SVIJET u CASI – 09. 2021 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

.

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Večernji prizor s eno-gastro spektakla Bolgheri DiVino na prometnici – aleji čempresa Via Bolgheri koja, u dužini od gotovo pet kilometara, vodi u spomenuti živopisni toskanski grad. Oko kilometer aleje za to rujansko popodne i večer pretvoreno je u ekskluzivni lukzusni fine wine & dine restoran za oko 1000 uzvanika, s ciljem promidžbe lokalnog Bakhova nektara i čitavog teritorija toga dijela Toscane

____________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Magična moć Bakhova nektara: ALEJA ČEMPRESA ŠTO VODI u BOLGHERI PRETVORENA u LUKSUZNI FINE WINE & DINE RESTORAN ⦁ 7. međunarodni salon prestižnih vina u Ljubljani: DECANTERJEVI NAGRAJENCI 2021 ⦁ Vinski klub Zagreb: OVAJ PUT CRLJENAK u PRVOM PLANU ⦁ Imendani vinskih sorata: PLAVAC MALI DAY ⦁ Bregoviti hrvatski sjeverozapad, jematva 2021: START, i NEDOUMICE s PORTUGISCEM ⦁ Rujanski prizori: U VINOGRADU i PODRUMU 2021 ⦁ Pomalo, u pravcu zime: POVRATAK u ZATVORENE PROSTORE

VIJESTI/NEWS   – Restaurant Croatica: : 100 VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA 2021 ⦁ Nove Michelinove zvjezdice u Lijepoj našoj: NEBO, ALFRED KELLER, AGLI AMICI ⦁ Na kraju glavne turističke sezone: NAJBOLJE SVJETSKE NUDISTIČKE PLAŽE SU u HRVATSKOJ! ⦁ Zelena zipka: ZAGORJE KAO ABECEDA PRIRODE

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 09.2021 – BUYING GUIDE

_____________________________

Dosad još neviđemo u stvarnosti: Bolgheri Divino, ekskluzivni fine wine & dine restoran na asfaltu Viale Bolgheri – aleje čempresa: prizor za dana, kad se prostor uređivao za večernju priredbu

Magična moć Bakhova nektara

ALEJA ČEMPRESA BOLGHERI KAO PRIGODAN LUKSUZNI FINE WINE & DINE RESTORAN

E pluribus unum, svi za jednoga i jedan za sve, udruženi smo jači…

A kad si poduzetan, uvjerljivo snažan, možeš i računati na pomoć, i u stanju si učiniti/ostvariti svašta, čuda! Čudesno je bilo nešto što se ovih rujanskih dana događalo na ulazu u toskanski grad Bolgheri, svjetski čuven po (crnome) vinu, netko bi s obzirom na tip kapljice što dolazi od tamo rekao da je to talijanski Bordeaux.

Dio kilometarskog stol ana asfaltu – cesti Aleje čempresa Bolgheri, snimka iz zraka

Gotovo pet kilometara dugačka Aleja čempresa, estetski upečatljiva prometnica koja vodi do grada dobrim je dijelom pretvorena u elitni restoranski prostor i poprište ekskluzivne večere/večeri sa u svijetu još neviđenim načinom slavljenja lokalno obilježenog Bahova nektara, zapravo – s domaćim eno-gastro bojama označenom turističkom ponudom cijelog tog teritorija.

Okupljanje prije večere, dakako uz stol s vrhunskim vinima Bolgheri doc, potom zauzimanje mjesta za dogačkim stolom

Spektakularni predvečerje, večer i večera na prometnici Aleja čempresa Viale di Bolgheri: dio gdje su postavljeni stolovi, prizori u predvečerje i u vrijeme večere, dolje: večernja snimka Aleje čempresa s visine

Moglo bi se primijetiti: kako takva promocija – sada, pred kraj ili na kraju turističke sezone?! No za oblast Bolgherija baš se i ne treba na klasičan način na koji smo mi ovdje naviknuli govoriti o turizmu. Tamo se naime, makar je lokacija u blizini mora,  došlo do toga da sezona traje praktički kroz cijelu godinu, zahvaljujući prvenstveno vinu kao adutu dijamantnog sjaja što su ga svojim radom u trsju i podrumu ali i svojom odličnom poslovnom samoorganiziranošću i disciplinom iznjedrili brojni lokalni proizvođači, okupljeni u udrugu u segmentu vina i prehrambenih proizvoda u Italiji znanu kao Consorzio di tutela… odnosno konzorcij za zaštitu jedinstvenih i za određeni kraj visoko tipičnih ostvarenja poglavito u segmentu plemenite kapljice, u ovome slučaju riječ je o Konzorciju za zaštitu marki vina Bolgheri rosso doc i Bolgheri superiore doc te Sassicaia doc.  Zadatak takvog konzorcija je ne samo da kvalitativno a i količinski konstantno unaprjeđuje i po svijetu promovira svoju robnu marku nego i to da od zloporaba štiti oznaku koju proizvod nosi a smisao koje je da proizvodu što je nosi stvara bolju poziciju na tržištu. Takvih organizacija zasad mi nažalost nemamo!

Domaćini: direktor Konzorcija Bolgheri Ricardo Binda uz predsjednicu Konzorcija Albieru Antinori (u sredini; Guado al Tasso) i dopredsjednice Cinziju Merli (Le Macchiole) i Priscillu Incisa della Rocchetta (Tenuta San Guido Sassicaia)

Predsjednik regije Toscana Giani Eugenio te markiz Piero Antinori i grof Gaddo, Gerardesca

Marchesi de’ Frescobaldi, te Stanislaus Turnauer, vlasnik posjeda Argentiera, sa suprugom, te Željko Suhadolnik sa Cinzijom Merli, Le Macchiole

Osnivači Konzorcija Bolgheri, legende talijanskoga vina markiz Incisa della Rocchetta Sassicaia, markizi braća Piero i Lodovico Antinori, pa Pier Mario Melletti Cavallari Grattamacco i Michele Satta

Konzorcij za zaštitu vina Bolgheri rosso doc, Bolgheri superiore doc i Sassicaia doc redovito jednom godišnje, kad vino neke berbe po konzorcijskom pravilniku odradi svoj proizvodni ciklus temeljito i do kraja te stekne pravo izlaska na tržište (neka vina npr. predviđena su za kraće dozrijevanje i brži izlazak iz podruma a neka, dakako poslije u prodaji i skuplja, moraju po svom konzorcijskom protokolu duže dozrijevati u bačvi i potom i odležavati u butelji), na svojemu teritoriju organizira susrete svojih članova, kojih je sada 65, sa značajnijim vinskim trgovcima, sommelierima, vinskim novinarima i to ne samo onima iz Italije nego i onima iz raznih zemalja svijeta, pogotovu onih za koje se procijeni da su vrlo vrlo interesantna kao tržišta. Bolgheri je, za razliku od ostalih dijelova Toscane gdje je u carstvu crnog vina u glavnoj ulozi domaća sorta Sangiovese, odlučio biti u znaku bordoških kultivara Cabernet sauvignona i Merlota, za koje se uvidjelo da u tome vinogorju daju izvrstan rezultat. Nekad vina samo od tih francuskih sorata nisu smjela nositi znanu talijansku oznaku zaštite doc nego su morala biti označavana kao vino da tavola (stolno vino), ali njihovu izvanserijsku vrijednost na određeni način svijetu su otkrili su Amerikanci, koji su ih u svojim sredstvima javnog informiranja specijaliziranima za vino i gastronomiju počeli uzdizati maltene do nebesa, tako da su odgovarajuće ustanove talijanske države jednostavno morale reagirati i priznati Cabernet i Merlot kao za apelaciju Bolgheri doc prihvatljive i dignuti ih s razine stolnog vina na razinu doc.  Proizvođači crnjaka iz Bolgherija i od bordoških sorata uspjeli su se tržišno nametnuti na svjetskoj razini, te,štaviše, i postati ozbiljna konkurencija Bordožanima!

Toscana, i oblast Bolgheri

Ulaz u Bolgheri

S vinima Bolgherija i s načinom razmišljanja tamošnjih proizvođača-članova Konzorcija mogla se prije nekih šest godina izravno i detaljno upoznati oveća grupa vinara iz Slavonije i Erduta koje je revija Svijet u Čaši, nakon posjeta Bordeauxu, vodila u oblazak Toscane, uključujući upravo i područje Bolgherija. U Bolgheriju nas je, u elitnom restoranu glasovitog posjeda Tenuta San Guido Sassicaia, došao pozdraviti direktor Konzorcija Riccardo Binda! (suhiucasi)

S vremenom je, tako, nastao, zahvaljujući zgodnoj igri riječi, naziv Bolgheri DiVino, koji se može protumačiti u sva smisla – jedan je Bolgheri vina ili Bolgheri od vina, dakle kao predio vina, a drugi je smisao Božanski Bolgheri, naime talijanski izraz divino znači božanski. Prije dvije godine Konzorcij za zaštitu vina Bolgheri doc je kao završetak spomenute detaljne prezentacije novih berbi vina za vinske trgovce, ugostitelje i novinare organizirao raskošnu svečanu večeru, da im se zahvali na odazivu, a ove godine večera je prerasla u spektakularno kasnopopodnevno-večernje eno-gastro događanje/druženje uz tanjur i čašicu duž priličnog dijela Aleje čempresa, konkretno u dužinskom rasponu od nešto više od jednog kilometra! Po riječima Riccarda Binde, direktora Konzorcija, u planu je da se takvi vanserijski elitni i ekskluzivni eno-gastro susreti u Aleji čempresa ubuduće održavaju redovito u određenim vremenskim razmacima, možda to čak bude i – svake druge godine! Događanje zasad nije bilo predviđeno i za širu publiku iz segmenta potrošača, dakako uz plaćanje ulaznice, no možda se to – razmišljanja oko toga postoje – uvede već sljedeći put.

Namjera je inače Konzorcija i napraviti mješavinu vina istog godišta berbe a od svih 65 proizvođača članova Konzorcija, i tu kreaciju napuniti u određeni broj boca veće zapremnine – magnume ili dvostruke magnume, koji bi se onda, dakako prikladno opremljeni i posebnom etiketom, poslije ponudili na aukcijama vina.

Palača Tenute San Guido Sassicaia

Evo brojaka vezanih uz večeru Bolgheri Divino u Aleji čempresa, te nekoliko upečatljivih fotografija:

Površina koju obuhvaća DOC: 1.350 ha; maksimalna visina vinograda: 350 metara nad morem; broj posjeda-članova Konzorcija:  65; ukupan broj butelja što ih proizvedu članovi Konzorcija: 6,5 milijuna (berba 2020); ukupna dužina aleje čempresa  Viale di Bolgheri: 4.962 metra, broj čempresa: 2.540; dužina aleje na kojoj su bili postavljeni, jedan do drugoga u nizu, stolovi za večeru: 1,1 km; broj uzvanika:  995; broj postavljenih čaša: 3500; za vrijeme večere za stolom za jelo servirano vina: 124; posebno je stojećki na nekoliko punktova degustirano vina: 159; predstavljeno en primeur (jer po konzorcijskom pravilniku ta vina imaju pravo na izlazak na tržište tek s Novom godinom 2022): 54 vina Bolgheri superiore doc; ukupno je otvoreno: 7500 butelja.

                Tehnička ekipa organizacije: ukupno gotovo 290 osoba; od toga sommeliera: 70; kuhara: 44; hostesa & konobara: 123; cvjećara i dekoratera: 15; svjetlosni efekti i ozvučenje: 10 osoba; osiguranje mira i reda te sanitarnog aspekta: 22 osobe; dežurni bolničari s autima hitne pomoći, te dežurni vatrogasci: 14 osoba; pomoć za parkiranje vozila gostiju: 6 osoba.

_________________________________

The magical power of Bacchus

THE 1,1 km OF THE NEARLY 5 km LONG CYPRESS ROAD LEADING TO THE TUSCAN TOWN OF BOLGHERI TRANSFORMED INTO A PROVVISORY  ELITE & EXCLUSIVE FINE WINE & DINE RESTAURANT! – In the frame of the Bolgheri DiVino 2021 event thought as the big annual business meeting of the local wine producers members of the Consorzio Tutela vini Bolgheri superiore doc and Bolgheri rosso doc with the Italian and foreign buyers, sommeliers, restaurateurs and wine journalists these September days the famous Cypress Alley (2540 plants along the both sides of the road), in total long nearly 5 km, turned into the 1,1 km long exclusive & elite fine wine&dine restaurant!  At the rich typical tuscan dinner based on the products born around Bolgheri, for the 995 invited guests wines of the 65 local wine producers, members of the Consorzio, have been served.

Legendarni Angelo Gaja iz Pijemonta je stigao u Bolgheri i osnovao posjed Ca’ Marcanda. Desno je Axel Heinz kao glavni enolog i direktor proizvodnje u glasovitoj Ornellaiji

Here above nice pictures of the atmosphere on the (cypress) road in that evening, then Albiera Antinori (doughter of Piero Antinori, Guado al Tasso podere) as the president of the Consorzio, in company of Cinzia Merli from the Le Macchiole Estate and Priscilla Incisa della Rocchetta of the Tenuta San Guido Sassicaia Estate, with them is Ricardo Binda as the director of the Consorzio. ◾⦁

____________________________________

Možemo li i mi u Hrvatskoj napokon ostvariti takvu razinu poslovnog zajednitšva, poslovne organiziranosti i poslovne  ozbiljnosti vezano uz  naša vina i vinogorja koja to po svojoj osebujnosti zaslužuju, i hoćemo li i mi kao turistička zemlja, površinom mala ali prirodno bogata biserima najvišeg karatnog sjaja koje kroz turističku ponudu ne valoriziramo kako bismo trebali i sukladno potencijalu – napokon priređivati ovakva elitna događanja?   ♣

7. međunarodni salon prestižnih vina u Ljubljani

 DECANTERJEVI NAGRAJENCI 2021

Nastavak na moj vrlo opsežan prilog o najvažnijim i najjačim međunarodnim ocjenjivanjima vina, objavljen u Kronici 08.2021 SVIJETA u ČAŠI  (www.suhiucasi.wordpress.com/SVIJET u ČAŠI Kronika – 08.2021): ono što ne radimo mi u Hrvatskoj, Slovenci rade već više godina, a riječ je npr. o održavanju Salona na Decanteru nagrađenih vina, do sada sedmoga u nizu.

Ambijent ovogodišnjeg dogadjanja – dvorište palače Fužine u Ljubljani

Robert Gorjak, na nekim slikama u društvu s Michelom Nassiz, predstavnicom Decantera, dijeli priznanja ovogodišnjim osvajačima odličja: posjedu Puklavec Family Wines za SJAJAN Šipon Seven Numbers 2015 (platina) i za IZVRSTAN White Cuvée 34 2018 (srebro, po mojemu zavrijedio je zlato!), diplome je preuzela Sonja Erčulj, direktorica marketinga kuće Puklavec, zatim tvrtki Radgonske gorice iz Gornje Radgone za Zlatu radgonsku peninu rosé suho extra dry 2017 (platinasta), diplomu je preuzela glavna enologinja Klavdija Topolovec Špur, potom za Cabernet franc selekcija 2019 (platina) Gašperu Čarmanu iz kuće eVino, kao i vinu MezzoForte 2017 refošk 60% cabernet sauvignon 30 i merlot 10 % (srebro, po meni zavrijedilo je zlato!), iz Bosne i Hercegovine na pozornicu se po priznanja popeo i Željko Jungić iz Čelinca, on je dobio zlato za Premium Cabernet sauvignon 2015 (odličan!) te srebro za izvrsnu Šiker riservu 2009 (cabernet sauvignon 65%, merlot 25% i frankovka 10%).

Gorjak je podijelio i diplome osobama koje su položilie ispite za WSET, do trećeg stupnja

U organizaciji manifestacije snažan je angažman vinskog stručnjaka i vinskog pisca, marketingaša i nositelja WSET-a Roberta Gorjaka i njegove već dugo postojeće škole vina Belvin u Ljubljani. Upravo prije nekoliko dana salon Decanterjevi nagrajenci 2021 održan je u palači Fužine u Ljubljani, priredba je bila otvorena ne samo za slovenske laureate nego i za dobitnike odličja iz drugih, susjednih zemalja. Nastupila je 31 vinska kuća s ukupno 84 uzorka vina, dva (samo!) stola zauzeli su Hrvati (Kozlović – doduše nije bio i osobno!, i Monte Rosso) a za dva stola vidjeli smo vinare iz Bosne i Hercegovine (Željko Jungić i Škegro).

Za male zalogaje angažirani su mesna industrija Kodila iz okolice Murske Sobote, te članovi znane udruge Jeunes Restaurateurs d’Europe (mladi ugostitelji Europe)

Iz Hrvatske su se s vinima (malvazijama) predstavili istarski podrumi Kozlović (srebro i bronca)…

…te Monte Rosso (srebro), koji je na kušanje ponudio i odlično maslinovo ulje

– S dobitkom snažno sjajeće medalje za vinski posjed stvar ne završava, kako možda misle neki vinari, impresionirani odličjima s ocjenjivanja Decanter World Wine Award i uvjereni da je dovoljno medalju donijeti doma. Istina je da medalja osvojena na ovako prestižnom svjetskom natjecanju kakvo je Decanter World Wide Award i te kako skreće pažnju svjetske javnosti na dobitnika i, što se kaže, povisuje mu rejting, poboljšava image, međutim nužno je odmah po osvajanju trofeja,  stoga što je vinara-sudionika i uzoraka vina na Decanteru svake godine ogroman broj, ovaj put, na 18. izdanju DWWA, bilo je rekordnih 18.094 uzoraka iz 56 država!, dodatno poraditi na osjetnom poboljšanju lokalne i globalne vidljivosti laureata. Mogućnosti je dosta, velika pomoć na svjetskoj razini je Internet, ali nužni su i nastupi dobitnika uživo, prezentacije nagrađenih vina da publika bude, tj. potencijalni kupci, posebice, za početak, oni najbliži izvoru ponude, budu u mogućnosti biti i izravno upoznati s medaljama ovjenčanim eno-uradcima. Namen dogodka je predstaviti domači in tuji javnosti, kakšnega okusa so vina ki imajo mednarodno potrjeno kakovost pridobljeno na najpomembnejšem svetovnem vinskem ocenjevanju in kdo so vinarji, ki so te pomembne nagrade osvojili – rekao je Robert Gorjak, učinilo mi se donekle začuđen,pa i razočaran, što ove godine na Decanterovim nagrajencima nije iz Hrvatske bilo i onih najviše rangiranih na ocjenjivanju, konkretno, iz Lijepe naše platinastih troje i osmero zlatnih..

Decanter World Wide Award 2021 – visokonagrađeni (platina i zlato) uzorci iz Hrvatske. Od hrvatskih dobitnika medalja najvišega sjaja u Ljubljani nije nastupio nitko!?

Uz vina jednog od najbolje ocijenjenih slovenskih sudionika na DWWA 2021: prof. Ivan Dropuljić, organizator festivala Zagreb Vino.com u hotelu Esplanade u Metropoli, te Domagoj Jakopović RibaFish, najpoznatiji izvansportski hrvatski plivač i ronilac, mazohistički privučen platinastim Cabernet francom selekcijom 2017 (97/100 bodova!) i drugim vinima Gašpera Čarmana s etiketama na kojima su naslikane ribe, a stvar je u tome što RibaFish, kako veli – NE voli ribe…U pozadini je Matjaž Lemut Tilija, veliki propagator crnog pinota, do nedavno, dok Feravino nije postalo Eno Sofija, glavni eno-konzultant u podrumu Ivana Ergovića u Feričancima… (dio fotografija: Peter Irman)

U publici, iz Lijepe naše: lijepe naše – Jelena Šimić Valentić (Pupitres), Iva Novosel, Marija Vukelić (Zlatne riječi) i Vlasta Pirnat (WoW), uz domaću Tonju Blatnik, zaduženu za promidžbu priredbe

_______________________________

REZULTATI HRVATSKIH PROIZVOĐAČA VINA NA MUNDUS VINI 2021 LJETNOM KUŠANJU

Zlatne medalje

GOLDBERG WHITE 2020 – Belje; MAXIMO ORO 2018 (Graševina & chardonnay) – Kutjevo d.d..; GRAŠEVINA 2020 vrhunsko – Kutjevo d.d.

Srebra

GRAŠEVINA 2020 – Kutjevo d.d; GRAŠEVINA GOLDBERG 2020 – Belje; FRANKOVKA 2019 – Belje; FRANKOVKA 2018 – PP Orahovica; FRANKOVKA 2017 – Martin Albus; PAGAN RISERVA 2017 – Prović

REZULTATI NAŠIH VINARA  NA OCJENJIVANJU CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES  2021

Zlatne medalje

KABOLA DOLCE MUŠKAT MOMJANSKI 2012 – Kabola

Srebra

VRHUNSKA GRAŠEVINA 2020 – Kutjevo d.d.; ERDUTSKI CABERNET SAUVIGNON ROSÉ 2020 – Erdutski vinogradi; MERLOT FESTIGIA 2017, CASTELLO FESTIGIA 2017 – Vina Laguna; KORLAT SYRAH 2016, KORLAT MERLOT 2016, KORLAT CABERNET SAUVIGNON 2016 – Badel 1862 ⦁

________________________________

Je li čudno pomisliti na to da bi hrvatski osvajači medalja i na DWWA i na Mundus Viniju i na Concours Mondialu jednom u 12 mjeseci, npr. onda kad je tekuća godina pri kraju, mogli nastupiti promotivno na svoju vlastitu korist i istodobno i, što je bitno, na korist hrvatske plemenite kapljice općenito, na priredbi na kojoj bi se u širem smislu u javnosti i adekvatno istaknuli ti uspjesi?!

Salon Decanterjevi nagrajenci, gdje su se nazočni poklonili jednom od najznačajnijih suvremenih vinskih pisaca i kritičara a i organizatora vinskih događanja u svijetu Stevenu Spurrieru koji je inače više puta posjetio Sloveniju i koji je ove godine preminuo u 80. godini, bio je prilično dobra i nužna dodatna promidžba osvajačima medalja na DWWA 2021 naime u prisutnosti Decanterove izaslanice Michele Nassiz pred brojnom nazčnom, ne samo slovenskom publikom podijeljene su dobitnicima diplome. Inače, dio službenog programa manifestacije obuhvatio je i dodjelu diploma osobama koje su s uspjehom nedavno položile ispite za nekoliko rangova WSET-a. ♣

Vinski klub Zagreb – degustacija & vrednovanje

OVAJ PUT CRLJENAK u PRVOM PLANU

Vinski klub u Strojarskoj ulici novo je važno poprište vinskih događanja u Zagrebu. Upravo u danima pred kraj rujna u njemu je održana sjajna ocjenjivačka degustacija vina od sorte Crljenak, Tribidrag, Pribidrag, Kratošija, Primitivo, Zindandel, s tridesetak uzoraka iz Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Italije i SAD. Njome je okončan prvi ciklus kušanja-vrednovanja plemenite kapljice od vrlo vrijednih kultivara porijeklom iz bazena jugoistočne Europe, mnogih od njih prisutnih u svim gore navedenim zemljama a i u Srbiji i Bosni i Hercegovini, i nekih od njih koji su i rodbinski čak i dosta tijesno povezanti, konkretno riječ je o sortama Crljenak-Zinfandel, zatim Dobričić, Plavac mali, Vranac-Vranec, Trnjak. Uistinu sjajno iskustvo!

                Kod svih sorata, osim kod Dobričića gdje je bilo manje uzoraka, na kušanjima na kojima su u žiri okupljeni enolozi, sommelijeri, vinski trgovci i specijalizirani vinski novinari, našlo se po dvadesetak do oko 30 etiketa različitih proizvođača iz različitih vinogorja a i zemalja. Želja je bila dobiti lijep uvid u ponudu ali, još i više, objavom dojmova skrenuti pažnju ne samo domaće nego i međunarodne javnosti na vinske sorte visokog potencijala i dometa upravo iz ovoga dijela svijeta, tako da se potaknu i plasman vina od tih sorata ali možda i sadnja tih naših sorata i u nekim drugim, zapadnim zemljama, iz kojih su, svojedobno, k nama stigli i Chardonnay i Pinoti i Sauvignon bijeli i Rizling rajnski, Syrah…., sad je eto nekako red da uzvratimo. Nadam se da smo ovim degustacijama i objavama dojmova stavili bubu u uho  vinarima iz naših krajeva da se i sami jače potrude na prodoru prema van…

Na slikama: prizor s degustacije i, uz sve kušane uzorke, žiri – Miro Barec, suvlasnik Vinskog kluba, Ivan Dropuljić Zagreb Vino.com, Željko Suhadolnik Svijet u Čaši i http://www.suhiucasi , Tomo Jakopović, sommelier i suvlasnik Vinskog kluba, Slaven Jeličić, enolog, pa vinski novinari Ana Rogač i Ivo Kozarčanin Bahov sin, te Siniša Medenica koji je dobavio nekoliko uzoraka

      Utisci s ove degustacije vrlo su dobri jer velik je dio vina bio jako dobre kakvoće. Od kušanih crljenaka, tribidraga, pribidraga, kratošije, primitiva, zinfandela najbolji dojam ostavili su ovi uzorci, ovdje SVRSTANI PO PORIJEKLU i sukladno tome korištenom nazivu sorte a NE PO NIJANSAMA u DOBIVENIM OCJENAMA:

Zinfandel 2015 Estate Grown 2015 Grgich Hills Estate SAD; Zlatan crljenak reserve 2012 i Zlatan crljenak 2015 Zlatan otok Plenković;  Crljenak Štafileo zinfandel 2016 Vuina; Kaštelanski crljenak 2017 Krolo; Castel Zinfandel 2018 – Bedalov; Crljenak kaštelanski Tradicija 2018 Matela; Kaštelanski crljenak zinfandel 2019 Putalj; Kaštel Siculi kaštelanski crljenak 2019 Ivica Kovačević, Pribidrag 2016 Kuća sritnog čovika Mimica; Tribidrag 2019 Rizman; Terragnolo primitivo di Salento 2017 Apollonio; 60 passi primitivo di Puglia 2019 biologico La Dogana; Kratošija reserve 2017 Chateau Kamnik; Arhontu kratošija-primitivo Montenegro 2017 Krgović.

Redosljed kušanh uzoraka po osvojenim bodovima – u rubrici Potrošački putokaz na kraju ove Kronike

______________________________________

ZINFANDEL u ZINFANDELU za ZINFANDEL – Među u uzgajivačima Crljenka odnosno Zinfandela u Hrvatskoj je i – Vlado Krauthaker iz Kutjeva. On ima poseban vinograd u kojemu njeguje pokusno i u manjoj količini niz – nekih dvadesetak različitih kutivara porijeklom iz raznih krajeva svijeta, među njima je i Crljenak, mediteranski kultivar za koji je htio vidjeti kako će se snaći i ponašati u slavonskome ambijentu, konkretno kod njega u Kujevu. S rodom iz berbe 2019. Vlado je bio posebno zadovoljan i proizveo je opulentni crnjak s kojim međutim još nije službeno i pod svojom etiketom izašao na tržište, procijenio je da mu još treba ostaviti nešto vremena u podrumu.

Unatrag nekoliko godina otkako je zagrebački hotel Esplanade, koji se diči svojim retoranom Zinfandel’s, odlučio na posebno uređenom dijelu svoje znane ljetne terase Oleander zasaditi Crljenak Vlado je preuzeo brigu o tu zasađenim trsovima Zinfandela i redovito u tijeku vegetativne sezone dođe u Zagreb obaviti nužne radove na dijelu Oleanderice, koji bi svakako trebao i službeno dobiti naziv po svjetski slavnome kultivaru. Vlado brine i o berbi i potom i o preradi ubranih grozdova, te potrebnoj njezi vina do punjenja u dakako prigodno posebno etiketiranu butelju. Naravno da tih butelja ima malo, ali one su ekskluzivan i vrlo traženi raritet restorana Zinfandel’s. I ove godine Krauthaker je, dakako, stigao u Zagreb na berbu Crljenka, po tradiciji u branje se uključio i direktor Esplanade Ivica Max Krizmanić.  Ekskluzivno grožđe za ekskluzivno vino bralo se, dakako, u ekskluzivne Esplanadine bijele prutene košarice… ◾

__________________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

______________________________________

Jubileji: DVA DESETLJEĆA CRLJENKA – U vinogradu Kaštelanca Ivice Radunića, u kojemu su znanstvenici izdvojili trsove Crljenka što su se na naučnim istraživanjima potvrdili kao Zinfandel, nedavno je proslavljeno 20 godina od otkrića da su kaštelanski Crljenak i Zinfandel, proslavljen preko uzgoja u Kaliforniji, te Primitivo, znan s juga Italije, ista sorta. Crljenak se u Hrvatskoj uzgaja diljem Dalmacije, no najviše vinara koji su mu se u interpretaciji kroz Bakhov nektar posvetili u punoj mjeri baš je iz Kaštela, kod Splita. U Kaštelima je 12 vinara posve okrenuto Crljenku, koji, inače u ostalim mjestima Dalmacije nosi naziv Tribidrag i Pribidrag, ista sorta u Crnoj Gori i Makedoniji znana je po nazivu Kratošija.  Evo što kaže Ivica Radunić:

Proizvođači kaštelanskog Crljenka okupljeni u svečarskoj atmosferi u vinogradu Ivice Radunića

– Među uzorcima uzetih prije dva desetljeća iz mojega vinograda za osam trsova utvrđeno je da su isto što i američki Zinfandel. Tu je počela priča. Odmah sam sljedeće godine osjetno povećao broj trsova Crljenka. Ja i moja obitelj, koju uz moju suprugu čine i dva naša sina, brinemo sada o oko 5000 loza – rekao je Radunić.

Na njegove riječi dovezao se zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Stipe Čogelja:

– Kaštelanski crljenak može postati veliki brend na razini Hrvatske. Svi proizvođači trude se dati svoj obol, a mi ćemo kao županija pomagati u svemu kroz potpore. Osnovat ćemo i savjet za eno-gastro turizam.

– Kaštela su dobila titulu domovine Zinfandela, tj. Kaštelanskog crljenka, i grupa od 12 entuzijasta u Kambelovcu je osnovala Udrugu ljubitelja i štovatelja vina kaštelanski crljenak. Kupljene su sadnice, oformljena je i škola za vinare koju je pohađalo 50 proizvođača. Nastojat ćemo ovu veliku priču razvijati i dalje – rekao je Srećko Radnić, pomoćnik ravnatelja Javne ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije.

Uz 20-godišnji jubilej Kaštelani su – na Facebooku i pod nazivom Domovina Zinfandela – objavili mapu na kojoj je označeno svih 12 vinarija što proizvode kaštelanski crljenak. Na toj mapi zainteresirani mogu pronaći osnovne podatke o vinariji, poput adrese i brojeva telefona za kontakt. Vinarije su to Antona Kovača i Ivana Kovača Matele u Kaštel Sućurcu, Vlade Perišina i Jakova Bedalova u Kaštel Kambelovcu, Antona Kovačeva u Kaštel Lukšiću, Dražana Krole i Ivice Kovačevića u Kaštel Starom, Marina Milana, Ivice Radunića i Ante Kuzmanića u Kaštel Novom te Nevena Vuine i Karla Žanića u Kaštel Štafiliću.

                Dođi u Kaštela na kušanje vina od crljenka kaštelanskog. Dobrodošli u domovinu Zinfandela! – poručeno je na Facebook stranici Domovina Zinfandela. ♣

Imendani vinskih sorata

PRVI  INTERNATIONAL PLAVAC MALI  DAY : 20. RUJNA 2021!

Bogatom popisu imendana vinskih sorata i vina od ove godine pridružuje se International Plavac mali Day, i to upravo s datumom 20. rujna 2021.!

Inicijativa je stigla od udruge The Croatian Wine Alliance, grupe globalnih timova koji promiču hrvatska vina a predvođeni su dvojcem Aroma Wine Co., i Croatian Premium Wine Imports, Inc. iz SAD-a, u akciju su se, kako se čuje, uključile i platforma  Wines of Croatia i udruga Vina Dalmacije. Proslava, u ponedjeljak 20. rujna 2021., počela je u 18 sati po srednjoeuropskom vremenu, što je podne na Istočnoj obali SAD-a, odnosno devet ujutro na Zapadnoj obali.

Prvi  međunarodni Dan Plavca maloga obilježen je virtualnim putem, preko platforme Zoom, a da bi se dobila veza trebalo se registrirati na: http://eepurl.com/hGY1xf  Predviđeno je bilo da program kao uvod obuhvati priču o hrvatskim vinskim regijama, da slijedi poseban prilog o
Dalmaciji (područja, terroiri, sorte) i, kao glavno,  prezentacija svečara Plavca maloga (ključne specifičnosti sorte, uzgoja, prerade, dozrijevanja). Za kraj planiran je bio razgovor s vinarima.

Sorte Plavac mali crni i Vranac/Vranec

S jugoistoka Europe i s ovih naših prostora još je jedna sorta sa svojm međunarodnim imendanom, a to je Vranac, kako je se naziva u Hrvatskoj te Crnoj Gori odakle potječe, odnosno Vranec, kako mu tepaju u Makedoniji. International Vranac/Vranec Day je 5. listopada. Prvo slavlje Vrančeva međunarodnog  imendana održano je početkom listopada i s velikim finalom 5. listopada 2019. godine u Makedoniji, bila je to uistinu raskošna manifestacija sa obilascima najboljih tamošnjih vinogradarskih pozicija, s brojnim degustacijama vranca i, kao špicom, međunarodnim festivalom vranca (proizvođači osobno, te njihova kapljica) u elitnom u skopskom hotelu Hilton, nejasno je iz kojih razloga nazočni nisu bili – iako smo bili pozvani, to znam jer bio sam i osobno na slavlju u Makedoniji! – jedino hrvatski vranci, a treba reći da sjajno vino od te sorte u nas proizvodi npr. vinarija Grabovac. S obzirom na nazočnost u Skopju brojnih vinskih trgovaca i novinara ne samo iz regije nego i iz EU pokaz na tom festivalu mogao  je sudioniku mnogo značiti u poslovnom smislu.

Ove godine imendan Vranca slavi se s početkom od 30. rujna radionicama i posjetima vinarijama po Makedoniji, nastavlja se 2. listopada s jednakim programom na Kosovu, a finale je 3. 4. i 5. listopada u Crnoj Gori, nakon obilazaka vinograda i vinskih posjeda u toj zemlji glavna je završna svečanost  5. listopada s vinskim radionicama i degustacijama te s festivalom vranca na koji su pozvane da sudjeluju sve zemlje Balkana, valjda ćemo na takvom skupu ovaj put među izlagačima i mi iz Hrvatske imati svojega predstavnika .

Inače godišnji kalendar s bogatim popisom naziva vinskih sorata i vina koje imaju svoj imendan odnosno International Day objavljuje na svojim stranicama na internetu organizacija Wine & Spirits Educational Trust – svima nama dobro znana kraticom WSET, međutim na njihovoj bogatoj listi (još) nema ni Plavca maloga ni Vranca, a ZAŠTO je tome tako (kad se uzme u obzir značenje te ustanove na međunarodnom nivou!) – ne znam!…

____________________________________

U čast slavljeniku

Na slici snimljenoj u Vinskom klubu, na prezentaciji najnovijeg izdanja Vinum IN – Dijana Grgić, glavna urednica, te sommelijer i po novome i vinski pisac Tomo Jakopović, suvlasnik Vinskog kluba (suhiucasi)

KAKO SE VOLE VINUM IN i PLAVAC MALI… – Hoće pa neće, hoće, pa neće… HOĆE! Eto nam napokon novog izdanja vinskog časopisa VINUM IN, izgledom mi se čini do sada najraskošnijega, s doista mnogo priloga, ali to ne čudi: riječ je o dvobroju koji je, unatoč covidu i novom normalnome što je ipak daleko od starog normalnoga, ipak smogao snage da se isprsi, glavna urednica Dijana Carlito Grgić priznaje da se namučila dok je zatvorila financijsku konstrukciju, ali, eto, isplatilo se!… Do kraja godine Dijana obećava još jedan broj, a nada se da će u 2022. uspjeti  ući u stalni ritam sa po četiri izdana broja godišnje. Snaga raste kad pomislite da ne možete više, a ipak nastavite dalje…, veli Dijana Grgić.

Novi broj prikladno je, s ozirom na proglašenje, na međunarodnoj razini, imendana Plavca maloga 20. rujna, posvećen toj izvornoj dalmatinskoj vinskoj sorti i njenu vinu, dosad je njena najjača povezanost sa svijetom bila u tome što se smatralo da su joj roditelji Crljenak odnosno Zinfandel te šoltanski Dobričić, ali se pokazalo da u priči o nastanku treba računati na još jednu sortu koja bi bila mama, a oba kultivara u ovome slučaju mogu biti samo tateki, za Crljenak eto ima još nade… Najnoviji Vinum In kao knjiga na 130 stranica u boji i finom tisku donosi vrlo opsežan prilog o Plavcu malome – tema broja općenito o kultivaru, pa poglavlje 50 plavaca koje treba kušati, Plavac kao partner jelima. Kako je Plavac mali ostao bez majke i s dva moguća oca ali i postao najveći ljubavnik….  raspisali se o tome Bakhov sin Ivo Kozarčanin, zatim Tomo Jakopović, sommelier i u Zagrebu suvlasnik novog objekta za prezetnacije Bakhova nektara Vinski klub, te, sa stanovišta struke, dr. sc. Maja Žulj Mihaljević sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta…⦁

___________________________________

Već sam prije nekog vremena u Svijetu u čaši objavio vijest kako su razne vinske sorte i razna svjetska vina dobila svoje imendane, popisane u kalendaru što ga je objelodanio WSET, a to je eto taj famozni britanski Wine & Spirits Education Trust, organizacija koja na globalnoj razini pruža edukaciju vezano uz vino i jaka pića. WSET je osnovan 1969, a glavno sjedište mu je u Londonu (web: www.wsetglobal.com), međutim ima svoje ambasade u raznim zemljama, pa i u Hrvatskoj. Slovi kao najvažnija svjetska platforma za edukaciju oko vina; polaznici koji s uspjehom svladaju gradivo od WSET-a dobivaju diplome za više razina usvojenoga znanja, i te diplome im mogu biti jako dobra potpora u profesionalnoj karijeri. U 2016. WSET je, potaknut naglim porastom zanimanja za vino u golemoj Kini, u Hong-Kongu otvorio svoje međunarodno predstavnšitvo WSET Asia Pacific.

Evo tog famoznog kalendara WSET-a:

1 February – International Furmint Day – #FurmintDay

18 February – Global Drink Wine Day – #DrinkWineDay

3 March – International Mulled Wine Day – #MulledWineDay; #MulledWine

13 March – International Riesling Day – #RieslingBirthday; #RieslingDay

21 March – World Vermouth Day – #VermouthDay

17 April – World Malbec Day – #MalbecWorldDay; #WorldMalbecDay; #MalbecDay

30 April – International Viogner Day – #InternationalViognierDay

7 May – International Sauvignon Blanc Day – #SauvignonBlancDay; #SauvBlancDay

21May/27 May – International Chardonnay Day – #ChardonnayDay #InternationalChardonnayDay

18 June – Drink Chenin Blanc Day – #DrinkCheninBlancDay 

21 June – World Lambrusco Day – #WorldLambruscoDay #LambruscoDay

18 August – International Pinot Noir Day – #PinotNoirDay

1 September – International Cap Classique Day – #CapClassiqueDay

2 September – International Cabernet Sauvignon Day – #CabernetDay; #CabernetSauvignonDay

17 September – International Grenache Day – #GrenacheDay

______________________

NOVACI,  koji tek trebaju biti upisani u ovaj kalendar:

. 20September International Plavac mali Day; .5 October International Vranac/Vranec Day

__________________

.10 October – International Pinotage Day – #PinotageDay

23 October – World Champagne Day – #ChampagneDay; #WorldChampagneDay

.31October – International Carignan Day – #CarignanDay

.1November – International Xinomavro Day – #XinomavroDay; #InternationalXinomavroDay

.7November – International Merlot Day – #InternationalMerlotDay; #MerlotDay

12 November – International Tempranillo Day – #TempranilloDay; #InternationalTempranilloDay

18 November – Beaujolais Nouveau Day – #BeaujolaisNouveauDay

Beaujolais Nouveau Day changes each year, falling on the 3rd Thursday of November

24 November – International Carménère Day – #CarménèreDay

.4 December- International Cabernet Franc Day – #CabFrancDay; #CabFranc; #CabernetFrancDay; #CabernetFranc 

Vrijeme berbe 2021

START, i NEDOUMICE S PORTUGISCEM

Delikatna sredina rujna – berba grožđa počela… Konačan ishod uloženog truda pomiješanog s raznim rizicima sa strane koji su vrebali, pa, možda, neki, i ostvarili se, ovisi još o ovom posljednjem koraku u lancu – berbi i preradi grožđa.

Na poziv udruge Portugizac Plešivica, okupljanje je bilo u vinogradu Josipa Brajea u Lokošin Dolu kod Mladine upravo u povodu obilježavanja početka berbe 2021 u plešivičkom i jaskanskom kraju. Tomo Haramija, predsjednik udruge, zatim čuvarice tradicije u narodnim nošnjama, pa Zvonimir Novosel, gradonačelnik Grada Jastrebarsko i Zdravko Režek iz gradskog Ureda za gospodarstvo, Gordana Matašin, voditeljica tima Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, vinari, mediji te ostali gosti, simbolično su ubrali prve plodove portugisca u trsju domaćina.

– Iako je ovo bila jedna od težih vinogradarskih godina, zbog čega imamo manje prinose, ne sumnjamo u kvalitetu budućeg vina – goste je s optimizmom dočekao Tomo Haramija.

Doček uzvanika veselo i s pjesmom, na dvorištu obitelji Josipa Brajea u Lokošin Dolu – uz beračice i pjevačice u narodnoj nošnji u sredini su Iva Braje, svojedobvno Vinska kraljica Zagrebačke županije, te uz nju dva njena brata Josip i Ivan (Marko Čolić)

Kao neposredni uvod u berbu – u vinogradu Brajeovih, pozdravni govor gradonačelnika Jastrebarskog Zvonimira Novosela i predsjednika udruge Portugizac Plešivica Tome Haramije, Gordane Matašin ispred Zagrebake županije i Željka Gregorića, tajnika udruge Portugizac Plešivica (Marko Čolić)

Jesenske boje – berba Portugisca, domaćim beračicama društvo je pravio jaskanski gradonačelnik Zvonimir Novosel

Portugizac kao novo mlado vino odavna je na neki način zaštitni znak Plešivice, a s vremenom je postao i zaštićena robna marka vina Zagrebačke županije. Neki plešivički vinari s portugiscem izlaze pod svojima imenom i etiketom, a neki članovi udruge djelomice izlaze samostalno, dakle s vlastitom etiketom, a djelomice na način da dio svojega grožđa odvoje i usmjere prema podrumu PZ Plešivica, koji od skupljene sirovine proizvede jednu, zajedničku kapljicu što se na tržište plasira kao robna marka vina Zagrebačke županije Portugizac Plešivica Selection.

– Vino je prošle godine bilo dobro prihvaćeno te vjerujemo da će tako biti i ove godine. Novo mlado vino na tržištu očekujemo sredinom listopada, prve butelje službeno bi se trebale otvoriti na Festivalu portugisca u Metropoli, a potom će se vino točiti i u sklopu Dana hrane i tradicijskih proizvoda – kaže Željko Gregorić, vinogradar/vinar i tajnik udruge Portugizac Plešivica.

Ivan, Iva i Josip Braje u obiteljskom podrumu. Brajeovi uzgajaju i Veltlinac zeleni i Chardonnay i Rizling rajnski… (suhiucasi)

Na gospodarstvu Josipa Brajea u Lokošin Dolu kod Jastrebarskog čelnici udruge Portugizac Plešivica na svečanosti otvorenja ovogodišnje berbe upitani su kakva je točno situacija vezano uz sortu Portugizac u vinogradima na Plešivici, naime u posljednje vrijeme s više strana čulo se kako lokalni vinogradari/vinari pomalo napuštaju taj kultivar, makar je na njemu stvorena marka vina Zagrebačke županije, a upravo taj status županijske robne marke trebao im je pružiti bolju poziciju na tržištu i jamčiti bolji plasman vina.

–  U postupku službene revitalizacije sorte grožđa Portugizac na Plešivici krajem devedesetih te, potom, u narednih pet do osam godina, s Portugiscem je obnovljeno oko 40 do 50 hektara plešivičkog vinogradskog terena. U onom razdoblju Udruga je okupljala oko 35 individualnih proizvođača sa oko 30 ha Portugisca i tvrtku Mladina koja je imala nekih 10 do 15 ha zasađenih tim kultivarom. Danas je u udrugu Portugizac Plešivica uključeno 17 proizvođača, koji uzgajaju Portugizac na ukupno oko 20 ha, te proizvode vino Portugizac Plešivica pod vlastitom etiketom, ali od kojih neki sudjeluju i u zajedničkom vinu što izlazi iz podruma PZ Plešivica. Od prije koju godinu desetak proizvođača članova izdvaja, po dogovoru, dio najboljeg grožđa Portugisca iz svojih vinograda te ga predaje u zadrugu gdje se od tako skupljenih i spojenih količina grožđa proizvede oko 1500 do 2000 butelja vina županijske marke Portugizac Plešivica Selection.

– Smisao projekta Portugizac Plešivica Selection je podržati udruživanje kako bi se dobila veća, tržišno relevantna količina vina prepoznatljive i ujednačene više kvalitete te kako bi se lakše nastupilo na tržištu i postiglo bolju cijenu – veli Tomo Haramija.

Čelnici udruge Portugizac Plešivica međutim novinarima na ovome susretu kod Brajeovih nisu rekli ništa o tome tko i na koji način kontrolira, kako se to, inače, svuda vani radi vezano uz zaštićene robne marke, način ponašanja članova udruge – bez obzira plasirali oni portugizac pod svojim imenom ili kroz zajednički proizvod dobiven u vinariji PZ Plešivica – u vinogradu, dakle glede obrade trsja, visine prinosa, najranijih mogućih termina početkaa berbe, pa glede rada u podrumu  pojedinaca ali i zadruge, npr. glede sirovine isporučene zadruzi pa onda glede najranijeg mogućeg izlaska svih uključenih u igru s novim mladim vinom  županijske robne marke na tržište, a i glede kakvoće gotovih proizvoda na izlasku iz podruma na tržište i potom i na tržištu, tako da potrošač kroz tu županijsku zaštićenu oznaku zapravo, ispada tome tako, i nema nekog konkretnog jamstva vezano uz kakvoću, pa se možda iz tog razloga Portugizac Plešivica počeo susretati na tržištu s određenim problemima u plasmanu do mjere da to navodi neke vinogradare i vinare da mu okrenu leđa…

A u principu portugizac kao sortno i pogotovu kao mlado novo vino ne bi trebao imati problema na tržištu, jer uz prikladan pristup u vinogradu i podrumu sorta može dati vrlo lijepo, ukusno i puno vino, k tome bogato polifenolima koji su, kako su pokazala znanstvena istraživanja, kao antioksidanti i te kako korisni za zdravlje, a najjače djelovanje bilježi im se kad dolaze upravo iz mladog vina! Detalje o tome zna ekspertica Ivana Alpeza, sada uposlena u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH) a koja je glede toga ukazivala na rezultate nekih znanstvenih istraživanja u inozemstvu na tu temu i koja je svojedobno s kolegama na fakultetu i sama provela neka istraživanja o tome. Namjera Svijeta u Čaši bila je sada i iznijeti relevantne podatke o rezultatima tih znanstvenih istraživanja a koje bi proizvođači portugisca, posebice oni unutar zaštićene županijske robne marke Portugizac Plešivica (Selection) mogli kao efikasan promidžbeni alat  iskoristiti za bolji plasman vina, međutim zasad, iako sam ga, radi obave ovdje, tražio, nisam dobio nikakav materijal a rezultatima spomenutog istraživanja, koliko čujem od autorice čeka(lo) se službeno odobrenje za objavu od strane HAPIH-a – kao da je riječ o nekoj tko zna kakvoj teškoj državnoj tajni što ne smije tek tako u javnost… I to je Hrvatska…

Uz iskaz uvažavanja onih koji jesu i dalje članovi udruge rekao bih da je velika šteta što među prisutnima na ovom otvorenju berbe trganjem sorte Portugizac u vinogradu obitelji Josipa Brajea nismo vidjeli i više proizvođača s Plešivice i to onih koji su, otkako pamtim, znani maltene i kao sinonimi baš i za plešivički portugizac te nazočnost kojih bi zasigurno dosta značila i vinu Portugizac Plešivica i udruzi u promidžbenom smislu, primjerice to su svakako Drago & Dragica Režek, gospodarstvo Šember, a i kuća Krešo Režek, pa obitelji Jagunić, Kurtalj… treba ovdje spomenuti i prvog susjeda ali i prvog rođaka domaćina Brajea Roberta Brajea, koji se pojavio na početku ali se začas izgubio sa skupa, poslije sam od njega saznao da ni on nije baš na istoj valnoj dužini s projektom Portugizac Plešivica kakav je on sada…

Damir Režek

REŽEKI SU JOŠ ČEKALI… – S obzirom da dugo pratim vinsku scenu znam da su Dragecovi Režeki  redovito svake godine s novim mladim portugiscem među najboljima, eto dolazak u Lokošin Dol na ceremonijalno otvorenje ovogodišnje berbe grožđa na Plešivici – (nekad prije ceremonijali te vrste odvijali su se u Mladini koja je tada slovila kao jedno od sjajnih izletišta i za pola sata vožnje autom udaljene Zagrepčane a sad, unatoč tome što je okružuju krasni vinogradi, što je tamo i povijesni vinski podrum grofa Erdödyja, istina sada napušten, te što je tamo i znana staza za moto cross, djeljue zapušteno) – bio je lijepa prigoda da se nakon isteka službenog dijela županijske priredbe skokne u brdo do posjeda Agro Drago Režek obitelji Damira Režeka, sina od prerano otišlog Drageca,te Dragice Režek, Damirove mame, supruge pokojnog legendarnog plešivičkog enologa Drage Režeka, htio sam iz prve ruke dobiti informaciju zašto npr. ti Režeki više nisu u udruzi, to više što je Damir Režek do pred neko vrijeme određeno razdoblje bio predsjednik udruge Portugizac Plešivica.

Damir Režek i mama Dragica (Marko Čolić)

– Udrugu sam napustio zbog nesuglasica s većinom ostalih članova a oko rada u vinogradu, termina berbe, rada u podrumu pa i najranijeg mogućeg termina puštanja pojedinih uzoraka na tržište. Mi Režeki još čekamo s berbom. Od tate i od mame imao sam prilike mnogo toga naučiti vezano uz vino, i radije sam se odvojio. Primijetio sam da je nekim vinarima najpreče što prije prodati grožđe i vino, kod nas na posjedu tome nije tako, jako pazimo na to da vinova loza u potpunosti odradi svoj dio u vinogradu a potom i da vino odradi svoj dio u podrumu – kazao je Damir Režek, koji je kormilo vinskog posjeda počeo, uz dakako podršku mame Dragice, preuzimati odmah kako je ostao bez oca.

Kakvoća vina Režekovih, koji trsje imaju na strmini Veselnice gdje je tlo ilovasto-vapnenasto te u Desincu gdje je tlo loess s dosta kamena, zorno potvrđuje Damirove riječi da treba biti pedantan i strpljiv, posebno pažljiv i oko loze i oko vina. Kod Režekovih smo nas nekolicina imali prilike kušati vrlo elegantan i sortno tipičan zeleni silvanc iz 2017 (pred Novu godinu izlazi berba 2020), zatim moćni odležani chardonnay iz berbe 2012. (sedam mjeseci dozrijevanja na finom talogu u bačvi, 13,5 vol %), pa sauvignon, te crni pinot, sad je na tržištu jako dobar onaj iz berbe 2017, pred Novu godinu izaći će berba 2019… Zasad Režekovi imaju za svoja jako dobra vina i vrlo povoljne cijene! Dobro je požuriti k njima, prije nego što – dođe do skoka… ♣

Rujanski prizori

U VINOGRADU, TE UZ VINSKI PODRUM i u PODRUMU 2021

Požega – Ivana Rendulić iz Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije, inače udana za Požežanina Tina Jelušića, na berbi u obiteljskom vinogradu u Požeškom vinogorju. Desno je prizor iz Erduta, a posjeda Mladena Sibera. I Jelušići I Siber vrlo su zadovoljni kakvoćom, roda ali manje količinom

Ivan Marinčić, direktor tvrtke Osilovac u koju spada feričanačko Feravino, sa svojim najbližim suradnicima nazdravlja berbi 2021; desno su berači Feravina, po najnovijemu Oenosophije, u trenutku trganja Graševine, uz Frankovku najraširenije sorte u vinogradu. Očekuje se berba od 1100 tona grožđa!

Kod susjeda na Bizeljskom: povratak veselih iskusnih beračica obitelji Pinterič iz trsja do podruma na večeru, te Simon Pinterič I njegov sin Žiga na preuzimanju grožđa pored podrumskih vrata. Kakvoćom ubranog grožđa Pinteriči su zadovoljni

Za pjenušce se bere nešto ranije nego za mirno vino, majstor perlica Janez Istenič iz Bizeljskoga završio je berbu, ne osobito zadovoljan količinom ali ushićen kakvoćom roda, pa eto u svome domu za stolom mirno uživa u ranojesenskim još sunčanim danima, uz krepki domaći bizeljski doručak. Desno: berba Frankovke na posebnoj parceli s trsjem starim 40 godinaa kod Lojzeta Kerina na brdu u Straži ponad Krškoga, u Dolenjskoj. Lojzetova Hiža modre frankinje specjalizirala se za tu sortu, i na ocjenjivanjima vina redovito dobiva za nju medalje visokoga sjaja. Lojze Kerin, na slici s Vinskom kraljicom Slovenije Anom Pavlin kao počasnom gošćom, u podnevnom predahu od trgatve uz malicu od domačih dobrot beračima i uzvanicima je na kušanje ponudio i ružičasti pjenušac od frankovke i svoj crnjak Modra Frankinja 2011, šampion jednog od ocjenjivanja frankovki na međunarodnom festivalu te sorte u Sevnici. Ova sada ubrana frankovka nakon fermentacije u ioksu ide na dvije godine na dozrijevanje u hrastove bačvice i potom na još neko vrijeme odležavanja u butelji, prva boca na izlasku na tržište otvorit će se na svečanosti u 2005.! (Marko Čolić)

U berbi više od stola za jelo do izražaja dolazi druga vrsta stola – onoga za selekciju grožđa prije nego što ono uđe u prešu i ostavi se, za rasni crnjak, na dužoj maceraciji… Desno: Leo Gracin u carstvu Babića u Primoštenu. S berbom 2021 je zadovoljan kakvoćom, ali ne baš i količinom. Kao predsjednik udruge Vino Dalmacije radosno za 22. i 23. listopada najavljuje Festival vina Dalmacije u Splitu, zamišljen tako da bi prvog dana na kušanju bile, kako mi je rekao, dalmatinske vinske ikone!

Eto nas i na dubokom jugu Dalmacije, vidimo Pelješanina Antu Mrgudića uz njegov kamionet u kojemu prevozi berbu, u ovome slučaju, Crljenka ili Zinfandela. Desno: Prizori iz podruma Nikše Mimice iz Omiša (Pribidrag/Zinfandel) i Vedrana Kiridžije (Plavac mali, Dingač) iz Potomja, refraktometar uronjen u mošt objašnjava njihove oduševljene uskile: Još jedna sjajna berba!

I dalje jug Dalmacije: prostirke s grožđem na prosušivanju, za slatko desertno vino prošek ♣

Pomalo, u pravcu zime

POVRATAK u ZATVORENE PROSTORE

Doručak u vinogradu – pauza do proljeća!  Upravo smo zakoračili u listopad, još malo i berbe grožđa će, osim za neka specijalna vina, biti gotove, danja je svjetlost osjetno kraća – primjerice prvog dana listopada bila je oko 2,5 sata kraća nego krajem kolovoza!, temperatura zraka snizuje se, i trenutaka pogodnih za istinsko uživanje na otvorenome u prirodi bit će u narednom nekolikomjesečnom razdoblju vrlo rijetko. Eno-gastro ali i druge manifestacije u kojima se nakon tmurnog perioda lock downa i te kako uživalo vani vraćaju se u zatvorene prostore, dakako uz obvezu posjedovanja zaštitne maskice i tzv. covid putovnice, ali – bolje i tako nego nikako, kako je bilo do prije nešto manje od godine dana.

Pjenušavi doručak kod Mladena i Dušice Siber u njihovu vinogradu u Erdutu (Julio Frangen)

Među jednima od posljednjih manifestacija na otvorenome pamtit ćemo svakako nedavni Pjenušavi doručak u vinogradu Mladena Sibera u Erdutu, veselica uz mjehuriće bila je u režiji prof. Marije Vukelić koja je sa svojom ekipom Zlatne riječi takvih atraktivnih susreta ljubitelja perlica s proizvođačima pjenušaca i to u njihovim vinogradima ove proljetno-ljetne rano-jesenske sezone vrlo uspješno organizirala u nekoliko navrata i u različitim vinogorjima Hrvatske, od sjeverozapada do istoka kontinentalne Lijepe naše. Doručak kod Siberovih, kojemu je potporu dala TZ Osječko-baranske županije, zamišljen je bio kao pravi slavonski – hedonistički, s domaćim specijalitetima, pripremili su ga učenici i profesori Regionalnog centra kompetentnosti i Ugostiteljsko-turistička škola Osijek. Za taženje žeđi su se dakako brinuli domaćini Mladen Siber i njegova supruga Dušica. U okviru programa, kao finale, bila je pretpremijera (en primeur) vrhunskih erdutskih mirnih vina a kušati su se mogli eno-uradci proizvođača iz Erduta Sibera, Brzice, Jasne Antunović, Erdutskih vinograda, Royal Hillsa – svaki je vinar za degustaciju donio jedno svoje novo vino ili neko po njemu veliko vino po vlastitom izboru.

Radionica o hvarskim vinima i prezentacija najbolje ocijenjenih uzoraka u restoranu Trilogija Fino & Vino u Zagrebu. Uzvanicima se pridružio i pjesnik Enes Kišević… (Julio Frangen)

Posjetitelje je ugodno iznenadio Hvaranin Toni Bratanić iz Vrbanja, on je prezentirao svoju knjigu Priče iz konobe za starije, za koju veli kako je htio ponuditi svoju malu analizu konobe i istaknuti njeno višestruko značenje u životu u Dalmaciji

Već sredinom rujna krenulo se jače ponovno u zatvorene prostore. U zagrebačkom restoranu Trilogija Fino & Vino održana je radionica na kojoj su ljubiteljima (mnogo je bilo ljubiteljICA!) u Zagrebu a na temu hvarskih vina Marija Vukelić, nakon što je ovoga ljeta u suradnji s Udrugom hvarskih vinara i lokalnim Turističkim uredom, na Hvarskim danima u Jelsi organzirala strukovnu degustaciju hvarskih bijelih vina i hvarskih crnjaka, u glavni grad donijela po tri u Jelsi najbolje ocijenjena vina od sorte Bogdanuša, od drugih bijelih sorata što se uzgajaju na Hvaru te vina od Plavca maloga. Šampioni po kategorijama bili su Bogdanuša 2020 od  Ivice Carića (88/100 bodova), Pošip 2020 od Andra Tomića (90,4/100) i Plavac mali Pharos Maximus 2013  podruma Hvar Hills (90,5/100). Drugo- i treće-plasirani: Bogdanuša 2020 – Hvar Hills (87,8) te Bgdanuša 2020 – Pavičić, zatim Pošip 2019 – Hvar Hills (90,3/100) te Levant cuvee bijeli 2020 – Ventus vina (90), a kod plavaca  Veli Visko 2018  – Vina Caric Ivica (89), i Plavac mali 2019 –Vino Leše (87/100)

A baš prije koji dan bila je, opet u Marijinoj režiji i u objektu Trilogija Fino & Vino, radionica – dakako uz prezentaciju sorte i kušanje vina od nje ali iz različitih vinogorja – o sorti Frankovka, naše kontinentalne uzdanice u domeni crne kapljice, ponuđena na degustaciju bile su etikete iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Mađarske.

S prezentacije Frankovke/frankovke, Modre frankinje, Lembergera, Blaufränkischa, Kek frankosa. Finale je bilo u znaku cuvéea Ermitage 2011 Jozsefa Bocka iz Villanyja (Julio Frangen)

Valja istaknuti kako su ta ali i druga događanja u organizaciji Zlatnih riječi  kojima sam nazočio bila ne samo s promocijskom notom povoljnom za samog domaćina i njegov kraj, nego, taman s mjerom dozirano  s obzirom na tip eventa, i s edukativnom (pružanje relevantnih informacija o kraju, proizvođaču, o nastanku proizvoda), pedagoškom (umjerenost u konzumaciji!) i kulturalnom (skretanje pažnje gostima na spomenike kulure i detalje vezane uz umjetnost te uz sakralne objekte teritorija)  notom… Budući da se u nas mnogi vinari – a velika je šteta kad je riječ o onima jače usmjerenima prema kakvoći – baš i ne snalaze u marketingu, možda bi im usluga koju na tom polju pruža ured Zlatne riječi mogla biti od koristi…    ♣

_____________________________

VIJESTI / NEWS

Restaurant Croatica

100 VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA 2021 – Gastronautica Karin Mimica ne posustaje: pobrinula se da sa svojom ekipom iz opatijske tvrtke Abisal pripremi novi vodič ponajboljim našim ugostiteljskim objektima, pod nazivom 100 vodećih hrvatskih restorana i njihovi recepti 2020/2021. Riječ je o 26. izdanju Knjižnice Gastronaut, predviđenome da se službeno promovira na brodu Marina u luci u Rijeci 7. listopada 2021. Ugostiteljima uvrštenima u vodič javno se podijele, po običaju, priznanja za uspješan rad, slijede dakako domijenak i druženje i s ugostiteljima i s istaknutim hrvatskim proizvođačima vina koji prate ovu svečanost.

Karin Mimica i Ivan Dropuljić sa Zagreb Vino.coma i turistički novinar Hrvatskog radija Tomislav Radić sa zahvalnicom Gastronauta za podršku i vjernost u praćenju akcije (Marko Čolić)

– Restorani su u knjizi prezentirani tekstom, slikom i receptima kućnih specijaliteta te informacijama o tome što u njihovoj okolici vrijedi vidjeti i doživjeti. Uz restorane koji su izabrani među 100 vodećih, u knjizi se prezentiraju i kvalitetni i vrhunski proizvodi koji se kao eno-gastronomski aduti mogu naći na stolu pojedinog odredišta. Među receptima restorana, u novom izdanju knjige našle su se i punjene suhe šljive u špeku; njoki s dimljenom skutom; terina od guščje jetre sa želeom od borovnica; pržene ljetne štrudlice; janjeći carpaccio; carpaccio i tartar od tune; trganci s vrhnjem i zapečenim špekom; quiche s kozjim sirom i sušenim rajčicama; pšenica s dimljenim plodovima mora; filet brancina u škartocu; šufigane lignje; janjeće tripice; brački vitalac; juneći obrazi u portu; janjeći kotleti u krustu; odrezak jelena u umaku od vina; salenjaci; čokoladna torta iod svježih smokava… – naglašava Karin Mimica.

Vodič 100 najboljih hrvatskih restorana postoji na hrvatskom i engleskom jeziku te u tiskanom i digitalnom izdanju, tiskano se može kupiti u knjižarama Hoću knjiguŠkolska knjiga i  Menart, a može ga se i naručiti direktno kod izdavača preko linka. Restorani predstavljeni u knjizi su i nositelji titule Restaurant Croatica 2020, a uz plakete koje im se dodjeljuju 07. listopada 2021. dobivaju i naljepnicu Restaurant Croatica s QR kodom koji vodi na on-line izdanje knjige na hrvatskom i engleskom jeziku. ♣

Nove Michelinove zvjezdice u Lijepoj našoj

NEBO, ALFRED KELLER, AGLI AMICI – Hrvatska je bogatija za tri restorana s prestižnom MICHELINOVOM zvjezdicom. Restoranima Nebo (Rijeka), Alfred Keller (Mali Lošinj) i Agli Amici (Rovinj) dodijeljena je nedavno po jedna Michelinova zvjezdica. Restorani Pelegrini (Šibenik), 360º (Dubrovnik), Monte (Rovinj), Noel (Zagreb), Draga di Lovrana (Lovran), Boškinac (Novalja) i LD Terrace (Korčula), zadržali su svoje zvjezdice.

Boutique hotel Alhambra u Malom Lošinju, s jednom Michelinovom zvjezdicom nagrađenim restoranom Alfred Keller

Peter Schoch, glavni direktor lošinjskog Jadranka turizma, kamo spada i boutique hotel Alhambra, te chef nagrađenog restorana Alfred Keller Christian Kuchler i chef Michael Gallenz

Za cjelokupnu hrvatsku gastronomsku scenu dodjela prestižnih MICHELINOVIH oznaka u okolnostima globalne pandemije korona virusa predstavlja izniman uspjeh. Značajno je za hrvatski turizam to što naša zemlja sada ima ukupno 10 restorana s Michelinovom zvjezdicom, a ukupno imamo 79 restorana s nekom od oznaka ovog prestižnog gastronomskog vodiča. Potvrda je to kvalitete hrvatske gastronomije, koji predstavlja jedan od glavnih motiva dolazaka za brojne ljubitelje putovanja diljem svijeta. Prisutnost naše zemlje u Michelinovim vodičima za nas je bitna za dodatnu promociju i vidljivost, ali i za motivaciju u nastojanjima da Hrvatska bude istaknuta i međunarodno prepoznatljiva eno-gastronomska destinacija, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, nakon što je uputio iskrene čestitke svim nagrađenim i izdvojenim restoranima.

Restoran Boškinac u sklopu hotela Boškinac na Pagu ponovio je svoj po Michelinu zvjezdani status. Na zdravici u čast Michelinove zvjezdice i za 2021 uz domaćina-vlasnika Borisa Šuljića, sasvim desno na slici, sasvim lijevo na slici je Igor Zlatkov, lošinjski majstor u izradi drvenih pladnjeva za posluživanje jela i pića za potrebe ekskluzivnih ugostiteljskih objekata

Hrvatska je posebno zanimljivo odredište koja putnicima i gurmanima omogućuje uživanje u autentičnim i raznolikim gastronomskim doživljajima. Zemlja lokalnim chefovima nudi domaće proizvode iznimne kvalitete, što ih tjera da iz dana u dan nadmašuju sami sebe, kazao je Gwendal Poullennec, međunarodni direktor vodiča Michelin. Posljednjih nekoliko mjeseci bilo je teško za vašu zemlju, ne samo zbog zdravstvene krize, već i zbog potresa. Unatoč svim izazovima, hrvatska kulinarska scena raste, osobito na obali i u glavnom gradu. Naši su inspektori uspjeli otkriti profesionalce koji su strastveni i vrlo predani.

Uz navedeno, na listu Bib Gourmand uvršteno je još sedam restorana, odnosno restorani Konoba Mate (Korčula), Dunav (Ilok), Konoba Fetivi (Split), Izakaya by Time (Zagreb), Vuglec Breg (Krapina), Konoba Malo Selo (Buje) i Alla Beccaccia (Valbandon). Tako se Hrvatska danas može pohvaliti s ukupno 13 restorana s ovom Michelinovom oznakom koja se dodjeljuje restoranima što nude kvalitetne menije po pristupačnim cijenama.

Uživanje za stolom jedan je od najvažnijih dijelova turističkog iskustva, a Hrvatska kao zemlja raznolike gastronomije mora u budućnosti sustavno ulagati u njenu promociju i razvoj. Brojna priznanja svjetski poznatih vodiča poput Michelina veliko su priznanje za sve koji kontinuirano rade na unaprjeđenju kvalitete pripreme i stvaranja cjelokupnog gastronomskog doživljaja. U godinama pred nama Hrvatsku želimo pozicionirati kao novu gastronomsku ikonu Europe kroz sustav poduzetničkog i poticajnog upravljanja lokalnim proizvodima, koji odražavaju autentičnost regionalnih gastronomskih identiteta i namirnica  kao i kroz interpretaciju tradicije kroz inovativan i održiv pristup. Ministarstvo turizma i sporta obradit će ovu važnu temu i kroz Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine, naglasila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Chefica Ana Grgić, iz restorana Zinfandel’s zagrebačkog hotela Esplanade, okićenoga novom i posebnom zvjezdanom Michelinovom oznakom Green Star. Kao što i priliči ekskluzivnom ugostiteljskom objektu – da ima nešto svoje što drugi nemaju, chefica Ana je s raritetnom buteljom vina Zinfandel ruci, vino je nastalo od grožđa sorte Zinfandel (Crljenak) iz malog vinograda na dijelu znane Esplanadine prostrane ljetne terase Oleander uz spomenuti restoran Zinfandel, malu pomoć u grožđu pružio je Vlado Krathaker. Na slici pored Ane Grgić su, na Oleanderici, aktualna ministrica turizma Hrvatske Nikolina Brnjac i, lijevo na slici, Veljko Ostojić, istaknuti istarski turistički radnik, svojedobno ministar turizma RH, a sada direktor Hrvatske udruge turizma (suhiucasi)

Izdanje Michelinova vodiča za Hrvatsku za 2021. godinu uključuje novu oznaku – Michelin Green Star, koja je dodijeljena restoranu Zinfandel’s (Zagreb). Riječ je o oznaci predviđenoj za restorane posebno posvećene održivoj i ekološki prihvatljivoj gastronomiji.♣

Na kraju glavne turističke sezone

NAJBOLJE SVJETSKE NUDISTIČKE PLAŽE SU u HRVATSKOJ!  – S ljetom je za ovu godinu gotovo, a uglavnom i s kupanjem u moru i sunčanjem na plaži. Na kraju (glavne) turističke sezone rade se bilance, razni portali specijalizirani za preporuke vezano uz putovanja izlaze, kao s pokazateljima što mogu sugerirati odluku o izboru turističke destinacije sljedeće sezone, s brojkama – ocjenama npr. smještaja, eno-gastro ponude, kulturno-umjetničkih, sportskih sadržaja u pojedinim turističkim centrima u raznim zemljama svijeta. Portal My datingadviser  (https://mydatingadviser.com/best-nude-beaches-in-the-world/ ) usredotočio se na – nudističke plaže. Motto je: Razodjenuti se posve, i skočiti u more!

Mi u Hrvatskoj imamo razlog za veselje: na popisu posebno preporučenih 100 nudističkih plaža na svijetu među Top 16 najboljih nudističkih plaža  tri su kod nas! Evo liste (vidi pod brojevima 1, 13, 16):

Ako za za posjet  i boravak izaberete Dubrovnik, otok Lokrum, udaljen na samo 10 minuta vožnje brodom, idealno je mjesto za posjet, za uživanje u lokalnoj prirodi,, osobito ljeti, moru i suncu. Riječ je o malom i nenaseljenom otoku koji će vam upravo kao nudistu pružiti krasno utočište. Nacionalni park, čista, bistra morska voda, prirodno stvoreno jezero sa slanom vodom u kojemu ćete uživati kao u najboljem jacuzziju… Ali, oprez:  na otoku je dosta stijenja i kamenja, i potrebno je dobro paziti kad se hoda te kad se izabire mjesto za sjedenje kao predah.

Ljeti, dubrovačko područje – Skinny Dipping Index Score: 84.5; Temperatura zraka: 29°C; Temperatura mora: 25°C; Indeks zagađenosti: 10.92; Status Plave zastave: nema; Sigurnosni indeks: 84.69; Cijena noćenja u hotelu: $98. ♣

Zelena zipka

ZAGORJE KAO ABECEDA PRIRODE – Danas se Hrvatsko zagorje pomalo sve više prepoznaje kao respektabilna regija po pitanju kvalitete vina, čime se izraz zagorski kiseliš koji je tu regiju dugo pratio može prepustiti zaboravu. Kontinuiranom edukacijom podiže se stručno znanje u proizvodnji i preradi grožđa i vina, o čemu svjedoče i nagrade koje već zagorska vina u većem broju osvajaju na različitim nacionalnim i međunarodnim sajmovima i vrednovanjima. Posljednjih dvadesetak godina podignuti su kvalitativni rang sortimenta i kakvoća vina, etabliralo se na sceni već više proizvođača, sve je to rezultat spomenutih ulaganja u edukaciju i obrazovanje, marketing i promociju. Još Zagorju predstoji mnogo za učiniti na unaprjeđenju ponude općenito, dosta se mora raditi pogotovu na ruralnom turizmu, osobito u marketingu i brendiranju. U smislu obogaćenja turističkih sadržaja koje nudi Hrvatsko zagorje svakako valja navesti razne akcije vezane uz prirodnu baštinu, tu se pak izdvaja projekt Zagorje kao abeceda prirode koji se provodi u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014–2020 – Zaštita okoliša i održivost resursa. Bitni su diverzifikacija kvalitetne ponude, povećanje atraktivnosti odredišta, te stalna poboljšanja u sferama edukativnog kapaciteta i održivog upravljanja odredištima prirodne baštine, kao i u promidžbenim aktivnostima. Priprema projektno-tehničke dokumentacije, posjetiteljska infrastruktura, edukacija i interpretacija, promidžba i vidljivost, upravljanje projektom i administracija. Korisnik projekta: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije Zagorje zeleno, ukupna vrijednost projekta iznosi 4.589.418,50 kuna od čega su bespovratna sredstva 3.724.920,23 kuna – kaže Dijana Hršak, direktorica Centra.

Dijana Hršak, direktorica Centra za prirodu Zagorje u Radoboju (Marko Colić)

Cilj ovog projekta je širenje sadržaja na odredištima prirodne baštine u svrhu povećanja atraktivnosti lokacija i kvalitete edukativnih programa te osiguravanje dostupnosti uz očuvanje prirode i održivi razvoj. To uključuje razvoj posjetiteljske infrastrukture, turističkih sadržaja, ali i edukativnih programa i materijala te plana upravljanja posjetiteljima kako bi se osiguralo održivo korištenje, ali i povećalo broj posjetitelja, povećale gospodarske aktivnosti u okolini i  još jače aktivirala lokalna zajednica. Investicije u okviru ovog projekta provedene su na području značajnog krajobraza Zelenjak – Risvička i Cesarska gora gdje je izgrađena Staza kroz krošnje i zelena učionica. Na području ekološke mreže Natura 2000 Strahinjščica te u  njenoj neposrednoj blizini uređen je Centar za prirodu Zagorje u Radoboju i dvije zelene učionice. Važno je naglasiti da uređenje Centra za prirodu Zagorje uključuje multimedijalna rješenja za interpretaciju svih zaštićenih prirodnih područja KZŽ kao i svih područja ekološke mreže Natura 2000 na području Krapinsko-zagorske županije.

Projekt obuhvaća i izradu projektno- tehničke dokumentacije, izradu akcijskog plana upravljanja posjetiteljima, manifestacije, promociju, tiskanje knjige o zaštićenim prirodnim vrijednostima i promotivnih materijala kao i edukaciju kroz organizaciju stručnog aktiva učitelja i edukaciju dionika u projektu. Realizacija ovog projekta uvelike će pridonijeti razini i kvaliteti budućeg rada ustanove u smislu održavanja programa škole u prirodi i ekološke edukacije svih dobnih skupina, kroz akcijski plan upravljanja posjetiteljima postaviti će se temelji za učinkovito i održivo posjećivanje programskog područja. Multimedijsko uređenje Centra za prirodu Zagorje dodana je vrijednost kroz multifunkcionalnost, dok će staza kroz krošnje kao atrakcija u Značajnom krajobrazu Zelenjak- Risvička i Cesarska gora pomoći povećanju broja posjetitelja za šire područje.

Prezentacijske dvorane za floru i faunu n nadzemnom i podzemnom (špilja) ambijentu Hrvatskog zagorja (Marko Čolić)

                CENTAR ZA PRIRODU ZAGORJE – Uređeno je prizemlja centra, zamijenjena su unutarnja i vanjska vrata, izrađen je prezentacijski zid dvorane u prizemlju, adaptacija potkrovlja s multimedijskom interpretacijom te izgradnja prilaznog stepeništa s podiznom platformom kako bi dostupnost bila jednaka za sve. Prostor potkrovlja sastoji se od tri cjeline u kojima je podjednako zastupljena prezentacija zaštićenih područja te biljnih i životinjskih vrsta,  prikaz pada Hraščinskoga meteorita, osobito važnog događaja za geološku znanost te se može zaviriti u Židovske jame, Natura 2000 područje,  špilje koja je zatvorena za javnost. Može se zaviriti u gnijezdo ptica te uz hologram uživati u ljepoti orhideje i noćnom leptiru. Centar je opremljen edukativnim pomagalima i multimedijskim sadržajem u svrhu provođenja škole u prirodi kroz radionice i terensku nastavu u skladu sa nastavnim programom za učenike osnovnih i srednjih škola. Ustanova kontinuirano provodi ekološku edukaciju kroz niz programa koji su namijenjeni jednako svima, ali naglasak stavljamo na djecu kojima posvećujemo posebnu pažnju u nadi da će baš oni biti ti koji će napraviti razliku i odgovornije se odnositi prema prirodi. Centar za prirodu Zagorje prvi je objekt takve vrste u Krapinsko-zagorskoj županiji koji služi za prezentaciju prirodnih vrijednosti i ekološke mreže Natura 2000 kroz održavanje edukativnih radionica, predavanja i izložbi u organizaciji Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije Zagorje zeleno.

U sklopu kompleksa u Radoboju je i muzej vezan i uz vino, na velikoj ilustraciji na zidu može se vidjeti priča o vinskoj sorti Belina starohrvatska i o njenoj rodbinskoj povezanosti s drugim poznatim svjetskim sortama (suhiucasi)

                STAZA KROZ KROŠNJE – Staza kroz krošnje Zelenjak duga je 125 metara,  s najvećom visinom je od pet metara. Duž staze nalazi se zanimljiva interpretacija biološke raznolikosti Značajnog krajobraza Zelenjak – Risvička i Cesarska gora. Tema bioraznolikost  isprepliće s temom glazbe kroz skulpturu trube koja prati cijelu stazu, inspirirane ovim jedinstvenim lokalitetom i spomenikom himni Lijepa naša. Staza uključuje i promatračnicu za ptice u obliku ptičjega gnijezda i ljuljačke, dok podnožje staze krase perunike. Za pristup osobama slabije pokretljivosti i osoba s invalidnošću ugrađena je podizna platforma na početku staze, a za slijepe i slabovidne osobe tekstovi na pločama su na Brailleovom pismu. Staza kroz krošnje, zasad jedinstvena u Hrvatskoj, ovomu je poznatom biseru Zagorja, Zelenjaku, dodala vrijednost i pridonijela je njegovoj većoj atraktivnosti, povećanju broja posjetitelja, ali, što je i te kako važno,  i podizanju ekološke svijesti.

Edukativna turistička pješačka Staza kroz krošnje, u Risvici kod Klanjca i uz spomenik Lijepoj našoj te restorana Zelenjak (Marko Čolić)

                ZELENE UČIONICE – Zelena učionica sastoji se od šest različitih didaktičkih eksponata koji omogućuju da se na aktivan i zanimljiv način nauči najvažnije o biljnim i životinjskim vrstama naše županije te upoznaju vrste drveća naših šuma. U sklopu projekta Zagorje ABECEDA prirode zelene učionice postavljene su u Radobojskom trnacu kod Centra za prirodu Zagorje, na Strahinjčici u blizini planinarskog doma te u Značajnom krajobrazu Zelenjak-Risvička i Cesarska gora u blizini restorana Villa Zelenjak. Eksponati veze u prirodi, dendrofon, drveni dalekozor, taktilna staza, šumsko uho i slagalica čine zelenu učionicu koja je osmišljena na način da kod djece potiče razmišljanje, kreativnost te povezivanje stečenog s novim znanjima. Biljke i životinje koje su se našle u Zelenoj učionici predstavnici su strogo zaštićenih i ugroženih vrsta te se na njihovom primjeru ukazuje na važnost njihove zaštite i očuvanja. Zelena učionica omogućuje korištenje svih osjetila te ukazuje na potrebu stvaranja povezanosti sa prirodom.  Izuzetno je korisno i važno da se od najranije dobi djeca uključuju u ekološku edukaciju kako bi se na vrijeme razvijala njihova svijest o važnosti prirode i njenoj zaštiti.

                U promociju svega uključeni su letak Zagorje zeleno, brošura o  značajnom krajobrazu Zelenjak-Risvička i Cesarska gora, novi vizualni identitet Ustanove,  knjiga Zagorje zeleno, te promo materijali kao magneti, lončići, majice, torbe, blokići.  ♣

______________________________________

Na Trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu:

AGROLAGUNINA MODERNA  KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Agrolagunin boutique Tri kantuna u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina

_________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 09. 2021 – hints to the smart purchase

HRVATSKA CROATIA ◾ CRNA GORA  MONTENEGROSJEVERNA MAKEDONIJA  NORTHERN MACEDONIAITALIJA  ITALY ◾ SAD  USA

CRLJENAK, TRIBIDRAG, PRIBIDRAG, KRATOŠIJA, PRIMITIVO, ZINFANDEL

 

Veliki grozd / Best in show

ZLATAN CRLJENAK Reserve 2012 – ZLATAN OTOK Plenković ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Split-Omiš-Makarska ■ VINOGRAD: Baška Voda  • kosina • sorta: Crljenak 100 % ■ BOCA, tip: bordeaux  1,5 lit ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO – vrhunsko crno s kzp • suho • 15,0 vol%

ZINFANDEL 2015 Estate Grown – GRGICH HILLS ESTATE ■ PORIJEKLO: Napa Valley California, USA ■ VINOGRAD, sorta: Zinfandel ■ BOCA, tip: bordeaux ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: 14,9 vol %

 

ZLATAN CRLJENAK 2015 – ZLATAN OTOK Plenković ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Split-Omiš-Makarska ■ VINOGRAD: Baška Voda • kosina • sorta: Crljenak 100 % ■ BOCA, tip: bordeaux 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO – vrhunsko s kzp • suho • 15,0 vol%

KRATOŠIJA Reserva 2017 – CHATEAU KAMNIK ■ PORIJEKLO: Sjeverna Makedonija ■ VINOGRAD, sorta: Kratošija 85 %, Vranac 15 % ■ BOCA, tip: bordeaux – vrlo teška • 0,75 lit ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: 15,0 vol%

CASTEL ZINFANDEL 2018 – BEDALOV ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Kaštela ■ VINOGRAD: sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko s kzp • 15,5 vol%

 

ARHONTU KRATOŠIJA-PRIMITIVO MONTENEGRO 2017 – KRGOVIĆ ■ PORIJEKLO: Crna Gora, Podgoričko vinogorje ■ VINOGRAD, sorta: Kratošija ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: 14,9 vol%

KAŠTELANSKI CRLJENAK 2017 – KROLO ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Kaštela ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko crno s kzp • 14,0 vol%

 

KAŠTELANSKI CRLJENAK Zinfandel 2019 – Anton Kovač PUTALJ ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija ■ VINOGRAD: Kaštela – Trogir • sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko s kzp • suho • 15,5 vol%

KAŠTEL SICULI KAŠTELANSKI CRLJENAK 2019 – OPG KOVAČEVIĆ IVICA ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Kaštela ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak  ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: 14,0 vol%

PRIBIDRAG 2016 – KUĆA SRITNOG ČOVIKA MIMICA ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Omiš ■ VINOGRAD, sorta: Zinfandel ■ BOCA, tip: bordeaux ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko crno s kzp • suho • 14,0 vol %

CRLJENAK ŠTAFILEO ZINFANDEL 2016 – VUINA ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak Zinfandel ■ BOCA, tip: bordeaux ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija 15,0 vol %

APOLLONIO TERRAGNOLO PRIMITIVO di SALENTO 2017 – APOLLONIO ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Salento ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: igp Salento • 15,0 vol%

CRLJENAK KAŠTELANSKI Tradicija 2018 – MATELA ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Kaštela ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija • vrhunsko s kzp • 14,5 vol%

60 PASSI PRIMITIVO di PUGLIA 2019 biologico – 60 PASSI La DOGANA ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Apulija ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: Puglia igt  • 13,5 vol%

TRIBIDRAG 2019 – RIZMAN ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Komarna ■ VINOGRAD sorta: Tribidrag  ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija, Komarna • 13,5 vol%

CRLJENAK KAŠTELANSKI Zinfandel 2019 – PERIŠIN ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija ■ VINOGRAD: sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko s kzp • 16,0 vol%

KRATOŠIJA ZENTA 2018 – VUČINIĆ ■ PORIJEKLO: Crna Gora Podgoričko vinogorje ■ VINOGRAD, sorta: Kratošija ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: 14,5 vol%

     

CRLJENAK BERISLAVIĆ 2018 – OPG IVAN & ANTON KOVAČEV ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Kaštela ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: 14,0 vol%

CRLJENAK 2018 – TESTAMENT ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija

SINISCALCO PRIMITIVO 2016 – COPPI ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Apulija ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: Bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: 14,0 vol%

KRATOŠIJA 2017 – PLANTAŽE 13. JUL ■ PORIJEKLO: Crn Gora Podgorica ■ VINOGRAD, sorta: Kratošija ■ BOCA, tip: bordeaux ■ OZNAKE na etiketi: suho • 14,0 vol %

PRIMITIVO del SALENTO 2020 – PATU ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Salento ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo  ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: Salento igt • 14,5 vol%

 

PRIMITIVO di SALENTO 2020 – PEPE NERO ■ PORIJEKLO: Salento, Južna Italija ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: Salento igt  • 14,0 vol%

ZINFANDEL CRLJENAK KAŠTELANSKI 2017 – IVICA RADUNIĆ KID ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Kaštela ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija • 16,0 vol%

AD HOC PRIMITIVO di MANDURIA 2019 – TENUTA GRUSTINI ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Manduria ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: Manduria doc • 14,5 vol%

DON ANTONIO PRIMITIVO 2017 – COPPI ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Apulia ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux ■ OZNAKE na etiketi: igp Puglia • 14,5 vol %

PRIMITIVO del SALENTO 12 e mezzo 2019 – VARVAGLIONE ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Salento ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: Salento igt • 12,5

 

DALLE ORIGINI PRIMITIVO di PUGLIA 2019 – MARZODD ■ PORIJEKLO: Južna Italija ■ VINOGRAD sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: Puglia igt • 13,0 vol%

HRVATSKA  CROATIA

RED BLEND CROATIA

ocjenjivanje hrvatskih crvenih/crnih mješavina sorata, hotel Esplanade Zagreb, 27.09.2021

Kušači: Franjo Francem, Ivan Dropuljić, Željko Suhadolnik, Silvio Dedić, Slaven Jeličić, Darko Lugarić

 

 

TERRE BIANCHE CUVÉE ROUGE Riserva 2007DEGRASSI (13,5 vol%) /  TERRE BIANCHE CUVÉE ROUGE  2012 – DEGRASSI (13,5 vol%) /  TERRE BIANCHE CUVÉE ROUGE  2009 – DEGRASSI  (13,5 vol%) / KARIZMA (Cs & Me) 2018 – PETRAČ (13,5 vol%)

 

 

GOLDBERG RED 2019 – BELJE / KORLAT SUPREME (Sy & Me) 2013 – BADEL 1862   (14 vol%) / TERRE BIANCHE CUVEE ROUGE Riserva 2013 – DEGRASSI  (13,5 vol%) /  BOŠKINAC CUVÉE 2016 – BOŠKINAC  (13,5 vol%) /  KURYCTA  Reserva 2018  – KATUNAR   (13,8 vol%)  /  KURYCTA Supele 2017 Magnum – KATUNAR  (14,0 vol%)  / FESTIGIA  LV 2015 –  VINA LAGUNA   (14,0 vol%) / CRNO 9 2016 (Cs, Me, Cf) – GALIĆ  (13,0 vol%) /  CLEMENTE CRNO 2016 – DAMJANIĆ  (14, vol%) /  K7 2019  – KRAUTHAKER (13,5 vol%) /  GRANDE CUVÉE 2015 – PILATO (14,5 vol %)

Dio cjenjivačke ekipe – Darko Lugarić, sommelier – Tač, Slaven Jeličić, enolog, Silvio Dedić, sommelier – Esplanade. Vina je točio Ivo Kozarčanin – iVino (suhiucasi)

 

 

BOŠKINČIĆ 2020 – BOŠKINAC   (14,0 vol %) / CUVÉE 2019 (Cs 50%, Cf  25%, Me) – PETRAČ   (13,5 vol %) / OTTOCENTO CRNI 2017 – CLAI   (13,5 vol%)  /  GARDIJAN 2015 (Cs & Me) – KROLO  (13,5 vol%)  /  CUVÉE  2016 – VINA POLJAK   (16,4 vol %)  / VENJE CRNO  2006 – ENJINGI   (14,5 vol%)  /

 

 

CUVÉE  (Me, Cs, Sy) 2017 – BORA   (13,5 vol%) /  MORO (Te Me Cs) 2018 – ROSSI  (13,0 vol %)  /  

SUPREMO 2015 – KABOLA   (14,0 vol %) /  CUVÉE (Cs, Cf, Pc, Me) 2019 – KOPJAR  (12,5 vol  %) /

FESTIGIA CASTELLO 2018 (M, CS, Sy) 2018 – VINA LAGUNA  (14,0 vol %) / MIRAZ CUVÉE 2015 –

FERAVINO   (13,5 vol%) /  MISNA VINA  (Cs, Cf, Me) 2020 –  MISNA VINA ĐAKOVO   (13,5 vol %) /

CUVÉE 2015 – BOŠKINAC   (13,5 vol%) / KAPITUL  2015 – ŠIPUN   (13,5%) / MAXIMO NERO (CS,

Me, Sy)  2016 – KUTJEVO d.d. (13,5 vol%) /  CRNO 9 (Cs, Me) 2017 – GALIĆ  (14,0 vol %) / MIRAZ

CUVÉE (Fran, Me, Cf)  2017 – FERAVINO  (14,0 vol%) / CUVÉE  CICONIA NIGRA 2017 – JOSIĆ  (14,0

vol %) /  KURYKTA Reserva 2015 – KATUNAR  (13,8 vol%) /  DURO ISTRIANO 2017 (dio i iz 2019)  –

DAMJANIĆ   (13,0 vol%) /  SUPREMO 2016 – KABOLA  (13,5 vol%) / BASTION (Me 75%, Pl.m) 2017

unoaked – CRVIK  (13,2 vol%) / GRIMALDA 2018 – MATOŠEVIĆ  (13,0 vol%) / CUVÉE (Te, Me, Cs)

2013 – RITOŠA  (13,0 vol %) /  PAGAN RISERVA (Pl.m, Me, CS) 2017 – PROVIĆ  (15,0 vol %) /CRNI

CUVÉE (Cs, Pc, Fran) 2020  – ORAHOVICA  (13,0 vol %) / CS & ME CUVÉE  2019 – PINKERT  (13,5 vol

%) / ROKO 2018 – PHILIPECZ  (13,5 vol %) / FESTIGIA CASTELLO  (Me,Cs, Sy) 2017 – VINA LAGUNA

(14,0 vol%) / MC 2017 (Me, Cs) 2017 – PROVIĆ (13,0 vol%) / TERRA ROSSA (Te, Borg, Me) 2020 –

VINA LAGUNA  (12,5 vol %) / CALDIEROSSO (Te, Me, Nebb, Tempr) 2018 – BENVENUTI (13,0 vol %)

/ CUVÉE No 1 BOUQUET BARANJE  2017 – PINKERT (13,5 vol%)/ REFUL 2019 – BOŠKINAC (13,5vol

%) / KAPISTRAN CRNI  (Fran & Cs) 2018 –  ILOČKI PODRUMI (13,0 vol %) / CUVÉE 2015 – POLJAK

(15,5 vol %) / C3 (Cs, Cf, Carm)  2018 – TRS (14,5 vol %) / CABERNET SAUVIGNON & MERLOT

PREMIUM 2019 – BELJE (13,0 vol %) / TANGO RED BLEND GRAND SELECTION (Cs & Cf) 2015-2017 – ANTUNOVIĆ  (13,5 vol %)

Novinari Ivo Kozarčanin i Ana Rogač osnovali su firmu iVino za organizaciju ocjenjivanja plemenite kapljice i različitih prezentacija vezanih uz eno-gastronomiju, a jedan od prvih projekata bio im je upravo ovo ocjenjivanje mješavina crnih sorata iz hrvatskih vinskih podruma (suhiucasi)

ITALIA  ITALY

Piemonte – Pijemont

(mpc/pp: XXXL)  BAROLO CEREQUIO 2015 – Roberto VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Piemonte ■ VINOGRAD/VINEYARD: Cerequio – kosina/slope • sorta/variety: Nebbiolo • gustoća nasada/plantation density: 6000-8000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • prinos po trsu/yield per vine: 0,5 – 0,8 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact & alkoholno vrenje/alcoholic fermentation – inoks/stainless steel • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • filtriranje/filtering: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/normal • 0,75 lit – 1,5 lit – 3 lit – 12 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 0,75 lit = 3407; 1,5 lit = 84; 3 lit = 60; 12 lit = 5  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG  quality with the controlled origin guaranteed • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly applied – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je: kompleksno, elegantno ■ IZGLEDOM rubinsko, providno, sa sasvim blagom granatnom nijansom ■ NA NOSU umjerene, ali i dovoljne jačine • upućuje na mineralno • na vegetalno/herbalno • voćno ■ U USTIMA zaobljeno • tijelom & strukturom potentno • dugačkog završetkaSERVIS:  ⇗ •     (rafinirana jela) • čaša: velika – tip: bordeaux, • 16-18   ̊C

_____________________________________

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion, Best in show – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, zrelo, živo elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, mature, very alive, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

.Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

.– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

.7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE mpc / PRICES retail 0,75 l:  S = do 35 kn (till 5 €) • M = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

.  ⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •    ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

__________________________________________

 

.

 

SVIJET u CASI – 08.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

 

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you_______

Uskoro i berba 2021 u punom zamahu! Hrvatsko zagorje: dekor je spreman

___________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Vino Zagorje i Bajka na dlanu: ZAGORSKI BREGI KAO ROBNA MARKA VINA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE  ⦁ Nova era Tomčevih: SEOSKO DVORIŠTE POPUT PARKA, s PROSTRANOG KROVA UZ PERLICE DO LOVRINIH SUZA… ⦁ Najjača međunarodna ocjenjivanja vina: MEDALJE – POSLOVNA KORIST i(li) ZA UDOVOLJENJE TAŠTINE ⦁

VIJESTI/NEWS

Ususret praznicima i novoj godini: HRVATSKI VINSKI KALENDAR i VINSKA ABECEDA

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 08.2021 – BUYING GUIDE

________________________

Vino  Zagorje i Bajka na dlanu

Jesenski prizor brežuljkastog vinorodnog krajolika u Hrvatskom zagorju: dio bajke na dlanu (Marko Čolić)

ZAGORSKI BREGI  KAO ROBNA MARKA VINA KRAPINSKO ZAGORSKE ŽUPANIJE

Zagorski bregi i Bakhov nektar odavna su neraskidivo povezani. S vremenom sve snažnija svijest domaćina o ljepoti jedinstvenog regijskog krajolika i o značenju niza povijesnih građevina u kraju, zatim vrlo ugodna klima, fina domaća hrana i vidljivi recentni zaokret Zagoraca u spomenutoj njihovoj povezanosti s litricom prema kakvoći otvorili su poglavlje Bajka na dlanu. Krapinsko-zagorska županija, logično, s bajkom na dlanu želi u značajnoj mjeri u gospodarskom smislu igrati i na kartu turizma.

Zagorska vinska scena nekad je počivala samo na moru malih vinara bilo lokalnih seljana bilo došljaka-vikendaša, i na mnoštvu sitnih vinogradskih parcela dovoljnih tek da vlasnik proizvede količinu vina za konzumaciju unutar obitelji i s prijateljima jedva kroz punu godinu dana. Seljani koji su se općenito bavili poljoprivredom a koji su posjedovali nešto više zemlje pod trsjem dio su (višak) grožđa prodavali zadrugama. U neko prijašnje vrijeme privatnicima nije bilo ni dopušteno da vino plasiraju napunjeno u bocu i s etiketom pod svojim imenom. Ali nakon što su se okolnosti promijenile isplivalo je u Hrvatskom zagorju nekoliko ambicioznijih pojedinaca koji su shvatili da im je nužno, i da im se isplati, okrupniti površinu vinograda te tržištu ponuditi pod vlastitim imenom finalizirani proizvod u nešto većoj, tržišno barem donekle zadovoljavajućoj količini. I, kako je logično da se uspješno poslovno naprijed može jedino uz zajedništvo i slogu, došao je trenutak da se prije postojećim udrugama zagorskih vinogradara i vinara, aktivnost kojih se odvijala više na razini druženja i pajdašije, pridruži i jedna na poslovnoj razini. U Hrvatskom zagorju osnovana je, uz dakako županijski blagoslov, poslovna udruga Vino Zagorje, koja okuplja ozbiljno tržišno orijentirane zagorske proizvođače vina i koja može ostvarivati pomake zagorskoga vina i kvantitativno i kvalitativno značajno nabolje, i na korist ne tek pojedinca nego i na dobit zajednice. Nedavni pogreb jednog po površini vinograda (oko sedam hektara u komadu!) vrlo značajnog člana udruge Željka Petrovečkoga u Svetom Križu Začretje potaknuo je na razgovor s aktualnom predsjednicom udruge Vino Zagorje enologinjom Jasminkom Šaško o sadašnjem trenutku toga tijela, akcijama i planovima vezanim uz budućnost uloge Bakhova nektara u gospodarstvu u Krapinsko-zagorskoj županiji.  Čelnici Jasminki, inače, u radu u udruzi kao tajnik pomaže Edo Orsag.

Bajkoviti zagorski brežuljci, blaženi za oko (suhiucasi)

– Udruga Vino Zagorje Krapinsko-zagorske županije, osnovana na prijelazu iz prošlog stoljeća u ovo sadašnje, trenutno broji 24 člana iz svih dijelova Hrvatskog zagorja a koji su vrlo ozbiljno tržišno orijentirani. Od imena koja su već i šire znana moglo bi se izdvojiti sljedeće članove: Bodren, Bolfan, Vuglec, Petrač, Kopjar, Grozaj, Prekratić, Sever PZ Trs, Zdolc…  Zasad su uvjeti za članstvo u udruzi, uz, dakako, spremnost poštivanja pravilnika udruge, ti da proizvođač koji aplicira raspolaže s barem jednim hektarom svojega vinograda, odnosno da godišnje proizvodi najmanje 3500 do 4000 litara vina. Zadaća su udruge rad na stalnom unaprjeđenju kakvoće zagorskoga vina, rad na promociji i plasmanu zagorskih vina, ali, uz to, i aktivnost na predstavljanju kompletne županijske turističke ponude s ciljem postizanja visoke prepoznatljivosti Hrvatskog zagorja kao vrlo atraktivne turističke regije, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu. U planu rada udruge stoji da ona priređuje strukovna savjetovanja, izložbe i razna takmičenja, organizira strukovne izlete, popularizira i ističe znanstvena dostignuća u oblasti vinogradarstva putem predavanja, da sudjeluje u stvaranju imidža zagorskih vina kao kvalitetnih i prirodnih proizvoda, te da putem organizacije i realizacije zajedničkih nastupa na izložbama, sajmovima i drugim vidovima promidžbenih aktivnosti i u ambijentima izvan same Županije daje svoj doprinos u širenju tržišta za ponuđenu kapljicu ali i što-šta osataloga u ponudi. Zadatak joj je i da podiže svijest lokalnih vinogradara i vinara o važnosti eko-pristupa, da popularizira ekološki način zaštite vinograda i proizvodnje vina. Udruga Vino Zagorje je idejni začetnik i organizator provedbe lani začetog projekta zaštite i brendiranja zajedničkog vina Zagorski bregi, čije oživotvorenje ne bi bilo moguće bez financijske potpore Krapinsko-zagorske županije – rekla je u dahu Jasminka Šaško, po zvanju inače enologinja i stalno zaposlena na posjedu Vuglec-breg.

Enologinja Jasminka Šaško, aktualna predsjednica udruge Vino Zagorje (suhiucasi)

– Danas se Hrvatsko zagorje pomalo sve više prepoznaje kao respektabilna regija po pitanju kvalitete vina, čime se izraz zagorski kiseliš koji nas je dugo pratio može baciti u zaborav. Kontinuiranom edukacijom podiže se stručno znanje u proizvodnji i preradi grožđa i vina, o čemu svjedoče i nagrade koje već vina naših članova sve u većem broju postižu na različitim nacionalnim i međunarodnim sajmovima i vrednovanjima. Posljednjih dvadesetak godina podignuti su kvalitativni rang sortimenta i kakvoća vina, etablirale se na sceni već više proizvođača, sve je to rezultat ulaganja u edukaciju i obrazovanje, marketing i promociju. Iako se stanje u vinogradarstvu nedvojbeno unaprijedilo još predstoji mnogo za učiniti, pogotovu u marketingu i brendiranju, u poticanju ruralnog turizma, povećanju vinogradarskih površina te poboljšanju tehnološke opremljenosti.

_________________________

In Memoriam

ŽELJKO PETROVEČKI

U plavetnilu iznad Zagorja, u nebeskim visinama, sad još jedna bliska nam zvijezda sja…

Riječ je o Željku Petrovečkom iz Svetog križa Začretje, kojega ćemo, osim kao vrhunsku osobu, pamtiti i kao jednog od pionira suvremenog, u posljednje vrijeme inače sve uspješnijeg vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskom zagorju.

Željko Petrovečki, nekad zaposlen u sektoru trgovine, ali inače veliki štovatelj plemenite kapljice, uvidio je da granice u okviru kojih se vino kao opće bogatstvo može i mora iskorištavati daleko nadmašuju puku pajdašiju. Ono je, konkretno, kao tipičan proizvod teritorija, u modernom društvu postalo idealno za promidžbu lokalne eno-gastronomije i, s time, i cijeloga kraja kroz široku platform zvanu turizam, dakle i te kako je važno u gospodarskom smislu. Međutim Petrovečki je uvidio i to da je pristup Bakhovu nektaru u Hrvatskom zagorju nužno mijenjati, u smislu, napokon, ozbiljnog zaokreta prema kakvoći koju traži zahtjevan potrošač, i u smislu dovoljnih količina pojedinih vrsta vina raspoloživih za tržište.

Položaj Mirkovec kod Svetog Križa Začretje gdje je Željko Petrovečki na nekih sedam hektara terena podigao vinograd s više najcjenjenijih sorata svijeta (Marko Čolić)

Željko, popularni Žac, osobno je krenuo u svoju proizvođačku vinsku avanturu sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća.  Odabrao je padine na lokaciji Mirkovec koja dosiže nadmorsku visinu i iznad 280 metara, prosjek visina je 277 m. Riječ je o ukupno oko sedam hektara terena. Tijekom godina Žac je dostigao 65.000 zasađenih loza! A sorte – prvoligaške svjetske: Graševina, Silvanac zeleni, Pinot bijeli, Pinot sivi, Chardonnay, Pinot crni, Rizling rajnski, Muškat žuti. Cabernet sauvignon. Petrovečki je proizvodio jednosortna vina, ali i mješavine, vina redovne berbe, ali i vina od odgođenih berbi, u rangu od kasne do ledene. Primijetio je ubrzo da potražnja raste i za kvalitetnim destilatima, pa se upustio i u proizvodnju voćnih rakija i likera. to je sebi s obzirom na dovoljan izvor sirovine, mogao dopustiti. Namjera mu je bila svoj posjed afirmirati i kao privlačnu turističku točku, od početka je bio uključen u akciju Vinske ceste Krapinsko-zagorske županije.

Na žalost, s vremenom, određene razne okolnosti a onda i problemi – postupno sve teži – sa zdravljem omeli su onaj puni vinski razvitak kakav je Žac priželjkivao. I, ovih dana a nakon perioda osjetnog pogoršanja zdravstvenog stanja te i boravka u bolnici u Zaboku, Željko Petrovečki Žac preminuo je, u 64. godini.

Sprovod je okupio veliki broj njegovih prijatelja i štovatelja njegova rada ne samo iz Začretja i Hrvatskog zagorja nego i šire, među njima vidjeti su se mogli i aktualni velikani vinske scene u Hrvatskom zagorju Boris Vuglec, Tomislav Bolfan, Boris Drenški Bodren, Grozaj…  Sunce je s vedrog neba davalo potporu za vrijeme ceremonijala, ali odmah nakon pokopa nebo više nije moglo izdržati, i ono je proplakalo. Plavetnilo je najednom postalo izrazito tamno-sivo, a onda su se dobar sat vremena nevjerojatnom gustoćom i silinom naprosto u mlazu slijevale suze, u posljednjem stadiju i u obliku ledenih kuglica…⦁

__________________________

Formiranje prepoznatljive robne marke vina Hrvatskog zagorja zasigurno je značajan korak naprijed za promociju i plasman kvalitetnih zagorskih vina te za isticanje Hrvatskog zagorja kao turističke regije u Republici Hrvatskoj, ali i u inozemstvu.

Uz nekoliko najpoznatijih imena aktualnog vinogradarstva/vinarstva Hrvatskog zagorja – Borisa Drenškog Bodrena, Tomislava Bolfana Vinski vrh i Borisa Vugleca Vuglec-breg te Edu Orsaga, tajnika udruge Vino Zagorje okopili su se, u kušanju vina robne marke Zagorski bregi 2020, prof. Ivan Dropuljić, organizator međunarodnog festivala Zagreb Vino.com u Esplanadi (nakon lanjske pauze ove godine ponovno, i u uobičajenom terminu i na uobičajenoj lokaciji, otvara vrata!), radijski novinar Tomislav Radić i fotograf Marko Čolić. Tekući Zagorski bregi djelovali su u nesnosno vrućem trećem ovogodišnjem valu pakla kao melem na rani… (suhiucasi)

– Većina vinogradarskih položaja u Zagorju idealna je za proizvodnju lepršavih bijelih vina nježne arome i specifične svježine, kakva se po tipu ali prije ne baš i na višem stupnju kakvoće u Zagorju već desetljećima tradicionalno rade. Velika većina vinograda raštrkanih po zagorskim brežuljcima su nasadi u kojima je gotovo uvijek zastupljen veći broj sorata koje se prerađuju zajedno. To je posebno istaknuto kod brojnih malih vinogradara koji u svojim kletima proizvode vino samo za vlastite potrebe. Ali i u paleti vina tržišno ambicioznije orijentiranih proizvođača uvijek postoji lagano, svježe vino dobiveno kupažom većeg broja kultivara. Posljednjih desetljeća najzastupljenije sorte u Hrvatskom zagorju su Graševina, Rizling rajnski, Ranfol, Silvanac zeleni, Kraljevina, Chardonnay, Moslavac, Pinot sivi i Pinot bijeli, Plavec žuti, i predviđeno je da one čine i vino ove zaštićene robne marke.

Na pjenušavom doručku nedavno u Hrvatskom zagorju, uz osvježavajuće perlice – Petrač, Bodren, Vuglec i Bolfan (Marko Čolić)

Po podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu HAPIH, Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo CVVU udio takvih vina u cjelokupnom prometu vina Krapinsko-zagorske županije u protekle četiri godine iznosi oko 70 posto, informira Jasminka Šaško. Na najvećeoj zagorskoj vinskoj smotri a to je Izložba zagorskih vina u Bedekovčini, manifestaciji koja se tradicionalno održava već više od 50 godina u kontinuitetu, udio mješavina bijelih sorata nikad nije manji od 30 posto. Svaki proizvođač koji svoja vina daje na ocjenjivanje u pravilu uz mono-sortnu kapljicu obvezno ima i jednu mješavinu bijelih sorata. Takva vina na ocjenjivanju postižu ocjene u rasponu od 76 do 86 bodova, najveći broj dosegne 80 i koji bod više, uglavnom za kategoriju srebrne medalje.

– U svjetlu aktualnih klimatskih promjena i globalnog zatopljenja te navale vina s visokim sadržajem alkoholna otvara se veliki prostor baš za laganija svježa vina, dakle ona su već vrlo tražena na širem tržištu. Zagorski vinogradari sa svojom kapljicom tu svakako mogu konkurirati, no budući da velika većina raspolaže s relativno malim količinama, nametnula se potreba za udruživanjem i stvaranjem zajedničke robne marke teritorija koja će tržištu jamčiti kontinuiranu kvalitetu, ujednačenost i prepoznatljivost konačnog proizvoda – kazala je još Jasminka Šaško, i dodala: – Ako oni vrlo mali prepoznaju da su proizvodeći vino zaštićeno pod prepoznatljivom robnom markom konkurentniji na tržištu, vjerojatno će se dio njih zainteresirati za upis u Vinogradarski registar radi prodaje grožđa i/ili eventualne proizvodnje vina za stavljanje u promet. Na taj način mogao bi se smanjiti trend zapuštanja i krčenja vinograda koji je u Hrvatskom zagorju posljednjih godina sve izraženiji, ali i moglo bi se animirati mlade ljude da ostanu na selu i bave se vinogradarstvom i vinarstvom, utkanima duboko u tradiciju ovog kraja. Na ovom putu treba ustrajati jer je sve do sada postignuto najbolji pokazatelj da se sustavnim radom može sačuvati vinogradarska proizvodnja na zagorskim bregima, štoviše i proširiti osvajanjem napuštenih površina. Za tako nešto potreban je sistematski rad na svim društvenim i političkim razinama a nužno je  to a se i vinogradarstvo staviti u funkciju gospodarske revitalizacije zagorskog sela i očuvanja njegovih tradicionalnih vrijednosti, poglavito kroz razvoj ruralnog turizma. Upravo bi to trebala biti poanta ovog projekta Zagorskih brega.

Bajka na dlanu: Zagorska rivijera na Vuglec-bregu ponad Krapinskih Toplica. Boris Vuglec, vlasnik istoimenog ugostiteljsko-smještajnog-sportsko rekreacijskog objekta te vinograda i vinarije, nakon prostranog sunčališta (s aperitiv-barom pri ruci!) na početku ovogodišnje turističke sezone otvorio je nov, krasani bazen, na plavoj boji vode i more bi moglo zavidjeti! (Marko Colić)

Da bi se realizirao ujednačeni prepoznatljivi tradicijski proizvod koji će se odgovarajućom oznakom reklamirati kao robna marka teritorija nužno je bilo, dakako, dogovorno postaviti za sve članove udruge obvezna pravila ponašanja u vinogradu, podrumu s naglaskom na izbor sorata i raspon u postotku udjela pojedine sorte u kupaži, kao i glede termina prvog mogućeg izlaska proizvoda iz podruma na tržište.

Bajka na dlanu – lijepa čista priroda, tradicija, rekreacija, dobra hrana, dobra vina… : Vuglec-breg – Jana, jedna od kućica za smještaj gostiju (Marko Colic)

ZAGORSKI BREGI – Budući da se uz Hrvatsko zagorje tradicijski tijesno vežu laganija, svježa, bijela vina dobivena kupažiranjem više sorata u različitim omjerima međutim na način da u mješavini u aromatskom smislu nema prevladavajućeg aromatskog utjecaja pojedinačne sorte/pojedinačnih sorata, pravilnik o proizvodnji kvalitetnog vina Zagorski bregi predvidio je sljedeće kultivare tradicijski uzgajane u Hrvatskom zagorju: Graševina, Ranfol, Rizling rajnski, Kraljevina,  Silvanac zeleni, Sauvignon bijeli, Chardonnay, Pinot bijeli, Pinot sivi, Moslavac, Muškat žuti, Muškat bijeli, Kerner bijeli, Rizvanac, Manzoni bijeli, Plavec žuti te autohtone sorte Hrvatskog zagorja kao Dišeća ranina bijela, Belina Hižakovo, Stara hrvatska belina, Smudna belina, Sokol, Svetokriška belina,  uvrštene na Nacionalnu listu priznatih kultivara vinove loze (NN 53/2014). Isto tako, dozvoljene su i bijele sorte s visokom otpornošću na gljivične bolesti kao Solaris, Johanniter, Merzling, Phoenix, Staufer, inače također uvrštene na Nacionalnu listu priznatih kultivara vinove loze (NN 53/2014). Moguće je rabiti i ostale bijele sorte koje se nalaze na važećoj Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze za podregiju Zagorje-Međimurje u trenutku stavljanja vina u promet. Aromatični Sauvignon bijeli te Muškat žuti i Muškat bijeli u ukupnosti smiju biti zastupljeni u maksimalnom udjelu do 10 posto. Međutim dodavanje Traminca bijelog i Traminca crvenog nije dozvoljeno – ističe Jasminka Šaško.

Što se tiče koncentracije osnovnih kemijskih spojeva u kvalitetnom vinu Zagorski bregi, evo o kojima je riječ i koji su dopušteni rasponima:

Parametar Min. Max.
Alkohol (vol%) 9,5 12,0
Ekstrakt bez šećera (g/L) >17,0 21,0
Šećer reducirajući (g/L) <1,0 4,0
Ukupna kiselost kao vinska (g/L)    5,5 8,0
Hlapljiva kiselost kao octena (g/L) do 1,0
Pepeo (g/L) >1,4 2,0

– Prilikom organoleptičke analize vina radi dobivanja dopuštenja o stavljanju vina u promet, kvalitetno vino Zagorski bregi mora biti ocjenjeno s najmanje 75 od 100 mogućih bodova – informira me Jasminka.

Osobno, kao novinar koji sam u vinu već četiri desetljeća i koji sam, između ostaloga, nekih sigurno po desetljeće i pola redovito svake godine bio član ocjenjivačke komisije i na u svjetskim razmjerima visoko rangiranim vrednovanjima Mundus Vini i Concours Mondial de Bruxelles smatram da bi donji odnosno prolazni prag morao biti viši, barem 80/100 osvojenih bodova!

– Kvalitetnom bijelom vinu Zagorski bregi svojstvena je u izgledu nježna zelenkasto-žuta boja, u mirisu se u prevladavajućoj mjeri očekuju fine voćne arome kontrolirane fermentacije, bez prevlasti aroma karakterističnih za pojedine sorte u kupaži. Upravo iz tog razloga u kupažu za proizvodnju vina Zagorski bregi nije dozvoljeno dodavanje Traminca mirisavog, a za sorte Sauvignon bijeli te Muškat žuti i Muškat bijeli određen je ukupni udio do maksimalno 10 posto. Zagorski bregi su svježe, užitno vino srednje do naglašene kiselosti, manje do umjerene koncentracije alkohola, predviđeno da se poslužuje kao sâmo ili, kako je uvelike prihvaćeno na zagorskom i zagrebačkom tržištu, u kombinaciji s mineralnom vodom, dakle kao gemišt. Kvalitetno vino Zagorski bregi puni se u boce volumena 0,75 l tipa Burgunder exclusive 490 g, 750 ml BVS cuvee boje stakla. Zatvarač butelje je navojni, crni mat, bez otiska zajedničkih obilježja. Sve staklene boce svih proizvođača će uz uobičajenu etiketu proizvođača imati i logo Bajka na dlanu u boji – objasnila je Jasminka Šaško.

Bajka na dlanu

Kao prvi mogući termin izlaska ovog baznog vina Zagorski bregi iz podruma na tržite datum zasad još nije određen, ali po riječima predsjednice Šaško najvjerojatnije će se odrediti najranije za kraj ožujka ili početak travnja u godini što slijedi berbu, jer takav tip vina do toga vremena i bez nekih forsiranja može biti spreman za izlazak.

Što se tiče kontrole toga pridržavaju li se Pravilnika članovi udruge koji aspiriraju na oznaku županijske marke vina Zagorski bregi Jasminka Šaško rekla je da u okviru udruge predviđena komisija od tri člana koja bi se mogla i dopuniti možda i nekim članom sa strane kao neutralcem a koja gotova vina treba kušati najprije interno, dakle prije nego li uzorci odu u nadležni državni Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo koji na temelju analize i organoleptičke provjere donosi prijedlog Ministarstvu poljoprivrede RH za izdavanje rješenja o puštanju u promet. Što se tiče vina u prometu, od članova udruge (nije to princip tužibabe nego nešto što je u poslovnom smislu sasvim logično) zatraženo je da se predsjedništvo udruge odmah obavijesti ako s tržišta dođu signali da nešto miriše na sumnjivo, kako bi se stvar odmah istražila i dovela u red.

Boce s kvalitetnim vinom Zagorski bregi iz 2020. na tržištu su ali dosad iz tehničkih razloga nije bilo i službene promocije. A ta službena promocija za to bazno županijsko vino planira se održati negdje na početku proljeća 2022, s vinom iz 2021., berbe što je pred vratima.

Cabernet sauvignon! Klimatske promjene donijele su svoje: u Hrvatskome zagorju posljednjih godina jako dobro uspijevaju i crne sorte znane po vrlo dobroj strukturi i višem sadržaju alkohola, primjerice Merlot i Cabernet sauvignon. S crnim vinom u Zagorju osobito se ističu vinarije Petrač, posebice s Karizmom, i Vuglec-breg (cabernet sauvignon), Bolfan s crnim pinotom a u ponekoj godini izvanredan mu zna biti cabernet sauvignon (suhiucasi)

Ozbiljna puna krepka i bijela i crna vina odlično se slažu s domaće prigotovljenim specijalitetima zagorske kuhinje. Zagorska ljetna rivijera u vrućem razdoblju godine nudi i laganije kreacije na tanjuru poput ribe… (Marko Čolić)

Budući da Hrvatsko zagorje kao područje ima visoki potencijal u kontekstu vina, logično je da udruga Vino Zagorje  u dogledno vrijeme unutar županijske robne marke Zagorski bregi izađe i s bitno ozbiljnijim eno-uradcima, primjerice s jednom suhom i malo odležanom čvršće strukturiranom mješavinom već spomenutih bijelih sorata tradicijskih za teritorij (po meni znatno bolje rješenje nego izlazak s jednosortnom kapljicom od nekog inozemnog razvikanog i već svuda prisutnog kultivara), opcije su i kategorija pjenušca te slatkog visokog predikata, rekla je Jasminka Šaško.  ♣

____________________

Bedekovčina 2021: ZAGORSKI VINSKI PRVACI –  U Bedekovčini, izletištu gdje se po tradiciji svake godine pred ljeto održavaju strukovno ocjenjivanje zagorskih vina i sajam zagorskih vina, ove je godine šampionom proglašen Traminac ledene berbe 2018 klanječkog proizvođača Severa, s postignutih 91/100 bodova (Veliko zlato) to je i najbolje ocijenjeno vino na ovome vrednovanju. Odmah do njega, s ocjenom 90/100, plasirao se uzorak Graševina izborna berba prosušenih bobica 2017 proizvođača Nenada Posavca također iz Klanjca. Posavec, koji preferira dobro dozrela vina, osvojio je zlato (87/100) i za svoj Chardonnay 2019 redovne berbe koji trenutno stavlja na tržište, a sa 86/100 bodova drugoplasirani je u grupi rajnskog rizlinga.

Najusješniji na ocjenjivanju u Bedekovčini 2021: Nenad Posavec, šampion Zvonko Sever te Mladen Micak. Sever je inače znan i kao uzgajivač autohtone sorte Sokol i kao proizvođač vina od nje, za Sokola 2019 (redovna berba, suho) osvojio je 87/100 bodova

Među najuspješnijim sudionicima ovogodišnjeg, 51. ocjenjivanja plemenite kapljice u Bedekovčini je vinarija Micak iz Marije Bistrice. Micak je osvojio od svih vinara na natjecanju najviše medalja, redom odličja vrlo visokog sjaja.

Kao najbolje ocijenjeni uzorak u grupi bijelih mirnih suhih vina redovite berbe službeno je proglašena  Graševina 2020 vinarije Kopjar (87 bodova, zlato), a kao najbolje ocijenjeni uzorak u grupi bijelih mirnih vina redovite berbe a s ostatkom neprovrelog šećera proglašen je Chardonnay 2020 vinarije Micak (87 bodova). Najbolje ocijenjeni uzorak u grupi crnih i ružičastih vina redovite berbe je Darmol 2015 od Micaka (89/100 bodova, zlato). ⦁

____________________________

Nova era Tomčevih

SEOSKO DVORIŠTE POPUT PARKA, s PROSTRANOG KROVA UZ PERLICE DO LOVRINIH SUZA…

Dvorište znane vinske obitelji Tomac u Donjoj Reki kod Jastrebarskoga poprima obilježje parka! Već na ulazu nakon mostića preko potočića zahvaljujući Zvonimirovoj supruzi Pavici obilje je brižno njegovanog zelenila i cvijeća, a nasuprot zidane obiteljske kuće podignuta je oveća starinska i škopom pokrita etno-vrijedna drvena kuća na kat, namijenjena, u prizemlju – interijer s kaminom te prostrana terasa –  prihvatu gostiju zainteresiranih za degustaciju, a na katu je, nakon već realizirane cvijetne raskoši na balkonu, bilo još u planu uređenje i nekoliko soba za noćenje izletnika odnosno turista. Ispod te kuće uređen je podrum prvenstveno za odležavanje i dozrijevanje pjenušaca. Nasuprot drvenoj kući postavljena je nadstrešnica s krovom također prekritim škopom, ispod nje u zemlju su ukopane amfore za vinifikacije na gruzijski način (sad ih je ukupno devet!), konkretno za vina rađena čak i uz šest mjeseci maceracije masulja od bijelih sorata.

Ispred novog podruma, Martina Tomac raširenih ruku srdačno dočekuje gosta. Dolje: podrum snimljen u večernjim satima (suhiucasi)

S obzirom na od Zvonimirovoga starta kontinuiranu visoku kakvoću vina, posebice pjenušaca i jantarnih mirnih, potražnja za buteljama s etiketom Tomac naglo je rasla i ukazala se potreba za novim širenjem s vinogradima i s podrumskim prostorom. Najnovije kod Tomčevih, koji inače jako drže do tradicije, oveći je podrum smješten odmah do spomenute drvene kuće za goste i, s druge strane, pored nadstrešnice što štiti amfore. Na pogled iz vana djeluje kao da je sav samo u drvu, na krovu se također vidi škop. Građevina, inače rad arhitekta Ćurkovića i koja bi ove godine trebala primiti i prvu berbu, estetski značajno popunjava cijeli ambijent, puni sjaj za oko očekuje se uskoro  kad se razrastu trava i ukrasno bilje!

Na krovu novog oodruma – plato za večernja ljetna pjenušava druženja pod vedrim nebom

Ali tek nakon što se obiđe interijer građevine vidljivo je u punoj mjeri koliko će s tim novim podrumum u radnom smislu profitirati Tomci, ali i u kojoj će mjeri do uistinu jedinstvenog doživljaja moći uživati gosti Tomčevih. Na katu za razne prezentacije i degustacije predviđeno je nekoliko ovećih i odgovarajuće opremljenih i uređenih prostorija, a na samome vrhu, iznad tih prostorija, na golemom pravokutniku unutar krovišta ostavljen je nenatkriti plato za ljetna druženja uz zalogaj i čašicu na otvorenome i s pogledom prema nebeskom svodu… Zvonimir Tomac, inače rođen na praznik sv. Lovre te  jedan od začetnika plešivičke vinske revolucije sa zaokretima prema barriqueu, prema pjenušcima a potom i prema jantarnoj kapljici, te njegov sin Tomislav, koji je preuzeo kormilo gospodarstva i koji uspješno gospodari imanjem, vesele se eno-gastro programima u kombinaciji sa zvijezdama, s nestrpljenjem očekuju sljedeći Zvonimirov rođendan kad će nebo opet biti i te kako aktivno – suzama sv. Lovre!…

Drvena kućica s etno obilježjem u dvorištu kod Tomčevih a namijenjena prihvatu gostiju. Dolje: nadstrešnica kao zaštita za amfore, te domaćini Tomislav i Martina Tomac i Zvonmir Tomac

Vinograd Tomčevih na položaju Šipkovica, smještenom uz cestu što od Jastrebarskog vodi prema Samoboru. Tomčevi sada gospodare s gotovo 10 hektara pod trsjem. Vinogradarstvo i podrumarstvo Tomčevih već niz godina je na eko-režimu, a posljednjih tri godine i u pristupu je koji propisuje organizacija DEMETER, Tomci sad čekaju da prođe još najmanje godina i pola PA DA SE DEMETERU SA SJEDIŠTEM u ŠVICARSKOJ OBRATE i ZA DOBIVANJE SLUŽBENOG CERTIFIKATA!

Mnogo, inače, obećava u posljednje vrijeme veliki interes Tomislavovog sina i Zvonkovog unuka  sada 15-godišnjaka Martina prema kuhanju, uz baku Pavicu te drugog djeda, Karla, koji je profesionalni kuhar s dugim stažem i u Švicarskoj a posljednjih godina s restoranom Karlo na Plešivici, ima što naučiti i iz tradicijske i iz moderne kuhinje…  ♣

OD ALSACEA DO PLEŠIVICE – Zvonimiru Tomcu rođendan su i ove godine došli čestitati liječnica dentalne medicine dr. Oksana Sadžik rodom iz Prnjavora u BiH ali već godinama na radu u Njemačkoj, uz granicu s Francuskom, te njen suprug Alzašanin Christian Zwickert, aktivan oko vina u komercijalnom sektoru u Francuskoj, a unatrag koju godinu u eno-domeni i angažiran na supruzinom vinskome posjedu Fazan u BiH. Bračni par se s Tomcima zbližio prije više ljeta a nakon prvog kušanja Tomčevih vina za godišnjeg odmora u nekom restoranu na našem Jadranu, Oksana i Christian, koji svake godine ljetuju na Jadranu, toliko su se oduševili kapljicom da su se odmah nakon spomenutog prvog susreta s Tomčevim vinom potrudili doći u posjet Tomcima na imanje da kupe vino za ponijeti kući. Unatrag koju godinu Zwicert-Sadžik proizvode u BiH chardonnay i rajnski, merlot, cabernet sauvignon i syrah te rade izvrstan pjenušac, Zwickert dio bosanskih vina uspije, i to, pohvalio se, po dobroj cijeni! (23 € za butelju!), plasirati u Francuskoj a sad namjerava u svojoj zemlji prodati i jednu paletu Tomčevih butelja, najjači je na ovom sada kušanju interes pokazao za Tramincem 2016 Amfora maceriranim u amfori i dvije godine dozrijevanime u velikoj bačvi.

Najnoviji susret kod Tomčevih bio je lijepa prigoda za kušanje i niza vina Tomac kojih više nema u opticaju, primjerice riječ je o arhiviranima Rajnskom rizlingu 1997, Chardonnayu 2002 Premier te Chardonnayu 2000 iz inoksa i barriquea rađenome bez dodavanja SO2, to vino bilo je, inače, diplomski rad Tomislava Tomca na zagrebačkom Agronomskom fakultetu. Christian Zwickert otvorio je više Fazanovih vina od kojih su se jače dojmili Chardonnay 2018 i Collection 2018 od cabernet sauvignona (50 %), cabernet franca (35 %) i merlota.

Oksana Sadžik nije krila posebno zadovoljstvo ovim najnovijim posjetom Tomcima i Plešivici, naime na Plešivici je imala sada priliku susresti se sa svojim zemljakom Banjolučaninom Zrinkom Tutićem koji već odavna živi i sklada u Zagrebu a od unatrag nekoliko godina na Plešivici ima vikendicu…  ⦁

_______________________

_________________________

Najjača međunarodna ocjenjivanja vina

MEDALJE – POSLOVNA KORIST, i KAO UDOVOLJENJE TAŠTINI

Nadmetanja su, valjda, oduvijek utkana u duh živog bića. Kod čovjeka je s vremenom i s razvitkom i njega sâmoga i cijele društvene zajednice nadmetanje prešlo u bezbroj natjecanja na najrazličitijim područjima života, s time da je komercijalna dimenzija, budući da se širila svijest o tome da uspješni hitro stječu masu obožavatelja, i sve brže postajala toliko naglašenom da danas, u nekim slučajevima, izražena, banalno, u svotama novca (gaže, honorari…), i zaustavlja dah…

Bez obzira na neke ekstreme, natjecanja, kojih je u moderno vrijeme na najrazličitijim područjima čovjekove djelatnosti doista mnogo, svakako su dobro došla. Ona su prigoda da se osoba pred drugima pokaže i dokaže, kako bi, na temelju odobravanja i kakvog (visokog) priznanja, sebi stvorila bolju poziciju na poslu i u društvu, zatim da, barem, spozna u kojoj je mjeri u svojim postupcima na pravome putu realizacije upravo spomenutog višeg cilja, za neke pak važno je tek da – zadovolje svoju taštinu.

Siniša Lasan, hotel Rixos Dubrovnik

Odličja najvećeg sjaja mogu, ako već ne jamče sâma po sebi, i odmah, slavu i odgovarajuću instantno ostvarenu dobit, jako dobro poslužiti kao vrijedan alat za realizaciju značajne koristi u poslovnoj aktivnosti. U najmodernije doba shvatilo se to dobro u raznim krugovima poduzetnika koji su, nastojeći, dakako, biti dobro povezani sa što jače raširenim i utjecajnijim medijima javnog informiranja, krenuli u organizaciju različitih takmičenja baziranih na dobro naplaćenim ocjenjivanjima ponuđenih proizvoda i/ili usluga. U današnjem već moru ponude manje relevantnih do visoko efikasnih službenih borilišta za odličja na lokalnom, regijskom, nacionalnom i međunarodnom nivou nužno je, u skladu s osobnim trenutnim i trajnim ambicijama i očekivanjima, pametno izabrati  arenu u koju u nekom trenutku izaći sa svojim uratkom, i, u slučaju osvajanja trofeja, na pravi način vući odgovarajuće poteze radi maksimalno mogućeg povećanja vidljivosti svojega djela i sebe kao dobitnika, dakle osmisliti odgovarajuće, danas kažemo marketinške aktivnosti kao finalno učinkovitu nadgradnju osvojenim odličjem stvorenog solidnog temelja što u odnosu na konkurenciju predstavlja popriličnu prednost.

Mario Meštrović i Ivan Maljevac, Kaiser, Zagreb

Već neko vrijeme ocjenjivači na DWWA iz Hrvatske su aktuani hrvatski državni prvak u sommelijerstvu Siniša Lasan, te dugogodišnji naš sommelier i ugostitelj Mario Meštrović, International A.S.I. diploma – certificate GOLD, HSK commissioner for Zagreb, vlasnk i voditelj zagrebačkog restorana Kaiser. Nedavno je Meštrović u restoranu Kaiser dobio osjetno pojačanje, u Ivanu Maljevcu, koji je inače predavač na Internacionalnoj butlerskoj akademiji u Simpelveldu u Nizozemskoj, nositelj druge razine za sommeliera. Radno iskustvo sjecao u Francuskoj, Luxembourgu, Singaporeu, Saudijskoj Arabiji i Hrvatskoj. Osoba koja, veli Mario, oduševljava znanjem i profesionalnošću, mi eto entuzijastično nastavljamo uzdizanje kvalitete restauranta Kaiser u kojemu maksimalno nastojimo pružiti vrijednost za novac

Otkako je, u moderno vrijeme, enogastronomija dobila doslovce ogromno značenje u javnosti, do mjere da su lokalni specijaliteti na tanjuru i kreacije inventivnih chefova te vina i druga pića postali, nadmašujući već čak i snagu pojedinih i čudesnih prirodnih ljepota i kulturno-povijesnih spomenika,  moćan magnet za privlačenje gostiju i turista u određena područja odnosno lokacije/lokale, niknuo je u svijetu niz vrednovanja kako restorana tako i lokalnih delicija te, naročto, plemenite kapljice, neka od njih svoje ocjene i preporuke objavljuju u knjigama-specijaliziranim vodičima poput svjetski famoznog Michelina, pa Gault & Millaua…, a neka u specijaliziranim eno-gastro revijama od kojih su pojedine – primjerice Decanter, Wine Spectator, Wine Enthusiast, Vinum… – i globalno rasprostranjene i visokocijenjene i utjecajne. U Lijepoj našoj za sektor ugostiteljstva imamo npr. knjigu Gastronauta 100 najboljih hrvatskih restorana

Platinasti na Decanterovu World Wide Award 2021 – Korčulani Frano Milina Bire (lijevo) i Ivan Batistić Zure (desno), u društvu s čestitarom Milijanom Jelićem. Treća platinasta medalja otišla je u Istru, obitelji Benvenuti

Ocjenjivanja Bakhova nektara jednom godišnje postoje maltene u svakoj sredini i na raznim kvalitativnim nivoima, a uz vrednovanja vina općenito i niz je onih posebno usmjerenih npr. na sorte (Chardonnay du Monde, Syrah du Monde, Muscat du Monde…. u organizaciji Udruženja francuskih enologa Forum Oenologie), pa Concours Mondial du Sauvignon, zatim usredotočenih na Merlot i Cabernet sauvignon (Emozioni dal mondo u Bergamu), Riesling (rajnski) u Strassbourgu, ali i baziranih na tehnologiji proizvodnje (mirna vina njegovana u barriqueu, pjenušci, slatka desertna kapljica, alkohlizirana vina…).

DWWA – Iz mora internacionalnih vrednovanja s vremenom ih se po ozbiljnosti izdvojilo nekoliko koja, zacijelo i zahvaljujući u globalnim razmjerima vrlo tiražnim novinskim publikacijama što ih tijesno prate, slove kao referentna i odličja s kojih se priznaju i najviše cijene na cijelome planetu. To su svakako ponajprije Decanter World Wide Award, potom International Wine & Spirits Competition, Mundus Vini, Concours Mondial de Bruxelles. U toj grupici po statusu izobrenome na globalnoj razini u ovome trenutku debelo prednjači Decanter World Wide Award.

Jako mnogo i hrvatskih vinskih kuća odlučuje se za sudjelovanje na Decanterovu ocjenjivanju, jer odličje osvojeno na njemu ima potencijalno najjači internacionalni odjek. U posljednjim godinama popriličan broj hrvatskih vinara na Decanteru i osvaja medalje visokoga sjaja, ove godine Hrvati su dobitnici i triju platinastih medalja, na drugim natjecanjima koje ne koriste termin platinasta medalja ekvivalent bi bio Veliko zlato, za koje je nužno npr. na Mundus Viniju dosegnuti bodovni prag od 95/100 bodova, a za Decanterovu Platinu međutim treba osvojiti bod više.

Ove godine Decanter World Wide Award bilježi po opsegu svoje rekordno izdanje. To, po broju skupljenih uzoraka najveće svjetsko ocjenjivanje vina, koje se odvija u Londonu i koje je u 2021. trajalo 15 dana uzastopce, skupilo je sada čak 18.094 uzorka iz 56 zemalja svijeta, a okupilo je, kao degustatore-ocjenjivače, 170 stručnjaka za vino iz cijeloga svijeta, među tim ekspertima našlo se 44 sudaca s titulom Master of Wine i 11 nositelja čina Master Sommeliera. Na Decanter World Wide Awardu inače kao degustatori iz Hrvatske redovito sudjeluju naši istaknuti sommelieri Mario Meštrović i Siniša Lasan, aktualni Hrvatski državni prvak, te vinski pisac i organizator različitih vinskih događanja (npr. Vinart Grand Tasting…) Saša Špiranec. Ocjenjivači u 2021. 50 uzoraka vina izdvojili su kao najbolja – Best in Show, 179 uzoraka nagradili su Platinastom medaljom (Veliko zlato), 635 zlatnom, 5607 srebrnom medaljom, a 8332 uzorka broncom. Ovdje valja spomenuti da su pragovi za medalje viši nego na nekim drugim međunarodnim takmičenjima i na ocjenjivanjima u Hrvatskoj. To konkretno znači da na DWWA za platinastu/veliku zlatnu medalju treba osvojiti najmanje 96 od 100 mogućih bodova, za zlato najmanje 91 bod, a za srebno najmanje 86 bodova! Za usporedbu: kod nas zlato počinje već s 85 bodova… Na ocjenjivanjima vani – znam to dobro jer osobno sam kroz niz godina sudjelovao na Mundus Viniju, Concoursu Mondial de Bruxelles i Emozioni dal Mondo u Bergamu, dobiju se podaci o berbi, sorti te porijeklu (zemlja, eventualno regija) odakle dolazi vino, negdje se navedu alkoholni stupanj i oznaka o tome je li vino označeno kao suho, polusuho, poluslatko, slatko, Na DWWA se degustatorima otkrije i cijena butelje, to je da bi ocjenjivač razmislio i izjasnio se o tome jesu li vino i cijena u suglasju ili u raskoraku. Mario Meštrović mi kaže kako  je na DWWA pravilo da uzorak koji je u prodaji po cijeni nižoj od 15 funti ne može ući u kategoriju platinastoga.

Iz  HRVATSKE, u 2021. tri su vina platinastoga sjaja, osam zlatnog i 34  srebrnog sjaja, dok je nekih 117 uzoraka brončanog sjaja. Evo i konkretno tko su najveći dobitnici:

Platinastu medalju s osvojenih 97/100 bodova dobili su braća Benvenuti za Muškat San Salvatore 2015, zatim Ivan Batistić Zure za Pošip 2019 i Frano Milina Bire za Grk Defora 2018.

Zlatna medalja: Garageist Bill Degarra 2016 – Degarra (96 bodova); Tribidrag 2018 – Testament (95/100); Pošip 2019 – Bora (95); Malvazija istarska 2020 – Fakin (95); Éclat Plavac mali 2013 – Vinolog (95); Vilin ples Cabernet sauvignon & Merlot & Plavac mali 2017 – Crvik (95); Castello Festigia 2017 – Laguna vina (95), te Collina malvazija istarska 2017 – Cattunar (95)

Lijep uspjeh na Decanteru – ZLATO! – za zagrebačku kuću Vinolog koju vodi  Jelena Balog. Kuća Vinolog radi na principu da traži i nađe izvore dobre kapljice, izabranu sirovinu obradi i eventualno iskoristi za neke kreacije miješanjem sorata te finalizira i plasira u butelji pod vlastitom etiketom.

Jelena Balog, Vinolog

Evo i osvajača srebrnih medalja, na žalost na tabeli koju sam dobio uz nazive vina nije navedena i godina berbe, a brojke u posljednjem stupcu su ocjene za svaki pojedini uzorak

Evo s Decantera 2021 i rezultata iz nekih nama susjednih država:

Platinum

Mađarska: Nagy Eged Dulo Grand Superior Egri Bikaver 2017 – St. Andrea (97); Tokaj aszu 5 puttonyos 2014 – Grand Tokaj (97); Tokaj essencia 2013 – Grand Tokaj (97); Tokay Aszu 6 puttonyos – Patricious (98); Tokaj Aszu 6 puttonyos – Juliet Victor (97)

Slovenija: Zlata radgonska penina rosé extra dry – Radgonske gorice (97/100); Selekcija Cabernet franc 2019 – Gašper (97)

Vinski posjed  Puklavec Family Wines – prije berbe grožđa 2021. obilata berba medalja kod kuće i u svijetu, te peti naslov Vinara godine u Sloveniji: na dodjeli titule uz Janeza Erjavca, glavnog direktora sajma poljoprivrede i prehrane Agra u Gornjoj Radgoni su Sonja Erčulj, direktorica marketinga kod Puklavca, Gorazd Bedenčič, komercijalni direktor, i Iztok Klenar, direktor proizvodnje

Slovenska vinska kuća Puklavec Family Wines iz Ormoža i s vinogradima na Jeruzalemu naosvajala se, bogme, medalja ove godine: na Decanteru ih je dobila 24, na IWSC 2021 šest, a na Balkan International Wine Competition 2021 16. Na nedavno održanom vrednovanju Vino Slovenija u sklopu 56. međunarodnog poljoprivrednog sajma Agra u Gornjoj Radgoni primila ih je 27, od čega je jedno odličje šampiona, tri su velika zlata, devet je zlata i 12 srebrnih medalja. Još jedno golemo priznanje tom vinskom posjedu – upravo ove godine na sajmu u Radgoni gdje se dodjeljuje i titula Vinar godine u Sloveniji zakitila se i s tim prestižnim naslovom, to je već peto takvo odličje u riznici Puklavčevih! Nedavno je za ljetnih vrućina vinarija Puklavec Family u Zagrebu priredila osvježavajuće druženje, a sad najavljuje ozbiljnu prezentaciju svojih uradaka svjetski platinastog i zlatnog sjaja. Na slici su, uz glavnog direktora sajma Agra Janeza Erjavca, Sonja Erčulj, direktorica marketinga Puklavec Family Wines, Gorazd Bedenčič, komercijalni i financijski direktor vinarije te direktor proizvodnje enolog Iztok Klenar  (nekad glavni enolog Vinakopera a potom i individualni privatni proizvođač u obiteljskom posjedu KlenArt) Vinska avantura obitelji Puklavec počinje još 1934. s Martinom Puklavcem čiji su vizija i načelo bili proizvodnja samo najbolje kapljice. Nakon tzv. društvenog perioda ponovno u vlasništvo i pod vodstvo obitelji Puklavec vinarija dolazi 2009. godine.  U 2019. iz Slovenije se Puklavec Family Wines s vinogradima i proizvodnim pogonom širi i u inozemstvo, konkretno u Sjevernu Makedoniju, u Negotinu je tvrtka otvorila butiknu vinariju s kojom u portfelj kuće, znane po bijeloj kapljici, ulaze i rasni crnjaci.

Zlato

Slovenija: Epulon 2018 – Steras (96); Puklavec & Friends Sauvignon blanc & Pinot grigio 2020 – Puklavec & Friends (95); Archive Furmint 1971 – Puklavec Family (95); Laški rizling 2017 Izbor – Klet Krško (96); A-plus white 2013 – Klet Brda (95); Vaneja 2015 – Steyer (96)

Srbija: Srem Fruška gora King Supreme Marselan limited edition 2018  – BT Winery (95); Fruška gora Uncensored 2018 – Bikicki (96); Cuvée No 1 2019 – Zvonko Bogdan (95); Sovinoa 2019 – Matijašević

Srebro

Slovenija: 50  medalja, s time što je Marjan Simčič sa svojim Sauvignonom blancom Opoka 2019 bio vrlo blizu zlata, nedostajala su mu samo dva boda!

Crna Gora: Premier 2013 – Plantaže 13. Jul (94); Stari podrum Vranac 2013 – Plantaže (92); Kotor Merlot 2016 – Savina (91)

Makedonija: Carmenère 2019 – Chateau Kamnik (90), te pet medalja za kuću Tikveš;

Srbija: 16 srebrnih medalja

A evo i hrvatskih laureata s ovogodišnjeg ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles 2021:

Zlato: Dolce Muškat Momjanski 2012 – Kabola

Srebro: Merlot Festigia 2017 i Castello Festigia 2017 – Laguna vina; Vrhunska Graševina 2020 – Kutjevo d.d.; Erdutski cabernet sauvignon rosé 2020 – Erdutski vinogradi; Korlat Syrah 2016 – Badel 1862; Korlat Merlot 2016 – Badel 1862, te Korlat Cabernet sauvignon 2016 – Badel 1862

Kod nekih vina eto moguće je usporediti ocjene osvojene na Decanteru i na Concoursu!

Svako Srebro i Zlato, a naročito Platine i Zlata pa i Srebra osvojene na Decanteru trebalo bi dobro – što bolje moguće – iskoristiti u poslovnom smislu, tà Decanter je sâm po sebi poslovna manifestacija a ima preveliku globalnu reputaciju da je bilo kakav propust u pokušajima i prodora s vinima u svijet ravan, naprosto – svetogrđu. Svjetska zvučnost Decantera za osvajača najboljih medalja na tome ocjenjivanju može se smatrati uistinu golemom startnom prednošću u pokušaju boljeg-kvalitetnijeg (količina i cijena) plasmana nagrađenog vina i u SVIJETU!

Kad sam kod ocjenjivanja DWWA valja ovdje spomenuti nešto za što dosad, barem u našoj javnosti, nisam primijetio da se baš isticalo, eventualno je spominjano, možda na neki način dosta stidljivo pa je moglo i promaknuti, a riječ je o tome da je, svjestan i te kako svoje aktualne medijska snage, Decanter osvajačima medalja na njegovu ocjenjivanju dodatno ponudio neku vrstu logističke podrške u mogućem poboljšanju plasmana vina na tržištu Velike Britanije, naime Decanter za osvajače trofeja, s naglaskom na odličja najjačeg sjaja tj. platine i zlata – ima opciju da se s pozlaćenim i platinom obilježenim uzorcima dodatno upoznaju predstavnici najznačajnijih uvozničkih i trgovačkih kuća te ugostiteljskih objekata i ekskluzivnih klubova (npr. Wine Traders, Wine Society, Marks & Spencer, Berry Bros & Rudd, Oddbins itd…) u Velikoj Britaniji. Vodstvo DWWA nije, eto, razmišljalo o tome da upravo i te poslovne ljude iz vinskog svijeta-odjela izravnog plasmana, a od kojih ih je također oveći broj s titulama Master of Wine, uključi u svoj redovni službeni žiri pa da oni odmah tu kušaju vina, nego se, naravno, vrlo promućurno odlučilo za organizaciju nove degustacije, posebno za trgovce i ugostitelje, a tu novu degustaciju, dakako, i posebno naplaćuje po uzorku, ni manje ni više nego 195 funti plus porez!… Valja međutim spomenuti i ovo: čujem da je Decanter s nekim vinskim trgovcima-poslovnim partnerima ishodio to da neka vina nagrađena na DWWA budu kroz određeno vrijeme u maloprodaji s određenim prigodnim popustom…

Vezano uz internacionalnu promidžbu medaljama okićenih uzoraka moglo bi se nešto iskoristiti od Decanterovih spontanih objava priloga o (hrvatskim) vinarima-dobitnicima, treba vidjeti kako je, odnosno kako će još u svojim daljnjim izdanjima Decanter popratiti platinaste Benvenutija, Zurea i Birea te osmoricu ili nekoga od osmero naših zlatnih. Evo nekoliko linkova na koje me je uputio naš istaknuti sommelier i Decanterov sudac Mario Meštrović a preko kojih je moguće saznati u kojoj mjeri i kako se revija Decanter sa svoje strane posvetila hrvatskim proizvođačima-dobitnicima trofeja.

https://www.decanter.com/?s=CROATIAhttps://www.decanter.com/decanter-world-wine-awards/croatia-14-award-winning-wines-worth-seeking-out-457325/https://www.decanter.com/premium/experts-choice-slovenia-croatia-416836/https://www.croatiaweek.com/croatian-wines-win-3-platinum-and-8-golds-at-the-prestigious-decanter-world-wine-awards/

NUŽAN DODATNI NAPOR – Gleda li se stvar s poslovnog kuta, činjenica je da nakon osvojene pogotovu zlatne odnosno platinaste/velike zlatne medalje na Decanteru, a i drugim spomenutim relevantnim internacionalnim vrednovanjima plemenite kapljice, treba u osobnoj režiji nešto dodatno učiniti u smislu da se osvojeno odličje barem približno oplodi-valorizira u smislu potencijalne vrijednosti medalje (osobito one dobivene na Decanteru). Primijetio sam kako je mnogo prostora davano npr. na Hrvatskom radiju i na Hrvatskoj televiziji nastupima naših sportaša na nedavnoj Olimpijadi u Tokiju, maltene u svakoj informativnoj emisiji – a na radiju one su česte, npr. na Radio Sljemenu Novosti su svakih sat vremena, prilično pažnje posvećivano je (opravdano!) i osvajačima medalja i u sportovima koji baš ne bude neki veliki interes, ali, iako smo upravo u srcu turističke sezone i iako smo – ili to barem želimo biti! – izrazito turistička zemlja, te mada se već dugo zna da je upravo eno-gastronomija, s naglaskom baš na vinu, značajan magnet za privlačenje turista u neki kraj, za naše osvojene medalje na Decanteru 2021, poglavito one tri platinaste i onih osam zlatnih – nije bilo praktički niti riječi! Neka državna tijela, jači mediji javnog informiranja valjda bi ipak trebali prepoznati značenje (platinaste i zlatne!) medalje s Decantera te s novinarskog aspekta  pomoći u tome da se saznanja o uspjehu naših šire, da se za osvajanje medalja visokoga sjaja i na tom važno našem gospodarskom području čuje i vidi koliko treba.

S druge strane-zar ne?! – postoje Udruga hrvatskog vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori te udruge vinogradara i vinara po hrvatskim regijama koje bi, ponosne na svoje članove-osvajače prestižnih međunarodnih odličja, mogle/morale poraditi na tome da spomenuti uspjesi njihovih članova budu vidljivi što šire u hrvatskoj javnosti, a i u javnosti zemalja iz kojih nam stiže najviše turista.

A što je i sa sâmim vinarima-dobitnicima? Po onome što vidim, odnosno ne vidim, i onome što od kolega novinara pa i istaknutih naših sommelierai nekih vinskih trgovaca čujem vezano na uz, konkretno, na Decanteru osvojene medalje vrlo visokoga sjaja, nemam neki osjećaj da naši laureati, osim ponosne objave rezultata na svom profilu na Facebooku i vjerojatno fešte na svom ognjištu za rodbinu i za grupicu pozvanih najbližih prijatelja i poznanika, u promocijskom smislu rade nešto značajnije što bi imalo doista pravog odjeka. Sigurno je da u svaku promidžbenu akciju valja uložiti dodatna sredstva, ali na taj neki dodatni trošak za promidžbu valjda bi se, uz podmirenje troška ocjenjivanja na Decanteru i troška slanja uzoraka u London moglo, i moralo naći načina za dodatnu razumnu i vlastitom budžetu dostupnu investiciju za moguće ostvarenje adekvatnog komercijalnog rezultata na bazi na svjetskojm nivou prestižnog dobivenog odličja.

Slovenci su se svojedobno dosjetili svake godine organizirati priredbu Decanterjevi nagrajenci, konkretno salon vina na kojemu bi se okupili svi dobitnici medalja na DWWA iz Slovenije, ali i neki iz nekih iz država u okruženju. Konkretno u prošlom izdanju manifestacije, ma Brdu kod Kranja, kao izlagači su se pojavii i vinari  iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Herecegovine, Makedonije. Inicijator događanja – ljubljanska vinska škola Belvin koju vodi dugogodišnji i vrlo iskusni vinski pisac i novinar Robert Gorjak pobrinula se da se festival Nagrađeni na Decanteru održi i ove godine, datum je 7. rujna a mjesto  dvorac Fužine kod Ljubljane. Najavljeno je da će se za vinske novinare iz Hrvatske organizirati besplatan prijevoz kombijem ili minibusom od Zagreba do Ljubljane-Fužina i natrag do Zagreba. Lijepa gesta!

Hoće li za salon Decanterjevi nagrajenci biti angažiran – a to bi marketinški moglo biti korisno – Jure Tomič, sommelier i kuhar Osterje Debeluh iz Brežica – vidjet ćemo. Tomić je inače nedavno imao čast biti operativni domaćin za stolom austrjskom predsjedniku Alexanderu van den Belenu, slovenskom predsjedniku Borutu Pahoru i hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću kad su se sastali u Sloveniji

Rečeno je da će se na Salonu moći kušati više od  50 različitih vina, organizator računa da bi moglo nastupiti i više od 30 nagrajenih vinara kao izlagača, većinu će dakako činiti oni iz Slovenije. Do sada sudjelovanje ih je potvrdilo 26, među njima i DVA iz Lijepe naše – Gianfranco Kozlović i Monte Rosso. Evo popisa onih koji su zasad sigurni za nastup:

Bjana, Gašper vina, Goldinar Nebo, Hiša vina Grabnar, Klet Brda, Kozlović Hrvatska, KZ Krško, Erzetič, Monte Rosso Hrvatska, Penine Simončič, Puklavec Family Wines, Radgonske gorice, Roman Marc, Tajfl – Vinska klet Grobelnik, The Doktor, Vina Čuk, Vina Fornazarič, Vina Guštin, Vina Markovič, Vina Zavec, Vino Hlade, Vinoteka Balkanika i Vinarija Jungić, Vinska klet Frelih, Vinska klet Santomas, Wine Estate Burja, Lavrenčič, Zlati grič.

Jedna od mogućnosti jačeg izlaska hrvatskih laureata u javnost mogla bi biti i, u nekom većem ugostiteljskom objektu, pressica uz nazočnost dobitnika, a za pozvane relevantne medije, posebice one iz segmenta eno-gastronomije i turizma, lokacija bi mogla biti u nekom većem našem urbanom centru, npr. Zagreb bi tu kao središte najjačih medija u državi i s obzirom na svoj geografski smještaj koji obećava dolazak pozvanih novinara iz susjednih Slovenije i Mađarske, Austrije… bio idealan. Uz mogućnost intervjuiranja i fotografiranja laureata pressica bi po meni trebala ponuditi i mogućnost kušanja nagrađenih vina na miru, možda i u odvojenome prostoru, i uz servis sommeliera koji bi donosio uzorke prema popisu-svojevrsnom katalogu gdje bi uz pune nazive vina i navoda godine berbe bili o svakome uzorku i obvezni podaci s etikete (vinorodna regija, vinogorje, naziv položaja vinograda, vrsta zaštite: kzp, ZOI, ZOZP ili nešto treće, suhoća, alkoholni stupanj, eko-certifikat), tzv. fact sheet i sa spomenom nadmorske visine trsja, tipa tla, riječ-dvije o načinu vinifikacije i o načinu dozrijevanja, oblik priklona eko-pristupu…

Postoje načini da se s određenim uspjehom doskoči spornom materijalnom aspektu, jedan bi mogao npr. biti udruživanje dobitnika medalja istoga sjaja ili medalja najvišeg ranga, u ovome slučaju riječ je o trojici dobitnika platine i osmorici dobitnika zlata. Dioba dijela ukupnog troška po pojedincima, dakle ispada 1/11 na svakoga, zatim pokrivanje ukupnog troška i s dijelom sredstava iz proračuna županija odakle su dobitnici, dijelom sredstava od lokalnih turističkih saveza a i Hrvatske turističke zajednice, objekt u kojemu bi se događaj odvijao mogao bi barem djelomično biti sponzor.

S obzirom da kao zemlja dosta dobro stojimo u turističkom smislu, zacijelo bi u domaćoj i internacionalnoj promidžbi poprilično pomogla kakva bolja, kvalitetno omišljena suradnja aktera.

SVEČANI KONCERT 11-ČLANOG CRO PG DECANTER ORCHESTRA! – Zar nije već vrijeme za veliki svečani koncert 11-članog Cro Platinum Gold Decanter Orchestra u nekom jačem i u širem logističkom smislu prikladnom ugostiteljskom objektu (Baltazar, Esplanade Zagreb – dobra iskustva glede realizacije takvih događanja pamtim još iz zlatnih vremena Svijeta u Čaši; ako bi  event bio opsegom nešto manji, u obzir svakako može doći i restoran Kaiser na zagrebačkoj Kajzerici a koji vodi iskusni sommelier Mario Meštrović, inače sudac na DWWA!) u Metropoli. Program za pozvane istaknute eno-gastro novinare, zatim sommelijere i vinske trgovce, uz one iz Lijepe naše bilo bi korisno da se pozovu i neki iz susjednih nam zemalja odakle bilježimo dobar priljev turistam, mogao bi biti koncipiran tako da prvi dio bude radni, dakle vremenski dozirana prezentacija svakog nagrađenog vinskog glazbenika i njegova radna prostora, dakako uz fotografiranje za medije, te, kao što sam maločas spomenuo, da se za poslije predvidi i opcija – u miru i tišini da se mogu zapisivati dojmovi – degustacija na DWWA 2021 nagrađenih vina, a potom da se vrata (dakako na komercijalnoj osnovi) otvore i široj publici za druženje s laureatima uz svečanu večeru i uz svakom jelu prikladno sljubljenim vinima-londonskim dobitnicima….

Sam Ramić nedavno je na Hrvatskom svjetskom kongresu u SAD proglašen iznimno značajnim promotorom hrvatskog vina u SAD!

A, postoje i drugi načini, npr. zašto ne koliko je god bolje moguće iskoristiti činjenicu da mnogo Hrvata živi i radi u inozemstvu, i upravo i u vrlo uglednim ugostiteljskim lokalima, a neki i u objektima koji se bave uvozom i plasmanom i plemenite kapljice u te zemlje. Spomenuo bih nekoliko osoba koje mi kao vrijedne razgovora na ovu temu trenutno padaju napamet: Sam Ramić pa i Mile Rupčić koji žive u SAD i bave se uvozom i plasmanom vina, Ramić je nedavno na Hrvatskom svjetskom kongresu u SAD proglašen iznimno velikim promotorom hrvatskog vina u SAD, dobio je priznanje za osobito zalaganje na promidžbi crnoga vina, a primio je i priznanje za svoj humanitarni rad. U SAD imamo i osobito sklonog nam Amerikanca Cliffa Ramesa, sommelijera i vinskog edukatora, predavača na NYC Wine School te brand ambasadora Wines of Croatia. Zatim tu je, kao spona s Amerikom, i Marko Podkubovšek iz susjedne nam Slovenije koji je nekad dugo radio u turizmu i, na visokim pozicijama, za dubrovački Atlas, a onda je postao izvoznik vina iz cijele jugoistočne Europe u SAD – o njemu, inače naprosto opsjednutome Dingačem Bura, prije koju godinu sam opširno pisao u reviji Svijet u Čaši. Istaknuti valja svakako i Barbaru Bačić koja je više godina radila u komercijali vrlo znanih bordoških châteaua i koja je prije nekog vrmena osnovala tvrtku Les Robes de l’Est (proizvodi s Istoka), za uvoz u Francusku i EU vina s područja od Slovenije preko Hrvatske i Balkana pa sve do Gruzije… U Švicarskoj također imamo našeg čovjeka koji bi zacijelo imao volje pomoći našim laureatima na Decanteru da se za njih višečuje u th zemlji, riječ je o Ivanu Barbiću MW, zasad, koliko znam, jedinom Hrvatu s  titulom Mastera of Wine. U Beču pak sjajan restoran Korlat ima Željko Radić. A možda bi se nešto na promidžbi i plasmanu tih naših Decanterovih platina i zlata moglo napraviti i s Austrijskom Vinskom akademijom (Wine Accademy Austria) čelnik koje je Gradišćanski Hrvat Josef Schuller, te s uglednom kompanijom Wine &Co u Beču, na čijem čelu u odjelu plasmana radi Willy Klinger, do prije koju godinu glavni direktor Austrian Wine Marketing Boarda s kojim sam dobro surađivao, i siguran sam da bi bio spreman za razgovor oko dogovora.

Willy Klinger

Do prije koju godinu Willy Klinger bio je direktor vrlo moćnog marketinškog diva Austrian Wine Marketing Board, na tom radnom mjestu proveo je 13 godina. Sad je pak u Austriji direktor prodajnog giganta Wine & Co, inače u vlasništvu  njemačkog Haweska. Wine & Co diljem Austrije ima 20 velikih lijepo uređenih i odlično snabdjevenih prodavaonica vina i pića, s time da se u sklopu dobroga dijela njih nalazi i wine-bar. Ovo je Klingerov povratak u Wine & Co, naime u ranim danima svoje karijere on je već tamo radio neko vrijeme. Upoznao sam ga još tada kad je zastupao čuvenog Gaju iz Barbaresca, a poznanstvo utvrdio za mnogih mojih sudjelovanja na manifestacijama Austrian Wine Summit u organizaciji Austrian Wine Marketing Boarda u vrijeme Klingerova direktorovanja. Na pitanje kakvi su mu planovi kao direktora u Wine & Co-u dao je možda i na nas znakovit odgovor:  Moj posao je sada nakon temeljite inventure etiketa na neki način modernizirati našu ponudu stanovitim obogaćenjem i osvježenjem izbora, tako da na prodajnu listu namjeravam uvesti dosta novih a pažnje vrlo vrijednih vina i iz Austrijancima u smislu Bakhova nektara manje znanih područja, a pri toj obnovi svakako bih se jače fokusirao na Europu

ŠANSA u FINSKOJ i NORDIJSKIM ZEMLJAMA? – Ima i još! Ugledni američki vinski časopis Wine Spectator, prisutan po cijelome svijetu, uz to što godinama objavljuje recenzije vina počeo je, kao vrlo koristan poslovni nastavak priče, na svjetskoj razini vrednovati (ugostiteljske) objekte – restorane koji su se specijalizirali kao poligoni za plasman Bakhova nektara, koji se svojim pristupom osjetno ističu po tretmanu plemenite kapljice u okviru svoje ponude na način da imaju detaljno razrađene različite programe putem kojih skreću pažnju vrijednosti vina kao pića općenito, zatim posebno kao društvenog fenomena, kao zdravstveno podobnog napitka, kao, odgovarajuće po kategorijama, idealnog pratitelja hrane od jednostavnijih do vrlo kompliciranih jela, kao izrazite predstavnike teritorija i kao u turističkom smislu snažne magnete teritorija na kojemu nastaju. Wine Spectator je za takve prema vinu posebno orijentirane restorane predvidio tri svoje glavne godišnje nagrade – Best of Award of Excellence, Award of Excellence i Grand Award.

Od Wine Spectatora nagrađeni restoiran Winebridge, Tampere

Timo Jokinen, nagrađeni Wnebridge Tampere

Ove godine vrednovano je nekih gotovo tri tisuće vinu ekstremno posvećenih restorana iz 72 zemlje svijeta, a jednu od prestižnih nagrada – Award of ExperienceWine Spectator je za 2020. dodijelio i restoranu WineBridge  iz  Tamperea u Finskoj, objekt je u vlasništvu i pod vodstvom vinskog stručnjaka, inače i dugogodišnjeg degustatora-ocjenjivača plemenite kapljice Tima Jokinena kojega sam, inače, susretao i upoznao na ocjenjivanjima Mundus Vini i Concours Mondial de Bruxelles.

Baš i za hrvatske vinare koji su osvojili platinaste i zlatne medalje dobro je to znati, naime nordijske zemlje slove kao dobri potrošači alkoholnih pića pa i plemenite kapljice, a s obzirom da je Decanter referentan punkt na svjetskoj razini vrijedi nam čuti za poneku za plasman relevantnu adresu u inozemstvu, adresu na kojoj je vrlo vrijedno pokazati se s vinom a koja s obzirom na rang osvojene medalje od Decantera može biti i te kako zainteresirana da posveti prostor i vrijeme i vinarima i iz neke manje i svjetski nerazvikane vinske zemlje kakva je naša.

Mjehurići sa svečanog otvorenja restorana WineBridge i, potom, s proglašenja priznanja dobivenog od Wine Spectatora

Evo što kaže Timo Jokinen, moj kolega s različitih međunarodnih ocjenjivanja vina a vlasnik i voditelj restorana WineBridge o svom objektu:

– Da, ja sam vlasnik restorana, utemeljenoga 2018. godine u samom srcu glavnog finskog grada Tamperea.  Službeno, u mirovini sam od 1. srpnja 2020, ali strast prema vinu i sklonost druženju s dobrim ljudima toliko me vuku u restoran da u lokalu provodim maltene cijeli dan, uglavnom čavrljajući s gostima. Svjestan sam da je u mnogo slučajeva upravo vlasnik restorana, koji daje dušu objektu, glavni mamac za mnoge goste da redovito dolaze, ali ja ovo moje spontano ćaskanje s gostima ne doživljavam kao posao i nešto što radim proračunato iz interesa, nego upravo kao radost da budem u društvu i da podijelim svoje vrijeme s vrlo različitim osobama. Voditeljica restorana WineBridge je moja kćerka Gina, a šefica kuhinje je moja supruga Panee.

Kroničari i kritičari koji prate eno-gastronomsku scenu i objavljuju priloge na klasičnim i modernim medijima slažu se da su Timo Jokinen i njegova supruga Panee, koji gosta uvijek dočekuju sa širokim osmijehom,  stvorili vrlo simpatičan i po ponudi jela i pića iznimno zanimljiv i dinamičan ugostiteljski objekt, u kojemu stalno iskače poneko ugodno iznenađenje i na tanjuru i u čaši. Panee Jokinen u kreiranju svojih specijaliteta inspirirana je različitim kuhinjama, od dakako one domaće, finske, pa do mediteranske, do latinsko-američke  i orijentalne azijske. Menu se stalno mijenja, svakog mjeseca u ponudi je nešto drugo, novo. Izabrane namirnice su, kažu novinari, prvoligaške kakvoće, Panee se stalno, u izvrsnom svjetlu, dokazuje kao chefica. A vinska karta, o kojoj brine Timo, čudesno je raznovrsna i bogata. Rezultat takvog izbora vina svakako su Timova brojna putovanja različitim krajevima svijeta, gdje je redovito sudjelovao kao degustator-ocjenjivač na međunarodnim vrednovanjima plemenite kapljice, dakle nije mogao a da se ne pobrine da u Tampere na svoj stol i stol svojega restorana donese mnoge posebno interesantne etikete. Na vinskoj listi u WineBridgeu tako se, primjerice, uz vina iz klasičnih vinorodnih područja Europe ali ne samo iz onih velikih i po Bakhovu nektaru najpoznatijih u svijetu nego i iz površinski ne baš velikih i u vinskom smislu nerazvikanih država Europe (doduše hrvatskih još nije bilo!), nalazi i kapljica iz Tajlanda, Japana, Armenije, Moldavije, Brazila… Vinska je karta bogata, sadrži oko 250 etiketa, od čega se 50 etiketa toči na čašu.

Restoran Winebridge – kuhinja i hrana, specijaliteti iz raznih krajeva svijeta

– Svako toliko organiziramo programe pod nazivom Vinska škola. U edukativnom dijelu, u Vinskoj školi osmislili smo nekoliko razina, za početnike je ona s nazivom ABC vina, a za bolje poznavatelje odrađujemo pjenušce i šampanjce, zatim svjetski glasovita bordoška bijela i crna vina, pa Barolo, zatim i Amarone.  Program traje po dva sata a u publici bude po između  30  i 40 gostiju. Svakog tjedna u restoranu se odvijaju tematske degustacije vina, od jedne pa i do tri, svako toliko imamo i Školu kuhanja, a svake druge subote između 15 i 18 sati u lokalu na Jam Sessionu nastupaju razni glazbenici, među njima se znaju naći i neki vrlo poznati europski, izvode se različiti žanrovi: pop, jazz, blues, soul, tango, portugalski fado. Organiziramo i programe koji obuhvaćaju večeru i glazbeni program ali na način da je glazba uvijek prilagođena onome što se nudi na tanjuru – kaže Timo Jokinen.

Restoran WineBridge redovito priređuje i tematske večeri za diplomate, na Diplomatskim večerama okuplja brojne veleposlanike.

– Tada na stol između ostaloga iznosimo jela ali i vina zemlje čiji veleposlanik je taj put protagonist programa. U tim prigodama, ali i inače, gostuju nam šefovi kuhinja iz različitih zemalja, pa smo tako već održali tematske večeri sa chefovima iz Ukrajine, Slovačke, Rusije, Italije, Španjolske, Argentine, Južne Afrike. Što se tiče jela, vidjeli smo da zasad kod šire publike nekako najviše zanimanje vlada za orijentalnu kuhinju, za afrička jela te za tipična južnoamerička jela. U veljači ove godine smo najprije slavili Kinesku novu godinu, a potom je uz Valentinovo dakako bila i posebna gala-večera za zaljubljene, uz cvijeće i svijeće.  Odvojene programe imamo vezano i uz razna alkoholna pića koja nisu vino, tako smo eto već ponudili tjedan sherryja, na red stižu i marsala, porto…

– Što se tiče Ambasada, zasad još nismo priredili ništa vezano uz Hrvatsku, ali planiramo da se i hrvatski veleposanik i njegova ekipa diplomata iz Veleposlanstva uskoro nađu kod nas uz finu papicu i kapljicu. Htjeli smo već prije ugostiti hrvatske diplomate, ali kad smo našli odgovarajući termin pandemija je pormsila račune, rukovodstvo moje zemlje zamolilo je tada da se iz razloga sigurnosti tada ostane kod kuće.

_______________________

TAMPERE WINE FEST  – Timo Jokinen već šest godina organizira u Tampereu manifestaciju Tampere Wine Fest, najvjerojatnije, barem sudeći po broju različitih svjetskih vina na raspolaganju za kušanje, najveće godišnje vinsko događanje u Finskoj. Koncept je sljedeći: tzv. walk-around ili obilazeća degustacija. Zatim strukovno vođeno kušanje. Ako zbog epidemioloških mjera nije moguće kušanje u društvu izravno s proizvođačima koji bi se pojavili na štandovima organizira se, za zainteresirane, on-line susret s vinarima-izlagačima. Manifestacija traje četiri dana, i u neka stara normalna vremena bila je odlično posjećena, više od 300 posjetitelja svakoga dana, a u novije vrijeme, otkako je kormilo preuzeo Covid19, u skladu s mjerama obilazak sajma i kušanje predviđeno je dnevn u vremenski ograničenim etapama i za grupe od maksimalno 30 do 40 osoba. Za vrijeme sajma priređuju se tematske večere vezano uz vina neke od zemalja odakle su vina izložena na festivalu. ⦁

___________________________

Prije nekog vremena a nakon što sam saznao da je Jokinenov restoran WineBridge osvojio visoku nagradu Wine Spectatora palo mi je napamet da Jokinenu predložim da u svom objektu organizira program i uz hrvatska jela i vina posebice uz etikete što su na Decanterovom ocjenjivanju osvojile najviša odličja, međutim i – zašto ne?! – i uz etikete koje su se istaknule i na svjetskim vrednovanjima poput  IWSC, Mundus Vini, Concours Mondial, AWC Viena. S obzirom da je Jokinen na određeni način involviran i u uvoz vina u Finsku smatrao sam da bi tako nešto moglo biti zanimljivo hrvatskim vinarima visokim međunarodnim  priznajima certificiranim  odlikašima. Obećao sam mu da ću mu pomoći oko kontakata, pa neka se, dakako, izravno dogovore, ako mogu.

– Ovaj vinski prijedlog vrlo mi je zanimljiv, spreman sam razgovarati i nadam se da će i doći do dogovora – javio mi je Timo Jokinen, i poslao kontakte, pa, hrvatski vinari platinasti i zlatni u prvom redu, evo: WineBridge Restaurant i Timo Jokinen: +358-50-583 7735; e-mail timo@winebridge.fiwww.tamperewinefest.com ; www.winebridge.fi  ♣

______________________________

VIJESTI / NEWS

Ususret praznicima i novoj godini

HRVATSKI VINSKI KALENDAR i VINSKA ABECEDA – Zagrepčanin Zoran Lutz grafički je inžinjer i suradnik tvrtke Indugraf d.o.o. iz Zagreba koja se bavi dizajnom, tiskom i doradom svih vrsta grafičkih proizvoda. Ali Zoran Lutz je i veliki zaljubljenik u vino, i silno je želio da njegove strast prema Bakhovom nektaru i želja da dade svoj doprinos popularizaciji plemenite kapljice iz Hrvatske ostave opipljivi trag pa se pobrinuo da u dogovoru s našim vinskim znalcima još prije više godina osmisli i s Indugrafom realizira nekoliko tiskanih izdanja na temu vinograda i vina Lijepe naše, jedno izdanje je Hrvatski vinski kalendar, s izlaskom u javnost dakako uoči Nove godine, a drugo je brošura Vinska abeceda s ritmom izdavanja otprilike svake dvije godine.

Ove godine, za koji mjesec, u planu je izlazak 10. jubilarnog Hrvatskog vinskog kalendara, jedinstvenog po tome što je do sada objavio priloge o više od 100 eno-gastro događanja u Lijepoj našoj. Lutz navodi kako je predviđeno da početna naklada kalendara za 2022. godinu bude u nakladi od 5000 primjeraka! Kalendar je koncipiran kao vinska razgledica iz Hrvatske kroz 36 fotografija hrvatskih vinskih gradova i sorata vinove loze, 12 fotografija bit će u formatu 30×22 cm, a one manje u formatu 15×10 cm. Moguće je, po dogovoru, i izdanje zasebnog kalendara s fotografijama, za svaki mjesec, pojedinih hrvatskih proizvođača vina. Inače, u suradnji s Hrvatskom udrugom kreativnih amatera i s PZ Kuna 1898 s Pelješca priprema se izdavanje i kalendara-likovne mape Slikamo na vinu. PZ kuna donirala je tzv. vinska platna, izrađena uz pomoć tropa od grožđa, na kojima će slikari kreirati svoja likovna djela što će biti ponuđena publici na aukcijskoj izložbi, a prihod od prodaje ide u humanitarne svrhe, namijenjen je konkretno nastradalima od nedavnih potresa u Zagrebu i na Banovini. Zoran Lutz i Indugraf otvoreni su za svaku suradnju i nadaju se potpori vinara i svih koji vole plemenitu kapljicu. S obzirom da, kako se to narodski kaže, vrijeme leti, zainteresirani za bilo koji oblik suradnje i zainteresirani za narudžbu kalendara mole se da se što prije jave na +385 1 299 02 42 odnosno na +385 95 568 4736 ili na e-mail: arakart.zagreb@gmail.com   Novo izdanje Vinske abecede očekuje se u tijeku 2022. ♣

_______________________­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­_

AGROLAGUNINA MODERNA KONOBA TRI KANTUNA 

 Agrolagunin boutique Tri kantuna (sir, maslinovo ulje, vino) na trešnjevačkoj jr tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina

____________________________

piti razborito-odgovorno-trijezno • drink wisely-responsibly-soberly

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 08. 2021 – hints to the smart purchase

HRVATSKA  CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

. (mpc/pp: XL) DINGAČ 2019 – MATKOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Pelješac, Dingač ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO vrhunsko s kzp/premium  quality with the controlled origin • suho/dry • 15,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je: sadržajno • toplo • sočno • skladno • lijep, i jedan od rjeđih primjera rekao bih savršeno čistih i harmoničnih naših plavaca • vrlo elegantno, te pitko unatoč visokom stupnju alkohola • ma kako bilo dobro, zakinuto za raskoš koju kapljica s Dingača može i mora pružiti te koju se moglo svakako postići/dostići s još nešto vremena sazrijevanja u bačvi i odležavanja i razvoja u butelji! PROPLAKAT ĆE ZORA… ■ IZGLEDOM vrlo živo, rubinsko s nježom naznakom nijanse granatnoga – tamno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU suzdržano ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: uglađen • okus sugerira slankasto • tijelo & struktura izvrsni • završetak dugačak ■ SERVIS:  čaša: velika  –  tip: bordeaux, • 16-18   ̊C

(mpc/pp: XL) PRIBIDRAG (Zinfandel) 2016 – MIMICA vinska kuća sritnog čovika ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Omiš ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Pribidrag, Tribidrag, Crljenak, Kratošija, Zinfandel, Primitivo  ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačva/barrel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux / normalna normal • 0,75 lit • ukupno za tržište proizvedeno boca/bottles produced in total, for the market: cca 14.ooo ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko  etno s kzp/premium   quality with the controlled origin • suho /dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK

VINO je: kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • toplo • skladno • zrelo • lijepo se pije uz hranu • u usponu – može trajati – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko s nijansom granatne • već na pogled ukazuje na dobro gustoću tkiva ■ NA NOSU umjerene jačine – razvija se • upućuje na mineralno • na voćnost (plodovi: domaći/tamno-crveni – plavi/ koštićavi (šljiva, trešnja) • na vegetalno/herbalno umjereno • začinsko bilje/mirodije (slatke), dobro uklopljeno • na osjet nijanse čokolade  ■ U USTIMA fino zaobljeno • tanin: uglađen • okus sugerira donekle slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇗ •  odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina • čaša: velika – tip: bordeaux •16-18   ̊C

(mpc/pp: L-XL) PLAVAC BARRIQUE 2017 – MATKOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Pelješac, Dingač ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO vrhunsko s kzp/premium  quality with the controlled origin • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je: sadržajno • toplo • sočno • dotjerano • skladno • zrelo ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno – tamno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU isprva suzdržano – polagano se otvara i razvija • upućuje na mineralno • voćnost (plodovi  crveni – plavi / koštićavi – bobičasti – sušeni (šljiva) • note barriquea ne strše, dobro su uklopljene ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: uglađen • okus sugerira slankasto • tijelo & struktura vrlo dobri • dosta dugačak završetak ■ SERVIS:  ⇗ • prije posluženja vina – poželjno dekantirati • čaša: veća –  tip: bordeaux, • 16-18 ̊C

Slavonija – Hrvatsko podunavlje / Slavonia – Croatian Danube region

(mpc/pp:  ? ) GRAŠEVINA GRAND COLLECTION 2018 – ILOČKI PODRUMI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srijem, Ilok ■ VINOGRAD/VINEYARD: Principovac • blaga kosina/mild slope • nadmorska visina/altitude: 200 – 210 m • ekspozicija/exposition: sjeverozapadna, sa stalnim vjetrićem/northwestern, with the constant moderate wind • tlo/soil: aluvijalno, črnozemni leoss s regosolom/alluvial, loess • sorta/variety: Graševina  • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna, ručno/normal, hand picking ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: alkoholno vrenje: inoks/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/ normal • 1,5 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Hrvatsko podunavlje – vrhunsko/premium quality with the controlled origin • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: slabije, jer kontrast između slova i podloge nije dovoljan. a i slova su sitna/not  to good since the contrast between the colour of the font and the rest of the label, all in black, is weak, even the font is very small

VINO je: ozbiljno • konkretno • kompleksno • sadržajno • bogato • toplo • ima karakter • dotjerano • skladno • elegantno • umireno no još s dosta živosti • lijep primjer vrlo visoke razine kakvoće koju Graševina u određenom ambijentu i uz prikladan pristup vinogradara i vinara/podrumara može pružiti • u suglasju sa: teritorijem – tipologijom – sortom • lijepo se pije uz hranu • u špici je ali vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM pune zelenkasto–slamnatožute boje ■ NA NOSU umjerene jačine – lijepo razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost (plodovi: domaći/bijeli – koštićavi / zreli  • na začinsko biljevrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno – puno • okus sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro – čvrsto • dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇗ •  (preporuka za jelo: plemenita riječna i morska riba, pečenja od svijetloga mesa npr. teletine, odležani zreli polutvrdi sir s umjerenom aromatikom) • prije posluženja vina poželjno dekantirati • čaša: velika  bordeaux • 12-14 ̊C

ITALIJA  ITALY

Piemonte – Pijemont

(mpc/pp: XXXL)  BAROLO ROCCHE dell’ANNUNZIATA 2017 – Roberto VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Piemonte, La Morra ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rocche dell’Annunziata • kosina/slope • sorta/variety: Nebbiolo • gustoća nasada/plantation density: 6000-8000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • prinos po trsu/yield per vine: 0,5 – 0,8 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact – alkoholno vrenje/alcoholic fermentation: inoks/stainless steel • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • filtriranje/filtering: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/normal • 0,75 lit – 1,5 lit – 3 lit – 6 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 0,75 lit = 2093; 1,5 lit = 120; 3 lit = 50; 6 lit = 10  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG  quality with the controlled origin guaranteed • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly applied – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je: impresivno • kompleksno • moderno a opet sa stanovitim obilježjem tradicije • sadržajno • bogato • vrlo toplo • sočno • s karakterom • skladno • zrelo • elegantno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije uz hranu – prikladno uz meditaciju • u usponu – treba mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko s blagom granatnom nijansom • svijetlije boje (kao što bude kod crnog pinota; Nebbiolo i Pinot crni su u srodsatvu!) • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • na vegetalno/herbalno, diskretno • začinsko bilje ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankast – fino gorkast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • svježeg – vrlo  ugodnog – dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇗ •   (preporuka za jelo:  rafinirana jela od dugo pirjanog tamnog mesa, zreli tvrđi sirevi ) • čaša: velika – tip: bordeaux, • 16-18 ̊C

(mpc/pp: XXXL)  BAROLO la MORRA 2017 – Roberto VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Piemonte, La Morra ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Nebbiolo • gustoća nasada/plantation density: 6000-8000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic – prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • prinos po trsu/yield per vine: 0,5 – 0,8 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact – alkoholno vrenje/alcoholic fermentation: inoks/stainless steel • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • filtriranje/filtering: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/normal • 0,75 lit – 1,5 lit – 3 lit – 6 lit – 12 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 0,75 lit = 13.646; 1,5 lit = 500; 3 lit = 120; 6 lit = 30; 12 lit = 5 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG quality with the controlled origin guaranteed • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly applied – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je: kompleksno • moderno a opet s obilježjem tradicije • sadržajno • bogato • vrlo toplo • sočno • s karakterom • skladno • zrelo • elegantno • dinamično • lijepo se pije uz hranu • u usponu – treba mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko s blagom granatnom nijansom • svijetlije boje • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • na vegetalno/herbalno, diskretno • začinsko bilje ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus slankast gorkast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • svježeg – vrlo  ugodnog – dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇗ •   • čaša: velika – tip: bordeaux, • 16-18   ̊C

 (mpc/pp: XXXL)  BAROLO la SERRA 2015 – Roberto VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Piemonte ■ VINOGRAD/VINEYARD: La Serra – kosina/slope • sorta/variety: Nebbiolo • gustoća nasada/plantation density: 6000-8000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic – prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • prinos po trsu/yield per vine: 0,5 – 0,8 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact – alkoholno vrenje/alcoholic fermentation: inoks/stainless steel • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • filtriranje/filtering: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/normal • 0,75 lit – 1,5 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG  quality with the controlled origin guaranteed • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly applied – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je: kompleksno • vrlo toplo • sočno • zrelo • čini se kao da je dostiglo špicu, koja međutim može još trtajati• u suglasju sa: teritorijem – tipologijom – sortom • lijepo se pije uz hranu – prikladno uz meditaciju ■ IZGLEDOM rubinsko s blagom granatnom nijansom ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • na vegetalno/herbalno, diskretno • začinsko bilje/mirodijske note ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankast • tijelom & strukturom čvrsto • dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: čaša: velika – tip: bordeaux, • 16-18 ̊C

SLOVENIJA SLOVENIA

(mpc/pp: L ) MARKIZA ROSÉ 2020 – GAŠPER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Goriška brda ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  vrhunsko • suho • 13,0 vol%

VINO je: ne baš komplicirano •  s dobrima živosti i svježinom • vrlo pitko, prikladno za tople ljetne dane, što se hrane tiče za uz predjela na bazi plodova mora, svježeg sira, povrća, kuhanu ribu • skladno • lepršavo – dopadljivo • u špici ■ IZGLEDOM bistro, svijetle nježne ružičaste boje ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje donekle na mineralno • voćnost, (plodovi: domaći/ crveni/ koštićavi i jagodičasti (malina) • blago i na vegetalno ■ U USTIMA zaobljeno • kiselkaso i slankasto • tijelom & strukturom dobro • svježeg – srednje dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • čaša: srednja – tip: bordeaux, • 10 ̊C

_________________________

Kušano još…

BAROLO i DOM PERIGNON u TRILOGIJI FINO & VINO – Zagrebački restoran Trilogija Fino & Vino što ga vodi dugogodišnji zagrebački sommelier i ugostitelj Krešimir Šesnić postao je već poznat po tome da se tamo povremeno i u krugu velikih poznavatelja vina i vinskih šmekera održavaju degustacije istaknuth do i najjačih ne samo domaćih nego i svjetskih etiketa. Najnovije kušanje bilo je ovih dana, a kao zvijezde su sjajili šampanjac Dom Pérignon i baroli od Roberta Voerzija, gotovo uz bok su im stajali Edijev izbor od Edija Simčiča iz Goriških brda i crnjak McLaren Dead Arm Shiraz australske kuće D’Arenberg. Uvijek zalogajno maksimalno spremna, kuća Trilogija Fino & Vino parirala je, na tanjuru, s gusjom jetrom Zubine produkcije i s moderno posluženim pečenim prsima domaće patke, kreacijom chefa Denisa Derete.

Evo pobliže podataka o svim kušanim vinima: odlični Dom Pérignon 2006 (šteta je što se za usporedbu nije našla i koja boca Tomčeva Classica iz 2006!), izvrsni  desertni ali suhi Edijev izbor barrique (14,0 vol%), jako dobra jantarna ZAVRH Amphora MMXVII (mješavina u amfori maceriranih sivog pinota, bijelog pinota, chardonnaya, sauvignona, nefiltrirano, suho, 12,5 vol %) iz podruma hobi proizvođača Guština, zatim kao predstavnik talijanske regije Veneto 3 Tinto 2019 Rosso veneto igt rađen od merlota, carmenèrea i cabernet sauvignona na vlastitim kvascima, nefiltrirano i bez dodavanog SO2,  suho, 13,0 vol %,  proizvodnja kuće Ca Avignone, vrlo ugodno dosta puno živo, slijedio je trio Roberta Voerzija iz pijemontskog mjesta La Morra – Barolo 2017 la Morra, Barolo Rocche dell’Annunziata 2017 te Barolo la Serra 2015 (vidi osvrt gore), nakon toga na red je došao pikantno papreni suhi The McLaren Vale Dead arm Shiraz 2008, 14 vol %, od D’Arenberga.

Baroli su na ovome skupu primljeni posebno sentimentalno, kao sjećanje na pretprošlogodišnji posjet većine ovog predvečerja u lokalu Fino&Vino nazočnih šmekera vinogorju Barolo i posebno Kralju Robertu Voerziju u La Morri, koji nas je u svom podrumu posebno srdačno primio i omogućio na kušanje cijelog svog portfelja.

S obzirom da je preko što velikih što manjih specijalizirnih uvoznika na našem tržištu već dostupan popriličan broj  ponajboljih svjetskih vinskih etiketa u restoranu Trilogija Fino & Vino razmišljaju o tome da s vremena na vrijeme ali u redovitom ritmu uvedu za širi krug zainteresirane publike kušanja posebno izabranih najinteresantnijih hrvatskih vina i ovakve ekskluzivne degustacije inozemaca, nekad možda I u isti termin, s ciljem usporedbe, uvršenu hrvatsku i uvoznu elitu istorodnih eno-uradaka.  ♣  .

__________________________

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, zrelo, živo elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, mature, very alive, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

 – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

  – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE mpc / PRICES retail 0,75 l:  S = do 35 kn (till 5 €) • M = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

.  ⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •   ⇒ – čuvati/hold • – trošiti uz hranu/drink with food

__________________________

Tradicijska Jelšanska fešta vina 2021

 VINSKE ZVIJEZDE NA HVARU – Vrednovanje plemenite kapljice Vinske zvijezde koje smo s vizijom svakomjesečnog putokaza potrošačima za pametnu kupnju vina još davno osmislili i, uzimanjem uzoraka ne od proizvođača nego iz vinoteka, dakle izravno s tržišta, pokrenuli mi zagrebački Bakhu odani novinari Vitomir Andrić (Večernji list), Ivo Kozarčanin (24sata) i ja (Svijet u Čaši), dočekalo je, zahvaljujući poduzetnoj zagrebačkoj profesorici Mariji Vukelić – koja, inače, s velikim žarom organizira manifestacije vezane uz plemenitu kapljicu  i koja je prije koju godinu preuzela realizaciju ovog ocjenjvanja – i izlazak iz Metropole i zapažene trenutke gostovanja u posebnim prigodama i u drugim krajevima Lijepe naše. Ocjenjivanje Vinske zvijezde nekako se jako dobro ukorijenilo na otoku Hvaru, konkretno u Jelsi gdje je našlo vrlo dobrog partnera u općinskoj Turističkoj zajednici i u udruzi Hvarski vinari, inače priređivačima tradicijske tamošnje ljetne Fešte vina. Tako je eto sada, potkraj kolovoza a u sklopu spomenute svečanosti vina, već po treći put a pod nazivom Jelsa Summer Wine Tasting. stručni žiri aktualnih Vinskih zvijezda ocjenjivao vina otoka Hvara.

Degustatori–ocjenjivači u Jelsi 2021, s njima je u društvu prof. Marija Vukelić (treća zdesna), aktualna voditeljica Vinskih zvijezda, a predsjednik žirija Saša Zec drugi je zdesna na slici (Julio Frangen)

Težište ocjenjivanja bile su lokalne sorte – Bogdanuša od bijelih i Plavac mali od crnih. Želja je domaćina kao realizatora ocjenjivanja bila posebno naglasiti važnost baš kultivara koji se mogu smatrati (i) sinonimom otoka Hvara. Degustacija je bila zapravo podijeljena u tri grupe: Bogdanuša, ostala bijela vina otoka i Plavac mali.  Komisiju su činili doc.dr.sc. Leo Gracin, enolog;  mr. sc. Mirjana Maksimović, vinska novinarka, Milena Zakarić, sommelijerka; Mario Kolumbić, sommelijer (Resort Maslina), Yvan Esteve, sommelijer i vinski trgovac (Starigrad – Za pod zub, Hvar); Siniša Šime Matković-Mikulčić, vinski znalac, WSET2 (Secret Hvar Travel agency, Hvar),  Miro Štec, vinski znalac i stastveni hobby vinar (Hvar). Predsjednik komisije bio je enolog, Saša Zec, dipl. ing. agr.

Prijavljena su bila ukupno 34 uzorka, od toga sedam bogdanuša, 12 ostalih bijelih vina otoka i 15 u kategoriji plavac mali. Većina vina osvojila je više od 85 bodova, što na ocjenjivačkom listiću Vinskih zvijezda, prema pravilima OIV (Organisation internationale de la Vigne et du Vin) znači srebrnu medalju (tri zvjezdice), a četiri vina ocijenjena su s 90 i više bodova (četiri zvjezdice – zlatna medalja).

Evo i rezultata, po grupama:

Bogdanuše

  1. Bogdanjuša 2020 (88,000) – Vina Carić; 2. Bogdanuša 2020 (87,80) – Hvar Hills; 3. Bogdanuša 2020 (87,40) – Pavičić vina

Ostala bijela vina otoka

  1. Pošip 2020 (90,40) – Tomić vina Bastijana;  2. Pošip 2019 (90,30) – Hvar Hills; 3. Levant cuvée bijeli 2020  (90,00) – Ventus vina

Plavac mali

  1. Plavac mali Pharos Maximvs 2013 (90,50) – Hvar Hills; 2. Veli Visko 2018 (89,00) – Vina Carić; 3.  Plavac mali 2019 (87,00) – Vino Leše
  2. Pobjednici po grupama i ukupni šampion (Julio Frangen)

Najbolje ocijenjeno vinopobjednik ocjenjivanja: Plavac mali Pharos Maximvs 2013 – Hvar Hills

Pobjednici grupa, slijeva: enolog Andro Tomić – Bastijana, Jelena Mastelić, predstavnica Hvar Hillsa, šampiona 2021, te enlog Vina Carić Ljubomir Makjanić (Julio Frangen)

Nakon objave ocjena i dodjele priznanja, na jelšanskoj se fešti uživalo i u koncertu Zorice Kondže, naravno, uz gutljaje finih hvarskih vina. Fešta vina 2021 završila je točno u ponoć, uz veliki vatromet s kojim su organizatori pozvali posjetitelje da ponovno dođu u Jelsu i sljedeće godine, kada će ova popularna fešta proslaviti veliki jubilej – 70 godina! Prof. Marija Vukelić najavila je mogućnost da se sredinom rujna u Metropoli, najvjerojatnije u zagrebačkom restoranu Trilogija Fino & Vino na Kaptolu održi za širu publiku večer hvarskh vina – petnajstak uzoraka – nagrađenih na ocjenjivanju Vinske zvijezde u sklopu jelšanske Fešte vina 21, i to bi se moglo smatrati početkom promocije otoka Hvara za novu sezonu 2022.

 

SVIJET u ČAŠI Kronika – 07.2021. – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz/through

ŽELJKO SUHADOLNIK

 

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you_______

Područje brežuljaka Conegliano i Valdobbiadene (Col Vetoraz), na kojima se šire vinogradi sa sortama za proizvodnju prosecca, UNESCO je zaštitio kao prirodno nasljeđe i kulturnu baštinu čovječanstva. Nije li naš Dingač zavrijedio zaštitu kao grand cru položaj? Što smo mi kao društvo učinili/poduzeli da se to dogodi?!!!

_______________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Svjetska organizacija za vinovu lozu i vino 2021: OIV – NOVI PREDSJEDNIK, NOVO SJEDIŠTEProsecco Days 2021, sredina listopada hotel Westin : ZA PROŠEK – NERJEŠIVI SPOR ZBOG NAZIVA ⦁ Slatka sjećanja: NEBODER KARIJERE, i NOVI UZLET NAKON PRIZEMLJENJA SA 17. KATA

 __________________________

Svjetska organizacija za vinovu lozu i vino

OIV – NOVI PREDSJEDNIK, NOVO SJEDIŠTE

            Bitne promjene u međunarodnoj organizaciji za vinovu lozu i vino OIV, koja već dugo stoluje u glavnom gradu Francuske Parizu. Na 19. glavnoj sjednici održanoj potkraj prve polovice srpnja 2021. izabrani su novi predsjednik, s trogodišnjim mandatom, te novi čelnici radnih tijela organizacije, a usvojen je i prijedlog da se ruski potvrdi kao šesti službeni jezik Organizacije, k tome najozbiljnije je razmatrana i mogućnost da se glavno sjedište OIV-a iz Pariza premjesti u Dijon, u Burgundiji. Kandidati su da ugoste i udome OIV bili još i Bordeaux, te Reims u Champagnei, za Dijon se najviše zalaže francuski ministar poljoprivrede.

               Francuska je prihvatila obvezu i odgovornost da udomi OIV još davne 1924. kad je tijelo i utemeljeno kao svjetska međuvladina organizacija. OIV je isprva smješten na adresi Rue d’Aguesseau u Parizu i tu je ostao godinama, a onda je zbog nužnosti pruređenja zgrade na spomenutoj adresi u glavnm francuskome gradu, preselio na novu lokaciju za koju se relativno brzo vidjelo da će zbog ubrzanog rasta organizacije biti tek privremena. Bez obzira na to što se francuski ministar poljoprivrede pokazao osobito glasnim zagovornikom Dijona kao novog domaćina, konačna odluka o novom sjedištu još nije donesena, čekaju se rezultati konzultacija francuske vlade s vladama drugiH država članica, uslijedit će i glasanje da se među spomenuta tri grada-kandidata izabere novi domaćin, objava ishoda glasanja i najava novog grada-sjedišta OIV-a predviđeni su da budu na skupštini OIV-a u listopadu ove godine.

Luigi Moio, novi predsjednik OIV-a

                Inače, na 19. glavnoj sjednici OIV-a  sada u srpnju usvojeno je i 19 novih rezolucija,  bitno je istaknuti to što se jedna odnosi na pojačano odnosno maksimalno uvažavanje i promicanje bio-raznolikosti i ekološke proizvodnje,  zaštitu zemljopisnog porijekla i poštenu trgovačku praksi.

                Odlučeno je i da se ponovno organizira Svjetski kongres o vinovoj lozi i vinu, njegovo redovito održavanje prekinula je aktualna pandemija. Očekuje se da neće doći do novih eskalacija covida19 i da bi se sljedeći, 43. po redu Svjetski kongres OIV mogao održati  u studenome 2022, svoju kandidaturu za domaćina već je najavio Mexico.

Novi predsjednik OIV-a je Luigi Moio, profesor enologije na Sveučilištu u Napulju i direktor Znanstvene sekcije za vinovu lozu i vino na tom sveučilištu. Duže od 25 godina bavi se senzorikom, te biokemijskim i tehnološkim aspektima arome vina. Autor je 250 znanstvenih radova.  Od 1998. angažiran je kao znanstveni stručnjak talijanskog Ministarstva poljoprivrede, od 2009. do 2014. bio je voditelj Ekspertne tehnološke grupe OIV-a, od 2015. do 2018. bio je pak u OIV-u u Komisiji za enologiju.

Pau Roca, glavni direktor OIV-a

Evo o promjenama u čelništvu komisija OIV-a:

                Komisija 1 – Vinogradarstvo: Ahmed Altindisli (Turska) naslijedio je na čelnoj poziciji Vittorina Novella (Italija);  Komisija 2 – Vinarstvo: Fernando Zamora (Španjolska) na mjestu je Dominiquea Tusseaua (Francuska); Komisija 3 – Zakonodavstvo i ekonomija: Yvette van der Merwe (Južna Afrika) naslijedila je Dimitra Andreevskog (Bugarska); Komisija 4 – Sigurnost i zdravlje: Pierre-Louis Teissedre (Francuska) zauzeo je mjesto Gheorghea Arpentina (Moldavija); Potkomisija Metode analiza: Manuel Humberto Manzano (Argentina) zamijenio je Markusa Herdereicha (Australija); Potkomisija Nefermentirani proizvodi, stolne sorte i grožđe: Luís Carlos Ferreira Peres de Sousa (Portugal) preuzeo je poziciju Alejandra Marianettija (Argentina).

Prosecco Days 2021, sredina listopada, hotel Westin Zagreb

ZA PROŠEK – NERJEŠIVI SPOR ZBOG NAZIVA

Dogodilo se u najboljem mogućem trenutku – za nas koji smo tog podneva i ranog popodneva bili u zagrebačkom restoranu Muzej na najavnoj pressici za poslovni sajam Prosecco Days vezan uz znano talijansko pjenušavo vino prosecco i planiran za 13. i 14. listopada u zagrebačkom hotelu Westin u neposrednom susjedstvu Muzeja. Pod suncobranima na terasi restorana Muzej pržilo je bez predaha na i više od 32 Celzijeva stupnja, ali organizatori pressice i budućeg sajma – udruga Vinopljupci iz Zagreba te Talijansko-hrvatska gospodarska komora u sklopu Veleposlanstva Republike Italije u Metropoli, kao i Konzorcij za Prosecco DOC iz Trevisa pobrinuli su se, srećom, za dovoljnu količinu optimalno rashlađenog ružičastog osvježavajuće prštavog prosecca u kategorijama brut nature, extra brut te brut (dakle s ništa ili tek s vrlo malo neprovrelog sladora!), i zacijelo je ne samo meni nego i svim drugim uzvanicima na pamet palo to da je ove godine zapravo trebalo svakako, mnogo, mnogo ranije no što je napravljeno, prirediti pressicu kao najavu za sajam pa onda i ubrzo potom i održati spomenuti poslovni sajam, tako da ovaj sada predstavnicima medija prezentirani učinkovito vatro-gaseći prosecco (rosé) upravo na vrijeme a eto baš u vrijeme nekoliko opakih lipanjskih i srpanjskih temperaturnih šokova u Zagrebu, već bude tu na tržištu, kao užitan i (cjenovno) dostupan, i bez recepta,  učinkovit lijek protiv žeđi…

Prizor s pressice, kojoj je nazočio i izvanredni opunomoćeni talijanski veleposlanik u Hrvatskoj Pierfrancesco Sacco. Manifestaciju u listopadu predstavile su Andrea Perkov, generalna direktorica Talijansko-hrvatske gospodarske komore i Irena Lučić, predsjednica udruge Vinoljupci, a o na kušanje ponuđenim ružičastim pjenušcima prosecco Nenad Trifunović Vinopija. Preko video-veze iz Italije su se javili direktor Konzorcija Prosecco Doc Luca Gavi te chef Marco Pesce iz Accademije delle Professioni. (Marko Čolić)

Ali, osim uz nesnosnu vrućinu tih dana u Zagrebu, događanje u restoranu Muzej odvijalo se i znaku vijesti što su baš u dane neposredno prije  pressice pojačano stizale od medija javnog informiranja iz talijanskog Veneta i iz EuroParlamenta u Belgiji: riječ je o tome da je talijanska strana, s obzirom na zaštićenost pjenušavog vina prosecco, zbog osjetne sličnosti i u pisanju i u izgovoru riječi prošek energično tražila zabranu uporabe izraza prošek za naš proizvod, a naši su pak diplomati istodobno tražili da prošek kao dalmatinsko slatko desertno vino napokon bude priznat i da dobije zaštitu na razini Europske Unije. Ova najnovija kampanja za talijanski prosecco, pogotovu u novoj, ružičastoj varijanti, u Zagrebu s ciljem boljeg plasmana toga napitka u Lijepoj našoj poklopila se, eto, sa žestokim istupima talijanskih euro-parlamentaraca u Europskom Parlamentu u Bruxellesu protiv udovoljenja hrvatskom zahtjevu da se službeno i na razini EU prizna dalmatinski prošek, što već više godina u Bruxellesu zagovaraju hrvatski europarlamentarci na čelu s Toninom Piculom, a protiv čega su zestoko Talijani smatrajući da se hrvatski proizvod – bez obzira na to što su, ponavljam, dva proizvoda. tj. njihov prosecco i naš prošek po tipu i organoleptici bitno različiti – nastoji na tržištu protupravno okoristiti nazivom zaštićene i već svjetski afirmirane marke pića proizvedenog na teritoriju dviju apeninskih pokrajina a to su Veneto i Furlanija Venecija Julija…

Ne mogu ne spomenuti da sam na pressici u Muzeju, obuzet notom domoljublja i istodobno shrvan vrućinom, na trenutak pomislio da je možda s tim spominjanim znatno ranijim (temperaturno bitno nižim) datumima promidžbenih aktivnosti moglo i doći do nekog dogovora između dviju strana, jer ipak riječ je, ponavljam, o dvama posve različitim pićima iz međusobno geografski popličino udaljenih i u pravcu sjever-jug posve različito smještenih regija/pokrajina (prosecco sjever, prošek duboki  jug) a k tome ne zaboravimo i to da je nekad davno godinama naša jadranska obala bila pod Talijanima i nije čudno što su u lokalnome govoru utkane brojne talijanske riječi (neke s vremenom u govoru malo i prekrojene/modificirane…), ali onda su mi pred očima bljesnuli pitanje stupnja (poslovne) organiziranosti hrvatskih proizvođača vina s jedne i talijanskih proizvođača s druge strane, kao i određene brojke vezane uz talijanski prosecco i tržište te nepostojanje brojaka te vrste za prošek, i – jalove su nade u hipu iščeznule.

Ne čudi to što se Talijani protive korištenju izraza prošek za hrvatski makar i po vrsti sasvim drukčiji proizvod, oni su tržišnu poziciju prosecca na međunarodnoj razini gradili dugo i mukotrpno te s dosta financijskih ulaganja, i naravno da im ne odgovara da se netko drugi sa svojim proizvodom s nazivom dosta sličnime proseccu na tržištu šlepa na njihov račun. Postoje primjeri od prije dosta godina o tome kako su se neki američki a i australski proizvođači vina u oznakama svojih proizvoda pokušali okoristiti nazivom tada već čvrsto zaštićenog i svjetski već vrlo popularnog  toskanskog vina Chianti, Toskanci, udruženi, inače, u nekoliko moćnih poslovnih udruga (Consorzio Chianti, Consorzio Chianti Classico, Consorzio Chianti Rùfina…), prompnto su pravno reagirali u onome što su smatrali zaštitom svojih interesa i riječ Chianti (geografski pojam vezan uz Italiju) na spornim stranim proizvodima morala je nestati.

Naveo bih ovdje i još nešto a što je, za razliku od spomenutih američkih odnosno australskih pokušaja s nazivom Chianti, upravo sada aktualno, a makar je, za razliku od situacije prošek-prosecco, riječ o istovrsnim proizvodima – pjenušcima. Proizvođači šampanjca, koji ne dopuštaju da se pjenušac rađen izvan Champagne naziva šampanjcem i koji su također udruženi u vrlo moćno poslovno tijelo Comité Interprofessionel du Vin de Champagne (CIVC), sada nastoje spriječiti to da Rusi za svoje pjenušce i dalje rabe svoj naziv Šampanskoe (korišten zacijelo još od vremena carske Rusije bogataši koje su nekad uvelike kupovali šampanjce od Francuza). Ta riječ, makar u ruskom modalitetu, sugerira Champagneu kao porijeklo proizvoda.

Prosecco DOC, proizvodnja u 2020, te njena novčana vrijednost promatrajući kroz prizmu maloprodajnih cijena

Iako kao specifična vrsta pića prošek zasigurno zavrjeđuje ozbiljnu zaštitu geografskog porijekla i posebnu zaštitu koja bi ga uzdizala kao karakterističnu prepoznatljivu robnu marku (dalmatinskog) teritorija, vrlo male su, rekao bih gotovo nikakve u pravnom smislu šanse da naziv tog našeg tradcijskog slatkog desertnog vina, tipičnog za Dalmaciju, bude službeno priznat i odobren, čak i uz dodatak Dalmatinski, na razini EU, te da potom u međunarodnim okvirima prošek dobije pravo na oznaku zaštite. Veliki problem za nas je u tome što su talijanski proizvođači prosecca udruženi i odlično organizirani u produkciji, njegovanju i (pravnoj) zaštiti svoje robne marke, oni nude tržišno relevantnu količinu stilski ujednačenog proizvoda, imaju i veliki uspjeh u plasmanu na međunarodnoj razini, dok naši prošekaši – praktički ni u kojemu od navedenih elemenata ne zadovoljavaju te parametre…

Ali, što je, tu je. Pričekajmo sajam Dani Prosecca u Westinu u listopadu,  Talijanima ostaje da se nadaju u dobar – bolji plasman svojega prosecca ovdje jer potkraj godine također je, s obzirom na praznike, groznica kupovanja. U zagrebačkom hotelu u listopadu ove godine na prvom poslovnom vinskom sajmu Prosecco Days svoje će pjenušave perjanice, najavljeno je, prezentirati više od 25 talijanskih proizvođača Prosecca DOC (u Italiji doc = denominazione d’origine controllata, tj. kontrolirana oznaka geografskog porijekla). Andrea Perkov, generalna direktorica Talijansko-hrvatske gospodarske komore, i Irena Lučić iz udruge Vinoljupci vele kako je glavni cilj ojačati postojeće i stvoriti nove poslovne veze između proizvođača Prosecca DOC i hrvatskih vinskih profesionalaca, distributera, trgovaca te HoReCa sektora. U tom smislu najavljuju za uskoro i prezentacije mirnih vina iz čuvenih regija Toscane i Pijemonta!

Kanali distribucije

Rečeno je da će Sajam prosecca početi stručnim predavanjem pod nazivom Prosecco DOC – brendiranje i zaštita 2010-2020, koje će održati gđa Andrea Perkov, a tijekom kojega će se prisutnima obratiti i direktor Konzorcija (poslovnog udruženja) proizvođača Prosecca DOC Luca Giavi. Program će uz promenadno kušanje prosecca koje će jednim dijelom biti dostupno i za širu javnost, obuhvatiti i četiri strukovne radionice što će ih voditi hrvatski vinski bloger Nenad Trifunović Vinopija, te dvije ekskluzivne svečane večere s izabranim pjenušcima kao glavnim zvijezdama.

Italija i Hrvatska susjedne su zemlje koje povezuje duga povijest, uvelike i kroz intenzivnu gospodarsku suradnju. Kad je riječ o proizvodnji, distribuciji i izvozu vina, brojke debelo pretežu u korist Talijana, svjetskih lidera u sekgmentu vina. Jedan od razloga koji Talijane navode na zaključak da imaju još vrlo visoke šanse u Lijepoj našoj, je ne tek značajan opći porast popularnosti pjenušavih vina i u Hrvatskoj, nego i to što je Prosecco DOC zbog dobre cijene i stabilne kvalitete visoko kompetitivan u odnosu na druga pjenušava vina, poput, primjerice, francuskog šampanjca i španjolske cave. Sajam Prosecco Days mogao bi motivirati domaće vinare na udruženo tržišno djelovanje, a zatim i na zaštitu i brandiranje domaćih pjenušavih vina – o čemu uistinu mnogo možemo naučiti baš i od Talijana.

Evo još niza službenih brojki vezanih uz prosecco a iz kojih su vidljivi organiziranost branše u Italiji u zaštiti, unaprjeđenju i plasmanu prosecca u matičnoj zemji i svijetu, istaknuti valja kako je ovdje riječ o plasmanu ne samo prosecca kroz koju butelju više nego i, kroz taj pjenušavi prosecco, plasmanu cijelog teritorija u turističkom, dakle u opće-gospodarskom smislu. Prevelik ulog je u pitanju da bi se dopustilo bilo kakvo kopiranje ili nešto što tek liči na kopiranje. Kad hrvatski proizvođači shvate bit zaštite – a one su i zamišljene da, poduprte čvrstim temeljem dobivenim kroz određene pravilnike ponašanja sudionika u kompletnom projektu, komuniciraju o dodanoj vrijednosti proizvoda što proizvod dovodi do bolje statusne pozicije na tržištu, ovakvih trvenja tipa prosecco-prošek u EU Parlamentu i eventualno drugim relevantnim institucijama više ne bi trebalo biti…

Plasman u Italiji, i svjetu…

Prosecco se službeno definira kao talijansko pjenušavo vino zaštićeno oznakom kontroliranog porijekla (DOC) i oznakom kontroliranog i garantiranog porijekla (DOCG). Kao zemljopisno područje produkcije određene su dvije regije na sjeveroistoku Italije – Veneto i Furlanija Venecija Julija. U tim dvjema regijama istaknuto je devet provincija, konkretno Udine, Gorizia (Gorica), Prosecco (kod Trsta), Venecija, Vicenza, Padova, Belluno, Treviso, Pordenone. Vinogradi su smješteni uglavnom na strmim obroncima s dosta lapora a između Dolomita i Jadranskog mora. Podatak o ukupnoj površini zasađenoj trsjem i predviđenoj da slovi kao kolijevka Prosecca doc i docg govori o 24.450 ha, ukupan broj vinogradara je 11.609 a vinara koji grožđe pretvaraju u vino 1169, kuća koje šampanjiziraju vina je 347…

Metoda produkcije je uglavnom charmat. Za razliku od klasične ili šampanjske metode kod koje se drugo vrenje odvija u butelji, ovdje je drugo vrenje u tankovima odnosno posebnim cisternama od inoksa.

U skladu s napretkom tehnologije i podizanja eko-svijesti te dobivanja jedinstvenog za kraj karakterističnog stilski ujednačenog proizvoda obvezno za sve proizvođače je da poštuju određene standarde ekologije i održivosti, da u vinogradu primjenjuju dobru vinogradaru praksu što počiva na integriranoj do i biološkoj produkciji. Podrum: ubrani grozdovi podvrgavaju se odvajanju peteljkovine, slijede prešanje i potom prvo vrenje da se mošt pretvori u vino, potom se to bazno vino stavlja na drugu fermentaciju u autoklave, i kroz drugo vrenje mirno vino postaje pjenušavo odnosno, ako se tako želi, polu-pjenušavo. Pjenušavo mora biti s pritiskom od najmanje tri atmosfere, a polu-pjenušavo od 1 do oko 2,5 atmosfere. Proces vezan uz sekundarnu fermentaciju za bijeli prosecco traje oko 30 dana, dok je za ružičasti prosecco period udvostručen, dakle predviđeno je da traje 60 dana. Stvari su propisane do najmanjih detalja. Što se tiče ostatka neprovrelog sladora, bijeli pjenušci mogu biti od kategorije brut nature (bez dodavanog likera, dakle do maksimalno 3 g/lit neprovrelog sladora, zatim extra brut (do 6 g/lit neprovrelog šećera), brut (do 12 g/lit), extra sec (sa do 17 g/lit neprovrela sladora), sec (do 32 g/lit šećera) i demi-sec (do 50 g/lit šećera). Kod ružičastog prosecca, kod kojega kao obojivač služi crni pinot, dopušteno je da ono bude samo u kategorijama brut nature, extra brut, brut, extra dry i dry. Rosé ima još jednu posebnost: on je uvijek millesimato ili, kako bi Francuzi rekli millesimé, tj. označen godinom berbe, naime on uvijek mora biti proizveden od najmanje 85 posto grožđa ubranog te godine kojom je označen. Autentičan prosecco, bilo bijeli bilo ružičasti, na tržištu se prepoznaje po oznakama DOC odnosno DOCG te po markici Ministarstva zalijepljenoj na vratu butelje.

Plasman kod kuće i vani, te odgovarajuće vrijednosti u eurima

Kao kultivar-nositelj prosecca kroz posljednjih nešto više od jednog desetljeća spominje se Glera (minimalni udio mora biti 85 posto), a u slučaju roséa uz Gleru sudjeluje i Pinot crni, čiji udio ne smije premašivati 15 posto.

E sad: potražio sam prilog o kultivaru Glera u velikom atlasu Wine Grapes koji su kao autori potpisali uglednici svjetske vinske scene Jancis Robnson, Jose Vuillamoz i Julia Harding, a koji prezentira 1368 abecednim redom svrstanih vinskih sorata iz cijeloga svijeta, pod nazivom Glera stoji sljedeće: vidi Prosecco!

A odmah ispod naslova PROSECCO napisano je: dosta neutralna sorta, ali glavna za proizvodnju pjenušca prosecco, lako moguće porijeklom – iz Istre! (Istra graniči s pokrajinom Furlanija Venecija Julija i dotiče se s Trstom!). Sinonimi sorte Prosecco su, tako, Briška Glera (Goriška brda, Slovenija),  Števerjan (Slovenija), Prosecco tondo (Furlanija), Serpina (Colli Euganei) te – Teran bijeli (Hrvatska)!

Prosecco, Briška Glera, Teran bijeli

Kultivar je – ali, ispada, čak nespretno! – preimenovan iz uvjerenja da će mu u komercijalnom smislu bolje pristajati naziv Glera. Iako Glera (za Gleru bez dodatka u nazivu se, doduše, čuje u Trstu) značajno pokazuje dodirne točke sa sortom Prosecco lungo a ne toliko s Proseccom tondo, a Prosecco tondo je u slučaju pjenušca prosecca preimenovan u Gleru, bez dodatka Briška! Kao dio znatnog proširenja zone zaštite Prosecco DOC u 2009. i prigodom promocije oblasti Prosecco di Conegliano e Valdobbiadene u status zaštite DOCG, odlučeno je da se kao naziv za glavnu sortu u pjenušcu prosecco rabi (sinonim ali eto malo osakaćen, upravo za pridjev Briška) izraz Glera, a da se izraz Prosecco koristi i namjerno ističe kad se govori o pjenušcu i o zoni zaštite DOC i DOCG, to je bilo upravo stoga da se spriječi da netko drugi kao nelojalna konkurencija na tržištu proizvoljno koristi taj izraz. Spomenuto proširenje zaštićene zone Prosecco DOC odnosilo se i na područje navedenog zaseoka Prosecco (Prosek) kod Trsta, za koji neki ampelografi smatraju da je rodno mjesto kultivara Prosecco ili Glera Briška. Međutim, tu stvari ne staju: neka pak znanstvena istraživanja pokazala su da je lako moguće da je Prosecco odnosno Prosecco tondo zapravo rođen u Istri te da mu je Teran bijeli izvorni naziv (a, zamislite: među indicijama za to bila bi i činjenica da taj kutlivar ima rodbinske veze čak sa Žilavkom!), dok se za tršćanski zaseok Prosecco (Prosek) pretpostavlja da je sorti na putu za njeno širenje Furlanijom bio tek točka na kojoj je na neko vrijeme zastala da se odmori

Povijest prosecca, izraza kod kojega se u lokalnom dijalektu u izgovoru umjesto slova s zna čuti nešto mekanije izgovoreno slovo š (dakle, fonetski: prošeko), seže u polovicu 13. stoljeća kad se prvi puta spominju nazivi prosech, prosechum i prosecco – njih se uvelike povezuje s  nazivom malog mjesta Prosecco/Prosek u tršćanskoj okolici, ali i kao sinonime za vino koje iz spomenutog sela, sačuvani dokumenti govore o najmu četiri vinograda.

Početkom 18. stoljeća počinje veliko prijateljstvo između narodne mase i ovog pića, pa se proizvodnja širila sve do područja između brežuljaka Conegliana i Valdobbiadenea gdje Prosecco uspijeva vrlo dobro zahvaljujući specifičnoj klimi, te orografiji i (laporastome) tlu. Iz spomenutog razdoblja datira i mnoštvo pisanih dokumenata koji uvelike spominju i opisuju prosecco, vezujući ga za navedene predjele.

U spomenutooj oblasti između brežuljaka Conegliano i Valdobbiadene proradila je prva talijanska enološka škola, osnivač koje Antonio Carpene (1838-1902) je posvetio čitavu karijeru unaprjeđenju tehnika uzgoja vinove loze i lokalnih sorti, sve s ciljem kako bi se proizvelo pjenušavo vino u dovoljnoj količinji i na dovoljnom stupnju kakvoće za komercijalno uspješnu ponudu čitavom svijetu. U proizvodnji su se sve više rabile usavršene tehnološke metode koje su proizvodu mogle pružiti stabilnost tijekom razdoblja čuvanja i (eventualno i dužeg) transporta u raznim uvjetima. I,  put prosecca prema svjetskom uspjehu započeo je….

Prvi Konzorcij – poslovno udruženje proizvođača – za zaštitu prosecca u Coneglianu i Valdobbiadeneu osnovan je 1962. godine , a 1966. puštena je u promet prva Vinska cesta prosecca. Godine 1969. uvodi se oznaka DOC (kontrolirano porijeklo) za prvih 15 općina u Coneglianu i Valdobbiadeneu, a 2009. zaštita se regulira na nacionalnoj i međunarodnoj razini, te se dodatno uvode oznake višeg razreda DOCG (kontrolirano i zajamčeno porijeklo) i DOCG Superiore, kao i markice koje se obavezno nalaze na svakoj boci Prosecca DOC.

Kako prepoznati Prosecco DOC odnosno DOCG? Identifikacija je markica Talijanskog ministarstva na vratu svake butelje (Marko Čolić)

Danas, brigu oko zaštite i proizvodnje Prosecca DOC vode tri konzorcija (Consorzio del Prosecco DOC, Consorzio di Conegliano e Valdobbiadene Prosecco Superiore DOCG i Consorzio Asolo Prosecco Superiore DOCG), oni djeluju ujedinjeno na predstavljanju prosecca u čitavom svijetu.

Za 2020. godinu podaci govore o ukupnoj proizvodnji od 500 milijuna butelja, od čega je 79,9 posto bijelih pjenušaca, i to u kategorijama brut nature 0,1 %, extra brut 0,3 %, brut 24,1 % ,extra dry 67,1 %, dry 8 % i demi-sec 0,4 %. Roséa je 3,4 posto, od toga 0,1 brut nature, 0,3 % extra brut, te 26 % brut, extra dry ih je 73,6 %. Na polu-pjenušava  vina otpada 16,7 posto, a na mirno vino manje od 0,1 posto. Ukupna vrijednost proizvodnje promatrajući kroz maloprodajnu cijenu prosecca procjenjuje se na oko 2,4 milijarde eura!

Od ukupne proizvodnje gotovo 80 posto, točnije 78,5 posto odlazi na strana tržišta, uvelike u Sjevernu Ameriku, za 2020. godinu riječ je bila o 394 milijuna boca. Vrijednost izvoza dosiže oko 1,880 milijuna eura. A 21,5 posto (106 milijuna boca) plasira se na Apeninskom poluotoku, vrijednost te količine za kod kuće procijenjena je na oko 520 milijuna eura. Ružičasti Prosecco DOC znatno je popularniji izvan svoje domovine nego doma, od ukupne proizvodnje Prosecca DOC rosé više od 80 posto izvozi se.  Toliko o proseccu!

PROŠEK

A sad o prošeku. Riječ je piću na bazi grožđa ali o piću sasvim drukčijem od prosecca. Dok je prosecco pjenušav, peckav, fino kiselkast i idealan za osvježenje te kao uvod u blagovanje, prošek kao rezultat izvorne tehnologije proizvodnje koju obilježavaju kasnija berba, prosušivanje grožđa prije vinifikacije, s obzirom na količinu šećera duža alkoholna fermentacija te, potom, i duže odležavanje i dozrijevanje u bačvici – mirna je vrlo kompleksna do sirupastosti gusta kapljica, tipično vino juga iz grupe slatkih desertnih. Preporučuje ga se uživati na kraju obroka uz slatki desert ili u trenucima meditacije.

Nešto iz povijesti: Prošek se odavna proizvodi na ovim našim prostorima i može se reći kako je on vrlo duga tradicija Dalmacije. U razgovoru s onima koji se u Dalmaciji bave vinom može se čuti kako i danas praktički svaka dalmatinska obitelj koja ima vinograde proizvede barem malo i prošeka, za svečane trenutke i za dotura kad treba poći liječniku na pregled. Evo što je o prošeku u svom Velikom vinogradarsko-vinarskom leksikonu 2006. objavio naš ugledni enolog i publicist na temu vinogradarstva i vinarstva Ivan Sokolić:

Prošek je po Zakonu o vinu Republike Hrvatske (važećem u ono vrijeme – primj.ur.) svrstan u grupu specijalnih vina, kao desertna kapljica proizvedena bez ikakvih dodataka. Prije pojave trsne uši, pepelnice i peronospore vinova loza se, naročito u primorskoj Hrvatskoj, uzgajala isključivo na strmim i skeletnim vinogradarskim položajima. S takvih pozicijja dobivalo se grožđe s obiljem šećera, a od takvog grožđa proizvodilo se prirodno slatko vino prošek. Dakako, najviše takvog vina iznimne kakvoće rađalo se u Dalmaciji, pa je na tržištu ono označavano i kao Dalmatinski prošek. Ovako dobiveni prošek, bez ikakvih dodataka kao što su npr. ugušćeni mošt i alkohol, bio je sladak doslovno samo od vlastitog neprevrelog šećera, tj. proizvod koji bi iskrenošću i autentičnošću u cijelosti odgovarao onima što se dobivaju od pravilnicima precizno reguliranih kasnih berbi, izbornih berbi, izbornih berbi prosušenih bobica. Ali…. Nakon filokserne zaraze i naročito razvojem trgovine (čemu je najviše pomogao razvoj željeznice) kao i zbog neodgovarajuće vinogradarske politike, ustroj vinogradarstva primorske Hrvatske znatno se promijenio.

Vinogradi se spuštaju u plodna polja, čime čime je povećan obujam proizvodnje (ukupno i po jedinici), ali je zato smanjena produkcija prezrelog grožđa a time i prošeka rađenog klasičnom, izvornom metodom Taj nedostatak proizvodnje prirodnog prošeka nadomješten je proizvodnjom specijalnog vina ISTOG NAZIVA! Naime prošek koji je u tom novom razdoblju dolazio na tržište bio je rađen od mošta zrelog grožđa ali i uz dodatak ugušćenog mošta, karamela i eventualno drugih bonifikatora. Stupanjem na snagu novog Zakona o vinu (NN96/03) takvi proizvodnja i označavanje takvog proizvoda nazivom prošek zabranjeni su.

Definicija. Na stranicama Ministarstva poljoprivrede RH i Narodnih novina iz najnovijeg vremena objavljena je službena definicija prošeka, i evo što tekst kaže:

Prošek je slatko desertno vino koje spada u kategoriju vina od prirodno prosušenog grožđa, a proizvodi se od (u berbi) tehnološki prezrelog, te (poslije) prosušenog (dakle, dodatno prosušivanje) grožđa, mošt kojega mora sadržavati minimalno 150° Oechslea šećera. Prošek po boji može biti i bijeli i crni. Moguće je da boja varira od tamno žute do one s nijansama starog zlata te od crvenkaste do one sa smeđ(ast)im nijansama. Prošek dozrijevanjem dobiva zagasite note uslijed oksidativnog procesa starenja.

Dojam na nosu se može opisati kao miris prezrelog voća aromatski oplemenjen s laganim drvenim notama i zanimljivim nitima oksidativnog karaktera.  U okusu prošeka prevladava punoća što značajnim dijelom dolazi od ekstrakta kojega u velikoj mjeri daje ostatak šećera.

Prof. Leo Gracin, aktualni predsjednik udruge Vino Dalmacije, kaže kako se za specifikaciju vezanu uz proizvodnju izvornog dalmatinskog prošeka pobrinula udruga Vino Dalmacije, u ukupnoj realizaciji su sudjelovali vodeći stručnjaci naših visokokolskih ustanova, ponajprije oni sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Gracinova obitelj je i proizvođač prošeka (suhiucasi) 

Područje uzgoja. Zemljopisna područja uzgoja vinove loze za proizvodnju prošeka su: Sjeverna Dalmacija, Dalmatinska zagora, Srednja i Južna Dalmacija, te Dingač.

                Sorte vinove loze. Prošek se proizvodi od sljedećih autohtonih sorti vinove loze: bijele – Pošip bijeli, Vugava, Maraština, Bogdanuša, Malvasija dubrovačka bijela, Grk, Prč, Zlatarica, Okatica bijela, te crne – Muškat ruža crni, Plavac mali crni, Babić, Okatac crni, Crljenak, Lasina, Trnjak, Drnekuša. Karakteristika navedenih sorata je visoka kvaliteta.

Urod grožđa po hektaru. Dopušteni urod je 5.000 kg/ha. Šećer u grožđu prije prosušivanja mora biti najmanje 110° Oechslea.                      Tehnologija proizvodnje. Berba grožđa namijenjenog za proizvodnju prošeka provodi se u stanju prezrelosti (min. 110 Oe°). Ako je jesen suha, najbolje je ostaviti grožđe na trsu koliko to vremenske prilike dopuštaju kako bi se nakupila maksimalna količina šećera na trsu. Berba se provodi za suha vremena, grozdovi se odlažu u plitke kašete (jedan do dva sloja), kako ne bi došlo do gnječenja i pucanja bobica, tj. curenja soka. Time se sprječava razvoj nepoželjnih mikroorganizama u procesu sušenja. Ubrano grožđe se potom prosušuje na žici, na kamenu, na prostirkama pod nadstrešnicom, na tavanu, odnosno na drugim kontroliranim uvjetima na temperaturi ne većoj od 40°C, nužno je da se postigne potrebna koncentracija od minimalno 150 Oe°. Muljanje prosušenog grožđa provodi se bez odvajanja peteljkovine jer je ona u pravilu nakon sušenja odrvenjela i kao takva nema negativan utjecaj na budući prošek. S druge strane, budući da je prešanje masulja od prosušena grožđa puno zahtjevnije od prešanja grožđa iz redovite berbe, peteljkovina služi kao svojevrsna drenaža koja olakšava taj postupak. Alkoholno vrenje ili fermentacija kod proizvodnje prošeka uglavnom traje znatno dulje nego kod proizvodnje vina iz redovne berbe. Fermentacija se provodi na temperaturi od 20-25°C. Kod prošeka je više nego kod bilo kojeg drugog vina potrebno dozrijevanje. Dozrijevanje se treba biti minimalno dvije godine u drvenim bačvama maksimalne zapremnine do 500 l.

Prošek se puni u boce maksimalne zapremnine 0,5 litara. Prošek mora sadržavati najmanje 13,0% vol stvarnog alkohola odnosno minimalno 20% vol ukupnog alkohola. Sadržaj ukupnog sumpornog dioksida u prošeku smije biti maksimalno do 250 mg/l.

Parametri kakvoće vina prošek: stvarni alkohol: min. 13,0 vol %, reducirajući šećer: min. 60 g/l; ukupna kiselost: min. 5 g/l;  hlapljiiva kiselost: max. 1,5 g/l ; pH: max. 3,9

Tako je to objavljeno na stranicama Ministarstva poljoprivrede i u Narodnim novinama, s potpisom tadašnjeg (2013. g) ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine. Specifikaciju je u strukovnom smislu za objavu priredila udruga Vino Dalmacije, tako su mi barem rekli Ivica Kovačević kao dugogodišnji a od vrlo nedavno bivši predsjednik udruge, i prof. Leo Gracin, sadašnji predsjednik udruge Vino Dalmacije, kad sam ih kontaktirao da bih saznao nešto više i konkretnije o aktualnoj situaciji vezanoj uz proizvodnju i plasman dalmatinskog prošeka. Što je sasvim logično, svoj doprinos u ukupnosti u kreaciji specifikacije dali su, čujem, eksperti s naših specijaliziranih visokoškolskih ustanova, osobito oni sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Među cijenjenim proizvođačima vina i prošeka: obitelj Mrgudić – mama Marija, tata Ante te kćerka Antonia i sin Boris. Na slici nedostaje Marijin brat te Antin šogor i Borisov i Antonijin ujak Niko Bura (suhiucasi)

Ovoj specifikaciji kao vodiču s pomoću kojega je, uz visoku kakvoću proizvoda, nužno iznjedriti i za dotično geografsko područje karakterističan, osebujan i ujednačen organoleptički profil proizvoda ali i barem tržišno dovoljnu kritičnu količinu proizvoda, međutim, nedostaje nešto bitno da bi se pravilno shvatilo je li ovdje riječ tek o informativnom naputku ili je riječ o dokumentu kao obvezujućem pravilniku za ponašanje u radu u proizvodnji i komercijalizaciji prošeka za sve što žele legalno izaći na tržište s etiketom s oznakom Prošek odnosno Dalmatinski prošek kzp. Ako je riječ o ovome drugome, onda je svakako trebalo biti navedeno i tijelo što će redovito i brižno nadzirati tko se od proizvođača i u kojoj mjeri drži Pravilnika. S obzirom da je riječ o specifikaciji donesenoj na razini udruge Vino Dalmacije članova koje se, zapravo, i tiče, najlogičnije bi bilo to da se Pravilnika u potpunosti pridržavaju svi proizvođači i da se nadzorno tijelo formira u okviru udruge a da mu se, radi veće sigurnosti u objektivnost, pridoda, kao neovisnog člana još neka od kvalificiranih osoba sa strane.

U svjetlu ovih novih da tako kažem prijepora talijanskih i naših europarlamentaraca u slučaju prosecco – prošek pokušao sam doći do podataka o tome koliko je barem otprilike u Dalmaciji proizvođača prošeka,  kolika je uopće proizvodnja prošeka, je li se proizvođači i u kojoj mjeri pridržavau objavljene specifikacije… Za odgovore sam se obratio udruzi Vino Dalmacije, zatim Hrvatskoj gospodarskoj komori u sklopu koje postoji Udruženje vinarstva Hrvatske a unutar njega je tu i udruga Vino Dalmacije, propitivao sam se kod Agencije za plaćanja u poljoprivredi, pa i u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPiH), ali ni od jedne od tih ustanova nisam uspio dobiti službenu informaciju kao odgovor. Jedino sam od Ivice Kovačevića kao donedavnog predsjednika Vina Dalmacije i prof. Lea Gracina kao novog, tj. aktualnog predsjednika te udruge saznao to da se Prošek Stina, bračkog podruma znanog hotelijera Jake Andabaka, kreira u potpunosti po maločas navedenoj specifikaciji.

Nazivao sam za informacije i vinare iz Dalmacije. Marin Plenković koji sada, nakon odlaska tate Zlatana, vodi podrum Zlatan otok iz Svete Nedjelje na Hvaru, rekao mi je da je prije nekog vremena Kuća, znana i po prošeku, privremeno obustavila proizvodnju tog desertnog vina jer poslovanje je zahtijevalo određenu rekonstrukciju pa kad proces bude kompletiran ponovno će se krenuti s prošekom. Što se tiče Alena Bibicha, kojega sam nazivao u nekoliko navrata, on se, iako je na jedan od mojih poziva porukom odgovorio da će me nazvati, nije se htio javiti. Enolog  Andro Tomić nije bio baš voljan pričati, tek rekao je da se njegov postupak pri proizvodnji sastoji u tome da bere jako zrelo grožđe, koje onda prosušuje u plasteniku, slijedi vinifikacija, nakon alkoholnog vrenja koje mora dati nekih 15,5 do 16 vol % alkohola slijedi dozrijevanje godinu dana u drvenoj bačvi.

Među cijenjenim proizvođačima prošeka su članovi pelješke obitelji Bura-Mrgudić – Niko Bura i njegova sestra Marija, Marijin suprug Ante Mrgudić, njih0vi kćerka Antonia, koja je s prošekom kao kao diplomskim radom  završila  studij na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, te sin Boris.

Proizvodi Bura-Mrgudić: Ruža dalmatinska i Moskar

Boris Mrgudić, uz napomenu da na Pelješcu valjda svaka kuća poroizvodi ili nastoji proizvesti barem malo prošeka ali da je teško reći je li to baš to u svim slučajevima, veli kako neki takav svoj proizvod nude punjen u bočicu od pola litre za po 50 kuna za litru, a neki za zakvu polalitrenu bocu traže 150 do 200 kuna. Mrgudić objašnjava da postupak kod njegove obitelji Bura-Mrgudić (Niko Bura brat je Marije Mrgudić, Borisove mame, oni zajedno vode vinariju)  ide ovako: berba zrelog grožđa, dva do tri tjedna prosušivanje grozdova na prostirkama, potom gnječenje, sok se ostavlja na dan dva na pokožici radi  maceracije, potom kreće alkoholno vrenje što traje nekoliko mjeseci. Na kraju, bijeli prošek, koji Bura-Mrgudici rade od Rukatca, završi s oko 13,5 vol % alkohola i sa 250 g/lit neprovrela sladora, a crni, od Plavca maloga iz njihova vinograda na Postupu, bude s oko 14 vol % alkohola i sa 120 do 130 g/lit šećera. Poslije fermentacije na redu je dozrijevanje, nekad se ono odvijalo u staklenim posudama, a sada bude u inoks-cisternama. Crni prošek ostavlja se na dozrijevanju, na talogu, do dvije godine plus, nakon punjenja, još neko vrijeme u butelji, a bijeli dozrijeva i po pet godina. U planu je, kaže Boris Mrgudić, kupnja drvenih bačava koje bi u procesu sazrijevanja zamijenile inoks. Bura-Mrgudići inače od svakoga, dakle od bijeloga i od crnoga, proizvedu godišnje između po stotinjak litara. Ozbiljan pristup i ozbiljne količine.

Upoznao sam još jednu etiketu prošeka na tržištu, to je prošek Tesoro Nero pelješkog OPG-a Matković.

Petar Matković i supruga mu Željka

  Petar Matković, priča o proizvodnji:

– Grožđe za prošek beremo kasnije, a nakon što ga poberemo grozdove rasporedimo na prosušivanje po širokim mrežama prostrtim iznad površine tla tako da prozračnost bude maksimalna. Prosušivanje traje oko mjesec dana. Kad grozdovi nakon perioda prosušivanja budu nabijeni sladorom, odvajamo i maknemo peteljkovinu i bobice prešamo, masulj ostavljamo u cisterni od inoksa, i fermentacija kreće, odvija se sporo i zaustavit će se tek negdje u travnju ili čak u svibnju iduće godine. Prošek odvojimo od taloga i ostavimo ga, očišćenoga, još nekoliko mjeseci u cisterni da odmori, a onda ide u bocu zapremnine 0,375 lit.  Na kraju dobijemo oko 50 litara prošeka. Randman u odnosu na inicijalnu količinu je po sedam do osam litara prošeka na po 100 kg grožđa. Naš prošek bude s nekih 18 vol% alkohola i s oko 100 gr/lit neprovrelog sladora.

Petar Matković i njegov prošek Tesoro nero od Plavca maloga s Dingača. Tesoro – jako dobar, uz napomenu  da mu u smislu kompleksnosti nedostaje, prije punjenja u bocu, duže dozrijevanje u bačvici u nadziranim oksidativnim uvjetima

Krenuo sam i u obilazak značajnijih vinoteka i prodavaonica vina poput Galerije vina MIVA, Vivat Finog Vina, Vrutka, Bornsteina, pa i Spara, prolistao sam i kataloge Vrutka i Spara, i uspio naći to da se pod oznakom Prošek na tržištu nalaze Prošek Stina, Prošek Ambra od Alena Bibića, bijeli prošek Hvaranina Dubokovića Prvi poljubac i crni Prošek Don Petar od Plavca maloga, naišao sam i na etiketu Petar Hektorović, od kuće Bastijana znanog enologa Andra Tomića, te neke etikete koje su – možda – isprva bile zamišljene da budu plasirane kao prošek ali sad su bez spomena prošeka, a s oznakom desertnog vina…

Proizvod Bastijane hvarskog enologa Andra Tomića: prvotna etiketa bila je Prošek Hectorovich, a ova sada aktualna je Petar Hectorovich

Od dobro obaviještenog izvora čuo sam kako su svojedobno neko vrijeme nadležne institucije u nas bile obustavile izdavanje rješenja za stavljanje u promet vina nazvanog izrazom prošek, tako da su proizvođači koji nisu prekidali produkciju desertnog vina svoje uratke što bi ih inače, možda bili i nazvali prošekom označili kao desertno vino. Kao jedan od primjera toga mogao bi biti npr. Prošek Hektorović (vidi etiketu, objavljenu u Leksikonu Ivana Sokolića), kasnije – moguće stoga što valjda nije sve bilo  u potpunosti na liniji publicirane specifikacije! – pretvoren u Petar Hektorović. Što se, inače, tiče desertnog dalmatinskog vina, u katalogu Vrutka zapazio sam navod Miloševa vrhunskog poluslatkog desertnog Stagnuma 2012 sa 16,0 vol % alkohola, napunjenog u bočicu od 0,375 lit, mpc. je 355 kn, te  navod Miloševa poluslatkog Stagnuma 2007 sa 16,5 vol %, napunjenog u bocu od 0,50 lit,  mpc. 370 kn, ali i etiketu šibenskog Vinoploda Jakob, u opisu kojega se u reklamnoj poruci u katalogu iznosi kako je riječ o prirodnom desertnom suhom vinu s 14,5 vol % alkohola proizvedenom fermentacijom koncentriranog mošta, vino je napunjeno u butelju 0,75 lit, a maloprodajna cijena je 70 kuna! U Sparu sam ugledao i litrenu bocu vinarije Roso s Pelješca s etiketom Desertno vino, maloprodajna cijena bila je oko 45 kuna.

Moje pitanje upućeno svima: na temelju čega bi se moglo očekivati  priznanje i zaštita marke proizvoda koji, doduše, ponavljam,u svom izvornom izdanju zavrjeđuje najviše pohvale i koji bi kao dodatni adut eno-gastronomije mogao bitno pridonijeti jačanju snage vina kao magneta u hrvatskom turizmu, ali i prozvoda prema kojemu se u ovoj zemlji na žalost i preveliki broj pojedinaca ali i društvo tako nemarno i maćuhinski odnose? ♣

______________________________________

Slatka sjećanja, rezime

NEBODERSKA KARIJERA s USPONOM NA ČAK 17. KAT, PRIZEMLJENJE ALI, SREĆOM, s BLISTAVIM NASTAVKOM, LOGIČAN SLIJED JE ZONA SMIRAJA, MOGUĆ JE OPET NAGLI UZLET – SAMO NEBO JE GRANICA…

            Šetali smo, glavnim gradom, moj osmijeh i ja, ja na putu svom, on na licu mom…  Gužvovita, ali široka i za šetnju prikladna Savska dovodi nas do nebodera. Nekad značajno svojevrsno središte zbivanja, sad je taj neboder – samac u vrevi. Na određeni način sam je sebi grobni spomenik. U njemu sam proveo, bez prekida, ukupno nešto više od desetljeća i pol!…

                   Najprije sam u tome zdanju bio oko dvije godine kao suradnik-prevodilac članaka iz inozemnog tiska a za dnevni list Vjesnik, smješten tada na prvom katu, i za mjesečnik Izbor, potom godinu dana u Vjesnikovoj Press Agenciji (VPA) na prvom katu a onda, ubrzo, i u honorarnoj suradnji s informativnim tjednikom Studio okrenutom televiziji, filmu, kazalištu. Uslijedilo je, 1976. moje prvo stalno zaposlenje, u popularnom informativno-zabavnom tjedniku Vikend, uvelike plasiranome i u inozemstvu (medju našima na radu u zapadno-europskim zemljama i iseljenicima u SAD i Australiji), a nekako istodono započela je i honorarna suradnja na temu vina u tada najtiražnijoj našoj dnevnoj novini Večernjem listu.

Kad se sa srcem kuha…: TV-zvijezda Oliver Mlakar i chef Stevo Karapandža. Desno je Tereza Kesovija, u ono vrijeme slavna i u Francuskoj, ona me povela na moje prvu putovanje u Burgundiju, ravno u svjetski znani vinski Volnay!

                A onda eto i nove ključne promjene: postavljanje, u Vikendu, na mjesto urednika stranica posvećenih turizmu, gastronomiji, zabavnoj glazbi, slobodnom vremenu općenito (pješačenje, planinarenje, lov, ribolov…), te skok u karijeri – na 17. kat!

                Nekih 16 godina provedenih u Vikendu na vrhu, već među oblacima. Bilo me posvuda – od Zagreba do Vardara, od Vardara preko Triglava do Beča, Züricha, Münchena, Frankfurta, a i do Berlina, pa od Berlina do Bagdada, Kuvajta, od Kuvajta preko Tokija do Sydneya, od Sydneya do Kopenhagena i Stockholma, od Stockholma do Washingtona i New Yorka, od New Yorka do Santosa i Santiaga de Chile i Concepçiona, od čileanskog juga do Tunisa i Malte… Tereza Kesovija, tada glazbena zvijezda i u Francuskoj, povela me (hvala!) na moje prvo putovanje u vinski raj Burgundiju, konkretno u svjetski vrlo znano vinogradarsko selo Volnay, gdje je u lijepom tamošnjem Domu kulture održala koncert… Večer je završila svečanim domijenkom i s obiljem prezentiranim i kušanim etiketa Bakhova nektara o kojima sam prije samo mogao sanjati a koje su za tu priliku Terezi u čast sa sobom donijeli lokalni vinogradari…

                Krah Juge označio je i početak kraja carstva NIŠP-a Vjesnik. Gotovo svi dobili smo nogu, iako smo imali svoje dvije koje su nas još sasvim dobro služile.

                S neba i oblaka – naglo potpuno prizemljenje i uživanje u, hvala Bogu kratkome, životu na Burzi.

NOVO DOBA

                Od rane mladosti volio sam se družiti s DOBRIM vinom, pa sam osmislio i, opet zahvaljujući sreći da sam imao dobrog prijatelja-istomišljenika poslovnog čovjeka Muhu Horića, uspio realizirati knjigu SVIJET u ČAŠI  (glasoviti Boško Petrović među prvim vlasnicima!), iz koje je ubrzo proizašla i revija za enogastronomiju i turizam pod tim nazivom, prvi broj izašao je na Martinje 1992. I tu se Sveti Martin, zaštitnik vinograda, vinogradara i vinara, pokazao, barem na mom primjeru, vrlo učinkovitim zaštitnikom i novinara koji pišu o Bakhovu nektaru.

Slika s naslovne stranice prvog broja revije Svijet u Čaši, izdane na Martinje 1992. Vinski biškup Simpy i miništrant Riba u akciji blagoslivljanja mošta u pretvorbi u mlado vino po narodnim običajima. I dok su u prvom planu dobra hrana i domaći specijaliteti te vrhunsko vino, u pozadini je jezgra, u sastavu, slijeva, Suhadolnik (novinarski dio), Mladen Horić (sektor komercijale) i legenda Marko Čolić (fotografija)

                Dosta hitro smo kao specijalizirani medij od publicista-kroničara postali, i to s puno uspjeha, vrlo aktivni u različitim inicijativama na korist kvalitetne educiranosti (domaćeg) potrošača u segmentu enogastronomije i na promidžbi ne tek nekog pojeding specijaiteta i neke pojedine kapljice nekog našeg podruma nego i hrvatske eno-gastro ponude i ponude hrvatskog turizma. Bilo je to kroz, uz Svijet u čaši; i izdavanje raznih publikacija, primjerice raskošno ukoričene knjige Hrvatska tradicijska kuhinja… te kroz napise o hrvastskome vinu i u inozemnim novinama (npr. talijanski Corriere vinicolo), zatim kroz osmišljavanje i realizaciju značajnih prezentacija i različitih dogadjanja poput godišnjih izbora Kuhara i Vinara godine u Hrvatskoj, dodjele godišnjih priznanja ponajboljim vinima kušanim u strukovnome krugu u okviru naseg Potrošačkog putokaza i potom provjerama uzoraka naknadno uzetih s tržišta, zatim kroz priređivanje sajmova i festivala Atelje okusa u elitnim hotelima poput Esplanade, Intercontinentala, Srakovčića, a od kojih je u međunarodnim okvirima najatraktivnija bila priredba koncipirana kao Europska vinska cesta u povodu 15. godišnjice Svijeta u čaši, u zagrebačkom hotelu  Antunović i uz sudjelovanje i brojnih najvećih svjetskih vinskih zvijezda (Gaja, Fontodi, Gravner, Radikon, La Castellada, Batič, Movia, Castello di Querceto, Simčič, Reichsrat von Buhl, bordoški châteaui, zvijezde frankovke i visokih slatkih predikata iz Burgenlanda, Atila Gere i Joszef Bock iz Villanya…). U višegodišnjoj akciji Dobro mi došel, prijatelj!, koju je prekinuo Domovinski rat, trsili smo se, izmjenom posjeta tzv. lančanim ritmom (najprije je domaćin bio hrvatski vinar a gost stranac, iduće godine s domaćinstvom je nastavio inozemni vinar koji je bio gost tome prvm našemu i koji je onda k sebi u goste pozvao nekog hrvatskog vinara, da bi taj Hrvat u narednom kolu k sebi  goste pozvao nekoga iz vana…), povezivati naše domaće proizvođače s poznatim inozemnima jer to je bio također učinkovit način da se ovdje šire horizonti i da pojedinci napreduju u kvaliteti ali i da dobivanjem obavijesti od kolega iz vana lakše dođu do pomagala u radu u trsju i u podrumu. K tome, s obzirom da su vinari dolazili i odlazili u goste popraćeni s ponekim vinskim novinarima bila je to i lijepa prilika da se ovim putem čuje više i o hrvatskome vinu vani.  Vrlo zapažena stalna rubrika u reviji Svijet u Čaši  bila je i Hrvatske vinogradarske općine, serija širih (ne samo vinskih) prezentacija pojedinih naših značajnijih općna iz vinorodnih predjela…

Na skupovima Atelje okusa koje smo organizirali skupljala se uvijek vrhuška hrvatske enogastronomije

 Zaredale su mi turneje po vinskoj Hrvatskoj, zatim Sloveniji, Crnoj Gori i Makedoniji, i u svjetska vinogradarsko-vinska područja koja se samo zamisliti moglo: Bordeaux, ponovno Burgundija, Champagnea, Loirea, Jura, švcarski kanton Valais, Toscana (s tamošnjiim Chianti classicom, Brunellom iz Montalcina), Pijemont (sa zonom barola a i barbere), Umbria (sa sagrantinom), Trentino Alto Adige, Sicilija, Sardinija, austrijski Štajerska, Donja Austrija, Gradišće, njemački rajnska oblast, pa Baden Württemberg, mađarski Tokaj, portugalski Douro, predio oko Lisabona (Alentejo), španjolske Rueda, Rioja, Ribera del Duero… Da ne zaboravim, i ocjenjivanja: Concours Mondial de Bruxelles, Mundus Vini, Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme u Bergamu, Vino Ljubljana, Vino Slovenije u Gornjoj Radgoni, Muvina u Prešovu… Stečeni silna nova znanja i iskustva, brojni poznanici i prijatelji na nizu točaka kugle zemaljske. Bogatstvo, i te kako vrijedno…

Potrošački putokaz – prvo vrednvanje vina u Hrvatskoj u režiji specijaliziranog časopisa – Svijeta u čaši. Na slikama su grupa enologa, sommeliera, vinskih trgpvaca i vinskih pisaca nakon degustacije u zagrebačkoj Esplanadi i grupa istoga profila na ocjenjivanju u hotelu Sheraton

Naša su priznanja u Potrošačkom putokazu osvajali i skopski Chateau Kamnik i pijemontske kuće Paolo Scavino, i Bruno Rocca Rabajà, te toskanski Siro Pacenti, Casanova di Neri, njemačka vinska vrhuška Bernd Philippi Koehler Ruprecht, Johannes Knipser Johannisgof Knipser i mlađi posjed Franz Kunstler

Dobro mi došel, prijatelj! Naši i stranci: Plenković, Batič Ivan, Ivan Enjingi, Mate Kliković, Joško Gravner, Batič Miha…

Titulu Vinara godine u Hrvatskoj službeno su ponijeli Vlado Krauthaker, Ivica Perak Kutjevo dd, Ivan Enjingi, Zlatan Plenković, Velimir Korak i Marijan Knežević Vina Belje

                Da ne zaboravim i još nešto bitno zbog čega sam i tužan: međunarodno ocjenjivanje Vina Hrvatske pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore a zamišljeno da bude povezano s novoosnovanim festivalom vina i gastronomije Zagreb Vino.com koji je baš bio u naglom usponu. Takvo državno ocjenjivanje, kakvo mi ni sada nemamo, vidio sam u nekim na svjetskoj razini vrlo afirmiranim zemljama, trebalo je biti temelj za tržišnu nadgradnju spomenutog festivala ali i za izdavanje autoritativnog godišnjeg Vodiča vinskom Hrvatskom (vino kao promidžbeni adut uvelike i u službi turizma Lijepe naše). Na žalost, zbog nerazumljivog bojkota nekolicine očito (tada) utjecajnih pojedinaca već nakon samo jednog, prvog izdanja – ukinuto… pa nije bilo ni nastavka tj. i logičnog zaokruženja akcije – spomenutog vinskog vodiča zamišljenog dosta drukčije od nekih postojećih vinskih vodiča u nas…

Europska vinska cesta u organizaciji Svijeta u čaši u povodu 15. godišnjice, u hotelu Antunović u Zagrebu: Girolamo Dorigo, Gianluca Grasso (Elio Grasso), vinarija Atila Gere iz Villanya i chef Robert Slezak, Alessandro François Castello di Querceto, u zdravici s Bobom Čimburom, vlasnikom kultnog restorana Baltazar. Dolje: gosti sudionici iz Bordeauxa i Njemačke – Chateau Brane Cantenac, te Reichsrat von Buhl i Hans Lang

Ocjenjivanje Mundus Vini u Njemačkoj i ocjenjivanje na Concours Mondial de Bruxelles koje je, kao domaćne, mijenjalo europske gradove a te godine održano je u Plovdivu. Sa slici, s osnivačem ocjenjivanja Louisom Havauxom te s vlasnikom glasovito Chateaua La Gaffeliere iz Saint Emiliona grofom Stephaneom von Neippergom

S raznih skitnji (vnskim) svijetom

Posjet glasovitom bordoškom Château Angélus. Za reviju Svijet u Čaši i za goste iz Hrvatske koje sam doveo u obilazak na ulasku u dvorac priređena je jedinstvena dobrodošlica – izvedba himne Lijepa naša na crkvenim zvonima!

U Toscani, u društvu s markizom Lodovicom Antinorijem, utemeljiteljem glasovitog posjeda Ornellaia a sada u Tenuti di Biserno, zatim s predsjednikm Consorzija Chianti Classico i vlasnikom posjeda Fontodi Giovannijem Manettijem, te u društvu s grofom Francescom Marronem Cinzanom, vlasnikom podruma Col d’Orcia iz Montalcina, s markizom Pierom Antinorijem, vlasnikom posjeda Antinori i posjeda Pian delle Vigne iz Montalcina, kao i s enologom I direktorom proizvodnje u kompaniji Renzom Cotarellom i s Fabiom Rattom, direktorom podruma Pian delle Vigne

Kod Angela Gaje u Barbarescu, Aloisa Lagedera u Alto Adigeu, Roberta Voerzija u LaMorri i Franca Biondi Santija u Montalcinu. Dolje: s Philippine de Rothschild iz čuvenog bordoškog châteaua Mouton Rothschild, te s Camille Seghesio iz glasovite kalifornijske kuće Seghesio. Naposlijetku, bliže kući, tek na njenu pragu, na Bizeljskom na posjedu Istenič, s legendarnim Stevenom Spurrierom i s Ivanom Dropuljićem

Nakon razdoblja od oko 26 godina koliko je trajalo tiskovno izdanje revije, Svijet u Čaši je 2018/2019 nastavio svoj život, jednomjesečnim ritmom, na internetu na www.suhiucasi.wordpress.com / KROZ SVIJET u ČAŠI Kronika…).

Sad je, s obzirom na određeni teret godina, pandemiju koja je donijela neka nova pravila ponašanja i uvelike i u gospodarskom i u socijalnom smislu promijenila što-šta, nastupio smiraj. Bilo je divno dok je trajalo u punome sjaju. Gledajući s raskrižja na Savskoj neboder prema gore, pomislio sam (nehotice, ali ne i nerealno!) na, kao logičan slijed, na novi uzlet. U plavetnilo, tamo negdje – bitno iznad onog spomenutog 17. kata!…♣

                                                                   .

 

 

SVIJET u ČAŠI – 06.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz/through

ZELJKO SUHADOLNIK

 

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Ljeto!  Skradin!

_______________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Vinart Grand Tasting 2021: SVEČANOST VRHUNSKIH VINA i LJEPOTE ⦁ Osmi festival Pink Day: OSVJEŽENJE-SPAS, u MSU, u POSLJEDNJI ČAS ⦁ Novi zagrebački Bakhov hram: VINSKI KLUB u POSLOVNOM OKRUŽENJU ⦁ Hotel Westin Zagreb – Borsa vini italiani in Croazia: TALIJANSKI VINSKI JUG u HRVATSKOJNAKON PJENUŠAVOG DORUČKA u TRSJU – VINSKI ZALAZAK SUNCA u VINOGRADU

 POTROŠAČKI PUTOKAZ – 06.2021 – BUYING GUIDE

________________________

Vinart Grand Tasting 2021

SVEČANOST VRHUNSKIH VINA i LJEPOTE

            Rekao bih da s društvenog stanovišta ulazak u lipanj 2021. nije mogao biti bolji nego što je bio: prvomajska proslava znatnog olabavljenja anti-covidnih stega kroz dva se dana na početku svibnja odvijala na prestižnoj lokaciji – na terasi zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti, koja se pokazala idealnom baš (i) za ovakva, hedonistička događanja. Na okupu, kao izlagači, gotovo svi relevantni proizvođači plemenite kapljice iz Hrvatske i dobar dio njih iz susjednih nam zemalja. Mnoštvo razdraganih posjetitelja, ali ne baš i u prevelikom broju tako da su kretanje prostorom i pristup štandovima i vinarima bili komotni. Doduše, neki izlagači požalili su se da s poslovnog aspekta od sajma s pridjevom poslovni nisu sada imali baš nešto, te objasnili da je organizator priredbe svakako trebao izbjeći datum uz praznik na kraju tjedna jer taj praznik zacijelo je mnoge stanovnike Zagreba i potencijalne posjetitelje odveo prema moru. Među posjetiteljima puno mladih, te velik broj – pripadnica nježnog spola. Vinart Grand Tasting 2021 može se pamtiti kao svakako jedan od NAJLJEPŠIH vinskih sajmova i festivala u nas: kako u krugu izlagača tako i kod, s druge strane šanka, tj.  ljubitelja plemenite kapljice –  velik broj baš ljepotica!

Sjeverna terasa u prizemlju Muzeja suvremene umjetnosti pokazao se kao idealan prostor i za održavanje većih vinskih događanja u dijelu godine u kojemu to dopusti vanjska temperatura

                Ovaj, šesti Vinart Grand Tasting, u sklopu kojega je, po tradiciji, ali na drugoj lokaciji – u hotelu Dubrovnik u središtu Zagreba, održano više vrlo zanimljivih radionica, bio je prvi vinski sajam ove godine u nas, i podsjetio nas je da se peto izdanje što se odvijalo lani u svom inače uobičajenom terminu i na uobičajenoj lokaciji, te da je samo za dva dana bilo preduhitrilo uspostavu ograničenja, dakle taj sajam je bio istodobno i – posljednji u prošloj godini! Ovaj sadašnji, tako željno očekivani ponovni opsežniji susret vinara s poslovnim partnerima, prijateljima i ljubiteljima vina protekao je dakako u osobito emotivnom raspoloženju, radosno. Iz redova organizatora navode kako su već krenuli u pripreme za sljedeći Vinart Grand Tasting 2022, koji bi se, ne bude li naknadno nekih neugodnih iznenađenja, trebao vratiti u svoj termin – prvi vikend u ožujku.

Na ulazu u sajam, prigodno kao uvod u ukupan sadržaj manifestacije i s obzirom na toplinu toga dana kao odlično osvježenje s hedonističkom i estetskom dimenzijom posjetitelje na svojim štandovima dočekale kraljice pješivičkih rashlađenih perlica – Lucija Šember, Mara Barundić i Martina Tomac

Odmah na ulasku na sajamski podij osobito veselo raspoloženje: ponuda je tu, posve adekvatno trenucima kad gost stiže u kuću, bila u znaku pjenušaca, i to onih ponajbojih iz hrvatske produkcije. Odbor za doček iz snova: pjenušarke Plešivice – Lucija Šember, Mara Barundić i Martina Tomac! O  pjenušcima obitelji Šember i Tomac već i ptice pjevaju, a vezano uz mjehuriće obitelji Barundić vrijedi istaknuti etiketu  Barun bijeli proizveden od u nas još uvijek rjeđe sorte Manzoni bianco ili Incrocio Manzoni, riječ je o križancu između Rizlinga rajnskog i Pinota bijeloga kojega je realizirao prof. Luigi Manzoni (otud sorti i naziv!) sa Znanstvenog instituta u Coneglianu u sjevernoj talijanskoj pokrajini Veneto. Jedno od svojstva Manzonija je da jako dobro nakuplja šećer ali i da, istodobno, u dozrijevanju lijepo zadržava kiseline  što je povoljno za pjenušac. Vino bude  s kompleksnim bouquetom te, kako dolikuje ozbiljnom pjenušcu, glede primarnih komponenti s vrlo diskretnom aromom,  naime raskoš Rizlinga rajnskog koju volimo kod mirnog vina od te sorte sjajno smiruje i pod kontrolom drži relativno neutralni Pinot bijeli…

Tik do spomenutog ženskog zvjezdanog trija bili su smješteni također Plešivičanci i pjenušari, Velimir i Josip Korak, kod njih je, više iz razloga užitka nego razloga informacije,  bilo obvezno, uz perlice, kušati i mirna vina od sorata od kojih se najčešće proizvode pjenušci a to su chardonnay i crni pinot, ta mirna vina rađena na Korakov način, kad god je prigoda za degustaciju kušanje se NE propušta.

A odmah do Koraka stajao je i njegov susjed na Plešivici Damir Režek. Damir uspješno nastavlja stopama svojega oca Drage i mame Dragice koji su se specijalizirali za chardonnay i posebice za crni pinot, kod bijelih vina još i za zeleni silvanac (lijep, nježan!), rizvanac pa i za sauvignon bijeli (ne kričav i napadan nego vrlo elegantan), a kod crnih vina i za – portugizac. Obitelj Damir Drago Režek, koja eto ima fina mirna vina (zasad još ne proizvodi i pjenušce) i cjenovno dostupna vina rijetko se pojavljuje na ovakvim sajmovima i mnogi ljubitelji plemenite kapljice možda na žalost ni ne znaju za nju.

Damir Drago ReŽek – dobra vina po povoljnim cijenama

Zelinsko prigorje dostojno su prezentirali Željko i Karlo Kos iz Nespeša

                JASNA ANTUNOVIĆ s PONOSOM s DECANTERA – I onda sa svojega štanda nailazi Jasna Antunović iz Erduta sa, u ruci, već čuvenom Graševinom Tradition Grand Selection 2017, za koju je visoko odlikovana u Decanterovu hramu u Londonu! Tamo je odlikovana a ovdje eto sada, s pravom, likuje!

Vinarija Antunović razvila se na stogodišnjoj obiteljskoj tradiciji uzgoja vinove loze i proizvodnje vina. Sadnjom vinograda 2004. i izgradnjom nove moderne vinarije kapaciteta 100.000 litara 2009. godine, obitelj Jasne Antunović Turk kreće u novu vinsku avanturu i pod ženskim vodstvom diže vinariju Antunović do statusa jedne od najboljih hrvatskih vinarija (I Decanter WWA London 2017, Platinasta medalja za graševinu!).

Spoj zrelosti, umjetnosti i najvišeg internacionalnog priznanja za vino. Kao pozadinu za slikanje ponosne dobitnice odličja Jasne Antunović Marko Čolić izabrao je ovu impozantnu instalaciju smještenu na središtu terase Muzeja suvremene umjetnosti (Marko Čolić)

_______________________

                Osobna karta posjeda ANTUNOVIĆ: Vinska regija, vinogorje: Hrvatsko Podunavlje, vinogorje Erdut; Enolog-podrumar: Jasna Antunović Turk; Pristup proizvodnji: konvencionalan, u prelasku na eko; Hektara: vlastitih 7,5 – kooperacija:  2; Sorte: Graševina, Silvanac zeleni, Chardonnay, Muškat ottonel, Pinot noir, Cabernet franc, Cabernet sauvignon; Godišnja proizvodnja vina: 50.000 boca, mirno: 100 %, bijelo: 80 %, ružičasto: 5 %, crno 15 %; Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama: Antunović Graševina, Antunović Graševina Tradition Premium Grand Selection, Antunović Cuvée Blanc (graševina, zeleni silvanac, muškat), Antunović Cuvée Rosé (pinot noir, cabernet franc),  Antunović Chardonnay sur lie, Antunović Pinot Noir, Antunović Grand Cuvée Blanc Reserve, Antunović Grand Cuvée Rouge Reserve (sva su vina u kategoriji suhog i vrhunskog) Mogućnost kupnje vina na posjedu: da; Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu: domaća rakija vinovica;  Degustacija vina na posjedu moguća: da; Ponuda hrane:  da – hladni narezak, mali zalogaji, a topla jela uz raniju najavu; Kušaonica za koliko osoba: 40 (interijer) + 60 osoba u uređenom vanjskom prostoru; Smještaj:   ne na objektu, da u neposrednoj blizini (objekt STARI MLIN); Radno vrijeme: 8-20h, po najavi; Način plaćanja: gotovina, virman, kartice; Sadržaji za sport i rekreaciju: biciklistička staza, plovidba Dunavom, edukacijska šetnica uz Dunav i kroz vinograde; Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, svakako preporučeni za posjet: Svetište Gospe od utočišta u Aljmašu, Spomen kuća Milutina Milankovića u Dalju, Erdutska kula i šetnica u Erdutu; Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Wine& bike tour, razni sajmovi lokalnog sadržaja ◾

________________________

Revija ljepote: 1. Kakvo veselje! Dobro raspoloženje začinjeno s ljupkosti; 2 Crnjak za – crnku!; 3 Kako bi sve to proteklo bez – selfieja?!; 4. Šarmantne sestrice Puhelek (Purek) iz Zeline, svojedobno inače i službene Vinske kraljice Zagrebačke županije (Marko Čolić)

Vesela Hrvatska, od krajnjeg istoka preko krajnjeg zapada do krajnjeg juga, u obilasku sajma: Zlatko Bošnjak Đuza (PZ Trs Podunavlje), Melinda Cossetto (vinski posjed Alfredo Cosseto, Istra) i Mato Violić Matuško Royal (Pelješac) (Marko Čolić)

Ivica Dobrinčić Šipun (sasvim desno) s Krka nije odolio pozivu za slikanje. Posebno zadovoljan bio je i stoga što je njegovo crno vino Kapitul 2015 od cabernet sauvignona i merlota upravo bilo dobilo potrebne dokumente za izlazak na tržište. Dobrinčić je ovom prigodom, kao predsjednik Udruge vinogradara/vinara Kvanera što obuhvaća riječko područje i prostor južno od njega na kopnu sve do Karlobaga, zatim otoke Cres, Lošinj, Krk, Rab, i dio otoka Paga do Novalje, htio najaviti održavanje vinskog festivala WineRi 2021 od 10. do 12. lipnja u Rijeci. Inače spomenuta udruga okuplja kao članove vinska objekte Jarbola Ružić, Grand Village, vinarije Pavlomir, Katunar (Anton te Ivan Katunar, PZ Gospoja, PZ Vrbnik, Nada, Boškinac…

Matea Grabar, Dvanajščak-Kozol

Krajnji hrvatski vinski sjeverozapad – Međimurje, u sve jačoj žiži: s Pušipelom (Moslavcom, Šiponom, Furmintom) ostvaruju se sve bolji rezultati, stanovita samo-organiziranost proizvođača donosi plodove.  Uz klasike i već šire znane Cmrečnjaka, Jakopića, Dvanajščaka, Štampara, Novaka…. uzdižu se mladi, lijep primjer je Nenad Preiner iz Svetog Urbana. Obiteljsku vinsku priču pokrenuli su Alojz i Sabina Preiner, 2002. ju je nastavio njihov sin Darko, a njegov sin odnosno unuk Alojza i Sabine s prvom buteljom na tržište izlazi 2016! Sortiment? Međimuraka klasika – Pušipel, Sauvignon, Silvanac zeleni, Graševina, Muškat žuti te, od crnih, Pinot crni. Obitelj pak Dvanajščak-Kozol iz Sv. Jurja na Bregu kod Lopatinca nastojala je pažnju Zagrepčna privući ukazujući na nekoliko linija svojih vina: light i mlada, kvalitetna s kzp, posebna premium Natura (izabrano grožđe s posebnih, najboljih  pozicija, prerada grožđa s još više pažnje te duže dozrijevanje vina i u drvu), u tu grupu spadaju Sauvignon bijeli, Pušipšel Prestige, Amaranth kao ekstra elegantna kreacija od Pinota crnoga, u ponudi su i pjenušci Pozoj i Plemenita. Vina je prezentirala Matea Grabar, buduća snaha u obitelji Dvanajščak-Kozol.

David Štampar, Branimir Jakopić i Marko Cmrečnjak

Veselo, kao i uvijek kod Slavonaca i tu gdje je Ivan Ergović iz Feravina: na feričanačku frankovku navratio je enolog imoćanskog podruma Grabovac Mislav Maršić, majstor za vranac, trnjak, i syrah… A onda se čulo neko šuškanje. Eno Sofija, eno Sofija

U nastavku obilaska lagano spuštanje prema jugu, do Istre. Dvorac neobična naziva – Belaj. Izraz sugerira jedno, ali riječ je o drugome! Belaj kao naziv posjeda dolazi od toga što je to prezime vlasnika. A vlasnik je – Rus! Dobro se on snašao kod nas, potražio je, i našao, dobre suradnike kako glede proizvodnje tako i glede plasmana, a jedan od tih je i Josip Orišković koji je ponosno nudio najprije mladu Malvaziju s laporna tla, a potom i jednu također s lapora, iz berbe 2016., ali duže odležanu na finom talogu (sur lie) – baš finu!

Josip Orišković koji je prezentirao istarski Dvorac Belaj posebno ponosno nudio je, izmđu ostalih vina, Malvaziju 2016 s laporna tla i duže njegovanu na finom talogu

Moreno Degrassi, sa širokim repertoarom: od baznih mlađih vina različitih sorata do vrlo kompleksnih bijelih i crnih mješavina kategorje Riserva i Limited Edition! (suhiucasi)

Nekad, na početku moderne renesanse istarskog vina, naprosto – barem je tada tako djelovalo – zauvijek neraskidivi trio Degrassi, Kozlović, Matošević, uvijek skupa na sajamskim štandovima, no posljednjih godina nisu više u onom obliku zajedno, svaki nastupa posve samostalno i nerijetko su na vinskim sajmovima lokacijom štanda razbacani i međusobno ponekad i dosta udaljeni. Moreno Degrassi dočekao me na štandu s pjenušcem Ferné Chardonnay brut nature s dvije godine ležanja na kvascu u butelji, međutim Degrassi, koji mi kaže kako dosta kupaca traži ovakav, mlađi pjenušac pa zato ide van i s ovakvim izdanjem, nastoji da mu pjenušci nakon drugog vrenja u butelji na finom talogu provedu najmanje po tri godine, a drži ih i duže, da dodatno dobiju na kompleksnosti. Zanimljivi su Degrassijevi eksperimenti s vinom Terre Bianche Cuvée Blanc Limited Edition, sastavljenime od četiri sorte i od vina iz četiriju različitih berbi. Riječ je o kultivarima Malvazija istarska, Chardonnay, Sauvignon i Viognier, a što se tiče godišta to su 2012, 2013, 2015. i 2016. Degrassi objašnjava da je u proizvodnji koristio i određenu količinu prosušenih bobica. Vino se nudi u dvjema varijantama – jedna je polusuha i s oko 17 vol % alkohola, a druga je poluslatka (35 g/lit neprovrela sladora), a s 15,5 vol % alkohola! Treba istaknuti da vina imaju lijepu svježinu a da slast nije nimalo naporna. Dakako, ta vina nisu baš za svakoga a i za svaku prigodu te za piti tek tako: Degrassi ih preporučuje svakako uz razne zrele rafinirane pikantne sireve te uz fois gras… a i u trenucima meditacije. Ima Degrassi i izvrstan crnjak s bijele zemlje (lapor, mineralnost!), riječ je o etiketi  Terre Bianche cuvée crno 2013,  od cabernet franca, cabernet sauvignona, merlota i petit verdota koji ukupno čine 80 posto mješavine, te od 20 posto miksa u kojemu su syrah, crni pinot i refošk…

Franka Radovana iz istarskog sela Radovani more slatke brige: ono što je iz svoje proizvodnje vina planirao prodati u 2021. sve je već plasirao, i u Zagreb je čisto radi kontinuiteta nastupa i iz propagandnih razloga poslao kćer i sina s nešto uzoraka svojih malvazija, chardonnaya, sauvignona bijeoga i cabernet sauvignona, a sredinu I desnu stranu slike uz kćerku Franva Radovana ispunjavaju Simona Pilato i njena kćerka, snaha i unuka Eligia Pilata iz Vižinade odnosno supruga i kćerka Eligiovoga sina Sanjina. Simona Pilato s osobitim ponosom ukazala je na etiketu-novitet kuće, riječ je izvrsnome vinu Grand Cuvée 2015 od 65 posto cabernet sauvignona te 30 posto merlota i terana (suhiucasi)

Stol pored – obitelj Radovan iz Radovana. Godinama tata Franco Radovan strpljivo je, naravno uz svesrdnu familijarnu potporu, beskompromisno gradio kakvoću. Malvazija istarska, Chardonnay, Sauvignon, Refošk, Merlot, Cabernet sauvignon. Uz pojam kvaliteta, kuću Radovan oduvijek resi još nešto bitno: stalnost u kakvoći!  Nikad medijske zvijezde, ali eto – pošteno zadovoljni: na ovo događanje Grand Tasting koje inače ima i prodajni karakter, ove godine brat i sestra Radovani stigli su samo s nešto uzoraka za degustaciju, uz njihov štand nije, kao uz druge štandove, bilo postavljenog cjenika po kojemu bi posjetitelj mogao kupiti vino za ponijeti, naime Radovani su od onoga što je bilo namijenjeno za plasman u tijeku 2021. sve već prije koji mjesec prodali i, kažu Francovi sin i kćerka kao predstavnici kuće sada u MSU u Zagrebu, čekaju da vrijeme dođe za izlazak vinima novi(ji)h berbi!

Za istim stolom još jedna vrlo radišna, vrijedna vinska obitelj iz Istre – Pilato iz Vižinade. Simona Pilato, supruga Sanjina Pilata koji je preuzeo vodstvo posjeda od oca Eligija,  skrenula mi je pažnju na novitet kuće, koji se pokazao u doista vrlo lijepome svjetlu (kompleksno, puno, elegantno), a riječ je o vinu Grand Cuvée 2015 od cabernet sauvignona (65,5%), merlota (30 %) i terana, sa 14,5 vol % jačine. Vino je godinu dana dozrijevalo u bačvi a potom je, prije izlaska na tržište, u butelji u podrumu provelo četiri godine.

Po tradiciji na Vinartu – Frano Milina Bire sa suprugom i s njihovim grkom! (suhiucasi)

Duboko vjeran Plavcu malome, ali i Cabernet sauvignonu! Andro Tomić iz jelšanske kuće Bastijana poslao je u Zagreb na kušanje bazno vino od Plavca maloga iz 2017 i prestižni Plavac mali barrique 2015, kao i, da pokaže kako se u njegovoj izvedbi domaći Plavac snalazi u društvu internacionalaca mješavinu plavca i cabernet sauvignona Illyricum 2016 kao i mješavinu Caplar 2014 barrique nastalu od izbora najboljih grozdova obiju sorata. Nije dakako izostao ni tradicijski prošek Bastijane Hektorović (suhiucasi)

Izlagači izlagaču: kod Franje Kolarića, kojega se počelo nazivati kraljem sivog pinota – Krešo Vučković Bagio, voditelj vinarije Grgić-vina na Pelješcu, i enolog i profesor Leo Gracin, znan po Babiću Suha punta, danas zaposlen na sveučilištu u Splitu (Rene Karaman)

Šibenski dio Dalmacije počeo se buditi u vinskome smislu. Nekad dok je Vinoplod bio u punoj snazi, i sa svojom etiketom Suha punta izlazio, kad je u Primoštenu operirao, enolog Leo Gracin, danas profesor na Splitskom fakultetu, čulo se barem povremeno barem za babić.  A onda je utihnulo, da bi se u najnovije vrijeme energičnije na sceni počela pojavljivati braća odnosno rođaci Sladić, pa je na Jadrtovac stigao inozemni investitor i omogućio stvaranje kuće Testament, k tome u Bakhovo carstvo iz grafičke-dizajnerske djelatnosti stigao je Filip Baraka i vinograde podigao na području zvanome Srima, Šibensko-kninska županija uključila se donekle u promidžbenom segmentu, i počelo se osjećati da je šibenska vinska scena zamjetno živnula.

Filip Baraka za svojim stolom u razgovoru s osnivačem organizatorom Vinartovog Grand Tastinga Sašom Špirancem. U pozadini, lijevo i s bradom: Ante Sladić (suhiucasi)

Filip Baraka, naklonjen i tradIcjskim lokalnim kultivarima i stranim sortama, bavi se Debitom, Trbljanom, Maraštinom, Plavinom, Babićem, ali i Syrahom, Merlotom, Cabernet sauvignonom. Dobro je što, poput većine hrvatskih proizvođača vina, ne robuje tomu da vino uvijek nužno označava po sorti, tako da se u nazivima kapljice, i kad u vinu ima i stranih sorata, može lijepo osjetiti domaći štih, konkretno odgovarajući domaći izrazi branitelji su lokalnoga. Baraka je u produkciji sklon i izletima u pokuse, neka vina radi na klasičan način a neka, i bijela, uz različite dužine maceracije i dužine dozrijevanja u drvu. Želja mu je na osjetno višu granu podgnuti vino debit, smatrajući da sorta zavrjeđuje i više od toga da bude ugodno laganije pitko ljetno osvježavajuće vino, Priprema se, veli, naći odgovarajuće lokacije za Debit. Na kušanje je ponudio ljepu Maraštinu 2019 koja tek treba biti napunjena u butelju, zatim pokazao je vino Amina (od izraza Anima = duša), sa 72 sata maceracije, fermentiralo na vlasitom kvascu u bačvi od 780 litara. Crnjak Mocira (u Dalmaciji tradicijski kameni zidić) 2018 je od merlota i plavine 51 posto, te nešto babića i syraha. Babić 2018 dozrijevao je u bačvicama od američkog i francuskoga hrasta. Memento 2018 je od syraha i s osam posto plavca maloga, a vrlo ozbiljni Pribus 2016 iz vinograda Prižba od cabernet sauvignona i merlota u omjeru gotovo popola proveo je 24 mjeseca u hrastovim bačvicama.

Barakin stolni susjed Ante Sladić (na gornjoj slici, s bradom, između Barake i Špiranca) koncentrira se na debit, maraštinu, lasinu, plavinu a i tribidrag. Debit 2020 svjež, ugodan, Maraština 2020 s 24 sata maceracije i s 30 posto od ukupne količine dozrijevana u bačvicama od slavonske hrastovine obećava, Tribidrag 2015 tek treba biti punjen.

Petar Crvik s krajnjeg hrvaskog juga, iz Konavala

Petar Crvik  stigao je iz Konavala. Predstavio se s ambiciozno rađenime Merlotom 2017, s 37 mjeseci dozrijevanja u novim francuskim bačvicama od Boutesa i u bačcicama talijanskog Garbelotta, te s Blasiusom iz 2019 dobivenim uz devet mjeseci maceracije, uz batonage, u bačvama tonneaux  i odmah potom napunjenime u bocu, tako da je vino još grubo…

Na završetku pak obilaska Grand Tastinga upečatljiv ispraćaj – s vrlo dojmljivima hercegovačkom žilavkom i blatinom te s moćnima a elegantnima merlotom i trnjakom iz proizvodnje Zdravka Milasa, Josipa Nuića i linije C /Carsus) obiteljske vinarije Škegro iz Bosne i Hercegovine.

Slatko finale, uz štandove na izlasku iz festivalskog prostora:: sjajna vina Nuić i Milas iz Hercegovine. Riječka enologinja Ivanka Rosati, nekad glavna u Istravinu a sad konzultantica kod krčkog vinara Antona Katunara, bila je i te kako zadovoljna okrepom! (suhiucasi)

Zdravko Milas odvjetnik je a vinogadarstvo i vinarstvo su mu, kaže, hobi i velika ljubav, tolika da se, objašnjava, potrudio ući duboko u tajne posla i u trsju i u podrumu. Sada brine o nekih 30.000 loza posađenih na 10 ha terena, namjera mu je ozbiljno se širiti s vinogradom – do čak 17 ha! – i sukladno tome dakako povećati količinu prozvodnje kapljice. Sad u sortimentu ima 60 posto bijelih kultivara, ugavnom Žilavku, te 40 posto crnih, uglavnom Merlot.

Josip Nuić vlasnik je 35 hektara vinograda a u proizvodnji vina rabi i grožđe uzgojeno u kooperaciji. Sortiment mu obuhvaća 30 posto bijelih i 70 posto crnih kultivara, kod bijelih sorata oslanja se najviše na Žilavku, a kod crnih na Blatinu, Trnjak, Syrah, Merlot.  ♣

________________________

Vinski Grad, Zagreb 2021

VINO-GRAD – Nakon Grand Tastinga zagrebačka tvrtka Vinart sve do 20. lipnja bila je u glavnoj ulozi u Zagrebu, nastavak na Vinart Grand Tasting bio s – također njenom već tradicijskom – priredbom VinoGrad. Iako je sjedište Vinarta u Zagrebu, VinoGrad je sada debitirao u Zagrebu, lokacija: Trg Franje Tuđmana. Pozornica na livadi između Ilice i Zapadnog kolodvora gdje je program počinjao u predvečerje bila je u znaku ne samo finih bouqueta i zamamnih okusa nego, i glazbe i blještavila (Marko Čolić)

________________________

Radionice

Vinart Grand Tasting redovito prate vinske radionice, pa je tako bilo i sada. Na jednoj od njih jaskanski vinogradar i vinar Franjo Kolarić predstavljen je, uz pomoć zagrebačkog sommeliera Darka Lugarića, kao Kralj sivog pinota.

Kralj sivog pinota Franjo Kolarić i sommelier u uglednom zagrebačkom restoranu Tač Darko Lugarić (suhiucasi)

O tome koliko se Kolarić posvećuje sivom pinotu lijepo je pokazala vođena degustacija 12 sivih pinota u različitim kategorijama – pjenušci rađeni klasičnom metodom, zatim sasvim mlada bijela svježa mirna vina iz inoksa, pa dvije godine odležavana vina koja su dozrijevala u velikoj drvenoj bačvi, bijela sur lie, ružičsta mlada svježa vina, vina macerirana 10, odnosno 11 mjeseci u gruzijskoj amfori, te, na kraju, slatka desertna kasna berba 2013.

Rikard Petrić, Stina

◾Bračka vinarija Stina piredila je vertikalno kušanje svojega plavca maloga Mali Majstor iz berbi od 2016. do berbe 2009, ukupno devet vina. Prezentacija koju je vodio enolog Stine Rikard Petrić pokazala je uzorke u jako dobroj formi.

Matjaž Lemut Tilia i njegova suradnica Tonia Blatnik (suhiucasi)

◾ Došao je i red na Matjaž Lemut Tilia Estate iz Vipavske doline. Lemut je vrlo zanimljiv jer se u novije vrijeme silno posvetio crnom pinotu, čak na svom imanju u Dobravlju i organizira značajni međunarodni Festival crnog pinota, a dodatno pažnju porivlači ovdje u Hrvatskoj iz razloga što je angažiran kao eno-savjetnik u feričanačkome Feravinu u Slavoniji te u podrumu znanog istarskog vinara, maslinara i uljara Klaudija Ipše, tu je pak zadužen za kreiranje, zajedno s Klaudiom Ipšom i njegovim sinom Ivanom, kapljice što nastaje dugim maceracijama praćenim alkoholnim vrenjem i dugim sazrijevanjem u drvu. Lemut je na radionici odlučio pružiti presjek svoje proizvodnje crnog pinota kroz četiri kvalitativne kategorije. U prvoj je prezentirao vino (Vipava Valley 2019) od grožđa iz svih njegovih šest vinograda u Vipavskoj dolini, smještenih na potezu u dužini od oko 30 km, riječ je o Tilijinoj baznoj kapljici  koja govori o teritoriju u širem smislu. Slijedila su vina u grupi Cru odnosno od izabranog grožđa s jedne izdvojene pozicije – Merljaki, kušane su berbe 2018, 2017. i 2016. Potom su došli uzorci Estate 2019. do 2015., a veliko finale su činila Kolekcionarska vina – White Label 2018, 2017. i 2016. Uz napomenu da u svijetu postoji 250 klonova Pinota crnoga a Tilia ih u svojim vinogradima ima osam, vrijedi istaknuti njegova novija razmišljanja o vinu od Pinota crnoga. Tilija veli kako u posljednje vrijeme sve češće nailazi na crne pinote koji su s većim alkoholima i koji su postali sve mekaniji pa time na neki način gube intrigantnost, sve to pripisuje globanom zatopljenju, stoga se, kad već ne može mijenjati klimu a nije baš ni jednostavno naći odgovarajuće vinogradske pozicije okrenute i prema sjeveru, pa i smatrajući da pravo rješenje nije ni uranjena berba jer daje zeleni tanin, unatrag koju godinu počeo se s određenim količinama masulja igrati u svom podrumu s dužinama i temperaturama maceracije, kako bi ustanovio optimalnu opciju i poslije u vinu ipak dobio ono što bi na neki način razbijalo pretjeranu uglađenost a zadržavajući eleganciju i ostavilo vinu intrigantnost…

Na završetku radionice posvećene vinima obitelji Ipša: Ivan i Klaudio Ipša, s lijeve i desne strane, u sredini Matjaž Lemut Tilia i njegova suradnica Tonia Blatnik (suhiucasi)

O vinima Klaudija i Ivana Ipše nije potrebno puno pričati, dovoljne su tri riječi: kušati, nakloniti se, i polagano i dugo uživati!

Sjajna radionica s njemačkim rajnskim rizlinzima: etikete ponuđene na kušanje, i Željko Bročilović Carlos, voditelj

◾ Veliko finale, izvanredna kapljica od Rizlinga rajnskog a koju je sommelier Željko Bročilović Carlos donio u Njemačke – Pfalza (Palatinata), Mosele i RheinHessena. Maestralna, vina su bila od Knebela (Mosel Riesling von der Terrassen 2017 trocken), Markusa Molitora (Mosel Riesling Zeltinger Sonnenuhr Auslese ** Weise Kapsel 2016, trocken), Heymana Löwensteina (Mosel Riesling GG Uhlen Laubach 2017, trocken), Bürklin Wolfa (Pfalz Riesling Wachenheimer Goldbächl PC 2016 trocken te Pfalz Riesling Gaisbohl GG 2017, trocken), A.Christmanna (Pfalz Riesling Reiterpfad-Hofstück GG 2017 trocken), J.J.Prüma (Mosel Riesling Wehlener Sonnenuhr Spätlese 2016 süss), Wittmanna (Rheinhessen Riesling Aulerde Auslese 2015 süss). Na ovoj degustaciji na kojoj se uistinu moglo lijepo vidjeti zašto Rizling rajnski nosi titulu Kralja bijelih vinskih kultivara – nazočna tek, na žalost, nekolicina hrvatskih vinara koji se bave rizlingom! Šteta.  ♣

Osmi festival Pink Day

OSVJEŽENJE-SPAS, u MSU – u POSLJEDNJI ČAS!

Meteorlozi su nam bili za cijeli pretposljednji lipanjski tjedan obećavali puno sunca i paklenu vrućinu, tako da se već od nedjelje 20. lipnja nedjelja 27. lipnja iščekivala s golemim nestrpljenjem, ne toliko zato što je riječ o neradnom danu nego zato što je za taj dan iz drugih izvora najavljena, napokon, mogućnost kolektivnog osvježenja, i to ne bilo gdje nego upravo na sjevernoj prizemnoj terasi zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti. Naime nakon nekoliko odgađanja, zbog protuepidemijskih mjera na snazi, napokon je upravo posljednju nedjelju u lipnju zapalo to da je priželjkujemo kao datum eventualnog osobito učinkovitog općeg ružičastog rashladnjenja od već nasilnički napadajućih tropskih temperatura. U nedjelju 27. lipnja bilo je određeno da se po osmi put otvore vrata omiljenog zagrebačkog festivala ružičastih vina Pink Day, oplemenjenog i sada, treba naglasiti, i zelenom bojom (green in pink), a to znači da pratitelj tekućeg ružičastog osvježenja preko čaše ostaje i dalje tekuća zelena za organizam i te kako značajna okrepa visoko-hedonističke dimenzije (vrijednosti) a u obliku ekstra-djevičanskog maslinovog ulja, najvećim dijelom iz naše Istre što već godinama na međunarodnom planu slovi kao jedno od najboljih ako ne i kao najbolje područje za proizvodnju zelenog zlata na tanjuru.

Čelništvo Wowica-organizatorica Pink Daya – Sanja Muzaferija i Vlasta Pirnat, te, sasma desno, počasna gošća kao predstavnica zemlje-partnera Austrije Ana Pekić (Marko Čolić)

A kad je stigao taj očekivani 27. lipnja – ništa od meteo-osvježenja, naprotiv, dan je bio pun sunca i vruć, i ispostavilo se da je ta nedjelja s tim suncem bila zapravo tek najava – novog toplinskog vala, inače drugog u kratkom vremenu i od nedavno provedenih najnovijih smjena u vrhuški Metropole! Nakon dužeg perioda dosta (meteoroloških) nestabilnosti sve do prije nedugo, novim političkim strukturama ovo sunce, jače i trajnije zasjalo upravo nakon službeno potvrđenih smjena, zacijelo je išlo na ruku jer obećavane ružičaste promjene koje su novoustoličene snage obećavale i bile su simbolično vezane uz Sunce, kao nešto lijepo, kreativno, za život iznimno značajno, makar eto sad se s ovim temperaturama Pakla s kraja lipnja i na početku srpnja sve jače uvjeravamo u to da i Sunce, kad, općenito i na duži rok čovjek samovoljno turne svoje prste tamo gdje ne treba/ne smije, i nije više baš uvijek ono što je nekad predstavljalo kao simbol i čežnju…

Nazočnost prilično jake međunarodne političke delegacije na osmom Pink Dayu 2021 bila je eto, logično, i te kako u znaku najnovijih promjena u čelništvu glavnog hrvatskoga grada, naime Pink Day je ove godine službeno otvorio novi predsjednik GSGZ Joško Klisović, s kojim je, inače, u visokom društvu, gostiju WoW-ica kao organizatorica festivala, viđena i saborska zastupnica Rada Borić. To pak što je ove godine zemlja partner Pink Dayu bila Austrija prikladno je obilježeno nazočnošću na manifestaciji austrijskog veleposlanka u Hrvatskoj Njegove Ekselencije Josefa Markusa Wuketicha, koji je stigao u društvu austrijskog  konzula u Zagrebu Gerharda Götza i direktorice EBRD-a Hrvatska Victorije Zinchuk.  Ambasador je na terasi MSU-a obišao i pozdravio grupu svojih sunarodnjaka vinara-izlagača iz Burgenlanda, među njima bili su dobro nam znani Gradišćanac Mate Kliković, te Helmut Gangl. Prisustvovao je i radionici na temu istarskog maslinovoga ulja.

Uz domaćina Sanju Muzaferiju (u zelenome!) su, slijeva nadesno, Joško Klisović, novi predsjednk GSGZ-a, veleposlanik Republike Austrije Markus Wuketich, te saborska zastupnica Rada Borić (Rene Karaman)

S Austrijom se inače već dugo razgovaralo o tome da ona na Pink Dayu  sudjeluje kao zemlja-partner i eto nakon niza godina dogovaranja to se i ostvarilo, na raspolaganje joj je stavljen lijep dio prostora terase MSU-a. Ovaj put kao festival-partner Pink Daya već u najavama je spomenuta porečka Vinistra, tako da je bilo opravdano nadati se nastupu u MSU najjačih istarskih imena s područja i vina i maslinovoga ulja. Bogme, donijela je Istra u Zagreb i lijepih vina i lijepih maslinovih ulja. I bilo je, među izlagačima, najvažnijih imena istarskog maslinovog ulja, jedno je npr. Olea BB u vlasništvu Duvilija i Bosiljke Belić.

Bosiljka Belic Olea BB na štandu, i njen sin na radionici o istarskom maslinovom ulju (Marko Čolić)

Krešo Ivančić sa svojim novim roséom Griffinom, te jedna iz najnovije serije ozbiljnih Kraševuih okolada Selection, sa 60 posto kakaoa, ova i s limunom I đumbirom (Marko Čolić)

Novost osmog Pink Daya je i pokaz jačeg povezivanja roséa s čokoladom, k tome – crnom! Zagrebački Kraš odlučio je što se čokolade tiče krenuti modernijim tokovima i svoju ponudu baziranu na široko atraktivnim (pre)slatkim etiketama proširiti u stanovitom opsegu kompleksnim nešto manje slatkim čokoladama začinjenima raznim kombinacijama voća i mirodija kao začina te s osjetno većim udjelom kakaoa (60 %; objašnjenje predstavnika Kraša bilo je da se zasad zaustavilo na maksimumu od 60 posto jer drugi i renomirani svjetski proizvođači već imaju bogatu ponudu onih sa 70, pa 75 i čak  90 posto udjela kakaoa). Tamna čokolada kao bitan faktor i saveznik zrelih crnjaka u svijetu hedonizma nije novost, ali dosad je manje–više uvijek tijesno povezivana s crvenom/crnom zrelom kapljicom. Vrijeme će pokazati hoće li, i koliko, uspješan biti spoj s (najčešće mladim) roséom ove sada najnovije Kraševe linije Selection famoznog gurmanskog poroka baš u jače zatamnjenoj verziji i obogaćenog raznim mirodijskim elementima.

A novost osmog Pink Daya je i introdukcija, u službeni dio manifestacije, obznane rezultata ocjenjivanja hrvatskih ružičastih vina, za koje je, evo, bilo prijavljeno oko 45 uzoraka iz raznih krajeva Lijepe naše, većina njih u mirnoj varijanti i suha, četiri su bila pjenušca, a jedan pak nevelik dio vina bio je i od aromatskih sorata te s manjim do jačim ostatkom neprovrela sladora.

Puno bilo toga što eto, naprosto, mami – a sve to predviđeno samo za jedan dan, i to unutar termina od 11 do 19 sati! Za posjetitelje koji su malo sporiji u obilasku i oprezniji s količinom osvježavajućeg ružičastog napitka te za one koji su željeli prisustvovati zanimljivm stručno vođenim radionicama, s obzirom na to spomenuto tek jednodnevno trajanje manifestacije, kao stanovito umirenje moglo je biti to da je priredba bila prodajnog tipa, što znači da su se izloženi proizvodi mogli kupiti za ponijeti kući, pa tko zacrtani program kušačkog obilaska nije stigao obaviti u potpunosti u Muzeju, mogao je nastaviti uživati i naknadno, kod svoje kuće.

Dojam je da je tog popodneva (logično: vrućina vapi za dobro ohlađenim perlicama) nešto veća gužva bila kod štandova koji su na kušanje nudili ružičaste pjenušce. Na stazi pjenušca naišao sam na dva nešto drukčija, proizvedena od sorata koje se kad je riječ o tome tipu vina spominju manje ili nikako. U vrlo zanimljivom pjenušcu La Vie en Rosé pas dosé moglo se uživati kod istarskog proizvođača Morena Degrassija, koji se inače predstavljao na terasi MSU-a i na sajmu Vinart Grand Tasting, ali tada nisam uočio da je sa sobom imao ovaj La Vie en Rosé. Riječ je o pjenušcu proizvedenome klasičnom metodom od istarskih sorata Teran i Refošk i bez grama dodavanog SO2. Degrassijev bliski suradnik u poslu Alen Matelić kaže da je nakon drugog vrenja u butelji pjenušac na finom talogu prije degoržiranja proveo pune tri godine. Degoržiranje je obavljeno krajem prosinca 2020.

Naravno da je obveza bila zastati i uz štand najpoznatijeg istarskog proizvođača pjenušaca Misal, obitelji Peršurić. Dobro raspoložena Katarina Peršurić donijela je među ostalim etiketama i pjenušac koji je vrlo teško naći u prodaji izvan kušaonice Peršurićevih u Istri a riječ je o  Misalu noir brut, od Terana, Hrvatice i Borgonje iz berbe 2011, a koji je degoržiran tek u prosincu 2020. i nedavno pušten na ržište. Katarina, pojašnjava da je pjenušac nakon druge fermentacije dugo počivao na talogu i stoga da se bolje umire tanini, koji u pjenušcu nisu rado viđeni a ona ih kod Terana ne može dobiti dovoljno zrelima i mekanima u startu, naime ako bi  teran brala malo kasnije nego što ga je brala dobila bi se dovoljno mekani teran ali bi to bazno vino za pjenušac sadržavalo previše alkohola

Alen Matelić s Degrassijevim pjenušcem La Vie en Rose od terana i refoška… i Katarina peršurić Brnobićž sa svojim Misalom noir od terana, hrvatice i borgonje (Marko Čolić)

.Evo i koje su radionice priređene: Svijet  ružičastih šampanjaca grupacije Moët Hennessy (12,30 – 14,00 sati, prezenter Ted Lelakas, brand-ambassador), Ružičasta Austrija (14,30 – 15,30 sati), zatim Istra: kraljica maslinovoga ulja; voditelj je bio prekaljeni stručnjak  Edi Družetić iz Salvele).

Ružičasti šampanjci Moët Hennessyja: radionica je rasprodana u času! (Rene Karaman)

Edi Družetić, koji je, inače, lani proslavio 40 godina rada u maslinarstvu, lijepom je i iscrpnom prezentacijom nazočne u dvorani upoznao s posebnostima (istarskog) ekstra-djevičanskog maslinovoga ulja i svakome posjetitelju radionice omogućio je kušanje po pet različitih uzoraka – četiri monosortna ulja (Bužu od Salvele, Bjelicu od Buršića, Crnicu od Belića, Coratinu od Kalcine, te jednu mješavinu od pet ulja – Punta Cissana od Salvele . Nazočne je i uveo u svijet stručnog ocjenjivanja maslinovoga ulja, svaki je dobio ovakav ocjenjivački listić, na slici dolje (Marko Čolić)

DARIO ČNIĆ, Rovinjola, Rovinj

Samo najbolje iz Istre

iVino by Ana&Ivo

I objava rezultata ocjenjivanja roséa Drink Pink u stručnoj realizaciji znanog novinarskog dueta Ane Rogač i Ive Kozarčanina, osnivača projekta iVino dobro je došla onima koji su i nakon silnog kušanja možda ostali neodlučni u izboru etikete za repeticije na licu mjesta odnosno za ponijeti doma.

Ana Rogač i Ivo Kozarčanin kao organizatori ocjenjivanja roséa (suhiucasi)

Degustacija u tijeku, slijeva na desno: prof. Ivan Dropuljić (Zagreb Vino.com), Željko Suhadolnik (Svijet u Čaši), enologinja Ivana Puhelek (Agronomski fakutet Zagreb), novinarka Ana Rogač (iVino, zadužena za unos ocjena u komputer i za obradu podataka), Ivo Kozarčanin (Bakhov sin; iVino), Matthew Horkey (vinski pisac iz inozemstva trenutno nastanjen u Zagrebu i autor napisa o hrvatskim vinima), Tomo Jakopović (zagrebački sommelier i suosnvač Vinskog kluba) (Miro Barec)

S ocjenjivanja:

BEST IN SHOW

PZ TRS  FRANCA ROSÉ 2020 (sorta: Frankovka), Hrvatsko podunavlje, Ilok, suho, 13,5 vol%  ◾  POLETTI  ROSELLA Muškat Ruža 2020, Hrvatska Zapadna Istra, suho, 13,5 vol % ◾

(Osobito dobro i tipično, složeno,  s izgledima da se i još razvije. Za potrošača zahtjevnijeg ukusa )

Peter Poletti – Rosella! (Julio Frangen) i Zlatko Bošnjak Đuza – Franka (PZ Trs) (Marko Čolić)

_______________________

Mirno, od aromatične sorte, te s ostatkom neprovrela sladora:

 VINA ERDUT  ROSÉ, polusuho, 11,5 vol% VINA LAGUNA FESTIGIA MUŠKAT RUŽA, slatko, 12,0 vol% ◾ JOSIĆ PANNONIUM DEA, slatko, 10,0 vol %.

(Osobito dobro i tipično, složeno,  s izgledima da se i još razvije. Za potrošača zahtjevnijeg ukusa )

Pjenušci:

KURTALJ  ROSÉ brut, 12,5 vol% ◾ JAGUNIĆ LA BOULLE ROSÉE extra sec, 12,5 vol%   – (uvjerljiviji od ostalih)

PAVLOMIR RUŽICA VINODOLA 2017 brut, 13,5 vol% ◾PAPAK ROSÉ brutJOSIPOVIĆ TANGO brut, 13,0 vol%  (solidni, međutim bez neke uzbudljivosti )

Mirna suha vina 2020 od nearomatičnih sorata:

KUTJEVO d.d. ROSÉ,  suho, 12,0 vol% ◾ ILOČKI PODRUMI ROSÉ FRANKOVKA, suho, 12,0 vol% ◾ ĐAKOVAČKA VINA ROSÉ, suho,  12,5 vol% ◾PILATO TEROSA 2020, suho, 10,0 vol% ◾KOPJAR ROSÉ CABERNET SAUVIGNON, suho,11,5 vol % BENVENUTI ROSÉ TERAN, suho, 13,0 vol %KUTJEVO ROSÉ PREMIUM, suho,  12,0 vol% ◾ SIBER CROSE CABERNET SAUVIGNON rosé, suho, 12,5 vol % ◾APOLITICO ROSÉ, suho, 13,5 vol% ◾PAVIČIĆ VinaROSÉ, suho, 13,0 vol% ◾MAS VIN ROSÉ(Crljenak & Plavina), suho, 13,0 vol%◾ (solidna i tipična,  s izgledima da se i još razviju, uvjerljivija od preostalih).

KRAUTHAKER Rosé Cuvée, suho, 12,5 vol % ◾ANTUNOVIĆ CUVEE Rosé, suho, 12,5%  ◾Vina MAGISTRA Rosé, suho, 12,5 vol%◾ŠIMUNOVIĆ Rosé Šimun, suho, 12,0 vol% ◾DAMJANIĆ Rosé Penelope, suho, 13,0 vol%◾DUBOVAČKI PODRUMI  Syrah, suho, 13,0 vol% ◾PP Orahovica Rosé Frankovka, suho, 12,0  vol%◾NERICA Pošip crni, suho, 13,0 vol % ◾DEMAR Rosé, suho,13,0 vol % ◾

________________________

Štand prvonagrađene vinarije Enosophia iz Feričanaca (suhiucasi)

Kolekcija Privée kozmetike Nikel kao jedna od triju jednakopravnih nagrada za uređenje štanda pripala je odličnoj istarskoj uljari Maslinarstvo Buršić (Marija Buršić iz Brtonigle), na slici su sin vlasnice i njegova zaručnica, najvjerojatnije najzaslužnija za dekoracije (Marko Čolić))

Na kraju krajeva, proglašenje dobitnika trofeja za najbolje uređeni štand: ovaj put dodijeljene su čak četiri nagrade. Žiri u sastavu Vlasta Pirnat, akademska slikarica; Maja Kuzmanović, dipl.arhitekture; Ivica Mamić, agencija IMC, Sanja Muzaferija, novinarka i osnivačica WOW i Pink Day-a, odlučio je da glavna nagrada – ružičaste Jimmy Choo cipele – sada model Smokey – vrijedan tisuću dolara, pripadne vinariji izEnosophia  (ex Feravino) iz Feričanaca, dok su ostale tri nagrade bile jednakopravne. Umjetničko djelo DESIDERIO N°1 ART MUST BE TASTED austrijskog umjetnika Andrewa Stixa, izrađeno specijalno za Pink Day, otišlo je u ruke vinarije Kutjevo d.d., kolekciju Privée kozmetike Nikel, hrvatske inovatorice Mirjane Brlečić dobila je istarska uljara Buršić, a genijalni zatvarač za boce Coravin u vrijednosti 300 eura, osvojila je vinarija Belje.

Ovdje kod nagrađivanja najbolje uređenih štandova dobronamjerna primjedba organizatoru za ubuduće: ako se već, valjda s ciljem da se postigne općenito bolja uređenost izlagačkih štandova, nagrađuje uređenost štanda, sve objekte bi trebalo promotriti kompletno pa gdje treba dodijeliti i packe, naime na nekoliko izlagačkih punktova vidjele su se ispod stola/postolja kartonske kutije za butelje i to je donekle narušavalo cjelokupnu estektiku prostora, bilo bi najvjerojatnije dovoljno to da se nekom prigodnom tkaninom pokrio do poda dio oko sto