Vapaj za revitalizacijom / RAPSODIJA KADARKE

 

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

ZAHVALJUJUĆI VOJVOĐANSKOM HRVATU IGNACIJU TONKOVIĆU ZASJALO JE VINO OD STARE NAPUŠTENE i UGLAVNOM ZAPUŠTENE SORTE

 Kuša se kadarka. Eh, tu se neki odmah mršte… Zašto? Da li zato što to nije merlot a niti cabernet sauvignon?…

U čaši su Fantazija 2012 i Rapsodija 2013 – reakcije i te kako pozitivne. Osobito na Rapsodiju. A ti Fantazija i Rapsodija su – kadarka!… E, pa – tu smo: pojedini pilci skloni su, pogotovu stoga što se na tržištu teško mogu naći pažnje vrijedna vina od te i takvih raznih svjetski slabije znanih kultivara, od sorte što nema neki bjelosvjetski pedigre i što je dotični osobno slabije poznaju – à priori deklasirati vino. Međutim lako je moguće da će vino od te iste sorte ako ga piju pod nekim fantazijskim nazivom – rado – dakako ako je dobro napravljeno –  pohvaliti…

Ignacije Tonković

Kadarkin je usud da ona danas kod većine pilaca pod svojim nazivom teško prolazi kao nešto zanimljivo i dobro. Kadarka kao sorta, ma koliko ona slovi kao tipična za sjeveroistok Hrvatske, za Bačku u Srbiji te za mađarski jugoistok, nosi taj predznak općeg apriornog odbacivanja. Ima tu i logike: danas u segmentu crnih vina od kultivara kao špice naprosto dominiraju oni francuski, koji posjeduju ne samo visoku vrijednost s obzirom na kakvoću vinskoga grožđa što je praktički posvuda pružaju, nego koji na temelju toga ali i noble-francuskoga imaju i visoku marketinšku vrijednost.

U današnje vrijeme tržišne dominacije raznih crnih sorata – ponajviše, ponavljam, francuskih, što zasigurno nešto i govori! – kadarka se nalazi u proizvodnom smislu i glede medijske eksponiranosti posve u zapećku do mjere da je najjači hrvatski stručnjaci za vinovu lozu na čelu s prof. dr. Edijem Maletićem a koji su zajednički objavili knjigu o raznim i manje znanim lokalnim sortama prisutnima (i) u Hrvatskoj, smatraju ugroženom, s visokim rizikom od iščeznuća.

Šteta je da je došlo do tog visokog rizika od iščeznuća, i doimlje se to i uvelike nepravednome – stoga što kadarka kad je sve kako treba posloženo može pružiti i te kako veliki užitak. Problem je u tome što je zaljubljenika i onih sa strašću te na dovoljnoj intelektualnoj razini da shvaćaju važnost pripadnosti teritoriju kao i onih koji ne samo žele nego i mogu investirati u projekt danas bezimenih sorata poput kadarke na visokoj razini – premalo.

Srećom, početkom ovog stoljeća i tisućljeća pojavio veterinar Ignacije Tonković, koji je svoje mirovinsko razdoblje htio posvetiti vinovoj lozi. I – on je u Paliću u Bačkoj u Vojvodini pokazao kako se od najobičnijeg aktualnog loznog autsajdera može, ako postoji dobra volja, učiniti velika stvar. Kadarka iz podruma Tonković nešto je već čemu treba skinuti kapu, a nije rečeno da ako sad, nakon što unatrag nekoliko mjeseci na žalost više nema Ignaca, stvar i dalje, pod vodstvom njegove kćerke Gordane i zeta liječnika dr. Mire Reljanovića, bude išla uzlaznim smjerom kadarka kao sorta neće u čaši i snažnije zasjati od ove sada.

Eto, uostalom jednog stiha Miroslava Krleže:

… Loza se tiho, i nijemo penje, oh, divno je to njeno slijepo htijenje: iz blata postati čista vinom što u čaši blista!…

____________________________________________

KADARKA i FRANZ LISZT i La CITE du VIN u BORDEAUXU – Kadarku je jako volio skladatelj Franz Liszt. Nazivao ju je szekszardskim nektarom. Bila mu je inpiracija za glasovitu skladbu Trout Quintet. Liszt je iz osobnih razloga svake godine slao kadarku papi Piju IX. a Tonkovići su obnovili tu to darivanje 2009. godine i poslali svoju kadareku papi Benediktu XVI.

Danas se kadarka od Tonkovića nalazi i u novootvorenome Gradu vina (la Cité du Vin) u Bordeauxu, u vinoteci Latitude 20 i u restoranu Le 7 ∎

____________________________________________

Ignacije Tonković osmislio je Projekt Kadarka. Cilj mu je bio – kao što je rekao Tonkovićev zet dr. Reljanović – revitalizacaija sorte na cijelom području Panonske nizine. U tome smislu želio je prenositi svoja iskustava u proizvodnji drugima, osobito Mađarima koji je posjeduju u vinogradima znatno više nego mi ali od nje, kako je govorio, uglavnom rade samo mlada brzopotrošna vina. Kadarka se u Mađarskoj uvelike uzgajala u 19. stoljeću, a u novije vrijeme tek nekoliko mađarskih proizvođača posvećuje joj se ambiciozno. Mađari, inače, imaju već više od dva desetljeća i ocjenjivanje kadarki, javlja mi to kolega Joszef Kosarka, član ocjenjivačkih žirija na raznim i najpoznatijim svjetskim vrednovanjjima plemenite kapljice. U Kiskorosu je baš nedavno održano 22. međunarodno ocjenjivanje kadarki, i tu je Grand prix dodijeljen Kadarki 2015 vinarije Borka iz okolice Villanyja…

– Moja kadarka zasađena je sva na pjeskovitome tlu.  Ne znam nikoga tko se baš ovako, strastveno poput mene, odlučio samo za jednu autohtonu sortu i to baš kadarku.. Na posljednjem Decanterovom ocjenjivanju, od 17 srpskih medalja ja sam jedini dobio dva brončana odličja i jednu preporuku za lokalnu sortu – znao se pohvaliti Ignacije.

Kadarke Tonkovići proizvode u četiri etikete – kao Fantaziju, Rapsodiju, Icon i Rosé, a namjeravaju napraviti i slatku kadarku!

Imamo vinograd od 7,5 hektara a želja je proširiti se na 10 ha.  Godišnje proizvodimo od 40.000 do 50.000 butelja, to je sasvim dovoljno da vino možemo čuvati i njegovati. Beremo oko 6,4 tona grožđa po hektaru. Više se ne smije, po pitanju kvalitete nema kompromisa! Naš koncept je da Fantazija i Rosé svake godine izdržavaju podrum, a Simfonija i Rapsodija da budu čista dobit. Ljudi se moraju ponovo naučiti što je kadarka. Brojne prekooceanske zemlje već su se nametnule svijetu svojom kapljicom, a za 20 godina i Kina će preplaviti svijet jako dobrim vinom, I, logično, profit u vinima će padati. Šansu da ostanu pošteđena imat će jedino vina od lokalnih autohtonih sorata. Kadarku ne možeš premjestiti u Kinu zato što je tamo jeftinije, ona je odavde i samo tu može dati maksimum, govorio je Ignacije Tonković.

Evo i nešto o sorti kadarka iz Zelene knjige izvornih sorata prof. dr. Edija Maletića i njegove strukovne ekipe sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta:

Sinonimi su stara branićevka, branićevka, modra kadarka, skadarka. Homonimi (pogrešni nazivi): nisu poznati. Kategorija ugroženosti: vrlo ugrožena (VU).

___________________________________________

Dr. Miro Reljanović i Marija Vukelić, organizatorica prezentacije u Bornsteinu

VIŠE LICA u BORNSTEINU – Nedavno je u zagrebačkoj vinoteci Bornstein predstavljena kadarka u nekoliko lica – kao ružičasti pjenušac rađen klasičnom metodom i s devet mjeseci na kvascu, proizvedeno je pokusno ukupno stotinjak butelja, zatim kao mirni Rosé 2016, sa čak 14,7 vol % alkohola te s nedostatkom kiselosti koja bi dala živost, pa kao crno vino Fantazija 2012 (mpc 90 kn) i Fantazija 2013, potom kao Rapsodija 2013 (mpc. 130 kn) – jako dobro, puno, skladno, 13,5 vol %, i kao Ikona 2014, još premlado, s jačim utjecajem drva. Moj apsolutni favorit u toj konkurenciji: Rapsodija 2013 (mpc. 130 kn) ∎

___________________________________________

Gordana Tonković

Podrijetlo sorte i povijest uzgoja: Najpoznatija hipoteza o njezinu podrijetlu govori kako je sorta nastala uz Skadarsko jezero, po čemu je i dobila naziv. Po toj pretpostavci govori se kako je kultivar u 17. stoljeću, nakon prodora Turaka, prenesen na područje Podunavlja gdje se značajno proširio. Ali, najnovija genetička istraživanja kažu da je sorta nastala križanjem mađarskog kultivara Totika i turskoga Papaskarasi). Međutim zasad nije isključena točnost hipoteze povezane sa Skadarskim jezerom, tj. jugom Balkanskoga poluotoka. Sorta je prije filoksere bila značajno zastupljena u uzgoju u podunavskim zemljama, međutim nakon obnove vinograda uvelike se smanjio njezin uzgoj. U Hrvatskoj je njezin uzgoj vezan uz istočni dio. Zbog naziva branićevka, koji se koristio na tom području, često se smatralo kako nije riječ o kadarki te su navođene i određene razlike među njima, međutim genetičkim je istraživanjima potvrđeno kako je riječ o sinonimima (Škala, 2009). Sorta je zbog visoke rodnosti korištena za proizvodnju masovnih crnih vina slabije obojenosti ili u proizvodnji ružičastih vina tzv. šilera. Nakon filoksere njezina zastupljenost u sortimentu znatno se smanjila.

Rasprostranjenost: Danas se kadarka može naći na području istočne Hrvatske, Mađarske i Srbije, međutim u znatno manjoj mjeri nego u predfiloksernom razdoblju. U Hrvatskoj je, prema službenim podacima, u uzgoju na tek nešto više od šest hektara (APPRRR, 2013). Ima je, ali u tragovima, i na području sjeverozapadne Hrvatske.

Biološka i gospodarska svojstva – fenološke karakteristike: s vegetacijom počinje srednje rano, cvate kasno, a dozrijeva u III razdoblju. Bujnost: visoka. Osjetljivost prema biotskim i abiotskim čimbenicima: na pepelnicu i plamenjaču srednje, a jače na sivu trulež. Na niske je zimske temperature osjetljiva. Rodnost: visoka i uglavnom redovita. Kakvoća: sorta općenito nakuplja srednji sadržaj šecera u moštu, te srednje visoki do visoki sadržaj kiselina, što je posebno izraženo u slučaju prevelike rodnosti, i tada su vina slabije obojena. Kontrolom tj. bolje reći obuzdavanjem rodnosti može se postići znatno bolja kvaliteta ploda, pa onda i vina. U fazi pune zrelosti vrlo brzo dolazi do prosušivanja bobica zbog iznimno tanke kožice.

Praktična iskustva i gospodarska važnost: kako bi postigla zadovoljavajuću kvalitetu, sorta, zbog osjetljivosti na niske zimske temperature i na sivu plijesan, zahtijeva dobre, povišene i prozračne vinogradarske položaje. Prikladna je za siromašna, pjeskovita tla gdje i postiže najbolje rezultate. U slučaju kišne jeseni, zbog iznimno tanke kožice može doci do naglog razvoja sive plijesni, i gubitka uroda. Kvalitativni potencijal ove sorte jako ovisi o uvjetima položaja, ali i o meteo-uvjetima u pojedinim godinama. U toplim i sušnim godinama daje vina jako dobre kvalitete, obojenosti i arome, srednje jakosti, ali mekana i bez izraženih tanina, tj. trpkoće, zbog čega je prikladna i za proizvodnju ružičastih vina. Kvaliteti u takvim uvjetima može bitno pridonijeti prosušivanje bobica. U lošijim se godinama i zbog jake osjetljivost na sivu plijesan u slučaju jače zaraze preporučuje grožđe preraditi samo u bijelo ili ružičasto vino.

Populacija (veličina i trend populacije): trenutačno joj je populacija relativno mala i ne poduzimaju se značajne mjere za revitalizaciju uzgoja ove sorte te valja očekivati daljnje smanjenje populacije. Ugroženost i mjere zaštite: sorta je zbog male rasprostranjenosti u Hrvatskoj i zbog nepostojanja provedbe mjera za njezinu revitalizaciju osjetljiva. Sorta se uzgaja u okolnim zemljama (Mađarska, Srbija) pa je stoga opasnost od njezina nestanka smanjena, međutim smatra se da bi bilo potrebno sačuvati hrvatsku populaciju sorte zbog moguće unutarsortne varijabilnosti.   ♣   SuČ – 03/2017

Stvaratelji za stoljeća: IVAN DROPULJIĆ i MARINO MARKEŽIĆ!

         Međunarodni ekonomski forum – Dubrovnik 2017 

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

USPJEŠNI LJUDI SU ONI KOJI SAMI SEBI STVARAJU PRILIKU. OVO NAŠE DOGAĐANJE IMA PERSPEKTIVU, i CILJ NAM JE DODATNA INTERNACIONALIZACIJA SKUPA. ŽELIMO ISTRAJATI u PODRŽAVANJU AUTENTIČNIH NAPORA KOJI ZAVRJEĐUJU PRIZNANJA, DA OMOGUĆIMO ŠTO ŠIRU PLATFORMU, KAŽE prof. dr. SINIŠA ZARIĆ, PREDSJEDNIK INTERNACIONALNOG KOMITETA ZA DODJELU NAGRADE STVARATELJI ZA STOLJEĆA DOBITNICI KOJE SU OVE GODINE i DVIJE OSOBE IZ VINSKOG SVIJETA HRVATSKE

Prof. Ivan Dropuljić (treći zdesna) u društvu s ostalim laureatima (snimila: Marija Barić)

Prof. Ivan Dropuljić dok prima nagraudu (Marija Barić)

U prvoj polovici ožujka u Dubrovniku je održan četvrti regionalni summit poduzetnika srednje i jugoistočne Europe pod nazivom 300 najboljih. Tom prigodom u dubrovačkom hotelu Sheraton podijeljene su nagrade i priznanja Stvaratelji za stoljeća 2016 za doprinos razvoju poduzetništva u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Među dobitnicima neki su i iz vinskoga svijeta, konkretno iz Hrvatske prof. Ivan Dropuljić, kao osnivač i više od desetljeća uspješni direktor međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com, te Marino Markežić s Momjanštine u Istri, nekad primarno vrlo uspješni ugostitelj i sekundarno proizvođač vina za tadašnje potrebe svojega restorana Da Marino u Kremenju, a danas primarno proizvođač vina, vlasnik renomiranog i gospodarski značajnog vinskog posjeda Kabola.

Čestitke!

                        – Osnovni cilj održavanja Regionalnog summita poduzetnika Srednje i Jugoistočne Europe 300 najboljih je ukazivanje na značenje poduzetništva za sveukupni ekonomski i društveni razvoj i pružanje potpore razvoju poduzetništva – kaže Vinko M. Ćuro, predsjednik Upravnog odbora MEF Perspektive i Organizacijskog odbora IV Regionalnog summita poduzetnika.

A predsjednik Međunarodnog  komiteta za dodjelu nagrada i priznanja Stvaratelji za stoljeća i profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu prof.dr. Siniša Zarić osvrnuo se na izreku G.B. Shawa koji je rekao da ljudi uvijek traže izgovore u slučajnosti:

– Osobno ne vjerujem u slučajnost, naime uspješni ljudi su oni koji sami sebi stvaraju priliku. Istina je kako smo svi zauzeti i izdatak je doći ovamo, ali potrebno je ostvariti priliku za razgovor s onima koji mogu biti vaši poslovni partneri.

Prof. dr. Zarić istaknuo je kao kvalitete ovog regionalnog summita prihvaćena i opravdana priznanja, te ideju u obliku platforme za povezivanje.

– Ovo je forum koji ima perspektivu, i cilj nam je dodatna internacionalizacija skupa. Želimo istrajati u podržavanju autentičnih napora koji zavrjeđuju priznanja, da omogućimo što širu platform. Važno je da sudionika bude što više, to je dobro za širenje ideja dalje. Projektom dodjele nagrada Stvaratelji za stoljeća za doprinos razvoju poduzetništva u srednjoj i jugoistočnoj Europi želi se javno odati priznanje velikim vizionarima i liderima sutrašnjice za neustrašivost, rad, znanje, kreativnost i vrhunske rezultate kao temelja i glavnog pokretača napretka zajednice u kojoj živimo, te kao stvaratelja razvojnih izazova za novo vrijeme.

Samo oni koji se odvaže, stvaraju povijest!

Prof. Ivan Dropuljić u društvu s Gordanom Paunović, članicom Posebnog odjela za društvene djelatnosti Srbije, i s Petrašinom Jakovljevićem, članom Programskog odbora Međunarodnog ekonomskog foruma Perspektive iz Srbije, koji su u ovoj kategoriji uručivali nagrade

Evo profila institucije Međunarodni ekonomski forum Perspektive 1997 – 2017: osnovana je u Tuzli 1997. s ciljem revitalizacije suvremene ekonomske misli, a na inicijativu PROMO International Grupe u kojoj se okupio veći broj istaknutih ekonomskih eksperata, poduzetnika, menadžera i političara. Instituciju su podržale međunarodne organizacije kao Agencija TALDI iz Tuzle, Centar za menadžment i informacione tehnologije MIT iz Sarajeva, USAID, Europska komisija…

Stav osnivača bio je da se kvalitetnim raspravama i stručnim ukazivanjem na ekonomske probleme najviše može pomoći pri rješavanju tih problema.  Svoju misiju Međunarodni ekonomski forum Perspektive provodi organizirajući na visokom nivou poslovne skupove kongresnog i edukacijskog karaktera uz sudjelovanje predstavnika poslovne i akademske zajednice, organa vlasti, međunarodnih organizacija i medija.

Konkretne značajnije aktivnosti koje se danas provode su: redovna godišnja konferencija Foruma (sudjeluju članovi Foruma i drugi zainteresirani), zatim savjetovanje ekonomista i menadžera Bosne i Hercegovine (sudjeluju predstavnici vlada, akademske i poslovne zajednice; regionalni ekonomski forum zemalja članica Srednjeeuropske zone slobodne trgovine CEFTA, pa CBF – Croatia Business Forum, potom posebne konferencije posvećene informacijsko–komunikacijskim tehnologijama, regionalni summit poduzetnika, tematski okrugli stolovi, seminari, poslovni konzalting a od 2011. godine tu su i različiti marketinški projekti i organizacija sajamskih manifestacija sve u funkciji pružanja doprinosa razvoju ekonomije u regiji.

Međunarodni ekonomski forum Perspektive, odgovoran za kongresne aktivnosti i poslovnu edukaciju, kontinuirano djeluje na učinkovitoj razmjeni informacija te u razmatranju pravaca i mogućnosti revitalizacije regionalne ekonomije. U posljednjih 17 godina realizirano je više od 120 značajnijih aktivnosti s više od 10.000 sudionika. Međunarodni ekonomski forum Perspektive broji više od tisuću članova u sedam zemalja Srednje i Jugoistočne Europe.

Drugi hrvatski dobitnik u ovoj grupi Marino Markežić Kabola nije došao u Dubrovnik, da i osobno primi priznanje

U okviru brojnih aktivnosti svoje stavove i preporuke o ekonomskim kretanjima i mogućnostima unaprjeđenja ekonomskog razvoja izrekli su poznati ekonomski stručnjaci i čelnici značajnih ekonomskih institucija: Carl Bildt, Donato Chiarini, Rory O’Sullivan, Wolfgang Petritsch, dr. Jadranko Prlić, dr. Mladen Ivanić, dr. Pere Sikavica, dr. Anto Domazet, dr. Mirza Kušljugić, dr. Jelica Minić, dr. Mary Caldor, dr. Vesna Bojčić, dr. Ejup Ganić, dr. Hidajet Repovac, dr. Gajo Sekulić, Peter Nichol, dr. Tanja Kesić, dr. Mustafa Omanović, dr. Slobodan Korać, dr. Zlatko Lagumdžija, dr. Haris Silajdžić, dr. Dragan Mikerević, dr. Boris Tihi, dr. Rajko Tomaš, Ak. Božidar Matić, Milorad Dodik, dr. Zećir Hadžiahmetović, dr. Božo Žepić, Clliford Bond, Craig Buck, Jovan Divjak, dr. Azra Hadžiahmetović, dr. Sead Kreso, Hans Jorg Kretschmer, dr. Hasan Muratović, dr. Dragoljub Stojanov, Donald Hays, dr. Danica Purg, dr. Ivan Vejvoda, dr. Mustafa Festić, dr. Dragan Magaš, dr. Mustafa Sinanagić, Joseph Ingram, dr. Ante Pulić, dr. Žarko Primorac, dr. Muris Čičić, Adnan Terzić, dr. Ante Radnić, dr. Kemal Kozarić, dr. Franc Gider, dr. Nedžad Branković, dr. Nediljko Bilić, dr. Nenad Brkić, dr. Vesna Babić-Hodović, dr. Ante Čičin-Šain, mr. Gordana Kovačević i brojni drugi.

U Međunarodnom komitetu za dodjelu nagrada Stvaratelji za stoljeća su, uz predsjednika prof. dr. Sinišu Zarića, kao dopredsjednici prof. dr. Biljana Sekulovska-Gaber iz Makedonije,  prof. dr. sc. Velimir Srića iz Hrvatske i prof. dr. Jugoslav Jovičić iz Bosne i Hercegovine, te kao članovi: dr. Sanja Popović Pantić iz Srbije,  prof. dr. emerit. Slavica Singer iz Hrvatske, mr. sc. Franc Pangerl iz Slovenije, prof. dr. Bahrija Umihanić iz Bosne i Hercegovine, mag. ecc. Vesna Cvitanović iz Hrvatske, prof. dr. Aleksandar Andrejević iz Srbije, doc. dr. Vatroslav Škare iz Hrvatske, mr. sc. Irena Božić iz Bosne i Hercegovine. Počasni članovi su prof. dr. Franz Schausberger iz Austrije, i dr. Bernhard Prestel, kao predstavnik, Njemačke i Švicarske.

 Postoji i Međunarodni klub laureata stvaratelja za stoljeća. Predsjednik je Svetozar Janevski iz Makedonije, a dopredsjednici Dragoljub Vukadinović iz Srbije, Branko Roglić iz Hrvatske, Tanja Skaza iz Slovenije, Vasilije Kusovac iz Crne Gore, Mithad Terzić iz Bosne i Hercegovine, te Alajdin Fusha s Kosova.

DROPI PROMOCIJA i ZAGREB VINO.COM

A sada nešto i o STVARATELJU ZA STOLJEĆA prof. Ivanu Dropuljiću. Prvo pitanje: zna li on uopće tko ga je preporučio za nagradu. kako je došlo do toga da se nađe među laureatima MEF Perspektive 2016 ?

– Ovo u Dubrovniku mi je prva značajna nagrada u životu, i moram reći da me je iznenadila, naravno, ugodno. Tko me kao osoba predložio za nju, to još ne znam. U vinskome svijetu dosta duboko sam, u segmentu trgovine i promidžbe, već više od 20 godina, ali moja profesionalna karijera počela je sasma drugdje. U školi, u selu Gola kod Koprivnice, gdje sam bio nastavnik matematike. Tamo sam radio dvije godine, i onda se rodio sin Domagoj, pa smo supruga Ivanka i ja odlučili preseliti u Zagreb, nadajući se boljim uvjetima u glavnome gradu Hrvatske. Međutim, u Zagrebu tada nije baš bilo slobodnih radnih mjesta u prosvjeti, pa sam se zaposlio u INA-Naftaplinu. Radni zadatak mi je bio da obilazim bušotine na terenu i da sudjelujem u obavljanju raznih mjerenja. Potkraj osamdesetih prešao sam u INA-u u Šubićevoj ulici, i tu sam radio do 2002. Moje prvo poslovno druženje s vinom bilo je već lipnja 1992. Kako sam se tada nalazio u Hrvatskoj seljačkoj stranci i družio se dosta s Dragom Stipcem te kako sam saznao da se iznajmljuje vinski podrum kod tržnice na Branimirovu trgu, predložio sam mu da ga se unajmi i da se seljacima omogući bolji kontakt s tržištem. Malo pomalo sve više poznatijih vinara počelo je plasirati vino preko tog podruma. U vinski svijet potpuno sam se prebacio 2002. nakon što sam otišao iz INA-e. Taman se posao na lijepo uhodao, kad su, 2008., vlasnici podrumskog prostora na Branimircu odlučili da moramo izaći odande. Ali, na okretištu tramvaja na Borongaju ukazala se prilika za prostor koji se mogao lijepo iskoristiti za vinoteku i moja supruga i ja odlučili smo se poslovno skrasiti tamo. S ponude rinfuznog vina prebacili smo se na butelje, a među prvim našim poslovnim partnerima bio je Vlado Krauthaker. Pomislili smo da bi bilo dobro u ponudi uz vino imati i ono što obvezno ide uz vino, a to su razni suhomesnati specijaliteti i mliječne prerađevine i to manjih proizvođača, pa smo počeli prodavati i pršut, kulen, sir od biranih proizvođača. Naš posao u trgovini vinom intenzivno nastavlja sin Domagoj. Kako sam imao veće ambicije od pukog trgovanja vinom i dostavljanja vina naručiteljima, počeo sam, da bih nešto korisnog vidio i naučio, posjećivati razne eno-gastronomske priredbe u našem neposrednom susjedstvu, a onda i dalje, primjerice išao sam na ProWein u Düsseldorf, na Vinitaly u Veronu, potom na čuveni festival u Merano, i, pogotovu nakon nekoliko posjeta sjajnoj manifestaciji u Meranu u talijanskom Južnom Tirolu došla mi je ideja da upravo po meranskom receptu pokušam u Hrvatskoj organizirati snažnu vinsku manifestaciju. Trebalo nam je tako nešto, pogotovu u glavnome gradu, naime klasičan sajam na Zagrebačkom velesajmu već je osjetno gubio snagu. Tako se rodio festival Zagreb Vino.com, moram reći da sam u priču ušao sa samo 30 kuna u džepu… Ali pomogli su mi brojni dragi ljudi iz društvenog i poslovnig svijeta no i tadašnji ambiciozniji vinari koji su moj prijedlog prepoznali kao jako dobar. Prva priredba održana je u tzv. Maloj dvorani zagrebačke koncertne dvorane Vatroslav Lisinski.

Prvi Zagreb Vino.com u Lisinskome, iako u odnosu na sadašnje gabarite, malen, pokazao se kao odličan početak, naime ponudio je ljubiteljima plemenite kapljice u nas sasma drukčiji – puno prisniji i iskreniji – kontakt od onog za koji se iz dosta hladnih velesajamskih hala i dosta zatvorenih klasičnih sajamskih štandova znalo prije. Već na proljeće iduće godine interes za nastupom osjetno se povećao, i prof. Dropuljić jednostavno je bio prisiljen pronaći veći prostor.

– Razmišljao sam intenzivno kamo preseliti priredbu. U obzir su dolazili samo elitni ambijenti, kakve plemenita kapljica i zavrjeđuje. Dragi prijatelj novinar Bruno Sušanj, koji mi je pomagaoi oko PR-a na manifestaciji u Lisinskome, nagovarao me da se prebacim u hotel Esplanade, kao ikonu hrvatskog ugostiteljstva, gastronomije i turizma. Izvanredno za moj festival! Svake godine broj sudionika se povećavao, Zagreb Vino.com postao je značajno ogledalo hrvatskoga vina na jednome mjestu. Sad je već stvar došla do plafona, naime hotel Esplanade više nema prostora da mi dade koliko bi ga meni u ovome trenutku trebalo s obzirom na interes za izlagački nastup. Nakon ukupno 11 godina festivala i od toga 10 godina u Esplanadi sad moram vidjeti što i kako dalje. Volio bih ostati u Esplanadi jer taj hotel ima visoku karizmu, ali eto prostor je postao pretijesan. Postoji mogućnost odlaska u neki drugi zagrebački hotel koji ima više četvornih metara za ponuditi, razmišljam npr .o Westinu, ali vidim i da puno mojih izlagača, bez obzira na gužvu preferira Esplanadu. Zato ovih dana šaljem upitnik izlagačima o tome ostati u Esplanadi bez obzira na pretrpanost, ili pak otići u neki drugi ambijent koji pruža mogućnost za komotniji smještaj izlagača i za komotniji prihvat posjetitelja. S obzirom na odličnu dosadašnju suradnju s izlagačima ne želim odlučivati sam, nego hoću saznati i mišljenje mojih partnera, tj. izlagača. Potencijalnim izlagačima, ponavljam,upravo šaljem anketni listić o tome da li da se ostane u Esplanadi ili su spremni da se krene nekamo drugamo, ali opet dakako na visokom nivou.

S obzirom da su u početku proizvođači ruku podrške pružali njemu, Dropuljić sad to svakako želi vratiti uvažavanjem mišljenja većine vinara. Mogao je, kao sto se to radi u Meranu, napraviti selekciju izlagača na način da zeleno svjetlo za nastup dade automatski onima s već čvrstom afirmacijom te onima koji bi se na strukovnom ocjenjivanju pokazali najpoželjnijima za Festval, ali eto ne priklanja se tome sistemu.

– Često čujem da ovome ili onome vinaru nije mjesto na festivalu. Ali, pitam se: pa tko sam ja da odlučim kome jeste a kome od vinara nije mjesto na festivalu? Svatko se bori za sebe, radi kako zna i treba imati šansu da se pred publikom pokaže. Publika je relevantna. Ako se izlagači u najvećem broju slože da bi se ostalo u Esplanadi, to ću poštovati, a novim mogućim izlagačima koji se tek žele prijaviti poručujem da će s obzirom na nedostatak prostora moći uskočiti jedino na mjesto nekoga tko eventualno otkaže, jer, logično, prednost za nastup imaju oni ponuđači koji su najduže sa mnom na ovom festivalu. Nagrada dobivena sada u Dubrovniku obveza je da unaprjeđjujem manifestaciju i plan mi je maksimalno se fokusirati na povećanje broja radionica i na podizanje njihove kakvoće i atraktivnosti. Lani smo dostignuli visoki nivo s više radionica a pogotovu s onom vezanom uz Domaine de la Romanée Conti, ove godine moram nastaviti s velikim imenima. Od onih koja bi mogla s obzirom na svoj status i te kako intrigirati svakako je npr. i bordoška ikona Château Pétrus. Zagreb Vino.com krenuo je i s dosta naglašenom humanitarnom dimenzijom, htio bih i da se stvari nastave i unaprjeđuju i na tome kolosijeku pa pozivam zainteresirane za neke značajnije dobrotvorne akcije da mi se jave pa da skupa osmislimo nešto jako dobro.

Ima li prof. Dropuljić u planu uz Zagreb Vino.com, sad kad ima iskustvo od više od jednog desetljeća s festivalom, raditi još kakve vinske programe?

– Teško je u maloj zemlji kakva je Hrvatska krenuti u novi projekt jer manifestacija već ima poprilično, međutim potreba su i nastupi na sajmovima, festivalima i ocjenjivanjima u inozemstvu. Vinari kao izlagači dosta su financijski i vremenski opterećeni i sve će jače racionano promišljati o tome kamo im se isplati ići prezentirati. Mi kao Hrvatska još uvijek smo, unatoč tome što smo uspješna turistička zemlja i mada su naša vina kakvoćom u međuvremenu bitno napredovala, dosta slabo na glasu po vinu u inozemstvu, pa sam počeo razmišljati o akcijama na promidžbi naših vina i vinara prema svijetu, no o tome detaljnije nekom drugom porigodom, kad se neke početne zamisli dorade. Veliki je problem oko afirmacije hrvatskoga vina vani to što su hrvatski vinari slabo organizirani, a branša koja nije dobro samoorganizirana nema većih izgleda za uspjeh. Druga stvar koja me jako zanima, a morala bi zasigurno više zanimati i neke druge što se bave gospodarstvom u ovome društvu, je slavonski hrast kao polazište za kvalitetnu bačvu za svjetsko tržište. Slavonska hrastovina visoko kotira ali tek ako bačva dolazi iz bačvarije vani, međutim smisao je ne relativno jeftino izvoziti sirovinu nego po prikladnoj cijeni prodavati u inozemstvo gotov proizvod. Mota mi se po glavi zamisao da osnujem ovdje ozbiljnu bačvariju na visokoj svjetskoj razini i sa stotinjak zaposlenih, što, zar ne, nije baš mačji kašalj… – kazao je prof. Ivan Dropuljić.

Krene li mu i to dobrim putem, moguće je da mu slijedi i još jedna nagrada Stvaratelji za stoljeća…  ♣    SuČ – 03/2017

 

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 02.2017 – BUYING GUIDE

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

 &

 

MONTALCINO, Toscana, Italija: Benvenuto, Brunello 2017!

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU

od/since 1994.

VELJAČA – 2017 – FEBRUARY

U OVOME BROJU: HRVATSKA – CROATIAARGENTINA • ČILE – CHILEFRANCUSKA – FRANCE • ITALIJA – ITALIA • SLOVENIJASRBIJA  –  SERBIAŠPANJOLSKA – ESPAÑA

U VINU SU SUNCE, ZEMLJA, LOZA i ZNOJ, ISKRENOST i BIZNIS, RADOST i ŽALOST, NEMIR i OPOJ

IN THE WINE THERE ARE SUN, SOIL, VINE & SWEAT, GENUINITY & BUSINESS, JOY & PAIN, ANXIETY & EBRIETY

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

VINA SU S TRŽIŠTA / WINES ARE FROM THE MARKET

Velika zvijezda, šampion/Big Star, champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! / Brilliant! Impressive! Unique!

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja/Great gold medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with character, classic elegant great wine.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i  s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

♣ ♣  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting.

♣  7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑- trošiti  • ⇗- trošiti ili još čuvati •   ⇒ – čuvati •

 – trošiti svakako uz hranu

Uzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (npr. 5 od 7 članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 85 bodova po skali do 100 bodova, odnosno 17,5 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova.

 

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti hrvatski sjeverozapad / North Western Croatian Uplands

♣ ♣ ♣ (L) RAJNSKI RIZLING 2015 – TOMAC

PLEŠIVICA • sorta: rizling rajnski • kvalitetno s kzp • 13,0 vol % • 0,75 lit

VINO je sortno prepoznatljivo, kompleksno, skladno, dopadljivo, lijepo pitko. U nosu isprva malo suzdržano, postupno se otvara, s mirisom na zrelo voće te na cvijeće i na mineralno, donekle je i u znaku petroleja. U ustima slankasto, s blagaom slasti te s kvalitetno pratećom kiselosti. Okus dosta dugo traje ■ SERVIS: ⇗   (školjke, rižoti s plodovima mora, bijela riba, brudet, teletina…) • velika čaša (rajnska) • 12°C

♣ ♣ (♣)  (XL) CRNI PINOT 2015 – TOMAC

PLEŠIVICA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: pinot crni • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM, maceracija, u amfori, i, uz nju, alkoholno vrenje • kvasci: vlastiti, autohtoni • dozrijevanje: velika bačva ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,5 vol % ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: teška • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je dotjerano, skladno, umireno, nježno, složeno, vitko. U suglasju je sa sortom, lijepo / lako se pije. U špici. Izgledom živahno, bistro, svijetle boje. Na nosu diskretno, upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ crveno/ koštićavo), floralno (note vezane, primjerice, uz ljubičicu), začine/mirodije, dodir. U ustima zaobljeno, slankasto, sa dobro pratećom kiselosti, tijelom & strukturom dobro, vitko, svježeg ugodno gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇑  (purica s mlincima) • srednje velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 16°C

pjenušci  – sparklings

♣ ♣ ♣ (XL) COLETTI rosé brutKOLARIĆ

PLEŠIVICA • sorta: portugizac 80 % & crni pinot • klasična metoda, s drugim vrenjem u boci • vrhunsko kzp • brut • 12,5 vol % • 0,75 lit

VINO je čisto, skladno, lijepo pitko. Nešto intenzivnije ružičaste boje, jako dobrog perlanja. U nosu ugodno, upućuje na voćnost, U ustima svježe, dosta dobre strukture, solidno dugačkog, blago gorkastog završetka. ■ SERVIS: ⇑ (aperitiv, predjela od plodova mora/sirovi škampi, te predjela od ribe) • čaša za pjenušac • 8-10°C

Dalmacija / Dalmatia


♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) ZLATAN PLAVAC 2011 grand cru – ZLATAN OTOK (Plenković)

HVAR, SVETA NEDJELJA • sorta: plavac mali • vrhunsko s kzp • suho • 15,0 vol % • 0,75 lit

VINO je moćno, toplo, sočno, kompleksno, skladno i elegantno. Veliko! Ima budućnost. Tamne boje, s lijepo izraženim i razvijenim tipičnim mirisom, u bouquetu se prepoznaje ukuhana šljiva. Usta su ga puna, mekano je, slankasto, s nijansom fine slasti, tijelo snažno, završetak dugačak ■ SERVIS: ⇗    (najbolje crveno meso) • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 18°C

♣ ♣   (XXL) PRI•MUS 2012 plavac mali – RIZMAN

SREDNJA i JUŽNA DALMACIJA, KOMARNA • sorta: plavac mali • ZOI Srednja i Južna Dalmacija • suho • 13,0 vol % • 0,75 lit

VINO je vrlo lijepe, privlačne tamne boje, pokazuje voćnost međutim i na nosu i u ustima s puno je – zapravo previše! – utjecaja bačvice, u okusu se dosta osjeti tanin koji, posebice na završetku, poprilično isušuje i skuplja usta. ■ SERVIS:  ⇑    • 16-18°C

♣ ♣  (XXL) TRIBIDRAG 2014 – RIZMAN

SREDNJA i JUŽNA DALMACIJA, KOMARNA • sorta: tribidrag/crljenak/zinfandel • ZOI Srednja i Južna Dalmacija • suho • 13,5 vol % • 0,75 lit

VINO je ostavilo utisak čistog i urednoga u enološkome smislu, međutim i ne baš komplicirane kapljice. Miris odaje voćnost, međutim u okusu, koji donekle sugerira slast, tanin, za koji se ne bi reklo da je ćoškast, ipak je takav da, posebice na završetku, smetajuće isušuje usta. ■ SERVIS: ⇑  (zamašćena jela – crveno meso s umakom) • velika čaša (bordoška) • 18°C

 (M) DILLATUM 2015 – KAŠTELA COOP

KAŠTELA-TROGIR • sorta: plavac mali, babica, ljutun, dobričić • kvalitetno s kzp • suho • 13,5 vol % • 0,75 lit

VINO je nekomplicirano, bez finoće, malo divlje, s mirisom što vuče na animalno, dojam je pri kušanju bio i da je povišena hlapljiva kiselost. U ustima vino je toplo, vrlo solidnoga tijela, gorkastog, malo grubog i donekle sušećeg završetka.

 ___________________________________

Klub   2017

DEGUSTACIJA u restoranu NOELKlub Vinske zvijezde kušao je i ocjenjivao vina u zagrebačkom restoranu NOEL. Kušači su, uz stalni trio Vitomir Andrić, Ivo Kozarčanin i Željko Suhadolnik, bili sommelieri Siniša Lasan i Krešimir Šesnić, ugledni zagrebački odvjetnik, šmeker i veliki poznavatelj vina Mladen Vukmir, te Ivan Dropuljić, direktor međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com. Vina je točio Asmir Delić. ■

Restoran Noel – kušanje

Vina za ocjenjivanja u organizaciji Vinskog kluba dobivena su od zagrebačkih trgovačkih kuća: ACROBAT/SVIJET VINA, BORNSTEIN, FINES WINES, GDG PROM, MIVA, ROTO DINAMIC, SUPERKONZUM, PUNI SEPET, PZ DROPI, VINOTRADE, VINO.hr, VIVAT FINA VINA, VRUTAK

Ovim putem srdačno zahvaljujemo restoranu NOEL na gostoprimstvu, a vinotekarima na uzorcima!

______________________________

♣ ♣  (M-L) VALLE 2016 – KOZLOVIĆ

HRVATSKA ISTRA, ZAPADNA ISTRA • sorta: malvazija istarska & sauvignon blanc • kvalitetno s kzp • suho • 12,5 vol % • 0,75 lit

VINO je s mladenačkim nabojem, čisto, vodoblijedo, aromatično, s dosta sovinjonskih nota. Za ljubitelje vrlo vrlo mladih vina. Miris, koji traje dosta dugo, nudi voćnost (jabuka), cvijetne note. U ustima gorkasto, tijelo vitko, završetak ne baš dugačak. ■ SERVIS:  ⇑   (salate od bijelog mesa, štuka s povrćem…) • srednje velika čaša (bordoška) • 10°C

♣ ♣  (M) MALVAZIJA 2015 Legovina – LEGOVIĆ

HRVATSKA ISTRA, ZAPADNA ISTRA • sorta: malvazija istarska • suho • 12,5 vol % • 0,75 lit

VINO je uredno, korektno, nekomplicirano, s dosta cvijetnih niti, u ustima živo, vitko, gorkastog završetka ■ SERVIS:  ⇑   (tjestenina s laganijim bijelim umacima) • srednje velika čaša • 10°C

♣ ♣   (M) MUŠKAT 2015 – Ivo KATUNAR

KRK, VRBNIK • sorta: muškat • kvalitetno s kzp • poluslatko • 12,0 vol % • 0,75 lit

VINO je sortno prepoznatljivo, čisto i uredno, s neprovrelim sladorom koji se, inače, kad je u umjerenoj količini dobro vezuje na aromatiku ove sorte ali ga je tu ipak malo previše. Tijelom vrlo vitko, kraćeg završetka ■ SERVIS: ⇑ (kremšnite) • manja čaša • 8-10°C

♣ ♣ ♣  (L) MERLOT 2013 FESTIGIA – VINA LAGUNA

HRVATSKA ISTRA, ZAPADNA ISTRA • sorta: merlot • vrhunsko s kzp • suho • 13,5 vol % • 0,75 lit

VINO je puno, složeno, dotjerano, lijepo pitko. Tamne boje, s mirisom koji upućuje na tamno voće ali i, blago te nimalo nenametljivo, odaje utjecaj bačvice, Okus je mekan, skladan, tijelo dobro do vrlo dobro ■ SERVIS: ⇗   (patka, guska s mlincima…) • velika čaša (bordoška) • 16-18°C

♣ ♣  (M) MERLOT 2015 –RAVALICO

HRVATSKA ISTRA • sorta: merlot • vrhunsko s kzp, Hrvatska Istra ZOI • suho • 12,6 vol % • 0,75 lit

VINO je nekomplicirano, uredno, svježe, pitko, prikladno za svaki dan. ■ SERVIS: ⇑   (meso s roštilja) • srednje velika čaša (bordoška) • 16°C

♣ ♣ ♣  (L) CABERNET SAUVIGNON 2013 FESTIGIA – VINA LAGUNA

HRVATSKA ISTRA, ZAPADNA ISTRA • sorta: cabernet sauvignon • vrhunsko s kzp • suho • 13,5 vol % • 0,75 lit

VINO je donekle složeno, s dosta voćnosti ali i s herbalnm štihom, živo, pitko, prilično dobre strukture, traje ■ SERVIS:  ⇑    (meso s roštilja, meso iz pećnice, ispod peke, gulaš) • velika čaša (bordoška) • 16-18°C

Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Danube area

♣ ♣ ♣  (L-XL) CHARDONNAY 2015 – BELJE

HRVATSKO PODUNAVLJE, BARANJA ■ VINOGRAD: Goldberg • blaga kosina • sorta: chardonnay ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol % ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka – teška – po tradiciji odgovara vinu: ne • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je složeno, dosta čvrste kičme oko koje bi dobrodošlo još malo mesa, vrlo toplo, skladno, s dosta živosti. U suglasju sa terroireom, tipologijom, sortom. U špici koja može trajati. Izgledom živahno, bistro, slamnato-žuto. Na nosu upućuje na voćnost – izraženu dobro (voće: domaće/ zeleno; bijelo/ koštićavo/ orašasto), floralno – dodir, osjet korice kruha, mineralno, U ustima zaobljeno, slankasto, sa dobro pratećom kiselosti, fino gorkasto. Tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro, živahnog, gorkastog srednje   dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗   (tjestenina s umakom na bazi aromatičnog mekanog sira s plijesnima, bijela riba sa žara, brudet, pečena piletina, teletina… ) • veća čaša • 12°C


♣ ♣ ♣  (S-M) GRAŠEVINA 2015 misno vino – ĐAKOVAČKO-OSJEČKA NADBISKUPIJA

ĐAKOVO, TRNAVA • sorta: graševina • ZOI Slavonija • suho • 13,5 vol % • 0,75 lit •  ODNOS KAKVOĆE i CIJENE: odličan

VINO je puno, toplo, lijepe svijetle žućkaste boje, dosta suzdržano na nosu i treba ga pustiti u čaši da se miris otvori. Raspoznaju se cvijetne note, trava, mineralnost, U ustima svježe, slankasto, pokazuje vrlo dobro tijelo. Traje. Retronazalno kao da upućuje na badem. ■ SERVIS: ⇑   (bijela riba sa žara) • veća čaša (rajnska) • 12°C

♣ ♣  (M) TRAMINAC 2015 misno vino – ĐAKOVAČKO-OSJEČKA NADBISKUPIJA

ĐAKOVO, TRNAVA • sorta: traminac • ZOI Slavonija • 14,0 vol % • 0,75 lit

VINO je čisto i uredno, snažno, malo rustikalno, vrlo toplo, sortno prepoznatljivo međutim sorta je ipak dosta stidljivo izražena i ne potencira karakter ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša (bordoška) • 12-14°C

♣ ♣ ♣ ♣  (XL) JAKOB SYRAH 2013 – VINA JAKOB

SLAVONSKI BROD, STUPNIK • sorta: syrah • vrhunsko s kzp • suho • 14,5 vol %  • 0,75 lit

VINO je puno, gusto, toplo, snažno, konkretno, složeno. Skladno, ima i eleganciju. Lijepo se pije uz hranu, međutim još je zapravo premlado za konzumaciju, naime zenit mu tek slijedi. Žive, tamne gotovo neprobojne rubinske boje s još ljubičastom nijansom, fino iskazanog mirisa s dosta voća te s primjesom mirodija a i čokolade, u ustima slankasto, dobro zaobljeno, sa živim ali poprilično uglađenim taninom, snažnoga tijela, ■ SERVIS: ⇗    (tamno meso sa žara, u umaku, ispod peke, zrelo tvrdi sir…)   ⇒ • velika čaša (bordoška) • 18°C

♣ ♣ ♣ (♣)  (XXL) JAKOB CUVÉE 2013 – VINA JAKOB

SLAVONSKI BROD, STUPNIK • sorta:  cabernet franc, cabernet sauvignon, merlot • vrhunsko s kzp • suho • 14,0 vol %  • 0,75 lit

VINO je koncentrirano, snažno, toplo, lijepo dotjerano, ima eleganciju, premlado. Malo još zatvoreno na nosu a kad se u čaši otvori odaje miris s dosta voćnosti i začina od dozrijevanja u bačvici međutim utjecaj bačvice nije nimalo napadan i ne remeti sklad. U ustima lijepo zaobljeno, sa zrelim taninom koji još treba omekšati. slankasto, s dozom fine slasti, s dobro pratećom kiselosti. Tijelom potentno, dugačkog toplog živog finala, veliki potencijal ■ SERVIS: ⇗   (odležana crvena mesa, dugo pirjana tamna mesa)  ⇒ • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 18°C

♣ ♣  (M) MERLOT 2015 – BUHAČ

HRVATSKO PODUNAVLJE, ILOK • sorta: merlot • vrhunsko s kzp • suho • 13,0 vol % • 0,75 lit

VINO je čisto na mirisu i u okusu, uz to što upućuje na voćnost, djeluje i malo zeleno na nosu, dok je u ustima s nedostatkom mesa te s taninom koji se učinio nedovoljno zrelime. ■ SERVIS:  ⇑   • srednje velika čaša • 16-18°C

ARGENTINA    ARGENTINA


♣ ♣ ♣  (M) MALBEC 2015 reserva– KAIKEN

MENDOZA, LUJAN DEL CUJO • sorta: malbec • suho • 14,0 vol % • 0,75 lit • ODNOS KAKVOĆE i CIJENE: jako dobar

VINO je puno, gusto, dotjerano, skladno. Jako dobro za uz svakodnevni ručak, a s obzirom na maloprodajnu cijenu (50 kn) i povoljno za kupnju. Vrlo tamne žive boje, na mirisu s dosta voćnosti potpomognute začinima i nijansom čokolade, u ustima zaobljeno, tijelom vrlo dobro, završetak prilično dugačak ■ SERVIS: ⇗    (nemasno crveno meso sa žara) • velika čaša (bordoška) • 16-18°

ČILE  CHILE

♣ ♣ ♣ (M) CABERNET SAUVIGNON 2014 – MONTES

COLCHAGUA VALLEY • sorta:  cabernet sauvignon • suho • 13,5 vol % •  0,75 lit • ODNOS KAKVOĆE i CIJENE: jako dobar

VINO je tehnički besprijekotno odrađeno, dotjerano, smireno ali s dovoljno živosti. S dobro iskazanim lijepim mirisom u skladu sa sortom i dobi, U ustima zaobljeno, s mekanim taninom. Tijelo i sruktura dobri do vrlo dobri, završetak solidne dužine. Lijepo se pije sada, a može još trajati u dobroj formi ■ SERVIS:  ⇑    • velika čaša (bordoška) • 16-18°C

 _____________________________________

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! / Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! / The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

 ____________________________________

FRANCUSKA

FRANCE

Bordeaux


♣ ♣ ♣  (XXL) CLARENDELLE 2015 blancCLARENCE DILLON

BORDEAUX • sorta: semillon 45 %, sauvignon blanc 45 %, muscadelle 6 % • Bordeaux blanc aoc • suho • 12,0 vol % • 0,75 lit

VINO je skladno, s elegancijom, aromatično, s izraženim sauvignonskim štihom. Na nosu dobro iskazano, privlačno. u ustima oblo, mekano, slankasto, s fino gorkastim završetkom. Vitkog tijela, okusom traje prilično dugo ■ SERVIS:  ⇑   (aperitiv, predjela od plodova mora, ali i od svinjskog mesa…) • veća čaša (bordoška) • 10-12°C

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) CLARENDELLE 2012 rouge – CLARENCE DILLON

BORDEAUX • sorta: merlot 57 %, cabernet sauvignon 30 %, cabernet franc • Bordeaux rouge aoc • suho • 13,0 vol % • 0,75 lit

VINO je puno, kompleksno, bogato, enološki odlično odrađeno. Tamne žive boje, s mirisom koji nudi skladnu kombinaciju voćnosti i utjecaja od dozrijevanja u bačvici, u ustima čvrsto, dobro zaobljeno, harmonično, vrlo dobroga tijela, traje. ■ SERVIS:⇗   (pečenja od tamnoga mesa, zreli sirevi) • velika čaša (bordoška) • 18°C

 Loire

♣ ♣ ♣ (♣)  (XL) TRÉSOR 2014 brut – BOUVET LADUBAY

LOIRE SAUMUR ■ VINOGRAD, sorta: chenin, chardonnay ■ PODRUM, dozrijevanje baznog vina: 6 mjeseci • barrique (225 ℓ) – 15 % novi, ostalo rabljeni i do sedam puta ■ PJENUŠAC, metoda: klasična ■ OZNAKA na etiketi: Saumur a.o.c. • brut • 12,5 vol % • ostatak sladora: 10 g/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne ■ OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je sadržajno, dotjerano, skladno, elegantno, dinamično, puno, s nervom i s dosta živosti, lijepo se pije. Izgledom živahno, bistro, s veselim trajnim perlanjem finim sitnim mjehurićima. Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na voćnost, osjet kvasaca, kruha/brioša. U ustima zaobljeno, uglađeno, sa kvalitetno pratećom kiselosti, tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro, svježeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • velika čaša (za pjenušac) • 10° C

♣ ♣ ♣  (L) SAPHYRE 2014 – BOUVET LADUBAY

LOIRE SAUMUR ■ VINOGRAD, sorta: chenin 90 %, chardonnay ■ PODRUM, dozrijevanje baznog vina: inox ■ PJENUŠAC, metoda: klasična ■ OZNAKA na etiketi: Saumur a.o.c. • brut • 12,5 vol % ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne ■ OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je sočno, dotjerano, zrelo, skladno, svježe, lijepo se pije. Izgledom živahno, bistro, slamnato-žuto, s veselim trajnim perlanjem finim sitnim  brojnim mjehurićima. Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na voćnost, osjet kvasaca, kruha/brioša, maslaca – dodir. U ustima zaobljeno, kremasto, fino svježe, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša (za pjenušac)• 8-10°C

ITALIJA     ITALIA

Alto Adige / Süd Tirol

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (XXXL) BARTHENAU 2011 Vigna S.Urbano – HOFSTÄTTER

ALTO ADIGE MAZON ■ VINOGRAD: kosina • sorta: pinot crni • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ OZNAKA na etiketi: doc • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno – elegantno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je vrlo kompleksno i konkretno, toplo, zrelo, skladno, elegantno. U suglasju je sa terroireom i sortom, lijepo se pije uz hranu ali i kao vino meditacije. Djeluje kao da je još u usponu. Izgledom živahno, bistro, kompaktne a sorti primjerene nešto svjetlije boje. Na nosu seriozno, izraženo taman toliko koliko treba, upućuje na mineralno, cvijetno (prosušeno tamno cvijeće), a onda i na voćnost (voće: domaće/ crveno/ koštićavo), začine/mirodije – dodir, protkano je i finim nitima vegetativnoga. U ustima zaobljeno, s još živim no pitomim taninom, slano, sa vrlo dobro pratećom kiselosti, tijelom & strukturom potentno, ugodno gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇗   (patka i guska s mlincima, dugo pirjana govedina, pernata divljač) • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 18°C

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) PINOT NERO/BLAUBURGUNDER 2011 riserva Mazon – HOFSTÄTTER

ALTO ADIGE MAZON ■ VINOGRAD: kosina • sorta: pinot crni • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ OZNAKA na etiketi: doc • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno – elegantno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je sadržajno, složeno, dotjerano, zrelo, skladno, ozbiljno, elegantno, toplo. Umireno, ali s još dosta živosti. U suglasju s tipologijom, sortom, dobi. Lijepo i lako se pije uz hranu. U špici je koja može još dugo trajati. Izgledom živahno, bistro, rubinsko-granatno, nešto svijetlije ali ne i presvijetle boje. Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ crveno/ koštićavo – višnja), floralno (cvijeće suho, tamno), začine/mirodije – iskazano s mjerom i vrlo dobro uklopljeno, dodir čokolade. U ustima zaobljeno, tanin živ, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti, tijelom & strukturom vrlo dobro, ugodno gorkastog, dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗    (pečena plava riba, pečenje, pirjano tamno meso) • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 18°C

Toscana

Benvenuto, Brunello! – kušanje 2017

 (XXL-XXXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 docg  (* * * * *)  

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (15,0 vol %; 3500 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 Vecchie vigne – Le REGNAIE

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (14,0 vol  %; 3500 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 Fornace – Le REGNAIE

Pločica s oznakom kakvoće za berbu 2012: pet zvjezdica

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (14,5 vol %) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 Vecchie vigne – SIRO PACENTI

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (14,5 vol %; -220.000 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – Il POGGIONE

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (15,0 vol %; 15.000 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – CORTE PAVONE

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (14,5 vol %; 15.000 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 Montosoli – ALTESINO

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (14,5 vol %) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 Pelagrilli – SIRO PACENTI

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (14,5 vol %; 66.000 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – CAMPOGIOVANNI

♣ ♣ ♣ ♣  (14,5 vol %; 40.000 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – CANALICCHIO di SOPRA

♣ ♣ ♣ ♣  (14,0 vol %; 3000 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 Mercatale – RIDOLFI

♣ ♣ ♣ ♣ (14,5 vol % 7000 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 Campo del Drago – CASTIGLION del BOSCO

♣ ♣ ♣ ♣ (14,5 vol %; 6266 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 selezione Madonna delle Grazie – Il MARRONETO

♣ ♣ ♣ ♣ (14,5 vol %; 9000 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – SESTI

♣ ♣ ♣ ♣ (14,5 vol %; 12.323 boce) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – SALVIONI

♣ ♣ ♣ ♣  (14,5 vol %; 9600 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – SASSODISOLE

♣ ♣ ♣ ♣ (14,5 vol %; 6000 boca ) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 Vigna delle Raunate – MOCALI

♣ ♣ ♣ ♣ (15,0 vol %; 6600 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 Tassi – TASSI di FRANCI FRANCA

♣ ♣ ♣ ♣ (14,5 vol %; 90.000 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – CASTIGLION del BOSCO

♣ ♣ ♣ ♣ (14,0 vol %; 34.000 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – DONATELLA CINELLI COLOMBINI

♣ ♣ ♣ ♣ (14,5 vol %, 14.000 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – PIANCORNELLO

♣ ♣ ♣ ♣  (14,5 vol %; 4000 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – SESTA di SOPRA

♣ ♣ ♣ ♣ (14,5 vol %; 25.000 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – La PALAZZETTA

♣ ♣ ♣ ♣  (14,5 vol %; 6666 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – LAMBARDI

♣ ♣ ♣ ♣ (14,5 vol %; 30.000 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – LISINI

♣ ♣ ♣ ♣ (15,0 vol %; 30.000 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – MASTROIANNI

♣ ♣ ♣ ♣ (15,5 vol %; 9000 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – AGOSTINA PIERI

♣ ♣ ♣ ♣  (14,0 vol %; 15650 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – Il MARRONETO

♣ ♣ ♣ ♣  (13,5 vol %; 5000 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 Lupi e Sirene – PODERE le RIPI

♣ ♣ ♣ (♣) (15,0 vol %; 42.000 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – CAPRILI

♣ ♣ ♣ (♣) (14,0 vol %; 17.000 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – TENUTA le POTAZZINE

♣ ♣ ♣ (♣) (14,5 vol %; 120.000 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – ALTESINO

♣ ♣ ♣ (♣) (14,0 vol %; 48.000 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – POGGIO ANTICO

♣ ♣ ♣ (♣) (14,5 vol  %; 24.000 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – FULIGNI

♣ ♣ ♣ (♣) (14,5 vol %; 7000 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – Il PARADISO di MANFREDI

♣ ♣ ♣ (13,5 vol %; 8400 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – POGGIO di SOTTO

♣ ♣ ♣  (14,5 vol %; 117.000 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – ARGIANO

♣ ♣ ♣  (14,5 vol %; 200.000 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – BARBI

♣ ♣ ♣  (14,5 vol %; 21.900 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – CAPANNA

♣ ♣ ♣  (14,5 vol %; 31.700 butelja) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – CASTELLO di ROMITORIO

♣ ♣ ♣ (14,5 vol %; 190.000 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – COL d’ORCIA

♣ ♣ ♣ (14,0 vol%; 153.000 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012      – PIAN delle VIGNE

♣ ♣ ♣  (15,0 vol %; 7000 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – La FIORITA

♣ ♣ ♣ (13,5 vol %; 14,2013 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2012 – GIANNI BRUNELLI – Le CHIUSE di SOTTO

_______________________________________

PRAVILNIK O PROIZVODNJI

Na području općine Montalcino, koja pokriva ukupno 24.000 hektara, nalazi se 3500 hektara vinograda. Za proizvodnju Brunella docg grožđe dolazi s 2100 hektara. Vinogradi su na najboljim pozicijama a loze starije. Za Rosso di Montalcino doc je određeno 510 hektara. Za Rosso se rabi grožđe iz mlađih nasada. Za desertni lagani frizzante Moscadello doc od muškata bijeloga je 50 ha, za apelaciju Sant’Antimo doc 480 ha, za ostala vina je oko 380 ha.

Članova Konzorcija za zaštitu vina Brunello docg, Rosso di Montalcino doc, Moscadello doc i Sant’Antimo doc koji i pune vino u bocu je 208. Inače, Konzorcij je osnovan točno prije 50 godina, kad je i ustanovljena apelacija Brunello di Montalcino docg.

Na kušanje Benvenuto, Brunello! ove godine vina je ponudilo 134 proizvođača-članova Konzorcija, i to u svim gore navedenim kategorijama, s time što kod brunella postoje tri razine – bazna, nazvana annata, zatim, kao stepenica više, selezione ili selekcija (izbor dijela najboljega grožđa odnosno grožđe s jedne izdvojene, bolje pozicije), te riserva – stare loze, bolji položaji, bolja godišta, duže vrijeme u drvu i boci, izlazak na tržište godinu dana kasnije.

BRUNELLO di MONTALCINO docgZona proizvodnje: općina Montalcino; sorta: sangiovese (u Montalcinu zvana Brunello); maksimalni dopušteni prinos po hektaru: osam tona; dozrijevanje: u drvu obvezno najmanje dvije godine, u boci četiri mjeseca, odnosno za kategoriju riserva šest mjeseci; punjenje u bocu: isključivo u zoni proizvodnje; propisani oblik boce: isključivo model bordeaux; najraniji dopušteni izlazak na tržište: s 1. siječnjem u petoj godini od berbe, odnosno za kategoriju riserva s 1. siječnjem u šestoj godini nakon berbe.

ROSSO di MONTALCINO docZona proizvodnje: općina Montalcino; sorta: sangiovese; maksimalni dopušteni prinos: devet tona/ha; punjenje u bocu: isključivo u oblasti proizvodnje vina; model boce: isključivo bordeaux, najraniji dopušteni izlazak na tržište: s 1. rujnom u godini koja slijedi godište berbe.

U Montalcinu, inače, svake godine za vrijeme manifestacije Benvenuto, Brunello! javno proglašavaju kakvoću berbe prethodne godine. O tome kakvu će ocjenu dobiti berba odlučuje grupa stručnjaka s područja vinogradarstva i vinarstva koji su te godine pratili meteorološki aspekt i vegetacijski ciklus loze, koji prate nastanak i razvoj mladog vina u podrumu te koji do kraja siječnja u godini što slijedi berbu kušaju dovoljno uzoraka da bi mogli doinijeti meritorni zaključak. Običaj je da se u ulici u središtu mjesta na zid gradskog tornja u Montalcinu ceremonijalno postavi keramička pločica koju dizajnerski i porukom osmisli neka znana ličnost, s time da kakvoću berbe na pločici pokazuje broj zvjezdica, do njih pet. Pločica za 2011. u znaku je Salvatorea Ferragama!

Evo s koliko su zvjezdica ocijenjene berbe od lani pa do deset godina ranije: 2016 – * * * * *; 2015 – * * * * *; 2014 – * * *; 2013 – * * * *; 2012 – * * * * *; 2011 – * * * *; 2010 – * * * * *; 2009 – * * * *; 2008 – * * * *; 2007 – * * * * *; 2006 – * * * * *

____________________________________________

Pločica kakvoće berbe 2011 – četiri zvjezdice, u znaku Ferragama

(XXL-XXXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2011 docg riserva (* * * *)  

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (14,0 vol %; na tržište ide krajem 2017. ) BRUNELLO di MONTALCINO 2011 riserva – POGGIO di SOTTO (Collemassari)

♣ ♣ ♣ ♣  (14,5 vol %; 6000 boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2011 riserva Millecento – CASTIGLION del BOSCO

♣ ♣ ♣ ♣  (14,5 vol %; 1800  boca) BRUNELLO di MONTALCINO 2011 Castello di Argiano riserva Phenomena – SESTI

________________________________________

VERNACCIA di SAN GIMINIANO docg

Najveći proizvođač Vernaccie di San Giminiano: Teruzzi&Puthod – agronom Alessio Cragnoli (desno), enologinja Irene Leonzio, te, lijevo, Flavio del Seta s posjeda Capella Sant’Andrea

Područje proizvodnje vina od sorte vernaccia je općina San Giminiano, smještena na sjeverozapadu provincije Siena, u srcu Toscane. Područje je bregovito, a vinogradi su na nadmorskim visinama od 200 do 400 metara. Tlo je pliocenskog porijekla.

Uz apelaciju  Vernaccia di San Giminiano docg postoje i apelacije San Giminiano doc, te Chianti, Chianti Colli senesi doc, kao i Toscana igt. Ukupno je na u tome predjelu oko 1900 hektara pod vinovom lozom, od čega je glavno vino i robna marka teritorija Vernaccia di San Giminiano docg. Proizvodi se sa 720 ha. Nekih 450 hektara je namijenjeno za vina San Giminiano doc, a ostatak za Chianti, Chianti Colli senesi doc i  Toscana igt.

Na području San Giminiana je 170 vinskih posjeda, od kojih ih 70 puni vino u butelju i posjeduje svoju robnu marku. Najveći vinski podrum je Teruzzi & Puthod, s oko 96 hektara vlastitog vingrada. Tvrtka je nedavno promijenila vlasnika – kupio ju je talijanski poduzetnih Moretti, koji u Toscani ima i vrlo cijenjeni vinski posjed Petra (crna vina) a predjelu Franciacorte između Brescije i Bergama ima poznatu šampanjeriju Bellavista.

Ukupna proizvodnja vina Vernaccia di San Giminiano kreće se oko 5,2 milijuna litara godišnje. Po pravilniku o produkciji, Vernaccia di San Giminiano mora se sastojati od najmanje 85 posto sorte vernaccia uzgajane dakako na području općine San Giminiano, dok ostatak od 15 posto mogu činiti druge uglavnom nearomatične sorte preporučene za uzgoj u Toscani, ali među njima ne smiju biti traminac, rizvanac, muškat bijeli, malvazija istarska, incrocio bruni54, a od onih s izraženijim aromama smiju se rabiti samo sauvignon i rizling rajnski međutim, bilo sami bilo pomiješani, najviše do ukupno 10 posto. Prinos u vinogradu ne smije biti veći od devet tona. Vinifikacija ipunjenje imaju se odvijati na teritoriju općine.

Za kategoriju riserva rabi se selekcionirano, bolje grožđe, a dozrijevanje u podrumu, bilo samo u inoksu bilo u drvu na finom talogu odnosno u kombinaciji inoks-drvo, treba biti najmanje 11 mjeseci. Propisano je da prije izlaska iz podruma na tržište vino svakako provede najmanje i tri mjeseca u boci.

Vina je u San Giminianu predstavilo nekih 15 tamošnjih proizvođača. Bilo je posve mlade kapljice, one iz 2016, i za tržište već pripremljene (rekao bih isforsirane) – objašnjenje nekih proizvođača je da uvelike Nijemci, bilo kao turisti u San Giminianu bilo kao potrošači uvezene vernaccije u njihovu zemlju (Teruzzi & Puthod u Njemačku navodno izvozi oko 80 posto svoje vernaccije) inzistiraju na sasvim mladoj, kapljici!, ali bilo je i još nedovršenih vina ne samo iz 2016 nego i iz 2015 kojima treba poprilično vremena da budu spremna za konzumaciju, tako da je ovo kušanje bilo nekako u znaku en primeura koji u nas poznajemo iz februarskih susreta u zagrebačkoj Esplanadi ao d ove godine i u Westinu. Kako sam čuo od tamošnjih agronoma i enologa, 2016. se smatra odličnom berbom, boljom od 2015. Lozi, koja je većma u vinogradima s dubljim tlom što je preko zime skupilo dovoljno vodne rezerve, odgovaralo je da 2016. od proljeća do berbe nije baš bilo oborina,

Inače, Vernaccia di San Giminiano vino je koje ne pršti aromama i nije zavodljivo na prvu loptu, nego je vino lijepe pitkosti a koje zavrjeđuje dulju njegu naime fino se razvija s vremenom i organoleptički postaje sve kompleksnije pa je šteta žuriti se s njime, kad dovoljno dozrije uz mineralnost iskazuje dosta bijeloga voća i floralnih nota. Po najavama predsjednice Konzorcia za Vernacciju San Giminiano planira se ići u jače promidžbene akcije kojima bi se potrošačima bolje objasnile prednosti zrele vernaccije, tako da brojni konzumenti posebice Nijemci promjene navike i da ne budu tako nestrpljivi u potražnji I potrošnji.

Većina ponuđenih vina stigla je na ovu degustaciju iz berbi 2016, 2015 i 2014, nekoliko ih je bilo iz 2013., par iz 2012 i 2011, dva su bila iz 2007. Maloprodajne cijene mladih novih vina koja su bila pripremljena za tržište kreću se od 6,5 do 7 eura za butelju.

♣ ♣ ♣ ♣  VERNACCIA di SAN GIMINIANO 2013 riserva – PANIZZI

♣ ♣ ♣ ♣  (13,0 vol %) VERNACCIA di SAN GIMINIANO 2010 Vigna ai Sassi – TENUTA le CALCINAIE

♣ ♣ ♣ ♣  (13,0 vol %) VERNACCIA di SAN GIMINIANO 2009 Hydra – Il PALAGIONE

San Quirico

♣ ♣ ♣ ♣  VERNACCIA di SAN GIMINIANO 2008 riserva Isabella – SAN QUIRICO

♣ ♣ ♣ () VERNACCIA di SAN GIMINIANO 2015 vigna Santa Margherita – PANIZZI

♣ ♣ ♣ (♣) VERNACCIA di SAN GIMINIANO 2011 Carato – MONTENIDOLI

♣ ♣ ♣ (♣)  VERNACCIA di SAN GIMINIANO 2015 riserva Ori – Il PALAGIONE

♣ ♣ ♣ (♣)  VERNACCIA di SAN GIMINIANO 2015 riserva – La LASTRA

♣ ♣ ♣  VERNACCIA di SAN GIMINIANO 2015 Ab Vinea Doni – CASALE FALCHINI

♣ ♣ ♣  VERNACCIA di SAN GIMINIANO 2015 Ventanni – PALAGETTO

♣ ♣ ♣ (13,5 vol %) VERNACCIA di SAN GIMINIANO 2015 – Il LEBBIO

♣ ♣ ♣ (13,5 vol %VERNACCIA di SAN GIMINIANO 2015 Vigna a Solatio – CASALE FALCHINI

♣ ♣ ♣  VERNACCIA di SAN GIMINIANO 2013 riserva – PALAGETTO

♣ ♣ ♣  VERNACCIA di SAN GIMINIANO 2014 Fiore – MONTENIDOLI

♣ ♣ ♣  (13,5 vol %) VERNACCIA di SAN GIMINIANO 2014 riserva Crocus – CASA alle VACCHE

♣ ♣ ♣ VERNACCIA di SAN GIMINIANO 2016 Vigna a Solatio – CASALE FALCHINI

♣ ♣ ♣  (13 vol %) VERNACCIA di SAN GIMINIANO 2016 i Macchioni – CASA alle VACCHE

♣ ♣ ♣  VERNACCIA di SAN GIMINIANO 2014   Vigna ai Sassi – TENUTA le CALCINAIE

♣ ♣ ♣  VERNACCIA di SAN GIMINIANO 2015 Clamys – CESANI

♣ ♣ ♣  VERNACCIA di SAN GIMINIANO 2016 – FATTORIA SAN DONATO

♣ ♣ ♣  VERNACCIA di SAN GIMINIANO 2016 – Il LEBBIO

Toscana Pomino

♣ ♣  (L) POMINO BIANCO 2015 – FRESCOBALDI

TOSCANA POMINO • sorta: pinot bijeli & chardonnay • Pomino doc • suho • 12,5 vol % • 0,75 lit

VINO je skladno, ima eleganciju, na nosu upućuje na bijelo voće, mineralno, u ustima, međutim manje živahno od onoga što bi se očekivalo za njegovu aktualnu dob, tj. djeluje malo ravno, Slankasto, s fino gorkastim završetkom. ■ SERVIS: ⇑   (rižoto s plodovima mora ili s bijelim pilećim mesom…) • srednje velika čaša • 10-12°C

Veneto

♣ ♣ ♣  (M) MERLOT 2015 Venezia – ASTORIA

VENECIJA JULIJA • sorta: merlot • Venezia Giulia igt • suho • 13,0 vol % • 0,75 lit • ODNOS KAKVOĆE i CIJENE: jako dobar

VINO je uredno, skladno, dotjerano, s elegancijom, Krasne tamne gotovo neprozirne boje, fino iskazanog mirisa s dosta tamnog voća, u ustima zaobljeno, s vrlo mekanim taninom, sugerira slast, vitko, sa solidno dugačkim završetkom. ■ SERVIS: ⇑    (tjestenina s raguom, patka odnosno guska s mlincima…) • veća čaša (bordoška) • 16-18°C

pjenušci bollicine

♣ ♣  (ML)  MILLESIMATO PROSECCO Superiore 2015 brut – VILLA SANDI

VALDOBBIADENE ■ VINOGRAD, sorta: glera ■ OZNAKA na etiketi: 11,5 vol % ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■ OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je vitko, svježe, nekomplicirano, dopadljivo, fino perla. Na nosu voćno, skladno u ustima. Dobar aperitiv ■ SERVIS:  ⇑ • čaša za pjenušac • 8°C

SLOVENIJA    SLOVENIA

Štajerska

♣ ♣ ♣ ♣  (XL-XXL) CHARDONNAY 2009 Prestige – SANCTUM (Podkubovšek)

ŠTAJERSKA SLOVENIJA SLOVENSKE KONJICE LOČE ■ VINOGRAD: kosina • sorta: chardonnay ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje: 18 mjeseci • barrique (225 ℓ) • slavonska – francuska hrastovina ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 15,0 vo l% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – kratak – neprimjeren za ovakvo vino ■ OPREMA, DESIGN: prepoznatljivo iz daleka

VINO je kompleksno, sadržajno, bogato, mesnato. ozbiljno, toplo, dinamično, s finim tercijarnim bouquetom. Lijepo se pije uz hranu, a i uz meditaciju. U špici, koja može trajati. Izgledom živahno, bistro, žuto-zlatno. Na nosu dosta intenzivno, razvijeno, upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće,  bijelo; koštićavo; južno, sušeno – u/kuhano – orašasto), začine/mirodije, iskazano s mjerom, osjet jače zrele banane. U ustima zaobljeno, kremasto, sugerira slast,, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom potentno, grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 14° C

SRBIJA     SERBIA

♣ ♣ ♣  (M-L) PINOT BLANC 2015 – ZVONKO BOGDAN

VOJVODINA, PALIĆ • sorta: pinot bijeli • suho • 13,0 vol % • 0,75 lit

VINO je živo, svježe, čisto, skladno, mirisom lijepo izraženo, s notama zrelog bijelog voća i cvijetnoga te prošarano nitima mineralnoga. U ustima zaobljeno, puno, slankasto, s dobrom kiselosti, traje.■ SERVIS:  ⇑   (bijela riba) • srednje velika čaša • 12°C

ŠPANJOLSKA    ESPAÑA

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) FRANSOLA 2015 – TORRES

KATALONIJA, PENEDÈS, FRANSOLA • sorta: sauvignon blanc • Penedès DO • suho • 14,0 vol %  • 0,75 lit

VINO je vrlo kompleksno, konkretno, toplo i snažno, ali i elegantno, Lijepo se pije, uz hranu. Dosta aromatično, bouquet obuhvaća arome voća i cvijeća kao i dobro ukomponirane arome dobivene u doticaju vina s bačvicom.  U ustima donekle kremasto, snažnog tijela, dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑   (rižoto od plodova mora ili od gljiva, pečena riba, brudet…) • velika čaša (bordoška) •14°C

 

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 02.2017. – THROUGH THE WORLD IN a GLASS & ON a PLATE

Svijet u casi logoSuhi u casi logoGoogle translater: http://translate.google.com/translate_t

 

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja

PINK DAY u DRUGOJ PETOLJETKI! – Eto nam već petog, jubilarnog međunarodnog festivala ružičastih vina Pink Day u Zagrebu, u organizaciji udruge Žene o vinu odnosno Women on Wine (WoW). Prva petoljetka uspješno prolazi, a u drugu se ulazi s boljih pozicija nego na početku, naime u međuvremenu upravo ružičasto vino steklo je visoku popularnost ne samo u svijetu nego i u nas, a snažan pojačivač popularnosti pinka svakako su pjenušci kojima se također kao kategoriji naglo povećala popularnost i među kojima je mnogo upravo sjajnih roséa. Sanja Muzaferija, novinarka, osnivačica udruge WoW i predsjednica te udruge, na pressici, u društvu s kolegicama Alis Marić, Vlastom Pirnat, Ljiljanom Vinković i Stankom Miljković, peti festival roséa Pink Day najavila je za 11. ožujka u prostorima zagrebačkog muzeja Mimara, gdje se inače manifestacija odvija već četvrti put (debut je bio u susjedstvu u Muzeju za umjetnost i obrt).OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Dame ne bi bile dame kad kroz ružičasto ne bi podvalile još jednu boju, i te kako važnu i dragu nam, a to je zelena: pod nazivom Green in Pink (zeleno u ružičastome) u Mimari, uz nekih 70 vinara iz više zemalja a koji su najavili prezentaciju stotinjak etiketa roséa, nastupit će i 15 renomiranih proizvođača ekstra djevičanskoga maslinovog ulja. Nazočnost odabranih uljara eto u zaista lijepome broju svakako Pink Dayu daje snažnu dimenziju više.

U sklopu festivala predviđeno je više radionica, dvije su posvećene vinu, jedna maslinovu ulju a jedna morskoj soli (cvijetu soli).  Enologinja i vinarka Jo Ahearne, porijeklom iz Velike Britanije a koja unatrag nekog vremena proizvodi vina u svojoj vinariji u Svetoj Nedjelji na Hvaru, nastupa pod naslovom Rosé Croatian Style, dok će britanska sommelijerka Laure Patry predstaviti više ružičastih vina iz raznih krajeva Europe. O maslinovome ulju pričat će austrijski stručnjak za ulje Heinrich Zehetner, koji je inače u Italiji položio ispit za sommeliera maslinovog ulja, a o cvijetu soli iz solane Ramova iz Krvavice govorit će Ivan Šimić.

Pink Day je ne samo smotra ružičastih vina te u manjem opsegu i maslinovoga ulja, nego je i manifestacija s humanitarnim karakterom. Ove godine Pink Day skuplja sredstva za pomoć ugroženim obiteljima. Pink Ladies povezale su se s udrugom FB Humanitarci Zagreb i zajedničkim snagama od 10. veljače do 10. ožujka skupljaju se donacije za potrebite. Novčani prilozi mogu se uplatiti na izdvojeni račun otvoren za ovu svrhu: IBAN HR0823600001502019327. U petak 10. ožujka, u predvečerje festivala Pink Day, u zagrebačkom hotelu Esplanade bit će gala i humanitarna večera s gastro-kreacijama chefice Ane Grgić i uz glazbeni nastup kvarteta The Frajle, dio prihoda s te večere namijenjen je također fondu Pink Day & FB Humanitarci  za ugrožene obitelji.

Nakon festivala ružičastih vina u subotu 11. ožujka predviđen je i after party, i to u wine baru Sherry’s Wines & Bites u Ilici.  ♣

prowine-germanyBIODINAMIKA NA PROWEINU 2017 – Vijest za poklonike biodinamske proizvodnje: na sajmu ProWein (19-21.ožujka 2017.) u paviljonu 13 i na prostoru D80 a u režiji Svjetske udruge vinara Demeter nastupit će veći broj proizvođača plemenite kapljice-nositelja certifikata Demeter. Potražnja za vinima sa znakom Demeter u svijetu raste i eto na spomenutoj D80-pozornici sudjelovat će 28 vinskih Demeter kuća iz Argentine, Austrije, Čilea, Francuske, Italije, Njemačke, Španjolske. Najavljuju se i zanimljive radionice od kojih će neke biti savjetodavne vezano uz biodinamsku proizvodnju, jedna će prikazati seriju biodinamskih vina prikladnih za konzumaciju uz svakodnevni obrok, jedna će pak biti njemačko-francuski Demeter-susret, s vinima od rizlinga rajnskog te od burgundijskih sorata proizvedenima i u Francuskoj i u Njemačkoj, jedna je pak radionica zamišljena kao prezemtacija novih pažnje vrijednih vina i proizvođačkih imena iz segmenta biodinamike. ♣

MUNDUS VINI 2017: LIFE IS GOOD! – Yes, Life is Good, in Neustadt with wine!

Nakon dugog neprekinutog niza redovitog sudjelovanja na Mundus Viniju, jednom od najvećih i najprestižnijih svjetskih vrednovanja vina, potkraj veljače 2017. nisam na žalost bio nazočan na ocjenjivanju održanome u Saalbauu u gradu Neustadt an der Weinstrasse u njemačkoj pokrajini Palatinat (Pfalz). Umjesto da kušam fina svjetska vina, morao sam plaćati danak gripi i doma se držati – aspirina. Posebno mi je žao što baš sada nisam bio u Neustadtu, u društvu s ostalih pozvanih 200 degustatora iz 44 zemlje iz cijeloga svijeta, jer ovo je bilo jubilarno 20. ocjenjivanje Mundus Vini. Boje Hrvatske među kušačima predstavljao je i ovaj put enolog i dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba Franjo Francem.

Mundus Vini - dvorana za kusanje

Mundus Vini – dvorana za kusanje

The Grand International Wine Award MUNDUS VINI, koji je prije 16 godina utemeljila izdavačka kuća Meininger Verlag što izdaje više revija posvećenih vinu, drugim pićima, sommelierstvu, ugostiteljstvu, gastronomiji…. te koji se od prije nekoliko godina zbog pojačanog interesa proizvođača odvija u dva termina godišnje – ovom februarskome i onome u kasno-ljetnome (kraj kolovoza odnosno početak rujna) – okupio je sada u veljači 6,167 uzoraka iz 40 zemalja odnosno 150 vinogradarskih područja svijeta. Vrlo je vjerojatno da će se na Mundusu 2017 ukupna brojka, dakle kad se pribroje uzorci što će tek stići za ljetno kušanje, popeti na više od 12.000!

Najveći broj uzoraka za ovo februarsko vrednovanje prijavila je Italija – 1500, slijede Španjolska sa 1200 te Francuska i Portugal sa po 700 svaka. Nešto ispod 700 uzoraka dostavila je Njemačka, najviše iz Palatinata (185), Badena (145), Württemberga (83), Franačke (63) i RheinHessena (60). Dodijeljene su 33 velike zlatne medalje, zatim 1034 zlata i 1392 srebra. Najviše zlatnih medalja osvojila je Španjolska – 486, slijedi Italija sa 484, potom su Francuska sa 337, Portugal s 302 i Njemačka s 285 zlatnih trofeja.  Najviše velikih zlatnih odličja otišlo je u Portugal – 10, u Italiju ih ide 7, Francusku pet a Španjolsku tri.

Vina ovjenčana medaljama bit će prezentirana na tradicijskome velikom degustacijskome prostoru Mundus Vinija na jednom od najznačajnijih svjetskih sajmova vina ProWein 2017 što se od 19. do 21. ožujka održava na sajmištu u Düsseldorfu. ♣

VINITALY – od 9. do 12. travnja 2017 – Popularni međunarodni sajam vina i jakih pića s čak polastoljetnom (!!) tradicijom – veronski Vinitaly (www.vinitaly.com) odvijat će se ove godine na sajmištu VeronaFiere od 9. do 12. travnja 2017.

Vinitaly se sve uspješnije profilira kao poslovna manifestacija. U 2016. godini, kad ga je obišlo ukupno 130.000 posjetitelja, od čega nekih 50.000 iz inozemstva iz čak 140 država, zabilježio je 8,6 posto onih izravno iz segmenta HORECA (hoteli, restorani, kafići). I još nešto: Vinitaly je postao sjajno mjesto za otkrivanje novih (kvalitetnih) vinskih podruma i novih robnih maraka, mjesto gdje se učinkovito stječu vještine bitne za unaprjeđenje kakvoće proizvoda, dopunu vinske ponude, prezentaciju i plasman robe.

Vinitaly - pogled na sajmište

Vinitaly – pogled na sajmište

I ove godine Vinitaly daje prostor za nastup brojnim talijanskim i inozemnim izlagačima, a ugledna ustanova Vinitaly International Academy (VIA) u suradnji s velikim međunarodnim vinskim časopisima ponovno organizira odlično prihvaćenu manifestaciju Tasting ex… sa serijom vođenih degustacija/prezentacija plemenite kapljice. Važno je ovdje napomenuti da se naglasak stavlja na vezu ne samo između vina i hrane uopćeno, nego sve više na vezu vina i visoke kuhinje (haute cuisine) vrhunskih ugostiteljskih objekata.

Kultura vina i prezentacija talijanske kapljice i talijanske tradicijske kuhinje bitni su ne samo za talijanske gourmete i potrošače nego i za međunarodne kupce. Organizator, kreirajući pažljivo programske segmente na sajmu, ide već neko vrijeme ka tome da ponuda bude što atraktivnija i zanimljivija pa da to privuče svake godine više inozemnih posjetitelja iz država zainteresiranih za uvoz vina. U okviru događanja B2B omogućuju se poslovni kontakti između potencijalnih kupaca iz vana i jače izvozno orijentiranih poduzeća, kako velikih i srednje velikih tako i malih.

Ovogodišnja novost na sajmu su – uvedeno je to kao nadgradnja – proširenje određenih izlagačkih prostora i bolja preglednost tih prostora. Brojnim izlagačima koji već dugo nastupaju na sajmu Vinitaly omogućeno je da upečatljivije predstave vlastito geografsko područje, među ostalime i time što dotični prostor može primiti i druge njihove kolege kao nove sudionike.

Direktor VeronaFiere giovanni Mantovani i predsjednik maurizio Danese

Direktor VeronaFiere Giovanni Mantovani i predsjednik Maurizio Danese

Proširenjem hale 10 regija Pijemont dobila je, tako, bitno veću izlagačku površinu. Regija Molise preseljena je u dvoranu 11, bliže susjedima iz Apulije i Basilicate. A Sardinija je u dvorani 8, sada zajedno s grupama Vinitalybio i Vivat-vini, Vinogradari i Terroir i s kolektivnom izložbom FIVI (Italian Federation of Indipendent Wine Growers, odnosno Talijanski savez nezavisnih vinogradara/vinara), a tu je i niz podruma iz regije Veneto.

Novitet je i u tome što se osiguralo i poseban prostor za smještaj niza manjih vinskih podruma koji bi nastupali radije samostalno nego unutar kolektivne izložbe, radi toga što žele na bolji način istaknuti neke svoje specifičnosti za koje smatraju da mogu biti bitne za odluku kupca da baš njih izabere kao poslovnog partnera. Nastoji se uspostaviti tješnja veza s osobama iz struke – ugostiteljima, sommelierima i vinotekarima – koje posebno zanimaju baš te specijalnosti pojedinih vinskih podruma.

Novost na međunaordnoj izložbi kvalitetnih agro-proizvoda (International Exhibition of Quality Agro-Foods) je dio označen kao Bioraznolikost i Teritoriji (Biodiversity and Territories), zamišljen da bude izlog visokotipičnih namirnica i delikatesa određenih geografskih područja. Predviđene su brojne degustacije delikatesa od mesa, sireva, ekstra djevičanskog maslinovoga ulja, piva i drugih specijaliteta.

Pripremljen je i, u blizini lokacije gdje su toskanski vinski podrumi, novi veliki izlagački prostor koji nadomiješta dvije odvojene strukture što su bile u uporabi do 2016. godine, i to sada omogućava prihvat većeg broja inozemnih izlagača. Baš u tom okviru Vininternationala po prvi put će se prezentirati vinski podrumi iz SAD, Velike Britanije, Španjolci (izložba je kolektivna a za nju brine ICEX), Švicarci, Francuzi, proizvođači iz Azerbajdžana, Gruzije, Hrvatske, Argentine, Portugala i Južne Afrike. No, strane ponuđače moći će se vidjeti i na malo prije spomenutim događanjima Vivit i Vinitalybio.

Poslovni posjetitelji iz sektora HORECA naći će puno toga zanimljivoga i na izložbama Sol&Agrifood (www.agrifood.com) i Enolitech (www.enolitech.it) koje se održavaju istodobno kad i Vinitaly. Enolitech je usredotočen na proizvodne tehnologije i na prikaz spektra opreme za čuvanje, serviranje i uživanje vina.

I dok se kontakti i poznanstva budu stvarali a poslovi ostvarivali na sajamišnome prostoru VeronaFiere, u povijesnom središtu Verone u okružju umjetnosti i kulture atraktivno događanje na širu publiku – Vinitaly and the City. U 2016. nekih 29.000 ljubitelja vina prisustvovalo je brojnim kulturnim programima, druženjima i degustacijama, i bilo – oduševljeno! Ove godine Vinitaly and the City odvijat će se od 7. do 11. travnja, s time da će se u subotu i nedjelju programi nuditi od 11. do 24. sata, a u ponedjeljak i utorak od 17 do 24 sata (www.vinitalyandthecity.com). ♣

___________________________________

Ulaznica za sajam stoji 80 €. Svi poslovni posjetitelji (uvoznici vina i hrane, hotelijeri, ugostitelji iz restorana, kafića i iz segmenta cateringa) koji bi željeli besplatnu poslovnu ulaznicu za sajam trebaju kontaktirati službeno predstavništvo VeronaFiere za regiju Alpe-Jadran MŽ Consulting & Fairs, tako da na stranici predstavništva www.mz-consulting.org ispune i pošalju zahtjev za ulaznicu. Uvažavat će se poslovni zahtjevi koji stignu do 10. ožujka 2017.

MŽ Consulting & Fairs – Predstavništvo Veronafiere za regiju Alpe-Jadran – mag. Matjaž Žigon -Grčarevec 8, 1370 Logatec, Slovenija – e-mail: info@mz-consulting.org  – www.mz-consulting.org

____________________________________

lageder-aloisSUMMA 2017! – Na dan 9. travnja 2017. kad se u Veroni otvara veliki međunarodni sajam vina, pića, maslinovog ulja i opreme za vinogradarstvo, vinarstvo, maslinarstvo i uljarstvo Vinitaly, u mjestu Magré odnosno Margreid u Alto Adigeu ili Južnom Tirolu odvija se, eto već 20. put, vrlo značajan festival vina Summa, što ga u dvorcu na svom posjedu Casòn Hirschprun/Tòr Löwengang od 10 do 18 sati, priređuje jedan od najpoznatijih i najcjenjenijih proizvođača vina Južnog Tirola Alois Lageder, na slici.

Lageder, koji je inače s proizvodnjom na kolosijeku biodinamike, svaki put okupi iznimno jaka imena svjetske vinske scene, kremu, a evo i tko je najavljen za nastup ove godine (i te kako vrijedi posjeta!):

Alois Lageder • Anselmi • Aquila del Torre • Arba Wine • August Kesseler  • Biserno • Boizel • Boscarelli • Brüder Dr. Becker • Bründlmayer • Burja • Caiarossa • Capannelle • Castello di Ama • Cavalleri • Cefalicchio • Château de Chambert • Château Les Graves de Viaud • Conti Costanti • Cucco • Dönnhoff • Dr. Bürklin-Wolf • Duemani • Emmerich Knoll • F.X. Pichler • Fattoria di Fiorano • Foradori • Frank John • Georg Breuer • Gobelsburg • Grosjean • Guado al Tasso • Gunderloch • Gut Hermannsberg • Heitlinger • Jurtschitsch • Kühling-Gillot & BattenfeldSpanier • La Raia • Le Macchiole • Le Sincette • Leclerc Briant • Louis Guntrum • Mara • Marchesi di Grésy • Maremmalta • Mas des Quernes • Monteverro • Montevertine • Moric • Nino Franco • Odinstal • Peter Jakob Kühn • Petrolo • Pichler-Krutzler • Pio Cesare • Podere Forte • Podere Il Carnasciale • Poggio Cagnano • Poggio Nibbiale • Pol Roger • Querceto di Castellina • Reimitz Weine • Robert Weil • Sander • Schloss Vollrads • Schubert Wines • Sepp Moser • Tement • Tinhof • Tormaresca • Trautwein • Triacca • Turley • Valori • Velich • Villa Caviciana • von Winning • Wieninger • Zähringer • Zwölberich

Sjajna imena, među njima, eto, i Burja (Primož Lavrenčić) iz Slovenije. Bilo bi dobro da naši proizvođači skoknu do Lagedera toga dana (sjajan doživljaj!) i da možda i ponesu neke svoje ekskluzivne uzorke za koje misle da ih vrijedi pokušati ponuditi Lagederu za ovakvu konkurenciju, naime ako se i kad se jednom uđe u ovu izlagačku elitu reklama je zasigurno sjajna i na duži rok i mogućnosti za dobar plasman nesumnjivo se znatnoi povećavaju…. ♣

dubrovnik-festiwine-logoDUBROVNIK FESTIWINE 2017 – Dubrovnik FestiWine, manifestacija koja je prije nekoliko godina kao festival popraćen ocjenjivanjem vina startala s ciljem promidžbe i poboljšanja plasmana plemenite kapljice Dubrovačke županije, mijenja ruho i pretvara se potpuno u međunarodni festival, dakle sad prihvaća i uzorke ne samo izvan županijskih granica, nego i izvan granica Hrvatske. Dubrovnik FestiWine 2017 odvijat će se u gradu pod Srđom od 17. do 23. travnja, a organizator – Dubrovačko-neretvanska županija – najavljuje bogat program.

Priča kreće 17. travnja kao Dubrovačka Vinska setemana, dakle dubrovački vinski tjedan u kojemu će domaći ugostitelji po promotivnim cijenama nuditi menue s izvornim jelima svojega raja uz koja će sljubljivati birana vina.

Ocjenjivanje vina Dubrovnik FestiWine 2017 održavat će se od 18. do 20. travnja u  hotelu Dubrovnik Palace. Žiri je, kao i prijašnhjih godina, sastavljen od degustatora iz Hrvatske ali i drugih zemalja, evo i, konkretno, imena: Bojan Kobal iz Slovenije je predsjednik žirija, a članovi su, abecedno – Anna Aga (Grčka), Chris Alblas (Nizozemska), Lubos Barta (Češka), Darrel James Joseph (SAD), Franjo Francem,  Aleksandar Noršić (Hrvatska), pa Tihomir Prusina (Bosna i Hercegovina), Cliff Rames (SAD), Quentin Sadler (Velika Britanija), Željko Suhadolnik (Hrvatska), Mira Šemić (Slovenija), Lars Torstenson (Švedska), Mario Tomeković, Nenad Trifunovic, Ivan Vrban, te Dominique Vrigneau (Velika Britanija).

Izložba Dubrovnik FestiWine, te vođene degustacije i radionice predviđene su za 21. i 22. travnja u Lazaretima. ♣

POPLAVA FESTIVALA VINA: NAJNOVIJI JE Wine-RI – U posljednje vrijeme kao da smo svjedoci neke vrste poplave festivala vina u Hrvatskoj. Mala zemlja, u kojoj se svi poznaju, a najednom na sve strane puno istorodnih manifestacija nastalih na objašnjenju da su poslovno nužne. Jesu li one uistinu toliko potrebne iz poslovnih razloga važnih za širu zajednicu, kako ih organizatori prikazuju, ili je dobar dio njih nastao kao plod razmišljanja da treba iskoristiti ostvarenu naglu široku popularnost vina u nas pa na tome, dok je trend u punoj snazi, nešto i zaraditi.?…

wine-ri-2017Najnoviji festival vina u nas – WineRi 2017 – odvijao se u drugj polovici veljače u Rijeci, koja, inače, i nije tako daleko od Poreča, gdje se u svibnju već godinama odvija odavna etablirani sajam vina i delikatesa Vinistra… Organizator WineRi-ja marketinška je agencija AHA marketing d.o.o. na čelu sa Žarkom Stilinom, a kao suorganizatori spominju se društveno vrlo utjecajna imena – Marko Boras Mandić, zamjenik župana Primorsko–goranske županije, Vojko Obersnel, gradonačelnik Grada Rijeke, Zlatko Mičetić, zamjenik predsjednika Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Rijeka, Dalibor Kratohvil, predsjednik Obrtničke komore Primorsko–goranske županije, Dominik Damiš, voditelj marketinga, Turistička zajednica grada Rijeke i Gordana Nikolić, dekanica Visoke poslovne škole PAR. Pismo podrške festivalu dala je presjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, a pokroviteljstvo nad festivalom preuzeli su Ministarstvo turizma i Ministarstvo poljoprivrede RH.

Na predstavljanju priredbe rečeno je između ostaloga kako je Rijeci potrebna ovakva manifestacija na kojoj će se susresti proizvođači prvenstveno vina ali i delicija poput sira, likera/rakija, suhomesnatih proizvoda, ulja i čokolade, s potencijalnim korisnicima, ali i poslovnim partnerima – ugostiteljima, hotelijerima, restoraterima i trgovcima, i koja će pomoći razvoju Kvarnera i Grada Rijeke kao važnih eno-gastro destinacija u turističkom smislu. Više od 70 izlagača sa preko 300 različitih vina, poznati sommelieri i predavači, ljubitelji vina, strukovne radionice i edukativna predavanja trebali su Guvernerovu palaču u Rijeci kroz dva festivalska dana pretvoriti u Dionizov vinski hram u samom srcu grada Rijeke a brendiranje festivala bit će, rečeno je, razlog za pojačani dolazak turista. Mnogi partneri koji su se uključili garancija su da će ovakva manifestacija uspjeti i postati dugoročno nacionalno prepoznatljiva i nezaobilazno mjesto za sve ljubitelje vina ali i poslovnih partnera – istaknuto je. ♣

S 2 Festivala masline na ZV-u: Višnja Šimunović i Zdravkjo Tušek iz poljoprivredne savjetodavnre službe, Dina Tomšić iz ZV-a, te Krunoslav Kovačević, predsjed

S drugog Festivala masline na ZV-u: Višnja Šimunović i Zdravko Tušek iz Poljoprivredne savjetodavnre službe, Dina Tomšić iz ZV-a, te Krunoslav Kovačević, predsjednik Festivala

FESTIVAL MASLINE 2017 u ZAGREBU Zagrebački maslinarski institut i ove je godine organizirao Festival masline, dvodnevni program namijenjen prvenstveno građanima Grada Zagreba kojima se želi približiti maslinu i proizvode od masline. Želja je utjecati na to da se osjetno poveća konzumacija maslinovoga ulja u Hrvatskoj, naime na festivalu je rečeno da se potrošnja ulja od ulike u nas kreće do dvije litre po stanovniku godišnje, dok u drugim mediteranskim zemljama poput Grčke, Italije, Španjolske ona iznosi oko 20 litara po stanovniku!

Među nagrađenima zlatom: Dolia 08 (dolia je posuda od terakote za ulje, a nekad su je do dvije trećine zakopavali u zemlju. Marija Vareško, te Nikola Babić pokazali su i visoki smisao za pakiranje i estetiku (svaka boca ulja zamotana je u ukrasni papir)

Među nagrađenima zlatom: Dolia 08 (dolia je posuda od terakote za ulje, a nekad su je do dvije trećine zakopavali u zemlju). Marija Vareško, te Nikola Babić pokazali su i visoki smisao za pakiranje i estetiku (svaka boca ulja zamotana je u ukrasni papir)

Nagrađena zlatom je i Loredana iz Buzeta. Lory je inače poznata i po izradi maski na Venecijanski karneval, pa nije čudno što je maska i na etiketi njena ulja

Nagrađena zlatom je i Loredana iz Buzeta. Lory je inače poznata i po izradi maski za Venecijanski karneval, pa nije čudno što je maska i na etiketi njena ulja

Festival – ovo je, inače, bio drugi – održan je na sajmištu Zagrebačkog velesajma. Priredbu je otvorio gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, u nazočnosti Tugomira Majdaka, državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede (izaslanik ministra. Tolušića), Gordane Županac, pročelnice Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije (izaslanica župana Kožića), Zdravka Tušeka, voditelja Savjetodavne službe, te predsjednika Festivala Krunoslava Kovačevića.

Uz izlagački dio, koji je bio prodajnoig karaktera i na kojemu je sudjelovalo 36 proizvođača, festival je imao i strukovne radionice edukacijskog karaktera. Mnogobrojni posjetitelji festivala – procjenjuje se da ih je bilo oko 5000 – te veliki broj prisutnih na radionicama potvrđuju da je zanimanje Zagrepčana za maslinovo ulje veliko i da o njemu žele što više znati kako u smislu njegove vrijednosti za zdravlje, tako i u smislu da mu prepoznaju mane i vrline te gdje ga i od koga kupiti, kako ga čuvati.

Lijepo ulje bilo je i kod Đurđice Pastrovicchio. S ponosom je pokazala katalog s ocjenjivanja Flos Olei, gdje je predstavljeno njeno gospodarstvo i gdje se vidi vrlo visoka ocjena za ulje. U katalogu Flos Olei nalazi se veći broj istarskih ponuđača maslinoiva ulja

Lijepo ulje bilo je i kod Đurđice Pastrovicchio. S ponosom je pokazala katalog sa značajnoig međunarodnog ocjenjivanja Flos Olei, gdje je predstavljeno njeno gospodarstvo i gdje se vidi vrlo visoka ocjena za ulje. U katalogu Flos Olei nalazi se veći broj istarskih ponuđača maslinoiva ulja

Po riječima Krunoslava Kovačevića, bila su izložena i na prodaju ponuđena zaista vrhunska ekstradjevičanska maslinova ulja dobivena iz berbe 2016. Iako je to bila sjajna prilika za kvalitetnu kupovinu i unatoč mnogim posjetiteljima, dosta je ulja ostalo neprodano, što Kovačević objašnjava dijelom i time da posjetitelji festivala nisu bili na odgovarajući način i pripremljeni za kupovinu, pa će, najavljuje se, snažan naglasak organizatora u sljedećoj godini – uoči trećeg festivala koji se planira za veljaču 2018. – biti na oglašavanju i pravovremenom pozivanju Zagrepčana da iskoriste jedinstvenu mogućnost da na jednom mjestu kušaju pa za sebe izaberu nešto od špice kvalitete hrvatske proizvodnje.

Maslina je neobrana - to se svako malo čulo na festivalu. Valjda nam je to svojevrsna himna, koja mozda i objašnjava činjenicu da se u hrvatskoj godišnje po stanivniku konzumira jedva dvije litre maslinova ulja, dok je u u drugim mediteranskim zemljama poput Grčke, Italije, Španjolske potrošnja 10 puta veća

Maslina je neobrana, nima koga da je bere… – to se svako malo čulo na festivalu. Valjda nam je to svojevrsna himna, koja možda dijelom i objašnjava činjenicu da se u Hrvatskoj godišnje po stanivniku konzumiraju jedva dvije litre maslinova ulja, dok je u u drugim mediteranskim zemljama poput Grčke, Italije, Španjolske potrošnja 10 puta veća…

U sklopu manifestacije održano je i strukovno vrednovanje maslinovih ulja. Za ocjenu su prijavljena 163 uzorka ulja iz Hrvatske, BiH i Slovenije. Čak 58 uzoraka osvojilo je zlatnu medalju, srebra je dodijeljeno 50. U kategoriji ekstradjevičanskog maslinovog ulja miješanih sorti najviše je bodova dobilo ulje maslinara Josipa Matića Lole iz Neuma (BiH), slijedi Loredana Krbavčić iz Buzeta, a treće je ulje Sunčane elektrane Petrokov d.o.o. iz Sv. Lovreča u hrvatskoj Istri). U kategoriji monosortnog ekstradjevičanskog maslinovog ulja prva tri mjesta zauzeli su Darko Jakomin (istarska belica, Koper), Miran Adamič (maurino, Izola) i Dolija 08 d.o.o. (rosinjola, Veliki Vareški, Marčana). U kategoriji udruga s najboljim uljima, prvo mjesto s prosjekom bodova 94,74 osvojila je udruga Ulika iz Medulina (dva ulja Dolija 08 d.o.o. i Davor Zanini), drugo mjesto s prosjekom 94,71 bodova zauzela ja udruga Zagrebački maslinarski institut (Sunčane elektrane Petrokov, Berislav Gaćina i Zvonimir Medvedović), a treće mjesto pripalo je udruzi DOSI – Koper (dva ulja Miran Adamič i Fulvio Marzi) s prosjekom od 93,48 bodova.

Šampion drugog. Festivala maslina u Zagrebu 2017. je Darko Jakomin (istarska belica, Koper) s 97,21 bodova. ♣

OLYMPUS DIGITAL CAMERASLOBODNA SANOBORSKA FAŠNIČKA REPUBLIKA u PLAMENU! – Najprije sunce i toplo, a onda u kasnije popodne, s tmurnim oblacima, najava preokreta. Slobodnoj sanoborskoj fašničkoj republici očito se bližio kraj, kao i gotovo jednomjesečnoj neprikosnovenoj vladavini krafni. Već je bila naložena vatra za spaljivanje Princa Fašnika. U Prolazu svrgnuti samoborski gradonačelnik – neodlučan hoće li udariti još po jednoj krafni u ponudi Indijanki na slici u društvu sa Zoroom u civilu, ili bi već krenuo na kremšnitu koja treba ponovno preuzeti tron – nervozno čeka da vidi osuđenika konačno na lomači i da napokon ponovno ključeve grada spremi u svoj džep. Na drugome kraju trga mladići u poznijoj dobi zabavljaju se na rodeu, ne hajući za Princa kojega će progutati vatra, a Zoro, sada u punoj uniformi, pokazuje kako se pravi muškarac treba ponašati u saloonu.OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

I onda – buktinja! Na čelu ponovno stara vlast. Maske su pale (ali ne bojte se, stižu nove!). S čistom srijedom počelo je douskršnje razdoblje nazvano korizmom, a koje bi trebali karakterizirati poniznost, umjerenost, samoodricanje, dobra djela. Samo dragi Bog će znati u kojoj se mjeri Hrvati kao veliki katolički vjernici uključuju u provedbu toga što vjera pojačano preporučuje baš za dane koji nam slijede… ♣

OLYMPUS DIGITAL CAMERAXO PROTIV GRIPE! – Glasoviti konjak Hennessy XO kao lijek protiv gripe! Pa se tako i poslužuje –na kapaljku. Međutim taj se lijek ne može dobiti preko Zdravstvenog osiguranja. Za svaki slučaj, kapaljka je malo duža, tako da po potrebi može iz boce primiti i u usta prenijeti i više kapljica, naravno, za one koji imaju više novaca da lijek i plate. Cijena boci zapremnine 0,75 lit je 200 € (duty free)…  ♣

      FESTIVAL KULENOVE SEKE u VELIKOJ KOD POŽEGE – U Velikoj kod Požege je za 4. ožujka 2017. najavljen treći Festival kulenove seke. To je gastro manifestacija koja slavi možemo reći autohtonu slavonsku suhomesnatu deliciju, kulenovu seku, ili u narodu prije poznatiju kao debela kobasica, uskrsna kobasica, uskršnjača.

Za nadjev ove kobasice koristi se najkvalitetnije meso, kao i za kulen, međutim ona znatno ranije dolazi kao suha na stol, lakše ju je osušiti nego kulen, pa je već krajem veljače spremna za konzumiranje. Gotovo svako domaćinstvo koje radi kolinje proizvodi ovu debelu kobasicu. Ona zauzima vrlo cijenjeno mjesto u gastro ponudi slavonskog stola. Već prve godine na festivalu je bilo sedamdesetak uzoraka, a lani su bila 74 uzorka iz pet županija. Za ovu godinu najavili su se i izlagači i  izvan Slavonije, pa i izvan Hrvatske, što bi svakako moglo podići razinu ovog Festivala koji se kao manifestacija uvrštava i u turističku ponudu Požeštine. ♣

mlijeko-barrique-i-srno-_shubash-arroraMLIJEKO BARRIQUE! – Evo nam i mlijeka barrique! Nije bijelo nego crno. Na kravu barrique naišao sam za nedavnog boravka u Toscani na Antinorijevom posjedu Braccesca kod Montepulciana.  A tko je iz naše grupe prvi povukao kravu za vime? Indijac! Riječ je o indijskom vinskom novinaru Subhashu Arori ♣

atelje-okusa-hrvatska-tradicijska-kuhinjaATELJE OKUSA: HRVATSKA TRADICIJSKA KUHINJA –  U izdanju nakladnika MAM-VIN-a, inače izdavača revije Svijet u čaši, izašla je, s autorskim potpisom Mladena Horića,  vrlo lijepa knjiga Atelje okusa: Hrvatska tradicijska kuhinja, s nizom recepata za tradicijska hrvatska jela a što su ih izabrali znani chefovi najpoznatijih hrvatskih restorana s područja Zagreba, Zagrebačke županije, Sjeverozapadne Hrvatske, Slavonije i Podunavlja, Istre i Kvarnera i Dalmacije. Uz jela, dane su i preporuke vina kao prikladnih pratitelja. Knjiga je veličine gotovo A-4 formata, s tvrdim koricama, vrlo elegantna, sa 176 stranica, bogato ilustrirana fotografijama majstora Marka Čolića. Nudi i informaciju o 25 godina postojanja revije Svijet učaši, o hrvatskim vinorodnim krajevima, o sortama zasađenima u Hrvatskoj, o kušanju i vrednovanju vina, o narodnim običajima u Hrvata, na kraju su objavljeni tekstovi popularnih pjesama što se često čuju na obilježavanjima narodnih običaja u Hrvatskoj.♣

TRIBIDRAG – KONFERENCIJA u SPLITU – Počelo je, u nas, s crljenkom, pa se čulo za pribidrag, sad se osobito priča o – tribidragu! A sve je to zinfandel i primitivo. Vinogradari/vinari Kaštela, gdje su prije nešto godina pronađeni trsovi crljenka kaštelanskoga DNA-analizom kojih se pokazalo da je zaista riječ o svjetski čuvenome zinfandelu a što je onda daljnjim istraživanjima dovelo do potvrde da je Dalmacija zavičaj toj sorti, nisu zadovoljni tribidragom kao glavnim nazivom za kultivar, međutimnemaju kamo: prof. dr. Edi Maletić, predstojnik Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, koji je sudjelovao u istraživanjima s glasovitom američkom profesoricom Carole Meredith, navodi kako su naknadno pronađeni dokazi da se to što se u Kaštelima naziva crljenak kaštelanski a u SAD zinfandel još prije više od 500 godina u Dalmaciji uzgajalo pod vrlo raširenim nazivom tribidrag te da se od toga grožđa i proizvodilo vino tribidrag, pa je onda logično da glavni naziv sorte i bude tribidrag. Tako stoji i u velikom Atlasu vinskih kultivara svijeta Jancis Robinson, Julije Harding i Joséa Vouillamoza. Inače, od zinfandela baš pod tim nazivom – Tribidrag – ima svoje vino upravo i prof. Meredith!OLYMPUS DIGITAL CAMERA

E, pa, kad već do sada s Crljenkom nije napravljeno gotovo ništa važno na promidžbi Dalmacije kao zavičaja zinfandela, možda će više sreće biti s tribidragom. U splitskom hotelu Park 27. i 28. travnja održat će se Konferencija o tribidragu, uz sudjelovanje najjačih hrvatskih stručnjaka za vinogradarstvo i vinarstvo, na čelu s prof. dr. Edijem Maletićem te njegovim bliskim suradnikom prof. dr. Ivanom Pejićem, kao i uz sudjelovanje nekih od najuglednijih stručnjaka svjetske vinske pozornice poput npr. spomenutih prof. Carole Meredith, pa Jancis Robinson, Josea Vouillamoza, zatim i Joela Petersona, Davida Gatesa… Članice udruge Tribidrag Davorka Krnić-Trick, Iva Drganc i Fani Prodan, koje su glavne organizatorice, najavljuju strukovno predavanje o genetici, povijesti i razvoju tribidraga o čemu će govoriti Maletić i Pejić, te četiri radionice s degustacijama posvećene američkom zinfandelu, zatim talijanskom primitivu, hrvatskom tribidragu kao i tribidrazima odnosno zinfandelima uzgajanima u nekim drugim zemljama svijeta, izbor rade Vouillamoz i Jancis Robinson.

Zamišljeno je da se na svečanoj večeri dobrodošlice sa svojim crljencima, tribidrazima, pribidrazima ali i s vinima od plavca maloga pa bude li moguće i od dobričića, te, dodatno, od najraširenijih hrvatskih vinskih sorata graševine i malvazije, prezentiraju hrvatski vinari. Prof. dr. Maletić na druženju ovih dana na pokušalištu Jazbina zagrebačkog Agronomskog fakulteta a u povodu travanjske Konferencije o tribidragu u Splitu kaže da je danas u Hrvatskoj nekih 15 proizvođača koji rade tribidrag ili crljenak za tržište, te da je tribidrag ili crljenak sada u nas rasprostranjen na ukupno oko 100 hektara.tribidrag-crljenak-zinfandel

– Ovom konferencijom o tribidragu htjeli bismo u osjetnoj mjeri u međunarodnim okvirima pomoći popularizaciji te sorte i njenoga vina i pod tim hrvatskim nazivom, te pomoći Dalmaciji da je cijeli svijet prepozna kao domovinu zinfandela, što bi svakako osjetno pridonijelo porastu i turističkih posjeta toj hrvatskoj regiji uz Jadransko more, dakle pomoglo bi znatno boljoj gospodarskoj valorizaciji kraja. U tom promidžbenom smislu na skup u Splitu pozvano je i 25 ugolednih svjetskih vinskih i turističkih pisaca, primjerice od Italije, do Rusije, Skandinavije, SAD. Konferencija je prilika i da se pokaže kako Hrvatska broji još dosta autohtonih kultivara vinove loze, nekih 120 do 130 njih – kazao je Maletić, čija je već dugo zamisao da se u Dalmaciji kreira, po bordoškom uzoru, i cuvée od tribidraga i dobričića kao roditelja i plavca maloga kao potomka, pri čemu bi plavac dao kičmu i snagu, tribidrag ili zinfandel lijepu boju, voćnost i svjžinu, a dobričić boju i začinsku komponentu. Nažalost, proizvođači vina kojima bi to i te kako trebalo biti zanimljivo nisu dosad pokazali neki osobiti interes za ovu inicijativu.

Na druškanju i svojevrsnoj najavnoj pressici za Konferenciju u Splitu bilo je prilike kušati crljenke/tribidrage osmero hrvatskih proizvođača, točnije od Kraljevih vinograda, Sladića, Putalja (Kovač), Zlatana Plenkovića, Štafilea, Kairosa, Stine … ♣

________________________________

premuzic-dubravkaIn Memoriam

Prof. dr. DUBRAVKA PREMUŽIĆ

Dugogodišnja profesorica enologije na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, prva osoba Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo istog fakulteta, predsjednica ocjenjivačkih komisija na brojnim vrednovanjima vina. U svoje doba jedna od najznačajnijih osoba na hrvatskoj i jugoslavenskih vinskoj pozornici.

_______________________________

Putevi sudbine

Uz sliku te Meštrovićevu skulpturu Žena koja plače, pored domaćina Marka i Špele smo znani ljubljanski chef Janez Bratovž, prof. Marin Berovič s ljubljanskog Fakulteta za biotehnologiju, zatim poznati ugostitelji iz Nove Gorice Boris i Maruška Gašparin (restoran Pikol), pa Janez Maček i njegova supruga, zatim direktor Zagreb Vino.coma Ivan Dropuljić i ja

Uz sliku te Meštrovićevu skulpturu Žena koja plače, pored domaćina Marka i Špele smo znani ljubljanski chef Janez Bratovž, prof. Marin Berovič s ljubljanskog Fakulteta za biotehnologiju, zatim poznati ugostitelji iz Nove Gorice Boris i Maruška Gašparin (restoran Pikol), pa Janez Maček i njegova supruga, zatim direktor Zagreb Vino.coma Ivan Dropuljić i ja

OD NAZI-LOGORA PREKO DUBROVNIKA do SAD… i POVRATAK – KARTUZIJSKOM CRNOM PINOTU! – Porijeklom iz Slovenskih Konjica blizu Rogaške Slatine, rođen pred kraj drugog svjetskog rata u nacističkome logoru i preživio, kao student honorarčio je u dubrovačkom Atlasu i brzo napredovao pa su ga u Grodu i zaposlili, 16 godina bio je komercijalni direktor Atlasa u najboljim danima te turističke i putničke agencije, sudjelovao je i u osnivanju tvrtke Dubrovnik Travel, onda je postao i predstavnik Atlasa u SAD. U Novome svijetu otisnuo se u samostalno poduzetništvo osnovavši tvrtku za marketing koja je, pohvalit će se, odlično radila, imala je imućne klijente. Ipak, prodao ju je, objašnjava da ga je, kako je vrijeme teklo, nostalgija sve jače vukla natrag prema domaji. Poduzetnički duh a niti dosjetljivost nisu ga napuštali: zacrtavši sebi, kao gourmet i vinoljubac, da će se dalje baviti samo vinom, i to i proizvodnjom, da bi bio siguran da će kad se vrati u domovinu imati i više nego dovoljno sredstava za ugodan život i hedonistički hobi, utemeljio je poduzeće za uvoz i distribuciju vina u SAD, i uhodao ga. Pa je napokon i stigao natrag u Slovenske Konjice i na selo, i, unajmivši od crkve lijepu vinogradsku parcelu na kosini brežuljka na nadmorskoj visini između 300 i 400 metara i na laporu, utemeljio vinski posjed Sanctum. Sada živi u krasnoj kući na vrhu brijega ponad naselja Lipoglav kod Ločea i Slovenskih Konjica, brine o trsju te uz pomoć prijatelja-enologa iz Châteaua de Pommard kod Beaunea, i znanog slovenskog enologa Bojana Kobala, proizvodi prvenstveno chardonnay i crni pinot, a ima i nešto syraha. Snažni, elaborirani i elegantni kremasti chardonnay (sur lie) i modri pinot baš s lijepo izraženim burgundijskim štihom. S tim vinima otvorio je nove vidike glede organoleptike i mogućnosti u Slovenskoj Štajerskoj… Kad ne uživa u finoj papici i kapljici na svome imanju, putuje Slovenijom a često i na relaciji Slovenija – Dubrovnik, kako bi svoju američku tvrtku opskrbio s vinima ovoga dijela Europe, prvenstveno slovenskima, pa onima iz Dubrovačko-neretvanske županije – naprosto se duboko zaljubio u dingač, i to onaj od Nike Bure (nevjerojatno s koliko ljubavi priča o tome vinu)! – te i iz hrvatskoga dijela Istre (ponajviše Kozlović). Navodi da u relativno kratkim razmacima za SAD šalje po kontejner vina… Sudeći po kući u kojoj stanuje, biznis mu ide dobro.

Riječ je o Marku Podkubovšeku, koji tvrdi da nema namjeru s boutique vinarije prijeći na veliku produkciju – važno mu je, objašnjava, samo da unaprjeđuje kakvoću i osebujnost svoje kapljice, ali važno mu je i to da u portfelju vina drugih vinskih kuća butelje kojih nudi preko svoje distribucijske kuće u SAD budu proizvodi na vrlo visokoj razini kvalitete i osebujnosti, kao i da može stalno računati na kontinuitet te visoke razine.

Podkubovšekove butelje popraćene Dingačem 2005 od Bure

Podkubovšekove butelje popraćene Dingačem 2005 od Bure

Kao probirljivog potrošača, na uzgoj grožđa i proizvodnju vina navelo ga je nešto što već u startu može dati visoki pedigre: svojedobno su u predjele Slovenskih Konjica stigli kartuzijanci i sagradili samostan. Kad su spoznali da je to područje na paraleli što dotiče i Burgundiju, te kad su vidjeli tlo i ekspozicije na padinama, odlučili su tu posaditi burgundijske sorte, uglavnom pinot crni. Poslije, nakon što su u to područje stigli Nijemci, francuske su sorte zamijenjene onima bliskima Nijemcima, uglavnom bijelima. Marko kao veliki poklonik crnog pinota htio je na te dobre pozicije gdje je ljeti danju vruće ali noću je svježe, što i te kako odgovara za vrhunsko snažno ali i elegantno, svježe vino sposobno i za dugo odležavanje, vratiti francuski pinot crni i pokazati što sve pojedine ekstra pozicije u području Slovenskih Konjica mogu kroz taj kultivar pružiti u čaši. S crkvom se dogovorio oko najma vinograda, i danas proizvodi oko 20.000 litara crnog pinota i chardonnaya, u kategorijama Sanctum classic (inoks, ali zrenje na finom talogu, sur lie) i, na razini iznad, Sanctum prestige (francuske bačvice, također njega na finom talogu, bijelo vino bude do 18 mjeseci u drvu a crno i više, pa i do 24 mjeseca). Modri pinot 2009 Prestige dospio je eto i na stol nekadašnjeg predsjednika a danas premijera Rusije Medvjedeva!…♣

Marko Podkubovšek dok uz Burin Dingač meditira pokraj kamina…

Marko Podkubovšek dok uz Burin Dingač meditira pokraj kamina…

  GRADONAČELNIKOVO VINO i MASLINOVO ULJE – U Kopru unatrag nekog vremena svake godine biraju Gradonačelnikovo vino i Gradonalčelnikovo maslinovo ulje.

Za izbor gradonačelnikovoga vina ove godine 15 vinara s područja Koparštine prijavilo je 24 uzorka, od čega devet malvazija i 15 refoška. Vina je ocjenjivala petočlana strukovna komisija enologa pod predsjedanjem Tilena Prapotnika. Bodove za zlatnu medalju osvojilo je pet vina, a pobjednik u natjecanju je vino Refošk 2015 podruma Vinales Aleša Hrvatina. Šampion Hrvatin kao nagradu dobio je dekanter iz proizvodnje Staklarne Rogaška te nešto i vrlo konkretno i poticajno za prijavu na ovakav izbor: općina Koper od njega će za svoje potrebe prezentacije i reprezentacije otkupiti najmanje 500 butelja tog izabranoga vina.

Dobitnici s gradonačelnikom

Dobitnici s gradonačelnikom

Na izbor Gradonačelnikova maslinova ulja javilo se 15 maslinara/uljara s 21 uzorkom ulja. Uzorke je ocjenjivala osmočlana strukovna komisija na čelu s Milenom Bučar Miklavčič kao predsjednicom. Najboljim uljem proglašeno je Cuvée 2016 Oljarne Lisjak, za prvog pratitelja izabrano je  Ekstra deviško oljčno olje Bem – belica 2016 Borisa Sabadina, a za drugog pratitelja olje Šturman 2016 maslinara Šturmana iz Dekana. Općina Koper obvezala se od šampiona otkupiti najmanje 250 boca ulja, od prvog pratitelja 150, a od drugog pratitelja 100 butelja. Evo primjera kako bi se i u nas moglo raditi na korist proizvođača vina i ulja (maslinovoga, bučinoga…) i na korist političkih struktura te na korist promidžbe vlastitoga teritorija. ♣

Teatar u restoranu

SIMFONIJA MASLINOVOGA ULJA – Imamo teatar u teatru, teatar u gostima, teatar u kući, pa što ne bi onda bilo i – teatra u restoranu? Nedavno događanje 5. Premium priča, u produkciji G.E.T. Reporta, i najavljeno je kao Simfonija maslinovog ulja u kazalištu NoNoNo u Zagrebu te u izvedbi orkestra pod ravnanjem šefa dirigenta Gordana Graovca (voditelja kuće) i dirigenta chefa Kornelija Malića, s gostima solistima Salvela i Medea

no-no-no-kornelije-malic-sandra-marcek-marko-krstacicNeposredno prije početka drugog festivala masline u Zagrebu na Velesajmu: u novootvorenome simpatičnom restorančiću NoNoNo u središtu metropole skup posvećen prvenstveno maslinovu ulju! Zagrebačka udruga Gastronomija, Enologija, Turizam organizirala je sjajan koncert na kojemu su u prvome instrumentalnome planu kao solisti u pojedinim dionicama simfonije (simfonija je, inače, po Klaićevu rječniku stranih riječi, veliko muzičko djelo za orkestar a sastoji se od nekoliko stavaka, obično od četiriju, koji se međusobno razlikuju tempom i karakterom…) bile zvijezde Salvele – buža, pendolino, leccione, leccino i belica, u velikom finalu sjedinjeni i skladno pojačani rossignolom i carbnazzom u septet Aurum, izvedbu je, kao vrlo efikasna ritam-sekcija, podignuo bijelo-crni čašni duet Medea…

Što se to događalo o No No Nou? U glavnoj ulozi bila su mlada nova (lanjska berba) istarska jednosortna ulja Salvela od sorata buža, pendolino, leccione, leccino i belica te mješavina svih tih Salvelinih kultivara nazvana Aurum. Spomenuti Gordan Graovac, koji uvjerava da filozofija kuće počiva na svježim (ništa smrznutoga!) sezonskim namirnicama i na suradnji s lokalnim OPG-ima, i chef Kornelije Malić potrudili su se prigotoviti sljedove uz zadana ulja, a voditelj vinskog podruma iz Vodnjana enolog Marko Krstačić, zadužen za vina Medea i koji je i tehnolog uključen i u proizvodnju maslinovoga ulja Salvela, predstavio je nazočnim novinarima ulja kroz informacije o sortama, kroz neke detalje vezane uz rad u masliniku i uz preradu masline, te detalje vezane uz organoleptiku i prikladno spajanje svakoga od tih ulja s jelom i potom i svakog jela s vinom.no-no-no-salvela-maslinik-babariga

Pjenušac dobrodošlice, istrijano par excellence naime od 85 je posto terana i 15 posto malvazije, pratilo je ulje od buže s malo kruha (ukratko, po Krstačiću: blago pikantno fino gorkasto, prikladno za salate i uz ribu), zatim mousse od kozica bio je u znaku pendolina (miris još zelenkaste masline obogaćen aromama mediteranskog bilja, to ulje slaže se, čuli smo, s mladim sirom, sirovom ribom, rižotima i tjesteninom s umacima s nešto blažim gljivama…), bruschettu na mornarski ljubio je leccione (jače arome masline, note zelenog radića i artičoke, prikladno uz pečenu ribu, laganija bijela mesa te zreli sir), a glazirane juneće obraze grlio je leccino (bogato, s notama voća), dok je filet od trlje s kamena i sa čipsom od špinata oplemenjen mješavinom Aurum (snažno, bogato dosta pikantno, za uz jaču hranu – plavu ribu prženu i sa žara, biftek…). Desertni sorbetto rađen s moštom od jabuke, pjenušcem, s malo votke i sa sladoledom od vanilije, uzdigla je bjelica (vrlo pikantno, puno, tehnolog Krstačić navodi da je ulje od bjelice i 10 puta bogatije polifenolima od ulja drugih kultivara, dakle da je s odličnim antioksidativnim svojstvima!!!). Prvi i drugi slijed pratila je jako dobra Medea malvazija 2015 Montiron, a treći i četvrti pratili su Medea merlot Punta greca 2013 (jako dobar) i Medea merlot Punta greca 2012 (izvrstan – mineralan, voćan, mekan i elegantan), taj zadnji točen je bio iz dvostrukog magnuma; kako li se samo, još i s njime, intenziviralo antioksidacijsko djelovanje!!na-na-na-brusketa-i-trlja

no-no-no-salvela-ulje-medea-merlot-punta-grecaVrlo lijepo provedenih nekoliko sati u hedonističkome tonu i uz mogućnost da se i nauči nešto novo o namirnicama, hrani, zdravoj prehrani i zdravstvenome djelovanju maslinova ulja pa i drugih sastojaka ponuđenih jela, ali i o poželjnim načinima prigotavljanja jela… Rječju – primjer kako bi se ne samo ovako, posredno, preko informativnih medija, nego upravo i izravno za ŠIRU publiku mogli u restoranu, uz potporu OPG-ova/proizvođača organizirati takvi tematski i edukacijski igrokazi… Tako bi ono što je, u suštini, reklama dobilo novo ruho – višu dimenziju u društvenom smislu a i vrlo vjerojatno, s obzirom da bi u takvome obliku bilo na veće zadovoljstvo potrošača, i veću učinkovitost u komercijalnome smislu za ponuđača.

Na slikama: chef Kornelije Malić iz No No Noa, te, iz Salvele, Sandra Marčec i tehnolog za ulje i vino Marko Krstačić, maslinik Barbariga gdje vodnjanska Salvela ima svoje nasade, te jedan od specijaliteta – pržena trilja s čipsom od špinata i s, dakako, maslinovim uljem, te Merlotom 2012 Medea Punta Greca. ♣

Domaine de la Romanée Conti & Domaine Krauthaker

BOGME, u ELITNOM  DRUŠTVU! – Kutjevački vinogradar i vinar Vlado Krauthaker našao se nedavno, bogme, u elitnome društvu! Doduše, ne i osobno – oporavljao se doma od vincelovanja, nego s vinom. Vladina predikatna Graševina 2012 izborna berba prosušenih bobica, poslužena uz desert, bila je kruna svečane večere u bordoškom restoranu  Latitude20 u sklopu Grada Vina (La Cité du vin) a gdje je održana svečanost u povodu proglašenja Auberta de Villainea, vlasnika čuvene vinske kuće Domaine de la Romanée Conti, Vinarom 2016 godine u Francuskoj. Izbor je organizirala ugledna francuska eno-gastro revija La Revue de Vin de France. Za večeru je bio zadužen zvjezdani chef Christophe Girardot.kraut-u-dobrom-drustvu

Na toj večeri servirano je sedam vina Domaine de la Romanée Conti, iz berbi 2009. i 2010. – Corton, Echézeaux, Grands-Echézeaux, Romanée Saint-Vivant, Richebourg, La Tâche i Romanée Conti, finale je zasladila spomenuta Graševina od, dakako, Domaine Krauthaker… ♣

KRISTALNE VAZE ZAGREB VINO.COM-a ZA BELJE i LAGUNU – Svečanost, ali i, na određeni način, radni susret u zagrebačkome tornju Agrokora: Ivan Dropuljić, osnivač i direktor međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com, koji je startao 2006. godine u prostorima koncertne dvorane Vatroslav Lisinaki u Zagrebu da bi se već 2007. preselio u elitni hotel Metropole – Esplanadu a koji bi zbog snažnog interesa za izlaganjem i istodobno zbog nemogućnosti proširenja izlagačke površine u Esplanadi već ove godine mogao naći novu pozornicu događanja, htio se, predajom lijepih kristalnih vaza, posebno zahvaliti podrumima Vina Belje iz Baranje i Laguna Vina iz Istre za puno desetljeće neprekidnog nastupanja na priredbi. Nakon što su vaze predane, članica Nadzornog odbora Agrokora Ljerka Puljić i predstavnici Vina Belje direktor podruma Goran Miličević, pa Ljiljana Vajda Mlinaček iz marketinga i enologinja Suzana Zovko, te predstavnice Laguna vina Suzana Diklić iz marketinga i mlada enologinja Mare Miošić Dropuljiću su zahvalili kako na lijepome znaku pažnje tako i na tome što je uspješno razvijao festival do, sada, već kultne priredbe, jedne od najznačajnijih te vrste ne samo u Hrvatskoj nego i šire u regiji, a  što je omogućilo i podrumima Vina Belje i Laguna Vina da javnosti uvjerljivo pokazuju vlastiti tehnološki razvoj i svake godine sve više dosage u kakvoći plemenite kapljice.

Anja Linić, Mare Miošić, Suzana Diklić, Suzana Zovko, Ivan Dropuljić, Ljiljana Vajda Mlinaček, Ljerka Puljić

Anja Linić, Mare Miošić, Suzana Diklić, Suzana Zovko, Ivan Dropuljić, Ljiljana Vajda Mlinaček, Ljerka Puljić

Dropuljić je istaknuo da su kroz zadnje desetljeće Agrokorove vinarije i kvalitetom ušle u grupu najvažnijih vinskih podruma u Lijepoj našoj:

– Prvih nekoliko godina za festival je bilo iznimno zahtjevno.Trebalo je žustro animirati kako hrvatske vinare, tako i publiku da dođu u Esplanadu i da otkriju sve potencijale hrvatske vinske ponude. Vinarije u sastavu Agrokora, koje su u to prvo vrijeme festivala bile na prekretnici poslovanja i počele vrlo ozbiljno i značajnijim opsegom kretati u smjeru kvalitete, među prvim su partnerima i izlagačima festivala Zagreb Vino.com, pa se na tome zahvaljujem, ujedno i čestitam na ustrajnosti i na kontinuitetu u unaprjeđenju kvalitete promociji ne samo vlastitih vina nego i općenito na promidžbi kakvoće hrvatske kapljice, posebno vezano uz graševinu i malvaziju.

– Agrokor nakon deset godina velikih ulaganja u vinograde, tehnologiju, i znanje može bez sumnje biti ponosan na vina koja danas nudi potrošačima na tržištu u Hrvatskoj. Očekujemo u narednom periodu uspjeh naših podunavskih i istarskih vina i na vanjskim tržištima. Na trećem kraju Hrvatske, na Plešivici, Agrokor razvija proizvodnju pjenušaca i time se pridružio vinarima toga kraja koji žele to područje brendirati kao hrvatsku Champagneu. Ozbiljnija proizvodnja je krenula, a pjenušac Poy bilježi vrlo dobre ocjene i prodaju – izjavila je Ljerka Puljić prilikom zahvale Ivanu Dropuljiću na nagradama.

Uz rafinirani ručak s više sljedova, od carpaccia od govedine preko pileta pečenog u soli s rižotom od šparoga, potom jelenovog lungića u umaku odnosno, prigodno sezonski, svinjske koljenice s kiselim zeljem, pa do savijača od jabuke i višnje rađenih s na domaći način razvaljanim tijestom, kao i uz Malvaziju 2015 i Graševinu 2015 Goldberg te, potom, Cabernet sauvignon 2011 Festigia i Cabernet sauvignon & Merlot 2011 pa i u finalu Porečku muškat ružu, razvio se konstruktivan razgovor o mogućnostima daljnje suradnje Agrokora i Zagreb Vino.com-a i o tome kako bi trebalo raditi na promidžbi općenito hrvatskoga vina… ♣

Narodni običaji: Vinkovo, Vincelovo, Vince, Vinceška

BIJELI KULEN i GRAŠEVINA 2016! – Bijeli  kulen i graševina 2016, sve od Belja! Vinceška 2017 bila je prilika da se sir koji se proizvodi tako da se masa napuni u isti onakav omotač u kakav se puni smjesa za kulen (slijede blago dimljenje i sušenje, a kad se sir nareže ploške su također u obliku ploški kulena) – prekrsti u bijeli kulen. Vinceška 2017 je bila i prvi izlazak graševine 2016 Belja Vina pred širu publiku, dakle pretpremijera.

Vinceška Belje

Vinceška Belje

I dok se glavna enologinja Belja Suzana Zovko (s pravom!) dičila s tom mladom graševinom (njeno punjenje u butelje tek je trebalo uslijediti), što iz prigodnog govora direktora društva Belje d.d. Davora Bošnjakovića, što iz izlaganja članice Nadzornog odbora Agrokora Ljerke Puljić, što iz istupa direktora vinarije Belje Gorana Miličevića, moglo se čuti da je Belje d.d. odlično završilo poslovnu 2016. i da je upravo ova Vinceška sada – iako je i ovdje u vinogradima plaćen stanoviti danak  hladnoći s jako niskim temperaturama sredinom siječnja – sjajan ulazak  u 2017.

Vinceška 2017 Vina Belje u znaku graševine: graševina 2016 (mini-košarice s ABC-sirom i s bijelim kulenom), Graševina 2015 vrhunska (rižoto od domaćeg kopuna), Graševina 2015 Goldberg (šmuđ sa žara; izvanredan!!), Graševina 2015 Goldberg te Cabernet sauvignon&Merlot 2011 vrhunsko (specijaliteti od crne slavonske svinje iz vlastita uzgoja), polusuha Goldberg Graševina 2006 (domaće štrudle sa sirom i s jabukama)

Vinceška 2017 Vina Belje u znaku graševine: graševina 2016 (mini-košarice s ABC-sirom i s bijelim kulenom), Graševina 2015 vrhunska (rižoto od domaćeg kopuna), Graševina 2015 Goldberg (šmuđ sa žara; izvanredan!!), Graševina 2015 Goldberg te Cabernet sauvignon&Merlot 2011 vrhunsko (specijaliteti od crne slavonske svinje iz vlastita uzgoja), polusuha Goldberg Graševina 2006 (domaće štrudle sa sirom i s jabukama)

Vina Belje npr. diče se izvrsnim uspjehom u plasmanu u 2016, kad je prodalo 3,2 milijuna litara vina od čega više od 2,5 milijuna litara otpada na graševinu, smatranu perjanicom kuće. U desetogodišnjem razdoblju otkako je Agrokor preuzeo Belje (2006.) investicije su dosegnule 42 milijuna eura samo u vinogradarske nasade i u podrum, i to sad donosi rezultate. Obnovljeno je oko 500 hektara, a upravo sada je u postupku obnove novih još 70 ha, naime 30 ha bilo je iskrčeno 2015. a 40 ha, smještenih tik uz modernu vinariju, nedavno. Spomenutu površinu, na kojoj će se, inače, privremeno, kroz 2017., nalaziti ječam, u 2018. Planira se, uz financijsku potporu i iz fondova EU, na 65 ha planira ispunitii graševinom, u Belju vele da se osjetno povećala potražnja za njom, a ostatak od pet hektara pokrio bi chardonnay, koji se na Banovu brdu sjajno pokazuje. Sad je prosječna starost trsja u vlasništvu Belja 11 godina, a najstariji trsovi u rodu  imaju oko 25 godina.

Što je s domaćim adutom koji Belje može imati – frankovkom? Belje posjeduje dosta crnih sorata, uglavnom merlota i cabernet sauvignona, a zasad ima samo 12,2 ha frankovke. I njena zastupljenost trebala bi se povećavati, a zasad je, kažu, strategija oko frankovke, koja među domaćim potrošačima nema toliko jaku reputaciju kao merlot i cabernet sauvignon, takva da se uz postupno širenje prisutnosti sorte frankovka u nasadima vina premium kategorije proizvedena od grožđa iz postojećih vinograda frankovke šalju na što više značajnijih međunarodnih ocjenjivanja Bakhova nektara kako bi se skupilo dovoljno medalja visokoga sjaja za snažnu bazu za dobru promidžbu i postizanje visokog renomea sorte i njenoga vina u nas. Kao jedan od načina uspješnog približavanja frankovke potrošačima s hrvatskog tržišta vidi se i kreiranje crnog cuvéea od merota, cabernet sauvignona te frankovke sa značajnijim udjelom… ♣

Sic crescit gloria mundi… - dakako, ako si dobar s Glorijom! Najpoznatiji hrvatski kulenar i kobasičar Tomislav Galović, u društvu s Tanjom Vučićević, znanom po gastro-prilozima u reviji Glorija

Sic crescit gloria mundi… – dakako, ako si dobar s Glorijom! Najpoznatiji hrvatski kulenar i kobasičar Tomislav Galović, u društvu s Tanjom Vučićević, znanom po gastro-prilozima u reviji Glorija

ŠOKAČKA KOBASICA i IMOĆANSKA BUTINA, SVINJA SA ŠTAPA i TUNA s GRADELA, ČVARCI i KOZICE – Vincelovo kod Vlade Krauthakera u Kutjevu – uz to što je blagoslov vinograda sa zalijevanjem na trs obješenih polametarskih slavonskih kobasica vinom sve u želji, i nadi, da će vinogradarska godina što počinje i završiti veselo kako uvijek bude na dan sv. Vinka – i smotra je poznatih ličnosti, poslovnih ljudi, hotelijera (Valdinger Osijek) i ugostitelja (većma dalmatinskih), kao i revija delicija Slavonije i Dalmacije i izlog brojnih etiketa Vladinih vina. Župan Alojz Tomašević, gradonačelnik Josip Budimir, stručnjaci za vinogradarstvo i vinarstvo, proizvođači bačava i

Poput Sherlocka Holmesa: vezano uz vino - istraživalačko novinarstvo Mladena Stubljara s HRT

Poput Sherlocka Holmesa: vezano uz vino – istraživalačko novinarstvo Mladena Stubljara s HRT

staklene ambalaže, vinotekari, novinari, glumci i drugi estradni umjetnici… Mladen Stubljar, Vid Balog, Davor Dretar Drele, Tvrtko Stipić, Vedran Mlikota, Mirko Švenda Žiga, Gazde… Tradicijski proizvodi kolinja – čvarci, tlačenica, krvavice, kulen i kobasice Tomislava Galovića, svinjetina sa štapa, ali i dalmatinski pršut, te kozice i odresci tune sa gradela za koje se pobrinula ekipa konobe Galinac iz Imotskoga… Vlado Krauthaker priredio je pravi festival svojih mladih novih vina na principu samoposluživanja iz inoks-bačvica. Moglo se kušati nekoliko raznih graševina iz 2016 – Podgorje, Korija, Mitrovac, V.L., pa neuburger, viognier, sauvignon bijeli, chardonnay, pinot sivi, roséi od pinota crnoga i crljenka…

Suhi i Mokri, a – SVI žedni!

Suhi i Mokri, a – SVI žedni!

Suhi i Mokri, a – SVI žedni! Suhi (drugi slijeva) i velečasni Robert Mokri (treći slijeva) kojima su se u zdravici pridružili Mirsad Ibrišimović, vinski trgovac iz Trogira (vinoteka Vallis aurea), znani splitski ugostitelj Mario Matijašević Duje i domaćin Krauthaker, nedostajali su zagrebački vinotekar Boris Ivančić Vivat Fina Vina koji je žeđ tažio crnjakom u zatvorenom toplom prostoru,  chef Zlatko Marinović Noštromo koji se zaigrao u šatoru, te Esplanadin i Intercontinentalov kadar chef Miroslav Dolovčak, koji je sa svojom ekipom imao zadatak pripremiti večeru. ♣

ENO-GASTRO TURIZAM NA HRŠAK-BREGU – Nakon vinske, gurmanske i turističke afirmacije Vuglec-brega, ponad Krapinskih Toplica u Hrvatskom zagorju, sad se za eno-gastro turizam ozbiljno pripremaju i na susjednome Hršak-bregu. Znani Hrvoje Petrač, koji na Hršak-bregu posjeduje nekih 12 hektara terena od čega je 10 hektara vinograda, odlučio je bolje nego što je to radio do sada iskoristiti potencijal što mu ga pruža priroda u proizvodnji vina i uzgoju životinja za prehranu, zatim pejsažno, te, u ukupnosti, za formiranje atraktivne turističke ponude.

Hršak-breg, na ulasku na Petračev posjed: gosta dočekuju angusi. U pozadini se vide Petračev vinograd te građevine posjeda

Hršak-breg, na ulasku na Petračev posjed: gosta dočekuju angusi. U pozadini se vide Petračev vinograd te građevine posjeda

Kolinje: kirurg je Mario Petrač

Kolinje: kirurg je Mario Petrač

Trsje je na nakošenoj, krasnoj poziciji, 75 posto je crnih sorata (cabernet sauvignon i merlot, od bijelih tu su graševina i rizling), dakle stanovita posebnost koja može donijeti prevagu naime u Hrvatskom zagorju bijele sorte nazočnošću obilato nadmađuju crne, a bitno je da ovim crnima Petračev agronom i enolog, a to je Igor Horvat, zna kvalitetno pristupiti tako da mu polazi za rukom dobiti zaista pažnje vrijedan kajkavski crnjak. Uz mirna i lijepa pjenušava bijela i ružičasta, te mirna crna vina, mamac za gosta-namjernika svakako mogu biti lijepi krajolik, pa – kako s aspekta razlgeda tako i s aspekta gurmanskih poroka – crveni angusi (12 ih je) koje Petrač ima, srne koje skakuću šumovitim dijelom njegova imanja, zatim meso od svinja iz vlastitoig uzgoja na otvorenome (u turnusu je 48 svinja), potom lijepi prostrani vinski podrum s kušaonicoim (uskoro bi se trebala otvoriti nova kušaonica, za 60 osoba), ali i finska kuća sa četiri dvokrevetne spavaće sobe, jacuzijem, saunom, dnevnim boravkom što može funkcionirati i kao restoranski salon…petrac-podrum-bacve-stol

U podrumu, koji posluži i kao kušaonica: gost Dropuljić uz domaćine Matka Šutala i podrumara Darka Jakoplića. Kušali su se bijeli pjenušac BregH 2013 (H kao Hrvoje i kao Hršak-breg), pjenušac Rosé 2014, zatim mirna crna Karizma 2012, pa 999 Cabernet sauvignon 2012 limited edition napunjen u 999 boca a koji izlazi pred Uskrs i ide samo u ugostiteljstvo…

U podrumu, koji posluži i kao kušaonica: podrumar Darko Jakoplić. Kušali su se bijeli pjenušac BregH 2013 (H kao Hrvoje i kao Hršak-breg), pjenušac Rosé 2014, zatim mirna crna Karizma 2012, pa 999 Cabernet sauvignon 2012 limited edition napunjen u 999 boca a koji izlazi pred Uskrs i ide samo u ugostiteljstvo…

Uglavnom, jako dobro mjesto za ljubitelje prirode, šetnje, mira, dobre domaće hrane i kvalitetnoga vina. Petračevi, koji u središtu Zagreba imaju ugostiteljski objekt i uređuju smještajni objekt (hostel), u smislu ishodišta za Hršak-breg vide u svojoj gradskoj ispostavi – wine-baru Karizma  (naziv vinskoga bara je po njihovom ozbiljnm crnjaku). ♣

NARANČASTI CRVIK – S hladnog juga pobjegao na topliji sjever! Andro Crvik dan nakon snijega i leda u Konavlima i Dubrovniku doletio je u Zagreb. Ma naravno da meteorologija nije bila presudna: Crvik senior odlučio je nakon praznika iskoristiti malo zatišje na sceni da odmah na početku nove godine obiđe poslovne partnere i prijatelje – trgovce i ugostitelje – u kontinentalnoj Hrvatskoj i da obnovi suradnju za novu sezonu.

Andro Crvik

Andro Crvik

No predvidio je Andro i navrijeme vratiti se kući kako bi mogao prisustvovati susretu vinara Dubrovačko-neretvanske županije s ugostiteljima koji je u dubrovačkom hotelu Valamar Lacroma organizirala DUNEA, regijska razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije. U dopisu koji je župan Nikola Dobroslavić poslao ugostiteljima kaže se kako je cilj susreta da se ugostitelji bolje upoznaju s vinarima Dubrovačko-neretvanske županije i s njihovim vinima te da kao rezultat tog, inače za širu javnost zatvorenog događanja budu dogovori između dviju strana oko ponude za turističku sezonu 2017.

Obitelj Crvik, koja uz malvasiju dubrovačku (iz berbe 2016. bit će je, čujem, nekih 220.000 litara!), od sorata ima plavac mali, merlot, cabernet sauvignon, a čija vinska perjanica kuće je etiketa Malvasija Tezoro selekcija, krenula je prije koju godinu, otkako se u obiteljski biznis s vinom ozbiljno uključio Andrin sin mag.ing.agr. i enolog Petar, ne samo putevima još bolje kvalitete nego, pokusno, i u područje tzv. narančastih vina.

Za taj novi projekt korištena je, dakako, malvasija dubrovačka, koja je sinonim kraja a i Crvikova podruma. Berba: 2015. To je prvo tzv. narančasto vino ne samo kod Crvikovih nego i u Konavlima. Maceracija s alkoholnim vrenjem bila je u novoj 500-litrenoj bačvi srednjeg intenziteta palenja. Nakon vrenja, vino je još godinu dana u toj bačvi provelo na vlastitim kvascima u dodiru s pokožicom i košticama. Petar Crvik je nakon toga to macerirano vino pomiješao s istom količinom nemacerirane malvasije dubrovačke iz istog vinograda i iz iste godine berbe, također s 12 mjeseci odležavanja na finome talogu, međutim odležavanja u inoks-posudi. Dvije pomiješane partije vina provele su kratko na sljubljivanju i onda je cuvée, nazvan Blasius, napunjen. U polegnutim buteljama čekat će do Uskrsa ove godine, i onda će na tržište. ♣

STAGNUM u OXFORDU! – Pelješka vinarija Miloš predstavila je vertikalu svojega vina Stagnum na Sveučilištu u Oxfordu, u Velikoj Britaniji. Ugostilo ju  je udruženje Oksfordski vinski krug (Oxford Wine Circle) koje, unutar sveučilišta, okuplja članove-vinske zaljubljenike i njihove goste na povremenim vinskim kušanjima i predstavljanjima. Riječ je o najstarijem studentskom vinskom udruženju na svijetu. Među gostima sveučilišnog udruženja u povijesti su se našla slavna imena, poput Château Margauxa, Château Haut-Briona, Château Mouton-Rothschilda, Champagne Kruga, Antinorija te drugih. Vinarija Miloš prva je hrvatska vinarija koja je pozvana na ovu vrstu predstavljanja na Oxfordu.

Stagnum Frana Miloša u Oxfordu. Prezentirali su ga Franovi sinovi Ivan i Josip

Stagnum Frana Miloša u Oxfordu. Prezentirali su ga Franovi sinovi Ivan i Josip

milos-oxford

Članovi udruženja posjetili su prošlog ljeta obitelj Miloš na Pelješcu. Kušali su vina, koja su im se dopala, i eto pozvali Miloše u goste. U Veliku Britaniju pošli su sinoivi Frana Miloša Ivan i Josip. Sa sobom su ponijeli Stagnume od 2007 do. 1993. O vinima je u Oxfordu govorio i predsjednik udruženja Chase Coffin-Roggeven, koji je izdvojio Stagnum iz 1993. kao osobnog favorita, i nazvao ga jednim od najvećih vina koja je kušao u posljednjih godinu dana.

Trebalo nam je više od 30 godina promišljenog djelovanja kako bismo uspjeli dokazati svijetu da na poluotoku Pelješcu, smještenom u državi koja je u svijetu vina prilično nepoznata, mogu nastati neka od najboljih vina našeg planeta. Kada u prestižnom vinskom klubu kao što je Oksfordski vinski krug žele organizirati zatvorenu degustaciju samo vaših vina, tada znate da radite dobru stvar, nešto što je na ponos cijeloj Hrvatskoj, kazao je poslije oksfordskog kušanja Ivan Miloš.

Vina Miloš u Britaniji su, inače, prisutna već gotovo desetljeće te se nalaze na vinskim policama uglednih restorana i trgovina, poput Harvey Nicholsa.♣

Peter Poletti, vinar i disko-džokej

Peter Poletti, vinar i disko-džokej

POLETTI s VINOM i GLAZBOM! – Da, poleti s vinom i glazbom! Peter Poletti, vinogradar/vinar iz okolice Višnjana u Istri, pozvao je prije koji dan Zagrepčane u objektu Red Red Wine da se uz njegova vina (malvaziju 2015 i, premijerno, 2016, zatim teran 2013, cabernet sauvignon 2011 te slatku Rossellu 2016 od muškata ruže) prepuste glazbi, s time da on bude dirigent događanja! Poletti ima iskustva, naime nekad je bio – disko-džokej. Na svoju vinsku prezentaciju u Red Red Wine donio je opremu da se (vinskoj) publici danas prikaže i u (glazbenom) svjetlu od nekad. Poletti bi kao i vinar i ljubitelj glazbe mogao biti jedna od pravih osoba za realizaciju ideje koju sam iznio nedavno u svom tekstu Vino& Glazba, a riječ je o spoju glazbe i vina no ne tek sviranjem kao kulisom za vinsko izlagački sadržaj, nego o spoju glazbe i vina po sommelijerskim pravilima spajanja vina i hrane, znači koju konkretno vrstu glazbe slušati uz koji konkretno tip vina…  ♣

Vinart Grand Tasting 2017 / TERAN SE VRAĆA KUĆI…

Stotinjak izlagača, dvadesetak iz inozemstva, Lauba odlično posjećena....

Stotinjak izlagača, dvadesetak iz inozemstva, Lauba odlično posjećena….

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

ZAGREB OČITO IMA POTENCIJAL ZA VIŠE ZNAČAJNIH VINSKIH DOGAĐANJA u TIJEKU GODINE. POSEBNO JAKA STRANA VEZANA UZ DOGAĐANJE u LAUBI BILE SU RADIONICE 

Počelo je s dobrom vijesti upravo tog prvoga festivalskog jutra: ono što se činilo nemogućim postalo je moguće – Europska Komisija dopustila je hrvatskim proizvođačima vina oznaku Teran Hrvatska Istra! Je li na dvodnevnoj manifestaciji Vinart Grand Tasting u zagrebačkoj dvorani Lauba, Kući umjetnosti (i vina) kako je nazivaju a gdje je tvrtka Vinart iz Zagreba okupila svoju selekciju od stotinjak ponajboljih proizvođača plemenite kapljice iz Hrvatske i susjednih zemalja, bilo dovoljno terana za slavlje? Rekao bih da jeste, bilo da je riječ o teranu prkosno etiketiranome kao teran, bilo da je riječ o teranu s etiketom s nekim drugim, fantazijskim nazivom, bilo da je riječ o teranu pomiješanome s nekim drugim sortama u cuvée.

Nikola i Albert Benvenuti pokazuju novo vino Caldierosso 2013 od terana, nebbiola, tempranilla i merlota

Nikola i Albert Benvenuti pokazuju novo vino Caldierosso 2013 od terana, nebbiola, tempranilla i merlota

Bruno Trapan sa svojim superistrijanom The One, od terana i syraha à 50 posto

Bruno Trapan sa svojim superistrijanom The One, od terana i syraha à 50 posto

Naravno da mi je prva postaja u Laubi bio stol braće BenvenutiNikole i Alberta koji proizvode odličan teran a k tome Nikola Benvenuti je i predsjednik udruge Vinistra:

– Dakako da smo veseli. Predugo je trajala ta zabrana, i dosta je naškodila istarskim vinarima. Neki koji su i dalje, protivno propisu EU, nastavili vino označavati kao teran imali su problema u Sloveniji naime morali su se suočiti s prijavama, neki su se domišljali koji drugi odgovarajući naziv staviti na etiketu, a neki su pak krenuli u mješavine vina… – kazao je Nikola Benvenuti.

I nakon čaše terana za dobrodošlicu ponudio – upravo mješavinu crnih sorata u kojoj je i teran. Riječ je o vinu Caldierosso 2013 (Caldir=Kaldir, mjesto gdje Benvenutijevi žive; rosso =crveno), novitetu kuće koji nakon dužeg dozrijevanja u hrastovim bačvama upravo ovih dana ide u butelju i koji bi se na tržištu trebao naći oko Božića ove godine. Caldierosso, još jedno veliko vino obitelji Benvenuti, sastavljen je od po 25 posto terana, nebbiola, tempranilla i merlota.

A nekoliko stolova dalje od Benvenutija s impresivnim cuvéeom također na bazi terana (50 posto) bio je Bruno Trapan, sa svojim The Oneom 2013, u kojemu drugu polovicu čini syrah.

Iole značajnije vinsko događanje nezanimljivo je bez velikog poklonika Bakhova nektara Alfija Kabilja, na slici u razgovoru s istarskim vinogradarom i vinarom Frankom Radovanom

Iole značajnije vinsko događanje nezanimljivo je bez velikog poklonika Bakhova nektara Alfija Kabilja, na slici kod stola Legovina i u društvu i s istarskim vinogradarom i vinarom Frankom Radovanom

Šefica kuhinje zagrebačkog restorana Dubravkin put Prisca Thuring zaustavila se kod Jaqueline Marovac i Oliviera Ertzbischoffa, liječničkog bračnog para koji u Istri proizvodi vina i pjenušac pod robnom markom Koquelicot

Šefica kuhinje zagrebačkog restorana Dubravkin put Prisca Thuring zaustavila se kod Jaqueline Marovac i Oliviera Ertzbischoffa, liječničkog bračnog para koji u Istri proizvodi vina i pjenušac pod robnom markom Koquelicot

S dubokog hrvatskog juga stigao je bračni par Bire, dakako s grkom, ali ne samo baznime nego i onime famoznime Deforo. Čaša Defora bila je rezervirana za Ivana Dropuljića, osnivača i direktora festivala Zagreb Vino.com u studenome

S dubokog hrvatskog juga stigao je bračni par Bire, dakako s grkom, ali ne samo baznime nego i onime famoznime Deforo. Čaša Defora bila je rezervirana za Ivana Dropuljića, osnivača i direktora festivala Zagreb Vino.com u studenome

Daniel Szabo Markus oduševljavao je svojim Dingačem Pepejuh

Daniel Szabo Markus oduševljavao je svojim Dingačem Pepejuh

Sa Hvara je s crnjakom bila Jo Ahaerne MW, koju ćemo uskoro – 11. ožujka u Mimari - ponovono vidjeti u Zagrebu, s rosé vinom na festivalu Pink Day

Sa Hvara je s crnjakom bila Jo Ahearne MW, koja se najavila za 11. ožujka u Mimari s rosé vinom na festivalu Pink Day

Gastronomadi Bakalovići s enologom i proizvođačem iz Jelse Androm Tomićem, koji se pohvalio - Velikim plavcem malim!

Gastronomadi Bakalovići s enologom i proizvođačem iz Jelse Androm Tomićem, koji se pohvalio – Velikim plavcem malim!

Iz inozemstva stigli su izlagači iz Gruzije, Mađarske, Slovenije, BiH, Srbije... Već od ulaza u Laubu širio se glas o Cabernet sauvignonu 2013 Kremen Kamen kao najboljem vinu Srbije (mpc. 237 kn). Kremen Kamen proizvodi Vinarija Matalj Nikole Mladenovića iz Negotina. Je li to najbolje vino Srbije, to ne znam, ali svakako je vrlo, vrlo dobro, mineralno, s velikim potencijalom starenja, Nikola Mladenović smatra da bez problema u dobroj kondiciji i uzlaznoj putanji može dočekati i više od 10 godina…

Iz inozemstva stigli su izlagači iz Gruzije, Mađarske, Slovenije, BiH, Srbije… Već od ulaza u Laubu širio se glas o Cabernet sauvignonu 2013 Kremen Kamen kao najboljem vinu Srbije (mpc. 237 kn). Kremen Kamen proizvodi Vinarija Matalj Nikole Mladenovića iz Negotina (slika). Je li to najbolje vino Srbije, to ne znam, ali svakako je vrlo, vrlo dobro, mineralno, s velikim potencijalom starenja, Nikola Mladenović smatra da bez problema u dobroj kondiciji i uzlaznoj putanji može dočekati i više od 10 godina…

Posjetitelji Grand Tastinga u Laubi za sva izložena vina mogli su na stolovima saznati i njihove maloprodajne cijene, naime svaki proizvođač imao je pored butelja papir na kojemu su pisale svote po kojima se neko vino moglo kupiti u privremeno uređenoj vinoteci u Laubi

Posjetitelji Grand Tastinga u Laubi za sva izložena vina mogli su na stolovima saznati i njihove maloprodajne cijene, naime svaki proizvođač imao je pored butelja papir na kojemu su pisale svote po kojima se neko vino moglo kupiti u privremeno uređenoj vinoteci u Laubi. Na kraju festivalskoga dana: dugačak red posjetitelja pred vinotekom gdje su se prodavale butelje…

Saša Špiranec, čelna osoba Vinarta i organizator Grand Tastinga u Laubi. Vinart Grand Tasting zamislili smo kao mjesto na kojemu se jednom godišnje okupe svi vinski profesionalci i ljubitelji finih vina i na kojemu će jedni odabrati vina za svoje restorane i trgovine, a drugi da popune kućnu arhivu s onima koja su ih posebno dojmila, istaknuo je Saša Špiranec

Saša Špiranec, čelna osoba Vinarta i organizator Grand Tastinga u Laubi. Vinart Grand Tasting zamislili smo kao mjesto na kojemu se jednom godišnje okupe svi vinski profesionalci i ljubitelji finih vina i na kojemu će jedni odabrati vina za svoje restorane i trgovine, a drugi da popune kućnu arhivu s onima koja su ih posebno dojmila, rekao je Saša Špiranec

Vreva u Laubi gotovo nalik onoj na Zagreb Vino.comu u Esplanadi – s time što se u Laubi dobro disalo jer stropovi su visoki pa nije bilo zagušljivosti – pokazuje da glavni hrvatski grad ima potencijal i za nekoliko naravno dobro organiziranih velikih vinskih priredbi godišnje. Cijena ulaznice za festival iznosila je 150 kuna ali se 40 kuna priznavalo prilikom kupnje vina u privremeno uređenoj vinoteci. Pružanje mogućnosti posjetiteljima da vina iz repertoara izlagača kupe za ponijeti kući svakako je odličan potez organizatora. Na to da je to veliki plus priredbi ukazivao je pred kraj salona a ispred prodajnog pulta vinoteke dugački red zainteresiranih da ponesu kući tekući suvenir. Izlagači su također pozdravili tu inicijativu jer eto omogućeno im je i da na licu mjesta nešto plasiraju, a plasman i jeste cilj promidžbene aktivnosti…

Inače, jaka strana ove Vinartove manifestacije (selekcioniranih proizvođača među kojima NISAM vidio npr. Coronicu a ni Plenkovića !?) bile su radionice, koje su se odvijale cijeli tjedan dana prije festivala, uglavnom u hotelu Antunović. Evo popisa radionica, iz kojega se doista vidi visoki rang kakvoće ponuđenih sadržaja:

Grgić – vertikalno kušanje Plavca malog; Krauthaker – vertikalno kušanje Graševine Mitrovac; Fascinantan svijet japanskih Nikka Whiskyija – Badel 1862; Prošek i prosušene bobice; (S)ljubljeni na bezbroj načina by Kabola; Nikolaihof Wachau – odanost kvaliteti od rimskih vremena; Benvenuti – vertikalno kušanje terana i sneak peak u nadolazeća vina; Majstori rebule na Vinart Grand Tastingu; Chateau Mouton Rothschild vodi u šetnju slavnim vinskim regijama Francuske; Clai – neuhvatljivi kralj organskih vina; Carmenère  – pogreška koja je spasila sortu; Savršeni biftek od boškarina iz Kopa peći; Kutjevo d.d. – Kako se rađala graševina;Vinolog & Plantaže; Bordeaux Left Bank – usporedno kušanje 6 apelacija berbe 2010; Champagne Charles Heidsicak – jedna od najnagrađivanijih kolekcija vina na svijetu;  Villányi Franc – usporedno kušanje cabernet franca iz Villány; Boškinac & Gegić – naše zajedničko putovanje; Poletti – autentična ekspresija istarske crljenice; Postup – veliko kušanje u povodom 50-godišnjice zaštite položaja; The many faces of Grenache.

Za kraj i primjedba: nedostajao mi je ( a zacijelo ne samo meni!) KATALOG!…  ♣

SuČ 02/2017

 

GLUTEN NA CRNOJ LISTI

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

RIJEČ JE o MJEŠAVINI PROTEINA NAĐENIH U PŠENICI, JEČMU, RAŽI, ZOBI, PIRU. NEKE SU OSOBE UROĐENO OSJETLJIVE NA NJ, A NEZGODA JE u TOME ŠTO ON STVARA SVE VIŠE PROBLEMA i DRUGIMA. U EUROPI NAVODNO 190 MILIJUNA LJUDI IZBJEGAVA PŠENICU, A 11 MILIJUNA JE OBOLJELIH OD VRLO NEZGODNE BOLESTI CELIJAKIJE… ZAGREBAČKI HOTEL ESPLANADE PRVI u HRVATSKOJ s CERTIFIKATOM o SIGURNOSTI OD ALERGIJA DO CELIJAKIJE

Gluten je mješavina proteina nađenih u pšenici, ječmu, raži, zobi, piru… Gluten je u prehrambenoj posebice pekarskoj industriji cijenjen zbog svojstva, koja tijestu daju elasticitet, pomažu mu u dizanju, čuvaju oblik i često završnom proizvodu osiguravahu čvršću teksturu, za koju je potrebno duže žvakanje.

Izvori glutena: pšenica, ječam, pir, raž…

Izvori glutena: pšenica, ječam, raž, pir…

zitarice-izvor-glutena

Gluten se koristi i u izradi imitacija mesa (junetine, svinjetine, peradi, ribe…), da bi proteinski obogatio određena jela što se rabe u vegetarijanskoj prehrani. Gluten je prisutan u soja umaku, u pivi, koristi se i kao stabilizator u nizu proizvoda poput npr. čak i sladoleda, ketchupa. Nerijetko se gluten dodaje i hrani namijenjenoj kućnim životinjama. Primjenu nalazi i u kozmetičkoj industriji, za preparate za njegu kose i za dermatološke pripravke.

Hrana koja sadrži gluten može izazvati zdravstvene probleme kod osoba koje su osjetljive na nj. Uz gluten se najčešće spominje celijakija, a to je kronična bolest najčešće vezana uz otežanu probavu hrane što sadrži gluten te uz crijevne procese. Međutim problemi kod onih koji su osjetljivi na gluten ne zadržavaju se samo na gastro-intestinalnoj razini (proljev, crijevni limfoni…), nego se mogu i manifestirati i šire (alergije, neuropatije, dermatitis, osteoporoza, tiroiditis, psorijaza…). Neke osobe urođeno su posebno osjetljive na gluten, a vrlo je nezgodno to što se u novije vrijeme iz raznoraznih razloga koji su uvelike povezani s profitom, povećava broj onih što postaju osjetljivi na gluten, naime sve je jača vesternizacija u prehrani i sve češće se u prehrani riža zamjenjuje pšenicom, kreiranjem pak novih vrsta pšenice dobivaju se one s većim razinama citotoksičnih glutenskih peptida, a krivac je i znatno povećanje količine glutena u kruhu i

Imitacija mesa patke

Imitacija mesa patke

pekarskim proizvodima zbog namjernog dodavanja glutena tijestu da se skrati trajanje njegova dizanja…

Posljednja istraživanja potvrđuju da je gluten jedan od najzastupljenijih alergena u hrani. Procjenjuje se kako danas u Europi ima više od 70 milijuna osoba osjetljivih i netolerantnih na gluten, 190 milijuna osoba koje izbjegavaju pšenicu i gluten, te 11 milijuna oboljelih od celijakije, autoimune bolesti kao krajnjeg izraza nepodnošenja glutena.

Zbog svega toga rodio se svojevrsni pokret protiv glutena odnosno bolje reći akcija da se na proizvodima na uočljiv način stavi obavijest o sadržaju glutena i akcija da se javnost informira o ugostiteljskim objektima koji nude hranu bez glutena. U kolovozu 2014. američka Agencija za hranu i ljekove (The US Food and Drug Administration – FDA) preporučila je da se proizvod koji sadrži glutena u količini ispod 20 ppm označi kao gluten-free. Krenulo je i s certifikatima ugostiteljskim objektima koji nude gluten-free hranu. Postoje ustanove što izdaju certifikate gluten-free, u nas je jedna takva s nazivom BOSK, iz Rijeke je, a prvi dobitnik certifikata gluten-free u Hrvatskoj – dodjela je bila nedavno – je zagrebački hotel Esplanade.

Glavni direktor hotel Esplanade Ivica Max Krizmanić s netom primljenim certifikatom gluten-free standard (lijevo) i doc dr. sc. Dražen Lušić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

Glavni direktor hotel Esplanade Ivica Max Krizmanić s netom primljenim certifikatom gluten-free standard (lijevo) i doc dr. sc. Dražen Lušić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

 Tvrtka BOSK razvila je gluten-free standard s više partnera a to su Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Katedra za zdravstvenu ekologiju. BOSK gluten-free standard ugostiteljima pruža praktično znanje vezano uz pripremu, serviranje i distribuciju bezglutenskih jela.

– Još prije nekoliko godina hotel Esplanade prepoznao je potrebe te je u svim jelovnicima obilježio jela bez glutena kako bi gostima olakšao odabir prilikom naručivanja. Kad su nam pristupili iz tvrtke BOSK i predložili uvođenje gluten-free standarda, bez razmišljanja smo pristali – reći će Sanda Sokol, PR i Marketing manager Esplanade.

– BOSK gluten-free standard stvoren je na temelju znanstveno utemeljenih i globalno prihvaćenih protokola vezanih uz sigurnost hrane, te se temelji na principima sustava HACCP, zatim dobroj proizvođačkoj praksi (DPP) i dobroj higijenskoj praksi (DHP). Taj gluten-free standard bitan je jer učinkovito pridonosi smanjenju rizika od kontaminacije jela i slastica glutenom. Propisuje načine nabava i skladištenja namirnica, proizvodni proces i oblike posluživanja hrane, kao i korektivne mjere predviđene za poduzimanje u slučaju sumnje na kontaminaciju glutenom – izjavio je na prezentaciji gluten-free standarda i certifikata u Esplanadi doc.dr.sc. Dražen Lušić, dipl.sanit.ing s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Katedre za zdravstvenu ekologiju.

Projekt i tvrtku BOSK pokrenuli su znani hrvatski nogometaš Mario Stanić te Denis Delogu, autor knjige U šumi, potaknuti osobnim iskustvom poboljšanja zdravstvenog stanja promjenom prehrane. Delogu i Stanić na slici su sa cheficom Esplanade Anom Grgić

Projekt i tvrtku BOSK pokrenuli su znani hrvatski nogometaš Mario Stanić te Denis Delogu, autor knjige U šumi, potaknuti osobnim iskustvom poboljšanja zdravstvenog stanja promjenom prehrane. Delogu i Stanić na slici su sa cheficom Esplanade Anom Grgić

Tvrtka BOSK uključila se u akciju donošenja gluten-free standarda u nas zahvaljujući  Denisu Delogu, direktoru, koji osobno ima većih problema s glutenom.

– Moram biti na strogom bezglutenskom režimu prehrane i to mi je često onemogućavalo druženje s članovima obitelji i prijateljima uz dobru hranu u restoranima. Htio sam prekinuti tu svoju nezgodnu izoliranost, i rodila se zamisao o razvoju gluten-free standarda. Nadam se da će sada primjer Esplanade, kao prvog nositelja certifikata, slijediti i drugi ugledni ugstiteljski objekti u Hrvatskoj – rekao je  Denis Delogu…  ♣                                                                                                 SuČ – 02/2017

Prisutni na predstavljanju imali su prilike kušati bezglutenske delicije koje su osmislili i pripremili šefica Ana Grgić i talijanski chef Eugenio Rivetti, s timom kuhara. Odlična jela su poslužena prema novousvojenim principima BOSK gluten-free standarda

Prisutni na predstavljanju imali su prilike kušati bezglutenske delicije koje su osmislili i pripremili šefica Ana Grgić i talijanski chef Eugenio Rivetti, s timom kuhara. Odlična jela su poslužena prema novousvojenim principima BOSK gluten-free standarda

ana-grgic-eugenio-rivetti

ZAGREBAČKI EN PRIMEUR 2017

vinistra-en-primeurPriredio ŽELJKO SUHADOLNIK ⦁ Snimio MARKO ČOLIĆ

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

DETALJNIJI PREGLED BERBE 2016 u SLAVONIJI i HRVATSKOM PODUNAVLJU TE ISTRI PRIREDILI SU STRUČNJACI VEZANI UZ UDRUGE GRAŠEVINA CROATICA i VINISTRA

U Zagrebu su i ove veljače, po tradiciji, održane manifestacije En Primeur za kapljicu četiriju hrvatskih regija – Bregoviti hrvatski sjeverozapad, Dalmacija, Istra & Hrvatsko primorje te Slavonija & Podunavlje. Smisao je javnosti pokazati potencijal mladih vina i ugostiteljima i vinskim trgovcima pomoći da navrijeme izaberu i naruče vina za koja smatraju da ih kad krene turistička sezona i te kako vrijedi ponuditi tržištu.

Promjena u odnosu na prije je u tome što su Istrani nastupili samostalno, i zadržali se u hotelu Esplanade, a ponuđači iz ostalih triju regija preselili su se ne samo u nešto kasniji termin nego i u drugi hotel – Westin.

U Westinu su sudjelovali sljedeći proizvođači:

Graševina Croatica (19 vinara):  Antunović, Belje, Krauthaker, Kalazić, Iločki podrumi, Buhač, Galić, PP Orahovica, Feravino, Papak, Pinkret, Misna vina, Jakob, Markota, Perak, Mihalj, OPG Mitrović Antun, Erdutski vinogradi, Kolar.

Vina Dalmacije (8): Grgić vina, Jako vino, Skaramuča, Grabovac, Rizman, Prović, PZ Kuna 1898, Terra Madre.

Bregovita Hrvatska (24): Voštinić-Klasnić, Florijanović, Kopjar, Šafran, Kos, Kos-Jurišić, Puhelek Purek, Branimir Žigrović, Šimanović, Kocijan, Cmrečnjak, Dvanajšćak-Kozol, Podrum Štrigova, Kunčić, Novak Boris, Štampar, Jakopić, Horvat Robi, Belović, Kerman, Tomšić, Kossi, Kojter, OPG Jančar Zoran, Jarec-Kure

Po tradiciji, na En Primeuru su Istrani i Slavonci kroz relevantne meteo-podatke u tijeku vegetacijske sezone i kroz ilustracije dosta detaljno predstavili berbu 2016.

grasevina-croatica-logoUdruga Graševina Croatica, utemeljena 2011., djeluje u vinskoj regiji Slavonija i Hrvatsko Podunavlje. Prostire se na pet županija, a to su: 1. Požeško-slavonska; 2. Virovitičko-podravska; 3. Osječko-baranjska; 4. Vukovarsko-srijemska; 5. Brodsko–posavska. Udruga broji 20 članova i s godišnjom je proizvodnjom od ukupno 17 milijuna litara vina, od čega je 10 milijuna litara graševine.

Evo najprije pregleda meteoroloških prilika u vegetaciji u posljednjih nekoliko godina, da se vidi u kojem odnosu mogu biti određeni elementi u vezi s ocjenom kakvoće berbe neke godine.

_________________________________

Pokazatelji oborina i sunčanih sati  u vegetaciji u posljednjih nekoliko godina

godina    oborine           sunca       ocjena

 2011        297  (lit)          1710          odličan

2012         319                   1627          vrlo dobar–odličan

2013         390                  1420         dobar-vrlo dobar

2014         734                  1319          ispodprosječno

2015         377                   1585         vrlo dobar-odličan

2016         665                   1472         vrlo dobar

____________________________________

SLAVONIJA

Ranije kretanje vegetacije, uvjetovano blagom zimom, stvorilo je idealne preduvjete za štetu na vinovoj lozi ako dođe do kasnog proljetnog mraza. U svibnju je i bilo mraza, te je zbog njega i usporena vegetacija, što se kasnije odrazilo na cvatnju, koja je završila oko 15. lipnja. Tako je kasnila vegetacija za sorte treće epohe a to su graševina, rizling, frankovka, cabernet sauvignon.

Dijelove nasada pogodili su sredinom i krajem svibnja hladnoća (-4˚C!), led, tuča, te ponovno tuča sredinom lipnja, i to je desetkovalo prinose, ovisno o sorti od 10 pa i do 40 posto.

U srpnju je palo puno kiše (260 lit), zbog koje je otežana normalna zaštita vinograda posebno onih u ekološkom pristupu. Ukupno su nepogode smanjile prinos 20 do 30 posto.

Srećom, kolovoz je ipak stabilizirao razvoj i dozrijevanje vinove loze te omogućio za vinogorje manje-više normalnu berbu, koja je startala tek nešto kasnije nego prijašnjih godina. Rujan se posebno dobro iskazao za sorte prve epohe – chardonnay, pinot sivi… i sorte druge epohe dozrijevanja – sauvignon, pinot crni, zweigelt.

Tijek berbe protekao je u redu, bez većih prekida i pri vrlo lijepom vremenu. Fermentacija je tekla bez ikakvih problema i dala skladna vina nešto nižih alkohola i viših kiselina u odnosu na 2015. godinu. Mlada vina već su u ranoj fazi pokazala da će biti s primjerenim sortnim obilježjima, s karakteristikama na kakve smo navikli. Odnos mirisa i okusa je vrlo uravnotežen, očekuju se dobri voćnost, svježina i elegancija.

HRVATSKO PODUNAVLJE

Godinu 2016. obilježili su u Podunavlju vrlo blaga i sušna zima, te izrazito toplo i kišno ljeto. Bilo je puno oborina, ali su srećom bile dobro raspoređene. Ukupna količina padalina bila je iznad regionalnog prosjeka, ali nije uzrokovala dramatične poteškoće u vinogradarskoj proizvodnji. Kišni period tijekom cvatnje uzrokovao je slabiju oplodnju. Ukupan količinski prinos bio je, barem u Baranji, u prosjeku 30 posto manji od prosjeka.

Dođite, pa kušajte!!! Za berbu 2016. mogu reći da je bila iznimno dobra i da Slavonija i Podunavlje očekuju svježe, pitke i harmonične graševine bogatog i intenzivnog mirisa i okusa. Ovo je jedna od berbi koja će pokazati puni potencijal graševine, od redovnih do kasnih berbi, i otvoriti put prema novim potrošačima, rekao je predsjednik udruge Graševina Croatica Vlado Krauthaker. Ipak, dodao je kako valja izdvojiti veliki problem nevezan uz klimu i mikroklimu, a to su osjetno smanjeni broj radnika, nedostatak stručne radne snage za poslove u vinogradu

Dođite, pa kušajte!!! Za berbu 2016. mogu reći da je bila iznimno dobra i da Slavonija i Podunavlje očekuju svježe, pitke i harmonične graševine bogatog i intenzivnog mirisa i okusa. Ovo je jedna od berbi koja će pokazati puni potencijal graševine, od redovnih do kasnih berbi, i otvoriti put prema novim potrošačima, rekao je predsjednik udruge Graševina Croatica Vlado Krauthaker. Ipak, dodao je kako valja izdvojiti veliki problem nevezan uz klimu i mikroklimu, a to su osjetno smanjeni broj radnika, nedostatak stručne radne snage za poslove u vinogradu

Predberbeni i berbeni period bili su u znaku vrlo izražene suše ali i značajnih temperaturnih amplituda; smanjenja vrućina potaknula su bolju asimilaciju šećera u bobici.

U vrijeme berbe vremenske prilike su poslužile jako dobro. Dobivena je odlična kvaliteta grožđa u zdravstvenom smislu, i sa jako dobrim odnosom šećera i kiselina.

Redovna berba se lagano obavila, u dijelu Podunavlja moglo se i određivati rokove i na taj način diktirati koji stil se vina želi s obzirom na trendove u vinarstvu, međutim ipak u Baranji zbog dosta oborina nije bilo baš uputno čekati jako kasne berbe i težiti predikatnim vinima.

Izvrstan potencijal i jako dobro zdravstveno stanje grožđa u terminu redovne berbe rezultirali su fermentacijama bez problema, i dobivena vina  uz dobru strukturu pokazala su već od početka kompleksnst aromatskog profila.

ISTRA

vinistra-logoNajveći hrvatski poluotok Istra ima četiri vinogorja, tri su uz more, a jedno je u unutrašnjosti. Vinogorje Sjeverna Istra obuhvaća područje od rijeke Mirne prema sjeveru, vinogorje Zapadna Istra proteže se od rijeke Mirne prema jugu do Limskog zaljeva, vinogorje Južna Istra na prostoru je od Limskog zaljeva dalje prema jugu sve do rta Kamenjak, dok je vinogorje Centralna Istra u unutrašnjosti poluotoka u zaleđu vinogorja Zapadna Istra.

Pored dijagrama vezanih za temperaturu i oborine od travnja do rujna za svako područje, voditelj prezentacije berbe 2016. za Istru sommelier Hrvatskog sommelier kluba Sandi Paris je za svako pojedino vinogorje poluotoka iznio i karakteristike vina od malvazije istarske kao vodećeg vinskog kutivara u Istri.istra Sjeverna Istradijagram-1-meteo-novigradOrganoleptička svojstva

BOJA: svijetlo-žuta sa izraženim zelenim refleksima; AROMA: tipična za malvaziju istarsku –  voćno-cvjetna (marelica, žuta jabuka, vinogradarska breskva, tropsko voće – mango, kivi, papaja / bazga, akacija, jasmin); OKUS: dobro prati aromu, srednje naglašene punoće i strukture,  ugodne do izražene svježine.

Zapadna Istradijagram-2-meteo-porec

Organoleptička svojstva

BOJA: iskričava, živa, svjetlo-žuta sa izraženim zelenkastim refleksima; AROMA: kompleksna, dominantno voćna (zrelo voće, vinogradarska breskva, banana, dinja, kruška, tropske note – ananas, marakuja), cvjetno-biljno-začinske komponente (akacija, bazga, bijelo cvijeće/ suho bilje/anis, menta); OKUS: složen, uravnotežen, skladan, izražene punoće i tijela, ugodne svježine, najharmoničniji i najtipičniji za godinu

Južna Istradijagram-3-meteo-pula

Organoleptička svojstva

BOJA: duboka i topla, zlaćano-žuta sa diskretnim zelenim refleksima; AROMA: voćno-cvjetna (jabuka, marelica, vinogradarska breskva, citrusne note/akacija, bijelo cvijeće) sa primjesama začinskih nota (limunska trava, metvica); OKUS: prati aromu, ugodne svježine, trajan.  Vina su strukturirana i uravnotežena.

Centralna Istradijagram-4-meteo-botonega

Organoleptička svojstva

BOJA: svjetlo-žuta sa diskretnim zelenim refleksima; AROMA: voćno-cvjetna (breskva, marelica, jabuka, dinja, citrusi-grejp, limeta / akacija, bazga, ruža) s primjesama biljno-vegetativnih nota (čaj, paprat, šparoga, anis); OKUS: ugodne svježine i gorčine; harmoničan i mineralan, prati aromu. Vina su srednjeg do jakog tijela.

Istarsku 2016. predstavio je sommelier Sandi Paris

Istarsku 2016. predstavio je sommelier Sandi Paris

Zaključak općenito za Istru

Meteorološki vrlo dobra godina za malvaziju istarsku. Tijekom vegetacije bilo je toplo i sunčano vrijeme, s vrlo malo kišnih dana, ali dovoljno padalina za kvalitetan rast i razvoj vinove loze.

Vrlo dobra vinogradarska godina povoljno je utjecala na proces dozrijevanja, a time i na finalnu kakvoću grožđa.

U boji dominira žuta a, ovisno o podneblju i tehnologiji, prisutne su I, slabije odnosno jače iskazane, zelenkaste nijanse.

Aromatika je kompleksna i izražena, sortne karakteristike naglašene, konkretno u znaku su voćno-cvjetnih mirisa (breskva, marelica, banana i tropsko voće / akacija, bazga i bijelo cvijeće).

Okusno  mineralna, te harmonična vina, ugodne do naglašene svježine i duge trajnosti.

Malvazija istarska berbe 2016.  standardne je visoke kvalitete.

SJEVEROZAPAD i DALMACIJA

O berbi 2016. za područe Bregovitog hrvatskog sjeverozapada govorila je Jasminka Šaško, enologinja i predsjednica udruge Bregovita Hrvatska, dok je za Dalmaciju pričao Leo Gracin, dopredsjednik udruge Vina Dalmacije.

Jasminka Šaško: Ne bi bilo pravedno reći da je godina bila vrhunska jer je mnoge vinograde pogodio mraz i mnogi vinari su ostali bez svojih uroda, ali položaji koji su bili pošteđeni ove nepogode dali su izvanrednu kvalitetu grožđa. Vina su vrlo skladna, a zahvaljujući vrlo pogodnom vremenu u fazi dozrijevanja formirale su se izuzetno lijepe arome. Svježina, voćnost, punoća, kompleksnost… to bi bile značajke vina Bregovite Hrvatske. Vrlo pitka, zavodljiva, osvježavajuća. Godina je bila vrlo pogodna za rane berbe grožđa za pjenušce kao i za redovne berbe, a profitirali su i vinari koji su svoje grožđe ostavili do minus-temperatura za ledenu berbu. Ostaje nam samo pričekati da se vina nađu u butelji pa da se potom prepustimo uživanju.

Leo Gracin: U dalmatinskim vinogradima je 2016. dala jako kvalitetno grožđe. Berba je po količini bila dobra, a po kvaliteti izuzetna. Pošipi su, uz manji rod, dali vrlo strukturirana i mineralna vina, dok su uvjeti za plavac mali bili idealni za snažna, puna i harmonična vina kakva su rijetko u ovoj sadašnjoj februarskoj fazi dozrijevanja. Jako dobri rezultati ostvareni su i s debitom, maraštinom, vugavom, malvasijom dubrovačkom, plavinom  i babićem… Vinogradari i vinari Dalmacije su osobito zadovoljni i nadaju se da će zadovoljni biti i potrošači. ♣ SuČ – 02/2017

Na kušanje mladih vina En Primeur u Westin došao je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić

Na kušanje mladih vina En Primeur u Westin došao je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Odmah se čuo komentar: Možda u metropoli nikne kakva velebna fontana iz koje bi potekao Bakhov nektar…