SVIJET u ČAŠI – 08.2022 – WORLD IN a GLASS

                     

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

BERBA je ove vruće i sušne godine poranila, a među prvim sortama brane su one za pjenušce te PORTUGIZAC namijenjen proizvodnji novog mladog vina što ga se, tradicijski, troši već i u godini trganja tj. kao prvoga ili među prvima iz Bakhova repertoara. Kao novo mlado vino jedan od brendova sjeverozapadne Hrvatske smatra se upravo Portugizac Plešivica. Ove godine članovi istoimene udruge, svojedobno utemeljene na poticaj i uz pomoć Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije, berbu i proslavu jematve 2022 organizirali su na prostoru uz tradicijsku drvenu kuću a sada restoran na imanju jaskanske obitelji Drage Cibana u Pavlovčanima, posjedu što obuhvaća ukupno oko 20 hektara površine (12 ha vinograda u komadu i osam ha šume) i što se od u gospodarskom smislu dosad privredno značajnome samo ili glavninom u vinskom smislu, po najnovijem snažnom opredjeljenju domaćina odlučnoga da na dva šumska hektara ustroji veći luksuzni camping centar sa 40 priključnih mjesta, sa pet mobilnih kućica, i s glamping ponudom, restoranom, bazenom i sportskim tereniima, treba uskoro pretvoriti i u važno turističko odredište u rangu pet zvjezdica! (Marko Čolić)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Trganje 2022 je krenulo: VISOKE TEMPERATURE i SUŠA AKTIVIRALI BERAČE  RANIJE OD UOBIČAJENOGA ⦁ Čar piva: SEPTEMBARSKI OKTOBERFEST 2022 ⦁ Sajmovi, festivali: POLJOPIVREDA i PREHRANA NA AGRI 2022 u GORNJOJ RADGONI ⦁ Zagreb Vino.com 2022: JUBILARAC S POČEKOM OD DVIJE GODINE ⦁ 70. Jelšanska fešta vina i 4.  Hvarsko ocjenjivanje Summer Wine Tasting:  POŠIP LUVIJI ŠAMPION, KREPKI PLAVCI PRAVE TRENUTKE OČEKUJU s JESENSKIM DANIMA ⦁ Međunarodna ocjenjivanja Bakhova nektara do kraja 2022: EMOZIONI DAL MONDO – MERLOT & CABERNET u BERGAMU ⦁

⦁ VIJESTI / NEWS ⦁

______POTROŠAČKI PUTOKAZ – 08.2022 – BUYING GUIDE_____

Berba 2022

Berbi na imanju Drage Cibana priključio se i gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel. Nakon radova obavljenih u trsju toga dana, u postojećem Cibanovu restoranu bila je dakako svečanost, uz domaćina Cibana, predsjednika i tajnika udruge udruge Portugizac Plešivica Tomislava Haramiju i tajnika Željka Gregurića te članove kao npr. Brajea, Vučinića,  Majcenovića… i lokalne tamburaše. Očekuje se da će se novo mlado vino PP u boci tržištu ponuditi u drugoj polovici listopada Sasvim dolje: pogled s objekta Ciban na dio vinorodne Plešivice (Marko Čolić)

UZ TRSJE, MALO i NAOKOLO… – Evo, prigodno, berbene (ne dao Bog, u ovo čudno moderno vrijeme, bOrbene!…) atmosfere iz 2022 – prizora iz različitih krajeva i vezanih što uz osnovni, primarni pojam (rano)jesenskih radova u vinogradu (berba) začinjenih veseljem povezanime s njima, što uz domenu jačeg turističkog sadržaja kao nadgradnju. U najnovije doba vinograd – koji je prije bio masovno okupljalište tek u berbi – pogotovu prije nego što su stigli strojevi-berači dakle dok je trganje obavljano još posve ručno, naime trebalo je mnogo ruku da se dragocjeni, s trudom i mukom te materijalnim ulaganjima dobiveni plod na vrijeme obere i spremi na sigurno, pod strehu, odnosno krov – postaje sve više okupljalište vezano uz hedonizam i, za vlasnika. a kroz svojevrsnu turističku ponudu, korisno u komercijalnom smislu. Svjedoci smo sve češćih doručaka, ručaka pa i cjelodnevnih rekreativnih boravaka uz trsje, čak i, u toplim ljetnim mjesecima, i večernjih kino-predstava, disko-programa.

Kamera je zabilježila!

Predah u berbi u vinogradu obitelji Tomac: Tomislavu Tomcu u goste su stigli sommelier Klaudio Jurčić, chef Hrvoje Kroflin i stručnjak za gastronomiju Hrvoje Petrić. Dolje: nakon obavljenog posla toga dana, u predvečerje večera za domaćine i berače kod starog podruma, desno je efektan prizor: kasnovečernji pogled na novi podrum Tomčevih kroz butelju i čašu ali pije se NE tomac nego –  gravner … (??!!!)

Zdenko i Lucija Šember s novim pjenušcem 96 Baba Draga brut nature (Marko Čolić)

Među prvime bere se grožđe za pjenušac. Iako u punom pogonu oko branja u trsju pa prijevoza grožđa do podruma te oko prerade, Zdenko Šember i njegova kćerka Lucija pozvali su prigodno, ali i dodatno motivirani, na brzinsku čašicu pjenušca neobična naziva – 96 Baba Draga brut nature 12,5 vol %! Riječ je o pjenušcu od grožđa iz vinograda kojime je nekad gospodarila Šemberova baka,  grožđa je iz berbe u godini kad je trsje – tzv. tradicijske plešivičke sorte kao razne beline, veltlinci, Silvanac zeleni, Plavec žuti… – bilo u starosti od 96 godina! Šemberi su htjeli da nas nekoliko novinara kuša taj pjenušac 96 s kojim po prvi put sada izlaze na tržište a koji je, inače, prije degoržiranja odležavao tri godine u butelji na kvascu! Tog dana kad su pozvali da dodjemo na kušanje brali su baš grožđe opet iz tog vinograda Babe Drage, sada staroga puno stoljeće, ono je dakako namijenjeno za pjenušac 100 Baba Draga brut nature koji će izaći za oko četiri godine!  Šemberov pjenušac 96 može se, čuli smo od domaćina, kupiti u Galeriji vina MIVA i u vinoteci Bornstein u Zagrebu.

Berba s kamena,na našem jugu

Berba kod Mladena Sibera u Erdutu: vinograd održavan dentalnom pedanterijom i kašete ispunjene lijepim zdravim grožđem. Po osnovnoj profesiji zubar a otkako je u mirovini i osobito ambiciozni vinogradar i vinar, Siber obrađuje 12 hektara vinograda s bijelim i crnim sortama, najnovije je da im je nedavno pridodao jos tri hektara, i uz Sauvignon bijeli, Muškate, Cabernet sauvignon imat će u dovoljnoj mjeri i Graševinu u Chardonnay. Inače, kod Mladena Sibera u vinogradu 10. rujna ove godine od 10 sati održava se eno-gastro-turističko okupljanje Doručak u vinogradu, u organizaciji prof. Marije Vukelić i njene tvrtke Zlatne riječi

Znana naša vinska kuća Saint’s Hills na društvenim mrežama – u neskladu sa svojim nazivom – prikazuje ovaj prizor iz berbe!

VIA VINO – Turistička zajednica Zagrebačke županije pokazuje da i te kako shvaća vrijednost eno-gastronomije u turizmu ne samo kroz institucionalizirane ugostiteljske objekte na asfaltu, nego i kroz prikladno organizirana događanja u prirodi i na licu mjesta gdje se rađaju eno-gastro proizvodi vrijedni pažnje. Dovođenje gostiju izravno u ambijent nastanka delikatesa bijeg je od klišeja i u stanju je toliko impresionirati da dobiva dimenziju i izvanredne promidžbe kako proizvoda o kojemu/kojima  je riječ tako i ciieloga kraja i u širem smislu.

Kasno proljeće, dio ljeta pa ponovno osobito na kraju kolovoza i u prvoj polovici rujna dok je još lijepo vrijeme i kad su berbe idealno je razdoblje za organizaciju događanja u vinogradskom ambijentu, naravno ne baš kod svakog vinogradara/vinara, no postoje, i u nas, proizvođači koji i sâmi razmišljaju o dodatnim načinima privlačenja potrošača, upravo i određenim turističkim sadržajima, te koji su se uspjeli prikladno i pripremiti/organizirati da budu domaćini na nivou. Jedno od takvih gospodarstava u Zagrebačkoj županiji svakako je vinski posjed Voštinić.Klasnić kod Ivanić-Grada, ali, pokazalo se, ponovno, kroz akciju Via Vino Zagrebačke županije, i gospodarstvo Roberta i Sande Braje u Lokošin Dolu kod Mladine na Plešivici. Zagrebačka županija za ovu jesen u akciji Via Vino goste je pozvala najprije kod Tomislava Voštinića u Ivanić-Grad, iduće popodne na redu je bilo gospodarstvo Roberta Brajea, 10. rujna predviđeno je događanje na imanju Letterarii  (nekad Kurija Nespeš) u Nespešu kod Zeline, a 17. rujna domaćin će biti Lugarnica Čardak u Turopoljskom Lugu.

U nastavku nekoliko fotografija kao ilustracija kako je to izgledalo na imanju Voštinić-Klasnić.

Gornja slika: vinograd Voštinić-Klasnić, a donja slika: plato ispred vinskog podruma Voštinić-Klasnić

Vinogradar/vinar Tomislav Voštinić u društvu s direktoricom Turističke zajednice Zagrebačke županje Ivanom Alilović. Desno I dolje: ponuda domaćih specijaliteta na pladnjevima i ponuda vina

 

Prostrano kafić-odmorište, te bazen i za noćno kupanje

Voštinićevo gledaliste za noćne kino-projekcije (Marko Čolic)

Bajkoviti vinogradi vinarije Voštinić-Klasnić bili su idealna kulisa za uživanje u filmu, hrani i vinu u sklopu Via Vino festivala Turističke zajednice Zagrebačke županije.

– Na prijelazu iz kolovoza u rujan počeo je festival Via Vino, posvećen lokalnoj gastronomiji i vinskim cestama Zagrebačke županije, filmu. Posjetitelji se pozivaju na neponovljive filmske projekcije u prirodi i nadomak glavnog grada. Trenuci su to kad mogu maksimalno uživati u lokalnoj eno-gastronomskoj ponudi, sjajnim filmovima. Via Vino privukao je mnogobrojne posjetitelje, o prvom vikendu održavanja bila su popunjena sva predviđena mjesta, što nama kao organizatoru ove manifestacije daje jasnu potvrdu da smo s organizacijom ovakvih događanjima na pravom putu – rekla je Ivana Aliliović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.

U vinariji Voštinić-Klasnić kod Ivanić-Grada posjetitelji su imali prilike kušati vino od autohtone sorte moslavačkog kraja Škrlet,  pomno sljubljeno s pripremljenim zalogajima u izvedbi zagrebačkog restorana Barrel. Bruskete s domaćom junetinom i patkom, domaće kobasice, bakin sir z vrhnjem i svježe pripremljeni kukuruzni kruh oduševili su sve okupljene. Čarobnu atmosferu ove kasnoljetne večeri na otvorenom pratila su otvorena ložišta, magična rasvjeta te zvukovi glazbe koja se nastavila dugo u noć nakon projekcije.

Vinogradarska kuća Braje u Lokošin Dolu kod Mladine: kino-predstava u vinogradarsko-vinskom ambijentu. Za domaće specijalitete brinu mama Sanda (domaći kruh, copanjek, narezak i tople domaće kobasice…itd.), a glavni za tekuća pitanja i za roštilj su tata Robert i sin Patrik

Rustikalani ambijent vinogradarske kuće Roberta Brajea, svojim prirodnim amfiteatrom pokazao se sjajnom pozornicom za uživanje u filmu. Na jelovniku – nezaobilazni Sandin copanjek, sporo pripremljena svinjska rebarca i pulled pork burgeri. Ponudu jela pratio je dakako izbor vina vinarije Braje. Posjetitelji su mogli otkriti više o Portugiscu, ali i o Veltlincu crvenome, Rizlingu rajnskom i Pinotu crnom koji sjajno uspijevaju na ovom području. ♣

Nakon vina – pivo!

SEPTEMBARSKI OKTOBERFEST 2022

Dragi Bog mislio je, dakako, i na one koji se ponekad zasite vinom i na one koji uopće nisu ljubitelji Bahova nektara, pa, na očitu radost čovječanstv, eto za koji tjedan – a nakon dvogodišnjeg pauziranja zbog covida/corone, – stiže i ovogodišnja svečanost piva – septembarski Oktoberfest! Pridjev septembarski upotrijebio sam stoga što se događanje, barem ove godine, održava daleko većim opsegom u rujnu nego u listopadu, naime počinje 17. rujna i traje do 3. listopada. Oktoberfest, koji se odvija u glavnom gradu Bavarske Munchenu na adresi Theresienwiese slovi kao ne tek kao jedna od najvećih, ako ne i najveća smotra piva nego i kao najveće svjetsko općenarodno veselje na našem planetu. Uz pivo kao lajtmotiv nudi niz drugih atrakcija – jelo (i vola s ražnja!), glazbu, pjesmu, ples, konobarice raskošnih prednjica, sadržaje znane nam iz zabavnih parkova, reviju tipičnih bavarskih narodnih nošnji. Pivo je ovdje okidač za novu, poslijeljetnu snažnu turističku aktivnost i za ostvarenje znaačajnih gospodarskih rezultata… ♣

Sajmovi – Gornja Radgona

 AGRA 2022 – UVIJEK SVJEŽA, i SADA SA 60 GODINA!

Međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam AGRA 2022 u Gornjoj Radgoni potkraj kolovoza (20-25. 08. 2022) proslavio je 60-godišnji jubilej, i to u svijetlu najboljih svojih dosadašnjih izdanja. Potrudio se da posjetitelje oduševi predstavljanjem vrhunskih modernih poljoprivrednih tehnologija, najsuvremenijom opremom i sredstvima za poljoprivredu, šumarstvo, vinarstvo i proizvodnju hrane. Kroz stručno ustrojene i vođene izložbe životinja prezentirao je najbolja postignuća u uzgoju te pozivao u raskošne sajamske vrtove s najboljim prirodnim praksama. Vrhunski izlagači stigli su s raznim inovativnim digitalnim rješenjima baziranima na najmodernijoj tehnologiji, i ovdašnjoj publici približili su vodeće svjetske brendove poljoprivrednih i šumarskih strojeva i opreme. Na raspolaganju su bili i sjeme, razne sadnice, sredstva za njegu i zaštitu životinja i biljaka, oprema za prehrambenu industriju i gastronomiju te ambalaža. Predviđeni su bili i prikazi vrhunskih usjeva te proizvoda iz prehrambeno-prerađivačke industrije, mogućnosti i dosega dopunskih djelatnosti poljoprivrednih gospodarstava. Pokazani su bogat program izgradnje objekata za poljoprivrednu djelatnost kao i oprema za uređenje okućnica i okoliša stambenih objekata.

Puno toga za vidjeti, mnogo i posjetitelja (Marko Čolić)

Oprema za destilaciju i proizvodnju jakih pića, te, desno, izlog s izborom konjaka (Marko Čolić)

Gužva pred golom, odnosno štandom Radgnskih gorica koje su za svoj pjenušac  na ocjenjivanju osvojile šampionski naslov (Marko Colic)

Najbolje tradicije kao i nove prakse na sajmu Agra 2022 prikazane su i kroz stručne prezentacije vezane uz govedarstvo, konjogojstvo, uzgoj malih životinja te kroz izložbu autohtonih pasmina slovenskih domaćih životinja Praktični savjeti pružani su na svečano ukrašenim sajamskim vrtovima, u Permakulturnom centru Pomurskog sajma s oglednim pčelinjakom, te uz nasad park šume i uz nasad starih sorti jabuka i vinove loze. Naglasak je na ovogodišnjem sajmu bio jače usmjeren na Europsku godinu mladih i Međunarodnu godinu ribarstva i akvakulture. Inovacije i digitalizacija privlačili su posjetitelje svojim rješenjima u pravcu poljoprivredne budućnosti. Zamišljeno je da ekološka poljoprivreda i hrana iz naše blizine pokažu put ka smanjenju posljedica klimatskih promjena, očuvanju bio-raznolikosti i čistih vodnih resursa. Najavljene su nove akcije u smislu povećanja sigurnosti hrane, zatim na jačanje sela, te na veću samodostatnost kroz dobro gospodarenje šumama i drvom.

Popratni društveni program obilježili su natjecanje šumoposjednika u radu s motornom pilom, zatim demonstracija vođenja teladi u izvedbi najmlađih uzgajivača, susret starodobnih Steyr traktora, natjecanje u plesanju polke.

Mesar Stanko Janežić MIJ d.o.o. iz Grosuplja – lijep izbor osobito ukusnih mesnih prerađevina, posebno je oduševio špek od mangulice. (suhiucasi)

S obzirom da sam Agru posjećivao redovito mnogo godina, već i prije dvogodišnjeg prekida odlaska u Gornju Radgonu zbog Covida/Corone znao sam da je riječ o velikoj i osobito značajnoj sajamskoj manifestaciji, ali ovo sada, rekao bih, pokazalo je daljnji priličan napredak! Stvarno se imalo ne samo što za vidjeti nego i što i za kušati! Posebno me ove godine oduševila, u jednom paviljonu, bogata ponuda sireva različitih vrsta i iz raznih krajeva Slovenije, žao mi je što taj prostor nisam otkrio prije nego tek pred planirani odlazak sa sajma i povratak doma. Jedinstvena prilika, na jednom užem prostoru, za kušanje brojnih različitih tipova sira niza proizvođača i mogućnost da se nešto od tih kušanih uzoraka i kupi za ponijeti kući. Odlično je to što je omogućena maloprodaja mliječnih, ali, u drugim halama, i mesnih proizvoda, što se pak tiče mesnih prerađevina istaknuo bih svakako – s obzirom da je on iz Grosuplja, koje je uz cestu Zagreb-Ljubljana i nije tako daleko od hrvatsko-slovenske državne granice – mesara Stanka Janežića, kod kojega se, na štandu MIJ d.o.o., moglo, između ostaloga, kušati i kupiti za doma, vrlo fini (sasvim bijeli ali i onaj donekle prošarani) sušeni dozrijevani špek od mangulice, zatim sušene kobasice, te paštetu od jetre, mesa i slanine domaćeg krško-poljskog prašiča!…

Svaka vrsta specijaliteta za prigristi, sa štanda izlagača iz Italije (Marko Čolić)

Štand Japana kao ovogodišnje zemlje-partnera Agre: na licu mjesta japanski majstori kuhinje prigotavljali su i posjetiteljima na kušanje nudili neke svoje specijalitete: među posebnostima prezentirali su i ocat od riže… (Suhiucasi)

                AGRA u BROJKAMA:  ukupno 1750 izlagača iz 31 države; ukupno 70.800  m2 izlagačke površine;  24.500 m2 izložbenog prostora u sajamskim halama;  28.000 četvornih metara vanjskih izložbenih površina;  na 3.000 m2 – izložba životinja; na  15.300 m2 prikazani pokusni nasad, manjež.

Zemlja partner sajma Agra koji zajednički kreiraju vodeće institucije slovenske vlade, strukovne i ostale organizacije, ove godine bio je Japan.

U sklopu sajma držana su, po tradiciji, razna ocjenjianja kakvoće proizvoda, na njima je sudjelovao i popriličan broj ponuđača iz Hrvatske.

Odličan glazbeni program kao uvod u svečanu podjelu medalja za najbolje ocijenjena vina na 60. Agri (Marko Čolić)

Boštjan Zidar, glavni predsjednik ocjenjivačkih komisija, aktualna slovenska ministrica poljoprivrede Irena Šinko, aktualna Vinska kraljica Slovenije Ana Protner i direktor Pomurskog sejma Janez Erjavec. Zidar je inače bio predsjednik jedne od četiriju ocjenjivačkih grupa u Radgoni, predsjednici ostalh triju grupa bili su znanstvenik s fakulteta Mojmir Wondra, zatim enolog Iztok Klenar, direktor proizvodnje u tvrki Puklavec, te vinar Janez Valdhuber Dolje: sa strane su dva predsjesnika žirija – Boštjan Zidar i Iztok Klenar, a u sredini dva člana ocjenjivačkog suda – Marijan Čižmešija iz Hrvatske I Klavdija Topolovec, glavna enologinja podruma Radgonske gorice (Marko Čolić)

48. OCJENJIVANJE VINO SLOVENIJA GORNJA RADGONA

Ocjenjivanje vina 2022, koje je okupilo ukupno 626 uzoraka od 167 proizvođača iz pet država – Austrije, Hrvatske, Makedonije, Njemačke i Slovenije, odvijalo se u dvjema kategorijama – jedna, središnja, bila je s nazivom Vino Slovenija, a druga BIO vin. U toj drugoj grupi 12 proizvođača poslalo je na vrednovanje 27 uzoraka. Ocjenjivale su četiri stručne komisije predsjednici kojih su bili Boštjan Zidar, glavni enolog Vinakopera, zatim dr Mojmir Wondra, pa mag. Janez Valdhuber, i Iztok Klenar, od nedavna direktor proizvodnje u vinskoj kući Puklavec. Glavni predsjednik ocjenjivanja bio je Boštjan Zidar. U komisijama je bilo i ocjenjivača iz Hrvatske, konkretno Marijan Čižmešija, i Ivana Rendulić Jelušić.

Među najnagrađenijim proizvođačima vina općenito su, dakako, Slovenci, najuspješnijom se pokazala konkretno kuća Puklavec Family Wines iz Ormoža s jednim Šampionskim naslovom, s dva Velika zlata, sa 12 Zlatnih medalja I s 14 Srebra, k tome ta kuća je i ove godine, po treći put zaredom, proglašena Vinarom godine u Sloveniji, Puklavcu je inače to ukupno šesti naslov Vinara godine u Sloveniji! Vinski podrum Puklavec Family ove godine na famoznm Decanter World Wine Awardu osvojio je 11 medalja!

Potom su tu, među jačim laureatima, Radgonske gorice iz Gornje Radgone s jednim Šampionom, šest Zlata i osam Srebra, Vinakras s jednim Šampionom, jednom Velikom zlatnom medaljom, sedam Zlata i osam Srebra, Vinakoper sa sedam Zlata i 11 srebra,  Vinska klet Brda iz Goriških brda sa dva Šampiona, pet Zlata i 15 Srebra, Klet Benčina s jednim Velikim zlatom, 14 zlata i 17 Srebra, Josef Prus iz Krmačine kod naše Vivodine s jednim Šampionom, šest Velikih zlata i jednim Zlatom ali i s posebnom nagradom Stanko Čurin (za vino Sauvignon izborna berba prosušenih bobica 2001), Danilo Steyer s jednim Velikim zlatom, pet Zlata i dva Srebra.

VINAR GODINE u SLOVENIJI, PO ŠESTI PUT: PUKLAVEC family Wines! Čestitke! Enolog Iztok Klenar, aktualni voditelj proizvodnje vina u kući Puklavec Family Wines, Tatjana Puklavec, kćerka vlasnika i voditeljica marketinga, te enolog Dane Jovanov Hermes koji u Makedoniji na brdu Disan, gdje su vrlo cijenjeni vinogradarski položaji (Makedonci ga nazivaju njihovim Dingačem!!), uspješno vodi Puklavčev makedonski vinogradarsko-vinski posjed. Od Vardara pa do Triglava… kako kaže znana pjesma, zapravo ovdje je to od Triglava pa do Vardara…, možemo li očekivati da Puklavec svoju vinsku tvrtku u dogledno vrijeme proširi, kao nekakav most prema Makedoniji, na neku poziciju u Hrvatskoj?…

Slavljenici par excellence – s titulom Vinara godine i s nizom medalja najjačeg plemenitog sjaja. Lijevo je, s odličjima, Sonja Erčulj iz Odjela promidžbe, u sredini direktor podruma Puklavec Gorazd Bedenčič a desno voditelj proizvodnje Iztok Klenar (Marko Čolić)

Ponosna na visok broj odličja za vina svakako može biti i Klavdija Topolovec, glavna enologijnja podruma Radgonske gorice Desno: Prvakom Vinske ceste slovenskog Krasa proglašen je Vinakras iz Sežane, vrlo dobro znan po kraškom teranu te sada visoko nagrađen i za vino od lokalne bijele sorte Vitovska Garganja. Na slici je, uz oba spomenuta vina, vlasnik i direktor Marjan Colja (Marko Čolić)

Na Agri 2022 najuspješniji proizvođač vina iz Hrvatske – Rajko CmrečnjaK, u trenutku dok od Janeza Erjavca prima plaketu o hrvatskom prvaku za 2022. (Marko Čolić)

Kao prvak Hrvatske ostao je zabilježen Međimurac Rajko Cmrečnjak sa svojim Pušipelom Xtremeom 2019, prvaci Austrije su Helmuth i Katarina Gangl iz Illmitza, sa svojim Rieslingom 2017. Prvaci slovenskih vinsko-turističkih cesta su, za Goriška brda Vinska klet Brda s Rebulom Bagueri 2019, za Vipavu Benčina sa Chardonnayem 2020, za područje Gornje Radgone Danilo Steyer za Dišeći traminec 2021, za Kras Vinakras za Vitovsku Grganju La Marie 2018, za Slovensku Istru Vinakoper za Capo d’Istria Cabernet sauvignon 2016, za Belu krajinu Jozef Prus sa svojim Svetovnim vinom 2017, za Šmarje-Virštanj Hiža vin Emino za Chardonnay Eminent 2020.

Osvajači Zlatnog trofeja iz Hrvatske

ZLATNA medalja –  Adriano Sošić, Vižinada: Malvazija istarska 2021; San Mauro, Momjan: Muškat momjanski 2021; Ivan Sokač vina, Strmec: Muškat žuti 2021; Vina Belje, Darda: Graševina single vineyard (?!!; naziv vinograda?) nefiltrirano 2021, Frankovka 2012; Rajko Cmrečnjak, Sveti Urban Štrigova: Pušipel Xtreme 2019, Pinot sivi 2021; Boris Novak Banfi: Chardonnay 2021. Nikog od hrvatskih vinara nisam vidio kao izlagača, a tek mali broj ih se pojavio i na dodjeli medalja. Možda i to nešto govori…

Hrvatski osvajači odličja na međunarodnm ocjenjivanju vina Agra 2022 u Gornjoj Radgoni. Prijevod oznaka: Š = ŠAMPION; VZL = VELIKA ZLATNA MEDALJA; ZM = ZLATNA MEDALJA; SM = SREBRNA MEDALJA; NT = NORMALNA BERBA; PV = PJENUŠAVO VINO; NPV = PRIRODNO POSEBNO VINO; PT = KASNA BERBA; IZ = IZBORNA BERBA; JI – IZBOR BOBICA; SJI – IZBOR PROSUŠENIH BOBICA. Prag za Zlatnu medalju bio je 85/100 bodova

Zagorje-Međimurje veselo se kući iz Gornje Radgone vraća s medaljama – Ivan Sokač iz Strmca stubičkog i Boris Novak iz Banfija (Marko Čolić)

Kuća Pomurski sejem tradicijski za ocjenjivače vina na Agri organizira  turnir u tenisu: ove godine pobjednički duo bio je Iztok Klenar (lijevo) i renomirani vinogradar i vinar iz okolice Gornje Radgone Danilo Steyer. Klenar je, inače nastanjen u Kopru i, prije, dugo je vremena bio znan kao glavni enolog u proizvodnji velike vinske kuće Vinakoper a onda, sa sinom Aleksandrom, afirmiran i kao individualni privatni proizvođač u sklopu obiteljske tvrtke KlenArt danas s produkcijom od ukupno oko 80.000 boca, planovi su sada i za obiteljsko uključenje u turizam otvaranjem kod njihova doma u Plavju kod Kopra nekih osam gostinjskih soba, Klenar je u kuću Puklavec došao je na mjesto enologa Mitje Herge, koji je na vinskom kolosijeku krenuo vlastitim putem. Zgodno je ovdje spomeniti da je Klenar, iako ga maltene svi znaju kao stanovnika Kopra, porijeklom ne iz Istre nego upravo iz Ljutomersko-ormoških gorica! Baš u okolici Ljutomera a, za nas zanimljivo, na samoj granici Slovenije s Hrvatskom – i, štaviše, koji kilometar na hrvatskoj strani! – ima vinograd, naslijeđen od svog oca! Klenar, do prije koju godinu tajnik Međunarodnog udruženja enologa, veli da je ove godne, zbog suše i vrućina, i tu u slovenskoj Štajerskoj ali i u Istri berba uranila, za Istru se očekuje, ne bude li u međuvremenu nekih oluja, berba odlične kakvoće ali količinski čak i do 50 posto slabija nego inače. Iztok Klenar može se pohvaiti i time što je njegov i sinov mu privatni podrum  kod Kopra za dva vina na ocjenjivanju sada u Radgoni, osvojio Zlato, jedna Zlatna medalja dodijeljena je Cabernet sauvignonu cru 2018, a druga Merlotu Remi 2020.

Na  slavljeničkoj sportskoj fotografiji, lijevo, su Iztok Klenar i  Danilo Steyer, a na desnoj su Steyer i Klenar s našom Ivanom Rendulić Jelušić koja je s njima bila u istoj ocjenjivačkoj komisiji

43. MEĐUNARODNO OCJENJIVANJE MESA i MESNIH PROIZVODA

Ovajači zlatnih odličja iz Hrvatske

ZLATNA medalja –  Gerić-MG j.d.o.o.:  Domaći čvarci te domaći prešani čvarci; Koka d.d. Industrija mesa Varaždin:  Panirani pileći mini file cfl 900 g, te pileći file zabatka i pileći grill

36. MEĐUNARODNO OCJENJIVANJE MLIJEKA i MLIJEČNIH PROIZVODA

Na međunarodno ocjenjivanje mlijeka i mliječnih proizvoda prispjelo je nekih gotovo 200 uradaka i to iz Slovenije, dakako najviše, zatim iz Hrvatske, Austrije, Belgije, Francuske i Njemačke. Ocjenjivačka komisija pod predsjedanjem dipl. ing Stanke Podkrajšek s ljubljanskog Biotehničkog fakulteta Odjela za mljekarstvo a u kojoj su iz Hrvatske kao članovi sudjelovali prof. dr. sc. Jasmina Havranek i prof. dr. sc. Neven Antunac sa Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakuteta iz Zagreba, dodijelila je četiri naslova Šampiona, 44 Velike zlatne medalje i 36 Zlatnih medalja.

Ovajači najviših odličja iz Hrvatske

ŠAMPION – Vindija d.d. Varaždin:  Ovidur, tvrdi sir od ovčjeg mlijeka

VELIKA ZLATNA medalja – Vindija d.d. Varaždin: Tres Chic praline & tamna čokolada; Mliječni puding vanilija – Caprodur tvrdi sir od kozjeg mlijeka; Vivis svježi krem sir; Fino mi je  mliječni puding vanilija sa šlagom; Mliječni puding lješnjak&čokolada; Tres Chic dupla čokolada; Vindino – mliječni desert lješnjak čokolada; Capro Fresh svježi sir od kozjeg mlijeka; Mliječni puding čokolada: ‘z bregov UHT kozje mlijeko; Fino mi je mliječni puding čokolada sa šlagom

ZLATNA medalja – Vindija d.d. Varaždin: UHT proteinski napitak keks;  Protein Skyr jogurt; Protein puding čokolada; Protein čokolada banana – mliječni napitak

Puno sam vremena na sajmu potrošio tražeći izlagačko mjesto varaždinske Vindije, naime – ta kuća imala je na ocjenjivanju mlijeka i mliječnih proizvoda na Agri 2022 uspjeh i te kako vrijedan pažnje i poštovanja – Šampiona, 12 Velikih Zatnih, četiri Zlatne medalje i četiri Srebra, svakako sam na štandu htio uslikati te najbolje nagrađene proizvode i, posebice, od Varaždinaca čuti pojedinosti o šampionskom siru Caprodur, ali, na žalost, Vindiju kao izlagača nisam našao na sajmu, raspitivao sam se o tome je li tu pa, ako jeste gdje, međutim bez uspjeha, provjeravao sam i u Press Centru kod organizatora Agre gdje mi je službeno rečeno da Vindija ovaj put na sjamu Agra nije nazočna sa štandom! Rekao bih da, s obzirom na tako obilatu žetvu medalja vrlo visokog sjaja, ovogodišnje nesudjelovanje u ulozi izlagača na Agri, kamo dolaze i eno-gastro novinari i trgovci ne samo iz Slovenije nego i iz susjednih zemalja, nije baš bila opcija za pozdraviti… Nadam se da će se sada nakon što je sezona godišnjih odmora ipak (uglavnom) prošla Vindija  odlučiti barem za neku jaču pressicu npr. u Zagrebu kao hrvatskoj metropoli, kako bi šampionska titula, Velika zlata i Zlata i u tržišnom smislu maksimalno došli do izražaja.

21. OCJENJIVANJE MEDA

Ovajači Zlata iz Hrvatske

Dejan Bajer (Marko Čolić)

ZLATNA medalja – Josip Kotiščak, Sesvete Ludbreške: Med bagrem [A]; Krešimir Stjepan Črnila, Maruševac:  Med bagrem A; Mirko Aljmaši, Omišalj: Med mediljkovac (G); Pčelarstvo Trupković Čakovec: Med bagrem (A) ♣

Uskoro u Sloveniji velika eno-gastro-manifestacija VinDel 2022, 13. izdanje. Dejan Bayer, voditelj udruge i brošure Vino Slovenije, glavni u organizaciji te priredbe, najavljuje događanje za 14. rujna 2022 ni manje ni više nego u – u Slovenskom narodnom gledališču u Mariboru. www.vindel.si

Zagreb Vino.com 2022

JUBILARAC s POČEKOM OD DVIJE GODINE

            Hoće li ga biti, neće, pa hoće, pa neizvjesnost, pa eto ipak HOĆE! Bravo!

Prof. Ivan Dropuljić, utmeljitelj i direktor Zagreb Vino.coma, u obilasku poljoprivredno-prehrambenog sajma Agra 2022 u Gornjoj Radgoni (Marko Čolić)

Jubilarni 15. Međunarodni festival vina i kulinarstva Zagreb Vino.com s počekom od dvije godine zbog okolnosti uzrokovanima covidom19 vraća se 2022. u prestižni zagrebački hotel Esplanade  potkraj studenoga, ali u nešto drukčijoj realizaciji. Sa standardna svoja dva dana protegnut će se na četiri dana, zbog toga što je u međuvremenu na prostranoj Esplanadinoj terasi Oleander lani, prigodno, oživjela atraktivna cjelodnevna eno-gastro i zabavna prednovogodišnja manifestacija pa je time hotelski prostor na raspolaganju za Zagreb Vino.com a koji je s vremenom već još i u punom opsegu postao nedostatan, osjetno smanjen, ograničen samo na manje salone u zgradi, ali i u tom interijeru sada – bez restorana Zinfandel kao prije uobičajene sajamske pozornice, pa se, eto, to nastoji nadoknaditi vremenskim produženjem.  Početak četverodnevnog Zagreb Vino.coma 2022 bi, tako, bio u petak a završetak u ponedjeljak.

Po riječima osnivača i direktora sajma prof. Ivana Dropuljića, prijave za nastup na sajmu stižu vrlo dinamično, a, kako je bilo i za očekivati, najveći interes glede dana nastupa je, zasad, za subotu pa i za nedjelju. Neki vinari, posebice oni koji stanuju dosta dalje od Zagreba, smatraju da im je vremenski najpraktičnije te za povoljan odjek u javnosti njihova sajamskog nastupa pa  time i za povoljniji poslovni rezultat prisutni u Metropoli i na sajmu biti u dva udarna vikend-dana, dakle u subotu i nedjelju. Međutim s poslovnog gledišta ponedjeljak ipak nije za zanemariti, jer za ugostitelje, koje se upravo i na ovome sajmu očekuje u vrlo značajnom broju, ponedjeljak se u radnome smislu pokazuje nekako najmirnijim danom u tjednu, tako da bi ih se upravo tog posljednjeg sajamskog ili festivalskog dana ove godine na Vino.comu moglo i očekivati u najvećem broju. Pokušao sam od prof. Dropuljića saznati je li priredio neku strategiju vezano uz prijave, primjerice, za ilustraciju, da je svaki od ta četiri dana u smislu nastupa vinara stavio posban naglasak na neku vrstu/kategoriju vina, npr. mirna bijela, ružičasta, crna, pa pjenušava, pa slatka desertna-fortificirana, pa jantarna, prirodna s eko certifikatom…. Odgovor se čeka.   ♣

70. Jelšanska fešta vina, 4. ocjenjivanje vina otoka Hvara Summer Wine Tasting

POŠIP LUVIJI 2021 ŠAMPION, PLAVCI SVOJE PRAVE TRENUTKE OČEKUJU s JESENSKIM i ZIMSKIM DANIMA!

Ljeto je za ovu godinu gotovo, mada ne i kalendarski i na Jadranu ne i posve s turističkog stanovišta, nego s aspekta masovnih godišnjih odmora, a oproštaj sa žestokom srpanjskom i kolovoškom vrućinom bio je posebno lijep na otoku Hvaru, odvijao se glavninom u Jelsi, kroz tradicijsku, eto već  70. po redu Jelšansku feštu vina, prije četiri godine obogaćenu značajnim strukovnim ocjenjivanjem  Bakhova nektara otoka Hvara, to je vrednovanje nazvano Jelsa Summer Wine Tasting. Realizacija kušanja i ocjenjivanja plemenite kapljice koje se odvija od 2019. pod pokroviteljstvom Turističke zajednica općine Jelsa i uz bitan angažman udruge Hvarski vinari i njene voditeljice Ivane Krstulović Carić dipl.ing.agr., počiva na projektu Vinske zvijezde što su ga prije dosta godina pokrenula trojica iskusnih vinskih novinara i degustatora i na međunarodnoj razini Vitomir Andrić (Večernji list), Ivo Kozarčanin (Bakhov sin) i Željko Suhadolnik (Svijet u Čaši), a što ga od 2018. vodi zagrebačka tvrtka Zlatne riječi na čelu s prof. Marijom Vukelić, iskusnom organizatoricom različitih eno-gastro događanja po Lijepoj našoj, njoj u strukovnom smislu pri ocjenjivanjima pomaže enolog i iskusni dugogodišnji djelatnik u sektoru vina dipl.ing agr. Saša Zec, svojedobno zaposlen u Badelu 1862 u njegovim najboljim danima. Smisao i cilj ovog ocjenjivanja u Jelsi je na učinkovit način, pogotovu u sklopu još trajućeg boravka brojnih turista na Hvaru, istaknuti prema širokoj javnosti kakvoću kapljice koja se (može) proizvodi(ti) na otoku Hvaru te kontinuirano poticati domaće vinogradare i vinare da ostanu maksimalno vjerni upravo domaćim kultivarima i da im stalno unaprjeđuju kakvoću roda i (finalnog) ploda, tako da se na ocjenjivanje Jelsa tasting primaju samo uzorci proizvedeni od sorata tradicijski uzgajanih na spomenutom otoku, to su primjerice Bogdanuša, Pošip, Rukatac, Parč od bijelih, te Plavac mali, u nekoj mjeri i Drnekuša od crnih.

Najuspješniji na ocjenjivanju u Jelsi 2022: Sebastijan Tomić, Luviji Bracanović jr. i Jovito Vranković Zlatan Otok (Julio Frangen)

POŠIP LUVIJI 2021 vinske kuće Bracanović Luviji iz Hvara ukupni je pobjednik ocjenjivanja hvarskih vina 4. Jelsa Summer Wine Tasting, objavljeno je na proglašenju rezultata  na jubilarnoj 70. Jelšanskoj fešti vina.  Marija Vukelić je, inače, uoči ovog ljeta, kao da je naslućivala uspjeh vina Luviji na ocjenjivanju u Jelsi što je tada tek bilo najavjivano, u Zagrebu u sklopu svojih prezentacija vinara, u restoranu Trilogija Fino & Vino ljubieljima plemenite kapljice predstavila “novu” vinsku obitelj Bracanović koja čvrsto stoji iza brenda Luviji, naime mamu Etu i tatu Vjeku Luvijia na kormilu su zamijenile mlade snage – njihov sin te njegova supruga, i, eto, pokazuje se da kormilare uspješno!

Kod crnjaka istaknuli su se posebno Plavac mali Barrique 2018 od Andra Tomića, Zlatan Plenković  Exclusive 2016 od  Zlatnog Otoka i Plavac Ivan Dolac 2013, od Vinarije Svirče.

Još u Potrošačkom putokazu na kraju Kronike  ♣

Ocjenjivanja vina od međunarodnog značenja do kraja 2022.

EMOZIONI DAL MONDO: MERLOT e CABERNET INSIEME u BERGAMU

Većina najjačih i dobar dio značajnih svjetskih sajmova i vrednovanja vina obavi se obično u prvome dijelu kalendarske godine, međutim dio značajnih sajmova/festivala (Merano, Zagreb Vino.com….) te ocjenjivanja Bakhova nektara, pogotovu onih specijaliziranih po sortama ili po pojedinim tipovima vina ostavljen je za vremensko razdoblje od završetka glavnine sezone godišnjih odmora pa do početka Adventa i predbožićnog i prednovogodišnjeg raspoloženja, perioda u godini također vrlo značajnog za dobar plasman butelja. Znano međunarodno ocjenjivanje Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2022 u Bergamu blizu Milana na programu je, tako, ove godine i, dosad, u svom 18. izdanju, od 13. do 15. listopada, dok je eto, jubilarni 15. festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2022, koji bi da nije bilo stanke zbog covida, posljednjeg vikenda u studenome 2022. bio u svom 17 izdanju!

Za sudjelovanje na ovogodišnjem ocjenjivanju Emozioni dal Mondo 2022 posljdnji rok za prijavu i dostavu uzoraka je 30. rujna 2022. Uzorci se dostavljaju na adresu:

Vignaioli Bergamaschi  S.C.A., via Bergamo 10, 24060 San Paolo D’Argon BG, Italia; tel: +39/035/953957; fax: +39/035/951592; e-mail: info@emozionidalmondo.it  ; http: www.emozionidalmondo.it

Emozioni dal Mondo – organizatori Sergio Cantoni i Luigi Odello, s njima na slici, sasvim lIjevo, je ugledni bordoški professor enologije Laurent Bertrand, dugogodišnji kušač na ocjenjivanju (suhiucasi)

Pravila vezana uz sudjelovanje na ocjenjivanju moguće je naći na Internet na gore navedenoj adresi.

Među degustatorima je redovito već niz godina i prof. Ivan Dropuljić, inače osnivač i direktor festivala vina i kulinarike Zagreb vino.com (suhiucasi)

Uz domaćina Luigija Odella, u sredini, u 12-članome žiriju pod predsjedanjem enologa Iztoka Klenara iz Kopra, među kušačima uz Talijani, Francuzi, Čileanci, Makedonci, Rusi i Hrvati…

Službeno ocjenjivanje, koje je pod pokroviteljstvom OIV-a i na kojemu kao ocjenjivači uz etablirane kušače iz zemlje domaćina sudjeluju i brojni znani degustatori iz svijeta, među njima redovito i pojecdinci iz Hrvatske i iz Lijepoj našoj susjednih zemalja, predviđeno je za petak 14. listopada. Javna objava rezultata je 15. listopda u Bergamu, a 17. listopada 2022. rezultati će biti objavljeni i na intenetu, na www.emozionidalmondo.it , javlja nam iz redova organizatora Suzana Živić, zaposlena u Konzorciju za zaštitu vina oblasti Valcalepio kod Bergama, Podsjetio bih, i iz osobnog iskustva jer u dosta navrata sudjelovao sam kao degustator u Bergamu, vina od Merlota i Caberneta iz Harvatske (Krauthaker, Laguna Poreč, Badel 1862, Belje…) ali i nekih susjednih nam zemalja postižu lijepe uspjehe i uz malo dodatnog truda medalju iz Bergama moguće je  iskoristiti u komercijalne svrhe…  ♣

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

ODLIČNI SIREVI i VINA

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

_______________________________________________

VIJESTI / NEWS

Rođendani i – primopredaja… TOMČEVE LOVRINE SUZE… USPJEHA – Netko tko ima mnogo obožavatelja treba, logično, računati na popriličan broj uzvanika kad slavi rođendan, makar taj rođendan u toj godini i nije zaokružen i, što se kaže, jubilaran. Tako je, eto, hrvatska vinska zvijezda Zvonmir Tomac iz Jastrebarskoga, rođen na imendan sv. Lovre, u različitim društvima proslavio oproštaj od svojega 72. ljeta i ulazak u 73. godinu. Bio je to, možda,  na neki način, prvi uvod u eventualno jubilarno i veće njegovo slavlje za tri godine kad bi Tomac senior, moglo bi se reći prvi (doduše službeno neokrunjeni!) kralj vina plešivičkog kraja, trebao postati Zvonac Trofrtaljac ako je se držimo očekivanja, kako pjesma kaže – Doživjeti StotKu!

Slavljenik Zvonko Tomac sa širim društvom te, dolje, izdvojeno sa samoborskim poduzetnikom Marijanom Sokolovićem i s Ivanom Dropuljićem, osnivačem i direktorom festivala Zagreb Vino.com. Ta semanifestacija, nakon dvogodišnje covid-stanke, po Dropuljićevoj najavi ove godine vraća u zagrebački hotel Esplanade…

Tomčev uspon prema zvijezdama nezadrživo kreće, prisjećam se, krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, nakon što je u procesu smjene generacija od svojih starijih preuzeo vodstvo nad obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom i nakon što je počeo tijesno surađivati s enologom inž. Franjom Jambrovićem kao mentorom te nakon što ga je otkrio i, kao, na temelju kakvoće njegovih proizvoda, visoko obećavajući potencijal, široj – tada još jugoslavenskoj – javnosti, u Zagrebu, u sklopu svoje serije prezentacija vinskih vrednota Lijepe naše i značajnijih protagonista ovdašnje vinske scene, predstavio naš prvi istinski hrvatski vinski pisac ali i promotor visokovrijednog Bakhovog nektara s cijelog balkanskog prostora Srećko Ljubljanović,  tada novinar i urednik u dnevnom listu Vjesnik i suradnik po vinskom pitanju više drugih izdanja javnog informiranja.

ZVonimir i Tomislav Tomac u svom vinogradu u drušvu sa svjetskom legendom Joškom Gravnerom koji im je, za posjeta njihovoj Šipkovici, prenio svoja iskustva vezano uz eko-uzgoj grožđa i proizvodnju vina, posebice onog od dugo maceriranih bijelih sorata. Dolje: Tomislav Tomac s Josipom Blaževićem koji živi u Švicarskoj i tamo ima uvozničku kuću za hrvatsko vino koja na onom tržištu odlično prodaje tamo vrlo traženu upravo jantarnu kapljicu

Mladi Tomci u vinogradu radi eko-prskanja na starinski način, na objavu također po starinski, u c/b tehnici

Danas Zvonimir Tomac, koji je obiteljsko vinogradarsko-vinarsko gospodarstvo mudrim upravljanjem postupno doveo do nekih, aktualnih, 12 hektara vinograda i do krasnog modernog prostranog vinskog podruma arhitekturom visoke estetske vrijednosti i dobro opremljenog za proizvodnju, zatim koji će ostati zabilježen kao jedan od prvih hrvatskih visokokvalitetnih proizvođača pjenušaca i jantarnog vina i, najvjerojatnije, kao međunarodno prvi proizvođač pjenušca šampanjskom metodom a od jantarnog vina kao baze, ali i koji je s iznimno vrijednom suprugom Pavicom sina Tomislava, odgajajući ga u duhu ljubavi prema zemlji, vinogradu i vinu i u duhu maksimalnog, beskompromisnog  štovanja prirode i iskrenosti, odgojio u vrsnog nasljednika, po logici smjene generacija vodstvo imanja prepušta upravo toj mladoj, u međuvremenu i fakultetski obrazovanoj osobi s posebnom sklonosti prema pjenušcima (među najboljima na prostoru jugoistočne Europe!) i prema jantarnom vinu rađenom uz duge maceracije bijelih kultivara (u amfori).

Kao rezultat njihova vjernog eko-pristupa u radu i u vinogradu i u podrumu Zvonimir i Tomislav Tomac na samom su ulazu u na svjetskom nivou prestižnu (strogo kontroliranu!) kategoriju dobitnika certifikata Demeter! I to nije sve: saznajem da je na ekološkom putu a moguće i uskoro na  stazi prema Demeteru još nekoliko vinogradara/vinara s Plešivice, konkretno Tomac&Bajda, Korak, Šember i Ciban, lako je moguće da su na njihovo opredjeljenje prema eko-produkciji barem djelomice utjecali upravo dugogodišnji upornost i čvrstina Zvonimira i Tomislava Tomca  u priklonu eko-pristupu.

Nadzemni dio novog vinskog podruma Tomčevih, te dolje tradicijska drvena kuća zamišljena da bude za prihvat gostiju – lijepi primjerci parkovne arhiteklture u dvorištu obitelji Tomac u Donjoj Reci kod Jastrebarskog (suhiucasi)

E pa, Zvonac, i zavrjeđuješ da velebno proslaviš svoj rođendan, koji je datumski (10. kolovoza) strateški tako dobro smješten i koji se dotiče sv. Lovre a, kao i ljetni požar – lako se proširi i do Velike Gospe… ♣

Vino, turizam, prijateljstvo  FAZAN u GALICI! – Prije već prilično vremena na obalu našeg Jadrana na ljetovanje su zajedno stigli Oksana Sadžik, s dugogodišnjim zubarskim stažom u dijelu Njemačke uz samu granicu s Francuskom te danas inače tamo i voditeljica zubarske ambulante, i njen partner Alzašanin Christian Zwickert, voditelj prodaje jednog vinskog podruma u dolini Rhône. U restoranu na moru u kojemu su bili na ručku od sommeliera s  u tražili preporuku za vino, i uz nekoliko slijedova ponuđeno im je bilo nekoliko etiketa upravo od plešivičke obitelji Tomac. Vina su im se toliko dopala da su se informirali oko adrese Tomčevih, i na povratku s odmora u Njemačku/Francusku došli su Tomcima u posjet, da ponesu koju butelju sa sobom u bijeli svijet. I, rodilo se veliko prijateljstvo!

Svaki put za boravka u Hrvatskoj Oksana i Christian zaustave se obvezno barem na pola dana kod Tomčevih. Oksana je porijeklom iz okolice Prnjavora i nakon što joj je prije određenog vremena umro otac u nasljedstvo je dobila poljoprivredno zemljište uz kuću, a na dijelu kojega je bio i vinograd.  Christanu kao čovjeku iz vinska branše pozicija se dopala i on i Oksana odlučili su proširiti površinu pod trsjem i proširiti i urediti vinski podrum, s time da Christian maksimalno iskoristi svoje znanje i vještine ali i, za savjete, poznanstva s nizom francuskih vinara a vezano uz uzgoj loze i produkciju kapljice. I on je kao i Tomci maksimalno naklonjen eko-uzgoju i produkciji tako da su susreti Zwickert-Sadžik & Tomac, što u Donjoj Reci, što na imanju Fazan u Bosni, brzo prerasli ne samo u prijateljstvo nego i u strukovne konzultacije. Posjed Fazan, koji danas obuhvaća 4,5 hektara vinograda s lozom u organskom uzgoju i na kojemu Alzašanin u Bosni proizvodi pjenušce klasičnom metodom, te mirna bijela, ružičasta i crvena vina od francuskih (Chardonnay, Pinot bijeli, Syrah, Cabernet sauvignon…) i njemačkih  (Riesling) i ovdašnjih (Graševina) kultivara, dijelom njegovana u francuskom, bosanskom i slavonskom hrastu. Dostignut je lijepi broj etiketa i Zwickert i Oksana svaki put kad dođu k Tomcu i kad Tomca prime kod sebe u goste iznesu paletu najboljega na kušanje. Zwickert nešto njihova bosanskog vina uspije plasirati i u Francuskoj! Bosansko-njemačko-francuski par osjeća se sada na području vina dovoljno snažnime da se idućeg proljeća predstavi sa svojim uzorcima na jednom od najznačajnjih svjetskih sajmova – ProWeinu.

Oksana Sadžik i Christian Zwickert u njihovu podrumu u Bosni (suhiucasi)

Ove godine Christian i Oksana na svom ljetnom putovanju prema Jadranu stigli su s cijelom paletom vina za kušanje u Donju Reku kod Jastrebarskog i podno Plešivice dan nakon datuma rođenja Zvonimira Tomca, domaćin ih je kod kuće dočekao lijepo sa svojim pjenušcima i domaćim narescima a oni, spremni, iz hladionika iz svojega automobile izvadili su  dobro ohlađeni njihov pjenušac Perles d’Amour (=mjehurići ljubavi) brut nature Riesling 50 & Chardonnay 20 & Johaniter méthode traditionelle s dvije godine odležavanja na kvascu u butelji prije degoržiranja. Slijedio je, uobičajeno, obilazak Tomčevih vinograda, onda su Fazan i Tomac završili u – Modroj Galici! Riječ je o popularnom restoranu Ivančić na Plešivici kojega su nakon što je izvana obojan u plavo plešivički vinari nazvali Galicom. Fina hrana i fina vina, terasa puna, veselo raspoloženje. Druželjubivi Oksana i Christian (stoje) htjeli su i gostima za nekoliko drugih stolova a za koje su bili sigurni da kao domaćini dobro poznaju Tomčeva vina ponuditi na kušanje svoje eno-uratke, i kamera ih je evo uhvatila kod stola s vrlo istaknutim novinarskim imenima još iz Vjesnikove izdavačke kuće a od kojih je Hidajet Hido Bišćević (sjedi, u sredini) svojedobno i glavni urednik Vjesnika, u novije vrijeme vrlo aktivan u diplomaciji, danas kao hrvatski veleposlanik u Beogradu!… ♣

Gurmanski poroci – dugo toplo ljeto  TORTICE OD PATLIDŽANA: MLJAC MLJAC… – Ljeto s paklenskom vrućinom. No jesti treba, i to ne, barem ne češće opetovano, tek ono na što se u ovakvoj situaciji najčešće pomisli – tzv. suhu hranu. Ali, to znači i – ipak kuhati! Problemu je međutim moguće doskočiti na način da se termički dio obavi u kasnijim večernjim zapravo već u noćnim satima, kad zvizdan popusti. Namirnice za organizam zdrave, neopterećujuće, a jelo ispadne ukusnije  sljedećeg dana (oko podne, odnosmo u uobičajeno vrijeme ručka), dakle nakon što odleži tako da se arome prožmu a okusi sjedine u zaobljenu cjelinu.

Evo osnovnih namirnica i načina pripreme: oguljeni patlidžan narezati na tanje okrugle ploške, posoliti, dobro izmiješati prstima tako da svaka kriška dobije svoj začinski potrebni dio soli. Ostaviti barem pola sata u keramičkoj zdjeli da odstoji, tako da pod utjecajem soli patlidžan pusti višak svoje vode. Dobro ocijediti, kriške složiti jednu do druge na kuhinjsku krpu pa s drugim krpom pokriti kriške patlidžana, blago dlanom stisnuti odozgor da još tekućine izađe u krpu i da kriške budu spremne za daljnji postupak, a taj je da ih se jednu do druge, kao prije na krpu, složi na jako zagrijanu i kožicom slanine namazanu rešetku roštilja odnosno na također dobro zagrijano (na kuhnjskoj peći) i slaninom dobro namazano dno gusnate roštilj-tavice. Peći nešto minuta, dok kriške s obje strane ne dobiju boju i ne pokažu trag rešetke roštilja odnosno rebara roštilj-tave. Šnite složiti jednu do druge na oveći tanjur na koji je stavljen tanak sloj maslinova ulja. Od tako pripremljenih kriški patlidžana – njih po četiri odnosno pet – složiti tortice na način da između krišaka bude razmazano po malo ABC krem-sira (classic) i da se na svaku plošku na taj sir složi po jedna do dvije tanko narezane šnitice  fine domaće slanine, najgornja kriška ne dobije niti sir niti slaninu nego dobije po par kapljica maslinovog ulja. Tanjur s torticama pokriti keramičkom zdjelom i ostaviti do ručka sutradan podalje izvora topline, moguće je, kad je sve posve mlako, staviti i u hladionik s time da se tanjur iz hladionika sutradan svakako izvadi barem sat vremena prije ručka. Uz tortice poslužiti blago na tosteru ili na gusnatoj tavici bez masnoće blago popržene fino hrskave kriške kruha, lijepo se u ovome slučaju pokažu kriške od peke.  ♣

Najprije otvoriti oči i uši, pa onda usta    GOSPODSKI, CJENOVNO i GLEDE KOMOCIJE PRIHVATLJIV RUČAK! – Paklenska vrućina ovog ljeta dovodila je do očaja, a najave za nastupajuće jesensko te, potom, i za zimsko razdoblje s obzirom na gospodarsku situaciju nastalu kao rezultat našeg konačnog potpunog ulaska u EU i, osobito, kao posljedica rata u Ukrajini nisu nimalo ružičaste i pozitivno obećavajuće.  Bitno nam je stoga – naročito za osobe tanjeg džepa, sada kad sve poskupljuje – više nego ikad prije najprije dobro otvoriti oči i uši, pa tek onda usta!

I u ovim okolnostima moguće je, eto – i u danima s najezdom Celziusa kad teško da itko ima volju na duže vrijeme potrebno za prigotavljanje ručka uključivati doma peć, te kad mnogi pri posjetu prodavaonicama prehrambenih proizvoda već očajavaju nad olimpijskim vrijednostima skokova cijena uvis – priuštiti sebi u svome domu u kontekstu komocije i u cjenovnom smislu vrlo prihvatljiv ukusan ručak. Obrok uključuje šalicu mlake riblje juhe, krišku od pečenog komada svinjske vratine, prženi krumpir, porciju zelene salate, čašu do dvije lijepog (naravno kod kuće u hladioniku dobro rashlađenog) vrlo skladnog i zaobljenog chardonnaya…

Evo i kako to postići, u kontekstu količine za po jednu osobu: koristiti (a ne nakon čišćenja ribe baciti!) dobro oprane glave srdela ili lokardi koje je moguće, lijepe svježe, pronaći na (zagrebačkim) tržnicama a po ipak još prihvatljivim cijenama od 20 ili 25 odnosno do 30 kuna za kilogram, zatim glavicu crvenog luka, dva (dakako oguljena) krumpira, nekoliko mrkvica i nešto zelenja (može tu biti i malo blitve, s time da joj se zeleni dio prije kuhanja odvoji od od onog bijeloga), nekoliko komadića češnjaka, sasvim malo suncokretova ulja, te koristeći se uslugom pečenja spomenutoga mesa npr. u – najbližem vam Konzumu!  Do jako dobrog vina rinfuzno po vrlo povoljnoj cijeni i u Zagrebu je moguće doći – narudžbom od proizvođača koji jednom tjedno kapljicu dostavlja maltene na kućni prag!

Povrće oguliti i u zasoljenoj vodi u većoj zdjeli skuhati uvečer, kad temperatura padne i kad toplina s ploče peći odnosno električnog kuhala neće smetati. Pripaziti da se krumpir stavi na kuhanje izrezan u veće komade. Nakon što je povrće skuhano, izvaditi ga, kuhani krumpir odvojiti. U zdjelu s preostalom vodom i uz dodatak još nešto vode (i one ocijeđene s cjediljke s izvađenim povrćem stavljene iznad druge zdjele), na kuhanje metnuti riblje glave, pa ih kuhati dok voda ne zavrije i držati na vatri još neko kraće vrijeme dok voda ključa, onda posve zatvoriti/iz struje isključiti  zagrijavajuću ploču i pustiti neko vrijeme da se riblje glave još pacaju (maceriraju!) u tekućini, može čak i do sljedećeg jutra. Iste pak večeri dobro ocijeđeno još toplo povrće (ali bez krumpira!) staviti u električni usitnjivač/sjeckalicu i mljevenjem pretvoriti u kašu što ju je, moguće, nakon kojeg dana ležanja u hladioniku ili nakon nekog vremena provedenog u zamrzivaču, rabiti, uz dodatak koncentrata od rajčice npr., kao bazu za neki umak za jelo s tjesteninom. Idućeg jutra, dok je još ljetna temperatura okoliša na podnošljivoj vrijednosti, riblju juhu obogatiti dodatkom od dvije jušne žlice jestivog ulja i s malo koncentrata od rajčice, po potrebi još začiniti solju, paprom…. i prokuhati. Dok traje to kuhanje na sićućne komadiće izrezati dobro oprane čistiće peršina. Još vrlo toplu juhu kroz gušće sito, da se dobro odvoje riblje glave i sitne koštice, procijediti u drugu odgovarajuću posudu u koju je prethodno stavljen isjeckani peršinov list, pa tu zdjelu s čistom juhom i poklopljenu ostaviti na još zagrijanoj ali sada iz struje isključenoj ploči peći. Temperatura s ploče prelazit će na juhu u zdjeli a ne na ambijent, i kad dođe vrijeme ručka tog dana juha će, lijepo mlaka, uz dodatak par začinjavajućih kapljica maslinova ulja, biti taman spremna da se, u količini od npr. jednog deciltra ili 1,5 dcl  za ručak popije iz male šalice.

Ohlađeni od večeri prije kuhani krumpir izrezati na komadiće, pa očistiti i na manje komadiće izrezati četiri do pet listova zelene salate, po meni jako dobro ide kristalka, često u Šparu nađem vrlo lijepe i cjenovno povoljne glavice. U Konzumu pak u neposrednom susjedstvu, dovoljno blizome da se kupljeno meso do doma ne ohladi, potražiti svježe pečenu vratinu ili, po meni još bolje jer sočnije je, pečeno carsko meso (po starinski: kajzerflajš) s finom reš-koricom, pa žurno doma na ručak. Na inoks-tavici na malo dobro zagrijane masnoće (po meni najbolja je domaća svinjska mast) popržiti priređene i dakako posoljene komadiće krumpira kuhanog večer prije, na istoj tavici i na minimalnom ostatku masnoće nakon prženja krumpira blago prepeći izrezane kriške kruha, meni se za to idealnime pokazuje Mlinarova peka, čak, dapače!, i ako nije taj čas kupljena, naime to što je se, izrezanu na kriške, malo poprži osjetno je podigne mada je kod vas već možda i dva dana. Poslužiti!

Potrošnja struje za sve ovo uistinu minimalna, toplina ambijenta nimalo iritirajuća. Izravna cijena za taj ručak za jedan obrok sa 10 do 15 dag pečene vratine – desetak do 15 kuna, a za carsko meso za jedan obrok i manje, zatim, kupuje li se peka u Mlinaru srijedom i subotom umirovljenici imaju popust od 15 posto, cijena kilograma krumpira (a za ovaj brok su vam potrebna jedva dva krumpira srednje veličine) kreće se oko sedam do 10 kuna, kilogram blitve je oko 20 kn ali, govorimo li oovdje o jelu za jednu osobu, taj kilogram i blitve dovoljan su za više obroka (i druge vrste) od jednoga.  ♣

Vino Zagorje  KLANJEČKI CHARDONNAY DOSTUPAN i NA KUĆNOM PRAGU NARUČITELJA!… – Kad smo kod čašice Bakhova nektara koja bi lijepo i dostojno zaokružila upravo predstavljeni obrok, evo rješenja – šire pristupačnog  po cijeni i dostuponog i na kućnom pragu naručitelja npr. i u Zagrebu!

Nenad Posavec u svom podrumu, uz najnovija priznanja za kakvoću vina – diplomama sa sjajem Velikog zlata, Zlata i Srebra osvojenima na posljednjem ocjenjivanju vina Sjeverozapadne Hrvatske u Svetom Ivanu Zelina (suhiucasi)

Riječ je o vinu iz proizvodnje klanječkog vinogradara i vinara Nenada Posavca, koji obrađuje 1,5 hektara vlastitog vinograda a dio pažljivo probranog grožđa otkupljuje od vinogradara u svom susjedstvu. Raspolaže sa sortama Chardonnay, Rizling rajnski, Graševina, Pinot sivi, sauvignon, tu su, uz za Hrvatsko zagorje tradicijski Sokol s 250 trsova, još neki stari, već odavna uzgajani kultivari (razne beline, Plavec žuti…) u tome dijeu Hrvatske. Nenada Posavca, inače člana udruge Vino Zagorje, poznajem dugo, još iz vremena kad je vina punio u bocu i na tržšte plasirao kroz butelju. Kroz niz godina susretao sam ga na smotrama zagorskih vinara i na raznim prodajnim revijama zagorskih specijaliteta i vina i izvan Hrvatskog zagorja, nekad su takvi nastupi proizvođača mesnih prerađevina, vina, rakija i tradicijskih kolača bile česte i u Zagrebu na Trgu bana Jelačića. Kroz godine pratim njegova vina, koja redovito ostavljaju vrlo dobar utisak. O kakvoći Posavčevih vina govore i brojna odličja najvišeg ranga osvojena na ocjenjivanjima u sklopu  različitih izložbi Bakhova nektara poput npr. one s nazivom Vino Zagorje na nivou Hrvatskog zagorja i one na Bizeljskom u susjednoj Sloveniji do onoga u Sv. Ivanu Zelina a što pokriva osjetno veću površinu – cijelu kontinentalnu Hrvatsku. Evo, kao nastavka svijetle tradicije, najnovijih Posavčevih uspjeha: sa Chardonnayem 2020 titula Šampiona za suhu kapljicu na ocjenjivanju Vino Zagorje 2022 u Bedekovčini, ove godine pak u Zelini na ocjenjivanju kapljice cijele kontinentalne Hrvatske osvojena odličja su: Velika zlatna medalja za Graševinu izborne berbe prosušebih bobica 2017 (slatko), Zlatna medalja za Chardonnay 2020 (suho), i Srebrna medalja za Rajnski rizling 2020 (suho).

Unatrag koju godinu Posavec svoje vino više plasira kao otvoreno nego u butelji, cijene za litru vrlo su prihvatljive, a bitno je naglasiti i to da je kapljica od Posavca, koji se dobro snašao u traženju potrošača i izvan svojih Klanjca i Hrvatskog zagorja, dostupna i u Zagrebu, Nenad Posavec svakog petka u kasno popodne u Metropolu svojim kupcima dovozi naručenu sortu i količinu u kanisterima. Evo kontakta: 098 946 1537…  ♣

Vinska galerija Vukoje u Trebinju  ŠESTI  SALON ŽILAVKE, PRVI SALON VRANCA u PLANU – Iz Châteauneuf-du-Papea, glasovitog vinskog carstva na jugu Francuske, od jednog od najboljih i najpoznatijih vinara Bosne i Hercegovine Radovana Vukoja stigla mi vijest o održavanju, u Trebinju, ovogodišnjeg festivala vina od Žilavke, s najavom sudjelovanja ponajboljih hercegovačkih vinogradara/vinara kreatora kapljice od te sorte. Sredinom kolovoza 2022. uvečer u Trebinju u Bosni i Hercegovini počeo je  tradicijski godišnji, šesti po redu Salon žilavke, smotra ponajboljih eno-uradaka od spomenute hercegovačke bijele sorte, vrlo značajne za BiH a i za cijeli bazen europskog jugo-istoka. Priredba se odvijala u Vinskoj galeriji Vukoje u sklopu imanja Radovana Vukoja koje, uz vinograd te posjeta i te kako vrijedan moderan vinski podrum, obuhvaća i ugostiteljski segment must visit na osobito visokom nivou.

Radovan Vukoje u društvu s američkim vinskim novinarom s bazom u Beču Darrelom Josephom, u svom trebinjskom restoranu na mediteranskom ručku dakako sa žilavkom kao protagonistom u čaši!

S obzirom da se inicijator održavanja ove manifestacije Radovan Vukoje, koji je, inače, zanat u domeni enologije pekao i iskustvo stjecao u znanim vinskim podrumima u Italiji te koji je potom, kad se vratio kući, u vlastitoj režiji visoku reputaciju svojim eno-uradcima i organizacijskom sposobnošću ne samo u domeni vina nego i u domeni ugostiteljstva i eno-gastronomije stjecao i stekao na kućnom pragu, te koji se može osim s nekoliko vrlo vrijednih izvedbi žilavke pohvaliti i s više rasnih crnih vina, javio upravo iz Châteauneuf-du-Papea, moje pitanje bilo je kani li možda – naime bilo bi to logično! – pokrenuti i kakav značajniji salon crnih vina, ne nužno reviju blatina jer takva smotra već u nekom obliku (npr. BLAŽ u Međugorju) postoji u drugim dijelovim Hercegovine, nego npr. festival vina od tradicijskih a odličnih vinskih kultivara jugoistočne Europe poput i Blatine, i Trnjka, Vranca, Kratošije odnosno Zinfandela, Primitiva ili Tribidraga, Crljenka, te Plavca maloga, bilo kao ambiciozno rađenih jednosortnih vina, bilo kao mješavina sorata u koje bi možda čak mogle biti uključene i inozemne mediteranske sorte što su se proširile ovim našim jugom u širem smislu, konkretno npr. Syrah, Grenache, Mourvèdre…, ali zasad još opširniji odgovor odgovor na pitanje nije mi stigao, Vukoje je samo šturo objavio da razmišlja o festivalu Vranca… U Hercegovini se, inače, u Međugorju 8. rujna od 18 sati u sportskom centru održava smotra bijelih i crnih vina BLAŽ, posvećena blatini i žilavki.   ♣

Čarobna Toscana  KRAJOLIK, POVIJEST, POLITIKA, ZNANOST, KULTURA i UMJETNOST s BAKHOVIM ZAČINOM – Sezona godišnjih odmora i vrijeme masovne privremene seobe suvremenih nomada bliži se kraju, isplati se, ako ništa drugo nakon što se novčanik ispraznio za boravka na moru, barem razmišljati o nečemu što ukoliko iz financijskih razloga ne može biti kruna ovogodišnjih ljetnih lutanja možda može biti ostvarivo kasnije u tijeku godine ili pak u tijeku prvih mjeseci sljedeće godine, a to je, makar i kraći, na dušu i tijelo motivirajući skok do – pejsažno prekrasne i glede europske povijesti, pa politike, te znanosti, kulture, umjetnosti, mode a i eno-gastronomije značajne na svjetskoj razini – Toscane. Inspiracija: Dante, Petrarca, Leonardo da Vinci, obitelj Medici, Michelangelo, Macchiavelli, Ferragamo, Firenze, Siena, Chianti classico, Vino Nobile di Montepulciano, te kralj – Brunello iz Montalcina…

Brunelli posebno vrijedni pažnje: Corte Pavone, Col d’Orcia, Il Poggione, Siro Pacenti, Cicci Piccolomini d’Aragona, Poggio di Sotto, Casanova di Neri, Lisini, Biondi-Santi (suhiucasi)

O povijesti, kulturi i umjetnosti, znamenitim ličnostima lako je saznati sve što treba iz literature i preko interneta, a o različitoj bogatoj ponudi proizvoda i usluga moguće je informirati se preko različitih napisa i klasičnog EPP-a, a o nijansama u kakvoći, što je posebno važno u eno-gastro segmentu, najbolje je konzultirati se s nekim hedonistom i dobrim poznavateljem stvari u kojega se ima povjerenja. Po vinskim pitanjima kao urednik u nekadašnjem tjedniku Vikend i potom kao glavni urednik revije Svijet u Čaši (koja, inače, na Martinje ove godine obilježava tri desetljeća od izlaska svojega prvog broja), imao sam prilike pod blagoslovom Bakha lutati Toscanom svake godinezaredom kroz gotovo dva desetljeća, I, dakako, kušati. Sada, nakon niza objavljenih tekstova u Svijetu u Čaši, na temelju kojih sam dobio i još dobivam niz upita za posebnu preporuku onoga što se svakako ne bi smjelo propustiti kušati, pomislio sam da bi moglo biti korisno sada, još jednom, istaknuti ono što bi spadalo u kategoriju sine quae non, pa evo, kroz fotografije, uži izbor mojih preporuka vezano uz toskanski dragulj na bazi tamošnje sorte Sangiovese, a tržištu ponuđen pod robnom markom Brunello di Montalcino… Corte Pavone, Col d’Orcia, il Poggione, Siro Pacenti, Ciacci Piccolomini d’Aragona, Casanova di Neri, Lisini, te legendarni Biondi-Santi, ali i, makar ih nema ovdje na slici, i vina proizvođače Antinorija Pian delle Vigne, te  Salvionija….  Živjeli! ♣

__________________________________________

Željko SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik revije, Mladen HORIĆ, suosnivač revije te glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-vin, i Marko ČOLIĆ, urednik fotografije. PANTA REI, TEMPUS FUGIT, FAMA VOLAT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMMUS! POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA / FACTA MANENT!

….pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly….

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 08. 2022 – hints to the smart purchase

HRVATSKA CROATIA

Jelsa Summer Wine Tasting 2022 … POŠIP LUVIJI 2021 TE PLAVCI TOMIĆ, PLENKOVIĆ i vinarija SVIRČE

Ovogodišnje ocjenjivanje Jelsa Summer Wine Tasting, dosad inače četvrto po redu, bilo je što se uzoraka tiče podijeljeno u tri grupe – dvije s hvarskim vinima od bijelih sorata i jednu s vinima od crne sorte, Bogdanuša je svrstana zasebno u prvu grupu, ostale bijele sorte otoka Hvara u drugu, a crnjake je prezentirao Plavac mali crni. Bila su prijavljena 33 uzorka – devet bogdanuša, 13 ostalih bijelih vina otoka i 11 u kategoriji plavca malog. Većina vina osvojila je više od 85 bodova što se vrednuje kao srebrna medalja (tri zvjezdice), a četiri vina, ocijenjena s 90 i više bodova, zaslužila su Zlato odnosno četiri zvjezdice, po oznakama koje koristi revija Svijet u Čaši četiri zlatna grozdića.

Ocjenjivačka komisija na Jelsa summer wine tasingu 2022 (Julio Frangen)

U ocjenjivačkoj komisiji, pod predsjedanjem enologa Saše Zeca dipl. ing. agr, bili su vinski stručnjaci i znalci Nikola Colnago, vinar i certificirani kušač, enolog Davor Šestanović, certificirani kušač; Kristina Jukić, sommelierka; Mario Kolumbić, sommelier; Yvan Esteve, sommelier i vinski trgovac, Siniša Matković-Mikulčić, turistički vodič, WSET2; Katherine Kit Pepper, vinska publicistkinja, DipWset.

Jelsa summer wine tasting 2022– najbolje ocijenjena bijela vina i, pored, najbolje ocijenjeni crnjaci (Julio FrangenI

Rezultati po kategorijama

Ukupni šampion: Pošip Luviji 2021 – Luviji Bracanović  (92,66/100 bodova)

Vino je bilo u kategoriji Ostala bijela vina otoka. U toj grupi vino Beleca 2021 od Andra Tomića dobilo je 91,5 bodova,  a Cesarica Carić 2021 vinarije Carić vina 89,33 boda.

Bogdanuša:  Zlatan Bogdanuša 2021 – Zlatan otok (91,00); Bogdanjuša Carić 2021 – Carić vina (88,10); Bogdanuša Pavičić Selekcija 2021 – Pavičić vina (87,00)

Plavac mali: Plavac mali barrique 2018 – Tomić (91,50); Zlatan Plenković  Exclusive 2016 – Zlatan Otok  (89,50);  Plavac Ivan Dolac 2013 – Vinarija Svirče  (89,50) ♣

CRO AMBER WINES

Serija tematskih specijaliziranih ocjenjivanja vina u organizaciji novinara Ive Kozarčanina i Ane Rogač – osnivača projekta iVino, nastavljena je ovih dana u zagrebačkom hotelu Esplanade vrednovanjem uzoraka iz kategorije jantarne kapljice odnosno kategorije amber wines, tj. vina dobivenih dugačkim maceracijama bijelih sorata. Ovo je u nas prvo, moglo bi se reći sveobuhvatno kušanje takve kapljice s ciljem da se potrošačima predstave etikete po kakvoći.

Jantarna vina, šire u svijetu znana i pod nazvom orange wines, u nas su postala vrlo popularna; na ovim domaćim prostorima radi ih već popriličan broj vinara, a na ovo ocjenjivanje stiglo je 36 uzoraka iz cijele Hrvatske, od Baranje preko središnje i sjeverozapadne Hrvatske te  Istre, do Dalmacije, sve do Korčule.

Vina su ocjenjivali enolozi dr. sc. Ivana Vladimira Petric iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, samoborski proizvođač bermeta Antun Filipec, sommelieri Darko Lugarić i Tomislav Zdunić, Žarko Stilin iz udruženja Kvarner Wines te Ivan Dropuljić, osnivač i direktor međunarodnog festivala vina i kulinarstva Zagreb Vino.com.

Za Zlatno odličje trebalo je dobiti minimalno 88/100 bodova, za srebrno minimum 86/100, a što se tiče Bronce odlučeno je da se javno obznane samo dobitnici 85/100 bodova

ZLATO (redosljed po bodovima)

Malvazija Unica Kabola 2019 – Marino Markežić Kabola, Momjan – Šampion

Malvazija Amfora Kabola 2019 (macerirana u ukopanoj glinenoj posudi) – Marino Markežić

KabolaMuškat momjanski Kabola 2020 (maceracija također u amfori) – Marino Markežić Kabola

Orange Malvazija 2020. – Pervino, Novigrad, Istra

Aromano sivi pinot 2017 – Bolfan Vinski Vrh, Hrašćina, Hrvatsko zagorje

Zlatna vina, Kabola premoćno na vrhu

SREBRO

Graševina Orange 2012 – Kalazić vina, Batina, Baranja

Graševina Koria 2018 – Kutjevo d.d,

Graševina Koria 2017 – Kutjevo d.d,

Marmor Collis 2019. (od sorata Johanniter, Chardonnay i Graševina) – Antun Glavica, Moslavina

Primus Pinot sivi Orange 2018. – Bolfan Vinski Vrh

Coletti Amfora Pinot grigio 2018. – Franjo Kolarić, Plešivica.

Coletti Neuburger 2018. – Franjo Kolarić

BRONCA

Sivi pinot 2019 – vinarija Ipša, Livade, Istra                                                                                              

Kujundžuša riserva 2016. – Grabovac, Prolozac Imotski                                                             

Istraditional 2016. – Bruno Trapan, Šišan                                                                                          

Malvazija 2018 – vinarija Ipša                                                                                                                   

Žlahtina Festivum 2019 – Antun Katunar, Vrbnik, otok Krk                                                                      

Amphore cuvée 2019 (od Pinota sivog, Rizlinga rajnskog, Chardonnaya i Sauvignon) – R &J

Boutique winery, Sveta Jana, Plešivica. ♣

______________________________________

SLOVENIJA SLOVENIA

.(XXXL) MALVAZIJA CAPO d’ISTRIA 2017 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra, Koparština; Malvazija istarska, birane parcele; vrhunsko zgp; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗

.(XXL) MALVAZIJA CAPRIS 2021 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra, Koparština;  Malvazija istarska, birane parcele – Debeli rtič & Labor, alkoholna fermentacija u drvenoj bačvi, dozrijevanje osam mjeseci u bačvama od francuskog i slavonskog hrasta te u bačvama od akacije; vrhunsko zgp; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■ dobro bi mu došlo još nešto vremena odležavanja u butelji ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗ ⇒

.(XXL) TANNAT CAPRIS 2020 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra Koparština; Tannat, birane parcele na pozicijama Debeli rtič & Baredi, dozrijevanje 12 mjeseci u bačvama od francuskog i slavonskog hrasta; vrhunsko zgp; suho, 15,5 vol %; 0,75 lit ■ ozbiljno, kompleksno, sortno karakteristično, sjajno strukturirano (ne bih se složio s izrazom nabildano!), s mekanim taninom, vrlo živo, skladno i elegantno, s velikim potencijalom ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗ ⇒

Vinakoper – Malvazija Capo d’Istria, Malvazija Capris, Refosk Capris i Tannat Capris (suhiucasi)

______________________________________________

OD TNT-a do TANNATa – Na prostoru od sjeveroistične talijanske kopnene državne granice pa prema istoku i jugoistoku i krajnjm jugu Balkana zasađeno je dosta francuskih vinskih kultivara, među najpoznatijima i da ih tako nazovem rasnima od bijelih su dakako Chardonnay i Sauvignon bijeli, a od crnih Merlot, Cabernet sauvignon, Cabernet franc,  Syrah, nešto je na našemu jugu i manje znanog Marselana, a nedavno je, s jugozapadnog dijela Francuske (Sud Ouest) stigla i još jedna uistinu rasna i svjetski donekle već raširena (u Urugvaju je stekla status nacionalne sorte!) mada ne i toliko široko i proslavljena sorta, riječ je o Tannatu. Kako objašnjava glavni enolog koparske vinske kuće Vinakoper Boštjan Zidar, Koprani su već neko vrijeme vani, pogotovu u Francuskoj, tražili neki kultivar  koji provjereno sam daje odlično i dugovječno crno vino ali istodobno i koji bi se mogao za kupažu sjajno kombinirati s domaćim Refoškom, pa su se eto odlučili upravo za Tannat. Prve sadnice posadili su prije nešto godina, a prve butelje vina od Tannata, koji je službeno, dok nije dobiveno dopuštenje nadležnih da ga se smije uvrstiti u sortiment Koparskog vinskog područja označavan kao Tnt, bile su napunjene prije dvije godine. Tannat je u međuvremenu dobio oficijelno dopuštenje za sadnju pa ga je još dosađivano, i sad je unutar robne marke Vinakopra Capris napunjeno i tržištu ponuđeno oko 3000 butelja iz berbe 2020. Tannat je isprva bio posađen na znanim pozicijama Baredi i Debeli rtič, naknadno ga je još posađeno na položaju Purissima.

_______________________________________________

.(XXL) REFOŠK CAPRIS 2020 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra Koparština; Refošk, birane parcele na pozicijama Santomas & Purissima, dozrijevanje 15 mjeseci u bačvama od francuskog, američkog i slavonskog hrasta; vrhunsko zgp; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ ozbiljno, kompleksno, sortno karakteristično, sjajno strukturirano, s mekanim taninom, lijepe kiselosti u službi svježine i živosti, skladno i elegantno, s velikim potencijalom ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■ ⇗ ⇒

.(XL) REFOŠK 2021 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra Koparština; Refošk; vrhunsko zgp; suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ sortno vrlo raspoznatljivo, s puno voćnosti, vrlo dobre strukture, s ugodnim taninom, dobro će mu za daljnji razvoj doći i još nešto vremena odležavanja u butelji ■ Poslužiti na: 14 °C ■ ⇗

.(XL) IZBRANI TERAN 2021 PTP – Rajko & David ŠTOK ■ Slovenski Kras, Dutovlje; oznaka ptp odnosno Priznato tradicijsko poimenovanje; suho, 12,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 14 °C ■ ⇑ ⇗

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion = 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

– Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or Great gold medal = 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent, with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

– Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

.– Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6 – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

– 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable,and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S(mall) = do 35 kn (till 5 €) • M(edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L(arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over 220 kn (30 €) •

. ⇑ – trošiti sada/drink now  • ⇗  – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u CASI – 05.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz / through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Međimurje: Madjerka – jedinstveni vinogradarski položaj ranga grand cru i pravo turističko blago. Na stranama terase s vinogradima, a na vrhu – krasnom vidikovcu – čudovita oaza za specijalna događanja i za predah i lješkarenje s predznakom ekskluzive u krasnom prirodnom prostoru

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Viti-vinicultural world, spring 2022: WINE PRODUCTION, CONSUMPTION & INTERNATIONAL TRADE ⦁ Sajmovi, festivali: MALVAZIJE SVIJETA u POREČKOJ ŽATIKI ⦁ Verticale magistrale: GRAN TERAN I, REX ISTRIAE ⦁ Klaudio i Ivan Ipša: ŠPICA u ULJU i VINU ⦁ Giorgio Clai: TKO ČEKA, TAJ DOČEKA ⦁ The United Nations of Fine Wine: CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES SLJEDEĆE GODINE u ISTRI! ⦁ Saloni: PINK DAY(S) KAO SLAVLJE LJEPOTE i OPTIMIZMA ⦁ POLETTI – 180 GODINA!  ⦁ Uz Urbanovo 2022: značajne obljetnice: CMREČNJAK u TAJERU te TANJURU i u ČAŠI ⦁ Amber/Orange u Izoli, New Yorku,Londonu,Beču: OBLIK i SUŠTINA, SVJETLOSTI i SJENE ⦁ TOMCI PO SVIJETU, USKORO i s OZNAKOM DEMETER! ⦁ Konferencija u Osijeku: RAZVOJ i POZICIONIRANJE GRAŠEVINE KAO NAJVAŽNIJE HRVATSKE VINSKE SORTE

______POTROŠAČKI PUTOKAZ – 05.2022 – BUYING GUIDE____

_____________________________________________

Actual state of the viti-vinicultural world, spring 2022

WINE PRODUCTION, CONSUMPTION & INTERNATIONAL TRADE in 2021

            Short time ago the OIV director general Pau Roca presented the actual state of the viti-vinicultural world. Here the most important facts:

2021: HISTORIC HIGH IN TRADE AND PARTIAL RECOVERY IN CONSUMPTION – The 2021 sees a partial recovery of global consumption after the 2020 sanitary crisis, and the boom in the international trade market, which registered a record high in 2021 in both  volume and value. However, the scenario for 2022 looks uncertain, due to the turbulence posed by the global supply chain crisis, the war in Ukraine, covid variants and the increasing energy prices.

2021 Key Figures for the wine sector

The surface area of the world vineyard in 2021 is estimated to be 7.3 mha (million hectares), and this is only marginally lower compared to 2020.

World wine production, excluding juices and musts, in 2021 is estimated at 260 mhl, marking a decrease of almost 3 mhl compared to 2020.

                World wine consumption in 2021 is estimated at 236 mhl, marking an increase of 2 mhl  (+0.7%) compared to 2020 volume.

With a volume of  111.6 mhl, the largest exported volume ever recorded in history,  world wine exports in 2021 have increased by 4% compared to 2020, and have boosted even more in terms of value, with 34.3 bn (bilijuna = mlijardi) EUR, registering a yearly increase of 16%

First estimates in 2022 in the Southern Hemisphere – A decline in wine production for 2022 in the Southern Hemisphere is expected overall. This is not necessarily bad news. This fall recorded is due to the extremely high wine production levels seen in 2021, and this year we expect harvests to return to their long-term averages. With the exception of New Zealand and South Africa, all other major Southern Hemisphere wine producing countries are expected to decline their 2022 production levels.

Pau Roca, at the Press Conference about the viti-vinicultural world today

                2021: Partial recovery from covid-19 pandemics and booming of online sales in 2021, the pandemic was certainly not over but the wine sector overall has proved to be more resilient than other sectors. Part of this success has to do with the sector’s great capacity to adopt innovative and technological solutions to cope with the lockdown measures like the e-commerce.

2022 important items: Global supply chain disruptions, Ukraine invasion and the energy crisis announce a year of turbulences. Covid-19 pandemic initially slowed the global supply chain as manufacturers were forced to suspend work until safety precautions were enforced. New covid variants and the lack of access to the vaccine specially in certain developing countries exacerbated the recovery of global production even when developed economies like US and EU reconciled to their consumption behaviours. The war in Ukraine has set off a series of new supply-chain bottlenecks. So has a surge in Covid cases in China, which has led to temporary lockdowns in parts of the country. In addition, the war is putting unprecedented pressure on the global energy market, which was already experiencing a rise in prices in 2021. Moreover, the sanctions imposed by the EU on Russia are putting further  pressure on the market.

Also, potential trade disruption between EU and Russia might cause some concerns, especially in Italy, France and Spain. As a reminder, Russia is the 10^th largest wine importer in the world in 2021 (accounting for about 2% of the world imports) and the 8^th largest wine market in terms of sales value.

The new challenge in 2022 is to see how the sector will cope with this new situation, where global supply chain patterns have to be probably reconsidered and energy prices will create an inflationary pressure on consumers. ♣

Sajmovi, festivali

SVJETSKE MALVAZIJE u POREČKOJ ŽATIKI

Nakon prošlogodišnjeg predaha, manifestacija Vinistra u 28. izdanju vratila se u svoju dvoranu Žatika u Poreču. Organizatori oduševljeno izjavjuju: Najbolje malvazije i terani na kupu, istarska izložba vina još jednom je oduševila, u tri dana trajanja privukla je više od 10 tisuća posjetitelja među kojima je bilo vrlo mnogo poznatih i uglednih osoba iz javnog života, i među kojima je bilo mnogo stranih gostiju, prostor je prštao pozitivnom energijom!

Vinistra je, pohvalit će se domaćini, potvrdila status najatraktivnije vinske manifestacije u nas

Ove je godine Vinistra na 3500 četvornih metara okupila 110 izlagača, od čega 80 proizvođača vina. Nikola Benvenuti, predsjednik udruge vinara i vinogradara Vinistra, ističe kako se iz godine u godinu posjetitelji pokazuju sve educiranijima glede Bakhova nektara, te kako su izlagači zadovoljni posjetom i poslovnim susretima.

A sommelier Emil Perdec, korporativni voditelj Odjela hrane i pića u Plavoj Laguni, dugogodišnjem partneru Vinistre, naglašava da je manifestacija sve bolja u organizacijskom smislu.

– Bitno je reći da se visoko podigla kvaliteta Vinistrinog ocjenjivanja uzoraka što je iznimno poticajno za vinare, da se u bitno većem opsegu posvete kreaciji vina na razini svjetske klase. Najveća vrijednost izložbe je brendiranje Istre kao atraktivne vinske destinacije s odličnim malvazijama i teranima – Perdecove su riječi. Predsjednica ocjenjivanja vina bila je Caroline Gilby MW iz Velike Britanije, inače duboko uključena i u ocjenjivanje na Decanter World Wine Awardu.

Znani vinski pisac Paul Balke na štandu Coronike na sajmu prezentirao je svoj projekt – elegantnu, podacima bogatu i lijepo ilustriranu knjigu North Adriatic Wine, uključene regije su Veneto i Venecija Julija, Slovenska i Hrvatska Istra

Vinistru je posjetio naš Slavonac Josip Blažević koji već četiri desetljeća živi i radi u Schaffhausenu u Švicarskoj i tamo vodi poduzeće Vallis Aurea za uvoz i distribuciju vina. Na slici je u razgovoru o mogućoj suradnji s gostom-izlagačem Tomislavom Bolfanom sa zagorskog posjeda Vinski vrh. Blažević je na njihovim posjedima obišao neke vrlo značajne istarske vinare koji medjutim nisu nastupili odnosno nisu osobno prisustvovali na ovogodišnjoj Vinistri, konkretno Giorgia Claija, Morena Coroniku, Klaudija Ipšu

Među poslovnjacima-posjetiteljima – Gordan i Jasna Mohor, glavni i odgovorni u tvrtki MIVA Mohor Trgovina, te Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala Zagreb Vino.com (još se ne izjašnjava za javnost o tome kakvi su mu festivalski planovi za 2022.!)

            Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, istaknuo je kako Istra i Kvarner čine 17 posto hrvatske proizvodnje vina.

– Istarski su proizvođači Bakhovog nektara pokazali kako se kroz vinske ceste, inovacije i stalno podizanje kvalitete vina, u kombinaciji s autohtonom gastronomijom, može značajno pridonijeti razvoju cjelogodišnjeg turizma i brendiranju destinacije. Ohrabruje činjenica da nam se kontinuirano, već nekoliko godina, povećava izvoz vina više cjenovne kategorije, posebice pjenušaca, što jasno govori da međunarodnu promociju i pozicioniranje hrvatskih vina treba graditi upravo u segmentu vrhunske kvalitete – kazao je Kovačević. A državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede dodao je kako je na području Istarske županije ugovoreno projekata u vrijednosti 800 milijuna kuna iz Europskog fonda za ruralni razvoj, do sada je isplaćeno 612 milijuna kuna.

Na planu organizacije vinske branše Istra sa svojom udrugom Vinistra vodeća je regija na području Hrvatske. S obzirom na današnji osobito visoki stupanj popularnosti plemenite kapljice (i) u nas te na naglo povećano zanimanje za javno druženje s Bakhovom čašicom i na višem nivou a kao rezultat toga i već uistinu silnog broja postojećih i do ludila posjećivanih manifestacija nazivanih (poslovnim) sajmovima odnsno festivalima vina (i delikatesa!), možda bi skup Vinistra mogao biti i prvi u nečemu vrlo važnome za bitno uspješniji upravo poslovni efekt s događanja izravno na licu mjesta a onda još i, naknadno, i za izlagače i za potrošače.

Ovdje mislim na omogućavanje kvalitetnijeg kontakta posjetitelj-potrošač s izlagačem-ponuđačem i s uzorkom, kao i na, u nastavku, daljnje kvalitetnije širenje vinske kulture među potrošačima preko (specijaliziranih) medija javnog informiranja. Naime, na priredbama nazvanim sajmovima i festivalima u nas, koliko god može (organzatora) radovati veliki broj posjetitelja, toliko istinskog zaljubljenika u vino kao napitak bogova i odraz terroirea, vinskog trgovca te novinara-pisca o plemenitoj kapljici, gastronomiji i turizmu smeta gužva što je uz štandove – na dosta festivala potaknuto i treštanjem glazbe zamišljene od strane organizatora kao obogaćenje programa!!!??? – stvaraju brojni posjetitelji u želji da (za cijenu jednodnevne ulaznice) čim više popiju i zabave se kao u kakvom lokalu. Vinskom trgovcu, ugostitelju i publicisti o vinu praktički je nemoguće prići koliko treba štandu odnosno stolu kao izlagačkom mjestu, pa se ozbiljnije s vinarem porazgovarati o nastanku i karakteristikama nekog vina, uvjetima kupnje u okviru veleprodaje i maloprodaje…. Bilo bi korisno da se (i) na Vinistri uz već postojeću pozornicu za širu publiku, predvidi još neka susjedna manja – za širu publiku zatvorena – dvorana ili soba a gdje bi se omogućilo u domeni trgovine, ugostiteljstva i eno-gastro pubicistike istaknutim osobama kao uzvanicima da sjedeći na miru za stolom koncentrirano kušaju i dobro upoznaju razne uzorke. Te bi uzorke s predočenog popisa sastavljenog od strane organizatora u dogovoru s izlagačima, na kušački stol po želji gosta donosio/donosili za to zaduženi sommelier(i). K tome, u nekom dijelu te prostorije moglo bi se realizirati kvalitetan poslovni susret poslovnog gosta sa zainteresiranim proizvođačem, tzv. B2B… Netko će možda na ovaj prijedlog odgovoriti kako za ozbiljnije upoznavanje s određenim vinima postoje vinske radionice, međutim one, pogotovu ako se odvijaju za vrijeme trajanja festivala/sajma paralelno s izlagačkim dijelom, nisu i dovoljne, jer su svaka na određenu temu, i onaj tko iz publike u obrazovnom i barem dijelom poslovnom smislu nastoji što bolje zadovoljiti svoj interes trebao bi svakako izabrati više radionica, onda mu ostaje dosta manje vremena za sajamski dio… ♣

Na ocjenjivanju malvazija svijeta, osvajanjem šampionske titule, sve je pomeo Gianfranco Kozlović sa svojom Malvazijom Santa Lucia 2018, na prvo mjesto Kozlović se uspeo i s Teranom 2021 u konkurenciji mladih terana Desno: Na Vinistri 2022 su dodijeljene diplome za vino studentima Stručnog studija vinarstva u Poreču. Pet sadašnjih i bivših studenata Veleučilišta u Rijeci predstavilo je nagrađena vina s Vinistrinog ocjenjivanja. Među njima je i 23-godišnji Paolo Agapito, čiji je Teran 2018. ovogodišnji šampion u kategoriji zrelih vina od spomenute sorte

Vinakoper iz Kopra dominirao je sa svojim refoškom – za Capris 2020 osvojio je Platinastu medalju, a za Capo d’Istria 2018 i za Refošk 2021 Zlato. Zaista sjajna vina u trima kategorijama i od Refoška, domaćieg crnog aduta Koparštine, kao što je Teran domaća crna uzdanica Hrvatske Istre

Vitki Ivica Matošević, bivši dugogodišnji predsjednik Vinistre i dio nekad čuvenog istarskog vinskg trija DKM (Degrassi-Kozlović-Matošević) a sada na određeni način vinski spojen s Kozlovićem u KozloMat, posebno je ponosan na svoje mješavine bijelu i crnu Grimaldu koje uklanjaju bore i koje mu, kaže, daju svježinu i snagu da ovdje ali i po svijetu i dalje trči za za svojom suprugom Đurđicom nadajući se da će mu se posrećiti da na utrkama na cilj stigne prije nje… Desno: Giancarlo Zigante ponosno je pozirao uz svoj VELIKI Cabernet sauvignon!…

Na štandu Chateau Belaj, ruskog vlasnika, okrepu je, naravno s jako dobrim crnjakom 2017 mješavinom pola-pola od Merlota i Pinota crnoga i iz dvostrukog magnuma, kod aktualnog hrvatskog viceprvaka u sommelijerstvu Josipa Oriškovića, zaposlenog u tom podrumu, potražio – oklopljeni ratnik (!!), koji je, lijepo zagrijan, potom – potražio novo društvo…

Na Vinistri je i ove godine bilo izlagača i izvan Istre pa i Hrvatske. Oni su, kao gosti, uglavnom bili smješteni u prolaznom prostoru na ulazu u dvoranu odnosno na izlazu iz nje. Znanoj kakvoći kapljice Puklavec Family Wines iz područja između Ormoža i Ljutomera, posebice marki Seven Numbers, ali, dakako, i šarmu za marketing zadužene Sonje Erčulj teško se moglo odoljeti… Desno: na tom ulaznom/izlaznom dijelu genijalne reklame za ovogodišnji Festival pršuta u Tinjanu, međutim na tako velikim info-panoima – nije nađeno mjesta da se spomenu i datumi održavanja festivala… (Marko Čolić)

Povratak na TERAN! Obitelj Franca i Olivera Armana iz Nardučija kod Vižinade, znana i po teranu i to u vrlo ozbiljnoj varijanti, htjela je široj javnosti  jače skrenuti pažnju na to da svako vino nije za konzumaciju odmah nakon što ga se napuni u bocu i pošalje na tržište, naime neka  vina od kojih se očekuje visoka kompleksnost trebaju još i u butelji određeo vrijeme za finalni dio razvitka i to im se vrijeme mora i pružiti želi li se s kapljicom susresti se na njenu vrhuncu i u kapljici maksimalno moguće uživati, a ne tek konzumirati je. Oliver Arman, koji je od oca Franca preuzeo vođenje podruma, na svoj je način htio postići to da potrošač i nakon što kupi takvo vino kojemu do špice još treba vremena bude dovoljno strpljiv glede konzumacije, pa je odlučio da butelje s najboljim teranom kuće, njegovanime brižno u barriqueu, stavi prije puštanja na tržište u posebne elektroničkom napravom opremljene kutije koje je, da se dođe do boce, moguće otvoriti samo zadanom lozinkom a tek od roka do kojega je, kako je procjenjeno, kapljica mogla dostići zenit ili mu je sasvim blizu! Na slikama je Oliver Arman dok prezentira vinska potencijale kuće Franc Arman i tu famoznu crnu kutiju-čuvalicu butelje, te, dolje, Oliver s ocem Francom u obiteljskom vinskom podrumu  (Marko Čolić)

Verticale maestrale

GRAN TERAN I, REX ISTRIAE

Pune je tamno-plave plemenitaške krvi, svoj i osoben, još s relativno kratkim i ne još baš s naročito uočljivim pedigreom, ali srećom u devedesetim godinama prošlog stoljeća počela je prekretnica. Stanoviti Moreno (prevedeno na hrvatski=tamni) s prezimenom Coronica povezanime, opet kroz prijevod, s krunom, a inače čovjek seoskih korijena i orijentiran više na težački rad na zemlji nego na sjedenje na prijestolju, odlučuje mu posvetiti maksimalnu pažnju. I, 1997. nastupa bitna promjena, s jasnim nagovještajem institucionalizacije veličine karaktera tog do tada nestašnog, razbarušenog, malo i divljeg, tvrdog istarskog sina, očito željnog, od rođenja do časa spremnosti izlaska iz kuće prikladnog mjesta stanovanja, puno sunčevog milovanja i dovoljno vremena i mira doma za stjecanje pune staloženosti za trenutak kad pođe u svijet gdje bi trebao duže izdržati u dobroj kondiciji.

Sjajna uvertira u ovogodišnju Vinistru – Gran vertikalu svojega GranTerana od 2015 pa do terana iz daleke 1997 na svom posjedu u Korenikima organizirao je za odabrane uzvanike Gran Moreno Coronica, na slici s našom istaknutom sommelijerkom Danijelom Kramarić. Teran je pokazao da je senzacionalno, gotovo bezvremensko vino. Novije berbe lijepo otkrivaju akumulirani trud i iskustvo te znalačku ruku proizvođača koja je, uz idealan terroir, presudna za vino kao finalni proizvod – kazala je sommelijerka Daniela Kramarić (suhiucasi)

GranTeran I, Rex Istriae, a glass full of heritage (suhiucasi)

Desetljeće poslije prikladno hranjeni i maženi miljenik postaje pun, dotjeran, s 2008. ulazi u nivo boutiquea i dobiva na eleganciji, 2009. jača na tijelu i predstavlja se već snažnim, osobito kompleksnime s time da zadržava eleganciju i profinjenost.  Pred nama je, eto, Gran Teran I, kralj Istre! Ponosni tata Gran Moreno Coronica, koji se s pravom, sada, diči sa svojim čedom začetim 2017., predstavio je na svom imanju u Korenikijima kod Umaga, razvojni put od onog pomalo divljeg siromaška tamno-plave krvi a, zapravo, očito je u ovim momentima, dečko velikog ali nekad prije neprepoznatog potencijala, od tih nekih vremena potkraj prošlog stoljeća do GranTerana I, kralja Istre što je, nakon rođenja u 2017. i najranije mladosti na školovanje krenuo u 2018. da bi nedavno, nakon prethodnika iz 2015. i 2011. nastavio jednakom snagom i visokom uvjerljivošću osvajati javnost.

Degustacija GranTerana

…’STA TERRA ROSSA LA TRIONFERÀ… –  GLASS WITH TERAN, A GLASS FULL OF HERITAGE: Veliki dirigent maestro Moreno Coronica s područja između Buja i Umaga, njegova pozornica na slikama, njegove skladbe u čaši te istarski dio poprilično plave krvi u mojim žilama (trebam li se danas pitati od čega toliko plave?!…) inspirirali su me za nedavnog kratkog boravka na našem najvećem poluotoku, da, dobro zagrijan, zapjevam:

…’sta terra rossa la trionferà, ‘sta terra rossa la trionferà, ‘sta terra rossa la trionferàaaaaa, evviva il GranTeran, e berlo a libertà!…

Teran se predstavio u punoj raskoši te, sudeći po reakcijama nazočnih, zavrijedio status usporediv s prestižnim svjetskim crnim vinima. Teran je budućnost istarskog vinarstva, zaključili su vinski stručnjaci iz svijeta okupljeni na Velikoj vertikali GranTerana. Ugledni enolozi, sommelieri i vinski novinari bili su oduševljeni svježinom i elegancijom odležanih terana koje su kušali, dopao im se i najstariji teran iz 1997. godine. Ova tradicionalna istarska sorta dokazala je potencijal odležavanja kakav ima rijetko koje vino u Hrvatskoj, istaknuli su ugledni gosti (suhiucasi)

Moreno Coronica poveo je svoje goste – nakon kušanja desetak terana različitih godišta od 1997. do berbe 2017. –  u obilazak vinograda Bosco Grando (nekad je tu bila šuma, pa je posječena da bi se sadila vinova loza) koji su vrlo blizu obiteljske kuće,  i objašnjavao je uzvanicima:

Pred kraj devedesetih bio je Teran Coronica, a s početkom ovog stoljeća vino je stasalo u GranTeran

– Teran, koji inače ima grozd veličine/težine i do 350 grama, velike bobice i tanku pokožicu, toliko je zahtjevan u vinogradu da mi je u nekim trenucima došlo da ga svega počupam! Srećom, nakon početnih ljutnji pa i očajavanja pri pomisli da moram poći raditi među trsje smirio sam se i, tješeći se time da je ipak Teran naš, pripremio sam se za dugo, makar bude li i manijakalno istraživanje vezano uz to kako da obrnem stvari nabolje. Teran je bio vino težaka koje je nekad davalo snagu za rad na zemlji. Kao sorta je divlji i pomalo čudan poput samih nas Istrijana, a traži i više nego dvostruko više truda i pažnje nego s neke druge sorte. Malvazija je svojedobno postala vizitkarta Istre, no teran će vinsku Istru dovesti na oltar velikana! Mislim da je ova Gran verticale veliki događaj za istarsko i hrvatsko vinarstvo, ipak su za veći uspojeh terana na tržištu, uz ustrajnost vinogradara/vinara, nužni brže jače širenje nasada pod tom sortom te proizvodnja i ponuda u istoj stilistici ipak nešto veće količine vina od te sorte. S vremenom sam uvidio da je, unatoč tome što je na položajima gdje imamo vinograde tlo izvanredno, zemlja crvenica, terra rossa specifičnog sastava, nužno ispitati teran i na raznim drugim mikropozicijama u odnosu na one gdje je bio prije. Tri puta sam micao nasade, i to ne baš daleko od prvotnih, pa sam se igrao eksperimentalno s različitim gustoćama nasada, s obradom tla, zatravljivanjem, uzgojnim oblicima, načinima rezidbe, datumima berbe… dok nisam bio zadovoljan. Došao sam do zaključka da je, barem ovdje kod mene, optimalno ostaviti oko 6000 trsova po hektaru, ustanovio sam u kojem opsegu ograničiti bujnost i rodnost, te što je još potrebno da sorta Teran vinom u organleptičkom smislu na najvišem rangu pokaže sve vrijednosti  posebice identitet  s obzirom na geografsku poziciju na kojoj raste. Između ostaloga baš i tim ciljanim zatravljivanjem prostora među trsnim redovima postižem i manju bujnost i niži rod a u smislu boljeg izričaja tla puno je napravila trava, naime ona je počela raditi ozbiljnu konkurenciju lozi glede ishrane, pa je trs, da bi došao do dovoljno hranjiva, prisiljen s korijenom silaziti što više u dubinu, a baš tu  može naći ono esencijalno baš za iskaz karakteristika tla.

Vinograd Bosco Grando (suhiucasi)

Zemlja crvenica istarska terra rossa, svaki drugi međured zatravljen (suhiucasi)

Da bih ovim tekstom odgovorima koji su me zanimali mogao zaokružiti-upotpuniti sliku, uputio sam Morenu nekoliko sljedećih pitanja: koliko su sada stare loze Terana od kojih proizvodi GranTeran, koji oblik uzgoja i rezidbe mu se pokazao najboljime, koliko je u njegovim nasadima sada kod Terana opterećenje po trsu, obavlja li se zelena berba, prakticira li se možda kad je berba neku količinu grožđa još ostaviti na kraćem prosušivanju na trsu, koliki je konačni prinos po trsu?

Bačve za dozrijevanje

Što se tiče podruma: koliko dugo traju maceracija i alkoholno vrenje za GranTeran, na kojoj su oni temperaturi, odvija li se process u inoksu ili u drvenoj posudi ili, možda, kombinirano, koliko dugo traje dozrijevanje vina teran za GranTeran prije punjenja u bocu i u kojoj se vrsti posude ono odvija, koliko je Moreno odredio vremena da GranTeran nakon punjenja provede u butelji prije izlaska na tržište, koliki su mu ukupan i suh ekstrakt, oko koje se vrijednosti kreće ukupna kiselost, koji je pH… Za visinu alkohola vidio sam na etiketama da se on, ovisno o godini, kreće od 13,5 do 14,5 vol %. I, na kraju: koliko, u prosjeku, butelja GranTerana kuća ATC Coronica proizvede godišnje i koji je to postotak u odnosu na ukupnu proizvodnju vina kuće Coronika (postoje naime još i jako dobar pjenušac Coronica brut nature, te mirna vina malvazija, GranMalvazija, Grabar kao kombinacija crnih sorata…)

Evo odgovora koje sam od Morena Coronike dobio e-mailom, naime s obzirom na situaciju na terenu u Korenikijima (nabit program, popriličan broj uzvanika koji su također svi htjeli pročavrljati s domaćinom…), tih desetak pitanja morao sam riješiti naknadno, odnosno ja ih njemu slati elektroničkom poštom :

1. Loze su stare od 15 d0 30 godina; 2. Uzgojni oblik je jednokraki guyot; 3. Gustoća nasada je 6000 trsova po hektaru, a proizvodnja grožđa po hektaru je otprilike sedam tona, to bi značilo da se prinos po trsu kreće oko 1,2 kilograma grožđa; 4. Prosušivanje grozdova na trsu ne prakticira se; 5. Maceracija traje od dva do četiri mjeseca mjeseca ovisno o karakeristici godišta berbe; 6. Maceracija se odvija u inoxu a temperatura kod fermrentacije kreće se od 20 do 29 Celzijevih stupnjeva; 7. Dozrijevanje vina je u bačvama zapremnina od od 600 i 2500 litara; 8. idealno bi bilo da prije izlaska na tržište vino u butelji odleži od šest mjeseci do jedne godine; 9. Ekstrakti u vinu uvijek budu iznad 30 g/lit; 10. Proizvodnja GranTerana godišnje u prosjeku bude, ovisno o godini, od 12.000 do 15.000 boca, a to je oko 10 posto ukupne produkcije proizvodnje kuće ATC Coronica. ♣
   

   Moreno Coronica sa suprugom Suzanom i sa kćerkama, te, u podrumu, s talijanskim enologom Aldom Vencom, koji mu je savjetnik. U Morenov je stav prema Teranu vjerovao od samog početka: GranTeran je potvrdio svoju izvrsnost i izvanredne karakteristike usporedive s rasnim vinima od sorata kao što su Pinot noir i Nebbiolo. Treba nastaviti s ovakvim degustacijama kako bi se glas o Tteranu proširio diljem svijeta, naglasio je Venco (suhiucasi)

   

Coronica, koji ne zanemaruje druge svoje sorte, na ovom je događaju, uz ručak kasnije popodne, odlučio predstaviti novu svoju malvaziju Ottaviano, posvećenu svome ocu kojemu je Ottaviano bilo ime. Gosti su uz ručak mogli kušati sva Coronikina vina, svako sljubljeno s nekim specijalitetom, kreacijama koje su pripremali chefovi iz najboljih restorana sjeverozapadne Istre – Badi, konoba Nono, hotel-restaurant San Rocco, konoba Morgan te za finale, konoba Buščina voditeljica koje Fabiana Mijanović je za desert i otplesala par koraka s Morenom… Ovaj je događaj pokazao snagu terana, iznimnost terroira te ljubav obitelji Coronica prema svom kraju i crvenoj zemlji koja bitno pomaže da se s vinom dođe do ovakvih rezultata (suhiucasi)

U podrumu kod Morena Coronike – zajednička slika svih koji su prisustvovali Gran Verticali terana. Devedesetih godina jedino je Coronica vjerovao u ovu sortu, a danas imamo niz vinara koji joj se ozbiljnije posvećuju. Teran je svojom kvalitetom kao svježe, ali i kao odležano vino izrastao u nešto zaista veliko, istaknuo je vinski pisac Saša Špiranec, na slici sasvim desno i naslonjen na bačvu

Središte sela Koreniki – park maslina ispred zgrada gdje živi obitelj Coronica, gdje ima vinski podrum i skladište (suhiucasi)

U posjetu još nekima važnima a koji nisu izlagali na Vinistri 2022

KLAUDIO i IVAN IPŠA: ŠPICA u ULJU i VINU – Obitelj znanog maslinara i sve poznatijeg vinogradara/vinara Klaudija Ipše ove godine nije sudjelovala kao izlagač na Vinistri, samo je dala uzorke vina na ocjenu, i osvojila, u kategoriji crnih mješavina, 91 bod i Zlatnu medalju za sjajnu Santa Elenu 2018. Izostanak Ipše kao maslinara i vinara s visokom reputacijom za Vinistru 2022 bio je svakako veliki gubitak. Ali, bio je to i razlog za posjet tome imanju u selu Ipši!

Dvorište obitelji Ipša – lijevo je kušaonica, a desno ljetna terasa, dolje: prostrana kušaonica (suhiucasi)

Na ulazu lijep prizor – nova nedavno montirana uljara, jedna od najmodernijih na svijetu, kako čujem ima je u nas još samo uljara Chiavalon, te prostrano novouređeno dvorište koje eto, svojim sadržajima posve spremno pred punu turističku sezonu, dočekuje goste, a to što se kod Ipših nudi lijep je i karakterističan djelić ambijenta mirnog istarskog sela, čist zrak, debela hladovina na terasi, moderna kušaonica što može primiti 40 osoba, osvježenje uz pjenušac Ipša extra brut (šampanjska metoda, 20 mjeseci na kvascu u butelji), degustacijski sezonski menui na bazi lokalnih namirnica, odlična ulja vlastite produkcije od Istarske bjelice, Frantoija i Leccina te blend-selekcija od pet različitih sorata,  pa mirna vina izvrsna Santa Elena bianco, bijelo (macerirano) na bazi Malvazije istarske, te odlična Sant’Elena crno od Refoška i Merlota. Dame će svakako posebno zanimati, za ponijeti kući, i kozmetički proizvodi na bazi masline i maslinova ulja! ⦁

Bračni par Ipša goste dočekuje srdačno nasmijana i s pjenušcem Ipša extra brut kao novitetom u ponudi. Klaudio Ipša u razgovoru s Josipom Blaževićem, Slavoncem koji već 40 godina živi i radi u Schaffhausenu i bavi se uvozom hrvatskog vina u Švicarsku, posebice je zainteresiran za jantarnu kategoriju (suhiucasi)

Kod obitelji Ipša uz vino i maslinovo ulje ima i još nešto: kozmetički proizvodi na bazi masline u maslinova ulja!

Ustrajan i uspješan borac CLassius

Giorgio Clai sa suprugom Vesnom, koja mu je kroz cijelo vrijeme i najtežih fizičkih i psihičkih trenutaka nesebično pružala podršku (suhiucasi)

GIORGIO CLAI: TKO ČEKA, TAJ i DOČEKA… – Sjećam se davnog  vremena kad je, nakon što se poslije 20-godišnjeg rada u ugostiteljstvu u Trstu preselio u Istru, počinjao u vinskome svijetu: bilo je to na šačici vinograda i u podrumčiću obiteljske kućice u Brajkima kod Krasice. On, i supruga što mu je pružala podršku. Skučeni prostor od 37 četvornih metara površine, s nekoliko starih bačava, zdravlje krhko, volja i ambicija – veliki! Poslije se pokazalo: neizmjerni srpljivost i upornost isplatili su se! Privržen svojim idejama o proizvodnji i maksimalno orijentiran na terroir i lokalne kultivare poput Malvazije istarske i Refoška kao svojim glavnim zvijezdama, opredijeljen za klasičan način i ekološki pristup ali, sve i do sada, skroman, bez puno razbacujućih hvalisavih riječi, izraza.

Giorgio CLassius Clai sa svojom desnom rukom Dimitrijem Brečevićem,vrijednim vinogradarom I vinarom koji slično diše i koji mu pomaže u uspješnom vođenju posjeda (suhucasi)

Prostorija za čuvanje butelja dok vino ne bude dovoljno zrelo za izlazak na tržište (suhiucasi)

Danas, nakon tridesetak godina, Giorgio Clai posjeduje 11 hektara vinograda s time da je u planu skorašnje širenje barem za još jedan hektar, uz vinovu lozu tu je i 1500 stabala maslina, podrum je nov, prostran i suvremen, površine 800 četvornih metara, vanjskim izgledom ukras ambijenta, lijepa kušaonica i prostrana terasa za domjenke s lijepoim pogledom na okolicu, četvero mladića zaposlenih u proizvodnji i dvije djevojke u uredskome sektoru, glavna vina su rasni crnjak Brombonero na bazi Refoška, Malvazija sv. Jakov, mješavine Ottocento bijeli i Ottocento crni, pjenušac Clai brut nature s tri godine dozrijevanja na kvascu u butelji, slatki Tassel od prosušivanog Muškata sve to od grožđa iz starih nasada, te kao nešto novije, bijelo i crno vino Barazzia/Baracija od mladjih loza, a nazvano tako po susjednom selu gdje su vinogradi… Kapljica izvrsna, solidna količina polalitrenih bočica sjajnog maslinovog ulja, u ponudi i nešto boca komovice u baznoj liniji i liniji Riserva, na pragu certifikacije Demeter za biodinamsku produkciju, vrlo dobra prodaja na kućnom pragu, izvoz vina i ulja u Japan, Austraiju, Singapur, Južnu Koreju, SAD, Kanadu, Italiju, Austriju, Njemačku, Francusku, Češku, Srbiju, Sloveniju, Belgiju, Nizozemsku, Veliku Britaniju, Švedsku, Finsku, Norvešku…

Zdravlje još krhko, ali na licu je i te kako vidljiv znak olakšanja – široki osmijeh…

– Početno vrijeme borbe prošlo je! – reći će, logično, i sjetno i sretno…

BRAVO, GIORGIO!

Ni on nije nastupio na sajmu Vinistra! Kako to da na njemu nije bilo nekoliko istinskih istarskih vinskih zvijezda?!…  ♣

_________________________________

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

Laguna – Spin – OL Istria

Rovinjola, Rovinj

________________________

The United Nations of Fine Wines…

…SLJEDEĆE GODINE u ISTRI! – Sljedećeg proljeća istarski grad Poreč bit će ne samo, kao do sada, susretište malvazija iz cijeloga svijeta, nego i okupljalište gotovo možda i desetak tisuća uzoraka vina na globalnoj razini! Na nedavnom, 29. po redu međunarodnom vrednovanju vina Concours Mondial de Bruxelles, ove godine priredjenome u Cosenzi u južnotalijanskoj regiji Calabria (7370 uzoraka iz 40 zemalja, 310 degustatora iz 45 zemalja svijeta!), službeno je obznanjeno ono što se odnedavna pa do sada šuškalo, a to je da će domaćin 30. ocjenjivanja biti Poreč!

Baudoin Havaux, vlasnik Concours Mondiala de Bruxelles, Željko Suhadolnik – do pojave Corone barem 15 puta član ocjenjivačke komisije na CMB-u (zadnji put u Plovdivu u Bugarskoj), te enologinja i znanstvenica Vesna Maraš iz Crne Gore i Subhash Arrora iz Indije, degustatori na nedavno završenom 29. ocjenjivanju CMB u Cosenzi, najvjerojatnije će biti i iduće godine u Poreču

Concours Mondial de Bruxelles, uz Decanter World Wide Award (DWWA), International Wine & Spirits Competition (IWSC) i Mundus Vini, najjznačajnije je i najveće svjetsko ocjenjivanje plemenite kapljice. CMB je startao i u prvo vrijeme održavano se samo u belgijskom glavnome gradu i europskoj metropoli, da bi se, potom, počeo seliti, svake godine domaćin mu je bio neki drugi grad, uglavnom europski, u zemlji članici EU, makar skoknuo je dvaput i na druge kontinente – jedno ocjenjivanje odvijalo se u Pekingu a jedno u Čileu. Prije su se ocjenjivali sve vrste i tipovi vina, a nedavno je kao novitet uvedena podjela po kategorijama, grupa je četiri, konkretno zasebno se vrednuju bijela i crna mirna vina, zatim ružičasta vina, pa pjenušci, pa slatka visokopredikatna i fortificirana vina.

U Poreču će se ocjenjivati mirna bijela i crna vina, a predviđeni datumi su 12, 13. i 14 svibnja 2023.

– Vrlo mi je drago što ćemo u našim ocjenjivanjima obuhvatiti i Poreč. Istra je već međunarodno znana i po gastronomiji i turizmu i kao vinska zemlja, posebice kao utočište Malvazije istarske, Terana i Refoška, uvjeren sam se da će Concours Mondial kako samim ocjenjivanjem tako i organizacijom, skupa s domaćinima, posjeta degustatora, među kojima, usput, ima i proprilično vinskih i turističkih novinara, porečkoj okolici i istarskim vinarima dati svoj značajan doprinos još boljem i čvršćem pozicioniranju Istre pa time i Hrvatske na svjetskoj eno-gastro-turisičkoj sceni – kazao je Baudoin Havaux, vlasnik ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles. ⦁

Concours Mondial de Bruxelles bijelo & crveno 2023 – Poreč

Revije                                                                                       

PINK DAY(s) KAO SLAVLJE LJEPOTE i OPTIMIZMA

Mladost i ljepota! Optimizam! O vikendu u drugoj polovici svibnja Zagreb je bio u ružičastom raspoloženju. Po prvi put Pink Day festival odvijao se dva dana, a nakon osam godina provedenih u zgradi Muzeja Mimara, ova, deveta po redu međunarodna ružičasta gurmanska smotra preselila je u drugi dio Metropole, konkretno u dvoranu Lauba na Črnomercu.

Ružičasta kapljica iz podruma istarskog vinara i uljara Danijela Kraljevića Cuja, i zagrebačkog podruma Zdravka Ilije Jakobovića, porijeklom iz Slavonije (Marko Čolić)

Za one koji uživaju i u još nekim drugim bojama i drugim osjetima bitno je, vezano uz Pink Day(s), spomenuti i zelenkasto, riječ je naravno o festivalu ekstra-djevičanskih maslinovih ulja Green in Pink smještenom unutar festivala ružičastog Bakhovog nektara.

Novost na ružičastim danima ove godine bio sadržaj je nazvan Mixology – a riječ je o tome da su bili izloženi i na degustaciju ponuđeni i ružičasti ginovi, tonic-wateri i kokteli!

Kutjevo d.d. je bučno predstavilo svoj novi Rose

U jednom od VIP kutaka Pink Day(s)a ukupnom sadržaju pridružio se Kraš, koji u sklopu svoje kampanje #IJaSamDomaćica nastoji u javnosti podignuti svijest o tome da žene, uz svoj redovan posao, svakodnevno vode i brigu o kućanstvu. Smisao kampanje je podsjetiti da je posao domaćice zahtjevan i složen te da u našem društvu još uvijek postoji puno prostora za napredak kad je riječ o pravednijoj raspodjeli kućanskih poslova među svim članovima obitelji. O tome neka se razmišlja uz, dakako, Kraševe kekse Domaćica…

Naravno, na Pink Dayu 2022 su, uz zabavu i mogućnost kušanja izložaka i uživanje u eno-uradcima, bili i edukativni sadržaji. Zanimljivi su dodatni programi bili vezani uz rosé vina, maslinovih ulja kao i Pink Mixology.

RADIONICE su posebna vrijednost manifestacije. Evo tema o dove godine: VAPT rosé vina; Voditelji: Dino Kušen i Juraj Dusper; Pink Mixology.  Voditeljica: Natali Borić.  Vina od sorte Svrdlovina prezentirala je Nikolina Paleka. Maslinovo ulje: Autohtone sorte masline iz Istre; Voditelj:  Edi Družetić

Vrlo zanimljiva bila je radionica vezana uz maslinovo ulje. Istarski stručnjak Edi Družetić upoznao je prisutne na radioici s uljima od autohtonih hrvatskih, uglavnom istarskih sorata. Na kušanje je u malim čašicama ponuđeno šest jednosortnh ulja, od čega jedna dalmatinska – Oblica, i jedna (istarska) mješavina sorata. Sjajnima, pikantnima pokazala su se ulja Istarska bjelica uljare Vodnjan, Crnica od Olee bb, Buža i Rosinjola/Rosulja uljare Vodnjan, Žižolera Oio vivo iz Vodnjana, naveo sam ih redosljedom od prve pa dalje, kako su mi se dopale… Desno gore: šarmantna Žižolera u akciji! (suhiucasi)

U ugodnom ambijentu Pupitres Wine and Coffee bara u središtu Zagreba, koji uspješno vodi poznata hrvatska sommelijerka Jelena Šimić Valentić, održana je prezentacija nekih vina talijanske iz više podruma vinske grupacije Piccini 1882. S obzirom da su na festivalu Pink Day u Laubi gostovali, naravno, samo s roséima (Torre Mora Etna Rosato DOC 2021, Tenuta Moraia Maremma Toscana DOC Rosato 2021 i Piccini Prosecco Rosato Venetian Dress), predstavnici kuće Piccini iskoristili su priliku da ovdašnjim vinskim profesionalcima i specijaliziranim medijima zasebno predstave djelić svoje crne vinske palete.

Prezentaciju je vodio Antonio Ciccarelli, desna ruka valsnika i pokretačke snage grupacije Piccini 1882, Marija Piccinija, a pomoć mu je bila dugogodišnja suradnica Nermina Muzaferija.  Kušali su se sljedeći crnjaci:

Tenuta Moraia Essence of Maremma Toscana Vermentino Brut NV (organsko); Tenuta Moraia Vermentino Maremma Toscana DOC 2021  (organsko); Torre Mora Etna Bianco DOC Scalunera 2021 (organsko), Piccini Chianti riserva DOCG Collezione d’oro; Sasso al Poggio Toscana igt 2018; Valiano Chianti Classico DOCG Poggio Teo 2019 (organsko); Agricoltori del Chianti geografico Chianti classico Contessa di Radda 2018; Regio Cantina Aglianico del Vulture Riserva DOCG Campo del Melograno 2016; Villa al Cortile Brunello di Montalcino DOCG 2017; Piccini Rosso d’Italia Pinocchio NV

Piccini u crnome: osobno, najviše su mi se dopali Aglianico di Vulture Riserva 2016 Campo Melograno od Regio Cantine, pa Chianti Classico Riserva Contessa di Radda 2018 proizvođača Agricoltori del Chianti geografico, zatim Sasso al Poggio 2018 Toscana IGT te Chianti Classico Poggio Teo single vineyard 2019 podruma Valiano

– Pink Day, jednostavno, slavi mirna ružičasta i pjenušava vina a i roza koktele, ekstra djevičansko (zelenkasto!) maslinovo ulje, raznoliko cvijeće, pa proljeće, ženstvenost, profinjenost i eleganciju, ljepotu, nadu u bolje dane, svijet bez rata, potresa i Covida… Manifestacija u Laubi odvijala se  pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede RH. Dvodnevni pokušaj pogleda kroz ružičaste naočale… riječju: slavlje optimizma! Ponovno smo okupili veliki broj posjetitelja odjevenih u ružičasto ili ukrašenih nečim ružičastime, te željnih druženja i nježnosti osobito nakon svega što nas je u posljednje vrijeme zadesilo – rekla je zadovoljna Sanja Muzaferija, predsjednica udruge Woman on Wine kao organizatora.

Više stotina posjetitelja, od kojih su neki na dar dobili (do isteka zaliha) ružičaste naočale i pakete Kraševih legendarnih keksa Domaćica, moglo je kušati više od 120 etiketa rosé vina iz Hrvatske, Francuske, Italije, Slovenije i Austrije, te Srbije zastupljene sa čak pet vinskih kuća. Kao i obično, novinari i fotografi najaktivnije su reagirali na slavne osobe – a to je ovoga puta bila Lepa Brena koja sa suprugom Slobodanom Živojinovićem ima vinariju Vertiz. Na after-partyju bile su i Daniela Trbović sestra joj Nataša.

Na radost izlagača, Pink Day je nastavio i s tradicionalnim nagrađivanjem najmaštovitije i najkreativnije uređenog izlagačkog mjesta. Žiri u sastavu: Sanja Muzaferija, predsjednica udruge WOW; osnivačica i direktorica festivala Pink Day, Zrinka Jelić-Belinić, izvršna direktorica Festivala i Vlasta Pirnat, art-direktorica Festivala, odabrao je najljepše izlagačke stolove.

Glavne u organizacijskoj ekipi Pink Day(s)a 2022 – Sanja Muzaferija, Zrinka Jelić Belinić i Vlasta Pirnat,članice žirija koji je ocjenjivao uređenje štandova

Ove godine glavna nagrada bio je paket vodećeg beauty-tech brenda Foreo (www.foreo.com) koji profesionalne tretmane donosi u domove beauty entuzijasta diljem svijeta, spomenuta kuća pripremila je pink-paket u vrijednosti od tisuću eura i on je predan zagrebačkoj Galeriji vina MIVA koja je premijerno izložila brend najprodavanijeg rosé-vina na svijetu – Whispering Angel. Druga nagrada – predivno ružičasto SMEG kuhalo (u vrijednosti od 1500 kuna) – pripala je kreativno uređenom kutku vinarije Royal Hill, a bogati paket kozmetike Nikel (u vrijednosti od 600 kuna) osvojio je istarski izlagač Bastiàn. Posebnu pohvalu za štand dobila je Enosophia iz Feričanaca, a od izlagača Green in Pink kao znak pažnje cvijeće je predano izlagaču extra djevičanskog maslinovog ulja DalFleur, od sorte Oblica s položaja u šibenskom zaleđu.

Nakon završetka izlagačkog dijela prvog dana festivala, u subotu i s početkom u 19 sati odvijao se, u suradnji s Laubom a na otvorenome ispred dvorane, AFTER PARTY.

Posebnu pažnju privlačile su medijske zvijezde, medju njima svakako ponajviše Lepa Brena koja sa suprugom na Fruškoj gori vodi vinski podrum Vertiz. Zvonko Bogdan nazočan samo kroz vino!

Slatka kiparica Marija Oršolić i njene desertne biste- portreti

Kad se već u najavama Pink Daya naglasak stavljalo na ljepotu, ženstvenost i veselje, predlažem da se iduće godine u festival službeno uvrsti i majstorica kiparica za desertne skulpture slastičarka Marija Oršolić koja može pružiti slatku ljepotu i ženstvenost kroz svoje kipove-torte! Izrađuje ih po narudžbi, primjerice prigodno npr. za rođendan, imendan… a njene slatki portreti kao desertni kipići mogu se naručiti preko (relativno novog) restorana Dalmatino smještenog uz obalu malog jezera na zagrebačkom Jarunu!…

Inače, na nedavnom ocjenjivanju ružičastih vina Vinske zvijezde u Zagrebu šampionskom titulom ovjenčan je rosé Rossella 2021 Petera i Mattea Polettija iz Istre, a na istom vrednovanju kao drugoplasirani zlatni po broju bodova navodi se ružičasto vino CROsé 2021 od Mladena Sibera uz Erduta. ♣

Na slici gore, na sajmu su Matteo Poletti, u društvu s Jaqueline Marovac i Olivierom Erzbischofom koji su se iz Francuske preselili živjeti u Istru i tu u svom podrumu Koquelicot proizvode vrlo fina mirna i pjenušava vina. Na slici dolje je bračni par Siber – sin i snaha vinara Mladena Sibera, koji veselo kaže da upravo snaha pokazuje veliki interes da ga malo-pomalo naslijedi u vođenju vinarije

_________________________________

POLETTI – 180. GODINA! – Vinogradar, vinar disko-džokej, pisac knjiga (konkretno: autor je npr. monografije o Momjanu!)…, diči se sa 180 godina obiteljske tradicije u proizvodnji vina! Peter Poletti, iz Markovca kod Višnjana!

Matteo i Peter Poletti na prezentaciji u Zagrebu. Nastup na Pink Dayu 2022 i osvajanje šampionske titule za Rossellu 2021 na ocjenjivanju Vinske zvijezde Polettijevi su, nakon svečanog obilježavanja 180. godišnjice postojanja obitelji u Poreču u njihovoj Casi/Kući Manzolin, iskoristili i za feštanje u povodu obiteljskog jubileja i u Zagrebu, konkretno u okviru serije programa Vinske večeri srijedom u restoranu Trilogija Fino & Vino na Kaptolu, a sve u režijii agilne prof. Marije Vukelić, znane po organizaciji različitih značajnih vinskih događanja u nas, od ovakvih na gradskom asfaltu do pjenušaih doručaka u srcima vinograda… (Julio Frangen)

Na Peterovim leđima obiteljsko vinogradarstvo i vinarstvo počiva od kasnih devedesetih godina, kad je od oca, kao osma generacija, preuzeo upravljanje posjedom. Danas vodi brigu o nešto više od devet hektara vinograda, a uzgaja šest sorata – Malvaziju istarsku, koje je najviše, zatim Chardonnay, Muškat ruža porečki, Teran, Merlot, Cabernet sauvignon, a na tržište izlazi sa sedam etikekta. U produkciji se, ističe, drži načela koje mu je usadio otac: kreiranja Bakhova nektara kakvoga bi i sâm rado pio, ali ne tek konzumirao, nego pio ga s visokim užitkom.

Za svoja vina Poletti je osvajač niza medalja viskoga sjaja, međutim dok je to drugdje, pa i u inozemstvu (prmjerice na natjecanju The Global Cabernet Sauvignon Masters 2020 u organizaciji Wine & Businessa u Londonu njegov Cab 2015 proglašen je petim najboljim na svijetu u kategoriji od 15 do 20 funti mpc), dotle trofeji s najjače domaće vinska priredbe Vinistra nedostaju! Pjerin Poletti objašnjava da na Vinistru ne daje svoja vina na ocjenu zato što je pretolerantna već u startu, naime smeta ga to što na vrednovanje, zacijelo zato da se može pohvaliti sa što više uzoraka, prima i još nedovršena vina, konkretno i ona iz bačve i nefinalizirana i nenapunjena za tržište. S tim svojim stavom, za koji držim da je posve ispravan jer ovakvo ocjenjivanje kakvo je na Vinistri nije tipa savjetodavno/korektivnoga za vinara u smislu da do kraja još može pokušati popraviti određene eventualne slabosti uzorka, nego je prvenstveno orijentir potrošačima u izboru i kupnji etiketa, Poletti postavlja Vinistri vrlo principijelno kompleksno pitanje, na koje se s pravom očekuje odgovor na vrlo važno, esencijalno Quousque tandem…?

Od prije nekoliko godina obitelj Poletti osobito je aktivna i u turističkoj ponudi, naime kuću u starogradskoj jezgri Poreča preuredila je u objekt zvan Wine & Food Casa Manzolin, to je sada prostor za posebne eno-gastro užitke. A ide se i dalje – baroknu pak kuću pored te Case Manzolin a s dvorištem s lijepim pogledom na more Polettijevi preuređju u boutique-hotel sa 14 soba, otvorenje se očekuje u 2024!

Pjerin Poletti – vinogradar, vinar, disko-džokej (suhiucasi)

Srećom, Pjerin Poletti, inače i disko-džokej iz hobija, ima nasljednika koji može bito pridonijeti da se osigura čijepa budućnost ie samo vinskom brandu nego i turističkom segmentu. Riječ je o sinu Matteu koji je nakon studija u Trstu upisao studij vinarstva u Poreču, i koji u kontekstu vina priprema neke novitete. Ideja Polettijevih je da se što više posvete domaćim kultivarima i da nude tipove vina koje većina drugih im kolega nema. Izraslo je to, npr. iz davne odluke Petera Polettija da proizvede suhi rosé od Porečkog muškata ruže, dakle koji će po tipu biti drukčiji od većine ostalih roséa na tržišu, konkretno riječ je o snažnom, dosta kompleksnom i karakternom vinu što nema veze s lepršavom svježom brzopotrošnom ljetnom ružičastom kapljicom kakvu proizvodi većina vinara, a razmišljanja su Polettijevih i u pravcu toga da se domaćim adutima malvaziji i teranu u portfoliju pridruže i vrlo ozbiljna posve suha vina drugih kultivara znanih kao domaćih, konkretno ozbiljni suhi crnjak od Muškata ruže, pa crnjak od Malvazije crne (nera), crnjak od Borgonje (Frankovka), no u kupnom projektu nisu isključena ni osebujna ozbiljna slatka sirupasta desertna vina od primjerice prosušivanih grozdova/bobica Muškata momjanskog… ⦁

Casa Manzolin Wine  Food izvana i, dolje, unutra

Međimurje: uz Urbanovo 2022 – značajne obljetnice

CMREČNJAK u TAJERU NA TANJURU i u ČAŠI!!!

Velika proslava velikog jubileja – 30. godišnjice moderne međimurske vinske kuće Cmrečnjak iz Svetog Urbana, priređena u zagrebačkom međimurskom restoranu Tajer, u vlasništvu još jednog proslavljenog Međimurca, Dražena Ladića, legendarnog golmana zagrebačkog Dinama. Uz slavljenike Cmrečnjake kao domaćine, u Tajeru je tog popodneva i te večeri bilo još jubilaraca s tri desetljeća i među uzvanicima. primjerice jedan je prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor uglednog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com a koji 30 godina otkako je profesionalno ušao u svijet Bakhova nektara puni ovih dana, drugi je revija za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši koja bi 30 godina od izlaska svojega prvog broja trebala napuniti 11. studenoga 2022., na Martinje, stjecajem okolnosti (zdravstveni razlozi) u najnovije vrijeme tiskano izdanje obustavljeno je a Svijet u Čaši pred javnost nastavlja izleziti preko interneta u obliku redovite kronike uz početak svakog novog mjeseca.

Cmrečnjaci i kuhari Tajera pobrinuli su se za stol bogat međimurskm specijalitetima i buteljama iz podruma slavljenika, uz cijelu svoju paletu etiketa Rajko i njegov sin Marko Cmrečnjak u povodu 30-godišnjice donijeli su posebno izdanje svojega sivog pinota.

Veliki prilog o jubilarcima – vinskoj obitelji Cmečnjak izašao je u Svijetu u Čaši – Kronici za ožujak 2022 (www.suhiucasi.wordprss.com / SVIJET u ČAŠI Kronika – 03.2022 – Chronicle WORLD IN a GLASS), a ovdje evo prizora sa svečane večere u Zagrebu i još nekoliko prizora iz vinograda (Mađerka!) i vinskog podruma Cmrečnjakovih u Svetom Ubanu i okolici. Vinska kuća Čmrečnjak jedna je od najznačajnijih te vrste u Međimurju, prednjači u kakvoći i jedna je s najvećom lepezom etiketa u ponudi.

Marko i Rajko Cmrecnjak s Drazenom Ladicem, vlasnikom restorana Tajer, te s međimurskim novinarom Ivanom Goričancem, moderatorom na večeri (Marko Colic)

Državna tajnica Herman i predstavnici Hrvatske gospodarske komore

Rajko Cmrečnjak uz znanstvenika prof. dr. Edija Maletića sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, te s našim istaknutim sommelijerom Darkom Lugarićem, kao i, dolje, s direktorom Zagreb vino.coma Ivanom Dropuljićem i doajenima hrvatskog vinskog novinarstva Martinom Vukovićem, Željkom Suhadolnikom i Tomislavom Radićem

 

Slani i slatki međimurski specijaitetiiz ponude Tajera

Ova je večera Cmrečnjakovih u Zagrebu inače bila uvod u ovogodišnje tradicijsko međimursko Urbanovo. ♣

Svečari 2022 kod kuće u Međimurju:

Svečari 2022. – članovi obitelj Cmrečnjak i njihovi zaposlenici u vinogradu i vinskom podrumu

Pogled iz zraka – vinski kompleks Cmrečnjakovih u Svetom Urbanu kod Štrigove

Gledano s nebeskog plavetnila – zeleni prizor vinograda Cmrečnjakovih

Vanjski prostor kod vinarija Cmrečnjak, za događanja na otvorenome, te odvojeni prostor za degustacije vani. Dolje: kušaonica

Tradicijska međimurska zakuska – meso z tiblice, i, desno, lokalni aduti u butelji: Pušipel Classic te, stepenica iznad, Pušipel Madjerka

Paleta Cmrečnjak, 14 etiketa: pjenušci bijeli i rosé, te mirna bijela, ružičasta i crna vina od Pušipela, Sauvignona, Pinota sivog, Rizlinga rajnskog, Merlota…

Mađerka je, inače, brijeg visine 342 metra. Tlo je dijelom kamenito a dijelom pjeskovito, izloženost odlična, tako da i te kako vrijedi krenuti u akciju da se položaj i službeno, KAKO TREBA, valjano dokumentirano dakle s čvrstom podlogom!, zaštiti kao izdvojena posebno kvalitetna vinogradska pozicija, možda bi to moglo čak ići i do ranga grand crua! Vinogradi se nalaze na kosinama, zasad još na visinama između 320 i 340 metara, po riječima Rajka Cmrečnjaka ukupna površina zasađena vinovom lozom trenutno je oko 24 hektara ali ima rezona i mogućnosti da se ona još proširi i na pojas nešto niži od 320 metara, možda na dio od 200 metara visine prema gornjim postojećim nasadima. Zasad trsje na Mađerki u podjednakom omjeru dijele obitelji Cmrečnjak i Štampar, svaka po otprilike nekih 12 ha.

Tradicijski međimurski specijaiteti i skokoviti ples oduševljenih ljubitelja pjenušavih doručaka (Julio Frangen)

  U sklopu obilježavanja Urbanovoga 2022, na Madjerki na dijelu u posjedu Davida Štampara, predsjednika udruge međimurskih vinogradara i vinara Hortus Croatiae, priređeno je već jako dobro poznato  dogadjanje Pjenušavi doručak u režiji prof. Marije Vukelić . Nakon užitka u finim tradicijskim međimurskim delicijama i nakon par jutarnjih čašica pjenušca u svim nazočnima doslovno se iz svog dubokog sna probudio i sam zaštitnik trsja i vinogradara sv. Urban i veselicu u čast vina i loze obilježio – specifičnim plesnim skokovima – uvis!

Što amber, što orange: u Izoli, Beču, RAW WINE u New Yorku i Londonu

OBLIK i SUŠTINA, SVJETLOSTI i SJENE

Otkako se s njima – napustivši u potpunosti, početkom ovog stoljeća i tisućljeća, stari, za ovo područje Europe uobičajeni stil vinifikacije – počeo baviti vinogradar i vinar Joško Gravner s Collija i sa svojim (sjajnim!) ostvarenjima privukao pažnju šire javnosti, silno su dobila na popularnosti, začas se u Srednjoj Europi, posebice uz državnu granicu između Italije i Slovenije namnožio broj vinara koji su prirodnim pristupom nastojali slijediti Gravnera, ubrzo se u pojam prirodnih vina uključila slovenska Štajerska, a onda su i do pola godine dugačke maceracije bijelih sorata pa i korištenje gruzjskih amfora stigle i u Hrvatsku, nekako su se, barem zasad, najjače usidrile na Plešivičkom vinorodnom području.

Pa su, logično, i zaredali specijalizirani festivali/sajmovi vina u zapadnom svijetu nazvani orange wines odnosno narančasta vina, valjda i stoga što, dojam je, orange wine djeluje za šire mase zavodljivije nego kad se kaže amber wine odnosno jantarno vino, a, zapravo, amber/jantarno bilo bi ispravno jer označava ispravnu boju kad je vino čisto i uredno, dok orange odnosno narančasto znalcu ukazuje na to da vino ima određenih problema.

S obzirom na situaciju što se tiče ukupne ponude tih, kako se kaže, prirodnih vina na tržištu, prikladnima se mogu smatrati, makar imala različito značenje, očito, obadva naziva!…

I tu je problem: tih orange wines (ne brkati s amber!) previše je na tržištu!

Veliki ljubitelj maceriranih vina – Igor Zlatkov, inače kvarnerski majstor izrade vrlo elegantnih drvenih poslužavnika za hranu i za pića

Neka vina budu orange umjesto jantarna zbog nespretnosti/šlampavosti, nehata i nehaja, slabijeg znanja pojedinih autora vezano uz procese što se događaju u pretvorbi grožđa u vino i poslije u vinu, ali u više navrata imao sam dojam i zato što je nekim pojedincima (bilo) najvažnije na tržištu se prošvercati, te taj novi stil, koji eto neki smatraju tek (dobrodošlom) modom, iskoristiti za bolju zaradu! Pa, kad im se i prigovori za neku manu, čak i očitu jaču grešku, takvi vas nastoje uvjeriti da mane nema te da je to prirodno vino.

Čudilo me u svemu tome to što nisam primijetio niti mi je netko na to skrenuo pažnju da su se protiv falša podignuli vinari koji rade ispravno, a ti šverceri rade im lošom reklamom – izravnu štetu. Razgovarao sam s nekim našim vinarima vrlo uspješnima u proizvodnji naturalnih i izvrsnih jantarnih vina, uglavnom su se odgovori na moje pitanje zašto se javno ne distanciraju od onih koji ne rade dobro a uzdižu se maltene u nebo svodili na to da ti, pošteni, nisu za svađe i da se uzdaju u to da će kad-tad primjereno reagirati i mediji javnog informiranja i službe zadužene za kontrolu hrane i pića na tržištu.

Sad je napokon došao kraj šutnji, naime ovih dana je jedan znani vinar upravo iz redova prirodnjaka javno progovorio, i na elegantan način prigovorio onima koji ne rade kako treba a opravdavaju se, zapravo hvale se prirodnošću proizvoda što ga nude tržištu. Taj vinar koji je odlučio javno progovoriti objavio je poruku javnosti s naslovom OBLIK i SUŠTINA, SVJETLOSTI i SJENE. Riječ je o PAOLU VODOPIVECU iz sela Coludrozza kod Trsta, on je inače predsjednik udruge VINI VERI (Iskrena vina), i evo što veli:

Paolo Vodopivec, predsjednik udruge Vini veri (iskrena vina)

Mnogi proizvođači Bakhova nektara opasno se navikavaju na određene – manje ili veće – nedostatke pa i mane u vinu, smatrajući ih, po onome kako reagiraju u javnosti, općenito tek eventualno manjom greškicom, ili, ako je riječ samo i baš o njihovom vinu ili vinu njihovih prijatelja, govore o karakterističnom aspektu vina, što je mnogo gori stav od uvjeravanja u puku sitnu greškicu. Načuo sam, izjavjuje Vodopivec, ali nisam mogao vjerovati da je stvar postavjena ovako: od groznih pristupa nekih jeftinih komercijalnih podruma koji su izlazili sa stavovima kako su uporaba kemijskih sredstava i biotehnologije naprosto nužni u proizvodnji dobroga vina sad su zaredali jednako grozni stavovi s druge strane, naime proširene su glasine kako je strukovna kompetencija u domeni vinogradarstva i vinarstva prepreka u kreiranju vrhunskoga vina, ide se toliko daleko da se tvrdi kako je uspjeh u proizvodnji vina to veći što je znanje proizvođača – manje!…

Pojedinci sebi dopuštaju malo previše, da budem blag; opuštenosti glede odnosa između forme i supstance. Ne bi se smjelo zanemariti koncept oblika i suštine,jer je to nešto što je tijesno povezano! Nužno je dobro pripaziti da se ne nasjedne tek banalnoj vanjštini kao nečemu najvažnijem, bitno je i pripaziti da se ne padne u zamku iskrenosti proizvoda kao jedinoj stvarnoj vrijednosti, pokazatelja kakvoće. Bavi li se već netko nekom aktivnosti za koju su nužni znanje iz agronomije i prikladan pristup radu na zemlji, educiranost, ručni rad, taj, dotični, taj posao treba odraditi znalački i kompletno da bi u finalnom proizvodu postigao ne tek izvanjsku i lako zavodjivu privlačnost, nego kompletnu ljepotu.

S festivala orange vina u Izoli

Postoje, očito, probemi oko percepcije i raspoznavanja istinske kvalitete, aspekta koji se ne smije izjednačavati samo s onime što se smatra pod pojmom iskrenosti. Iskrenost je sasvim sigurno bitan dio kvalitete, međutim prečesto je se i zlorabi korištenjem izraza kako na vinu nije rađeno ništa  a čime se istodobno na neki način nastoji opravdati mogući sumnjiv do i loš miris i okus, nestabilnost kapljice. Pokazuje se kako se može biti daleko od etičnosti vezane uz formu i suštinu. Vino je napitak u kojemu treba uživati, ali ne na neuk i jeftin i banalan način, to zapravo i nije užitak! Vino o kakvome govorim mora biti ZDRAVO, mora uz lijep izgled imati i ugodan miris i okus, mora biti skladno i elegantno, kompleksno, nešto što izaziva snove i maštanje, zahtijeva razmišljanje…

Uz to da se nauči prikladno raditi u trsju, te u vinifikaciji u podrumu, da se shvati način dozrijevanja i razvijanja ploda vlastitog  rada na zemlji i u podrumu svakako je nužno izobraziti se i u segmentu degustacije, na način koji će uzdignuti osjećaj stvarne ljepote a ne sravniti sav uloženi napor. Ako već brojna konvencionalna industrijska enološki u organoleptici korektna vina uglavnom ne govore o suštini, mnoga vina nazivana prirodnima suštinu, na žalost, brkaju s mrljama endemskih infekcija, jakim redukcijama i nedostatkom sposobnosti trajanja…  – naveo je u svom pismu urbi et orbi Paolo Vodopivec.  ⦁

TOMCI PO SVIJETU, USKORO i s OZNAKOM DEMETER!

Nije ih ove godine dosad bilo na nekoliko vinskih festivala na kojima ih se ovdje očekivalo, ali sudjelovali su, zato, na nekim vinskim smotramu New Yorku i, upravo sada, u Londonu, pa u Beču! Riječ je o manifestacijama posvećenim prirodnim vinima a iza kojih stoji velika podupirateljica takve kapljice već svjetski glasovita Isabelle Legeron, radi se o smotrama nazvanima Raw Wine. Plešivička obitelj Tomac pod vodstvom pater-familiasa Zvonimira Tomca još prije mnogo godina okrenula se produkciji Bakhova nektara na najprirodniji mogući način, a kad je, nakon stjecanja diplome na odsjeku Vinogradarstvo/Vinarstvo na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, u proizvodnju vrlo aktivno kročio sin Tomislav, kojemu sada otac prepušta vodstvo imanja, angažman u toj eko-kategoriji pojačan je i prema biodinamici. Tomci su aplicirali za vrlo važnu oznaku biodinamske produkcije – Demeter!

Tomci – tata Zvonimir i sin Tomislav u njihovu vinogradu na Šipkovici, u društvu s Joškom Gravnerom

Tomci, veliki štovatelji lika i djela famoznog amforaša i gurua s Collija Joška Gravnera,  sada brinu o nešto više od 10 vlastitih hektara pod vinovom lozom, specijalizirani su za pjenušce (rađene klasičnom, šampanjskom metodom), te za jantarna (NE ORANGE!!!) vina tj. kapljicu od bijelih sorata a rađenu u amfori i sa do pola godine dugačkom maceracijom te s dozrijevanjem barem oko dvije godine u velikim hrastovim bačvama. To su, sve redom, sjajni uradci među kojima kao poseban kuriozitet svakako treba spomenuti jantarni pjenušac: iz njihovog podruma izašao je prvi takav u svijetu!

Obitelj Tomac koja je, da bi poboljšala radne uvjete, nedavno dovršila gradnju novog podruma, krasno je uredila ne samu građevinu nego uvelike zahvalujući volji i nadarenosti mame Pavice i snahe Martine i cijeli okoliš, sad, uz to što je sve posve funkcionalno, ambijent je obogaćen cvijećem djeluje poput parka u kojemu je užitak naći se s njihovom punom čašicom (suhiucasi)

 

Novi podrum, Zvonimir Tomac u prostoriji s velikim bačvama, te,dolje, prostor za amfore, ukopane u zemlju (suhiucasi)

Tradcijska drvena kućica u cvijeću, za prihvat gosta (suhiucasi)

Tomislav Tomac uz pjenušce, jedan od njih – Amfora – proizveden je, kao prvi u svijetu ili jedan od prvih u svijetu, od jantarnog vina (suhiucasi)

Tomci, inače veliki zaljubljenici u RR i zagovornici Rizlinga rajnskog kao sorte odavna prisutne na Plešivici, a koji oni proizvode i u klasičnoj domaćoj varijanti i u kategoriji amber, napravili su, kao najnovije, mali zaokret s vinom RR, sad ga nude i pod modernim nazivom RockStar, što povezuju s pojmovima rock=kamen, stijena, te star=zvijezda (zvjezdano nebo Plešivice), lijepo se može koristiti u kontekstu enološke zvijezde s kamena, ali i – rock-zvijezde…

Martina Tomac te Tomislav Tomac i supruga mu Martina na sajmovima Raw Wine u New Yorku u SAD te u Londonu

Dugogodišnji trud te izdržljivost i beskompromisnost na liniji izvornog, iskrenog naturalnoga urodili su lijepim uspjehom – Tomci, koji su još prije koju godinu aplicirali za certifikat biodinamike Demeter i trebali bi ga uskoro i dobiti, te čija vina imaju (opravdano!!!) višu cijenu, sjajno plasiraju, i one skuplje, svoje eno-uratke ne samo u Hrvatskoj nego i u Sloveniji, Njemačkoj, Austriji, Nizozemskoj, Singapuru, a, od nedavno, i u SAD gdje su prije kratkog vremena sudjelovali na festivalu prirodnih vina, sad se spremaju i na osvajanje britanskog tržišta, tome je dakako bio podređen nedavni njihov nastup na smotri Raw Wine u Londonu… ♣

Za kraj svibnja 2022: Konferencija u Osijeku

RAZVOJ i POZICIONIRANJE GRAŠEVINE KAO NAJVAŽNIJE HRVATSKE VINSKE SORTE

U organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Turističke zajednice Osječko-baranjske županije i udruge Graševina Croatica u Osijeku je na kraju svibnja ove godine održana konferencija GO – Graševina Osijek, u fokusu koje su, kako je rečeno, bili razvoj  i pozicioniranje Graševine kao najvažnije hrvatske vinska sorte s udjelom od 40 posto u ukupno proizvedenom vinu u Lijepoj našoj.

Govornici na Konferenciji u Osijeku

Konferencija je, stoji u priopćenju, organizirana u okviru projekta Vinski turizam bez granica – jedinstvena vinsko-turistička destinacija, sufinanciranog kroz EU Interreg program Mađarska-Hrvatska. Želja je, rečeno je, jačanje razvoja turizma kroz promociju jedinstvenog prekograničnog odredišta vinskog turizma, povezujući neke od najvažnijih vinskih regija u Mađarskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj – Siklós-Villány te Slavoniju i Hrvatsko podunavlje.

– Jedan od glavnih ciljeva ovog projekta je i pozicioniranje Graševine kao vodeće sorte u Republici Hrvatskoj. Nekih 25 posto od ukupne površine pod vinogradima u Hrvatskoj pokriva upravo ta sorta, a čak 40 posto vina stavljenog na tržište upravo je graševina. Graševina je najelastičnija sorta, široke lepeze okusa, zastupljena u praktično svim kategorijama vina – naglasila Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a, ovom prigodom u dvojnoj ulozi organizatora konferencije i izaslanice ministrice poljoprivrede Marije Vučković.

– Povezujemo vino i turizam, jer upravo regija prodaje vino. Podizanjem vrijednosti destinacije diže se i vrijednost samom vinu, i obratno. To vidimo jako dobro na primjeru Istre. Kao i u našem susjedstvu Villanyu, koji nam je partner na projektu i od kojega možemo puno naučiti. Vino je jedan od glavnih sadržaja u smislu turističke ponude na samoj destinaciji. Dug je put još pred nama, ali ovako velik broj u kojem smo se okupili dokazuje da idemo u pravom smjeru – izjavila je Ivana Jurić, direktorica TZ Osječko-baranjske županije, ističući kako je ta županija bogata vinogorjima, kao i turističkim vinskim manifestacijama, među kojima je i Večer vina i umjetnosti, održana upravo nakon završetka ove Konferencije u slavljeničkom tonu jer 2022. je  deseta godina godina od prvog izdanja priredbe.

Nakon uvodnih riječi organizatora konferencije, skup su pozdravili zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragana Vulin, te zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić, koji je konferenciju i službeno otvorio.

Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a

                Josip Pavić, predsjednik udruge Graševina Croatica, naglasio je kako u je u realizaciji strategije i planova potrebna izuzetna suradnja svih aktera, od vinara, Ministarstva poljoprivrede i HAPIH-a, preko turističke zajednice, gradova i županija, do akademske zajednice i medija.

Svoja znanja i iskustva na temu vinskih udruživanja, vinskog marketinga i turizma, klimatskih promjena te odgovor na pitanje kamo ide vinska Hrvatska nastojali su dati istaknuti domaći i inozemni govornici s bogatim iskustvom u vinskom, turističkom i gospodarskom sektoru, kaže se u priopćenju.

Kroz panel raspravu Graševina jučer, danas sutra istaknuti su aktualno stanje te perspektive razvoja graševine, a na panelu su sudjelovali: Vlado Krauthaker, Saša Špiranec, Edi Maletić, Josip Pavić i Marijan Knežević.

– Neka ova naša konferencija bude početak novog početka – znakovito (??!!!) je istaknuo Marijan Knežević iz Belja, apelirajući da vinari trebaju biti glasniji i uporniji kako bi postigli željene rezultate.

– Predivnu sortu imamo, imamo znanja, imamo izuzetne rezultate, imamo struku koja nas podržava, mnoge institucije ali, na koncu, moramo se najviše uzdati u sebe i na kraju puno uložiti financija i vremena i sebe da i edukacija i prodaja daju rezultat, da boljim pozicioniranjem napravimo taj završni korak – rezimirala je enologinja Ivana Nemet, ističući  nužnost godišnjih održavanja ove konferencije, potrebne i struci i prodaji.

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

– Graševina bi trebala biti lokomotiva koja će vući sve hrvatske sorte, sve hrvatske regije – slikovito je rekao Saša Špiranec, ugledni vinski stručnjak.

Prof.dr.sc Edi Maletić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu mišljenja je kako država mora pokrenuti brendiranje Hrvatske kao vinske zemlje.

Tijekom trajanja konferencije sudionici su imali prigodu uživati u izboru vrhunskih vina graševine koje su predstavili vinari regije Slavonija i Hrvatsko podunavlje.

GO Graševina – degustacija nakon Konferencije

Program ovog osječkog skupa završio je obilaskom vinske Baranje i erdutskog vinskog poluotoka.

Osvrnuvši se na postignuto i posljednjih 10 godina, doajen hrvatskog vinarstva Vlado Krauthaker je zaključio: Idemo naprijed! Samo trebamo malo brže!

Program ovog osječkog skupa završio je obilaskom vinske Baranje i erdutskog vinskog poluotoka.

Iako sam želio doći u Osijek, stjecajem iznenadnih okolnosti nisam mogao osobno prisustvovati konferenciji – pod moderiranjem Mirte Milas a na kojoj su, kao govornici po temama, najavljeni: Graševina jučer, danas, sutra – već ovdje spomenuti Saša Špiranec, Edi Maletić, Vlado Krauthaker, Ivana Nemet, Marijan Knežević, zatim Vinska udruživanja – Đuro Horvat Vina Mosaica: Analiza potrošača 2021; Zoltán Győrffy: Regionalna i nacionalna iskustva Mađarske;  Tomislav Panenić: Graševina Croatica; CroViZone – Klimatske promjene i vinogradarstvo regije Slavonije i Hrvatskog Podunavlja, potencijali i perspektiva – Maja Telišman Prtenjak, Marko Karoglan, Domagoj Karačić, Ivan Prša; Vinski marketing i vinski turizam – Ana Petak: Neka etiketa priča…; Ivana Jurić: Događanja kao motiv dolaska, turizam i terroir; Mario Meštrović: Brendiranje tipova graševina s kuhinjom Slavonije i Baranje; Quo Vadis vinska Hrvatska –  Đuro Horvat, Dragan Kovačević, Darja Sokolić, MP predstavnik, Josip Pavić…-  pa sam organizatora, uz iskazanu ispriku za nedolazak, zamolio da mi pošalje izlaganja sudionika makar u sažetom obliku kako bih ipak prenio koje su konkretne akcije planirane da se napokon i ostvare ti željeni Razvoj i pozicioniranje Graševine kao najvažnije hrvatske vinske sorte u međunarodnim okvirima te jačanje razvoja turizma kroz promociju jedinstvenog prekograničnog odredišta vinskog turizma, povezivanjem neke od najvažnijih vinskih regija u Mađarskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj, a, eto, dobio sam ovo ovdje u cijelosti  objavljeno priopćenje s dosta već slušanih fraza i uljudnih rečenica, međutim bez ičega konkretnoga, i obrazloženog, o tome što se poduzelo i što se poduzima i što se konkretno kani i u kojem roku poduzeti.

Neobično je, a rekao bih: valjda i indikativno, to da se organzator Konferencije i posebno udruga Graševina Croatica, koja bi morala biti glavni nositelj cijele priče, nisu u službenom priopćenju medijima radi objave za javost o skupu smatrali potrebnim učiniti nešto što bi bilo i te kako logično napraviti u izvještavanju sa skupa pod nazivom Razvoj i pozicioniranje Graševine kao najvažnije hrvatske vinske sorte u međunarodnim okvirima te jačanje razvoja turizma, a to je da upozori na to da je vrlo kratko  prije Konferencije u Osijeku, maltene kao neki uvod u događanje u Osijeku,  u Kutjevu održano tradicijsko stručno ocjenjivanje graševina, te da priloži rezultate… ♣

_______________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 05. 2022 – Hints to the smart purchase

 HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Northwestern uplands

(L-XL) DVIJE RUŽE PINOT CRNI 2017– IVANIĆ OPG ■ Moslavina; Pinot crni; suho, 13,5 vol %; ZOI Moslavina  0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■ ⇑

(L-XL) PINOT CRNI 2020 Amber Selection – JAGUNIĆ ■ Plešivica, Veliki Dol; Pinot crni; trsje staro šest godina; šest mjeseci maceracije, dozrijevanje: drvene/hrastove bačve; nefiltrirano; suho, 13,4 vol %; ZOI Plešivica;  0,75 lit; ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■ ⇗

Dalmacija / Dalmatia

(XXXL) DANTE PLAVAC MALI IVAN DOLAC Selekcija Petric 2011– PETRIC ■ Hvar, Ivan Dolac; Plavac mali; selekcija najboljih grozdova s najboljih raspoloživih mikrolokacija; dozrijevalo u barriqueu; PAZITI KAKO GA PITI! – snažno – bomba od vina, suho, 16,5 vol %; 0,75 lit; ■ Poslužiti uz hranu ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗  ⇒

Petric Dante Plavac mali Ivan Dolac 2011_Clai Ottocento bijeli 2018_Baracija Refosk 2020 (suhiucasi)

Istra i Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

(XXL-XXXL) MALVAZIJA sv. JAKOV 2018 – CLAI ■ Hrvatska Istra; Malvazija istarska; suho, 15,0 vol %; ZOI;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 13 – 14 °C ■ ⇗ ⇒

(XXL) OTTOCENTO bijelo 2018 – CLAI ■ Hrvatska Istra; Malvazija istarska, Pinot sivi, Sauvignon bijeli; suho, 14,0 vol %; ZOI;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 – 14 °C ■ ⇗

.  (XXL) OTTOCENTO crno 2018 – CLAI ■ Hrvatska Istra; Refošk, Merlot; suho, 14,5 vol %; ZOI;  0,75 lit ■ još puno premlado, ali i puno obećava, treba mu vremena!!, poslužiti na: 18 °C ■ ⇒

  (L) REFOŠK BARACIJA 2020 – CLAI ■  Zapadna Istra, Baracija; Refošk; mlade loze;  suho, 13,0 vol %;  0,75 lit; butelja: bourgogne ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■. ⇑

Pjenušci/sparklings

  (L) IPŠA extra brut – Klaudio IPŠA ■  Zapadna Istra, vrenje u boci; 12,5 vol %;  0,75 lit; eko-znak: organski uzgoj grožđa ■ Poslužiti na: 10 °C ■ ⇑

____________________________________________________________

 –  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

– Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

– Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

– 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but lacking a bit of identity & character, not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

_________________________

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do 35 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

___________________________

. ⇑- trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •    ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

ooooooooooooooooooooooooooooooooo

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

 

 

 

 

 

 

 

SVIJET u CASI – 04.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Uskrs 2022. Svijet danas, samo – ne daj Bože…

IZ SADRŽAJA / FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Hrvatski kulinarski summit 2022: GAULT & MILLAU CROATIA ⦁ Zeleni silvanac: DRAGULJ GURNUT u GRUPU STARIH PLEŠIVAČKIH SORTI ⦁  Tomaz vina rebranding: MALVAZIJE BIJELA i CRNA te TERAN u PRVOM PLANU ⦁ Saloni, festivali, sajmovi: PROLJETNA EKSPLOZIJA MJEHURIĆA u MAKSIMIRU ⦁ Vinistra 2022: KOZLOVIĆ!!! ⦁ Vinitaly 2022: ORGAZMIČKA VINA ⦁ Uoči početka turističke sezone 2022: MUZEJ PELJEŠKE TRADICIJE ⦁

_____POTROŠAČKI PUTOKAZ – 04.2022 – BUYING GUIDE___

_____________________________________________

Hrvatski kuharski summit 2022

            Što se bijeli u dvorani Smaragdnoj? Il’ je snijeg, il’ su labudovi… Nit’ je snijeg, nit’ su labudovi, to je –hrvatski kuharski summit!

Legendarni  zagrebački hotel Esplanade, iz kojega su – to svakako treba naglasiti! – potekli brojni vrsni naši kuhari i ugostitelji, bio je u prvoj polovici travnja domaćin velikom kuharskom skupu bijelih bluza tako da je znana prostrana Smaragdna dvorana kroz to vrijeme, s obzirom da su chefovi – ukupno stotinjak, dio njih i iz inozemstva – došli u svojim radnim odijelima, kompletno promijenila boju, zabijelila se kao da je okupila golemo jato labudova! Povod okupljanja: predstavljanje petog izdanja međunarodnog vodiča Gault&Millau Croatia 2022 i dodjela trofeja najboljim chefovima i restoranima.

Kome čestitati, i s kolikim divljenjem? Po izboru gastronomskog vodiča Gault&Millau Croatia 2022 chef godine je Ana Grgić Tomić, s kulinarske strane glavna i odgovorna za restoran Zinfandel’s i za Le Bistro u hotelu Esplanade. Trofej veliki chef sutrašnjice osvojila su tri kuhara – Michael Gollenz iz restorana Alfred Keller u hotelu Alhambra na otoku Lošinju, Nikola Marušić iz splitskog restorana PiNKU Fish & Wine te Stiven Vunić, vlasnik restorana Zijavica iz Mošćeničke Drage.

Postoji i odličje chef tradicijske kuhinje, ono je pripalo Nebojši Rajkoviću iz restorana Čingi Lingi čarda u Bilju, a proglašava se i najbolji chef NOVE tradicijske kuhinje ta je titula predana Ani Morgan, iz restorana Morgan u Brtonigli. Priznanje Mladi talent godine osvojili su Matea Jurec, chefica restorana Loora u Đakovu, te Marko Jantolek, chef restorana Matrix u Zagrebu.

Laureatica – glavna chefica u Esplanadinom Zinfandel’su te odgovorna i za Le Bistro – Ana Grgić Tomić! Svečanu večeru za uzvanike na promociji novog vodiča Gault & Millau Croatia i na dodjeli nagrada pripremali su Ana Grgić Tomić i Stefan Heilemann, chef Widder Restauranta u Zurichu, nagrađen s 2 Michelin** i 4 toke Gault&Millau, a proglašen i Gault&Millau chefom godine u Švicarskoj 2021. Uz šest sljedova njihovih delicija posluživana su vrhunska vina iz vinarija Belje, Krauthaker, Laguna i Veralda (suhiucasi)

            Daniela Kramarić, vlasnica restorana Plavi podrum iz Voloskoga, izdvojena je kao najbolja u promicanju hrvatske gastronomije i enologije, a restoran Martinis Marchi na otoku Šolti istaknut je po najboljem servisu. Restoran Pandora Greenbox iz Splita službeni je prvak u kategoriji POP-lokala.

U kategoriji najboljih restorana i ove su godine slavili 360 iz Dubrovnika i njegov chef Marijo Curić, zatim restoran Monte iz Rovinja i chef Danijel Đekić, zagrebački NAV  i chef Tvrtko Šakota, šibenski Pelegrini i njegov vlasnik i chef Rudolf Štefan, restoran Pergola iz Zambratije i vlasnik i chef Fabricio Vežnaver, te restoran Zinfandel’s hotela Esplanade u Zagrebu i chefica Ana Grgić Tomić, svi su osvojili po 4 toques (toke  = kuharske kapice kao simbole) Gault&Millau.

Chef i vlasnik restorana Mala hiža kod Čakovca Branimir Tomašić, u društvu sa sommelierom i kuharom i vlasnikom kastavskog hotela i restorana Kukuriku Nenadom Kukurinom i njegovom suprugom Tamarom (suhiucasi)

Diplomatski stol: francuski veleposlanik u Hrvatskoj Gayel (drugi slijeva) i, do njega, švedski diplomat Danielsson (suhiucasi)

Legendarni splitski Noštromo chef Zlatko Marinović i bračni par Tihomir i Vesna Miletić, vlasnici i voditelji zagrebačkog (uvijek prepunog!) restorana Tač! (suhiucasi)

Veseli chef Marin Rendić želi vam – Bon Appetit! U istarskom zavoju – Fabiana Mijanović iz znane konobe Bušćina, te do nje, s bijelim naočarima i u bijelj bluzi, majstorica za slastice Dragica Lukin, Villa Soći (suhiucasi)

Dobitnik četiriju Gault & Milauovih kapica (toques) Rudolf Stefan slavi s prijateljima i profesionalnim kolegama, na slici lijevo od njega su gosti iz Slovenije sommelier, gastronom i ugostitelj Tomaž Kavčič iz Gostilne Pri Lojzetu dvorca Zemono u Vipavi te sommelier i ugostitelj Jure Tomič, voditelj objekta Debeluh u Brežicama, a desno od njega je Vjeko Basić iz konobe Boba na Murteru (suhiucasi)

U Smaragdnoj dvorani okupilo više od 100 vodećih chefova hrvatskih restorana na svečanoj večeri, dodjeli nagrada i prezentaciji petog izdanja dvojezičnog međunarodnog gastronomskog vodiča Gault & Millau Croatia u koji je uvršteno 265 TOP-restorana, 105 POPularnih lokala (bistroa, zalogajnica, slastičarnica, street food objekata) i 105 vina iz cijele Hrvatske. Spomenuti etablirani internacionalni vodič, pokrenut 1965. u Francuskoj, prisutan je u 18 zemalja svijeta i snažan je poticaj promidžbi restoranske scene i nacionalnih gastronomija na domaćem i inozemnom tržištu. Kuharske kapice (toke) otisnute na prepoznatljivoj žutoj naljepnici turistima jamče provjerenu kvalitetu, a uvrštenim restoranima i chefovima snažan su podstrek za razvijanje kreativnosti i poboljšanje usluga u ugostiteljstvu i hotelijerstvu. S početnih 150 restorana i POP-mjesta uvrštenih u prvo izdanje vodiča Gault&Millau Croatia, u posljednjih pet godina taj se broj povećao na ukupno 370 restorana i POP mjesta.

– Ponosni smo da veliki trud i rad koji ulažemo u izradu ovog vodiča i promociju hrvatske gastronomije prepoznaju chefovi, ali i gosti na domaćoj i međunarodnoj sceni. Osobito nam je drago što je u proteklih  godinu dana stasala nova generacija mladih chefova i chefica, koja s puno strasti i znatiželje pristupa gastronomiji i kreira uzbudljiva jela. Namjeravamo ih i dalje poticati da ustraju u poboljšanju kvalitete, da ostanu posvećeni jelima, vinima i autentičnim namirnicama svoga kraja. Želimo zahvaliti našim stalnim partnerima – HTZ-u te proizvođačima hrane i vina koji nas podržavaju i vjeruju u snagu i kvalitetu hrvatske gastronomije – rekla je Ingrid Badurina Danielsson, direktorica hrvatskog Gault&Millaua, dodajući kako je gastro-vodič Gault&Millau Croatia 2022 globalno dostupan i na webu hr.gaultmillau.com  a knjigu kao tiskano izdanje moguće je kupiti na prodajnim mjestima Tiska po cijeni od 120 kuna.

Jela iz Noela (Julio Frangen)

________________________________________________

Kneževi(ćevi) vinogradi / MARIJAN SE VRAĆA KUĆI… – U sklopu promocije najnovijeg izdanja gastronomskog vodiča Gault & Millau u Esplanadi, uz menu za svečanu večeru i kuhare prezentirani su i vina predviđena da se posluže na svečanoj večeri kao i  vinari-autori te, za ovu prigodu odabrane kapljice. Za stolom s buteljama Vina Belje bio je Marijan Knežević! Nakon nekoliko godina izbivanja iz Belja i rada u par vinskih podruma npr. u Feravinu, pa kod Slavka Kalazića, te potom i nekog vremena direktorovanja u kompaniji znanoj prije pod nazivom Agrokor, enolog Marijan Knežević vratio se u Kneževe vinograde (sad im neki kažu Kneževićevi vinogradi!) i vinariju Belje gdje je za njegove odsutnosti podrum vodila enologinja Suzana Zovko.

Enolog Marijan Knežević (desno) s kolegom, na prezentaciji vina Belje i šampionska Frankovka Premium 2012 s ocjenjivanja Kekfrankos Grand Tasting 2022 nedavno u Mađarskoj (suhiucasi)

Kao glavni enolog, 2010.  godine Knežević je primio je priznanje za Belje (pa time i za sebe!) osvojeno na temelju glasanja struke (enolozi, sommelieri/ugostitelji, vinski trgovci, vinski znalci…) u izboru Vinara godine u organizaciji revije Svijet u čaši. Na promociji vodiča Gault & Millau Croatia u zagrebačkom hotelu Esplanade, gdje je s kolegom prezentirao etikete Vina Belje, zatekao sam ga prilično uzbuđenoga, jer pjenušac Belja La Belle Grand Graševina charmat na Mundus Viniju 2022 u Njemačkoj dobio je zlatnu medalju, ali i prilično našpananoga, naime očekivao je nestrpljivo rezultate s međunarodnog ocjenjivanja frankovki Kekfrankos Grand Tasting 2022 upravo održanoga u Harkanyju u susjednoj Mađarskoj (na granici s Hrvatskom). Procurilo je bilo, iz krugova bliskih ocjenjivanju, da je nekoliko etiketa frankovke iz Vina Belje s velikim izgledima da osvoji čak i platinastu medalju I titulu šampiona! Glasine vrlo često, ako ne i najčešće budu – čak i zlonamjerne – dezinformacije, međutim (neke) ipak znaju imati i dobru stranu, u tome što pružaju nadu, a ponekad se nada i ostvari! U ovome slučaju pokazale su se za Marijana, za Belje pa i za Hrvatsku – u sjajnom svjetlu!

Vinska cesta – Kneževi(ćevi)m vinogradima

Belje je, dakle, na spomenutoj međunarodnoj smotri frankovki i dobilo jednu od tri ukupno podijeljene šampionske platinaste medalje, i to za Frankovku Premium 2012.

Vinski podrum Vina Belje

Marijan Knežević, glavni enolog Vina Belje, za osvojene medalje kaže

– Ciljano smo na ocjenjivanje poslali vina različitih godišta berbe, od mlade frankovke iz 2019. do one zrele i odležane iz berbe 2009., kako bismo i na ovom specijaliziranom ocjenjivanu ponajboljih frankovki Srednje Europe pokazali da i frankovka iz hrvatske Baranje može biti prestižno vino najviše kvalitete s potencijalom za dugo čuvanje. Visoki bodovi za svaku od naših frankovki pokazali su da je riječ o iznimnim uradcima izraženog terroirskog karaktera neovisno o tome je li riječ o vinima koja su godinama odležavala u podrumu ili o novijim berbama koje su kraće vrijeme na tržištu. Posebno smo ponosni na frankovku iz 2012., jedne od najboljih berbi u povijesti Vina Belje. Uz Graševinu, i Frankovka je vrlo važna sorta našeg podneblja. Vina Belje su jedan od najznačajnijih proizvođača frankovke u Hrvatskoj pa su ove medalje za kvalitetu posebno važne za daljnju promociju frankovke a i našeg kraja i našeg podruma i na domaćem i na međunarodnom tržištu. ⦁

__________________________________________________

Inače Gault&Millau Croatia je ne samo institucija koja prati i provjerava kreativnost i kakvoću kuhara i kakvoću usluge te na bazi toga javno dodjeljuje odličja i o svemu tome prikladno informira javnost, nego je i ustanova koja pomno prati i ponudu pića posebuice vina u restoranima, ali je i ustanova koja pokazuje želju i napore na poticanju osobito mladih kuhara, slastičara i restoranskog osoblju da se usavršavaju na najboljim svjetskim učilištima kako bi mogli povećati kakvoću radne snage u ugostiteljstvu i turizmu, pa u tu svrhu brine o uručenju stipendija Raise the Bar fondacije, platforme Coca Cole HBC Hrvatska. Vrijedne stipendije dobili su Rok Smonkar – chef u Gostinstvu Jezeršek, Monika Gubić, zaposlena u restoranu ManO, Marija Prša iz restorana Dubravkin put, te Ante Kapović, koji je tijekom školovanja stažirao u brojnim domaćim restoranima. ♣

BOŠKINAC GRAND CUVÉE, OCÚ i LASINA – Boris Šuljić i Boškinac iz Novalje na otoku Pagu sinonimi su ne samo za dobru, ukusnu hranu, nego i za elaborirana vrlo profinjena jela, a i za fina, natprosječno dobra vina. Iako je ove godine od Gault & Millaua Boškinac dobio priznanje s tri kuharske kapice, Šuljića na promociji vodiča Gault & Millau Croatia u zagrebačkoj Esplanadi na žalost nisam vidio – a svakako mu je tamo bilo mjesto!, k tome nije ga u Zagrebu bilo niti, poslije tog događanja u Esplanadi, na već tradicijskom zagrebačkom Salonu pjenušavih vina – a i tamo mu je i te kako bilo mjesto! – održanome, inače, ovaj put ne u hotelu Dubrovnik u središtu Metropole nego u lijepome prostoru u preuređenom restoranu Maksimir na ulazu u park Maksimir. Ali, srećom, bio je u Zagrebu u međuvremenu na prezentaciji – u organizaciji ex-spikera na Hrvatskome radiju a u novije vrijeme sve aktivnijeg prezentera vinara Vjekoslava Madunića – posvećenoj njemu kao gastronomu, ugostitelju i proizvođaču Bakhova nektara, te dakako njegovim vinima, navedene izostanke objasnio je time da je danas već uistinu previše događanja posvećenih vinu i da na sve njih – ne stiže…

Boris Šuljić (suhiucasi)

Boškinac ponad Novalje mali je boutique-hotel-vinarija s osam gstinjskih soba i tri apartmana te s finim restoranom i modernim podrumom. Još 2007. godine objekt je dobio nagradu Plavi cvijet Hrvatske turističke zajednice, slijedio je i prvi trofej Adrian kao najbolji mali hotel u Hrvatskoj u anketi Slobodne Dalmacije. Restoran Boškinac je 2020. osvojio Michelinovu zvijezdicu, i tako je ušao u društvo sedam po Michelinu odabranih restorana u Hrvatskoj. K tome, Šuljić, koji je vinsku priču počeo s lokalnim sortama konkretno Gegićem, proslavio se i s vinom, konkretno Cuvéeom Boškinac, na bazi Merlota i Cabernet sauvignona.

U jednoj od rijetkih zelenih oaza na otoku Pagu – Novaljskom polju Šuljić ima zasađeno oko 30.000 trsova Gegića, pa Chardonnaya, Cabernet sauvignona, Cabernet franca i Merlota. Prve berbe istaknule su, kaže Boris Šuljić, veliki potencijal spomenutog prostora za vina crnih sorata i Boris dakako nije dvoumio – odlučio se da glavninu njegove najbolje produkcije čini klasična bordoška kupažu. Zauzvrat, već za prve berbe crnih kultivara za Cuvée Boškinac 2006 i 2007 godine dobiva ovacije. Malo pomalo, igrajući se sa sortama, tehnologijama i blendiranjem, kvalitativno unaprjeđuje i svoj bijeli portfelj. U međuvremenu Šuljić širi izvor sirovine – glede kultivara dolazi još i do do Debita, Maraštine i Pošipa pa i do Lasina, a glede površine pod lozom stiže do ukupno osam hektara s više od 35.000 trsova u rodu, u njegovu su vlasništvu četiri hektara, dok se druga četiri hektara, u najmu, nalaze se na posedarskom kamenitome tlu na oko 120 metara nadmorske visine, sorte su tu uglavnom crne, konkretno Cabernet sauvignon, Merlot i Syrah. Sada je Šuljić, kako veli, uglavnom upotpunio ono što je kao proizvodni plan zamislio oko vina, ponudu butelja uspio je zaokružiti na oko 40.000 godišnje, od čega gotovo trećinu čini perjanica vinarije – Boškinac Cuvée.

U Boškinčevoj kuhinji, veselo, u društvu s legendom – chefom Stevom Karapandžom

Prezentacija je počela s vrlo ugodnim svježim pjenušcem Viaz, i te kako podesnim za aperitiv, za uz lagana predjela i za pijuckanje za ljetno osvježenje. Naziv Viaz izraz je na paškom dijalektu a dolazi od talijanske riječi viaggio, te znači putovanje, Šuljić dodaje da se misli na putovanje s okusnom ugodom. Pjenušac je proizveden klasičnom metodom a od sorata Ugni blanc, Gegić i Chardonnay, grožđe je iz berbe 2014. koja nije bila na nekoj razini kakvoće za bolju mirnu kapljicu, međutim s obzirom na niži stupanj šećera u grožđu pa potom i sadržaja alkohola a i na višu kiselost u baznom vinu pokazala se i te kako prikladnom za pjenušac. Šuljić kaže kako u ovom svom pjenušavom debiju, kad je Viaz nakon drugog vrenja na kvascu držao u boci samo godinu dana, nije išao na najviši kvalitativni rang, taj korak tek slijedi u narednim odgovarajućim berbama. Maloprodajna cijena butelji Viaza u podrumu Boškinac je 110 kuna.

Potom su na red došli bijela mješavina Calma 2021, od debita (60%) i maraštine (40 %), nekomplicirana ali ne i banalna, te Grand cuvée bijeli 2020 od chardonnaya, sauvignona, debita, pošipa i gegića. Luzar rosé 2020 je od merlota, s 13,5 vol %, i s vrlo čvrstim tijelom, znatno je ozbiljniji od većine drugih ružičastih vina na tržištu. Uvod u obojeno finale bio je vrlo zanimljiv Gegić Ocú orange 2020, posvećen Šuljićevom tati, i rađenom uz 21 dan maceracije s alkoholnom fermentacijom te dozrijevanome godinu dana na finom talogu u bačvicama od 500 litara. Vrlo zanimljivo, mineralno vino bilo je svjetlo-crvenkasta Lasina 2021, doneseno je na kušanje kao kuriozitet,  Šuljić priznaje da mu treba još vremena u butelji. Grožđe Lasina je iz Oklaja, maceracija je trajala sedam dana a dozrijevanje je proteklo u inoksu. Vrijedilo bi, rekao bih, pokušati s barem 14 dana maceracije i barem s godinom dana dozrijevanja na finom talogu u bačvicama ali – bez komercijalnog palenja koje često daje previše začina što onda prekrije arome sorte.

Skladni pitki Boškinčić je jednostavna varijanta cuvéea Boškinac, rađena dijelom u inoksu a dijelom u barriqueu, maloprodajna cijena butelji iz 2021. u podrumu Boškinac je 110 kuna. Kruna Boškinac Cuvée 2016 je od merlota i cabernet sauvignona sa starijih loza, te s dozrijevanjem dvije godine u bačvicama od kojih je 70 francuske proizvodnje, količina je iznad 12.000 butelja, a maloprodajna cijena u podrumu 240 kn.

Na kraju – razmišljanje Borisa Šuljića koje otkriva njegovu vinsku i poslovnu filozofiju:

– Jedna generacija ne bi se trebala zanositi hitrim osvajanjem visoke pozicije u tržišnom smislu. Važno je da se izgrađuju know how, povjerenje… Važni su vjera u to da to što radiš ima smisla, kao i to da te nitko na to nije nije tjerao. Ne znam ja li me moja ustrajnost učinila boljim, ali znam da me učinila jačim i istrajnijim. I o je već nešto! U poduzetništvu postoji više kategorija energenata, bitno je odabrati one koje tebi odgovaraju i koje će na kraju dati dobar rezultat.  ♣

Uz Uskrs 2022: Zeleni silvanac!

DRAGULJ, GURNUT u GRUPU STARIH PLEŠIVAČKIH SORTI

Veliki je četvrtak dan kad se prisjećamo muka Isusovih, ali ipak s obzirom da Uskrs, vremenski pozicioniran začas nakon Velikog četvrtka, donosi i radost, zdušno se pripremamo i za vedre trenutke, uvelike u obiteljskom krugu i uz prijatelje, okupljeni uz tanjur sa šunkicom, kuhanim jajima, mladim lukom, rotkvicama, te uz čašicu s nečim finim što lijepo ispire grlo i što uzdiže profinjenošću. I drago nam je kad su takvi topli (kalorični!) susreti češći. Ništa čudno kad se kaže da onaj tko uistinu uživa u životu jednostavno ne može imati ravan trbuh!…

E, pa kad je već definiran blagdanski tanjur, pitanje je za što se konkretno – a odgovarajuće i dostojanstvu trenutka i pravilima gastronomije pa i nekim drugim bitnim parametrima – odlučiti da tog svečanog dana bude u čaši!

Izbor se čini popriličnime glede posebne kakvoće i glede prikladnosti s gastro-aspekta, ali je možda ipak malo suženiji što se, uz to da zadovoljava dva prethodno spomenuta uvjeta ali i umjerenost u konzumaciji, tiče i cijene. Imam privilegiju u tome što se profesionalno i s osobitom voljom krećem u krugovima eno-gastronomije, i evo mojega izbora vina što bi, uvjeren sam, u ovoj prigodi posve zadovoljio i aspekt kakvoće i vrsnosti, originalnosti, aspekt pripadnosti (sjeverozapadni dio Hrvatske), zatim aspekt jako dobrog suglasja s definiranom hranom, i, teže je vjerovati, zaista i aspekt maloprodajne cijene!

Damir Režek, Agro Damir Drago Režek i butelja Zelenog silvanca Rezek (suhiucasi)

Riječ je o Zelenom silvancu konkretno iz berbe 2019, 13,5 vol %, iz podruma Agro Drago Damir Režek s Plešivice. Kompleksno, skladno, vrlo elegantno, puno vino s profinjeno izraženom aromom na tragu voća fino prošaranom nježnim nitima što blago podsjećaju na šumski ambijent, živo, sjajno zaobljeno, vrlo dobroga tijela i dugačke trajnosti u ustima! Maloprodajna cijena butelji: oko 50 kuna!!!

Ali, kako bi to u nas bilo – bez problema?!

Tog zelenog silvanca Režekovih – nema u vinotekama, prodavaonicama plemenite kapljice! Međutim moguće ga je, kao i druga vina te obitelji – a to su također uobičajeno jako dobri portugizac, crni pinot, rizvanac, sauvignon i chardonnay – kupiti na Plešivici na kućnom pragu proizvođača. Znači, treba to saznati, a zatim treba surfati internetom da se dođe do kontakta s proizvođačem. Pa onda treba autom potegnuti prema Jaski i zatim ubrdo. Srećom, čuo sam, i eto ovdje prenosim (jer prigoda za gurmanski užitak ima i dakako poslije Uskrsa), da postoji opcija što je onima koji ne voze automobil nudi obitelj Režek – Agro Damir Drago Režek a riječ je o tome da se Režeke nazove radi dogovora, naime moguća je, za stanovnike bliže okolice a tu je uključen i Zagreb, dostava naručenog vina na kućnu adresu!

Silvanac zeleni, kao i Moslavac, Veltlinac crveni, Neuburger, Pinot bijeli, Plavec žuti spada u one kultivare koje plešivički proizvođači vina skupno nazivaju Stare plešivičke sorte. Iako taj naziv može sugerirati to da su sorte i porijeklom s Plešivice, to nije točno, točno je da se one vrlo dugo, što bismo danas rekli, od davnina, uzgajaju na Plešivici. Točno je i to što su se i Silvanac zeleni a i Moslavac osobito u Mađarskoj i regiji Tokaj, pa Veltlinac crveni, Neuburger, pretvoreni u vino i u hrvatskim podrumima pokazali da kakvoćom što su je kadri pružiti zavrjeđuju mnogo mnogo više nego to što je to svrstavanje u grupu Stare plešivičke sorte.

Upravo obitelj Režek, pokojnog majstora Drage Režeka te vrhunske ekspertice za vinogradarstvo njegove supruge Dragice Režek pokazuje vrhunske dosege Silvanca zelenoga! Veltlinac crveni pokazao se u sjajnom svjetlu iz produkcije proslavljene obitelji Tomac, a Neuburger pamtim kao vrlo dobar s posjeda Vlade Brace Nežića, na žalost također već pojkonoga. Bijeli pinot pak memorirao sam kao izvrstan od grožđa iz izdvojenih nasada nekadašnjeg podruma Mladina!  Sigurno je da grupa Plešivačke (lokalni izraz) stare sorte u kojoj je mnogo kultivara, među njima su i Kraljevina i razne beline, ima svoju vrijednost jer sadržava brojne vrline što mogu u ukupnosti dati visok doprinos u proizvodnji određenih vrsta kvalitetnoga vina, ali to ne znači da ih se ne bi, barem neke, s ponosom rabilo, ako su zasađene na boljim pozicijama i kad to u meteorološkom smislu godina dopusti, i za zasebna, jednosortna vina.

Ne zaboravimo TO da je Pinot bijeli odavna prisutan konkretno na Plešivici, doduše poslije se ispostavilo da je većina nasada zapravo Chardonnay, ne zaboravimo na Portugizac – koji se reklamno puno spominje ali na kojemu se, dojam je, i u vinogradu i u podrumu ne radi kako i koliko treba, ne zaboravimo i to da je u vinogradima između samoborskog i jaskanskog dijela brda Plešivice bilo puno Lovrijenca – ali tek u par navrata I prikazanoga u pažnje vrijednome svjetlu u samostalnoj kapljici… A budimo i svjesni toga da su na Plešivici već odavno prisutni Rizling rajnski i Chardonnay koji se, kad izađu u butelji, vrlo često znaju pokazati u izvanrednom svjetlu, budimo svjesni i toga da sad već, nakon toliko godina što su tu, i RR i Chardonnay pa i Pinot crni zapravo spadaju u stare plešivačke sorte….

Sve je više pojedinaca koji sebi daju truda na što bolji način uz hranu sljubiti vino, ali ne treba se u tome uvijek držati samo  već odavna etabliranih kultivara, klasičnih velikana poput Chardonnaya, Sauvignona bijeloga, Rizlinga rajnskog, Malvazije istarske, Graševine, Plavca malog, Merlota, Cabernet sauvignona, Syraha. Lako za dobitnu gric & guc kombinaciju, s obzirom da su u sjeni spomenutih sorata-zvijezda,  promaknu vina nekih sorata što na određeni način zapostavl jene. Jedna od tih svakako je, kazao bih, upravo Silvanac zeleni. Dok je u kraju oko Jastrebarskoga, osim u jednom relevantnom slučaju a to je posjed Agro Damir Drago Režek, gurnut je u grupu starih plešivačkih sorata, kao samostalno ipak je kao vino dostupan u određenom opsegu u Međimurju, ali u Slavoniji opet nezgoda: kao jednosortno vino izlazi praktički tek kroz etiketu PP Orahovice….

DOSIJE SILVANAC ZELENI 

            SINONIMI: Balint, Gros Rhin, Grüner Silvaner, Grüner Zierfandler ili Zierfandl, Franken, Johannisberg, Gentil vert, Picardon blanc, Clozier, Gamay blanc, Österreichisch, Salfin, Silvaner vert, Silvaner verde, Silvanske zelene, Zsold szilvani, Zeleni silvanec.

Kao pogrešni  sinonimi nerijetko se čuju nazivi Elbling, Sauvignon blanc (nekad označavan i kao Würzel Silvaner).

U nekim krajevima, npr. austrijskoj i slovenskoj Štajerskoj, a gdje-gdje i u sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske (Međimurje) rabi se izraz Muškatni silvanac (Muškatni silvanec, Muskat Sylvaner), ali to ime i prezime zapravo nikako ne pripada sorti Silvanac nego se pod time misli  Sauvignon bijeli, s kojim, inače, Silvanac zeleni nije u rodu.

PORIJEKLO: Po nekim izvorima još do relativno nedavno smatralo se da kultivar potječe iz više zemalja, konkretno Austrije, Njemačke, Mađarske (oko Srijema!), naime neki ampelografi iznijeli su, oslanjajući se na riječ silva što na latinski znači šuma, pretpostavku o njegovu nastanku kao rezultatu križanja divlje loze u raslinju na obalama Dunava, bilo je i onih koji su tvrdili da je kultivar u Srednju Europu stigao iz Transilvanije u Rumunjskoj, neki su opet kao polazište njegova puta svijetom od istoka ka zapadu spominjali kao kolijevku i Kurdistan. Ubrzo je odbačeno mišljenje da Silvanac dolazi iz Transilvanije, naime naknadno pronađeni zapisi kažu kako je njegova prisutnost u Transilvaniji zabilježena sadnjom tek u 1875. godini.

Moderne analize na bazi DNA upućuju na to da bi Silvanac mogao biti u Austriji ostvareni križanac između Savagnina i Österreichisch Weissa, objavili su u svom velikom Atlasu vinskih sorata svijeta ugledni autori Engleskinja Jancis Robinson i Švicarac José Vouillamoz. No, prvi zapisi o Silvancu datiraju iz 1665. iz Njemačke, i u njima stoji da je u vinograde cistercitskog samostana u Ebrachu u Južnoj Njemačkoj introduciran kultivar nazvan Österreichische Rebe, zapravo Sylvaner. Savagnin se pak prvi put spominje u Austriji 1349. godine, ali pod sinonimom Traminer. Za Österreichisch Weiss kazano je kako je to stara sorta, dosta uzgajana u Austriji u okolici Beča, a budući da je Österreichisch Weiss uzgojem bio ograničen na od Beča istočni dio Austrije, najvjerojatnijime se čini da je Silvanac rođen na tom austrijskome području prema Mađarskoj. Pobornici stava da je Silvanac nastao u Austriji a blizu Mađarske reći će da to podupire činjenica da DNA-profil sorte Balint s mađarskim prizvukom pokazuje da su Silvanac i Balint dva naziva za isti kultivar! (José Vouillamoz). Kako se našlo dosta onih koji bi htjeli da se prizna kako je Silvanac svjetlo dana ugledao još istočnije, zapravo na jugoistoku Mađarske blizu Srijema, kraja uz današnju državnu granicu između Mađarske te, Hrvatske i Srbije, s obzirom na znanstveno utvrđene roditeljstvo te predio uzgoja oba roditelja zaključak o austrijskom podrijetlu nedvojbeno ide na stranu onih što podupiru Silvančevu čistu austrijsku nacionalnost.

Jancis Robinson (suhiucasi) i Jose Vouillamoz

Što su još utvrdili znanstvenici? Pinot i Savagnin u odnosu su roditelj-potomak, a Osterreichisch Weiss potomak je sorte Gouais blanc odnosno Heunisch Weissa, a to bi bila sorta hrvatski sinonimi koje su Belina drobna te Krapinska belina!  Iz toga proizlazi da je Silvanac unuk ili pak polubrat Pinota, te unuk Gouais blanca odnosno Krapinske beline.

Silvanac, inače, ima dva potomka, od križanja s Veltlincem crvenim nastao je Frühroter Veltliner, njegov drugi potomak je sorta Neuburger.

Iako je Silvanac, eto, rođen u Austriji, tamo ga više i nema puno, prije nekoliko godina objavljen je podatak o oko ukupno samo 44 njime zasađenih hektara, uglavnom u Donjoj Austriji. Sorte je najviše u Njemačkoj i Francuskoj. Njemačka ga ima na ukupno oko 5500 hektara, najviše u predjelu RheinHessena i Frankena, glede organoleptike u Frankenu daje bolji rezultat. U Francuskoj je u značajnom opsegu nazočan u pokrajini Alsace, uz državnu granicu s Njemačkom, tamo ga je, navodno, oko 1400 ha. Kao najbolji proizvođači silvanca u Alsaceu slove Josmeyer, Ostertag i Domaine Weinbach sestara Faller. U Italiji se Silvanac prostire na ko 113 hektara, uglavnom u pokrajini Alto Adige (Sud Tirol). Sorta se njeguje i u Češkoj, Slovačkoj, Ukrajini, Moldaviji, Sloveniji i nešto, eto, i u Hrvatskoj, po svježim podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi u Lijepoj našoj ga je ukupno oko 140  hektara.  U Hrvatskoj se nekad dosta uzgajao u Međimurju, pa se od njega odustalo, da bi ga se u novije vrijeme počelo vraćati u vinograde. Sad je u Hrvatskoj najviše vinograda Silvanca zelenoga u Virovitičko-podravskoj županiji = 36 ha, slijede po površinama Krapinsko-zagorska županija s oko 28 ha, u Zagrebačkoj županiji ga je nekih 24,5 ha, a u Međimurju se ta sorta proteže na površini od ukupno 23 hektara.

Kazati treba da postoje još i Roter (crveni) i Blauer (plavi) Silvaner, riječ je također o kultivaru Silvaner a, s obzirom na boje, o njegovim mutantima. Roter Silvaner znan je i pod sinonimima Cirfandler, Österreicher Roth, Piros Cirfandli, Piros Szilvani, Rother Zierfandler, Schönfeiner Roth, a Blauer Silvaner, raširen dosta u njemačkom Württembergu, po sinonimima Blauer Österreicher, Blauer Reifler, Blauer Schönfeilner, Blauer Zierfandler, Bodenseeburgunder, Bodenseetraube, Schwarzer Österreicher, Schwarzer Silvaner.

____________________________________

Znanje je bogatstvo!

Moram ovdje reći da o zelenom silvancu i Silvancu zelenome nisam osobito razmišljao dok neke davne godine na putovanju Alsaceom nisam stigao i do podruma Domaine Weinbach sestara Faller.

Klasična degustacija bila je sjajna, RR i Pinot gris izvanredni a bogme Grüner Sylvaner nije zaostajao. Te arome, strukturu ali i profinjenost i eleganciju sada nalazim u ovome Silvancu od Režekovih. Katastrofa je ako ponuđač nije svjestan vrijednosti što je nudi, a drsko i sramotno je kad netko za nešto drsko traži više novaca nego što njegov proizvod objektivno vrijedi, neshvatljivo je pak da ima potrošača-kupaca koji si ne daju dovoljno truda da spoznaju što je to što vrijedi, i za što se iako je nekad cijena i viša (opravdano) isplati potrošiti nesto više…⦁

____________________________________

ROD: Silvanac zeleni traži plodnije tlo i pozicije na brežuljku, voli umjerenu ili sjeverniju klimu. Vrhunsku kakvoću daje samo na najboljim položajima. Sorta je relativno osjetljiva na mraz, a dosta osjetljiva na napad botrytisa, peronospore, oidiuma, kloroze. Prinos nije osobito velik, a ni redovit. Sazrijeva potkraj rujna (južniji krajevi) do sredine listopada.

SVOJSTVA: Daje vino natprosječne kakvoće, vrlo fino i na nosu i u ustima, skladno, zelenkasto-žute je boje, nenametljivog, lijepog, specifičnog bouqueta s dosta voćnosti, cvijetnih nota i mirisa šume, mio i nježan, s umjerenom ali dovoljnom ukupnom kiselosti te, obično, i s ne previše maligana. Najčešće se proizvodi kao suho vino. Kao vino redovne berbe najbolji je dok je mlad odnosno relativno mlad, u suhoj varijanti tek u iznimnim slučajevima uspješno se arhivira na duži rok. Od njega se mogu postići fina predikatna vina.

JELO i SERVlS: prija uz brojna jela, npr. uz šparoge, srca od artičoka, avokado s plodovima mora, njoke i tjesteninu s umacima na bazi sira, uz kuhanu bijelu ribu i perad, jaja na razne načine, ementaler, topljeni sir. Poslužite ga u tzv. riesling-čaši na osam Celzijevih stupnjeva ako je mlađi, suh i s nešto nižim alkoholom, odnosno u nešto većoj Riesling čaši i na 10 do 12 Celzijevih stupnjeva ako je s alkoholom od 13,0 odnosno 13,5 vol %, suh po ostatku neprovrela sladora ali s dozrijevanjem kroz neko vrijeme na finom kvascu prije punjenja, te ako je u dobi od dvije do četiri godine.  ♣

Tomaz vino – rebranding

MALVAZIJE BIJELA i CRNA, te TERAN PRVOM PLANU

Klaudio Tomaz, vinogradar i vinar iz motovunskoga kraja koji je oduvijek pokazivao ambicije da što hitrije što jače preraste konvencionalni status još jednog u nizu istarskih proizvođača plemenite kapljice, u novije vrijeme, očito je, napreduje ka punom ostvarenju cilja još bržim i čvrstijim koracima. Vina uvjerljiva, snažna, složena, u odnosu na ona od prije nekoliko godina bitno su dobila na skladu i na eleganciji. Da bi ona stekla još i višu dimenziju, obitelj Tomaz ubrzano se širi s vinarijom i osobito pažljivim izborom opreme za proizvodnju modernizira vinski podrum. A, bitno je poradila i na rebrandingu! Prije kratkog vremena s novostima i novitetima odlučila se široj javnosti uz pomoć medija, od kojih se najjajči i najutjecajniji nalaze u Zagrebu, predstaviti  i šire oznateu hotelu Sheraton u glavnome gradu Lijepe naše. Tomazi su donijeli vina iz berbi koje su upravo izašle ili trebaju uskoro izaći a napunjena su u nove, prikladno odabrane, vrlo elegantne butelje, te opremljena s novo-kreiranom, vrlo lijepom etiketom. Klaudio Tomaz donio je na kušanje, uz ostale svoje, šire poznate, još jedan svoj adut, ali nešto raritetno – vino od sorte Malvazija crna, odnosno Malvasia nera!

Klaudio i Danijela Tomaz – obitelj pored stola i na stolu: BOGATSTVO! (Marko Čolić)

S obzirom na veliku popularnost vina od Malvazije (istarske) u nas, te s obzirom da se u posljednje vrijeme (napokon!) sve jače ovdje čuje i za Malvasiju (dubrovačku), mnogi ljubitelji plemenite kapljice – promatrajući stvar tek kroz hedonistički aspekt uživanja za stolom uz tanjur i čašu – bilo znajući jer su nešto načuli, bilo svjesni jer dobro osjećaju razliku u organoleptici, prihvaćaju da  je riječ o dvjema različitim gotovo identično nazvanim sortama i misle da tu s malvazijama priča staje.

Međutim, Malvazija je naziv vrlo velike grupe vinskih kultivara kojoj pripada pedesetak –  ako ne i više! – sorata što nisu nužno sve u međusobnom srodstvu ali nose taj naziv, doduše kod svake sorte  obogaćen, radi preciznosti u identifikaciji, nekim dodatnim izrazom. U svom velikom atlasu vinskih sorata svijeta Wine Grapes (prvo izdanje bilo je 2012.) unutar ukupno oko 1370 predstavljenih sorata plemenite vinove loze svjetski čuveni trio vinskih pisaca i znanstvenika Jancis Robinson, Julia Harding i José Vouillamoz  popriličan su prostor posvetili malvazijama, kojih je najviše njih s grožđem s bijelom kožicom, međutim kojih ima i obojanih, od crvenog do gotovo plavoga.  U Atlasu su, od tih tamnih, navedene sljedeće: Malvasia di Casorzo, Malvasia di Schierano, Malvasia nera di Basilicata, Malvasia nera di Brindisi, Malvasia nera di Lecce, Malvasia nera lunga, Malvasia Preta.

U Istri uz klasičnu Malvaziju istarsku uzgaja se u određenoj mjeri također i Malvasia nera, prije nekoliko godina kad sam je po prvi put kušao oduševila me baš ona iz butelje vinogradara i vinara motovunskoga kraja Klaudija Tomaza. Upravo sada u travnju bila je prigoda za ponovno kušanje (naravno, druge, nivije berbe), i pozitivni dojam je u potpunosti potvrđen. E, sad, koja bi crna malvazija od ovih upravo spomenutih iz atlasa Wine Grapes bila ta što se nalazi u uzgoju kod Tomaza?  Klaudio Tomaz kaže da je njegova crna malvazija Malvasia nera di Brindisi, s krajnjeg talijanskog juga! I objašnjava:

Tomaz – novi podrum! (Marko Čolić)

– U Istru je, po mojim saznanjima dobivenim od oca, sorta introducirana negdje u četrdesetim godinama prošlog stoljeća, kad je Istra bila još pod Talijanima.

Tomaz-aduti: Malvasia nera (di Brindisi) 2018, Barbarossa Teran istarski 2018, Sesto senso Malvazija istarska 2019 i Avantgarde Malvazija istarska 2021 te Klaudio Tomaz s buteljom Nera, napunjenom vinom od Malvazije crne 2018 – HIT!! (Marko Čolić)

Pa, evo nešto o malvazijama općenito, a potom i, posebno, o ovoj što je uzgaja Klaudio Tomaz.

MALVAZIJA – Grupa

Malvasia/ Malvazija je  generički naziv u uporabi za oveći broj vinskih sorata – pedesetak, a moguće i više!, koje nisu nužno i rodbinski povezane te koje mogu imati različite boje pokožice – žućkastu/bijelu, ružičastu, sivkastu te crvenu/crnu, a kojima je kao glavno zajedničko to što se od njih proizvodi i vrlo fino slatko desertno vino s poprilično visokim sadržajem alkohola.

Glavni SINONIMI, zapravo ovdje prijevodi osnovnog naziva, su, za Malvaziju kao općeniti izraz, sljedeći: Malmsey (Engleska), Malvagia (Španjolska), Malvasier (Njemačka), Malvazija (Hrvatska), Malvelzevec (Slovenija), Malvoisie (Francuska).

PORIJEKLO: Pretpostavka je bila da je ishodišna točka Malvazije  prema svijetu grčka luka Monemvassia na istočnoj obali Peloponeza, izvorno poluotoka a onda, nakon otvorenja Korintskog kanala, otoka, u svakom slučaju prostora gdje je vinogradarstvo bilo vrlo rašireno. Grožđe se inače dosta uzgajalo i na susjednim otocima u južnome dijelu Egejskog područja. Uvriježilo se  to da su sorte što su kroz luku Monemvassiju odlazile u svijet i označavane nazivom Monemvassia.

A onda je stigao nov oblik – Malfasia, ubrzo su se Talijani i Portugalci opredijelili za minimalnu izmjenu i od Malfasije  je nastalo Malvasia, Španjolci su se odlučili za naziv Malvagia, Nijemci su počeli koristiti oblik Malvasier, a Englezi Malmsey, Francuzi Malvoisie, u Hrvatskoj je u uporabu ušao i ostao izraz Malvazija.

Najstariji spomen slatkog vina od Monemvassije seže u 1214. godinu. registriran je u Efesosu u Grčkoj. Relativno brzo nakon toga, godine 1278. u Republici Veneciji spominje se Vinum de Malvasias, izraz se odnosio na tadašnji venecijanski uvoz vina od Malvazija. Identitet sorata od kojih se proizvodilo to tada uglavnom slatko vino nije znanstveno i posve utvrđen/potvrđen, po pretpostavkama moglo bi biti da je riječ o sortama odnosno nekim mutacijama sorata Aidani, Assyrtico, Athiri, Kydonitsa, Liatico, Monemvassia, Therapsathiri i Vilana.

Recentne analize na bazi DNA NE potvrdjuju da su sve sorte koje se znaju spomenuti kao pripadnice grupe Malvazija grčkog porijekla, a s druge strane rezultati analiza DNA govore da kultivari što su se našli u grupi Malvazija međusobno mogu biti genetski i dosta različiti, tako da dok bi izraz Grupa Malvazija i mogao proći nema ipak nikakvog smisla govoriti i o OBITELJI Malvazija.

Evo, iz atlasa svjetskih vinskih sorata Wine Grapes  autora Jancis Robinson, Josea Vouillamoza i Julije Harding, navoda nekih sorata koje u nazivu nose riječ Malvazija, a uz svaku od njih su dodatak u nazivu, zatim naznaka boje kožice bobice grozda i spomen ispravnih postojećih sinonima.

MALVASIA BIANCA di BASILICATA = bijelo; ima naznaka nekih sličnosti s Malvasijom biancom di Candia

MALVASIA BIANCA di CANDIA = bijelo; Malvasia Bianca Calabria, Malvasia Candia

MALVASIA BIANCA di PIEMONTE = bijelo; Caccarella; Malvasia greca, Moscatella; Greco, Mosella

MALVASIA BIANCA LUNGA = bijelo; Malvasia Bianca, Malvasia Bianca siciliana, Malvsia Bianca Toscana, Mavasia del Chianti, Mavasia di Arezzo, Malvasia di Brolio, pa Krizal, Maraskin, Maraština, Rukatac, Višan(k)a  (Hrvatska), Menuetta (Slovenija), Pavlos (Grčka), Prosecco nostrano (Conegliano Veneto), Racina di Monacu Bianca, Tundullilu bianco

MALVASIA BRANCA de SAO JORGE = bijelo; rabi se za proizvodnju madere.

MALVASIA CANDIDA = Malvasia di Lipari

MALVASIA CASTELLANA = bijelo; sinonim je Siria a to je vrlo stara sorta s Ibeijskog poluotoka, u Portugalu je znaju pod nazivima Malvasia branca i Roupeiro

MALVASIA de COLARES  = bijelo

MALVASIA di LANZAROTE = bijelo; Malaga, Tacoronte–Acentejo Teneriffe, Malvasia, Malvasia portuguesa, Malvasia volcanica, Peregril, Pejeril, Sebastian Garcia

MALVASIA de SITGES  = Malvasia di Lipari

MALVASIA del LAZIO = bijelo; Malvasia col puntino, Malvasia gentile, Malvasia puntinata

MALVASIA di CANDIA AROMATICA = bijelo; genetski donekle bliza Malvaziji di Casorzo

MALVASIA di CASORZO Piemonte = crno; rabi se u Pijemontu za slatka desertna vina i za pjenušce

MALVASIA di LIPARI = bijelo; Greco bianco di Gerace, Malmsey, Malvagia, Malvasia candida, Malvasia de la Palma, Malvasia de Sitges, Malvasia de Teneriffe, Malvasia delle Lipari, Malvasia di Cagliari, Mavasia di Sardegna, Malvasija dubrovačka

MALVASIA di SCHIERANO = crno; Malvasia a grappolo corto, Malvasia di Castelnuovo Don Bosco

MALVASIA FINA = bijelo; Arinto do Dao, Assario branco, Boal, Boal canchudo, Boal da graciosa, Boal de Madeira, Cachudo, Galego, Terrantez do Pico, Torrontes

MALVASIA NERA di BASILICATA = crno; Malvasia nera, pokazuje određene sličnosti s Mavasijom nerom di Brindisi

MALVASIA NERA di BRINDISI = crno; Malvasia negra, Malvasia nera di Bari, Mavasia nera di Bitonto, Malvasia nera di Lecce, Malvasia nera di Trani, Malvasia niura

MALVASIA NERA LUNGA = crno; Moscatella; pokazuje neke sličnosti s Malvasijom di Casorzo

MALVASIA PRETA = crno; Moreto, Mureto, Pinheira Roxa

MALVAZIJA ISTARSKA = bijelo; Istrska malvazija, Malvasia del Carso, Malvasia friulana, Malvasia istriana, Malvazija istarska bijela, Polšakica Drnovk ⦁

A sada – MALVASIA NERA di BRINDISI

Grozd Malvasije nere di Brindisi

SINONIMI: Malvasia negra, Malvasia nera di Bari, Malvasia di Bistonto, Malvasia nera di Lecce, Malvasia niura…

PORIJEKLO: Do prije relativno kratkog vremena vjerovalo se da su Malvasia nera di Brindisi i Malvasia nera di Lecce dvije zasebne sorte iz predjela Salento u Apuliji, na jugu Apeninskog poluotoka, ali je onda iz DNA-istraživanja isplivalo da je riječ o JEDNOM, istom kultivaru, nastalom spontanim križanjem sorte Malvasia bianca lunga i sorte Negroamaro. S obzirom na to da se oba roditelja stoljećima uzgajaju u Apuliji, logičan bi bio zaključak da se križanje dogodilo tamo.

Smatra se i da bi jedna ista sorta mogle biti i Malvasia nera di Brindisi i Malvasia nera di Basilicata, ali do sada još nije provedeno odgovarajuće testiranje usporedbom DNA, pa zato zasad o tome nema i potvrde sa znanstvenom težinom.  Inače, u Basilicati a i u nekim vinogradima Toscani za koje se dugo vremena mislilo da su čisti nasadi Malvasije nere di Basilicata pronađeno je nešto starih trsova – španjolskog Tempranilla…

OBILJEŽJA SORTE – Malvasia nera di Brindisi dozrijeva u srednoj do kasnoj epohi. Plod je blago aromatičan. Od te sorte proizvode se puna  topla a i elegantna crna vina, ali, uz prosušivanje grožđa, i ona gusta slatka desertna iz kategorije znane kao passito.

PODRUČJE UZGOJA – Malvasia nera di Brindisi najraširenija je u Apuliji, u provincijama Lecce, Taranto i Brindisi, a ima je dosta i u Toscani i u Calabriji. Mnogo je se koristi u proizvodnji roséa, za dio mješavine s jednim od roditelja – Negroamarom, i s kultivaroim Susumantellom. U dobrom dijelu vina plasiranih pod apelacijom DOCG (denominazione d’origine controllata e garantita), ulazi, s učešćem od 15 do 30 posto, u blend s lokalnim Negroamarom, za ozbiljne crnjake. Kao samostano vino djeluje nesto slađe nego u mješavinama sorata. ♣

Saloni, festivali, sajmovi

PROLJETNA EKSPLOZIJA MJEHURIĆA u MAKSIMIRU

Peti zagrebački salon pjenušaca, ove godine ne više u hotelu u središtu Metropole,  nego, u skladu s godišnjim dobom, u zagrebačkom parku Maksimir! Kakve li prigodne kombinacije: proljetna eksplozija cvijeća, mjehurića i ljepote! Cvjetnjak na Maksimirskoj pokazuje put, pred obnovljenim restoranom Maksimir na samom ulazu u park ekipa lokala koji se, s obnovljenim ruhom pretvorio u gric & guc zagrebačkih tradicijskih jela i pića, srdačno dočekuje goste, za eksploziju mjehurića pobrinulo će se 28 vinara s nizom pjenušaca iz Hrvatske, Slovenije i Italije, a s obzirom na njihov zamjetno sve veći odaziv na vinska događanja nije iznenadilo to što su se za eksploziju ljepote pobrinule brojne pripadnice nježnog spola.

Ove je godine program prilagođen novoj lokaciji i proljetnom terminu te novom modernome makar, istina, sada bitno liberaliziranome u odnosu na ono kako je, s obzirom na coronu, bilo još do nedavno. Izlagači su svoje pjenušce predstavili u velikoj restoranskoj dvorani, a u maloj dvorani bile su radionice. Predviđeno je bilo i to da domaćin ponudi neka prigodna jela pripremljena kao poseban pjenušavi menu restorana Maksimir za ovu prigodu. Da bi doživljaj bio kao na filmu pobrinuli su se Elma & Admir iz sastava Filmmusicorkestar.

Radionice – susret hrvatskih i slovenskih pjenušaca, te susret pjenušaca Hrvatskog zagorja i Istre (Kota-Degrassi). Voditeljice: Marija Vukelić i Nina Levičnik (Julio Frangen)

Najbolje ocijenjeni pjenušci na ovogodišnjem vrednovanju: Istenič, Kota, Degrassi, Kozinc, Protner, Albiana. Jedan od najboljih pjenušaca na Salonu u Zagrebu bio je, rekao bih, onaj što se točio pod etiketomm Meneghetti Valle d’Istria Reserva brut 2016 (12,5 vol%) Stancije Meneghetti iz Bala, riječ je o pjenušcu od Chardonnaya i Pinota bijeloga. Možda nije toliko došao do izražaja, jer istodobno se ponajviše nudila i Meneghetti Riserva 2015 brut, kojoj je – nedostajalo živosti što ju je imao brut 2015. (Julio Frangen)

Poslovni dogovori: Miha Istenič (desno) iz Hiže penin Istenič s Bizeljskoga, u razgovoru s vinskim trgovcem Tomislavom Sagrakom iz zagrebačke tvrtke Vino.hr (Marko Čolić)

Ozračje, kako su mnogi komentirali, dosta drukčije od drugih vinskih događaja u Hrvatskoj.  Posjetitelja je došlo poprilično, međutim nije se stvorila nesnosna gužva kao što zna biti slučaj na drugim festivalima. Na izlagačkim mjestima mnogi su vinari imali I više od dviju minimalno predviđenih etikete, te je broj različitih butelja na kušanju bio oko 100.

Posjetitelji su mogli nazočiti dvjema besplatnim radionicama, kojima je mreža Salon of Sparkling Wines ponovno pokazala koliko je obrazovanje vinske publike važno i kako treba biti dostupno svima koji se vinom bave. Kad je već riječ o edukaciji svakako, vezano uz pjenušce, vrijedi i sada, ponovno, spomenuti vrlo informativnu i poučnu knjižicu Pjenušci Plešivica autora Ive Kozarčanina.

Plešivički pet nat Braje i slovenska klasična metoda Kozinc i Joannes. Dosta proizvođača iz slovenskog Posavja za bazno vino za šampanjizaciju rabi domaću sortu Žematna črnina ili Kavčina crna (Marko Čolić)

– Nakon uspjeha lanjskog Festivala pjenušaca i jagoda koji je okupio brojne posjetitelje, odlučili smo izdati jedinstvenu brošuru sa svim plešivičkim proizvođačima pjenušaca. Tako ljubitelji pjenušaca, ali i oni koji ih tek upoznaju te struka i distributeri na jednom mjestu mogu saznati važne informacije o pjenušcima i njihovim tvorcima s Plešivice. Brošura je dostupna u uredu Turističke zajednice grada Jastrebarskog i plešivičkim vinarijama  – rekla je Petra Masnec, voditeljica ureda TZ Jastrebarsko, dodajući da je kultura pijenja pjenušaca vrlo razvijena baš u plešivičkom kraju koji već mnogi znalci nazivaju Hrvatsklom Champagneom!

Prvu radionicu, već tradicionalnoga naziva PJENUŠAVI SUSRET u ČAŠI: Hrvatska & Slovenija moderirale su organizatorice, dr. Nina Levičnik, osnivačica mreže Salon of Sparkling Wines i prof. Marija Vukelić, direktorica Salona pjenušavih vina Zagreb. U neobaveznom vinskom razgovoru uz najbolje ocijenjene pjenušce s ovogodišnjeg ocjenjivanja, a to su bili oni s posjeda Istenič, Kota, Degrassi, Albiana, Protner i Kozinc polaznici su prepoznavali šampanjske note ali i neke nove utjecaje vezane uz terroir, naime u nekim slovenskim pjenušavim vinima kao jedna od uporabljenih sorti bila je i Žametna črnina, po hrvatski rečeno Kavčina crna. Na drugoj radionici  Zagorski & istarski mjehurići: Kota & Degrassi po dva pjenušca su na kušanje ponudili vinari Tihomir Kota iz Hrvatskog Zagorja i Moreno Degrassi iz Istre, oni su eto osobno prezentirali ne samo te svoje izabrane pjenušce nego i općenito svoje vinarije, sorte, terroire, mirna vina i pjenušave pravce, planove za budućnost!

Pjenušac kao barem mali poticaj za inspiraciju u poeziji: pjesnik Enes Kišević! Vino Zagorje od B preko K do V: Tomislav Bolfan, vlasnik Vinskog vrha, Jasminka Šaško, predsjednica udruge i enologinja pri Vuglec bregu, te veliki zlatarski iskorak vinarija Kota poduzetnika Tihomira Kote iz Zlatara koji, mada nije iz enološke struke, kaže kako sve oko pjenušca radi sam…  Kota, inače, svoje pjenušce označava ne nazivima, nego brojkama, brojka na etiketi govori na kojoj se nadmorskoj visininalazi vinograd  (Marko Čolić))

Salon pjenušavih vina Zagreb 2022 bio je lijepa prigoda i za najavu novih perlajućih događanja u najskorijoj budućnosti, konkretno za 8. Salon penečih vin Ljubljana sada, 6. svibnja u glavnom gradu Dežele, te za, ubrzo poslije, vrlo popularne regionalne pjenušave doručke diljem Hrvatske, organizirane  u suradnji s lokalnim i županijskim turističkim zajednicama. Evo zasad poznatog rasporeda tih doručaka za sljedećih nekoliko mjeseci: 14.05.2022. – Pjenušavi doručak Međimurje, u vinariji Štampar, Mađerkin Breg, uz podršku TZ Međimurske županije; 21.05.2022. – Pjenušavi doručak Zagorje, u vinariji Kota, uz podršku grada Zlatara i TZ Krapinsko-zagorske županije; 12.06.2022.– Pjenušavi doručak Plešivica, u vinariji Braje, uz podršku TZ i grada Jastrebarsko te TZ Zagrebačke županije; 02.7.2022 – Pjenušavi doručak Srijem, u vinariji Papak, uz podršku TZ Vukovarsko-srijemske županije; 10.7.2022. – Pjenušavi doručak Erdut, u vinariji Siber, uz podršku TZ Osječko- baranjske županije.

Leđa s leđa, i leđa en face (Marko Colic)

Prof. Marija Vukelić kazala je i to da, budući da je Salon pjenušavih vina Zagreb jedini vinski festival u Hrvatskoj koji cjelogodišnjim događanjima, promocijama i edukacijama pridonosi izobrazbi hrvatskih ljubitelja pjenušavih vina te podiže vidljivost pjenušavim eno-gastro destinacijama, serija zgodnih priredbi koje su eto ove godine već dosegnule lijep broj, može izvrsno poslužiti u promidžbi mnogo čega obuhvaćenog pojmom vinski turizam! ♣

Knjižica o plešivičkim pjenušcima autora novinara Ive Kozarčanina

__________________________________________

PLEŠIVIČKI PJENUŠCI i MACERATI – Dominik Jagunić, četvrta vinogradarsko-vinarska generacija plešivičke obitelji, jedan je od trojice braće Jagunić i jedan od dvojice mladih Jagunića koji su završili studij agronomije, i to vinskog smjera. Jagunići su se, uključujući i tatu Velimira, bavili za Plešivicu uobičajenom proizvodnjom mirnog vina, a kad je zasjeo na kormilo Dominik je odlučio gotovo maksimalno, primjerice do 70 posto u odnosu na ukupnu produkciju, posvetiti se pjenušcima, te u preostalih 30 posto kreacijama od bijelih sorata ali podvrgnutih dužoj maceraciji praćenoj alkoholnom fermentacijom, dakle stvaranju tzv. jantarnih vina.

Dominik Jagunić sa suprugom Matejom, koja također zagovara strpljenje s izlaskom Blanc de Noirsa na tržište Dolje: pinot sivi amber (Marko Čolić)

Mladi Dominik u novije vrijeme sve se jače nameće kakvoćom proizvoda. On je taj koji stoji iza klasična dva pjenušca među kojima je već dosta cijenjeni Three Stars brut nazvan tako jer je od grožđa (Chardonnay 50 %, Rizling rajnski 10 posto i tzv. stare plešivačke sorte – njih oko 20 – u količini od 40 posto) iz triju obiteljskih vinograda a jedan od njih je Hrvojka što osjetno iskače. Drugi je ružičasti pjenušac, à la française nazvan La Boule Rosé brut od 70 posto portugisca i 30 posto crnog pinota. Uskoro će, najavljuje, na tržištu biti i s trećime, a to je Blanc de Noirs 2019 extra brut od crnog pinota, polovica baznog vina dozrijevala je u inoksu a polovica u drvenim bačvama, za ekspedicijski liker korišten je samo ugušćeni mošt, proizvedeno ga je oko 3000 butelja. I taj novitet donio je na kušanje nedavno na radionicu pod vodstvom sommeliera Tomislava Jakopovića iz zagrebaččkog Vinskog kluba, dojam bio da taj pjenušac obećava mnogo, ali i da je šteta žuriti se s njegovim izlaskom jer uz dovoljno dugo sazrijevanje i, kroz to, razvoj na kvascima u butelji nakon druge fermentacije mogao bi pružiti daleko više nego na svom moguće preranom izlasku. Jagunić je prezentirao i tri svoja macerirana ali mirna vina – od Traminca, Pinota sivog i Pinota crnoga iz 2020, maceriranih, svaki, po pola godine, sigurno u njima, što se veli, ima štofa, međutim rekao bih da takva vina nisu za žurbu glede izlaska te da zavrjeđuju da ih se ostavi duže na sazrijevanju u tijeku kojega ne samo da još mogu dobivati na kompleksnosti nego bitno dobivati i na profinjenosti. ⦁

_______________________________________________

Sajmovi, izložbe

KOZLOVIĆ!!!

Poreč je početkom svibnja domaćin 28. međunarodnoj izložbi vina i vinarske opreme Vinistra 2022. Pozornica događanja ponovno je dvorana Žatika. Po već odavna ustaljenom običaju, uoči izložbe odvijaju se međunarodno ocjenjivanje vina i alkoholnih pića, ali i zasebno ocjejivanje Svijet malvazija, vrednovanje kapljice od sorte Malvazija istarska koja je jedan od glavnih eno-aduta područja. Degustacija Svijet malvazija održana je po 13. put. S obzirom na lokalnu pripadnst I raširenost, posebnu pažnju dobivaju i vina od kultivara Teran i Refošk. U konkurenciji se nalaze ne samo malvazije te Terani i Refoški iz Hrvatske nego i kapljica iz inozemstva, malvazije čak sa šireg područja svijeta, a članovi stručnog žirija su ne samo degustatori iz Lijepe naše nego i istaknuta imena s tog područja iz vana, jedno od takvih imena je i Caroline Gilby MW iz Velike Britanije, već više godina predsjednica ocjenjivanja. Evo i nekih drugih: Annemarie Foidl, predsjednica Austrijskog sommelier kluba, Thomas Costenoble, enolog i direktor ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles, Izabela Kaminska, poljska blogerice i youtuberice s WSET diplomom, Igor Sotric, britanski sommelier i ocjenjivač na Decanteru Worfld Wide Award, Đurđice Katić, sommelijerka iz Srbije, Ivan Jug, aktualni Hrvatski sommelijerski prvak…

Predsjednik udruge Vinistra Nikola Benvenuti, predsjednica ocjenjivačkog suda Carolyne Gilby MW, te znani istarski sommelier Emil Berdec, sasvi desno Thomas Costenoble, član ocjenjivačkpog žirija, inače predsjednik ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles

            Obitelj Gianfranca Kozlovića ima više razloga za slavlje: Malvazija Santa Lucia iz 2018. okitila se s dvije titule na 13. Svijetu malvazija održanom u porečkom hotelu Parentium Plava Laguna. To vino s obzirom na ocjene postalo je svjetskim šampionom u kategoriji odležanih malvazija, a izabrano je i kao najbolje na svijetu u kategoriji Best in Show. Uz ovo poznato istarsko prezime iz Momjana, slavi i obitelj Dešković iz Kostanjice pored Grožnjana. Vino od te obitelji postalo je šampionom u kategoriji svježih malvazija.

Glasoviti istarski vinogradski položaj Santa Lucia – živopisne boje jeseni

_________________________________________

VINSKA DAMA 2022: ANTONELLA SORGO KOZLOVIĆ – Za obitelj Kozlović sjajno se poklopilo to što je na nedavno završenom izboru Vinske dame godine i Vinskog gospodina godine, u organizaciji udruge za kulturu stola G.E.T. (gastronomija, enologija, turizam) iz Zagreba, Vinskom damom 2022 proglašena Antonella Sorgo Kozlović, supruga Gianfranca Kozlovića, šampiona ovogodišnje Vinistre!

Antonella Sorgo Kozlović, Vinska dama 2022 godine!

Bračni par Gianfranco i Antonella Kozlović

– Biti proglašena Vinskom Damom u ovom izboru znači posebno poštovanje i uvažavanje svega onoga što radimo, ne samo ja nego i cijela moja obitelj. Imamo veliku čast i moć biti ambasadori takve priče i pravi je užitak to prenijeti na naše goste, gdje god ih mi susretali: na sajmu vina, na posebnim događanjima, na prezentacijskim večerama ili u našim domovina/vinarijama – izjavia je Antonella Kozlović na dodjeli trofeja kojega je, inače, u muškoj konkurenciji dakle kao Vinski gospodin godine primio vinar Ivan Sladić iz Plastova kod Skradina.

– Tko su vinari i vinarke koji stoje iza sjajne ponude nekih od vrhunskih hrvatskih vina te koji ulažu puno ljubavi i strasti u uzgoj najboljih sorti i u proizvodnju kapljice vrhunske kakvoće? To je pitanje zaintrigiralo Udrugu za kulturu stola G.E.T. (gastronomija, enologija, turizam), pa je ona 2020. godine pokrenula projekt Vinska Dama i Vinski Gospodin godine. Na temelju postignutih rezultata u proizvodnji, pa osobnog stila u nastupu, karizme, načina komunikacije s medijima i s publikom, pristupa prezentaciji i marketingu na društvenim mrežama… nominiraju se kandidati, a onda one najbolje  ravnopravno biraju publika glasanjem za svoje favorite na stranici Udruge www.get4u.hr  te žiri koji ocjene šalje izravno uredništvu G.E.T. Reporta kao organizatoru natjecanja – objašnjava Tomislav Stiplošek, predsjednik Udruge G.E.T.

Tomislav Stiplošek, predsjednik Udruge G.E.T., organizatora izbora Vinske dame i Vinskog gospodina godine

S obzirom da su se kod Kozlovićevih, kod kojih je Giancarlo svakako iznimno zaslužan za najviša odličja na Vinistri 2022 ali i za vinske  uspjehe općenito,  poklopile šampionska titula na ocjenjivanju i titula Vinska dama godine spontano se, bez ikakve zle namjere da se na bilo koji način umanjuje Sladićevo osvajanje ovogodišnjeg naslova Vinski gospodin godine, nameće stav da bi ovaj izbor Dame i Gospodina GODINE trebalo svakako s prve polovice godine pomaknuti na kraj tekuće godine, kad se mnogo jasnije vidi tko su u tom trenutku najbolji kandidati za titulu dobivenu na rezultatu svojega rada i ponašanja TE GODINE!… ⦁

__________________________________________

Vinarija Kozlović imala je na ovogodišnjem vrednovanju i najbolji mladi teran, dok je u kategoriji zrelih terana najviše bodova dobio onaj iz 2018. buzetske vinarije Vina Agapito. Slovenski Vinakoper s vinom Capo d’ Istria iz 2018. potvrdio je prošlogodišnju šampionsku titulu u kategoriji najboljih zrelih refoška.

                Inače, može se reći kako su medalje na Vinistri sada vrijednije nego što su bile prije, jer podignuti su bodovni pragovi pragovi za trofeje, konkretno ove godine za zlatnu medalju potrebno je bilo osvojiti 90 i više bodova. Uvedena je i Platinasta medalja, ona je zapravo ekvivalent Velikoj zlatnoj medalji a  dodjejuje se za uzorak što skupi 95 i više bodova. Sad eto postoji i kategorija Best in Show, za najbolje ocijenjenu malvaziju na svijetu.

Po prvi puta, dakle, ove godine dodjeljivana su i platinasta odličja, za vina koja su osvojila 95 i više bodova. Čak četiri platinaste medalje otišle su u Vižinadu, i to podrumima Vina Bruno Ferenac a za Istarsku malvaziju 2021, Pilatu za Malvaziju sur lie 2018. i za Serafin 2018. pa u vinariju nedavno preminulog Marijana Armana za Malvaziju Grand Cru. Inače, ovim odličjem okitili su se i San Salvatore muškat 2017. Benvenuti vina iz Kaldira kod Motovuna, talijanski Le Solane 2008., vinarije Mossi 1558 i slovenski Capris Refošk 2020 od Vinakopra.

Uz tih sedam platinastih medalja dodijelnjene su i 152 zlatne i 36 srebrnih medalja. Ostali proizvođači dobivaju diplome.

Nekih 16 zlatnih medalja otišlo je jakim alkoholnim pićima, a ove je godine pravo na oznaku IQ – istarska kvaliteta dobilo je 25 vinara za malvazije iz berbe 2021. i sedam vinara za teran, iz berbe 2019.

Na Vinistrinom ocjenjivanju 2022 ponovo su postavljeni rekordi! Rekordan broj malvazija i sudaca! Nikad veći broj malvazija, čak 273 uzorka iz deset zemalja (Hrvatska, Italija, Slovenia, Grčka, Španjolska, Njemačka, SAD, Portugal, Crne Gora i Srbija!), ali i nikad veći boj ocjenjivača- njih 70 iz 15 zemalja.

Što se tiče jakih alkoholnih pića, u Poreč ih je na ocjenu ove godine stiglo 35 uzoraka, također najveći broj do sada. Na Vinistrino međunarodno ocjenjivanje sveukupno je pristiglo 565 uzoraka.

– Veliko mi je zadovoljstvo vidjeti da su se šampionskom titulom uz etablirane vinare okitila i nova mlada imena koja inzistiraju na kvaliteti. Upravo su im Vinistrino ocjenjivanje a i izložba značajna odskočna daska – kazao je Nikola Benvenuti, predsjednik udruge vinara i vinogradara Istre Vinistra. ♣

ORGAZMIČKA VINA!

Dočekali smo i to: nakon što su vina podijeljena na industrijska, ekološka, biodinamska, prirodna, iskrena, prava (autentična), evo i nove kategorije – orgazmička! A to su ona proizašla iz, dakako, orgazmičkog vinogradarstva.  Nova kategorija vina, predstavljena nedavno na međunarodnom sajmu plemenite kaplice Vinitaly u Veroni, bila su, naravno, za široklu publiku pravi hit!

Golišavci u trsju angažirani i na eko-planu – prosvjeduju protiv globalnog zatopljenja, upozoravajući na negativne posljedice koje bi ono moglo donijeti i proizvodnji Bakhova nektara

Što bi to bila orgazmička vina, i gdje su im korijeni? Priča kaže kako je stvar krenula još u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, dakako, u SAD i, dakako, u Kaliforniji, te s trendom propagande slobodne ljubavi. Mnogi mladi ljudi priklonili su se pokretu za slobodnu ljubav kao nečemu novome, ali primijećeno je i kako su mnogi mladi, koji su suvremeni život na gradskom asfaltu smatrali deprimirajućime, odlučili krenuti u ruralno područje, na selo, posebice su ih privlačila prostranstva vinograda u Kaliforniji. Tu su, kaže se, na miru i u miru, kao, prepoznali sjajan ambijent za razvoj slobodne ljubavi. I onda su, s vremenom, kao, osjetili da njhovo razgolićeno druženje međusobno i s vinovom lozom i slobodno te veselo izvikivanje parola na temu slobodne ljubavi – vinovoj lozi daje dodatnu snagu u rastu i razvoju, da pospješuje formiranje zdravih grozdova s tvrđom i na bolesti otpornijom kožicom. Potom se, nastavlja se priča, došlo do zaključka da je, navodno, pozitivan rezultat u uzgoju efikasniji ako se u vinogradu primjenjuje tehnika kordonskog uzgoja! Mladi i goli  odlučili su koketirati s eko-postulatima u uzgoju loze i kreiranju Bakhova nektara- I tako je eto napredovalo stasanje orgazmičkog vinogradarstva!

Kao prvi proizvođač orgazmičkog vina kao rezultata orgazmičkog vinogradarstva slovi mladić po imenu Hugh Hefner (!!!),  tada u dolini Napa u Kaliforniji vlasnik oveće parcele na ilovastom terenu od grožđa s kojeg je dobiveno i napunjeno vino Clayboy….

Glede tog orgazmičkog vinogradarstva koje se barem na početku prikazivalo uvelike fotografijama velikog broja golih muškaraca i žena među trsjem, stavovi onih koje bi se moglo svrstati u ozbiljnije osobe isprva su bili uglavnom na razini podsmijeha, međutim – orgazmičko vino je tu!… ♣

Uoči početka turističke sezone 2022…

MUZEJ PELJEŠKE TRADICIJE

Uoči početka turističke sezone: privatna zbirka obitelji Mikulić u Mokalu pored Orebića na više od 400 četvornih metara ispričat će toplu priču o tradiciji poluotoka poznatog po vrhunskim vinima, javlja suradnica Alma Radoš.

Obitelj Mikulić

Impresivna zbirka amfora stara više od dvije tisuće godina, muljače, bačve, kotao za rakiju, stari alati, ognjište, peć za kruh, slika Bogorodice zaštitnice vinograda, samari, kamenice, mlinica za maslinovo ulje poznate dubrovačke obitelji Sorkočević iz 19. stoljeća – samo su neki od eksponata jedinstvene zbirke koje su godinama prikupljali članovi obitelji Mikulić.  U želji da ispričaju toplu priču o tradiciji i ljepoti života na Pelješcu, u sklopu svoje poznate boutique-vinarije u Mokalu otvorila je Muzej pelješke tradicije. Doživljaj za sva čula, jer obilazak završava degustacijom njihovih vrhunskih pošipa i postupa, među kojima se posebno ističe Don Josip.

– Našem postupu naziv je dao moj sin Antonio u znak poštovanja prema svom djedu Josipu, od kojega je naslijedio ljubav prema vinogradarstvu i vinarstvu ali i proizvodnji maslina. Generacijama se bavimo uzgojem vinove loze i vinarstvom kao i mnoge obitelji na Pelješcu. Pelješkim težacima posvetili smo ovaj muzej. Obilazak simbolično započinje ispred slike djeda Josipa i unuka Antonija, u fokusu je vino koje se u antici s Pelješca transportiralo amforama, a još do sredine prošlog stoljeća u mijehovima na tovarima i mazgama u karavni poznatoj kao Ponos. Sve smo to prikazali u našem Muzeju, a za kraj dojmovi se najbolje sabiru uz vino – ističe Igor Mikulić, koji je otvorenjem Muzeja pelješke tradicije ostvario san.

Otvorenjem Muzeja pelješke tradicije uoči Uskrsa i nove turističke sezone zaokružena je bogata ponuda poluotoka. Obitelj Mikulić je, inače, vlasnik jedinstvenog vinskog resorta – kampa i glampinga Adriatic i nagrađivane butikne vinarije u Mokalu, ali i luksuznog heritage hotela Adriatic s vrhunskim à la carte restoranom… ♣

_____________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 04. 2022 – Hints to the smart purchase

 HRVATSKA  CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

(XL) GRK 2021 Matuško – MATO VIOLIĆ MATUŠKO ■ Pelješac & Lumbarda; Grk; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit; ■ Poslužiti na: 10 – 12 °C ■ ⇗

(M) POŠIP 2021 Matuško – MATO VIOLIĆ MATUŠKO ■ Pelješac & Smokvica; Pošip; suho, 12,5 vol %; 0,75 lit; ■ Poslužiti na: 8-10 °C ■  ⇑

(XXL) DINGAČ 2017 Matuško – MATO VIOLIĆ MATUŠKO ■ Pelješac, Dingač; Plavac mali; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit;  ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

Istra i Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

(XXL) TERAN BARRIQUE 2016 – FRANC ARMAN ■  Zapadna Istra; Teran; vrhunsko, suho, 13,5 vol %;  0,75 lit; butelja: bourgogne ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■. ⇑

(XL) TERAN 2019 – FRANC ARMAN ■  Zapadna Istra; Teran; vrhunsko, suho, 13,5 vol %;  0,75 lit; butelja: bordeaux ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■ ⇗

Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia and the Croatian Danube region

 (L) GRAŠEVINA MITROVAC 2020 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo; Graševina; suho, 13,5 vol %; ZOI Kutjevo;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 10-12 °C ■ ⇗

(M-L)  ZELENAC KUTJEVO 2020 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo; Rotgipfler/Crvenovršac; suho, 13,0 vol %; ZOI Kutjevo;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 10 °C ■  ⇑

________________________________________

Ocjenjivanje frankovki

KEKFRANKOS GRAND TASTING 2022 HARKANY

Na međunarodnom ocjenjivanju vina od sorte Frankovka, Modra frankinja, Kekfrankos, Blaufränkisch pod dirigentskom palicom glavnog urednika vinskog časopisa Pecsi borozo Zoltana Györffyja a na kojemu su kao degustatori iz Hrvatske sudjelovali novinar Ivo Kozarčanin i sommelier Tomo Jakopović, na kušanje je ponuđeno 126 uzoraka iz 72 podruma iz sedam zemalja, konkretno Mađarske (88 uzoraka, najviše), Hrvatske (16; od Belja, Feravina, Vupika, Krauthakera, Iločkih podruma, Ivana Ivanića…), Austrije (14), potom Slovenije, Srbije, Slovačke i Njemačke.

Žiri u kojemu su bili Tomo Jakopović iz Hrvatske te Tomislav Ivanović iz Srbije, te, dolje, žiri u kojemu je radio Ivo Kozarčanin

Bodovi kao pragovi za medalje: Platina = 92 – 100; Zlato = 86 – 91,99; Srebro = 80 – 85,99; Bronca 74 – 79,99.

Mađarskoj je pripao najveći broj odličja – sedam platinastih medalja, 41 zlato i 31 srebro, Hrvatska je dobila dvije Platine, 10 zlata i 3 srebra, Austrija jednu Platinu, pet Zlata i sedam Srebra, Slovenija dvije Platine i  jedno Srebro, Srbija dva  Zlata.

ŠAMPIONI Kekfrankos Grand Tastinga 2022 s PLATINASTIM sjajem su:

Pálffy Szőlőbirtok és Pince Káli Királyi Kékfranos 2017 (Balatonfelvidék, Mađarska) 95/100 bodova ⦁Vina Belje Frankovka Premium 2012 (Hrvatsko Podunavlje, Hrvatska) 95/100 ⦁ Vinska Klet Prus Modra Frankinja Barrique 2016 (Bela Krajina, Slovenija) 95/100

PLATINU je iz Lijepe naše dobile su još i Frankovka 2016 ledena berba od Feravina

ZLATA su u Hrvatsku donijeli: Belje vino, za Frankovku Goldberg 2012, Frankovku Premium 2009 i Frankovku premium 2019, zatim Feravino za Frankovku Miraz 2017, Frankovku Miraz 2018 i Frankovku Dika 2018, pa Vlado Krauthaker za Frankovku 2019, Igor Ivanić za Frankovku 2017, te Vupik za Frankovku Goldšmit 2017.

A SREBRA –  Krauthaker za Frankovku 2020 i Iločki Podrumi za pjenušac Princeps Rosé.

FRANKOVKA petit tasting ZAGREB

Kao slijed spomenutog nedavnog vrednovanja Kekfrankos Grand Tasting u Mađarskoj, sommelier Tomo Jakopović, priredio je ovih dana u zagrebačkom Vinskom klubu, u čijoj se nalazi vlasničkoj strukturi, kušanje frankovki manjeg opsega – 22 uzorka, a za domaće vinske profesionalce… Kušači su, uz domaćina Jakopovića, bili i Ivo Kozarčanin, zatim sommelier Predrag Pedja Čavić, sommelier s dugim stažem u ugostiteljstvu u Njemačkoj Frane Ševo, osnivač i direktor festivala vina i gastronomje Zagreb Vino.com Ivan Dropuljić, pa vinski kolekcionar a i djelatnik u sektoru promidžbe Bakhova nektara Siniša Medenica, te ja kao glavni i odgovorni iz Svjeta u Čaši.

Frankovka Petit Tasting – Vinski kkub, Zagreb. Slijeva nadesno: Siniša Medenica, Ivo Kozarčanin, Frano Ševo, Ivan Dropuljić, Predrag Čavić, Tomo Jakopović. Kozarčanin i Jakopović ocjenjivali su frankovke nedavno na Kekfrankos Grand tastingu u Harkanyju u Mađarskoj (suhiucasi)

Pa, evo kako smo mi ovdje reagirali na frankovku…- izraženo brojem zlatnih grozdova kako je uobičajeno u Potrošačkom putokazu Svijeta u Čaši

FRANKOVKA PREMIUM 2012– VINA BELJE ■ Baranja ■ Frankovka; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

DÜLLÕ VALOGATAS KEKFRANKOS 2018 – BODRI ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

SZEKSZARDI KEKFRANKOS 2019 – LAJVER ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

FRANKOVKA GOLDBERG 2012 – VINA BELJE ■ Baranja ■ Frankovka; (polu)suho, 15,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■  ⇑

S ponajboljim buteljama u finalu ocjenjivanja u Vinskom klubu u Zgrebu

MENEK KEKFRANKOS 2018 – HALMUT CZABA ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

KETTVÕGLY KEKFRANKOS 2018 – VESTERGOMBI ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

FRANKOVKA PREMIUM 2019 – VINA BELJE ■ Hrvatsko porunavlje, Baranja ■ Frankovka; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

HIDASPETRE KEKFRANKOS 2018 – VIDA PETRE ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

FRANKOVKA PREMIUM 2009 – VINA BELJE ■ Baranja ■ Frankovka; suho, 15,2 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■  ⇑

TELIHOLD KEKFRANKOS 2019 – JANES ESZTEBAUER ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

KEKFRANKOS SZELEKCIO 2019 – BUJDOZSO SZOLOBIRTOK ■ Balaton ■ Frankovka; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

VILLANY KEKFRANKOS 2020– GERE TAMAS ■ Villany ■ Frankovka; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■ ⇗

SZEKSZARDI KEKFRANKOS TRADICIO 2020 – BODRI ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■   ⇒

FRANKOVKA 2017– IVANIĆ ■ Moslavija, Kutina ■ Frankovka; suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■  ⇑

FRANKOVKA MARTIN ALBUS 2017 – PP ORAHOVICA ■ Slavonija, Orahovica ■ Frankovka; suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■  ⇑

FRANKOVKA 2021 – SOKAČ ■ Zagorje-Međimurje ■ Frankovka; suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■  ⇑

ORDOGSZIKLA KEKFRANKOS 2020 – VALIBOR ■ Badacsony ■ Frankovka; suho, 12,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■  ⇑

SZIGET DUNA KEKFRANKOS 2019 – GAL ■ Frankovka; suho, 12,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■  ⇑

FRANKOVKA SUZA BARANJE Personal Collection 2012– KOLAR ■ Hrvatsko podunavlje, Baranja ■ Frankovka; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■  ⇑

SZEKSZARDI BENDEGUZ KEKFRANKOS VALOGATAS 2019 – ATILA BIRTOK ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■  ⇑

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

BAG-in-BOX

Graševina 2020. Iločkih podruma, Debit 2021. Dalmacijavina i crni Cuvée Benkovac 2020 Badela 1862 bili su najbolji na ocjenjivanju vina u bag-in-box pakiranju održanom u zagrebačkom Vinskom klubu, i zavrijedila su titulu zlatnih.

Srebrna vina su Bijelo 2021 (mješavina graševine i rizlinga) Dobre berbe, Žlahtina 2021. vinarije Gospoja i Merlot 2018 Dalmacijavina, a brončani su Graševina 2021. Đakovačkih vina, Graševina Vezak 2020 Badela 1862. te Vupikova Graševina Terra Vinea 2020.

Ocjenjivali su enolog mr. Franjo Francem, sommelieri Tomo Jakopović i Frane Ševo, vinski kritičar i novinar Željko Suhadolnik te urednica časopisa Vinum.in Dijana Grgić.

Na ocjenjivanje su stigla vina iz sve četiri hrvatske vinogradarske regije. Sva su, prema službenim oznakama na ambalaži, u kategoriji kvalitetnih, a prema kriteriju s organoleptičkog ocjenjivanja u Centru za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu tri ovdje spomenuta zlatna vina zavrijedila bi i kategoriju vrhunskih, kaže novinar Ivo Kozarčanin, također ukljuen u ovu akciju vrednovanja bag-in-boxova.

Dio uzoraka stiglih na ocjenjivanje

Pakiranje bag-in-box iznimno je praktično zato što slavina ne dopušta ulazak kisika u posebnu vrećicu pa vino tjednima zadržava organoleptička svojstva koja je imalo u trenutku punjenja. Zato je bag-in-box pogodan za ugostitelje koji žele vino točiti na čaše. Ne trebaju se bojati ni da ga neće istočiti s obzirom da je cijena po litri 20-ak kuna pa i gostu može čaša biti iznimno pristupačna. Bag-in-box vrlo je praktično pakiranje i za domaćinstva, a posebno za izletnike.

Baš smo radi izletnika, a i drugih ljubitelja gemišta, nakon ocjenjivanja čistih vina probrali i ona s izraženijom svježinom pogodna za miješanje s mineralnom vodom. Uz precizno točenje na čašice svaki je ocjenjivač dobio jednak omjer vina i vode, a odabir najboljih bio je jednoglasan: Debit Dalmacijavina osvojio je prvo mjesto, Žlahtina Gospoja drugo, a Bijelo Dobre berbe treće.

LEGENDA

 –  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

  – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but lacking a bit of identity & character, not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do 35 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

. ⇑- trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •   ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

__________________________________________________

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

SVIJET u CASI – 03.2002. – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you_______

Svijet danas: samo – ne daj Bože da netko kihne!… / The world today. Good save us from a single sneeze!…

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Zagreb, siloviti početak ožujka 2022: BLITZKRIEG SA SVIH STRANA… – Esplanade: MALVAZIJA en PRIMEUR / Lauba  i Dubrovnik: VINART  GRAND & PETIT TASTING  / MOĆNA KONAVOSKA ARTILJERIJA CRVIK ⦁ Academia  bar café za Dan žena: PERŠURIĆEVA PJENUŠAVA ISTRA ⦁ INDIJAN i… PELJEŠKI VINOGRADAR VINA PALIHNIĆ  ⦁ PETIT TASTING VINO.RS u ZAGREBU i GRAND TASTING u BEOGRADU ⦁ Eno-gastro VIP event: KONFERENCIJA ZNALACA o VINU, DELIKATESAMA, UGOSTITELJSTVU / Šampionska kulinova seka BELJA  ⦁ Zagreb International: VinMarKon o VINSKOM TURIZMU u HRVATSKOJ ⦁ Le vin: côté intellectuel:  APPRENDRE le FRANÇAIS à TRAVERS  LES CEPAGES FRANÇAIS  ⦁  Zagreb, kak imam te rad: GORNJOGRADSKI VINOGRADI i PODSLJEMENSKA PASTRVA ⦁ Bakho u digitalnoj eri:  BURZA VINA – NOVO ZDJELAREVIĆEVO VINSKO POGLAVLJE ⦁ Puna sezona ocjenjivanja: DWWA, MUNDUS, IWSC, te CMB… MOŽDA USKORO i u – NAŠOJ ISTRI! ⦁ Uz kraj ožujka i početak travnja – proljeće na tanjuru: IZ KORIZME u PARIŠKI ŠIK le BISTRO! / Dašak orijenta: VINO UZ ŽLICU i ŠTAPIĆE CHI LE MA  ⦁ Život piše romane: MIKEOVIH ZAVIDNIH 99!

_____POTROŠAČKI PUTOKAZ – 03.2022 – BUYING GUIDE_____

Zagreb, početak ožujka 2022.

BLITZKRIEG SA SVIH STRANA…

Ožujak 2022. u Metropoli startao je s rijetkom, nevjerojatnom žestinom, nedostajao nam je još samo kakav novi potres klasične vrste! Cijelog prvog tjedna bombardiralo je sa svih strana i po raznim lokacijama: maltene polarna hladnoća, marčane bure, ponešto snijega, stigla je čak i prijetnja nuklearnim oružjem, bili su tu En Primeur istarske malvazije i nekih sjeverno-hrvatskih vina u Esplanadi, konferencija o vinskom turizmu VinMarKon u Internationalu, Vinart Grand & Petit tasting te radionice, u Dubrovniku i u Laubi…

Početak EN PRIMEUR, s malvazijama: Vinski vitezovi RH u punoj spremi

U znaku corone; da je barem riječ bila o ovoj Coroni Grande na slici! ⦁ Desno: Iskusni istarski kralj tartufa Giancarlo Zigante donio je, uz novu mladu malvaziju, i glasovitu gljivu – da se DEČKI dobro pripreme i za napad i za obranu… (Marko Čolić)

Vinart radionice: Makedonski vranci na prvoj liniji fronte, prezentira ih Igor Luković (stoji) iz Beograda. Najbolji dojam ostavili su Vranec Instinct Black Label 2019 kuće Puklavec, zatim Barovo red 2019 (pola vranca, pola plavca maloga), Vranec reserve 2017 Sopot, Terroir Vranec Grand Reserva 2018 Chateau Kamnik i A’giupka 2015 od Bovina, a među njima kao najiskreniji (bez utjecaja bačve kao poboljšivača) pokazao se Instinct Black Label 2019 Puklavec, kojega je kreirao enolog Dane Jovanov Hermes jr, slikom se,kao predsjednik žirija, javio sa značajnog svjetskog ocjenjivanja Mundus Vini spring 2022 (suhiucasi)

Sa Sicilije nam je s vinom stigla, preko vlasnika Diega Planete, svjetski znana kuća Planeta, i preko uvoznika u Hrvatsku tvrtke MIVA. Radionica s nazivom Veduta sicilijanskog vinarstva, kapljica s područja Menfi, Noto, Etna i Capo Milazzo, vinogradi uz Etnu na visinama i do 700 metara, sorte Creccanico, Nero d’Avola, Carricante, Nerello mascarese, Mamertino, od internacionalnih Chardonnay. Uz Chardonnay 2020 najviše su mi se dopali Planeta Santa Cecilia 2018 i Planeta Mamertino 2017. Na Siciliji je 98.000 ha vinograda, 14 posto ih je u ravnici, 62 posto na brdašcima a 24 posto visoko na brdu. Oko 80 posto je domaćih sorata, 64 posto je bijelih i 36 posto crnih, najraširenija sorta je Nero d’Avola, slijede Grillo, Syrah, Chardonnay, Merlot, Grecanico i Nerelo Mascalese. Na slici smo, uz Diega Planetu, Ksenija Vrabec WoW, influencerica Andrea Pančur, Tomislav Tuđen iz MIVA-e i Željko Suhadolnik suhiučaši Svijet u čaši

U subotu uvečer u Laubi je na inicijativu krašićke kraljice Mare i njena supruga Josepha-Stephanea nakon uvjerljivog otvaranja crvene vatre iz kanona Cardinal Magnum iz Doline kardinala, ipak došlo do smirivanja pa je vrijeme kroz noć iskorišteno za opću evakuaciju ljudi kućama, međutim spokoj nije dugo trajao, već sljedećeg popodneva, dakle u nedjelju (bitke ne vode računa o tome je li radni dan ili praznik!) raketiranje je nastavljeno u samom središtu glavnoga grada na poziciji simboličnog naziva Napredak, projektili tipa Crvik, od lakšeg do teškog kalibra, stigli su iz dubrovačke okolice, preciznije iz Komaja i utvrde gospara Andra i Petra Crvika.

Vinart se pokazao kao multi-izražajna manifestacija, riječ je tu i o – reviji ljepote! (Marko Čolić)

I kad se već u glavnome gradu očekivao napokon ipak duži predah, najavljeni su za Zagreb i s adrese u znakovitoj Radničkoj ulici – Academije blizu Gradske plinare a pod zapovjedništvom PUKovnika Tomislava Stiplošeka novi specifični pucnjevi čepnim projektilima snažnog dometa tipa DIAM, s, kao posljedicom, poplavom jako ohlađenog zamamnog vibrantnog tekućeg preparata punog ugljikova dioksida, projektiranog od strane uspješnih kreatorica Ane i Katarine Peršurić i realiziranog u njihovim laboratorijima, po navodima obavještajnih službi smještenima vrlo strateški u istarskim mjestima Bačva i Peršurići… Ali ni s datumom 8. ožujka i po završetku osmomartovske perlajuće ofenzive šarmantnih sestara duže općenito mirovanje nije se činilo izglednime…

Lijepi pregled uradaka pod etiketom Zagorski bregi! Kad već prema javnosti dosad o tome projektu nije inicijalno bilo neke osobite komunikacije od strane udruge Vino Zagorje koja je odlučila izaći s navedenom markom zagorskih bijelih vina svježijeg tipa, posjetitelji radionice mogli su vidjeti i osjetiti o kojim je sortama, alkoholima i o kojoj organoleptici tu riječ. Za one koji nisu bili na radionici evo onog najosnovnijega: sorte Silvanac zeleni, Kraljevina, Ranfol, Moslavac, Graševina, Chardonnay, Pinot bijeli, Veltlinac crveni, Kerner, Plavec žuti, Manzoni, razne stare beline, u iznimnim slučajevima u manjoj mjeri rabljeni su i aromatični Sauvignon bijeli i Muškat žuti. Alkoholi: između 11 i 12 vol %. Berba uglavnom 2021, dva vina bila su iz 2020. Na slici dolje: Jasminka Šaško, predsjednica udruge Vino Zagorje i nekoliko proizvoiđača – Boris Vuglec, Boris Drenški Bodren i Dubravko Žerjavić (suhiucasi)

SEDMI VINART: GRAND & PETIT TASTINGS – Nakon Vinartova četiri uvodna dana i 24 rasprodane vinske radionice uslijedilo je veliko finale manifestacije, najprije s Petit tastingom u hotelu Dubrovnik pa potom i s Grand Tastingom u Laubi. Riječ je o dva dana druženja, kušanja dobro poznatih etiketa i ponekog iznenađenja o kojem se još mjesecima poslije priča.

Uz niz uobičajeno vrhunskih radionica prije samog festivala, Vinartova ekipa organizirala je ove godine i eksluzivno kušanje Vinart Petit Tasting (sjajna ideja!) odnosno degustaciju arhivskih vina osobito visoke vrijednosti, možda bi se mogao upotrijebiti izraz  remek-djela hrvatskih vinara, prva grupa obuhvatila je kapljicu staru od uglavnom deset do 15 godina, većma su to bila vina kojih više nema na tržištu a jedva da se još i koja butelja nađe u podrumu proizvođača, u drugoj grupi izašlo se s vinima kolekcionarske vrijednosti, sada u starosti od tri do gotovo šest godina.

Petit Tasting arhiva – Moreno Coronica, istarska legenda s Gran Teranom 2011, te Korčulanin Luka Krajančić s Pošipom 2011 sur lie. Vinart je uplovio i u luku glamoura, za vinarima se trčalo da bi se s njima i fotografiralo: Luka Krajančić svako malo pozirao je za suvenir-snimku s obožavateljima (Marko Čolić)

U prvoj grupi Petit tasintga posjeiteljima su ponuđena sljedeća vina: Benvenuti Teran 2012; Bodren Triptih ledeno vino 2009; Boškinac Ocu 2015; Clai Brombonero 2013; Coronica Grand Teran 2011; Degrassi Terre Bianche Cuvée Rouge 2009; Galić Crno 9 2013; Iločki podrumi Graševina Velika berba 2011; Jakob Cuvee J 2013; Karaman Prošek malvasija dubrovačka 2007; Kiridžija Dingač 2012; Korak  Riesling 2011; Korta Katarina Plavac mali Reubens Reserve 2011; Kozlović Santa Lucia Malvazija 2011; Krajančić Sur lie 2011; Krauthaker Graševina Mitrovac; Kutjevo Graševina ledena berba 2009; Madirazza Dingač Grande Madirazza 2011; Matošević Alba Barrique 2006; Medea Punta Greca 2013;  Meneghetti Red 2010; Miloš Stagnum 2012; Petrač Cuvée 999 2012; Roxanich SuperIstrian  2012; Saints Hills Dingač 2011;  Stina Plavac mali Remek djelo 2011;  Šember Qvevri 2011; Štampar Pušipel ledena berba 2007; Tomac  Classic 2006; Voštinić Klasnić Arhiva 2012.

Petit Tasting, grupa Talents, s kapljicom koja tek s vremenom treba dosegnuti svoj vrhunac: Filip Baraka iz šibenskog područja prezentirao je svoj jako dobar Syrah Memento 2018, uz njega je, inače, na slici ¸Neven Vuina iz kaštelanskoga dijela naše obale znan po jako dobrome Crljenku Štafileo 2016, a, desno, Istranin Ivan Ipša u ovoj je prigodi ponudio izvrsnu Santa Elenu White 2017 makar osobno smatram da je svakako ovdje trebao istaknuti i jedno od najboljih vina cijele ovogodišnje Vinartove manifestacije – Santa Elena crno (refošk i merlot) 2018 (Marko Čolić)

Druga grupa – Talents tasting: Ante Sladić Lasina  2017; Antunović Jasna Chardonnay sur lie Grand Selection 2017; Baraka Syrah Memento 2018; Cmrečnjak Pušipel Xtreme 2016; Cossetto Andrea Prima luce 2018; Crna ovca Dingač 2019;  Crvik   Vilin ples 2016;  Damjanić Clemente bijeli 2017; Dom Kalebić Gaštald Dobričić 2018; Dvanajščak Kozol Sauvignon blanc Natura  2018;  Fakin Teran Il Primo  2015; Franković Korona Malvazija sur lie 2016;  Glavić Martin Cabernet Sauvignon 2017; Grabovac Modro jezero Riserva 2016; Ipša Santa Elena White edition 2017; Jakopić Rajnski rizling 2016; Jakovac Traminac mirisavi 2019;  Jerković Trnjak Mračaj; Kastel Sikuli Kaštelanski crljenak 2018; Kolarić Coletti Amfora Pinot grigio  2017;  Kopjar Sauvignon blanc 2019; Kos Anita Brut nature; Kosovec Škrlet Selekcija 2017;  Lagena  Škrlet Iconic 2019;  Lovrec Traminac mirisavi izborna berba bobica 2018; Markus Pepejuh 2016; Mežnarić Marvel Noir Old School Collection 2019; Mihalj Graševina 2020;  Milina Amfora 2015;  Pilato Malvazija sur lie 2015;  Rizman Tribidrag 2017; Senjković Tristeca pošip 2018; Testament Babić 2017; Tošić Cuvée Unique  2015;  Valenta Terre di paradiso Teran 2017; Veralda Ambra 2017

Ukupno je izlagalo 120 vinarija iz Hrvatske i 20 vinarija iz inozemstva.

Vinski ponos Hrvatske već godinama su vina hvarske kuće Zlatan otok obitelji Zlatana Plenkovića. I ovom prigodom oduševili su (očekivano!) Zlatan plavac Grand Select 2013 iz butelje i Zlatan plavac grand select 2011 magnum, Zlatan Syrah Grand Select 2016 magnum, Zlatan Crljenak Grand Select 2016 magnum, zatim uvjerljivo izvrstan je bio i Zlatan pošip reserve 2014 magnum (14,vol %), vrlo dobar i pjenušac Zlatan Bogdanuša brut 2017 ⦁ Ponos pak Srbije su vina Tri Morave reserve bijelo 2019 (od Tamjanike, mpc: 413 kuna za butelju!) i Tri Morave rezerva crno 2017 (od Prokupca i Cabernet franca, 24 mjeseca u francuskim hrastovim bačvama pola novima pola rabljenima, mpc: 469 kuna!) Aleksandra Temeta iz Jagodine u Šumadiji, područje Tri Morave. Aleksandar Temet kaže kako nema problema s plasmanom tih dvaju vina bogme pozamašnih cijena… (suhiucasi)

Dok vinari Gianfranco Kozlović i Vlado Krauthaker te novinar Željko Žutelija debatiraju o vremenu i strahuju od mogućih kasnih mrazeva u trsju, legendarni meteorology i prognostičar Ivan Čačić, službeno u mirovini, s veseljem se objeručke prigodno prihvatio novog posla, i, bogme – ide mu od ruku! Poseban razlog za veselje imao je istarski vinar Rino Prelac, koji je tog dana postao djedom! (suhiucasi)

Nakon kušanja pušipela i sauvignona kod Međimuraca Kocijana i Cmrečnjaka, ugledna gošća Vinarta Caroline Guilby MW prešla je za gotovo susjedni stol na – istarsku malvazju i istarski sauvignon kod Valtera Valente koji ju je lako nagovorio i na rajski teran Terre di Paradiso 2017 (Marko Čolić)

SMJENA GENERACIJA i – TRENERA: Za stolom obitelji Radovan iz Istre – relativno novo lice, ali kakvoća proizvoda uvijek konstantna! Bravo Radovani! Uz to što pomalo preuzima i vođenje podruma, tatu Franka i na sajmovima sve češće zamjenjuje sin Antonio. Desno: otac i sin Velikanovići s Plešivice. S njima je novi trener, odnosno eno-savjetnik. Riječ je o uspješnom slovenskom proizvođaču vina Matjažu Lemutu Tiliji iz Vipavske doline, koji je već više godina i sve do sada bio savjetnik prijatelju Ivanu Ergoviću oko Feravina (danas je to Enosofia), ovih dana došlo je do raskida poslovnog ali, moguće, i prijateljskog odnosa. Tilia je, inače, kod nas, već nekoliko godina savjetnik oko vina i kod obitelji Ipša iz Istre koja ima sjajnu i bijelu i crnu kapljicu. Vidjet ćmo kako će funkcionirati kod Velikanovićih (suhiucasi)