SUHI u CASI – 08.2023.
________08.2023.__________
STILL young to rock’n’roll…
not to old to bye bye FLY…
Imanje SECA kod Jelse na Hvaru: jedno od puno mjesta u nas na kojemu je na jednoj točki moguće pružiti uspješnu višestruku promidžbu lokalnih posebnosti bitnih u turističkom smislu. Ovdje su u glavnoj ulozi upravo bili krasan ambijent uz more, hvarsko maslinovo ulje, zalogaji pripravljeni od lokalno uzgojenih namirnica, otočko začinsko bilje te hvarsko vino
_________________________________
IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS
⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t
⦁ Uzbudljivi jug, Trebinje: ŽILAVKA u PRVOM PLANU ⦁ Grabovica Buško jezero: OSMA FIŠIJADA ⦁ Aktivni otok Hvar: PETO LJETNO JELŠANSKO OCJENJIVANJE VINA: ŠAMPION – PLAVAC MALI 2013 RISERVA VINARIJE SVIRČE / Gdinj-Jelsa: IDILA u SPOJU MASLINOVOG ULJA, HRANE, ZAČINA i VINA ⦁ Uz početak berbe 2023: SVIJET VINA – HRVATSKA NA DLANU ⦁ Na mladima svijet ostaje: KARLO KOS NA KORMILU MODERNOG BRODA ⦁ Sajmovi: 61. AGRA, uz NAJVEĆU DŽEZVU NA SVIJETU ⦁ Ocjenjivanje rakije, likera i gina: CROSPIRIT 2023 ⦁ Gostovanja: VERONSKI CESARI s AMARONEOM u ZAGREBAČKOM VRUTKU ⦁
IN MEMORIAM: BOBO ČIMBUR BALTAZAR
ulica žeđi /POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE/ rue de la soif
Uzbudljivi jug
ŽILAVKA u PRVOM PLANU!
Bogme, uzbudljivo na jugu ali s gornje strane plavog Jadrana: nakon prvog Festivala trnjka posvećenog kultivaru Trnjak ili Trnak koji, nakon što se kroz dugi niz godina potvrdjivao kao ljubavnik-serviser sorti Blatina a koji sada, napokon, počinje blistati zvjezdanim sjajem i kao rasni Bakhov crnjak, iz Humca kod Ljubuškoga spuštamo se prema Trebinju: tamo je 17. kolovoza bio sedmi vinski salon posvećen bjondini Žilavki! Revija žilavke odvijala se spomenutog datuma uvečer u Vinskoj galeriji, vrlo lijepom ambijentu u sklopu velikog i vrlo važnog vinskog i ugostiteljskog objekta Podrumi Vukoje 1982, u vlasništvu Radovana Vukoja, jednog od najboljih i najznačajnijih proizvođača vina ne samo u Bosni i Hercegovini nego na znatno širem prostoru, u cijelom ovom bazenu jugoistočne Europe. Što vezano uz žilavku kaže istaknuti književnik Ivo Andrić može se pročitati s plakata kojime je manifestacija najavljena, a evo što u manfestaciji kaže domaćin Radovan Vukoje, znan i visoko cijenjen po vinima domaćih sorata i glavnih aduta onoga podneblja – Žilavke, Blatine, a i Vranca, ali i po vinima od internacionalnih kultivara:
Radovan Vukoje, jedan od vodećih proizvođača vina u Bosni i Hercegovini, vodi brigu o Salonu Žilavke, koji se ove godine u Trebinju održao po sedmi put. Vukoje, koji je enološko obrazovanje stjecao i usavršavao u Italiji, proizvođač je ne samo odlične žilavke nego i sjajnih crnih vina od domaćih i internacionalnih kultivara
– Priču bih s razlogom počeo s prisjećanjem i na prošlogodišnnji Salonu, koji je posjetilo više od 850 posjetilaca, oni su imali su priliku, obilazeći izlagače, degustirati žilavke od Hercegovina produkta, Hepoka, Vina Milas, Podruma Ostojić, Podruma Vilinka, Carskih vina, Podruma Begić, Podruma manastira Tvrdoš, Vinarije Marijanović, Podruma Andrija, Podruma Aćimović, Rubise, Vinograda Nuić, Vinarije Anđušić, Vinarije Brkić, Vina Majić, Podruma Delić, Vinarije Sekulović, Vinarije Domano, Vinarije Dabić, Vinarije Škegro, Vinarije Čitluk, Vinarije Anđelić i dakako Podruma Vukoje 1982. Mi proizvođači predstavili smo se sa oko 70 različitih etiketa žilavke. Ovu vinsku smotru pratilo je više od 60 akreditiranih novinara iz BiH, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije, Italije i Velike Britanije. Uz vina, na Salonu su bili ponuđeni i tipični i tradicijski prehrambeni proizvodi-delikatese, pa je Salon, istaknuli su to i novinari u svojim izvješćima, bio pravi eno-gastronomski raj aroma i okusa. Na ovom, sedmom Salonu Žilavke proizvoiđači su prezentirali svoje nove etikete i nove berbe, kapljicu od čiste žilavke ili kupaže u kojoj se nalazi minimalno 50 posto žilavke. Vinare su pratili i proizvođači sira, pršuta i drugih tipičnih i tradicionalnih proizvoda iz Hercegovine. Na ovogodišnjem Salonu po prvi put je nastupilo i maslinarstvo Hercegovine, najavljeni su svi veći proizvođači maslinovog ulja iz ovog dijela Bosne i Hercegovine – kazao je Radovan Vukoje, na slici u svom velebnom podrumu.
Vukoje se pobrinuo za to da se o žilavki i o salonu zna više i u drugim državama, pa je na manifestaciju pozvao i, dapače, zamolio baš njega da i službeno otvori priredbu, Amerikanca Darrela Josepha, američkog vinskog novinara i degustatora sa stalnom adresom u Beču a s porijeklom koje se dotiče našeg Žumberka gdje i danas ima rodbinu… Ne da Darrel, koji češće dolazi u ove naše krajeve i potom objavljuje priloge o kapljici balkanskog bazena, nije uz finu papicu popraćenu dakako baš žilavkom, imao srca odbiti poziv nego je, naravno, vrlo radosno prihvatio Radovanov prijedlog…
Radovan Vukoje u svom prostranom lijepom vinskom podrumu
PREDLOŽIO bih ovom prigodom organizatorima Salona Žilavke iz Trebinja,, organizatorima vinske smotre Blaž (blatina i žilavka) iz Međugorja, te organizatorima Trnjak festa iz Ljubuškoga, ali i organizatorima manifestacija u Podgorici i u Skopju i drugim makedonskim mjestima posvećenih sorti Vranac i vinu vranac da se dogovore za reprezentativan ZAJEDNIČKI nastup u sklopu upravo najavljenog 16. međunarodnog festivala ZAGREB VINO.COM 2023, s obzirom na to da iz Hrvatske u isto južno geografsko područje spadaju i naši aduti Plavac mali i Crljenak/Tribidrag/Kratošija kojih u uzgoju ima i u Crnoj Gori i u Makedoniji, sjajna dopuna ovog novog vinskog carstva bilo bi i sudjelovanje istaknutijih proizvođača spomenutih vina i iz Lijepe naše… Budući da je Zagreb središte medija javnog informiranja ali i središte trgovačkih (i vinskih) kuća, s obzirom na zemljopisni smještaj Metropole i relativnu blizinu velikih i važnih u medijskom smislu bogatih i jakih europskih gradova u zemljama potencijalno odličnim tržištima i za vino i za turizam, ali i s obzirom na prometnu povezanost Zagreba sa svijetom, glavni grad Hrvatske naprosto bi MORAO barem jednom godišnje biti domaćin ovakvom upravo opisanome nastupu, svakako dobro posjećenome i od strane inozemnih vinskih i turističkih novinara te od prestavnika značajnijih inozemnh uvoznika i distributera Bakhova nektara! ♣
Hotel ESPLANADE, Zagreb, Mihanovićeva 1
_____________________
________________________
OSMI PUT – GRABOVICA 2023
Voditelj kroz program Fišijade Mirko Fodor proglašava osvajače prvih triju nagrada (Marko Čolić)
Kuhanje je, ispred organzatora Fišijade, brižno pratio Antun Tuna Krešić, majstor iz domene kulinarike, po profesiji inače likovni umjetnik i fotograf s ateljeom u Zagrebu. Na slici je u društvu s glavnim kuharom hotela u eko-selu Grabovica Zdravkom Blaževićem i s, kasnije će se ispostaviti, trećeplasiranime na natjecanju Slavkom Smoljancem (Marko Colic)
Hercegovačko ljeto – puno atraktivnih dogadjanja posebice primamljivih za ljubitelje fine papice i kapljice. Nekad znano kao Buško blato, u novije vrijeme to je Buško jezero, i postalo je svojevrsnom Mekom za turiste željne događanja prvenstveno na vodi i uz vodu, a, pri tome, svakako i uz tanjur i čašu. Eko-selo Grabovica, uz jezero, uređenošću objekata za prihvat i za razonodu gostiju te s raznolikom ponudom dobilo je s godinama status ekskluzivnog lokaliteta. Jedno od težišta u ukupnoj ponudi svakako je ljetna Fišijada u drugoj polovici srpnja, ove godine ovo natjecanje – ne toliko u ulovu koliko u prigotavljanju ribe – održano je kao osmo po redu, dakle još malo i Fišijada u Grabovici slavit će značajan jubilej od punog desetljeća. Unatrag više godina prva hrvatska revija za vino, kulturu stola i turizam SVIJET u ČAŠI iz Zagreba redovito je dolje nazočna, kao i HRT – Hrvatski Radio, posebice preko Mirka Fodora koji se nametnuo kao stalni voditelj kroz program. Za glazbu su bili zaduženi tamburaši ŠTIM, po najnovije – moderno i, dakako, finije, po stranjski napisano – The SHTYM.
Ritam su programu davali su članovi sastava Štim
Vlasnik sela Grabovice i manifestacija u njenu okviru je hercegovački poduzetnik Tomislav Ćurković. Uz pomoć kvalificiranih suradnika osmislio je i realizirao Fišijadu koja redovito, u lijepome ambijentu, nudi sadržajno druženje vezano uz plemenitu ribu, rafinirnao jelo i fina vina, živu glazbu.
Da podsjetim podrobnijim informacijama: Fišijada je natjecanje u tradicionalnom pripremanju i kuhanju ribljeg ili fiš-paprikaša. Natjecanje se održava jedan dan i ne plaća se kotizacija. Fišijada na Buškom jezeru pozivnog je karaktera, a kao sudionike-protagoniste nastoji okupiti značajnije restorane i OPG-ove prvenstveno iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, dakako bitno je da svaka natjecateljska ekipa sa sobom dovede svog ponajbljeg kuhara, odnosno kuhara restorana s kojim najbolje suradjuje. Natjecateljskim ekipama je dozvoljeno donijeti gotove ili polugotove pripravke za fiš-paprikaš (očišćenu, odležanu i začinjenu ribu, mješavine začina, pripremljene umake, nasjeckani luk…). Svi restorani mogu se neograničeno reklamirati (prospekti, suveniri, materijali Turističkih zajednica iz kojih dolaze) i prodavati svoje proizode na natjecateljskom štandu (pršut, sir, vino, med, riblje prerađevine, suveniri…). Organizator osigurava prikladne uvjete za prigotavljanje fiša, nagrade, diplome o sudjelovanju i poklon-suvenire sudioicima. Organizator osigurava i stručani žiri za ocjenjivanje fiša, uzorci se žiriju prezentiraju anonimno, samo označeni brojem.
U posebno dobrom raspoloženju: članovi gastro-udruge Stara Drava iz Donjeg Miholjca, te dolje, jedan od Kupusara također iz Donjeg Mihoiljca, dolje desno, zreli članovi Vin-kluba iz Zagreba (Marko Čolić)
Evo nešto i o nagradama: za osvojeno prvo mjesto mjesto dobiva se nagrada od 500 KM i vikend-boravak (noćenje s doručkom) za dvije osobe u eko-selu Grabovica.
Osvajač drugog mjesta dobiva večeru za četiri osobe s pićem u restoranu Grabovica. Trećeplasirani i dalje do šesto-plaairanoga primaju poklon paket začina tvrtke Šafram.
Od potkove do fiša
Na osmoj Fišijadi u Grabovici ove je godine sudačka ekipa radila u sastavu: Ivo Kozarčanin, znani pisac o eno-gastronomiji, kao predsjednik, te Zoran Filipović, i Siniša Medenica.
Fiševi podastrti za ocjenjivanje, te ocjenjivački listić
Žiri u radu
I napokon, pobjednici:
PRVO mjesto osvojila je udruga voćara i vinogradara Oriovac iz Oriovca, s kuharom Marijanom Roginićem. DRUGO mjesto pripalo je turističkom gospodarstvu Kereković iz Živika u općini Oriovac , kuhar je bio osobno Ivan Kereković. A TREĆE mjesto osvojilo je OPG Smoljanac, na čelu s kuharom Slavkom Smoljanacem iz Vrbja. ♣
Aktivni otok Hvar
PETO LJETNO JELŠANSKO OCJENJIVANJE VINA: ŠAMPION – PLAVAC 2013 Riserva VINARIJE SVIRČE (97,14!!)
Jelsa na Hvaru u turističkoj sezoni uspješno nastavlja sa svojim ljetnim ocjenjianjima vina nazvanima Jelsa Summer Wine Tasting. Potkraj kolovoza, u prostoru kušaonice vina Vinogradarske zbirke Pitve u Muzeju općine Jelsa u Pitvama odvijalo se peto po redu ljetno jelšansko ocjenjivanje Bakhova nektara s otoka Hvara. Vina su vrednovana u pet kategorija, a to su, konkretno, 1. Bogdanuša, 2. Ostala bijela vina otoka, 3. Ružičasta vina, 4 Crna vina općenito, 5. Vina samo od sorte Plavac mali.
Muzej općine Jelsa: u ovoj zgradi, u kušaonici Vinogradarske zbirka Pitve, održano je ocjenjivanje. U žiriju su bili Nikola Colnago, Davor Šestanović, Vedran Plichta, Ivan Prša, Leo Gracin, Ivana Nemet te Nikša Ćurin, Nina Levičnik i Janica Tomić (DipWset). Predsjednik komisije bio je enolog, Saša Zec. Na slici s njima je i Marija Vukelić, voditeljica ocjenjivanja Vinske zvijezde
U komisiji su bili renomirani vinski stručnjaci Nikola Colnago, Davor Šestanović, Vedran Plichta, Ivan Prša, Leo Gracin, Ivana Nemet te Nikša Ćurin, Nina Levičnik i Janica Tomić (DipWset). Predsjednik komisije bio je enolog, Saša Zec, dipl. ing. agr.
– Ovo se ocjenjivanje održava u suradnji s udrugom Hvarski vinari i pod pokroviteljstvom TZ općine Jelsa u sklopu tradicionalne jelšanske Fešte vina. Ocjenjivanje je pokrenuto prije svega da se vinare jače potakne na očuvanje i sadnju domaćih, lokalnih sorata. Htjeli smo posebno naglasiti važnost izvornih sorti u smislu nasljeđa i tradicije otoka Hvara. Veseli nas jer lijepo je već vidljivo kako se naša nakana i ostvaruje, uspjeh se pokazuje npr. s Bogdanuom, eto ove godine broj prijavljenih bogdanuša povećan je na 10 uzoraka – naglasila je voditeljica projekta Vinske zvijezde, prof. Marija Vukelić.
Pri ocjenjivanju koristi se metoda od 100 bodova, a za Zlatnu medalju nužno je osvojiti najmanje 90 bodova, Veliko zlato pokriva raspon od od 95-98,9 bodova, a Velika zvijezda dodjeljuje se vinu s 99 i 100 bodova.
– U 2023. za vrednovanje je bilo prijavljeno 10 bogdanuša, 11 ostalih bijelih vina otoka, šest ružičastih vina, pet općenito crnih vina otoka te 13 u kategoriji plavac mali. Ukupno 16 vina ocijenjeno je s 90 i više bodova!
Rezultati po kategorijama:
Plavac mali: 1. Plavac Reserva 2013 – Vinarija Svirče (97,14 – ŠAMPION!); 2. Plavac mali Grand Select 2018 – Zlatan Otok (95,14); 3. Pharos maximus 2016 – Hvar Hills Winery (95,00)
Pobjednička vina
Ostala crna vina otoka: 1. Caplar Tomić 2018 – Vina Tomić (94,42); 2. Boanerges 2021 – Vina Bell’Iakov (90,43); 3. Dobričić 2021 – Vina Bell’Iakov (90,43)
Ružičasta vina: 1. Rosé Marino 2022, Vina Carić (86,97); 2. Rosetta Luviji 2022 – Luviji Hvar (84,71); 3. Rosé Pavičić 2022 – Vina Pavičić (84,29)
Bogdanuše: 1. Bogdanuša Tomić 2022, Tomić vina (90,29)¸2. Bogdanjuša Carić 2022 – Carić vina (89,29); 3. Bogdanuša Zlatan Otok 2022 – Zlatan Otok (88,43)
Ostala bijela vina otoka: 1. Pošip Selekcija 2022 Pavičić vina (93,29); 2. Pošip Luviji 2022 – Luviji Hvar (92,29); 3. Longo cuvée bijeli 2022 – Luviji Hvar (89,33) ♣
Gdinj-Jelsa
IDILA u SPOJU MASLINOVOGA ULJA, HRANE i VINA!
U kušaonici maslinovih ulja u samome masliniku SECA Eva Marija u Gdinju u općini Jelsa na otoku Hvaru održana je, pod nazivom SECA OLIVE OIL & WINE TASTING ADVENTURE – neobična pustolovina sljubljivanja SECA maslinovih ulja i hvarskih vina, večer kušanja naslijepo maslinovih ulja SECA i hvarskih vina, za tu prigodu ponuđeni su i posebno osmišljeni zalogaji.
Imanje SECA. Tu je upravo održano zanimlivo kušanje sa sljubljivanjem maslinovog ulja, hrane začinjene lokalnim aomatičnim biljem, i vina. Stručna voditeljica bila je vlasnica posjeda Eva Marija Čurin a moderatorica prof. Marija Vukelić
Uz pomno odabranih pet sljedova, organizatori su najprije poslužili po dva različita maslinova ulja, a gosti su zamoljeni da odaberu bolju kombinaciju. Zamišljeno je bilo i to da se poslije uz bolju kombinaciju ulje-slijedovi doda, također za kušanje naslijepo, po jedno hvarsko vino. A na najbolju kombinaciju hrane, ulja i vina bilo je predviđeno dodati mediteranske začine hvarskoga vrta mediteranskog bilja Fjori Fôra.
Domaćica uključena u tu pustolovinu zagrljaja maslinovog ulja, hrane, začina i vina bila je simpatična Eva Marija Čurin, hvarska Slovenka, inače rođena u Ljubljani kao plod braka tate Hvaranina koji je svojedobno određeno vrijeme živio u Deželi, i mame Slovenke. Eva Marija Čurin studirala je hortikulturu u Zagrebu, i nakon što je diplomirala odlučila je život nastaviti na Hvaru. Zemlja gdje sad živi obiteljsko je nasljeđe, koje je u devedesetim godinama gadno nastradalo u velikom požaru, neko vrijeme zemljište je bilo posve zapušteno a onda su Evini roditelji odlučili obnoviti životni prostor, 1997. počeli su saditi masline. Kao poklon za povratak Eva je dobila 500 stabala maslina.
Ulja ponuđena na kušanje
– Sad imamo okupno oko 1000 stabala, sve je pod eko-uzgojem, od maslina s njih proizvodimo, također u eko-režimu, sedam različitih ulja. Još imamo limune, smokvu, lavandu, smilje, sezonsko povrće. Staru poljsku kuću obnovili smo i pretvorili u kušaonicu, te njena vrata otvorili za javnost prošle godine. Organiziramo različita prigodna događanja, radionice vezane uz kušanje maslnovog ulja, kao i radionice vezane uz korištenje maslinovog ulja i u gastronomiji i u kozmetici – rekla je gdja Eva Marija.
Dio ponuđene hrane. Dolje: na degustaciji je bio i famozni Dubokovićev crnjak Medvid!
Tomićeva bogdanuša, i prošek Luviji
Iako općenito dalmatinska ulja nisu (zasad) još toliko razvikana kao istarska, ova hvarska maslinova ulja uljare Seca Eva Marija na najbljem su putu da se to promijeni, to pokazuju svojim nagradama na međunarodnoim ocjenjivanjima tog zelenog zlata – najznačajnije nagrade su stigle ove godine iz New Yorka i Japana a i Dubaija! Zlato je dobilo ulje 2022. Eva Marija nazvano po vlasnici OPG-a, blistavu nagradu je u Dubaiju dobila Selekcija, a u Tokiju je zasjala Levantinka. Godine 2019. ulja Seca uvrštena su u najpoznatiji svjetski vodič maslinovih ulja Flos Olei.
Gosti na kušanju:po izrazima lica očito su vrlo vrlo zadovoljni!
Ovu radionicu spajanja masliovog ulja s hranom, začinima i vinom moderirala je organizatorica prof. Marija Vukelić. Na početku događanja o (hvarskim) maslinovim uljima govorila je vlasnica kušaonice Eva Marija Čurin. Gostima je pokazala kako se ulja pravilno kušaju, opisala je pojedine sorte masline od kojih se proizvode ulja Seca, poslije su naravno ulja ponuđena na degustaciju, da ih gosti pokušaju zapamtiti i da ih onda nakon kušanih kombinacija s jelom i vinima pokušaju i prepoznati. O vinima su govorili vinari nakon što se, poslije kompletnog sljubljivanja naslijepo, otkrila sorta. ♣
___________________________
______________________________
Uz pripreme za berbu
SVIJET VINA – 2022/2023 – WORLD of WINE
HRVATSKA na DLANU – CROATIA at a GLANCE
Uvod / Introduction
Zemljopisni položaj: južni dio Srednje Europe, uz Jadransko more. Oblikom: poput pereca/kifle/kroasana. Okružena Slovenijom (zapad), Mađarskom (sjever), Srbijom (istok), Bosnom i Hercegovinom (između svojega sjevernog i južnog kraka), s Crnom Gorom (jugoistok), i Italijom (jug, jugozapad; granica morem)
Geographical location: southern part of the Mittel-Europa, at the Adriatic sea. With a shape similar to a croissant. Surrounded by Slovenia (west), Hungary (nord), Serbia (east), Bosnia & Herzegovina (between it’s northern and the southern wing), Montenegro (south-east), and Italy (south, and south-west; the sea border)
Glavni grad Hrvatske Zagreb: centar, Trg bana Jelačića. U pozadini se vide dva tornja katedrale / Zagreb, the capital of Croatia: center, main square Trg bana Jelačića. Behind, the two towers of the Cathedral. (Photo: Tomislav Šklopan, Hrvatska turistička zajednica, the Croatian Board of Tourism) Desno/Right: Biser hrvatskoga juga / Pearl of the southern Croatia: Dubrovnik
Klima: tipična kontinentalna u unutrašnjosti i tipična mediteranska u primorskome dijelu, s time da u Istri te Kvarneru – Hrvatskom primorju dolazi i do miješanja elemenata kontinentalne i sredozemne.
Climate: typical continental in the northern part, and typical mediterranean in the southern littoral part of the country; in Istria and the Quarnaro area the elements of the continental one is mixed with the elements of the mediterranean one.
Planet Zemlja /Earth: prostor Europske Unije označen svijetko-zelenom bojom, a Hrvatska tamno-zelenom bojom. /EU in the bright green colour, and Croatia in the dark green clour. Dolje/Down: Europska Unija i Hrvatska u EU = crveno / European union and Croatia in the frame of the EU – red colour,
Površina/Surface: 56.594 km2 • Broj stanovnika/Inhabitants: cca 3.871.833 • Prosječna starost stanovništva/Average inhabitants’age: cca 50 godina/years • Nacionalnost (etničke gupe)/ : Hrvati/ Nationality (etnic groups): Hrvati / Croates = 91,6 %; Srbi = 3,2 %; ž/Bosniacs = 0,6 %; Druge manjine: Slovenci, Mađari, Talijani, Česi, Romi, Nijemci/Other national minorities: Slovenes, Hungarians, Italians, Czechs, Roms, Germans
Vremenska zona/Time zone: UTC +1 (CET); ljeto/summer: UTC +2 (CEST) • Vožnja cestom/Driving side: desno/right
Državno uređenje/Government system: višestranačka parlamentarna demokracija/ multy-parties parliamentary republic
Vjera: rimo-katolička/Religion: kršćanstvo/Christianity = 87,4 %; rimo-katolici/ roman-catholic = 83,2 %
Jezik & pismo/Language & writing: hrvatski & latinično/croate & latinic • Valuta/Currency: euro (€)
Glavni grad/Capital: Zagreb = oko/close to 800.000 stanovnika/inhabitants • sa širim područjem / large area = oko/cca 1.200.000 • Značajniji i veći ostali gradovi/Other significant big towns: Split, Rijeka, Dubrovnik, Osijek, Zadar, Pula, Slavonski Brod, Karlovac, Vraždin, Šibenik…
Najviši planinski vrh/The highest mountain peak: Dinara, 1831 m; Biokovo: 1762 m • Najduža rijeka/The longest river: Sava; ukupna dužina/ total lenghth: 992 km, od toga kroz Hrvatsku teče u dužini od/out of that running throughout Croatia: 505 km • Ostale važne rijeke/ Other important rivers: Drava, Dunav, Kupa, Zrmanja, Neretva, Cetina, Mirna… • Broj otoka/Islands: 1185, od kojih naseljenih/inhabitated: 66 • Veći otoci/bigger islands: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Lošinj.
Nacionalni parkovi, ukupno/National parks, total: 8 • od toga u planinskom području / in the mountain area: 4 – Risnjak, Sjeverni (northern) Velebit, Paklenica, Plitvička jezera (Plitvice lakes) • na moru/on the sea side: Brijuni, Krka, Mljet… • Parkovi prirode / Nature – wildlife parks: Biokovo, Dinara, Kopački rit, Lonjsko polje, Telašćica, Učka, Velebit, Vransko jezero, Žumberak • Površine zaštićene kao prirodna dobra, nacionalni parkovi, rezervati, spomenici i parkovi prirode, ukupno/Surfaces under protection as natural parks, monuments, in total: 450.000 ha • Zaštićene vrste/Protected species: bilje/flora = 44 • životinje/animals = 381 • Spomenici pod zaštitom UNESCO-a/Monuments under the UNESCO‘s protection: Dubrovnik: stari grad/old town; Plitvička jezera/Plitvice lakes; Poreč: Eufrazijeva bazilika/Euphrasius’ basilica in Poreč; Split: palača cara Dioklecijana/Split: emperor Diocletianus’ palace; Šibenik: katedrala/cathedral.
Vinograd & vino/Vineyard & wine
Vinogradarska područja Hrvatske/Vine-growing territories in Croatia
Vinogradarski dijelovi/Vinegrowing parts: Kontinentalna (unutrašnjost, sjeverni dio)/Continental (internal, northern part of the country) & Primorska/littoral, coastal part, at the sea side
Četiri regije/Four regions: 1. Bregoviti Hrvatski sjeverozapad/Croatian North-western Uplands; (tamno zeleno/dark green) 2. Slavonija i Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube area (žuto/yellow); 3. Istra i Kvarner (Hrvatsko primorje)/Istria & Quarnaro (svijetlo- zeleno/light green); 4. Dalmacija/Dalmatia (plavo/blue)
Vinorodnih oblasti/Vinegrowing territories: 12 • Kontinentalni tj. unutrašnji dio, od zapada prema istoku/Internal continental part, from the west to the east = Zagorje-Međimurje, Plešivica, Pokupje, Prigorje-Bilogora, Moslavina, Slavonija, Hrvatsko podunavlje (Danube area) • Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku/Littoral part, from the north-west to the south-east = Hrvatska Istra i Kvarner/Croatian Istria & Quarnaro, Sjeverna (northern) Dalmacija, Dalmacija unutrašnjost (Dalmatia Hinterland), Srednja (central) i Južna (southern) Dalmacija, Dingač.
Sjeverni dio – kontinentalna Hrvatska/Northern, interior part: cca 52,7 % • Primorski dio/Littoral part: 47,3 %
Površina/Surface
Vinogradarske površine 2023, broj parcela i broj PG-a /Vineyard surfaces
Vinogradi, ukupna površina/Vineyards, in total, APPR (15.05.2023): 17.317,31 ha • Broj registriranih parcela vinograda/Number of the registered vineyard parcels, total: 62.849Najveće površine vinograda po županijama/The largest vineyard surfaces by counties: Hrvatska Istra ukupno/Croatian Istria total = cca 2786,92 ha (prije koju godinu bilo je/some years ago there were 3084 ha); 2. Osijek-Baranja = 2065,42 ha; 3. Dubrovnik-Neretva = 1910,65 ha (koju godinu dana prije ih je bilo/some years ago year there were 2214 ha); 4. Vukovar-Srijem = 1572,08 ha; 5. Požega-Slavonija = 1489,17 ha • Ukupno proizvođača vina u Hrvatskoj/Wine producers in total in Croatia: cca 32.136
U Istri i na Plešivici kod Zagreba za proizvodnju vina koriste se i amfore. Prvi s vinom iz amfore u Hrvatskoj je na tržište izašao Marino Markežić Kabola iz Istre (na slici s talijanskim enologom Nataleom Favrettom, inače eno-savjetnikom Joška Gravnera), odmah nakon njega to je učinila i obitelj Tomac iz Jastrebarskoga. Tomci – moguće kao prvi u svijetu – proizvode klasičnom metodom i orange-pjenušac! Amfora se inače lijepo rabi i za ukras dvorišta / In Istria and in the Plešivica area near Zagreb in the wine production also amphora is used. First with the amphora wine on the croatian market appeared Marino Markežić Kabola from Istria (in the photo with the italian oenologiast Natale Favretto, Josko Gravner’s oeno-consultant), followed soon by Plešivica Tomac family. Tomac family is producing – maybe as the first in the world – also the orange sparkling (classical method). Amphora is serving as a garden decoration, too (suhiucasi)
__________________________
Povijest
Vinovu lozu donijeli su na prostor današnje Hrvatske Feničani i stari Grci obalom negdje šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednje-dalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine rimski car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti Bakhova nektara. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što prije profesionalno nisu bili vezani uz vino kao primarni posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga angažiraju se i ugledni enolozi vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i globalna zvijezda vinske scene Michel Rolland.
History
The vine was brought here by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, had been planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) involved primarily in wine, many new facilities have been built, the existing estate’s facilities have been modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.
Ilok: podrum / cellar • Kutjevo: cistercitski podrum / cistecites’ cellar Anno Domini 1232
Slavonija: vinograd zimi /vineyard wintertime
Sorte/Varieties
Kultivara koji se mogu naći, ukupno/Grape varieties in total: cca 250 •Navedeni kao priznati na službenoj listi/Mentioned on the official list, as approved: cca 200 • Autohtonih/Indigenous: cca 70
Glavne domaće sorte/Most important local varieties:
GRAŠEVINA (grashevina)/Welsh Riesling/Riesling italico – 4.284,63 ha, broj trsova: 20.589.192; MALVAZIJA ISTARSKA/MALVASIA ISTRIANA – 1.538 ha, broj trsova: 6.577.434; PLAVAC (plavatz) MALI – 1.291,29 ha, broj trsova: 10.589.914 (po ukupnom broju trsova/regarding the total number of vines Plavac mali bio bi na drugom mjestu na listi/would be on the second place on the list)
Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj one zajedno zauzimaju nekih/Of the total croatian vineyard surface they are covering about: 7114 ha.
Graševina Malvazja istarska Plavac mali
Slijede, po zastupljenosti/following are, by presence: Merlot (803,68 ha, broj trsova: 4.048.934), Cabernet sauvignon (654,50 ha; 3.142.846), Chardonnay (563,49 ha; 2.825.773), Plavina (510,37 ha; 3.075.154), Rizling rajnski (Riesling) (497,74 ha; 2.672.601), Frankovka = Franconia = Blaufränkisch = Lemberger) (428,39 ha; 1.946.651), Pošip (poship) (333,45 ha; 2.358.373), Debit (316 ha; 1.755.645), Rukatac (rukatatz) = Maraština (marashtina) (303,43 ha; 1.908.637), Sauvignon bijeli/blanc (296,40 ha; 1.571.884), Babić (babich) (276,91 ha; 1.667.543), Traminac crveni (229,89 ha; 1.090.251), Teran (228 ha; 966.415), Syrah (217,80 ha; 1.097.198), Pinot crni/noir (181,63 ha; 976.866), Pinot sivi/gris (174 ha; 914.291), Kraljevina (170,72 ha; 1.135.941), Žlahtina (146,50 ha; 1.026.339), Vranac (142,61 ha; 843.864), Moslavac = Šipon = Furmint (116,24 ha; 666.830) potom su Kujundžuša, Ugni blanc, Ranfol, Pinot bijeli/blanc, Silvanac zeleni = Grüner Silvaner, Tribidrag = Zinfandel (71 ha; 529.395) Škrlet (70,12 ha; 385.752); Vugava (25 ha; 175.528), Trnjak (24 ha; 184.144)…
Dio popisa sorata na teritoriju Hrvatske, iskazan po raširenosti po hektarima te po broju trsova / The main part of varieties present in Croatia, expressed by hectares and by the numbers of plants
Tablica prikazuje dio popisa sorata koje se uzgajaju u Hrvatskoj, od onih najraširenijih tj. Graševine, Malvazije istarske i Plavca maloga, pa na niže po površinama. Često govorimo kako je, nakon dominantne Graševine – na 4.284 hektara i zastupljene s 20.589 trsova, na drugom mjestu Malvazija istarska, a na trećem Plavac mali, međutim to vrijedi samo ako se u obzir uzimaju hektari, naime Malvazija se, kako se lijepo vidi iz tablice, rasprostranjena na 1.538 hektara, a Plavac mali na nešto manje od 1.291 ha, ali ako se gleda na broj trsova po sortama, situacija se bitno mijenja, naime Plavac je, iako na manjoj ukupnoj površini, s obzirom na gušću sadnju zastupljen s gotovo 10.590 trsova, a malvazija sa 6.577 trsova!
Stara Krapinska velika belina, Heunisch Weiss, Gouais blanc te, desno, Tribidrag, Crljenak-Zinfandel-Primitivo
U sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine u većoj količini pronađena – kao stara autohtona domaća – sorta Krapinska belina velika identificirana je nedavno modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, s francuskim sinonimom, Gouais blanc. Taj se kultivar, uz Pinot crni, vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog Chardonnaya. Postoji indicija da je Krapinska belina velika u vrlo bliskim familijarnim odnosima – sve do odnosa roditelj-potomak – sa značajnim kultivarima Srednje Europe, npr. Moslavcem i Frankovkom, raširenima u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji. Ako Krapinska belina velika već i nije nastala u Hrvatskoj kao potomak neke još starije sorte, s obzirom da je put vinove loze išao od Istoka prema ovamo moguće je da se kultivar – nazvan vinskim Casanovom jer roditelj je mnogim sortama – zadržavao u svom ljubavnom zanosu i duže vrijeme u ovim krajevima u Hrvatskoj i uz Hrvatsku a sve to prije svog odlaska dalje prema zapadu kontinenta gdje je postao famozan zbog roditeljstva Chardonnayu.
Found in the north-western part of Croatia close to the town of Krapina, variety Krapinska belina velika has been short time ago with the modern scientific methods identified as Heunisch Weiss or Gouais blanc, which is, with the Pinot noir, the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication of very tight parental relationship – even to the father/mother-discendent niveau – between the Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc with the important old middle european varieties such as Moslavac-Furmint and Blaufränkisch, spread in Croatia, Slovenia, Hungary, Austria. If the birthplace of the Heunisch Weiss was not somewhere between the just mentioned countries of the Middle Europe and since the vine started it’s world travelling from the East, it is possible that this variety, named as The Vine Don Juan because being parent of a large number of other varieties, stayed quite a long time either in Croatia or in the areas touching also Slovenia, Hungary and Austria, before leaving for the west and getting the chance to gain the glory by becoming the parent of today’s globally famous Chardonnay!
Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino/The first croate internationally registered wine: Dingač (13. V 1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine/southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali • Zaštićeno/Protected vineyards for the Dingač wine: cca 75 ha
Pelješac, južna strana / Pelješac, southern slopes: Dingač, vinogradi i do visine od/vineyards high up to 350-400 m Dolje/down: Južna strana otoka Hvara, Ivan Dolac/ Hvar southern slopes, Ivan Dolac (suhiucasi)
Od ukupne površine vinograda na poluotoku Pelješcu/Of the total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik) – cca 1015 ha – Plavac mali zauzima /Plavac mali is covering there: cca 960 ha.
Tržište – Market
Godišnja proizvodnja vina – 2022. – Annual wine production: 560.789 hl, od čega bijelo cca/out of it white cca: 423.435 hl, te ružičasto i crno/rosé and red: 137.354 hl…
Najviše proizvedenoga vina u Hrvatskoj. po županijama/The largest wine production in the following counties: 1. Osijek-Baranja; 2. Istra; 3. Požega Slavonija; 4. Vukovar-Srijem; 5. Dubrovnik-Neretva
Proizvodnja, u 2022. /Production in 2022
Vrijednost hrvatske vinske proizvodnje u odnosu na ukupnu poljoprivrednu produkciju u Hrvatskoj, procjena / Estimated value of the Croatian wine production in comparison with the value of the total agricultural production: cca 7,3 %
Export-Import 2019, 2020, 2021
Izvoz – 2019 – Exportation: 52.675 hl, u vrijednosti/in value € 15.949 • Izvoz – 2020 – Exportation: 34.619 hl, u vrijednosti/in value € 12.574 • Izvoz –2021 (razdoblje od siječnja do listopada/period from January till October) – Exportation: 35.369 hl, u vrijednosti/in value € 13.828 •
Uvoz – 2019 – Importation: 248.575 hl, u vrijednosti/in value € 31.919 • Uvoz – 2020 – Importation: 244.947 hl, u vrijednosti/in value € 27.376 • Uvoz – 2021 (razdoblje od siječnja do listopada/period from January till October) – Importation: 231.133 hl, u vrijednosti/in value € 29.111
Procijenjena potrošnja po stanovniku/Estimated consumption per capita: cca 27 lit
Atraktivne primoštenske čipke Babića / Attractive Primošten Babić embroidery: Primošten, Šibenik
Biševo, Vis, terasasti vinogradi/ vineyard terraces
_____________________
Najpoznatiji hrvatski proizvođači / Most renown croatian producers
Vinari godine u Hrvatskoj (službeni izbor u organizaciji specijaliziranog časopisa SVIJET u ČAŠI a na temelju glasovanja struke / enolozi, sommelieri, ugostitelji, vinski trgovci, vinski novinari, potrošači…) /Wine-producers of the year in Croatia (officially proclaimed by the specialized wine revue SVIJET u ČAŠI, on the basis of voting of the oenologists, sommeliers, restaurateurs, wine merchants, wine writers, consumers):
Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d., Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., Kneževi vinogradi (2010)… Ostali izvrsni proizvođači/some other excellent producers: Tomac, Šember, Damir Drago Režek, Jagunić, Željko & Karlo Kos, Bolfan Vinski vrh, Jakob, Štampar, Cmrečnjak, Clai, Coronica, Kabola, Kozlović, Matošević, Degrassi, Radovan, Franc Arman, Agrolaguna, Meneghetti, Boškinac, Bibich, Stina, Bastijana Tomić, Grabovac, Grgić, Saints Hills, Bura-Mrgudić, Kiridžija, Luka Krajančić, Bire, Cebalo, Zure…
Vinari godine / Wine producers of the year Vlado Krauthaker, Kutjevo d.d – enolog Ivica Perak, Ivan Enjingi, te, dolje, slijeva: Zlatan Plenković, Velimir Korak, Belje d.d. – enolog Marijan Knežević
⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆
Najpoznatiji vinari hrvatske dijaspore/Most renown winemakers of the croatian origin in the world: Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD / USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland / New Zealand) • Matetic (Čile / Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro Tarapaca, Altaïr Tabali (Čile / Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (Južna Afrika / South Africa)
⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆
Pripremili prva hrvatska revija za vino, kulturu stola i turizam SVIJET u ČAŠI Prepared by the first croatian magazine for wine, gastronomy & tourisme • Izvori/Sources: Državni zavod za statistiku/Central State Bureau for Statistics ; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju / Ministry of agriculture, fishery and the rural development, Agency for the payments in agriculture, fishery and the rural development ; Hravtski centar(Agencija) za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo/Croatian center(agency) for agriculture, food and the rural development – Institute for viticulture and wine, Hrvatska gospodarska komora / Croatian Chamber of Commerce; OIV • Zagreb, kolovoz/August 2023
Hrvatsko zagorje – pripreme za berbu 2023 Preparations for the harvest
__________________________________
_____________________________________
Na mladima svijet ostaje…
KARLO KOS NA KORMILU MODERNOG BRODA
Prepoznajući vrijednost Bakhova nektara ne samo u eno-gastronomskom smislu nego i znatno šire i kompleksnije – u turističkom smislu, Zagrebačka županija prije već dosta godina preko svojega Odjela za poljoprivredu ozbiljno je počela forsirati dva svoja vinogradarsko-vinska kraja velikog potencijala – Plešivičku i Zelinsku oblast. Plešivički kraj ubrzo je zasjao, i nastavio sjati odličnim rezultatima na području i bijelog i crnog suhog mladog i odležanog ozbiljnog mirnog vina, na području pjenušca rađenog klasičnom šampanjskom metodom te na području maceriranog tzv. jantarnog mirnog ali i pjenušavog vina, međutim zelinski kraj u globalu, unatoč nekim iskoracima, nije se dosad iskazao kao Plešivica. Šteta.
Hrnjanec kod Nespeša i Zeline Svetog Ivana, posjed obitelji Željka Kosa, novi vinski zaštitni znak – Pinot crni/noir (Marko Čolić)
Iako je, kako je rečeno, dosta zelinskih proizvođača nudilo vrlo korektnu kapljicu i iako je bilo proizvođača vina koji bi se načajnije iskazali svojom kapljicom i na službenim ocjenjivanjima, premalo – tek tri vinska imena/prezimena u zelinskome okrugu – konstantno su se sve više iskazivala na putu i prema kapljici i s velikom kakvoćom/dodanom vrijednošću, dakle s proizvodima sa iskazanima kompleksnošću i ozbiljnošću proizvoda, tako da ostaju za pamćenje. To su Stjepan Jarec (naknadno + Kure, po zetu), odličan lovac te mesar-majstor za šunke i kobasice, njegova supruga Štefica sjajna u kuhinji, podjednako sa slanim jelima i s kolačima (orehnjačaaaaa!!!), zatim Stjepan Puhelek Purek, također po hobiju lovac, te meštar za čvarke, špek i kobasice, i Mirko Kos, sa suprugom, izvanrednom u kuhinji, i sin mu Željko Kos.
Vrijedna obitelj Kos, slijeva: sin Karlo, novi kapetan vinskog broda, mama Anita, tata Željko, te kćerka Helena (Marko Čolić)
Štef Jarec, zelinski kralj bijelog pinota, pa i chardonnaya, bio je ako ne prvi a onda među prvima u nas koji je (u većem opsegu) posadio sortu Manzoni i odlično je interpretirao do butelje, bolest mu je na žalost na određeni način pomrsila račune za poslovno ambiciozno dalje. Što se tiče obitelji Pureka, vina je, nakon uvođenja u proizvodni program i pjenušaca, na osjetno višu razinu dignula kćerka što je postala enologinja – Ivana Puhelek Purek. Željko Kos također je obiteljsku produkciju dignuo na još višu razinu, očito je bilo da nastoji i dalje ići prema gore, a onda je u biznis najozbiljnije uskočio njegov sin Karlo, s čijim se uključivanjem bilježi ubrzavanje daljnjeg porasta u pravcu špice. Moglo bi se reći i da je otkako je on počeo pomalo preuzimati kormilo obiteljskog biznisa najavljen svjevrsni bljesak prema daljnjoj pojačanoj afirmaciji ne samo obiteljskog imanja nego i zelinskog vinogradarstva-vinarstva u ovo sadašnje, moderno vrijeme.
Karlo i Željko Kos nedavno su u Hrnjancu, gdje žive i gdje im je odavna stari obiteljski podrum, s druge strane ceste otvorili novi moderni podrum koji im pruža bitno bolje uvjete – među ostalime npr. osjetno više mjesta – za kvalitetan rad, te koji opremom sasvim odgovara suvremenim potrebama u proizvodnji, dozrijevanju i skladištenju vina..
Vinograd u obiteljskom vlasništvu, smješten na obližnjem brdu te nešto trsja s biranih lokaliteta u zakupu, ukupno je zasad oko pet hektara vinograda, obrada je na način da vinova loza prvenstveno dade kvalitetu a ne tek, kako je uvriježeno kod mnogih, što veću količinu roda. Novi podrum koncipiran je i uređen tako da se prerada grožđa i proizvodnja i dozrijevanje vina mogu odvijati i dopunjavati doista na optimalan način.
Dio podruma s cisternama od inoksa, dio predviđen za posebne posude, u ovome slučaju od betona, te, dolje, dio prostora namijenjen drvenim bačvama koji se još treba kompletirati posudama i većeg volumena (Marko Čolić)
– Novi podrum, otvoren uz pomoć Vinske omotnice, na površini je od 500 četvornih metara, kapacitet mu je 80.000 litara vina. Zasad proizvodimo oko 50.000 litara plemenite kapljice. Posebno su prostori za prihvat i preradu grožđa, zatim za fermentaciju, te za dozrijevanje vina. Za dozrijevanje nekih vina rabimo cisterne od inoksa, za neka imamo barrique bačvice a uskoro nam stižu i velike drvene bačve, za posebne pak kreacije imamo jedno oveće betonsko jaje. Kad se vino napuni u butelje na odležavanje odlazi u stari podrum, uz obiteljsku kuću. Stari podrum u sklopu obiteljske kuće a gdje se nekad odvijao cijeli proces produkcije vina sada je namijenjen samo odležavanju vina u buteljama.
Moderna kušaonica u sklopu novog podruma, te, dolje, butelje Kosovih (Prigorje-Bilogora, Zelina): pjenušac Anita brut (klasična metoda, vrhunsko, 12,5 vol %; mpc. 15€), pa mirni kraljevina iz 2022 (suho, 11,5 vol %; mpc: 6,80€), kerner iz 2022 (polusuho, 13 vol %; mpc. 8,50€), Chardonnay 2021 (suho, 13,5 vol %; mpc: 8,50€), Pinot noir 2019 (suho, 13 vol %; mpc. 14,5€) i Rajnski rizling 2021 (suho, 13,5 vol %; 8,50€), dolje desno, Karlo Kos s mamom Anitom, autoricom posebnih namaza (od prženih koštica buče te paštete od pačje jetre), a i koautoricom i aranžerkom sjajnih domaćih suhomesnatih narezaka (Marko Čolić)
Novi objekt uz proizvodni sektor obuhvaća i manju kušaonicu vina s terasom, taj dio namijenjen je prvenstveno gostima koji dolaze kupiti butelje i koji bi prije nego što se odluče što izabrati i koliko od čega uzeti kušali neke uzorke, predviđeno je da se ozbiljnijim kupcima i poslovnim gostima uz kapljicu na kušanje ponude i naresci i razni izvrsni namazi (jedan od tih je od prženih bučinih koštica!), proizvodi kuće (suhomesnati specijaliteti su u nadležnosti muškog dijela obitelji, a za rafinirane namaze i izbor sireva, nekih od njih i prikladno začinjenih, brine ženski dio obitelji na čelu s mamom Anitom. Za prihvat većih grupa, do pedesetak osoba, otvorena je lijepa prostrana kušaonica i terasa ispred u sklopu stare obiteljske kuće nasuprot novom podrumu, tu je inače oveći vanjski prostor nalik na parkić i opremljen njihaljkama i mini-toboganom za mališane dakle ambijent je prikladan za prijem i obitelji s malom djecom.
Umjesto na klaasičnim platnenim stolnjacima, tanjur, pribor za jelo, čaše i salvete za svakog gosta na stolovima su na ovećem vrlo decentnom papirnatom podmetaču na kojem je kao podsjednik vinoljupcu za primjeren pristup tiskano 10 zapovijedi na trima jezicima – engleskom, hrvatskom i njemačkome… (Marko Čolić)
Evo nekih od tih 10 zapovijedi: Ne pij vino na prazan želudac – vino će ti uvijek više prijati uz jelo / Kod kušanja pazi da svaka vrsta vina bude na primjerenoj temperaturi / U okusu vina uživaj u malim gutljajima / Voli vino ali budi jači od njega – pij polagano i odgovorno! / Dok piješ vino, misli na to koliko se truda i rada skriva u jednoj čaši…
Jantarni rajnski rizling Cocktura, mpc. butelja 28€
Svakako je nužno napomenuti da se obitelj Željka i Karla Kosa odmaknula od nekadašnje a i u zelinskome kraju dosta raširene navade produkcije vina s manjim do i jačim ostatkom neprovrelog sladora, sad im je i rajnski rizling posve suh a na dozrijevanju ga drže najmanje godinu dana (i pokazuje da su odmak od ostatka neprovrela šećera i odluka o nešto dužem dzrijevanju bili odlična odluka), doduše kerner je još u polusuhoj varijanti. chardonnay vrlo dobar, do sada s dozrijevanjem tek od pola godine naime nedostatak prostora nije dopuštao duže ali sad će se, kažu Kosovi, to, promijeniti (duže dozrijevanje, pogotovu na finom talogu, pružit će još bolji finalni rezultat!). U maceriranoj kategorji je vino Cocktura od Rizlinga rajnskog, sa šest mjeseci maceracije, i tome vinu više vremena u bačvi i u butelji svakako će bolje doći. Kosovi su s jednim dijelom svoje kraljevine ušli i u malo drukčiju tehnologiju od uobičajene za cijeli njihov kraj koji se bavi tek s mladom i svježom kapljicom. Karlo i Željko Kos dio kraljevine njeguju duže vrijeme držeći je na kvascu, dakle priklanjajući se metodi sur lie, i ona se pokazuje vrlo dobrom. Možda ih to povuče još dalje, tj. zaintrigira da s tom sortom vino od koje se po ustaljenom zelinskom običaju plasira pod robnom markom niskoalkoholne svježe jednostavne Kraljevine Zelina pokušaju ostvariti i neki drukčiji ambiciozniji, ozbiljniji eno-uradak, na tragu onoga što od ste sorte uspijevaju dobiti vinogradari/vinari iz okolice slovenske Metlike na samoj državnoj granici s Hrvatskom točno ispod žumberačkog sela Vivodine… S degustacije priređene ovih dana kod Kosovih u Hrnjancu izdvojio bih ponovno posebno po ozbiljnosti svakako njihove sadašnji chardonnay i sadašnji rajnski rizling, a tu je i bijeli pjenušac Anita, za napomenuti je svakako i to da su Karlo i Željko Kos na dobrom su putu da dodatno afirmiraju i svoj podrum ali i cijeli njihov kraj, inače znan prvenstveno po bijeloj kapljici, i s crnim vinom, poglavito od sorte Pinot crni… ♣
Sajmovi: Gornja Radgona
AGRA UZ NAJVEĆU DŽEZVU NA SVIJETU!
Završetak ljeta ’23, za nadati se, barem za ovu godinu, i kraj – gle ironije: upravo u sezoni predviđenoj za GODIŠNJI ODMOR – iscrpljujućim toplinskim udarima, poplavama, padovima granja s drveća te crijepova s krovova, a i dijela fasada sa zgrada….
Kako se, nakon tako SADRŽAJNOGA ljeta, nagraditi za to MINGLANJE između paklenskih vrućina i (ne)vremenskih (suludi pljuskovi, olujan razoran vjetar…) udara tik na granici pa već ponegdje i preko granice s fatalnosti?
Jedna od mogućnosti bila je – jedinstvenim kafenisanjem na prostoru, kako je najavljeno, valjda najvećeg kafića na svijetu gdje se, kao ćeif (=užitak), nudilo kušanje kafice utočene vam iz Zlatne džezve, ujedno i najveće džezve na svijetu?! A jedna od mogućnosti bila je i šetnja kroz posebnosti i egzotiku daleke nam, orijentane Indije, koja je postala, uz Kinu, najmnogoljudnija zemlja na svijetu… Indija je u zadnje vrijeme i evoluirala u novo međunarodno eno-gastronomsko carstvo, sa sve zanimljivijom ponudom (i) vlastitoga vina koju već duže vrijeme podupire (investicijska i strukovna) pomoć najpoznatijih imena i marki svjetske enologije, konkretno uvelike Francuza!
Pa, kamo se to moglo doći i doživjeti sićušnu kavicu iz najveće džezve na svijetu i upoznati se, među ostalime, i s indijskima gastronomijom i Bakhovim nektarom? U naše blisko susjedstvo, Gornju Radgonu, na tradicijski sajam poljoprivrede i prehrane Agra koji je, po običaju terminom krajem kolovoza, on uz bogate sadržaje na klasične teme vezane uz agrikulturu i eno-gastronomiju s naglaskom na tipične originalne domaće proizvode namijenjene vrhunskom užitku za stolom, ove godine pozivao na druženje uz tzv. tursku kavu kuhanu, kažu, na tradicijski bosanski način ali sada u bakrenoj džezvi zapremnine oko 600 litara!
Predstavnica Indije kao zemlje-partnera prezentira nastup svoje države. Desno: Subhash Arora, predsjednik Indijske vinske akademije i novinar glavni urednik portala i publikacije delWine,, mjerodavan za prezentaciju indijskog vina (suhiucasi)
Što se tiče pak Indije, ona je ove godine zemlja-partner sajmu Agra i logično je bilo očekivati da će se na prostoru na kojemu se ona predstavlja naći i dovoljno zanimljivih i jestivih i pitkih etiketa od tamo. Kad sam saznao da je Indija zemlja-partner, predložio sam odgovornima za Agru 2023 da stupe u kontakt s predsjednikom Indijske vinske akademije Subhashom Arorom, da on osobno izabere indijska vina za prezentaciju u Gornjoj Radgoni. Aroru, inače kolegu novinara s kojim se poznajem odavna s raznih međunarodnih ocjenjivanja vina primjerice Mundus vinija i Concours Mondiala de Bruxellles, i osobno sam kontaktirao – da saznam koliko je on uključen u eno-gastro nastup Indije u Gornjoj Radgoni. Iako se nalazio, kako je kazao, u velikim obvezama, obećao da će, pogotovu stoga što je, kako rado veli, veliki ljubitelj slovenskih, hrvatskih i austrijskih štajerskih vina, oko indijske kapljice za prezentaciju u Gornjoj Radgoni pomoći koliko god bude mogao!… Na žalost, osobno nije moao biti prisutan na Agri 2023 jer tih dana kad se sajam u Gornjoj Radgoni održavao boravio je u SAD, odakle je izravno putovao na ljetno izdanje ocjenjivanja Mundus Vini 2023..
_______________________
Osam tisuća filđana!
Najveća džezva na svijetu – Zlatna džezva, zabilježena i u Guinnessovoj Knjizi rekorda – proizvedena je, u sarajevskoj kovačnici, od bakra 2004. godine, i prezentirana javnosti u povodu otvorenja renoviranog čuvenog starog mosta u Mostaru. Džezva je kapaciteta 630 litara kave, to je oko 8000 fildžana (fildžan je mala šalica obično bez drška a iz koje se pije tradicijska turska kava), za spomenutu količinu napitka potrebno je oko 63 kilograma pržene fino mljevene kave, kažu nadležni u bosanskoj tvrtki Vispak, vlasniku goleme Zlatne džezve i tvorcu i distributeru široke palete proizvoda u kategoriji hrane i napitaka, s naglaskom upravo a kavu. Visina joj je gotovo metar i pol, promjer ploče dna je 950 cm, a promjer otvora na vrhu je oko 670 cm. Dno je šire nego otvor na vrhu a takav oblik džezve sa stranicom što se diže uvis pod oštrim kutom omogućuje da se prilikom istakanja kave u fildžan prebacuje gotovo čista tekućina dok talog, originalno zvan TOZ (toz. turc.=prah, prašina) a kod nas, koji smo bili pod utjecajem Austrije, naviknuli smo se da ga nazivamo zoc – najvećim dijelom ostaje na dnu.
Džezva je inače tradicijska posuda za kuhanje kave koju su na ovim prostorima ostavili Turci. U 16. stoljeću bosanski zanatlije kovaći počeli su izrađivati džezvice za kućnu uporabu koje su postale vrlo traženi suvenuir. U čuvenoj sarajevskoj Baščaršiji lokalni zanatlije i dalje rade džezvu, i nude je na prodaju turistima i namjernicima odmah na licu mjesta.
Voulez-vous café avec moi?
Kako kuhati kavu po bosanski? U džezvu uliti dva fildžana vode, zatim tu vodu u džezvi zagrijati, tik prije početka vrenja odliti iz džezve dio vode koji stane u fildžan, potom u džezvu s ostatkom vode dodati četiri malene kavene žličice pržene i fino mljevene kave i džezvu vratiti na vatru. Kad kava u džezvi počne vriti, laganim curkom u džezvu vratiti onu vodu iz fildžana i nakon par sekundi maknuti je s vatre. Pustiti kratko vrijeme da se talog slegne, i onda pomalo kavu utočiti u šalice i poslužiti.
U BiH rado kažu kako je kava izgovor za razgovor. Piti kavu toliki je ćeif da u BiH vele kako se svijet zaustavi kad se kava pije!
Užitak vezan uz pijenje kave omamio je ne samo Turke i Bosance nego je pokorio eto cijeli svijet, ta danas praktički svuda uobičajeni poziv na neko druženje bude – bez obzira na to što će se zapravo konzumirati – Hajd’mo na kavu… Jesi li za kavu, došlo je dotle da se rado koristi francuska verzija – Voulez-vous café avec moi?!…•
_________________________
Marijan Novak, predstavnik Pomurskog sejma za Hrvatsku, Boris Erjavec, izvršni direktor sajma Agra i Janez Erjavec, glavni direktor Pomurskog sejma Janez Erjavec, te Boštijan Zidar, predsjednk ocjenjivačke komisije za vino (suhiucasi)
Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrane Agra, na adresi Cesta na stadion 2, u Gornjoj Radgoni praktički na točki koja spaja domaćina Sloveniju s Austrijom, Hrvatskom i Mađarskom nakon lanjske proslave punih lijepih 60 godina postojanja ovog je ljeta, i dalje u organizaciji Pomurskog sejma doo., krenuo u lov na sljedeće uspješno desetljeće! Sada, krajem kolovoza, na ukupno 70.950 kvadratnih metara izlagačke površine od čega je 24.650 m2 u golemim halama, okupio je 1700 izlagača iz 35 država, rekli su Boris Erjavec, izvršni direktor, inače sin glavnog direktora Janeza Erjavca, i Miran Mate, zadužen za odnose s javnošću, ističući da je ove godine zemlja-partner sajma Indija, te da, uz samostalne izlagače iz Slovenije ali i okolnih država, sajam 2023 bilježi i dosta ovećih, značajnih grupnih izlagačkih nastupa, konkretno iz Bugarske, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Madjarske, Kosova, austrijske Štajerske, Ukrajine i Senegala. A Čakovčanin Marijan Novak, predstavnik Pomurskog sejma za Hrvatsku, skrenuo je pažnju na to kako je ove godine u Radgoni nazočan popriličan broj izlagača iz Hrvatske, konkretno to su tvrtke Arosa grande doo, Bačvarija Srnec, Eco.agro doo’, Elektro Novak, Farm dizajn, Herbas, HIMD doo, Horvat Univerzal doo, Kampi consultin, KWS Sjeme doo, Mega Metal doo, Nano Team doo, Ortimplant Dental spa doo, Tvornica gnojiva Petrokemija dd, Poliklinika medikadent doo., Raguž obrt, Stimo doo, Thomas. Moda u koži.
Velika vrijednost sajma, redovito u terminu što pokriva posljednji tjedan u kolovozu, su široka izložba razne moderne opreme za poljoprivredu, šumarstvo i proizvodnju hrane, stručna predavanja vezana uz spomenute teme i uz eko-pristup kako u uzgoju tako i u preradi namirnica, bogata ponuda prehrambenih artikla, lokalnih gastro-specijaliteta, pića i napitaka, izložbe različitih životinja.
Svakako valja istaknuti i svečane podjele madalja za najbolje prehrambene proizvode i razna pića. S obzirom da medalje i priznanja počivaju na stručnim ocjenjivanjima, sajam u Gornjoj Radgoni zapravo počinje i mnogo ranije od spomenutog ovog kolovoškog termina, naime mnogo vremena potrebno je da se brojni prizvodi, ponajviše oni iz sektora prehrane i pića, i ocijene ta vrednovanja dakako treba održati dovoljno vremena prije samog otvorenja sajma Agra, da se rezultati ocjenjivanja na vrijeme srede i da se prirede diplome za dobitnike.
U sklopu radgonskog sajma su međunarodna ocjenjivanja mesa i mesnih proizvoda, zatim mlijeka i mliječnih proizvoda, vina, voćnih sokova i bezalkoholnih napitaka, ocjenjivanje meda i pića na bazi meda, ocjenjivanje piljoprivredne mehanizacije.
Veselo, uz vino…
Posebno veseli tata Simon Pinterič, sin Žiga i kćerka Nika iz Bizeljskoga kod našeg Klanjca: na ocjenjivanju u Gornjoj Radgoni Pinteriči su dobili Veliku zlatnu medalju za pjenušac Chander Legend (Chander je i naziv za vrlo kvalitetnu vinogradsku poziciju u blizini njihovg podruma), a peoglašeni su i prvacima Bizeljsko-sremiške turističke vinska ceste. Na Bizeljsko inače hodočaste mnogi Zagrepčani u potrazi za kvalitetnom i cjenovno pristupačnom kapljicom
VINAR LETA (Vinar godine) – Naziv VINAR LETA za tekuću godinu dodjeljuje se vinaru odnosno vinskom podrumu koji na ocjenjevanju Vino Slovenije Agra Gornja Radgona dobije za pet svojih uzoraka vina u trima različitim kategorijama najveći broj bodova. Sujeluju samo vina iz Slovenije, u kategorijama Suho bijelo vino, Suho ružičasto i crno vino, Polusuho vino (bijelo, ružičasto, crveno), Poluslatko vino (bijelo, rosé, crno), Slatko vino (bijelo, rosé, crno), Pjenušavo vino i Posebno vino (prirodno slatko desertno, aromatizirano, alkoholizirano, likersko). Ove godine Vinarem leta proglašen je Dušan Benčina, Vina Benčina.
Na Vinski dan na sajmu Agra u Gornjoj Radgoni otkrivena je za 2023. i posljednja, a duže očekivana vijest – dobitnik titule Vinara leta (godine).U nazočnosti glavnog direktora Pomurskog sejma Janeza Erjavca, zatim Maše Žagar, glavne direktorice Direktorata za kmetijstvo MKGP (u sklopu Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i prehranu Slovenije tri su direktorata, jedan od njih je Direktorat za poljoprivredu), pa Boštjana Zidara, predsjednika ocjenjivanja, i aktualne slovenske vinska kraljice Maje Pečarič , trofej je predan Dušanu Benčini s posjeda Vina Benčina
Evo hrvatskih dobitnika medalja na 49. ocjenjivanju Vino Slovenija:
Sjajan rezultat Belja na ovogodišnjem ocjenjivanju vina na Agri u Gornjoj Radgoni: Vina Belje osvojila su jednu tisulu Šampiona, jedno Veliko zlato, pet Zlasta i jedno Srebro! Na slici uz pozlaćene Goldberg White 2021 i Cabernet sauvignon & merlot 2020 – glavni enolog Marijan Knežević
Hrvatski dobitnici medalja ove godine su i Ivan Sokač iz Hrvatskog zagorja i obitelj Rajka Cmrečnjaka iz Medjimurja. Zagorec Stjepan Djurinski, koji je posljednjih nekoliko godina za svoje vino redovito u Radgoni osvajao medalje, i to visoka sjaja, čak i do šampionske u svojoj kategoriji, ovaj put nije slao svoje vino na ocjenjivanje, ali je dakako ipak, kao što je to činio prijašnjih sezona, došao na sajam i navratio sajamsku vinoteku Zlatni vinar s posebnim izložbenim postavom – visokonagrađenim etiketama iz niza prethodnih godina, tu se, posebno obradovan pogledom na boce, podsjetio na ŠAMPIONSKU titulu što ju je za svoj visokopredikatni traminac osvojio 2016. godine
A evo i hrvatskih dobitnika medalja na 44. ocjenjivanju mesa i mesnih proizvoda:
Gerić MG iz Zaprešića Šampion je s domaćim čvarcima i s domaćim prešanim čvarcima, Srebrnu medalju osvojio je za svinjsku mast, a Brončane medalje za domaću kobasicu s paprikom i za češnjovku.
KOKA dd., industruja mesa iz Varaždina, Šampionsku titulu zavrihjedila je s pilećim fileom od zabatka, a Zlatne medalje za panirane pileće medaljone sa sirom, pa za Grill marinato ražnjiće, te za Filetino classic od 500 gr. na pladnju, a tu su još devet Srebrnih medalja i jedna brončana.
Promes Cvanciger iz Siska, dobitnik je Srebrnih medalja za tlačenicu i za krvavicu, i Bronci za sisačku salamu i hrenovku.
Na ocjenjivanju mljeka i mliječnih proizvoda medalje su dobili:
Dalmatinski sirevi doo, iz Splita – Srebro za Lečevački mladi sir
Mini mljekarna Veronica doo iz Desinića – Veliko zlato za laganu skutu i za maslac zagorski Veronika, Zlato za tvrdi sir Ratkajec, Srebro za Zmajski sir, Broncu za sirutku i za domaću mlaćenicu Strepko
Tradicijski sirevi doo iz Čakovca primili su Veliko zlato za Međimurski bijeli albuminski sir i za Međimurski domaći sir, te Srebro za sir s tartufima i Broncu za Studenaki sir.
Vesna LOBORIKA iz Marčane u Istri osvojila je Veliko slato za sir Rici, Zlato za Karig i Srebro za Pegulu.
VINDIJA iz Varaždina Šampionsko odličje priskrbila je sebi s pralinama i tamnom čokoladom Tres Chic, kao i Velika zlata za mliječni čokoladni puding Fino mi je, za mliječni puding od vanilije, za Caprofresh svježi sir od kozjeg mlijeka i za Vivis svježi krem sir natur, kao i za kozje mlijeko ‘z bregov UHT.
Na ocjenjivanju voćnih sokova, bezalkoholnih pića i flaširanih voda Veliko zlato za sok od aronije dobilo je OPG Grđan Slavica iz Zagreba, a Broncu OPG Štenta iz Ozlja za litreno pakiranje soka od jabuke. ♣
Peto jubilarno ocjenjivanje rakija, likera, ginova
CROSPIRIT 2023
Međunarodno ocjenjivanja rakija, likera i ginova u Zagrebu od 2019. godine održava se u organizaciji Gospodarskog lista u suradnji s Agronomskim i Prehrambeno–biotehnološkim fakultetom u Zagrebu. S petim jubilarnim izdanjem međunarodno ocjenjivanje rakija, likera i ginova 2003. godine dobiva nov nsaziv – CROSPIRIT.
Prijavite se, i saznajte koliko su dobri vaši proizvodi koje će ocjenjivati vrhunski međunarodni stručnjaci. Sudjelovati možete i u natjecanju za najbolji dizajn! Poziv je to zagrebačkog Gospodarskog lista i stručne ekipe ocjenjivača jakih pića većma zaposlenih na zagrebačkog Agronomskom fakultetu. Planirano je da ocjenjivanje bude 21. i 22. rujna 2023.
Uzorke je moguće prijaviti putem nove web stranice CROSPIRIT.HR. Na stranici se mogu pronaći i uvjeti ocjenjivanja, galeriju fotografija i pobjednike iz prošlih godina kao i sve novosti vezano za CROSPIRIT. Pobliže a vezano uz uvjete izlaganja na Zgrappa 2023 – međunarodnom festivalu rakija, likera i ostalih jakih pića : obratiti se i na prijave@crospirit.hr i na marin@gospodarski-list.hr
Uzorke je potrebno dostaviti od 01.09.2023. do 15.09.2023. godine.
Proglašenje pobjednika održat će se u okviru ZGRAPPA 2023 – međunarodnog festivala rakija, likera i ostalih jakih pića, koji se održava 13. i 14. listopada 2023. u Boćarskom domu u Zagrebu. Vlasnici nagrađenih uzoraka dobit će po jednu (1) besplatnu ulaznicu, za prisustovanje dodjeli. ♣
____________________________
S filmskom velikanom pod okriljem Bakha
JOHN MALKOVICH ZAGRIZAO NA VRANEC
Malo tko iz šire pogotovu naše javnsti mogao ga je očekivati tu gdje je snimljen ovih dana, u opuštenom ugodnom razgovoru s domaćom ljepoticom Natalijom a sve uz rasni prvoklasni crnjak od sorte s ovih prostora, bilo je to, konkretno, u vinskom podrumu Chateau Kamnik na brdašcu ponad Skopja. Glasoviti John Malkovich zgrizao je na vranec!
John Malkovich i Natalija Kuzmanovska iz sektora promidžbe Chateau Kamnika: Skroman, kulturan, divan gospodin! Uživao je u našim vinima, rekla je, poslije, Natalija
Otkud Malkovich baš u Chateau Kamnik u Skopju? U Makedoniju je došao, najprije u opjevani turistički Ohrid, radi nastupa u predstavi u okviru Ohridskog ljeta, a Skopje je bilo novo njegovo odredište ali ne tek kao glavni grad Sjeverne Makedonije i iz turističkih razloga nego radi vrlo konkretnog poslovnog projekta, naime u tome gradu Malkovich namjerava otvoriti filmski studio.
U obilasku vinskog podruma
Treće značajno odredište – Chateau Kamnik, vrlo afirmirani eno-gastro kompleks u sastavu kojega su elitni vinski podrum i elitni restoran u vlasništvu Ikija Malinkovskoga. Malkovichevi lokalni poslovni suradnici, znajući da globalna filmska zvijezda gaji veliko poštovanje prema plemenitoj kapljici – Malkovich rado kaže kako je visokokvalitetno vino svojom osobnošću jedinstven i vjeran odraz kraja i društva gdje nastaje i kako je osobito sposobno da spaja i čvrsto vezuje ljude – te da ima višestruki i te kako čvrsti tijesni dodir s plemenitom kapljicom nisu imali ni najmanje dvojbe kamo da ga povedu i na degustaciju izvrsnih vina i na ekskluzivnu večeru i na lijepi pogled na grad.
Malkovich je obišao podrum Kamnik i na završetku razgleda rado je, uz primjedbu da je obilazak vinarije bio fascinantan, vrhunski doživljaj, na jednoj od bačava ostavio svoj autogram
John Malkovich inače je ne tek strastveni ljubitelj i poznavatelj vina, nego je i te kako uključen i u njegovu produkciju, naime na jugoistoku Francuske, u vinorodnom području Luberon on ima posjed s oko 10 hektara vinograda i s modernom vinarijom.
Pa, da i šire otkrijemo i tu – drugu stranu velikana međunarodnog filmskog glumišta. Najprije – o području apelacije Luberon.
Luberon (Côtes du Luberon) apelacija je za vina proizvedena od grožđa iz vinograda uz piktoreskni ambijent Nacionanog parka Luberon na jugo-istočnome dijelu Francuske, i pokriva prostor između apelacije Ventoux, smještene sjeverno, te apelacije Côteaux Aix-en-Province, južno, a taj dio udaljen je otprilike na sat do sat i pol vremena vožnje autom od Marseillesa prema sjeveru. Zemljopisno gledano. područje je između predjela Rhône i Provence. Vina Côtes du Luberon po stilu imaju dakako dosta dodirnih točaka i s onima iz Rhône i s onima iz Provence. Vinogradi Luberona na južnim su kosinama što se, u dužini od oko 60 kilometara, prema moru spuštaju od podnožja brda Ventoux, i uživaju prednosti mediteranske klime, s time što treba reći kako neke lokacije imaju, pogotovu sada u vrijeme globalnog zatopljenja, i dodatni benefit u tome što su s osjetnom razlikom u temperaturi između dana i noći.
Četiri crna i glavna vina LQLC Johna Malkovicha. Za koju godinu pridružit će im se još jedno, sortno samostalno ili u mješavini, a od prije nešto više od tri godine posađene opet jedne sorte što izvorno NIJE porijeklom s francuskoga juga! Ona je iz bordoškoga kraja, gdje količinski više nije toliko zastupljena međutim s vremenom se osobito proširila po Čileu, riječ oe o kultivaru Carménère
Glumac John Malkovich vinograd tamo posjeduje zajedno sa svojom dugogodišnjom pratiljom i partnericom, inače redateljicom Nicolettom Peyran. Iako je teren u njihovu vlasništvu još od osamdesetih godina prošlog stoljeća, tek u 2008. pala je odluka o sadnji trsja. Tlo je tu uglavnom ilovača ali ima dosta i kamena. Unutar ukupnih 10 hektara Malkovicheva posjeda, zasad je polovica zasađena vinovom lozom, tendencija za širenjem i sa sortama i sa zemljištem postoji. Sadašnja četiri hektara pod trsjem upravo su u procesu konverzije prema organskom uzgoju, ali još ne namjerava se ići i na dobivanje certifikata. Kao svjetnik za radove u vinogradu angažiran je specijalist Pedro Parra, a kao enolog 2018. uposlen je Ralf Hoegger, koji je inače prije toga neko vrijeme radio za znanog glazbenika Stinga u njegovom talijanskom vinskom podrumu Tenuta il Palagio, dok je kao konzultant u vinskom podrumu primljen je Jean Natoli, također enolog po struci.
Vina izlaze na tržište pod etiketom s nazivom Les Quelles de la Coste (izvori s obale). Izraz Quelles korišten je u nazivu stoga što je unutar posjeda 14 izvora vode koji vinogradu gdje inače bez problema i bez dodatnog navodnjavanja uspijevaju južne sorte kao Mourvèdre i Grenache, osiguravajju dovoljno vode za uspješan uzgoj i Pinota crnoga.
John Malkovich je u svojoj vinskoj priči ne tek promatrač, nego vrlo aktivni sudionik. Za vina svog podruma pod apelacijom Vaucluse Indication Géographique protégée (IGP) on je odlučivao o tome koje će se sorte saditi i, kasnije, njihov izbor i udio svake pri kreaciji blendova. Malkovich je i autor dizajna etikete i dizajna naziva robne marke pod kojom njegova vina izlaze u javnost. Osjetno većim fontovima od onih rabljenih za službeni naziv – Les Quelles de la Coste, je oznaka robne marke – LQLC, dobivena spojem početnih slova riječi rabljenih za puni naziv. Da mu to vremenski dopušta osnovni posao, onaj u svijetu filma, vrlo vjerojatno bi se, kažu neki koji ga dobro poznaju, Malkovich već bio umiješao i u još štogod vezano uz trsje i podrum. Iako trsje uzgaja u okrugu Luberon, njegova su vina službeno po francuskom vinskom zakonu klasficirana kao Vaucluse IGP (Indication Géographique Protégée), zato što su od sorata porijeklom iz drugih predjela Francuske (Bordeaux, Burgundija…)
Parcela s još mladim trsovima, zasađen prije nešto više od tri godine sortom Carménère
Glavna vina, koja su, inače, neki degustatori s najjačih svjetskih ocjenjivanja plemenite kapljice ocijenili vrlo vrlo visoko, zasad su Les 14 Quelles de la Coste 2017 limited edition a riječ je o neuobičajenoj mješavini cabernet sauvignona i crnog pinota (ovdje je omjer 60:40 % u korist caberneta; ocjena: 95/100 bodova; broj butelja raspoloživ za prodaju: 500; mpc: 45 britanskih funti), zatim Les Quelles de la Coste Cabernet sauvignon 2015 (provansalski uradak u bordoškom stilu; 93 boda; 24,95 Ł), Les Quelles de la Coste Pinot noir 2014 (92/100; 24,95 Ł), te Les 7 Quelles de la Coste NV (91/100) tu je pak riječ o još jednom neuobičajenom blendu bordoškog i burgundijskog kultivara ali u drukčijem omjeru od onoga u prvospomenutome vinu – 65 posto je crnog pinota a 35 posto caberneta. Vino je odležavalo-dozrijevalo osam mjeseci u rabljenim francuskim barriqueima. Na tržištu je još i ružičasti cabernet sauvignon. ♣
Gostovanja, prezentacije
VERONSKI CESARI s AMARONEOM u ZAGREBAČKOM VRUTKU
Prezentacija vina Cesari u Vrutku. U prvom redu uz vlasnika i voditelja Vrutka Martina Matića, koji je na tom mjestu naslijedio oca, je – Gordan Mohor, vlasnik i voditelj moćne tvrtke za promidžbu i plasman vina MIVA-Mohor Trgovina. Znači li to da se priprrema kakva zanimljiva zajednika akcija na tržištu? (Marko Čolić)
Zagrebački Vrutak kombinacija je klasičnog velikog trgovačkog samoposluživanja s više prodajnih punktova i vinoteka u Zagrebu s time da su po veličini glavna dva objekta – jedan u Vodovodnoj ulici a drugi na staroj Samoborskoj cesti. Vrutak u svojim vinotekama nudi proizvode od gotovo 200 hrvatskih vinskih kuća, a može se pohvaliti i bogatom i raznovrsnom ponudom kapljice i iz inozemstva, konkretno Argentine, Australije, Austrije, BiH, Bugarske, Crne Gore, Čilea, Francuske, Grčke, Italije, Južne Afrike, Kosova, Mađarske, Sjeverne Makedonije, Novog Zelanda, Njemačke, Portugala, SAD, Slovenije, Srbije i Španjolske. Otkako je prije nekog vremena proradio pogon na staroj Samoborskoj cesti ekipa Vrutka u lijepo uređenoj prostranoj dvorani za prezentacije počela je češće održavati predstavljanja raznih vina iz svoje ponude. Gost na najnovijem predstavljanju u Vrutak bila je s talijanska vinarijom Cesari s područja Valpolicella kod Verone.
Najbolji dojam na degustaciji ostavili su Lugana 100 filari, pa Justo, potom Amarone della Valpollicella classico, i Reciotto della Valplollicella, te – mlada dama Chloe Marie Lislevand, jedna od direktorica izvoza pri Cesariju a koja je u Zagrebu predstavila vina (Marko Čolić)
Na degustaciji su se našli Pinot Grigio delle Venezie iz 2022 doc, bijelo vino od sorte Lugana Cento Filari 2022 doc, pa Valpollicella 2022 doc classico, Justo 2020 igt od djelomično prosušivanog grožđa, Mara 2020 Valpolicella Ripasso doc superiore, Amarone della Valpolicella 2018 Classico docg te slatki Recioto della Valpolicells classico 2018 docg.
Kuća Cesari, u vlasništvu Gerarda Cesarija sa stotinjak hektara vinograda koliko ima na raspolaganju proizvodi amarone (os sorata Corvina, Rondinella i Corvinone, grožđe za to moćno crno vino prosušuje se) u nekoliko različitih izričaja, međutim ovaj put ostale etikete amaronea nisu se kušale, degustacija se bazirala na vinima koja Vrutak trenutno ima u ponudi. S obzirom na posebnosti u produkciji amaronea predstavnica kuće Cesari Chloe najavila je mogućnost da se, kako bi se vidjele razlike, u dogledno vrijeme kušaju i Bosan Amarone della Valpolicella docg Classico Riserva te AI Bosco Amarone della Valpolicella docg classico.. ♣
⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆
IN MEMORIAM
SLOBODAN BOBO ČIMBUR BALTAZAR
Otišao je, na samm početku rujna, Slobodan Bobo Čimbur, najčešće zvan Bobo Baltazar! Nakon tek 70 ljeta ovdje, gotovo direktno s / od mora pošao je prema nebeskom plavetnilu… Još jedna zvijezda na plavom nebu iznad Zagreba!
Slobodan Bobo Čimbur, u Baltazaru
Izvanredno društvena osoba, pedantan i beskompromisan na radnom mjestu, voljan da pomogne, veliki ljubitelj rafinirane hrane i vrhunskog vina, zablistao je u ugostiteljskom sektoru, pokazao se kao vrlo uspješan poslovni čovjek. Kroz posljednjih više desetljeća snažno je obilježio ugostiteljsku scenu Metropole. Kao što se nekad davno u Zagrebu hrlilo u podsljemensku zonu u ugostiteljske objekte s ponudom domaćih, lokalnih specijaliteta, tako se ubrzo nakon što je Bobo otvorio restoran Baltazar, a pogotovu nakon što je počeo raditi na novoj adresi u Novoj vesi, hrlilo se u Baltazar. Početno manji lokal širenjem pod inteligentnim vodstvom Bobe Čimbura s vremenom je postao veliki kompleksni objekt s tri udarna punkta – klasičnim restoranom Baltazar s naglaskom na ponudu specijaliteta od mesa, zatim specijaliziranim ribljim restoranom Gašpar, u spuštenom dijelu stolovao je i treći kralj Melkior, prostorom je služio prvenstveno kao pozornica za eno-gastronomske i turističke prezentacije te vođene degustacije vina najčešće s uzvanicima kao gostima. Čimbur je, kao i sâm sklon užicima za stolom, posebno pazio da kod njega jela budu pripremana od posebno biranih SVJEŽIH namirnica posebice od mesa i glede ribe (imao je među dobavljačima svoje i mesare ribare koji bi mu osiguravali uvijk svježu namirnicu), Kao kuhari pa i chefovi kuhinje u Baltazaru su radili Mladen Hutinec, Antonio Šelendić koji je prije koju godinu kuharsku karijeru nastavio u SAD, pa Tomislav Špiček, Mate Janković…
Jedna od većih svečanosti u posljednje vrijeme bila je nedavno u Baltazaru proslava 30. godišnjice od osnutka viskog posjeda Vlade Krauthakera, inače, prije, glavnog enologa velikog Kutjevačkog podruma. Dolje: Bobo Čimbur rado je putovao vinskim stazama po Lijepoj našoj i po svijetu, ovdje je kao gost u toskanskom podrumu Ca’ Marcanda u vlasništvu Angela Gaje s kojim je na slici, sudeći po osmjesima dobro su se našli…
Bobo Čimbur rado je putovao vinskim stazama po Lijepoj našoj i po svijetu, ovdje je kao gost u toskanskom podrumu Ca’ Marcanda u vlasništvu Angela Gaje s kojim je na slici, sudeći po osmjesima – dobro su se našli…
I što se tiče ponude vina, Bobo je uvijek nastojao imati vrhunske proizvode. Nastojao je da mu i osoblje za posluživanje bude na visokoj razini ne samo vezano uz hranu nego i vezano uz Bakhov nektar. Kroz neko razdoblje kod njega je zaposlen bio i Klaudio Jurčić, znan kao višestruki sommelijerski prvak Hrvatske.
I to je dakako privlačilo goste, do mjere da je najčešće bez prethodne rezervacije u Baltazaru bilo maltene nemoguće naći slobodno mjesto za sjesti. Jedno duže vrijeme u Baltazaru su se znale vidjeti i mnoge poznate osobe osobito one iz svijeta spektakla, ali i one iz naše najviše politike…
Dosta godina zaredom i prva hrvatska revija za vino, kulturu stola i turizam SVIJET u ČAŠI upravo je tu u Melkioru imala svoje programe, koji su uključivali vodeća imena i hrvatske enologije i kuharstva i gastronomije, ali i ne samo iz Hrvatske i iz nekoliko susjednih nam zemalja s kojima smo prije bili u istoj državi nego i šire iz svijeta. Inače u Baltazaru su gostovali mnogi podrumi iz glasovitih svjetskih vinskih regija Burgundije, Pijemonta, Toscane… primjerice glasoviti Luciano Sandrone, jedan od kraljeva Barola, pa Siro Pacenti kao zvijezda Brunella iz Montalcina, Filippo Fanti, tada i član Upravnog odbora konzorcija za vino Brunello di Montalcino, pa Castello di Querceto s Alessandrom Françoiseom iz toskanske regije Chianti Classico… Hvala, Bobo!
⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆
Željko Suhadolnik, suosnivač i glavni urednik, Mladen Horić, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-vin, te Marko Čolić, urednik fotografije
PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!
..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly..
POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ
vodič zapametnu kupnju – 08. 2023 – hints to the smart purchase
LEGENDA
. ⇑ – trošiti sada/drink now • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold • 
– trošiti uz hranu/drink with food
______________________
■ VINO je: impresivno • ozbiljno • (donekle) kompleksno • moderno – s obilježjem tradicije – rustikalno • drukčije • sadržajno • skladno • s dovoljno izraženom voćnosti – s cvijetnim – (ugodnim) herbalnim / vegetalnim notama – s finim začinskim nitima • bogato • sočno • gusto – mesnato • (vrlo) toplo • robusno ■ iskreno – s dušom, karakterom/autorski rad • dotjerano • na kolosijeku elegancije i profinjenosti • ostavlja dojam visokog suglasja sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ s (još) mladenačkim nabojem • lepršavo / svježe • dopadljivo/koketno • dinamično i s nervom – u usponu • zrelo – umireno – u špici (koja može još trajati) – vrijedi mu/može mu se ostaviti još vremena u boci • sa (zanimljivim) tercijarnim bouquetom/ u znaku je otmjenog starenja – lijepo se pije uz hranu – prikladno za uz meditaciju ■ prelazi/prešlo zenit – umorno/starikavo – jače u padu • bez finoće • nekomplicirano • neuzbudljivo • djeluje kao jače – naporno začinjeno/preopterećeno od dodira s drvom • mlitavo/tupo • nečisto • zeleno • agresivno kiselo – prekiselo • skuhano/sprženo • oksidirano • odaje plijesni/trulež – TCA • SO2 – H2S – refermentaciju – octikavost – lak – brett ■
⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆
Suhi u čaši 