SUHI u CASI 01-03.2024

siječanj, veljača, ožujak – 2024 – january, february, march

Dani duži, sunca sve više, temperatura raste… stigla izletnička a na pragu je i turistička sezona. Atraktivno odredište nedaleko od Metropole – izletište Vuglec-breg u Hrvatskom zagorju, privlačno s mnogo strana – krasan prirodni ambijent idealan za pješačenje, mogućnost rekreativnog bavljenja raznim sportovima, oveći bazen, odlična domaća kuhinja, pjenušave, te mirne bijele, ružičaste i crne butelje vlastite proizvodnje, komforni smještaj u tipičnim zagorskim drvenim kućicama… Pogled na turistički kompleks

_________________________________

Sadržaj & Contents

OIV 100: PRVO STOLJEĆE MEĐUNARODNOG UREDA ZA VINOVU LOZU i VINO • Refuscus Mundi 2024: IZOLA KAO PRIJESTOLNICA REFOŠKA • 26 festival malvazije 2024:  PLEMENITI OKUSI MEDITERANA u PORTOROŽU • En primeur 2024 u zagrebačkoj Esplanadi: MALVAZIJA ISTARSKA 2023 POD LUPOM • En primeur 2024: BREGOVITI SJEVEROZAPAD (Škrlet & Crni pinot Ivanić) i GRAŠEVINA CROATICA (Vinum Academicum iz Vallis auree) • Uz Dan zaljubljenih: LJUBAVNA VINA u VALENTINOVU IZBORU • Pred Valentinovim vratima: GIFTERIJA ZA ZALJUBLJENE • Malo i Veliko kuša(va)nje: PETIT & GRAND VINART TASTING 2024 • Ponajbolja vina iz Srbije • VAPT 2024: SVJETSKA VINSKA ELITA u HRVATSKOJ • Ricerca mercato: ZAGREB WINE VIP EVENT 2024 – ŠEĆER NA KRAJU • Trilogija Fino & Vino: ETIKETE IZ SJEVERNE i SREDIŠNJE ITALIJE • Vinska nematerijalna baština: HRVATSKA VINSKA KULTURA – KAPITALNA ZNANSTVENA MONOGRAFIJA • Godišnje nagrade medijima: ZLATNI STUDIO ZA RADIO SLJEME, RADIJSKA OSOBA GODINE  MILJENKO CVITKOVIĆ MINJA • Kulturno-povijesne znamenitosti i eno-gastronomija: DVORAC MARUŠEVEC u OČEKIVANJU NOVOG STAROG SJAJA  • In Memoriam: MIŠIKA GERSTMAJER, JANKO JOVANOV, BRANIMIR CEBALO

POTROŠAČKI PUTOKAZ / BUYING GUIDE • Rezime 2023: VINA ZA VISOKI UŽITAK 

OIV novogodišnja čestitka

PRVO STOLJEĆE MEĐUNARODNOG UREDA ZA VINOVU LOZU i VINO

            Evo nas debelo u 2024. godini. Radovi u vinogradu intenziviraju se, a i na promidžbi plemenite kapljice trebalo je ponovo jače početi raditi, kako bi se s ponudom posve spremno dočekalo period povećanja potražnje i plasmana vina. Uza sve to pažnju valja obratiti još na dosta toga – sve veći izazov predstavljaju značajne klimatske promjene, ali i sve izraženiji najnoviji trendovi u kontekstu konzumacije – o čemu ovisi kvalitetan daljnji razvoj cijele branše. Tu korisne smjernice bazirane na preporukama strukovnih/stručnih tijela, stižu i od Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino OIV, koja se eto nedavno oglasila s prvim ovogodišnjim službenim priopćenjima.

John Barker, novi predsjednik OIV-a

Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino – Office international de la vigne et du vin OIV – utemeljena je 1924. godine i sjedište joj je do nedavno bilo u Parizu, svoju upravo navršenu stotu godišnjicu slavi međutim u novim prostorima i u jednom drugome francuskom gradu – konkretno Dijonu, kamo se preselila lani. U novo svoje  razdoblje OIV je krenula je i s novim glavnim direktorom – to je John Barker – koji je na prestižnu pozicijiu zasjeo nakon što je umro dotadašnji glavni direktor Španjolac Pau Roca.

John Barker izabran je za novog glavnog direktora OIV-a potkraj prošle godine na 21. glavnoj skupštini OIV-a u španjolskom Jerezu de la Frontera. Službeno je na novu dužnost trebao biti promoviran s početkom siječnja 2024, ali faktički je stupio na novi posao ranije, zbog smrti tadašnjeg glavnog direktora.

U nazočnosti predsjednika OIV-a Luigia Moia, zatim brojnih diplomata iz niza zemalja članica OIV-a te najuglednijih profesionalaca vezanih uz vinovu lozu i vino održana je komemoracija za Pau Rocu 

John Barker svoj prvi značajniji javni nastup na čelu OIV-a imao je 13. veljače na pressici vezano uz sajmove Vinexpo/Wine Paris 2024. Najavljen je bio opsežan pregled evolucije u proizvodnji plemenite kapljice i, posebno, u kontekstu konzumacije u periodu od posljedjih dvadesetak godina, kao tema nisu zaobiđeni trendovi ni predviđanja za neposrednu budućnost, primjerice za period od 2025. do 2030.godine. Na adresu Svijeta u Čaši uredno su stigli Barkerova novogodišnja čestitka i priopćenje OIV-ova ureda za odnose s javnošću (u kojemu je, inače, u Odjelu za komunikacije, ponovno na jednom od čelnih mjesta Daniela Costa), o planu rada OIV-a u idućem periodu.

Komemoracija za prijašnjeg direktora Pau Rocu

Novi glavni direktor OIV-a Barker smatra da su članstvo u Organizaciji i suradnja pod okriljem OIV-a sada u novim vremenima važniji nego što su bili ikad prije. Vino je daleko više od poezije i naširoko opjevanog čarobnog napitka, konkretno vingradarstvo i vinarstvo a i plemenita kapljica kao finalni proizvod suočavaju se sa sve većim izazovima i bitno je ne samo stručno strukovno nego i svekoliko složno pristupiti novim okolnostima kako bi se sektor prikladno gospodarski razvijao. John Barker istaknuo je vrlo važnu duboku i tijesnu vezu između vina sa njegovim porijeklom, konkretno sa zemljom, tlom, klimom, afirmiranim lokalnim običajima vezanim uz gastronomiju, bitnu vezu izmedju Bakhova nektara i proizvoda na bazi njega, te prirodnog ambijenta, kulture i ekonomije. Naglasio je da OIV nastoji biti jamstvo autentičnosti proizvoda dobivenih od ploda vinove loze, ali i jamstvo za umjerenu, zdravu konzumaciju. Barker je najavio donošenje novog Strateškog plana za daljni razvoj branše sada u njenom drugom stoljeću postojanja, baza će biti maksimalno mogući fokus znanosti na elemente poput sve izraženijih klimatskih promjena i potrebe za održivim uzgojem koji će u budućnosti i jače nego što je to bilo do sada determinirati budućnost vinogradarstva  i kompletnog vinskog sektora kao gospodarske aktivnosti u svijetu.

Moram se i pohvaliti da sam ubrzo nakon ovog prvog ovogodišnjeg priopćenja OIV-a od Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino dobio i poziv da se sa svojim objavama u medijima i publikacijama kandidiram za godišnju – ovaj put posebno značajnu s obzirom na proslavu cijelog stoljeća postojanja OIV-a – nagradu OIV-a za publicistiku na temu vinove loze i vina!….

_______________________________

From: Jury DES PRIX OIV
Sent: 15. veljače 2024. 13:11
To: Zeljko Suhadolnik
Cc: Jury DES PRIX
Subject: Suhi u casi Website submission to the OIV Awards 2024

Hello Mr. Suhadolnik,

I confirm you having received your files and application online for your website. I will submit this inscription to our OIV Awards Jury. The OIV thanks you sincerely for this application. The OIV Award Jury will meet for the final deliberation most probably in July 2024.  You will be personally informed by email about the results after the meeting. The results will also be published on our social networks, as on the OIV website www.oiv.int as well. For any further questions concerning the 2024 OIV Awards, please do not hesitate contacting me. With all our wishes of success for the 2024 OIV Awards Edition,

Best regards, Daniela Costa, Communication officer

_______________________________________

Refuscus Mundi 2024

IZOLA KAO PRIJESTOLNICA REFOŠKA

Grad Izola u Slovenskoj Istri i tik uz granicu s Hrvatskom u sobotu 10. veljače bio je međunarodno središte sorte i vina Refošk. U popodnevnim satima, konkretno od 14 do 21,30, Izola je bila domaćin tradicijskom međunarodnom vinskom festivalu Refuscus Mundi. U prostorima Manziolijeve palače nekih 40 proizvođača iz Slovenije, Hrvatske i Italije ponudilo je na kušanje svoje uratke od kultivara koji se smatra najvažnijom crnom sortom u Slovenskoj Istri i na Krasu, ali koji je tipičan i dosta raširen i u Hrvatskoj Istri i u dijelu Italije – regiji Venecija Julija, s druge strane zapadne kopnene granice Italije sa  Slovenijom. Dodatno zanimljivo je, posebice za nas u Hrvatskoj, bilo to što je ove godine na manifestaciji kao gost lijepu priliku za prezentaciju imala naša kvarnerska oblast, pozvana da predstavi i crnjake od svoje, rijetke sorte Sušćan, odnosno Sansigot.

U grupi onih koji su u Izoli svjetlali obraz Hrvatske u Refošku – proizvođači Klaudio Ipša i Rino Prelac

 Da podsjetim: Refošk je sorta koja daje prilično snažno gusto vino pune tamne mogli bismo prije reći rubinsko-plave nego crvene boje, i vrlo izražene voćnosti te s pojačanom kiselosti i sa zamjetnom taninskom strukturom. Nekad prije refošk, koji inače na tržištu nalazimo ne samo u kategoriji crnjaka i mirnog suhog vina nego i u kategoijama roséa, pjenušca, ali i kao desertnu kapljicu, trošio se uvelike kao mlado vino, međutim, srećom, prije – moglo bi se reći – nekih dvadesetak godina ambiciozniji vinogradari i vinari počeli su sorti sve više pristupati na način da dobiju ozbiljnu kompleksnu snažnu odležanu kapljicu smirenih kiselina i tanina. Kultivar je vrlo zahvalan za kreaciju sjajnih cuvéea. U nas mu se s osobitom pažnjom posvetio vinogradar i vinar Giorgio Clai iz Krasice pokraj Buja, iz njegova podruma izašao je famozni Brombonero… Među prvima u nas refošku su na ozbiljniji način pristupili i Marino Markežić Kabola, Moreno Degrassi, Klaudio Ipša… Na slovenskoj strani Refošku su se među prvima, a da bi tu sortu i vino podignuli na visoki pijedesltal gdje i zavrjeđuje biti, predali enolozi Vinakopra, te individualni privatni proizvođači Bordon, R&D Korenika, Rojac, Steras…

Radionicu o Refošku i refošku imao je glavni enolog Vinakopra Boštjan Zidar. Visoko cijenjena po kakvoći vrlo znana slovenska vinska kuća upravo je i predstavila dva nova vina od Refoška, jedno je EkoRefošk Capris 2021 od grožđa iz Vinakoprovog vinograda koji je u eko-režimu obrade, a drugo je Refošk 2022 15, proizveden u dobrotvorne svrhe. Uz Vinakoper kao nositelja i realizatora finalnog proizvoda, u projektu je s udjelom svoje kapljice sudjelovalo još 14 vinarija iz Slovenske Istre, konkretno Zaro, Krmac, Santomas, Rojac, Markovič Franko, Bordon, Mahnič, Hreščak, Jogan, Biovina Montis & Eko Laura, Doriano & Robi Korenika, Šulc, Korenika & Moškon, Kralj…

Vinakoper – Refošk Capris Eco i Refošk 15

Uz prošlogodišnje izdanje Refuscus Mundija posebno je kušanje bilo u i organizaciji revije Svijet u Čaši, uzorci dostavljeni Redakciji  bili su sjajni, slijed degustacije je bio oveći članak posvećen detaljnije sorti  s naglaskom na poruci da mi ovdje u ovom našem bazenu, paralelno s akcijama vezanim uz crne sorte poput Frankovke, Plavca maloga, Tribidraga kao Crljenka (ali ne kao Zinfandela jer Zinfandel je već i te kako na glasu), zatim Trnjka i Vranca  moramo još jače krenuti s promidžbom upravo i Refoška.

Evo i koji su od VINARA iz Slovenije, Hrvatske i Italije nastupili sada na reviji 2024. u Izoli:

Accordini – Aleksi Jakomin – Besednjak – Bordon – Brič – Castello di Rubbia – CV Colja – Degrassi – Di Gaspero – Fedora – Ivan Katunar – Ipša – Jogan Damijan – Katunar Winery – Kobal – Korenika&Moškon – Kralj – Krmac – La Viarte – Lah Peter – Lenardon – Livio Felluga – Macor – Markežić Kabola – Milič Damijan – MonteMoro – Pri Starčih-Tavčar – R&D Korenika – Ratoša – Ražman – Rodica – Rojac – Ronc dai Luchis – Santomas – Slamič – Slavček – SteraS – Šipun – Štemberger – Štoka – UOU – Valenčak – Veralda – Vina Montis-Eko Laura – Vinakoper – Vinakras – Vrabec – Zani – Zaro.

VOĐENE DEGUSTACIJE:  14.30 Peneča Istra (Sašo Dravinec, novinar): pjenušci od  autohtonih crnih sorti  iz Istre  / 16.00  Sansigot – uzlazna vinska zvijezda s Kvarnera (Toni Katunar, Kvarner Wines) / 17.30 Mogućnosti Refoška izvan ‘klasike’ (Boštjan Zidar, glavni enolog Vinakoper)  – Refošk puža brojne mogućnosti za kreaciju mješavina.

26 festival malvazije 2024

PLEMENITI OKUSI MEDITERANA u PORTOROŽU

Naši zapadni susjedi Slovenci malvazijama su odali počast na svom 26. po redu festivalu vina od te sorte održanome u Portorožu. Predstavljeno je, kaže organizator- a to je Udruženje vinogradara Slovenske Istre, oko 200 malvazija od 80 vinara iz Slovenske Istre kao domaćina, zatim Krasa i Vipavske doline, ali i iz Hrvatske Istre i iz Italije.

U sklopu festivala održano je i strukovno ocjenjivanje malvazija. Vina su na ocjenjivanje stigla u više kategorija, konketno kao pjenušci u grupama pet-nat, charmat i klasična metoda, zatim kao mirna vina u grupama mladih svježih, odležanih zrelih, maceriranih, te onih desertnih slatkih dakle s većim ostatkom šećera.

Festival Mavazija u Portorožu 2024 – lijepo je vidjeti dvoranu dobro popunjenu i izlagačima i posjetiteljima

U kategoriji charmat / pet nat slavio je Vinakoper sa svojim pjenušcem Capris Marine brut, a najbolji pjenušac u grupi  onih rađenih klasičnom metodom bio je Monterosso Monteclassico vinarije Monte Rosso. Kod svježih mladih malvazija najuvjerljivija stručnom žiriju bila je ona iz 2023 s posjeda Ferjančič, dok je kod zrelih slavila Antola 2019 iz podruma Markežič. Degustatore je u grupi maceriranih vina najviše oduševila Malvazija Korona 2019 naše vinarije Franković, a kod malvazija s ostatkom sladora najvišu nagradu odnijela je Malvazija Passito 2015 podruma Zigante d.o.o.

Festival Malvazija u Portorožu 2024 – osvajači najjačih odličja-priznanja

Uz spomenute najviše nagrade Društvo vinogradnikov Slovenske Istre ove je godine podijelilo još i 13 Velikih zlatnih medalja i 63 Zlata. U kategoriji pjenušaca klasične metode Velikim zlatom su se okitili i kuće Peršurić te Vina Sanabor.

U grupi svježih malvazija Veliko zlato dobili su Posestvo Ferjančič i Kmetija Cigoj, a Zlato Rino Prelac, Agrolaguna, d. d., Fiore Vina, Vina Markovič, Zaro, Terzolo, Bordon, Damjanić Wines, Tomaz, Vinarija Franković, Kmetija Pribac, Fakin, Zigante, Vinska klet Robi & Dorjano Korenika i Veralda.

U kategorij pak zrelih malvazija Veliku zlatnu medalju primila je klet Vina Markežič, a Zlato su osvojili su Vina Markovič, Jogan Damijan, Damjanić Wines, Vina Guštin, Ferjančič, Venica & Venica, La Sclusa, Vinakoper, Cernetig Paolo, Zigante d.o.o., Vinarstvo Rebula, Mihelj Wines,  AA Annalisa Zorzettig Myo, Fiore vina, Vina Kobal, Kmetija Mahnič i Degrassi Wines.

Kod maceriranih malvazija Veliko zlato primili su Vinarija Veralda, Ekološka vina Besednjak, Ekološko vinogradništvo Rodica, Vinska klet Robi & Dorjano Korenika, Vina Markežič i Bordon, a Zlato pak Fakin, Kmetija Cigoj, Vina Ušaj–Ussai, Vinakras Sežana, Vina Guštin, Zaro, L’Astore Masseria, Kmetija Jogan Damijan, Vina Vicinim, San Mauro, Vina A. Jakomin, Čotova klet, Veralda, Mihelj Wines, Bio-organic vina Montis & eko Laura, Tomaz, Kmetija Grgič, Ekološka vina Besednjak i Damjanić Wines.

U kategoriji malvazija s ostatkom sladora Veliko zlato otišlo je i Kmetiji Cigoj i Vinakoperu, a Zlato u L’Astore Masseria.

En primeur 2024 u zagrebačkoj Esplanadi

MALVAZIJA ISTARSKA 2023 POD LUPOM

Koji dan nakon festivala Refuscus Mundi u Izoli ali i koji dan nakon što je u Metropoli s programom Petit Tasting startao veliki i vrlo ambiciozno organizirani maltene cjelomjesečni projekt Grand & Petit Tasting 2024 u organzaciji zagrebačke tvrke Vinart, u Zagrebu je, u hotelu Esplanade, udruga Vinistra, po već tradiciji u to vrijeme u godini, službeno i pod oznakom En primeur, predstavila najnoviju, još mladu kapljicu od svoje sorte uzdanice Malvazija istarska. Domaćin se pobrinuo za dogovor sa zagrebačkom tvrtkom MIVA – MOHOR Trgovina, jednim od naših najjačih uvoznika vina i trgovaca vinom i čašama za vino, da se degustacija omogući u čašama najpoznatijeg i najcjenjenijeg proizvođača vinakih čaša na svijetu, a to je austrijska tvrtke RIEDEL što je, inače, prije nešto godina i lansirala model čaše za koji smatra da je najprikladniji za aktualnu malvaziju istarsku!

Vegetacijski period vinove loze u 2023 u Istri i nova mlada vina od Malvazije istarske prezentirali su dr.sc. Kristijan Damjanić i sommelier Emil Perdec (suhiucasi)

Uvod u cijelo događanje bila je radionica na kojoj su dr. sc. Kristijan Damjanić iz porečkog Poljoprivrednog odjela Veleučilišta u Rijeci, i sommelier Emil Perdec, te predsjednik udruge Vinistra Luca Rossi prezentirali vegetativnu sezonu 2023 prikazom okolnosti po različitim vinogradarskim oblastima te potom dali svoje komentare na berbu, pa su onda nama prisutmima na radionici na kušanje ponudili osam malvazija s različitih vinogradarskih područja našeg najvećeg poluotoka (Južna Istra, Zapadna Istra, Sjeverozapad Istre, Centralni dio Istre, Istočna Istra) a koje je ekipa eksperata u Istri, prije ovog zagrebačkog kušanja za profesionalce vezane uz vino i za građanstvo, od 48 degustiranih uzoraka izdvojila kao najbolje predstavnike najnovije jematve. Riječ je o malvazijama 2023 od Vivode, Damjanića, Pilata, Cattunara, Bastijane, Prelca, Fakina i Fuhtara.

Ova vina pezentirana su na radionici kao najbolje malvazije istarske iz 2023: Vivoda, Damjanić, Pilato, Cattunar, Bastijan, Prelac, Fakin, Fuhtar. Zanimljivo: među tim etiketama nema i onih od nekih od na sceni najeksponiranijih imena što slove kao najjače istarske vinske zvijezde… (suhiucasi)

U prikazu okolnosti vezanih uz lanjsku berbu čuli smo da je općenito 2023. bila dosta kišna, znatno jače nego inače, kao i to da je ponegdje kišilo čak i kroz cijelo ljeto, no negdje je dio oko špice ljeta ipak bio pošteđen padalina, a zajedničko je to da su u svim krajevima oborine prestale s krajem kolovoza, kad je nastupio period lijepog vremena, prikladnog za dozrijevanje tako da je to spasilo stvar. Međutim dojam je da je vinova loza – uključio se u prezentaciju svojim mišljenjem iskusni enolog i svojedobno voditelj proizvodnje u PIK-u Umag Miljenko Bošnjak – u procesu dozrijevanja,  nastojeći nadoknaditi prijašnji gubitak vremena, ubacila u veću brzinu i stoga su se, eto, vina već početkom veljače, dakle dosta ranije nego inače, pokazala znatno spremnijima za konzumaciju nego što je to slučaj inače. Po mišljenju Miljenka Bošnjaka, malvazije iz Istre iz redovne berbe 2023 svoj ekspresivni kvalitativni maksimum držat će do svibnja odnosno lipnja ove godine.

Od spomenutih osam malvazija predstavljenih na radionici kao najbolje iz berbe 2023. meni osobno najviše su se dopale ona s nazivom Četiri zemlje (bijela, siva, crvena i crna) od Franca Cattunara, zatim one od Pilata iz Vižinade i ona od Damjanića te, makar su se prezentirala kao još maglušasta, i ona od Vivode.  Kroz kušanje, nakon radionice i kod vinara-izlagača, izdvojio bih malvazije 2023 od Kozlovića, Radovana, Dvorca Belaj (Josip Orišković veli mi da je vinograd na bijeloj zemlji, da je rod po trsu bio oko jednog kilograma, da je provedena maceracija od 24 sata te da je vino nakon alkoholnog vrenja odležavalo na finom talogu), Matoševića, Kabole, Tomaza, Brune Ferenca… Svi uzorci malvazije istarske koje sam degustirao sada na tom tzv. promenadnom kušanju bili su skladni, dovoljno razvijeni (Bošnjak!) i lijepo pitki, nisam naišao na enološki nečistu kapljicu ali – što je za pohvalu – niti na malvazije s izraženim sauvignonskim štihom kakve do prije nekog kratkog vremena nisu bile rijetke…

Ugledni enolozi iz starije garde ali još i te kako mladi duhom – mr. Franjo Francem, nekad enološki alfa i omega u Badelu 1982 i Miljenko Bošnjak, nekad prvi čovjek vinske proizvodnje u vrlo cijenjenome PIK-u Umag, obišli su u Esplanadi ne samo istarske vinare nego i na ovom En primeuru pridružene im proizvođače žlahtine s Krka, na slici su na štandu PZ Vrbnik i u društvu s enologom Marinkom Vladićem (desno). Miljenko Bošnjak u svom osvrtu na radionici o malvazijama 2023 iznio kako su one ove godine dosta ranije nego inače sazrele za konzumaciju (Marko Čolić)

Iskusni i visokoafirmirani: Marino Markežić Kabola sa sinom, Klaudio Tomaz sa sinom

Vina Cattunar,  Franco Radovan, Kozlović,  Dvorac Belaj i Benvenuti

Proslavljeni naš skladatelj Alfi Kabljo veliki je ljubitelj vina i ne propušta posjetiti – čak ni sada kad je obilato premašio osamdesetu – značajnija vinska događanja u Zagrebu. Aktivan je i dalje na glazbenoj sceni, upravo na susretu s malvazjama u Esplanadi najavio je svoj koncert 8. ožujka, za Dan žena, u zagrebačkoj dvorani Vatroslav Lisinski, za program su pripremljena njegova djela koja je skladao za igrane filmove što su snimani u Hollywoodu!

VINO i PROMIDŽBA TERITORIJA – Udruga Vinistra, koja je dosta aktivna na promidžbi našeg najvćeg poluotoka kroz turizam, može se pohvaliti upravo dobivenim lijepim priznanjem Zlatna koza za lani sjajno organiziranu manifestaciju  Concours Mondial de Bruxelles 2023. Konkurencija je za osvajanje trofeja bila oštra, biralo se među 12 atraktivnih događanja u Istri. Uspješna godina za istarske vinare obilježena je i nedavnom godišnjom skupštinom na kojoj je najavljena jubilarna 30. izložba vina i vinarske opreme Vinistra 2024.

Vinistra, udruga vinogradara i vinara Istre, primila je nedavno od Turističke zajednice Istarske županije trofej Zlatna koza za organizaciju najboljeg događaja 2023. godine. Ova godišnja nagrada Turističke zajednice Istarske županije za najbolje turističke proizvode dodijeljena je na svečanosti u Grand Hotelu Brioni u Puli. Tada je, inače, i priznanje za novi vinski podrum u kategoriji turistički proizvod godine dobila vinarija Tomaz, vlasnik koje je je Klaudio Tomaz, dugogodišnji član Vinistre.

Članovi Vinistre – dobitnici nagrada

Obitelj Benvenuti se, inače, posebno trudi i oko terana, i svaki put kad to godina omogućava nastoji na tržište izaći i sa svojim vinom elitnog ranga Teran Santa Elisabetta, od biranog grožđa u vinogradu na jednoj od najboljih pozicija. Teran odležava u više raznih posuda i braća Albert i Nikola Benvenuti odlučili su da finalnu verziju Santa Elisabette s kojom će službeno izaći pred javnost odrede nakon što skupa s njima stručna komisija sommeliera, enologa i vinskih pisaca kuša i ocijeni vino iz svih posuda i neke kombinacije vina iz tih različitih posuda i izjasni se o najboljoj verziji. Degustacija za novu Santa Elisabettu nedavno je završena i evo braće Benvenuti s pozvanim degustatorima, među kojima lako prepoznajemo Danijelu Kramarić, zatim Sandija Parisa, Emila Perdeca, Renea Bakalovića, Sašu Špiranca, Filipa Veselovca…

Dva predsjednika Vinistre – nkadašnji Ivica Matošević i sadašnji predsjednk Luca Rossi

– Ponosni smo na ovu nagradu, kao i na činjenicu da je Vinistra prva u ovom dijelu Europe u svoj kraj dovela prestižno vinsko ocjenjivanje Concours Mondial de Bruxelles. O važnosti ove vinske manifestacije govori podatak da se na njoj otvori više od 10 tisuća boca iz čitavog svijeta. Strogi proces selekcije na CMB-u pružaju sigurnost potrošačima koji s punim povjerenjem mogu kupovati nagrađena vina. Sve to potvrda je značajnog međunarodnog ugleda Vinistre, ali i istarskih vina – izjavio je Luca Rossi, predsjednik udruge Vinistra iza koje je jedna od najuspješnijih godina od njezinog osnutka.

Potvrđeno je to i na godišnjoj skupštini u kaštelu Morosini-Grimani u Svetvičentu koji je okupio više od 90 vinara samo nekoliko dana prije osvajanja Zlatne koze. Tada je županijski pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Ezio Pinzan istaknuo kako istarski vinari i te kako zaslužuju ovako profesionalnu udrugu.

– Vinistra je na visokoj razini i nastavlja dobrim smjerom u cilju razvoja i promocije istarskog vinarstva u Hrvatskoj i u svijetu – rekao je Pinzan.

Na skupštini je najavljen i spektakularan program na 30. jubilarnoj Vinistri, koja će se održati od 10. do 12. svibnja 2024. u porečkoj dvorani Žatika. Uoči skupštine održane su i dvije edukacije za članove udruge na kojima se tražilo mjesto više. Zainteresirani vinari i vinogradari upoznati su s novom Uredbom EU-a o deklariranju vina kojom se propisuje što se sve mora dodati na etiketu vina. Vinari su informirani i o novom Pravilniku o vinarstvu kojim se definira da svaki vinar mora dobiti certifikat za uzorkovanje vina bez kojeg neće moći podnijeti zahtjev za izdavanje rješenja za stavljanje vina na tržište.

En Primeur

BREGOVITI SJEVEROZAPAD i GRAŠEVINA CROATICA

U okviru u prva tri mjeseca u godini već u nas ustaljenom prezentacijskom okviru nazvanome En Primeur u zagrebačkom hotelu Esplanade nastupili su, u svojim terminima, i proizvođači vina iz regije Bregovita Hrvatska i iz regije Slavonija i Hrvatsko podunavlje, ovi drugi izašli su pod nazivom Graševina Croatica, a Graševina Croatica regijska je organizacija vinogradara i vinara okrenutih prvenstveno proizvodnji plemenite kapljice od sorte Graševina, inače daleko najraširenijeg i – često se u našoj  javnosti čuje – najvažnijeg vinskog kultivara u Hrvatskoj. Moglo se kušati mnogo uzoraka plemenite kapljice, međutim do izražaja je došla i ona nimalo plemenita! Izlagači su sa sobom donijeli ne samo mlada vina iz posljednje berbe (2023) i ne samo graševine, nego i vina drugih sorata i starijih godišta.

Odmah na ulazu u dvoranu: ugodno iznenadjenje – vino od od domaće sorte Kleščec, iz podruma Bužić. Jako dobru (mineralnu!) graševinu s djurdjevačkih peskov ponudio je podravski proizvođač Matočec. Zanimljivost na etiketi: opis vina složen tako da prikazuje čašu!

Evo nekih upravo što u medijima javnog informiranja što na društvenim mrežama objavljenih štikleca o stupnju plemenitosti na koji ispod nekih etiketa nailaze naši potrošači kad kupuju boce s Bakhovim napitkom, citiram:

Nakon meda i maslinova ulja, na meti podvaljivača već su neko vrijeme i najvažnije sorte domaćeg vina: Graševina, Malvazija istarska i Plavac mali. Uvjereni da krivotvorenje vina nije iznimka nego već uhodani posao u kojemu se vrte milijuni litara i eura na štetu proizvođača (i potrošača! – primjedba Svijeta u Čaši!), domaći vinari obišli su neke od najvećih trgovačkih lanaca u nas, kupili sumnjive primjerke i dali ih na analizu. Rezultati su porazni: od sedam kupljenih vina – šest je bilo patvoreno! Rezultate analiza Graševina Croatica proslijedila je Državnom inspektoratu, Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu i Carinskoj upravi, no od institucija ni traga ni glasa…

            Tomislav Panenić, predsjednik regionalne organizacije vinogradara i vinara Graševina Croatica, ističe da su tržište preplavila vina loše kvalitete po cijeni po kojoj vino nije moguće proizvesti.

Hrvatsko zagorje – nezamislivo bez Stjepana Djurinskog i Borisa Drenškog Bodrena, dvaju majstora prvenstveno za visoke slatke predikate, te enologinje Jasminke Šaško ispred izletišta i vinarije Vuglec-breg,koja je prospektima i odgovarajućim brošurama umjela lijepo iskoristiti priliku za promidžbu cijelog objekta

Vuglec-breeg – pogled na izletište. Dolje: vinograd Vuglec-brega, sasvim dolje: jedan od odličnih brojnih specijaiteta iz kuhinje Vuglec-brega

– Uzeli smo s polica naših trgovačkih lanaca neka od sumnjivih vina i ostali zaprepašteni rezultatima. Mješavina je to nešto vina, puno vode, kiselina i dodanih alkohola, kazao je nekadašnji ministar gospodarstva o vinima koja su se prodavala u Intersparu i Kauflandu.

Lako zametnuti trag – Laboratorijska provjera Ana Laba iz Pančeva u susjednoj Srbiji, akreditiranog za analize ispitivanje kvalitete i autentičnosti hrane, pokazuje prisutnost dodane vode i/ili etanola botaničkog podrijetla od C4 industrijskih biljaka (kukuruz i/ili šećerna trska). Riječ je o uzorcima Graševine i Malvazije Istarske koje puni i stavlja na tržište KG Zelina, Graševine i Graševine 2022. Iločkih polja te Plavca malog 2019. koje proizvode i pune Vina Miličić. Pokazalo se da se bez iznimke masovno patvore sve naše najvažnije sorte vina – i graševina i istarska malvazija i plavac mali, te sorte imaju najveći promet pa je lako zametnuti trag pojedinog punjenja jer se brzo proda, i to većinom po akcijskim cijenama.

Kako svoj obiteljski podrum tako i cijeli zelinski kraj svjetlala je posebno Ivana Puhelek, enologinja na imanju Purek ali i zaposlenica pri Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, te, u najnovije vrijeme i – MAMA, dobila je sinčića. Ivana je predstavila novo vino kuće, nazvano Rex, tj. kralj. Ono je posvećeno ne, kako bi se lako pomislilo, sinu, za njega mama sprema novi pjenušac, Rex je za tatu Stjepana Puheleka Pureka, koji je iz hobija lovac I koji od divljači umije pripremiti fina jela, a tim jelima mnogo bolje od kraljevine i druge bijele kapjice pristaje stasiti crnjak, a to je upravo Rex, rađen od Merlota uz dodatak Cabernet sauvignona i Syraha, grožđe je svo iz Zelinskog vinogorja, većim dijelom iz novihih vinograda Purekovih a manji dio iz nasada u zakupu. Desno: Zelinsko vinogorje predstavljala je i kuća Litterarii iz Nespeša, nekadašnja Kurija Nespeš. Na slici su vlasnik i voditelj Goran Hanžek, te dinamična mlada zagrebačka predstavnica vinske trgovine Jana Košćec (suhiucasi)

            Premda nisu izravna opasnost za zdravlje, ”kreativne” mješavine krše zakonske propise o upotrebi zaštićenih oznaka, dopuštenim enološkim postupcima i obradi, označavanju, stavljanju na tržište, kao i trošarinama. Ukratko, ne odgovaraju minimalnim uvjetima kvalitete, a prodaju se ispod realnih troškova proizvodnje, tvrde vinari. Takva praksa ozbiljne proizvođače stavlja u nepovoljnu poziciju u pregovorima s trgovačkim lancima jer oni zahtijevaju slične razine cijena kao što ima patvoreno vino, što je, kažu, nemoguće ako je proizvodnja po slovu zakona. Zna li se da je najniža otkupna cijena grožđa prošle godine bila minimalno 70 centi po kilogramu, što znači da je samo vrijednost grožđa u litri vina 1 euro po kilogramu (iz kilograma grožđa dobije se oko 0,7 litara vina), pitaju kako je moguće da se litra vina na polici trgovačkih centara sa svim troškovima, od pakiranja do distribucije, prodaje po akcijskim cijenama bližim cijenama – litre vode?

Mlađa snaga i veteran – Nikica Katić klet Romić, te Marko Miklaužić vrlo dostojno su prezentirali Moslavinu i posebice njenu posebnost škrlet. Kod Katića posebno za istaknuti mješavinu Dragonada posvećenu djedu Dragi i baki Nadi te – sjajnu frankovku! Miklaužić je ponudio nekih sedam po tipu i stilu – suha i slatka mirna bijela, crnjak te pjenušac – različitih vrlo zanimljivih etiketa

Još jedan vrlo uspješni moslavački proizvođač vina – Tomislav Voštinić, u ovome trenutku razapet između voditelja Esplanadinog Bistròa Ivana Trbušića koji se sa sommelijerkom iz svoje ekipe posebno interesirao za njegov škrlet ali i za fina crna vina (od grožđa iz vinograda u zadarskom zaleđu!), te visokih gostiju – mr. Josipa Kraljičkovića, pročelnika za poljoprivredu Zagrebačke županije, i Mire Polovanca, predsjednika udruge Bregovita Hrvatska

_______________________________________

Škrlet koji izbija u prvi plan: PUKLI KAMEN i DVIJE RUŽE! –  Nije iz vinarske obitelji i nije naslijedio vinograde, iskustvo, znanje, tehnologiju i sve ono što baštini druga, treća ili koja već generacija vinara. Morao je krenuti od nule. Ekološki pristup otežava mu proizvodnju, ali to je nešto od čega se ne želi odmaknuti. I ima pravo, jer ono što ponudi u čaši posebnošću i kakvoćom nadilazi mnoga (konvencionalna) ostvarenja dugogodišnjih profesionalaca u branši. Riječ je o Igoru Ivaniću, koji vinariju ima u Kutini, i proizvodi, logično za spomenuti kraj, škrlet i crni pinot. Škrlet mu je, s razlogom, pod nazivom Pukli kamen, a crni pinot pod nazivom Dvije ruže. Vina, s tri hektara vinograda u programu eko-produkcije predstavljena su, zahvaljujući zalaganju viskog novinara Ive Kozarčanina i sommelijera Tome Jakopovića koji drže portal Vinski klub, na posebnoj radionici. Radilo se o tri berbe škrleta i četiri berbe pinota crnoga.

Igor Ivanić, škrleti Pukli kamen i crni pinoti Dvije ruže, te voditelji prezentacije novinar vinski pisac Ivo Kozarčanin i sommelier Tomo Jakopović

 Vino je ne samo poljoprivredni proizvod, ono predstavlja životnu filozofiju. Moja su vina školovana s poštovanjem prema posebnostima vinograda. U konačnici, ona izražavaju karakter našeg vinogorja.Tako govori Igor Ivanić koji je u svojoj vinariji u Kutini prvo vino napravio iz berbe 2010. Danas Igor ima tri hektara vinograda u kojima dominiraju Pinot crni i Škrlet. Svi vinogradi su u sustavu ekološke proizvodnje. Na predstavljanje je Igor donio tri škrleta i četiri crna pinota. I oduševio nazočne vinske profesionalce i zanesenjake.

Škrlete puni pod etiketom Pukli kamen. Naziv je odabrao prema legendi iz Garić-grada. Podno ruševina staroga grada Garića na Moslavačkoj gori ogromna je stijena koja izgleda kao da je posred nje urezan trag kotača. Narod je naziva Pukli kamen. Legenda kaže kako je nastala prilikom gradnje grada Garića. Pukli je kamen, samo u puno manjikomadima, Igor pronašao u tlu u vinogradu u kojem je sadio škrlet. Dao mu je to ideju za naziv vina.

Škrleti su minimalno macerirani, ali po boji i filozofiji svakako spadaju u jantarna vina. Berbe 2020 i 2021. jako su slične, u njima se (još) osjeti malo veći utjecaj hrasta. Škrlet 2020. Od svih je najdublji i najkompleksniji, izražene je svježe te finog i mirisa i okusa. Ima još prostora za razvoj. Berba 2022. je od vrlo zrelog grožđa što se primjećuje po više alkohola te aromi koja je nešto slabijeg intenziteta, ali vrlo uvjerljivo na kolosijeku sorte.

Crne pinote Ivanić naziva izrazom Dvije ruže. Isprva su na početku vinograda doista bile dvije ruže, a sad ih je tri, naziv međutim ostaje stari. Crni pinot  2022. iznimno je moćan, ozbiljne strukture i duboke boje, naglašenih aroma višnje i zrele trešnje. Okus je sljediv. Tanini mu daju čvrst gard, a ukupna kiselost lijepu svježinu. Vrlo zanimljivo vino! Bravo, Igore! ♣

____________________________________________

ŠkrletOvO 2024 u Ivanić-Gradu, Hotel Sport, subota 06.04. od 16h. Organizatori: TZ Ivanić-Grada i Udruga škrlet Moslavina,  koordinatori projekta: vinska promotorica Ivana Pranjić i Janko Kezele, Udruga škrlet Moslavina. Voditelj stručnog programa: izv.prof.dr.sc. Zvjezdana Marković.  Voditelj radionice: sommelier Tomo Jakopović

Moslavac Ivica Florijanović pohvalio se sa svojima mirnim bijelim i ružičastim vinom i s pjenušcima, od zadovoljstva je naprosto sjao jer njegov je Škrlet Mons Claudius na Decanterovu ocjenjivanju 2023 osvojio zlatnu medalju! Čestitamo. Desno: Ivan Frlan iz znane vivodinske ugostiteljske i vinogradarske obitelji, voditelj, sa suprugom Marijom, vrlo posjećenog restorana s odličnom hranom, naročito, u sezoni, na bazi janjetine, u posljenje vrijeme najozbiljnije kreće I vinskim putem, pokazao je to s jako dobrim crnim pinotom skojim upravo izlazi ba tržište

Josip Vrbanek prezentirao je žumberački vinski kraj. Iskusni majstor vjeran je tradiciji, s jedne strane što se tiče ponude bijeloga vina – većinu produkcije čine mu chardonnay, sauvignon, sivi pinot i graševina, a što se tiče tradicije posvetio se njegovanju organoleptički inače odlične crne sorte koja je uz Frankovku i znak toga kraja, a riječ je o kultivaru Lovrijenac, u originalu Saint Laurent

Panenić je rezolutan: “Ne mogu ne postaviti pitanje je li stvarno izrazito niska cijena dovoljan argument da trgovci stave na policu, a kupci konzumiraju vina koja su manipulirana i lako mogu imati negativne posljedice. Bojim se da su se dorađivači vina, jer ih ne mogu nazvati proizvođačima, previše zaigrali, vidjevši takav prostor na našem tržištu te uspostavili za njih odličan izvor prihoda. Moramo skinuti rukavice, više nema prostora ni za ignoriranje problema ni za popuštanje. Tko god bude umanjivao problem, nema dobre namjere prema hrvatskim vinarima.” Napominje da razumije želju svakog trgovca da na policama ima proizvode s posebno niskim cijenama privlačne kupcima koje ističu u akcijskim katalozima, ali ako je vino ispod najniže moguće proizvodne cijene, nešto nije u redu. “Naši proizvodni inputi nisu nepoznanica i vrlo je lako izračunati kolika je proizvodna cijena. Ali, kad nestanu svi objektivni kriteriji, onda na policama po najnižim cijenama kupcima možete ponuditi samo patvorena i lažirana vina”, oštar je Panenić.

Rezultate analiza u prvim danima siječnja Graševina Croatica proslijedila je Državnom inspektoratu, Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu te Carinskoj upravi. Gotovo dva mjeseca kasnije, od institucija ni traga ni glasa. Iz Agencije za poljoprivredu “lopticu” prebacuju na Državni inspektorat. “HAPIH na zahtjev DIRH-a provodi laboratorijske analize uzoraka proizvoda, uključujući i vina, koji su uzorkovani tijekom provedbe službenih kontrola DIRH-a te na osnovu rezultata analiza izdaje mišljenje. Državni inspektorat RH također je nadležan za opozive i povlačenja proizvoda s tržišta”, kažu. Iz Carinske uprave, nadležne za trošarine, kažu da je prijava proslijeđena na “postupanje u područne carinske urede koji će provesti nadzorne aktivnosti”.

SLAVONIJA! Je li ih ikad itko uspio snimiti zajedno na jednome mjestu? Znanom majstoru fotografije Marku Čoliću pošlo je to za rukom! Velemajstori i elita ne samo slavonske, nego i hrvatske enologije! Slijeva su Ivan Marinclin, glavni enolog Kutjevačkog podruma, Đakovčanin mr. Franjo Francem koji je dugo godina bio na čelu vinske proizvodnje Badela 1962 kad je ta tvrtka bila najmoćnija, te koji je jedno vrijeme sudjelovao i u kreiranju vina Đakovačke nadbiskupije, pa Ivica Perak, svojedobno glavni enolog Kutjevačkog podruma a sada već dosta godina vrlo uspješni individualni proizvođač, potom doc.dr.sc. Josip Mesić, u proizvodnji vina na kormilu podruma požeškog Fakulteta za turizam i ruralni razvoj (prije: Požeško veleučilište), te legenda Vlado Krauthaker, također nekad davno (prije Peraka) glavni enolog Kutjevačkog podruma a od 1992. individualni proizvođač. Bogme – imalo se što kušati! (Marko Čolić)

No, provodi li inspekcija nadzor ili ne, u Državnom inspektoratu nisu htjeli decidirano odgovoriti. Ističu da se zaprimljene predstavke “mogu koristiti” kao povod za obavljanje nadzora. “Ako se (…) obavi inspekcijski nadzor, podnositelja se nakon završetka nadzora u pisanom obliku obavještava o utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim mjerama”, poručuju. Na zamolbu da pojasne znači li to da nadzor uopće nije proveden ili je u tijeku, nismo dobili jasan odgovor. Znakovito kažu da se uzorkovano vino na analizu dostavlja u ovlašteni laboratorij, a njihov popis objavljen je na internetskoj stranici Europske komisije. Na pitanje znači li referiranje na njih da ne uzimaju u obzir analize laboratorija koji nije na tom popisu, poput spomenutog iz Pančeva kojem su se obratili domaći vinari, kažu: “Poljoprivredna inspekcija dužna je službene uzorke vina dostavljati u ovlaštene laboratorije (…), a uvidom je vidljivo da laboratorij iz Vašega upita nije na popisu.”

Koliko god Slavonci i Podunavci bili složni u veličanju Graševine (sorta) i svoje graševine (vino), toliko se rado diče, s razlogom!, i s drugim, ne samo bijelim sortama i vinima (sivi pinot, chardonnay, sauvignon…), a sve su upečatljiviji i na područja crnjaka, eto Jasna Antunović iz Erduta nedavno je izašla s izvrsnim Cabernet francom, a Iločanin Buhač, ovdje na slici u društvu s našom vrlo aktivnom vinskom prezentericom prof. Marijom Vukelić (Zlatne riječi), već dugo u svojoj ponudi dosta, i s razlogom, forsira npr. merlot (Merlot Liska!!)… (Marko Čolić)

___________________________________________________________

Akademska vina Zlatne doline

VINUM ACADEMICOM iz VALLIS AUREE – Akademsko vino: što li je sad to? Naziv vrlo ambiciozan i zahtjevan, obvezujuć, latinski izričaj još pojačava važnost i vrijednost. Vinum academicum najavljuje se kao nešto novo iako, zapravo, suštinski uopće – nije novo! Bakhov nektar, sada eto, po najnovijemu, Vinum academicum, proizvod je što dolazi iz blagoslovljene Vallis auree odnosno Zlatne doline oko slavonske Požege (Požeška odnosno Zlatna dolina jedan je od nazjnačajnijih vinogradarskih krajeva Hrvatske, povijest uzgoja vinove loze na ovom prostoru seže još od Rimljana, koji su je i nazvali Zlatnom tj. Vallis Aurea), naime još i prije nego što je prije nekog vremena za promidžbene svrhe kršteno svojevrsnom akademskom titulom na latinskom jeziku izlazilo je s katastarski istog vinogradarskog posjeda kao što je to i danas, samo tada je kao vlasnik slovilo Požeško sveučilište, a po novome je to požeški Fakultet turizma i ruralnog razvoja u sklopu sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Prezenteri, ispred požeškog Fakulteta turizma i enogastronomije: Josip Mesić, Berislav Andrlić i Tomislav Soldo. Desno: puni gusti snažni Merlot 2020 – bez malolaktike…

Najboljim vinom degustacije pokazao se Cabernet sauvignon 2018, jako dobar bio je i Syrah 2011

Glavna zgrada institucije nalazi se u Požegi, a Nastavno-istraživalačka baza Vinum Academicum s vinogradom u Podgorju, prerada grožđa i produkcija vina i dalje je u podrumu Veleučilišta u gradu Požega. Institucionalni zaokret učinjen je, objašnjeno je, s obzirom na bitan porast značenja turizma kao gospodarske grane u nas i u kopnenom dijelu zemlje, tako da sadašnja visokoškolska ustanova nudi ne samo studij turizma na određeni naćin općenito nego i, posebno, studije na teme eno-gastronomije, zatim elektroničkog poslovanja i programskog inženjerstva, te računovodstva.

Vinum academicum u Zagreb su, u vinoteku diWine što je vodi Irena Lučić, došli predstaviti enolog doc.dr.sc Josip Mesić, koji je vodio proizvodnju vina i prije, zatim doc.dr.sc Berislav Andrlić, prodekan za razvoj i poslovanje, inicijator (re)dizajna brenda Vinum Academicum, te nastavnik Tomislav Soldo, dipl.ing.

Na ukupno osam hektara površine, studenti požeškog Fakulteta turizma i ruralnog razvoja, brinu, dakako uz stručni nadzor profesora i mentora, o uzgoju 12 internacionalnih kultivara vinove loze. Uz najznačajniju, domicilnu Graševinu, tu su još Sauvignon blanc, Pinot bijeli, Pinot sivi, Chardonnay, Muškat žuti (čudno mi je da graševine u koju se inače kunu svi u Slavoniji, nije bilo – barem ne u službenom dijeu programa – na ovome kušanju), te Merlot, Pinot crni, Zweigelt, Cabernet sauvignon i Syrah. Još iz vremena dok je imanje bilo pod Veleučilištem u Požegi pamtim kakvoću posebno crnih vina, rado se po dobru sjećam syraha iz onog vremena. Na degustaciji sada u klubu diWine od bijelih su mi mi se najviše dopali Chardonnay 2021 (mješavina chardonnaya njegovanih u različitim tipovima bačava, suho, 14,5 vol %) i Sivi pinot 2022 (12,5 vol%), bijeli pinot  iz berbe 2022 pokazao je lijepu sortnu aromu ali rađen je, rekao bih na žalost, donekle pomodno, kao polusladak te s 11,5 vol %. Skladnime i ugodnim, punim i vrlo živim te nimalo dosadnime kako inače on zna biti u mnogo slučajeva i pogotovu kad je s visokim alkoholom (14,5 vol%)  predstavio se Merlot 2020, enolog Josip Mesić pojasnio je da kod njega NIJE rađena malolaktika i to mu je dobro došlo. Odličan mi je bio Cabernet sauvignon 2018 s 15 vol % (prinos: 1 kg po trsu), sortno tipičan, odmah prepoznatljiv, snažan, pun, konkretan, elegantan, sjajan kao pratitelj krepke hrane ali i prikladan kao tzv. vino meditacije. Na kraju, poslužena su dva syraha, jedan od berbe 2013 a jedan iz 2011, ovaj stariji pokazao se u jako jako dobrom svjetlu, mnogo boljime od dvije godine mlađeg brata (brojka 13 kao završetak oznake o godištu berbe?!). Crni pinot ponuđen nam je, neočekivano, u verziji slatkog visokog predikata (izborna berba). S obzirom na kakvoću kušanih vina ne iznenađuje to da su studenti ovog Studija, a koji inače aktivno sudjeluju u Erasmus programima, osvojili brojne nagrade na razini EU, i naročito području sljubljivanja hrane i vina. Šteta je što prezentaciji, kad je već u pitanju izraz Vinum academicum, nije prisustvovao i netko od profesora sa zagrebačkog Agronmskog fakulteta – Odjela za vinogradarstvo i vinarstvo, koji su imali svoje prste u podizanju kakvoće vina baš i u Zlatnoj dolini, primjerice kroz provedbu klonske selekcije Graševine…

U diWineu nazočna publika – pretežito novinari, bilo je i enologa, šteta što nije bio i neki od profesora sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakuteta…

– Proizvedena vina već otprije su na glasu po visokoj kakvoći, pa i logično je da se kao visokoškolska ustanova trudimo ponuditi što bolju kakvoću. Iako imamo dosta vjernih nam kupaca,  smatramo da na tržištu zavrjeđujemo i bolji status, a da bismo ga i postigli moramo više poraditi na promidžbi, kako bismo na širem tržištu postali vidljiviji. Istaknuo bih i to da snažnijim brendiranjem ovih vina možemo i značajnijim intenzitetom na domaćem ali i inozemnom planu učinkovito širiti i glas o uspjesima naših studenata. Dali smo si truda i glede novog vizuala naših vina, naime za kreaciju dizajna novih etiketa angažirali smo znanog majstora Vanju Cuculića – kazao je doc.dr.sc  Berislav Andrlić, pun optimizma u povećanje količine plasmana i to s razlogom na čvrstom temelju što ga čine i vrlo povoljne maloprodajne cijene buteljama, nijedna od spomenutih sada kunih butelja ne prelazi mpc. od devet eura!

Određene vinske etikete Vinum Academicum mogu se pronaći i na vinskoj karti diWine Bara po vrlo ugodnim cijenama – naglasila je Irena Lučić. ♣

____________________________________________________

Dok čekaju reakcije nadležnih, u Graševini Croatici već najavljuju da će uzrokovanja proširiti i na sve ostale velike trgovačke lance. “U razgovoru smo s jednim od najjačih EU laboratorija koji je spreman pomoći nam u nastavku našeg istraživanja jer kod nas nije bitno kakvo je vino već kako funkcionira administracija i tako u krug. Svjesni smo da ćemo se naći pod snažnim pritiskom i negiranjima stvarnosti koju smo utvrdili, ali činjenice su neupitne i nećemo pokleknuti”, kaže Panenić.

 Reputacijske štete – U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 144 milijuna kilograma grožđa od kojih se dobije oko 100 milijuna litara vina, dok oko 25 milijuna litara stigne iz uvoza. Maloprodajni lanci važan su kanal distribucije jer se kroz njih plasira oko 35 milijuna litara vina. Prema podacima AC Nielsena za 2019./2020., velika PET pakiranja i bag-in-box čine 70 posto prodaje, a ona su najčešće na akcijskim prodajama.

Dok inspekcije šute, potrošače se svakodnevno zavarava, proizvođači i proračun trpe štete (o reputacijskoj da i ne govorimo), a proizvodnja vina kontinuirano pada. U posljednjih 20-ak godina površine pod vinogradima pale su s 58 tisuća hektara na danas manje od 17 tisuća hektara. Trend je jasan, Hrvatska polako nestaje s vinske karte svijeta pa bi, umjesto prebacivanja odgovornosti, država za početak mogla urediti nered koji vlada na tržištu.

Uz Dan zaljubljenih

LJUBAVNA VINA u VALENTINOVU IZBORU

  Veljača, odavna u narodu znana kao mjesec ljubavi i po tome da mački ne spiju,,,, jer imaju vražjeg posla, nazvana je i razdobljem Valentinova kraljevanja. U najnovije vrijeme veljača je osjetno i u znaku plemente kapljice, naime februarsko razdoblje – osobito je to vidljivo baš i ove godine! – vrvi događanjima vezanima uz Bakhov nektar. S obzirom na 14. veljače koji je proglašen Danom zaljubljenih, logično je bilo da se, kao vrijedna savjetodavna pomoć potrošačima, baš uoči tog posebnog datuma organzira i strukovni izbor najboljih vina s kojima i te kako vrijedi proslaviti Ljubav i adekvatno zasladiti rane dobivene od Amorovih strelica.

Butelje s vinima podvrgnutima kušanju i ocjeni, te članovi Valentinskog ocjenjivačkog žirija Michelle Božičević, Željko Suhadolnik, Marija Vukelić, Vitomir Andrić, Ariana Lučić, Kruno Filipović i Marija Miošić Greblički (Julio Frangen)

U savjetodavnu preporuku baš tik uz Valentinovo 2024 uključila se ekipa dobrih poznavatelja čudesnog Dionizova napitka nazvana Vinske zvijezde, riječ je o ocjenjivačkom sudu koji se eto upravo 10 godina (kao službeni početak bilježi se 13. veljače 2014.!) sustavno bavi degustaijama i vrednovanjem vina uzetih s aktualnog tržišta u nas. U zagrebačkom restoranu Vinodol komisija Vinske zvijezde, redovito sastavljena od enologa, apsolvenata enologije na fakultetu, sommelijera, vinskih novinara, promotora vina i trgovaca vinom…, neposredno prije ovogodišnjeg Valentinovoga održala je degustacijsku seansu sa – s aktualnog tržišta a unutar zajedničkog nazivnika Ljubavna vina – pomno izabranim uzoracima za koje se tražilo da stilom, izvedbom i kakvoćom odgovaraju temi, smisao je bio dati svježu preporuku za uživanje ne samo na dan sv. Valentina nego i za kasnije, u drugim danima, a u svakom slučaju u delikatnim trenucima pojačanog – ali veselog – rada srca. Što bi rekli Francuzi: Il y a deux choses, – l’amour et la rose, la rose pour un jour, l’amour pour toujours (=postoje dvije stvari: ljubav i ruža, ruža za jedan dan a ljubav zauvijek)…         

Ekipa koju smo bili utemeljili Vitomir Andrić, urednik u Večernjem listu, pa Ivo Kozarčanin, znan kao, svojedobno, urednik u novinama 24 sata i u Jutarnjem listu, te ja, Željko Suhadolnik kao glavni urednik revije Svijet u Čaši, a koju posljednjih godina uspješno predvodi profesorica francuskog i talijanskog jezika Marija Vukelić, školovana na temu vina i nositeljica više diploma WSET-a i uspješna promotorica Bakhova nektara, ambiciozna organizatorica značajnijih prezentacija na temu plemenite kapljice, okupila se na degustaciji u znanom zagrebačkom restoranu Vinodol, hramu dobre kuhnje u središtu Metropole. Senzibilna prof. Vukelić pozvala je i nas trojicu utemeljitelja Vinskih zvijezda da uz 10-gdišnji jubilej uveličano seansu, a odazvali smo se Vito Andrić i ja, na žalost Ivo Kozarčanin nije došao… Uz nas dvojicu te dakako prof. Mariju Vukelić (s certifikatima Wset2 i vinar/vinogradar Agronomskog u Zagrebu) kao domaćina i kao predsjednicu Komisije, ostali članovi sedmeročlanog kušačkog ansambla ovaj put bili su enologinja Mare Miošić Greblički mag.agr, zatim Arijana Lučić, studentica (tik pred diplomom) pete godine Vinogradarstva i Vinarstva na Agronomskom Fakultetu u Zagrebu, Michelle Božičević, novinarka s vinskom edukacijom (HSK1, WSET2), te znalac i vinski promotor i predavač o vinu Kruno Filipović (WSET3). Vina je posluživao iskusni Vinodolov konobar i sommelier Damir Tomić.

Marija Vukelić potrudila se skupiti nešto više od 20 uzoraka vina što svojim izričajem odgovaraju zahtjevima spomenutog naslova teme, dakle da imaju izraženije ono što bi moglo pripadati afrodizijačkim svojstvima. Bitno je bilo to da vina budu osebujna, maksimalno kompleksna, snažna i puna, upečatljiva, i u stanju da izazovu mnogo emocija, da kakvoćom budu uvjerljivo pri vrhu unutar svoje kategorije, tipologije te sorte i geografskog prostora odakle dolaze.

________________________

Vinske zvijezde na početku svojega djelovanja prije deset godina, ocjenjivači na slici su, uz trio Andrić, Kozarčanin i Suhadolnik, Ivan Dropuljić, Velimir Korak, Jasminka Šaško i Helena Čegec, tadašnja Vinska kraljica Zagrebačke županije

VINSKE ZVIJEZDE – Ocjenjivanje je s prijateljima novinarima osmislio Vito Andrić kao vinski putokaz i preporuku potrošačima, vinskim ljubiteljima, što je i danas primarna zadaća projekta. Vinari se pozivaju na sudjelovanje putem objava na društvenim mrežama projekta, vina (do 25 uzoraka) se ocjenjuju naslijepo i javno, u restoranima-partnerima, a svi ocjenjivači imaju vinsku naobrazbu. Voditeljica projekta od 2018. je Marija Vukelić, profesorica francuskog i talijanskog po struci, ali i velika zaljubljenica u vino koja stalnim dodatnim educiranjem (sebe i drugih) pridonosi širenju kulture stola kontinuirano zadnjih 15 godina. U stalnom timu projekta su još enolog Saša Zec te fotograf  Julio Frangen. Dodatno, zadnjih je godina veća pozornost i važnost daje se mladim ocjenjivačima koji su vinski fakultetski školovani i djeluju u vinskom svijetu.

_________________________________

Na kušanje u Vinodolu ponuđena su vina unutar kategorija mirna bijela i mirna crna te desertna. Neka od vina bila su vrlo snažna i alkoholno jaka, a neka su bila nešto laganija i nježnija, za mlađu publiku. Sorte različite i zanimljive npr. Malvazija istarska, Maraština i Chardonnay, pa crne – Plavka, Trnak,, Plavac mali, Syrah, Cabernet sauvignon te Malvazija crna (Malvasia nera), Muškat ruža i Pinot crni, neka vina bila su mješavine sorata!

Inače, preporuka sa strane bila je da se na ovom valentinskom ocjenjivanju svakako nađu još i dugo macerirana i u bačvi dugo odležavana kapljica od bijelih sorata (jantarna ili amber vina), ali da zastupljeni svakako budu i vrhunski pjenušci, k tome neka razmišljanja išla su i u pravcu toga da se u poruci prema javnosti istaknu i neka vina koja bi posebno dobro prijala uz čokoladu, dakako također visokokvalitetne kategorije i tamnu, međutim, na žalost, pjenušaca, klasičnih jantarnih vina a ni spajanja vina i čokolade sada nije bilo, možda je to čak namjerno ipak ostavljeno uz neku novu prigodnu degustaciju i vrednovanje.

__________________________________

VINSKE ZVIJEZDE – O projektu ♣  PRAVILNIK: Ocjenjivanje je pozivno, tj. vinari se pozivaju na sudjelovanje ili se sami prijave prateći objave na Facebook stranici. Ocjene su potpuno neovisne nisu sponzorirane. Komisija zasjeda javno, u ugostiteljskim objektima. Stručni žiri kao ocjenjivači čine enolozi, vinari, vinski znanstvenici, ugostitelji, sommelieri, vinski trgovci, specijalizirani novinari. Ocjenjuju se vina s hrvatskog tržišta, metodom OIV 100 bodova.

Ocjenjivanje je naslijepo. Kušači o uzorcima znaju samo godina berbe, alkohol i kategoriju prema ostatku šećera. Od ocjenjivača se traži i da ukratko opišu svaki ocijenjeni uzrak. Javno se objavljuju zlatna i srebrna priznanja. Cijene vrijede na dan ocjenjivanja.

_____________________________

Evo i rezultata – Koja su najbolje ocijenjena ljubavna vina 2024?

VELIKO ZLATO  osvojio je Degrassijev Pinot noir Contarini 2016 (96/100 bodova), drugi je Hilićev Dingač Excellence 2018 a treći Polettijev Cabernet Sauvignon 2017 !

PET zvjezdica *****  (95-98,9):

PINOT NOIR CONTARINI 2016 – Degrassi

Tri najbolje ocijenjena vina: Degrassijev Pinot noir Contarini 2016 osvojio je 96 bodova, drugi je Hilićev Dingač Excellence 2018 (94; ja osobno dao sam mu 99/100 bodova), a treći Polettijev Cabernet Sauvignon 2017 (93) (Julio Frangen)

ČETIRI  zvjezdice **** (90-94,9):

DINGAČ EXCELLENCE 2018 – Hilić; CABERNET SAUVIGNON 2017 – Poletti; TRNAK 2020 – Gašpar; NERA / MALVASIA CRNA 2018 – Tomaz; AGRON Trnjak 2021 – Prović; OŠRO 2019 – Ventus; SYRAH 2016 – Slamić;  KARIZMA 2020 – Petrač; CUVEE BORA 2019 – Bora ; MUŠKAT RUŽA 2021 – Bernobić

Trnjak Agron 2021 od Monike Prović, Trnak 2020 od Gašpara, Cuvee Bora 2019, Oštro 2019 Ventus

TRI zvjezdice *** (bodovi: 85 – 89,9)

Stara Dama 2022 – Vin de Garage Karleuša, Rijeka; Filomena 2022 – vina Anđelini; Dika Maraština sur lie 2021 – vinarija Điko;  Chardonnay 2018 – Miklaužić; Plavka 2021 – Delmati; Sibernet 2019 – Siber

Nakon ocjenjivanja, restoran Vinodol počastio je članove komisije ukusnim ručkom, posebnom osmišljenim jelovnikom u kojemu su bili: parfe od pačje jetrice s gelom od mandarine na brioche pecivu; marinirani (otkošteni) kotlet svinje sa sezonskim prilogom i lisnatom salatom te s desertom – torticom od vanilije i maline s biskvitom od pistacija

 U ovoj godini Vinske zvijezde planiraju još pet zagrebačkih ocjenjivanja (uz proljetno i ružičasto, još i ljetno, jesensko i blagdansko) te veliko hvarsko ocjenjivanje – 6. Jelsa Summer Wine Tasting na tradicionalnoj jelšanskoj Fešti vina, potkraj kolovoza. Vinske zvijedze najavljuju još neke novosti u projektu o kojima će biti riječi uskoro na stranicama na društvenim mrežama vinskezvijezde  

Pred Valentinovim vratima

GIFTERIJA ZA ZALJUBLJNENE

Gifterija ili – GifteRaj?  GifteRaj zvuči nekako pitomo, nježno… Za Anu i Ivu bi baš pasao GifteRaj, no taj izraz već je bio, čujem, zauzet, tržišno zaštićen, očito cure se, s odlukom o tome čime će se poslovno baviti, nisu probudile dovoljno rano da se domognu mogućnosti korištenja rekao bih primjerenije englesko-kajkavske izvedenice… Međutim odozgor ipak stigla je potpora, u poslovnom smislu dolazi do, rekao bih, dugog spoja Gifterije s portalom Vinski klub, koji se s s Bakhovim nektarom, snažnim protagonistom baš i u trenucima darivanja i trenucima slavlja, bavi na vrlo ozbiljan način, i te kako značajan u edukativnom (pij malo!!….ako si nemreš priuštit ono skupo!!!) a kroz to i u hedonističkom i poslovnom smislu (…ali pij jako dobro!) koristan način. Javna obznana bliskog susreta bila je ovih dana u za ugostiteljstvo otvorenim prostorima izborom pića vrlo bogate vinoteke Wine & Friends u zagrebačkoj četvrti gdje je su s jedne strane veliki trgovački centar Point a s druge strane mesnica s raskošnom ponudom zagorskog mesara i ugostitelja Graše.

Ana i Iva, osnivačice Gifterije, uz dio proizvda što ih nude u svojim poklon-paketima. Dva lijepa vina poslužile su na pressici priređenoj ovih dana da pokažu s čime sve raspolažu u poklon paketima što će dodatno oraspoložiti dobitnike od Valentinova i Dan zaljubljenih pa dalje. Među ostalime tu su ružičasti pjenušac Rosula proizvođača Željka Kosa iz Zeline i cuvée Kalebić 2018 od sorata Dobričić, Crljenak i Plavac mali i od šoltanskog proizvođača Kalebića

Ana i Iva, osnivačice Gifterije, uz dio proizvda što ih nude u svojim poklon-paketima. Dva lijepa vina poslužile su na pressici priređenoj ovih dana da pokažu s čime sve raspolažu u poklon paketima što će dodatno oraspoložiti dobitnike od Valentinova i Dan zaljubljenih pa dalje. Među ostalime tu su ružičasti pjenušac Rosula proizvođača Željka Kosa iz Zeline i cuvée Kalebić 2018 od sorata Dobričić, Crljenak i Plavac mali i od šoltanskog proizvođača Kalebića

Ana Plazibat i Iva Špalj odlučile su se, kako su mi rekle, poslovno razvijati kroz zajedničku tvrtku Gifteria s ponudom, kako engleski dio naziva sugerira, različitih darova – artikala uglavnom s hedonističkim predznakom – a iz produkcije manjih domaćih afirmiranih obiteljskih pogona i u ekskluzivnim pakiranjima. Zasad još nemaju maloprodajni dućan.

Poklon-paketići Gifterija

– Želja nam je neodlučnima pružiti pomoć pri izboru darova na višoj razini pa smo se, primijetivši da među publikom ima nogo zainteresiranih za neke ekskluzivnije poklone, odlučili posvetiti osmišljavanju različitih prigodnih poklon-paketa s posebno izabranim proizvodima da tako kažem više kategorije.  Niste sigurni što bi bio sadržaj poklona i nemate ideju što s čime kombinirati, kako najbolje izabrati sadržaj paketa? Mi smo tu da pomognemo, da učinimo to za vas. Imate budžet i znate koliko vam paketa treba, a nemate vremena za traženje? Dajemo vam nekoliko prijedloga, vi samo morate izabrati. Pomažemo tvrtkama kako se zahvaliti svojim poslovnim partnerima, distributerima, dobavljačima, zaposlenicima kroz jedinstvene poklon pakete kao znak važnosti svake karike u poslovnom lancu. Željno iščekivano doba godine upotpunjujemo toplim, ugodnim i veselim i vrlo okusnim poklonima. Osiguravamo zanimljive i kreativne poklone po čemu će vas se zapamtiti. S obzirom da u ponudi imamo dosta delicija iz proizvodnje opg-ova posebno se koncentriram na to da naručeni proizvodi budu dostavljeni odmah, dok su još posve svježi – kažu gotovo u glas Ana i Iva.

Gifterija i Vinski klub zajedno: Ivo Kozarčanin, Ana Plazibat, Iva te Tomo Jakopović

U različitim ukusnim i okusnim pakiranjima darova zapazili smo na pressici razne čajeve, balzamski ocat od aronije, maslinovo ulje extra vrgine, razne kolačićie, pakiranja sa sirevima,  aromatiziranu sol, male staklenke s ljutim umaci, pekmeze, butelje vina i pjenušaca, destilate, sapuni domaće proizvodnje, svjećice…

– Prigoda je mnogo a s nama pokloni postaju nezaboravne uspomene – naglasila je Iva, i napomenula kako je u planu uskoro otvoriti i maloprodajni punkt gdje bi prekaljeni Ivo Kozarčann i Tomo Jakopović iz Vinskog kluba povremeno mogli održati i kakvu atraktivnu eno-gastro radionicu obvezno i s  edukativnom notom. 

Malo i Veliko kuša(va)nje – burna zagrebačka vinska veljača!…

PETIT & GRAND VINART TASTINGS 2024

Pred nama je, bogme, bila vrlo burna vinska veljača, ali svatko je lako zaboravio na sigurnosne rizike kad je imao prilike uživati u nesvakidašnjem jedrenju najavljenom rutom što se proteže ekskluzivnim prostorima odnosno dotiče ih, te tu nudi izabrane izvrsne proizvode. Nakon kratkog predaha od siječanjskog škrgutavog druženja na snijegu sa sv. Vinkom, na spomenuto putovanje s agencijom Vinart krenulo se 10. veljače na Petit Tastingu u udobnom zagrebačkom Petom kupeu. Cijena cjelodnevne karte za ulaz bila je 50 €. Prvi dio putovanja toga dana nazvan je Otkrivanje (Discovery), a drugi – Icons (Ikone) obećavao je susret s vinskim ikonama. Slijedio je kratak predah, a onda je, u svečanom ambijentu luksuznog hotela Esplanade Zagreb, na red došao Grand Tasting s mamećim radionicama 22. i 23. te 27., 28. i 29. veljače, eto radi dodatnog užitka putnika veljača je ove godine obuhvatila još jedan dan!!  A da, ne daj Bože!, ne bude kakva pauza do početka marčane bure, u ambijentu Laube predviđena je nova postaja, uz zaustavljanje 1. i 2. ožujka.  Konkurencija ne spava i, kako je već bilo najavljeno, svoj program i VAPT ponudio je 1.  ožujka u  hotelu Hilton Garden Inn!…

No, da se vratim Vinartu i njegovoj akciji: uvodno govori glavni i odgovorni – Saša Špiranec, širokoj publici znan kao vinski novinar (Jutarnji list), degustator i ocjenjivač na domaćim ali i najpoznatijim svjetskim vrednovanjima plemenite kapljice, te kao pokretač, u nas, brojnih zapaženih akcija i događanja posvećenih vinu i gastronomiji:

– Ovogodišnji 9. po redu Vinart Grand Tasting predvidjeli smo u četiri povezane vinske manifestacije, neke i na novim lokacijama u Zagrebu. Priredbe su dijelom namijenjene širokoj publici ljubitelja vina i vinskih entuzijasta, a dijelom poslovnim posjetiteljima. Program je, dakle, startao 10. veljače s Vinart Petit Tastingom, ove godine u klubu Peti Kupe. Riječ je o vrlo malom i ekskluzivnom promenadnom kušanju pomno odabranih vina, a posebnost ovogodišnjeg Petit Tastinga upravo je selekcija vina što ih je, kako je naknadno objavljeno, nominiralo 25 vodećih sommeliera i vinskih stručnjaka iz Hrvatske. Petit Tasting sastoji se, ponovit ću, od dva trosatna dijela, prvi – Discovery session od 13 do 16 sati bio je zamišljen da omogući posjetiteljima upoznavanje s vinima iznimne kvalitete koja imaju potencijal u budućnosti postati zlatni standard, ikone. Cijena ulaznice: 25 €.  U drugome dijelu, nazvanome Icons session od 17 do 20 sati posjetitelji su imali priliku kušati vina što su obilježila vinsku scenu Hrvatske, odabrana ovdje i kako bi pokazala svoj kolekcionarski potencijal.

EVO ME NA  PETIT TASTINGU u simpatičnom ambijentu objekta Peti kupe, u susjedstvu koncertne dvorane Vatroslav Lisinski. Ideja da se jednom godišnje publici ponudi revija Otkrića/Discovery i Ikona/Icons jako dobra, to svakako može mnogo pomoći edukaciji potrošača glede plemenite kapljice. A za EDUKACIJU nužne su INFORMACIJE. Upravo u tom kontekstu pohvalio bih i to što je na svakom izlagačkm punktu uz predstavljeno vino postavljena vrlo uočljiva – ali ne i prevelika – ploča s osnovnim podacima o kapljici: punim nazivom vina i s navodima godišta berbe, porijekla (vinogorje, naziv vinograda, redovna odnsno kasna berba…), tipa i vrste (suho, s ostatkom sladora, desertno, pjenušavo), te s kratkim opisom tehnološkog postupka u podrumu (način prerade, oblik dozrijevanja…), uvršteni su bili i maloprodajna cijena butelje te imena vinskih faca koje su uzorak preporučile da se nađe na ova dva spomenuta pauzom odvojena kušanja.

Jasna Antunović sa sinom

Filip Baraka

Milan Grabovac, dolje: Mirjana Kurtalj i Karlo Kos

S obbzirom da je, da ponovim, uzorke što će se nuditi na kušanje u grupi Otkrića/Discovery i u grupi Ikona/Icons preporučila respektabilna grupa znalaca sastavljena od 25 naših vodećih sommeliera i vinskih stručnjaka, dobro je, i za neke buduće prilike degustiranja, kao svojevrsni podsjetnik sačuvati popise vina i njihovih proizvođača iz obje grupe pa se u nekim budućim prikladnim okolnostima nekim otkrićima odnosno ikonama, pokaže li se mogućnost, možda barem načas, radi učvršćenja dojma, i vratiti…

Korčulani Igor Radanović te Šajn i Marelić 

Discovery: Ante Sladić – Tribidrag 2016; Antunović – Cabernet Franc Grand Selection 2020; Baraka – Prisbus Riserva 2018; Bastian vinarija – Chardonnay 2022;  Bedekovich, Zero plus natural amfora eco 201;  Bibich – Domaine Bilo 2022; Bora – Maraština 2022; Cmrečnjak – Pušipel Mađerka 2021;  Cuj – Teran 2020;  Degarra – Garageist Crni 2015; Delusional Wine – Babić;  Gašpar – Trnak 2020;  Grabovac – Trnjak riserva 2019; Hvar Hills – Pošip Surreal 2021;  Jagunić – Amber selection traminac crveni 2021;  Jakovac – Sauvignon Blanc 2023; Juričić vinarija – Sv. Barbara 2019; Kadum – Malvazija 2022;  Kast, Traminac 2022;  Kos, Pinot Noir 2020;  Kutjevo Koria 2017;  Kurtalj – Marl MP crveni 2016; La Bargemone – Cuvée Collection 2022;  Lacman – Popola 2022;  Legovina – Nobile noir cuvée 2015;  Milas – Žilavka 2019;  Pecotić-Baran – Pošip Pod Korita 20;  Podrum Mladina – Erdoro Pinot Noir 2021; Podrum Štrigova – St Jerome Sauvignon Charactere 2023;  Prović – Agron 2021;  Radovanovic – Grk Limited Edition 2022; Šain-Marelić – Pošip 2022 Sv. Ivan Selekcija;  Šegota – Malvazija Cento Albina 2020; Šipun – Hlam 9 2021;  Testament – Pošip Zenit 2018; Ventus – Pulenat; Veralda – Le Rote 2020; Veralda – Xtrian Refošk 2020; Vinski hram – Statera Sauvignon 2022; Zoro wines – Malvasija Dubrovačka 2022

Milan Budinski i njegov Refošk OMO 20

Matalj: Zemna 2020

Icons: Belje – Graševina premium 2006;  Benvenuti – Santa Elisabetta 2019; Bire – Grk Defora 2020; Bolfan – Primus Natura 2019; Cattunar – Nono 4 Terre 2015; Clai – Sv.Jakov 2020; Coronica – Gran Teran 2018; Damjanić – Clemente blanc 2020; Domäne Wachau – Grüner Veltliner Smaragd Ried Achleiten 2022; Dvanajščak–Kozol – Natura Sauvignon Mohokos 2021; Gracin  Babić 2018;  Grgić  Pošip 2021;  Helmut Maglock – Riesling 2020;  Ipša – Pinot sivi 2018; Jakob – Cuvée 2019; Kabola – Amfora Malvazija 2020; Kolaric – Colleti Francesco grande; Korak – Chardonnay Sur Lie 2017; Korta Katarina – Reuben’s private reserve 2013;  Kozlović – Santa Lucia Malvazija Po mojen 2015;  Krauthaker – Graševina Mitrovac 2021; Matalj – Zemna Reserva 2020 (posebno bih istaknuo: IZVANREDNO!) ; Medea – Punta Greca 2020; Meneghetti – White 2018;  Milan Budinski – Refošk OMO 2020;  Miloš – Stalagmit 2021;  Montes – Montes Wings 2019; Oasi degli Angeli – Kurni 2020; Pilato – Malvazija sur lie 2019;  Rizman – St. Michael Syrah 2016; Saints Hills – Le Chifre 2022;  Simčić Edi – Fojana rebula 2021;  Stina – Plavac mali Stipančić 2019; Šember – Pinot crni Vučjak 2022;  Škegro – Carsus Trnjak magnum 2017 (posebno bih istaknuo: IZVANREDAN!); Tomac – Rajnski Rizling Amfora 2017;  Verus – Šipon 2021;  Voštinić Klasnić – Kolaž magnum 2020. (snimke: Marko Čolić)

Škegro te Tomislav Tudjen za svog imenjaka vlasnika vinarije Voštinić-Klasnić

Uz pohvale, i primjedba: najprije pogledom na popis vina i godišta berbe a onda i nakon nekoliko kušanja učinilo mi se da bi bilo dobro napraviti i određeni dodatni napor u tome da se na još bolji način rasporede uzorci za svaku od te dvije kategorije. Neka vina s popisa po grupama s obzirom na godinu berbe već na prvu bila su mi prikladnija za prezentaciju u suprotnoj kategoriji od one u kojoj su se našla, a u kušanju naišao sam na vino za koja sam na temelju organoleptike pomislio ne da bi bilo bolje da je umjesto u kategoriji otkrića ponuđeno u grupi ikona, nego da dotičnu kapljicu osoba što ju je prezentirala (valja ovdje navesti da za svakim stolom nisu bile i direktno osobe iz proizvođačke kuće) svakako prethodno kušala pa dotičnu bocu maknula sa štanda, naime vino je pokazivalo jače znakove umora i pada, s obzirom da sam naknadno imao prigodu ponovno kušati tu etiketu, lako je moguće da je za degradaciju krivac bio čepa iz sporne boce.

Radionice

Četvrtak 22. veljače. prema rasporedu:

14:00 – Skrivena blaga hrvatskih podruma – Tomislav Tuđen i Jure Andrijašević;  15:00 – Kako sastaviti savršenu vinsku kartu – Nenad Trifunović Vinopija;  16:00 – Iločki terroir masterclass – Kruno Filipović;  17:00 – Meneghetti Red u Jeroboamu – vertikalno kušanje – Walter Filiputti;  18:30 – Ante Sladić – od pjenušca do prošeka;  19:30 – RIEDEL Wine Glass Tasting by Stefano Canello – Stefano Canello, RIEDEL brand ambasador za jugoistočnu Europu

Za nekoga tko još nije imao prilike iskusiti kako oblik čaše utječe na okus i doživljaj vina kojega se pije, onda je ova RIEDEL radionica, u sklopu VINART GRAND TASTINGA, bila idealna za to!

Na radionici se kušalo četiri vina iz četiri različite RIEDEL Performance čaše. Strojno proizvedene, s inovativnim optičkim efektom, impozantne i elegantne, u potpunosti će promijeniti način razmišljanja o vinskim čašama i vinu.

___________________________________

Jeroboam Red: MENEGHETTI u TEŠKAŠKOJ KATEGORIJI – Kad je tvrtka Vinart objavila popis događanja u sklopu svoje manifestacije Lauba Grand Tasting 2024 i kad se saznalo da će među brojnim vrlo obećavajućim vinskim radionicama, ove godine u zagrebačkom hotelu Esplanade, jedna biti posvećena vinima luksuzne i eno-gastronomski vrlo afirmirane (logično, kad se zna da je njen vlasnik odvjetnik Miroslav Plišo šmeker par excellence) Stanzije Meneghetti iz istarskih Bala, interes sa strane publike za prisustvovanjem pokazao se golemime.

Stancija Meneghetti i vinogradi po sortama. Nasadi su na nadmorskoj visini od 0,60 m. U bijelom sortimentu Meneghetti ima 34 različite Malvazzije, iz raznh područja. Prinos po trsu: od 0,8 kg do 1 kg. Prva berba grožđa bila je 2003. Do 2006. vino su kreirali znani vinogradar/vinar iz Goriških brda Aleš Kristančič Movia i Damir Bosek, a 2009. kao eno-savjetnik dolazi Walter Filiputti. Filiputti snažno ustrajava na tome da vina rese originalnost vezana uz teritorij i sortu, on kaže kako je sretan što ga gazda Plišo podržava i u trenucima kad predlaže i neka vrlo riskantna rješenja…

Meneghetti pjenusci: Meneghetti Classic, Meneghetti Classic Rosé, Meneghetti Blanc de Blancs, Meneghetti Reservai

Meneghetti bijelo: Meneghetti Malvazija, Meneghetti Black Label, Meneghetti Moni Emvasis, Meneghetti White

Neke je posebice privuklo to što će se svi od sedam najavljenih uzoraka točiti iz poprilično velikih boca znanih pod nazivom Jeroboam, neke je pak privuklo i to što su čuli da se vino s godinama odležavanja u većim bocama bolje razvija od istog vina punjenoga u klasične butelje od 0,75 lit, a neke je privuklo to što je naglasak bio na kušanju jedne crne etikete – Meneghetti Red Jeroboam ali iz šest različitih godišta berbe pa se svakako činilo posebno interesantnime usporediti organoleptike.

Meneghetti crno: Meneghetti Merlot, Meneghetti Red, Meneghetti Val Gambalera. Jaka pića: Vale d’Istria Brandy XD i Grappa Acqua Vitae

A mene je, uz to što mi se ukazala prigoda nakon vrlo dugo vremena kušati vina Meneghetti, još privukla i mogućnost ponovnog susreta, nakon nekih dobrih desetak a godina, s vinskim osobama, FACAMA!, koje sam upoznao bilo na imanju Meneghetti – primjerice Zagorca (izvorno: belo vince i gemišt!) Damira Boseka, odgovornog za CRNO tekuće blago gazde Pliše – bilo na području talijanskih Collija i predjelu Colli orientali del Friuli u mjestima uz državnu granicu sa Slovenijom, konkretno u Buttriju, gdje sam 2015. bio član ocjenjivačkog žirija Concours Mondial de Sauvignon i kamo sam, potom, češće dolazio te se družio s tamošnjim vrlo cijenjenim vinarom Girolamom Dorigom, ikonom što mi je omogućila prvi susret s kapljicom od sjajne lokalne crne sorte Pignolo (Pignolo je u ovome dijelu Italije ono što su Nebbiolo za Barolo i Barbaresco u Pijemontu te Sangiovese u Toscani za Brunello i Chianti Classico) a i s kapljicama od jako dobrih kultivara Schiopettino i Tazzelenghe, potom i u Manzanu, gdje sam upoznao već tada enološku legendu pokrajine Furlanija Venecija Julija enologa Waltera Filiputtija, osobu vrlo zaslužnu za izvlačenje baš Pignola iz zaborava i za njegovu modernu afirmaciju. U međuvremenu Filiputti, inače moj vršnjak, postao je predsjednikom Konzorcija Friuli Venezia Giulia Via dei Sapori (=Putevima aroma i okusa) i pozvan je da na Sveučilištu iz Udina (l’Università di Udine), kao profesor ušao je i u Odjel za humanističke studije i kulturno nasljeđe (Dipartimento di studi umanistici e del patrimonio culturale)! U segmentu enogastronomije Filiputti je dobio zadatak da formira nove menadžere u turizmu.

Vinske boce poredane slijeva (demi-bouteille ili pola butelje) nadesno po zapremnini, svaka nosi svoj naziv, peta slijeva je jeroboam,što odgovara volumenu od tri litre a to je pak dva magnuma

Rekao bih da smo svi koji smo sada u Esplanadi nazočili radionici došli na svoje. Vina (kušali smo berbe 2017, 2015, 2013, 2011, 2009, 2007) Meneghetti Red Jeroboam bila su odlična osim jednoga koje je donekle zaostajalo jer te godine berba iz meteoroloških razloga u periodu vegetacije i dozrijevanja nije bila na visini ostalih spomenutih godišta. Walter Filiputti i Damir Bosek iskazali su se u svojim govornim nastupima kao odlični prezenteri, pohvaliti svakako valja i Filipa Božića, direktora Stancije, koji je uvodno ukratko prezentirao općenito Stanciju Meneghetti (nakon što je postao vlasnikom imanja, Miroslav Plišo 2000. godine krenuo je u temeljitu obnovu kompleksa u smislu da kroz proizvodnju vina i maslinovog ulja sa 600 stabala masline, novi vinski podrum te restoransku i SPA-ponudu ekstra kategorije i de luxe smještaj postane visoko-ekskluzivni turistički punkt), te Alena Britvarevića koji se pobrinuo za popratno predstavljanje svakog kušanog uzorka suštinskim podacima ispisanim i prikazanim na ovećem ekranu tako da, što je vrlo važno, nazočni dobiju kompletnu informaciju.

Walter Filiputti odmah je naglasio kako ambijent Stanzije Meneghetti ima mnogo sličnosti s onim u vinski globalno glasovitom toskanskom Bolgheriju, imanje se nalazi vrlo blizu moru, od njega je udaljeno tek oko dva kilometra i stalno je s morske strane oplahivano vjetrićem, a tlo je crvenica s ovećim udjelom kamena, loza s jedne strane ne oskudijeva s vlagom a s druge strane nije u nekoj opasnosti od nje. I tu je, kao i u oblasti Bolgherija, zasađeno dosta Merlota i Cabernet sauvignona. Filiputti je u nekoliko navrata baš uspoređjujući okolnosti s onima oko Bolgherija, naglašavao kako je dobro što je tu zasađeno puno Merlota i Cabernet sauvignona jer se eto tu oni mogu pokazati u ponajboljem svjetlu. Danas kad su tehnologije i oprema na visokoj razini i kad se uz dovoljnu higijenu lako proizvede čisto i uredno vino nije dovoljno govoriti o tome je li vino tehnički dobro napravljeno, bitno je maksimalno se okrenuti produkciji Bakhova nektara s visokim karakterom. Na slici su direktor Stancije Filip Božić te Walter Filiputti i Damir Bosek.

Na slici s Walterom Filiputtijem i jeroboamima Meneghetti Red te s vinom Val Gambalera (2015) za koje Walter kaže kako se pod tim nazivom izlazi samo kad je godište jako dobro te kad vino kakvoćom nadilazi Red. Ono je od kultivara Merlot i Cabernet sauvignon. Zar ne bi, radi boljeg isticanja teritorijalne/ambijentalne pripadnosti, bilo dobro da se svjetski glasovitima francuzima pridruži jedna ili pridruže dvije vinska sorte odavde, dakle iz bazena Hrvatska i Slovenska Istra, Collio, Colli orientali del Friuli, primjerice upravo Pignolo i Refošk, upitao sam Filiputtija, i od njega dobio rekao bih kategorični odgovor da Refošk kakvoćom koju može maksimalno pružiti dosta zaostaje i za Pignolom i za Cabernetom i Merlotom…

Sjajne Riedlove čaše, prikladne baš i za Meneghetti Red. Na Grand Tastingu održana je radionica i o njima (Julio Frangen)

________________________________________

Petak 23. veljače – prema rasporedu:

14:00 – Jadrtovac – novi grand cru za sortu Babić – Darko Lugarić i Juraj Sladić;  15:00 – Chablis Premier Cru masterclass by Carlos – Željko Bročilović Carlos;  16:00 – Lagradi – skriveni dragulj Plešivice – Matjaž Lemut;  17:00 – Sljubljivanje vina i sira, vještina koja se mora svladati by President – Lucija Matijevic;  18:30 – Čaroban svijet Moët & Chandon (ENG) – Ted Lelekas;  19:30 – Kozlović – sva lica malvazije – Gianfranco Kozlović i Saša Špiranec

Utorak 27.2. utorak prema rasporedu:

14:00 – Riesling GG iz magnuma by Carlos – Željko Bročilović Carlos; 15:00 – Zlatno brdo – vina s čvrstim otiskom baranjskog terroira – Tomo Jakopović; 16:00 – Barceló rum Masterclass by Dario Grabarić – Dario Grabarić; 17:00 – Dingač Ernest Tolj – vertikala najbolje ocijenjenog vina Hrvatske – Ivana i Ernest Tolj; 18:30 – Festigia Malvazija – vertikalno kušanje – Josip Barišić;  19:30 – Pilato portfolio tasting – Sanjin Pilato i Krešimir Kožić

________________________________________

Vertikala ikad najbolje ocijenjenog vina Hrvatske

DINGAČ 2020 E.T. – Plavac mali with a kind of the charming Pinot noir smile! U dva navrata znana i utjecajna američka vinska revija Wine Enthusiast upravo Dingaču E.T. vinska kuće Saints Hills – House of Dingač u vlasništvu Ernesta Tolja dodijelila je na ocjenjivanju 99 od 100 mogućih bodova! Čestitke bračnom paru Tolj – Ernestu i Ivani.

Ernest Tolj sa suprugom Ivanom, vlasnici Saints Hillsa, na prezentaciji pet različitih berbi Dingača E.T. (2020, 2019, 2016, 2011, 2010)

E sad ono već objavljeno: DINGAČ 2020 E.T. – Plavac mali with a kind of the charming Pinot noir smile.  Otprilike ovakav spoj dviju sorata u jednoj rečenici u jednom je trenutku u prezentaciji spomenuo upravo Ernest Tolj, nastojeći se slikovito izraziti pri opisivanju/objašnjavanju Dingača Ernest Tolj berbe 2020, a koji je odmah bojom (posjetitelji radionice pred sobom na stolu imali su po pet velikih čaša, a u svaku je, sliku gledano slijeva prema desno, utočeno po malo E.T.-a, u prvu slijeva onoga iz berbe 2020. – najsvjetlije! – potom, prema desno, s vinom starijih berbi, konkretno: 2019, 2016, te najtamnijih 2011. i 2010.) a onda i u nastavku organoleptičkog izričaja djelovao, u skladu s tonalitetima boje, vrlo pitomo, mekano, nekako umiljato. Kasnije je u tijeku prezentacije Ernest Tolj istaknuo kako zapadno tržište pogotovu u novije vrijeme sve jače preferira vina za koja bi se moglo reći da su nježna. I tu je najvjerojatnije i odgovor na moguće pretpostavke o tome zašto je obitelj Tolj sebi dala truda da sa svojim pelješkim crnjakom od dobro nam znanog našeg kultivara-ponosa s punim nazivom Plavac mali crni dođe baš do ovog rezultata što smo ga osjetili sada u Dingaču E.T. zadnjih berbi a ponajviše onome iz berbe 2020.  Ovaj Dingač nazvan je s dodatkom E.T. , očito i logično, stoga što se Ernest Tolj – koji, inače, u ponudi ima i Dingač označen samo godištem berbe – kroz nekoliko godina trsio od jednog dijela ubrane sirovine od Plavca maloga  postići ovo što je uspio u svom E.T.-u iz berbi 2020.

Ernest i Ivana

Što smo mogli naučiti kao prvo iz ovoga do sada iznesenoga? Kod svakog izlaska s vinom u javnost, s jakim razlogom BITNO JE VINO prezentirati PRECIZNO, s KOMPLETNOM OZNAKOM, ma koliko ona bila dugačka,  u ovome slučaju uz naziv Dingač (vinogradarski položaj koji sugerira korištenje sorte Plavac mali) i navod godišta berbe (2020.) stoje znakoviti inicijali E.T., nužni da ga se odmah razlikuje od drugih Dingača. Na žalost, u mnogo slučajeva u nas taj za preciznost prezentacije bitni detalj – izostane…

Ivana i Ernest Tolj, koji u Dalmaciji vinograde za crna vina imaju na Dingaču na Pelješcu, te na Komarni “na kopnu”, u razgovoru su nas prisjetili početaka kuće Saints Hills: prve berbe bile su u drugoj polovici prvog desetljeća u ovome stoljeću. Za bijela vina Malvaziju Mala nevina, zatim Chardonnay le Chiffre te Sauvignon bijeli Frenchie korišteno je grožđe s trsja iz vinograda kod sela Radovani u Istri, gdje Toljevi ovog proljeća, najavili su, službeno otvaraju smještajni objekt i, dakak, kušaonicu vina. Toljevi, kako smo čuli, na našoj najslavnijoj vinogradskoj poziciji Dingač posjednici su najveće vinogradske parcele.

Odmah na početku svoje vinske avanture kao konzultanta angažirali su ni manje ni više nego slavnog Francuza Michela Rollanda, već dugo vremena najzvučnije svjetsko ime u enološkim krugovima. Michel Rolland, koji, iako je kao eno-savjetnik angažiran maltene po cijelome svijetu, od prije nije imao nekih osobitih i direktnih iskustava s našim kultivarom-ponosom Plavcem malim crnime, sortom što npr. u puno vrijeme berbe na istome grozdu može imati posve zrele bobice, napola zrele bobe i poneku bobu još uvijek u zelenkastome tonu. Rolland je išao, logično, na sigurno, i preporučio korištenje samo posve zrelih zdravih bobica. Tradicija kod domaćih vinogradara/vinara je da, kako se ne bi odvajanjem izgubilo na količini grožđa što ide u preradu, (neke) grozdove ostave duže na trsu, tj. dok i one još nedovoljno zrele bobice postignu zrelost, međutim kad se to dogodi one već prije dozrele bobe ušle su u fazu prosušenosti, a to dakako ostavi određeni trag. Vinogradar i enolog s direktnim iskustvom znat će se pravilno postaviti o svakoj berbi I na kraju ostvarit će konačni proizvod očekivane kakvoće. Surađujući kroz godine s Rollandom, Tolj je svakako mnogo naučio, i već se zna u vegetacijskom razdoblju i u doba jematve svake godine prikladno postaviti glede berbe, načina prerade grožđa te dozrijevanja vina. Na radionici je objašnjavao neke svoje postupke u produkciji Dingača E.T. zarada od kojega je, i to je rečeno, namijenjena u dobrotvorne svrhe, vrlo plemenito – konkretno kao pomoć nezbrinutoj djeci.

Dingač E.T. iz različitih godišta berbe, Vidljive su različite nijanse crvene boje, od tamne u sasvim desnoj čaši do svijetle pinotne…

Ernest  je spomenuo da grožđe za vino Dingač E.T. dolazi s parcele Đavlija, te da se svake godine u trsje i u podrumu ide s eko-pristupom, za E.T. se odvaja najkvalitetnije grožđe, odnoso bobice.  Na maceraciju s fermentacijom ide se s peteljkovinom ali samo ako je ona potpuno zrela, i zdrava. Jedan dio sirovine – cijeli grozdovi i odvojene bobice na vrenju je u zatvorenim bačvama, a drugi dio je u otvorenim kacama, s time da se vodi briga da temperatura ambijenta ne prelazi 20 Celzijevih stupnjeva. Poslije, dozrijevanje je u bačvama.

I sad se – s obzirom na to da svaka tipologija vina ima, s ciljem da se, u konačnici, baš i iz bitnog komercijalnog razloga njeguje i ističe prepoznatljivost organoleptičkog izričaja temeljenu na korištenoj sorti/korištenim sortama i na specifičnom i karakterističkom georgrafskom porijeklu, te tradiciju (izvornost, originalnost), neku svoju oficijelnu definiciju, nameće pitanje u kojoj se mjeri opis npr. Dingača E.T. 2020 glede elemenata prepoznatljivosti i pripadnosti podudara s onime što su kao opis u službenim glasilima obznanili fakultetski obrazovani i uz Dalmaciju i njene sorte i vinogradarske zone tijesno vezani  hrvatski stručnjaci za vinogradarstvo i vinarstvo, za proizvodnju i izravno vezani.

Želim reći sljedeće: meni osobno Dingač E.T. 2020 te na radionici kušane berbe 2019, 2016. i 2011. kao vina jako su se su se dopali (svakako do razina Zlata), međutim npr. kod berbe 2020. u određenj mjeri nedostajalo mi je Plavčeve sortnosti i glede boje i glede mirisa i glede okusa. Berba 2019. s obzirom da je riječ o Plavcu malome, više mi se dopala, tu je sortnost dolazila jače do izražaja. Svakako ovdje valja kazati kako bogme na tržištu ima i doista izvrsnih baš klasičnih Dingača!

Danas, kad uz osmišljeni pristup u vinogradarskom segmentu posla i uz suvremenu opremu i nužnu maksimalnu higijenu u podrumarskom dijelu zadatka nije teško ostvariti čisto i u tehničkom smislu besprijekorno vino a u moru ponude sve se više cijene (u kontekstu turizma vrlo su zahvalni) prepoznatljivi eno-uradci s identitetom što počiva na detaljima vezanim uz označeno i zaštićeno geografsko porijeklo – kako se npr.  postaviti na službenom ozbiljnom ocjenjivanju uzoraka na glasačkom listiću posebice u rubrikama IZVORNOST/ISKRENOST i, uz njih vezanu KVALITETU MIRISA te IZVORNOST/ISKRENOST i, uz njih vezanu, KVALITETU OKUSA, i, uz izvornost/iskrenost vrlo tijesno vezani OPĆI DOJAM?!

________________________

Josip Barišić, glavni enolog i direktor proizvodnje u porečkj Agrolaguni

MALVAZIJA ISTARSKA – Porečka Agrolaguna iskoristila je priliku da u okviru Lauba Grand Tastinga 2024 na posebnoj radionici predstavi novog svog glavnog enologa i direktora proizvodnje vina Josipa Barišića, koji je naslijedio do tada vrlo uspješnog prethodnika Milana Budinskog. Barišić je odlučio naglasak staviti na vina od sorte Malvazija istarska, i za prezentaciju izabrao sedam različitih berbi Malvazije za tržište napunjene pod oznakom Festigia, znakom gornje kategorije kakvoće. Riječ je o berbama 2013, 2015, 2018, 2019, 2020, 2022 (upravo te godine on je startao s radom u Agrolaguni), te 2023. Nakon uvoda u kojemu je, želeći nazočne upoznti s onime na čemu počiva Agrolagunina ponuda, iznio da tvrtka obrađuje 636 hektara zasađenih trsjem s time da je 50 posto crnih sorata (namjera je navodno smanjiti postotak crnih kultivara i povećati postotak bijelih), zatim da proizvodnju maslinovog ulja bazira na svojih 216 hektara maslinika, te da proizvodi i visokokvalitetan sir, oko 300 tona godišnje. Barišić je, vrativši se na vino, skrenuo pažnju na to da Agrolaguna ima zasađene vingrade na više vrlo dobrih vinogradarskih položaja koji se, neki manje a neki međusobno više, razlikuju po nadmorskoj visini, nagibu i tipu tla, što omogućava to da svake godine barem s nekih od tih pozicija grožđe bude vrlo, vrlo visoke kakvoće. Riječ je npr. osobito o pozicijama Vižinada, Starići, Devići… Ubuduće će, najavio je Barišić, Agrolaguna koja se znala posebno dičiti s pozicijom Vižinada, početi izlaziti i s više vina pod oznakom Single Vineyard, ovisno o tome koji položaji budu dotične sezone dali  najkvalitetnije grožđe.

U okviru Laubina Grand Tastinga održana je još jedna radionica vezana uz MalvazIju istarsku, voditelj je bio znani istarski vinogradar i vinar Moreno Coronica, jedan od kraljeva istarskog terana ali i te kako znan i po malvazijama i to u tri varijante – mirnima baznoj te (viši stupanj!) GranMalvaziji, i uvjerljivoj pjenušavoj, duhovita i vrlo prikladna naziva  CO 2. U posljednjih koju godinu Coronica je odlučno zastupao svoj stav da u malvazijama neće koristiti drvene bačve, objašnjavao je da ne želi da drvo u drugi plan baci ili da čak i poništi aromatski izričaj sorte. Zanimljivo je da je na ovoj radionici Moreno kao suradnika u vođenju radionice izabrao osobu koja se u novije vrijeme bavi – upravo i prodajom drvenih bačava! Riječ je o Emilu Mehdinu, koji je inače vrlo dugo u vinskom bisnisu i prije se bavio primarno plasmanom plemenite kapljice.

Moreno Coronica (desno) i Emil Mehdin, koji – trguje s bačvama

Coronica – koji inače gospodari s 20 hekara konstantno vjetrom milovanih vinograda na crvenici, smještenih na oko 2,5 km udaljenosti od mora i na nadmorskoj visini o60 do 70 metara – na kušanje je ponudio šest malvazija – berbu 2023 i 2022, zatim Gran Malvazije 2016 i 2018, i Malvazije Ottaviano iz 2020 i 2021 (te dvije posvećene su njegovu ocu, koji je malvaziju stavljao u drvenu bačvu), te pjenušac klasične medote CO 2, kraj su začinila dva GranTerana, iz 2018. i 2020 (za crnjake Moreno se nije protivio dozrijevanju u drvu). Coronica je htio pokazati neke malvazije bez drveta a neke, za usporedbu, ipak dozrijevane u drvenom suđu, zanimale su ga reakcije prisutnih vezano uz tu njegovu dilemu (neko vrijeme maltene naprosto i gorljivo protivljenje drvu). Publika je, moj je dojam, dobro prihvatila Morenovo odbijanje drvenog suđa za baznu malvaziju, ali negativnih reakcija na uporabu drvene bačve za GranMalvaziju nije bilo, dapače čulo se dosta pohvala. Preko Mehdina, koji se na skupu pohvalio kako radi isključivo s ponajboljim bačvarima, Coronica je zacijelo došao do visokokvalitetnih drvenih posuda napravljenih od kvalitetnih i brižljivo te dovoljno dugo sezoniranih dužica bez paljenja ili s paljenjem u mjeri da efekti paljenja ne zatomljuju ili oštećuju aromatiku sorte, na završetku radionice utisak je, srećom, bio da Coronica prestaje biti bezuvjetni protivnik drvenih bačava za (Gran)Malvaziju….

U publici, na radionici: Matteo Radin enolog na posjedu ATC, i, uz bačvu,  Moreno Coronica. Matteo, koji je studirao enologiju na fakultetu u Udinama, od nedavno zaposlen u vinariji ATC od Morena Coronike. Sasvim lijevo na slici je Morenova kćerka

_________________________________________________________________

Srijeda 28.2. srijeda:

14:00 – Graševina – kraljica hrvatskih vinograda – Ivan Marinclin i Krešimir Kožić;  15:00 – Rebula masterclass – konzorcij Brda;  16:00 – Najbolja vina Srbije by Igor Luković – Igor Luković;  17:00 – Sva lica malvazije – by Moreno Coronica – Moreno Coronica i Emil Mehdin;  18:30 – Champagne Canard Duchene – iz srca Montaigne de Reims – Monika Neral; 19:30 – Stina – od visoke Vugave do strmih Stipančića – Rikard Petrić i Ema Carević

Kutjevod.d. – prezentirane butelje

Glavni enolog Kutjeva dd  Ivan Marinclin (esno), te njegov pomagač u prezentaciji Krešimir Kožić

GRAŠEVINA KUTJEVO – Ivan Marinclin kao glavni enolog naširoko znanog Kutjevačkog podruma u sastavu tvrtke Kutjevo d.d., uz pomoć Krešimira Kožića kroz Graševinu, nazvanu kraljicom hrvatskih vinograda, sjajno je predstavio ne samo sortu i njene dosage i vinski podrum gdje radi, nego i Kutjevačko vinogorje. Na kušanje je ponuđeno sedam etiketa s graševinom kao protagonistom, od toga jedna etiketa skrivala je pjenušac, bili su tu bazna graševina, zatim odležana od grožđa sa svih pozicija, nekoliko njih od grožđa  s izdvojenih ponajboljih pozicija, te jedna s čuvenim slatkim kutjevačkim vinskim predikatom – konkretno ledenim vinom…

Od Ivana Marnclina čuli smo kako Kutjevačko vinogorje pokriva 1450 hektara vinograda, od toga 420 hektara pripada tvrtki Kutjevo dd. koja sada slovi, veli Marinclin, kao najveći hrvatski izvoznik vina. Kutjevo d.d., inače uz vino, u ponudi ima i rakiju lozovaču te razne koktele, razvija uzgoj stoke posebice čuvenog podolca, a pod sobom ima i oveće lovište.

Vinogradi u Kutjevačkom vinogorju protežu se, od istoka prema zapadu i nagnuti prema jugu i jugozapadu, planinom Krndija (dobar dio tla je silikatna stijena koja daje mineralnost), a malim dijelom nalaze se i na planini Papuk, na prostoru koji Papuk spaja s Krndijom. Sorte koje se tamo, uz Graševinu uzgajaju u većoj mjeri: Chardonnay, Pinot sivi, Pinot bijeli, Pinot crni, Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Merlot…  Najbolji položaji su Vinkomir (istok-zapad, u dužini od čak 30 km, jug je što se tla tiče u znaku ilovače i pjeska), on obuhvaća oko 35 hektara, zatim  Korija, s 5,9 hektara prema jugozapadu, tlo je s dosta ilovače, tu su posađeni Graševina, Pinot crni i Cabernet sauvignon, lijevo je Hrnjevac sa 63 hektara i sa sortama Graševina, Cabernet sauvignon I Merlot, a na granici Krndije i Papuka u smjeru juga i jugozapada nalazi se, na ilovastom i pjeskovitom tlu, vjetrom dobro prozračivano Vetovo na 72 hektara.

Kutjevo d.d. na kušanje je ponudilo sedam vina od Graševine a različitih po tipologiji i položajim vinograda:

1. pjenušac Maximo brut (Vinkomir, Vetovo, Hrnjevac), s ekspedicijskim likerom s malo ledenog predikata, na kvascu u boci nakon sekundarnog alkoholnog vrenja – devet mjeseci do 1,5 godine; 12,2 vol %, pH 3,08; ukupna kiselost 7,4 mg/lit; neprovreli slador  9,7 g/lit; 2. vrlo dobra Graševina 2022 kvalitetno; s k.p.,  (Škomić, Oljasi,Mladica), 12,0 vol %, pH 3,14, kiselost 6,2 mg/lit, neprevreli slador 3,9 g/l  (godišnja proizvodnja bude, ovisno o sezoni, između 400 i 600.000 litara) – ♣♣♣ ; 3. Graševina 2022 vrhunsko (Vinkomir, Hrnjevac, Vetovo); 13.0 vol %, pH 3,25, ukupna kiselost 6,0 mg/lit, slador: 4,0 g/lit (proizvede se u količini od 300.000 litara) – ♣♣♣♣; 4. Graševina 2022 Vinkomir 13,5 vol %,pH 3,20, kiselost 5,8 mg/lit – ♣♣♣♣; 5. Sjajna, puna i ekstraktna osobito kompleksna Graševina 2020 deGotho stare loze (Vetovo); kasnija berba, 12 sati hladna maceracija, poslije fermentacije dozrijeva dijelom u velikim bačvama od 1500 litara a dijelom u barriqueu, nakon punjenja najmanje šest mjeseci u boci; 14,0 vol %, pH 3,29; kiselost 6,2, slador 4 g/lit, (ukupna proizvodnja bude, ovisno o godini, između 10.000 I 15.000 litara) –  ♣♣♣♣; 6. Jako dobra  Koria macerirano 2017; šest mjeseci maceracija u inoksu, poslije fermentacije pola godine na finom talogu i pokožici; tri godine u velikom drvu (1500 lit) i potom u butelji;  13,5vol %, pH 3,24; kiselost 6,3 mg/lit; slador 1,5 g/lit  – ♣♣♣♣; Klasično kutjevačko jako dobro Ledeno vino Graševina 2018, Hrnjevac, 10,3 vol %, pH 3,6, kiselost 6,6 mg/lit, slador: 181,5 g/lit.

__________________________________________________________

NAJBOLJA VINA SRBIJE – U sklopu radionica na Laubi Grand Tastingu u zagrebačkoj Esplanadi imali smo priliku upoznati se i s najboljim vinima Srbije. Igor Luković, koji godinama vrlo aktivno medijski prati srpsku vinsku scenu, pod nazivom Serbia Greatest Hits na kušanje u Zagreb donio je osam vina za koja je kazao kako su na raznim ali vrlo relevantnm ocjenjivanjima u prošloj godini bila najbolje ocijenjena i okarakterizirana kao autentična i osobito zanimljiva.

Igor Luković prezentira vina iz Srbije

Uvodno, Luković je ukratko prezentirao aktulnu vinsku Srbiju: na sjeveru je Vojvodina, a prema jugu proteže se, do Kosova, središnji dio Srbije. Srbija kao država ukupno ima nekih 20.000 hektara vinograda, u tri regije i u 77 vinogorja. Fruška gora je, kako je kazao Luković, predio s najvećim brojem vinarija. Osobito značajna vinska područja u Srbiji su još Šumadija, Negotin te predio Tri Morave. Što se tiče potrošnje, Luković veli kako se u Srbiji godišnje potroše trećina domaće produkcije i dvije trećine vina iz uvoza.

Degustacija je otvorena s pjenušcem Eclater Blanc de Blancs 2018 vinskog podruma Zvonko Bogdan, slijedili su Krstašica konekcija Sauvignon blanc 2021 (inox, 14,0 vol %; izmedju 10 i 15 € mpc), pa Vinčić Grašac (Graševina) Grand Fru 2020 iz Srijema, kompleksno i elegantno, puno, odležavalo u novim bačvama Seguin Moreau, 13,0 vol %; mpc. 40 €). U nastavku: Baša Orange Tamjanika 2020 iz Srijema, sorta Tamjanika je Muscat blanc à petit grains ili Muškat bijeli s malim bobicama. Devet dana maceracije, dvije godine odležavanje u bačvama od hrastovine i od akacije, u izgledu dosta maglušasto, ali urednog kompleksnog mirisa i urednog okusa, mpc. 25 €. Iz predjela Župa u oblasti Tri Morave stiglo je vrlo zanimljivo i kompleksno vino Radovan Prokupac 2020 Zmijarnik podruma Čokot. Vinogradi su vro stari, na visini su od oko 500 metara i na tlu s dosta kamena i vapnenca, loza je u grmolikom režimu (bush), vino je odležavalo 20 mjeseci u bačvama od 500 litara, sadržaj akohola: 14,5 vol %. Iz Šumadije je poslužen vrlo zanimjiv Merlot 2020 Tri doline Orašac, godina dana francuskog barriquea, 14,5 vol %. Slojevito, voćno-začinsko, slano, s dosta svježine, puno, skladno, elegantno, u ustima traje, po meni zaslužuje ♣♣♣♣♣ . Kao sedmi po redu poslužen je slojeviti, vrlo kompleksni i odlični uzorak Zemna 2020 Rezerva podruma Matalj iz Negotina, vinograd je na aluvijalnome tlu, sorte Cabernet sauvignon 90 % i Cabernet franc 10 %, 18 mjeseci u francuskoj bačvi, po mojemu ♣♣♣♣♣, mpc. 25 €. Na kraju: Fabula Lagum 2019 – ChiChateau, Srijem, Fruška gora, opoka, Cabernet franc 40 %, Merlot 30 %, Cabernet sauvignon 30 %, godina dana u francuskoj bačvi, mpc. 20 €.

Možda bi bilo dobro da Vinart iduće godine u radionice na kojima se prezentiraju inozemna vina uvrste prezentacije vina i VINARA iz još i drugih SUSJEDNIH nam zemalja s time da kao prezenteri budu predstavnici RENOMIRANIH vinskih podruma pogotovu oni koji imaju u proizvodnji vina od sorata raširenih i u nas poput npr. Graševine, Laškog rizlinga, Welsh Rieslinga Olasz rizlinga, Frankovke, Franconije, Blaufränkischa, Kek Frankosa, Portugisca, Refoška… pa da posjetitelji radionica mogu osjetiti dosage stranaca i usporediti ih s onima što postižemo s tim sortama mi ovdje. Budući da su i Italiji, pa i Austriji, već i Mađarskoj drukčije organizirani i funkcioniraju kao poslovne udruge, i to bi mogla biti jedna od tema…

Dio vinograda na područja Tri Morave u Srbiji

____________________________________________________

NAJBOLJA VINA SRBIJE 2023 u IZBORU PORTALA Vino.rs – Poslije prezentacije najboljih vina Srbije pod vodstvom Igora Lukovića u okviru LAUBE, u Zagrebu je održano, ovo izvan okvira Laube, još jedno predstavljanje trenutno najboljih vina Srbije,ovo je  bilo u režiji popularnog i također utjecajnog portala Vino.rs, koji još od 2011. redovito svako toliko održava degustacije s ocjenjivanjem uzoraka i, dakako, objavljuje rezultate. Sugestije oko uvrštenja uzoraka na listu kušanja za ovu zagrebačku prezentaciju dali su dodatno neki vinski novinari, sommelieri i ugostitelji. Kroz program je sada u Zagrebu vodio čelni čovjek portala Viktor Čikeš.  Čikeša i uzvanike ugostio je Ivan Dropuljić, osnivač i direktor također velikog i važnog vinskog festivala u nas – Zagreb Vino.coma. Uz domaćine, nazočni još: Ivo Kozarčanin, novinar te Tomo Jakopović, sommelier, voditelji uglednog zagrebačkog portala Vinski klub, zatim Zoran Vitas, eno-gastro novinar/urednk u Večernjem listu, Siniša Medenica, bivši košarkaš a sada na funkciji na dužnosti u protokolu u KK Cibona, Ivana Pranjić iz Moslavačke kuće Škrleta,, Tihomir Pop Asanović, glazbenik koji ovih dana izlazi sa svojim novim samostalnm CD-om a koji se već godinama bavi i promidžbenim aktivnostima vezanim uz vino, posebice makedonsko, pa novinarka i fotografkinja Ivana Čutura, pozvan sam bio, naravno i nazočio sam, i ja. Dogovorili smo se da svi mi (osim Čikeša) na ovome kušanju i ocijenimo uzorke i da na kraju proglasimo šampiona.

U konobi Dropi, uz domaćine prof. Ivana Dropuljića i njegovu suprugu Ivanku, te mene: Ivana Pranjić, Siniša Medenica, Tihomir Pop Asanović, Ivo Kozarčanin, Zoran Vitas, Tomo Jakopović i Viktor Čikeš

Čikeš je na kušanje donio 10 sljedećih uzoraka: prvi na redu i ovdje bio je pjenušac  Eclater Blanc de Blancs 2018 extra brut vinarije Zvonko Bogdan (nakon primarnog vrenja u drvenim bačvama od 300 litara vino je devet mjeseci provelo u njima na finom talogu, a nakon sekundarne fermentacije pjenušac je u boci proveo na finom talogu 46 mjeseci  (fina aroma, odlična svježina, visoka kompleksnost, punoća i dužina trajanja; ♣♣♣♣;),  drugi po redu poslužen je mirni rosé Eau de Rosé 2022 Vertiz (od Merlota),  treći je bio i ovdje Grašac 2020 od Vinčića,  na DWWA Platinasto, s 97 bodova, nakon obznane dobitnika medalja mpc. se dignuo na 100 €!). Četvrto po redu bilo je vino Furmint Kew 2019 od Sagmeistera, a od grožđa iz kamenog vinograda na Fruškoj gori, oko 24 sata maceracije, spontana fermentacija u rabljenim bačvama od 500 i 300 litara, napunjeno bez pretakanja, filtriranja, vino je s manje od 30 mg ukupnog SO2; ♣♣♣♣; 17 € mpc.). Predzadnje bijelo vino bilo je Cathedra 2021 – Erdevik (Sauvignon blanc, fermentacija u drvenim bačvama, potom osam mjeseci u hrastovim bačvama od 500 litara i godina dana u buelji; mpc. 15 €). Šesto vino: Morange 2018 (kombinacija riječi Morava = sorta, te orange = tipologija), proizvođač Milijan Jelić.

Vinski klub, Vino Makedonije, Vino.com Zagreb, Vino.rs – Tomo Jakopović, Tihomir Pop Asanović, Ivan Dropuljić, Viktor Čikeš i, u čučećem stavu, Ivo Kozarčanin…

Evo i crnih vina, za koja Viktor Čikeš kaže kako u globalu kakvoćom donekle nadilaze bijele uratke Srbije:

Bukovski cuvée 2010 od vinarije Matalj iz Negotina. Riječ je o mješavini dviju sorata – Prokupca i Začinka. Grožđe je iz vinograda Bukovo, na nadmorskoj visini od 250 metara, berba ručna, vinifikacija provedena u čeličnim rezervoarima,dozrijevanje, poslije, odvijalo se kroz odležavanje od 18 mjeseci u hrastovim barrique-bačvicama. Enolog: Mladen Manojlović. Vrlo ugodno, složeno ali ne i posebno pretenciozno vino, za svaki dan (po meni= ♣♣♣). Slijedio je uzorak Dionizije 2019 od Jozića iz Knjaževca, organski pristup u produkciji. Kupaža je to vranca (70%) i cabernet sauvignona, jačina 15vol %. Hladna maceracija te, potom, fermentacija u inoksu, a nakon toga 24 mjeseca u novim barrique-bačvicama od srpskog hrasta. Mpc: 15 €.  Kao deveti uzorak po redu serviran je Cabernet sauvignon Grand reserve 2017 proizvođača Radovanovića. Selekcija grožđa s najboljih Radovanovićevih parcela. Vino je nakon alkoholne fermentacije oko dvije godine provelo na dozrijevanju u bačvama od francuske hrastovine.  Za punjenje pod ovom etiketom odabrana su vina iz bačava koja su se na ovoj selekciji pokazala najboljima. Jačina 14,5 vol %. Ovome vinu dao sam na kušanju 99/100 bodova! Šampion! Službena ocjenjivačka degustacija završila je sa slatkim desertnim ledenim vinom Di IceWine 2020 od DiBonisa s Palića, od sorte Generoza, vino je provelo dvije godine u hrastovoj bačvici i potom još 12 mjeseci u bačvici od bagrema, sadrži 330 grama sladora. (♣♣♣♣).

Šampionski Cabernet Sauvignon Grand Reserva 2017 od Radovanovića, njemu je na dar otišao CD Tihomira Popa Asanovića. Inače, Pop je jedan CD darovao i Viktoru Čikešu za ovaj dolazak s vinima u Zagreb. Na slici u sredini je Shiraz Reserve 2022 od  DiBonija, kušan izvan službenog protokola jer tek treba izaći na tržište, vino je kao vrlo mlado pokazalo potencijal i nadamo se susretu s njime opet u Zagrebu ali nakon još nekoliko godina… Le Clos 9 također iz 2017 godine bio je također kušan izvan službenog protokola, kreacija je to znanog primorskog sommeliera Klaudija Jurčića i kutjevačkog podruma Galić…

Viktor Čikeš, očito vrlo zadovoljan reakcijama zagrebačkih domaćina nazočnih na ovoj degustaciji vina iz Srbije predložio je da se ustanovi službeno ocjenjivanje vina Srbije i Hrvatske zajedno, za titulu godišnjeg šampiona, degustacija od po desetak do eventualno po 15 vina po državi mogla bi se, kazao je Čikeš, održati, znakovito, u mjestu Batina na Dunavu (Obračun na Batini?)  na samoj granici između dviju zemalja….

Šampionski Cabernet sauvignon 2017 Grand Reserva od Radovanovića, u sredini je Shiraz 2022 Reserve od DiBonija, sasvim desno je Le Clos 9 iz 2017 nastao po sugestijama sommeliera Klaudija jurčića u  podrumu Galić  iz Kutjeva

Raspoloženje u maloj Dropuljićevoj vinskoj konobi bilo je odlično, pa su mimo protokola kušana još dva vina, jedno koje tek treba izaći na tržište – Shiraz 2022 Rezerva od DiBonisa s Palića (14,5 vol %, pokazalo je lijepi potencijal!), i jedno koje se nalazi na tršištu a nastalo je u suradnji znanog primorskog sommelera i ugostitelja Klaudija Jurčića (ugledni i ambiciozni sommelieri koji i upravljaju ugostiteljskim objektima u želji da gostu u čaši ponude još i nešto više te djelomice i svoje, upuštaju se u takve zajedničke kreacije sa poznatim podrumima) Josipa Galića, vlasnika modernog velikog vinskog podruma u Kutjevu, riječ je o vinu Le Clos 9 2017, ZOI Slavonija, od sorte  Cabernet sauvignon, s 14 vol %, mpc. 23 €.

______________________________________________

Četvrtak 29.2 za Silent Tasting + dvije radionice predavača Miquela Hudina

10:00 – 16:00 – Vinart Silent Tasting – kušanje na miru, sjedeći za stolom u posebnoj prostoriji, uz posluživanje traženih vina od strane konobara; 17:00 – Otkrivanje Corpinnata jednog od najboljih pjenusaca Španjolske (ENG) – Miquel Hudin;  19:00 – Châteauneuf-du-Pape masterclass (ENG) – Miquel Hudin.

Nikad bogatiji program – sa čak 26 vinskih radionica – raspoređen je u pet dana – 22., 23., 27., 28., i 29. veljače – u Hotelu Esplanade Zagreb a namijenjen je svim vinskim entuzijastima željnima znanja i dodatnih informacija o vinima omiljenih vinarija na tržištu. Pojedinačne i dnevne ulaznice dostupne su bile na https://grandtasting-vinart.com/ulaznice-i-proizvodi/?b_product_cat%5B0%5D=27.

SILENT TASTING / KUŠANJE u MIRU i TIŠINI – Novost u ovogodišnjem programu ostvarilo se nešto što ja osobno, na temelju iskustava s mojih brojnih putovanja po vinskim sajmovima te prezentacijama raznih vina vani, već dugo zagovaram da se uvede i kod nas, i veseo sam što je napokon do toga i došlo, a to je – Vinart Silent Tasting, ili kušanje u tišini, zakazano za 29. veljače od 10 do 16 sati u Esplanadi. Riječ je o kušanju vina odvojeno od uobičajene vreve uz izlagačke punktove vinara, dakle posve u miru, bez utjecaja sa strane, znači potpuno koncentrirano i posvećeno, sjedeći uz stol opremljen čašama (šest čaša po kušaču), a uzorke zaokružene na predviđenom popisu donosi i poslužuje konobar/sommelier. Na degustaciju je ponuđeno 115 odabranih vina iz četiri hrvatske vinske regije. To kušanje predviđeno je ne samo za domaće novinare odnosno vinske trgovce, ugostitelje, nego i za oveći broj inozemnih vinskih novinara i trgovaca pozvanih kao goste na manifestaciju, za te goste realizirano je bilo i putovanje u naša vinska područja (Međimurje, Hrvatsko zagorje Plešivica…).

Neka od hrvatskih vina ponuđenih  na a kušanje u miru i tišini

Silent Tsting: Caroline Gilby Decanter, Velika Britanija, te Peter Moser, vinska revija Falstaff, Austrija

– Vinart je za inozemne goste pripremio Wine press trip – full of life pokrovitelj nekolikodnevnog putovanja je Hrvatska turistička zajednica. Gosti, među kojima su ui novinari iz redakcija Decanter, WineSof, Ferment, Canopy i drugih, posjetili su neke od ključnih vinarija Međimurja, Plešivice i Istre – kazao je Špiranec.

Zoltan Gyorffy iz Mađarske, te Ivo Kozarčanin, Vinklui klub Zagreb

Velika pohvala, još jednom, organizatoru za uvođenje u službeni program Lauba Grant Tastinga 2024 mogućnosti i kušanja vina na miru i u tišini (Vinart SILENT TASTING), komotno i koncentrirano. u odvojenome prostoru. Bitna pomoć posjetiteljima manifestacije koji su na priredbu došli prvenstveno iz profesionalnih razloga, poslovno, da bi se kvalitetno informirali i pripremili  za sezonu pojačane potražnje. Vinart kao dobro upućeni organizator pobrinuo se da na ovome kušanju ponudi ono što je najzanimljivije iz domaće ponude. U konzultaciji sa stručnjacma koji pažljivo prate našu vinsku scenu, na tihu degustaciju poslovnjacima, od kojih ih je dobar dio bio i iz inozemstva, ponudio je nešto više od stotinu uzoraka vina svrstanih po našim regijama (Sjeverozapadni dio, Slavonija & Podunavlje, Istra & Hrvatsko primorje te Dalmacija), zatim po boji (bijelo, jantarno, ružičasto, crveno/crno), tipologiji – mirno, pjenušavo, slatko desertno…. Na popisu uzoraka za kušanje uz svako vino dani su i podaci o geografskom porijeklu kapljice, o moguće posebnoj vinogradarskoj poziciji, godištu berbe, sadržaju neprovrelog sladora, na kraju tablice ostavljen je i prazni stupac predviđen da tu kušač upiše i svoju ocjenu vina., po tablici do 100 bodova. Mali dodatni napor a priličan korak prema gore bio bi da se i u katalogu Laube Grand Tastinga na stranicama gdje se predstavljaju izlagači u dijelu kod svakog izlagača određenome za popis izloženih uzoraka uz svako vino nađu isti ti širi podaci o vinu spomenuti vezano uz Silent Tasting, ipak katalog je kao oruđe sine quae non i ta publikacija zavrjeđuje da sadrži i taj detalj.

Lista uzoraka s nužnim osnovnim podacima o svakom vinu

The Silent Tasting – uzorci su prezentirani svrstani po regijama (Bregoviti sjeverozapad, Dalmacija, Istra, Slavonija & Podunavlje), po vinogorjima, nazivima pojedinih istaknutih vinogradarskih lokacija, po boji, po sortama, nazivima vinarija, uz svaki uzorak stajao je podatak o godištu berbe, alkoholnom stupnju, ostatku neprovrelog sladora, maloprodajnoj cijeni  

Prvi vikend u ožujku rezerviran je bio za poslovni vinski događaj Vinart Grand Tasting. U dobro poznatom ambijentu Laube, 1. i 2. ožujka od 12 do 19 sati svoja vina izložilo je oko 140 odabranih vinarija nudeći na uvi, načinu dozrijevanja, ad nekih više od 800 etiketa, želja organizatora bila je, čuli smo, da se što kvlitetnije predstavi vinsko tržište Hrvatske. Odlična je to platforma za nabavku vina brojnim poslovnim posjetiteljima koji na svojim radnim mjestima kreiraju nove vinske karte i ponude za nadolazeću turističku sezonu, njima je ovaj sajam u Laubi prvenstveno i bio namijenjen. Ugostitelji, sommelieri, F&B manageri i distributeri mogli su se besplatno akreditirati na https://grandtasting-vinart.com/ugostiteljske-akreditacije/, dok su ostali posjetitelji dnevne ulaznice mogli nabaviti po cijeni od 35€.

Organizatori su svim posjetiteljima vinskih događanja savjetovali korištenje pljuvačnica i posuda za izlijevanje a napominjali su i da se, u interesu prikladnog pristupa vinu i pravilne percepcije vina, naglašeni osjeti parfema i drugih proizvoda intenzivnog mirisa neće tolerirati.

Prizori iz dvorane Lauba kroz prve dane ožujka 2024:

 

Na ulazu u Laubu – obitelj Barundić iz Krašića dočekivala je goste sa svojim pjenušcem 100+, od grožđa s loza starijih od jednog stoljeća.Među posjetiteljima i prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor manifestacije Zagreb vino.com. Na festivalu je bio i Josip Blažević Slavonac koji već nekoliko desetljeća živi i radi u švicarskom Schafhausenu i bavi se i uvozom biranih hrvatskih butelja u Švicarsku. Na slici je s Martinom Matićm, glavnim i odgovornime u zagrebačkoj trgovačkoj kući Vrutak, i Matićevim sinom. Matić zasad u Švicarskoj plasira butelje od Klaudija Ipše, Gianfranca Kozlovića,, Vedrana Kiridžije, plešivičke obitelji Tomac  (pjenušci i jantarna kapljica), pa Plenkovićevog Zlatnog otoka,  Kutjevčanina Galića… Na pitanje kakav je interes Švicaraca za hrvatsko vino Blažević odgovara da su reakcije, barem na ono što on nudi, a on, veli, gleda da ne nudi ono što se ne nalazi na policama tamošnjih supermarketa, vrlo pozitivne, za višu kakvoću i osebujnost Švicarci su spremni platiti više. Blaževićeva primjedba i prijedlog upućeni hrvatskim vinarijama: bilo bi korisno malo više raditi na marketingu, konkretno pojaviti se na kakvoj prezentaciji, bolji rezultat postiže se kad vinari nastupe svaki zasebno nego kad se dolazi u većim grupama…

Damir Dobravac iz Rovinja i Klaudio Ipša iz Ipši kod Livada blizu Motovuna – majstori za malvazije, i Korčulanin Luka Krajančić, meštar za pošip

Ambasadori vinske Plešivice (prvorazredni pjenušci, bijela i crna mirna vina, jantarna vina…) – Lucija i Klara Šember, pa The Amber Blondies – mama Martina Tomac i sin Martin Tomac, te, sasvim desno, enolog Josip Korak (suhiucasi)

Šarm s obje strane štanda: enologinja Ivona Jeličić s ekskluzivnim vinom Marcus, enologinja Neretljanka Monika Prović s vinom Agron 2021, njenim prvijencem od sorte Trnjak, te Istranka Danijela Radovan s vinom Malvazija istarska Capeletto 2020, dozrijevanom u 500-litrenoj bačvi godinu dana na finom talogu. Kuća Radovan, na čijem je čelu tata Franco Radovan, pod nazivom Capeletto kao oznakom višeg kvalitativnog ranga izašla je nedavno s crnom mješavinom Capeletto cuvee 2018, od cabernet sauvignona, merlota i refoška, dozrijevanome 18 mjeseci u hrastovoj bačvi od 500 litara (Marko Čolić)

Biseri središnje Slavonije: Marko Markota dičio se prvenstveno s vinima Starac 2022 od graševine (40%), sivog pinota (25), chardonnaya (10) i sauvignona, te Klikun 2017 od merlota i cabernet sauvignona (po 50 posto). Do njega – vina Jakob, izvrsni cuvéei od cabernet sauvignona, merlota, cabernet franca, te jednosortni crnjak od sorte Syrah. U znak sjećanja i poštovanja prema u nesretnom slučaju nastradalome Zdravku Iliji Jakoboviću Jakobu moglo se kušati legendarni Cuvée Jakob 2016 iz magnuma… Jakobović je bio i predstavnik za Hrvatsku za čepove DIAM, a sad posao s Chepovima DIAM vodi Vjekoslav Mahovlić, na slici sa spomenutom magnumom u rukama… (suhiucasi)

Još jedna legenda koja se ne zaboravlja – ZLATAN! Naravno, Zlatan Plenković! Evo njegovih aseva unutar robne marke Zlatan Otok: Zlatan plavac, Zlatan crljenak, Zlatan syrah grand select, pa Zlatan babić, Zlatan pošip… (suhiucasi)

Ekipa Vinarta, na čelu sa Sašom Špirancem i Anom Supić. Zaključak na kraju: vrlo odgovorni zadatak odrađen je odlično! (Marko Čolić)

Bravo za zagrebački Vinart  kao organizatora,  čestitke na sjajno obavljenom poslu!   

VAPT 2024

SVJETSKA VINSKA ELITA u ZAGREBU

Vozni red koji je najprije – konkretno: 2020. godine – najavio Dino Kušen kao čelnik zagrebačke tvrtke za uvoz i plasman plemenite kapljice Acrobat a koji su potom ponavljali spomenuti Kušen iz Acrobata te Juraj Dusper iz također vrlo znane zagrebačke vinske trgovačke kuće Vinotrade, odvio se dosad uglavnom po planu! Nakon prve vinske smotre Acrobat Portfolio tasting 2020 što je bila u hotelu Hilton Garden Inn u Zagrebu te drugog festivala Vinotrade & Acrobat Portfolio Tasting 2022. u opatijskom hotelu Kvarner, treće izdanje manifestacije VAPT, 1. ožujka 2024., dogodilo se ponovno u zagrebačkom hotelu Hiton Garden Inn. Zagreb je navedenog datuma opet bio svojevrsno središte aktualne svjetske vinske produkcije iz najprestižnijih podruma s globalne vinske scene. Izložbeni dio – kao i prije, s mogućnosti kušanja uz stolove/ štandove i u nazočnosti proizvođača-ponuđača, pa vinske radionice, tematske večere u renomiranim zagrebačkim restoranima. Međutim ovaj put, osim na radionicama, čelnika ili barem enologa glasovitih proizvođačkih kuća  osobno prisutnih pored stolova bilo je malo, za stolovima uz neka inozemna vina stajali su, doduše, predstavnici odjela komercijale tih vanjskih podruma, uz ostale stolove pak na raspolaganju posjetiteljima za razgovor stajali su kao predstavnici uvoznika njihovi zaposlenici, ili sa strane angažirane osobe. Onome tko je posjetio prošle dvije manifestacije bilo je na ovoj sada začas jasno koliko među širom publikom nedostaju svjetski čuvena vinska imena i osobno nazočna, naime predlani u Opatiji a i prije četiri godine u Zagrebu vidjelo se u kojoj su mjeri domaći posjetitelji bili zainteresirani da se – što naravno uopće nimalo ne iznenađuje! – izravno susretnu sa idolima i porazgovaraju s njima o kušanim uzorcima, da se fotografiraju s tim globalnm zvijezdama Bakhova nektara.

Juraj Dusper – Vinotrade, i Dino Kušen – Acrobat

Ove godine nezgodno se poklopilo to što je VAPT 2024 održan istog dana kad je u zagrebačkoj Laubi finale svoje velike manifestacije Grand Tasting imala tvrtka Vinart. Bilo bi dobro kad bi ubuduće organizatori bili međusobno u kontaktu barem toliko da se više ne događa preklapanje termina, pogotovu kad su u pitanju ovako relevantna događanja.

Vino-trade Acrobat Portfolio Tasting pokazao se dakako kao atraktivan projekt, Vrlo rijetka prilika za domaću publiku da se izravno sretne sa svjetskim vinskim divovima po kakvoći i fami, da kuša vrhunske uratke vrhunskih svjetskih proizvođača vina, jakih pića te nekih specijaliteta što se poslužuju na tanjuru užitaka.

– Uvijek sam sanjao o tome da radim ozbiljan festival vina ili vinsku smotru na području Balkana… Konačno sam 2019. shvatio da imam znanja, mogućnosti i kontakata po svijetu da organiziram ozbiljnu vinsku smotru koja može biti treća u Europi, nakon ProWeina i Vinitalyja… Za realizaciju projekta tražio sam potporu ostalih odgovarajućih sudionika u državi, a, iako sam pozivao i druge relevantne uvoznike te vinske distributere, Juraj Dusper iz Vinotradea jedini u Hrvatskoj prepoznao je moju inicijativu i pridružio mi se. Svake godine rastemo, imamo sve više izlagača. S ponosom najavljujem da je tvrtka Acrobat 6. siječnja 2024. postala prvi licencirani zastupnik Kobe govedine iz Japana – istaknuo je ambiciozni Dino Kušen, koji inače, nakon što se dugo kalio kroz vinoteku Svijet vina u Boćarskom domu u Metropoli te kroz bogatu vinoteku u najužem središtu glavnoga grada, od prije koju godinu vodi prestižnu vinoteku i Vinski klub u zagrebačkoj Bleiweissovoj ulici.

Za stolom za kojim se predstavljala vinarija Angela Gaje iz Pijemonta. Prošla dva puta prezenterica je osobno bila Gaia Gaja, kćerka znamenitog Angela Gaje, ovaj put iz Barbaresca je u Zagreb stigao Francesco Giardino iz sektora prodaje.Na slici desno od njega je ponosni tata Dine Kušena Zdravko Kušen

Na ovom trećem izdanju VAPT-a predstavljeni su proizvodi od, kako kažu organizatori, sedamdesetak  svjetskih kuća iz segmenta vina, jakih pića i delikatesa, s reputacijom na visokoj svjetskoj razini. Očekivao se i jači odaziv hrvatskih zvijezda, međutim iz Lijepe naše u ulozi izlagača sada u 2024. Moglo se vidjeti samo dva proizvođača – Vina Barun iz okolice Krašića, te Sladića iz Dalmacije.

Neka od zvučnih imena iz inozemstva: J. Lassalle Champagne, Philipponnat Champagne, Champagne Billecart-Salmon, Champagne Louis Roederer, Jacques Prieur, Domaine Olivier Leflaive, Jean Marc Brocard, Joseph Drouhin, Biondi Santi, Bastianich Winery, Gaja, Frescobaldi, Mazzei, Jermann, pa Lopez Heredia, Torres, Quinta do Noval…  Ostali sudionici su na priložnom letku.

Proizvođači-sudionici na VAPT-u 2024. predstavljeni su ovako – popisom te ispisom logotipa na kartončiću predviđenome da ga akreditirane osobe, okrenutog tako da im pokazuje ime i prezime, nose oko vrata…

Visoko-kvalitetne šampanjce Champagne Billecart-Salmon prezentirao je posebno na radionici Antoine Roland-Billecart, sedma generacija obitelji na čelu te šampanjske kuće. Druga radionica je bila posvećena vinima vinarije Domaine Jacques Prieure, dragulju Burgundije, nju je vodio vlasnik Jean-Baptiste Souillard. Treća edukativna radionica bila je znaku vinske kuće R. López de Heredia čiji je utemeljitelj don Rafael López de Heredia y Landeta. Njihov vinski opus predstavili su María José López de Heredia, vlasnica, i José Luis Ripa, komercijalni direktor. Sljedeća majstorska radionica bila je rezervirana za jedinstvena vina vinarije Château Lafite Rothschild, a vertikalu vina predstavio je pobjednik 26. prvenstva sommeliera Hrvatske, mladi i perspektivni Kristijan Harjač. Peti masterclass približio nam je vinariju Opus One koja je u partnerskom vlasništvu dviju najuglednijih osoba iz Bordeauxa i Napa doline – baruna Philippea de Rothschilda iz Château Mouton Rothschilda i Roberta Mondavija. O njihovim vinima govorio je direktor izvoza Charlie Matthews.

Održan je kulinarski masterclass posvećen japanskom specijalitetu Kobe govedini a vodio ga je vlasnik Maruyu farme iz Kobea Seido Hirooka, zatim je na idućem masterclassu voditeljica razvoja robne marke Léa Fallourd prezentirala prvi organski kavijar na svijetu Caviar de Riofrío. Završnu gastro majstorsku radionicu posvećenu modernoj obiteljskoj tvrtki Blázquez i šunki pata negri, od autohtone crne svinje, simbolu Španjolske, vodio je Daniel Collazos iz Sektora međunarodnog poslovanja. Regionalni direktor izvoza Edgard Kappelhoff-Lançon predstavio je, na majstorskoj radionici, prvi i jedini francuski viski od 100 % trostrukog slada cijenjene francuske destilerije Bellevoye Whisky.

Cijelo događanje bilo je okrunjeno iste večeri dvjema ekskluzivnim gala-večerama u dva renomirana zagrebačka restorana – ManO2 i Takenoko. Prva tematska večera upriličena u restoranu ManO2 bila je posvećena biranim vinima vinarije TEMPOS Vega Sicilia. Svojim prisustvom vlasnik vinarije don Pablo Álvarez Mezquíriz pridonio je spektakularnosti događanja. Za delicije je bio zaslužan nadareni chef Hrvoje Kroflin. Tematska večer u prvom japanskom restoranu u Hrvatskoj, Takenoku, bila je rezervirana za japanski specijalitet Kobe govedinu, a specijalni jelovnik osmislio je vrhunski chef Mario Starman u suradnji s Takenoko-timom. Vlasnik Maruyu farme iz Kobea Seido Hirooka uveličao je ovaj poseban događaj.

– Strani partneri Hrvatsku prepoznaju kao tržište i te kako vrijedno pažnje – rekao je Juraj Dusper, direktor Vinotradea i voditelj vinoteke Vinum.

– Pazimo na svaki detalj. Billecart-Salmon na programu kao prvi masterclass bila je moja želja jer je to prvi vinski podrum s kojim sam počeo raditi, još  2012. godine. Moram ponovno istaknuti kako smo, nakon festivalskog dijela, kao i pretprošle godine, imali tematske večere. Ovo događanje nije zamišljeno kao profitabilno, ulaznice većinom poklanjamo našim klijentima i kupcima, nemamo financijskih sponzora i sve sami financiramo. Podršku nam pružaju partneri događanja Benussi, Franck, Mandis i 24 sata – naglasio je Kušen, Acrobat D&M. – Ova već tradicionalna manifestacija, koja okuplja brojne profesionalce, ali i zaljubljenike u vrhunsko vino i gastronomiju još jednom je dokazala da postaje sve popularniji, važniji i traženiji način edukacije i okupljanja profesionalaca, ljubitelja vina, pobornika razvoja vinske kulture, poklonika vrhunskih destilata i gastronomskih užitaka.

Kad je već tome tako – da manifestacija postaje sve popularniji, važniji i traženiji način edukacije i okupljanja profesionalaca, ljubitelja vina, vinske kulture, vrhunskih destilata i gastronomskih užitaka – kako to da se organizatori nisu potrudili samo još malo pa da na način dostojan za sva ta vanjska zvjezdana imena i dostojno sebima samima kao priređivačima izdaju neki KATALOG koji bi, s obzirom na navode svakog proizvođača-izlagača, popise izloženih etiketa i riječ dvije o svakome, i BIO, uz svojevrsno odavanje počasti nazočnim respektabilnim tvrtkama-izlagačima, i te kako od KORISTI UPRAVO u PRAVCU SPOMENUTE EDUKACIJE? Veliki i nedopustivi nedostatak/GAF za priredbu na kojoj je moguće kušati doista ponajbolja svjetska vina bio je upravo izostanak kataloga s popisom proizvođačkih kuća i izlaganih proizvoda, te sa, uz navode proizvoda, nekoliko ključnih podataka o svakom pojedinom proizvodiu. Akreditirani novinari popis izlagača dobili su na kartončiću predviđenome da se kao svojevrstan identifikacijski dokument nosi obješen oko vrata. Bilo je, na stolovima nekih izlagača, doduše općih prospekata/brošura proizvođačkih kuća, ali na pitanje na izlagačkom mjestu mogu li se ponijeti sa sobom odgovor je u većini slučajeva bio negatvan (?!), moglo ih se tek prolistati na licu mjesta….

VAPT je, kazali su još Kušen i Dusper, jedini festival na svijetu gdje se vina kušaju iz prestižnih Zalto čaša, kaucija je po komadu iznosila 50 eura…

Za vinski događaj VAPT 2024. u prodaju je bilo pušteno 100 ulaznica po cijeni od 120 eura od 22. siječnja do 16. veljače, dok se se ostale ulaznice mogle kupiti na dan događanja po cijeni od 150 eura. Cijene vinskih masterclassova kretale su se između 150 do 300 eura, ovisno o radionici.   

Lijepi doček na ulazu u izlagački prostor: Josip i Mara Barundić iz Krašića sa svojim odležanim pjenušcem 100+, te s mirnim bijelim i crnim vinima od sorata Manzoni i Pinot crni (suhiucasi)

Toskanski Castello di Ama iz područja Chianti Classico docg, s izvrsnim crnjakom San Lorenzo 2016, te kuće Le Macchiole također iz Toscane ali s drugog dijela, s također odličnim crnjakom Paleom

Glasovitu kuću Biondi Santi s Brunellom i Rossom iz toskanskog Montalcina neočekivano sam našao smještenu na stolu na izlagačkoj periferiji dvorane. S obzirom na značenje obitelji Biondi Santi za svjetsku afirmaciju Brunella i s obzirom na kakvoću vina, takav tretman od strane organizatora činio se vrlo čudnime. Na slici desno butelje su iz famoznog južnofrancuskog vinogorja Châteauneuf-du-Pape, riječ je o izvanrednom crnjaku Chateau la Nerthe

Ništa bez našijenaca u inozemstvu: stol renomirane vinske kuće Luigi Einaudi iz mjesta Dogliani u Pijemontu, u ponudi su bili svjetski asovi barolo i barbaresco, ali i u svijetu manje znani no u Pijemontu popularni dogliani, lijepi crnjak što bi se reklo za svaki dan. Pri kušanju odmah se ispostavilo da su dva nasmijana gospodina uz lijepu nasmijanu damu – Hrvati, s damine lijeve strane je u kompaniji Einaudi već dosta dugo zaposleni njen suprug Splićanin Zvonimir Jurković, a s damine desne strane i s čašomu ruci je Bračanin Zdenko Šesnić, koji već dugo živi u Abbano Termama kod Padove i radi u trgovačkoj kućišto se bavi plasmanom plemenite kapljice. Šesnić se tih dana našao u Hrvatskoj i radi poslovnog susreta u nadi buduće suradnje sa zagrebačkom kućom Vrutak.

Rada Linke, komercijalna direktorica u toskanskoj vinskoj kući Tua Rita s buteljom merlota Redigaffi, te Paolo Accordini iz kuće Stefano Accordini iz Gornje Valpolicelle kod Verone, s tamošnjim specijalitetom amaroneom…

Šunka – pršut Pata Negra Blasquez iz Španjolske, te kobasice BioSing – David Lesar iz susjedne nam Slovenije

_____________________________

Ricerca Mercato 

ZAGREB WINE ViP-EVENT 2024 – ŠEĆER NA KRAJU

Nakon Dalmacije te Istre i Kvarnera, eno-gastronomsko događanje Wine Vip Event 2024  stiglo je, kako se izrazio priređivač – kao šećer na kraju, i u našu Metropolu: 37. izdanje ukupno do sada a peto po redu i posljednje za ovu godinu održano je u zagrbačkom hotelu Antunović. Riječ je o manifestaciji u organizaciji Dantesa Begića i njegove agencije Ricerca Mercato  koja već osmu godinu nastavlja, kako je rečeno, svoju misiju okupljanja HoReCa sektora i gospodarstvenika srodnih djelatnosti s ciljem podizanja kakvoće ponude i usluge hrvatskog ugostiteljstva i turizma.

Dantes Begić, šef Organizacijskog odbora manifestacije, te Manuela Plohl, voditeljica radionica

                            Naglasak događanja bio je na lokalnim i regionalnim proizvođačima i prezentaciji lokalne gastronomije. Popratni edukativni program vlasnicima, voditeljima i djelatnicima ugostiteljsko-turističkih objekata pružio je mogućnost usvajanja novih znanja i upoznavanje s aktualnim trendovima, a to je i te kako korisno za dobru pripremu predstojeće sezone i  uspješnije poslovanje,  naglasio je alfa i omega organizacije  manifestacije Dantes Begić.

Wine Vip Event ističe se kao nezaobilazan događaj za sve one koji žele ulagati u svoje znanje i poslovni razvoj, učiti od vrhunskih stručnjaka, te razmijeniti iskustva s drugim kolegama i ostvariti kontakte s potencijalnim klijentima. Fokus eventa je na malim proizvođačima s ciljem promocije lokalne enogastronomije, stoga redovito nastupaju probrani izlagači iz svih dijelova Hrvatske i šire regije, dakako uz proizvođače iz mikrolokacije destinacije održavanja eventa.

U Zagrebu su, među ostalima, svoju ponudu predstavile vinarije Đurinski, Matiška, Florijanović, Legovina, Iuris vina, Danubio, Dveri Pax, Famiija Estate, Radgonske gorice, zatim mesnice Bođirković , PIK Vrbovec, Pepas savijače, Dukat – President, Červar i Rheos djevičanska maslinova ulja iz Istre, pivnica i pivovara Mlinarica, ugostiteljska oprema Alexander Commerce i niz drugih. U smislu sadržaja u hotelu Antunović, nudile su se mogućnost obilaska izlagača na brojnim punktovima u najvećoj hotelskoj dvorani, te radionice u manjim dvornama.  Posebno zanimanje posjetitelja privukli su učenici srednje škole Plitvička jezera, koji su pod mentorstvom nastavnica demonstrirali svoje znanje i umijeće i pripremili svoje lokalne ličke delicije.

Veliko zanimanje bilo je za radionice

Zatvoreni krug: proizvođač vina Stjepan Đurinski, enolog mr. Franjo Francem, ugostitelj Zlatko Puntijar i potrošač Siniša Medenica

Višestruko – za malvaziju i za refošk, u Hrvatskoj i Sloveniji – nagrađivani proizvođač vina i ugostitelj Rino Prelac sa same državne granice između Hrvatske i Slovenije

Debelo (po četiri i više godina) odležani crni dragulji istarskog podruma Degrassi – refošk, syrah, te cabernet franc, cabernet sauvignon, Terre bianche cuvée, Petit verdot, Pinot noir s odličnog položaja Contarini

Niz radionica je otvoren degustacijskom radionicom 4 vina – 1 regija: vinska revolucija sjeverne Dalmacije pod vodstvom Manuele Plohl. prof., MA WSET certificirane edukatorice. Voditeljica ključnih kupaca u Alexander Commercu Iva Šetina pojasnila je sve što treba znati o najkvalitetnijim čašama Zwiesel, nakon toga je chefica Doris Vlah sudionike radionica počastila ukusnim Dukatovim zalogajem iznenađenja. Slijedila je mentorica i stručnjakinja za gostoljubivost Sanja Krmpotić govorom o važnosti podizanja izvrsnosti usluge i gostoljubivosti kao ključu budućnosti ugostiteljstva i turizma, dok je savjetnica i edukatorica za odnose s klijentima Svjetlana Ranek Franjul istaknula moć emocije u ugostiteljstvu i hotelijerstvu koja je jača od (same) usluge. O pjenušcima Ferné i Lillith, govorio je Antonio Degrassi iz vinarije Degrassi, a mjesto više tražilo se i na radionici vrhunskog hrvatskog sommeliera Darka Lugarića, koji je podučio kako degustirati vino kao profesionalac. Radionica o sakeu nažalost morala se otkazati u zadnji tren zbog bolesti jednog od najboljih svjetskih sommeliera, austrijskog prvaka Suwija Zlatića.

Dodatna posebnost ovog eventa, a na kojoj se ustrajavalo svih dosadašnjih godina, besplatan je ulaz gostima i besplatno je bilo sudjelovanje na edukacijama, te stručnim radionicama. Umjesto klasične kotizacije za čašu davane su donacije za Hrvatsku ligu protiv raka.

 – Na eventu u hotelu Antunović i dan ranije na humanitarnoj večeri u restoranu Maksimir prikupljeno je fantastičnih 4.779,73 eura, sva prikupljena sredstva odmah su donirana spomenutoj ligi. Na pet organiziranih evenata u pet gradova i u tri grada na donacijskim večerama prikupljeno je ukupno gotovo 15 tisuća eura, točnije 14.881,75 eura – pohvalio se Begić.

Posebnost kod vinarije Bora tate i sina Žuža iz Podgradine kod Posedarja- crnjak od autohtone sorte Svrdlovina i odličan cuvee Noir od cabernet sauvignona, merlota i syraha. Desno, uz chefa kuhinje hotela Antunović Matiju Balenta poslovnjak iz Ivanić-Grada Vitomir Klasić, pamti se kao čelnik vrlo uspješne tvrtke Ivanić-plast

Niz radionica je otvoren degustacijskom radionicom 4 vina – 1 regija: vinska revolucija sjeverne Dalmacije pod vodstvom Manuele Plohl. prof., MA WSET certificirane edukatorice. Voditeljica ključnih kupaca u Alexander Commercu Iva Šetina pojasnila je sve što treba znati o najkvalitetnijim čašama Zwiesel, nakon toga je chefica Doris Vlah sudionike radionica počastila ukusnim Dukatovim zalogajem iznenađenja. Slijedila je mentorica i stručnjakinja za gostoljubivost Sanja Krmpotić govorom o važnosti podizanja izvrsnosti usluge i gostoljubivosti kao ključu budućnosti ugostiteljstva i turizma, dok je savjetnica i edukatorica za odnose s klijentima Svjetlana Ranek Franjul istaknula moć emocije u ugostiteljstvu i hotelijerstvu koja je jača od (same) usluge. O pjenušcima Ferné i Lillith, govorio je Antonio Degrassi iz vinarije Degrassi, a mjesto više tražilo se i na radionici vrhunskog hrvatskog sommeliera Darka Lugarića, koji je podučio kako degustirati vino kao profesionalac. Radionica o sakeu nažalost morala se otkazati u zadnji tren zbog bolesti jednog od najboljih svjetskih sommeliera, austrijskog prvaka Suwija Zlatića.

Partneri projekta Vip Event su Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica Zagrebačke županije,  Turistička zajednica grada Zagreba, Alexander Commerce, RB Auto Renault i hotel Antunović West, dok su pokrovitelji Ministarstvo turizma i Ministarstvo poljoprivrede.

Trilogija Fino & Vino

ETIKETE IZ SJEVERNE i SREDIŠNJE ITALIJE

Zagrebački restorančić Trilogija Fino & Vino na Kaptolu po stilu uvelike nadilazi klasični ugostiteljski objekt, naime ne samo to što se u potpunosti  nastoje pokazati u skladu s ambicioznim i obećavajućim nazivom, vasnik i voditelj sommelier Krešimir Šesnić i njegova odlično odabrana mala ekipa trse se ponudu objekta obogatiti čestim organziranjem eno-gastro događanja na različite teme, osmišljenima na način da budu maksimalno moguće informativnog i edukativnog karaktera i tako pridonesu vrhunskom doživljaju. Nakon serije programa s domaćim akterima kao protagonistima, nedavno su  gostima, među kojima je bilo vinskih trgovaca – uvoznika, vinotekara, te ugostitelja/sommeliera, na red došla vina iz sjevernog i srednje dijela Italije. Kršimirov bratić Zdenko Šesnić, rodom inače s Brača a već godinama uposlenik tvrtke Wine Y Food iz Abano Termi, glasovitih toplica pokraj Padove, došao je u Zagreb, a potom krenuo i za Ljubljanu, da predstavi nekih tridesetak etiketa iz portfelja poslodavca a za koje je pretpostavljeno da bi našu publiku mogle zanimati stilistikom, kakvoćom i odnosom kvalitete i cijene.

Uz posve jednostavan frizzante od sorte Garganega s područja Verone bilo je nekoliko prosecca unutar apelacijske oznake Treviso doc i nekoliko prosecca Valdobbiadene doc i Valdobbiadene superiore doc, njima je pridodano i nekoliko pjenušaca kuće Romagnoli (jedan bez ekspedicijskog likera, dva bruta, iz berbi 2019 i 2020.) s područja Emilia Romagna a rađenih klasičnom metodom svi s neobičnim nazivom Il Pigro (=ljenčina), što bi trebalo ukazivati na to da su spori u dozrijevanju, da im treba dati još vremena. Sva tri lijepa, a najbolji dojam ostavio je Il Pigro classico brut cuvée, 12,5 vol %. Igru perlica u vrlo uvjerljivima stilu i sjaju pokazali su francuski gosti – Champagne brut Tradition 12,0 vol% – Jean Mallet, te, još i bolji, Champagne Delahaie brut premier, 12,0 vol %. Od mirnih vina dopali su se Manzoni bianco Le Conche igt Treviso podruma Salatin, Malvasia 2020 Romagnoli Emilia Romagna igt. Još jedna etiketa s malo neobičnim nazivom vina – Capochino (u slobodnom prijevodu=moj naklon), berba 2022 Valpolicella igt, podrum Roccolo Callisto. Slijedila je crvenkasta Valpolicella Classico 2022 doc od istog podruma, a dosta ozbiljnijom pokazala se Valpolicella superiore 2020, sorti Corvina 60 %, Corvinone 35% i Rondinella 5%, 13,5 vol %, također od Roccola Callista.  Finale su okrunili lijepi Amarone della Valpolicella 2016 Roccolo Callisto, zatim sjajan Cabernet sauvignon 2018 Roccolo Callisto (15,5 vol %), pa nakon tog cabernet sauvignona začuđujuće uvjerljivi uzorak kuće Fontezoppa od sorte Vernaccia međutim ne od one šire znane, bijele – Vernaccia di San Gimignano ili pak Vernaccia d’Oristano (Sardinija), nego od CRNE sorte Vernaccia nera – Pepato Marche Serrapetrona doc biologico!  Berba 2020, alkohol oko 13,5 vol %.

Pri kraju kušanja: domaćin Krešimir Šesnić (sasvim desno), njegov bratić Zdenko Šesnić iz Italije (sasvim lijevo), te znani zagrebački vinotekar-ugostitelj Ivan Srpek iz vinoteke Bornstein koji je pokazao interes za dosta od degustiranih uzoraka

Od pažljivo je biranog grožđa iz vinograda na tlu s dosta pijeska i vapnenca, otud u organoleptici osjet visoke mineralnosti. Vinifikacija u inoksu i kraće odležavanje vina u cisternama, dozrijevanj 12 mjeseci u velikoj bačvi. Lijepe dosta intenzivne živahne rubinske boje, nos kompleksan, upućuje poprilično na divlju trešnju, donekle i na krušku, začinske nijanse u pravcu su papra, u ustima fino pikantan, s mekanim taninom. Lijepo će popratiti izraženije slankasta i blago začinski obojena jela na bazi mesa (crveno meso s roštilja), te izbor zrelih odležanih donekle pikantnih sireva.

Jednime od najboljih talijanskih vina na ovome kušanju pokazao se Pepato Marche Serrapetrona 2020 kuće Montezoppa, a svaki žamor iznenada i spontano potpuno je nestao kad je na degustaciju, stjecajem okolnosti, ponuđeno jedinstveno vino Dingač 2018 što ga je od grožđa kupljenog od biranog vinogradara na Pelješcu uz maceraciju od 12 dana i, nakon alkoholne fermentacije, dozrijevanja kroz dvije godine u većim rabljenim bačvama proizveo Antonio Ivančić s Plešivice, inače vlasnik i voditelj jaskanskog poduzeća Imaht što se bavi prodajom viličara i uvozom gruzijskih amfora u Hrvatsku!… Antonio Ivančić krenuo je s maceracijama u amfori s 2015 godinom, ozbiljniju količinu dingača u amfori odlučio je proizvesti u berbi 2021. S tri prazne amfore u prikladnom terminu krenuo je u berbu na Pelješac i s trima do vrha napunjenim amforama vratio se na Plešivicu. Grožđe je ostavio na maceraciji i alkoholnoj fermentaciji nekih  14 dana, potom je nakon nekog vremena kad se vino malo smirilo tekući dio otočio, kapljica se u amfori razvijala 21 mjesec, sad Antonio kaže kako mu je od onih isprva grožđem napunjenih triju amfora  ostala – tek jedna amfora gotovog vina …  Na butelji znakovita objava: Puni i PRAZNI  obitelj Ivančić!

Po dobrom starom hrvatskom običaju, na stolu su se, nakon službenog dijela degustacije, našle i neke hrvatske butelje, u želji da se Zdenku Šesniću pokažu naši konji za utrku, domaćin se pobrinuo još za nekoliko crnjaka s našeg prestižnog južnog položaja Dingača – npr. Riservu i Excellent od Hilića, ali i za crnu mješavinu Jakob 2019 s odlične pozicije visoko na brdu kod Brodskog Stupnika gdje je svojedobno Zdravko Ilija Jakobović bio zasadio trsje od grožđa s kojega je uz pomoć enologinje Ivone Jeličić nastao crnjak vanserijske kakvoće. Kao sugestiju Zdenku Šesniću o tome što bi mogao doista ponosno preporučiti nadležnima u Wine Y Foodu da uvezu iz Hrvatske i da i ponosno ponude tržištu na Apeninima spomenuti su i Dingač od pelješke obitelji Matković, pa hvarski Grand Select plavac mali  Zlatan otok, pa i crnjaci s Dingača i Postupa od Ivice Radovića, ali i, uz kapljicu od Plavca maloga, i vrlo uvjerljiva druga vina od kultivara porijeklom iz Hrvatske i šire regije međutim i iz UZGOJA u Hrvatskoj – primjerice Crljenak odnosno Tribidrag odnosno Kratošija (na jugu Italije znan kao Primitivo a u Americi kao Zinfandel), te pogotovu Vranac i, u najnovije vrijeme, Trnjak. U Hrvatskoj s oba ta dva vina ali još i s mješavinom Modro jezero (odlična promidžba Imotskoga i njegovih ljepota!) što ovdašnje dragulje Vranac i Trnjak spaja s bjelosvjetskima Cabernet sauvignonm i Merlotom, iskazuje se i te kako vinarija Grabovac iz Imotskoga. Zdenku Šesnicu poslao sam kontakte… valjda će se nešto roditi iz toga…

Vinska nematerijalna baština

HRVATSKA VINSKA KULTURA – KAPITALNA ZNANSTVENA MONOGRAFIJA

Upravo je objavljena knjiga Hrvatska vinska kultura, znanstvena monografija autorice doc. dr. sc. Tanje Baran, inače glavne urednice Hrvatskog Radija Sljeme. Knjiga je rezultat autoričina proučavanja hrvatske tradicijske vinske kulture te vinske nematerijalne baštine. Čestitke gospođi Baran!

Tanja Baran – Hrvatska vinska kultura

Nakon uvoda u kojemu se kontekstualizira hrvatske vinske tijekove iz prošlosti u hrvatsku, europsku i svjetsku suvremenost, autorica prikazuje i analizira razvoj i utjecaj svjetske vinske kulture na hrvatsku vinsku kulturu. Prate se razdoblja svjetske povijesti vina, spomeni vinove loze od najranijih vremena, posebno se zatim obrađuju vino i loza u Bibliji te put od srednjeg vijeka prema vinskoj suvremenosti. Detaljno prosuđujući razvoj hrvatske vinske kulture, Tanja Baran piše o daru vinogradarske zemlje Hrvatskoj, o najpoznatijem aristokratskom vinskom udruženju u hrvatskoj prošlosti Doktorima od Pinte, o zapisanim vinsko-pajdaškim regulama, pijačkim društvima i klubovima te, osobito opsežno, o običajima vezanima uz vino i hrvatske vinske svece. Najistaknutiji spomenik hrvatske nematerijalne vinske kulture Križevački štatuti raščlanjuju se kroz suodnos usmene i pisane književnosti i kroz više žanrova: usmenu dramu i liriku te retoriku. Zasebno se valoriziraju ostale hrvatske vinsko-pajdaške regule: Koprivničke regule, Varaždinski fureš, Krapinski vandrček, Turopoljski štatuti, Zagrebačka puntarija, Ivanečka smešancija i Svetojanska lumparija, one uz Sv. Martina, Martinje i krštenje mošta kao najpoznatijim vinskim tradicijama koje su izvedbeno i te kako aktualne diljem zemlje daje se osobit obol.

Tanja Baran, kao glavna urednica Radio Sljemana, ima još razloga da bude i te kako zadovoljna: Radio Sljeme najprije je obilježilo pa proslasvilo 70 godina postojanja a onda je pobijedilo na natječaju Zlatni Studio za najboju hrvatsku radiostanicu, k tome novinar i voditelj kroz program Radio Sljemana Miljenko Cvitković Minja dobio je ovih dana prestižnu nagradu Večernjakova ruža kao Radijska osoba godine!…

 Zaključku prethodi poglavlje posvećeno hrvatskoj vinskoj kulturi u umjetnostima: vinu u književnosti, likovnim umjetnostima (kiparstvo, slikarstvo, karikatura, fotografija, primijenjena umjetnost) i glazbi. Nakon popisa literature i izvora, izdanja i rukopisa Križevačkih štatuta te kazala imena, kao dodatak monografiji cjelovito su objavljeni Križevački štatuti sa svim ostalim hrvatskim vinsko–pajdaškim regulama te Velikim ritualom o krščenju mošta. Na kraju su, uz bilješku o autorici, objavljeni izvaci iz recenzija professora emeritusa Stipe Botice, prof. dr. sc. Bože Skoke i prof. dr. sc. Đure Horvata.

Nakladnik monografije je Prigorski Media d. o. o. Knjiga je sa 456 stranica, formata je 20,5 x 25,5 cm, tvrdoga je uveza, ima 390 likovnih priloga. Objavljena je uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, gradova Križevaca, Koprivnice, Đurđevca te Koprivničko-križevačke županije.

            Tanja Baran ima i te kako razloga za veselje: Radio Sljeme Hrvatskog radija najprije je proslavilo jubilarnih 70 godina postojanja, a onda je, na natječaju Zlatni Studio za najbolju hrvatsku radiostanicu u izboru što ga je raspisao Jutarnji list temeljem broja glasova publike nedavno osvojilo i titulu najbolje hrvatske radiostanice! Čestitke! Lijepe nagrade – visoki trofeji smiješili su se novinarima i voditeljima Ivani Radaljac Krušlin za serju emisije Psiholog i ja, te Robertu Marekoviću za seriju glazbenih emisija Dolcevita.

Većina redakcije Radio Sljemena: Nevena Saraga, Ivana Radaljac Krušlin, producentica Slavica Pischiutta, Anamarija Knezović Kaurić, Nikolina Devčić, Vesna Jurić Rukavina, urednica Radio Sljemena Tanja Baran, Magdalena Pongrac, Ivan Hlupić, Ana Lacković Varga, Krešimir Vešnik, Kristina Bokanić Šuvar, Tea Barić. Nedostaje dvoje VRLO ZNAČAJNIH u ekipi, a to su Miljenko Cvitković Minja, vrlo eksponiran kao vditelj, te Nevenka Rodić Erdelja, osobito profinjena i staložena i koncentrirana bezgrešna voditeljica nježnog i milog, pomalo zavodljivog glasa

Nitko sretniji, čini se, od glavne urednice Radio Sljemena Tanje Baran, koja na sljemenskom programu vodi emisiju Purgeraj posvećenu ponajprije purgerskom Zagrebu i zagrebačkoj kajkavštini, ali koja je bitno vezana i uz Bakhov nektar kroz promidžbu naših narodnih običaja zapisanih u literaturi pod nazivom Križevački štatuti.

U Križevcima, u Hrvatskome domu, nedavno je, a uz blagdan vinogradarskoga sveca Vinka, održana završna svečanost 3. Nacionalnog natječaja za hrvatsku vinsku fotografiju, na temu Kušlec i vino kao potvrda ljubavi. Domaćini su tada okupljenima prezentirali najpoznatije hrvatske vinsko-pajdaške regule Križevačke štatute te izvodili vinu posvećenu poeziju i glazbu. Hižna mamica bila je upravo Tanja Baran, dok je hižni japica bio Zoran Homen.

Kulturno-povijesne znamenitosti i eno-gastronomija

DVORAC MARUŠEVEC – u OČEKIVANJU NOVOG STAROG SJAJA

Dvorac Maruševec kod Varaždina svojom ljepotom i privlačnošću bio je, uz dvorce Trakošćan i veliki Tabor, jedan od najvećih dragulja Hrvatskog Zagorja. Današnji njegov izgled samo je blijeda slika raskoši ovog pradavnog sredovjekovnog burga čije postojanje povijesni izvori bilježe već sredinom 14. stoljeća, kada je na ovim prostorima bilo obiteljsko gnijezdo plemića Vragovića. Vjerojatno je tada na mjestu današnjeg dvorca postojao drveni dvor koji je tijekom svojih 600 godina postojanja više puta mijenjao svoj izgled. Negdje u 16. stoljeću sagrađen je kameni zidani dvorac, s tzv. vodenim oklopom (Wasserburg), što je predstavljalo zaštitu pred čestim upadima Turaka u ove krajeve.

Dvorac Maruševec kod Varaždina: radovi na preuređenju i osposobljenju vrijedne povijesne građevine za predviđene razne kulturno-umjetničke programe u punom su jeku (suhiucasi)

Očekuje se – a za to ima izgleda! – da ne samo dvorac nego i cijelo imanje ponovno zasjaju nekadašnjim sjajem. Vremena se stalno mijenjaju, nove okolnosti u društvenom, političkom i gospodarskom životu nose svoje, ponekad na žalost i zapuštanje pa i propast nekih ljepota i vrijednosti kojima se prije divilo i u kojima se silno uživalo a u kojima bi se, ako postoji volja i znanje da se učini određeni napor u prilagodbi društvenog pristupa, moglo i te kako uživati i dalje. Ima primjera iz vana koji pokazuju kako se npr. određene krasne i vrijedne kulturno-povijesne građevine mogu ne samo sačuvati od zapuštanja i postupnog propadanja nego i razvijati u svome sjaju. Jedno od uspješnih rješenja je spoj kulturno-povijesnog objekta s određenim za taj slučaj prikladnim komercijalnim aktivnostima, to može lijepo pridonijeti pojačanom zanimanju publike za posjet, a i tome da objekt osigura određena financijska sredstva za svoje održavanje. Izgledi za budućnost upravo dvorcu Maruševec da vrati status dragulja smiješe se s jedne strane u tome što je brigu o njemu ponovno aktivno preuzala grofovska ruka koja najavljuje kulturne (npr. izložbe slika i skulptura, možda i neke koncerte) i svečarske (obredi sklapanja brakova i proslave ulaska parova u novi život, dodjele nekih značajnih društvenih nagrada…) sadržaje, te u tome što je dio prirodnog ambijenta – prikladno osmišljeno- uključen u stočarstvo i proizvodnju sirovine za preradu u gotove eno-gastro specijalitete ekskluzivne kategorije (za ponudu u butiknim prodavaonicama, elitnim ugostiteljskim objektima, sutra, moguće, i u okviru samog dvorca…)

Nešto više od devet hektara terena u blizini dvorca i pripadajućih dvorcu uređeno je za uzgoj na otvorenome turopoljske pasmine svinja. Osigurana je i u punom je radnom pogonu mesnica za proizvodnju delicija od turopoljke. Na Falinić-bregu, pak, na površini od oko 4,5 hektara je vinograd Dvorca, a odmah pored trsja je i vinski podrum

U 17. stoljeću građevina je dograđivana, a svoj sadašnji izgled dobila je u 19. stoljeću, kada ga je novi vlasnik grof Schlippenbach upravo sjajno restaurirao i ukrasio velikim tornjem. Unutrašnjost dvorca tada je bila raskošno uređena skupocijenim namještajem. Zidovi su bili prekriveni velikim tapiserijama i slikama poznatih europskih slikara iz 17. i 18. stoljeća. Dobar dio tih ulja na platnu danas se nalazi u Muzeju Varaždin, gdje predstavlja najvrijedniji dio fundusa najstarijih majstora slikara. Ubrzo nakon restauracije i obnove dvorca novi vlasnik postaje plemić Oskar Pongratz. On je bio veliki ljubitelj slikarstva, pa je obogatio postojeću galeriju velikom zbirkom slika s motivima cvijeća (Blumenstücke) od kojih su neka i danas sačuvana u varaždinskom muzeju. Dvorac je okružen lijepim perivojem s više primjeraka rijetkih vrsta drveća, posebno borova. U sklopu perivoja bilo je lijepo uređeno jezero, a ispred pročelja dvorca nalazila se preljepa fontana (vodoskok). U tijeku Drugog svjetskog rata dvorac je bio devastiran, gotovo uništen, a iz njega su nestale mnoge dragocjenosti. Poslije rata korišten je kao dječji dom, a od 1969. uzima ga u najam adventistička vjerska zajednica koje je uložila velika sredstva u njegovo ponovno restauriranje. No nikada više on nije ni približno dosegao onaj sjaj i raskoš kakav je nekada imao za vrijeme Schlippenbacha ili Oskara Pongratza.

U podrumu dvorca – direktor imanja Christof Eder sa suprugom Aegle, te, desno, enolog Luka Košćec sa zelinskom kolegicom enologinjom Ivanom Puhelek

U sklopu dvorca Maruševec nalazi se prekrasan perivoj koji je u današnje vrijeme samo dio nekadašnjeg prostranog engleskog perivoja kakav je bio prije drugog svjetskog rata kada je zauzimao sedam hektara. Vrijeme nastanka perivoja nije poznato, pretpostavlja se da je on već postojao u drugoj polovici 18. stoljeća. Od tog vremena potječu prikaz dvorca i njegove okoline u knjizi Status familiae Patacich. Podaci govore da je perivoj dobio sadašnji izged negdje oko godine 1884., nakon što je prema zamisli grofa Schlippenbacha čitav dvorac temeljito restauriran, obnovljen i dograđen kulama. Ispred pročelja dvorca bio je veliki dekorativni vrt s fontanom u sredini. U perivoju, koji je oblikovao čuveni nizozemski majstor, nalazilo se mnoštvo egzotičnog crnogoričnog drveća (kavkaske jele, grčki borovi). Veći dio perivoja je, zahvaćen agrarnom reformom, uništen i pretvoren u livade i oranice. Danas je perivoj Maruševec zaštićen hortikulturni spomenik, no tek nekoliko višestoljetnih primjeraka crnogorice i bjelogorice podsjeća na njegov nekadašnji sjaj.

O Dvorcu Maruševec u najnovije vrijeme brine Pongratzov unuk, Maximilian von Pongratz – Lippitt, koji stalno živi u Austriji, gdje, također ima dvorac. Na poziv Veleposlanstva Republike Austrije u Hrvatskoj, u društvu predstavnice Ambasade Ane Pekić Tomolko, prof. Ivan Dropuljić – osnivač i direktor četverodnevnog međunarodnog festivala Zagreb Vino.com u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade a koji je sa suprugom Ivankom u više navrata u Esplanadi organizirao i manifestacije posvećene sušenoj šunki te pršutu – i ja pošli smo do dvorca Maruševec da vidimo i iz prve ruke saznamo aktualnosti i planove za budućnost vezane uz objekt, a jedna od bitnih aktualnosti za budući prosperitet dvorca i imanja baš je i vezana uz engastronomiju, dakako, na visokoj razini!

Delicije – vlastiti prozvodi, koji se poslužuju gostima dvorca: pašteta, čvarci, zaseka, špek, kobasice…

Imanje Maruševac o kojemu govorim, inače nekih petnajstak kilometara udaljeno od Varaždina, odlučilo je – zahvaljujući prirodnom potencijalu i ostavštini što počiva na kulurno-umjetničkoj  i povijesnoj vrijednosti te mogućnostima da se njegovo postojeće suštinsko bogatstvo koje treba dotjerati/prikladno ulaštiti za suvremenu praktičnu primjenu – svoj razvoj za početak potražiti u uzgoju turopoljske svinje i proizvodnji vrhunskih specijaliteta od nje, te u produkciji visokokvalitetnoga vina s ciljem plasmana gotovih proizvoda kako u samom objektu tako i kroz  vrhunske vanjske restorane i butikne prodavaonice, a s druge strane i u organiziranju, u prostorima samoga dvorca, različitih kulturno-umjetničkih programa i svečanosti.

U podrumu dvorca, uz domaćine Christofa, Aegle i Anju Rutić: Ana Pekić Topolko iz Austrijskog veleposlanstva u Zagrebu zahvaljujući kojoj smo i posjetili dvorac, te prof. Ivan Dropuljić, organizator i direktor festivala vina i delicija Zagreb Vino.com (suhiucasi)

Od Anje Rutić, koja nas je provela imanjem i dvorcem, čujem i detalje, tj. da je za početak nešto  više od 10 hektara odgovarajućeg terena u blizini dvorca odlučeno „darovati“ svinji turopoljki za boravište na otvorenome, uskoro bi se prostor mogao povećati za hektar do dva. Na lijepoj kosini Falinić-brega prostire se pak lijepi vinograd, dvorac Maruševec posjeduje zasad nešto više od 4,5 hektara zasađenih vinovom lozom, sorte su Pinot bijeli, Pinot sivi, Sauvignon bijeli, Pinot crni. Za proizvodnju vina brine enolog Luka Koščec, koji inače ima i svoju privatnu vinariju, a upravitelj  poljopivrednog sektora dvorca je Austrijanac Christof Eder, koji uz pomoć svoje supruge Aglae Schtrachwitz u vinskom podrumu organizira prezentacije s degustacijom suho-mesnatih proizvoda i plemenite kapljice, od pjenušaca, te mirnih bijelih sortnih vina s time da je kapljica Pinota crnog u ružičastoj verziji. Kako nam je direktor Eder kazao, mesna pakiranja i vina nude se na prodaju ne samo klasično – u birane prodavaonice delikatesa i vinoteke, nego i dostavom na privatnu kućnu adresu! Kad se dvorac preuredi i osposobi za održavanje kulturno-umjetničkih programa, delicije i vrhunska vlastita kapljica servirat će se, dakako, prvenstveno na tim događanjima….

_______________________________________________

IN MEMORIAM

Sjećanje, s osobitim poštovanjem,  na zaslužnike kojih, na žalost, više nema,,.

MIŠIKA GERSTMAJER –  Slavonija & Podunavlje, Baranja, Zmajevac, graševina, traminac…                JANKO JOVANOV  – Dalmacija, Korčula Čara, majstor pošipa

BRANIMIR CEBALO – Dalmacija, Korčula., Lumbarda, majstor grka i pošipa

_________________________________________________

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Moj rezime 2023

VINA ZA VISOKI UŽITAK

U tijeku 2023. imao sam u više navrata – bilo na sajmovima odnosno festivalima, bilo za vrijeme posjeta vinskim kućama…, priliku na miru i neopterećen vremenskom stiskom koncentrirano degustirati razna vina iz hrvatskih vinskih podruma, i evo nekih od njih u kojima sam – doživješi ih ne tek korektnima, što (korektnost) danas mora biti sine quae non!, nego i s visokom dozom osobnosti u svojoj kategoriji – doista uživao, pa ih i preporučujem, navodeći ih ovdje ne kao rezultat klasičnog ocjenjivanja i po nekom redosljedu u smislu bodovne ili na tržištu iskazane cjenovne vrijednosti. U svakom sučaju, ako ste u mogućnosti – KUŠAJTE! Vjerujem da vrijedi truda i vremena. Napomena: pri kušanju bitno je usredotočiti se maksimalno moguće na izričaj sortnosti i navedenog geografskog porijekla (apelacijska pripadnost), pa i na starost uzorka,  s time da se – a to je baš u zadnje vrijeme i postalo i te kako  bitno ! – u obzir uzmu i posljedice klimatskih promjena uočljive u manjoj ili većoj mjeri kao nešto drugo od po navici  očekivanoga u organoleptici i strukturi uzorka.

PJENUŠCI:  Blanc de Noirs, klasična metoda, extra brut (12,5 vol %), pa Rosé brut te, pretpremijerno kušan ali vrlo obećavajući, prva nova šarža službeno tek pred izlazak na tržište! – Pavel (po nazivu vinograda) od plešivičke obitelji Šember, pa PC & Ch brut nature (12,5 vol %) od obitelji Korak, također s Plešivice. Svima će i još vremena u butelji (prije degoržiranja) dobro će doći, posebice još mlađahnom Pavelu.

BIJELA MIRNA VINA od različitih sorata, posljednja butelja u nizu sadrži mješavinu sorata uzgajanih na poziciji ekstra-kakvoće Venje u Kutjevačkom vinogorju.  Graševina 2022 Pomale (13 vol%) – Krauthaker; Zelenac Kutjevo 2022  (13,5 vol%); Pinot sivi 2022 (Kutjevo, 13,5 vol %) – Krauthaker; Zeleni silvanac 2021 (Plešivica, Veselnica; 14 vol %) – Drago Damir Režek;  Chardonnay Laškovec 2021 organic (Plešivica, Laškovec, 13,5 vol %) – Korak; Rajnski rizling 2020 Laškovec organic (Plešivica, Laškovec, 13,5 vol %) – Korak; Venje 2008 bijelo barrique (Kutjevo, Venje, sorte:  mješavina svih bijeih sorata što ih Enjingi ima na venju, uz Graševinu, koja dominira s nekih 60 posto, tu su i chardonnay, sauvignon, rajnski rizling, traminac… , 14,7 vol %) – Enjingi

Crni pinoti:  Bolfan Primus 2017 (Hrvatsko zagorje, Vinski vrh 14,5 vol %) – Bolfan Vinski vrh;  Pinot noir Contarini riserva 2016 (Hrvatska Istra, Contarini, 16 vol %) – Degrassi; Pinot crni  2021 Kutjevo (14,5 vol %) – Krauthaker;  Pinot crni 2018 organic (Plešivica, Križevac i Cimbuščak, stari trsi, 13,5 vol%) – Korak; Pinot crni 2020 (Plešivica, Veselnica, 14 vol %) – Drago Damir Režek

Različite crne sorte samostalno, te mješavine: Frankovka Miraz 2019 (Feričanci, vinograd Srednjaci, trsje staro oko pola stoljeća, godina topla, prinos  1 kg/trs, vino odležavalo i razvijalo se u barriqueu kroz jednu godinu,  14,2 vol %) – Enosophia Feravino; Cabernet franc 2020 (14 vol %) – Krauthaker; Cabernet sauvignon Korlat 2019 (14 vol%) – Badel 1862; Mercs 2020 (merlot & cabernet sauvignon, 14 vol%) – Krauthaker; Zinfandel Esplanade 2019 (14,5 vol %) – Krauthaker; K2 2019 (odličan primjer suradnje Vlade Krauthakera i istarskog hotelijera-ugostitelja Nenada Kukurina Kukuriku, 10 sorata iz Krauthakerova eksperimentalnog nasada u Kutjevu  – Pinot crni, Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Merlot, Blauburger, Syrah, Muškat ruža, Malbec, Lovrijenac (St.Laurent), Frankovka, grožđe brano istog dana, sve zajedno macerirano, dozrijevano u drvenim bačvama, 14,5 vol %)- Krauthaker & Kukurin; Modro jezero 2017 (Imotski, Vučja Draga, Podmornica, Cabernet sauvignon, Merlot, Vranac, Trnjak, 24 mjeseca provelo u barriqueu, 15 vol %) – Grabovac; Syrah Križevac organic vineyard 2019 (13,5 vol%) – Korak; Syrah 2020 riserva (Vučja Draga Imotski, 15 vol%) – Grabovac; L’Amour 2020 (Pelješac, sorta Marselan, 15 vol %) – Matković

Plavac mali – naše uzdanice s pelješke grand cru pozicije Dingač, te zvijezda s hvarskog grand cru vinograda Sveta Nedija ponad sela Sveta Nedjelja.  Matković Dingač 2021, sadrži 14 vol %, traži još vremena u boci. Kiridžijin Dingač je iz 2020, gust, pun, s 15 vol %, njemu će također dobro doći još odležavanja u butelji. Iz ponude Zlatan otoka svakako bih, uz Plavac mali grand select 2018, 15 vol%, izdvojio i Zlatan pošip grand select magnum 2022, 13,5 vol %, i Zlatan crljenak 2018 grand select magnum

Na kraju: slatko desertno vino Muškat San Salvatore iz podruma obitelji Benvenuti iz Kaldira kod Motovuna

Chardonnay 2020 old way made wine with the six month’s maceration and, after the fermentation, nearly two years spent in the small barrels, bottled without clearing & filtering,  dry and with 13,5 vol %, now poured into the glass was lacking it’s clarity from the begining, but Korak, looking back to the already forgotten times“: Congratulations!

High class wine  KORAK CHARDONNAY 2020 old way – Although I prefer the the perfect clearness in the glass, as the wine showed two days ago when the bottle has been opened and the first two or three glases pourred, today, by the last drops  from the bottle in my glass I could not only repeat but, even very loudly, more convinced than two days ago, confirm: the wine with the high personalilty.

———————————- mala pomoć::  šalabahter za opis vina ———————-

OPIS  ■ VINO je: impresivno • ozbiljno • (donekle) kompleksno • moderno – s obilježjem tradicije – rustikalno • drukčije • sadržajno • skladno • s dovoljno izraženom voćnosti – s cvijetnim – (ugodnim) herbalnim / vegetalnim notama – s finim začinskim nitima • bogato • sočno • gusto – mesnato • (vrlo) toplo • robusno ■ iskreno – s dušom, karakterom/autorski rad • dotjerano • na kolosijeku elegancije i profinjenosti • ostavlja dojam suglasja sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ s (još) mladenačkim nabojem • lepršavo / svježe • dopadljivo/koketno • dinamično i s nervom – u usponu • zrelo – umireno – u špici (koja može još trajati) – vrijedi mu/može mu se dati još vremena u boci • sa (zanimljivim) tercijarnim bouquetom/ u znaku je otmjenog starenja  – lijepo se pije uz hranu – prikladno za uz meditaciju ■ prelazi/prešlo zenit – umorno/starikavo – jače u padu • bez finoće • nekomplicirano • neuzbudljivo • djeluje kao jače – naporno začinjeno/preopterećeno od dodira s drvom • mlitavo/tupo • nečisto • zeleno • agresivno kiselo – prekiselo • skuhano/sprženo • oksidirano • odaje plijesni/trulež – TCA • SO2 – H2S – refermentaciju – octikavost – lak – brett ■

LEGENDA   – Šampion/Champ = 99 – 100 • Veliko zlato/Great gold/Platinum = 96 – 98 • Zlato /Gold = 91 – 95 •  Srebro / Silver = 86 – 90

trošiti sada/drink now  •  trošiti ili još čuvati/drink or hold • čuvati/hold • trošiti uz hranu/drink with food

⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆.

SUHI u CASI – 12.2023

                              _____12.2023 ____

SVAKO DOBRO SVIMA / ALL THE BEST TO EVERYONE!

______________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ 16 Zagreb Vino.com: UPEČATLJIVI ULAZAK u ADVENTSKO RAZDOBLJE i u FINIŠ 2023. ⦁Suncokret hrvatskog turizma: BOŠKINAC i KUKURIN ⦁ Diplomatsko vino: OD KURIJE NESPEŠ  DO VINARIJE LITTERARII ⦁ Hrvatska vinska ikona: IVAN ENJINGI – JUČER, DANAS, SUTRA … ⦁ Bakho sa žlicom: MUS KAO IZVOZNIK, KUNST KAO UMJETNIK ⦁ 50. jubilarna Vinska srijeda u Metropoli:  NAJBOLJE OD HVARA ZA ZAGREPČANE ⦁ Bačvarija kao nadgradnja drvodjeljstva: GOLUB – BOUTES iz Jaske  ⦁ Živahne legende: TOUR 2024 – LET’S SPEND THE LIFE TOGETHER

In Memoriam: Miljenko Mike Grgich

_______________________

Hotel ESPLANADE, Zagreb, Mihanovićeva 1

Hotel Esplanade – posebno svečano uređen za adventsko razdoblje

16 Zagreb Vino.com, i oko njega…

UPEČATLJIVI ULAZAK u ADVENTSKO RAZDOBLJE i u FINIŠ 2023.

(Snimio Marko Čolić)

Završetak 2023. pamtit ćemo u Metropoli po više lijepih događanja u Bakhovu znaku. Lijep ulazak u adventsko razdoblje svakako je bio – makar, nakon pauze uzrokovane covidom, osiromašen za popriličan i vrlo atraktivan izlagački prostor – 16. međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2023.

Zagreb Vino.com od davne prvotne priredbice u Maloj dvorani koncertne dvorane Vatroslav Lisinski brzo se razvijao i širio do mjere da mu u posljednje vrijeme elitni hotel Esplanade više nije mogao koliko treba udovoljavati prostorom raspoloživim za smještaj izlagača, pa se na osobito popularnoj manifestaciji, dakako zamišljenoj da ima ne tek rekreativno nego i jače edukativno i poslovno značenje, ubrzo počela stvarati gužva i do već maltene nesnosnog ranga. Posjetitelji profesionalci – vinski trgovci, ugostitelji, novinari… a i potrošači-istinski poznavatelji kao i štovatelji plemenite kapljice koji su dolazili da se kroz kušanje uzoraka i razgovore s izlagačima bolje upoznaju s ponudom kako bi se poslije, spremniji, odlučili na kupnju, negodovali su zbog vreve onih nesputanih i ležernih posjetitelja koji bi kao prikovani stajali pored izlagačkih stolova čekajući da im se čaša natoči da bi pili i sve veseliji uz piće zabavljali se cjeloga dana za prihvatljivu cijenu jednodnevne ulaznice. A i među ponuđačima na zbijenim izlagačkim mjestima koji su dobro platili za svoje izlagačko mjesto i koji su, dakako, od nastupa očekivali povratne poslovne efekte, čulo se gunđanje.

Otvorenje: govorio je prof. dr. Dragan Kovačević, potpredsjednk Hrvatske gospodarske komore. Nazočan je bio i Zdravko Tušek iz Ministarstva poljoprivrede. Svečanost su svojom nazočnošću oplemenili i vinski vitezovi – članovi viteških udruga iz Hrvatske, Slovenije i Austrije. Među Austrijancima – gradišćanska zvijezda Mate Kliković!

Grupa vitezova i vitezica odmah je krenula u obilazak…

___________________

NAOČITI  VITEZ  MATE KLIKOVIĆ  i – ISTARSKA MALVAZIJA! – Među austrijskim vinskim vitezovima lako je u grupi bilo prepoznati – naočitog osobito visinom i gustom sijedom bradom! – Matu Klikovića iz Burgenlanda/Gradišća, osnivača vinskog podruma MATE u Zagersdorfu ili Cogrštofu, najstarijoj vinskoj općini u Austriji. Mate je prije nekih gotovo pola stoljeća bio vrlo aktivno krenuo vinogradarsko-vinskim putevima, a prije pet godina vodstvo vinskog posjeda pepustio je zetu Igoru Preselju, također Gradišćanskom Hrvatu. Sad Mate, inače 18. generacija Klikovića, kao vinski vitez istupa u javnosti ponajviše u ulozi svojevrsnog ambasadora vina ali i hrvatstva.

Kliković, čija obitelj, kako kaže, potječe iz sela Klikovići kod Dubrovnika a u pravcu Trebinja i koja je rodnu grudu pred najezdom Turaka morala  napustiti prije 600 godina s time da se skrasila u Gradišću prije pet stoljeća, dosegnuo je u  Burgenlandu vinogradarsku površinu od 10 hektara. Ali, osim u trsju bio je posebno aktivan i u društvenom i političkom životu  Gradišćanskih Hrvata. Nekih 43 godine proveo je kao predsjednik  tamburaškog društva Tamburitza. U Gradišću je, inače, osnovao ukupno četiri tamburaške grupe, 27 godina radio je kao glavni tajnik  najvećeg udruženja Gradišćanskih Hrvata a to je Hrvatsko kulturno društvo iz Gradišća. Kao obnašatelj te funkcije kročio je i u područje sporta, i osnovao je takmičenje Nogometni kup Gradišćanskih Hrvata u kojemu se natjecalo 26 momčadi. Kliković je inače zaslužan i za stvaranje nogometne reprezentacije Gradišća. Nogometne staze dovele su ga jedne davne godine do Poreča, gdje je htio da gradišćanski nogometaši obave zimske pripreme. Kao vinar, logično, iskoristio je priliku da pokuca i na vrata vinarije tada glasovitog porečkog vinskog kombinata, zbližio se s tadašnjim glavnim enologom Agrolagune Antom Gavranićem i zaljubio se u vino od sorte Malvazija istarska, do mjere  da je zamolio Gavranića da mu pripremi plemke za sadnju te hrvatske sorte kod njega u Cogrštofu u Gradišću. Na Vino.comu u Zagrebu prije pet godina imao je štand na kojemu je uz svoju poznatu frankovku predstavio i istarsku malvaziju odgojenu u Gradišću!…

Prigodom susreta s Matom Klikovićem u hotelu Esplanade sada na Zagreb Vino.comu 2023 uz gutljaje  njegove lijepe svježe gradišćanske istarske malvazije 2022. pročulo se da se upravo priprema knjiga o Klikoviću s radnim naslovom MATE,  rečeno je međutim da ona neće biti  u redovnoj prodaji nego će se dio primjeraka spremiti u arhivu a zamišljeno je i da se nešto primjeraka knjige ostavi na raspolaganju za darivanje… •

________________

Direktor festivala Ivan Dropuljić, kao uzorni domaćin, gošće iz drugih krajeva – novinarku i urednicu u Slobodnoj Dalmaciji Meri Šilović iz Splita i propagatoricu škrleta Ivanu Pranjić Vješticu iz Ivanić-Grada dočekao je odmah na ulazu pored prigodno okićene božićno-novogodišnje jelke

Činilo da će se oduzimanje terase Oleander kako bi hotel na njoj u svojoj režiji organizirao adventsko događanje na Vino.com značajnije negativno odraziti, ali to se – nije dogodilo! Zagreb Vino.com 2023 produžen je vremenski na četiri dana, izlagači a i publika su mu se pokazali vjernima do kraja, publika je u Esplanadu nastavila hrliti…

Potpora festivalu stigla je i iz Ureda Predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji je u službenom dopisu osnivaču i direktoru festivala prof. Ivanu Dropuljiću najavio svoj dolazak na otvorenje, a potporu su svojim pojavljivanjem na otvorenju i poslije obilaskom izlagača dali Vinski vitezovi Hrvatske, Vinski vitezovi i sommelieri Slovenije, Vinski vitezovi iz austrijskog Burgenlanda odnoso po naški Gradišća (bio je i Mate Kliković!), na manifestaciji sam susreo i neke inozemne vinska pisce, konkretno iz Slovenije, Srbije…

Gužve u dvoranama su ostale međutim, što je bilo jako dobro, ovaj put s dosta izraženim promjenama intenziteta tako da se ipak povremeno osjedno lakše disalo. Istaknuti treba da je u svim prostorima, i među izlagačima i medju posjetiteljima, vladalo vrlo veselo raspoloženje; čulo se, sa svih strana,  puno smijeha, k tome sada se NIJE baš vidjelo nešto što se maltene na svakom koraku znalo zapaziti redovito prijašnjih godina, a to je da brojni pojedinci po dvoranama lelujaju s čašom u ruci, brundajući sebi u brk nešto nerazumljivo i nesuvislo…

Očekivana vreva na Vino.comu 2023, posebice u Smaragdnoj dvorani

Broj izlagača ove se godine kretao oko 240, najviše je bilo, logično, onih iz Hrvatske, ostali su stigli iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Slovenije, Srbije, Španjolske, Italije, Njemačke, Belgije, Francuske…  Raspoređeni su bili u Smaragdnoj dvorani (Emerald ballroom) – E • dvorani  Paris – P  • dvorani Istanbul – I, te  dvorani Venice, Venecija – V.

Svakog dana održavane su odlične vinske radionice tematski vezane ne samo za vina odavde nego i za vina iz glasovitih svjetskih apelacija i podruma.

Neprikladno bi, međutim, bilo reći da nakon dosadašnjih 16 izdanja nije potrebno nekoliko jačih intervencija u kontekstu ukupne realizacije Zagreb Vino.coma. Manifestacija se već prije više godina počela pokazivati kao mogući vrlo snažan poligon za efikasnu širu promidžbu hrvatskoga vina pa time i za bolji izvoz hrvatskog vina, i ubuduće bi na nju napokon trebalo početi tako gledati ne samo iz kruga organzatora nego i iz redova drugih za hrvatsko gospodarstvo bitnih političkih i ekonomskih krugova.

Konkretno, primjerice, idealno bi bilo da se na festival vrati nešto s čime je prof. Dropuljić svojedobno već bio i startao prije više godina i što se kroz nekih oko četiri sezone trajanja pokazalo poslovno vrlo obećavajućime, ali što je najednom – neobjašnjivo otkazano, koliko sam čuo zbog nedovoljne društvene potpore!  Govorim ovdje o redovitom pozivanju/ugošćavanju  kako relevantnih domaćih tako i afirmiranih inozemnih specijalizranih vinskih novinara i eno-gastro turističkih novinara ali dakako i relevantnih vanjskih vinskih trgovaca prvenstveno iz zemalja nama posebno interesantnima kao dobro tržite za vino,  na festival Zagreb Vino.com, a u sklopu toga – bilo u terminu uoči ili pak neposredno nakon završetka manifestacije – i na organiziranje nekolikodnevnih obilazaka hrvatskih vinogorja i u posjete, pojedinačno, vinskim kućama…

Ono drugo što vezano uz Zagreb Vino.Com želim naglasiti, to je da se akreditiranim važnim vinskim piscima i predstavnicima značajnih vinskim uvozničkih i trgovačkih kuća omogući, paralelno s radnim vremenom festivala, u nekoj prostoriji pored onih gužvovitih festvalskih, kušanje vina na način da sjede u miru i neometani za stolovima i koncentrirano degustiraju, uz zapisivanje utisaka, željene uzorke označene u katalogu kao ponuda kod imena/naziva svakog izlagača a koje bi im po njihovoj zamolbi konobar-sommelier u butelji donosio izravno od proizvođača, te iz nje natočio pa potom butelju vratio izlagaču.  Na brojnim mojim vinskim putovanjima  svijetom vidio sam da je tako nešto i te kako bitno za vinske trgovce i za vinske kritičare i autore ozbiljnih priloga o vinu, gastronomiji, turizmu, a ne iziskuje nužno neki veći dodatni napor da se realizira.

Zadovoljni smješak! Ivan Marinclin, glavni enolog Kutjeva d.d., može biti i te kako zadovoljan, naime vina što ih je ponudio na Zagreb Vino.comu sva jako dobra, namjerno sam odlučio nakon kušanja najboljih etiketa degustirati i baznu graševinu, u butelji cjenovno vrlo prihvatljivu na tržištu. Dojam također vrlo dobar! Kutjevo je jedno od naših najpoznatijih i najcjenjenijih vinogorja, a uz Kutjevo d.d. najpoznatiji i najcjenjeniji vinari su Ivan Enjingi, te Vlado Krauthaker i Ivica Perak, ta dvojica inače Marinclinovi prethodnici na mjestu glavnog enologa u Kutjevu d.d. Ove godine na Zagteb Vino.comu kao izlagači NISU sudjelovali ni Enjingi, ni Krauthaker ni Perak… Kutjevo d.d. nastupilo je sa čak 10 vina a to su pjenušac De Gotho Chardonnay brut 2018, te mirni Graševina vrhunska 2022, Graševina Vinkomir 2022, De Gotho graševina 2020, Pinot crni De Gotho 2019, pa Maximo Oro 2020, Maximo bianco 2020, Maximo nero 2019, Rosé premium 2022

Još nešto, à propos lokacije festivala. Prof. Dropuljić kao osnivač i kao direktor manifestacije u svojem očekivanju razvoja priredbe sasvim je ispravno i prikladno odlučio da festival bude u hotelskoj ikoni Zagreba – hotelu Esplanade, instituciji s dugačkom uspješnom povijesti i klasificiranoj u najvišem rangu kakvoće. Međutim s vremenom je prostor što ga je hotel mogao staviti na raspolaganje festivalu postao nedostatan, posebice nakon što je prije koju godinu Vino.comu uskraćena terasa Oleander. Izlagača sve više, zainteresirane publike sve više, i, kao posljedica toga – i dalje prava košnica u dvoranama, velike gužve s obje strane izlagačkih stolova. I manifestacija, zamišljena da bude u velikoj mjeri poslovna – da promovira u prvom redu hrvatsko vino i proizvođače a onda i vino iz šire regije, te nadasve, kvalitetu kapljice s ovih naših prostora, sve više je ostavljala dojam lijepe vinske fešte, tako da su neki proizvođači počeli gubiti interes za nastupom. Svakako bi bilo lijepo da se priča nastavi u Esplanadi, ali ako taj hotel ne iznađe dovoljno prostora, rješenje bi trebalo potražiti drugdje, dakako na odgovarajućem nivou, možda u Sheratonu, Westinu, Hiltonu… koji također elegancijom i kakvoćom spadaju u vrh.

Potrebno je, k tome, riješiti i problem što ga organizator Vino.coma ima s izlagačima, naime čujem da izlagači uglavnom NE reagiraju odmah nakon što od organzatora prime poziv da se prijave za izlaganje, eventualno tek usmeno potvrde svoje sudjelovanje, te da od vinarija zaintresiranh za nastup konkretna službena prijava, sa izraženom željom gdje – u koju dvoranu da ga se smjesti,  organizatoru stigne maltene u posljednji trenutak. To onda ne ide na ruku domaćinu da, rekao bih, prikladnjje osmisli i u kontekstu promidžbe hrvatske kapljice logično odredi raspored izlagača u smislu da najprije predvidi prostore  što će ih pokrivati  svaka od četiri službeno određene hrvatske vinske regije – Bregoviti sjeverozapad, Slavonija & Podunavlje, Istra & Kvarner, te Dalmacija, a onda da se eventualno unutar svakog tog prostora predvide i značajnija vinogorja za svaku regiju. Ovako kako je sada svi su stavljeni – uđuture.

Nužno je da odgovarajuću podršku i konkretnu pomoć u dovojnoj mjeri pruže društvene institucije, ponavljam: da se odabrani relevantni i strani vinski pisci, sommelieri i vinski trgovci vrate na festival, kao gosti priredjivača…

VINSKE RADIONICE – CLUB BOARD ROOM

Evo radionica održanih ove godine, s navodom etiketa, porijekla vina te imena moderatora kroz program:

Vuelta a España – đir kroz Španjolsku u dvije etape. Moderator: Roko Bekavac.  Opis: U dva MasterClassa išlo se na najznačajnije vinske regije na Pirenejskom poluotoku: *Recaredo Serral del Vell 2017 *Gramona III Lustros Reserva Brut Nature 2015   *Pazo Señorans Albariño 2022  *Puro Rofe Blanco 2021 *Raul Perez La Del Vivo Lomas De Valtuille 2021    *Pepe Raventos Xarel•lo del Noguer 2021 *Barco del Corneta La Sillería 2020  *El Vunculo Alejairén 2020  *Abel Mendoza Malvasia 2022  *Olivier Riviere La Bastid 2021 *Partida Bellvisos Blanc 2018   *Rafael Palacios Sorte Antiga 2020

Splitski sommelier Roko Bekavac detaljno se na svojim dvjema radionicama posvetio španjolskome vinu

 Vuelta a España II, moderator: Roko Bekavac Opis: Đir kroz Španjolsku u dvije etape. Najznačajnijim vinskim regijama kroz okuse, mirise, priče kultnih vinara i  enologa Pirenejskog poluotoka. *Dido Rosat 2021  *Vina Tondonia Rose Gran Reserva 2012   *Suertes del Marqués Las Suertes 2021   *Pepe Mendoza Giró de Abargues 2020 *Villa de Corullon Mencia 2020  *Ultreia Valtuille Mencia 2020   *San Román 2020   *Dominio de Pingus PSI 2020   *Clos I Terrasses Laurel 2019, *Ferrer Bobet Vinyes Velles 2019 *Telmo Rodriguez Granja Remelluri Gran Reserva 2012 *Tradicion Amontillado Tradición VORS

Vina Domano Bosna i Hercegovina  Moderatori: Tomo Jakopović, sommelier-edukator, i  Ivo Kozarčanin, novinar-vinski pisac, edukator – Vinski klub –  Opis: Kako su autohtone sorte Žilavka, Blatina i Trnjak u Domanovićima ugostile svjetske zvijezde Chardonnay, Cabernet sauvignon i Merlot..

Vina Domano iz BiH: enologinja Josipa Andrijanić te Ivo Kozarčanin i Tomo Jakopović otvaraju butelje, desno: degustacija uz objašnjenja i komentare. Posebno: enologinja Josipa Andrijanić, cipelica-lutalica koja se, inače, kalila u najpoznatijim vinarijama Novoga svijeta, te koja je svojedobno, a nakon lutanja svijetom, mnogo pridnijela usponu hercegovačke vinska kuće Nuić, sada diže vinariju Domano iz hercegovačkih Domanovića

 Katich Winery – Imotska vinska senzacija. Moderatori: Tomo Jakopović i Ivo Kozarčanin – Vinski klub Opis: Kako je rječica Vrljika spojila Jadransko more i francuske rijeke Gironde i Rhône.  Opširan prilog o vinariji Katich objavljen je u prethdnom izdanju Kronike.

Imoćanska vinarija Katich u osjetnom kvalitativnom usponu, lijevo, te, desno, Nenad Trifunović Vinopija, koji je odlučio na vagu staviti naše Dingače

 Dingač na slijepo. Moderator: Nenad Trifunović (Vinopija), Opis: Zaron u kontroverze i tajne Plavca malog i Dingača, uz priliku vlastitog odabira svojega favorite. Možda povijesno kušanje na temu prvog hrvatskog zaštićenog vinogradarskog položaja, kazao je Vinopija.

Vertikala kultnog Caberet Sauvignona Plaisir De Marle 2002. do 1998.  Moderatori: Mario Meštrović – Frane Ševo Opis: Iz južnoafričkog Paarla, kuša se pet kultnih Cabernet Sauvignona Plaisir De Marle, berbi od 2002. do 1998.  enologa Niela Bestera, koji je znanje usvajao u Château Margauxu.

Mario Meštrović i Frane Ševo o cabernet sauvignonima

Lynch Bages vertikala 1998. do 1966. Moderatori: Mario Meštrović – Frane Ševo Opis: Neponovljia degustacija, najkvalitetnije i čuvene apelacije Bordeauxa Pauillac, glasovita vina Grand Cru Classe, Lynch Bages, od kojih je određena nemoguće nabaviti, doći do njih.  1 Blanc de Lynch Bages 1998.  2 Chateau Lynch Bages 1995. 3 Chateau Haut – Bages Verous 1989. 4.Chateau Lynch Bages 1986.  5.Chateau Lynch Bages 1966.

DIAM pluteni čepovi za mirna i pjenušava vina. Moderatori: Loic Vernoud (Diam Francuska) i Vjekoslav Mahovlić (Chepovi d.o.o). Opis: Prednosti Diam čepova, predstavljanje nove linije čepova Origine.

 Sorta inkognita Malvasija dubrovačka bijela. Moderator: Ivo Ivaniš, sommelier i ugostitelj, s puno prakse i u Nizozemskoj Opis: Prije dvadesetak godina za ovu sortu nismo gotovo ni znali da postoji a, kamoli da je se uzgaja u komercijalne svrhe. Danas pak vina od nje budu ocijenjena s najboljim ocjenama,. Zasađena je u nas gotovo jedino u Konavlima, ima je tu i tamo još ponegdje, ostala je i dan danas nepoznata široj vinskoj publici. Vrijeme je za detaljno upoznvanje s njenima prošlošću i sadašnjosti ali i da za upoznavanjem s njenim potencijalom. Na kušanju su vina od najmlađih do starih, neka nikad nisu bila nigdje predstavljena Vina su bila od suhih do slatkih, sa uporabom i bez upotrebe bačve u proizvodnji.

Malvasija dubrovačka: Ivo Ivaniš, sommelier i ugostitelj sa šireg dubrovačkog područja, novinar Ivo Kozarčanin i vinski pisac Vinopija

 Pinot Noir: Old World vs New World Moderator: Daniel Čečavac, DipWSET, WA.  Opis: Putovanje crnim pinotom kroz 10 država na pet kontinenata.  Kakve su sličnosti i razlike? Koje je sve stilske izričaje moguće pronaći? Gdje će na mapi opravdati svoj terroirski status? Stari svijet ili Novi svijet?  Gdje je tu Hrvatska?

Neke od butelja s crnim pinotima predstavljenima na radionici. Korakova boca druga je zdesna. Šteta je što na ovu prezentaciju nije uvrštena i još koja hrvatska etiketa, to više što je ovo, gledajući ukupno, bio prikaz crnih pinota iz različitih država i s više kontinenata, a mi smo domaćini i imamo konje za utrku…. U smislu blizine burgundijskome izričaju odgovarao bi tu npr. Crni pinot podruma Drago Damir Režek Plešivice, a u smislu onoga što nam je u kontekstu klimatskih promjena već stiglo ili nam uskoro stiže mogli su se, rekao bih, ovdje dobro uklopiti Crni pinot Vučjak od Šembera, također s Plešivice, te Pinot noir Contarini riserva od Morena Degrassija iz Istre

Daniel Čečavac skupio je za svoju radionicu pravo svjetsko vinsko blago – crne pinote iz njihova glavnog doma Burgundije te one s različitih drugih meridijana i paralela na kojima se sorta i te kako iskazala kroz vino. Među tom elitom bio je i jedan crni pinot od plešivičke obitelji Korak, koji se, možemo biti ponosni, vrlo ravnopravno nosio s vrhunskom bjelosvjetskom produkcijom

Premier cru selection  – Bodega Chacra, ‘Cincuenta y Cinco 55’ Pinot Noir 2021, Rio Negro, Patagonia, Argentina ⋆ Hamilton Russell Vineyards, Pinot Noir 2021, Hemel-en-Aarde Valley, Walker Bay, Južna Afrika • Domaine Drouhin Oregon, Roserock ‘Zéphirine’ Pinot Noir 2021, Eola-Amity Hills, Oregon, USA • By Farr, Farrside Pinot Noir 2020, Geelong, Victoria, Australija • Burn Cottage, Pinot Noir 2019, Central Otago, Novi Zeland • Cantina Terlan, Pinot Noir ‘Monticol’ Riserva 2021, Alto Adige, Italija • Sprecher von Bernegg, Pinot Noir ‘Vom Lindenwingert’ 2020, Graubünden, Švicarska • Domaine Faiveley, Nuits-Saint-Georges 1er Cru Les Porêts St-Georges 2019, Bourgogne, Francuska • Korak, Crni Pinot Cimbuščak Stari Trsi 2018, Plešivica, Hrvatska • Philipp Kuhn, Pinot Noir ‘Steinbuckel’ GG 2018, Pfalz, Njemačka

 Bodega Catena Zapata Moderator: sommelier Darko Lugarić Opis: u. Istraživanje karaktera argentinskih vina, koja je ova vinarija postavila na svjetsku kartu. Ossam uzoraka: 1) Catena chardonnay 2022; 2) Catena Alta chardonnay 2021;  3) Catena Adriana chardonnay wb 2021;  5) Catena malbec 2021;  6) DV Catena Tinto historico 2021;  7) Catena Alta cabernet sauvignon 2020;  8) Catena Adriana Fortuna terrae malbec 2020.

Darko Lugarić, sommelier, znan kao ugostitelj a u posljednje vrijeme vrlo aktivan kao prezenter vina i vinara, ponudio je putovanje do Argentine i tamošnje vrlo cijenjene vinske kuće Catena Zapata, a u radioici nakon toga pod lupu je stavio naša domaća macerirana vina različitih proizvođača iz različitih vinogorja. Dolje: 12 prezentiranih hrvatskih maceriranih vina

Dvanaest  maceriranih  vina ispod radara  by Darko Lugarić Moderator: sommelier Darko Lugarić Opis: Macerirana vina sve više nalaze svoju publiku. Postoje proizvođači koji rade izvrsna vina, koja (još) nisu doprla  do svoje publike u dovoljnoj mjeri. Evo na rasporedu je 12 uzoraka:  1) Cmrečnjak Pušipel X-tream 2021 pretpremiera;  2) Jagunić Stare sorte 2020; 3) Glavica Graševina amfora 2021 pretpremiera;  4) Klet Romić Škrlet 2019;  5) Korija Graševina 2017;  6) Testament Pošip Zenit 2018;  7) Kurtalj Rajnski rizlng 2017; 8) Gregorić Sivi pinot  2019; 9) Dobravac Siminor 2018; 10) Bedeković Zero plus Natural Pinot sivi & Traminac eko 2021; 11) Bolfan Natura traminac 2017; 12) Braje VelTraPi 2020

Ivana Pranjić s nadimkom Vještica slovi kao ambasadorica moslavačkih vina i to posebice od tamošnje sorte Škrlet. S radionicom koju je vodila sa sommelijerom Tomom Jakopovićem htjela je, među stalime, da se na određeni način raščisti pitanje je li Škrlet sorta samo za sasvim mlada odnosno najduže jednogodišnja do dvogodišnja vina, ili vino od nje podnosi i dugo starenje. Dolje: Sav u znaku škrleta – Ivica Florijanović

Zaboravljena blaga – arhivski škrleti Moderatori: Tomo Jakopović i Ivana Pranjić  Opis: Je li škrlet zaista jednogodišnje vino ili ipak voli odležati u boci? Iz arhiva moslavačkih vinara su uzorci zaovo kušanje.  1. Klet Romić – macerirani Škrlet 2018; 2. Vinarija Voštinić Klasnić – Unikat 2017; 3. Vinarija Košutić – Škrlet 2017; 4. Vinarija Florijanović – Mons Claudius 2016. (odležan u moru); 5. Klet Romić – Magnum škrlet 2015; 6. Vinarija Trdenić – Private Selection 2015; 7. Vinarty wines – Škrlet 2012; 8. Vinarija Mesarić – Škrlet 2011; 9. OPG  Ivan Kosovec – Selekcija 2011; 10. Vinarija Voštinić Klasnić – Škrlet 1992.

 Simfonija Ljubavi. Moderator: Daniela Bohatá aka Di Di, koja se bavi otkrivanjem i brendiranjem otočnih autohtonih blaga.  Opis: Kakva vina nudi Lastovo? Koje su autohtone otočke vinske sorte? Kako se lokalni vinari bore sa izazovnom godinom? Što su to umjetnička lastovska vina? To su vina u buteljama odjevenima u etikete sa slikama (akril, ulje) – svaka etiketa je sa temom vezanom za tradiciju Lastova i s jednim poetskim tekstom iz otočkog mjesta gdje se vino rodilo. Koje vino sa Lastova je idealan izbor za vjenčanje? Kojim se vinom s Lastova može impresirati nekog dragog u slobodnom vremenu ili na ozbiljnom poslovnom sastanku? Koje vino se pije za vrijeme Lastovskih poklada? Što se pije oko gradela dok se peče crnej ili sardela? Što će biti vinski hit sljedeće turističke sezone? Za radionicu su za kušanje pripremljena sljedeća vina: Rukatac 2022, Pošip 2022, Plavac mali 2020, Merlot 2019, svi od vinarije Šarić, zatim  Lastovski pečenjak  + novo brandirana umjetnička vina (limited edition): Teuta Bianca, Teuta`s Crown: Teuta,  Simfonija Ljubavi Vino za vjenčanje, Crni Fumar,  Fumar: Muško vino bilo, crno,  Katarina`s Crown: Vino za dvorac

MEDALJE hrvatskim pjenušarima

Dogovoreno je bilo da se u okviru Zagreb Vino.coma podijele medalje što su ih birani hrvatski proizvođači  pjenušaca ove godine osvojili na ocjenjivanju organiziranome od strane Europske federacije za biotehnologiju  u  Supetru na Braču. Evo dobitnika:

Velika zlatna medalja i Šampion:  MISAL MILLENIUM BRUT – Peršurić

U sklopu Zagreb Vino.coma podijeljene su medalje najbolje ocjenjenim hrvatskim penušcima koje su vrednovali ugledni enolozi i biotehnolozi na degustaciji prigodno organiziranoj za vrijeme nedavnog kongresa Europske federacije za biotehnologiju održanome u rujnu ove godine u Supetru na Braču. U odsutnosti prof. Marina Beroviča s ljubljanskog Biotehnološkog fakulteta, u predaji medalja dobitnicima što su se odazvali na podjelu sudjelovali su Vesna Zechner Krpan sa zagrebačkog Prehrambeno-biotehnolokog fakuteta, inače članica ocjenjivačke komisije ove godine u Supetru, novinar Željko Suhadolnik koji je kao glavni urednik revije Svijet u Čaši prije nekoliko godina bio u žiriju, te, dakako, domaćin sa Zagreb Vino.coma prof. Ivan Dropuljić koji je u nekoliko navrata bio počasni gost na supetarskom kongresu. Od dobitnika, uz Istranku Katarinu Peršurić ispred obiteljske šampanjerije Peršurić kao šampiona, nazočni su bili osvajač Zlata Miroslav Palinkaš iz primorske Vinarije Pavlomir te, kao predstavnik osvajača Srebra Vislandera, enolog Robert Brkić

Zlatna medalja: Grande Cuvée – Galić; Misal Blanc de Blanc – Peršurić; Ré brut – Kabola; 1288 brut – Vinarija Pavlomir; Štampar brut – Štampar; Rosé brut – Vislander, Rosé brut – Bibich; Šember brut – Šember;  Three Stars brut – Jagunić; Bibich blanc brut – Bibić

Srebrna medalja: Blanc de Blanc brut – Jagunić; San Marino brut – Pavlomir; Komiška bonda brut – Vislander

Evo, u nastavku, rječju i slikom još detalja s ovogodišnjeg Zagreb Vino.coma:

Dok se Vedran Šupuković, osoba s vrha u rukometnom klubu Zagreb, kod Mare Barundić iz vinarije Barun iz Doline kardinala interesirao za pjenušce s kojima bi se proslavljale buduće pobjede zagrebaša, dotle su Marin suprug Josip, također kao predstavnik Doline kardinala, i Ivica Dilber, koji u Tomislavgradu na vrhu brda tik pod nebom posjeduje vinograde i podrum nazvan K nebu, raspravjali o nebeskim temama…Vinarija Barun na Vino.comu izložila je, uz pjenušce, i mirna vina Manzoni 2022, Chardonnay 2019 Seigneur te Pinot noir koji je Barundić mogao uspoređivati s Dilberovim crnim pinotom. Inače, pjenušac 100+ koji je Šupukoviću zapeo za oko nastao je – nakon što su Baruni na brdu ponad Krašića kupili vinograd s trsjem starijim od 100 godina – kao plod razgovora i razmjene ideja obitelji Barundić, zatim direktora Vino.coma Ivana Dropuljića te novinara Ive Kozarčanina i Željka Suhadolnika… Zamišljeno je bilo da to bude pjenušac s dužim odležavanjem na kvascu u butelji. Barundići su očito vrlo zadovoljni s perlicama 100+, naime upravo sada na Vino.comu 23 najavili su da se u 2024. ide u novu akciju 100+ …

Boris Drenški Bodren bio je sa svojim visokopredikatnim vinima i slatkim pjenušcem By The Way neodoljivi mamac za dame, posebice iz susjedne nam Slovenije, konkretno predstavnice Turističke zajednice općine Krško. Drenški je izložio i Bodren Cuvée sweet 2018, zatim Bodren ledeno vino 2015, Bodren Rizling 2015, te suhi Zagorski bregi cuvée

Veselih mladih very chic ljepotica na Zagreb Vino.comu nije nedostajalo…

Sve visoki predikati! I među izlagačima bilo je ljepotica… Stjepan Đurinski, čuvar desnog boka, sa sobom je donio osam vina – Graševinu 2022, Pinot blanc 2021, Muškat žuti 2021, te visoke predikate Traminac 2012 ledenu berbu, Leona 2016 ledenu berbu 2016, Traminac IBPB 2015 i Graševinu IBPB 2015, Ivan Sokač, čuvar lijevog boka, predstavio je svoje Graševinu 2021, Graševinu 2016, Rajnski rizling 2015 Rajnski rizling 2021, Sauvignon 2021, Traminac 2021, Cabernet sauvignon 2021 i Frankovku 2021

Hrvatsko zagorje predstavilo se, ukupno, kao što se vidi i na slikama, u jakom sastavu: Bolfan Vinski vrh, Robert Kopjar, Boris Vuglec…

Ivana Kolarić, supruga jaskanskog vinogradara i vinara Franje Kolarića, pozivala je na kušanje vina Coletti, prvestveno na ona od sorte Pinot sivi, jedno je s nazivom Pinot grigio 2022, a drugo Amfora Grigio 2020 (macerirano). Odmah do Ivane stajali su Drago i supruga mu Mirjana Kurtalj s Plešivice, ponosni na svoja nova vina!

VESELNICA MARL! – Kurtaljevi, koji u Zagrebu na Novoj Vesi imaju lijepu kušaonicu, službenu promociju novih eno-uradaka, koji su izazvali dosta pažnje, imali su upravo u toj kušaonici neposredno prije Vino.coma, prezenter je bio poznati zagrebački sommelier Siniša Lasan koji inače već godinama radi u visokom ugostiteljstvu na dubrovačkom području. Najnovija – jako dobra! – vina Kurtaljevih, inače od grožđa s pozicije Veselnica gdje je tip tla lapor, označena su dodatnim nazivm Marl, prevedeno s engleskoga to je lapor. Pod nazivom Marl 2021 bijeli (13 vol%) vino je od 90 posto Rizlinga rajnskoga i 10 posto Pinota crnoga, grožđe je pomiješano stavljeno na maceraciju u trajanju od nekih 40 dana i na alkoholnu fermentaciju, poslije je vino godinu dana dozrijevalo u hrastovoj bačvi zapremnine 2000 litara. Marl crveni 2016 Veselnica sastavljeno je od 90 posto Merlota i 10 posto Pinota crnoga. Kurtaljevi su prezentirali i Crni pinot 2019 Hrvojka (iz vinograda Hrvojka) te pjenušac Karle (Karle je po imenu pradjeda) extra brut od 80 posto chardonnaya i oko 20 posto pinota crnoga. Grožđe obiju sorata zajedno je fermentiralo, a poslije je vino provelo godinu dana u barriqueu, a onda je nakon drugog vrenja u boci pjenušac proveo nešto više od dvije godine na finom talogu u butelji, egoržiran je bio u svibnju 2023. Obitelj Kurtalj raspolaže s 15.000 vlastitih trsova a dio grožđa otkupljuje od probranh kooperanata. Na slici gore lijevo su, prigodom promocije i u društvu s domaćinom Dragom Kurtaljem, uzvanici Zvonimir Novosel, gradonačelnik Jastrebarskoga, i zagrebački novinar Vito Andrić, a gore desno su, pri kušanju noviteta u miru, mr. Franjo Francem i domaćica u kušaonici Andrea

Promociju je vodio sommelier Siniša Lasan

__________________________

Hvarski enolog-umjetnik Andro Tomić zaigrao je na sigurnu kartu i kao prezentere svojih odličnih vina Bastijana izabrao je – istodobno i damu i mladića na slici…

S maslinovim uljem Torkul pozivala je Marija Žuvela iz korčulanskog obrta Fanito, a sa sjajnim mesnim prerađevinama obitelj Bođirković iz Borova

Igor Runtas, koji je od tate Zdravka nedavno preuzeo vodstvo renomirane kuće Igo-Mat za produkciju mesnih prerađevina iz okolice Samobora, pobrinuo se zaista za vrlo raskošan i ukusan stol s nizom različitih proizvoda

I opet dame u prvom planu: enologinja sjajnog skopskog Châteaua Kamnik Sandra Krstevska s veseljem je primila na kušanje Kamnikovih najvećih uspješnica Anu Mariju Jagatić-Korenika i Bernarda Kozinu sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Château Kamnik u Zagrebu se predstavio s čak 15 vina, i time pokazao konkretno koliko drži do Zagreb Vino.coma. Evo Kamnikovih najjačih aduta: Vranec Terroir 2018 gran reserva, Signature Merlot 2017 grand reserva, Heritage Cabernet sauvignon 2019 grand reerva, Ten barrels Cabernet sauvignon 2020, Merlot single vineyard 2020 reserva, Ten barrels Syrah 2021 reserva Desno: Iz Makedonije je u Zagreb na Vino.com stigao i jako dobar podrum Bovin, enolog Boris Nećev te Kostadin Kitanov doduše nisu sa sobom donijeli i crnjak Era, ali su ponosno točili svoju više puta na Mundus Viniju u Njemačkoj zlatom nagrađivanu A’giupku

Iz Bosne i Hercegovine na festivalu su izlagali podrumi Krš/Carsus obitelji Škegro (Carsus Žilavka 2020; Carsus Trnjak 2018, Carsus Blatina 2017…) i Milas od Zdenka Milasa, inače odvjetnika, koji se eksponirao u organizaciji prvog festivala Trnjka lani u Hercegovini. Na pitanje miče li se, nakon zaista velebne priredbe posvećene sorti velikog ne samo proizvodnog nego i poslovnog potencijala, išta prema naprijed u formiranju pravilnika o funkcioniranju udruge Trnjak i na izradi programa oko prikladne komercijalne valorizacije sorte i vina Trnjak i teritorija Trnjaka, od Milasa nismo čuli konkretan odgovor.

Slovenija i BiH – susjedi!? Naravno, ne u zemljopisnom smislu, ali eto da u kontekstu izlagačkih mjesta što im ih je ovaj put dodijelio organizator Vino.coma. Lijevo na slici je enolog mr. Janez Istenič s Bizeljskoga, istaknuti slovenski pjenušar, a s njim u društvu je jedan od najboljih vinogradara/vinara ne samo u BiH nego i šire iz regije Radovan Vukoje iz Trebinja, koji se, inače, u enološkom smislu više godina usavršavao u Italiji, osobito i na pjenušcima i na crnim vinima, autor izvanrednih blatina, vranca i trnjka, ali i organizator uspješnog Festivala žilavke u Trebinju, vlasnik sjajnog restorana uz vinariju. Istenič, s 80 na plećima, i njegov sin Miha pokazali su se s pjenušcima No1, Rare 2019 i Cuvée natura 2020 , a Radovan je posebno oduševio s Velikom selekcijom crvenom 2015, s Vrancem 2016 rezervom, Syrahom 2019, Velikom selekcijom bijelom 2018 ….

U novije vrijeme sve se jače upečatljivošćom, posebice glede crnih i moćnih vina (15 vol% i 16 vol%), nameće vinarija Jungić iz Čelinca u Republici srpskoj u Bosni i Hercegovini. Irena Jungić i njen suradnik prezentirali su ukupno 10 vina, izvrsni Vranac premium 2015 (16,5 vol %), Cabernet franc premium 2019, te dva Šikara (Šikar je, objasila je Irena, naziv vinima stoga što grožđe dolazi iz vinograda koji je nekad bio šikara, a smješten ne na nadmorskoj visini od 250 do 300 metara) – Šikar premium 2015 (cabenet sauvignon, merlot, vranac, syrah, cabernet franc), te Šikar riserva (cabernet sauvignon, merlot, cabernet franc; 15 vol%)

Susret starih prijatelja i poslovnih suradnika: Ivica Radović nekad je bio direktor PZ Dingač, a Mato Violić Matuško bio je u istoj zadruzi enolog. S promjenama u društvu i jedan i drugi otišli su iz zadruge i krenuli neovisno svaki svojim putem. Matuško je ustrojio svoje vinsko carstvo u Potomju i kao majstor i biznisa uspio je godišnje u vinariju privlačiti i do 65.000 turista, sad je odlučio promijeniti ploču i s početne masovnosti okrenuti se manjem posjetu ali što kvalitetnijih gostiju. Odlučio je obnoviti te za 500 četvornih metara povšrine proširiti vinski podrum, vrijednost investicije kreće se navodno oko 500.000 eura. Ivica Radović skrasio se u Orebiću i uspješno izlazi samostalno s više etiketa s vinom uglavnom baziranim na grožđu s Dingača i Postupa. Nedavno su se srdačno pozdravili i nazdravili usjesima na Sabatini 2023, a potom su eto stigli i na Zagreb vino.com.

Ivica Radović na svojoj izlagačkoj poziciji u Zagrebu, u društvu sa znanim bračkim ugostiteljem Stankom Stenlyjem Marinkovićem, Stenly eto uživa u Radovićevim crnjacima Postup 2020, Dingač 2020, President 2019 i Divinus 2018. A onda se na svom izlagačkom mjestu pored Birea (Grk, Grk Defora…) pojavio Luka Krajančić, korčulanski meštar za pošip (Statut, Intrada, Sur lie, Macerirano) i pravo veselje je počelo…

Mato Violić Matuško, koji je u Zagreb stigao sa svojim pošipom, grkom, postupom, dingačem (Riserva i Royal) našao se s vinarem Nikšom Mimicom iz omiške Kuće Pribidraga i Kuće sritnog čovika, zatim Antom Grubišićem iz tvrtke što se bavi plasmanom enoloških sredstava iz Imotskoga, s uspješnim zagrebačkim vinskim prezenterom a u novije vrijeme i piscem o vinu i vinarima Vjekoslavom Madunićem na čašici grka kod korčulanskog vinara Frane Miline Birea. Matuško je odlučio saditi još Grka pa se o njemu došao i dodatno informirati na pravo mjesto…

Kuća Zlatak otok s Hvara donijela je gotovo cijelu paletu svojih proizvoda visoke kategorije., npr. Zlatan pošip Grand select 2022 u magnumu, pa Zlatan crljenak grand sslect 2018 u magnumu, Zlatan plavac grand select 2018, Zlatan plavac Grand select 2016, Zlatan plavac exclusive… Prilika je ovo i pokazati osobu koja je posljednjih godina posebno zaslužna za visoku kakvoću vina Zlatan otok – to je enolog Davor Šestanović

Obitelj Siber iz Osijeka: Mladen i Dušica – roditelji, te sin i snaha. Mnoštvo butelja s neobičnim i zanimljivim etiketama nastalima po sugestiji Mladena Sibera, inače znanog osječkog zubara, kojemu su od unatrag nešto posljednjih godina glavna ordinacija vinogradi i vinski podrum u Erdutu. Na izbor: Cabernet sauvignon 2018, Sauvignon b 2022, Chardonnay 2020, Orange 2017, te Sibernet 2018, slatko aromatizirano vino na bazi cabernet sauvignona njegovnog, uz dodatak rakije od višnje i nekoliko začina, u barrique-bačvici…

Davor Zdjelarević pokazao je na Zagreb Vino.comu 12 vina pod svojom etiketom, tri od toga su pjenušci Grof grassecco, Grof classic bijeli i Grof millenium. Na svoje najbolje dane na vinskoj pozornici Zdjela je podsjetio s nekoliko mirnih vina, pod nazivima Nagual bijeli i Nagual crni, prvi je od sauvignona 40 posto i chardonnaya 60 posto iz Erdutskog vinogorja, a drugi od Cabernet sauvignona 60 posto, Zinfandela 10 posto i Merlota 30 posto, grožđe je uzgajano u Nadinu, a vino je nastalo u kooperaciji s nadinskom vinskom obitelji Škaulj. Vrijedan spomena svakako je i Zdjelarevićev crnjak Cabernet sauvignon cru superior 2020 od 70 posto Cabernet sauvignona te 30 posto Merlota i Syraha iz vinograda u Brodskom Stupniku, gdje je svojedobno imao vinariju i lijep hotel koje je prodao, Zdjela tvrdi da su 32 hektara vinograda u Brodskom Stupniku još u njegovom vlasništvu… Davor Zdjelarević imao je izlagačko mjesto uz ono od proizvođača rakija Branko i na slici je s njegovom predstavnicom, u ponudi je bilo pet odležanih rakija, dvije od klasične šljive (premium barrique i traditional barrique), jedna od marelice (premium barrique), jedna od dunje (premium barrique) i jedna vilijamovka (traditional), najviše pohvala bilo je za Šljivovicu premium barrique. Na Vino.comu su prezemtorana I razna aromatizirana vina, jedno od njih s dahom banane…

Neki vinski podrumi na Zagreb Vino.comu predstavili su nove generacije kao svoje nasljednike. Tomislav i Martina Tomac doveli su sa sobom sina Marina, Zdenko Šember za prezentaciju u Esplanadi zadužio je svojega sina Nikolu (bogme lijepa prezentacija Šemberovih, sa čak četiri dojmljiva pjenušca (Rosé, Blanc, Blanc de noir i Pavel), a sina Petra, koji ga je zamalo već prerastao, sa sobom je s otoka Visa u Zagreb poveo i Antonio Lipanović, znan po vugavi i plavcima…

I, desert za kraj: San Salvatore Muškat Benvenuti među Top 15 slatkih vina na Decanteru 2023!

Na listi Decanter World Wine Awards 2023, vodećeg autoriteta u svijetu vina, istarska vinarija Benvenuti zauzela je s vinom San Salvatore Muškat, 2018 prestižno mjesto među najboljih 15 slatkih vina svijeta. To je vino očaralo je stručnjake kompleksnošću i baršunastom teksturom. Ovaj izuzetan uspjeh, baziran na osvojenih 95 bodova, vinariju obitelji Benvenuti svrstava među najuspješnije proizvođače vina na svjetskoj sceni. Obitelj Benvenuti je ove godine s tri vina trijumfirala i na Decanterovoj listi 25 hrvatskih zlata. Plasman u top 15 slatkih vina svijeta zaokružio je uspješnu priču vinarije Benvenuti u 2023. godini.

S novom, 2024. – u  nova saznanja i u nove radne pobjede!

Ivo Iwek Kozarčanin, Bakhov sin – Vinski klub, Željko Suhadolnik – Svijet u Čaši i SuhiuČaši, Jana Košćec iz sektora trgovine vinom, Ivan Dropuljić – Zagreb Vino.com, te Damir Folnegović Blaž i Mladen Horvat Denis iz nekad popularne TV-serije Večernja škola…, oni su na Vino.com stigli paktički izravno s uspješne turneje Posljednje Večernje… po Bosni i Hercegovini. Večernješkolac Blaž svojedobnno je kao Damir Folnegović  bio umiješan u izdavanje knjiga recepata, vrijeme je eto da ponovno napavi kakav ozbiljan izlet u sferu eno-gastronomije…   

Suncokret hrvatsklog turizma i Čovjek – ključ uspjeha 2023

BOŠKINAC i KUKURIN!

Razdoblje pred sam kraj tekuće kalendarske godine vrijeme je objava dobitnika najnovijih značajnih nagrada i priznanja tvrtkama i pojedincima za djelovanje na javnoj sceni u proteklih 12 mjeseci. Kako smo turistička zemlja, logično je da u žiži bude ono što je vezano uz gospodarstvo, primjerice npr. ugostiteljstvo, sport, ponudu naših aduta dovoljno uvjerljivih da u ove naše karajeve skrene dovoljan broj korisnih nam tzv. suvremenih nomada.

Istaknuo bih ovdje dvije nagrade i dvojicu nagrađenih, a to su Zlatni suncokret hrvatskog turizma, i Čovjek – ključ uspjeha 2023, te dobitnici Boris Šuljić Boškinac iz Novalje na otoku Pagu i Nenad Kukurin iz hotela-restorana Kukuriku Heritage iz mjesta Kastav ponad Rijeke.

Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo, upravo je za 2023. godinu dodijelila 86 povelja i posebnih priznanja, u sklopu nacionalnog nagrađivanja zvanog  Suncokret ruralnog turizma Hrvatske – Sunflower Award, a koje se održava evo već 11. godinu.

Boris Šuljić Boškinac u trenutku primanja trofeja

Jedna šampionska nagrada  Veliki zlatni suncokret  u kategoriji Vinski turizam pripala je Vinariji Boškinac cijelom turističkom kompleksu Boškinac (hotel, park, sportski sadržaji)  i vlasniku Borisu Šuljiću  iz Novalje, jedna je šampionska nagrada Veliki zlatni suncokret u kategoriji  Aktivni turistički sadržaji  pripala Javnoj ustanovi Nacionalni park Mljet u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dok je jedna šampoionska nagrada Veliki zlatni suncokret a u kategoriji Ruralno turistički projekti  predana Centru za posjetitelje – Dvorac Janković iz Suhopolja u Virovitičko-podravskoj županija.

Turistička zajednica Primorsko-goranske županije ima pak svoju značajnu nagradu – Čovjek-ključ uspjeha. Ove godine župan Zlatko Komadina predao ju je znanom hotelijeru, ugostitelju, sommelieru Nenadu Kukurinu, koji je na čelu hotela-restorana Kukuriku heritage u Kastvu. Kukurin je inače već godinama legenda kastavskog i primorskog ugostiteljstva. Stalno smišlja neke nove poteze da privuče nove goste, a kao sommelier i član Hrvatskog sommelier kluba rado se intenzivnije koncentrira na ponudu plemenite kapljice u svom objektu. Ne staje tek na tome da za svoju vinsku kartu napravi selekciju etiketa s tržišta za koje smatra da trebaju biti prisutne u ponudi u njegovu restoranu, nego se u suradnji s ponajboljim našim vinarima aktivno upušta i u kreacije vina što će ih nuditi svojim gostima.

Najnovije takvo ostvarenje u butelji rezultat je Kukurinove suradnje s jednm od najpoznatijih i najcjenjenijih vinogradara/vinara u Hrvatskoj, Vladom Krauthakerom iz Kutjeva. Kod Krauthakera je Kukurina posebno privuklo to što Vlado u okviru svojega ovećeg posjeda ima posebno odabrane parcele gdje eksperimentalno uzgaja niz – više od 20 – različitih vinskih sorata od kojih su mnoge došljaci u Kutjevo bilo iz drugih krajeva Hrvatske, bilo iz svijeta.  Kroz niz kušanja vina kod Krauthakera, Kukurin ih je za kreaciju vina po njegovome izabrao  10 – a to su: Pinot crni, Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Merlot, Blauburger, Syrah, Muškat ruža, Malbec, Lovrijenac i Frankovka, grožđe za sve te sorte brano je istog dana 2019, sve je stavljeno na maceraciju zajedno, dozrijevanje je bilo dijelom u bačvicama a dijelom u većoj bačvi  – i tako je nastala crna mješavina K2 (skladno i elegantno,  suho, 14,5 vol %) nazvana tako po početnim slovima njegovog prezimena i prezimena  slavonskog mu poslovnog partnera (Kuki & Kraut).

Priznanje je Nenadu Kukurinu osobno uručio župan Zlatko Komadina

Uz standardnu ponudu vina s Kvarnera, Nenad Kukurin na vinsku kartu svojega restorana uvrštava i neke posebnosti, jedna od tih svakako je vino K2, rađeno po Nenadovim zamislima u podrumu Vlade Krauthakera u Kutjevu, a od desetak sorata iz jednog Vladinog posebnog vinograda. Evo dolje, snimljenih iz zraka, kutjevačkih vinograda – među njima i onih u Krauthakerovu vlasništvu…

Proizvedeno je i etiketirano tisuću butelja. Kukurin i Krauthaker tu se ne zaustavljaju: Nenad najavjuje novu seriju iz berbe 2021, predviđena količina bila bi 3000 butelja, dio od toga spremio bi se i na duže čuvanje u arhivu

Diplomatsko vino

OD KURIJE NESPEŠ DO VINARIJE LITTERARII

Sredina prosinca 2023., i prigodan posjet Nespešu u Zelinskome vinogorju: odabrana mala zagrebačka ekipa sastavljena od enologa i vinskih novinara aktivnih još od vremena prijelaska iz prošlog stoljeća i tisućljeća u ovo sadašnje doba uputila se u današnju vinariju Litterarii, od 2020. u vlasništvu Gorana Hanžeka, a inače nekadašnju Kuriju Nespeš, jedno duže vrijeme pod ingerencijom zagrebačkog vinskog diva Badela 1862. Povod: prvo hrvatsko Diplomatsko vino, nastalo u suradnji prve hrvatske revije za vino i kulturu stola SVIJET u ČAŠi i Badela 1862/Kurije Nespeš. Ovaj termin za naš skok do Litterariija dogovoren je bio  za sada, kako s obzirom na svečano ozračje vezano najprije uz festival Zagreb Vino.com 2023 kao jednu od najznačajnijih vinskih manifestacija kroz godinu u nas, zatim uz Božić i uz kraj kalendarske godine, tako i stoga što je odlučeno da se određena količina butelja s tim spomenutim vinom što je dosegnulo lijepu starost od punih 20 godina, iz vinskog podruma znanog zagrebačkog ugostitelja Zlatka Puntijara, vlasnika podsljemenskog restorana i hotela Stari Punrijar a gdje je kapljica od svoje promocije bila pohranjena, jš u 2023. prenese u arhivu Litterrariija, dakle na prostor gdje je nastala i gdje je logično da bude svjedočanstvo ne samo uspješne enologije (vino je naime i sada u jako dobroj formi!) nego i svjedočanstvo o društvenoj aktivnosti na korist promidžbe dijela značajnih hrvatskih resursa temeljenih na poljoprivrednoj (tj. vinskoj) produkciji.

U glavnoj ulozi: Diplomatska vina Svijeta u Čaši i Badela 1862 nastala prije dva desetljeća u nekadašnjoj Kuriji Nespeš u vlasništvu Badela 1862, danas je to vinarija Litterarii u vlasništvu nekadašnjeg Badelovog zaposlenika Gorana Hanžeka (Marko Colic)

Diplomatsko vino nastalo je na temelju zamisli da bi u promidžbu naše plemenite kapljice na internacionalnoj razini bilo korisno uključiti izravno i što više naših i inozemnih diplomata, od veleposlanika na niže, u službi u Hrvatskoj, te hrvatskih veleposlanika visokih diplomata na službi u veleposlanstvima i konzularnim predstavništvima u inozemstvu. To uključivanje realizirano je u ovome slučaju na način da je Svijet u Čaši skupa s Badelom 1862 kao poslovnim partnerom spremnime da u priču uključi upravo svoj pogon u okviru Kurije Nespeš, nekoliko mjeseci nakon berbe, kad se vina različitih sorata pojedinačno držana na odležavanju prirodno izbistre u svojim posudama  i kad počnu koliko-toliko otkrivati svoju tipičnu finalnu fizionomiju, u podrum na kušanje uzoraka pozovu inozemni veleposlanici i konzuli da izaberu uzorak koji im se najviše dopada, veleposlaniku svake pojedine zemlje ostavljeno je da se odluči kojemu bi vinu dao svoje kumstvo. Izabrano vino ostavljeno je, dakako, da odradi svoj posao do kraja, dakle da dozori, tada je vino iz bačvice (bile su između 225 i 300 litara) napunjeno u butelje, najveći dio butelja napunjenih iz te jedne izabrane bačvice i etiketiranih kao diplomatsko vino išao je kumu-veleposlaniku s preporukom da njime počasti svoje goste, a manji dio vina ostajao bi, također za potrebe promidžbe, Svijetu u Čaši i kući Badel 1862. Kao prvi kum ovom Diplomatskom vinu (više godina nakon izlaska našeg Diplomatskog vina zaredale su na Plešivici,  u drugoj organizaciji, diplomatske berbe) ostat će zapamćen veleposlanik Kraljevine Norveške Knut Toraassen, koji se nakon degustacija iz raznih bačvica opredijelio za snažni  (14 vol %) Nespeški Chardonnay 2003.

Nakon pozdravnih govora domaćina Gorana Hanžeka te mr. Franje Francema ispred nas nekolicine novinara i predaje butelja Diplomatskog vina Goranu Hanžeku za arhivu vinarije Litterarii s nestrpljenjem je, za informativno kušanje, otvoreno nekoliko donesenih CD butelja, kakvoćom je opet dominirao Chardonnay Kurija Nespeš 2023 kojemu je kum i svojevrsni ambassador bio veleposlanik Kraljevine Norveške Knut Toiraassen. Naravno, poslije su kušana i vina iz portfelja Litterariija – Zeleni silvanac 2021, Sauvignon 2021, Chardonnay 2022 i Traminac 2022, te kategoriju Emeritus (vina odležavana i u drvenim sudovima – Chardonnay 2020, Rajnski rizling 2021), te Crni pinot 2020. (Marko Čolić)

Uz to da se vino – taj Chardonnay 2003. sada star puna dva desetljeća mada nije nije bilo specijalno pripremano za dugo odležavanje – pokazalo u jako dobroj formi, bitno je reći kako smo se u bivšoj Kuriji Nespeš a sadašnjoj vinariji Litterarii prije koji dan sastali mi – i mi također još u punoj formi!  – koji smo krenuli s akcijom Diplomatskog vina, to konkretno poimence znači sadašnji vlasnik Litterariija Goran Hanžek, u ono vrijeme zaposlenik Badela 1862 u sektoru promidžbe i prodaje, zatim enolog mr. Franjo Francem koji je dugo vremena radio na visokim funkcijama u ukupnoj Badelovoj vinskoj produkciji i koji je dugo vremena obnašao ulogu predsjednika Hrvatskog sommelier kluba, te koji je bio jedan od glavnih protagonista na svečanosti predaje povelje o kumstvu norveškom veleposlaniku Toraassenu, pa fotograf Marko Čolić koji je kamerom ovjekovječio priču od početka, i ja kao glavni urednik predstavnik časopisa Svijet u Čaši. S ma,aje bio i vinski pisac Bakhov sin Ivo Kozarčnin. Vinariji Litterarii, proizašloj iz Kurije Nespeš, uručili smo službeno određeni broj butelja Diplomatskih vina koje su u prikladnim uvjetima ležale u vinskom podrumu znanog zagrebačkog ugostitelja Zlatka Puntijara, vlasnika podsljemenskih restorana i hotela Stari Puntijar, na svoj način eto također uključenoga u akciju. Usput: Puntijar, koji zbog nekih svojih poslovnih obveza ovaj put nije mogao s nama do Nespeša, zatim enolog Francem te nekoliko naših znanin vinskih pisaca u tijeku posljedjih desetak godina znali bismo zajedno, da vidimo u kakvom se stanju nalaze vina, otvarati butelje Diplomatskih vina, i redovito smo imali zadovoljstvo utvrditi da ih je veći broj bio u jako dobroj do gotovo izvrsnoj kondiciji. Redoviti bi se kao najbolji od svih pokazivali Chardonnay 2003 te Zeleni silvanac 2004, a i Rajnski rizling 2004. Nakon službenog uručenja butelja Diplomatskog vina za arhivu vinarija Litterarii slijedila je naravno primo-predajna degustacija, otvoreno je nekoliko butelja a kao šampion i opet je izašao spomenuti Chardonnay 2003.

U ugodnom druženju poslie, a za vrijeme kojega nam je Goran Hanžek predstavio paletu vina iz aktualne produkcije te pokazao interijere kurije, vinski podrum te vinograd uz kuću, vidjeli smo mogućnosti kurije u smislu proizvodnje vina a i upoznali se s  potencijalom u kontekstu organizacije različitih događanja pa i prihvata gostiju na noćenje i višednevni boravak.

Paralelno kušanje Chardonnaya 2022 vinarije Litterarii (svjetlije boje) i negova imenjaka upravo 20-godišnjaka: izrazi lica dovoljno govore…

I poslije promjene vlasnika i naziva iz Kurija Nespeš u Litterarii objekt ostaje s određenim obilježjima kurije – lijepa kuća na kat i s više atraktivnih elegantno uređenih prostorija te s vinskim podrumom, a smještena tik uz lijep vinograd na ulazu u selo Nespeš.  Od  aktualnog vlasnika Gorana Hanžeka čujemo da Litterarii  posjeduje oko pet hektara pod trsjem a kroz razgled objekta vidimo da je vinski podrum s modernom i posve odgovarajućom opremom za preradu i s nizom manjih inoks posuda te s drvenim bačvicama ukupnog kapaciteta oko 40 tisuća litara. Dvorište, te lijepo uređene prostorije unutar kuće na prvome katu služe kao kušaonice za goste po dogovoru i za različita prigodno priređena događanja.

U podrumu Litterarii: uz ekipu članovi koje su – Franjo Francem, Goran Hanžek, Ivica Sušec… – prije radili baš u podrumu nekadašne Kurije Nespeš, tada u vlasništvu Badela 1862, odnsno izravno u Badelu 1862, su vinski novinari Ivo Kozarčanin, te Željko Suhadolnik, svojedobno glavni urednik revije Svijet u Čaši (Marko Čolić)

Nakon Martinja ove godine organizirane su u Litterariju različite prigodne vinske radionice, primjerice svečanost u povodu dviju Brončanih medalja što ih je – za uzorke Litterarii Emeritus Chardonnay 2020 i Litterariii Sauvignon blanc – Litterarii osvojio na ocjenjivanju Decanter World Wine Award 2023, tjedan dana poslije na programu je, uz degustaciju vina kuće i domaće kiflice, bila radionica za temu izrade božićnih vijenaca, poslije su protagonisti bili mali zalogaji vlastite izrade i kuhano vino, slijedio je susret uz kompletnu ponudu Litterarii mirnih vina (vinska karta Litterarii nudi sljedeće etikete mirne kapljice: Chardonnay Literrarii, Sauvignon blanc, Rajnski rizling, Zeleni silvanac, Traminac i Crni pinot, treba naglasiti da su vina označena s bijelim i elegantno crnim etikatama, crne etikete a i dodatni naziv Emeritus znak su boravka kapljice na dozrijevanju u drvenoj bačvici). Jedno je događanje bilo povezano s pjenušcem Litterarii, a za tjedan dana prije Božića najavljen je bio banket uz odabrana jela iz repertoara Sanje Gregorius, te dakako uz biranu kapljicu kuće.

Goran Hanžek najavljuje da u potkrovlju zgrade ima još prostora koji se planira dodatno iskoristiti za prihvat gostiju, priprema se, tako, uređenje još triju soba za različite svečanosti, te šest spavaćih soba!…

Hrvatska vinska ikona

IVAN ENJINGI – JUČER, DANAS, SUTRA…

Ove godine nije sudjelovao na međunarodnom 16. festivalu vina i kulinarike Zagreb Vino.com, ali njegov nastup na radionici ENJINGI: Jučer, danas sutra što su je u Metropoli neposredno prije festivala vodili sommelier Tomo Jakopović i novinar Ivo Kozarčanin, inače od nedavna duo koji upravlja utjecajnim portalom Vinski klub, bio je perfektan uvod u spomenutu manifestaciju kao jednog od najznačajnijih događanja na vinskoj sceni kod nas kroz godinu.

U odličnoj formi u svojoj 82., hrvatska vinska ikona neumorni Ivan Enjingi govorio je o svom vinskom putu (od početnih 2000 trsova do današnjih pola milijuna!), o eko-uzgoju i o, pokazalo se, do sada nepogrešivoj njegovoj filozofiji rada u vinogradu i u podrumu, o svom stadu crvenih angusa zaduženih da mu prihranjuju (gnoje) vinograde… te o oko 20 svojih na degustaciju donesenih različitih vina, najstarije je bilo Venje bijelo 1998  i danas u odličnoj kondiciji, te o svojoj komovici s kojom se kao Slavonac posebno ponosi…

__________________

Vina donesena na povijesno zagrebačko kušanje u režiji Tome Jakopovića i Ive Kozarčanina s portala Vinski klub (Marko Čolić)

Uzorci ponuđeni na jedinstvenom, ekskluzivnom kušanju na radionici u Zagrebu:

1. Graševina 2004 kasna berba (pamtim je odavna kao sjajnu, sjajnom se pokazala i sada!), 2. Graševina Mitrovac 2002 kasna berba, 3. Venje 1998 (graševna, rajnski rizling, sivi pinot, mirisavi traminac, dozrijevalo u barriqueu); 4. Graševina 2022; 5. Graševina 2020 kasna berba, 13,5 vol %; 6. Graševina 2015 kasna berba, 14,2 vol %; 7. Sivi pinot 2018 kasna berba, 13,5 vol %; 8. Sauvignon 2013 kasna berba; 9. Rajnski rizling 2012 kasna berba, 13,4 vol %;

Bijelo Venje kasna berba 2008 barrique

10. Venje 2015 kasna berba, 14 vol %; 11. Mirisavi traminac 2009 izborna berba polusuho, 15,9 vol %!; 12. Venje 2006 (15,5 vol%); 13. Rajnski rizling 2008 izborna berba (15,6 vol %); 14. Frankovka 2020 (12,5 vol%); 15. Zweigelt 2916 kasna berba, 13 vol %; 16. Cabernet sauvignon 2018, 13,5 vol %, izvrstan; 17. Crni pinot 2019, 2,5 godine barriquea, 13,5 vol %; 18. Crno Venje 2009 (frankovka i zweigelt), 14 vol %; 19. Graševina 1998 izborna berba 11,2 vol %; 20 Venje 2003 slatko.
    

    Aktualno pred praznike: poklon košarica Enjingi

 

Na kraju: komovica koja je 20 godina odležavala u bačvi i sad se puni u bocu! A onda naravno – i to jako dobrim ritmom – i prazni iz buteljkica…

_______________

Prisjećam se dobro Enjingija iz tih davnih vremena njegova uspona: čvrsto uvjeren u ispravnost svojih zamisli, tvrd, nepokolebljiv, za mnoge i pretjerano i nepotrebno odan onome što je zamislio kao ispravno. Ali vrijednost mu je bila u tome što je volio i poslušati reakcije, razmišljanja i primjedbe drugih. Na kraju se pokazalo: u većini suštinskih stvari bio je u pravu! Njegov motto: ekologija na prvome mjestu. Priroda radi vina, a mi je trebamo slušati i paziti da nešto ne pođe po zlu. Ići detaljno i pomalo, te strpljivo, ne požurivati ni u vinogradu, osobito s berbom, a niti u podrumu, s punjenjem brže-bolje kako bi vino, u skladu s očekivanjem mnogih pilaca, izašlo u javnost čim pije. Eko-oznaka kao i službeno ogledalo opredjeljenja u pristupu proizvodnji prati ga nekih već gotovo 35  godina.

Srcem i dušom posvetio se graševini kao zaštitnom znaku Slavonije, publici ju je predstavio kao visoko-kompleksan proizvod s visokom dodanom vrijednosti posebice u na nosu iskazanoj predikatnoj kategoriji kasne berbe no istodobno i ne nužno u smislu nisko-alkoholnog, kako je možda netko pretpostavio i očekivao da će biti tek slabašno i slatkasto do slatko s donekle pomodnom komercijalnom notom. Sauvignon je ponudio na način da se prepoznaju i sorta ali i njegov dodir. Zaljubljenik u rajnski rizling, pun i s jačim alkoholnim stupnjem, obogaćen, taman koliko treba, s intrigantnom petrolejskom nijansom u mirisu kao slijed toga u okusu. Upečatljiv polusuhi traminac kod kojega se ni miris ni ostatak sladora a ni alkoholni stupanj, ponekad  i do 16 vol %, ne osjete kao naporni.

S kupnjom vinograda na sjajnoj vinogradarskoj poziciji na brdu Venje (nadmorska visina između 350 i 420 metara, tlo s dosta kamena vulkanskog porijekla) Enjingijeva razmišljanja u Bakhovu nektaru dosižu vrhunac: nakon što je spoznao što mu odande uspijeva proizvoesti u kategorijama jednosortnog vina odlučuje se, za razliku od mnogih drugih svojih tadašnjih kolega, izaći i s vinom kao mješavinom sorata zasađenh na Venju. U to neko sada davnašnje vrijeme često sam dolazio kod Enjingija, kušavali smo bezbroj puta vina, razgovarali o njima. Mnogo smo zajedno i putovali po Europi, obilazili sajmove vina i vinogradarske i podrumarske opreme, posjećivali posebno ugledne proizvođače po Italiji, Austriji, Francuskoj, Njemačkoj koji su nam, kad su vidjeli na kojem stupnju iskrenosti i želje za saznanjima vezanima uz iskustva najafirmiranijih  postavlja pitanja, ponudili na kušanje svoje dragulje, bez naplate inače nedostupne drugim posjetiteljima. Uvidjevši u potpunosti blistave dosage u finalnoj kapljici od grožđa s pozicije Venje i od sorata što ih je tamo zasadio, Enjingi se, u vrijeme kad su se u nas maltene svi k’o pijan plota držali JEDNOSORTNE kapljice, odlučio, s time da bi postupno, kroz godine (kod vrhunske kreacije vina ništa ne ide na brzinu!) tražio najbolji omjer pojedinih sorata s obzirom i na obilježja same berbe i utjecaja godišta na rod, spojiti sorte u jednu finalnu kapljicu.

U jednom trenutku rekao mi je: Ne znam kojim bi izrazom kao najboljime nazvao tu mješavinu sorata. Moram se, s ponosom, pohvaliti da sam, s obzirom da je ovdje vinogradska pozicija protagonist te s obzirom da je Venje kratka, lako pamtljiva i na svim jezicima izgovorljiva riječ, predložio da vino nazove jednostavno – VENJE! Možda mu je – to ne znam – i još netko drugi sugerirao da se opredijeli za taj sasvim logičan naziv Venje, bitno je da ga je prihvatio.  S obzirom da je na Venju Enjingi zasadio i crne sorte – Frankovku, Zweigelt i Pinot crni, na tržištu su dva Venja – jedno bijelo i jedno crno…

JUČER: Ivan Enjingi iz vinogradarske obitelji je Kolomana Enjingija, koji je 1890. u Hrnjevcu posadio prvi vinograd, s Graševinom i Kadarkom. Ivan Enjingi kao Kolomanov praunuk  vinograde je preuzeo 1957. godine, tada je bilo zasađeno oko 2000 čokota. Ivana Enjingija pamti se po tome što je 1972. godine kao prvi individualni privatni vinogradar/vinar u Hrvatskoj kapljicu počeo prodavati napunjenu u boci, među prvim jačim kupcima bio mu je zagrebački hotel Esplanade. Godine 1991. Enjingi dobiva zeleni znak ekološke proizvodnje. Enjingi 1994. otvara novi vinski podrum sagrađen na površini od 2500 četvornih metara površine, i suvremeno opremljen za njegovanje i čuvanje kapljice. Prva berba s pozicije Venje bila mu je 1998. Godine 2004. vino Venje 1998 na Decanterovom ocjenjianju proglašeno je najboljom mirnom bijelom kapljicom u cjenovnom rangu do 10 funti. Enjingijeva Graševina 2002 tada je osvojila Zlato i titulu regioonalnog prvaka. Ivan Enjingi je 2005. u izboru specijalne stručne komisije prve hrvatske revije za vino Svijet u Čaši progašen Vinarem godine.

Godine 2013. Orkestar Hrvatske radiotelevizije u Varaždinu je izveo Vinsku simfoniju Enjingi varaždinskog skladatlja Davora Bobića. Stavci su bili Vinski podrum – rajnski rizling, pa Vinski valcer – Graševina, Arhiva Slavonica i, za finale – Venje. Sviralo se. na čašama, bocama i bačvama!. Godine 2014 Rajnski rizling kasne berbe 2007. proglašen je najboljim bijelim vinom na hrvatskom tržištu

Enjingijevi crveni angusi

Pogled u dio Enjingijeva podruma s bačvama za dozrijevanje vina

Enjingi – turistička ponuda

DANAS: Ivan Enjingi gospodari sa 60 hektara vinograda s ukupno oko 500.000 trsova na pozicijama Venje, Hrnjevac i Mitrovac, te na Papuku. Sorte su Graševina, Rizvanac, Rizling rajnski, Pinot sivi, Traminac mirisavi, Pinot crni, Frankovka, Zweigelt, Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Merlot. Loza se štiti samo sredstvima na bazi sumpora, bakra i vapna. Vina se proizvode od sasvim zrelog grožđa i uz pomoć originalnih autohtonih a ne dodavanih kupovnih kvasaca. Za gnojidbu vinograda rabi se izmet od crvenog angusa, Enjingi posjeduje 300 goveda. Inače, ima i smještajni objekt za prihvat i turista!

SUTRA: Vinogradi zasađeni na 10 hektara na Papuku na nadmorskoj visini od gotovo 400 metara došli su u puni rod i pod Enjingijevim imenom i prezimenom pojavila su se nova vina, npr. odličan cabernet sauvignon.. Lani je Enjingi podigao najnoviji vinograd, taj je s kultivarom Bianca..

Idemo dalje, pun optimizma kaže Ivan Enjingi.

SRETNO, majstore! 

Bakho sa žlicom

MUS KAO IZVOZNIK, KUNST KAO UMJETNIK

Mustafa Topčagić kao izvoznik iz Zagreba, a Nejc Kunst kao umjetnik u Krškome!

Mustafa, znan kao Mus, glavni i odgovorni za portal FAMA, prije stanovitog je vremena stupio na scenu s eno-gastro događanjima nazvanima Vino uz žlicu, a organiziranima prvenstveno za medije javnog informiranja a da bi se promovirala rafinirana kuhinja s vinom kao protagonistom ne samo u čaši nego i na tanjuru, dakle kroz jela uz koja se rabi i žlica. Nakon poduže serije takvih događanja najprije u Hrvatskoj, uglavnom u Zagrebu, Mus i njegova prva pratilja i poslovna suradnica Renata Cissar odlučili su svoj izum i izvesti, a debut vani bio je u Metropoli bliskome Krškom, u finom hotelu-restoranu Kunst  u vlasništvu obitelji Kunst, koja se može pohvaliti s 57- godišnjom uspješnom tradicijom u ugostiteljstvu. U ulozi umjetnika otkrio se direktor objekta Nejc Kunst (Kunst je riječ koja na njemačkome znači umjetnost) iz vlasničke obitelji. Jela rađena na bazi lokalne tradicije a oplemenjena modernim štihom popratili su pjenušac, zatim tradicijski lokalni cviček, pa zeleni silvanac i frankovka u nekoliko verzija a iz serije Turn podruma Klet Krško u kojemu su sudjelovanje na ovoj manifestaciji pred brojnim zagrebačkim eno-gastro novinarima bili odlična reklama u Lijepoj našoj a i jako dobar uvod u nastup krške kleti na festivalu Zagreb vino.com 2023.

Organizatori gourmetskog povezivanja dviju zemalja – Mustafa Topčagić (sasvim lijevo) i Renata Cissar sa zagrebačkog portala FAMA te, u sredini, Nejc Kunst, direktor restorana Kunst u Krškome, i glavni enolog i direkor Krške vinske kleti Jure Grubar (Marko Čolić)

Nakon što je chef Milan Jendrić predstavio jela, zagrebaćčki sommelier i, uz novinara Ivu Kozarčanina, urednik i vlasnik portala Vinski blog Tomo Jakopović govorio je o vinima i njihovom sljubljivanju s jelom

Menu su kreirali Nejc Kunst, direktor hotela-restorana Kunst te chef Milan Jandrić. Dolje su butelje s vinima koja su pratila slijedove, nastojalo se da naglasak, s obzirom na lokalnu vinsku tradiciju i razdoblje u godini, bude na ružičastome cvičeku 2023 (većinom žametna črnina i frankovka popraćeno s ukupno desetak posto žutog plavca i kraljevine), te na zreloj (2019 i 2020) ozbiljnoj frankovki (kategorije Classic te Gourmet) iz Kleti Krško. Od bijelih vina posluženi su, na početku za dobrodošlicu i kao aperitiv, Turn bela penina extra brut (dvije godine odležavanja na finom talogu nakon druge fermentacije u butelji), te vrlo ugodan lokalni zeleni silvanac

– Na našoj ukupno do sada 19. priredbbi Vino uz žlicu i na prvom našem događanju  Vino na žlico u Sloveniji, u nekih pedesetak kilometara od Zagreba udaljenome Krškom, dobrosusjedske odnose odlučili smo razvijati uz pet sljedova vrhunskih jela u izvedbi chefa kuhinje i njegove kuharske ekipše, dok je vina odabrao enolog Jure Grubar, direktor vinarije Klet Krško. Evo menua: 1. Delicije od krškopoljca (krškopoljac je jedina autohtona slovenska pasmina svinja) i lokalni sirevi + pjenušac Extra brut  2019;  2. Goveđi jezik s porilukom i kremom od krumpira + Cviček 2023 (cviček, uz frankovku tradicija slovenskog Posavja, sastoji se od žametne črnine ili crne kavčine, zatim frankovke te s desetak posto žutog plavca i kraljevine);  3. Pohana pačja okruglica, pirjani crveni kupus i krema od naranče + Zeleni silvanec 2022;  4. Lungić od krškopoljca, bundeva, krumpir, krema od kestena, redukcija od frankovke, čips od kore krškopoljca + Modra frankinja Classic 2020; 5. Klobuk krškopoljca (čokolada sa slaninom i bučinim sladoledom + Sauvignon izbor 2010 – predstavlja ponudu Mus.

Pogled na poprište događanja – gore, te, dolje: Vidno zadovoljne i raspoložene bile su zagrebačke ljepotice koje pišu o eno-gastronomiji za različite hrvatske medije, neke od njih i organizatorice su različitih vinskih događanja po Zagrebu (Marko Čolić)

Događanju je nazočio oveći broj vinskih pisaca iz raznih medija iz Zagreba, raspoloženje uz finu hranu i kapljicu vedro i veselo, ukupan dojam jako dobar.

50. jubilarna Vinska srijeda

NAJBOLJE OD HVARA

prof. Marija Vukelić

Veliku svoju promotoricu otok Hvar našao je u prof. Mariji Vukelić, koja je svoj boravak na vinskoj pozornici počela kao članica udruge WoW odnosno Žene u (o) vinu, pa se odmetnula, i službu na promidžbi Bakhova nektara nastavila samostalno, uvelike vežući se upravo i za spomenuti naš najveći otok. Uvidjevši koliko za promidžbu Bakhova nektara  znače stručna ocjenjivanja vina i objave za širu javnost rezultata s njih, prof. Vukelić se vrlo brzo nakon donošenja odluke o svom aktivnom profesionalnom stupanju na vinsku scenu nastojala tijesno priključiti tim ocjenjivanjima i malo-pomalo približavala se npr. i ocjenjivanju Vinske zvijezde koje smo svojedobno zajednički pokrenuli i godina uspješno realizirali Vitomir Andrić, novinar i urednik u Večernjem listu, zatim Ivo Kozarčanin kao novnar u tada tiražnom časopisu 24sata, i Željko Suhadolnik, glavni urednik revije Svijet u čaši. Stječući iskustva, profesorica (francuskog i talijanskog jezika: gle, obje zemlje – Francuska i Italija spadaju u svjetski vrh po plemenitoj kapljici!) Marija je svoje organizacijske sposobnosti sve jače usmjeravala baš na stručno ocjenjivanje vina, te je prije koju godinu, kad se za to ukazala prigoda, i preuzala vodstvo i realizaciju vrednovanja Vinske zvijezde, s time da se potrudila da neka tematska ocjenjivanja poslije poprate i, opet u njenoj režiji a najčešće i u Metropoli kao vrlo jakom tržištu, prezentacije najbolje ocijenjenih uzoraka i njihovih tvoraca.

Prezentacija dragulja otoka Hvara – zagrebački restoran Frida (Julio Frangen)

Dobru je suradnju uspostavila s Hvaranima, koji su očito odmah shvatili koliko je važno da prezentacija otočkih vrijednosti na samome otoku, ma kako glamurozna bila, nije dovoljna te da je nužno na promidžbi raditi i na tzv. turistički emitivnim tržištima, tako da prof. Vukelić uz to što, među ostalime, organizira ocjenjivanja na Hvaru organizira i prezentacije hvarskih, u ovome slučaju primarno vinskih vrlina i u Zagrebu kao u nas svekolikom centru događanja i snažnom magnetu za potencijalne turiste, potrošače i po cijeooj zemlji. Upravo koji dan prije posebno značajnog Zagreb Vino.coma i pred sam početak razdoblja predblagdanskog kupovanja, prof. Vukelić priredila je u lijepom zagrebačkom restoranu  Frida  (tipično hrvatsko ime!) u Kaptol-centru prezentaciju, za širu zainteresiranu javnost, ponajboljih uzoraka okićenih najsjajnijim medaljama na nedavnom redovnom godišnjem ocjenjivanju vina otoka Hvara, dakako, uzorci su popraćeni odgovarajućim delicijama na tanjuru, a prof. Vukelić potrudila se da goste te večeri povede malo i u vinsku povijest Hvara a i da im predoči i još neke druge posebnosti otoka u smislu tipičnih lokalnih začina te iz domene slatkih specijaliteta.

______________________

Crtice o Hvaru

Šteta bi bilo ne dodati ovdje i nekoliko crtica o Hvaru koje se za  lijepo obogaćenje ukupnog doživljaja i kao dodanu vrijednost cijelog događanja u restoranu Frida u Zagrebu, iz raznih zapisa potrudila izdvojiti prof. Vukelić:

• Prema pisanju rimskog pisca Apijana, hvarsko vino bilo je tražena roba na ilirskom kopnu, a dolaskom Rimljana u 2. st.pr. Kr. unaprjeđuje se njegova proizvodnja.
• U vrijeme mletačke uprave Hvar je najbogatije središte Dalmacije. Izvoz vina bio je tada vodeća gospodarska djelatnost, a Hvarani su u Veneciji imali svoje bankove (stolove) za prodaju vina, suhih smokava, maslinova ulja, bajama, rogača i drugih proizvoda. Otvaranje novih tržišta u sklopu Austro-Ugarske Monarhije, ali i propast europskih vinograda dolaskom peronospore, pepelnice i filoksere, dovode do povećane potražnje za hvarskim vinom I do povećanja površina pod vinogradima (5750 ha).
• Krajem 19. stoljeća osnivaju se prve otočne zadruge, koje organiziraju otkup i prodaju vina i drugih poljoprivrednih proizvoda. Procvat se zatim pretvora u katastrofu. Vinska klauzula, kojom Austro-Ugarska dopušta povlašten uvoz Italiji, snižava cijenu vina 3,5 do čak pet puta. Krajem 19. stoljeća. i hvarske vinograde napada peronospora, nakon toga vinogradi na otoku uvelike propadaju. Ove nevolje zajedno dovode do osiromašenja stanovništva otoka Hvara, ali i cijele Dalmacije, pa slijedi iseljavanje u prekooceanske zemlje u potrazi za boljim životom. Obnova vinograda nikad više ne dostiže nekadašnje površine.

∎ Vinogorje Hvar – Danas komercijalni vinogradi čine tek nekih 336 ha (izvor: APPRRR 2022.g.),  Otok Hvar nudi raznovrsnost proizvodnih uvjeta, od osunčanih strmih padina s južne strane otoka (Sveta Nedjelja, Ivan Dolac…) preko visoravni na vrhu otoka koju karakterizira nešto svježjia mikroklima pa do terasastih vinograda i Starogradskog i Jelšanskog polja na sjevernoj strani te manjih kraških polja na istočnoj strani otoka.

_______________________

Zagrebačka radionica ponudila je nabolje ocijenjena vina s hvarskog ocjenjivanja Jelsa Summer Wine tasting 2023 by Vinske zvijezde, u organizaciji kojega su bile uključene  udruga Hvarski vinari i Turistička zajednica Općine Jelsa . Prigoda je to bila da i Zagrepčani okuse ono najbolje od Hvara, točnije prva tri mjesta svih ljetošnjih pet kategorija vina, a to su: bogdanuše, druga bijela vina, ružičasta vina, plavci i druga crna vina. Degustacija se odvijala naslijepo, naime etiketa svake boce bila je prekrivena, tako da nazočni, od kojih su se očekivale reakcije na to što se probavalo, nisu bili opterećeni zvučnim imenima, i mogli su se se maksimalno koncentrirati na kvalitetu vina u čaši. Restoran Frida je pripremio tapase, a uz njih su poslužena hvarska maslinova ulja Božić i Seca Eva Marija te ekološki začini mediteranskog bilja Fjori Fora iz hvarskoga sela Gdinj.

Najbolje s Hvara u buteljama (Julio Frangen)

______________________

Vinske zvijezde za kraj godine u Zagrebu: PREDBLAGDANSKA PREPORUKA – Ovu godinu ocjenjivanje Vinske zvijezde završilo je u Zagrebu, u znanom Michelin restoranu Noel. Potrošačima je trebalo preporučiti etikete za blagdanski stol.  Na kušanju su se našla 23 vina. Komisija je radila u sastavu:  Zvjezdana Marković, certificirana kušačica i profesorica na Agronomskom fakultetu u Zagrebu (Zavod za vinarstvo i  vinogradarstvo),  dipl.ing agr. Saša Zec, enolog, Toni Arbunić, glavni sommelier Noela, Matea Vojinović, sa studija Vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, te profesorica Marija Vukelić, voditeljica projekta i predsjednica komisije.

Vinske zvijezde 2023 u predblagdanskom ugođaju u Michelin-restoranu Noel u Zagrebu – komisija na degustaciji (Julio Frangen)

Osvajači velikog zlata

Evo rezultata:

Pet zvjezdica – Veliko zlato  (95-98,5): Prošek Šibenski Jakov 2019 – Vinoplod-vinarija (95); Korlat Merlot Boutique 2019 – Badel 1862  (94,8); Glamour Rosé Extra brut 2017 – Miklaužić (94,8)

Četiri zvjezdice – Zlato (90-94,5 bodova): Traminac IBPB 2017 – Vina Papak; Traminac Primus 2018 – Bolfan • ružičasta pjenušava: Bregh Rosé Brut – Petrač; Ružica Vinodola Brut – Pavlomir, Viška bonda brut – Vislander; La Pien brut – Gregorić, Lilith extra brut – Degrassi, La vie en Rosé brut – Degrassi, Radosh Rosé – Vina Papak Ilok • bijela pjenušava: Baronial brut – Vina Vuglec; Meandar brut – Erdutski vinogradi, Komiška bonda brut – Vislander; Trdenić Brut; Organic Muscat demi sec – Kopjar, Jasminka demi sec – Vuglec&Bodren,  By the Way doux – Bodren.

Tri zvjezdice – srebro (85 – 89,5 bodova): Klasik Brut – Kašner; Memoria Brut Nature – Enosophia •

________________________

Na radionici vezanoj uz otok Hvar u restoranu Frida kušana su sljedeća vina: Bogdanuša  2022 -Tomić; Bogdanjuša 2022 – Carić; Bogdanuša 2022 – Zlatan Otok; Prč 2022 – Vujnović; Luviji Longo 2022; Luviji Pošip 2022;  Pošip  Selekcija 202 – Pavičić;  Rosé 2022 – Carić; Rosetta 2022 – Luviji;  Rosé 2022 – Pavičić;  Dobričić 2021 – Bell’Iakov  (11.7%); Drnekuša 2020 – Lučić  2020 (13,5);  Boanerges 2021 – Bell’Iakov (15 %); Caplar 2018 – Tomić  (14.5 %);  Plavac mali Grand Select 2018 – Zlatan otok; Plavac Pharos Maxvimus 2016 – Hvar Hills; Plavac mali Svirče Rezerva 2013- PZ Svirče.

Budući da je šećer dolazi na kraju, desert s Hvara bile su  čuvene čokolade Gamulin, ovaj put s rogačem, upravo te odlično su se sljubile s odležanim plavcem.

Na kraju radionice, bilo je nekoliko nagradnih pitanja i nagradnih boca vina, s kojima je večer doista završila sa slatkim okusom i lijepim rastankom.

Bačvarija kao nadgradnja drvodjeljstva

BOUTES IZ JASTREBARSKOGA

Drugi program HRT-a, emisija posvećena skromnom, poštenom, i radu predanom hrvatskom bačvaru Milivoju Golubu iz Jastrebarskog. Iz malog pogona ne izlazi (još) veliki broj bačava, ali to što izađe vrlo je visoke kakvoće.

Milivoj Golub, bacvar iz Jastrebarskoga

Vrijedni jaskanski bačvar Milivoj Golub dospio i na male ekrane. Rado napominje kako je bačvarija nadgradnja drvodjelstva

Ponajbolji plešivički proizvođači, dakako, otkrili su ga, a bilo bi dobro da mu šansu pruže i vinari iz drugih krajeva kako bi se Golub mogao i bolje organizirati na način da se kvalitetno proširi i da bude u stanju svoje usluge pružiti istodobno i većem broju naručitelja…

Legende: Fiko & Mick za sva vremena

TOUR 2024 – LET’S SPEND THE LIFE TOGETHER

Još samo večeras…?  Let’s spend the night together…? Ma, ne! Još PUNO večeras, i Let’s spend the LIFE  together, TOUR 2024!  Neuništivi Drago Diklić Fiko (80+) i Mick Jagger (80)!

Recept za tako dobru formu?

– Kupicu v ruke, ruke vu vinklina! Spijemo još jenu, pa gremo domov… – prisjećam se kako je, uvijek sporeman na šalu i uvijek nasmijan, Fiko znao pozivati društvo na akciju…

Pajdaši,  sretno vam bilo,  pozdrav od zamalo (78!) vršnjaka!

____________________

In Memoriam

MILJENKO MIKE GRGICH

Neretljanin rodom a svjetski čovjek, osebujna ličnost, veliki vinar koji je u sedamdesetima prošlog stoljeća u Parizu, srcu europskog a tada i svjetskog vinogradarstva i vinarstva na Pariškoj presudi tj. sučeljavanju francuske kapljice i kapljice iz SAD, Kalifornije, svojom pobjedom nad do tada neprikosnovenim Francuzima, unio nova razmišljanja o Bakhovu nektaru iz Novoga svijeta, čovjeku koji je nakon godina rada u najpoznatijim vinskim podrumima kao što su oni od Roberta Mondavija, u Kaliforniji utemeljio svoje imanje Grgich Hills Cellars, međutim koji je ostao i duboko vjeran svojoj domovini Hrvatskoj, gdje je, na Pelješcu, otvorio vinariju Grgić-vina i usredotočio se prvenstveno na sorte Plavac mali i Pošip.

Za jednog posjeta Hrvatskoj: Miljenko Mike Grgić u društvu sa splitskom novinarkom Meri Šilović iz Slobodne Dalmacije, i s Ivanom Sokolićem, autorom, između ostaloga, i Velikog hrvatskjog vinogradarsko-vinarskog leksikona (Boris Kragić)

Miljenko Grgić u Splitu, s poznatim fotografom i fotoreporterom Borisom Kragićem, inače znanime i kao organizatorom događanja Smojina Marenda, posvećenog znanom piscu, slično dgađanje Kragić je kanio posvetiti upravo i legendi Grgicu, medjutim neki od kojih je očekivao bitnu podršku u organizaciji – nisu se odazvali

Grgić-vina, Trstenk (Boris Kragić)

U planu je bilo snimanje filma i Miljenku Mikeu Grgiću i njegovu putu do svjetske slave, a jedna od opcija bila je da glasovitog vinara glumi i naš Mile Rupčić – na slici – koji već godinama živi i radi u SAD…

Osoba je to koja se uvelike angažirala u traženju znanstvenih dokaza da je tada već globalno proslavljeni kalifornijski Zinfandel zapravo sorta porijeklom iz jugoistočnog europskog bazena, ovdje znana kao Crljenak, Tribidrag, Pribidrag, Kratošija, Primitivo. On je s profesorima hrvatskih fakulteta agronomskih zanosti ali i sa svjetski čuvenog profesoricom Meredith pomogao u otkrivanju zavičaja Zinfandela. Mnogo je napravio i na promociji i plasmanu vina od kultivara Plavac mali, kako u Hrvatskoj tako i vani.

Nakon što je i kalifornijski vinski posjed Grgich Hills i vinariju na Pelješcu kako u enološkom smislu I u poslovnom smislu čvrsto postavio na noge – otišao je eto uoči Božića 2023, nakon prvih sto godina sadržajnog i društveno korisnog života.

Neka mu je laka zemljica!

________________________

Željko Suhadolnik Mladen Horić Marko Čolić

ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik, MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 12. 2023 – HINTS TO THE SMART PURCHASE

 LEGENDA

. ⇑ – trošiti sada/drink now  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

___________________________

■ VINO je: impresivno • ozbiljno • (donekle) kompleksno • moderno – s obilježjem tradicije – rustikalno • drukčije • sadržajno • skladno • s dovoljno izraženom voćnosti – s cvijetnim – (ugodnim) herbalnim / vegetalnim notama – s finim začinskim nitima • bogato • sočno • gusto – mesnato • (vrlo) toplo • robusno ■ iskreno – s dušom, karakterom/autorski rad • dotjerano • na kolosijeku elegancije i profinjenosti • ostavlja dojam visokog suglasja sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ s (još) mladenačkim nabojem • lepršavo / svježe • dopadljivo/koketno • dinamično i s nervom – u usponu • zrelo – umireno – u špici (koja može još trajati) – vrijedi mu/može mu se ostaviti još vremena u boci • sa (zanimljivim) tercijarnim bouquetom/ u znaku je otmjenog starenja  – lijepo se pije uz hranu – prikladno za uz meditaciju ■ dobro odaje da je prešlo zenit – umorno/starikavo – jače u padu • bez finoće • nekomplicirano • neuzbudljivo • djeluje kao jače do i naporno začinjeno/preopterećeno od dodira s drvom • mlitavo/tupo • nečisto • zeleno • agresivno kiselo – prekiselo • skuhano/sprženo • oksidirano • odaje plijesni/trulež – TCA • SO2 – H2S – refermentaciju – octikavost – lak – brett ■

Tablice za ocjenjivanje mirnog vina

Tablica za ocjenjivanje pjenšavog vina

⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SUHI u CASI – 11.2023

kroz    through

                                        ŽELJKO SUHADOLNIK

_____11.2023 ____

Neposredni uvod u 16. Izdanje festivala Zagreb Vino.com – Masterclass s ikonom hrvatske vinogradarsko-vinske scene Ivanom Enjingijem a koji su u Zagrebu pred velikim brojem slušatelja i gledatelja vodili iskusni sommelier Tomo Jakopović i novinar vinski pisac Ivo Kozarčanin,. U odličnoj formi u svojoj 82., neumorni Enjingi govorio je o svom vinskom putu (od početnih 2000 trsova do današnjih 500.000!), o eko-uzgoju i, pokazalo se, do sada nepogrešivoj svojoj filozofiji rada u vinogradu i u podrumu, o svom stadu od 250 grla crvenog angusa zaduženih da mu prihranjuju (gnoje) vinograde… te o svojih 20 različitih vina (najstarije je bilo Venje bijelo 1998 no donio je i Graševinu 2022 k(r)asnu berbu i Graševinu 2004 k®asnu berbu) – svimau a odličnom izdanju!) i o komovici donesenima u Zagreb na degustaciju… Opširnije o Enjingiju u sljedećem izdanju http://www.suhiucasi.wordpress.com (Marko Čolić)

______________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Vinske ikone hrvatskog juga: BRAVO, DALMACIJO!  ⦁ Otkrivanje blaga Slavonije: FRANKOVKA, VINO ŠTO PUNO JEZIKA GOVORI… ⦁ Sajmovi i ocjenjivanja: AMSTERDAM – NAJVEĆA SVJETSKA POZORNICA RINFUZNOG VINA, KAO MOGUĆE BAZE ZA BUDUĆE BRANDOVE ⦁  HRVATSKI LAUREATI OCJENJIVANJA MUVINA 2023 u KAISERU NA ZAGREBAČKOJ KAJZERICI ⦁ Sezona novog vina: PORTUGIZAC, MLADO MEĐIMURJE, FRANKOVKA… a ISTARSKI MLADUH?  ⦁ Skok iz carstva mladuha u adventsko razdoblje i široki spektar predblagdanske ponude: 16. ZAGREB VINO.COM 2023 ⦁ PERFEKTAN ENJINGIJEV UVOD u ZAGREB VINO.COM ⦁ Tim bilding – nova društvena kategorija: ORASPOLOŽENE  VINSKE UDOVICE ⦁

­Ulica žeđi / POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE / Rue de la soif

Vinske ikone hrvatskog juga

BRAVO, DALMACIJO!

Dalmatinski izlagači vinskih ikona u zagrebačkoj Esplanadi početkom studenoga (Marko Čolić)

Došao je eto red na Dalmaciju da ona samostalno i na jednom vrlo ekskluzivnome mjestu u Metropoli  –  zagrebačkom hotelu Esplanade – podastre ono najbolje iz svojega sektora  vina. Riječ  je o prikazu vinskih ikona iz toga dijela Lijepe naše na jednodnevnom promocijskom promenadnom kušanju u organizaciji zagrebačke tvrtke Vinart  i udruge Vina Dalmacije, a na koje su proizvođači iz južnoga dijela Hrvatske zamoljeni da na degustaciju donesu samo po dvije odnosno maksimalno tri svoje etikete plemenite kapljice, konkretno one s kojima se najviše ponose. Manifestacija Dalmatinske vinske ikone zamišljena je bila kao uzbudljivo događanje  na kojemu bi se nazočnima pružila prilika kušati najvažnija vina Dalmacije, vina-bisere što će im ih točiti i o kojima će im pričati autori osobno. Uzbudljivo je, bogme, i bilo!

U kontekstu prezentacije vina napravljeno je – smatram to nužnim ovdje istaknuti – nešto čega na najvećoj većini drugih vinskih priredbi nema, a svakog za materiju ozbiljno zainteresiranog  posjetitelja i te kako veseli kad to vidi: riječ je o na izložbenom mjestu svakog proizvođača, kao svojevrsnim osobnim kartama svakog uzorka postavljenim većim i dobro uočljivim kartonskim pločicama s lijepo čitljivim osnovnim podacima o vinu, poput npr. o porijeklu (vinogorje, naziv vinograda, nadmorska visina), godištu berbe, korištenoj sorti/korištenim sortama, o detaljima u načinu produkcije (termin berbe, uporaba inoksa odnosno drvenog suđa za dozrijevanje kapljice, dužina držanja vina na finom talogu), sve to pratio je i navod maloprodajne cijene butelje)….

Svakako je za pozdraviti to da se poneki organizator festivalskih manifestacija odluči ponekad i drastično, pa, moguće, i nauštrb broja izlagača, u prvi plan staviti kakvoću i ekskluzivnost. U moru sajmova, festvala, prezentacija, promocija klasičnog tipa… jednom godišnje upravo ovakva priredba koja vrvi vinskim špicama i podacima o njima svakako je dobrodošla. Nadam se da će nam godine što dolaze donositi takva ekstra-događanja vezano ne samo uz Dalmaciju nego i uz ostale službeno proglašene tri vinske regije Lijepe naše – Bregoviti sjeverozapad, Istru/Kvarner, te Slavoniju/Podunavlje.

Za svaku pohvalu je to što se organizator pobrinuo da na svakom izlagačkm mjestu pored uzoraka za kušanje budu oveće kartonske pločice koje, svaka, bitnim podacima prezentira svaki uzorak, naime uz naziv vina i godinu berbe daje obavijest o korištenoj sorti/korištenim sortama, geografskom porijeklu u širem i užem smislu (vinogorje, naziv vinograda), načinu proizvodnje (dužina maceracije, dužinu i oblik dozrijevanja – inoks, beton, barrique, veća/velika bačva…), sadržaju vol% alkohola i sadržaju neprovrelog sladora (suho, polusuho itd), na kraju je navedena i maloprodajna cijena po boci, U svjetlu najnovijih događanja s nekim drugim pićima u nas i s obzirom na to da nekih podataka, nekad na vinskoj etiketi obveznih za objavu i to s fontom propisane minimalne veličine, više na etiketama nema, a s obzirom na to da su neki bitni podaci na današnjim etiketama tiskani presitnim slovima pa je podatak bez povećala jedva moguće pročitati, dobro je da se barem na ovakvom info-kartonu navede i gdje-kod koga (adresa) je vino punjeno (nekad su vina označena kao vrhunska s k.p. morala biti punjena u vinogorju na kojemu nastaju!), te tko proizvod stavlja na tržište… Prezentaciju dalmatinskih vinskih ikona u Esplanadi obišla je i doc.dr.sc. Darija Sokolić, ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), možda će ovh nekoliko rečenica o oznakama i označavanju dospjeti kao buba u uho odgovornima i u HAPIH-u, pa da se ubuduće odgovarajuća pažnja posveti upravo i problematici označavanja i pića a prehrambenih proizvoda u nas. Uz doc.dr. Sokolić na slici je, desno, i prof. Ivam Dropuljić, osnivač i direktor skorašnjeg 16. Festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com (Marko Čolić)

Zahvaljujući  ideji Vinarta i  suradnji Vinarta s udrugom Vina Dalmacije  i spremnosti 23 dalmatinske vinske kuće da se odazovu ovakvome pozivu i donesu doista svoje perjanice, Esplanadina dvorana Istanbul  blještala je tog popodneva jedinstvenim sjajem! Ma – … ča je pusta Londra kontra Splitu gradu… trebalo je prigušeno, diskretno svirati u Istanbulu, da to bude kao svojevrsna zvučna kulisa vezana uz dojam tu, na licu mjesta, o tome u kojoj mjeri danas Dalmacija kakvoćom (ne mogu to nespomenuti: o kakvoći poslovne organiziranosti branše i nivou poslovne realizacije na bazi te dostignute razine kakvoće za društvenu zajednicu dalo bi se još razgovarati!) spada uz sam bok najpoznatijih europskih i svjetskih vinskih regija.

Evo, konkretno, i tko je nastupio sa svojim vinima: Baraka, Bora, Boškinac, Carić, Grabovac, Gracin, Grgić, Hvar Hills, Katich-Vina, Kraljevski vinogradi, Opus vina, Prgin, Prović, Rizman, Saints Hills, Skaramuča, Stina, Škaulj, Ško vina, Testament, Tomić-Bastijana, Ventus i Zlatan otok Plenković…

Šibensku regiju, babiće ali i kapljicu – osobito crnjake – od drugih sorata predstavili su znani nam enolog i vinar Leo Gracin, predsjednik udruge Vina Dalmacije (lijevo), te Filip Baraka iz šibnskog kraja. Na Baraku i njegove eno-uratke vrijedi posebno obratiti pažnju, vina koja smo imali priliku kušati pokazala su se su sjajnom svjetlu…

Međutim,odmah i primjedba: nije se moglo, kad je već naziv tako pompozan – Dalmatinske vinske ikone – ne primijetiti da Dalmacija ima još vinskih ikona koje nažalost nismo vidjeli sada u Esplanadi, primjerice to su s otoka Hvara Tonči Marjan (Pitve), pa Ivo Duboković, s Pelješca Niko Bura, Korta Katarina, obitelj Mrgudić, obitelj Matković, u ovo društvo spada i Vedran Kiridžija no on je najavio prekid produkcije za tržište (Kiridžija je, doduše, u Zagrebu bio prisutan posredno, naime njegov plavac s Dingača sastavni je dio vina Kontra što ga je točio Leo Gracin), a s otoka Korčule nedostajali su npr. Frano Milina Bire, Luka Krajančić, Zure…, nivo manifestacije svakako ne bi nimalo narušio podrum Lipanović kao predstavnik Visa i Vugave… Neko objašnjenje zasigurno postoji.

Što smo, konkretno, od vina mogli doživjeti tog popodneva u Metropoli?

S oznakom Dingač bila su tri vina – Saints Hills 2018 od istoimene kuće u vlasništvu Ernesta Tolja, te Elegance 2015 i Riserva 2018 od Skaramuče.

Vino od Plavca maloga a od grožđa (većim) dijelom s Dingača te dijelom iz drugih peljeških vinograda: Plavac mali 2015 i Plavac mali 2019 točila je vinarija Grgić. S prestižnih pak hvarskih položaja Ivan Dolac i Sveta Nedjelja bili su: Veli visko 2019 i Ploški plovac barrique 2016 posjeda Vina Carić iz Svirača, Plavac Pharos Maximus 2016 od Hvar Hillsa, od grožđa je s Poljica i iz Svete Nedjelje, a s položaja Sveta Nedjelja bili su Zlatan otok Plavac Grand Select 2018  i Zlatan otok barrique 2016 od Zlatnog otoka (Zlatan Plenković). Pulenat 2020 i Oštro 2019 podruma Pulenat bili su od grožđa i s pozicija Ivan Dolac i pozicije

Dingač vinarije Skaramuča te, desno,, iz podruma Grgić-vina – mješavina grožđa od Plavca maloga s Dingača s dodatkom Plavca maloga iz drugih peljeških vinograda

Očekivano, s vinima je blistao hvarski Zlatan otok. Obitelj Zlatana Plenkovića iz Svete Nedjelje na Hvaru uz Plavac Grand Select 2018  izložila je još i Plavac barrique 2016 te Syrah Grand Select 2017 • Desno: Znani kutjevački vinogradar i vinar, enolog Vlado Krauthaker zastao je uz izložbeni punkt Hvaranina i njegova kolege enologa Andre Tomića, da kuša u prvom redu odličan i iskreni Tomićev pošip iz 2022 a onda i sjajnu njegovu čuvenu kombinaciju plavca maloga i cabernet sauvignona Caplar 2018.

Kruthakerovu pažnju je privukla i dama koja je predstavljala Tomićeva vina a koja je zanimljiv detalj imala –na uhu. Naušnicu kao nakit sama je izradila spojem tankog lančića i plutenog čepa s otisnutim prezimenom Tomić kao …logotipom poslovne pripadnosti

Ostala vina od sorte Plavac mali sa sobom su donijele vinarije Stina s Brača, Kraljevski vinogradi sa zadarskog područja pa Testament iz šibenske regije, te Opus vina i Rizman s Komarne. 

 S vinima od sorte Crljenak odnosno Tribidrag odnosno Zinfandel  pokazali su se Kraljevski vinogradi – Crljenak 2019, i Testament – Tribidrag 2019.

Babić se moglo degustirati kod proizvođača Gracina – Babić 2018 te desertni Prošek, zatim kod Filipa Barake – Timbar 2021.

Syrah je u ponudi bio kod Imoćanina Katicha – Syrah 2020, i kod Zlatan otoka – Syrah Grand Select 2017, a Vranac kod Grabovca – Vranac Riserva 2019.

Izvrsne crne mješavine sorata ponudili su Katich – Mirite noir 2018 (syrah, cabernet sauvignon i merlot), Saints Hills – Sveti Roko 2018 (plavac mali i crljenak),  te nadasve Grabovac – Modro jezero Riserva 2017 (cabernet sauvignon, vranac, trnjak, merlot), zatim vinarija Škaulj iz Nadina – Carl Gustaf 2016 (merlot i cabernet sauvignon), Andro Tomić Bastijana – Caplar 2018 (plavac mali i cabernet sauvignon), Leo Gracin – Kontra (pomiješani babić, plavac mali, syrah, merlot), Filip Baraka – Prisbus 2018 (merlot i cabernet sauvignon) te, s Pag,a Boris Šuljić – Boškinac 2017 (merlot i cabernet sauvignon).

Otočki proizvodi, na bazi lokalnih sorata Plavac mali i Gegić, ali i od internacionalnih zvijezda Merlota i Cabernet sauvignona: Stina vino hotelijera Jake Andabaka s Brača dičilo se s Plavcem malim Stipančić, te Boris Šuljić Boškinac s Novalje s Paga s bijelim u bačvi od 550 litara njegovanim Gegićem OCU 2020 posvećenime njegovu ocu (mpc. 35 €), te s uvijek sjajnim svojim cuvéeom Boškinac crni od merlota i cabernet sauvignona iz berbe 2017 (mpc. za butelju: 35 €). Bošknac  u boci zapremnine tri litre, iz berbe 2013, mpc. te trolitrenke s 10 godina starom kapljicom je 180 €!

Plavac Grand Select 2018  Zlatan otok sa Hvara, te Plavac Primus iste berbe od obitelji Rizman s Komarne

Plavci s Komarne – iz podruma Opus wine i Rizman. Obitelj Rizman izašla je i s interesantnim cuvéeom Nonno 2016 (pošip 90 %, chardonnay 10%, dozrijevalo 10 mjeseci u barriqueu od hrastovine)

Vinske zvijezde iz Imotskoga, s državne granice između Hrvatske i BiH – obitelji Grabovac i Katić, s njima u društvu je Martin Matić, vlasnik trgovačke kuće specijalizirane i za vina Vrutak iz Zagreba. Vrlo privlačna bijela mješavina Draga Riserva 2021 od Grabovca iz imotskoga kraja (kujundžuša, pošip, žilavka, chardonnay, sauvignon; dozrijevanje u inoksu i u barriqueu, 12 mjeseci na finom talogu), zanimljiva Katićeva crna mješavina Mirite noir 2018 (syrah, cabernet sauvignon, merlot)

Vinarija Bora iz Podgradine: kuša se vino od rijetke sorte Svrdlovina!

S područja zadarskog zaleđa do šibenskog Jadrtovca: obitelj Škaulj iz Nadina plijenila je pažnju sa svojim cuvéeom Carl Custaf 2016 (merlot & cabernet sauvignon à 50 %, mpc. 60 € za buteju) te s Cabernet sauvignonom 2018 i s Merlotom 2018, a Juraj Sladić, glavni enolog i direktor podruma Testament s Jadrtovca (vinogradi podignut na tlu s puno mljevenog kamena!) uz lijepi Pošip Zenit 2018 njegovan u 500-litrenim bačvama nudio je Plavac mali 2017 i Tribidrag 2018 iz barriquea (mpc. 40 € za butelju). U razgovoru sa Sladićem je Vjekoslav Madunić, do prije koju godinu spiker (vrlo pamtljiva duboka glasa!) na Hrvatskom rediju, a otkako je službeno u mirovini vrlo aktivan kao prezenter vinara i vina kroz napise na društvenim mrežama i kroz predstavljanja vinara i njihovih vina na nastupima uživo u Zagrebu

Evo i dijela ponude od bijelih sorata: Grgić – Pošip 2021, Andro Tomić Bastijana – Pošip 2022, Testament – Pošip Zenit 2018,  Stina-Jako-Vino – Pošip 2022, pa Hvar Hills – Pošip Surreal 2021…

Monika Prović predstavila je vino od Zlatarice – Livija winemakers selection 2020, a vinarija Bora Svrdlovinu – Svrdlovina 2021 (15 vol%, zrenje pola godine u inoksu i godinu i pola u bačvicama od 225 litara,mpc. 40 €), te Maraštinu – Maraština 2022, kapljicu od toga kultivara donijelo je i ŠKO-VINO – Promina White 2022. , dok je Boris Šuljić s Paga ponudio je svoj eno-uradak od tamošnje bijele sorte Gegić – Boškinac Ocu 2020 

Od bijelih mješavina istaknuo bih sljedeće: Draga Riserva 2021 iz imotskoga kraja (kujundžuša, pošip, žilavka, chardonnay, sauvignon; dozrijevanje u inoksu i u barriqueu, 12 mjeseci na finom talogu), od podruma obitelji Grabovac, te Nonno 2016 (pošip 90 %, chardonnay 10%, dozrijevalo 10 mjeseci u barriqueu od hrastovine) od obitelji Rizman s Komarne.

Neki zanimljiviji podaaci o maloprodajnim cijenama za butelju od 0,75 lit: po onome što se moglo vidjeti na info-kartonima uz uzorke, maloprodajne cijene za butelju bile su u rasponu od najnižih  11-12-15 € do najviših 60-61,5 €, u toj grupi najviših cijena brojem su dominirale one od 40 do 60 €. Crna vina cijenama nadmašuju bijela, najskuplje bijelo (35 €) bio je Boškinac Ocu 2020 od sorte Gegić.

Uz ponajbolje proizvođače, kod ovakvih manifestacija još je nešto bitno – publika. Na ovakvom skupu očekivao sam, s obzirom upravo na to što je ovdje riječ o špici ponude, susresti više ugostitelja (pogotovu i stoga što je priredba bila u ponedjeljak, a taj se dan u tjednu smatra nekako najmanje zahtjevan za ugostitelje), te vinskih trgovaca, a i vinskih pisaca, pa, svakako i relevantnih novinara iz inozemstva, iz okolnih zemalja i zemalja prvenstveno osobito interesantnih nam kao tržišta (Slovenija, Austrija, Njemačka, Mađarska, Poljska…).

Razmišljam, za dalje, ovako: ovakve prezentacije vinskih ikona mogle bi se u ekskluzivnom ambijentu kakav je bio i sada priređivati redovito svakih npr. tri ili četiri godine (jednom svake godine vjerojatno ne bi bilo izvedivo s obzirom da većina naših vinarija nema baš jako veliku ni ukupnu proizvodnju, a kamoli onda i vinskih špica…)  u sklopu prikladno izabranog termina  (možda kraj siječnja, početak veljače nakon odmora od novogodišnjeg slavlja i kad se radovi u vinogradu nisu još zahuktali, ovaj termin mogao bi biti i jako dobar reklamni uvod u turističku sezonu) s time da, ako je riječ o jednom istom datumu, svaka od četiri naše vinske regije bude zasebno u svojoj dvorani, možda – a čini mi se da bi to čak bilo i bolje – da se prezentacija protegne na par dana s time da po dvije regije iz tzv. kontinentalnog dijela Hrvatske i dvije regije iz jadranskog pojasa svaka imaju svoj dan.

Saša Špiranec, čelnik Vinarta, suorganizatora revije Dalmatinskih vinskih ikona. Slika medjutim nije odavde, s priredbe, nego je iz SAD, s glasovitog vinskog posjeda Ridge.

Saša Špiranec, čelnik Vinarta, suorganizatora revije Dalmatinskih vinskih ikona. nije bio i osobno prisutan na prezentaciji u Esplanadi. Slika  nije odavde, nego je iz SAD, s glasovitog vinskog posjeda Ridge, gdje je enolog čuveni Paul Draper. U sklopu svjetske turneje za koju mu se ukazala prilika Špiranec je bio i u Južnoj Americi, Australiji i na Novom Zelandu, konkretno i na globalno znanom i cijenjenom posjedu MATE obitelji Brajković hrvatskog porijekla. Znači li to, možda, da priprema za ovdje kod nas kakvu ekskluzivnu manifestaciju s vrhunskim kapljicom iz bijeloga svijeta? Možda da se u tom pravcu napravi i kakav dogovor s trgovačkom kućom Vrutak, koja je svojedobro startala sa zanimljivom akcijom – uvozom i plasmanom uradaka vinogradara/vinara hrvatske dijaspore u Hrvatskoj. Vani ima popriličan broj afirmiranih vinarija u vlasništvu pripadnika hrvatske dijaspore… A evo i bube u uho Martinu Matiću, po struci inače odvjetniku, vidjenome među posjetiteljima u Esplanadi: kao što je Vrutak svojedobno krenuo s realizacijom sjajne zamisli da publici preko svojih podajnih mjesta u Lijeoj našoj približi uratke brojnih Hrvata-iseljenika afirmiranih kroz Bakhov nektar u svijetu, tako bi sada mogla  akcija ponovno krenuti, a s druge strane  možda bi Vrutak mogao i sa svoje strane dati visoki doprinos kvalitetnoj ciljanoj prezentaciji hrvatskih vinskih ikona na tržištima u inozemstvu s ciljem naše dobre turističke promidžbe i s mogućeg uspješnog ukupnog izvoza hrvatskih vinskih ikona…

Nužno bi bilo, ponavljam, povesti bolje računa o publici koja bi bila nazočna na ovakvim ekstra događanjima. To znači da, želi li se polučiti očekivani poslovni uspjeh projekta ikona (a tome, zapravo, nema alternative!), za takvu priredbu/takve priredbe publiku valja prikladno segmentirati. Posjetitelje bi trebalo sagledati u nekoliko segmenata – ugostitelji, sommelieri, vinski trgovci i vinski novinari, a i enolozi, to bi bio poslovni krug što spada u kategoriju uzvanika, a s druge strane tu su potrošači kao posjetitelji koji bi trebali po za nivo ponude odgovarajućoj cijeni kupiti ulaznicu. Od toga bi se ostvarili, s jedne strane, određeni – kakav takav no finalno ipak koristan – novčani prihod ali, pretpostavljam, i nešto što je posebno važno – pri degustaciji jača koncentriranost svakog pojedinaca na svaki uzorak, što je bitna razlika od ležernog pijuckanje iz zabave za zabavu kakvo vidimo na brojnim drugim sajmovma i festivalima vina. Sredstva dobivena od naplate organizator uvijek može lijepo iskoristiti za neka poboljšanja u realizaciji projekta. Kao uzvanike i goste događanja nužno je, uz domaća imena, pozvati relevantne i utjecajne vinske pisce, možda i neke trgovce, iz inozemstva kao goste za jednodnevni ili dvodnevni boravak ovdje, za to financijsku potporu valja tražiti od nadležnih državnih tijela poput npr. Hrvatske gospodarske komore i turističkih zajednica, sponzora.

Pretpostavljam da bi osobito među novinarima sa željom da degustiraju na miru i s maksimumom koncentracije bila dobro prihvaćena i mogućnost da se, ako cijela stvar ostane u Esplanadi, npr. u Istambulu susjednoj postoriji može uzorke paralelno kušati i posve na miru, sjedeći za stolom, s time da se prema popisu izlagača i vina uzorci za kušanje mogu izabrati i preko dežurnog konobara i dobiti u separe na kušanje.

Prvenstveno kontinuiranim predstavljanjem u nekom određenom i, pretpostavljam da bi bilo dobro, ustaljenom godišnjem terminu samo izabranih vina posebne kakvoće, takozvanih perjanica podruma, moguće bi bilo ubrzanim ritmom uspješno skrenuti pažnju ciljanog šireg kruga domaće javnosti, ali i javnosti u svijetu na aktualnu iznimnu koncentraciju kvalitete ina osebujnost eno-uradaka odavde. U prilog nam svakako ide to što imamo dosta autohtonih sorata koje možemo poslovno (image, plasman, zarada… korist i društvenoj zajednici!) iskoristiti i bolje nego što se to radi sada, a kad smo sada ovdje eto kod Dalmacije, vrijedi spomenuti da, kako čujem, broj autohtonih sorti u Dalmaciji nadmašuje ukupan broj autohtonih sorti svih ostalih naših regija zajedno… 

Otkrivanje blaga Slavonije

FRANKOVKA, VINO ŠTO PUNO JEZIKA GOVORI…

Lingua franca! Frankovka – sorta vezana uz mnogo zemalja, i vino što puno jezika govori!…

Sinonimi: Borgonja (Hrvatska Istra), Modra Frankinja (Slovenija), Frankovka Modra (Slovačka), Franconia (Italija), Blaufränkisch (Austrija),  Limberger i Lemberger  (Njemačka), Kekfrankos (Mađarska), Burgund Mara (Rumunjska)…  Kad se kaže da puno jezika govori/vino što govori svim jezicima  – to može značiti … tako je dobro da i anđeli na nebu pili bi ga…

Frankovka kao protagonist: od mladog, martinjskog crnjaka, preko vina Lingua Franca, te nekoliko Miraza od 2019 do 2012, do desertnog slatkog vina – bijele boje

Frankovka kao protagonist: od mladog, martinjskog crnjaka, preko vina Lingua Franca, te nekoliko Miraza od 2019 do 2012, do desertnog slatkog vina – bijele boje

Kad je riječ o frankovki, uvjerio sam se u njen magnetizam još odavno, najprije na svojedobnim mojim lutanjima europskim vinogorjima – vinogradima u Burgenlandu odnosno Gradišću u Austriji, pa Baden-Württembergu u Njemačkoj, Villanyju na jugu Mađarske na samoj granici s Hrvatsko.m.. Imao sam priliku i sreću kušati takve bisere da mi je nejasno kako se u nas dopustilo da i takva sorta i vina od nje ostanu toliko dugo debelo u sjeni –  pomodnost je bila prejaka! – raznih drugih kultivara i vina…

Voditelj radionice – enolog i direktor podruma Enosophia Martin Kovačević (suhiucasi)

Točno porijeklo sorte Frankovka još se ne zna, ali pretpostavlja se – barem tako piše, na podlozi rezultata istraživanja niza stručnjaka za ampelografiju, u velikom vinskom vodiču WINE GRAPES autora Jancis Robinson, Julije Harding i Joséa Vouillamoza – da bi joj kolijevka moglo biti područje između naše Dalmacije te Austrije i Mađarske, moguće i dio Slovenije (Slovenci rado svojataju Frankinju kao svoju). Odande se sorta širila dalje. Naziv je sorta dobila u srednjem vijeku za vrijeme vladavine Franaka, koji su, inače, kultivare bolje kvalitete svrstavali u grupu Fränkisch, a one smatrane manje kvalitetnima u grupu Heunisch. Frankisch dolazi od naziva nekadašnje prostrane i povijesne regije Franconia, koja je obuhvaćala dio Bavarske, Thüringena, Heilbronna, te Baden-Württemberg.  Blaufränkisch kao naziv kultivara pojavio se 1862. godine na izložbi vinskih sorata u Beču, i tada je i internacionalno službeno prihvaćen.

U Hrvatskoj Frankovka se uzgaja u kontinentalnome dijelu, od sjeverozapada prema istoku sve do Dunava. Ona se sjajno pokazuje u Feričanačkom vinogorju, te u Baranji (uključujući i mađarski dio)  i Srijemu,  tu – kako vrijeme odmiče napokon sve više na vidjelo i kod nas izlazi to da ta sorta uz prikladan pristup od pravilnog izbora vinogradske pozicije pa dalje može pružiti vrlo ozbiljna, kompleksna snažna vina, istinsku  svjetsku špicu.

Frankovke Miraz nagrađene na Decanterovom WWA 2023 – razlog za veselje vlasniku Enosophije Ivanu Ergoviću

Koliko se sjećam, među prvima u nas serioznije se Frankovkom/frankovkom počeo baviti feričanački vinski podrum Fera-vino, sada već dugo u sklopu poslovne grupe NEXE sa sjedištem u susjednim Našicama. Većina naših tzv. kontinentalnih vinara okrenuta je bila prvenstveno bijelom vinu, u Slavoniji kao neprikosnovena vinska zvijezda znana je Graševina, a crne sorte i crna vina bili su nekako usputni, sjevernjaci su primat u crnoj domeni prepuštali jugu i Dalmaciji, smatrajući, valjda, da svojim crnjacima ne mogu na tržištu parirati onima s jadranske obale. Već prije dosta godina meteorolozi su počeli obznanjivati da osunčanost istočnog kontinentalnog dijela Lijepe naše i maksimalne temperature tu i ne zaostaju za onima s juga. Srećom da je grupa eksperata za vinogradarstvo sve jače počela ukazivati na visoku podesnost hrvatskog sjevernjačkog teritorija posebice na istoku zemlje i za crne sorte i za proizvodnju vrlo ozbiljnih crnjaka. Primjetilo se da i neka područja koja nisu na najistočnijem dijelu Hrvatske – konkretno baš i Feričanačko vinogorje – imaju sjajne izglede za velika crna vina.  Fera-vino startalo je bilo vrlo dobro, obećavajuće, posadilo je čak i – porijeklom južnjački –  Syrah i bogme i danas pamtim najbolje partije toga fera-vina. Počelo se paziti na to da se vinima koja to zavrjeđuju i dopusti dozrijevanje i u hrastovim bačvama i kroz dovoljno dugo vremena. Ali onda je u strukturi tvrtke Fera-vina počelo dolaziti do promjena u kadrovima predviđenima da odlučuju, mijenjali su se enolozi i stvari su se nekako razvodnile, dosta vina koja su mogla biti top-topova izlazilo je na tržište uglavnom tek kao korektno ili malo više od toga. U međuvremenu Fera-vino postalo je Enosophia, a pojma Fera, koji je već u nazivu ukazivao na geografsku pripadnost (kod vina je geografsko porijeklo bitno!) u nazivu više nema! Dojam je medjutim da se situacija u ex Fera-vinu a sadašnjoj Enosophiji normalizirala. Angažirana je nova enološka ekipa, podrum je suvremeno opremljen i s vrlo je kvalitentnim drvenim suđem. Stvari su, nadajmo se, krenule trajno nabolje za frankovku!

Naznake za to vidjeli smo po vinima ponuđenima na radionici-kušaonici Frankovka kroz vrijeme priređenoj u sklopu proslave Martinja 2023. u zagrebačkom Sky Business neboderu.  Ponuđeno je ukupno devet vina u svim bojama (bijelo, ružičasto, crno) a sva samo od sorte Frankovka! Evo redosljeda: kao piće dobrodošlice, neposredno prije početka radionice – ružičasti pjenušac od Frankovke, zatim, na radionici – za uvod Lingua franca 2020, potom Miraz 2019 (Miraz je inače oznaka za kvalitativno najvišu kategoriju kuće), Miraz 2018, odležani Miraz 2016, pa već pomalo arhuvski Miraz 2012, kraj radionice bio je u znaku visoko-predikatnog Ledenog vina od Frankovke ali u – bijelome izdanju. Za kasnije, za martinjsku veselicu ostavljena je prigodna Mlada frankovka 2023 napunjena u elegantno opremljenu butelju.

Vinograd Enosophije na poziciji Goveđa glava (suhiucasi)

Pogled u vinski podrum u Feričancima

Enolozi i supružnici – Martin i Lucija Kovačević

Predmartinjsku radionicu vodio je mladi enolog MARTIN Kovačević, koji je u Enosophiju stigao prije nekih pet-šest godina iz Poličnika kod Zadra kao svog zavičaja!. Faultetski obrazovani (Agronomski faks u Zagrebu) Martin Kovačević, koji je postavljen i za direktora podruma, u Enosophiji brine ne samo o enološkom segmentu nego i o vinogradarskome dijelu. Zajedno s njime radi i njegova supruga Lucija, također s fakultetskom diplomom. Martin je odlično je prezentirao vinograde i podrum, način razmišljanja u radu, oblike i dužinu dozrijevanja kapljice, potrudio se i da za pokaz, uz nazive vina i navod godišta berbe, za svaki uzorak priredi i vrijednost alkohola u vol %, sadržaj neprovrelosg sladora, sadržaj ukupne kiselosti, te vrijednosti pH, otkrio je i maloprodajne cijene…

______________________________

LINGUA FRANKA 2020 (prinos po trsu: 2 kg; dozrijevanje u velikoj drvenoj bačvi 10 mjeseci;  13,7 vol %,  neprovreli slador: 2,8 g/l, ukupna kiselost: 5,9 g/l, pH 3,5; moja ocjena: ♣  ♣ ♣ ; mpc: 7,5€)

FRANKOVKA MIRAZ  2019 (topla godina, vinograd  Srednjaci, loza stara 50 godina, prinos po trsu 1 kg; jedna godina u barriqueu,  14,4 vol %, šećer 0,8 g/l; kiselost: 5,2, pH 3,5; ♣ ♣ ♣ ♣;  mpc:13,5 €)

MIRAZ 2018 (vinograd Srednjaci; godina s nešto više kiše; 13,5 vol %, šećer 0,6 g/l; kiselost: 5,5 g/l; pH 3,5; ♣ ♣ ♣ + ; mpc: 13,5 €)

MIRAZ 2016 (Srednjaci, proljeće dosta svježe, poslije je vrijeme dobro poslužilo; 13,5 vol%; šećer 0,6g/l; kiselost 5,5 g/l; pH 3,5; ♣ ♣ ♣ + )

MIRAZ 2012  Mataruge, već arhivsko, nije u redovnoj prodaji (puno, dosta gusto, s notama jako zrelog grožđa i prosušenih bobica grožđa, vino u dobroj formi ali nije pokazivalo da ima neke šanse za napredak s vremenom u butelji; ♣ ♣ ♣)

LEDENO 2016 (Frankovka prerađena na bijelo, 14,5 vol %, kiselost: 5,5g/l; pH 3,5, slatko, puno i gusto, toplo – alkohol i vrijeme mu daju neku drugu dimenziju, uspjelo, interesantno kao desert na kraju obroka)

_______________________________________

Vinogradi Enosofije su na sjevernim obroncima Krndije, na nadmorskoj visini od oko 215o metara, nagibi terena nisu jaki. Ukupno je oko 156 ha nasada pod vinovom lozom. Nazivi vinograda su Srednjaci, Goveđa glava i Mataruge. Čuli smo da se sorta Frankovka u Feričancima uzgaja već oko 200 godina. Enosophia ima Frankovkom zasađeno oko 43 hektara. Frankovka se tržištu u butelji nudi u kategoriji Dika i – ona od izabranog najboljega grožđa i sastavljena od najboljih vina iz raznih bačava – pod najjačim nazivom Miraz. Godišnje se – ovisno o tome kakvo je godište – u kategoriju Miraz napuni oko 7000 do 8000 butelja.

                Položaj Goveđa glava, koja se prostire na 19 hektara, najpoznatiji je po domicilnoj sorti Graševina čiji trsovi tamo ponosno dozrijevaju već 35 godina. Uz Graševinu, tu se uzgaja se i sorta Merlot. Ovaj vinograd ima izvrsnu kondiciju i idealnu južnu ekspoziciju s redovima orijentiranim od sjevera prema jugu.

                Položaj Srednjaci, pak prostire se na 16 hektara. Smatra se i domom feričanačke Frankovke. Frankovka je glavna sorta ovog položaja upravo zbog sastava tla (uglavnom ilovača), i gotovo cjelodnevne osunčanosti. Pažljivo planirana orijentacija vinograda, koja se proteže od istoka prema zapadu, igra – naglašava enolog Kovačević – ključnu ulogu u povećanju izloženosti vinograda sunčevoj svjetlosti.

Na moje pitanje što, s obzirom naročito i na te jako dobre vinogradarske pozicije što ih posjeduje Enosophija, misli ukupno o mogućem dosegu feričanačke Frankovke u izričaju te u odnosu na rezultate koji su do sada postignuti, Martin Kovačević odgovorio je kako prostora za napredak još svakako ima, te da će još i više pažnje posvetiti najboljim manjim vinogradskim parcelama i manjem prinosu po trsu (sad je on, veli Kovačević, za najbolju kategoriju od 1 do 1,5 kg), a mnogo očekuje i od rezultata klonske selekcije Frankovke koja se upravo provodi, pod nadzorom zagrebačkog Agronomskog fakulteta, i koja bi trebala identificirati najbolji genetski material za sadnju novih vinograda. 

Sajmovi, i ocjenjivanja

AMSTERDAM – NAJVEĆA SVJETSKA POZORNICA RINFUZNOG VINA, KAO MOGUĆE BAZE ZA BUDUĆE BRANDOVE

Od prije dosta vremena pažnja svjetske javnosti u kontekstu Bakhova nektara, koji je u novijem razdoblju kao piće globalno stekao golemu popularnost, usmjerena je u velikoj mjeri i prema vinima što se na prodaju nude kao otvorena (bulk), dakle ne u butelji nego u velikim spremnicima. Proizvođači iz raznih zemalja koji mogu ponuditi kvalitetan eno-uradak ali nemaju dovoljno snage i sposobnosti za nabavku odgovarajuće opreme za punjenje, za butelje i etikete te za nužnu širu promidžbu i vlastitu organizaciju plasmana ali i određen, dovoljan broj zainteresiranih kupaca platežno sposobnih za otkup, punjenje kapljice i plasman našli su se, s nadom u konačan uspjeh, na festivalskoj sceni što im ju je ponudio nizozemski grad Amsterdam.

Upravo za kraj studenoga određen je termin za sajam World Bulk Wine Exhibition, skraćeno WBWE, konkretno WBWE 2023 u Amsterdamu bio je predviđen za 20. i 21. studenoga.

Već punih 15 godina Amsterdam je domaćin manifestaciji World Bulk Wine Exhibition koja ga svrstava u ako ne najveću svjetsku vinsku pozornicu a ono jednu od najvažnijih svjetskih vinskih pozornica koja trgovini plemenitom kapljicom i finalnoj ponudi daje novu dimenziju. Ponuđačima vina a i onima koji mogu organizirati finalizaciju do butelje i, poslije, odgovarajući izlazak proizvoda na tržište, pružene su nove mogućnosti. S vremenom se pokazalo kako zahvaljujući kontaktima ostvarenima na WBWE na svoje dolaze i oni proizvođači vina koji isprva nisu planirali svoje vino nuditi kao bulk, naime na sajmu između ostaloga dobivaju prigodu ostvariti zanimljive poslovne kontakte npr. s velikim trgovačkim centrima kojima odgovara nabavka veće količine vina u bulk-prodajnom obliku te koji su financijski u stanju za svoje potrebe osigurati punionicu i etiketiranje da poslije na svojim policama mogu izaći s kvalitetnom kapljicom (nastalom i u nekim u svijetu vrlo poznatim vinorodnom krajevima) ekskluzivno pod svojom etiketom i po maloprodajnoj cijeni prihvatljivoj i za širi krug krajnjih potrošača.

Brojni kupci iz cijeloga svijeta dolaze na WBWE tražeći kako, s jedne strane manje količine neke po svojstvima specifične kapljice visoke kakvoće za neka svoja eksikuzivna punjenja, tako i  veliku količinu po njihovu mišljenju za njih ineresantnih vina za neka prigodna punjenja, pa i u – za pivo vrlo prepoznatljive  – limenke, u zadnje vrijeme sve popularnije i za vino.

Nakon desetljeća i pola WBWE je 100-postotna poslovna manifestacija, na kojoj se posjetitelji u dva dana imaju prilike upoznati s cjelokupnom godišnjom berbom na globalnoj razini.  Sajam u Amsterdamu bitan je i stoga što se tu može saznati i dosta naučiti o aktualnim kretanjima na vinskom tržištu, upoznati se s raznim novim, pa i nekim alernativnim rješenjima u kontekstu punjenja i pakiranja, ali i s raznim novostima vezanim općenito uz marketing. Sastavni dio manifestacije po novome je i strukovno ocjenjivanje vina ponuđenih na sajmu na prodaju

Iz šire balkanske regije kao ocjenjivači na WBWC 2023 sudjelovali su Nataša Bresliska i Zoran Peev iz svijeta vina Sjeverne Makedonije, s njima na slici, sasvim desno, je nizozemski vinski trgovac i iskusni degustator Paul Robert Blom, prije koju godinu u Skopju na manifestaciji posvećenoj sorti Vranac proglašewn svjetskim ambasadorom sorte Vranec

Značenje sajma je svakako i u tome što se u njegovu sklopu održava, pod nazivom World Bulk Wine Competition – strukovno ocjenjivanje uzoraka prijavljenih za izlaganje. U žiri se za članove pozivaju pomno odabrane osobe u vinskome svijetu visoko afirmirane u kategorijama enolozi, vinski trgovci, ugostitelji, vinski pisci. U Amsterdamu imaju prilike uzorke kušati na dva načina – sjedeći u komotno za stolom u miru, te poslije, na sajmu, na štandovima izlagača- ponuđača vina. Žiri je brojao 25 kušača iz različitih zemalja, a iz ove šire naše balkanske regije sudjelovali su Nataša Bresliska i Zoran Peev iz Sjeverne Makedonije.

Ove godine za ocjenjivanje su prijavljena 232 vina iz 15 različitih zemalja svijeta, dosta vina je iz Australije, Novog Zelanda, Argentine, Čilea, Francuske, Italije, Španjolske… spominju se i Južna Afrika, pa Rumunjska, Mađarska. Dodijejena su tri Velika zlata (Grand Gold ili Platine),  34 Zlata i 31 Srebro. Ovdje valja reći kako su svi uzorci koji su se našli na degustaciji zapravo još tek neke baze od kojih će različitim kombinacijama ovisno o tome tko kupi koju  od tih baza ili dio od nekih baza nastati finalni proizvodi što će se brendirati za tržište.

Evo i koja su se vina i od kojih ponuđača najviše dopala žiriju. Pogled na tablicu otkriva ne samo medalje i njihovu vrijednost nego i iz kojih zemalja i od kojih proizvođača su vina stigla u Amsterdam. Najprije prikaz osvajača Velike zlatne odnosno Platinaste medalje te zlatnih medalja, a u nastavkiu su dobitnici srebrnih odličja.

Žiri u predahu ocjenjivanja na WBWE 2023 u Amsterdamu   

Ocjenjivanja

HRVATSKI LAUREATI MUVINE 2023 u KAISERU  na KAJZERICI

U restoranu Kaiser koji na zagrebačkoj Kajzerici vodi naš znani sommelier Mario Meštrović održana je svečana dodjela Velikih zlatnih (=Platnastih) i Zlatnih medalja koje su hrvatski proizvođači plemenite kapljice osvojili  nedavno na 26. međunarodnom OIV- ocjenjivanju MUVINA u slovačkom gradu Prešovu. Na tom vrednovanju, na kojemu je, inače, kao degustator-ocjenjivač sudjelovao i Meštrović, Hrvatska je ove godine prednjačila brojem prijavljenih uzoraka i brojem dobivenih medalja. Posebno lijepa vijest je to da je na ocjenjivanju u Prešovu ne samo Veliku zlatnu medalju nego i – s obzirom na najveći broj od žirija ubranih bodova – titulu najboljega od svih ukupno zaprimljenih uzoraka  dobilo hrvatsko vino, a riječ je o Rajnskom rizlingu Primus 2015 od Tomislava Bolfana.

Laureati kojima su u Kaiseru  uručene diplome i medalje osvojene na MUVINI 2023:

Bolfan Vinski vrh – Veliko zlato za  Rajnski rizling 2015. Primus, uzorak s najviše osvojenih bodova.

Tomislav Bolfan ponosno pozira u svom vinogradu na Vinskom vrhu u Hrvatskom zagorju

Kraljevski vinogradi – Veliko zlato za Plavac mali 2019 i Veliko zlato za Pošip 2022, •  Zlato za Crljenak 2019.

Hrvatski i BiH osvajači blistavih medalja na ocjenjivanju MUVINA 2023 u Prešovu, snimljeni u restoranu Kaiser Marija Meštrovića na zagrebačkoj Kajzerici

Matočec – Zlato za Chardonnay i za Graševinu, Inače, ta vinarija, čuje se, ukupno ima već više  900 osvojenih • Milatić vinarija – Zlato za Plavac mali 2020 • Seletković  –  Zlato za Škrlet 2022 • Velebna –  Zlato sa Chardonnay  inox 2021  •  Fiolić –  Zlato za Merlot 2018 •  Iz susjedne nam BiH:  Milas – Zlato za Blatinu barrique 2012 • Škegro – Zlato  za Blatinu 2021

Većina nagrađenih prijavila su se za nastup na 16. Zagreb Vino.comu!

Završnica večeri protekla je u slasniim ukusnim zalogajima australskih Wagyu-steakova te Black Angus Gold steakova koje je na vatri i ugljenu osobno pripremio sommelier Mario Meštrović u domaćinskom Kaiseru kod Hipodroma.

_____________________________________

Sezona novog vina

PORTUGIZAC, MLADO MEDJIMURJE, FRANKOVKA… a – ISTARSKI MLADUH?

Sjeverozapadni dio Hrvatske poznat je već odavno po slavljenju mladoga vina, uglavnom rađenog od sorte Portugizac, portugizac kao novo mlado vino dosta je popularan i u Slavoniji u požeškom i kutjevačkome kraju. Veliku modu novog mladog vina u cijelome svijetu dobrom su svojom organziranošću kreirali Francuzi s područja Beaujolaisa ispod Burgundije, oni su prikladnim energičnim marketinškim pristupom vezanom uz svoje novo mlado vino maltene pokorili cijeli svijet. Treći četvrtak u studenome proglasili su kao službeni početak kraljevine novog mladog beaujolaisa (Beaujolais nouveau est arrivé), medjutim naši vinogradari i vinari, pokazujući više zaigranost nego poslovno razmišljanje, nisu se uspjeli dogovoriti oko jedinstvenog datuma službenog otvorenja kraljevine nove mlade cro-kapljice.

Revija vinskih biškupa u prostoru Materina priča Mine Petre u Zagrebu (Marko Čolić)

U glavnoj vinskoj ulozi – Portugizac Plešivica, nekad davno od studenoga do kraja siječnja vrlo točena mlada kapljica u Zagrebu  i njegovoj kajkavskoj okolici (Marko Čolić)

Dok se nekad pod novim mladim vinom automatski smatrala kapljica od Portugisca, danas u Hrvatskoj imamo više vrsta novog mladog vina i različite datume prvog izlaska te kapljice pred publiku. Portugizac se nekako najviše vezuje uz Zagreb i okolicu, Međimurci već nekoliko godina zaredom imaju svoje Mlado Međimurje od njihovih raznih bijelih sorata (nije službeno definirano koje su), njihovo Mlado Medjimurje već na pogled je prepoznatljivo po odabiru istog tipa prozirne bordoške butelje i po dizajnerskoj stilistici kreirane etikete. Istrani su svojedobno – još za carevanja Ivice Matoševića na kormilu udruge Vinistra, dosta pompozno startali sa svojim prvim ceremonijalima vezanim uz mlado vino Mladuh…

Međimurci su promociju Mladog Međimurja odradili i u Zagrebu, po navici – uz obilnu večeru s puno svojih specijaliteta u restoranu Tajer, u vlasništvu njihova landsmana, nekadašnjeg golmana Dinama Dražena Ladića (Marko Čolić)

Plešivički Novi portugizac,Mlado Međimurje i nova mlada feričanačka frankovka

 

Izlasci manje više svih naših novih mladih vina budu potkraj listopada i u prvoj polovici studenoga. Zagreb je sada pozornica ne samo za slavlje novog mladog portugisca nego i za vina Mlado Medjimurje, pa eto i za feričanačku novu mladu frankovku…

Vinski biškupi, kojima nije bitno je li protagonist u čaši portuigizac ili neka druga sorta/mješavina sorata,  dali su sebi oduška – svuda! 

Skok iz carstva mladuha u adventsko razdoblje i široki spektar predblagdanske ponude

                  ZAGREB VINO.COM 2023

Hotel ESPLANADE, Zagreb, Mihanovićeva 1

Već godinama kraj studenoga i početak prosinca vezuje se u nas uz međunarodni festival plamenite kapljice i kulinarstva ZAGREB VINO.COM u zagrebačkom hotelu Esplanade. Stigli smo eto na sam prag ovogodišnje smotre. Evo riječi osnivača i direktora manifestacije prof. Ivana Dropuljića:

Prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor Zagreb Vino.coma

– Dragi prijatelji dobrog vina i dobre hrane!  Vrijeme leti, i začas nas evo ponovo pri kraju kalendarske godine, u adventskom razdoblju za koje smo naviknuti da bude u znaku pojačanog veselja, ali istodobno i razdoblju koje je – nakon toliko kroz protekle mjesece održanih značajnih priredbi što nam na različitim poljima po običaju donose puno radosti – na dostojan način obilježeno, kao za tekuću godinu završnom velikom smotrom, međunarodnim festivalom Bakhova nektara i delicija na tanjuru znanom kao Zagreb Vino.com. Festival 30. studenoga 2023. u 11:00 sati  svečano otvara predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović. Srdačno zahvaljujem predsjedniku Republike Hrvatske gospodinu Zoranu Milanoviću, te Ministarstvu poljoprivrede, Ministarsvu turizma, Hrvatskoj turističkoj zajednici, Hrvatskoj gospodarskoj komori i Gradu Zagrebu, te svima koji su sve ove godine podržavali Zagreb Vino.com. Po tradiciji, veliki odaziv s jedne strane proizvođača/ponuđača plemenite kapljice te raznih delikatesa, a s druge strane posjetitelja kako iz segmenta enologije, sommelijerstva i ugostiteljstva, trgovine tako i iz segmenta krajnjih potrošača te dolazak i zainteresiranih iz inozemstva uvjerljivo govore o tome da smo kao manifestacija na pravome putu podizanja kulture konzumiranja vina,  te posebno i promidžbe hrvatskih eno-gastro posebnosti i vrijednosti. Ponosan sam i na veliki broj stručno vođenih vinskih radionica divljenja vrijednih sadržaja vezanih ne samo uz našu domaću, hrvatsku vinsku scenu nego i uz najpoznatija i najcjenjenija svjetska vinska područja. Žao mi je što i ovaj put ne možemo bez tužnih vijesti zbog toga što su nas zauvijek napustile drage i u eno-gastro sferi istaknute osobe, prošle godine popis imena kojih se moramo prisjetiti bio je uistinu velik, ovaj put eto dosta je manji. Uz dostojnu počast, posljednji pozdrav i želju da im bude laka zemljica s ovoga mjesta upućujem prof. dr Nikoli Miroševiću, Zvonimiru Tomcu, Concettu Pilatu.

S pressice za Zagreb Vino.com 2023, osnivač i direktor festivala prof. Iva Dripuljić je u sredini (Marko Čolic)

Profesor Dropuljić zaželio je svima dobrodošlicu na 16. međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb VINOcom 2023 u zagrebačkom hotelu Esplanade, uvjeren da će vrijeme provedeno na priredbi svi provesti sadržajno i da će na odlasku sa sobom ponijeti najljepše uspomene.

Za 16. Zagreb Vino.com 2023 – čuli smo na nedavnoj pressici održanoj u hotelu Esplanade – prijavilo se nešto više od 25o izlagača. Vrijedi svakako kazati da je među prijavljenima većina sudionika – ako ne i svi! – nedavno u Esplanadi održanog skupa Dalmatinske vinske ikone, tako da će zaintersirani za ikone a koji iz ovih ili onih razloga nisu bili na spomenutoj prezentaciji samo najboljega od onoga iz ponude nešto više od 20 dalmatinskih vinskih podruma – sudionika revije ikona moći barem djelimice nadoknaditi gubitak.  Po običaju, Zagreb vino com i ove godine nudi bogat izbor  vrlo atraktivnih vnskih radionica.

Dogovoreno je i da se u okviru Vino.coma 2023 podijele medalje što su ih hrvatski proizvođači pjenušaca osvojili ove jeseni na tradicijskom susretu europskih biotehnologa u Supetru. Susret biotehnloga, inače kurs za doktorande  za     stjecanje titule doktora, u Supetru na Braču održava se već dugo vremena svake druge godine i svaki put u okviru događanja odvija se stručno ocjenjivanje vina, uvijek na neki drugi temu i ne nužno uvijek samo hrvatskih. Za prekid od nekoliko susreta kriv je bio covid 19. Ove jeseni povratak se htjelo proslaviti prigodno, pa su kao simbol slavlja kao tema izabrani pjenušci, a s obzirom da se susret odvija na tlu Hrvatske kao domaćina odlučeno je, logično, da pjenušci budu iz  ponude podruma Lijepe naše. Opširnije o susretu biotenologa u Supetru – u prošlom izdanju http://www.suhiucasi.wordpress.com

Evo nagrađenih:

Velika zlatna medalja i Šampion:  MISAL MILLENIUM BRUT – Peršurić

Zlatna medalja: Grande Cuvée – Galić; Misal Blanc de Blanc – Peršurić; Ré brut – Kabola; 1288 brut – Vinarija Pavlomir; Štampar brut – Štampar; Rosé brut – Vislander, Rosé brut – Bibich; Šember brut – Šember;  Three Stars brut – Jagunić; Bibich blanc brut – Bibić

Srebrna medalja: Blanc de Blanc brut – Jagunić; San Marino brut – Pavlomir; Komiška bonda brut – Vislander

Evo i lista izlagača, po danima i dvoranama

E – Smaragdna dvorana – Emerald ballroom • P – Paris dvorana • I – Istanbul dvorana •  V – Venice dvorana

IZLAGAČI 30.11./01.12.2023. (četvrtak/petak)

S pressice u Esplanadi: prof. Ivan Dropuljić, direktor Zagreb Vino.coma (treći zdesna), i ostali govornici: Stjepan Šagovac, Željko Suhadolnik,Vlado Horina, Ivo Kozarčanin

IZLAGAČI  02.12./03.12.2023 (subota/nedjelja)

VINSKE RADIONICE

CLUB BOARD ROOM

30 11.2023. (četvrtak)

11:00 – 12:30 h

Moderator: Roko Bekavac Tema: Vuelta a España  Opis: Đir kroz Španjolsku u dvije etape. U dva MasterClassa ide se najznačajnijim vinskim regijama kroz okuse, mirise, priče kultnih vinara i  enologa Pirenejskog poluotoka: *Recaredo Serral del Vell 2017   *Gramona III Lustros Reserva Brut Nature 2015   *Pazo Señorans Albariño 2022  *Puro Rofe Blanco 2021   *Raul Perez La Del Vivo Lomas De Valtuille 2021    *Pepe Raventos Xarel•lo del Noguer 2021    *Barco del Corneta La Sillería 2020  *El Vunculo Alejairén 2020  *Abel Mendoza Malvasia 2022  *Olivier Riviere La Bastid 2021 *Partida Bellvisos Blanc 2018   *Rafael Palacios Sorte Antiga 2020  Cijena ulaznice: 110 € • Kontakt i rezervacije: Roko Bekavac, Mob: 0916203820,  E mail : roko.bekavac@gmail.com   Maksimalno 12 osoba. 

13-14:30 h

Moderatori: Vinski klub – Tomo Jakopović i Ivo Kozarčanin Tema: Vina Domano Hercegovina  Opis: Saznajte kako su autohtone sorte Žilavka, Blatina i Trnjak u Domanovićima ugostile svjetske zvijezde Chardonnay, Cabernet sauvignon i Merlot Cijena: Ulaz s pozivnicom Kontakt i rezervacije: vinskiklub@vinskiklub.hr Maksimalno 12 osoba

____________________________________

PERFEKTAN UVOD s IVOM ENJINGIJEM u ZAGREB VINO.COM 2023  – Neposredni uvod u 16. izdanje festivala Zagreb Vino.com – Masterclass s ikonom hrvatske vinogradarsko-vinske scene Ivanom Enjingijem a koju su u Zagrebu pred velikim brojem slušatelja i gledatelja vodili iskusni sommelier Tomo Jakopović i novinar vinski pisac Ivo Kozarčanin, već odlično isprofilirani duo u realizaciji prezentacija vinara i vina, a kroz svoju Malu školu vina i kroz njihov nedavno otvoreni vinski portal Vinski klub svojevrsni edukatori po pitanju plemenite kapljice. U odličnoj formi u svojoj 82., neumorni Enjingi govorio je o svom vinskom putu (od početnih 2000 trsova do današnjih 500.000!), o eko-uzgoju i, pokazalo se, do sada nepogrešivoj svojoj filozofiji rada u vinogradu i u podrumu, o svom stadu od 250 grla crvenog angusa zaduženih da mu prihranjuju (gnoje) vinograde… te o svojih 20 različitih vina (najstarije je bilo Venje bijelo 1998 no donio je i Graševinu 2022 k(r)asnu berbu i Graševinu 2004 k®asnu berbu – sva u  odličnom izdanju!) i o komovici, donesenima u Zagreb na degustaciju… Opširnije o Enjingiju u sljedećem izdanju http://www.suhiucasi.wordpress.com   (Marko Čolić)

__________________________________________

15-16:30 h

Moderatori: Vinski klub – Tomo Jakopović i Ivo Kozarčanin Tema: Katich Winery – imotska vinska senzacija Opis: Kako je rječica Vrljika spojila Jadransko more i francuske rijeke Gironde i Rhone Cijena: Ulaz s pozivnicom Kontakt i rezervacije: vinskiklub@vinskiklub.hr Maksimalno 12 osoba

17-18:30 h

Moderator: Nenad Trifunović (vinopija) Tema: Kušanje Dingača na slijepo.  Opis: U ovom vođenom slijepom kušanju moderator će otkriti ono što nećete u javnosti čuti niti u stručnim krugovima. Zaronit ćete u kontroverze i tajne Plavca malog i Dingača uz priliku da sami odaberete svoje favorite. Možda se iznenadite rezultatima. Prepustite se uvijek atraktivnom moderiranju upućenog vinopije i sudjelujte u možda povijesnom kušanju na temu prvog hrvatskog zaštićenog vinogradarskog položaja. Radionica je prilagođena i početnicima i profesionalnim kušačima.  Cijena ulaznice: 50 € Kontakt i rezervacije:  vinopija@vinopija.com  Maksimalno 12 osoba.

01.12.2023. (petak)

11:00-12:30 h

Moderator: Roko Bekavac  Tema: Vuelta a España II  Opis: Đir kroz Španjolsku u dvije etape. Najznačajnijim vinskim regijama kroz okuse, mirise, priče kultnih vinara i  enologa Pirenejskog poluotoka. *Dido Rosat 2021  *Vina Tondonia Rose Gran Reserve 2012   *Suertes del Marqués Las Suertes 2021   *Pepe Mendoza Giró de Abargues 2020   *Villa de Corullon Mencia 2020   *Ultreia Valtuille Mencia 2020   *San Román 2020   *Dominio de Pingus PSI 2020   *Clos I Terrasses Laurel 2018    *Ferrer Bobet Vinyes Velles 2019   *Telmo Rodriguez Granja Remelluri Gran Reserva 2012   *Tradicion Amontillado Tradición VORS  Cijena ulaznice: 110 € Kontakt i rezervacije: Roko Bekavac, Mob: 0916203820  E mail : roko.bekavac@gmail.com   Maksimalno 12 osoba

13:00-14,30 h

Moderator: Mario Meštrović – Frane Ševo Tema: Vertikala kultnog Caberet Sauvignona Plaisir De Marle 2002. do 1998.  Opis: Iz južnoafričkog Paarla, kuša se pet  kultnih Cabernet Sauvignona Plaisir De Merle, berbi od 2002. do 1998.  enologa Niel Bestera, koji je znanje usvajao u Chateau Margauxu,  Cijena ulaznice: 100 € Kontakt i rezervacije: mario.mestrovic@gmail.com  Maksimalno 12 osoba.

15:00-16,30 h

Moderatori: Loic Vernoud (Diam Francuska) i Vjekoslav Mahovlić (Chepovi d.oo. Tema: Diam pluteni čepovi za mirna i pjenušava vina Opis: Prednosti Diam čepova, predstavljanje nove Origine linije čepova Kontakt i rezervacije: Vjekoslav Mahovlić vjekoslav@chepovi.hr  091/38 28 770 Maksimalno 12 osoba. 

17:00-18,30 h

Moderator: Ivo Ivaniš Tema: Sorta inkognita Malvasija dubrovačka bijela  Opis: Prije dvadesetak godina za ovu sortu nismo gotovo ni znali da postoji a, kamoli da se je uzgaja u komercijalne svrhe. Danas pak vina od nje bivaju ocjenjena sa najboljim ocjenama, na uvaženim ocjenjivanjima vina diljem svijeta. Zasađena, u nas pa gotovo jedino, u Konavlima, ima je tu i tamo još ponegdje, ostala je i dan danas nepoznata široj vinskoj publici. Vrijeme je da se upoznamo sa njenom prošlošću i sadašnjosti ali i da se upoznamo sa potencijalom koji ona posjeduje. Kušat će se vina od najmlađih do starih, poneka koja nikada nisu bila predstavljena nigdje i sada će javno biti kušana po prvi put. Vina su od suhih do slatkih, sa i bez upotrebe bačve u proizvodnji, itd.  Kontakt i rezervacije: vina.ivanis@gmail.com ili na mob Ivo Ivaniš 098219474. Ulaz: Radionica za profesionalce – novinare, sommeliere, ugostitelje, vinske trgovce itd. Maksimalno 12 osoba. 

 02.12.2023 (subota)

 11:00 – 12:30 h

Moderator: Daniel Čečavac, DipWSET, WA  Tema: Pinot Noir Masterclass: Old World vs New World Opis: Putovanje crnim pinotom kroz 10 država na pet kontinenata.  Kakve su sličnosti i razlike? Koje će se sve stilske izričaje pronaći? Gdje će na mapi opravdati svoj terroirski status? Stari svijet ili Novi svijet?

Premier cru selection  – Bodega Chacra, ‘Cincuenta y Cinco 55’ Pinot Noir 2021, Rio Negro, Patagonia, Argentina – Hamilton Russell Vineyards, Pinot Noir 2021, Hemel-en-Aarde Valley, Walker Bay, Južna Afrika – Domaine Drouhin Oregon, Roserock ‘Zéphirine’ Pinot Noir 2021, Eola-Amity Hills, Oregon, USA – By Farr, Farrside Pinot Noir 2020, Geelong, Victoria, Australija – Burn Cottage, Pinot Noir 2019, Central Otago, Novi Zeland – Cantina Terlan, Pinot Noir ‘Monticol’ Riserva 2021, Alto Adige, Italija – Sprecher von Bernegg, Pinot Noir ‘Vom Lindenwingert’ 2020, Graubünden, Švicarska – Domaine Faiveley, Nuits-Saint-Georges 1er Cru Les Porêts St-Georges 2019, Bourgogne, Francuska – Korak, Crni Pinot ‘Cimbuščak’ Stari Trsi 2018, Plešivica, Hrvatska – Philipp Kuhn, Pinot Noir ‘Steinbuckel’ GG 2018, Pfalz, Njemačka Cijena ulaznice: 125 €  Kontakt i rezervacije: Daniel Čečavac, +385 91 577 0053, info@wineclubcroatia.com   Maksimalno 12 osoba.

13-14:30 h

Moderatori: Mario Meštrović – Frane Ševo Tema: Lynch Bages Vertikala 1998. do 1966.  Opis: Neponovljia degustacija, najkvalitetnije, čuvene apelacije Bordeauxa, Pauillac i čuvena vina Grand Cru Classe, Lynch Bages, od kojih je određena nemoguće nabaviti, doći do njih.  1 Blanc de Lynch Bages 1998.  2 Chateau Lynch Bages 1995. 3 Chateau Haut – Bages Verous 1989. 4.Chateau Lynch Bages 1986.  5.Chateau Lynch Bages 1966.  Cijena ulaznice: 250€ Kontakt i rezervacije: mario.mestrovic@gmail.com  Maksimalno 12 osoba.

15-16:30 h

Moderatori: Loic Vernoud (Diam Francuska) i Vjekoslav Mahovlić (Chepovi d.o.o.) Tema: Diam pluteni čepovi za mirna i pjenušava vina Opis: Prednosti Diam čepova, predstavljanje nove Origine linije čepova Kontakt i rezervacije: Vjekoslav Mahovlić vjekoslav@chepovi.hr  091/38 28 770 Maksimalno 12 osoba. 

17-18:30 h

Moderator: sommelier Darko Lugarić Tema: Bodega Catena Zapata Opis: Najvažnija južnoamerička vina stigla su u Hrvatsku. Istražimo zajedno karakter argentinskih vina, koja je ova vinarija postavila na neizostavnu svjetsku kartu. Kušat će se osam uzoraka: 1 Catena chardonnay 2022 2 Carena Alta chardonnay 2021  3 Catena Adriana chardonnay wb 2021  5 Catena malbec 2021  6 DV Catena Tinto historico 2021  7 Catena Alta cabarnet sauvignon 2020  8 Catena Adriana Fortuna terrae malbec 2020   Cijena ulaznice: 85 €.  Kontakt i rezervacije: Darko Lugarić, mob 0915227778, e-mail lugaric.darko@gmail.com  Maksimalno 12 osoba.

 03.12.2023  (nedjelja)

11,00 – 12:30 h

Moderator: sommelier Darko Lugarić Tema: 12 Maceriranih  vina ispod radara  by Darko Lugarić Opis: Macerirana vina sve više nalaze svoju probranu publiku. Postoje proizvođači koji rade izvrsna vina, koja nisu doprla  do svoje publike. Njihovu lepezu, istražimo zajedno na radionici 03.12.2023  u nedjelju sa početkom u 11 h. Kušat će se 12 uzoraka:  1 Cmrečnjak Pušipel X-tream 2021 pretpremiera  2 Jagunić Stare sorte 2020  3 Glavica Graševina amfora 2021 predpremiera  4 Klet Romić Škrlet 2019   5 Korija Graševina 2017  6 Testament Pošip Zenit 2018 7  Kurtalj Rajnski riesling 2017 8 Gregorić Sivi pinot  2019 9 Dobravac Siminor 2018 10 Bedeković Zero plus Natural Pinot sivi & Traminac eko 2021  11 Bolfan Natura traminac 2017  12 Braje VelTraPi 2020 Cijena ulaznice: 50 €.Kontakt i rezervacije: Darko Lugarić , mob  0915227778 , mail lugaric.darko@gmail.com Maksimalno 12 osoba.

 13,00 – 14:30 h

Moderatori: Tomo Jakopović i Ivana Pranjić Tema: Zaboravljena blaga – arhivski škrleti Opis: Je li škrlet zaista jednogodišnje vino ili ipak voli odležati u boci? Prekopali smo arhive moslavačkih vinara čije eksponate otvaramo na radionici 03.12. Popis vina:  1. Klet Romić – macerirani škrlet 2018. 2. Vinarija Voštinić Klasnić – Unikat 2017. 3. Vinarija Košutić – škrlet 2017. 4. Vinarija Florijanović – Mons Claudius 2016. (odležan u moru). 5. Klet Romić – Magnum škrlet 2015. 6. Vinarija Trdenić – Private Selection 2015. 7. Vinarty wines – škrlet 2012. 8. Vinarija Mesarić – škrlet 2011. 9.OPG  Ivan Kosovec – Selekcija 2011. 10. Vinarija Voštinić Klasnić – škrlet 1992.  Cijena ulaznice: 65 eura Kontakt i rezervacije:info@corkcroatia.hr, 092/ 266 – 5612 Maksimalno 12 osoba. 

15:00 – 16:30 h

Moderator: Daniela Bohatá aka Di Di Tema: Simfonija Ljubavi – Manje poznata kvalitetna vina sa otoka Lastovo – vina od malih velikih vinara. Umjetnička vina obućena u etikete sa originalnima slikama (akril, ulje) – svaka etiketa ide sa temom koja je vezana za tradiciju Lastova i jednim poetskim tekstom iz mjesta gdje se vino rodilo. Interaktivna prezentacija tog najboljeg sa najudaljenog naseljenog hrvatskog otoka. Daniela zastupa svoju zakladu koja se bavi otkrivanjem i brendiranjem otočnih autohnotnih blaga i povezivanje vinskih priča sa slikanjem i pisanjem. Opis: Koliko bogata je lastovska zemlja i kakva vina daje? Koje su autohtone vinske sorte? Kako se vinari izborili sa izazovnom godinom? Koje vino sa Lastova je idealan izbor za vjenčanje? Kojim vinom sa Lastova možemo impresirati nekog dragog u slobodnom vremenu ili na ozbilnom poslovnom sastanku? Koje vino se pije za vrijeme Lastovskog poklada? Što se pije oko gradela dok se peče crnej ili sardela? Što će biti vinski hit sljedeće turističke sezone? Na radionici će se kušati sljedeće: Rukatac 2022, Pošip 2022, Plavac mali 2020, Merlot 2019, svi od vinarije Šarić, zatim  Lastovski pečenjak  + novo brandirana umjetnička vina (limitted edition), naslijepo  Teuta`s Crown: Teuta Bianca,  Teuta`s Crown: Teuta,   Simfonija Ljubavi Vino za vjenčanje,  Crni Fumar,  Fumar: Muško vino bilo, crno,  Katarina`s Crown: Vino za dvorac Cijena ulaznice: 44 € Kontakt i rezervacije: 0915588649  (WhatsApp), dicascataworld@gmail.com Maksimalno 12 osoba.  

______________________

Tim-bilding – nova društvena kategorija

ORASPOLOŽENE UDOVICE

Znamo za udovice, ucviljene udovice, vesele udovice, crne udovice…  a znamo i za team building…. Odnedavna imamo i kategoriju oraspoloženih udovica, i tim bilding za vinske udovice! Krivac za to je poslovno vrlo uspješni poduzetnik iz Jastrebarskoga Željko Pavković, osnivač i donedavna vlasnik nadaleko znane i cijenjene tvrtke za prodaju opreme za vinogradare i vinare PA-vin a sada – nakon što je vođenje tvrtke službeno preuzeo njegov sin – na putu prema mirovini. Medjutim u ovome času ipak, u stvarnosti, još ne i prema potpunom umirovljenju i statusu klasičnog penzića, ima još, kaže, u njemu snage za različite društvene aktivnosti što mogu donijeti dobrobit društvenoj zajednici.

Najnovija njegova invencija je Tim bilding za vinske udovice, nakon realizacije koje je proizašao i termin oraspoložene udovice! E, pa, efekti akcije zavrjeđuje poštovanje!

Prva stanica Pavkovićevog tim bildinga za plešivičke vinske udovice bili su Kutjevo i podrum Krauthaker, kao domaćini goste/gošće su – kak sešika! – dočekali Vlado Krauthaker i njegova supruga Ružica

Kako je PA-vin smješten u srcu kroz posljednje godine iznimno uspješne vinogradarsko-vinarske-vinske Plešivice, Pavković je dakako vrlo tijesno surađivao s lokalnim vinarima i posebice vinskim zvijezdama što su Plešivicu, nakon onog davnašnjeg srozavanja u ponor zbog afera s delancima, podignuli u blještavu vrhušku, i, druželjubiv kakav jest, s njima je, kao susjedima, kroz poslovne aktivnosti ostvario i dubok prijateljski odnos. Nažalost, u posljednjem desetljeću dogodilo se to da nas je zauvijek napustilo nekoliko istaknutih protagonista-zaslužnika za plešivički povratak te za zlatni uspon vinske Plešivice u špicu kakvoće i općeg poštovanja. Otišlo je, prisjetimo se, par najjačih imena: Drago Režek, Stjepan Šember, zadnji je bio Zvonimir Tomac… Prisjećajući se poslovnih druženja ali i privatnih prijateljskih druženja s njima na veselicama, te toga da su, uz pajdaše-muževe koji su bili i medijske zvijezde, i supruge  tih vinogradara i vinara davale veliki obol ukupnom uspjehu svake pojedine vinska kuće međutim one sa svojim radom unutar kućanstva i najčešće u kuhinji nisu bile i za širu javnost toliko vidljive kao njihovi supruzi, Pavković se domislio da bi bilo lijepo tim suprugama, sada vinskim udovicama, posvetiti veću pažnju i omogućiti im neke lijepe trenutke što će ih, iako ne mogu odagnati tugu zbog gubitka supruga, jače  ORASPOLOŽITI. I tako je Željko Pavković  okupio plešivičke vinske udovice Maricu Frlan, Ružicu Šember, Dragicu Režek, Pavicu Tomac, Pavicu Bakon, Smiljku Rožić … i poveo ih na dvodnevno putovanje u vinske Slavoniju i Podunavlje. Prva stanica bila je kod Vlade Krauthakera u Kutjevu, nakon ugodnog druženja s domaćinom i njegovom suprugom Ružicom otišlo se do Ivana Enjingija, pa do Galića i u Kutjevo d.d.. A na cijeloj ruti dvodnevnog izleta našli su se i Đakovo, gdje je posjećena ergela lipicanaca, pa Kopački rit, a onda i podrum Belje, posjećeni su i obitelj Gerstmaier te vinar i ugostitelj Josić, za finale je ostavljen obilazak Osijeka…

U Kutjevu su posjećeni podrumi Kutjeva d.d. te Galića

– Veseo sam jer putovanje je bilo vrlo ljepo i drago mi je što sam na licima udovica vidio da su dame lijepo oraspoložene. Posebno me veseli to što se ovo putovanje pokazalo kao okidač za nastavak ovakvih dragih druženja koja nam svima nedostaju i koja šire prijateljstvo, naime udovica Marica Frlan, koja stoji uz vrlo znani i popularni restoran Frlan u Vivodini, odmah ispod mjesne crkvice, najavila je da će se i ona sa svoje strane pobrinuti da se ovakva druženja nastave, tako da su već za oraspoložene plešivičke vinske udovice predviđeni i izleti uVivodinu a onda i u Vivodini susjednu slovensku Belu krajinu gdje ima odličnih vinogradara/vinara. Razgovaralo se i o posjetu vinski nadaleko znanome Bizeljskome, tamo, znam to točno, postoji takodjer vinska udovica gospođa Pinterič,  suprug koje Milan je bio vrlo istaknut u tamošnjim vinskim krugovima, nakon što je on otišao prema nebu njegovim stazama uspješno kroči sin mu Simon. Želja je spojiti Plešivicu, Belu Krajinu i Bizeljsko i razvijati prijateljstvo i suradnju  – rekao je Željko Pavković.

Plešivičke udovice u prostranom vinskom podrumu imanja Belje

Željko Pavković aktivan je, inače, i u projektu koji bi u poslovnom smislu mogao biti vrlo značajan za vinorodnu Plešivicu. Pavković je unutar 105 aktualnih aktivnih sudinika u projektu jedan od jačih vlasnika nedavno za rad zatvorenog na lijepoj poziciji na brdu lociranog vinskog podruma PZ Plešivica za koji je planirano da se cijeli obnovi ali s time da u gornjem dijelu, koji se najprije obnavlja i koji bi se, s prikladno uređenima regijskom vinotekom i kušaonicom plešivičkih visokokvalitetnih vina, trebao službeno otvoriti  na Dan grada Jastrebarsko 13. studenoga 2024. U donjem dijelu, obnova kojega će duže potrajati, trebao bi biti proizvodni pogon. Zamišljeno je da bi on funkcionirao prvenstveno kao pomoć i poticaj mnogim manjim ali ambicioznijim lokalnim vinogradarima koji kod sebe doma nemaju odgovarajuće uređen i opremljen podrum da uz pomoć ekipe izabranih stručnjaka najprije za vinogradarstvo pa vinarstvo kreiraju u trsju osobito dobru sirovinu za stvaranje, u ovom našem podrumu, izvrsnih vina, novih plešivičkih eno-gastronomskih i turističkih aduta. 

Željko Suhadolnik,  suosnivač i glavni urednik, Mladen Horić, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, te  Marko Čolić, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju  – 11. 2023 – hints to the smart purchase

Tablica za ocjenjivanje mirnog vina – gore, te tablica za ocjenjivnaje pjenušaca – dolje

______Mala pomoć za opis vina ______

■ VINO je: impresivno • ozbiljno • (donekle) kompleksno • moderno – s obilježjem tradicije – rustikalno • drukčije • sadržajno • skladno • s dovoljno izraženom voćnosti – s cvijetnim – (ugodnim) herbalnim / vegetalnim notama – s finim začinskim nitima • bogato • sočno • gusto – mesnato • (vrlo) toplo • robusno ■ iskreno – s dušom, karakterom/autorski rad • dotjerano • na kolosijeku elegancije i profinjenosti • ostavlja dojam visokog suglasja sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ s (još) mladenačkim nabojem • lepršavo / svježe • dopadljivo/koketno • dinamično i s nervom – u usponu • zrelo – umireno – u špici (koja može još trajati) – vrijedi mu/može mu se ostaviti još vremena u boci • sa (zanimljivim) tercijarnim bouquetom/ u znaku je otmjenog starenja  – lijepo se pije uz hranu – prikladno za uz meditaciju ■ prelazi/prešlo zenit – umorno/starikavo – jače u padu • bez finoće • nekomplicirano • neuzbudljivo • djeluje kao jače – naporno začinjeno/preopterećeno od dodira s drvom • mlitavo/tupo • nečisto • zeleno • agresivno kiselo – prekiselo • skuhano/sprženo • oksidirano • odaje plijesni/trulež – TCA • SO2 – H2S – refermentaciju – octikavost – lak – brett ■

LEGENDA

. ⇑ – trošiti sada/drink now  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒ – čuvati/hold •   – trošiti uz hranu/drink with food

 ⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆ ⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆.

 

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SUHI u CASI – 10.2023

kroz  through

       .         ŽELJKO SUHADOLNIK

_____10.2023 ____

Dingač –  pelješka vinogradarska pozicija ranga grand crua, međutim na žalost ne i prikladno službeno zaštićena kao takva dragocjenost…(Marko Čolić)

 ____________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Supetar – i više od turizma: NA KOLOSIJEKU ZNANOSTI – EU BIOPROCESS ENGINEERING COURSE ⦁ Ocjenjivanja 2023. na zadanu temu: EMOZIONI DAL MONDO: MERLOT & CABERNET INSIEME / EFFERVESCENTS du MONDE / SPIRITS SELECTION by CMB / CROSPIRITS-ZGrappa: Emperus champion ⦁ Crni pinot u glavnoj ulozi: MODRI-les NOIRS 2023 ⦁ Dogadjanje na visini: VICTORIA u RUKAMA VIKTORA ⦁ Pelješki crnjak na kontinentu: MOĆNI PLAVCI u diWINE-u ZAGREB ⦁ Vrijeme je za…: ZAGREB – IZNIMNO BOGATA POZORNICA s KVALITETNIM VINSKIM DOGAĐANJIMA

⦁ In MEMORIAM: NIKOLA MIROŠEVIĆ  ⦁

­Ulica žeđi /POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE/ Rue de la soif

Supetar – i više od turizma

NA KOLOSIJEKU ZNANOSTI – EU BIOPROCESS ENGINEERING COURSE!

Supetar na Braču može se pohvaliti: on je ne samo, poput glavnine našeg Jadrana, more, sunce, riba, vino, zabava do daske, nego je i, vrlo ozbiljno, na kolosijeku znanosti!

Od kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća Supetar je domaćin znanstvenom skupu EU BEC. Europska federacija za biotehnologiju (European Federation on Biotechnlogy = EFB) vrhovni je organ svih EU-bio aktivnosti, u sklopu kojih se nalazi i tehnologija fermentacije pri proizvodnji vina. Godine 1989. formiran je doktorski/post doktorski master kurs za specijaliste iz istraživačkih institucija i industrije. U tome projektu s nazivom EU Bioprocess Engineering Master Course (EU BEC), ujedinjeni su 14 europskih univerziteta i europska industrija. EU BEC održava se svake dvije godine. Projekt je počeo u Veneciji, pa se 1996. nastavio u Stockholmu, a od 1998. ukorjenio se, zahvajujući uvelike prof.dr. Marinu Beroviču s Biotehničkog fakulteta u Ljubljani (inače poludalmatincu, naime otac mu je iz šibenskog područja), u Supetru na Braču. Susreti su se održavali svake dvije godine, dok stvar nije pokvario covid 19. Nakon duže stanke EU BEC oživio je u Supetru upravo 2023., potkraj rujna!

Stručni žiri u Supetru, u punom ocjenjivačkom zamahu. U sredini su predsjednik žirija prof. dr. Marin Berovič te, s njegove desne strane, prof.dr. Vesna Zechner Krpan sa zagrebačkog Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, ostali članovi su Matthias Reuss iz Njemačke, Henk J.Noorman iz Nizozemske, prof.dr. Jűrgen Buech iz Njemačke i prof.dr. Luuk van der Vielen iz Irske

– EU BEC u svome programu ima i specijalne aktivnosti na širenju vinske kulture i umjetnosti vezano uz vino. U tome sklopu, od 1999, nalazi se i program temeljitog upoznavanja vina, procesne tehnologije, te stjecanja umijeća degustacije vina – objašnjava prof. sr. Marin Berovič, inače i predsjednik znanog međunarodnog ocjenjivanja The World’s Best Glass of Bubbly u Londonu.

Povratak skupa ove godine, u Supetru se željelo obilježiti prikladno – s degustacijom i strukovnim vrednovanjem pjenušaca, logično je bilo da se kao protagonist u službeni svečani program uvrste pjenušci iz zemlje domaćina, dakle Hrvatske.

Ocjenjivački listić korišten pri vrednovanju

– EU BEC međunarodno ocjenjivanje sada samo hrvatskih pjenušaca s naše je strane odraz priznanja Hrvatskoj glede stupnja ostvarene kvalitete i afirmacije hrvatskih vina, te u tome baš i pojenušaca – ističe prof. Dr. Berovič, i dodaje: – Ocjenjivanje i izbor pjenušaca EU Hrvatska odvijao se prema OIV-metodi od 100 bodova, uzimajući u obzir medijanu kao finalni izračun bodova. Za Brončanu medalju trebalo je osvojiti minimalno  82/100 bodova, za Srebrnu 84, za Zlatnu 89 do 94, a za Veliko zlato ili Platinastu medalju 95-100 bodova. Od samog početka vrednovanja priznanje se dijelilo samo uzorku što je osvojio titulu Šampiona, a od 2010. uz veliko priznanje EU BEC Grand Prix šampionu dodjeljuju se i odgovarajuća priznanja EU BEC za druge visoko ocijenjene uzorke taj puta u konkurenciji.

_______________________

Evo rezultata:

Velika zlatna medalja i Šampion

MISAL MILLENIUM BRUT – Peršurić

Zlatna medalja

Grande Cuvée – Galić; Misal Blanc de Blanc – Peršurić; Ré brut – Kabola; 1288 brut – Vinarija Pavlomir; Štampar brut – Štampar; Rosé brut – Vislander, Rosé brut – Bibich; Šember brut – Šember;  Three Stars brut – Jagunić; Bibich blanc brut – Bibić

Srebrna medalja

Blanc de Blanc brut – Jagunić; San Marino brut – Pavlomir; Komiška bonda brut – Vislander

______________________

– U ime EFB i EU BEC proizvođačima koji su nam povjerili svoje uzorke na ocjenu VELIKO HVALA za konstruktivno sudjelovanje! Računam na to da svečana dodjela trofeja dobitnicima bude u sklopu festivala vina i kulinarike Zagreb Vino-com 2023. Volio bih da nagrade uruči i velemajstor međunarodnih ocjenjivanja i u nekoliko navrata ocjenjivač na EFB EU BEC-u u Supetru Željko Suhadolnik. Očekujemo da će dobitnici priznanja svi biti prisutni, jer dodjela nagrada na ovakvoj manifestaciji svakako je značajna pohvala njihovom radu i vinima – rekao je ovih dana u Ljubljani prof.dr.Marin Berovič, koji možda neće biti nazočan u Zagrebu na podjeli priznanja jer u terminu Zagreb Vino.coma trebao bi biti na studijskom putovanju vinskim Čileom i vinskom Argentinom.

Ocjenjivanja na zadanu temu

EMOZIONI DAL MONDO 2023: MERLOT & CABERNET u BERGAMU

Emozioni 2023 – ocjenjivanje

U talijanskom gradu Bergamu blizu Milana sredinom listopada odvijalo se, pod pokroviteljstvom OIV-a, 19. izdanje međunarodnog vrednovanja vina pod nazivom Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme, u prijevodu Emocije iz svijeta: Merlot i Cabernet zajedno. Riječ je, dakle, o ocjenjivanju vina proizvedenih isključivo od spomenutih kultivara (kapljica se predstavlja kao jednosortna ali i kao mješavina sorata), dakle to je, kažu neki, svojevrsno svjetsko prvenstvo u vinima od navedenih crnih kultivara, u percepciji mnogih vinoljubaca  prvenstveno vezanih uz bordoško vinogradarsko-vinsko područje. Međutim s vremenom te su se sorte toliko proširile svijetom, pa su novi dom našle i u izrazito južnim područjima gdje ih zacijelo isprva širi slojevi potrošača  uglavnom i nisu baš očekivali. A one su i tu pokazale kako, s trsjem na pozicijama prikladnima po tipu tla, nagibu i nadmorskoj visini, mogu dati – posebice, rekao bih, Cabernet, odličan, uvjerljiv rezultat, naime kapljica je ostala i dalje sortno vrlo prepozntaljiva ali jako je dobila na moći,  logično za takvo toplije podneblje. Uostalom, i u najnovije vrijeme sa sve očitijim klimatskim promjenama i u bordoškim područjima s tzv. lijeve obale gdje za te crnjake nije bila karakteristika da prelaze 12,5 vol %  sad su vrlo vrlo česte alkoholne vrijednosti od 13,5 pa i nešto više.

Mirko Rnjak iz Srbije i Ivo Kozarčanin iz Hrvatske, na djelu kao degustatori-suci

Ove godine na ocjenjivanje u Bergamo je poslano oko 270 uzoraka vina iz različitih krajeva svijeta, najviše je, očekivano, bilo onih iz zemlje domaćina, dakle Italije. Uzorke je ocjenjivalo 90 degustatora iz 30 zemalja svijeta, među njima iz Hrvatske bila su dvojica, konkretno sommelier i ugostitelj Mario Meštrović i novinar, vinski pisac i od nedavno koautor vrlo bogatog bloga Vinski klub (www.vinskiklub.hr )   Ivo Kozarčanin.

                Evo još statistike u malo širem obliku: 270 uzoraka na ocjenjivanje u Bergamo stiglo je iz 22 različite zemlje, a to su Argentina, Australija, Bosna & Hercegovina, Brazil, Bugarska, Češka Republika, Čile, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Južna Afrika, Njemačka, Mađarska, Moldavija, Rumunjska, Rusija, Srbija, Sjeverna Makedonija, SAD, Slovačka, Slovenija.

Degustatori iz naše šire regije: Ivo Kozarčanin (RH), Iztok Klenar (Slo), Mario Meštrović (RH), Nikola Biorčević(RS), Sandra Krstevska (Sjev. Maked), Mirko Rnjak (RS) i Darinko Ribolica (Slo)

Vina su prošla kroz povećalo sedam komisija, ukupno je bilo 79 degustatora, od toga 34 iz Italije i 45 iz inozemstva, iz, konkretno 23 zemlje, a to su Bugarska, Čile, Kolumbia, Hrvatska, Kuba, Francuska, Gruzija, Njemačka, Japan, Velika Britanija, Grčka, Indija, Italija, Malta, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Novi Zeland, Nizozemska, Poljska, Portugal, Češka, Rumunjska, Srbija, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Južna Koreja, Švedska, Mađarska i SAD.

Pragovi za medalje, po pravilniku, bloslovljenom još davno, od strane OIV-a:

Velika zlatna medalja – 92/100 bodova i više, Zlatna medalja – minimalno 85/100 bodova, Srebrna medalja minimalno 82/100 bodova. Pravilnik – također blagoslovljen od OIV-a – nalagao je da se od ukupnog broja etiketa primljenih na ocjenjivanje medaljama ukrasi najviše 30 posto.

Zlatnim medaljama je nagrađeno 81 vino, jedan uzorak dobio je Veliko zlato, a 80 njih zlato. Od tih 80 zlata 36 su završila u rukama talijanskih proizvođača, a 44 su dodijeljena vinarima iz 14 drugih zemalja.

S Velikim zlatom, koje je na temelju 92,7 bodova pripalo uzorku One Giant Leap Cabernet sauvignon 2021, diči se australski proizvođač Wakefield Taylors Wines s područja Limestone Coast u dolini Clare, znanom vinogradarskom predjelu smještenom na dva sata vožnje automobilom sjeverno od Adelaidea. Lijep uspjeh u Bergamu  ostvarili su Hrvatska, Bosna & Hercegovina, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Slovačka, Francuska i Rumunjska.

Festigia Castello 2021 porečke Lagune najbolje je ocijenjeno hrvatsko vino u talijanskom Bergamu. Hrvatska je osvojila pet Zlatnih medalja. Uz Castello, zlatni su i Korlat Cabernet Sauvignon 2019 Badela 1862, Festigia LV 2015 Riserva- mješavina merlota, cabernet sauvignona i cabernet franca oplemenjena teranom, te Korlat Merlot 2019 i Lagunina Terra Rossa 2022.

Po običaju, na ovoj reviji merlota i caberneta na temelju bodova osvojenih na zasebnom ocjenjivanju povjerenome posebnom žiriju sastavljenom od vinskih novinara, obznanjeni su i prvaci po zemljama sudionicama.  Prvakom Hrvatske za 2023. proglašen je Korlat cabernet sauvignon 2019 Badela 1862, a prvakom Bosne i Hercegovine Cabernet sauvignon 2018 limited edition podruma Nuić, prvakom Sjeverne Makedonije proglašen je crnjak Cuvée de Préstige Oak Aged 2020 Châteaua Kamnik, prvakom pak Srbije Probus 2020 vinarije Đurđić, a prvakom Slovenije vino Bagueri Superior 2019 od Kleti Brda iz Gorišnih brda . 

Pozivi na nova vrednovanja

PJENUŠCI SVIJETA 2023

Tek što u svijetu završe jedna ocjenjivanja Bakhova nektara za tekuću godinu, pozivi stižu s raznih strana za nova! Uvaženi časopis La Revue des Oenologues (revija enologa) sa sjedištem u Francuskoj kao, s ustanovom Forum Oenologie, glavni nositelj organzacije više degustacija po raznim temama upravo sada mami proizvođače vina po svijetu da na uvid pošalju svoje pjenušce, te, posebno, i mirna vina njegovana udrvenim bačvama. Oba ocjenjivanja predviđena su za studeni 2023. Ocjenjivanje pjenušaca bit će 21. po redu u organizaciji spomenute revije, a ocjenjivanje vina njegovanih u drvu 11. po redu.

EFFERVESCENTS du MONDE

Ocjenjivanja u režiji La Revue des Oenologues de France stekla su poprilično povjerenje kod proizvođača, tako da organizator sa zadovoljstvom ističe kako je riječ o najjačoj koncentraciji pojedinih vrsta vina – u ovome slučaju pjenušaca – s niza različitih strana našeg planeta, konkretno istaknuto je kako na njemu obično bude 650 pa i više uzoraka iz 25 raznih zemalja, a kušača je najmanje po stotinjak, riječ je, uvjeravaju iz Revije enologa, sve redom o provjerenim stručnjacima za vrednovanje svakog pojedinog tipa kapljice.  Zgodno je spomnenuti da La Revue des Oenologues de France i Forum Oenologie, koji se organizacijom stručnog ocjenjivanja vina bave više od dva desetljeća, u Burgundiji nude i tečajeve za osposobljavanje za kušača vina upravo po tipovima.

Samples delivery deadline November 7, 2023, podrobne informacije na  www.effervescents-du-monde.com

Alliances du Monde –  International Wine & Barrel Competition,  first international Mark of Quality about wine and oak harmony, odnosno, po naški rečeno, zasebno vrednovanje samo onih vina koja su dozrijevala i odležavala u drvenim bačvama, pri čemu se u organoleptici osobito pazi na sklad između originalnog Bakhova nektara i drva u kojemu su ona određeno vrijeme boravila

Uz spomenuta ocjenjivanja La Revue des Oenologues organizira zasebno  još i vrednovanja

Chardonnay du Monde , Syrah du Monde , Muscats du Monde  

_______________

Izazov, ali i – OPREZ!

JEFTILEN S VINSKOG DNA  OSVOJIO – ZLATNU MEDALJU!…

I ovo treba, ovdje, kad se govori o vrednovanju  plemenite kapljice, svakako reći, jer  – dogodilo se nešto vrlo nezgodno!

Dati svoje vino na neko preastižno međunarodno ocjenjivanje može biti veliki izazov, ali – OPREZA NIKAD DOVOLJNO! Nužno je pripaziti i dobro odvagnuti kod izbora kome i kamo (adresa) se uzroak šalje na vrednovanje. Upravo nedavno neki jeftilen – nešto što kakvoćom spada, kako bi se reklo, u kategoriju vinskog dna – pretočen u veliku, dimenzijama impozantnu butelju i označen prigodno napravljenom izgledom atraktivnom etiketom osvojilo je na jednom međunarodnom vinskom vrednovanju – ZLATNU medalju! Javlja mi to iz Italije kolega vinski pisac i renomirani degustator i ocjenjivač Bakhova nektara Carlo Macchi, glavni i odgovorni na portalu Winesurf utemeljenome da kao relevantni vinski vodič bude na usluzi potrošačima. Dogadjaj je dakako zabrinjava, jer loše svjetlo može pasti i na neke nedužne organizatore.

Očemu je konkretno riječ? Tvorci vrlo gledane belgijske tv-serije On n’est pas des pigeons (u slobodnom rijevodu: Nismo budalaši…) kupili su u supermarketu Delhaize vino niskog kvalitativnog ranga i niske cijene (2,5 eura), pretočili ga u drugu, težinom impozantnu bocu, pa su na tu bocu zalijepili etiketu vrlo impresivna izgleda a na kojoj je bilo – kao naziv vina, područja i proizvođača – ispisano Côtes de Sambre i Meuse  Chateau Colombier. Tako kreirani uzorak poslan je na adresu  Gilbert&Gaillard, a pod tim nazivom djeluje vrlo znana pa i cijenjena francuska tvrtka koja se profesionalno bavi ocjenjivanjem vina i koja izdaje i vinski vodič.

Za ovo ocjenjivanje trebalo je, što za analizu uzorka što za prijavu, potrošiti nekih stotinjak eura. U trenucima objave rezultata o spomenutom vinu čulo se da je uzorak osvojio zlatnu medalju, a u opisu njegove organoleptike izneseni su vrlo laskavi komentari!

E, sad, da ne ispadne da se ovim prilogom blate sva ocjenjivanja, nužno je precizirati: ponovno je, kao navlakuša, u igri već otprije nam, upravo po vinskim aferama, znani sindrom vezan uz Daleki Istok: tvrtka Concours International Gilbert&Gaillard na koju je slan uzorak sjedište ima u Hong Kongu! I pitanje je ima li, osim naziva, uopće kakve veze sa znanim francuskim Gilbert&Gaillaredom. Logično je zaključiti da bi ovaj slučaj mogao dosta naštetiti vrednovanjima Bakhova nektara u Francuskoj, kojih je, kako saznajem, službeno registriranih oko 120 i na kojima vrijede stroga pravila, jedno je svakako i ono da uzorak pred ocjenjivača dolazi samo pod brojem i s bocom dobro umotanom tako da kušač o njemu ništa ne zna i da ne vidi nešto što bi moglo utjecati na njegovu ocjenu.

Staklo kao zagadjivač

Pouka: pri odluci da se uzorak šalje na ocjenjivanje organzatoru degustacije i s globalno vrlo znanim nazivom na ocjenu nužno je, očito, ponavljam, pažljivo pogledati ne samo to na koje ime odnosno naiv i adresu nego i to u koji dio svijeta treba poslati prijavu i uzorak…

I, usput, još nešto bitno a što ne mora imati vezu sa službnim ocjenjivanjima vina: mnogi potrošači koji kupuju vino često podlegnu izgledu, veličini i težini butelje a i atraktivnosti etikete, i uvjereni su u to da upravo takva izgledom ekstra-boca čuva kapljicu ekstra kakvoće, pa valja  naglasitii da upavo takva razmišljanja brojnih kupaca navode neke ponuđače (proizvođačei prodavače) e da baš u takvim naizgled impozantnim bocama tržištu ponude i neko najobičnije vino, da bi neki jeftilen prodali skuplje i, naravno, zaradili više na nepošteni način.

Bitno je i ukazati na određeni financijski te na eko-aspekt vezan uz takve glomazne i teške staklene butelje, naime dosta se vinskih boca iz podruma raznim servisnim službama šalje prema prodajnim mjestima ili na različite promotivne degustacije te na ocjenjivanja a često se ne razmišlja o tome da težina masivne boce uvelike povećava poštarinu, k tome važno je naglasiti i to da su takve boce veliki zagađivači, stoga je preporučjivo puniti vino ne u ekstravagantne boce nego u obične  i laganije butelje, težine između 350 i najviše 450 grama.♣

__________________

Žestice

SPIRIT SELECTION  by CMB 2023

U novije vrijeme i znano svjetsko ocjenjivanje Concours Mondial de Bruxelles krenulo je tematskim kolosijekom u vrednovanju uzoraka. Prisjećam se nekih davnih dana kad sam i počeo dolaziti kao ocjenjivač na CMB, bilo je to još u ono vrijeme dok se Concours odvijao samo u glavnom belgijskom gradu: u istom terminu kušali su se i mirno vino, i pjenušci, i slatka desertna vina i jaka alkoholna pića, s time da su ipak slatke visoke predikate i alkoholizirana vina i jaka alkoholna pića kušale posebne, za te resore specijalizirane ekipe degustatora. Kako je zanimanje za osvajanje medalje kao učinkovitog alata za plasman proizvoda raslo, tako se osjetila potreba da se iz organizacijskih razloga ali i radi bolje kakvoće usluge krene u potpuno razdvajanje po sekcijama, prvo svoje natjecanje dobila je kod CMB-a vinska sorta Sauvignon bijeli – Concours Mondial du Sauvignon, kao pozornica je za degustacije izabrana talijanska upravo i po sauvignonima poznata regija Furlanija. Danas eto CMB po terminima razdvaja mirna vina i pjenušce, odvojio je, kao zasebni sadržaj, i ružičasta vina, a ove godine kao nešto posebno kenulo se i s odvojenom degustacijom i ocjenjivanjem CMB Vranec Selection, dakle s vrednovanjem vina od kultivara Vranac/Vranec. Degustacija je tempirana u listopadski termin kad je i (5.10) međunarodno zaštićeni imendan kultivara Vranec.

Seansa pak posvećena jakim alkoholnim pićima smještena je u rujanski temin. Jaka alkoholna pića u 2023. vrednovana su od 28. rujna do 1. listopada u talijanskome gradu Trevisu. Ovih dana obznanjeni su i rezultati, s dobitnicima Velike zlatne medalje, Zlatne medalje i Srebrne medalje. Najviše uzoraka na ocjenjivanje ove godine poslali su Brazil i Italija, a pet zemalja s najviše osvojenih medalja su Francuska, Kina, Brazil, Italija i Meksiko. Hoće li i ovo ocjenjivanje naići na veće zanimanje i kod naših proizvođača žestica? Već je krajnje vrijeme da se jače,odnosno konkretno  krene u upoznavanje svijeta s vrijednostima što ih mogu dati naše rakije…

Evo, u nastavku, dobitnika Velikih zlatnih medalja:

Vrednovanje, te, poslije, Festival žestica u zagrebačkom Boćarskom domu

CROSPIRITS & ZGrappa 2023 – ŠAMPION EMPERUS SA ŠLJIVOVICOM STAROM 26 GODINA

Najbolje ocijenjeni uzorak 5. CROSPIRITA i šampion u kategoriji rakija proglašena je 26 godina stara  šljivovica Privilege destilerije  Emperus iz Srbije. Emperusova rakija od šljive iz 1997. godine dobila i najvišu ocjenu na ovogodišnjem ocjenjivanju, a to je bilo, konkretno, 19,8 od mogućih 20 bodova. Bilo bi, ponavljam, već vrijeme da i na jaka pića iz ove naše europske regije, poglavito na  staru šljivovicu, pa i lozovaču i travaricu, skrenemo jače pažnju inozemne javnosti, ovakva šljivovica Emperusa, šampion 5. CROSPIRITA i u ovakvom elegantnom pakiranju kakvog se ne bi sramio ni čuveni cognac, mogla bi biti snažan adut u tome…

CroSpirits 2023- Šampion Emperus

Festival jakih pića ZGrappa 2023 u zgrebačkom Boćarskom domu

– Misija Emperus destilerije je promovirati i širiti glas o vrhunskim voćnim rakijama iz ovog dijela Europe. U našoj ponudi nalaze se osam šljivovica i četiri dunjevače, od kojih svaka predstavlja dragulj svoje vrste. Dvostruka pobjeda, prilikom prvog pojavljivanja na CROSPIRIT-u, je samo potvrda da smo na dobrom putu ka ostvarenju naših ciljeva, a to je postati sinonim za rakije od voća najveće kakvoće. Destilerija Emperus nalazi u srcu Šumadije, u mjestu Đurđevo, gdje se prostiru naši voćnjaci i vinogradi iz kojih ubiremo najbolje plodove za proizvodnju naše rakije – poručili su iz Emperusa. 

________________________________

Château & Relais Kendov dvorec – Oktoberfest powered by Pinot noir

CRNI PINOT U GLAVNOJ ULOZI

Ljubitelji pinota crnog odnosno vina crni pinot u punoj mjeri mogli su doći na svoje o vikendu potkraj listopada: na uobičajenoj lokaciji – u ekskluzivnom slovenskom Kendovom dvorcu bila je ukupno do sada peta po redu manifestacija posvećena spomenutoj sorti a održavanje koje je inicirao i o realizaciji sve do sada brinuo se, i, kaže, brinut će i dalje, enolog i proizvođač plemenite kapljice Matjaž Lemut s posjeda Tilia u Vipavskoj dolini.

Na slikama su Matjaž Lemut Tilia, proizvođač (i) crnog pinota te pokretač manifestacije (lijevo), Britanac Quentin Sadler iz Velike Britanije, voditelj radionica o crnom pinotu s uzorcima i iz Burgundije, te Miquel Hudin, američki vinski pisac i ocjenjivač na Decanter World Wide Award, s pričom o tome kako kušati i ocjenjivati crni pinot.

Od svojega početka, 2018. godine, događanje okuplja ponajbolje proizvođače crnog pinota u Sloveniji i u susjednim državama pa i šire kao izlagače, ali i brojne ljubitelje crnog pinota iz cijele Europe a i šire. Riječ je ovdje, rado će istaknuti Tilia, ne tek o poslovnoj smotri vinogradara/vinara koji se bave crnim pinotom, nego o nečem puno značajnijem: emocijama nabijenom skupu strastvenih autora vina od spomenutog kultivara, skupu istinskih ljubitelja crnog pinota koji su postali međusobno toliko tijesno povezani da se može govoriti o svojevrsnoj međunarodnoj Zajednici crnog pinota!

Crni pinot – radionica (Julio Frangen)

Svake godine manifestacija, jedina te vrste u regiji, napreduje. Sada okuplja 36 proizvođača crnog pinota iz devet zemalja, te brojne ne samo potrošače-ljubitelje nego i sommelijere, chefove kuhinja, domaće i inozemne novinare, renomirane vinske pisce sve do onih osobito iskusnih iz Velike Britanije i SAD a koji vode radionice, unatoč visokim cijenama ulaznice uvijek – potpuno rasprodane!

Burgundijske zvijezde izložene sada u Kendovu dvorcu – crni pinoti Maison Louis Jadot i Louis Latour

Iz Hrvatske su u Kendovu dvorcu  kao izlagači nastupili Damir Drago Režek s Plešivice te istarski Chateau Belaj i Kutjevčanin Sontacchi, ali šteta je što u nije bilo i pažnje vrlo vrijednih crnih pinota od Bolfana (Vinski vrh), obitelji Korak, zatim od Istranina Morena Degrassija i Slavonca Vlade Krauthakera.

Na sugestiju Svijeta u Čaši na festivalu crnog pinota u Sloveniji pojavila se vinarija K Nebu iz Tomislavgrada u BiH, riječ je o projektu poduzetnika Ivana Dilbera koji je u svome zavičaju vinograd zasadio na poziciji na visini od 900 metara (otud naziv K Nebu!), i proizveo odličnu kapljicu (Marko Čolić)

Peta jubilarna priredba Modri/les Noirs (za one koji možda još ne znaju: crnom pinotu Slovenci kažu modri pinot) odvijala se, kako je i bio najavio Matjaž Lemut kao organizator, u dva izrazito zasebna dijela – kao skup radionica (Masterclass) s protagonistom Pinotom crnime – sorti, i crnom pinotu – vino, te u ležernijem tzv. festivalskom obliku, tj.nastupu izlagača, uglavnom vlasnika vinarija te njihovih enologa ili osoba zaduženima za prezentaciju (publicitet) a koje su svaki za svojim stolom primali posjetitelje na degustaciju i razgovor.

_________________

K NEBU – ZAISTA NA NEBU!

Zaista je – na nebu! Vinogradi i vinarija K Nebu bogme jesu – na nebu! Nalaze se ponad Tomislavgrada, nekadašneg Duvna, na čak 900 do 965 metara nadmorske visine! U želji da, kako kaže, dobije proizvod nebeske kakvoće, poduzetnik Ivica Dilber odlučio se na poziciji na toj visini podignuti vinograd i sagraditi vinariju, te vinovu lozu uzgajati i vino proizvoditi na prirodan, eko način. U tome mu dosta na ruku idu klimatološko stanje na spomenutoj nadmorskoj visini, u strukovnom smislu pomaže mu enolog Josip Martinović.

K nebu – vinogradi. i podrum na vrhu

Nakon godina života i rada u Njemačkoj i povratka na ove naše prostore Dilber se skrasio i u Zagrebu, i tu je, u jednoj od zgrada nekad vrlo popularnog Green Gold Centra, otvorio veliku prodavaonicu opreme za kupaonice. Kao ljubitelj plemenite kapljice i materijalno dobro osiguran, odlučio je u svom zavičaju podići vinograd i sagraditi moderan podrum za proizvodnju vina, moralo je to, rado ponavlja, biti nešto jedinstveno po lokaciji, pedološkim i klimatskim uvjetima, da bi se dobila i jedinstvena roba. Dilber je težio tome da  ponudi osebujan proizvod s visokim karakteristikama ne samo sorte nego i ambijenta u kojemu je nekad i sam živio.

Družeći se sa sumještaninom Markom Bakovićem Kosaljem, koji je pak duže vrijeme kao gastarbajter proveo u Švicarskoj i koji je nakon povratka doma odlučio podignuti vinograde takodjer visoko na brdu, te nakon konzultacija sa ovdašnjim stručnjacima za vinogradarstvo i vinarstvo, i Dilber je krenuo u pustolovinu – nebesko vinogradarstvo, vinarstvo i vino.

Ivica Dilber je inače iz Eminova Sela smještenog visoko na kosini Dinarskog kraškog polja kod Tomislavgrada. U ekološki specifičnom ambinjentu u kojemu prije nije bilo uzgoja grožđa krenuo je ekstremno u visinu u podizanje vinograda i gradnju podruma. Na terenu od ukupno 30 hekltara na spomenutoj visini najprije je zasadio 50.000 loza, potom je dosadio još 20.000, uglavnom cilj je bio s vremenom dosegnuti brojku od barem 100.000 trsova. Građevina u kojoj je vinarija prostire se na 3500 četvornih metara površine, od toga sam podrum (proizvodni dio)  je na 1000 m2. Čitav projekt trebao bi biti ispunjen, kaže mi – za degustacije i razgovora u njegovoj malenoj zgodnoj vinoteci u sklopu spomenute zagrebačke trgovine opreme za kupaonice – pompozno Dilber, do kraja 2025, kad se očekuje da će vinogradi ukupno napokon i sadržavati navedenih barem 100.000 trsova. Uz vina, Dilber je krenuo i s proizvodnjom vinjaka.

Ivica Dilber, sommelier Tomo Jakopović i osnivač i direktor festivala Zagreb Vino.com  Ivan Dropuljić. Dilber je najavljen i kao sudionik Zagreb Vino.coma 2023! (Marko Ćolić)

Sorte koje Dilber sada ima su Chardonnay, Sauvignon bijeli, Traminac i Pinot crni, nešto je i Merlota i Cabernet franca. Uzgoj je po ekološkim načelima, prinos po trsu – oko jednog kilograma. Berba je uglavnom – kad vremenske prilike te sezone ne divljaju – potkraj listopada, obavlja se ručno i već tu je, izborom najboljih grozdova, prva selekcija sirovine za vino za etiketu K Nebu. Mlada vina ostavljaju se na dužem odležavanju u bačvama od francuskog i slavonskog hrasta volumena 500 i 225 litara. Kao pravi business-man s njemačkim arbajterskim iskustvom, Ivica Dilber nakon pedantnog izračuna podastire podatak da je za svakih 10.000 butelja njegovig vina potrebno svakako barem 4.460 sati rada!

Ivica Dilber ponudio je na kušanje jako dobar K Nebu White cuvee high altitude wine 2022, suhu mješavinu chardonnaya (60%) te traminca i sauvignona svakog po pola (14,5 vol %, 6,8 g/l ukupna kiselost, suhi ekstrakt 22,2 g/l, 7,7 g/l neprovrelog sladora), izvrstan Sauvignon blanc 2021, pa Traminac 2021, jako Chardonnay 2021, Rosé 2022, teizvanredni Pinoar 2021 (14 vol %, 6 g/l ukupna kiselost, 28,5 g/l suhi ekstrakt, 2,8 g/l neprovreli slador. Moji najjači favoriti – sjajni Pinoar 2021 i  Sauvignon 2021. ♣

______________________

Evo popisa proizvođača crnog pinota koji su se prijavili za sudjelovanje ove godine na reviji crnih pinota u Sloveniji:

CASTELFEDER,Italija, ETYEKI KÚRIA Winery,Mađarska, FERAVINO, Croatia, FRANZ HAAS, Italija, FRUG VINA, Srbia, GALIĆ WINES, Hrvatska, HEAPS GOOD WINE COMPANY, JAKONČIČ, Goriška Brda, KRISTANČIČ FROM MEDANA, Goriška Brda, MOVIA, Goriška Brda, MEUM, MARO wines, MARJAN SIMČIČ, Goriška Brda, MAISON VINCENT GIRARDIN, Francuska, BURJA ESTATE, Vipava, PASJI REP ESTATE, Vipava, SANCTUM, SALOMON&ANDREW, New Zealand, KOVAČEVIĆ WINERY, Serbia, TILIA ESTATE, Vipava,VINA ČUK, Vipava, SAKSIDA WINES, Vipava, VINA VERUS, Styrian Slovenia, VINA ŠČUREK, Goriška Brda, VINA ZAVEC, Haloze, VIPAVA 1984, Vipava, PRINČIČ WINE, Goriška Brda, JOANNES PROTNER WINES, Styrian Slovenia, SONTACCHI WINERY, Croatia, JAMŠEK WINE, Vipava, WINE KUPLJEN Styrian Slovenia, WINNICE WZGÓRZ TRZEBNICKICH, Poljska, Damir Drago Režek Croatia, Chateau Belaj, Istria Croatia;Winery K NEBU, Bosna & Hercegovina.

Događanje – na visini!

VIKCTORIA u RUKAMA VIKTORA!

Pozornica na visini – konkretno na 14. katu poslovnog staklenog dvojček-nebodera na zapadnom dijelu Zagreba. Črno-beli svet! Program od devet točaka, a točke – jedna bolja od druge. Viktoria (pobjeda!) u rukama Viktora! U ovom sličaju Viktora Zdilara, enologa.

Vina posjeda Katich

                Velika pohvala, najprije, vinskom tandemu što ga čine Ivo Kozarčanin –vinski pisac Bakhov sin, i Tomo Jakopović, sommelier, osnivači i voditelji nedavno otvorenog vinskog portala Vinski klub (www.vinskiklub.hr), na organizacijji vinske radionice s imoćanskim vinskim posjedom Katich kao protagonistom.  Na radionici su se uz Kozarčanina i Jakopovića našli, ispred vinarije Katich, iskusni enolog VIKTOR Zdilar i kćerka vlasnika Nikice Katića Ilenija, na čiju pomoć obitelj računa u segmentu  promidžbe i plasmana vina..

Sommelier Tomo Jakopović (lijevo) i Ivo Kozarčanin (desno) ovih su dana imali sjajnu prezentaciju sjajne kapljice imoćanske vinske kuće Katich, u predstavljanju vina pomogao im je kreativni Katichev enolog Viktor Zdilar, tvorac odličnih eno-uradaka. Moju pažnju i divljenje na sebe je skrenuo prije nekoliko godina kad sam kao upoznao kao enologa suradnika Dalmacijavina u podrumu u Drnišu, tada se predstavio sa senzacionalnim vinom od sorte Plavina i pokazao što sve ona može pružiti i koliko je zapravo (naravno nepravedno!) zanemarena!     

Posjed Katich (Katich zato da ne dolazi do zabune, naime i u Moslavini postoji vinar Nikica Katić!) – na hrvatskom vinskom tržištu nova zvijezda s ozbiljnim sjajem, uz vinski posjed Grabovac sjajan imoćanski vinski biser, ne samo u domeni kakvoće nego i, što je također bitno za istaknuti, po relativno solidnoj količini vina raspoloživog za tržište! Samo naprijed!

Nikica Katić u svom podrumu, te, dolje, enolog Viktor Zdilar s Katićevom kćerkom Ilenijom (Marko Čolić)

Vinski posjed Katich, u vlasništvu Nikice Katića, dakleu imoćanskome je kraju. Tamošnje vinogorje obuhvaća oko 600 hektara a, navodno, sorta Kujundžuša pokriva čak oko 80 posto upravo spomenute površine. U vlasnštvu Nikice Katića, koji je prvotno malu domaću obiteljsku proizvodnju počeo na poslovni i visokoprofesionalni nivo dizati 2008. godine i koji je sagradio novi podrum i dobro ga opremio te koji je 2015. godine angažirao Viktora Zdilara kao stalnog wine-makera, nalazi se, zasad, 10 hektara vinograda, loza je sađena gustoćom od nešto više od 6000 trsova po hetaru.

Katićevo se trsje nalazi na području Imotskog polja, ali ne na onom njegovom niskom dijelu s plodnom zemljom općenito s uvjetima prikladnijima za uzgoj drugih poljprivrednih kultura, Katićeva vinova loza raste na sjeverozapadnome dijelu cijelog tog prostora i to na nadmorskim visinama između 250 i 280 metara, na,kako kaže, pjeskulji i vapnenastom, jako dobro dreniranom terenu, pri opisivanju tla spominju se termini kao aluvijalni nanosi, riječni oblutci, šljunak, sve to u dosta debelom profilu. Što se klime tiče, danju u ljetnom periodu tu znaju biti velike vrućine, međutim i kroz ljetno razdoblje noći su vrlo svježe, naime hladni zrak kroz noć spušta se tu s okolnih brda visine i do 700 metara, a to su uvjeti koji odgovaraju vinovoj lozi da dade lijep i zreo plod ali istodobno i s lijepo očuvanom svježinom. Što se sortimenta tiče, oko črtiri Katićeva hektara pokriva bijela Kujundžuša, potom tu su Pošip, Sauvignon bijeli, Chardonnay, Syrah,  Trnjak, Merlot, Cabernet sauvignon…

Tla u Katićevim vinogradima snimljena odozgor, te, sasvim desno, snimljeno sa strane: profil koji pokazuje dubinu tih propusnih tala

Na kušanje u sklopu ove radionice u Zagrebu, organizirane od strane portala Vinski klub, enolog Viktor Zdilar ponudio je sljedeća vina u ovom redosljedu: Kujundžuša 2022, Pošip 2021, Sauvignon 2022, Mirite blanc 2020 riserva, Syrah 2020, Trnjak 2020, Mirite noir 2018 Riserva, Plavac mali 2015, i Merlot 2018.

KUJUNDŽUŠA 2022 (12,5 vol %, 5,4 ukupna kiselost, pH 3,2; urod nešto manji od 2 kg/trs) – vrlo vrlo ugodno iznenađenje, i te kako veliki odmak prema gore od mnogih drugih kujundžuša u izdanju za nezahtjevno pijuckanje, k tome ne  baš i uvijek posve čistih vina. Ova se predstavila u kompleksnom svjetlu, kao vrlo zanimljiva – mineralna, slana, živa, voćno-začinska; ♣ ♣ ♣ +.

Na moje pitanje enologu Zdilaru koja je njegova  predodžba o maksimalno mogućem dosegu Kujundžuše kao vina, odgovor je bio da joj je domet zasigurno i veći od ovog ovdje pokazanoga. Zdilar tu pripominje kako je zasad nekih sedam lokalnih vinara koji nastoje kujundžušu proizvesti u ozbiljnijoj verziji. Zdilar, koji ističe kako kujundžušu resi lijepa kiselost pa je eto vino pogodno i za duže odležavanje ali i za za produkciju pjenušaca, veli da se za mirno vino sprema nešto pokušati s nižim prinosom – možda do 1 kg  po trsu, a dosta očekuje i od rezultata klonske selekcije sorte, ona je na matičnim nasadima (ne samo za Kujundžušu nego i za Trnjak) počela, i treba pričekati još nekih par godina da stručnjaci što prate oba spomenuta kultivara preporuče po nekoliko klonova kao najbolje.

POŠIP 2021 (njegovan šest mjeseci na finom talogu samo u inoksu, dakle bez drva, 13 vol %) – voćno, mineralno, živo, svježe, skladno, s lijepom punoćom, u ustima slasno, dugačkog završetka. Iako je vino lijepo, nije mi se učinilo toliko uzbudljivim kao što mi se učinila kujundžuša, možda zato što sam od kujundžuše očekivao manje, a, nakon nje, od pošipa nešto više; ♣ ♣ ♣.

SAUVIGNON 2022 (13,5 vol%; 3,8 g/lit neprovrelog sladora) – bez uobičajenih banalnih, jeftinih prštećih i već opterećujućih aroma poput onih u mnogih drugih sauvignona, s vrlo diskretno iskazanom ali vrlo prepoznatljivom finom sortnom aromatikom, u ustima puno i bogato, s čvrstim tijelom, rekao bih da će s vremenom još rasti; ♣ ♣ ♣ ♣ +

Uvježbani trio (u rukama im, naravno, NISU puhački instruenti!…)

MIRITE blanc 2020 Riserva (Mirite je naziv vinograda, ovdje je riječ o mješavini chardonnaya 75 % i sauvignona 25 %, devet mjeseci provedeno u 500-litrenim hrastovim bačvama, bez provedene malolaktike, napunjeno oko 2600 butelja; 13,5 vol %) – ozbiljno, složeno, vrlo puno, živo, drvo dobro uklopljeno, vino još može napredovati; ♣ ♣ ♣ ♣ +

SYRAH 2020 (devet mjeseci barriquea + 12 mjeseci u inoksu, 14,5 vol %) – Puno, čvrsto i snažno, s finim začinskim notama, sortno raspoznatljivo, piti ili još čuvati; ♣ ♣ ♣ ♣

TRNJAK 2020 (mladi nasad, proizvedeno oko 3000 litara, tendencija je povećati produkciju na barem 5000 litara, 15vol %) – bogat, pun, topao, kompleksan, ima eleganciju, tanin se blago osjeti, ali je mekan, vino će još rasti; ♣ ♣ ♣ ♣ 

MIRITE NOIR 2018 Riserva (cabernet sauvignon 40%, merlot 10%, syrah 50 %, tri godine barriquea, 14,5 vol %)  – vrlo elegantno, puno, dinamično, voćno, začinsko, s ugodnom nijansom herbalnog, s finom notom mineralnosti; ♣ ♣ ♣ ♣ ♣

PLAVAC MALI 2015 (ovo je vino s početka ozbiljne produkcije kuće Katich, htjelo se vidjeti kakva će biti njihova izvedba kapljice od Plavca maloga pa je grožđe za ovo vino kupljeno na Hvaru, vino je boravilo tri godine u barriqueu, 14,5 vol%) – Puno, gusto, zaobljeno, ovdje kao da ipak malo iskače alkohol;   ♣ ♣ ♣ +

MERLOT 2018 (grožđe iz još mladog nasada, prinos oko 0,5 kg/trs, 16 vol %) – puno i gusto, kompleksno, slankasto ali i slasno, snažnog tijela za trošiti u posebnim prigodama  ♣ ♣ ♣ ♣  .

Pelješki crnjak na kontinentu, izmedju dviju ljetnih turističkih sezona

MOĆNI PLAVCI u ZAGREBU

Iako temperature, unatoč tome što smo kalendarski u jeseni, još ne posustaju i iznad su prosjeka za ovo doba godine, misli su nam ipak svima, hoćeš-nećeš, okrenute prema skorašnjem neminovnom hladnijem razdoblju, sve kaloričnijim jelima i – prikladnom moćnome vinu, toplom (južnom) crnjaku. Čak i oni kontinentalci koji preferiraju bijela i nešto laganija vina zacijelo će u narednim mjesecima rado u više navrata na stolu uz ručak i/ili večeru vidjeti bocu npr. toplog plavca koji će, ujedno, i bilo podsjetiti na proteklo lijepo ljetovanje na Jadranu odnosno najavljivati višednevni rekreativni relativno skorašnji novi odlazak na Jadran.

Irena Lučić kao domaćin i voditeljica kroz program, te Slobodan Rosić, kao prezenter vina i kao organizator Dana otvorenih peljeških podruma (suhiucasi)

 Razmišljala je, svakako, tako Irena Lučić, koju brojni zagrebački vinoljupci već dugo poznaju po nastojanjima da ih svako toliko kroz neke svoje priredbe s nazivom Vinoljupci, od onih, npr., u prostorima i takve ustanove kao što je Društvo književnika na Jelačić-placu u srcu Metropole ali i kroz ulične eno-gastro priredbe, drži na okupu, a koja je prije godinu dana  u prometnoj gradskoj žili kucavici glavnoga grada Ilici blizu Britanca otvorila wine bar diWINE kako bi napokon imala i stalan svoj prostor za organizaciju određenih vinskih i gastro-događanja, pa je eto uspostavila suradnju i s Turističkom zajednicom Dubrovačko-neretvanske županije i s pelješkim udrugama Plavac mali i Pelješki vinski puti u koje je uključeno više od 50 lokalnih vinarija i OPG-ova, i upravo za sada, na kraju listopada ove godine, u zagrebačkom diWINE baru ponudila je domaćinstvo prezentaciji vinara-članova udruga Plavac mali i Pelješki vinski puti, kao lijepu prigodu da Zagrepčanima a i kontinnetalnom dijelu Lijepe naše  predloži da pođu u posjet jednoj od najvećih vinskih manifestacija u Hrvatskoj, a to je ona s naslovom Dani otvorenih peljeških podruma, na programu od 1. do 3. prosinca 2023.  

Poluotok Pelješac, gdje je, kažu poznavatelji, oko 2579 sunčanih sati godišnje, u vinogradarstvu i proizvodnji vina ima vrlo vrlo dugu tradiciju. Najbolji vinogradi položeni su na južnim i jugozapadnim strminama poluotoka. Pelješko vinogorje obuhvaća nekih 850 hektara terena zasađenog vinovom lozom, glede sortimenta oko 50 posto je pod kultivarom Plavac mali. Pozicija Dingač obuhvaća oko 45 hektara. Odmah do Dingača po kakvoći se smatra položaj Postup,on obuhvaća oko 60 hektara na južnim padinama samo što je s blažim nagibom od Dingača, na nešto je nižoj namorskoj visini i s drukčijim pedološkim profilom. Od bijelih sorata na ovim pozicijama vrhunsku kakvoću dosiže Maraština, lokalno zvana Rukatac.

Tu je oko 70 proizvođača vina. Vinogradari su nekad bili udruženi u zadruge, posljednjih godina oveći broj napustio je zadrugu i prešao u samostalne proizvođače.

Tako je posljednje subote listopada u zagrebački diWINE, uz potporu Dubrovačko-neretvanske županije stiglo desetak peljeških vinarija, predvođenih organizatorom manifestacije i promotorom plavca Slobodanom Rosićem. Zagrepčanima su svoje uratke, ponajviše od Plavca maloga, međutim i neke od bijele sorte Rukatac, prezentirale kuće Bezek, Edivo, Jurović, Marlais, Matković, Matuško, PZ Pelješki vrhovi, PZ Putniković i Vina Violić, dva vinska podruma bila su i s Komarne – Opus i Terra Madre. Šteta je što s Pelješca nisu ni s vinima ni osobno prisutni bili vinarija Miljenka Grgića, Vedran Kiridžija, Niko Bura, Mare Mrgudić, Korta Katarina, pa Ivica Radović, Frano Miloš, Hilić, Madirazza, Skaramuča, Saints Hills, Miličić…

Međutim neki pelješki vinari koji se nisu uključili u prezentaciju sada u diWINE klubu u Zagrebu uskoro će ipak promovirati svoje proizvode u Metropoli, na manifestaciji Dalmatinske vinske ikone koju zagrebački Vinart u suradnji s udrugom Vina Dalmacije priređuje u hotelu Esplanade, a neki će se zasigurno pojaviti i na Zagreb Vino.comu na kraju studenoga i na početku prosinca 2023.  Evo dosad svih prijavljenih na prezentaciji Dalmatinske vinska ikone:

Grgić, Bora, Prović, Ventus, Saints Hills, Testament, Grabovac, Hvar Hills, Stina, Carić, Katić, Kraljevski vinogradi,. Škaulj, Zlatan otok, Opus vina, Gracin, Ško vina, Tomić, Baraka, Rizman, Skaramuča.

Slobodan Rosić uz gotovo sva etikete ponuđene na degustaciju u diWNE  klubu (suhiucasi)

Mlađi predstavnici kuća Matković – Luka Matković, te Kata iz Vina Violić, sa svojim buteljama (suhiucasi)

Dani otvorenih vrata peljeških podruma 2023. – Na 16. manifestaciji = revija najpoznatijih vina Pelješca, od Stona, Janjine do Orebića,  zvijezda je sorta Plavac mali, posebice onaj s položaja Postup i, naravno, kao špica – onaj s Dingača. Sudjeluju i vina podruma Opus s Komarne, najmlađeg vinogorja u Hrvatskoj.

Dolazak na Pelješac: pogled na most iz vinograda na Komarni

 – Poluotok Pelješac poziva u svoje okrilje sve ljude dobre volje eto i u zimskom vremenu, naime od 1. do 3. prosinca bit će moguće uživati u Carstvu Plavca malog, na najvećoj vinskoj manifestaciji u Dalmaciji. Organizatori su udruga Plavac mali–Pelješac, udruga Pelješki vinski puti, te Obrtnička komora Dubrovačko–neretvanske županije a suorganizatori i sponzori su Dubrovačko–neretvanska županija, Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije, te Turističke zajednice peljeških općina, podršku u svome stilu daje Romerquelle. I ove godine vas očekuje nezaboravan provod po vinskim podrumima i vinarijama uz najbolja hrvatska vina – rekao je Slobodan Rosić, i dodao:. – Za 16. manifestaciju Dani otvorenih vrata peljeških podruma već potkraj listopada najavljeni su i potvrđeni brojni organizirani dolasci iz Zadra, Splita a, makar je u spomenutom terminu u Metropoli  Zagreb Vino.com, i iz  Zagreba. Žao mi je što se termini ove dvije manifestacije sada preklapaju, s jedne strane stoga što bi nam, da nije tome tako, iz glavnoga grada zacijelo stiglo i više gostiju, a s druge strane i zato što, ovako, dosta peljeških vinara koji bi htjeli izlagati u Zagrebu na Vino.comu, to nisu u mogućnosti učiniti.

Dingač (Marko Čolicć)

Postup (Boris Kragić)

Pelješac, vinogradi kod Ponikvi

Svi koji na Pelješac dođu u petak moći će uživati posebno i na vinskim feštama npr. u prostorima PZ Putniković u Putnikoviću, vinariji Bezek u Janjini te, u Kuni Pelješkoj, u Domu kulture uz glazbu uživo, pelješke delicije i pelješki plavac.

Marselan L’Amour, Petar Matković, izvrstan crnjak s Pelješca, jačine 15 vol%! Na slici je butelja s vinom iz berbe 2020, sada dostupnim na tržištu (suhiucasi)

– Predviđeno je da se u događanje kojime se žele naširoko promovirati pelješke dobrote na tanjuru i u čaši uključi i enološka struka, konkretno upravo u prostorima PZ Putniković organizirat će se, uz sudjelovanje 12 enologa s Pelješca, ocjenjivanje vina od autohtonih sorata, a potom će se u sklopu službenog programa i javno podijeliti diplome za najbolja vina od sorte Rukatac (Maraština), Pošip i za još neke domaće bijele kultivare, pa za najbolje ružičasto vino, zatim za plavac te, posebno, za plavac s posebnih pozicija, kao i diplome za vina od ostalih crnih sorte koje se u relevantnoj mjeri uzgajaju na poluotoku – rekao je još Slobodan Rosić.

A jedan od tih kultivara-došljaka na Pelješac je francuski Marselan, koji je  od počteka od službenih institucija osporvan a od kojega neki pelješki vinogradari/vinari uspijevaju dobiti sjajan, vrlo ozbiljan, i te kako pažnje vrijedan crnjak.

Subota 2. prosinca rezervirana je za organizirano vodjenje gostiju u obilazak podruma. Nakon ceremonije službenog otvaranja manifestacije u tvrđavi Kaštio u Stonu, s početkom u 11 sati, kreće se u posjet vinarijama, kroz Ponikve pa prema Muzeju vina u Putnikovićima. U Zadružnom domu u Janjini predstavit će se vinari Janjine uz tradicionalni vinski gulaš, slijede posjeti vinskim podrumima u Potomju, poznatom kao središtu vrhunskih Dingača, a gdje je i središte manifestacije. U Kuni Pelješkoj goste će dočekati kunovski vinari okupljeni na jednom mjestu. U Muzeju pelješke tradicije u sklopu butikne vinarije Mikulić u Mokalu domaćini će posjetitelje dočekati s pričom o povijesti vinogradarstva i vinarstva, dakako i tu će biti kušanje vina i peljeških delicija. Na kraju protokolarnog obilaska vinskih podruma diljem Pelješca po prvi puta vrata svog podruma otvara i Vinarija Arambašić u Orebiću. Nedjelja je dan za najavljene organizirane grupe. ♣

__________________

PRVI ROĐENDAN ZAGREBAČKOG diWINE BARA – Jubilej za zagrebački diWine bar smješten nedaleko od Britanca: prije kratkog vremena proslavio je rođendan, a već u prvoj godini postojanja postao je vrlo popularno okupljalište zagrebačkih vinoljubaca, ali i brojnih turista u potrazi za vođenim prezentacijama i degustacijama vina od hrvatskih autohtonih vinskih sorata.

Slavljenica Irena Lučić (Marko Čolić)

– Naša prva godina bila je izazovna na mnogo načina, doživjeli smo najbolje i najgore od ugostiteljstva – rekla je vlasnica bara Irena Lučić prilikom male konferencije za medije upriličene u povodu proslave ispunjenja prve godine od otvaranja lokala. – Koncept s kojim smo startali, a koji se bazira na isključivo hrvatskim vinima, malim boutique-vinarijama, autohtonim sortama, te pretežno organskim i biodinamičkim proizvođačima pokazao se kao dobra priča. Sva vina točimo na čaše, a broj vinskih etiketa sa početnih 15 porastao je na 26. Zbog lokacije koja nema tu sreću da se nalazi u žiži ugostiteljskih i turističkih kretanja, odlučili smo polako i sigurno stvarati svoju stalnu vinsku publiku, kreirajući za njih ne samo ugodnu atmosferu, već i sadržaje vezane za vino i vinsku kulturu. Sada, nakon godinu dana, mogu reći da smo se pretvorili u pravi mali event-centar u kojem gotovo da nema dana u tjednu bez nekog vinskog događanja.

Tako su u proteklih 365 dana u diWINEu održane četiri Vinske shpitze, šest vinskih radionica, pet Glazbi iz dekantera (pod sjajnim vodstvom glazbenog urednika Kornelija Hećimovića), četiri Vinska čvenka… Petkom ovo cool mjesto dodatno živne uz zvuke jazz i blues svirke, dok su srijede predviđene za, ma što to značilo –  mindfulness druženja uz dobru kapljicu.

Sva ova događanja povezuje – jasno – izvrsno vino. Iz diWINEa poručuju kako su neizmjerno zahvalni svim vinarima koji su ih pratili u ovoj prvoj i najtežoj godini poslovanja, a čija se vina svakodnevno (i sve više toče na čaše): Anđelini, Bačić, Glavica, Klet Romić, Opus one, Fiolić, Jakovac, Bedalov, Poletti, Bolfan, Zigante, Lovrec, Rogić, Cmrečnjak, Šain-Marelić i Enosophia.

Nedavno u diWINE baru, više od 50 zaljubljenika u gastronomiju i umjetnost hrane okupilo se kako bi sudjelovalo na predstavljanju knjige Znanost i umjetnost doživljaja hrane, autorice dr. sc. Daniele Angeline Jelinčić. Knjiga je sve traženija među ljubiteljima vina i gastronomije.

Knjiga Znanost i umjetnost doživljaja hrane je znanstveno-popularno djelo koje ima za cilj objasniti načela stvaranja doživljaja pomoću svih osjeta. Pored uvodnog dijela, knjiga sadrži pet poglavlja. Prvo poglavlje nosi naslov Hrana u ekonomiji doživljaja i objašnjava osnovna načela stvaranja doživljaja pružajući tako znanstveno utemeljenje za daljnju razradu teme. U drugom poglavlju naslova Veza mozak–hrana opisano je svih pet osjetila i njihovo funkcioniranje kroz vezu s mozgom. Kreiranje gastronomskog doživljaja naslov je trećeg poglavlja, koje pruža konkretne naputke za stvaranje doživljaja kroz pojedine osjete, odnosno kroz višeosjetilne podražaje. Četvrto poglavlje naslova Hrana i identitet naglašava njihovu snažnu povezanost, a što se razrađuje kroz sljedeće pod-teme: hrana kao brend, gastro-diplomacija, te hrana i turizam. Posljednje, peto poglavlje, posvećeno je temi Hrana i umjetnost, a autorica temu predstavlja kroz dvostruku prizmu: hrana u umjetnosti odnosno hrana kao umjetničko djelo.

Chef David Skoko, autorica knjige Danijela Anđelina Jelinčić , te Irena Lučić (Tonka Hohnjec)

Svakako je riječ ne o djelu koje se čita samo jednom, već o svojevrsnom priručniku kojem se gastro profesionalci, ali i entuzijasti uvijek mogu vratiti u potrazi za odgovorima i boljem razumijevanjem teme.

Prisutni su imali prilike uživati u finim zalogajima koje je prema načelima iz knjige pripravila sama autorica, te u čak tri vrhunske etikete Kutjeva d.d.: pjenušcu Maximo, graševini Vinkomir i Crnom pinotu iz linije De Gotho.

Događanje je dosita lijepo podržala jedna od najstarijih hrvatskih vinarija, Kutjevo d.d., Ukupni program dodatno je obogaćen živom gitarskom glazbom u izvedbi jazz virtuoza Darka Gulića Gule. Posebni gost večeri bio je poznati kuhar David Skoko, Ribarev sin, koji je za knjigu napisao predgovor.

Za budućnost diWINE ima velike planove. Najavljuje veći fokus na hranu, te je na okupljanju premijerno predstavljen Create-A-Plate koncept. Ovaj jednostavni, no vrlo inovativni model omogućuje gostima bara da sami dizajniraju svoju sirno-mesnu platu i na taj način konzumiraju proizvode koji najviše odgovaraju njihovim zdravstvenim, okusnim i dobnim preferencijama te vinu izabranom za degustaciju. Hrana koja se nalazi u ponudi dolazi u malim pakiranjima od 8 do 150 grama, pa je tako već za cijenu od 25 do 30 € moguće formirati bogatu platu po vlastitom ukusu, poručuje Irena Lučić.

_______________________

_______________________

Vrijeme je za…

ZAGREB – IZNIMNO ŽIVA POZORNICA S DOGAĐANJIMA VEZANIM UZ VINO

U (naj)novije doba Zagreb je postao iznimno živa pozornica s događanjima vezanima (i) uz vino, ali ne u banalnom kontekstu tek cuganja nego u dobroj mjeri u smislu promidžbe za proizvođače i njihovu kapljicu, uvelike od sorata s ovog našeg područja, te vezano uz gastronomiju u stanovitom a vrlo korisnom edukativnom smislu i za potrošače okupljene u publici. Organizatori i voditelji dakako duboko su iz krugova enogastronomije, riječ je, konkretno, o vinskim novinarima, sommelijerima, enolozima, vinskim trgovcima, a u nekim slučajevima i osobama vrlo naklonjenima vinu ali profesionalno tijesno vezanima uz lingvistiku (profesori stranih jezika…) i kulturu, turizam općenito. Neki organizatori, kako bi program u njihovoj priredbi dodatno dobio na težini, kao suradnike-pomoćnike u vođenju imaju iskusnu osobu dugo zaposlenu u sektoru enologije i/ili gastronomije.

Prof. Marija Vukelic: avec le vin apprendre un peu de français… (Marko Čolić)

Kao dugo vremena i kao vrlo aktivnu u organizaciji i realizaciji prezentacija svakako će se pamtiti  prof. Marija Vukelić (talijanski i francuski), koja je svoje seanse, nerijetko korištene, kroz odgovarajuće izraze, i za približavanje publike prema u eno-gastronomiji vrlo korištenima francuskom a i talijanskom jeziku, održavala najčešće u renomiranim vinotekama i ugostiteljskim objektima. Prof. Vukelić inače vodi brigu i o organizaciji Salona pjenušavog vina u Zagrebu, i o realizaciji ocjenjivanja vina Vinske zvijezde. Kao vrlo akivni u prezentacijama vina publici, nerijetko i u formi male vinske škole, pamte se novinar Ivo Kozarčanin i sommelier Tomo Jakopović,  koji su neko vrijeme – dok je to odgovaralo vlasniku prostora – programe održavali u prostorijama Vinskog kluba (vinoteka u prizemlju, i lijepa dvorana za prezentacije u podrumskome dijelu zgrade) a koji su, osnovavši najprije portal Vinski klub (www.vinskiklub.hr) utočište za uživo  edukativno djelovanje za publiku i za promidžbeno djelovanje za vinare i vinsku branšu, nedavno našli u prostorima u sklopu staklenog poslovnog dvojček-nebodera u zapadnom dijelu Metropole..

Među oduševljenim nazočnima na nedavnoj prezentaciji u režiji Kozarčanina i Jakopovića bio je i Slavonac Josip Blažević koji već više od dva desetljeća živi i radi u Schaffhausenu u Švicarskoj i tamo uvozi i prodaje hrvatska vina (Marko Čolić)

Ivo Kozarčanin i Tomo Jakopović pobrinuli su se i za prezentaciju lijepe kolekcije butelja Mladena Sibera, vrlo cijenjenog osječkog zubara koji je nakon odlaska u mirovinu krenuo u vinsku avanturu (10 ha vinograda!) u Erdutu, i afirmirao se i kao vinar. Siber je, inače, osim s vinima, pažnju privukao i osebujnim etiketama na buteljama! Potrudio se, mudro!, i za to da za merkatinški segment vinarije pridobije svoju snahu…

Tu je i Vjekoslav Madunić, znan kao jedan od najboljih spikera na Hrvatskome radiju, on je već odavna stalno aktivno prisutan u vinskim krugovima, seanse, uz pomoć znanog našeg sommeliera Darka Lugarića, održava gotovo svakog ponedjeljka popodne, sad je to u prostorijama Kluba Češka Beseda u Šubićevoj ulici – točno tamo gdje je nekad bio Hrvatski radio i kamo je Madunić kao radijski zaposlenik dolazio na posao!

Vjekoslav Madunić doveo je na svoje vinske radionice u Zagreb brojne, i sjajne proizvođače ne samo iz Hrvatske nego i one iz Bosne i Hercegovine. Na slici s Madunićem i Darkom Lugarićem je Vjekoslav Majić iz Cernje u općini Ljubuški, a sasvim desno je njegovo izvanredno crno vino TWO SISTERS iz berbe 2020 (ocjena: ♣ ♣ ♣ ♣ ♣ ), riječ je međutim o blendu triju sorata – Cabernet sauvignona 50 posto, Trnjka 30 i Merlota 20 posto, ali vino je posvećeno DVJEMA sestrama, Majićevim kćerima Ani i Katarini. U Majićevu portfelju postoji i bijelo vino Two Sisters cuvée white, od 50 posto chardonnaya, 30 posto pošipa, te 20 posto žilavke (njegovane u bačvici od akacije). Majić je na prezentaciju u Zagreb donio ukupno desetak vina, a oduševio je još s Cabernet sauvignonom 2019 (♣ ♣ ♣ ♣ ). Trnjak 2021 pokazao se također u odličnom svjetlu no njemu još treba vremena da se pokaže i u punom sjaju. Majić, koji živi na relaciji Čapljina-Wuppertal (u Njemačkoj ima restoran!), vlasnik je sedam hektara vinograda na kamenitom tlu, uzgaja najviše Žilavke (14.000 trsova), slijede Trnjak, Pošip i Chardonnay (po 5000), Blatina (3500) i Cabernet sauvignon (2500) (Marko Čolić)

Jedna od nadavnih Madunićevih prezentacija posvećena je bila vinima Šime Kurtova iz vinarije Karaba (nazvane tako po obiteljskom nadimku) iz Pakoštana, u Zadarsko-Biogradskom vinogorju. Otkriće! Sedam vina, sva jako dobra, neka i izvrsna, vrlo ugodno iznenađenje bili su Debit 2022 (13 vol %) i, osobito, Maraština 2022 (12,5 vol%). Debit pun, dosta gust, snažan, nimalo banalan, mineralan, slan, dobro bi mu došlo još malo vremena u boci (♣ ♣ ♣), Maraština također puna mada zericu slabije strukture od debita, kompleksna, s vrlo lijepo formiranim i izraženim bouquetom s aromama (voće, cvijeće, blago začini), mineralno (♣ ♣ ♣ +). Pošip 2022 (14 vol%) pokazao se u lijepom svjetlu, ipak rekao bih da bi i njemu dobrodošlo još vremena u boci, Pošip 2022 barrique s još previše iskazanih drvenih nota i treba s njime još čekati, Cabernet sauvignon 2021 (trsje u polju, 13,5 vol%) ugodan, lijepo pitak (♣ ♣ ♣), odlični mješavina Templar cuvée 2021 (Cabernet sauvignon 30%, Merlot 30%, Syrah 30 %, Plavina 10%; 14 vol%; mineralno, puno, gusto, elegantno; ♣ ♣ ♣ ♣ +), te Merlot 2021 (kompleksno, zanimljivo,pouno snažno, dosta mekano, s vremenom će zacvijelo biti bolji; 15vol%; ♣ ♣ ♣ ♣ ). Uz spomenute sorte imanje Karaba ima još nešto zasađenih Syraha, Crljenka i Plavca maloga. Kurtov je, nakon što je preuzeo brigu o obiteljskom vinogradu, 2021. ozbiljno krenuo u svoju vinsku pusolovinu, trsje mu je uglavnom na pozicijama Babilonija kod Pakoštana (kamenito tlo), zatim Koševica i Crkvina, sagradio je – EU sredstva – novu vinariju površine 800 m2 i postavio modernu opremu, enologinja mu je fakultetski strukovno obrazovana Marina Pavlović. Kurtov Karaba danas proizvodi oko 40.000 butelja i na tržište izlazi s osam etiketa. Uz Kurtova (drugi slijeva) te Darka Lugarića i Vjeloslava Madunića na slici su glumac Goran Grgić, te šansonjejr Ibrica Jusić, obvezno sa svojim četveronožnim prijateljem! (Marko Čolić)

Vrijedna posjeta bila je prezentacija vinarija Rubis iz Čitluka (Vionica), a u vlasništvu Olivera Mandarića, koji je na pokaz donio svojih osam vina, tri bijela – dvije žilavke (Žilavka 2022 i Žilavka 2022 Arterra Selection), jedan rosé i četiri crnjaka (dvije blatine, pa syrah iz 2018, Cabernet sauvignon 2020 i Blatinu barrique 2018 Veteribus). Odskočili su Žilavka 2022 Arterra (12,5 vol %; ♣ ♣ ♣ ) Chardonnay 2022 (13,5 vol %; ♣ ♣ ♣ + ), te Syrah 2018 (13,5 vol %; ♣ ♣ ♣ ), Cabernet sauvignon 2020 Pijano brdo (15 vol%, ♣ ♣ ♣ ♣ +) i Blatina 2018 Veteribus (blatina & 15 % cabernet sauvignona;14,5 vol%; ♣ ♣ ♣ ♣ + ). Mandarić je nakon preuzmanja brige o obiteljskim vinogradima ozbiljnije, s dvojicom prijatelja 2014. ušao u jaču vinsku priču, danas vinarija ima 10 vlastitih hektara pod trsjem a grožđe i kupuje od odabranih lokalnih uzgajivača s 35 hektara površine ukupno, godišnja produkcija vina je, ovisno o godištu, između 250.000 i 300.000 boca, tržišta su BiH, Hrvatska, Nizozemska, i Njemačka. Oliver Mandarić u svom izlaganju skrenuo nam je pažnju na to kako se navike u konzumaciji u BiH mijenjaju, naime, kazao je da dok je, prije, u BiH crno vino zauzimalo oko 90 posto tržišta a bijelo tek desetak posto – danas je OBRATNO! (Marko Čolić)

S područja Nadina Madunić je doveo u Zagreb na svoju priredbu i dvojicu proizvođača iz Nadina – Elvisa Nimčevića i Denisa Ožakovića. Ožaković ima tri hektara vinograda s 11.000 loza, s prvom buteljom izašao je 2020. godine. Nimčević pak ima u svojim vinogradima 16.000 trsova. Njih dvojica su prezentirali osam vina, od sorata Maraština, Pošip, Plavina (rosé), Grenache (rosé), Merlota, i Syraha. Crnjaci su se pokazali vrlo uvjerljivima, primjerice Merlot 2021 barrique (1,5 god bačvice; 15,6 vol%; ♣ ♣ ♣ ♣ + ) i Merlot barrique 2020 (15,3 vol %; ♣ ♣ ♣ ♣ ) od Ožakovića te Cuvée barrique 2018 (merlot syrah à 50 od Ninčevića

Svoje priredbe promidžbenog i edukativnog tipa u više navrata godišnje i po raznim lokacijama (galerija Lauba, hoteli Esplanade i Dubrovnik, razni ugostiteljski objekti visokog ranga) organizira vinski pisac i čelnik tvrtke Vinart  Saša Špiranec.

Saša Špiranec prezentirao je nastanak i organoleptiku tipa novog mladog vina (berbe 2023) koje je prije koji dan u zagrebačkom restoranu Tajer u vlasništvu nekadašneg Dinamovog golmana Dražena Ladića na prvo kušanje javnosti, u sklopu akcije Mlado Međimurje 2023, ponudilo desetak međimurskih vinogradara/vinara. Uz Špiranca, u čijoj organizaciji Vinart je i prezentacija Dalmatinskih vinskih ikona 2023 početkom studenoga u zagrebačkom hotelu Esplanade, je David Štampar, praktički još do jučer predsjednik udruge međimurskih vinogradara i vinara Hortus Croatiae (Marko Čolić)

S prezentacijama vina i proizvođača aktivna je i uspješna zagrebačka trgovačka kuća Vrutak, koja je nedavno otvorila novi svoj prodajni i promidžbeni centar na staroj Samoborskoj cesti i koja se reklamira kao trgovina s najvećim izborom vina u Lijepoj našoj. Vrijedna pak sommelijerka Jelena Šimić Valentič već godinama svako malo u svom lijepom ambijentu hrvatski rečeno Pup i tres  a originalno nazvanom Pupitres (to je, inače, kod francuskih šampanjera naziv za drveno postolje s brojnim otvorima u koje se nakon završene druge fermentacije u butelji stavljaju boce sa šampusom okrenute čepom nadolje da se talog kao produkt sekundarnog vrenja sav spusti u vrat flaše i tako očisti šampanjac pred finalno čepljenje), priređuje edukativne radionice na različite vinske teme.

Vrutak, kuća, kako kažu, s najvećim izborom vina i s najpovoljnjim cijenama vinu: jedna od najnovijih prezentacija – Vina Markota iz vinograda na kosinama brda u okolici Pleternice. Lijevo je glavni i odgovorni za obiteljska vina Markota junior, a desno su organizatori i ove prezentacije vlasnik Vrutka Martin Matić te direktor Siniša Drkula. Inače, na prezentaciji devet vina Markote najviše su se dojmili premium bijela kupaža 342/2 (graševina, sivi pinot, chardonnay, sauvignon) 2022 (♣ ♣ ♣ +), pa Cabernet sauvignon 2017 (♣ ♣ ♣ +), Merlot 2017 (♣ ♣ ♣ ♣), i nadasve mješavina Premium cuvee 36/1 Klikun (cabernet sauvignon & merlot; ♣ ♣ ♣ ♣)

Jelena Šimić Valentić u svom lokalu Pupitres, u razgvoru s enologom mr.Franjom Francemom i kao voditeljica edukativne radionice o vinu, s damama koje su brojem uvelike nadmašivale broj nazočnih muškaraca… (suhiucasi)

Tomislav Stiplošek i Silvija Munda dugo su u lijepoj prostranoj dvorani u sklopu jedne kavane u zagrebačkoj Tkalčićevoj ulici imali svako malo prezentacije noviteta iz znanih naših vinskih podruma ali i predstavljanja novih a pažnje vrijednih u proizvodnji obećavajućih lica na našoj vinskij sceni, onda su nakratko utihnuli da bi sada, s programima koji vezuju vino i kulinariku, niknuli poput ptice Feniks, u objektu Al Papone u Varšavskoj ulici. Mustafa Topčagić Fama sa svojom ekipom poznat je po priredbama nazvanima Vino uz žlicu, događanja se odvijaju u različitim restoranima na glasu po jelima sa žlicom, a vinari-gosti se biraju ne samo po kakvoći Bakhova nektara nego i po optimalnoj mogućnosti prikladnog spoja kapljice sa sljedovima.

Sanja pak Muzaferija, novinarka i osnivačica i predsjednica udruge Žene u vinu, odnosno Women on Wine odnosno WoW, brine o popularizaciji dama koje se bave produkcijom vina pa s vremena na vrijeme zna organizirati festival WoW sa ženama kao nositeljicama u produkciji i u izlagačkome dijelu, njen je inače i festival ružičastih vina Pink Day.

Prof. Ivan Dropuljić: za Zagreb Vino.com obećava izvanredno događanje

Veliki, pak, prof. Ivan Dropuljić, nije predstavljač i organizator pojedinačnih prezentacija svako malo, ali u kontekstu vinskih dogadanja u Zagrebu kroz godinu bitan je po i te kako značajnom obogaćenju ukupnosti sadržaja. On je osnivač, prije nekih gotovo dva desetljeća, međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com na rasporedu uvijek potkraj studenoga, a u hotelu Esplanade, manifestacija se prije par godina nije mogla održavati zbog najezde covida 19, tako da je ovogodišnje izdanje službeno tek 16., covid je inače pomrsio i uobičajeni, prijašnji termin – početno posljednji vikend u studenome nakon covida više nije izdržao, naime Esplanade je Zagreb Vino.comu oteo subotu na Oleander terasi kako bi hotel mogao taj dan iskoristiti za organizaciju svoje adventske priredbe, tako da je Zagreb Vino.comu u zamjenu dat drugi dan, i eto, ove godine datumi održavanja su od 30 studenoga do 3. prosinca. Prof. Dropuljic veli da je još početkom listopda praktički popunio sav prostor stavljen mu na raspolaganje od strane hotela, te najavljuje atraktivne vinske radionice. Sretno! 

Hotel ESPLANADE, Zagreb, Mihanovićeva 1

____________________________________________

_____________________________________________

In Memoriam

NIKOLA MIROŠEVIĆ

Prof. dr. Nikola Mirošević

Iznenada nas je napustio Nikola Mirošević, koji slovi kao najvažniji hrvatski vinski znanstvenik poslije Drugoga svjetskog rata!

Rodio se u Blatu na Korčuli 1943. godine. Diplomirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu. Na Poljoprivrednom fakultetu bio je i predstojnik Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, i to od 1987. do 2003. godine. Autor i suautor je više od 100 znanstvenih radova i niza kapitalno vrijednih knjiga, uključujući Ampelografski atlas Hrvatske, Atlas hrvatskog vinogradarstva i vinarstva i te monografije o najvažnijim hrvatskim terroirima Dingaču i Kutjevu. Djelomično je i Miroševićev projekt podizanje vinograda na Korlatu.

Godine 2010. Nikola Mirošević dobio je Nagradu HAZU za Područje prirodnih znanosti i matematike.

___________________________________________________

ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik, MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 10. 2023 – hints to the smart purchase

Tablica za ocjenjivanje mirnog vina, dolje: tablica za ocjenjivanje pjenušaca

____POMOĆ ZA OPIS VINA

■ VINO je: impresivno • ozbiljno • (donekle) kompleksno • moderno – s obilježjem tradicije – rustikalno • drukčije • sadržajno • skladno • s dovoljno izraženom voćnosti – s cvijetnim – (ugodnim) herbalnim / vegetalnim notama – s finim začinskim nitima • bogato • sočno • gusto – mesnato • (vrlo) toplo • robusno ■ iskreno – s dušom, karakterom/autorski rad • dotjerano • na kolosijeku elegancije i profinjenosti • ostavlja dojam visokog suglasja sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ s (još) mladenačkim nabojem • lepršavo / svježe • dopadljivo/koketno • dinamično i s nervom – u usponu • zrelo – umireno – u špici (koja može još trajati) – vrijedi mu/može mu se ostaviti još vremena u boci • sa (zanimljivim) tercijarnim bouquetom/ u znaku je otmjenog starenja  – lijepo se pije uz hranu – prikladno za uz meditaciju ■ prelazi/prešlo zenit – umorno/starikavo – jače u padu • bez finoće • nekomplicirano • neuzbudljivo • djeluje kao jače – naporno začinjeno/preopterećeno od dodira s drvom • mlitavo/tupo • nečisto • zeleno • agresivno kiselo – prekiselo • skuhano/sprženo • oksidirano • odaje plijesni/trulež – TCA • SO2 – H2S – refermentaciju – octikavost – lak – brett ■

Napomena:  ⇑ – trošiti sada/drink now  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒ – čuvati/hold • – trošiti uz hranu/drink with food

⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆.

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u CASI – 09.2023

_____o9.2023 ____

 Gornja Reka – krasan vinogradarski ambijent s lijepom zgradom na vrhu. Čini se savršenime za ustroj regijske vinoteke  s reprezentativnim izborom etiketa što ih nudi Plešivičko vinogorje, te s prikladnom ugostiteljskom ponudom lokalnih specijaliteta. Vlasnik koji tamo ima  vinski podrum mogao bi možda biti i upravitelj objekta o kakvom govorim

___________________________

   IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS 

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ U znaku početka berbe 2023 i nove školske godine: PLEŠIVICA PORTUGIZAC, BIJELO i CRNO MIRNO,La PJEN, JANTARNO….DANI VINA i RADIONICA u POČAST ZVONIMIRU TOMCU ⦁ Lijepe vijesti iz Iloka: NOVA VINARIJA KAST  S VELIKIM AMBICIJAMA ⦁ Iz našeg susjedstva: 55- GODIŠNJICA HIŽE PENIN ISTENIČ i SEDMA TRADICIJSKA PUKLAVEC VIP-BERBA NA JERUZALEMU ⦁ Smotra OPG-ova: MALI PLAC u ELEGANTNOM AMBIJENTU ⦁ ZV: HOTEL GASTROTECH ⦁ Ocjenjivanje, pa sajam jakih pića sredinom listopada: ZGrappa u BOĆARSKOM DOMU ⦁ Concours Mondial de Bruxelles: VRANEC SELECTION 2023! ⦁ Svjetska vinska elita u Ljubljani: TOP VINO by eVINO ⦁ Nešto sasvim drugo i – bez alkohola: GAZIRANI NAPITCI BEZ ŠEĆERA – SVE POPULARNIJI ⦁

Ulica žeđi /POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDe/ Rue de la soif

U znaku početka berbe 2023 i nove školske godine

U žiži – Plešivica!

PORTUGIZAC, BIJELO i CRNO MIRNO, LA PJEN, JANTARNO…

Nakon ljeta i pažnje javnosti glavninom usredotočene, logično, na Jadran, s rujnom se žiža počela širiti prema kopnu, mogli bismo reći ponajprije na Plešivicu, ali ne samo zato što se ona proslavila istodobno sa po više osobito cijenjenih vrsta vina, nego i stoga što tamo za gotovo sve te vrste berba grožđa počinje u vrlo ranim (pjenušci, novi mladi portugizac) do ranim terminima (Chardonnay, Pinot bijeli, Pinot crni, koji su u spomenutom vinogorju vrlo rašireni)…  Što se tiče portugisca, ovdje istaknuto označenoga kao mladog vina, on je bio okosnica osnutka, prije više godina, jaskanske udruge Portugizac Plešivica, stvorene dakako s ciljem promocije tog tipa vina i čuvanja tradicije kraja, a što se tiče pjenušaca sad je eto i taj tip vina, čini se, na putu društvenog ustoličenja, naime upravo se dosta govori o institucionaliziranju Turističke vinske ceste pjenušaca Plešvicom, iz priloga nekih informativnih medija javnog informiranja moglo se čak zaključiti da je već i proradio taj projekt iza kojega, kako je objavljeno, stoje Grad Jastrebarsko i Turistički savez općine Jastrebarsko te koji ima punu podršku i ministrice turizma i sporta Nikolina Brnjac i direktorice Turističke zajednica Zagrebačke županije Ivane Alilović.

Gornja Reka – krasan vinogradarski ambijent s lijepim malim dvorcem na vrhu, tu je podrum Dvorska vina Siniše Šoškića. Obitelj Šoškić na tržište izlazi s nekoliko linija vina u butelji – PASSION (sauvignon, muškat žuti, rosé i crni pinot), POETRY (Haiku, s maceracijom od 30 dana), CLASSIC (graševina te merlot), MOUTHFIEL (graševina, rajnski rizling te crni pinot u litrenim bocama), zatim s jakim pićima – AUTHENTIC (vinjak Dvor) i DESTILATI (viljamovka, travarica, šljivovica, višnjevac, orahovac, komovica, borovnica, medica) te s klasičnim VINSKIM octom i s BALZAMSKIM octom

Skup na kojemu je javnost obaviještena o otvaranju Vinske ceste pjenušcima na Plešivici održan je u vrlo afirmiranoj kući pjenušavog vina obitelji Šember, uz koju je na slici ministrica turizma Nikolina Brnjac (treća slijeva). Sasvim lijevo na slici: tata Zdenko i mama Ivanka, desno od ministrice su sin Šemberovih Nikola i snaha Martina te kćerke Klara i Lucija Šember. Nazočne je u ime domaćina pozdravila Lucija Šember, koja je rekla i to da se Šemberi proizvodnjom pjenušaca bave već nekih četvrt stoljeća te to da danas iz njihova podruma, uz mirna vina, prema tržištu izlazi oko 50.000 butelja pjenušavog vina

Na Plešivici pjenušac sada proizvodi gotovo 20 vinara, primjerice Tomac, Tomac&Bajda, Korak, Kurtalj, Kolarić Coletti, Jagunić, Griffin Ivančić, Željko Gregorić, I. Ivančić, Majcenović, Režek, Kunović, Dobra berba, Robert Braje, Sirovica, Šember i Mladina….

Što se tiče portugisca, udruga Portugizac Plešivica, kojoj je predsjednik Josip Braje a tajnik Željko Gregorić, sada službno broji 14 članova, evo koji su to, uz spomenutu dvojicu, još (naj)istaknutiji: Robert Braje, Drago Ciban, Branko Puščak, Ivica Jurkovac, Krešo Ivančić Griffin, Zdenko Vučinić, obitelj Jagunić…  Dečki se i ove godine priprremaju za grupni nastup pred Martinje na zagrebačkom Bundeku!

Službeno obilježavanje početka berbe portugisca 2023 ove je godine bilo na posjedu predsjednika udruge Portugizac Plešivica Josipa Brajea u Lokošin Dolu. Na slici u središtu su Ivan, sestra mu Iva, svojedobno i Vinska kraljica Zagrebačke županije, te najstariji član obiteljskog trija Josip. Brajeovi su, inače, već jednom prije bili domaćini berbe portugisca (Marko Čolić)

Južna strana Plešivice, na popriličnoj visini – Vlaškovec, imanje Željka Gregorića (Marko Čolić)

Portugizac 2023 u podrumu, još u svojoj prvoj, grožđanoj fazi…

Nas nekoliko novinara skoknulo je do tajnika udruge Portugizac Plešivica Željka Gregorića u Vlaškovec, smješten na južnoj padini Plešivice na popriličnoj geografskoj visini. Željko Gregorić sa svojom obitelji godišnje proizvede ukupno oko 20.000 litara vina, od toga 6000 otpada upravo na portugizac. Od sorata u uzgoju, uz Portugizac, tu su i Plavec žuti, Kraljevina, Moslavac, Graševina, Rizling rajnski, Pinot sivi, Sauvignon bijeli, a vina su jednosortna i mješavine sorata, što mirna što pjenušava, postoji i jedno mirno visokopredikatno od Rizlinga rajnskoga. Želja je bila kreirati slatku desertnu ledenu berbu ali kako te godine nikako da se temperature spuste i dovoljno dugo kao niske i potraju za taj pothvat rodilo se, na kraju, strukturirano i alkoholno moćno vino s blagom ugodnom slasti. Pjenušaca, inače pod simpatičnim nazivom La Pjen, su dva – jedan je bijeli od mješavine sorata, a jedan ružičast, počiva pretežito na sorti Portugizac, taj je prošle godine na ocjenjivanju Portugieser du Monde u Mađarskoj osvojio srebrnu medalju. Od Pinota sivoga Željko Gregorić unatrag nekoliko godina proizvodi jantarno vino, s maceracijom od nekoliko mjeseci te s dozrijevanjem od oko dvije godine u velikim bačvama.

Tri generacije Gregurićevih, u obiteljskom vinskom podrumu, uz ružičaste pjenušce (na bazi portugisca!) i starinsku čepilicu koja sada služi, dakako, kao ukras: djed Gregorić (lijevo), unuk Matija (u sredini), on se inače bavi kuharstvom i profesionalno se kali kod chefa Bernarda Koraka u ekskluzivnomm restoranu na Plešivici, te sadašnji voditelj proizvodnje vina tata Željko (desno) (Marko Čolić)

Željko Gregorić sa smokvama u lijevoj ruci i s moštom od ovogodišnjeg portugisca u desnoj (Marko Čolić)

Kuriozitet uz vinograd i vinski podrum Gregorićevih – prije koju godinu nešto nezamislivo a što sada lijepo govori o globalnom zatopljenju, riječ je stablu masline te o nekoliko stabala smokve koja daju vrlo lijep ovećii, kušali smo!, fino slatki plod! Znači li to da Plešivica, dosad izrazito znana po bijelim sortama i vinima i crnome portugiscu, a nekad i Lovrijencu, pa, u novije vrijeme, i po crnom pinotu, postupno postaje i područje za redovitu produkciju i rasnih crnjaka kakve susrećemo u južnijim krajevima?

Tema portugisca na Plešivici od PP-tajnika Gregorića vodi nas na sljedeće najlogičnije moguće mjesto – izravno u selo Plešivicu, na imanje Damir Drago Režek, tj. obitelji Drage (velikog majstora vinara, njega na žalost već nekoliko godina više nema) i Dragice (stručnjakinje za vinogradarstvo!) i njihova sina Damira koji je preuzeo vodstvo podruma. Režeki su sjajni u proizvodnji baš i crnjaka, od Portugisca, s kojime su pokazali da maksimum toga kultivara u dosegu nisu tek svježa mlada nova vina, te od Pinota crnoga. Drago i Dragica Režek kao eksperti pažljivo su birali položaje gdje će saditi vinograd i na kojim će pozicijama saditi sorte što baš na njima mogu pružiti maksimum. I nije čudno to što imaju visokokvalitetna vina! Njihov portugizac odavna kakvoćom (punoća, miris, okus, živost, izdržljivost kroz vrijeme) uvelike odskače od najveće većine drugih u regiji, više puta od lokalnih vinara čuo sam primjedbu da u portugiscu Režekovih ima i drugih sorata, te da je stoga je on takav.

U nemogućnosti, zbog gripe, da nas primi i Damir Režek, primila nas je njegova mama Dragica. A s obzirom da još do tog datuma Režeki nisu brali ni portugizac, ponudila nas je s izvrsnim portugiscem iz berbe 2021, te s odličnim crnim pinotom 2020 (Marko Čolić)

Režeki kategorički opovrgavaju da u njihovu portugiscu ima i drugih sorata kao popravljača. Posjeduju svoje vinograde i na vrlo hvaljenoj poziciji Veselnica, a mama Dragica ističe da su zasadili više različitih klonova Portugisca od kojih neki potječu izravno iz slavnih nekadašnjih Erdödyjevih vinograda, upravo ti klonovi sađeni su, u suradnji s glasovitim njemačkim Institutom za vino iz Geisenheima, i u Mladini, prednost tih klonova nad drugima je i u tome što grozdovi nisu nabiti pa po tome skloniji kvarenju, nego rastresiti i budu zdravi, u stanju su, dodaje Dragica Režek, osobito na boljim položajima, nakupiti bez problema i više od 90 oechslea sladora, to bi u prijevodu i u suhom vinu bilo za nekih 12,5 pa prema 13,0 vol postotaka alkohola.  Upravo sada kod Režekovih kušali smo njihov odličan, lijepo obojen, pun, i dovoljno živahan  portugizac iz 2021 napunjen u butelju, taj je bio jačine 13 vol % !

Vinogradi na Veselnici, dio je u vlasništvu Režekovih a dio u vlasništvu Drage Kurtalja (Marko Čolic)

– Na dobro osunčanoj kosini Veselnica koja se penje i do 280 metara nadmorske visine, imamo oko 4500 loza na hektar. Ova godina bila je u meteorološkom smislu vrlo hirovita, vjetar i kišne oluje napravili su dosta štete po vinogradima, a ovo što je ostalo u vinogradu količinski je dosta manje nego kad je stanje redovno, međutim s obzirom na ukupno kakvoću položaja, na kakvoću klonova i na našu odluku da ne hrlimo u berbu nego da pričekamo očekujemo jako dobru kakvoću – kazala je mama Dragica.

Oni su postavili čvrste i solidne temelje – baka Katarina te njen zet I enolog Velimir Korak…

Kao završna postaja lutanja tog dana plešivičkim krajem bilo je gospodarstvo Velimira Koraka, diplomiranog enologa po struci, dugogodišnjeg uspješnog uzgajivana grožđa i proizvođača svih nabrojanih tipova vina po kojima je Plešivica stekla visoku reputaciju, dakle svježih ali i vrlo ozbiljnih bijelih, ružičastih i crnih mirnih klasičnih vina, pjenušavih vina dobivenih sekundarnom fermentacijom u butelji i jantarnih vina dobivenih dugim maceracijama grožđa bijelih sorata i dugim dozrijevanjem kapljice u drvenim bačvama. Mislim da ne griješim kad, na temelju činjenice da su već godinama ne tek neka nego SVA vina što izlaze pod etiketom Korak SJAJNA, kažem da je Velimir Korak, svojedobno i službeno proglašen Vinaem godine u Hrvatskoj, jedan od najboljih proizvođača, ako ne i najbolji proizvođač, vina u Hrvatskoj!

Gospodarstvo Korak unatrag koju godinu ozbiljno se proširilo i na ugostiteljsku djelatnost i to u elitnom razredu, kao kuhari su se iskazali baka Katarina, koja brine prvenstveno o ponudi domaćih specijaliteta (domaći sir, kruh, slani kolači poput bućnice i greblice odnosno, po plešivički, copanjka) i o održavanju lokalne tradicije u tanjuru, te njen unuk Bernard, sin Velimira i Mirjane Korak, koji se u kuhnji dosta kalio u najrenomiranijim restoranima Slovenije i Italije, prošle godine dobio je kao odličje jednu kuharsku kapicu (toque) vodiča Gault & Millau, a ove godine dosegnuo je i vrlo prestižnu jednu Michelinovu zvjezdicu!

…a ovi mladi, na slici s uglednim gostima iz Italije Joškom i Marijom Gravner – chef Bernard, brat mu Josip, enolog koji je praksu stjecao i u podrumima u Južnoj Africi, te sestra Vera (sasvm desno na slici), zadužena ua promidžbenu aktivnost i prihvat gostiju, priču uspješno dograđuju (Marko Colic)

Dio ponude iz modernog pristupa Velimirovog sina chefa Bernarda, te domaće delicije – copanjak – iz pećnice bake Katarine

Krasan vanjski ambijent na maloj zaravni na otvorenome tik uz podrum i unutarnji restoranski prostor obitelji Korak: priznanje Michelina iskušati je ovih dana (pred vlastitu berbu grožđa) došao i legendarni vinogradar i vinar Francesco Joško Gravner s talijanskog Collija, znan kao stjegonoša jantarnih-maceriranih vina iz amfore. Na slici su, slijeva, Mirko Ivančić, vlasnik jaskanske tvrtke Imaht koja je svojedobno počela uvoziti gruzijske amfore u Hrvatsku, zatim Velimir Korak, Joško Gravner i njegova supruga Marija (Antonio Ivančić)

Nije mi dakako promaknulo i to što je upravo ovih rujanskih dana u gostima i kod Korakovih bio i svjetski glasoviti talijanski proizvođač vina Francesco Joško Gravner, inače uspješni inicijator stvaranja, i na Zapadu, pravog pokreta u proizvodnji dugo i u gruzijskim amforama (qvevri) maceriranih jantarnih vina, osoba koja je na svoj način pomogla da se produkcija upravo takvih vina uspješno proširi upravo u Plešivičkome kraju!

Joško i Marija Gravner za boravka na Plešivici posjetili su dakako i vinogradarsko-vinarsku obitelj Tomac, koja je na žalost eto u ovu berbu 2023. ušla bez legendarnog tate Zvonimira, za kojega se svakako, kao i za Istranina Marina Markežića Kabolu, može reći da je bio istinski pokretač ozbiljne proizvodnje jantarnog vina u Hrvatskoj te koji je, nakon što se obitelj Tomac široko afirmirala po mirnima chardonnayu i crvenom veltlincu te po pjenušcima, zaslužan da su Tomci kao prvi ne samo u Lijepoj našoj nego možda i u svijetu krenuli i u proizvodnju pjenušaca od jantarnog vina kao baze! Kod svojega doma i podruma u Donjoj Reki Gravnere su dočekali sadašnji voditelj proizvodnje Zvonimirov sin Tomislav, inače po struci diplomirani enolog, i njegova supruga Martina.

Obitelj Tomac dočekala je Gravnerove u berbenom raspoloženju, a Joško nije odolio da pred Tomislavom i Martinom Tomac u posebnom prostoru gdje su ukopane amfore Tomčevih ne promiješa sadržaj ove posude…

Joško i Marija Gravner obišli su i skladište amfora Imahta kao uvoznika tih posuda

I, nakon nekoliko dana, kao svojevrsna rujanska špica: u jaskanskom kraju boravio je u rujanskim berbenim danima i naš državni vrh, na čelu, dakako, s predsjednikom  Zoranom Milanovićem, riječ je o Diplomatskoj berbi koju unatrag već više godina na Plešivici organizira Grad Jastrebarsko svaki put kod drugog vinara kao domaćina. Čelnika naše države i šefove diplomatskih misija i međunarodnih organizacija akreditiranih u Republici Hrvatskoj na ovoj osmoj po redu Diplomatskoj berbi primio je na svom posjedu znani vinogradar i vinar Franjo Kolarić.

Vinogradar i vinar te ugostitelj Franjo Kolarić s obitelji, u razgovoru s predsjednikom Republike Milanovićem i jaskanskim gradonačelnikom Zvonimirom Novoselom

– Plešivičko vinogorje posljednjih godina bilježi silan napredak u vinskoj proizvodnji.. Sad je veći problem količina visokokvalitetnih uradaka. Mislim da tu nema govora o klasičnom izvozu vina jer se sve proda u Hrvatskoj, veliki dio se izveze u Hrvatskoj kroz prodaju u turizmu, i to treba pohvaliti – izjavio je Diplomatskoj berbi predsjednik Milanović.

Diplomate akreditirane u Hrvatskoj pozdravio je, dakako, i gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel, koji je istaknuo kako se upravo i Diplomatskom berbom nastoji svijetu pokazati raznovrsnost u stilovima i kvaliteta vina koju imaju i kojom se diče Jaska i Plešivica.

Diplomatska berba 2023 – radni dio – kod Franje Kolarića

– Franjo Kolarić pripadnik je mlađe generacije vinara koji su napravili iskorak u proizvodnji vina te tržištu prikladno orijentiranom poslovanju. Franjo je danas jedan od najjačih jaskanskih vinara i jedan od onih koji pomažu da se vinska scena u Hrvatskoj diže na višu razinu – rekao je gradonačelnik Jastrebarskog Novosel.

– Iza nas stoje godine predanog rada i odricanja, a sve smo nevolje uspjeli prebroditi zajedno, kao obitelj. Iza sebe imam 26 berbi, ova sada utijeku je 27! Trenutno obrađujemo osam hektara vlastitog vinograda a još u uzgoju grožđa surađujemo s 10 obitelji. Želja nam je proširiti površine vinograda – rekao je Franjo Kolarić, vlasnik vinarije.

Diplomatska berba kod obitelji Kolarić, pa skup označen kao Obilježavanje službenog početka berbe Portugisca na Plešivici  ove godine održan na imanju Josipa Brajea u Lokošin-dolu blizu nadaleko od znanih vinograda Mladine, obilazak vinorodne Plešivice od strane svjetski slavnog Joška Gravnera te najave ustanovljenja i proglašenja Pjenušave turističke ceste Plešivicom bili su lijep uvod u ovogodišnje jaskanske Dane vina najavljene za kraj rujna te sam početak listopada 2023. a u perivoju dvorca Erdödy u Jastrebarskom.

Veselo, veselo, otvorenje Dana vina s folklorom s glavne pozornice (Marko Čolić)

Veselo, veselo, Jaskanci, uz čašicu dobre kapljice…

Manifestacija Dani vina 2023 odvijala se na vrlo lijepoj pozornici, u zelenom ambijentu i na popriličnom prostoru na jednom dijelu kojega su bili smješteni bina za izvođače kulturno-zabavnog programa te niz drvenih kućica kao štandova gdje su svoje etikete prezentirali lokalni proizvođači vina i jakih pića, ostatak prostora, obogaćen klupma i stolovima, bio je namijenjen odraslima za druženje uz čašicu te djeci za igranje. Posjećenost, kako sam vidio, odlična!

Vinogradar na poziciji Šipkovica i vinar u obiteljskoj kući Villa Barica u Jaski Tomo Tomac, sa suprugom te sa sinom Lukom: uzbuđenje je veliko, jer je obitelj svoju kapljicu – Vila Barica (miješane bijele sorte), zeleni silvanac, rajnski rizling i pjenušac Tomac &Bajda trebala prezentirati u novodizajniranom ruhu (Marko Colic)

Plešivički proizvođači nudili su svoje uratke po popusnim promotivnim cijenama. Za zahtjevnije potrošače te dakako za one željne da nešto nauče bila je tu lijepa prigoda da za prihvatljiv ukupni trošak i ne opijaući se kušaju dosta vina i da se kako treba upoznaju s onime što zapravo kao Bakhov nektar mogu pružiti pojedina sorta i pojedini tip i stil vina. Prikladan model mogao je npr. biti taj da se za degustaciju okupi po grupica potrošača i da svaki pojedinac za degustaciju unutar iste pojedine dogovorene sorte odnosno dogovorenog pojedinog tipa i/ili stila vina kupi i podastre po jednu butelju od po nekog od više različitih vinara pa da onda grupa prijatelja s kojima se odlučio edukativno podružiti zajedno kuša od svake etikete pomalo i da unutar svake određene grupe degustiranih vina svaki pojedinac komentira sličnosti, razlike, pa i da izrazi svoje preferencije, na kraju se moglo i izabrati najbolje uzorke…

Svuda ljepotice! Štand Josipa Brajea – vina predstavlja buduća snaha, zatim štand obitelji Jagunić – vina predstavljaju Velimir Jagunić i (još jedna) buduća snaha Maja, te štand obitelji Kurtalj – ovdje NIJE riječ o snahama nego o supruzi Drage Kurtalja Mirjani, te o njihovoj prjateljici Andrei zaduženoj da vodi kušaonicu Kurtalj u zagrebačkoj Novoj vesi

Prostor za uživanje izvan dosega šatorskog krila koje je pokrivalo, za slučaj kiše, glavnu pozorncu i prostor naseljen izlagačkim kućicama

U sklopu Dana vina uz uobičajeni dio veselog kušanja pa i u društvu proizvođača uz izložbene punktove održane su i vinske radionice, svakako je vrijedno posebno istaknuti onu posvećenu ove godine preminulom jednom od najsnažnijih protagonista moderne vinske scene Plešivice i afirmacije vinogorja – nezaboravnog Zvonimira Tomca.  Radionica je organizirana dvorani u posebnoj zgradi uz festivaski izlagački prostor, a vodili su je, pred prepunim auditorijem, Tomislav Tomac, Zvonimirov sin, te Klaudio Jurčić, iskusni kvarnerski ugostitelj koji se kalio u ponajboljim restornima te višestruki sommelijerski prvak Hrvatske. Tomislav Tomac odmah na početku je svojega izlaganja naglasio kako želi izbjeći patetiku i kako će kroz radionicu – na kojoj je na kušanje ponudio sedam vina različitih starosnih dobi (najstarije je imalo 25 godina!), različitih ali za kuću Tomac bitnih sorata i stilova i tipova – obznaniti određene u široj javnosti manje znane detalje iz razvojnog puta njegova oca do sadašnje vinske slave,  dakle od vremena kad je gospodarstvo Tomac – tipično za ta neka stara vremena! – obuhvaćalo ne samo vinogradarstvo i vinsku produkciju nego i uzgoj domaćih životinja za hranu kako kroz npr. jaja i mlijeko što su ga one davale tako i kroz njihovo meso.

Na radionici posvećenoj Zvonimiru Tomcu: voditelji Tomislav Tomac, Zvonkov sin, te Klaudio Jurčić, sommelier (Marko Čolić

Tomislav Tomac odlučio je na radionici na kušanje ponuditi vina koja na svoj način ilustriraju profesionalnu povijest obitelji. Prva etiketa izašla je 1987, riječ je o crvenom veltlincu, no njega više nije bilo u obiteljskoj arhivi pa smo kušali vino Šipkovica 1998, mješavinu sorata tradicijski uzgajanih na Plešivici (Šipkovica je naziv jednog od boljih vinogradarskh položaja na Pleišvici). Iako vino nije bilo pripremano za čuvanje, ovdje i sada, utočeno u veliku široku čašu pokazalo se u iznenadjujuće dobrom svjetlu, kako je duže bivalo u čaši postajalo je boljime! Uzorak br. 2 – perjanica kuće Tomac – Rajnski rizling 1999, dakle star 24 godine. Bio je odličan, još vrlo lijepo sortan i bez nekad inače kod RR-a i zamornih petrolejskih nota. Slijedio je mirni macerat Amfora 2007 od Chardonnaya i tradicijskih plešivičkih sorata u omjeru po 50 posto, a potom je stigao i fini macerirani pjenušac Amfora 2010 (pamtim, međutim, kao savršeni pjenušac Tomčevih Amforu iz 2014!). Nastavak je pripao bijelome Slatkom zelencu (Rotgipfler), pa crnom pinotu iz 2017, finale je bio u znaku onog najnovijega a što je zaokupilo Tomca juniora – Marani 2022, od maceriranih tzv. starih sorate s Plešivice manje-više u sastavu prvog kušanog vina Šipkovica. Ova kompletna degustacija: krasno iskustvo! Sličica desno od čaša prikazuje Zvonimira Tomca i Suhadolnika za jednog od brojnih zajedničkih lutanja vinskim putevima Europe, ovdje smo u Tokaju. Tomislav Tomac toliko je u svom nastupu isticao  naša zajednička putovanja najboljim vinogorjima Starog kontinenta i posjete ponajboljim vinskim podrumima gdje se moglo puno toga vidjeti i naučiti, da me je na kraju radionice prozvao i ukazao mi čast da i ja pred brojnim prisutnima kažem nekoliko prigodnih riječi…

U prvom redu sjede mr. Josip Kraljičković iz Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije, i njegova supruga

Tomislav Tomac u krugu obitelji – lijevo su njegov sin Martin, zatim stric Tomo, bratići Lovro i Luka, a desno su njegove sestra Jasna i supruga Martina, dok je sasvim desno sommelier Klaudio Jurčić koji mu je pomogao u vođenju radionice (Marko Čolić)

Zvonimir Tomac bio je osoba koja je htjela stalno učiti. Mnogo se družio s enologom i tadašnjim zaposlenikom podruma Mladina Franjom Jambrovićem, inače bratom legendarnog Jambrovića zaslužnog za uspon suvremenog kutjevačkog vinogradarstva i vinarstva! Želio je biti spreman za trenutak preuzmanja kormilo obiteljskog gospodarstva. Kroz naučeno oz Jambrovića i putujući s ciljem obilaska najpoznatijih europskih vinara neprestano je unaprjeđivao obiteljski proizvodni pogon, zadržavajući ga maksimalno moguće na eko-kolosijeku. Ne samo iz usta Tomca juniora te Klaudiija Jurčića nego i kroz reakcije brojnih prisutnih svako malo na račun Zvonka čuo se izraz VIZIONAR. U trenucima kad je plešivička vinska priča bila u najtužnijem izdanju Zvonko, sa svojim priklonom eko-pristupu u radu te u stvaranju proizvoda s identitetom, razvijao se u  jednog od važnih začetnika i realizatora vinska renesanse svojega područja. Mogao se podičiti sa sjajnim, na domaćoj ali i na međunarodnoj pozornici priznatim – medaljama i najvišeg sjaja okićenim – ostvarenjima ISTODOBNO na području bijelog i crnog (uglavnom crni pinot te portugizac) mirnog vina, na području pjenušaca te na području jantarnog vina (njegovanog i u amforama).  Zvonimir Tomac vinska je ikona plešivičkog vinogradarstva i vinarstva (tu bih s obzirom što na edukativnu djelatnost što na razinu kakvoće i originalnosti proizvoda koju već godinama kontinuirano nude tržištu uvrstio pok. ing. Jambrovića, pa enologe ing. Velimoira Koraka, pok. Dragu Režeka  i njegovu suprugu eksperticu specijaliziranu za vinogradarstvo ing. Dragicu Režek) i jedna je i od ikona hrvatskog vinogradarstva i vinarstva, ne mogu a da ne kažem kako mi je malo neobično bilo to što barem neke osobe koje sam svakako očekivao susresti tu gdje im je te večeri bilo mjesto – naprosto nisam vidio…  ♣

Dobre vijesti s krajnjeg istoka Lijepe naše

KAST s VELIKIM AMBICIJAMA

Nova iločka vinarija KAST u večeri otvorenja

Ilok, zatim Slavonija i Srijem, pa cijeli istok Hrvatske, a u konačnici i Lijepa naša od kraja rujna bogatiji su za jednu sasvim novu i vrlo ambicioznu butiknu vinariju. U prisutnosti dvjestotinjak uzvanika pristiglih iz cijele zemlje i uz delicije chefa Gorana Kočiša (ex Noel!) svečano je otvoren vinski podrum KAST, u vlasništvu poduzetničke obitelji Kovčalija, poznatoj po hotelu i restoranu Dunav, objektu koji je, zahvaljujući ponudi nadahnutih jela baziranih na riječnoj ribi i drugim lokalnim srijemskim specijalitetima, Ilok prije gotovo dva desetljeća kao nezaobilaznu destinaciju uveo na gastronomsku kartu Hrvatske, obitelj Kovčalija sada od svojega hotela planira napraviti i vinski hram.

Vinski podrum KAST, nazvan tako po početnim slovima dvojca iz nove generacije u obitelji – sestre i brata KAtarine i STjepana, sagrađen je, uređen i opremljen uz pomoć europskih fondova,  iskače svojima arhitektonskim rješenjima, nadahnutim uređenjem te funkcionalnošću. Na otvorenju podruma obznanjeno je kako su Katarina i Stjepan Kovčalija preuzeli odgovornost za sudbinu ovog objekta bazirano na ideji da se, kako je navedeno, iločka vina iz zone svakodnevnih u zonu vina za posebne trenutke.

Obitelj Kovčalija – roditelji te sin Stjepan i kćerka Katarina – u dijelu podruma s amforama

U obitelji Kovčalija kažu kako se, iako je Iločko vinogorje slavno te po čuvenju i potencijalu jednako vrijedno ili čak i vijednije od dosta drugih naših vinogradarskih područja, vina iz toga kraja prodaju većma u zoni svakodnevnih vina ili u najboljem slučaju kao vina s odličnim omjerom cijene i kvalitete. U zoni profinjenih i prestižnih vina Iločko vinogorje je zapravo ozbiljno deficitarno, i to je stvar koju Katarina i Stjepan žele izmijeniti. Iako su oboje mladi ljudi, oni su zapravo nasljednici dugačke vinogradarske obiteljske tradicije i po majčinoj i po očevoj strani, tradicije koju su, vele, zamislili oplemeniti.

U svoj su fokus uvrstili tradicijski iločki sortiment, dakle prvenstveno  sorte kao Graševinu, Traminac i Frankovku, vjerujući da na teritoriju Podunavlja i Fruške gore kojem pripadaju, upravo ti kultivari mogu pružiti najviše. Angažirali su jednog od najboljih stručnjaka ovog podneblja, enologa Mladena Dragojlovića iz Novog sada, poznatog po suradnji s vinarijom Matalj od samog osnutka, gdje je surađivao na kreaciji Kremen Kamena, jednog od najboljih crnih vina ovih prostora, a zatim i po suradnji s drugim vinarijama s kojima je također požnjeo međunarodne uspjehe, poput vinarija Đoković i Matijašević.

Stjepan i Katarina Kovčalija u dijelu podruma s betonskim jajima te u dijelu drvenim bačvicama

Angažirali su i Gorana Perića iz Istre, cijenjenog tehnološkog projektanta, koji je prema zamislima obitelji i enološkog savjetnika opremio podrum suvremenom tehnologijom, primjerenom tipu vina kakvo Kovčalije žele proizvoditi. Podrum je uređenjem podijeljen na četiri dijela, u prvome se dijelu odnosi na današnjicu i tamo su smješteni inoks tankovi s kontroliranom temperaturom, drugi dio se odnosi na austro-ugarsku tradiciju dozrijevanja vina u betonskim tankovima i tamo se nalazi betonsko suđe, treći je dio posvećen srednjovjekovnoj tradiciji i tu su drvene bačve, a posljednji, četvrti je u znaku antičkog doba iz vremena rimskog carstva ali i najnovijijih trendova,  i u njemu< se nalaze amfore od terakote.

Stjepan Kovčalija je svoj pogled na vino koje proizvode sažeo na sljedeći način:

– Želimo sačuvati svježinu i eleganciju u vinu i arome tipične za sorte našeg kraja, stoga dobar dio vina njegujemo u inoksu, s druge strane, ostale sve tri metode njegovanja koje baštinimo iz iločke povijesti omogućuju nam da kasnijim pažljivim kupažiranjem s vinom iz inoksa i pronalaženjem idealnog omjera svako krajnje vino dobije dodatno na kompleksnosti i dubini, kao i na potencijalu za čuvanje i daljnji razvoj.

Na otvorenju: ministrica poljoprivrede Marja Vučkovic u društvu s novinarom i vinskim piscem Željkom Garmazom, te, desno, Juraj Mihaljević i bivši ministar poljoprivrede a po struci enolog Iločanin Petar Čobanković

Među brojnim gostima na svečanosti otvorenja bili su i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, koja se uzvanicima obratila i govorom, a zatim i predstavnici lokalnih institucija poput župana Vukovarsko-srijemske županije Damira Dekanića, gradonačelnice Iloka Marine Budimir, a zatim i predstavnici brojnih medija iz tri zemlje, Hrvatske, Srbije i Mađarske, svi su mladim poduzetnicima zazeljeli puno uspjeha.. ♣

Iz našeg neposrednog susjedstva: štovanja vrijedna 55. obljetnica

PENINE ISTENIČ – TREĆA OBITELJSKA GENERACIJA NA KORMILU

Janez Istenič, legenda još od svoje najranije mladosti najprije u nogometnim krugovima, a potom, čak i s višestruko pojačanim sjajem, i legenda u prestižnoj domeni  pjenušavog vina, autor, na ovim  našim zapadno-balkanskim prostorima, vrhunskih perlica u kojima uživaju najrafiniraniji hedonisti i u kojima su u dosta navrata uživali i pape i predsjednici država, sportaši i umjetnici… Pretposljednjeg dana u rujnu 2023. u vanjskom i suncem okupanom prekrasnom ambijentu uz šampanjeriju Istenič u Staroj Vasi na Bizeljskom, nakorak od našeg Klanjca, svečano je obilježena i vrlo veselo proslavljena 55-godišnjica od osnutka jedne od – posebice po kakvoći i osebujnosti – najznačajnijih šampanjerija na prostoru bivše Jugoslavije, kuće Penine Istenič, koja je imala popriličan utjecaj i na širenje popularnosti pjenušaca i kod potrošača u Hrvatskoj i na lijep i brži razvoj proizvodnje pjenušavog sektora i u Lijepoj našoj. Janez Istenič od 2002. godine, nakon što se, odlaskom službeno u mirovinu, oprostio od prijašnjih radnih obveza posebnim dodatnim žarom posvetio se na svom imanju na Bizeljskome ne samo pjenušcima nego i proizvodnji ozbiljnih destilata (dugo odležavanih i dozrijevanih vinjaka) te produkciji balzamskog octa! Malo-pomalo sve više se u proizvodnji okretao eko-pristupu. U novije vrijeme, nakon što mu se u poslu pridružio sin Miha, ulazak u eko-zonu bivao je još bržim i značajnijim. U pet i pol desetljeća otkako postoji tvrtka Penine Istenič na Janezovu imanju u staroj Vasi do sada, kazao je Istenič senior, tržištu je pod obiteljskom etiketom ponudjeno više od pet milijuna butelja pjenušca!

Obiteljska fotka – tri gereracije. Mr. Janez Istenič sa suprugom Mihaelom, u prvom redu sasvim desno, zatim kćerka Barbara i sin Miha – druga i treći slijeva, pa ljubičasta snaha Svetlana, naposlijetku, u drugm redu i najmlađi, unuci Mark i Nik. Zgpdno je spomenuti da su uz Janeza Isteniča, koji je bio nogometaš i nastupao kao gloman za ljubljansku Olimpiju, i drugi članovi obielji bili vrlo odani sportu: supruga Mihaela bila je nekad košarkašica također Olimpije, Miha je bio igrač ragbija, Barbara se pak bavila golfom…

Posljednji rujanski petak na Bizeljskom kod obitelji Janeza Isteniča, danas – još vrlo čilog – 84-godišnjaka, ostat će dugo u pamćenju po važnom, generacijski povijesnom trenutku, bitnom ne samo za Isteniče nego možda i za razvoj pjenušaca na ovim našim prostorima: kao novi upravljači službeno su predstavljeni Janezovi unuci Mark i Nik Istenič, prvi inženjer agronomije i tik pred završetkom magisterija iz hortikulture, a drugi tik pred završetkom magisterija iz ekonomije. Oni su, pod vodstvom Janezovog sina Mihe, već dugo aktivni u obiteljskom poslu i imaju već puno iskustva. Inače, kalili su se i po renomiranim šampanjerijama u svijetu. Pokazuju veliku volju da nastave s delikatnim zadatkom, kao i to da su i te kako svjesni da  stupaju u velike cipele. Doimlju se i voljnima i spremnima da svojoj generaciji još i više približe predivan svijet bizeljskih pjenušaca što će ih karakterizrati i njihov autorski potpis. U idućim desetljećima kretat će se, rekli su dečki, između klasične savršenosti svog djeda Janeza i nekih vrhunskih eksperimenata svog oca Mihe, ali i istovremeno tražeći i svoj vlastiti mladenački put naprijed.

Veteran Janez okružen svojim prvim damama – desno na slici supruga je Mihaela, a lijevo kćerka Barbara (Marko Čolić)

  Žele ostati pioniri, i dobro parirati izazovima što ih donose klimatske promjene – S obzirom na svoje stručno obrazovanje, mladi Isteniči će podijeliti posao, ali izražavaju volju da još uče te da i međusobno razmjenjuju. Mark Istenič, većinom će se baviti uzgojem i podrumarstvom, a Nik Istenič, će se usredotočiti na marketing i upravljanje brendom. Penine Istenič bile su pionir u mnogo čemu, i želimo nastaviti tim putem. Možda će naša priča krenuti i u potpuno svojem smjeru, naime samo tako možemo nastaviti trendom da budemo prvi. Možda neki eksperimenti i neće uspjeti, ali ako uspiju jedan ili dva, postigli smo svoj cilj,  rekao je Mark Istenič, a Nik je dodao kako se veseli povremeno pridružiti svom bratu u podrumu, obojicu je još od rane mladosti  fascinirao fenomen fermentacije. Ponosan sam što možemo nastaviti obiteljsku tradiciju u trećoj generaciji. Mogućnost razvoja je velika privilegija. Svjesni smo da ćemo se suočiti s izazovima zbog klimatskih promjena, ali bez obzira na okolnosti, težimo najvišoj kvaliteti i nastavljamo viziju Penina Istenič, dodao je Nik.

Miha Istenič, sa sinovima Markom i Nikom  (Aleš Beno)

Simpatični dečki su puni planova, najprije na redu je i oblikovanje programa pjenušavih vina u tri cjelovite skupine – nefiltrirane pjenušce s minimalnim miješanjem i bez sumpora (No. 1, Rare, Cuvée Natura), klasične pjenušce (Barbara, Gourmet Rosé, Prestige…) i aromatizirane pjenušce (Desirée).

Tako ćemo moći usmjeriti razvoj svake pojedine linije i osigurati da zadovoljimo sve okusa  složili su se Mark i Nik Istenič. Kao predstavnici mlade generacije, svjesni su da sve više mladih traži bezalkoholne alternative, pa Isteniči planiraju razvoj bezalkoholnih aromatiziranih pjenušaca Desirée. Njihova velika želja za budućnost je također bolji razvoj suradnje među različitim pružateljima usluga na Bizeljskom te uvođenje novih suvremenih turističkih pristupa koji bi dopunili očuvanje baštine.

Ne mnogo i jeftino, nego malo i odabrano – Osim toga, ojačali bi prisutnost brenda Penina Istenič na društvenim mrežama i osvježiti Klub ljubitelja pjenušaca koji je njihov otac Miha osnovao prije četvrt stoljeća, a u koji je tijekom tog vremena bio uključeno gotovo tisuću posjetitelja.

– Želimo stvoriti zajednicu kako bi i mlađe generacije počele zajedno učiti, razvijati okuse, razgovarati o onome što nam se sviđa i što ne, te tako otkrivati nevjerojatno bogat svijet pjenušavih vina – veli Mark, dok Nik dodaje da istodobno budu i kreativni i zabavni, kako bismo približili naša pjenušava vina svojoj generaciji, i razvijali kulturu pijenja. Parola je: dakle ne mnogo i jeftino, nego malo i odabrano.

Gradonačelnik Brežica Ivan Molan (lijevo) i Mark Istenič (Marko Čolić)

Na proslavu 55 u Staru Vas došli su gosti ne samo iz cijele Slovenije nego i iz susjednih zemalja. Domaćini, posebno bračni par tj.  djed i baka Istenič, vidno sretni što obiteljski biznis preuzimaju unuci im Mark i Nik, pobrinuli su se za kulinarske užitke na visokoj razini – angažirali su troje mladih i vrlo afirmiranih kuhara Tomaža Bratovža (JB), Mojmira Šiftara (PEN Klub) i Zalu Pungeršič (pobjednicu Masterchef Slovenija 2023) – da pripreme jela što će se odlično složiti s odabranim pjenušcima Istenič. Mnoge poznate osobe kao uzvanici uživale su u ovim izvanrednim kombinacijama.

Na svečanosti se nazočnima obratio se i gradonačelnik Brežica Ivan Molan, naglašavajući:

– Možda sada zaista shvaćamo iznimnu važnost životnog rada Janeza Isteniča, koji je nesebično dijelio znanje i poticao suradnju u regiji. Radujem se nastavku suradnje u budućnosti, jer se ideje ovih mladića usklađuju i s planovima razvoja turizma u općini. . ♣

Iz našeg neposrednog susjedstva: obitelj Puklavec u akciji

TRADICIJSKA SEDMA VIP-BERBA NA JERUZALEMU

Berači na okupu na krasnom brijegu Jeruzalemu, dolje: nakon završetna radnoga dijela –novi odušak bacanjem šešira uvis i dakako zdravicama

Na idiličnoj lokaciji Zidanice Malek na brdu Jeruzalem ponad Ormoža vinska obitelj Puklavec, vlasnik jedne od najjačih vinskih kuća u Deželi – slovenske vinogradarsko-vinske tvrtke Puklavec Family Wines, sredinom rujna organizirala je svoju već tradicijsku, sedmu VIP-berbu grožđa, na koju su, također po tradiciji, kao uzvanici pozvani i predstavnici vinske branše i kompanija što se bave i plasmanom hrane i pića i to ne samo iz Sovenije nego i iz Hrvatske.  Goste – njih nekih više od 200 – na Maleku su kao domaćini primili i u berbeni stroj usmjerili posjednica tvrtke Tatjana Puklavec, te direktor vinskog podruma Gorazd Bedeničič, kao i aktualna Vinska kraljica Slovenije Maja Pečarič.

Tatjana Puklavec pozdravlja goste i zahvaljuje im na dolasku i sudjelovanju u berbi, desno: Boris Novković za vrijeme svog nezaboravnog večernjeg nastupa

Radni dio protekao je, dakako, u veselju, a kako i ne bi kad se dobro znalo da nakon ugodnog razgibavanja na zraku slijedi obilna trpeza s punim tanjurima domaćih specijaiteta i sa čašama punim finih vina.  Za istaknuti je svakako da kuća Puklavec Family Wines nije ograničena samo na bijeli sortiment Ljutomersko-ormoškog vinogorja naime veliki posjed ona ima i u Makedoniji, na brdu Disan kojega se inače u kontekstu kakvoće rado uspoređuje s našim Dingačem, tu se između ostaloga proizvodi odličan rasni crnjak od sorte Vranac/Vranec.

Bilo je, dakako, i glazbe – prisutne su vedrim notama zabavljali Josip Brass Band te naš Boris Novković za kojega se poslije reklo da mu je večernji nastup bio nezaboravan! (snimke: Rok Deželak)  ♣

UPOZORENJE  iz BRUXELLESA

Europska Unija vodeći je svjetski proizvođač, potrošač i izvoznik vina, a u proizvodnji dominiraju Italija, Francuska i Španjolska. Vinski sektor u EU dobiva veliku potporu. Vinogradari primaju sredstva u visini od približno 500 milijuna eura godišnje za restrukturiranje svojih vinograda i za povećanje konkurentnosti. Od 2016. mogu zatražiti i odobrenje za sadnju dodatnih nasada. Time se želi omogućiti kontrolirani rast proizvodnog potencijala (do najvišeg povećanja od 1 % godišnje) te pritom izbjeći prekomjerna ponuda.

Europski revizorski sud objavio je izvješće u kojem se izražava zabrinutost zbog učinka planiranih EU-mjera vezanih uz vinogradare. Procjena je da se u ovom sektoru ne ispunjavaju okolišni ciljevi, tj. da mjere nisu izravno i značajno usmjerene i na taj bitan segment.

  – Poticanje konkurentnosti ključno je za ovaj sektor i ima posebnu važnost za EU, ali treba ići ruku pod ruku s poboljšanjem okolišne održivosti – izjavila je Joëlle Elvinger, članica Europskog revizorskog suda. – U najmanju ruku možemo reći da se u pogledu obaju ciljeva mora postići više.

CRNO, BIJELO, ROSé, ALI NE i ZELENO! – U EU-u vina mogu biti crna, bijela i rosé, ali način na koji se uzgajaju rijetko je zelen, komentira se u priopćenju u kojemu stoji kako se revizori žale na to da se dosadašnjom politikom u ovom području, unatoč znatnim financijskim sredstvima, nije učinilo mnogo za okoliš! Smatraju da se mjerom restrukturiranja baš i ne uzimaju u obzir i zeleni ciljevi. Iako je predviđeno da se financijska sredstva koriste i u eko-pravcu, u praksi se sredstva ne usmjeravaju na projekte za smanjenje mogućeg negativnog učinka vinogradarstva na klimu i/ili okoliš, i to bi, kao i prijelaz, u vinogradima, na sorte kojima je potrebna veća količina vode moglo imati učinak suprotan eko-zahtjevima.  Zatim, povećanje vinogradarskih površina od jedan posto godišnje, koje je produljeno do 2045., nikad nije procijenjeno iz perspektive zaštite okoliša…. Maksimalni postotak godišnjeg povećanja od jedan posto predložen je i donesen bez ikakvog obrazloženja ili analize njegove primjerenosti i relevantnosti. K tome, pri izdavanju takvih odobrenja upotrebljava se samo mali broj kriterija prihvatljivosti i prioritetnosti povezanih s konkurentnošću,

Revizori naglašavaju da izgledi za budućnost nisu obećavajući budući da su u novoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici ambicije vinskog sektora u pogledu okoliša i dalje ograničene. Revizori su već ranije predlagali da plaćanja poljoprivrednicima, posebno tu uključujući vinogradare, trebaju biti izričito povezana sa zahtjevima u pogledu zaštite okoliša. No eto u novom ZPP-u takvi uvjeti za financiranje restrukturiranja više ne postoje. Države članice morat će upotrijebiti najmanje pet posto sredstava namijenjenih sektoru vina za mjere povezane s klimatskim promjenama, okolišem i održivošću. Revizori smatraju da je to prilično nizak postotak jer se u okviru zelenijeg ZPP-a očekuje da će 40 % svih rashoda za poljoprivredu biti usmjereno na ciljeve povezane s klimom.

NEUSPJEH s KONKURENTNOŠĆU– Poruka revizora je da EU-politika nije bila uspješna ni kad je riječ o povećanju konkurentnosti vinogradara. U pet zemalja obuhvaćenih revizijom projekti se financiraju neovisno o sadržaju ili ambiciji i bez obzira na kriterije za poticanje konkurentnosti. Financiraju se i nestrukturne promjene ili uobičajena obnova vinograda iako takve mjere nisu prihvatljive. Osim toga, naglašeno je, korisnici nisu dužni izvijestiti o tome kako se restrukturiranjem povećala njihova konkurentnost. Nadalje, ni Europska komisija ni države članice ne ocjenjuju kako poduprti projekti zaista pridonose ovom segmentu poslovanja.

Komisija bi trebala jasnije definirati ciljeve konkurentnosti, ocijeniti njihovu provedbu i kreirati ambiciozniju zelenu politiku u vinarstvu, poručuju revizori.

Podsjećaju li ove posljednje rečenice – na nešto?! ♣

Smotra OPG-ova

MALI PLAC u ELEGANTNOM AMBIJENTU

Razni tradicijski hrvatski proizvodi iz riznice Hrvatske kuće Mine Petre iz Zagreba. Mina se trsi neke klasične originale oplemeniti dahom modernoga. Predstavila je na neki način svoj spoj drevne tradicije i novog doba umjetne inteligencije – Ceker za – kompjuter!

Golema  zgrada Family Mall u zagrebačkoj Škorpikovoj ulici: na ulazu, uz veliko parkiralište, puno kafića, a potom, kako se, prizemljem, ide u dubinu građevine – mnoštvo izloga u staklu, lijepo uređenih da bi se u prodajni prostor privuklo posjetitelje-potencijalne kupce. Nakon dobre šetnje već do sasvim drugog kraja zgrade – oveća dvorana, za ovu prigodu ispunjena OPG-ovima/uzgajivačima i prerađivačima voća, povrća, cvijeća, proizvođačima-ponuđačima prehrambenih artikala poput mesa, ribe (uglavnom duboko smrznute), mesnih (kobasice, kulen, slanina…) i mliječnih (razni sirevi) prerađevina, maslina te maslinova ulja pa tjestenine, moglo se vidjeti i krupnu morsku sol sa sušenim cvijetom komorača te sa sušenim cvijetom i listom od estragona, krupnu morsku sol sa sušenim ružinim laticama, razne slane (ajvar…) i slatke namaze (marmelade, džemovi –  extra od ruža, od jagoda, lubenice, od mrkve s cimetom, od jabuke s mentom, želei …), čokolade, razne kolačiće… Izloženi su bili i vina, sokovi, bezalkoholni napitci (crobucha kombucha s aromama raznog aromatičnog bilja s naših jadranskih otoka), kava, zatim lijepi drvenih pladnjevi za posluživanje hrane, zatim i tradicijski međutim i modernizirani cekeri (Ceker za kompjuter!), k tome, na bazi (čednog a ne ozloglašenog!) bilja, i predmeti (jastuci!)  za opuštanje i za lakši san…

Lijepa ideja da ovakva tržnica bude i u zatvorenom prostoru, zaštićena od kiše i nevremena, a s druge strane i u okruženju koje na određeni način i samo po sebi obvezuje prisutne da vode dovoljno računa o čistoći i urednosti.

Na sajmu OPG-ova, u središtu dvorane: slasni domaći proizvodi, dobiveni preradom na vlastitom gospodarstvu uzgojenog voća i povrća

Ponuda raznih vrsta meda, i, desno, maslinovo ulje Ivić iz Drinovaca

Kava Steam – različiti načini pripreme, specijalitet kafića otvorenog pod nazivom Lady Schram u zagrebačkoj Mesničkoj ulici.

Mattea Rimay i makedonske delicije

Matea Rimay na štandu tvrtke Makedonske delicije sa sjedištem u Zagrebu nudila je niz slanih i slatkih ali i tekućih finoća i posebnosti iz Sjeverne Makedonije. Pažnju je privukla butelja  s vinom od sorte Carménère iz proizvodnje skopskog Châteaua Kamnik, naime to vino silno se dopalo svjetskoj filmskoj zvijezdi Johnu Malkovichu koji je nedavno boravio u Skopju i posjetio podrum Kamnik. Malkovich inače ima svoj vinski posjed na francuskom jugu (opširno na www.suhiucasi.wordpress.com /Kronika 08.2023)

PZ Pošip iz Čare predstavio je svoja vina rukatac te, posebno dobre Pošip i Pošip Marko Polo – u (zasluženo!) novoj ambalaži i s novim etiketama. Desno: Bogata ponuda Iločkih podruma

I na kraju: ako ste napeti i umorni – tvrtka Kreativni brlog (lukavo rješenje za smirenje) preporučuje dva svoja specijalna jastuka – jedan, s punjenjem od lavande, koji se stavlja na čelo i prednji dio lica i pomaže pri opuštanju, te drugi, punjen s heljdinim ljuskicama, koji se stavlja pod glavu i koji, uvjerava posjetitelje ponuđačica, pomaže boljem spavanju… Desno: Na sajmu bi bio dobrodošao i naš veteran u proizvodnji vina ali i dalje čestomeđu prvima u nas s nečim novime, drukčijime – Davor Zdjelarević Zdjela, da predstavi svoj novitet Wine in a Cane – vino ponuđeno tržuštu u limenci! Zdjela je limenke napunjene vinom prezentirao u svojoj vinoteci Vinoretum, od prije nekog vremena na novoj lokaciji u Zagrebu

Malo i sa Zagrebačkog velesajma…HOTEL – GASTROTECH, AMBIENTA…

Izložba posvećena dizajnu proizvoda – u prvom planu ovdje su bočice za maslinovo ulje i njihova estetska oprema

Domovinska zahvalnost. Hoteli & Gastrotech – razni aparati za ugostiteljstvo, među njima i oni za stvaranje osvježavajuće granite i u bojama nacionalne zastave crven-bijeli-plavi!

Kako privući posjetitelje na betonski štand? Evo odgovora Ivana Ergovića, vlasnika našićke Nexe-grupe i feričanačkog Feravina, po najnovijemu s nazivom Enosophia

Tulumbus

ZV Ambienta: Užitak, makar kratak, u fotelji oblika čaše. osmišljenoj zacijelo za glavešine…

Ako niste znali što je to TULUMBUS (na prvu zvuči kao da je riječ o nekom kolaču, npr.  tulumbama), evo razjašnjenja: riječ je o autobusu za tulumarenje! Golemo, elegantno tamno-sivo vozilo, nudi u svom interijeru – da li  i u vožnji? – ludu zabavu. Brzinski pogled unutra: sjedala ne pojedinačna i okrenuta prema naprijed, nego u kompletu i s pogledom prema sredini, ispod njih golemi zvučnici, bogme auuuu… kad iz njih zatamburaju tambure i bubnjevi….      ♣

_______________

Ocjenjivanje, pa sajam jakih pića sredinom listopada

ZGrappa u BOĆARSKOM DOMU

U prošlom izdanju KRONIKA je za drugu polovicu rujna najavila peto ocjenjivanje jakih pića CroSpirit u organizaciji zagrebačkog Gospodarskog lista i u operativnoj realizaciji Gospodarskog lista,  zagrebačkog Agronomskog fakulteta, i Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta iz Zagreba  a sad evo još jedne dobre vijesti za istinske ljubitelje jakih pića (među njima dakako uvelike i onih s predznakom i naše nacionalne tradicije!) koji destilatima pristupaju razumno a nipošto kao CUGERI:

U zagebačkom Boćarskom domu 13. i 14. listopada ove godine bit će festival ZGrappa! Na festivalu će se sudionicima ocjenjivanja CroSpirita podijeliti priznanja za kakvoću pića i za estetski izgled proizvoda.

Za ocjenjivanje je skupljeno više od 240 uzoraka jakih pića iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srije, Slovenije…! Na slici, u ocjenjivanju pakiranja jakih pića, su organizator festivala ZGrappa Marin Levaj, pa, iz Gospodarskog lista, Martina Morić, Marin Marasović, glavni urednik Goran Beinrauch, Vlado Imprić…

U prostorijama redakcije Gospodarski list ovih dana održano je vrednovanje estetskog izgleda proizvoda s kojima autori jakih pića-sudionici CroSpirita i festivala ZGrappa izlaze na tržište. U žiriju za dizajn smo bili organizator festivala ZGrappa Marin Levaj, glavni urednik Gospodarskog lista Goran Beinrauch, zatim, iz Gospodarca, još i Marin Marasović, Martina Morić, Vlado Imprić… te  ja ispred KRONIKE Suhiucasi kroz Svijet u Čaši.

Metodom eliminacije u nekoliko navrata na prva tri mjesta plasirali su se Teranino liqueur (16,7 vol %) destilerije Patrick, zatim Buclia gin (40 vol%) kuće West House, i rakija šljivovica Emperus privilege Hyper Premium Family Reserve 25 years kuće Pure Fruit  iz Srbije.

Evo sada koje su žestice po kategorijama najbolje ocijenjene na stručnom vrednovanju  održanome labporatoriju na zagrebačkom Agronomskom fakultetu,  uz napomenu da je žiri radio u sastavu, prof. dr. Ninoslav Nikićević, prof. dr. sc. Jasna Mrvčić (PBF), dr. sc. Mirela Osrečak (AFZ), dr. sc. Karla Hanousek Čiča (PBF), prof. dr. sc. Damir Stanzer (PBF), Vesna Jurak (Badel 1862), Renata Sahor (Badel 1862), Vlasta Rubeša Vili, dipl. ing. Aleksandar Brodski, dipl. ing. (AFZ), Nataša Puhelek Puština, dipl. ing. (Ministarstvo poljoprivrede) i Ozren Hrsto, dipl. ing. preh. teh. (Ministarstvo poljoprivrede), predsjednik ocjenjivačke  komisije bio je izv. prof. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj (AFZ).

Prof. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj, predsjednik komisije za ocjenu kakvoće jakih pića i, na ZGrappe festivalu voditelj predavanja radionice na temu prepoznavanja kvalitete odnosno hitrog otkrivanja loše kakvoće rakije

Ove se godine po prvi put daje nagrada i za najbolji uzorak u pojedinoj kategoriji rakija, a uvjet je bio više od pet prijavljenih uzoraka od neke vrste rakije.

RAKIJE

Šampion u grupi rakija od šljive i najbolje ocijenjeni uzorak cijelog ocjenjivanja dolazi iz Srbije, riječ je o šljivovici iz 1997. godine Emperus privilege 25 years old  kuće Pure Fruit, spomenuta je rakija dobila 19,8 bodova od mogućih 20.

Destilerija Pure Fruit Emperus prima u ovoj kategoriji i Veliko zlato za rakiju od šljive iz 2010. godine, ta je rakija osvojila 19,6 bodova. Veliko zlato u kategoriji rakija od šljive zavrijedila su još i Braća Tomašević sa šljivovicom iz 2010. godine, te Destilerija Gorda sa šljivovicom starom sedam godina.  Inače, u kategoriji rakija od šljiva dvije su rakije dobile više od 18 bodova.

Najbolji uzorak u kategoriji rakija od jabuka imala je Destilerija Gorda, koja je osvojila Veliko zlato sa svojom rakijom od jabuke starom sedam godina, ta je rakija  dosegnula 19,5 bodova.

Nagradu za najbolji uzorak u kategoriji rakija od kruške dobio je SPM Kovilj, za viljamovku iz 2022. godine. Ta je rakija na ocjenjivanju skupila 18,7 bodova i na festivalu ZGrappa primit će Zlatno odličje. Inače, još će tri rakije od kruške prmiti zlato.

Najboljim uzorkom u kategoriji rakija od marelice pokazao se onaj od Destilerije Prikina dobra, laureat je Kajsija 2022., ona je dosegnula 19,5 bodova što joj donosi Veliko zlato. Još tri rakije od marelice osvojile su zlato.

Najbolji uzorak u kategoriji rakija od dunje imala je destilerija Pure Fruit Emperus, njen uradak Victory iz 2012. godine skupio je 18,8 bodova, što joj donosi  Zlato.  Zlato je osvojilo još šest rakija od dunje.

Prvak u kategoriji rakija lozovača je OPG Miroslav Nekić. Za lozu iz 2022. godine Nekić je s 19,5 bodova zavrijedio Veliko zlato. Tri su rakije od loze osvojile Zlato.

Nagradu za najbolji uzorak u kategoriji travarica dobiva Obiteljska vinarija i destilerija Rossi, sa osvojenih 18,2 boda zakitit će se  Zlatom.

LIKERI

Destilerija Patrik sa svojim limoncellom iz 2023. godine na podlozi od 18,6 bodova dobiva Zlato. Zlatom je nagrađeno još osam likera.

GIN

U kategoriji gina, najbolje ocijenjeni uzorak bio je London dry gin iz 2022. godine a od K distillery = 18,6 bodova i Zlato. Inače, Zlatom je nagrađeno još šest ginova.

DIZAJN

Nagrada za najbolji dizajn pripala je proizvoduBuclia GinWest House Distillery.

Može sereći kako je na ocjenjivanju ovaj put ukupno najuspješniji proizvođač Pure Fruit Emperus – šampion s 25-godišnjom šljivovicom, osvajač Velikog zlata i za rakiju od šljive iz 2010. godine, te Zlata za rakiju od dunje, k tome ta se destilerija našla se i u finalu, među tri najjača kandidata za nagradu za dizajn.

Ovo su uzorci koji su se najviše dopali članovima komisije za dodjelu nagrade za dizajn proizvoda: Teranino liqueur (16,7 vol %) destilerije Patrick, zatim Buclia gin (40 vol%) kuće West House, i rakija šljivovica Emperus privilege kuće Pure Fruit iz Srbije

Organizator festivala ZGrappa je Marin Levaj, vlasnik i voditelj kultnog Mojo bara, poznatog po najvećoj i najboljoj ponudi rakija i likera u Zagrebu. Levaj se već istaknuo kao realizator međunarodnog Crossover festivala  u parku Ribnjak, zatim advenata po zagrebačkim trgovima, prvog festivala vina na otvorenome znanomg pod nazivom Wine Spring Break, a sada, kao ljubitelj i jakih pića odlučio se, kaže, kad je vidio da vinskih festivala ima na sve strane, krenuti u organizaciju ozbiljne manifestacije posvećene žesticama. Bitni motivi za pokretanje ZGrappe bili su mu to da se s jakih pića, posebice rakije kao brlje što se cuga iz boce i do beskraja, ukloni dosta rašireno negativno razmišljanje kao o nečemu samo za pijančevanje, opijanje, pa to da društvo očito premalo truda ulaže u edukaciju stanovništva vezano uz kvalitetu i načine konzumacije, a i to što neke destilate iz naše domaće tradicije, npr. šljivovicu, lozovaču, travaricu… ma koliko oni bili izvrsni ne prati ni približno zvjezdani status što ga u nas uživaju strane žestice poput vinjaka, viskija, pa i votke i gina.

– Festival sam nazvao ZGrappa, naravno od ZG kao Zagreb a Grappa kao rakija, baš i stoga da dam do znanja da i rakija može biti za fine ljude i da i rakije zavrjeđuju da se piju iz finih, elegantnih čaša. Moj poziv ponuđačima jakih pića da sudjeluju naišao je na dobar odjek i kod nas i u inozemstvu, u kratkom vremenu mi se prijavilo prvih 60 destilerija. Drago mi je što ih ima dosta i izvana, a moj je cilj od početka i bio privući i veći broj turista izvana da posjete priredbu. Namjera je okupiti što više ljubitelja finih pića, hedoniste, gastronomade, želja je manifestaciji dati i značajan poslovni karakter. Drago mi je da se Gospodarski list prihvatio ocjenjivanja u sklopu svojega projekta CroSpirits, sve to jedno s drugime može pridonijeti da se i jakim pićima i u redovima proizvođača i u redovima potrošača u nas priđe tako da se kultura konzumacije osjetno podigne. U svrhu boljeg, tj. prikladnog uponavanja šire javnosti s jakim pićima predvidio sam i razne strukovno i stručno vođene radionice. Primjerice prof. Marin Mihaljević Žulj s Agronomskog fakulteta iz Zagreba održat će predavanje na temu prepoznavanja kvalitete odnosno hitrog otkrivanja loše kakvoće rakije, dr. Ivan Urošević iz Srbije održat će pak predavanje na temu kako ispravno pristupiti izboru jakih pića i kako piti jaka pića, profesorira psihologije Tanja Jurin priprema predavanje pod naslovom Koliko je  premalo a koliko previše?, Dario Grabarić pričat će o pravilnom spajanju hrane i rakije, a s restoranom Balon koji se nalazi tik do Boćarskog doma dogovorio sam da praktično i na primjercima za kušanje prikaže sljubljivanje jela s rakijama i likerima. – rekao je  Marin Levaj.  ♣

Pozdrav s društvenih mreža: malo šale!

_____________________________

Hotel ESPLANADE, Zagreb, Mihanovićeva 1

Ocjenjivanje

NOVI VIZUALNI IDENTITET i NOVO, POSEBNO OCJENJIVANJE – CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES: VRANEC SELECTION

Lijepa vijest iz Bruxellesa potkraj rujna i ususret datumu 5. listopada, kad je međunarodno priznati imendan vinske sorte Vranac/Vranec koja dolazi s OVIH NAŠIH jugoistočnih europskih prostora i uzgaja se u najvećoj mjeri u Sjevernoj Makedoniji, istoznačica je i za vinsku Crnu Goru, ima je i u Hrvatskoj (osobito oko Imotskoga), zatim Srbiji, Bosni i Hercegovini, a navodno i u Bugarskoj.

Nakon ocjenjivanja mirnih vina općenito na proljeće u Poreču, Concours Mondial de Bruxelles vrednuje vrance u prosincu u Skopju. Lijevo na slici je Thomas Costenoble, direktor degustacije, a desno Baudoine Havaux, direktor kompletnog CMB-a prije nego što je, nedavno, dužnost prepusio sinu Quentinu

Ono što mi u Hrvatskoj koji se toliko hvalimo i s Graševinom i s Plavcem malim a i s Crljenkom nismo uz svu tu silnu samohvalu uspjeli u poslovnom smislu postići postigli su u popriličnoj mjeri Makedonci, ne tek kao kao veliku zadovoljštinu nego i kao veliku poslovnu šansu za plasman i vani kapljice od najraširenije vinska sorte kod njih: ne samo zato što je Vranac, kod njih VranEc, već upisan na međunarodnu listu imendana vinskih sorata i vina, nego i zato što je, eto, glasovito svjetsko ocjenjivanje plemenite kapljice Concours Mondial de Bruxelles, koje svoj radni program nastoji osvježavati pažnje vrijednim novitetima, upravo objavilo kako je odlučilo da u svoje vrednovanje uvede novu, zasebnu kategoriju – VRANEC SELECTION by CMB!

Prvo CMB-ocjenjivanje vranaca najavljeno je za termon od 4. do 8. prosinca 2023 u Skopju. 

Prisjetimo se: ove godine Concours Mondial imao je jedno od svojih uobičajenih ocjenjivanja (u ovome slučaju mirnog vina) po prvi put u našem okružju, konkretno u Poreču, i tu mu je u realizaciji pomogla udruga istarskih vinara Vinistra. U realizaciji događanja u Skopju domaći partner Concoursa bit će udruženje Vina Makedonije, pomoć pruža i Udruga sommeliera Makedonije. Iz sjedišta Concours Mondiala javljaju mi da se na ovom prvom ocjenjivanjju očekuje nekoliko stotina uzoraka iz više zemalja.

Quentin Havaux, sadašnji direktor CMB-a (upravo je preuzeo tu ulogu od tate Baudoinea), te Elena Mladenovska Jelenković, direktorica udruženja Vina Makedonije/Wines of Macedonia

Najjači u Makedoniji u količini i kakvoći – kuća Tikveš, na slici su vlasnik Svetozar Janevski, dvije Jelene te direktor Radoš Vukičević, desno: Château Kamnik – vlasnik Ilija Malinkovski

Enolog Dane Jovanov Hermes jr., uposlen kao voditelj makedonskog vinskog posjeda-ispostave velike slovenske kuće Puklavec na brdu Disan (neki ga kao vinogradarsku poziciju uspoređuju s našim Dimgačem) već je iskusni CMB-ocjenjivač, i zacijelo će biti jedan od predsjednika žirija na Vranec Selection by CMB 2023 . Desno: grozd Vranca

Među ambasadorima Vranca po svijetu: već dobro nam poznati Engleskinja Caroline Gilby MW i Nizozemac Paul Robert Blom, istaknuti vinski trgovac i redoviti ocjenjivač na najznačajnijim vrednovanjima plemenite kapljice u svijetu

Vranec & Tanec, ali i Leb i sol!

Udruga Vina Makedonije očito je vrlo aktivna, a u to koliko može biti uspješna u organizaciji promidžbenih događanja vezanih uz makedonsku kapljicu uvjerio sam se 2019. kao sudionik manifestacije 1st Edition of Vranec World Day, upravo 5. listopada. Te 2019. godine sjajno i u luksuznom skopskom hotelu udruga Vino Makedonije organizirala je strukovni (predavanja o sorti, vinu, tržišnim mogućnostima…) i poslovni skup na temu Vranca (od svih pozvanih iz susjednih zemalja da sudjeluju jedino se Hrvatska nije odazvala!?) i Festival Vranca, to je odmah poslije bilo popraćeno nekolikodnevnom turnejom po makedonskim vinskim oblastima i dakako podrumima, priređenom za oveću internacionalnu grupu vinskih i turističkih novinara.  ♣

Globalne vinske zvijezde u Ljubljani

SMOTRA VRHUNSKIH SVJETSKIH ENO-URADAKA NA KUĆNOM PRAGU

Na samom početku listopada Ljubljana je bila meta posjeta: u nedjelju 1. i ponedjeljak 2. oktobra otvorio nam se, ovdje u blizini, doslovno cijeli svijet vina – na Starom gradu u glavnom gradu Dežele bilo je treće izdanje prestižne manifestacije TOP VINO by EVINO festival.

Najavljivano je oko 110 izlagača – ali KAKVIH!!! – s cijelog našeg planeta, u oba dva dana u vremenu od 12 do 18 sati moglo se, veli organizator Gašper Čarman, čelnik tvrtke eVino za distribuciju Bakhova nektaram kušati više od 500 etiketa iz domaćih (slovenskih, hrvatskih, onih iz BiH i jednoga iz Srbije) ali i uistinu najprestižnijih svjetskih vinskih podruma.  Cijema ulaznice bila je 70 € za svaki dan, u nju su bili uključeni ulaz u izlagački prostor i mogućnost degustacije kod SVIH izlagača.

Organiztor festivala Top Vino by eVINO i vlasnik eVINA Gašper Čarman (drugi slijeva) na ulasku u festivalski prostor, u društvu s izlagačem Primožem Lavrenčičem s posjeda Burja (prekrasna Malvazija Stranputi 2021!) u Vipavskoj dolini, zatim sa šire znanim chefom i ugostiteljem Tomijem Kavčičem, te s fotografom Deanom Dubokovićem hvarskog porijekla a koji već dugo živi u Sloveniji (suhiucasi)

A evo i tko je izlagao:

Argentina Altos Las Hormigas

Australija – Yellowtail; Pepperbox; Peter Lehmann; RockBare

Bosna & Hercegovina – Vinarija Škegro; Vinogradi Nuić; Vino Milas

Francuska – Champagne Pol Roger; Champagne Delamotte, Salon; Champagne Charles Heidsieck; Bailly Lapierre; La Chablisienne; Domaine Vincent Girardin; Domaine Favieley; Mia Domaine; Chateau Pech Latt; Louis Max & David Duband; Clarendelle inspire par Haut-Brion; Château Smit Haut Laffite;  Château Lassegue;  Château du Tertre; Château Calon Segur; Château Giscours;  Château Capbern Gasqueton; Domaine Amélie & Charles Sparr; Château de L’escarelle; Domain Tariquet; Cognac Tesseron.

Sve imena s i te kako opravdanom visokom reputacijom. Od onoga što sam, što zbog nedostatka vremena što zbog gužve pred golom, uspio sada i ovdje kušati: Mercury Monopole 2021 – Faiveley (Burgundija), pa jako dobar Corbières 2021 od Châteaua Pech-Latt, te po četiri do pet godina stare klasične bordoške crnjake Château du Tertre, Ch teau Giscours, Château Pontet-Canet – sve, očekivano, izvrsno.

SHS, Slovenija, Hrvatska, Srbija, izabrani! Aleks Simčič s posjeda Edi Simčič iz Goriških brda, Marino Markežić Kabola i ATC Coronica iz Istre s hrvatskog dijela (s njima je štand dijelio i Dvorac Belaj ali predstavnik je bio privremeno odsutan), te Miša Cilić iz Jagodine u Srbiji. Kod Simčiča vrlo lijepa Rebula 2021, još bolji bijeli Triton Lex 2021 (chardonnay, rebula i sauvignon po 30 %), sjajan pak crni Triton Lex 2019 (merlot 80 % & cabernet sauvignon i cabernet franc à 10 %), bogme i cijena upečatljiva: 80 € za butelju. Kabola se opravdano posebno dičio sa svojom Malvazjom Unicom, ATC Coronica kao i uvijek s teranom ali i ostalim etiketama na visokoj razini… Naprosto je briljirao Miša Cilić sa svojim Merlotom Manifest 2019, a po meni još i više s Cabernet sauvignonom Cashmir 2019, napomenuo bih ovdje da će oba ta vina s vemenom još rasti, pogotovu cabernet, rekao bih i do tik do stotke od mogućih 100! Veliki su izgledi da Cilić nastupi i na skorašnjem Zagreb Vino.comu! Više o Ciliću u idućem izdanju Kronike (suhiucasi)

Hrvatska – ATC Coronica; Kabola; Dvorac Belaj

Italija – Gravner; Sturm; E.Walch; Livon; Pieropan, Michele Chiarlo; La Spinetta; Vietti; Cocchi 1891;  Tua Rita; Tenuta di Biserno & Tenuta del Nicchio; Tenuta di Biserno; Sassicaia; Pitars; La Vigna di Sarah; Gaja; Castello Banfi; Aldo Conterno

Izlagači iz Italije – sve sama blještava i famozna imena! Manuela Rivetti iz pijemontske kuće La Spinetta sa sobom je donijela intresantno bijelo vino Timorasso 2022, međutim špice su bile Barbaresco Valeirano 2020 i vrlo elegantni Barolo Campé 2019. Znani toskanski markiz Lodovico Antinori (dolje, na slici je lijevo), inače brat markiza Piera Antinorija te, u neka davna vremena, osnivač čuvene Ornellaije, podastro je uratke sadašneg svojega podruma u Toscani – Tenute di Biserno: Il Pino 2021, te Biserno Bibbona 2020. Vina je na kušanje u Ljubljanu poslala i legendarna toskanska Sassicaia, odlično i s trendom rasta Bolgheri Sassicaia 2020.

Lodovico Antinori preporučio je kušanje vino Lodovico 2019, nastalog u sklopu njegova 15 godina starog projekta baziranog na šest hektara vinograda u Bibboni u kraju Alta Maremma na području famoznog Bolgherija.

Lodovico Antinori preporučio je kušanje vino Lodovico 2019, nastalog u sklopu njegova 15 godina starog projekta baziranog na šest hektara vinograda u Bibboni u kraju Alta Maremma na području famoznog Bolgherija. Markiz Lodovico taj je vinograd otkrio davno i upravo tu je u ono doba namjeravao startati si podrumom Ornellaia, što će kasnije steći svjetsku slavu. Uvidio je markiz, dakako konzultirajući se sa strukom, kako bi se iz tog vinograda na padinama i s kamenitim tlom te s toplom danima i vrlo svježim noćima moglo roditi osebujno vino s visokim karakterom, konkretno npr. od sorte  Cabernet franc. Kroz klonsku selekciju izabrana su tri klona Cabernet franca.

Dok sam uživao u crnjaku Redigaffi 2017 toskanskog posjeda Tua Rita, dotle je Gordan Mohor, vlasnik zagrebačke vinska kuće MIVA-MOHOR TRGOVINA razgovarao s predstavnicom podruma Tua Rita ali – čaše su bile prazne… (suhiucasi)

SAD – Kendall Jackson;  Stonestreet; Freemark Abbey; Mt. Brave

Slovenija – Gašper vina / Goriška Brda; Marjan Simčič Domaine / Goriška Brda; Dolfo / Goriška Brda; Bužinel / Goriška Brda; Klet Goriška Brda / Goriška Brda; Movia / Goriška Brda; Edi Simčič / Goriška Brda; Blažič / Goriška Brda; Bjana / Goriška Brda; Ščurek Wine / Goriška Brda; Posestvo Burja / Vipavska dolina; Pasji Rep / Vipavska dolina; Sutor / Vipavska dolina; Tilia / Vipavska dolina; Herga / Štajerska;  Oskar / Štajerska; Familija / Štajerska; Gross / Štajerska; Kraner-Plateis / Štajerska; Šumenjak / Štajerska; Hiša Joannes Protner / Štajerska; Bon Vivant / Dolenjska

Španjolska – Vega-Sicilia; Vega-Sicilia – Oremus; San Roman; Garmon; Bodegas Mauro; Aalto; Torremilanos; Raventos Cava; Can Sumoi

Na žalost,kod Španjolaca na dijelu što ga je na stolu zauzimala čuvena Vega Sicilia nije bilo I vina Vega Sicilia, ali od Vega Sicilije bio je odličan Alion 2018 Ribera del Duero, u vrlo lijepome svjetlu (očekivano) pokazao se i Furmint 2020 mađarskog podruma Oremus iz tokajske regije, a u vlasništvu Vega Sicilije.

Portugal je u Ljubljani bio u znaku vinorodnog područja uz rijeko Douro, nastupila su dva podruma koji su članovi udruženja petero tamošnjih vinara – Douro Boys. Svoje uratke – rasne crnjake i portoe – izložio je Cristiano van Zeller i osnivač Douro Boysa, zamišljenih da budu protagonisti kvaitetnog marketinga što i, pokazalo se, jesu!). Odličan Van Zellerov Curriculum Vitae 2020!

Douro Boys –posjedi uz rijeku Douro, koja u Portugal stiže iz Španjolske, gdje teče pod nazivom Duero. Dolje: Šaljivdžija Cristiano Van Zeller demonstrirao je dva svoja viđenja uz period ručka – slika lijevo označava početak ručka, a slika desno prikazuje trenutke nakon što je ručak završen…

Portugal – Van Zeller; Quinta do Vallado

 Srbija – Vinski podrum Cilić

Bilo je i jakih pića, posjetitelji su se moći upoznati s najnovijim trendovima, s ranolikom ponudom ginova, rumova, whiskyja i raznih mixova. Kušati su se mogli: Monologue – gin; Brin– gin;  Vera – bezalkoholni gin; Monachus gin; Nordes gin; Martin Millers gin;  Gunpowder gin; Zarić – domaća rakija; Pigmalion – domaća rakija; Berta – grappa; Dictador – rum; The Shed distilery – whisky;  Hyde – viski; Douglas Laing – viski; Arette – tequila; Bruxo – mescal; Fever Tree; Noam. Uzorci su se na festivalu kušati iz čaša glasovite marke Riedel.  ♣

______________________

A sad sasvim nešto drugo i – bez alkohola

GAZIRANI NAPITCI BEZ ŠEĆERA SVE POPULARNIJI

A sad, nakon vina i žestica, nešto i o bezakoholnim pićima! Nakon pet godina redakcija publikacije Ja TRGOVAC nedavno je odlučila ponoviti anketno istraživanje u grupi bezalkoholnih napitaka. Riječ je o kategoriji koja je duže vrijeme dosta uzbunjuje dijabetologe i koja je u najnovije vrijeme bila jedan od jačih generatora inflacije jer su cijene ovih proizvoda snažno rasle, stoga je pala odluka o tome da se sada provjeri kako su to s inflacijom ali i upozorenja liječnika vezana uz problem s dijabetesom utjecali na stavove i kupovne navike naših potrošača na temu konzumacije bezalkoholnih pića. Istraživanje su tijekom svibnja 2023. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 18 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika. Sukladno trendovima smanjenja unosa šećera u organizam i smanjenja sadržaja šećera u proizvodima anketa je pokazala gotovo dvostruki rast broja konzumenata koji piju gazirana pića bez šećera. Njihov je udio s 15,5% u 2018. narastao na 30,1% u 2023. godini.

Glede vrsta bezalkoholnog pića koja se najčešće konzumiraju osjetna je razlika samo kod voćnih sirupa koji su u posljednjih pet godina pali upola, s 14,2% na 7,6%. Na vrhu konzumacijske liste su, obznanjuje Ja TRGOVAC, i dalje prirodni sokovi s 25%, s time što je to 2,7% manje od onoga ranije, a slijede gazirani sokovi s praktično nepromijenjenih 18% udjela. Praškasti napitci malo su napredovali, te su sada na 8,2%, ledeni čajevi ostali su na gotovo istom udjelu od 5,8%, kao i aromatizirana voda koju sada preferira 5,1% građana. U kategoriju Ostalo stavljena je mineralna voda (gazirana i negazirana), i rezultati su pokazali značajan rast popularnosti ove kategorije i to za 8,4%, na sadašnjih 30,3% udjela.

Sljedeće pitanje bilo je vezano za učestalost konzumacije gaziranih sokova, prema tom kriteriju onih koji svakodnevno konzumiraju ova pića ima 6,3% ili 1,4% manje nego što ih je bilo 2018., dok je broj onih koji gazirana pića piju nekoliko puta tjedno porastao za 1,6%, na sadašnjih 20,7%. Po učestalosti slijede oni koji ova pića piju jednom tjedno i njih ima 18,9% ili 3,4% više, a onih koji gazirane sokove troše tek nekoliko puta mjesečno je 20,9% (+1,7%), onih pak koji ih piju rjeđe od toga je 24,1% (+6,4%). Onih koji ističu da NE konzumiraju gazirane sokove ove godine je 9,1%.

Cola je bila i ostala najpopularniji okus gaziranih pića, a svoj je udio u proteklih pet godina dodatno povećala s ranijih 38,3% na sadašnjih 46,5%. Daleko iza su okusi limuna ili limete sa 16,9% oni su dosta izgubili na popularnosti – konkretno 8,6%. Naranča je zadržala gotovo identičan udio onome prijašnjemu – 15,1%. Tonik je porastao za 2,8% te sada ima 12% poklonika, a gazirana aromatizirana voda istodobno je pala za 1,7%, na aktualnih 9,4% udjela.

Splasnuo je entuzijazam za spravljanje vlastitog soka kod kuće. Onih koji doma rade vlastiti sok u prethodnom je istraživanju bilo 58,5%, a ove je godine njihov broj pao na 49,1%. ♣

_____________________________

⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆

IN MEMORIAM

TOMISLAV  SUPEK                                                                                       (1939-2023)

Morao nas je, eto, i on ostaviti! Ali ostavio nas je ne samo u golemoj tuzi nego i s nečime što izaziva – makar nerijetko i gorak – i osmijeh: svoje knjige s nazivom Hrvatska zanovijetanja i, dodatno, Hrvatska zanovijetanja: izabrani aforizmi iz knjiga Hrvatska zanovijetanja 1, 2008, Hrvatska zanovijetanja 2, 2012, Hrvatska zanovijetanja 3, 2013, Hrvatska zanovijetanja 4, 2014…

Rođeni Iločanin ali od studentskih dana do kraja Zagrepčanin, razgovorljiv na svaku temu, srdačan, duhovit, profinjen, gurman, veliki ljubitelj pjenušaca, uspješan autor pet samostalnih knjiga i koautor, s drugim piscima, sa, kažu, sadržajem u najtežoj kategoriji – satira, aforizmi, dobitnik međunarodne nagrade Excellentia Satiracea, sposoban poslovni čovjek, s titulom Počasnog građanina Iloka!

Uvijek se rado sjetim nekih trenutaka u mlađem nam razdoblju kad bi nas nekolicinu novinara na vinska teme , pa enologa umiješanih u pjenušavu sferu te neke i ambiciozne i tada ponajbolje proizvođače pjenušaca posebice iz Hrvatske i Slovenije u svom kutku obiteljske kuće na Jarunu okupljao na degstacijama i ocjenjivanjima pjenušaca, penina, ali i šampanjaca. Tomislav je uvijek gledao da nivo bude visok. Mislim da ne griješim kad kažem da je, između ostaloga, upravo i druženje s Tomislavom i s pjenušavim vinima koje je on znao ponuditi utjecalo na našeg, također – ali već dugo vremena – na nebu Ivu Turka, i usmjerenjima mu pomoglo da u moderno doba hrvatskog vinarstva bude ne samo prvi nego i duže vremena, do ozbiljnog istupa Zvonimira Tomca na scenu s mjehurićima, osjetno najbolji hrvatski autor pjenušaca klasičnom šampanjskom metodom.

⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆

Željko Suhadolnik, suosnivač i glavni urednik, Mladen Horić , suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, i Marko Čolić, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič  za pametnu kupnju – 09. 2023 – hints to the smart purchase

Ocjenjivački listić za mirno vino, dolje: ocjenjivački listić za pjenušac

_______________opis vina/description_______________

■ VINO je: impresivno • ozbiljno • (donekle) kompleksno • moderno – s obilježjem tradicije – rustikalno • drukčije • sadržajno • skladno • s dovoljno izraženom voćnosti – s cvijetnim – (ugodnim) herbalnim / vegetalnim notama – s finim začinskim nitima • bogato • sočno • gusto – mesnato • (vrlo) toplo • robusno ■ iskreno – s dušom, karakterom/autorski rad • dotjerano • na kolosijeku elegancije i profinjenosti • ostavlja dojam visokog suglasja sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ s (još) mladenačkim nabojem • lepršavo / svježe • dopadljivo/koketno • dinamično i s nervom – u usponu • zrelo – umireno – u špici (koja može još trajati) – vrijedi mu/može mu se ostaviti još vremena u boci • sa (zanimljivim) tercijarnim bouquetom/ u znaku je otmjenog starenja  – lijepo se pije uz hranu – prikladno za uz meditaciju ■ prelazi/prešlo zenit – umorno/starikavo – jače u padu • bez finoće • nekomplicirano • neuzbudljivo • djeluje kao jače – naporno začinjeno/preopterećeno od dodira s drvom • mlitavo/tupo • nečisto • zeleno • agresivno kiselo – prekiselo • skuhano/sprženo • oksidirano • odaje plijesni/trulež – TCA • SO2 – H2S – refermentaciju – octikavost – lak – brett ■

 ⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆

 

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SUHI u CASI – 08.2023.

________08.2023.__________

STILL young to rock’n’roll…not to old to  bye bye  FLY…

Imanje SECA kod Jelse na Hvaru: jedno od puno mjesta u nas na kojemu je na jednoj točki moguće pružiti uspješnu višestruku promidžbu lokalnih posebnosti bitnih u turističkom smislu. Ovdje su u glavnoj ulozi upravo bili krasan ambijent uz more, hvarsko maslinovo ulje, zalogaji pripravljeni od lokalno uzgojenih namirnica, otočko začinsko bilje te hvarsko vino

_________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Uzbudljivi jug, Trebinje: ŽILAVKA u PRVOM PLANU ⦁ Grabovica Buško jezero: OSMA FIŠIJADA ⦁ Aktivni otok Hvar: PETO LJETNO JELŠANSKO OCJENJIVANJE VINA: ŠAMPION – PLAVAC MALI 2013 RISERVA VINARIJE SVIRČE  / Gdinj-Jelsa: IDILA u SPOJU MASLINOVOG ULJA, HRANE, ZAČINA i VINA ⦁ Uz  početak berbe 2023: SVIJET VINA – HRVATSKA NA DLANU ⦁ Na mladima svijet ostaje: KARLO KOS NA KORMILU MODERNOG BRODA ⦁ Sajmovi: 61. AGRA, uz NAJVEĆU DŽEZVU NA SVIJETU ⦁ Ocjenjivanje rakije, likera i gina: CROSPIRIT 2023 ⦁ Gostovanja: VERONSKI CESARI s AMARONEOM  u ZAGREBAČKOM VRUTKU ⦁

IN MEMORIAM: BOBO ČIMBUR BALTAZAR

­ulica žeđi /POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE/ rue de la soif

Uzbudljivi jug

ŽILAVKA u PRVOM PLANU!

Bogme, uzbudljivo na jugu ali s gornje strane plavog Jadrana: nakon prvog Festivala trnjka posvećenog kultivaru Trnjak ili Trnak koji, nakon što se kroz dugi niz godina potvrdjivao kao ljubavnik-serviser sorti Blatina a koji sada, napokon, počinje blistati zvjezdanim sjajem i kao rasni Bakhov crnjak, iz Humca kod Ljubuškoga spuštamo se prema Trebinju: tamo je 17. kolovoza bio sedmi vinski salon posvećen bjondini Žilavki! Revija žilavke odvijala se spomenutog datuma uvečer u Vinskoj galeriji, vrlo lijepom ambijentu u sklopu velikog i vrlo važnog vinskog i ugostiteljskog objekta Podrumi Vukoje 1982, u vlasništvu Radovana Vukoja,  jednog od najboljih i najznačajnijih proizvođača vina ne samo u Bosni i Hercegovini nego na znatno širem prostoru, u cijelom ovom bazenu jugoistočne Europe. Što vezano uz žilavku kaže istaknuti književnik Ivo Andrić može se pročitati s plakata kojime je manifestacija najavljena, a evo što u manfestaciji kaže domaćin Radovan Vukoje, znan i visoko cijenjen po vinima domaćih sorata i glavnih aduta onoga podneblja – Žilavke, Blatine, a i Vranca,  ali i po vinima od internacionalnih kultivara:

Radovan Vukoje, jedan od vodećih proizvođača vina u Bosni i Hercegovini, vodi brigu o Salonu Žilavke, koji se ove godine u Trebinju održao po sedmi put. Vukoje, koji je enološko obrazovanje stjecao i usavršavao u Italiji, proizvođač je ne samo odlične žilavke nego i sjajnih crnih vina od domaćih i internacionalnih kultivara

– Priču bih s razlogom počeo s prisjećanjem i na prošlogodišnnji Salonu, koji je posjetilo više od 850 posjetilaca, oni su imali su priliku, obilazeći izlagače, degustirati žilavke od Hercegovina produkta, Hepoka, Vina Milas, Podruma Ostojić, Podruma Vilinka, Carskih vina, Podruma Begić, Podruma manastira Tvrdoš, Vinarije Marijanović, Podruma Andrija, Podruma Aćimović, Rubise, Vinograda Nuić, Vinarije Anđušić, Vinarije Brkić, Vina Majić, Podruma Delić, Vinarije Sekulović, Vinarije Domano, Vinarije Dabić, Vinarije Škegro, Vinarije Čitluk, Vinarije Anđelić i dakako Podruma Vukoje 1982. Mi proizvođači predstavili smo se sa oko 70 različitih etiketa žilavke. Ovu vinsku smotru pratilo je više od 60 akreditiranih novinara iz BiH, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije, Italije i Velike Britanije. Uz vina, na Salonu su bili ponuđeni i tipični i tradicijski prehrambeni proizvodi-delikatese, pa je Salon, istaknuli su to i novinari u svojim izvješćima, bio pravi eno-gastronomski raj aroma i okusa. Na ovom, sedmom Salonu Žilavke proizvoiđači su prezentirali svoje nove etikete i nove berbe, kapljicu od čiste žilavke ili kupaže u kojoj se nalazi minimalno 50 posto žilavke. Vinare su pratili i proizvođači sira, pršuta i drugih tipičnih i tradicionalnih proizvoda iz Hercegovine. Na ovogodišnjem Salonu po prvi put je nastupilo i maslinarstvo Hercegovine, najavljeni su svi veći proizvođači maslinovog ulja iz ovog dijela Bosne i Hercegovine – kazao je Radovan Vukoje, na slici u svom velebnom podrumu.

Vukoje se pobrinuo za to da se o žilavki i o salonu zna više i u drugim državama, pa je na manifestaciju pozvao i, dapače, zamolio baš njega da i službeno otvori priredbu, Amerikanca Darrela Josepha, američkog vinskog novinara i degustatora sa stalnom adresom u Beču a s porijeklom koje se dotiče našeg Žumberka gdje i danas ima rodbinu… Ne da Darrel, koji češće dolazi u ove naše krajeve i potom objavljuje priloge o kapljici balkanskog bazena, nije uz finu papicu popraćenu dakako baš žilavkom, imao srca odbiti poziv nego je, naravno, vrlo radosno prihvatio Radovanov prijedlog…

Radovan Vukoje u svom prostranom lijepom vinskom podrumu

PREDLOŽIO bih ovom prigodom organizatorima Salona Žilavke iz Trebinja,, organizatorima vinske smotre Blaž (blatina i žilavka) iz Međugorja, te organizatorima Trnjak festa iz Ljubuškoga, ali i organizatorima manifestacija u Podgorici i u Skopju i drugim makedonskim mjestima posvećenih sorti Vranac i vinu vranac da se dogovore za reprezentativan ZAJEDNIČKI nastup u sklopu upravo najavljenog 16. međunarodnog festivala ZAGREB VINO.COM 2023, s obzirom na to da iz Hrvatske u isto južno geografsko područje spadaju i naši aduti Plavac mali i Crljenak/Tribidrag/Kratošija kojih u uzgoju ima i u Crnoj Gori i u Makedoniji, sjajna dopuna ovog novog vinskog carstva bilo bi i sudjelovanje istaknutijih proizvođača spomenutih vina i iz Lijepe naše… Budući da je Zagreb središte medija javnog informiranja ali i središte trgovačkih (i vinskih) kuća, s obzirom na zemljopisni smještaj Metropole i relativnu blizinu velikih i važnih u medijskom smislu bogatih i jakih europskih gradova u zemljama potencijalno odličnim tržištima i za vino i za turizam, ali i s obzirom na prometnu povezanost Zagreba sa svijetom, glavni grad Hrvatske naprosto bi MORAO barem jednom godišnje biti domaćin ovakvom upravo opisanome nastupu, svakako dobro posjećenome i od strane inozemnih vinskih i turističkih novinara te od prestavnika značajnijih inozemnh uvoznika i distributera Bakhova nektara! ♣

Hotel ESPLANADE, Zagreb, Mihanovićeva 1

_____________________________________________

OSMI PUT – GRABOVICA 2023

 

Voditelj kroz program Fišijade Mirko Fodor proglašava osvajače prvih triju nagrada (Marko Čolić)

Kuhanje je, ispred organzatora Fišijade, brižno pratio Antun Tuna Krešić, majstor iz domene kulinarike, po profesiji inače likovni umjetnik i fotograf s ateljeom u Zagrebu. Na slici je u društvu s glavnim kuharom hotela u eko-selu Grabovica Zdravkom Blaževićem i s, kasnije će se ispostaviti, trećeplasiranime na natjecanju Slavkom Smoljancem (Marko Colic)

Hercegovačko ljeto – puno atraktivnih dogadjanja posebice primamljivih za ljubitelje fine papice i kapljice. Nekad znano kao Buško blato, u novije vrijeme to je Buško jezero, i postalo je svojevrsnom Mekom za turiste željne događanja prvenstveno na vodi i uz vodu, a, pri tome, svakako i uz tanjur i čašu. Eko-selo Grabovica, uz jezero, uređenošću objekata za prihvat i za razonodu gostiju te s raznolikom ponudom dobilo je s godinama status ekskluzivnog lokaliteta. Jedno od težišta u ukupnoj ponudi svakako je ljetna Fišijada u drugoj polovici srpnja, ove godine ovo natjecanje – ne toliko u ulovu koliko u prigotavljanju ribe – održano je kao osmo po redu, dakle još malo i Fišijada u Grabovici slavit će značajan jubilej od punog desetljeća. Unatrag više godina prva hrvatska revija za vino, kulturu stola i turizam SVIJET u ČAŠI iz Zagreba redovito je dolje nazočna, kao i HRT – Hrvatski Radio, posebice preko Mirka Fodora koji se nametnuo kao stalni voditelj kroz program. Za glazbu su bili zaduženi  tamburaši ŠTIM, po najnovije – moderno i, dakako, finije, po stranjski napisano – The SHTYM.

Ritam su programu davali su članovi sastava Štim

Vlasnik sela Grabovice i manifestacija u njenu okviru je hercegovački poduzetnik Tomislav Ćurković. Uz pomoć kvalificiranih suradnika osmislio je i realizirao Fišijadu koja redovito, u lijepome ambijentu, nudi sadržajno druženje vezano uz plemenitu ribu, rafinirnao jelo i fina vina, živu glazbu.

Da podsjetim podrobnijim informacijama: Fišijada je natjecanje u tradicionalnom pripremanju i kuhanju ribljeg ili fiš-paprikaša. Natjecanje se održava jedan dan i ne plaća se kotizacija. Fišijada na Buškom jezeru pozivnog je karaktera, a kao sudionike-protagoniste nastoji okupiti značajnije restorane i OPG-ove prvenstveno  iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, dakako bitno je da svaka natjecateljska ekipa sa sobom dovede svog ponajbljeg  kuhara, odnosno kuhara restorana s kojim najbolje suradjuje. Natjecateljskim ekipama je dozvoljeno donijeti gotove ili polugotove pripravke za fiš-paprikaš (očišćenu, odležanu i začinjenu ribu, mješavine začina, pripremljene umake, nasjeckani luk…). Svi restorani mogu se neograničeno reklamirati (prospekti, suveniri, materijali Turističkih zajednica iz kojih dolaze) i prodavati svoje proizode na natjecateljskom štandu (pršut, sir, vino, med, riblje prerađevine, suveniri…). Organizator osigurava prikladne uvjete za prigotavljanje fiša, nagrade, diplome o sudjelovanju i poklon-suvenire sudioicima. Organizator osigurava i stručani žiri za ocjenjivanje fiša, uzorci se žiriju prezentiraju anonimno, samo označeni brojem.

U posebno dobrom raspoloženju: članovi gastro-udruge Stara Drava iz Donjeg Miholjca, te dolje, jedan od Kupusara također iz Donjeg Mihoiljca, dolje desno, zreli članovi Vin-kluba iz Zagreba (Marko Čolić)

Evo nešto i o nagradama: za osvojeno prvo mjesto mjesto dobiva se nagrada od  500 KM i vikend-boravak (noćenje s doručkom) za dvije osobe u eko-selu Grabovica.

Osvajač drugog mjesta dobiva  večeru za četiri osobe s pićem u restoranu Grabovica. Trećeplasirani i dalje do šesto-plaairanoga primaju poklon paket začina  tvrtke Šafram.

Od potkove do fiša

Na osmoj Fišijadi u Grabovici ove je godine sudačka ekipa radila u sastavu: Ivo Kozarčanin, znani pisac o eno-gastronomiji, kao predsjednik, te Zoran Filipović,  i  Siniša Medenica.

Fiševi podastrti za ocjenjivanje, te ocjenjivački listić

Žiri u radu

I napokon, pobjednici:

PRVO  mjesto osvojila je udruga voćara i vinogradara Oriovac iz Oriovca, s  kuharom Marijanom Roginićem. DRUGO  mjesto pripalo je turističkom gospodarstvu Kereković  iz  Živika u općini Oriovac , kuhar je  bio osobno Ivan Kereković. A TREĆE  mjesto osvojilo je OPG Smoljanac, na čelu s kuharom Slavkom Smoljanacem iz Vrbja. ♣

Aktivni otok Hvar

PETO LJETNO JELŠANSKO OCJENJIVANJE VINA: ŠAMPION –  PLAVAC 2013 Riserva  VINARIJE SVIRČE  (97,14!!)

Jelsa na Hvaru u turističkoj sezoni uspješno nastavlja sa svojim ljetnim ocjenjianjima vina nazvanima  Jelsa Summer Wine Tasting. Potkraj kolovoza, u prostoru kušaonice vina Vinogradarske zbirke Pitve u Muzeju općine Jelsa u Pitvama odvijalo se peto po redu ljetno jelšansko ocjenjivanje Bakhova nektara s otoka Hvara. Vina su vrednovana u pet kategorija, a to su, konkretno, 1. Bogdanuša, 2. Ostala bijela vina otoka, 3. Ružičasta vina, 4 Crna vina općenito, 5. Vina samo od sorte Plavac mali.

Muzej  općine Jelsa: u ovoj zgradi, u kušaonici  Vinogradarske zbirka Pitve,  održano je ocjenjivanje. U žiriju su bili Nikola Colnago, Davor Šestanović, Vedran Plichta, Ivan Prša, Leo Gracin, Ivana Nemet te Nikša Ćurin, Nina Levičnik i Janica Tomić (DipWset). Predsjednik komisije bio je enolog, Saša Zec. Na slici s njima je i Marija Vukelić, voditeljica ocjenjivanja Vinske zvijezde

U komisiji su bili renomirani vinski stručnjaci Nikola Colnago, Davor Šestanović, Vedran Plichta, Ivan Prša, Leo Gracin, Ivana Nemet te Nikša Ćurin, Nina Levičnik i Janica Tomić (DipWset). Predsjednik komisije bio je enolog, Saša Zec, dipl. ing. agr.

– Ovo se ocjenjivanje održava u suradnji s udrugom Hvarski vinari  i pod pokroviteljstvom TZ općine Jelsa  u sklopu tradicionalne jelšanske Fešte vina.  Ocjenjivanje je pokrenuto prije svega da se vinare jače potakne na očuvanje i sadnju domaćih, lokalnih sorata. Htjeli smo posebno  naglasiti  važnost izvornih sorti u smislu nasljeđa i tradicije otoka Hvara.  Veseli nas jer lijepo je već vidljivo kako se naša nakana i ostvaruje, uspjeh se pokazuje npr.  s  Bogdanuom,  eto ove godine broj prijavljenih bogdanuša povećan je na 10 uzoraka – naglasila je voditeljica projekta Vinske zvijezde, prof. Marija Vukelić.

Pri ocjenjivanju koristi se metoda od 100 bodova, a za Zlatnu medalju nužno je osvojiti  najmanje  90 bodova, Veliko zlato pokriva raspon od od 95-98,9  bodova, a  Velika zvijezda  dodjeljuje se  vinu  s 99 i 100 bodova.

– U 2023. za vrednovanje je bilo prijavljeno 10 bogdanuša, 11 ostalih bijelih vina otoka, šest ružičastih vina, pet  općenito crnih vina otoka te  13 u kategoriji plavac mali. Ukupno 16 vina ocijenjeno je s 90 i više bodova!

Rezultati po kategorijama:

Plavac mali:  1. Plavac Reserva 2013 – Vinarija Svirče  (97,14 – ŠAMPION!); 2.  Plavac mali Grand Select 2018 –  Zlatan Otok  (95,14); 3. Pharos maximus 2016 – Hvar Hills Winery  (95,00)

Pobjednička vina

Ostala crna vina otoka: 1. Caplar Tomić 2018 – Vina Tomić (94,42); 2. Boanerges 2021 – Vina Bell’Iakov (90,43); 3. Dobričić  2021 – Vina Bell’Iakov (90,43)

Ružičasta vina: 1. Rosé Marino 2022, Vina Carić (86,97); 2. Rosetta Luviji 2022 – Luviji Hvar (84,71); 3.  Rosé Pavičić 2022 – Vina Pavičić (84,29)

Bogdanuše:  1. Bogdanuša Tomić 2022, Tomić vina (90,29)¸2. Bogdanjuša Carić 2022 –  Carić vina   (89,29); 3.  Bogdanuša Zlatan Otok  2022 – Zlatan Otok  (88,43)

Ostala bijela vina otoka:  1. Pošip Selekcija 2022 Pavičić vina  (93,29); 2. Pošip Luviji 2022 – Luviji Hvar (92,29); 3.  Longo cuvée bijeli 2022 – Luviji Hvar  (89,33)  ♣

Gdinj-Jelsa

IDILA u SPOJU MASLINOVOGA ULJA, HRANE i VINA!

 U kušaonici maslinovih ulja u samome masliniku SECA Eva Marija u Gdinju u općini Jelsa na otoku Hvaru održana je, pod nazivom SECA OLIVE OIL & WINE TASTING  ADVENTURE –  neobična pustolovina sljubljivanja SECA maslinovih ulja i hvarskih vina, večer kušanja naslijepo maslinovih ulja SECA i hvarskih vina, za tu prigodu ponuđeni su i posebno osmišljeni zalogaji.

Imanje SECA. Tu je upravo održano zanimlivo kušanje sa sljubljivanjem maslinovog ulja, hrane začinjene lokalnim aomatičnim biljem, i vina. Stručna voditeljica bila je vlasnica posjeda Eva Marija Čurin a moderatorica prof. Marija Vukelić

Uz pomno odabranih pet sljedova, organizatori su najprije poslužili po dva različita maslinova ulja, a gosti su zamoljeni da odaberu bolju kombinaciju. Zamišljeno je bilo i to da se poslije uz bolju kombinaciju ulje-slijedovi doda, također za kušanje naslijepo, po jedno hvarsko vino. A na najbolju kombinaciju hrane, ulja i vina bilo je predviđeno dodati mediteranske začine hvarskoga vrta mediteranskog bilja  Fjori Fôra.

Domaćica uključena u tu pustolovinu zagrljaja maslinovog ulja, hrane, začina i vina bila je simpatična Eva Marija Čurin, hvarska Slovenka, inače rođena u Ljubljani kao plod braka tate Hvaranina koji je svojedobno određeno vrijeme živio u Deželi, i mame Slovenke. Eva Marija Čurin studirala je hortikulturu u Zagrebu, i nakon što je diplomirala odlučila je život nastaviti na Hvaru. Zemlja gdje sad živi obiteljsko je nasljeđe, koje je u devedesetim godinama  gadno nastradalo u velikom požaru, neko vrijeme zemljište je bilo posve zapušteno a onda su Evini roditelji odlučili obnoviti životni prostor, 1997. počeli su saditi masline. Kao poklon za povratak  Eva je dobila 500 stabala maslina.

Ulja ponuđena na kušanje

– Sad imamo okupno oko 1000 stabala, sve je pod eko-uzgojem, od maslina s njih proizvodimo, također u eko-režimu, sedam različitih ulja. Još imamo  limune, smokvu, lavandu, smilje, sezonsko povrće. Staru poljsku kuću obnovili smo i pretvorili u kušaonicu, te njena vrata otvorili za javnost prošle godine. Organiziramo različita prigodna događanja, radionice vezane uz kušanje maslnovog ulja, kao i radionice vezane uz korištenje maslinovog ulja i u gastronomiji i u kozmetici – rekla je gdja Eva Marija.

Dio ponuđene hrane. Dolje: na degustaciji je bio i famozni Dubokovićev crnjak Medvid!

Tomićeva bogdanuša, i prošek Luviji

Iako općenito dalmatinska ulja nisu (zasad) još toliko razvikana kao istarska, ova hvarska maslinova ulja uljare Seca Eva Marija na najbljem su putu da se to promijeni, to pokazuju svojim nagradama na međunarodnoim ocjenjivanjima tog zelenog zlata – najznačajnije nagrade su stigle ove godine iz New Yorka i Japana a i Dubaija! Zlato je dobilo ulje 2022. Eva Marija nazvano po vlasnici OPG-a, blistavu nagradu je u Dubaiju dobila Selekcija, a u Tokiju je zasjala Levantinka. Godine 2019. ulja Seca uvrštena su u najpoznatiji svjetski vodič maslinovih ulja Flos Olei.

Gosti na kušanju:po izrazima lica očito su vrlo vrlo zadovoljni!

Ovu radionicu spajanja masliovog ulja s hranom, začinima i vinom moderirala je organizatorica prof. Marija Vukelić. Na početku događanja o (hvarskim) maslinovim uljima govorila je vlasnica kušaonice Eva Marija Čurin. Gostima je pokazala kako se ulja pravilno kušaju, opisala je pojedine sorte masline od kojih se proizvode ulja Seca, poslije su naravno ulja ponuđena na degustaciju, da ih gosti  pokušaju zapamtiti i da ih onda nakon kušanih kombinacija s jelom i vinima pokušaju i prepoznati. O vinima su govorili vinari nakon što se, poslije kompletnog sljubljivanja naslijepo, otkrila sorta.  ♣

___________________________

______________________________

Uz pripreme za berbu

SVIJET VINA – 2022/2023 – WORLD of WINE

HRVATSKA na DLANU – CROATIA at a GLANCE

Uvod / Introduction

Zemljopisni položaj: južni dio Srednje Europe, uz Jadransko more. Oblikom: poput pereca/kifle/kroasana. Okružena Slovenijom (zapad), Mađarskom (sjever), Srbijom (istok), Bosnom i Hercegovinom (između svojega sjevernog i južnog kraka), s Crnom Gorom (jugoistok), i Italijom (jug, jugozapad; granica morem)

Geographical location: southern part of the Mittel-Europa, at the Adriatic sea. With a shape similar to a croissant. Surrounded by Slovenia (west), Hungary (nord), Serbia (east), Bosnia & Herzegovina (between it’s northern and the southern wing), Montenegro (south-east), and Italy (south, and south-west; the sea border)

Glavni grad Hrvatske Zagreb: centar, Trg bana Jelačića. U pozadini se vide dva tornja katedrale / Zagreb, the capital of Croatia: center, main square Trg bana Jelačića. Behind, the two towers of the Cathedral. (Photo: Tomislav Šklopan, Hrvatska turistička zajednica, the Croatian Board of Tourism) Desno/Right: Biser hrvatskoga juga / Pearl of the southern Croatia:  Dubrovnik

Klima: tipična kontinentalna u unutrašnjosti i tipična mediteranska u primorskome dijelu, s time da u Istri te Kvarneru – Hrvatskom primorju dolazi i do miješanja elemenata kontinentalne i sredozemne.

Climate: typical continental in the northern part, and typical mediterranean in the southern littoral part of the country; in Istria and the Quarnaro area the elements of the continental one is mixed with the elements of  the mediterranean one.

Planet Zemlja /Earth: prostor Europske Unije označen svijetko-zelenom bojom, a Hrvatska tamno-zelenom bojom. /EU in the bright green colour, and Croatia in the dark green clour. Dolje/Down:  Europska Unija  i Hrvatska u EU = crveno / European union and  Croatia in the frame of the EU – red colour,

Površina/Surface: 56.594 km2 • Broj stanovnika/Inhabitants: cca 3.871.833 • Prosječna starost stanovništva/Average inhabitants’age: cca 50 godina/years • Nacionalnost (etničke gupe)/ : Hrvati/ Nationality (etnic groups): Hrvati / Croates = 91,6 %; Srbi = 3,2 %;  ž/Bosniacs = 0,6 %; Druge manjine: Slovenci, Mađari, Talijani, Česi, Romi, Nijemci/Other national minorities: Slovenes, Hungarians, Italians, Czechs, Roms, Germans

Vremenska zona/Time zone: UTC +1 (CET); ljeto/summer: UTC +2 (CEST) • Vožnja cestom/Driving side: desno/right

Državno uređenje/Government system: višestranačka parlamentarna demokracija/ multy-parties parliamentary republic  

Vjera: rimo-katolička/Religion: kršćanstvo/Christianity = 87,4 %; rimo-katolici/ roman-catholic = 83,2 %  

Jezik & pismo/Language & writing: hrvatski & latinično/croate & latinic • Valuta/Currency: euro (€)

Glavni grad/Capital: Zagreb = oko/close to 800.000 stanovnika/inhabitants • sa širim područjem / large area =  oko/cca 1.200.000 • Značajniji i veći ostali gradovi/Other significant big towns: Split, Rijeka, Dubrovnik, Osijek, Zadar, Pula, Slavonski Brod, Karlovac, Vraždin, Šibenik…

Najviši planinski vrh/The highest mountain peak: Dinara, 1831 m; Biokovo: 1762 m •  Najduža rijeka/The longest river: Sava; ukupna dužina/ total lenghth: 992 km, od toga kroz Hrvatsku teče u dužini od/out of that running throughout Croatia: 505 km • Ostale važne rijeke/ Other important rivers: Drava, Dunav, Kupa, Zrmanja, Neretva, Cetina, Mirna… •  Broj otoka/Islands: 1185, od kojih naseljenih/inhabitated: 66 •  Veći otoci/bigger islands: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Lošinj.

Nacionalni parkovi, ukupno/National parks, total: 8 • od toga u planinskom području / in the mountain area: 4 – Risnjak, Sjeverni (northern) Velebit, Paklenica, Plitvička jezera (Plitvice lakes) • na moru/on the sea side: Brijuni, Krka, Mljet… • Parkovi prirode / Nature – wildlife parks: Biokovo, Dinara, Kopački rit, Lonjsko polje, Telašćica, Učka, Velebit, Vransko jezero, Žumberak • Površine zaštićene kao prirodna dobra, nacionalni parkovi, rezervati, spomenici i parkovi prirode, ukupno/Surfaces under protection as natural parks, monuments, in total: 450.000 ha • Zaštićene vrste/Protected species: bilje/flora = 44 • životinje/animals = 381 • Spomenici pod zaštitom UNESCO-a/Monuments under the UNESCO‘s protection: Dubrovnik: stari grad/old town; Plitvička jezera/Plitvice lakes; Poreč: Eufrazijeva bazilika/Euphrasius’ basilica in Poreč; Split: palača cara Dioklecijana/Split: emperor Diocletianus’ palace; Šibenik: katedrala/cathedral.

Vinograd & vino/Vineyard & wine

Vinogradarska područja Hrvatske/Vine-growing territories in Croatia

 

Vinogradarski dijelovi/Vinegrowing parts: Kontinentalna (unutrašnjost, sjeverni dio)/Continental (internal, northern part of the country) & Primorska/littoral, coastal part, at the sea side

Četiri regije/Four regions: 1. Bregoviti Hrvatski sjeverozapad/Croatian North-western Uplands; (tamno zeleno/dark green) 2. Slavonija i Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube area (žuto/yellow); 3. Istra i Kvarner (Hrvatsko primorje)/Istria & Quarnaro (svijetlo- zeleno/light green); 4. Dalmacija/Dalmatia  (plavo/blue)

Vinorodnih oblasti/Vinegrowing territories: 12 • Kontinentalni tj. unutrašnji dio, od zapada prema istoku/Internal continental part, from the west to the east = Zagorje-Međimurje, Plešivica, Pokupje, Prigorje-Bilogora, Moslavina, Slavonija, Hrvatsko podunavlje (Danube area) • Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku/Littoral part, from the north-west to the south-east = Hrvatska Istra i Kvarner/Croatian Istria & Quarnaro, Sjeverna (northern) Dalmacija, Dalmacija unutrašnjost (Dalmatia Hinterland), Srednja (central) i Južna (southern) Dalmacija, Dingač.

Sjeverni dio – kontinentalna Hrvatska/Northern, interior part: cca 52,7 % • Primorski dio/Littoral part: 47,3 %

Površina/Surface

Vinogradarske površine 2023, broj parcela i broj PG-a /Vineyard surfaces

Vinogradi, ukupna površina/Vineyards, in total, APPR (15.05.2023): 17.317,31 ha  •  Broj registriranih parcela vinograda/Number of the registered vineyard parcels, total: 62.849Najveće površine vinograda po županijama/The largest vineyard surfaces by counties: Hrvatska Istra ukupno/Croatian Istria total = cca 2786,92 ha (prije koju godinu bilo je/some years ago there were 3084 ha); 2. Osijek-Baranja = 2065,42 ha; 3. Dubrovnik-Neretva = 1910,65 ha (koju godinu dana prije ih je bilo/some years ago  year  there were 2214 ha); 4. Vukovar-Srijem = 1572,08 ha; 5. Požega-Slavonija = 1489,17 ha • Ukupno proizvođača vina u Hrvatskoj/Wine producers in total in Croatia: cca 32.136

U Istri i na Plešivici kod Zagreba za proizvodnju vina koriste se i amfore. Prvi s vinom iz amfore u Hrvatskoj je na tržište izašao Marino Markežić Kabola iz Istre (na slici s talijanskim enologom Nataleom Favrettom, inače eno-savjetnikom Joška Gravnera), odmah nakon njega to je učinila i obitelj Tomac iz Jastrebarskoga. Tomci – moguće kao prvi u svijetu – proizvode klasičnom metodom i orange-pjenušac! Amfora se inače lijepo rabi i za ukras dvorišta / In Istria and in the Plešivica area near Zagreb in the wine production also amphora is used. First with the amphora wine on the croatian market appeared Marino Markežić Kabola from Istria (in the photo with the italian oenologiast Natale Favretto, Josko Gravner’s oeno-consultant), followed soon by Plešivica Tomac family. Tomac family is producing – maybe as the first in the world – also the orange sparkling (classical method). Amphora is serving as a garden decoration, too (suhiucasi)

__________________________

Povijest

Vinovu lozu donijeli su na prostor današnje Hrvatske Feničani i stari Grci obalom negdje šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednje-dalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine rimski car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti Bakhova nektara. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što prije profesionalno nisu bili vezani uz vino kao primarni posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga angažiraju se i ugledni enolozi vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i globalna zvijezda vinske scene Michel Rolland.

History

The vine was brought here by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, had been planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) involved primarily in wine, many new facilities have been built, the existing estate’s facilities have been modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.

Ilok: podrum / cellar  •   Kutjevo: cistercitski podrum / cistecites’ cellar Anno Domini 1232

Slavonija: vinograd zimi /vineyard wintertime

Sorte/Varieties

 Kultivara koji se mogu naći, ukupno/Grape varieties in total: cca 250 •Navedeni kao priznati na službenoj listi/Mentioned on the official list, as approved: cca 200 • Autohtonih/Indigenous: cca 70

Glavne domaće sorte/Most important local varieties:

GRAŠEVINA (grashevina)/Welsh Riesling/Riesling italico – 4.284,63 ha, broj trsova: 20.589.192; MALVAZIJA ISTARSKA/MALVASIA ISTRIANA – 1.538 ha, broj trsova: 6.577.434; PLAVAC (plavatz) MALI – 1.291,29 ha, broj trsova: 10.589.914  (po ukupnom broju trsova/regarding the total number of vines Plavac mali bio bi na drugom mjestu na listi/would be on the second place on the list)

Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj one zajedno zauzimaju nekih/Of the total croatian vineyard surface they are covering about: 7114  ha.

Graševina                                              Malvazja istarska                                                                              Plavac mali

Slijede, po zastupljenosti/following are, by presence: Merlot (803,68 ha, broj trsova: 4.048.934), Cabernet sauvignon (654,50 ha; 3.142.846), Chardonnay (563,49 ha; 2.825.773), Plavina (510,37 ha; 3.075.154), Rizling rajnski (Riesling) (497,74 ha; 2.672.601), Frankovka = Franconia = Blaufränkisch = Lemberger) (428,39 ha; 1.946.651), Pošip (poship) (333,45 ha; 2.358.373), Debit (316 ha; 1.755.645),  Rukatac (rukatatz) = Maraština (marashtina) (303,43 ha; 1.908.637), Sauvignon bijeli/blanc (296,40 ha; 1.571.884), Babić (babich) (276,91 ha; 1.667.543), Traminac crveni (229,89 ha; 1.090.251), Teran (228 ha; 966.415), Syrah (217,80 ha; 1.097.198), Pinot crni/noir (181,63 ha; 976.866), Pinot sivi/gris (174 ha; 914.291), Kraljevina (170,72 ha; 1.135.941), Žlahtina (146,50 ha; 1.026.339), Vranac (142,61 ha; 843.864), Moslavac = Šipon = Furmint (116,24 ha; 666.830) potom su Kujundžuša, Ugni blanc, Ranfol, Pinot bijeli/blanc, Silvanac zeleni = Grüner Silvaner, Tribidrag = Zinfandel (71 ha; 529.395)   Škrlet (70,12 ha;  385.752); Vugava (25 ha; 175.528), Trnjak (24 ha; 184.144)…

Dio popisa sorata na teritoriju Hrvatske, iskazan po raširenosti po hektarima te po broju trsova / The main part of varieties present in Croatia, expressed by hectares and by the numbers of plants

Tablica prikazuje dio popisa sorata koje se uzgajaju u Hrvatskoj, od onih najraširenijih tj. Graševine, Malvazije istarske i Plavca maloga, pa na niže po površinama. Često govorimo kako je, nakon dominantne  Graševine – na 4.284 hektara i zastupljene s 20.589 trsova, na drugom mjestu Malvazija istarska, a na trećem Plavac mali, međutim to vrijedi samo ako se u obzir uzimaju hektari, naime Malvazija se, kako se lijepo vidi iz tablice, rasprostranjena na 1.538 hektara, a Plavac mali na nešto manje od 1.291 ha, ali ako se gleda na broj trsova po sortama, situacija se bitno mijenja, naime Plavac je, iako na manjoj ukupnoj površini, s obzirom na gušću sadnju zastupljen s gotovo 10.590 trsova, a malvazija sa 6.577 trsova!

Stara Krapinska velika belina, Heunisch Weiss, Gouais blanc te, desno, Tribidrag, Crljenak-Zinfandel-Primitivo

U sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine u većoj količini pronađena – kao stara autohtona domaća – sorta Krapinska belina velika identificirana je nedavno modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, s francuskim sinonimom, Gouais blanc. Taj se kultivar, uz Pinot crni, vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog Chardonnaya. Postoji indicija da je Krapinska belina velika u vrlo bliskim familijarnim odnosima – sve do odnosa roditelj-potomak – sa značajnim kultivarima Srednje Europe, npr. Moslavcem i Frankovkom, raširenima u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji. Ako Krapinska belina velika već i nije nastala u Hrvatskoj kao potomak neke još starije sorte, s obzirom da je put vinove loze išao od Istoka prema ovamo moguće je da se kultivar – nazvan vinskim Casanovom jer roditelj je mnogim sortama – zadržavao u svom ljubavnom zanosu i duže vrijeme u ovim krajevima u Hrvatskoj i uz Hrvatsku a sve to prije svog odlaska dalje prema zapadu kontinenta gdje je postao famozan zbog roditeljstva Chardonnayu.

Found in the north-western part of Croatia close to the town of Krapina, variety Krapinska belina velika has been short time ago with the modern scientific methods identified as Heunisch Weiss or Gouais blanc, which is, with the Pinot noir, the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication of very tight parental relationship – even to the father/mother-discendent niveau – between the Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc with the important old middle european varieties such as Moslavac-Furmint and Blaufränkisch, spread in Croatia, Slovenia, Hungary, Austria. If the birthplace of the Heunisch Weiss was not somewhere between the just mentioned countries of the Middle Europe and since the vine started it’s world travelling from the East, it is possible that this variety, named as The Vine Don Juan because being parent of a large number of other varieties, stayed quite a long time either in Croatia or in the areas touching also Slovenia, Hungary and Austria, before leaving for the west and getting the chance to gain the glory by becoming the parent of today’s globally famous Chardonnay!

                Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino/The first croate internationally registered wine: Dingač (13. V 1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine/southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali • Zaštićeno/Protected vineyards for the Dingač wine: cca 75 ha

Pelješac, južna strana / Pelješac, southern slopes: Dingač, vinogradi i do visine od/vineyards high up to 350-400 m Dolje/down: Južna strana otoka Hvara, Ivan Dolac/ Hvar southern slopes, Ivan Dolac (suhiucasi)

                Od ukupne površine vinograda na poluotoku Pelješcu/Of the total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik) – cca 1015 ha – Plavac mali zauzima /Plavac mali is covering there: cca 960 ha.

Tržište – Market

Godišnja proizvodnja vina – 2022. –  Annual wine production: 560.789 hl, od čega bijelo cca/out of it white cca: 423.435 hl, te ružičasto i crno/rosé and red: 137.354 hl…

Najviše proizvedenoga vina u Hrvatskoj. po županijama/The largest wine production in the following counties: 1. Osijek-Baranja; 2. Istra; 3. Požega Slavonija; 4. Vukovar-Srijem;  5. Dubrovnik-Neretva

Proizvodnja, u 2022. /Production in 2022

Vrijednost hrvatske vinske proizvodnje u odnosu na ukupnu poljoprivrednu produkciju u Hrvatskoj, procjena / Estimated value of the Croatian wine production in comparison with the value of the total agricultural production: cca 7,3 %

Export-Import 2019, 2020, 2021

Izvoz – 2019 – Exportation: 52.675 hl, u vrijednosti/in value € 15.949 • Izvoz – 2020 – Exportation: 34.619 hl, u vrijednosti/in value € 12.574 • Izvoz –2021 (razdoblje od siječnja do listopada/period from January till October) – Exportation: 35.369 hl, u vrijednosti/in value € 13.828 •

Uvoz – 2019 – Importation: 248.575 hl, u vrijednosti/in value € 31.919  • Uvoz – 2020 – Importation: 244.947 hl, u vrijednosti/in value € 27.376  • Uvoz – 2021 (razdoblje od siječnja do listopada/period from January till October) – Importation: 231.133 hl, u vrijednosti/in value € 29.111

Procijenjena potrošnja po stanovniku/Estimated consumption per capita: cca 27 lit

Atraktivne primoštenske čipke Babića / Attractive Primošten Babić embroidery: Primošten, Šibenik

Biševo, Vis, terasasti vinogradi/ vineyard terraces

_____________________

Najpoznatiji hrvatski proizvođači / Most renown croatian producers

Vinari godine u Hrvatskoj (službeni izbor u organizaciji specijaliziranog časopisa SVIJET u ČAŠI a na temelju glasovanja struke / enolozi, sommelieri, ugostitelji, vinski trgovci, vinski novinari, potrošači…) /Wine-producers of the year in Croatia (officially proclaimed by the specialized wine revue SVIJET u ČAŠI, on the basis of voting of the oenologists, sommeliers, restaurateurs, wine merchants, wine writers, consumers):

Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d., Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., Kneževi vinogradi (2010)… Ostali izvrsni proizvođači/some other excellent producers: Tomac, Šember, Damir  Drago Režek, Jagunić, Željko & Karlo Kos, Bolfan Vinski vrh, Jakob, Štampar, Cmrečnjak, Clai, Coronica, Kabola, Kozlović, Matošević, Degrassi, Radovan, Franc Arman, Agrolaguna, Meneghetti, Boškinac, Bibich, Stina, Bastijana Tomić, Grabovac, Grgić, Saints Hills, Bura-Mrgudić, Kiridžija, Luka Krajančić, Bire, Cebalo, Zure…

 Vinari godine / Wine producers of the year Vlado Krauthaker, Kutjevo d.d – enolog Ivica Perak, Ivan Enjingi,  te, dolje, slijeva: Zlatan Plenković, Velimir Korak, Belje d.d. – enolog Marijan Knežević

⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆

Najpoznatiji vinari hrvatske dijaspore/Most renown winemakers of the croatian origin in the world: Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD / USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland / New Zealand) • Matetic (Čile / Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro Tarapaca, Altaïr Tabali (Čile / Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (Južna Afrika / South Africa)

⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆

Pripremili prva hrvatska revija za vino, kulturu stola i turizam  SVIJET u ČAŠI  Prepared by the first croatian magazine for wine, gastronomy & tourisme • Izvori/Sources: Državni zavod za statistiku/Central State Bureau for Statistics ; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju / Ministry of agriculture, fishery and the rural development, Agency for the payments in agriculture, fishery and the rural development ; Hravtski centar(Agencija) za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo/Croatian center(agency) for agriculture, food and the rural development – Institute for viticulture and wine, Hrvatska gospodarska komora / Croatian Chamber of Commerce;  OIV • Zagreb, kolovoz/August  2023

Hrvatsko zagorje – pripreme za berbu 2023 Preparations for the harvest

__________________________________

_____________________________________

Na mladima svijet ostaje…

KARLO KOS NA KORMILU MODERNOG BRODA

Prepoznajući vrijednost Bakhova nektara ne samo u eno-gastronomskom smislu nego i znatno šire i kompleksnije – u turističkom smislu, Zagrebačka županija prije već dosta godina preko svojega Odjela za poljoprivredu ozbiljno je počela forsirati dva svoja vinogradarsko-vinska kraja velikog potencijala – Plešivičku i Zelinsku oblast. Plešivički kraj ubrzo je zasjao, i nastavio sjati odličnim rezultatima na području i bijelog i crnog suhog mladog i odležanog ozbiljnog mirnog vina, na području pjenušca rađenog klasičnom šampanjskom metodom te na području maceriranog  tzv. jantarnog mirnog ali i pjenušavog vina, međutim zelinski kraj u globalu, unatoč nekim iskoracima, nije se dosad iskazao kao Plešivica. Šteta.

Hrnjanec kod Nespeša i Zeline Svetog Ivana, posjed obitelji Željka Kosa, novi vinski zaštitni znak – Pinot crni/noir (Marko Čolić)

Iako je, kako je rečeno, dosta zelinskih proizvođača nudilo vrlo korektnu kapljicu i iako je bilo proizvođača vina koji bi se načajnije iskazali  svojom kapljicom i na službenim ocjenjivanjima, premalo – tek tri vinska imena/prezimena u zelinskome okrugu – konstantno su se sve više iskazivala na putu i prema kapljici i s velikom kakvoćom/dodanom vrijednošću, dakle s proizvodima sa iskazanima kompleksnošću i ozbiljnošću proizvoda, tako da ostaju za pamćenje. To su Stjepan Jarec (naknadno + Kure, po zetu), odličan lovac te mesar-majstor za šunke i kobasice, njegova supruga Štefica sjajna u kuhinji, podjednako sa slanim jelima i s kolačima (orehnjačaaaaa!!!), zatim Stjepan Puhelek Purek, također po hobiju lovac, te meštar za čvarke, špek i kobasice, i Mirko Kos, sa suprugom, izvanrednom u kuhinji, i sin mu Željko Kos.

Vrijedna obitelj Kos, slijeva: sin Karlo, novi kapetan vinskog broda, mama Anita, tata Željko, te kćerka Helena (Marko Čolić)

Štef Jarec, zelinski kralj bijelog pinota, pa i chardonnaya, bio je ako ne prvi a onda među prvima u nas koji je (u većem opsegu) posadio sortu Manzoni i odlično je interpretirao do butelje, bolest mu je na žalost na određeni način pomrsila račune za poslovno ambiciozno dalje. Što se tiče obitelji Pureka, vina je, nakon uvođenja u proizvodni program i pjenušaca, na osjetno višu razinu dignula kćerka što je postala enologinja – Ivana Puhelek Purek. Željko Kos također je obiteljsku produkciju dignuo na još višu razinu, očito je bilo da nastoji i dalje ići prema gore, a onda je u biznis najozbiljnije uskočio njegov sin Karlo, s čijim se uključivanjem bilježi ubrzavanje daljnjeg porasta u pravcu špice. Moglo bi se reći i da je otkako je on počeo pomalo preuzimati kormilo obiteljskog biznisa najavljen svjevrsni bljesak prema daljnjoj pojačanoj afirmaciji ne samo obiteljskog imanja nego i zelinskog vinogradarstva-vinarstva u ovo sadašnje, moderno vrijeme.

Karlo i Željko Kos nedavno su u Hrnjancu, gdje žive i gdje im je odavna stari obiteljski podrum, s druge strane ceste otvorili novi moderni podrum koji im pruža bitno bolje uvjete – među ostalime npr. osjetno više mjesta – za kvalitetan rad, te koji opremom sasvim odgovara suvremenim potrebama u proizvodnji, dozrijevanju i skladištenju vina..

Vinograd u obiteljskom vlasništvu, smješten na obližnjem brdu te nešto trsja s biranih lokaliteta u zakupu, ukupno je zasad oko pet hektara vinograda, obrada je na način da vinova loza prvenstveno dade kvalitetu a ne tek, kako je uvriježeno kod mnogih, što veću količinu roda. Novi podrum koncipiran je i uređen tako da se prerada grožđa i proizvodnja i dozrijevanje vina mogu odvijati i dopunjavati doista na optimalan način.

Dio podruma s cisternama od inoksa, dio predviđen za posebne posude, u ovome slučaju od betona, te, dolje, dio prostora namijenjen drvenim bačvama koji se još treba kompletirati posudama i većeg volumena (Marko Čolić)

– Novi podrum, otvoren uz pomoć Vinske omotnice, na površini je od 500 četvornih metara, kapacitet mu je 80.000 litara vina. Zasad proizvodimo oko 50.000 litara plemenite kapljice. Posebno su prostori za prihvat i preradu grožđa, zatim za fermentaciju, te za dozrijevanje vina. Za dozrijevanje nekih vina rabimo cisterne od inoksa, za neka imamo barrique bačvice a uskoro nam stižu i velike drvene bačve, za posebne pak kreacije imamo jedno oveće betonsko jaje. Kad se vino napuni u butelje na odležavanje odlazi u stari podrum, uz obiteljsku kuću. Stari podrum u sklopu obiteljske kuće a gdje se nekad odvijao cijeli proces produkcije vina sada je namijenjen samo odležavanju vina u buteljama.

Moderna kušaonica u sklopu novog podruma, te, dolje, butelje Kosovih (Prigorje-Bilogora, Zelina): pjenušac Anita brut (klasična metoda, vrhunsko, 12,5 vol %; mpc. 15€), pa mirni kraljevina iz 2022 (suho, 11,5 vol %; mpc: 6,80€), kerner iz 2022 (polusuho, 13 vol %; mpc. 8,50€), Chardonnay 2021 (suho, 13,5 vol %; mpc: 8,50€), Pinot noir 2019 (suho, 13 vol %; mpc. 14,5€) i Rajnski rizling 2021 (suho, 13,5 vol %; 8,50€), dolje desno, Karlo Kos s mamom Anitom, autoricom posebnih namaza (od prženih koštica buče te paštete od pačje jetre), a i koautoricom i aranžerkom sjajnih domaćih suhomesnatih narezaka (Marko Čolić)

Novi objekt uz proizvodni sektor obuhvaća i manju kušaonicu vina s terasom, taj dio namijenjen je prvenstveno gostima koji dolaze kupiti butelje i koji bi prije nego što se odluče što izabrati i koliko od čega uzeti kušali neke uzorke, predviđeno je da se ozbiljnijim kupcima i poslovnim gostima uz kapljicu na kušanje ponude i naresci i razni izvrsni namazi (jedan od tih je od prženih bučinih koštica!), proizvodi kuće (suhomesnati specijaliteti su u nadležnosti muškog dijela obitelji, a za rafinirane namaze i izbor sireva, nekih od njih i prikladno začinjenih, brine ženski dio obitelji na čelu s mamom Anitom. Za prihvat većih grupa, do pedesetak osoba, otvorena je lijepa prostrana kušaonica i terasa ispred u sklopu stare obiteljske kuće nasuprot novom podrumu, tu je inače oveći vanjski prostor nalik na parkić i opremljen njihaljkama i mini-toboganom za mališane dakle ambijent je prikladan za prijem i obitelji s malom djecom.

Umjesto na klaasičnim platnenim stolnjacima, tanjur, pribor za jelo, čaše i salvete za svakog gosta na stolovima su na ovećem vrlo decentnom papirnatom podmetaču na kojem je kao podsjednik vinoljupcu za primjeren pristup tiskano 10 zapovijedi na trima jezicima – engleskom, hrvatskom i njemačkome… (Marko Čolić)

Evo nekih od tih 10 zapovijedi: Ne pij vino na prazan želudac – vino će ti uvijek više prijati uz jelo / Kod kušanja pazi da svaka vrsta vina bude na primjerenoj temperaturi / U okusu vina uživaj u malim gutljajima / Voli vino ali budi jači od njega – pij polagano i odgovorno! / Dok piješ vino, misli na to koliko se truda i rada skriva u jednoj čaši…

Jantarni rajnski rizling Cocktura, mpc. butelja 28€

Svakako je nužno napomenuti da se obitelj Željka i Karla Kosa odmaknula od nekadašnje a i u zelinskome kraju dosta raširene navade produkcije vina s manjim do i jačim ostatkom neprovrelog sladora, sad im je i rajnski rizling posve suh a na dozrijevanju ga drže najmanje godinu dana  (i pokazuje da su odmak od ostatka neprovrela šećera i odluka o nešto dužem dzrijevanju bili odlična odluka), doduše kerner je još u polusuhoj varijanti. chardonnay vrlo dobar, do sada s dozrijevanjem tek od pola godine naime nedostatak prostora nije dopuštao duže ali sad će se, kažu Kosovi, to, promijeniti (duže dozrijevanje, pogotovu na finom talogu, pružit će još bolji finalni rezultat!). U maceriranoj kategorji je vino Cocktura od Rizlinga rajnskog, sa šest mjeseci maceracije, i tome vinu više vremena u bačvi i u butelji svakako će bolje doći.  Kosovi su s jednim dijelom svoje kraljevine ušli i u malo drukčiju tehnologiju od uobičajene za cijeli njihov kraj koji se bavi tek s mladom i svježom kapljicom. Karlo i Željko Kos dio kraljevine njeguju duže vrijeme držeći je na kvascu, dakle priklanjajući se metodi sur lie, i ona se pokazuje vrlo dobrom. Možda ih to povuče još dalje, tj. zaintrigira da s tom sortom vino od koje se po ustaljenom zelinskom običaju plasira pod robnom markom niskoalkoholne svježe jednostavne Kraljevine Zelina pokušaju ostvariti i neki drukčiji ambiciozniji, ozbiljniji eno-uradak, na tragu onoga što od ste sorte uspijevaju dobiti vinogradari/vinari iz okolice slovenske Metlike na samoj državnoj granici s Hrvatskom točno ispod žumberačkog sela Vivodine… S degustacije priređene ovih dana kod Kosovih u Hrnjancu izdvojio bih ponovno posebno po ozbiljnosti svakako njihove sadašnji chardonnay i sadašnji rajnski rizling, a tu je i bijeli pjenušac Anita, za napomenuti je svakako i to da su Karlo i Željko Kos na dobrom su putu da dodatno afirmiraju i svoj podrum ali i cijeli njihov kraj, inače znan prvenstveno po bijeloj kapljici, i s crnim vinom, poglavito od sorte Pinot crni…  ♣

Sajmovi: Gornja Radgona

AGRA UZ NAJVEĆU DŽEZVU NA SVIJETU!

Završetak ljeta ’23, za nadati se, barem za ovu godinu, i kraj – gle ironije: upravo u sezoni predviđenoj za GODIŠNJI ODMOR – iscrpljujućim toplinskim udarima, poplavama, padovima granja s drveća te crijepova s krovova, a i dijela fasada sa zgrada….

Kako se, nakon tako SADRŽAJNOGA ljeta, nagraditi za to MINGLANJE između paklenskih vrućina i (ne)vremenskih (suludi pljuskovi, olujan razoran vjetar…) udara tik na granici pa već ponegdje i preko granice s fatalnosti?

Jedna od mogućnosti bila je – jedinstvenim kafenisanjem na prostoru, kako je najavljeno, valjda najvećeg kafića na svijetu gdje se, kao ćeif (=užitak), nudilo kušanje kafice utočene vam iz Zlatne džezve, ujedno i najveće džezve na svijetu?! A jedna od mogućnosti bila je i šetnja kroz posebnosti i egzotiku daleke nam, orijentane Indije, koja je postala, uz Kinu, najmnogoljudnija zemlja na svijetu… Indija je u zadnje vrijeme i evoluirala u novo međunarodno eno-gastronomsko carstvo, sa sve zanimljivijom ponudom (i) vlastitoga vina koju već duže vrijeme podupire (investicijska i strukovna) pomoć najpoznatijih imena i marki svjetske enologije, konkretno uvelike Francuza!

Pa, kamo se to moglo doći i doživjeti sićušnu kavicu iz najveće džezve na svijetu i upoznati se, među ostalime, i s indijskima gastronomijom i Bakhovim nektarom? U naše blisko susjedstvo, Gornju Radgonu, na tradicijski sajam poljoprivrede i prehrane Agra koji je, po običaju terminom krajem kolovoza, on uz bogate sadržaje na klasične teme vezane uz agrikulturu i eno-gastronomiju s naglaskom na tipične originalne domaće proizvode namijenjene vrhunskom užitku za stolom, ove godine pozivao na druženje uz tzv. tursku kavu kuhanu, kažu, na tradicijski bosanski način ali sada u bakrenoj džezvi zapremnine oko 600 litara!

Predstavnica Indije kao zemlje-partnera prezentira nastup svoje države. Desno: Subhash Arora, predsjednik Indijske vinske akademije i novinar glavni urednik portala i publikacije delWine,, mjerodavan za prezentaciju indijskog vina (suhiucasi)

Što se tiče pak Indije, ona je ove godine zemlja-partner sajmu Agra i logično je bilo očekivati da će se na prostoru na kojemu se ona predstavlja naći i dovoljno zanimljivih i jestivih i pitkih etiketa od tamo. Kad sam saznao da je Indija zemlja-partner, predložio sam odgovornima za Agru 2023 da stupe u kontakt s  predsjednikom Indijske vinske akademije Subhashom Arorom, da on  osobno izabere indijska vina za prezentaciju u Gornjoj Radgoni. Aroru, inače kolegu novinara s kojim se poznajem odavna s raznih međunarodnih ocjenjivanja vina primjerice Mundus vinija i Concours Mondiala de Bruxellles, i osobno sam kontaktirao – da saznam koliko je on uključen u eno-gastro nastup Indije u Gornjoj Radgoni. Iako se nalazio, kako je kazao, u velikim obvezama, obećao da će, pogotovu stoga što je, kako rado veli, veliki ljubitelj slovenskih, hrvatskih i austrijskih štajerskih vina, oko indijske kapljice za prezentaciju u Gornjoj Radgoni pomoći koliko god bude mogao!…  Na žalost, osobno nije moao biti prisutan na Agri 2023 jer tih dana kad se sajam u Gornjoj Radgoni održavao boravio je u SAD, odakle je izravno putovao na ljetno izdanje ocjenjivanja Mundus Vini 2023..

_______________________

Osam tisuća filđana!

Najveća džezva na svijetu – Zlatna džezva, zabilježena i u Guinnessovoj Knjizi rekorda – proizvedena je, u sarajevskoj kovačnici, od bakra 2004. godine, i prezentirana javnosti u povodu otvorenja renoviranog čuvenog starog mosta u Mostaru. Džezva je kapaciteta 630 litara kave, to je oko 8000 fildžana (fildžan je mala šalica obično bez drška a iz koje se pije tradicijska turska kava), za spomenutu količinu napitka potrebno je oko 63 kilograma pržene fino mljevene kave, kažu nadležni u bosanskoj tvrtki Vispak, vlasniku goleme Zlatne džezve i tvorcu i distributeru široke palete proizvoda u kategoriji hrane i napitaka, s naglaskom upravo a kavu. Visina joj je gotovo metar i pol, promjer ploče dna je 950 cm, a promjer otvora na vrhu je oko 670 cm. Dno je šire nego otvor na vrhu a takav oblik džezve sa stranicom što se diže uvis pod oštrim kutom omogućuje da se prilikom istakanja kave u fildžan prebacuje gotovo čista tekućina dok talog, originalno zvan TOZ (toz. turc.=prah, prašina) a kod nas, koji smo bili pod utjecajem Austrije, naviknuli smo se da  ga nazivamo  zoc – najvećim dijelom ostaje na dnu.

Džezva je inače tradicijska posuda za kuhanje kave koju su na ovim prostorima ostavili Turci. U 16. stoljeću bosanski zanatlije kovaći počeli su izrađivati džezvice za kućnu uporabu koje su postale vrlo traženi suvenuir. U čuvenoj sarajevskoj Baščaršiji lokalni zanatlije i dalje rade džezvu, i nude je na prodaju  turistima i namjernicima odmah na licu mjesta.

Voulez-vous café avec moi?

Kako kuhati kavu po bosanski? U džezvu uliti dva fildžana vode, zatim tu vodu u džezvi zagrijati, tik prije početka vrenja odliti iz džezve dio vode koji stane u fildžan, potom u džezvu s ostatkom vode dodati četiri malene kavene žličice pržene i fino mljevene kave i džezvu vratiti na vatru. Kad kava u džezvi počne vriti, laganim curkom u džezvu vratiti onu vodu iz fildžana i nakon par sekundi maknuti je s vatre. Pustiti kratko vrijeme da se talog slegne, i onda pomalo kavu utočiti u šalice i poslužiti.

U BiH rado kažu kako je kava izgovor za razgovor. Piti kavu toliki je ćeif da u BiH vele kako se svijet zaustavi kad se kava pije!

Užitak vezan uz pijenje kave omamio je ne samo Turke i Bosance nego je pokorio eto cijeli svijet, ta danas praktički svuda uobičajeni poziv na neko druženje bude – bez obzira na to što će se zapravo konzumirati – Hajd’mo na kavu… Jesi li za kavu, došlo je dotle da se rado koristi francuska verzija  – Voulez-vous café avec moi?!…•

_________________________

Marijan Novak, predstavnik Pomurskog sejma za Hrvatsku, Boris Erjavec, izvršni direktor sajma Agra i Janez Erjavec, glavni direktor Pomurskog sejma Janez Erjavec, te Boštijan Zidar, predsjednk ocjenjivačke komisije za vino (suhiucasi)

Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrane Agra, na adresi Cesta na stadion 2, u Gornjoj Radgoni praktički na točki koja spaja domaćina Sloveniju s Austrijom, Hrvatskom i Mađarskom nakon lanjske proslave punih lijepih 60 godina postojanja ovog je ljeta, i dalje u organizaciji Pomurskog sejma doo., krenuo u lov na sljedeće uspješno desetljeće! Sada, krajem kolovoza, na ukupno 70.950 kvadratnih metara izlagačke površine od čega je 24.650 m2 u golemim halama, okupio je 1700 izlagača iz 35 država, rekli su Boris Erjavec, izvršni direktor, inače sin glavnog direktora Janeza Erjavca, i Miran Mate, zadužen za odnose s javnošću, ističući da je ove godine zemlja-partner sajma Indija, te da, uz samostalne izlagače iz Slovenije ali i okolnih država, sajam 2023 bilježi i dosta ovećih, značajnih grupnih izlagačkih nastupa, konkretno iz Bugarske, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Madjarske, Kosova, austrijske Štajerske, Ukrajine i Senegala. A Čakovčanin Marijan Novak, predstavnik Pomurskog sejma za Hrvatsku, skrenuo je pažnju na to kako je ove godine u Radgoni nazočan popriličan broj izlagača iz Hrvatske, konkretno to su tvrtke Arosa grande doo, Bačvarija Srnec, Eco.agro doo’, Elektro Novak, Farm dizajn, Herbas, HIMD doo, Horvat Univerzal doo, Kampi consultin, KWS Sjeme doo, Mega Metal doo, Nano Team doo, Ortimplant Dental spa doo, Tvornica gnojiva Petrokemija dd, Poliklinika medikadent doo., Raguž obrt, Stimo doo, Thomas. Moda u koži.

Velika vrijednost sajma, redovito u terminu što pokriva posljednji tjedan u kolovozu, su široka izložba razne moderne opreme za poljoprivredu, šumarstvo i proizvodnju hrane, stručna predavanja vezana uz spomenute teme i uz eko-pristup kako u uzgoju tako i u preradi namirnica, bogata ponuda prehrambenih artikla, lokalnih gastro-specijaliteta, pića i napitaka, izložbe različitih životinja.

Svakako valja istaknuti i svečane podjele madalja za najbolje prehrambene proizvode i razna pića. S obzirom da medalje i priznanja počivaju na stručnim ocjenjivanjima, sajam u Gornjoj Radgoni zapravo počinje i mnogo ranije od spomenutog ovog kolovoškog termina, naime mnogo vremena potrebno je da se brojni prizvodi, ponajviše oni iz sektora prehrane i pića, i ocijene ta vrednovanja dakako treba održati dovoljno vremena prije samog otvorenja sajma Agra, da se rezultati ocjenjivanja na vrijeme srede i da se prirede diplome za dobitnike.

U sklopu radgonskog sajma su međunarodna ocjenjivanja mesa i mesnih proizvoda, zatim mlijeka i mliječnih proizvoda, vina, voćnih sokova i bezalkoholnih napitaka, ocjenjivanje meda i pića na bazi meda, ocjenjivanje piljoprivredne mehanizacije.

Veselo, uz vino…

Posebno veseli tata Simon Pinterič, sin Žiga i kćerka Nika iz Bizeljskoga kod našeg Klanjca: na ocjenjivanju u Gornjoj Radgoni Pinteriči su dobili Veliku zlatnu medalju za pjenušac Chander Legend (Chander je i naziv za vrlo kvalitetnu vinogradsku poziciju u blizini njihovg podruma), a peoglašeni su i prvacima Bizeljsko-sremiške turističke vinska ceste. Na Bizeljsko inače hodočaste mnogi Zagrepčani u potrazi za kvalitetnom i cjenovno pristupačnom kapljicom

VINAR LETA (Vinar godine) – Naziv VINAR LETA za tekuću godinu dodjeljuje se vinaru odnosno vinskom podrumu koji na ocjenjevanju Vino Slovenije Agra Gornja Radgona dobije za pet svojih uzoraka vina u trima različitim kategorijama  najveći broj  bodova. Sujeluju samo vina iz Slovenije, u kategorijama Suho bijelo vino, Suho ružičasto i crno vino, Polusuho vino (bijelo, ružičasto, crveno), Poluslatko vino (bijelo, rosé, crno), Slatko vino (bijelo, rosé, crno), Pjenušavo vino i Posebno vino (prirodno slatko desertno, aromatizirano, alkoholizirano, likersko). Ove godine Vinarem leta proglašen je  Dušan Benčina, Vina Benčina.

Na Vinski dan na sajmu Agra u Gornjoj Radgoni otkrivena je za 2023. i posljednja, a duže očekivana vijest – dobitnik titule Vinara leta (godine).U nazočnosti glavnog direktora Pomurskog sejma Janeza Erjavca, zatim Maše Žagar, glavne direktorice Direktorata za kmetijstvo MKGP (u sklopu Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i prehranu Slovenije tri su direktorata, jedan od njih je Direktorat za poljoprivredu), pa Boštjana Zidara, predsjednika ocjenjivanja, i aktualne slovenske vinska kraljice Maje Pečarič , trofej je predan Dušanu Benčini s posjeda Vina Benčina

Evo hrvatskih dobitnika medalja na 49. ocjenjivanju Vino Slovenija:

Sjajan rezultat Belja na ovogodišnjem ocjenjivanju vina na Agri u Gornjoj Radgoni: Vina Belje osvojila su jednu tisulu Šampiona, jedno Veliko zlato, pet Zlasta i jedno Srebro! Na slici uz pozlaćene Goldberg White 2021 i Cabernet sauvignon & merlot 2020 – glavni enolog Marijan Knežević

Hrvatski dobitnici medalja ove godine su i Ivan Sokač iz Hrvatskog zagorja i obitelj Rajka Cmrečnjaka iz Medjimurja. Zagorec Stjepan Djurinski, koji je posljednjih nekoliko godina za svoje vino redovito u Radgoni osvajao medalje, i to visoka sjaja, čak i do šampionske u svojoj kategoriji, ovaj put nije slao svoje vino na ocjenjivanje, ali je dakako ipak, kao što je to činio prijašnjih sezona, došao na sajam i navratio sajamsku vinoteku Zlatni vinar s posebnim izložbenim postavom – visokonagrađenim etiketama iz niza prethodnih godina, tu se, posebno obradovan pogledom na boce, podsjetio na ŠAMPIONSKU titulu što ju je za svoj visokopredikatni traminac osvojio 2016. godine

A evo i hrvatskih dobitnika medalja na 44. ocjenjivanju mesa i mesnih proizvoda:

Gerić MG iz Zaprešića Šampion je s domaćim čvarcima i s domaćim prešanim čvarcima, Srebrnu medalju osvojio je za svinjsku mast, a Brončane medalje za domaću kobasicu s paprikom i za češnjovku.

KOKA dd., industruja mesa iz Varaždina, Šampionsku titulu zavrihjedila je s pilećim fileom od zabatka, a Zlatne medalje za panirane pileće medaljone sa sirom, pa za Grill marinato ražnjiće, te za Filetino classic od 500 gr. na pladnju, a tu su još devet Srebrnih medalja i jedna brončana.

Promes Cvanciger iz Siska, dobitnik je Srebrnih medalja za tlačenicu i za krvavicu, i Bronci za sisačku salamu i hrenovku.

Na ocjenjivanju mljeka i mliječnih proizvoda  medalje su dobili:

Dalmatinski sirevi doo, iz Splita – Srebro za Lečevački mladi sir

 Mini mljekarna Veronica doo iz Desinića – Veliko zlato za laganu skutu i za maslac zagorski Veronika, Zlato za tvrdi sir Ratkajec, Srebro za Zmajski sir, Broncu za sirutku i za domaću mlaćenicu Strepko

Tradicijski sirevi doo iz Čakovca primili su Veliko zlato za Međimurski bijeli albuminski sir i za Međimurski domaći sir, te Srebro za sir s tartufima i Broncu za Studenaki sir.

Vesna LOBORIKA iz Marčane u Istri osvojila je Veliko slato za sir Rici, Zlato za Karig i Srebro za Pegulu.

VINDIJA iz Varaždina Šampionsko odličje priskrbila je sebi s pralinama i tamnom čokoladom Tres Chic, kao i Velika zlata za mliječni čokoladni puding Fino mi je, za mliječni puding od vanilije, za Caprofresh svježi sir od kozjeg mlijeka i za Vivis svježi krem sir natur, kao i za kozje mlijeko ‘z bregov UHT.

Na ocjenjivanju voćnih sokova, bezalkoholnih pića i flaširanih voda Veliko zlato za sok od aronije dobilo je OPG Grđan Slavica iz Zagreba, a Broncu OPG Štenta iz Ozlja za litreno pakiranje soka od jabuke.  ♣  

Peto jubilarno ocjenjivanje rakija, likera, ginova

CROSPIRIT 2023

Međunarodno ocjenjivanja rakija, likera i ginova u  Zagrebu od 2019. godine održava se u organizaciji  Gospodarskog lista u suradnji  s Agronomskim i Prehrambeno–biotehnološkim fakultetom u Zagrebu.  S petim jubilarnim izdanjem međunarodno ocjenjivanje rakija, likera i ginova 2003. godine dobiva nov nsaziv –  CROSPIRIT.

Prijavite se, i saznajte koliko su dobri vaši proizvodi koje će ocjenjivati vrhunski međunarodni stručnjaci. Sudjelovati možete i u natjecanju za najbolji dizajn! Poziv je to zagrebačkog Gospodarskog lista i stručne ekipe ocjenjivača jakih pića većma zaposlenih na zagrebačkog Agronomskom fakultetu. Planirano je da ocjenjivanje bude 21. i 22. rujna 2023.

Uzorke je moguće prijaviti putem nove web stranice CROSPIRIT.HR. Na stranici se mogu pronaći i uvjeti ocjenjivanja, galeriju fotografija i pobjednike iz prošlih godina kao i sve novosti vezano za CROSPIRIT.  Pobliže a vezano uz uvjete izlaganja na Zgrappa 2023 – međunarodnom festivalu rakija, likera i ostalih jakih pića : obratiti se i na prijave@crospirit.hr i na marin@gospodarski-list.hr

            Uzorke je potrebno dostaviti od 01.09.2023. do 15.09.2023. godine.

Proglašenje pobjednika održat će se u okviru ZGRAPPA 2023 – međunarodnog festivala rakija, likera i ostalih jakih pića, koji se održava 13. i 14. listopada 2023. u Boćarskom domu u Zagrebu. Vlasnici nagrađenih uzoraka dobit će po jednu (1) besplatnu ulaznicu, za prisustovanje dodjeli.  ♣

____________________________

S filmskom velikanom pod okriljem Bakha

JOHN MALKOVICH ZAGRIZAO NA VRANEC

            Malo tko iz šire pogotovu naše javnsti mogao ga je očekivati tu gdje je snimljen ovih dana, u opuštenom ugodnom razgovoru s domaćom ljepoticom Natalijom a sve uz rasni prvoklasni crnjak od sorte s ovih prostora, bilo je to, konkretno, u vinskom podrumu Chateau Kamnik na brdašcu ponad Skopja. Glasoviti John Malkovich zgrizao je na vranec!

John Malkovich i Natalija Kuzmanovska iz sektora promidžbe Chateau Kamnika: Skroman, kulturan, divan gospodin! Uživao je u našim vinima, rekla je, poslije, Natalija

Otkud Malkovich baš u Chateau Kamnik u Skopju? U Makedoniju je došao, najprije u opjevani turistički Ohrid, radi nastupa u predstavi u okviru Ohridskog ljeta, a Skopje je bilo novo njegovo odredište ali ne tek kao glavni grad Sjeverne Makedonije i iz turističkih razloga nego radi vrlo konkretnog poslovnog projekta, naime u tome gradu Malkovich namjerava otvoriti filmski studio.

U obilasku vinskog podruma

Treće značajno odredište – Chateau Kamnik, vrlo afirmirani eno-gastro kompleks u sastavu kojega su elitni vinski podrum i elitni restoran u vlasništvu Ikija Malinkovskoga. Malkovichevi lokalni poslovni suradnici, znajući da globalna filmska zvijezda gaji veliko poštovanje prema plemenitoj kapljici – Malkovich rado kaže kako je visokokvalitetno vino svojom osobnošću jedinstven i vjeran odraz kraja i društva gdje nastaje i kako je osobito sposobno da spaja i čvrsto vezuje ljude – te da ima višestruki i te kako čvrsti tijesni dodir s plemenitom kapljicom  nisu imali ni najmanje dvojbe kamo da ga povedu i na degustaciju izvrsnih vina i na ekskluzivnu večeru i na lijepi pogled na grad.

Malkovich je obišao podrum Kamnik i na završetku razgleda rado je, uz primjedbu da je obilazak vinarije bio fascinantan, vrhunski doživljaj, na jednoj od bačava ostavio svoj autogram

John Malkovich inače je ne tek strastveni ljubitelj i poznavatelj vina, nego je i te kako uključen i u njegovu produkciju, naime na jugoistoku Francuske, u vinorodnom području Luberon on ima posjed s oko 10 hektara vinograda i s modernom vinarijom.

Pa, da i šire otkrijemo i tu – drugu stranu velikana međunarodnog filmskog glumišta. Najprije – o području apelacije Luberon.

 Luberon (Côtes du Luberon) apelacija je za vina proizvedena od grožđa iz vinograda uz piktoreskni ambijent Nacionanog parka Luberon na jugo-istočnome dijelu Francuske, i pokriva prostor između apelacije Ventoux, smještene sjeverno, te apelacije Côteaux Aix-en-Province, južno, a taj dio udaljen je otprilike na sat do sat i pol vremena vožnje autom od Marseillesa prema sjeveru. Zemljopisno gledano. područje je između predjela Rhône i Provence. Vina Côtes du Luberon po stilu imaju dakako dosta dodirnih točaka i s onima iz Rhône i s onima iz Provence. Vinogradi Luberona na južnim su kosinama što se, u dužini od oko 60 kilometara, prema moru spuštaju od podnožja brda Ventoux, i uživaju prednosti mediteranske klime, s time što treba reći kako neke lokacije imaju, pogotovu sada u vrijeme globalnog zatopljenja, i dodatni benefit u tome što su s osjetnom razlikom u temperaturi između dana i noći.

Četiri crna i glavna vina LQLC Johna Malkovicha. Za koju godinu pridružit će im se još jedno, sortno samostalno ili u mješavini, a od prije nešto više od tri godine posađene opet jedne sorte što izvorno NIJE porijeklom s francuskoga juga! Ona je iz bordoškoga kraja, gdje količinski više nije toliko zastupljena međutim s vremenom se osobito proširila po Čileu, riječ oe o kultivaru Carménère

Glumac John Malkovich vinograd tamo posjeduje zajedno sa svojom dugogodišnjom pratiljom i partnericom, inače redateljicom Nicolettom Peyran. Iako je teren u njihovu vlasništvu još od osamdesetih godina prošlog stoljeća, tek u 2008. pala je odluka o sadnji trsja. Tlo je tu  uglavnom ilovača ali ima dosta i kamena. Unutar ukupnih 10 hektara Malkovicheva posjeda, zasad je polovica zasađena vinovom lozom, tendencija za širenjem i sa sortama i sa zemljištem postoji. Sadašnja četiri hektara pod trsjem upravo su u procesu konverzije prema organskom uzgoju, ali još ne namjerava se ići i na dobivanje certifikata. Kao svjetnik za radove u vinogradu angažiran je specijalist Pedro Parra, a kao enolog 2018. uposlen je Ralf Hoegger, koji je inače prije toga neko vrijeme radio za znanog glazbenika Stinga u njegovom talijanskom vinskom podrumu Tenuta il Palagio, dok je kao konzultant u vinskom podrumu primljen je  Jean Natoli, također enolog po struci.

Vina izlaze na tržište pod etiketom s nazivom Les Quelles de la Coste (izvori s obale). Izraz Quelles korišten je u nazivu stoga što je unutar posjeda 14 izvora vode koji vinogradu gdje inače bez problema i bez dodatnog navodnjavanja uspijevaju južne sorte kao Mourvèdre i Grenache, osiguravajju dovoljno vode za uspješan uzgoj i Pinota crnoga.

 John Malkovich je u svojoj vinskoj priči ne tek promatrač, nego vrlo aktivni sudionik. Za vina svog podruma pod apelacijom Vaucluse Indication Géographique protégée (IGP) on je odlučivao o tome koje će se sorte saditi i, kasnije, njihov izbor i udio svake pri kreaciji blendova. Malkovich je i autor dizajna etikete i dizajna naziva robne marke pod kojom njegova vina izlaze u javnost. Osjetno većim fontovima od onih rabljenih za službeni naziv – Les Quelles de la Coste, je oznaka robne marke – LQLC, dobivena spojem početnih slova riječi rabljenih za puni naziv. Da mu to vremenski dopušta osnovni posao, onaj u svijetu filma, vrlo vjerojatno bi se, kažu neki koji ga dobro poznaju, Malkovich već bio umiješao i u još štogod vezano uz trsje i podrum. Iako trsje uzgaja u okrugu Luberon, njegova su vina službeno po francuskom vinskom zakonu klasficirana kao Vaucluse IGP (Indication Géographique Protégée), zato što su od sorata porijeklom iz drugih predjela Francuske (Bordeaux, Burgundija…)

Parcela s još mladim trsovima, zasađen prije nešto više od tri godine sortom Carménère

Glavna vina, koja su, inače, neki degustatori s najjačih svjetskih ocjenjivanja plemenite kapljice ocijenili vrlo vrlo visoko, zasad su Les 14 Quelles de la Coste 2017 limited edition a riječ je o neuobičajenoj mješavini cabernet sauvignona i crnog pinota (ovdje je omjer 60:40 % u korist caberneta; ocjena: 95/100 bodova; broj butelja raspoloživ za prodaju: 500; mpc: 45 britanskih funti), zatim Les Quelles de la Coste Cabernet sauvignon 2015 (provansalski uradak u bordoškom stilu; 93 boda; 24,95 Ł), Les Quelles de la Coste Pinot noir 2014 (92/100; 24,95 Ł), te Les 7 Quelles de la Coste NV (91/100) tu je pak riječ o još jednom neuobičajenom blendu bordoškog i burgundijskog kultivara ali u drukčijem omjeru od onoga u prvospomenutome vinu – 65 posto je crnog pinota a 35 posto caberneta. Vino je odležavalo-dozrijevalo osam mjeseci u rabljenim francuskim barriqueima. Na tržištu je još i ružičasti cabernet sauvignon.  ♣

Gostovanja, prezentacije

VERONSKI CESARI s AMARONEOM u ZAGREBAČKOM VRUTKU

Prezentacija vina Cesari u Vrutku. U prvom redu uz vlasnika i voditelja Vrutka Martina Matića, koji je na tom mjestu naslijedio oca, je – Gordan Mohor, vlasnik i voditelj moćne tvrtke za promidžbu i plasman vina MIVA-Mohor Trgovina. Znači li to da se priprrema kakva zanimljiva zajednika akcija na tržištu? (Marko Čolić)

Zagrebački Vrutak  kombinacija je klasičnog velikog trgovačkog samoposluživanja s više prodajnih punktova i vinoteka u Zagrebu  s time da  su po veličini glavna dva objekta – jedan u Vodovodnoj ulici a drugi na staroj Samoborskoj cesti.  Vrutak u svojim vinotekama nudi proizvode od gotovo 200 hrvatskih vinskih kuća, a može se pohvaliti i bogatom i raznovrsnom ponudom kapljice i iz inozemstva, konkretno Argentine, Australije, Austrije, BiH, Bugarske, Crne Gore, Čilea, Francuske, Grčke, Italije, Južne Afrike, Kosova, Mađarske, Sjeverne Makedonije, Novog Zelanda, Njemačke, Portugala, SAD, Slovenije, Srbije i Španjolske. Otkako je prije nekog vremena proradio pogon na staroj Samoborskoj cesti ekipa Vrutka u lijepo uređenoj prostranoj dvorani za prezentacije počela je češće održavati predstavljanja raznih vina iz svoje ponude. Gost na najnovijem predstavljanju u Vrutak bila je s talijanska vinarijom Cesari s područja Valpolicella kod Verone.

Najbolji dojam na degustaciji ostavili su Lugana 100 filari, pa Justo, potom Amarone della Valpollicella classico, i Reciotto della Valplollicella, te – mlada dama Chloe Marie Lislevand, jedna od  direktorica izvoza pri Cesariju a koja je u Zagrebu predstavila vina (Marko Čolić)

Na degustaciji su se našli Pinot Grigio delle Venezie iz 2022 doc, bijelo vino od sorte Lugana Cento Filari 2022 doc, pa Valpollicella 2022 doc classico, Justo 2020 igt od djelomično prosušivanog grožđa, Mara 2020 Valpolicella Ripasso doc superiore,  Amarone della Valpolicella 2018 Classico docg te slatki Recioto della Valpolicells classico 2018 docg.

Kuća Cesari, u vlasništvu Gerarda Cesarija sa stotinjak hektara vinograda koliko ima na raspolaganju proizvodi  amarone (os sorata Corvina, Rondinella i Corvinone, grožđe za to moćno crno vino prosušuje se) u nekoliko različitih izričaja, međutim ovaj put ostale etikete amaronea nisu se kušale, degustacija se bazirala na vinima koja Vrutak trenutno ima u ponudi. S obzirom na posebnosti u produkciji amaronea predstavnica kuće Cesari Chloe najavila je mogućnost da se, kako bi se vidjele razlike,  u dogledno vrijeme kušaju i Bosan Amarone della Valpolicella docg Classico Riserva te AI Bosco Amarone della Valpolicella docg classico.. ♣

⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆

IN MEMORIAM

SLOBODAN BOBO ČIMBUR BALTAZAR

Otišao je, na samm početku rujna, Slobodan Bobo Čimbur, najčešće zvan Bobo Baltazar! Nakon tek 70 ljeta ovdje, gotovo direktno s / od mora pošao je prema nebeskom plavetnilu… Još jedna zvijezda na plavom nebu iznad Zagreba!

Slobodan Bobo Čimbur, u Baltazaru

Izvanredno društvena osoba, pedantan i beskompromisan na radnom mjestu, voljan da pomogne, veliki ljubitelj rafinirane hrane i vrhunskog vina, zablistao je u ugostiteljskom sektoru, pokazao se kao vrlo uspješan poslovni čovjek. Kroz posljednjih više desetljeća snažno je obilježio ugostiteljsku scenu Metropole. Kao što se nekad davno u Zagrebu hrlilo u podsljemensku zonu u ugostiteljske objekte s ponudom domaćih, lokalnih specijaliteta, tako se ubrzo nakon što je Bobo otvorio restoran Baltazar, a pogotovu nakon što je počeo raditi na novoj adresi u Novoj vesi, hrlilo se u Baltazar. Početno manji lokal širenjem pod inteligentnim vodstvom Bobe Čimbura s vremenom je postao veliki kompleksni objekt s tri udarna punkta – klasičnim restoranom Baltazar s naglaskom na ponudu specijaliteta od mesa, zatim specijaliziranim ribljim restoranom Gašpar, u spuštenom dijelu stolovao je i treći kralj Melkior, prostorom  je služio prvenstveno kao pozornica za eno-gastronomske i turističke prezentacije te vođene degustacije vina najčešće s uzvanicima kao gostima. Čimbur je, kao i sâm sklon užicima za stolom, posebno pazio da kod njega jela budu pripremana od posebno biranih SVJEŽIH namirnica posebice od mesa i glede ribe (imao je među dobavljačima svoje i mesare ribare koji bi mu osiguravali uvijk svježu namirnicu), Kao kuhari pa i chefovi kuhinje u Baltazaru su radili Mladen Hutinec, Antonio Šelendić koji je prije koju godinu kuharsku karijeru nastavio u SAD, pa Tomislav Špiček, Mate Janković…

Jedna od većih svečanosti u posljednje vrijeme bila je nedavno u Baltazaru proslava 30. godišnjice od osnutka viskog posjeda Vlade Krauthakera, inače, prije, glavnog enologa velikog Kutjevačkog podruma. Dolje: Bobo Čimbur rado je putovao vinskim stazama po Lijepoj našoj i po svijetu, ovdje je kao gost u toskanskom podrumu Ca’ Marcanda u vlasništvu Angela Gaje s kojim je na slici, sudeći po osmjesima dobro su se našli…

Bobo Čimbur rado je putovao vinskim stazama po Lijepoj našoj i po svijetu, ovdje je kao gost u toskanskom podrumu Ca’ Marcanda u vlasništvu Angela Gaje s kojim je na slici, sudeći po osmjesima – dobro su se našli…

I što se tiče ponude vina, Bobo je uvijek nastojao imati vrhunske proizvode. Nastojao je da mu i osoblje za posluživanje bude na visokoj razini ne samo vezano uz hranu nego i vezano uz Bakhov nektar. Kroz neko razdoblje kod njega je zaposlen bio i Klaudio Jurčić, znan kao višestruki sommelijerski prvak Hrvatske.

I to je dakako privlačilo goste, do mjere da je najčešće bez prethodne rezervacije u Baltazaru bilo maltene nemoguće naći slobodno mjesto za sjesti. Jedno duže vrijeme u Baltazaru su se znale vidjeti i mnoge poznate osobe osobito one iz svijeta spektakla, ali i one iz naše najviše politike…

Dosta godina zaredom i prva hrvatska revija za vino, kulturu stola i turizam SVIJET u ČAŠI upravo je tu u Melkioru imala svoje programe, koji su uključivali vodeća imena i hrvatske enologije i kuharstva i gastronomije, ali i ne samo iz Hrvatske i iz nekoliko susjednih nam zemalja s kojima smo prije bili u istoj državi nego i šire iz svijeta. Inače u Baltazaru su gostovali mnogi podrumi iz glasovitih svjetskih vinskih regija Burgundije, Pijemonta, Toscane…  primjerice glasoviti Luciano Sandrone, jedan od kraljeva Barola, pa Siro Pacenti kao zvijezda Brunella iz Montalcina, Filippo Fanti, tada i član Upravnog odbora konzorcija za vino Brunello di Montalcino, pa Castello di Querceto s Alessandrom Françoiseom iz toskanske regije Chianti Classico… Hvala, Bobo!

⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆

Željko Suhadolnik, suosnivač i glavni urednik,  Mladen Horić, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-vin, te  Marko Čolić, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly..
POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič zapametnu kupnju – 08. 2023 – hints to the smart purchase

 LEGENDA

. ⇑ – trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

______________________

■ VINO je: impresivno • ozbiljno • (donekle) kompleksno • moderno – s obilježjem tradicije – rustikalno • drukčije • sadržajno • skladno • s dovoljno izraženom voćnosti – s cvijetnim – (ugodnim) herbalnim / vegetalnim notama – s finim začinskim nitima • bogato • sočno • gusto – mesnato • (vrlo) toplo • robusno ■ iskreno – s dušom, karakterom/autorski rad • dotjerano • na kolosijeku elegancije i profinjenosti • ostavlja dojam visokog suglasja sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ s (još) mladenačkim nabojem • lepršavo / svježe • dopadljivo/koketno • dinamično i s nervom – u usponu • zrelo – umireno – u špici (koja može još trajati) – vrijedi mu/može mu se ostaviti još vremena u boci • sa (zanimljivim) tercijarnim bouquetom/ u znaku je otmjenog starenja  – lijepo se pije uz hranu – prikladno za uz meditaciju ■ prelazi/prešlo zenit – umorno/starikavo – jače u padu • bez finoće • nekomplicirano • neuzbudljivo • djeluje kao jače – naporno začinjeno/preopterećeno od dodira s drvom • mlitavo/tupo • nečisto • zeleno • agresivno kiselo – prekiselo • skuhano/sprženo • oksidirano • odaje plijesni/trulež – TCA • SO2 – H2S – refermentaciju – octikavost – lak – brett ■

⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SUHI u ČAŠI – 07.2023

still young to rock’n’roll  not to old  to  fly bye bye…

OTOK HVAR, grad Hvar. NEKIH GOTOVO  27 STOLJEĆA  ČUDESNE SIMBIOZE ČAROBNIH AROMA MEDITERANSKOG RASLINJA TE BOUQUETA VINA s OTOKA HVARA, DOPIRUĆEG, SADA u NOVIJE VRIJEME, SVE DO DECANTEROVE LONDONSKE ARENE PO JOŠ JEDNU – NOVU SLUŽBENU POTVRDU ZLATNOG SJAJA…(suhiucasi)

Padine s vinogradima do samoga mora na južnoj strani otoka Hvara

________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Najznačajnija svjetska ocjenjivanja vina: DECANTERJEVI NAGRAJENCI 2023 ⦁ Pula –Vinski Grad 2023: OTMJENO DRUŽENJE DO 6. KOLOVOZA ⦁ U špici ovogodišnje sezone – iz riznice hvarske turističke ponude: FJORI FÔRA & FÔRSKO VINO – BOGATSTVO OTOKA HVARA / ČETVRTI WINE & OLIVE & HERITAGE FESTIVAL ⦁ Nezaobilazna Sveta Nedjelja: ZLATAN VELIKI ČOVJEK s VELIKIM VINIMA⦁ Pluteni čepovi u službi i izvan boce: VINSKI PISAC IWEK i KAO LIKOVNI UMJETNIK ⦁ S teniskim reketom i u trsju: NOVAK DJOKOVIĆ KAO PROTAGONIST i u DIONIZOVU KRALJEVSTVU ⦁ 61. Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrane AGRA u Gornjoj Radgoni: NAGRADE s OLIMPIJADE VINO SLOVENIJA 2023

_Ulica žeđi /POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE/ Rue de la soif_

Najznačajnija svjetska ocjenjivanja vina

DECANTERJEVI NAGRAJENCI 2023

Nakon nekoliko  prezentacija u Zagrebu a  vezanih uz ovogodišnje trofeje što su ih osvojili hrvatski uzorci na prestižnom ovogodišnjem vrednovanju vina Decanter World Wide Award 2023, u Ljubljani je, u hotelu Slon Best Western u središtu grada organizirana manifestacija Decanterjevi nagrajenci 2023, nastala inače prije gotovo deset godina s ciljem da istakne, proslavi i promovira velike internacionalne uspjehe ne samo domaćih slovenskih vinara, nego i uspjehe proizvođača plemenite kapljice iz drugih, uglavnom Sloveniji (i Hrvatskoj) susjednih država. Priredba, koja se redovito svake godine i uvijek odvijala u elitnim prostorima ali i ne uvijek i samo u glavnom gradu Dežele, kao inicijativa i pothvat pripisuje se ljubljanskoj vinskoj školi Belvin i njenu čelniku Robertu Gorjaku, već dugogodišnjem (od 2005.) ocjenjivaču na DWWA u Londonu.  Sada sredinom srpnja u Slonu bila je ukupno deveta po redu, i eto sljedeće godine proslavit će jubilej od jednog desetljeća, šteta je da to njje mogla učiniti već ovom prigodom, kad puna dva desetljeća slavi DWWA!

Salon Decanterjevi nagrajenci 2023 odvijao se uz potporu i pod pokroviteljstvom revije Decanter.

Na priredbi Decaterjevi nagrajenci 2023 javno su podijeljene Zlatne medalje, a to su Klet Brda odnosno Klet De Baguer, Bjana, Kozlović, Ptujska klet, klet Štoka, M-enostavno dobra vina, Ferdinand /Sinefinis, Bužinel, Bizjak, Vina Gašper… (Peter Irman)

Miran Sirk Bjana na DWWA 2023 osvojio je Zlato za sjajni pjenušac Cuvée Prestige iz berbe 2018, te Srebra također za pjenušce – Blanc de noirs 2019 i Brut zero 2018. Po nagradu je poslao svoju mladu generaciju, sin i kćerka na slici su s Lili Vodušek iz kuće Merit koja dostribuira Bjanina vina (suhiucasi)

U sjajnom svjetlu pokazala se i Klet Brda iz Goriških brda, koja inače tijesno suradjuje s našim uvoznkom i distributerom vina kućom Vrutak iz Zagreba, gdje je nedavno uz nazočnost glavnog enologa Darinka Ribolicu imala opširnu prezentaciju svoje ponude. Klet Brda ua DWWA 2023 domogla se dva zlata – za odličan A-plus rdeče 2017 i za De Baguer Merlot & Cabernet franc 2017, te dva Srebra – za A plus belo 2017 i za De Baguer chardonnay & sauvignon blanc 2017 Desno: Vinakras iz Brdima susjednog tek malo južnijeg vinogorja Kras predstavilo se s izvrsnim posrebrenim (po meni zavrijedio je zlato!) Izbranim teranom la Marie iz 2018 te s također posrebrenom lokalnom Vitovskom la Marie 2018. Vinakras, kuću što je vodi Marijan Colja, i njena vina zastupali su u Ljubljani mladi enolozi Sanja i Luka Pangos (suhiucasi)

Doista odlična zamisao da se formira prezentacija na kojoj bi uvijek bile nazočne važne osobe iz Decanterovog organizacijskog tima i na koju bi se pozivali i ugledni vinski pisci i promotori vina ne samo iz Dežele nego i iz drugih europskih zemalja, posebice onih što pokazuju volju za uvozom vina i iz ovih naših krajeva – i da se tako ponudi mogućnost nastupa dobitnicima trofeja iz cijelog ovog europskog i vinogradarsko-vinskog i turističkog bazena kamo uz Slovenice spadamo i mi u Hrvatskoj, te spadaju i vinari iz BiH, Crne Gore, Srbije, Makedonije. Krasna prilika da se svijetu pokaže kako vrhunski eno-uradci i od autohtonih sorata odavde mogu blještati platinastim i zlatnim sjajem i svojim odlikama dobro parirati, stati ravnopravno uz bok, i onima najistaknutijima iz najrazvikanijih svjetskih vinogradarsko-vinarskih zemalja!

Izvorno Stella noir (crna zvijezda), na DWWA je postala zlatna Stella d’Or! Zaobljeni i elegantni crnjak od Cabernet franca (najviše), te Cabernet sauvignon, Merlota i s nešto Prokupca prezentirali su Jelena Tišma i Vojkan Jovanović. Vina su iz Jovačkog vinogorja u predjelu znanom kao Tri Morave, trsje raste na pozicijama na nadmorskoj visini od 280 do 320 metara, vinarija je u selu Jovac kod Ćuprije Desno: Čarmanova tvrtka eVINO zakitila se s tri srebrne medalje i jednom brončanom. Jedna (nažalost SAMO!) Srebrna bila je za sjajno vino Kermesse 2019 (mješavina znanih bordoških crnih sorata i južnotirolskih crnih sorata, npr. ) podruma Elene Walch iz Ato Adigea ili Južnog Tirola, jedno pak srebro pripalo je kapljici Krš crveno blatina 2021 Vinarije Škegro iz BiH, a jedno vinu Calvarino 2021 Talijana Leonilda Pieropana, dok je dok je Bronca popratila Krš bijelo žilavka 2022 podruma Škegro. Gašper Čarman je na alici s oduševljenim Barišom Škegrom koji je u Ljubljanu došao i osobno, da prezentira obiteljski podrum i da za manifestaciju Top Vino by eVINO te za idući DWWA najavi prijavu nedavno na Trnjak festu 2023 u Humcu kod Ljubuškoga prezentiranog vina Trnjak Carsus! (suhiucasi)

______________________

Novi spektakl u listopadu 2023

Platinastu medalju, jedno Zlato i tri Srebra osobno primio i Gašper Čarman, koji je nastupio kao vlasnik tvrtke Gašper Vina ali i kao čelnik vrlo istaknute uvozničke i distribucijske kuće eVINO. Platina mu je pripala za vino Cabernet franc selekcija 2019., a Zlato za Cabernet franc selekcija 2020, dok su Srebra osvojena za Malvaziju 2022, Rebulu Selekcija 2019 i za Salpu 2021. Na slici su razdragani dobitnik Gašper Čarman sa svojom djelatnicom u eVINU Erikom Zupanc te s Tonjom Blatnik, propagandisticom (suhiucasi)

TOP VINO by eVINO! –  Nastup na manifestaciji Decanterjevi nagrajenci, za koju je bio uvjeren da će okupiti veliki broj za (visokokvalitetno)vino duboko zainteresiranih posjetitelja, Gašper Čarman koji vodi uglednu tvrtku eVINO za uvoz i distribuciju plemenite kapljice iz cijeloga svijeta i koji što se tiče Hrvatske tijesno surađuje s našim posjedima Kabola, Boškinac, Coronica i Belaj, iskoristio je za promidžbu novog izdanja svog prije nekoliko godina započetog projekta TOP VINO by eVINO, a riječ je festivalu što, kako smo od samog početka naviknuli, u Ljubljani okuplja značajan broj ponajboljih i svjetskih vinara. Festival bi se trebao održati 1. i 2. listopada ove godine, u prostorima staog dvorca na ljubljanskom gornjem gradu. Program obuhvaća promenadno kušanje vina izravno uz stolove izlagača, te radionice, jedna od njih posvećena je vinariji  Škegro iz BiH…

Čarman, s razlogom vrlo pompozno, najavljuje sudjelovanje brojnih svjetskih vinskih zvijezda, od kojih su mu, rekao mi je sada u Ljubljani, dolazak već potvrdili Vega Sicilia, markiz Lodovico Antinori (osnivač Ornellaije, inače brat markiza Piera Antinorija), pa Tua Rita, Joško Gravner, Elena Walch…

Gašper Čarman, Vina Gašper, i eVINO:

– Velika dodana vrijednost Decanterovih nagrada je njihov golemi međunarodni poslovni  doseg. Kad bi  Gašper vina dolazila iz Burgundije, npr. iz Meursaulta, ili kad bi postojao Château Gašper u bordoskom  Pomerolu, ne bi mi bili potrebni Decanterova priznanja i ocjene vinskih kritičara poput npr. Roberta Parkera. Budući da smo iz regije, za koju sam inače uvjeren da je jedna od najboljih u svijetu za proizvodnju vrhunskoga vina međutim na žalost globalno gledano po tome još nije dovoljno poznata, medalje zlatnog pa i srebrnog sjaja za nas još su i te kako bitan faktor za promociju. Duboko sam uvjeren da je slovenska vinska scena jačim organiziranim zajedničkim angažmanom u stanju učiniti vrlo mnogo na stvaranju međunarodno relevantne  robne marke Wines from Slovenia… ∎

______________________

Na 9. međunarodnom salonu prestižnih vina Decanterjevi nagrajenci 2023 u ljubljanskom Hotelu Slon okupilo se oko 300 vinskih stručnjaka i profesionalaca te ljubitelja iz Slovenije i više od 10 država. Svoja vina predstavljalo je 42 vinara dobitnika Decanterove nagrade u 2023. Za razliku od prijašnjih godina kad je među izlagačima zastupljenost vinarija izvan Dežele bila poprilična, ovaj put su uz Slovence, kao domaćine i kao, logično, najbrojnije izlagače, nastupila izravno dva vinska podruma iz Hrvatske – Kozlović i Kutjevo dd., zatim jedan podrum iz Srbije – Jovac Winery, te Popov Winery iz Makedonije, a preko uvoznika – vrlo renomirane kuće eVINO – podrum Škegro iz Bosne i Hercegovine.

Enologinja Kutjeva d.d Zrinka (lijevo, s kolegom) bila je posebno zadovoljna zbog dva Zlata kutjevačkim graševinama! Pozlaćene su Graševina vrhunska 2022 i Graševina 2018 ledeno vino. Kutjevo d.d. je inače osvojilo i jedno srebro te tri bronce, srebrna je Graševina Kutjevo 2022 a Bronce su zaradili Koria cuvée 2018, Maximo bianco 2020 i Maximo oro 2020. Desno: Obitelj Kozlović zaigrala je na svoju jaku domaću kartu – teran. Kozlović Teran selekcija 2021 dobio je zlatnu medalju

Izlagače i posjetitelje pozdravio je Robert Gorjak, osnivač i direktor vinske škole Belvin, i evo što je u svom kratkom govoru rekao, vrijedi upoznati se s time jer nije koristio uobičajene šablonizirane fraze nego se zadržao na suštini.

Kad se dvorana lijepo napunila posjetiteljima pozdrav nazočnima s Decanterove pozornice u ljubljanskom hotelu Slon Best Western: uputili su Olivia Mason, Simon Woolf i Robert Gorjak

– Poštovani vinari i posjetitelji! Najprije iskrene čestitke svim dobitnicima na osvojenim medaljama. One su jasan odraz kakvoće rada. Svaka medalja, dakako, sja na svoj način. Prvog dana na DWWA-ocjenjivanju jasno nam je bilo istaknuto da Brončana medalja znači solidno vino koje ćete s veseljem podijeliti s prijateljima, kušajte svakako i uvjerite se sami. Srebrna i Zlatna medalja sinonimi su, dakako, kvalitetnijeg sjaja, i te se stepenice više dakako i lijepo vide. Decanter World Wide Awards osnovao je legendarni Steven Spurrier i postavio ga na drukčije temelje od onih postojećih na ostalim ocjenjivanjima pod pokroviteljstvom OIV-a. Ubrzo se pokazalo i još se pokazuje kako je medalja osvojena na DWWA jedna od najpoželjenijih: Ovo ocjenjivanje s vremenom je u svijetu postalo s najviše prijavljenih vinara i uzoraka! Oko 18.250 etiketa iz 57 zemalja svijeta ove godine lijepo govori o povjerenju vinara u DWWA!  Pogotovu za Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Makedoniju… DWWA predstavlja platformu kroz koju mogu lijepo poslovno komunicirati s ostalim vinskim svijetom. Utjecajni vinski kritičari i pisci iz Wine Advocatea, Wine Spectatora, White Enthusiasta još se nsu sistematično posvetili ovoj našoj regiji, a upravo navedene države predstavljaju jedno od najzanimljivijih vinskih područja na našem planetu. Brojna vina odavde su se već iskazala na DWWA ali ima i dosta vina koja još čekaju na punu afirmaciju. Uvjeren sam da je Decantervo vrednovanje vina jedan od ključnih fakora podizanja kvalitete i u globalnom smislu značenja vina ove naše regije. Na površinu izbacuje vrijedne još nepoznate i možda i dosad nemarom i nepravedno zapostavljene sorte, otkriva talente i postavlja šire okvire ogledala kvalitete.

Slovenski vinari ove su godine na DWWA osvojili zasad rekordan broj odličja, ukupno 195 medalja, to je 44 više nego lani, od toga 12 je zlatnih. Hrvatska je što se tiče Zlata, vidjeli smo na prezentacijama prošlog mjeseca u Zagrebu, na brojci od 24.

M-enostavno dobra vina, tako se kao vinar prezentira Gregor Mikuš iz slovenske Orehove vasi. Nije to tek puka samohvala, naime na DWWA je taj podrum bogme dobio po jednu Zlatnu, Srebrnu i Brončanu medalju – Zlato za Extrem 2020 a to je sauvignon s dugačkom maceracijom i s 18 mječnim dozrijevanjem u drvu i potom s još godinom dana provedenom u boci, Srebro za X blanc 2021 od sauvignona dozrijevanog na finom talogu u bačvici, a Bronca za Bigboy 2020 od sorte Chardonnay, grožđe je izabrano s najboljih pozicija uuutar 4,5 ha posjeda, dozrijevanje je prošlo u drvu Desno: Dok dobro nam znani Stojan Ščurek, maneken za sunčane naočale, Uživa Polako negdje na moru, kuću Ščurek predstavljao je sasvim dovoljno markantan njegov sin. Ščureki su na DWWA 2023 osvojili četiri Srebrne medalje, po jednu za Malvaziju 2020, Pikolit up 2018, Sivi pinot orange 2021 i Staru brajdu bela 2019 (suhiucasi)

– Kakvoća vina, logično, stalno raste. Ali nije stvar tek u tehničkom smislu. Kad ja ocjenjujem vina, uvijek kao osnovu tražim iskrenost, autentičnost, kompleksnost i eleganciju – kazao je još Robert Gorjak, jedan od oko 250 redovnih Decanterovih ocenjivača. – Ocjenjivanja na DWWA su dakako na slijepo, dakle ocjenjivači ne znaju koja vina i čija vina degustiraju međutim upravo da im seomogući da se prikladnije usredotoče upravo i na iskrenost i autentičnost, kaže im se iz koje države i regije dolazi koje vino, navedu im se i stil vina i cijena.

Kao predstavnica Decantera u Ljubljani je na svečanosti nekoliko riječi rekla Olivia Mason, voditeljica marketinga Decanterovih nagrada:

Saša Špiranec

– I mi u Decanteru veseli smo da ovo događanje u Ljubljani već devetu godinu okuplja stvarno odlične vinare, i to ne samo iz Slovenije, nego i iz Hrvatske, Srbije, Makedonije. Slovenska bijela vina posebno rado pamtim, naime osvaja me njihova svježina. Na Decanteru se već silno veselimo sljedećoj priredbi u Ljubljani, koja će biti 10. jubilarna. Jedinstvena je u regiji, zato ima visoku dodanu vrijednost! Vinoljupcima/potrošačima služi kao određeni kompas, vinarima pak kao lijepa prigoda za promociju a i za mogući kvalitetan proboj u svijet.. Čestitke, Slovenija!

Na Decanterovu vinskom salonu u Ljubljani bio je i znani hrvatski vinski kritičar i organizator značajnih vinskih događanja poput npr. vinske smotre u zagrebačkoj Laubi – Saša Špiranec, također redoviti ocjenjivač na DWWA. Evo što je on izjavio:

– Decanterovo nagrađivanje je najkredibilnije na svijetu, među vinskim kritičarima uživa veliko povjerenje i ugled, zato što se na njemu od ocenjevača očekuje da jako dobro poznaju vinske regije. Svaka Decanterova medalja je zato vrijedna zlata. Sva nagrađena vina i pokazuju se kao predstavnici svojega terroira, cijele regije, a to je i te kako bitno.

            U Ljubljanu je stigao i vinski pisac Simon Woolf, inače Decanterov kušač kojega sam upoznao prije više godina i potom susretao se na raznim međunarodnim događanjima vezanim uz vino, on je sada na Decanteru, skupa s Caroline Gilby, predsjednik ocjenjivačke komisije za sjevernu, srednju i istočnu Europu:

– Decanterova naljepnica na boci dobra je orijentacijska točka za svakog vinoljubca. DWWA je vrlo strogo ocjenjevanje, svaki sudac je vinski profesionalac, iskusan degustator i poznavatelj. Svaki vinar koji se odluči za sudjelovanje na DWWA može biti siguran da je njegovo vino dobilo dovoljnu nužnu pažnju.

Austrijanac Peter Moser, akademski i gospodski, sjedeći uz laptop, te, desno, Poljak Tomazs Prange Brczezinsky – po domaće promenadno (suhiucasi)

Inače, u Ljubljanu je navratio i Peter Moser, znani austrijski vinski pisac i urednik publikacije koja kao vodič detaljno prezentira Austriju kao vinsku zemlju, njene vinske regije i vinogorja te istaknute proizvođače, a još jedna sada u Ljubljani nazočna a za promiždbu vina iz ovih naših krajeva važna osoba je Tomazs Prange Brczezinsky, novinar i urednik vinske revije sa sjedištem u Varšavi, glavnom gradu velike države koja slovi kao jaki uvoznik plemenite kapljice iz cijeloga svijeta a posebno one iz ovih naših južnoeuropskih prostora.

_______________________________

ORGANIZATOR: BELVIN, vinska šola

Vinska šola Belvin ustanovljena je u travnju 2002. Sjedište joj je u  Mengešu kod Ljubljane. Počela je s raznim edukativnim i promotivnim seminarima u Ljubljani, pa s njima i nastavila i po cijeloj Sloveniji. Belvin je jedino slovensko poduzeće koje se profesionalno bavi pružanjem obrazovanja o vinu. Uvijek nastoji u tome da se znanje prenosi u praksu. Konkurentska prednost Belvina nad drugima su bogato međunarodno iskustvo te praktičan, pragmatičan pristup. Belvin razvija i održava kvalitetne i zanimljive tečajeve, radionice te vođene degustacije namijenjene profesionalcima iz vinske branše, a nudi mogućnost i ljubiteljima vina-potrošačima, da steknu dovoljno znanja o Bakhovu nektaru, da prošire, unaorijede  svoje vinske horizonte. Belvin je jedini slovenski APP (Approved Programme Provider) najveće svjetske institucije za izobrazbu o vinu – Wine and Spirit Education Trust (WSET), sa sjedištem Londonu. Obrazovna događanja u organizaciji Belvina godišnje okupe oko 600 sudionika. ∎

_____________________________

NAKNADNA DWWA BRONCA u ZAGREBU – Prije ljubljanske priredbe Decanterovi nagrajenci 2023 na medjunarodnoj razini,  u Zagrebu je održano nekoliko prezentacija vina onih hrvatskih proizvođača koji su osvojili uglavnom zlatne medalje na DWWA 2023, ali jedna je – u zagrebačkomdiWINE klubu Irene Lučić, bila i nakon Ljubljane, riječ je o vinima bračnog para Stručić iz Ludbrega,  u Londonu okićenima broncom. Konkretno riječ je o etiketama Graševina 2022, Graševina 2021 i Muškat žuti 2022 (Marinko Petković)

_________________________

PROMINENTNA i NAJJAČA SVJETSKA VREDNOVANJA BAKHOVA NEKTARA – PROTOKOL RADA

Manifestacija Decanterjevi nagrajenci u Ljubljani, uz napomenu da smo nedavno mi u Hrvatskoj, konkretno u Poreču, ugostili jedno od tih nekoliko vodećih svjetskih ocjenjivanja vina – Concours Mondial de Bruxelles: prilika je sada da se široj našoj publici (tj. ljubiteljima/potrošačima plemenite kapljice već godinama svako malo kroz medije javnog informiranja naprosto bombardirane vijestima o medaljama što ih hrvatske vinarije osvajaju na natjecanjima u inozemstvu), koja većinom teško  da zna dovoljno o protokolima vezanima uz rad tih ocjenjivanja, malo rasvijetle ta vrednovanja, da se široj  javnosi prikaže ono u čemu ta ocjenjivanja imaju dodirne točke i što ih razlikuje, zatim o tome kako se, po kojem ključu, dodjeljuju medalje. Uglavnom, da publika koju to zanima dobije čvršću podlogu za promišljanje i iznošenje prema javnosti svojih stavova o tome zašto vinari u tolikom broju hrle sa svojim vinima na tih nekoliko svjetskih vrednovanja, posebice na Decanterovo…

U gupu najznačajnijih svjetskih vrednovanja vina (concours, concorso, competizione, competition, Bewertung…) ušao sam profesionalno već odavno, prije toliko dugo vremena da ne pamtim koja je to bila godina. Obilazeći po Lijepoj našoj i okolnim zemljama, u svojstvu urednika rubrika vezanih uz turizam i uz vino (Svijet u čaši) u popularnom tjedniku Vikend u izdanju NIŠP Vjesnik, pa malo-pomalo sudjelujući kao član najprije lokalnih a onda i regionalnih žirija u ocjenjivanjima u Hrvatskoj i Soveniji, upoznao sam mnogo i vrlo afirmiranih inozemnih kolega koji su se bavili eno-gastronomijom i sve više ih je, s obzirom na sve jači status Hrvatske i Slovenije kao privlačnih turističkih područja, zanimala i vinska scena posebice u Lijepoj našoj i u Deželi. Organizatorima značajnijih ocjenjivanja na ovim našim prostorima odgovaralo je to da u svoje žirije pozovu i neke utjecajne inozemce, i najvjerojatnije se tu šire otvorio i nekim mojim kolegama novinarima i meni put prema vrednovanjima vina i izvan granica vlastite države. Rekao bih da se moj debut kao ocjenjivača vina na u svjetskim relacijama značajnom vrednovanju dogodio na Concoursu Mondial de Bruxelles, u glavnom belgijskom gradu. To je bilo nešto prije završetka prošlog stoljeća, u svakom slučaju u vrijeme kad se CMB svake godine odvijao samo u Bruxellesu. Iz Hrvatske pozvani smo bili kolega iz Večernjeg lista Vitomir Andrić i ja. Od tada smo obojica redovito svake godine odlazili na CMB, zahvaljujući Concoursu obišao smo mnoge zemlje npr. Portugal, Luxembourg, Španjolsku, Češku, Slovačku Bugarsku,… pa i Čile, sudjelovanje je prije koju godinu prekinuo covid. U međuvremenu sve je jaču pažnju u svijetu počelo privlačiti još jedno ocjenjivanje, tada na jako dobrom putu da i ono postane (i postalo je!) jednime od najcjenjenjih i najvećih na našem planetu, riječ je o – Mundus Viniju u Neustadtu u glssovitom vinorodnom području Palatinatu (Pfalz) u Njemačkoj. Češći susreti i s mojim imenom na popisu degustatora na CMB utjcale su na to da me pozovu i u Njemačku. Tamo sam odlazio barem 15 godina zaredom. Što se tiče Decantera, na DWWA sam bio pozvan  neke daleke godine nedugo nakon što je međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com novo utočište našao u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade, DWWA koji pomno prati zbivanja na globalnoj vinskoj sceni polao je svoje predstavnike na manifestaciju, s ciljem popularizacije svojega ocjenjivanja ali i pronalaženja na ovdašnjoj vinskoj sceni mogućih novih degustatora i animacije da postanu članovi žirija. Prisjećam se simpatične Veronique de Freitas koja se kao predstavnica DWWA sastala s našim znanim sommelierom Marijom Meštrovićerm i samnom, i pozvala nas u London, Mario je prihvaio i još i sada na DWWA je član žirija,  ja sam poziv odbio iz obiteljskih razloga.

Na ocjenjivanju Concours Mondial de Bruxelles: Vitomir Andrić u svojoj komisiji, te, desno, Suhadolnik

Sudjelovao sam, inače, još i na vrednovanjima Concours Mondial de Sauvignon, pa na ocjenjivanjima Emozioni dal Mondo:Merlot e Cabernet insieme u Bergamu, na Vinu Ljubljana u okviru nekadašnjeg snažnog sajma vina na Razstavišču u glavnom gradu Dežele, zatim odlazio sam i na Vino Slovenija u Gornjoj Radgoni, na međunarodno specijalizirano ocjenjivanje frankovki u Sevnici, pa na ocjenjivanjma vina Panon bor (=Panonska vina) i Portugieser du Monde Pečuhu i u Villanyju, u Hrvatskoj pak više puta bio sam na Svijetu  graševine  u Kutjevu i na porečkoj Vinistri, na Dubrovnik Festi-vinu… Dodao bih ovime i veliko međunarodno ocjenjivanje vina održano u organizaciji Hrvatske gospodarske komore u zagrebačkom hotelu Esplanade a uz premještaj festivala Zagreb Vino.com u Esplanadu. Kao glavni urednik časopisa Svijet u čaši incirao sam ocjenjivanja za Potrošački putokaz revije, prije koju godinu to je ocjenjivanje, nastavljeno u organizaciji novinarskog vinskog trija Vito Andrić (Večernji list) – Ivo Kozarčanin (Jutarnji list) – Željko Suhadolnik (Svijet u čaši), pretvoreno u vrednovanje s nazivom Vinske zvijezde…

Na Mundus Viniju, u komisiji s vlasnikom Mundusa i izdavačke kuće Meininger Verlag Christophom Meiningerom te u žiriju sa znanim kušačkim menima poput Paula Roberta Bloma iz Nizozemske, Andrejee Gabriellija iz Italihe, te desno, na ocjejivanju Emozion dal Mondo u Bergamu, u drutvu s direktorom Sergiom Cantonijem, ocjenjivačicom i tada službenom predstavnicom OIV-a Claudijom Quini iz Argentine u svojstvu degustatorice i supervizorice, te s glasovitim talijanskim profesorom enologije Mariom Fregonijem, stručnim savjetnikom organizatora ocjenjivanja – udruge Produttori bergamaschi

Na prvom i, na žalost, zasad jedinom nacionalnom hrvatskoim ocjenjivanju vina Croatia Wine Competition održanome u zagrebačkom hotelu Esplanade u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Uz mene, slijeva, kao ocjenjivači, su Zoltan Györffy vinski novinar iz Mađarske, enolozi mr. Franjo Francem, Ivana Puhelek i prof. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, kao predsjednik komisije, te Paul Robert Blom, vinski trgovac (uvoznik i hrvatskih vina u u Benelux), degustator iz Nizozemske, i znani koparski enolog i degustator Iztok Klenar, u ono vrijeme zamjenik predsjednuka Međunarodnog udruženja enologa

Dio članova ocjenjivačke ekipe na Dubrovnik FestiWineu, koji se održavao kroz nekoliko godina i kao degustatore okupljao brojne svjetski znane vinska kušače: uz predsjednika, istaknutog slovenskog enologa Bojana Kobala, tada na vinskom kormilu Ptujske kleti, su Engleskinja Angela Muir, u to vrijeme vrlo aktivna u ocjenjivačkoj ekipi Decantera, američki vinski pisac s austrijskom adresom Darrel Joseph, također Decanterov sudac, rimski vinski novinar Andrea Gabrielli, slovenski vinski novinar Jože Rozman, pa ja, Suhadolnik ispred Svijeta u čaši, sommelieri Siniša Lasan i Aleksandar Noršić, enolozi Franjo Francem, te, iz BiH, Tihomir Prusina…

Ekipa degustatora-ocjenjivača snimljena na jednom od redovitih vrednovanja Bakhova nektara – uzoraka uzimanih iz maloprodaje s tržišta! – za Potrošački putokaz revije Svijet u čaši – u prostoru elitnog zagrebačkog hotela Sheraton. Slijeva smo, a uz hotelske sommeliere kao poslužitlje vina, od kušača: Tomislav Tuđen iz zagrebačke Galerije Vina MIVA, vinski novinar Ivo Kozarčanin, ja kao predsjednik komisije, kutjevačka vinarka Martina Krauthaker, kćerka znanog vinogradara i vinara Vlade Krauthaklera koji joj pomalo prepušta vodjenje posjeda, Večernjakov vinski novinar Vitomir Andrić, te primoštenski enolog i kralj babića Leo Gracin

Dakle, imam nešto saznanja i iskustva glede vrednvanja vina i s područja funkcioniranja (i tih) visokocijenjenih natjecateljskih institucija, ne samo kao degustator nego i vezano uz početne korake nužne za realizaciju događanja, konkretno po pitanjima skupljanja uzoraka od vinara, formiranja redosljeda uzoraka, primjeni listića za ocjenjivanje… Nekad davno na gotovo svim ocjenjivanjima vina rabili su se, logično, listići bazirani na elementima kako ih je na temelju sugestija svoje strukovne i specijalizirane ekipe odredio OIV (Organisation Internationale de la vigne et du vin) kao vrhovno svjetsko  tijelo po pitanju Bakhova nektara u svim bitnim aspektima.

Najprije bih iznio neka svoja zapažanja sa svih tih spomenutim ocjenjivanjima vina koja su bila neprocjenjivo bogato iskustvo kako u kontekstu rada kao ocjenjivača tako i u, uglavnom popodnevnim i večernjim satima, glede organizacije za nas članove žirija priređenih izleta u vinograde i u birane podrume. Poslije podastirem, pisano i slikovno, i konkretne tehničke podatke vezane uz radne protokole i  funkcioniranje ocjenjivanja.

Pa, da krenem s ovime: najveća/najutjecajnija svjetska ocjenjivanja koja ovdje spominjem dugo su gradila svoja carstva dok  nisu po broju svake godine prijavljenih/zaprimljenih uzoraka vina za ocjenjivanje, po broju država iz kojih uzorci stižu, po broju ocjenjivača k tome i s visokim autoritetom s područja enologije, sommelijerstva, publicistike, vinske trgovine, po jačini i širini globalnog odjeka vezanog uz njihova ocjenjivanja… postala to što su danas – goleme poslovne institucije. Razvoj su gradila vrlo pametno, temeljito i dobro organizirano, s jedne strane okrenuta proizvođačima/ponuđačima vina, s druge strane usko povezana s trgovačkim i ugostiteljskim sektorom, preko različitih svojih tiskanih izdanja okrenuta široj publici, potencijalnim potrošačima kao posebnom dijelu općeg tržišta. DWWA ima sjajno zaleđe u reviji Decanter koja je – makar se službeno kao prostor plasmana uz Veliku Britaniju spominje Sjeverna Amerika, konkretno SAD – znana i čitana  po cijelome svijetu. Preko nje svakako ostvaruje lijep globalni utjecaj. Mundus Vini pak izdaje  desetak različitih revija vezanih uz vino, pivo, gastronomiju, vinogradarstvo i vinarstvo, turizam….

Revija Decanter, naslovnice, posljednje dvije na ovoj ilustraciji – jedna od svibnja 2023 a druga od srpnja 2023 – s novim su dizajnom. Revija je osnovana 1975, izlazi kao mjesečnik, a po javnosti podastrtom podatku tržištu se nudi u 40.000 kopija. Svake godine na svoje ocjenjivanje DWWA privuče više od po 15.000 uzoraka

Der Deutsche Weinbau, Weinwirtschaft, Getränke Zeitung, MeiningersSommelier,Meiningers Weinwelt, Meininger’s International, Fizzz, Mixology, Eurodecor, Sonderhefte

Mundus Vini krenuo je, u prvom desetljeću ovog stoljeća, s 3579 uzorka, a u 2014. ih je skupio 7304. Desno na slici popis je zemalja odakle uglavnom dolaze degustatori, svake godine uz svaku navedenu zemlju objavljuje se broj degustatora koji iz nje tog puta stigao. Ova tablica pokazuje sudjelovanje ukupno 145 ocjenjivača. Obično najviše kušača bude iz, logično, zemlje domaćina Njemačke,slijede Italija, Francuska, Austrija. Švicarska…

Concours Mondial u medijskom se smislu oslanja se na svoj očito učinkoviti Vinopress.

Odmah na početku mojega sudjelovanja kao vinskog suca na većim međunarodnim ocjenjivanjima vina spazio sam – bilo time da su to naglašavali organizatori u sklopu pozdravnog govora na svečanosti otvorenja ocjenjivanja i na početku degustacije, bilo da je uz logotip OIV-a na ocjenjivačkom listiću bio otisnut podatak – da se uzorci I dalje ocjenjuju uz pomoć listića (uglavnom) s formatom što ga je balgoslovio i preporučio OIV. No kako su godine prolazile, primijetio sam da se na ocjenjivanjima sve manje, barem u službenim govorancijama, inzistira(lo) na tome da je listić pod pokroviteljstvom OIV-a. U posljednjim godinama razmišljajući o klasičnom OIV-ocjenjivačkom listiću sve više mi se činilo da ga je pregazilo vrijeme, i da ga s obzirom na nove znanstvene spoznaje vezane uz vinogradarstvo i vinarstvo treba u konstrukciji – raspodjeli bodova po sekcijama na listiću, a radi dobivanja adekvatnog finalnog odgovora-ocjene o vinu, barem malo modificirati, modernizirati. Konkretno, po klasičnom OIV-listiću previše se bodova dodjeljuje boji i bistroći te jačini mirisa i okusa, umjesto da se danas jaki naglasak stavi na rubrike iskrenost i kakvoća. Primjedbu o tome poslao sam i u sjedište OIV-a, na ime Pau Roca dakle izravno (donedavna!)  glavnom direktoru, ubrzo poslije stigao mi je e-mail ali ne s odgovorom nego samo s obavijesti o tome da je sada, po najnovijemu, dužnost glavnog direktora OIV-a preuzeo John Barker, PhD…

Na spomenutim ocjenjivanjima na kojima sam bio kao degustator rabilo se vrednovanje na bazi 100 bodova, međutim na nekim drugima koristila se odavna osmišljena skala do 20 bodova. Za širu publiku koja logično uglavnom i nije znala kako točno prevesti skalu od 20 bodova u skalu od 100 bodova to je dakako malo zbunjujuće. Smisao ocjenjivanja vina nije da na bilo koji način zbunjuje potrošača, nego da istakne i široj javnosti istakne najbolje ocijenjene uzorke kao uvjerljivi putokaz potrošaču kad bira etiketu što će je kupiti.

Mundus Vini – pogled u dvoranu gdje se održava ocjenjivanje

Još više zbunjujuće i čak vrlo nezgodno za širu javnost djeluju i različiti pragovi bodova što ih na nekim ocjenjivanjima valja dosegnuti za svaku pojedinu medalju. Concours Mondial de Bruxelles ima svoje pragove, Mundus Vini svoje ali razlike u korištenim pragovima između da tva istaknuta svjetska vrednovanja nisu prevelike pa time, hajde, i ne previše zabrinjavajuće, međutim sasma drukčija stvar je s DWWA, kod kojega se različitost odražava na cijeloj jednoj kategoriji kakvoće, konkretno, eto, vino koje npr. na Mundus Viniju osvoji 90 i više bodova i dobiva pravo na Zlatnu medalju – na DWWA je tek Srebrno, naime na DWWA prag za Zlato otvara se s 95 bodova!  Platinu dobiva vino s osvojenih 97 do 100 bodova. Stručna komisija još ednom kuša  sve Platine i među njima bira vino  što će dobiti najveće priznanje – Best in Show!

Istodobno, na nekim također i međunarodnim međutim ne toliko razvikanim ocjenjivanjima kao što su DWWA, CMB, Mundus Vini, pragovi za medalje su preniski, konkretno Platina ili Veliko zlato = 90/100 bodova, Zlato = 85-89,99/100, Srebro=80-84,99/100!…

Evo procedure na DWWA: u prvom krugu ocjenjivanja Regionalna komisija kuša najprije sva vina s područja koja poznaje i za koja je određena da ih vrednuje. Uz diskusiju kroz koju se rješavaju neke moguće nesuglasice u procjenama i ocjenama, dobije se prva slika o potencijalnim osvajačima Zlatne i Srebrne medalje. Zlata i Srebra kušaju se ponovno, pa se tu finalno potvrde Srebra, a Zlata se degustiraju poslije još jednom, dakle to je već po treći put, pa se tu potvrđuje zlatni status. U drogoj rundi prošireni žiri degustira opet ta sad već potvrđena zlata i među njima ona za koja se dođe do zaključka da to zavrjeđuju izdvaja najbolja te raspravlja o tome koja bi od njih zaslužila da ipak s 95 ili 96 bodova dođu do 97 bodova a to je granica za Platinu. U trećem krugu kušaju se potvrđene Platine, i među njima se izabire Best in Show

Koliko je sve to korektno prema potrošaču? Platina, Zlato i Srebro smatraju se u svijetu plemenitim metalima, svaki sa svojim specifičnim uvijek jedinstvenim prepoznatljivim (visokim!) sjajem. Upravo u tome dijelu činilo mi se najoportunijime da se umiješa OIV kao krovna svjetska vinska organizacija, i da ona dade pravorijek, poradi na određenom ujednačavanju.

Još  nešto što sam čuo a vezano je uz Decanterovo ocjenjivanje vina i odlučivanje o tome kome dodijeliti medalju: cijena vina u maloprodaji! Dodjela bodova i medalja uzorcima ne bi trebala/smjela imati vezu s određivanjem konačne ocjene vina i na temelju toga s dodjelom medalje. To ne znači da dodijeljena medalja i maloprodajna cijena ocijenjenoga vina nemaju (tijesnu) vezu, naprotiv! Opet se vraćam na primjer Mundus Vinija: na određivanju konačnog broja bodova žirija i dodjeli medalje ne govori se i o cijeni, ali se organizator pobrinuo da se elegantno kreira prilika da potrošači ipak saznaju i taj podatak vezan uz famoznu maloprodajnu cijenu: na sajmu ProWein u Düsseldorfu Mundus vini ima na raspolaganju gotovo cijeli jedan paviljon u kojemu na prikladno uređenim punktovima nastoji prezentirati što je više moguće prezentacije vrijednih vina s ocjenjivanja Mundus Vini. Tu su, uz fotku butelje, postavljene pločice s prikazom vina na grafikonu i s dodatnim pločicama iz kojih je moguće pročitati opis uzorka, tu su dani podaci o osvojenima bodovima i medalji te maloprodajnoj cijeni ali i komentar stručnjaka o tome u kojoj mjeri je važeća maloprodajna cijena butelje u skladu s osvojenom medaljom.

Što se bodovnih pragova za medalje tiče, osobno sam malo skloniji onima što ga koristi Mundus Vini nego onome od Decantera, ne tvrdim da te Mundusove treba kao takve i zacementirati i da ih neki noviteti u nijansama ne bi u smislu odnosa broja bodova i sjaja pripadajuće i podijeljene medalje kvalitativno unaprijedili, tek čini mi se da su Mundusovi bodovi ipak u kompletu malo prikladnije postavljeni. Zacijelo će biti primjedbi da je DWWA podizanjem pragova za medalje za cijelu jednu kategoriju htio pokazati kako je tu ocjenjivanje kvalitetnije i strože i kako su zapravo DWWA trofeji u potpunosti vrijedni sjaja tih očaravajućih plemenitih metala Platine, Zlata i Srebra. Mislim da na to imam prikladan odgovor. Pitanje medalja u najvećoj mjeri treba ipak riješiti u procesu koncentrirane degustacije i ocjenjivanja uz pomoć odgovarajućeg degustacijskog listića što se sastoji od više od struke određenih po bitnim elementima raščlanjujućih rubrika tijesno povezanih, svaka, s odgovarajućim brojem bodova na kraju zbrojenih u ukupnu ocjenu kakvoće uzorka izraženu brojkom. Imao sam prilike na raznim DWWA prezentacijama poput ove velike međunarodne što je bila sada u Ljubljani i koja je povod ovome napisu i brojnim prezentacijama DWWA-medalja nešto manjeg opsega kakve su organizirane prije toga u Zagrebu (Vrutak, Lauba…), ili pak na vinskim festivalima kušati razna na DWWA zlatom okićena vina, i iako bih se u sebi složio da se ti neki (međutim ne i svi!) kušani uzorci inače na DWWA zlatom ovjenčani vrte oko Zlata – ali ipak NE baš i Zlata u kontekstu opisanog aktualnog DWWA-standarda. U dosta navrata me obuzela pomisao kako će se, ako i ostala ocjenjivanja preuzmu DWWA-pragove od 95-96/100 za Zlato, ubrzo pokazati potreba da se sadašnja široko prihvćena skala od 100 bodova – podigne na, recimo, 110 bodova…

Potpuno razumijem da su organizatori vinskih ocjenjivanja i biznismeni i da oni, i kao vlasnici i izdavači eno&gastro revija nastoje uvijek privući više i više pažnje proizvođača vina i uvjeriti sve više vinara da se prijave sa svojim uzorcima na ocjenjivanja, s druge strane nastoji se kroz časopise privući i sve više pažnje šire publike-potrošača vina i ljubitelja fine papice i kapljice, i to im očito i uspijeva. Ne čini mi se baš da bi im se, nužno, kao neka šteta dogodilo nešto u dohodovnom smislu kad bi se s Mundusom i CMB-om (makar je to konkurencija) dogovorili i uskladili u tim izlaznim rezultatima, tako da potrošači ne ostaju zbunjenima. Platinaste, Zlatne i Srebrne medalje istoga sjaja po kategoriji da se izbjegne konfuzija potrošača, zatim inzistiranje na širenju saznanja u javnosti da se kao suci na ocjenjivanje nastoje uvijek postaviti osobe s visokim stručnim znanjem i iskustvom kao i to da se ocjenjivačke komisije nastoje formirati na način da članovi budu dodatno i solidni poznavatelji vinogradarskog područja i tipova vina predviđenih da im se povjere na ocjenu, a i objave široj javnosti i nekih pojedinosti sa samih degustacija dakle iz rada sudaca na ocjenjivanjima, mogu i te kako biti pravi razlozi za bolji odaziv vinara na sva ta ocjenjivanja i za veću sigurnost potrošača da se posve može pouzdati u punu opravdanost medalje dodijeljene vinu.

S eventualno tek manjim izmjenama u rubrikama i raspodjeli bodova po tim rubrikama kao dijelovima ocjenjivačkog listića kao i s usklađenjem bodovnih pragova za medalje moglo bi se postići to da Platinasta medalja, Zlatna medalja i Srebrna medalja na tih nekoliko najvažnijih globalnih ocjenjivanja budu doista uvijek svaka, kao i plemeniti metali naziv kojih nose, sa svojim jedinstvenima bojom i  sjajem!

DEGUSTACIJA: Evo još nešto konkretno i tijesno vezano izravno uz kušanje i ocjenjivanje.  Na početku iznio bih ovo: na više ocjenjivanja na kojima sam sudjelovao u kraćem vremenu nego što bi to trebalo biti nastoji se kušati i evaluirati ipak nešto veći broj uzoraka od onoga što bi u okviru vremena na raspolaganju moglo biti optimalno. Najčešće se kuša i do 50 vina dnevno, međutim ocjenjivanja uglavnom ne traju kroz cijeli dan (to sam doživio samo na Vinitalyju!) nego tek kroz prije podne, okupljanje kušača za stolovima predviđeno je za 9 sati, a završetak seanse toga dana bude tik pred ručak, obično oko 13,30 sati, poslije ručka ide se u obilazak vinarija ili je popodne ostavljeno za tzv. slobodne aktivnost. Vremenski period od 9 do 13,30 međutim uz rad na degustaciji/evaluaciji obuhvaća i razno-razne govorancije, od organizatorovog pozdravnog govora članovima komisije preko predstavljanja organizatora i defilea sommeliera angažiranih da po komisijama serviraju vina, pa do određenih tehničkih informacija vezanih uz degustaciju (npr. svakako podsjetnik na bodovne pragove za medalje… ), bude tu i prezentacija degustatora-jubilaraca sa po pet, odnosno 10 odnosno 15 godina sudjelovanja u žiriju,  dakako postoje još i stanke kao predah u radu…

Ocjenjivački listići Concoursa Mondial de Bruxelles za mirno vino – gore, te dolje, listić za pjenušce

Degustatori su različitih dobi i različitih sposobnosti održavanja maksimalne koncentracije kroz neko duže vrijeme, a, naglasio bih, u ocjenjivanju se pažnja sve jače pridaje ne tek tome je li uzorak enološki besprijekoran (čist) ili ima možda kakvu enološku manu, nego sve jače tome koliko se uzorak ističe po izvornosti, karakteru, kompleksnosti… Nekad se degustatoru učini da neko vino, makar odmah okvalificirano kao dobro i interesantno, može uz još malo ležanja u čaši i dužeg dodira sa zrakom pokazati i znatno više od onog prvog dojma, pa ga ocjenjivač i ostavi da malo počine u jednoj od obično četiri ili pet službenih degustacijskih čaša koliko ih ima na raspolaganju, ali onda se dogodi da, kako ne bi bilo kašnjenja u radnom vremenu, sommelier-posluživač ubrzano dolazi s novim uzorcima da napuni čaše, pa se onaj poneki za još jedno kušanje ostavljeni uzorak u čaši mora, da se oslobodi prostor za nvi uzorak, na žalost proliti i on možda kasnije i ne završi s (tako dobrom) ocjenom što je zaista zavrjeđuje…

Ocjenjivački listić na Mundus Viniju, gore za mirno vino, a dolje za pjenušac. Za razliku od  ocjenjivačkih listića na mnogim drugim ocjenjivanjima, listićina Mundus Viniju uz klasični brojčani dio za konačnu ocjenu sadrže i dio s ponudom pojmova vezanim uz organoleptička svojstva a koji kad se odgovarajuće označe križićem na kraju daju organoleptiči profil-opis uzorka

Ocjenjivanje vina kompjuterom, po Buxbaumovoj tablici do 20 bodova

Evo sada za potrošače, ljubitelje vina i još poneki detalj o komisiji i ocjenjivačkim listićima. Komisija uglavnom bude sastavljena od po pet članova i predsjednika. Članovi budu iz različitih zemalja, obično su što se zanimanja tiče zastupljeni enolog, sommelier, vinski trgovac, poznatiji vinski pisac… Organizator uz poziv osobama na koje računa kao s kušačima pošalje i upitnik o tome koji tko tip vina (npr. bijelo, ružičasto, crno, jantarno, mirno, pjenušavo, slatko desertno, alkoholizirano…) preferira i ima najviše iskustva s njima, tako da to, a i zemlju iz koje dolazi ocjenjivač, uvrštava u kriterij formiranja što djelotvornijeg žirija. Popunjeni ocjenjivački listići završe u rukama predsjednika, koji ako primijeti da su veće razlike u bodovima pokrene ad hoc raspravu da se stvar razjasni.

Ocjenjivački listić i pragovi za medalje: Vina se ocjenjuju po rubrikama koje, svaka, nosi određeni broj bodova, te rubrike, postavljene na listiću horizontalno, odnose se na izgled, miris i okus vina i na ukupni dojam, a bodovi predviđeni za kvalitetu upisuju se u okomito postavljenim rubrikama s nazivima  Odlično, Vrlo dobro, Dobro, Zadovoljavajuće, Nezadovoljavajuće. Nekad je bilo vrlo rašireno ocjenjivanje  po Buxbaumovoj metodi  s bodovnom tablicom do 20 bodova  ali onda se gotovo posvuda proširila tablica s  u novije vrijeme rabi  ona kod koje maksimum predviđenih bodova kad se svi zbroje u najjačoj rubrici Odlično iznosi 100. Na Mundus Viniju zbroj u rubrici Vrlo dobro iznosi 90, na Concours Mondialu de Bruxelles 85, a npr. na Emozioni dal Mondo: Cabernet e Merlot insieme u Bergamu 86, u koloni Dobro na Mundusu je ukupan zbroj 80, na Concours Mondialu 70 a uBergamu 72, kolona Zadovoljavajuće na Mundus Viniju skuplja čak 60 bodova, na CMB 54 a u Bergamu 48, dok posljednja kolona Nezadovljavajuće može nakupiti od 33 boda (CMB) do 40 bodova (Mundus i Emozioni Bergamo). Za Decanter, u moru ilustracija tablica što su objavljene na DWWA stranicama na Internetu, nisam mogao naći onu koja povezuje elemente vina što se ocjenjuje s predviđenim brojevima bodova. A od Decantera, iako mi je u Ljubljani obećano da će mi se poslati željena dokumentacija – nije zasad stiglo ništa.

Listić za Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme

Listić Vina Slovenije u Gornjoj Radgoni, za ocjenu mirnog vina (gore), te za ocjenu pjenušaca

Na ocjenjivanjima se u obzir kao ocjena uzima brojčani rezultat dobiven zbrojem bodova podijeljenih po rubrikama, a od degustatora se ipak očekuje i koja rečenica opisa vina, međutim na nekim ocjenjivanjima u ocjenjivački listić uvršteni su, ovisno o kojem tipu vina se radi, odgovarajući izrazi što ih treba zaokružiti i uz pomoć kojih se može sastaviti i opis vina. Evo i za što se sve treba upisati ocjena, eventualno i odgovarajući izraz kroz riječi: IZGLED: Bistroća – Boja; MIRIS: Izvornost – Jačina – Kvaliteta; OKUS: Izvornost – Jačina – Kvaliteta – Trajnost u ustima; UKUPNI DOJAM.

Ocjenjivanje vina po tablici do 100bodova, a po rješenju tehnički priređenome za kompjuter. Lijevo je brojčani dio po rubrikama I tu se svaki traženi segent vina ocjenjuje bodovno, a desno je kreacija organoleptičkog profila uzorka na vrednovanju

Moja rješenja ocjenjivačkih listića za Svijet u Čaši  s kojima sam pokušao, rekao bih, donekle unaprijediti postojeće listiće što se sada rabe

Sastavio sam i ovaj kratki priručni šalabahter kao pomoć za formiranje kratkog sažetog opisa vina:

■ VINO je: impresivno • ozbiljno • (donekle) kompleksno • moderno – s obilježjem tradicije – rustikalno • drukčije • sadržajno • skladno • s dovoljno izraženom voćnosti – s cvijetnim – (ugodnim) herbalnim / vegetalnim notama – mineralno – s finim začinskim nitima • bogato • sočno • gusto – mesnato • (vrlo) toplo • robusno ■ iskreno – s dušom, karakterom/autorski rad • dotjerano • na kolosijeku elegancije i profinjenosti • ostavlja dojam visokog suglasja sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ s (još) mladenačkim nabojem • lepršavo / (dovoljno) svježe • dopadljivo/koketno • dinamično i s nervom – u usponu • zrelo – umireno – u špici (koja može još trajati) – vrijedi mu/može mu se ostaviti još vremena u boci • sa (zanimljivim) tercijarnim bouquetom/ u znaku je otmjenog starenja  – lijepo se pije uz hranu – prikladno za uz meditaciju ■ prelazi/prešlo zenit – umorno/starikavo – jače u padu • bez finoće • nekomplicirano • neuzbudljivo • djeluje kao jače – naporno začinjeno/preopterećeno od dodira s drvom • mlitavo/tupo • nečisto • zeleno • agresivno kiselo – prekiselo • skuhano/sprženo • oksidirano • odaje plijesni/trulež – TCA • SO2 – H2S – refermentaciju – octikavost – lak – brett ■

U Ljubljani, u razgovoru s Oliviom Mason s ocjenjivanja Decanter World Wide Award

Degustacijski listić i kolona s bodovima raspoloživima ua uporabu unutar svake rubrike: po meni, ponavljam, klasičan listić pod blagoslovom  OIV-a nudi previše ukupno raspoloživih bodova  unutar nekih rubrika (primjerice za boju i bistroću, pa za intenzitet mirisa i okusa) koje ne zavrjeđuju toliku pažnju, a u isto vrijeme  nedovoljno bodova unutar nekih drugih rubrika na koje valja obratiti veću pažnju, konkretno na one vezane uz iskrenost i autentičnost, stupanj razvoja, kvalitetu i kompleksnost, eleganciju. S nekim malim promjenama po rubrikama na listiću nastojao sam upravo te neke važnije pojmove bolje nagraditi.Pri korekciji raspodjele bodova po rubrikama za ocjenu vina vodio sam se, ponovit ću, činjenicom da je već i te kako došlo vrijeme za neke izmjene, jer kroz godine znanost i iskustvo na područjima vinogradarstva i vinarstva silno su napredovali i nove tehnologije uz maksimalnu higijenu u proizvodnim pogonima i uz određenu pedantnost omogoćuju produkciju vina sve veće kakvoće u smislu i pojačanja kompleksnosti i osebujnosti, a napredovalo je i tržite koje je počelo suptilnije razlikovati vina od onoga pristupa prije. Korektnu boju i nužnu bistroću te čistoću mirisa i okusa relativno je lako ostvariti. Kompleksnost te osebujnost i visoka prepoznatljivost, stupanj autentičnosti vezan uz zemljpisno porijeklo (i u užem teritorijalnom smislu) sve više se traži a za ta svojstva sve veći broj potrošača spreman je pri kupnji i izdvojiti više novaca. To koliko je tako nešto bitno u poslovnom aspektu segmenta eno-gastronomije i ukupno u segmentu turizma nije potrebno posebno naglašavati, već godinama i te kako se dobro vidi kolike goste odasvud upravo zbog svojih visoko prepoznatljivih cijenjenih vina privlače najpoznatije svjetske vinske regije kao npr. Burgundija, Bordeaux, Champagnea, Toscana, Pijemont, rajnska oblast u Njemačkoj, pa i Gradišće u Austriji….

Što se tiče DWWA i ocjenjivačkog listića s ponuđenom količinom bodova po rubrikama, ja ga, opet ću navesti, nisam uspio ni naknadno dobiti od Decanterove predstavnice Olivije Mason što sam je sreo u Ljubljani, a niti sam ga eto uspio naći na Internetu u jednom moru ilustracija na temu ocjenjivanja vina a koje je na uvid ponudio DWWA. Na Internetu je bilo uistinu mnogo listića na temu ocjenjivanja vina, ali ne i onaj na kojemu bi se vidjela povezanost organoleptičkih svojstava s brojem bodova po segmentima. Zamolio sam, dakle, gdjicu Mason kao glavnu u segmentu promidžbe ocjenjivanja DWWA da pošalje njihov listić, a i poslao joj moj korigirani ocjenjivački listić s molbom da dade na uvid Decanterovim ekspertima za vrednovanje vina pa da mi pošalje njihov stav o tome – odgovor čekam…. ♣

Pula – Vinski grad 2023

OTMJENO DRUŽENJE do 6. KOLOVOZA

            Nakon Metropole, već dobro etablirani festival Vinski grad, u organizaciji zagrebačkog Vinarta, seli u Pulu. U Titovom parku od 13. srpnja traje sve do 6. kolovoza. Potom odlazi u Varaždin, na razdoblje od 17. do 27. kolovoza, a onda je, čujem od dvoje čelnika Vinarta Saše Špiranca i Ane Supić, na redu Split, u terminu 7. do 24. rujna 2023.

U navedenim datumskim terminima i, službeno, od 19 sati do sat nakon ponoći  ljubitelji otmjenog druženja mogu uživati u vrlo finim vinima iz svih hrvatskih regija, međutim naglasak u ponudi uvijek je dakako na etiketama lokalnih proizvođača. Sva vina iz ponude dostupna su na čašu i butelju, a cijene su, naglasila je Ana Supić, popularne, dakle ne klasične ugostiteljske nego one koje susrećemo kao maloprodajne u trgovinama.

Istarske vinarije prijavljene za nastup: Benvenuti, Cattunar, Franc  Arman, Pilato, Marčeta, Matić, Medea, Benazić, Rossi te, iz grupe IQ-Istrian Qaulity – Kozlović, Capo, Fakin, Damjanić, Matošević, Tomaz, Zigante. Za znatiželjne koji žele bolje upoznati i vina iz ostatka Hrvatske najavljene su vinarije Stina, Štampar, Kopjar, Markota, Kutjevo, Jakopić i Badel 1862, Kotolenko. Inozemnu ponudu čine Vinakoper i Klet Brda iz Slovenije, talijanski proizvođač prosecca Astoria, zatim Lillet from France, i Kotolenko.

U ponudu su uvršteni i kokteli u pripremati House of prosecco and gin što omogućava Roto Svijet Pića, Cinderella by Sandi Paris te Marko Ristić ispred udruge barmena Istarske županije Istrabarman.

Glavni partneri projekta – Römerquelle, Roto Svijet Pića, President sirevi, Konzum, Perutnina Ptuj preuzeli su obvezu za lijepo uređenje lounge zone i za fine zalogaje u njima. Majstor street fooda Bite of fun by Damir Tomljanović nastupa s kreativnom ponudom jela. Odgovornost za vrhunsku atmosferu preuzima ekipa iz Jukebox.hr

Na ulazu u Vinski grad potrebno je unajmiti staklenu vinsku čašu za 5€, a konzumacija se, kako bi cijeli proces do uživanja bio što kraći, plaća na svakoj kućici karticom, odnosno kuponima. Ulaz na festival je besplatan. ♣

U špici ovogodišnje sezone: iz riznice hrvatske turističke ponude

FJORI FȎRA & FȎRSKA VINA – BOGATSTVO OTOKA HVARA

          Nije tajna, ali, bogme, veliko je pitanje koliko je to i šire poznato – riječ je o činjenici da je otok Hvar osobito bogat raznim mediteranskim biljem, da su prostori gdje ono raste i kao divlje upečatljivi prirodni ukrasi kraja, te da je dobar dio tog bilja i te kako uporabljiv i kao mirodijski dodatak u prigotavljanju jela kao vrhunskih i autohtonih jedinstvenih domaćih specijaliteta, u kontekstu turizma mogućih snažnih naših aduta. U hvarskm selu Gdinj u općini Jelsa postoji spektakularni mirisni vrt Fjori Fôra (Cvjetovi Hvara), od ljeta prošle godine otvoren za posjetitelje! Taj mirisni vrt u vlasništvu je bračnog para Ćurin. Stručnu pomoć u osmišljavanju i postavljanju Ćurinima je pružila mag.ing.hortikulture  i dizajnerica vrtova Kristina Lazaneo. Mirisni vrt proteže se na površini od 2500 četvornh metara, a u njemu je 80 različitih biljnih vrsta. Od ovoga ljeta vrt Fjori Fôra uz klasičan razgled obilaskom nudi i dodatne zanimljive sadržaje – različite radionice i dublje upoznavanje biljaka pod stručnim vodstvom. U tom se kontekstu sredinom ovoga srpnja našla i – prva hrvatska radionica sljubljivanja autohtonog, mediteranskog bilja i vina!

Hvarski vrt – razno lokalno začinsko bilje, vizualno i s umjetničkom komponentom. Dolje: domaćini bračni par Ćurin te voditelji kroz program i degustaciju prof. Marija Vukelić i vinar prof. Ivo Duboković

Agilna profesorica lingvistike iz Zagreba Marija Vukelić koja se – nakon što se vinu dovoljno približila kroz svojedobno članstvo u udruzi Woman on Wine (WoW)  pa i kroz razdoblje vođenja ocjenjivanja vina Vinske zvijezde  te kroz sudjelovanje na strukovnim predavanjima o lozi i Bakhovu nektaru na zagrebačkom Agronmskom fakultetu – u zadnjih nekoliko godina etablirala kao organizatorica uspješnih vinskih događanja i kao prezentatorica vinara, čim se upoznala sa spomenutim vrtom i s obitelji Ćurin koja ga posjeduje i uređuje, vidjela je u čarobnim Fjorima Fôra lijepu prigodu za priredbu na temu nečega čega, tvrdi ona a kažu i drugi, do sada barem u nas nije bilo, a riječ je o prvoj radionici sljubljivanja (autohtonog) našeg mediteranskog bilja s vinom, dakako u principu ne izravno nego putem raznih jela (uglavnom s raznih lokalnih OPG-oma) za koja su se rabile pojedine biljke iz Fôrskog vrta kao začini!

Objašnjenje o ustroju vrta te o bilju i začinskim značajkama svake biljke dala je mag.ing.hortikulture i dizajnerica vrtova Kristina Lazaneo, prof. Marija Vukelić govorila je o spajanju jela začinjenih uz pomoć biljaka iz vrta te hvarskih vina, a prof. Ivo Duboković, inače i vinar na Otoku, punudio je na kušanje svoju kapljicu i pričao je o svojim etiketama

Upravo sada sredinom srpnja nakon što je te subote  „zvizdan“ prošao, u ambijentu vrta Fjori Fôra obitelji Ćurin u Marijinoj režiji odvijala se – dakako uz nazočnost Željke i Stjepka Ćurina kao domaćina te znanog hvarskog proizvođača vina inače prof. Ive Dubokovića kao Hvaranina također na određeni način kao domaćina ali kao vinara i autora kapljice ponuđene da prati jela i kao gosta – ta jedinstvena radionica Pomiriši, kušaj, doživi! na relaciji hvarsko mirisavo bilje & nektar bogova! Događaj je bio pod pokroviteljstvom FACM Hrvatske (Društva građanki i građana Mediterana – Hrvatska) koje promovira mediteranske vrijednosti kroz aktivnosti građana: fundacionacm.org/en/citizens-circles  Ćurinovi du dočekali posjetitelje i proveli ih, uz objašnjenja, vrtom. Kad se stiglo i do vinove loze prof. Duboković, ponudivši gostima kao aperitiv čašu svojega roséa, krenuo je s pričom o hvarskim sortama i vinima, posebice o Bogdanuši, Maraštini, Parču, Drnekuši, Plavcu malome. Slijedio je dio programa predviđen da bude uz tanjur i čašu. Prof. Marija Vukelić bila je voditeljica, ona je najprije publici došloj u ovećem broju predstavila koncept uobičajenog sommelijerskog (engleska, francuska, talijanska škola!) sljubljivanja hrane i vina a potom je, u tom osebujnom hvarskom mirisnom trenutku, obznanila izbor konkretnih spojeva raznih biljem začinjenih jela s vinima od prof. Dubokovića! Uz zalogaje obgrljene lavandom, ružmariom, komoračem, lovorom, bosiljkom, origanom, smokvom, maslinom… spojena su bila, kao poslastice u čaši, nadaleko poznata Dubokovićeva kapljica Moja M, Laganini, Medvjedica … nažalost famoznog Medvida koji je svojedobno svojom visokom cijenom bio podignuo u nas ogromnu prašinu – nije se vidjelo…

Hvarska vina kao pratitelji hvarskih jela začinjenih uz pomoć bilja iz vrta obitelji Ćurin. Dolje: iz ponude hvarskih OPG-ova – lokalni narezak

Sljedovi su pomno pripremljeni i kušani unaprijed. Na kamenim stolovima poslužena je naprije Dubokovićeva Moja M 2020 (maraština), spojena s pogačicama s ružmarinom. Odličan spoj, obogaćen s malo maslinova ulja Fjori Fora.

Atmosfera: jedinstveni doživljaj u osebujnom okolišu!!

Potom su stigi Laganini 2020 (crna drnekuša), za sve one koji preferiraju nešto laganije od plavca. S tim vinom sljubljen je bio sir s komoračem i bosiljkom. Plavac mali pod nazivom Prije 6009 godina iz 2018, nastaje od grožđa s područja Vrisnika, s tlom od bijeloga pijeska. Odležan u francuskom i američkom hrastu razvija zanimljive okuse.  Nazivom se vezuje uz  hvarsku povijest, naime baš prije 6009 godina u Grapčevoj špilji naslikana je lađa, i to je jedno od najozbiljnijih svjedočanstava najranije dalmatinske i mediteranske civilizacije. To vino pratio je domaći kozji sir s origanom, lokalnog gdinjskog OPG-a Dijane Ježić. Nazočni su se složili kako je to bio savršen spoj!  Vino Medvjedica (berba je bila 2017) ima posebnu priču, posvećena je mediteranskoj medvjedici što je nekad obitavala u spilji, na južnoj strani Hvara, iznad koje su padine s vinogradima. Taj profinjeni plavac sjajno je spojen s kozjim sirom i mješavinom mediteranskih začina. A za kraj poljubac – Prvi poljubac, prošek od sorata Maraština, P(a)rč, Kuč i Bogan(j)uša! Jedna pusa nije bila dovoljna, naie gosti su poželjeli još po nekoliko poljubaca prije rastanka! Prošek je imao svoja dva pratitelja – slatkog: roladu od smokve, badema i lavande te slanoga – odležani kozji sir iz ulja obiteljske farme Kod Kućera s domaćim medom iz Sućurja OPG-a Slavić. Maestralni završetak večeri, koja je uz poljubac prošeka, večernji povjetarac i neponovljiv zalazak sunca –  osvojila srca svih nazočnih. Duboko u memoriji nezaboravna sjećanja za ushićene goste.

Lijepe dojmove iznijeli su i domaćini Željka i Stjepko Ćurin:

– Bilo je to za nas vrlo poučno i izazovno iskustvo. Spoj hrane i pića, koliko god nas oni okružuju na dnevnoj razini, još uvijek nije dovoljno istražen. Čini nam se da je ovaj naizgled spoj nespojivog bio više nego zanimljiv. Presretni smo što je naše bilje dobilo dodatnu vrijednost i povezalo se s hvarskom lozom. Ideja našeg vrta je prvenstveno niknula iz ljubavi i zahvali gdinjskoj zemlji, težacima i njihovom radu i trudu. Želja nam je vrt Fjori Fora i mirise Hvara, za koje smatramo da su posebno intezivni u ovom ruralnom dijelu otoka, približiti svima. Pozivamo, dakle, na razne edukacije, radionice, ali dakako i na slobodnu šetnju, ove čari treba osjetiti i na licu mjesta. Na otoku je bilje posebno, statistike broje više od 1100 vrsta. A  Dubokovićeva vina posebno su došla do izražaja u ovom, pomalo zaboravljenom djelu Hvara, podsjetila su nas na vina naših starih. Vino našega dide i miris hvarskih konoba i podruma nekad.

Malo je poznata izvan Hvara, ali lokalna drnekuša gostima se osobito dopala. Prošek, najavljen na kraju programa kao POLJUBAC, imao dva je pratitelja – slatkog: roladu od smokve, badema i lavande, te slanoga – odležani kozji sir iz ulja. Oduševljeni uzvanici nisu imali nimalo volje otići – uporno su tražil još i još POLJUBACA…

Završnu riječ dao je vinar Ivo Duboković:

– Ovaj koncept maksimizira komparativne prednosti otoka Hvara, tj prirodu i mirise, jako je zanimljiv i rekao bih održiv. Svi dionici događaja bili  su iznimno zadovoljni, što je preduvjet za uspješan nastavak. Mislim da su moja vina, očito prikladno sljubljena oz ponuđena jekla, i te kako pasala uz jela. Kao rezultat pripreme koju smo zajednički razradili i na kraju i uspješno realizirali, vina su se lijepo uklopila, pokazala su sjajnu transformaciju energije prirode otoka i njezinog grožđa u čašu zahvaljujući kojoj je krajnji korisnik u čaši imao čisti Hvar, sa svom svojom savršenom nesavršenosti. Želite li i vi u čaši i na tanjuri imati čisti, izvorni Hvar, pratite stranicu vrta  Fjori Fôra Garden i priključite se istraživanjima i proučavanjima biljaka na različitim razinama: fjorifora.com/dogadanja/

Organizatori su najavili još jednu radionicu zarujnu na otoku, a kasnije najesen jedna bi radionica mogla biti održana i u Zagrebu. Možda u restoranu Trilogija Fino & Vino gdje je, uz kulinarsku pomoć vrhunskih Trilogijinih majstora kuhinje i majstora u posluživanju vina, prof. Marija Vukelić održala već dosta zanimljivih eno-gastro večeri?… (Dio fotografia: suhiucasi; dio: Daniel Lončar, Aleksandar Gospić, Julio Frangen)   ♣

Hvar – otok vina, maslinova ulja, mditeranskog aromatičnog (začinskog) bilja

ČETVRTI WINE, OLIVE & HERITAGE FESTIVAL

          Poseban gurmanski doživljaj na otoku Hvaru je Wine, olive & heritage festival u Jelsi i okolici, u organizaciji Turističke zajednice općine Jelsa uz podršku udruge Hvarski vinari i TZ Splitsko-dalmatinske županije.

Ove godine manifestacija je počela organiziranim tematskim obilaskom uljare Radojković,   posjetom OPG-u Grgo Lučić i farmi koza Kod Kućera, te nedavno otvorenom Muzeju vinogradarstva u Pitvama. Sljedećeg dana na programu je bio izlet u Zastražišće, na OPG Ante Mateljan Babić, uljari OPG Eve Čurin, za kraj je ostavljeno upoznavanje autohtonog bilja u jedinstvenom vrtu bioraznolikosti Fjori Fôra, gdje je ovih dana održano upravo opisano događanje vezano uz mediteransko (začinsko) bilje i hvarska vina.

Večeri petka i subote od 20h do ponoći rezervirane su za središnji jelšanski park gdje se, uz glazbeni program i degustacije hvarskih vina, maslinovog ulja, domaćih proizvoda, nude jela  restorana s mediteranskom hranom i delicijama. U parku je bila Art&wine radionica.  Dan poslije u dijeu prijepodneva na Trgu sv. Ivana predstavljena je prva Hvarska vegetarijanska kuharica autorice Dominke Juzbašić dakako uz prigodne zalogaje.

– I ove godine pripremili smo posebno zanimljiv program kroz koji smo domaćim i stranim gostima htjeli pokazati kulturu otoka Hvara na više razina. U prvom je planu pbila promocija hvarskih vina, maslinovog ulja i raznih domaćih proizvoda. Cilj festivala je promidžba hvarskih specijaliteta i proizvođača u okviru pojma mediteranske prehrane – rekla je Marija Marjan, direktorica TZ općine Jelsa. ♣

Ljeto 2023, Hvar, nezaobilazna Sveta Nedjelja

ZLATAN – VELIKI ČOVJEK s VELIKIM VINIMA

            Užareno ali i, do izražaja je to došlo posebice u drugoj šolovici srpnja, ćudljivo do i nevremenima opasno ljeto, misli s gradskog asfalta u unutrašnjosti ipak se u trenu prebaciju na plavi Jadran.

A kralj plavog Jadrana je Plavac mali. A kralj plavca maloga – tko drugi do li onaj s (u sridu pogođenim!!) imenom – ZLATAN, čovjek ne samo s VELIKIM početnim slovom riječi nego s izrazima vezanim uza nj svima napisanima sa svim velikim slovima… ČOVJEK. LjUDINA. Sudbina nam ga je prerano otela. Sjećanja naviru, suza kane, razmišlja li se dulje, kap po kap lako bi se začas pretvorio o ove bijesne pljuskove što smo ih doživjeli posljednjih dana …

Pogled na selo Sveta Nedjelja, strme vinogradske pozicije iznad njega, te na izraziti turistički dio – smještajni objekt obitelji Plenković, uz more (suhiucasi)

S vrha brda pogled na Svetu Nedjelju i na objekt obitelji Plenković Bilo idro (suhiucasi)

Raj zemaljski! Pogled s plavog mora u visinu prema vinogradima i  … nebeskom plavetnilu (suhiucasi)

GRAND SELECT: Zlatan plavac – Zlatan Crljenak –  Zlatan Grand cru i – Grand c(u)ru!

Zaštitni znak: Zlatan otok te prigodno napunjena boca od 12 litara Zlatan plavca, za sjećanje na Zlatana (suhiucasi)

Evo, namjerno baš sada, u srcu paklenski vrućeg ljeta, kroz nekoliko prizora, ljepota Plenkovićevog zavičaja, užeg okruženja u kojemu je  živio i radio – sela Sveta Nedjelja na južnoj strani otoka Hvara te (dobrim dijelom njegovih) vinograda ponad na brdu, ali i Zlatnog otoka uz kristaln bistro more gdje su mu podrumi, i restoran Bilo idro, odakle je – zauvik u plavetnilo odidrija… . ♣

Pluteni čepovi na službi i izvan boce

VINSKI PISAC KAO LIKOVNI UMJETNIK

 Ivo Kozarčanin iz Samobora već je jako dugo i višestrano prisutan na hrvatskoj vinskoj sceni. Profesionalnu karijeru počeo je kao novinar u svojedobno najtiražnijim dnevnim ali i revijalnim izdanjima nkad vrlo moćne novinske izdavačke kuće Vjesnik. Javlja se kao vinski pisac, urednik, radio je i u visokotiražnim časopisima i iz drugih izdavačkih kuća, konkretno u Jutarnjem listu i  24sata, znan je i kao bloger Bakhov sin. Autor je nekoliko knjiga vezanih uz vino. Okušao se i kao kušač-ocjenjivač na više domaćih i istaknutih međunarodnih vrednovanja Bakhova nektara, nastupao je i nastupa kao voditelj raznih vinskih radionica, kao promotor i kao edukator. Najnovije: zajedno sa sommelierom Tomom Jakopovićem nedavno je osnovao portal Vinski klub….

Ukrasi u dnevnoj sobi – pluteni čepovi te vinske butelje kao materijal za izradu (suhiucasi)

Ukras od kapica na zidu, te zavjesa od plutenih čepova na prozoru kupaonice (suhiucasi)

A u slobodno vrijeme, više iz hobija nego, barem zasad, iz komercijalnih pobuda, bavi se vrlo aktivno i svojevrsnim umjetničkim radom, konkretno od plutenih čepova i od metalnig kapica s butelja s pjenušcima – sirovine mu barem ne nedostaje!! – izrađuje razne velike i manje ukrasne predmete ali i predmete praktične vrijednosti poput raznih zavjesa za prozore i vrata… Evo o čemu je riječ – snimljeno u njegovoj obiteljskoj kući ponad Samobora…  ♣

S teniskim reketom i u trsju

NOVAK DJOKOVIĆ KAO PROTAGONIST i u VINSKOME SVIJETU

            Vino je, očito, postalo magnet kojemu više nitko ne može odoljeti. U kontekstu konzumacije to ne bi bila neka novost, ali ovdje je riječ o slavnima koji, nakon što su pokorili svijet u segmentu sporta i šoubiznisa traže dodatnu disciplinu – radi se baš o mediju zvanome VINO – za novo planetarno osvajanje do kraja. Vrhunski tenis i vrhunsko vino – Novak Djoković u Bakhovu okrilju.

Novak Djoković, nakon što je ovladao svjetskom teniskom scenom, sada novi izazov vidi na vinskoj pozornici!

Ne ostavljajući teniski reket ni za trenutak, u Bakhovu carstvu u svojstvu proizvođača javlja se, eto, globalna sportska zvijezda i Novak Đoković. U vinskome svijetu od prije određenog vremena kao proizvođač se, zajedno s Lepom Brenom, registrirao još jedan (uspješan!) tenisač iz Srbije – Boba Živojinović. U svjetskim razmjerima, od tenisača, i to također vrlo uspješnih, vina stavljena na tržište svojim imenom i prezimenom potpisuje bivši šampion Roland Garrosa Thomas Muster koji je pred javnost izašao s etiketom Tom.

Novak Djoković sa svojim buteljama chardonnaya i syraha

Na tržište Djoković upravo izlazi ili je upravo izašao s dva vina pod svojim prezimenom, to su Djoković Chardonnay 2020 i Djoković Syrah 2020. Od prve berbe proizvedeno je 8500 boca. Najave su da bi iz berbe 2023. mogla izaći na tržište dvostruka količina butelja. Inače, po projektu, ukupni kapacitet Djokovićeve vinarije je oko 60.000 litara. U ulozi enologa u vinariji zasad je Djokovićev ujak Goran Djoković.

Novak Djoković u vinskom kontekstu u društvu sa vrlo znanim slovenskim vinogradarom i vinarom Danilom Steyerom iz okolice Gornje Radgone, ove godine inače i predsjednikom jedne od ocjenjivačkih komisija na ocjenjivanju Vino Slovenija u sklopu sajma poljoprivrede i prehrane Agra 2023 krajem kolovoza u Gornjoj Radgoni

Zemjište na kojemu je sada Djokovićevo trsje nekad davno bilo je vinograd, s vremenm je napušteno i ostalo je zapušteno, u trenutku kad ga je kupila Djokovićva obitelj svo je već bilo zaraslo u žbunje. O poziciji vinograda dolaze hvalospjevi: tlo je crvenica s dosta ilovače i vapnenca, lapora, ima tamo i dosta kamena.

Djoković, koji je u vinorodnom području Šumadije uz svoj vinograd površine od pet hektara vinariju sagradio 2016. godine, rekao je da će u prvo vrijeme njegova vina u maloprodaji biti dostupna samo na tržištu Srbije. A to će zacijelo biti tek na kapaljku, naime sudeći po upitima veliko je zanimanje (obilato stižu narudžbe!) za njih u cijelome svijetu.

Za Djokovića se inače govori kako svaki dan počinje pijenjem mlake do tople vode, a da vino posebno hvali ne samo onda kad je visokokvalitetno i s osobnosti nego i zbog, rečeno je, njegove sposobnosti da spaja i vezuje ljude… ♣

Sajmovi

NAGRADE SLOVENSKE OLIMPIJADE VINO SLOVENIJA GORNJA RADGONA 2023

Pod okriljem 61. međunarodnog poljoprivredno-prehrambenog sejma AGRA, koji će u Gornji Radgoni biti od 26. do 31. kolovoza, od 10. do 12. srpnja 2023. u prostorima Pomurskoga sejma odvijalo se 49. otvoreno državno ocjenjevanje vina Vino Slovenija Gornja Radgona i 13. otvoreno državno ocjenjivanje vina Vino Slovenija Gornja Radgona BIO.

Ukupno je sudelovalo 174 vinara iz sedam zemalja (Slovenija, Austrija, Hrvatska, Makedonija, Češka, Italija i Njemačka), sa 649 uzoraka, od toga na ocjenjivanju BIO nastupilo je osam proizvođača sa 15 uzoraka.

Sastav ocjenjivačkih komisija

BOŠTJAN ZIDAR, predsjednik ocjenjevanja i predsjednik komisije A ;  Leonida Gregorič – tajnik ocjenjevanja, članovi: Nika Gregorič, Mitja Herga, Štajcar, Majda Brdnik, dr. Ivana Rendulić Jelušić (Hrvatska)

B – DANILO STEYER, predsjednik komisije, članovi: Dušan Brejc, Darja Zemljič, te Ivanka Badovinac,  Marijan Čižmešija (Hrvatska)

C –  mag. JANEZ VALDHUBER, predsjednik komisije, članovi: Darinko Ribolica, Klavdija Topolovec Špur, Simona Hauptman, Jure Grubar,  Miroslav Majer

D – IZTOK KLENAR, predsjednik komisije, članovi: dr. Mojmir Wondra, Sebastijan Rojs, Bruno Gaberšek,  Ingrid Mahnič

OSVOJENA ODLIČJA

Šampioni: 10; Velike zlatne medalje: 30; Zlatne medalje: 255, Srebrne medalje: 303

BEZ MEDALJA – 303 uzorka

Na BIO vinu dodijeljeno je sedam Zlatnih i šest Srebrnih medalja

ŠAMPIONI, po kategorijama

Pjenušci (klasična metoda): Zlata radgonska penina Millesime 2004 – Radgonske gorice, Gornja Radgona ;  (Charmat metoda): Penina REN 2018 – Vina Benčina

Bijela mirna vina nearomatičnih sorata, suha: Chardonnay barrique 2019 – Vina Benčina;  Bijela mirna vina aromatičnih sorata, suha: Sauvignon Kitzeck-Sausal 2022 – Weingut u. Steirische Kelleri Johann Schneeberger ;  Bijela mirna slatka i Mirna vina aromatičnih sorata, slatka: Sauvignon ledeno vino 2003 – Vinska klet Prus Jožef Prus;  Bijela mirna polusuha i mirna vina aromatičnih sorata, polusuha: Goldberg graševina 2021- Vina Belje

Mirna vina aromatičnih sorata i poluslatka: Selekcija traminec 2021 – Puklavec Family Wines

Crna suha vina mlađa od tri godine: Ried Mitterberg Reserve 2020 – Weingut Gager;  Crna suha vina starija od tri godine: Rosso Brunetti 2019 IGT Toscana rosso – Az. Agr. »Elisabetta« di Brunetti Luigi;  Crna vina Teran PTP: Izbrani Teran PTP La Marie 2021- Vinakras, Sežana

Hrvatski osvajači medalja: Najbolje su prošli istarska vinarija San Mauro s jednim Velikim zlatom, jednim Zlatom i sa četiti Srebra, te Vina Belje s titulom Šampiona, s Velikim zlatom, četiri Zlata i s jednim srebrom…

POSEBNA PRIZNANJA

Prvaci vinskih turističkih cesta (VTC)

Naziv se dodjeljuje vinima koja su ispunila sljedeće uvjete: osvojena Zlatna medalja, koncentracija reducirajućega sladora do najviše 25 g/l, na ocjenjivanju je trebalo biti prijavljeno najmanje 15 uzoraka iz pojedine VTC od najmanje trojice vinogradara /vinara iz te VTC.

Vinska turistička cesta, naziv uzorka godina berbe, proizvođač

1)     Briška vinska turistička cesta: Klasična penina Bagueri brut –Vinska klet Brda, Goriška Brda;  2)     Vipavska vinska turistička cesta: Chardonnay 2022 – Vina Benčina;   3)     Kraška vinska turistička cesta: Teranton – Vinakras, Sežana;   4)     Istarska vinska turistička cesta: Malvazija prestige 2021 – Vinska klet Robi & Dorjano Korenika;  5)     Bizeljsko-Sremiška turistička cesta: Chander legend 2016 – Vinska klet Pinterič;   6)     Radgonsko-Kapelska turistička cesta: Zlata radgonska penina suha 2019 – Radgonske gorice, Gornja Radgona

VINAR GODINE

Prestižnu titulu VINAR LETA za tekuću godinu prima proizvođač koji na ocjenjevanju za pet svojih uzoraka u trima različitim kategorijama dobije najviše bodova.

Vinar godine 2023 bit će proglašen na svečanoj podjeli medalja na sajmu AGRA 2023. ♣

___________________________

ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik, MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 07. 2023 – hints to the smart purchase

 LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

.– Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or  Great gold medal = – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

.– Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a personality.

.-  Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

.- 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

.- 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

CIJENE  mpc / PRICES retail  0,75 l:  S (mall) = do/ till 5 – 7 € • M (edium) =  10 – 11 € • L (arge) = 12 – 15 € • XL (extra large) = 15 – 20 €) • XXL = 20 – 30 € • XXXL = iznad/over  30 € •

. ⇑- trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold • – trošiti uz hranu/drink with food

__________________________________________________.

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

SUHI u CASI – 06.2022

STILL YOUNG TO ROCK’N’ROLL  NOT TO OLD TO  FLY  BYE BYE

Motiv za moj najnoviji, nedavni posjet Bosni i Hercegovini bio je kao tinta crn te gust, okusan i vatreno topao Trnak (Trnjak Fest 2023), međutim i te kako uvjerljiv razlog za putovanje prema Ljubuškome svakako je ova suprotnost trnku gore na slici – prekrasni, spektakularni prizor slapova Kravice s fantastično bistrom hladnom  (također ukusnom!) vodom! (suhiucasi)

______________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Šesti salon pjenušavog vina Zagreb 2023: MAKSIMIR POD TUŠEM PERLICA ⦁ Stoljeće međimurskog podruma Štampar: SVEČANOST NA BAJKOVITOJ MAĐERKI ⦁ Uzbudljivo u Hercegovini: TRNJAK – UMJETNIK NA VINSKOJ SCENI ⦁ Decanter WWA 2023: BENVENUTI TRIJUMF ⦁ Bedekovčina: ŠTRUKLJI, KAPLICA, POPEVKE NA BAJERIMA ⦁ Vinski grad Zagreb: DOBRIM DIJELOM OMETEN KIŠOM ⦁

­Ulica žeđi /POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE/ Rue de la soif

Šesti salon pjenušavog vina Zagreb 2023 i deveti u Ljubljani – osvježavajući ulazak u dugo toplo/vruće (?)  ljeto…

MAKSIMIR POD TUŠEM PERLICA

…a zatim pjenušavi doručak u vinogradu na Pavlomiru u Novom Vinodolskom te zalazak sunca u Galićevom vinogradu u Brodskom Stupniku

Po ocjeni stručne komisije – najbolje ocijenjeni pjenušavi trio s vrednovanja Salon of Sparkling Wines – Zagreb & Ljubljana 2023: Rosé organic pinot noir brut zagorske vinarije Kopjar – apsolutni šampion, na drugom je mjestu zapjenjeni bijeli Jazz brut classic od obitelji Josipović iz slavonske Zlatne doline (Vallis Aurea), dok se na treće mjesto plasirao bijeli 1288 vinarije Pavlomir s Kvarnera (Marko Čolić)

Vrijeme za osvježenje?! Bili smo tada na kraju drugoga dijela proljeća, s obzirom na kalendarsko razdoblje tik i na početku ljeta sa skorašnjim – odnosno: već od puno prije očekivanim! – stabilnim sunčanim i toplim vremenom, dakle na uobičajenom startu nešto dužeg razdoblja pojačane potražnje za pjenušcima. Lipanj nam je u Zagrebu počeo s tušem s neba. Doduše,  Marija Vukelić, organizatorica raznih atraktivnih vinskih događanja ne samo po Zagrebu nego i po cijeloj Lijepoj našoj i direktorica Salona pjenušavog vina Zagreb, za festivalsku priredbu u ugostiteljskom objektu Maksimir, na samom ulazu u znani park u Metropoli, najavila je tuš, ali onaj – zamamni s PERLICAMA! Srećom, tog petka od 15 sati do 21 sati tuširanje je i bilo samo s perlicama, osvježavanje mjehurićima, kiša je izostala i događanje se moglo komotno iz interijera rastegnuti i van na restoransku terasu.

U navedenome terminu u spomenutom maksimirskom objektu odvijala se šesta revija pjenušavog vina u Zagrebu, koja je inače sa festivalom pjenušaca u Ljubljani umrežena u projekt Salon of Sparkling Wines. Suradnja zagrebačke i ljubljanaske smotre mjehurića ogleda se ne samo kroz degustacije za publiku uz obilazak štandova izlagača nego i u obrazovno vrijednim radionicama i u stručnom ocjenjivanju pjenušaca na kojemu radi žiri sastavljen od hrvatskih i slovenskih degustatora, jedne godine vrednovanje se održava u glavnom gradu Lijepe naše a jedne u glavnome gradu Dežele. Ove godine na redu se našla Ljubljana odakle su nam, kao snažni i dodatni motiv za posjet Salonu 2023 u restoranu Maksimir, stigle zaista lijepe vijesti,

Naime: APSOLUTNI ŠAMPION pjenušavog međunarodnog ocjenjivanja za 2023. je Rosé organic pinot noir brut  (91,20 bodova) zagorske vinarije Kopjar! Na drugom je mjestu zapjenjeni bijeli Jazz brut classic (90) od kutjevačkog proizvođača Josipovića, dok se na treće mjesto plasirao bijeli 1288 (89,60) vinarije Pavlomir s Kvarnera. Odlično drugo mjesto u kategoriji samo ružičastih pjenušaca zauzeo je vrlo vrlo dobri  Rosé 260 extra brut (87,80) zagorskog podruma Kota!

Proizvođači iz Hrvatske i u kategoriji bijelih i u kategoriji ružičastih pjenušaca napokon su u hrvatsko-slovenskoj konkurenciji uspjeli zasjesti i na po prva dva mjesta! U oba slučaja na trećem mjestu su Slovenci, u kategoriji bijelih pjenušaca treća je slovenska Albiana iz Posavja s Peninom brut (88,60) a u ružičastoj kategoriji na trećem je mjestu kuća Radgonske Gorice iz Gornje Radgone i Podravja u Slovenskoj Štajerskoj, sa Zlatom radgonskom peninom Ciconia Rosé brut (87,2).

Šampion Robert Kopjar i njegovi pjenušci: izložio ih je kiblama od leda što ih je specijalno za njega i za ovu prigodu izradila Tvornica leda! (suhiucasi)

Bračni par Josipović – sa svojim Jazzom brut najbolji u kategoriji bijelih pjenušaca. Desno: Odlično drugo mjesto u kategoriji ružičastih pjenušaca zauzeo je Rosé 260 extra brut zagorskog podruma Kota! (suhiucasi)

U sklopu Salona of Sparkling Wines Zagreb Ljubljana – voditeljice priredbi: Nina Levičnik za ljubljansko izdanje i Marija Vukelić, odgovorna za zagrebačku manifestaciju (Julio Frangen)

Ocijenjena su bila 74 uzorka. Sedmeročlanu komisiju hrvatskih i slovenskih enologa, vinskih akademika/diplomanata londonske škole WSET predvodila je kao predsjednica izv.prof. dr Ana-Marija Jagatić Korenika s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Na radionici na temu pravilne konzumacije pjenušaca predstavljene su čaše najpoznatijeg svjetskog proizvođača – austrijskog Riedela. Točili su se pjenušci od Royal Hill Estatea iz Aljmaša i od Degrassija iz Istre (Julio Frangen)

– Predvidjeno je bilo da se na smotri u Maksimiru okupi tridesetak izlagača, vinara što iz Hrvatske, što iz Slovenije, što iz Italije. Uz promenadno kušanje pjenušaca i druženje s vinarima, posjetiteljima su se nudile i dvije vinske radionice, na koje je ulaz bio besplatan. Radionice su zamišljene kao svojevrsna edukacija koja pridonosi podizanju kulture stola na višu razinu. U tom smislu je i detalj vrijedan spomena, konkretno na radionicama su se pjenušci kušali iz posebnih čaša glasovite austrijske tvrtke Riedel – istaknula je direktorica zagrebačkog Salona prof. Marija Vukelić, i dodala: – I ove godine izlagači su svoja vina predstavili u velikoj dvorani, ali eto posjetitelji su mogli šetati a i sjediti na terasi restorana Maksimir

Nove i mlade hrvatske pjenušave snage – Patrik Braje iz plešivičke obitelji Roberta Brajea. Patrik s djevojkom prvenstveno je prezentirao svoje pet natove (Julio Frangen)

Iz Tisna na festival je stigao Luka Slamić s pjenušcem Didin san te pokazao kako se dalmatinske sorte Debit, Pošip i Trbljan snalaze kao šampanjizirani trio! Desno: Elma i Admir, Filmmusicorkestar

te u pauzama naručiti jela pripremljena kao poseban pjenušavi menu restorana za ovu prigodu. Moguće je da se zbog tog svojevrsnog raspršivanja posjetitelja na nekoliko različitih prostorija/prostora  nekome tko je vrijeme proveo samo u glavnoj sali učinilo da je bilo nešto manje posjetitelja nego inače… U svakom slučaju zadovoljna sam zato što nitko nije imao razloga prigovoriti na nešto što se često spočitava na drugim festivalima vina u nas, a to su velike gužve uz izlagačka mjesta proizvođača do mjere da je gotovo nemoguće degustirati uzorke s pažnjom i o njima porazgovarati s ponuđačima.

Da bi ukupan doživljaj bio kao na filmu pobrinuo se duo Elma i Admir iz sastava Filmmusicorkestar.          

Evo i popisa za nastup u Zagrebu prijavljenih izlagača: MIVA galerija vina, Vinarija Kopjar, Bolfan Vinski vrh, Vina Belje, Enosophia, Royal Hill Estate, Kvarner Wines, Vina Jakob, Winery Mihelin, Kutjevo d.d., Josipović, Vinogradništvo Mulec, Radgonske gorice, Penine Istenič, Albiana Wines, Klet Krško, Vina Kota, Degrassi, Vina Slamić, Simčič Karol & Igor & Marijan, Vina Vuglec, Vina Siber, Vina Robert Braje, Frelih, Monte Rosso. Na štandovima nekih od tih navedenih proizvođača osobno nije bilo, prof. Vukelić navodi kako su se unaprijed ispričali za izostanak.

Jake slovenske snage na okupu: lijevo je Miha Istenič Penine Istenič iz Bizeljskoga – pjenušci bez grama dodanog SO2 – jedan je bio Cuvée Natura od Chardonnaya 80 posto i Plaveca žutoga 20 posto iz berbe 2018 i sa četiri godine provedene na kvascu u butelji dok je drugi, s nazivom Rare (rijetki) od Plaveca žutoga 80 posto i Chardonnaya 20 posto, grožđe je prije fermentacije bilo macerirano osam dana, u sredini je Jernej Žaren iz Albiane iz okolice Krškoga s trima pjenušcima od kojih je jedan – Albiana Rosé brut nature od sorata Žametna črnina/Modra-Crna kavčina 70 % i Chardonnay 30 %, 45 mjeseci na kvascu, ove godine na Decanteru osvojio srebrnu medalju, a desno je Veronika Frelih iz Šentruperta sa svojim Blanc de Noir brutom također od lokalne sorte Žametna črnina/Modra-Crna kavčina a iz berbe 2017. i s pet godina na kvascu, također bez dodavanog SO2 (Julio Frangen & suhiucasi)

Iako se strahovalo od tuširanja pod kišnim pljuskom dogodilo se – i doslovno tuširanje s pjenušcem! Predstavnica vinska kuće Monte Rosso s Crvenog Vrha u Savudriji prihvatila se otvaranja roséa koji se nije bio dovoljno ohladio i, dakako, nakon što je pritisak izbacio čep iz butelje, rosé, inače napravljen klasičnom metodom od sorte Montepulciano d’Abbruzzo, damu je dobrano zalio! Desno: savudrijski vinogradi u eksploataciji kuće Monte Rosso, vlasnici imanja Monte Rosso dvojac je iz Slovenije, jedan od njih znani je fotograf s hvarskim prezimenom Duboković! (suhiucsi)

Tjedan dana nakon zagrebačke smotre održan je Salon penina u Ljubljani. Prof. Vukelić navodi kako se tamošnja publika u velikom broju okupljala na prostoru gdje su bili smješteni izlagači iz Hrvatske te time pokazala doista veliki interes za pjenušcima iz Lijepe naše. Medjutim, i u glavnom gradu Dežele također, kao i u Zagrebu, nije bilo nekolicine naših proizvođača osobno, a zacijelo su, da su došli, mogli mnogo bolje, učinkovitije, iskoristiti spomenuti taj veliki interes domaćih posjetitelja za svoju promociju u Deželi…

PERLICE u PRIRODI ODMAH JUTRO, te potom UZ ZALAZAK SUNCA – U prvome dijelu napisa spomenuo sam razdoblje pojačane potražnje za pjenušcima. Nakon dvaju spomenutih salona priča se s plemenitim mjehurićima nastavila, konkretno ovdje kod nas u Hrvatskoj i u organizaciji prof. Marije Vukelić, naime nakon uspješnog početka u sjeverozapadnome dijelu Hrvatske krenulo se i na druge lokacije u Lijepoj našoj,  pjenušavim doručcima u vinogradima, pridružila su se i  uživanja uz zalazak sunca…

Ovog lipnja Pjenušavi doručak preselio se, logično, s kontinenta na more, konkretno u vinograde vinarije Pavlomir Miroslava Palinkaša u Novom Vinodolskome. Na slici, nasmijani i potamnjeli prof. Marija Vukelić kao organizatorica Pjenušavih doručaka, domaćin Miro Palinkaš, inače predsjednik udruge Kvaner Wines, te Tena Peričić iz Turističke zajednica Novi Vinodolski koja je poduprla događanje (Marko Čolić)

Okusi zavičaja na doručku na Pavlomiru, i, dolje, detalj iz podruma Pavlomir

Kraj lipnja je, tako, bio u znaku pjenušavog doručka u vinogradima Kvarnera. Prof. Marija Vukelić kao inicijatorica, zatim Miro Palinkaš kao vlasnik vinarije Pavlomir što slavi četvrt soljeća postojanja te kao istaknuti član udruženja Vina Kvarnera, i Tena Peričić kao direktorica Turističke zajednice Novi Vinodolski što pak obilježava 145 godina organiziranog turizma na svom području i 30 godina Međunarodnog ljetnog karnevala, zajednički su se pobrinuli za lijepo događanje u sklopu Palinkaševog vinskog posjeda Pavlomir.

Prvi pjenušavi doručak u vinogradu Chez Ines, što ga je pokrenuo Salon of Sparkling Wines a podržale Krapinsko-zagorska županija i TZ Krapinsko-zagorske županije, krenuo je iz Hrvatskog zagorja s posjeda Vuglec-breg, a po konceptu javnog okupljanja više vinara-pjenušara u prijepodnevnim satima na jednom mjestu – naravno u vinogradu, prvenstveno uz njihove pjenušce a onda i uz nova mlada mirna vina (en primeur), pa uz glazbu i domaće specijalitete. Na prvom pjenušavom doručku, svoje su pjenušce predstavila četiri najjača zagorska vinara – Vuglec. Petrač, Bolfan i Bodren, lijepo je pokazano koliko su važni zajedništvo i potpora jedni drugima. Marija Vukelić u smislu dobre promidžbe pjenušave destinacije predvidjela je Pjenušave doručke u vinogradu i u Međimurju, na Plešivici, u Srijemu, Erdutu, ali i pjenušave marende u Srednjoj i Južnoj Dalmaciji. Pjenušavim doručcima s vremenom su se pridružili i susreti uz čašicu u vinogradima uz zalazak sunca!

Uživanje u perlicama iz čaše ujutro i u idiličnom ambijentu na prostoru odakle starta proizvodnja finalnog produkta! Među prvim pjenušavim doručcima bio je onaj prije nekoliko godina u režiji prof. Marije Vukelić a na Vuglec-bregu, i uz sudjelovanje i osobnu nazočnost najpoznatijih zagorskih vinara Borisa Vugleca, Borisa Drenškog Bodrena, Nikice Petrača i Tomislava Bolfana

Zalazak sunca u vinogradu Galić u Brodskom Stupniku. Dolje:  fotografija s događanja Daniele Kuzmić Domorad, izabrana kao najbolja na natječaju

Marija Vukelić na radionici za vrijeme vožnje vlakom od Zagreba do Brodskog Stupnika (Julio Frangen)

Ante Gelo kojega je atmosfera u trsju očito posebno motivirala za sjajne glazbene izvedbe (Julio Frangen)

Zasad treći po redu Zalazak sunca u vinogradu održan je sredinom lipnja, u organizaciji Turističke zajednice Meridiana Slavonica i tvrtke Zlatne riječi te uz podršku TZ Brodsko-posavske županije. Ovogodišnja posebna atrakcija bio je izletnički vlak koji je putnike iz Zagreba besplatno dovezao u Brodski Stupnik i nakon događaja vratio u Zagreb. Dodatno iznenađenje bila je prva vinska radionica u vlaku – Graševina na tračnicama.

Zalazak se održao u zelenilu vinograda vinarije Galić, domaćina ovoga događaja, a uz vinare, nazočilo je stotinjak gostiju koji su uživali u vinima, pogledu na vinograde i glazbi Ante Gele i prijatelja. Poznati glazbenik Ante Gelo sa svojim je prijateljima započeo koncert originalnim genijalnim uvodnim instrumentalom Oliverove Molitve za Magdalenu, a svojim glasom i pjevanjem oduševila je i pjevačica Bruna Oberan.

Butelje i…desno – slavonski sladoled

Zalazak u vinogradu projekt je promocije vinogorja s nekoliko vinara, a obuhvaća tri segmenta važna za uživanje – vino, glazbu i lijepo okružje koje poziva na fotografiranje, tako da je i osmišljen nagradni natječaj odabir najljepše fotografije zalaska sunca toga predvečerja. Zalazak Meridiane Slavonice se predstavio s vinarijama Galić, Vučković, Jurković, Jakob i Grozdanović, koje su sa svojom kapljicom sudjelovale i na vinskoj radionici prof. Vukelić Vina Meridiane Slavonike – ponos našega kraja  i na izlagačkim mjestima popodne u vinogradu.

Nakon Graševine na tračnicama u vlaku od Zagreba prema odredištu u Slavoniji – u Brodskom Stupniku  Zalazak sunca u vinogradu bio je i s drugim vinima. Predstavljen je i slavonski – naročito baranjski sladoled na štapiću!

Posjetitelji su imali priliku kušati vina od tradicionalnih sorata koje se ovdje uzgajaju: Graševine, Chardonnaya, Pinota bijeloga, Rizlinga rajnskog, Cabernet sauvignona, Cabernet franca te Merlot (odmah se nameće pitanje: ZAŠTO JE IZOSTAVLJEN, INAČE uz GrašeVinu, NAJLOKALNIJI KULTIVAR – FRANKOVKA?!!) – u bijelim, ružičastim i crnim varijantama te mirnim i pjenušavim izdanjima.

Sudionici nagradnog natječaja svoje su fotografije trebali objaviti na vlastitim Facebook profilima s oznakom #sunsetinMeridianaSlavonica ili #zalazakMeridianaSlavonica. U 21 sati stručna komisija fotografa i novinara (Julio Frangen, Vlado Šestan, Sunčana Barušić)  odabrala  je najljepšu fotografiju koja će tijekom sljedećih mjesec dana biti naslovnica FB stranice Meridiana Slavonica. Izabranu i nagrađenu fotografiju snimila je Daniela Kuzmić Domorad, a za nagradu je dobila noćenje za dvoje u Villi Melani u Oriovcu.

Za posjetitelje ovog vinskoga događanja restoran Stupnički dvori pripremio je večeru Okusi Graničarskog Posavlja s vinima od Galića… ♣

Predstavništvo za Hrvatsku: Vjekoslav Mahovlić ◾ +385 91 3828 770 ◾

Stoljeće podruma Štampar

JUBILEJ PROSLAVLJEN o KRASNOM SUNČANOM DANU i NA REPREZENTATIVNOJ MAĐERKI!

Čuvena, čudesna i čaarobna međimurska Mađerka!

 Tog jutra i prijepodneva nebo u meteorološkom smislu nije obećavalo mnogo, ali eto ipak nije imalo srca i ostati mrgodnime, naime od podneva nadalje na području praktički cijelog vinogradarskog dijela Međimurja sve je jače dopuštalo suncu da se razmaše, i dan je u malom međimurskom selu Sveti Urban i njegovoj okolici u punom smislu prošao lijepo svečano, sasvim u skladu s ambijentom i posve onako kako su zahtijevale kompletne okolnosti vezano uz obilježavanje vrijednog jubileja od više od punog jednog stoljeća! U glavnoj ulozi – Štampari, ali ne iz tiskarske branše nego stotinjak godina tijesno u Bakhovoj službi, tj. u vinogradarstvu i proizvodnji plemenite kapljice.

Nakon pedantno pripremljenog prigodnog uvodnog govora novinara i marketingaša iz Studija Reci DA Ivana Goričanca, predstavnik treće aktivne generacije međimurske vinogradarske i vinarske obitelji David Štampar i njegova baka Ana puhanjem u svjećice na slavljeničkoj torti i potom rezanjem prvih kriški torte otvorili su proslavu-obilježavanje visoke godišnjice postojanja njihovga familijarnog vinskog posjeda.

David Štampar i baka Ana uz slavljeničku tortu: puhanje u svjećice i rezanje prvih kriški (Marko Čolić)

Početak dugačkog puta – u mjestu Sv. Urban kod Štrigove u lipnju 1913. godine. Kao osnivači imanja pamte se Ištvan Grabar i Andraš Novak. Desetak godina kasnije u posjed vinarije i vinograda Novakovih došla je prva generacija obitelji Štampar. Start je bio sa tek 3000 trsova. Vino se proizvodilo u malom neuglednom podrumu. Desetljećima je obitelji donosilo tek sitan dodatni prihod. Prvi uzlet vinarije nastupa nakon što je Bojan Štampar, krajem prošlog i početkom ovog stoljeća, počeo širiti vinograde i posvećivati se vinarstvu kao mogućem glavnom izvoru obiteljskih prihoda. Bojan i supruga mu Danica, koji su bili vrijedni i na širenju obitelji, imaju tri sina: Davida, Benjamina i Franju. Pojačano investiraju u vinograde i u podrumarsku opremu. Najnovija jača akvizicija zemljišta bila je 2014., kad su kupljeni vinogradi na Mađerkinom bregu. Nekako u isto vrijeme vođenje vinarijom preuzima jedan od tri sina, David Štampar. S njegovim dolaskom na čelo imanja bilježe se dosad najveći tržišni/poslovni uspjesi kuće: svo vino se, uglavnom punjeno posebno po sortama, plasira na tržište u buteljama a potražnja nadmašuje ponudu, etikete Štamparovih osvajaju medalje visokoga sjaja na raznim najznačajnijim međunarodnim vinskim ocjenjivanjima…

Neposredno prije proslave 110-godišnjice Štamparima je, kao zasad najdraža čestitka, stigla obavijest iz Londona s glasovitog Decanter World Wide Awarda 2023, o osvajanju Zlatne medalje za pjenušac klasične metode Urban White 2020 extra brut, od sorte Pušipel (95/100 bodova!), zatim Srebrne medalje za Muškat žuti 2022 (90 bodova), te triju Bronci – Chardonnay Pro et Contra (87), Sauvignon 2022  (87), i Pušipel Classic 2022 (86 bodova)!

Nakon uvodnog govora Ivana Goričanca dakako da David, inače do sada kroz dva mandata i predsjednik udruženja međimurskih vinogradara/vinara Hortus Croatiae, nije tog dana mogao odoljeti izazovu da brojnim uzvanicima pokaže kako je vješt u otvaranju mačetom boce s pjenušcem…. (Marko Čolić)

Svečanost u povodu jubileja održana je, kako i priliči tako velikoj obljetnici, na po zahtjevima izletništva besprijekorno (visoka konstrukcija s koje se pruža krasan pogled naokolo, pa kiosci za ponudu hrane i vina, pod krošnjama stabala brojni manji stolovi s pripadajućim im klupicama, ljuljačke…) uređenom platou/vidikovcu na vrhu prekrasnog vinovom lozom sa svih bočnih strana ukrašenog brdašca Mađerka s primjereno održavanim trsjem podignutim na na strminama formiranim uskim terasama, vinogradi su tu – ukupno je u rodu 12 hektara – u vlasništvu dijelom Štamparovih, a dijelom u vlasništvu također jedne vrlo visoko cijenjene međimurske vinogradarsko/vinarske obitelji – Cmrečnjakovih, isto iz Svetog Urbana. Postoje, kako čujem, još tri hektara nezasađenog terena, s njima bi se trebao pozabaviti Marko Cmrečnjak…

Bajkovita Mađerka

Na čestitarskom druženju u nezaboravnom ambijentu Mađerke uz fine roštilj i pečenja te paletu Štamparovih mirnih vina nazočno je bilo dosta vinskih novinara i pisaca na portalima te neki ugostitelji i vinski trgovci, nadam se da će prisutnost medija i rezultirati u javnosti velikim odjekom o vinogradarskom i turističkom značenju pozicije Mađerka, koju, inače, svakako vidim kao najozbiljnijeg kandidata na nominaciju, pa i osvajanje, prestižnog zaštićenog naslova Grand Cru!

Što se tiče takvog službenog imenovanja – oni koji najviše moraju poraditi na tome da ga Mađerka s vremenom, a nakon dakako odgovarajuće tijesne suradnje vlasnika vinogradara/vinara sa stručnjacima za vinogradarstvo i vinarstvo i izrade nužnog elaborata sa svim relevantnim smjernicama, i dobije, prvenstveno su Štampari i Cmrečnjaci, makar, zapravo su tu bitni i ostali članovi udruženja Hortus Croatiae koji zahvaljujući tituli svakako mogu poslovno profitirati indirektno. Možda Mađerka kao Grand cru bude stanoviti okidač da na još kojem dijelu Međimurja neki ekstra vinogradarski položaj bude službeno promoviran u rang Crua, tada imaju šansu da od uvođenja Grand crua ili 1er Crua profitiraju i izravno.

Na vrhu brdašca Mađerka – prostor idealan za piknike, proslave…

Pitao sam slavljenika Davida je li se pokrenula kakva akcija na tome da se vinogradarska pozicija Mađerka valorizira kroz službeno proglašenje Grand Cru, odgovor je bio da je o tome razgovarano unutar udruge ali da se zasad – još nije ništa konkretno pokrenulo na realizaciji.

Vlasnici vinograda na Mađerki – obitelji Štampar i Cmrečnjak. Lijevo su David Štampar sa suprugom Monikom, a desno su otac i sin Rajko i Marko Cmrečnjak

PUŠIPEL i SAUVIGNON – Međimurje se nalazi na sjeverozapadu Lijepe naše i iznad Hrvatskog zagorja, njegov bregoviti dio na zapadu se dotiče Slovenije, a na sjeveru te malo i na istoku dodiruje Mađarsku. Na temelju službene podjele po regijama u vinogradarskom sektoru, ono spada u, oficijelno, Bregovitu Hrvatsku. Usput: bolji bi, po meni, s obzirom da dosta trsja na brdu imamo i drugdje u zemlji, izraz bio Bregoviti hrvatski sjeverozapad. Govorimo li, pak, o Međimurju unutar Bregovite Hrvatske, dakle kao podregiji, ono je pod službenom oznakom Zagorje-Međimurje.

U Međimurju se uzgajaju uglavnom bijele sorte, karakteristični kultivari za taj kraj su lokalno zvani Pušipel a to je Moslavac, odnosno Šipon (tako ga nazivaju zapadni nam susjedi Slovenci) ili Furmint (naziv koji se rabi u nama sjevernoj Mađarskoj a i općenito u svijetu), zatim su tu i Sauvignon bijeli, Graševina, Silvanac zeleni, Chardonnay, Pinot sivi, Muškat bijeli i žuti. Istaknuti valja kako Međimurci nekako najviše polažu u Pušipel i Sauvignon bijeli. Od crnih sorata prisutne su one tipične za sjevernija područja, konkretno Frankovka, Pinot crni, a ima i nešto bordoških aduta – Merlota i Cabernet sauvignona.

Međimurje – na krajnjem sjeveru regije Bregovita Hrvatska

Međimurska županija broji po najnovijem popisu APPR-a ukupno 462,03 hektara vinograda, a što se tiče ukupne godišnje proizvodnje vina najnovije službene brojke (2022-2023) govore o 17.218,21 hektolitara, od toga bijelo vino, daleko najjače zastupjeno, dosiže količinu od 16.431,64 hl. Što se tiče uzgoja Moslavca (Pušipela), dostupan mi je bio podatak samo na razini cijele Hrvatske, a riječ je o u Hrvatskoj ukupno 116,24 hektara vinograda zasađenih sa 666,830 trsova sorte Moslavac, Šipon, Pušipel. Glede Sauvignona, on, po najnovijim podacima iz APPR-a, ukupno u Hrvatskoj dostiže površinu od 296,40 ha, sa zasađenih 1.571.884 trsova. Navodno on – rečeno je to neslužbeno na svečanosti na Mađerkinom bregu – u Međimurju zauzima oko 80 ha. Čulo se i to da je u Međimurju Sauvignon u širim razmjerima prisutan već više od 70 godina, Kraljem Sauvignona smatra se legendarni vinogradar i vinar iz Železne Gore Franjo Lebar. Po tom vrlo simpatičnom, duhovitom i gostoljubivom velikanu koji nas je sasvim blizu svoje stotke nedavno napustio nazvana je relativno novije ustanovljena nagrada za najbolje ocijenjeni  sauvignon.

Međimurski proizvođači vina iz udruge Hortus Croatiae zajedno

Udruga Medjimurje Hortus Croatiae nastoji Pušipel lansirati kao svoju robnu marku i zasad su u tome pravcu ustanovljene dvije kategorije – Classic, koja, kako mi je kazano, obuhvaća mlađa vina uglavnom iz inoksa i za koja je predviđeno da budu kao svježa i suha, za hitriju potrošnju, te kategorija Prestige za koju iz istog izvora, vrlo bliskog udruzi Hortus Croatiae, čujem da su u nju svrstana vina od grožđa s boljih položaja i od parcela s manjim urodom po trsu, alkoholno jača i ne nužno s ostatkom sladora, predviđena za školovanje i u drvu i kroz duže vrijeme, te da je zamišljeno da u njoj budu i predikati kao kasna berba, izborna berba, izborna berba bobica, ledena berba, dakle kapljica za koju smo naviknuti da bude gusta do sirupasta, i slatka. Od slavljenika pak Davida Štampara, donedavno predsjednika a sada, po najnovijemu, kao dopredsjednika udruge Hortus Croatiae, saznajem da su u kategoriju Prestige zapravo svrstana isključivo vina od kasne berbe pa na više, ta vina u pravilu su, kako je upravo navedeno, s (i većim!) ostatkom neprovrela sladora, dakle ustvari su posve odvojena kategorija, kategorija za sebe. Uglavnom, službeni dokument (npr. iz Pravilnika udruge) o tome koja sve vina ulaze u grupu Prestige nije mi podastrt na uvid, a nemam niti informaciju o tome postoji li uopće precizni službeni pravilnik udruge o raspodjeli što je Classic a što Prestige. Zasad eto u međimurskoj kategoriji Prestige postoji, rekao bih, stanovita nedorečenost, naime logično je da u grupi Prestige kao razred iznad dakle nadgradnji Classica, budu ambicioznije radjena posve suha i alkoholno jača vina duže njegovana i eventualno u drvenim bačvicama, kao što nije logično da se u istoj grupi nađu dvije različite kategorije vina (suha, te ona sa većim do i popriličnim sadržajem neprovrela šećera, bitno drukčijih – uglavnom vrlo niskih – alkohola, aroma i bouqueta te gustoće što ide i do sirupastog oblika. Zar je bio (organzacijski i financijski) problem uspostaviti tri grupe, dakle Classicu i Prestigeu  dodati Predikate?

Međimurski proizvođači vina u novije su vrijeme sve aktivniji u promidžbenim nastupima, svako toliko kod sebe imaju manifestacije i razne eno-gastro priredbe s Bakhovim nektarom u glavnoj ulozi, šire najpoznatija je Urbanovo. I u glavnom gradu, uz to što u lijepom broju sudjeluju na festivalima poput Zagreb Vino.coma i Vinartove Laube, imaju skupne prezentacije kapljice po temama, krajem kalendarske godine godine prezentiraju svoje novo Mlado Međimurje vino nuđeno moderno, u buteljama, a  onda, poslije, izlaze i s novijim berbama unutar kategorija Classic i Prestige, ove godine odvijale su se, s pušipelom i sauvignonom u glavnim ulogama, u renomiranim restoranima, jedna u Ružmarinu, te, potom, druga, i u restoranu na katu u sklopu objekta Johann Franck na zagrebačkom  Jelačićevom trgu a što ga vodi kuhar Mate Janković.

Pušipel – prezentacija u Zagrebu. Desno: Model butelje izabran kao vizualni dio prepoznatljivosti međimurskog pušipela.Boca je slična onoj kakvu rabe za svoj furmint u  Tokaju

Nedavna prezentacija međimurskih sauvignona u prizemlju objekta Johann Frank te, gore, na katu na prostoru bivše Gradske kavane a sada u restoranu chefa Mate Jankovića na Jelačićevu trgu u Zagrebu: dobrodošlicu brojnim uzvanicima poželjeli su David Štampar ispred udruge Hortus Croatiae, Mate Janković kao domaćin i kuhar, te vinnski pisac i preko tvrtke Vinart organizator vinskih događanja, pa i ovoga, Saša Špiranec. Dolje, uz sauvignone i tragovima Franje Lebara kao uzora – mlade snage Preiner te Lebarov unuk Belović

Što se tiče crnog vina, koje je zasad količinski u velikoj manjini u odnosu na bijelo ali je lako moguće da će se stvari bitno i hitro mijenjati s obzirom na klimatske promjene i na – za punokrvne crnjake dobrodošlo – povišenje temperatura i u sjevernijim nekad svježijim našim krajevima. Po onome što sam imao prilike kušati i po onome što sam čuo od lokalnih poznavatelja, na nivou Međimurja nužno je u kategoriji crnjaka spomenuti pohvalom svakako Cmrečnjakove Pinot crni i Merlot Mađerka, pa Pinot crni i Pinot crni Amarant Dvanajščak Kozol, a i  Veliko crveno od merlota, cabernet sauvignona i syraha od Jakopića, Cabernet sauvignon od Kocijana, Urban red (60 % gamay, 40 % cabernet sauvignon, 12 mjeseci dozrijevan u drvu, 80 posto u velikim bačvama a 20 posto u barriqueu) od Štampara, pa i Pinot crni od Belovića… ♣

_____________________________

Michelin: chef Bernard KORAK – jedna zvjezdica

Plešivica se u segmentu vina i gastronomije osjetno izdignula, i ne samo da unatrag koju godinu ima u ukupnosti najbolje pjenušce pa i macerirana tzv. jantarna mirna vina u Lijepoj našoj, nego ima i za probirljive potrošače i nekoliko odličnih ugostiteljskih objekata. Jedan od njih svakako je restoran što ga u sklopu posjeda obitelji KORAK vodi chef BERNARD KORAK, na slici sa sestrom Verom, jedan od sinova VELIMIRA KORAKA što pripada svakako grupi ponajboljih vinogradara/vinara  Hrvatske, te brata od JOSIPA KORAKA koji u enološkom smislu karijeru nastavlja svijetlim putevima visoko priznatog oca. Chef Bernard Korak ponio jer titulu mladog talenta gastro-vodiča Gault & Millau Croatia za 2021, a ovih dana stiglo je novo, blješteći visoko priznanje – restoran KORAK zakitio se JEDNOM ali i te kako  prestižnom zvJezdicom MICHELINA! Čestitke!!!    ♣

________________________________

Gault&Millau Croatia 2023 u prodaji

Uzbudljivo u Hercegovini

TRNAK – NOVI NAŠ UMJETNIK NA VINSKOJ SCENI!

Trnak

Humac kod Ljubuškoga, reprezentativan široki prostor na otvorenome i manja dvorana kod Muzeja franjevačkog samostana sv. Ante Padovanskoga i mjesne crkve, sredina lipnja subota popodne i navečer: sjajno posjećeno događanje posvećeno vinskoj sorti Trnak – umjetniku na Bakhovoj pozornici  kako ga je u najavi nazvao organizator, s obzirom na vina od njega koja sam dosad imao prilike kušati potpuno bih se složio s tom kvalifikacijom.

Trnak, Trnjak, Rudedžuša, Rudežuša, Kovačuša napokon, nakon dugog vremena što mu je glavna funkcija bila da donžuanski pomaže Blatini da se oplodi, počinje doživljavati svoj pravi preporod kao ishodište za sjajnu plemenitu kapljicu dostojnu i Bakha i Dioniza. Uz Crljenak, Tribidrag, Pribidrag, Kratošiju, proslavljene po svijetu kao Zinfandel, te Vranac sjajnog potencijala, pa i Plavac mali koji u Hrvatskoj u domeni crnjaka stalno s hvalisanjem spominjemo ali kojemu se baš i nismo prikladno posvetili u poslovnom smislu, Trnak je bez sumnje novi adut koji može i te kako pridonijeti da se globalno proslavi balkanski vinski bazen. Nužno je samo adekvatno mu se posvetiti. Vrijedi pozdraviti i maksimalno poduprti inicijativu grupe lucidnih i ambicioznijih vinogradara i proizvođača vina okupljenih u Udrugu vinogradara i vinara Ljubuški  i njihove kolege iz Imotske krajine okupljene u udrugu Cvit razgovora da ga se podigne na visoki pijedestal i tu održi pa time svijetu uvjerljivo pokaže i dokaže da globalni vrhovi vrhova nisu samo Bordeaux, Burgundija, Rioja, Toscana, Pijemont, Rajnska oblast, nego da i mi ovdje odgovarajuće(g) konja(e) za trku imamo…

Posjetitelje su na uzlazu dočekivale nasmijane ljupke ljepuške Ljubuške! (Zoran Lutz)

Trnjak-fest 2023 u Humcu kod Ljubuškoga pamtit će se kao lijepa manifestacija na kojoj su posjetitelji mogli na velikom platou i uz visoke barske stolove popraćene odgovarajućim sjedalicama uživati na zraku u vrlo finoj hrani- uglavnom lokalnim specjalitetima (domaći pršut, sirevi, kobasice i salame, čak i kulen hercegovačkog mesara, pa namazi, pečenja, masline, razno lokalno svježe povrće…) – ponuđenoj na službenom golemom stolu, te u vinima od Trnka ili na bazi Trnka što su ih članovi spomenutih udruga – ukupno njih dvadesetak – nudili na kušanje svako za svojim izlagačkim punktom u navedenoj dvorani. Popodne je uz izlagačka mjesta bilo dovoljno mjesta za posjetitelje koji su htjeli koncentrirano kušati kod svih proizvođača/ponuđača, a kasnije, nakon službenog otvorenja priredbe pred večer stvarala se gužva. Da atmosfera bude ljepša pobrinuli su se angažirani glazbenici.

Priprema stola s bogatom ponudom izvrsne hrane, kao nužne podloge za kušanje vatrenog trnka. Dolje: Svojim proizvodima među kojima je bio i odličan kulen, izgledom nalik na slavonski, istaknuo se lokalni pršutar sa same granice s Hrvatskom! (suhiucasi)

Izobilje kobasica, salama, sira, maslina, uštipaka (suhiucasi)

U izvuide o trnku došao je majstor Pribidraga, Tribidraga odnosno Crljenka Nikša Mimica iz Omiša. Na slici je sa zagrebačkim posjetiteljima vinskim prezenterom Vjekoslavom Madunićem i Zdravkom Mrkocijem, koji je blizak ugostiteljskom sektoru (Batak!)  (suhiucasi)

MEĐUNARODNI DAN TRNJKA – TRNJAK FEST – 17.06.2023 – LJUBUŠKI

Najavljeni izlagači iz Bosne i Hercegovine (Zapadna Hercegovina) i oni iz Hrvatske (Dalmatinska zagora)

A da ne ostane samo na dugo pamtljivom lijepom druženju i iščekivanju repriza svakoga idućeg  ljeta nego da se akcija digne i potpuno na razinu što je Trnjak/trnjak zaslužuje trebaju se pobrinuti  prvenstveno vinogradari/vinari, dakako u suradnji sa znanstvenim institucijama vezanim uz vinograd, podrum i vino, s društvenim institucijama, eno-gastro i turističkim tijelima. U tome smislu ohrabruje činjenica da su se oranizatori prije početka degustacije i zabavnog dijela programa priredbe potrudili prirediti opširnu radionicu s nastupima stručnjaka s vinogdadarske i vinarske scene koji su putem Power Pointa na svima razumljiv i prihvatljiv način prezentirali Trnak kroz više aspekata. U nastavku evo dijela od onoga što su na temu Trnjak rekli i pokazali dipl. ing.agr.polj. Marijo Leko iz Federalnog agro-mediteranskog zavoda iz Mostara, zatim dr.sc. Željko Andabaka sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo  Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pa dr.sc. Goran Zdunić  iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita, i hercegovački enolog dr .sc. Tihomir Prusina.

Pogled u dvoranu s izlagačima. Dio proizvođača nudio je vina od Trnka 100 posto, a velik dio proizvođača predstavio se (i) s kupažama trnjka i drugih sorata, među njima i internacionalnih, porijeklom uglavnom iz Bordeauxa. Sve redom snažna topla gusta kapljica najčešće s alkoholom između (ne bih kazao smetajućih!) 14 i 15 vol %. Među kupažama nekako mi je najbolje sjela ona između Trnka i Cabernet sauvignona! Općenito, više vina nego što sam očekivao djelovalo mi je kao da je na prijelazu sa slasnoga (pozitivno!) na slatkasto, kao da je i s većim ostatkom neprovrela sladora… Neka vina imala su jače izraženi bouquet što sugerira neku odgođenu berbu do mjere kad bi to trebalo i označiti na etiketi. Nekoliko vina odavala su malo prenaglašeni utjecaj bačvice… (suhiucasi)

Enolog Vlatko Nuić iz obiteljskog podruma Nuić iz Crnopoda kod Ljubuškoga i koji se dosad najbolje iskazao s vinom od Trnka, u društvu s jednim od braće Ćorić, vlasnika podruma Andrija-Paoča, te zagrebački sommelier Tomo Jakopović s enologunjom Josipom Andrijanić koja se proslavila svojom kreacijom trnjka iz 2012 upravo dok je još radila kod Nuićevih. Ona je, inače, sada zaposelena u podrumu Domano u Domanovićima (suhiucasi)

Jako dobre trnke moglo se kušati na štandu Katich gdje ih je prezentirao enolog i autor Viktor Zdilar, te na standu obitelji Škegro i susjede mu ovdje na slici Monike Prović. Bariša Škegro ponudio je jako dobru gornju kategoriju Carsus. Monika Prović iz Opuzena nova je članica grupe vezane uz Trnjak – upravo je izašla sa svojim prvijencem od tog kultivara… (suhiucasi)

Vjekoslav Majić kao ugostitelj, i Josip Tolj iz vinarije Tolj iz Blatnice kod Čitluka. Majić je uz čisti trnjak sa sobom donio i odličan cuvée Two Sisters (Trnjak + Cabernet sauvignon à 50:50), a Toljev Trnjak u ovećoj boci toliko se dopao turističkoj djelatnici iz Ljubuškoga Stani da ga je svako malo došla – podragati i ponunati kao da je njeno vlastito novorođenče… (suhiucasi)

RADIONICA

Nakon što je predsjednik udruge Ljubuški vinari Zdenko Milas, jedan od ponajboljih proizvođača plemenite kapljice u Hercegovini ali, inače, glavnim zanimanjem odvjetnik, priredbu službeno otvorio, krenulo se s radionicom s više uglednih govornika, stručnjaka iz vinogradarsko-vinarskog sektora. Evo ih svih četvero na slici, slijeva su: Željko Andabaka, Goran Zdunić, Tihomir Prusina i Marijo Leko (suhiucasi)

Dipl. ing. agr polj. Marijo Leko govorio je na temu ampelografskih i tehničko-tehnoloških istraživaja vezanih uz sortu Trnjak. Prezentacija je bazirana na sljedećoj literaturi:

• Stjepan Bulić: Dalmatinska ampelografija, Zagreb, Poljoprivredni nakladni zavod, 1949.  – Trnjak crni (sin.: rudežuša).  Loze zvane Trnak, T. mali. T. uzgoriti, T. veliki ima u nekoliko sela kotara i općine Imotski, općine Makarska Makarskog kotara te općina Vrgorac i Opuzen Metkovskog kotara. Sadi je se malo a kažu da daje  posve crna vina.  Obilježja su: list okrugao ili duguljast, dobro urezan, s pet krpa; naličje lista golo, peteljkin strižaj (sinus) otvoren poput slova U, grozd srednji, piramidalan, nabijen, zrna srednja, okrugla, modra.
• Hepok IRC, Odsjek za vinogradarstvo – Dr. Zlata Aničić: Rodni potencijal sorata i kvalitete grožđa plantažnih nasada, Mostar 1977. god. – Obrađene su crne sorte: Blatina, Vranac, Merlot, Alicante bouschet i Gamay. Trnjak se NE spominje???!!!
• APRO-RO Istraživačko razvojni institut Mostar Hercegovački vinogradi i vina,  Mostar, 1986.  –  U poglavlju Sortiment vinove loze naglasak je na Žilavci te Blatini za koju se navodi da daje grožđe nadprosječne kvalitete, ali i da ima ozbiljan biološki nedostatak, riječ je o funkcionalno ženskom cvijetu. Kao njeni pratioci navode se Vranac, Merlot i Gamay bojadiser.  Ostale crne sorte: Alicante bouschet, Plavka, Skadarka, Trnjak i druge sporadično se uzgajaju u vinogradima individualnih proizvođača pa stoga i ne daju u punoj mjeri karakter hercegovačkim vinima koja su na tržištu.
• Nikola Mirošević, Vinogradarstvo (drugo prošireno izdanje), Nakladni zavod Globus, Zagreb 1996. – TRNJAK crni kultivar je Dalmatinske zagore, najviše zastupljen na području Imotskog i Vrgorca. Istoznačnica mu je Rudedžuša crna. Vrlo je bujan kultivar, redovite i dobre rodnosti, vrlo dobre kakvoće. Dobar je oprašivač za Blatinu. Dozrijeva u III razdoblju. Vino je užitnog, skladnog okusa, specifičnog mirisa, tamne rubinske crvene boje.
• J.Beljo i suradnici: Ampelografski atlas vinogradarstva i vinarstva Bosne i Hercegovine, Fram Ziral, Mostar 2014. god. – TRNJAK, sinonimi: Trnak, Kovačuša, Rudedžuša. Podrijetlo: Smatra se autohtonom sortom Dalmatinske zagore, odakle se proširila u Hercegovinu. Rasprostranjenost: Uzgaja se oko Imotskog, Vrgorca, Gruda, Ljubuškog, a danas se širi i u ostala područja Hercegovine. Botanički opis: Trs veoma bujan. Vrh mladice poluotvoren i povijen, s jednom do dvije vitice. List je okrugao ili duguljast, slabo urezan, petodijelan, naličje golo, peteljkin sinus zatvoren i u obliku lire. Zupci uspravni, peteljka lista kratka. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. Grozd je srednje veličine, zbijen, piramidalna oblika. Ima jedno do dva krilca. Bobice su srednje krupnoće, okrugle i modre. Meso intenzivno obojeno, pa može služiti kao obojivač za blatinu. Sjemenke potpuno formirane. Gospodarsko-tehnološka svojstva: Oplodnja redovita, rodnost dobra. Dozrijeva u III epohi. Najbolje mu odogovaraju tla tipa crvenica, srednje visoko stablo i kratak rez. Ožiljava se dobro, afinitet s podlogama poput Cobera je dobar. Ima visok sadržaj šećera i obojeno meso. Vino je rubin tamno-crvene boje, jako, puno, harmonično, ugodne arome. Unutarsortna varijabilnost: Postoje razlike između tipova unutar sorte. Veliki trnjak ima duži grozd i krupne bobice a Mali trnjak ima zbijeniji grozd i sitnije bobice.
• J.Andrijanić, Diplomski rad – Ampelografska istraživanja hercegovačkih kultivara  vinove loze (Vitis vinifera L), Zagreb 2004. ∎ Detaljno obrađeno pet bijelih i jedna crna sorta -Trnjak ⦁ Uvometrija ⦁ Filometrija  ⦁ Ampelografska svojstva
• Genotipizacija autohtonih sorti vinove loze iz Hercegovine pomoću SSR markera (2011. god) M. Leko(1), S. Šimon(2), A.Sabljo(3), J. Beljo(3), I. Pejić(2) (1 = Federalni agromediteranski zavod Mostar; 2 = Agronomski fakultet, Zagreb; 3 = Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet, Mostar

Gospodarska svojstva – Kvaliteta mošta: Šećer 21 %, kiselina 5,97 g/l. Sorta nije pokazala povećanu osjetljivost na bolesti.

BERBA daleke 2007. (urod 2.8 kg/trs) i  daleke 2008. (urod 2,2 kg/trs) – PET RAZNIH SORATA

PROSJEČAN SADRŽAJ ŠEĆERA (Oe) i KISELINA (g/l) u MOŠTU u RAZNIM SORTAMA UNUTAR TRI GODINE ISTRAŽIVANJA

Zastupljenost sorte Trnjak u crvenom sortimentu u Federaciji Bosna i Hercegovina = 17 hektara odnosno  0,64 posto (podatak iz 2017.)

Daleko najzastupljeniji kultivar u crvenom sortimentu u BiH je Blatina, ona zauzima 850 hektara, na drugom mjestu je Vranac sa 125 ha, slijedi Alicante Bouschet sa 60 ha. Trnjak se nalazi na sredini tablice. Na dnu tablice su Syrah sa 3,5 ha, Cabernet sauvignon s jednim hektarom i Pinot crni s pola hektara

U općini Čitluk u BiH ukupno je unutar crvenog sortimenta evidentirano 318,877 trsova, od toga na Trnjak ih otpada samo 8697! Najjača je Blatina s 57,1 %, slijede Vranac s 15%, Kambuša s 9 %, na dnu tablice su Syrah sa 0,92 %, Plavka sa 0,69 % i Gamay s 0,29 %

Ovdje dodajem i aktualni podatak o raširenosti Trnjka u Hrvatskoj: po najnovijem izvještaju Agencije za plaćanje u poljoprivredi, Lijepa naša ima ga ukupno zasađeno 138.111 trsova na  24,20 hektara.

ZAKLJUČAK

• Nazočnost Trnka u crvenom sortimentu u Hercegovini vrlo je skromna – 17 ha, odnosno 0,64 posto
• Sve do 2000. godine Trnak je u skupini ostalih sorti u kompoziciji vina Blatina
• Prednost se davala sortama obojenog soka radi popravka boje vina od Blatine
• Vinifikacija sortnih vina i pozitivan odjek na tržištu učinili su Trnak vidljivim

O klonskoj selekciji kao jednom od vrlo važnih alata za poboljšavanje kvalitete roda na trsu na predavanju u Humcu kod Ljubuškog predavao je dr. sc. Željko Andabaka.

Trnjak je autohotna sorta Dalmatinske Zagore (Imotski i Vrgorac) i Hercegovine. Na području Republike Hrvatske uzgaja se na nešto više od 15 ha, iznio je dr. sc. Željko Andabaka, a ja ponavljam najnoviji podatak iz 2023. koji sam dobio od APPR-a i koji kao površinu uzgoja navodi 24,20 ha.

Danas na području Republike Hrvatske nalazimo nešto više od 130 autohtonih sorata vinove loze, kazao je dr. sc. Andabaka. Prije pojave filoksere smatra se da je bilo više od 400 autohtonih sorata (Bulić, 1949.). Ukupna površina pod vinogradima u Hrvtskoj danas je (napominjem: podatak s datumom 15.05.2023) 17.317 ha. Usprkos ogromnim naporima samo je 12 sorata uključeno u postupak klonske selekcije. Klonska selekcija se počela provoditi u Njemačkoj u 19. stoljeću (Silvanac zeleni)

Željko Andabaka (suhiucasi)

Što je to klonska selekcija? Tijekom dugotrajnog uzgoja i vegetativnog razmnožavanja dolazi do spontanih mutacija. Dugotrajnim razmnožavanjem bez kontrole sorta gubi proizvodni potencijal. Klonska selekcija nameće se kao jedino sredstvo oplemenjivanja.

Genetička selekcija je izdvajanje i evaluacija pozitivnih genotipova iz populacije sorte, s najboljim (nasljednim) gospodarskim obilježjima • Fitosanitarna selekcija = provjera (testiranje) na nazočnost najvažnijih viroza i njima sličnih bolesti – GFLV (Grapevine Fanleaf Virus), ArMV (Arabis Mosaic Virus), GLRaV 1, 2 i 3 (Grapevine Leafroll associated Virus) • Klonska selekcija temelji se na genetskoj varijabilnosti unutar pojedine sorte • Masovna pozitivna selekcija prvi je korak u postupku klonske selekcije: na odabranim matičnim trsovima provede se vizualna evaluacija koja uključuje procjenu sanitarnog statusa, ampelografskih i gospodarskih karakteristika. Utvrđuju se broj grozdova po trsu, prirod, pokazatelji kakvoće mošta.

Virus free: da bi sadni materijal mogao nositi oznaku virus free mora biti negativan na prisustvo četiri u negativnom smislu gospodarski najznačajnija virusa: ➢virus mozaika lista vinove loze (ArMV), ➢virus lepezastog lista vinove loze (GFLV), ➢virus uvijenosti lista tip 1 i tip 3 (GLRaV-1, GLRaV-3). • Prisutnost virusa utvrđuje se najćešće serološkim testom ELISA (Enzyme-Linked Immuno-Sorbent Assay).

 

Klonska selekcija obuhvaća tri faze i ukupno 15 do 18 godina vremena. Predklonska selekcija izvornih matičnih elitnih trsova je testiranje na prisustvo virusa i praćenje gospodarski važnih svojstava, i traje minimalno tri godine. Slijedi selekcija potencijalnih klonova (klonskih kandidata). Potomstvo odabranih i bezvirusnih matičnih trsova sadi se u ujednačenim uvjetima (10-15 trsova) – ujedno može služiti kao predbazni nasad za standard sorte. Povode se opažanja i mjerenja na trsovima (od treće do pete godine nakon sadnje). Traže se minimalno dvije mikrovinifikacije, osnovna kemijska analiza i senzorna ocjena vina. Izdvaja se cca 20 posto najboljih klonskih kandidata. Traži se zaključno ispitivanje i potom je priznavanje klonova.

Zašto zapravo provoditi klonsku selekciju kad nam mnoge studije govore o mogućim gubicima u prirodu od 10 do 30 % (SAD, Novi Zeland, Australija, Francuska itd.)? Smatra se, međutim, da ekonomska vrijednost provedbe klonske selekciju u Kaliforniji iznosi 50 miljuna američkih dolara godišnje.

Klonska selekcija Trnjka

Trnjak: grozdovi odrezane donje špice i stručno fazonirani u male loptice radi postizanja veće koncentracije mošta i bolje kakvoće vina (suhiucasi)

S masovnom pozitivnom selekcijom na područja Vrgorca krenulo se 2018, a na području Imotskoga 2019. godine. Ukupno je izdvojeno 160 matičnih trsova na 16 lokacija. Nakon provedbe serološke analzize prisutnost virusa nije utvrđena na 48 matičnih trsova.

Matični nasad u Vrgorcu podignut je 2020. godine (pet klonskih kandidata, 187 trsova), a matični nasad u Imotskom podignut je 2021. godine (25 klonskih kandidata, 774 trsova).

Trnjak: grozdovi odrezane donje špice i stručno fazonirani u male loptice radi postizanja veće koncentracije mošta i bolje kakvoće vina (suhiucasi)

Provedena su i ampelotehnička istraživanja. Defolijacija je ampelotehnički zahvat kojim se uklanjaju listovi vinove loze. Ovaj zahvat može se koristiti u različitim fenofazama razvoja vinove loze. Ovisno o periodu, defolijacija može biti rana ili kasna. Rana defolijacija povodi se unutar četiri tjedna od cvatnje.

Išlo se i na vršnu defolijaciju. Primjenom vršne defolijacije uklanjaju se listovi iznad zone grozda. Na ovaj način moguće je odgoditi dozrijevanje te, posljedično smanjiti negativne učinke visokih temperatura u vrijeme dozrijevanja grožđa. Cilj je pomaknuti dozrijevanje grožđa prema pogodnijim klimatskim prilikama.

Sigurno je, dakle, da se i u slučaju Trnjka, koji se i prije u usporedbi s drugim kultivarima pokazivao u vrlo dobrom svjetlu, uz veću pažnju pri izboru lokacije za podizanje vinograda i nakon primjene – na temelju znanstvenih istraživanja otkrivenih – raznih suvremenih tehnika za poboljšanje kakvoće ploda i efekata rada u vinogradu postiglo mnogo.

Vidljivo je to bilo, rekao bih, upravo na kušanju vina od Trnka iz relativno novijih berbi sada na Trnjak festu u Humcu: kapljica se pokazala dosta ujednačemo što se tiče snage, topline, punoće i strukture, moćnog ali finog tanina i živosti, trajnosti okusa.

Dr. sc. Goran Zdunić izašao je s vrlo zanimljivom temom o porijeklu vinove loze, s posebnm osvrtom na Trnjak.

Prikaz glavnih pravaca selidbe vinove loze iz jugozapadne Azije prema i po Europi

Grčka kolonizacija istočne strane Jadrana

Hora / Ager na Hvaru: parcelizacija, treće stoljeće prije Krista

Brojni arheološki ostaci: amfore , otok Lastovo, prvo do treće stoljeće prije Krista – grčki i rimski brodolomi

Genetska povezanost sorata vinove loze, podloga i divlje loze vitis sylvestris

Genetska struktura dalmatinskih sorata

Genetski srodnici Trnka

Goran Zdunić (suhiucasi)

ZAKLJUČAK – Centar nastanka kultivirane loze je zapadna Azija i područje Kavkaza. Oko 130 kultivara vinove loze s pretpostavljenim je hrvatskim podrijetlom; trenutna industrija temelji se na njih 10 do 15. Sinonimi i homonimi između hrvatskih sorti i onih iz susjednih zemalja sugeriraju razmjenu materijala duž drevnih trgovačkih putova. Vrlo dobro rasprostranjene sorte u Hrvatskoj: Graševina, Malvazija istarska, Plavac mali. Podrijetlo Trnjka: analiza cijelog genoma sugerira pripadnost genetskoj grupi hrvatskih autohtonih sorata (CG4); nisu (još) pronađene sorte koje su kao roditelji sudjelovali u križanju.

Osvrt  na Trnjak u Hercegovini dao je dr. sc. Tihomir Prusina.

Marijo Leko i Tihomir Prusina (suhiucasi)

Prvi veći vinograd Trnjka u Hercegovini podignut je u osamdesetim godinama prošlog stoljeća u Otoku, u posjedu tadašnje Vinarije Ljubuški. Trnjak je sađen prvenstveno da bude oprašivač sorte Blatina. Vinarije Čitluk i Hercegovina-vino iz plantažnog vinograda Otok 2003. godine uzimaju plemke za cijepljenje. U godinama 2006. i 2007. od grožđa iz mladog vinograda radimo mini vinifikaciju. Fermentacija s maceracijom bila je od 10 do 14 dana. Izvrsni rezultati pokazali su se u hrastovim bačvama, ali i u barrique bačvama. Vidljiv je bio potencijal sorte i vina. S berbama 2008 i 2009 odlučujemo zaštititi prvo čisto sortno vino Trnjak. Najprije je izradjen elaborat za kvalitetno vino Trnjak. Berbu 2010 zaštićujemo kao vrhunsko vino. Vina se iz godine u godinu pokazuju izvrsnima i dobivaju nagrade. Evo i parametara: alkohol uglavnom od 13,5 do 14,0.

I sad, brojčano, vrlo indikativno te kao veliko finale iz krugova znanosti podatak što i te kako ide u prilog mišljenju da je Trnjak velika sorta: Tihomir Prusina navodi da se s berbom 2022., koja još nije na tržištu ali od koje se mnogo očekuje, sadržaj sladora u grožđu pretvorio u vinu u alkohol od 14,8 vol %, ekstrakt je iznosio 34,2 g/lit a ukupna kiselost bila je  4,9 g/lit!!

______obilazak vinarija ______

Organizator Trnjak festa 2023 doista se iskazao, naime pozvanim novnarima i piscima o vinu za boravka u Hercegovini  omogućio je obilazak vinarija-sudionika ovgodišnjeg festivala, neke su adrese bile na području BiH a neke u Hrvatskoj, u Imotskome i Vrgorcu na samoj državnoj granici. Evo nekoliko fotografija s tih posjeta. Opširnije o posjećenim podrumima podrumima u idućim izdanjima bloga www.suhiucasi.wordpress.com

Dio zagrebačke grupe vinskih pisaca i promotora u vinariji Emporio Carski vinogradi u Gnojnicama kod Blagaja i Mostara, domaćin nam je bio enolog Josip Martinović. Vinogradi tu postoje još iz vremena Austrije. Sad ih je ukupno oko 40 hektara. Kapacitet novog vinskog podruma otvorenoga lani je oko 70.000 butelja. Uz novi podrum je i elitni hotel sa sedam apartmana. Josip Martinović, još mlad po godinama, ima dugogodišnje iskustvo na području enologije, učio je od naše znane enologinje Vesne Bućan, kalio se u hercegovačkom podrumu Andrija, iskustva stjecao i u znanim vinskim podrumima u Italiji, Francuskoj i Austriji, bio je dio enološkog tima u podrumu vrlo respektabilnog Gerharda Markovicha u područja austrijskog Carnuntuma! Martinović inače ima i svoju firmu za enološko savjetovanje, a i vlasnik je velike platforme za proizvodnju i prodaju vina hedonist.ba Dolje: Josip Martiović u podrumu uz novonabavljene betonske bačve u obliku jaja, za nove vinska kreacije kuće (suhiucasi)

Degustacija u velikoj kušaonici posjeda Domano u Domanovićima. Nekad je to bilo u vlasništvu obitelji Zadro, a sada je glavna obitelj Gagro & Crnjac . Glavna enologinja je Josipa Andrijanić, koja se istaknula u proizvodnji trnjka u berbi 2012, u vrijeme dok je još radila za vinsku kuću obitelji Nuić (suhiucasi)

Josip Nuić nastavlja sa sjajnim crnjacima od Trnjka, ali i od drugih sorata, ističe se dakako i s bijelom žilavkom (suhiucasi)

Kušanje niza uzoraka u degustacijskom prostoru obitelji Grabovac u Prološcu uz Imotski. Grabovci ostvaruju – posebno otkako su vinogradi – sdam hektara! – zasadili na Vučjoj Dragi, na 450 metara nadmorske visine na brdu na šljunkovitom terenu – ZAVIDNE rezultate i s pjenušcima i s mirnim bijelim vinom i s rasnim crnjacima. Odlični bijeli pjenušci posebice Brut bijeli Vintage Selection, vrlo lijepa Draga Riserva 2020 (Kujundžuša, Pošip, Žilavka, Chardonnay, Sauvignon), impresivni Trnjak riserva, Vranac riserva, ali naročito i Syrah Riserva iz berbe 2020 te Modro jezero 2017 riserva, mješavina Vranca, Trnjka, Cabernet sauvignona i Merlota. Grabovci upravljaju s 30 hektara vlastitih vinograda od čega je 15 novih, konkretno sada starih godinu dana. Trnjka i Vranca imaju svakoga po četiri hektara (suhiucasi)

Predah uz pjenušac u sjenici stabla masline, na platou između vinograda i degustacijske dvorane u sklopu obiteljske kuće i podruma Grabovčevih: desno su tata Ante (u sredini trija), nekad vrlo aktivan u politici, inače osnivač vinskog posjeda, te sinovi Tomislav i Milan, a sasvim lijevo je Tomislav Jerković, imoćanski vinogradar i vinar, predsjednik udruge Cvit razgovora koja okuplja desetak jačih tržišno prisutnih vinogradara/vinara s ukupno 300 hektara pod trsjem, ukupna godišnja proizvodnja članova udruge kreće se oko 70.000 butelja, kaže Jerković. Udruga se najviše trsi u brendingu Kujundžuše (obavljena je klonska selekcija!) i, po novome, Trnka. Svake godine udruga sredinm kolovoza datumski vezano uz blagdan Velike Gospe priredi manifestaciju Cvit razgovora zamišljenu da pomogne na daljnjem unaprjeđenju proizvodnje i ponude lokalnih vinskih etiketa i na promidžbi imoćanskog kraja i njegovih svekolikih dobrota. Za ovu godinu, kad će se događanje odvijati dosad po 18. put, kao datum Cvita razgovora predviđen je 13. kolovoza (suhiucasi)

Braća Drago (enlog) i Ante Mihaljević u Vrgorcu vode posjed Pilač sa četiri hektara vinograda i s modernom i vrlo prostranom vinarijom kapaciteta oko 200.000 litara vina. Prva berbe bila im je 1999. godine. Veliku vinarija sagradili su jer se kane širiti s vinogradima, a dok im nasadi ne budu u opsegu u kojemu bi ih oni htjeli višak kvadrata u podrumu koristit će za iznajmljivanje, kao prostor za njegovanje i čuvanje vina od svojih kolega suočenih s nedostatkom mjesta. Mihaljevići uzgajaju sorte Zlatarica bijela, Rukatac, Pošip kojega kroz vino nude i u kategoriji sur lie, od crnih kultivara imaju Trnka što im daje godišnje oko 4000 litara, te Syraha. Kako posjeduju nešto veće vinifikatore, tih 4000 litara od Trnka nije bilo dovoljno da koliko treba napune vinifikator, pa su stoga privremeno, dok dovoljno ne povećaju količine Trnjka, odlučili intervenirati sa syrahom kao vrlo mu prikladnim partnerom… Zasad su jako koncentrirani na produkciju i plasman zlatarice, u kategoriji mladog /mlađeg svježeg nižealkoholnog vina s dobrom kiselosti (svježina i pitkost osobito u ljetnim vrućinama) koje se, tvrde, jako traži, butelju uspiju plasirati po maloprodajnoj cijeni od čak devet eura!… (suhiucasi)

Veliko finale našeg putovanja Trnjak 2023 bilo je kod obitelji Tolj u Blatnici. Dočekali su nas veteran Martin Tolj, najrazgovorljiviji i najraspjevaniji – s obzirom da je dugo u mladosti živio u Zagrebu iskazao se i u kajkavskom izričaju (Suza za zagorska brege!), zatim ugostitelj Zvonko Tolj koji je takodjer odavna krenuo prema kajkavijani i dugo je radio kao upravitelj Samoborske pivnice, te vinogradar/vinar Josip Tolj sa svojim mezimcem Trnjakom Prozračac (ima ga zasađenog na 5,8 ha) u velikim bocama, sa žilavkom iz ekološke produkcije i s, kao obveznim pratiteljima, golemim pršutom, raznim domaćim sirevima i s ogromnom domaćom pogačom… Naravno da je putovanje prema Zagrebu kao nastavak dana proteklo u sjajnom raspoloženju!

_________________________

E, sad se nameće pitanje svih pitanja: na koji su način članovi udruge Ljubuški vinari i udruge Cvit razgovora  iz Imotskoga zamislili zaštititi Trnjak kao posebnost i eno-gastro identitet vlastita kraja, kao nešto što će i gospodarski bitno pridonijeti području na kojemu se vino rađa?... Pokušao sam to saznati od predsjednika udruge Ljubuški vinari uglednog proizvođača i jednog od zacijelo najboljih u BiH Zdenka Milasa, inače odvjetnika (to više mi je bilo stalo do njegova odgovora!) i od Tomislava Jerkovića kao predsjednika udruge Cvit razgovora, međutim niti od jednoga a ni od drugoga na susretu na Trnjak festu u Ljubuškom nisam uspio dobiti odgovor. Pitanja na tu temu uputio sam i Josipu Nuiću i njegovu sinu enlogu s diplomom iz Wachaua Vlatku s posjeda Nuić, još jednoj po kakvoći vina najistaknutijoj hercegovačkoj kući proslavljenoj sa sjajnim upravo trnjakom iz 2012 godine, te osobito uglednim proizvođačima vina Anti Grabovcu i sinovima Milanu i Tomislavu iz Imotskoga, no ni od njih, iako sam, po povratku u Zagreb,  pitanja slao još i e-mailom, zasad – odgovora nema…

Činjenica jeste da stvar nije jednostavna, oko mnogih ključnih detalja nužno je pozabaviti se. Treba se dogovoriti koja se precizno geografska područja zaštićuju, zatim oko prepoznatljive stilistike i prikladnog, jasnog i konkretnog označavanja zaštićene marke kraja, a da se to postigne nužno je ustanoviti obvezujuća pravila ponašanja – i vlastitu kontrolu pridržavanja tih pravila – u vinogradu i podrumu (u najširem smislu!), o sortnom sastavu (da li isključivo Trnjak, po meni svakako da, ili ipak dopuštenje nekog manjeg dodatka i neke druge sorte), o najranije mogućem i dopustivom terminu izlaska pojedine zaštićene kategorije vina iz podruma pred kupca….

Velika šteta bila bi da priča o Trnku i trnjaku ostane na razini tek – makar lijepe kakva je bila ovog lipnja – ljetne priredbe Trnjak fest… .  ♣

Vinski klub Zagreb i Decanter World Wine Awards London

BENVENUTI  TRIJUMF na 2023 DWWA!

Nedavno završeno jedno od – po broju uzoraka odasvud, te po reputaciji –  najjačih godišnjih ocjenjivanje vina na svjetskoj razini Decanter World Wide Awards 2023 izazvalo je u nas veliku pažnju jer Hrvatska je i ove godine osvojila oveći broj medalja, konkretno zlatnih je bilo 25!

Veliki slavljenik unutar tih zlata je istarska vinska kuća Benvenuti što ju je osnovao Livio Benvenuti a  što je vode njegovi sinovi, braća Nikola i Albert. Dakako, sretni su i te kako zato što su im se tri poslana uzorka pozlatila, ali i zato što su osvojili i dva srebra! Zlatne medalje Benvenuti su primili za Teran Livio 2019, Teran Anno Domini 2012, te za Muškat San Salvatore 2017, a srebra za Malvaziju Livio 2021 i za mješavinu Caldierosso 2021. Osvojene tri zlatne i dvije srebrne medalje na DWWA 2023 najveći je uspjeh vinarije Benvenuti na DWWA do sada i ujedno je najveći uspjeh jedne hrvatske vinarije na tom prestižnom natjecanju u jednoj godini.

Vrijedi istaknuti kako su spomenute medalje zlatnog sjaja potvrda kontinuiteta Benvenutijevih u kakvoći vina, te to da su ih dobila vina od domaćih, istarskih sorata  Primjerice, uspjeh Muškata: San Salvatore je već četvrtu godinu za redom zlatna ili platinasta medalja, a zlata su u ranijim godinama osvajale i malvazije i terani drugih godišta.

– Uspjeh Terana Anno Domini iz 2012. govori o nesvakidašnjem potencijalu te sorte za dugogodišnji razvoj u boci. Naime, isto je vino poslano na isto natjecanje prije sedam godina kada je bilo aktualno na tržištu, i osvojilo je brončanu medalju. Nakon sedam godina stajanja u boci u podrumu njegova kvaliteta je rasla do razine zlatne medalje – komentirao je uspjeh Nikola Benvenuti.

Ubrzo nakon javne obznane dobitnika medalja na DWWA 2023, novinar Ivo Kozarčanin i sommelier Tomo Jakopović, osnivači-partneri na Internetu platforme Vinski klub,u prostranoj degustacijskoj dvorani u okiru zagrebačkog sjedišta jednog od najvećih trgvačkih centara za prodaju prehrabenih proizvoda i pića Vrutak ,priredili su stučno vodjenu degustaciju i prezentaciju cro-uzoraka nagrađnih Zlatom, s degustacijom. Evo popisa Zlatnih Hrvata i nekoliko prizora s prezentacije_kušanja:

Hrvatski osvajači zlatnih medalja na ocjenjivanju DWWA 2023

Neke od DWWA 2023 zlatnih butelja prezentirane publici u Vrutku: Galićev Tzribidrag, Malvazija istarska sveta Eufemija od Vivode, Malvasija dubrovačka – Zoro Wines, Debit od Ante Sladića, Škrlet od Florijajovića, Dalmatian Ego, Cmrečnjakov Pušipel Mađerka sur lie , Kabolina Malvazija Unica, Graševina vrhunska Kutjevo – Kutjevod.d, Reuben Riserva – Korta Katarina, Graševina premium Belje, te Teran Livio Benvenuti (Marko Čolić)

Organizatori i prezenteri novinar Ivo Kozarčanin (lijevo) i sommelier Tomo Jakopović (desno) iz Vinskog kluba, s domaćinom, direktorom Vrutka Martiom Matićem (u sredini) (Marko Čolić)

Dio brojne publike okupljene na priredbi u Vrutku (Marko Čolić)

U posljednji trenutak ušlo u ovu Kroniku: DECANTERJEVI NAGRAJENCI 2023 u Ljubljani

Na prezentaciji Vinskog kluba u Zagrebu bila su i vina Kutjeva d.d., a na već tradicijskoj priredbi Decanterjevi nagrajenci u Ljubljani Kutjevčani su imali i vlastiti stol. Na medjunarodni festival nagrađenih po Decanteru ove godine direktno s manifestacije Trnjak Fest 2023 u Humcu kod Ljubuškoga dojurio je Bariša Škegro na slici s eVinom Gašperom Čarmanom, uvoznikom vina Škegro za Sloveniju. Škegro je prezentirao u Londonu nagrađene Žilavku 2022 i Blatinu 2020 iz kategorije Krš, zacijelo će iduće godine nakon DWWA 2024 biti u mogućnosti u Ljubljani nastupiti i s Trnjkom Carsus!. Opširnije s priredbe u Ljubljani u sljedećem javljanju  (suhiucasi)

Bregovita Hrvatska i DWWA

SJEVEROZAPAD u LAUBI

Udruga pak Bregovita Hrvatska, koja obuhvaća zemljopisno područje devet hrvatskih županija (uključujući i Zagreb) smještenih na sjeverozapadnome dijelu Lijepe naše, te koja okuplja ukupno 89 vinarija kao članova, odlučila je vina nagrađena medaljama na ovogodišnjem DWWA publici predstaviti kroz radionicu pod vodstvom našeg znanog sommeliera i inače i ocjenjivača na Decanteru Marija Meštrovića, te, u nastavku, s mogućnošću kušanja nekih iz Londona 2023 zlatnih, srebrnih i brončanih uzoraka u popularnoj zagrebačkoj dvorani Lauba. Novi predsjednik udruge Miroslav Polovanec, koji je nedavno na toj poziciji zamijenio Josipa Tržeca (iz vinarije Šafran) sada s titulom dopredsjednika, obavijestio je da je Lauba postala Visoko vinsko poslanstvo Bregovite Hrvatske te da će se njoj 22. listopada održati BregFest 2023, promenadno kušanje kapljice svih članova uz osobnu nazočnost vinara, u planu su, paralelno, i neke zasebne radionice.  Lauba će kao Visoko vinsko poslanstvo kroz godinu jednim svojim dijeolom funkcionirati kao stalna izložba etiketa iz Bregovite Hrvatske, tu će se u narednom razdoblju moći i naručivati/kupovati butelje.

Novi predsjednik udruge Bregovita Hrvatska Miroslav Polovanec, zelinska enologinja i proizvođačica vina Ivana Puhelek Purek, te Suzana Operman iz Udruge, sa sjedištem u zgradi HGK u Zagrebu. Polovanec najavljuje energičnije akcije udruge na promidžbi vina područja sjeverozapadnog dijela Lijepe naše koji ona predstavlja Dolje: znani zagrebački sommelier Mario Meštrović, inače voditelj vrlo uspješnog restorana Kaiser na zagrebačkoj Kajzerici, već vie godina degustator je i ocjenjivač na DWWA. On je u Laubi vodio radionicu na kojoj su prezenrirana četiri zlatna i jedno zamalo zlatno (visoko srebro, nedostajao mu je samo bod do zlata!) (Marko Čolić)

Na interaktivnoj radionici Marija Meštrovića na degustaciju su ponuđena Decanterovim medaljama ove godine ovjenčana četiri uzorka, konkretno izvrsni zlatni pjenušac Urban White extra brut Davida Štampara, zatim zlatni Pušipel Mađerka sur lie 2021 posjeda obitelji Cmrečnjak iz Međimurja, pa zlatni Škrlet 2022 od Florijanovića, te Zeroplus  Natural Amfora  2019 od Bedekovicha, tom inače srebrnom, uz maceraciju rađenome vinu nedostajao je samo jedan bod za zlato! (inače, Zlato na DWWA počinje s 95/100 odnosno 96/100 bodova)

Nakon radionice nazočni su uz stolove pored mogli kušati još i Škrlet 2022 Nikice Katića, te Sauvignon od zelinske obitelji Puhelek Purek uz nazočnost autorice enologinje Ivane Puhelek Purek, pa Škrlet 2022 od Seletkovića, Rajnski rizling 2021 od Cmrečnjaka, Štamparove pušipel i sauvignon…

David Štampar uz svoj zlatni pjenušac Urban Whoite na kušanje je poslao i sauvignon i pušipel, Florijanovića vidimo s njegovim pozlaćenim Škrletom, a kao šećer na kraju – šarmantna djelatnica u Laubi pozira s buteljom Zeroplus od Bedekovicha (Marko Čolić)

Vidjet ćemo kako će hrvatski dobitnici Decanterovih medalja prestižna međunarodna odličja iz 2023  iskoristiti u poslovnom smislu… ♣

Sajam i izložba Bedekovčina 2023

ŠTRUKLJI, POPEVKE & KAPLICA na BAJERIMA

Nekad u dobra stara vremena na Bedekovačkim su jezerima u Hrvatskom zagorju u Bregovitoj Hrvatskoj u proljetno-ljetnom razdoblju posebno, kroz vikende, bile smotra domačih štrukli, manifestacija Igrajte nam mužikaši, te Sajam i izložba zagorskih vina. Sad je, pak, sve to skupa! Jej, pij, popevaj!…

Prisjećam se kako je to nekad izgledalo: bogata ponuda, prostor je vrvio s izlagačima i posjetiteljima. Ove godine, doduše, ponuda štruklji bila je obilata međutim pitanje je koliko je tu bilo baš onih zagorskih tipičnih, za koje kažu da su na bazi sira a tu ih se vidjela masa – bez sumnje vrlo ukusnih! ali s raznim voćem! Muzikaši – folkloraši svirali su, istina, lijepo, njihovi nastupi kroz popodne svakako na visokom nivou, ali pitanje je koliko ih je posjetitelja uz obilazak, s čašom u ruci, štandova sa štrukljima doživljavalo doista kao nastup vrijedan pažnje a koliko kao tek prigodnu zvučnu kulisu. Što se tiče vinara, u dosta kućica očekivani šire poznatiji vinari nisu se pojavili osobno, i, nekako, dio manifestacije vezan uz zagorska vina u svom ovogodišnjem izdanju – u znaku značajnog, visoko-jubilarnoga broja od čak 55 do sada! – nije baš bilo na nekadašnjoj razini.

U Bedekovčini su nas dočekali zagorska (vele)majstor predikata Boris Drenški Bodren, ali ovaj put s pjenušcem By The Way… (?!), te, sa zlatnim pjenušcem Vuglec-brega Baronial –  enologinja Vuglec–brega Jasminka Šaško, inače dopredsjednica stručne ocjenjivačke komisije za vina (Marko Čolić)

Uoči  ovogodišnje priredbe na Bajerima održano je stručno ocjenjivanje plemenite kapljice, degustatori, pod ravnanjem predsjednice desetočlanog žirija dr. sc. Mirele Osrečak i potpredsjednice Jasminke Šaško dipl. ing.agr, inače enologinje Vuglec-brega, pozabavio se s uzorcima proizvođača koji nastupaju sa svojim proizvodima na tržištu, ali i s uzorcima proizvođača-hobista koji vino rade samo za vlastite potrebe, oni, inače nisu bili u konkrenciji za nagrade. Vina profesionalaca su raspoređena po sljedećim grupama: prirodna pjenušava, miješana mirna bijela, zatim po sortama: Starohrvatska belina, Graševina, Silvanac zeleni, Chardonnay, Rizling rajnski, Pinot sivi, Muškat žuti, Sokol, Traminac, Sauvignon, te Solaris i Johanniter, ružičasta & crna vina, predikatna vina, voćna vina.

Uz šampiona ovogodišnje izložbe zagorskih vina u Bedekovčini, Prekratića: Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala Zagreb Vino.com, i njegova supruga Ivanka (Marko Čolić)

Šampion 55.sajma i izložbe zagorskih vina je Traminac 2018 od OPG-a Preklratić  iz Kumrovca, to je vino osvojilo 95 bodova i Veliko zlato. Inače za Veliko zlato trebalo je po zagorskom pravilniku osvojiti od 90/100 bodova naviše, za Zlato od 85 do 89 bodova, za Srebro 80 do 84, Bronca se kretala od 75 do 79/100 bodova.

Najbolji crnjak – Darmol 2015 od Micka iz Marije Bistrice (lijevo), te osvajač medalja visokoga sjaja u nekoliko kategorija – vinar Siniša Znika iz Gornje Podgore kod Donje Stubice: srebro za miješano bijeo Zagorski bregi 2022, zlato za Graševinu Ztubycza 2022, srebro za Sivi pinot 2022, zlato za Sauvignon 2022… (Marko Čolić)

Najbolje ocjenjeni pjenušac bio je Muscat Organic demi sec 2020 vinarije Kopjar iz Budinščine (87 bodova), najbolje ocijenjeno vino u grupi mirnih suhih vina redovne berbe je Graševina 2021 obitelji Sever iz Klanjca (88/100), najbolje bijelo s ostatkom sladora je Rajnski rizling 2021 Kopjar (88/100), kod Chardonnaya zlatom su zasjali Dario Poštek iz Donje Stubice (berba 2022) i Nenad Posavec iz Klanjca, u grupi pak ružičastih i crnih vina kao najbolje je izdvojen Cuvée crnih sorata Darmol 2015 vinarije Micak iz Marije Bistrice (89/100), najbolji predikat je, dakako, Traminac 2018 Prekratić. Najbolje ocijenjeno vino iz grupe hobista bio je Rajnski rizling 2022 od Marka Pušeca iz Oroslavja (to vino osvojilo je 91 bod! Bravo!) ♣

Bilo je i ocjenjivanje štrukli, u žiriju su radili Dražen Đurišević, na sceni znan još iz onih najboljih dana uzleta koprivničke Podravke, kao predasjednik, te znana naša gastro-novinarka Božica Brkan (Marko Čolić)

Štruklji od jabuke i od višnje (Marko Colic)

Kako bi to bilo da na manifestaciji uz jezera – ne bude i fiša?… (Marko Čolić)

Vinski grad Zagreb

LIJEPO DOGAĐANJE – DOBRIM DIJELOM, NA ŽALOST, OMELA GA KIŠA

Lijepi prostrani ambijent u središtu Metropole, kao stvoren za popodnevno ljetno opuštanje, ali Zagrepčani ove godine nisu imali sreću da uživaju u potpunosti jer umiješala se kiša. Vinski grad sad seli u druga područja u Lijepoj našoj, poželimo im da vremenski uvjeti posluže kako i koliko treba!

Na zagrebačkom Trgu dr Franje Tuđmana – puno kućica s vinarima kao izlagačima i ponuđačima, vodilo se računa da puno prostora na platou omeđenog vinskim kućicama i punktovima s ponudom hrane ostane za stolove, klupice, ležaljke, ljuljačke i ostalo što vole djeca. Nadajmo se boljem vremenu idućeg ljeta!

Vino Grad – Zagreb: ambijent

Makedonske delicije

Za makedonske delicije u Hrvatskoj – glavni je Zagrepčanin Karlo Ljubić koji je sa sestrom Matejom Rimay osnovao tvrtku Makedonske delicije za uvoz i distribuciju finih eno-gastro proizvoda s dubokog juga…

Za ljubitelje plemenite kapljice vinski grad je odlična prilika za kušanje raznih (sjajnih!) vina iz različitih krajeva ne samo Hrvatske nego i iz drugih uglavnom susjednih zemalja. Uz vina, nudili su se i destilati, a, posebice na punktu Makedonske delicije, i specijaliteti poput izvornim načinom proizvedenog ajvara i raznh namaza. Zanimljivo za posjetitelje: proizvodi, te vina i druga pića, pa i na čašu, bili su ne po (višim!) ugostiteljskim cijenama nego po maloprodajnoj cijeni kod proizvođača odnosno u vinoteci!

Veliki hitovi i ove godine bili su makedonski biseri – Chateau Kamnik s izvrsnima vrancem (Terroir), syrahom (10 barrels) i kratošijom (tribidrag), te gigantski Tikveš s finesama iz svojih ekskluzivnih manjih vinarija s francuskim oznakama Domaine de… ili Chateau, konkretno na slici su izvanredan Grand cuvée 2019 (vranec, cabernet sauvignon, merlot) Domaine Lepovo, te Bela voda crveno 2019 (vranec, plavac mali), i Barovo crveno 2019 (vranec, kratošija/crljenak)… ♣

______________________

Uz završetak lipnja – zagrebački Srednjaci – lipanjsko sunčano prijepodne, te, dolje, lipanjska ponoćna mjesečina…(suhiucasi)

Željko Suhadolnik, suosnivač i glavni urednik, Mladen Horić, suosnivač, poslovni motor, glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM–vin, Marko Čolić, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 06. 2023 – Hints to the smart purchase

 LEGENDA

. ⇑ – trošiti sada/drink now  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •   ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

______________________________

■ VINO je: impresivno • ozbiljno • (donekle) kompleksno • moderno – s obilježjem tradicije – rustikalno • drukčije • sadržajno • skladno • s dovoljno izraženom voćnosti – s cvijetnim – (ugodnim) herbalnim / vegetalnim notama – s finim začinskim nitima • bogato • sočno • gusto – mesnato • (vrlo) toplo • robusno ■ iskreno – s karakterom/autorski rad • dotjerano • na kolosijeku elegancije i profinjenosti • ostavlja dojam (visokog) suglasja sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ s (još) mladenačkim nabojem • lepršavo / svježe • dopadljivo/koketno • dinamično i s nervom – u usponu • zrelo – umireno – u špici (koja može još trajati – vrijedi mu/može mu se ostaviti još vremena u boci • sa (zanimljivim) tercijarnim bouquetom/ u znaku je otmjenog starenja  – lijepo se pije uz hranu – prikladno za uz meditaciju ■ prelazi/prešlo zenit – umorno/starikavo – jače u padu • bez finoće • nekomplicirano • neuzbudljivo • djeluje kao jače do naporno začinjeno/preopterećeno od dodira s (pretjerano paljenim) drvom • mlitavo/tupo • nečisto • zeleno • agresivno kiselo – prekiselo • skuhano/sprženo • oksidirano • odaje plijesni/trulež – TCA • SO2 – H2S – refermentaciju – octikavost – lak – brett ■

Ocjenjivački listići – Tasting sheets

 ________________________

 

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

 

 

 

SUHI u CASI – 05.2023

_____05.2023 ____

OIV Pau Roca, director general – State of the World Vine and Wine sector 2022-2023

___________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Godišnji izvještaj OIV-a: AKTUALNO STANJE u VINOGRADARSKO-VINARSKOM SEKTORU u SVIJETU ⦁ Pogled: HRVATSKA ⦁ Bakho i Internet: VINSKI KLUB KAO PORTAL ⦁ 29 Vinistra: TRODNEVNI VIKEND – 10.000 POSJETITELJA ⦁ Concours Mondial de Bruxelles u Poreču: NAJVIŠA NAGRADA MENEGHETTIJU ⦁ Hercegovački lipanj 2023: PRVI TRNJAK-FEST u LJUBUŠKOM ⦁ Kultura: FOTO GALERIJA MARKO ČOLIĆ ⦁

Ulica žeđi /POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE/ Rue de la soif

Godišnji izvještaj OIV-a za 2022. i  2023.

AKTUALNO STANJE u VINOGRADARSKO-VINARSKOM SEKTORU u SVIJETU!

Ustalilo se da međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino – OIV (Organisation Internationale de la Vigne et du Vin) svake godine na posebnoj konferenciji za medije javnog informiranja u svom glavnom sjedištu – a, inače, sada ono više nije u Parizu nego je u Dijonu – podnese za javnost detaljan isvještaj o najnovijem stanju u vinogradarstvu i vinarstvu na globalnoj razini. Glavni direktor OIV-a Pau Roca obznanio je ovih dana u opsežnom izlaganju svježe podatke vezane uz spomenutu temu, prenosim ih, evo, izravno iz prve ruke.

OIV – Organisation Internationale de la Vigne et du Vin: STANJE u VINOGRADARSKOM i VINARSKOM SEKTORU u SVIJETU 2022/2023

SADRŽAJ: Vinogradarstvo i vinarstvo u svijetu u 2022 – Površine pod vinogradima – Proizvodnja vina – Potrošnja vina – Međunarodna trgovina vinom – Prve procjene vezano uz proizvodnju vina 2023. na južnoj polukugli – Veći izazovi koji nas očekuju

POVRŠINA pod vinogradima UKUPNO u svijetu, godina 2022: 7,3 milijuna hektara, što je 0,4 posto manje od stanja u 2021. Pad u ukupnoj površini nasada bilježi se u razdoblju od 2002. do 2005., ali 2006. Nastupa blagi porast nakon kojega je uslijedio uglavnom opet pad.

PREGLED površina po područjima u svijetu: u 2022 zabilježene su 93 zemlje s ozbiljnijim površinama zasađenima vinovom lozom. Najvećih šest vinogradarskih zemalja pokriva sada oko 56 posto ukupnog nasada na globalnoj razini. Tih šest zemalja su Španjolska, s 13 posto, Francuska i Kina sa po oko 11 posto, Italija s 10 posto, Turska sa šest posto, SAD s pet posto

POVRŠINE vinograda PO ZEMLJAMA, podatak za 2022. godinu: najviše vinograda je u Španjolskoj – 955 tisuća hektara, slijede Francuska sa 812, Kina sa 785, Italija sa 718, Turska sa 410, SAD s 390 tisuća hektara… U donjem dijelu liste nalaze se Indija sa 170 tisuća ha, Iran sa 158, Australija sa 146, Južna Afrika sa 124, Moldavija 122, Uzbekistan 118, Afganistan 104, Njemačka sa 103, Rusija s 99 i Grčka sa 96 tisuća hektara.

PROIZVODNJA vina u svijetu ukupno: grafikon od 2000. do 2022. pokazuje liniju s dosta skokova gore u i padova. U 2022. ukupna produkcija u svijetu iznosila je 258 milijuna hektolitara, i to je jedan posto manje od proizvodnje u 2021, a i manje je od 20-godišnjeg prosjeka.

PROIZVODNJA u svijetu po najvažnijim vinogradarskim područjima. U 2022. u svijetu je zabilježeno 85 zemalja koje su relevantni proizvođači plemenite kapljice. Pet zemalja od tih 85 – Španjolska, Francuska, Kina, Italija i Turska – pokrivaju gotovo polovicu spomenute ukupne površine pod trsjem. U Europskoj Uniji, koja obuhvaća oko 62 posto ukupne svjetske površine pod vinovom lozom, proizvede se sada nešto više od 161 milijun hl vina

PROIZVODNJA vina u svijetu detaljnije po količini i po vrijednosti kroz godinu (2022.) po zemljama: Količinski najveći proizvođač vina na svijetu je Italija, s 49,8 milijuna hektolitara godišnje (u postocima Talijani pokrivaju oko 19 %), slijede Francuska s 45,6 mhl (18 %), Španjolska s 35,7mhl (14 %), SAD sa 22,4 mhl (9%), Australija (12,7), Čile (12,4), Argentna (11,5) , Južna Afrika (10,2), Njemačka (8,9), Portugal (6,8), Rusija (4,7), Kina (4,2), Rumunjska (3,9), Novi Zeland (3,8), Brazil (3,2), Mađarska (2,9), Austrija (2,3), Gruzija i Grčka (svaka po 2,1), Moldavija (1,4) i Švicarska (1 milijun hl)

POTROŠNJA vina u svijetu – grafikon po godinama. Vezano uz potrošnju vina u 2022. spominje se količina od 232 milijuna hl, a to bi bilo oko jedan posto manje od one u 2021. Uz godišnju potrošnju vina samo u Europskoj Uniji navodi se 111 mhl, odnosno oko 48 posto u odnosu na ukupnu potrošnju u svijetu. Negativan trend u konzumaciji koji je ozbiljnije startao negdje sa 2017. godinom pripisuje se najprije ozbiljnom zastoju potražnje za vinom u Kini, a nastavak neželjenih kretanja vezuje se 2020. uz covid-pandemiju, i 2021. uz energetsku krizu koja je rezultirala s povećanjem cijena vinu ali i s povećanjem inflacije, što je smanjivala kupovnu moć.

NAJVEĆI POTROŠAČI vina po količini u svijetu su SAD s oko 34 mhl (= cca 15 %), Francuska s 25,3mhl (11 %), Italija s 23 mhl (10 %), Njemačka s 19,4mhl (8 %) posto i Velika Britanija sa 12,8 mhl (6 posto). Slijede Rusija s 10,8 mhl (5 %), Španjolska s 10,3 mhl (4 %), pa Kina i Argentina također sa po četiri posto, Portugal s 3%… Na dnu tablice potrošnje kao zemlje su Švicarska s 2,6 mhl, Austrija s 2,4 mhl, Češka s 2,2 gl, Belgija i Švedska sa po oko 2,0 mhl

POTROŠNJA vina po zemljama po ukupnoj količini (lijevo, crvenim slovima), te, desno – što baca sasma drugi, na prvu za neke možda čak i zbunjujući dojam (Švicarska, Austrija…)! – i po glavi stanovnika (plavim slovima). Prvih pet zemalja s najvećom potrošnjom vina po stanovniku: Portugal – 67,5 litara; Francuska – 47,4 litre; Italija – 44,4 litre; Švicarska – 35,5 litara; Austrija – 30,8 litara. Slijede Njemačka – 27 litara, Australija – 26,1, Češka – 25,3, Španjolska – 25,3, Nizozemska – 24,5, Argentina 23,8, Velika Britanija – 23,2, Rumunjska – 22,8, Kanada – 13,1, SAD – 12,6, Južna Afrika – 10,7, Japan – 3,1, Brazil – 2,1 i Kina s 0,8 litara

TRŽIŠTE: Najnoviji podatak, za 2022., kaže da je svjetski izvoz vina iznosio 107 milijuna hl, što je oko pet posto slabije od rezultata ostvarenog u 2021., kad je, od 2000. na ovamo, zabilježen najveći količinski eksport. Govori li se, međutim, o VRIJEDNOSTI izvoza, ona, kako i pokazuje linija na grafikonu, od 2000. konstantno i značajno samo raste, te je u 2022. iznosila 37,6 milijardi €,što je devet posto više nego što je bilo u 2021.

Međunarodno tržište vinom u 2022., kroz količinu i kroz cjenovnu vrijednost po VRSTAMA/NAČINIMA PONUDE/PAKIRANJA. U odnosu na 2021, u 2022. količina izvezenog UBOČENOG vina smanjena je za četiri posto, ali je istodobno vrijednost izvezenog tog ubočenog vina porasla za sedam posto. Kod BULK vina odnosno OTVORENOGA vina, količina se u odnosu na ostvareni izvoz u 2021. smanjila za sedam posto, ali istodobno novčana vrijednost izvoza povećana je za pet posto. BAG-in-BOX u 2022. bilježi četiri posto manji izvoz NEGO U 2021., ali istodobno i šest-postotno povećanje vrijednosti vina traženog u tom pakiranju. NAJBOLJII POZITIVNI REZULTAT kao kategorija OSTVARILI su PJENUŠCI, u 2022. realizirano je pet-postotno povećanje ukupno izvezene količine, te 18-postotno povećanje novčane vrijednosti izvoza!

Prema stručnoj obradi podataka o ukupno izvezenoj količini vina u 2022. i o ostvarenoj ukupnoj financijskoj vijednosti toga izvoza stručnjaci zaključuju da je u 2022. godini već oko 46 posto od ukupno izvezenog vina bilo u nešto višem kvalitativnom razredu u odnosu na prijašnje godine, dakle potrošači se očito više nego prije priklanjaju kakvoći, koja je, logično, i skuplja!

Glavni svjetski IZVOZNICI vina u KOLIČINI su TALIJANI s 21,9 milijuna hl godišnje, slijede Španjolci sa 21,2, Francuzi s 14, pa Čileanci s 8,3, Australija sa 6,4, Južna Afrika s 4,4 mhl, Njemačka s 3,5 mhl, Portugal s 3,3, Novi Zeland sa 3,0 mhl. Što se tiče novčane VRIJEDNOSTI izvoza, uvjerljivo prednjače FRANCUZI, na tablici prvih 10 po najvećoj vijednosti izvezenog vina godišnje slijede Talijani, Španjolci, pa Čile, SAD, Australija, Novi Zeland, Njemačka, Portugal i Argentina.

Zemlje NAJVEĆI svjetski UVOZNICI vina po KOLIČINI su SAD, s 14,4 mhl, slijede Njemačka s 13,4, Velika Britanija s 13,0, Francuska sa 6,1, Nizozemska sa 4,6, Kanada sa 4,2, Rusija s 3,9, Kina s 3,4, Belgija s 3,3, te Portugal s 2,8 mhl. U kategoriji VRIJEDNOSTI UVOZA prednjače uvjerljivo SAD, redosljed ostalih na tablici je: Velika Britanija, Njemačka, Kanada, Japan, Nizozemska, Kina, Belgija, Švicarska, Francuska

PREDVIĐANJA za JUŽNU hemisferu a vezano uz BERBU 2023, koja je u nekim zemljama već završila, a negdje – barem za neka posebna vina – još je potrajala. Procjene su da bi Argentina u 2023 mogla imati 21 posto količinski slabiji urod od onoga u 2022, Australija najavljuje pad od 13,1 posto, Brazil također muči pad ali od 29,7 posto, Novi Zeland mogao bi imati 22,2 posto manji urod nego što je bio 2022, a Južna Afrika pomirila se sa oko šest posto manjom količinom. Jedini s porastom je Čile, očekuje se da će berba 2023. biti u količini oko 1,3 posto veća od one u 2022.

Prezenter izvještaja PAU ROCA, glavni direktor OIV-a, zahvaljuje čitateljima na pažnji!

_________________________

LIJEPA NAŠA  – NIGDJE SPOMENUTA!

Kao što se iz izvještaja vidi, OIV Hrvatsku uopće  ne spominje, međutim, kao što je kod mene bilo uvijek do sada, namjera mi je ionako bila kao dodatak ovom izvještaju OIV-a objaviti prilog s podacima o vinogradima, srtama, proizvodji vina, potrošnji vina te trgovini vinom (uvoz-izvoz) u nas, u tom smislu podatke sam, kao i uvijek do sada, zatražio od Agencije za plaćanje u poljoprivredi i ribarstvu (APPR) i od Hrvatske gospodarske komore. Iz HGK stigli su mi odgovor da se podaci naplaćuju i preporuka da pogledam na priloženi cjenik koliko bi to bilo za platiti… ♣

Lijepa naša 2022 / 2023

AKTUALNA HRVATSKA u TRSJU, PODRUMU i BOCI

Evo sada i nešto svježih podataka vezanih uz vinsku Hrvatsku, koju u svom godišnjem izvještaju o aktualnom globalnom stanju u vinogradarstvu, vinarstvu i trgovačkoj razmjeni na kolosijeku Bakhova nektara OIV nije spomenuo, kao što se vidi, ni u jednoj od svojih brojnih info- tablica što ocrtavaju postojeće okolnosti. Kao da nas i nema!

Kao što običavam već godinama, tako eto postupam i sada: uz OIV-ov godišnji raport objavim prilog i o situaciji ovdje kod nas. Zahvaljujući Agenciji za plaćanje u poljoprivredi dobijem uvijek ažurirane podatke o ukupnoj površini na kojoj se u nas prostire vinova loza, informacije o nazočnosti kultivara vinove loze u nas i o količinskoj zastupljenosti pojedinih sorata (broj trsova) na hrvatskom području, zatim podatke o novoj berbi grožđa ukupno, zatim posebno glede količina bijelog te crvenkastog odnosno crveno obojenog u tonama, kao i o ukupnoj proizvodnji vina u hektolitrima, od toga i zasebno bijelog a zasebno ružičasstog i crnog vina.

POVRŠINEDakle, ukupno je sada u nas 17.317 hektara pod vinovom lozom, 62.849 je parcela, a broj poljoprivrednih gospodarstava u sektoru je 32.136

SORTE i NJIHOVA RASPROSTRANJENOST (u prvoj koloni hektari, a u drugoj koloni broj trsova)

Evo i dijela popisa sorata koje se uzgajaju u Hrvatskoj, od onih najraširenijih tj. Graševine, Malvazije istarske i Plavca maloga, pa na niže po površinama. Često govorimo kako je, nakon dominantne  Graševine – na 4.284 hektara i zastupljene s 20.589 trsova, na drugom mjestu Malvazija istarska, a na trećem Plavac mali, međutim to vrijedi samo ako se u obzir uzimaju hektari, naime Malvazija se, kako se lijepo vidi iz tablice, rasprostranjena na 1.538 hektara, a Plavac mali na nešto manje od 1.291 ha, ali ako se gleda na broj trsova po sortama, situacija se bitno mijenja, naime Plavac je, iako na manjoj ukupnoj površini, s obzirom na gušću sadnju zastupljen s gotovo 10.590 trsova, a malvazija sa 6.577 trsova!

PROIZVODNJA GROŽĐA (u tonama) i VINA (u hektolitrima)

Proizvodnja, po županijama, grožđa (u tonama), i vina (u hektolitrima), kod vina dvije su kolone, jedna se odnosi na crno i ružičasto zajedno, a druga na bijelo vino. Dakle, ukupna proizvodnja grožđa na nacionalnoj razini u berbi 2022. iznosila je oko 85.760 tona, produkcija bijeloga vina bila je gotovo 423.435 hl, a roséa i crnoga skupa zericu viša od 137.354 hl, dok nam ukupno i na nacionalnom nivou proizvodnja iznosi 560.789 hl vina

ROBNA RAZMJENA (UVOZ/IZVOZ), i POTROŠNJA VINA u HRVATSKOJ?

Podatke vezane za uvoz i izvoz, a i onaj – ako već ne služben i precizan  onda barem kao mišljenje osoba iz vinskog bisnisa – vezan uz godišnju potrošnju vina u Hrvatskoj prijašnjih godina dobivao sam bez problema od Hrvatske gospodarske komore, pri kojoj je djelovalo Udruženje vinogradarstva i vinarstva, međutim,ponavljam, ove godine na upit za svježu informaciju dobio sam odgovor da za obavijest treba platiti, po cjeniku što mi je dostavljen. U APPR-u ljubazno su mi sugerirali da za robnu razmjenu nazovem Carinu i poslali mi broj telefona na koji da se obratim, zvao sam ali nitko se nije javio… Glede informacije o godišnjoj potrošnji ostao mi je, dakako, Hrvatski državi zavod za statistiku…

_________________________

Mala zemlja velikih mogućnosti ali s neadekvatno organiziranom vinskom branšom

ONO ŠTO VANI FUNKCIONIRA KAO POSLOVNO UČINKOVITO NIKAKO DA PRIHVATIMO! – Rado se hvalimo s potencijalima u vinogradarstvu i vinarstvu i s kakvoćom vina koja ostvarujemo pa za njh eto dobivamo brojne pohvale, priznanja i izvana, međutim u globalnom vinskom sektoru na žalost ne predstavljamo onoliko koliko bismo mogli jer smo daleko od poslovnog promišljanja te koncepta poslovne organizirnosti vinske branše kakav postoji u zemljama što i te kako predstavljaju NEŠTO na svjetskom tržištu. A riječ je o zemljama koje su nam najbliži susjedi ili posve blizi susjedi – Italiji, Francuskoj, Austriji, Njemačkoj…

I ne treba nam izmišljati toplu vodu, dovoljno bi bilo od njih kopirati nešto što nam je, inače, iz povijesti znano kao svojevrsni cehovski ustroj a što u vinskom smislu na Apeninskom poluotoku susrećemo kroz Konzorcije za vina (Consorzio del vino) po različitim vinogradarskim regijama odnosno vinogorjima, a u Francuskoj kroz Međuprofesionalne urede ili biroe za vina (Office / Bureau / Comité interprofessionel(le) du vin de…), osmišljene tako da se – na temelju onoga najboljega što za uzgoj grožđa i produkciju Bakhova nektara originalnih svojstava u nekome kraju pruža priroda i onoga najboljega što je ukorijenjeno u lokalnu eno-gastro tradiciju, kroz suradnju vinogradarsko-vinarske struke, pa vinogradara i vinara kao izvršnih tvoraca osnovnog proizvoda postigne pozitivni i osebujni maksimum. A taj se onda, uz dakako odgovarajuću financijsku pomoć društvene zajednice i pomoć i iskusnih poslovnjaka zaduženih za marketing osnovnog proizvoda, tj. kapljice, ali i za marketing čitavoga pojedinoga kraja, može kompleksno (kapljica, delikatese, ugostiteljstvo, turizam…) valozirirati na najviši način.

Kod nas doduše postoje određene udruge vinogradara i vinara, ali to je daleko od onoga što upravo spominjem kao primjere iz Italije i Francuske i što, na podlozi poslovnih rezultata koji takav sustav postiže, zagovaram. Jedina ozbiljnija udruga vinogradara i vinara koja u nas postoji je Vinistra, ona, inače, okuplja i proizvođače maslinovoga ulja, ali i ta udruga ima još dosta toga da u poslovnom segmentu usvoji od talijanskih Konzorcija odnosno francuskih Međuprofesionalnih ureda što ih, inače, u relativno novije vrijeme u poslovnom smislu uspješno kopiraju Nijemci a i  Austrijanci.

diWINE klub u Zagrebu – svečanost u povodu 16-godišnjice postojanja Udruge talijanske manjine Zagreb: visoki predstavnik Talijanske nacionalne manjine u Hrvatskoj Furio Radin, predsjednica Udruge talijanske manjine Zagreb Daniela Dapas, te Ilario Schettino, prvi tajnik Veleposlanstva Republike Italije u Lijepoj našoj (Marko Čolić)

UDRUGE TALIJANA u RH – Kako efikasno približiti i realizirati spomenuti talijanski odnoso francuski koncept našoj vinskoj branši? Možda, barem za početak, i nekom kvalitetnom suradnjom upravo s pripadnicima dosta jake talijanske nacionalne manjine u Hrvatskoj?…

U simpatičnom nedavno otvorenom malom diWINE baru u Zagrebu nedavno je, u nazočnosti prvog tajnika Veleposlanstva Republike Italije Ilarija Schettina, predsjednice Zajednice Talijana u Zagrebu Daniele Dapas i politički istaknutog visokog predstavnika talijanske nacionalne manjine u Lijepoj našoj Furija Radina te uz vina istarskih proizvođača talijanske nacionalne pripadnosti (Poletti, Benvenuti, Degrassi, Kozlović, Capo, Cattunar, Ravalico, Cossetto), održana svečanost u povodu 16. godišnjice postojanja Udruge talijanske manjine Zagreb, koja danas okuplja više od 400 članova. U Istri pak udruga talijanske manjine Circolo italiano postoji već duže vrijeme. Obje udruge priređuju na svojim područjima djelovanja različite manifestacije namijenjene i široj javnosti, pa su tako u segmentu vina istarski Talijani u Istri organiziraili, zahvaljujući uvelike angažmanu i Glauca Bevilacque, člana Upravnog odbora udruge, veliki festival vina sa sudjelovanjem istaknutih vinskih zvijezda s Apeninakog poluotoka, a ZG-Talijani, pod pokroviteljstvnom Ambasade Republike Italije u Metropoli organizirali su smotru pjenušaca prosecco te, poslije, zasebno, u hotelu Westin, smotru vina iz južne talijanske regije Apulije (Puglia), gdje se uvelike uzgaja sorta Primitivo, u nas znana kao Crljenak ili Tribidrag. S obzirom na današnje sve snažnije ne samo hedonističko nego i gospodarsko (turizam) značenje vina u suvremenoj društvenoj zajednici općenito te s obzirom na dugu tradiciju (od VI stoljeća prije Krista!) uzgoja vinove loze na području današnje Lijepe naše, a i s obzirom na naše visoke aspiracije da se svijetu nametnemo sa svojom kapljicom kao i na isto tako visoke aspiracije upravo i u eno-gastro segmentu i u turizmu, pretpostavljam da bi moglo biti vrlo korisno to da možda npr. Hrvatska gospodarska komora, ili, možda, Hrvatska obrtnička komora, inicira povremeno održavanje u nas – vjerojatno bi najveći odjek bio kad bi se to učinilo u Metropoli – na određeni jači način i edukativnih vinskih manifestacija s proizvođačima i proizvodima iz vana, konkretno Italije, događanja ne tek namijenjenima široj publici da pijuckajući šeće od štanda do štanda nego i zamišljenima da budu i s visoko iskazanim poslovnim značenjem, a u realizaciju da budu uključene i obje udruge Talijana u RH.  U sklopu takvih priredbi vrijedilo bi naći prostora još i za izolirane susrete predstavnika naše vinske branše s eksponentima talijanske vinske branše pa da Talijani našima izravno prenesu svoja iskustva o njihovim zaštićenim oznakama za vino i o osnutku i značenju njihovih konzorcija za vina.

diWine klub – vlasnica i voditeljica diWine kluba Irena Lučić i Furio Radin te veseli uzvanici uz vina istarskih proizvođača-pripadnika talijanske manjine (Marko Čolić)

Italija, koja je izgradila nacionalni brend na vrhunskoj enogastronomiji, i koja je najveći svjetski proizvođač vina i jedan od najvećih svjetskih izvoznika plemenite kapljice, i Hrvatska desetljećima njeguju dobrosusjedske odnose i kvalitetnu gospodarsku, političku i kulturnu suradnju.

– Talijanska manjina značajno pridonosi kvaliteti spomenutih dobrosusjedskih odnosa. Kad je riječ o Zajednici Talijana u Zagrebu, koja kroz svoje djelovanje okuplja ne samo Talijane, već i pridružene članove povezujući tako pojedince, tvrtke i udruge kroz brojne aktivnosti iz područja umjetnosti, kulture, sporta, obrazovanja i školstva, istraživačkog znanstvenog rada – rekla je riječi predsjednica Zajednice Daniela Dapas.

– Sjajna atmosfera dovela je do zaključka kako ne treba čekati sve do idućeg rođendana kako bi se organiziralo novo talijansko-hrvatsko vinsko okupljanje, možda će ono biti već ubrzo i možda i opet u diWine baru – kazala je Irena Lučić, voditeljica diWine kluba, inače već godinama znana kao organizatorica vinskih događanja posebice u Zagrebu.

Kad spominjem značajnije priredbe realizirane uz moguću određenu pomoć i članova Talijanske zajednice u nas mislim, konkretno, ponavljam, na povremene svojevrsne smotre vina raznih pojedinih područja s Apenina s objašnjavajućim masterclassovima glede Bakhova nektara sa zaštićenim oznakama i.g.t, doc, docg (po kategorijama, od početne bazne, preko riserve, gran reserve) iz najpoznatijih talijanskih vinskih regija npr. Toscane, Pijemonta, Umbrije, Trentina i Alto Adigea, Furlanije, oblasti oko Verone te izmedju Brescije i Bergama (Franciacorta – pjenušci) a uglavnom od domaćih sorata kao Sangiovese, Sagrantino, Nebbiolo, Barbera, Teroldego, Lagrein, Corvina… Dakle festivalski dio, za širu publiku, trebale bi svakako pratiti objašnjavajuće radionice s naglaskom na poslovnu važnost apelacijskih oznaka i istaknutih (domaćih!) kultivara i uradaka od njih i na bazi njih kao izvornih ADUTA teritorija.

Glauco Bevilacqua iz Zajednice talijanske manjine u Istri bio je lani organizator velikog festivala vina s brojnim zvučnim imenima talijanske vinska scene kao sudionicim, upravo je za uskoro ali ne precizirajući još i datum najavio novo takvo događanje. Na sici s njim je Nedeljka Krupljan, sommelijerka za vino i maslinovo ulje (Marko Čolić)

A to znači i info-radionice vezano uz organiziranost vinske branše u smislu kreiranja i razvoja – kroz pridržavanje osnovnih stožernih pravila ponašanja u vinogradu (izbor terena, preporučeni klonovi i gustoća nasada, prinosi po trsu, odgovarajući termin berbe), podrumu te glede primjerenog datuma izlaska pojedine etikete na tržište, stalnog unaprijedjenja kakvoće, adekvatne kontrole a i primjerenog marketingoa) ZAŠTIĆENE autenticne robne marke pojedinog geografskog područja. Talijani eto sa svojim konzorcijima za vino (koji obuhvaćaju istodobno i kontrolnu funkciju!) po vinorodnim oblastima imaju dosta iskustva a i poslovnog uspjeha u izvozu vina i privlačenju turista. O značenju i važnosti Konzorcija za vino i o tome koliko su njegov osnutak, ustroj i vođenje te o tome što sve ulazi u sadržaj djelovanja takve institucije uvjerili smo se koliko je to složen projekt  enolog mr. Franjo Francem i ja još daleke 2000. godine kad smo bili pozvani u Toscanu, u Firenzu na prezentaciju tada novog i vrlo opsežnog projekta Chianti Classico 2000 s vrlo mnogo uključenih detalja samo da temelj vezan uz zaštitu i kvalitetan marketing vina Chianti Classico docg  bude čvrst i pouzdan.

Dr Josef Pepi Schuller, direktor Austrijske vinske akademije (suhiucasi)

Dakako, slično bi se, kao ukazivanje na primjer njihove poslovne uspješnosti s vinom, moglo dogovoriti i s blizim nam Austrijancima.   Ima  nešto što bi nam  u ovome kontekstu  tu moglo ići na ruku a što ne koristimo. Susrete opisanog tipa mogli bismo (i mogli smo već) prireditii s Austrijancima kao govornicima, Austrijanci, pogotovu oni iz Burgenlanda, tj. Gradišćanci, već mnogo toga su u ustroju svjega sektora vina preuzeli od Francuza, a na vrlo visokoj funkciji u austrijskom vinskom svijetu, konkretno na funkciji direktora Austrijske vinske akademije je naš Gradišćanac dr. Josef Pepi Schuller, koji nam je vrlo sklon…

Punim pogotkom mogli bi rezultirati dogovori s Francuzima, koji su se počeli u vinu najozbiljnije poslovno organizirati još sredinom 19. stoljeća kad su u Bordeauxu kretali s famoznim klasifikacijama i stvaranjem medjuprofesionalnih biroa/ureda za vino (Bureau interprofessionel odnosno Comité interprofessionelle du vin de…) što vode brigu vezano uz proizvodnju, plasman, nadzor vezan uz pridrzavanje pravilnika te pravnu zastitu robne marke. Ne bismo li učeći od Talijana i Francuza (kako čine npr. i Nijemci i Austrijanci a već i Madjari pogotovu u oblasti susjednih nam Villanyja i Pečuha) i koristeći njihova iskustva i mi, pogotovu i stoga sto smo mala zemlja i nismo za igru s količinski velikom produkcijom, mogli krenuti tim putem što se pokazao poslovno ispravnim i vrlo učinkovitime? ♣

Vinski klub kao portal

KAD NEĆE ZA STVARNO, HOĆE INTERNETSKI!

Taman se bio sjajno uhodao, prezentacijama plemenite kapljice, radionicama, stručnim degustacijama s ocjenjivanjima Bakhova nektara, ali i kao prodajni punkt za izabrane etikete, posjetitelji su doista tamo hrlili, a onda – pljuska! Nož u leđa. Vlasnik prostora u prizemlju i podrumu u sklopu oveće stambene nije htio produžiti ugovor o najmu s vinskim entuzijastima iz redova ugostiteljstva, sommelijerstva i novinarstva a, koliko sam čuo, nije htio ni prodati prostor, i nastao je kuršlus. Zagrebački sommelier Tomo Jakopović tješio se da će u gradu uskoro pronaći novi prostor gdje bi Vinski klub ponovno proradio u svarnosti, međutim u toj svojoj zamisli nije (još!) uspio, a kako se traganje odužilo, u dogovoru sa znanim našim vinskim novinarom Bakhovim sinom Ivom Kozarčaninom odlučeno je da se, za početak nastavka njihove zajedničke aktivnosti njih dvojica kao domaćini presele na Internet i da Vinski klub vode kroz istoimeni portal. Dvojcu Ivo & Tomo pridružio se Davor Huić.

S prezentacije portala vinskiklub.hr u Bornsteinu: Ivo Kozarčanin i Tomo Jakopović, te desno Davor Huić (Marko Čolić)

Portal su sadržajno osmislili vrlo ambciozno, i uz pomoć stručnjaka za elektroniku postavili ga na Internet, pa su ga ovih dana, uz prigodne fine male zalogaje i fine pjenušce i mirna vina, za javnost predstavili u vrlo prikladno odabranom lijepom ambijentu znane zagrebačke vinoteke-wine-bara Bornstein.

Sve o vinima, a i još ponešto objavljivat će portal  vinskiklub.hr  koji su eto pokrenuli Bakhov sin Ivo Kozarčanin i lovac na vina Tomo Jakopović te njihov novi  partner Davor Huić. Među brojnim adutima za osvajanje čitatelja i sljedbenika trio je istaknuo interaktivnu kartu Hrvatske s prikazima stotina vinarija iz sve četiri naše vinske regije i uputama kako do njih doći.

– Veliku većinu vinskih posjeda smo obišli, i uvjerili smo se u kvalitetu njihovih kapljica pa našim čitateljima želimo olakšati put do njih. Portal će biti interaktivan. Redovito ćemo objavljivati vinski kviz s lakšim i težim vinskim pitanjima ali i s lijepim vinskim nagradama, a naši prijatelji, stručnjaci za vinogradarstvo, vinarstvo, sljubljivanje hrane i vina te ostale vinske zagonetke odgovarat će i na pitanja čitatelja – rekao je Ivo Kozarčanin, koji je tijekom 30-godišnje novinarske karijere objavio više od tisuću članaka o vinima u najznačajnijim hrvatskim dnevnim novinama i periodičkim life style tiskovinama te na portalima.

– Portal vinskiklub.hr početak je i temelj projekta koji će obuhvaćati prezentacije vina, vinarija i regija, edukacije poput Škole vina u tri stupnja, organizaciju izleta, kvizove, a ni karta neće ostati samo na vinarijama – dodao je Tomo Jakopović, sommelier istančana nosa i nepca te savjetnik brojnim hrvatskim vinarima koja je predstavljao na više od 200 vinskih radionica, a posebno je angažiran u promociji hrvatskih autohtonih sorti za koje smatra da su istinsko nacionalno blago.

Prizor s prezentacije u Bornsteinu (Marko Čolić)

Na predstavljanju portala posjetitelji su kušali birana vina iz svih hrvatskih regija. Kao vinarije partneri te su se večeri iskazali Zlatno brdo iz Baranje, Trdenić iz Moslavine, Podrum Štrigova iz Međimurja, Kopjar iz Zagorja, Degrassi iz Istre te Šain Marelić i Miloš iz Dalmacije. Krepku podlogu za kušanje vina osigurala je poznta tvrtka Igomat – Samoborske mesne delicije koja već 28 godina proizvodi i prodaje svježe meso te suhomesnate delikatese.

Veterani na okupu, ali ne uz okrugli nego uz četvrtasti stol! (Nikola Zoko)

– Suradnici portala bit će i dr. Ines Matić Matešković, docentica s riječkog Pravnog fakulteta te sommelijerka s diplomom Hrvatskog sommelier kluba, pa Lucija Biondić, lutalica koja zna sve ceste, staze i putove u Hrvatskoj i piše lijepe reportaže a voli vino, Domagoj Jakobović Ribafish koji će, naravno, pisati o pivu, Mato Jakopović, odličan poznavatelj kave, te svima znani Željko Suhadolnik, dobri duh vinskog svijeta. Portal će ponuditi prostor i biranim restoranima te kvalitetnim proizvođačima prehrambenih proizvoda, a objavljivat će i lifestyle teme iz prelijepog svijeta vina, hrane i turizma. Budite s nama, bit će vam lijepo! – dodao je, uz odobravanje svojih kolega i prijatelja Davora Huića i Tome Jakopovića,  Ivo Kozarčanin.

DEČKI, ČIN ČIN!, te: SRETNO i USPJEŠNO!  ♣

__________________________

Porečka 29. Vinistra

TRODNEVNI VIKEND – 10.000 POSJETITELJA!

Porečani imaju razloga da veselo trljaju ruke, najprije posebno zadovoljni uspjehom svog vinskog sajma Vinistra 2023., ove godine u predjubilarnim 29. izdanju. U dvorani Žatika nešto više od 80 vinara s istarskog poluotoka promoviralo je ne samo svoja vina nego i vino općenito, događanje se odvijalo u ponešto drukčijoj scenografiji od uobičajene, naime podij Žatike ovaj je put bio u znaku manjih te unificiranih štandova jer trećinu inače prostrane dvorane moralo se ogradom odvojiti za potrebe – konkretno: pripremu uzoraka za ocjenjivanje – u okviru svjetskog mega-događanja predviđenog da uslijedi za nekoliko dana, riječ je o  jednom od najznačajnijih globalnih vinskih natjecanja a to je Concours Mondial de Bruxelles. Najava Concours Mondiala bila je i te ako vidljiva na sajmu Vinistra, naime i spomenuti Concours Mondial imao je svoj izložbeni prostor… Kroz porečku dvoranu Žatika na Vinistri od petka do nedjelje prošlo je više od 10 tisuća posjetitelja, među njima bio je veliki broj stranih gostiju koji su tih dana boravili u suncem okupanoj toploj Istri.

Vinistra 2023 – Žatika iznutra (Marko Čolić)

Voditeljica jedne od ocjenjivačkih komisija – prof. Ana Marija Jagatić-Korenika sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta

Priredba Vinistra 2023 sastojala se, po običaju, od tri dijela, a to su strukovna ocjenjivanja vina i jakih alkohonih pića te podjela nagrada, zatim od izlagačkog dijela uz mogućnost promenadnog kušanja za posjetitelje, te od radionica.

Vrednovanje Bakhova nektara odvijalo se na tri kolosijeka – s uzorcima od raznih sorata za klasičnu Vinistru, posebno su bili Svijet malvazije, predviđen samo za uzorke od sorte iz grupe Malvazija, te IQ (Istrian Quality = Istarska kvaliteta) za vina što su ove godine aplicirala za oznaku.

Ekipi za ocjenjivanje vina Vinistra 2023 na čelo je postavljena Caroline Gilby MW a za tajnika određen je Kristijan Damijanić. Komisija je bilo osam, evo i njihovih voditelja: Ana Marija Jagatić Korenika, Nina Jurinjak Brajko, Danijela Katarinčić, Sanja Radeka, Ivanka Rosati, Miljenko Bošnjak, Valter Legović i Boštijan Zidar. Komisijom za IQ rukovodio je Kristijan Damijanić. Pragovi za medalje: Platinasta medalja od 95 bodova naviše, Zlatna medalja – od 90 do 94 boda, Srebrna od 85 do 89 bodova, a Brončana medalja – od 80 do 84 boda. Na mjestu predsjednika Komisije za jaka alkoholna pića radio je Zoran Lukić.

Što se tiče radionica, ovaj put za spomenuti su ona s nazivom Decanteri s Kvarnera i one o sve traženijim istarskim vinskim kupažama.

___________________

Dobravci su primili i zlato za Teran Gašpar 2022 (Marko Čolić)

Najbolje ocijenjena vina  po kategorijama

Vina od autohtonih sorata Istre

Najboljom među odležanim malvazijama proglašeno je vino Sonata 2020 rovinjske obitelji Dobravac. Dobravci su primili i zlatnu medalju za Teran Gašpar 2022

Malvazija zrela, odležana:  Sonata 2020 riserva – Dobravac (95/100); Mavazija mlada: Malvazija istarska 2022 – Kadum (94)

Teran (mladi): Teran 2022 – Fakin (95); Teran (zreli): Teran Livio 2019 – Benvenuti (93) Refošk (mladi): Refošk 2022 – Jogan (Slovenija; 91)

Bijela miješana /white cuvees :  Corona grande 2020 – Benvenuti (92); Meneghetti white 2021 – Meneghetti (88); Clemente blanc 2020 – Damjanić Wines (86)

Borgonja (Frankovka): Borgonja 2022 – Poleis (91); Borgonja 2022 – Brčić (90)

Cabernet franc: Cabernet franc 2020 – Vinrija Fiore (90)

Cabernet sauvignon:  Cabernet sauvignon 2022 – Vinarija Fiore (92)

Chardonnay:  Chardonnay sur Lie 2018 – Pilato (91); Chardonnay Deklić 2022 – Deklić (90)

Ljepotice na sceni: kuća Pilato iz okolice Vižinade – nagrada za Chardonnay sur lie 2018, lijevo. Klaudio Tomaz zorno je, desno, prezentirao svoja dva novodobivena IQ-a – za Malvaziju istarsku 2022 i za Teran 2020 (Marko Čolić)

Crno miješano/Red cuvee: Riserva LV 2015 – Vina Laguna (92); Familia 2019 – Deklić (92); Familia Deklić 2020 – Deklić (91): Arbor Cuvée 2021 – In Sylvis vina (90), Meneghetti Red 2018 – Meneghetti (90); Moro 2021 – Vinarija Rossi (90); Calypsa nera 2018 – Baćac (90); Clemente 2018 – Damjanić wines (90); Fiore Nero 2020 – Vinarija Fiore (90)

Merlot:  Merlot riserva San Tommaso 2016 – San Tommaso (92); Merlot 2020 – Deklić (91); Castello Festigia 2020 – Vina Laguna (90); Merlot Premijera 2020 – Mario Banko (90); Merlot 2021- Vina Davalentinis (90); Merlot  San Tommaso 2022 – San Tommaso (90); Merlot San Tommaso 2020 – San Tommaso (90)

Etikete koje je sa sobom ponio Moreno Degrassi, na slici sa svojim enologom Alenom Matelićem, jedva da su stale na njegov pult. On je, čini se, od izlagača donio najviše različitih vina. Osobitu pažnju privlačili su sjajni, vanserijski crnjaci Terre bianche Petit verdot Rouge Riserva 2013 (zlatna medalja), Pinot crni Contarini Riserva 2013 i Syrah Contarini Riserva 2013, sva tri osvojila su na ocjenjivanju zlatnu medalju, po meni, posebice Petit verdot i Pinot crni zavrjeđuju bogme i Platinu! (Marko Čolić)

Muškat bijeli: Muškat San Salvatore 2017 – Benvenuti (97); Muškat bijeli 2022 – Vina Dešković (90)

Muškat Momjanski Luna d’Oro 2021 – Vina Franković (91); Muškat Momjanski 2022 – Vina Prelac (90)

Muškat ruža:  Muškat ruža Festigia 2022 – Vina Laguna (91); Ljubavno vino 2017 – Vina Pulin (90)

Muškat žuti:  Muškat žuti 2022 – Fakin (91); Muškat 2022 – Novacco (91); Muškat žuti 2022 –Vina Siljan (90)

Pinot crni:  Pinot crni Contarini riserva 2013 – Degrassi (92)

Refošk 2022:  Refošk 2022 – Perinić (91); Refošk 2022 – Jogan (91); Refošk 2022 – Domačija Ražman (90)

Refošk zreli: Refošk Santomas 2020 – vinska klet Santomas (96); Refošk 2020 – Rino Prelac (95); Refošk Capris 2020 – Vinakoper (95); Refošk Capo d’Istria 2018 – Vinakoper (92); Refošk Kortinca 2011 – Korenika Moskon (91); Rex Refošk 2020 – Vinakoper (90); Camera 2021 – Diković winery (90)

Braća Albert (lijevo) i Nikola Benvenuti osvojili su visoka odličja za zreli Teran Livio 2019, za bijelu mješavinu Corona grande 2020, te za Muškat San Salvatore 2017, a Rino Prelac (drugi zdesna) za svoj Refošk 2020 i Muškat momjanski 2022, kuća pak Vinakoper iz Kopra diči se s odličjima za Refošk Capris 2020, Refošk Capo d’Istria 2018 i Rex Refošk 2020, priznanja su preuzeli glavni enolog Boštjan Zidar (drugi slijeva) i direktor Borut Fakin (sasvim desno)

____________________________

U Zagrebu je u režiji bloga Svijet u Čaši/Suhi u Čaši neposredno nakon nedavnog festivala Refuscus Mundi 2023 u Izoli održana degustacija s ocjenjivanjem uzoraka refoška što ih je organizator Refuscus Mundija 2023 osigurao za tu prigodu. Evo, za usporedbu s rezultatima vrednovanja u sklopu Vinistre 2023, kako su refoški prošli u Metropoli. Bitnih razlika u principu nema, makar nekoliko vina u Zagrebu je nagradjeno bodovno nešto slabije nego u Poreču, ali ne zato što su smatrana u principu lošijima, nego zato što im, zapravo – a o tome govore znakovi zapisani uz te uzorke, još nedostaje nešto vremena da se pokažu u punome sjaju. Franco Radovan, čiji refošk je u Zagrebu prošao vrlo lijepo, na žalost  svoj refošk nije poslao na degustaciju na Vinistru 2023… Giorgio Clai, te vinarija Rojac iz slovenskoga dijela Istre kod Kopra, u Zagrebu pobjednici degustacije, također nisu poslali uzorke na službeno kušanje u Istri, a niti nastupili na sajmu Vinistra

Među najbolje ocijenjenima na kušanju u Zagrebu – Brombonero, Renero i Radovan, te, desno, prisjećanje na susret s Urošom Rojcem prije dosta godina i na moje prvo kušanje njegova Renera…

_______________________

_________________________

Sansigot: Sansigot 2018 – Ivan Katunar (91)

Syrah:  Syrah Contarini Riserva 2013 – Degrassi (90)

Teran berba 2022: Teran 2022 – Fakin (95); Teran 2022 – Bernobić (93); Teran 2022 Gašpar – Dobravac (93); Teran Flaminio 2022 – Fakin (90); Teran 2022 – Vivoda (90); Teran 2022 – Kozlović (90)

Teran zreli: Teran Livio 2019 – Benvenuti (93); Teran Santa Lucia 2019 – Kozlović (93); Teran 2021 – Deklić (93); Teran il Primo 2019 – Fakin (92); Teran il Primo 2020 – Fakin (91); Teran Selekcija 2021 – Kozlović (91); Teran Terre di Paradiso 2018 – Valenta Wines (90); Teran barrique 2017 – Vina Brčić (90); Teran 2021 – Vina Kos (90); Teran San Tommaso 2021 – San Tommaso (90); Teran Deklić 2020 – Vina Deklić (90)

Ove godine pravo na oznaku IQ = Istarska kvaliteta dobili su sljedeći vinari:

ISTARSKA MALVAZIJA berbe 2022 –  Benvenuti vina, Vina Bernobić, Vina Brčić, Capo vina, Vina Cattunar, Fakin, Vina Franković, Geržinić, Kozlović vina, Legovina – obitelj Legović, Vina Matošević, Medea vinarija, Novacco, Vina Mario Peršurić, Vina Pilato, Ravalico, Rossi Winery, D&D Sirotić, obitelj Terzolo, Vina Tomaz, Vina Zigante, Vivoda, Zigante d.o.o.

TERAN berba 2020 – Vina Brčić, Vina Cattunar, Vina Dešković, Fakin, Geržinić, Vina Tomaz, Vina Zigante

_____________________

SPORNO, a VEZANO UZ OCJENJIVANJE na VINISTRI 2023 – Kad sam eto kod ocjenjivanja na Vinistri, nužno je spomenuti kako ove godine neka istarska proizvođačka imena od visokog značenja, posebice u nekim kategorijama u kojima inače slove kao ponajbolji, uopće nisam našao (npr. Franko Radovan) na listama nagrađenih makar to bilo i s niže bodova nego što bih kod njih za to vino očekivao, a, k tome, i nekih imena koja sam i te kako očekivao vidjeti na Vinistri uopće nije ni bilo kao izlagača, konkretno tu mislim svakako na kralja Terana Morena Coronicu.

Propitao sam se o čemu je riječ i dobio odgovor da neki vinari odustaju od davanja uzoraka na ocjenu na Vinistri jer se, umjesto da se na ocjenu primaju samo ubočena finalizirana vina koja upravo trebaju izaći ili su već na tržištu, na ocjenu primaju i vina koja  nisu finalizirana i u boci, primaju se, čujem, po jednom istome uzorku i do tri primjerka,  izvorno i može biti riječ o istome vinu ali njegovanome u više bačava, očito eto proizvođači na Vinistri koriste priliku da vide koji od tih nekoliko primjeraka će se najviše dopasti komisiji.

Ovo ocjenjivanje na Vinistri ne bi trebalo u tolikoj mjeri služiti kao savjetodavna usluga proizvođaču, nego s obzirom da se javno dodjeljuju medalje i uz svako bolje ocijenjeno vino službeno objavljuje se po jedan uzorak i uza nj  broj osvojenih bodova, logika kaže da bi ocjenjivanje i objava rezultata trebali maksimalno biti okrenuti prema POTROŠAČIMA!

_______________________

Organizator sajma Vinistra odlično je riješio pitanje lokacije izlagača koji nisu iz vinskih krugova ali ono što nude i te kako je komplementarno s Bakhovim nektarom. Riječ je o ponuđačima delikatesa na tanjuru, primjerice o bakalaru na različite načine, o vrhunskim sirevima, suhomesnatim proizvodima, čokoladama i drugim slatkišima. U prolazu neposredno prije ulaska na parket dvorane Žatika smjestio je izlagački punkt destilerije Rossi, da se pomogne otvorenje apetita posjetitelja na dolasku ali i da se oni koji odlaze na kraju počaste dižestivom, a što se tiče jela pažnju su dakako privlačili razni proizvodi Mame Milene a od bakalara (na kušanje su se nudile i kreme iz tube a od različito začinjenog bakalar), pa Gianfranco Crepaldi, specijaliziran za okuse Italije a koji je prezentirao je tvrde sireve pecorino sardo i grana padano, slijedili su štandovi sa slavonskim mesnim prerađevinama, pa onda i štandovi s manufakturno rađenim čokoladama i čokoladnim bombonima, pralinama, rafiniranim kolačićima… U vinski izložbeni dio moglo se, dakle, krenuti s finom papicom dobro popunjenim želucem.

Jaka pića destilerije Rossi, te ponuda različitih pašteta od bakalara iz produkcije tvrtke Mama Milena (Marko Čolić)

Gianfranco Crepald isa svojom ponudom tvrdih talijanskih sireva pecorino sardo i grana padano (Marko Čolić)

U dvorani među izlagačima – gužva na svim punktovima, a posebno na izlagačkom prostoru Svijeta malvazija na kojemu se mogla kušati (nagrađivana) vina iz čitavog svijeta pristigla na ovogodišnje Vinistrino ocjenjivanje koje se slobodno može nazvati svjetskim prvenstvom ove sorte.

– S obzirom na iznimno sušno razdoblje prošle godine malvazije berbe 2022. bit će nešto kraćeg vijeka, ali one iz berbi 2020. i 2021. pokazale su se u sjajnoj formi, što su potvrđuju brojne platinaste medalje s ovogodišnjeg Svijeta malvazija. Odlični su i odležani terani iz 2019. i 2020., makar i jako su dobri i oni mladi, iz 2021. i 2022. Međutim tih je sve manje na tržištu jer se vinari sve više odlučuju za odležane varijante – prokomentirao je simbole istarskog vinarstva poznati hrvatski sommelier i F&B manager Plave Lagune Emil Perdec.

Bilo je dakako zgodno čuti i mišljenje o Vinistri i od iskusnih bjelosvjetskih imena, osoba poslovno tijesno vezanih uz plemenitu kapljicu, jedna od tih svakako je Thomas Costenoble, direktor direktno ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles.

Enolog Thomas Costenoble, direktor izravno ocjenjivanja za Concours Mondial de Bruxelles

– Kao organizator sajma u Belgiji dobro znam koliko truda i rada stoji iza ovakve manifestacije. Vidjeti toliko ljudi i poznatih istarskih vinarija na jednom mjestu uistinu je impresivno. Imao sam prigodu prije nekoliko godina prvi put kušati malvaziju i teran, dobro sam educiran što se tiče tih sorti, sudjelovao sam prošle godine i na Vinistrinom ocjenjivanju i moram priznati da sam se naprosto zaljubio u malvaziju i njen široki spektar stilova. Inače, općenito, jako su mi se svidjeli Poreč i Istra – kazao je Costenoble.

Najviše komplimente Vinistri i ove je godine uputio i direktor znanog koparskog podruma Vinakoper Borut Fakin:

– Koliko znam ukupan broj uzoraka na ovogodišnjem ocjenjivanju na Vinistri dsegnuo je zaista lijepu brojku od 700, to je, rekli su mi, oko 30-postotno povećanje u odnosu na lani. Mi smo osvojili također lijepi broj medalja najvišega sjaja i svakako je to rezultiralo golemim zanimanjem publike okupljene oko našeg štanda u želji da se kušaju odličnici iz naše produkcije. Biti najboljši na Vinistri je izjemen dosežek, še posebej če vina istih linij iz leta v leto uspejo ohranjati svojo pozicijo najboljših – rekao je ushićeni slovenski Fakin (postoji i na hrvatskome dijelu Istre vrlo uspješan proizvođač, posebice terana, Fakin!)

Među gostima-izlagačima s brojnim svojim etiketama bila je na Vinistri i kuća Vinski vrh Tomislava Bolfana iz Hraščine kod Zlatara u Hrvatskom zagorju, vina dakako na visokom nivou, ali posebno je oduševio crni pinot (Marko Čolić)

Piero Poletti sa suprugom Loredanom: iz njihove ponude kao izvrstan iskače Cabernet sauvignon 2016, koji je, kaže Piero, količinski sada već pri kraju, tako da ovih dana treba pred kupce izaći berba 2017, čekamo priliku da kušamo i nju… (suhiucsi)

Vina Radovan, i bijela i crna majstorski uradci, odskaču cabernet sauvignon i refošk. Kreator kapljice Franco izvrsno razmišlja i marketinški: nagovorio je nježni dio svoje obitelji da na sajmu prezentira njegove eno-kreacije! (lijevo). Temeljite pripreme za ocjenjivanje na ovogodišnjem, porečkom izdanju Concours Mondiala de Bruxelles, na rasporedu u Žatici odmah poslije Vinistre: Josip Orišković, sommelier, zaposlen u istarskoj vinariji Dvorac Belaj, i Tomislav Tuđen iz trgovačkih krugova – zaposlen u renomiranoj kući za promidžbu i plasman vina MIVA iz Zagreba. Kuriozitet kod Dvorca Belaj – bratstvo i jedinstvo inače na vinskom tržištu velikih rivala Bordeauxa i Burgundije, konkretno mješavina merlota i crnog pinota!  Možda bi zvodno bilo to vino nazvati  spojenim kraticama  B & J! (Marko Čolić)

Izlagačko mjesto na ovogodišnjoj Vinistri našli su i ANDJELI ČUVARI vinograda, tvrtka Alti Agro iz Zagreba, na čelu s prof. Ivanom Rendulić Jelušić dipl.ing.agr. i njenim suprugom Augustinom Jelušićem dipl. ing. el. Tvrtka zagovara pametno vinogradarstvo a to su, kažu Ivana i Augustin, na slici s prof. Ivanom Dropuljićem, direktorom Zagreb Vino.coma, sustavno praćenje i stručna analiza vinograda u periodu vegetacije, analiza i obrada prikupljenih podataka u realnom vremenu, identifikacija i analiza problematičnih zona u vinogradu, kvalitativno zoniranje vinograda za selektivnu berbu, izrada i analiza mape bujnosti i zdravstvenog stanja vinograda, prilagođene preporuke navodnjavanja, gnojidbe i zaštite vinograda, detekcija i lociranje nedostajućih trsova, sustavna stručna potpora u donošenju odluka o proizvodnji na osnovi prikupljenih podataka, optimizacija i digitalizacija vinogradarske proizvodnje. Konkretno nude se usluge snimanja vinograda specijalnm dronom opremljenim multispektralnom kamerom, analiza snimaka, zatim konzultantske usluge – izrada stručnih elaborata za pametno vinogradarstvo i priprema projekta za EU-sufinanciranje (oprema i senzori, poslovni planovi, digitalizacija vinogradarske proizvodnje… (Marko Čolić)

Malvazijski kvintet u punom zamahu (Marko Čolić)

_______________________

CLAI: IZOSTANAK, i NOVI VLASNICI – Na Vinistri 2023 kao sajmu i kao ocjenjivanju izostao je i Giorgio Clai. Kako je objavljeno u prošlom izdanju bloga, Giorgio Clai, vlasnik vinarije od 2014. godine, dakle nepuno desetljeće, odlučio je potpno se povući i prodati posjed, a novi vlasnik je hrvatsko/američka obitelj Penavić, kako je službeno objavljeno kozmopoliti hrvatsko-američkih korijena i njujorške adrese, veliki ljubitelji umjetnosti, vina i putovanja, koji su pretočili svoje strasti u viziju high-end hospitality projekata u Hrvatskoj. Od vinarije Clai (koja je za službeni oproštaj u objektu Stara škola buteljirala ekskluzivnu seriju svoga kultnog Brombonera), zatim od susjedne, preuređene Stancije Baracija, jednog od najljepših imanja u Hrvatskoj, te restorana Stara škola, Penavići, kažu, kane pomaknuti granice doživljaja, naglasak stavljajući na izvrsnost ambijenta i usluge, zaokružuju svoju high-end hospitality ponudu u Hrvatskoj, veliku pomoć u svemu tome očekuju od znane chefice Priske Thuring, svojedobno kuharske zvijezde zagrebačkog restorana u Tuškancu, sada njihove zaposlenice.

Jedan od braće Penavić – Krešimir, u društvu s novim enologom Timothyjem Whitfieldom te uz jednu od vinskih ikona Giorgia Claia Malvaziju sv. Jakov, a i (dolje) uz ostale etikete, najavljuje da stil vina što ga je afirmirao Giorgio Clai ostaje nepromijenjen, dakle na svom originalnom kolosijeku (Marko Čolić)

Pogled na novu kušaonicu Clai, te pogled, dolje, na novi ulaz na posjed (Marko Čolić)

_________________________

          Organizatori sajma Vinistra za jubilarno 30. izdanje iduće godine najavljuju pravi slavljenički spektakl!. ♣

ISTRA SEDAM PUTA u MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

_______________________________________

Uzbudljivi istarski svibanj: glavni grad EU – u Poreču!

Na prvu, fotografije, posebic lijeva, izgledaju kao kakvi dizajnerski predlošci za veći ukrasni pokrivač ili stolnjak, međutim kad se bolje pogleda, i uz povećan, vidi se da je riječ o stolovima za degustatore CMB-a u dvorani Žatika

UNUTAR DVA TJEDNA DVA BAKHOVA IKONIČNA DOGAĐANJA – uz 29. VINISTRU, i ČUVENI 30. CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES!

 Svjetska metropola i istodobno glavni grad Europske Unije spustio se u svibanjskim dana u Poreč, i to ne samo radno nego i slavljenički, naime upravo spomenuti popularni obalni turistički grad na našem navećem poluotoku izabran je za domaćina značajnog, k tome i jubilarnog 30. izdanja glasovite međunarodne institucije – jednog od već godinama najvećih/najjačih i najprestižnijih svjetskih ocjenjivanja plemenite kapljice, s aspekta enogastronomije i turizma posebno važnog Concours Mondiala de Bruxelles.

Uvod u ovu elitnu svjetsku manifestaciju ali i u svoj 30-godišnji jubilej sljedeće godine, bila je naša također ikonična,  manifestacija – 29. Vinistra, događanje isprva zamišljeno prvenstveno kao festival vina, destilata i maslinovog ulja, međutim s vemenom, postavši globalni zaštitni znak sorte Malvazija, s ocjenjivanjem malvazija iz cijeloga svijeta debelo prerasla prvotne sadržajne, a i domaće okvire.

Ocjenjivanje

Concours Mondial de Bruxelles slovi kao najveće svjetsko putujuće vrednovanje plemenite kapljice. Dosad se na kušanju što ga priređuje Concours Mondial degustiralo više od 175.000 uzoraka iz nekih 65 različitih zemalja svijeta znanih proizvođača Bakhova nektara.

S obzirom na svake godine sve veći i ukupno uistinu golemi  broj prijavljenih uzoraka, voditelji CMB-a odlučili su prije nekog vremena manifestaciju, na koju pristižu i na kojoj su isprva u istom terminu kušavani i vrednovani uzorci svih kategorija vina, rasteretiti podjelom, kroz godinu, na nekoliko ocjenjivanja po tematskom ključu, konkretno na posebno ocjenjivanje mirnog bijelog i mirnog crnog vina, posebno ocjenjivanje pjenušaca, posebno ocjenjivanje roséa, posebno ocjenjivanje fortificirane kapljice. Kategorija mirno bijelo i crno vino statusno se smatra najjačom. Ove godine Poreč je bio domaćin vrednovanju upravo mirnog bijelog i mirnog crnog vina.

Uobićajena grupna fotka uz svako izdanje CMB-a – svi ocjenjivači ispred dvorane, u ovome slučaju Žatike

Po najnovijim vijestima iz CMB-a, u Poreču se degustiralo i ocijenilo nešto više od 7500 uzraka (da budem precizan: službeni podatak kaže 7504), ocjenjivača je bilo oko 320 iz pedesetak zemalja. Hrvatsko vino zastupljeno je bilo s oko 220 uzoraka, od čega ih je iz Istre poslano 150. Iz Lijepe naše u ulozi ocjenjivača sudjelovalo je 16 sudaca, konkretno  Ivan Jug, Marijan Bubola, Ivan Damjanić, Josip Barišić, Sandi Paris, Danijela Katarinčić, Toni Babić, Toni Batel, Filip Božić, Ana Marija Jagatić Korenika, Sanja Radeka, Matea Jagar, Marko Krstačić, Saša Špiranec, Tomislav Tuđen i Josip Orišković.

CMB Poreč 2023 – ocjenjivači iz Hrvatske

– Za ovako veliki događaj u Žatiku je stiglo 600 stolova i više od 500 stolica, a na manifestaciji je tijekom tri dana radilo 50 konobara Plave Lagune te još 55 učenika srednjih škola iz Osijeka, Virovitice, Buja, Pule, Rovinja i Poreča, na eno-gastro događanjima pak radili su polaznici Kuharske akademije u Plavoj Laguni. U našim hotelima boravilo je više od 600 sudionika Concoursa Mondial de Bruxelles. Ovakav vinski event u Hrvatskoj još se nije dogodio, slobodno se može reći da je ovo Liga prvaka vinskog svijeta – istaknuo je Emil Perdec, menadžer hrane i pića Plave Lagune, zlatnog sponzora, smještajnog i logističkog partnera Vinistre na ovom vinskom događanju iznimno važnom za promociju istarskih vina i Istre a i Hrvatske u svijetu.

Rezultati ocjenjivanja bili su objavljeni na web stranici Concours Mondiala 23. svibnja 2023. u 12 sati.

Žiri br. 11 u kojemu je iz Lijepe naše bila prof. Ana Marija Jagatić Korenika, sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta

Evo kako su na ovogodišnjm Concours Mondialu u Poreču prošli uzorci iz Hrvatske:

Val Gambalera 2015. posjeda Meneghetti najbolje je ocijenjeno hrvatsko vino na Concours Mondial de Bruxellesu. Uz Veliko zlato vinariji Meneghetti za Val Gambaleru 2015., Hrvatska je osvojila još i 23 zlatne i 27 srebrnih odličja.

Podsjetimo: među 7.504 uzorka vina koliko ih je iz čitavog svijeta pristiglo na ocjenjivanje u porečku dvoranu Žatika, 220 ih je stiglo iz Hrvatske, od čega 150 iz Istre.

Zlatom  se okitilo čak 14 istarskih vina, i to su: Castello Festigia 2020 – Agrolaguna, Palun Cuvée 2020 i Merlot 2020 – Marčeta,  Amfora Malvazija 2020 – Kabola, Malvazija istarska 2022 – Vivoda, Simminor 2018 i Fuga 2019 – Dobravac, Malvazija Istarska 2022 – OPG-a Poleis, Merlot 2021 – Živolić, Chardonnay barrique 2021 – Dešković, Terre Bianche Cuvée Rouge Riserva  2013 – Degrassi, Cabernet Sauvignon 2016 – Poletti. Familia Deklić 2016. – Vina Deklić i Chardonnay 2022 – Fakin

Jedno Zlato je stiglo i na Kvarner za Žlahtinu Sveta Lucija 2020 – Anton Katunar, a  četiri Zlata u Slavoniju i Hrvatsko Podunavlje, a za vina:  Maximo Nero 2019 – Kutjevo d.d. Frankovka 2009 – Belje plus, Cabernet Sauvignon/Merlot 2020 i Goldberg Chardonnay 2006 – Belje

Četiri zlata i za Dalmaciju: Syrah Riserva 2020 – Grabovac, Korlat Merlot Eco 2019 i Korlat Supreme 2015.- Badel 1862 ; Dux 2019.- Vinarstvo Prović

Srebrne medalje: Vicinim Malvazija Istarska 2022 – Marko Bernobić, Malvazija Venka 2019 – Marčeta, Malvazija istarska 2022 AB vina – Anđelo Brčić, Amfora Muškat Momjanski 2020 – Kabola, Malvazija Livio Benvenuti 2021 – Benvenuti, Sonata Riserva 2020 – Dobravac, Malvazija istarska 2022 – Robi Damijanić, Malvazija istarska Festigia 202, Vina Laguna Malvazija Istarska 2022 i Malvazija Istarska Festigia Riserva Vižinada 2016 – Agrolaguna, Malvazija istarska 2021 – Deklić, WM Malvazija 365 2022 – Vina MonteIstra, Teran Il Primo 2019 – Fakin, Santa Elena White 2019 – Ipša,  i Malvazija Istarska iz 2022 – Kadum

Na Kvarneru srebrnu medalju dobio je Ivan Katunar za Sansigot 2018., a iz Slavonije i Hrvatskog podunavlja srebro su osvojili Sauvignon Blanc 2022 – Galić, Cabernet Sauvignon 2020 i Merlot 2020 – Belje, Vezak Sauvignon 2021 – Badel 1862 i Frankovka Martin Albus 2018 – PP Orahovica; srebrni laureati iz Dalmacije su Crljenak 2020 – Miljas, Crljenak 2016 – Kairos, Pošip The American White 2021 – Korta Katarina, Korlat Cabernet Sauvignon 2019 – Badel 1862 i Pošip 2022 – Hvar Hills

Službeni dio 30. Concoursa Mondial de Bruxelles završen je u prigodnim ceremonijalom predaje domaćinstva u nove ruke, sljedeći domaćin je meksička vinska regija Guanajuato. Štafetnu palicu za 2024. guverneru meksičkog Guanajuatoa Diegu Sinhuéu Rodríguezu predao je, uz čestitke i najbolje želje, predsjednik udruge Vinistra Luca Rossi.

– Vrhunska organizacija, odlična afmosfera, iznimno smo zadovoljni. Čestitao bih Vinistri i njezinim partnerima na sjajno obavljenom poslu. Impresionirani smo prekrasnim istarskim vinarijama, iznimnim malvazijama i teranima, atraktivnim pejzažima i općenito ljepotama Istre. Zasigurno ću dolaziti i privatno u ovu vašu prekrasnu vinsku regiju – kazao je Baudouin Havaux, predsjednik Concoursa Mondial de Bruxelles.

Nakon što sam redovito kao degustator na Concourseu Mondial sudjeovao nešto manje od 20 godina i nakon prekida usljed covida, među kušače u Poreč bio sam pozvan i ja, ali nažalost morao sam otkazati iz zdravstvenih razloga. Na slici, snimljenoj na pressici (i evociranju uspomena iz nekih prijašnjih CMB-godina), s direktorom sam degustacije Thomasom Costenobleom i s predsjednikom Concoursea Baudouainom Havauxom

Prisjetio sam se jednog davnog izdanja Concoursa Mondial de Bruxelles u Portugalu, u Bragi/Guimaraesu. Tada smo kao ocjenjivači iz Hrvatske bili pozvani Vitomir Andrić, u ono vrijeme urednik u Večernjem listu i autor vinskih priloga u toj novini, zatim enolog mr. Franjo Francem, tada predsjednik Društva enloga Hrvatske, Saša Špiranec, s višegodišnjim iskustvom u segmentu vinske trgovine i autor priloga o vinu i eno-gastronomiji u našem tisku, te ja, Željko Suhadolnik iz Svijeta u Čaši. Andrić i ja bili smo jedni od prvih iz Hrvatske koji su pozivani kao ocjenjivači na CMB, nas dvojica tamo smo odlazili još u vrijeme kad se ocjenjivanje održavalo samo u Bruxellesu.

Concours Mondial je sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća u Bruxellesu utemeljio i određeno vrijeme kao glavni direktor manifestacije vodio Louis Havaux, otac sadašnjeg predsjednika cjelokupne priredbe Baudouina Havauxa i djed Baudouineova sina Quentina koji je također već uključen u posao i pomalo preuzima ulogu svojega oca. Ubrzo po svom osnutku Concours se etablirao kao relevantna i referentna manifestacija koja potrošaču pruža koristan putokaz ka kvalitetnom izboru etikete što je kupuje, za proizvođače vina pak pokazala se kao vrlo učinkovita lansirna rampa na tržištu. Godine 2006. Concours Mondial de Bruxelles krenuo je i prema drugim gradovima po Europskoj Uniji, konkretno npr. Lisabonu, Bordeauxu, Palermu, Luxembourgu, Guimaraesu, Aigleu, a onda se, u prošlom desetljeću, nakon što je olabavila stega tzv. Istočnog bloka i kad su se stekli uvjeti i za skok na drugu stranu, pošlo u Bratislavu, pa u Brno, i Plovdiv, u međuvremenu je jedne godine kao domaćin uskočio i daleki Peking!  Posebno pak izdanje CMB-a uglavnom za južno-američka vina bilo je i u Čileu. Sad je napokon CMB eto stigao i k nama. Ne mogu a da ne spomenem da sam i ja imao malo prste u tome dolasku, naime kao dugogodišnji sudionik-ocjenjivač, vidio sam dobro kako manifestacija funkcionira i izvan same ocjenjiačke dvorane, i jednostavno sam osjetio potrebu više puta napomenuti Louisu i Baudouinu Havauxu kako bi bilo jako dobro da domaćina potraže i u Hrvatskoj. Moje posljednje sudjelovanje kao degustatora na CMB-u bilo je 2016. u Plovdivu, onda se stvar zakomplicirala kad je nastupio problem s pandemijom. Bio sam pozvan da kao kušač dođem opet sada, u Poreč, ali godine su učinile svoje i tempo degustacije i broj uzoraka dnevno više mi nisu bili prihvatljivi pa sam, ne želeći da u ozbiljnom poslu budem tek kao figura,  odustao…

Predsjednik Concoursa Baudouin Havaux i predsjednik udruge Vinistra Luca Rossi

Gradovi-domaćini CMB-a lijepo su se okoristili promidžbom na svjetskoj razini bitnom za poboljšanje gospodarskih rezultata kroz turizam. Vodstvo CMB-a sjajno se dosjetilo kako se gradu domaćinu ocjenjivanja na neki način kvalitetno odužiti za domaćinstvo: uz enologe i sommeliere te vinske trgovce iz svijeta kao ocjenjivače CMB pozove i veći broj novinara specijaliziranih za vino, eno-gastronomiju i turizam, te nakon prijepodnevne degustacije/ocjenjivanja u slobodno vrijeme, a to je odmah poslije ručka i traje cijelo popodne pa i dobar dio večeri, za ocjenjivače u dogovoru s odgovarajućim institucijama iz grada-domaćina organizira obilazak kulturnih, povijesnih  prirodnih znamenisosti te posjete ponajboljim lokalnim vinskim podrumima, tako da eto ne nedostaje niti štofa za komuniciranje a ni vještih profesionalno osposobljenih komunikatora.

Vrijednost domaćinstva CMB-u  prepoznale su vodeće osobe ne samo iz istarskih turističkih i političkih institucija i vinskih krugova nego i Hrvatska turistička zajednica, tako da su svoja velika očekivanja u marketinškom smislu za Istru ali i za cijelu Lijepu našu u svojm izjavama pokazali i Kristijan Staničić iz Hrvatske turističke zajednice, i Boris Miletić, istarski župan, Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istarske županije, gradonačelnik Poreča Loris Peršurić, predsjednik udruge Vinistra Luca Rossi…

– Ovo je povijesni trenutak za Hrvatsku i Istru. Istra je mala vinska regija s vrhunskim vinima. Vjerujem da će se na ovom značajnom globalnom ocjenjivanju brojna hrvatska vina okititi odličnim ocjenama – rekao je na ceremoniji otvorenja u dvorani Žatika Luca Rossi, predsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre koja se jako dobro pripremila za ovo jedinstveno domaćinstvo i za sudionike ocjenjivanja priredila sjajan program kako bi doživjeli najljepše što Istra nudi.

Uz Lucu Rossija predsjednika Vinistre te predstavnike Concoursa Mondial de Bruxelles – osnivača Louisa Havauxa, njegova sina predsjednika manifestacije Baudouina Havauxa i direktora izravno ocjenjivanja uzoraka enologa Thomasa Costenoblea, na svečanom otvorenju govorili su Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, Boris Miletić, župan Istarske županije i Loris Peršurić, gradonačelnik Poreča.

Veliko zadovoljstvo domaćinstvom Poreča ocjenjivanju Concours Mondial nije krio Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice. Naglasio je kako se Poreč i Istra sada nalaze u prestižnom društvu destinacija što su imale priliku ugostiti jedno od najvećih svjetskih ocjenjivanja vina

Kristijan Staničić

– Hrvatska je idealni domaćin ovog događanja ponajprije zbog svoje duge tradicije proizvodnje vina koja čini identitet i kulturu naših regija, od obale do kontinenta zemlje. Siguran sam kako ćemo svi zajedno znati iskoristiti ovu priliku u daljnjoj promociji hrvatskog turizma, ali i razvoju hrvatske vinska produkcije, koja iz godine u godinu postaje sve kvalitetnijom i prepoznatljivom među vrhunskim poznavateljima vina – rekao je Staničić.

– Biti domaćinom jednog od najvećih svjetskih ocjenjivanja vina za sve nas je velika čast i ponos. Puno je asocijacija koje se vežu uz Istru, a jedna od njih je svakako vino, naša bogata eno-gastronomska ponuda, koja je, nakon prirodnih ljepota, drugi po redu motiv dolaska brojnih gostiju u naše krajeve. Vino je još u antičkim vremenima igralo važnu ulogu u Istri, i kako smo mi, kao što uvijek ističem, premali da bismo bili prosječni mi moramo težiti izvrsnosti u svemu što radimo, upravo na taj način i pristupamo i to se pokazalo dobitnom kombinacijom – kazao je istarski župan Boris Miletić.

U nazočnosti istarskog župana Miletića Luca Rossi, predsjednik Vinistre, predaje domaćinstvo sljedećeg Concoursa guverneru meksičkog Guanajuatoa Diegu Sinhuéu Rodríguezu

Oduševljenje Istrom i Lijepom našom!  Izbor Istre za domaćina jubilarnog 30. izdanje Concoursa Mondial de Bruxelles komentirao je, dodatno, predsjednik ocjenjivanja Baudouin Havaux potvrdom svog zadovoljstva:.

– Iznimno smo sretni što se jubilarni 30. Concours Mondial de Bruxelles održao u Istri. Cilj i smisao ovog ocjenjivanja su promidžba kakvoće proizvoda te ne samo pomoć potrošačima u izboru vina, nego i u izboru odredišta koje posjetiti u slobodnom vremenu odnsno u turističkoj sezoni. Više nego ikad prije vino je sada integralni dio turizma. Ne samo kroz degustaciju i javnu podjelu medalja nego i dovođenjem na poprište ocjenjivanja brojnih strukovno dakako etabliranih kušača iz čitavoga svijeta a među kojima je i dosta novinara, omogućavamo, dakako uz svesrdnu pomoć službi i osoba iz zemlje-domaćina, najprije ocjenjivačima da se upoznaju s najljepšim dijelovima vinske regije što nas ugošćuje, ponajprije s impresivnim krajolicima, vrhunskom kuhinjom i kvalitetnim vinom, a preko tih ocjenjivača, posebice onih iz novinarskih krugova, dajemo priliku i široj publici u zemljama odnosno regijama gdje ti naši degustatori djeluju da se i ona upozna s time što to sve u eno-gastro i turističkom segmentu nudi naš aktualni domaćin, u ovome slučaju sada eto to je bio Poreč – kazao je Baudouin Havaux na kraju lijepe porečke priče globalnih razmjera. ♣

Ocjenjivanja17 izdanje – svibnja 2023 – Ampuis, Francuska ⦁  Najjača koncentracija vina od Syraha na svijetu: 450 uzoraka vina iz 26 zemalja ⦁ 100 medjunarodnih eksperata-ocjenjivača iz cijeloga svijeta ⦁  80 medalja – 34 zlata, 46 srebra ⦁ Nekad je bilo i više uzoraka iz Hrvatske i okolnih zemalja, pa i nagrada za izlagače odavde, ovaj put među nagrađenima nije objavljen nitko iz Lijepe naše

Evo najboljih 10 Syraha na svijetu, po ocjenjivanju Syrah du Monde 2023

Top Ten Best Syrah du Monde 2023*
Country	Product	Winery
Australia	Peter Lehmann – The Barossan – Shiraz 2020	Casella Family Brands
Australia	William Light Shiraz – Clare Valley 2021	Pinnacle Drinks
Australia	Kellermeister – the Meister Shiraz 2021	Kellermeister
Italia	Delia Nivolelli Doc – Syrah Riserva 2016	Caruso & Minini
Italia	Sicilia Doc – Alessandro di Camporeale – Kaid – Syrah – Vendemia Tardiva 2022	Alessandro Di Camporeale
Australia	Kaesler – Old Vine Shiraz 2020	Kaesler Wines
France	Pays d’Oc IGP – Tribu Montahut – Syrah 2022	Calmel & Joseph
South Africa	Cape Winemakers Guild – Teen Die Hoog Shiraz 2020	Cederberg Private Cellar
Spain	Vino de la Tierra de Mallorca IGP – Son Prim – Son Prim Sira 2020	Jaime Llabres Cladera Sl
Morocco	Zenata AOG – S. de Siroua – Syrah	Thalvin
Turkey	Suvla – Grand Reserve Syrah 2020	Suvla Wines
South Africa	Hartenberg – The Stork Shiraz 2019	Hartenberg Farm (Pty) Ltd
South Africa	Kleine Zalze – Family Reserve Shiraz 2019	Kleine Zalze Wines
USA	Sixth Sense – Syrah 2021	Michael David Winery

_____________________________

Uzbudljivi hercegovački lipanj 2023

PRVI TRNJAK-FEST u LJUBUŠKOM!

U posljednjih nekoliko godina vrlo aktivan u prezentacijama vinara u Zagrebu je Vjekoslav Madunić, danas inače službeno umirovljenik a još do koju godinu prije redovni spiker Hrvatskog radija, zgodno je spomenuti da Madunić svoje vinske prezentacije sada održava upravo u prostorijama u Šubićevoj ulici u kojima su prije bile redakcije Hrvatskog radija, u ovim trenucima valja malo jače od drugih istaknuti Radio Sljeme što je prije koji mjesec proslavio 70 godina.

Madunić je prije dosta godina, još zaposlen na HRT-u kao prvenstveno spiker, počeo suradjivati s Turistickim zajednicama u Lijepoj našoj i objavljivao je priloge o turistickoj ponudi, tijekom vremena malo pomalo se, kaže, upoznavao s našim kuharima i vinarima i prije oko tri godine krenuo je sa stalnim i redovnim svakotjednim dobro zamišljenim prezentacijama vinskih posjeda. Izabere neku na vinskoj sceni aktualnu vinariju i auditoriju – s uzvanicima što ih uglavnom čine vinski novinari i blogeri, sommelijeri i ugostitelji i vinski trgovci ali i poneki Maduniću bliski kolega s Radio Zagreba s aktualnog slavljenika Radija Sljeme (Božidar Mikulan, Tomislav Radić…) – uvodno iznese bitne podatke o svom gostu i njegovoj kapljici, potom profesionalni sommelier (jedno vrijeme bio je to Tomo Jakopović a sad je to Darko Lugarić) u suradnji s vinarom-gostom stručno prezentira vino, a onda publika, uz kušanje uzoraka, iznosi svoje impresije i postavlja svoja pitanja o detaljima što je još zanimaju, najčešće su pitanja vezana, logično,  uz maloprodajnu cijenu uzoraka i gdje se sve vino može kupiti.

Vjekoslav Madunić (sasvim desno), Vlatko Nuić (u sredni) i Darko Lugaruić (Marko Čolić)

Prizor s radionice. Nakon službenog dijela prezentacije, Madunićev svojedobno radijski kolega Božo Mikulan (na sličici dolje je lijevo), koji ima pjesničkog dara, odrecitira neki svoj uradak, a Papageno (desno), kojemu bi na GLAŠČINI pozavidio mnogi profesionalni operni umjetnik, obara nazočne pjesmom! (Marko Čolić)

U posljednjih par godina prezentirani su brojni i uistinu neki sjajni vinski podrumi iz Hrvatske i susjednih zemalja, a, evo, prva polovica 2023. završila je s predstavljanjem hercegovačkog posjeda Josip Nuić iz Crnopoda kod Ljubuškog, jednog od najkvalitetnijih vinara ne samo u BiH nego i u široj regiji. Obitelj Nuić je, inače, već gostovala kod Madunića, prije nekih dvije godine, tada je kapljicu – koja je iskočila i zadivila uvelike zahvaljujuči kako enologu Ivanu Marinoviću (sada evo već 15 godina radi kod Nuićevih) i tadašnjoj eno-savjetnici Josipi Andrijanić, mladoj enologinji ispraksiranoj u struci u elitnim vinarijama u Novome svijetu – prezentirala starija generacija obitelji, a sada je nastupio Josipov sin Vlatko Nuić, novi snažni kotač-zamašnjak tvrtke kao završeni student enologije u vinski i eno-prosvjetno čuvenim austrijskim regijama Wachauu i Krems te s praksom još i u vinskim podrumima u glasovitom njemačkom Pfalzu (Palatinatu)

Vlatko Nuić ponsno pozira s buteljem trnjaka, glavnog aduta vinarije (Marko Čolić)

Danas vinarija Nuić na krškom terenu u Crnopoodu i u Dugolazama, gdje je kao dio tla postojeći kamen samljeven, ima nekih 6,5 hektara vinograda zasađenih Žilavkom (oko 25 posto od ukupnog nasada), Blatinom (oko 40 posto nasada), Trnjkom (oko 10.000 loza na tri hektara), Pošipom i Grkom (po 4000 trsova), Merlotom, Syrahom, Cabernet sauvignonom, Cabernet francom i Tourigom nacional, te građevinski objekt s vinarijom u stalnom širenju tako da bi ona uskoro s ukupnim kapaciteom uskoro trebala dosegnuti milijun hektolitara!  Zamišljeno je da već sada opsegom impozantna ukupna građevina u Crnopodu uz postojeći vinski podrum s dakako posebnim prostorima za preradu grožđa i vinifikaciju te za dozrijevanje pa i za punjenje i skladištenje vina u roku od narednih tri do pet godina otvori i prostranu degustacijsku dvoranu i restoranski dio, kao i smještajni kapacitet s više gostinjskih soba za turiste.

Dobro se prisjećam: prije tamo nekog vremena vinarija Nuić isprsila je kakvoćom prvenstveno s vinima od Merlota, Cabernet sauvignona i Syraha, a potom se bolje posvetila Žilavki i Blatini, i onda značajno, srećom, okrenula prema kultivaru Trnjak, danas nesumnjivo stjegonoši kakvoće kuće Nuić. Trnjak nije nešto strano u vinogradima u Hercegovini, naime već odavna ima ga uvijek po koji red zasađenoga uz trsje Blatine, sorte s isključivo ženskim cvijetom i kojoj treba oprašivač. Dugo je, nažalost – zasigurno stoga što je u ono neko doba količina imala bitnu prednost u odnosu na kakvoću – trebalo da hercegovački proizvođači vina uvide koliki je, uz donžuansku funkciju, potencijal te hrvatske sorte u kontekstu osebujnosti i kvalitete vina. Sad je već dosta vinogradara/vinara koji se vrlo ozbiljno posvećuju Trnjku, i eto sada skraćenica naziva iz kojih je nastao izraz identičan osobnom imenu BLAŽ i koji se rabi za festival BLAtine i Žilavke u Međugorju, dobiva pratnju baš zahvaljujući Trnjku, naime s veseljem mogu reći da ove godine u susjednom Ljubuškome starta Trnjak Fest, na rasporedu je konkretno 17. lipnja kad bi, kažu organizatori, trebao biti proglašen i Međunarodni dan Trnjka!

S gostovanja Vjekoslava Majića iz Ljubuškoga. I on je u Zagreb, na Madunićevu prezentaciju, izmedju ostaloga donio izvrstan, mada doduše još premladi svoj trnjak (Marko Čolić)

Gostovanje vinskog posjeda Nuić sada u Zagrebu bilo je, eto, krasna najava Trnjak Festa! Uz Trnjak 2019 (15,5 vol %, 5,4 ukupna kiselost, suho), diva koji je, uz napomenu da mu puni sjaj tek slijedi za koju godinu (tada, po meni, bez sumnje 95-96/100 bodova, Platinasta medalja), plijenio kombinacijom snage, punoće, svježine, mineralnosšću, voćnosti i začinskim segmentom kao i sočnošću i kompleksnošću a istodobno i elegancijom, naprosto briljantnime se pokazao i Cabernet sauvignon 2018 Limited Edition (3000 butelja ukupno), još u usponu, po meni 92 – 93 boda svakako, naknadno je rečeno da je na ovogodišnjem ocjenjivanju Mundus Vini dobio 92/100, a odlična i Blatina 2020 barrique kojoj će također dobro doći još koja godina u butelji (89-90/100). Lijepe, vrlo mineralne i složene, u ustima dugotrajne bazna Žilavka 2022 (12,5 vol %, 5,8 ukupna kiselost; 86-87/100) i Žilavka selekcija 2022 (13,5 vol %, 5,5 ukupna kiselost, blagi osjet drva; 88 – 89/100). Kuriozitet prezentacije – Blatina BIJELA  (blanc de noir) iz berbe 2022…  Prvo vino od portugalske sorte Touriga nacional iz berbe 2020 na tržište bi trebalo izaći krajem ove godine. Nuićeva vina u Zagrebu se, inače, nude u velikom Vrutku i u maloj vinoteci Vitrina.

Nekoliko tjedana prije Nuića kod Madunića je gost bila vinarija Vjekoslava Majića iz okolice Ljubuškoga koja je na zagrebačko kušanje donijela svoj Trnjak berbe 2021., on se pokazao također u respektabilno visokom sjaju, napomenuti međutim valja reći da rabi još barem par godina da se pokaže i u punoj formi. U odličnom svjetlu predstavili su se i Majićevi Cabernet sauvignon 2019 (14,0 vol %) i vino Cuvée Red Two Sisters 2021 i 2020 (cabernet sauvignon 50 %, trnjak 30 %  i merlot 20 %)

Na festivalu Trnjka tako će eto sudjeloovati 11 hercegovačkih vinskih posjeda, primjerice, uz Nuića i Majića i Vinarija Čitluk, pa Carski vinogradi  (također su bili gosti Vjeke Madunića u Zagrebu), pa Domano, Matić, Vilinka… Jaka će na priredbi biti i reprezentacija Hrvatske, uglavnom iz imoćanskog i vrgoračkog kraja  primjerice najavljeni su npr. Grabovac, Gašpar, Jerković, Đuzel, Katich….

 

MEĐUNARODNI DAN TRNJKA – TRNJAK FEST – 17. 06.2023 – LJUBUŠKI

TRNJAK odnosno TRNAK – Trnjak, kako govori i piše većina, ili Trnak? Više mi se dopada izraz Trnak, naime kao što cvjetnjak označava prostor s dosta cvijeća, tako, analogno, trnjak kao da označava prostor s dosta trnja… Trnak pak kao izraz više sugerira mali trn. U oba slučaja pomisao je vezana uz trn, a zašto baš uz trn?…

Evo što o sorti Trnjak kaže velika i opsežna knjiga Wine Grapes s prikazima niza svjetskih kultivara, a autora Jancis Robinson, Joséa Vouillamoza i Julije Harding,  ovdje valja dodati da su u nastanku knjige svojim  stručnim prilozima o kultivaima tipičnima za svoj kraj dali i eksperti iz struke s područja i Hrvatske i okolnih zemalja.

Kao SINONIMI za Trnjak navode se Trnjak crni i Rudedžuša. Što se PORIJEKLA tiče, objavljeno je da  kultivar dolazi iz predjela oko Imotskoga iz unutrašnjosti i u južnome dijelu Dalmacije.VINOGRADARSKE KARAKTERISTIKE: srednje do kasnijeg pupanja i dozrijevanja, grozda srednje veličine, kompaktnoga, s bobicama s dosta debelom pokožicom, prinos srednje velik. PROSTOR UZGOJA obuhvaća  predjele oko Imotskoga i kod Vrgorca u Hrvatskoj, a dosta Trnjka ima i u Bosni i Hercegovini ispod Mostara i blizu državne granice s Hrvatskom, oko Ljubuškoga. Predaja kaže kako je iz Imotske krajine završio u dijelu BiH ponajprije kao oprašivač lokalne sorte Blatina koja ima samo ženski funkionalni cvijet i u doba cvatnje mora imati u blizini odgovarajućeg partnera, da je oplodi. U Hercegovini se obično, vino blatina od sorte Blatina u boji popravlja s malim dodatkom Alicante Bouscheta, po domaće zvanog Kambuša, te eventualno i s malo Gamaya, a ponekad se pribjegne i Trnjku kao korektoru i boje i punoće.  U novije vrijeme ambiciozniji hercegovački vinari obraćaju Trnjku sve jaču pažnju, videći da kultivar može pružiti sjajnu kvalitetu vina, to ih je ponukalo i na organizaciju Trnjak Festa kao moguće vrlo učinkovite marketinške akcije. Kao prednost sorte spominje se upravo debljina pokožice zahvajujući kojoj kultvar uspješno odolijeva mnogim bolestima što napadaju vinovu lozu i oštećuju osjetljivije plodove.  ♣

__________________________TRIJUMF HRVATSKIH PJENUŠACA!!

___________________________

______________________________

SJAJNA PRILIKA ZA KUŠANJE ODLIČNIH VINA, IZ HRVATSKE ALI I SUSJEDNIH ZEMALJA! 

Ovogodišnji vinski trofeji vinarije Belje

Dragulji  Zlatan otokaMakedonski biseri – Chateau Kamnik s izvrsnima vrancem (Terroir), syrahom (10 barrels) i kratošijom (tribidrag), te gigantski Tikveš s finesama iz svojih ekskluzivnih manjih vinarija s francuskim oznakama Domaine de… ili Chateau, konkretno na slici su izvanredan Grand cuvée 2019 (vranec, cabernet sauvignon, merlot) Domaine Lepovo, te Bela voda crveno 2019 (vranec, plavac mali), i Barovo crveno 2019 (vranec, kratošija/crljenak)

________________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

___________________________

Vino uz žlicu

 NICO’s u SRCU ZAGREBA!

U Zagrebu su u novije vrijeme učestale eno i gastro prezentacije različitog tipa, a jednu su na svoj način osmislili zagrebački bloger Mustafa Topčagić Mus (FAMA) i njegova kolegica Renata Cisar, ono što je kod njih drukčije u odnosu na većinu ostalih događanja je to da se akcija uvijek odvija u nekom drugom i s posebnim razlogom izabranom ugostiteljskom objektu te to da spomenuti par u prvi plan uvijek stavlja ne tek vino, nego kombinaciju jela s vinom, Mus će rado će reći kako je program Vino uz žlicu eno-gastronomski projekt kojim se želi promovirati kultura konzumacije vrhunskih vina i vrhunske  hrane.

Poslužena jela, i vina uz njih

U kuhinji: chef Marko Berečić, te voditelj bistroa Ivan Srdar (Marko Čolić)

Najnovije događanje, inače 17. izdanje po redu do sada, bilo je u bistrou Nico’s, u najstrožem središtu Zagreba otvorenom krajem prošle godine. Lijepo i moderno uređeni lokal okrenut je mediteranskom tipu prehrane, njeguje kuhinju blisku talijanskoj, a valja sada istaknuti i to da se novi chef kuhinje Marko Berečić doista iskazao!

Počelo je s vrlo finim zalogajčićima s tartarskim biftekom i s jako dobrim bijelim pjenušcem Enosophia Memoria brut nature (rajnski rizling s položaja Potkova kod Feričanaca, odležan tri godine na kvascu nakon druge fermentacije u boci, 12,5 vol %), a nastavilo se s osobito ukusnim toplim predjelom – raviolima punjenima sirom ricotta i špinatom u šalši s bosiljkom, pratitelj je tu bio mirni Rizling berbe 2022 iz nove kutjevačke vinarije Consul iz Vetova (12 ha vinograda, njeguju se sorte Graševina, Rizling rajnski, Sauvignon bijeli i Zweigelt). Ossobuco je u čaši popraćen Blatinom Barrique hercegovčkog podruma Nuić.

Malo neuobičajeno, nakon osso buca poslužen je prženi filet od trlje obogaćen bjelanjkom i bademima, pored je servirana krumpirova salata s bijelim lukom, radičem i pestom od rige, uz to jelo točena je viška Vugava 2021 od Vislandera.

Uz jela servirana su vrlo posebna maslinova ulja brenda KuSshh , ona su otkrila zanimljive okuse i mirise s otoka Krka. Uzgajajući bilje na vlastitoj ekološkoj plantaži, domaće i prirodne proizvode ovog brenda osmišljavaju i ručno izrađuju Monika Kovač i Nives Matić. Njihova vrhunska maslinova ulja s pet su različitih okusa: ekstra djevičansko čisto, pa ona s čili paprikom, s limunom, s narančom i s mediteranskim biljem nikoga nisu ostavila ravnodušnim.

Zadovoljni uzvanici (Marko Čolić)

Predstavnici bistròa Nico’s, zatim organizatori događanja, te predstavnici vinskih podruma vina kojih su poslužena uz jela

Gastronomska avantura okončana je pudingom od limuna s kuhanim jabukama u šećernom sirupu, posutima kokosovim mrvicama. Ovaj desert popraćen je ne vinom nego osvježavajućim koktelima od Tonica Fever Tree i dvije vrste Gina – Sloe Gin Karolina 58 i Distilled Gin Aldo 52 destilerije Sempervivum iz sela Veleniki kod Poreča.  ♣

Kultura: izložba fotografija u Zagrebu, svibnja 2023.

FOTO-GALERIJA MARKA ČOLIĆA

Nema toga, i što, on nije fotogafirao a da uradak nije bio vrijedan pažnje! Programiran da u hipu u motivu pronađe zanimljiv do intrigantan detalj!

S puno radnog staža – što kao honorarac a što kao stalni zaposlenik – provedenog u NIŠP-u Vjesnik, od čega nekih barem tridesetak godina u reviji Studio, tjedniku za radio, televiziju, film, kazalište, glazbu.

Kamerom je pratio glazbene i filmske festivale, od onih na ovim našim prostorima – Pula, Zagreb, Split…, pa do onih u Sanremu i Cannesu (MIDEM), Sopotu, Euroviziji u Haagu, Amsterdamu, Stockholmu… Slikao je i za znanstvene publikacije, pa za vrijedne knjige koje govore o prirodnim ljepotama i kulturno-povijesnim zdanjima Lijepe naše, a i za izdanja na temu eno-gastronomije. Snimao, konkretno, za knjige-fotomonografije – Ščitaroci: Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja; grupa autora: Konavle; Međimurje; Zagrebačka zelena potkova; tu su i knjiga Hrvatski sabor, knjige Biskupski i kaptolski Zagreb i Kraljevski grad Zagreb, sa svojim fotkama prisutan je i knjigama o eno-gastronomiji. Tridesetak godina bio je jedan od tri stupa prve hrvatske revije za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši. MARKO ČOLIĆ!

S otvorenja izložbe: Marko Čolić s nekad glavnim urednikom revije Studio u kojoj je radio, Marijom Bošnjakom (sasvim desno), autorom popratnog teksta vezano uz izložbu fotografija i njihovog autora, te sa Željkom Suhadolnikom, glavnim urednikom časopisa Svijet u Čaši, i s prijateljem i kolegom likovnim ujetnikom Antunom Krešićem

Aktivan s kamerom još i sada, u 86., fletan kao da mu je na plećima upola manje. Pokazuje se sa slušnim aparatićem u uhu ne da bi uživao, kako je sada moderno, u glazbi s mobitela, nego stoga što je, logično, oslabjela sluha, a zbunjuje to što, kad se to najmanje očekuje, on nešto… i te kako čuje! Svaka mu čast: čuje, barem se tako dade zaključiti po njegovoj reakciji – ono što mu odgovara! Bravo, valjda je i to – kao, svakako, i to što je velika dobričina u duši – pomoglo da i u ovoj dobi kad se već opasno približava stotKi bude u dobroj kondiciji… Bog mu dal zdravlje!…

U tijeku svibnja  ljubiteljima fotografije bilo je omogućeno druženje s dijelom Markova opusa na izložbi u Narodnom sveučilištu Dubrava u fotogaleriji Dubrava u zagrebačkoj Dubravi 51a. Evo nekoliko fotografija koje je autor Marko Čolić odlučio na ovoj izložbi pokazati široj publici:

Ljepote Trakošćana   i   Jabuka

Ftiček v trsju    i     Graševina

Šarani u vrućem kolu   i    Mrtva trka

Mefistokolo    i    Šuma stoborova

Vallis aurea – Napušeno stablo   i   Ivan Enjingi, foto Čolić 2023: Sretno, uz ročkas, mladjem vršnjaku!

Zvjezdana Josipa    i    Marko papparazzo

Na stazi glagoljaša     i   Zadnja stanica – poluvedra nebesa

U brošuri izdanoj uz izložbu predgovor je napisao novinar Mario Bošnjak, svojedobno višegodišnji glavni urednik tjednika Studio, koji navodi: Marko Čolić, specijalist, postao je majstor opće prakse. Velemajstorski se snalazi u prominentnim fotografskim žanrovima, raznim monografijama, zbornicima… Ta ukoričena izdanja zapravo su pomno filtrirani zbir njegove dugogodišnje prakse foto-ilustriranja, ili, kako je već i zapisano, riječ je o proumljenim foto-esejima o svemu i svačemu u svijetu oko nas…. ♣

_____________________

IN MEMORIAM

BRANKO MIHALJ

Nakon duge i teže bolesti u 72. godini preminuo je poznati kutjevački stomatolog i vinar Branko Mihalj.

U vinski svijet obitelj Mihalj ušla je još 1953. godine nakon što su roditelji s petero djece doselili iz Hercegovine u Kutjevo i kupili kuću s vinograom. Dr. Branko Mihalj vinariju je osnovao 1992. godine, a njegova vina osvajala su brojne nagrade na domaćim i međunarodnim natjecanjima. Dr. Mihalj posebno se isticao s graševinom.

– Svaka bačva ima svoju priču. Vino traži pažnju kao i vinograd. Bitno je da je genetika dobra. Ima ona stara poslovica kako vinograd treba slugu i s time se slažem, ali vinograd mora imati i gazdu – znao je govoriti dr. Branko Mihalj.

Počivao u miru! ♣

____________________________________

Željko Suhadolnik, suosnivač i glavni urednik,  Mladen Horić, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-Vin, te Marko Čolić, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly….

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 05. 2023 – hints to the smart purchase

Pravi izbor čaša – za optimalan doživljaj!

 vrednovanje  – LEGENDA –  kapljice

Ocjenjivački listić mirno vino – Tasting sheet still wine

Ocjenjivački listić  pjenušci-Tasting sheet sparkling wine

■ VINO je: impresivno • ozbiljno • (donekle) kompleksno • moderno – s obilježjem tradicije – rustikalno • drukčije • sadržajno • skladno • s dovoljno izraženom voćnosti – s cvijetnim – (ugodnim) herbalnim / vegetalnim notama – s finim začinskim nitima • bogato • sočno • gusto – mesnato • (vrlo) toplo • robusno ■ iskreno – s karakterom/autorski rad • dotjerano • na kolosijeku elegancije i profinjenosti • ostavlja dojam visokog suglasja sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ s (još) mladenačkim nabojem • lepršavo / svježe • dopadljivo/koketno • dinamično i s nervom – u usponu • zrelo – umireno – u špici (koja može još trajati) – vrijedi mu/može mu se ostaviti još vremena u boci • sa (zanimljivim) tercijarnim bouquetom / u znaku je otmjenog starenja  – lijepo se pije uz hranu – prikladno za uz meditaciju ■ prelazi/prešlo zenit – umorno/starikavo – jače u padu • bez finoće • nekomplicirano • neuzbudljivo • djeluje kao jače – naporno začinjeno/preopterećeno od dodira s drvom • mlitavo/tupo • nečisto • zeleno • agresivno kiselo – prekiselo • skuhano/sprženo • oksidirano • odaje plijesni/trulež – TCA • SO2 – H2S – refermentaciju – octikavost – lak – brett ■

. ⇑ – trošiti sada/drink now  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒- čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

________________________________

HRVATSKA CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Northwestern uplands

SUHI u ČAŠI – 04.2023

 

_____o4.2023 ____

kroz/through

 

ŽELJKO  SUHADOLNIK

ALWAYS young to rock’n’roll, never to old to FLY

And now, finally – CMB in POREČ!

____________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Svjetske pažnje vrijedni sortni aduti europskog jugoistoka: ZNAČAJNA UZDANICA – i REFOŠK! ⦁ Pogled na vinsku scenu naših prvih istočnih susjeda: NAJBOLJA VINA SRBIJE u IZBORU PORTALA VINO.RS u ZAGREBU ⦁ Proljeće u Metropoli, boja dominantno ružičasta: PINK DAY, 10. JUBILARNO IZDANJE… ⦁ Enogastro vodiči, i najnovije nagrađeni chefovi: GAULT & MILLAU Croatia 2023  ⦁ Sad kad su se laste vratile s juga sjever se okreće prema Jadranu: POREČ – 29.  VINISTRA – CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES  ⦁ Rijeka – Dani hrvatskog pršuta:  ŠAMPION 2023 je  SMJELI DALMATINAC

­Ulica žeđi /POTROŠAČKI PUTOKAZ –  BUYING GUIDE/ Rue de la soif

f

Svjetske pažnje vrijedni sortni aduti europskog  jugoistoka

ZNAČAJNA UZDANICA – i  REFOŠK!

            Neko vrijeme svjedočili smo pravoj euforiji u nas nakon što je renomirana ekipa hrvatskih i američkih fakultetskih profesora i stručnjaka za ampelografiju otkrila da je svjetski famozni Zinfandel, u svijetu znan i pod nazivom Primitivo a kod nas poznat kao Crljenak i Tribidrag i u Crnoj Gori i Makedoniji kao Kratošija, rodom iz ovih naših krajeva. Činilo se da ponosu ovdje nema kraja i da napokon postajemo doista spremni odlučno svijetu pokazati kako ovaj bazen jugoistočne Europe ima i još autohtonih kultivara vinove loze što potencijalom i kakvoćom vina mogu ne samo ravnopravno stati uz bok globalno najrazvikanijim i posvuda već raširenim – uglavnom  francuskim – sortama  s čijim vinom je Zapad naprosto preplavio svijet. Mi u Lijepoj našoj uzdali smo se u Crljenak i Tribidrag, pa onda i u Plavac mali za koji je objavljeno da je potomak Zinfandela, smatralo se, opravdano, da bi veza Zinfandel-Crljenak-Plavac mogla biti i te kako korisna za nas u marketinškom smislu, pa je u Kaštelima svojedobno otvoren objekt tipa spomen-parka na navedeno famozno znanstveno otkriće, govorilo se kako će to u velikom broju k nama privlačiti turiste, osobito strane, ali već dugo o tom objektu i njegovoj magnetskoj snazi za goste – nema ni riječi. Da se dotaknem i sjevera – o Graševini, s kojom se već tako dugo busamo u prsa a s kojom u širim razmjerima u poslovnom smislu zapravo nismo napravili gotovo ništa – bolje je ne pričati…  Frankovka takodjer u nas nije još dobila ono mjesto koje zaslužuje!

U međuvremenu, nakon velike bure, s našeg jadranskog sjevera afirmirao se, pokazanim vrlinama, barem donekle, Teran, a s juga svoje visoke vrline počeli su šire otkrivati Vranac, Trnjak… Kao najnovija moguća zvijezda s jadranskog sjevera nekako još, usudio bih se reći, (neopravdano) stidljivo pokazuje se Refošk…

Moglo bi biti vrlo učinkovito da se što prije na međunarodnoj razini (Hrvatska i susjedne nam zemlje) aktivira tijelo za promidžbu sorata rođenih na ovome kraju našeg planeta a s dovoljnim su i uvjerljivim sjajem tako da ih, te dakako i vina od njih, maksimalno uvaži cijeli svijet….

Evo, u nastavku, ono što treba reći za upravo spomenuti Refošk. Izvor su znanstveni i stručni krugovi.

Istrapedija kaže sljedeće: Refošk je crna sorta vinove loze (Vitis Vinifera L. cv. Refošk) koja potječe iz crnomorskoga bazena, a pripada skupini Pontica. Nalazi ge se u Furlaniji u Italiji (Friuli/Furlanija), na Krasu u Sloveniji, Koparštini, osim na slovenskom dijelu Istre te sorte ima i na hrvatskom dijeu Istre. Čini se da su najbolja područja za uzgoj Refoška Colli orientali del Friuli te predio kod Kopra. Kao najbolji položaji za sortu slove oni na južnim stranama brda od Korta preko Šareda do sela Gažon, dalje po brdima nad vanganelskom dolinom i preko Mareziga u unutrašnjosti Istre.

Grozd Refoška

Refošk karakterizira srednje velik do veliki i široki, piramidalni, srednje zbijeni i razgranati grozd. Peteljka je crveno-smeđe boje, srednje dužine, jaka te do članka odrvenjena. List je okruglast i donekle izdužen, prilično velik, jedinstven, trodijelan ili peterodijelan. Gornja strana lista jako je zelena, a donja je obrasla dlačicama. Zrno je srednje veličine i blago ovalno, a kožica mu je debela i tvrda, izrazito tamno-plave, gotovo crne boje. Meso je svjetlo-crvene do plave boje, sočno i kiselkasto-slatkasta okusa.

U službenom sortimentu Republike Slovenije Refošk je preporučena sorta u Koparskom i Kraškom vinogorju. Crno vino koje se dobiva iz Refoška izrazito je tamno i gusto. Smatralo se da je Refošk sorta za proizvodnju jednogodišnjeg vina s, u prosjeku, oko 11 – 11,5 vol.% alkohola., međutim u novije vrijeme sve više proizvođača uviđa da je i te kako vrijedno u vinogradu smanjiti prinos i poslije u proizvodnji Bakhova nektara pristupiti mu na način da se kapljici ostavi vremena da duže odležava, dozrijeva u drvu. Mlado, jednogodišnje vino ima ljubičasto-crvenu boju, gotovo crnu, s karakterističnim crveno-ljubičastim rubom, izvanredno svježa je mirisa koji podsjeća na maline i višnje te neke začine (klek). Okus mu je bogat i ekstraktan. I odležano vino s naglašenim je voćnim okusom s karakterističnom, nešto povećanom kiselošću.

Refošk se pokazao korisnim za zdravlje zbog visokog sadržaja svojih vrijednih fenolnih sastavnica, osobito resveratrola.

Od 1972. održava se u Marezigama Praznik refoška s godišnjim ocjenjivanjem vina, a od nedavno u Izoli, u palači Manzioli, je festival Refuscus Mundi, ovogodišnje izdanje bilo je prije kratkog vremena.

Evo što se tiče Refoška nešto iz talijanskih izvora, najprije o porijeklu i raspostranjenosti: prof. Calò navodi da je riječ o kultivaru Furlanije Venecije Julije, dok u knjizi Vino è… koja je u Italiji, pod pokroviteljstvom i sponzorstvom EU, prvi put objavljena 2003. a novo izdanje bilo je 2006., urednici Mario Busso, Carlo Macchi, Carlo Vischi i Paolo d’Abramo potpisuju da je Refošk naziv obitelji kultivara nastalih u Furlaniji i Venetu, a nazočnih u malom opsegu i na Sardiniji i u Apuliji. Refošk je, po upravo spomenutim autorima, rođen u Furlaniji i tu je bio najznačajnija sorta dok tamo, u 19. stoljeću, nisu prodrli Merlot i Cabernet sauvignon. Najcjenjenija podvrsta Refoška bila bi Refosco dal peduncolo rosso, Refošk s crvenim peteljkovinom.

Izgledom, te na nosu s izraženom voćnošću kao i s jačom kiselosti u ustima, vino od Refoška slično je teranu, ali kako je vino od Refoška s izraženijima alkoholom i taninom, strukturom je ono ponešto drukčije od terana, snažnije, robusnije. Boja mu je tamno-ljubičasta, neprobojna, miris je i u pravcu sitnog šumskog voća kao npr. i borovnice, kupine ali i plave šljive, retronazalno se zna javiti i dojam po svježem bademu, moguće je da se pokaže i metvica. Okus slan, kiselkast, ugodno gorkast i donekle taničan pa vinu valja ostaviti više vremena, završetak može biti u znaku gorke tamne čokolade. Vrijednost pH je obično u rasponu između 3,1 do 3,3, ukupna kiselost se kreće uglavnom između 7 i 9 g/lit.

Refošk iz Slovenije i Hrvatske: vina po redosljedu kušanja, od broja 1 do osam

U opsežnom vodiču vinskim sortama svijeta Wine Grapes, u izdanju Penguin Grupe, autori Jancis Robinson, Julia Harding i José Vouillamoz kažu o Refošku sljedeće:

Ispravni SINONIMI su mu Refosco, Refoschin, Rifosc, Rifosco.

PORIJEKLO: Postojala su mišljenja da je Refošk isto što i kultivar koji su stari Rimljani nazivali Racimulus Fuscus, pa je nastala pretpostavka da upravo od toga naziva i dolazi Refosco ili Refošk. Zatim, za Refošk se, pogrešno, smatralo da je to sorta Pucinum o kojoj je u davnini pisao Plinije Stariji kao o kultivaru uzgajanome na kamenitome tlu na sjevernome dijelu Istre u Hrvatskoj…

Najraniji pisani spomen Refoška koliko je zasad poznato datira iz 1409. godine, i to vezano uz banket priređen u mjestu Cividale u Furlaniji u čast pape Grgura XII, kad je zabilježeno da su se uzvanicima posluživala vina rebula iz Rosazza, verduzzo iz Faedisa, ramandolo iz Torlana, refošk iz Albane i marzemino iz Gradisciute. Refosco se i kasnije spominjao u Furlaniji ali njegov je identitet ipak ostajao neizvjesnime, naime naziv Refosco rabljen u sjevero-istočnoj Italiji i naziv Refošk u Sloveniji odnosio se zapravo na nekoliko sorata za koje se često znalo reči da čine obitelj Refoška. Koristeći se ampelografskim zapisima i modernim metodama analize i dijagnosticiranja putem DNA, istraživač Costacurta je 2005. identificirao šest sorata iz obitelji Refošk. To su:

• Refosco dal peduncolo rosso ili Refošk s crvenom peteljkovinom, on je i najrašireniji
• Refosco di Faedis, zvan i Refoscone, Refosco nostrano, Refosco di Ronchis
• Refosco d’Istria, on je isto što i Refošk u Sloveniji i Teran u Istri
• Refosco di Guarnieri, identičan sorti Trevisana nera
• Refosco del Botton, identičan sorti Tazzelenghe
• Refosco di Rauschedo, taj nije službeno registriran u Italiji i gotovo da je iščezao

Refošk s crvenom peteljkovinom, najpoznatiji iz obitelji Refoška, ima sinonim Rifòsc dal pecòl ròss. Kao pogrešni njegovi sinonimi spominju se Bonarda piemontese, Mondeuse noire, Refosco di Faedis, Terrano, Teran.

Raširen je na platou Krasa uz slovensko-talijansku granicu, te u gornjem dijelu Hrvatske Istre. Nije poznato je li baš taj Refošk s crvenom peteljkom bio onaj što se spominje uz banket u čast pape Grgura XII, ali zna se da se naziv Refosco dal peduncolo rosso odnosno Refošk s crvenom peteljkom po prvi put navodi 1870., kad su ampelografi počeli taj Refošk naglašeno razlikovati od drugih refoška u obitelji.

Usporedba DNA profila Refoška s crvenom peteljkovinom i Terana iz Hrvatske Istre pokazala je da je riječ o dva zasebna kultivara.

Uzimajući u obzir i druga istraživanja (Cipriani i suradnici, 2010.) identificirano je sedam različitih genotipova Refoška, i nameće se zaključak da je vjerojatno naziv Refošk, u svojim različitim jezičnim varijantama, zapravo homonim, tj. isti naziv za različite sorte.

Teran bi mogao biti puno starija sorta, kojoj se tek posljednjih 150 godina počeo pridavati i naziv Refošk. Mogući razlog tome je velika morfološka sličnost i što kod obje sorte pronalazimo varijante sa zelenom i crvenom peteljčicom kao manifestaciju različitog očitanja fenotipa. Razumljivo je da ovakvo svojstvo lako može zbuniti promatrača, te ga navesti na pogrešan zaključak.

Zanimljivo je vidjeti s kime je Refošk s crvenom peteljkovinom rodbinski tijesno povezan: on je npr. unuk kultivara Teroldego, raširenog u Trentinu. Djeca Teroldega su Lagrein, crna sorta što obilježava Alto Adige odnosno Južni Tirol, te Marzemino, čije vino je, inače, obožavao Mozart. Refošk s crvenom peteljkom u rodbinskom je odnosu sa kultivarima Marzemino bianco, Raboso del Piave i Raboso del Veronese. Refošk s crvenom peteljkom pak roditelj je sorti Corvina del Veronese, potomak koje je sorta Rondinella, također raširena kod Verone. Iz ovoga se dakle o Refošku sa sigurnošću može govoriti kao o sorti sjeverne Italije.

Refošk na zagrebačkom kušanju, butelje od broja 9 do broja 14

Refošk iz Faedisa odnosno Refosco nostrano najvjerojanije dolazi iz područja kod Faedisa, Cividalea i Torreana zapadno od Udina u Furlaniji. DNA profil lijepo pokazuje da se taj Refošk razlikuje od Refoška s crvenom peteljkovinom. Sorta je dosta bujna i dospijeva kasno, a vino je s izraženijim kiselinama i taninom od Refoška s crvenom peteljkom.

Svojstva: Refošk s crvenom peteljkom za berbu dospijeva kasnije, u listopadu, a prednost sorte je što grožđe dobro odolijeva jesenskima kiši i vlazi, te truleži. S obzirom da sorta ima manje bobice, vino je bogato s fenolima.

Refošk dosta dugo zadržava kiselost što je, uz bogatstvo fenolima prednost u smislu bolje sposobosti lijepog dugog odležavanja i razvoja kroz svo to vrijeme, on, što je također bitno, jako dobro nakuplja slador, i isplati se, dakle, u vinogradu ići na niži prinos i na pozniju berbe, vino postiže veći alkohol, ima dosta primjera sa od 13 pa, na Koparštini šire, i sa 13,5 i 14,5 vol %, u dijelu zaleđa Kopra dosta je refoška i s 15 i 16 vol %, Giorgio Clai iz okolice Buja ima Refošk Brombonero s 15 vol %, u vinogorju Colli orientali del Friuli (Udine i okolica), gdje vino od Refoška rado stavljaju na dozrijevanje i u barrique, najčešće se susreće 14,0 vol % (Dorigo, Moschioni…) !

Dakle: izgledom, te na nosu s izraženom voćnošću kao i jačom kiselosti u ustima vino od Refoška slično je teranu, ali kako je vino od Refoška s izraženijima alkoholom i taninom, strukturom je ono ponešto drukčije od terana, robusnije. Da ponovim: boja mu je također tamno-ljubičasta, neprobojna, miris je u pravcu sitnog šumskog voća kao borovnice, kupine ali i plave šljive, retronazalno se zna javiti i dojam po svježem bademu, moguće je da se pokaže i metvica. Okus slan, kiselkast, ugodno gorkast i donekle taničan pa vinu valja ostaviti više vremena, završetak može biti u znaku gorke tamne čokolade. Vrijednost pH je obično u rasponu između 3,1 do 3,3, kiselost se kreće uglavnom između 7,0 i 9,0 g/lit.

Čaša za mladi svježi refošk , te, desno, čaša za odležani ozbiljni refošk

JELO i SERVIS: refošk traži jača i krepka jela, npr. od narezaka suhe (istarske) kobasice i salame, a od glavnih jela pirjane juneće odreske, masnija topla pečenja, divljač, tvrđi (ovčji) sir. Refošk je dobro poslužiti na 17 do 18 Celzijevih stupnjeva, ako su vina duže dozrijevala u bačvi i još odležavala u boci čaša neka bude veća.

REFUSCUS MUNDI 2023

Najnoviji festival  Refuscus Mundi u Izoli stjecajem okolnosti, na žalost, nisam uspio posjetiti, ali organizator se ipak za Svijet/Suhi u Čaši pobrinuo i za naknadno kušanje, i to selekcije po njemu najboljih slovenskih uzoraka, a zahvaljujući susretljivosti hrvatskih proizvođača-sudionika festivala na degustaciji su se našli i relevantni refoški iz Lijepe naše. Hvala svima koji su omogućili ovaj posebni bliski susret s kapljicom od spomenutog kultivara.

Na kušanju uzoraka što su svi osim jednoga – koji je, kao slijed tehnološkog postupka u produkciji u bouquetu ponudio note prezrelog a i prosušenog grožđa a u okusu stanovitu diskretnu slast pa bi po tome glede stilistike spadao u zasebnu kategoriju – bili u okvirima iste stilistike, lijepo je došlo do izražaja ono što je glede organoleptike navedeno u gornjem, glavnom tekstu na temu refoška. A to su vrlo tamna gotovo neprobojna rubinska do, kod vina starijih berbi, rubinsko-granatna (još živa) boja, vrlo ljepo izražena voćnost u pravcu tamng bobčastog i jagodičastog te manjeg tamnog koštićavog voća, zamjetne ali ne i grube fenolne note te, naravno, s obzirom i na dozrijevanje u bačvama pa i na dugo do vrlo dugo odležavanje u boci i na popriličnu dob vina i začinske niti i naznake nota stvorenih kroz to njegovo dugačko provedeno vrijeme do otvaranja boce i degustacije. Zatim, vina su resili gustoća, toplina od visokih ali inače dobro uklopljenih vrijednosti alkohola (i do 16 vol %), snažna struktura te dugački završetak, jako dobra kiselost, nevjerojatna izdržljivost – visoki potencijal odležavanja – kroz vrijeme uz starenje međutim ne i starenje uz neželjenu degradaciju.

Najboljima su se – sa po pet zlatnih grozdića – pokazali Brombonero 2015 od Claija i Renero 2017 od Rojca. Bodovni pragovi iz prakse revije Svijet u Čaši: Champion je s osvojenih 99 i 100 bodova, pet zlatnih grozdića odnosno Veliko zlato, odnosn Platinasto odličje – od 96/100 na više, Zlato pokriva raspon od 91 do 95 bodova, a Srebro od 86 do 90 bodova

Rezultati

  BROMBONERO 2015 – Giorgio CLAI ∎ Hrvatska Istra, Buje ⋆ Refošk ⋆ vrhunsko s kzp; suho; 15,0 vol % ⋆ oznaka eko-produkcije ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑   ⇗  •   

RENERO 2017 – ROJAC ∎ Slovenska Istra, Šmarje ⋆ Refošk ⋆ polusuho; 16,0 vol % ⋆ oznaka eko-produkcije ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑  ⇗  •

   REFOSCO aMORUS 2013  – MONTE MORO ∎ Slovenska Istra, Koparština; tlo s dosta kamena ⋆ Refošk ⋆ organsko s pgi ⋆ suho; 14,6 vol % ⋆ oznake eko i bio-proizvodnje ⋆ 0,75 vol % ⋆ ⇑  ⇗  •

   REFOŠK PIVOL Bio Selection 2019 – vina ZARO 1348 Insula ∎ Slovenska Istra, Izola ⋆ Refošk ⋆ kakovostno zgp ⋆ suho; 14,5 vol % ⋆ s oznakom eko-proizvodnje ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑ ⇗  •

  IVANOV REFOŠK 2009 – BORDON ∎ Slovenska Istra, koparski kraj ⋆ Refošk ⋆ kakovostvo s kzp ⋆ suho; 15 vol % ⋆ vino posvećeno Ivanu Bordonu, osnivaču vinarije u Dekanima kod Kopra. Proizvodi se samo u najboljim godištima, od izbora ponajboljeg grožđa s najboljih mikrolokacija, prinos je nizak, maceracija traje oko 20 dana, nakon fermentacije vino odležava u drvenim bačvama najmanje 60 mjeseci. Veliki potencijal u smislu lijepog starenja i razvoja kroz duže vrijeme. Za ovo vino stručnjaci su procijenili da u izvanrednom stanju može dočekati čak 2035. godinu! ⋆ 0,75 lit ⋆  ⇑   ⇗  •

   SANTA ELENA (crveno) 2019 – Klaudio IPŠA ∎ Hrvatska Istra (okolica Motovuna) ⋆ Refošk, u društvu s Merlotom ⋆ suho; 14,8 vol % ⋆ oznaka organskog uzgoja ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑   ⇗  •

REFOŠK 2019 – Franko RADOVAN ∎ ZOI Hrvatska Istra, Višnjan ⋆ Refošk ⋆ suho; 14,5 vol % ⋆ 0,75 l ⋆ ⇑   ⇗   •

 REFOŠK 2018 Capo d’Istria Limited Edition – VINAKOPER ∎ Slovenska Istra ⋆ Refošk ⋆ vrhunsko zgp ⋆ suho; 14,0 vol % ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑ ⇗ •

  KORTINCA 2011 – KORENIKA & MOSCON ∎ Slovenska Istra, okolica Izole, Primorska ⋆ Refošk ⋆ deželno vino pgo ⋆ suho; 16,0 vol %; ukupna kiselost 7,7 g/l, hlapljiva kislost 0,45 g/l, ukupni SO2 60 mg/lit, slobodni SO2 10 mg/lit ⋆ nije filtrirano ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑  ⇗   •

   REFOŠK 2016 – STERAS (Tilen Prapotnik) ∎ Slovenska Istra, Primorska, deželno vino pgo ⋆ Refošk; prinos 0,5kg/trs, 24 mjeseca na talogu u drvenim bačvama, punjeno bez filtracije ⋆ suho; 14,0 vol % ⋆ 0,75 lit ⋆  ⇑   ⇗  •

  REFOŠK 2020 Capris  – VINAKOPER ∎ Slovenska Istra – ZOI; pozicije: Šantoma i Purissima ⋆ Refošk; 15 mjeseci dozrijevalo u izabranim bačvama od francuskog, američkog i  slavonskohg hrasta ⋆ vrhunsko zgp ⋆ suho; 14,0 vol % ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇗   ⇒  •

REFOŠK 2020 – Rino PRELAC ∎ ZOI Hrvatska Istra ⋆ Refošk ⋆ suho; 13,5 vol % ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑   ⇗  •

  REFOSCO TERRE ROSSE Riserva 2015 – Moreno DEGRASSI ∎ Hrvatska Istra Zapadna Istra, Savudrija ⋆ Refošk ⋆ suho; 13,0 vol % ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑  •

REFOŠK 2021 – VINAKOPER ∎ Slovenska Istra ZOI ⋆ Refošk ⋆ vrhunsko zgp ⋆ suho; 13,5 vol % ⋆  0,75 lit ⋆ ⇗ •

⇑ – trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food   ♣

Pogled na scenu naših prvih istočnih susjeda

NAJBOLJA VINA SRBIJE 2022 u IZBORU VINO.RS u ZAGREBU

Popularni portal Vino.rs vlasnik i voditelj kojega je Viktor Čikeš, te Vladan Stanojlović Kika, vinski promotor, ponudili su da u Zagrebu održe degustaciju vina koja su se na tržištu u Srbiji pojavila u tijeku 2022. godine.

Prijedlog, dakako, radosno prihvaćen, operativni domaćini druženja bili su direktor festivala Zagreb Vino.com prof. Ivan Dropuljić i njegova supruga Ivanka, inače majstorica u rezanju pršuta (na stolovima su bile i postavljene raskošne plate s pršutom, špekom, raznim sirevima, za uživanje nakon službene degustacije vina!), u njihovoj privatnoj vinoteci. Očekivanja glede vina u ovoj degustaciji bila su dosta visoka, naime Vino.rs nastupilo je s vrlo zanimljivim uzorcima prvi put prošle godine u zagrebačkom Vinskom klubu…

Frane Ševo, Viktor Čikeš, Siniša Medenca, Ivo Kozarčanin i Tomo Jakopović (suhiucasi)

Skupu smo, uz spomenute goste iz Beograda te prof. Dropuljića i supruge mu, prisustvovali sommelieri Tomo Jakopović i Frane Ševo, vinski promotor Siniša Medenica i vinski pisci Ivo Kozarčanin Bakhov sin i ja. Kušali smo 10 vina u različitim kategorijama – pjenušci, bijela, ružičasta, crna, te slatko desertno. Posebnu pažnju izazvala je kapljica od ovdje kod nas praktički nepoznaih odnosnno slabo poznatih kultivara, npr. Morave i Prokupca. S velikom znatiželjom očekivali smo trenutak kušanja crnog pinota od Sagmeistera, koji nas se prošli put u Vinskom klubu osobito dojmio (odmah da kažem: Sagmeister se ovdje potvrdio kao veliki majstor!). Na molbu gostiju, koji su htjeli steći što precizniji dojam o tome kako su nam se vina dopala, uzorci su i ocjenjivani, klasično, po tablici do 100 bodova.

Evo popisa predočenih uzoraka, navoda kategorije i redosljeda pri kušanju:

Pjenušac

THE 2019 – Deurić (Chardonnay s Fruške gore, tradicionalna metoda, dvije godine odležavanja na kvascima; 10,5 vol %) ⦁ Lijepe svježine, finog perlaža i pamtljivog okusa. Izvrstan primjer pjenušca za širenje vinske kulture, potpuno razumljiv, dovoljno kompleksan.

Bijelo vino od lokalne sorte

VELIKA MORAVA  2021 – Chateau Prince

(hibridna sorta Morava nastala je, pojasnili su gosti iz Beograda, u Institutu u Sremskim Karlovcima križanjem Rizlinga rajnskog i genotipa SK 86-2/293 /Kunbarat x Traminer x Bianca. Zahvalna je za organski uzgoj. Navodno je Rusi imaju zasađenu na nekoliko stotina hektara na Krimu! Vinogradi i vinarija Chateau Prince u selu su Lipovac u Šumadiji. Fermentacija i odležavanje u tankovima; suho, 13,0 vol %) ⦁ Dosta nježno vino, izraženog aromatskog intenziteta muškatnog profila, ali i s nazočnošću mirisa vinogradarske breskve. Na nepcu se nastavljaju zapažene senzacije iz nosa. Vitkog prema srednjem tijelu, taman kako i priliči ovakvom tipu vina. Dojam je da bi uz samo malo veću ukupnu kiselost bilo uzbudljivije.

Etikete vina iz Srbije ponuđene na kušanje

Bijelo organsko vino

GRATIANUS 2018 – Imperator

(Traminac iz biodinamički uzgajanog vinograda na južnim obroncima Fruške gore. Fermentacija i odležavanje u inoksu; suho, 13,5 vol %) ⦁ Lijepo suho vino od velike sorte koju prečesto susrećemo u slatkim izvedbama a istodobno i bez dovoljno argumenata u svježini za potrebnu ravnotežu. Duboke zlatno-žute boje. Na nosu intenzivno, sortno i te kako prepoznatljivo, obojeno mirisom žute ruže, u okusu fino, toplo i meko, moćnog tijela i s ugodnom slasti. Međutim, za pet godina staro vino očekivalo bi se ipak malo više nadgradnje.

Bijelo vino

AKSION BELI 2019 – Deurić

(Kupaža lokalne sorte Morava /70%, zatim Chardonaya i Sauvignon blanca. Morava je fermentirala na divljim kvascima u tanku, internacionalne sorte nakon fermentacije su odležavale u francuskom hrastu, Chardonnay godinu dana a Sauvignon tri mjeseca; 13,5 vol %) ⦁ Moćno vino puno slasti koje će se urezati u pamćenje svakom pasioniranom vinoznalcu. Zanatski jako dobro oblikovano, čestitke autorima.

Rosé

ERGO ROSE 2021 – Temet

(Prvo srpsko ružičasto vino s certifikatom o organskoj produkciji. Vinorodna oblast: Tri Morave. Blend sorti Pinot noir /70%, te Syrah) ⦁ Finih, preciznih aroma crvenog voća, izraženog intenziteta, ali nenametljivo. U okusu fino, sočno i svježe, dubinu mu daju ekstrakti velikih sorti, a na karakter svakako utječe lagani, dobro odmjereni dodir kvalitetne bačve.

Jantarno vino

FURMINT 2019 – Baša

(Vinogradi: Sremski Karlovci. Sorta Furmint, Moslavac, Šipon… Šest dana maceracije, spontana fermentacija. Odležavanje 36 mjeseci u velikim bačvama od bagrema; 14,0 vol %) ⦁ Maglušast do malo mutan, ne baš čista mirisa, ostavlja veliki prostor u interpretaciji… Dobro ukomponirani alkoholi, omekšani tanini, svježina i čvrsto tijelo glavni su aduti ovog kontraverznog vina. vina koje je  izazvao najviše intrige i burne polemike na zagrebačkoj degustaciji.

Crno vino od lokalne sorte

PRINCE RSKAVAC 2018 – Braća Rajković

(Oblast: Župa. Sorta: Prokupac. Fermentacija u barriqueu, odležavanje: 18 mjeseci u drvenim bačvama; 14,0 vol %) ⦁ Koncentrirano vino, možda bi se moglo reći na gornjoj granici potencijala sorte. Lijep miris višnje, umjerene začinske note, te kava i blagi dim glavne su aromatske karakteristike. Okus se sljedljivo nastavlja na miris.

Domaćini Ivan Dropuljić i supruga Ivanka, nakon njenog poznatog reza pršuta svoj način rezanja pokazao je i gost Viktor Čikeš  (suhiucasi)

Crveno organsko

PINOT NOIR 2018 – Sagmeister

(Vinogradi Fruška gora, Irig. Maceracija tjedan dana, spontana fermentacija, na vlastitom kvascu, u otvorenim posudama od 500 litara, potom dozrijevanje 36 meseci u bačvama od 500 i 225 litara; 13,5 vol %) ⦁ Relativno sporo se otvara u čaši, ali je jako zanimljivo promatrati taj razvoj do konačnog, bogatog i slojevitog mirisa tamnog koštićavog i bobičastog voća. Elegantno, lijepe strukture, odlično ukomponiranog alkohola, a prikladna kiselost i mineralnost čine ga svježim i osobito podatnim. Potencijal za odležavanje.

Crveno vino

KREMEN KAMEN 2019 – Matalj

(Negotinska krajina, Cabernet sauvignon. Odležavanje 18 mjeseci u barriqueu. Enolog: Mladen;15,0 vol %) ⦁ Malo riječi treba kad se voli!, kaže pjesma, i time je kazano gotovo sve najvažnije, ipak treba dodati kako je ovo vino kao stvoreno da svakim svojim danom više bude – za meditaciju! U svakom segmentu izražava moć, autoritet ali i dovoljnu eleganciju.

Desertno

ALIZ 2019 k.b. – DiBonis

(Palićko vinogorje, kasna berba sorte čiji je plod ostavljen da dehidrira na čokotu; slatko, 130 gr neprevrelog šećera, 10,5 vol %) ⦁  Na nosu raskošno i slojevito, aroma suhih marelica, zrelog žutog voća, mednih nota, pa čak i začinskih poput kima. U okusu vrlo fino, veliki ostatak neprevrelog šećera našao je argumente u visokoj kiselini tako da je drži vino u punoj ravnoteži, i upravo se tu vidi majstorska ruka enologa

Prosječne ocjene po uzorku (uobičajena bodovna tablica do 100)

The 2019 Deurić – 89 / Velika Morava 2021 Chateau Prince – 87 /  Gratianus 2018 Imperator – 89 / Aksion beli 2019 Deurić – 91 / Ergo Rose 2021 Temet – 88 / Furmint 2019 Baša – 86 /  Prince Rskavac 2018 Braća Rajković – 90  / Pinot Noir 2018 Sagmeister – 91  /  Kremen Kamen 2019 Matalj – 94 /  Aliz 2019 DiBonis – 88

Domijenak nakon degustacije vina (suhiucasi)

 Pred kraj ugodnog druženja, uz (ponovljeni) Mataljev Kremen Kamen, kušalo se još nekoliko vina za koja se smatralo da ih je u ovoj prilici svakako tebalo istaknuti, a prof. Dropuljić ih je imao u svojoj arhivi i rado ih ponudio – Vranac Rezervu 2012 od Radovana Vukoja iz BiH te Gran Teran 2011 od Coronike, od slatkih dragulja pak Triptih 2013 ledeno vino zagorskog majstora visokih predikata Borisa Drenškog Bodrena, i u počast velikoj zvijezdi ovih prostora koja je na žalost morala otići ali koja ovdje još uvijek i te kako snažno svijetli – Sivi pinot 2007 suhi jagodni izbor od Stanka Čurina.

Prof. Dropuljić i braća Jelić

U tim trenucima povratka u prošlost i raznježen ovim eno-događanjem u njegovoj vinoteci, prof. Dropuljić istaknuo je srdačan susret u Zagrebu, dan prije, s alfom i omegom svojedobno iznimno popularne, legendarne rock Yu-grupe – braćom Jelić. A onda je, u trenucima prisjećanja na velikane, u počast nedavno preminulom plešivičkom vinogradaru/vinaru legendi Zvonimiru Tomcu, pioniru visokokvalitetnog plešivičkog vina i jednom od pionira suvremenog visokokvalitetnog hrvatskog pjenušca otvoren i Tomac Classic iz 2006!… ♣

________________________________________________________________

__________________________________________________________________

Proljeće je stiglo u Metropolu! Općenito – dominacija ružičastoga!

PINK DAY – 10. JUBILARNO IZDANJE

Manduševac u znaku aktualnog godišnjeg doba. Dvorana Lauba za ljude i umjetnost bila je ružičasta i zelena

Proljeće je stiglo u grad! Veliko prikladno slavlje njemu u čast, a kakvo pamtimo još iz vremena dok je kao pozornica festivalu služilo prizemlje impozantne zgrade muzeja Mimara, bilo je ovaj put na sasvim drugom kraju grada, u Laubi – kući za ljude i umjetnost, te oko nje. Atmosfera u dvjema bojama – ružičastoj i zelenoj, s time da je ružičasta bila uvelike dominantna. Festival PINK DAY Zagreb 2023 – jubilarni, 10. po redu! – ponovno je okupio veliki broj posjetitelja, mahom odjevenih u ružičastom tonu i željnih druženja, proslave proljeća, optimizma, visoke estetike, odličnog maslinovog ulja te izvrsnih ružičastih vina Hrvatske, Slovenije, Italije, Francuske, SAD-a…

Veselo, uz 10-godišnjicu Pink Daya (Marko Ćolić)

U lijepom dekoru – veliki broj (vrlo lijepih) žena! Nemoguće je bilo ne primijetiti da je jedna od njih – Fakin! Blaženo okruženi Joža Barun imao je, bogme, razloga za ponos i posebno dobro raspoloženje (Marko Ćolić)

Osnivačica i direktorica manifestacije, inače novinarka i predsjednica udruge WoW odnosno Women on Wine pa onda i po naški: Žene u vinu, Sanja Muzaferija bila je izvan sebe:

– PINK DAY Zagreb spaja zabavu, nježna vina i edukativne sadržaje, okuplja vinske profesionalce i znalce, ali i obične ljubitelje ovih finih vina idealnih za toplije dane što nam dolaze. Uz to što je to svetkovina roséa, PINK DAY Zagreb je i svojevrsna posveta ženskoj energiji i ljepoti života; lepršava svečanost ružičastog pogleda na svijet. Jer rosé i jest upravo takav: vedar! – rekla je Sanja, i dodala: – Tijekom posljednjeg desetljeća Festival se visoko etablirao zbog svojih edukativnih sadržaja, razmjene iskustava izlagača, veselog i optimističnog ozračja, dosljednih promocija umjerene konzumacije vina. Po priznanju samih vinara, značajno je pripomogao da se stav prema roséu na ovim našim prostorima izmijeni nabolje. Ponosna sam na to što je PINK DAY Zagreb pridonio da roséi u široj javnosti steknu bolji renome. Kao osobitu vrijednost manifestacije vidim i u Zelenome u ružičastome, što bismo po rekli Green in Pink, taj dio slavi vrhunska domaća ekstra djevičanska maslinova ulja.  Inače, od prošle godine imamo i vrlo značajan treći segment, tj. ružičaste ginove, tonike, likere, koktele…

Na punktu zagrebačke vinoteke Wine & Spirits Drage i Sandre Bulić isticali su se posebno Rosé Pinot noir Grand Selection 2022 od Jasne Antunović iz Erduta, te rosé sicilijanskog podruma Donnafugata Sicilia Etna 2022 iz vinograda na većim visinama na padinama Etne te vrlo mondenog naziva – Dolce & Gabanna (suhiucasi)

U ovoj slavljeničkoj godini festival je – saznaje se iz redova organizatora (šteta je što takva priredba s tolikim pohvalama da je s mnogo edukativnih sadržaja te pogotovu i stoga što je riječ o njenome jubilarnom desetom izdanju, nije imala katalog kojime bi, s jedne strane, olakšala rad onima što su došli radno i ozbiljno je popratiti a, s druge strane, svojim pisanim tragovima utisnula bi manifestaciju i šire i dublje u sjećanje) –  ponudio više od stotinu etiketa vina, tridesetak etiketa vrhunskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja a nemaloj grupi od, kako veli organzator, više stotina posjetitelja predstavio je nekoliko premium brandova jakih pića i koktela. Bio je to, rečeno je u službenom izvještaju s priredbe, najbogatiji Pink festivalski program do sada.

Čitav program Pink Daya 2023, podsjetit će organizator, odvijao se ne samo tog jednog festivalskog subotnjeg dana u Laubi, naime gotovo cijeli  travanj bio je okupan u ružičasto, ta već je na konferenciji za medije u Laubi početkom mjeseca, radionicu vina Bregovite Hrvatske vodio iskusni sommelier Mario Meštrović, pink-druženje nastavilo se sredinom travnja u jedinom zagrebačkom restoranu s Michelinovom zvjezdicom – Noelu, gdje se pred prepunim auditorijem odvijao Masterclass rosé vina Château d’Esclans Pinks That made History, kušalo se iz vrhunskih Riedelovih čaša a pod vodstvom Teda Lelekasa, brand ambasadora Moët Hennessy-ja..

Klaudio Ipša sa suprugom Irenom prezentirao je u prvom redu svoja nova maslinova ulja, u bocama opremljenim novim etiketama, a nekako malo u pozadini držao se sa svojim blago rozasto-žućkastim 25 dana maceriranim i potom 11 mjeseci, uz bâtonage, u drvenoj bačvi na vlastitom kvascu odležavanim i sazrijevanim odličnim sivim ponotom iz berbe 2020. Najavio je mogućnost održavanja, u svibnju ili lipnju ove godine, AlpeAdria Amber Wine festivala u Oprtlju (suhiucasi)

Valja svakako spomenuti i festivalske radionice: za Ružičasti američki zapad pod vodstvom Mirene Bagur (Croatian Premium Wine Import iz Bostona) s vinima američke Zapadne obale koja (još) nisu na hrvatskom tržištu, tražilo se mjesto više. Dok je Bagur predstavljala vinarije i njihovu pozicioniranost na golemom američkom tržištu, njen suprug i poslovni partner Win Burke pričao je o karakteristikama i stilu svakog od pet vina koja su stigla od sjevernog dijela američkog Zapada, Oregona, sve do kalifornijskog juga i Napa Valleyja. Među njima je bio i Grgich Hills Rosé Mikea Grgicha. Kao gost iznenađenja pojavio s vrhunski američki kuhar chef Johnny Sheehan koji je rekao i nekoliko riječi o kombiniranju ovih vina s hranom.

Okrugli stol – govornici: Darko Cenbauer HAPIH, Jelena Đugum Hrvatska gospodarska komora, Morana Zibar koja se sjajno snašla u ulozi voditeljice, Dino Galić iz Kutjeva i Mladen Papak Vina Papak, s njima na slici je na otvorenju okruglog stola Sanja Muzaferija, direktorica Pink Daya (suhiucasi)

Na okruglom stolu posvećenom roséima hrvatskog istoka – Ružičasti vinski istok: 10 godina kasnije, nastojalo  se, pod pokroviteljskom HGK, prikazati proces napretka (u kakvoći a i u plasmanu) ružičastih vina ovoga kraja. Sjajna moderatorica bila je TV-lovkinja i čašna sestra odana Velečašnome  Morana Zibar, a sudjelovali su predstavnici HGK Jelena Đugum; HAPIH-a: Darko Cenbauer;Vinarije Kutjevo: Dino Galić i ispred Vina Papak enolog Mladen Papak vlasnik vinograda Radoš, najistočnijega trsja u Hrvatskoj.

Mirela Žanetić iz Splita vodila je vrlo poučnu radionicu o maslinovom ulju, a Korčulanka Marija Žuvela, na slici sa sinčićem, promovirala je ekstra djevičansko ulje Torkul iz obiteljske produkcije koju je ima tome već dugo osnovao njen otac Fanito. Marija vodi vlastitu uljaru, i za ulje je dobila već više značajnih nagrada zs msdlovo ulje (Marko Čolić)

S ovog odlično posjećenog skupa na kojemu su maltene svu publiku činile pripadnice nježnog spola, dobar dio njih bio je u vrlo mladim godinama, izdvojio bih rečenicu kojom se najavljuju, kao posljedica sve izraženijih klimatskih promjena, skorašnje bitne promjene u sortimentu vinove loze u Slavoniji i Hrvatskom podunavlju, naime istaknuto je kako okolnosti u tome dijelu Lijepe naše gdje su debelo dominirale bijele sorte, posebice Graševna, idu sve više na ruku crnim kultivarima tako da bi uskoro, uz Dalmaciju, uvelike vezanu uz crnjake, i to područje dobar dio svoje sadašnje žućkasto-zelenkaste boje mogao već uskoro zamijeniti rosé odnosno intenzivno crvenom/crnom bojom.

Masterclass vezan uz ekstra djevičanska maslinovih ulja Šampionska ulja Istre i Dalmacije  vodila je docentica sa Sveučilišta u Splitu dr. sc. Mirella Žanetić, tu su posjetitelji mogli saznati sve o tajnama dobroga ulja.

Matteo Poletti iz istarske kuće Poletti nudio je vrlo ozbiljan rose Rossella (po mami!). Desno: Kuriozitet s otoka Visa – ružičasti pjenušac Rosé classique brut podruma Vislander kod kojega kao eno-konzultant radi – Đakovčanin Robert Brkić. To pjenušavo vino začudjujuće svježine nastalo je od baze sastavljene od plavca maloga s položaja Vošćice na 150 metara nadmorske visine, te od nešto kuča, berbe su bile 2021. (Marko Čolić)

Radionicu pak PINK COCKTAILIZATION pod pokroviteljstvom zagrebačkog hotela Esplanade osmislio Vjenceslav Madić, Master Kishoni: na svoje su tu došli ljubitelji ružičastih koktela, začudne alkemije – naime na toj su se radionici, navodi šefica Sanja Muzaferija, doslovce događala čuda u čaši.

Pogled u dvoranu s izlagačima bio je posve u skladu s proklamiranom proljetnom pink-filozofijom i s najavom organizatora da će i ove godine dodijeliti brojne nagrade  za najljepše uređene štandove.  Žiri koji je izdvojio najljepše izlagačke stolove činile su dizajnerica Marina Dimić Kepeski, Sanja Muzaferija i njena partnerica u Pink Dayu Zagreb marketingašica Zrinku Jelić Belinić.

Jedan od najljepše uređenih stolova – Bastian, ako ne i najljepši, po službenom izvještaju organzatora vezanome uz nagrade – nije dobio nikakvo priznanje… (suhiucasi)

Ove godine je za uređenost štanda prvu nagradu, 12 Riedel čaša iz linije Restaurant Extreme Rosé, osvojila vinarija Kutjevo. Ostale nagrade: ružičasti toaster SMEG model TSF02PKEU, tvrtke Gemma, dobila je tvrtka je Astoria Wines. Miris Elie Saab iz portfolia Martimex parfumerija Le parfum essentiel dodijeljen je Udruzi Kvarner Wines. Izlagački punkt talijanskog proizvođača prosecca Bottega primio je poklon-paket izdavačke kuće Media Bar s tri knjige – Stanley Tucci Okus, Anđa Marić Moja revolucija u 365 dana, te Arijana Čulina Dva puta u pet minuta. Bogati paket IKEA (dekica, jastučići, sitnice za kuću..) dobila je MIVA Galerija vina kao nagradu za kreativnost i dugogodišnju vjernu suradnju. ♣

 Enogastro vodiči i najnovije nagradjeni chefovi

Croatia 2023 –  MARIJO CURIĆ i 360!

 

Na ekskluzivnoj večeri sredinom travnja u Smaragdnoj dvorani zagrebačkog hotela Esplanade predstavljeno je šesto izdanje dvojezičnog  međunarodnog eno-gastronomskog vodiča Gault & Millau 2023 za Hrvatsku. U to izdanje uvršteno je 270 top hrvatskih restorana, 100 POPularnih lokala (bistro, street food, zalogajnica, slastičarnica) i 100 vina iz cijele Hrvatske, te po prvi put i selekcija najboljih maslinovih ulja Hrvatske. Unutar grupe objavljenih restorana i POP lokala 39 je novih, njima je ovo i prvo uvrštenje u vodič. Na svečanosti, na kojoj su, po tradiciji, i podijeljene nagrade ugostiteljskim objektima i kuharima, okupilo se više od 90 vodećih chefova hrvatskih restorana. Gault&Millau večera najveće je godišnje okupljanje chefova hrvatskih restorana, jedinstvena prigoda kad su chefovi gosti, a vrhunac večeri je dodjela priznanja za njihovu kreativnost.

Dobitnici trofeja za 2023 – ovogodišnji osvajači kuharskih kapica (toques), uz koje su ministrica turizma Nikolina Brnjac, Kristijan Staničić iz Hrvatske turističke zajednice i Fabris Peruško iz grupe Fortenova (Marko Colic)

Najbolji chef – Marijo Curić, te jedan od najboljih retsorana – 360 iz Dubrovnika. Uz Curića su Ingrid Badurina i Fabris Peruško (Marko Colić)

– Veseli nas da unatoč svim izazovima s kojima se susreće naša gastronomija raste svijest o njenom značenju za razvoj turizma i napredak gospodarstva te da neke hrvatske regije ulažu i dodatne napore kako bi potakle svoje ugostitelje i male proizvođače hrane i vina da poboljšaju kvalitetu ponude. Osobito nam je drago da chefovi i gosti sve više prepoznaju relevantnost našeg vodiča. Želim zahvaliti i našim partnerima koji nas podržavaju i vjeruju u kvalietu hrvatske gastronomije – rekla je na otvorenju događanja Ingrid Badurina Danielsson, direktorica hrvatskog Gault&Millaua.

Uzvanike na gala-svečanosti posebno su pozdravili Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta Republike Hrvatske, i Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, oni su i uručili neke od trofeja mladim talentima, odnosno najboljim restoranima.

– Vrijednost enologije i gastronomije za cjelokupnu turističku ponudu Hrvatske Vlada Republike Hrvatske i te kako je prepoznala, što je vidljivo kroz strategiju razvoja održivog turizma do 2030. kao i kroz niz predviđenih mjera u Nacionalnom planu razvoja održivog turizma u Hrvatskoj. Čestitam svim dobitnicima Gault&Millau nagrada, kao i svima drugima koji svojom kreativnošću svakim danom obogaćuju turistiučku ponudu kroz autentične okuse te kroz iskrenu i strastvenu  interpretaciju – rekla je ministrica Brnjac.

Chef godine prema izboru gastronomskog vodiča Gault&Millau Croatia je Marijo Curić, glavni kuhar dubrovačkog restorana 360. Trofej Chef godine Mariju Curiću uručili su Fabris Peruško, član Upravnog odbora i glavni izvršni direktor Fortenova grupe, i Uroš Kalinić, član uprave Konzuma, čija tvrtka Velpro je premium partner Gault&Millaua Croatia.

Trofej Veliki chef sutrašnjice osvojila su dva majstora kuhače – Saša Began iz restorana Foša u Zadru i Aleksandar Grubić, iz restorana Badi, u Lovrečici kraj  Umaga.

Odličje Chef tradicijske kuhinje pripalo je Tomici Đukiću i Damiru Josiću, chefovima restorana-vinarije Josić u Zmajevcu, dok je Nenad Kukurin iz restorana Kukuriku u Kastvu osvojio trofej Chefa moderne tradicijske kuhinje. Trofej Mladi talent godine osvojili su Katarina Vrenc, chefica u restoranu Sopal u Zagrebu, i Mate Sučić, vlasnik i chef konobe Campanelo u Mirlović Zagori.

Zdravko Kalabrić, jedini hrvatski chef član udruge World Master Chefs, primio je visoko Priznanje za zasluge u gastronomiji. Samoborska slastičarnica U prolazu obitelji Žganjer osvojila je titulu Najbolji POP lokal.

Chef Zdravko Kalabrić – visoko priznanje za zasluge u gastronomiji. Lijevo uz Kalabrića je splitska legenda chef Zlatko Marinović Noštromo. Najbolji POP-objekt – samoborska slastičarnica U Prolazu, pod vodstvom obitelji Žganjer. S plaketom U Prolazu je Ivana Alilnvić, direktorica Turističke zajednica Zagrebačke županije. Desno, i dolje: Ovaj red za kolače pred slastičarnicom U Prolazu sjajna je potvrda zasluženosti nagrade od Gault & Millaua. Uz kvalitetne kolače, jedan od temelja popularnosti U Prolazu je i konobarica Lila koja uvijek ovako nasminjana goste dočekuje i u slastičarnici U prolazu i u susjednom café-baru Tin (Marko Čolić)

U kategoriji najboljih restorana, s osvojene četiri toke (kuharska kapica) slavili su 360 iz Dubrovnika i njegov chef Marijo Curić, restoran Cap Aureo i chef Jeffrey Vella, Monte iz Rovinja i chef Danijel Đekić, zagrebački NAV chefa Tvrtka Šakote, restoran Nebo chefa Denija Srdoča iz Rijeke, šibenski Pelegrini chefa Rudolfa Štefana, restoran Noel  iz Zagreba i chef Bruno Vokal (inače Noelu je pripala i posebna nagrada za najbolji servis), te restoranZinfandel’s hotela Esplanadeu Zagrebu i chef Ana Grgić Tomić.

Dobitnici četiri toques

Dodjelu trofeja vodio je Frano Ridjan.

________________________________________

Chef Marijo Curić

TROFEJ CHEF GODINE 2023 – Marijo Curić – 360° Dubrovnik: Dugogodišnji chef najboljeg dubrovačkog restorana više od pola života posvetio je gastronomiji. Iza njegovih na prvi dojam jednostavnih, vizualno savršenih i duboko promišljenih kulinrskih kreacija, 25 je godina predanog rada i usavršavanja, ustrajnosti na najboljim namirnicama, tehničkoj preciznosti i tradiciji kao stalnom nadahnuću. Kad se rodiš u Dubrovniku i odmalena si okružen čudesnom ljepotom Grada, estetiku nosiš sa sobom i usput je kroz svoj poziv prenosiš i na druge. Marijo Curić još je u djetinjstvu odlučio da će njegov poziv biti kuhanje. Nakon završene srednje kuharske škole startao je kao pomoćni kuhar, a dolazak u restoran Gil’s usmjerio ga je ka visokoj gastronomiji. Kada je 2015. preuzeo poziciju executive chefa u restoranu 360, okupio je tim suradnika koji s njime dijele strast prema francuskoj klasičnoj kuhinji, ali i prema posebnosti lokalnih namirnica i pomalo zaboravljenih starih recepata. Obogatiti ih novim okusima i dati im novo, moderno ruho bio je veliki izazov. Svladali su ga uspješno: tri godine kasnije restoran 360 dobio je Michelinovu zvjezdicu, mjesto za večeru kod njih treba rezervirati tjednima unaprijed, a lista čekanja na vrhuncu turističke sezone je zavidna. Svoju profesionalnu znatiželju i težnju za stalnim napretkom chef Curić ispunjava zimi, kada 360 nakratko zatvori svoja vrata za goste, a on otputuje u svjetske metropole poput Londona, Pariza i Milana razmjenjivati iskustvo s kolegama u najprestižnijim restoranima. Petu godinu zaredom, 360 je među najboljim hrvatskim restoranima prema izboru Gault&Millau Croatia. Chef Curić i njegov tim od pedesetak suradnika svaku novu sezonu obogaćuju novim kulinarskim kreacijama. S kakvim će dojmom gost izaći iz restorana najveća je chefova briga, jer on i njegov tim uvijek moraju biti na visini zadatka. ⦁

________________________________________________

Na svečanosti Gault&Millau Croatia i ovaj put uručene su stipendije Raise the Bar programa čiji je cilj povećanje kvalitete obrazovane radne snage u ugostiteljstvu i turizmu. Do sada je 14  mladih kuhara i slastičara osvojilo vrijedne stipendije Raise the Bar koje su im omogućile usavršavanje na najboljim svjetskim učilištima kao i praksu u nekima od najprestižnijih restorana. Sada im se pridružuju nova četiri stipendista: Stella Pasek, Željka Bleuš i Nikola Tomašić iz Hrvatske te Tilen Utenkar iz Slovenije. Nagrade stipendistima uručio je Filip Verbanac, direktor Odjela za jaka alkoholna pića, kavu u ugostiteljstvo Coca Cola HBC.

Noć kulinarskih oscara započela je aperitivom uz šampanjac Veuve Clicquot Brut i Presidentov zreli ribanac, a večeru za 200 gostiju u Smaragdnoj dvorani zajedno su kuhali Paul Ivić, chef  restorana TIAN u Beču, Michelin* i vlasnik četiri toke Gault&Millau Austria te Ana Grgić Tomić, G&M Croatia Chef godine 2022. Posluživana su vrhunska vina iz vinarija Laguna, Belje i Mladina.

Gault&Millau Croatia 2023 gastro-vodič globalno je dostupan na webu hr.gaultmillau.com  te u knjižarama Tisakmedia i dućanima Tisakplus po cijeni od 18 eura. ♣

________________________________

___________________________________

Sad kad  su se laste vratile sa juga… sjever se okreće ka Jadranu

VINISTRA i CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES

Sad kad su se laste, na što je u proljetnom razdoblju godinama pjesmom podsjećala Lidija Percan, vratile sa juga, sjever se, od (doslovno!) Bruxellesa pa i od gradova i mjesta daleko iznad njega, okreće prema Jadranu. Uz  Mirka Cetinskoga, koji pjeva o tome kako … partija je stari barba…, te nakon zagrebačke prezentacije vina Ottaviano što ga je istarski vinogradar/vinar i kralj terana Moreno Coronica posvetio svom nedavno otišlome ocu, u mislima prema dragim osobama kojih eto fizički više nema ovdje, ali i s obzirom na bogatstvo višestruko važnih događanja naglašeno baš sada na našem najvećem poluotoku, krećemo prema Istri. Mega događanje na svjetskom nivou – Concours Mondial de Bruxelles, pa je tu i iznimno značajna 29. Vinistra… a i bitne se promjene događaju u jednoj od najcjenjenijih vinarija Istre – onoj od Giorgia Claija, promocije i još nekih vina što su ih mladi naraštaji a istaknuti vinogradari i vinari posvetili  svojim očevima.

Krenimo redom:

Čarolija ovog proljeća počinje 5. svibnja, kad u porečkoj dvorani Žatika starta Vinistra, dvodnevna vinska smotra s respektabilnim uspješnim stažem od gotovo tri desetljeća! Nositelji užitka u čaši =  80 istarskih vinara sa svojom vrhunskom kapljicom.

Uz klasičnu formula promenadnog kušanja na štandovima izlagača, Vinistra  je i ove godine za hedoniste pripremila dvije posebne zone – vinoteku i gourmet odjel. U vinoteci uz kupnju omiljenog vina može se iskoristiti vaučer od pet eura dobiven uz kupljenu ulaznicu, a u ekskluzivnoj gourmet zoni u petak 5. svibnja posjetitelje očekuje sljubljivanje koktela i sireva, dok će u subotu, 6. svibnja, ljubitelji cigara i jakih alkoholnih pića moći uživati u toj jedinstvenoj kombinaciji.

Sva tri dana sljubljivat će se vino i hrana, birani istarski zalogajčići s potpisom Plave Lagune i naresci Histrisa.

S naglaskom na održivost i kvalitetu – I ove su godine na izlagačkom štandu Svijet malvazija u ponudi na kušanje, uz stručno vodstvo poznatih sommeliera, sve nagrađene malvazije iz Istre i svijeta.  A prostorija na katu iznad izlagačke dvorane rezervirana je za razna tematska stručna događanja. Tamo će već u petak, 5. svibnja dr. sc. Marijan Bubola govoriti o sustavu zaštićenih oznaka izvornosti i zemljopisnog porijekla EU kod vina, a u subotu će grupa agronoma pričati o održivom vinogradarstvu koje je hit u svijetu. Istog dana bit će riječi i o tehnologiji u proizvodnji rakije, procesu od berbe do destilacije te o tehnologiji pripreme primarne sirovine i tehnologiji očuvanja kvalitete komine uz predstavljanje proizvoda tvrtke DES – Marin Žulj. Stručni dio u subotu završava degustacijom na Decanterovom ocjenjivanju nagrađenih vina s Kvarnera u organizaciji Turističke zajednice Kvarnera i udruge Vina Kvarnera.

U sali za stručna događanja nedjeljni program otvara degustacija istarskih kupaža pod voditeljskom palicom Tomislava Mikinca, sommeliera Hrvatskog sommelier kluba, a – kako umjetnom inteligencijom do boljih vina otkrit će dr. sc. Ivana Rendulić Jelušić.

Nedjelja završava radionicom 5 za 5 studija vinarstva, na kojoj će dr. sc. Mario Staver, pročelnik Poljoprivrednog odjela Veleučilišta u Rijeci, predstaviti nagrađena vina studenata koji su znanja stjecali na ovoj visokoobrazovnoj ustanovi.

U tjednu održavanja Vinistre porečki ugostitelji pripremili su posebne jelovnike s pićem dobrodošlice, a na porečkoj rivi 5. i  6. svibnja prigodno je zagrijavanje uoči dva atraktivna koncerta – u petak nastupa Night Express, a u subotu na redu su Gustafi.

                Kupnja  ulaznice online putem Vinistrinog webshopa: Dobra je vijest da se ulaznice za 29. Vinistru i radionice od ove godine mogu se kupiti i preko interneta.

Svjetski glasovito ime na ocjenjivanju u Poreču: na čelu komisije – Caroline Gilby MW!

Šampioni Vinistrinog ocjenjivanja vina 2023: KADUM, DOBRAVAC, FAKIN, BENVENUTI, CANTINE COLOSI!…

A sada i nešto o vrednovanju vina na Vinistri 2023: na Vinistrinom ocjenjivanju od prošle godine postoji i platinasta medalja, za njeno osvajanje treba skupiti najmanje 95 bodova. A za zlatnu medalju potrebno je dosegnuti minimalno 90 bodova.

                Ove godine šampionsku titulu za svježu malvaziju (berba: 2022) dobila je porečka vinarija Kadum, a rovinjska vinarija Dobravacsa  svojomSonatom Riserva 2020 šampion je u kategoriji zrelih malvazija. Vinarija Fakin prvak je u grupi mladih terana, dok je prvak u kategoriji zrelih terana vino Livio Benvenuti 2019, braće Nikole i Alberta Benvenutija iz Kaldira! Šampionsku titulu među svježim refoškima osvojila je slovenska vinarija  Jogan iz Pobega.

A titula Best in Show na 14. Svijetu malvazija pripala je talijanskom vinu Passito Na’jm 2020., od sorte Malvasia delle Lipari, a od vinarije Cantine Colosi. Tako će se, eto, ova kapljica pamtiti kao, službeno, najbolja malvazija na našem planetu za ovu godinu.

Šampion u mladim malvazijama je Kadum, dok je sa svojim refoškom platinasti Rino Prelac

Na Svijetu malvazija 2023 platinastom su se medaljom okitila i dva vina iz Vižinade – Pilatova Malvazija Sur Lie iz 2019. i Deklićeva Malvazija 2020., treći pak dobitnik Platine je Justino’s Madeira Malvasia Colheita 2009. iz portugalske Madeire.

Od vina ostalih sorata, uz Benvenutijev Muškat San Salvatore iz 2017., platinastom medaljom okitila su se i tri refoška: onaj iz 2020. od momjanske vinarije Prelac, te dva slovenska – Santomas 2020., vinske kleti Santomas iz Šmarja i Capris Refošk 2020 od Vinakopra.

U kategoriji jakih alkoholnih pića, Platinu za Fernet Amaro 78 osvojila je buzetska Aura.

Medalje proizvođačima, po običaju, svečano će se dodijeliti uoči 29. Vinistre, bit će to u srijedu 3. svibnja.

Na ovogodišnje Vinistrino kušanje vina i jakih alkoholnih pića i na 14. Svijet malvazija stiglo je nešto više od 700 uzoraka, a o najboljima je odlučivalo 90 degustatora iz 17 zemalja.

–  U Poreč je u 2023. poslano 30 posto više uzoraka nego prošle godine, konkretno primljeno je 317 malvazija iz sedam zemalja, te 325 drugih vina i 58 jakih alkoholnih pića. Čestitao bih svim pobjednicima na izvrsno obavljenom poslu u vinogradu i podrumu – istaknuo je Luca Rossi, ssadašnjii predsjednik Vinistre.

VINA POSVEĆENA PREMINULiM OČEVIMA – Evo jedne od niti vodilja o tome što, uz nagrađena vina, još obvezno kušati na 29. Vinistri: vina posvećena preminulim očevima. Istra ih ima nekoliko, među prvima izašlo kao vino posvećeno ocu je Gašpar od sorte Teran a iz podruma Damira Dobravca iz Rovinja. Vino, iz berbe 2016, pojavilo je pod nazivom Gašpar i posvećeno ocu – koji je i pokrenuo obiteljski vinski bznis – nakon što je na Vinistri dvije godine zaredom teran Dobravac – iz berbi 2015. i 2016. – proglašavan najboljim mladim teranom.  Sad je aktualna na tržištu berba 2020. Dobravci inače imaju i zreli teran, s nazivom Fuga.

Damir Dobravac sa sommelijerkom Karin Rupena Perdec i s vinom Gašpar 2020

Nedavno je u Zagrebu na prigodnoj svečanosti svoje vino posvećeno ocu prezentirao i promovirao Moreno Coronica, riječ je o vinu Ottaviano, kako je bilo očevo ime, a od sorte Malvazija istarska. Vino Ottaviano, rađeno po Morenovoj filozofiji kao ostavštini tate Ottaviana, a to je na maksimalno ekološki način, vrlo je skladno i elegantno, živo, u prvi mah lako zavara ostavljajući dojam da je jednostavno i lagano ali kako ga se drži u ustima otvara se kao mineralno, složeno, s dosta čvrstim tijelom i s prilično dugim trajanjem. (suhiucasi)

Snimljeni u vinskom podrumu Coronica kratko vrijeme prije očeve partence zauvijek: uz tatu Ottaviana su sin Moreno i prijatelj kuće prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala Zagreb vino.com (suhiucasi)

Prije nekoliko dana pak vino Livio posvećeno njihovu ocu Liviju prezentirala su javnosti braća Nikola i Albert Benvenuti. Promocija je održana na ovećoj prigodnoj svečanosti u dvorištu uz podrum Benvenutijevih u Kaldiru kod Motovuna.

Na prezentaciji nove linije Livio Benvenuti prikazana je fotografija Nikole i Alberta Benvenutija s tatom Livijom u njihovu vinogradu

Braća Benvenuti na svečanosti u Kaldiru, s majkom. Nikola i Albert Benvenuti s vinom Teran 2019 prvaci su na Vinistri 2023 u kategoriji zrelog terana

Životni put svake vinarije sastoji se od niza ključnih dionica, kod tate Livija bile su to kreiranje  razvoj  malvazije i terana, afirmacija motovunskog terroira, etabliranje na domaćem i stranom tržištu, kaže Nikola Benvenuti. Zaredale su šampionske titule na Vinistri, IWC-u i na Decanteru, lansirana su prva single-vineyard vina pod etiketom San Salvatore i, konačno, kreacija Santa Elisabette.

– Tržištu smo upravo predstavili novu liniju vina Livio Benvenuti, nazvanu po našem ocu, osnivaču vinarije. Radi se o pomno odabranim selekcijama od kojih se kreiraju naša odležana vina od malvazije i terana, a koja su do sada nosila oznaku Anno Domini. Vjerujemo da smo nakon godina prikupljanja iskustva dosegli novu razinu kvalitete s našim odležanim vinima i zbog toga smo odlučili izdvojiti je u novu liniju, zasebnog dizajna – rekao je Nikola Benvenuti, inače jedan od dosadašnjih predsjednika udruge Vinistra a koji je funkciju obavljao do nedavno.

Oba ta vina Livio Benvenuti – teran i malvazija, prije iz linije Anno Domini nisu single vineyard, već su dobivena od grožđa s različitih premium položaja Motovunštine.

– Zbog težnje da se svake godine postignu savršeni balans i zrelost vjerujemo da upravo ona najvjernije izražavaju potencijal i karakter rodnog nam Kaldira i Motovunštine. Kako je naš otac bio veliki poticatelj da se vina Motovunštine baziraju na tradicionalnim sortama našeg kraja smatrali smo da je nazvati tu liniju njegovim imenom najprimjereniji izbor – kazao je na svečanosti Albert Benvenuti.

Svečano kod Benvenutijevih

Prvijenci nove linije su Teran iz 2019 i Malvazija iz 2021. Život nove linije od samog početka je krenuo s velikim uspjehom, naime, eto, teranje na ovogodišnjem natjecanju Vinistra osvojio šampionsku titulu najboljeg terana u Istri. Vinski publicist i međunarodni vinski sudac Saša Špiranec prilikom predstavljanja vina istaknuo da se po njegovom mišljenju radi ne samo o promjeni naziva i dizajna linije nego i o vidljivom stilskom i kvalitativnom iskoraku. Osobito kad je u pitanju malvazija. Za teran može se reći da nastavlja put izvrsnosti koji su Benvenutiji utabali u prethodnom desetljeću, nijansu je, ovaj, kao vrlo zreo i bogat, uvjerljiviji, s gotovo je savršenim kiselinskim i taninskim balansom, karakterističnim za velika vina, ali malvazija je znatan iskorak u novo, do sada neistraženo područje kad je u pitanju Motovunština. Istovremeno je raskošna i elegantna, intenzivnog malvazijskog teka, bez utjecaja drva, s obiljem svježine, dugačkog i kompleksnog finiša s mineralnom notom na retrookusu. Jako dobro je iskoristila potencijal iznimne 2021. berbe i dala možda najbolju malvaziju u povijesti obitelji Benvenuti do sada., zaključuje Špiranec. ♣

S vinskog posjeda Clai

 KRUPNE  PROMJENE u KRASICI  –  Bitne promjene  vezane uz posjed i, lako moguće, i vino Giorgia Claija u Brajkima kod Krasice pored Buja.  Giorgio Clai, osnivač vinarije Clai u Brajkima/Krasici objavio je da je odlučio poći u mirovinu! Ovih dana u restoranu Stara škola u Krasici održana je Claijeva oproštajna večer, a ubrzo potom bila je i prezentacija nove na tržištu aktualne berbe 2018. njegovog ikonskog vina Brombonero.

Giorgio Clai sa suprugom Vesnom odlučio se za mirovinu Desno: Top marke kuće Clai – Brombonero od Refoška, te Malvazija sv. Jakov i mješavine Ottocento bijeli i Ottocento crni (suhiucasi)

Čuje se da je Clai prodao svoj vinski posjed, ali službeno nije objavljeno i kome, dakle to tko je novi vlasnik. Spomenuto je tek da na enološko kormilo kuće dolazi osoba iz vana, riječ je o Timothyju Whitfieldu, koji je završio studij na Sveučilištu u Stellenboschu u Južnoj Africi i koji se, kazano se, usavršavao u proizvodnji prirodnih i organskih vina u Francuskoj i Južnoj Africi. Vidjet će se u kojem će pravcu vino Clai dalje, naime to ovisi zapravo ponajviše o tome kako će se postaviti novi vlasnik.

Giorgio Clai priznati je pionir u održavanju i uzdizanju istarske tradicije proizvodnje ekološkog vina. Nakon godina i godina produkcije u malenom zbitom prostoru podrumčića u okviru obiteljske kuće i nakon već stečenog ugleda u produkciji lokalne malazije ali i bijelih vina međunarodni kultivara te crnjaka na bazi Refoška kao i slatkog desertnoig vina Tasel, Giorgio Clai unaprijedio je svoju vinsku priču prostranim lijepim modernim podrumom s visokokvalitetnima opremom za primarnu preradu i posudama za dozrijevanje kapljice te punilicom za vina. U sklopu podruma otvorena je prostrana je kušaonica vina, koja se s dolaskom lijepog i toplog vremena može proširiti na terasu s atraktivnim pogledom na okoliš. Turistički punkt od visoke vrijednosti.

Giorgio Clai i Dimitrij Brečević u novom prostranom Claijevom podrumu. Dolje: terasa s kušaonicom iznad vinskog podruma (suhiucasi)

Posljednjih sedam godina Giorgio je načinima proizvodnje vina što vjerno I pošteno slijede prirodne i biodinamičke principe radio u vinogradima i u podrumu s mladim vinarom Dimitrijem Brečevićem na proizvodnji Brombonera, Sv. Jakova, Tasela i Ottocenta, tj. vina koja su i certificirana kao ekološka. U Giorgiovoj suradnji s Dimitrijem rodila je i najnovija etiketa Baracija (refošk i malvazija), nazvanu po vinogradima unutar stancije Baracija. Clai i Brečević uspješno su se okušali i u pjenušcu. Uz vino, Clai proizvodi i odlično maslinovo ulje.

Vrlo veselo na Claijevom oproštaju: Giorgio u društvu spoznatih sommelierima Karin Ruena Perdec i Nenadom Kukurinom, te desno, novi enolog Timothy Whitefield

Sada s Giorgiovim odlaskom u mirovinu i Dimitri Brečević mora nekim drugim putem,  on kreće svojim stazama, već duže vrijeme ima svoju etiketu Piquentum  koja nije dolazila toliko do izražaja s obzirom da je Brečević velik dio radnog vremena provodio u podrumu kod Claia, postoji nada da će Dimitrij svoje bogato iskustvo stečeno kroz suradnju s Claijem sada prikladno iskoristiti za razvoj svoje robne marke… ♣

Od Belgije do Istre

CMB, i SJEĆANJE NA GUIMARAES, od PRIJE VIŠE od DESETLJEĆA

Napokon se ostvaruje nešto što sam kao dugogodišnji sudionik Concours Mondiala de Bruxelles, jednog od najafirmiranijih svjetskih vrednovanja plemenite kapljice, predlagao osnivaču ocjenjivanja Louisu Havauxu i tadašnjem direktoru ocjenjivanja njegovu sinu Baudouinu Havauxu odmah nakon što je Concours, svake godine dogovarajući za domaćinstvo s nekim drugim europskim gradom, prvi put krenuo i u zonu izvan Europske Unije, konkretno u Bratislavu u Slovačku, nekad prije, skupa sa Češkom, u tzv. istočnome bloku: tatu i sina Havauxe nagovarao sam da najozbiljnije razmišljaju o dolasku i u Hrvatsku, kasnije na CMB 2017 u Plovdivu ponavljao sam priču. I eto, CMB je stigao i na naše područje, u Poreč!

Susret relevantnih: domaćini Luca Rossi, predsjednik udruge Vinistra, i Ivan Marić, direktor, u razgovoru s predsjednikom Concours Mondiala Baudouainom Havauxom, direktorom ocjenjivanja enlogom Thomasom Costenobleom i s Thomasom Brandlom iz Stuttgarta a koji vodi dio promidžbe za CMB (suhiucasi)

Uz predsjednika Concours Mondiala Baudouina Havauxa su Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, zatim Boris Miletić, župan istarske županije, pa direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević, gradonačelnik Poreča Loris Peršurić, onda Nenad Velenika, direktor Turističke zajednice Poreča, Emil Perdec, Food&Beverage manager Plave Lagune, izaslanik premijera Republike Hrvatske i ministrice poljoprivrede, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak (Marko Čolić)

Stigli su! Eto me s njima u Zagrebu, na njihovu polasku prema Poreču: No 1 Baudouin Havaux (desno) i direktor ocjenjivanja Thomas Costenoble (Julio Frangen)

Quentin Havaux, sin Baudouina Havauxa preuzima funkciju dirrektora ocjenjivanja CMB

Concours Mondial de Bruxelles ima vrlo jake konkurente u ocjenjivanjima Decanter World Wide Awards, IWSC, Mundus Vini, ali ostaje neprikosnoveno kao jedno od najvažnijih ocjenjivanja na svijetu i jedno od ocjenjivanja koje svake godine uspije okupiti vrlo visok broj uzoraka.  U najnovije vrijeme CMB , na koji se sa svojim uzorcima prijavljuje doista ogroman broj proizvođača vina, odlučio je rasteretiti ocjenjivanje na način da umjesto jednoga godišnje a koji okuplja sve tipove vina krene u nekoliko razdvojenih vrednovanja godišnje, svako je koncentrirano na neku od postojećih vrsta vina, i svako se održava u drugom gradu.

Concours Mondial osmišljen je ne samo kao klasično strukovno ocjenjivanje vina, nego i kao priredba kroz koju se može puno saznati i naučiti o posjećenome području pa i zemlji što taj put pruža gostoprimstvo. CMB ima i svoje vinske ambasadore, koje čine upravo poznati eno-gasto novinari pozivani u ocjenjivački žiri. Concours Mondial brine o tome da kao ocjenjivače pozove mnoge kvalificirane osobe iz niza različitih zemalja, zatim da u većem broju pozove ne samo enologe i istaknute sommeliere nego i novinare, publiciste specijalizirane za vino, ali i za – jer jedno čvrsto ide s drugime! – enogastronomiju i turizam, a pobrine se i za to da te svoje ocjenjivače, nakon odrađenog degustatorskog posla prije podne i nakon ručka u popodnevnim satima odvede u razgled i upoznavanje kraja, dakako uz zaustavljanje u (renomiranim) vinskim podrumima. Sudionici imaju priliku kući ponijeti niz impresivnih uspomena (i opipljivih suvenira!), a u kojem će to biti opsegu ovisi uvelike dakako o gradu domaćinu. Turistička industrija danas je silno razvijena, putuje se masovno i posvuda, zemlja s aspiracijomm da postane poznata kao snažno turističko odredište zasigurno i kroz suradnju s CMB-om može lijepo profitirati. Istra doduše već slovi kao najrazvijenija hrvatska turstička destinacija, a dobra njena prezentacija ove godine dodatno i kroz CMB koristit će zasigurno i drugim našim regijama-aspiranticama na bolji dolazak gostiju, i to ne tek u smislu broja gostiju (masa), nego i u smislu jako dobrih ostvarenih financijskih rezultata (platežno sposobniji gosti).

CMB ambasadori snimljeni na pressici u Zagrebu i, dolje, za obilaska Istre, s Ivicom Matoševićem na njegovu vinskom posjedu Kao CMB vinski ambasadori sada u Hrvatsku su stigli Švicarac Pierre Thomas, Španjolac Alejandro López Facorro Paadino, Nijemac Thomas Brandl i Talijan Luigi Salvo

________________________

PROSLAVA 30. JUBILEJA! –  Istra je sredinom svibnja ne samo domaćin velikog svjetskog ocjenjivanja vina Concours Mondial de Bruxelles nego je i poprište proslave lijepog jubileja te institucije, naime Concours Mondial sada u Poreču obilježava svoje 30 izdanje!

CMB je 1994. u Bruxellesu utemeljio i određeno vrijeme kao glavni direktor manifestacije vodio Louis Havaux, otac sadašnjeg predsjednica cjelokupne priredbe Baudouina Havauxa i djed Baudouineova sina Quentina, koji je također već uključen u posao i pomalo preuzima ulogu oca.  Ubrzo po osnutku Concours se etablirao kao relevantna i referentna manifestacija koja potrošaču pruža koristan putokaz ka kvalitetnom izboru etikete što je kupuje, a za proizvođače se pokazala kao učinkovita lansirna rampa na tržištu. Mjesta domaćini CMB-a lijepo su se okoristila promidžbom na svjetskoj razini bitnom za poboljšanje gospodarskih rezultata kroz turizam. Isprva se ocjenjivanje održavalo samo u Bruxellesu, a 2006. okrenulo se i prema drugim gradovima po Europskoj Uniji, npr. Lisabonu, Bordeauxu, Palermu, Luxembourgu, Guimaraesu, Aigleu, a onda se, u prošlom desetljeću, kad je olabavila stega tzv. Istočnog bloka i kad su se stekli uvjeti i za skok na drugu stranu, pošlo u Bratislavu, Brno, Plovdiv, pa čak i u daleki Peking!  Posebno izdanje CMB-a bilo je i u Čileu.

Concours Mondial de Bruxelles postao je i ostao najveće svjetsko putujuće vrednovanje plemenite kapljice. Dosad se na kušanju što ga priredjuje Concours Mondial degustiralo više od 175.000 uzoraka iz nekih 65 različitih zemalja proizvođača Bakhova nektara. Otvoriti više od po 10.000 butelja iz cijeloga svijeta i ponuditi vino iz njih na kušanje kroz tri dana zaista je pothvat vrijedan pažnje i divljenja. S obzirom na svake godine sve već veliki broj prijavljenih uzoraka, voditelji CMB-a odlučili su prije nekog vremena manifestaciju na koju su pristizali uzorci svih kategorija vina rasteretiti podjelom, kroz godinu, na nekoliko ocjenjivanja po tematskom ključu, konkretno na posebno ocjenjivanje mirnog bijelog i mirnog crnog vina, posebno ocjenjivanje pjenušaca, posebno ocjenjivanje roséa, posebno ocjenjivanje fortificirane kapljice.

Ove godine Poreč je, da ponovim, domaćin vrednovanju mirnog bijelog i mirnog crnog vina. Po najnovijim vijestima iz CMB-a u Poreču će se degustirati i ocijeniti nešto više od 7500 uzraka, hrvatsko vino zastupljeno je s nešto više od 220 uzoraka.

Ocjenjivača će biti 320 iz 50 zemalja. Evo i tko će iz Hrvatske ove godine na CMB-u sudjelovati kao degustator-ocjenjivač: Toni Babić, Josip Barišić, Toni Batel, Filip Božić, Marijan Bubola, Ivan Damjanić, Ana Marija Jagatić Korenika, Ivan Jug, Josip Orišković, Sandi Paris, Sanja Radeka, Saša Špiranec i Tomislav Tuđen. 

Rezultati ocjenjivanja bit će objavljeni na web stranici Concours Mondiala 23. svibnja 2023. u 12 sati.

___________________________

Prisjetio sam se, kao, sada, na neki način, i ja u ulozi svojevrsnog CMB-ambasadora, jednog davnog izdanja Concours Mondial de Bruxellesa u Portugalu, u Bragi/Guimaraesu. Tada smo kao ocjenjivači iz Hrvatske bili pozvani Vitomir Andrić, u ono vrijeme urednik u Večernjem listu i autor vinskih priloga u toj novini, zatim enolog mr. Franjo Francem nekad predsjednik Društva enloga Hrvatske, pa Saša Špiranec, s višegodišnjim iskustvom u segmentu vinske trgovine i autor priloga o vinu i eno-gastronomiji u našem tisku, te ja iz Svijeta u Čaši. Vodili su nas impresivnom vinorodnom dolinom rijeke Douro i kod proizvođača Dirka Niepoorta, jednog od članova famoznih Douro Boysa, čuvene vinske grupe najboljih tamošnjih (obiteljskih) proizvođača i promotora Bakhova nektara s područja Doura (obitelji: Roquette – Quinta do Crasto, Olazabal – Quinta do Vale Meao, van Zeller – Quinta do Vale Dona Maria, Niepoort – Quinta do Napoles i Ferreira – Quinta do Vallado), posjetili smo Porto i susjedno mu područje Vila Nova de Gaia gdje su, duž obale Doura, koncentrirana skladišta proizvođača čuvenog vina porto…

Svojedobno u Portugalu: Saša Špiranec, Franjo Francem, Vito Andrić i ja. Dolje, u nastavku: Evo i nekih ocjenjivača iz svijeta s kojima sam na CMB-u bio u istom žiriju odnosno s kojima sam se znao družiti:

Maria Joao de Almeida (Portugal), Marius Kapcszinsky (Poljska),Charlie Arturaola (SAD,  Mario Viotti (Brazil),  pa…

…Pascale Gullier i Michel Blanc Chateauneuf-du-Pape (Francuska), te Pierre Thomas (Švicarska) i Thomas Brandl (Njemačka),

Emmanuele Pellucci, Giovanni Paterno’, Luigi Salvo, prof. Roberto Zironi (Italija),pa

Jean Smullen (Irska), Chris Alblas (Nizozemska),  Constantin Stergides (Grčka), ali  i…

Subhash Arora i Rojita Tiwari  iz Indije…

 

Moje sjećanje na prekrasne prizore vidjene zahvaljujući Concours Mondialu prije dosta godina kad se CMB odvijao u Portugalu i kad sam na CMB-u sudjelovao kao degustator u stručnom ocjenjivačkom žiriju. Vodili su nas i jedinstvenim krajolikom vinorodne doline uz rijeku Douro. Pogled na vinograde uz Douro s posjeda Dirka Niepoorta (suhiucasi)

Douro Boys na okupu

Prizor iz Vila Nove – čamac s bačvicama plovi u pravcu svojega skladišta na obali pri ušću Doura

Istrani su se zasigurno dobro pripremili za promidžbu svojega kraja a i Hrvatske! Evo kako je u Istri planiran boravak za goste – organzatore CMB-a i ocjenjivače:  srijeda 10. svibnja: dolazak degustatora – koktel dobrodošlice i večera ⦁ četvrtak 11. svibnja : Detaljna prezentacija Istre s naglaskom na lokalnom vinu, vodi je Caroline Gilby MW, Masterclasses o Istri i Vinskoj Hrvatskoj, posjet Nacionalnom parku Brijuni ⦁ petak 12 svibnja: prvi dan degustacija/ocjenjivanja, nakon ručka u popodnevnim satima, posjet nekoj od vinarija u Istri ⦁ subota 13 svinjja: drugi dan degustacija, popodne obilazak istarskih vinskih podruma ⦁ nedjelja 14 svibnja: treći dan degustacija & gala večer(a) ⦁ ponedjeljak 15. svibnja: odlazak degustatora. ♣

Ocjenjivanja

Enter the world of the best Syrah/Shiraz wine

17 izdanje – svibanj 11-12, 2023 – Ampuis, Francuska

Najjača koncentracija vina od Syraha na svijetu:
450 uzoraka vina iz 26 zemalja ⦁ 100 medjunarodnih eksperata-ocjenjivača iz cijeloga svijeta

Posljednji je trenutak za prijavu i slanje uzoraka

www.syrah-du-monde.com

________________________________________________

Sjajna prilika za kušanje odličnih vina, iz Hrvatske ali i iz susjednih zemalja!

Najnovija odličja za vna Belje

Dragulji Zlatan otoka

Makedonski biseri – Chateau Kamnik s izvrsnima vrancem (Terroir), syrahom (10 barrels) i kratošijom (tribidrag), te gigantski Tikveš s finesama iz svojih ekskluzivnih manjih vinarija s francuskim oznakama Domaine de… ili Chateau, konkretno na slici su izvanredan Grand cuvée 2019 (vranec, cabernet sauvignon, merlot) Domaine Lepovo, te Bela voda crveno 2019 (vranec, plavac mali), i Barovo crveno 2019 (vranec, kratošija/crljenak)

______________________________________________________

Dani hrvatskog pršuta

TRIJUMF DALMACIJE u RIJECI

Nekad je u Lijepoj našoj glavna pozornica za prezentaciju pršuta bio istarski Tinjan, međutim sada iz Istre skačemo u Rijeku, naime tamo su održani deveti Dani hrvatskog pršuta i podijeljene nagrade najboljim uradcima, napomenuti valja kako su svi pršuti pristigli na ocjenjivanje nositelji zaštite na razini EU. Pozvani da prisustvuju svečanosti dodjele priznanja bili su izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Velibor Mačkić, predstavnici Mnistarstva poljoprivrede, zamjenik župana Primorsko-goranske županije Petar Mamula, gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović i potpredsjednik HGK Dragan Kovačević. Nagrađeni pršuti sutradan su na riječkom Korzu u sklopu najveće manifestacije vezane uz ovu vrhunsku deliciju predstavljeni su i široj javnosti.

Šampion devetih Dana hrvatskog pršuta u Rijeci – Vlade Prančić Smjeli iz Dugopolja kod Splita

Titula za najbolji pršut zaobišla je Istru i otišla je u Dalmaciju, u Dugopolje kod Splita! A laureat je već godinama dobro znan hrvatskim poklonicima pršuta – to je Vlade Prančić Smjeli, koji sada slovi kao najnagrađivaniji hrvatski pršutar! Vlade Prančić, vlasnik pršutane, s ove najveće manifestacije koja promovira zaštićene hrvatske pršute na europskoj razini, tako eto ima dvije šampionske titule.

U Rijeci je pobijedio u snažnoj konkurenciji 14 iznimnih pršuta među kojima su bila zastupljena sva četiri zaštićena hrvatska pršuta: krčki, istarski, drniški i dalmatinski. Da je riječ o proizvodima visoke kvalitete govori i podatak da je od 14 pršuta, njih deset osvojilo više od 90 bodova i okitilo se zlatom.

Tradicionalno su dodijeljena i posebna priznanja za razvoj pršutarske industrije u Hrvatskoj, ovog puta otišla su na sjeverni dio Jadrana, vlasniku Mesnica marketi Žužić Vjekoslavu Žužiću, jedinom proizvođaču zaštićenog krčkog pršuta, prvog hrvatskog proizvoda s EU zaštitom, te u Istru Nevenki Hreljak koja s obitelji vodi poznatu tvrtku Pisinium.

Na Danima hrvatskog pršuta u Rijeci istaknuto je kako je vrijeme pandemije pokazalo krhkost turizma te kako u ovo teško vrijeme kad raste inflacija  proizvođači pršuta trebaju jače raditi na tome da svojim uradcima osim na hrvatskome tržištu osiguraju plasman i na drugim tržištima.

– Koliko možemo biti zadovoljni time što se pokazuje kako je proizvodnja pršuta u porastu, toliko moramo biti svjesni da neminovno slijedi rast cijena pršuta na tržištu uzrokovan rastom cijena sirovine, energenata, rada, povećanja kamata, ukratko svih ulaznih troškova. Rast cijena vrlo lako može dovesti i do pada potrošnje na ovom našem području . Zbog tih neizvjesnosti mi pršutari nastojimo proširiti svoje tržište prije svega na razne zemlje unutar Europske unije. Taj korak naravno nije ni jednostavan ni lagan jer dolazimo na razvijena tržišta gdje su prisutni veliki proizvođači i veliki razvijeni brendovi. Za kvalitetan iskorak na tržište Europe potrebne su daljnje investicije kroz proizvodnju, pakiranje, marketing… tako da su veliki izazovi pred nama – istaknuo je naskupu Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta.

Dodao je kako se u Hrvatskoj još uvijek proizvodi oko 500 tisuća komada pršuta, a oko milijun se pojede. Drugim riječima potražnja je dvostruko veća od proizvodnje pa hrvatski proizvođači imaju prostor za rast. To je potvrdio i Željko Jovanović, izaslanik predsjednika Milanovića istaknuvši da ćemo u narednim godinama, s obzirom na najavljene investicije u postojeće i nove proizvodne pršutane, povećati proizvodnju na 700 tisuća komada.

Prošle godine zabilježen je veći izvoz mesnih prerađevina iz hrvatske, i izaslanik ministrice poljoprivrede, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Zdravko Barać skrenuo je pažnju na to kako je izvoz pršuta jedan od jakih oblika promocije hrvatskih zaštićenih pršuta. Naveo je i da uz istarski, krčki, drniški i dalmatinski pršut Hrvatska danas ima još 38 zaštićenih proizvoda, što nas svrstava na visoko sedmo mjesto po broju zaštićenih proizvoda u EU. Kazao je i to da su Dani hrvatskog pršuta najbolje mjesto za raspravu o stanju u proizvodnji pršuta u Hrvatskoj te za određivanje budućih perspektiva ovog rastućeg sektora.

– Prošle godine hrvatska je u razmjeni visoko-finaliziranih mesnih proizvoda i mesnih prerađevina imala veći izvoz, odnosno imali smo vanjsko-trgovinski suficit veći od 34 milijuna eura – iznio je, Dragan Kovačević, potpredsjednik za poljoprivredu i turizam pri HGK.

O važnosti premium proizvoda govorio je i Petar Mamula, zamjenik župana Primorsko-goranske županije u kojoj se nastoji pokrenuti i povećati njihova proizvodnja te je istaknuo kako Primorsko-goranska nije poljoprivredna županija ali ima odlične turističke rezultate koji uvelike mogu pridonijeti boljem plasmanu.

Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović istaknuo je kako se taj grad sve više okreće turističkoj ponudi te je iznimno važno da gastronomska ponuda bude adekvatna, a pri tom važnu ulogu imaju proizvodi poput zaštićenih hrvatskih pršuta koji su odraz velikog truda, rada i zalaganja… . ♣

Predstavništvo za Hrvatsku: Vjekoslav Mahovlić ◾ +385 91 3828 770 ◾ vjekoslav@vinajakob.hr ◾ Vina Jakob, Zagreb, Gramača 1 C ◾ tel. +385 98 207901 ◾  info@vinajakob.hr

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

______________________________________

Naljepnice upozorenja koje Irska želi uvesti na boce s vinom i s drugim alkoholnim pićima

Iz Irske je stigla vijest o Alertu, odnosno o tome kako Irska ozbiljno najavljuje mogućnost uvođenja na boce s vinom i s drugim alkoholnim pićima nekoliko oznaka upozorenja o štetama koje konzumacija alkohola može prouzročiti na ljudsko zdravlje. Irska je o mogućnosti tog svog poteza obavijestila Europsku Uniju i zatražila odobrenje za realizaciju, a ovih dana, saznaje se, dobila je od EU zeleno svjetlo.

_____________________________

ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik, MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 04. 2023 – hints to the smart purchase

 

LEGENDA

 –  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

–  Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, zrelo, živo elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, mature, very alive, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

–  Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

  – Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,1 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

–  80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 3,0) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

.                         – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

ispod/under 71 ( 1,1 / 2.o) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti sada/drink now  • ⇗  – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒  – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

 

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ