SVIJET u ČAŠI – 12.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz/through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you_____

SVIJET u ČEŠI u 30. godini! Tvorci: MLADEN HORIĆ, direktor (u sredini), ŽELJKO SUHADOLNIK, glavni urednik (lijevo), te MARKO ČOLIĆ , urednik fotografije (Zoran Lutz, Indugraf)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Razdoblje svođenja računa i slavlja: U PRVOM PLANU – ŠKAULJ IZ NADINA NA ŠVEDSKOM KRALJEVSKOM DVORU;  ZDENKO MILAS – TRADICIJA KAO VJEČNA INSPIRACIJA; VINA SENJANOVIĆ – NAPOKON VIS, i VUGAVA; LUVIJI u METROPOLI; FULIRANJE NA SVJEŽEM ZRAKU OLEANDERICE; PLEŠIVIČKI MASTERCHEF BERNARD i VINAR GODINE VELIMIR u OČEKIVANJU BOŽIĆA ⦁ BRAIDA ZIMSKE RADOSTI – BARBERA i BIJELI TARTUF PLEŠU NA SNIJEGU ⦁  BEST OF CHILE, POD HRVATSKIM PREDSJEDNIKOM ⦁ ANTUN KATUNAR – FEŠTA OD MEDAJ’  ⦁ MJEHURIĆI NA KRAJU i NA POČETKU GODINE – ISTENIČ, DEGRASSI, KOTA ⦁ WOW – PRVO DESETLJEĆE ⦁ VINARIJA CMREČNJAK i REVIJA SVIJET U ČAŠI – TRI DESETLJEĆA

______⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 12.2021 – BUYING GUIDE ⦁______

Razdoblje kad se slavi, ali i – kad se svode računi…

A PROSINAC JE KRENUO TAKO DOBRO…

Kraj kalendarske godine razdoblje je, uobičajeno, slavlja, ali i doba svođenja računa vezano uz ono što je u toj godini radom ostvareno. Prosinac 2021. u više aspekata počeo je jako dobro. Nakon perioda zabrinjavajućeg porasta broja zaraženih, broj oboljelih krenuo je u Lijepoj našoj jače silaznom putanjom, i to je dalo dodatni polet priređivačima adventskih događanja, i posjetiteljima tih događanja.

Zagreb su na prijelazu iz studenoga u prosinac i u prvim danima prosinca, zahvaljujući angažmanu Vjekoslava Madunića, umirovljenog spikera Hrvatskog radija koji je posljednjih nekoliko godina svog redovnog radnog staža na HRT-u posvetio i izvještavanju o događanjima na vinskoj sceni Lijepe naše i zemalja u okruženju, posjetile vinske kuće upečatljivo zlatnog sjaja, ipak, začudo glede kakvoće svojih proizvoda svakako u javnosti nekako preslabo vidljive s obzirom na dragulje što ih nude u boci, riječ je u prvom redu o vinogradarsko-vinskim posjedima Šime Škaulja iz Nadina u zadarskom zaleđu, te Zdenka Milasa iz Ljubuškog u BiH. Pažnji Kronike nisu promaknuli nastupi, u Metropoli, Milana Senjanovića, vrlo ozbiljnog, ambicioznog, materijalno potkovanog i, što je također bitno – obećavajućeg za vinogradarsko-vinarski otok Vis (da se ne zaboravi: priča o povijesti vinogradarstva i vinarstva na prostoru što ga je obuhvaćala bivša država, Jugoslavija, počela je, sudeći po arheološkim nalazima, upravo na Visu, šest stoljeća prije Kristova rođenja!), te hvarske obitelji Bracanović Luviji, koja sada, napokon s pojavom mladih snaga – sina Roka i snahe Đurđe, ima dodatnu snagu i šansu napraviti dosta za hvarski pošip i, posebice, za dalmatinski prošek, u međunarodnim okvirima osporavan zbog tvrdog stava proizvođača talijanskog prosecca.

Vrijedno je u nastavku navesti ponešto i o berbi međunarodnih medalja u 2021, te o obljetnicama, nekima koje dosižu i 10 godina, a nekima bogme koje pokrivaju i po tri desetljeća…  Ali, krenimo redom.

ŠKAULJ iz NADINA do ŠVEDSKOG KRALJEVSKOG DVORA – Prijelaz iz studenoga u prosinac te početak prosinca u Zagrebu su obilježili nastupi dviju dragulj-vinarija –  od Šime Škaulja iz Nadina kod Benkovca, te od odvjetnika Zdenka Milasa iz Ljubuškoga.

Tomislav Škaulj, Vjekoslav Madunić, Šime Škaulj i sommelier Tomo Jakopović (Marko Čolić)

Jedna od posebnih hrvatskih vinskih priča počela je, i još uvijek traje, u Ravnim kotarima u Nadinu. To malo mjesto u benkovačkoj općini bilo je okupirano devedesetih godina a nakon Oluje i povratka stanovništva 1996. krenulo se tamo u podjelu zemljišta lokalnom stanovništvu, te s obradom vinograda. Odlukom gradskoga vijeća Benkovca, polja u vlasništvu države i PK Zadar, poznata pod nazivom Nadinsko blato, dana su u koncesiju Nadinjanima i bivšim djelatnicima PKZ-a. Onaj tko je bio zainteresiran mogao je dobiti na upotrebu 2,5 hektara vinograda na rok od tri godine. Nadinjani su se vrijedno prihvatili posla, i kad je istekao prvobitni rok 1999. Ugovor im je produžavan godinu za godinom. A 2006. su se stekli uvjeti da se potpišu novi ugovori do 2030. godine, koje su Nadinjani objeručke prihvatili i od 2007. do danas obnovili oko 70 do 80 posto vinograda novim sortama. Krenulo se sa Merlotom, Cabernet sauvignonom, Cabernet francom te autohtonima Maraštinom, Pošipom, Plavinom, Crljenkom a Šime Škaulj i Tomislav Glavić zasadili su i Grk.

Špica Škauljevih – Merlot barrique, Cabernet sauvignon barrique, Carl Gustaf Private Collection, te desertni Merlot. Dolje lijevo: Šime Škaulj u svom podrumu (suhiucasi)

Škaulji su 2013., kao i drugi iz sela, konačno otkupili zemlju u Nadinskom blatu i postali vlasnici.

Danas Škauljevi imaju oko 15 hektara vinograda u vlasništvu i 3.5 ha u najmu, što im omogućava prosječni godišnji urod  za  90 do 100.000 litara vina na isto toliko trsova. Inače ukupni je kapacitet 200.000 litara ali po riječima sina Šime Škaulja Tomislava proizvodnja će se zadržati u sadašnjim okvirima. Još prije dvadesetak godina Škaulji su prešli na eko uzgoj, tako je i danas a kontrolu tijekom godine radi Agribiocert, ovlaštena agencija. U Nadinskom blatu više od 70 posto od ukupnih 370 hektara vinograda se tretira na taj način.

Enolog-savjetnik Miodrag Mićo Hruškar

U Zagrebu su Škaulji predstavili devet mirnih vina i završno, kao iznenađenje kuće, novitet pjenušac od Crljenka. Počelo se s Bilim cuvéeom 2020 od maraštine, debita i chardonnaya, nastavilo s Maraštinm 2020, pa Roséom 2020 od syraha i grenachea i crnom mješavinom Tomislav 2020 od plavine, merlota, syraha i cabernet sauvignona. Na kvalitativnoj i dakako cjenovnoj stepenici iznad zasjao je Syrah 2018. A izvanserijskima su se, potom, pokazali Merlot iz 2017, pa Cabernet sauvignon 2017 (39 g/lit suhog ekstrakta!), i mješavina u omjeru pola-pola merlota i cabernet sauvignona Carl GUSTAF cuvée 2016., posvećena švedskoj kraljevskoj obitelji članovi koje su 2013. godine bili u gostima kod Škauljevih u podrumu i tom prigodom dali su odobrenje da vino ponese naziv Carl Gustaf!

Škauljevi, koji u enološkom smislu tijesno surađuju s enologom Miodragom Hruškarom i sa zagrebačkom savjetodavnom kućom Eno-ekspert, inače, pripremaju još iznenađenja u svojoj ponudi etiketa, a riječ je o tome da su, što se tiče bijelih kultivara, zagrizli za korčulanski Grk te su pokusno posadili četiri izabrana njegova klona. A na nagovor našeg iskaknutog stručnjaka za vinogradarstvo Edija Maletića zasadili su, također pokusno, neke portugalske bijele sorte kao Arinto i Fernao Pires. Što se pak tiče crnjaka, koji u Ravnim kotarima, pokazalo se to eto u više navrata, mogu snažno zablistati, opet na nagovor Edija Maletića, pokusno su zasadili francuske sorte Malbec i Mourvèdre i postugalske kultivare Touriga franca i Vinhao. Eksperimentalni vinograd proteže se na oko 1,5 hektara. Za nekoliko godina, nakon što se vidi kakav će rezultat pokazati koja od spomenutih eksperimentalno uvrštenih sorata odlučit će se koje kultivare saditi u većoj mjeri.

Vinarija Škaulj na kućnom pragu plasira oko 50 posto svoje vinske produkcije, a nekih 30 posto ide u lanac HORECA.  Nešto se vina i izveze – u zvozi u Njemačku, Austriju, Švedsku i Češku. ♣

ZDENKO MILAS: TRADICIJA KAO VJEČNA INSPIRACIJA – U svom višedesetljetnom profesionalnom druženju s vinom imao sam se prilike susresti uistinu s pravim jednim morem Bakhova nektara i s etiketama iz cijeloga svijeta. Unutar toga, s uistinu fantastičnim, prestižnim eno-uradcima! Kao veliko veselje i veliku čast doživio sam prisustvovanje prezentaciji, u prosincu 2021., serije butelja iz portfelja Zdenka Milasa iz Humca kod Ljubuškoga, predsjednika tamošnje Udruge vinogradara i vinara.

Zdenko Milas (desno) i sommelier Tomo Jakopović (Marko Čolić)

Zdenko Milas je odvjetnik i, sa sinom Tomislavom, magistrom ekonomije, na degustaciju u Zagreb je donio sedam vina, jedno bolje od drugoga, vina koja su, moram to reći, na najboljem putu do, maltene, savršenstva!  Žilavka 2018, Žilavka 2016, Blatina 2015, Blatina reserve 2012, Trnjak 2017, Merlot 2013 barrique i Merlot 2011 reserve. Puna, kompleksna, upečatljiva i elegantna terroirska vina. Još me nikad žilavka nije tako oduševila kao ova dva prvospomenuta uzorka, posebice ovaj drugi, stariji. 13,5 vol % govori o snazi. Crnjaci su dozrijevali po dvije godine u novim bačvicama Seguin Moreau, međutim drvo je odlično uklopljeno. Blatine  također jedinstvene, posebice rezerva 2012, tu je uz 80 posto nosećeg kultivara i malo Alicante bouscheta te Trnjka. Trnjak 2017 barrique gust, složen, obećavajuć, vino još nije bilo dovršeno bio je to uzorak izvađen iz bačvice samo za ovo kušanje, osebujno. 14,5 vol %! Merloti, obogaćeni sa po 10 posto cabernet sauvignona, izvanredni. Slani, mineralni, intrigantni, ovaj iz 2011. sa čak 37 g/lit suhog ekstrakta! Moje ocjene: Žilavka 2016 – 92/100; Blatina reserve 2012 – 93), Merlot barrique 2013 – 92, Merlot reserve 2011 – 94/100

Milas vina (Marko Čolić)

Tako je to kad se vinom bavi osoba koja je u svojoj devetoj godini počela raditi u trsju – u obiteljskom vinogradu s tada 1100 loza, osoba posebno privržena vlastitom zavičaju te tradiciji, prihvaćenoj kao nadahnuće. Intelektualac koji je karijeru napravio kao odvjetnik i koji je u zreloj dobi ponovno ušao u vino međutim ne tek, kako je to nerijetko običaj, kao investitor u financijski obećavajući biznis, nego sa srcem i s osobitom poštovanjem prema zavičaju, sebi je dao dodatnog truda i uložio dodatno vijeme I trud da bitno osuvremeni, usavrši svoja osnovna uz roditelje stečene tehnološka saznanja vezana uz uzgoj vinove loze i rad u podrumu.

– Iz djetinjstva i mladosti još nosim slike starih vinograda te ljudi koji su teško živjeli i radili ali su se borili da u kući imaju dobru kapljicu vina za sebe i za prijatelja. Poslije, u zreloj dobi, promatrao sam te ostatke loze koja se još bori sâma da ostane na životu iako je odavno nitko nije posjetio! To me nadahnjivalo! Da učinim neki korak u svom životu, da pokušam promijeniti tu sliku zapuštenih vinograda, da stvorim jednu novu ljepotu, da skrenem pogled na ono što sam radio kao klinac, da sa članovima svoje obitelji zadržim čvrstu vezu s našom prošlošću. Tradicija, vječna inspiracija. Sve što danas radimo na zemlji povezali smo sa znamenitostima našeg zavičaja, dakako i s Humačkom pločom kao velikim znakom povijesti kulture ovoga kraja – kazao je Zdenko Milas.

Danas Milasi imaju deset hektara vinograda s 35.000 trsova, ulgavnom na pjeskovitom terenu bogatom kremenom. Godišnje proizvode oko 40.000 litara vrhunskoga vina. Zdenku u poslu pomažu tri sina i supruga Marija.

Zdenko Milas u svom vinogradu, te, dolje, u podrumu…

Širenje starog obiteljskog nasada iz 1955. godine počelo je 2004., kupnjom novih terena i novom sadnjom, te kupnjom novih vinograda od tete. Sorte su Žilavka, Bena, Krkošija, Blatina, Trnjak, Alicante Bouschet, Cabernet sauvignon i, od 2011. godine Merlot. Milasi planiraju u 2022. zasaditi vinovom lozom još 7,6 ha terena, uz domaće kultivare sadili bi još Merlota i Cabernet sauvignona.

Vinarija Milas se nalazi u Humcu kraj samostana sv. Ane gdje je najstariji muzej u BiH, a tamo je i Humačka ploča pisana glagoljicom s elementima bosančice, datirana negdje početkom 12. stoljeća. Milasi su je stavili na etiketu boce… Na početku su osnivanja tvrtke u Hrvatskoj koja bi vino uvozila u Lijepu našu a onda dio izvozila i dalje u Europu. ♣

VINA SENJANOVIĆ: NAPOKON VIS, i VUGAVA! – Silno smo se, u Hrvatskoj, raspričali o kapljici Lijepe naše, ali posljednjih više godina nekako smo zaboravili na otok Vis kao jedno od ishodišta hrvatskoga vina i kao kolijevke vrlo značajne ali nažalost i s vremenom marginalizirane sorte Vugava. Valjda kao jedini koji je na otoku Visu ostao konstantno, u kontinuitetu, vjeran vinovoj lozi i Vugavi pamtit će se Antonio Lipanović. Tek ove godine, napokon, imali smo priliku nazočiti ohrabrujućim prezentacijama akcija na revitalizaciji vinogradarstva i vinarstva  na otoku – najprije su se sa svojim uradcima pokazali  poslovnjaci i bračni par Marko i Marina Vojković, koji su izašli s vugavama i plavcima pod etiketom Vislander, a onda je, u prosincu, pred širu javnost izašao i Milan Senjanović,  s jako dobrim vugavama i plavcima što nastaju od grožđa s viških pješčanih polja.

Milan Senjanović, Vina Senjanović, prezentacija, s večerom za goste, u zagrebačkom restoraniu Trilogija Fino & Vino, organizatorica i voditeljica bila je prof. Marija Vukelić (Julio Frangen)

Na večeri vina Senjanović u zagrebačkom restoranu Trilogija fino& vino, vinar Senjanović  ispričao je svoju znimljivu priču bijega iz Splita na otok, u prirodu…

Senjanović je inače po profesiji inžinjer brodogradnje i dugo je bio zaposlen u splitskom brodogradilištu. On i njegova supruga, kao veliki ljubitelji boravka u prirodi, na otvorenome, i već zasićeni skučenošću u modernim stambenim neboderima te splitskom gradskom vreveom a i predviđajući – očito: ispravno! – poslovni krah brodogradilišta, počeli su krstarenjem Jadranom svojom jahtom tražiti tiho i mirno mjesto kamo bi se preselili i skrasili. Ono što su tražili našli su upravo na otoku Visu u Tihobraće polju, gdje su odlučili kupiti zemlju, posaditi vinograde i posvetiti se vinogradarstvu i vinarstvu.

Senjanovićeve butelje pripremljene za Fino & Vino – vugava, rosé, pa crljenak, plavac mali nekoliko berbi, te prošek Lovre Dolje: Fina vina uz finu, u Trilogiji Fino & Vino po domaćem receptu prigotovljenoj hrani ( Julio Frangen)

Vinski hobi počeo je 2003. godine, a ubrzo je prerastao u posao: vinogradi se danas protežu na nešto više od tri hektara, a ukupna je proizvodnja godišnje oko 15.000 butelja vina. Vinarija Senjanović nastavlja svoj put obiteljske vinarije s vinima vrhunske kvalitete: u vinograde i podrum sve više ulazi i mlađi sin Ante, ujedno autor zanimljive etikete.

– Tvrtka Senjanović vina d.o.o. u potpunosti je u vlasništvu članova obitelji. Početak poslovanja datira s 2003. godinom kupnjom prvog dijela poljoprivrednog zemljišta na otoku Visu u području Tihobraće polje, prvorazrednog zemljišta za kvalitetnu vinogradarsku proizvodnju. Okrupnjavanje poljoprivrednog posjeda dovršeno je 2005. godine kada se u registar poljoprivrednih gospodarstava upisuje cca 1,7 ha vinograda i cca 1,3 ha maslinika. Tijekom 2005. i do 2007. posađeno je ukupno 8.500 trsova vinove loze sorte Plavac mali i 220 stabala masline.

Senjanovici: vinograd

Ukupna površina imanja u vlasništvu gospodarstva je oko 3,5 ha čime se ispunilo uvjet za mogućnost gradnje poslovno–stambenog objekta na poljoprivrednom zemljištu. U sklopu imanja tijekom 2006 i 2007. izgrađena je zgrada prvog dijela vinskog podruma radne površine cca 200 četvornih metara i opremljena osnovnom podrumarskom opremom. Od tada razvoj poslovanja teče postupno, ovisno o mogućnostima ulaganja vlastitih sredstava – ispričao mi je Milan Senjanović.

Senjanovici – pejsaž, te detalj vezan uz obiteljsku kuću i vinski podrum

Započevši kao OPG, gospodarstvo prelazi o formu obrta 2006. godine radi mogućnosti povremenog zapošljavanja radnika, ovisno o opsegu radova vezano za podizanje vinogradarskih nasada. Temeljem predviđanja daljnjeg rasta poslovanja gospodarstvo se kroz Ugovor o prijenosu gospodarske cjeline transformira u trgovačko društvo Senjanović vina d.o.o. Komercijalno relevantna prodaja vina započinje 2009. godine, a već 2010. godine vina dobivaju vrhunsku kategoriju.

– Temeljem dobrih proizvodnih i prodajnih rezultata počeli smo planirati daljnji razvoj, te smo u sklopu takvih razmišljanja 2009. godine sklopili ugovore s RH o zakupu vinogradarskog zemljišta ukupne površine cca 1,8 ha na kojem su posađena dva vinograda: jedan s oko 1.000 sadnica sorte crljenak i drugi s pretežito bijelim sortama, to su konkretno Vugava, Pošip, Rukatac i Kuč, svaka po 1.000 sadnica, te crnom sortom Dobričić sa 600 sadnica. Porastom asortimana i količine proizvodne pokazala se, dakako, nužnost ulaska u investiciju proširenja podruma i pratećih sadržaja. Tijekom 2021 godine odnosno početkom 2022. planiramo u potpunosti dovršiti projekt proširenja vinskog podruma tako da će mu ukupna površina biti oko 400 četvrnih, time će se omogućiti postupno povećanje godišnje proizvodnje vrhunskih vina. Inače, prosječna godišnja proizvodnja je oko 70 do 80 hl plavca malog i 40 hl vugave. Vino se većinom prodaje ugostiteljskim objektima na otoku Visu te u manjoj mjeri u Splitu i Zagrebu, izravnom dostavom – kazao je još Milan Senjanović.

Milan Senjanović sa sinom Antom, na prezentaciji u Zagrebu, te Senjanović senior u vinskom podrumu, uz bačvice

Večera u Trilogiji Fino & Vino počela je s vrlo ugodnom izvornom viškom Vugavom 2020, vinom mediteranskoga karaktera: posjetitelji su ga opisali kao opojno, mednih nota, bogatog okusa.  Ružičasti Opol 2020 pratio je zagrebačku verziju viške pogače, otočkoga poznatoga jela. Uz  vrlo ukusno težačko jelo na žlicu – paštu fažol, serviran je Crljenak 2019, vino koje se zasad može naći samo u podrumu vinara Senjanovića. Plavci obitelji Senjanović pokazuju fini sklad i lijepu pitkost. Uzgajaju se na Tihobraće polju, na putu iz Visa prema Milni, po njemu su i nazvani. Na degustaciji su bila tri Plavca Tihe Braće, godišta 2018., 2017., 2016. Kod plavaca su naglašeni mekoća i elegancija koje potječu od pješčanoga tla. Uz plavce je kuhinja restorana Trilogija Fino i  Vino poslužila ukusni Beefsteak u umaku od plavca i suhih šljiva. Posebno iznenađenje iz vinarije bio je Prošek Lovre 2015, dalmatinsko desertno vino, proizvedeno od plavca maloga. Naziv je dobilo po unuku Milana Senjanovića, i dok se čeka njegov 18. rođendan, otvara se samo u posebnim prigodama.

Vinar Milan Senjanović pozvao je goste restorana da dođu na otok, osjete „terroir“, obiđu vinograde i podrum Senjanović, a do posjeta Visu,  preporučio je vugavu za Badnjak odnosno za Staru godinu, a Plavac Tihe Braće 2017 uz božićni odnosno novogodišnji ručak. Vina se, konkretno, mogu kupiti u vinotekama Vivat Fina Vina. ♣

LUVIJI u METROPOLI – Posebna, samozatajna, s autentičnim vinima, vinarija Luviji nudi svoj pogled na hvarsku kapljicu. Vrlo dugo je prisutna na hrvatskoj vinskoj pozornici, međutim istodobno i premalo je poznata izvan svojega otoka Hvara. Vinarija, smještena na samom ulazu u grad Hvar, naglasak je u plasmanu svoje kapljice, među kojom se oduvijek isticao prošek, stavila na konobu Luviji RoofTop, s koje se, inače, pruža lijep pogled na hvarsku kadetralu. Vina Luviji prate izvorna dalmatinska jela u tom obiteljskom ugostiteljskom objektu koji postoji i dobro radi od 1996. godine.  Luviji je, inače, stari obiteljski nadimak nastao od talijanskog Luigi (Vjeko), pa su po njemu nazvani obrt, vinarija i konoba.

Vina Luviji na prezentaciji u zagrebačkom restoranu Trilogija Fino & Vino (Julio Frangen)

Sad kad su posao od roditelja Vjeke Luvijija i mame Ette Bracanović preuzeli mladi naraštaji – sin Roko i njegova supruga Đurđa, valjda je stiglo vrijeme i za širu afirmaciju kapjice Luviji! Roko i Đurđa Bracanović s buteljama Luviji nastupili su u zagrebačkom restoranu Trilogija Fino & Vino, poznatome po vrlo profinjeno prigotovljenim gastro-delicijama i po jako dobroj vinskoj karti.

Nastup Luvijija i Zagrebu organizirala je promotorica vinske kulture prof. Marija Vukelić, nakon što se i osobno uvjerila u kvalitetu vina Luviji na 3. Jelsa Summer Wine Tastingu u kolovozu 2021 (kušanju naslijepo u okviru projekta Vinskih zvijezda i udruge Hvar Otok vina). Pošip Luviji  2020. bio je  jedan od boljih u kategoriji bijelih vina otoka. Na jesenskoj zagrebačkoj prezentaciji Najboje  od Hvara  isti je pošip dobio najviše glasova publike, a na radionici Prošek vs Prosecco (6.10.2021.), briljirao je upravo prošek Luviji! Nedavno je u Splitu održana B2B prezentacija hvarskih vina i tu je i mladi Pošip 2021. osvojio publiku!

Prezentacija kapljice Luviji s jelima prigodno prigotovljenima uz vina za večeru, a dolje Đurđa i Roko Bracanović uz organzatoricu večeri/večere i prezentericu prof. Mariju Vukelić (Julio Frangen)

Vinogradi Luviji nalaze se na unutrašnjoj strani otoka, između Hvara i Milne. Tamo je četiri hektara zasađenih vinovom lozom, uglavnom bijelim sortama. Za razliku od južnih padina otoka zvanih Hvarske plaže, gdje prevladavaju crne sorte, posebice Plavac mali, ovo je područje bijelih kultivara. Bracanovići su se bili okušali i s crnjacima nazvanima Pakleno vino – od cabernet sauvignona i merlota zasađenim na Paklenskim otocima kod Hvara, gdje je trsje imao i znani hvarski vinar Andro Tomić, ali veselje nije dugo potrajalo, naime divlje svinje postajale su sve agresivnije i malo pomalo – uništile su vinograde… Danas Luviji proizvode ukupno oko 12.000 litara vina. Roko je uključen u proizvodnju vina, i tu značajnu podršku ima u enologu-savjetniku Viktoru Zdilaru koji je zanat pekao u Imotskome, a njegova supruga Đurđa se bavi marketingom i prodajom.

Bracanovići proizvode dva bijela vina, vrhunski Pošip, koji redovito prati epitet vrhunskoga, i cuvée Luviji, kvalitetno vino od maraštine, tribjana, zlatarice i kurtelaške. Imaju i nešto crnog vina, nakon što je propala avantura na Paklenskim otocima napušteni su i cabernet sauvignon i merlot, danas nešto crnjaka Luviji rade od lokalnog Plavca maloga.  U Trilogiji Fino & Vino u Zagrebu Luviji su predstavili mlad i veseo, pitak Luviji 2021, zatim Pošip Luviji 2021, kombinacija grožđa iz oko 40 godina starog nasada i petogodišnjeg nasada iz najnovijeg vinograda, pa Rosé Luviji 2021 od Plavca malog, te Pakleno vino Luviji 2019 – od Plavca maloga koji je odležavao samo  u inoxu, i Pakleno vino Luviji barrique 2017  dozrijevan u drvenim bačvicam, za kraj ponuđen je Prošek Luviji 2016, proizveden od više sorti – Maraštine, Trbljana, Kurtelaške, Smederevke i malo Zlatarice. Prošek odležava na starom finom talogu, u bačvi staroj preko sto godina.  Vino je kompleksno, slasno više nego slatko, s ugodnom kiselinom, paše uz desert od smokava, badema, datulja,  uz orahnjaču, rožatu… ♣

Magnetska moć Esplanadine Oleanderice

FULIRANJE NA SVJEŽEM ZRAKU

            Terasa Oleander zagrebačkog hotela Esplanade i ponovno je, i u hladnim danima prosinca, pokazala svoju magičnu privlačnost. U decembarsko vrijeme zgodno osmišljenim scenskim izgledom, bogatim sadržajem i s ponudom odličnih zalogaja i sjajnih pića, posebice pjenušaca, brojne Zagrepčane i goste metropole okupila je na menifestaciji nazvanoj Fuliranje, fuliranje dakako u smislu druženja i određenog simpatičnog udvaranja, a nipošto i fOliranja. Vedro, uz mnogo glasno prštećeg smijeha…

Esplanadina Oleanderica već dvije godine otkako nam pandemija gospodari padala mi na pamet po tome da se upravo na njoj, a gdje bi bile zadovoljene tražene protuepidemijske mjere, moglo organizirati posebno izdanje festivala Zagreb Vino.com koji je stekao veliki ugled ne samo unutar granica Hrvatske, a koji je upravo predlani trebao proslaviti jubilarnih 15 godina održavanja, od čega 14 upravo u Esplanadi. Na temelju viđenoga za vrijeme zagrebačkog Advenata na Zrinjevcu da publici u Zagrebu nimalno ne smeta boravak na otvorenome na događanjima i zimi a na kojima se može lijepo podružiti te nešto fino pojesti i popiti, predlagao sam bio prof. Ivanu Dropuljiću da se, s obzirom na posebne okolnosti, odluči na posebno, smanjeno izdanje Zagreb Vino.coma upravo na Terasi Oleander, tako da se znaačajni jubilej ipak na neki način dostojno obilježi, međutim on nekako nije bio sklon takvom rješenju.  Vesela atmosfera sada na Fuliranju na Oleanderici pokazala je da je šteta što mu nije bila draga ta mogućnost improvizacije… ♣

Velimir Korak i njegova kćerka Vera, koja gostima objašnjava ponuđena jela i vina kuće (suhiucasi)

Kod plešivičkog Masterchefa Bernarda i kod Vinara godine Velimira Koraka

U OČEKIVANJU BOŽIĆA…

Ekskluzivni fine & dine restoran Korak, na vinorodnoj Plešivici. MasterChef Bernard Korak, tradicijska kuhinja: baka Katarina i mama Mirjana, enolog Josip Korak, sommelijerka Vera Korak, glava svega – vinogradar i enolog Velimir Korak, jedan od onih s diplomom Vinara godine  u izboru prve hrvatske revije za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši. U ovome trenutku bez sumnje jedno od najjačih imena hrvatske vinske scene, s iznimnim uspjehom okušao se u najrazličitijim stilovima vina – od mladog novog portugisca i laganije svježe mlađe bijele mirne kapljice preko ozbiljniih bijelih mirnih vina njegovanih u drvu metodom sur lie, preko ozbiljnih mirnih crnih vina i jantarnih vina do pjenušaca rađenih klasičnom šampanjskom metodom te do visokih slatkih predikata, nije se klonio ni destilata, među kojima je i calvados!…

Evo prigodne ponude i atmosfere kod obitelji Korak, u očekivanju blagdana:

                Od Katarine s ljubavlju – ovaj tradicionalni uvod koji je uvijek na meniju bez obzira što se menu mijenja ovisno o dostupnosti namirnica i sezonski. Uključuje sourdough kruh sa 48 sati fermentacije rađen od kombinacije brašna, čipsa od odstajalog sourdough kruha kuhanog  u sirutki (dobivene u procesu izrade bakinog svježeg sira) sa rižom uz koju su kozji sirevi, domaći tučeni maslac rađen od kiselog vrhnja kojega, objašnjava sommelijerka Vera Korak, dobijemo od susjedovog svežeg kravljeg  mlijeka i soli od cvjetne peludi. Tu je i Velimirova šunka, koja je dimljena i sušena godinu i pol. Nudi se i svježi kravlji sir što ga radi baka Katarina, a od susjedinog svježeg mlijeka. Sir je obogaćen s uljem od domaćih sušenih rajčica. Ovaj uvod je pogled u filozofiju Korakovih, a to je da je svježa namirnica najvažnija, naravno mora biti i prezentirana najbolje što se možemo – rekla je za stolom Vera Korak.

Od bake Katarine, s ljubavlju…

Pastrva – repovi pastrve (losos pastrva sa Žumberka) lagano začinjeni sa godinu dana usoljenim limunom, dimljenim samoniklim billjem (stolisnik, mišijakinja i bročika) koje chef Bernard nađe trenutak prije servisa u polju oko našeg imanja, dodan je i čips od kože od pastrve.

Tortellini – tortellini punjeni domaćom skutom, u divljoj cikoriji i peršinu te s pjenom od bunceka i lješnjaka, uz to je i čips od kiselog zelja.

Odojak – konfitirani zatim zapečeni odojak u aromatiziranom soku od odojka, grilanim paprikama, tostiranim pinjolima sa čipsom od kelja, uljem od ljupčeca i prahom od crnog češnjaka

Pastrva i tortellini, te odojak, i ocvirak

Krumpir – janjeće brizle kuhane u piru i njoki od batata glazirani u rajnskom rizlingu iz 2007, karameliziranim jabukama i ciderom od jabuka sa čipsom od mladog i ljubičastog krumpira, te kremom od mladog krumpira i stepke

Fazan – cijeli fazan pečen na grilu, sa kremom od kestena, božićnicama (jabukama) mariniranim u verjusu zatim konfitiranim u smeđem putra, te jus od verjusa

Ocvirak – sladoled od koštica od marelica sa crumbleom od čvaraka.

Velimir Korak, u sredini, u društvu s prof. Ivanom Dropuljićem, osnivačem i direktorom festivala vina I kulinarike Zagreb Vino.com, te Željkom Suhadolnikom, koji i ovom prigodom ukazuje na priznanje Koraku za Vinara 2008. godine u tadašnjem izboru što ga je Svijet u Čaši imao za Vinara godine i za Kuhara godine. Za prof. Dropuljića je važno spomenuti to što u 2022. i on, kao i Svijet u Čaši, obilježava jubilej od tri desetljeća, naime u svijet vina, isprva u smislu vinskog trgovca, Dropuljić je ušao 1992. godine

Čičoka i šipak – crumble od žira, sorbet od šipka, mousse od bijele čokolade i čičoka te karamelizirana bijela čokolada. U ovom desertu nema ni grama dodanog šećera, svu slast je od korištenih namirnica., npr. šipak za sorbet kuhan je u soku od kruške.

Vina Korak u ponudi. Paleta od pjenušaca – bijelog brut nature i roséa nature preko mirnih bijelih (rajnski rizling, sauvignon i chardonnay) i crnih (crni pinot i syrah) do jantarnog vina rađenog dugom maceracijom bijelog grožđa

Vina – sva impresivna! ♣

Ipak bijela praznična idila

PLES BARBERE u SNIJEGU i uz BIJELI TARTUF!

Ipak bijela praznična idila! Evo, na slici: božićni ples k’o ugljen crne barbere po snijegu u vinogradu ponad pijemontskog grada Asti! Riječ je o ponajboljim svjetskim vinima od sorte Barbera – Ai Suma, Bricco dell’Uccellone i Bricco della Bigota, s posjeda Braida. Lomova stakla (boca) u ovom rock’n’rollu na slici nije bilo, tako da okolo po snijegu nema tamno-plavih do gotovo crnih mrlja i točkica, s obzirom da Barbera daje naglašeno tamni crnjak… Koji, inače, kao partner u plesu za stolom izvanredno  paše i uz bijeli tartuf!. Kao i naša Istra naročito dio u okolici Buzeta, tako je i Pijemont, posebice dio između Astija i grada Albe, poznat  kao nalazište tartufa, s kojim se evo, držeći ga u jednoj ruci dok u drugoj pokazuje Barberu, diči Raffaella Bologna, s bratom Beppeom (enologom) vlasnica navedenog imanja Braida…. ♣

U Čileu, po novome s –  predsjednikom hrvatskih korijena

BEST OF CHILE

Gabriel Boric, novi predsjednik Čilea!

Kraj 2021. donio je vijest  zbog koje je vrijedilo – i u vinskom kontekstu! – zaviriti čak u Čile: novim predsjednikom te zemlje, značajnog svjetskog proizvođača Bakhova nektara i voća a u kojoj ima puno doseljenika iz Hrvatske te koja se potezom sjever-jug proteže gotovo cijelom dužinom južno-američkog kontinenta, postao je – Gabriel Boric, hrvatskih korijena, porijekom s otoka Ugljana kod Zadra!

Boric, koji službeno dužnost preuzima 11. ožujka 2022., spominje se kao najmlađi čileanski predsjednik u povijesti te zemlje. Iz Čilea mi se, gle podudarnosti, javio znani tamošnji enolog Sergio Correa Undurraga, s kojim sam se godinama susretao na nekoliko svjetskih ocjenjivanja vina poput Mundus Vinija i Concours Mondiala de Bruxelles, i on mi javlja kako je početkom prosinca važna čileanska vinska bratovština Cofradia al Merito Vitivinicola u najvećoj bačvariji Latinske Amerike zvanoj Toneleria Nacional organizirala kušanje-ocjenjivanje najskupljih čileanskih etiketa cijene kojih se kreću između 103.000 i 610.000 čileanskih pesosa za butelju (tečaj je: 1000 čileanskih pezosa = 1,03 €). Riječ je o vinima za koje najjača specijalizirana novinska vinska izdanja kažu da se nalaze i unutar jedan posto najboljih vina svijeta. Iako u Čileu ima dosta, i to i vrlo uspješnih proizvođača vina hrvatskog porijekla (npr. Matetić, Lukšić Viña San Pedro Tarapaca, Altaiïr Tabalie…), njihovih vina nema na ovom popisu (osobito) skupih etiketa. Evo kako nakon tog vrednovanja izgleda tablica od 10 najboljih čileanaca:

Najboljih čileanskih 10!

1.- CLOS de APALTA 2017 – LAPOSTOLLE,  Apalta Valley, Colchagua Region,  Carmenère  48%, 26% Cabernet Sauvignon, 25% Merlot i 1% Petit Verdot. Alkohol: 15,0 vol %

Sergio Correa Undurraga

2.- CLOS de APALTA 2011 – LAPOSTOLLE, Apalta Valley, Colchagua, 57% Carmenère, 34% Cabernet Sauvignon, 9% Merlot. Alkohol: 14.8 vol %

3.- SEñA 2019 – EDUARDO CHADWICK & ROBERT MONDAVI,  Ocoa , Aconcagua Valley, 60% Cabernet Sauvignon, 21%, Malbec, 15% Carmenère i 4% Petit Verdot. Alkohol: 13.5 vol %

4.- SEñA 2015 – EDUARDO CHADWICK & ROBERT MONDAVI, 57% Cabernet Sauvignon, 21% Carmenere, 12% Malbec & 3% Petit Verdot. Alkohol: 13.6 vol %

5.- ALMAVIVA 2017 – CONCHA Y TORO & BARON PHILIPPE de ROTHSCHILD, in Puente Alto, Maipo Valley, 65% Cabernet Sauvignon, 23% Carmenere, 5% Cabernet Franc, 5% Petit Verdot, 2% Merlot. Alcohol: 15,0 vol %

6.- ALMAVIVA 2009 – CONCHA Y TORO & BARON PHILIPPE de ROTHSCHILD, 73% Cabernet Sauvignon, 22% Carmenere, 4% Cabernet Franc & 1% Merlot. Alkohol:  15,0 vl %

7.- VIñEDO CHADWICK  2018 – CHADWICK VINEYARDS, Puente Alto, Maipo Valley, 97% Cabernet Sauvignon, 3% Petit Verdot. Alkohol :13.5vol %

8.- VIñEDO CHADWICK  2014 – CHADWICK VINEYARDS,100% Cabernet Sauvignon. Alkohol:13.5 vol %

9.- CASA REAL 2018 –  SANTA RITA, Alto Jahuel,  Maipo Valley, 100% Cabernet Sauvignon. Alkohol: 14.3 vol %

10.- CASA REAL 1995 – SANTA RITA,100% Cabernet Sauvignon. Alkohol: 13.5 vol %.  ♣

Analiza 2021

FEŠTA OD MEDAJ’ ANTONA i TONIJA KATUNARA

Raspištoljili se, bogme, Anton i Toni Katunar iz Vrbnika na otoku Krku: odlučili su bogato proslaviti obilje medalja što su ih za vina osvojili većma u tijeku 2021.

Fotka za uspomenu na poziciji Šupele u Katunarovu vinogradu Sveta Lucija

Evo popisa trofeja:

Vinistra 2021: Kurykta reserva 2017, 87,33 bodova i Zlato; Zlatna berba žlahtina 2017,  87,76 bodova Zlato;  Sv. Lucija 2017, 87 bodova Zlato; Festivum žlahtina 2017, 87 bodova Zlato;   Sv. Lucija 2020, 85 bodova Srebro

                Vina od davnina 2021: Kurykta Reserva 2017, 88 bodova Zlato; Sansigot 2019. 86 bodova Zlato; Sv. Lucija 2018, 85 bodova Zlato, Sv Lucija 2020, 83 boda Srebro; Plavac mali 2017. 80 bodova Srebro

CRO Red Blend 2021 – Kurykta Reserva 2018, Srebrno vino s 86,25 bodova, 7.  između 57 hrvatskih mješavina crvenih sorata; Kurykta Šupele 2017. Magnum – 85,50 bodova 10. između 57 hrvatskih mješavina crvenih sorata

                Decanter World Wine Awards 2021 – Žlahtina Sveta Lucija 2020. 89 bodova Bronca;  DWWA 2020: Plavac mali 2017. 93 boda Srebro; Žlahtina Sveta Lucija 2019. 87 bodova Bronca; DWWA 2019: Plavac mali 2015. 88 bodova Bronca

Revija butelja obitelji Katunar

                Katunari su ovom prigodom na druženju s oko 30 novinara i drugih uzvanika i to ne samo iz Hrvatske nego i iz Srbije i Austrije još jednom željeli istaknuti svoj strmi vinograd na kamenitome tlu Šupele na poziciji Sveta Lucija u Dragi Bašćanskoj, pa je prihvat uzvanika na slavljenički skup organiziran upravo tamo: pjenušac Porin, mlada Žlahtina Sveta Lucija 2021. i mladi Plavac mali 2020. iz bokala uz pršut i sir, pa brancin, dagnje, ježinac, alge i pinza sa Žlahtinom Sveta Lucija 2020., hobotnica, grah, komorač i kulen uz Plavac mali 2017., prasac s porilukom, gorgonzolom i ljutikom s Kuryktom Riserva 2017. i presnac s vanilijom uz Prošek 2017. Za pripremu hrane pobrinuo se chef lošinjskog hotela Bellevue Saša Pribičević.

Anton Katunar : bolje umrijeti od litre nego od kapi! Desno: arhiva

Pozicija Sveta Lucija impresivna: prije 13 godina Katunar je spajajući oko tisuću malih parcela kreirao krasan vinograd površine oko 30 hektara, sorte koje je zasadio su autohtone Žlahtina, Sansigot ili Sušćan, Debejan i Kamenina, a od internacionalnih uvršteni su Syrah, Merlot, Cabernet sauvignon i Grenache. Posebna zanimljivost je da se u tom društvu nalazi i Plavac mali kao ponos Dalmacije. To je inače najsjeverniji nasad najznačajnije hrvatske crne sorte s kojeg vina izlaze na tržište, a osvojene medalje dokazuju kako se Plavac mali tamo jako dobro snašao, od južnodalmatinskih plavaca razlikuje se prvenstveno višim stupnjem elegancije. Veliki je potencijal iskazalo i vino od Plavca iz 2020. izvađeno za ovo kušanje iz bačve, njemu samo vrijeme nedostaje da dosegne uglađenost tri godine starijeg brata.

Uz to što je prvi sadio Plavac na Krku, Anton Katunar prvi je vinom od grožđa s položaja Šupele pokazao da Žlahtina ne mora biti samo jednogodišnje vino za osvježenje, nego da može biti i vrlo ozbiljna kapljica. Stanica na putu od vinograda do vinarije bila je crkvica Svete Lucije u kojoj je pronađena Bašćanska ploča, jedan je od najdragocjenijih hrvatskih spomenika, najdulji i podacima najbogatiji među najstarijim hrvatskim glagoljskim natpisima, nastao oko 1100. godine.

Karin Rupena Perdec, Emil Perdec, Ivanka Rosati, Tomislav Radić

Nakon marendajućeg boravka na svježem zraku na Šupeleu prešlo se, dakle, na ručak u vinski podrum Katunarovih. O vinima i mogućnostima njihova sljubljivanja uz hranu puno su lijepih riječi imali sommelieri Josip Orišković, aktualni hrvatski sommelierski viceprvak, Tomo Jakopović iz zagrebačkog Vinskog kluba, Emil Perdec iz Plave Lagune, Karin Rupena Perdec iz rovinjske Ville Dobravac, enologinja Ivanka Rosati te Igor Zlatkov iz creskog turističkog raja Art Farm Filozići, koji proizvodi prekrasne tanjure i pladnjeve od drveta, a donio je i svoj stalak za rezanje pršuta. U dva je navrata, u vinogradu pa u vinariji, praktično pokazivao koliko je stalak dobar.

Jedan od prijatelja-uzvanika – Igor Zlatkov, majstor za izradu drvenih pladnjeva za posluživanje jela, u borbi s pršutima

Anton Katunar sa žlahtinama i Dijana Grgic Vinum In uz kamin na zagrijavanju sa sušćanom ili sansigotom

A poslije ručka prešlo se na rad po sekcijama u susjednu prostoriju u kojoj su izložena i vina. Odličan su dojam ostavile macerirane žlahtine Festivum i Amfora, monosortni sansigot, Kurykta Riserva 2017. od Sansigota i Debejana uz malo Kamenine kao i Kurykta Šupele 2018., mješavina šest crnih sorata iz magnum-boce. Riječ o ovom, riječ o onom i došlo je vrijeme rastanka. Uz punu košaru lijepih uspomena i sa zajedničkom željom za ponovnim sličnim susretom… ♣

_____________________________________________

ABC SIR – IZVOZNI ADUT BELJA

ABC svježi krem sir spade među najsnažnije regionalne brendove, on je, osim na našem tržištu, dostupan i na brojnim inozemnim tržištima. Sa 40 godina tradicije, ABC sir je jedan od najdugovječnijih brendova na tržištu, uza nj su odrastale generacije potrošača. U posljednjih pet godina  zanimanje za taj sir je toliko da je aktualna produkcija sada već pri vrhu maksimalnih kapaciteta. Više od polovice ukupne proizvodnje ide u izvoz. ABC sir se danas može naći na 20 tržišta na tri kontinenta, a rast prodaje nije usporila ni globalna pandemija. Vrhunac potražnje zabilježen je u tijeku uspješne turističke sezone, rast prodaje bio je 15 posto.

ABC sir je pravi, iskreni domaći proizvod jer nastaje isključivo od mlijeka s farmi Belja. Ima sljedljiivost Od polja do stola. Hrvatska je veliki uvoznik hrane, posebno one s dodanom vrijednosti, a primjer Belja pokazuje da nakon zadovoljenja domaćih potreba dio visokokvalitetnih proizvoda možemo uspješno izvoziti. Kao što su brojne zemlje Europske unije globalno poznate po svojoj hrani i kulinarskoj tradiciji, tako i Hrvatska ima svoje prehrambene adute koji su autentični a univerzalno prihvatljivi, jedan od tih je svakako ABC svježi krem sir. ABC sir je, inače, u osnovi vrlo jednostavan proizvod a nastaje od samo tri sastojka: mlijeka (ali od brižljivo njegovanih i kvalitetno hranjenih krava na farmama Belja!!), zatim vrhnja i malo morske, konkretno jadranske soli. ◾

_____________________________________________

Mjehurići na kraju i na početku godine…

EFFERVESCENTS du MONDE & ZAGREB – LJUBLJANA SALONI PJENUŠACA!

Kako godina ide kraju, tako je pjenušac sve više u žiži, ima tu logike jer prosinac je, spomenuo sam već, vrijeme svođenja računa i – slavlja! Ali, s druge strane, siječanj je – vrijeme novog početka, pa su i opet perlice i te kako dobrodošle.

Godina 2021 završila je velikim međunarodnim ocjenjiivanjem pjenušaca Effervescents du Monde a gdje drugdje do li u Francuskoj, riječ je o organizaciji francuske udruge enologa Forum Oenologie koji se kroz godine isprofilirao u priređivanju vrednovanja vina po temama, npr. po sortama, po tipu (mirno, barrique, pjenušci…), a Zagrebački i Ljubljanski salon pjenušaca uoči blagdanskog slavlja održali su zajedničko ocjenjivanje te najavili pjenušave salone odmah s početkom – nadajmo se, Sretne Nove! – konkretno  28.  siječnja u Zagrebu, i dva tjedna poslije, znači  sredinom veljače, u Ljubljani.

Na 19. ocjenjivanju Effervescents du Monde 2021. održanome u Burgundiji s pjenušcma je sudjelovalo 18 zemalja svijeta,  uzoraka za ocjenu poslano je oko 500, a na ocjenjivanju je radilo oko 80 stručnjaka za pjenušce iz niza zemalja, 50 posto ih je bilo izvan Francuske. Dodijeljeno je 160 medalja, od čega 52 zlata i 108 srebra.  Evo, dolje, kroz zastave kao ilustracije, koje su zemlje poslale svoje pjenšce ove godine u Francusku na ocjenu, rezultate je lako moguće vidjeti ulaskom na Internet i na web-stranicu www.effervescents-du-monde.com i klikom na Results/Resultats 2021 i na naziv države ispod svake zastave. A to su zastave Francuske, Švicarske, Italije, Mađarske, Južne Afrike, Kanade, Brazila, Bugarske, Španjolske, Grčke, Belgije, Moldavije, Portugala, Rumunjske, Danske, Rusije, Turske I Čilea. Dakle, pravo svjetsko prvenstvo u kategoriji pjenušaca! Iz zemalja nekadašnje zajedničke države, a koje su znale slati pjenušce upravo i na ovu utakmicu,  s Balkana ove godine ništa.

Na ocjenjivanje pak na ovim našim prostorima a održano u Ljubljani vezano uz oba spomenuta festivala, onaj u Zagrebu o realizaciji kojega brine prof. Marija Vukelić, i onaj u Ljubljani o kojemu brigu vodi Nina Levičnik, stiglo je 76 uzoraka koje su  prijavili i poslali vinari odnosno vinski trgovci iz Slovenije, Hrvatske i Italije. Pjenušce je ocijenila sedmeročlana komisija (tri enologa, dva sommelijera, jedan WSET diplomant i jedan vinski novinar), predsjednik komisije bio je slovenski enolog Dušan Brejc, koji inače vina ocjenjuje već godinama po raznim znanim međunarodnim vrednovanjima plemenite kapljice. Rezultati su službeno objavljeni tik uz kraj 2021. u novootvorenom zagrebaškom sushi-wine baru Nomu ispod nebodera na Trgu bana Jelačića odnosno na samom početku Ilice.

Cro-Slo pjenušci uz japanski sush, ikreaciji chefa Rochana – na Jelačić-placu! (Julio Frangen)

Prvonagrađeni na ocjenjivanju pjenušaca za festivale krajem siječnja u Zagrebu i sredinom veljače u Ljubljani: Miha Istenič iz Bizeljskoga (u sredini), te Moreno Degrassi i Tihomir Cota iz Hrvatske. Na slici su i prof. Marija Vukelić i Nina Levičnik, koje brinu o održavanju festivala pjenušaca u Zagrebu i Ljubljani (Julio Frangen)

Najvišu ocjenu (90,6) dobilo je pjenušavo vino iz slovenskog podruma Istenič – Prestige extra brut 2013, ono je ukupni pobjednik ocjenjivanja i pobjednik u kategoriji bijelih pjenušavih vina.

Druga dva najbolje ocijenjena vina u ukupnom poretku i u istoj kategoriji su hrvatski pjenušci vinarije Kota i vinarije Degrassi. Na dodjeli priznanja su osobno sudjelovali vinari Miha Istenič, Tihomir Kota i Moreno Degrassi. U nastavku su ocjene triju najboljih predstavnika u dvjema najzastupljenijim kategorijama – bijelih i ružičastih pjenušaca.

Bijela pjenušava vina

1. Istenič – Prestige extra brut, extra brut 2013, Bizeljsko, Slovenija (90,6)
2. Degrassi – Ferné brut nature 2018, Istra, Hrvatska (88,4)
3. Vina Kota – 235 extra brut 2016, Bregovita Hrvatska, Hrvatska (88,4)

                Rosé pjenušci

1. Vino Kozinc – Zara brut NV, Dolenjska, Slovenija  (87,6)
2. Hiša Joannes Protner – Joannes rosé brut NV, Štajerska Slovenija, Slovenija (86,6)
3. Albiana – Albiana brut rosé NV, Dolenjska, Štajerska Slovenija (86,4)

Na službenom proglašenju najbolje ocijenjenih pjenušavih vina mreže Salon of sparkling Wines 2022, u objektu Nomu najboljima među bijelim pjenušcima tada su uručena su priznanja, osobno su ih primili Miha Istenič, Tihomir Kota i Moreno Degrassi. Svečanost s degustacijom ponajboljih pjenušaca s ovih naših prostora oplemenile su kreacije chefa Rochana iz Nomua. ♣

Obljetnice

WOW – PRVO DESETLJEĆE!

Novinarka Sanja Muzaferija puca od sreće i sjaji od zadovoljstva: hrvatska udruga Žene i vino odnosno Women on Wine odnosno, skraćeno, udruga WoW-ice kojom predsjeda, bilježi svoje prvo desetljeće!

Vesele WoW-ice na proslavi prvog desetljeća udruge

– Udruga WOW/Žene i vino vrlo je intenzivno angažirana na području njegovanja kulture stola. Ženska snaga, dakako, uz visoku kvalitetu uvjerljivo promovira umjereno uživanje u kapljici. U ljeto 2021. navršilo se prvo desetljeće postojanja udruge i planirano je da se jubilej već tada svečano proslavi, međutim posljedice potresa i problemi vezani uz pandemiju bili su razlog da se proslava odgodi za kraj godine. WOW-ice su u prvotno predviđenom terminu uspjele organizirati tek svoj festival Pink Day na kojemu uz ružičastu kapljicu špicu pozornosti javnosti drže i hrvatska maslinova ulja – kaže Sanja.

Uz eksponirane WoW-ice Sanju Muzaferiju i Vlastu Pirnat te sommelijerku Jelenu Šimić Valentić koja je komentirala vina – nagradjeni vinari za 2021: David Štampar, Tina Jakob i enologinja Vina Jakob Ivona Djipalo, predstavnik kuće Krauthaker… (Marko Colic)

WoWice su osmislile svoj način na koji će svake godine odati priznanja hrvatskim vinarima što se trse u tome da ostvare što bolju kakvoću i osebujnost vina.  Krenule su u akciju nazvanu Što žene žele? a riječ je o tome da svake godine najprije nekom od najboljih hrvatskih sommeliera povjere zadatak da na temelju svojega znanja i svojeg iskustva sastavi širu listu uzoraka u različitim kategorijama kapljice za koju smatra da se u toj godini posebno istaknula originalnošću i kvalitetom a te kategorije su pjenušac, mirno bijelo, mirno ružičasto, mirno crno vino i slatko desertno vino. Sljedeći korak je sastavljanje kompetentnog žirija koji pred kraj godine kuša naslijepo vina s predložene sommelijerove liste i na temelju rezultata s tog kušanja kao i na temelju glasovanja članica udruge WOW elektronskim putem dobiva se lista najozbiljnijih kandidata za nagrade. Tada na red stupa još jedan, poseban žiri koji vrednovanjem uzoraka s te finalne liste kandidata donosi odluku o pobjednicima te godine za svaku od predviđenih pet kategorija. Ove godine za WOW-nagrade finalno je odlučivao žiri u sastavu: vinska stručnjakinja i poznavateljica Ines Zemlić iz Rotodinamica, zatim enologinja i vinska konzultantica Ivana Nemet s WSET3 diplomom, te voditeljica zagrebačkog restorana Matrix, Manuela Maras, WSET1. Pobjednici po kategorijama dobivaju prikladna priznanja, a autoru vina s najviše osvojenih bodova dodjeljuje se posebno i Grand Prix, što uz statuu kao svjevrsni dokument-uspomenu znači i nagradno studijsko putovanje u neku poznatu svjetsku vinsku regiju.

– Do sada su u ulozi vinskih selektora bili ugledni sommelieri Karin Rupene-Perdec, Alena Stuparić, Siniša Lasan, Mario Meštrović, Roko Bekavac, Jelena Šimić Valentić i Željko Bročilović Carlos,  Filip Savić a, ovog puta sommelier-predlagatelj bio je Emil Perdec. S  WOW-om su do sada kao pobjednici-osvajači Grand Prixa putovali Gianfranco Kozlović u Bordeaux; Saša Senjković u Champagneu; Moreno Coronica u Barcelonu i Penedès; Luka Krajančić u Burgundiju; Frano Milina Bire u Austriju, Meneghetti u Toscanu a Fakin u mađarski Villany – napominje Sanja Muzaferija.

U finale su ušli, od pjenušaca: Blanc de Blancs, 2016. – Jagunić i Urban White extra brut – Štampar. Od bijelih: Pinot grigio 2017 Coletti vinarije Kolarić; Chardonnay sur lie 2017 Jasne Antunović Turk i Pušipel X 2016 vinarije Cmrečnjak. Od roséa tu su Rosé Geržinić i Rosé Krauthaker a od crnih vina Vučjak 2018 od  Šembera; Cuvée 2015 vinarije Jakob te Cuvée Supreme 2013 Korlat od Badela 1862. Od slatkih, u finale su ušli Vin de rosa 2017 vinarije Teraboto i Prošek 2015. Stina. Nakon detaljnog kušanja naslijepo, članice žirija su donijele odluku o pobjedniku u svakoj kategoriji, ali i o ukupnom pobjedniku i dobitniku WOW grand Prixa.

Na tradicionalnom WOW Božićnom okupljanju u zagrebačkom restoranu Cavallino, koje je ovoga puta bilo osobito svečano s obzirom na okruglu obljetnicu, dodijeljene su nagrade pobjednicima a to su: Urban White extra brut vinarije Štampar za pjenušac, zatim Chardonnay sur lie 2017 Jasne Antunović Turk za bijelo mirno, u ružičastim vinima pobijedio je  Rosé 2020 od Krauthakera, kod crvenog vina trijumfirao je Jakob 2015 Cuvee Vina Jakob, a kod slatkoga Prošek 2015 Stina vina.

Grad Prix pripao je Cuvéeu Jakob. Planirano je da, ne bude li problema s Covidom19, ukupni pobjednik za 2021. na putovanje u neko znano europsko vinorodno područje krene sada na proljeće.

Pobjednička vina i, dolje, vina udruge Kvarner Wines

Inače, uz pobjednička vina, na proslavi su se kušala i kapljica proizvođača udruženih u novu udrugu – Kvarner Wines.  Bila su to vina PZ Vrbnik, Kuće vina Ivan Katunar, vinarije Plovanić, Nada i Gospoja te vina od predsjednika udruge koji ju je i predstavio – vinara i rasadničara Ivice Dobrinčića iz vinarije Šipun. ♣

Obljetnice od 30 i 50 godina

VINARIJA CMREČNJAK – TRI DESETLJEĆA!

Startali su početkom devedesetih godina kao, kako sami kažu, osrednje poljoprivredno gospodarstvo.

Otac Rajko Cmrečnjak (desno), otac, od kojega je krenuo ozbiljan razvoj posjeda, i sin Marko Cmrečnjak, koji pomalo preuzima kormilo znane međimurske kuće (Marko Čolić)

– Bavili smo se različitim poslovima, od stočarstva, osobito svinjogojstva, do ratarstva, kombajniranja… Nakon završene srednje poljoprivredne škole rodila se velika želja za jačim poslovnim uspjehom. Desetak godina tražilo se načina da se taj uspjeh postigne. Sa tadašnjih dva hektara vinograda moglo se već solidno zaraditi, međutim namjera je bila postupno znatno povećavati produkciju, pa se sve intenzivnije krenulo u proizvodnju grožđa i plemenite kapljice – prisjeća se pater familias i glavni gazda OPG-a Rajko Cmrečnjak. – Dosta hitro širili smo nasade, no onda se pokazalo da tada ipak tržišta za neke veće, tolike količine vina kakve smo mi već dostignuli u produkciji, nije bilo, pa smo bili primorani ući u kooperiaciju s tadašnjom Poljoprivrednom zadrugom u Štrigovi. Tu međutim, vidjeli smo, iz različitih razloga nije bilo baš osobitog prostora za zaradu. Odmah po uspostavi hrvatske  neovisnosti i proglašenju samostalne Republike Hrvatske, čvrsto vjerujući u bolje dane, krenuli smo sami dalje u ozbiljnu  proizvodnju vina, ali sada i u, dobro osmišljeno, osvajanje tržište. Zaštita zemljopisnog porijekla bila je prvi glavni preduvjet za jači iskorak s vlastitom etiketom na šire tržište. Za našu vinariju ključnom se pokazala 1992. godina,  kad smo se odlučili posvetiti isključivo vinu, i to u smislu postizanja najbolje moguće kakvoće, te kad smo zaista svim snagama krenuli još jače u bitku za tržište. Lokalne izložbe na kojima smo do tada potvrđivali kvalitetu nisu više bile dovoljne. Počeli smo izlaziti na izložbe na državnoj razini, npr. najprije na Vino u Hrvata 1993. godine. To je bio i te kako jači iskorak, stigle su vrlo relevantne zlatne medalje kao potvrda da smo na pravome putu. Takva prezentacija otvorila nam je prodor na veličinom i jačinom platežne moći bitno zagrebačko tržište, to je bilo ono čemu smo isprva najviše težili. Naša prisutnost na izložbama Vinovita na Zagrebačkom velesajmu te brojne osvojene medalje na tim izložbama bile su za potrošače veliko jamstvo glede kakvoće proizvoda kuće Cmrečnjak. Djeca su se nakon svojega školovanja uključila u posao te se time otvorila mogućnosti dodatnog širenja podrumom i vinogradima. Kupovali smo vinogradarske terene tako da danas pod trsjem imamo 22 vlastita hektara vrhunskih vinogradarskih položaja, jedan manji dio preostao je  još za sadnju.

Rajko i Marko Cmrečnjak u dijelu podruma namijenjenom dozrijevanju pjenušaca. Danas Cmrečnjaci, koji uzgajaju 16 različitih vinskih sorata, izlaze na tržište s bijelim i crvenim mirnim vinima, svježima i onima njegovanima duže u drvenoj bačvi(ci), te s onima iz kategorije jantarnih, ali i s pjenušcima i s predikatima (Marko Colić)

Vinarija Cmrečnjak, s iskustvom od više od tri desetljeća, sad je moderni vinski podrum sa suvremenom tehnologijom u svim fazama proizvodnje. Uz 22 hektara vinograda u svom vlasništvu obrađuje i 22 ha u najmu. Na tržištu je prisutna s vinom od 12 sorata te sa 18 etiketa.

_____________________________

POVIJEST

Priča o imanju Cmrečnjak od davnih dana pa do danas

1992. – Dobiven certifikat o geografskom podrijetlu te proizvodnja prve butelje s vlastitom etiketom.
1993. – Početak gradnje modernog podruma i kušaonice. Izlazak s graševinom, te proširenje tržišta na zagrebačko područje.
1994.  – Otvorienje kušaonice Sudjelovanje na ocjenjivanju vina Vino u Hrvata i osvajanje četiri zlatna odličja i jednog srebra srebrno.

1995.- Prva daljnja nova modernizacija podruma, puštanje u rad suvremene pneumatske preše. Uvođenje kontrolirane fermentacije vina. Sudjelovanje na prvoj Vinoviti.

1997-  Proizvodnja prvog  ledenog vina.

1998  – Prvo zajedničko obilježavanje Martinja Društva vinara.

1999.  – Znatno proširenje nasada i asortimana vina.
2000. – Godina se ekstremno visokim temperaturama te s berbom krajem kolovoza.

2002.- Novo proširenje podruma, te redizajn etikete.

2007. – Novo značajno proširenje podruma te uvođenje nove tehnologije u proizvodnju vina.

2008.- Proizvodnja prve butelje Pušipela. Na ocjenjivanju vina International Wine Challenge u Londonu smo osvajanje dviju brončanih medalja. Prvi koraci na svjetsko tržište.

2010. – Početak proizvodnje pjenušavih vina.
2011. -Berba graševine 13. prosinca, na -12 Celzijevih stupnjeva
2012. 2013. – Novo, značajnije opremanje, te dogradnja podruma za proizvodnju pjenušca.
2013. – Kupovina posjeda Mađerkin breg.

2016.- Na ocjenjivanju vina Decanter World Wide Award osvajanje srebrnog odličja za Sauvignon 2015.

2017. – Prva berba na Mađerkinom bregu
2018. – Na ocjenjivanju vina Decanter osvajanje triju srebrnih odličja. Na Međunarodnom sajmu gospodarstva Mostar 2020 Sauvignon Cmrečnjak proglašen šampionom kvalitete. Na Vinu iz davnina dobivena četiri zlatna odličja, Pušipel Classic 2019. proglašen šampionom kvalitete.

U vinogradima provedeno 12.568 sati /  Broj etiketa na tržištu: 18 / Osvojenih nagrada: 528 / Zadovoljnih klijenata: gotovo 10.000

NE MOGU ZAOBIĆI:

Obitelj CMREČNJAK, koju (mnogi) smatraju jednim od najboljih proizvođača ako ne i najboljim proizvođačem vina u Međimurju, uz to što nudi kapljicu doista visoke kakvoće i koja djeluje kao vrlo iskrena, pokazuje veliku zrelost i u trgovačkom/tržišnom smislu po načinu pakiranja i likovnog opremanja svojih vina. Ne ide, proračunano, na busterirane (možda je upravo to trenutno dobar suvremeni izraz!) i kako ih ja rado nazivam teške teretne boce ovakvog ili onakvog kićčenog oblika (takve su već odavna, kao štetne za okoliš, na zubu ekologa!), nego senzibilnost pokazuje prikladnim izborom tzv. normalnog tipa butelje u smislu zemljopisnog porijekla vlastitog vina i originalnog g.p.-a pojedine korištene sorte, te u nenametljivoj i u jednostavnoj elegantnoj opremi butelja svojih vina. Tako npr. pušipel (sorta Moslavac, Šipon, Furmint…) puni u butelju koju je s obzirom da je Pušipel izabran kao sorta-perjanica Međimurja, odredila (ima nekih dodirnih točaka s klasičnom mađarskog buteljicom za furmint…) udruga međimurskih vinogradara/vinara Hortus Croatiae, rajnski rizling puni u klasičnu visoku rajnsku butelju, pinotne sorte u burgundijski tip boce, merlot (kad se već odlučila za nj) s Mađerke, koji je možda tijkom produkcije mogla nabildati, ostavila je manje gustim i nešto manje alkoholnim  da bolje odaje međimursko porijeklo, puni u bordoški tip boce…

Bravo, i sretno dalje Cmrečnjaci!  ✠

_____________________________

– Kvaliteta vina odigrala je u našem uspjehu, logično, ključnu ulogu. Prepoznati smo na tržištu ne samo u Hrvatskoj, nego i u nekim drugim zemljama Europe. Prodaja je uvelike porasla. Najveći iskorak naše vinarije u novije vrijeme bio je kupnja terena na lokaciji Mađerkin breg. To je područje zasigurno najkvalitetniji vinogradarski položaj u Međimurju, a i šire – reći će Marko Cmrečnjak. – Jedan dio Mađerkinog brega odmah je je zasađen lozom, a sadnja vinograda na preostalih pet hektara je u tijeku. Paralelno smo išli i u daljnje postupno proširenje podruma.

Saborski zastupnik u kušaonici podruma Cmrečnjakovih: čavrljanje Rajka Cmrečnjaka sa saborskim zastupnikom Davorom Dretarom Dreleom, dakako uz plementu kapljicu, poglavito međimursku uzdanicu Pušipel (Marko Čolić)

– U novije vrijeme sve više pažnje posvećujemo odležavanju i dozrijevanju vina kako bismo proizveli vrhunski elaborirana  razvijena vina rekao je još Marko Cmrečnjak, Rajkov sin koji je već uvelike preuzeo vođenje vinskog posjeda. – Živimo u prekrasnom kraju u kojemu su Bogom dani tereni za vinovu lozu i mi smo i te kako toga svjesni. Inače, posebno smo ponosni na to što su se baš u našoj kušaonici vina dogodili brojni važni događaji za razvoj vinogradarstva i vinarstva u Međimurju… ♣

SVIJET u ČAŠI – TRI DESETLJEĆA!

Nova uskoro kreće! Vrijeme je i za novi kalendar! Možda ovaj koji ukazuje na 30 godina prve hrvatske revije za vino, gastronomiju i turizam SVIJET u ČAŠI!  Izašao iz tiskare u studenome, u režiji izdavačke kuće Indugraf  iz Zagreba, kojemu hvala što je odlučio popratiti jubilej časopisa.

Naslovnica prvog broja revije Svijet u Čaši, iz 1992. godine. Reviji je prethodila neposredno prije, a u izdanju MAM-vina, izašla knjiga Željka Suhadolnika Svijet u Čaši

Kalendar međutim preporučujem ne radi samo-reklame, nego stoga što je vrlo pregledan, estetski prihvatljiv za svaku prostoriju, s lijepim je slikama vezanim uz hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo te godišnja doba, a i vrlo je informativan, uz prikaz hrvatskih vinogradarskih regija na početnoj stranici u svom kalendarskome dijelu daje klasičan glavni prikaz datuma svakog mjeseca, svaki list uz vrlo istaknuto tzv. uredsko kalendarsko rješenje za svaki mjesec sadrži, u manjem obliku, i katolički kalendar s naznakom imendana, zatim, posebno, i prikaz datuma i dana u sljedećem mjesecu, te oveću fotografiju nekog prigodnog motiva u vinogradu i, u potpisu, informaciju o raznim događanjima predviđenima da se po tradiciji odvijaju dotičnog mjeseca u nekom našem vinorodnom kraju. Koncept je osmislio prekaljeni grafički djelatnik Zoran Lutz, nekad zaposlen u tiskari u novinskoj izdavačkoj kući Vjesnik u Zagrebu.

Kao najava obilježavanja nekoliko vrlo značajnih obljetnica vezanih uz eno-gastro scenu ali i kao svojevrsni uvod u prvu jaču vinsku svečanost u godini a to je Vinkovo, Vincekovo, Vincelovo, Vinceška, u kultnom zagrebačom ugostiteljskom objektu doista debelog i zavidnog pedigrea sastalo se spontano nekoliko slavljenika-veterana koji se mogu podičiti s jubilejima od 30 godina pa do čak i – pola stoljeća aktivnosti na eno-gastonomskoj i turističkoj sceni!

Inicijator okupljanja u restoranu Okrugljak bio je jedan od najistaknutijih hrvatskih proizvođača vina i svojedobno i Vinar godine u Hrvatskoj i Vitez hrvatskog vina, Vlado Krauthaker, sa željom da se poslije ponovno nađemo ali kod njega na imanju u Kutjevu, na proslavi Vincelova, službeno: 22. siječnja!

Susret jubilaraca u restoranu Okrugljak – Vlado Krauthaker, Dražen, Jinx, prof. Ivan Dropuljić, Ivo Šindilj i ja te, sasvim desno, legenda Božo Crnjac. Evocirane su uspomene, a bilo je i osobito zanimljivo pa i poučno naime uz sjajan ručak odvijala se degustacija vina naslijepo (da provjerimo jesu li osjeti mirisa i okusa još u dobroj funkciji ili su zarđali), etikete je kao prikladne partnere posluženoj hrani sjajno izabrao tada dežurni Okrugljakov sommelier a za vina se, da događanje bude što zanimljivije, na Krauthakerovu inicijativu svatko od nas morao izjasniti o kojoj je sorti, o kojemu porijeklu i o kojoj je dobi riječ, tek potom sommelier je otkrio u kojim je buteljama bila riječ… U tom gađanju bilo je tek par neznatnih pogrešaka

 

Vina ponuđena uz ručak: Rajnski rizling Letterari – Kurija Nespeš, Merlot superior – Franc Arman, Festigia Cabernet sauvignon – Vina Laguna, Dante plavac iPlavac Winemaker selection – Korta Katarina

Vlado Krauthaker, nekad, nakon završenog studija enolog a potom i glavni enolog Kutjevačkog podruma, 1992. godine napustio je kutjevački kombinat i prešao u individualne proizvođače te izašao po prvi put na tržište s vinom pod svojim imenom, a onda se kapacitetima i proizvodnjom pomalo širio. U 2022., u svojstvu jednog od najznačajnijeg vinara u Hrvatskoj, slavi 30. godišnjicu samostalnog rada u vinskoj produkciji. Na druženje u zagrebački Okrugljak je pozvao prof. Ivana Dropuljića, osnivača, prije nekih 17 godina, i direktora festivala vina i gastronomije Zagreb Vino.com, koji je, otvaranjem točionice i prodavaonice Bakhova nektara kod tržnice na zagrebačkom Krešimirovu trgu u vinski svijet ušao također prije tri desetljeća, pa predstavnika elitnog i legendarnog dugovječnog zagrebačkog hotela Esplanade Ivu Šindilja, onda Jinxa iz vrlo popularnog dugovječnog glazbenog ansambla Ex Pannonia, zatim svog komercijalnog predstavnika u Zagrebu Dražena te mene iz Svijeta u čaši, a naknadno nam se pridružio vlasnik Okrugljaka Božo Crnjac, legenda zagrebačkog i hrvatskog ugostiteljstva. Krauthaker je htio ovom prigodom lijepo se podružiti ne samo s prijateljima, nego, eto baš i s protagonistima s vrlo dugim stažem u sferi hotelijerstva, ugostiteljstva, eno-gastro i glazbene scene u Lijepoj našoj.

Uz slavljeničku tortu Svijeta u Čaši: među osvajačima titula Kuhar godine i Vinar godine te su godine istodobno bili sjajna Lidija Kralj iz Kapetanove kuće iz Malog Stona na Pelješcu i legendarni Zlatan Plenković iz Svete Nedjelje na Hvaru

S najviše jubilarnih godišnjica u ovome društvu svakako prednjači  hotel Esplanade, znan još iz davnih vremena čuvenog vlaka Orient-Express što je povezivao Pariz s Istanbulom s time da mu je jedno od važnijih zaustavljanja kao stanica bio upravo Zagreb. Po dužini aktivnosti slijedi – moj, saznao sam to upravo toga dana!,  dobni vršnjak – Božo Crnjac, s ukupno nešto više od pola stoljeća rada u ugostiteljstvu i, od čuvene naše privatizacije u devedesetem godinama prošlog stoljeća, vlasnik restorana Okrugljak, onda je tu tamburaški ansabmbl Ex Panonia, oformljen u zagrebačkom naselju Markuševac 1989. godine, dakle s nešto više od tri desetljeća na plećima. Revija Svijet u Čaši, kao slijed knjige Svijet u Čaši u izdanju zagrebačkog poduzeća MAM-Vin sa svojim prvim brojem ugledala je svjetlost dana na Martinje 1992, dakle upravo ulazimo u jubilarnu 30. godišnjicu, makar, treba reći, na žalost i prilično osakaćeni, naime zdravstvene nevolje koje su se najjače odrazile na Mladena Horića kao člana ključnog trija Horić (poslovni dio) – Čolić (foto) – Suhadolnik (glavni urednik) prisilile su nas iznenada da stanemo s tiskanim izdanjem revije, ali Marko Čolić i ja koliko smo mogli održali smo reviju na životu do sada jednomjesečnim ritmom u elektroničkom izdanju, putem bloga www.suhiucasi.wordpress.com   /  SVIJET u ČAŠI Kronika…

Evo, dalje, kroz nekoliko fotografija, malog  podsjetnika na to što je revija Svijet u Čaši  radila u posljednja tri desetljeća.

Među našim najvažnijim akcijama bili su Atelje okusa, godišnja revija najboljih kuhara i najboljih vina(ra) Lijepe naše s proglašenjima i nagrađivanjima Kuhara godine i Vinara godine, popularizacija hrvatskih vinskih sorata te najpoznatijih vinogradarskih položaja, redovita ocjenjivanja vina u sklopu Potrošačkog putokaza, izdavanje, uz časopis, knjiga vezanih uz hrvatske kulinarske specijalitete te publikacija s tekstovima tradicijskih i najpopularnijih naših pjesama za vesela društva, povezivanje vina i glazbe i muzičkih zvijezda kroz projekt Naša su vina pjesma, izbor Diplomatskog vina – povezivanje hrvatskog vina s veleposlanicima raznih zemalja u Lijepoj našoj, kreacija pojedinih vina u suradnji s najpoznatijim našim vinarima, organiziranje posjeta hrvatskih vinara ponajboljim vinskim posjedima u Europi, povezivanje, kroz razmjenu posjeta nazvanu Dobro mi došel, prijatelj!, hrvatskih vinara s renomiranim kolegama iz susjednih zemalja, organiziranje, u smislu podizanja vinska kulture u nas, prezetnacija, pojedinačno, različitih ponajboljih svjetskih proizvodjača plemenite kapljice u Hrvatskoj, prikaza – kroz organizaciju manifestacije u znanom zagrebačkom hotelu – Europske vinske ceste s nastupom najjačih domaćih i vanjskih zvijezda iz segmenta Bakhova nektara …  ♣

Što se bijeli u gori zelenoj? Il’ je snijeg, il’ su labudovi… Nit’ je snijeg, nit’ su labudovi, već su kape i bijeli kuhara kaputići… Snimka je sa susreta članova Hrvatskog kuharskog saveza na velebnom skupu u Varaždinskim Toplicama. Većina chefova, odnosno najpoznatiji kuhari s ove smotre članova Hrvatskog kuharskog saveza na čelu sudjelovala je od početka na tradicijskim godišnjim Ateljeima okusa – revijama najboljih hrvatskih majstora kuhače na kojima je Svijet u Ćaši na temelju rezultata ankete među chefovima i vinarima profesionalcima te ugostiteljima a dakako i istraživanja tržišta proglašavao po 20 najboljih kuhara i po 20 najboljih vinara u svakoj godini te posebnim proglašavao najboljeg chefa i najboljeg proizvođača vina dodjelom priznanja Kuhar godine i Vinar godine

Atelje okusa revije Svijet u Čaši u zagrebačkom Intercontinentalu. Zvijezde u bijelom – vrhuška hrvatske gastronomije. Dolje, u režiji Svijeta u Čaši: summit najboljih hrvatskih chefova na Ateljeu okusa u karlovačkom hotelu Srakovčić

Međudržavni prijateljski sportski i eno-gastro susreti Hrvata i Slovenaca Sutla-Sotla uz gostilnu Šekoranja i kod gostilne Šekoranja legendarnog Sinea Šekoranje na Bizeljskom kod Klanjca

Revija Svijet u Čaši priređivala je razne atraktivne eno-gastro programe u nezaobilaznom kultnom zagrebačkom restoranu Baltazar Bobe Čimbura, koji sada slavi svoja vrlo aktivna i iznimno uspješna četiri desetljeća na ugostiteljskoj sceni. Na slici, uz Čimbura (drugi slijeva) gosti te večeri bili su slavni vinari iz Goriških brda Stojan Ščurek, Marko Skočaj Dolfo i Marjan Simčič

Akcija Diplomatsko vino koju je osmislila revija Svijet u čaši. Pronalazili bismo veleposlanike iz raznih država zainteresirane i za eno-gastronomiju i poznavatelje vina pa im predložili da se uključe u našu akciju Diplomatsko vino, zamišljenu da se i njome pridonese promidžbi naše kapljice u internacionalnim okvirima.  U dogovoru s proizvođačima vina, najčešće je to bila kuća Badel 1862 koja je objedinjavala nekoliko vrlo relevantnih podruma u Hrvatskoj, pozivali bismo veleposlanike na proljeće na kušanje novog mladog vina još na dozrijevanju u bačvicama od 225 litara i zamolili ih da izaberu uzorak koji im se najviše dopada da ga se, kad vino bude posve spremno za punjenje, napuni u butelje i opremi odgovarajućom etiketom s oznakom Diplomatskog vina. Dio diplomatskog vina darovan je veleposlaniku, da njime počasti svoje goste u posjetu veleposlanstvu u Zagrebu, dio je ostao proizvođaču a dio je pripao Svijetu u čaši da na svojim nastupima i mi njime možemo počastiti izabrane goste.

Na slici je prvi veleposlanik s našim diplomatskim vinom – Knut Thoraassen iz Norveške (drugi zdesna, s buteljom). Vino je bilo iz proizvodnje Kurije Nespeš, nekad u sklopu Badela 1862. Sasvim desno je mr. Franjo Francem, tada jedan od glavnih enologa Badela 1862, na lijevome krilu fotke su predstavnice Udruge Hrvatsko-norveškog prijateljstva i, u tamnoj majici, direktor MAM-Vin-a Mladen Horić (Marko Čolić)

Jedan od dobitnika titule Vinar godine bio je upravo i Vlado Krauthaker.  Revija Svijet u Čaši s njim u suradnji izašla je pred javnost s magnumom sa zajednički kreiranim crnim vinom Zajedno 2006  nastalim nakon niza degustacija kapljice od raznih sorata iz Krauthakerovih stalnog i pokusnog nasada i uz obvezno dozrijevanje te njegu u drvu. Svijet u čaši je, inače, aktivno sudjelovao u kreiranju još jednog vina, ali u – inozemstvu, riječ je o mješavini crnog pinota i frankovke u kući Simona Pinteriča na Bizeljskom, vino je još u bačvici i čeka na punjenje…

Zajedno, s Krauthakerom, i, desno, slična suradnja sa Simonom Pinteričem

Akcije Zagrebu s ljubavlju i Naša su vina pjesma. U zagrebačkom Lovačkom rogu, nekad kultnom restoranu u središtu grada, priređivali bismo nastupe najjačih pjevačkih zvijezda koje bi izvodile skladbe vezane uz Zagreb. Poslije smo u dogovoru s raznim našim popularnim glazbenicima, uglavnom pjevačima, izlazili s buteljama vina koje bi, nakon što bismo ponudili uzorke na kušanje, svaki izvođač odabrao u skladu sa svojim afinitetom prema vinu i prema nekom proizvođaču. Butelje su dakako imale privjesnicu Naša su vina pjesma.

Antologijska!  Na gornjoj slici u zajedničkom nastupu u Lovačkom rogu: Drago Diklić Fiko, Ivo Robić, Elvira Voća, Stjepan Džimi Stanić i njegova Barbara, Zvonko Špišić, Ivica Krajač , sasvim desno, Paolo Sfeci, nekad bubnjar Parnog valjka. Dolje su pak fanovi Svijeta u čaši glasoviti vibrafonist Boško Petrović i nekad iznimno popularnoi Tomisčlav Ivčić ֍ Na slici desno dolje: jedno od naših dodatnih tiskanih izdanja – knjiga Atelje okusa – Hrvatska tradicijska kuhinja

Vodili smo brigu i o potrošačima, i uveli rubriku Potrošački putokaz da bismo detaljno, uključujući  tu i ocjenu uzorka s kušanja i objavu maloprodajne cijene butelje, predstavili vina uzeta s tržišta (izravno s polica vinoteka)  i  kušana naslijepo, u kušanjima smo u žiriju uvijek imali enologe, vinska trgovce, sommeliere/ugostitelje, novinare specijalizirane da pišu o vinu.

S jednog od ocjenjivanja vina za Potrošački putoklaz Svijeta u čaši u zagrebačkom hotelu Esplanade

Godinama je redovito na najjača svjetska ocjenjivanja vina kao Mundus Vini I Concours Mondial de Bruxelles iz Hrvatske pozivan i glavni urednik Svijeta u Čaši Željko Suhadolnik, na slikama kao član žirija na oba ta dva ocjenjivanja a na manjoim slikama u društvu s osnivačem Concours Mondiala Louisom Havauxom i s vlasnikom čuvenog bordoškog posjeda Château Canon-la-Gaffeliere grofom Stephaneom de Neippergom, te, na Concoursu u Čileu, s predsjednikom žirija Patrickom Valetteom

USPOMENE  NA DRUŽENJA SA SVJETSKIM VINSKIM ZVIJEZDAMA:

Grofica PhilLipine de Rothschild kao vlasnica bordoškog posjeda Château Mouton-Rothshiled, Marcel Guigal iz Ampuisa uz rijeku Rhônu, Angelo Gaja iz Barbaresca

PIJEMONT, oblasti Barolo: Roberto Voerzio, Enrico (Paolo) Scavino, te Bruno i Luisa Rocca Rabajà iz Barbaresca

TOSCANA: Markiz Lodovico Antinori, osnivač glasovite Ornellaije, danas čelnik tokanskog imanja Tenuta di Biserno, te Giovanni Manetti, predsjednik Konzorcija za Chianti Classico i vlasnik sjajnog posjeda Fontodi

Markizi Francesco Marone Cinzano, vasnik posjeda Col d’Orcia iz Montalcina te famozni Piero Antinori, zatim glavni enolog i direktor proizvodnje kuće Antinori Renzo Cotarella, i Fabio Ratto, direktor imanja Pian delle Vigne koje Piero Antinori ima u Montalcinu gdje proizvodi čuveni brunello

COLLIO i ALTO ADIGE – S guruom s Collija Francescom Joskom Gravnerom u njegovom vinogradu u Oslavju kod Gorizije, te s velikanom iz Alto Adigea odnosno Južnog Tirola Aloisom Lagederom kod njega na imanju Tor Loewengang u Magréu/Margreid, gdje ima i objekt Casòn Hirschprun

 

KREMA na KRAJU: Priznanje Vinarta dobiveno 2017. godine!

____________________________________________________

__________________________________

…..piti razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju  – 12. 2021 – hints to the smart purchase

HRVATSKACROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly north-west

Pjenušci/Sparklings

.(XXXL) PC & CH 2014 brut nature – KORAK ■ Pinot crni & Chardonnay,  méthode traditionelle, vrhunsko prirodno pjenušavo, ZOI Plešivica, 12,5 vol %; 0,75 lit

.(XL) POLARIS brut nature – CMREČNJAK ■ klasična metoda, vrhunsko prirodno pjenušavo, 12,5 vol %; 0,75 lit

Mirno bijelo suho/still white, dry

.(M-L) RAJNSKI RIZLING 2019 –  CMREČNJAK ■ Međimurje-Zagorje, Rizling rajnski (Riesling), vrhunsko s kzp, suho, 11,5 vol %; 0,75 lit

.(L) SAUVIGNON Sv. URBAN 2020 – ŠTAMPAR ■ Međimurje-Zagorje, Sauvignon bijeli, kvalitetno s kzp, suho, 12,0 vol %; 0,75 lit

.(XL) SAUVIGNON KRČE 2020 – CMREČNJAK ■ Međimurje-Zagorje,  Sauvignon bijeli, vrhunsko s kzp, suho, 11,0 vol %; 0,75 lit

. (L) PUŠIPEL MAĐERKA sur lie 2020 – CMREČNJAK ■ Međimurje-Zagorje,  Pušipel (Moslavac, Šipon, Furmint), vrhunsko s kzp, suho, 12,5 vol %; 0,75 lit

.(L) PUŠIPEL CLASSIC 2020 – ŠTAMPAR ■ Međimurje-Zagorje, Međimurje, Pušipel (Moslavac, Šipon, Furmint), vrhunsko s kzp, suho, 11,5 vol %; 0,75 lit

.(M-L) PINOT SIVI 2020 – CMREČNJAK ■ Međimurje-Zagorje,  Pinot sivi (Pinot gris, Pinot grigio), vrhunsko s kzp, suho, 12,0 vol %; 0,75 lit

. (M) MUŠKAT ŽUTI 2020 –  ŠTAMPAR ■ Međimurje-Zagorje, Međimurje, Sv. Urban, Muškat žuti, kvalitetno s kzp, poluslatko, 9,5 vol %; 0,75 lit

.(XXL) MARANY crno 2019 – TOMAC ■ Plešivica-Okić, Pinot crni (Pinot noir), suho, nefiltrirano, 12,5 vol %; 0,75 lit

Slatko desertno/ Sweet dessert

(XXL) CHARDONNAY ledeno vino / ice wine 2016 –  BODREN ■ Zagorje-Međimurje,  ZOI, Chardonnay, vrhunsko s kzp, slatko,  7,5 vol %; 0,375 lit

Jantarno/amber

. (XXL) PUŠIPEL Xtreme2 orange 2016 –  CMREČNJAK ■ Međimurje-Zagorje,  ZOI, Pušipel (Moslavac, Šipon, Furmint),  vrhunsko, suho,  13,0 vol %; 0,75 lit

Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia and the Croatian Danube region

.(M) SAUVIGNON VIDIM 2020 –  KRAUTHAKER ■ Zlatna dolina, Kutjevo, vinograd Vidim.  ZOI, Sauvignon bijeli, vrhunsko s kzp, suho, 13,0 vol %; 0,75 lit

Jantarno/amber

. (XL) GRAŠEVINA KUVLAKHE 2015 –  KRAUTHAKER ■ Zlatna dolina, Kutjevo, dugo macerirano, suho, 13,5 vol %

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

ooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

.- Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, zrelo, živo elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, mature, very alive, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

. – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

. – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

 – 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

.– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE mpc / PRICES retail 0,75 l:  S = do 35 kn (till 5 €) • M = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

.  ⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •   ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ