Ljepotica iz Brda i Vipavske doline/ SVESTRANA KRALJICA ZLATA REBULA GIALLA

KROZ

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

…OD NANOSA do COLLIJA te KORADEA i CIVIDALEA, i od TRNOVSKE PLANOTE do KRASA i SABOTINA   Stoluje na području Primorske Slovenije, i to od planine Nanos iza mjesta Razdrto na jugoistoku pa uzlazno prema sjeverozapadu, preko Vipavskih brda i Vipavske doline i Nove Gorice do Goriških brda i talijanskog Collija, gotovo sve do lokacije Korade na visokom sjeveru i na zemljopisnoj razini grada Cividale del Friuli, s druge strane državne granice Slovenije s Italijom. Njen obitavališni prostor od Nanosa prema Goriškim brdima/Colliju omeđuju s gornje, sjeverne strane Trnovska planota, a s južne Kras i brdo Sabotin.

BMW – GO-REBULA

Riječ je o vinskoj sorti rebula.

Vipavski vinogradarski dio obuhvaća ukupno oko 2270 hektara pod trsjem, od toga na rebulu, kažu mi, otpada oko deset posto, tj. oko 227 ha. Taj kultivar je među sortama u vipavskome vinorodnome prostoru po raširenosti na četvrtom mjestu. Vinogorje pak Brda ima ukupno 1810 hektara pod trsjem, od čega na rebulu, kao, tu, prvi kultivar po raširenosti, otpada 381 ha odnosno 21 posto. Inače, slovenski vinorodni dio zvan Brda u tom geografskom ambijentu zauzima 70 posto terena pod vinovom lozom a talijanska Brda odnosno Collio, odmah s druge strane državne granice, drži 30 posto. Rebule ima i na Krasu (Vrhe), no tu je je samo 0,39 hektara i po raširenosti ona je tek na 11. mjestu. Vipavska dolina, dugačka oko 40 km a široka 12 km, znana inače kao područje s najviše različitih (domaćih) kultivara vinove loze u Sloveniji (rebula, zelen, pinela, glera, vitovska garganja, klarnica, pokalca/schiopettino…) ističe se i s drugim nasadima, npr. voća – breskva, a ima i masline (izvrsna maslinova ulja!), Brda su pak znana također po maslini ali i po trešnji, marelici, šljivi. Voćni nasadi u Brdima su na oko 700 ha.

U Gonjačama – selu na 320 m nadmorske visine, stup-vidikovac uspinje se do 22 metra i s njega se lijepo vide susjedno Šmartno i okolni vinogradi

______________________________________

Brda – mjesto opojnih trenutaka

BRDA: POČETAK s BERBOM 2017 – Prvi susret s rebulom na događanju u Brdima bio je u restoranu Klinec u Plešivu. Grupa od 13 proizvodača donijela je rebule iz berbe 2017, s time da nisu i sve već na tržištu, nekoliko ih je bilo još nedovršenih i za ovu prigodu napunjenih iz bačve, rečeno je da će biti finalizirane za koju godinu. Na njih se dakle moglo gledati tek kao na potencijal.

Evo ponuđenih rebula 2017, sva su vina suha.

Marjan Simčič (13,0 vol%, dotjerano, skladno, spremno za trošiti, rekao bih najkompletniji uzorak u ovome čašu, zove na još); Marko Skočaj Dolfo (12,5 vol%, skladno, ugodno, pitko); Medot (12,5 vol%, mekano, skladno, laganije); Čertič-Ferdinand (11,5 vol% vrlo svježe, vitko, s dozom mineralnoga, ima nešto svoje, lijepo se pije za osvježenje i kao aperitiv); Edi Simčič (bez maceracije, s alkoholnim vrenjem u rabljenom barriqueu, 10 mjeseci dozrijevanja u barriqueu, 12,5 vol%, čisto, uredno lijepo pitko, drvo se blago osjeti ali ne smeta, međutim i ne daje neku dodanu vrijednost); Jermann (12,5 vol%, živo, vrlo svježe, pitko, dobro dotjerano, ali – koliko baš i s izričajem sorte i kraja); Radikon (13,0 vol%, tri mjeseca maceracije, vino iz bačve gdje treba ostati ukupno tri godine, bačva je od 3500 lit i od slavonskog je hrasta, maceracija se osjeti, dobra kiselost, dojam je i pojačane hlapljive); Ščurek (14,0 vol%, maceriano, još je u bačvi – od 1000 litara – i bit će tamo ukupno oko tri godine); Erzetič (12,5 vol%, lijepo, ugodno, dopadljivo no dojam je da bi ta rebula mogla proći i za vino iz drugog vinogorja), KZ Brda (12,5 vol%, ugodno klasično bijelo svježe, ali – koliko odaje baš rebulu?) ■

Brda – masterclass o rebuli: Luca Gardini i Gašper Čarman, voditelji

A predavanje je održao i prof. Denis Rusjan

MASTERCLASS u VILLI VIPOLŽE – U prostranoj konferencijskoj dvorani u Villi Vipolže masterclass o rebuli baziran na degustaciji niza raznih uzoraka vina od te sorte vodili su sommelier i vinski trgovac Gašper Čarman i sommelier iz Italije Luca Gardini, s time da je značajnu potporu događaju svojim predavanjem dao dr. Denis Rusjan, profesor vinogradarstva i rasadničarstva na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani. Uz Čarmana i Gardinija, za velikim stolom sjedili su predstavmici svih 13 vinskih kuća iz Brda okupljenih u projektu Rebula, i svaki od njih imao je priliku predstaviti svoj uzorak te odgovarati na pitanja uzvanika. Organizator se pobrinuo svakom nazočnome dati sadržajan katalog u kojemu su predstavljeni povijest rebule u Brdima te svaki od 13 sudjelujućih vinskih posjeda, uz uzorak dan na kušanje napisani su tehnički podaci o vinu, tj. iz kojega je vinograda dotično vino, o nadmorskoj visini pozicije, tlu, ekspoziciji, berbi, načnu vinifikacije i dozrijevanja, alkoholu, ukupnoj kiselosti, pH, datumu punjenja, potencijalu odležavanja.

Izlaganje prof. Rusjana i degustacija rebula u Villi Vipolže

Izdvojio sam sljedeća vina:

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ Ribolla Gialla 2010 – Gravner; ♣ ♣ ♣ ♣ + Ribolla Opoka 2015 – Marjan Simčič;  ♣ ♣ ♣ ♣ Rebula 2015 – Kristijan (Edi) Keber; ♣ ♣ ♣ ♣ Rebula 2016 – Edi Simčič; ♣ ♣ ♣ ♣ Rebula Época 2016 – Ferdinand; ♣ ♣ ♣ ♣ Rebula Bagueri 2013 – Klet Brda; ♣ ♣ ♣ +;  Amfora belo 2015 – Erzetič; ♣ ♣ ♣ +  Rebula Visvik 2016 – Jermann; ♣ ♣ ♣ Rumena Rebula 2016 – Dolfo ■

U Brdima su se potrudili dovesti doista ugledna imena iz svijeta medija javog informiranja. U podrumu s Marjanom Simčičem su Steven Brook iz Velike Britanije, Michael Apstein iz SAD i Dagmar Ehrlich iz Njemačke, a na slici dolje na degustaciji kod Simčiča je Julia Harding, koautorica, sa jancis Robinson i Joséom Vouillamozom velikog atlasa Vine Grapes o sortama iz cijeloga svijeta

_______________________________

U Brdima, a i u Vipavskoj dolini tlo je uglavnom fliš – a to je mješavina lapora (marl po engleski, opoka po slovenski, ponca u govoru vinara s Collija) i pješčara (engleski: sandstone), riječ je o sedimentiranoj stijeni sastavljenoj od zajedno zacementiranih pijeska i zrna kvarca. Ima i samog lapora. Fliš i lapor daju vinu izraženu mineralnost. Vinogradi u Brdima na dosta nakošenim su do i strmim padinama brežuljaka različitih ekspozicija i nadmorskoih visina, dobrim dijelom i s terasastim su vinogradima. Klima u Brdima pod značajnim je utjecajima s Alpa sa sjevera i Jadranskoga mora s juga. Padalina je godišnje u Brdima oko 1000 do 1060 mm, a lozu nije dopušteno navodnjavati. U Brdima je registrirano 140 robnih proizvođača vina.

Rebule: luda, zelena, s malim bobicama, te žuta odnosno zlatna. Luda rebula ili crazy rebula ima grozd s vrlo različitim bobicama, jedne su jako velike, druge su normalne, treće manje… Otud naziv crazy rebula. Te rebule nema puno

Karakteristično tlo u vinogradima Brda i Vipavske doline

U susjednoj nam Deželi u predjelu Primorske kraj ljeta i ove je godine bio posvećen rebuli. Samo, sada sa teritorijalno i sadržajno u osjetno proširenom izdanju. Da, domaće je domaće, ali ne tek u jednostavnome smislu proizvodnje nečega doma, kod kuće, nego u smislu kreiranja, u dovoljnom opsegu, standardizirane kvalitetne ponude nečega što je tipično i karakteristično za određeni pojedini kraj, naime to stvara dodanu vrijednost i komparativnu prednost kraja, bitne za postizanje pune gospodarske valorizacije teritorija. Tradicijska, domaća rebula dobila je eto u 2018. važan promidžbeni dodatak, naime nakon što su 2017. godine po prvi put s manifestacijom utemeljenom s ciljem da se s rebulom snažno pođe i u svijet i da se svijet dovede u njen zavičaj krenuli ambiciozni vinari iz Goriških brda, sada se na takav korak odlučila i grupa ponajboljih vipavskih proizvođača. I tako je prvo ovogodišnje vipavsko događanje vezano uz rebulu a pod nazivom Vipavska rebula – Cesarjev izbor (carev izbor) otvorilo priču 2018., ubrzo potom je, kao novo poluvrijeme Kraljice Rebule, uslijedila druga po redu manifestacija vinara Goriških brda: Brda – domovina rebule.

Kao inicijator održavanja ovog događanja na temu rebule slovi na određeni način vinogradar/vinar iz Medane Marjan Simčič. Prvi prijedlozi pali su, čujem, za jednog putovanja grupice vinara Goriških brda – Marjan Simčič, Aleks Edi Simčič, Stojan Ščurek… – u Bruxelles na premijeru dokumentarnog filma na temu povezanosti stanovnika jednog teritorija međusobno te posebno svakoga od njih s tim svojim teritorijem. U putu je bilo dosta vremena za razgovore, i tako je krenula i priča o tome da bi bilo dobro da se Brda preko rebule i rebula preko Brda predstavljaju svijetu prvenstveno na način da se iz vana na prezentacije vezano uz rebulu ali i, onda, i uz što-šta drugo što kraj može ponuditi, redovito jednom godišnje pozovu ugledne i medijski utjecajne osobe koje u svoje sredine mogu kvalitetno prenijeti utiske. Po povratku kući u Brda ideja je predočena ostalim proizvođačima vina u kraju, interes se pokazao velikime, i napravljen je prijedlog projekta te poslan na uvid, dakako s molbom za potporu, županu i Institutu za turizam. Pripreme za prvo događanje Brda, zavičaj rebule trajale su, rečeno mi je, oko dvije godine. Poziv za uključenjem dostavljen je ne samo svim proizvođačima rebule u Brdima, nego i proizvođačima rebule s Collija, za početak onima koji imaju vinograde s rebulom i u Sloveniji. Inicijalno silno zanimanje vinara Brda splasnulo je međutim kad su prikazani troškovi nužni za realizaciju projekta, tako da je u grupi ostalo ukupno tek 13 vinara. Vrata međutim nisu zatvorena nikome, naglašava Simčič, svaki proizvođač rebule dobro je došao, ali samo ako je voljan ispunjavati predviđene uvjete.

Protagonisti javnog susreta s rebulom u Brdima – proizvođači iz Brda i s Collija, predstavnici Turističke zajednice Brda i voditelji masterclassa

Grupa 13 nije i službeno registrirana, mada bi kao institucionalizirana udruga s pravilnikom o radu u vinogradu, podrumu i na marketinškom području mogla imati dosta koristi u snažnijem brendiranju rebule kao robne marke teritorija. Lakše bi se došlo i do sredstava iz različitih društvenih domaćih i EU fondova, a s tim sredstvima smanjilo bi se opterećenje po samome proizvođaču. Marjan Simčič zasad smatra da se ide u dobrome pravcu, navodi i kako grupi pomažu Institut za kulturu i sport Goriška brda na čelu s Tinom Novak Samec, te ističe kako je rebula već postala toliko poznata u inozemstvu da je neki vinari iz drugih zemalja žele saditi makar nemaju za nju idealne pedološke i mikroklimatske uvjete, te dodaje da će ovo makar neformalno udruženje dugo potrajati ne na temelju službene registracije, nego ovisno o tome koliko će dugo članovi razmišljati jednako i koliko će, u skladu s time, biti interesa članova da se ide dalje. Što se tiče mogućeg marketinškog združivanja na temu rebule s vinarima iz susjedne im Vipave, Simčič kaže da svaki napor na promdžbi rebule dobro dođe, ali da je s obzirom na specifičnosti u pedologiji, orografiji i mikroklimi najbolje da Brda ostanu svoja a Vipava svoja.

U Brdima govore o jako dobroj berbi 2018, i u količini i u kvaliteti, i za bijelo, i za crno. Pjenušar Bjana Miran Sirk iz Biljane kaže da je ove godine bio vrlo veliki prinos te da su, i unatoč ranijoj berbi od uobičajenog termina, kiseline za pjenušac bile nešto nize od željenih. Bjana proizvodi Rosé iz inoxa, Brut 90 posto iz inoxa i 10 pasto iz rabljenog barriquea, Zero od 2/3 inoxa i Cuvée Prestige kompletno iz drva

Andrej Erzetič u svom podrumu, uz amfore

Evo i tko su sve bili proizvođači-glavni akteri manifestacije u čast rebuli u Brdima: Marjan Simčič, Edi Simčič, Ferdinand, Medot, Dolfo, Ščurek, Klet Brda, Zanut, Erzetič sa slovenske strane te s talijanske strane (Collio) vinari s vinogradima i u Sloveniji: Radikon, Gravner, Jermann, Edi Kristian Keber. U vipavskome dijelu bilo ih je upola manje, evo imena: Batič, Burja, Guerila, Mlečnik, Slavček, Svetlik.

Centralno mjesto događanja: Villa Vipolže u Vipolžu

U Villi Vipolže Bistro drži jedan od najboljih slovenskih kuhara Tomaž Kavčič, na slici s knjigom Atelje okusa – Hrvatska tradicijska Svijeta u čaši

Pogled u Bistro Ville Vipolže. Chef Kavčič inače vodi i vrlo cijenjeni restoran u dvorcu Zemono kod Vipave

Uz pomoć domaćih i inozemnih stručnjaka profesionalno vezanih uz vinogradarstvo, vinarstvo, trgovinu vinom, ugostiteljstvo/sommelijerstvo, te uz pomoć utjecajnih medija javnog informiranja, široj domaćoj javnosti i javnosti u drugim zemljama interesantnima kao potencijalnim tržištima za vino i kao emitivnim tržištima u turizmu, htjelo se kroz dojmove uglednih i utjecajnih uzvanika s obilaska vinograda i podruma i s vođenih degustacija i tzv. masterclassova prezentirati sortu i teritorij gdje kultivar raste kao i gdje i kako nastaje vino od rebule. Namjera je bila također široj domaćoj i svjetskoj javnosti pokazati raznolikost mogućih upečatljivih izričaja rebule u čaši, od pjenušca i svježeg mladog/mlađeg vina preko ozbiljnih vina duže njegovanih na kvascu u bačvi(ci) do vina nastalih uz duge maceracije u drvenoj bačvi odnosno u gruzijskoj amfori. Usput: u Hrvatskoj sam vezano uz graševinu mnogo puta slušao takvu priču o višestranosti sorte, međutim u nas, za razliku od ovoga što je sada na degustacijama posebice u Brdima ponuđeno kroz rebulu, nisam imao prilike kušati toliko ozbiljnih do i impresivnih uzoraka jednog kultivara u više lica…

Na završnoj i svečanoj večeri s domaćinima – predstavnicama Instuituta za kulturu, sport i turizam na čelu s Tinom Novak Samec i Petrom Marušič. Dolje – veselo, uz vinske kraljice rebule, ispred Ville, nakon večere. Šoumeni su Luca Gardini i Stojan Ščurek

BLISKO SRODSTVO S GOUAIS BLANCOM ODNOSNO HEUNISCH WEISSSROM

Rebula je stara sorta s područja Slovenije i Italije, a sinonimi su joj rebula zlata odnosno žuta odnosno ribolla gialla, pa rabola, rabiola, rabolla di Rosazzo, ribucella. Nazivi za koje se pogrešno vjeruje da su sinonimi za rebulu, dakle kultivari za koje se neispravno misli da su isto što i rebula, jesu: garganega, jarbola bijela, pignoletto, rébola ili ribolla riminese, robolla, ribolla verde. Žuta odnosno zlatna rebula (ribolla gialla) nema veze sa zelenom rebulom (ribolla verde), niti je mutant po boji od ribolle nere (crne rebule, odnosno pokalce, odnosno schiopettina). Tako kaže veliki atlas svjetskim vinskim sortama Wine Grapes, autora Jancis Robinson, Julije Harding i Joséa Vouillamoza.

Prvi pisani spomen vina od rebule seže u 13. stoljeće, točnije u 1206. godinu. Tada je korišten naziv rabola. Indicije ukazuju na to da je rebula žuta ili gialla u tijesnom rodu s roditeljem chardonnaya gouais blancom ili Heunisch Weisserom i to u svojstvu potomka, istraživanja su u tijeku ali stvar nije još i dokazana.

Zlata ili žuta rebula/ribolla gialla raširena je na području sjeveroistočne Italije i sjeverozapadne Slovenije, uz samu državnu granicu između dvije zemlje, i praktički se jedino tu sustavno uzgaja. Proizvođači iz Goriških brda kažu da je rebula baš na njihovom području prisutna još od srednjeg vijeka. U Vipavskoj dolini vezano iz rebulu rado ističu priču o caru Maximilianu I koji je od 1503. godine za svoj podrum naručivao vipavsko vino s nazivom ribollio.

__________________________________

VIPAVA: MASTERCLASS u VIPAVSKOM KRIŽU – Predavanja su održali Edvard Svetlik o caru Maximilianu I i vipavskoj rebuli, Dejan Bavčar o maceracijama bijelih sorata, Primož Lavrenčič o značenju redovnika Matije Vertovca za vipavsko vinogradarstvo i vinarstvo, Matjaž Lemut i Borut Koloini o vipavskim vinogradarima kroz povijest, te Mojca Mavrič Štrukelj o sorti Rebula u Vipavskoj dolini. Degustaciju rebule vodili su sommelijerka Mira Šemić i najbolji sommelier Slovenije Martin Gruzovin. Prisutnima je podijeljen odlično pripremljeni katalog, s detaljnim tehničkim podacima o porijeklu i nastanku vina.

Sommelijerka Mira Šemič, sa sommelijerom Martinom Gruzovinom. U publici: novinarka Darja Zemljič, vinski pisac Simon J. Wolf i proizvođač vina Primož Lavrenčič

Mira Šemić s Valterom Mlečnikom

Evo koja sam vina izdvojio s degustacije u Vipavi:

♣ ♣ ♣ ♣ + Angel belo 2011 (40 % pinela, 20 % chardonnay, 20 % malvazija, 10 % rebula, 7 % laški rizling, 2 % zelen, 1 % vitovska) – Batič; ♣ ♣ ♣ ♣ + Ana cuvée 2011 (45 % chardonnay, 40 % rebula, 15 % malvazija i friulano) – Mlečnik; ♣ ♣ ♣ ♣ + Rebula 2009 – Mlečnik; ♣ ♣ ♣ ♣  Rebula Svetlik 2012 Selekcija – Posestvo Svetlik; ♣ ♣ ♣ ♣  Stranice 2015 (50 % malvazja istarska, 20 % rebula, 20 % laški rizling, 10 % ostale bijele sorte) – Burja; ♣ ♣ ♣ + Prepih 2015 (60 % rebula, 20 % zelen, 20 % pinela) – Jamšek 1887 vina; ♣ ♣ ♣ +  Rebula Svetlik 2011 – Posestvo Svetlik; ♣ ♣ ♣ + Burja bela 2016 Gemischter Satz (40 % malvazija istarska, 30 % rebula, 20 % laški rizling, 10 % ostale bijele sorte) – Burja; ♣ ♣ ♣ +  Rebula 2013 riserva – Slavček; ♣ ♣ ♣ +  Pasji rep cuvée 2016 (50 % rebula, 40 % zelen, 10 % laški rizling i vitovska) – Pasji rep; ♣ ♣ ♣ + Rebula 2009 – Vinogradnoštvo JNK; ♣ ♣ ♣ + Rumena rebula 2015 – Vina Bizjak; ♣ ♣ ♣ +  Sutor White 2013 – Sutor Wine Estate; ♣ ♣ ♣ Rebula klasika 2012 – Slavček; ♣ ♣ ♣ Rebula 2016 Classic  – Lavrenčič; ♣ ♣ ♣ Retro cuvée 2016 (rebula, zelen, pinela, malvazija) – Guerila; ♣ ♣ ♣ Rebula 2012 Ussai – Vina Ušaj. ■

____________________________________________

Kod sjajnog proizvođača iz Šempasa – Batiča..Gore: s Ivanom Batičem u vinogradu orijentiranome na biodinamiku. Sasvim desno je Barbara Repovš koja je operativno brinula o organizaciji događaja o rebuli u vipavskome kraju. Dolje: kuća obitelji Batič i novi podrum koji bi do proljeća trebao biti u funkciji

Uz staru prešu: Miha Batič, koji je od oca Ivana preuzeo vodstvo nad posjedom

Ponosni djed Ivan Batič s unukom Angelom, po kojemu su nazvana dva najbolja vina kuće – bijela te crna mješavina sorata

Brojni pisani dokumenti govore o tome da je kultivar pod nazivom zlatna rebula u 14. stoljeću bio u većoj mjeri i u Istri, međutim suvremena znanstvena istraživanja pokazala su da postoje značajne genetske razlike između rebule iz Brda i s Collija te sorte nazivane kao zlatna rebula u Istri. Kao i prosecco i refošk, često se u Istri ribolla gialla pogrešno identificirala s pucinumom koji je u svojim zapisima spominjao još Plinije stariji kao kultivar uzgajan na kamenim tlima Istre.

Obilježja: rebula žuta sorta je srednje epohe dozrijevanja. Osjetljiva je na plijesan.  Uzgaja li se na plodnom tlu i u ravnici pokazuje se vrlo rodnom i daje obična vina, ali ako je na flišu i laporu te na kosinama i na većoj nadmorskoj visini ona ne daje visoki rod, a daje vino s karakterom. Inače, jako dobro podnosi sušu. Rebula žuta ne ističe se posebno aromama, međutim prednost joj je ta što ima snažne fenole i iz tog razloga pogodna je ne toliko za proizvodnju vina što se piju mlada, koliko za vina dobivena uz kraće i dugačke maceracije te duže dozrijevanje, u drvetu i na finom talogu (kvascu). Upravo kroz duže odležavanje ona dobiva na nosu… Primijetio je to i slovenski redovnik Matija Vertovec (1784-1851) koji se bavio vinogradarstvom i vinarstvom i radio razne pokuse, te koji je prvi na slovenskom jeziku izdao knjigu Vinoreja. Rebula se, inače, kao sorta pokazala i kao jako dobra za kupaže.

Kod jednog od ponajboljih vipavskih vinogradara i vinara Primoža Lavrenčiča koji upravlja posjedom Burja. Uz rebulu uzgaja i razne druge bijele, te crne sorte. Tehnološka posebnost kod njega je značajna uporaba posuda od betona i u obliku jajeta.

U Sloveniji se vino od rebule plasira pod apelacijama Brda (Goriška brda) odnosno Vipavski vinorodni okoliš, a u Italiji, u Furlaniji Veneciji Juliji (Friuli Venezia Giulia) pod apelacijama Collio doc i Colli orientali del Friuli doc, a i kao Venezia Giuliaj igt (indicazione geografica tipica). Mjesto nazvano Oslavia ili, po slovenski, Oslavje, na samoj granici Italije sa Slovenijom, smatra se poprištem početka proizvodnje vina s dugim maceracijama praćenim alkoholnom fermentacijom baš i od rebule. U modernome svijetu kao pokretač zaokreta odnosno povratka Zapada proizvodnji vina po drevnoj gruzijskoj tehnologiji što obuhvaća i amfore kao posude i za maceraciju/fermentaciju i za dozrijevanje zabilježen će ostati Francesco Joško Gravner, vinogradar i vinar s vinogradima osim u Oslaviju u Italiji i u Humu na slovenskoj strani, uz državnu granicu. Gravner je brojne talijanske i slovenske vinare uspio zainteresirati za dugačke, čak polugodišnje maceracije bijelih sorata i za uporabu amfore kao posude, kao i za, potom, višegodišnje sazrijevanje vina, a onda se amforaškom pokretu priključilo i nekoliko hrvatskih proizvođača npr. kao prvi Markežić Kabola iz Istre, te Zvonimir Tomac s Plešivice, gdje u novije vrijeme jako dobre i ozbiljne macerirane uratke od bijelih sorata rade i obitelji Šember Korak…  ♣                                                                                                SuČ – 11/2018

Franc Vodopivec Slavček iz Dornberka u svom vinogradu

Poduzetnik Edvard Svetlik, na slici sa suprugom Ivi, duboko je ušao u svijet vina. Priklonio se tzv. orange-kapljici i svoju rebulu macerira više mjeseci

Wipach – stari naziv za Vipavu, te naziv vipavske rebule iz proizvodnje obitelji Koren koja, inače, u Vipavi drži i prenoćište za turiste. Na slici su mama Nevenka, te njeni sin Domen i snaha

Tiziana Baldassari koja piše o vinu za vrlo utjecajni talijanski portal Winesurf, proglašena je u Vipavi – kraljicom rebule! Na nozi ima tetovažu koja prikazuje trs rebule!

U Vipavskom Križu, gdje je vipavska sekcija za rebulu održala svoju prezentaciju, uz vina su na kušanje podastrti i drugi proizvodi kraja, konkretno odlično maslinovo ulje obitelji Kante, delicije Ošterije Žogica, Majerije, restorana Grada Kromberk, a i palenta i pršut proizvođača iz Šempasa, čokolade i slastice Erilo, mozzarella Peloz…

Advertisements

SVIJET u ČAŠI – 10.2018 – WORLD IN a GLASS

                                                   KROZ

ŽELJKO SUHADOLNIK

http://www.ateljeokusa.com.hr ⦁ Facebook

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

SVIJET VINA, OIV: PROIZVODNJA – STANJE 2018TRŽIŠTE/ OCJENJIVANJA: EMOZIONI DAL MONDO: MERLOT e  CABERNET • FESTIVALI i PREZENTACIJE: ZAGREB VINO.COM, TOP VINO by eVINO, MODRI LES NOIRS, VINDEL, SPECIFIČAN TERAN, DON PX 58 FANTASTIC, SLOVAČKA u PUPITRESU, WINE THURSDAY: D’ARENBERG • VELIKI IGRAČI: GALIĆ, te EMOCIJE IZ GARAŽE: TVOJA KRV, i MOJASOMMELIERI: PRVENSTVO HRVATSKE i SVIJETABITI ILI NE BITIPREMJESTITI DINGAČ i POSTUP?!GURMANSKI POROCI NA TANJURU: MASLINOVO ULJE, LUMBLIJA, PRŠUT, KULINOV BRACO

_______________________________________

SVIJET VINA: proizvodnja – stanje 2018

PROIZVODNJA JE OKO 282 MILIJUNA HEKTOLITARA – Najsvježiji podaci iz OIV-a, od Jean-Marie Auranda, direktora svjetske organizacije za vinovu lozu i vino sa sjedištem u Parizu: od berbe 2018. na globalnome nivou očekuje se produkcija od oko 282 milijuna hektolitara vina, što je 31 milijun hektolitara više od proizvodnje iz berbe 2017. Nakon 2000., ovo je količinski do sada najveća berba. Prisjetimo se: 2017. pamtit će se kao povijesno niska po kvantiteti.

Glavni direktor OIV-a Jean-Marie Aurand

U Europskoj Uniji količine će biti veće za 19 posto u odnosu na 2017. Procjenjuje se da će EU od berbe 2018. moći tržištu ponuditi oko 168,4 milijuna hl, što je 27,2 posto više od EU-količina iz 2017.

U predviđanjima – naime podaci još, dakako, nisu mogli biti i precizno obrađeni – trojka koja već dugo sjedi na vrhu svjetske ljestvice o količinama proizvedenoga vina rangirana je ovako: 1) Italija – 48,5 milijuna hl; 2) Francuska – 46,4 milijuna hl; 3) Španjolska – 40,9 milijuna hl. Dakle, redosljed bez promjene u odnosu na lani. Tri zemlje = gotovo polovica ukupne svjetske produkcije.

Od europskih zemalja Njemačka bi trebala iz 2018. izaći s oko 9,8 milijuna hl vina, Rumunjska sa 5,2 milijuna hl, Mađarska sa 3,4 milijuna hl, Austrija s tri milijuna hl. Kvantitativno, to su brojke koje premašuju petogodišnji prosjek u produkciji tih država. Jedine europske zemlje što u 2018. bilježe niže količine u odnosu na 2017. su Portugal, koji će iz 2018.  imati oko 5,3 milijuna hl vina, i Grčka, sa 2,2 milijuna hl.

Ostali kontinenti: SAD već treću godinu ostaju stabilne po količini. Iz 2018. trebale bi imati oko 23,9 milijuna hl vina.

U Južnoj Africi suša je ostavila duboki trag, tako da ta zemlja, sa 95.000 hektara pod trsjem, iz 2018. s količinama ide do 9,5 milijuna hl.

U Južnoj Americi prinosi u 2018. bili su u nekim zemljama vrlo visoki, a u nekim i nešto niži nego 2017. Argentina se za 2018. hvali sa 14,5 mlijuna hl, što je oko 23 posto više nego u 2017., a Čile s 12,9 milijuna hl, što je 36 posto više nego u 2017., međutim u Brazilu, koji je sada prijavio proizvodnju od oko 30 milijuna hl, prinosi su u 2018. bili dosta niži  nego u 2017., inače tamo iznimno rodnome godištu.

Što se tiče Australije, proizvodnja iz 2018. je oko 12,5 milijuna hl, što je manje nego 2017., a u Novom Zelandu govore o tri milijuna hl za 2018.

Pričamo li o potrošnji vina, OIV još o tome nije izdao i najnovije podatke. Kad govori o konzumaciji, OIV obično navede koliko se godišnje potroši vina u pojedinim zemljama u hektolitrima ili u postocima, i evo podataka o tome na ilustraciji objavljenoj na početku 2018. Istodobno, evo i, iz nekih drugih izvora, zanimljivih, rečeno je aktualnih podataka o tome koliko se u pojedinim zemljama potroši vina po glavi stanovnika.

Potrošnja vina u svijetu, ilustracija je po OIV-u i s početka 2018, a govori o postocima po zemljama, a ne o konzumaciji po stanovniku pojedine zemlje

Ispada da je po stanovniku najveća potrošnja na otoku Norfolk (Norfolk Island) na Pacifiku između Australije i Novog Zelanda. Tamo se, navodno, po glavi godišnje konzumira 77,8 butelja. Na drugom mjestu rang-ljestvice je Vatikan, sa 76 butelja. Italija, unutar koje se Vatikan nalazi, smještena je na 10. mjesto, s potrošnjom od 45 butelja po stanovniku.

Norfolk Island

Stanovnici tog malog otoka Norfolk, njih 1800, u prosjeku najviše i troše pri kupovini vina, navodno za plemenitu kapljicu izdvoje godišnje po glavi stanovnika oko 547 eura. Gleda li se visina potrošnje novca na kupovinu vina, bogata Švicarska je na drugome mjestu, iza otoka Norfolk, sa prosječnom potrošnjom od 520 eura po glavi stanovnika godišnje.

Na trećem mjestu po konzumaciji po stanovniku je Andorra. I onda, na četvrtome mjestu nailazimo na listi na – Hrvatsku, sa 63,3 butelje po stanovniku. Slijede Portugal sa 61,8 bocom, Slovenija – 57,5 boca, Makedonija – 55,2, Francuska – 54,4, Švicarska – 50 butelja. Među ostalim značajnijim potrošačima vina po konzumaciji po stanovniku godišnje na 12. mjestu je Danska (37,5 boca), slijede na 13. mjestu Austria (37), pa na 15. Švedska (35,4), na 16. Njemačka (33,5), na 18. Grčka (32) na 19. Argentina (31,6).

A zemlje koje spadaju među najznačajnije svjetske uvoznike vina? Ujedinjeno Kraljevstvo je na 31. mjestu po potrošnji vina po stanvniku, sa 26,4 butelje, dok su SAD rangirane dosta niže, naime kod njih je potrošnja po glavi godišnje 14 butelja. ♣

TRŽIŠTE : Hrvatska kao poligon za plasman inozemnih vina

CROAZIA NIJE SNAŽNA, ALI NIJE NI ZA PODCIJENITI! – Wine Meridian, talijanski web magazin za kulturu vina na međunarodnome planu, zainteresirao se za stanje na hrvatskom tržištu vezano uz vino, posebice ono iz uvoza. Pa je napravio intervju s ekipom The Wine and More iz Zagreba, koju je čitateljima predstavio kao grupu prijatelja vinoljubaca što plemenitu kapljicu želi promovirati ne samo na nacionalnom nego i na internacionalnom nivou. Wine Meridien nastojao je istražiti kakvo je hrvatsko tržište, kako funkcionira i, posebice, kako reagira na talijansku kapljicu. I zaključio: Hrvatska ne spada u top globalno tržište, ali nije ni tržište za zanemariti. Ohrabrujuće je, piše Wine Meridien, da se u posljednje dvije godine povećava uvoz nešto skupljih vina.

The Wine & More: Zvonimir Krzelj Zvonac, Danijel Antolović, Dario Drmač i Višnja Vondraček

Na pitanje o profilu hrvatskog potrošača, Wine Meridien dobio je, kako piše, odgovor da je tipični hrvatski potrošač vina dosta pod utjecajem  marketinga i priklanja se ponajprije etiketama u promidžbi kojih se ponuđači jače zalažu. Najjači vinski brendovi u Hrvatskoj su, piše Wine Meridien na temelju dobivenih odgovora, oni u čiju je promociju uloženo najviše truda, znanja i novca. Hrvatski potrošač dosta se oslanja na mišljenje tzv. opinion makera, blogera. Velika većina konzumenata preferira svježa lako pitka bijela vina. No kad se gleda na novčanu vrijednost vina, jako dobro prolaze snažna crna vina. Odgovor na pitanje o stupnju sklonosti hrvatskog pilca prema talijanskim vinima bio je da najbolje prolaze vina onih talijanskih vinorodnih područja koja su najaktivnija u razvoju i promidžbi enoturizma svojega kraja.

Koji bi savjet ekipa iz The Wine and More dala talijanskim proizvođačima/ponuđačima u smislu poboljšanja uvoza vina iz Italije u Hrvatsku? Trebalo bi češće u Hrvatskoj organizirati promocije talijanskih vina i vinogorja, raditi na boljem informiranju hrvatskih potrošača glede lokalnih sorata, upoznavati ih s brendovima. Što se više zna o nekom proizvodu i dakako kad su ta saznanja na kolosijeku pozitivnoga, to su veće šanse da se proizvod kupi, pa i kad mu je cijena nešto viša. Dobar put bio bi da se talijanski ponuđači jače usmjere na restorane kao pozornicu za plasman vina, naime u restoranima se vino mnogo troši, a npr. Zagreb kao glavni grad i kao već iznimno snažno turističko odredište ima mnogo vrlo dobrih restorana… ♣

Spona između proizvođača, trgovaca i distributera

ČETVRTI FMCG SUMMIT – Četvrti po redu FMCG Summit Zagreb održan je potkraj listopada u Plaza Event Centru u Metropoli.  Ovogodišnja konferencija u Zagrebu, a na temu Trgovci na tronu – izvozimo hrvatsko., ujedno je 18. FMCG Summit u regiji. Kad se zbroje sve FMCG konferencije koje InStore magazin organizira u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Srbiji i Makedoniji dolazi se do lijepih brojki – 29 konferencija11.150 posjetitelja737 sponzora i 361 govornika.

A što je to, uopće, FMCG Summit? Food Meeting Corporation Goods. Pa, objasniše mi, FMGC Summit je, po naški, poslovni susret na vrhu proizvođača i trgovaca a vezano uz robu široke potrošnje.

InStore magazin i ove je godine u Zagrebu okupio više od 400 uzvanika i posjetitelja koji predstavljaju, rečeno je, crème de la crème FMCG industrije. FMCG Summit je, uz to što je kvalitetna spona između trgovaca, proizvođača i distributera, centralno mjesto za prikaz najnovijih trendova  i najbolje prakse iz FMCG sektora.

– FMCG Summit svojevrstan je švedski stol znanja, s ponudom široka palete  ideja, trendova i iskustava od kojih svaki sudionik može za sebe složiti odličan “obrok”. Ne smijemo zaboraviti ni networking koji je na ovakvim događajima iznimno važan. Za nas kao organizatore konferencija je bila jako uspješna, a cilj nam je sljedeće godine nastaviti istim putem – izjavio je Aljoša Parotat, direktor InStore magazina. – U Hrvatskoj imamo izvrsne brandove koji svoju priču grade desetljećima, stoga je toj gorućoj gospodarskoj temi posvećeno posebno mjesto. Sudionicima je pružena analiza stanja i potencijala domaće FMCG industrije, kao i trgovačkih trendova u centralnoj i istočnoj Europi. Predstavili su se i domaći pojedinci koji su izgradili zavidnu karijeru u globalnim kompanijama, a bilo je riječi i o velikim globalnim trgovcima koji pružaju priliku domaćim proizvođačima PL-a.

SVIJET u ČAŠI i ATELJE OKUSA na 4. FMCG SUMMITU – Centar Plaza, Zagreb, 4. FMCG Summit na temu Trgovci na tronu – izvozimo hrvatsko. Svijet u čaši i Atelje okusa prisutni s proizvodima zanimljivim upravo za izvoz. Riječ je o vinima članova udruge Atelje okusa – PP Orahovice Kutjeva dd, Ivana Katunara, Stjepana Šafrana, Mladena Papka, Simona Pinteriča, obitelji Trdenić, obitelji Tomac, Mate Antunovića, Ive Brzice, Zdravka Jakobovića Jakoba… Najveći štand bio je – naš! Četvrti slijeva na slici s nama iz Svijeta u čaši je Aljoša Parotat, direktor magazina inStore, organizatora manifestacije

FMCG Summit na svoju je pozornicu doveo mnoge zanimljive govornike i teme. Treba npr. spomenuti Marka Pipunića, predsjednika Uprave Žita d.o.o., Miodraga Borojevića, CEO O’KEY-a Rusija, Mirka Mrakužića, direktora dm-a Hrvatska, te Lanu Zanne Latos, generalnu direktoricu P&G-a, Hrvatska i Slovenija.

– Kao i svake godine, želimo da sudionici FMCG Summita sa sobom ponesu barem jednu novu ideju ili da prodube barem jedan poslovni odnos. Samim time naša misija i cilj konferencije bit će ispunjeni – izjavila je Jelena Domović, urednica InStore magazina.

Oduševljenje konferencijom nisu krili ni brojni sudionici koji su s velikom pažnjom slušali govornike, ali i svojim pitanjima i iskrenim interesom sudjelovali u konstruktivnim raspravama.

Po tradiciji, na FMCG Summitu nastupio je i časopis za enogastronomiju i turizam Svijet u čaši, prezentirao je vina članova udruge Atelje okusa.  ♣

Ocjenjivanja 2018

FRANKO RADOVAN, AGROLAGUNA i VINO JAKOB!  – Pretposljednjeg vikenda u listopadu u Bergamu je, u organizaciji Konzorcija za vino vinogorja Valcalepio i udruge Vignaioli bergamaschi, održano 14. međunarodno ocjenjivanje vina Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2018. S raznih su strana svijeta, iz 25 zemalja, pristigli uzorci, ukupno 251 etiketa, došli su iz Argentine, Australije, Kanade, Kine, Čilea, Hrvatske, Češke, Francuske, Gruzije, Njemačke, Grčke, Izraela, Italije, Mađarske, Malte, Moldavije, Perùa, Rumunjske, Srbje, Slovenije, Španjolske, Južne Afrike, Švicarske, Turske i SAD. S raznih strana svijeta – iz Argentine, Australije, Bugarske, Kanade, Kine, Kolumbije, Čilea, Hrvatske, Češke, Francuske, Gruzije, Njemačke, Grčke, Izraela, Italije, Japana, Latvije, Libanona, Mađarske, Malte, Moldavije, Perùa, Poljske, Rumunjske, Rusije, Srbije, Slovačke, Slovenije, Južne Koreje, Španjoloske, Južne Afrike, Švicarske, Turske i SAD – pristigli su i ocjenjivači, kojih je ukupno bilo 82 (35 Talijana, 47 inozemaca).

Pogled na dvoranu, sa stručnim žirijem u radu. U prvom redu su naša dr. Ivana Apleza, lijevo na slici je prof.dr. Marin Berovič iz Ljubljane, a desno je Radean Dumitru iz Rumunjske

Degustatori su podijeljeni u sedam žirija sa i po, što je jedinstveno u svijetu, 12 članova! U ocjenjivačkim komisijama ravnomjerno su bili, gleda li se profesionalna struktura, raspoređeni: enolozi, od predsjednikâ žirijâ – znanih i cijenjenih po svom dugogodišnjem radu te po iskustvu upravo na međunarodnim vrednovanjima plemenite kapljice, pa vinski trgovaci, sommelieri i novinari specijalizirani za vino i gastronomiju, blogeri.

Uvod u degustaciju: Luigi Odello – Centro studi Assaggiatori Brescia, te Sara Cantoni kao prevoditeljica na engleski i njen otac Sergio Cantoni – Vignaioli Bergamaschi i Cantina Colleoni Bergamo

Po pravilniku, kušači, koji su toga dana trebali vrednovati svaki po u prosjeku gotovo oko 40 uzoraka, kao informaciju su dobili samo redni broj uzorka. Ove godine izostao je podatak o berbi jer, po objašnjenju Sergija Cantonija kao predstavnika organizatora te čelnika udruge Vignaioli bergamaschi, i Luigija Odella iz Centra Studi Assaggiatori iz Brescije zaduženog za operativno funkcioniranje ocjenjivanja, na prijašnjim vrednovanjima pokazalo se da brojne degustatore opterećuje pogled na neko starije godište pa to zna i, nepravedno, djelovati na dodjelu bodova à priori, te rezultirati neprikladnom konačnom ocjenom na štetu vina starije berbe.

No, ne bi li bilo pravilno upozoriti degustatore, ili – bolje birati degustatore? Naime odabrani kušači ne bi trebali reagirati à priori, oni jednostavno moraju znati pravilno procijeniti kad je vino s nekim godinama na plećima dobilo na dodanoj vrijednosti a kad je s dužim stajanjem dobilo na – padu… I još jedna primjedba: naziv ocjenjivanja jasno govori o tome vina kojih kultivara se vrednuju, međutim kako je dopušteno da vina budu i jednosortna i mješavine sorata, zar ne bi bilo korisno odvojiti uzorke merlota, cabernet sauvignona i franca te mješavine sorata, i kušati vina po grupama: merlot, cabernet, kupaže? I merlot i caberneti i kupaže izvorno su tipični za bordoški kraj no ne bi valjalo pri ocjenjivanju miješati ih u isti koš, jer merlot i caberneti i njihove kupaže imaju kao vina svoju na sorti, te na tradiciji i umijeću miješanja sorata baziranu individualnost. Bez navoda godišta i navoda sorte kao i najave mješavine sorata i navoda sortnog sastava mješavine rubrika na ocjenjivačkom listiću pod nazivoim genuineness odnosno iskrenost, prepoznatljivost po svojstvenosti na temelju teritorijalne pripadnosti i starosti, ne mogu doći do punog izražaja…

Degustatori slušaju smjernice organizatora glede ocjenjivanja

Ocjenjivačima je uvodno, prije početka degustacije, objašnjeno da će se pri obradi ocjenjivačkih listića kod zaključenja finalne ocjene svakoga žirija za svaki uzorak poštovati pravilo da se odstrane ekstremno visoka odnosno ekstremno niska ocjena, te i da će se ići dvama kolosijecima a ti su utvrđivanje medijane tj. srednje ocjene (eliminacija najviših i najnižih ocjena dok ne ostane jedna, kao srednja), i utvrđivanje aritmetičke sredine, tj. zbroja ocjena svih članova žirija koji se podjeli s brojem degustatora čiji su bodovi, nakon eventualno potrebnog odbacivanja ekstremnih najviše i najniže ocjene, ostali u igri, htjelo se nakon što se vide medijana i aritmetička sredina skor koji je viši pa time i povoljniji, pripisati uzorku u obradi.

Pragovi za medalje: veliko zlato, od 92 do 100 bodova, zlato od 85 do 91,99 bodova, srebro od 82 do 84,99 bodova.

Žiri E, u kojemu sam bio i ja: u prvom planu su predsjednik Giulio Castagno, zatim, slijeva, Boris Gajina, Guido Baldeschi Balleani i Iztok klenar, te, ispred organizatora, Sergio Cantoni (stoji)

U žiriju E, na čelu kojega je kao predsjednik sjedio Giulio Castagno, bili smo kao članovi Iztok Klenar (ugledni enolog i vinar iz Kopra, donedavno zamjenik predsjednika Međunarodnog udruženja enologa a sada predstavnik Slovenije u tome tijelu), Boris Gajina, jedna od ključnih osoba u vinskoj branši Moldavije, Guido Baldeschi Guglielmi Balleani kao predstavnik OIV-a, enolog Vincenzo Chies, zatim novinari i publicisti Helena Baker i Jim Baker iz Češke, Maria Roginska iz Francuske, Giovanni Paternó, Francesco Turri, Monica Bergomi iz Italije, te ja iz Hrvatske. Našem žiriju podastrta su bila četiri vina iz Hrvatske, sva četiri iz Istre, a od zemalja u okruženju pet uzoraka bilo je iz Srbije, 23 bila su iz Italije, jedan iz Mađarske, iz daljih zemalja jedno vino je bilo iz Kine, dva su bila iz Kanade.

Najboljima na ocjenjivanju Emozioni dal Mondo 2018 pokazala su se sljedeća vina: Seven Oak Cabernet sauvignon 2016 iz kalifornijskog vinogorja Paso Robles posjeda J.Lohr Vineyards & Wines, koje je osvojilo 91,4 boda, te Corvus Blend No. 7 2010 posjeda Corvus Vineyards s turskog otoka Bozcaada, s 90,83 boda. Ta su dva vina jedina prešla prag od 90/100 bodova. Na samom pragu 90/100 bilo je vino Dalton Estate M 2016 vinarije Dalton Winery Supergal iz Galileje u Izraelu, ono je dobilo 89,833 boda.

Agrolaguna iz Poreča osvoijila je dva zlata te titulu nacionalnog prvaka Hrvatske

Većina vina što su se zakitila zlatom bila je u rangu od 86 do 89 bodova.

Iz Hrvatske je na ocjenjivanje uzorke poslalo nekoliko vinskih kuća. Najbolje ocijenjena hrvatska vina su – redosljed kojim ih navodim takav je na službenoj ranglisti – Cabernet sauvignon 2015 od Istranina Franca Radovana, zatim Festigia Castello 2016 od porečke Agrolagune i Jakob Cuvée 2013 kuće Vina Jakob, sva tri na 87,5 bodova. Od naših dalje slijede Merlot 2017 Vlade Krauthakera iz Kutjeva (87,167 bodova) pa Festigia LV crno Riserva 2015 od Agrolagune, sa 86 bodova. Ovo posljednje vino tek izlazi na tržište, a riječ je, kako kaže glavni enolog Agrolagune Milan Budinski, o mješavini merlota (55%), cabernet sauvignona i terana (po 20 %) te cabernet franca (5%),

U Bergamu se proglašavaju nacionalni prvaci po državama, a riječ je o vinima koja budu s najvišim ocjenama dobivenima od novinara-degustatora inače i članova glavnog žirija. Tako je ove godine prvakom Hrvatske proglašen Merlot Festigia 2015 od Agrolagune.

Priličan broj uzoraka poslali su u Bergamo naši susjedi iz Srbije, koji su osvojili devet zata, a najbolje ocijenjeno njihovo vino, s 88/100 bodova, je Merlot Terroir 2015 vinarije Jeremić iz Beogradskog vinogorja. Nacionalnim prvakom Srbije po izboru novinara proglašen je Merlot Monarh 2015 od PIK-a Oplenac iz Topole. Slovenci su pak osvojili jednu zlatnu medalju, a dobitnik je, sa 86,8 bodova, Cabernet sauvignon 2012 kuće Vina Štoka s Krasa. Na službenoj listi nacionalnih prvaka po državama stoji da je to vino još i nositelj spomenute titule dobivene od medija. No Slovenija ima dva nacionalna šampiona, drugi je vino Oljevina Rdeče 2016 podruma Molipači bizeljskog vinogradara i vinara Bojana Berkovića.

Svečana večera, priređena u restoranskom prostoru bergamske vinske kuće Tallarini: enolozi Iztok Klenar iz Kopra i Darinko Ribolica iz Goriških brda, novinari Mirko Rnjak i Vesna Miličević – Vinodeljstvo, Srbija, Dušan Veličković RTS, Suzana Zivic iz Konzorcija za vino Valcalepija, Alex Kolundžić, enolog znane kanadske vinske kuće Pillitteri, i prof. Dr. Marin Berovič

Prof. Attilio Scienza za svojega izlaganja

prof. Georgi Kvesitadze

Dan nakon ovog ocjenjivanja u Bergamu je u Gospodarskoj komori održana konferencija pod naslovom Pogled na budućnost vinogradarstva: od genetike do senzorične analize. Govornici su bili vrlo ugledni profesor na Agronomskom fakultetu Milanskog sveučilišta Attilio Scienza, zatim Stefano Bertacchi, znanstveni istraživač na sveučilištu Milano Bicocca,  pa Valerio Mazzoni iz Centra za istraživanje i inovacije Zaklade Edmund Mach iz San Michelea na Adigeu, Diego Begalli, profesor Fakulteta za enologiju Sveučilišta u Veroni, i Luigi Odello, Centro studi assaggiatori iz Brescije, u diskusijui je nastupio i prof. Georgi Kvesitadze, predsjednik Akademije znanosti Gruzije  ♣

Festivali 2018: Zagreb Vino.com u studenome

IZLAGAČI, PO DVORANAMA i MJESTIMA – Uskoro nam je u Metropoli 13. po redu međunarodni festival vina Zagreb Vino.com. Kao i do sada, odvijat će se u zagrebačkom hotelu Esplanade *****  posljednjeg petka i subote u studenome, konkretno to je u 23. i 24. 11. 2018. Evo, od organizatora, za vaše lakše snalaženje i traženje vinara koji vas posebno zanima(ju), i liste izlagača:

Zagrebački hotel Esplanade i dalje ugošćuje festival Zagreb Vino.com. Inače, na tradicionalnoj godišnjoj turističkoj manifestaciji Dani hrvatskog turizma, održanoj krajem listopada 2018. na Hvaru u organizaciji Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva turizma, dodijeljene su nagrade i priznanja za najbolje u turizmu i to u nekoliko kategorija. Zagrebački hotel Esplanade okrunjen je tako s dvije prestižne nagrade – za Najbolji gradski hotel i za Hotel godine. Dvije godine zaredom, dva hotelska restorana – Zinfandel’s i Le Bistrò uvrštena su u Michelinov vodič, dok je chefica Ana Grgić proglašena Velikim chefom sutrašnjice, prema izboru Gault&Milau gourmet vodiča za Hrvatsku 2018. Nagrade su uručene generalnom direktoru, Ivici Maxu Krizmaniću koji je na čelu hotela već gotovo sedam godina, a čiji radni vijek u Esplanadi broji punih četvrt stoljeća

SMARAGNDA DVORANA (Hrvatska-Croatia)

Hotel Esplanade – Smaragdna dvorana u očekivanju izlagača

ARMAN FRANC OPG, E01; VINO PRELAC, E02; IQ ISTARSKA MALVAZIJA, E03; O.P.G. GERŽINIĆ, E04; OPG ALFREDO COSSETTO, E04; MISAL PERŠURIĆ, E05; VINARIJA KOPJAR, E06; VINARIJA MIKLAUŽIĆ, E07; P.O. VINA ZIGANTE, E08; NIKO VIOLIĆ, E08; VINA MARKOTA d.o.o., E09; FERAVINO., E10; KUTJEVO d.dK., E11; ĐAKOVAČKA VINA d.d., E12; BADEL 1862, E13,E14; VINARIJA BENKOVAC– BADEL 1862 d.d., E13; VINARIJA DARUVAR– BADEL 1862 d.d., E13; KRIŽEVAČKI VINOGRADI-BADEL 1862 d.d., E14; PZ SVIRČE-BADEL 1862 d.d., E14; ŠAFRAN, E15; IVANČIĆ GRIFFIN, E16; ILOČKI PODRUMI, E1,7; PODRUM MLADINA, E18; VINA BELJE, E19; KORTA KATARINA, E2; VINA ADŽIĆ, E21; VINARIJA ANTUNOVIĆ, E22; KRALJEVSKI VINOGRADI, E23;

Kao uvod u festival Zagreb Vino.com 2018: Alfredo i Melinda Cossetto, na čelu stola, s gostima u svom podrumu

Sa Zlatnog otoka: Nikola Plenković i Klara

Andro Tomić, Bastijana: Vino se pije ne na litre, nego na ure!

ZLATAN OTOK d.o.o., E24; VINO-HVAR d.o.o., E25; BASTIJANA d.o.o., E26; DINGAČ-SKARAMUČA, E27; VINA MATUŠKO, E28; VINA RADOVIĆ, POTOMJE PZ, E28; VINARIJA BURA–MRGUDIĆ, E29 BENMOSCHE FAMILY, E29; PG MATO ANTUNOVIĆ, E29; VINOGRADARSTVO i VINARSTVO CRVIK, E30; EDIVO d.o.o, E31; CLAVIS d.o.o, E32; VINARSTVO i VINOGRADARSTVO TOMAC, E33; VINOGRADARSTVO i VINARSTVO KORAK E34; ŠEMBER P.G. E35; VINO BUHAČ, E36; VINARIJA KALAZIĆ (KRONOS d.o.o.), E37; VINARIJA ŠTAMPAR, E38; VINA FAKIN, E39; P.T.O. TOMAZ VINA, E40; VINARIJA ROSSI, E41;

DVORANA PARIS (Hrvatska-Croatia):

VINARIJA NOVAK, P01; VINA KOJTER, P01; VINA HORVAT, P02; VINA KOCIJAN, P02; VINARIJA MATOČEC, P03; VINA JAKOB d.o.o, P04;VINARIJA VUINA, P05; MARIJAN ARMAN, P06; OPG ELIĐO PILATO, P07; RITOŠA VINA, P08; BENVENUTI OBRT, P09; VINA LAGUNA, P10; VINA RADOVAN, P11; OPG LOREDANA POLETTI – VINA POLETTI, P12; ATC d.o.o., VINA CORONICA, P13; Z.O. F&F RAVALICO, P14; MEDEA VINA, AGROPRODUKT d.o.o, P15;  MIMICA, KUĆA SRETNOG ČOVJEKA, P16; OBRT MONIKA, BOŽO METKOVIĆ, P16A; VINA KOLARIĆ, P17; GOSPODARSTVO KURTALJ, P18; PG JAGUNIĆ, P19;  VINA BARUN, P20;  IZLETIŠTE VINOGRADARSKA KUĆA BRAJE, A P20; JAREC-KURE OBITELJSKO GOSPODARSTVO, P21;
VINA KOS, P22; OG PUHELEK-PUREK, P22;  LEGOVINA, P23; DAMJANIĆ VINA, P24

U podrumu kod Helmuta Gangla (u sredini) u Illmitzu u Gradišću: Vlado Krauthaker, lijevo, te Ivan Dropuljić, direktor festivala Zagreb Vino. Com, desno

DVORANA ISTANBUL (Austrija, Bosna i Hrcegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Slovenija, Srbija):

Ilija Malinkovski Iki (sasvim lijevo), vlasnik skopskog Chateau Kamnika, te enolog Dane Jovanov (sasvim desno) koji radi u podrumu Dissan Hills obitelji Puklavec iz Jeruzalema, stižu u Zagreb sa susreta Europskih vinskih vitezova u gradišćanskom Eisenstadtu

GANGL WINES, I01; BOVIN, I02; CHATEAU KAMNIK, I03; VINARIJA CHICHATEAU, I04;  PP ERDEVIK, I05; VINARIJA ZVONKO BOGDAN d.o.o, I06; PODRUMI VUKOJE 1982 d.o.o, I07;  VINARIJA ŠKEGRO, BLATINA d.o.o., I08; VINARIJA ČITLUK d.d, I09;

Radovan Vukoje

N.T.P SEFA, I10; VINARIJA RUBIS, I11; VINOGRADI NUIĆ, I12; VINA ZADRO d.o.o, I13;
P&F JERUZALEM ORMOŽ d.o.o., I14; 13. JUL PLANTAŽE A.D, I15; BURENCE d.o.o, I16;  VINARIJA STOJAN ŠČUREK, I17; VINARIJA ALEKSIĆ, I18;  VINO GRABEN, I19; VINA SANABOR, I20; ROTO DINAMIC, I21;

VINARI KORČULE I22-I28; OPG IGOR RADOVANOVIĆ, I22; PZ KORČULA VINO BLATO, I2;  PZ NERICA, I23; VINARIJA BAČIĆ, I23;  VINARIJA BIRE, I24; VINARIJA BLATO 1902 d.d, I25; VINARIJA BRANIMIR CEBALO, I26; VINARIJA KUNJAS, I26;  VINARIJA PZ ČARA, I27; VINARIJA ZURE, I28

DVORANA VENECIJA (Hrvatska-Croatia):

VINA VRSALJKO, V01; PZ MASLINA i VINO, V02; MONTE ROSSO, V03; SOSICH WINES – P.T.O. SOŠIĆ: VINARIJA MATELA, V05; BRAĆA PLANČIĆ, V06; HVAR HILLS, V07; VINARIJA TESTAMENT, V08; AGRIS d.o.o, V09; STINA VINA d.o.o, V10; AGRONOMSKI FAKULTET, V11;  VINA LIPANOVIĆ, V12/2; VINA BEDALOV, V12/2; KROLO-DOM d.o.o., V13; OPG VEDRAN KIRIDŽIJA, V13; VINARIJA RIZMAN, V14; CVIT RAZGOVORA – IMOTSKI, V15  VINARIJE GRABOVAC; JERKOVIĆ VINARIJA SUŠIĆ, VINARIJA ĐUZEL PODRUMI ŠIMUNOVIĆ, UDRUGA TRILIKUM, V16, V17, OPG ĐURINSKI, V16; IVAN SOKAČ, V17.

CUBA-ZINFANDEL (Hrvatska, Slovenija, Mađarska, Francuska, Makedonija)

BAKOVIĆ, K01; SAINTS HILLS, K02; MENEGHETTI, K03; BIBICh, K04; BOŠKINAC, K05; DUBOKOVIĆ, K06; GALIĆ, K07; PETRAČ, K08; CAPO, Z01; VINA BABOS, Z02; FIORE VINA, Z03, MATOŠEVIĆ, Z04; FRANKOVIĆ, Z05; UDRUGA ŽLAHTINA, Z06, Z07; IVAN KATUNAR, ŠIPUN, PZ VRBNIK, VINARIJA NADA, PAVLOMIR, VINA DEKLIĆ, Z08; VINARIJA IPŠA,  ZO9; O.G. ŠIMANOVIĆ, Z10; CMREČNJAK, Z11; VINA TOMŠIĆ, Z12; DVANAJŠČAK KOZOL, Z14; OPG COSSETTO, Z15; JAKOPIĆ Z16; VOLAREVIĆ, Z17; VINARIJA RAK, Z19; VINOPLOD Z20; MARKUS, T21; Z.O. CATTUNAR, Z22; DOMAINE KOQUELICOT, Z23; VINARIJA IURIS, Z27; Z28 COLLIS, Z29; LOVREC, Z30; LU-MA EKSKLUZIV d.o.o Z31; PZ GOSPOJA; JAKOVAC VINA; CELJSKE MESNINE, Z13; ISTENIČ; KROKODILBOR, Z18; CHÂTEAU GIGOGNAN, Z24; TIKVEŠ, Z25; STOBI WINERY, Z26;

OLEANDER TERASA-ŠATOR (Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija)

VERGAL, HRVATSKA T01, T02; VINA VULIN, OBRT ROBI, HRVATSKA T03; ARONIA LIFE, HRVATSKA T04 ½; MLJEKARA BOSNIĆ doo, HRVATSKA T04 ½; PARNAD, HRVATSKA, HRVATSKA T05; DUKE GROUP, SLOVENIJA T06; DUKE GROUP, SLOVENIJA TO7; OSTER ROB, SLOVENIJA T08; VILMA, HRVATSKA T09, T10; PREKRATIĆ VINO, HRVATSKA T11; IDA NOVAKUPILEK, HRVATSKA T12; OPG ZDOLC ROBERT, HRVATSKA T13; BODREN, HRVATSKA T14; BOLFAN VINSKI VRH doo, HRVATSKA T15; VUGLEC BREG doo., HRVATSKA T16;  VINA VUKOJE, BOSNA i HERCEGOVINA T17; DOBRO – ŽITO, HRVATSKA T18 – DOBRO – ŽITO, HRVATSKA T19; IGO-MAT, HRVATSKA T20;  ZADARSKA PIVOVARA, HRVATSKA T21; VINA – BIOGRAD, HRVATSKA T22; OPG DRAGAN RADIĆ, HRVATSKA P22A;  OPG IVANA ŠIMUNEC-GEDALJA, HRVATSKA P22A, T22B; RIBA DRAŽIN J.doo., HRVATSKA T23;  GRBIĆ doo, HRVATSKA T24; GORDA RAKIJA, SRBIJA T25; OLEA B.B. doo., HRVATSKA T26; OPG DOBOŠIĆ, HRVATSKA T27; MILENA OBRT, HRVATSKA T28; VINA BEDEKOVICH doo, HRVATSKA T3; PRIMORES, HRVATSKA T31; OPG KORACA & GASTROFANATIK, HRVATSKA T32; STARA SOKOLOVA, SRBIJA T33; VINARSTVO ŠMIGOC-HALOZE, SLOVENIJA ½ T34; VINARSTVO PUNGRAČIČ, SLOVENIJA ½ T34; VINOGRADNIŠTVO DRUŽINA KOS, SLOVENIJA T35;  VINA JOANNES, SLOVENIJA ½ T36; SME-TRA d.o.o., SLOVENIJA ½ T36;

ŠKRLET P.O., HRVATSKA T37, T38,T39 – VINARIJA VOŠTINIĆ-KLASNIĆ; VINARIJA FLORIJANOVIĆ; VINA ILOVČAK; SEOSKI TURIZAM KEZELE; VINARIJA TRDENIĆ; VINARIJA MIKŠA; VINARIJA JARAM

Uz pršute Reljanović – Mirko Fodor!

VINA KOS-JURIŠIĆ, HRVATSKA T40; VINA i LIKERI FIOLIĆ, HRVATSKA 41; ADRIATIC SHELL, HRVATSKA T42; MISNA VINA, HRVATSKA T43; VINARIJA PINKERT, HRVATSKA T44; VINARIJA KOLAR, HRVATSKA T45; JOSIĆ RESTORAN VINARIJA, HRVATSKA T4; VINARIJA SIBER, HRVATSKA T47;  OBRT ROMIĆ, HRVATSKA T48;
VINARIJA POVRATAK, BOSNA i HERECEGOVINA T49;  VINARIJA TESTAMENT, HRVATSKA T50; VINARIJA STRUČIĆ, HRVATSKA T51; OPG CARIN, HRVATSKA T52;  PELJEŠKI VINOGRADAR doo, HRVATSKA T53; VOŠTANE PRŠUT, HRVATSKA T54
VINARIJA KAPTOL, HRVATSKA T55; VINARIJA KOSTANJEVEC, HRVATSKA T56;  ERDUTSKI VINOGRADI, HRVATSKA T57; PJENUŠCI i VINA JOSIPOVIĆ, HRVATSKA T58; VINARIJA BRZICA, HRVATSKA T59; VINARIJA PERAK, HRVATSKA T6; PP ORAHOVICA, HRVATSKA T61; PP ORAHOVICA, HRVATSKA T62; KRAUTHAKER d.o.o., HRVATSKA T63; MATIJEVIĆ OPG, HRVATSKA T64;  BAČIĆLa CITE du VIN MUZEJ VINA, FRANCUSKA T65; BURETIĆ BREGI d.o.o., HRVATSKA T66; HEDONIST, SRBIJA T67; HABY, HRVATSKA T68; M.O. BOĐIRKOVIĆ, HRVATSKA T69 + 1; RIBOGOJSTVO GORIČAR, SLOVENIJA T70; PIVOVARNA RESSEL doo, SLOVENIJA T71; BADEL 1862, HRVATSKA T72; STEKLARNA ROGAŠKA doo, SLOVENIJA T73; ZIGANTE TARTUFI, HRVATSKA T74, T75; M.T.O. MRKI, HRVATSKA T76; RELJANOVIĆ DRNIŠKI PRŠUT, HRVATSKA T77; DOMAĆA RADINOST ZLATKOV, HRVATSKA T78, T79; ŠPENKO doo, SLOVENIJA T80

GOURMENT OF MURA, SLOVENIJA T81, T82, T83;  KODILA doo, SLOVENIJA; STEYER VINA, SLOVENIJA; GOSTILNA RAJH, SLOVENIJA; OLJARNA KOCBEK, SLOVENIJA; VINSKA KLET MAROF, SLOVENIJA ♣

Treći salon pjenušavih vina Zagreb 2019

VELJAČA (ZALJUBLJENIH) POČINJE SA ŠAMPUSIMA – Neki će reći: pjenušci, pa to je nešto što je idealno za ljeto. Istodobno točno, i – netočno! Pjenušci, naravno oni dobri, rađeni s više ambicije i kompleksni, idealni su u svako doba godine! Baš veljača daje vjetar u leđa njihovoj potrošnji, naime veljača je mjesec zaljubljenih, s kulminacijom na svojoj sredini, konkretno 14.02., kad je Valentinovo, Dan zaljubljenih. A da biste dobro informirani i posebno dobro raspoloženi dočekali to Valentinovo, eto važne vijesti: iduće godine 1. veljače, a to je baš u petak, dan za, dakako, najprije pjenušac, u Metropoli u hotelu Dubrovnik održat će se Treći salon pjenušavih vina Zagreb 2019.

Direktorica Salona pjenušavih vina Zagreb prof. Marija Vukelić:

– U hotelu Dubrovnik u samom središtu Zagreba našli smo idealnog domaćina-partnera i idealan prostor za manifestaciju posvećenu pjenušavom vinu. Očekujemo najmanje 40 izlagača, što ih Hrvatske, što iz Slovenije, što proizvođača-ponuđača iz drugih zemalja, bilo da će sa svojim proizvodima biti nazočni osobno, bilo preko uvoznika i distributera. U sklopu salona bit će radionice i vođene degustacije na kojima će se predstavljajti vina izlagača. Dio salona namijenjen je ponudi kulinarskih delicija koje se dobro sljubljuju s pjenušavim vinima. Predviđena su i popratna događanja izvan, da tako kažem, radnog vremena salona, a ono je od 15 do 21 sat. Cijena ulaznice: 20 eura, odnosno 15 eura u pretprodaji. Prodaja ulaznica: Eventim (pretprodaja), recepcija salona (na dan priredbe). ♣

Top Vino by eVino Ljubljana

CANKARJEV DOM KAO JEDNODNEVNA RIZNICA PONAJBOLJE SVJETSKE KAPLJICE  – Ivan Cankar bio je vrstan slovenski književnik, esejist, pjesnik, te politički aktivist. Jedan je od začetnika modernizma u literaturi Dežele. U svojemu središtu, Ljubljana je njemu u čast otvorila zdanje Cankarjev dom ili Cankar Hall, najveći konvencijski, kulturalni, umjetnički i kongresni centar u Sloveniji, predviđen da ugošćava samo ono najbolje, najznačajnije. Pa je, tako, prvi put 2016. i drugi put početkom listopada 2018., to, ponajbolje – i na globalnoj razini!, bilo vezano uz vino. Cankarjev dom postaje, zahvaljujući ljubljanskom uvozniku i distributeru Bakhova nektara kući eVino, svake dvije godine jednodnevna riznica vrsne svjetske plemenite kapljice. Eh, da je Cankar u tim dvjema prigodama mogao tek poviriti u prizemlje svog ljubljanskog kultnoga doma!…

Caroline Gilby MW, i Marjan Simčič

Mateja Gravner

Na festivalu je vrlo aktivno prisutna bila Caroline Gilby MW, koja je vodila radionicu na temu najboljih svjetskih vina. Marjan Simčič iz Goriških brdaa oduševio ju je svojom Rebulom Opoka. Simčič je na festivalu imao dvije vinske premijere – Opoke Rebula Medana Jama 2016 i Opoke Pinot noir 2015.

S druge strane Brda, s talijanskog Collija, stigla je Mateja Gravner, sa tri etikete njena oca Joška: Ribolla gialla 2010, Bianco Breg 2010 i Pinot Grigio 2007. Za rebulu ne treba ponavljati da je sjajna, ali – kako li su samo dobri bili sivi pinot i, pogotovu, Bianco Breg, mješavina sauvignona, sivog pinota, chardonnaya i graševine!!! A Joško Gravner odlučio je bio svojedobno da – iskrči spomenute francuske sorte te laški rizling, i da ih zamijeni rebulom!… Ako on neće zbog toga požaliti, svakako hoće ljubitelji osebujne plemenite kapljice!

Upravo na štandu Gravnerovih zatekao sam legendu suvremene trgovine vinom u Hrvatskoj, utemeljitelja jedne od prvih hrvatskih uvozničkih i distribucijskih kuća za premium vina Vinotrade te vinoteke Vinum (u tadašnjem elitnom zagrebačkom hotelu Intercontinental) ali i osnivača Hrvatskog sommelierskog kluba (Club de la sommelerie croate). Riječ je dakako o Ninu Dusperu koji je, svojedobno, i počeo uvoziti Gravnerova vina u Lijepu našu.

Nino Dusper, s Draženom Ivanušecom, kod Mateje Gravner

GROSS ist wirklich GROSS! Obitelj Aloisa Grossa sa sjedištem u Ratschu an der Weinstrasse u austrijskoj Štajerskoj blizu državne granice sa Slovenijom, ali, od 2005. i u Štajerskoj u Sloveniji u predjelu Haloza, proizvodi uistinu sajajna i karakterna vina. U austrijskoj Štajerskoj u glavnoj ulozi kao sorta je sauvignon (izvanredni Ried Nussberg, Ried Sulz…), a u Štajerskoj u Sloveniji, uz sauvignon glavna uzdanica je i kultivar moslavac, odnosno šipon, odnosno furmint (izvrsni furminti Iglič, te Gorca), pažnja se međutim posvećuje i tramincu i rajnskom rizlingu. Sva vina gornjeg kvalitativnog razreda nastaju alkoholnom fermentacijom na vlastitom kvascu i u drvenim sudovima, te dozrijevanjem 12 do 14 mjeseci u drvenim bačvama različitih zapremnina. Michaela Grossa, sina Aloisa Grossa, obišli su pak čelnici trenutno moglo bi se reći najjače hrvatske uvozničke i distribucijske kuće MIVA Trgovine iz Zagreba – Gordan Mohor i Vlado Šušak. U svom portfelju MIVA ima vina Weinguta Alois Gross

U dobrom raspoloženju, s Michaelom Grossom – Gordan Mohor i Vlado Šušak, prvi ljudi MIVa-e, te djelatnik MIVA-e Kristijan Krstanović

Živo i gužvovito bilo je uz proizvođača šampanjaca Pola Rogera. Nudili su se sjajni šampusi poput npr. onoga s nazivom Puro (non vintage, bez dodavanog ekspedicijskog likera dakle brut nature), sa četiri godine odležavanja u boci na kvascu, te šampanjci označeni godinom berbe od 2009. do 2002, s osam i više godina odležavanja na kvascu, među  tim šampanjcima bila su i dva s nazivom Sir Winston Churchill (iz berbi 2006. i 2002.). Kao znatiželjni kušači nazočili su i slovenski proizvođači-izlagači Stojan Ščurek iz Goriških brda i Boštjan Protner iz kuće Joannes Protner  iz Mariborskog vinogorja. S druge strane stola Burgundijci, te Bordožani, pa Toskanci. Kod Burgundijaca sjajni Pouligny Montrachet 1er cru Les Combettes 2013 (mpc. 90 €!), Meursault Les Tessons 2015 (55 €), Pommard Vieilles Vignes 2015 pinot noir (46€), kod Bordožana izvrsni  Château Giscours 2015, Château Figeac 2015, Château du Tertre 2015, kod Toskanaca Lodovico 2013 (cabernet franc, cabernet sauvignon, petit verdot) Tenute di Biserno…

Château Pontet-Canet

Bordoški dvorac Pontet Canet, Pauillac Grand Cru Classé 1855.  Château Pontet Canet 2014 (cabernet sauvignon, merlot, cabernet franc, petit verdot) – odličan,  i Château Pontet Canet iz 2015, po meni još i  bolji. Dan nakon festivala u Ljubljani je održana večera uz vina Pontet Canet starijih godišta  i sjajan konjak vlasničke obitelji Tesseron.

Znatiželjni kod Pola Rogera – Stojan Ščurek, Boštjan Protner….

Dimitri Brečević iz istarske vinske kuće Piquentum, inače i stručni suradnik Giorgia Claija, primio je na degustaciju svojih vina slovenskog proizvođača ukrasnih drvenih kutija za vino Dareta Špenka i hrvatske sommeliere Filipa Savića, Krešimira Šesnića i Daniela Đurđu, te zagrebačkog ljubitelja vina Borisa Kleončića. A nudio je istarsku malvaziju, refošk te nešto što je u Sloveniji do prije katkog vremena bilo nezamislivo bez posljedica – teran!

Organizator festivala Top Vino Gašper Čarman iz eVina, s našim proizvođačima-izlagačima Roxanichem i Ivicom Matoševićem

Chef Tomaž Kaučič

Znani chef Tomaž Kavčič iz restorana Pri Lojzetu u Zemonu kod Vipave pojavio se na festivalu u ljubljani ne kao kuhar odnosno tek posjetitelj, nego i kao – proizvođač! Uključio se, naime, i u – proizvodnju pića.  Svojim je, kaže, sugestijama pridonio u kreiranju gina Monologue! Za one u nas koji poznaju/znaju za vrsnog slovenskog chefa Tomaža Kavčiča (restoran u dvorcu Zemono kod Vipave, zaista odlična kuhinja) i za one koji ga ne poznaju ali se sjećaju Lidlovih postera s kojih su se gotovo na svakom koraku po Hrvatskoj i Sloveniji smiješila dva kuhara – bili su to upravo Kavčič te naš Mate Janković: Kavčič je ovih dana dobio lijepo međunarodno priznanje – našao se, na 99. mjestu,  na listi 300 najboljih chefova na svijetu po izboru Barille!

Prostrana dvorana, s puno svjetla, u sredini je, logično, kao domaće, ugostila renomirane slovenske proizvođače, te Francuze (Bordeaux, Burgundija, Champagnea) kao, očito, u općoj percepciji još uvijek globalnoi najbolje, a bočno su s jedne strane smješteni izlagači iz Italije, Novog Zelanda, Argentine, Australije, SAD (Kalifornija), Španjolske i Mađarske, te s druge strane oni iz Austrije, Portugala, Hrvatske, Srbije, Gruzije, Kine. Uz vina izloženi i nuđeni na kušanje bili su i destilati – više vrsta onih proizvedenih na bazi grožđa i vina, pa oni na bazi od šljive, marelice, maline, kruške, kao i nekoliko različitih ginova… ♣

Crni pinot u Kendovu dvorcu Relais & Châteaux

MODRI les NOIRS – Na prvu ovo Modri les Noirs zvuči malo čudno kao najava pa i službeni naziv manifestacije, stoga odmah pojašnjenje o čemu je riječ: u subotu 20. i nedjelju 21. listopada 2018. u elitnom ambijentu Kendova dvorca Relais & Châteaux Slovenia u Spodnjoj (Donjoj) Idriji odvijao se, na inicijativu enologa Matjaža Lemuta Tilije iz Dobravja u Vipavskom vinogorju, međunarodni festival vina posvećen sorti pinot crni i njenu vinu. Modri je u Sloveniji dio službenog naziva (modri pinot) za sortu, a noir je pak dio službenog francuskog naziva za sortu (pinot noir).

Matjaž Lemut Tilia

Quentin Sadler

Manifestacija koja se organizirala s velikim ambicijama obuhvatila je izlagački dio za stolovima te nekoliko radionica, odnosno, kako je danas moderno reći, masterclassova. Neke su radionice na temu crnog pinota održane u subotu popodne a neke u nedjelju. Tri je vodio Quentin Sadler, vinski edukator, vinski pisac i bloger s više od 30 godina iskustva na području Bakhova nektara, inače i redovni degustator-ocjenjivač na Dubrovnik FestiWineu, a jedna, o prikladnim čašama za crni pinot, povjerena je bila sommelieru Gašperu Čarmanu, inače i čelniku ljubljanske tvrtke eVino koja se bavi uvoznom i distribucijom plemenite kapljice i pribora za posluživanje vina i drugih pića.

– Pinot noir iznimno je cijenjena vinska sorta. Mnogi proizvođači reći će kako je vrlo zahtjevna i problematična za uzgoj, no ona predstavlja očito veliki izazov za svakog vinara, jer da nije tome tako crni pinot kao vino  jednostavno ne bi bio toliko popularan i cijenjen u svijetu. I sâm se bavim crnim pinotom pa i te kako osjećam kako su i uzgoj sorte i produkcija vina baš vrlo izazovni, upravo to mi je i dalo ideju da se upustim u organizaciju ove priredbe – kaže Matjaž Lemut, vinogradar, vinar ali i eno-konzultant (npr. i u našem Feravinu u Slavoniji i u Istri kod Klaudija Ipše) koji  se crnom pinotu posvetio do mjere da njegova vinska kuća slovi kao House of Pinots.

Pinot noir – Kendov dvorec Chateau & Relais: skupna fotka za uspomenu

Evo i koji su proizvođači najavljeni kao sudionici-izlagači na festivalu: Pasji rep, Saksida, Tilia, Vina Benčina, Burja, Jakončič Carolina, Marjan Simčič, Ščurek, Kristančič, KlenArt (Iztok Klenar), Dveri-Pax, Kupljen, Jeruzalem, Svetinje, Slovenija, pa iz Hrvatske Feravino iz Feričanaca, Korak, Šember i Tomac s Plešivice; iz Srbije vinarija Kovačević iz Iriga, iz Burgundije Maison Vincent Girardin iz Meursaulta, iz Alto Adigea (Južnog Tirola)  Franz Haas iz Bolzana, kao i Salomon&Andrew iz Novog Zelanda koji međutim živi i vino proizvodi u austrijskoj Štajerskoj kamo se doselio. Svaki proizvođač imao je na uvodnom masterclassu prvoga dana priliku predstaviti svoj crni pinot i  iznijeti svoja iskustva s njim. Ulaznice za subotnji program bile su po cijeni od 70 €, uključena je i večera u Kendovu dvorcu, dok je ulaznica u nedjelju stajala 30 €.

Dojmovi s manifestacije jako su dobri, Tomislav Tomac i Nikola Šember izjavili su da su vrlo zadovoljni organizacijom događanja i sadržajem, međutim bili su, s obzirom na temu (crni pinot) pa i  imena i nazive nazočnih proizvođača, začuđeni pa i razočarani slabim posjetom publike izlagačkom dijelu u nedjelju. ♣

11. Salon vina i delikatesa VinDel 2018, Maribor

BIJELI GROZD HIŽI DOPPLER  – Dejan Bayer, glavni u organizaciji salona vina i delikatesa VinDel u Mariboru, rado kaže: Dan kad je VinDel, a to je uvijek, već 11 godina zaredom, u drugoj polovici listopada,  najslađi je u godini! I ima pravo: ponuda delicija i finih vina i pića bogata je, a izraz najslađi naravno ne znači da se nude nužno samo slatki specijaliteti i vina, nego znači da i oni, brojniji, slani proizvodi I suha vina stvaraju silan osjećaj slasti u smislu slatkog užitka.

Na manifestaciji uz slovenske ponuđače sudjeluju i oni iz okolnih zemalja, među njima i iz Hrvatske. Bili su tamo ove godine – doduše ne osobno nego preko uvoznika – npr. Badel 1862 s vinom linije Korlat i Ivica Matošević sa svojim buteljama, osobno je nazočan međutim bio Igor Zlatkov sa Cresa, s ekskluzivnim manufakturno izrađenim drvenim pladnjevima za posluživanje vrhunskih delicija.

Sjećanje na dragu osobu – odmah na ulazu na festival susret s aktualnom slovenskom ministricom poljoprivrede Aleksandrom Pivec, unukom legende ne samo slovenskog nego i regijskog vinogradarstva i vinarstva Stanka Čurina…

Badelovi Korlati na štandu uvozničke kuče Merit, s Lili Vodušek, te dolje, butelje Ivice Matoševića koje se uvoze u Sloveniju

Ekskluziva uz ekskluzivu: pjenušac Bjana Mirana Sirka iz Goriških brda, u rukama njegove supruge, te drveni pladnjevi za posluživanje jela Igora Zlatkova s Cresa

A ove godine Hrvatska se na VinDelu ozbiljno umiješala i u vinsko-turističku priču: zagrebačka udruga G.E.T. Report, koja pokriva enologiju, gastronomiju i turizam i koja već godinama vinskim podrumima dobro organiziranima i u turističkom segmentu dodjeljuje godišnju nagradu za postignuća, s podjelom svojih priznanja stigla je upravo i na VinDel, gdje je, za Sloveniju, javno predala plaketu Bijeli grozd za angažman u turizmu Mihaeli Kopše iz Hiže Doppler kod Maribora! G.E.T.-ovci unatrag koju godinu svoja priznanja dodjeljuju i ponajboljim vinskim podrumima u zemljama susjednima Hrvatskoj, ove godine što se tiče Slovenije dobitnik je eto spomenuta Hiža Doppler, a nagrade su predviđene i za prvake u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji. GET-ovci će uskoro – na festivalu Zagreb Vino.com krajem studenoga u Zagrebu – podijeliti takva priznanja za Hrvatsku i za spomenute druge zemlje u okruženju. ♣

Lijepo priznanje Bijeli grozd 2018 za vino u turizmu od zagrebačkog G.E.T. Reporta je na VinDelu primila Mihaela Kopše iz Hiže Doppler

Jako dobre frankovke iz Dolenjske u okolici Krškoga: Janko Kobal – Modra Frankinja Luna 2016 , te Jernej Žaren iz Albiane

Iz Vipavskoga dijela Slovenije stigli su s jako dobrima Rebulom 2013 riservom (mpc. 22 €), Sivim pinotom 2015 (18 €) te Merlotom 2013 (18 e)Franc Vodopivec Slavček, te Matjaž Lemut Tilija u crnome (na slici sa suradnicom Tonjom Blatnik) s crnim pinotom

Slano a slasno: bučine koštice, bučino ulje i crna čokolada s košticama buče i s bučinim uljem, specijalitet Kocbek! Uskoro i u Esplanadi, na Zagreb Vino.comu!

Drukčiji put do uspjeha: Château Intanto!

SPECIFIČNE OSOBE, SPECIFIČAN TERAN – Dolazili su mu mnogi, istaknute svjetske ličnosti, od Tita kojemu je bio glavni snabdjevač pršutima, preko visokih američkih časnika s ratnih brodova usidrenih u Tršćanskom zaljevu, do slavnog Pavarottija. A kod njega smo, zahvaljujući zajedničkom prijatelju šibenskom (po ocu) Slovencu prof. Marinu Beroviču s Ljubljanskog sveučilista, u više navrata bili, i pili, i prof. Ivan Dropuljić sa Zagreb Vino.coma, i ja. Neki dan dočekao nas je, sa suprugom, ispred sjajnog restorana Grahor u Danama kod Sežane. Bračni par stigao je automobilom kojime se vozio – slovenski donedavni predsjednik Türk! A prije toga aktualan je Jošku Jazbecu bio blindirani automobil od Drnovšeka! Čovjek je kolekcionar predsjedničkih automobila! Skuplja i motocikle – svojedobno se natjecao na utrkama.

U društvu Joška i Silve Jazbec u Danama kod Sežane, uz tipičnu lokalnu kuhinju i Jazbecov pjenušac od terana: Ivana Alpeza, Marin Berovič, Filip Dropuljić…

U novije vrijeme, sve do nedavno, vozili su, i on i njegova supruga – bez automobila! – svaki svoju sudbonosnu utrku… I – pobijedili!

Jedinstvene osobe – Jožef Joško Jazbec (upravo ovih dana 70) i njegova supruga Silva iz Štanjela na sežanskome Krasu, znanome po teranu – koji jača krv. Sto posto Joško te Silva, inače po struci agronominja, posvetili su se njemu, teranu, a on im, u skladu s famom o svojoj zdravstvenoj podobnosti, bogme vraća punom mjerom.

Pjenušac od terana berbe 2004, Chateau Intanto

Lijeganje oko 20 sati, da bi se ustalo u dva ujutro i na miru obavilo nužne poslove u vinogradu! Rad u vinogradu i u podrumu, bez obzira na ekstreme u satnici, za njih je i svojevrsna rekreacija u prirodi, također korisna zdravlju. Sve maksimalno na eko kolosijeku, bez herbicida i pesticida, prskanja malo, samo eko-pripravcima, opet radi zdravlja. Oko 9000 loza, najviše do 0,70 kg po trsu. Postavio je, Joško, sebi zadatak da bude bitno drukčiji od drugih, a biti bitno drukčiji pa time i bolji zahtijeva, pogotovu danas, ne samo viziju i puno rada i spremnost na rizik, nego i puno inata… Talijani će, kad vas silno, maltene prkosno, žele uvjeriti u nešto, reći upravo …Intanto!… Otud i naziv na etiketi Jazbecovih vina: Château Intanto…

Nekako je kod njega kao što je to i kod također osebujnog Joška Gravnera iz Oslavja u susjedstvu. Uostalom, i Jazbec je Joško, a Silva je pak tako u licu slična Gravneru, kao da mu je sestra!

Ove berbe, 2018., od jedne partije koja je malo kasnije obrana Jazbeci će – nakon zrenja 50 posto u novom i 50 posto u rabljenom barriqueu – imati mirni teran sa oko 16 vol % alkohola! Ma judi moji, je li to moguće?! Nisam još čuo da na sežanskome Krasu a ni kod nas u Istri  netko ima tako nešto.

Ali, tu je i još jedna posebnost: pjenušac od terana, za koji je grožđe brano, dakako, u pravome trenutku za pjenušac, a penina je radjena klasičnom metodom. Po 12 godina Jazbecova penina odležava na kvascu u boci prije degoržiranja s time da kad se začepi u bocu pritisak bude do gotovo i 10 atmosfera kako bi pjenušac mogao dugo izdržati u dobroj kondiciji i što se perlica tiče, slijedi godina dana u butelji nakon degoržiranja. Brut, a s ekspedicijskim likerom ne od konzumnog šećera nego od ugušćenog mošta terana koji Joško sam radi, te s malo dodanog finog francuskog konjaka. Sad je na tržištu aktualna berba 2004. Gusto crno kao što i mora biti teran, nevjerojatno živo za toliko staro vino, profinjeno perlanje sitnim mjehurićima koji ne grickaju nego naprosto miluju jezik, s elegantnim tercijarnim bouquetom s nevjerojatno lijepo izraženim voćnim aromama, u ustima puno, dosta gusto, dobre međuigre rezidualnog sladora od 7 g/lit i kiselosti, mekano… Odličan je pratitelj profinjenih jela na bazi crvenog mesa, ali grlom lijepo klizi i samo… Pjenušac Chateau Intanto u Hrvatskoj je dostupan preko tvrtke PZ DROPI.

Intanto!…. ♣

Don PX Covento Selection 1958

Viva España!

Claudia Asencio Venegas, Toro Albala

DON PX ’58 el FANTASTICO! – Španjolska, količinski treći proizvođač vina na svijetu (iza Italije i Francuske). Najnoviji podaci stigli mi iz OIV-a vezano uz berbu 2018. Govore o najsvježijoj španjolskoj proizvodnji od 40,9 milijuna hl. Oko 70 je oznaka zaštićenog porijekla, 41 oznaka igp. Rueda blanco (verdejo), Ribera del Duero, Rioja tinto (tempranillo, ali i garnacha), Penedès cava (xarello, macabeo, parellada…), Jerez sherry (pedro ximenez…), Montilla Moriles Cordoba (tipologija sherryja)…

Ured za gospodarstvo Veleposlanstva Španjolske u Zagrebu i institut za vanjsku trgovinu ICEX redovito svako toliko u Metropoli organiziraju prezentacije španjolskih vina ne bi li se povećao izvoz butelja u Hrvatsku. Najnovije predstavljanje: hotel Westin, pjenušci i sherry tip vina.

Fantastičan Don PX Convento Seleccion iz 1958 DO Montilla Moriles, od sorte pedro ximenez, selekcija najboljega grožđa, grožđe je prosušivano na suncu dok se nisu dobile grožđice,  vino je dozrijevalo u drvenim bačvama, 17,5 vol % alkohola, ostatak sladora 407 g/lit, proizvođač Bodegas Toro Albalá. Saši Špirancu kao voditelju prezentacije u predstavljaju je pomogla Claudia Asencio Venegas iz kuće Toro Albalá.

Moji dojmovi: star, ali ne i ostario! Nevjerojatno kompleksan, profinjen tercijarni bouquet. Krasne arome prosušenog i kandiranog (mediteranskog) voća, začinskog bilja, mirodija, čokolade, sve prožeto notama mineralnoga. U ustima gusto, sirupasto, slatko, sjajnu protutežu daje kvalitetna kiselost koja čvrsto drži živost i ovo vino čini pitkime – za pet! ♣

Slovačka u Pupitresu

PAVES i PAVELKA – Zagrebački wine-bar Pupitres u srcu Metropole a koji vodi sommelijerka Jelena Šimić Valentić otkrili su slovački diplomati kao moguću sjajnu pozornicu za prezentaciju plemenite kapljice Slovačke hrvatskim ljubiteljima Bakhova nektara. Krajem listopada Jelena je u suradnji s Odjelom za gospodarstvo Veleposlanstva Slovačke u Zagrebu za grupu hrvatskih sommeliera, restoratera, vinskih trgovaca i vinskih novinara organizirala degustaciju 18 uzoraka jedne od najboljih slovačkih vinskih kuća Pavelka a Syn (Pavelka i sin) iz Pezinoka. Veleposlanik Slovačke Nj.E. Peter Šuško i ataše za gospodarstvo Jan Stark izrazili su nadu da će više ovakvih predstavljanja slovačkoga vina javnosti u Hrvatskoj rezultirati pojavom i kapljice iz Slovačke na hrvatskom tržištu.

Jelena Šimić Valentić s veleposlanikom Peterom Šuškom

Pokazana su vina u trima kvalitativnim kategorijama – baznoj, pod francusko-njemačkim nazivom Chateau Zumberg, zatim Pavelka i Paves. Bijelih vina bilo je 14, a crvenih četiri. Mirnih je bilo 17, a pjenušac jedan. Što se tiče sorata, od razvikanih internacionalnih tu su bili chardonnay, pinot sivi, pinot bijeli, rizling rajnski, od onih raširenih i u Austriji i Mađarskoj spomenuo bih veltlinac zeleni, iršaj oliver, od onih koje imamo i mi graševina, rizvanac, frankovka, a od onih tipičnih za Slovačku Palava (u slatkastoj varijanti), dunaj (križanac između muškata Bouschet križanog s frankovkom, te lovrijenca), alibernet (križanac između alicante bouscheta i cabernet sauvignona). Gotovo sva vina iz berbe 2017.

Nakon degustacije: sommelieri i novinari u društvu s Janom Starkom

Vina koja su mi se najviše dopala: Paves Cuvée 2015, Chardonnay 2017, Pinot gris 2017, Rizling laški (Graševina) 2017, Rizling rajnski 2017, te crni Dunaj 2017

Sva vina vrlo živa, i sva, osim jednoga crnoga na samome kraju, savršeno čista i uredna i na kolosijeku elegancije, većina vina s izraženom mineralnošću. Bazna linija Zumberg (rizvanac, pa graševina, rajnski, zeleni veltlinac, iršai oliver) nešto jednostavnija, vitka, s nižim alkoholnim stupnjem (11,0 – 11,5 vol%) i fina za pijuckanje i sama, za osvježenje i uz čavrljanje, cjenovni rang oko osam eura u maloprodaji. Stepenica više je linija Pavelka (zeleni veltlinac, rajnski rizling, graševina, pinot bijeli, pinot sivi, palava, chardonnay, frankovka, mješavina aliberneta, frankovke i dornfeldera, potom dunaj, i alibernet), u cjenovnim rangu od 8,5 do uglavnom 10 €. Alkoholi umjereni, većma oko 12,5 vol %, samo dva su bila s 13, 5 vol %. Kompleksna kapljica, osobitu pažnju privukli su mi Chardonnay 2017 Pavelka u burgundijskom stilu (malo nalik na meursault), Pinot gris 2017 Pavelka, Graševina 2017 Pavelka a i Rajnski rizling 2017 Pavelka. U liniji Paves kao špici kod bijelih ponuđen je Pavel Cuvée 2015, od chardonnaya, rajnskog rizlinga i rizvanca, dozrijevan u bačvici.  Od crnjaka vrlo ugodna Modra frankovka 2016 Pavelka (mpc. 9 €) te složen i puni Dunaj Pavelka 2017 (11 €)… ♣

Vinski utorak u Bornsteinu

WINE TUESDAY: D’ARENBERG – Vinoteka Bornstein u prekrasnom podrumskom prostoru s voltama na zagrebačkom Kaptolu, odavna znana po odličnoj ponudi vina i drugih pića, na putu je da, otkako je prije nekog vremena podignuta na razinu vinskog bara, malo-pomalo postane kultno vinsko okupljalište Zagrepčana i sve brojnijih gostiju glavnog hrvatskoga grada. Moglo bi se reći, i u punom smislu riječi, turistički adut Zagreba i Hrvatske.

Doris Srpek, Bornstein: The Stump Jump, Chardonnay Olive Growe, Footboldt Shiraz – D’Arenberg, Australija

U posljednje vrijeme u Bornsteinu se sve češće organiziraju razni programi koji nadilaze klasičnu trgovačku i klasičnu ugostiteljsku priču, naime nude se specijalni sadržaji što spajaju enogastronomiju i kulturu. Među najuspjelijima dosad svakako su bili večer poezije korčulanskog vinogradara i vinara Luke Krajančića uz recitacije autora Luke te Enesa Kiševića, i uz predstavljanje Lukinih vina kao i uz posluženje izvornih korčulanskih jela kuhinje hotela Dimitri Lešić iz Korčule, zatim priredbe Kino i vino u kojima se spaja filmska umjetnost s eno-gastronomijom… Najnovija inicijativa nazvana je Vinski utorak-Wine Tuesday, riječ je o suradnji Bornsteinovih voditelja – bračnog para Ivana i Doris Srpek, s portalom za gastronomju i turizam Menu, što ga vodi Rene Karaman. Predviđeno je da se utorkom, i to po dvaput mjesečno, organiziraju vinske radionice na kojima bi se ne tek točenjem nego i popratnim govorima/objašnjenjima stručnjaka predstavljala neka osobito zanimljiva domaća i inozemna vina iz bogatog portfelja Bornsteina, odnosno ona koja se kao nova uključuju u nj, naglasak bi bio na kapljici od autohtonih sorata određenoga kraja, na kapljici proizvedenoj i nekom drugom a ne tek klasičnom tehnologijom, na kapljici bilo vrlo renomiranih vinara bilo mladih ali prethodno u kakvoći i originalnosti ipak provjerenih vinara što tek traže svoje pravo mjesto na tržištu. Zamišljeno je da Vinski utorak okuplja na jednom mjestu stručnjake za vino i gastronomiju, predstavnike medija javnog informiranja, blogere, sommeliere, ugostitelje, vinoljupce-potrošače kao i da posluži kao platforma za diskusiju, edukaciju i u konačnici – razumnu hedonističku potrošnju.

S obzirom da je vlasnik wine bara Bornstein Ivan Srpek rođen i određeno je vrijeme živio u Australiji, nije neobično bilo to da na prvom Vinskom utorku u Bornsteinu u glavnoj ulozi budu vina renomirane australske kuće, a riječ je o D’Arenbergu, sa sjedištem u dolini McLaren (McLaren Vale) u Južnoj Australiji. Vinarija D’Arenberg, osnovana 1912., u vlasništvu je obitelji Osborn, a voditelj joj je i glavni enolog, izgledom ne baš konvencionalni, Chester Osborn. Prva obiteljska investicija u vino bila je od prodaje trkaćeg konja po kojemu je nazvano jedno od prvih vina kuće – The Footbolt Shiraz, što je i dan-danas u ponudi vinarije.

Ivan Srpek – inače, rođen u Australiji! – prezenrira vina

Ponos vinarije je svakako novoizgrađeni dio podruma s prezentacijskim dvoranama. Građevina pod nazivom The Cube, djelo moderne arhitekture, službeno je za javnost otvorena 2017. godine. Nominirana je za nagradu najljepše u kategoriji najvećih arhitektonskih postignuća u Australiji. Vinarija, inače,  ima i ugostiteljski dio – d’Arrys Verandha Restaurant, proglašen 2005.  jednim od najboljih restorana u Australiji.

The Cube, usred vinograda

Ivan Srpek, koji ima uvozničku tvrtku Bin19, već 15 godina u Hrvatsku uvozi butelje kuće D’Arenberg. Nekad je paleta etiketa bila veća od ove sada, prisjećam se sa sjetom sjajnog syraha The Dead Arm Shiraz…

Chester Osboorn

The Stump Jump, stražnja etiketa

Kod Bornsteina su se, uz fine male zalogaje iz ponude kuhinje toga wine-bara, sada kušala tri vina aktualna na zagrebačkim policama: The Stump Jump RSM 2017 Adelaide Hills – cuvée od sorata sauvignon blanc, riesling, roussanne i marsanne, zatim The Olive Growe Chardonnay 2017  McLaren Valley & Adelaide Hills, i spomenuti The Footbolt Shiraz 2015. The Stump Jump bijeli, 12,0 vol %, mpc. 79 kn butelja (postoji inače i crni, sa syrahom), dotjeran je, nekompliciran, dosta aromatičan, dopast će se ponajprije onima koji vole slađe note, ali valja kazati i da je s dobrom međuigrom slasti i kiselosti, Chardonnay Olive Growe 2017, iz vinograda tik uz maslinik (otud naziv Olive Growe), vinifikacija: 2/3 u inoksu i 1/3 u drvu, spoj pa dozrijevanje devet mjeseci u drvu, također je sa slatkastom notom, 13,5 vol %, mpc. 115 kn, a Footbolt Shiraz 2015 s dosta je voćnosti ali i mirodija, začinskog bilja, u ustima blago slađahan ali i s jako dobrom kiselosti, mpc. 140 kn.

Rečeno je već da naziv Footbolt na etiketi dolazi od konja prodaja kojega je obitelji omogućila prve investicije u vinski biznis. Izraz Olive Growe stavljeno je uz chardonnay stoga što je trsje uz maslinik. Treća predstavljena etiketa ima svoju priču zašto je baš takva, estetski i dizajnerski zapravo, zbog pretrpanosti slovima i znakovima, grozna. Objašnjenje, kad se sazna, možda pomaže da se shvati intencija vinara-vlasnika, ali ne pomaže promjeni dojma o estetici etikete: navodno je etiketa namjerno napravljena tako da vam izgleda kao da ste u ordinaciji okulista, Chester Osborn veli da je kreirana ovako zato da pilcu posluži kao orijentir do kada može ići s pijenjem, naime kad primijeti da više nije u stanju dobro raspoznavati sve te silne znakove trebao bi – prestati piti… Ali, kad se dođe do te točke – već je debelo kasno…

______________________________________________

Matija Lesković

◾Inače, u Bornstenu je krajem listopada ponovno gostovao i mladi – inače zagrebački student – Matija Lesković, sada s titulom diplomiranog inžinjera agronomije, koji već neko vrijeme enološka iskustva stječe po raznim vinskim posjedima u zemljama Europe, Amerike, ali i u Južnoafričkoj Republici. Upravo u Južnoafričkoj Republici, na Sveučilištu Stellenbosch, radi doktorat na temu senzorike vina!

Nakon kraćeg predstavljanja Južne Afrike u vinskome smislu – 95.000 ha vinograda, vinogradarsko područje je u Western Capeu, najzastupljenije je crveno granitno tlo, bijelih sorata je oko 55 a crvenih 45 posto, što se tiče sorata moglo bi se reći da je tamo nacionalni kultivar pinotage, a to je križanac između burgundijskih cinsaulta i pinot noira – u Bornsteinu je ovaj put na kušanje ponudio kapljicu Tokara Walker Bay Grenache 2015 Limited Release (uz grenache u vinu je 12 posto syraha); Neetlingshof The Owl Post Pinotage 2016; The Eagles Nest Shiraz 2015; Keermonts Merlot, Cabernet sauvignon, Cabernet franc 2013; Ken Forrester Three Halves Mourvèdre (50%)-Grenache-Syrah 2011. Radi se o vinima kojih nema na hrvatskom tržištu, a predstavljaju dobro sortnu, klimatsku i geografsku raznolikost tog područja Južne Afrike. ♣

VELIKI IGRAČI: u zvjezdanom usponu – Galić vina, nova institucija Vallis auree

NOBLESSE OBLIGE!… – Nakon drevnog cistercitskog podruma De Gotho iz 13. stoljeća – sada pod okriljem Kutjeva d.d., pa dvorca kojime upravlja Sunce, zatim Enjingija i Krauthakera, Kutjevo i Zlatna dolina dobivaju novu instituciju. Riječ je o vinskom imanju Galić. Poduzetnik Josip Galić, koji je u vinski svijet profesionalno krenuo 2007. sadnjom 6,5 hektara vinograda, postaje eto ključnim igračem na nivou ne samo Vallis auree nego i na razini Slavonije pa i Hrvatske. Prije dosta godina na jednom Vinkovu, Vincelovu, Vinceški u Iloku najavio mi je bio svoj uzlet u vinskome svijetu do čak nekih 99 hektara vinograda (brojka 9, inače, za nj ima posebno značenje, pa postoji i vino s devetkom u nazivu!), od tada do sada uspeo se do oko 60 vlastitih hektara i veli da se s trsjem ipak ne misli više širiti. U središtu Kutjeva sagradio je, moderno opremio te otvorio velebni podrum, koji, više nego svojim dimenzijama iz vana, impozantno, opremljenošću, djeluje unutra. Površina tlocrta građevine je 1300 četvornih metara ali kako je zdanje s tri nivoa, ukupna površina iznosi 3300 m2. Podrum je opskrbljen suvremenim prešama, vinifikatorima i cisternama od inoksa, posudama od betona – konusnima i u obliku jajeta, velikim konusnim drvenim badnjevima, velikim bačvama od 33.000 litara, srednje velikim bačvama i bariqueima – barriquea je 333, k tome i bačvama zapremnine 330 litara, i za dozrijevanje vinjaka. Kapacitet je 630.000 litara. Galić govori da će se proizvodnja kretati oko 333.000 litara. Dakle, kroz sve ove nabrojane brojke provlače se, znakovito, trica, šestica i devetka!..

Na prezentaciji podruma za strane novinare, slijeva: Andrej Markulin, Josip Galić i Slaven Jeličić

U sklopu zgrade su i laboratorij, te kuhinja i prostor koji se može iskoristiti kao kušaonica i restoran.

Josip Galić i arhitekti Ćurković i Zidarić

Ovo prije koji tjedan u listopadu nije bilo i službeno otvorenje vinarije, događanje kod Galića iskorišteno je kako bi se novi vinski podrum, djelo arhitekata Tomislava Ćurkovića i Zorana Zidarića, prezentirao grupi inozemnih vinskih novinara – iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Njemačke, Poljske, SAD i Švicarske – koja je upravo bila na turneji vinskom Hrvatskom što je, dakako, obuhvatila i Slavoniju. Galić namjerava službeno otvoriti svoj novi podrum 7. studenoga, prigodno, uoči Martinja.

Pogled u podrum

Galić ima dobrog upravitelja Andreja Markulina i svestranog Slavena Jeličića koji je po struci enolog ali koji obavlja posao i na području marketinga, zatim, ima i nove strukovno potkovane osobe – bračni par Alen i Sonja Zadravec – za rad u vinogradu. ima i vrlo dobre vinogradske pozicije – u Kutjevačkom vinogorju na Kaptolu, Podgorju i Venju, a u brodskom Stupniku pak zauzeo je poziciju na brežuljcima na kojima je nekad stolovao Davor Zdjelarević. U Galićevoj su ingerenciji i hotelčić što ga je svojedobno uza svoj vinograd Kutjevu bio otvorio i dosta dugo vodio Majetić, i Zdjelarevićev hotel uz trsje u Stupniku.

Po Jeličićevim riječima, sad je na redu i da se, kako bi i trsje bilo posve u skladu s perfekcijom novog podruma – napravi, kako se izrazio, prava revolucija u vinogradima, u smislu npr. jačeg usmjerenja na eko-kolosijek, te tamo gdje je to moguće i ugušćenja nasada radi smanjenja prinosa i dobivanja još bolje kakvoće grožđa, rod će se, naglašava Jeličić, po trsu smanjivati na čitavome imanju, a grožđe strože selekcionirati…

Rezultat svega toga trebalo bi po logici biti to da za koju godinu vina s etiketom Galic – ne budu nikako ispod 90/100 bodova!… Noblesse oblige!

I manje je nekad više: emocije iz garaže

TVOJA KRV, i MOJA!…Tvoja krv, i moja…  Čak i kad je proizvod jako dobar mora se imati petlje da ga se tako nazove i da se naziv službeno objavi na etiketi na ambalaži! A zadarski par – Jadranka Svaguša i Gino Matulić – što sebe naziva garažnim vinarima ima dobar razlog i imao je petlju da svoju vinsku etiketu začini krvlju, u ovome slučaju dakako simbolom karaktera, osobnosti te posebnog truda da se ono pozitivno vlastito ja odnosno mi prenese na nešto što se od srca želi podijeliti s drugima. Pratim Jadrankinu i Ginovu kapljicu G&J kroz više godina, i uvjerio sam se da je riječ ne o nekom povremenom bljesku, nego o, barem dosad, permanentno visokoj kakvoći i eleganciji. Vino G&J Tvoja krv, i moja… bilo je i na ocjenjivanju za Potrošački putokaz revije Svijet u čaši i svaki put dobilo bi vrlo visoke ocjene, iznad 90/100. Sjajan je i sada na tržištu aktualni uradak iz berbe 2014., godine s nimalo sjajnim meteorološkim okolnostima u tijeku vegetativne sezone. U takvim uvjetima kakve je donijela 2014. dosta vinara i odustaje od izlaska s robnim markama pod vlastitim nazivom odnosno pod svojim imenom i prezimenom…

Gino Matulić i Jadranka Svaguša, koji stoje iza odlične kapljice G & J Tvoja krv, i moja… Kažu da su s berbom 2018. iznimno zadovoljni, posebice glede cabernet sauvignona. Vina inače nastaju uz maceracije od i više od 20 dana, te uz dozrijevanje u barriqueu, a iz podruma prema tržištu izlaze tek nakon tri godine od godišta berbe

Svaguša i Matulić, koji su inače dugo živjeli u Francuskoj (Matulić čak 30 godina!) i tamo se i zaljubili u vino, odlučili su da se kad se vrate u domovinu posvete i sâmi kreiranju Bakhova nektara, ali ne amaterski i uz kakvu improvizaciju nego visokoprofesionalno, predano i dobro osmišljeno, uz pristup što su ga vidjeli kod niza najjačih/najboljih proizvodačkih imena posjećenih u zemlji Gala. Maksimalnoj razini u tehničko-tehnološkom smislu i suradnji sa stručnjacima, Svaguša i Matulić, educirani i poprilično potkovani u materiji, bili su osobno do kraja spremni i dodati/osigurati i ono što je još bitno pri rađanju visokovrijednog proizvoda s dušom, a to su  – svijest o tome što se točno želi, spoznaja o tome kako postići željeno, zatim vrijeme, te – ljubav i strast! Naziv Tvoja krv, i moja… govori upravo o tome da je puno emocija i puno truda, truda do krvi, i Jadranke i Gina ulożeno u realizaciju vina G & J. Na etiketi su G&J napisali i sljedeće: Vino dolazi s Neba, rađa se u/na Zemlji, a živi od ljubavi koju mu dajemo…

Na nedavnom informativno-edukativnom kušanju vina G & J za djelatnike prodaje u Galeriji vina Miva degustirali su se G & J 2014 (13,7 vol%) koji je sada aktualan na tržištu i, za usporedbu, G & J 2013 (14,5 vol%), kojega, rečeno je, više gotovo da i nema. S obzirom na ne baš za vinogradarstvo povoljnu 2014. godinu i s obzirom da grožđe nije iz vlastitog vinograda gdje može biti bolje pod kontrolom vinara, G & J 2014 je također visokog dometa. Skladan i elegantan, krasne žive tamne rubinske boje, s dosta mineralnih niti, s lijepom voćnosti i sa dodirom slatkih začina ali ne i sa smetajućim bariknim notama, tek je tijelom/strukturom malkice tanjii i završetkom u ustima nešto kraći nego 2013.

Vlastitim vinskim stazama od proizvodnje do čaše Matulić i Svaguša pošli su u Dalmaciji, a, s obzirom na svoje bogato francusko kušačko eno-iskustvo kao najprivrženiji bordoškoj kapljici opredijelili su se za kultivare cabernet sauvignon i merlot, koje su pronašli u vinogradima u zadarskom zaleđu. Plan je bio da kupuju pomno birano grožđe i prerađuju ga uz pomoć vrhunskih stručnjaka iz područja enologije. Povezali su se s poznatim našim vinarom (Babić Suha punta) i fakultetskim profesorom Leom Gracinom – do prije kratkog vremena radio je na Prehrambeno bio-tehnološkom fakultetu u Zagrebu a sad je za fakultetu u Splitu – te sa zagrebačkom kućom za analize vina i vinski konzalting Vinolab. Angažirali su za potrebe podruma i enologinju u Zadru. Start je bio 2009. G&J za svoj vinski debut u Nadinu i Benkovcu u Benkovačko-Stankovačkom vinogorju kupili su grožđa u količini za dva barriquea vina, dakle za otprilike 600 butelja od 0,75 litara. Stvari su krenule dobro, i danas su G&J na oko 12.000 boca. A butelja u Galeriji MIVA u Zagrebu, s kojom G&J jako dobro surađuju i koja čini se i jedina u nas ima to vino na polici, u maloprodaji stoji 185 kuna… ♣

Korisna zaboravnost

PROJEKT ČETIRI ZEMLJE – Kad nam se nešto zametne ili na nešto zaboravimo najčešće smo srditi, međutim ima slučajeva – makar je to rijetko – da se ono na što se obično ljutimo pretvori u nešto dobro i korisno. Tako se meni dogodilo s vinom što ga je reviji Svijet u čaši na kušanje – kao nešto novo u njihovoj produkciji – prije više godina poslala obitelj Franca i Vesne Cattunar iz Nove Vasi kod Brtonigle. Riječ je o četiri etikete malvazije Cattunar iz berbe 2010. Da ukaže na bogatstvo terroirea unutar obiteljskIh vinograda i na visoku vrijednost kultivara malvazija istarska, Franco Cattunar odlučio je iz berbe 2010. od grožđa što raste u trsju na četirima različitim tlima – bijelom, sivom, crvenom i crnom – proizvesti zasebno četiri malvazije, svaku sa po jednoga od tih četiriju tala. Malvazije su nazvane Terra bianca, Terra grigia, Terra rossa i Terra nera. Kutiju s poslanim bocama spremio sam u hladnu, tamnu i prozračnu prostoriju u kući u kojoj su sjedište MAM-VIN-a i redakcija Svijeta u čaši, namjera je bila vinu nakon putovanja pružiti tjedan dana odmora, pa ga onda s kolegama kušati. Dogodilo se da je netko – a možda sam to bio i baš ja! – kutiju prekrio nekim predmetima i da, kako mi više nije bila izravno na vidiku, zaboravim na vino. Pa da ga, onda, prije nekih mjesec dana prigodom većeg pospremačkog zahvata nađem. U pravi čas da butelje otvorim i s kolegama kušam vino na svoj – rođendan.

Projekt četiri zemlje: malvazija Cattunar. Franco Cattunar sprema se izaći i s teranom sa četiri zemlje

Četiri zemlje: bijela, crvena, crna, siva

Kakvog li ugodnog iznenađenja: osmogodišnjaci, kojima se prije degustacije ranijim odčepljenjem butelja dopustilo da se malo proluftaju, bili su u jako dobroj formi (čepovi su odlično izdržali!)! Vino je bojom – žućkastom i tek nešto tamnijeg tona, te bouquetom pokazivalo da na plećima nosi nešto godina, međutim starost po godinama nije bila i ostarjelost! Sva četiri vina dosta živahna, višeslojna, skladna, u ustima puna i donekle kremasta, meni osobno najviše se dopala Malvazija 2010 Terra grigia (siva), koja mi je bila i najkompleksnija, potom Malvazja Terra bianca koja je djelovala nekako najsvježije ali pokazala se i s većom notom vitkosti, a onda Terra rossa. Kroz sva ta tri vina provlačile su se lijepo iskazane niti mineralnoga… Kad sam se, odmah nakon kušanja, javio Vesni Cattunar ona se silno iznenadila i, dakako, obradovala što su vina za koja čini mi se Cattunari nisu ni pomišljali da će ih netko (izvan njihova podruma) kušati nakon osam godina od njihova nastanka, ostavila lijep utisak. A kad su se emocije u razgovoru stišale, objavila dobru vijest da obitelj Cattunar sa projektom Četiri zemlje nastavlja te da će uskoro izaći i s crnom istarskom eno-uzdanicom u četiri pedološke varijante: teranom!  Bravo! ♣

SOMMELIERI: Prvenstvo Hrvatske 2018

ŠAMPION JE – NOEL! – Da, ove godine najbolje je prošao – ekskluzivni zagrebački restoran Noel!

Najprije je, početkom listopada, na prvenstvu sommeliera sjeverozapadne Hrvatske u Zagrebu šampionsku krunu osvojio Goran Petrić, zaposlen u Noelu, a potom je, krajem listopada u hotelu Bellevue u Malom Lošinju, na 22. državnom prvenstvu šampionom Hrvatske postao Ivan Jug, voditelj restorana Noel, dok je spomenuti Goran Petrić na tom istom nacionalnom natjecanju dosegnuo treće mjesto! Iza Siniše Lasana, Zagrepčanina koji je inače već osjetio šampionsku slast na državnoj razini i koji je već nekoliko godina na sezonskom radu u ponajboljim dubrovačkim ugostiteljskim objektima, konkretno utočište mu je renomirani restoran Proto!

Sommelijerski šampion Hrvatske za 2018. – Ivan Jug, u prvome planu, na slici je desno, drugoplasirani Siniša Lasan je lijevo, a trećeplasirani Goran Petrić, u sredini

Prvoplasirani na nacionalnom prvenstvu, a to je u ovome slučaju Ivan Jug, predstavljat će Hrvatsku na Svjetskom prvenstvu sommeliera (ASI Contest of the Best Sommelier of the World) koje će se od 10. do 15. ožujka 2019. održati u belgijskom Antwerpenu.

Ovogodišnje državno prvenstvo, koje je pod pokroviteljstvom Hrvatske turističke zajednice i Turističke zajednice Kvarnera organizirao Hrvatski sommelier klub, okupilo je do sada najveći broj sommeliera iz svih krajeva Hrvatske. Najviše ih je stiglo iz velikih hotelskih kuća. Tako je hotelski brend Lošinj Hotels & Villas predstavio čak četvero sommeliera – Marka Maraka iz hotela Aurora, Norberta Češljića kao predstavnika Borik Mediterannean bara, Filipa Veselovca u ime hotela Bellevuea te Marija Nerea Fidalga ispred Boutique-Hotela Alhambra.

Mali Lošinj snažno se opredijelio za visoki, elitni turizam, i u objektima s pet zvjezdica poput hotela Bellevue i boutique hotela Alhambre prijeko su potrebni educirani vješti sommelieri. U Bellevueu se redovito organiziraju edukativne radionice za sommeliere, slika prikazuje prizor s jedne od njih

Prvenstvo sommeliera sastoji se od natjecanja u pismenog i praktičnom dijelu. Pismeni ispit obuhvaća pitanja o povijesti vinogradarstva, vinarstva, o zakonodavstvu, definiciji, zaštiti, regionalizaciji i podjeli vina te pitanja iz struke direktno, poput onih što je zadaća sommeliera, koji je osnovni pribor sommeliera i kako se poslužuju vina… Praktični dio natjecanja sastoji se od degustacije naslijepo, tijekom koje sommelieri trebaju prepoznati i opisati vino, reći područje iz kojeg dolazi, identificirati proizvođača i godinu berbe te procijeniti trajnost i dati preporuku za jelo uz to vino. Najbolje takmičare nakon toga očekuje pismeni test na engleskom jeziku o svjetskim vinima te najpoznatijim vinskim regijama Europe i svijeta, prepoznavanje četiri različita stila piva, pronalaženje grešaka u vinskoj karti. U finalu nastupaju tri najbolja sommeliera, koji pred publikom pokazuju kako dočekuju gosta, kako otvaraju  i poslužuju pjenušac, kako dekantiraju crno vino, kako usklađuju vino sa zadanim menuom. Sommelieri se okušavaju i u prepoznavanju destilata.

Pod budnim okom Marija Meštrovića Goran Petrić poslužuje aperitiv gošćama kojeje orimio u „svom lokalu“

Šampion Petrić s diplomom, u društvu s voditeljem natjecanja Marijom Meštrovićem i dvama članovima žirija – dopredsjednikom HSK Franjom Francemom i prof. Aleksandrom Asanovićem, te stručnom suradnicom Janom Košćec

Sedmo prvenstvo sommeliera sjeverozapadne Hrvatske, na kojemu je sudjelovalo devet kandidata za šampiona, osvojio je, kako je rečeno, Goran Petrić iz zagrebačkog restorana Noel. Nakon pismenog dijela ispita za svu devetorku, s njime su se u finalu na provjeri znanja u praksi našla dva sommeliera zagrebačkog, i k tome, istoga ugostiteljskog objekta – Agave: Predrag Čavić i Miljenko Čehulić. Pred stručnim žirijem u kojemu su bili profesor na Ugostiteljsko-turističkoj školi u Zagrebu Aleksandar Asanović, zagrebački sommelieri Igor Grubač i Krešimir Šesnić, pa Marko Rundek iz Dežman-bara, te Ivan Stiblik iz zadarskog Groppa, inače povjerenik Hrvatskog sommelier kluba za Dalmaciju, i Franjo Francem, dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, te pred znanim sommelierom i ugostiteljom Marijom Meštrovićem kao voditeljem natjecali su se u ispravljanju vinske karte na koju je organizator namjerno uvrstio i neke pogrešne navode, zatim u načinu prihvata gosta i pravilnom posluživanju aperitivnog pjenušca, pravilnom dekantiranju crnoga vina, prepoznavanju vina i drugih pića – ukupno šest – na temelju degustacije, te u rastakanju pjenušca iz magnuma u 20 čaša na način da ništa ne ostane u boci a da sve čaše budu podjednako pune.

Predrag Čavić iz Agave rastače magnum s pjenušcem u 20 čaša

I tako eto sada visokorangirani Noel uz Ivana Juga ima još jednog sommeliera sa ćitabom šampiona na regijskom te finalista na nacionalnom prvenstvu, a restoran Agava može biti zadovoljan jer na prvenstvu Sjeverozapadne Hrvatske dva su se njegova sommeliera uspjela probiti u finale! ♣

World Championship 2019

AUSTRIAN WINE MARKETING BOARD i INTER RHÔNE KAO PLATINASTI SPONZORI  – Od 11. do 15. ožujka  2019. u Antwerpenu će se u organizaciji udruženja Association de la Sommellerie Internationale (A.S.I.) održati Svjetsko prvenstvo sommeliera za 2018. Kao platinasti sponzori spominju je tijela Austrian Wine Marketing Board i Inter-Rhône. To sponzorstvo među ostalime znači da će se u vrijeme ručka i večere, te na završetku svakog natjecateljskoga dana u Baru sommeliera točiti kapljica iz vinorodnih područja Austrije i iz doline Rhône. Francuzi super zadovoljni, a Austrijanci pogotovu. Kažu: iz male zemlje ali velikih eno-ostvarenja! Očekuju snažan marketinški učinak ovog svog nastupa, posebice i stoga što bi se u Antwerpenu trebala okupiti vrhuška svjetske sommelijerske scene općenito (dakle ne samo natjecatelji). U Antwerpenu će se proslaviti 50. godišnjica ASI-ja, utemeljenoga 1969. godine i pola stoljeća do povratka Svjetskog prvenstva sommeliera u Belgiju, naime prvo prvenstvo održano je u Bruxellesu.

Na svjetskom prvenstvu Best Sommelier of the World 2019 natjecat će se 65 ponajboljih sommeliera svijeta, među njima i naš Ivan Jug koji je hrvatskim prvakom za 2018. postao nedavno, na takmičenju u Malom Lošinju. Trojica finalista pokazat će u Antwerpenu u borbi za šampionsku titulu svoje umijeće 15. ožujka pred publikom od oko, najavljuje se, 2000 osoba iz svijeta vina, konkretno enologije, vinske trgovine i ugostiteljstva.  Zanimanje medija javnog informiranja za ovaj događaj golemo je, priča se o dolasku oko 150 novinara iz cijeloga svijeta. Finale natjecanja prenosilo bi se svijetom putem Interneta.

Možemo li i mi barem malo iskoristiti nastup Ivana Juga u Belgiji za promociju hrvatskoga vina? ♣

BITI (piti) ili NE BITI (piti), pitanje je sad: kamo ide pelješko vinogradarstvo?

PREMJESTITI DINGAČ i POSTUP DRUGAMO u HRVATSKU?!! – Ove slike prikazuju kako se sa Pelješca izvoze krekovi (drveni dio loze). Otkupljuje ih i organizira prijevoz za njih firma iz Njemačke. Sijeku se loze i prodaju. Nakon nedavne sječe novog Zakona o vinu u Saboru, danas sječa loza na Pelješcu…

Tako je nedavno na svom profilu na Facebooku napisala pelješka vinogradarka i vinarka Marija Mrgudić. Evo reakcija, u originalu, bez ikakvih intervencija:

Mario Tolj Ja bi im dao da mi posiku negdi oko 14000 kom bez da mi plate da mi je lakse istrapit i da mogu pocet sadit novu

Ivana Ledinić Kome je isplativa loza, nek je sadi, a ko hoce pilat to su njihova posla, a ne tuđa

Nela Gudelj Ivanović Ma kako je moguce to uopce raditi?? Mislim ako se ima OPG onda valjda registriraš proizvodnju i prodaju vina / grožđa, i za sve to treba se imati i ispunjavati propisane obrasce pa bas i ne znam da Agencija ima obrazac za prodaju kreča. A o vinocidu šta uopće reći??

Alenko Radovic Vec desetak godina, tj od propasti PZ i vinarije Dingac peljeski vinogradari vise lozu niti sade niti vinograde obnavljaju na podrucjima van Dingaca i Postupa vec su taj posao preuzeli VINARI. Dakle vinogradarima se loza ne isplati jer se od prodaje grozdja nemoze zivjeti. VINARI sade i obnavljaju vinograde dosta cesto da imaju broj loza odnosno kada nestanu vinogradari da budu imali bar nesto grozdja sa Peljesca! Zasto je to tako Marija, zasto je to tako bilo i prije ovog novog zak(l)ona znat ce i Branko. Odgovor je u nepravednoj podjeli dijela vrijednosti koji od skupe boce ide vinogradarima.

Branko Džajić Gospar Alenko, glavni je problem Dekret partije iz 1963. o ujedinjenju svih PZ uključujući PZ Primorku Trstenik, Vrućicu i ostale pod PZ Dingač Potomje (Direktor iz Trstenika pok. Dinko Šerka), vaš potomski zet gdje ste vi iz Potomja dobili većinu protiv kojih svi mi ostali mali miševi iz ostalih mjesta uključujući i mene kao kratkotrajnog predsjednika skupštine nismo mogli ništa protiv vaših potomskih bisera poput Mata Ančića, Josipa Radovića, (uz naročitu podršku bisera iz Grude) i da ih dalje ne nabrajam, ali ako hoćete imena svih ja ih se ne bojim kronološki objaviti. Bio sam relativno mlad dok ste vi bili daleko od SR Hrvatske kad su počeli problemi 2002. Za ovaj put dosta.

Plavac mali

Zeljko Suhadolnik Postoji li sansa da se vi peljeski vinari napokon kvalitetno samoorganizirate u snaznu cehovsku/interesnu, poslovnu udrugu koja ce voditi politiku vinogradarstva, vinarstva i plasmana vina te stititi interese branse i podrucja na kojemu zivite i radite? Ne treba tu puno mudrosti, dovoljno je kopirati koncept talijanskih konzorcija za vino odnosno francuskih interprofesionalnih ureda po vinogorjima. Ali – potrebna je VOLJA!

Marija Mrgudic Gospar Željko potrebna je volja ali i sazrjevanje mentaliteta za takvo samoorganiziranje. I nakon volje i sazrjevanja mentaliteta potrebna je podrška odgovornih. Teško da će se to dogoditi danas, ali nadam se da je to sljedeči korak u održivosti ove grane poljoprivrede.

Zeljko Suhadolnik Ali rijec je i o Dingacu, po meni tu je poziciju trebalo proglasiti nacionalnim parkom tako da tamo ne moze raditi svatko po svome. To sazrijevanje vec se davno trebalo dogoditi a onda biste i lakse pritisnuli lokalnu upravu na prave poteze. Ovako vrijeme ide a na trzistu vina pa time i na sirem trzistu drugi nam uzimaju kolac. Inace, jucer sam u Zagrebu stjecajem okolnosti kusao vino predstavljeno mi kao Dingac, uredno i korektno ali to jednostavno ne moze proci pod kapljicu grand cru pozicije poput Dingaca… Ili, mozda, Dingac – i nije grand cru lokalitet!?…

Alenko Radovic Najveci problem je vinogradarstvo i to ono individualno Zeljko Suhadolnik jer podijela dobitka od boce prodanog vina NIJE PRAVEDNA i ne omogucava individualnim vinogradarima zivjeti (samo) od vinogradarenja, obnavljati vinograde. Zasto vinogradari ne mogu obnavljati svoje vinograde, krciti i saditi nove dok istovremeno vinari grade lijepe velebne vinarije, voze se u skupim terencima zasluzuje analizi a dok se ta analiza ne napravi i konkretne mjere ne poduzmu za vracanje dijela vinogradaru koji mu je stimulativan i koji mu pripada biti ce tako kako nam je sada a vidi se kroz zapustene vinograde na Peljeskoj Zupi, kroz kamione grozdja koji dolaze sa strane i sada evo i kamione krekova koji se voze u Njemacku. Nadam se da ce se sa ovim sloziti i Marija i Branko a i Stijepo

Zeljko Suhadolnik Alenko Radovic Molim vas da malo elaborirate i pojasnite, Zar se ne mogu pelješki vinogradari organizirati u tijelo koje bi stitilo njihove interese? Zar ne bi pojedinci mogli i s više poduzetnosti i ambicije od vinogradara postati i proizvodjači vina pa prodavati vrhunske stvari po visokoj cijenu i lijepo zivjeti?

Alenko Radovic To se vec radi Zeljko i to po zakonitostima slobodnog trzista ali nemoze svaka kuca biti i vinar, to je bilo prije 2. svj.rata pa je napusteno jer nije zadovoljavalo interese vec se islo u zadrugarstvo, medjutim zadrugarstvo koje je bilo okosnica razvoja nasih sela sada ne funkcionira i vinogradari nemaju interesa ni saditi ni obnavljati vinograde osim u Dingacu i Postupu gdje je cijena grozdja na donjoj granici isplativosti. Dakle, nema razvoja individualnog vinogradarstva bez zdravog zadrugarstva. Mislim da ce se sa ovim sloziti StijepoBranko a i Marija!

Branko Džajić Gospar Željko nema šanse se ujediniti nego se možemo samo još rascjepkati. Problem mržnje sela protiv sela, vinara protiv vinara… Nakon spajanja svih zadruga u PZ Dingač 1963. ponovo je počelo cijepanje (PZ Postup, PZ Kuna) a onda zbog nesposobnosti uprava zadruga dolazi do izdvajanja pojedinačno zadrugara od kojih su sada neki veći a neki manji ali onim većim odgovara sadašnja situacija jer gledaju kratkoročno. Imali smo i podršku županije i formirali županijsku udrugu svih vinara koje je predsjednik naš vinar Pavo Miličić kojemu je bio cilj da je što prije ugasi što je i uspio

Zeljko Suhadolnik Dragi moji Peljesani, po ovim reakcijama vidim da bi bilo najbolje preseliti Dingac i Postup nekamo drugamo u Hrvatsku, tamo gdje ima ambicioznih i poduzetnih ljudi neopterecenih lokalnim mrznjama i sposobnih maksimalno valorizirati te grand cru ili 1er cru pozicije za koje se u razgovoru cesto kaze sa su Bogom dane.

Stijepo Sestanovic Vidim ima lipih ideja, ali di su tu ljudi? Nema ih! To je prvi osnovni problem. Prosjek ljudi koji su vezani uz vinogradarstvo je starosna 67-.šnja dob. Gdje je tu efekt, želja i mogućnost? Nema je.S igurnost od te proizvodnje – nema je! A ulaganja ne pitaj! Mi smo istrapili i dijelomice pripremili za sadnju 5000 loza, ali troškovi su do neba. Ima li uz ovakvi sadašnji trend uopće ikakva smisla posadit? Ja mislim da ne! Eto EU je razradila studiju za život još 3.8 milijarde ljudi na tlu Evrope. Pa će se taj problem valjda u budućnosti riješiti zar ne? Što mislite zašto takva studija? Ja mislim da rade sve da bi još više spustili prag cijene rada! Zato su sve što se vinogradarstva tiče samo tlapnje. Vinarstvo je već neki drugi par rukava jer počiva isključivo na trgovini

Alenko Radovic Zeljko Suhadolnik radje dovest nove ljude koji su tu i koji ce na starim idejama sa novim poletom ozivjeti zadrugarstvo a time i peljesko vinogradarstvo!

Alenko Radovic Podržavam Stijepo temeljne poruke jucerasnjeg skupa u Vukovaru sto bi na nasem vinogradarskom peljeskom planu bilo: 1. ne vjerujemo institucijama države koji kroz prinudnu upravu PZ “DINGAC” restauriraju stanje u zadrugarstvu koje je dovelo do ponora! 2.stvorili smo bolesno društvo koje treba promijeniti! ♣

IZ NAŠEG SUSJEDSTVA: Konačna piramida kakvoće austrijskog pjenušca

SEKT g.U. GROSSE RESERVE – Nakon godina priprema, Austrija je napokon izašla i s pjenušcem koji spada u kvalitativni vrh pjenušave produkcije. Riječ je o apelaciji Austrian Sekt g.U. Grosse Reserve, špici piramide kakvoće.

Austrijanci se diče sa 175 godina proizvodnje pjenušavih vina. Zaštićena oznaka geografskog porijekla g.U. odnosno geschützte Ursprungsbezeichnung Klassik im nije bila dovoljna, htjeli su veliki korak više, i ostvarili kategoriju Reserve, a 2015. odlučili su da treba izaći na tržište i sa razinom g.U Grosse Reserve. Za dobivanje te apelacije valja se pridržavati posebno strogih pravila, od onoga tijesno vezanog uz teritorij kao mjesto nastanka vina, preko za kraj tipične sorte, rokova berbe, rada u podrumu po klasičnoj šampanjskoj metodi sekundarnoig vrenja u butelji, dužine odležavanja pjenušca u boci na kvascu prije degoržiranja… Kao znak kakvoće, butelja na kapici mora imati markicu crveno-bijelo-crveno (boje austrijske zastave).

Sekt Klassik mora minimalno odležavati na kvascu u butelji prije degoržiranja devet mjeseci, kategorija Reserve 18 mjeseci, a Grosse Reserve 36 mjeseca. Razina Grosse Reserve mora biti proizvedena od grožđa iz vinograda unutar pojedine općine odnosno iz vinograda s po kakvoći posebno izdvojene pozicije u dotičnoj općini, u radu se moraju poštivati protokoli važeći u Champagnei i u talijanskoj Champagnei Franciacorti. ♣

TURIZAM: oprezno u Emiratima!

OD VINA u ZRAKU DO ZATVORA NA TLU – Dubai je turističko odredište znano po mogućnosti luksuznog šopinga, mjesto gdje je moguće i skijanje, te gdje postoji sjajan izbor raznih oblika rekreacije, tamo su atrakcije visoki toranj Burj Khalifa i famozne fontane… Na spomen riječi Emirates često se pomisli na blagostanje, raj na Zemlji, međutim u toj percepciji krije se i poneka zamka, zbog koje – opuštanje nije dopušteno.

Kako vino i neka jaka alkoholna pića također spadaju u užitke drage turistima, nužno je znati, kad se ide u Emirate, da je u tamo konzumacija alkohola pod strogim nadzorom.

Nedavno je u Emiratima, piše britanski tisak, zbog vina poprilično problema imala Šveđanka inače stalno nastanjena u Velikoj Britaniji a koja je bila odlučila sa kćerkom poći na nekolikodnevni odmor upravo u Dubai. Rezervirala je let Emiratesom, zrakoplovnom tvrtkom Ujedinjenih Arapskih Emirata, na letu u divovskom airbusu 380 do Dubaia DXB, sa 88.000 dolazaka i odlazaka valjda najposjećenijeg aerodroma na svijetu. U prvoj klasi aviona kompanije Emirates putnici imaju lijep izbor različitih vina svjetski znanih proizvođača, a čašu vina moguće je dobiti i u ekonomskoj klasi. Gospođa je popila vino, a kad je sletjela u Dubai imigracijski službenik koji ju je zatražio da pokaže vizu odmah ju je upitao (kao slijed cinkanja iz aviona, ili po intuiciji?) – je li pila alkohol. Ona je priznala da je popila vino posluženo joj u avionu, a službenik ju je odveo odmah na testiranje i ustanovilo se da u krvi ima 0,4 promila! Gospođi, koja je eto sebi priuštila i ne samo čašicu u avionu, zaplijenjeni  su putovnica i mobitel, i odvedena je u pritvor…

Lijepa li odmora! ♣

GURMANSKI POROCI NA TANJURU: Listopad – vrijeme novog maslinovog ulja

BERBA MASLINA i KAO USPJEŠAN TURISTIČKI PROIZVOD –Berba maslina u ponudi kao turistički proizvod! Dvostruka korist – popuna manjkajuće radne snage s obzirom na (toliko spominjani) egzodus Hrvata, i dobit na planu turizma.

Tvrtka Laguna Novigrad, koja upravlja brendom Aminess Hotels & Campsites, gostima nudi jedinstveni paket koji uključuje smještaj u njenim objektima i sudjelovanje u berbi maslina. Tako svake godine tijekom listopada i studenog, u periodu berbe ulike u Novigrad istarski dođe na radnu akciju i više od 700 gostiju iz cijele Europe! Nakon berbe oni posjete uljaru gdje prisustvuju procesu prerade ubranih maslina, a kao uspomenu dobiju bočicu Vergala. Početkom listopada u Novigrad je stigla prva grupa od 200 gostiju iz Njemačke, i odmah krenula u radnu akciju u maslinike Lagune Novigrad. Tijekom berbe, popraćene tradicionalnom istarskom glazbom, gosti su imali priliku uživati u lokalnim gourmet-specijalitetima.

Maslinici u kojma se rađa Vergal nalaze se u neposrednoj blizini mora, što maksimalno pogoduje plodu masline i kvaliteti ulja. Plodovi se ubiru ručno kako bi se maksimalno očuvali tijelo i kvaliteta ploda. Ulje se dobiva uz mehanički postupak hladne prerade.

Sandi i Tedi Chiavalon

Kvaliteta Vergala prepoznana je kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, naime to je ulje dobitnik više značajnih domaćih i međunarodnih odličja. Među njima se ističe ovogodišnja nagrada u kategoriji Best of Class, za Vergal Frantoio, osvojena u New Yorku na The New York International Olive Oil Competition, najvećem ocjenjivanju i jednom od najcjenjenijih natjecanja u kvaliteti maslinovih ulja u svijetu. A tu je i zlatna gurmanska medalja za Vergal Frantoio u sklopu Međunarodnog natjecanja svjetskih jestivih ulja koju dodjeljuje L’Agence pour la Valorisation des Produits Agricoles (AVPA) u Parizu. Ulje Vergal uvršteno je i u renomirani svjetski vodič najkvalitetnijih maslinovih ulja Flos Olei 2019…

A jedni od najboljih istarskih maslinara – braća Sandi i Tedi Chiavalon sa svojim novim mladim uljem već sredinom listopada pod parolom Iz preše – u Vivat!  stigli u Zagreb, u vinoteku Winelover kuće Vivat Fina Vina… ♣

N’oubliez jamais!

BLATSKA LUMBLIJA – Lumblija je tradicijski kolač Blata na Korčuli, star nekih dva stoljeća. Priča o njegovu nastanku seže

Sanja Protić, Maja Šeparović i Ivana Sardelić

udoba Napoleona, koji je, nakon što je već osvojio dobar dio Dalmacije i ukinuo Dubrovačku Republiku, zaposjeo i otok Korčulu. Francuska vladavina u Dalmaciji trajala je devet godina. Francuzi su morali otići 1811., kad otok Korčula prelazi u ruke Engleza. Priča koja se vezuje uz lumbliju govori o ljubavi, i to mlade Blajke i francuskog vojnika pekara, koji su se eto stjecajem okolnosti morali razdvojiti. Neposredno prije odlaska francuske vojske a s njom i mladog Francuza, zaljubljeni pekar ispekao je kolač i darovao ga svojoj voljenoj uz riječi ne m’oublie pas, što znači ne zaboravi me. Tužna Blajka to ne m’oublie pas čula je i zapamtila kao lumblija, i to je ostao blaćanski izraz za kolač kojega se nastavilo peći u obiteljima Blata na Korčuli.

Lumblija je postao sinonim sjećanja na drage osobe, i u većoj mjeri pripravlja se oko blagdana Svih Svetih. S  vremenom lumblija je proširila tu svoju vezu s najdražima s osoba i na rodni kraj, naime s obzirom da je i već u neko prijašnje vrijeme zabilježen pravi egzodus Blaćana u Australiju i Južnu Ameriku a kako su veze, makar daljinske, s rodnim krajem ostale vrlo čvrste, na relaciji Blato – Australija i zemlje Latinske Amerike rodbini i prijateljima često putuju paketi upravo s lumblijom, bitno je reći vrlo, s obzirom na sastojke te način pripreme i strukturu, otpornom na vrijeme, domaćice iz Blata tvrde da – tako je barem rekla jedna Blajka ovih dana izlagačica lumblije na smotri tradicijskih proizvoda hrvatskih OPG-ova na zagrebačkom Trgu bana Jelačića – nenačeta i prikladno čuvana, lumblija može u dobroj kondiciji izdržati čak i do godinu dana!

Kumpanjija

Inače, svake godine u Blatu se uoči praznika Svih Svetih u organizaciji Turističke zajednice općine Blata održava manifestacija Dani blatske lumblije, riječ je o ocjenjivanju s proglašenjem šampiona, izložbi i degustaciji toga kolača. Ove godine Dani blatske lumblije startali su 17. istopada u Dubrovniku a onda se, do 28. listopada, nastavili u Blatu, na raznim lokacijama. Priredba je u goste pozvala predstavnike otoka Brača da se predstave s tortom hrapošćušom iz Dola, predstavnike hvarskoga Staroga Grada da donesu starogrojski paprenjok, te predstavnike Visa s otoka Visa da pokažu svoju višku pogaču.

Lumbliju njeguje i korčulansko viteško udruženje Kumpanjija, koja je slavi na svojoj tradicijskoj Kućnoj zabavi svake godine početkom veljače, kaže Maja Šeparević iz Turističke zajednice Blata. Glavna godišnja manifestacija na kojoj nastupa Kumpanjija je međutim na Dan sv. Vincence, zaštitnice Blata. U par rečenica i nešto o Kumpanjiji: riječ je, izvorno, o dobro organiziraoj grupi Blaćana koja je branila mjesto od raznih osvajača. Prvi pisani spomen Kumpanjije je iz 1214, a nalazi se u Korčulanskom statutu. Kumpanjija je o sigurnosti svojega mjesta brinula sve do 19. stoljeća, potom je od nekadašnje narodne vojske nastalo folklorno društvo što brine o očuvanju narodnih običaja. Vrlo atraktivan je ples pod mačevima koji Kumpanjija izvodi, to je fascinantna predstava što kao magnet privlači turiste…

Blajka Sanja Protić u prigotavljanju lumblije

Evo i što je, po riječima Sanje Protić, vlasnice OPG-a Protić Sanja iz Blata, nužno za izradu lumblije: oko 1,5 kg brašna, dvije kockice kvasca, 1,5 dl mlijeka, 300 g šećera, 250 g rastopljenog maslaca, 1 dl maslinova ulja, 100 gr nasjeckanih prženih badema, 100 gr nasjeckanih oraha, 100 gr grožđica namočenih u varenik (a to je gusti slatki sirup dobiven dužim iskuhavanjem grožđanog mošta na nižoj temperaturi da se postigne ugušćenje a da tekućina ne zavrije; od 10 litara mošta dobije se oko tri litre varenika), mljeveni muškatni oraščić, cimet, anis, naribana limunova korica, naribana narančina korica, malo soli. Način prigotavljanja: u mlako mlijeko umiješati kvasac s malo šećera i brašna. S ostatkom brašna na suho pomiješati ostatak šećera, nasjeckane bademe i orahe, ocijeđene grožđice, mirodije. Dodati dignuti kvasac i zamijesiti tijesto. Kad ono naraste, podijeliti ga na četiri okrugla komada, da budu poput kruščića, potom te kruščiće složiti na namašćeni lim za pečenje. Peći na 150 ili 180 stupnjeva – 60 minuta ako je temperatura 150 stupneva a 40 minuta ako je 180 stupnjeva. Pečene lumblije prije nego što se posve ohlade premazati varenikom ili prošekom ili lozovačom…, te posuti fino mljevenim šećerom. ♣

SPAR ne špara, igra na kartu domaćega i na kartu zdravlja

MANJE SOLI, MANJE BOLI! – Za šećer i za sol kažu da su tihi ubojice. Prijaju vam pri jelu, čak i navlače vas na grijeh, a kad dođe vrijeme triježnjenja može biti prekasno.

Iz trgovačkog lanca SPAR, koji izlazi dnevno s 35 različitih vrsta kruha, najavljuju da će pekarski proizvodi te trgovačke kuće izlaziti pred kupce s bitno smanjenim dozama soli, ne radi šparanja (štednje) nego u svrhu zdravije prehrane. SPAR navodi da će do kraja ove godine udio soli u svojim pekarskim proizvodima smanjiti za 12 tona! Iz te kuće poručuju kako su već početkom ove godine krenuli sa smanjivanjem količine soli sa nekih dva posto na 1,4 posto u kruhu i pecivu, a ići će, obećavaju, još i niže. Još nešto zanimljivo za nas: za kruh što ga peče i nudi SPAR rabi brašno hrvatske proizvodnje. Najnoviji kruh u SPAR-ovoj ponudi je Vitamineral, koji u sebi ne sadrži E-brojeve (konzervanse). Riječ je o kruhu sa sjemenkama bogatim vitaminima i mineralima, i sa smanjenim udjelom soli. ♣

Od  Tinjana do SIAL-a 2018 u Parizu

HRVATSKI PRŠUT NA EUROPSKIM STOLOVIMA – Tek što je završio međunarodni sajam pršuta u istarskom mjestu Tinjanu, u Parizu je otvoren međunarodni sajam prehrane SIAL 2018., jedna od najznačajnijih priredbi te vrste u svijetu. Logično je to što su u Tinjan pohrlili toliki posjetitelji-ljubitelji pršuta, jer riječ je o specijaliziranoj manifestaciji, a ugodno iznenađenje bilo je u Parizu, naime na sajmištu Parc des Expositions na našem izlagačkome prostoru osmišljenom pod dirigentskom palicom Hrvatske gospodarske komore već od prvog dana mnoštvo posjetitelja okupljalo se također upravo oko pršuta! Ana Babić, voditeljica marketinga kuće Pršuti Voštane nije krila zadovoljstvo. Voštane od ukupne proizvodnje pršuta izvoze oko 10 posto, i to u Sloveniju, Makedoniju, Austriju, Švedsku, Njemačku i Slovačku, sad se na SIAL-u vidjela šansa da se izvoz posjetno poveća.

– Internacionalni sajam hrane SIAL izvrsna je prilika za nas da upoznamo europsko tržište s premium hrvatskim delicijama. To nama kao jednim od najvećih proizvođača dalmatinskog pršuta u Hrvatskoj otvara i prostor osjetnog širenja plasmana – rekla je Babić.

Istarski Pisinum svoje trajne proizvode izlaže na sajmu SIAL treći put.

– Vjerujemo da nam ovaj sajam pruža odličnu priliku za upoznavanje s velikim brojem potencijalnih kupaca. To je savršeno mjesto za prikupljanje informacija o kretanju naše branše i tržišta. Znamo da će naš istarski pršut i drugi suhomesnati proizvodi kad-tad doći na europske police, samo je pitanje putem kojeg kupca. Ovo je i prilika susresti se s postojećim partnerima te sakupiti dojmove ljudi iz cijelog svijeta o našim proizvodima nakon što ih kušaju – rekla je Hani Hreljak, dirktorica Pisinuma.

Ne zna se je li pozvala strance da naiđu i na festival u Tinjan, a što mogu kombinirati i s festivalom tartufa kao još jednom velikom našom atrakcijom i moguće izvoznim adutom.

– S više od 7.200 izlagača iz 109 zemalja te s više od 160.000 registriranih posjetitelja, sajam SIAL potvrđuje vodeću poziciju među prehrambenim sajmovima u Europi i svijetu i svakako je mjesto na kojem treba biti prisutan. SIAL ima i posebnu reputaciju. Poslovni rezultati se ne ostvaruju preko noći. Tržište zahtijeva da ste tamo, ako ste ozbiljan igrač, prisutni više godina  zaredom. Zato smo mi tu sa našim članovima šestu godinu u nizu – kazala je Jasminka Dukić iz Hrvatske gospodarske komore.   

Na prošlom izdanju sajma, 2016., najzastupljenije zemlje među izlagačima bile su Francuska, Italija, Kina, Španjolska, Turska, Belgija, Grčka, Nizozemska, SAD i Indija, dok su među posjetiteljima najzastupljeniji bili Francuzi, Belgijanci, Talijani, Nizozemci, Britanci, Kinezi, Španjolci, Nijemci, Turci i Amerikanci. ♣

Slavonski KGB,KGS, KGM…

KULINOVA SEKA DOBILA BRACU! – KGB, KGS, KGM… Još nedostaje samo 007, rekli biste. Međutim riječ je ovdje ne o onome što sugeriraju slova i brojka, nego o nečem sasma drugome, ljepšem.

Tomislav Galović s kulinovim bracom, te, pored, presjek kulinovog brace

Među snažnim sinonimima Slavonije su kulen, kulenova seka, zatim Galović (Tomislav), Krauthaker (Vlado), graševina, a i kutjevačka vinogradska pozicija Mitrovac s koje i dolazi ponajbolja Krauthakerova graševina. Ispada da su tradicijski ključna slova za Slavoniju K, G, S, M, a sad im se pridružuje i slovo B, naime kako je logično uz seku vidjeti i brata, znani naš kulenar ali i ponuđač i drugih odličnih mesnih prerađevina Tomislav Galović pobrinuo se za nastanak kulinovog brace! A taj braco je vanjskim izgledom smeđ, bogme obećavajuće dužine od gotovo pola metra, na opip tvrd i čvrst a u srži mekan k’o duša, karakterizira ga nešto više masnoće što za Slavonca nije neuobičajeno, a za razliku od seke – za koju je tipična crvena boja paprike ljute i paprike slatke snašine sramežljivosti – on je unutra sivkast. Galović objašnjava:

– Kulenov braco od mesa je svinjskog podbratka, češnjaka, soli i papra. S obzirom da je on kod mene novitet, još istražujem to kad je najbolji, dakle je li baš nužno duže čekati da se jače stvrdne. U ovome trenutku rekao bih da može lijepo obradovati i dok je još malo mekan…

Galovićeve kulinove seke, te i kobasice s Krauthakerovom graševinom s Mitrovca

A, gdje su tu Krauthaker, graševina i Mitrovac? Dosjetljivi i poslovni Galović, koji očito razmišlja dalje od nosa i teži najboljem, u želji da u svojoj butiknoj produkciji – za koju su se, usput rečeno, poprilično zainteresirali i Englezi pa se suhomesnati specijaliteti Galović, čujem, jako dobro prodaju i u dalekom Londonu! – ima što više artikala s dodanom vrijednosti odlučio je uspostaviti suradnju s vinskom ikonom Slavonije Vladom Krauthakerom, na način da kao sastojak za jedan tip svojih kobasica koristi i Krauthakerovu odličnu Graševinu Mitrovac! Sastojci su svinjsko meso, češnjak, sol, papar, slatka paprika, šafran, graševina Mitrovac. Kobasica se može konzumirati kao mlada i kuhana, ali Galović veli da je bolje pričekati da se posuši te je onda samo narezati. Galović, koji ima prodajni boutique u Zagrebu, tu je kobasicu nazvao Galović-Krauthaker. KGKM, tj. kobasica Galović Krauthaker Mitrovac… ♣

Kava single origin

CENTAR IZVRSNOSTI u MATULJIMA  – U Matuljima je otvoren Hug&Punch (H&P) SCA Premier Campus – centar izvrsnosti za edukaciju i certificiranje specijalista za kavu po internacionalnim standardima. Cilj je pomicanje granica svijeta kave u Hrvatskoj s brendova na single origin kave.

Pokretanje i otvaranje podržala je krovna organizacija za promicanje kvalitete kave Specialty Coffee Association (SCA) čije je striktne kriterije ovaj centar uspješno ispunio u procesu certifikacije za status Premier Campusa.

Centar izvrsnosti: Domagoj Trusić, Agnieszka Rojewska i Nikola Žiganto

Prve korake Hug&Punch SCA Premier Campusa svojim je nastupom u sklopu radionice uveličala aktualna svjetska prvakinja i baristica Agnieszka Rojewska. U suradnji s Rojewskom osmišljen je ekskluzivni program edukacije.

Matuljski SCA Premier Campus prvi je takav centar u ovome dijelu Europe te jedan od ukupno devet na europskoj razini. U Hug&Punchu profesionalcima iz industrije kave sada su dostupne stručne edukacije autoriziranih predavača iz cijelog svijeta i to iz pet certificiranih modula: green – zelene kave, roastinga ili prženja kave, zatim barista – kuhanja espressa pa brewinga, odnosno kuhanja filter kave, te cuppinga – kušanja kave.

Hug&Punch prostire se na 600 četvornih metara posvećenih samo kavi. Unutar njih, osim kao edukativni centar Hugh&Punch funkcionira i kao dobavljač sirove specialty kave s geografskim porijeklom a i kao mikropržionica.

Uz Hug&Punch blendove kave, ponuda uključuje i tailor made rješenja što HoReCa partnerima omogućava kreiranje vlastite mješavine uz nadzor stručnjaka, pa tako svaki barist može kreirati novu mješavinu s vlastitim potpisom. Svaki proizvod koji tako nastane obogaćuje tržišnu nišu i podiže svijest konzumenata o jednom od najpoznatijih napitaka na svijetu.

Nikola Žiganto, voditelj projekta i naš poznati degustator kave, te Domagoj Trusić, voditelj edukacijskog centra te jedini SCA autorizirani trener u regiji za sve module edukacija, ističu kako uz status mikropržionice s vlastitim specialty brendom koja na jednom mjestu objedinjuje najkvalitetnije kave svijeta, Hug&Punch predstavlja i platformu u sklopu koje se o kavi može naučiti mnogo više. Nova matuljska destinacija za kavoljupce zamišljena je kao open-door sistem proizvodnje koji kupcu nudi uvid u proces prženja kave, stoga svi posjetitelji mogu o svom najdražem napitku dobiti kompletne informacije od zrna do šalice.

Želja nam je omogućiti ljubiteljima kave uživanje u kavi vrhunske kvalitete i provjerenog podrijetla, a baristima kontinuirano usavršavanje njihovih vještina. K tome, u našem je poslovanju naglasak stavljen i na optimizirani sustav transporta te skladištenja sirovina koji nas direktno veže na plantažera, bez posrednika a sve u cilju kontrole kvalitete i cijene. Hug&Punch Premier Campus je centar izvrsnosti koji ima za cilj pokretanje tržišta kave u smjeru kvalitete i informiranosti o proizvodu u skladu s trendovima što već dulji niz godina prevladavaju svjetskim tržištem kave, poručili su iz Hug&Puncha. ♣

KNJIGE: Željko Garmaz i Hrvatski sommelier klub

Željko Garmaz: Vinske priče iz Slavonije

VINSKE PRIČE: SLAVONIJA… – Nikad ga nisam doživio kao samopromicatelja, ali jesam kao marljivog i na neki način i samozatajnog čovjeka koji piše i objavljuje za javnost, i koji kad piše ima i što za reći. Lijepo je što je njegov rad kao vrijedan prepoznala brojna publika. Pa se nakon serije napisa Vinske priče objavljenih na elektronskim medijima i potom i u prvoj knjizi, Osječanin Željko Garmaz odlučio, potaknut dobrim prijemom njegovih pisanija na tržištu, na rad na Vinskim pričama po našim regijama posebno. Nedavno je kao prva u planiranom nizu knjiga Vinske priče po vinorodnim područjima Hrvatske izašlo izdanje posvećeno Slavoniji. U pripremi su, veli Željko, Vinske priče vezane uz ostala vinogradarska područja Hrvatske.

Bravo, Željko, čestitke, i puno uspjeha u budućem radu!

… te HRANA i VINO –  U nastojanju  da se cjelovito zaokruži sommelijerska tematika, nakon izdanja Priručnik za sommeliere iz 2015. Hrvatski sommelier klub odlučio je objaviti knjigu koja će potanko opisati svijet hrane i vina, objasniti njihov odnos i poučiti o tehnikama umješnog usklađivanja namirnica i jela s Bakhovim nektarom, kaže predsjednik Hrvatskog sommelier kluba Franko Lukež o nedavno izdanoj vrijednoj knjizi Hrana i vino realziranoj u suradnji Hrvatskog sommelier kluba s Udruženjem sommeliera Italije AIS-om. Knjiga, s tvrdim koricama i sa oko 400 stranica te s brojnim fotografijama Damira Fabijanića kao ilustracijama, sastoji se od 12 poglavlja u kojima su uz tehnike sljubljivanja hrane i vina detaljno obrađene skupine namirnica ovisno o njihovim organoleptičkim svojstvima. Evo, za bolju informaciju, i naslova poglavlja: Evolucija okusa, Kušanje hrane i vina, Tehnika usklađivanja, Jaja i umaci, Više od okusa, Tjestenina, žitarice i riža, Plodovi zemlje, Bijelo i crveno i divljač: vrste mesa, U slanim, slatkim i bočastim vodama, Sirevi, Slatki kraj, Hrvatska jela i vina.  ♣

________________________________

PRAZNICI na pragu

SATISFACTION! – Christmass tree Rolling Stones style

Quousque tandem…?

HRVATSKA KITA CVIJEĆA

BOŽIĆNICA BANDIĆ WAY

______________________________

In MEMORIAM

Joel Rebouchon

CHEF JOËL ROBUCHON – U Ženevi je u 73. godini preminuo znani chef Joël Robuchon, desetljećima  jedan od najvećih svjetskih majstora kuhače, nositelj titule Kuhar Stoljeća kojom su se mogli podičiti još samo Paul Bocuse, Frédy Girardet i Eckart Witzigmann. Robuchon je svoju kuharsku karijeru do svjetskoga vrha počeo graditi u šezdesetim godinama prošlog stoljeća u restoranu Relais de Poitiers. Godine 1981. u Parizu je otvorio svoj prvi restoran, s nazivim Jamin. Nakon samo tri godine rada dobio je tri Michelinove zvjezdice! Kao briljantni poduzetnik oformio je internacionalni lanac restorana i nadobivao se još dosta prestižnih Michelinovih zvjezdica…  ♣  SuČ – 10/2018

 

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 09-10.2018 – BUYING GUIDE

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

    KROZ

 

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU

HINTS TO THE SMART PURCHASE

od/since 1994.

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Netom obrani vinograd u ranu jesen, na kosini ponad Klanjca

 RUJAN / LISTOPAD – 2018 – SEPTEMBER / OCTOBER

U OVOME BROJU:

HRVATSKA – CROATIA • AUSTRIJA – ÖSTERREICH • ITALIJA – ITALIA • SLOVENIJA • ŠPANJOLSKA – ESPAÑAŠVICARSKA – SUISSE

________________________________________

U VINU SU SUNCE, ZEMLJA, LOZA i ZNOJ, ISKRENOST i BIZNIS, RADOST i ŽALOST, NEMIR i OPOJ

IN THE WINE THERE ARE SUN, SOIL, VINE & SWEAT, GENUINITY & BUSINESS, JOY & PAIN, ANXIETY & EBRIETY

________________________________________

VINA SE NALAZE NA TRŽIŠTU / WINES ARE ON THE MARKET

   – Veliki zlatni grozd, šampion/Big golden grape, champion 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! / Brilliant! Impressive! Unique!

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja/Great gold medal95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) bodova/points = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with character, classic elegant great wine.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova/points = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i  s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, still for the exigent consumer.

♣ ♣  – 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting.

♣  – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use.

Ispod/under 71 (11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑ – trošiti  • ⇗- trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

___________________________________________

CIJENE, u maloprodaji (mpc) / PRICES, retail (pp),  0,75 ℓ: S = small (do 35 kn; till 5 €)  • M = medium (36-75 kn; 5-10 €)  • L = large (76-110 kn; 10-15 €) • XL = extra large (111-150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-220 kn; 20-30 €) • XXXL = extremly large  (iznad/over 220 kn; 30 €)

___________________________________________

Uzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (npr. 5 od 7 članova) tako odluči • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 85 bodova po skali do 100 bodova, odnosno 17,5 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova

_____________________________________________

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / North Western Uplands

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M-L) VELTLINAC CRVENI 2017Robert BRAJE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica-Okić ■ VINOGRAD/VINEYARD:  kosina/slope • sorta/variety: veltlinac crveni (Roter Veltliner) ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification, kvasci: vlastiti, autohtoni, divlji/indigenous yeasts • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana/temperature controlled: da ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi/pdo) Plešivica vrhunsko / premium • suho/dry • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • normalna • čep/stopper: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: decentno/decent – uredno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je složeno • ima karakter • toplo • s još mladenačkom notom – dojam je da je malo prerano napunjeno i pušteno na tržište • vrijedi mu pružiti još vremena za razvoj u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći bijeli; žuti; svježi – zreli) • začinsku notu (savijača od jabuke) • floralno (cvijeće: svježe bijelo, dodir) ■ U USTIMA dobro prati miris • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – fino gorkastog – dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša • 12°C

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: M-L) GEWÜRTZTRAMINER 2017 Private CollectionTRDENIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Moslavina ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: traminac crveni/Roter Traminer – makar kao naziv vina stoji Gewürtztraminer! ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi/pdo) – s k.z.p. • polusuho/off dry • 14,4 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • modificirana – zdepasta teška • čep/stopper: à la DIAM ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: u dva dijela – čitljivo: dobro

VINO je mesnato • dotjerano • zrelo • vrlo toplo, alkohol malo i peče • moglo bi mu koristiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom –  tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU vrlo dobro iskazano – razvijeno. Upućuje na floralno (cvijeće: svježe – tamno/ruža) • med, poljubac • začinsko bilje / slatke mirodije • osjet bijele čokolade • voćnost (plodovi: orašasti) ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • blago pikantno • slatkasto ali uz ovu aromatiku to ne smeta • tijelom & strukturom potentno • slatkastog – fino gorkastog -solidno dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša • 12-14°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M-L) MANZONI 2017BARUN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: manzoni bijeli  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi/pdo) Plešivica – vrhunsko/premium s k.z.p. • suho/dry • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • modificirana – zdepasta teška • čep/stopper: à la DIAM ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je dotjerano • skladno • svježe – živo • dopadljivo • za piti: uz hranu • spremno za konzumaciju – u špici koja može i trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • žućkasto prema zlatnome ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost (plodovi: domaći bijeli; žuti; koštićavi/ slatka jabuka, kruška) • floralno • začinsko bilje, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – sa dobrom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • solidno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo: pečena perad, pohana teletina…) • srednje velika čaša • 12°C

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L) PINOT CRNI 2015 barriqueBRAJE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica-Okić ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: pinot crni • berba/harvest: kasnija ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa/grape selection • vinifikacija/vinification maceracija u otvorenom drvenom bednju, uz pothlađivanje masulja /maceration in open vats with controlled temperature • dozrijevanje/maturation: 9 mjeseci • barrique (225 ℓ) • drvo rabljeno • malolaktika spontana, u bačvici ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica zaštićena izvornost zoi/pdo – vrhunsko/premium • suho/dry • 14,1 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je kompleksno • s jakom kičmom i mesnato • dotjerano • vrlo toplo • robusno • za piti: obvezno uz hranu • može ga se konzumirati već sada ali dojam je da je u usponu, i vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno ■ ISKRENOST: u suglasju sa tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost (plodovi: domaći tamno-crveni – plavi; koštićavi; bobičasti; zreli – sušeni – u/kuhani) • začinsko bilje / slatke mirodije • osjet fino paljenoga, dodir – vanilije, poljubac – kože, nijansa ■ U USTIMA zaobljeno • blago pikantno • sa živim – uglađenim taninom • sugerira slast – slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti – ugodno gorkasto • tijelom & strukturom potentno • živog – fino gorkastog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo:  dugo pirjana tamna mesa)  ⇒ • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 16-18°C

Dalmacija / Dalmatia

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL-XXL) DINGAČ 2015 – KIRIDŽIJA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope – strmina/steep slope:   • sorta/variety: plavac mali • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: barrique (225 ℓ) ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Dingač zoi/pdo • suho/dry • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je ozbiljno • kompleksno • sadržajno • s karakterom • skladno • elegantno • toplo • za piti, sada, obvezno uz hranu – za neko vrijeme: i u trenucima meditacije • u usponu – vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko – granatna nijansa ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći tamno crveni – plavi; koštićavi; jagodičasti; zreli – sušeni/šljiva, kupina) • floralno (cvijeće: suho/tamno) • herbalno/sijeno, umjereno • začinsko bilje • osjet zemlje – plemenitog drveta – fino paljenoga, dodir – čokolade ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • sugerira slast – slankasto – ugodno gorkasto • tijelom/strukturom blago zrnato – vrlo dobro • fino gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗   • velika čaša (bordoška) • 16-18°C

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) POMET 2013 plavac mali selekcijaCRVIK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Konavle ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp/premium, controlled origin • suho/dry • 14,9 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • s karakterom • zrelo • skladno • vrlo toplo • robusno • sa finim već pomalo tercijarnim bouquetom • za piti: (obvezno) uz hranu • može još trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatna nijansa • s debelim filmom na staklu i s lijeno cijedećim suzama ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU jače iskazano – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći; tamno crveni – plavi; koštićavi/ šljiva; sušeni – orašasti) • začinsko bilje / mirodije, vrlo dobro uklopljeno • osjet plemenitog drveta – fino paljenoga – čokolade – nijanse kože ■ U USTIMA meko – zaobljeno – donekle kremasto • sa živim – uglađenim taninom • sugerira slast  – slankasto – ugodno gorkasto • tijelom & strukturom potentno • fino gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 16-18°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M-L) GALERIJA 2016BURA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: plavac mali (50 %), marselan 40 % (marselan = križanac/crossing cabernet sauvignon x grenache), cabernet sauvignon (10 %) ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: serija Art @wine ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je dotjerano • skladno • toplo • s dosta živosti • za piti: uz hranu • u špici, koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – dobi ■ NA NOSU upućuje na voćnost (plodovi: domaći plavi; bobičasti; jagodičasti) • herbalno, dodir • začinsko bilje iskazano s mjerom • osjet zemlje – plemenitog drveta – dima, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • sa uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • solidno dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗   • srednje velika čaša (bordoška) •16-18°C

Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL-XXXL) SANTA LUCIA noir 2015 – KOZLOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: Santa Lucia • kosina/slope • ekspozicija/exposition: jug/south zapad/west • nadmorska visina/altitude: 240 m • tlo/soil: flish; vapnenačka stijena, ilovača • sorta/variety: merlot 50 %, cabernet sauvignon 30 %, teran 20 % • loze stare/vines are old: 11 – 14 godina/years • berba/harvest: ručna/by hand • selekcija najboljega grožđa ■ PODRUM/CELLAR: dodatna selekcija grožđa • vinifikacija/vinification, maceracija: 20 – 40 dana • dozrijevanje/maturation: 18 mjeseci • barrique (225 ℓ) • drvo novo • hrastovina • nakon drva odležavanje: 6 mjeseci u inoksu • u boci, prije izlaska: 24 mjeseca  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho • 15,0 vol% • ukupna kiselost/total acidity: 5,7 g/ℓ • ostatak sladora/residual sugar: 2,5 g/ℓ • SO2 ukupno/total: ? mg/ℓ ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ – 1,5 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • teška • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je superistrijan, blockbuster u Kozlovićevoj verziji • impresivno • vrlo toplo • masivno ali ne i opterećujuće • bogato • mesnato • ozbiljno • kompleksno • sadržajno • malo još pod utjecajem boravka u bačvi(ci) ali na način koji obećava da će se to s odležavanjem izgubiti • na kolosijeku elegancije • dinamično – s puno živosti • za piti: obvezno uz hranu – za pet-šest godina i u trenucima meditacije • u usponu – treba mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno/neprobojno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortama – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU vrlo lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na začinsko bilje / mirodije, iskazano s mjerom • osjet fino paljenoga/dima, poljubac – čokolade • voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći tamno crveni – plavi; koštićavi; bobičasti; jagodičasti; zreli – malo i sušeni) • herbalno, diskretno ■ U USTIMA meko – zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno, koncentrirano • svježeg – fino gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo:  teža hrana na bazi crvenog mesa i divljači – pečenja, peka, dugo pirjana mesa, zreli tvrdi sir )  ⇒ • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 18°C

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) OTTOCENTO CRNI 2015CLAI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: refošk & merlot • pristup u trsju/approach in the vineyard: ekološki/organski ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: vlastiti kvasac/own yeasts • dozrijevanje/maturation: velika bačva ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium s k.z.p. • suho/dry • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: u jednom dijelu

VINO je ozbiljno • kompleksno • sadržajno • skladno • toplo • dinamično • za piti: uz hranu • u usponu – još mlado, treba mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatna nijansa • tamno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – korištenom tehnologijom – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – lijepo razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći tamno-crveni – plavi; koštićavi; bobičasti; jagodičasti; zreli/dud, crni ribiz, borovnica, plava šljiva) • herbalno, diskretno • začinsko bilje, iskazano s mjerom • osjet zemlje, dodir – čokolade ■ U USTIMA meko – zaobljeno • blago pikantno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – ugodno gorkasto • tijelom & strukturom potentno • svježeg – fino gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗    ⇒ • velika čaša (bordoška) • 16-18°C

 Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Danube area

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M-L) GRAŠEVINA 2017 MitrovacKRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Mitrovac • sorta/variety: graševina • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi/pdo) Slavonija-Kutjevo • suho/dry • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna • čep/stopper: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: prepoznatljivo – u dva dijela – prednja bijela, stražnja neobično i nepotrebno u crvenoj boji koja u ukupnom dojmu remeti sklad

VINO je moderno • savršeno čisto • kompleksno • uzbudljivo • sočno • s karakterom • skladno • na kolosijeku elegancije • svježe • dinamično • u usponu – može trajati – dobro bi bilo pružiti mu još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – kristalno bistro • žućkasto-zelenkasto • svijetlo ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: domaći bijeli/ koštićavi – svježi – zreli/jabuka) • floralno • začinsko bilje ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • blago pikantno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti (zrele kiseline) – ugodno gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – fino gorkastog – dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗    ⇒ • velika čaša (tulipanova oblika) • 12-14°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M) GRAŠEVINA 2017 VezakBADEL 1862 Vinarija DARUVAR ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Daruvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: graševina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium – s k.z.p./controlled origin • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • visoka vitka • zatvarač/closure: na navoj/screwcap ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je besprijekorno čisto • dotjerano • skladno • spremno za konzumaciju ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa godištem berbe – dobi ■ NA NOSU upućuje na voćnost • floralno • mineralno  ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • gorkastog – solidno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša • 12°C

♣ ♣  (mpc/pp: S) GRAŠEVINA 2017 VezakBADEL 1862 Vinarija Daruvar ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Daruvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: graševina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno /quality s k.z.p. • suho/dry • 11,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (150.000) • boca/bottle, model: bordeaux • zatvarač/closure: na navoj/screwcap ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: čitljivo: dobro

VINO je savršeno čisto • izvrsno dotjerano • skladno • svježe • vrlo živo • nekomplicirano • pitko – i na dužu stazu • prikladno kao aperitiv ■ IZGLEDOM živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto ■ NA NOSU upućuje na voćnost (plodovi: domaći zeleni; bijeli – koštićavi/jabuka) • donekle,čini se, i na mineralno ■ U USTIMA slankasto • tijelom & strukturom vitko ■ SERVIS: ⇑ • 10°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M) CHARDONNAY 2017 VezakBADEL 1862 Vinarija Daruvar ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Daruvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium s k.z.p /controlled geografical origin  • suho/dry • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • zatvarač/closure: na navoj/screwcap ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je ozbiljno • djeluje kao kompleksno • sjajno dotjerano • skladno • toplo • iako je još mirisom dosta suzdržano, sortno je dobro prepoznatljivo • za piti: uz hranu • u usponu – može trajati – vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato žućkasto s blagim zelenkastim odbljeskom ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tehnologijom – dobi ■ NA NOSU diskretno. Upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: domaći bijeli – koštićavi/ jabuka – orašasti) • osjet zemlje, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • uglađeno • puno • slankasto – sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • solidno dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗   (jelo: pečena bijela riba, perad, teletina… ) • veća čaša • 14°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) SAUVIGNON 2017 VezakBADEL 1862 Vinarija Daruvar ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Daruvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: sauvignon bijeli/blanc ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium kvalitetno prirodno pjenušavo s k.z.p./controlled geografical origin • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • visoka vitka • zatvarač/closure: na navoj/screwcap ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – čitljivo: dobro

VINO je sočno • sjajno dotjerano • skladno • s puno živosti • sortno vrlo dobro prepoznatljivo • dopadljivo/koketno • lijepo pitko • spremno za konzumaciju ■ IZGLEDOM živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto • svijetlo ■ NA NOSU lijepo iskazano – nije napadno • pomalo gubi na inzenzitetu Upućuje na voćnost (plodovi: domaći bijeli; koštićavi/kruška – breskve; tropski/ citrusi; – svježi) • floralno • vegetalno, umjereno/list rajčice, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • uglađeno sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – kiselkastog – malo grijućeg završetka ■ SERVIS:  ⇑ • veća čaša  • 12°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) MIRAZ CUVÉE 2015FERAVINO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Feričanci ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: frankovka 60 %, merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: barrique (225 ℓ) ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s k.z.p./premium, controlled geografical origin • suho/dry • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/seroius one – dugačak/long ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je ozbiljno • složeno • skladno • robusno • za piti: uz hranu • u usponu – može trajati – vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU upućuje na slatke mirodije, iskazano s mjerom • osjet fino paljenoga – vanilije, dodir • voćnost, izraženu dobro – (plodovi: domaći tamno crveni – plavi; bobičasti; jagodičasti) ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – dosta uglađenim taninom • slankasto – sa vrlo dobrom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg fino gorkastog – solidno dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗   • veća – velika čaša (bordoška) • 16-18°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) SYRAH 2015FERAVINO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Feričanci ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: syrah ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: barrique (225 ℓ) ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium s k.z.p./controlled origin Slavonija/Feričanci • suho/dry • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je kompleksno • mesnato • sočno • skladno • s dosta živosti • za piti: uz hranu • u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na voćnost (plodovi: domaći plavi; koštićavi; bobičasti; jagodičasti) • začinsko bilje / slatke mirodije • osjet drveta, blago – čokolade, dodir ■ U USTIMA dobro prati miris • zaobljeno • živo • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo: roštilj, pečenja, tamno mes, zreli tvrđi sir…) • velika čaša • 16-18°C

_________________________________

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! / Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! / The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

________________________________

AUSTRIJA  ÖSTERREICH

Burgenland

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) St. LAURENT 2015 ReserveJURIS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Gols ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: lovrijenac/St.Laurent • loze stare/vines are old ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitätswein aus Österreich • suho / dry • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious – dugačak/long ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant – decentno/decent • etiketa/label: jednostavno/simple – pregledno, čitljivo/visible, readable: dobro/good

VINO je ozbiljno • kompleksno • sadržajno • skladno • elegantno • toplo • dinamično – s puno živosti • za piti: uz hranu – u trenucima meditacije • spremno za konzumaciju – ali i u usponu – može trajati – vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na začinsko bilje / mirodije, vrlo dobro uklopljeno • osjet fino paljenoga – čokolade • mineralno • voćnost (plodovi: domaći; tamno crveni – plavi; koštićavi) ■ U USTIMA meko – zaobljeno – kremasto – sirupasto • blago pikantno • sa živim – uglađenim taninom • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom – vrlo dobro • živog – fino gorkastog – dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗    • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša tulipanova oblika • 16-18°C

   SLOVENIJA   SLOVENIA

 Primorska

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL-XXL) ANGEL ZELEN 2015 reservaBATIČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipava ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: zelen • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly – ekološki/organski / vinograd nije prskan ■ PODRUM/CELLAR: bez dodavanoga SO2 • nebistreno – nefiltrirano • od 5000 loza dobiveno 600 butelja ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno/quality wine zgp • suho/dry • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (600) • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je drukčije – nije za svačiji ukus • ozbiljno • kompleksno • sadržajno • svježe • dinamično • za piti: (obvezno) uz hranu • u usponu – može trajati – treba mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – maglušasto • zelenkasto-žućkasto prema jantarnome • svijetlo ■ ISKRENOST: u suglasju sa tipologijom/tehnologijom – godištem berbe ■ NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: domaći/oskoruša, jabuka) • herbalno • maceraciju (s fermentacijom) • začinsko bilje • osjet zemlje ■ U USTIMA živo • malo još hrapavo • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – kiselkastog – fino gorkastog – blago oporog –  dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗    ⇒ • velika čaša  • 14-16°C

♣ ♣ (♣) (mpc/pp: M-L) WIPACH REBULA 2017WIPACH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipava ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: rebula • loze stare/vines are old: 62 godina/years ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: 2 mjeseca – bačva • francuska hrastovina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno zgp • suho/dry • 12,7 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan – uredan ■ OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je zrelo • skladno • svježe • dopadljivo • spremno za konzumaciju ■ IZGLEDOM živahno • slamnato žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa godištem berbe – dobi ■ NA NOSU diskretno. Upućuje na voćnost (plodovi: domaći; koštićavi; svježi – zreli) • mineralno ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – srednje dogačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • srednje velika čaša • 10-12°C

pjenušci   –  penine

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XXL) CUVÉE PRESTIGE 2011 zelo suhoBJANA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Goriška Brda ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay 60 %, rebula 40 % • loze stare/vines are old ■ PODRUM/CELLAR: vinifikacija/vinification: alkoholno vrenje: 100 % drvena bačvica • dozrijevanje osnovnog vina/maturation of the basic wine: 6 mjeseci • bačvica, na kvascu ■ PJENUŠAC, metoda/SPARKLING, method: klasična, tradicijska champenoise (drugo vrenje u boci) • degoržirano nakon koliko godina od završetka vrenja: 5 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Brda – kakovostno peneče zgp  • zelo suho (brut) • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: champagne • čep/stopper: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je uzbudljivo • kompleksno • sadržajno • s karakterom • elegantno i otmjeno • sa finim tercijarnim bouquetom • za piti: uz rafinirane zalogaje – u trenucima meditacije ■ IZGLEDOM živahno • žućkasto • s veselim perlanjem finim sitnim – brojnim mjehurićima ■ ISKRENOST: u suglasju sa tipologijom/tehnologijom – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno. Upućuje na osjet brioša – maslaca • voćnost (plodovi: domaći bijeli; koštićavi; sušeni) ■ U USTIMA dobro prati miris • meko – živo – složeno • sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • živahnog – dosta dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • velika čaša (tulipanova oblika sa širim trbuhom) • 10-12°C

Štajerska

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) SEVEN NUMBERS 7 FURMINT 2016 single vineyard Mali Kog / Mitja HergaPUKLAVEC FAMILY WINES ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija, Ormož ■ VINOGRAD/VINEYARD: Mali Kog • kosina/slope • sorta/variety: moslavac, šipon, furmint • berba/harvest: 25. 10. 2016 – ručno branje ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium • suho/dry • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (10.000) • boca/bottle, model: bordeaux • normalna • čep/stopper: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo, stražnja etiketa: teško, sitan font

VINO je ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • zrelo • skladno • elegantno • toplo • dinamično – s nervom • za piti: uz hranu – u trenucima meditacije • spremno za konzumaciju – ali i u usponu – vrijedi mu pružiti i još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • lijepo žućkasto sa zelenkastom nijansom ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom –  godištem berbe – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći zeleni; bijeli; žuti; koštićavi; bobičasti; citrusna nota, dodir) • floralno (cvijeće: svježe – bijelo) • začinsko bilje, dodir • mineralno ■ U USTIMA meko – zaobljeno • blago pikantno • živo – uglađeno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – dugačkog – ugodno grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗   • velika čaša tulipanova oblika s malo većim trbuhom  • 12-14°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) SEVEN NUMBERS 3 PINOT GRIGIO 2017 single vineyard Busek / Mitja HergaPUKLAVEC FAMILY WINES  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija – Ormož ■ VINOGRAD/VINEYARD: Busek • kosina/slope • sorta/variety: pinot sivi • berba/harvest: 09.2017. – ručno branje ■ PODRUM/CELLAR: kratka maceracija, • dozrijevanje/maturation: francuska hrastovina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (10.000) • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo, stražnja etiketa: teško, sitan font

VINO je kompleksno • dotjerano • skladno • dinamično • spremno za konzumaciju – u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • žućkasto – s ružičastom nijansom ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći zeleni; bijeli; žuti; koštićavi/ slatka jabuka, breskva; dinja; citrusi, dodir) • začinsko bilje • osjet korice kruha – vanilije, poljubac ■ U USTIMA zaobljeno • živo – sa kvalitetno pratećom, nešto izraženijom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – kiselkastog – fino gorkastog – dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗   • veća čaša • 10-12°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) SEVEN NUMBERS 2 SAUVIGNON BLANC 2017 single vineyard Klumpa / Mitja HergaPUKLAVEC FAMILY WINES ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija ■ VINOGRAD/VINEYARD: Klumpa • kosina/slope • sorta/variety: sauvignon blanc • berba/harvest: 08.09.2017. – ručno branje ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium s k.z.p. • suho/dry • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (10.000) • boca/bottle, model: bordeaux • DIAM 5 ■ decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo, stražnja etiketa: teško, sitan font

VINO je kompleksno • sadržajno • sortno lijepo prepoznatljivo • dotjerano • skladno • elegantno • svježe • s puno živosti • spremno za konzumaciju – može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto • svijetlo – gotovo vodoblijedo ■ ISKRENOST: u suglasju sa sortoma – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – traje. Upućuje na voćnost, (plodovi: domaći zeleni; bijeli; koštićavi; bobičasti; egzotični/ jabuka, ogrozd, citrusi) • floralno (cvijeće: svježe) • vegetalno/list rajčice, diskretno • začinsko bilje, poljubac ■ U USTIMA zaobljeno • živo • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • svježeg – kiselkastog – solidno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • veća čaša • 10-12°C

ŠVICARSKA  SUISSE

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXXL)  PINOT NOIR 2016 SelvenenWeingut Georg FROMM ■ Malans (13,5, vol%)

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XXXL) P 2015 – Domaine GRAND’COUR PELLEGRIN ■ Génève (13,8, vol%)

______________________________________

ovih dana kušano još… /  these days tasted too…   

IMPRESIVNI VETERANI /  IMPRESSIVE OLDIES

(iznad/over 90/100)

BARBARESCO 2008 Bric BalinMOCCAGATTA ■ Barbaresco, Pijemont, Italija ■ VINOGRAD: Bric Balin • kosina • sorta: nebbiolo ■ PODRUM, dozrijevanje: drvene bačve ■ OZNAKA NA ETIKETI: Barbaresco docg • suho • 14,5 vol %

REUBEN 2009 Private ReserveKORTA KATARINA ■ Pelješac ■ VINOGRAD: Dingač & Postup • kosina • sorta: plavac mali ■ PODRUM, dozrijevanje: barrique ■ OZNAKA NA ETIKETI: ZOI Srednja i Južna Dalmacija – vrhunsko vino • suho • 15,5 vol %

CIMS de PORRERA 2007 Caranyana „classic“Cooperativa agraria PORRERA ■ Priorat, Španjolska ■ VINOGRAD: Cims de Porrera • kosina • sorta: carignan ■ PODRUM, dozrijevanje: drvo ■ OZNAKA NA ETIKETI: Priorat Denominació d’Origen Qualificada • suho • 14,5 vol %

___________________________________

ČEP, i ispod & uokolo čepa/  CORK, and  under & around the cork                             .                                                                

POIGRAJTE SE KUŠAČA i OCJENJIVAČA VINA! / BE A WINE TASTER!

U mnogim tiskovinama i u rubrikama o enogastronomiji objavjuju se prilozi o kušanjima i ocjenjivanjima vina, susreću se i recenzije vina. Pretpostavljam da je zanimljivo to na koji se način opisuje i vrednuje plemenita kapljica. Pa, evo: ovdje su bodovna tablica za ocjenjivanje po segmentima, dakle vezano uz izgled, miris i okus, te šalabahter s ponuđenim izrazima što se najčešće koriste kod opisivanja vina, pa – pokušajte!

Vino prikladno temperirajte. Izaberite prikladnu čašu, dakako na stalku da prstima ne mažete stijenke čaše i da ne grijete vino u čaši. Čaša neka je srednje veličine, oblika kakav je na ovdje slici, te od tankog stakla te s gornjim rubom na otvoru koji nije zaobljen. Nakon što šu operete i posušite, provjerite je li čista mirisa, naime nerijetko se dogodi da netom operena i obrisana čaša mirise na deterdžent odnosno na krpu za brisanje. Ako čaša nema mirisa spremna je da posluži pri degustaciji vina. Priredite i posudu za odlijevanje, naime imate li odjednom više uzoraka na degustaciji i ako svaki pout vino popijete – znate što se može dogoditi. Ako ništa, popustit će koncentracija. Prije početka kušanja na stol stavite ili bijeli stolnjak ili bijeli podmetač, tako da možete bolje promotriti boju. Neposredno porije kušanja čašu ovinite s malkice vina. Za kušanje, u čašu natočite vina u količini od jednog. Ssredotočite se, i poigrajte se degustatora-ocjenjivača i sâmi. Uzdravlje! Na početku ove rubrike Potrošački putokaz legendu je s objašnjenjima o tome što znači koji bodovni rang.

KROZ SVIJET u ČAŠI – 09.2018 – THROUGH THE WORLD IN a GLASS

 

KROZ

ŽELJKO SUHADOLNIK

SADRŽAJ/CONTENTS

Berbe 2018: AMERIKANAC u DONJOJ REKI – DVORIŠTE TOMČEVIH SVIJET U MALOM… • ROBERT BRAJE – KUĆA DOBRE PAPICE, a i DOBRE KAPLJICE • SLAVLJE KOD KURTALJA u NOVOJ VESI • FERAVINO: JEMATVA i KAO TURISTIČKI PROIZVOD • FRANKOVKA KAO OSNOVA ZA VINSKI TURIZAM • MEĐUNARODNA REVIJA FRANKOVKE u FERIČANCIMA – MIRAZ ŠAMPION • OKUSI POSAVJA: MODRA FRANKINJA ZA FERIČANCE •  PELJEŠAC U PAKLENSKOM UGOĐAJU • JERUZALEM IZMEĐU VARDARA, ZAGREBA i TRIGLAVA • OD RIBOLICE DO KORPULENTNE REBULE • BJANA IZ BRDA: BRIŽAN NADZOR OD PRVIH MJEHURIĆA • BERBENO TRČANJE ISTRIAN WINE RUN • Berba titula: LUKA THE BEST • Berba godina i priznanja: ISTENIČ KROZ POLA STOLJEĆA • Berba za Zagreb Vino.com: MASTERCLASS SA STEVENOM SPURRIEROM te KODILA & GOURMET OVER MURA • DRAGULJI MAROFA IZ MAČKOVACA • Moć marketinga: VINOLOG NA POMOĆ VINARIJAMA i POTROŠAČIMA • Top Vino 2018: NAJPRESTIŽNIJA KAPLJICA SVIJETA u LJUBLJANI • Pelegrini Šibenik: HUMANITARNI MARENDIN RUDIJA ŠTEFANA • Štrudla fest Jaškovo: SAVIJAČA NA 100 NAČINA • Uz međunarodni praznik kave: Od FRANCKA DO QUAHWE • Hrvatski uvoz: NAJVIŠE VANI UZIMAMO SVINJETINU i – KRUH!!! • Kupujmo hrvatsko!: GRAĐANI KAO CRO-AMBASADORI • Vinski namještaj: KRASAN MEBLŠTIK IZNENAĐENJA • Promidžba vina i teritorija: VIGNAIOLI di RADDA (in Chianti) • Elysée Palace: VINSKI PODRUM FRANCUSKOG PREDSJEDNIKA OTVOREN ZA JAVNOST • In Memoriam: JOËL ROBUCHON

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________________________________________________

Berba grožđa 2018

Plešivička Šipkovica, trsje obitelji Tomac

AMERIKANAC u DONJOJ REKI! DVORIŠTE TOMČEVIH SVIJET u MALOME! – Nije vijest kad pas ugrize čovjeka, ali bila bi vijest ako bi čovjek ugrizao psa. Isto tako, nije vijest kad Amerikanac posjeti Pariz, uostalom to je već odavno i opjevano, ali jeste vijest kad Amerikanac, k tome s prezimenom vrlo poznatime na Plešivici, posjećuje jaskansko naselje Donja Reka, i tu i sudjeluje u radnim akcijama!

Berba 2018 kod obitelji Tomac: Zvonimir Tomac iz Donje Reke i bračni par Tomac iz Nevade u SAD

Moglo bi se reći da je na ovogodišnjoj berbi dvorište obitelji Tomac u jaskanskoj Donjoj Reki podno Plešivice nakratko bilo – svijet u malome! Uz domaćine – Švicarci, pa švicarski naši, pa Lichtenstein, Amerikanci!…

Iz SAD, iz savezne države Nevade, stigli su Tomcima na plešivičku berbu Steven i Lora Tomac! Steven Tomac mi veli kako je njegova sestra prije nekoliko godina krenula u istraživanje porijekla obitelji, dakle otkrivanje obiteljskog stabla, i kad je na internetu pod prezimenima Tomac naišla na Tomce vinogradare i vinare s Plešivice – bio je to okidač za putovanje za Hrvatsku, ciljano na nekolikodnevni boravak baš u berbeno vrijeme u Donjoj Reki…

Hrvatsko-švicarsko-lihtenštajnsko-američki stol, za vrijeme bogatog berbenog ručka (Tomci su jako zadovoljni ubranim grožđem ove godine) koji je priredila mater familias kuće Pavica Tomac

Iz Švicarske su stigli Roland i Brigitte Jöhri, ugledni ugostitelji koji su do nedavno – sad su u mirovini – imali najbolji restoran u mondenom skijalištu St. Moritz – Jöhri’s Talvo. Poznanstvo kroz profesiju te prijateljstvo s roditeljima supruge Tomislava Tomca Martine koji su nekad radili u ugostiteljstvu u Švicarskoj dovelo  je bračni par Jöhri svojedobno na Plešivicu, i oni su se toliko oduševili krajem da su tu kupili vinograd (obrađuju ga Tomci) i kuću za odmor! S Jöhrijima je, sada, u berbu stigla i gdja Jutta, vlasnica hotela Park u Vaduzu u Lichtensteinu… Od naših pak Švicaraca naišli su Josip Blažević, nastanjen u Schaffhausenu, koji preko svoje tvrtke Vallis Aurea uvozi hrvatsko vino u Švicarsku a sad se sprema organizirati i učestale posjete grupa švicarskih ljubitelja vina u Hrvatsku, te Drago Cvitkušić iz Züricha, stručnjak za montažu opreme za grijanje u stanovima i drugim objektima, inače veliki ljubitelj plemenite kapljice i kupac biranih butelja.

A od naših naših, među ostalima, i osoba naročito visoke reference: direktor famoznog zagrebačkog Imunološkog zavoda i direktor Bio-centra Dubravko Kičić! Bio je tu i Mirko Ivančić, sa svojim sinom Antonijom na čelu jaskanskog poduzeća Imaht koje za potrebe vinara uvozi amfore u Hrvatsku. A našao sam se tu i ja, koji pokušavam i dalje u dobroj formi održati nos da me odvede/dovede na pravo mjesto u pravom trenutku…

Plešivica: vinogradi, te švicarska kuća obitelji Jöhri

Neki još dođoše da se aktivno uključe u berbu, neki da kontroliraju što se to, i kako, bere, neki pak da dogovore posao oko kupovine vina na veliko, neki možda i da dogovore kupo-prodaju iz Gruzije uvezenih amfora, a neki i da ponesu doma nešto vina kupljenoga na malo…  Svi smo svakako stigli iz prijateljstva i radoznalosti, da vidimo novo grožđe i da čujemo kakve su procjene Tomčevih glede kakavoće berbe 2018. A Tomci vele da su jako zadovoljni i rodom i kakvoćom. Ove godine u amforu je na polugodišnju maceraciju stavljen traminac. Posljednji za berbu im je još bio ostao samo rizling rajnski kao kasni kultivar.

U podnevnom predahu – u vrijeme ručka – svi okupljeni oko stola u dvorištu obitelji Tomac. Neumorna mama i baka Pavica Tomac – sa strane Svijeta u Čaši i bloga Suhiucasi još jedna najozbiljnija kandidatkinja za Seosku ženu godine u izboru koji već godinama provodi Zagrebačka županija – donosi na stol domaću govedsku juhu za tjelesnu i duhovnu okrepu, domaći kruh zlatnih ruku snahe Martine, te pečenje, savijaču od sira…. Pater familias Zvonimir Tomac brine da su čaše pune. Novi, tj. mladi gazda Tomislav Tomac pak razapet je i u tim objedovnim trenucima između stola s gostima i hranom te runjače, muljače i preše…♣

Traminac 2018 je pobran, i spremljen u amfore taman dan prije nego što je stigla blaga kratkotrajna kiša. Trganje je nakratko prekinuto, ali,, dakako, bilo je posla u podrumu. Zadovoljni što su u berbenom smislu uspješno riješili ovogodišnju amforu, Tomislav i Martina Tomac u predahu s Tomčevim bratićem Antonijom (uvoznikom amfora) uz Rebulu 2010 Amfora od Joška Gravnera

BRAJE, KUĆA  DOBRE PAPICE i DOBRE KAPLJICERobert Braje iz Plešivičkog vinogorja dio svojih vinograda obrao je već do blagdana Male Gospe. Berba je ove godine bila i inače uranjena, a to ranije od ranijega bralo se za potrebe proizvodnje pjenušca. Od sorata koje Braje ima – veltlinac crveni, pinot sivi, pinot crni te rizling rajnski i cabernet sauvignon, ove posljednje dvije ostavio je, logično, za berbu posljednje. I on je jako zadovoljan i prinosom i kakvoćom roda 2018. Navodi kako je srpanj bio umjeren s temperaturama a palo je i kiše tako da je loza mogla izdržati dugotrajnu kolovošku vrućinu i sušni period, bitno je i to što je i u kolovozu nešto kiše na Plešivicu došlo baš, veli Robert, u pravo vrijeme, pa je to i te kako koristilo.

Josipu Blaževiću, uvozniku Bakhova nektara u Švicarsku i vlasniku tvrtke Vallis Aurea, Braje se pokazao zanimljivime ne samo radi vina nego i zbog ugostiteljske ponude na njegovu gospodarstvu. Blaževiću, koji se, čini se, nakon ove degustacije sada kod Brajea odlučio na uvoz i nekih njegovih butelja, gospodarstvo Braje interesantno je s aspekta ugstiteljstva i turizma jer Josipova je nakana dovoditi u Hrvatsku u vinogradarska područja grupe švicarskih ljubitelja plemenite kapljice, pa sad priprema teren tražeći pogodna odredišta. Među prvim područjima za dolazak tih svojih grupa izabrao je Plešivicu. Jedno od odredišta na Plešivici, sada, nakon posjeta, vidi i na adresi OPG Robert Braje. Kuhinja, koju vodi Robertova supruga Sanda odlična je, bazira se na lokalnim namirnicama pretežito iz uzgoja Brajeovih, ambijent je – riječ je o drvenoj kući uz vinograd – lijep, interijer za prihvat gostiju dotjeran u domaćem stilu, a vina vrlo dobra. Mada je, logično, Robertu Brajeu stalo plasirati prvenstveno vlastite proizvode, on je, kako je rekao, po posebnoj želji gosta i pogotovu ako on u svom portfelju nema neko vino (sorta, tipologija) na kojemu bi gost inzistirao, u ponudu aranžmana uz svoju kapljicu spreman uklopiti i tražene etikete drugih, ponajboljih plešivičkih vinara. Kod Roberta Brajea kušali su se lijepi Crveni veltlinac 2017, vino od sorte koja se prije uvelike uzgajala na Plešivici a danas rijetko tko proizvodi vino 100 posto od nje, Robert Braje je možda tek jedini koji ga finalizira i nudi u butelji, zatim rajnski rizling 2017 i moćni Sivi pinot 2017, te malo drukčiji, vrlo potentni crni pinot 2015 nešto kasnije berbe, s 14 dana maceracije u otvorenim kacama i s devet mjeseci dozrijevanja u rabljenom barriqueu. ♣

Berba 2018 u Zagrebu

SLAVLJE UZ KOTLOVINU i PJENUŠCE u NOVOJ VESI – Berba i u Zagrebu, gradu u kojemu je, inače, nekad bilo dosta vinograda. U glavni grad Hrvatske donio ju je plešivički vinogradar i vinar Drago Kurtalj. Ali ne niti blizu Uspinjače, naime svojedobno je na kosini kojom sada vozi uspinjača iz Donjeg u Gornji grad i obratno, bilo trsje, a niti u Vinogradsku, niti u područje uz ulicu Trsje što se nalazi na potezu od bolnice Sveti Duh prema gore (ne, doslovno, Gore), nego – u Novu ves gdje ima simpatičan lokalčić Vinska klet. Kurtaljeva berba u dvorištu uz Vinsku klet bila je simbolična, nimalo radno naporna ali i te kako naporna za organe unutarnjih poslova. Stol s košarom punom grožđa s kojom su dočekani uzvanici-berači zasjao je punim sjajem kad su na nj izneseni kotlovina i Kurtaljevi pjenušci (ne djeluje kao otmjena kombinacija ali je i te kako ukusna kombinacija!).

Kurtalj je na ovome post-berbenom skupu najavio novitete iz svojega podruma, riječ je o pjenušcu te o rajnskom rizlingu s dužom maceracijom. Pjenušac je od chardonnaya (80 %) i crnog pinota (20 %), iz berbe 2014, na kvascu u butelji tri godine. Mirni rajnski iz 2017 bio je na maceraciji s fermentacijom u bačvi 42 dana. Oba vina trebala bi na tržište izaći pred Božić ove godine  (Snimio Marko Čolić)  ♣

Berba 2018 u Feričancima

Vinograd na Goveđoj glavi

JEMATVA i KAO TURISTIČKI PROIZVOD – Feričanačko Feravino, koje se deklarira kao kuća prvenstveno graševine i frankovke (na svojih 160 hektara ima 50 posto bijelih sorata: graševinu, chardonnay, pinot bijeli, rizling rajnski… i 50 posto crnih: frankovku, merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc, syrah, pinot crni), organiziralo je ponovno i ove godine posebnu berbu za svoje poslovne partnere – ugostitelje i vinske trgovce, te za predstavnike medija javnog informiranja. Inače, berbu Feravino, kapacitet čijeg podruma je dva milijuna litara, nudi i kao turistički proizvod, u svojoj organizaciji. Dobar potez za promidžbu i kraja i vina.

A može biti i koristan kao radna pomoć. Feravino je, kako će se rado pohvaliti domaćini, jedina vinska kuća u Hrvatskoj koja bere ručno i koja u berbi uopće ne koristi strojeve. Međutim, u ovoj našoj stvarnosti kad mladi i radno sposobni odlaze trbuhom za kruhom u inozemstvo i kad nam nedostaje radne snage, pitanje je koliko se dugo Feravino, s tolikom površinom pod trsjem, može opirati strojnoj berbi, naime teško je očekivati da, ako kvalificirane radne snage i dalje bude nedostajalo, turisti kao volonteri koji se ponajprije dođu rekreirati i zabaviti mogu svojim radom pružiti dovoljan tehnološki nužan doprinos…

Berba na Goveđoj glavi

Okupljanje kod ovakvih posebnih prigoda bude u vinskom podrumu Feravina. Na ovom, kako je nazvan, berbenom VIP-skupu, trganje je zamišljeno i kao natjecanje ekipa sastavljenih po profesionalnoj pripadnosti. Ugostitelji i vinski trgovci dobili su kao ekipa ružičaste majice, predstavnici medija žute, a domaćini su imali svijetlo-plave… Ekipe su se okušale u brzini branja u vinogradu na lijepoj vinogradarskoj poziciji Goveđa glava, lociranoj na nešto više od 200 metara nadmorske visine. Najviše berbenih posuda ispunjenih grožđem u traktorsku prikolicu donijeli su članovi ružičaste ekipe, i, službeno, ružičasti su pobjednici ovoga ogleda, a drugoplasirani su žuti. Mediji su zadovoljniji drugim mjesto nego pobjedom, naime u redovima žutih bilo je –nekoliko kandidatkinja za vinsku kraljicu!

Vinske kraljice

Vrlo ugodno veselo druženje po krasnom sunčanom vremenu, pogotovu nakon rada u trsju uz dobru papicu i kapljicu. Početak team buildinga bio je  vrlo poticajan, uz tri pjenušca s kojima je nedavno, u pravi čas ljetnih vrućina, na tržište izašlo Feravino: Grasseco od graševine, u varijanti extra brut i brut, te Francesca brut od frankovke, sva tri su rađena metodom charmat (velika investicija bila je u nabavku suvremene opreme upravo za charmat-šampanjizaciju). Feravino od prije ima i jedan pjenušac rađen klasičnom metodom, nazvan Virtuo.

Vinski podrum s drvenim bačvicama

Ivan Ergović (u sredini), direktor prodaje Luka Vrga (desno) i Matjaž Lemut, te, dolje, enolozi Matjaž Lemut i Antonija Čeme

Linija Miraz – chardonnay, frankovka, syrah i cuvée

Pjenušci: Grasseco extra brut i Grasseco brut, oba od graševine na što i upućuje naziv (metoda charmat), zatim bijeli Virtuo (klasična metoda), te ružičasti Francesca, od frankovke (metoda charmat) Dva Grasseca i Francescu Feravino je predstavilo biranoj publici ovih dana u – Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu!

U društvu s vlasnikom Feravina Ivanom Ergovićem i s enologom Matjažom Lemutom te enologinjom Antonijom Čeme u vinskom podrumu s mnogo bačvica (stare su obnovljene, u Francuskoj su i kupljene nove!) za dozrijevanje vina imao sam priliku kušati i nekoliko vina iz berbe 2017. koja tek trebaju biti punjena i koja će kad im za to dođe vrijeme na tržište pod markom Miraz (grožđe sa starijih i manje opterećenih loza, kažu – najviše do 1 i 1,5 kg). Zanimljiva graševina iz 2017, iz vinograda Goveđa glava, na 220 metara nadmorske visine. Berba je bila u dva navrata, kod prve gledalo se da kiseline budu žive i lijepe, a druga je, kasnija (krajem rujna), dala viši slador i veću snagu. Obje partije spojene su, i potom je vino provelo nekoliko mjeseci u bačvicama na finom talogu, lijepo se zaoblilo i dobilo na slasti. Na Decanterovu ocjenjivanju osvojilo je brončanu medalju. Iz po nekoliko bačvica na kušanje je ponuđeno nekoliko frankovki i nekoliko crnih pinota, te syrah i merlot iz kasnijih berbi. Materijal koji obećava! ♣

Frankovka – i šire od vina

TRADICIJSKA DOMAĆA/UDOMAĆENA SORTA KAO OSNOVA VINSKOGA TURIZMA KRAJAModra frankinja kao osnova vinskoga turizma u Sevnici naslov je magistarskega rada Vite Petek, studentice na Fakultetu za turizam Mariborskog univerziteta – odjela u Brežicama, a komisija za pregled magistarskih radova ocijenila ga je najvišom ocjenom, konkretno čistom desetkom!

Na slovenskom Dolenjskom postoje ozbiljna razmišljanja o frankovki kao velikom i na ovim prostorima na žalost tek sada – ali bolje ikad nego nikad! – otkrivenom novom adutu u turističkoj ponudi kraja. Kako i mi u Hrvatskoj imamo područja gdje je frankovka već bila ukopala svoje korijene i gdje daje/može dati jako dobar rezultat ali onda se fokusiralo na francuske internacionalce merlot, cabernet sauvignon i u novije vrijeme i na crni pinot, s mogućim rastom osvještenosti proizvođača o tome da valja ponajprije maksimalno valorizirati izvorne vlastite adute moguće je da će se i na još mjesta – osobito u Slavoninji i Podunavlju – otkriti koliko mnogo frankovka može pružiti. I valjda će se spoznati kako se to jako dobro može iskoristiti i u turističkom segmentu… ♣

MEĐUNARODNA REVIJA FRANKOVKE – Kao lijepi nastavak na berbu, krajem rujna u Feričancima je održan prvi međunarodni festival frankovke, uoči kojega je bilo strukovno ocjenjivanje uzoraka.

Na ocjenjuvanju je bilo ukupno 48 uzoraka, od toga dva ružičasta pjenušca, šest ružičastih mirnih vina, te crnjaci od frankovke – 15 iz berbe 2017, zatim 20 iz 2016. i 2015., te pet frankovki starijih od tri godine.

Osim na hrvatske frankovke računalo se i na one iz Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije, pa i Njemačke. Ali… na ocjenjivanje uzorke su poslali uglavnom hrvatski vinari,  slovenskih vina je bilo sedam, a mađarskih šest.

Zdravica uz osvojeno šampionsko odličje za Miraz 2015 na ocjenjivanju frankovki u Feričancima: Ivan Ergović, vlasnik Feravina, i enolog Matjaž Lemut (Marko Čolić)

Manifestaciju je, kako mi je rečeno, organizirala općina Feričanci, a Feravino je pružio logističku potporu. Datum održavanja nije sretno izabran jer ulazi u berbene radove, vjerojatno je to i razlog zašto se s frankovkama nisu pojavili i Gradišćanci (Burgenland) pa i Nijemci na koje se računalo. Predviđeni program govori o tipu priredbe: planinarsko događanje Kroz šume i vinograde, Dan otvorenih vrata Feravina, nastupi folklorne grupe Manuel iz Feričanaca i tamburaških sastava, dodjela odličja najbolje ocijenjenim frankovkama.

Evo i koje su frankovke, na temelju procjene ocjenjivačkog suda što su ga činili Matjaž Lemut, kao predsjednik te Zrinka Vinković Jergović, enologinja u Kutjevu d.d., Mladen Papak, enolog Vina Papak iz iloka, prof. Josip Mesić iz Veleučilišta u Požegi, Milan Horvat, enolog u Đakovačkim vinima, te Mirjana Košuta, enologinja KGZ iz Nove Gorice kao članovi, osvojile glavna odličja:

Šampion je, naravno, Frankovka Miraz 2015 od Feravina (18,5 bodova od 20 mogućih, to bi bilo 89-90 bodova po skali do 100 bodova, u ocjenjivanjima Svijeta u čaši to je u rangu visokog srebra na pragu zlata i s prikazom grozdića označeno kao ♣ ♣ ♣ ♣ ), a po feričanačkom pravilniku zlatne medalje osvojili su: Frankovka Personal Collection 2013 od Podruma Kolar (18,53 boda =  ♣ ♣ ♣ ♣ , SuČ visoko srebro na pragu zlata), Frankovka 2017 od Feravina (18,40 bodova = ♣ ♣ ♣ , SuČ srebro), Frankovka 2017 od Krauthakera (18,33 boda = SuČ ♣ ♣ ♣ ), Frankovka 2013 od PP Orahovica (18,23 boda = SuČ  ♣ ♣ ♣ ), Frankovka 2012 od Belja (18,23 boda = SuČ  ♣ ♣ ♣ ), Teleki Selection Kekfrankos 2015Czany Pinceset (18,23 boda = SuČ  ♣ ♣ ♣), Frankovka 2015 od Podruma Kolar (18,0 bodova = SuČ ♣ ♣ ♣).

OKUSI POSAVJA KRŠKO: MODRA FRANKINJA ZA FERIČANCE – Simpatična kasno-ljetna ili rano-jesenska tradicijska kulinarsko-vinska zabavna ulična manifestacija Okusi Posavja u staroj jezgri Krškoga, tik uz Savu. Lokalni specijaliteti na domaći ali i moderan način i iz kuhinja i vrlo renomiranih restorana slovenskog Posavlja iz Krškoga i oko njega (primjerice Tri Lučke; Dejan Mastnak i njegov kolega izašli su sa zanimljivim jelom od rezanaca mesa pečene svinjske kračice i zelenog zelja, sve prekriveno pjenicom od graha), butelje lokalnih vinara, predmeti starih ali i novih zanata… Uvečer – koncert zabavne glazbe. Žetoni za kušanje po umjerenoj cijeni. Odlično za subotnje druženje na otvorenome. Odziv publike (uglavnom lokalne, puno obitelji s djecom) – velik.

Rok Petančič i bračni par Žaren, te, dolje, Dular (lijevo) i Dejan Mastnak sa svojim suradnikom, iz kuhinje Tri Lučke

Na priredbi Okusi Posavja bila je dobra prigoda kušati vina od frankovke. Dolenjci joj se dosta posvećuju, ponosni na prije ne tako dugo objavljenu tvrdnju da je frankovka rodjena u Sloveniji. U čast frankovke od prije nekoliko godina u Sevnici, nedaleko od Krškoga i takodjer uz Savu, održava se međunarodni festival frankovke, sa stručnim ocjenjivanjem na kojemu su lijepe uspjehe postigle i frankovke iz Hrvatske, konkretno npr. od Feravina iz Feričanaca (osvojena jedna i šampionska medalja!). Sad je na Slovencima bilo da sa svojim frankovkama uzvrate posjet Slavoncima, na prvi festival frankovke krajem rujna u Feričanima i na ocjenjivanje tjedan dana prije. Rok Petančič, voditelj festivala frankovke u Sevnici, ovdje na slici s vinarem Jernejem Žarenom i njegovom suprugom Lidijom na štandu u Krškome, najavio je za Feričance veću grupu slo-frankovkaša, medju njima su upravo i Žaren, a i Dular, koji slove kao jedni od boljih proizvođača. Frankovke iz ovoga dijela Slovenije – zanimljive (one koje nisu opterećene utjecajem barriquea; rekao bih da im bolje od barriquea odgovara velika bačva), naravno, razlikuju se od slavonskih (feričanačkih), s više su mineralnosti, unatoč nižem stupnju alkohola s dobrom su kičmom, ali su s nešto manje mesa oko te kičme…. ♣

Berba 2018 na Pelješcu

U PAKLENSKOM UGOĐAJU – Dok se mnogi vesele jer berbe su uglavnom gotove i grožđe stavljeno na sigurno, neki, primjerice na Pelješcu, pa i u Konavlima, raspoloženi za veselicu nisu uopće, makar su možda i pobrali i pospremili svo svoje grožđe.

Evo što kaže vinarka Marija Mrgudić, koja proizvodi vino (špice su Dingač Bura i Postup Mare) sa svojim bratom Nikom Burom:

– Ovako je izgledalo oko 23,30 sati ispred moje kuće, a nakon što se ponovno rasplamsao požar u Mokalu. Vatra je bila udaljena nekih 300 metara od kuće, a zaustavljena je na udaljenosti od oko 100 m. Najviše zahvaljujući angažmanu samih nas stanovnika Mokala, te volonterima i dijelu vatrogasne postrojbe Orebić. Teško bi bilo obraniti selo da sâmi nismo imali pumpe i crijeva i da nismo koristili vodu iz bazena, jer sustav vatrogastva je ipak trom i teško je da u ovakvim situacijama može sve relativno brzo dovesti u red. Bitno je da smo, kad se razdanilo, vidjeli da nije bilo ljudskih žrtava, te da su sve kuće spašene. Sad vatrogasne postrojbe kontroliraju požarište….

S Marijom Mrgudić, te s vinogradarom i vinarom Nikom Karamanom iz Konavala, gdje je također bilo vatre

Marija Mrgudić, koja, inače, kaže da je ove godine urod grožđa bio jako dobar a kvaliteta odlična i da je sreća što je grožđe pobrano prije vatrene stihije te prebačeno u obiteljski podrum u Potomju, procjenjuje da je u požaru na Postupu ukupno više ili manje stradalo i do 30.000 loza, od čega je 2000 u vlasništvu obitelji Mrgudić. Mrgudićima je više ili manje oštećeno i oko 60 stabala masline.

Marija je još nešto rekla a vezano uz recentna vruća događanja na Pelješcu:

Ma ljudi moji, je li to moguće?! Legendarna rečenica, koju danas ponavljam. Nakon što se cijela javnost senzibirala oko bačenog smeća na požarište, pa se sve pokrilo i poravnalo, danas ista stvar. Na istom mjestu automobil s oznakom “uglednog” resorta iskrcao je građevinski otpad! Ne, nije to bio otpad od kuća koje su izgorile, to je pravi pravcati građevinski otpad od rekonstrukcije resorta. ŠTO MI TKO MOŽE!… Ovakav način razmišljanja i poslovanja rezultat je opće prihvaćenih lokalnih tajkunskih pravila, s kojima se svi mi suočavamo godinama. Rijetki su oni koji imaju snage usprotiviti se bahatosti, nasilništvu i bezobrazluku takvih ljudi. Oni koji se i usude, budu osuđeni od svih struktura i nerjetko odustaju u prvom pokušaju, a to je upravo i učvršćenje puta kojime ovi drugi napreduju. Kad vidimo da su nam djeca otišla, da nam je turizam oslabio, onda bismo se trebali zapitati što smo mi učinili da bismo živjeli u sretnom i zdravom društvu, naime sretna i zdrava društva su ta koja  privlače i mlade i turiste… Možda je lakše sjediti u kafiću i nalaziti milijun i jedan razlog za opravdanje našeg i tuđeg ponašanja. Možda ću ja i danas biti “baba roga”, ali ova zadnja bahatost tjera me da o ovomu obavjestim i samoga Premijera, ako već vijest nije pročitao u medijima javnog informiranja. Nisam sigurna hoću li išta poboljšati, ali ću barem biti mirna sa sobom da sam pokušala! U svemu ovome ipak i nešto pozitivno: ovaj put je na poziv odmah na lice mjesta došao komunalni redar, možda je i to sitan korak naprijed…

Bravo, odličan POSTUPak, Mare! ♣

Berba 2018 na Jeruzalemu

Jeruzalem, između Ormoža i Ljutomera. Vinogradi obitelji Puklavec, i zidanica Malek u Svetinjama

OD VARDARA PA (ZAMALO) DO TRIGLAVA (PREKO ZAGREBA) – Eto me, NE U, nego NA Jeruzalemu, naime riječ je o vinorodnom brdu između Ormoža i Ljutomera, u slovenskoj vinskoj regiji Podravje. U berbi sam, u društvu s Vladimirom Puklavcem, vlasnikom ormoškog posjeda Puklavec Family Wine (600 ha vlastitih vinograda, otkup grožđa s oko 400 ha, više od trećine trsja je na strmim pozicijama i na terasama, nadmorske visine su od 250 do 350 metara, prostor je s više od 2000 sunčanih sati godišnje, prinos u prosjeku oko 2 kg po lozi!), te, potom, u predahu berbe, i za stolom uz zidanicu Malek, u društvu s Mitjom Hergom i Danetom Jovanovim, enolozima te kuće što posjeduje i vinski podrum Dissan Hills u Makedoniji! U čašama odličan šipon/furmint/moslavac iz serije Seven Numbers. Valjalo bi sljedeći put poći i malo u berbu do makedonskog brda Disan, pa se u predahu krijepiti i s odličnim vrancem što dolazi s te grand cru pozicije… Puklavec u Makedoniji ima 2,5 hektara vlastitog vinograda, ali otkupljuje dosta grožđa, Dane Jovanov veli da ga se godišnje preradi oko 300 tona.

U berbi s Vladimirom Puklavcem, te, dolje, pripreme uzvanika za berbu

U predahu, s enolozima Mitjom Hergom i Danetom Jovanovim, te uz – šipon Seven Numbers!

VIP berba koju već po tradiciji za novinare, vinske trgovce, ugostitelje i viđene osobe priređuje, kao svojevrsni team building, kuća Puklavec Family Wines, odlično organizirana, grožđe jako dobro, druženje sjajno, okrepa izvrsna, vrijeme perfektno sunčano ali ne i zamorno vruće… Već prvi dojam, tj. kraljica  na dočeku – izvanredan!

Događanje je bilo svečano i iz razloga što je kuća Puklavec i ove godine, inače do sada eto već po treći put, na sajmu poljoprivrede i prehrane Agra 2018 u Gornjoj Radgoni gdje postoji i ocjenjivanje Vino Slovenija, proglašena Vinarem godine! Kućica Malek u Svetinjama/Ivanjkovicma, oko koje se sve zbivalo, svojevrsna je atrakcija na Jeruzalemu. Stara je oko 350 godina, nekad je bila mjesto primarne prerade grožđa iz vinograda što je okružuju, a danas je turistički objekt koji obuhvaća prostor za ugostiteljsku ponudu i za izravnu prodaju butelja i suvenira, malu kapelicu, mali vinogradarski muzej s eksponatima što prikazuju kako se prije radilo u proizvodnji vina. Tu je i stari podrum s arhivskim vinom.

U odboru za doček, I u berbi – vinska kraljica Puklavec Family tima – Sonja Erčulj

Serija Seven Numbers!

Jeruzalemski krajolik prekrasan je, sve je u znaku vinove loze. Idealan je to prostor za rekreaciju pješačenjem, trčanjem, a i bicikliranjem.

Domaćini, koji na Jeruzalemu imaju i smještajni i ugostiteljski objekt, kao zanimljivost nude i obilazak vinskog podruma u Ormožu, sagrađenog, uz obalu rijeke Drave, 1967. godine. U tom podrumu godinama je, inače, kao glavna enologinja radila Slavonka Lidija Ruška. Obitelj Puklavec preuzela je podrum 2009. i kompletno ga obnovila, postavila novu, modernu opremu za proizvodnju vina. Podrum je u obliku okruglog tornja, s time da građevina ide ne samo u visinu nego i u dubinu, i to od 25 metara ispod površine zemlje. Objekt je s ukupno sedam katova ili razina. Do one najdonje, već u utrobi Zemlje, vodi stubište sa 170 stepenica.  ♣

Berba 2018 u Goriškim brdima

Darinko Ribolica, veseo zbog dobrog grožđa u ovogodišnjoj berbi, te, pored, butelja korpulentne rebule Bagueri 2013 Kleti Brda

OD RIBOLICE do KORPULENTNE REBULE – Među četirima klonovima sorte Rebula iz vinogorja Brda i Vipava na zapadu Slovenije predstavljenima na nedavnom skupu Brda – domovina Rebule jedan je s nazivom Rebula s malim bobama (Rebula à petits grains). Mogli bismo to slobodno prevesti kao – ribolica. A među enolozima u zapadnome dijelu Slovenije jedan je s prezimenom što sugerira malu rebulu – Ribolica

Ali, Darinko Ribolica iz Kleti Brda – na slici pored kamiona s grožđem – vidno zadovoljan s upravo ubranim rodom, majstor je za – VELIKU REBULU! Nekoliko dana prije nego što je snimljena ova fotografija iz berbe, na masterclassu posvećenome rebuli i održanome u sklopu manifestacije Brda – domovina Rebule, Ribolica je prezentirao savršeno odrađenu korpulentnu Rebulu Bagueri 2013, toliko snažnu da je naprosto mora pratiti i odgovarajuće korpulentni zalogaj, ali i toliko mesnatu i krepku da je jedna čaša sama dovoljna za najesti se!

Ta je Rebula Bagueri 2013 iz vinograda starog oko 30 godina i smještenog na kosini okrenutoj jugu i jugozapadu i na visinama od 150 do 300 metara, tlo je lapor. Potpuno zrelo grožđe, selekcionirano i ubrano krajem listopada, na maceraciji je provelo 24 sata, alkoholno vrenje odvijalo se u velikim bačvama, a također i dozrijevanje, na finom talogu. Alkohol: 14,5 vol %, potencijal odležavanja sigurno desetak godina. Proizvedeno ukupno 4000 boca. Za veliki podrum kakav je Klet Brda mala količina, ali ovdje u punom smislu dolazi do izražaja uzrečica o kojoj treba sve više voditi računa: malo je – više! ♣

BRIŽAN NADZOR OD PRVIH MJEHURIĆA – Strepnja i brižan nadzor od prvih mjehurića… Miran Sirk, vlasnik vinskog podruma Bjana u Biljani u Goriškim brdima, jedan od najboljih slovenskih (a i šire!) šampanjera (ali i proizvođač jako dobrih mirnih vina!), u delikatnoj je situaciji kad je godina hirovita i vruća kao što se pokazala 2018. Bazno vino za pjenušac ne smije imati visoki alkohol a mora imati dobre kiseline. I dok je s jedne strane Sirk osobito zadovoljan s prinosima (kaže da su znatno veći nego inače) ali i zdravstvenim stanjem grožđa, s druge strane malo strahuje jer da ga je vrućina ipak malo zakinula za kiseline. Dobro je u svakom slučaju to što je loza na lapornome tlu pa će potpora doći kroz slanost (mineralnost).

Miran Sirk Bjana provjerava moštove 2018 za svoj najbolji pjenušac Cuvèe Prestige

Sirk veli da su mu ove godine sve posude u podrumu puncate. Dobar dio baznog vina za pjenušce on proizvodi uz uporabu drvenih bačava. Jedino ružičasti pjenušac mu je iz inoksa. Bijeli pjenušci su mu u trima kategorijama – Brut, Zero, i Cuvée de Prestige. Za Bjanu brut 90 posto vina je iz inoksa a 10 posto iz rabljenog barriquea, kod Zera dvije trećine ga je iz inoksa a trećina iz barriquea, dok je pjenušac Bjana Cuvée de Prestige proizveden od vina kod kojega su i alkoholna fermentacija i dozrijevanje obavljeni u drvu. I kod mirnoga bijelog vina gornjeg ranga Sirk prakticira vrenje u bačvi, potom oko šest mjeseci drži vino u bačvi na finom talogu na dozrijevanju. ♣

Berbeno trčanje Istrian Wine Run 2018

NATJECATELJI IZ 36 ZEMALJA – Istrian Wine Run jedinstvena je atletska utrka koja spaja natjecateljsko trčanje i degustiranje vrsnih istarskih vina. Održava se petu godinu zaredom s ciljem promocije vinske i gastronomske ponude sjeverozapadne Istre kroz osiguravanje dodatnog i inovativnog turističkog sadržaja. Na atraktivnoj trasi što spaja živopisne Momjan, Brtoniglu, Buje i Umag veseli trkači imali su prilike kušati različita vina od čak 15 renomiranih istarskih vinara poput: Prelca, Sinkovića, Kozlovića, Frankovića, Gambaletta, Celege, Veralde, Cattunara, Ravalica, Capa, Novacca, Coronike, Degrassija, Benčića i Cuja.

Ovogodišnje izdanje Istrian Wine Runa, okupilo je 800 natjecatelja iz čak 36 zemalja širom svijeta. U izazovnim uvjetima najbolje se snašao Marek Pesta iz Češke, koji je s vremenom 3:04:36 slavio u kategoriji maratona ispred drugoplasiranog Michaela Schäfera iz Njemačke. Tako je drugu godinu zaredom glavna nagrada, količina vrhunskog istarskog vina u protuvrijednosti težine pobjednika, otišla izvan granica Hrvatske. Među maratonkama, najbrža je bila Neža Mravlje iz susjedne nam Slovenije, koja je istrčala Istrian Wine Run maraton s vremenom 3:16:41. Koliko je njezin rezultat odličan govori i činjenica da je Neža bila treća najbrža maratonka ako gledamo i muške i ženske rezultate. Druga u ženskoj konkurenciji, Yen Chen Chuang iz Tajvana, zaostala je čak sat i dvije minute za odličnom Slovenkom.

U kategoriji polumaratona pobjedu je odnio Nizozemac Nick Van der Poel, dok je drugoplasirani bio Georg Schweighofer iz Austrije. Među ženama, slavila je Talijanka Elisa Turolo koja se tako nakon drugog mjesta prošle godine popela na najvišu stepenicu Istrian Wine Runa. Druga u kategoriji polumaratona završila je Vajda Zsuzsanna iz Mađarske. Najzabavnija, a po mnogima i najzanimljivija kategorija zasigurno je štafeta (3 x 7 km) u kojoj je prvo mjesto odnijela ekipa SIN2DRAK u sastavu: Ivica Sinčić, Petko Drakulić i Edvin Drakulić.

S obzirom da se Istrian Wine Run održava u vrijeme berbe, možda ne bi bilo loše iduće godine uvesti još jednu sportsko-rekreativnu ali i sada kad se ovdje sa svih strana čuje da nam nedostaje radne snage za istarske vinare moguće prilično korisnu disciplinu, dakako vezanu uz – branje grožđa! ♣

Berba titula 2018

Luka Modrić kako ga vidi karikaturist Petar Pismestrović

LUKA THE BEST – Luka je najbolji za 2018, kaže službeno FIFA! Čestitke laureatu.

Lijep i, dakako, emotivan govor na dodjeli, suze – nevidljivo vidljive. Luka je govorio engleski – za sve, španolski za Real Madrid, i hrvatski za Hrvatsku.

Ove sezone, bogme, imao j, Luka, dobru berbu: najbolji igrač na SP u Rusiji, najbolji igrač po UEFA-i i, sada, najbolji po FIFA-i!

Slavlje! Jedinsteni igrač, jedinstvena prigoda, jedinstveno vino, dakako najprimjerenije za slavlja je pjenušavo: Tomac Amfora 1010 brut nature!

Može li itko sada zamisliti da Luke ne bude na terenu nekoliko mjeseci! ♣

Berba godina i priznanja

JANEZ ISTENIČ: OD VRHUNSKOGA SPORTAŠA DO VINARSKE LEGENDE – Prohujalo s vihorom! Pola stoljeća uspješne vinske karijere mr. Janeza Isteniča, vinarske legende koja je prije nego što se potpuno posvetila plemenitoj kapljici konkretno pjenušcu, bila uspješni čuvar vratnica – No 1 na nogometnim stadionima, golman ljubljanskog NK Olimpija i vratar juniorske reprezentacije tada postojeće Jugoslavije.

Tri generacije, zdravica s No1 brutom za Isteniča No 1: djed Janez i baka Mihela, kćerka Barbara, sin Miha sa suprugom i Mihini sinovi – Janezovi unuci. Miha Istenič nastavlja očevim stopama, a djed i baka Istenič nade polažu i u unuke. Dolje: uzvanici

Čestitke Isteniču: Robert Gorjak, voditelj ljubljanske Vinske škole Belvin, i Steven Spurrier

Ekipa revije Svijet u čaši sa slikom za dar Janezu Isteniču

Knjiga Od vrhunskog sportaša do vinske legende

Na samome kraju rujna, točno na dan kad je prije 50 godina imao prvu svoju berbu grožđa za pjenušac, ali i na dan kad mu se rodila kćerka Barbara, Janez Istenič je sa suprugom Mihaelom, te kćerkom Barbarom i sinom Mihom, snahom i unucima u svojoj šampanjeriji u Staroj Vasi/Bizeljsko okupio najbliže prijatelje, suradnike i kolege koji su mu obilježili život u proteklih 50 godina. Značajna obljetnica proslavljena je uz prigodan program s istupom za mikrofonom ne samo domaćina nego i brojnih drugih pa i svjetski glasovitih osoba, uz promociju knjige Od vrhunskega športnika do vinarske legende  te uz domaću popevku i uz svečanu večeru s jelima tradicijske domaće kuhinje popraćenu pjenušcima No 1 brut iz 2013 (50 butelja s tim nedegoržiranim pjenušcem dozrijevalo je na kvascu tri godine u bunaru pored Isteničeve šampanjerije!), zatim Prestigeom extra brut 2011 i Gourmet roséom brut iz 2015 kuće Istenič. Janez, koji je prije ove svečanosti završio berbu grožđa i veli da je vrlo zadovoljan ubranim rodom, te je večeri imao pravu berbu priznanja, što od gradonačelnika Brežica Molana, što od Turističke zajednice, što od Društva vinogradara i vinara, kao i berbu brojnih javno izrečenih verbalnih pohvala za svoj dosadašnji rad ne samo na području vina nego i, kroz vino (pjenušce), na polju turističke promidžbe Bizeljsko-sremičkog vinorodnog okoliša. Počast su mu došli pružiti i legendarni Steven Spurrier, i sâm, u Engleskoj, proizvođač pjenušaca, te jedan od vrlo uvaženih enologa Enološkog instituta Champagne Pierre-Yves Bournerias...    ♣

Berba slavnih za Zagreb Vino.com

MASTERCLASS SA STEVENOM SPURRIEROM?! – Međunarodni festival vina i gastronomije Zagreb Vino.com može se u svojih punih 13 godina postojanja pohvaliti lijepom brojkom svjetski glasovitih gostiju kao izlagača i kao protagonista vinskih radionica, masterclassova. Da spomenem tek neka od imena i naziva, kako mi padaju napamet: Joško Gravner, Domaine de la Romanée Conti, Château Angélus, Chateau Margaux, Château Gruaud Larose, Château Latour, Krug, Taittinger, Almaviva, Concha y Toro, Château Grand Puy Lacoste, Château Mouton-Rothschield, Franciacorta Majolini, Billecart-Salmon, Pommery, Clos Montolivet Châteauneuf-du-Pape, Château Chalon, Macle-Berthet-Bondet, Philippe Bottin..

Željko Suhadolnik, Steven Spurrier, Ivan Dropuljić

Neumorni Ivan Dropuljić, direktor Festivala, stalno je u potrazi sa važnim osobama iz svijeta vina, i eto ga na slici s ikonom Stevenom Spurrierom, koji je, kako kaže, s vinom najprije došao u doticaj kao potrošač, potom je postao trgovcem vinom, organizatorom raznih ocjenjivanja i na globalnom nivou (Pariška presuda, Decanter World Wide Award…), onda komentatorom i prezenterom vina, da bi na kraju postao i proizvođač, bavi se pjenušcima rađenima šampanjskom metodom. Dropuljić je Spurrieru predložio da na Zagreb Vino.comu održi masterclass, a Spurrier se pokazao spremnim za suradnju, doduše ne već ove godine jer je prebukiran, nego sljedeće godine. Kako je lani sommelier Mario Tomeković na Zagreb Vino.comu u Esplanadi imao radionicu o engleskim pjenušcima među kojima su na kušanju bili i Spurrierovi, tema radionice ne bi nužno bila Spurrierova vina nego nešto drugo u što je Spurrier dosad bio umiješan. Jedna od zanimljivijih opcija mogla bi biti revija nekih etiketa iz Burgundije i Bordeauxa te iz Kalifornije a koje su sudjelovale na ocjenjivanju naslijepo što ga je Spurrier organizirao 1976. u Parizu, kao sučeljavanje već tada famoznih francuskih eno-uradaka i vrsnih ali u ono vrijeme u svjetskim razmjerima malo poznatih američkih eno-kreacija. To događanje na kojemu su se kalifornijska vina odlično nosila s francuskima kasnije je prozvano Pariška presuda. Prisjetimo se: tada je kalifornijski Château Montelena u kojemu je onda enolog bio Miljenko Grgić, sa svojim chardonnayem nadmašio čuvene Burgundijce… U Zagrebu se, popraćeno Spurrierovim komentarima, naravno ne bi kušala vina iz onih godišta što su točena u Parizu, nego eventualno vina pod istim etiketama ali iz recentnih berbi, dakle proizvedena oko 2016. godine, znači četiri desetljeća poslije Pariške presude…  ♣

Berba izlagača: Gourmet over Mura za Zagreb Vino.com

U POTRAZI ZA MANGULICOM – Ivan Dropuljić, osnivač i direktor najjačeg međunarodnog festivala vina i delikatesa u regiji – Zagreb Vino.coma (uvijek posljednjeg petka i posljednje subote u studenome, ovo sada je 13. godina manifestacije!), inače prije nekog vremena i organizator, također u Esplanadi, smotre mesnih prerađevina od turopoljske svinje, crne slavonske svinje i mangulice što ih je kupio i onda dao na preradu renomiranim istarskim i dalmatinskim pršutarima, stalno je na zadatku animacije potencijalnih izlagača za svoju novembarsku manifestaciju. Istražuje naokolo da vidi što zanimljivoga i novoga kvalitetnoga može ponuditi posjetiteljima u studenome. Na neki način opsesija su mu vrhunski craft pršuti, šunke, buđole, slanina, kobasice, i to baš od mangulice i crne slavonske svinje kao pasmina regije, pa se nedavno, s Ivom Kozarčaninom, novinarom i urednikom u časopisu 24sata, specijaliziranime za eno-gastro tematiku, našao i u Prekmurju, u traženju proizvoda osobito od mangulice te vina osobito visoke kakvoće i karaktera. Stanica na kojoj se duo poduže zadržao bila je kuća šunki i pršuta Šunkarna Kodila, u naselju Markišavci kod Murske Sobote, prostoru susreta Hrvatske, Slovenije, Mađarske i, donekle, Austrije.

Ivan Dropuljić, Zagreb Vino.com, i Janez Janko Kodila

Domaćin je bio Janez Janko Kodila, koji je, uz to što vodi i koordinira uzgoj svinja i produkciju uistinu pažnje vrijednih prerađevina (Kodila je, inače, najveći proizvođač čvaraka u Sloveniji, iz pogona kuće svaki dan izlaze novi, svježe napravljeni), ujedno i voditelj zanimljive prodavaonice raznih gurmanskih poroka s područja Prekmurja i Pomurja, zatim i ugostitelj s ovećim restoranskim prostorom te s dvjema kuhinjama gdje operativno gospodari mladi inventivni chef Daniel Sukič što je praksu stjecao i u Kanadi. Kodila je vrlo aktivan i u turističkom segmentu, ne samo u tome što organizira vođene obilaske svojega pogona, eno-gastro radionice, degustacije (kod njega se svakodnevno zaustavi po nekoliko velikih autobusa s turistima što žele obići posjed i uživati u lokalnim delicijama na tanjuru i u čaši…), nego i kao član nedavno formirane sedmeročlane grupe Gourmet over Mura što, uz kuću Kodila, obuhvaća obiteljsko gospodarstvo Firbas/noćenje, domaća hrana; podrum Marof/sjajna vina, pivovaru Bevog/craft pivo; kultnu gostionicu Rajh, vinariju Steyer/izvrsna vina, te vrlo cijenjenu uljaru Kocbek/odlično bučino ulje. Riječ je o ekipi što želi raznim zanimljivim sadržajima i atrakcijama, među kojima su i Bukoviško jezero i adrenalinski park i rafting na Muri, privući što više turista u Prekmurje i Pomurje. Pa je u tome smislu i plan da se ne samo Kodila nego kompletna udruga pojavi s prezentacijom svoje višeslojne ponude na Zagreb Vino.comu…

Inače, grupa Gourmet Over Mura u spomenutome sastavu vjerojatno nije i zapečaćena, naime po riječima i Janka Kodile i Tanje Rajh Pintarič iz Gostilne Rajh u Bakovcima, namjera je još se ojačati, pronaći nove partnere u okolici, ne nužno samo užoj nego i nešto široj, pa nije isključeno da se skupini kao članovi priključe i objekti na istoj valnoj dužini uz Muru u pograničnom prostoru susjednih zemalja, dakle i iz Hrvatske…

Janez Janko Kodila u carstvu svojih pršuta, te, dolje, Jankova supruga Lena uz izložbenu vitrinu s pršutima

Pogled u prodavaonicu, uz koju je oveća degustacijska dvorana

– Šunkarna Kodila postoji već tri obiteljske generacije. Počelo je s djedom, koji je imao trgovinu za prodaju mesa. Moj otac, koji je nekad bio voditelj prerade mesa u tvrtki Pomurka, i ja krenuli smo prije nekih 25 godina u širenje djedove mesnice i prodavaonice prema kompleksu što postoji sada. U ovome objektu, gdje su pogoni za preradu mesa kapaciteta oko 150 svinja mjesečno, zatim prodavaonica i ugostiteljski dio a uskoro će na hektaru ravnog terena tik u nas nastati novi vrt za uzgoj povrća i voća, imam 48 zaposlenih. U uzgoju životinja surađujem sa sedam biranih, provjerenih kooperanata koji su svi udaljeni u krugu od najviše 40 kilometara odavde. Dio svinja pasmine mangulica kupim tu u susjedstvu u Mađarskoj od vrlo znanog uzgajivača Zsolta Baumgartnera, koji je, inače, do 2008. godine, prije nego što se osobno posvetio svinjogojstvu, bio vozač Formule 1! Kuća Kodila bavi se 90 posto mesom svinje, i to bijele, zatim manugulice ili lokalno zvane gice te slovenske krško-poljske pasmine, a ostatak od 10 posto čini govedina.

Hladni naresci Kodila: Prekmurska ploča – kuhana te dimljena i sušena šunka od bijele svinje,, salama s bučinim košticama, potom Taca mangulica – pršut, lardo, salama i lakskare. Ispod su topli odresci pečenog mesa od mangulice te pečena govedina, kao prilog – pečeni krumpir i jače sprženi komadi cvjetače

Iz Kodiline ponude konfekcioniranih proizvoda: lardo od mangulice, te čokolade s bučinim košticama, s prekmurskom šunkom, s heljdom, s okusom prekmurske gibanice 

 – Dio mesa namijenjen je programu tipičnih prekmurskih mesnih prerađevina, a dio, posebno od mangulice, završava u programu pršuta. Mi kao Kodila izravni smo uzgajivači manjeg broja svinja, imamo oko 100 komada krško-poljske pasmine. Svinje se do prerade kod nas uzgajaju do težina od 150 kg naviše. Od svinjokolje do početka prerade u našim pogonima ne prođe nikad više od dva sata. Bitno je reći da je uzgoj koliko je god to moguće na ekološkom kolosijeku, svinje žive i na otvorenome, a za njih sami uzgajamo i povrće za hranu, i to na eko-način. Uvijek pazimo da meso bude, što se veli, zrelo, u postupku prerade mesa rabimo samo sol, češnjak i začine/mirodije poput npr. papra, paprike, ne koristimo aditive, u meso ne ubrizgavamo sol, komade koje nasolimo trljanjem slažemo u plastične gajbe jedan na drugi i svakog dana komade vadimo van, prevrćemo ih i vraćamo natrag u kutiju dok ne prođe rok nužan za tu dionicu prerade. Komade koji zahtijevaju dimljenje dimimo na bukovini. Da bismo bili tijesno u skladu s prirodom, napravili smo četiri zasebne prozračne komore za sušenje i sazrijevanje pršuta, u svakoj od njih temperaturom i količinom vlage imitiramo po jedno godišnje doba. I još nešto vrlo važno: ne ubrzavamo procese, nego poštujemo vrijeme kao dio što na kraju pokazuje značajan utjecaj na formiranje dodane vrijednosti proizvoda.  Želim, eto, da budemo ne tek još jedna mesna industrija, nego da proizvodi što ih nudimo budu maksimalno prirodni te, kako se to danas moderno kaže, u craft-kategoriji. Otud i slogan Kodile: Ko veš kaj ješ, prevedeno na hrvatski to bi bilo Kad znaš što jedeš objasnio je Janez Janko Kodila. ♣

Janko Kodila, Tanja Rajh Pintarič i Uroš Valcl

Gourmet over Mura: Doživite Prekmurje u jednom danu!

Gourmet over Mura: Château Marof

DRAGULJI Z MAČKOVCIH – Ne događa se baš da sva vina iz repertoara nekog podruma budu – sjajna! A eto na to da su baš sve etikete, od bazne do špice, na vrlo vrlo visokom nivou može se naići na vinskom posjedu Marof u Mačkovcima u Prekmurju. Grands vins – Château Marof! Oko 22 hektara, na nadmorskim visinama od 320 do 400 metara i na vulkanskim, kvarcnim tlima što daju visoku mineralnost, 100.000 loza, 50.000 litara vina (za koje se rabe kvasci iz vlastita vinograda i razmnoženi u vlastitome podrumu, te za koja se ne rabe bistrila i koja se ne filtriraju).

Chateau Marof, Mačkovci

Vinograd frankovke Marofa u Mačkovcima

Vlasnik i investitor Stanko Polanič našao je odličnog partnera u Urošu Valclu, koji sad već godinama vodi brigu o vinogradu i podrumu Marof, i uspješno kreira odlična, pikantna mineralna i konkretna vina, s karakterom.

Uroš Valcl uz frankovku tik pred berbu i, pored, pri degustaciji

Izvrstan bazni Beli križ 2016 (laški rizling ili graševina iz Mačkovaca 50 %, sauvignon iz Bodonaca 30 %, chardonnay iz Kramarovaca 20 %; dozrijevano na finom talogu u 500-litrenim rabljenim bačvama i potom je bilo na sljubljivanju u velikoj bačvi; 13,5 vol%; mpc. 8,50 €), pa Chardonnay 2016 Breg (pozicija Bodonci, 15 mjeseci u bačvama od 600 litara na finom talogu, tek ovih dana punjen pa još na nosu malo zatvoren; 14,0 vol %; mpc. 15,80 €), odličan Chardonnay 2015 Kramarovci (godina dana maceracije u tzv. otvorenoj kaci uz bâtonage; 13,5 vol %; mpc. 32 €), Sauvignon 2016 Breg (Bodonci, dio grožđa macerira kao za tzv. naračnasto vino a dio provede na maceraciji samo kroz noć, nakon što se vina spoje dozrijevanje je 15 mjeseci na finom talogu u novoj a nepaljenoj bačvi Stockinger od 2500 litara; 13,5 vol%; mpc. 15,8 €). Visoko upečatljiv Bodonci laški rizling 2012 (30 % vina bilo je 30 mjeseci u bačvi na pokožici a 70 posto također 30 mjeseci u bačvi ali ne na pokožici, poslije su oba vina stopljena u jedno; 14,5 vol %; kakve li vinčuge!!!, nažalost više toga vina nema na tržištu). A od crnjaka vrlo ugodan i sveži Zweigelt 2015 Mačkovci (13,5 vol%; mpc. 15,80 €), potom izvanredna kapljica Mačkovci Marof Grand vin modra frankinja 2015 (trećina vina bila je 30 mjeseci u bačvama od 500 litara, trećina u rabljenom barriqueu a trećina u velikoj bačvi, zatim su vina spojena u jednu veliku bačva od 2500 litara i tu provela neko vrijeme na sljubljivanju; 13,5 vol; mpc. 32 €), na kraju, vrh za pet zvjezdica: Marof Schiefer 2015, kreiran na bazi 50:50 u partnerstvu s Uweom Schieferom od frankovke Marofa s pozicije Mačkovec i Blaufränkischa iz Eisebnerga u Južnom Gradišću (Süd Burgenland) od Schiefera (14,0 vol %). ♣

Moć marketinga

VINOLOG NA POMOĆ VINARIJAMA i POTROŠAČIMA – Kad je riječ o vinu, naviknuti smo, tradicijski, da se uz proizvođača tijesno vežu trsje i vinski podrum, zapravo osobito vinski podrum, naime grožđe se lako može i kupiti kod vinogradara koji nemaju ambicije proizvoditi plemenitu kapljicu i finalizirati je do boce za tržište odnosno koji nemaju dovoljno financijskih sredstava za preradbene i dozrijevne kapacitete pa ostaju na uzgoju i prodaji grožđa. Proizvođač-ponuđač vina dakle i ne mora nužno biti vezan uz neki svoj, vlastiti vinograd, međutim u novije vrijeme zapaža se da nije nužno i da on posjeduje i vinski podrum. S pojedinim vinarima naime moguće je dogovoriti se za usluge vinifikacije grožđa i dozrijevanja vina i to i na način da se svojim naputcima i aktivno sudjeluje u kreaciji proizvoda, te, moguće je i dogovoriti se oko punjenja kapljice u bocu, što se tiče buteljiranja danas postoje i tvrtke s pokretnom opremom i specijalizirane za stavljanje Bakhova nektara u flašu. Finale je izlazak vina spremnog za tržište u butelji i s čepom/zatvaračem te s etiketom i ukrasnim detaljima po izboru naručitelja.

Jelena Balog i Saša Zec

Vino, pogotovu ono bolje i napunjeno u butelju ukrašenu lijepo dizajniranom etiketom, vrlo je traženi proizvod, i poduzetni pojedinci skloni Bakhovu nektaru te obrazovani u enološkome, marketinškom i ekonomskom smislu a i okretni općenito u komunikaciji upravo u toj potražnji publike za kvalitetnim proizvodom vide lijepe izglede za dobar posao, za samozapošljavanje a i za zapošljavanje drugih, što je bitno danas kad toliki mladi odlaze iz Hrvatske u svijet u potrazi za poslom.

Vinolog – linija Éclat

Tvrtka koja u nas, nastojeći potrošačima ponuditi vino više do visoke kakvoće a po umjerenim cijenama, djeluje na način da, kako je opisano, u dogovoru s vinarijama kreira i realizira vino u skladu sa svojom poslovnom politikom je Vinolog iz Zagreba. Uz to što je u proizvođačkom smislu uključena u vino od grožđa do butelje opremljene svojom etiketom, ta kuća bavi se i uvozom i izvozom vina te plasmanom ne samo vlastitih vina pod svojim etiketama i vina što ih sama uveze, nego i plasmanom vina raznih hrvatskih proizvođača pod njihovim originalnim etiketama. U Vinologu su, kao glavni, Jelena Balog, ekonomistica, te Saša Zec, s eno-naobrazbom i s dugogodišnjim stažem u marketingu u nekoliko renomiranih kuća koje se bave vinom, uz spomenuti dvojac tu su i Maja Medved kao referentica prodaje, Martina Tomić zadužena za marketing i dizajn, i Marina Soldo kao tajnica.

– Mi imamo nešto vlastitih vinograda, konkretno riječ je zasad o oko 3,5 hektara terena, u okolici Iloka. Tamo su zasađeni graševina i cabernet sauvignon. Grožđe je prerađeno u tamošnjem podrumu u optimalnim uvjetima i pod punom pažnjom enologa, graševina iz berbe 2017. koja je naša prva komercijalna berba, već se nalazi na tržištu, a cabernet sauvignon, također iz 2017., još dozrijeva u bačvicama – kaže Saša Zec.

A Jelena Balog dodaje:

– U planu je širenje s vinogradima, ne nužno samo u Podunavlju, naime u izgledu su neke parcele u Istri. U asortimanu imamo dvije linije, jedna je Lectus, a druga Éclat. Sva su vina u buteljama, ne nudimo ni litru ni rinfuzu. Vina Lectus namijenjena su širem tržištu i maloprodaji u trgovinama, a Éclat je marka određena za ugostiteljstvo, tj. hotele, restorane, kafiće, odredište je dakle HORECA. Unutar Lectusa je kapljica od graševine iz Iloka, zatim od rizlinga rajnskog, pa od malvazije istarske i od plavca maloga. A unutar Éclata su zasad chardonnay, te plavac mali. Možemo se pohvaliti da je Éclat chardonnay 2013 prošle godine nagrađen brončanom medaljom na ocjenjivanju Decanter World Wide Award, a da je Lectus malvazija 2017 ove godine od Decantera dobila također broncu.

Vina što ih je Vinolog predvidio za maloprodaju na policama su značajnijih trgovačkih lanaca, a maloprodajne cijene kreću se od 40 do 80 kuna. U usporedbi s maloprodajnim cijenama Lectusa, Éclat (francuska riječ koja može značiti: prasak, eksplozija, raskoš, slava…) je skuplji, tu bi mpc. tek počinjao s 80 kuna i išao do stotice pa i nešto više kuna. U ponudi Vinloga su originalna vina od manjih hrvatskih vinogradara/vinara Mladena Papka, Drage Damira Režeka, Roberta Brajea, Jakovca, Veralde, Apostola i Rote.

– U planu Vinologa je proširiti aktualnu ponudu i na neka vina koja su ponešto drukčija od uobičajenih u smislu tržišnog pristupa, naglasak je na lepršavim i posebno atraktivnim etiketama kojima bi se htjelo privući više pažnje kod mladih – rekao je još Saša Zec, koji je u suradnji s firmom CestAgram, na Štrosu na zagrebačkom Gornjem gradu osigurao lijepu pozornicu za stalnu promociju vina pod nazivom Dani otvorenih butelja…

U portfelju Vinologa nalaze se i vina iz podruma svjetski proslavljenog talijanskog tenora Andreje Bocellija, koji je, inače, u ožujku ove godine u zagrebačkoj Areni održao koncert, i od toga trenutka vina Bocelli su i na hrvatskom tržištu. Vinski podrum Bocelli nalazi se u Toscani. Obiteljska tradicija u proizvodnji vina seže u 1831. godinu…

Od uvoznih vina, tu je kapljica iz podruma glasovitog pjevača Andreje Bocellija (Tenor Red od cabernet sauvignona, merlota i sangiovesea, pa chianti classico, ali i izvantoskanci prosecco iz Valdobbiadenea i Pinot grigio iz Furlanije) zatim vina od primitiva iz Salenta u Italiji, pa vina grupe francuskih vinara Vignerons Calatans (chardonnay, sauvignon, muškat, merlot, cabernet sauvignon, syrah), zastupljeni su i Španjolci i to preko kuće Paniza i u različitim nivoima tj. od crianze do gran reserve, a i preko kuće Abadia del Roble iz La Manche.

Šampanjci Charles Collin blanc de noirs, Charles 2012 brut i Charles 2008 blanc de blancs brut

Ima nešto i za ljubitelje šampanjaca, s time da je najnovija akvizicija u koju Vinolozi polažu velike nade šampanjac Charles Collin Champagne Côtes de Bar u više varijanti. Prezentacija u povodu ovog novog uvoza održana je za najpoznatije zagrebačke sommeliere, te za ugostitelje, i vinske novinare u lijepom prostoru i ugodnoj atmosferi te uz odlične i za uz šampanjac prikladne male zalogaje u znanom i vrlo renomiranom zagrebačkom restoranu Baltazar, a uz Sašu Zeca kao domaćina vodio ju je direktor prodaje kuće Charles Collin Mamadou Gueye.

Charles Collin je šampanjerija na brežuljkastom području apelacije Côtes de Bar na jugu vinorodne Champagne, gdje je nešto više od 800 hektara vinograda. Osnovao ju je Charles Collin. Riječ je o interesnoj zadruzi od 130 članova, a koja gospodari s ukupno 280 hektara vinograda, dakle oko trećinom svih vinograda u oblasti Cotes de Bar. Sorte su klasične šampanjske – chardonnay, pinot crni i pinot meunier. Za hrvatsko tržište Vinolog je od Charlesa Collina, šampanjci kojega se, čuli smo, u velikoj količini izvoze u Japan i koji se poslužuju na letovina Japan AirLinesa, uvezao šest etiketa. Bazni je Charles Collin brut, crni pinot 80 %, chardonnay 20 %, s devet grama po litri neprovrelog sladora i sa tri godine na kvascu (šampanjac mora po francuskom propisu na kvascu u boci odležavati minimalno godinu i pola), za nj je u Hrvatskoj određena maloprodajna cijena 300 kuna, zatim Charles Collin Blanc de noirs brut, crni pinot, 8 g/lit šećera, četiri godine na kvascu, mpc. 340 kn; Rosé brut, crni pinot, 9 g/lit šećera, 340 kn, potom Demi-sec, 95 % crni pinot, 5 % chardonnay, 34 g/lit neprovrelog sladora. Vrh piramide čine osobito kompleksni te profinjeni Charles 2012 brut, chardonnay 80 % i crni pinot 20 %, 8 g/lit šećera, mpc. 500 kn, i Charles 2008 Blanc de blancs brut, 100 % chardonnay, selekcija parcela i grožđa, 6 g/lit šećera, mpc. 600 kuna.

Charles Collin u restoranu Baltazar u Zagrebu: krajnje lijevo i krajnje desno su sommelieri Goran Petrić i Ivan Jug iz zagrebačkog restorana Noel, trio između njih čine Saša Zec, Mamadou Gueye i Jelena Balog

Domaćini, novinari, sommelieri, vinska trgovci: Jelena Balog Vinolog, Sanja Plješa, Mario Meštrović i Jana Košćec, te Zoran Drljača (Puni sepet)

Uz ova dva posljednja navedena, po meni je kompleksnošću i elegancijom iskočio i Blanc de noirs, Rosé sam vidio kao ne suviše pretenciozan, vrlo skladan, odličan za uz čavrljanje i za osvježenje posebice u vrućim ljetnim danima, Demi Sec, skladan i s elegancijom, s dobrom međuigrom kiselosti i neprovrelog šećera, za osobe koje vole slađe tonove. Od nekolicine nazočnih sommeliera čuo sam mišljenje da od prezentiranih šest etiketa možda najviše izgleda za količinski jako dobar plasman ima Blanc de Noirs brut, koji, uz to što se pokazao kao jako dobar, ima (relativno) prihvatljivu cijenu.  ♣

Najprestižnija kapljica svijeta u Ljubljani

Chairman Gašper Čarman

TOP VINO by eVino – Osmi dan mjeseca listopada 2018, odredište: Ljubljana, Cankarjev dom, Velika dvorana. U režiji tvrtke eVino tamo će se odvijati na ovim prostorima jedinstveni međunarodni festival vina, s nastupom niza glasovitih svjetskih proizvođača Bakhova nektara. Ovo je druga manifestacija te vrste u organizacji spomenute kuće i na spomenutom mjestu. Priredba 2016. bila je s obzirom na izlagačka imena, moglo bi se reći – najprestižnije vinsko događanje ne samo u Sloveniji nego i šire. Predviđeno je, inače, da se festival održava svake dvije godine.

Posjetitelji će sada u listopadu moći degustirati vina više od 80 proizvođača iz svjetskog vrha. Najavljene su i premijerne prezentacije vina. Uz tridesetak najboljih slovenskih vinara, te dva iz Hrvatske, na Top Vinu naći će se čuveni  bordoški châteaui, šampanjske kuće i neki od najuglednijih podruma iz Italije, Austrije, Španjolske, Portugala, Gruzije, Novog Zelanda i SAD.

Evo i popisa izlagača, prava poslastica!

AUSTRIJA: Weingut Gross

FRANCUSKA: Louis Max, Bailly Lapierre, Château de Minuty, Vincent Girardin, Salon Dellamote, La Chablisienne, Champagne Serge Mathieu, Château Figeac, Château Smith-Haut-Lafitte, Château d’Yquem, Château Giscours, Château du Tertre, Château Capbern, Château Calon Segur , Château Pontet Canet, Pol Roger

GRUZIJA: Our Wine, Lagvinari

Mateja Gravner

HRVATSKA: Vina Matošević, Piquentium

ITALIJA: Ornellaia, Tenuta di Biserno, Castello Banfi, Trevisiol, Gravner, Keber, Zidarich, Tua Rita, Sassicaia

NOVI ZELAND: Tenuta di Biserno

PORTUGAL: Quinta do Vallado, Van Zeller, Esporao, Herdade Sao Miguel

SAD: Kendall-Jackson, Mt. Brave, Stonestreet, Rockbare, Verite

SLOVENIJA: Vina Gašper, Marjan Simčič, Posestvo Burja, Vina Blažič, Čarga, Dobuje, Dolfo, Guerila, Edi Simčič, Istenič, Kmetija Jakončič, Klet Brda, Korenika & Moškon, Movia, Pasji Rep, Ščurek, Šturm, Šumenjak, Sutor, Vinska klet Metlika, Steyer, Joannes, Frešer, Dora Erzelj, Puklavec Family Wines, Vina Oskar, Fedora, Vina Gross

Aleks (Edi) Simčič I Marjan Simčič

SRBIJA: Vinarija Cilić, Vinarija Aleksandrović

ŠPANJOLSKA: Bodegas Bilbao, Torremilanos, Aalto

GIN: Martin Millers, Nordes, G’Vine, Gunpovder, Brin, Monologue

Fever Tree toniki

DRUGA JAKA ALHOKOLNA PIĆA: Destilleria Berta, Destilerija Zarič, Tesseron Cognac

RIEDEL čaše

COFFEE corner  – trebala bi biti: Antica tostatura triestina

HRANA: KZ Sevnica, Selecta, Blazquez

Caroline Gilby MW

Ove godine manifestacija u organizacijskom i konceptualnom smislu ide dalje, najavljuje prvo ime priređivačke ekipe Gašper Čarman, nazvan  Chairman, sommelier i voditelj uvozničke i distribucijske firme eVino. Prostor za izlaganje povećan je u odnosu na onaj od prije dvije godine, uvode se vinske radionice, a odvojeni kutak rezerviran je sve više trendovskom džinu i džin-toniku. Posebnost ovogodišnjeg festivala je i to da će ponuđena na kušanje biti i vina skuplja i od 100 eura po boci, ona će biti dostupna, razumljivo, samo u određenim terminima popodneva.

Što se tiče radionica, jednu će – na temu ponajboljih svjetskih vina – voditi znana Caroline Gilby MW. Ta nositeljica titule Master of Wine od 1992. u svijet vina ušla je, kako kaže, nakon stečenog doktorata iz botanike, naime ubrzo je shvatila da život ne želi provesti vezana tek uz mikroskop. Po čitavom svijetu ona ocjenjuje vina i predaje u najznačajnijim vinskim školama i na najznačajnijim događanjima vezanima uz plemenitu kapljicu. Drugu radionicu – vertikala vina Burja – vodi vrhunski vinar iz Vipavske doline Primož Lavrenčič iz Posestva Burja. Tema treće radionice bit će čaše za vino Riedel, stručnjaci će objasniti zašto je vino dobro poslužiti u odgovarajućoj čaši. Budući da je broj mjesta u radionicama ograničen, posjet radionici moguć  je samo uz posebnu ulaznicu.

Vrata festivala bit će za profesionalce vezane uz vino otvorena od 10 sati, a za širu publiku od 13 do 19 sati. Cijena ulaznice do 17. rujna bila je 35 €, nakon toga povećana je na  42 €, a na dan festivala bit će 50 €. Dok ne budu rasprodane, ulaznice je moguće kupiti na mrežnoj adresi: http://eventimpartner.info/partnerhr/navodenje-prodajne-mreze/.

Ali, ima još nešto što je vezano uz festival ali ne odvija se istog dana i na istome mjestu kao festival: ekskluzivna večera s vinima Châteaua Pontet-Canet 9. listopada u gostionici i vinoteci Danilo. Uz vrhunska jela Danila kušat će se Château Pontet-Canet 2000, Château Pontet-Canet 2008,  Château Pontet-Canet 2011 i Château Pontet-Canet 2012, te Tesseron Cognac Lot N°53 XO Perfection. Cijena večere, sa vinima, je 145 € po osobi. Rezervacije na info@danilogostilna.si  ♣

Pomoć strukovnom obrazovanju i usavršavanju mladih talenata

HUMANITARNI MARENDIN – U organizaciji Coca-Cole HBC Hrvatska i zaklade Budi Foodie, u šibenskome restoranu Pelegrini održan je humanitarni marendin na kojemu su prikupljena sredstva za obrazovanje i strukovno usavršavanje mladih talenata u gastronomiji.

Rudolf Štefan i njegova kuharska ekipa iz Pelegrinija

Zakladu Budi Foodie utemeljio je Rudolf Štefan, vlasnik i glavni kuhar restorana Pelegrini, odnedavno nositelja jedne Michelinove zvjezdice. Želja je bila omogućiti obrazovanje i usavršavanje mladih talenata u gastronomiji i ugostiteljstvu… Lijepa gesta. ♣

Štrudla-fest 2018

SAVIJAČA NA STO NAČINA – Mjesto Jaškovo između Karlovca i Ozlja, nadaleko znano po janjetini – tu je naime restoran Žganjer kamo se već dugo naprosto hodočasti na taj specijalitet, nameće se već neko vrijeme sa – savijačama! I to na, što se kaže – sto načina! Pa i s nadjevom od janjetine! Dakako da baš tu štrudlu s janjetinom na repertoaru ima upravo restoran Žganjer Ivana Žganjera.

Štrudle u Jaškovu – navodno je bilo na izbor najmanje oko 60 raznih vrsta savijače

Sredinom rujna u Jaškovu je održan treći Štrudla-Fest, na kojemu su ponuđene ne samo klasične slatke savijače od jabuke na kakve uglavnom i mislimo kad se spomene riječ štrudel, nego i slatke od jabuke s grožđicama i orasima, pa od višnje, vinogradarske breskve, kruške, a i čokolade, bile su tu i slane savijače s nadjevima od sira, buče, gljiva, špinata, čvaraka, janjećeg mesa… Navodno, nekih 60 raznih vrsta štrudle.

U skladu s modernim vremenom, Karlovčanin Kristian Kiseljak, informatičar koji uskoro postaje i ugostitelj (u Karlovcu otvara restoran) i njegova mama Dunja te zaposlenica Snježana Goriščak pozivali su na degustaciju hardware (slatka s jabukama) i software (jabuka, orasi i grožđice namakane u rumu ) štrudle, zatim ram-štrudle (slana, sir i vrhnje), procesorske štrudle (slatka, sa sirom i vrhnjem), i matične štrudle (slana, čvarci)…

Kristijan Kiseljak s mamom Dunjom i s uposlenicoim Snježanom Goriščak

Štrudla-Fest krenuo je prije tri godine, kad je predstavljena štrudla duža od 1,5 kilometra, tako da se zahvaljujući tome selo Jaškovo našlo u Guinnessovoj Knjizi rekorda. Nakon Štrudla-Festa 2018 slijede u Jaškovu Dani gljiva, u pripremi je za poslije i revija raznih domaćih jela. Turistička zajednica Karlovačke županije i Jaškovčani, među kojima je osobito aktivna Lidija Zganjer Gržetić, kćerka Ivana Žganjera, vlasnika restorana Žganjer, nastoje eto u Jaškovu razvijati gastro-turizam! Po posjetu Štrudla-festu očito je da su već za svoje delicije uspjeli zainteresirati brojne posjetitelje, sad bi bilo dobro da se izlagački dio digne na viši nivo u smislu boljeg uređenja cijelog ambijenta,  kao i da se na nekoj livadi blizu središta Jaškova uredi teren za sport za lokalno stanovništvo a koji bi, kad su ovakve gastro-priredbe, mogao poslužiti kao parkiralište, tako da automobili više ne budu parkirani uz rub ceste, što ometa promet…♣

Zanimljiva rustikalna garnitura – stol i sjedalice od drveta koje je i nakon najnužnije obrade ostalo u izvornom obliku

Mali jaškovački Prater s ringišpilom za djecu od drveta, i pokretan na ručni pogon

Uz međunarodni dan kave

OD FRANCKA do QUAHWE – Svakog je dana međunarodni dan nečega, a prvi dan listopada posvećen je starijim osobama i – kavi!

Dok je za starije osobe u središtu Zagreba organiziran – baš tako je nazvan – tulum, na kojemu su se pojedinci u poodmakloj dobi mogli kod relevantnih sugovornika medicinske struke interesirati o zdravlju, pa i osobnome (ponuđena je mogućnost raznih testiranja), dotle su ljubitelji kave imali priliku, barem oni u Metropoli, biti na drugome tulumu i partijati – bez službene nazočnosti liječnika – u kavani Johann Franck na Jelačić-placu, te prisustvovati dodjeli priznanja najboljim baristima što se bave kavom.

Kava je u Hrvatskoj vrlo popularan napitak, a u odnosu na ono što smo nekad rado nazivali crnačkom vodicom ili crnačkim znojem očito je da je do danas postgnut golemi napredak u pripremanju i posluživanju kave. Svakako su za to zaslužni krugovi ljudi koji se kavom ozbiljno bave u ulozi ponuđača i sve širi krug potrošača koji su kroz vrijeme a i svoja putovanja naokolo izoštrili ukus, te postal zahtjevniji. U grupu onih koji spadaju u kategoriju ponuđača svakako su i baristi, tj. osobe što na licu mjesta prigotavljaju kavu i serviraju je potrošaču. Pa je eto u povodu Međunarodnog dana kave održano natjecanje barista u skladu s pravilima Speciality Coffee Association (SCA), krovnog međunarodnog strukovnog udruženja industrije kave. Franck-barističko natjecanje kao promidžba i kave i vrhunskog načina uživanja u njoj od posebne je važnosti za Franck u kontekstu ulaganja u kvalitetu ponude kave na hrvatskom tržištu i sustavnog educiranja ugostiteljskog osoblja, pa i potrošača. Kroz kvalifikacije barističkog natjecanja 2018. prošlo je osoblje oko 15.000 ugostiteljskih objekata, a u finalu se našlo 10 najboljih barista iz regije. Najboljom baristicom Hrvatske proglašena je Petra Gracin iz Šibenika (Yum Pastry shop), drugo mjesto pripalo je Marku Podbrežničkom iz Zagreba (Mala kavana), dok je treće mjesto osvojio Antonio Švob iz Crikvenice (Maslina 2). Nagrade je uručio Viktor Miljković, Franckov regionalni direktor prodaje za kanal HoReCa.

Finalisti natjecanja barista u organizaciji Francka

Prvoplasirana Petra Gracin prima nagradu

– Kao lideru na tržištu, fokus nam je izvrsnost u pripremi i vrhunska kvaliteta kave u svim ugostiteljskim objektima. S tim ciljem u sklopu naše Barističke akademije provodimo temeljiti program edukacija. Poseban naglasak stavljamo na usavršavanje barističkih vještina i kreativnosti, te, u konačnici, na izgradnju nove generacije vrhunskih poznavatelja i stručnjaka za pripremu espressa i ostalih napitaka na osnovi kave, ali, moram dodati, i čaja. U sklopu ovoga programa redovito održavamo regionalna baristička natjecanja kako bismo dodatno popularizirali ulogu i važnost barističkog znanja – istaknuo je Miljković.

Franckova Baristička akademija je, kažu mi, sveobuhvatan program edukacije ugostiteljskog osoblja. Cilj je upoznavanje sa svim područjima koja se odnose na kavu – od plantaže do šalice, te usavršavanje vještina i umjetnosti pripreme vrhunskog espressa i drugih napitaka na bazi kave, te čaja. Ovaj edukativni program predvodi tim Franckovih profesionalnih barista kroz redovite prezentacije i prilagođene edukativne radionice za ugostiteljsko osoblje. Franckov tim barista prošao je zahtjevnu certifikaciju iz područja barističkih vještina od strane Specialty Coffee Association (SCA).

Zanimanje barista sve je, rečeno je, popularnije među osobama zaposlenima u ugostiteljstvu, a iznimne vještine i znanja koja su potrebna kako bi se ovo zvanje usavršilo iziskuju dugogodišnje iskustvo i kontinuirano educiranje. Stoga je i pokrenuta specijalizirana Franck akademija u sklopu koje Franckovi baristi obučavaju ugostiteljsko osoblje. Program edukacije osmišljen je kako bi se ugostiteljstvu omogućilo dobivanje najboljih zaposlenika predanih radu i izučavanju novih metoda u pripremi toplih napitaka te praćenju globalnih trendova.

Robert Pudić, Quahwa

U šalici vrhunske hrvatske kave u Johannu Francku uživala su brojna poznata lica, među kojima i glazbenik Marko Tolja, koji je i zapjevao.

Ali, nije Franck i jedini među ponuđačima kave koji u šalici čarobnog crnog napitka želi pružiti ozbiljno više. Tu je svakako, opet u Zagrebu, i platforma (kako to lijepo i moderno zvuči) nazvana Quahwa. Riječ je o inicijativi koju na području podizanja kulture kave i na svom poligonu za ponudu i posluživanje zastupa Robert Pudić, voditelj zagrebačkog promotivnog, selekcijskog, preradbenog, ugostiteljskog i trgovačkog pogona spomentoga naziva, u središtu Metropole. Na Međunarodni dan kave u Quahwi nismo naišli na organizirano obilježavanje Dana kave, ali – lokal je bio pun. To i te kako govori o reputaciji mjesta!

Vlasnik objekta i zaljubljenik u kavu Robert Pudić stvorio je kultni prostor za istinske kafedžije. Uredio je interijer fotografijama kave od uzgajališta i sorata pa preko prženja kave do poslužene šalice.

– Bez obzira je li praznik kave ili ne, mi se trsimo educirati goste na temu kave, objašnjavajući odakle sve ona dolazi, prezentirajući sorte, načine uzgoja i obrade, te načine prigotavljanja. Posebno smo ponosni na to da možemo zainteresiranima pružiti savjete o tome što daje svaka

Kotač arome i okusa kave

posebna sorta, pa i, da tako kažem, kako doma sitnim trikovima znatno poboljšati pripremu tzv. turske kave. Riječju: idemo od početka, tj. od zrna, do finala u šalici. U planu je da i intenziviramo radionice putem kojih bismo potrošačima povećali spoznaje o sortama i načinima prerade kave, o pripremi raznih napitaka i optimalnim načinima uživanja u njima, o zdravstvenim aspektu kave. Vino je već neko vrijeme u žiži zbog svojih sjajnih katateristika, ali ovdje bih rado istaknuo da je kavin armatski profil i do 10 pota kompleksniji od vinskoga! Moj je cilj u Quahwi ponuditi publici najbolje sorte i ono što se od njih prigotavljanjem može maksimalno izvući u šalici. Primjerice, riječ je o nekim posebnim kultivarima iz Etiopije, Brazila, Meksika. Uspoređujemo li to s vinom, to su grand cru kave. Očekujem da ću te kultivare kave koje daju napitak vrijedan, opet uspoređujemo li ga s vinom, više od 90 od maksimalnih 100 bodova, imati u studenome ove godine. Od početka studenoga u lokalu Quahwa održavali bismo svaki tjedan jednom vrlo snažne edukativne radionice u trajanju od po sat i pola a za po desetak polaznika, cijena radionice bit će oko 70 kuna po osobi. Ali, barem u prvoj fazi, planiramo, kako bismo jače zaintrirgirali publiku, svakom polazniku dati na dar vrećicu s kavama i uputama za pripremu vrijedan po 60 kuna, dakle faktički bi za radionicu trebalo efektivno potrošiti samo desetak kuna i nešto vremena! – rekao je Robert Pudić.

Kava se, inače, pokazala  vrlo vrijednom osnovom ne samo za odlične napitke, nego i za začinjavanje u kreiranju raznih kolača.  Osobno, nisam neki veliki kavedžija a nisam ni onaj koji pada na koljena pred kolačima napravljenima i uz dodatak kave (kao tekućine), ali mi kao ljubitelju tzv. slanih (ne i presoljenih!) jela pada na pamet nešto na što (baš) ne nailazim kod nas a ni u bližem inozemnom susjedstvu, a to je (jače) korištenje kave bilo u sirovu zrnu ili u zdrobljenom zrnu ili u mljevenom obliku kao interesantne mirodije za začinjavanje jela od mesa, ribe, umaka za tjestenine, rižote…  ♣

Uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Hrvatsku

NAJVIŠE SE VANI UZIMAJU SVINJSKO MESO i KRUH! – Uvoz poljoprivrednih i prehambenih proizvoda u Hrvatsku raste, i u odnosu na 2016. prošle godine bio je veći za 11,5 posto. U prvih šest mjeseci 2018. uvoz je bio na razini od milijardu i 467 milijuna eura, što je 6,4 posto više nego u istom razdoblju lani. Najviše smo uvozili svinjsko meso, kruh i pekarske proizvode te pripravke za prehranu životinja, kaže se iz Hrvatske gospodarske komore. Ukupna pokrivenost uvoza izvozom kod poljoprivredno-prehrambenih proizvoda od samo 60 posto ukazuje na opću nisku konkurentnost i nedostatan obujam domaće proizvodnje primarnih poljoprivrednih proizvoda i proizvoda prehrambeno-prerađivačke industrije. Posebno nas trebaju brinuti one kategorije u kojima je pokrivenost uvoza izvozom manja od 50 posto, a to su upravo meso, mlijeko i mliječni proizvodi, povrće i voće, kaže potpredsjednik za poljoprivredu HGK Dragan Kovačević.

Kupujmo hrvatsko!

GRAĐANI MORAJU POSTATI AMBASADORI AKCIJE ZA PROMIDŽBU i PLASMAN NAŠIH PROIZVODA – Evo i nastavka na prethodni prilog, pa razmislite i zaključite: Na listi prepoznatljivih kvaliteta Hrvatske ne smijemo zaboraviti svoje rad, vještinu, kreativnost i znanje pretočene u vrhunski proizvod ili uslugu. Trebamo biti jednako ponosni na maslinovo ulje i sir kao i na nogometni zgoditak. Svi znamo kako je teško biti poduzetnik i plasirati bilo kakav proizvod na izrazito konkurentno tržište. Svi ovdje na akciji Kupujmo hrvatsko! prisutni izlagači, a ima ih više od 300, u tome su uspjeli, i mi im od srca čestitamo.  Ali ni oni ne mogu naprijed sami, stoga pozivam sve hrvatske građane da postanu ambasadori akcije Kupujmo hrvatsko, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na otvaranju nedavne akcije Kupujmo hrvatsko u Zagrebu na Trgu bana Jelačića.

Zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Olivera Majić naglasila je da ova akcija iz godine u godinu promiče domaće znanje inovativnost i trud. Zahvaljujemo proizvođačima i pružamo im iskrenu potporu, ponajprije kupovinom domaćih proizvoda. Povezivanjem ćemo svojim kupcima omogućiti da imaju što veću dostupnost kvalitetnih hrvatskih proizvoda. Zagreb se etablirao kao turistička destinacija i tu moramo ugraditi što više domaćih proizvoda u stvaranje specifične ponude i slike koju šaljemo u svijet. Naša tradicija, domaća proizvodnja, mirisi i okusi lokalne gastronomije ono su što će nas izdvojiti iz konkurencije, poručila je Majić.

U promociji kvalitetnih domaćih proizvoda pomogla su i poznata lica glumačke scene poput Zijada Gračića, Kostadinke Velkovske, Siniše Ružića, Roberta Kurbaše, Tare Rosandić, Ines Bojanić, Mirne Medaković, Semente Rajhard ….

HGK s ciljem stvaranja vizualnog identiteta kvalitete domaćih proizvoda i usluga dodjeljuje znakove Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko, a proizvodi koji ih nose stoje uz bok svjetskim brandovima. Za promociju znakova HGK je u suradnji s Ministarstvom gospodarstva poduzetništva i obrta osigurala 7,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava. To je prilika svim mikro, malim i srednjim tvrtkama da ostvare potporu za stjecanje prava uporabe znakova kvalitete HGK i tako još jače brandiraju svoje proizvode.

Akcija Kupujmo hrvatsko napravila je velik iskorak u osvještavanju važnosti kupovanja domaćih proizvoda. Posljednje istraživanje HGK pokazalo je da 78 posto građana vodi računa o kupnji hrvatskih proizvoda te je čak njih 86 posto spremno izdvojiti više kuna za kvalitetan domaći proizvod. Akcija se nakon Vukovara, Rijeke i Zagreba, nastavlja u Bjelovaru. Specijalizirani projekt Kupujmo hrvatsko – hrvatski proizvod za hrvatski turizam održat će se u studenome u Zagrebu. ♣

Vinski namještaj

KRASAN MEBLŠTIK i NAHKASN MOGUĆEG UGODNOG  IZNENAĐENJA – U dosta slučajeva u kušaonicama vina bilo kod proizvođača bilo u vinotekama bilo u ugostiteljskim objektima, kao ukras – ali ukras i uporabne vrijednosti (može služiti kao polica, stol…) – rabe se drvene kutije u koje proizvođači pune svoja najbolja i najskuplja vina odnosno kutije predviđene pri darivanju vina. U vinogradarsko/vinarskoj obitelji Batič dosjetili su se uporabe drvene kutije za vino kao namještaja u stanu. Evo primjerka krasnog meblštika (starozagrebačka terminologija porijeklom iz vremena Austrije i Austro-Ugarske; Möbelstück=komad namještaja) i nakhasna (Nacht Kasten = noćna kutija sa svjetiljkom, obično pored kreveta) mogućeg ugodnog iznenađenja, naime u ovakvoj kutiji-namještaju bi iz razloga stabilnosti moralo biti nešto teško, pa, zašto ne – kakva velika 15 ili 18 litarska puna boca (nabukodonozor = 15 l; salomon = 18 l)… ♣

Za bolju promidžbu proizvoda i teritorija

VIGNAIOLI di RADDA – U Toscani je u poslovnom smislu iznimno jak Konzorcij za vino Chianti Classico docg, međutim unutar te apelacije u pojedinim užim područjima počeli su se okupljati lokalni proizvođači vina i u posebne manje udruge kroz koje bi još bolje promovirali upravo svoj uži teritorij na kojemu proizvode vino Chianti Classico docg.

Nakon nedavnog osnutka udruženja vinogradara/vinara područja općine Gaiole in Chianti, sad su kao marketinška udruga izašli i vinogradari/vinari  oblasti Radda in Chianti. Naziv udruge: Vignaioli di Radda. Cilj je kroz širenje informacije o tome da se grožđe proizvodi iz vlastitih vinograda i uglavnom od domaćih sorata te i na prirodi prijateljski način (organski odnosno biodinamički uzgoj) promovirati zdravi proizvod i predio u kojemu se rađa. Osnivači i članovi udruge su: Borgo La Stella, Borgo Salcetino, Brancaia, Cantina Castelvecchi, Caparsa, Castello di Albola, Castello di Volpaia, Castello di Monterinaldi, Colle Bereto, Fattoria di Montemaggio, Istine, L’Erta di Radda, Monteraponi, Montevertine, Podere Capaccia, Podere l’AJa, Podere Terreno alla Volpaia, Poggerino, Pruneto, Tenuta Carleone di Castiglioni, Terrabianca, Val delle Corti, Vignavecchia. Predsjednik udruženja je Roberto Bianchi (Val delle Corti) a dopredsjednik Martino Manetti (Montevertine). ♣

Elysée Palace

Francuski predsjednik Emmanuel Macron

VINSKI PODRUM FRANCUSKOG PREDSJEDNIKA OTVOREN ZA JAVNOST – Vinski podrum francuskog predsjednika službeno je otvorio svoja vrata za javnost. Emmanuel Macron odlučio se na taj potez kako bi, rekao je, bolje promovirao francusku baštinu. Podrum će biti dostupan za obilazak u posebnim progodama, a za razgled su, uz prethodnu najavu, raspoloživi ne samo prostor gdje se čuvaju butelje nego i podzemna kuhinja.

Predsjednički podrum u Francuskoj, uređen 1947. godine, čuva oko 14.000 butelja vina, koja se poslužuju na službenim ručkovima i večerama pogotovu prigodom predsjednikovih susreta sa stranim diplomatima. Zastupljena su sva francuska vinorodna područja, međutim ipak većinu boca – oko 50 posto – čine one iz Bordeauxa, nekih 25 posto od ukupnog broja butelja otpada na burgundijska vina. Vina koja se poslužuju na službenim prijemima, ručkovima odnosno večerama biraju se po tome da najbolje odgovaraju sljedovima u obroku, time se, dakako, nastoji na najbolji način prezentirati visoku francusku gastronomiju. ♣

_______________________________

In Memoriam

CHEF JOËL ROBUCHON – U Ženevi je u 73. godini preminuo znani chef Joël Robuchon, desetljećima  jedan od najvećih svjetskih majstora kuhače, nositelj titule Kuhar Stoljeća kojom se diče još samo Paul Bocuse, Frédy Girardet i Eckart Witzigmann. Robuchon je svoju kuharsku karijeru do svjetskoga vrha počeo graditi  u šezdesetim godinama prošlog stoljeća u restoranu Relais de Poitiers. Godine 1981. u Parizu je otvorio svoj prvi restoran, s nazivim Jamin. Nakon samo tri godine rada dobio je tri Michelinove zvjezdice! Kao briljantni poduzetnik oformio je internacionalni lanac restorana i nadobivao se još dosta prestižnih Michelinovih zvjezdica…  ♣  SuČ – 08/2018

Vrednovanja vina/BAKHOV NEKTAR U FOKUSU – DA LI BAŠ UVIJEK i NA BESPRIJEKORAN NAČIN

 

KROZ

 

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

S KRAJEM PRVE POLOVICE KALENDARSKE GODINE ZAVRŠAVA NAJVEĆI BROJ NAJVAŽNIJIH MEĐUNARODNIH OCJENJIVANJA PLEMENITE KAPLJICE. NA SJEVERNOJ POLUKUGLI ŽELI SE NA VRIJEME, tj. PRIJE POČETKA TURISTIČKE SEZONE OBAVIJESTITI JAVNOST o DOBRIM, BOLJIM TE NAJBOLJIM VINIMA. NEKA OCJENJIVANJA ODVIJAJU SE i NA JUŽNOJ POLUKUGLI, KAD JE KOD NAS LJETO A KOD NJIH ZIMA, a TREĆI DIO ZNAČAJNIJIH OCJENJIVANJA u GODINI SLIJEDI NA SJEVERNOJ POLUKUGLI u PERIODU OD ZAVRŠETKA PUNE LJETNE TURISTIČKE SEZONE PA DO UOČI POČETKA PREDBOŽIĆNE i PREDNOVOGODIŠNJE SHOPPING-GROZNICE. PROŠAO SAM MNOGA DOMAĆA i SVJETSKA OCJENJIVANJA, PA EVO NEŠTO DOJMOVA ZA ONE KOJE ZANIMAJU INAČE ŠIROJ JAVNOSTI MANJE POZNATA STRANA TIH DOGAĐANJA i ONO ŠTO PRETHODI GLAMURU DODJELE MEDALJA

Otkako je svijeta postoji stremljenje za potvrđivanjem i iskazivanjem toga tko je u kojemu segmentu bolji te što je unutar neke istorodne kategorije bolje. U neko prijašnje vrijeme ljudi su se natjecali na razne načine i u raznim disciplinama lako moguće tek s motivom druženja a i zadovoljenja tak vlastitog ega. A onda se, logično, uvidjelo da bolji rezultat neke performanse može donijeti neku materijalnu korist pojedincu koji se natječe, ali i organizatoru natjecanja. Valjda najbolji današnji primjer sprege novca s takmičenjima je nogomet: koje li se milijarde vrte unutar nogometnoga svijeta, a koji li se milijuni vrte oko (ponaj)boljih igrača!… Bogme, lijepe se cifre vezuju i uz pojedina vina.

Saalbau, Neustadt an der Weinstrasse, Palatinat (Pfalz), Njemačka: MUNDUS VINI, ocjenjivanje u tijeku

Danas – govorimo li o proizvodima – vlada hiperprodukcija svega. Nakon što se uvidjelo koliko su naprosto nužni kvalitativna selekcija i jasna objava rezultata te selekcije prema javnosti, tj. konzumentu kao kupcu, a i nakon što se, s jedne strane, vidjelo da se boljim uspjehom na strukovnom vrednovanju proizvod i ponuđač mogu i osjetno izdignuti nad konkurencijom i da to omogućuje ostvarenje značajne materijalne koristi odmah i izravno a onda i još i naknadno, pa kad se, s druge strane, vidjelo koliko se isplati i ulagati u organizaciju tih strukovnih vrednovanja, natjecanja u grupama posebno onoga što se pokazalo naročito atraktivnim za (naj)širu javnost a među tim proizvodima je i vino, ocjenjivanja plemenite kapljice hitro su se množila i danas ih je već bezbroj. Na svakom ćošku je neko lokalno vrednovanje Bakhova nektara, pa su tu, onda, uzlazno, regijsko, pa nacionalno i internacionalno natjecanje, zatim i izdvojena specijalizirana ocjenjivanja vezana samo uz neki stil vina ili uz neku pojedinu sortu, a iznad se, u manjem broju ali zato kao najsnažnije institucije po utjecaju na široku publiku, pokazuju ona globalna takmičenja, pogotovu ona uz koja ili iza kojih stoji i kakvo snažno medijsko tijelo. Konkretno, postoje britanski Decanter World Wide Award (revija Decanter), njemački Mundus Vini (nekih sedam specijaliziranih časopisa vezanih uz vino i pića), International Wine Competition, pa svake godine u drugo mjesto/grad/državu seleći Concours Mondial de Bruxelles (Vinopress), zatim Finger Lakes u SAD, Michelangelo u Južnoafričkoj Republici… Unatrag koju godinu otkako se jače počeo otvarati Istok veća ocjenjivanja vina organiziraju se i u Aziji, osobito u Kini.

IGRA VELIKIH BROJEVA

Broj skupljenih uzoraka kod nekih od tih ocjenjivanja ne samo da dostiže nego već i prilično nadmašuje 10.000 na godišnjoj razini, a svake se godine i povećava. Decanter World Wide Award 2018 hvali se sa zaprimljenih nekih 17.000 različitih etiketa vina! Mundus Vini, koji se posljednjih nekoliko godina odvija u dvama terminima – u veljači te potkraj kolovoza/početkom rujna – u 2017. je zamalo premašio 10.000 uzoraka. Ovogodišnji Concours Mondial de Bruxelles, održan u Pekingu/HaiDianu (Bejing HaiDian), privukao je 9180 uzoraka i u tri dana kušanja okupio 351 degustatora s cijeloga planeta. Na takvim velikim vrednovanjima koja nekad traju i do tjedan dana okupi se i po eto i više od 350 pomno izabranih strukovno potkovanih degustatora iz čitavoga svijeta, iz raznih profesija tijesno vezanih uz vino, dakle, enolozi-proizvođači, sommelieri, vinski trgovci, vinski novinari… I dok su enolozi, pogotovu oni izravno uključeni u proizvodnju, bitni jer temeljito poznaju tehnološke procese i najbolje znaju što su mane a što vrline vina, dotle su sommelieri, ugostitelji, vinski trgovci i pogotovu specijalizirani novinari bitni i stoga što su u manje-više izravnom dodiru s potrošačima i potencijalnim kupcima dakle odlični su prenositelji informacija i te kako korisni, bitni za plasman vina.

Ocjenjivačka komisija na Mundus Viniju: među degustatorima u komisiji iz Hrvatske je, za gornjim stolom na slici, enolog i dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba mr. Franjo Francem

Vjerojatno se mnogi i proizvođači i ljubitelji plemenite kapljice pitaju kako teče neko, pogotovu veliko svjetsko ocjenjivanje, pa evo prikaza kako sve to funkcionira, barem po onome što je vidljivo sa strane degustatora.

U najvećem broju slučajeva degustacije traju od tri do pet dana i odvijaju se u tijeku prijepodneva, od oko 9 pa do oko 13 sati, potom je ručak a onda, popodne, budu vrlo zanimljivi sadržaji za degustatore – obilasci prirodnih ljepota i kulturno povijesnih znamenitosti u okruženju, posjeti raznim proizvođačima u bližem a nekad i širem kraju od mjesta održavanja vrednovanja, zatim masterclassovi, vođene degustacije… Na dan okupljanja degustatora organizator ocjenjivanja običava u ranije popodne za kušače prirediti mali tečaj vezan uz sâmo kušanje, za one koji su već bili na ocjenjivanju to je dobar podsjetnik na kućni red  tj. na što trebaju jače obraćati pažnju, a za debitante izvor informacija o tome. Concours Mondial de Bruxelles, koji svake godine svoj Contest priređuje u drugome gradu i zemlji, uveo je, na dan okupljanja degustatora uvečer, dakle tik pred početkom ocjenjivanja, nešto vrlo korisno: upoznavanje kušača s vinskom stvarnosti zemlje koja te godine ugošćava CMB-ocjenjivanje. Najčešće netko od onih koji vode vinsku branšu dotične zemlje na početku programa iznese osobnu vinsku kartu države a onda slijedi mini-revija domaćih vinara i njihovih vina. Jedino sam svojedobno na ocjenjivanju u sklopu veronskog sajma Vinitaly doživio da se ocjenjivalo ne samo prije podne nego i nakon ručka, popodne, a ležerni ugodni družbeni trenuci za degustatore bili su u večernjim satima, također se išlo u posjetu nekom uglednom vinskom podrumu gdje su ponuđene večere i degustacije.

Kušači su u velikoj dvorani raspoređeni za stolovima po komisijama od po pet do sedam članova, uključujući i predsjednika komisije. Organizator nastoji da u svakoj komisiji bude barem po jedan enolog, vinski trgovac, sommelier, vinski novinar, a trsi se i u tome da kušače izmiješa  po nacionalnosti. Vina se ocjenjuju naslijepo, dakle kušač ne zna naziv vina a ni ime odnosno naziv proizvođača.

Na stolu pred svakim kušačem su ocjenjivački listići ili tablet. Uz tablice s raspodjelom bodova (tablice za ocjenu mirnog vina i pjenušaca razlikuju se), rubrike su u koje, ako to već nije učinio organizator, treba upisati broj žirija koji ocjenjuje, broj ocjenjivača unutar tog žirija, broj serije (flighta) unutar koje se vino ocjenjuje, i broj (šifru) uzorka koji je na redu. Ispod tih rubrika okvirić je za potpis degustatora. Na ocjenjivačkom listiću još su okvirić unutar kojega se pišu primjedbe na vino, zatim okvirić za stavljanje znaka za diskvalifikaciju vina ako je to potrebno, te okvirići za stavljanje znaka vezano uz to smatra li kušač da vino zavrjeđuje veliko zlato, zlato, odnosno srebro. Bronca kao nagrada na dosta ocjenjivanja je isključena. Na Mundus Viniju na ocjenivačkom listću uz navod berbe uzorka bude i podatak o tome u koju skupinu vino spada po ostatku neprovrelog šećera, ne rabe se izrazi suho, polusuho, poluslatko i slatko nego se koriste brojke: 0-4 g/lit; 4 do 12 g/lit itd. Na nekim ocjenjivanjima običaj je i navesti to da je vino dozrijevalo u barriqueu. Uz ocjenjivački listić dobije se lista uzoraka koji će se ocjenjivati – vina su, rečeno je, označena šiframa – i redosljed uzoraka po grupama (flightovima). Na tim listama za zabilješke kod svakog flighta zna biti i oznaka zemlje pa i vinogradarske regije odakle je uzorak. Na Mundus Viniju na tim listama redosljeda uz šifru uzorka i godinu berbe bude i navod sorte odnosno sorata od kojih je vino proizvedeno. Vezano uz sorte, kao stanovita pomoć na Mundus Viniju uvedeno je za trajanja kušanja povremeno prikazivanje na ekranu, vidljivome istovremeno svim degustatorima, popisa (crvenih) sorata od kojih vina izvorno karakterizira svjetlija boja, i popisa (crvenih) sorata koje vinu daju tamniju boju. Na papiru je, uz svaki uzorak, ostavljeno i praznog mjesta za bilješke kušača.

______________________________

Mundus Vini 2018 Summer Tasting

WINE EXPORT MEETING – Mundus Vini, osnovan, inače, prije 17 godina, od nekoliko godina unatrag, zbog velikog interesa proizvođača, podijeljen je u dva godišnja izdanja, zimsko (veljača) i ljetno – krajem kolovoza-početkom rujna. U 2018., na nedavno ljetno kušanje najviše uzoraka stiglo je iz Italije (1200), zatim iz Njemačke kao zemlje domaćina (750), pa Portugala (360) i Francuske (310). Mundus Vini je za vinare dobar izlaz u svijet ne samo stoga što je riječ o globalno vrlo renomiranom vrednovanju Bakhova nektara tako da osvojene medalje imaju i te kakvo značenje i veliki su komercijalni potencijal, nego i stoga što organizatoor – novinska izdavačka kuća Meininger Verlag iz Neustadta an der Weinstrasse u vinorodnom Palatinatu svojim raznim – ne samo publicističkim – aktivnostima može pomoći u plasmanu. U sklopu Mundus Vinija je upravo sada u ovom ljetnom izdanju po prvi put održan skup nazvan Wine Export Meeting, cilj kojega je bio proizvođače i izvoznike zainteresirane za ozbiljan izvoz informirati o situaciji na vinskom tržištu u nekoliko država što danas slove kao najvažniji svjetski uvoznici plemenite kapljice. Na premijeri Wine Export Meetinga fokus je bio usmjeren na tržišta Indije, Norveške, Kine, Koreje i Nizozemske.

Na tom velikom svjetskom vrednovanju redovito sudjeluju i hrvatski vinari, i evo kako su naši prošli, sad je na njima i da dobro u tržišnome smislu iskoriste odličja:

Iločki traminac 2011 izborna berba prosušenih bobica od Iločkih podruma osvojio je veliku zlatnu medalju! Čestitke!

Zlato je dosegnuo Pošip 2016 barrique od Kraljevskih vinograda iz Zadra. Vino od iste sorte od istog proizvođača ali iz 2015. i u oznaci s dodatkom Prestige osvojilo je srebrnu medalju.

Srebra su pripala još i Graševini 2017 (vrhunsko, suho) Kutjeva d.d., Graševini 2017 Turković i Maximu d’Oro 2016 također od Kutjeva d.d., zatim Chardonnayu Vezak 2017 od Badela 1862 i Montironu 2017 od Agroprodukta.

Na ovo ljetno ocjenivanje na kušanje komisijama koje su ukupno brojale 175 degustatora iz 40 zemalja podastrt je 4311 uzorak vina iz svih važnijih vinorodnih područja svijeta. Najviše medalja osvojili su Talijani – 483, na drugom su mjestu Španjolci sa 309, a na trećemu domaćini Nijemci sa 293 medalje. Kvintet najnagrađivanijih čine još Portugalci, sa 154 medalje i Francuzi sa 114 medalja. ■

___________________________________________

Mundus Vini – u žiriju, pod vodstvom predsjednika Andreje Gabriellija iz Rima (četvrti slijeva), bio sam i ja

Stručne službe iz organizacijske ekipe, na temelju podataka s etikete i podataka s popratnog dokumenta dostavljenog s uzorkom od strane proizvođača, nekoliko dana prije početka degustacije definiraju – uzimajući u obzir godište berbe (u pravilu ide se od mlađih vina prema starijima), sortu, vinorodno poručje, sadržaj alkohola i količinu neprovrelog sladora – redosljed posluživanja uzoraka. Za svaku komisiju određena je po jedna osoba – najčešće je riječ o učenicima ugostiteljskih škola koji time obavljaju i svoju redovnu praksu – za točenje vina. Pred svakim degustatorom je po nekoliko vinskih čaša tulipanova oblika, najčešće po četiri ili pet, posebno je čaša za vodu. Svaki kušač ima svoju posudu za ispljuvavanje vina, ubrus, tanjurić s pecivom neutralna okusa.

Uglavnom se kod tzv. općih ocjenjivanja na koja se šalje kapljica iz niza vinorodnih krajeva svijeta i od niza različltih sorata i mješavina sorata službeno ne traži, barem ne naglašeno, to da se vino vrednuje po svojoj tipičnosti za neki teritorij i neku sortu. Za to postoje specijalizirana ocjenjivanja kao npr. Chardonnay du Monde, Syrah du Monde, Muscat du Monde, Mondial du Sauvignon itd. Ipak, kad su u pitanju najpoznatiji i najpopularniji kultivari na svijetu poput npr. chardonnaya, sauvignona bijeloga, merlota, cabernet sauvignona… očekuje se da kušač pri ocjenjivanju vodi brigu o sorti.

Unutar tablice s bodovima navedeni dijelovi za ocjenu su: Izgled (boja i bistroća, kod pjenušaca i perlanje), Miris te Okus (za obje posebno: jačina, iskrenost, kvaliteta, kod pjenušaca perlanje i u ustima), Tijelo/Struktura (negdje međutim rubrika Tijelo/Struktura nije izdvojena pa je taj dio riješen odgovarajućim povećanjem bodova u rubrici Okus pa i u rubrici Perzistencija a tu je riječ o dužini – i aromatskoj trajnosti – vina u ustima, i Opći dojam. Uz svaki taj dio idu stupci: odlično, vrlo dobro, dobro, zadovoljavajuće, nezadovoljavajuće sa, u svakome od stupaca, ponuđenim odgovarajućim brojem bodova. Zbroj ponuđenih bodova u stupcu odlično daje 100. Na listićima odnosno tabletima na nekim ocjenjivanja uz brojčani dio daju se na izbor za (obvezno!) zaokruživanje i određeni tipični izrazi – pridjevi – na temelju kojih je moguće sastaviti opis vina.

Ocjenjivački listić na Mundus Viniju: lijevo je tablica na kojoj se upisuju bodovi, dakle brojčani dio, a desno na listiću je opisni dio, prazni kvadratići popunjavaju se križićima

Ocjenjivački listići na Concoursu Mondial de Bruxelles: gornji, je za mirno vino, a donji, žuti, za pjenušce

Popratni papir s redosljedom kušanja uzoraka, koji su označeni po seriji/flightu, rednom broju točenja i godinom berbe

Ocjenjuje li se s uporabom tableta, na ekranu uz gore navedene rubrike koje treba popuniti prikazan je i mjerač vremena koji degustatoru pokazuje koliko ima ukupno minuta za ocjenu vina i koliko mu još preostaje vremena. Kad istekne predviđeno vrijeme za ocjenu uzorka predsjednik komisije kod sebe na ekranu može vidjeti ocjene svih članova komisije, a i svaki član komisije može vidjeti krajnju ocjenu ostalih članova. Kompjuter na temelju svih tih ocjena odmah prikaže i zajedničku ocjenu cijele komisije za to vino. Svaki član komisije, pogotovu ako je sa svojim bodovima u raskoraku s ostatkom grupe, ima priliku razmisliti i eventualno korigirati se. Kod ocjenjivanja na papirnim listićima, predsjednik komisije skupi sve listiće, i ako ima većih razlika u bodovima od ocjenjivača do ocjenjivača po pravilu slijedi diskusija s ciljem da se stavovi usklade. Listići s ocjenama odlaze na obradu na središnji kompjuter tako da se krajnji rezultat dok su oni još za stolom predsjednika ne zna točno, nego otprilike, po dojmu predsjednika odnosno po sposobnosti brzog računanja predsjednika komisije kad vidi ocjene. Ako je jača razlika između najniže i najviše ocjene ekstremi se odbacuju, a ako samo jedan ocjenjivač odskače ili uvis ili prenisko i ako ustrajava na toj svojoj ocjeni bila ona previsoka ili preniska jedno od rješenja je da se ta ocjena zanemari.

Na većini vrednovanja koristi se sustav do 100 bodova. Na ocjenjivanjima na kojima se radi po metodi do 100 bodova pragovi za medalje nisu svuda jednaki, što je prilično nezgodno jer nešto što je kod nekih ocjenjivanja tek srebro na drugim ocjenjivanjima je već zlato! A to, eto, po meni, nije dobro zato što bi zlato, kad je već izabrano i kao sinonim kvalitete, a i kao podloga je valute, trebalo svuda sjati jednako. Neka ocjenjivanja drže se OIV-ove tablice koja srebro predviđa za osvojenih 80 do 84,99 bodova, zlato za 85 do 89,99 bodova, a veliko zlato za 90 do 100 bodova. Na Concoursu Mondial de Bruxelles srebro se dobiva s 84 boda pa do 86,5 bodova, zlato od 86,6 bodova do 91,99 bodova, a veliko zlato je od 92 do 100 bodova. Mundus Vini ima sljedeće pragove: srebrno odličje je od 85 do 89,99 bodova, zlatno od 90 do 94,99, a veliko zlato je od 95 do 100 bodova. S obzirom da se danas uz dovoljno higijene i ponešto suvremene opreme sasvim lako pri ocjenjivanju stiže do 85/100 bodova, ovako kako je s pragovima – malo strožije – na Mundus Viniju i na Decanteru čini mi se najboljime. Na ocjenjivanjima, koja s obzirom na važnost objektivne informacije trebaju maksimalno biti okrenuta potrošačima kao logičnom i nužnom završnome dijelu života vina, ne smije se niskim pragovima za medalju podilaziti proizvođačima da bi ih se s većim izgledima za zlato navelo da se svake godine prijave na ocjenjivanje u većemu broju…

Ocjenjivački listić na Vinu Slovenija u Gornjoj Radgoni

 

Aplikacija za ocjenjivanje na tabletu, na Vinu Ljubljana. I ovdje se uz brojčano-bodovno očitovanje traži i opis vina

 

Listić revije Svijet u čaši za ocjenjivanje mirnog vina. U odnosu na klasičan listić OIV-a ovdje su neke manje izmjene koje su po meni dobre radi kvalitetnijeg ocjenjivanja vina, posebice kad se traži autentičnost izričaja s obzirom na terroir gdje se vino rađa. Broj bodova smanjen je za izgled te jačinu mirisa i okusa, a povećan, i kod mirisa i kod okusa, u rubrici iskrenost

_______________________

LEGENDA (Svijet u Čaši) -Da bi se znalo što koji bodovi odnosno koji rasponi bodova znače, postoji, dakako, LEGENDA, s kraćim objašnjenjima i navodom medalja pripadajućih pojedinom rangu bolje vrednovanih uzoraka. Iskusni ocjenjivači to već, naravno, imaju u glavi, ali uvijek na ocjenjivanjima bude i debitanata. I za potrošače je nužno znati što vinu donose koji bodovi. Kako se ponegdje vina ocjenjuju i drugim bodovnim sustavom, primjerice do 20 bodova, a na nekim manjim skupovima i do 5 bodova, u zagradama su uneseni preračuni u odnosu na 100-bodovni sistem

Velika zvjezda ili Veliki zlatni grozd / Champ, Big Golden Grape – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno!/Brilliant! Impressive! Unique!

     ♣ ♣ ♣ ♣ ♣  –  Velika zlatna medalja / Great gold medal95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino /Excellent,  with character, elegant, classic great wine

    ♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja / Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

   ♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja / Silver medal85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i  s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, for the exigent consumer

   ♣ ♣  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting.

 ♣ 7179 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, still acceptable for everyday use

Ispod/under  71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

__________________________________________

 ⇑ = trošiti sada / drink now best with food •   = trošiti, bez žurbe, uz hranu, ili još pričuvati, jer vino može potrajati u dobroj kondiciji / drink now, with food, or keep it because the wine has enough strenghth to endure more time in a good shape •  = čuvati duže, vino ima snagu, i  šansu da se s vremenom u butelji kroz razvoj i bitno poboljša / keep, because the wine have a chance to develop significantly with the time in the bottle. ■

____________________________________________

Listić na ocjenjivanju Emozioni dal mondo: Merlot e Cabernet insieme, u Bergamu

U Bergamu na Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme – na gala-večeri nakon ocjenjivanja slavlje uz dobitnika zlatne medalje. Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet vrlo je ugodno, u danu je između 30 i 35 uzoraka, žurbe i vremenskog pritiska nema. Za razliku od drugih ocjenjivanja vina gdje u komisiji bude od pet do sedam degustatora, u Bergamu ih je ukupno 12! Termin je sredina listopada

20 BODOVA

U Velikoj Britaniji često rabe sustav do 20 bodova. Pa onda, želi li se usporedba kvalitete s uzorcima ocjenjivanjima na natjecanjima na kojima se koristi tablica do 100 bodova, treba pribjeći preračunavanju. Ovdje i donosim rezultate takvog preračunavanja tako da se vidi što bi bilo što kao rang kakvoće prikazan metodom do 100 bodova, zatim metodom do 20 bodova i metodom do pet bodova kakva se također zna rabiti na nekim jednostavnijim vrednovanjima.

Na ocjenjivanju Decanter World Wide Award 2018, na kojemu je, inače, ove godine bilo 190 vina iz Hrvatske, među 270 degustatora iz različitih krajeva svijeta kao ocjenjivači iz Hrvatske sudjelovali su sommelieri Siniša Lasan i Mario Meštrović.

Ja, iako sam bio pozivan, nisam tamo otišao, pa atmosferu prenosi Siniša Lasan koji na DWWA sudjeluje već nekoliko godina. Evo dakle ugrubo i prikaza rada.

– Ocjenjivanje za Decanter World Wide Award u Londonu bude kroz nekoliko dana, u vremenu od 10 do 17 sati.  Dnevno se kuša od 70 do 80 vina. Kušačima se daje informacija o zemlji porijekla vina i o vinogorju, zatim o sorti/sortama, kategoriji u smislu ostatka neprovrelog sladora i o tome je li bilo u drvu ili ne. Nema ocjenjivačkih listića s numeričkim tablicama nego se bilježe dojmovi o kušanom uzorku i onda se na temelju toga opisa iz glave predloži broj bodova za svaki uzorak. Decanterovi pragovi za zlato su, po tablici do 100 bodova, sljedeći: za zlato od 95 do 100 bodova, za srebro od 90 do 94 boda, za broncu od 86 do 89 bodova, a za preporuku od 83 do 85 bodova. DWWA daje još dodatna priznanja, kao nešto najviše, to su platinasta medalja Platinum Best in Category, za najbolje vino izabrano među uzorcima s osvojenom zlatnom medaljom, te, kao top-topova, Platinum Best in Show – veli Lasan.

U jednoj prostoriji smješteno je po pet komisija, a u svakoj komisiji je po pet članova, plus predsjednik. Postoji nekoliko instanci kušanja. Nakon prve, kušani uzorci idu na ponovnu degustaciju na višu nivo gdje ih vrednuju iskusniji kušači. Poslije svake određene degustirane grupe, u kojoj zna biti od devet do 12 uzoraka, diskusija je o svakome vinu i o ocjenama koje je ono dobilo. Na tu diskusiju pozvan bude regionalni predsjednik, Master of Wine, koji je dobar poznavatelj upravo regije odakle dolazi vino. Svaki kušač brani svoj stav, i ako kroz raspravu uvidi da je predložio prenisku ili pak previsoku ocjenu može se korigirati i tada se za svaki uzorak odredi ocjena komisije iz te prve instance. Uzorci koji su na toj prvoj instanci osvojili zlatnu medalju idu na novo kušanje, na stepenicu iznad, kušači su tu redom nositelji titula Master of Wine i Master Sommelier, i oni na temelju svojega kušanja potvrđuju odnosno opovrgavaju zlato.

Zagrebački sommelier Siniša Lasan, u ljetnoj sezoni na privremenom radu u Dubrovniku, već nekoliko godina zaredom ocjenjivač je na Decanterovom World Wide Awardu u Londonu. Sad mu se pridružio i sommelier Mario Meštrović, na slici s Veronique de Freitas iz Decanterove ekipe za pronalaženje kvalitewtnih degustatora za DWWA. Pozvala je bila i mene, ali – zahvalio sam se

__________________________________

OSOBNA KARTA VINA – Za dobru prezentaciju vina, pogotovu stoga što je danas ponuda silno velika a i pogotovu stoga što ima dosta vina koja su skupa do jako skupa pa je logično da potrošač – makar mu novac za platiti možda i nije problem – koji ne zna ništa ili zna vrlo slabo o nekom takvome malo skupljem ili jako skupom vinu prije nego što rukom pođe u džep po novčanik želi imati detaljnu informaciju o tome što kupuje i za što to plaća masno. Revija Svijet u čaši koja je prva u Hrvatskoj uvela rubriku Potrošački putokaz na način kako to rade ugledni inozemni vinski časopisi u svom Potrošačkom putokazu, uz ocjenu i opis kapljice, daje i neku vrstu osobne karte za vina što ih predstavlja, i evo je na uvid. Izgleda vrlo opširno, ali tu su samo pojmovi koje valja označiti, i izdvojiti u opis.

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  00  (mpc/pp: SMLXLXXLXXXL) NAZIV VINA 20??NAZIV/IME PROIZVOĐAČAPORIJEKLO/ORIGIN:  ? ■ VINOGRAD/VINEYARD: ? • ravnica/plein – visoravan/plateau – kosina/slope – strmina/steep slope: ?° • ekspozicija/exposition: jug/south zapad/west sjever/north istok/east • nadmorska visina/altitude: ?  m • tlo/soil: ?  • (mikro) klimatski uvjeti/microclimate conditions: toplo-vruće danju ljeti/during summer warm or hot days – svježe noći/fresh nights – temperaturna razlika dan-noć/temperature difference day-night: značajna/significant = ? °C – povjetarac/permanently (slightly) windy – sunčani dani u godini/sunny days in a year: ? – oborina/precipitations: ? mm • sorta/variety: ? • gustoća sadnje/plantation density: ? /ha • loze mlade/young vines – stare/vines are old: ?  godina/years • prinos po trsu/yield per vine: ?  kg – po hektaru/per ha:?  t – ? hl • pristup u trsju/approach in the vineyard: konvencionalan/conventional – prirodi prijateljski/nature friendly – ekološki-organski/organic – biodinamički/biodynamic • berba/harvest: u više navrata/in several times ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa/special selection of grapes • grožđe prosušivano/grapes dried: na trsu/on vine – u sušari/in the drying rooms • vinifikacija/vinification hladna maceracija, bez alkoholnog vrenja/cold maceration without alcoholic fermentation: ? dana/days – temperatura/temperature: ? °C • maceracija, i uz nju alkoholno vrenje/skin contact and with it alcoholic fermentation: ? dana/days • kvasci/yeasts: vlastiti, autohtoni, divlji/own indigenous ones – kupovni selekcionirani/bought, selected ones • aditivi/additives: ne/no – da/yes (koji/which one(s):  • posuda/container: inoks (macerator/ vinimatic) – kaca/vat – drvo/ wood – plastika/ plastic – amfora/ amphora • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana: da, do maksimalno: ? °C / temperature of the alcoholic fermentation controlled: ne/no – da/yes_maximum: ? °C • malolaktika/malolactic: da/yes – ne/no • dozrijevanje/maturation: ? mjeseci/months • inoks/stainless steel – beton/concrete – amfora/amphora – velika bačva/big barrel (  hl) – tonneau (500 – 700 ℓ) – pipa (534 – 574 ℓ) – barrique (225 ℓ) – pièce (228 ℓ) – gönci (136 ℓ) • drvo/wood: novo/new – rabljeno/used • slavonska/slavonian – mađarska/hungarian – francuska/french – američka/american hrastovina/oak – proizvodnja/production: french – american – Italian – other: ? • bagrem/acacia • kombinirano/combination: inoks ? % – beton/concrete ? % – drvo/wood: ? % • na kvascu/on the lees: ? mjeseci • nebistreno/not clarified – nefiltrirano/not filtered • u boci, prije izlaska/in the bottle before leaving the cellar: ? mjeseci/months ■ SPECIJALNO SLATKO DESERTNO LIKERSKO/SPECIAL SWEET – DESSERT – LIQUOR ■ PJENUŠAC, metoda/SPARKLING, method: klasična/classical, tradicijska champenoise (drugo vrenje u boci) – charmat (vrenje u cisterni) – gazirano – biser • bazno vino/base wine: mlado/young – staro jednu godinu/old one year – nekoliko godina/old several years • degoržirano nakon koliko vremena od završetka vrenja/degorged after how many time staying on the lees: ? ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi – pdo) predikatno/prädikatswein vrhunsko/premium kvalitetno/quality prirodno pjenušavo/natural sparkling s k.z.p. (zaštićeno porijeklo/zozp-pgi) – stolno/table wine – kakovostno zgp  ptp – pdo – pgi – vin de pays régional a.o.c. villages 1er cru grand cru propriétaire récoltant (vlasnik, vinogradar) négociant (onaj tko kupuje grožđe i prerađuje ga pa prodaje vino, trgovac) – d.o.c. d.o.c.g. i.g.t. – d.o. joven crianza reserva gran reserva pago – Prädikatswein Grosses Gewächs 1 Gewächs Deutscher Qualitätswein – quality wine – DAC – DHC minosegi szaraz feher vörös bor aszu • nature (pas dosé) extra brut polu suho slatko / dry – off dry – semi sweet – sweet • 00,0 vol% • ukupna kiselost/total acidity: ? g/ℓ • hlapljiva kiselost/volatile acidity: ? g/ℓ • pH: ? • suhi ekstrakt/dry extract: ? g/ℓ • ostatak sladora/residual sugar: ?  g/ℓ • SO2 ukupno/total: ? mg/ℓ ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,20 ℓ – 0,375 ℓ – 0,50 ℓ – 0,75 ℓ (količina/quantity:  ? boca/bottles) – 1,0 ℓ – 1,5 ℓ (?) – 3,0 ℓ (?) – 4,5 ℓ (?) • boca/bottle, model: bordeaux – bourgogne – loire – rhône – champagne – rhein – alsace – albeisa (Piemonte) – tokaj – bocksbeutel (Franken) – clavelin (Jura) • normalna/normal – modificirana/modified – visoka/tall vitka/slim niska/low zdepasta teška/heavy – ekstravagantna/extravagant – po tradiciji odgovara vinu/by the tradition suitable for the wine: da/yes – ne/no • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious – uredan/correct – dugačak/long – srednje dužine/medium lenghth – kratak/short – običan/cheap • DIAM (5 10 30) • klasičan plastični/classical plastic one • zatvarač/closure: na navoj/screwcap (Stelvin) – stakleni/glass ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant – decentno/decent – uredno/OK – skladno/harmonious – nemarno/careless • etiketa/label: privlačno/attractive – inventivno i originalno/inventive & original – prepoznatljivo iz daleka/recognizable from far – zanimljivo/interesting – jednostavno/simple – obično/ordinary – pretrpano/to much of everything – ružno/ugly – kič/kitsch – u jednom dijelu, oko boce/in one part  around the bottle – u dva dijela/in two parts – pregledno, čitljivo/visible, readable: dobro/good – teško/hardly, slabo/badly ■ PAKIRANJE/PACKAGING: profinjeno/refined – obično/normal • boce umotane u papir – stavljene u kartonsku drvenu kutiju/bottles wraped in paper and put into the cardbox – wooden case • komada/bottles: 6 9 12 ■ ODNOS SADRŽAJ–CIJENA/QUALITY-PRICE RATIO: izvrstan/excellent  – vrlo dobar/very good – dobar/good ■ PREPORUČUJEMO!/RECOMMENDED! ■ OPĆENITO O POSJEDU/IN GENERAL ABOUT THE ESTATE: www. ?

Predložni izrazi prikladni za opis ocijenjenog vina, gore na hrvatskom, dolje na engleskome

__________________________

CIJENE, u maloprodaji (mpc) / PRICES, retail (pp),  0,75 ℓ: S = small (do 35 kn; till 5 €) • M = medium (36-75 kn; 5-10 €)  • L = large (76-110 kn; 10-15 €) • XL = extra large (111-150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-220 kn; 20-30 €) • XXXL = to large (iznad/over 220 kn; 30 €) ■

___________________________

Prvo nacionalno ocjenjivanje hrvatskog vina, u Zagrebu, 2015.,, u organizaciji Udruge hrvatskog vinarstva pri HGK: Zoltan Györffy, mr. Franjo Francem, Ivana Puhelek, prof. dr. Edi Maletić kao predsjednik žirija, Paul Robert Blom, te Iztok Klenar, dopredsjednik Međunarodne unije enologa

Ocjenjivanje u sklopu Dubrovnik FestiWinea, s Bojanom Kobalom kao predsjednikom, te Angelom Muir MW, Sinišom Lasanom, Larsom Thorstensenom, Franjom Francemom, Paulom Robertom Blomom, Anom Agca…

U trenutku rezimiranja ocjenjivanja, kao predsjednik desetočlanog žirija sastavljenog od najjačih europskih biotehnologa, za vrijeme postdiplomskog i doktorskog studija Bioprocess Engineering Course (EFB BEC) u organizaciji Europske federacije za biotehnologiju (EFB), u Bolu na Braču

ODOH JA!…

Prateći animacijske kampanje organizatora, ali i kao dugogodišnji redoviti ili povremeni sudionik nekih od tih ocjenjivanja, primijetio sam da organizatori, posebice oni sa svjetski glasovitih ocjenjivanja, u prvi plan sve više stavljaju naglasak na to koliko je koji od njih svake godine skupio uzoraka više, to je, očito, postalo pitanje prestiža. A jesu li veliki, bolje reći, preveliki i najveći brojevi te kakvoća ocjenjivanja baš uvijek kompatibilni, i doista najuvjerljivije rješenje?

Sudjelovanje na Concours Mondialu de Bruxelles u Plovdivu

_____________________________

CMB KINESKO ISKUSTVO – Concours Mondial de Bruxelles, utemeljen prije 24 godine, svoja je ocjenjivanja u prvom periodu dosta godina imao uvijek u Bruxellesu. Onda se došlo na sjajnu ideju da se CMB svake godine premjesti u neki drugi grad u Belgiji, a slijed toga bio je i premiještanje ocjenjivanja po gradovima i izvan Belgije, u svakom slučaju unutar Europske Unije. Po prvi put CMB je izašao izvan nekadašnjeg komunističkog bloka 2013. godine, kad je ocjenjivanje održano u Bratislavi. Ove godine Concours Mondial de Bruxelles kao svjetsko ocjenjivanje (postoje inače Concours du Brasil i Concours du Chili, kao nacionalna vrednovnja) po prvi je put izašao i s europskog kontinenta, i odvijao se u Aziji! Kad je taj skok u Peking, točnije u njegovu općinu HaiDian najavljivan 2017. na ocjenjivanju u Valladolidu u Španjolskoj, predsjednik ocjenjivanja CMB Baudoin Havaux , u društvu s načelnikom HaiDiana Mingije Chenom, kazao je kako je Kina bio najlogičniji izbor u ovo vrijeme, jer ona je sada druga u svijetu (iza Španjolske) po površini vinograda i postala je jedan od najznačajnijih svjetskih igrača na globalnoj vinskoj sceni.

HaiDian je jedan od 16 pekinških distrikata a nalazi se na sjeverozapadnom dijelu glavnoga grada Kine (Beijing=Peking). Pokriva povšrinu od 430,8 četvornih kilometara. Kina se prostire na 9,6 milijuna četvornih kilometara, a Peking na 16,410. HaiDian je dio znan po tvrtkama iz domene high-tech industrije, ali znan je i po razvijenoj turističkoj ponudi. HaiDian ima 23 muzeja, 15 galerija, 94 knjižnice, 48 kazališta, 810 hotela od čega 29 sa pet zvjezdica, 10944 restorana, 106 pubova, 420 kafića. Kao zaštićeno područje svjetske baštine je Imperijalna palača, nekad carska rezidencija, danas muzej s eksponatima koji odlično predstavljaju povijest i kulturu Kine. Evo nekoliko prizora iz HaiDiana. ■

Zapadni dio HaiDiana Zhongguancun u večernjim satima

Purple Bamboo Park

Jezero Weiming

____________________________

Svijet u čaši na ocjenjivanju Concours Mondial du Sauvignon u Buttriju u Italiji

Nakon godina i godina sudjelovanja na raznim, pa i nekim od najvećih svjetskih ocjenjivanja vina kao što su npr. Mundus Vini i Concours Mondial (inače, kao redoviti ili povremeni član degustacijskih komisija bio sam, osim na Mundus Viniju i na Concoursu Mondial de Bruxelles, i na Concoursu Mondial du Sauvignon, Concoursu Mondial de Chile, Vinitalyju, degustacijama Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme, tu su i Pannon Bor Top 25 Villany, Portugieser du Monde – Pečuh, Prvo nacionalno ocjenjivanje vina Hrvatske 2015 – Zagreb, Festival Graševine – Kutjevo, Dubrovnik FestiWine, Vino Slovenije – Gornja Radgona, Vino Ljubljana…), a 2018. odlučio sam – povući se baš s tih najjačih s popisa! Posljednjih par godina počeli su me umarati a i malo i jediti pristup i način rada vezan konkretno uz sâmo ocjenjivanje. Makar, moram reći da, s druge strane, prekidam i sa velikom žalošću, jer druženje s izabranim svjetskim ekspertima za vino nevjerojatno je dragocjeno iskustvo i s prijateljskog i sa strukovnog aspekta, k tome, kako sam već naveo, nakon ocjenjivanja, u popodnevnim pa i u večernjim satima priređuju se (makar vidljivo je da se u novije vrijeme sve više štedi, dok je prije sve bilo dosta raskošno) interesantni programi s posjetima raznim vinorodnim predjelima i vinskim podrumima, te zasebne degustacije izabranih vina kraja, ali i nekih posebnih vina nekih znanih vinogradarskih predjela iz drugih zemalja (ove godine na Mundus Viniju na repertoaru su bili najbolji španjolski pjenušci cava) uzorci iz kojih su prijavljeni za ocjenjivanje. Popodnevni program, unatoč spomenutoj štednji, veliko je, kako rekoh, blago jer ipak se puno toga vidi, čuje, nauči na licu mjesta.

Concours Mondial de Bruxelles 2014, u Bruxellesu, na jubilarnom 20. ocjenjivanju CMB. Slijeva na desno su Baudoin Havaux, predsjednik vrednovanja, njegov otac Louis Havaux, osnivač i dugo godina prvi predsjednik CMB-a, enolog Thomas Costenoble, zadužen za realizaciju samog ocjenjivanja, i Željko Suhadolnik, ocjenjivač. Dolje: Concours Monduial de Bruxelles – u društvu s grofom Stephanom von Neippergom, vlasnikom glasovitog bordoškog chateaua Canon-la-Gaffelière, i s Louisom Havauxom

Prijepodnevni program postao mi je donekle naporan, zbog, pojednstavljeno rečeno, velikog broja uzoraka koje treba pažljivo kušati i kako treba ocijeniti u, po meni, kraćem roku od poželjnoga. Organizatori – barem kod ovih ocjenjivanja gdje sam bio – ujutro na početku ocjenjivačkog dana vole odužiti pričanjima te instrukcijama što se, inače, i ponavljaju, ali i nekim informacijama koje se mogu dati i kasnije i na drugi način, kao i zbog poziranja za zajedničku fotografiju…, pa se onda, zbog još i njihove želje da se pošto-poto ispoštuje za ocjenjivanje određeni dnevni rok tj. s kušanjima pedesetak i nekad i više uzoraka dovrši npr. do 12 ili 12,30 sati jer u 13 sati je predviđen ručak, vremenski dosta skuči efektivni radni ocjenjivački dio. Ritam zna bit vrlo brz. Sommelier zadužen za posluživanje uzoraka tek što je dovršio utakanje u jednu čašu od četiri ili pet njih pred kušačem već utače novi uzorak u čašu pokraj… Ta ubrzanost rezultira nekim detaljima koji, po meni, ne idu u prilog kakvoće ocjenjivanja. Neki kušači, prirodno, sporiji su od drugih, i mogu osjećati stanoviti pritisak zbog ubacivanja rada u višu brzinu, a, s druge strane, i neka vina odmah zapahnu mirisom a neka se otkrivaju sporije. Taj, nazovimo ga tako, brzinski pristup može favorizirati jedne uzorke a biti nepravedan prema nekim drugim uzorcima. Konkretno, mladim modernim svježim i lepršavim vinima očito dizajniranima tako da šarmiraju na prvu loptu on odgovara, jer, po uzrečici drži vodu dok majstori ne odu – za nekoliko trenutaka miris splasne do, ponekad, i mjere da vino kao da – nestane. Onim starijim pak i ozbiljnijim vinima, koja su i, logično, zbog svoje poznije dobi ostavljena za vrednovanje pred kraj rada, kad se žurba, ako je žiri malo u zakašnjenju, još i pojačava, ne ide u prilog, jer njima treba duže da se otvore i kako valja izraze a, jednostavno – nemaju dovoljno vremena da se (potpuno) iskažu pred kušačem, u startu ona su na određeni način zakinuta. ♣  SuČ – 09/2018

KROZ SVIJET u ČAŠI – 08.2018. – THROUGH THE WORLD IN a GLASS

 

ŽELJKO SUHADOLNIK 

SADRŽAJ/CONTENTS

Kolovoz 2018: ISTOG DANA TRGANJE i POSTAVLJANJE KLOPOTECA • Uz berbu 2018., jednu od najranijih do sada: U FERIČANCIMA OČEKUJU IZNIMNU KAKVOĆUI KRAUTHAKER NA KOLOSIJEKU FRANKOVKE / Kod majstora za lovrijenac i kod majstora za predikate/ Grožđe 2018. u Austriji / Češki vinogradari i vinari na jematvi u Zlatnoj dolini • Sličice iz Kutjeva: VINO KAO LIJEK PROTIV STAROSTI i KAO VESELJE MLADOSTI • Barunov pakleni plan: PREMA ŽIVAHNIM MJEHURIĆIMA STOLJETNOG STARCA • Izbor za seosku ženu godine Zagrebačke županije: BARUNICA MARA IZ DOLINE KARDINALA • Slavonska crna vina i slavonska crna svinja: JAKOB, KARE i ŠOKOL • Moslavačke vinske ceste: PONUDA ZASNOVANA NA ŠKRLETU • Dani otvorenih butelja u Zagrebu: NA ŠTROSU KAPLJICA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE • Zanimljiva degustacija u Samoboru: VETERANI u IZNENAĐUJUĆOJ FORMI • Novi izazov – Decanter World Wide Award 2019: SIBEROVA MUŠKATNA HRABROST • Vjerski turizam, fIš-turizam i Aljmaš: HALAS JUMBA KOD DANETA • Pirotehnika brut(al) natur: ULICE MOHAČA u VATRI GRAHA • Sedmo natjecanje u ručnom rezanju pršuta u Krku: SVJETSKA PRVAKINJA IZ ZAGREBAČKOG BORONGAJA • Velikani – Laganini & Pelegrini: BONO VOX DALEKO SE ČUJE • Hraniti se zdravo: PIKASTI LIMUN • Eko-oznake: MJERILA ZA ZAHTJEVNE POTROŠAČE • Znakovi kvalitete: PODUZETNICIMA 7,5 MILIJUNA KUNA ZA BRENDIRANJE • Zagrebački Food Film Festival 2018: NAJUKUSNIJA FILMSKA SMOTRA • CNN i Lijepa naša: NETKO SE MORA SRAMITI! • Brda/Collio i Vipava: REBULA KAO CENTARFOR, U DVA POLUVREMENA • Chianti Classico u zaštiti UNESCO-a: NOVI PREDSJEDNIK KONZORCIJA JE GIOVANNI MANETTI FONTODI • Novi Masteri of Wine: OD DESET LAUREATA ŠEST JE ŽENA

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

________________________________________

Kolovoz 2018: klimatske promjene i narodni običaji

ISTOGA DANA TRGANJE i POSTAVLJANJE KLOPOTECA! – Berba 2018, u nas – valjda najraniji početak do sada!

Ove godine – svojevrsni  paradoks: branje grožđa bilo je u nekim područjima već debelo u tijeku na Bartolovo, tj. dan potkraj kolovoza kad se – po običaju uvedenome ne samo da se druži i fešta nego i iz praktičnih razloga – u vinograde postavljaju klopoci što bukom propelera tjeranog vjetrom plaše i odvraćaju ptice da jurišaju na trsje kako bi se osladile bobama u finalnoj fazi dozrijevanja, a što nanosi golemu štetu vinogradaru/vinaru. Željko Kos iz Hrnjanca kod Zeline, koji je morao i ranije od ranijega početi berbu jer proizvodi i pjenušce, ostao je odan tradiciji i narodnom običaju – bolje da propadne selo nego običaji: na Bartolovo je u svom vinogradu ponad Hrnjanca okupilo popriličan broj uzvanika. Uz tamburaše stigao je i Ivica Đuričić, nekad plesač i svirač u proslavljenome Ladu, te zapjevao i zaplesao s mamom familias  Anitom Kos!… Nakon veselice, sutradan – nastavak berbe, ne više uz pjesme Lada, nego uz glazbu klopoteca. ♣

Uz berbu 2018, jednu od najranijih do sada

U FERIČANCIMA OČEKUJU IZNIMNU KVALITETU RODA – Unatoč klimatološki iznimno zahtjevnoj godini, Feravino iz Feričanaca iz berbe 2018, koja je počela gotovo dva tjedna prije uobičajenog roka, očekuje iznimnu kakvoću roda. Prinosi su iznad očekivanih, zdravstveno stanje grožđa je izvrsno, sve to zahvaljujući pravovremenim i prikladnim agrotehničkim zahvatima, kaže Amalija Liović, voditeljica Odjela vinogradarstva u Feravinu.

Berba je na posjedu Feravina tradicijski krenula s rajnskim rizlingom (?; rajnski je kasna sorta!) i zweigeltom, a nakon toga išlo se pomalo i na graševinu ( i graševina je kasna sorta!). Onda su na redu bijeli pinot, chardonnay (obje ranije sorte), frankovka, crni pinot, syrah, merlot, cabernet sauvignon. Od ukupno 160 hektara vinograda, 130 hektara je rodnih, a na njima će ove godine ručno brati stotinjak berača. Upravo je ručno branje specifičnost Feravina, koje je jedina veća vinarija u Hrvatskoj što u berbi ne koristi strojeve.

Jematva u Feričancima inače ima i svojevrsno turističko obilježje, naime Feravino je ustrojilo ponudu pod nazivom Feričanačka berba grožđa, i poziva ljubitelje prirode, boravka na otvorenome, rekreacije te plemenite kapljice i kulinarskih specijaliteta da u razdoiblju od 3. do 26. rujna dođu u Feričance i uključe se u berbene aktivnosti. Za takve goste priređuje se natjecanje u berbi grožđa. Nakon završenog radnog dijela druženje se nastavlja u Vincilirskoj kući, jedinstvenom ugostiteljskom objektu na obroncima Krndije. Feravino gostima nudi mogućnost obilaska vinograda i vinske ceste te vinarije i Starog podruma iz 1804. sve uz stručnu pratnju enologa. A ima i školu za vinoljupce.

Krajem rujna u Feričancima bi se trebao održati festival posvećen frankovki, želja je da se ta sorta karakteristična upravo za Feričanačko vinogorje jače popularizira među vinogradarima a njeno vino među potrošačima.♣

I KRAUTHAKER NA KOLOSIJEKU FRANKOVKE –  Frankovka je konačno, za nadati se, dočekala početke svojih nekih značajnijih suvremenih trenutaka u Slavoniji, prostoru kao dijelu Panonske nizine uz koji se tradicijski/povijesno ona veže jače od tu već prilično raširenih bordoških crvenih internacionalaca poput merlota i cabernet sauvignona, te burgundijskog pinota crnoga, u neko prijašnje ne tako davno vrijeme atraktivnijih za sadnju jer su s jedne strane pokazali da mogu i ovdje pružiti odličan rezultat a s druge strane privlačnih stoga što se u to neko prijašnje vrijeme činilo marketinški boljime, za crnjake, saditi njih kao svjetski znane kultivare, nego svjetski manje afirmirani kultivar poput frankovke. Feričanačko Feravino s vinogradskim pozicijama gdje je frankovka pokazivala jako dobar rezultat u uzgoju držalo se – svaka čast! – te sorte, ali očito je da se,  radi ostvarenja uspjeha  na tržištu – frankovki u većoj mjeri trebalo posvetiti i više proizvođača, posebice onih s jačim renomeom i s nešto većom količinom u ponudi.

U akciju je glede frankovke ozbiljnije krenulo i baranjsko Belje, a evo sad je tu i Vlado Krauthaker, koji je upravo izašao na tržište sa samostalnim vinom od te sorte iz berbe 2015. Ima on već duže vrijeme frankovku u svojim vinogradima, ali eto od nje nije radio samostalno vino, a onda je, kako sâm kaže, shvatio da je pogriješio što se frankovki kao nečemu što je dio Slavonije i Podunavlja nije posvetio intenzivno i prije. Krauthakerovo trsje s frankovkom je na 370 do 400 metara nadmorske visine na položaju Gradine kod sela Podgorje, tlo je tamo, kaže, pjeskovito ali i s dosta kamena (škriljevac). Berbe 2016. i, dakako, 2017. još su u bačvama.

Krauthaker, i on uz primjedbu da izabrani termin za Festival frankovke u Feričancima najavljen za kraj rujna nije baš dobar jer se nalazi unutar perioda radova vezanih uz berbu, pokazao je značajan interes i jaku volju da pomogne u realizaciji manifestacije makar i u tom terminu, te je aktivirao svoje poznanstva i veze s raznim inozemnim proizvođačima frankovke (Mađarska, Austrija/Burgenland…) da u Feričance stigne što veći broj uzoraka i na predviđeno ocjenjivanje i na festival. Iako, s obzirom na hirovitu meteorologiju ove godine, dosta nervozno iščekujući berbu, sredinom kolovoza pošao je upravo u Gradišće radi dodatne animacije i radi prikupljanje vina, ali i da vidi malo kakva je temo predberbena atmosfera, a s njim je putovao i Svijet u čaši.

Manje bačve za dozrijevanje vina, te konusne veće – ali ne i one jako velike nego one taman po mjeri za određene partije vina – hrastove bačve, za maceraciju i alkoholnu fermentaciju, čuvanje vina…

Kušao sam tu Krauthakerovu frankovku iz 2015 (13,5 vol %), vrlo dobra, i obećava mnogo. Frankovka inače nije i jedina sorta vezana (i) uz Slavoniju a za koju Vlado smatra da ju je nepravedno zapostavio: najavljuje da je odlučio jače jače se pozabaviti i s portugiscem! I to ne tek kao s vinom što se krajem godine nudi kao novo, mlado i za hitru potrošnju. Prije nekoliko godina kod Krauthakera u podrumu imao sam prilike – u posljednji čas, prije nego što je završio u kupaži – iz jedne bačvice kušati njegov vrlo ozbiljni (14,0 vol %) i zreli portugizac. Vinograd s portugiscem star mu je 40 godina i ove godine na trsu je ostavio samo tri grozda, očekuje vrlo kvalitetan rod i planira vino staviti na dozrijevanje u barrique!

Vlado Krauthaker posvetio se i tzv. narančastome vinu, dakle onome dobivenim od bijelih sorata i dužom maceracijom praćenom alkoholnim vrenjem. Maceracija se kod njega odvija u amforama, međutim one nisu ukopane u zemlju. Krauthakerovi orangei izlaze pod markom KUVLAKHE, nazivom smišljenime sastavljanjem dijelova pojmova Kutjevo, Vlado i Krauthaker

Vinogradi se, u skladu s eko-filozofijom, obrađuju i uz pomoć konja!

I još nešto: nakon dužeg prekida Krauthaker se vratio sauvignonu dozrijevanom na finom talogu u barriqueu. Takav sauvignon proizvodio je od 2000. do 2009. godine, a onda – iako je vino, prisjećam se, bilo odlično tek tražilo je da mu se ostavi više vremena u podrumu prije izlaska na tržište (Lufthansa ga je tada bila otkupila i godinu dana nudila u svojim letovima!)  – prestao. Objašnjava da na tržištu to vino tada nije naišlo na odjek koji je on očekivao. A od berbe 2015. ponovno mu se okrenuo da, kako veli, dopuni ponudu Chardonnaya Rosenberg koji nastaje na isti način i koji je jako tražen. Krauthaker je najbolje grožđe svojega sauvignona ostavio 12 sati na maceraciji, slijedili su fermentacija u barriqueu i nakon toga godina dana dozrijevanja vina na kvascu (sur lie). Ovog sauvignona iz 2015. napunio je oko 2000 butelja.

Kćerka Vlade Krauthakera Martina Krauthaker Grgić pomalo preuzima vodstvo posjeda

– Svjestan sam ja odavno da nekim vinima, i crnima i bijelima, treba više vremena za puno sazrijevanje. Prije sam bio dosta skučen s prostorom a i nedostajalo mi je bačava, međutim unatrag koju godinu situacija se promijenila nabolje: uspio sam dosta proširiti podrumski prostor a i opremio se s dosta bačvica, pa je postalo lakše. Primijetio sam i to da se u posljednje vrijeme širi krug potrošača zainteresiranih za ozbiljna i kompleksna, zrela vina, i odlučio sam da ubuduće svoje najbolje crnjake ne puštam na tržište mlađe od pet godina! – rekao je Vlado, i koliko je u pravu odmah je

pokazao zdravicom sa svojim odličnim cabernet sauvignonom iz 2015, a od kojega vrhunac očekuje za dvije do tri godine.

Vlado Krauthaker, koji je u enološki posao dobro uveo svoju kćerku Martinu i pomalo joj prepušta kormilo posjeda, danas ima 42 hektara vlastitih vinograda, a iz kooperacije preuzima grožđe sa 60 ha. Sortiment čini 87 posto bijelih kultivara i 13 posto crnih. Od bijelih sorata opsegom prednjači graševina, sa 65 posto, slijede chardonnay s osam posto, sauvignon blanc i pinot sivi sa po šest posto, zelenac (Rotgipfler) sa dva posto…, a od crnih kultivara cabernet sauvignon, merlot, syrah i pinot crni zauzimaju svaki po oko tri posto, portugizac pokriva jedan posto.

Poveznice Slavonije i Burgenlanda

KOD MAJSTORA ZA LOVRIJENAC, FRANKOVKU i CRNI PINOT! – Rekao bih da su u segmentu (crnog) vina važne poveznice između Slavonije i austrijskog Burgenlanda (Gradišća) lovrijenac, na koji smo, na žalost, posve zaboravili i zanemarili ga, frankovka, kojoj se, opet nažalost, (još) ne posvećujemo koliko treba, te crni pinot. Krasno iskustvo za nedavnog posjeta Gradišću, inspiriranoga među ostalime najavom festivala frankovke krajem rujna u Feričancima te željom da se pomogne u animaciji po frankovki čuvenih burgenlandskih proizvođača da sudjeluju kao izlagači a i na ocjenjivanju.

Axel Stiegelmar (desno) i Vlado Krauthaker: impresivan Juris Pinot noir 2015 Reserve (13,5 vol %; loze starije od 35 godina, francuski klonovi, dvije godine u drvu – godina dana u barriqueu i potom godina dana u velikoj bačvi, a onda još i godina dana u butelji prije izlaska), impresivan Juris Pinot noir 2015 Breitenteil (13,5 vol %) izvrsna frankovka Juris Blaufränkisch 2015 Ungerberg (14,0 vol %; loze starije od 35 godina, južna pozicija), odličan Juris St.Laurent 2015 Goldberg (13,5 vol %)

Posjed Juris iz Golsa obuhvaća 20 hektara vinograda, a glavni aduti su vina od kultivara lovrijenac (Axel Stiegelmar, baš i specijaliziran za lovrijenac, frankovku i crni pinot, kaže da sorta lovrijenac najbolji rezultat daje na pjeskovitom i šljunkovitom tlu), frankovka, te pinot crni (klonovi kupljeni u Francuskoj; manji grozdovi, manje bobice, deblja kožica…). Vina su u nekoliko kvalitativnih kategorija – classic (mladje loze, vino s hitrijim izlaskom na tržište, butelja s navojnim zatvaračem), reserve te, kao vrh, s nazivom položaja ranga 1er i grand cru, Juris ih ima dva – Goldberg i Ungerberg (starije loze, duže dozrijevanje vina u bačvici, butelja s plutenim čepom). Jako dobra bazna vina, sjajna, izvanredna ona gornje do najgornje klase!…

Na kraju, pozdrav zdravicom domaćinovom frankovkom i Krauthakerovim crnim pinotom, te razmjena najboljih želja za najnoviju berbu…

Krauthaker nije baš bio prezadovoljan meteorološkim kretanjima u posljednja dva mjeseca, zbog silne vrućine pa i suše u kolovozu strahovao je od previsokih alkohola i manjka kiselosti/svježine u vinima. Slavonija je područje više bijelog nego crnog vina pa to pojačava problem. Axel Stiegelmar također je ukazao na neuobičajenu ljetnu vrućinu, a i dugu sušu u Burgenlandu i 2018. naziva vrućim godištem. Očekuje vrlo dobra crna vina, naime grožđe je zdravo i s jako zrelo, tanin okrugao ali i tu je kiselost nešto niža od uobičajene, ali ta niža kiselost kod crnjaka manje će se manifestirati kao manjak nego kod bijelog vina, Stiegelmar je uglavnom dosta zadovoljan jer Burgenland je znan kao područje crnjaka, a Jurisova ponuda i obuhvaća više crnog nego bijeloga vina….

________________________________________

GROŽĐE 2018 U AUSTRIJI – Iz Austrije mi iz AWMB-a stiže službena obavijest o berbi 2018: u većini vinorodnih područja te zemlje vinova loza je, navodi predsjednik Udruge austrijskih vinogradara Johannes Schmuckenschlager, ipak uspješno izdržala velike vrućine i sušu koje su karakterizirale ljetnu fazu dozrijevanja grožđa. Schmuckenschlager govori o jako zrelome grožđu i neuobičajeno ranoj berbi, najranijoj unatrag više desetljeća. Može se reći kako je u izvještaju navedeno upravo ono o čemu su za Suhiučaši kroz Svijet u čaši nedavno govorili gradišćanski proizvođači Axel Stiegelmar Juris i Helmut Gangl: visoki stupanj sladora u grožđu koji će rezultirati i višim stupnjem alkohola u vinu, te niža ukupna kiselost.

Axel Stiegelmar Juris pogled na vinograd, i podrum

Što se tiče ukupne količine, ona je iznad prosjeka, i trebala bi se kretati oko 2,6 milijuna hektolitara.

Pupanje je startalo kasnije nego inače a prednost toga bila je da nije bilo štete od ranijih mrazeva. Val topline koji je stigao odmah nakon pupanja pospješio je razvoj i rezultirao vrlo ranom cvatnjom koja je završila u svibnju. Vrućina i suša što su slijedile na nekim škrtim i propusnim tlima te kod mladih nasada dovele su lozu na rub stresa. Tamo gdje su bili uvjeti za to koristilo se navodnjavanje kap po kap. S obzirom na sušu, problemi s gljivičnim bolestima izostali su. U nekim predjelima bilo je šteta na lozi od kratkih olujnih kiša te tuče.

Štajerska, koja nije bila tako jako pogođena sušom, najavljuje odličnu berbu što se tiče i količine i kakvoće, Burgenland se nada visokoj kvaliteti crnoga vina, Donja Austrija i Beč očekuju uobičajeni prinos a tamo gdje je rabljeno navodnjavanje i vrlo dobru kakvoću.

______________________________________

… I KOD MAJSTORA ZA PREDIKATE! – U kateg