EFB Biotehnolozi Europe ocjenjuju hrvatska vina/ ŠAMPIONI 2016: ŠEMBER ROSE BRUT i BELJE CRNI PINOT 2012!

Cmrečnjak, Kurtalj, Kos Željko, ŠEMBER, Bibich, Tomac

Cmrečnjak, Kurtalj, Kos Željko, ŠEMBER, Bibich, Tomac

Krauthaker, Korak, Bolfan, Kutjevo De Gotho, BELJE, Feravino Miraz

Krauthaker, Korak, Bolfan, Kutjevo De Gotho, BELJE, Feravino Miraz


Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

NA DOKTORSKOM SKUPU EUROPSKE FEDERACIJE BIOTEHNOLOGA u BOLU NA BRAČU UGLEDNI PROFESORI VREDNOVALI SU PONAJBOLJE HRVATSKE RUŽIČASTE PJENUŠCE i CRNE PINOTE

Europska federacija za biotehnologiju (EFB) glavna je institucija za područje fermentativnih tehnologija i aplikativne mikrobiologije u Europi. Ona svake druge godine organizira glavni svjetski doktorski skup EFB Bioprocess Engineering Course (EFB BEC), a zahvaljujući uvelike prof.dr. Marinu Beroviču, Ljubljančaninu šibenskih korijena, EFB od 1992. spomenuti BEC priređuje, uz logistički suport zagrebačke agencije GlobTour Eventi, u Hrvatskoj, točnije na Braču. Dosad se taj respektabilni susret EFB BEC više puta održavao u Supetru, a sada, u rujnu 2016., odvijao se u Bolu, u tamošnjem hotelu Elaphusa.

Bol: Ribarska kućica - pogled na more, i, dolje, na čuveni Zlatni rat

Bol: Ribarska kućica – pogled na more, i, dolje, na čuveni Zlatni rat

bol-zlatni-rat-1

Vrijeme je uglavnom bilo sunčano, i profesori biotehnologije iz više europskih zemalja te nekih 80 postdiplomanata iz cijeloga svijeta moglo je – ipak, makar, slobodnoga vremena bilo je za njih malo! – uživati u ljepotama Bola, posebice u fenomenu Zlatnog rata. Jedno popodne u tijeku sedmodnevnog boravka u Dalmaciji pošlo se i na izlet do Palmižane i Hvara, što je svakako obogatilo impresiju.

– Program na BEC-u uključuje, dakako, i sadržaje iz područja tehnologija u vinarstvu, ali i poduku u vještinama degustacije i ocjenjivanja vina – kaže prof. dr. Berovič, s Ljubljanskog sveučilištu, i dodaje: – Vinu se posvećujemo po jedan cijeli dan. Na vrednovanju Bakhova nektara, po kriterijima OIV-a, profesori su ocjenjivači, žiri obično broji devet članova, a diplomanti su publika, ali aktivna publika, naime i njima se daju na kušanje uzorci što se ocjenjuju, tako da na određeni način i sâmi mogu sudjelovati u vrednovanju vina. U žiriju je ovaj put bilo sedmero profesora, i to iz Danske, Nizozemske i Slovenije po jedan te po dva iz Njemačke i Velike Britanije. U dvorani je veliki ekran na kojemu se odmah nakon što profesori predaju ocjenjivačke listiće na kompjutersku obradu bodova mogu vidjeti ocjene što ih je svaki profesor dao za pojedini uzorak i, naravno, konačni rezultat. Nakon degustacije pojedine grupe uzoraka predsjednik ocjenjivačkog žirija daje kratak komentar, pa iz ocjena i tog osvrta diplomanti mogu spoznati gdje se oni nalaze sa svojim mišljenjem i sudom o vinima. Degustacije su uvijek na temu, primjerice mirna vina, pjenušci, bijela vina odnosno rosé odnosno crna vina nekog područja, lokalna vina, inozemna vina, jednosortna vina odnosno cuvéei, pomiješano lokalna i inozemna vina ali od iste sorte, itd. Ove godine kušanje/ocjenjivanje, u dvjema grupama, obuhvatilo je ponajbolje hrvatske ružičaste pjenušce rađene klasičnom, tradicijskom metodom, te mirne crne pinote. Na početku naših druženja na Braču na degustaciji smo imali razna inozemna vina, potom smo konfrontirali vina najboljih slovenskih i najboljih hrvatskih proizvođača, a u posljednje vrijeme koncentriramo se potpuno na hrvatsko vino, što je i sasvim logično jer skup se održava u Hrvatskoj. Smatram da je i ovo dobra prilika da u svijet ode lijepa slika o kakvoći hrvatskoga vina. Prije nekoliko godina revija Svijet u čaši prezentirala je, pod naslovom Vinska Hrvatska na dlanu, podrobno aktualnu situaciju u hrvatskome vinskome sektoru, a ove godine nazočnima na skupu ažuriranu prezentaciju poslali smo e-mailom.

Međunarodna komisija odlučila je da se šampionom među pjenušcima proglasi Šember Rosé brut, s u konačnici osvojenih 91,14 bodova. Proizvođač Šember kao prvak dobiva Zlatnu plaketu EFB BEC-a. Za dlaku iza plasirao se Rosé brut Tomac, s 90,86 bodova. Jedino ta dva pjenušca prešla su bodovni prag od 90/100 bodova! Ostali pjenušci bili su od 86 do 88 bodova.

U grupi crnih pinota šampion je Pinot crni 2012 Goldberg Belje koji je osvojio 92 boda. Ostali su u rasponu od 86,29 do 90,43 boda.

Pragovi za medalje su sljedeći: velika zlatna medalja – 0d 95 do 100 bodova, zlatna medalja – 88 do 94 boda, srebrna medalja – 82 do 86 bodova.

EFB najbolje ocijenjenim uzorcima dodjeljuje nagrade, konkretno Zlatnu plaketu EFB dvama šampionima grupa, te ostale medalje. Trofeji će se podijeliti na festivalu vina i kulinarike Zagreb Vino.com u zagrebačkom hotelu Esplanade krajem studenoga 2016.   ♣           SuČ – 09/2016

Žiri profesora u radu (gore), te, lijevo, nakon što je ocjenjivanje završeno predsjednik žirija Željko Suhadolnik komentirao je vina

Žiri profesora u radu (gore), te, dolje, nakon što je ocjenjivanje završeno predsjednik žirija Željko Suhadolnik komentirao je vina

suhadolnik-i-ziri

________________________

SLAVLJE KOD ŠEMBEROVIH – Obitelj Šember iz Donjih Pavlovčana kod Jastrebarskoga ima ovih dana i te kako razloga za slavlje: dobra berba s više strana! Bablje ljeto donijelo im je puno zadovoljstva: s grožđem što su ga do sada pobrali vrlo su zadovoljni, zatim, osvojili su, za Rosé brut, titulu šampiona na ocjenjivanju ponajboljih hrvatskih ružičastih pjenušaca u Bolu na Braču, a, kao kruna svemu je – uspješno položeni završni ispit Nikole Šembera na studiju vinogradarstva i vinarstva na zagrebačkom Agronomskom fakultetu! Čestitke!OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Tata Zdenko, mama Ivanka i sestra Lucija, aktualna vinska kraljica Zagrebačke županije, te baka i djed dakako – presretni. Nagrade zaredale, a eto nakon dede Stjepana i tate Zdenka nova generacija spremna je nastaviti i unaprjeđivati obiteljski posao! Još kad Lucija završi studij ekonomije, pa tko će Šemberima u tolikoj mjeri i na više područja (koja jedno bez drugoga ne mogu!) strukovno obrazovanima – biti ravan!OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Zdravica kod Šemberovih uz šampionski Rosé brut i Amfora crni pinot koji je bio Nikolin diplomski rad. Na čašici veselja pridružio im se kum i prvi susjed te vinogradar i vinar Zdenko Vučinić.  ■

BELJE USPJEŠNO U JAPANU! – Šampion u grupi crnih pinota na ocjenjivanju u Bolu – tvrtka Belje krenula je, čini se dosta uspješno, i na daleko japansko tržište. Distributeri hrvatskih vina u Japanu zajedno s predstavnicima nekoliko značajnih maloprodajnih lanaca obišli su ovih dana Hrvatsku s ciljem nastavka suradnje na izvozu hrvatskih vina u Japan. Sedam japanskih distributera i potencijalnih kupaca koji su stigli u Hrvatsku tijekom obilaska vinograda i podruma kušali su odabrana vina i izvorne hrvatske specijalitete, te se odlučili za uvoz vrhunskih vina od vinskih sorti koje do sada nisu bile u ponudi na japanskom tržištu, a koje će se do kraja godine početi isporučivati u Japan.belje-japanski-partneri1

Izvoz hrvatskih vina u Japan počeo je prošle godine, nakon čega je u veljači ove godine organizirano veliko predstavljanje na najvećem sajmu trgovine u Japanu – Supermarket Trade Showu u Tokiju. I prezentacija u Tokiju i dolazak japanskih partnera u Hrvatsku dio su velikog projekta  promocije hrvatskih vina u Japanu financiranog iz Vinske omotnice – mjere Promidžba na tržištima trećih zemalja iz nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje od 2014. do 2018. U projektu sudjeluju Vina Belje, PP Orahovica i Kraljevski vinogradi.

Japan je vrlo zahtjevno tržište, vrlo zanimljivo i za hrvatske vinare koji mogu pružiti autentična vina visoke kvalitete. U Japanu se godišnje popije 364 milijuna litara vina, a u uvozu dominiraju vina iz Europe, među kojima hrvatska vina pomalo dobivaju na značenju, vele u Belju.

Tijekom posjeta Vinima Belje japanske je goste dočekao i Mirko Filipović, CRO COP, koji  im je zaželio dobrodošlicu u Hrvatsku, s čime su japanski gosti bili posebno oduševljeni jer Cro Cop je vrlo omiljen među Japancima i sigurno je najveći ambasador hrvatskog sporta i Hrvatske u Japanu. ■

FERAVINO u MEKSIKU! – Feričanačko Feravino, koje je na ocjenjivanju crnih pinota u Bolu, uz Belje, jedino za svoju kapljicu osvojilo više od 90 bodova, prisutno je na više tržišta u svijetu. Na ruku nam zapravo ide svjetski trend koji sve više naglašava i cijeni lokalno, specifično i autohtono. Hrvatska se, kažu u Feravinu, polako prepoznaje kao zemlja iz koje dolazi specifičan stil suhe i silno dopadljive, pitke graševine te dobri, moćni crnjaci kao što su Frankovka, Merlot, Pinot Crni i Cabernet Sauvignon.feravino-mexico

Vinarija Feravino ovih je dana prezentirala svoja vina na najvećim i najvažnijim sajmovima ugostiteljstva i vina u Južnoj Americi – Abastur 2016. i WineRoom 2016. u Mexico Cityju, gdje je svoje vrhunske proizvode predstavilo 400 najpoznatijih proizvođača i izvoznika vina iz cijelog svijeta.

Izvoz na meksičko tržište počeo je 2015. Frankovka je vrlo lijepo prihvaćena, pokazala se dobrim pratiteljem specifične i vrlo začinjene meksičke hrane, tako da nova količina vrhunskih crnih vina putuje u daleki Meksiko već sredinom listopada 2016., vele u Feravinu. ■

Mundus Vini 2016 / JOŠ MALO PA UKUPNO – 10.000 UZORAKA!

Mundus logo2016

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

 ⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t  

mundus-vini-2016_degustacijska-dvoranaU KASNOLJETNOM IZDANJU JEDNOG OD NAJVEĆIH i NAJZNAČAJNIJIH SVJETSKIH OCJENJIVANJA PLEMENITE KAPLJICE u NEUSTADTU AN DER WEINSTRASSE u NJEMAČKOJ REGIJI PALATINAT (PFALZ) HRVATSKA JE SUDJELOVALA s 33 UZORKA i OSVOJILA ČETIRI ZLATNE MEDALJE i SEDAM SREBRNIHMundus Vini 2016 dvorana 2

S prvim rujnom u gradu Neustadt an der Weinstrasse u njemačkom Palatinatu (Pfalz) startalo je kasnoljetno izdanje jednog od najvećih svjetskih ocjenjivanja vina znanime kao Mundus Vini Sommer Verkostung (ili Summer Tasting). Za ocjenu je ovoga ljeta stiglo 4299  uzoraka iz cijeloga svijeta. Mundus Vini inače od unatrag nekoliko godina ima i proljetnu degustaciju, uvedenu zbog golemog interesa proizvođača vina da sudjeluju na tom ocjenjivanju, a s njom i s ovom sada ukupno je 2016. na vrednovanje podastro oko 9500 vina. Godine 2004. na kušanju je bilo ukupno nekih 3500 etiketa, a sad se eto lijepo približilo brojci od ukupno 10.000 etiketa! Mundus svake godine ide po novi rekord!

Ocjenjivački žiri s mr. Franjom Francemom

Ocjenjivački žiri s mr. Franjom Francemom

Najčešće bude da najviše uzoraka na ocjenjivanje prijavi zemlja-domaćin, međutim najveći broj uzoraka na ovu predjesensku, inače 19. smotru poslali su Talijani – 1017, slijede domaćini Nijemci sa 879, pa Španjolci sa 737 etiketa. Iz Lijepe naše bilježi se 33 uzorka, a što se tiče zemalja u najbližem našem okruženju situacija je bila ovakva: iz BiH ih je upućeno 11, iz  Slovenije i Srbije po sedam, a iz Makedonije šest.

Žiri br 15 u kojemu sam bio ja. Na slici je predsjednik Rene Keutgen, iz Belgije i njemački degustator Bernhard Kimmle

Žiri br 15 u kojemu sam bio ja. Na slici je predsjednik Rene Keutgen, iz Belgije i njemački degustator Bernhard Kimmle

Inače, kušana su i vina iz zemalja koje rijetko ili nikako vezujemo s Bakhovim nektarom, npr. Azerbajdjana, Velike Britanije, Tajvana, Tajlanda… Ukupno je bilo 38 zemalja sudionica.

Degustatora u Neustadtu: 151, iz svih krajeva svijeta, dvojica – jedan je Franjo Francem – smo bili iz Hrvatske, dvojica su pozvana iz Slovenije i jedan je bio najavljen iz Makedonije.

Pragovi za medalju su stroži nego kod nas u Hrvatskoj i nego i na nekim drugim znanim međunarodnim ocjenjivanjima u drugim zemljama: veliko zlato dobiva se za 95 do 100 bodova, zlato za 90 do 94,99 a srebro za 85 do 89,99 bodova, dakle moglo bi se reći da je na Mundus Viniju srebro vrijedno kao zlato na nekim drugim natjecanjima, a zlato kao veliko zlato mnogo-gdje drugdje.

_____________________________

mundus-vini-brandyVINJAK MEININGER 4195 – Na zanimljivu zamisao došli su vlasnici-organizatori Mundus Vinija i vlasnici  izdavačke kuće Meininger Verlag (nekoliko časopisa vezanih uz vinogradarstvo/vinarstvo, zatim pivo te ugostiteljstvo) Christoph i Andrea Meininger: od vina iz Mundusove arhive od 95 različitih sorata i iz 41 vinorodnog područja po svijetu dali su napraviti vinjak i nazvali ga Meininger4195. Napunjen u zdepastu  bocu i sa zgodnom etiketom vrlo je lijepi dar. ■

_____________________________

SLAVLJE ZA BELJE i ILOČKE PODRUME

Sredinom rujna objavljeni su i službeni rezultati ljetnog izdanja velikog međunarodnog ocjenjivanja Mundus Vini 2016. Na ovogodišnjem Mundus Viniju na ljetnoj degustaciji početkom rujna dodijeljena su 22 velika zlata, 781 zlata i 920 srebra.

Hrvatski  jači slavljenici su iz Podunavlja: zlatnu medalju i titulu najboljeg crnog vina poslanoga iz Lijepe naše osvojio je Cabernet sauvignon 2009 vrhunsko suho vino podruma Belje, a zlatnu medalju i titulu najboljeg bijelog vina poslanoga odavde osvojio je Traminac 2015 vrhunski, od Iločkih podruma.

Iločki podrum: vrhunski traminac 2015

Iločki podrum: vrhunski Traminac 2015

Ostala zlata su Graševina 2015 Turković Kutjeva d.d. i Traminac 2011 izborna berba prosušenih bobica Iločkih podruma.

Srebrna medalja dodijeljena je vinima Graševina 2015 suho, vrhunsko – Belje, Graševina 2015 de Gotho – Kutjevo d.d., Graševina 2011 velika berba –  Iločki podrumi, Montiron 2015 vrhunsko – Agroprodukt, Festigia Malvazija 2015 – Agrolaguna, Festigia Cabernet sauvignon 2013 – Agrolaguna, Ivan Dolac 2009 barrique – Badel 1862.

Valjda će naši proizvođači umjeti dobro iskoristiti ova osvojena odličja i za plasman svoje kapljice na velikom tržištu Europske Unije!

Kutjevo d.d.: posrebrena Graševina de Gotho 2015

Kutjevo d.d.: posrebrena Graševina de Gotho 2015

Doista, hoće li hrvatski proizvođači vina umjeti dobro iskoristiti ova osvojena odličja za plasman svoje kapljice i na velikom tržištu Europske Unije?  Ono što sam vidio ovih dana u Zagrebu baš i ne ohrabruje! Neposredno nakon objave službenih rezultata s Mundus Vinija u zagrebačkoj vinskoj ulici Tomićevoj, kod Uspinjače u središtu Metropole, održan je mini-festival vina tematski posvećen Slavoniji i Podunavlju. Među ostalima nastupili su Mundusovi dobitnici Iločki podrumi i Kutjevo d.d. Ni na izlagačkom mjestu Iločkih podruma ni kod Kutjeva d.d.  nisam vidio neku oznaku da su u bijelome svijetu upravo postigli značajan uspjeh osvajanjem medalja. Iločki podrum barem je donio svoj Traminac 2015 koji je na Mundus Viniju osvojio zlato i proglašen je najboljim bijelim vinom poslanime na to natjecanje ovoga rujna iz Hrvatske, ali Kutjevo nije došlo sa svojom zlatnom Graševinom Turković. Belja, koje je s Cabernet sauvignonom 2009 osvojilo zlato i titulu najboljeg crnog vina poslanoga iz Hrvatske te srebro  za Graševinu 2015 uopće nije bilo tog dana u Zagrebu…

Inače, iz Bosne i Hercegovine ponovno se na Mundus Viniju zlatom okitio Josip Nuić, dva zlatna trofeja pripala su njegovim uzorcima Syrah 2013 Premium i Trnjak 2013 Premium. Slovenci su se domogli tek jednog zlata, i to za Kolednik 2009 laški rizling ledeno vino, od KZ Metlika. Makedonci su kući ponijeli srebro za Amintu 2015 Private reserve vinarije Stobi. Iz Srbije jako dobro je prošao podrum Aleksandrović, sa četiri zlata. Zlatnom medaljom okitili su se Aleksandrovićeve etikete Trijumf 2015 Gold, Rodoslov 2009 Grand Reserve, Trijumf 2012 barrique i Regent 2012 Reserve. Srebro je iz Srbije osvojilo vino Chardonnay 2015 Lastar, Lastar Belušića.

Koliko sam primijetio po reakcijama niza degustatora s kojima sam razgovarao, na Mundus Vini rado se dolazi ne samo stoga što je ocjenjivanje organizirano i provodi se vrlo ozbiljno i na visokom strukovnom nivou, nego i stoga što se odvija u vinogradarskome kraju i što je smještaj za kušače organiziran u vrlo znanom vinogradarskome selu Deidesheimu (u hotelu okruženome trsjem!) gdje su, inače, četiri vrlo značajne vinske kuće Palatinata – Bassermann Jordan, Reichsrat von Buhl i Von Winning, koje pripadaju istome vlasniku ali svaka posluje samostalno i trsi se biti najboljom (na neki način eto međusobno su sebi konkurencija) i Josef Biffar, koju je nakon što je kultni vlasnik Josef Biffar umro, kupila japanska obitelj, u Zemlji izlazećeg sunca vrlo moćna u sektoru trgovine vinom i u ugostiteljstvu. Fumiko Tokuoka, iz vlasničke obitelji, nastavlja originalnim stilom vina, tek je proizvodni segment jače proširila pjenušcima. U kuću u kojoj su uredi, vinoteka i restoran donijela je dah Japana ponudom japanskih specijaliteta, od sushija pa dalje.

Deidesheim: posvuda zelenilo i cvijeće. Dolje je zgrada lokalne vinarske zadruge, obrasla u vinovu lozu!

Deidesheim: posvuda zelenilo i cvijeće. Dolje je zgrada lokalne vinarske zadruge, obrasla u vinovu lozu!

deidesheim_winzergenossenschaft

U Deidesheimu je dosta parkova za djece. Dok se klinci igraju, odrasli s kojima su došli u pratnji ne moraju se dosađivati već se mogu, sjedeći na klupi, lijepo i rekreirati - pedaliranjem

U Deidesheimu je dosta parkova za djece. Dok se klinci igraju, odrasli s kojima su došli u pratnji ne moraju se dosađivati već se mogu, sjedeći na klupi, lijepo i rekreirati – pedaliranjem

Boravak u Deidesheimu bio je prigoda (ponovno) posjetiti Bassermann Jordana i Reichsrat von Buhla, te kušati vina iz berbe 2015., s naglaskom dakako na rizling.

BASSERMANN JORDAN i REICHSRAT VON BUHL

Bassermann Jordan obiteljski je posjed, i s tradicijom je od gotovo 300 godina. Originalni naziv mu je Weingut Geheimer Rat dr. von Bassermann-Jordan. Od svojih početaka okrenut je bio visokoj kakvoći i stekao je, i drži, vrlo visoku reputaciju. Franju Francema, slovenskog kolegu Roberta Gorjaka i mene primio je upravitelj Gunther Hauk.

Gunther Hauk (desno), sa suradnikom

Gunther Hauk (desno), sa suradnikom

 – Danas gospodarimo sa 49 hektara, koji se obrađuju ekološki, po pravilima biodinamike. Selekcija grožđa brižljiva je i počinje dakako već u vinogradu, nastavlja se poslije i u podrumu. Proizvodimo vino u nekoliko rangova, od jednostavnijeg baznoga, jednosortnoga ali dakako od kultivara tipičnih za ovo područje, dakle prvenstveno od Rieslinga, Pinota bijeloga, Pinota sivoga, Chardonnaya, Sauvignona, Muškata žutog i Traminca mirisavoga, pa preko vina kuće dakle Gutsweina, i vina općinske apelacije Ortswein do vina 1er crua odnosno Erste Lage i grand crua Grosse Lage. Nastojimo da njega vina bude besprijekorna, kako u smislu vremenske dužine tako i u smislu uporabe posuda, naime dosta vina držimo u drvenim bačvama, i po više mjeseci na finome talogu. Rezultat: prilično osobena vina već od prve stepenice, do iznimno karakternih vina terroirea s posebnih vinogradarskih pozicija a u kategoriji Erste Lage i Grosse Lage – kaže Gunther Hauk.

Prikaz vinogradarskih parcela kod Deidesheima gdje Bassermann Jordan ima trsje. Basserman Jordan član je udruge najboljih njemačkih proizvođača vina VDP, koje je uvelo klasifikaciju kakvoće po uzoru na Francuze – od baznog vina preko općinske apelacije do premier i grand crua (Erste Lage, te Grosse Lage ili Grosses Gewächs)

Prikaz vinogradarskih parcela kod Deidesheima gdje Bassermann Jordan ima trsje. Basserman Jordan član je udruge najboljih njemačkih proizvođača vina VDP, koje je uvelo klasifikaciju kakvoće po uzoru na Francuze – od baznog vina preko općinske apelacije do premier i grand crua (Erste Lage, te Grosse Lage ili Grosses Gewächs)

Doista, sjajni, elegantni rizlinzi već od početka, pokušao sam dojmove na licu mjesta izraziti ocjenama: Riesling 2015 trocken Gutswein, 12,0 vol% = 86/100 (mpc. 9,5 €); zatim Riesling 2015 Ruppertsberg trocken Ortswein, 12,0 vol%, uglavnom pjeskovito tlo = 88 (mpc. 12 €); Riesling 2015 Deidesheim trocken Ortswein, 12,0 vol %, nešto teže tlo = 87 (mpc. 12 €), te Riesling 2015 Forst trocken, Ortswein, 12,5 vol%, tlo vulkanskog porijekla = 89 (mpc. 13 €).

Slijedili su rizlinzi Erste Lage: Ruppertsberger Reiterpfad 2015, trocken, 12,5vol % (mpc. 15 €); Ruppertsberger Hoheburg 2015 trocken, 13,0 vol% (mpc. 16 €) i Forster Ungeheuer-Ziegler trocken, 13,0 vol % (mpc. 18 €)  = 90 – 92/100.

I na kraju vrh – Grosse Lage: Kalkofen Riesling GG 2015, trocken, tlo kreda, 13,0 vol % (mpc. 34 €) = 93/100; Ungeheuer Riesling GG 2015, trocken, 13,0 vol % (mpc 34 €) = 93; Hohenmorgen Riesling GG 2015, trocken, tlo: crveni škriljevac, 13,0 vol%  (mpc. 35 €) = 95; Jesuitengarten Riesling GG trocken, 13,0 vol % (mpc. 39 €) = 95/100.

Bassermann Jordan inače proizvodi i jedan rizling – nazvan Ancestrale – na starinski način, onako kako se u Deidesheimu radio u doba osnivača vinarije Andreasa Jordana, a to znači da vino dozrijeva na finom talogu (kvascu) u drvenoj bačvi do srpnja u drugoj godini nakon berbe dakle sada tržišno aktualna berba 2014. izvađena je iz bačve i napunjena u bocu u srpnju 2016., a na pred kupce ide nakon četiri do 4,5 mjeseca odležavanja u boci, tek negdje pred Božić. Vino je s 12,0 vol %, s lijepim aromama, puno, djeluje slasno a kiselost izvrsno prati tu slast (mpc. 25 €).Druga posebnost Bassermann Jordana je i vino iz amfore, nazvano Pithium. Prije koju godinu Bassermann Jordan izašao je s odličnim cabernet sauvignonom Pithium, sada je u ponudi Pithium 2013, vino koje se sastoji od sivog pinota i mirisavog traminca, 12,5 vol % (mpc. 29 €). Vino međutim nije dugo držano na kožici, i ne spada u narančasto. Moje osobno mišljenje: nekako mi nije sjela ta kombinacija sivog pinota i traminca.

Reichsrat von Buhl, nova vinoteka u sklopu podrumskog kompleksa: voditelj vinoteke Klaus Küsters

Reichsrat von Buhl, nova vinoteka u sklopu podrumskog kompleksa: voditelj vinoteke Klaus Küsters

Na posjedu Reichsrat von Buhl glavni enolog je Mathieu Kaufmann, koji je dugo stjecao znanje i iskustvo u Champagnei u Francuskoj, i to u najpoznatijim šampanjskim kućama, npr. Roederer i Bollinger. Upravo to njegovo šampanjsko iskustvo bio je razlog da se von Buhl, nakon što je on angažiran, dosta intenzivno usmjeri i prema pjenušcima. Kaufmann je izrazito zadovoljan berbom 2015, navodi da vina iz 2015. intenzitetom, ali i ljepotom i preciznošću, krase voćne arome, svježina te unutarnja snaga koja međutim ne počiva na alkoholnoj jačini tako da kapljica nije teška, i pije se lako. Ključ uspjeha bio je, napominje Kaufmann, pažljiv izbor termina početka berbe. Lani je Reichsrat von Buhl počeo s trganjem nešto ranije nego što je uobičajeno.

Otkako je Kaufmann ovdje enolog kuća Reichsrat von Buhl izrazito je okrenuta suhome vinu, dakle vina označena kao trocken=suha su – makar po zakonu o označavanju ako je ukupna kiselost visoka vino se može prikazati kao suho i s iznad 4 g/lit neprovrelog šećera – s dosta ispod 4 g/lit neprovrela sladora, uglavnom od 1 do 2 grama, te su vrlo britka, kiselost i te kako dolazi do izražaja ali nije nipošto agresivna.

Među posebnostima u Reichsratu von Bulu je grupa vina nazvana Suez, nazvana tako zato da budu spomen na rizling iz Pfalza koji je točio na svečanosti službenog otvaranja Sueskog kanala. U toj ediciji su uz rizling i jedan rosé i jedno crno vino, oba od sorte Pinot crni, također tradicijske u Palatinatu.

Od rizlinga, sjajni Forster Musenhang 2015 Erste Lage, 12,5 vol% (16 €), Deidesheimner Paradiesgarten 2014 Erste Lage, 12,5 vol% (18 €), te Kieselberg 2015 Grosse Lage, 13,0 vol% (30 €)= 90/100, i Jesuitengarten 2015 Grosse Lage, 13,5 vol % (mpc. 36 €) = 94/100.

Vrlo lijepi pjenušci Von Buhl Riesling 2014 extra brut, te – od Pinota crnog, Pinota bijeloga i Chardonnaya – von Buhl Rosé 2014 brut i, barem meni, naročito von Buhl Reserve 2013 brut.

U popodnevnim satima organizator je za degustatore priredio susrete s više proizvođača vina. Prvi je susret bio s mladim vinarima grupe Generation Pfalz. Predstavili su se Maximilian Petri Weingut Petri iz Herxheima am Berg, Jurgen Graf Weingut Graf iz Weyhera, Lukas Reinhardt Weingut Stephan Reinhardt iz Niederkirchena, Philipp Lucas Weingut Lucashof iz Forsta, Thornsten Langenwalter Weingut Langenwalter iz Weisenheima am Sand, Jonas Seckinger Weingut Seckinger iz Niederkirchena, i Christian Nett Weingut Bergdolt-Reif & Nett iz Duttweilera. Lijepi Weissburgunder 2015 Paradiesgarten Lagenwein trocken (spontano vrenje, devet mjeseci u barriqueu na finom talogu, 13,0 vol%; 90/100; mpc 15 €) od Seckingera, pa Riesling 2015 Forster Pechstein Grosse Lage trocken, 13,0 vol %, (90; 21 €) od Lucashofa, zatim Riesling 2015 Schiefer trocken (91; mpc 9 €) od Weingut Grafa, Riesling 2015 Spätlese trocken Kallstadter Saumagen (91/100, mpc. 8,60 €) od Petrija, Spätburgunder 2013 Auf dem Kalkstein Weisenheimer Altenberg (90; mpc. 20 €) od Langenwaltera…

Prof. Ulrich Fischer iz Organizacijskog odbora Mundus Vinija, s mladim vinogradarima/vinarima članovima udruge Generation Pfalz

Prof. Ulrich Fischer iz Organizacijskog odbora Mundus Vinija, s mladim vinogradarima/vinarima članovima udruge Generation Pfalz

Iduće popodne išlo se RheinHessen, do mjesta Bechtheima i do Bastianshauser Hofa obitelji Ralfa Erbeldingera. Široka paleta vina. Od baznih preko srednje razine do kategorije Premium Edition. Uz vrlo vrlo dobra bijela vina Chardonnay S 2014 Bechtheimer Heiligen Kreuz Premium Edition te Sauvignon 2015 Premium Edition i, osobito, Grauburgunder 2015., vrlo su ugodno iznenadili crnjaci Mythos Cuvée 8/15 Premium Edition (Mythos je križanac Caberneta i Frankovke, broj osam upućuje na berbu 2008 = Mythos je sa 60 posto zastupljen i sa šest je godina barriquea, a broj 15 upućuje na berbu 2015., sorta je Pinot crni ili Spätburgunder, vino je s 10 mjeseci u velikoj bačvi), 14,5vol %, zatim Cuvée Mediterran 2013 Premium Edition Bechtheimer Heiligem Kreuz trocken (crni pinot, cabernet sauvignon i cabernet mythos, 14,5vol%) i Spätburgunder 2014 Premium Edition (crni pinot, 14,5vol%). Erbeldingeri su pokazali da i RheinHessen doista ima što za reći i na području crnog vina.

Bastianshauser Hof obitelji Erbeldinger u Bechtheimu: otac Ralf i sin mu Sebastian. U Rhein Hessenu, srcu carstva bijeloga vina, posebice rizlinga a onda i pinotnih sorata, oduševili su moćnim crnjacima Premium edition od Pinota crnoga, te mješavinom caberneta mythos i pinota crnoga kao i mješavinom cabernet sauvignona, crnog pinota i caberneta mythos. Dolje: Pinot crni pred berbu 2016. u vinogradu Erbeldingerovih

Bastianshauser Hof obitelji Erbeldinger u Bechtheimu: otac Ralf i sin mu Sebastian. U Rhein Hessenu, srcu carstva bijeloga vina, posebice rizlinga a onda i pinotnih sorata, oduševili su moćnim crnjacima Premium edition od Pinota crnoga, te mješavinom caberneta mythos i pinota crnoga kao i mješavinom cabernet sauvignona, crnog pinota i caberneta mythos. Dolje: Pinot crni pred berbu 2016. u vinogradu Erbeldingerovih

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Španjolci su se i te kako potrudili u prezentaciji: uz vina Rueda DO ponudili su sjajna jela

Španjolci su se i te kako potrudili u prezentaciji: uz vina Rueda DO ponudili su sjajna jela

Posljednjeg popodneva boravka na Mundus Viniju organizator je s ICEX-om (španjolski Institut za vanjsku trgovinu) te s poslovnom udrugom Consejo Regulador Rueda DO kao partnerima priredio prezentaciju bijelih vina iz španjolskog vinogorja Rueda, poznatog po sorti Verdejo. Prezentaciju su vodili Pedro Ballesteros Torres MW, inače jedan od redovitih degustatora na Mundus Viniju, i direktor  Conseja Regulador Rueda DO Santiago Mora Poveda. Odličan menu i lijepa bijela vina iz Ruede, za istaknuti i crno vino Les Terrassas 2014 Velles Vinyes (stare loze) iz Priorata a od španjolske vinske zvijezde  Alvara Palaciosa, to vino ponuđeno je kao poratitelj glavnog jela na bazi pirjanog tamnog mesa i s tamnim umakom…  ♣ SuČ – 09/2015

Prezentacija bijelih vina iz španjolske Ruede: Pedro Ballesteros Torres i Santiago Mora Poveda

Prezentacija bijelih vina iz španjolske Ruede: Pedro Ballesteros Torres i Santiago Mora Poveda

MEĐIMURSKI SAUVIGNON REDOVNE BERBE – SADA ŠAMPION NA SAJMU i OCJENJIVANJU 2016. i u SUSJEDNOM PREKMURJU!

Sveti Urban kod Štrigove, u Međimurju: imanje obitelji Cmrečnjak, jedna od vrlo kvalitetnih vinogradskih pozicija, uz kuću i podrum

Sveti Urban kod Štrigove, u Međimurju: imanje obitelji Cmrečnjak, jedna od vrlo kvalitetnih vinogradskih pozicija, uz kuću i podrum. Na slici dolje: vinogradi Mađerkin breg

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

RAJKO CMREČNJAK IZ SVETOG URBANA KOD ŠTRIGOVE VEĆ DUGO JE GODINA u VINOGRADARSTVU i VINARSTVU, i SVOJIM DJELOVANJEM POSTAVIO JE SOLIDNE TEMELJE VLASTITOM OBITELJSKOM POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU. POSTAJE LI SADA REGIJSKA i NOVA HRVATSKA VINSKA ZVIJEZDA RAJKOV SIN MARKO?

Medalje visokoga sjaja, sve do šampionskih odličja, napokon su se s ocjenjivanja Vino Slovenija u Gornjoj Radgoni počele iz Dežele slijevati i preko državne granice u Lijepu našu. Ove godine na tom natjecanju s dugim stažem i velikim ugledom Hrvatska je 2016. osvojila tri titule šampiona te tri velike zlatne i više zlatnih i srebrnih medalja. Među šampionima za 2016. je, eto, Sauvignon 2015 Rajka Cmrečnjaka, a zlatan je Rajnski rizling 2015. istog vinara, Cmrečnjak je eto dobio odličnu ocjenu i za nj. Ova godina bila je što se tiče osvojenih odličja osobito uspješna za Cmrečnjaka, inače jednog od ponajboljih međimurskih vinogradara i vinara: njegov Sauvignon 2015 šampionskim naslovom okitio se 2016. i na Gastu u Splitu, na sajmu u Mostaru, na manifestaciji Sv. Urban u Medjimurju, a srebrom na Decanter World Wide Awardu…

Otac i sin: Rajko i Marko Cmrečnjak. Zdravica višestrukim šampionskim Sauvignonom 2015 – za još bolje dane!

Otac i sin: Rajko i Marko Cmrečnjak. Zdravica višestrukim šampionskim Sauvignonom 2015 – za još bolje dane!

Cmrečnjak se već u svojoj dugoj karijeri vinara naosvajao medalja. Ovo sada, najnovije, logičan je slijed i bitno poboljšane opreme za rad u trsju i u podrumu ali i priključenja proizvodnji Rajkovog sina Marka.

Što Cmrečnjakovima medalje zapravo znače, što im konkretno donose?

Rajko Cmrečnjak u svojoj vinoteci, uz šampionsko te zlatno vino

Rajko Cmrečnjak u svojoj vinoteci, uz šampionsko te zlatno vino

– Sigurno je da svaki osvojeni trofej, pogotovu ako je izvojevan u jakoj konkurenciji i na prestižnom ocjenjivanju, znači mnogo. On pokazuje da je dobitnik u svojim razmišljanjima i u radu na pravome putu, potvrda je dobroga rada i diže samopouzdanje. Zatim, dakako da odličje, koje poboljšava reputaciju u javnosti, ima i stanovitu marketinšku vrijednost, naime indirektno ali nerijetko i direktno utječe na plasman, i to ne samo nagrađenog proizvoda nego i drugih proizvoda u ponudi. Kod nas u Hrvatskoj je medjutim veliki problem raširena besparica, pa medalje visokoga sjaja često ne rezultiraju efektima koji bi se za tu razinu odličja očekivali. Ali eto barem pomažu da se vlastito vino cjenovno dostupnijih kategorija plasira količinski bolje – kaže Rajko Cmrečnjak.

Uz vina redovne berbe, u ponudi i pjenušci i visoki predikati!

Uz vina redovne berbe, u ponudi i pjenušci i visoki predikati!

Obitelj Cmrečnjak gospodari s 18 ha u rodu a još tri hektara u vlasništvu pripremljena su za buduću produkciju, k tome nekih 5,5 ha vinograda je u najmu. Trsje je zasadjeno uglavnom na jako dobrim pozicijama, medju njima je i Mađerkin breg. Zanimljivo je da je tamo Cmrečnjak posadio i crne sorte koje baš i nisu uobičajene za Međimurje, primjerice Merlot, ali i, pokusno – Plavac mali! Od bijelih još namjerava saditi Pušipel ili Moslavac ili Šipon, za ozbiljna suha bijela vina a i za visoke predikate. Obitelj Cmrečnjak sada od vina nudi Pušipel classic, bazno vino s nižim alkoholom, primjereno za svakodnevnu uporabu, tu je i Pušipel Exclusive tj. predikatno vino od Moslavca ili Pušipela, a kad smo kod ove sorte, od koje je napravljena robna marka

Međimurski specijaliteti – kobasice, meso ‘z tiblicem, domaći sir poškropljen bučinim ulje, bučine koštice kao začin i ukras…

Međimurski specijaliteti – kobasice, meso ‘z tiblice, domaći sir poškropljen bučinim ulje, bučine koštice kao začin i ukras…

Međimurske županije, valja reći da se na razini udruge medjimurskih vinara, pa tako eto i kod Cmrečnjakovih, priprema izlaženje Pušipela u rangu izmedju classica i exclusivea, konkretno suhog vina dobivenog maceracijom na nižoj temperaturi te dozrijevanjem i do godinu dana u bačvicama tonneaux od 500 litara.

Inače, Marko Cmrečnjak htio se lani pozabaviti i s narančastim tipom vina pa je pokusno stavio na maceraciju i alkoholnu fermentaciju Pušipel iz berbe 2015., sada je vino u tonneauxu, a izaći bi iz podruma trebalo, kaže, za par mjeseci. Ostala mirna vina Cmrečnjakovih, iz redovne berbe 2015., su zeleni silvanac, graševina, sivi pinot, žuti muškat, iz 2012. je visoki predikat Muškat ledena berba. Uz mirna vina Cmrečnjakovi imaju i bijeli i ružičasti pjenušac…♣                                    SuČ 09/2016

Pjenušci Zagrebačke županije/ ŠAMPUSI KAO JAKI ADUT

zupanija-grbzagrebacka-zupanijaPriredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Facebook  ⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

KONCENTRACIJA MJEHURIĆA u PODREGIJI PLEŠIVICA, POSEBICE u VINOGORJU PLEŠIVICA-OKIĆ. DA PROIZVOĐAČI, SVAKI ZA SEBE, POSTAJU SVJESNI POTENCIJALA VINOGORJA i DA MISLE s PERLICAMA i TE KAKO OZBILJNO, POKAZUJE i TO ŠTO NJEGUJU SURADNJU s INSITUTOM ZA ENOLOGIJU CHAMPAGNE

Zagrebačka županija, u središnjem dijelu sjeverozapadne Hrvatske, svojevrsni  je prsten oko glavnog grada Republike Hrvatske Zagreba. Grad Zagreb obrubljuje sa zapadne, južne i istočne strane, a malo i sa sjeverne strane. Prostire se na 3078 četvornih kilometara i šesta je po veličini županija u Hrvatskoj. Obuhvaća devet gradova i 25 općina. Gradovi su Dugo Selo, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveta Nedelja, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec, Zaprešić, a općine Bedenica, Bistra, Brckovljani, Brdovec, Dubrava, Dubravica, Farkaševac, Gradec, Jakovlje, Klinča Sela, Kloštar Ivanić, Krašić, Kravarsko, Križ, Luka, Marija Gorica, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Preseka, Pušća, Rakovec, Rugvica, Stupnik... Županija ukupno broji 317.642 stanovnika i po tome je treća u Hrvatskoj, nakon Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije.

S pjenušcima obiteljske produkcije: aktualna vinska kraljica Zagrebačke županije Lucija Šember, s Plešivice, te sestre Nataša i Ivana Puhelek iz zelinskoga kraja

S pjenušcima obiteljske produkcije: aktualna vinska kraljica Zagrebačke županije Lucija Šember, s Plešivice, te, sa strana, sestre Nataša i Ivana Puhelek iz zelinskoga kraja

Zemljopisno je dosta raznolika cjelina – brda su na zapadu i jugozapadu, pitomi brežuljci Zelinskog prigorja na sjeveroistoku, nizinski krajevi na istoku, nisko Turopolje te Pokuplje na jugu.

Industrija i trgovina daju dvije trećine prihoda, slijede poljoprivreda i promet. Poljoprivreda je najrazvijenija u vrbovečkom kraju, a baš vinogradarstvo u zelinskom i jastrebarskom području.

Tomislav i Martina Tomac: pjenušci Diplomat, Rosé, Amfora i Millenium

Tomislav i Martina Tomac: pjenušci Diplomat, Rosé, Amfora i Millenium

U Zagrebačkoj županiji ukupno je 972,42 hektara pod vinovom lozom. Polovica od toga – 482,2 ha – nalazi se u podregiji Plešivica. Deset najrašireijih sorata u Županiji su, ovim redosljedom: Graševina, Kraljevina, Rizling rajnski, Chardonnay, Portugizac, Silvanac zeleni, Ranfol ili Štajerska belina, Pinot sivi, Sauvignon bijeli i Pinot bijeli.  Ukupno je u Zagrebačkoj županiji 698 registriranih proizvođača vina, a godišnja proizvodnja kreće se oko 31.437 hektolitara, uglavnom je riječ o bijelome, nekih 10 posto je crvenoga. Većinom se proizvode mirna vina, ali u posljednje vrijeme produkcija pjenušaca je u osjetnom porastu.

Moderna proizvodnja pjenušaca u Županiji je krenula u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, kad je enolog u tadašnjoj vinskoj kući Jaska-vino iz Jastrebarskoga inž. Franjo Jambrović, inače iz poznate međimurske vinske obitelji Jambrović, inicirao osnutak Kluba prijatelja dobroga vina s namjerom da se vinari zapadnoga dijela zagrebačke okolice zbliže i natječu u tome tko će od iste sorte proizvesti bolje vino, cilj je bio širiti ponudu različitih vina i dizati kakvoću kapljice u tome kraju koji ima odlične uvjete za dobivanje visokokvalitetnog Bakhova nektara. Uočivši veliki potencijal Rizilnga rajnskog i Chardonnaya (tada se mislilo da je riječ o Pinotu bijelome, poslije kad je počelo s analizama DNA utvrdilo se da je većina nasada ipak Chardonnay), inž. Jambrović forsirao je kao moguće prepoznatljive plešivičke mirne špice u prvom redu vina od tih dviju sorata. A onda, nakon što je sâm u podrumu Mladina Jaska-vina kroz par godina odradio pokuse s pjenušcima, nastojao je plešivičke proizvođače okrenuti ozbiljno i prema pjenušavome vinu rađenome klasičnom šampanjskom metodom. Vidio je inž. Jambrović upravo u kontekstu pjenušaca, konkretno nužne svježine, veliku vrijednost i nekih sorata koje su odavna u uzgoju na Plešivici. Primjerice, upravo u posljednje vrijeme globalnog zatopljenja, tu se dosta iskazuje Plavec žuti (Rumeni plavec) kojega karakteriziraju dobre kiseline, tako da se baš unatrag nekoliko godina tome kultivaru na Plešivici posvećuje sve više pažnje.

Najjači sljedbenici po pitanju pjenušca Jambroviću su bili Ivan Turk (na žalost već godinama pokojni) s vinogradom u Mariji Gorici (Šenkovec), i Zvonimir Tomac iz Donje Reke kod Jastrebarskoga. Prvi je s pjenušcem – nazvanim Šenpjen (Šenkovečki pjenušac) na tržište službeno izašao Turk, koji je u svom uspješnom razvoju dosta surađivao i s pjenušarom mr. Janezom Isteničem s Bizeljskoga, a potom se naglo počeo uzdizati pedantni Zvonimir Tomac, danas po kakvoći vodeći proizvođač pjenušaca ne samo u Zagrebačkoj županiji nego i na razini Hrvatske. Kako Plešivica ni prije nije bila područje crvenoga vina, mada se tamo uvijek sadilo i nešto crnih sorata, u prvome redu Portugizac, Frankovka, Lovrijenac (pitanje je ima li ga uopće još!), moguće je da je upravo usmjerenje malo-pomalo sve većeg broja lokalnih proizvođača i prema pjenušcu dovelo do toga da se na Plešivici počne saditi planetarno popularni Pinot crni, koji se pokazao tu kao vrlo zahvalan i za mirni crnjak!

Uz obitelj Tomac – Zvonimirov nasljednik je njegov sin Tomislav, po struci enolog, zasad je po pitanju pjenušca iz Zagrebačke županije najviše afirmiran Zdenko Šember, koji, kao i Tomci, proizvodi i bijeli i ružičasti pjenušac, koristeći i Pinot crni.

_________________________________

OLYMPUS DIGITAL CAMERAŠEMBER AMFORA PAS DOSÉ –Zdenko Šember odlučio se određenu količinu rajnskog rizlinga iz berbe 2014., koja nije davala velike nade u mirno vino ali jeste u pjenušac, najprije macerirati u amfori do Uskrsa 2015, a potom vino direktno, dakle bez dozrijevanja u bačvi, kako je to bio svojedobno slučaj kod Zvonimira i Tomislava Tomca, šampanjizirati. U ovome trenutku Amfora Šember u boci je s krunskim zatvaračem i na finom talogu nešto manje od godine i pol dana, a izlazak gotovog proizvoda na tržište predviđen je za 2020! Imao sam prilike kušati to pjenušavo vino, pokazuje se sember-amfora-brut-nature-pjenusaclijepo ali i još kao beba, Šember je, rekao bih, dobro odlučio ostaviti ga na miru još četiri godine. Može se reći da je dobro odlučio pustiti ga tada van, i bez dodavanja ekspedicijskog likera, kao pas dosé.

Na slikama su Zdenko Šember koji se upravo sprema degoržirati svoju Amforu da bi je ponudio na kušanje kao brut nature ili pas dosé, te, viđenje umjetničkim vlastitim okom ali i okom kamere pjenušca Amfora od strane vinske kraljice Lucije koja ima mnogo afiniteta i smisla za fotografiranje i dizajn.∎

________________________________

Plešivica se može podičiti s velikim kuriozitetom: pjenušcem dobivenim od  baznoga vina za koje su šest mjeseci u amfori macerirane bijele sorte! S takvim naravno vrlo specifičnim pjenušcem, nazvanim Amfora, izašli su prije koju godinu – moguće i kao prvi u svijetu! –  Tomci, a eto prije nekoliko godina u produkciju (i) takvog pjenušca ušao je  Šember.

Količinski najveći proizvođač pjenušaca u Zagrebačkoj županiji je podrum Mladina (izrastao na temeljima spomenutog Jaska-vina), koji proizvodi pjenušava vina Poy u dvjema kategorijama – bazna linija šarenih boja etikete je po metodi charmat (druga fermentacija u velikim inoks–tankovima), a gornja kvalitativna grupa, sa elegantnima zlatnom i crnom etiketom, po klasičnoj je metodi drugog vrenja u butelji, s time da je jedan od tih pjenušaca u rangu classic, a drugi prestige. Mladina se u posljednje sve više nameće i kakvoćom, a najbolji njeni pjenušci su s oznakom Poy.

S pjenušcima je krenuo i Velimir Korak

S pjenušcima je krenuo i Velimir Korak

Upravo po županijskom popisu proizvođača pjenušaca koji sudjeluju na prezentaciji pjenušaca Zagrebačke županije na sajmu Agra 2016 u Gornjoj Radgoni odlično se vidi da je od ukupno 13 sudionika čak njih 10 iz podregije Plešivica – uz već spomenute tu su još Jagunić, Kurtalj (baš ovih dana promovirao je svoj novi pjenušac Kurtalj rosé brut), Kolarić, Ivančić (od nekoliko sorata radi nekoliko pjenušaca, jedan od chardonnaya, jedan od – Rizvanca, te dva – rosé i crni od Portugisca!), Kunović, te Barundić i Rajaković, a od tih 10 čak osam ih je iz vinogorja Plešivica-Okić, samo dvojica su – Barundić i Rajaković, koji su novi ali s ozirom na već osvojene nagrade očito imaju perspektivu – s područja Krašića. Na nekoj sljedećoj smotri županijskih pjenušara i pjenušaca zasigurno ćemo vidjeti i inače u mirnome vinu vrlo afirmiranu obitelj Korak, iz vinogorja Plešivica-Okić. Koraci su se nedavno upustili u pjenušce i tek krajem ove godine ili na proljeće 2017. izlaze sa svojim prvim mjehurićima.

____________________________

OLYMPUS DIGITAL CAMERANOVI PJENUŠAC S PLEŠIVICE – Kurtalj rosé brut novi je pjenušac s Plešivice. Proizvođač Drago Kurtalj. Crni pinot oko 70 %, tradicijske plešivičke sorte kao npr. Veltlinac crveni, Kraljevina, Šipelj… ostatak. Razigrana, vesela etiketa: studio Cuculić Vanje Cuculića. Pjenušac lagan i lepršav, namijenjen ljetnom osvježenju. Istina, promoviran tek na kraju kolovoza, ali meteorolozi idu Kurtalju na ruku: za jesen najavljuju – dugo bablje ljeto…

Danas obitelj Kurtalj proizvodi desetak tisuća butelja bijelog pjenušca Dri, i oko 3000 ovog roséa. Od berbe 2015, s kojom je Drago Kurtalj iznimno zadovoljan, posebnom selekcijom grožđa Chardonnaya 65 posto i Pinota crnoga 35 posto u vinogradu i potom na stolu prije prerade izdvojena je, veli Drago, količina sirovine za nekih 4000 butelja bijelog Drija posebne kakvoće, koji bi nakon druge fermentacije u butelji na kvascu proboravio najmanje četiri godine, naziv bi mu bio Dri special…∎

______________________________

Dvoje pjenušara je iz Zelinskoga kraja i to su Ivana Puhelek, enologinja zaposlena u Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, inače svojedobno Vinska kraljica Zagrebačke županije, otud i naziv Kraljica njenom pjenušcu, te Željko Kos. Oboje koriste bazno vino (i) od sorte za koju bi se netko prije teško odlučio, a eto za pjenušac ona se pokazala jako dobrom. Ivana Puhelek pjenušac vrlo uspješno proizvodi od sorte Kraljevina 100 posto, tako da je i s tog razloga naziv njenim perlicama mogao biti Kraljica, a Željko Kos za svoj bijeli pjenušac rabi Chardonnay, Kraljevinu i Rizling rajnski po 33 posto.

Najnoviji proizvođač pjenušaca Zdravko Župančić dolazi na tržište iz Samobora, a za svoj pjenušac koristi sorte Kerner, Silvanac zeleni i Manzoni.

Da vinogradari/vinari Zagrebačke županije iz podregije Plešivica i nekoliko njih iz zelinskoga kraja misle doista vrlo ozbiljno s pjenušcima pokazuje i to što su se povezali s uglednim enologom s Instituta za enologiju Champagne Pierreom-Yvesom Bourneriasom, koji je na Plešivici i u Zelini održao već više strukovnih predavanja, koji je nekim od spomenutih vinara i eno-savjetnik za pjenušac, te koji s vremena na vrijeme organizira radni posjet županijskim pjenušarima u Champagneu, obilazak zanimljivih šampanjskih podruma i, dakako, uvijek poučne degustacije u njima. ♣   SuČ 09/2016

________________________________

Pjenušari Zagrebačke županije predstavili su se na sajmu poljoprivrede i prehrane Agra 2016. u Gornjoj Radgoni

Plešivica-Okić: Tomac, Šember, Mladina, Jagunić, Kurtalj, Kolarić, Ivančić, Kunović

Krašić: Barundić, Rajaković

Sveti Ivan Zelina: Puhelek, Kos

Samobor: Zdravko Župančić

_______________________

AGRA 2016 / ŠAMPIONSKA ODLIČJA u PRAVCU HRVATSKE!

 

Agra logicPriredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

NA VRLO ZNAČAJNOM REGIJSKOM SAJMU POLJOPRIVREDE i PREHRANE u GORNJOJ RADGONI VEĆ GODINAMA LIJEPA NAŠA OSVAJA (i) NAJVIŠE NAGRADE NA OCJENJIVANJIMA u SEGMENTIMA MESNIH i MLIJEČNIH PROIZVODA TE BEZALKOHOLNIH NAPITAKA, a ETO SAD NAPOKON POSTIŽE i ZNAČAJAN USPJEH NA VREDNOVANJU VINA. OVE GODINE PRVACI SU SAUVIGNON 2015 OD RAJKA CMREČNJAKA i POLUSLATKI TRAMINAC 2015 PODRUMA MLINARIĆ IZ MEĐIMURJA TE SLATKI TRAMINAC 2012 LEDENO VINO OPG-a ĐURINSKI IZ KUPLJENOVOGA…

Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrane AGRA 2016 u Gornjoj Radgoni, na spoju Slovenije, Hrvatske, Austrije i Mađarske, koji iduće godine slavi jubilej od 55 godina održavanja, ostaje središnja priredba te vrste u ovome dijelu Europe.

Glavni direktor Pomurskog sejma Janez Erjavec (sasvim lijevo), te, do nejga, izvršna direktorica Mateja Jaklič na prezentaciji Zagrebačke županije

Glavni direktor Pomurskog sejma Janez Erjavec (sasvim lijevo), te, do nejga, izvršna direktorica Mateja Jaklič na prezentaciji Zagrebačke županije

 Ove godine na 24.000 četvornih metara izložbene površine u sajamskim halama i na 28.500 četvornih metara izložbene površine na vanjskome prostoru kao i na još posebnih 15.300 četvornih metara eksperimentalnih nasada te na zasebnih 3000 četvornih metara za prezentaciju domaćih životinja okupio je 1798 izlagača iz 30 država. Sajam je prikazao vrhunsku mehanizaciju i opremu za poljoprivredu najuglednijih svjetskih proizvođača, zatim sjemenje i sadni material, gnojiva, sredstva za prehranu i zaštitu životinja, opremu za prehrambenu industriju, vinarstvo, proizvode za održivu gradnju i prijedloge za korištenje obnovljivih izvora energije. Agra je dakako i bogata smotra prehrambenih proizvoda, vina i drugih pića. Upravo na ovogodišnjem izdanju Agre inaugurirana je nova hala površine 800 četvornih metara a gdje su smještene Agrina Tržnica sa smotrom niza proizvoda raznih OPG-ova, i Agrina kuhinja.

Zagrebačku županiju prezentirali su župan Stjepan Kožić, njegov zamjenik Rudolf Vujević te Josip Kraljičković

Zagrebačku županiju prezentirali su župan Stjepan Kožić, njegov zamjenik Rudolf Vujević te Josip Kraljičković

Iz Hrvatske je nastupilo 23 tzv. direktnih izlagača i 11 tzv. posrednih izlagača a to su oni čiji su proizvodi prikazani na štandovima njihovih zastupnika u Sloveniji.

                Ove godine poseban gost iz Hrvatske – i najveći hrvatski izlagač na Agri 2016. – bila je Zagrebačka županija, koja je u Gornju Radgonu došla s namjerom da iznese svoju osobnu kartu i otkrije svoje proizvode i projekte za Europu, ali i da u Sloveniji potraži partnere za kvalitetnu suradnju kroz koju bi bilo moguće iz europskih fondova povući znatna sredstva za realizaciju ambicioznih planova gospodarskog razvoja. Zagrebačka županija, koja je imala svoj štand za širu publiku, u posebnom je prostoru ponudila i poseban program za slovenske gospodarstvenike s kojima bi se rado radno povezala.

Najuspješniji hrvatski proizvođač vina na ocjenjivanju Vino Slovenija 2016: Stjepan Đurinski iz Kupljenovoga, s jednim šampionskim naslovom te s dvije velike zlatne medalje i s jednim zlatom

Najuspješniji hrvatski proizvođač vina na ocjenjivanju Vino Slovenija 2016: Stjepan Đurinski iz Kupljenovoga, s jednim šampionskim naslovom te s dvije velike zlatne medalje i s jednim zlatom

Nakon uvodnih pozdravnih riječi župana mr. Stjepana Kožića prezentaciju je održao mr. Josip Kraljičković iz županijskog Odbora za europske fondove. Kraljičković – koji je istaknuo da Zagrebačka županija, inače smještena na zapadu Hrvatske i dobrim dijelom duž državne granice sa Slovenijom, ima odličnu suradnju sa slovenskom regijom Posavje – naveo je točke mogućeg novog partnerstva sa Slovencima a to su: kvalitetna priprema i prijava projekata da se povuku sredstva iz EU fondova, razmjena iskustava o pripremi projekata, zbližavanje jedinica lokalne samouprave, jačanje prijateljstva. Na kraju izlaganja Slovencima su na kušanje ponuđeni brojni proizvodi – robne marke Zagrebačke županije, poput npr. sira Dragec, samoborske salame Igomata i druge tipične mesne prerađevine poput npr. šunke Grof Kudelić, domaći kukuruzni žganci, kiselo zelje Laktec. Našla su se tu i vina, među njima Portugizac Plešivica i Kraljevina Zelina.

__________________________________

Zdravko i Igor Runtas iz samoborskog Igomata prezentirali su u Radgoni samoborsku salamu,

Zdravko i Igor Runtas iz samoborskog Igomata prezentirali su u Radgoni samoborsku salamu

AGRA 2016 NAGRADE – Evo hrvatskih tvrtki koje su nagrađene raznim medaljama na ocjenjivanjima mesa i mesnih proizvoda (među ocjenjivačima iz Hrvatske je bio Martin Brezovec iz varaždinske Koke), te mlijeka i mliječnih proizvoda (iz Hrvatske su među ocjenjivačima bili Samir Kalit, Neven Antunac i Nataša Mikulec sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta):

Belje: ABC svježi krem-sir – velika zlatna medalja; ABC svježi krem sir classic i ABC svježi krem sir s vlascem te baranjski kulen – zlatna medalja; dimljena slanina – srebrna medalja.

Josip Rajaković te Marija i Josip Barundić iz Krašića bili su ponosni što su se i njihovi pjenušci našli među odabranima za prezentaciju u Vinskome hramu

Josip Rajaković te Marija i Josip Barundić iz Krašića bili su ponosni što su se i njihovi pjenušci našli među odabranima za prezentaciju u Vinskome hramu

Compari 1 Pula: kosnica suha s tartufom – srebro; mortadela sa šparogama – brončana medalja.

Koka Varaždin: panirani edamac i panirani camembert – velika zlatna medalja; Koketa pileća jetrena pašteta – zlato; fina hrenovka, panirani pileći kroketi s dimljenim sirom i šunkom, pureći bečni odrezak – srebro.

Mljekara Antun Bohnec: ludbreški sir u kori i mozzarella piccola – zlatna medalja; maslac 250 gr – srebro.

Mini mljekara Veronika: sirutka – šampion; svježe mlijeko Veronika, zagorski posni sir Veronika i zagorski svježi sir Veronika – zlato; maslo, maslac zagorski Veronika i vinogradarski slani sir – srebro; domaće kiselo vrhnje – bronca.

Šampioni 2016: Penina rosé te Sivi pinot 2015 Gomila od P&F Jeruzalema

Šampioni 2016: Penina rosé te Sivi pinot 2015 Gomila od P&F Jeruzalema

Vindija: Capro fresh svježi sir od kozjeg mlijeka, Ovidur tvrdi sir od ovčjeg mlijeka, Vivis svježi krem sir natur – šampioni; Vindino mliječni desert lješnjak/čokolada, mliječni puding čokolada, mliječni puding vanilija, Caprodur tvrdi sir od kozjeg mlijeka, ‘z bregov UHT kozje mlijeko, Fino mi je mliječni puding sa šlagom, Bovidur tvrdi sir od kravljeg mlijeka – velika zlatna medalja; ‘z bregov UHT čokoladno mlijeko, Fino mi je mliječni puding sa šlagom vanilija, Fino mi je mliječni puding Choco-Loco – zlato.

Med:

Krešimir Stjepan Črnila bagrem – zlato i prvak sorte; Josip Kotiščak bagrem i akacija – zlato; Trupković lipa – srebro.

Sokovi i bezalkoholni napici:

Juicy ananas sok – veliko zlato; Juicy naranča i Juicy gusti sok od višnje i jabuke – zlato; Juicy marelica nektar – srebro; Juicy jabuka – bronca

Pogled u vitrinu šampiona u Vinskome hramu Agre podsjeća da je 2003. jedan od šampiona, a s Graševinom, bila obitelj Šember, iz koje je aktualna vinska kraljica Zagrebačke županije!

Pogled u vitrinu šampiona u Vinskome hramu Agre podsjeća da je 2003. jedan od šampiona, a s Graševinom, bila obitelj Šember, iz koje je aktualna vinska kraljica Zagrebačke županije!

Ocjenjivanje Vino Slovenija 2016, na kojemu je iz Hrvatske kao degustatorica sudjelovala Ivana Rendulić Jelušić (iz Zagrebačke županije)  okupilo je 468 uzoraka od 166 proizvođača iz Austrije, Češke, Hrvatske, Makedonije i Slovenije. Nakon Slovenije, Hrvatska je prijavila najviše etiketa – 50, od 22 proizvođača. Posebno je održano ocjenjivanje vina od organski uzgojenoga grožđa, ali tu su sudjelovali samo vinari iz Austrije i Slovenije, ukupno je bilo 25 uzoraka od devetero proizvođača.

Evo šampiona po kategorijama. Među prvacima su tri vina iz Hrvatske!

Kategorija suho nearomatično bjelo vino: Malvazija 2015 – Robi & Dorjano Korenika, te Sivi pinot 2015 Gomila – Klet Jeruzalem / Aromatično suho vino: Sauvignon 2015 – obitelj Cmrečnjak

Na štandu Udruge ubiteljskih vinskih posjeda Slovenije, s Brunom Graberšekom: na kušanje je ponudio nekoliko uistinu sjajnih vina, među njima osobitu pažnju zavrjeđuje bijeli Triton Lex 2011 kuće Edi Simčič iz Goriških brda

Na štandu Udruge ubiteljskih vinskih posjeda Slovenije, s Brunom Graberšekom: na kušanje je ponudio nekoliko uistinu sjajnih vina, među njima osobitu pažnju zavrjeđuje bijeli Triton Lex 2011 kuće Edi Simčič iz Goriških brda

Polusuho bijelo vino: Pinot gris 2015 – Spielberg CZ, Češka/ Poluslatko bijelo vino: Traminac 2015 – obiteljski podrum Mlinarić / Slatko nearomatično bijelo vino: Svečnično vino 1997 – Radgonske gorice / Slatko aromatično bijelo: Traminac 2012 ledena berba – OPG Đurinski / Teran PTP: Izbrani teran PTP 2015 – Vinska klet pri Starčih Tavčar / Suho crveno vino mlađe od tri godine: Cabernet sauvignon Quercus 2014 – Vinska klet Goriška brda / Suho crno starije od tri godine: Sara 2008 – Boris Lisjak / Pjenušci: penina rosé – P&F Jeruzalem /  Bio-vina: Sauvignon 2015 – eko kmetija Valentan

Hrvatska je uz tri šampionska naslova osvojila i tri velika zlata – uz Mlinarića iz Jalšovca/Štrigove, dobitnik je OPG Đurinski iz Kupljenovoga, za Graševinu izbornu berbu bobica 2015 i za Traminac 2013 izbornu berbu. Zlatnih medalja dodijeljeno nam je sedam, a dobitnici su Adriano Šošić iz Lašića/Vižinade za Chardonnay 2015, Mlinarić za arhivski Pinot kasnu berbu, Petar Kocijan iz Štrigove za Pušipel 2013 izborna berba, Željko Gašparinčić iz Šenkovca za Graševinu 2013 izbor prosušenih bobica, Ivan Sokač iz Strmca/Stubičke Toplice za Chardonnay 2015 kasnu berbu, i obitelj Cmrečnjak iz Sv. Urbana za Rajnski rizling 201.

Srebra je bilo 25, a osvojili su ih Adriano Šošić, Ivan Katunar, obitelj Mlinarić, Josip Rajaković (za tri pjenušca!), Libero Sinković, OPH Hažić, Ivica Rozijan, Ivan Sokač, Vina Barun Josip Barundić, Vina Belje, Vinarty, Boris Novak, Kotolenko. ■

________________________________

Pjenušci Zagrebačke županije prezentirani u Vinskom hramu sajma Agra 2016

Pjenušci Zagrebačke županije prezentirani u Vinskom hramu sajma Agra 2016

Tema u Vinskom hramu na sajmu Agra bili su pjenušci Zagrebačke županije, koje su uzvanici, u nazočnosti nekoliko proizvođača te u društvu aktualne vinske kraljice Zagrebačke županije Lucije Šember i prethodnih županijskih vinskih kraljica, dakako, mogli i kušati.

Vinske kraljice Hrvatske – Lucija Šember, i Slovenije – Sara Štadler. Desno: na kraju posjeta Gornjoj Radgoni: u Radgonaskim goricama, uz enologinju Klaudiju Topolovec i Zlate penine, za sretan put ∎ Dolje: rijedak prizor – dosadašnje vinske kraljice Zagrebačke županije na okupu! Trebalo je ići u Sloveniju da nastane ova smotra kraljica skupa. Uz Luciju Šember, na tronu, su Ivana Puhelek, Irena Majcenović, Ivana Rendulić, Nataša Puhelek i Kristina Vugrin

Šampanjeri iz Zagrebačke županije – obitelji Kos, Puhelek i Jagunić ∎ Dolje: rijedak prizor – dosadašnje vinske kraljice Zagrebačke županije na okupu! Trebalo je ići u Sloveniju da nastane ova smotra kraljica. Uz Luciju Šember, na tronu, su Ivana Puhelek, Irena Majcenović, Ivana Rendulić, Nataša Puhelek i Kristina Vugrin

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

U pjenušavom dobrom raspoloženju hrvatska delegacija sa sajma je skoknula u posjet poznatom slovenskom proizvođaču pjenušaca Radgonskim goricama, čiji su podrumi u neposrednom susjedstvu sajmišta. Tu je, nakon razgleda vinske kleti – proizvodnog dijela ali i dijela namijenjenoga turistima, održano kušanje ponajboljih radgonskih penina.   ♣  SuČ – 09/2016

 

 

OD PZ GOSPOJA DO EKSKLUZIVNOG BOUTIQUE VINOTELA GOSPOJA

Vrbnik nad morem

Vrbnik nad morem

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

U VRBNIKU SU FRANJO TOLJANIĆ i ČLANOVI NJEGOVE ŠIRE OBITELJI, UDRUŽENI u POLJOPRIVREDNU ZADRUGU ZNANU i PO PROIZVODNJI VINA ŽLAHTINA, OTVORILI VINSKI HOTEL, KAO ODGOVOR NA TRAŽENJE BROJNIH TURISTA ŠTO ŽELE SMJEŠTAJ i SADRŽAJE NA VIŠOJ RAZINI

Netko u dane pred berbu postavlja u vinogradu klopotec da zvukom svojega klepetanja tjera ptice od grožđa koje postaje sve slađe, a netko pak – otvara vinski hotel!

U Vrbniku, carstvu žlahtine, Franjo Toljanić sa suprugom te sa sestrama i njihovim supruzima, suvlasnik obiteljske poljoprivredne zadruge Gospoja znane baš i po proizvodnji žlahtine, otvorio je, na poziciji blizu mora a gdje je do lani bio njihov objekt s prenoćištem, restoranom i, u donjem dijelu konobom, boutique Vinotel Gospoja sa četiri zvjezdice.

Vinotel Gospoja

Vinotel Gospoja

Vanjštinom vrlo lijepi kompleks – pet spojenih kuća u nizu – vrlo je razigran arhitektonski i bojama, i svojim je eksterijerom svakako oplemenio ambijent.

Objekt je odgovor na tražnju brojnih turista što dolaze u Vrbnik i žele smještaj i sadržaje na višoj razini.

                Na otvorenju je, prigodno, bila i promocija proizvoda što se u obiteljskoj ponudi nedavno pridružio klasičnoj žlahtini – pjenušca Gospoja!OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Vinotel Gospoja, u koju je uloženo nekih 35 milijuna kuna s time da kredit iznosi oko 26 milijuna kuna a ostatak su vlastita sredstva, ima 22 smještajne jedinice, od čega su 12 dvokrevetnih i jedna jednokrevetna soba, četiri velike obiteljske sobe i dva luksuzna apartmana, predstavlja objekt voditeljica hotela Maša Frković. U donjemu su dijelu prostrani restoran kapaciteta 220 sjedećih mjesta, te, ispod njega, suvremeno uređeni i opremljeni wellness & spa centar, kojime dominira bazen, i u kojemu se provode razni specijalni tretmani.

Oznake soba dakako su ne one uobičajene, brojevima, nego nazivima vinskih sorata, s time da naziv sorte postavljen uz ulaz u sobu prate fotografija kultivara i kratak tekst o kultivaru. Stropovi soba, inače, vrlo moderno uređenih, oslikani su bobicama grožđa sorte po kojoj je svaka od njih nazvana.

Sobe su označene ne brojkama nego nazivima sorata. Ova je posvećena Žlahtini

Sobe su označene ne brojkama nego nazivima sorata. Ova je posvećena Žlahtini. Strop svake sobe oslikan je bobicama dotične sorte

gospoja-soba

gospoja-kupaonica

Na terasi apartmana na vrhu - jacuzzi

Na terasi apartmana na vrhu – jacuzzi

Prizemlje je u znaku crnih kultivara Brajdice, Sansigota (Suščana), Terana, Borgonje, Babića, Crljenka i Plavca maloga, a prvi kat je u znaku bijelih sorata Gegića, Malvazije istarske, Debita, Pošipa, Malvasije dubrovačke, Kraljevine, Pušipšela (Moslavca), Graševine, Muškata. Vrh građevine pripada, naravno, domaćoj Žlahtini. To je, kaže Franjo Toljanić, ekstra-elitni dio hotela. Sobe i apartmani na vrhu su ne samo s pogledom na more i Vinodolski kanal nego i s – jacuzijem na terasi, a označeni su nazivima pojedinih parcela vinograda Žlahtine što su ih Vrbničani dali odavna a većinom u čast svetaca u koje su se uzdali da će štititi njih i urod – npr. Žlahtina sv. Anton, Žlahtina sv. Frančisk, Žlahtina sv. Mikul…

Sav interijer je u modernome stilu, sobe dobro podnose svoje uređenje, međutim restoran, koji je, moglo bi se reći, ogroman, i očito rađen za velike skupove poput raznih slavlja i drugih masovnih skupova, ostavlja, bez obzira na strop ukrašen dužicama bačve i na neke slike vinograda na zidovima, dojam stanovite hladnoće, nedostaje mu prisnosti, međutim to se, ako domaćin osjeti potrebu, valjda može popraviti u hodu nekim pomičnim pregradama s lokalnim ukrasnim raslinjem. Ili pak  drukčije…

Restoran

Restoran

– Vinsko obilježje hotela proširivat će se raznim prikladnim programima. Zasad u ponudi hotela imamo, naravno, sva vina i pića, a to su i pivo te razne rakije, iz naše produkcije ali i ona iz proizvodnje svih drugih vrbničkih vinara. Kuriozitet je među pićima šampanjsko pivo Vrbničko Žlahtno brut beer, koje smo realizirali u suradnji s našim austrijskim partnerom, vinskom kućom Szigeti iz Gradišća ili Burgenlanda. U wellness centru već koristimo preparate na bazi grožđa i proizvoda od grožđa. Kozmetička linija je personalizirana. Brand Gospoje je i na specijalnoj ambalaži sve kozmetike koja je wellnessu ali i u sobama i kupaonicama. Uz klasične suhe i parne saune, tu je i ona mediteranska, gdje je sve u aromatičnim mirisima sredozemnog bilja. S vremenom ćemo u našem Vinotelu Gospoja početi s raznim vođenim tematskim degustacijama, edukacijama, gostovanjima vinara iz drugih krajeva, ekskluzivnim večerama sa sljedovima prilagođenim određenim izabranim vinima… – rekao je Franjo Toljanić, direktor Gospoje.

Franjo Toljanić, direktor Gospoje

Franjo Toljanić, direktor Gospoje

Začetnik cijele priče svakako je bio vrijedni i vidoviti Franjin otac Ivan.

– Na Krku se ljudi od pamtivijeka bave poljoprivredom – nastavlja Franjo Toljanić. – Tako su i moji sadili vinovu lozu, voće i povrće. Moj otac, na žalost pokojni pa ne može vidjeti ovu novu Gospoju, vjerovao je u zemlju i to čak i onda kad se od nje nije baš moglo dobro živjeti. Nagovarali su ga da se zaposli u tvornici, govorili su mu da će, želi li baš proizvoditi vino, kroz plaću zaraditi vagon grožđa godišnje. Tada tu količinu grožđa na Krku nije imao nitko. Ipak, on je ostao vjeran zemlji. Posljednih 20 godina puno se loze zasadilo. Po katastru, vrbničko polje ima 160 hektara, s time da je dvadesetak neobrađeno. Počeli smo se, uz poljoprivredu, baviti i turizmom, iznajmljivali smo sobe u našoj obiteljskoj kući. To su bili počeci turizma na Krku, i tu smo mi mladi radeći počeli stjecati prva iskustva. Godine 1995., kad smo moj otac Ivan, mama Katica, sestre Marija i Ankica, šogori Toljanić i Brusić te moja supruga Katarina i ja utemeljili obiteljsku zadrugu Gospoja, odlučili smo baš tu gdje je sada Vinotel Gospoja, otvoriti restoran i, ispod, vinariju. Kamate za kredit u banci bile su enormno visoke, mnogo smo u to sve uložili, bio je to veliki rizik. Ali, vjerovali smo u sebe. Otac, koji je izgarao u polju, posao je uglavnom prepustio nama mladima. Da to vodimo, da se dogovaramo i organiziramo. To se pokazalo kao ispravan i mudar potez i uvelike baš je i to, po meni, i rezultiralo našim današnjim uspjehom. I mi djecu odgajamo kao što su i nas naši roditelji odgajali, dakle da treba raditi najbolje što se može. I rezultati neće izostati. Svojim primjerom im to i dokazujemo. I učimo ih da nije bogatstvo u stvarima, već u njihovim glavama. Djeci nećemo ostaviti sve ovo da samo uživaju u tome, nego da nastave I da unaprjeđuju ono što smo mi započeli, te da, na rodnoj grudi, žive od toga! Spašavalo nas je i to što smo već tada imali svojega grožđa u dovoljnoj mjeri, pa ga uopće nismo ga trebali kupovati. Vino žlahtina uspješno se tada probijalo na tržištu, te je grožđe postalo najednom vrlo skupo. Ali, s druge strane, s pojačanom potražnjom za žlahtinom i cijena buteljama postajala je za ponuđača sve bolja, pa smo krenuli s flaširanjem, prva berba koju smo stavili u bocu je 1994., bilo je oko 60.000 butelja žlahtine. S obzirom na tada sve bolji plasman kapljice ubrzo smo uspjeli stati na noge te izgraditi i novi podrum, u blizini Vrbničkog polja, bliže našoj lozi. Stari podrum u objektu Gospoja uredili smo u konobu, koja je bila u funkciji sve do prošle godine, a sad je ona, u sklopu novog hotela, pretvorena u restoran.

Vrbničko Žlahtno pivo brut beer, šampanjsko pivo Toljanićevih. Sadrži 5,5 vol % alkohola i punjeno je u klasičnu šampanjsku bocu zapremnine 0,75 lit

Vrbničko Žlahtno pivo brut beer, šampanjsko pivo Toljanićevih. Sadrži 5,5 vol % alkohola i punjeno je u klasičnu šampanjsku bocu zapremnine 0,75 lit

Inače, u kuhinji Vinotela Gospoja odabrana je ekipa mladih. Chef je Dalibor Perinčić, a kuhari su Branislav Mrakovčić, Alma Mejrević, Toni Rajković, Karlo Pleša i Yelena Knežević. Angažiran je i konzultant, a to je znani kuhar Damir Perman, koji u Opatiji ima konzultantsku tvrtku Eten. Chef Perinčić navodi da će na menuu restorana biti podjednako zastupljena riblja i mesna jela, s time što bi se u predjelima ipak jači naglasak dao na ribi i plodovima mora. Kao glavni specijalitet kuće Perinčić navodi grdobinu u pjenušcu Gospoja s rižom sa hrvatskim šafranom.

Možda se ovdje rodi i posve neuobičajeni gastro-spoj: morska riba i pivo! Kao što je već rečeno, uz pjenušac Gospoja od baznoga vina koje je još jednom fermentiralo, taj drugi puta u butelji (klasična, šampanjska metoda), Toljanići imaju i vrbničko šampanjsko pivo, a to je pivo koje je također još jednom fermentiralo, i to u butelji. No postoji još jedno rješenje: ako se to šampanjsko pivo ne pokaže u najboljem svjetlu uz grdobinu, moglo bi se, u istoj ulozi kao pjenušac uz ribu, sjajno pokazati uz – meso!

Usporedno sa skokom s prenoćišta i konobe na butikni vinski hotel rade se i značajni pomaci u vinskome segmentu. Obitelj Toljanić u početku svojega bavljenja vinom u tržišnome smislu surađivala je s našim poznatim enolozima, a sada, nakon toliko iskustva i završenih raznih tečajeva, suvlasnici PZ Gospoja sami vode vinariju, međutim njihov pravi adut u proizvodnji tek dolazi: Anton Brusić, član velike obitelji koja ukupno broji 21 dijete od čega je od Franje Toljanića i njegove supruge Katarine njih čak 11 (nogometna ekipa!), uspješno studira vinogradarstvo i vinarstvo na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i sad je na trećoj godini. Inače, familija među djecom ima i ekonomisticu i buduću pravnicu. Dragocjen je taj obiteljski posao, sva djeca aktivno sudjeluju ili se pripremaju za aktivno sudjelovanje u njemu, kao što je nekad bio slučaj s Franjom i njegovim sestrama. Tu je njihova snaga! ♣                            SuČ – 09/2016

U kuhinji Vinotela: chef Dalibor Perinčić, i kuhari Branislav Mrakovčić, Alma Mejrević, Toni Rajković, Karlo Pleša i Yelena Knežević. S njima je, sasvim lijevo na slaici, kuhar Damir Perman. DOLJE: plaža ispod vinotela Gospoja

U kuhinji Vinotela: chef Dalibor Perinčić, i kuhari Branislav Mrakovčić, Alma Mejrević, Toni Rajković, Karlo Pleša i Yelena Knežević. S njima je, sasvim lijevo na slaici, kuhar Damir Perman. DOLJE: plaža ispod vinotela Gospoja

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 07/08/09/2016 – WORLD IN a GLASS & ON a PLATE

SADRŽAJ / CONTENTS

ZAGREB INTERNATIONAL GOURMET OPEN • ŽE-MA i IVANIĆ-PLAST • LUKSUZNI HOTELI HRVATSKE • ESPLANADE: OD OLEANDRA DO LOZE i MASLINE • ISTRIA ATP GOURMET FESTIVAL • KOZLOVIĆ EXPERIENCE • PLEŠIVICA TOURS • BLAŽEVA GASTRO-PUTOVANJA • NOVE SORTE ZA CHAMPAGNEU • ILIJA GROMOVNIK POD MIRNIM KROVOM • SVETI LOVRO ZAŠTITNIK KUHARA i KOMIČARA • SVETI LOVRO i DRUGI SVJETSKI RAT • PBF i AGROLAGUNA FINALISTI EU REGIOSTARS NAGRADE • IN MEMORIAM: DENIS DUBOURDIEU i STANKO RADIKON • DANI POŠIPA • WORLD BULK WINE EXHIBITION • FRESCOBALDI i DUCATI • VIETTI u AMERIČKIM RUKAMA • BAROLO docg: JUBILEJ s ELTONOM JOHNOM • SERIJA PROVALA RADI KRAĐE BAROLA • BIERANJAS! • ENRICO RIVETTO: NIŠTA ISPOD 94!… • KANTA KAO HRVATSKI SINDROM • VRBOVEC: KAJ SU JELI NAŠI STARI • JASKANSKE VINSKE SVEČANOSTI

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_______________________________________________________

zrinjevac-bornstein-standovi

zrinjevac-bornstein-dekicezrnjevac-bornstein-dekaZAGREB INTERNATIONAL GOURMET OPEN – Metropola u prvoj polovici rujna: u znaku enogastronomije, i filmske umjetnosti. Sve na otvorenome. Međunarodna ponuda na Europskom trgu, a Zagreb Food Film Festival na susjednom mu Zrinjevcu. Simpatične kućice s ponudom hrane i pića, kuhari i iz dalekog orijenta, fiš u dvorištu Arheološkog muzeja, ozelenjeni zrinjevački prostor preko dana neuobičajeni kafić tj. mjesto izležavanja na dekici na travi i čavrljanja uz mali zalogaj i čašicu a uvečer neuobičajeno, golemo kino-gledalište, također s dekica, filmova u kojima je poprilično zastupljena i hrana…OLYMPUS DIGITAL CAMERA

zrinjevac-arheoloski-muz-fish-karanacZagrebačka vinoteka Bornstein izabrala je plave dekice za zelenu travu, ambalažna drvena kutija stavljena je kao improvizirani stolić za čašu i tanjur (i cjenik!), adut od pića bio je izvrstan bijeli Šemberov pjenušac. U Arheološkom muzeju, Baja iz Baranjske kuće u Karancu nudio je sa svojom ekipom uz fiš-paprikaš i grah s kobasicom. Fiš i grah jako dobri, ali, na žalost, organizator tog nastupa nije se potrudio da uređenjem i servisom za jelo i čašama bude na razini ugleda i Arheološkog muzeja i Baranjske kuće u Karancu…

Na Europskom trgu, odmah na početku međunarodne eno-gastro staze talijanska trattoria-pizzeria Volare Angele Marchegiani, te Konoba Dida s vlasnikom Tomislavom Vukom i s vinarom OLYMPUS DIGITAL CAMERATomislavom Bolfanom, s plodovima mora te brudetom što se prigotavljao na licu mjesta u golemoj inoks-posudi zapremnine 350 litara, a i sa Sauvignonom 2015 za koji je Bolfan ove godine dobio zlatnu medalju na međunarodnom ocjenjivanju Concours Mondial de Sauvignon održanom u španjolskoj Ruedi… U nastavku – ruski specijaliteti te votka i pjenušci, pa Vinolicious s francuskim vinom, južnokorejski chef s roštiljem na korejski način, na kraju gurmanske staze Europskog trga, na strateškom mjestu i za gašenje začinske vatre u ustima – vinoteka Vintesa…♣OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Dan Zgrebačke županije

ŽE-MA i IVANIĆ-PLAST –Dan Zagrebačke županije, svečanost u hotelu International u Zagrebu. Uz domaćine – županijskog čelnika Stjepana Kožića i predsjednika županijske skupštine Dražena Bošnjakovića, nazočni predsjednik Hrvatskog sabora akademik dr. Željko Rajner, savjetnik predsjednice Republike dr. Mate Granić, zamjenica gradonačelnika Zagreba Vesna Kusin… Lijepe riječi na račun Zagrebačke županije, koja je po uspješnosti – čestitke!! – uz bok Gradu Zagrebu, evo npr. turizam je ove godine pojačan, čulo se, za nekih 40 posto u odnosu na lani u istom periodu. Dodjela posebnih priznanja, za osobito uspješan rad i za promociju Hrvatske u inozemstvu, dobitnice, među ostalima, i dvije tvrtke iz sektora proizvodnje a koje rade k’o zmajevi – ŽE-MA iz Krašića (PVC stolarija) i Ivanić-plast iz Ivanić-Grada (toaletne sjedalice; tu gdje enogastronomija završava!)… Na slici su Josip Rajaković (Že-Ma) i Vitomir Klasić (Ivanić-plast) s plaketama. Rajaković je ove godine super-uspješan jer, mada hobi vinar, uspio je na već tradicijskom ocjenjivanju vina Zagrebačke županije osvojiti šampionski naslov u svim kategorijama vina osim u crnome, te titulu ukupnog prvaka! Na bogatom domijenku nakon tzv. službenoga dijela među vinima ponuđenima da prate hranu očekivalo se i barem jedno od županijskog superšampiona za 2016 Rajakovića, međutim – nije ga bilo. Na pitanje Rajakoviću kako to, on odgovara da ga nitko od organizatora nije ni pitao da donese i svoje vino.

 Halo: šampiona županijskog ocjenjivanja 2016, a istodobno i dobitnika županijske nagrade… ♣

LUKSUZNI HOTELI HRVATSKE – Grupacija jedinstvenih luksuznih hotela koja je nedavno osnovana u sklopu Udruženja hotelijera pri HGK, na svojoj sjednici definirala je kriterije koje trebaju ispunjavati hoteli kako bi postali članovi Grupacije. To moraju biti hoteli sa četiri ili pet zvjezdica i/ili hoteli baštine visoke kvalitete sa najviše 60 soba, restoranom koji pruža poseban gourmet doživljaj te s jedinstvenom prodajnom ponudom u najmanje jednoj od sljedećih kategorija: povijest, kultura, priroda, konceptualni dizajn, doživljaj i inovativnost. Strukovno povjerenstvo posebno će vrednovati dodatne pokazatelje kvalitete kao što su personalizirana usluga, visoki postotak zadovoljstva gostiju, članstvo u relevantnim međunarodnim organizacijama hotela, međunarodne nagrade itd.hgk-tullio-fernetich

Glavni je cilj pozicionirati se na međunarodnom tržištu kao luksuzni hoteli  Hrvatske koji nude vrhunsku uslugu, jedinstvenu ponudu i poseban gourmet doživljaj. Hrvatska već sada ima kapacitete za takav turizam. Moramo to početi koristiti, a udruženi smo snažniji i šanse za uspjeh su nam veće, istaknuo je predsjednik Grupacije Nenad Nizić.

U ovom se trenutku radi na stvaranju brand-imagea i vizualnog identiteta pod kojim će članice zajednički nastupati na ciljanim tržištima. Želimo istaknuti da Hrvatska ima hotele koji nude vrhunsku kvalitetu i u sadržajima i u usluzi, a ujedno su pojedinačno posebni i drukčiji. Zajedničkim brandiranjem postići ćemo prepoznatljivost jedinstvenih luksuznih hotela Hrvatske koja trenutno ne postoji na ključnim tržištima hotela ove kategorije, napomenula je Leila Krešić-Jurić,  direktorica Sektora za turizam HGK.

Na sjednici je za člana Grupacije u Vijeću hotelijera pri HGK izabran potpredsjednik Grupacije Tullio Fernetich, koji je naveo kako su ključna tržišta Grupacije ponajprije SAD i Velika Britanija, a onda, naročito za hotele u Istri i na Kvarneru, i Austrija i Njemačka.

Osnivači i članovi Grupacije su Meneghetti Wine Hotel Restaurant & Winery iz Bala, San Rocco Heritage Hotel & Gourmet Restaurant iz Brtonigle, hoteli Kazbek i The Pucić Palace iz Dubrovnika, hoteli Bevanda i Navis iz Opatije, Life Palace Heritage Hotel iz Šibenika, dvorac hotel Martinis Marchi Heritage iz Maslinice na otoku Šolta, Vestibul Palace Hotel iz Splita te hotel Bastion iz Zadra. Interes da se priključe pokazali su i neki drugi hoteli. ♣

OD OLEANDRA DO LOZE i MASLINE – Za nju kažu da je najljepša terasa u Zagrebu. Tepaju joj – Zelena oaza u srcu Metropole. Nekad je sva bila u znaku oleandra i otud joj naziv, nekad se na njoj plesalo, a sada je ona sve više u znaku mirisa lavande, masline i vinove loze te enogastronomije.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Riječ je dakako o terasi Oleander hotela Esplanade. Ljetne vrućine u Zagrebu, ponekad i paklenske, lakše se podnose na Esplanadinoj terasi Oleander, doduše i tu vrijedi princip: tko ima para kupa se u moru, a tko ih nema doma u lavoru!… Liječnici savjetuju: boraviti u hladovini, jesti laganu hranu, povrće, piti mnogo ali ne i ono što bismo htjeli, nego – vodu!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAU vrućim srpanjskim danima glavni direktor Esplanade Ivica Krizmanic Max, chefica Ana Grgic i Sanda Sokol iz marketinga imali su što se tiče hrane svoj plan, sasma suprotan od liječničkih savjeta, ali – sjajan. Ne kaže se slučajno: postoje dvije vrste hrane – jedna je zdrava, a druga ukusna!

Max, Ana i Sanda te jedan od prvih hrvatskih sommeliera Ivan Šneler Šneki prezentirali su, baš kako liječnici preporučuju, u večernje-noćnoj hladovini u vrlo lijepome i opuštajućem ambijentu Terase Oleander atraktivni bogati menu restorana Zinfandel – školjke sv. Jakova na gustoj kremi od citrusa i s kavijarom oscietra, lagano pečene crvene OLYMPUS DIGITAL CAMERAkozice na kremi od šparoga i s lardom, parene okruglice sa svinjetinom na kremi od sezama i djumbira te sočne steakove od crnog angusa kao i sorbeto od papaje, s vinima Pošip 2015 od Rizmana, Sauvignon 2015 od Cmrečnjaka koji će postati šampionom na ovogodišnjem sajmu Agra u Gornjoj Radgoni, Grk 2015 od Birea i Pribidrag 2010 Kuće sritnog čovika (Nikša Mimica iz Omiša), kao i Bodren cuvée 2015, nudilo se i šampanjca Ruinart, sve to bilo je i za tijelo i za dušu a – dušu se u kontekstu zdravlja ne smije zanemariti!…

Inače, na terasi Oleander kao zelenoj oazi primijećuju se sve više stabala masline – u golemim teglama, ali i širenje trsja, konkretno zasađena je vinska sorta Crljenak, Tribidrag, Pribidrag odnosno Zinfandel, ne slučajno Zinfandel, naime tik uz terasu je Esplanadin prestižni restoran Zinfandel, s bogatom ponudom istoimenoga vina za kojime luduju Amerikanci te s ponudom sjajnih specijaliteta iz radionice chefice kuhinje Esplanade Ane Grgić.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Sa četiri stabla masline zasad se nude samo masline kao prilog i kao ukras u jelima Ane Grgić, ali možda će se uskoro eventualno s većeg broja maslina na terasi proizvesti i koja ekskluzivna kap ulja. Što te tiče trsova Zinfandela, kojih je zasad 12 i koji su posađeni uz stručnu pomoć Vlade Krauthakera što i brine o rezidbi i uzdržavanju, teško da će se povećati broj loza do količine da se proizvede nešto ekskluzivnoga vina… A kad bi imala svoje ulje i svoje vino maker u simboličnoj količini, Esplanade bi klasičnu dobrodošlicu s kruhom i solju u specijalnim prigodama mogla zamijeniti novim, originalnim načinom – ponuđenima komadićem kruha umočenim u blago zasoljeno maslinovo ulje i gutljajem crljenka!… .♣

            ATP ISTRIA GOURMET FESTIVAL – Elitni sport – tenis, vrhunski specijaliteti i vina, glamour… To je, ukratko, ATP Croatia Open u Umagu, u drugoj polovici srpnja. Svojim bogatim i atraktvnim sadržajem na više platformi manifestacija svake godine okupi veći broj turista. Istria Gourmet Festival kao sjajna dopuna sportu postoji inače pet godina i sad je izdana i brošura koja govori o toj zanimljivoj simbiozi tenisa i enogastronomije.agassi-franck-hladni-cajevi-antonija-mandic-1

S liste slavnih: André Agassi. Rekao je da prije Umaga, sada, nikad nije igrao s ovako velikim reketom! Poslije se krijepio čajem Voćni+Moćni!

S liste slavnih: André Agassi, gore na slici s Antonijom Mandić. Rekao je da prije Umaga nikad nije igrao s ovako velikim reketom kao sada! Poslije se krijepio čajem Voćni+Moćni!

U Umagu je bilo i još velikih reketa, primjerice ovi ukusni na slici, punjeni mesom s roštilja. Proizvođači tih reketa bili su chefovi Branko Ognjenović, Dario Lide i Marko Lucić, koje vidimo u društvu sa Brunom Kovačevićem, zaduženim na HRT za sportski program

U Umagu je bilo i još velikih reketa, primjerice ovi ukusni na slici, punjeni mesom s roštilja. Proizvođači tih reketa bili su chefovi Branko Ognjenović, Dario Lide i Marko Lucić, koje vidimo u društvu sa Brunom Kovačevićem, zaduženim na HRT za sportski program

croatia-open-giuseppe-vaccariniMeđu događanjima koja su – uz, dakako, teniske mečeve – privukla osobitu pažnju bile su radionice u organizaciji Hrvatskog sommelier kluba – jedna o malvaziji, koju je vodila sommelijerka i znana opatijska ugostiteljka Daniela Kramarić, a druga o rakijama, nju je vodio jedan od najpoznatijih svjetskih sommeliera Giuseppe Vaccarini.

Pored već tradicijskih degustacija Skrivene čari istarskih vina, organizirano je i posebno kušanje pod nazivom Istarski šampioni. Ponuđena su istarska vina nagrađena na prestižnim međunarodnim ocjenjivanjima plemenite kapljice International Wine Challenge, Decanter World Wine Award i Challenge International du Vin. Posebne nagrade na ovim natjecanjima osvojile su vinarije Veralda i Laguna vina (Decanter World Wine Award 2016), te Benvenuti (International Wine Challenge 2016) i Kozlović (Challenge International du Vin 2016).

Izabrano je i najbolje vino turnira. Na ovogodišnjim degustacijama za ATP vino 2016. šampionom je proglašen svježi teran (2015) od Klaudija Tomaza.

Nagradu je pobjedniku uručila predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović

Nagradu je pobjedniku uručila predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović

Kako se došlo do pobjednika? Istarska su vina na slijepo ocjenjivali posjetitelji turnira na degustacijama što ih je, uz moderiranje Antonije Mandić, vodio sommelier Emil Perdec, nastojeći nazočne iz prve ruke uputiti u osnove sommelijerstva. Više od 200 zainteresiranih kušalo je petnaest vina istarskih vinara proizvedenih od autohtonih istarskih vinskih sorti: Malvazije, Terana i Muškata. Najbolje ocjene, po danima, dobili su: Agrolaguna za mladu malvaziju, Marino Markežić za odležanu malvaziju, Klaudio Tomaz za mladi teran, Nikola Benvenuti za odležani teran, a u kategoriji muškata najbolje ocijenjen je onaj od Rina Prelca. Ukupno najviše glasova dobio je Klaudio Tomaz za mladi teran i time zaslužio titulu ovogodišnjeg pobjednika. ♣

kozlovic-gianfranco-antonellaKOZLOVIĆ EXPERIENCEGianfranco i Antonella Kozlović iz Vala na momjanštini ušli su na zanimljiv način u područje turizma. Osmislili su program pod nazivom Kozlović Experience, koji se dobrim dijelom odvija na prostorima u njihovu podrumu i oko njega. Devet je sadržaja koji se nude, neki se realiziraju samostalno a neki u suradnji s partnertima. Nazivi su npr. Meet the Estate – Upoznajte posjed, Taste Kozlović – Kušajte Kozlovića, Taste Istria – Kušajte Istru, From 1904. and Before – Od 1904. i prije (izlet kroz povijest vinskog podruma sve do prve kušaonice… ), Back to Nature – Povratak prirodi (pješačenje označenim stazama uz trsje na cijenjenom vinogradarskom položaju Santa Lucija gdje i Kozlovići imaju lozu). U suradnji s četiri istarska restorana osmislili su degustacijske jelovnike u kojima jela prate vina Kozlović, s BMW-om i Turističkom zajednicom Istarske županije ostvaruju Coast Drive Istria (vožnja istarskom obalom), a s hotelom San Rocco iz Brtonigle, pod nazivom Sunset on the Roof = Zalaz sunca na krovu, u mediteranskom vrtu na krovu svoje vinarije odakle se pruža lijepi pogled na okolicu, priređuju romantične večere za dvoje.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Svakako vrijedi navesti da je upravo taj njihov podrum, vrlo atraktivnog arhitektonskog rješenja i otvoren 2013. godine, svjetski znani sommelier Paolo Basso, inače svjetski prvak u sommelijerstvu 2013. godine, uvrstio, kao jedini iz Hrvatske, u knjigu Sommeliers’ Heaven – The Greatest Wine Cellars of the World = Sommelijerovo nebo – najimpresivniji vinski podrumi svijeta, u kojoj je ukupno 66 vinskih podruma iz različitih krajeva Zemlje. ♣

Turistički potencijal vinogorja između Jastrebarskoga i Samobora

PLEŠIVICA-TOURS – Istra se dosjetila svakojakim aktivnostima da bi privukla turiste, kako to da zagrebačka okolica u tome još uvijek – i neočekvano! – šepa?!

Nakon obitelji Tomac i Zdenka Šembera, i Velimir Korak krenuo je, barem po onome što sun am pokazali kušani prvi probni uzorci, i u područje pjenušca i u područje (polugodišnje) maceracije pa potom nekolikogodišnjeg dozrijevanja vina od bijelih sorata. Jako dobri bakin plešivički copanjak (inačica samoborske greblice), te domaći šunka, kobasica, špek, kao i sir od plešivičke obitelji Šestak

Nakon obitelji Tomac i Zdenka Šembera, i Velimir Korak krenuo je, barem po onome što sun am pokazali kušani prvi probni uzorci, i u područje pjenušca i u područje (polugodišnje) maceracije pa potom nekolikogodišnjeg dozrijevanja vina od bijelih sorata. Jako dobri bakin plešivički copanjak (inačica samoborske greblice), te domaći šunka, kobasica, špek, kao i sir od plešivičke obitelji Šestak

Aktualna kičma vrhunskog vina na Plešivici, rekao bih i jezgro oko kojega bi se trebali okupiti plešivički vinogradari i vinari koji svojemu kraju i sebi (i svojoj djeci!) žele boljitak: Velimir Korak, Zdenko Šember i Tomislav Tomac. Upravo u razgovorima nakon našeg posjeta Korak, Šember i Tomac odlučili su, napokon, oformiti udrugu posloivnog tipa kojom bi se, kroz odgovarajuće pravilnike i aktivnosti, stimulirala kakvoća te učinkovito promovirali plešivička vina i cijelo vinogorje

Aktualna kičma vrhunskog vina na Plešivici, rekao bih i jezgro oko kojega bi se trebali okupiti plešivički vinogradari i vinari koji svojemu kraju i sebi (i svojoj djeci!) žele boljitak: Velimir Korak, Zdenko Šember i Tomislav Tomac. Upravo u razgovorima nakon našeg posjeta Korak, Šember i Tomac odlučili su, napokon, oformiti udrugu posloivnog tipa kojom bi se, kroz odgovarajuće pravilnike i aktivnosti, stimulirala kakvoća te učinkovito promovirali plešivička vina i cijelo vinogorje

Lijepi plešivički vinogradarski krajolik od Jastrebarskoga preko brijega prema Samoboru naprosto vapi za turistima, i to svih kategorija zahtjevnosti i platežne moći, sve do one visoke. Lako je moguće, međutim, da lokalni čovjek misli malo drukčije, dojam je da je u ovome trenutku premalo ponuđača roba i usluga zainteresirano tamo kvalitetno sudjelovati u razvoju turizma kao dobrodošlog u ekonomskoj nadgradnji poljoprivrednoj djelatnosti. Sve to iako je Plešivica na tek pola sata vožnje automobilom udaljena od mnogoljudnog glavnoga grada i gospodarskog središta Lijepe naše, koji zavidne rezultate bilježi – upravo i u turizmu.

Iz ureda Turističke zajednice Jastrebarskoga čuo sam više puta da je od nje već bilo inicijativa oko jačeg dovođenja turista na Plešivicu, ali i to da zasad izostaje sluha među tamošnjim proizvođačima plemenite kapljice po kojoj je Plešivica već odavna poznata i na koju se gleda kao na najvažniji magnet za goste. Neki obiteljski vinogradari/vinari smatraju da nemaju dovoljno snage uz primarnu djelatnost na zemlji baviti se i turizmom pa se nisu ni registrirali za prihvat gostiju, neki pak imaju druge razloge, a veliki su nedostatak slaba organiziranost lokalnih vinara i nepostojanje poslovno orijentirane udruge koja bi bila, u sinergiji s odgovarajućim institucijama, značajan čimbenik u vođenju vinske politike teritorija glede produkcije ali i marketinga i plasmana. K tome, svakako treba spomenuti i kod mnogih uključenih u sektor vina slabiju ambicioznost – kako inače objasniti činjenicu da već desetljećima, unatoč velikom broju proizvođača vina navedenih u popisu ponuđača na Plešivičkoj vinskoj cesti, vinski renome Plešivice konstantno gradi tek četvero vinskih kuća što pokazuju kako Plešivica može biti zona i vrhunskog mirnog bijelog i crnoga vina, maceriranog vina, i elaboriranih pjenušaca rađenih šampanjskom metodom! – da se s ovih krasnih brežuljaka posutim lozom ide u vinsku špicu kakvoće dostojnu ovoga ambijenta s vrhunskim položajima za lozu i visokokvalitetnih tu posađenih sorata.

Plešivica, koja je tradicijski područje bijelih sorata pronašla je u najnovije vrijeme odgovarajuću joj crnu sortu – Pinot crni. S vinom od nje ističu se obitelji Korak, Šember i Tomac. Na susretu kod Šemberovih Zdenko Šember donio je na kušanje i jednog veterana u magnumu, s kojim je i te kako uvjerljivo pokazao da se ne treba žuriti – a to je vrlo izraženi trend! - s konzumacijom plemenite kapljice: Šemberov Pinot crni 2007 pokazao je visoku kompleksnost i, s obzirom na godine, sjajnu svježinu

Plešivica, koja je tradicijski područje bijelih sorata pronašla je u najnovije vrijeme odgovarajuću joj crnu sortu – Pinot crni. S vinom od nje ističu se obitelji Korak, Šember i Tomac. Na susretu kod Šemberovih Zdenko Šember donio je na kušanje i jednog veterana u magnumu, s kojim je i te kako uvjerljivo pokazao da se ne treba žuriti – a to je vrlo izraženi trend! – s konzumacijom plemenite kapljice: Šemberov Pinot crni 2007 pokazao je visoku kompleksnost i, s obzirom na godine, sjajnu svježinu

       Ali, i sam grad Jastrebarsko kao administrativni centar kraja, a koji se nalazi upravo uz vrlo frekventnu prometnicu – autoput Zagreb-Karlovac-Rijeka/Split…; to bi valjda trebala biti prednost, zar ne? – nekako slabo diše i s vinom i turistički. Boljih restorana, pogotovu s obilježjem vinskih uradaka kraja, u gradu nema, nedostaje i vinoteka (wine-bar) gdje bi se primarno nudila kapljica ovoga vinogorja, hotel koji je postojao zatvoren je. Srećom u okolici i gore na brdu i kod vinskih obitelji postoji nekoliko prenoćišta (Kolarić, Krešo Režek…) ali kapaciteti su mali. Na brdu ima par obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja nude i hranu te dva restorana, i oni – gle ironije! –  navodno rade sasvim dobro…

Bijeg s užarenog ljetnog asfalta i lijepa jednodnevna opuštajuća eno-gastro turneja Plešivicom, primjerice s početkom u Jastrebarskome, pa preko brda i sa završetkom u Samoboru (na kremšnitama!), mogla bi se organizirati uz zaustavljanje kod nekolicine ponajboljih vinara na kušanju kapljice, zatim uz kraću šetnju vinogradskim ambijentom, te uz ručak odnosno večeru u jednome od dva plešivička restorana ili na nekom obiteljskom gospodarstvu što nudi hladno i toplo jelo. Iz mojega iskustva punktovi za preporuku na brdu Plešivica svakako su restorani Ivančić (domaća, rustikalna kuhinja) i Karlo (profinjeniji pristup), obiteljska vinska gospodarstva što nude i hranu – Braje, Jagunić, Korak (proširuje objekt!), te vinari Šember, Tomac, a i Kurtalj, koji se pomalo izdiže i vrlo solidan rezultat pokazuje i s pjenušcem…

U obilasku Plešivičke vinske ceste, s posjetom Velimiru Koraku, Zdenku Šemberu i Zvonimiru i Tomislavu Tomcu nedavno su bili ugostitelj Tomislav Vuk iz popularne zagrebačke Konobe Dida, Ivan Dropuljić, direktor festivala Zagreb Vino.com, Božo Roknić vinski trgovac uz Zagreba,sa suprugom Ljiljanom, prosvjetnom djelatnicom I Momir Karin, pomoćnik ministra znanosti (tako da je tema razgovora bila ne samo enogastronomija, nego i prosvjeta)

U obilasku Plešivičke vinske ceste, s posjetom Velimiru Koraku, Zdenku Šemberu i Zvonimiru i Tomislavu Tomcu nedavno su bili ugostitelj Tomislav Vuk iz popularne zagrebačke Konobe Dida, Ivan Dropuljić, direktor festivala Zagreb Vino.com, Božo Roknić vinski trgovac uz Zagreba,sa suprugom Ljiljanom, prosvjetnom djelatnicom i Momir Karin, pomoćnik ministra znanosti (tako da je tema razgovora bila ne samo enogastronomija, nego i prosvjeta)

Turistička sezona svoju je špicu za ovu godinu prošla, ali to ne treba obeshrabtiti, što kaže zagrebački gradonačelnik Milan Bandić: Nikad nije nevrijeme, UVIJEK je VRIJEME da se nešto učini, a što se tiče obilaska vinskih cesta upravo su za to pravo vrijeme turistička predsezona, te posezona koja dolazi…  ♣

OLYMPUS DIGITAL CAMERABLAŽEVA GASTRO PUTOVANJADamir Folnegović Blaž duboko je zagazio u polje gastronomije. Rado će se pohvaliti da je u potrazi za finima papicom i kapljicom prošao Hrvatskom uzduž i poprek, i kao rezultat toga, ali i kao slijed knjige Blaževa kuhinja nedavno objavljene u suradnji s revijom Svijet u čaši i MAM-VIN-om, nastala je bogato ilustrirana knjiga gotovo A 4 formata, s nekih 160 stranica i s tvrdim koricama Blaževa gastro-putovanja Hrvatskom (cijena primjerka je oko 70 kuna!), u kojoj nestašni Zagorec iz tv Večernje škole i svojedobno i voditelj tv-emisija Blaževa kuhinja prezentira ponudu specijaliteta niza restorana u Lijepoj našoj te hrvatska vina što su ih vlasnici objekata sljubili s tim svojim izabranim jelima. Blaž, na slici s Andrejom Štajnkler u simpatičnoj vinskoj kletici plešivičkog vinogradara/vinara Drage Kurtalja u Zagrebu gdje je zagrebačka promocija, zajedno s Kurtaljevim novim pjenušcem Rosé, održana početkom rujna na već tamo tradicijskoj predberbenoj svečanosti, po Jadranu je promovirao knjigu kroz srpanj i kolovoz.folnegovic-kamanjofolnegovic-sanjin-braco

Svake srijede i svakog četvrtka u marini Frapa u Rogoznici vodio je prezentacije vina i vinara što su ušli u tu njegovu knjigu, i kuharske-showove Dobar tek u Frapi uz sudjelovanje raznih chefova kuhinje uglavnom također iz knjige. Prvi chefovi koji su mu gostovali u Frapi bili su Goran Albini Kamanjo i Braco Sanjin, a prvi vinar Jarec-Kure iz Zeline. Gastro show Dobar tek u Frapi – događanje koje će zacijelo ostati u lijepome sjećanju turistima – koncepcijski je bilo poput onoga što smo svojedobno pratili na malim ekranima: riječ je o natjecanju dviju ekipa u prigotavljanju zadanog specijaliteta s time da je jedna ekipa sastavljena od kuhara profesionalaca, a druga od kuhara-hobista koji su ljetovali na svojim jahtama u Frapi. Jela je ocjenjivao žiri na čelu sa dalmatinskim majstorom od kužine Antonom Niševićem. ♣

Pierre-Yves Bournerias

Pierre-Yves Bournerias

NOVE SORTE ZA CHAMPAGNEU – CIVC, odnosno Comité Interprofessionel du Vin de Champagne iz Épernaya najavio je novi 15-godišnji program vezan uz vinske sorte u toj svjetski glasovitoj francuskoj pjenušavoj pokrajini. U Champagnei se suočavaju sa zabrinjavajućim problemom globalnog zatopljenja, i predviđaju da bi do kraja ovoga stoljeća u najgorem slučaju temperatura mogla porasti za četiri do pet Celzijevih stupnjeva, što, kažu, zvoni na uzbunu. Kao što su se svojedobno stvarali križanci koji bi bili otporni na vrlo niske temperature tako da se loza može saditi i u sjevernijim predjelima bez bojazni da će tijekom zime trsovi nastradati od hladnoće, tako se sada pokazuje urgentna potreba da se razviju sorte vinove loze koje s aspekta šampanjca mogu bolje podnijeti povišene temperature ali i sorte koje bi na bolesti bile znatno otpornije od ovih sada, tako da se zahvaljujući i tome može bitno smanjiti uporaba zaštitnih kemijskih sredstava te da se time osigura jači prijateljski odnos s prirodom. CIVC u toj svojoj akciji neće biti sam – uspostavljena je tijesna suradnja s francuskim Nacionalnim institutom za istraživanja u poljoprivredi, jednom od najboljih ako ne i najboljom znanstvenom ustanovom te vrste u svijetu. Cilj je dakle, još jednom rečeno, dobiti sorte koje će biti znatno sposobnije u prilagodbi klimatskim promjenama i otpornije na bolesti od ovih sada.

Jedna od metoda je križati postojeće sorte s onima koje se pokazuju vrlo otpornima i na bolesti i na promjenu klime. Postupilo bi se slično kao što se učinilo kad je u borbi protiv filoksere europska loza spojena s podlogom iz Sjeverne Amerike. Drugi način bile bi intervencije vezane uz genetiku.

Prve takve novodobivene loze posađene su u Champagnei pokusno 2011. godine, a druga serija posađena je ove godine u eksperimentalnom vinogradu kod  Chouillyja na Côte des Blancs. Posebna pažnja posvetit će se organoleptici šampanjca, naime želi se da netko tko će u budućnosti piti šampanjac dobiven od grožđa tih novih sorata u organoleptici ne osjeti promjene koje bi ga odvukle od klasičnog šampanjskog okusa kakvog poznajemo danas.

Zasad je nekih šest vinskih sorata od kojih se proizvodi šampanjac, najznačajnije su Chardonnay, Pinot noir i Pinot meunier. Ubuduće bi se broj sorata za šampanjac mogao povećati na desetak. Nakon pokusnog razdoblja obznanit će se i nazivi tih novih preporučenih kultivara. O tome će zasigurno uskoro ovdje nešto više i konkretno moći reći Pierre-Yves Bournerias, iz Instituta za enologiju Champagne, koji je relativno često u vinorodnoj okolici Zagreba, da pomogne našim pjenušarima u dobivanju vrhunskog pjenušavog vina – sve traženijega upravo i radi osvježenja u sve toplijim proljećima i ljetima.

U Hrvatskoj i Sloveniji, gdje nema tako specifičnog krednog tla kakvo je u Champagnei, proizvođači pjenušca klasičnom (šampanjskom) metodom počeli su, da bi parirali globalnom zatopljenju i radi zadržavanja dobrih kiselina i svježine u pjenušcu, koristiti neke ovdje tradicijske sorte poput npr. Plaveca žutoga, koji i kad sazrije ne daje visoki alkohol a istodobno zadržava lijepe kiseline, što se, uz prikladno tlo, i traži baš za pjenušac. ♣

jakob-pod-mirnim-krovovimaGROMOVNIK POD MIRNIM KROVOMZdravko ILIJA Jakobović, proizvođač odličnih crnih vina pod markom Jakob, odlučio je s ovećim društvom proslaviti svoj imendan – pod Mirnim krovom! Naravno, uz janjetinu. Vani vrijeme sunčano, u Zagrebu niti G od groma tog popodneva. Ipak, pod Mirnim krovom nije bilo mirno, pogotovu kad je svojim pjevom zagrmio Baja (na slici: mali div, s košuljom s kockicama, stoji iza Jakobovića). Jakob je odlično organizirao proslavu, i lijepo je znati da on ima još jedno ime – Zdravko, pa bi se i na Zdravkovo mogao dogoditi ovako veseli susret. Imendan onih s imenom Zdravko je 14. veljače, dakle na Valentinovo i Dan zaljubljenih. Kad je feštu od Ilije Gromovnika smjestio pod Mirni krov, gdje li bi Jakobović mogao smjestiti feštu od Zdravka na Valentinovo? Možda u Kod Spilje u Otruševcu kod Bregane, za taj objekt Stjepana Grgosa često se čuje da nudi – zdravu hranu…  ♣

sv-lovroSVETI LOVRO ZAŠTITNIK KUHARA i KOMIČARA – Deseti dan kolovoza blagdan je posvećen svetome Lovri. Svetak i prošćenje su u više krajeva Lijepa naše, jedan je, tako, u selu Kali na Ugljanu koje slovi kao najribarskije hrvatsko mjesto, a jedan je i u Vivodini. Toga dana posebno se fino jede, i veseli se, a kako i ne bi kad je sv. Lovro zaštitnik kuhara, ali i – glumaca-komičara!

Sveti Lovro rođen je 225. u Huesci u Španjolskoj, a umro je 10. kolovoza 258. u Rimu. Slavi se u Katoličkoj, Pravoslavnoj, Anglikanskoj i Luteranskoj crkvi. Simboli koji se vezuju uza nj: roštilj, te đakonsko crkveno ruho. Smatra

Sveti Lovro, doveden pored cara Valeriana

Sveti Lovro, doveden pored cara Valeriana

se zaštitnikom gradova, krajeva i država, konkretno Rima, Kanade, Huelve, Rotterdama, Sri Lanke, te zaštitnikom nekih zanimanja konkretno komičara, knjižničara, studenata, kuhara, mesara, kožara.

Lovro je bio, kaže legenda, rimski đakon i mučenik, dobrotvor, zadužen za materijalna dobra crkve i za raspodjelu milodara. U nekom momentu posumnjalo se da je Lovro za sebe sakrio dobar dio crkvenoga blaga i zatraženo je od njega uvid u stanje, a ovaj se na javnome ispitivanju okrenuo prema većoj grupi siromaha i, pokazavši prstom na njih, rekao: Eto, to je najveće blago crkve. Odmah je bio osuđen na smrt, i to spaljivanjem, a kako je bio duhovit čovjek uspio je, navodno, iz plamena dobaciti svome krvniku: Već sam pečen na jednoj strani, okreni me na drugu. I tako je, vele, postao zaštitnikom upravo i kuhara i komičara!  ♣

SVETI LOVRO i DRUGI SVJETSKI RAT – Sveti Lovro, drugi svjetski rat i šaran, som i smuđ kao kolateralne žrtve…OLYMPUS DIGITAL CAMERA

U srijedu 10. kolovoza neki su slavili u čast svetog Lovre, zaštitnika kuhara i šaljivdija, neki su pak slavili nešto poput dana oslobođenja naime budući premijer Milan Bandić upravo je bio izašao s proglasom da je završio drugi svjetski rat, a neki, vrlo praktično, slavili su – i jedno i drugo. Veselo je u režiji samoborskog kralja kremšnita Marijana Žganjera i osnivača i direktora festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com Ivana Dropuljića, bilo u okolici Samobora kod Marijana Miloveca, koji je priredio sjajan fiš paprikaš od šarana, soma i smuđa, te odlično ispekao šarana na rašljama, a pikantnu vatru u ustima i grlu gasilo se Žganjeroivim chardonnayem 2015.  ♣

PBF i AGROLAGUNA FINALISTI REGIOSTARS NAGRADA – Projekt Primjena inovativnih tehnologija u izolaciji bioaktivnih spojeva iz organskog otpada u proizvodnji vina Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu i porečke Agrolagune odabran je među finaliste RegioStars nagrade Europske komisije za 2016. godinu. Riječ je o projektu kojim se istražuju mogućnosti korištenja komine, nusproizvoda u vinarstvu, kao kvalitetne sirovine za potrebe prehrambene, farmaceutske i kozmetičke industrije.

Istraživani su dodatni financijski potencijal i mogućnost izolacije bioaktivnih spojeva iz komine, kao i pozitivan utjecaj na ekološke aspekte procesa proizvodnje vina. Projekt je kao finalist za ovu godinu nominiran u kategoriji održivi rast – kružno gospodarstvo. Nositelj projekta bio je Prehrambeno-biotehnološki fakultet, a Agrolaguna je sudjelovala kao industrijski partner znanstvene institucije. Ova suradnja omogućila je razvoj novih ekološki prihvatljivih rješenja za eksploataciju biološkog potencijala organskog otpada kako bi se smanjio ili čak uklonio njihov utjecaj na okoliš.

S obzirom da većina zemalja u regiji ima razvijenu vinsku industriju te se susreće s problemima zbrinjavanja otpada od grožđa i vina, rezultati ovog istraživanja kroz razvoj i primjenu novih tehnologija te nova znanja imaju potencijal pozitivno utjecati na produktivnost tvrtki i gospodarstvo cijele regije. Istovremeno omogućuje Hrvatskoj da se pozicionira još više na ljestvici ekološki odgovornih zemalja kao jedna od predvodnica razvoja održivog poslovanja.

Cilj RegioStars programa Europske komisije je identificirati dobre prakse regionalnog razvoja i istaknuti originalne i inovativne projekte koji su atraktivni te mogu poslužiti kao inspiracija drugim regijama. Pet je ovogodišnjih kategorija u kojima su projekti mogli konkurirati za RegioStars nagradu: pametni rast – nove prilike u globalnom gospodarstvu, održivi rast – kružno gospodarstvo, uključivi rast – izgradnja inkluzivnih zajednica, CityStar – održivi urbani razvoj i učinkovito upravljanje – ostvarenje promjena drugačijim načinom upravljanja. Dobitnici će biti objavljeni 11. listopada 2016. u Bruxellesu na dodjeli RegioStars nagrada tijekom Europskog tjedna regija i gradova. ♣

____________________________

IN MEMORIAM

dubourdieu-denisUmro je Denis Dubourdieu, francuski  enolog i profesor enologije na Bordoškom sveučilištu, rođen 1949. godine, osnivač i direktor Instituta za znanost vezano uz vinovu lozu i vino Bordoškog sveučilišta! Mali (nizak) čovjek, velika osobnost, sjajan stručnjak. Veliki ljubitelj sauvignona, dao je i veliki doprinos osnutku i razvoju svjetskog prvenstva u sauvignonima Concours Mondial du Sauvignon…

Smatra  ga se jednim od najvećih enologa i stručnjaka posebice za bijelo vino. Upoznao sam ga dok je bio konzultant vinskih kuća Fattoria del Cerro u Toscani, poslije sam ga susretao kao savjetnika imanja Lungarotti u Umbriji, i kao predavača na temu crnoga vina na manifestaciji vezanoj uz sortu i vino Sagrantino u Montefalcu u Umbriji. I u Francuskoj je radio kao eno savjetnik, i to kod famoznih posjeda Château Cheval Blanc, Château d’Yquem te Château Margaux za bijelo vino Pavillon Blanc.

U bordoškome kraju imao je nekoliko posjeda, konkretno Château Reynon, Château Doisy Daëne, Château Cantegril, Château Haura, i Clos Floridène. Prije koju godinu njegova kapljica bila je izložena i na međunarodnom festivalu vina i gastronomije Zagreb Vino.com. ♣

IN MEMORIAM

radikon-stankoTeško je dobiti bitku s opakom bolesti. Moraš imati vrašku sreću. Nažalost, Stanko Radikon vinogradar i vinar iz Oslavja (Oslavia) na Colliju, nije je imao, i podlegnuo je.

Predan, marljiv, skroman, zaljubljenik u svoj kraj, svoje Rebulu ali i Furlanski tokaj koji će postati Jakot (na njegovim etiketama) i Friulano, veseljak, po karakteru ljudina. Ironija je što je uvijek težio živjeti maksimalno u skladu s prirodom, na zdrav način, i proizvoditi zdravo, i za prirodu i za potrošača njegove kapljice. I onda ga – priroda iznevjeri. I odnese zauvijek… Fizički! Ostaju njegovo djelo i sjećanje na sve što je učinio kao jedan od rodonačelnika filozofije proizvoda dobivenih bez maltretiranja ambijenta i proizvoda koji su užitni i ne maltretiraju organizam konzumenta. Puno je to, ali, bez njega osobno među nama, premalo za obitelj i za sve koji su ga dobro poznavali. ♣

Iz nekih prijašnjih dana: Stanko Radikon u svom podrumu, s prijateljima i kolegama iz Hrvatske Antonom Katunarom, Ivanom Enjingijem i Vladom Krauthakerom

Iz nekih prijašnjih dana: Stanko Radikon u svom podrumu, s prijateljima i kolegama iz Hrvatske Antonom Katunarom, Ivanom Enjingijem i Vladom Krauthakerom

____________________________________

posip-casaDANI POŠIPA na KORČULI – U Smokvici na otoku Korčuli, održani su 6. po redu Dani Pošipa – priredba koja traje 9 dana, a sastoji se od Dana otvorenih vrata vinarija i završne večeri, Noći vina.Manifestacija Dani Pošipa bila je u organizaciji TZO Smokvica, TZG Korčule, Općine Smokvica, Grada Korčule, hotela Aminess Lume iz Brne te 13 vinarija, proizvođača Pošipa iz Smokvice i Čare. Vinarije sudionici u ovogodišnjim Danima Pošipa: Baničević-Car, Didovinka, Grošić, Kunjas, Milina, Plasa, Stanojević, Tomašić, Toreta i Vidilo iz Smokvice te PZ Nerica, PZ Pošip i Šain-Marelić iz Čare. ♣

Rinfuza u prvom planu

WORLD BULK WINE EXHIBITION 2016 – Osmi World Bulk Wine Exhibition odnosno sajam otvorenih vina 21. i 22. studenoga na sajmištu RAI u Amsterdamu što se tiče izlagača već je gotovo popunjen. Očekuju se nastup 230 izlagača i dolazak 6000 vinskih profesionalaca potencijalnih kupaca sa svih kontinenata kao posjetitelja. Svake godine od početka sajam je rastao, i ove godine odvijat će se u dvama paviljonima (4 i 5). Prije sedam godina sajam je počeo s uglavnom španjolskim ponuđačima kao izlagačima, s vremenom su se pridruživali i oni iz drugih zemalja. Organizator kaže da se danas već gotovo 85 posto otvorenog vina u svijetu proda upravo preko ovoga sajma.

Uz španjolska, talijanska i francuska otvorena vina u Amsterdamu će ove godine biti i vina iz Južne Afrike, Australije, Novog Zelanda, Južne Amerike, ali i vina iz istočne i srednje Europe pa i iz Azije, konkretno Moldavije, Mađarske, Slovačke, Rumunjske i Gruzije.

Svake godine na sajmu otvorenih vina u Amsterdamu dodjeljuje se i nagrada Voice of Wine, odnosno Glas vina. Za ovu godinu dobitnik je Moldavija, zemlja sa 112.000 hektara pod vinovom lozom, što je više nego što ih ima mnogo mnogo veća Njemačka. Moldavija je zavrijedila nagradu, kaže se u objašnjenju, stoga što je značajan proizvođač/ponuđač otvorenih vina i stoga što je posljednjih godina osjetno poboljšala kakvoću otvorenog vina i buteljiranoga vina, te stoga što kapljicu nudi po vrlo prihvatljivoj cijeni. Moldavci će nagradu primiti na skupnom paviljonu na kojemu će se okupiti njihovih 13 vinskih podruma. ♣  

FRESCOBALDI i DUCATI – Vrhunska vina i ekskluzivne marke automobila često  često se druže, a sad eto i tijesnog prijateljstva između vina i motociklizma. Znana toskanska vinska kuć Marchesi de’ Frescobaldi sklopila je sporazum o suradnji s tvrtkom Ducati, također ponosom Talijana. Dvorac Castello di Nipozzano u vinogorju Chianti Rùfina kod Firenze ponudio se da ugosti polaznike Ducatijeva tečaja o vožnji i utrkama motociklima, a potpisu ugovora kumovao je nedavno dvostruki svjetski prvak Australac Casey Stoner. ♣ 

VIETTI u AMERIČKIM RUKAMA! – Jedan od najcjenjenijih pijemontskih vinskih posjeda Vietti, kojega će se zacijelo sjetiti i oni u nas koji su manje uključeni u vino a više u likovnu umjetnost po tome što je stanovito vrijeme na etiketama Barola, Barbaresca i drugih vina te kuće bio motiv našeg najjačeg slikara naivca Ivana Lackovića Croate, prešao je u američke ruke. Imanje koje su godinama uspješno vodili šogori Luca Currado kao direktor i enolog i Mario Cordero u segmentu marketinga i plasmana, kupila je – za ne kaže se koju ali se priča basnoslovnu svotu – američka obitelj Krause, vlasnik Krause Holdinga Inc. Currado i Cordero i dalje ostaju na svojim pozicijama, vele da se u stilu vina neće mijenjati ništa, ali Luca Currado navodi da je prednost promjene vlasnika u tome što je Vietti zahvalujući financijskoj injekciji sada s povećanim hektarima vinograda na različitim lokacijama unutar zone Barola i Barbaresca, a to bi, objašnjava, trebalo donijeti ne toliko količinski veću proizvodnju koliko mogućnost boljeg izbora grožđa za proizvodnju određene serije ekskluzivnijih vina. Inače, u Pijemontu cijena hektara vinogradi na iole boljoj poziciji kreće se iznad milijun eura!  ♣

JUBILEJ s ELTONOM JOHNOM – Glasovito pijemontsko vino Barolo apelaciju je dobilo 1966. i sad se obilježava pola stoljeća postojanja te apelacije. Na jednoj od nedavnih svečanosti održanoj u mjestu Barolo počasni gost bio je Sir Elton John, koji je i nastupao na festivalu Collisioni. Darovana mu je butelja Barola 2012 s etiketom kojoj  je autor još jedan umjetnik – transavangardni likovnjak Sandro Chia, inače posjednik vinskog imanja Castello di Romitorio u Toscani. ♣

            SERIJA PROVALA s KRAĐOM BAROLA – Kad je nešto iznimno dobro postaje i novčano vrijedno, ali i vrijedno kao – plijen provalnika. Posljednjih mjeseci zaredale su provale u znane pijemontske podrume i krađe vina Barolo. Posljednji u nizu žrtava bio je Armando Parusso iz mjesta Monforte d’Alba. Njemu su nedavno iz podruma ukrali 1400 butelja barola. Prije njega nastradao je bio proizvođač Sobrero, kojemu je oteto 1900 butelja, a prije njega nagrabusila je kuća Fontanafredda Oscara Farinettija, lopovi su tu ukrali oko 4000 butelja. O kojim se minimalnim gubicima barem približno radi može se zaključiti na pretpostavci da su otuđene butelje barola najnovije službeno izdane berbe (po pravilniku, Barolo smije na tržište tek u četvrtoj godini nakon berbe) i po tome da takva butelja u maloprodaji stoji barem tridesetak eura (što je vino starije i što je od proizvođača s većom reputacijom to je skuplje)… ♣

bieranyas-1BIERANJAS! – Postoje piranje i – Bieranje. Piranje nemilosrdno jedu sve što im dođe pod zub, a Bieranje nemilosrdno tamane pivo. Ova ekipa od gotovo 20 glazbenika, nazvana Bieranjas, tri moćne bubanjske baterije, ostatak puhači, stigla je u Zagreb iz švicarskog Basela te na Trgu bana Jelačića – ne znam na koje pogonsko gorivo, da li na Žuju ili Karlovačko ili nešto rafiniranije i s više oktana, u rijetko viđenoj maniri uličnih svirača uzdrmala ali i poput dobroga piva i osvježila nastupom brojne Zagrepčane i turiste što su se tog vrućeg i sparnog popodneva našli na Trgaču i začas okružili rasvirane Švicarce. Bieranje su, inače, obišle i Split i Zadar. ♣

rivetto-barolo-bricciolinaNIŠTA ISPOD 94! – Tri različita vinska kritičara, i to tri među najautoritativnijima u svijetu – Wine Spectator, Wine Advocate i Wine Enthusiast, te tri barola – Bricciolina 2008, Leon Riserva 2007 i Serralunga 2007. Bodovi jednaki – 94 od mogućih 100! Za čestitati! Osvajač je mladi pijemontski vinogradar i vinar Enrico Rivetto iz Sinija, a koji ima vinogade i u Serralungi.

Poznajemo li ga mi u Hrvatskoj? Možda. U svakom slučaju zasigurno ne u opsegu u kojemu očito to zavrjeđuje. Pitanje nije bezvezno, naime Rivetto ima u Hrvatskoj uvoznika, ali Enrico smatra da je hrvatsko tržište uspavano za Barolo. Možda je to i točno, zacijelo su malo uspavani i on i njegov uvoznik, naime povremeno se Rivetto treba pojaviti i na ovome tržištu, a u današnje vrijeme bez toga – kako će se proizvod prodavati…  ♣

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKANTA KAO HRVATSKI SINDROM – Kante za otpatke postale su valjda najposjećeniji objekti u nas. Kao takvi, dakako, prikladni za obavijesti, reklame. Ovo na slici poruka je višeslojnog karaktera. One koji su prisiljeni zavlačiti ruku u kantu, maker se ne nadaju jestivim batacima u kanti, možda izliječi ova fotka, a oni koji ne moraju rukom u kantu zasigurno kad vide ovaj prizor na sjajno izabranom strateškom mjestu zasigurno će odmah pohrliti u Centar Cvjetno… Dobar tek… ♣

 VRBOVEC 2016: KAJ SU JELI NAŠI STARI? – Kaj su jeli – pa, bažul! Ali – kak’ su spali naši stari? I kak su se – zabavljali naši stari?

Evo nekoliko prizora s priredbe u Vrbovcu.

Ispred stručnog žirija za ocjenu jela znani naš chef Branko Ognjenović sa ženama koje su prezentirale makedonska jela

Ispred stručnog žirija za ocjenu jela znani naš chef Branko Ognjenović sa ženama koje su prezentirale makedonska jela

Kak su spali naši stari...

Kak su spali naši stari…

Kak su se odmarali/zabavljali naši stari

Kak su se odmarali/zabavljali naši stari

 Ove godine sjajno su se prezentirali Makedonci sa svojim tradicijskim jelima, po onome što sam vidio obilazeći štandove, ona dva susjedna štanda na kojima su ponuđena slana na prvome i slatka jela na drugome, bila su najsadržajnija – najbogatija i najraznovrsnija, s motivirajućim, animirajućim bojama (Makedonci dosta koriste povrće!) jela predočenih, k tome, vrlo efektno u glinenom posuđu. Što je to tamo bilo izloženo i dano na kušanje? Pitulice sa sirom, sukana pita s tikvicom i sukana pita s porilukom, gravče na tavče, turli tava sa svinjetinom, šopska salata, ajvar, sarmice u listu vinove loze, te baklava, tulumbe, kadaif, urmašice…    ♣

JASKANSKE VINSKE SVEČANOSTI… – … Za političare, ali, srećom, i za oko, i nepce… Jako dobre štrudle, slane i slatke, na nekim štandovima i dosta finoga vina. ♣

jaska-dani-vina-politicari

jaska-dani-vina-mazoretkinje

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERA