Vinart Grand Tasting 2017 / TERAN SE VRAĆA KUĆI…

Stotinjak izlagača, dvadesetak iz inozemstva, Lauba odlično posjećena....

Stotinjak izlagača, dvadesetak iz inozemstva, Lauba odlično posjećena….

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

ZAGREB OČITO IMA POTENCIJAL ZA VIŠE ZNAČAJNIH VINSKIH DOGAĐANJA u TIJEKU GODINE. POSEBNO JAKA STRANA VEZANA UZ DOGAĐANJE u LAUBI BILE SU RADIONICE 

Počelo je s dobrom vijesti upravo toga jutra: ono što se činilo nemogućim postalo je moguće – Europska Komisija dopustila je hrvatskim proizvođačima vina oznaku Teran Hrvatska Istra! Je li na dvodnevnoj manifestaciji Vinart Grand Tasting u zagrebačkoj dvorani Lauba, Kući umjetnosti (i vina) kako je nazivaju a gdje je tvrtka Vinart iz Zagreba okupila selekciju od stotinjak ponajboljih proizvođača plemenite kapljice iz Hrvatske i susjednih zemalja, bilo dovoljno terana za slavlje? Rekao bih da jeste, bilo da je riječ o teranu prkosno etiketiranome kao teran, bilo da je riječ o teranu s etiketom s nekim drugim, fantazijskim nazivom, bilo da je riječ o teranu pomiješanome s nekim drugim sortama u cuvée.

Nikola i Albert Benvenuti pokazuju novo vino Caldierosso 2013 od terana, nebbiola, tempranilla i merlota

Nikola i Albert Benvenuti pokazuju novo vino Caldierosso 2013 od terana, nebbiola, tempranilla i merlota

Bruno Trapan sa svojim superistrijanom The One, od terana i syraha à 50 posto

Bruno Trapan sa svojim superistrijanom The One, od terana i syraha à 50 posto

Naravno da mi je prva postaja u Laubi bio stol braće BenvenutiNikole i Alberta koji proizvode odličan teran a k tome Nikola Benvenuti je i predsjednik udruge Vinistra:

– Dakako da smo veseli. Predugo je trajala ta zabrana, i dosta je naškodila istarskim vinarima. Neki koji su i dalje, protivno propisu EU, nastavili vino označavati kao teran imali su problema u Sloveniji naime morali su se suočiti s prijavama, neki su se domišljali koji drugi odgovarajući naziv staviti na etiketu, a neki su pak krenuli u mješavine vina… – kazao je Nikola Benvenuti.

I nakon čaše terana za dobrodošlicu ponudio – upravo mješavinu crnih sorata u kojoj je i teran. Riječ je o vinu Caldierosso 2013 (Caldir=Kaldir, mjesto gdje Benvenutijevi žive; rosso =crveno), novitetu kuće koji nakon dužeg dozrijevanja u hrastovim bačvama upravo ovih dana ide u butelju i koji bi se na tržištu trebao naći oko Božića ove godine. Caldierosso, još jedno veliko vino obitelji Benvenuti, sastavljen je od po 25 posto terana, nebbiola, tempranilla i merlota.

A nekoliko stolova dalje od Benvenutija s impresivnim cuvéeom također na bazi terana (50 posto) bio je Bruno Trapan, sa svojim The Oneom 2013, u kojemu drugu polovicu čini syrah.

Iole značajnije vinsko događanje nezanimljivo je bez velikog poklonika Bakhova nektara Alfija Kabilja, na slici u razgovoru s istarskim vinogradarom i vinarom Frankom Radovanom

Iole značajnije vinsko događanje nezanimljivo je bez velikog poklonika Bakhova nektara Alfija Kabilja, na slici kod stola Legovina i u društvu i s istarskim vinogradarom i vinarom Frankom Radovanom

Šefica kuhinje zagrebačkog restorana Dubravkin put Prisca Thuring zaustavila se kod Jaqueline Marovac i Oliviera Ertzbischoffa, liječničkog bračnog para koji u Istri proizvodi vina i pjenušac pod robnom markom Koquelicot

Šefica kuhinje zagrebačkog restorana Dubravkin put Prisca Thuring zaustavila se kod Jaqueline Marovac i Oliviera Ertzbischoffa, liječničkog bračnog para koji u Istri proizvodi vina i pjenušac pod robnom markom Koquelicot

S dubokog hrvatskog juga stigao je bračni par Bire, dakako s grkom, ali ne samo baznime nego i onime famoznime Deforo. Čaša Defora bila je rezervirana za Ivana Dropuljića, osnivača i direktora festivala Zagreb Vino.com u studenome

S dubokog hrvatskog juga stigao je bračni par Bire, dakako s grkom, ali ne samo baznime nego i onime famoznime Deforo. Čaša Defora bila je rezervirana za Ivana Dropuljića, osnivača i direktora festivala Zagreb Vino.com u studenome

Daniel Szabo Markus oduševljavao je svojim Dingačem Pepejuh

Daniel Szabo Markus oduševljavao je svojim Dingačem Pepejuh

Sa Hvara je s crnjakom bila Jo Ahaerne MW, koju ćemo uskoro – 11. ožujka u Mimari - ponovono vidjeti u Zagrebu, s rosé vinom na festivalu Pink Day

Sa Hvara je s crnjakom bila Jo Ahearne MW, koju ćemo uskoro – 11. ožujka u Mimari – ponovono vidjeti u Zagrebu, s rosé vinom na festivalu Pink Day

Gastronomadi Bakalovići s enologom i proizvođačem iz Jelse Androm Tomićem, koji se pohvalio - Velikim plavcem malim!

Gastronomadi Bakalovići s enologom i proizvođačem iz Jelse Androm Tomićem, koji se pohvalio – Velikim plavcem malim!

Iz inozemstva stigli su izlagači iz Gruzije, Mađarske, Slovenije, BiH, Srbije... Već od ulaza u Laubu širio se glas o Cabernet sauvignonu 2013 Kremen Kamen kao najboljem vinu Srbije (mpc. 237 kn). Kremen Kamen proizvodi Vinarija Matalj Nikole Mladenovića iz Negotina. Je li to najbolje vino Srbije, to ne znam, ali svakako je vrlo, vrlo dobro, mineralno, s velikim potencijalom starenja, Nikola Mladenović smatra da bez problema u dobroj kondiciji i uzlaznoj putanji može dočekati i više od 10 godina…

Iz inozemstva stigli su izlagači iz Gruzije, Mađarske, Slovenije, BiH, Srbije… Već od ulaza u Laubu širio se glas o Cabernet sauvignonu 2013 Kremen Kamen kao najboljem vinu Srbije (mpc. 237 kn). Kremen Kamen proizvodi Vinarija Matalj Nikole Mladenovića iz Negotina (slika). Je li to najbolje vino Srbije, to ne znam, ali svakako je vrlo, vrlo dobro, mineralno, s velikim potencijalom starenja, Nikola Mladenović smatra da bez problema u dobroj kondiciji i uzlaznoj putanji može dočekati i više od 10 godina…

Posjetitelji Grand Tastinga u Laubi za sva izložena vina mogli su na stolovima saznati i njihove maloprodajne cijene, naime svaki proizvođač imao je pored butelja papir na kojemu su pisale svote po kojima se neko vino moglo kupiti u privremeno uređenoj vinoteci u Laubi

Posjetitelji Grand Tastinga u Laubi za sva izložena vina mogli su na stolovima saznati i njihove maloprodajne cijene, naime svaki proizvođač imao je pored butelja papir na kojemu su pisale svote po kojima se neko vino moglo kupiti u privremeno uređenoj vinoteci u Laubi

Saša Špiranec, čelna osoba Vinarta i organizator Grand Tastinga u Laubi. Vinart Grand Tasting zamislili smo kao mjesto na kojemu se jednom godišnje okupe svi vinski profesionalci i ljubitelji finih vina i na kojemu će jedni odabrati vina za svoje restorane i trgovine, a drugi da popune kućnu arhivu s onima koja su ih posebno dojmila, istaknuo je Saša Špiranec

Saša Špiranec, čelna osoba Vinarta i organizator Grand Tastinga u Laubi. Vinart Grand Tasting zamislili smo kao mjesto na kojemu se jednom godišnje okupe svi vinski profesionalci i ljubitelji finih vina i na kojemu će jedni odabrati vina za svoje restorane i trgovine, a drugi da popune kućnu arhivu s onima koja su ih posebno dojmila, rekao je Saša Špiranec

Vreva u Laubi gotovo nalik onoj na Zagreb Vino.comu u Esplanadi – s time što se u Laubi dobro disalo jer stropovi su visoki pa nije bilo zagušljivosti – pokazuje da glavni hrvatski grad ima potencijal i za nekoliko naravno dobro organiziranih velikih vinskih priredbi godišnje. Cijena ulaznice za festival iznosila je 150 kuna s time što se 40 kuna priznavalo prilikom kupnje vina u privremeno uređenoj vinoteci. Pružanje mogućnosti posjetiteljima da vina iz repertoara izlagača kupe za ponijeti kući svakako je odličan potez organizatora. Na to da je to veliki plus priredbi ukazivao je pred kraj salona a ispred prodajnog pulta vinoteke dugački red zainteresiranih da ponesu kući tekući suvenir. Izlagači su također pozdravili tu inicijativu jer eto omogućeno im je i da na licu mjesta nešto plasiraju, a plasman i jeste cilj promidžbene aktivnosti…

Inače, vrlo jaka strana ove Vinartove manifestacije bile su radionice, koje su se odvijale cijeli tjedan dana prije festivala, uglavnom u hotelu Antunović. Evo popisa radionica, iz kojega se doista vidi visoki rang kakvoće ponuđenih sadržaja:

Grgić – vertikalno kušanje Plavca malog; Krauthaker – vertikalno kušanje Graševine Mitrovac; Fascinantan svijet japanskih Nikka Whiskyija – Badel 1862; Prošek i prosušene bobice; (S)ljubljeni na bezbroj načina by Kabola; Nikolaihof Wachau – odanost kvaliteti od rimskih vremena; Benvenuti – vertikalno kušanje terana i sneak peak u nadolazeća vina; Majstori rebule na Vinart Grand Tastingu; Chateau Mouton Rothschild vodi u šetnju slavnim vinskim regijama Francuske; Clai – neuhvatljivi kralj organskih vina; Carmenère  – pogreška koja je spasila sortu; Savršeni biftek od boškarina iz Kopa peći; Kutjevo d.d. – Kako se rađala graševina;Vinolog & Plantaže; Bordeaux Left Bank – usporedno kušanje 6 apelacija berbe 2010; Champagne Charles Heidsicak – jedna od najnagrađivanijih kolekcija vina na svijetu;  Villányi Franc – usporedno kušanje cabernet franca iz Villány; Boškinac & Gegić – naše zajedničko putovanje; Poletti – autentična ekspresija istarske crljenice; Postup – veliko kušanje u povodom 50-godišnjice zaštite položaja; The many faces of Grenache. ♣                                                                                                                                                        SuČ 02/2017

 

GLUTEN NA CRNOJ LISTI

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

RIJEČ JE o MJEŠAVINI PROTEINA NAĐENIH U PŠENICI, JEČMU, RAŽI, ZOBI, PIRU. NEKE SU OSOBE UROĐENO OSJETLJIVE NA NJ, A NEZGODA JE u TOME ŠTO ON STVARA SVE VIŠE PROBLEMA i DRUGIMA. U EUROPI NAVODNO 190 MILIJUNA LJUDI IZBJEGAVA PŠENICU, A 11 MILIJUNA JE OBOLJELIH OD VRLO NEZGODNE BOLESTI CELIJAKIJE… ZAGREBAČKI HOTEL ESPLANADE PRVI u HRVATSKOJ s CERTIFIKATOM o SIGURNOSTI OD ALERGIJA DO CELIJAKIJE

Gluten je mješavina proteina nađenih u pšenici, ječmu, raži, zobi, piru… Gluten je u prehrambenoj posebice pekarskoj industriji cijenjen zbog viskoelastičnih svojstva. Tijestu daje elasticitet, pomaže mu u dizanju, čuva oblik i često završnom proizvodu daje teksturu za koju je potrebno duže žvakanje.

Izvori glutena: pšenica, ječam, pir, raž…

Izvori glutena: pšenica, ječam, pir, raž…

zitarice-izvor-glutena

Gluten se koristi i u izradi imitacija mesa (junetine, svinjetine, peradi, ribe…), da bi proteinski obogatio određena jela što se rabe u vegetarijanskoj prehrani. Gluten je prisutan u soja umaku, u pivi, koristi se i kao stabilizator u nizu proizvoda poput npr. čak i sladoleda, ketchupa. Nerijetko se gluten dodaje i hrani namijenjenoj kućnim životinjama. Primjenu nalazi i u kozmetičkoj industriji, za preparate za njegu kose i za dermatološke pripravke.

Hrana koja sadrži gluten može izazvati zdravstvene probleme kod osoba koje su osjetljive na nj. Uz gluten se najčešće spominje celijakija, a to je kronična bolest najčešće vezana uz otežanu probavu hrane što sadrži gluten te uz crijevne procese. Međutim problemi kod onih koji su osjetljivi na gluten ne zadržavaju se samo na gastro-intestinalnoj razini (proljev, crijevni limfoni…), nego se mogu i manifestirati i šire (alergije, neuropatije, dermatitis, osteoporoza, tiroiditis, psorijaza…). Neke osobe urođeno su posebno osjetljive na gluten, a vrlo je nezgodno to što se u novije vrijeme iz raznoraznih razloga koji su uvelike povezani s profitom, povećava broj onih što postaju osjetljivi na gluten, naime sve je jača vesternizacija u prehrani i sve češće se u prehrani riža zamjenjuje pšenicom, kreiranjem pak novih vrsta pšenice dobivaju se one s većim razinama citotoksičnih glutenskih peptida, a krivac je i znatno povećanje količine glutena u kruhu i

Imitacija mesa patke

Imitacija mesa patke

pekarskim proizvodima zbog namjernog dodavanja glutena tijestu da se skrati trajanje njegova dizanja…

Posljednja istraživanja potvrđuju da je gluten jedan od najzastupljenijih alergena u hrani. Procjenjuje se kako danas u Europi ima više od 70 milijuna osoba osjetljivih i netolerantnih na gluten, 190 milijuna osoba koje izbjegavaju pšenicu i gluten, te 11 milijuna oboljelih od celijakije, autoimune bolesti kao krajnjeg izraza nepodnošenja glutena.

Zbog svega toga rodio se svojevrsni pokret protiv glutena odnosno bolje reći akcija da se na proizvodima na uočljiv način stavi obavijest o sadržaju gluten i akcija da se javnost informira o ugostiteljskim objektima koji nude hranu bez glutena. U kolovozu 2014. američka Agencija za hranu i ljekove (The US Food and Drug Administration – FDA) preporučuila je da se proizvod koji sadrži glutena u količini ispod 20 ppm označi kao gluten-free. Krenulo je i s certifikatima ugostiteljskim objektima koji nude gluten-free hranu. Postoje ustanove što izdaju certifikate gluten-free, u nas je jedna takva s nazivom BOSK, iz Rijeke je, a prvi dobitnik certifikata gluten-free u Hrvatskoj – dodjela je bila nedavno – je zagrebački hotel Esplanade.

Glavni direktor hotel Esplanade Ivica Max Krizmanić s netom primljenim certifikatom gluten-free standard (lijevo) i doc dr. sc. Dražen Lušić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

Glavni direktor hotel Esplanade Ivica Max Krizmanić s netom primljenim certifikatom gluten-free standard (lijevo) i doc dr. sc. Dražen Lušić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

 Tvrtka BOSK razvila je gluten-free standard s više partnera a to su Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Katedra za zdravstvenu ekologiju. BOSK gluten-free standard ugostiteljima pruža praktično znanje vezano uz pripremu, serviranje i distribuciju bezglutenskih jela.

– Još prije nekoliko godina hotel Esplanade prepoznao je potrebe te je u svim jelovnicima obilježio jela bez glutena kako bi gostima olakšao odabir prilikom naručivanja. Kad su nam pristupili iz tvrtke BOSK i predložili uvođenje gluten-free standarda, bez razmišljanja smo pristali – reći će Sanda Sokol, PR i Marketing manager Esplanade.

– BOSK gluten-free standard stvoren je na temelju znanstveno utemeljenih i globalno prihvaćenih protokola vezanih uz sigurnost hrane, te se temelji na principima sustava HACCP, zatim dobroj proizvođačkoj praksi (DPP) i dobroj higijenskoj praksi (DHP). Taj gluten-free standard bitan je jer učinkovito pridonosi smanjenu rizika od kontaminacije jela i slastica glutenom. Propisuje načine nabava i skladištenja namirnica, proizvodni proces i oblike posluživanja hrane, kao i korektivne mjere predviđene za poduzimanje u slučaju sumnje na kontaminaciju glutenom – izjavio je na prezentaciji gluten-free standarda i certifikata u Esplanadi doc.dr.sc. Dražen Lušić, dipl.sanit.ing s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Katedre za zdravstvenu ekologiju.

Projekt i tvrtku BOSK pokrenuli su znani hrvatski nogometaš Mario Stanić te Denis Delogu, autor knjige U šumi, potaknuti osobnim iskustvom poboljšanja zdravstvenog stanja promjenom prehrane. Delogu i Stanić na slici su sa cheficom Esplanade Anom Grgić

Projekt i tvrtku BOSK pokrenuli su znani hrvatski nogometaš Mario Stanić te Denis Delogu, autor knjige U šumi, potaknuti osobnim iskustvom poboljšanja zdravstvenog stanja promjenom prehrane. Delogu i Stanić na slici su sa cheficom Esplanade Anom Grgić

Tvrtka BOSK uključila se u akciju donošenja gluten-free standarda u nas zahvaljujući  Denisu Delogu, direktoru, koji osobno ima većih problema s glutenom.

– Moram biti na strogom bezglutenskom režimu prehrane i to mi je često onemogućavalo druženje s članovima i prijateljima uz dobru hranu u restoranima. Htio sam prekinuti tu svoju nezgodnu izoliranost, i rodila se zamisao o razvoju gluten-free standarda. Nadam se da će sada primjer Esplanade, kao prvog nositelja certifikata, slijediti i drugi ugledni ugstiteljski objekti u Hrvatskoj – rekao je  Denis Delogu…  ♣                                                                                                 SuČ – 02/2017

Prisutni na predstavljanju imali su prilike kušati bezglutenske delicije koje su osmislili i pripremili šefica Ana Grgić i talijanski chef Eugenio Rivetti, s timom kuhara. Odlična jela su poslužena prema novousvojenim principima BOSK gluten-free standarda

Prisutni na predstavljanju imali su prilike kušati bezglutenske delicije koje su osmislili i pripremili šefica Ana Grgić i talijanski chef Eugenio Rivetti, s timom kuhara. Odlična jela su poslužena prema novousvojenim principima BOSK gluten-free standarda

ana-grgic-eugenio-rivetti

ZAGREBAČKI EN PRIMEUR 2017

vinistra-en-primeurPriredio ŽELJKO SUHADOLNIK ⦁ Snimio MARKO ČOLIĆ

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

DETALJNIJI PREGLED BERBE 2016 u SLAVONIJI i HRVATSKOM PODUNAVLJU TE ISTRI PRIREDILI SU STRUČNJACI VEZANI UZ UDRUGE GRAŠEVINA CROATICA i VINISTRA

U Zagrebu su i ove veljače, po tradiciji, održane manifestacije En Primeur za kapljicu četiriju hrvatskih regija – Bregoviti hrvatski sjeverozapad, Dalmacija, Istra & Hrvatsko primorje te Slavonija & Podunavlje. Smisao je strukovnoj javnosti pokazati potencijal mladih vina i ugostiteljima i vinskim trgovcima pomoći da navrijeme izaberu i naruče vina za koja smatraju da ih kad krene turistička sezona i te kako vrijedi ponuditi tržištu.

Promjena u odnosu na prije je u tome što su Istrani nastupili samostalno, i zadržali se u hotelu Esplanade, a ponuđači iz ostalih triju regija preselili su se ne samo u nešto kasniji termin nego i u drugi hotel – Westin.

U Westinu su sudjelovali sljedeći proizvođači:

Graševina Croatica (19 vinara):  Antunović, Belje, Krauthaker, Kalazić, Iločki podrumi, Buhač, Galić, PP Orahovica, Feravino, Papak, Pinkret, Misna vina, Jakob, Markota, Perak, Mihalj, OPG Mitrović Antun, Erdutski vinogradi, Kolar.

Vina Dalmacije (8): Grgić vina, Jako vino, Skaramuča, Grabovac, Rizman, Prović, PZ Kuna 1898, Terra Madre.

Bregovita Hrvatska (24): Voštinić-Klasnić, Florijanović, Kopjar, Šafran, Kos, Kos-Jurišić, Puhelek Purek, Branimir Žigrović, Šimanović, Kocijan, Cmrečnjak, Dvanajšćak-Kozol, Podrum Štrigova, Kunčić, Novak Boris, Štampar, Jakopić, Horvat Robi, Belović, Kerman, Tomšić, Kossi, Kojter, OPG Jančar Zoran, Jarec-Kure

Po tradiciji, na En Primeuru su Istrani i Slavonci kroz relevantne meteo-podatke u tijeku vegetacijske sezone i kroz ilustracije dosta detaljno predstavili berbu 2016.

grasevina-croatica-logoUdruga Graševina Croatica, utemeljena 2011., djeluje u vinskoj regiji Slavonija i Hrvatsko Podunavlje. Prostire se na pet županija, a to su: 1. Požeško-slavonska; 2. Virovitičko-podravska; 3. Osječko-baranjska; 4. Vukovarsko-srijemska; 5. Brodsko–posavska. Udruga broji 20 članova i s godišnjom je proizvodnjom od ukupno 17 milijuna litara vina, od čega je 10 milijuna litara graševine.

Evo najprije pregleda meteoroloških prilika u vegetaciji u posljednjih nekoliko godina, da se vidi u kojem odnosu mogu biti određeni elementi u vezi s ocjenom kakvoće berbe neke godine.

_________________________________

Pokazatelji oborina i sunčanih sati  u vegetaciji u posljednjih nekoliko godina

godina    oborine           sunca       ocjena

 2011        297  (lit)          1710          odličan

2012         319                   1627          vrlo dobar–odličan

2013         390                  1420         dobar-vrlo dobar

2014         734                  1319          ispodprosječno

2015         377                   1585         vrlo dobar-odličan

2016         665                   1472         vrlo dobar

____________________________________

SLAVONIJA

Ranije kretanje vegetacije, uvjetovano blagom zimom, stvorilo je idealne preduvjete za štetu na vinovoj lozi ako dođe do kasnog proljetnog mraza. U svibnju je i bilo mraza, te je zbog njega i usporena vegetacija, što se kasnije odrazilo na cvatnju, koja je završila oko 15. lipnja. Tako je kasnila vegetacija za sorte treće epohe a to su graševina, rizling, frankovka, cabernet sauvignon.

Dijelove nasada pogodili su sredinom i krajem svibnja hladnoća (-4˚C!), led, tuča, te ponovno tuča sredinom lipnja, i to je desetkovalo prinose, ovisno o sorti od 10 pa i do 40 posto.

U srpnju je palo puno kiše (260 lit), zbog koje je otežana normalna zaštita vinograda posebno onih u ekološkom pristupu. Ukupno su nepogode smanjile prinos 20 do 30 posto.

Srećom, kolovoz je ipak stabilizirao razvoj i dozrijevanje vinove loze te omogućio za vinogorje manje-više normalnu berbu, koja je startala tek nešto kasnije nego prijašnjih godina. Rujan se posebno dobro iskazao za sorte prve epohe – chardonnay, pinot sivi… i sorte druge epohe dozrijevanja – sauvignon, pinot crni, zweigelt.

Tijek berbe protekao je u redu, bez većih prekida i pri vrlo lijepom vremenu. Fermentacija, zbog nešto viših kiselina, tekla je bez ikakvih problema i dala skladna vina nešto nižih alkohola i viših kiselina u odnosu na 2015. godinu. Mlada vina već su u ranoj fazi pokazala da će biti s primjerenim sortnim obilježjima, s karakteristikama na kakve smo navikli. Odnos mirisa i okusa je vrlo uravnotežen, očekuju se dobri voćnost, svježina i elegancija.

HRVATSKO PODUNAVLJE

Godinu 2016. obilježili su u Podunavlju vrlo blaga i sušna zima, te izrazito toplo i kišno ljeto. Bilo je puno oborina, ali su srećom bile dobro raspoređene. Ukupna količina padalina bila je iznad regionalnog prosjeka, ali nije uzrokovala dramatične poteškoće u vinogradarskoj proizvodnji. Kišni period tijekom cvatnje uzrokovao je slabiju oplodnju. Ukupan količinski prinos bio je, barem u Baranji, u prosjeku 30 posto manji od prosjeka.

Dođite, pa kušajte!!! Za berbu 2016. mogu reći da je bila iznimno dobra i da Slavonija i Podunavlje očekuju svježe, pitke i harmonične graševine bogatog i intenzivnog mirisa i okusa. Ovo je jedna od berbi koja će pokazati puni potencijal graševine, od redovnih do kasnih berbi, i otvoriti put prema novim potrošačima, rekao je predsjednik udruge Graševina Croatica Vlado Krauthaker. Ipak, dodao je kako valja izdvojiti veliki problem nevezan uz klimu i mikroklimu, a to su osjetno smanjeni broj radnika, nedostatak stručne radne snage za poslove u vinogradu

Dođite, pa kušajte!!! Za berbu 2016. mogu reći da je bila iznimno dobra i da Slavonija i Podunavlje očekuju svježe, pitke i harmonične graševine bogatog i intenzivnog mirisa i okusa. Ovo je jedna od berbi koja će pokazati puni potencijal graševine, od redovnih do kasnih berbi, i otvoriti put prema novim potrošačima, rekao je predsjednik udruge Graševina Croatica Vlado Krauthaker. Ipak, dodao je kako valja izdvojiti veliki problem nevezan uz klimu i mikroklimu, a to su osjetno smanjeni broj radnika, nedostatak stručne radne snage za poslove u vinogradu

Predberbeni i berbeni period bili su u znaku vrlo izražene suše ali i značajnih temperaturnih amplituda; smanjenja vrućina potaknula su bolju asimilaciju šećera u bobici.

Dobivena je odlična kvaliteta grožđa u zdravstvenom smislu, i sa jako dobrim odnosom šećera i kiselina. U vrijeme berbe vremenske prilike su poslužile jako dobro.

Redovna berba se lagano obavila, u dijelu Podunavlja moglo se i određivati rokove i na taj način diktirati koji stil se vina želi s obzirom na trendove u vinarstvu, međutim ipak u Baranji zbog dosta oborina nije bilo baš uputno čekati jako kasne berbe i težiti predikatnim vinima.

Izvrstan potencijal i jako dobro zdravstveno stanje grožđa u terminu redovne berbe rezultirali su fermentacijama bez problema, i dobivena vina  uz dobru strukturu pokazala su već od početka kompleksnst aromatskog profila.

ISTRA

vinistra-logoNajveći hrvatski poluotok Istra ima četiri vinogorja, tri su uz more, a jedno je u unutrašnjosti. Vinogorje Sjeverna Istra obuhvaća područje od rijeke Mirne prema sjeveru, vinogorje Zapadna Istra proteže se od rijeke Mirne prema jugu do Limskog zaljeva, vinogorje Južna Istra na prostoru je od Limskog zaljeva dalje prema jugu sve do rta Kamenjak, dok je vinogorje Centralna Istra u unutrašnjosti poluotoka u zaleđu vinogorja Zapadna Istra.

Pored dijagrama vezanih za temperaturu i oborine od travnja do rujna za svako područje, voditelj prezentacije berbe 2016. za Istru sommelier Hrvatskog sommelier kluba Sandi Paris je za svako pojedino vinogorje poluotoka iznio i karakteristike vina od malvazije istarske kao vodećeg vinskog kutivara u Istri.istra Sjeverna Istradijagram-1-meteo-novigradOrganoleptička svojstva

BOJA: svijetlo-žuta sa izraženim zelenim refleksima; AROMA: tipična za malvaziju istarsku –  voćno-cvjetna (marelica, žuta jabuka, vinogradarska breskva, tropsko voće – mango, kivi, papaja / bazga, akacija, jasmin); OKUS: dobro prati aromu, srednje naglašene punoće i strukture,  ugodne do izražene svježine.

Zapadna Istradijagram-2-meteo-porec

Organoleptička svojstva

BOJA: iskričava, živa, svjetlo-žuta sa izraženim zelenkastim refleksima; AROMA: kompleksna, dominantno voćna (zrelo voće, vinogradarska breskva, banana, dinja, kruška, tropske note – ananas, marakuja), cvjetno-biljno-začinske komponente (akacija, bazga, bijelo cvijeće/ suho bilje/anis, menta); OKUS: složen, uravnotežen, skladan, izražene punoće i tijela, ugodne svježine, najharmoničniji i najtipičniji za godinu

Južna Istradijagram-3-meteo-pula

Organoleptička svojstva

BOJA: duboka i topla, zlaćano-žuta sa diskretnim zelenim refleksima; AROMA: voćno-cvjetna (jabuka, marelica, vinogradarska breskva, citrusne note/akacija, bijelo cvijeće) sa primjesama začinskih nota (limunska trava, metvica); OKUS: prati aromu, ugodne svježine, trajan.  Vina su strukturirana i uravnotežena.

Centralna Istradijagram-4-meteo-botonega

Organoleptička svojstva

BOJA: svjetlo-žuta sa diskretnim zelenim refleksima; AROMA: voćno-cvjetna (breskva, marelica, jabuka, dinja, citrusi-grejp, limeta / akacija, bazga, ruža) s primjesama biljno-vegetativnih nota (čaj, paprat, šparoga, anis); OKUS: ugodne svježine i gorčine; harmoničan i mineralan, prati aromu. Vina su srednjeg do jakog tijela.

Istarsku 2016. predstavio je sommelier Sandi Paris

Istarsku 2016. predstavio je sommelier Sandi Paris

Zaključak općenito za Istru

Meteorološki vrlo dobra godina za malvaziju istarsku. Tijekom vegetacije bilo je toplo i sunčano vrijeme, s vrlo malo kišnih dana, ali dovoljno padalina za kvalitetan rast i razvoj vinove loze.

Vrlo dobra vinogradarska godina povoljno je utjecala na proces dozrijevanja, a time i na finalnu kakvoću grožđa.

U boji dominira žuta a, ovisno o podneblju i tehnologiji, prisutne su I, slabije odnosno jače iskazane, zelenkaste nijanse.

Aromatika je kompleksna i izražena, sortne karakteristike naglašene, konkretno u znaku su voćno-cvjetnih mirisa (breskva, marelica, banana i tropsko voće / akacija, bazga i bijelo cvijeće).

Okusno  mineralna, te harmonična vina, ugodne do naglašene svježine i duge trajnosti.

Malvazija istarska berbe 2016.  standardne je visoke kvalitete.

SJEVEROZAPAD i DALMACIJA

O berbi 2016. za područe Bregovitog hrvatskog sjeverozapada govorila je Jasminka Šaško, enologinja i predsjednica udruge Bregovita Hrvatska, dok je za Dalmaciju pričao Leo Gracin, dopredsjednik udruge Vina Dalmacije.

Jasminka Šaško: Ne bi bilo pravedno reći da je godina bila vrhunska jer je mnoge vinograde pogodio mraz i mnogi vinari su ostali bez svojih uroda, ali položaji koji su bili pošteđeni ove nepogode dali su izvanrednu kvalitetu grožđa. Vina su vrlo skladna, a zahvaljujući vrlo pogodnom vremenu u fazi dozrijevanja formirale su se izuzetno lijepe arome. Svježina, voćnost, punoća, kompleksnost… to bi bile značajke vina Bregovite Hrvatske. Vrlo pitka, zavodljiva, osvježavajuća. Godina je bila vrlo pogodna za rane berbe grožđa za pjenušce kao i za redovne berbe, a profitirali su i vinari koji su svoje grožđe ostavili do minus-temperatura za ledenu berbu. Ostaje nam samo pričekati da se vina nađu u butelji pa da se potom prepustimo uživanju.

Leo Gracin: U dalmatinskim vinogradima je 2016. dala jako kvalitetno grožđe. Berba je po količini bila dobra, a po kvaliteti izuzetna. Pošipi su, uz manji rod, dali vrlo strukturirana i mineralna vina, dok su uvjeti za plavac mali bili idealni za snažna, puna i harmonična vina kakva su rijetko u ovoj sadašnjoj februarskoj fazi dozrijevanja. Jako dobri rezultati ostvareni su i s debitom, maraštinom, vugavom, malvasijom dubrovačkom, plavinom  i babićem… Vinogradari i vinari Dalmacije su osobito zadovoljni i nadaju se da će zadovoljni biti i potrošači. ♣ SuČ – 02/2017

Na kušanje mladih vina En Primeur u Westin došao je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić

Na kušanje mladih vina En Primeur u Westin došao je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Odmah se čuo komentar: Možda u metropoli nikne kakva velebna fontana iz koje bi potekao Bakhov nektar…

SVEČANOST MJEHURIĆA u ZAGREBU i LJUBLJANI

Svijet u casi logoSuhi u casi logosalon-pjenusavih-vina-u-zgPriredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

pjenusci-zagrebOVE GODINE u GLAVNOME GRADU LIJEPE NAŠE ODRŽAN JE PRVI SALON PJENUŠAVIH VINA, a u GLAVNOME GRADU DEŽELE ČETVRTI, s TIME DA SU OBJE PRIREDBE BILE u ISTOJ ORGANIZACIJI. UKUPNI ŠAMPION, S NAJVIŠE OSVOJENUIH BODOVA OD SVIH, JE MIRAN SIRK BJANA IZ GORIŠKIH BRDA

Pjenušci su organizirano stigli i u Zagreb. Glavni hrvatski grad svakako je zavrijedio i specijaliziranu smotru pjenušavih vina. Potkrepljuje to popriličan interes Zagrepčana koji su u velikom broju tog subotnjeg popodneva došli na perlice u hotel Dubrovnik u središtu grada.

Slovenski glavni grad Ljubljana ove je godine imao četvrti festival mjehurića. Ljubljančani i Zagrepčani spojili su snage i, eto, mjehurići su krenuli i Metropolom Lijepe naše…

Nina Levičnik, Rado Stojanovič i Marija Vukelić (Julio Frangen)

Nina Levičnik, Rado Stojanovič i Marija Vukelić (Julio Frangen)

Na temelju ocjenjivanja, ukupni šampion priredbi je pjenušac Bjana brut rosé NV od Mirana Sirka iz Goriških brda (Julio Frangen)

Na temelju ocjenjivanja, ukupni šampion priredbi je pjenušac Bjana brut rosé NV od Mirana Sirka iz Goriških brda (Julio Frangen)

Na prvom salonu pjenušaca u Zagrebu, u režiji Rada Stojanoviča, već 20 godina organizatora vinskih festivala u Ljubljani, zatim sommelijerke Nine Levičnik  te, sa zagrebačke strane, prof. Marije Vukelić, sudjelovalo je 37 proizvođača, od kojih ih je nekih 14 bilo iz Slovenije, susjedne nam zemlje za koju čujem da broji stotinjak registriranih pjenušara, te nekoliko proizvođača iz Italije (Antinori, Bisol, Maelli…) i Francuske (Bouvet Ladubay), kao i nekoliko cava iz Španjolske (Freixenet – Elyssia grand cuvee brut NV, Segura Viudas reserve brut NV…). Na slovenskom salonu pjenšaca, održanome tjedan dana nakon zagrebačkoga, iz Hrvatske su nastupili samo Cattunar i Peršurić iz Istre.

Kuća Istenič s podrumom na Bizeljskome pobijedila je u kategoriji bijelih pjenušaca sa svojim Prestigeom 2011. Barbara Istenič nudila je još i No 1 i Gourmet rosé 2011. S obzirom da su Isteniči na Bizeljskom nedavno imali jači požar, brojna su pitanja Barbari bila i na tu temu…

Kuća Istenič s podrumom na Bizeljskome pobijedila je u kategoriji bijelih pjenušaca sa svojim Prestigeom 2011. Barbara Istenič nudila je još i No 1 i Gourmet rosé 2011. S obzirom da su Isteniči na Bizeljskom nedavno imali jači požar, brojna su pitanja Barbari bila i na tu temu…

Podršku zagrebačkom salonu dali su Veleposlanstvo Republike Slovenije u Hrvatskoj, Slo-Cro poslovni klub, te Turistička zajednica Zagrebačke županije, koja je zasad po broju proizvođača, broju etiketa i kakvoći pjenušaca najznačajnija u Hrvatskoj.

Uz zagrebački i ljubljanski salon pjenušaca 2017. održano je i ocjenjivanje uzoraka iz obje zemlje, i evo rezultata: najbolje ocijenjeni bijeli pjenušci su Prestige 2011 od Isteniča (87,80 bodova), Misal 2010 Blanc de Blanc od Peršurića (87), Penina Diona 2010 od Hiše vina Doppler (86,60), Konjiška penina bela 2009 od Zlatog Griča (86,60), te Anita 2013 od Željka Kosa iz Zeline (85,80), a među ružičastim pjenušcima najboljima su se ocjenjivačkoj komisiji pokazali Bjana brut rosé NV od Bjane (88,60), zatim Donna Regina rosé 2013 od Čarge (87,80), pa Silveri Cuvée brut Rose NV, od Silverija (87,20), Sibon Rosé 2014 od međimurskog Sibona (87), te Rozalija rosé 2013 od Vina Vuglec (86,80).

Ukupni šampion je Bjana brut rosé NV.

Iz tih rezultata je proizašla radionica na kojoj su se suočila tri najbolje vrednovana pjenušca iz Slovenije i tri najbolje vrednovana iz Hrvatske. Inače, jedna je radionica bila i na međunarodnome planu – susret šampanjaca i pjenušaca iz Franciacorte, vinorodnog područja između Brescije i Bergama koje se rado naziva talijanskom Champagneom.

______________________________

POŠIP i RUKATAC – Korta Katarina prezentirala se sa Sabionom 2014 (Sabion odnosno Sabiončelo je, kaže enologinja Nika Silić Maroević, stari naziv za Pelješac). Pjenušac je od sorte pošip. Ubuduće će – od berbe 2015 – Korta Katarina u pjenušavoj kategoriji izlaziti s rukatcem. Inače, Korta Katarina prošlog je proljeća – doduše ne radi šampanjiziranja – zasadila 4000 trsova babića…

ŠIPON – Slovenski P & F Jeruzalem za svoj pjenušac Gomila klasična metoda NV rabio je 80 posto moslavca (šipona, furminta) te 20 posto chardonnaya i crnog pinota. Penina je bila četiri godine na kvascu. P&F je došao i s Gomilom brut NV od chardonnaya i bijelog pinota rađenom metodom charmat. Vrlo solidan svjež pjenušac s osobito interesantnom maloprodajnom cijenom koja se najavljuje kod nas u Vrutku: 34 kune! ■

_________________________________

Vrzmajući se od stola do stola među izlagačima primijetio sam kod mnogih, kako slovenskih tako i naših proizvođača nešto što i te kako ima smisla s aspekta valorizacije vlastitoga kraja – nastojanje da se u što većem opsegu u proizvodnju pjenušaca uključe lokalne sorte poput malvazije istarske, rebule, pošipa, moslavca (furminta), graševine, štajerske beline, silvanca zelenoga, kraljevine, žlahtine, portugisca, pa one koje danas – poput plaveca žutoga – i nemaju neku osobitu reputaciju kao polazište za dobivanje visokokvalitetnoga vina, ali zato, pogotovu kod pjenušaca, mogu i te kako pomoći, konkretno u postizanju bolje svježine…   ♣   SuČ – 02/2017

Obitelj Peršurić iz Poreča donijela je na festival čak devet svojih pjenušavih vina – Misale od brut naturea do demi seca. Izvrsni Blanc de blanc 2010 brut nature od chardonnaya i s pet godina na kvascu, pa Misal prestige 2013 extra brut (2,5 godine na kvascu), Misal blanc de noir 2012 brut, Misal Istra (iz berbi 2007., 2008 i 2009.) od malvazije, kombinacija vina iz inoksa, zatim onoga sa sedam dana maceracije i potom sa šest mjeseci boravka u drvu te nakon sljubljivanja u jednu masu i šamanjizacije sa 5,5 godina na kvascu…

Obitelj Peršurić iz Poreča donijela je na festival čak devet svojih pjenušavih vina – Misale od brut naturea do demi seca. Izvrsni Blanc de blanc 2010 brut nature od chardonnaya i s pet godina na kvascu, pa Misal prestige 2013 extra brut (2,5 godine na kvascu), Misal blanc de noir 2012 brut, Misal Istra (iz berbi 2007., 2008 i 2009.) od malvazije, kombinacija vina iz inoksa, zatim onoga sa sedam dana maceracije i potom sa šest mjeseci boravka u drvu te nakon sljubljivanja u jednu masu i šamanjizacije sa 5,5 godina na kvascu…

Otac i sin Edvin i Martin Erzetič Čarga iz Goriških brda, visokonagrađeni za ružičasti pjenušac Donna Regina rosé 2013, od crnog pinota i cabernet sauvignona. U Zagrebu su prezentirali i bijeli pjenušac Donna Regina brut nature 2008 od 70 posto rebule i 30 posto chardonnaya, sa sedam godina odležavanja na kvascu prije degoržiranja

S pjenušcima je startao i Pažanin Boris Šuljić Boškinac. Odlučio se za sortu ugni blanc, koja se inače u Francuskoj rabi za destilate (konjak) i koja je i donesena u zadarsko zaleđe radi destilacije vina od nje. Na prvi pogled čudi da nije posegnuo za paškim gegićem, vjerojatno to nije učinio stoga da mu gegića ne uzmanjka za bijelo mirno vino… Boškinac, koji se pobrinuo da već etiketom privuče dosta pažnje potencijalnih potrošača, na slici je na kušanju pjenušaca za stolom Zdenka Šembera oi Tomislava Tomca

S pjenušcima je startao i Pažanin Boris Šuljić Boškinac. Odlučio se za sortu ugni blanc, koja se inače u Francuskoj rabi za destilate (konjak) i koja je i donesena u zadarsko zaleđe radi destilacije vina od nje. Na prvi pogled čudi da nije posegnuo za paškim gegićem, vjerojatno to nije učinio stoga da mu gegića ne uzmanjka za bijelo mirno vino… Boškinac, koji se pobrinuo da već etiketom privuče dosta pažnje potencijalnih potrošača, na slici je na kušanju pjenušaca za stolom Zdenka Šembera i Tomislava Tomca

Dvojicu predikatnih kolega – Borisa Drenškog Bodrena iz Hrvatskog zagorja i Jozefa Prusa iz okolice Metlike (bolje rečeno odmah ispod našeg mjesta Vivodina!) zatekao sam kod stola talijanske vinarije Maeli koja pjenušce proizvodi od njima zanimljive sorte muškat žuti

Dvojicu predikatnih kolega – Borisa Drenškog Bodrena iz Hrvatskog zagorja i Jozefa Prusa iz okolice Metlike (bolje rečeno odmah ispod našeg mjesta Vivodina!) zatekao sam kod stola talijanske vinarije Maeli koja pjenušce proizvodi od njima zanimljive sorte muškat žuti

Franjo Kolarić iz Jastrebarskoga, koji svoje pjenušce plasira pod robnom markom Coletti, za bazna vina opredijelio se za lokalne kultivara – za bijeli Prestige 2015 brut koristio je žuti plavec, kraljevinu, šipelj, štajersku belinu i zeleni silvanac, a za ružičasti je većim dijelom rabio portugizac / Miroslav Palinkaš iz Pavlomira iz Novog Vinodolskoga htio bi se tržištu nametnuti s pjenušcem od žlahtine te s mješavinom chardonnaya (50 %), bijelog pinota i žlahtine (po 25 %). Žlahtina San Marino 2014 ležala je na kvascu 1,5 godinu.

Franjo Kolarić iz Jastrebarskoga, koji svoje pjenušce plasira pod robnom markom Coletti, za bazna vina opredijelio se za lokalne kultivara – za bijeli Prestige 2015 brut koristio je žuti plavec, kraljevinu, šipelj, štajersku belinu i zeleni silvanac, a za ružičasti je većim dijelom rabio portugizac / Miroslav Palinkaš iz Pavlomira iz Novog Vinodolskoga htio bi se tržištu nametnuti s pjenušcem od žlahtine te s mješavinom chardonnaya (50 %), bijelog pinota i žlahtine (po 25 %). Žlahtina San Marino 2014 ležala je na kvascu 1,5 godinu.

Iz SAD, gdje živi već više godina i radi u sektoru trgovine vinom, u Zagreb je potegnuo pjevač i glumac Mile Rupčić, naravno ne baš toliko radi ovdašnjih pjenušaca koliko zato što bi ovdje trebao snimiti novi album. Mile je na slici sa zelinskom vinarkom i pjenušarkom Ivanom Puhelek / Janez Šekoranja iz Bizeljskoga pjenušce radi od – predikatnih vina! Na pitanje nije li šteta baš predikat koristiti za šampanjizaciju odgovara kako nije jer potražnja je velika, najveći dio proizvodnje plasira, veli, u Njemačkoj. Slovenski P & F Jeruzalem za svoj pjenušac Gomila klasična metoda NV rabio je 80 posto moslavca (šipona, furminta) te 20 posto chardonnaya i crnog pinota. Penina je bila četiri godine na kvascu. P&F je došao i s Gomilom brut NV od chardonnaya i bijelog pinota rađenom metodom charmat. Vrlo solidan svjež pjenušac s osobito interesantnom maloprodajnom cijenom koja se najavljuje kod nas u Vrutku: 34 kune!

Iz SAD, gdje živi već više godina i radi u sektoru trgovine vinom, u Zagreb je potegnuo pjevač i glumac Mile Rupčić, naravno ne baš toliko radi ovdašnjih pjenušaca koliko zato što bi ovdje trebao snimiti novi album. Mile je na slici sa zelinskom vinarkom i pjenušarkom Ivanom Puhelek / Janez Šekoranja iz Bizeljskoga pjenušce radi od – predikatnih vina! Na pitanje nije li šteta baš predikat koristiti za šampanjizaciju odgovara kako nije jer potražnja je velika, najveći dio proizvodnje plasira, veli, u Njemačkoj

Iz zubarske ordinacije u svijet vina a odnedavno i pjenušaca ušla je obitelj Siber iz Erduta, na slici su nekad doktor a sada vinogradar i vinar Mladen Siber sa suprugom Dušicom

Iz zubarske ordinacije u svijet vina a odnedavno i pjenušaca ušla je obitelj Siber iz Erduta, na slici su nekad doktor a sada vinogradar i vinar Mladen Siber sa suprugom Dušicom

Salon pjenušaca u Zagrebu pohodili su i pjevač Miro Ungar sa suprugom te slovenski vinski trgovac Jože Prosevc Mabat sa suprugom. Našao sam ih na kušanju penine Joannes Boštjana Protnera iz Mariborskog vinogorja. Miro Ungar – odlična izgleda! - inače obilježava 60 godina glazbene karijere i 80 godina života i priprema se u zagrebačkom kazalištu Komedija 9. travnja održati prigodan slavljenički koncert, s gostima poput Jacquesa Houdeka, Davora Tolje, Damira Kedže, Hane Hegedušić…

Salon pjenušaca u Zagrebu pohodili su i pjevač Miro Ungar sa suprugom te slovenski vinski trgovac Jože Prosevc Mabat sa suprugom. Našao sam ih na kušanju penine Joannes Boštjana Protnera iz Mariborskog vinogorja. Miro Ungar – odlična izgleda! – inače obilježava 60 godina glazbene karijere i 80 godina života i priprema se u zagrebačkom kazalištu Komedija 9. travnja održati prigodan slavljenički koncert, s gostima poput Jacquesa Houdeka, Davora Tolje, Damira Kedže, Hane Hegedušić…

 

 

 

Španjolska, Rioja/RASNI CRNJACI S PUNO ELEGANCIJE

Zastava Spain
rioja-zastava

 

La Rioja, na sjeveru Iberijskog poluotoka, između Navarre, Castille y Leona, Zaragoze… i njen vinogradarski dio - označen ljubičastom bojom, između planina Sierra de Cantabria s gornje strane i Sierra de la Demanda s donje strane. Sa sjevera, iz Biskajskog zaljeva, na klimi u tome dijelu osjetni su utjecaji s Atlantika, a s jugoistoka oni s Mediterana

La Rioja, na sjeveru Iberijskog poluotoka, između Alave, Navarre, Castille y Leona, Zaragoze… i njen vinogradarski dio – označen ljubičastom bojom, između planina Sierra de Cantabria s gornje strane i Sierra de la Demanda s donje strane. Sa sjevera, iz Biskajskog zaljeva, na klimi u tome dijelu osjetni su utjecaji s Atlantika, a s jugoistoka oni s Mediterana

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK 

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

NAKON ŠTO SMO UŠLI u VRLO ŽIVOPISNI VINOGRADARSKI DIO NADALEKO POZNATE VINSKE POKRAJINE NA SJEVERU IBERIJSKOG POLUOTOKA, KOLEGA u AUTOBUSU, PROMATRAJUĆI KRAJOLIK, ZAČAS SE OGLASIO: OVO JE RAJ! NEKA TO BUDE BAŠ OVDJE, KAD MI DOĐE KRAJ!…

La Rioja (la rioha) je autonomna pokrajina Španjolske smještena na sjeveru Iberijskog poluotoka. Proteže se u pravcu od istoka prema zapadu, u dužini od oko 190 kilometara. Glavni grad joj je Logroño, a ostali važniji centri su CalahorraArnedoAlfaroHaroSanto Domingo de la Calzada, i Nájera. Tamo živi nešto više od 322.000 stanovnika.

Pokrajina – kroz koju inače, kao šire najpoznatija, teče rijeka Ebro – graniči na sjeveru s Baskijom (provincija Álava), na sjeveroistoku s Navarrom, zatim na jugoistoku sa Zaragozom (provincija Aragon), a na jugu i zapadu s pokrajinom Castilla y Leon (na jugu je provincija pokrajine Castilla y Leon Soria a na jugozapadu provincija Burgos).

Prije dolaska starih Rimljana predio su obitavali Beroni, Pelendoni i Baski. Poslije nekoliko uspostava muslimanske vlasti, u 10. stoljeću regija postaje dijelom Kraljevine Pamplone. Od 18. stoljeća Rioja je bila neko vrijeme podijeljena između spomenutih susjednih joj provincija Burgos i Soria. U prvoj polovici 19. stoljeća, točnije 1833. godine, stvorena je provincija Logroño, koja je 1980., a prije nego što je postala autonomna pokrajina, promijenila naziv u La Rioja. La Rioja dolazi od naziva Río Oja, pojma koji inače postoji od 1099. godine. Rio Oja je rijeka koja teče dolinom Oja i ulijeva se u rijeku Tirón, a Tirón se sjeverno od grada Haroa ulijeva u Ebro.

Na gornjem rubu pokrajine nalaze se planinski lanac Sierra de Cantabria, koja štiti poljoprivredni dio Rioje od nevremena i eventualno hladnih prodora sa sjevera, i, istočno od njega, niži dio preko kojega se pokrajina dijelom otvara prema Altantiku. Južno je masiv Sierra de la Demanda. Između ta dva masiva klima je mediteranska s dosta upliva i s oceana, no u dijelovima pokrajine ispod Sierra de la Demanda osjeti se dosta utjecaj kontinentalne klime.

U vinogradarskome kontekstu Rioja se dijeli na tri cjeline Rioja alavesa, Rioja alta i Rioja baja. Najbolja su vina iz Rioje alavese i Rioje alte

U vinogradarskome kontekstu Rioja se dijeli na tri cjeline Rioja alavesa, Rioja alta i Rioja baja. Najbolja su vina iz Rioje alavese i Rioje alte

Rioja je nadaleko čuvena po vinu, a vinogradi se nalaze u predjelima Rioja alavesa, zatim Rioja alta (gornja) i Rioja baja (donja), s time da primat u kakvoći nose Rioja alta i Rioja alavesa na sjeverozapadnome dijelu pokrajine, ispod masiva Siera de la Cantabria. Tlo nije u cijelome kraju isto, negdje je klasično ilovasto-vapnenasto, negdje je ilovasto s dosta željeza, a negdje je jače aluvijalno i s dosta šljunka.

Ukupna površina vinograda je oko 64.000 hektara, najviše je trsja u Rioji alti – oko 27.000 ha, slijede Rioja baja sa 24.000 ha i Rioja alavesa s 13.000 ha. Registrirano je 120.000 vinogradarskih parcela, te 16.500 vlasnika trsja. Od upisanih samostalnih proizvođača vina nešto više od 600 ih je koji pune vino u bocu i tako ga komercijaliziraju, a od tih 600 njih 400 obvezno vina i duže dozrijeva. Proizvođači koji vino njeguju duže vrijeme koriste hrastove bačvice uglavnom od 225 litara. Rioja je još u drugoj polovici 19. stoljeća taj način dozrjevanja preuzela od Bordožana. Navodno sada u podrumima la Rioje ima 1,3 milijuna barriquea. To je, kažu, s obzirom na površinu vinogradarskoga kraja, najveći broj barriquea na svijetu na jednome mjestu. Domaćini vele da je gotovo 80 posto bačvica od američkoga hrasta i američkog načina paljenja, nekih do 20 posto pokrivaju bačvice iz francuske hrastovine, tek nešto malo ima i bačvica od mađarske i kavkaske hrastovine, one su trenutno u pokusnoj uporabi i na ispitivanju. Većina vlasnika podruma opredijelila se za američku varijantu jer se pokazala komercijalnijom, naime vino ima jače izražen miris, daje malo i po dimu što očito paše širem krugu potrošača. Francuski barrique, koji je skuplji, daje umireniji i profinjeniji nos, s finim začinskim notama u puno nijansi, i za nj se opredjeljuju podrumi koji teže kompleksnijoj i elegantnijoj kapljici.

Uglavnom, godišnje se u Rioji proizvede vinskoga grožđa u količini oko 400 milijuna kilograma, a napuni i pošalje na tržište – Španjolske i svijeta – oko 380 milijuna butelja.

Proizvodnja vina strogo je regulirana, a za taj dio, te za pravnu zaštitu proizvoda na tržištu i za promidžbu vina i teritorija zaduženo je tijelo Consejo regulador de Dominación de origen calificada Rioja. Priča o poslovnom tijelu Consejo Regulador Rioja počela je još 1925., tada je donesena i prva apelacija Rioja Marca Garantida Denominaciòn de origen. Godine 1991. apelacija je unaprijeđena, i od tada je pod nazivom Denominaciòn de origen calificada (DOCa).

CONSEJO REGULADOR i APELACIJA RIOJA DOCa

rioja-znak-docaConsejo Regulador Rioja inače ima 32 člana, što se tiče strukture članstva unutra su predstavnici poljoprivrednih zadruga, udruge vinskih posjeda, zatim predstavnici šest profesionalnih organizacija iz sektora poljoprivrede, četiri člana koji vode administrativne poslove, zatim članovi sektora općih poslova, marketingaši i osobe što se bave komunikacijom, pravnici, zaposlenici u organima kontrole i predstavnici triju službenih konzorcijskih laboratorija zaduženi za nadzor vinograda, podruma (sorte, način uzgoja, opterećenje trsa, obrada, prinosi, datumi berbe, potom vinifikacije, načina i dužine dozrijevanja) i, na kraju, finalnog proizvoda. Laboratoriji Conseja la Rioja godišnje analiziraju oko 7500 uzoraka vina a degustacija naslijepo radi odobrenja zahtjeva za markicu DOCa bude i više od 550. Pravilnik nalaže da se sva vina koja aspiriraju na markicu DOCa Rioja moraju puniti u bocu u vinogorju u kojemu su nastala. Put od vinograda do izlaska boce na tržište pedantno se prati, maksimalno se koristi elektronika i vlasnici vinograda i podruma imaju, svaki, Smart Card elektroničke kartice u kojima su zapisani svi relevantni podaci.

Markice Conseja regulador obvezne su na butelji s vinom označenime s nazivom Rioja: zelena govori o porijeklu te godini berbe i rabi se za mlada svježa jednogodišnja i dvogodišnja vina a može se naći i na bocama s vinima koja i na neki drugi način ne odgovaraju kategorijama crianza, reserva i gran reserva , crvena je za vina iz kategorije crianza, tamno-crvena prema gotovo ljubičastoj je za vina reserva, a plava za vina gran reserva

Markice Conseja regulador obvezne su na butelji s vinom označenime s nazivom Rioja: zelena govori o porijeklu te godini berbe i rabi se za mlada svježa jednogodišnja i dvogodišnja vina a može se naći i na bocama s vinima koja i na neki drugi način ne odgovaraju kategorijama crianza, reserva i gran reserva , crvena je za vina iz kategorije crianza, tamno-crvena prema gotovo ljubičastoj je za vina reserva, a plava za vina gran reserva

Za vino koje će nositi oznaku Rioja DOCa dopuštene su sljedeće crne sorte: tempranillo, garnacha tinta, mazuelo (carignan), graciano, naturana tinta, a od bijelih viura, verdejo, tempranillo blanco (mutacija originalnog, crnog tempranilla), malvasia de Rioja, chardonnay, sauvignon, garnacha blanca, maturana blanca, turruntés de Rioja. Za vino koje očekuje markicu DOCa prinos po hektaru ne smije kod crnih sorata biti veći od 6500 kg,  dok se za bijele sorte dopušta maksimum od 9000 kg/ha. Uzgoj je uglavnom en gobelet, grmolik, kakav je tradicijski i kod nas na Pelješcu i Hvaru za plavac mali.

Vina Rioja na tržište izlaze u nekoliko kategorija. Kao joven, odnosno kao mlada, ako iz podruma krenu prema van unutar prve godine od berbe, s time da prije punjenja u bocu nisu vidjela drvenog suđa odnosno da su u drvu bila vrlo vrlo kratko. Vina pak s tri godine dozrijevanja, od toga minimalno godinu dana boravka u hrastovom barriqueu, s oznakom su crianza. Za bijela vina crianza minimum boravka u drvetu je šest mjeseci. Postoji i rang reserva, to znači da je vino proizvedeno od boljega, pomno selekcioniranoga grožđa, te da iz podruma izlazi tek nakon tri godine od berbe, s time da i ono najmanje godinu dana mora provesti u barriqueu. Za bijela vina reserva period dozrijevanja u podrumu iznosi ne tri nego dvije godine, od čega u barriqueu mora biti minimalno šest mjeseci. I, naposlijetku, gran reserva: ta je oznaka rezervirana za vino dobiveno samo u najboljim godištima, ono prije izlaska pred kupca u podrumu mora provesti minimalno dvije godine u bačvici a potom još tri godine u butelji. Za bijelo vino ukupna dužina dozrijevanja u podrumu mora biti najmanje četiri godine, od čega barem pola godine vino ima provesti u barriqueu.

Prvi posjet u Rioji bio je posjedu Valenciso u okolici grada Haroa. Vodila je Maria Eugenija Fuentes Perez, direktorica instituta za vanjsku trgovinu ICEX u sklopu španjolskog Ministarstva gospodarstva i kompetitivnosti. ICEX, inače, pruža priličnu pomoć španjolskim vinarima koji žele izvoziti, među ostalime i time što im kroz jednu i pol godinu na raspolaganje stavlja stručnog konzultanta za izvoz na pojedino željeno tržište. Puni trošak konzultantaa je oko 25.000 € a ICEX snosi polovicu te svote.

Luis Valentin Valenciso sipa podatke o Rioji…

Luis Valentin Valenciso sipa podatke o Rioji…

Enolog Luis Valentin, vlasnik, dočekao nas je, uz kartu pokrajine la Rioja, s obiljem podataka o vinogradarsko-vinskoj Rioji. Vinski posjed osnovao je 1998. godine. Obrađuje 22 hektara vingrada podignutog na ilovasto-vapnenastom tlu i zasađenog s glavnom crnom španjolskom sortom tempranillo te s nešto bijelih kultivara, konkretno to su viura i garnacha blanca (grenache bijeloga). Proizvede oko 120.000 butelja, od toga 110.000 je crnoga, i to uglavnom u kategoriji reserva i gran reserva, oko 7000 butelja je bijeloga vina a 3000 boca ružičastoga. Izvozi, pohvalio se, u 29 zemalja.

– U radu u trsju i u podrumu priklonio sam se koliko se to god to danas može eko pristupu. Maksimalni prinosi po hektaru za crno vino kod mene su ispod pet tona, berba je ručna, malolaktika spontana. Vina držim i u drvenim bačvama i u velikim betonskim cisternama. Iz mojega iskustva malolaktika obavljena u betonskoj cisterni daje znanto bolji rezultat od one u inoksu. Beton je bolji od inoksa i stoga što omogućuje elegantnija vina, a na svježini ta vina nisu ništa slabija od vina iz inoksa. Da tako kažem glavno dozrijevanje je, dakako, u drvenom suđu. Kad vino izađe iz drveta opet odlazi u beton, na sljubljivanje partija iz više bačvica – veli Luis Valentin.

Betonske cisterne u podrumu Valenciso – jedna do druge, kao zgrade, a, vizualno, štih gradske ulice pojačavajui svjetiljke na njima

Betonske cisterne u podrumu Valenciso – jedna do druge, kao zgrade, a, vizualno, štih gradske ulice pojačavajui svjetiljke na njima

Valenciso – degustacija

Govori da već neko vrijeme osobno radi pokuse s bačvama od kavkaske hrastovine i da ima dobro iskustvo s njima. Dodaje da je ta hrastovina  gušća pa sporije i u manjoj mjeri propušta kisik u unutrašnjost i u vino, tako da kapljica, koja se pomalo s vremenom razvija, u tim bačvama duže zadržava svježinu. Dio bačvica od kavkaske hrastovine dao je izraditi i kod francuskih bačvara, i s njima je jako zadovoljan, veli da će ih najprije u većoj mjeri početi koristiti za bijelo vino od viure.

PODRUM(I) NA ŽELJEZNIČKOJ STANICI

Od Valencisa naša novinarska grupica u sastavu Vitomir Andrić (Večernji list), Damir Fabijanić (Iće & piće), Ivo Kozarčanin (24sata) i ja pošla je u Haro, u najstariju vinariju – Lopez Heredia. Posjed je još 1877. utemeljio Čileanac Rafael Lopez Heredia, a sad njime upravlja četvrta generacija obitelji Lopez Heredia. To su konkretno Maria José López de Heredia, Mercedes López de Heredia koja je i enologinja, i njen brat Julio, zadužen za vinograd. Posjed Lopez Heredia obuhvaća 170 hektara vinograda, sa kojih se proizvede oko 400.000 butelja, s time da 250.000 boca otpada na njihovo najvažnije vino nazvano Tondonia, a to je u Rioji izraz za meandar (vinogradi su uz rijeku Ebro). Uz Tondoniju, Lopez Heredia ima i etiketu Bosconia, za vina iz vinograda uz šumu (bosque = šuma) i etiketu Gravonia (od gravel=šljunak), iz vinograda sa šljunkovitim tlom uz rijeku Ebro. Što se sorata tiče, vina su klasična kombinacija Rioje – glavninom od tempranilla, dodatak su garnacha tinta, graziano i mazuelo.

Pogled na zgradu što je u okviru kompleksa u kojemu je podrum Lopez Heredia

Pogled na zgradu što je u okviru kompleksa u kojemu je podrum Lopez Heredia

Filozofija vina obitelji Lopez Heredia sasvim je suprotna od one u sve većem broju modernih podruma u svijetu koji kao da se natječu međusobno koji će prije izaći s vinom na tržište, natječu i do mjere da to zna ući i u sferu eno-pedofilije. Kod Lopez Heredije vina obvezno dozrijevaju od tri do šest godina, a kapljica u kategoriji posebne kakvoće zrije i od šest do 10 godina.  Vina su kompleksna, s tercijarnim bouquetom koji im daje stanoviti starinski karakter (ne bih rekao starikavost) i su vrlo zanimljiva, mekana i fino pitka.

Wine-bar i prodavaonica, čekaonica

Wine-bar i prodavaonica, čekaonica

– Pozicije vinograda, tlo, klima i mikroklima u Rioji, oblik uzgoja i način i dužina dozrijevanja u drvu i dužina odležavanja u butelji prije izlaska pred kupca omogućuju kreiranje vrlo osobenih vina. Mi u obitelji Lopez Heredia ne zadovoljavamo se tek enološkom ispravnosti vina, nego želimo dobiti visokokarakternu kapljicu s mnogo elegancije i lijepo pitku – kaže mi Mercedes Lopez de Heredia.

Podrum se u Haru nalazi tik uz – željezničku postaju. Uz Lopez Herediju uz željezničku stanicu smješteno je i više drugih vinskih podruma. Razlog je praktične prirode. Naime svojedobno kad je bordoško vinorodno područje poharala filoksera ovamo u Rioju, koja je tada bila pošteđena trsne uši, dolazili su u velikome broju bordoški proizvođači po vino, da imaju što prodavati dok se situacija s filokserom ne riješi i njihovo trsje bude ponovno u funkciji. Da se ne bi gubilo vrijeme u lutanju od vinarije do vinarije i da se izbjegne pojedinačni prijevoz do centralnog mjesta odakle je vlak vozio prema Francuskoj, brojne vinarije iz Rioje su podrume, ili područne podrume otvorili upravo uz željezničku stanicu Haro.

Osobito ljubazna vodičica Elvira Diez del Sel, u dijelu podruma Lopez Heredia koji prikazuje dalju prošlost, s naramkom grančica vinove loze što se, pri remontažama nekad koristio kao svojevrsni filter za krutu tvar

Osobito ljubazna vodičica Elvira Diez del Sel, u dijelu podruma Lopez Heredia koji prikazuje dalju prošlost, s naramkom grančica vinove loze što se, pri remontažama nekad koristio kao svojevrsni filter za krutu tvar

Kad joj se prilazi, vinarija Lopez Heredia na željezničkoj stanici u Haru upada u oči svojom monumentalnošću, a impresivno djeluje i kad se uđe u zgradu. Građevina je ne samo proizvodni pogon nego i svojevrsni muzej vina, s opremom i s velikim bačvama koje su bile u uporabi prije nego što je Rioja od Bordeauxa prihvatila barrique. Najprije je ostakljeni prostor interesantno stilski uređenog interijera, s policama punim vina te kuće, sa šankom i foteljama i stolićima, tako da taj dio služi istodobno kao svojevrsni wine-bar, prodavaonica butelja za van i čekaonica na vodiča za razgled vinskog podruma. Podrum ima podzemne galerije koje se prostiru na ukupno 3500 četvornih metara površine. Tu je smješteno nekih 13.000 barriquea. Sve bačvice su od američkog hrasta, a izrađuju se u bačvariji u sklopu imanja Lopez Heredia. Vatra za savijanje i paljenje dužica loži se od dužica starih, isluženih drvenih posuda.

Degustaciju je vodila dinamična, temperamentna suvlasnica tvrtke i enologinja Mercedes Lopez de Heredia

Degustaciju je vodila dinamična, temperamentna suvlasnica tvrtke i enologinja Mercedes Lopez de Heredia

Na kušanje su nam ponuđena tri vina: Cubillo 2007, s tri godine bačvice, 13,0 vol % – ♣ ♣ (♣) – mpc. 12 €, zatim Bosconia 2004, s pet godina bačvice, 13,5 vol % – ♣ ♣ ♣ – mpc. 19 €, i Tondonia 2004, sa nešto više od šest godina bačve, 13,0 vol % – ♣ ♣ ♣ ♣ –  mpc. 23 €.

Lopez Heredia nudi višeslojan doživljaj. Doista je to podrum svakako vrijedan razgleda.

Obilazak vinarije inače naplaćuje se 30 €, a u toj cijeni je i boca vina koja se dobije na kraju posjeta.

Ostavljamo željezničku stanicu u Haru ali ostajemo na području te općine, i ono posve tradicijsko sad mijenjamo za moderno na temeljima tradicije i povijesti, s korijenima do čak 11. stoljeća. Hacienda el Ternero, na nekadašnjem prostoru gdje je bio manastir, rođena je 2009. godine kad je objekt – vinski podrum nastao 2003. – preuzeo Fernando Garcia Alcubilla. Golemi je to kompleks, s ukupno 250 hektara, od čega je 60 hektara vinograda, i to na visini od oko 650 metara. Direktorica prodaje Haciende Ternero Julia Sánchez kaže da Hacienda Ternero vino proizvodi sa 40 ha, a grožđe s ostalih 20 ha prodaje. Sorte su uglavnom tempranillo, mazuelo i viura. Produkcija se kreće oko 120.000 butelja godišnje. Vrlo lijepa vina, koja dozrijevaju u – nekadašnjem samostanu.

Hacienda el Ternero ima podrum u nekadašnjem samostanu, Pored njega je, desno, mala kapelica, koja je i danas kapelica! • Dolje: enologinja Itziar López Casado u barricaiji

Hacienda el Ternero ima podrum u nekadašnjem samostanu, Pored njega je, desno na slici, mala kapelica, koja je i danas kapelica! • Dolje: enologinja Itziar López Casado u barricaiji

ternero-enologinja-itziar-lopez-casado

Kušali smo vina, koja je prezentirala enologinja Itziar López Casado, u društvu s Juliom Sanchez i s Barbarom Siblikovom, zaduženom za marketing.

Vina El Ternero

Vina El Ternero

El Ternero blanco fermentado en barrica 2014 – ♣ ♣ ♣  – Viura, četiri mjeseca u novom francuskom barriqueu, 12,5 vol %, pH 3,5, ukupna kiselost 6 g/lit (svježe, skladno, složeno), mpc. 8 – 9 €; Torno 2011 crianza –  ♣ ♣ ♣  – tempranillo, 12 mjeseci u bačvici od francuskog hrasta, 13,5 vol %; El Ternero 2011 selección crianza – ♣ ♣ ♣  – 13,5 vol %, mpc. 13 €; El Ternero 2010 reserva –  ♣ ♣ ♣   – tempranillo 95 %, mazuelo 5 %, 18 mjeseci u novoj bačvici francuske proizvodnje, 14,0 vol %, mpc. 18 €; Picea 650 2009 –    ♣ ♣ ♣ ♣ – tempranillo 95 %, mazuelo 5 %, 20 mjeseci novog francuskog barriquea, 14,0 vol %, mpc. 23 €.

ARHITEKTURA ZA FUTURISTIČKI IZGLED

Sasma drukčiji vinski kompleks od ova dva prethodna  je Bai Gorri u Samaniegu u Alavi, to je vinogorje Rioja alavesa: arhitektonski supermoderna futuristička građevina ukupne površine 15.000 četvornih metara, projektirana tako da maksimano zadovolji funkcionalnost što se tiče zahtjeva enološke struke u proizvodnji, ali i da istodobno bude i osobito atraktivna za turistički posjet.

Bai Gorri – ulaz, sve u staklu

                                       Kroz podrum, a potom i kroz vina, proveli su nas tehnički direktor i enolog Simon Arina, i Nijemac na privremenom radu u Rioji Matthias Lange, zadužen za odnos s javnosti.

Okružen sa šest hektara vinograda, podrum Bai Gorri nalazi se na brežuljku u koji je ukopan do gotovo 40 metara u dubinu. S osam je razina na kojima se, na svakoj, odvija određeni rad u tijeku proizvodnje vina. Unutrašnjost je s ostakljenim stijenkama tako da se svaki dio proizvodnje može lijepo vidjeti već s podesta na vrhu. Između vanjskih zidova zgrade i stijenki od prozirnog stakla što služe da štite proizvodni pogon od neželjenih mogućih vanjskih onečišćenja kružni su koridori predviđeni da njima turisti, promatrajući podrumarske radove, šetnjom idu odozgor prema dolje, do razine gdje se nalazi lijepi prostrani restoran s ponudom odličnih jela visoke kuhinje i, dakako, vina Bai Gorri. Vlasnik Pedro Martinez, bisnismen, investirao je, čujem, u projekt nešto više od 25 milijuna €! Zasad se čini kako nije nimalo pogriješio, vina se, kažu u Bai Gorriju, jako dobro prodaju, izravno u podrumu maloprodajne cijene su ovisno o rangu kakvoće, od 10 do 108 € za butelju, a posjetitelja, od kojih ih poprilično ostane na ručku i na kušanju vina u restoranu kuće, bude godišnje i više od 15.000. I naša grupica imala je priliku kušati kulinarske kreacije chefa Bai Gorrija, naravno popraćene i raznim prigodno sljubljenim vinima kuće. Iskustvo uistinu sjajno.

Bai Gorri – vinski podrum s osam razina koje u dubinu brda idu do oko 40 metara. Proizvodni pogon okružen je staklenim stijenkama, a sa strane je od vrha do dna šetnica za turiste koji žele vidjeti gdje, kako i u čemu nastaje vino. Dolje: enolog i tehnički direktor Simon Arina u dijelu podruma s drvenim bačvama. Uz ovakve, velike, ima i mnogo barriquea

Bai Gorri – vinski podrum s osam razina koje u dubinu brda idu do oko 40 metara. Proizvodni pogon okružen je staklenim stijenkama, a sa strane je od vrha do dna šetnica za turiste koji žele vidjeti gdje, kako i u čemu nastaje vino. Dolje: enolog i tehnički direktor Simon Arina u dijelu podruma s drvenim bačvama. Uz ovakve, velike, ima i mnogo barriquea

baigorri-vel-bacve-enologbai-gorri-vel-bacve-i-barrique

bai-gorri-hranaBai Gorri prerađuje grožđe s ukupno 100 hektara, od čega su 25 hektara vlastita. Sorte su tempranillo, garnacha tinta te od bijelih viura i malvasia de la Rioja. Ručak je startao sa grahom s kobasicom, te bijelim vinom – jako dobro:  ♣ ♣ ♣ (♣) –  Blanco 2015 fermentado en barrica DOC Rioja, od 90 posto viure (loze stare 55 godina) i 10 posto malvasije, s loza starih 100 godina, 13,5 vol %, mpc.14 €. Vino je dobiveno 10-satnom maceracijom u preši, potom alkoholnim vrenjem u bačvicama i dvomjesečnim dozrijevanjem na finom talogu također u drvu, i onda se vino punilo. Slijedili su jastučić na umaku od gljiva i sporo na laganoj vatri pirjana svinjetina te Crianza 2012 –  ♣ ♣ ♣  – od 95 posto tempranilla i pet posto grenachea, 14,5 vol %, mpc. 12 €, potom je na red došao Tempranillo 2009 reserva – ♣ ♣ ♣ ♣  – tempranillo 100 posto, 18 mjeseci u novom hrastovom barriqueu francuske produkcije, 14,5 vol %, mpc. 20 €. Impresionirala je, poslije, Garnacha 2012 – ♣ ♣ ♣ ♣ (♣) – od grenachea 100 posto, s loza starih 65 godina, 18 mjeseci dozrijevanja u francuskim bačvama od 500 i 600 litara, 14,5 vol %, mpc. 22 €. Kruna na kraju: izvanredan  De Garage 2010 –  ♣ ♣ ♣ ♣ ♣ –  tempranillo s loza starih 60 godina, 20 mjeseci dozrijevalo u drvu, 14,5 vol %, mpc. 37 €.

Pilar i Carlos Martinez Bujanda, vlasnici Finke Valpiedra

Pilar i Carlos Martinez Bujanda, vlasnici Finke Valpiedra

Osobito značajn proizvođač vina u Rioji je kuća Finca Valpiedra obitelji Martinez Bujanda. Vlasnici su Pilar i Carlos finca-valpiedra-1Martinez Bujanda, četvrta generacija vinogradara i vinara obitelji Bujanda. Vinogradi su u blizini rijeke Ebro, gdje je aluvijalno tlo s puno šljunka i pijeska te s većim kamenjem na površini (val = dolina, piedra = kamen). Upravo to veće kamenje na površini dobro štiti tlo od prekomjernog zagrijavanja na ljetnome suncu. Vina iz takvih aluvijalnih tala budu vrlo strukturirana i koncentrirana, s dosta elegancije, s izraženijim mirisom u kojemu se dobro osjete mineralnost i voćnost. Kušali smo Cantos de Valpiedra 2012 – ♣ ♣ ♣  – lijepo strukturirani svježi i skladni bazni tempranillo s 12 mjeseci dozrijevanja u francuskom i američkom barriqueu, 13,0 vol %, mpc. 9 €, zatim vino Finca Valpiedra 2009 reserva      –    ♣ ♣ ♣ ♣ – od tempranilla 92 %, graciana 4 % te cabernet sauvignona i tinte maturane, sa 22 mjeseca   boravka u barriqueu, 14,0 vol %, mpc. 21 €, zatim i Vina Bujanda 2007 gran reserva                                        –  ♣ ♣ ♣ ( ♣) – od tempranilla, 26 mjeseci francuskog i američkog barriquea, mpc.  €.  Inače, vina Finca Valpiedra nalaze se i na hrvartskom tržištu, preko kuće Vrutak.

Vinograd Valpiedra obitelji Martinez Bujanda na meandru rijeke Ebro, sličnom onome od Dunava u našem Erdutu

Vinograd Valpiedra obitelji Martinez Bujanda na meandru rijeke Ebro, sličnom onome od Dunava u našem Erdutu

Za boravka u Rioji noćili smo u obiteljskom hotelu Eguren Ugarte Heredad Ugarte u Laguardiji u Rioji alavesi. Zanimljiv hotel, u sobe kojega se s recepcije dizalom ne ide uvis, nego – nekoliko katova prema dolje, a dok se vozite kroz staklene stijenke možete promatrati prostrani vinski podrum s morem barriquea. Prizor za laku noć i, sutradan, za dobro jutro…Ispred hotela, vlasnik kojega je Victorino Eguren Ugarte, lijepo je uređeni i održavani park a iza njega su vinogradi. Ukupno ta vinska kuća ima 130 hektara pod trsjem. Enolog Pablo Martinez Urigüen proveo nas je podrumom i poslije priredio lijepu degustaciju od pet vina od kojih su mi se najviše dopali Eguren Ugarte 2010 reserva – ♣ ♣ ♣ ♣  – od tempranilla i graciana, 18 mjeseci barriquea pola francuskog a pola američkoga, 14,0 vol %, mpc 12 €, i Martin Cendoya 2009 reserva – ♣ ♣ ♣ ♣ – od tempranilla uz dodatak malo graciana, iz vinograda na visini od 600 metara, 14,0 vol %, mpc. 29 €.

Eguren Ugarte u Laguardiji: vinogradi, vinski podrum i, iznad, hotel

Eguren Ugarte u Laguardiji: vinogradi, vinski podrum i, iznad, hotel

Podzemne galerije – vinski podrum Eguren Ugarte • Dolje: pogled iz hotelskog dizala u podrum s barriqueima, te enolog Pablo Martinez Urigüen s ponajboljim buteljama kuće

Podzemne galerije – vinski podrum Eguren Ugarte • Dolje: pogled iz hotelskog dizala u podrum s barriqueima, te enolog Pablo Martinez Urigüen s ponajboljim buteljama kuće

eguren-ugarte-podrum-iz-lifta

U Rioji nam se, upravo u prostorima hotela Eguren Ugarte, prezentirala i grupa manjih individualnih vinogradara/vinara nazvana Rioja’n’Roll, sastavljena od petero članova koji su se udružili radi efikasnije zajedničke promidžbe. To su kuće Sierra de Tologno (8,5 ha, vinogradi na 700 metara nadmorske visine) koju vodi Sandra Bravo Marin, zatim, Bodegas Exopto (16 ha) koju vodi nekad bordoški student u sada enolog Francuz Tom Puyaubert, Vino Olivier Rivière koji vodi također doseljeni Francuz Olivier Rivière, zatim Bodega Artuke (25 ha, na nadmorskoj visini od 600 metara) koju pak vodi Arturo Artuke, te Barbarot (sedam hektara, na nadmorskoj visini od 500 metara) Barbare Palacios, sestrične glasovitog Alvara Palaciosa, studentice enologije također u Bordeauxu. Najviše su mi se dopala vina francuskih Španjolaca Toma Puyauberta i Oliviera Rivièrea – Horizonte 2014 –  ♣ ♣ ♣ (♣) – tempranillo 80 posto, ostatak garnacha tinta i graciano, 13,5 vol %, mpc. 14 €, te Exopto 2014 –  ♣ ♣ ♣ ♣  – graciano 60 %, tempranillo 30 % i garnacha tinta 10 %, 14,0 vol %, mpc. 35 €, kao i od Rivièrea Ganko 2014 (ganko na japanskome znači tvrdoglav) – ♣ ♣ ♣ ♣  – garnacha 50 %, mazuelo 50 %, 15 mjeseci velike bačve, 14,0 vol %, mpc 29 € te Eusebio 2013 – ♣ ♣ ♣ ♣  – tempranillo, 13,5 vol %,  40 €.

Grupa manjih individualnih proizvođača Rioja’n’Roll

Grupa manjih individualnih proizvođača Rioja’n’Roll

EKSTRAVAGANTNI MODERNIZAM LUXURY COLLECTION HOTELA

Torta na kraju naše skitnje Španjolskom i Riojom bilo je zdanje Marques de Riscal u Elciegu. Riječ je o vinskom podrumu te hotelu razigranog futurističkog izgleda kojega je dizajnirao arhitekt Frank Gehry i koji je otvoren 10. listopada 2006. Taj the luxury collection hotel  poslovno vrlo uspješno vodi tvrtka Starwood. Naše malo društvo za boravka u Španjolskoj stiglo je u Marques de Riscal navrijeme na menu priređen u povodu 10. godišnjice hotela. Chef Francis Paniego i njegov prvi suradnik Juan Peñas izašli su s vrlo zanimljivim, za oko atraktivnim a na nosu i u ustima vrlo mirisnim i okusnim kreacijama. Za dobrodošlicu su ponudili crne štapiće od sira (boja je bila od sipina crnila) i crne domaće masline te krokete na način kuće, potom carpaccio od jastoga, pa tanjur sa travom (užitak planinske livade!), kandirane artičoke na kremi od krumpira i šunke, oslića kandiranog na 45 stupnjeva s pečenom paprikom i rižinom juhom, janjetinu na način kuće (duže pirjanu) oplemenjenu đumbirom i limetom, izbor plemenitih sireva, i sitne kolačiće.

Marques de Riscal, luxury collection hotel, djelo Franka Gehryja. Ovo, gore, je ulaz. Dolje: hotel snimljen s druge strane, iz manjeg vinograda podignutog uza nj. Posjed je u vlasništvu obitelji Hurtado de Amézaga, Salamero, Aznar i Muguiro

Marques de Riscal, luxury collection hotel, djelo Franka Gehryja. Ovo, gore, je ulaz. Dolje: hotel snimljen s druge strane, iz manjeg vinograda podignutog uza nj. Posjed je u vlasništvu obitelji Hurtado de Amézaga, Salamero, Aznar i Muguiro

marques-de-riscal-photo-1-suhi

Marques de Riscal – vinski podrum

Marques de Riscal – vinski podrum

marques-de-riscal-podrum

Chef Juan Peñas, koji se pobrinuo za naš menu te večeri, boca Finca Torrea 2011, i Cristina Perez Martin koja nas je dočekala u Marques de Riscalu

Chef Juan Peñas, koji se pobrinuo za naš sjajan menu te večeri, a oduševila je boca Finca Torrea 2011

xx

Cristina Perez Martin koja nas je dočekala u Marques de Riscalu

A vina? Nakon aperitiva – lijepog bijelog vina iz Ruede a od sorte Verdejo i iz berbe 2014., slijedili su crnjaci kuće od kojih izdvajam ova:             Finca Torrea 2011 –      ♣ ♣ ♣ ♣ (♣) – od tempranilla 90 % i graciana, 18 mjeseci u barriqueu od hrasta iz Alliera, 14,0 vol %, mpc 18 €; Marques de Riscal 2011 reserva –  ♣ ♣ ♣ (♣) – od tempranilla 90 %, te graciana i mazuela, 24 mjeseca u američkom barriqueu, 14,0 vol %, mpc. 13 €; Marques de Riscal 2006 gran resereva od 90 posto tempranilla te 10 posto graciana i mazuela, 36 mjeseci dozrijevalo u bačvicama od američke hrastovine pa potom još tri mjeseca provelo u boci u podrumu prije izlaska na tržište, 14,0 vol %, mpc. 26 €. ♣   SuČ – 02/2017

Krajolik La Rioja: žive i tople boje, atraktivna kombinacija boja, dojam skupocjenoga saga, sve dobro i održavano. OVO JE RAJ! NEKA TO BUDE BAŠ OVDJE, KAD MI DOĐE KRAJ!

Krajolik La Rioja: žive i tople boje, atraktivna kombinacija boja, dojam skupocjenoga saga, sve dobro i održavano. OVO JE RAJ! NEKA TO BUDE BAŠ OVDJE, KAD MI DOĐE KRAJ!

la-rioja-vinogradi


Prehrana i zdravlje/ ŠTO JEDEMO i PIJEMO u HRVATSKOJ?

 

Novinarski dom Zagreb: s okruglog stola o hrani na našem

Novinarski dom Zagreb: s okruglog stola o hrani na našem tržištu

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

SALMONELA, PTIČJA GRIPA, RIZICI OD ALERGIJA i KANCEROGENIH ELEMENATA… KAKO PROIZVODIMO HRANU, ŠTO UVOZIMO OD HRANE, ETIKETE i DEKLARACIJE, KAKO SE PREHRAMBENI PROIZVODI NUDE NA TRŽIŠTU LIJEPE NAŠE? ZBOR AGRARNIH NOVINARA PRI HND-u i DRUŠTVO AGRARNIH NOVINARA RH ORGANIZIRALI SU o TOME OKRUGLI STOL

Salmonela, ptičja gripa, povećani rizik od dobivanja alergije, ali i povećani atak kancerogenih elemenata… Kako proizvodimo hranu i što uvozimo od hrane, što se od prehrambenih proizvoda, i kako, nudi na domaćem tržištu, na kraju najvažnije – što jedemo i pijemo? S aspekta zdravstvene ispravnosti namirnica, a to je temelj, i s aspekta kakvoće i osebujnosti na osnovi iskrenosti i izvornosti, što je nadgradnja. Možemo li u Hrvatskoj, kad sjednemo za stol uz tanjur i čašu, biti sigurni, odnosno koliko možemo biti sigurni u to da hrana i pića NE sadrže, posebice u većoj mjeri, za naše zdravlje nepoželjne a zakonom dopuštene, međutim i, naravno, one zakonom nedopuštene tvari koje od alergija preko, čak, i raka mogu dovesti i do pada glave? Što se – baš pad glave! – i dogodio prije koji mjesec u Samoboru dječaku tek na početku života…

U svjetlu više nedavnih nemilih ovdašnjih događaja vezanih uz hranu, hrvatska javnost zabrinuta je oko ispravnosti i kvalitete – posebice jeftinijih  uvoznih – prehrambenih proizvoda koji se nude na policama naših trgovina. Kakvu to sve hranu uvozimo, kako se kontroliraju uvoz i artikli na tržištu, što donosi novi Zakon o (ne)poštenoj trgovačkoj praksi i hoće li on zaštititi domaće potrošače i proizvođače, te kako promovirati i povećavati vlastitu proizvodnju hrane i potrošnju domaće hrane (u koju bismo trebali biti sigurni!) i time povećati samodostatnost, bila su tek su neka od pitanja planiranih da se o njima raspravlja na okruglom stolu Kakvu hranu jedemo u Hrvatskoj?, održanome nedavno u organizaciji Zbora agrarnih novinara pri HND-u i Društva agrarnih novinara Hrvatske i uz moderiranje Marinka Petkovića te Gorana Beinraucha, glavnog urednika časopisa Gospodarski list iz Zagreba.

Kao govornici na okrugli stol pozvani su bili Damir Agičić – pomoćnik ministra poljoprivrede RH, Andrea Gross-Bošković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu, Ivo Delonga – direktor Euroinspekt-Croatiakontrole d.o.o., Rašeljka Maras – predsjednica udruženja CROMILK, Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara, kao i predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca-Udruge trgovine.

Odmah packa: iako tema važna i aktualna, neki pozvani – npr. pomoćnik ministra poljoprivrede – za koje se očekivalo da bi imali i te kako što za reći – jednostavno nisu došli, pa su izostali određeni odgovori izravo s izvora.

Mlijeko od krave, i tekućina od mlijeka u prahu ponuđena kupcu pod nazivom mlijeko

Mlijeko od krave, i tekućina od mlijeka u prahu ponuđena kupcu pod nazivom mlijeko

Što se konkretno čulo na skupu? Naravno da je i ovaj put bilo u nas uobičajenih …mi moramo…, mi trebamo… Dakako, bilo je i silnih pohvala hrani proizvedenoj u Lijepoj našoj, pohvala, logično, baziranih i na domoljubnoj osnovi, ali i na, kako je istaknuto, činjenici da su proizvođači hrane u Hrvatskoj i njihovi proizvodi podvrgnuti vrlo strogom nadzoru.

Iz redova nazočnih govornika priznanjem je, mada službeni krugovi prije nisu davali naslutiti da stvari ne funkcioniraju u najboljem redu, potvrđeno nešto o čemu javnost već neko vrijeme bruji – da naše inspekcijske službe općenito baš i nisu temeljite u nadzoru hrane na tržištu! Među ostalime i stoga jer valjda nije precizno i u detalje definirano što sve spada u nadležnost koje od njih, pa se događa da jedna sa sebe prebacuje lopticu na drugu i onda neki segmenti ostanu nepokriveni ili nedovoljno pokriveni kontrolom, zatim i stoga što se za namirnice iz uvoza iz zemalja EU, kako se kaže, slijepo priznaju deklaracije ovlaštene institucije iz EU-zemlje izvoznice, kao i stoga što, unatoč, rečeno je, sugestijama pojedinih stručnjaka, na višem nivou ni nije bilo sluha za to da se kontrolira, barem na zdravstvenu ispravnost, SVAKI proizvod već stavljen na tžište u RH, makar on dolazio i iz država članica EU i makar on stigao ovamo s urednim papirom laboratorija iz zemlje članice.

Nezgoda je i u tome, navedeno je, što kod nas prolaze i deklaracije koje nisu dovoljno detaljne i precizne, pa potrošača ne informiraju kako treba a ponuđaču omogućuju svojevrsni manevarski prostor.

U prilog tome naveo bih npr. etiketiranje vina: svojedobno je Zakon o vinu precizno nalagao što je sve obvezno napisati na vinsku etiketu i koja oznaka mora biti minimalno kojom veličinom slova, neki najvažniji pojmovi (naziv vina, proizvođač, vinogorje dakle porijeklo…) morali su biti slovima visine 0,5 cm. Uz nazive vina, proizvođača i vinogorja, obvezan je npr. bio i navod ranga kvalitete (vrhunsko, kvalitetno, stolno s kzp. itd) s obzirom na ocjenu dobivenu na temelju analitike i organoleptike od nadležne državne institucije. Nužna je bila i obavijest o razini neprovrelog sladora (vrlo važno za osobu koja ima problema s dijabetesom i za osobu koja u vinu što nije označeno kao slatko desertno ne želi šećernu slatkoću; znalo se da je suho vino s najviše do 4g/lit neprovrelog sladora, polusuho ono od 4 do 12 g/lt, poluslatko ono od 12 do 50 g/lit, a slatko od 50 g/lit naviše, a onda se prije nešto godina i u nas povisio prag dopuštenog neprovrelog sladora za suhu kapljicu, za vina s jačom ukupnom kiselosti). Naravno, trebali su na etiketi stajati i podatak o sadržaju alkohola i podatak o zapremnini boce… Danas ima etiketa – neke obiluju reklamnim tekstovima samohvale i baš su i napirlitane! –  iz kojih je nemoguće vidjeti tko je, zapravo, proizvođač vina,  puno je etiketa koje više nemaju oznake suho, polusuho, poluslatko, slatko. Proizvođači često ne poštuju, valjda iz dizajnerskih razloga, propis o veličinama slova pa je i to što je od primarne važnosti i što je sitno napisano teško odgonetljivo… I to im se, gle, tolerira! Etiketa, iako je dakako poželjno da bude estetski na razini, nije prostor za dizajnersko iživljavanje nego je praktički osobna karta odnosno vizit-karta, ona mora pružiti bitnu i jasnu, čitljivo napisanu informaciju o proizvodu

Pizza – da li, originalno, sa sirom, ili s cjenovno povoljnijim nadomjestkom za sir?

Pizza – da li, originalno, sa sirom, ili s cjenovno povoljnijim nadomjestkom za sir?

Deklaracije! Zašto je uistinu bitno da se s tržišta svako toliko za kontrolu uzimaju svi proizvodi? Pa, evo: čulo se, primjerice, da oznaka Made in EU ili Proizvedeno u Europskoj Uniji i nije baš neka referenca, jer često ne govori (dovoljno) o sljedljivosti proizvoda, naime u EU se smije, izneseno je na ovome okruglom stolu, tako označiti i proizvod u kojemu se uz dio sirovine porijeklom doista iz zemlje članice EU nalazi, pa moguće i u ovećem opsegu, i sirovina uvezena u EU iz trećih zemalja! Koje li dvoličnosti! I to baš vezano uz ono što izravno uzimamo u organizam i što može direktno utjecati na zdravlje…

Na listi problematičnih prehrambenih proizvoda na okruglome stolu više je puta navedeno mlijeko, naglasak je bio na onome iz uvoza. Do mjere da je jedan od govornika izašao s pitanjem koje odmah sugerira i odgovor: koliko je u nekim slučajevima riječ doista o mlijeku, a koliko je tu riječ o tekućini napravljenoj od mlijeka u prahu te ponuđenoj kupcu pod nazivom mlijeko?…

Ali, evo nešto vezano i uz mliječne prerađevine: iz vana nam stiže ne samo sir, nego i nadomjestak za sir, proizvod koji dosta kupuju oni koji u svojim objektima krajnjem potrošaču nude popularnu pizzu. Toliko da se zna!

PROIZVEDENO u EU

Spomenute su i određene podvale konkretno kod meda i maslinova ulja. Tu je moguće da legalno sudjelujemo i mi domaći, kao članovi EU: iznesen je primjer miješanja, u omjeru čak do podjednake količine (težine) visokokvalitetnog i skupljeg meda hrvatskog proizvođača s kilogramom meda kupljenoga po znatno nižoj cijeni u Kini, lijepljenja na staklenku s tom mješavinom deklaracije s oznakom Proizvedeno u EU i stavljanja proizvoda na tržište dakako po onoj višoj, na našem tržištu već prihvaćenoj cijeni za taj domaći proizvod…

Med: nešto iz EU + nešto iz trećih zemalja = Made in EU

Med: nešto iz EU + nešto iz trećih zemalja = Made in EU

Enigma su maslinovoga ulja označena kao extra djevičanska a koja po nevjerojatno niskoj i u smislu iskrenosti i originalnosti neuvjerljivoj cijeni viđamo na policama ovdašnjih supermarketa. Maslinovo ulje, ako je proizvedeno iskreno, posve u skladu s onime što propisuje i što treba jamčiti oznaka ekstra djevičansko, svuda je skupo. Ali, još iz pred-EU vremena nije tajna da ulje dobiveno od ploda masline neke južnoeuropske zemlje, danas članice EU, jeftino uvoze npr. iz Afrike, obrade ga (rafiniraju i očiste, pomiješaju s određenom količinom ulja sličnog nivoa odnosno nekog drugog biljnog ulja proizvedenoga u svojoj zemlji te obogate aditivima da dobije lijepu zelenkastu boju i arome nalik na one u izvornom ekstra djevičanskome ulju), pa ga, u svjetlu globalne propagande maslinovog ulja kao zdrave namirnice, zatim znajući dobro da mnogi kupci prvenstveno gledaju na cijenu, a onda i svjesni da mnogi kupci, posebice, naravno, baš oni s tanjim džepom koji sebi ne mogu priuštiti skuplji artikal, ne poznaju dovoljno autentičan original, nude i pod oznakom djevčansko i bogme i pod oznakom ekstra-djevičansko, cjenovno dosta skuplje od drugih ulja ali i, igrajući, radi dobiti, na kartu velikih plasiranih količina, istodobno znatno znatno povoljnije nego što su iskrena ekstra djevičanska maslinova ulja visoke kvalitativne razine.

Takvo kupažiranje – koje i ne mora nužno uvijek biti vezano uz zdravstveni aspekt, ali koje svakako jeste vezano uz lažiranje – podsjeća na priče što su svojedobno intenzivno kolale a i još se diskretno čuju na dalmatinskome jugu, a to su one da o berbi grožđa na naše južne otoke iz Makedonije stižu cisterne s vrancem po vrlo povoljnoj cijeni, dosta nižoj od cijene plavca s boljih otočkih vinogradarskih pozicija, te da je lako moguće da (je) dio tog vranca, pomiješanog s plavcem (tko da odoli ako se namiriše zarada?), završava(o) i u ponekim poslije na tržištu skupo prodavanima dingaču i ivanu dolcu…

Na hrvatskom tržištu maloprodajne cijene maslinovog ulja označenoga kao ekstra-djevičansko u velikom su rasponu od najnižih do najviših, gledajući po litri kreću se od nekih 60 kuna pa do nekih 260 i više kuna. Krunoslav Kovačević (lijevo), predsjednik Zagrebačkog maslinarskog instituta, inače i predsjednik Organizacijskog odbora februarskog Festivala masline u Zagrebu, uz kojega je Srećko Gross, član Organizacijskog odbora Festivala, kaže da će Institut uložiti svu snagu da se maslinova ulja s tržišta bolje kontroliraju i da se uklone ona koja ne odgovaraju deklaraciji. Kovačević kaže kako je teško da iskreno maslinovo ekstra-djevičansko ulje u maloprodaji bude jeftinije od stotinjak kuna za litru

Na hrvatskom tržištu maloprodajne cijene maslinovog ulja označenoga kao ekstra-djevičansko u velikom su rasponu od najnižih do najviših, gledajući po litri kreću se od nekih 60 kuna pa do nekih 260 i više kuna. Krunoslav Kovačević (lijevo), predsjednik Zagrebačkog maslinarskog instituta, inače i predsjednik Organizacijskog odbora februarskog Festivala masline u Zagrebu, uz kojega je Srećko Gross, član Organizacijskog odbora Festivala, kaže da će Institut uložiti svu snagu da se maslinova ulja s tržišta bolje kontroliraju i da se uklone ona koja ne odgovaraju deklaraciji. Kovačević navodi kako je teško da iskreno maslinovo ekstra-djevičansko ulje u maloprodaji bude jeftinije od stotinjak kuna za litru

Ali, ima tu, uz ove s medom i maslinovim uljem spomenute manipulacije, i još nešto jače zabrinjavajuće od klasifikacije u kategoriju nepoštene trgovačke prakse, nešto što je vrlo izraženo vezano uz zdravlje. Naime postoji mogućnost da taj proizvod u kojemu se nalazi i dio uvezen iz tzv. trećih zemalja sadrži i one za zdravlje nepoželjne aditive koji su još u lokalnim okvirima zakonski dopušteni u proizvodnji, ali koji su u proizvodnji hrane po aktualnom EU zakonu nedopušteni kao po zdravlje škodljivi. Upravo na ovome skupu u Novinarskom domu predstavnik međimurskih proizvođača krumpira požalio se da u krumpiru iz uvoza zna biti preparata koji izazivaju alergije ali, što je znatno gore, i onih koji su kancerogeni…

Ulazimo, eto, iz proizvodnje, dublje i u prostor trgovine, i odgovarajuće je sada rabiti i šireobuhvatni pojam ponuđač. Uz klasične trgovce koji se bave samo prodajom, ponuđači prema krajnjem kupcu mogu biti proizvođači-prodavači u jednoj osobi odnosno tvrtka koja se istodobno bavi proizvodnjom/preradom i trgovinom. Pa, ako se već hrvatski proizvođači kontroliraju toliko rigorozno koliko se oni žale na strogoću inspektora, bitno je, baš i s obzirom na opasnosti od tzv. nepoštene trgovačke prakse i s obzirom na sklonost pojedinaca prema nepodopštini radi profita, energično nadzirati baš i segment trgovine. Na okruglome stolu u Novinarskome domu, nakon što je izneseno nekoliko primjera nepoštene trgovačke prakse, apelirano je na mjerodavne i da se zakonom detaljnije i bolje regulira taj segment, kao i da se uvede praksa da se javno imenom, prezimenom i nazivom tvrtke obznane oni za koje se utvrdi da su na policama nudili proizvode što ne odgovaraju propisima o higijenskoj i zdravstvenoj ispravnosti prehrambene robe…  Rečeno je i to da bi Zakon u nas trebao napokon propisati ono što je na snazi u zemljama EU, a to je da na domicilnom tržištu mora biti najmanje 50 do 60 posto domaćih proizvoda, što kod nas zasad, kazano je, nije slučaj!

A koji su to baš na prodajnim mjestima ti neki nezgodni postupci radi ostvarenje veće zarade, i koje su još neke neprikladnosti? Opet miješanja. Jedno od tih miješanja je između skupljeg i možda (u nekom momentu) deficitarnog domaćeg proizvoda s onime istorodnime i jeftinijime iz uvoza, s time da to potrošaču nije i označeno kao cuvée hrvatskoga i robe iz uvoza, nego se artikal na tržište stavlja pod jednostavnom i ne puno govorećem oznakom – Iz otkupa. Ima i miješanja, na polici, svježe i manje svježe namirnice – nije rijedak slučaj s ribom, pogotovu plavom, koja brže propada. Kupažiranje se navodno dosta radi s voćem ponuđenim na prodaju rinfuznim načinom. U donekle već preležane plodove, među kojima se nađe i onih na jačem izmaku izdržljivosti (a ponekad čak i, osobno sam to vidio recimo kod limuna, već s vidljivom plijesni) ubaci se neka količina svježeg istorodnog ploda da se barem za prvi pogled pred kupcem sakrije pravo stanje u masi… Po sistemu APP, tj. ako prođe, prođe! Po propisima EU, kad se već prihvatilo načelo slobodnog protoka roba, nije moguće među državama članicama sprječavati uvoz, no logično je da su nadzor i analize posebice onih na tržištu po cijeni jeftinijih prehrambenih proizvoda te, kod voća i povrća osobito onih uzoraka što nam stižu iz udaljenijih zemalja makar i iz EU, nužni ne samo stoga da se provjeri koliko su opterećeni zakonski dopuštenim zaštitnim sredstvima potrebnima im da izgledom i svojstvima izdrže (duži) transport od izvora do police tržišta kamo se šalju odnosno jesu li opterećeni i aditivima nedopuštenima za uporabu unutar EU, nego i za to da se vidi jesu li svi na polici trgovine ponuđeni plodovi još posve zdravi i ispravni za prodaju kao ljudska hrana, ili se u žitu nalazi i kukolja.

Prava ikebana! Ali u ponudi voća nije sve ovako lijepo, nailazi se ne samo na preležane plodove nego i na voće koje je i jače na izmaku snaga, do stadija kad na njemu budu i plijesni…

Prava ikebana! Ali u ponudi voća nije sve ovako lijepo, nailazi se ne samo na preležane plodove nego i na voće koje je i jače na izmaku snaga, do stadija kad na njemu budu i plijesni…

U segmentu trgovine svakako valja obratiti pažnju na još nešto bitno a što je, barem po mojemu iskustvu s tržnice a još i više iz velikih trgovačkih centara, kod hrane zanemareno: dostupnost oku deklaracije o sljedljivosti tj. porijeklu, o izvozniku i uvozniku k nama, o zaštitnom tretmanu u tijeku proizvodnje…  Najčešće je opet riječ o povrću i voću što se nudi rinfuzno. Deklaracije vezane uz proizvod, dimenzijama inače male, u vrlo mnogo slučajeva nalaze se postavljene na kraju oveće police s proizvodom što otežava ili onemogućava vidljivost onome tko se želi informirati o proizvodu, k tome mnoge te oznake jedva su čitljive jer su slova ne samo mala nego i osjetno izblijedila, bilo zato što je tiskanje bilo već s gotovo potrošenim tonerom, bilo zato što se cedulje ne mijenjaju nego i predugo stoje pa slova od toga dijelom posvijetle toliko i da (neka) iščeznu…

Na kraju ovoga priloga svakako treba reći i to da su i sâmi potrošači dobrim dijelom krivi za kupnju proizvoda koji može imati ovaj ili onaj nedostatak, naime mnogi kupci se uopće ne upuštaju u traženje podataka o proizvodu na ambalaži, neki, neshvatljivo, iz čiste aljkavosti i nebrige i valjda i uvjereni da je hranu što se nalazi na policama trgovina netko od nadležnih već provjerio pa joj dao zeleno svjetlo da ide u legalnu prodaju, a neki – što treba shvatiti – koji u ovom užurbanom tempu jednostavno ne nalaze ni vremena ni snage da u trgovini – provjeravajući oznake i deklaracije – provedu cijeli dan. K tome neki se – i njih treba i te kako shvatiti – ne upuštaju u pregledavanje deklaracija jer su one najčešće ispisane toliko sitnim slovima da je čak i uz pomoć dioptrijski jakih naočala teško dešifrirati to što je napisano…

Povrće: u Novinarskom domu na okruglom stolu o hrani čulo se da uvozni krumpir nerijetko sadrži preparate koji izazivaju alergije ali i one koji su kancerogeni

Povrće: u Novinarskom domu na okruglom stolu o hrani čulo se da uvozni krumpir nerijetko sadrži preparate koji izazivaju alergije ali i one koji su kancerogeni

Naposlijetku, kao korisna (pre)poruka: dobro je držati se oznake Proizvedeno u Hrvatskoj, a vrlo oprezan treba biti s onom na kojoj stoji Roba iz otkupa, i s onom Made in EU, zatim, bilo bi dobro više se orijentirati na hranu iz domaće produkcije već i stoga što lakše kvarljive namirnice, kako kaže i reklama, od polja odmah do stola ne trebaju dugo putovati, potom dobro je držati se sezonskoga načela u prehrani, dakle orijentirati se na voće i povrće po tome kad je kojoj vrsti puna sezona te kad je ono najbolje kvalitete i dostupno u dovoljnoj mjeri iz izvora u Hrvatskoj… Još jedan savjet: ne padati na blještavilo ambalaže, bilo da je proizvod naš ili vanjski … ♣     SuČ – 02/2017

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 01.2017 – BUYING GUIDE

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

 Svijet u casi logoSuhi u casi logo&

KLUB
Vinske zvjezdice - 5

Hrvatsko zagorje, Hršak-breg, vinograd Petrač. Zima! Dakako, u podrumu, gdje grije i vince, ljepše je nego vani na -10°C

Hrvatsko zagorje, Hršak-breg, vinograd i klet Petrač. Zima! Dakako, u podrumu, gdje grije i vince, ljepše je nego vani na -10°C

petrac_darko-jakoplic-barrique

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU

od/since 1994.    

SIJEČANJ / JANUARY – 2017

U OVOME BROJU: HRVATSKA – CROATIA •  FRANCUSKA – FRANCE •  ITALIJA – ITALIA • MAĐARSKA – MAGYARORSZAG • SLOVENIJA • ŠPANJOLSKA – ESPAÑA

U VINU SU SUNCE, ZEMLJA, LOZA i ZNOJ, ISKRENOST i BIZNIS, RADOST i ŽALOST, NEMIR i OPOJ

IN THE WINE THERE ARE SUN, SOIL, VINE & SWEAT, GENUINITY & BUSINESS, JOY & PAIN, ANXIETY & EBRIETY

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

VINA SU S TRŽIŠTA / WINES ARE FROM THE MARKET

velika-vinska-zvijezdaVelika zvijezda, šampion/Big Star, champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! / Brilliant! Impressive! Unique!

♣ ♣ ♣ ♣ ♣- Velika zlatna medalja/Great gold medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with character, classic elegant great wine.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i  s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

♣ ♣ 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting.

 ♣  7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under  71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

– trošiti / drink • – trošiti ili još čuvati / drink or hold •   – čuvati / hold • vino uz jelo – trošiti svakako uz hranu / drink with food

Uzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (npr. 5 od 7 članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 85 bodova po skali do 100 bodova, odnosno 17,5 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova.

 ____________________________

 HRVATSKA Zastava Croatia CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

Vinske zvjezdice - 5♣ ♣ ♣  (M-L) CHARDONNAY 2015 – PROVIĆ

NERETVA, OpuzenVINOGRAD, sorta: chardonnay ■  OZNAKA NA ETIKETI: 13,5 vol%

VINO je složeno, puno i sočno, svježe, uravnoteženo. Finog herbalnog mirisa, a istovremeno i po zrelom slatkom voću. U ustima donekle i kremozno ■ SERVIS: ⇑  (bijela riba i jela od bijelog mesa s malo povrća) • veća čaša (burgundijska) • 12°C

Vinske zvjezdice - 5♣ ♣ ♣ ♣  (M-L) KORLAT SYRAH 2012 – BADEL 1862 Vinarija Benkovac

SJEVERNA DALMACIJA, BENKOVAC-STANKOVCIVINOGRAD, sorta: syrah ■  OZNAKA NA ETIKETI: 14,0 vol%

VINO je puno, kompleksno, intenzivne rubinske boje s blagom granatnom nijansom, fine voćnosti, s osjetom drva koje je dobro uklopljeno. Okusom svježe, sočno, tanin je živ ali uglađen, tijelo snažno, vino u ustima traje. ■ SERVIS: ⇗  vino uz jelo  (uz tamno meso s roštilja /biftek, ili pak janjetinu s ražnja ali i ispod peke) • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 18°C

_____________________________

Klub   2017 – Vodič za pametnu kupnju

DEGUSTACIJA u bistròu MIVA JADRANKA – Novu ocjenjivačku sezonu za potrošački putokaz Klub Vinske zvijezde počeo je u zagrebačkom bistròu MIVA JADRANKA. Kušači su, uz stalni trio Vitomir Andrić, Ivo Kozarčanin i Željko Suhadolnik, bili sommelierka Jelena Šimić Valentić, proizvođač vina Krešimir Ivančić i direktor festival vina i gastronomije Zagreb Vino.com Ivan Dropuljić. ■vinske-zvijezde-jadranka-miva

Vina za ocjenjivanja u organizaciji Vinskog kluba dobivena su od zagrebačkih trgovačkih kuća:

ACROBAT/SVIJET VINA, BORNSTEIN, FINES WINES, MIVA, ROTO DINAMIC, SUPERKONZUM, PUNI SEPET, PZ DROPI, VINOTRADE, VINO.hr, VIVAT FINA VINA, VRUTAK

Ovim putem srdačno zahvaljujemo bistròu MIVA JADRANKA na gostoprimstvu, a vinotekarima na uzorcima!

Miva logo EPP

PZ Dropi___________________

________________________________

Istra & Kvarner / Istria & Quarnaro

♣ ♣ ♣ ♣  (L) MALVAZIJA VIŽINADA FESTIGIA riserva 2015LAGUNA VINA

HRVATSKA ISTRA, ZAPADNA ISTRAVINOGRAD: Vižinada • kosina • tlo: bijela zemlja • sorta: malvazija istarska ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol%NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – visoka vitka – lijepa • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: u više dijelova – uredno ali tekstom pretrpano (dosta beskorisnih informacija) – ipak vizualno dosta harmonično – čitljivo: relativno dobro

VINO je kompleksno, sadržajno, ozbiljno, dotjerano, skladno, toplo, dinamično. Lijepo se pije uz hranu. U usponu. Izgledom zelenkasto-žućkasto. Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na mineralno, voćnost – izraženu dobro (voće: domaće, bijelo / koštićavo – kruška), floralno, začine/mirodije – dodir, osjet fino paljenoga. U ustima zaobljeno, blago kremasto, sugerira slast, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg dugačkog završetka ■ SERVIS ⇗  vino uz jelo  • velika čaša • 14°C

Vinske zvjezdice - 5♣ ♣ ♣  (LCASTELLO FESTIGIA 2013 – LAGUNA VINA

HRVATSKA ISTRA, ZAPADNA ISTRAVINOGRAD, sorta: cabernet sauvignon, merlot, syrah ■  OZNAKA na etiketi: vrhunsko s kzp • suho • 13,5 vol%NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca, model:  bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: u više dijelova – uredno ali tekstom pretrpano

VINO je složeno, skladno, lako/lijepo se pije (uz hranu), sa živom je rubinskom bojom s blagom granatnom nijansom, s lijepim mirisom na tamno bobičasto i jagodičasto voće, čokoladu, kožu – dodir, začine i mirodije, drvo – jako dobro uklopljeno. U ustima svježe, lijepo zaobljeno, s uglađenim taninom, vrlo  dobrog tijela, okus traje. ■ SERVIS: ⇗ vino uz jelo • velika čaša (bordoška) • 18°COglas_60x60mm.cdr

Vinske zvjezdice - 5(XLGRIMALDA 2013 crno – MATOŠEVIĆ

HRVATSKA ISTRA, ZAPADNA ISTRAVINOGRAD, sorta:  merlot, teran ■ OZNAKA NA ETIKETI:  suho • 13,5 vol%

VINO je lijepe je tamne boje, na nosu ostavlja dojam povišene hlapljive kiselosti, drvo se u mirisu pokazalo jače izraženime, a njegova naglašenost bila je i u okusu, tanini dosta iskazani… ■ SERVIS: 18°C

Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Danube area

Vinske zvjezdice - 5♣ ♣ ♣ (LGRAŠEVINA 2015 Goldberg – BELJE

HRVATSKO PODUNAVLJE BARANJA KNEŽEVI VINOGRADIVINOGRAD: Goldberg • sorta: graševina ■ OZNAKA NA ETIKETI:  vrhunsko s kzp • polusuho • 13,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: u više dijelova – uredno ali tekstom pretrpano

VINO je ugodno i dopadljivo, složeno. Lijepog voćno-cvijetnog  mirisa, u ustima blago sladi, ali istodobno je i slankasto, kiselina dobro prati. Solidnog tijela, relativno kratkog završetka. ■ SERVIS: ⇑ vino uz jelo (tjestenine sa svijetlim umacima, ali i jela od svijetloga mesa i sa svijetlim umacima) • veća čaša (rajnska) • 10-12°Csuc117_01do51_02n-print.qxp

Vinske zvjezdice - 5(SGRAŠEVINA 2015 – BUHAČ

HRVATSKO PODUNAVLJE ILOKVINOGRAD, sorta: graševina ■  OZNAKA NA ETIKETI: 11,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■ OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je zlaćane boje, na nosu zatvoreno, neutralno, u ustima slankasto, s jače iskazanom kiselošću koja ne djeljuje kao da je u funkciji svježine, i koja remeti sklad ■ SERVIS: ⇑ • 8-10°C

Vinske zvjezdice - 5(MROSÉ 2016 – PERAK

KUTJEVOOZNAKA na etiketi: 12,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■ OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je nekomplicirano, čistog, ne baš bogatog mirisa, svježeg voćnog okusa, premlado ■ SERVIS: ⇑ • 8 -10°C

Vinske zvjezdice - 5(MMERLOT 2015 – PERAK

KUTJEVOVINOGRAD, sorta: merlot ■ OZNAKA na etiketi: 12,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■ OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je s jače naglašenim drvom, što ne ide na ruku skladu mirisa a ni okusa, tijelo je relativno vitko. Mlado vino, ali bez budućnosti ■ SERVIS:  ⇑ • 16 C

________________________________

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! • Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! • The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

_________________________________

FRANCUSKA  Zastava Francuska   FRANCE

Bourgogne – Chablis

Vinske zvjezdice - 5vino.hr oglasic(XL)  CHABLIS 2013 – DOMAINE des HÂTES

CHABLISVINOGRAD, sorta: chardonnay ■ OZNAKA na etiketi: Chablis aoc • 13,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■ OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je djelovalo kao da je pomalo oksidirano, starikavo, vrlo je izražen bio tercijarni bouquet, s dosta petroleja.  Osjetilo se donekle i arome tropskog voća i breskve. U ustima blaga slast. ■ SERVIS:  ⇑ • 10°C

Rhône

Vinske zvjezdice - 5♣ ♣ ♣ ♣   (L)  GRAND MARENON rouge 2012 – MARRENON

RHÔNE LUBERONVINOGRAD, sorta: syrah 70 %, grenacheOZNAKA na etiketi: Luberon aoc • suho • 15,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■ OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je kompleksno, puno i čvrsto, elegantno. Lijepo se razvija u čaši. Rubinsko-granatne boje, finog mirisa na tamno voće, popraćeno zanimljivim animalnim notama – dodir kože, okus zaobljen, mekan i skladan, u ustima dugo traje. ■ SERVIS: ⇗ vino uz jelo (file od jelena u tamnom umaku) • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 18° C

   ITALIJA  Zastava Italija ITALIA

Veneto

Vinske zvjezdice - 5 (XXL) SOAVE CLASSICO 2015 – PIEROPAN

SOAVEVINOGRAD, sorta: garganega, trebbianoOZNAKA na etiketi: 12,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■ OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je slamnato-žute boje, diskretnog mirisa po bijelom voću, izraženije kiselosti, fino gorkasto, srednjeg tijela. Može trajati ■ SERVIS: ⇗ • srednje velika čaša (rajnska) • 10°CBornstein EPP

pjenušci bollicine

Vinske zvjezdice - 5 (M-L)  MILLESIMATO PROSECCO Superiore 2015 brut – VILLA SANDI

VALDOBBIADENEVINOGRAD, sorta: gleraOZNAKA na etiketi: 11,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■ OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je vitko, svježe, ne baš komplicirano, no dopadljivo, fino perla. Na nosu voćno, skladno u ustima. Dobar aperitiv ■ SERVIS: ⇑ • čaša za pjenušac • 8°C

MAĐARSKA  Zastava Madjarska  MAGYARORSZÁG

Pannon

♣ ♣ ♣ (♣)  (XXL) XEYN VILLÁNYI MERLOT 2012 – HUMMEL

VILLÁNYVINOGRAD:  kosina • sorta: merlot ■ OZNAKA na etiketi: DHC Villány classicus bor • suho • 14,0 vol%NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: privlačno – prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – u dva dijela – čitko.

VINO je kompleksno, ozbiljno, dotjerano, toplo, s dosta živosti. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom, godištem berbe. Llijepo se pije, uz hranu. U usponu – u špici (koja može trajati). Izgledom živahno, rubinsko s nijansom granatnga, tamno, gotovo neprobojno. Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na voćnost – izraženu dobro (voće: domaće, crveno, bobičasto, jagodičasto), začine/mirodije – iskazano s mjerom i vrlo dobro uklopljeno, osjet čokolade. U ustima se dobro nastavlja na miris, tanin: živ, dosta dobro uglađen, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, ugodno gorkastog, blago sušećeg solidno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ vino uz jelo  (pirjana tamna mesa) • velika čaša (bordoška) • 18°CSvijetVina_Kusen_logo

♣ ♣ ♣ (♣)  (XL-XXXL) VILLÁNYI CABERNET FRANC PANTERRA 2012HUMMEL

VILLÁNY ■ VINOGRAD: kosina • sorta: cabernet franc • pristup u trsju: ekološki – certificirano ■ OZNAKA na etiketi: DHC Villány premium bor • suho • 13,0 vol%NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: privlačno – prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – u dva dijela

VINO je kompleksno, dotjerano, skladno, elegantno, dinamično. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom, godištem berbe, dobi. Lijepo/lako se pije, uz hranu i na dužu stazu. U usponu – u špici koja može trajati. Izgledom živahno, rubinsko s nijansom granatnga, vrlo tamno. Na nosu umjerene jačine, upućuje na mineralno, voćnost (voće: domaće, crveno, koštićavo, bobičasto, jagodičasto), herbalno – diskretno, začine/mirodije – vrlo dobro uklopljeno, osjet čokolade. U ustima zaobljeno, tanin živ, uglađen, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti, tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro, svježeg, gorkastog, blago stežućeg prilično dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  vino uz jelo (masnija jela od mesa) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 18° C

hummel-weine

♣ ♣ ♣   (XL-XXL) SPATZ VILLÁNYI KEKFRANKOS 2013 – HUMMEL

VILLÁNYVINOGRAD: kosina • sorta: frankovka • pristup u trsju: ekološki/certificirano ■ OZNAKA na etiketi: DHC Villany premium bor • suho • 13,5 vol%NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • model, tip: loire – rhône • ČEP: pluteni – uredan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: privlačno – prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – u dva dijela – čitko

VINO je kompleksno, ozbiljno, skladno, U suglasju sa: terroireom, tipologijom. U usponu – u špici (koja može trajati). Izgledom živahno, rubinsko, tamno/neprobojno. Na nosu upućuje na mineralno (kremen), voćnost (voće: domaće; crveno, koštićavo; bobičasto), začine/mirodije, nijansu animalnoga (koža). U ustima relativno zaobljeno, tanin živ no uglavnom uglađen, slano, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, gorkastog, blago oporog i sušećeg, relativno dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  vino uz jelo • velika čaša (bordoška) • 18°C

♣ ♣ ♣   (XL-XXL) VILLÁNYI PORTUGIESER 2013 JammerthalHUMMEL

VILLÁNYVINOGRAD: Jammerthal • kosina • sorta: portugieser • pristup u trsju: ekološki – certificirano ■ OZNAKA na etiketi: DHC Villany premium bor • suho • 12,0 vol%NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: loire – rhône • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: privlačno – prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – u dva dijela

VINO je s obzirom na sortu, koju najčešće vezujemo uz mladu novu kapljicu, te na starost (pune tri godine!), a i s obzirom na količinu alkohola, jako dobro očuvano. Zanimljivost mu daje u nosu nježna nijansa na tragu animalnoga. Složeno, zrelo, skladno, još s dosta živosti. U suglasju sa: terroireom. Lijepo/lako se pije, i na dužu stazu. U špici – prelazi zenit. Izgledom rubinsko–blago granatno, tamno. Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na mineralno, voćnost, osjet kože – dodir. U ustima zaobljeno, slankasto, sa dobro pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom solidno, srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇑  vino uz jelo • srednje velika čaša • 14-16°C

♣ ♣  (M) VILLÁNY PORTUGIESER 2014 – HUMMEL

VILLÁNYVINOGRAD: kosina • sorta: portugizac • pristup u trsju: ekološki ■ PODRUM: bez dodavanja SO2 ■ OZNAKA na etiketi: Villány DHC • suho • 12,5 vol%NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: loire – rhône • ČEP: pluteni – kratak – običan ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka

VINO je zrelo, skladno, s blagim tercijarnim bouquetom. U špici – prelazi zenit. Izgledom rubinsko-blago granatno. Na nosu umjerene jačine, upućuje na mineralno, voćnost, osjet kože, nijansu animalnoga. U ustima zaobljeno, slankasto, sa dobrom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša (bordoška) • 16°C

narančasta vina  –  orange wines 

♣ ♣ (♣)  (XXL) GÓRÉ VILLANYI HARSLEVELU 2015 – HUMMEL

VILLANY ■ VINOGRAD, sorta: harslevelu (lipovina) • pristup u trsju: ekološki ■ PODRUM: maceracija, i uz nju alkoholno vrenje • dozrijevanje: 6 mjeseci • nebistreno – nefiltrirano ■ OZNAKA na etiketi: DHC Villany classicus bor • suho • 12,5 vol%NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: loire – rhône • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: privlačno – prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – u dva dijela – čitko

VINO je čisto i uredno, ali drukčije, konkretno u kategoriji tzv. narančastoga (orange), dakle nije baš i za svačiji ukus. Nešto tamnije je boje i nije bistro. Na nosu i u ustima svježe, živahno, djeluje složeno i zanimljivo. Izgledom jantarno, od maglušastoga prema mutnome. Na nosu je u znaku maceracije s fermentacijom, asocira malo i na čaj (onaj koji ovdje poznajemo po nazivu ruski), u pozadini kao da izlazi i egzotično voće poput kakija. U ustima lijepo svježe, s nijansom karamelnog bombona, slankasto, s vrlo dobro pratećom kiselosti. Strukturom i tijelom dobro. Možda se ovo vino moglo iskoristiti i kao baza za pjenušac rađen šampanjskom klasičnom metodom… ■ SERVIS:  ⇑  vino uz jelo • srednje velika čaša (bordoška) • 10-12°C

     SLOVENIJA  Zastava Slovenija  SLOVENIA

Primorska

♣ ♣ ♣ (♣)  (L-XLBURJA BELA 2015 stare trte – Primož LAVRENČIČ

VIPAVSKA DOLINAVINOGRAD: Ravno brdo, Oštri vrh • kosina • ekspozicija: sjever-zapad • nadmorska visina: 220-260 m • sorta: rebula, malvazija istarska, graševina • loze stare: 30 godina • prinos po trsu: 0,50 kg • pristup u trsju: ekološki/certificirano ■ PODRUM, vinifikacija/vrenje: kvasci vlastiti, autohtoni • dozrijevanje: 10 mjeseci • betonske cisterne & drvo ■ OZNAKA na etiketi: kakovostno zgp • suho • 13,5 vol%NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: teška • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno – uredno • etiketa: neobično – prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je drukčije, kompleksno, malo rustikalno, svježe, dinamično. Lijepo se pije uz hranu, u usponu. Dojam je da je prerano izašlo na tržište. Izgledom maglušasto, zelenkasto-žućkasto. Na nosu umjerene jačine, upućuje na mineralno (kamen), voćnost (voće: domaće bijelo koštićavo), floralno, vegetalno/herbalno – list rajčice, maceraciju (s fermentacijom), začine/mirodije – dodir, osjet kruha. U ustima zaobljeno, sugerira slast, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg, fino gorkastog dugačkog završetka  ■ SERVIS: ⇗  vino uz jelo • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 14°C

♣ ♣   (M-L) GAŠPER ČARMAN SELELCTION CHARDONNAY REBULA 2015 – eVINO.si, klet GORIŠKA BRDA

GORIŠKA BRDA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: rebula & chardonnay ■ OZNAKA na etiketi: kakovostno zgp • suho • 12,0 vol%NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: na navoj ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: uredno – prepoznatljivo iz daleka

VINO je dotjerano, skladno, svježe, dopadljivo, u špici. Izgledom živahno, bistro, zelenkasto-žućkasto, svijetlo. Na nosu umjerene jačine, razvijeno, u ustima sugerira slast, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro, vitko, svježeg završetka ■ SERVIS:  ⇑  (aperitiv, školjke, riblja juha, kuhana bijela riba ) • manja čaša • 10°C

♣ ♣  (M-L) GAŠPER ČARMAN SELECTION MALVAZIJA 2014 – eVINO.si, klet GORIŠKA BRDA

GORIŠKA BRDAVINOGRAD: kosina • sorta: malvazija istarska ■ OZNAKA na etiketi: kakovostno zgp • suho • 12,5 vol%NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: na navoj ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: uredno – prepoznatljivo iz daleka

VINO je dotjerano, svježe,, u suglasju sa godištem berbe, u špici. Izgledom živahno, bistro, žućkasto-zelenkasto. Na nosu diskretno, upućuje na voćnost, floralno, osjet kruha. U ustima sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro, svježeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • manja čaša • 10°C

♣ ♣ ♣ ♣ (XL-XXL) MERLOT 2009 – SKOČAJ DOLFO

Dolfo & Lindt čokolada s 99 % kakaoa

Dolfo & Lindt čokolada s 99 % kakaoa

GORIŠKA BRDAVINOGRAD: kosina • sorta: merlot ■ PODRUM, dozrijevanje: bačva ■ OZNAKA na etiketi: kakovostno zgp • suho • 14,0 vol%NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: inventivno / originalno – u dva dijela – čitljivo: dobro

VINO je kompleksno, bogato, mesnato, dotjerano, ozbiljno, zrelo, skladno, toplo. Ostavlja dojam kao da je grožđe kasnije brano. Dinamično, s dosta živosti. Lijepo se pije uz hranu i uz meditaciju. U usponu – u špici koja može trajati dugo. Izgledom živahno, rubinsko s nijansom granatnoga, tamno. Na nosu umjerene jačine. Razvijeno, upućuje na mineralno, voćnost, (voće tamno-crveno, koštićavo, jagodičasto – posušeno, ukuhano), začine/mirodije – iskazano s mjerom i vrlo dobro uklopljeno, osjet čokolade, blagi dodir kože. U ustima zaobljeno i vrlo koncentrirano, tanin živ ali uglađen. Okusom sugerira slast koja nije izraz nekog većeg ostatka neprovrelog sladora, slankasto. Sa kvalitetno je pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom potentno, dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ vino uz jelo  (uz pašticadu, divljač, zreli tvrdi sir, tamnu gorku čokoladu s višim udjelom kakaoa…) • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 18°C

♣ ♣ ♣ ♣  (XL-XXL) PINOT NOIR 2013 – Marjan SIMČIČ

GORIŠKA BRDAVINOGRAD: kosina • sorta: pinot crni ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje: u drvu • nefiltrirano ■ OZNAKA na etiketi: kakovostno zgp • suho • 13,5 vol%NAPUNJENO u siječnju 2016 u: 0,75 ℓ (6666) • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je kompleksno, sadržajno, dotjerano, ozbiljno, zrelo, skladno. U suglasju sa terroireom, tipologijom, sortom, godištem berbe, dobi. Lijepo prati hranu. U špici je koja može potrajati. Izgledom rubinsko-granatno, tamno. Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na mineralno, voćnost (voće: crveno koštićavo, bobičasto, jagodičasto), začine/mirodije – iskazano s mjerom i vrlo dobro uklopljeno. U ustima zaobljeno, tanin: živ, ali uglađen. Okusom slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti, Tijelom & strukturom vrlo dobro, ugodno gorkastog dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  vino uz jelo • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 18°C

      ŠPANJOLSKA Zastava Spanjolska   ESPAÑA

♣ ♣ ♣  (L-XLCRIANZA 2012 – MARQUES de CACERES

RIOJAVINOGRAD, sorta: tempranillo 85 %, garnacha tinta 10 %, graciano ■ OZNAKA na etiketi: 13,5 vol%NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno

VINO je toplo, snažno, skladno, složeno, živo, tamne boje, čista mirisa u kojemu se fino miješaju voćnost, cvijetna nota i osjet od dodira drveta ■ SERVIS: ⇗ vino uz jelo  • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 18°C

♣ ♣ ♣   (L) BERONIA 2012 Reserva – BERONIA

RIOJAVINOGRAD, sorta: tempranillo, graciano, mazuelo ■ OZNAKA na etiketi: 14,0 vol%NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■ OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je lijepe žive tamne boje, dosta intenzivnog i bogatog mirisa uvelike u pravcu mediteranskog bilja, osjeti se i vanilija kao znak druženja vina s drvetom. Okus je jednostavniji, mekan, vinu kao da nedostaje mesa. ■ SERVIS: ⇗  vino uz jelo  • velika čaša (bordoška) • 18°C

_____________________________

ovih dana kušano još… /  these days tasted too…   

VETERANI DOSTOJNI ŠTOVANJA / ENJOYABLE &  IMPRESSIVE OLDIES

felsina-rancia-06-maestro-raro-06-fontalloro-06voerzio-rob-barolo-sarmassa-20013-magnum
Toscana  CHIANTI CLASSICO 2006 riserva RANCIA – FÈLSINA
CABERNET SAUVIGNON MAESTRO RARO 2006 – FÈLSINAFONTALLORO sangiovese 2006 – FÈLSINA

Piemonte      BAROLO 2003 Sarmassa di Barolo – ROBERTO VOERZIO       •       SuČ 01/2017