VINE & SWEAT, GENUINITY & BUSINESS, JOY & PAIN, ANXIETY & EBRIETY

_________________________________________

VINA SE NALAZE NA  TRŽIŠTU / WINES ARE FROM THE MARKET

 – Veliki zlatni grozd, šampion/Big golden bunch, champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! / Brilliant! Impressive! Unique!

         ♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja/Great gold medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with character, classic elegant great wine.

       ♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

     ♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i  s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

   ♣ ♣ 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting

 ♣ 7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

– trošiti  • ⇗ – trošiti ili još čuvati • – čuvati •   – trošiti svakako uz hranu

__________________________________________

CIJENE, u maloprodaji (mpc) / PRICES, retail (pp),  0,75 ℓ: S = small (do 35 kn; till 5 €) • M = medium (36-75 kn; 5-10 €)  • L = large (76-110 kn; 10-15 €) • XL = extra large (111-150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-220 kn; 20-30 €) • XXXL = extremly large  (iznad/over 220 kn; 30 €)

__________________________________________

Uzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 85 bodova po skali do 100 bodova, odnosno 17,5 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova.

__________________________________________

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / North-Western Uplands

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) CHARDONNAY sur lie 2015 LaškovecKORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica   VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: chardonnay • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly  PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa • dozrijevanje/maturation: u drvu – na finom talogu (kvascu)  OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Plešivica • suho • 13,5 vol%  NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan  OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • ozbiljno • zrelo • skladno • toplo • s dosta živosti • za piti uz hranu – uz meditaciju • spremno za konzumaciju – ali i u usponu, vrijedi mu pružiti i još vremena u boci  IZGLEDOM živahno • slamnato žućkasto  ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom – godištem berbe – dobi  NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost (plodovi: domaći; bijeli; žuti; koštićavi; bobičasti – zreli – orašasti, poljubac) • osjet kruha/brioša – maslaca – fino paljenoga/dima  U USTIMA zaobljeno – kremasto • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • dugačkog – grijućeg završetka  SERVIS:  (jelo: pržena/pečena riba, brudet, pečena/pohana teletina… ) • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 12-14° C

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L) SAUVIGNON 2017 Klemenka – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica  VINOGRAD/VINEYARD: Klemenka • kosina • sorta/variety: sauvignon bijeli • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly  OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Plešivica • suho • 13,0 vol% NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: pluteni/cork  OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je sočno • dotjerano • skladno • svježe – s mladenačkim nabojem • dinamično • dopadljivo/koketno • spremno za konzumaciju – u špici (koja može trajati)  IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žuto  ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom – godištem berbe – dobi  NA NOSU relativno intenzivno, ali ne i napasno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći zeleni; bijeli; koštićavi/ vinogradska breskva; egzotični/ citrusi, grape) • floralno (cvijeće: svježe/ bijelo) • vegetalno (list smokve), dodir  U USTIMA živo • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – kiselkastog –  srednje dugačkog završetka  SERVIS  (jelo: svježi sir s vrhnjem, mladi kozji sir, hladni naresci, šparoge, copanjak…) • srednje velika čaša (bordoška) • 10-12° C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M) ŠKRLET 2017 – VOŠTINIĆ-KLASNIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Moslavina VINOGRAD/VINEYARD,  sorta/variety: škrlet OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: kvalitetno s k.z.p. (zaštićeno porijeklo/zozp) • 12,0 vol% NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • zatvarač/closure: na navoj/screwcap OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: nešto drukčije – zgodno – prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – čitljivost: slabija zbog sitnih slova

VINO je sočno • dotjerano • skladno • svježe – s dosta živosti • lijepo se pije: uz hranu, i na dužu stazu • spremno za konzumaciju IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato žućkasto • svijetlo ISKRENOST: u suglasju sa godištem berbe – dobi  NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći zeleni; bijeli; egzotični – svježi) • floralno (cvijeće: svježe/bijelo)  U USTIMA uglađeno • sugerira slast – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro – vitko • svježeg – srednje dogačkog završetka  SERVIS:     (jelo:  svježi sir s vrhnjem, juhe od povrća, kuhana bijela riba…) • srednje velika čaša • 10-12° C

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL-XXL) PINOT CRNI 2016 Križevac i Cimbuščak – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: pinot crni • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly PODRUM/CELLAR: dozrijevalo u drvu • nefiltrirano OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Plešivica • suho • 13,0 vol% NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan  OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je kompleksno • zanimljivo • s karakterom • ozbiljno • skladno • dinamično • lijepo se pije: uz hranu • u usponu IZGLEDOM živahno – bistro • tamno ružičasto prema rubinsko-granatnome  ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom – godištem berbe – dobi  NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći; crveni-plavi/ trešnja, šipak…) • floralno (cvijeće: svježe / tamno) • osjet zemlje – plemenitog drveta, dodir  U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • pikantno slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • ugodno gorkastog – dosta dugačkog završetka  SERVIS:  (jelo:  domaći suhomesnati naresci, pržena/pečena plava i bijela riba, peka: teletina, janjetina…) • velika čaša • 16-18° C

Dalmacija / Dalmatia

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL) CHARDONNAY 2015 rezerva – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga • kosina • sorta/variety: chardonnay  PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje/maturation: 12 mjeseci, na kvascu (sur lie)  OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: Dalmatinska zagora zaštićena izvornost (zoi) • suho • 13,5 vol%  NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • normalna • čep/stopper: ozbiljan  OPREMA, DESIGN: decentno – skladno – moderno

VINO je dosta bogato • sočno • zrelo • skladno • toplo • s dosta živosti • lijepo se pije uz hranu • spremno za konzumaciju – može trajati i razvijati se – vrijedi mu pružiti još vremena u boci  IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom – dobi  NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći bijeli; zreli; orašasti) • floralno (cvijeće: bijelo) • osjet korice kruha – maslaca – fino paljenoga, dodir – banane/vanilije, dodir U USTIMA zaobljeno – kremasto • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg –  dugačkog – grijućeg završetka SERVIS:   (jelo:  pečena riba, brudeti, teletina…  ) velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 14° C

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) DRAGA 2016 rezerva – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga • kosina • sorta/variety: kujundžuša, pošip, žilavka, sauvignon, chardonnay PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: 8 mjeseci • barrique (225 ℓ) OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Dalmatinska zagora • suho • 13,5 vol%  NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • normalna • čep/stopper: ozbiljan  OPREMA, DESIGN: decentno – skladno – moderno

VINO je kompleksno • sočno • zrelo • skladno • toplo • s dosta živosti • za piti uz hranu IZGLEDOM živahno – bistro • žućkasto prema zlaćanome ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – tipologijom NA NOSU upućuje na voćnost • floralno • osjet kruha – maslaca – plemenitog drveta  U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – fino gorkastog – dosta dugačkog završetka  SERVIS:     • veća čaša (burgundijska) • 12° C

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL-XXL) TRNJAK 2016 rezerva – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga • kosina • sorta/variety: trnjak PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: 8 mjeseci • barrique (225 ℓ) OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Dalmatinska zagora Imotski • suho • 13,5 vol%  NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • čep/stopper: DIAM 5 OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: moderno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro prednja etiketa, a teško, slabo, zbog pretrpanosti i dosta malih slova, stražnja

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • sočno • ozbiljno • dotjerano • skladno • elegantno • toplo • dinamično • lijepo se pije uz hranu • u usponu – treba mu pružiti još vremena u boci IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom – godištem berbe – dobi NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći -plavi/ koštićavi; bobičasti) • herbalno, diskretno • začine/mirodije, s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • osjet zemlje – plemenitog drveta – fino paljenoga – čokolade U USTIMA prati nos – zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dugačkog – grijućeg završetka  SERVIS:   (jelo:  janjetina, tamna mesa, pašticada, divljač, zreli tvrđi sir.. ) • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) VRANAC 2015 rezerva – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski  VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga • kosina • sorta/variety: vranac  PODRUM/CELLAR: grožđe iz najboljih parcela, posebna selekcija grožđa • dozrijevanje/maturation: 18 mjeseci • barrique (225 ℓ)  OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Dalmatinska zgora Imotski • suho • 14,0 vol% NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: moderno – u dva dijela – čitljivo: relativno dobro prednja etiketa, preporuka je povećati font na stražnjoj etiketi

VINO je kompleksno • bogato • mesnato • ozbiljno • zasad još nešto jače odaje utjecaje od boravka u drvu  • vrlo toplo • dinamično • za piti uz hranu – za koju godinu bit će i za uz meditaciju • u usponu – treba mu svakako još vremena u boci IZGLEDOM živahno • rubinsko – s još ljubičastom nijansom • tamno/neprobojno  ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom  NA NOSU se sporo otvara. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći plavi/ koštićavi; bobičasti; višnja, borovnica) • herbalno, diskretno/ začinsko bilje • slatke začine/mirodije • osjet plemenitog drveta – dima – kave  U USTIMA zaobljeno – malo i kremasto • sa živim – uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • svježeg – fino gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka SERVIS:  (jelo:  tamna pečena mesa, divljač, tvrdi zreli sir…  ) • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣  (mpc/pp: L) PLOŠKI PLOVAC 2011 – CARIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar  VINOGRAD/VINEYARD: Hvarske plaže; Ivan Dolac • kosina – strmina • ekspozicija: jug-zapad • sorta/variety: plavac mali OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • polusuho • 15,2 vol% NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna • čep/stopper: uredan  OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je tradicijske stilistike • za potrošače koji vole slađe note • kompleksno • vrlo toplo • ima još živosti ali prešlo je zenit • za piti uz hranu IZGLEDOM rubinsko – granatna • tamno ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom NA NOSU upućuje na voćnost (plodovi: domaći tamno crveni-plavi – suhi – u/kuhani) • herbalno • slatke začine • osjet smole – kože  U USTIMA zaobljeno • sa uglađenim taninom • slatkasto (pošteno označeno kao polusuho, ali, dojam je, slast možda ipak i nije bila potrebna u toj mjeri) • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta  dugačkog – grijućeg završetka  SERVIS:   • 16-18° C

Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) ANNO DOMINI 2015 TERAN – BENVENUTI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra VINOGRAD/VINEYARD: središnja Istra, Kaldir • kosina • sorta/variety: teran • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje/maturation: velika bačva (20-25 hl)  OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Hrvatska Istra • suho • 14,0 vol%  NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan – dugačak  OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: privlačno – prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – vrlo pregledno, čitljivo: vrlo dobro

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • ozbiljno • skladno • dinamično – s dosta živosti • za piti svakako uz hranu, a  za koju godinu i u momentima meditacije • u usponu – vrijedi mu, i te kako, pružiti još vremena u boci IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatna nijansa • tamno/neprobojno ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom – godištem berbe – dobi NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na mineralno • herbalno, diskretno • začine/mirodije, iskazano s mjerom • osjet zemlje – nijansa kože • voćnost (plodovi: domaći; plavi/ bobičasti) U USTIMA zaobljeno • sa živim – dosta uglađenim – taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • ugodno gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka  SERVIS:   (jelo:  tamna mesa, zgvacet, zreli tvrdi sir… )  ⇒ • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣  (mpc/pp: L) BARBAROSSA Teran 2015 – TOMAZ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: teran  OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) – vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,0 vol% NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • teška • čep/stopper: ozbiljan – dugačak • à la DIAM  OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela

VINO je mesnato • sočno • toplo • svježe • dosta opterećeno boravkom u drvu IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno/neprobojno ISKRENOST: u suglasju godištem berbe NA NOSU upućuje na osjet drveta – vanilije • voćnost (plodovi: domaći; tamno-crveni – plavi/ bobičasti; jagodičasti/ borovnica, crni ribiz – ukuhani) • herbalno U USTIMA slatkasto – gorkasto – sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • slatkasto-kiselkastog – gorkastog  grijućeg završetka SERVIS: 14° C

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) CABERNET SAUVIGNON 2015 – Franko RADOVAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Višnjan  VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: cabernet sauvignon • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly  PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa • dozrijevanje/maturation: barrique (225 ℓ)  OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,0 vol%  NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • teška • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan  OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: privlačno – originalno – živahno – prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato – nije nabildano! • s karakterom – istarski izričaj bordoške sorte! • ozbiljno • savršeno čisto! • skladno • elegantno • vrlo toplo • dinamično – s nervom • za piti svakako uz hranu – za koju godinu kad se još razvije i u momentima meditacije • u usponu – može trajati – treba i vrijedi mu pružiti još vremena u boci  IZGLEDOM živahno – rubinsko – blaga granatna nijansa – tamno/neprobojno ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom – godištem berbe – dobi NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine. Upućuje na mineralno • herbalno, diskretno • voćnost (plodovi: domaći; tamno-crveni-plavi/ koštićavi; bobičasti; jagodičasti) • začine/mirodije, iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • osjet zemlje – plemenitog drveta – čokolade – nijanse kože U USTIMA zaobljeno • sa živim – solidno uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – fino gorkasto • tijelom & strukturom potentno • dugačkog – grijućeg završetka  SERVIS:   (jelo: dugo pirjana crvena mesa, zreli tvrdi sir… )  ⇒ • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

 _____________________________________________________

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! / Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! / The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

____________________________________________________

BOSNA i HERCEGOVINA     BOSNIA&HERZEGOVINA

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL-XXL) TRNJAK 2015 – NUIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Mostarsko vinogorje  OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,5 vol%  NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux OPREMA, DESIGN: elegantno – u crnome • etiketa: u dva dijela

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • sočno • ozbiljno • skladno • vrlo toplo • dinamično • lijepo se pije uz hranu – uz meditaciju • u usponu – vrijedi mu pružiti još vremena u boci  IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno  ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – dobi  NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći – plavi/ zreli – orašasti) • slatke začine/mirodije, • herbalno, diskretno • mineralno • osjet zemlje – maslaca – plemenitog drveta – čokolade – nijanse kože  U USTIMA zaobljeno – kremasto • sa živim – uglađenim taninom • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno – fino gorkastog – dugačkog – jače grijućeg završetka  SERVIS:    (jelo: janjetina ispod peke, tamna mesa s roštilja, dugo pirjana tamna mesa, tvrdi zreli sir… ) • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣ (mpc/pp: M-L) BLATINA 2015 barrique – NUIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Mostarsko vinogorje VINOGRAD/VINEYARD, tlo: crvenica • sorta/variety: blatina PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: barrique (225 ℓ) OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: suho • 13,5 vol% NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux /s vrlo dugačkim vratom • čep/stopper: DIAM 5 OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: u dva dijela – čitljivost: dobra

VINO je korektno • s dosta utjecaja boravka u bačvici • uz hranu pitko • u špici • neuzbudljivo IZGLEDOM živahno • rubinsko s granatnom nijansom • tamno ISKRENOST: u suglasju sa godištem berbe – dobi NA NOSU upućuje na herbalno • začine/mirodije • osjet drveta – paljenoga – čokolade, dodir U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slankasto • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • srednje dugačkog završetka  SERVIS: • srednje velika čaša • 16° C

ITALIJA  ITALIA

Piemonte / Pijemont

barolo

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL-XXXL) BAROLO 2013 Brunate – BOGLIETTI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: La Morra VINOGRAD/VINEYARD: kosina • ekspozicija: jug-jugoistok • nadmorska visina: 300 – 350 m • sorta/variety: nebbiolo • prinos po hektaru: 4 t • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa • vinifikacija/vinification maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 28 dana • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana: da • dozrijevanje/maturation: 24 mjeseca velika bačva + 10 mjeseci u betonskoj cisterni • u boci, prije izlaska: 6 mjeseci OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: Barolo d.o.c.g. • suho • 14,5 vol% NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (2932 butelja) – 1,5 ℓ (100) – 3,0 ℓ (24) • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan – dugačak OPREMA, DESIGN: elegantno – u crnome tonu • etiketa: elegantno / malo pretamno – u jednom dijelu, čitljivo: dobro

VINO je impresivno • kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • sočno • s karakterom/autorski rad • ozbiljno • skladno • elegantno • toplo • s dosta živosti • za piti uz hranu – uz meditaciju • u usponu  IZGLEDOM živahno • rubinsko–granatna  ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom – godištem berbe – dobi  NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: domaći tamno crveni/ koštićavi) • floralno (cvijeće: suho) • herbalno (aromatično bilje) • slatke mirodije • osjet zemlje – nijanse kože  U USTIMA slijedi nos – meko – zaobljeno • sa uglađenim taninom • sugerira slast (ali nije nimalo slatko!) – slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti – fino gorkasto • tijelom & strukturom potentno • blago gorkastog –  dugačkog – grijućeg završetka  SERVIS:    • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp:  XXL) BAROLO 2013 Fossati – ENZO BOGLIETTI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: La Morra VINOGRAD/VINEYARD: Fossati • kosina • ekspozicija: istok-jugoistok • nadmorska visina: 370 – 420 m • tlo: ilovasto-vapnenasto, relativno siromašno organskom supstancom • sorta/variety: nebbiolo • loze stare: od 15 do 60 godina • prinos po trsu: 40 hl • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa • vinifikacija/vinification: 20 dana maceracija i fermentacija – temperatura: kontrolirana – dva puta dnevno potapanje klobuka • dozrijevanje/maturation: 12 mjeseci – barrique 40 % novi, 40 posto jednom rabljeni, 20 % dvaput rabljeni + 12 mjeseci velika bačva + 10 mjeseci betonska cisterna • u boci, prije izlaska: 6 mjeseci OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: Barolo Fossati d.o.c.g. • suho • 14,0 vol% NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (5470  butelja) – 1,5 ℓ (157 magnum) – 3 ℓ (24 dvostruki magnum) • boca/bottle, model: bordeaux • normalna • čep/stopper: pluteni/cork – vrlo ozbiljan – dugačak  OPREMA, DESIGN: elegantno – u crnome tonu • etiketa: elegantno / malo pretamno – u jednom dijelu, čitljivo: dobro

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • ozbiljno • skladno • elegantno • toplo • dinamično • za piti uz hranu – i uz meditaciju • u usponu IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko s granatnom nijansom ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom – godištem berbe – dobi NA NOSU umjerene jačine – pomalo se razvija s dužim stajanjem u čaši. Upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći; (tamno) crveni – plavi/ koštićavi; bobičasti; šljiva, sušeni) • floralno (cvijeće: suho/ tamno) • začinsko bilje • začine/papar – iskazano s mjerom • osjet zemlje – dima, poljubac U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim a snažnim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – fino gorkasto • tijelom & strukturom potentno • živog ugodno gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka  SERVIS:   • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XXL) BAROLO 2013 Case nere – ENZO BOGLIETTI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: La Morra VINOGRAD/VINEYARD: kosina • ekspozicija: jug – istok • nadmorska visina: 300 – 350 m • tlo: ilovasto-vapnenasto, siromašno organskom tvari • sorta/variety: nebbiolo • loze stare: 60 godina (20 %) i 14 godina (80 %) • prinos po trsu: 4,5 t po hektaru • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly  PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa • vinifikacija/vinification: maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 18 dana; potapljanje klobuka dva puta dnevno • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana: da, • dozrijevanje/maturation: 12 mjeseci barrique (225 ℓ) /drvo novo 50 % – jednom rabljeno: 50 % + velika bačva: 12 mjeseci + inoks: 10 mjeseci  OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: Barolo Case nere d.o.c.g. • suho • 14,0 vol%  NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (2904) – 1,5 ℓ (100) – 3,0 ℓ (24) • boca/bottle, model: bordeaux • normalna • čep/stopper: pluteni/cork – vrlo ozbiljan – dugačak  OPREMA, DESIGN: elegantno – u crnome tonu • etiketa: elegantno / malo pretamno – u jednom dijelu, čitljivo: dobro

VINO je kompleksno • bogato • mesnato • sočno • ozbiljno • zrelo • skladno • elegantno • toplo • s puno živosti • za piti uz hranu – uz meditaciju • u usponu  IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko s granatnom nijansom • relativno tamno  ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom – godištem berbe – dobi  NA NOSU umjerene jačine – razvija se pomalo stajanjem u čaši. Upućuje na mineralno • herbalno/ začinsko bilje, diskretno • mirodije • voćnost (plodovi: domaći tamni) • osjet zemlje – plemenitog drveta – fino paljenoga/dima – čokolade  U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno – vrlo dobro • živog – gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka  SERVIS:  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša • 16-18° C

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) BAROLO Arione 2013 – BOGLIETTI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Serralunga  VINOGRAD/VINEYARD: kosina • ekspozicija: jug jugo-zapad • nadmorska visina: 450 m • sorta/variety: nebbiolo • prinos po hektaru: 4,5 t • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly  PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 20 dana • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana: da • dozrijevanje/maturation: 16 mjeseci – barrique (225 ℓ) / drvo novo: 40 % – rabljeno: 60 % + velika bačva: 6 mjeseci + inoks: 6 mjeseci  OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: Barolo d.o.c.g. • suho • 14,5 vol%  NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan dugačak  OPREMA, DESIGN: elegantno – u crnome tonu • etiketa: elegantno – u jednom dijelu, čitljivo: dobro

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • s karakterom • ozbiljno • dotjerano • zrelo • skladno • elegantno • toplo • s dosta živosti • za piti uz hranu – uz meditaciju • u usponu  IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatna nijansa • svijetlo ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom/ tipologijom – dobi NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na mineralno • herbalno, diskretno • slatke mirodije, s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • voćnost (plodovi: domaći tamno crveni/ koštićavi/ sušeni) • floralno (cvijeće: suho/tamno) • osjet zemlje – plemenitog drveta – nijanse kože  U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom potentno • gorkastog – dugačkog grijućeg završetka  SERVIS: ⇗   • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša • 16-18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) BAROLO 2014 Monvigliero – PAOLO SCAVINO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Verduno VINOGRAD/VINEYARD: Monvigliero • kosina • tlo: lapor s dosta kamena • ekspozicija: jugoistok • nadmorska visina: 310 m • sorta/variety: nebbiolo • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: Barolo d.o.c.g. • suho • 14,5 vol% NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (6194) – 1,5 ℓ (303) • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan – dugačak OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: privlačno – prepoznatljivo – u jednom dijelu – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je kompleksno • sadržajno • s karakterom • ozbiljno • dotjerano • zrelo • skladno • elegantno • vrlo toplo • dinamično • lijepo se pije: uz hranu – uz meditaciju • u usponu – u špici (koja može trajati)  IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko s granatnom nijansom  ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom – dobi  NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost (plodovi: domaći; (tamno) crveni – plavi/ koštićavi; sušeni – orašasti/ šljiva, orah) • floralno (cvijeće: suho/tamno) • herbalno (mediteranske trave) – diskretno • začine/mirodije • osjet zemlje  U USTIMA meko – zaobljeno • sa živim – vrlo uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – fino gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • fino gorkastog – dosta dugačkog – grijućeg završetka  SERVIS:  • poželjno dekantirati • velika čaša • 16-18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL-XXXL) BAROLO 2014 Sorì Ginestra – CONTERNO FANTINO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Monforte d’Alba VINOGRAD/VINEYARD:  Sorì Ginestra • kosina • sorta/variety: nebbiolo  PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation:  tonneau (500 – 700 ℓ) – barrique (225 ℓ)  OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: Barolo d.o.c.g.. – estate bottled (punjeno na posjedu) • suho • 14,0 vol%  NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • teška • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan – dugačak  OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: prepoznatljivo – u jednom dijelu – čitljivo

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • ozbiljno • dotjerano • skladno • vrlo toplo • dinamično • iznenađujuće dobro za ne baš osobito gostište • za piti obvezno uz hranu • spremno za konzumaciju – ali i može još trajati  IZGLEDOM živahno • rubinsko s izraženijom granatnom nijansom •  relativno tamno  ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom – dobi  NA NOSU umjerene jačine – puno – razvijeno. Upućuje na floralno (cvijeće: suho) • vegetalno/herbalno (začinsko bilje), umjereno • voćnost, (plodovi: domaći; tamni; sušeni; orašasti) • mineralno • osjet kave – nijanse kože.  U USTIMA zaobljeno – djeluje puno • sa živim – dosta uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – fino gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • ugodno gorkastog – blago oporog – dugačkog –  grijućeg završetka  SERVIS:  • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) BAROLO 2014 Bric dël Fiasc – PAOLO SCAVINO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Castiglione Falletto VINOGRAD/VINEYARD: Fiasco • kosina • ekspozicija: jugozapad • nadmorska visina: 260 m • tlo: bijelo-siva i žuto-siva zemlja; vapnenasto i pjeskovito • sorta/variety: nebbiolo • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa  OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: Barolo d.o.c.g. • suho • 14,5 vol%  NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (7978) – 1,5 ℓ (351) • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan – dugačak OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: u jednom dijelu

VINO je kompleksno • sadržajno • s karakterom • ozbiljno • vrlo toplo • dinamično • za piti svakako uz hranu • u usponu je – treba ga pričekati  IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko – granatna nijansa  ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom – dobi  NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na mineralno vegetalno/herbalno – diskretno • voćnost (plodovi: domaći; tamni/ bobičasti; jagodičasti / sušeni – orašasti) • floralno • začine/mirodije, s mjerom, vrlo dobro uklopljeno • osjet zemlje – fino paljenoga/dima – čokolade   U USTIMA zaobljeno • sa živim – relativno uglađenim taninom • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog – blago sušećeg – dugačkog – grijućeg završetka  SERVIS:  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša • 16-18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) BAROLO 2014 – ELIO GRASSO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Monforte d’Alba  VINOGRAD/VINEYARD, kosina • nadmorska visina: 350 – 400 m • sorta/variety: nebbiolo • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly  PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje/maturation: velika bačva (25 hl)  OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: Barolo d.o.c.g. • suho • 14,0 vol%  NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: albeisa (Piemonte) • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan – dugačak  OPREMA, DESIGN: decentno – uredno – skladno

VINO je kompleksno • sadržajno • jako dobro uspjelo za ne baš osobito godište bogato • sočno • s karakterom/autorski rad • ozbiljno • zrelo • skladno • elegantno • u usponu – u špici (koja može trajati)  IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko, granatna nijansa  ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom – dobi  NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na mineralno • herbalno, diskretno • floralno (cvijeće: suho/ tamno) • voćnost (plodovi: domaći, tamni – orašasti) • začine/mirodije, s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • osjet zemlje – nijanse kože  U USTIMA meko – zaobljeno • sa živim – uglađenim – taninom • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • fino gorkastog – grijućeg završetka  SERVIS:  (jelo: pečena janjetina, teletina ispod peke… ) • poželjno dekantirati • velika čaša • 16-18° C

Toscana / Toskana

chianti

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XXXL) LUDIÉ 2011 – Fattoria LAVACCHIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Rùfina VINOGRAD/VINEYARD: kosina • nadmorska visina: 400 m • sorta/variety: sangiovese • loze stare: 55 godina • prinos po trsu:  0,80 kg • pristup u trsju/approach in the vineyard: ekološki/organski (certificirano) • berba/harvest: u više navrata, sredinom listopada PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa • vinifikacija/vinification maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 25 dana • posuda: inoks • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana: da • dozrijevanje/maturation: 24 mjeseci • barrique (225 ℓ) • francuska proizvodnja • u boci, prije izlaska: 18 mjeseci OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: vino posvećeno kćeri (LUna) i sinu (DIEgo) vlasnika posjeda – Chianti Rùfina d.o.c.g. • suho • 14,5 vol% NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • staklo crno, mat • čep/stopper: DIAM 30 OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno – uredno – skladno – nemarno • etiketa: privlačno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

■ VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • sočno • ozbiljno • zrelo • skladno • elegantno • vrlo toplo • s dosta živosti • lijepo se pije: uz hranu – uz meditaciju • lako moguće još u usponu – u svakom slučaju u špici (koja može trajati)  IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno/neprobojno ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – godištem berbe NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći – crveni – plavi – koštićavi/ višnja; bobičasti/ borovnica; jagodičasti/ šumska jagoda – zreli – prosušeni) • slatke začine/ klinčić, cimet – vrlo dobro uklopljeno • osjet zemlje – fino paljenoga – čokolade – duhan – nijanse kože U USTIMA meko – zaobljeno • sa živim – fino zrnatim – uglađenim taninom • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • ugodno gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka SERVIS: ⇗  (jelo: pečenja, dugo pirjana tamna mesa, divljač, zreli tvrdi sir) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

MAKEDONIJA  MACEDONIA

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL-XXL) BELA VODA 2016 belo – BELA VODA VINEYARDS  VIZBA TIKVEŠ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Tikveš  VINOGRAD/VINEYARD: Bela Voda • kosina • tlo: ilovasto • sorta/variety: chardonnay & belan (grenache blanc)  OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: suho • 14,0 vol%  NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan  OPREMA, DESIGN: decentno – skladno • etiketa: moderno – jednostavno – u dva dijela – čitljivo: stražnja etiketa teško (puno teksta, sitna slova)

VINO je kompleksno • sadržajno • sočno • ozbiljno • zrelo • skladno • elegantno • toplo • dinamično • lijepo se pije: uz hranu – uz meditaciju • u usponu  IZGLEDOM živahno • zelenkasto-žućkasto  ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – godištem berbe – dobi  NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći; bijeli; zreli; žuti/ dinja – orašasti/ badem, lješnjak) • floralno • slatke začine/mirodije, iskazano s mjerom, vrlo dobro uklopljeno • osjet korice kruha – maslaca – bijele čokolade  U USTIMA meko – zaobljeno – kremasto • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg –  dugačkog završetka  SERVIS:    (jelo: bijela riba, teletina… ) • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 12° C

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXXL) TEN BARRELS CABERNET SAUVIGNON 2015 reserva – CHATEAU KAMNIK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Skopje  VINOGRAD/VINEYARD:  visoravan – kosina • sorta/variety: cabernet sauvignon • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: 23 mjeseca • barrique (225 ℓ) • drvo novo – rabljeno  OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: k.z.p. (zaštićeno porijeklo/zozp) • suho • 15,0 vol% NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • masivna • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan – dugačak  OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je kompleksno • sadržajno • sočno • s karakterom • ozbiljno • dotjerano • zrelo • skladno • elegantno • vrlo toplo • dinamično • za piti uz hranu – uz meditaciju • u usponu  IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno/neprobojno   ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – godištem berbe – dobi  NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći tamno crveni; plavi/ koštićavi; bobičasti) • vegetalno/herbalno (mediteransko bilje) • začine/mirodije, iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • osjet zemlje – čokolade  U USTIMA meko – zaobljeno • sa uglađenim taninom • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno •  dugačkog grijućeg završetka  SERVIS:    (jelo: specijaliteti od mesa – biftek u umaku od zelenog papra, pašticada, divljač, zreli aromatični sirevi… ) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL-XXL) A’GIUPKA 2012 – BOVIN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Tikveš  VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: vranec • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly • berba/harvest: izbor prosušenih grozdova  PODRUM/CELLAR: vinifikacija/vinification alkoholno vrenje i, poslije, dozrijevanje u drvu – hrastove bačve  OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: vino s k.z.p. • suho • 15,5 vol%  NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • modificirana – zdepasta teška  OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno – šareno – veselo  VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • moćno • ozbiljno • dotjerano • vrlo toplo • dinamično • robusno • za piti uz hranu • u usponu – čekati!  IZGLEDOM živahno • rubinsko  ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – dobi  NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći plavi – sušeni) • herbalno, diskretno • slatke začine te mirodije/ papar • mineralno • osjet dima – čokolade  U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno •  dugačkog – grijućeg završetka  SERVIS:     • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) BELA VODA 2015 crno – BELA VODA VINEYARDS VIZBA TIKVEŠ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Tikveš  VINOGRAD/VINEYARD: Bela Voda • sorta/variety: vranec, plavac mali PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: 15 mjeseci • barrique (225 ℓ) • francuska hrastovina OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: s k.z.p. • suho • 15,0 vol% NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan OPREMA, DESIGN: decentno – skladno • etiketa: moderno – jednostavno – u dva dijela – čitljivo: stražnja etiketa teško (puno teksta, sitna slova)

VINO je kompleksno • sočno • ozbiljno • skladno • elegantno • vrlo toplo • s dosta živosti • lijepo se pije: uz hranu – uz meditaciju • u usponu – može trajati  IZGLEDOM živahno • rubinsko, granatna nijansa • tamno  ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom/sortama – godištem berbe – dobi  NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost (plodovi: domaći tamno crveni/ koštićavi /višnja) • slatke začine – s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • osjet čokolade  U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dugačkog završetka  SERVIS: ⇗  (jelo: divljač, zreli tvrdi sir ) • velika čaša • 16-18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL-XXXL) TERROIR VRANEC 2013 grand reserve – CHÂTEAU KAMNIK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Skopje VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: vranec  PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa • grožđe malo prosušivano • dozrijevanje/maturation: 28 mjeseci • barrique (225 ℓ) • francuska – američka hrastovina • buteljirano: koloboza 2016  OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: suho • 16,3 vol%  NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • teška • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan – dugačak  OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: prednja metalna, srebrna izgleda – stražnja je pretrpana – preglednost, čitljivost: slabo (puno teksta, sićušna slova)

VINO je impresivno • kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • sočno • ozbiljno • dotjerano • još odaje boravak u bačici • vrlo toplo • dinamično – s dosta živosti • za piti svakako uz hranu • u usponu – može trajati – čekati, čekati s konzumacijom  IZGLEDOM živahno • rubinsko s ljubičastom nijansom  ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – dobi  NA NOSU otvoreno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći plavi; koštićavi; bobičasti) • herbalno, diskretno • slatke začine/mirodije – mediteransko mirišljavo bilje (metvica) • mineralno • osjet paljenoga/dima – čokolade  U USTIMA meko – zaobljeno – malo i kremasto • sa živim – uglađenim taninom • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • svježeg – dugačkog grijućeg završetka  SERVIS:     • velika čaša (bordoška) • 18° C

_________________________________________________________

ovih dana kušano još… /  these days tasted too…   

IMPRESIVNI VETERANI /  IMPRESSIVE OLDIES

PLAVAC MALI 2006 barriqueBASTIJANA ANDRO TOMIĆ

BARBARESCO 2008 ColeMOCCAGATTA

BAROLO 2006 vigna Casa MatéELIO GRASSO

BAROLO 2011 Case NereENZO BOGLIETTI

BARBARESCO 2011 SAN STUNET (S.Stefanetto) – PIERO BUSSO

_______________________________________________________

POIGRATI SE KUŠAČA i OCJENJIVAČA VINA!

U mnogim tiskovinama i u rubrikama o enogastronomiji objavjuju se prilozi o kušanjima i ocjenjivanjima vina, susreću se i recenzije vina. Na koji se to način opisuje i vrednuje plemenita kapljica. Pa, evo: ovdje su bodovna tablica za ocjenjivanje po segmentima, dakle vezano uz izgled, miris i okus, te šalabahter s ponuđenim izrazima što se najčešće koriste kod opisivanja vina…

Kušanje treba obaviti u prostoru sa čistim zrakom. Vino ima biti prikladno temperirano. Nužno je i pravilno izabrati čašu, dakako onu na stalku da se prstima ne mažu stijenke čaše i da se ne grije vino u čaši. Čaša neka je srednje veličine, oblika tulipana kakav je na ovdje slici, te od tankog stakla a s gornjim rubom na otvoru koji nije zaobljen. Imperativ je i da čaša za kušanje bude čista, bez mirisa, bez nota na deterdžent odnosno na krpu kojom je brisana. Prirediti valja i posudu za odlijevanje.

Prije početka kušanja na stol staviti bijeli podmetač, tako da se može bolje promotriti boju. Neposredno prije kušanja čašu je dobro oviniti s malkice vina. Za kušanje, u čašu natočite vina u količini od jednog do 1,5 dl. Usredotočiti se! I poigrati se degustatora-ocjenjivača! Nakon donesene ocjene  konzultirati legendu s objašnjenjima o tome što znači koji bodovni rang. ♣ SuČ 05.2018

 

Kroz Svijet u Čaši i na Tanjuru – 05_2018 – Through the World in a Glass and on a Plate

    

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

SADRŽAJ/CONTENTS

OIV– SVIJET VINA 2017/2018 • NOVI ZAKON o VINU HRVATSKE • HVAR – OTOK SUNCA, VINA i TURIZMA • CRO-KAPLJICA PRED BAVARCIMA • URBANOVO 2018 • MESO z TIBLICE i MEĐIMURSKA GIBANICA • VINISTRA: POREČKA ZLATA 2018 • VINO ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 2018: ĐURINSKI i RAJAKOVIĆ • DANI GRAŠEVINE 2018: KUTJEVO d.d. KAO GLAVNI SLAVLJENIK • GALIĆEVO SLAVONSKO VINSKO CARSTVO • Plešivica: VILLA NA TRI KORAKA te NOVI ŠAMPANJSKI PODRUM ŠEMBEROVIH • TRI BITNA AGROLAGUNINA KANTUNA • OSCAR ZA GRGIĆA • VINO IZ ALJOŠINOG JAJA • CHATEAU PALMER u ALHAMBRI • VIEVINUM 2018 • PISMA IZ SARAJEVA USRED VINOGRADA s VRANCEM

______________________________

Iz ureda OIV-a

SVIJET VINA 2017/2018 – Glavni direktor OIV-a Jean-Marie Aurand ovih je dana na pressici u sjedištu Međunarodne  organizacije za vinovu lozu i vino u Parizu javnosti prezentirao aktualno stanje u vinogradarstvu i vinarstvu u svijetu.

Jean-Marie Aurand, glavni direktor OIV-a

Glavni akteri su i dalje Italija, Francuska i Španjolska, a istaknuti treba sve značajniju prisutnost Kine, koja je po površini vinograda skočila na drugo mjestu u svijetu. Kad se sagledaju sve komponente prikaza, ispada da je u vinskome svijetu najuspješnija Francuska, naime po broju hektara pod vinovom lozom ona je na trećem mjestu na svijetu, po proizvodnji vina na drugome, po godišnjoj potrošnji vina kao zemlja na drugime mjestu a i po potrošnji po stanovniku na drugome mjestu, po ukupnom količinskom izvozu na trećemu mjestu na svijetu ali po od izvoza ostvarenoj vrijednosti u € na prvome mjestu, Što se tiče uvoza, Francuzi su na četvrtome mjestu glede količine, ali po potrošenim eurima za uvoz tek na desetom mjestu!

Evo Aurandova izlaganja:

Kako je utvrđeno u 2017, u svijetu je 7,6 milijuna hektara pod vinovom lozom. Čini se da se, s obzirom na kretanja prošlih godina, ukupna površina vinograda stabilizira oko te brojke. Najviše vinograda imaju Španjolci = 967.000 hektara, slijede Kina sa 870.000 ha, Francuska sa 787.000 ha, Italija sa 695.000 ha, Turska sa 448.000 ha, SAD sa 441.000, Argentina sa 223.000 ha, Iran sa također 223.000 ha, Čile sa 209.000 ha, Portugal sa 194.000, Rumunjska sa 191.000, Australija sa 145.000 ha, Moldavija sa 140.000, Indija sa 131.000 ha, Južnoafrička Republika (JAR) sa 125.000, Grčka sa 106.000, Njemačka sa 102.000, Brazil sa 86.000, Rusija sa 85.000, Egipat sa 80.000, Mađarska sa 68.000, Bugarska sa 64.000, Gruzija sa 48.000, Austrija sa 46.000 i Novi Zeland sa 40.000 hektara.

Proizvodnja

Godišnja proizvodnja vina (SAMO VINA, DAKLE ISKLJUČENI SU SOKOVI OD GROŽĐA i MOŠTOVI!) u 2017. bila je oko 250 milijuna hl. To je povijesno niska količina, Aurand je kazao da je ukupni pad proizvodnje 8,6 posto u odnosu na 2016. Objašnjenje je da razlog tolikom smanjenju produkcije leži u nepovoljnim meteorološkim uvjetima u 2017, posebno u EU, gdje se bilježi smanjenje od čak 14,6 posto. Količinski slabe berbe – slično kao 2017. no ipak za sedam do osam milijuna hektolitara bolje od 2017. – u odnosu na ostale od 2000. na ovamo, bile su 2012., kad se proizvodnja kretala oko 258 milijuna hl, i 2002 kad je bila 257 milijuna hl.

Za 2017. količinski prvak u proizvodnji je Italija, sa 42,5 milijuna hektolitara vina, iza nje su Francuska sa 36,7 i Španjolska s 32,1 milijuna hektolitara, slijede SAD s 23,3 milijuna hl, pa Australija s 13,7, Argentina s 11,8, JAR i Kina sa po 10,8, Čile s 9,5 i Njemačka sa 7,7 milijuna hektolitara. Portugal je u 2017. proizveo 6,6 milijuna hl, Rusija 4,7, Rumunjska 4,3 a Brazil 3,4 milijuna hl. Na OIV-tablici globalne proizvodnje glede područja našeg okruženja nailazimo na Srbiju, s podatkom o godišnjoj proizvodnji od 2,3 milijuna hl.

U 2017. godini potrošnja vina u svijetu iznosila je 243 milijuna hektolitara vina. Konzumacija se eto, nakon ekonomske krize 2008., zahvaljujući pozitivnim trendovima u potrošnji u posljednje tri godine, stabilizirala. Najveći potrošač ukupno, kao zemlja, su SAD, gdje je u 2017. konzumirano oko 32,6 milijuna hektolitara vina. Francuzi, koji su nekad, još u 2000. godini, po potrošnji ukupno kao zemlja bili na 35 milijuna hl godišnje, sad su na 27 milijuna hl, i na drugome mjestu ove rang-ljestvice. Talijani su treći, sa 22,6  milijuna hektolitara, slijede Nijemci sa 20,2 milijuna, pa Kinezi sa 17,9, Velika Britanija je na 12,7 milijuna hl, Španjolska na 10,3, Argentina na 8,9,  kao i Rusija, Australija je na 5,8 milijuna hektolitara. Za potrošnju u Francuskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Španjolskoj Aurand je kazao da je ona posljednjih godina dosta stabilna. Na OIV-tablici globalne potrošnje za Hrvatsku stoji da je u 2017 popila 1,1 milijun hektolitara, a za Srbiju da je popila 2,2 milijuna hektolitara vina.

Na pressici je Aurand predočio i potrošnju po zemljama po glavi stanovnika, međutim podastro je podatke za 2016, a ne za 2017., valjda mu ti najnoviji još nisu stigli. Svejedno, zanimljivo je, radi bolje usporedbe, vidjeti baš tu rang-listu potrošnje po stanovniku, vjerojatno se ionako brojke za 2017. i neće jače mijenjati. U ovoj kategoriji prvim pilcima vina na svijetu pokazali su se Portugalci, sa 51,4 litre po stanovniku. U Francuskoj konzumacija po stanovniku u 2016. iznosila je 51,2 litre, u Italiji 43,6 litara, Švedskoj 41 litru, Švicarskoj 39,1 litru, Belgiji 31,8 litara, Argentini 28,7 litara, Australiji i Njemačkoj po 28 litara, Španjolskoj 25,2 litre, Nizozemskoj 24,1 litru, Velikoj Britaniji 22,8 litara, Čileu 17,1 litru, Kanadi 16,5 litara, SAD 12,1 litru, Južnoafričkoj Republici 11 litara, Rusiji 7,6 litara, Japanu 3,2 litre, Brazilu 1,9 litara i Kini 1,5 litru…

Trgovina vinom na svjetskoj razini u pozitivi je, kako s aspekta količine tako i u novčanome kontekstu. U odnosu na 2016. količinski porast je 3,4 posto, a što se tiče vrijednosti u novcu 4,8 posto!

U ukupnom izvozu na globalnoj razini u kontekstu količina butelje čine 57 posto, rinfuza (posude od dvije litre naviše) čine 35 posto, a pjenušci osam posto. U kontekstu ostvarene novčane vrijednosti pak butelje obuhvaćaju 72 posto, pjenušci 19 a rinfuza devet posto.

Najveći svjetski izvoznici u količini su Španjolci, s 22,1 milijun hektolitara, Talijani su drugi s 21,4 milijuna, a Francuzi treći s 15,4, slijede Čileanci s 9,8, Australci s 8,0, JAR sa 4,5, Njemačka s 3,8, SAD s 3,3, Portugal s 2,9, Novi Zeland s 2,5 i Argentina s 2,2 milijuna hl. Po ostvarenoj novčanoj vrijednosti najbolji su Francuzi s 8989 milijuna €, poslije njih su Talijani s 5873 milijuna, pa Španjolci s 2814 milijuna €. Slijede Čile s 1741, Australija s 1727, Novi Zeland s 1054, Njemačka s 956, Portugal sa 752 i Argentina sa 713 milijuna €.

Najveći svjetski uvoznici po količini su Njemačka s 15,2 milijuna hl, Velika Britanija s 13,2 milijuna, SAD s 11,8, Francuska sa 7,6, Kina sa 7,5, Rusija sa 4,5, Nizozemska sa 4,4, Kanada sa 4,1, Belgija s 3,1 i Japan s 2,6 milijuna hl. Po novčanoj vrijednosti uvoza prednjače SAD s 5190 milijuna €, iza njih je Velika Britanija sa 3453 milijuna, slijede Njemačka s 2469 milijuna, Kina sa 2458 milijuna, Kanada s 1653 milijuna, Japan s 1388 milijuna, Nizozemska s 1139 milijuna, Belgija s 897 milijuna, Rusija s 878 milijuna i Francuska s 812 milijuna €.

Predviđanja vezano za berbu 2018 na južnoj polukugli (kad je nama proljeće tamo je jesen!): povoljni rezultati očekuju se za Argentinu, Čile, Urugvaj i Novi Zeland, a rezultati slabiji nego inače za Južnu Afriku (zbog jakih suša), te za Australiju i Brazil.

HRVATSKA

Inače, o najnovijoj situaciji u Hrvatskoj objavio sam nedavno prilog Hrvatska na dlanu 2017 (www.suhiucasi.wordpress.com), a evo ovdje ga ponavljam tako da ovaj godišnji izvještaj bude kompletan na jednome mjestu.

Vinogradi, ukupna površina: 19.866 ha (Arcod); sjeverni dio – kontinentalna Hrvatska: cca 52,7 %, primorski dio: 47,3 %. Broj registriranih parcela vinograda: 76.558. Najveće površine vinograda po županijama: 1. Hrvatska Istra ukupno cca 3084 ha; 2. Osijek-Baranja = 2248 ha; 3. Dubrovnik-Neretva = 2214 ha. Struktura vinogradarskih imanja – u posjedu do 1 ha = 83 % proizvođača. Ukupno proizvođača vina u Hrvatskoj: cca 38.826

Sorte: kultivara koji se mogu naći, ukupno = cca 250.  Navedeni kao priznati na službenoj listi = cca 200 • Autohtonih = cca 70. Glavne domaće sorte: GRAŠEVINA = 4.536,7 ha (cca 22 %), MALVAZIJA ISTARSKA = 1.662 ha, PLAVAC MALI = 1.539 ha. Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj one zajedno zauzimaju nekih 7728 ha.

Slijede, po zastupljenosti: merlot, cabernet sauvignon, plavina, chardonnay, rizling rajnski, frankovka, debit, babić, rukatac ili maraština, pošip, sauvignon bijeli, kraljevina – imbrina, teran, traminac, trbljan, trebbiano toscano, syrah, kujundžuša, pinot sivi, vranac, pinot crni, ranfol, žlahtina, pinot bijeli, silvanac zeleni, moslavac = šipon = furmint, muškat žuti, grenache noir, cardinal, zweigelt, refošk, cabernet franc, škrlet, tribidrag = crljenak = kratošija = zinfandel = primitivo, bogdanuša, vugava, grk …

Tržište:  godišnja proizvodnja vina = cca 575.940 hl; većina je bijelo (434.458 hl); oko triput više je bijeloga nego crnoga i roséa. Najviše proizvedenoga vina u Hrvatskoj po županijama: 1. Osijek-Baranja = 117.169 hl; 2. Istra = 101.487 hl; 3. Vukovar-Srijem = 93.892 hl; 4. Požega-Slavonija = 60.985 hl; 5. Dubrovbnik-Neretva 45.859 hl… Vrijednost hrvatske vinske proizvodnje u odnosu na ukupnu poljoprivrednu produkciju u Hrvatskoj: cca 7,3 %

Izvoz = 51.380 hl, u vrijednosti = € 13.101.145. Najviše u: Bosnu & Hercegovinu, Njemačku, Austriju, Češku. Uvoz vina = 268.932 hl, u vrijednosti = € 28.705.948. Najviše iz Makedonije, Italije.

Potrošnja po stanovniku: cca 27 lit. ♣

Prvi središnji strukovni skup vinogradara i vinara Hrvatske

Goran Beinrauch, glavni urednik Gospodarskog lista i moderator na skupu, otvara susret

NOVI ZAKON O VINU – Hrvatska s obzirom na svoje prirodne predispozicije i na svoju već više od 2000 godina dugačku tradiciju u vinogradarstvu i vinarstvu svakako bi trebala biti jedna od najpoznatijih vinskih zemalja na svijetu, međutim od toga je, iako je u posljednjim godinama u ukupnosti bitno napredovala u kakvoći vina i mada je posljednjih godina nešto intenzivnije poduzimala korake u prezentaciji prema inozemstvu, prilično daleko. Šteta, iz razloga što je – kao i popularni sportovi poput npr. nogometa, rukometa, košarke… – eno-gastronomija, s naglaskom baš na vinu, u novije vrijeme postala alatom za sjajnu promidžbu kako užeg teritorija kao ponuđača nekog specijaliteta na tanjuru i u čaši tako i za i izvrsnu međunarodnu promidžbu i cijele države. A što visoki image posebice temeljen na ponudi užitaka za stolom uz tipične, dakle tijesno za neki uži kraj vezane lokalne artikle (od poljoprivrednih proizvoda upravo je izričaj vina najtješnje vezan uz teritorij na kojemu se rađa) znači za razvoj turizma u nekome kraju ne treba objašnjavati, kao što ne treba ni govoriti o tome što turizam znači za gospodarstvo neke zemlje. A valjda ne treba ni kazivati što se gubi ako se komparativne prednosti ne(dovoljno) valoriziraju… Eto iz izvještaja (Vinogradarski registar) za 2017. koji je objavila Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju vezano uz zalihe vina što ih imamo, stoji, s datumom 31. 12. 2017: vrhunsko vino s kzp (pretvoreno u zoi), crveno i rosé: 59.026 hl; vrhunsko vino kzp (zoi) bijelo: 34.288 hl; kvalitetno vino kzp crveno i rosé: 159.709 hl; kvalitetno vino kzp (zoi) bijelo: 261.698 hl; sortno vino bez ZOI (s oznakom sorte i berbe), crveno i rosé: 6.743 hl; sortno vino bez zoi (s oznakom sorte i berbe) bijelo: 30.316 hl; vino bez zoi, crveno i rosé: 30.357 hl; vino bez zoi bijelo: 64.358 hl; ostalo vino crno i rosé: 10.821 hl; ostalo vino bijelo: 6720 hl. Ukupno je to oko 527.000 hl. A registrirana godišnja proizvodnja vina u Hrvatskoj je oko 576.000 hl!

Doc. dr. sc. Leo Gracin sa Sveučilišta u Splitu govori o Zakonu o vinu

Sami prirodni uvjeti i duga tradicija ne donose željeni rezultat, oni su tek sjajna komparativna prednost i odličan temelj za neke visoke dosege u poslovnoj realizaciji. Stoga su, kao pokretač i oplemenjivač, nužni prikladno čovjekovo poduzetništvo, dobra organizacija, red, disciplina i prihvaćanje napora i ulaganja na dugi rok. Svakako je osnovno da se najprije stvari urede na razini države, odgovarajućima Zakonom o poljoprivredi i Zakonom o vinu i voljom države da osigura poštivanje zakona, a potom i da se uredi kroz dobru organiziranost sama branša na više razina, od lokalne, pa regijske do nacionalne. Tek kad se postave dobre osnove, kao nužna i učinkovita nadgradnja, nastupa marketing koji je u stanju dovesti do punog ili gotovo punog pogotka.

Već neko vrijeme u nas se govori o kreiranju novoga Zakona o vinu, ali detalja za javnost dugo nije bilo. Nedavno je međutim zagrebački časopis Gospodarski list, shvativši da treba nešto poduzeti vezano uz to, vinsko – nevjerojatno obećavajuće područje za Lijepu našu u ekonomskom smislu, organizirao Prvi središnji strukovni skup vinogradara i vinara Hrvatske, bilo je to u Svetom Martinu na Muri u vinorodnom Međimurju. Teme su bile razne, dosta njih u domeni agronomije i enologije, jedna je pak bila posvećena upravo novom Zakonu o vinu, jedna o problematici vezanoj uz radnu snagu (nedostatak!), jedna o korištenju sredstava iz fondova EU, a u Zborniku radova objavljen je i opširan prilog o Prijedlogu Nacionalnog programa pomoći sektoru vina od 2019. do 2023. godine.

Jaka delegacija iz Istre na skupu u Svetom Martinu na Muri – uz Ivicu Kovačevića, predsjednika udruge Vino Dalmacije, su Ivica Matošević bivši predsjednik Vinistre, zatim, Gianfranco Kozlović, predsjednik Udruge vinarstva pri HGK, i Nikola Benvenuti, aktualni predsjednik Vinistre

U uvodnom izlaganju na temu Zakona o vinu čulo se malo toga bitnoga, pogotovu o tome što se sprema za novi Zakonu. Lako moguće i stoga što se najavljeni Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, nije pojavio na skupu, jer da je spriječen važnim poslovima, kao da ovo i nije tako važno! U više se navrata čulo kako je Zakon nužan i da se spriječi veliki uvoz vina u Hrvatsku, uvoz koji je poremetio situaciju na tržištu i stavio domaće proizvođače vina u nepovoljan položaj. Rečeno je da treba spriječiti uvoz otvorenih vina u Hrvatsku i punjenje tih vina u bocu u Hrvatskoj. Hrvatska je svojom voljom prihvatila tržišnu ekonomiju, svojom je voljom ušla u Europsku uniju, i trgovina se odvija po važećim zakonitostima i jednog i drugog aspekta: slobodan protok roba, kupi što možeš za sebe povoljnije, i plasiraj što možeš povoljnije za sebe. Što se tiče rinfuznoga vina, valja znati da je bulk-wine postao iznimno jak i tržišno značajan na svjetskoj razini a i u stalnom je porastu, u Amsterdamu već nekoliko godina postoji velika međunarodna izložba otvorenih vina International World Bulk Wine Exhibition s ocjenjivanjem tih vina (ove godine datumi su izložbe 26. i 27. studenoga, a prostor RAI Amsterdam). U Londonu pak postoji International Bulk Wine & Spirits Show. Evo i 10 najjačih zemalja u segmentu trženja otvorenoga vina na godišnjoij razini: Španjolska: 12,53 milijuna litara, vrijednost 495 milijuna €; Italija 5,37 milijuna litara, vrijednost 385 milijuna €; Australija 4,16 milijuna litara, vrijednost 284 milijuna €; Čile 4,02 milijuna litara, vrijednost 274.5 milijuna €; Južna Afrika 3,01 milijuna litara, vrijednost 176.5 milijuna €; Francuska 2,11 milijuna litara, vrijednost 284 milijuna €; SAD 1,78 milijuna litara, vrijednost 197,5 milijuna €; Novi Zeland 0,78 milijuna litara; Njemačka 0,71 milijun litara, vrijednost 88.5 milijuna €; Portugal 0,64 milijuna litara, vrijednost 44 milijuna €…

Zakon se tu, glede naših problema s uvezenom rinfuznom kapljicom, može umiješati valjda jedino po pitanju inspekcije. Bitno je da se pomno i strogo kontroliraju i roba što izlazi iz naših proizvodnih pogona i roba što nam uvozom ulazi u zemlju, te nadasve da se redovito kontrolira roba što se već nalazi na našem tržištu. A vezano uz domaću inspekciju, evo i pikanterije kao začina izlaganju: inspekcijska služba u Hrvatskoj konkretno baš u sektoru vina već više godina ne kontrolira kapljicu s tržišta – zbog loših odnosa između Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo i Inspektorata!????!!!! Da čovjek ne povjeruje!

Spominjani su i nužnost postojanja udruga vinogradara/vinara po regijama u nas, te krovne udruge u kojoj bi sjedili predstavnici regijskih udruga. Nije međutim istaknuto da bi te udruge morale biti ustrojene kao snažno i ozbiljno poslovne, a jedino kao takve mogu polučiti zadovoljavajući poslovni rezultat. Službeno su danas četiri regije u Hrvatskoj: Bregovita Hrvatska, Slavonija i Podunavlje, Istra i Kvarner, Dalmacija, pa su, tako, nabrojane udruge Graševina Croatica, Vinistra, Vino Dalmacije, za Sjeverozapad nismo čuli naziv udruge, a isto tako u zraku je ostao visiti i Kvarner, aduti kojega nisu, kao u Istri uz koju je ovdje u podjeli spojen, ni malvazija ni teran ni muškat. Regija Bregovita Hrvatska nema precizan naziv jer iz njega se ne vidi gdje se u zemljopisnom smislu to područje nalazi, a što se tiče udruga – da li uopće ima neka koja pokriva regiju Bregovita sjeverozapadna Hrvatska (koliko znam: nema), zatim, naziv Graševina Croatica nije baš sretno izabran jer – gleda li se Slavonija gdje je Graševina glavni igrač – kao da sugerira da u Slavoniji i Podunavlju uz graševinu nema i još nečeg drugog tradicijskoga, domaćeg ili već odavna udomaćenoga (frankovka npr.).

Sudionici u raspravi, prvi slijeva je Vlado Krauthaker, peti slijeva prof. Đuro Horvat

Poslovne udruge proizvođača trebale bi postojati već od užeg lokaliteta koji ima, od onoga sebi svojstvenoga, stvarati vlastitu robnu marku, te pridonijeti, kroz brendiranje glavnoga proizvoda kraja, i brendiranju teritorija. Da se vratim na graševinu: jedan profil tipičan je npr. za područje Daruvara, drugi za Kutjevo, treći za Đakovo i Osijek, zatim druge su nijanse u graševinama Baranje i iločkog kraja. Dalmacija također ne može ostati samo na Vinu Dalmacije, naime za šibenski kraj karakterističan je jedan sortiment (debit, maraština, babić, lasin…), za Split i Kaštela drugi (crljenak, babica…), za morsko zaleđe treći (kujundžuša, trnjak, vranac…), za jug i otoke opet drukčija je situacija (plavac mali, pošip, grk, rukatac… a gdje je vugava?!). Kako mi u Hrvatskoj, iako postoje oznake na etiketama vina, nemamo apelacija a trebalo bi da ih imamo (ne može se jednostavno s prijašnjeg vrhunsko odnosno kvalitetno s kzp prijeći automatski za sve na zoi!). Jedino udruge po užim teritorijima – ali dakako teritorijima s istim odnosno podjednakim svojstvima unutar pojma terroir (tlo, nagib, ekspozicija, mikroklima, tradicijske sorta ili sorte, gustoća sadnje, način uzgoja, tradicijski stil/profil vina, termini berbe, način i dužina dozrijevanja, datumi najranijeg mogućeg izlaska na tržište…) mogu, naravno u suradnji s vinogradarskim i vinarskim te marketinškim stručnjacima, biti generatori tih apelacija, nužnih za pravilnu komunikaciju i kvalitetan marketing i proizvoda i kraja. Udruge po užem području a čiji članovi primarno žive (egzistencija!) od vinogradarstva i vina i poznaju dobro situaciju na terenu nužne su, osim u organizacijskome i razvojnome smislu, i posebno s aspekta samokontrole (discipline u provedbi pravilnika o ponašanju važećeg za sve) što je učinkovitija od inspekcijskih službi, ali i za prikladnu komunikaciju pa i za još jedan bitan element marketinga – edukaciju o finalnome proizvodu prema kupcu.

Bitno je za Hrvatsku osobito u segmentima poljoprivrede i turizma da se i općenito ekonomska situacija poboljša. Previše je (mladih) ljudi koji iseljavaju u inozemstvo, tako da ovdje nedostaje radne snage. Na nedostatak radnika žale se brojni naši vinogradari/vinari. Neki koji iz ovih ili onih razloga (dob, zdravstveno stanje…) ne mogu više voditi brigu o svom vinogradu a žao im je da se trsje zapusti i da vinogradi propadaju čak su – kaže to bračni par Zdravko i Vesna Puhelek iz Zeline, u društvu s direktorom festivala Zagreb vino.com Ivanom Dropljićem i novinarima Tomislavom Radićem i Markom Čolićem – voljni dati parcele na obradu uz minimalnu naknadu, ali – interesa, vele, nema…

Donošenje čim prije novog Zakona o vinu, za koji se sada u Svetom Martinu na Muri govorkalo da bi bio gotov do kraja ove godine, potrebno je da se najprije i odmah napravi reda u branši i reda na tržištu. Spomenulo se u izlaganju o Zakonu da bi bilo dobro preuzeti austrijski koncept. Slažem se s austrijskim modelom i na ovom našem prostoru. Prije više godina na jednom međunarodnom festivalu vina u zagrebačkoj Gliptoteci gostovao je kao predavač upravo o austrijskom ustroju Willy Klinger, glavni direktor Austrijskog ureda za vinski marketing (Austrian Wine Marketing Board), i nakon što je istaknuo da Austrija svoje vinogradarstvo i vinarstvo smatra strateški važnima, sve je lijepo iznio i obrazložio. Ali, u nas se od tada nije dogodilo ništa.

Nakon znanog velikog vinskog skandala Austrijanci su energično počistili svo svoje smeće i krenuli u novu svoju vinsku eru, te dogurali vrlo visoko. Vezano uz primjer Austrije glede vina nije, na žalost, spomenuto i ovo što je, smatram, bitno: da bi pomogli poslovno bavljenje vinom i punu profesionalizaciju u proizvodnji vina te poslovno interesno udruživanje svojih vinara, te da bi i namaknuli dio sredstava za marketing, Austrijanci su odmah na početku svog novoga puta za one koji se sa svojim proizvodima žele legalno naći na tržištu uveli i takse po hektaru trsja, bilo je to u iznosu od oko tadašnjih 700 šilinga odnosno 100 DM, a uveli su i neki manji postotak kao dadžbinu po boci napunjenoj za tržište. I mi bismo, po meni, trebali dobro pomesti kod sebe pred vratima, pa onda energično krenuti – ab ovo. Polazište bi svakako imao biti jasno i čvrsto definirani prostorni plan, dakle da se točno zna koje su parcele poljoprivredne i, posebice, koje su prvenstveno za uzgoj vinove loze za proizvodnju grožđa za vino, pa, potom, da se ne dopusti da se poljoprivredna zemljišta radi interesa nekoga preimenuju u građevne terene (želimo li unosan turizam bitno je da uz smještaj nudimo i hranu i pića vlastite produkcije!). K tome, valjalo bi odmah uvesti i oštar zakon o porezu na neobrađeno poljoprivredno zemljište (sramota je npr. da su u nas i na jako dobrim pozicijama vinogradi zbog nebrige zapušteni i da propadaju). Potpore davati samo onim aplikantima koji ispunjavaju uvjete i pružaju sigurnost da će kroz svoje djelovanje društvenoj zajednici i vratiti to što su izabrani da dobiju potporu. S obzirom da mladi sve više u potragu za kruhom odlaze u inozemstvo, ako već nastojanja da se ti mladi zadrže doma ne bi dala rezultat, olakšati i strancima da podizanjem ovdje svojih vinskih kuća investiraju u hrvatsko vinogradarstvo i vino. Vidim, u Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj su vrlo etablirane europske, poglavito francuske pa i talijanske vinske kuće uložile u podizanje nasada i gradnju podruma – bolje to nego da nam vinogradi propadaju i da od njih nitko nema ništa, a u nas još od uglednih stranaca iz svijeta vina uložio nije – nitko. Zašto?

Zatim, poći u serioznu akciju točnog, strukovnog omeđivanja te klasifikacije a uz to i posebne zaštite kvalitativno osobitih vinogradarskih pozicija, sve do stupnja da se za najkvalitetnije, one u rangu francuskih premier a naročito grand crua, uvede poseban režim, kao da je riječ o zaštićenom parku prirode i nacionalnome parku, tako da tamo ne može svatko raditi što ga je volja niti po pitanju izbora sorata, gustoće sadnje, uzdržavanja trsja, a naročito niti po pitanju toga gdje će završiti grožđe od tamo. Postoje naime područja u nas za koja stručnjaci tvrde da su iznimno dobra ali s kojih se grožđe prodaje raznim privatnicima-pojedincima iz raznih krajeva pa tako prvorazredna sirovina umjesto da izađe pod oznakom svojega teritorija i bude paradni konj toga teritorija te time i pomogne gospodarskom rastu toga teritorija završava bez neke odgovarajuće etikete, i anonimo, tko zna gdje. A u kontekstu sadašnjih žalbi da se nepravedno dopušta uvoz vina u rinfuzi valja kazati i ovo: javna je tajna bilo to da u neka naša (južna) vinorodna područja u vrijeme berbe stižu cisterne s grožđem odnosno s jače obojenim i dosta gustim relativno jeftinim vinom proizvedenim u nekoj od susjednih nam zemalja, pa da se, lako moguće, dio te sirovine iskoristi i za miješanje u nekoj mjeri s našom, od popularnoga lokalnoga kultivara skuplje proizvedenom sirovinom a za neke nominalno prestižne etikete što se na tržištu u butelji pojavljuju s poprilično visokom cijenom, pa, eto – to je nešto što treba suzbiti…

Vrlo je važno i zakonski urediti pitanje etikete, koja je prvi dodir potrošača s vinom, neka vrsta osobne karte vina. Poželjno je, naravno, da ona lijepo izgleda, ali ona prvenstveno treba biti u oznakama točna, te dovoljno i precizno informativna. Na njoj jednostavno moraju biti svi nužni podaci o vinu (naziv vina, godina berbe, naziv ili ime proizvođača, navod vinorodnog područja/vinogorja kao provjerenog zemljopisnog porijekla, eventualno navod nekoga po višoj kakvoći izdvojenog vinograda, apelacija kao stilistika karakteristična za to neko određeno područje, navod, a može i kraticom kako to rade u Francuskoj, je li ponuđač vina proizvođač sa sirovinom iz vlastitog vinograda ili je i trgovac (négociant) pa i kupuje grožđe. Obvezni su potom sadržaj alkohola, sadržaj boce. Osobno pristalica sam da, radi boljeg stjecanja prvog saznanja o okusu a iz razloga manjeg ili većeg afiniteta potrošača prema suhome odnosno slađemu kao i s aspekta vezanog uz dijabetes, obvezna ostane i ona stara oznaka o sadržaju neprovrelog sladora, tj. suho (do 4 g/lit), polusuho (od 4 do 12 g/lit), poluslatko (od 12 g/lit do 50 g/lit), te slatko (od 50 g/lit naviše), i sve to ispisano prikladno velikim slovnim znakovima, da bude čitljivo i pregledno.

Vidjet ćemo hoće li do kraja godine biti još javnih skupova na kojima će se govoriti o Zakonu o vinu, te – što će biti na kraju…♣

Prostori neslućenih mogućnosti 

HVAR, OTOK SUNCA, VINA i TURIZMA – Hvar, prostor neslućenih mogućnosti u agronomiji, enogastronomiji i turizmu. Silan gospodarski potencijal, a – da li i adekvatno valoriziran?

Oduvijek otok sunca, mirišljavog mediteranskog raslinja i začinskog bilja, od 384. godine prije Krista i otok vina, a od prije stoljeća i pol, eto, i otok organiziranog turizma. Svibanj 2018. bio je mjesec obilježavanja te 150. godišnjice, naravno kroz vino i gastronomiju te razne kulturne i zabavne sadržaje. Zateklo se na otoku već – primijećeno je to vrevom posebice u gradu Hvaru i stranim jezicima (ponajviše engleskim) na svakom ćošku – mnogo gostiju koji su stigli onamo ugrijati se na suncu i malo potamniti ten.

Grad Hvar – pogled s mora

Grad Hvar, centar – Arsenal (gore), i Loža (dolje)

Svečanosti u povodu 150. godišnjice organiziranog turizma na Hvaru počele su u gradu Hvaru mini festivalom vina u prostorima Arsenala, nekad gradilišta brodova a sad mjesta društvenih događanja. Predstavili su se članovi udruge Hvarski vinari – Bastijana Andro Tomić, Hvar Hills, Antun Plančić, PZ Svirče, Vino Hvar Ivo Carić, Zlatan otok, odaziv publike odličan, brojni i stranci. A imalo se i što kušati! Vrlo dobri hvarski plavci, nekoliko od njih, bogme, i na svjetskom nivou!, pa crljenak, pošipi, bogdanuše…

Grad Hvar – glavni trg sa crkvom, te, dolje, uske uličice s lijepim i toplijim vremenom pretvorene u prostore za uživanje uz ugostiteljsku ponudu

Iz mora u tanjur: razne školjke, škampi, kozice spojeni sa špagetima

Grad Hvar – šetnica uz more, tipično mediteransko raslinje: crnogorica, palma, agava, kaktus…

… te cvijeće raznih oblika i boja

Hvar, hotel Amfora – kupalište

Otok Hvar, najviši vrh je Sveti Nikola, na 626 metara. Pogled odozgor na južnu stranu otoka, na vinograde te na selo Sveta Nedjelja, i na objekte Zlatan otok i Bilo idro obitelji Plenković

Vinogradi Antuna Plančića odakle dolazi grožđe za njegovo najbolje vino Pharos grand cru

Organizatorica mini-festivala hvarskih vina Ivana Krstulović Carić, supruga proizvođača Ive Carića i predsjednica udruge Hvarski vinari

Kušanje za stolom kod Ante Plančića i njegove kćerke Magdalene. Plančić Brine o oko sedam  hektara vinograda. Iako  kao njegova najbolja vina slove Pharos grand cru 2009 i Pharos riserva 2012, od plavca maloga ovom prigodom osobito je isticao svoj Opolo 2016,također od plavca, a sa četiri dana maceracije na osam Celzijevih stupnjeva, govoreći kako pri konzumaciji na osam Celzijevih stupnjeva to vino zadržava ulogu opola, dok na 18 Celzijevih stupnjeva preuzima ulogu crnjaka.

Andro Tomić Bastijana, umjetnik iz Jelse. Novitet u ponudi: Illyricus 2015 od plavca maloga i cabernet sauvignona (50:50) iz vinograda na sjevernoj strani Hvara (25.000 loza), riječ je o prvoj berbi i o prvom ekološki obrađivanome trsju Tomića. Upečatljiv Caplar 2011 (također od cabernet sauvignona i plavca malog ali iz vinograda na južnim stranama otoka i samo od najboljega grožđa u najboljim godištima, proizvodnja bude između 20.000 i 30.000 butelja), impresivan Plavac mali 2006 barrique!

Hvar Hills iz Vrbanja novi je igrač na hrvatskoj vinskoj sceni. Vlasnik Hvar Hillsa je obitelj Jeličić Purko. Mladi Mario Jeličić Purko zadužen je za prodaju vina. Enologinja je Eva Krištof,. Ponudili su Plavac mali maior riserva 2015 (13,5 vol%, godina dana barriquea) kao bazni (mpc. 85 kuna), zatim odličan kompleksni  Plavac mali Pharos maximus 2012 (16,0 vol%; mpc. oko 200 kn), i  zanimljiv Prošek 2010

Antun Plančić sa kćerkom Magdalenom, te Mario Jeličić Purko i Eva Krištof s posjeda Hvar Hills

Andro Tomic – Bastijana, te, desno, PZ Svirče

Voditelji radionica: Bartolomeo Roberto Lepori i Mario Meštrović

Radionice – dobro popunjene

Idućeg dana prigodne radionice o današnjim hvarskim bijelim vinima (naglasak na svježini!) i crnim vinima (od plavca maloga i njegova roditelja tribidraga/crljenka odnosno primitiva s juga Italije), voditelji sommelier Mario Meštrović HSK i Bartolomeo Roberto Lepori AIS iz Rima (Veličanstveni preokooceanski putnik Tribidrag, otac plemenitog potomka plavca maloga).

____________________________________

Davor Šestanović na mini festivalu u hvarskome Arsenalu, s magnumom Zlatan crljenka 2012 i s buteljom Zlatan plavca grand cru 2011

Jubilarci: 25 GODINA i ZLATAN OTOKA – U istome tjednu kad se u gradu Hvaru počelo obilježavati 150. godišnjicu organiziranog turizma na otoku, tvrtka Zlatan otok, sa sjedištem u Svetoj Nedjelji a koju je utemeljio Zlatan Plenković i koju sada, već dvije godine nakon što je on zauvijek otišao, vode njegovi sinovi braća Marin i Nikola Plenković, obilježila je dva i pol desetljeća postojanja. Agilni Plenkovići juniori dobro su se snašli na kormilu vrlo zahtjevnog broda što im je iznenada pripalo. Mlade snage čuda čine!

Uz njih, jedna od mladih snaga što bitno pridonosi uspjehu je i enolog Davor Šestanović, koji za Zlatan otok i za obitelj Plenković radi već sedam godina,

Šestanović je rodom iz Perne kod Orebića na Pelješcu, diplomirao je vinogradarstvo i vinarstvo na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, iskustvo je stjecao uz glasovitog enologa Paula Drapera u kalifornijskoj kući Ridge Vineyards, po povratku u  Hrvatsku a prije ustoličenja u Svetoj Nedjelji neko je vrijeme radove obavljao u vinogradima Zlatana Plenkovića kod Šibenika. Izvrstan svježi pošip, bitno poboljšana kvaliteta novog izdanja baznog plavca Zlatan plavac (s plavom etiketom), sjajan Crljenak 2012, odličan Zlatan plavac grand cru 2010, izvanredan je Zlatan plavac 2011 kategorije grand cru koji sad treba izaći na tržište. Posebno se Davor ponosi sa Crljenkom 2012, naime, kako kaže, na njemu je radio od početka do kraja.

Davor Šestanović u podrumu Zlatan otok u Svetoj Nedjelji

Kuća Zlatan otok, koja u vlasništvu ima, kaže Davor, oko 50 posto ukupnih površina pod crljenkom u Hrvatskoj, gospodari s 58 hektara vlastitih vinograda i to u vinogorjima Hvar i Makarska. Obitelj Plenković uz Zlatan otok posjeduje i tvrtku Vinoline kao sestrinsku firmu, ona pak na području Šibenika upravlja sa 56 hektara s trsjem u rodu a sad ulazi u sadnju još 20 hektara. Grožđe se i otkupljuje, s oko 80 hektara, tako da Plenkovićima ukupna sirovina za vino stiže s nekih gotovo 200 hektara! Ukupna pak godišnja proizvodnja vina, ovisno o godištu, kreće se između 350.000 i 500.000 litara.

Šestanović predstavlja paletu proizvoda kuće. Na tržište izlazi dosta etiketa, u hijerarhiji vrijednosti na prvome je mjestu Zlatan plavac Exclusive, u limitiranoj seriji. Krenulo se s jednim barriqueom, sada ih je tri. Riječ je o posebnoj selekciji grožđa, maceraciji od nešto više od 18 dana, alkoholno vrenje odvija se u barriqueu u dirigiranim temperaturnim uvjetima, slijedi dvo- odnosno dvoipol-godišnje sazrijevanje vina u francuskom barriqueu. Grand cru odnosno po novome, tj. od berbe 2012,, bit će grand select, od probranoga je kasnije branoga grožđa s trsova starijih od 30 godina i s veće nadmorske visine na lokacijama iznad Svete Nedjelje. Alkoholno vrenje odvija se u inoksu, bez prethodnog dodavanja kvasaca, a malolaktika se provodi spontano, bez dodavanja bakterija. Slijedi boravak od najmanje dvije godine u barriqueu, što od francuske što od hrvatske hrastovine. Zlatan plavac barrique od loza je iz vinograda ponad Svete Nedjelje, starih između 20 i 25 godina, vino se njeguje oko dvije godine u bačvicama od francuske i hrvatske hrastovine. Za bazni Zlatan plavac rabi se grožđe iz mlađih nasada iznad Svete Nedjelje ali i s drugih pozicija na otoku. Dozrijevanje je u velikim hrastovim bačvama i u rabljenom barriqueu oko dvije godine. Što se tiče bijelih vina, vino pošip nastaje od grožđa istoimene sorte posađene u vinogorju Makarska, u tehnološkom smislu riječ je o klasičnoj proizvodnji bijeloga vina. Klasičnom tehnologijom za bijela svježa vina dobiva se i kapljica od hvarske sorte bogdanuša. Bazno bijelo vino je mješavina sorata Zlatan otok bijelo, od grožđa iz vinogorja Hvar i Milna. U planu je izlazak novog bijeloga cuvéea, od bogdanuše i pošipa, nakon alkoholnog vrenja vino godinu dana treba provesti na finom talogu (na kvascu, sur lie) u inoksu. ■

Dok braća Marin i Nikola brinu u poslovnome smislu o vinskom segmentu i čini se da su se sasvim dobro snašli u tome, dotle njihova sestra Antonija brine o turističkom aspektu. Plenkovići, uz smo more, imaju apartmane za goste, a na moru i lučicu s lijepim ugostiteljskim objektom Bilo idro

Sveta Nedjelja i vinogradi iznad nje. Dolje, vidljivo s broda u vožnji prema Palmižani: parcele s trsjem na južnoj strani Hvara, zapadno od Svete Nedjelje

____________________________________

Dan poslije obilježavanja 150. godišnjice organiziranog turizma na otoku Hvaru u gradu Hvaru, program na drugome mjestu i u drugoj organizaciji: obitelj Plenković iz Svete Nedjelje priredila je susret u povodu 25. godišnjice tvrtke Zlatan otok što ju je osnovao eto prije dvije godine preminuli Zlatan Plenković. Sunčano subotnje popodne provelo se u vožnji brodicom južnom stranom otoka Hvara na kojoj su znane vinogradske pozicije Sveta Nedjelja, Jagodna, Ivan Dolac, te Lučica, Zavala. Večer, pak, na Palmižani, u restoranu Laganini, uz sjajnu večeru u režiji chefa Hrvoja Zirojevića.

Kapetan Ivan Dropuljić, ali ne broda nego međunarodnog festivala vina Zagreb vino.com! Hoće li se na ovogodišnjem izdanju pojaviti i Laganini sa chefom Hrvojem Zirojevićem?

Dolazak u lijepu, prostranu uvalu – punu jahti. Ekskluzivni restoran Laganini, koji su posjetila već brojna slavna imena iz raznih krajeva svijeta, uz sâmo je more, vrlo zgodno uređen, a hrana je – prema onome što sam već prije čuo a i prema onome što sam osobno kušao – odlična, krivac za to je maestro Hrvoje Zirojević koji kao kreativan chef predvodi vrlo kompetentnu ekipu kuhara. Izbor vina i pića velik. Braća Plenković ovdje su odlučili predstaviti javnosti vino Zlatan 2010, specijalni plavac mali u rangu kakvoće između grand crua i exclusivea, punjen u bocu zapremnine 12 litara. U spomen na pater familiasa Zlatana napunjeno je 67 takvih boca, dobar dio njih predviđen je za prodaju, i to u kamenim kutijama, tako da će ta boca u toj kutiji kao dar imati zaista težinu: 20 kg! Vino je moguće izravno kupiti odnosno naručiti ga jedino u tvrtki Zlatan otok. Marin Plenković veli da je većina boca određena za prodaju već naručena! ♣

Restoran Laganini na Palmižani, tik uz more. Oveći prostor razbijen je u više manjih cjelina. Uvala – puna jahti!

Chef Hrvoje Zirojević sa svojim pomoćnicima: priprema slijedova za večeru

Prvo predjelo te dva rižota, ovaj crvenkasti je sa sladoledom od – paškoga sira!

Mladi nastavljaju za tatom: sinovi Marin i Nikola Plenković te kćerka Antonija. U povodu 25. godišnjice tvrtke Zlatan otok i kao sjet na svojega prije dvije godine preminuloga oca napunili su 67 boca od po 12 litara s vinom Zlatan kreiranim miješanjem plavca kategorija grand cru i exclusive

Hvarski jubilarci u Laganiniju: predstavnici turizma – Gordana Tomičić, predsjednica Uprave tvrtke Sunčani Hvar hoteli, Boris Lovrenčić, korporativni direktor za hranu i piće u tvrtki, i Renata Lichtberger, direktorica prodaje, te Marin i Nikola Plenković iz sektora vina (ali i turizma: apartmani u Sv. Nedjelji!)

Dalmatinska pisma u vrhunskoj izvedbi Ive Raiča, Marija Markovine i Mate Grgata. Markovina i Grgat su inače članovi klape Koluri, a Ivo Raič svira i pjeva i u klapi Koluri i u klapi Nostalgija

_____________________________________

KAD SVETONEDJELJANI GRIZU u PROIZVODNJI PLAVCA!… –  Vinogradari i vinari u Svetoj Nedjelji očito i te kako grizu u proizvodnji vina od plavca maloga. Dobar dio njih kooperanti su većih proizvođača, uglavnom kuće Zlatan otok, za sebe bi ostavljali tek nešto grožđa da naprave kapljicu za obiteljske potrebe ali onda je prije nešto godina jedna grupa tih vinogradara odlučila tu proizvodnju u kvalitativnome smislu visoko dignuti. Bio sam kod nekih od njih i vidio da su nekadašnje tradicijske konobe pretvorili u simpatične tzv. garažne podrume koje pedantno održavaju. Zlatan otok se već bio dokazao svojim vinima, rekao bih da je on poslužio tim vinogradarima kao inspiracija da se potrude da vino što ga rade za sebe bude vrlo respektabilno. Momci, koji su se odlučili na kreiranje plavca kao vrlo ozbiljnog i snažnog suhog i koju godinu odležanoga vina, vole pokazati javnosti kako postižu visoku kakvoću, a rado će reći da na taj način brane vinske boje otoka Hvara i dokazuju da su Hvarani glede vina od plavca maloga – najbolji!

Svako toliko sastaju se u restorančiću Jurica u Svetoj Nedjelji na degustaciji i ocjenjivanju naslijepo uzoraka vlastite produkcije pomiješanih s kupljenim uzorcima vina proizvođača plavca iz drugih dijelova Hvara ali i iz drugih krajeva Dalmacije, na degustacijsku listu znaju staviti i neke druge crnjake iz podruma zvučnih imena odnosno naziva. Kušanje vodi Jovito Vranković, inače zaposlen u računovodstvu Plenkovićevog Zlatnog otoka, a to radi tako energično da mi je navrla misao kako bi se od te degustacije na nivou lokalnih proizvođača I druženja u lokalu Jurica mogao napraviti zanimljiv i privlačan program, recimo, jednom u dva tjedna, i za turiste, te time poboljšati sadržaje u ponudi gostima u malim mjestima na južnoj strani Hvara. Dakako, bio bi to program koji bi se gostima-sudionicima u degustaciji/ocjenjivanju i naplatio, a nakon kojega bi se gostima mogla ponuditi na prodaju neka od raspoloživih etiketa, dakako i animirati ih da ostanu na večeri… I, od jednog zgodnog sastajanja lokalnih malih vinara i njihova samodokazivanja, za turističku sezonu stvoriti za vinare i za ugostitelja Juricu Milatića lijep poslovni projekt!

Berti Vranković u svom malom podrumu u Svetoj Nedjelji

Imao sam sreću i zadovoljstvo da je jedna takva degustacija s ocjenjivanjem održana te večeri kad sam, sada nedavno, bio na Hvaru i u Svetoj Nedjelji. Kod Jurice se skupilo desetak svetonedjeljskih mini-vinara, a ja sam pozvan da budem nazočan kao kao gost. Na vrednovanju se našlo 17 uzoraka plavca uglavnom berbi 2016. i 2015, dva su bila iz 2011. Bilo je dosta finalnih ocjena od 86/100 bodova do 89,5 bodova (vrlo zasluženo), a bogme, vrlo zasluženo, i nekoliko je vina dobilo ocjene 90, 91, 91,5, 92/100! Ti s 90/100 i više bodova su: Zlatan plavac gran cru 2011 – Zlatan otok; Pharos maximus 2012 – Hvar Hills; Plavac Zibac 2015 – Goran Brstilo; Plavac Vlado 2012 – Berti Vranković. Na slici su, uz ugostitelja Juricu Milatića, vlasnika objekta Jurica, te gosta kušača Marka Kozine iz Kopra, Jovito Vranković, Davor Šestanović, Mirko Štec. ■

________________________________________________________

MATUŠKO & MATUŠKO, PELJEŠANI NA – HVARU! – Stvorio ga je, i odgojio, na svoju sliku i priliku. I postali su dva prijatelja, maltene nerazdvojni i stalno u điru. Dva uvijek nasmijana malo i otkačena frajera, s izraženom željom da od života uzmu najbolje. Dvije generacije skupa ali bez iole vidljivog sukoba generacija.

Iza fasade bezbrižnosti na vidjelo će izaći velika spremnost oca da se u odgoju posveti sinu, i izvanredna poslovna sposobnost oca, koja zasigurno prelazi na sina. Riječ je o Mati Violiću Matušku, enologu i znanom vinaru iz pelješkog Potomja, koji već godinama sjajno vrti svoj vinski biznis, te o njegovu sinu Mati, koji će, čuje se, svom tateku uskoro predstaviti unuka!

Dva Matuška – otac i sin

Duo Matuško sreo sam ovih dana u Svetoj Nedjelji na Hvaru kamo su Violići stigli svojom jahticom na obilježavanje 25 godina hvarske vinske kuće Zlatan otok. Ali dvojica Mate i istodobno dvojica Violića i istodobno dvojica Matuška dolazak na Hvar iskoristila su ne samo za zabavu nego i za biznis. Upravo u objektu Bilo idro obitelji Plenković dovršen je novi posao: Violići su od jednog lokalnog vinogradara kupili vinograd s plavcem veličine 1,2 hektara a lociranime na padini iznad mjesta i na nadmorskoj visini između 300 i 400 metara! Matuško i Mato snimljeni su upravo u Bilom idru i to tako da se u pozadini, desno, vidi trsna parcela unutar koje se, na najvišoj točki, nalazi novokupljeni vinograd. Matuško kaže da će grožđe s te, odlične pozicije koristiti za proizvodnju ne plavca s Hvara i iz Svete Nedjelje nego vrhunskog plavca Matuško pod zaštićenom oznakom Srednja i Južna Dalmacija. Veli da ga ne zanima raditi nove brendove po vinogorjima i užim vinogradarskim položajima te da će ubuduće sva svoja vina plasirati pod oznakom Srednja i Južna Dalmacija.

S ovom akvizicijom Matuško, koji je lani na Pelješcu posadio 1500 trsova pošipa a ove godine još 3500 loza pošipa i koji je nedavno u iločkome području kupio 4,7 hektara zasađenih graševinom i tramincem, dostigao je površinu od 20 hektara u svom vlasništvu. Matuško i otkupljuje grožđe, od kooperanata na ukupnoj površini od 70 ha! ■

__________________________________________________________

PLAVAC MALI, s MORA DO SOTLE (SUTLE)! – Po uzoru na svjetskog putnika i svojega roditelja tribidraga, koji je u Italiji znan kao primitivo, a u dalekoj sjevernoj Amerci postao je zinfandel i proslavio se globalno, svijetom je stidljivo krenuo i plavac mali. Ima ga u Makedoniji, nešto ga je kao slijed druženja sa Zlatanom Plenkovićem bio posadio Movia u Goriškim brdima u Sloveniji, žele ga saditi i Japanci i oko toga se konzultiraju s prof. Edijem Maletićem sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, a najnovija vijest je da je – kao slijed plemenitih akcija Sutla-Sotla i Dobro mi došel prijatelja! koje je, s ciljem očuvanja ali i produbljavanja prijateljstva među dvama narodima što ih je nakon raspada Jugoslavije razdvojila državna granica, već odavna osmislila revija Svijet u čaši – plavac mali stigao na područje Slovenije uz rijeku Sotlu, odnosno, po naški, Sutlu. S jedne strane plavac mali posađen uz cijep mariborske Stare trte (za koju Slovenci kažu da je najstarija loza u rodu na svijetu!) u dvorištu središnjeg ugostiteljskog objekta – Šekoranja – na Bizeljskome, a gdje su dosad održani brojni susreti slovenskih i hrvatskih vinara i ljubitelja fine papice i kapljice i gdje je i utemeljena udruga Sutla-Sotla, simbolizira to prijateljstvo Hrvata i Slovenaca s obje strane Sutle kao međudržavne granice, a s druge strane nekih desetak trsova plavca maloga (cijepovi su, dakako, certificirani) u vinogradu na visokokvalitetnoj bizeljskoj poziciji Chander a u vlasništvu vrijednog vinogradara/vinara Simona Pinteriča, uz to što su također simbol prijateljstva poslužit će i u pokusne svrhe

Sadnja plavca kod Pinteriča (markocolic)

.Znatiželjni Simon Pinterič uz klasičan sortiment primjeren vinogorju Bizeljsko-Sremič već duže vrijeme u svom nasadu ima mediteranski syrah, i makar on tu raste blizu Sotle (Sutlu) a ne blizu Rhône, sasvim dobro i uspijeva, pa je Pinterič, bez obzira što je, kaže, čuo kako plavac jako voli sunce i toplinu i kako mu najviše odgovara područje južne Dalmacije, htio vidjeti što će pružiti kod njega na dobro osunčanome Chanderu, to više što svjedočimo globalnom zatopljenju… Simon, kao član udruge Sutla-Sotla, Mladen Horić iz Svijeta u čaši kao inicijatora akcije Sutla-Sotla, Vinko Morović iz Zaprešića koji je također već odavna uključen u projekt Sutla-Sotla, te zagrebački ugostitelj Milan Labus koji je isto tako već od davnina duboko u Sutli-Sotli, kao i negov sin Zoran ovih dana na parceli s novim Pineričevim nasadom na Chanderu zasadili su i cijepove plavca što ih je na zagrebačkom Agronomskom fakultetu nabavio Milan Labus. Pinterič je upravo uspješno dovršio svoju novu sadnju i, dakako, nekoliko posljednjih njegovih trsova što ih je stavio u zemlju i ovi cijepovi plavca veselo su poškropljeni Pinteričevim pjenušcem. Naravno da kasnije i grla nisu ostala suha…

Pinterič kaže da će nakon nekoliko godina praćenja odlučiti hoće li posaditi još plavca. Nije nužno, kaže, da on pokaže uvjerljivi rezultat na Bizeljskome za samostalno vino, naime može naći dobro mjesto u nekoj mješavini. Možda Pinterič, koji od crnih sorata njeguje žametnu črninu ili crnu kavčinu (Slovenija/Hrvatska), frankovku (Austrija), syrah (Francuska), dornfelder (Njemačka)… osmisli – neki širi međunarodni cuvée prijateljstva… ■

________________________________

Cro-kapljica mami potrošače

VINA MOSAICA PRED BAVARCIMA!… – Najnoviji domaćin prezentacije hrvatskoga vina, u organizaciji Udruženja vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, bio je glavni bavarski i pivarski grad München. Dio programa – degustacija vina – odvijao se na poznatom gradskom trgu Wittelsbacherplatz. Predstavilo se 12 hrvatskih tvrtki, uz vinare i ponuđači delikatesa, konkretno: Aura Delikatessen, Baba delicije–Kuća pršuta, Badel 1862, Dingač-Skaramuča, Kutjevo d.d., Maraska, OPG Rajka Dvanajščak, Osilovac–Feravino, PP Orahovica, PZ Masvin, PZ Vrbnik i Zigante Tartufi. Na štandovima na spomenutom trgu stanovnici Münchena i njihovi gosti mogli su kušati hrvatsko vino od 12 do 20 sati. Dodatno je priređena radionica, koja je održana u Gardenu, restoranu jednog od najpoznatijih minhenskih hotela Bayerischer Hof, a koju je vodio Ivan Barbić MW (Master of Wine), koji već godinama živi i radi u Švicarskoj.

Radionica

Njemačka je jedan od najvećih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske. Jedno je od pet najjačih izvoznih tržišta za naše proizvode i najvažnije tržište za izvoz usluga. Govorimo li konkretno o vinu, Njemačka nam je, nakon Bosne i Hercegovine, drugo izvozno tržište, mi smo u tu zemlju u 2017. izvezli vina u vrijednosti od više od dva milijuna eura, no s obzirom da su Nijemci dobro poznati kao turisti koji ostvaruju visok turistički promet, još ima potencijala kako bi se izvozna brojka povećala, zato i jesmo ovdje, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović na promociji hrvatskih vina u Münchenu.

Među našim  vinima koja su se prije 20 godina počela osjetno jače izvoziti na njemačko tržište ona su od kuće Dingač-Skaramuča. Nijemcima smo zanimljivi upravo zato što kušavaju naša vina dok turistički borave u Hrvatskoj, pa ih rado vide i doma. Ipak, još uvijek su nam najbrojniji konzumenti naši iseljenici, rekao je voditelj prodaje Branimir Anđelić.

Nastup hrvatskih vinara u Münchenu planiran je bio i kao mogući vrlo učinkoviti oblik promidžbe Hrvatske i kao turističkog odredišta. Njemačka za hrvatski turistički sektor predstavlja najvažnije emitivno tržište, s kojega Lijepa naša realizira najveći turistički promet. S tog tržišta u 2017. godini ostvareno je 2,7 milijuna dolazaka i više od 20 milijuna noćenja, dok je tijekom prva četiri mjeseca ove godine ostvareno 141.000 dolazaka (+10%) i 559.000 noćenja (+1%). Inače, kad smo kod turizma, po podacima Državnog zavoda za statistiku, u siječnju 2018. godine u komercijalnome smještaju ostvareno je 20,5 posto više turističkoh noćenja nego u siječnju 2017., i ako se se promatra samo taj mjesec, to predstavlja najbržu dinamiku rasta u posljednjih 15 godina. Siječanj je mjesec kada se uobičajeno ostvari najmanje turističkih noćenja u godini. Među članicama EU, najznačajniju ulogu siječanj, s gotovo 10 posto noćenja cijele godine, ima u Austriji.

Na Wittelsbacherplatzu u Münchenu

Promatrajući cijelu godinu, u hrvatskome turizmu uočljiva je izražena sezonalnost. U Hrvatskoj se posljednjih godina u najjačem mjesecu u godini (kolovoz) prosječno ostvari 64 puta više noćenja u odnosu na najslabiji mjesec u godini (većinom je to siječanj). To je najveća razlika u cijeloj EU. U nas se samo u dva mjeseca u godini (srpanj i kolovoz) realizira oko 60 posto noćenja cijele godine. Izraženost sezonalnosti hrvatskog turizma još je uočljivija ako se usporedi taj pokazatelj (udio srpnja i kolovoza u turističkim noćenjima na razini cijele godine) s drugim europskim mediteranskim zemljama. Uz izraženu sezonalnost, u hrvatskom turizmu prisutna je i prostorna ograničenost. Naime, u samo trima županijama, Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji, bilježi se približno dvije trećine ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj na razini cijele godine. A čak 95 posto noćenja ostvari se samo u sedam primorskih županija, što također predstavlja preveliku prostornu koncentriranost, kažu u HGK.♣

Urbanovo 2018 – za novu generaciju hedonista

SVEČANOST PUŠIPELA!… – U drugoj polovici svibnja Međimurje je neizostavno mjesto posjeta: ove godine u njegovom vinorodnome dijelu održana je 10. jubilarna manifestacija Urbanovo 2018. Ljubiteljima fine papice i fine kapljice doista u nas nije dosadno: s jubilarnog 25. festivala Vinistra u Poreču, a može i s netom spomenutog festivala vina u Hvaru – oba događanja na rasporedu su bila istoga vikenda – ravno u Štrigovu i njenu okolicu!

Rudi Grula, Matija Posavec i David Štampar

Program Urbanova 2018 bio je bogme bogat. Od 18. do 20. svibnja u Štrigovi festival pušipela, 25. i 26. svibnja dani otvorenih vrata podruma tamošnjih vinara, a 1. lipnja, u dvorcu Trebotz, vinski bal. U danima neposredno ispred te između upravo spomenutih datuma bili su gurmanski tjedan, vinske radionice, ocjenjivanje vina, noćni kuharski šou uz disko-glazbu u LifeClass Termama Sv.Martin, pa manifestacija Štrigova noću.

Predsjednik društva vinogradara i vinara Hortus Croatiae David Štampar, ugledni vinogradar/vinar iz Sv. Urbana, objašnjava da se Urbanovo nastoji realizirati kao posebno atraktivnu manifestaciju koja bi privlačila i brojne goste iz drugih gradova i mjesta Hrvatske, a i iz inozemstva. Počelo je, prije punog desetljeća, s priredbom isprva nekako više usmjerenom prema domaćem, lokalnom stanovništvu, međutim kako je vrijeme odmicalo sve intenzivnije se krenulo razmišljati – ispravno!!! – o tome da se lokalno narodno veselje pretvori, kaže voditelj Turstičke zajednice Međimurske županije Rudi Grula, u snažnu eno-gastronomsku turističku manifestaciju koja bi po značenju i nadišla županijske okvire. Predsjednik Organizacijskog odbora Urbanovoga međimurski župan Matija Posavec, vrlo zadovoljan ovim konceptualnim usmjerenjem manifestacije, rado će se pohvaliti da događanje iz godine u godinu raste, privlači sve veći broj gostiju, postaje istinski brend Međimurske županije. Uveli smo određene novitete ali i određene standarde, i sad to počinje davati rezultate. Turistički posjeti osjetno su porasli, po broju ostvarenih noćenja mi smo eto druga županija kontinentalne Hrvatske…, kaže župan Posavec.

Dani otvorenih podruma Cmrečnjak, Sv. Urban

Evo i nešto detaljnije o događanjima: u festivalskoj dvorani u Štrigovi uz relevantne domaće vinare kao izlagače, ove godine kao gosti su se prezentirali ugledni proizvođači vina iz Dubrovačko-neretvanske županije. Poseban prostor bio je predviđen za najbolje ocijenjene pušipele, moslavce, šipone, furminte, dakle vina od jedne sorte ali ne samo iz Međimurja odnosno Hrvatske nego i Slovenije i Mađarske. Uz ponuđače vina, na festivalu su izlagali i razni OPG-ovi koji podastrli lokalne specijalitete. Prvog dana festivala, u petak 18. svibnja, podijeljena su priznanja za najbolje ocijenjena vina koja je kušala i vrednovala strukovna komisija pod predsjedanjem dr. sc. Ivane Alpeze.

Obitelj Cmrečnjak dobitnik je u trima glavnim kategorijama – Pušipel classic, pjenušci rosé classic i u kategoriji vina redovne berbe ali drugih sorata (sauvignon 2017)

Petra Cmrečnjak pokazuje novu butelju za pušipel kao robnu marku Međimurske županije, te novu butelju ali i nove etikete vinarije Cmrečnjak

Posjet podrumu Cmrečnjak: na slici je, uz domaćina Petru i novinare koji pišu o poljoprivredi, prehrani i enogastronomiji prof.dr.sc. Đuro Horvat, inače s dr.sc. Marcelom Melerom autor knjige Marketing vina u teoriji i primjeni a koja je objavljena upravo ovih dana

Glavni dobitnici su:

Šampion u kategoriji pušipela predikatne kategorije: obitelj Jakopić. Riječ je o vinu Pušipel prestige izborne berbe bobica 2017, bocu ovdje u ruci drži Martin Jakopić. Isto to vino ove je godine osvojilo zlatnu medalju na ocjenjianju Decanter Wide World Award 2018

Kategorija pušipela – šampioni su Pušipel 2017 predikatno vino – Jakopić, te u kategoriji classic Pušipel 2017 classic obitelji Cmrečnjak. U kategoriji pjenušaca pobjednici su Stridon od DGA pjenušci, te Rosé classic 2017 obitelji Cmrečnjak. Šampion u kategoriji predikatnih vina drugih sorata je Traminac 2015 izborna berba prosušenih bobica Stjepana Đurinskoga, u kategoriji vina redovne berbe ostalih sorata Sauvignon 2017 obitelji Cmrečnjak.

Pjenušavi šampion, dakle, Stridon. Gordan Horvat i Alen Švenda (sin Mirka Švende Žige!) vode tvrtku DGA pjenušci iz Banfija. Na festivalu su se prezentirali s bijelim pjenušcima Sibon extra brut i brut, te s ružičastime Rosé, sva tri su iz berbe 2015. Horvat i Švenda najavljuju poseban, prigodni pjenušcac  Animo, od grožđa iz berbe 2015., a koji je prije dvije godine napunjen u 1115 boca i otvorit će se 2019. na ceremonijalu proslave 115. godišnjice od izlaska prvog pjenušavoga vina u Međimurju a što ga je proizvela kuća Strahija i kompanjoni. Taj Animo degoržirat će se u svibnju 2019. na Danima Međimurske županije. Zgodno je spomenuti da će se – tako barem najavljuje Goran Horvat – degoržiranje i finalizacija pjenušca obaviti na opremi što se koristila prije više od stotine godina a sad se nalazi u Tehničkom muzeju u Zagrebu…

Na danima otvorenih podruma 25. svibnja goste su primali sljedeći podrumi: Dvanajščak-Kozol (Dragoslavec), Hažić (Jurovčak), Preiner (Sv.Urban), Kocijan (Štrigova), Štampar (Sv. Urban), Rossi (Štrigova), Solum (Vugrišinec), Munđarov breg (Frkanovec), Turk (Štrigova) i Agromeđimurje podrum Štrigova, a u subotu 26. svibnja Cmrečnjak (Sv. Urban), DGA pjenušci (Banfi), Dvanajščak-Kozol (Dragposlavec), Boris Novak (Bandi), Knehtl-Medenjak (Sv. Urban), Tomšić (Železna Gora), Hažić (Jurovčak), Lovrec (Sv. Urban), Kocijan (Štrigova), Kunčić (Banfi), Horvat (Sv. Urban), Rossi (Štrigova), Solum (Vugrišinec) i Munđarov breg (Frkanovec). U Gurmanskom tjednu sudjelovali su restorani Le Batat Terme sv. Martin, Mundoaka, Panorama, Terbotz i Mala hiža, prepoznatljivi izvana pod oznakom Međimurski zlatni gurman. Nudili su menu s tri slijeda i tri vina po 125 kuna.

Goran Horvat (lijevo) i Alen Švenda

Širok izbor etiketa i naglašeni ženski šarm (Ana Maria Rainer, Monika i Ana Štampar, Helena Rainer) za stolom obitelji Štampar: pušipel classic, sauvignon, rajnski rizling, sivi pinot, chardonnay pro et contra (kažu: ili voliš, ili ne voliš, riječ je o vinu njegovanom na finom talogu – sur lie), muškat žuti, urban rosé, urban white, urban red… A kruna na kraju – pušipel 2011 claassic 2011 iz magnum

Susret kolega s fakulteta! Na Urbanovo je iz Plešivice stigao enolog Josip Korak sa zaručnicom Martinom, i zadržao se na kušanju kod Kreše Lovreca i njegove sestre Jasne (lijepi sauvignon 2017)

Dvanajščak-Kozol: standardno vrlo dobra vina, a odličan izbor za ponijeti kući je npr. i bijelo vino DK Grofovo 2017 selection, cuvée od chardonnaya, bijelog pinota, pušipela i graševine, mpc. za butelju je, kaže Rajka Dvanajščak (na slici) – 45 kuna!

Revija sireva međimurske sirane Krnjak iz Belice, koja posluje kao OPG. Obitelj na imanju uzgaja 40 krava i proizvodi sir – domaći slatki, škripavac, tip mozzarella, tradicijski turoš, sa začinima, polutvrdi i tvrdi. Posebno dobar je tvrdi sir, od sirovoga mlijeka, cijena za takav proizvod vrlo ugodna – 100 kn/kg

Vinski bal 1. lipnja predviđen je u dvorcu Terbotz. Upravo na tome balu i službeno će se predstaviti od strane društva Hortus Croatiae specijalno naručena nova butelja određena da se u nju puni pušipel kao robna marka Međimurske županije te će se i službeno otvoriti prve boce Pušipela classic 2017, i s tim trenutkom vina od pušipela iz lanjske berbe a u kategoriji classic i oficijelno su na tržištu.♣

Iz riznice hrvatske gastronomije

MEĐIMURSKI MESO z TIBLICE i GIBANICA! – Međimurje moje malo, kak si lijepo, zeleno… A meso z tiblice tak je lepo ukusno… Malo Međimurje, haj kak si v lepem cvetu, gibanica međimurska najbolja je na svetu!… Sa sirom, makom, jabukama, puno oraha – krepka kao cijeli obrok, te poslužena kao topla.

Majstor kulinar Branimir Tomašić obogatio ju je sladoledom od buče i s bučinim košticama te pokapanime s malo, naravno, međimurskog bučinog ulja, te joj dao novu zavičajnu i hedonističku dimenziju, za ljetne vrućine i osvježavajuću… Mačkovec, Mala hiža – veliki doživljaj! Jako dobre meso z tiblice i međimursku gibanicu kušao sam i u dvorcu Terbotz, ugostiteljskom objektu što ga vodi vinogradarsko-vinarska obitelj Jakopić. I ovdje je međimurska gibanica u društvu sa sladoledom od buče… ♣

Mini Hortus Croatiae: Mala hiža

____________________________________________________________

URBANOVO i u ZAGREBU – Urbanovo je obilježeno i u Zagrebu, u Vinskoj kleti plešivičkog vinogradara i vinara Drage Kurtalja. Prigodnom ceremonijalu nazočio je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. A zatekla se tamo i jedna od zvijezda kulinarskog tv-showa 3,2,1… kuhaj! Matea Domitrović.

Matea, na slici s Dragom Kurtaljem i njegovom suprugom Dubravkom, došla je i na dogovor s Kurtaljem da u njegovoj kulinarskoj srijedi u Zagrebu nastupi ne kao ocjenjivačica na TV nego kao kuharica, a za ocjenjivača je pozvan Tomislav Špiček…■

___________________________________

Vinistra 2018

POREČKA ZLATA! – Za ovogodišnju, inače 25. i jubilarnu Vinistru s više se strana čulo kako je unatoč dva i pol desetljeća na leđima bila vrlo svježa i mladolika, i kako je možda bila i najatraktivnija od svih do sada. Sjajna vina, najveći broj izlagača, bogat popratni program, odlična posjećenost.

Evo rezultata s ocjenjivanja na Vinistri 2018:

Malvazija istarska: najboljom u kategoriji mladih malvazija proglašena je Malvazija 2017 Gcru od Marijana Armana. Najboljom zrelom malvazijom pak proglašena je Malvazija 2016 od Giulija Ferenca. Najbolji mladi teran je Teran 2017 il Primo – Fakin, a najbolji zreli teran je Fuga 2015 – Dobravec. Najbolji mladi refošk: Refošk 2017 – Kmetija Jogan, najbolji zreli refošk: Refošk aMorus 2011 – MonteMoro.

Bijelo miješano, zlata: Corona grande 2015 – Benvenuti; Meneghetti white 2016 – Meneghetti.

Borgonja, zlato: Borgonja 2017 – Damjanić Fuškulinski

Cabernet franc, zlato: Cabernet franc 2011 – Degrassi;

Cabernet sauvignon, zlata: Cabernet sauvignon 2011 – Degrassi; Veronika 2016 – Benazić; Cabernet sauvignon Festigia 2015 – Agrolaguna; Cabernet sauvignon 2015 – Degrassi; Cabernet sauvignon 2016 – Banko; Cabernet sauvignon 2015 – Giulio Ferenac; Cabernet sauvignon 2015 – Vina Zigante; Cabernet sauvignon 2015 – Pino Rossi, Cabernet sauvignon 2016 – Vinarija Pavlomir.

Chardonnay, zlata: Chardonnay 2017 – San Tommaso; Chardonnay 2016 – Giulio Ferenac; Chardonnay 2017 riserva A&M – Dešković; Chardonnay 2017 – Medea

Crno miješano, zlata: Santa Lucia crno 2015 – Kozlović; Terre bianche cuvée rouge 2013 – Degrassi; Santa Lucia crna 2013 – Kozlović; Terre bianche 2009 cuvée rouge – Degrassi; Meneghetti 2012 red – Meneghetti; Clemente 2015 – Damjanić; Castello 2015 Festigia – Agrolaguna

Merlot, zlata: Merlot Festigia 2013 – Agrolaguna; Merlot barrique 2016 – San Tommaso; Merlot 2016 – ABvina; Merlot 2017 – Vivoda; Merlot 2015 – Banco; Merlot 2015 Silente – Tomaz; Merelot 2015 – Siljan

Muškat bijeli, zlato: Muškat bijeli 2017 – Dešković

Muškat momjanski, zlata: Muškat San Salvatore 2013 – Benvenuti; Muškat momjanski 2017 – Kozlović.

Muškat žuti, zlata: Muškat 2015 – Geržinić; Allegro 2013 – Dobravac; Muškat žuti 2017 – Mario Peršurić; Muškat žuti 2016 – Vinarija Pavlomir; Muškat žuti 2017 – San Martino; Muškat žuti 2016 – Agrolaguna; Deklić muškat 2017 – Deklić

Pjenušci, zlato: Misal millennium 2013 – Misal Peršurić. ♣

Vina Zagrebačke županije 2018

ĐURINSKI i RAJAKOVIĆ – Po tradiciji, Zagrebačka županija održala je svoje godišnje ocjenjivanje vina iz proizvodnje u okolici Zagreba. Ovaj put kušanje je bilo u objektu Četiri srca u mjestu Marija Gorica nedaleko od Zaprešića. Uz komisiju koja je degustrirala sve prijavljene uzorke radio je posebno i novinarski žiri zadužen da vrednuje samo vina od sortata chardonnay i rizling rajnski naime za njih se smatra da su na cijelome području Županije tradicijske i udarne za postizanje vrhunskoga vina.

Stjepan Đurinski kao ukupni šampion i gospođa Žnidaršić s rajnskim rizlingom koji je pobijedio u ocjenjivanju novinarskog žirija

Josip Rajaković

Šampionsko vino 15. ocjenjivanja vina Zagrebačke županije je mješavina bijelih sorata – ledena berba 2014 OPG-a Stjepan Đurinski iz Zaprešića.

Isto vino ponijelo je šampionsku titulu i u kategoriji bijelih mirnih vina s ostatkom šećera. Sauvignon 2017 Josipa Rajakovića iz Krašića proglašen je šampionom u kategoriji bijelih mirnih suhih vina i u kategoriji vina iz posljednje godine berbe. Cabernet sauvignon 2016 Ivice Rozijana iz Samobora zakitio se šampionskom titulom među ružičastim i crnim mirnim vinima, a pjenušac iz 2016 Josipa Rajakovića među pjenušavim vinima. Bermet Damira Kirina iz Samobora šampion je u kategoriji specijalnih vina.

Pored Đurinskoga, koji uz Željka Šimanovića iz Krašića (s vinom Traminac 2015 ledena berba) jedini nosi ocjenu 91/100 bodova, k tome ima i jedno vino – Graševina 2015 izborna berba prosušenih bobica – s 90 bodova, najuspješnijim sudionikom ocjenjivanja 2018. može se i ove godine smatrati Josip Rajaković koji je osvojio još nekoliko zlata za mirna i pjenušava vina.

Dvije stručne komisija pod predsjedanjem prof.dr. Ane Jeromel ocijenile su ukupno 136 uzoraka te dodijelile dvije velike zlatne medalje, 50 zlatnih, 63 srebrnih i 17 brončanih diploma.

Članovi žirija s Josipom Kraljičkovićem, pročelnikom za poljoprivredu Zagrebačke županije

Kod novinarskoga žirija na ocjenjivanju su se našla samo četiri županijska chardnnaya, te 13 rajnskih rizlinga. Najboljim chardonnayem proglašen je onaj iz 2017. a od OPG-a Crnić iz Zaprešića, dok je u grupi rajnskih rizlinga kao najbolji isplivao onaj iz 2017. a od obitelji Žnidarić, također iz Zaprešića. ♣

Dani graševine 2018

Ivan Marinclin, glavni enolog Kutjeva d.d

KUTJEVO d.d: RAZLOG ZA SLAVLJE!  – Ocjenjivanje graševina, uz skorašnji – 2. lipnja! – Festival graševine u Kutjevu: slavlje Kutjeva d.d.!
Glavni enolog Kutjeva d.d. Ivan Marinclin, naravno, u veselom raspoloženju.
Nešto više od 113 uzoraka, tri ocjenjivačke komisije sa po sedam članova, predsjednik stručnog ocjenjivačkog suda prof.dr. Edi Maletić, dopredsjednici Ana Jeromel i Marko Markota.

Šest vina dobilo je veliku zlatnu medalju a 49 vina osvojilo je zlatnu medalju. Pragovi za medalje bili su 90 – 100 za veliko zlato, 85 do 89,99 za zlato, 80 do 84,99 za srebro.

Najbolje ocijenjeno mlado vino: Graševina 2017 Turković – Kutjevo d.d.

Najbolje ocijenjena graševina starijih godišta: Graševina De Gotho 2016. – Kutjevo d.d.

Najbolje ocijenjeno vino-predikat: Graševina ledeno vino 2011 – Kutjevo d.d.

Iz službene liste s rezultatima vidljivo je da su se bodovi za vina koja nisu bila u kategoriji predikata kretali najčešće između 83 i 86 bodova. Bez obzira na toliko dodijeljenih zlatnih medalja, može li graševina, za koju često spominjemo kako je najvažnija Hrvatska (bijela) sorta – bolje?

Vidljivo je bilo i još nešto: graševina – opet govorim o vinu izvan kategorije predikata – uvelike tržišno igra na kartu slatkoga! Česti sadržaji neprovreloga sladora u uzorcima bili su od 3,4 g/lit do 5 g/lit. Za grupu suhoga vina (1/1) previše je već 3,40 ili 3,50 g/lit šećera, a više vina – barem onih što su bila u mojoj ocjenjivačkoj grupi – svrstanih u kategoriju suhoga sadržavao je više od 4 g/lit, pa i do 5 g/lit. Na moje pitanje kako je moguće vino s više od 4 g/lit označiti kao suho dobio sam odgovor da je udruga Kutjevački vinari odlučila granicu podići za jedan gram! Bit će zanimljivo vidjeti kako će ta vina biti označena na etiketi na butelji na tržištu. Pitanje je i hoće li na etiketama i biti uopće oznaka suho, polusuho…  naime vidim da u posljednje vrijeme one izostaju.

Pogled na predsjednika i dopredsjednike stručnog žirija – Edija Maletića te Anu Jeromel i Marka Markotu, kao i na članove u radu

Nije sporno to što netko želi proizvesti i plasirati vino s ostatkom sladora, a bitno je da se službena klasifikacija o sadržaju sladora u vinu poštuje i da se točna oznaka oznaka napiše na etiketu. Naime vino se radi i za potrošača, ali ne samo za neku veću grupu potrošača nego za sve. Činjenica je da vina s ostatkom sladora jako dobro prolaze kod šire mase, znanstvenici su i ustanovili da slatkoća osvaja na mah pa se to i rado koristi u komercijalne svrhe (ipak ne mora slast biti i trend, pa nekoliko i stvarno suhih graševina sa sadržajem do oko 2 g/l dobilo je u Kutjevu lijepe ocjene i zlatnu medalju!), međutim ponavljam, sadržaj neprovreloga sladora treba i precizno komunicirati konzumentu, kako s aspekta prepoznavanja odgovara li proizvod organoleptičkom afinitetu pojedinog potrošača, tako i iz određenih zdravstvenih razloga. Postoje naime potrošači koji u vinu što bi trebalo biti suho ne vole slatkoću, a s druge strane da ima i potrošača s problemima s dijabetesom koji bi ponekad i voljeli popiti čašicu vina ali dakako ne i onoga s ostatkom šećera…

Festival Graševine 2018 odvijat će se glavninom na Trgu Graševine u središtu Kutjeva. Predviđen je i simpozij o graševini, među temama su npr. Konačni rezultati projekta klonske selekcije graševine u Kutjevačkom vinogorju (Edi Maletić), Marketing vina u teoriji i primjeni (Đuro Horvat), Zakon o vinu (Vlado Krauthaker), Vino i zdravlje: Deblja li Graševina? (Mladen Boban)…   ♣

Od Kutjeva do Stupnika

GALIĆEVO SLAVONSKO VINSKO CARSTVO – Novi glavni igrač u domaćem vinskome svijetu postao je slavonski poduzetnik Josip Galić, koji je u Kutjevu sagradio suvremeni vinski podrum što će se službeno otvoriti na Martinje 2018, te koji je u svoje okrilje uzeo nekadašnji posjed Majetić u Kutjevu i nekadašnji posjed Zdjelarević u brodskom Stupniku. Navodno su investicije samo u gradnju podruma u Kutjevu bile oko osam milijuna eura!

Vinski podrum u Kutjevu kapaciteta je, čujem, oko 660.000 litara a u njemu će se prerađivati grožđe iz vinograda iz Kutjeva i iz vinograda iz Stupnika, te, barem zasad, proizvoditi oko 333 333 (Galić je čini se opsjednut brojkama tri, šest i devet) litara vina. Glavni u proizvodnji je mladi ali iskusni enolog Slaven Jeličić, koji osobiti rezultat u vinu očekuje od grožđa iz stupničkog vinograda gdje se nalazi trsje chardonnaya starije oko30 godina.

Sadašnji Galićev a prijašnji Majetićev posjed u Kutjevu, a to je kompleks s vinogradom i hotelčićem (prenoćište) nazvan je Akademija Graševine, a onaj u Stupniku (na slici)  je još i dalje je s nazivom Stupnički dvori. Stalna ponuda je u ovome trenutku u oba objekta na bazi noćenja i doručka, moguće je dobiti i hladni narezak, vina su ne samo od Galića nego i od drugih kvalitetnih proizvođača iz kraja, ali ambicije su dosta veće – u planu je u oba slučaja aktiviranje i tople kuhinje, već su i angažirani dobri i iskusni kuhari. Podrumi na nekadašnjem Zdjelarevićevom imanju trebali bi tek dijelom ostati u znaku pića, naime tu bi dozrijevali pjenušci i vinjaci, dok bi se dio preuredio za pružanje usluge wellnessa. Galićeva je zamisao da se Slavonija obogati objektima koji će u eno-gastronomskom smislu zadovoljiti i najzahtevnije potrošače. Slaven Jeličić naglašava: Eto, dok se toliki mladi odlučuju za iseljenje u razne druge države EU, Galić zapošljava i nudi lijepu budućnost u domovini! Hotel Akademija u Kutjevu inače ima deset dvokrevetnih soba, a hotel u Stupniku ima 13 dvokrevetnih soba i dva apartmana.♣

Fine Wine & Dine na Plešivici

VILLA NA TRI KORAKA – Riječ je, ovdje na slici, ne o dvorcu nego o villi! Na tri je koraka od grada. Počiva na trima Koracima – pater familiasu Velimiru, utemeljitelju, te sinovima Bernardu, kuharu, i Josipu, enologu. U pozadinskome, ali ne manje važnome dijelu, tri su vile BMV – Baka, mama Mirjana i kćerka Vera. Tri bitna elementa u ponudi: ambijent, vino, hrana. Menu s najmanje tri slijeda – predjelo (odlični svježi domaći kravlji sir, pa copanjak…), glavno jelo, desert. Vina u trima kategorijama: bijelo, ružičasto, crno. Zatim: mirno (u tri varijante: klasično, pa macerirano tzv. orange, i slatko desertno), potom pjenušavo, i u destilatu. Ukupan tris jačine – full housea!

Plešivička vinogradarska-vinarska obitelj Korak u velikom je poslu na značajnom pothvatu – na proplanku, uz svoje vinograde, od prvobitne selske stambene hiže najprije s vinskim podrumčićem pa onda i s ovećom kušaonicom, i onda s velikim suvremeno opremljenim vinskim podrumom, realizirati ekskluzivan kompleks koji će, uz prošireni i modernizirani proizvodni vinski dio, činiti i restoran na visokoj razini, vinska kušaonica, prodavaonica vina, ljetna terasa, a na katu i prostorije za razna događanja – skupove, mini kongrese, sastanke, izložbe, moguće je da će se urediti i koja gostinjska soba.

S građevinskim radovima trebalo bi završiti do kraja ove godine, slijedi uređenje interijera i eksterijera, a otvaranje Hiže na tri Koraka predviđa se za proljeće 2019.

Okruženje – trsje i golemo stablo sa širokom krošnjom što ljeti pruža sjajno utočište u savršenoj hladovini, pogled na okolicu lijep, opuštajući, zrak čist, vina već debelo etablirana – Velimir i Josip kao enolozi vrlo pedantni, mama i baka odlične kuharice, sin Bernard koji se pridružuje kao chef specijalizirao se kroz posljednjih par godina u renomiranom zagrebačkom restorani Dubravkin put (uz Priscu Thuring!), potom ni manje ni više nego kod chefice Ane Roš u Hiži Franko u Kobaridu, ali i u Modeni u Italiji.

Treba li reći još štogod? ♣

U znaku mjehurića – Rockin’ All Over the World

OTVOREN NOVI ŠAMPANJSKI PODRUM ŠEMBER – Netko će za 25. svibnja reći da je to Dan mladosti, a netko da je to Dan svetog Urbana, zaštitnika vinograda, vinogradara a i vinara… A nekome će se – ispravno!!! – dopasti obje kvalifikacije.  Za vinorodnu Plešivicu i za mjesto Donje Pavlovčane 25. svibnja 2018. tijesno je vezan i uz sv. Urbana i baš i uz uz mladost, naime taj je datum plešivička vinogradarsko-vinska obitelj Šember, sastavljena od tri generacije (mladi brojčano pretežu!), izabrala za otvorenje svojega novog šampanjskog podruma, lociranog u dvorištu tik uz kućicu gdje je još od prije dosta godina uređena lijepa kušaonica sa zatvorenim dijelom (zima) te s natkritom verandom.

Zdenko Šember i gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel

Šemberovi, kod kojih je obiteljska vinogradarska i podrumarska tradicija vrlo dugačka a koji su se pjenušcima počeli baviti prije 21 godinu, podrum su realizirali kroz tzv. Vinsku omotnicu, to znači da su aplicirali za financijska sredstva iz EU fondova. Investicija je vrijedna oko 2,3 milijuna kuna, Šemberovi su morali najprije sâmi podmiriti trošak gradnje a sad očekuju da im se, kažu, kroz Omotnicu vrati najmanje 35 posto sredstava. Podrum je na dvije etaže, i ukupne je površine 320 četvornih metara, opremljen je klima-uređajima, a služit će samo za čuvanje butelja s pjenušcima i za degoržiranje (odvajanje taloga) te čepljenje, etiketiranje. Ukupan kapacitet objekta je nešto veći od 200.000 butelja. Šemberi sada proizvode oko 25.000 butelja pjenušca godišnje, počeli su s bijelim, pa mu pridodali ružičastoga, onda je prije koju godinu stigao pjenušac Qvevri proizveden od baznog vina nastalog polugodišnjom maceracijom bijelih sorata u gruzijskoj amfori ukopanoj u dvorištu, a najnoviji, upravo i promoviran 25. svibnja, je Pavel, od 90 posto chardonnaya i 10 posto plaveca žutoga zasađenih u vinogradu na poziciji nazvanoj Pavel stoga što je u blizini crkva sv. Pavla. Zdenko Šember koji vodi vinsko imanje kaže da obitelj namjerava još podizati vinograde, u prvom naletu u planu je oko tri hektara, te dosegnuti i ustabiliti obiteljsku proizvodnju perlica sigurno na oko 50.000 a možda čak i na 60.000 butelja godišnje.

Avenue Šember, od parkirališta pa uz novi podrum do lijepe kušaonice (dolje)

Sa svečanog otvorenja: nakon pozdravnog govora domaćina i izraza dobrodošlice gostima potekao je pjenušac. Zdenko Šember sa suprugom Ivankom, s lijeve strane na slici su njihove kćeri Lucija i Klara a s desne je sin Nikola (markočolić)

Novi pjenušac obitelji Šember – Pavel. Uz domaće jagode, odličan uvod u proslavu koja je, s obzirom na obujam i ugledne goste te program, s razine slavlja prerasla u svojevrsno društveno događanje na području Plešivice

Dado iz zagrebačkog Cheese bara počeo je, i dovršio, povremeno je u kontrolu dolazio gastronomad Rene. A dok gulaš nije bio spreman uživalo se u malim zalogajima na sto načina (markočolić)

Tisuća malih zalogaja… Poslije je na red došla i domaća šunka (markočolić)

Od Vardara pa do Triglava… Iz Skopja stigao je Ilija Malinkovski, vlasnik uglednog Chateaua Kamnik, iz Goriških brda pak došao je Stojan Ščurek… (markočolić)

Šemberi su u povodu otvorenja ovoga podruma priredili svečanost za nekoliko stotina uzvanika – svojih kolega vinogradara i vinara (uz domaće vinare bilo ih je od Vardara pa do Triglava – Iki Malinkovski i Goran Milanov iz Château Kamnika iz Skopja, Barbara Istenič s Bizeljskoga, Ivan Damjanić Fuškulinski iz Poreča, Stojan Ščurek iz Goriških brda…), pa vinskih trgovaca, ugostitelja, enologa, sommeliera, novinara, prijatelja iz raznih drugih gospodarskih segmenata, susjeda…  Pjenušac je tekao potocima (u grlo, naravno!…), a vjetar u leđa dobrom raspoloženju davali su DJ i glazbeni sastav s obiljem rock-klasika (Zdenko Šember inače veliki je ljubitelj rocka i često degustacije svojih vina poprati dobrom glazbom s gramofonskih ploča!). Popodne i večer prošli su u Rockin’ All Over The World… Vrijednoj obitelji dobro zdravlje, i želja da se, uz Rockin’ All Over The World, ostvari – Drinkin’ Šember’s bubbles All Over The World.  ♣

Prodaja najboljih proizvoda na prikladnoj razini

TRI (BITNA) AGROLAGUNINA KANTUNA: SIR, MASLINOVO ULJE i VINO! – Tko kaže da velike kuće u nas ne mogu biti u špici sa svojim proizvodima?! Trebaju samo imati rukovoditelja koji želi i koji se razumije u onu višu, tzv. dodanu vrijednost artikla, te djelatnike na razini da u realizaciji mogu zadovoljiti visokim zahtjevima, a potom i sposobne marketingaše i verzirane trgovce. Već duže vrijeme hod dobrim kolosijekom u proizvodnji je onaj od porečke Agrolagune, tvrtke što eto sada, napokon, i u kontekstu plasmana svojih specijaliteta na širem planu kreće i samostalno, hvalevrijednim putem.

Rene Bakalović i Milan Budinski

Prezentacija, jedna od mnogih, ali ustrojena ne na klasičan način da samo jedni govore a drugi samo slušaju nego drukčije, vrlo interaktivno, tako da je publika bila bitno uključena. Protagonisti: sirevi Špin porečke Agrolagune. Ta tvrtka, već odavna šire znana po vinu, odlučila je pred javnost uz plemenitu kapljicu u prvi plan staviti još dva svoja ključna proizvoda – sir i maslinovo ulje. Predstavljanje u ugostiteljskom objektu koncipirano je kao neka vrsta nagradnog kviza s edukacijskom notom. Nazočni, suočeni s neoznačenim uzorcima sedam raznih sireva sirane Špin u sklopu Agrolagune, trebali su pogoditi o kojim se sirevima radi, a kasnije je na red došlo i spajanje raznih Agrolaguninih vina sa svakim od tih sedam sireva. Prezentaciju u obliku radionice vodili su glavni enolog Agrolagune Milan Budinski, aktualna šefica marketinga Mia Vukdragović, direktor prodaje Saša Ukušić, i gastronomad Rene Bakalović.

Mia Vukdragovic i Saša Ukušić

U visokokvalitetnome rangu Agrolaguna se, eto, isprofilirala u trima segmentima: vino – Laguna Festigia i Festigia riserva, maslinovo ulje – Ol Istria, i sir – stancija Špin, a četvrti dio kao nužna popuna za valjano zatvaranje kruga trebaju biti jači specijalizirani marketing u vlastitome aranžmanu i trgovina (prodavaonice!) pod vlastitom kontrolom, i upravo to se sada priprema realizirati. Riječ je o planiranim češćim posebnim, ciljanim strukovnim prezentacijama te o stvaranju niza samostalnih dućana pod nazivom Tri kantuna (tri kantuna = vino, maslinovo ulje, sir). Za otvorenje prve prodavaonice Tri kantuna izabran Rovinj, potom, za drugu, Zagreb, a onda bi ih trebalo proraditi još nekoliko i u drugim gradovima Lijepe naše. Kaže mi to glavni enolog Agrolagune Milan Budinski, na slici s gastronomadom Reneom Bakalovićem, i Mia Vukdragović iz Agrolaguninoga marketinga.

Ponajbolji proizvodi Agrolagune, koji mogu zadovoljiti i najzahtjevnija nepca, tako eto dobivaju punktove na kojima će se oni, logično je za očekivati, nuditi istaknuto, te adekvatno svojim vrijednostima i osjetljivosti na svjetlost, toplinu i stupanj čistoće zraka, dakle drukčije nego dosad u velikim trgovačkim lancima gdje su izloženi bezlično, pomiješani u hrpu s drugim artiklima i često stavljeni ravnodušno i maćuhinski na s aspekta moguće degradacije vrlo neodgovarajuća im mjesta (svjetlost, toplina…).

Agrolaguna ozbiljno kreira novi image, pa bi do kraja ove godine trebala, kaže dalje Budinski, kroz nove etikete s drukčijim dizajnom znatno promijeniti vizualni identitet proizvoda. Pred javnost izlazi i s novim uradcima u segmentu Bakhova nektara. Riječ je o trima malvazijama – malvaziji (berba 2012) koja je nastala uz sedam mjeseci maceracije i potom dozrijevanjem u velikim bačvama od bagrema (Budinski naglašava da s akacijom nastoji biti što bliži Istri!) i sa četiri godine odležavanja u butelji (naziv vina berbe 2012 bit će Malvazija 210, po broju dana koliko je trajala maceracija), zatim o pjenušcu rađenom klasičnom metodom a od malvazije istarske i s dodatkom bijeloga pinota (godina dana na kvascu u butelji; dosad je Agrolaguna imala samo ružičasti pjenušac Perla rosé rađen metodom charmat), te o malvaziji 2016 kasne berbe u slatkoj desertnoj kategoriji. Planirani su, za kasnije, i izlazak bijele mješavine Castelblanc berbe 2017 od chardonnaya, viogniera, malvazije i bijelog pinota, dozrijevane u velikim bačvama i u barriqueu, te crne Festigije reserve od merlota i terana iz 2013. A onda, za još poslije, u 2019., sprema se i izlazak Festigije reserve od terana, cabernet sauvignona i merlota iz berbe 2015, s tri godine dozrijevanja u bačvama i s jednom godinom u inoksu.

U segmentu maslinovog ulja Agrolaguna ima pet jednosortnih ulja u manjim bočicama i dvije mješavine sorata u bocama od pola litre i 0,75 lit, a što se tiče sireva, više ih je vrlo zanimljivih – mladi kravlji, ovčji, od miješanog mlijeka, kravlji tvrdi, pa onaj odležan na komini od terana, onaj dozrijevan uz mazanje orahovicom i onda zamotan u listove oraha, onaj obogaćen maslinama, onaj oplemenjen tartufom, a tu je još i Gran Istriano, ekstra tvrdi sir koji dozrijeva minimalno 12 mjeseci i proizvodi se u kolutima od 11 kg… Sir Agrolagune, koja inače ima 2000 svojih ovaca ali se i opskrbljuje mlijekom od pouzdanh kooperanata, nastaje od sirovog i neobranoga mlijeka u modernoj sirani Špin, s kapacitetom od 400 tona, pogonom u koji je uloženo oko 35 milijuna kuna. U trgovinama Tri Kantuna uz vino, maslinovo ulje i sir moći će se kupiti i Agrolagunina skuta! ♣

Prvenstvo sommeliera Istre i Kvarnera

PRVAK ZA 2018: ZORAN GREGOROVIĆ – Održano je i ogovodišnje prvenstvo sommeliera Istre i Kvarnera. U eliminacijskom natjecanju sudjelovalo je 28 natjecatelja iz hotelskih kuća Maistra iz Rovinja, Valamar Riviera iz Poreča, Laguna Novigrad iz Novigrada, Istraturista iz Umaga, Arenaturista iz Pule, Plava laguna iz Poreča, Liburnija Riviera Hoteli  iz Opatije, Villa Ariston iz Opatije, Petaeani iz Labina, Flanoma iz Plomina i Stancija Meneghetti iz Bala.

U polufinale se plasiralo 12 natjecatelja, a u finalu, pred brojnom publikom u Zajednici Talijana Brtonigla, nadmetali su se Zoran Gregorović (Valamar Isabella resort – Poreč), Ivan Dušić (Stancija Meneghetti – Bale), te Darjan Zelić (hotel Kvarner-LRH Opatija). Finalisti su svoje znanje i vještine iskazali u otvaranju pjenušca, ispravku vinske liste, dekantiranju crvenog vina, prepoznavanju vina i jakih alkoholnih pića, pogađanju malvazije sa četiri zemlje te istakanju magnuma.

Konačni poredak je sljedeći: 1. Zoran Gregorović, 2. Ivan Dušić i 3. Darjan Zelić. ♣

Lijepa vijest iz SAD 

OSCAR ZA GRGIĆA – Lijepe vijesti stižu iz SAD: naš Miljenko Mike Grgić (95!) upravo je osvojio nagradu James Beard Foundation Restaurant and Chef Award za 2018. godinu. Trofej, dodijeljen, inače, u Chicagu, smatra se jednim od najprestižnijih odličja u SAD u segmentu ugostiteljstva i često ga se naziva Oscarom u svijetu hrane i pića.  Čestitke!

Na slici su vremešni ali vedri i nasmijani Mike Grgich, kao i prizori iz nove kušaonice vina u podrumu u Trsteniku. Mikeova kćerka Violet je inače nedavno bila u Hrvatskoj i obišla Grgićevu vinariju u Trsteniku na Pelješcu, koja se ozbiljno priprema za kvalitetan obuhvatnji prijem gostiju u nastupajućoj turističkoj sezoni.

U sklopu objekta u Trsteniku otvorena je kušaonica vina – wine bar, s 50 mjesta, a uz kušaonicu je i terasa koja također može komotno primiti 50 osoba. Zasad se, uz vina, nude hladne plate – sir, pršut, marinirana riba, a u planu je i ponuda toplih jela. Plan je za kreiranje toplih složenih gurmanskih poroka angažirati nekog znanog chefa… Spremni su trebali biti i smještajni kapaciteti, ali građevinski su radovi malo kasnili pa taj nije još nije posve gotov. Krešimir Vučković, upravitelj Vinarije Grgić u Trsteniku, kaže da se njihovo službeno otvorenje očekuje iduće godine. Smještajni dio obuhvatit će četiri sobe i dva apartmana, puca se na pet zvjezdica… ♣

Gostovanja

Aljoša Jakončić

VINO IZ JAJA! – Oho, vino iz jaja? Pa, što je to? To je, naravno, vino iz jaja! A ovo jaje je veliko, nije sneseno – tko zna koliko bi moralo biti veliko biće koje bi snijelo jaje zapremnine nekoliko stotina litara!…  Jaje je nastalo zahvaljujući vještini bačvara da izradi veliku drvenu posudu za vino u obliku jaja a u kojoj plemenita kapljica sazrijeva i razvija se na finom talogu (sur lie, na kvascu…) na  poseban način, bez tzv. batonaža, tj. povremenog miješanja vina specijalnim štapom. Ukratko: s obzirom na oblik jaja-bačve i na to da se toplina uvijek uzdiže a hladniji slojevi spuštaju prema dolje, miješanje vina počiva na tom principu. Vino u vršnom, suženome  dijelu jajeta uvijek je s nižom temperaturom od vina u središnjem, najširem dijelu, i taj svježiji sloj s vrha stalno se, nježno, spušta prema dolje, dok topliji stremi prema gore…  Vino iz jaja, nazvano Uvaia, donio je u Zagreb na kušanje proizvođač Aljoša Jakončić iz Goriških brda, koji surađuje – i to, kaže, dobro! – s vinotekom Vivat Fina Vina. Ovo je prvo njegovo vino iz jaja s kojim je – upravo! – izašao na tržište, riječ je o sorti pinot sivi iz vinograda na većoj nadmorskoj visini, berba je 2016., maceracija je trajala 10 dana a nakon maceracije i alkoholne fermentacije kapljica (14,5 vol %) je pola godine provela u bačvi-jajetu, onda je napunjena u butelju bez filtracije. Vino je na kušanju točeno u poseban model čaša oblika jajeta koje je na tržište pustila tvornica Spiegelau. U organoleptici je pokazalo obilježje vina od maceriranih bijelih sorata, no bilo bi dobro, za konačni sud, ostaviti ga u butelji još barem godinu dana – ako ne i više! – i onda ga ponovno kušati.

Jakončić je uz jajčano vino donio i svoje bijele i crvene Caroline, također dozrijevane na finom talogu u drvu, ali ne u bačvi-jajetu. One su lijepo pokazale da Jakončićeva vina vrlo uspješno plove kroz vrijeme. U čašama su se našle Carolina bela 2015 Cosana Classé, od chardonnaya (70 %), rebule (25 %) i sauvignona (13,5 vol %), Carolina bela 2012 Cosana I classé  (13,5 vol %), kao i Carolina bela 2009 Cosana, potom, iz dvostrukog magnuma (boca od tri litre), Carolina red 2013 (cabernet sauvignon, cabernet franc i malkice merlota; 13,5 vol %), Carolina red 2009, te Carolina red 2006 select, to je vino samo od merlot. ♣

Gostovanja

FANTASTIČAN VREMEPLOV ALHAMBRE! – Mali butikni hotel Alhambra, Mali Lošinj, ali – velika vinska imena i velika vina! I velika hrana!

Château Palmer – enolog Damien Grelat; jelo chefa Melkiora Bašića; Château Palmer 2000

U svibnju je u Alhambri, u sklopu već znane serije vinskih radionica u predsezoni i u posezoni, gostvao glasoviti Château Palmer iz famozne bordoške apelacije Margaux! Vinski  je dio vodio enolog Palmera Damien Grelat, a kulinarski Melkior Bašić, glavni chef à la carte restorana Alfred Keller hotela Alhambra. Jakobove kapice, gusja jetra, Vin Blanc de Palmer 2016, Alter Ego 2010, Château Palmer iz berbi 2005. i 2000. te zadivljujući Château Palmer iz 1995! Sjajan vremeplov u daleku vinsku povijest… Zaista za šmekere!

Novo ubuđenje u Alhambri – za praznični vikend od 22. lipnja: alzaška vinska kuća Hugel!  ♣

Palača Hofburg, Beč

VIEVINUM 2018! – Novo, i vrlo značajno međunarodno događanje, ovaj put u Beču, u palači Hofburg u središtu austrijskoga glavnoga grada. Riječ je o sajmu VieVinum, koji traje od 9. do 11. lipnja. Manifestacija obilježava 20 godina postojanja, a po informacijama vezanima uz kompletan sadržaj mogla bi biti svježija i dinamičnija nego ikad do sada. S vinima će se predstaviti oko 550 izlagača iz cijeloga svijeta, dakako najviše će biti Austrijanaca. Iz Hrvatske kao izlagači dolaze Badel 1862, Feravino, Iločki podrumi, Kozlović, Krauthaker, Kutjevo dd., Dvanajščak-Kozol.

Ovogodišnji festival VieVinum očekuje rekordan posjet vinskih profesionalaca iz cijeloga svijeta. Za izlagače na manifestaciji (pa i za naše!) ukazuje se eto sjajna prigoda za prodor na nova tržišta odnosno za stabilizaciju ili poboljšanje svoje već eventualno postignute pozicije na pojedinim tržištima.  Organizator najavljuje da će u Beč u palaču Hofburg iz inozemstva stići više od tisuću vinskih trgovaca, sommeliera, ugostitelja, novinara. Dosad akreditirani novinari su iz 45 zemalja. Najviše vinskih trgovaca dolazi iz Njemačke, SAD, Švicarske i Rusije. AWMB odnosno Austrijski ured za vinski marketing pobrinuo se da nazočni budu i brojni uvoznici iz Azije, i Južne Amerike.   Austrijski proizvođači vina mnogo očekuju od ovog VieVinuma, između ostaloga i stoga što su posebno zadovoljni kakvoćom vina iz berbe 2017. koju su pustili odnosno pomalo puštaju na tržište i koju će snažno prezentirati. Optimizam Austrijanaca bazira se i na stalnom rastu prosječne vrijednosti izvezenoga vina po litri. Od nedavno u ukupnome izvozu Austrijanci uspijevaju ostvariti prosječnu cijenu vina od 3,39 € po litri. Po svježim podacima, austrijski izvoz vina kreće se oko 47 milijuna litara, a ukupna vrijednost vrti se oko 159 milijuna €.

Program VieVinuma bogat je radionicama, degustacijama, predavanjima. Osobito atraktivnima čine mi se sljedeće:

Schatzkammersaal, 9.6.2018. 11,30 sati – Respect Biodin Wine (biodinamska vina), dvadesetak proizvođača, kako slijedi: Paul Achs, Judith Beck, Clemens Busch, Steffen Christmann, Kurt Feiler, Karl Fritsch, Michael Goëss-Enzenberg/Manincor, Andreas Gsellmann, Gernot Heinrich, Johannes Hirsch, Fred Loimer, Hans Nittnaus, Bernhard Ott, Gerhard Pittnauer, Claus Preisinger, Hansjörg Rebholz, Franz Wehrheim, Franz Reinhard Weninger, Fritz Wieninger/Wieninger & Hajszan Neumann, Philipp Wittmann i Herbert Zillinger).

Metternichsaal, 9.6., 12:30-14:30 sati –  Die Alte Wachau (vina iz Wachaua)

Schatzkammersaal, 9.6.2018, 14:00-15:15 sati – Veliko godište 2015.  i velika vina članova udruge Renomierten Weinguter Burgenland

Schatzkammersaal, 9.6.2018, 16:00 sati – Najbolji crni pinoti svijeta izvan Burgundije

Metternichsaal, 9.6., 16:00 sati – United by Blaufränkisch (Ujedinjeni kroz frankovku – ponajbolja vina od te sorte prezentira 60 vinskih kuća iz Njemačke, Mađarske, Slovačke, Češke, Rumunjske, Slovenije i Austrije)

Metternichsaal, 10.6., 9:30 sati –Zweigelt kao podcijenjena sorta

Metternichsaal, 10.6., 14:00 sati – Značenje izdvojenih vinogradskih položaja

Bit će i jedna radionica – Wines of Croatia and Slovenia – posvećena dakako hrvatskoj i slovenskoj kapljici (malvazije, graševine, terani, refoški, plavci… ), odvijat će se 10.6. s početkom u 13:00 sati u dvorani Künstlerzimmer, a  vodit će je Saša Špiranec.  U nastavku popodneva su radonice vezane uz švicarsko vino, naime Švicarska je ove godine partner-gost VieVinuma.

Radionica s vinima Mađarske, Rumunjske, Srbije, Crne Gore i Makedonije, a pod vodstvom Zoltana Györffyja i Igora Lukovića, predviđena je za 11. lipnja popodne, od 15:30 sati u dvorani Künstlerzimmer.

Ulaznice u pretporodaji na www.vievinum.at/tickets ♣

Plantaže 13. jul

PISMA IZ SARAJEVA USRED VINOGRADA s VRANCEM! – Da, u Podgorici Goran Bregović u Ćemovskome polju gdje su vinogradi znane vinske tvrtke Plantaže 13. jul!  Najavljuje mi to Aleksandar Rajković, direktor izvoza te velike crnogorske kuće plemenite kapljice. U povodu 55 godina svojega postojanja kompanija 13. jul Plantaže AD odlučila je 13. lipnja 2018. (zašto ne 13. srpnja kad je već 13. jul dio naziva tvrtke?) upravo u trsnome okružju organizirati koncert s Bregovićem kao zvijezdom! Ćemovsko polje je inače najveći vinograd u jednom komadu u Europi, pokriva 2.300 hektara i na njemu je posađeno 11,5 milijuna čokota vinove loze.

Zimski pogled na ogromni vinograd Plantaža 13.jul u Podgorici, te dolje, prizor s poodmaknulom vegetacijom

Glavna enologinja Plantaža 13.jul Biljana Knežević

Poznato je da neki proizvođači vina u svojim podrumima vinu na dozrijevanju u bačvama puštaju glazbu diskretnom jačinom zvuka, uvjereni da muzika vinu godi i da se ono uz nju bolje razvija. Može li i trsje izravno uz zvuke glazbe dobiti neki novi, dodatni zamah u rastu? To ne znam, ali – moglo bi biti nekih drugih posljedica… Čelnici 13. jula Plantaža očito ne strahuju da bi sutradan pogled na Ćemovsko polje – inače nekad ledinu, pustaru – odnosno na dio njega mogao i te kako umanjiti slavlje u povodu jubileja, a nisu ni zabrinuti datumom koncerta koji je s brojem 13!

Prizor vinograda Plantaža 13. jul zaista je impresivan. Uz  domaće sorte vranac i krstač tu su i internalcionalni kultivari kao chardonnay, pinot bijeli, cabernet sauvignon, crljenak, marcelin, petit verdot (odlično vino od petit verdota!!!)… Posban odjel uređen je za mikrovinifikacije, tako da se pomno prati što koja parcela i koja sorta može maksimalno dati.  Otkako je svijetom krenula priča o osobitoj vrijednosti crnoga vina u zdravstvenom smislu, posebice kod bolesti krvožilnog sustava i srca, osobita se pažnja posvećuje vrancu i njegovom antioksidativnom potencijalu. Glavna enologinja Plantaža 13. jul Biljana Knežević kaže kako je s Institutom za vino iz francuskoga Montpelliera nastao projekt Vranca Pro Corde (vranac za srce). S posebno dobrih parcela izabire se grožđe vranca u punoj fenolnoj zrelosti i od jednog dijela toga grožđa koji ne ide u preradu za ovu posebno ljekovitu kapljicu vade se koštice pune antioksidativno vrijednih fenola te se njima, dodavanjem odmah u maceraciji i fermentaciji (ona traje 15 dana), obogaćuje ona količina grožđa od koje će nastati taj Vranac Pro Corde, tako se dobije vino s jednim gramom po litri bogatije fenolima!

Sektor za razvoj, ekipa za mikrovinifikacije: Jovana Rajčević, Sanja Šućur, Anita Gazivoda, Vesna Kodžulović

Ogroman je i vinski podrum Plantaža 13. jul, nazvan Ćemovsko polje. Tu se odvija proizvodnja vina. On je kapaciteta 32 milijuna litara! Plantaže 13. jul inače imaju tri vinska podruma, uz ovaj spomenuti za preradu grožđa i za proizvodnju vina, kao najstariji postoji objekt Lješkopolje, tu se odvijaju pokusien vinifikacije i tu zriju i odležavaju serije specijalnih vina. A treći podrum, uistinu impresivan, je Šipčanik, u brdašcu tik uz vinograde.

Nekad je to bio hangar za vojne avione, naime postojao je tu u neko prijašnje vrijeme i aerodrom. U Plantažama 13. jul odlučili su taj hangar, inače na dubini od 30 metara ispod površine zemlje, preurediti u vinski podrum za dozrijevanje vina ali i za prihvat turista. Dužina podruma je oko 356 metara, širina 13,5 metara a visina sedam metara, ukupna površina je 7000 četvornih metara. Unutra je što u velikim bačvama što onim manjima sve do barriquea na dozrijevanju oko dva milijuna litara vina! U jednome dijelu smještena je i vinoteka, s oko 28.000 boca vina starijega od 10 godina! Taj hangar-podrum vrlo je važan Plantažama i s turističkog aspekta: kroz organizirane turističke ture u trajanju od oko dva sata i s cijenom od po 10 € po osobi a koje uključuju vožnju vlakićem (zašto ne nekim rashodovanim avionom sa slabijim motorom, da manje troši i da ne zagađuje?!) kroz vinograd, obilazak podruma te degustaciju njeguškoga pršuta, njeguškoga sira i triju vina, Špičanik godišnje obidje gotovo 10.000 posjetitelja!  ♣          SuČ – 05/2018

Hangar pretvoren u vinski podrum!

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 04.2018 – THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON a PLATE

    

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

SADRŽAJ/CONTENTS

Sajmovi, festivali…: INFLACIJA VINSKIH DOGAĐANJA (?) • DUBROVNIK FESTIWINE 2018 • VINO DALMACIJE SPLIT 2018 • Vino Hvar: CARIĆ i CESARICA • VINA OD DAVNINA 2018 • ŠKRLETovo 2018 • Portugieser du Monde 2018: HRVATSKI ŠAMPIONI s PLEŠIVICE • PINK DAY MIMARA 2018 • VINISTRA 2018 • Vino i kino: OSKAROVCI i ARMANOVCI GOSPE JELE • TOMCI POJAČALI CHARDONNAY i PINOT CRNI, VRATILI VELTLINAC CRVENI • KRAUTHAKER IPAK POKLEKNUO PRED PJENUŠCEM • Champagne: OD KRPICA DO PERLICA • HRVATSKA VINA u SAD • KANADA KAO ZANIMLJIVO TRŽIŠTE • MONSTRUOSA i SIRIA

________________________________

Sajmovi, festivali, saloni, ocjenjivanja

POGLED NA STANJE: GUŽVA PRED GOLOM!

INFLACIJA VINSKIH DOGAĐANJA (?) – Toliko je već mnogo vinskih događanja – sajmova, festivala, smotri, ocjenjivanja, prezentacija i organiziranh tematskih druženja uz plemenitu kapljicu da već – boli glava! Ne od vina nego od broja. Neki dan na račun onoga što je vezano uz Hrvatsku kao malu zemlju čuo sam kvalifikaciju: Inflacija vinskih događanja

Ova godina čini se do sada, u ovom svom prijeljetnome razdoblju, najnapornijom: Mundus Vini, Concours Mondial de Bruxelles, Decanter World Wide Award, ProWein, Vinitaly, Chardonnay du Monde, Portugieser du Monde, Vino Ljubljana (ove inozemne manifestacije navodim stoga što na njima već godinama redovito sudjeluje mnogo hrvatskih proizvođača/ponuđača a sajmove i obilazi dosta posjetitelja iz Hrvatske), pa Festival pjenušaca u Zagrebu (i Ljubljani), Vino Dalmacije (startao ove godine) u Splitu, Vina od davnina u Zagrebu (također startao ove godine), Dubrovnik FestiWine, vinski festival u Zadru, potom Pink Day u Zagrebu, WineRi u Rijeci, Vinistra u Poreču, Izložba vina kontinentalne Hrvatske u Zelini, još jedan festival u Splitu, ovaj u organizaciji Slobodne Dalmacije, u Dioklecijanovim podrumima, pa onda Dani graševine u Slavoniji, Urbanovo u Međimurju, festivali Bakhova nektara u Banja Luci, Beogradu, Podgorici… Lako je moguće da manifestacija nešto većeg opsega ima i još, uglavnom – nekako ispada da (u nas) maltene svako selo želi imati neku vrstu vinskog festivala.

Travanj 2018. bio je posebno gusto ispunjen, do mjere da su se u nekoliko slučajeva u Hrvatskoj termini priredbi organiziranih s aspiracijom da budu vrlo ozbiljne poklapali. Netko će reći kako je bolje da je program događanja bogat, sve pet, međutim i proizvođačima/ponuđačima i novinarima od kojih se očekuje da priredbe profesionalno pokriju, ali i željno očekivanim postetiteljima ubojiti ritam valja i izdržati na više frontova u kratkom razmaku odnosno u istome terminu. Pitanja su vezana uz utrošak vlastitoga vremena, zatim uz višeslojni materijalni izdatak (putovanje, smještaj, hrana, vino istočeno radi kušanja), zatim vezana su i uz nemogućnost da se, po fizikalnome zakonu neproničnosti, unatoč i silnoj želji, bude istodobno na dva ili više mjesta, a pitanja su i te kako vezana i uz ostvareni efekt od te želje da se bude nazočan ako ne na svim tim manifestacijama a ono barem na nekoliko manifestacija (možda i manjih ali tematski zanimljivih) od kojih se očekuju dobra promidžba i određeni poslovni uspjeh. U kontekstu posjetitelja, pak, pitanja su vezana uz očekivanja publike da se susretne s proizvodom i proizvođačem, ali ne s vinom tek kao cugom, nego kao zanimljivim eno-uratkom što zadovoljava hedonističku i na stanoviti način i intelektualnu razinu, što pridonosi afirmaciji vlastitoga kraja i omogućuje razvoj kvalitetnoga turizma kao značajne gospodarske grane, kreatora ekonomskog rasta. Samo ako je cijeli krug od proizvodnje preko promidžbe do uspješnog plasmana i zadovoljnog potrošača-posjetitelja zatvoren, stvar može funkcionirati na duži rok. Zacijelo će se ubrzo pokazati može li se ovaj broj sajmova na malome prostoru i u dosta kratkom periodu sa stanovišta izlagača i posjetitelja održati, odnosno kolika je već sada opasnost od zasićenja do nivoa kad ozbiljno prijeti gašenje nekog događanja.

No, kako je, barem tu u nas, (gotovo) sve vezano i uz politiku, a vino je u novije vrijeme toliko IN, u ovoj gužvi pred golom u obzir vrijedi uzeti to da bi neke manifestacije u realizaciju kojih se u jačoj mjeri uključuje politika i mogle preživjeti i poživjeti ako i nisu baš posve na klasičnim komercijalnim temeljima dovoljnog broja sponzora. Naime nije nelogično razmišljanje da su političari, ako procijene da nešto u nekom trenutku odgovara, spremni i sposobni ponuditi oblike potpore koji mogu pomoći, među ostalime, i tome da nominalni tj. službeni organizator izlagački stol, uslugu ocjenjivanja vina pa i ulaznicu za posjetitelja naplaćuje jeftinije od uobičajenih tržišnih tarifa… i to stavljanje nekih, favoriziranih organizatora u povoljniji položaj od konkurenata oslonjenih uglavnom samo na sponzore, može pridonijeti tome da se nešto što sa čisto ekonomskog aspekta u nekom trenutku više ne bi imalo šansu opstanka ipak duže zadrži  na životu…

FESTIWINE 2018

DUBROVAČKA SETEMANA 2018 POČELA S PRŠUTIMA i KAMENICAMA, ZAVRŠILA KRUNIDBOM KARAMANOVE SLATKE DESERTNE DUBROVAČKE MALVASIJE 2016 PROGLAŠENE ŠAMPIONOM – Vinska setemana (tjedan) u gradu podno Srđa izrasla je u punu eno-gastro dekadu, naime fešta od delicija i Bakhova nektara proširila se na desetak dana. Počela je Danima hrvatskog pršuta, okupljanjem ponuđača pršuta kao jedne od najvećih hrvatskih gastro-ikona. Nastavila se s ocjenjivanjem vina te sommelijerskim prvenstvom za Dalmaciju, pa sljubljivanjem kamenica i vina, a završila je vinskim festivalom te gala-večerom i krunidbom vinskoga šampiona.

Odličan uvod u Dubrovačku vinsku setemanu: pršut na Stradunu, na Danima hrvatskog pršuta u Dubrovniku

Od 14. travnja odvijao se Tjedan hrvatskih zaštićenih proizvoda. Prije tri godine na taj datum krčki pršut dobio je oznaku zemljopisnog porijekla i to je bila prva registracija zaštićene oznake u Republici Hrvatskoj iz EU sustava kvalitete. Uz strukovni i edukativni, Dani hrvatskog pršuta imaju dakako i promotivni karakter. Hrvatski pršutari su kao pozornicu svojeg promocijskog nastupa na ovogodišnjim Danima hrvatskog pršuta uvelike koristili i Stradun. Želja je pridonijeti jačanju brenda hrvatskog pršuta i boljoj valorizaciji pršuta u prehrambenoj i turističkoj industriji – istaknuo je Ante Madir, izvršni direktor Klastera Hrvatskog pršuta.

Na Danima hrvatskog pršuta u Dubrovniku čulo se da je u protekle četiri godine proizvodnja pršuta u Hrvatskoj povećana 40 posto. Smanjenjem uvoza zamjenskih proizvoda i kontinuiranim rastom izvoza kroz samo nekoliko godina možemo udvostručiti proizvodnju, istaknuto je. Hoćemo li išta učiniti, i postići, u tome pravcu? Inače, Hrvati konzumiraju dvostruko više pršuta nego što ga proizvedu: godišnje pojedemo oko 700 tisuća komada, a proizvedemo 350 tisuća.

Uspomena na lijepo druženje: članovi stručnog žirija za ocjenu vina za Dubrovnik FestiWine 2018. Dominic Vrigneau, Željko Suhadolnik, Aleksandar Noršić, Marin Berović, Angela Muir, Franjo Francem, Mira Šemić, Tihomir Prusina, Lars Gustaf Torstensen, Jean Smullen, Darrel Joseph, Bojan Kobal, Quentin Sadler (Julio Frangen)

Ocjenjivanje Bakhova nektara za Dubrovnik FestiWine 2018 okupilo je 150 uzoraka i 13 degustatora. Uglavnom su to bila vina iz Hrvatske, iz inozemstva stiglo ih je nekoliko iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije. Komisija, na čelu s enologom Bojanom Kobalom, bila je međunarodna, uz kušače iz Hrvatske žiri su činili Britanci predvođeni Angelom Muir, pa Slovenci, po jedan Hercegovac, Amerikanac i Šveđanin koji radi kao enolog u Languedocu u Francuskoj, i jedna Irkinja. Svi smo ocjenjivali sve, a ocjenjivanje je trajalo tri dana. Pragovi za medalje: velika zlatna = od 95 do 100/100 bodova, zlatna od 90 do 94,99/100, srebrna od 85 do 89,99/100, i brončana od 80 do 84,99/100 bodova.

Ocjenjivanje (Julio Frangen)

Dodijeljeni su jedna veliaka zlatna medalja i 27 zlata.

Šampion ovogodišnjega izdanja Dubrovnik FestiWinea je slatka desertna dubrovačka malvasija 2016 od Nika Karamana iz Konavala, ona je osvojila 95,25 bodova. Najboljim bijelim suhim vinom proglašen je Pošip 2016 Elegance kuće Dingač/Skaramuča (91,63 boda), najboljim ružičastima AnaMaria 2017 od makedonskog Bovina iz vinogorja Tikveš i Rosé 2017 Zlatka Bačića s Korčule (oba po 84,88), najboljim crnim suhime Pinot crni 2009 Slavka Kalazića iz Baranje (92,50), najboljim pjenušcem Misal Blanc de Noirs 2013 od obitelji Peršurić iz Istre (88,86 bodova).

Šampion Dubrovnik FestiWinea 2018 Niko Karaman (lijevo), sa suprugom Anitom i s kolegom vinogradarom i vinarom iz Konavala Androm Crvikom. Karaman je na ocjenjivanju dobio i zlato za svoju Malvasiju dubrovačku 2017, a Crvik zlato za svoju Malvasiju dubrovačku Tezoro 2016

Od drugih uzoraka koji su se meni također posebno dopali istaknuo bih sljedeće: Malvazija istarska 2016 od Sanjina Siljana (90,88), Merlot 2015. od Sanjina Siljana (90,88), ) i Cabernet sauvignon 2012. od Sanjina Siljana (90,00), proizvođača koji je zaista pravo otkriće i ako je suditi po njegovu značajnome hat-tricku na ovome ocjenjivanju mogao bi biti nova prava zvijezda hrvatskoga vina. Ugodno iznenađenje stiglo je i iz PZ Dingač o kojemu se već dugo gotovo ništa ne govori a ako se i nešto čuje to ima veze ne s vinom nego s određenim financijskim problemima. PZ Dingač na ocjenjivanju je zablistao s dva uzorka za koja je osvojio zlato – Dingačem 2011 (92,29/100) i Dingačem 2013 ( 91,43/100). Kakav je poslovni smisao imati takva vina a praktički se ne pokazivati s njima? Jesu li ova dva zlata tek neki sretni bljesak, ili najavljuju come-back ove zadruge na scenu u velikome stilu? Spomenuo bih ovdje i Cabernet Franc 2015 od Istranina Giulia Ferenca (88), Trnjak 2015 od Nuića iz Hercegovine (90,00), Satir Cabernet sauvignon 2016. od Crvika iz Konavala (89), Cabernet sauvignon 2015 od Šime Škaulja (90,25) i Merlot 2015. od Škaulja (89,63), Syrah 2013 (90,50) i Jakob cuvée 2013 (90,25) od Vina Jakob, te Cabernet sauvignon 2011. od Slavka Kalazića (91,88) iz Baranje.

Među vrlo visoko ocijenjenima: Pinot noir i Cabernet sauvignon Kalazić, Cabernet sauvignon a i Merlot Škaulj, Trnjak Nuić

Dubrovački wine-barovi, u kaleti uz Stradun: Božo Metković otvorio je wine-bar a vodi ga njegova kćerka Gerda. Nudi se čak 17 etiketa vina, od pjenušca do slatkoga deserta. Kuriozitet: ovdje je moguće kušati graševinu koju Božo Metković proizvodi u Konavlima! Uz Gerdu su enolog Franjo Francem, prof. Marin Berovič sa Ljubljanskog sveučilišta, obojica članovi ocjenjivačkog suda Dubrovnik FestiWinea, te konavoski vinogradar/vinar Andro Crvik

U istoj kaleti i odmah do Metkovića je wine-bar Skaramuča, koji vodi Dario Grljušić. Uz njega na slici je Branimir Anđelić, komercijalni direktor kuće Dingač-Skaramuča, koja je na ocjenjivanju u Dubrovniku osvojila zlato za svoj Pošip 2016 Elegance, inače najbolje ocijenjeno bijelo vino na natjecanju 

Branimir Vukšić, Pelegrini, Šibenik, sommelijerski prvak Dalmacije za 2018

Malostonske kamenice s grkom Bire!

U ovogodišnjem spajanju kamenica i bijelih i ružičastih vina, najboljim partnerom malostonskoj sirovoj školjkastoj kraljici proglašen je Grk 2017 proizvođača Frana Miline Birea iz Lumbarde.

Na prvenstvo sommeliera Dalmacije, koje se, kao i ocjenjivanje vina, odigravalo u dubrovačkome hotelu Excelsior, ove se godine prijavilo 24 natjecatelja iz raznih krajeva Dalmacije (Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik, Korčula, Orebić, Brač i Tisno…). U finale su se probili Marko Šram i Vinko Fornažar iz Nautike iz Dubrovnika, te Branimir Vukšić iz Šibenika. Slavio je Vukšić, zaposlen u šibenskome restoranu Pelegrini, koji je ovih dana dobio jednu Michelinovu zvjezdicu, tako da je slavlje u Šibeniku bilo dvostruko.

Prvenstvo sommeliera Dalmacije 2018: trojica finalista Marko Šram, Vinko Fornažar iz Dubrovnika i Branimir Vukšić iz Šibenika – pobjednik. Ceremoniju dodjele priznanja uspješno je vodio zagrebački sommelier Siniša Lasan, koji već nekoliko godina u turističkoj sezoni radi u jednom od najboljih dubrovačkih restorana, Protu. Lasan je, dolje, na slici s kolegama u Protu – Amrom Pelko, zamjenicom voditelja restorana, Đirom Šoletićem i Nikšom Karamanom

Dan prije festivala organizator je članove degustacijske komisije poveo na cjelodnevni izlet na Korčulu, i tom prigodom posjetilo se Blato, Smokvicu i Lumbardu. U svakome od ta tri mjesta okupila se po grupa ponajboljih tamošnjih proizvođača vina pa smo toga dana imali svojevrsna tri mini-festivala plemenite kapljice. Protagonisti u čaši bili su pošip, maraština ili rukatac, te grk. Susret s korčulanskim vinarima na njihovu kućnome pragu gdje smo se mogli posvetiti samo njima pokazao je koliko su južnodalmatinska bijela vina napredovala u svježini, kakvoći i rafinmanu, tako da bi kontinentalna bijela kapljica koja je zbog svoje svježine već dosta duboko prodrla na vrući i riblji Jadran mogla imati problema s plasmanom. Pošip, maraština i grk na dosta su visokom nivou i dotjeranosti i svježine, a u uradcima se sada vidi i potencijal za osjetno duže trajanje u boci u jako dobroj formi nego što je to u većini slučajeva bilo još do nedavno.

___________________________________

BLATO NA KORČULI – Posjet Korčuli: prva stanica bila je u Blatu. U prostorima PZ Blato 1902 dočekali su nas enolozi Nikola Mirošević i Mileva  Milat iz PZ Blata te proizvođači vina Bačić i Dine-Sardelić. PZ Blato 1902 nudi pošip, plavac, merlot, syrah, prošek, ekstra-djevičansko maslinovo ulje Marko polo Gold, ekstra djevičansko ulje Marko Polo i djevičansko maslinovo ulje, ali i rakije i likere kao anižetu, travaricu, rogačicu, smokovaču, pa sapun od maslinova ulja, korčulanski sapun s lavandom i ružmarinom, melem Gospine trave Kantarion, ulje Gospine trave Kantarion, mirisnu sol s lavandom odnosno s ružmarinom! Vinarija Bačić znana je po pošipu, cetinki, roséu, te bijeloj mješavini Kalina cuvée od cetinke, pošipa i malvasije dubrovačke, i crnoj mješavini Kampijun cuvée od plavca, syraha i cabernet sauvignona. Vinarija pak Dine, koja brine o 15.000 loza i proizvodi oko 15.000 boca vina, na kušanje je dala pošip, cetinku, syrah i plavac. ■

U Blatu – tri vinara: Nikola Mirošević (desno) iz PZ Blata 1902, Bačić (u sredini), te Dine Jakov Sardelić. PZ Blato 1902 na kušanje je ponudila i druge svoje proizvode poput usoljenih inćuna, suhih smokava, rakija i likera

SMOKVICA i POŠIP – Susret u Smokvici upriličen je u vinariji Toreta, obitelji Baničević. Tamo su se okupili još i proizvođači Radovanović, Jakša Krajančić Nerica, PZ Pošip Čara, Luka Krajančić i Ante Milina. Vina na visokoj razini!

Igor Radovanović

Odmah na početku kušanja enolog i eno-konzultant Igor Radovanović predstavio se s vrlo dobrim, ne tek osvježavajućim nego i prilično kompleksnim pjenušcem Tris extra brut rađenim klasičnom metodom. Tris iz dva razloga: pjenušac je zajednički projekt triju korčulanskih enologa – Radovanovića, zatim Nikole Miroševića iz Blata 1902 i Janka Jovanova iz PZ Pošip iz Čare, a i od triju je sorata  – pošipa, cetinke (Radovanović objašnjava da cetinka odlično pridonosi svojom kiselošću!) i rukatca, a na kvascu je do degoržiranja proveo dvije godine (neka ubuduće još i tu bude brojka 3!). Radovanović, koji ima sasvim malenu vlasitu produkciju vina (hektar vinograda, 5000 butelja), donio je svoj rukatac iz 2017 i 2016. godine (na etiketi stoji: garažni vinar!!!), te pokazao kako rukatac, ako mu se prikladno pristupi, može dati vrlo lijepo elegantno vino s finim aromama, mada, Igor napominje, rukatcu je mali nedostatak to što relativno brzo razvija arome iz tercijarnoga stadija pa se nakon godine dana od berbe zna pokazivati i starijime nego što stvarno jeste. Možda bi, radi uspješnog prebrođivanja tog detalja, trebalo provesti kakvo temeljito istraživanje vezano uz izbor položaja (kosina), sjeverna pozicija?, nadmorsku visinu vinograda (topli dani, svježe noći) i tlo, koje bi plodu dalo više mineralnosti… Radovanović je donio i svoje crno, od plavca maloga, a iz 2015, vino je nastalo uz četiri dana maceracije, te podom uz godinu dana dozrijevanja u bačvi zapremnine 500 litara.

Jakša Krajančić Nerica

Jakša Krajančić Nerica, vinogorje Čara. Lijepi svježi pošip iz 2017. Postupak kod varijante Mindel je da vino dozrijeva godinu dana na finom talogu (kvascu) u bačvi od 1000 litara od slavonskoga hrasta (proizvođač je vrlo znana talijanska bačvarija Garbelotto), potom prije punjenja u bocu provede još pola godine u inoksu a na tržište izlazi nakon što još odleži nekoliko mjeseci u butelji.

PZ Pošip iz Čare trebao je prezentirati enolog Janko Jovanov, koji međutim ipak nije uspio doći na ovaj susret s degustatorima jer je morao biti nazočan u vinariji s obzirom da se baš toga dana novo vino punilo u butelju. Uzorak pošipa je poslao na kušanje i on se doimao kao lijepi potencijal, ali bolje je s konačnim komentarima još pričekati naime kapljica je netom napunjena i sad joj treba vremena da, što se veli, dođe k sebi.

Toreta Baničević

Luka Krajančić

Vinarija Toreta izašla je, osim sa svježim i lijepo pitkim pošipom iz 2017, s dva vrlo moćna pošipa – jedan je iz 2016 (14,0 vol %) i jedan iz 2015 (13,5 vol %) – njegovana po 18 mjeseci na kvascu u velikoj bačvi volumena 22 hl. Očito je da Baničević Toreta ima jake ambicije glede proizvodnje vrlo ozbiljnih, muških ali elegantnih vina od pošipa, kultivara koji je vinski zaštitni znak otoka Korčule.

O Luki Krajančiću opširno sam pisao prije kratkoga vremena, kad se s vinima prezentirao i u Zagrebu, sjajna kapjica pogotovu Statut!

Ante Milina, i amfora!

Gruzijska filozofija i amfora stigle su i na Korčulu. Ante Milina također pokazuje velike ambicije oko vina, okrenut je višim kategorijama, izvrstan Pošip Grandezza 2015 sur lie, vrlo lijepa i Amfora 2015 (šest mjeseci maceracija u amfori). Ovakva vina zahtijevaju dosta vremena za kušanje i guštanje, šteta je bilo što nam je vremena nedostajalo… ■

LUMBARDA je GRK! – Lumbarda: puni sjaj za kraj – sedam proizvođača, svi se pokazali u jako dobrom svjetlu! Zure, Popić, Lovrić, Bire, Stipe Cebalo, Fides, Branimir Cebalo. Važno i lijepo je to što su sva predstavljena vina bila tehnički besprijekorna te to što je grk kao mirno suho vino ovdje pokazao vrlo ujednačeni organoleptički profil. Neki od sedmorice proizvođača predstavili su se i u drugim kategorijama, konkretno kroz pjenušac i slatku desertnu kapljicu.

Grk na pijesku Lumbarde!

Sedmero veličanstvenih iz Lumbarde; Popić, Lovrić, Bire, Stipe Cebalo, Zure, Fides. Branimir Cebalo posebno je, u društvu s turističkom vodičicom Nikom koja u ruci drži knjigu o lumbardskome grku. Veza između vina i teritorija bitna je i u turističkom smislu

Zureove etikete na kojima se vidi i pečat akademskog slikara Stipe Nobila

Frano Milina Bire ponudio je uz svježi mladi grk iz 2017 i svoj grk Deforo 2016 njegovan na kvascu u bačvi, a Zure je ponudio pjenušac brut od grka iz berbe 2015, s jednom godinom u boci na kvascu prije degoržiranja. Zure je, uz Pošip 2017 Zure za koji je na ocjenjivanju osvojio zlatnu medalju, donio i grk Reventon 2016 njegovan na finom talogu u bačvi od 2000 litara. Njegov je i prošek Elysion 2016, od grožđa prosušivanoga oko mjesec dana, a s 15,0 vol % alkohola i s 98 g/lit neprovrelog sladora. Za nj je na ocjenjivanju osvojio zlatnu medalju. Interesantan je bio i Zureov plavac Advocatus Diaboli 2015 (14,0 vol %). Zureu i komplimenti za etikete na kojima su motivi što ih je izradio akademski slikar iz Lumbarde Stipe Nobilo. ■

____________________________________

Smotra Dubrovnik FestiWine, ovaj put održana je u novosagrađenm objektu na još nedovršenome kompleksu na lokaciji Sunset Beach u uvali Lapad, a otvorili su je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić i župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić. Nastupilo je 65 izlagača.♣

VINO DALMACIJE 2018 u SPLITU / A gdje je vugava, la la la la…?

ZAJEDNIŠTVOM DO PUNE SNAGE – Prvi festival plemenite kapljice Vino Dalmacije u Splitu – čini se i prvi jaki, relevantni iskorak udruge Vino Dalmacije na sceni! Zajedništvom do pune snage, pažljivo osmišljenim ozbiljnim akcijama i stalnim događanjima do pravog rezultata. U ukupno gledano vrlo simpatičnom okruženju s puno mladih, u kompleksu splitskog Sveučilišnog kampusa debitirala je smotra vina u organizaciji udruženja Vino Dalmacije. Kao što udruga istarskih vinogradara i vinara Vinistra već 25 godina organizira svoju vinsku reviju u Poreču, tako je to eto sada, po prvi put, učinila udruga dalmatinskih vinara u Splitu. Na udruženju Vino Dalmacije je da od ovoga festivala stvori instituciju, ali i da i od sebe stvori snažnu i djelotvornu poslovnu instituciju. Preduvjeti za sjajna postignuća u segmentu proizvodnje vina te sprege enogastronomije i turizma u Dalmaciji su golemi, ali u kontekstu valorizacije i prevelik je broj otvorenih pitanja koje treba riješiti…

Atmosfera (Julio Frangen)

U restoranu Sveučilišnog kampusa okupilo se nekih 35 vinskih kuća kao izlagača, upola nego na Dubrovnik FestiWineu, ali vrlo važno za spomenuti je da je dosta bilo vrlo afirmiranih imena – primjerice Boškinac, Grabovac, Gracin, Grgić-Vina, Kairos, Korta Katarina, Luka Krajančić, Saints Hills, Skaramuča, Stina, Tomić, Zlatan otok (Plenković)… , što svakako manifestaciju izdiže, te što pojačava interes publike. Po meni dobro je to što festival – barem zasad – nije širom otvoren i za izlagače izvan Dalmacije, naime bitno je da Dalmacija maksimalno propagira ponajprije sebe. Priredba međutim nije i posve zatvorena za vinare drugih regija, naime  predviđeno je da svake godine festival kao gosta primi nekoga iz neke druge regije, ovaj put bila je to udruga Graševina Croatica.

Osobno mi se na ovome prvom izdanju dopalo to što je među onim u široj našoj javnosti manje znanim imenima bilo moguće pronaći neka koja glede kakvoće ponuđenog proizvoda već mogu imati prolaz u visoko društvo, no da bi bila i čvrsto uvrštena u zvijezde morala bi, čak i uz ostanak u statusu garažne vinarije, ponešto ipak povećati količine raspoložive za tržište.  Ono što mi se manje dopalo bio je posjet. Rekao bih da se ipak očekivalo više publike. Reakcije izlagača raznolike – dok neki smatraju da su posjetitelji donekle zakazali, dotle neki, poput npr. Kreše Vučkovića iz pelješke kuće Grgić-vina, nemaju prigovora, Vučković štaviše veli kako je zadovoljan što nema vreve jer ovako posjetitelji imaju više mogućnosti za kvalitetno kušanje a i da uz kušanje razgovaraju s proizvođačem o vinu i educiraju se i prikladno informiraju.

Vrlo ugodno iznenađenje: – Filip Baraka: kreira vino, ali i etikete!

Prvo ugodno iznenađenje bila je vinarija Baraka mladog Šibenčanina Filipa Barake. Za uvod – vrlo lijepi debit iz 2017, tek treba biti napunjen. Lijepa i maraština (berba 2015), koja je u Dalmaciji tradicija ali koja tek sada, očito boljim pristupom u trsju i u podrumu, počinje postajati zvijezdom. Lijep i babić (2016) iz kategorije riserva (13 mjeseci u drvu). U hijerarhiji su na vrhu pozicionirani Prisbus riserva 2013 (cabernet sauvignon 60% i merlot 40 %; Prisbus označava Prižbu kod Šibenika gdje su Barakini vinogradi) te Barone riserva 2011 (cabernet sauvignon od kojega je 10 posto s prosušivanim bobicama, te plavina; Barone na etiketi je po nazivu tvrđave u Šibeniku). Baraka je trsje sadio 2005, prvu jaču berbu imao je 2009, obrađuje dva hektara vinograda s ukupno 11.000 loza, vinarija mu je kapaciteta oko 40.000 litara.

Jakša Bedalov: kod njega u Kaštel Kambelovac treba poći i na jelo od sipe i boba snažno zatamnjeno sipinim crnilom!

Kod Barake za istaknuti lijep vizualni identitet vina, elegantno, etikete moderne, Filip Baraka veli da etikete sam dizajnira.

Šećući festivalom zastajem i kod vinske kuće Birin iz Vodica, koju vode Nikola Birin i Luka Čulina. Lijepi uvod s debitom 2017, vrlo ugodan nastavak s maraštinom 2017, odlično finale s Maraštinom Akacija 2015!

Jakša Bedalov, iz Kaštel Kambelovca, već je sedam godina u eko-produkciji, njegovi su vinogradi na 400 metara nadmorske visine. Castel Zinfandel je dvorac u Kaštel Kambelovcu koji je obitelj Bedalov preuredila za turističku ponudu, u njemu su Muzej vina i kušaonica. Jako dobri crnjaci Tribus cuvée 2015 (sveta obitelj: crljenak, dobričić, plavac mali!) i, pogotovu, Kaštelanski crljenak eko-selekcija 2016 (loze u grmolikom uzgoju, en gobelet).

Hrvoje Baković razgovarao je, kako prikazuje slika, oči u oči (sad se to u nas ne kaže i ne reklamira kao OuO tj. oči u oči, nego B2B, pa bi, valjda, uskoro, na štandu neke zgodne proizvođačice moglo biti i razgovora Ch2Ch (čik to čik)… Inače, Bakovićev sugovornik sa zatamnjenim pogledom straga – je li to izraz modne novotarije pokupljene u splitskom studentskome kampusu, ili se odnosi na onu poznatu nam još iz davnina: Ništa nas ne smije iznenaditi!!

Hrvoje Baković sa Brača, znan po plavcu, ponudio je Plavac Murvica iz 2005 (kontroverzan ali – valjda baš i stoga! – interesantan!) te lijepi pošip iz 2016. Pošip je relativni novitet u Bakovićevoj ponudi, naime 2016., s kojom je sada na tržištu, bila mu je druga berba te sorte.

Ivan Kovač i kćerka mu Matija pod etiketom Matela ponudili su samo vina od domaćih kultivara – Kaštelansko crno 2013 cuvée od crljenka i babice (dvije godine u drvu), Crljenak kaštelanski Tradiciju 2015, Plavac mali selekciju 2015, te pošip i maraštinu iz 2016. Jako dobri Crljenak Tradicija i Plavac Selekcija!

Ivan Kovač i kćerka mu Matija

Hvar Hills, sa 30 hektara vinograda na južnim padinama otoka Hvara. U vinogradu nastalome melioracijom krša je 150.000 trsova vinove loze. Bogme, lijepi broj! Veseli pojava kuće s većom količinom vrlo kvalitetnoga vina raspoloživom za tržište, naime čini mi se da je u nas previše malih, garažnih vinarija, a premalo visokokvalitetnih vinskih kuća sa značajnim opsegom proizvodnje, kuća bez kakvih nema snažnog zamaha u hrvatskome vinarstvu. Na domaću sortu plavac mali otpada  80 posto, a ostalih 20 posto pokriva lokalna bogdanuša. Uzgoj je grmolik, bez armature, s račvastim trsom, a radovi se, kažu mi, obavljaju ručno. Hvar Hills nudio je tri vina: Maior Rizerva 2015, Pharos Maximus 2012 i prošek Risus iz 2010.  Kušao sam Plavac Maximus 2012, jako dobar, usput: mpc. 200 kn za butelju!

Vinogradi Hvar Hills!

Braća Grabovac

Nikša Mimica sa kćerkom Petrom

Nikola Plenković

Braća Grabovac iz Prološca kod Imotskoga: zanimljiva vina od inozemnih sorata, primjerice chardonnay i syrah, međutim – kod njih se kriju i vina od domaćih kultivara koja vrijedi kušati i o kojima, s obzirom na potencijal, vrijedi pričati, a to su npr. trnjak i vranac. U Splitu su Grabovci imali svoju uspjelu domaće-međunarodnu kupažu Modro jezero, od trnjaka i vranca te merlota i cabernret sauvignona…

Kuća sritnog čovika Nikše Mimice iz Omiša i opet u dobrome svjetlu s Pribidragom/ Tribidragom/ Crljekom /Zinfandelm 2012…

Nikola Plenković, sin Zlatana Plenkovića, pravilno, s magnumom plavca u počast svome prerano otišlome ocu, za 12. svibnja najavljuje organizirani pohod grobu Zlatana, jedne od ikona modernog hrvatskog vinogradarstva i vinarstva…Najavljena je prezentacija novoga vina što ga Marin i Nikola Plenković posvećuju njihovu ocu Zlatanu!

Ej, Zlatane, zašto si morao otići prije vremena?!…

The answer, my friend, is blown in the wind, the answer is blown in the wind… ♣

Na sajmu su delicije pripremali znani dalmatinski chefovi Hrvoje Zirojević (sasvim lijevo) i Braco Sanjin (sasvim desno). Prihod od prodaje jela bio je namijenjen potrebitim studentima iz Splita

Vinari, distributeri, uvoznici, trgovci: Mirko Kundig, Frano Miloš, Ljubo Makjanić enolog u Vino Hvar, te Trogiranin Miro Vallis aurea

Bio je, u Splitu, i znani uvoznik vina u Njemačku Petar Budimir

VINO HVAR NA HVARU i VINO DALMACIJE i u ZAGREBU: Abeceda finih zalogaja

CARIĆ i CESARICA – U Zagrebu su vinska događanja postala stalnima utorkom u Cheese baru – Vinarenje, i srijedom u vinskome baru Basement pored Uspinjače. Prezentacije u Basementu vodi Marija Vukelić, koja je osmislila eno-gastro edukativni projekt Abeceda finih zalogaja, s prezentacijama vina ponajprije od naših domaćih sorata prikladno spojenih s raznim jelima. Naziv Abeceda odabran je kao pojam koji je sinonim za početak. Jedno slovo ne daje suvisnu rečenicu, dok sa svim slovima abecede pišemo priče, pa i romane, reći će Marija, koja je u Zagreb dovela – Carića i Cesaricu! Riječ je o hvarskom vinogradaru i vinaru Ivi Cariću, vlasniku posjeda Vino Hvar, i Cesarici u dvama oblicima, kao vinu i kao pjesmi, dakako onoj vezanoj uz legendarnog Olivera Dragojevića. Davne večeri, kaže priča, nakon koncerta održanog na Hvaru zvijezda Oliver završio je na večeri u ugostiteljskom objektu koji je tada vodio Carić, i poslije jela zapjevalo se uz čašice Carićevih vina, a kad je na red došao tada novi Carićev eno-uradak – mješavina bijelih lokalnih sorata bogdanuša, parč, pošip, maraština uz nešto začinskog muškata, postavilo se pitanje kako vino nazvati na etiketi. Pjevala se u tom trenutku Cesarica, i – odgovor je nađen.

Ljubo Makjanić i Marija Vukelić

Carićev enolog Ljubo Makjanić u Zagreb je dovezao više Carićevih vina, pored bogdanuše te roséa od plavca iz 2017. i Cesaricu 2017, i dok ju je predstavljao sa zvučnika su, prigodno, šotovoče dopirali zvukovi i Oliverove Cesarice!…

Uz male zalogaje na degustaciji su se našla i dva vina po kojima je Carić zacijelo najpoznatiji – Ploški plovac s klasičnim dozrijevanjem u velikoj bačvi i, sirovinski isti, Ploški plovac barrique, dozrijevan dakako u malim bačvicama. Klasični je bio iz berbe 2011, pokazao je iznenađujuću živost za južno-dalmatinski plavac star gotovo punih sedam godina, dok je Ploški plovac barrique izazvao veliku pažnju s obzirom i na 2004. kao godište berbe. Upravo i prikaz takvih kurioziteta postavljen je kao obveza na dogadjanjima u Basementu, veli Marija Vukelić.

Inače Ivica Carić danas gospodari sa šest hektara vlastitih vinograda lociranih na čak 26 pozicija i to baš uglavnom onih na kojima nije moguće koristiti mehanizaciju. Dok su bijele sorte na položajima od Staroga Grada i Jelse, plavac mali je, osim na nekim kosinama u unutrašnjosti otoka, glavninom sađen na južnoj strani otoka zvanoj Hvarske plaže (otud i naziv vinu: ploške, u dijalektu, od plaže) unutar kojih je i Ivan Dolac kao hvarska inačica grand crua. Od 2004. krenulo se kod Carićevih i s ozbiljnom modernizacijom vinskog podruma i s jačim naporom u marketingu. Ivina Cesarica – supruga Ivana u Vinu Hvar voditeljica je marketinga i prodaje, ona je inače i predsjednica udruge Hvarski vinari i kao takva vrlo je aktivna u promicanju i općenito vinara Hvara i mediteranske prehrane kao načina i stila života. Inače, udruga Hvarski vinari u suradnji s TZ Hvara i s Gradom Hvarom a u povodu 150 godina organiziranog turizma na Hvaru 10. i 11. svibnja organizira festival Hvar – otok vina, na kojemu će se na kušanje podastrijeti kapljica hvarskih proizvođača ali na kojemu će, uz moderiranje rimskog vinskog novinara i sommeliera Bartolomea Roberta Leporija održati i zanimljiva radionica o pribidragu, primitivu odnosno zinfandelu, s mogućnošću kušanja pet vina od primitive iz talijanske pokrajine Apulije.

Vina Carić prisutna su u SAD, Švicarskoj, Belgiji i Nizozemskoj, a jedan od značajnijih uspjeha je odabir Plovca Ploškog berbe 2009 za vinsku listu nizozemskog restorana De Librije s tri Michelinove zvjezdice.  ♣         

AUTOHTONI KULTIVARI / A gdje je vugava, la la la la?…

VINA OD DAVNINA 2018 – Zagrebačka Art Galerija Lauba bila je domaćin smotre Vina od davnina koja u prvi plan stavlja plemenitu kapljicu od autohtonih hrvatskih vinskih sorata. Organizator ove jedinstvene manifestacije bila je Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba, a potporu su pružili Ministarstvo poljoprivrede RH i Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo kao suorganizatori, te Agronomski fakultet u Zagrebu, Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita, kao partneri. Objavljeno je da je sudjelovalo 70 izlagača sa više od 150 etiketa vina isključivo od autohtonih hrvatskih sorata. Predviđeno je bilo da posjetitelji mogu ne samo kušati nego i kupiti, za ponijeti doma, vino izravno od proizvođača.

Ravnatelj Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe Zdravko Tušek (lijevo) u društvu s Josipom Hađinom koji je svojedobno bio profesor na Tekstilnoj školi u neposrednom susjedstvu Laube i koji je, inspiriran narodnim motivima, izradio atraktivne vrećice za čaše i boce

Inicijativa za ovakvu priredbu potekla je od stručnih savjetnika Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe.

– Želja je bila pomoći formiranju prepoznatljivog jedinstvenog turističkog proizvoda za kakav su idealna baza upravo hrvatski autohtoni vinski kultivari – rekao je u ime organizatora ravnatelj Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe Zdravko Tušek.

U sklopu festivala odvijala su se razna strukovna događanja, konkretno panel-rasprava Vina autohtonih sorata – budućnost? (voditelj: prof. dr. sc. Edi Maletić, Agronomski fakultet, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo), predavanje Zlatna žutica vinove loze (predavač: Aleksandra Radić, dipl. ing. agr., Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba), radionica Stilski izričaji malvazije istarske (voditelj: Tomislav Plavša, dipl. ing. agr., Institut za poljoprivredu i turizam Poreč), pa svečana podjela priznanja za najbolje ocjenjena vina na ocjenjivanju kapljice hrvatskih autohtonih sorata, svečano otvaranje prve boce vina robne marke vina Zagrebačke županije Kraljevina Zelina (voditelj: Udruga Kraljevina Zelina), predavanje Prve zaštite vinove loze (predavač: Tatjana Radiković Palikuća, dipl. ing. agr., Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služb), radionica Vina autohtonih sorata Hrvatskog zagorja (voditelj: doc. dr. sc. Darko Preiner,  Agronomski fakultet, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo Zagreb), radionica: Stilistika Škrleta (voditelj: Krešimir Hren, dipl. ing. agr., Eno expert d.o.o), radionica Retrospektiva Pošipa – od pjenušca do prošeka (voditelj: doc. dr. sc. Željko Andabaka, Agronomski fakultet, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo).

Dipl. ing. Milorad Zoričić, inače i vinski vitez, član Bratovštine hrvatskih vinskih vitezova, i dalje je vrlo aktivan, još uvijek izdaje knjige a najnovija mu je Vinova loza u prošlosti i sadašnjosti Opatijsko-riječko-vinodolskog vinogorja. Na slici je – drži svoju knjigu – s Andrejom Rubeša iz kastavskog OPG-a Dejan Rubeša koje proizvodi kastavsku belicu, od sorata mejsko belo, verdić i malvazija istarska

S otvaranja prve butelje vina 2017 robne marke Zagrebačke županije Kraljevina Zelina: Ivana Puhelek i Zdravko Žigrović. Ove godine dopuštenje komercijalizacije pod markom Kraljevina Zelina dobili su i Željko Kos, Kos-Jurišić i Jarec-Kure

Nikola Grozaj iz Svetog Križa Začretje predstavio je starozagorsku belinu

Nove snage na sceni: Magdalena Plančić, kćerka Antuna Plančića, i špica proizvodnje kuće Braća Plančić iz Vrbanja na Hvaru – crnjak Pharos reserva 2012. Kod Braće Plančić moglo se kušati i drnekušu, bogdanušu…

Marijan Čižmešija, predsjednik ocjenjivačke komisije

Ivan Milan iz Kaštel Novoga, proizvođač Pošipa 2017 koji je na sajmu proglašen šampionom u kategoriji bijelih mirnih vina regije Primorska Hrvatska

Na ocjenjivanje vina održanom neposredno uoči festivala u Laubi prijavljen je bilo 121 uzorak od 26 različitih autohtonih sorata i od 63 proizvođača, berbe su bile od 2017. do 2011. Vinogradarska regija Primorska Hrvatska dala je dvostruko više uzoraka od vinogradarske regije Zapadna kontinentalna Hrvatska. Najzastupljenija su bila vina redovitih berbi ali prijavljena su i vina predikatnih berbi te pjenušci. Bijelih je vina bilo 86, rosea 6, crvenih vina 29 uzoraka.

Najbolje ocjenjeno vino od svih – ukupni šampion: Pušipel prestige izborna berba 2011Cmrečnjak

Šampion u kategoriji bijelih vina regije Kontinentalna Hrvatska: Škrlet 2017  – Voštinić-Klasnić

Šampion u kategoriji bijelih vina regije Primorska Hrvatska: Pošip 2017 – Vinarija Milan, Kaštel Novi

Šampion u kategoriji crvenih vina regije Primorska Hrvatska: Dingač Plavac mali crni 2015 Ivo Violić Jurica vina, Potomje.

I jedno provokativno pitanje: A GDJE JE VUGAVA, LA LA LA LA?!….  ♣

AUTOHTONI  KULTIVARI

ŠKRLET-ovo 2018 – Ako je suditi po jednoj nedavnoj izjavi iz redova moslavačkih vinogradara i vinara da bi vino od autohtone sorte škrlet trebalo postati za Moslavinu ono što je u Donjoj Austriji zeleni veltlinac, ambicije su uistinu velike. Ali, koliko i realne da se ostvare?

Veltlinac zeleni u Austriji je najraširenija vinska sorta. U područjima Wachaua, Kamptala i Kremsa, zahvaljujući uvelike ne samo htijenju nego i dobroj samoorganizaciji vinske branše a i upravo proizvođača iz svakoga od ta tri vinogorja zasebno, sa zelenim veltlincem, koji sve do relativno kratkog vremena i nije uživao neko poštovanje potrošača, čuda je učinjeno. Tako da je zeleni veltlinac danas visokopozicioniran, i u međunarodnim razmjerima, na ljestvicama kakvoće i cijene. Škrleta, pak, koji je zasađen u Moslavini u Sisačko-moslavačkoj županiji gdje je sada, inače, ukupno oko 228 hektara pod vinovom lozom, te na Pokupju u Zagrebačkoj županiji, tako da kao vino izlazi na tržište pod dvjema oznakama izvornosti – kao ZOI Moslavina i kao ZOI Pokupje, ukupno ima tek nekih 76 hektara, s time da je od toga 65 hektara škrleta u Moslavini. Taj manji opseg škrleta sigurno je, barem u ovome trenutku, problem, ali dakako ne treba odustajati, i te kako je nužno štititi i na pametan način razvijati svoje, ono što je ne samo vlastito nego i posebno kao tipično. Sve više se ljubitelji delicija na tanjuru i u čaši u izboru onoga na što će potrošiti pri kupnji opredjeljuju za lokalnu namirnicu, proizvod. I to treba iskoristiti, jer zahvaljujući upravo tome i, naravno, ako su posebnost i kakvoća uvjerljivi, u dotičnome kraju razvija se npr. turizam i donosi za teritorij višestruku korist. Možda je čak u jednu ruku i dobro što u ovome času nema više nasada škrleta, naime tek iduće godine Moslavci će imati prave cijepove škrleta, one koje im nakon provedenih istraživanja i ispitivanja preporučuje struka.

Pogled na smotru škrleta – odozgor (Marko Čolić)

Moslavci, ponosni na svoj škrlet, svojedobno su, upravo sa željom da dobiju bolje sadnice, bili krenuli, u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba, u akciju na klonskoj selekciji sorte. Klonska selekcija završena je prije tri godine, kaže doc.dr.sc. Darko Preiner sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, i sâm sudionik u projektu, i dodaje kako su izdvojena tri klona, uglavnom vezano uz stabilnost u rodu i niži prinos kao jedan od uvjeta za ostvarenje bolje kakvoće vina, te kako su sada napokon ti klonovi ušli u komercijalnu proizvodnju i za kupnju i sadnju će biti raspoloživi iduće godine.

Upravo u ovo najnovije vrijeme došlo je do smjene generacija u krugovima moslavačkih proizvođača vina, naime mladi su stasali i pomalo zamijenili ili zamjenjuju očeve, pa je logično očekivati da će mladost i donijeti novi vjetar i s njime pojačanu dinamiku u ostvarivanju krunidbe škrleta kao kralja vina u moslavačkome kraju. Udruga Škrlet u mladom izdanju broji osam članova – to su Florijanović, Ilovčak, Jaram, Kezele, Miklaužić, Mikša, Trdenić i Voštinić-Klasnić, i, evo, i ove godine organizirala je manifestaciju Škrletovo, kao jedan od pokaza namjere da ozbiljno poradi na tome da škrlet kao vino dobije, kako članovi vele, širu visoku reputaciju kakvu i zavrjeđuje s obzirom na kakvoću kultivara – naime znanstvenici nakon niza analiza i istraživanja govore kako škrlet spada glede aroma i kakvoće što ih može pružiti u vinu među najbolje bijele sorte u Hrvatskoj! Sada dakle stvari prvenstveno ovise o samim proizvođačima, njihovoj želji i spremnosti da se dogovore i vještini da na društveno-političkoj sceni u svome kraju ali i među drugima koji mogu savjetodavno i materijalno pomoći, budu dostojni sugovornici i da nađu prikladne sugovornike i partnere.

Na ovogodišnjem Škrletovu, održanome u prostorima ivanić-gradskog Pučkog otvorenog učilišta a s programom podijeljenime na strukovni skup o škrletu i na, potom, mini-festival škrleta otvoren i za široku publiku, svoja su saznanja o škrletu kao kultivaru i poglede na budućnost kapljice od te sorte u smislu da i u punoj mjeri ispolji svoj potencijal u vinu zaštićenome kao robna marka moslavačkoga kraja, iznijeli, uz moderiranje doc.dr.sc. Zvjezdane Marković, docentice sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, doc. dr.sc. Ana-Marija Jagatić Korenika i doc. dr. sc. Darko Preiner, također sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, ali i dr.sc. Silvio Šimon sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, kao i dipl. ing. agr. Krešimir Hren, enolog. Doc.dr.sc. Ana-Marija Jagatić Korenika, koja je 2010. i 2011. radila doktorat na škrletu i to u segmentu primarne prerade, među ostalime uspoređujući klasičnu hitru preradu grožđa i nekoliko oblika hladne maceracije škrleta radi bolje ekstrakcije aroma, izašla je s podatkom da je škrlet bogat terpenima, tj. spojevima odgovornima za jači izražaj voćnih i cvijetnih aroma u organoleptici vina. Dodala je i kako se pokazalo da škrlet sadrži i dosta fenola, koji mogu biti vrlo korisni za vino u smislu njegove duževječnosti. Apelirala je na proizvođače da pri sadnji dobro razmisle o položaju terena, nagibu i ekspoziciji, tipu tla i izboru odgovarajućega klona, potom o načinu uzgoja i uzdržavanja vinograda, terminu berbe, selekciji grožđa, uporabi kvasaca za fermentaciju, načinu i dužini dozrijevanja. Preporučljivo bi bilo da vino maksimalno rese njegove vlastite arome, naime tako se čuvaju izvornost i posebnost, pa kod izbora selekcioniranih kupovnih kvasaca za fermentaciju valja rabiti one tzv. neutralne, dakle kvasce koji nisu dizajnirani za izvlačenje i potenciranje aroma. S time se složio dr.sc. Silvio Šimon. Doc.dr.sc. Ana-Marija Jagatić Korenika pozvala je proizvođače škrleta da budu složni i čvrsto se dogovore oko proizvodnje i oko fizionomije škrleta.

Tomislav Voštinić Klasnić, Zvjezdana Marković i Josip Kraljičković

Želi li se škrlet podastrijeti u čaši u njegovoj originalnosti, nužno je definirati stilistiku kako bi organoleptika vina od škrleta kao autohtone sorte unutar jedne ili unutar svake od mogućih više grupa što treba(ju) kao tipičnost i karakterističnost prezentirati u čaši moslavački kraj, bila do određene mjere ujednačena (ne uniformirana!), time i prepoznatljiva. A to znači da treba postaviti određene standarde-pravila za rad u vinogradu, rad u podrumu a i oko najranijeg mogućeg datuma izlaska vina na tržište. Koliko sam čuo od nekoliko na skupu nazočnih proizvođača, mašta se uvelike o škrletu kao svježem lepršavome mladome vinu, pa i s blagim ostatkom neprovrelog šećera, a koje bi se nudilo – u Dalmaciji, jer takvo svježe vino odgovara u ljetnoj vrućini i žegi, k tome i prija uz plodove mora i ribu. Osobno mislim da škrlet, kad već kao sorta ima tako visoki potencijal kako su znanstvenici rekli, ne bi trebalo zadržavati tek na razini svježeg lepršavog vina i vina s (jeftino komercijalnim) ostatkom neprovreloga sladora, te da nada u dobar plasman u Dalmaciji u ovome trenutku dok još nema većih količina ne počiva na čvrstom temelju. Logičnije mi se čini, umjesto odlaska prema turizmu na Jadran i u pravu vrevu ponude u kojoj se lako utopiti, ostati sa škrletom doma i pokušati u jačoj mjeri turizam dovesti k sebi. To je zahtjevniji, teži put, ali na dugi rok trud bi se trebao isplatiti. Moslavci bi mogli oformiti primjerice tri grupe škrleta, svaku sa svojom određenom stilistikom, tj. baznu ili početnu u kojoj bi bio takav navedeni svježi lepršavi mlađi (ali šećerom neopterećeni dakle posve suhi no i dovoljno dozreli) škrlet, potom grupu ozbiljnijeg zrelog suhog škrleta sposobnog i za duže odležavanje u butelji, te grupu slatkog desertnog vina, a svaku grupu morao bi u apelacijskoj oznaci ZOI Moslavina pratiti adekvatan dodatni navod, možda npr. classic za prvu grupu, premium za ozbiljniju grupu i predikat odnosno slatko desertno, uglavnom nešto u tome stilu, za slatka vina od kasne berbe naviše.

Na skupu u Ivanić-Gradu spominjali su se škrleti teške kategorije. Po etiketama ponuđenim na kušanje posebno, izvan protokola i u sklopu festivalskoga dijela, rekao bih da bi ti tako nazvani teškaši mogli aspirirati na ulazak u gore spomenutu premium kategoriju. Makar, neki su teškaši bili teškaši više po teškoj butelji nego po težini vina, ali među tim tzv. teškašima vidjeli su se pokušaji s dužim maceracijama koji mogu dati teškaše. Budući da dugačke maceracije praćene i alkoholnom fermentacijom nisu tradicija Moslavine, tako dobivena (tzv. narančasta) vina trebalo bi u apelaciji, makar ona bila i od autohtonog škrleta, drukčije označiti, dakle umjesto sa ZOI Moslavina jednostavno kao – vino s kontroliranim porijeklom. Inače, upravo ta Teška kategorija škrleta predviđena je kao tema za strukovni skup na Škrletovome iduće godine.

Dio strukovnoga skupa na Škrletovome 2018 protekao je u degustaciji naslijepo osam škrleta berbe 2017 a od osmero proizvođača, kako su se nazvali, glavnih igrača Udruge škrlet Moslavina. Degustaciju je vodio dipl. ing. Krešimir Hren. Po Hrenovu naputku trebalo je od tih osam uzoraka izabrati tri koja su ostavila najbolji dojam, i rangirati ih, kao šampiona i prvih pratitelja. Nakon što su degustacijski listići skupljeni i obrađeni bilo je vidljivo da je gotovo jednoglasno za prvaka izabran Škrlet 2017 obitelji Voštinić-Klasnić. ♣

PORTUGIESER DU MONDE 2018

HRVATSKI ŠAMPIONI s PLEŠIVICE – U mađarskome Pečuhu održano je eto već šesto ocjenjivanje Portugieser du monde. I opet uspjeh Hrvatske: osvojili smo dvije šampionske medalje, jednu zlatnu, te četiri srebrna odličja.  Evo i kako s medaljama stoje zemlje-sudionice: 1. Hrvatska – dva CH, jedno zlato, četiri srebra; 2. Mađarska – jedan CH, 18 zlata, 34 srebra; 3. Njemačka – jedan CH, jedno zlato, dva srebra; 4. Austrija – tri zlata, jedno srebro; Srbija –dva zlata, tri srebra; 5. Slovenija – dva zlata, dva srebra,; 6. Slovačka – jedno zlato, tri srebra.

Hrvatski šampioni Krešimir Ivančić i PZ Plešivica (Tomislav Haramija), i zlatni Kolarić iz Pečuha na okupu, u društvu s novinarom Ivom Kozarčaninom, te sa Željkom Baljom koja se pobrinula za slanje uzoraka u Mađarsku

Prvaci iz Hrvatske su s Plešivice. Dolje su najuspješniji sudionici:

Šampioni 2018

Kategorija mladih portugizaca, iz berbe 2017: PZ PLEŠIVICA Portugizac 2017 (Plešivica, Hrvatska)

Tomislav Haramija, upravitelj PZ Plešivica. Pretprošle godine na ocjenjivanju portugizaca u organizaciji Vinskih zvijezda u Zagrebu mladi portugizac PZ Plešivica bio je šampion! Haramija veli da su ga priznanja i jako dobra 2017. berba ohrabrili da se još jače posveti portugiscu

Kategorija po raznim godištima berbe: WEINGUT HUPPERT Portugieser Klassik 2015 (Rheinhessen, Njemačka)

Kategorija blendova s portugiscem: VYLYAN PINCÉSZET Redy 2017 (Villány, Mađarska)

Kategorija Portugieser Specialities: IVANČIĆ Griffin Rosé Sparkling (Plešivica, Hrvatska)

Top 5 Portugieser 2017

PZ Plešivica Portugizec 2017 (Hrvatska); Polgár Pince Portugieser 2017 (Mađarska); Ősi Gábor Portugieser 2017 (Mađarska); Lelovits Tamás Portugieser 2017 (Mađarska); Tiffán’s Pincészet Portugieser 2017 (Mađarska)

Top 5 Vintage Portugieser ukupno

Huppert Blauer Portugieser Klassik 2015 (Njemačka); Marcus Schneider Einzelstück Portugieser 2014 (Njemačka); Harald Schachl BlauerPortugieser 2016 (Austrija); Szende Pince Gábor Portugieser 2016 (Mađarska); Jackfall Bormanufaktúra Portugieser 2016 (Mađarska).

Inače, zlatnu medalju za Portugizac 2017 s Plešivice je još osvojio Franjo Kolarić, a srebra su pripala vinarijama Ivančić, Golubić te Željko Gregorić, konkretno, srebrni su Portugizac barrique od Kreše Ivančića i pjenušac Ivančić Griffin Purtugizec Plešivica Dark side, te, od obitelji Golubić i Gregorić, mirni portugisci iz 2017. Usput, na ocjenjivanju portugizaca u organizaciji Vinskih zvijezda potkraj prošle godine portugizac iz 2017 od obitelji Golubić plasirao se među prva trti!

Ocjenjivački žiri brojao je 18 članova, iz Hrvatske je ove godine član bio samo  Ivo Kozarčanin.

Krešimir Ivančić i otac mu Milan, znani vinski biškup. Milan Ivančić, u vinsko-biškupskoj odori i na slici sa svojim pomoćnikom vin-fra Perom Kunovićem, nedavno je objelodanio knjižicu Plešivičko Martinje u kojoj opisuje narodni običaj krštenja mošta i svoje dogodovštine uz Martinje. Uz knjižicu je pričvršćen i CD

Krešimir Ivančić u posljednje tri godine dobio je u Mađarskoj na ocjenjivanju portugizaca više medalja, i to ga je ponukalo da upravo portugiscu kao sorti i vinu posveti osjetno veću pažnju.  Ivančić veli da sad ima pet etiketa vina od portugisca odnosno na bazi portugisca, to su mladi, zatim njegovan u barriqueu, dva pjenušava tj. ružičasti i crni, i bermet. Ali, tu nije i kraj, kaže.

Vinograd Ivančićevih na Plešivici

Vinograd Ivančićevih na Plešivici, na 400 je metara nadmorske visine. Ivančići imaju 1,5 hetara vlastitog trsja, a grožđe i kupuju. Proizvode i rizvanac, chardonnay i sauvignon

Zlato u Pečuhu i dobra berba 2017 ohrabrili su i Franju Kolarića da se značajnije okrene upravo portugiscu. Kolarić najavljuje da upravo stvara veliko vino od portugisca roda 2017. Lani je bio kupio novu bačvu od 500 litara s namjerom da u nju stavi crni pinot, a iz bojazni da mu crni pinot u posve novoj bačvi ne dobije drveni štih odlučio je u bačvu, da je, što se kaže, ovini, na neko vrijeme najprije staviti mladi portugizac, međutim nakon nekog vremena kad je kontrolno kušao taj portugizac iz bačve toliko se njime oduševio da se opredijelio ostaviti ga u bačvi sve do kraja srpnja ove godine a onda će ga na daljnje dozrijevanje preseliti u amforu, sve kako bi na kraju dobio veliko vino.

Lijepa drvena kuća okružena vinogradima a u kojoj obitelj Ciban prima goste

Dragutin Ciban bio je također jedan od proizvođača što su na ocjenjivanje u Pečuh ove godine poslali portugizac. Međutim on nije dobio medalju, njegovo objašnjenje bilo je da njegov portugizac nije uzet u obzir jer da je – prealkoholan. Pa, ‘judi, je li to moguće?! Ne to da je portugizac s većim alkoholom nego to da zbog toga alkohola nije uzet u obzir za medalju… Dok je objašnjavao pretpostavljene razloge zbog kojih je ostao bez medalje, Ciban je davao kušati, kako je rekao, upravo taj portugizac poslan na degustaciju u Mađarsku. To što smo kušali bilo je uredno vino! Teško da je u Pečuhu bio baš problem visokog alkohola. Inače, prije nekoliko godina susreo sam se kod Vlade Krauthakera s portugiscem (poslije je otišao u jednu crnu kupažu) sa 14 vol % alkohola, bio je jako dobar. Bolja godina, povoljna vinogradska pozicija, niži prinos, kasnija berba – namjerna ili iz nehata, i, eto, i vinčine i od portugisca…

Drago Ciban, inače, ima 15 hektara zemljišta, od toga dio je šuma, a na lijepoj poziciji u Plešivičkom vinogorju je 8,5 hektara vinograda zasađenog pinotom bijelim, pinotom sivim, rizlingom rajnskim, pinotom crnim, cabernet sauvignonom i portugiscem. Drago Ciban veli da svoja vina prodaje samo na svom kućnom pragu, kroz lovačka druženja i izletničke posjete…

Nagrađeni plešivički vinogradari/vinari Haramija-PZ Plešivica, Ivančić, Kolarić i Gregorić u društvu s Ružicom Rašperić, direktoricom Turističke zajednice Zagrebačke županije, i Ivanom Herceg, direktoricom Turističke zajednice Jastrebarskoga

– Čestitam dobitnicima, ali i ostalim našim sudionicima na ocjenjivanju, najviše na zajedničkom nastupu, naime upravo zajedništvom možemo postići značajne rezultate i u promociji plešivičkog kraja. Medalje za vino svakako su dobar marketinški alat i solidan temelj za rast interesa posjetitelja određenome kraju. Podaci govore kako vinorodnu Plešivicu posjećuje sve veći broj ljudi, a osjetno povećanje bilježi se od nedavno tj. otkako je na području Jastrebarskoga otvoren novi hotel Princess. U prva četiri mjeseca ove godine u Jastrebarskome je ostvareno tri puta više dolazaka i noćenja nego u istom razdoblju prošle godine – rekla je na nedavnom susretu s nagrađenim vinarima Ivana Herceg, direktorica Turističke zajednice grada Jastrebarsko. ♣

PINK DAY 2018

FESTIVAL RUŽIČASTIH VINA u MIMARI – Udruga Women on Wine/WOW (Žene o vinu/ŽoV) može se pohvaliti sa već šestim po redu Međunarodnim festivalom ružičastih vina – Pink Day 2018. Festival se i ove godine odvijao u prostoru Muzeja Mimara u Zagrebu.

Ekipa koja nam jamči da će nam svakako barem jedan dan u godini biti ružičast! Organizatorska grupa ovogodišnjeg Pink Daya na čelu sa Sanjom Muzaferijom, novinarkom, predsjednicom udruge WoW i idejnom začetnicom ove smotre ružičaste kapljice

Pink Day uz izlagački dio s mnoštvom vinara i s grupom proizvođača maslinovoga ulja obilježili su, po tradiciji, i nastupi proizvođača maslinovoga ulja, te zanimljive radionice vezane uz vino i ulje. Za prvu radionicu, a pod nazivom Ružičasta Dalmacija, bila je zadužena Monika Prović, iz kuće vina Prović iz Opuzena, za radionicu o maslinovom ulju brinula je španjolska ekspertica Carmen Sanchez Garcia, a na kraju, da zasladi, sommelier Siniša Škaberna rješavao je dilemu: Rosé – da li slatko, ili ne?

Klinček med rojžicami!… Tata Prović iz Opuzena između Sibile Kolar Mijatović iz Baranje i Dubravke Kurtalj s Plešivice. Sibila poziva u Kneževe Vinograde, Zmajevac i Batinu od 8. do 10. lipnja na Gatorfest 2018. Sudjeluju podrumi i ugostitejski objekti Kalazić, Kolar, Zajec, Belje, Pinkert, Svijetli dvori, Čokot čarda, Endre Sabo, Szabo, Zdravko Dobrovac, Vina Aleksander, Andrić Stipa, Josić, Kusić, Špigel, Gerštmajer, Branka Hudobec, Ferenc Varga, poljoprivredni obrt Kresko…

Sve je pinkasto: WoW-icu Carlu Biancotti očarao jr rosé od Morena Degrassija, iz ruke – Mauricija!

Ivan Damjanić Fuškulinski: Nekad je kravata kao ukras bila stegnuta oko vrata gazde, a sad je, eto, oko vrata butelje….

Najlipša Špoža: Magdalena Senjković s Brača

Ništa ih ne može iznenaditi – Mladen i Dušica Siber iz Osijeka a s vinogradom od 10 hektara u Erdutu. Imaju grožđa za jelo i za vino, a vina za sva godišnja doba, za sva jela, za svaku prigodu – za proljeće a naročito za vruće ljeto sauvignon bijeli te rosé, za jesen i zimu cabernet sauvignon, a za čitavu godinu pjenušce!…

Nakon priredbe u Mimari, veselo druženje nastavilo se u večernjim satima na službenom after-partyju u restoranu Time, jednoj od omiljenih destinacija Zagrepčana za dobar provod. ♣

GREEN IN PINK – Za razliku od niza mediteranskih vinara što se tek sekundarno bave i maslinovim uljem, Istranin Klaudio Ipša je maslinar i proizvođač odličnog maslinovoga ulja koji je postao – i ozbiljnim vinogradarom i vinarom! Uljarski dio Pink Daya u Mimari nazvan je Green in Pink (=zeleno u ružičastome), ali Ipša je ipak i u tom zelenom Mimarinom kutku htio ostati na kolosijeku ružičastoga pa je etikete za svoje bočice ulja dao prigodno tiskati u rosé tonu, k tome ispod stola je kao odličnu dopunu imao i vinsku ružičastu ponudu – njegov macerirani sivi pinot… / Carmen Sanchez Garcia, ekspertica za maslinova ulja, održala je zanimljivu radionicu o uljima ali i, za svojim stolom, prezentirala neka od ponajboljih španjolskih ulja, od sorata picual i arbequina

VINISTRA 2018 – 25.put

SVIJET MALVAZIJA, ali i TERANA i… – Ohohoooo! Lijep jubilej, četvrt stoljeća postojanja – kao i revija Svijet u čaši! Čestitke Vinistri, i najbolje želje za dalje!

Nikola Benvenuti i Caroline Gilby MW

Počelo je uz prvomajske praznike, a onda premješteno na sredinu svibnja. Ove godine jubilarna 25. Vinistra odvijat će se u porečkoj dvorani Žatika od petka 11. do nedjelje 13. svibnja. Očekuje se oko 130 izlagača, najveći broj, logično, iz Istre. Zemlja partner je Austrija, pa će tako eto posjetitelji imati priliku uživati i u odličnim vinima austrijskih izlagača.

– Konstantno povećanje broja uzoraka, pogotovu od autohtonih sorti, sve veći broj uzoraka prijavljenih posebno za ocjenjivanje Svijet malvazije, sve viša razina kvalitete tih uzoraka i svake godine neki novi mladi perspektivni vinari potvrda je da radimo dobar posao te da Istra ravnopravno može stati uz najpoznatije svjetske vinske regije – istaknuo je predsjednik Vinistre Nikola Benvenuti. Na pressici vezanoj uz vinistru Benvenuti je s iznimnim zadovoljstvom najavio dolazak u Poreč legendarnog britanskog trgovca, kritičara i šampanjera Stevena Spurriera, kojega je predstavio i kao velikog prijatelja Istre i istarskih vinara.

Benvenuti je iznio još nešto bitno: udruga Vinistra već neko vrijeme temeljito radi na donošenju strategije razvoja istarskog vinogradarstva i vinarstva do 2030. godine. U tome istarskim vinarima i stručnjacima pomažu, kako je rečeno, jedna poslovna grupa iz Zagreba i ugledni talijanski enolog Walter Filiputti iz Furlanije. Benvenuti je obećao da će se novosti vezane uz taj projekt objaviti upravo na Vinistri.

Najveći broj uzoraka – rekordni! – pristigao je na deseto jubilarno vrednovanje Svijet malvazija. Na neformalno svjetsko prvenstvo najpoznatije istarske sorte ukupno je bilo prijavljeno 627 uzoraka iz sedam zemalja – Hrvatske, Italije, Slovenije, Španjolske, Grčke, Portugala i Crne Gore. Na ocjenjivanje je prijavljeno i 312 uzoraka vina ostalih sorata, zatim 28 uzoraka jakih alkoholnih pića i 17 uzoraka maslinova ulja. Predsjednica ocjenjivačke komisije Svijeta malvazija bila je Caroline Gilby MW, koja je je na tome položaju već pet godina i koja je izjavila kako je ovaj put na kušanju bilo vrlo mnogo sjajne kapljice.

Istra i posebice Poreč očekuju i ove godine dosta od turizma pa i od turizma vezanog izravno uz sajam Vinistra. Ronald Korotaj, član Uprave Plave Lagune koja je partner Vinistri, veli da se svake godine uz Vinistru osjeti povećani broj rezervacija, a Nenad Velenik, direktor TZ Grada Poreča, iznio je podatak da je prošla turistička godina sa 3,4 milijuna noćenja bila u Istri rekordna, a ove godine predviđa se povećanje od oko jedan posto, dakle – novi rekord! ♣

________________________________

Albert i Nikola Benvenuti

CALDIEROSSO EUROPA u MALOME, SAN SALVATORE VELIKAN IZ MALENOG KALDIRA!Nikola i Albert Benvenuti nedavno su i zasebno boravili u Zagrebu, da bi – u restoranu Vinodol – predstavili neka svoja vina  upravo puštena na tržište. Riječ je o Roséu 2017, Malvaziji 2017, Malvaziji Anno Domini 2016, crnom blendu Caldierosso 2016, i Bijelome muškatu San Salvatore 2013. Rosé je od terana branoga krajem kolovoza, vrlo svjež, odlično pitak, pun, sigurno će biti hit ovoljetnog osvježenja. Malvazija 2017 također vrlo pitka, svježa, a Malvazija 2016 Anno Domini – nadgradnja. Proizvodi se samo u jako dobroj godini. Trsje je na posebnoj poziciji sađeno još 1962! Oko 15 dana trajala je maceracija, uz alkoholno vrenje, slijedilo je jednogodišnje dozrijevanje u bačvi. Caldierosso (Caldier Rosso) – po sortama Europa u malome: teran, merlot, nebbiolo (Alba), tempranillo (Rioja), po 25 posto. Vinogradi su na ekstra poziciji Santa Elisabetta, za iduću godinu Benvenuti najavljuju baš s tog položaja izlazak novog vina – terana extra! Bijeli muškat San Salvatore 2013 – velikan iz maloga Kaldira! Slatko desertno, kompleksno, živo, puno. Alkohol 12 vol %, ostatak sladora 280 g/lit! Vinograd je na visini od 400 metara, selekcija najboljih grozdova, sušenje na slami oko četiri mjeseca, kratka maceracija pa dvije godine bačve…  ■

_________________________________

VINO i KINO

OSKAROVCI i ARMANOVCI GOSPE JELE – Ovako, s cvijećem, izgleda kao oskarovka, međutim riječ je ne o glumici-slavljenici, nego o dami koja se bavi Oscarima, ali i – eno-gastronomijom, s naglaskom na vinu, tako da je cvijeće znak pažnje za njen dosadašnji uspješan rad vezan uz događanja pod nazivom Vino i Kino a može i obratno – Kino i vino. Poput sommeliera koji nastoji što bolje sljubiti hranu s Bakhovim nektarom, tako ona na korist potrošača nastoji spajati film s plemenitom kapljicom i specijalitetima na tanjuru. Organizira susrete i druženja na način da se – ne u klasičnoj kino-dvorani nego u nekom atraktivnom prostoru gdje je moguće uživati i u dobroj hrani i dobroj kapljici – prikazuju inserti iz filmova koje ona izabere i koji se po prikazivanju komentiraju, a istovremeno na kušanje i, dakako, na javnu reakciju komentarima, nazočnima se nudi vino od izabranoga proizvođača poznavatelja i poklonika filmske umjetnosti a koji je zainteresiran da se predstavi i promovira na malo drukčiji način, ne kroz izravan reklamni oblik nego i na stepenici s intelektualnom notom više.

Marijan Arman prezentira vina

Protagonistica priče Jelena Bulum iz Zagreba upravo nedavno, a nedugo nakon ovogodišnje dodjele Oscara, svoje okupljanje je priredila u lijepoj zagrebačkoj vinoteci Bornstein na Kaptolu, koja se i ovom prigodom pokazala sjajnom za prezentacije ovakvog tipa. Gost vinar bio je Marijan Arman iz Nardučija kod Vižinade, s kojim je u društvu, kao logistička potpora, stigao i sommelier Siniša Škaberna. Marijan Arman, sedma generacija vinara u obitelji, dočekao je, uz slajd glasovitog Federica Fellinija, goste sa svojim pjenušcem Stancija brut od malvazije istarske 2017 (!), potom je, u nastavku večeri, ponudio mirnu Malvaziju 2017, pa Malvaziju 2016 grand cru (grand cru?! Smije li se ta oznaka rabiti u nas?) od grožđa s trsja staroga stotinjak godina (rekao bih: najbolje vino te večeri), slijedili su Sauvignon 2017 te Teran 2015 s boravkom 24 mjeseca u novom i rabljenom barriqueu.

Jelena Bulum

Mjesta u publici popunjena do zadnjega! i to govori nešto…

Uz priredbe Wine & Music, realizirane tako da se u prikladnom prostoru opremljenom stolovima priredi mini-festival proizvođača vina zainteresiranih za svoju promidžbu uz nastup nekolicine glazbenika, imamo eto i Kino i vino, obično s jednim vinarem-gostom i s prikazivanjem odlomaka iz filmova. Logično mi se čini  da bi priredbama punu dinamiku dalo to da organizatori Wine & Musica tješnje, tj. dovoljno prisno spoje – zašto ne u konzultaciji i sa sommelijerom i s glazbenim stručnjakom – vinare i njihova vina i glazbu, možda npr. na način da se svaki put izabere po grupa vinara s istim ili podjednakim afinitetima prema glazbenom žanru koji će se izvoditi na priredbi, te da upravo, koliko je moguće, ti vinari u prvi plan svoje prezentacije gurnu ono svoje vino ili ona svoja vina koja bi najviše odgovarala atmosferi što će je stvarati dotična muzika. A što se tiče Vina i Kina, podjednako – za prikazivanje inserata izabrati filmove kako po aktualnosti tako i po afinitetu i gostujućeg vinara. A vinar neka uz atmosferu koju stvaraju odabrani filmski inserti u prvi plan gurne svoja vina koja bi što moguće bolje popratila ono što se vidi na ekranu. Smatram da za ovakve prigode koje u sebi hoćeš-nećeš imaju hedonističku i opuštajuću notu ne bi trebalo, ma koliko filmovi toga trenutka bili aktualni i ma koliko osvojili Oscara i ma koliko se u realizaciji – i komentarima stručnjaka za film – želi pokazati intelektualistički pristup i ozbiljnost, izabirati one s iole mučnom tematikom i s mučnim scenama, prvo stoga što uživanje u finoj hrani i finome piću ne ide zajedno s promatranjem i komentiranjem nečijih ozbiljnih problema, drugo stoga što ljudi večernjim izlaskom, nakon naprnoga dana te zasićeni problemima svakodnevice i mučnim scenama u stvarnome životu, ovako uz film, glazbu, čašu vina i fini mali zalogaj žele vedrinu, razonodu, a treći je valjani razlog taj što postoje i vedri zanimljivi pažnje vrijedni filmovi na višoj intelektualnoj  razini..  ♣

NOVA SADNJA

Braća Zvonimir i Tomislav Tomac

Zvonimirov sin i nasljednik
u vinu Tomislav Tomac

TOMCI POJAČALI CHARDONNAY i PINOT CRNI, VRATILI VELTLINAC CRVENI! – Nekad je na Plešivici sorta veltlinac crveni bila vrlo raširena, a onda je pokleknula pred najezdom internacionalnih kultivara i ostala u nekom manjem opsegu u starim gusto sađenim nasadima, tako da je danas još malo tko ima za proizvodnju izdvojenoga vina od nje, i vino od nje jedva da se i nađe u butelji na tržištu (jedan od onih koji proizvode čisti crveni veltlinac i pune ga u bocu je Robert Braje). Vinogradarsko-vinarska obitelj Tomac, koja je nekad nudila butelje s etiketom Crveni veltlinac pa se potom usredotočila na rizling rajnski i chardonnay, sauvignon, u novije vrijeme i na pinot crni, odlučila je vratiti se veltlincu crvenome! Tomci su dobili mogućnost obrade terena na kojemu je nekad trsje uzgajao znani plešivički vinogradar/vinar Braco Nežić, riječ je o za vinograd vrlo dobroj poziciji na 220 metara nadmorske visine i površine oko 1,5 hektara. Upravo na kraju travnja 2018. Tomci su završili sadnju na toj parceli za koju pater familias Zvonimir Tomac tvrdi da je na razini grand crua, a odlučili su se za veltlinac crveni, chardonnay i pinot crni, svakoga po trećinu. Veltlinac je namijenjen za samostalno vino, a chardonnay i pinot crni su izabrani radi pojačanja količina grožđa za pjenušce, koji im se jako traže. Zvonko Tomac ističe da su certificirani cijepovi stigli iz rasadnika u Austriji – dakako veltlinac crveni, i Francuske. S tih novih 1,5 hektara Tomci sada imaju ukupno osam hektara pod vinovom lozom.

Nekad davno kušao sam na Plešivici vino još jedne sorte koja se tamo prije tradicijski uzgajala i davala lijep rezultat u vinu – lovrijenac. Šteta bi bilo i nju, također i kao dug tradiciji, ne vratiti na Plešivicu. Tomac senior kaže da je njemu ovo posljednja sadnja u životu, ali tu je Tomac junior…  ♣

MIRISAVE SLATKE KUTJEVACKE PERLICE

Vlado Krauthaker

KRAUTHAKER IPAK POKLEKNUO… – Posljednjih godina, otkako je u Hrvatskoj pojačano zanimanje za pjenušcima i otkako se u pjenušce upustilo već dosta naših vinara, u više sam navrata pitao jednog od najistaknutijih hrvatskih proizvođača vina Vladu Krauthakera kani li i on svoju ponudu vina popuniti s pjenušcem. Uvijek bi mi odgovarao odmahom ruke i riječima kako on nije ljubitelj pjenušaca pa ga i ne zanima taj segment proizvodnje, džentlmenski bi dodao da u Hrvatskoj ima već sasvim dovoljno pjenušara koji rade jako dobro pa njemu nije namjera petljati se u mjehuriće. Međutim vijesti govore da se ipak predomislio: novitet u njegovoj ponudi upravo je pjenušac, nazvan Julija, po njegovoj mami. Napravljen je metodom charmat (drugo vrenje u velikim posudama od inoksa), a od žutog muškata, bijelog muškata i muškat ottonela, ne samo da je mirišljav nego je i sladak, sa oko 20 g/lit neprovrelog sladora. Koji je bio razlog tome da je Krauthaker promijenio stav? Čini se da mu je s tržišta s jako puno strana došla direktna verzija upravo onog pitanja koje sam mu ponekad kad bismo se susreli postavio ja… Sad je, s moje strane, novo pitanje: budući da je izašao s pjenušcem primjerenime za posluženje nakon jela, uz desert, postoje li izgledi da uskoro izađe i s posve suhim pjenušcem koji bi odlično odgovarao kao aperitiv ili uz neko predjelo na bazi ribe odnosno plodova mora… A onda bi uslijedilo i treće pitanje: zar ne bi bilo primjerenije da vinska kuća Krauthakerova kalibra izlazi s pjenušcem klasične metode? ♣

CHAMPAGNE: TEKSTIL i  PJENUŠCI

OD KRPICA DO PERLICA – Nekad davno, početkom 18. stoljeća, Champagnea je, kažu, bila središte proizvodnje tekstila. I baš u to vrijeme tekstilne ekspanzije u nju je doselilo na rad i dosta Nijemaca. Koji su kad je splasnuo tekstilni business prešli u – šampanjski sektor. S tekstilom su ostali u vezi tek po elegantnom odjevanju.

Na prezentaciji u Dubravkinom putu u Zagrebu: Willem Pinçon, u sredini, Dražan Šunjić Grof iz distrbucijske kuće iz Velike Britanije (desno), te Tihomir Purišić, sommelier Dubravkinog puta

Kako je vrijeme teklo i kako se uvidjelo da ponuda tekstila postaje u svijetu prevelika da bi se i dalje lako ostalo na vrhu i s krpicama bralo slavu i novac, tako su žitelji-tekstilci Champagne i došljaci Nijemci u njoj počeli sve jači naglasak u svojim aktivnostima stavljati na ono što je Champagnea imala (ima i još!) ali drugi baš i ne, a to su jedinstveno tlo od krede te perlice bitne za davanje nove dimenzije vlastitom ne baš jako dobrom, mineralnome i jače kiselome mirnom vinu što je očito vapilo za šampanjizacijom. Nijemci, koji isprva, pri dolasku u Champagneu, teško da su pomišljali da će im se tekstil raspršiti u unosne mjehuriće, svojom pedantnošću i posvećenošću poslu pomogli su domaćinima u osvajanju svijeta tekućim načinom, pa evo i nekoliko istaknutijih prezimena Champagne a što vuku na germansko: Deutz, Heidsieck – ta se obitelj u Champagneu doselila 1785., pa Roederer…

Počelo je s jednom šampanjskom kućom Heidsieck, a danas su na šampanjskoj sceni čak tri Heidsiecka! To su Heidsieck Monopole, Piper Heidsieck, Charles Heidsieck! Znalci najviše cijene Charlesa, koji je vlastitu šampanjsku kuću utemeljio 1851. i koji je vizionarski odlučio ići na visoku kakvoću i na dotjerane proizvode za ponudu prema novim mladjim educiranim poduzetnicima dublja džepa, a takve je u većem broju uspio pronaći u sjevermoj Americi, osobito u New Orleansu gdje je eto 1888. i neko vrijeme poslje uspijevao godišnje plasirati po tri boce svojega pjenušca po stanovniku!…

E, pa u najnovije vrijeme taj Charles Heidsieck značajno je, preko distributera Enozoika, prisutan i u Hrvatskoj! I to kao Brut Reserve – šest godina na kvascu, Rosé brut – šest godina na kvascu, Brut Vintage 2006 – 9,5 godina na kvascu, Rosé brut vintage 2005 – također 9,5 godina na kvascu, i po najnovijemu i kao Blanc de Millénaire 2004 blanc de blancs, s 13 godina odležavanja na kvascu u boci i degoržiranom u studenome 2016 (čep je Mythic Diam, eto sposoban da i nakon toliko vremena po degoržiranju šampus očuva u sjajnom stanju). Taj Millénaire (nije milijuner, ali jeste za milijunere!), proizvodi se samo u izvrsnim godištima, pogled u bližu prošlost otkriva da je, prije 2004., napravljen 1999, 1995, 1985, 1983…

Brand manager Charlesa Heidsiecka Willem Pinçon – dakako, u elegantnome odijelu! – navodi kako kuća Charles Heidsieck koristi grožđe iz vinograda iz 60 sela Champagne, kako svake godine Charles Heidsieck ima na raspolaganju za izbor za kreaciju pjenušaca oko 400 vina, te kako Charles Heidsieck osobitu pažnju poklanja kreiranju šampanjaca blendiranjem baznih vina različitih godišta (vin de reserve) i ne opterećuje se suviše vintage izdanjima.

Šampanjski podrum Charles Heidscieck 28 je metara ispod površine zemlje, miran, bez vibracija i s 90 posto vlažnosti te s temperaturom stalno oko 10 Celzijevih stupnjeva. Takav podrum posjeduje samo pet šampanjskih kuća, a to su, uz Charlesa Heidsciecka, još Veuve Cliquot, Ruinart, Taittinger, Pommery. U tom podrumu vina reserve čuvaju se na finom talogu (kvascu) u velikim posudama od inoksa. Tako vino dobiva na kremoznosti i strukturi. Vina reserve su iz 20 različitih godišta berbe! U bijeli šampanjac brut obično se stavi oko 40 posto vina rezerve, a u rosé oko 20 posto. ♣

HRVATSKA KAPLJICA u SVIJETU

NASTUP NA TRŽIŠTU SAD – U sklopu serije prezentacija hrvatskoga vina po inozemstvu čak 22 vinarije iz Hrvatske predstavile su se ovih dana američkim distributerima i vinskim stručnjacima u New Yorku na nastupu u organizaciji Udruženja vinarstva HGK. Prezentacija pod nazivom Vina Croatia–vina mosaica privukla je oko 300 potencijalnih distributera i vinskih stručnjaka iz SAD.

Masterclass s hrvatskim vinom u New Yorku

Za hrvatske vinare prisutnost na američkom tržištu preduvjet je za ulazak na vinsku kartu svijeta. Ako nismo na njujorškoj sceni, onda teško da postojimo i na međunarodnoj, kazao je Ivica Matošević iz Udruženja vinarstva HGK. Ali, morali bismo zajedno dolaziti češće, to bi bila velika stvar za nas, istaknuo je još Matošević.

Malvazija je jedna od sorti koje su vrlo dobro primljene na američkom tržištu, i u restoranima u New Yorku moguće je naći vina Kozlovića, Matoševića, Trapana…. a dosta je dobro zastupljen i Bibich, dakako ne s malvazijom nego s vinima skradinskoga kraja. Američki restoran Delmonico’s, koji se nalazi u gospodarskom središtu SAD – na Wall Streetu, u svojoj ponudi ima i hrvatska vina. Poslužujemo 500 obroka dnevno i na karti imamo nekoliko hrvatskih vina. Kako bi se zainteresiralo Amerikance da piju više hrvatskih vina potreban je jači marketing, rekao je vlasnik grupe restorana Delmonico’s Dennis Turčinović.

Kušanja hrvatskih vina u New Yorku vodili su američki sommelier Cliff Rames te Matthew Horkey i Charine Tan, američki vinski stručnjaci koji su nedavno objavili vinski vodič za Hrvatsku – Cracking Croatian Wine: Visitor-Friendly Guide.

Čak 15 od 22 vinarije koje su se sada predstavile već ima distributere na američkom tržištu. Na prezentaciji u New Yorku svoje su proizvode predstavili: Agrolaguna, Badel 1852, Dingač Skaramuča, Erdutski vinogradi, Fakin, B&M, Grgić vina, Iločki podrumi, Jako-vino, Kabola, Katunar, Korta Katarina, Kozlović, Matošević, Miloš-Vinifera, Jasna Antunović Turk, Feravino, Rizman, Veralda, Bibich, Vina Cattunar, Zlatan Otok i Bartolović. ♣

KANADA, PRILIKA KOJU NE TREBA ZANEMARITI! – Zrnce za razmišljanje hrvatskim proizvođačima i ponuđačima plemenite kapljice:

Unatoč Monopolu, Kanada spada među zemlje koje su vrlo zainteresirane za uvoz vina i vrlo je interesantna za izvoznike. Za period od danas do 2021. predviđaju se za tu zemlju osjetan porast prodaje i porast konzumacije vina. Jedno od najjačih područja potrošnje čini British Columbia, koja sada godišnje plasira oko 93,6 milijuna butelja vina.

Najjače po uvozu i prodaji vina tri su kanadske provincije – Ontario (35,2 posto), Quebec (32,8 posto) i British Colombia (14,2 posto). Iako na trećem mjestu i po brojkama dosta niže, British Colombia je možda u ovome trenutku najbolja karta za zaigrati jer riječ je o ekonomski vrlo bogatome području, u kulturalnom smislu najrazvijenijemu od spomenuta tri, a vrijedi reći i to da je u toj provinciji državna omča Monopola slabije stegnuta nego drugdje, naime tamo osobito u posljednje vrijeme osjetno raste broj privatnih tvrtki s dozvolama za dilanje s alkoholnim pićem, pa eto uz postojećih oko 240 trgovina Monopola već postoji i oko 1200 zasebnih privatnih trgovina vinom!

Po prognozama stručnjaka, od danas pa do 2021. godine potrošnja vina u Kanadi, gdje vino sve više i brže ulazi u nacionalni stil života tako da postaje must be kao pratitelj jelu i za ručkom i za večerom, trebala bi rasti po stopi od najmanje 1,6 posto godišnje! U ukupnoj konzumaciji najviše šanse u potrošnji daju se talijanskogoj kapljici, pa potom francuskoj. Navodi se da jako dobre izglede imaju i druge zemlje koje će ponuditi kvalitetnu mirnu kapljicu unutar ranga cijena od 5 do 9,99 (američkih) dolara odnosno premium mirnu kapljicu u cjenovnom razredu od 10 do 20 ili 25 dolara. Očekuje se i znatno povećanje zanimanja posebno za pjenušce, barem za, prosječno, četiri posto, a najviše šanse za odličnu prodaju u segmentu mjehurića idu talijanskome proseccu plasman kojega bi, po prognozama, do 2021. trebao biti veći za četiri posto od sadašnjega, a tek potom bi na rang-listi potražnje bili šampanjci, što nije nimalo nelogično uzmu li se u obzir cijena prosecca i cijena šampanjca. ♣ 

POGLED u SORTE

DORNFELDER – Dornfelder je ne samo kao vino nego i kao sorta stigao i u naše krajeve. Najboljim koji je proizveden u ovome širem našem okruženju i kojega sam kušao čini mi se onaj iz proizvodnje vinogradara/vinara Simona Pinteriča s Bizeljskoga kod Klanjca.

Dornfelder je najuspješniji od modernih njemačkih križanaca. Sinonim mu je weinsberg S 341. Križanac je između helfensteinera i heroldrebea, a napravio ga je 1956. August Herold u Weinsberg Centru za istraživanja u vinogradarstvu u Baden Württembergu u Njemačkoj. Detaljniji pedigre mu je (pinot noir precoce ili Frühroter Burgunder odnosno rani pinot crni X schiava grossa) X (Portugizac X frankovka). Kultivar je dobio naziv po Immanuelu Augustu Ludwigu Dornfeldu, osnivaču spomenutog Centra za istraživanje u vingradarstvu.

Simon Pinterič u svom podrumu

Kultivar ima snažan trs, vrlo je rodna – može dati i 120 hl/ha, ranije je do srednje epohe dozrijevanja, otporna je na botrytis, debela kožica bogata je tvarima boje. Daje vrlo tamno, lijepo zaobljeno mekano, puno a ne nužno i jače alkoholno vino, vino s vrlo dobrom kiselosti. U aromatskom smislu osim kroz tamno bobičasto voće prezentira se i sa stanovitom cvjetnom notom. Dakako, želi li se dobiti vino sposobno za uspješno duže dozrijevanje, i u drvu, nužno je pripaziti na visinu prinosa, tj. prikladno ga ograničiti.

Sorta je službeno autorizirana u Njemačkoj 1980. godine i od tada joj raste popularnost. Početkom 21. stoljeća uvelike se sadi u Njemačkoj, i u toj zemlji u prvih šest godina od 2000. površine su se udvostručile. Dornfelder, koji osobito plijeni svojom punom tamnom bojom kakvu u Njemačkoj baš i ne daju druga vina crnih sorata, sada je rasprostranjen u Njemačkoj na 8100 hektara, od čega je 3000 ha u Palatinatu (Pfalzu) i Rhein Hessenu. U Njemačkoj su se s dornfelderom iskazali proizvođači Deutzerhof u Ahru te Gutzler i Knipser u Pfalzu. U Švicarskoj dornfeldera je oko 21 ha, s njime su se pak istaknuli proizvođači Fredi Clerc i Brigitte Bamert iz Nuolena (Schwyz) pa Gottlieb Welti iz Küssnachta (Zürich) i Landoldt (Zürich). Dornfeldera ima nešto i u Češkoj, a 16 ha ga je i u Engleskoj, tamo se vino proizvodi u ružičastoj verziji i kao pjenušac.  ♣ 

MONSTRUOSA, i SIRIA… – Čudno je kako se u ovome današnjem izrazito konzumerističkome i beskrupuloznome svijetu punome i cinizma biznismeni već nisu dosjetili ili odvažili da izađu s vinom i od sorata monstruosa i siria! A one postoje! Upisane su u prije koju godinu objelodanjeni Veliki vodič vinskim sortama svijeta autori kojega su Jancis Robinson, José Vouillamoz i Julia Harding.

Monstruosa je nazvana po veličini trsa i grozda (ne i vina!), Dolazi iz područja Monterrei u Galiciji na sjeverozapadn Španjolske. Snažno stablo, golemi grozdovi s velikim bobicama debele kožice. kasna epoha dozrijevanja. Sama sorta monstruosa daje arome divljeg planinskog cvijeća, a karakteriziraju je visoka kiselost i niži alkohol. Od iščeznuća ju je spasio José Luis Mateo iz Quinte da Muradella. Godine 2002. posadio je 790 sadnica monstruose i grožđe rabi za miješanje sa sortama siria (lokalno znane kao doňa blanca), zatim trajadura (treixadura) i verdello…

Poduzetnici, što se čeka?! ♣  SuČ – 04/2018

 

TAMO GDJE SUNCE VJEČNO SJA, TAMO JE MAKEDONIJA…

 

SKITNJE SUSJEDSTVOM

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

IMAO SAM SREĆU i ZADOVOLJSTVO NEDAVNO BITI u GRUPI HRVATSKIH NOVINARA POZVANIH DA OTKRIJU ENO-GASTRONOMSKU STRANU ZEMLJE DUBOKO NA BALKANU a s KOJOM SMO DO PRIJE NEKOG VREMENA ŽIVJELI u ZAJEDNIČKOJ DRŽAVI 

Tamo dolje, na jugoistoku Europe, na brdovitom Balkanu: ulazak u vinsku zemlju, sasvim neočekivano s obzirom na kilometarsku udaljenost između dvaju prostora – po francuski, preciznije: na bordoški način!

Zrakoplov vas ostavlja na aerodromu u Skopju, i slijedi vožnja automobilom prema središtu glavnoga makedonskoga grada, u nekom trenutku, na periferiji na ulasku u prijestolnicu, skrećete uzbrdo i pred vama se ukaže CHATEAU!

Bordoški ulaz u Makedoniju! Chateau Kamnik, Skopje

Makedonija, Leb i Sol. Za početak. Ali, stvar je i puno šira od kruha i soli dobrodošlice. Leb i sol, jedinstveno, od gitare do trpeze…. Majstore, velik si k’o neboder… Čukni vo drvo. I čuknuo sam!

Dvorac je Chateau Kamnik, jedan od najboljih vinskih posjeda u Republici Makedoniji. A i šire. Kompleks je s dvorcem u bordoškome stilu okruženime vinogradima, te s hotelom sa četiri zvjezdice. U dvorcu su vinski podrum što, kao i vinogradi – međutim naravno u sasvim drugom agregatnom stanju nego što je to u vinogradima! – uz makedonsku sortnu ikonu vranec, čuva nevjerojatan, neočekivan broj internacionalnih vinskih kultivara s time da posebno mjesto u srcu vlasnika zauzimaju upravo oni bordoški tj. cabernet sauvignon i merlot, te suvremeno uređeni prostrani restoran s terasom odakle se pruža lijepi pogled na trsje ispred te i, iza loze, na grad. I u hotelu je lijepi, više po domaće, lovački i u rustikalnome stilu uređeni restoran s kaminom i s masivnim drvenim namještajem. Uz makedonsku kuhinju podastrtu na domaći način, u tim dvama restoranima poslužuju se i jela što i izborom namirnica i izgledom i ostalom organoleptikom pripadaju modernoj internacionalnoj visokoj kuhinji ili kako bi rekli Francuzi – Haute Cuisine, i koja mogu u svakom pogledu stati uz bok ponudi ponajboljih svjetskih hramova ekskluzivne papice…

Bio sam s grupom kolega koji se bave eno-gastronomijom tjedan dana na turneji po Makedoniji. Organizator – nekoliko vodećih makedonskih vinskih kuća – zamislio je da to sedmodnevno druženje ima karakter ne tek klasične prezentacije makedonskih vina i makedonske kuhinje općenito, nego da bude na uistinu špic-razini, s visokom hedonističkom notom kao odličnom osnovom za vrhunsku ponudu u turizmu i, dakako, kao takvom vrlo korisnom za uspješno privlačenje suvremenih nomada i za dobar razvoj turizma u kraju. Naravno da razmišljanja domaćina idu i u pravcu otvaranja puteva za mogući još bolji izvoz vina, u ovome slučaju i u Hrvatsku, koja, inače, iz Makedonije uvozi mnogo kapljice, međutim uglavnom one jeftin(ij)e.

Skopje, bazar, grah tetovac!

Paprika caruje.Od relativno blage do ljute, ljute…

Nudi se i duhan, po kilogramu po cijeni – ovisno o kvaliteti – od 600 do 800 makedonskih denara, Tečaj: 1 € = 60 makedonskih denara. U hrvatskoj ekipi bio je i Zagrepčanin Marinko Hrastić, koji se bavi podučavanjem u borilačkim vještinama te proizvodnjom dresova za borce. Prva reakcija domaćih na tržnici, nakon što je Marinko razvio zastavu: Mandžukić, Mandžukić!…

Evo, iz Hrvatske gospodarske komore, svježih podataka iz tablica o uvozu vina ovamo. Uvoz je prikazan u četiri kategorije – jednu čine pjenušci, a ostale tri mirna vina.  U kategoriji pjenušaca na tablici nema spomena Makedonije, međutim u trima grupama mirnoga vina ima je i te kako! U skupini uvezenoga mirnoga vina punjenoga u boce do dvije litre Makedonija je u hrvatskome uvozu količinski na prvome mjestu, daleko ispred ostalih, ali ispada da je cijena po litri uvezenoga vina u toj grupi tek 0,72 €. Inače, po cijeni ispod jednog eura još je, među tih prvih 10 zemalja iz kojih uvozimo vino, samo Mađarska, iz koje nam u ovoj kategoriji stiže vino po 0,52 € za litru. U grupi uvezenog mirnog vina punjenoga u boce/posude od dvije litre do 10 litara Makedonija je opet među prvih 10 zemalja, iz kojih uvozimo vino, količinski daleko daleko na prvome mjestu, a ovdje je cijena po litri niža nego u prethodnoj kategoriji, iznosi, konkretno. 0,61 €. U grupi prvih osam zemalja iz kojih Hrvatska uvozi vino u posudama od 10 litara Makedonija je, iza Italije, po količini na drugome mjestu, i opet daleko ispred ostalih šest zemalja u ovoj skupini, a prosječna cijena po litri uvezenoga vina je 0,59 €.

Ono što bi i s hedonističkog i količinskog aspekta bilo sasvim dovoljno za cijeli obrok – razni sirevi, od svježeg preko pečenoga pa do zrelog kačkavalja, razne pite sa sirom, sa sirom i špinatom, kiselo mlijeko tako gusto da u njemu bez problema čelična žlica stoji uspravno, namazi od povrća kao ajvar, pinđur, ljutenica, pa makalo a to je pikantni umak od maslaca, fino mljevenog češnjaka i limunova soka, zatim gravče na tavče, tek je uvod u gozbu, koja se nastavlja s mesom, primjerice pastermalijom odnosno svinjetinom dobrano začinjenom tucanom crvenom paprikom, te pečenjima… Restorani Dukat i Čardak u Skopju i Javor kod Gevgelije

Kao posljedica toga, logično, Makedoniju, ovdje u Hrvatskoj, u kontekstu Bakhova nektara prati percepcija jeftilena. Svjesni su toga renomirani makedonski proizvođači, i upravo iz bojazni da se razvoj imagea jeftinoga ne bi i dalje širio, dakle iz želje da promijene stvari nabolje, odlučili su se na akcije kojima bi hrvatskoj publci bolje približili i svoje vinske dragulje, i pokazali da i te kako glede ponude imaju i vrlo eksluzivne originalne aseve u rukavu, dostojne najboljih vinoteka, restorana i nepaca strastvenih zahtjevnih pojedinaca kao konzumenata. Jedna od tih akcija upoznavanja svakako je bilo ovo hrvatsko novinarsko gostovanje u Makedoniji, a u nastavku je predviđeno i nekoliko zasebnih prezentacija renomiranih makedonskih vinskih podruma i njihovih vina po Hrvatskoj, s obzirom da sada starta turistička sezona s jačim dolaskom gostiju na more, prva predstavljanja planirana su na našem Jadranu, u Splitu.

Sasvim je logično da svaka zemlja, regija, kraj, forsiraju vlastitu proizvodnju, a danas je sve jače i među potrošačima, koji eto vole istraživati, vrlo izražen stav da se, kad se negdje stigne, treba koncentrirati prvenstveno na proizvode lokalne provenijencije. U svakoj zemlji postoje i domaći potrošači koji bi ponekad, pogotovu ako već ne ide drukčije, kod svoje kuće htjeli kroz tanjur i čašu napraviti izlet i u druga neka geografska i eno-gastro područja. Hedonizam za stolom ne poznaje nikakve političke i administrativne granice nego razlikuje samo ono što je dobro i jako dobro od onoga što je slabije, priznajući naravno ono prvo. Bitno je i u vlastitome okružju imati priliku šireg izbora te biti dobro informiran o tome što se to nudi, odakle je, kako nastaje, kakvi su glavna svojstva-odlike proizvoda i najbolji načini uporabe. Normalno je da neka zemlja – pa tako i Hrvatska – ima u ponudi baš i poneko ekstra-vino i iz susjednih joj država, pa da se može i usporediti vlastito sa susjedovime. K tome etikete iz najbližeg susjedstva mogu prema svijetu lijepo komunicirati i jedan širi zemljopisni prostor koji kao određenu cjelinu nekih bliskosti, sličnosti i posebnosti zatvara i ta neka zemlja, u ovome slučaju, naša zemlja.

U ovoj makedonskoj priči tri su protagonista osobito vrijedna da se na njih skrene pažnja: već spomenuta skopska vinska kuća Chateau Kamnik, te vinske kuće Bovin iz Negotina i Tikveš iz Kavadaraca.

ZEMLJA SUNCA, DUHANA, VINA

Ali, prije, općenito o Makedoniji. Republika Makedonija smještena je na jugoistoku Europe, u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka. Graniči, na zapadu, s Albanijom, na sjeveru sa Srbijom i Kosovom, na istoku s Bugarskom, i na jugu s Grčkom. Pretežito je riječ o brdskom teritoriju, a s dosta dolina. Zemlju presijeca, na neki način popola, rijeka Vardar, a od većih voda tu su i tri značajna jezera – Ohridsko, Prespanko i Dojransko. Makedonija se prostire na površini od oko 25.713 četvornih kilometara, a broji oko dva milijuna stanovnika. Članica je organizacije CEFTA, kandidat za Europsku Uniju, a s EU u poljoprivrednom sektoru ima sporazum o slobodnoj trgovini.

Korijeni Makedonije, koja je kao država punu neovisnost stekla 1991. odvajanjem od Jugoslavije, sežu duboko u povijest. Arheološka istraživanja pokazala su da je u Makedoniji, prostoru što je, inače, u davnini bio tranzitno vrlo živ, europska civilizacija cvala između 7000. i 3500. godine prije Krista! Stari Makedonci slovili su, kaže se, kao posebna nacija, etnički, jezično i kulturološki drukčiji od susjeda.

Jedna od najznačajnijih gospodarskih grana države vezana je uz vino. Tragovi o proizvodnji vina na području današnje Makedonije sežu također u daleku prošlost, u doba još od prije Rimljana. Odavna isklesani u kamenu, prikazi vinove loze i grozdova pronađeni su u arheološkim nalazištima Negotino i Kavadarci. Proizvodnja vina nikad nije prekinuta, pa ni za vrijeme Otomanskog carstva. Iako je Makedonija zemlja s vrlo dugom tradicijom u vinogradarstvu i vinarstvu i iako je vino, uz duhan, njen glavni izvozni produkt, a i mada od Skopja pa uz Veles, Negotino, Kavadarce i Demir Kapiju sve do Gevgelije ambijent naprosto vrvi vinovom lozom, suvremena suverena Republika Makedonija jedna je od maloga broja današnjih vinorodnih europskih država koje su još ostale vinski ne(dovoljno) istražene.

Tamo gdje vječno sunce, sja, tamo je Makedonija, tamo je zemlja koju volim ja…  Kad je sve tužno ti se sjeti nje, Makedonija ti pruža radosti sve… prisjećam se, ponovno, svojedobnog hita zagrebačke rock super-grupe Time, u kojoj je, inače, klavijature svirao Makedonac Tihomir Pop Asanović. Sunce obožava Makedoniju, inače teritorij susreta mediteranske i kontinentalne klime, ono sjaji nad njom i grije je više od 270 dana u godini, ljeta su u toj zemlji vruća (nerijetko s temperaturom i do 45 Celzijevih stupnjeva) i suha (godišnje oborine kreću se od 440 do 740 mm, s time da središnji dio Makedonije, dolina rijeke Vardar, spada u aridnu kategoriju, sa 40 posto manje kiše nego što je bude u drugim područjima u zemlji), a zime su s relativno blagim temperaturama.

Po podacima dobivenima od poslovnog tijela Vino Makedonije odnosno Wines of Macedonia, u Makedoniji, koja je na svjetskoj enološkoj mapi svrstana u zonu C3 i doslađivanje je zabranjeno, sada je 33.500 hektara zasađeno vinovom lozom. U sortimentu je oko 70 posto vinskih kultivara, dakle onih namijenjenih proizvonji Bakhova nektara, i oni obuhvaćaju nekih 24.777 hektara, ostalo su stolne sorte. Uzgaja se, službeno, 28 sorata, 50 posto su crne i isto je toliko bijelih.

_________________________________

WINES of MACEDONIA – Wines of Macedonia (WoM) poslovna je organizacija zamišljena da okuplja makedonske proizvođače vina spremne angažirati se kako na stalnom unaprjeđenju kakvoće plemenite kapljice Makedonije tako i na široj promidžbi te kapljice i podizanju njenog imagea u svijetu, pa time dakako i izvoza. WoM je snovana u travnju 2010. sa zadatkom da, među ostalime i kontaktima i suradnjom s makedonskom vladom i drugim relevantnim institucijama u državi, pruža stratešku podršku domaćoj viskoj branši. Članovi organizacije Wines of Macedonia obuhvaćaju oko 50 posto ukupne proizvodnje makedonskoga vina i 90 posto izvezenih makedonskih butelja. U grupi su, među ostalima, Vinarija Tikveš, zatim Bovin i Chateau Kamnik,… ■

_________________________________

Vinogradi su većinom na brežuljcima, a i na znatnim nadmorskim visinama, sve čak i do 700 i više metara, tako da loza danju dobiva mnogo svjetlosti i topline što koristi fotosintezi, a po noći se temperatura u odnosu na onu dnevnu poprilično spušta, to pak grožđu pogoduje u dozrijevanju u, jednostavno rečeno, smislu da se, uz dobro nakupljanje sladora, očuvaju kiseline odnosno svježina. Glavne crne sorte su vranac, prokupac, merlot, cabernet sauvignon, stanušina i kadarka, ali ima i kratošije (tribidraga ili crljenka) a i plavca maloga, pinota crnoga i syraha, a glavne bijele sorte su smederevka, temjanika, chardonnay, sauvignon, rizling, žilavka i župljanka.

Vinske regije

Vinorodna Makedonija podijeljena je na  tri vinske regije i 16 vinogorja. Regije su Zapadna (Pelagonja Polog), Centralna (Povardarje – dolina rijeke Vardar), Istočna (Pčinja Osogovo). Vinogorja su npr. Skopje, Veles, Tikveš, Gevgelija-Valandovo, Strumica-Radoviš, Ovče Pole, Kočani… Najviše je na glasu vinsko područje doline rijeke Vardar, tj. Povardarje, u okviru kojega se nalazi vinogorje Tikveš, kapljica iz kojega je, vele, sinonim za makedonsko vinarstvo.

Makedonska su vina, inače, prema kvaliteti službeno svrstana u četiri kategorije. Najviša je kategorija vrhunsko vino sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom, slijede kvalitetno vino sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom, stolno vino sa te stolno vino bez zemljopisnog porijekla.

Broj registriranih vinarija u Makedoniji danas  je  84 (2003. ih je bilo 28!). Oko 90 posto vinskih podruma je po proizvodnom kapacitetu u grupi od ispod pet milijuna litara, pet vinarija je u grupi između pet i 15 milijuna litara, četiri su vinarije u skupini između 15 i 50 milijuna litara. Važno je naglasiti da sve više vinarija ulaže u modernu tehnologiju pa i u angažman i inozemnih enoloških savjetnika, nastojeći što brže i jače poboljšavati kakvoću vina te na bazi toga i izvoz, a i turizam u svome području.

Govori li se o proizvedenim količinama vina godišnje, dosta kaže činjenica da je u ukupnoj produkciji Bakhova nektara u nekadašnjoj Jugoslaviji vino iz Makedonije sudjelovalo sa dvije trećine! Danas se proizvodnja vina u Makedoniji kreće oko 120 milijuna litara, od toga 40 posto se napuni u bocu a 60 posto plasira se kao otvoreno vino (bulk wine).

Domaća potrošnja vina kreće se oko 10 litara po stanovniku.

Makedonska se vina u prodaji nalaze u više zemalja Europe – među ostalima i u Hrvatskoj, ali i na drugim kontinentima, konkretno u Americi – SAD, u Aziji – Kina i Japan. Izvoz je krenuo još u 19. stoljeću, kad se vino konjskim zapregama prebacivalo do albanskih i grčkih luka odakle je išlo prema svijetu. A to je opjevano u najpoznatijoj makedonskoj narodnoj pjesmi Biljana platno beleše.

Najviše vina Makedonija izvozi u Hrvatsku, cca 28 posto od ukupnog izvoza, slijede Srbija sa cca 21 posto, pa Slovenija sa cca 14 posto, BiH pet posto, Njemačka 2,5 posto, slijede Crna Gora, Kanada, Rusija, Bugarska… Promatra li se izdvojeno rinfuza, evo: najviše otvorenoga ide u Njemačku, cca 40 posto, zatim u Srbiju 28 posto, Hrvatsku 10,5 posto, Sloveniju 3,7 posto. Dobit Makedonije od izvoza danas iznosi oko 50 milijuna eura godišnje.

__________________________________

DISAN BRDO – U srcu Tikveškog vinogorja, u općini Negotino, smješteno između sela Gorni Disan i Dolni Disan a na lokaciji zvanoj Vešje, nalazi se brdo Disan sa svojim grand cru vinogradima. Disan je jedna od naboljih makedonskih vinogradskih pozicija, ako ne i najbolja. Vinogradi su na nadmorskoj visini između 600 i 700 metara, loze su starije od 50 godina. Zvijezda – kultivar vranec. Uz vinograde – parcele sa žitaricama, okoliš pun divljeg gorskog cvijeća, te divljeg bobičastog voća poput borovnice, kupine, a tu je i – magareći trn!

Impresivan prizor: vinogradi na Disanu, i uz njih divlje cvijeće živopisnih boja poput maka, kamilice, lavande…

Odozgor sunce, dan vrlo topao, a noći svježe. Čista priroda, bez zagađenja od industrije ali i bez zagađenja kemijskim preparatima za zaštitu loze. Ovdje je dovoljno tek orezati vinovu lozu, potom se čeka berba…■

________________________________

KAMNIK s KAMENA

 Chateau Kamnik – prva stanica. I prvi dojmovi. Odlični!

Kaže se da je prvi dojam najvažniji, on bude najdublji i najduže se pamti. U odboru za doček bio je glavom vlasnik Ilija Iki Malinkovski, biznismen koji je gotovo stalno na putu po svijetu, ali koji je svoj poslovni raspored prilagodio tako da nam se dospije posvetiti dva dana. Srdačno, precizno, eno-gastronomski besprijekorno. A tako može samo osoba koja je vidjela i doživjela puno toga, koja to čime se bavi voli, koja zna što točno želi, koja točno zna kako što treba biti, koja umije pronaći put kako da ostvari zamisli i koja stvari ne prepušta slučaju.

Chateau Kamnik, k’o iz bajke

Malinkovski je kao globetrotter i kao veliki ljubitelj vina, skupljač butelja po svijetu, početkom ovog stoljeća i tisućljeća odlučio utemeljiti vinski posjed Chateau Kamnik, na brdu uz Skopje a na nadmorskoj visini od 320 metara te na dosta kamenitome tlu, otud i naziv Kamnik. Vinova loza na tome terenu po prvi put sađena je 2004. i ta se godina smatra osnutkom Chateaua Kamnik. Vinogradi su projektirani gustoćom od 5500 trsova/ha. Prije je na tom zemljištu, kaže Malinkovski, Institut za poljoprivredu Republike Makedonije imao pokusne nasade raznog bilja namijenjenoga prehrani.

Vinogradi

– Nastojimo postoći perfekciju, i kreiramo vina sa strašću i posvećenosti. Idemo na nizak prinos, berba je ručna, u više navrata, kako grožđe dospijeva u optimalnu  zrelost. Berba počinje s bijelim sortama, za svaku sortu i parcelu u terminu kad je grožđe posve zrelo. Svaka sorta prerađuje se za sebe. Vinifikacija bude bilo u inoks cisternama bilo u drvenim bačvama, s time da su sve posude s opremom za regulaciju temperature. Nakon alkoholnog vrenja bijela vina dozrijevaju na finom talogu tu gdje je obavljena fermentacija, a crna odlaze na dozrijevanje u barrique, gdje se odvija malolaktično vrenje. Dozrijevanje, ovisno o vrsti i tipu vina, bude od 14 do 32 mjeseca, uglavnom u novim francuskim i američkim bačvicama zapremnine 225 litara. Kad za to dođe vrijeme, vina se, nakon još jednog kušanja iz svih posuda i odluke koje partije će se koristiti za koji rang kvalitete, homogeniziraju, napune u butelje i onda u podrumu čekaju nekoliko mjeseci prije izlaska na tržište – kaže vlasnik Ilija Malinkovski.

Barrique-podrum

Chateau Kamnik obuhvaća 16,5 hektara vlastitog vinograda, a još sa 16 hektara kupuje grožđe, od provjerenih kooperanata. Zasađene su sorte temjanika (a to je inače u svijetu znani muscat blanc a petits grains ili muškat bijeli s malim bobicama, odnosno muscat de Frontignan odnosno moscato d’Asti koji imaju u Pijemontu), chardonnay, pinot sivi, viognier, sauvignon bijeli, traminac mirisavi, cabernet sauvignon, cabernet franc, merlot, carménère, montepulciano, sangiovese, syrah, nešto vranca, kod vranca treba napomenuti da Chateau Kamnik dobrim dijelom kupuje grožđe te sorte s jedinstvene vinogradarske pozicije Disan u Tikveškom vinogorju. Posebnost je crni kultivar arinarnoa, križanac između tannata i cabernet sauvignona! Križanje je još 1956. obavio Pierre Marcel Durquety s francuskog Nacionalnog instituta za istraživanja u poljoprivredi (INRA), a kultivar je službeno odobren 1980. te preporučen za vinograde na jugu Francuske, pogotovu u Languedoc-Roussillonu. Naziv sorte dolazi od riječi iz baskijskog dijalekta arin, što znači svjetlost, i arno, što znači vino. Po navodu iz Velikog atlasa vinskih sorata svijeta Jancis Robinson, Julije Harding i Joséa Vouillamoza, sorta, makar u nazivu nosi pojam svjetla, daje duboko tamna vina s čvrstim ali finim taninom, ponekad s izraženijom herbalnom notom svojstvenom cabernet francu ali istodobno u okusu i slađom od nje. Novost u vinogradima je eksperimentalni nasad talijanske sorte greco di Tufo. Godišnja proizvodnja vina kreće se oko 150.000 litara.

Malinkovski se pobrinuo za kvalitetnu strukovnu ekipu, konkretno za vinograd je zadužen prof. Klime Beleski a pomaže mu Gligor Petkovski, enologinja/podrumarka je Sandra Georgievska, a enološki savjetnik i zaslužan za eno-kreacije u Kaminku je prof. Goran Milanov, s Agronomskog fakulteta u Skopju.

– Želja mi je da grožđe bude uzgojeno a vino proizvedeno na maksimalno moguće prirodan način. Herbicide uopće ne koristimo, i polagano idemo prema organskome uzgoju. Sve to međutim zasad je još dosta sporo glede tog eko-pravca koji smo sebi zacrtali, naime, s ekološke strane donekle nam problem čini blizina velikoga grada, ali znatno više okolna poljoprivredna zemljišta s konvencionalnom zaštitom. Ipak, nadam se da će ljudi koji se tu bave poljoprivredom shvatiti da je i njima bolje da se okrenu prema prirodi prijateljskom, organskom uzgoju i da izbjegavaju zagađivanje biljaka, tla i zraka… – kaže Ilija Malinkovski.

Vlasnik Ilija Malinkovski Iki (treća osoba slijeva), sa dijelom svoje ekipe. Desno su enologinja-podrumarka Sandra Georgijevska, te Gligor Petkovski, koji je zaduzžen za uzdržavanje vinograda

A vina je, barem po onome što smo u društvu s Ikijem Malinkovskim, enologinjom Sandrom te agronomom Petkovskime imali prilike kušati u barricaiji Chateau Kamnika – gotovo 20, od toga su dva pjenušca rađena klasičnom metodom – bijeli Chardonnay blanc de blanc kao brut i kao zéro dosage, sa četiri pune godine ležanja na kvascu u butelji, te ružičasti Spark Rosé brut od crnog pinota, montepulciana i sangiovesea (degoržiranje je obavio Plešivičanac Zdenko Šember, rado ističe Malinkovski), a jedno je vino – Euphoria – slatko desertno. Neka mirna suha vina su jednosortna, u baznoj i elaboriranoj (dozrijevanje u bačvicama) zrelijoj varijanti, a neka su mješavine sorata. Pa evo i o kojima je sve riječ, redosljedom kako su degustirana: temjanika, chardonnay, fumé blanc (sauvignon), chardonnay barrel fermented, rosé, pinot noir, montepulciano, winemaker’s selection (vranec 40 %, merlot 40 %, carménère 20 %), cuvée de prestige (merlot 45 %, vranec 37 %, cabernet franc 18 %), zatim syrah, merlot, cabernet sauvignon, vranec, kratošija, merlot signature… Kuriozitet iz berbe 2017, uzorak dakako uzet iz bačvice: cabernet sauvignon sa čak 19 vol % alkohola koji uopće ne iskače i nimalo ne smeta. Grožđe za ovo gusto vino u berbi je nakupilo toliko šećera da se alkoholno vrenje moralo provesti dva puta! Malinkovski veli da će se krajem 2019., kad se kapljica još pokaže u razvoju, odlučiti što i kako s tim vinom.

Nakon kušanja, u podrumu, nekih dvadesetak mladih i još nenapunjenih vina, domaćin Malinkovski htio je od nas kao grupe čuti koje nam se vino najviše dopalo. U igri su bili temjanika 2017, syrah 2017 namijenjen za kategoriju Ten barrels, te posve neuobičajeni cabernet sauvignon 2017 sa čak 19 vol % uopće ne stršećeg alkohola. Favorit od Malinkovskoga iz 2017 je syrah, dopalo mu se da se i nama svidio, i ponudio nam je da se potpišemo na bačvicu sa syrahom, uz obećanje da će svaki od nas, kad vino bude napunjeno, kao suvenir dobiti butelju!

Kad je već tako duboko široko i temeljito ušao u vinske vode, logično je da je htio pred javnost izaći i s posve nekonvencionalnim vinom, tzv. narančastime. Njegov narančasti je Orange 2013 grenache blanc, s 95 posto sorte grenache bijeli, u Makedoniji zvan belan, te sa pet posto pinota sivoga. Maceracija je trajala šest mjeseci, a vino, koje je s 13,5 vol % alkohola, 20 mjeseci je dozrijevalo u drvu, napunjeno je u bocu u veljači 2017.

Hotel Kamnik sa četiri zvjezdice ima 21 sobu, restoran sa 90 sjedećih mjesta i ljetnu terasu kapaciteta 100 osoba. U Chateau tj. dvorcu u kojemu je vinski podrum, ekskluzivni je restoran za manje grupe, uglavnom do ukupno 40 osoba. Uz dio za jelo nalazi se prostrani dnevni boravak za uživanje, poslije jela, u razgovoru uz kakvo piće, prvenstveno dakako vino…

Restoran u hotelu: ponuda hrane – sjajna: carpaccio od marinirane junetine s parmezanom, senfom, sezamom, špinatom i salatom; ravioli s jelenjim raguom, pestom, parmezanom, pireom od bučinih koštica i tartufa; rižot od lignje s prženim košticama od buče; meso zeca s vrganjima, maslinama, gusjom jetrom, topljenim sirom i kremastim umakom od cikle; jarebica sa smrčcima; mangulica s pireom od celera, šparogama, ukiseljenim lučicama, prženom ciklom; dugo pirjano meso od jelena s gljivama smrčcima, pireom od celera, prženom ciklom i s orasima, sirevi, kolači na bazi čokolade i na bazi karamela…

Kušaonica vina i prostor za boravak-odmor nakon jela, u chateauu

Kreacije na tanjuru

Vrijedni i inventivni chefovi Chateaua Kamnik – Marijan Skrojmanovski i Nikola Miškovski

Chateau Kamnik: vina poslužena uz jela gostima iz Hrvatske

BOVINOVA CIGANKA – PRVO MAKEDONSKO INTERNACIONALNO VELIKO ZLATO!

Još se nismo oporavili od skopskih akrobacija uz trpezu (ne na trapezu!), a već smo se našli u Negotinu, južno od Skopja i u Tikveškom vinogorju, u lijepo uređenoj kušaonici vinske kuće Bovin u vlasništvu dvojice braće BogevskiKirila i Giorgija. U društvu, naravno i opet za stolom prepunim lokalnih delicija, s Kirilom odnosno Kirom ili Ćirom Bogevskim, i glavnim enologom Borisom Nećevom, u Bovinu zaposlenime već 20 godina, Obojica strastveni zaljubljenici u vino, ali i u pjesmu.

Kiril Kiro Bogevski, suvlasnik Bovina, ozbiljan – lijevo, i raspjevan uz crnjak My Way

A bilo je toga dana i te kako razloga za druženje u Bovinu uz bogati stol i pjesmu: ne samo zato što se u dvorištu vinarije punio šleper vinom za izvoz u Kinu, nego je domaćinima i upravo bila stigla radosna vijest da su za vino G’upka (=ciganka) na jednom od najvećih i najznačajnijih svjetskih vrednovanja plemenite kapljice Mundus Vini 2018-spring tasting u njemačkome Palatinatu osvojili veliku zlatnu medalju! Kiro te Nećev, poznatiji kao Borče, bili su posebno ponosni odličjem jer, vele, to je prvo makedonsko veliko zlato otkako je Mundus Vinija. A što li će biti kad na ocjenjivanje u bijeli svijet pošalju svoje konje vrane Eru te My Way, kreiran malo i po afinitetima Kirila Bogevskoga (my way = moj način), inače zaljubljenika u pjesme Franka Sinatre, posebice u taj hit My Way pa i otud taj naziv vinu, tako da se dvoranom orilo My Way i kroz Kirin glas i kroz glas Frankie-boya sa zvučnika. Zaneseni Borče je pak bio više raspoložen za domaću glazbu…

Kiro Bogevski i enolog Boris Nećev. Kiril Ćiro Bogevski, koji je ljubitelj crnih ali i svježijih vina, pokazao je My Way-sistem i time što je od enologa Borisa Nećeva tražio da od sorte sangiovese napravi crno vino što će se moći pijuckati i za osvježenje u proljetnim, osobito ljetnim te ranojesenskim danima. Borče je u vinogradu na većoj nadmorskoj visini i iz uvjeta koji omogućuju očuvanje kiselina i svježine, ostavio grožđe određeno vrijeme na prosušivanju na trsu, maceracija je bila nešto kraća nego za klasičan crnjak, pa je dobio vino s lijepim aromama na suho tamno bobičasto i koštićavo voće i s dosta mekanim taninom, tako da to vino za osvježenje Bogevski preporučuje poslužiti – s kockicama leda!

– Bovin je utemeljen 1998. godine, danas brine o 65 vlastitih hektara pod trsjem a sa 20 hektara još kupuje grožđe od izabranih kooperanata. Naši se vinogradi većinom nalaze na 260 metara nadmorske visine, a nekih 30 posto terena je na položajima i od 400 do 700 metara. Kako se u Tikveškom vinogorju susreću kontinentalna i mediteranska klima i kako imamo puno sunca te kako uvijek tu puše ako ne vjetar a ono barem vjetrić, bolesti vezanih uz vlagu nema, tako da su kroz sezonu dovoljne ukupno dvije do tri zaštite. Tlo je vrlo pogodno za vinovu lozu, na većini parcela sastoji se od pijeska i kamena, tako da su uvjeti rekao bih idealni za proizvodnju posve prirodne, tj. bio-kapljice  – govori Boris Nećev, ističući Disan, Brestin dol, Ag’upka, Era, Ka Kruša kao ponajbolje table zasađene vrancem, sada s lozama starim i do 65 godina, navodeći i kako uz vinovu lozu gdje-gdje raste i divlje šumsko voće, primjerice trnka s bobicama poput onih od borovnice, njene arome kao da su nazočne i u vinu od vranca s tih pozicija.

Bovin trsje: ne vidiš mu kraja, tamo u daljini sa nebom se spaja…

Zgrada s podrumom Bovin. Tih dana kad smo bili kod njih Bogevski i Nećev imali su i te kako razloga za veselje: u kamion se punio kontingent vina namijenjen tržištu Kine, a stigla je i vijest iz Njemačke da je vino G’upka na Mundus Viniju 2018-proljetnom ocjenjivanju osvojilo veliku zlatnu medalju!

Prostrana kušaonica Bovina

Sorte koje Bovin uzgaja su: chardonnay, pinot sivi, temjanika ili muscat de Frontignan, kultivar je odavna prisutan u Makedoniji tako da ga Makedonci smatraju originalno svojime, zatim, od crnih, vranec, merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc, petit verdot, syrah, tempranillo, sangiovese. Ukupna proizvodnja vina vrti se ko 1,3 milijuna litara. Uz vino, Bovin proizvodi i vinjak, bazni dozrijeva pola godine u bačvama, kategorija fine brandy dvije godine, a kategorija premium što u rabljenim što u novim bačvicama provede od četiri do šest godina.

Kako Nećev silno voli pjenušce, Bovin se okušao i u tome segmentu. I dobio vrlo dobar pjenušac! Radio ga je, Nećev, My Way sistemom, tj. ne najprije proizvodeći vinsku osnovu pa onda, kako danas rade svi ili gotovo svi, s gotovim vinom ideći u šapanjizaciju dodavanjem šećera i kvasaca, nego puneći u butelju mlado vino koje još nije završilo s prvom fermentacijom i ostavljajući ga, bez dodavanja šećera i kvasaca, da to vrenje dovrši u butelji. Prisjećam se da je na taj način pjenušce svojedovno radio i enolog Franjo Jambrović još dok je bio voditelj podruma Mladina nekadašnjeg Jaska-vina! Ovaj svoj prvi šampus koji smo kušali u Bovinu Nećev je stvarao od chardonnaya, ali namjera mu je prebaciti se na domaću smederevku, za koju smatra da može jako dobro poslužiti za šampanjizaciju. O tome koliki je Borče My Way, ili bolje reći His Own Way-igrač lijepo govori i to da se okušao u proizvodnji pjenušaca i od – šipka! Najteže od svega, veli, bilo je cijediti sok iz šipka dok ga se dobije u nekoj dovoljnoj količini da uopće vrijedi pokušaja ići u šampanjizaciju!

Boris Nećev u bariknom podrumu Bovina

Ima Borče i svoju tehniku kod produkcije bijelih mirnih vina: rado se u tijeku alkoholne fermentacije mošta igra sa spuštanjem i podizanjem temperature, da, kako objašnjava, u vinu dobije višeslojnu voćnu aromu. A pribjegava i još nečemu: u nekom trenutku kad procijeni da je to najbolje s taloga otoči dio s vrha a to što ostane u posudi drži oko četiri dana na temperaturi od minus četiri Celzijeva stupnja, kako bi, navodi, iz te mase izvukao određenu količinu tekućega dijela osjetno obogaćenoga aromama, i taj dio onda vraća u onaj prethodno otočeni tekući dio. Kod proizvodnje crnoga vina pazi da grožđe iz vinograda u podrum dođe na relativno niskoj temperaturi, kako prije vremena ne bi krenulo alkoholno vrenje, nakon što se odvoji peteljkovina cijele bobice stavlja u posudu za fermentaciju i dodaje se kvasac za vrenje, u toku fermentacije tri puta dnevno potapa se klobuk, a nakon nekih pet do šest dana sok odvaja od kožice i premiješta ga bilo u inoks ili u barrique. Svakog mjeseca, u vremenu od nekih 90 dana, Nećev obavlja po jedno pretakanje, da, kako kaže, kapljica dobije kisika. Vino u barriqueu, gdje se dovršava fermentacija, ostaje na dozrijevanju, ovisno o materijalu i o tome kakav se finalni proizvod želi dobiti, jednu odnosno dvije godine. Kod vina najgornje kategorije, tj. A’giupke (vinograd od 10 hektara na lokalitetu A’giupka na visini od 400 metara), Imperatora (vinograd na visini od 260 metara), My Way (vinograd na Disanu na oko 700 metara) i Ere (vinograd od tri hektara na nadmorskoj visini od 400 metara, loze stare 40 godina), Borče prakticira prosušivanje grožđa vranca na trsu od 50 pa i do 70 posto, tako da grožđe ulazi u primarnu preradu s vrlo visokim sadržajem sladora, i fermentacija bude spora i teška. Vina sazrijevaju najmanje po dvije godine u bačvicama od makedonskoga hrasta. Evo i što sve to znači u dobivenoj finalnoj količini vina: s 10 hektara A’giupke se dobije tek 7000 litara vina, a Ere s tri hektara bude jedva 1200 litara! Sukladno tome su i cijene – iznad 100 € za butelju! Inače, Imperator 2016 koji smo kušali sada u Bovinu bio je s 15,0 vol %, A’gjupka 2012 koja je osvojila Veliko zlato na Mundus Viniju 2018 sadržavala je 15,5 vol % alkohola, kao i My Way 2011, dok je Era 2012 bila sa 16,0 vol %.

VINSKA VIZBA TIKVEŠ

U Kavadarcima je, kažu Makedonci, najveća vinarija na Balkanu, a to je vinska vizba Tikveš. Tikveš danas ima nekih 1000 hektara vlastitih vinograda a grožđe još otkupljuje s  5000 ha.

Priča o vinariji Tikveš počinje još 1885. godine. Goleme proporcije bilježe se od sedamdesetih godina prošlog stoljeća kad se nekoliko manjih poljoprivrednih vinarskih zadruga udružilo i utemeljilo Agrokombinat Tikveš. Kupnjom, godine 2003. vlasništvo nad objektom preuzima grupacija M6 Investments, na čelu koje je danas Svetozar Janevski. Odmah po preuzimanju Tikveša, M6 Investments je počeo pokazivati kako uistinu ozbiljno misli, naime u modernizaciju proizvodnih pogona i u unaprjeđenje kakvoće vina, što uključuje i angažman francuskog enologa Philippea Cambiea kao eno-savjetnika, uložio gotovo 40 milijuna eura. Inače, najnovija informacija je da je M6 Investments odnedavno ima i vinski posjed na jugu Francuske, naime na području Vauclusea kupljen je dvorac De Gourdon s nasadom grenachea i syraha.

U vinariji Tikveš doček na najvišoj razini: pimio nas je i ugostio vlasnik Svetozar Janevski, kao čelnik grupe M6 Investments koja, inače, upravlja i Skopskom pivovarom i s nekoliko hotela visoke kategorije u Skopju i na Ohridu. Jela su pripremali kuhari Nikola Stojaković (dolje, u sredini), Ordančo Unev i Kristijan Stojčevski, koji su se školovali u Francuskoj, pa je ručak bio u znaku makedonskih namirnica (npr. pastrva s Ohridskog jezera) i francuskog načina prigotavljanja i serviranja

Htjelo se, odmah od tog novog početka Tikveša, maksimalno kombinirati lokalnu tradiciju s modernim internacionalnim pristupom, ali ne samo u smislu korištenja suvremene tehnologije koja u proizvodnji donosi poboljšanja, nego i u smislu kreiranja i razvoja proizvoda za novu generaciju potrošača, a to, među ostalime, znači, u formiranju eno-uradaka, i sljubljivanjem lokalnih sorata s onim međunarodnima. Uvelike je tome pridonio upravo spomenuti enolog Cambie, kojega je, usput da navedem. glasoviti američki vinski kritičar Robert Parker the Wine Advocate 2010. godine proglasio najboljim eno-savjetnikom na svijetu. Vizba Tikveš, koja godišnje proizvede oko 12 milijuna butelja, miljenica je Roberta Parkera, zaljubljenika u bijela i crna grand cru vina Bela voda i Barovo. Vinima Bela voda u bijeloj i crvenoj varijanti, te Barovu i Vrancu Special Selection, u više navrata Parker je dodjeljivao, pohvalit će se Tikvešani, od 90 do 95 bodova.

Vina uz ručak

Vinska vizba Tikveš tržištu danas nudi 50 različitih vina, razvrstanih po kategorijama na temelju organleptike i po kategorijama cijene. Kategorije su: Traditional wines (tradicijska vina u bag-in-boxu, miješano bijelo i miješano crveno, zatim, u litrenim bocama i stolne kategorije: graševina, smederevka, kratošija, vitač i vranec), Classic (klasik, u butelji: temjanika, traminac, chardonnay, graševina, rose, kratošija, vranec & merlot), Alexandria, T’ga za jug (komercijalno nevjerojatno uspješna marka polusuhog vina, bijelog – od rizlinga, i crnog – od vranca: marka je lansirana 1973. u počast Večerima poezije u Strugi), Special Selection (posebna selekcija: temjanika, grenache bijeli, sauvignon, muscat ottonel, cabernet sauvignon, cabernet franc, vranec, plavac), Alexandria Cuvée (bijelo: chardonnay & rizling; rosé, te crno: merlot, cabernet sauvignon, vranec), i Terroir Wines (vina terroirea, s izdvojenih položaja što se smatraju grand cruima a tu spadaju Bela voda single vineyard (bijelo: chardonnay & grenache bijeli; crveno: vranec & plavac mali), Barovo single vineard (bijelo: grenache bijeli ili belan + chardonnay; crno: vranec & kratošija ili tribidrag, crljenak). Inače, Tikveš je znan i po destilatu, konkretno po lozovači Žolta, njegovanoj u hrastovim bačvicama više od sedam godina.

Kroz vinograde i podrum proveo nas je Marko Stojaković, glavni enolog Tikveša, inače brat spomenutog kuhara Nikole Stojakovića

U vinariji Tikveš radi 15 enologa! Jedan od njih je i mladi Kire Petrov, uposlen u odjelu za ultra-premium vina. Svake godine određeno vrijeme provede negdje u svijetu na specijalizaciji u znanim podrumima!

Direktor vinarije Tikveš Radoš Vukičević skreće pažnju na butikne vinarije Tikveša.  U vlasništvu Grupacije su i boutique-vinarije, jedna je Domaine Lepovo, u kojoj se proizvodi samo kapljica premium kategorije (Domaine Lepovo chardonnay, pinot noir i cuvée od vranca, merlota i cabernet sauvignona), a jedna je na lokaciji Barovo, ona tek sada kreće s preradom grožđa s Barova. Vukičević kaže da Domaine Lepovo daje 5000 litara chardonnaya i 5000 litara crnog pinota, i da se Barovo bijelo, od belana i chardonnaya, te Barovo crno od vranca i kratošije proizvode u količini od tek po 15.000 boca godišnje.

Direktor vinarije Tikveš Radoš Vukičević, u društvu s kolegicama iz sektora vinogradarstva te marketinga i prodaje

Tikveško vinogorje, položaj Barovo,  single vineyard. Vinogradi su na vulkanskome tlu i smješteni na obroncima brda na visinama između 550 i 750 metara. Barovo je mjesto gdje se sudaraju svježina visokih planinskih vrhova Kožufa i tople struje Egeja. Ljeto (ljetna atmosfera) je tu dugačko, vrlo toplo ali ne prevruće, noći su svježe, zrak čist, vjetrić stalno pirka i nema vlage pa se ne razvijaju bolesti, loze su starije od 35 godina… Idealno ne samo za za uzgoj visokokvalitetnoga grožđa za vino, nego i, što je osobito važno, za uzgoj na 100 posto ekološki način! Uskoro Tikveš na novome prostoru na Barovu otvara podrum, upravo su u tijeku završni radovi na njoj.

Prizor s Barova, i dolje, građevina butikne vinarije Tikveša na Barovu

Prestižni uradci Tikveša su i Bela voda bijelo i Bela voda crno. Obje etikete proizvode se u količini od po 10.000 litara, Grand cuvée od vranca, merlota i cabernet sauvignona također je u količini od 10.000 litara. Bela voda je single vineyard u bregovitome dijelu, na nadmorskoj visini između 250 i 300 metara, na kosinama, s ilovastim tlom, milovan blagim vjetrovima od rijeke Vardar. U vinu: lijepe arome zrelog voća

Sva ova vina godišnje osvoje, čujem, i do 60 priznanja, i to samo na najjačim svjetskim natjecanjima, pa to i te kako govori o kakvoći!

Čak oko 50 posto produkcije Vizbe Tikveš ide u izvoz, zasad, osim u Europu (Tikveš ima svoje predstavništvo u Hrvatskoj, Orbico, pa se eto vina nalaze i kod nas), ponajviše u SAD, Kinu, Australiju, Kanadu…  ♣    SuČ – 04/2018

Prizori iz podruma Tikveša u Kavadarcima: konusne inoks-cisterne te velike hrastove bačve

Betonske cisterne s lijepom fasadom, te, dolje, barricaia

Kao u kakvom dvorcu: prolaz dijelom vinskog podruma do restorana vinarije Tikveš