KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 01.2018. – THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON a PLATE

    KRONIKA / CHRONICLE      

ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

SADRŽAJ/CONTENTS

ŽELJKO GARMAZ NA PUTU NAJBOLJIH! • ŠKRLET KAO MOSLAVAČKA PERJANICA • ZELINSKA HRUPČEVA HIŽA • SUNCOKRET RURALNOG TURIZMA RH • KOZLOVIĆ ZA ODLIKAŠE • SINIŠA LASAN = ADVANCED SOMMELIER  • RUDARSKA GREBLICA SA ZAŠTIĆENIM ZEMLJOPISNIM PORIJEKLOM • STARI PUNTIJAR u KINI • IN MEMORIAM: SLAVKO VEČERIĆ, PAUL BOCUSE, BRUNO GIACOSA • TENUTA di BISERNO: KOMPLICIRANO SA ŠVEĐANIMA, A TEK SA ŠVEĐANKOM…  • ROCKIN’ ŠEMBER • HOTEL&GASTROTECH&NAUTIKA 2018 • MREŽA SALONA PJENUŠAVIH VINA – ZAGREB i LJUBLJANA 2018 • PINK DAY 2018 • WINE STARS u NOVOJ GORICI • VINITALY 2008 • CONCOURS MONDIAL du SAUVIGNON 2018 u AUSTRIJI • BORDEAUX EN PRIMEUR •

__________________________________

Autor godine

Željko Garmaz

VINSKE PRIČE IZ DALMACIJE NOMINIRANE ZA NAJBOLJU SVJETSKU KNJIGU O EUROPSKIM VINIMA! – Ono što je Oscar u svijetu filma a Grammy u svijetu glazbe, to je u svijetu izdavaštva što se bavi eno-gastronomijom – Gourmand Awards. Kad te Gourmand nominira za najbolju svjetsku knjigu o europskim vinima, to je ogroman uspjeh. A to se upravo dogodilo mojim Vinskim pričama iz Dalmacije! Ponosan sam, i od sreće bih vrištao do neba. Piše, na službenoj stranici Gourmanda, da će dodjela nagrada biti krajem svibnja u Yantaiju u Kini te da će tri najbolje knjige u svakoj kategoriji primiti titulu Best in the World. Uz moje Vinske priče iz Dalmacije u konkurenciji za najbolju knjigu na svijetu o europskim vinima nominirane su još i sljedeće knjige: Port Wein Axea Probsta, Discover Dutch Wine Marielle Beukers i Irene de Vette, O Vinho que Lisboa tem Ane Cristine Marques, Slovak Wine Guide Vladimira Hronskog, El vino de Cangas Neta Garcije del Castillo i Caroline Pelaz Soto, Chasselas od Kurta Chandrea, Hidden Gems of Italy Tonyja Margiotte te Cracking Croatian Wine od Charline Tan i Matthewa Horkeya. Vinske priče su jedina od nominiranih knjiga koja je objavljena u vlastitoj nakladi! Za središnji događaj proglašenja pobjednika u svim kategorijama u Gourmandu tvrde da ne postoji nijedna kulturna manifestacija u svijetu s kojom se mogu usporediti, osim – Olimpijskih igara! I onda tu tvrdnju potkrjepljuju podatkom da su ove godine u borbu za prestižne nagrade pristigle knjige iz čak 215 zemalja i regija. Postoji 100 kategorija za hranu, 30 za pića, što ukazuje na raznolikost kulture stola u svijetu. Na Olimpijskim igrama sportaši iz 202 zemlje bore se za medalju u 303 natjecanja/kategorije. Na Gourmandovoj listi finalista u 130 kategorija sudjeluju predstavnici 134 zemlje i regije. Ukupno, u kategoriji hrane su 1144 nominacije, dok je u kategoriji za piće 228 nominacija. Gourmandovu nominaciju za neku od nagrada osvojilo je tek tri posto ukupne godišnje svjetske proizvodnje knjiga. Stoga se velikim uspjehom smatra već i sama nominacija, pišu u Gourmandu. Dakle, bilo kako bilo u svibnju u Kini, ja se već osjećam pobjednikom! Hvala svima koji su me podržali u ovim mojim pisanijama… – u dahu je ispričao (opravdano!!!) uzbuđeni osječki vinski pisac Željko Garmaz.

E, pa čestitke, Željko, i sretno ti i veselo bilo i dalje!  ♣

Ruralni prostor i turizam

 ŠKRLET KAO MOSLAVAČKI ADUT! – Netko priželjkuje, i ima, ili dogodi mu se, bijeli Božić, White Christmass, a netko pak ima – škrletni Božić… Ovaj škrletni osobito mi se dopao, a doživio sam ga nedavno kod obitelji Trdenić, na njenom vinskom posjedu u Popovači, dakako u Moslavini. A, bogme, koliko sam primijetio, dopao se taj škrletni Božić i županu Sisačko-moslavačke županije Ivi Živiću i dožupanu Romanu Posavcu. Naiđu i župan i dožupan kod Trdenićevih ne samo u prijateljski nego i u poslovni posjet, naime u Sisačko-moslavačkoj županiji shvatili su da je eno-gastronomija danas jak adut u turizmu i da vino od škrleta kao domicilne sorte koje drugdje nema može biti jedan od značajnih magneta za privlačenje gostiju, pa se Županija u jačoj mjeri, autoritetom i financijski, i uključila u razne projekte vezane uz taj kultivar, među njima npr. i u organiziranje moslavačkih vinogradara/vinara u udrugu što mora imati i poslovnu dimenziju i pravilnik o tome da se postupcima u vinogradu, podrumu i komercijalizaiji izdnjedri tip/tipovi vina prepoznatljive stilistike tako da se pred javnost i službeno izađe sa županijskom robnom markom Škrlet Moslavina…

Sisačko-moslavački župan Ivo Živić (desno) te dožupan Roman Posavec (u sredini), na slici s direktorom imanja Tomislavom Trdenićem

Suvremena vinarija Trdenić nastala je devedesetih godina kao nastavak obiteljske tradicije u vinogradarstvu i vinarstvu stare više od jednog stoljeća. I danas kao i nekad, svi članovi obitelji, od najstarijeg do najmlađeg člana, uključeni su u proces rada. Prvi koraci novog, modernog vinogradarsko-vinarskog imanja počeli su obradom oko pola hektara vinograda sa 1500 trsova. Danas vinska kuća Trdenić gospodari s 15 hektara zasađenih sa nešto više od 85.000 čokota vinove loze i vodi podrum kapaciteta 100.000 litara. Vinarija Trdenić uz autohtonu sortu Moslavine škrlet uzgaja i pinot sivi, pinot bijeli, graševinu i traminac od bijelih kultivara te portugizac i cabernet sauvignon od crnih. Vina koja proizvodi su jednosortna, od škrleta su dva, jedno u svježoj varijanti i za relativno hitru konzumaciju a drugo elaborirano i u rangu ozbiljnoga, od cabernet sauvignona također su dva, jedno je ružičasto a drugo crno. Taj spomenuti elaborirani škrlet, kao i pinot bijeli, pinot sivi i traminac unutar oznake su Private Collection a rađaju se od izabranog grožđa s najboljih pozicija posjeda i uz dozrijevanje, i u drvu, kroz neko vrijeme na finom talogu. Trdenići se, logično, nekako ponajviše trse oko škrleta, jer on kao lokalna sortna zvijezda i treba biti perjanica Moslavine. Značenje škrleta kao aduta Sisačko-moslavačka županija prepoznala je u tolikoj mjeri da je, među raznim projektima vezanih uz taj kultivar i njegovo vino a koje je poduprla, sufinancirala istraživanje potencijala i klonsku selekciju te marketing vina pa i pozicioniranje kapljice na tržištu.

Braća Trdenić – Krešimir (lijevo), zadužen za vinski dio, te Tomislav, direktor posjeda

Obitelj Trdenić, kaže voditelj imanja Tomislav, shvaćajući dobro što znači to da potrošač dođe na kućni prag, trudi se osobito na razvoju lokalnog turizma: u sklopu Vinske ceste Moslavine izletnicima i turistima, zaljubljenicima u prirodu, ljubiteljima domaće tradicijske hrane – jedan od glavnih specijaliteta kuće je šaran iz voda obližnjeg Lonjskog polja a pečen na rašljama! – i dobroga vina nudi predah u lijepoj kušaonici zimi a i, pored nje, na vanjskome prostoru o lijepom vremenu i ljeti. Tomislav Trdenić ističe kako Županija kroz razne potpore i sufinanciranjem i do 50 posto od ukupne investicijske svote pomaže i unaprjeđenju turističke ponude na seoskim gospodarstvima.

Trdenići – vinski podrum, te, dolje, vinograd

Domaća pašteta, domaća tlačenica te domaća piletina iz wok-a

Ovih dana Trdenići su na svom gospodarstvu pokazali da nastoje ići i korak dalje od klasične, uobičajene ponude jedi i pij i uživaj na čistome zraku u seoskom ambijentu, naime krenuli su, zasad eksperimentalno, na višu razinu osmišljavajući menue s više slijedova s time da je svaki od njih popraćen drugim, za nj najprikladnijim vinom. Među gostima kod Trdenićevih su taj put bili i znani i iskusni naši sommelieri Mario Meštrović i Siniša Lasan, koji na tu temu imaju i te kako što reći!…  ♣

Ruralni prostor i turizam

ZELINSKA HRUPČEVA HIŽA – Zelinski gradonačelnik Hrvoje Košćec lani je na međunarodnom skupu najavio značajan zaokret Zeline prema turizmu. Prezentirao je vrlo ambiciozan projekt velikog rekreacijskog centra koji se planira sagraditi u Svetom Ivanu Zelini, nekad inače znanome po bazenskom kompleksu koji je privlačio u ljetnim mjesecima. Ovo novo što se sada priprema trebalo bi, čujem, Zelinu pozicionirati na visoko mjesto u kontekstu rekreacijskih središta u nas, naime tu su, po projektu, ne više samo bazeni nego i razni drugi sportsko-rekreacijski te i ugostiteljski i smještajni kapaciteti. Najavljeni sportsko-rekreacijski i smještajni kompleks trebao bi biti vrlo snažan magnet za brojne goste. Zelina zasad mogućnost prihvata gostiju na spavanje ima tek u objektu Millenium pored Komina.

Hrupecova hiža u ugostiteljskom i turističkom objektu u Šulincu kod Zeline

U staroj prigorskoj drvenoj kući – smještajni objekt, visoko-komforni apartman za šest osoba

Osokoljeni obećanjima institucija ili/i obuzeti jače poduzetničkim duhom, neki manji lokalni poslovnjaci ne spavaju nego se pomalo pripremaju za buduće bolje sutra upravo i u turističkome smislu, aktivnostima što su, dakako, dobrodošle u kontekstu gospodarskog razvoja zelinskoga kraja. Jedan od njih je i Darko Hrupec, iz obitelji koja se već godinama primarno bavi proizvodnjom inox-cisterni (kapaciteta i do 50.000 litara)  i čak i dosta izvozi npr. u Austriju i Njemačku, obitelji koja sa svojim zelinskim nasljeđem vezanim uz zemlju, vinograd i vino nastoji eto dati svoj doprinos i u ugostiteljstvu i u turizmu vlastitoga kraja.

– U obiteljskome vlasništvu ostalo je više starih drvenih kućica koje su nekad bile smočnice, jedna je bila štala a jedna i vinski podrum i pilnica, pa umjesto da stoje napuštenima i zapuštenima odlučio sam ih obnoviti, gdje je trebalo i dograditi, te osposobiti za prihvat turista. Nekoliko dana prije ove Nove godine dobio sam službeni dokument kao dozvolu za korištenje objekta – kaže Darko Hrupec, koji u zelinskome kraju posjeduje obiteljski vinograd sa 7500 trsova (najviše je kraljevine s kojom je na zelinskome ocjenjivanju vina bio tri puta šampion, slijede pinot bijeli i sivi, pa, od unatrag 10 godina, i cabernet sauvignon i pinot crni, što dobrim dijelom završavaju u obiteljskom bermetu), i dodaje: – Moj izletničko-turistički kompleks nazvan Hrupčeva klet sastoji se od prostranog restoranskog dijela s kuhinjom i prijemnog kapaciteta 60 sjedećih mjesta unutra te s terasom, kao i, u tradicijskoj tipično prigorskoj drvenoj kućici, i visokokomfornog apartmanskog objekta gdje se može smjestiti šest osoba. Bude li se pokazao dovoljan interes za smještajem, imam mogućnost za goste urediti i otvoriti apartman također za šest osoba u još jednoj kućici. Pored restorana-kušaonice oveća je pečenjara za roštilj, ražanj i peku, a uz nju je i krušna peć. U krugu cijeloga kompleksa dovoljno je prostora za uređenje i dječjeg igrališta i za parkiralište. U planu je i stvaranje uvjeta i za neke rekreacijske aktivnosti na licu mjesta, možda s kakvom mini-kuglanom na vješalima kakva ne zauzima puno prostora pa bi ih zapravo moglo biti i nekoliko. No, za one željne ozbiljnije rekreacije mogućnosti su tu za šetnje vinogradarskim krajolikom, a i za vožnju biciklom.

Interijer u restoranskome dijelu. Kamin je spretno i sretno kombiniran sa starinskom drvenom prešom za grožđe

Domaći narezak,

Priprema se peka

Domaćin Darko Hrupec majstor je u pripremi peke

U čemu Darko Hrupec u ovome času vidi neki jači poriv gosta da dođe u Zelinu i baš u njegov ugostiteljski i smještajni objekt?

Interijer apartmana

– Zelina ima sreću da je smještena tik uz vrlo prometni pravac od Varaždina, i sjevernije od njega, prema Zagrebu, ali i da je u neposrednoj blizini glavnog hrvatskoga grada kao snažnog i receptivnog i emitivnog turističkog tržišta. Logično je glede gostiju uvelike računati na Zagrepčane, koji, zasićeni svakodnevnim betonom, ovdje kod nas u ruralnom ambijentu posebice na proljeće, ljeto i u ranu jesen mogu potražiti trenutke odmora ili duži odmor te enogastronomske užitke kroz jela domaće produkcije, zatim na turiste koji se nešto duže zadrže u Metropoli i koji također žele upoznati okolicu, a i na turiste-prolaznike prema Zagrebu i prema moru i obratno a koji bi željeli ovdje predahnuti. U smislu pružanja ugostiteljske usluge i usluge smještaja ovdje svima će svakako biti puno lakše bude li se na razini grada Zeline ponudilo više zanimljivih sadržaja i bude li naš turistički marketing energičniji. Ono što, barem zasad, ja osobno mogu uz smještaj ponuditi kao jači adut, su svježi zrak, lijepi ambijent, te domaće pripremljena hrana od namirnica izvorno proizvedenih ovdje, kao i tipično zelinsko vino – rekao je još Hrupec.  ♣

SUNCOKRET RURALNOG TURIZMA – Svečanom dodjelom nagrada Suncokret ruralnog turizma Hrvatske u zagrebačkom hotelu Academia završena je akcija ocjenjivanja najboljih programa i projekata u ruralnom turizmu. Na natječaj je do ljeta 2017. stiglo 130 prijava iz 18 županija. Zlatne, srebrne, brončane plakete i posebna priznanja uručena su u sedam kategorija: Turistička seljačka gospodarstva, Poduzetnici u ruralnom turizmu, Ruralno-turistički projekti, Ruralno-turističke manifestacije, Tradicijska ruralna gastronomija, Vinski turizam i Hrvatski otočni proizvodi i proizvodi s oznakom zemljopisnog podrijetla. Predana su i dva priznanja za životno djelo, i to Stjepanu Cukoru i dr.sc. Eduardu Kušenu, koji su dio svoje bogate profesionalne karijere posvetili razvoju ruralnih prostora.

Ministar turizma Gari Cappelli, Stjepan Cukor, Edo Kušen i Dijana Katica

Tijekom 20 godina posjetili smo svaki kutak Hrvatske i uvijek se vraćali sretni i puni emocija. Na ruralnom prostoru Hrvatske kreiraju se najljepše priče, a dok smo zajedno možemo još više i bolje. Činjenica je da je 92 posto Hrvatske ruralno, stoga to područje zaslužuje našu posebnu pažnju, promociju, prijateljstvo i suradnju, jer turizam je emocija, priča i poruka o identitetu, a identitet je skup različitosti na određenome prostoru. Ruralni turizam u Republici Hrvatskoj operativno i organizirano počeo se razvijati još 1996., donošenjem Pravilnika o pružanju ugostiteljskih usluga na seljačkim domaćinstvima, čime se stvorio okvir i pravnog reguliranja ove vrste turizma, istaknula je mr. sc. Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Kluba članova Selo, koja je kao inicijator i organizator projekta ujedno i proslavila dvadeseti rođendan te svoje aktivnosti.

Iznimno mi je drago što je upravo donesen novi Zakon o pružanju usluga u turizmu kojim će se otvoriti vrata turizma za brojne dionike ruralnih područja. Oni od sada, između ostalog, usluge aktivnog i pustolovnog turizma mogu pružati i na svojim poljoprivrednim gospodarstvima, uzgajalištima, šumama, lovištima i drugim lokacijama, primjerice u tradicijskim objektima poput klijeti, pastirske kolibe, katuna, kažuna, kolibe, šatora, koji ne moraju nužno biti smješteni u okviru OPG-a, bitno je da su u ruralnom okruženju. U Ministarstvu turizma uložili smo mnogo napora, pokušali uvažiti sve primjedbe s javne rasprave, kako bismo vlasnicima obiteljskih gospodarstava olakšali bavljenje turizmom, kazao  je Gari Cappelli, ministar turizma i posebni izaslanik premijera Plenkovića, te istaknuo kako trenutno brojimo 160 tisuća upisanih poljoprivrednih gospodarstava koja će se novim Zakonom moći baviti i robinzonskim turizmom.  ♣

Ruralni prostor i turizam – Istra mila, i malvazija

 KOZLOVIĆ za ODLIKAŠE! – Uh, kako vrijeme leti! Prošla su, veli znani istarski vinogradar i vinar Gianfranco Kozlović, već dva desteljeća otkako je s vinom, poglavito od domaće sorte malvazija istarska, krenula nova moderna priča na našem najvećem poluotoku. Konkretno, od nekadašnje uglavnom ne baš vizualno, mirisno a i okusno uredne kapljice prešlo se na organoleptički čistu, svježu, lijepo izraženo voćno-cvijetnu varijantu. Sad na početku eto trećeg moderno-malvazijskog desetljeća valja ići, naglašava Kozlović, dalje, naime paralelno s malvazijom, koja je u međuvremenu stekla uistinu brojne poklonike, razvijali su se u većoj mjeri i (domaći) potrošači, tako da dobar dio njih sad očekuje nove pomake i to ne samo s malvazijom nego i s drugim vinima.

Gianfranco i Antonella Kozlović

Kozlović, koji je bio među prvim modernizatorima vina u Istri i koji je još kao mladac i odmah otkako je od oca preuzeo vođenje posjeda dobro uočio da grožđe s nekih vinogradskih pozicija daje rezultat što zavrjeđuje više pažnje i drukčiju pretvorbu sirovine u plemenitu kapljicu, krenuo je daleke 2001. godine, baš ponukan tim nečime više što nudi pojedini vinograd, u produkciju Bakhova nektara na visokoj razini kompleksnosti i kakvoće. Riječ je dakako o vinu Malvazija Santa Lucia, s položaja s istim nazivom. Prije nekoliko godina iz vinograda Santa Lucia stigao je i Kozlovićev crnjak Santa Lucia, a uskoro bi svjetlo dana trebao, barem je tako Franco najavio, ugledati i Teran Santa Lucia. To je ne samo logično nego i nužno jer uz malvaziju istarsku pa i momjanski muškat upravo teran je snažan adut Istre u eno-gastronomiji i turizmu. Uopće, vrlo je neobično što se u Hrvatskoj Istri teran do nedavno dok se nije dogodilo to što se dogodilo držalo tako dugo u sjeni…

Kao što mi je čudno i to što udruga Vinistra, nakon što je s baznom malvazijom postignut lijep uspjeh na tržištu, nije težište kako kroz proizvodnju tako i kroz marketing, jače stavila na razvoj ujednačenog (ne uniformiranoga!!!) organoleptičkog profila i tzv. zrele, tj. odležane malvazije, stilistikom privlačne potrošaču-vinskome znalcu ali i zanimljive i korisne kao poluge upravo i za podizanje stupnja vinske obrazovanosti  kupaca, a to znači bolji plasman i proizvoda po višoj cijeni.

Gianfranco Kozlović u najnovije vrijeme osobito se fokusirao baš na to da svom aktualnom osnovnome segmentu malvazije pridoda jednu varijantu dignutu na viši nivo, za – kako veli – zahtjevnijeg potrošača koji traži stepenicu više od baze no nije spreman a i možda – to je jako važno! – nije i džepno sposoban svaki put ići na Santa Luciju kao špicu. Ovih dana Franco i njegova supruga Antonella prezentirali su svoj novi eno-uradak – Kozlović Selekcija 2016, od sorte malvazija istarska iz još dosta mladoga trsja s parcele na Santa Luciji. Vino je u kvalitativnome smislu ekspresivnije, punije i čvrstije od klasične Kozlovićeve baze, prikladno da prati i nešto jača jela a i sposobno da duže poživi ne samo u dobroj kondiciji nego i sa stanovitim razvojem. U cjenovnom smislu ono je skuplje od baze oko 30 posto (Santa Lucia je pak skuplja 70 posto!). Selekcija je dakle između njegove sadašnje osnovne malvazije i Santa Lucije. Sklon sam razmišljanju da bi upravo ova nova unaprijeđena kreacija sada s nazivom Selekcija u nekoj skorijoj budućnosti – to više što Kozlović planira izaći s još jednim vinom na višoj razini od Selekcije a neslužbeno se čuje o izgledima da taj novak kojega se radno naziva Vino za odlikaše, u hijerarhiji pretekne Santa Luciju! – mogla i preuzeti ulogu Kozlovićeve sadašnje baze. To bi s obzirom na reputaciju koju Kozlović uživa zapravo bilo i normalno. A bilo bi i očekivano i s obzirom na vrlo rašireni stav da se kakvoća i renome proizvođača najbolje mjere upravo po baznom proizvodu – njega je u ponudi najviše!, a ne po špicama postojećima u manjim opsezima međutim dakako s i te kako važnom ulogom na tržištu, ne samo zbog visoke prodajne cijene, nego i u marketinškom pogledu, a i glede podizanja eno-educiranosti potrošača.

Delicije Priske Thuring uz Kozlovićeve malvazije: kamenice s pjenicom od krastavaca, Jakobove kapice s kao prilogom pridruženima cvjetačom, salatom, narom i Kozlovićevim maslinovim uljem – Kozlovići imaju 1500 stabala maasline od čega 500 u rodu, zatim škampi na pireu od krumpira i s tikvicama i bisqqueom od škampa, rolada od kunića na kremi od čičoke, s mrkvom i svježim šampinjonima te millefoglie s kremom od jabuke, kremom od vanilije, sladoledom od cimeta i lješnjakom… Po meni osobito su dojmljivošću iskakala dva slijeda: škamp, te desert millefoglie!

Na nedavnom susretu s nekoliko novinara i osoba dublje uključenih u nas u eno-gastronomiju, a uz – svakako treba kazati – sjajne sljedove chefice Priske Thuring, Kozlović je poveo u malu šetnju njegovim malvazijama – baznom iz 2016, Selekcijom iz 2016, Santa Lucijom iz 2015 i Sorbusom 2000 od prosušenoga grožđa. Ručak i degustaciju vodio je ne samo na način da dade tehničke podatke o vinima nego i da izazove diskusiju o vinima te i da, kako se izrazio, čuje razmišljanja nazočnih o tome kako bi to za Istru bilo najbolje da sada, nakon prođene ove prve 20-godišnje faze, krene dalje sa svojim vinom da bi bila poslovno uspješnija. Lijepo je da se zanimao za razne stavove, međutim suština je u tome da stvar vezana uz vinsku politiku regije temeljito krene od same istarske vinske obitelji i da se ta obitelj dobro poslovno organizira, da se znatno jače nego do sada usredotoči na, uz malvaziju istarsku, i na druge već spomenute vlastite posebnosti poput npr. terana i momjanskog muškata, te da za članove donese pravila ponašanja, precizno odredi označavanje vina na etiketi, utemelji i vlastito tijelo nadzora. Načuo sam nešto da udruga Vinistra za novi period priprema određene važne strateške poteze, ali Kozlović nije o njima htio govoriti (ipak, predsjednik Vinistre je Nikola Benvenuti!), kazao je tek da bi se neke stvari trebale iskristalizirati do sajma vina u Poreču pa će onda udruga Vinistra s informacijama i službeno u javnost. Iz Kozlovićevih riječi kako se u najnovije vrijeme sve jače pozornost posvećuje vinogradu te kako se sve više osjećaju želja za zatravljivanjem, nastojanje da se među trsje ne ide težom mehanizacijom da se ne gnječi i ne utire tlo nego da ga se ostavi rahlime, potreba za analizama tla na sastojke ali i na zastupljenost mikroorganizama u njima, zatim potreba za analizama lista loze da se bolje vidi kako i čime gnojiti vinograd i štititi vinovu lozu od bolesti, kao i potreba za prikladnim oblicima rezidbe pa i za određivanjem prikladnih prinosa ovisno o tipovima vina što se žele dobiti – za pretpostaviti je da će se ubuduće više ulagati u znanstvena istraživanja i upoznavanje vinogradara/vinara s optimalnim tehnikama rada u trsju a i u podrumu…  ♣

Sommelijerstvo i turizam

Siniša Lasan

SINIŠA LASAN = ADVANCED SOMMELIER! – Zagrebački sommelier Siniša Lasan, unatrag nekoliko godina redovno u turističkoj sezoni uposlen u Dubrovniku, konkretno u renomiranom je restoranu Proto, nastavlja nizati akademske uspjehe, i to na internacionalnoj razini. Potkraj siječnja 2018., nekih dva mjeseca otkako je Lasan postao novi sommelijerski prvak Hrvatske, iz Londona je stigla vijest kako je Siniša uspješno položio ispite za Advanced Certifikat na Court of Master Sommeliers, najutjecajnije svjetske institucije za certificiranje sommeliera. Laički rečeno, to je korak tik do titule Master Sommeliera, koja je najviša, i nositelja koje je, trenutno, samo 249 na svijetu. Čestitke Siniši!

Izvrsni rezultati dolaze nakon višegodišnjih intenzivnih priprema; i preporuka samog Court of Master Sommeliers je da se sommelieri za ispite za Advanced Sommeliera pripremaju barem godinu dana ako ne i dvije. Ispiti traju tri dana, a sastoje se od teorijskih testova, praktičnog dijela i, posljednjeg dana, kušanja naslijepo šest vina.

Lasanov put do ove prestižne titule nije bio nimalo lagan, a kako je sve skupa izgledalo opisuje sam Siniša:

– Ovo je jedan od zadataka koji sam sebi zacrtao ostvariti u karijeri, i sad sam iznimno sretan. Ispiti zahtijevaju gotovo enciklopedijsko znanje o stilovima vina i regijama. U odnosu na prve dvije razine, za ovu najvišu potreban je veliki napredak u znanju i vještini. O tome koliko su ovi ispiti teški najbolje govori prolaznost kandidata, koja se vrti oko sramežljivih 30 posto, ovdje međutim treba i dodati da kandidati u pravilu izlaze na ispit više od jednog puta. Inače, titula Advanced Sommelier se naziva i Little Master Sommelier, budući da je to jedna od posljednjih stepenica do titule Master Sommelier, za koju se tvrdi da je jedan od najtežih ispita na svijetu. Na ove ispite u pravilu izlaze sommelieri s dugogodišnjim iskustvom, i koji nerijetko rade u nekim od vodećih svjetskih restorana pa imaju mogućnosti kušati mnoga relevantna vina i uložiti značajna sredstva u svoje pripreme. Put je, dakle, bio dugačak, naporan do trnovit, ali kad nešto voliš i istinski živiš, kao ja vino u ovom slučaju, ništa ti nije teško, pogotovu kad imaš snažnu potporu obitelji, prijatelja, poslovnih partnera koji uvijek pozitivno reagiraju na sve moje pothvate. Pripreme su najintenzivnije bile u posljednjih godinu dana. Problem s kojim se mi sommelieri u Hrvatskoj susrećemo kad se pripremamo za ovakve teške ispite je nedostupnost vina. Naime, u Hrvatskoj nema dovoljno vrhunskih uzoraka stranih vina iz raznih regija, pa je nužno snalaziti se na razne načine da se dođe do nekih vina koja su kakvoćom i karakterom relevantna za neka područja. Iz tog razloga toga sam uz pomoć prijatelja lani na početku ljeta organizirao skupljanje vina za treninge. Moja učionica u Dubrovniku bila je preuređeni stari magazin u kojemu sam boravio nekoliko sati dnevno, a prije svog redovnog posla u restoranu Proto.

Siniša Lasan eto živi i radi u Hrvatskoj, ne pomišlja, barem zasad, o odlasku van, te svojim znanjem, iskustvom i entuzijazmom pridonosi razvoju hrvatske eno ali i ugostiteljske i, što je bitno, turističke scene.  ♣

Tradicijska hrvatska jela

RUDARSKA GREBLICA SA ZAŠTITOM ZEMLJOPISNOG PORIJEKLA! – Nužnost je shvaćati vrijednosti udruživanja u poslovnom smislu i spoznavati potencijal takvog udruživanja u kontekstu oznaka o zaštiti i punog ostvarivanja interesa grupacije što se u nekome kraju formirala oko nekog tipičnog lokalnog proizvoda ili usluge, naime time se postiže ne samo adekvatna gospodarska valorizacija dotičnog proizvoda odnosno dotične usluge, nego i valorizacija dotičnog teritorija općenito. U malome mjestu Rude u samoborskom kraju rodila se udruga Rudarska greblica vezana uz kolač rudarska greblica nastao u nekim prošlim vremenima u rudarskim krugovima na području spomenutoga sela, kolač koji se u ovo moderno vrijeme nastoji učiniti jednim od magneta za posjet spomenutom selu a i samoborskome području.

Članovi udruge Rudarska greblica, čulo se prije kratkog vremena na pressici na temu greblice, primijetili su da se na tržištu pod nazivom rudarska greblica taj kolač pojavljuje u raznim verzijama koje znaju i dosta odstupati od izvorne greblice karakteristične za Rude. To odstupanje Udruzi je bio poticaj da s pripremljenom dokumentacijom krene u postupak institucionalizirane zaštite rudarske greblice kako se neprikladne kopije na tržištu ne bi švercale na račun originala.

– Mnoge su prednosti zaštite autohtonih proizvoda. Proizvod zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla donosi višestruke koristi za područje uz koje se zaštita veže, a to je stvaranje izraženijeg identiteta i jače prepoznatljivosti teritorija, to pak pogoduje izletništvu i turizmu, a sve skupa učinkovito pridonosi razvoju i ekonomskom prosperitetu ruralnog prostora. Iza rudarske greblice krije se priča o tradiciji rudarenja u Rudama i ondašnjem jednostavnom težačkom kolaču što su ga žene iz Ruda pripremale svojim muževima zaposlenima u rudnicima. Danas je obnovljeni rudnik sv. Barbare već turistička atrakcija Ruda, a zaštita rudarske greblice kao lokalne gastro-posebnosti dodatna je vrijednost u turističkoj ponudi ne samo Ruda, nego i samoborskog područja – rekao je predsjednik  Udruge Rudarska greblica pekar Andrejas Nikl.

Priprema rudarske greblice

I, eto, nedavno je od Ministarstva poljoprivrede RH stiglo odobrenje za prijelaznu nacionalnu zaštitu rudarske greblice oznakom zemljopisnog podrijetla. Radi se, veli Andrejas Nikl, o prvom na taj način zaštićenom gastronomskom proizvodu u Zagrebačkoj županiji.

– Ova zaštita trebala bi potrošačima pomoći da među greblicama što se pojavljuju na tržištu prepoznaju onu izvornu, rudarsku, naime oznaka zaštićenog zemljopisnog porijekla na proizvodu upućivat će na onaj pravi kolač. Informacija o izvornoj rudarskoj greblici što će ih širiti proizvođači Rudari, inače već 32 godine organizatori manifestacije Dani rudarske greblice, bit će dovoljno da potrošač koji ne želi zalutati pri izboru kolača ne krene krivim putem. Kupac će izvornu rudarsku greblicu od prve prepoznati po jedinstvenoj oznaci Ministarstva poljoprivrede koja će biti istaknuta na deklaraciji proizvoda i na pakiranju. Inače, ta prijelazna zaštita zasad vrijedi tek na području Republike Hrvatske, no sljedeći zajednički korak Udruge i Ministarstva poljoprivrede je i dobivanje zaštite na razini Europske Unije. Teško je reći koliko bi taj proces mogao trajati, ali mi iz Udruge se nadamo kako bi već kroz godinu dana rudarska greblica mogla biti zaštićena na području Europske Unije – izjavio je Nikl.

S obzirom na ovu zaštitu koju je dobila, rudarska greblica s pripadajućom joj oznakom ZOZP može se, naglašeno je na pressici, proizvoditi isključivo u Rudama i okolnim selima, a to su Cerje, Kotari, Braslovje, Prekrižje Plešivičko te Manja Vas, i to u skladu s propisanim pravilima u Specifikaciji, odnosno službenom dokumentu odobrenom od strane Ministarstva poljoprivrede. Svi proizvođači rudarske greblice obavezni su sklopiti ugovor s certifikacijskim tijelima ovlaštenim od strane Ministarstva poljoprivrede, kako bi se kontrolirala svaka faza pripreme, proizvodnje i stavljanja proizvoda rudarska greblica na tržište, dodao je Nikl.

Puno je sada izazova za proizvođače pa i za inspekcijska tijela Ministarstva poljoprivrede od kojih se očekuje promptna reakcija u slučajevima pokušaja stavljanja na tržište proizvoda nazvanog rudarska greblica a koji nije certificiran i koji nije u skladu sa specifikacijom. Po predsjednikovim riječima, rudarska greblica sa zaštićenom oznakom zemljopisnog porijekla kupcima je dostupna u Rudama, Samoboru te u Zagrebu u određenim specijaliziranim trgovinama zdravom i domaćom  hranom, a ta mjesta su pekarnica Nikl u Rudama, zatim kiosk pekarnice Nikl u Samoboru između glavnog trga i tržnice, te, u Zagrebu, prodavaonice Grga Čvarak, Mrkvica, Domaćica, Dobri plac, Eko dobra priča, Zdravi kutak, Eko hiža, Fino, te slastičarnica-sladoledarnica Slatka tvornica Medenko.

Kao producent rudarske greblice i kao predsjednik udruge Rudarska greblica, Andrejas Nikl iznio je kako je pekarnica Nikl prva koja kao certificirani proizvođač greblicu s oznakom zaštite nudi na tržištu. Ostalima koji bi se odlučili za proizvodnju rudarske greblice i plasirali je s oznakom zaštićenog zemljopisnog porijekla Nikl, veli, stoji na raspolaganju što se tiče informacija, pomoći i ostaloga potrebnog za pokretanje proizvodnje. Nužno bi, i sasvim logično, iz razloga formiranja bitne minimalne kritične mase glede količine rudarske greblice ZOZP u ponudi na tržištu, doista i bilo to da se Niklu što prije kao proizvođači pridruže članovi udruge u većem broju, naime ako nedostaju količine cilj sa zaštitom nije, barem ne onako kako treba, i ostvaren.

__________________________________

RUDARSKA GREBLICA: RECEPT – Greblica je tanki ili, kako to kažu u Rudama, tenki  kolač, što znači da njena debljina ne smije prelaziti 2,5 cm, ona je pravokutnog oblika I obavezno je slana,

Tijesto: min. 350 g brašna, 3 žlice suncokretovog (ili biljnog) ulja, do 10 g svinjske masti, 1 jaje, oko 1.5 dcl mlijeka, do 40 g maslaca, oko 1,5 dcl vode, do 5 g soli, do 4 g šećera, do 2 dcl kiselog vrhnja, do 2 g svježeg kvasca; Nadjev: 1 svježi kravlji sir, 1 jaje, 1 žlica suncokretovog (ili biljnog) ulja, do 2 g soli, do 2 g šećera.

U tako pripremljen nadjev mogu se, po vlastitom izboru, dodati i jedan od sljedećih sastojaka: mljeveni orasi, špinat, blitva, metvica, kopriva, poriluk, ili naribana žuta mrkva.

Pečenje: neposredno prije pečenja, polovica ručno razvučenog tijesta stavi se u prethono (suncokretovim uljem) namašćenu posudu za pečenje, na tu, plohu sirovog tijesta ravnomjerno se stavi nadjev, tada se sve prekrije drugom plohom tijesta, pa se rubovi zavrnu prema gore kako nadjev ne bi iscurio. Vilicom treba probosti tijesto na nekoliko mjest. Peći u pećnici oko 40 minuta, dok greblica ne poprimi zlatno-žutu boju. Po završetku pećenja, greblicu premazati maslacem. ■

___________________________________

Slijeva na desno, na slici su Sanja Horvat Iveković, zamjenica samoborskog gradonačelnika, zatim pekar i predasjednik udruge Rudarska greblica Andrejas Nikl, Hrvoje Frankić iz Zagrebačke županije, direktorica TZ Samobora Martina Paladina, te Josip Lebegner, potpredsjednik udruge Rudarska greblica

___________________________________

SANOBORSKA FAŠNIČKA REPUBLIKA – Na uživanje u zabavi ali i u lokalnim eno-gastro specijalitetima poput samoborske salame, rudarske greblice, muštarde, samoborskih kremšnita, vina, bermeta poziva Sanoborska fašnička republika koja se proglašava 2. veljače. Prvog fašničkog, dakle slobodnog vikenda, maske u Bunkeru ljuljat će se u ritmu tehno-glazbe do ranih jutarnjih sati uz DJ Oggyja iz Rijeke i DJ Tea Zveri iz Samobora. Početak drugog vikenda na Fašniku u Bunkeru, u petak 9. veljače, počinje Utrpavanjem 3 terora, a nastupit će trojka Basta, Odium i Slide. Večer kasnije u Bunker stižu Acid Carrots & Drvored iz Zagreba, koji će svojim izborom glazbe i živom brass sekcijom sigurno rasplesati fašničke alternativce. Završnica Fašnika u Bunkeru u utorak, 13. Veljače, nudi zabavu uz blues i rock naime u Centar za mlade Bunker stižu biogradski Jeremiah’s, osvajači Mega Music Awarda za najbolji mladi bend i pobjednici 9. Croatian Blues Challengea, te sinjski M.O.R.T., bend koji garantira sjajnu rock atmosferu.  Pravila ponašanja su poznata: biti što veseliji, slobodniji, maštovitiji u maskiranju i uživati punim plućima. U glazbenom programu 192. Samoborskog fašnika maskirane posjetitelje na Trgu kralja Tomislava, preimenovanog za ovu priliku u Trg fašničkih velikana, prvog dana, u petak, 2. veljače zabavljat će legendarna Crvena jabuka, a dan kasnije Vatra. Drugi vikend, u petak, 9. veljače počet će u znaku ovogodišnjeg morskog fašničkog motta Sve operi na Srakinoj rivijeri, u Samoboru će naime nastupiti klapa Intrade, a dan kasnije plovit će se Panonskim morem uz Slavonske lole. Veličanstveni završni program 192. Samoborskog fašnika u utorak, 13. veljače, svojim će koncertom na centralnoj fašničkoj pozornici zaključiti Tony Cetinski.

Vesela i ukusna eno-gastro događanja, između ostalih mjesta – slastičarnica U prolazu i kafić Tin na glavnom trgu, podrum Filipec odmah pored glavnog trga… ■

____________________________________

Povijest Rudarske greblice i djelovanje KUD-a Oštrc u Rudama koje marljivo organizira manifestaciju Dani rudarske greblice predstavio je potpredsjednik Udruge Josip Lebegner. Djelovanje KUD-a bilo je vrlo značajno za ishođenje zaštite greblice, rečeno je da je upravo je KUD zaslužan za to što je Ministarstvo kulture 2007. godine proces pripreme greblice proglasilo nematerijalnom kulturnom baštinom. Direktorica Turističke zajednice grada Samobora Martina Paladina istaknula je kako je eno-gastronomija danas i te kako važan motiv dolaska za goste, i kako je gastronomsko bogatstvo koje Samobor nudi i te kako vrijedno pažnje. A zamjenik župana Zagrebačke županije Hrvoje Frankić, uz napomenu kako vjeruje da će se vrlo skoro na listi zaštićenih proizvoda na razini EU naći i rudarska greblica, podsjetio je da je Zagrebačka županija prva u Hrvatskoj počela s brendiranjem prehrambenih proizvoda što se proizvode na poljoprivrednim gospodarstvima, pa danas oznaku zaštićene robne marke Zagrebačke županije nosi niz artikala, npr. šunka Grof, Samoborska salama, sir Dragec, vina Kraljevina Zelina i Portugizac Plešivica itd.   ♣

Hrvatska tradicijska kuhinja u – Kini!

               在KINI的老PUNTIJAR！Zài KINI de lǎo PUNTIJAR! – Jeste li odgonetnuli? Stari Puntijar u – Kini!

Zagrepčanin Zlatko Puntijar, dugogodišnji restorater te hotelijer, s obiteljskom tradicijom u (podsljemenskom!) ugostiteljstvu dugačkom 180 godina, predsjednik Ceha ugostitelja Obrtničke komore Zagreb, i, po najnovijemu – a na prijedlog Mladena Horića koji je nakon što je ugasio izdavačku tvrtku MAM-VIN d.o.o. i osnovao neprofitnu udrugu Atelje okusa pa postao njenim predsjednikom – i predsjednik za gastronomski segment u udruzi Atelje okusa Svijeta u čaši, boravio je nedavno pet dana u Kini, i kao veliki pobornik tradicijskih hrvatskih jela i propagator tradicijske hrvatske gastronomije na tamošnjoj televiziji sa kćerkom Mateom prikazivao u emisiji posvećenoj Lijepoj našoj prigotavljanje hrvatskih specijaliteta i prezentirao vina i druga pića iz Hrvatske! Tata i kćer Puntijar boravili su u pokrajini Hunan koja se, kako veli Zlatko, nalazi između Pekinga i Šangaja, a tamo ih je pozvala kuća Hunan TV koja je za mali ekran pripremala 1,5 satnu prezentaciju Croatian Rhapsody za pripadnike najmnogoljudnije zemlje na svijetu. U emisiji, koja je prikazana sredinom prosinca i koju su uz Kineze u matičnoij zemlji te u Hong-Kongu i na Tajvanu mogli pratiti i gledatelji u Macau i, zapravo, cijela kineska dijaspora po svijetu, a koja spada u seriju čija gledanost navodno dosiže pola milijarde ljudi, sudjelovali su iz Hrvatske još i Maksim Mrvica, Ana Rucner, Lana Jurčević, Jelena Rozga i Ćiro Blažević, s time da nisu svi i osobno bili na tom showu u Kini, neki su snimljeni u Hrvatskoj. Puntijar je, inače, svojedobno u Zagrebu radio večeru za potpredsjednika kineske vlade kojemu su se dopali tradicijski hrvatski gurmanski specijaliteti pa je lako moguće da je i to bio razlog da je od kulinara u Kinu na snimanje emisije pozvan on.

U studiju kuće Hunan TV: Maksim Mrvica, obitelj Chen koja u Zagrebu ima kineski restoran Asia, pa Franka Gulin, novinarka u hrvatskoj redakciji China Radio Internationala, Biserka Fabio, savjetnica u Veleposlanstvu RH u Kini, veleposlanik Nebojša Koharović, Matea i Zlatko Puntijar te Lana Jurčević

Puntijar je široku kinesku javnost upoznao s nekoliko tradicijskih jela koja ima na jelovniku svojega restorana i hotela Stari Puntijar u zagrebačkim Gračanima. Među najpopularnijim tanjurima iz njegova jelovnika su, veli, štruklova juha iz knjige recepata obitelji Puntijar, pa piletina u korijenu od peršina iz kuharice Nikole Zrinskoga (brat od Petra Zrinskoga) iz 1662., zatim odrezak u umaku od limuna iz Birlingove kuharice izdane 1813, jelen u črnoj juhi također iz kuharice Zrinskoga, jabuke u šlafroku od Zrinskoga, knedlice od jabuka od Birlinga. Zlatko najavljuje u ponudi neka nova stara jela a po recepturi Marksa Rumpelta koji je bio glavni kuhar kneza od Mainza, on je 1581. objelodanio kuharicu i ona slovi kao najstarija knjiga recepata u Hrvatskoj. Inače, iste te 1581. godine prezime Puntijar spominje se po prvi put u pisanom dokumentu.

Zlatko Puntijar u svom restoranu u Gračanim, uz lovačku stolicu što ju je izradio njegov stric Rudolf prema originalu stolica grofa Kulmera što se nalaze u Lugarnici na Sljemenu

Restoran Stari Pountijar, namješten u stilu nekih prošlih vremena. Ove sjedalice rađene su po modelu stolaca iz srednjeg vijeka

– Izbor jela u restoranu Stari Puntijar do Uskrsa će biti prilagođen korizmenom razdoblju, što znači da će na repertoaru lokala biti kreacije prigotovljene po recepturama iz vegetarijanske odnosno kako se nekad govorilo vegetarske kuharice Štefanije Beraus izdane 1936. u Zagrebu. Tada je u Radišinoj ulici, sada je to Ulica kneza Mislava, postojao vegetarijanski restoran Victoria. Poslije Uskrsa vraćam se u punoj mjeri mesu kao protagonistu – najavljuje Zlatko Puntijar.

Zlatko Puntijar, znan kao kolekcionar knjiga recepata i znan po brojnim vrlo zanimljivim i rijetkim primjercima kuharica koje posjeduje, u Kini je pred kamerama pokazao najmanju kuharicu na svijetu, knjižicu Wiener Kochbuch čije su dužina i širina samo po dva centimetra, i kojih u svijetu postoji još samo četiri primjerka, uključujući i ovaj Zlatkov. Puntijar naglašava kako će se kroz 2018. značajno potruditi iz tih svojih kuharica što ih posjeduje izabrati neka posebno interesantna jela koja još nije imao na svom jelovniku, a taj svoj najavljeni dodatni trud u prezentaciji tradicijskih hrvatskih jela objašnjava time što je 2018. godina jubileja glede događanja vezanih uz znane i ugledne ličnosti iz hrvatske povijesti i glede izdavaštva vezanog uz knjige i brošure s receptima od vrlo značajnih autorskih imena. Pa Zlatko navodi: 1838. rođen je August Šenoa čiji je otac bio glavni slastičar biskupskog Kaptola i u svom je notesu ostavio je zapise receptura za razna jela među njima i za popularne paprenjake. Godine 1848. ban Jelačić ukida kmetstvo, a uz bana Jelačića vezana je Novodvorska kuharica. Godine 1858. u Varaždinu je otvorena prva velika šampanjerija. Godine 1868. izdana je druga kuharica na hrvatskome jeziku, a autor joj je Đuro Deželić. Inače prva kuharica na hrvatskome jeziku bila je Szkup szlozena zagrebečka sokačka knjiga koju je 1813. priredio Ivan Birling, kanonik s Kaptola. Godine 1888 Marija Kumičić objavila je Novu zagrebačku kuharicu, a 1908. Miroslav Galović izašao je s knjigom Hrana i kako se ona priređuje…  ♣

____________________________________

In memoriam

SLAVKO VEČERIĆ

Slavko Večerić

Nakon duge i teške bolesti napustio nas je, u 63. godini, ugledni kuhar, kulinarski akademik Slavko Večerić. Vrhunski stručnjak, veliki čovjek, uvijek spreman pomoći. Svjestan da poslije ovog života ne ostaje ono što smo skupili, nego ono što smo dali. A hrvatskoj gastronomiji Slavek je zaista mnogo dao.

 

PAUL BOCUSE

Paul Bocuse, kuhar koji je obilježio 20. stoljeće u francuskom kulinarstvu, ali i šire, umro je u Lyonu tri tjedna prije svog 92. rođendana. Bocuse je posljednje dane života proveo u kući u kojoj se i rodio i u kojoj se nalazi njegov glasoviti restoran jednostavnog naziva – Paul Bocuse. Bocuse je utemeljitelj moderne francuske kuhinje s jelima od svježih sezonskih namirnica, prezentiranima na živahan način i u lijepim bojama, s dobrom strukturom ali istodobno i ne opterećujućima za želudac. U šezdesetim godinama prošlog stoljeća počinjao je ostavljati duboki trag u francuskoj kuhinji, pretvarajući je u smotru uzbudljivih kreacija na tanjuru…

BRUNO GIACOSA

Pijemontska Langa rekla je zbogom Brunu Giacosi iz Neivea, jednome od proizvođača koji su dali najveći obol u stvaranju slave Barola i Barbaresca na svjetskoj razini. Giacosa je umro u 88. godini u bolnici u Albi, na rukama kćeri Brune, koja već nekoliko godina vodi vinogradarsko-vinarski posjed, te Marine. Ikona Bruno šezdesetak je godina slovio kao apsolutni majstor i referentna osoba kad su u pitanju vina barolo i barbaresco. Već potkraj šezdesetih krenuo je do tada u Pijemontu nezamislivim putem – izdvajajući vina po kakvoći položaja i korištenjem na etiketama oznake premier cru, primjerice u tu kategoriju stavio je svoje famozne Barbaresco Asili i Barolo Vigna Rionda.

Prvi mirisi koje sam osjetio nakon što sam se rodio bili su oni od mlijeka moje majke i vina mojega djeda, često je znao reći, a ponovio je to i 2012 na pozornici kazališta u Albi kad mu je Sveučilište gastronomskih znanosti iz Pollenza dodijelilo dilpomu Honoris Causa za zasluge vezano uz vino Pijemonta.

_________________________________

Tenuta di Biserno

Helena Lindberg

KOMPLICIRANO SA ŠVEĐANIMA! A TEK SA ŠVEĐANKAMA!… – Bogme je sa Šveđanima komplicirano: najprije nas cijela jedna robusna grupa njih na rukometnom parketu kod nas doma zavije u crno, a onda, nakon tek dva dana, domaća javnost ima priliku otkriti da nas samo jedna Šveđanka može – i to u krhkoj čaši – zaviti i u bijelo i u ružičasto i u crno a da to uopće nije za zamjeriti, osim u jednome a to je što sve tri boje u nekim nijansama – nisu baš svima džepno dostupne….

A ta čarobnica je Helena Lindberg, enologinja čija je briga da – uz savjetničku pomoć Michela Rollanda – do boce kako treba dovede vina toskanskog markiza Lodovica Antinorija, vlasnika vinogradarsko-vinarskog posjeda Tenuta di Biserno, a, inače, svojedobno, i tvorca glasovitog imanja Ornellaia, te i vlasnika vinogradarsko-vinarskih imanja na Novom Zelandu.

Helena je rođena i odrasla u Švedskoj, već neko vrijeme je s diplomom kemijskog inženjerstva, svojedobno je bila uposlena u prehrambenoj industriji. Kad je otkrila strast prema vinu pošla je u Australiju i radila i stjecala iskustvo u Yalumbi u dolini Barossa., a potom je preselila u Marlborough na Novi Zeland gdje je provela tri godine. Vratila se u Europu 2000., počela studirati na bordoškom Fakultetu za enologiju a istodobno je i radila u vinskome Languedocu na jugu Francuske. U Bordeauxu se upoznala s Lodovicom Antinorijem koji ju je odveo u Toscanu, i s vremenom ona je postala direktoricom proizvodnje vina kod njega u oblasti Bolgherija (Bibbona) gdje markiz posjeduje 45 hektara pod trsjem sa sortama cabernet franc, cabernet sauvignon, merlot, petit verdot i syrah, i na njegovu posjedu Mount Nelson u Marlboroughu (sauvignon), a od 2011. je i glavna direktorica imanja Campo di Sasso limited na Novom Zelandu.

Recentnu nam švedsku rukometnu bol želio je Boris Ivančić, vlasnik i voditelj zagrebačke vinoteke Vivat Fina Vina, ublažiti organiziranjem prezentacije vina Tenute di Biserno u svojoj prodavaonici u Martićevoj ulici. U nazočnosti predstavnice Tenute di Biserno Ivone Klimtove, na kušanje je ponuđeno sedam Eleninom kreatorskom rukom dodirnutih izvrsnih vina – četiri toskanska konkretno jedno ružičasto i tri crnjaka, zatim dva novozelandska i jedno mađarsko. Ponuđeni su lijepo osvježavajući elegantni rosé S.O.F. 2016, od cabernet franca i syraha, zatim nimalo novozelanski agresivan nego vrlo skladan i elegantan Sauvignon blanc Mount Nelson 2016 (mpc 105 kn), pa znatno puniji, te kremasti i osobito kompleksni Sauvignon Ram’s Hill Marlborough 2014 (mpc. 180 kn), potom toskanski crnjak l’Insoglio del Cinghiale (veprova kaljuža; u toskanskoj Maremmi dosta je divljih svinja, otud naziv vinu koje je od sorata syrah 30 %, merlot, cabernet franc i petit verdot, četiri mjeseca barriquea; mpc. 170 kn), to je vrlo dobro osnovno vino. Slijedilo je vino Pino di Biserno 2015 (pino=bor, tamo gdje su markiževi vinogradi mnogo je upravo borova; sorte su cabernet franc 35 posto, merlot 30 posto, ostatak čine cabernet sauvignon i petit verdot, 12 mjeseci barriquea, mpc. 320 kuna).  Crnu špicu degustacije činilo je vino Biserno 2013 (dominantni su cabernet franc i merlot, dodatak su cabernet sauvignon i petit verdot, 15 mjeseci barriquea, proizvedeno 35.000 boca, mpc. 760 kn). Lodovica ni osobno a ni kao najboljega vina kuće nije bilo na ovome kušanju, no za informaciju: mpc. butelja toga vina (Lodovico) stoji 300 €!). Ushićenje je te međunarodne vinske večeri izazvao i izvanredni slatki tokajac Bornemisza Tokaji 2007 – 6 puttonyos, vrlo elegantna, kompleksna kapljica, bez trunke starine iako mu je 10 godina na plećima. Butelja od 0,5 l stoji u maloprodaji oko 50 €. Lodovico Antinori ovdje još jednom pokazuje suradnju s Mađarima (u ovome slučaju s Gaborom Oroszom) – svojedobno dok je posjedovao Ornellaiju enolog mu je bio sjajni Mađar Tibor Gal, preko kojega je zacijelo i otkrio blaga Tokaja.  ♣

Vino i glazba

OLDIES BUT GOLDIES: ROCKIN’ ŠEMBER… – Događanje za pamćenje: vino i glazba! Organizirane su već u nas – mogu reći: i zgodne! – priredbe pod nazvom Wine & Music, ali baš ovaj susret sada kod plešivičkog vinogradara/vinara Zdenka Šembera bio je ono što ja osobno kao nešto vrlo ozbiljno zamišljam kao Wine & Music. Nadam se samo da će tako nešto prihvatiti naši vinari ali i ugostitelji kao događanje vrijedno da ga se tržišno ponudi.

Uživatelji Velimir Korak, Krešimir Šesnić, Tomislav Tomac, Zdenko i Nikola Šember, Ivo Kozarčanin, Boris Orašanin i Boris Kreončić

Vina na kušanju

Zdenko Šember sa svojim 10 godina staim crnim pinotom

O čemu je riječ? Na Šemberovu gospodarstvu u jaskanskome kraju upravo sada, u vrijeme kad šire pučanstvo, po meni posve neprirodno i nepotrebno, toliko žudi već za vinom iz berbe 2017, okupila se ekipa istinskih vinoljubaca – proizvođača vina, kolekcionara vina, ugostitelja, sommeliera i novinara, uz kapljicu od raznih sorata i iz raznih podneblja a staru većma od šest godina naviše, sve i do četiri desetljeća u daljinu, na degustaciji koju su svojim doprinosom sa (Šemberova!) gramofona diskretno ali i dovoljno zamjetno popratile bjelosvjetske zvijezde kao Rolling Stonesi, Eric Clapton, John Lee Hooker… jasno je o kakvom se tipu glazbe radi, mogu se u program uključiti i hrvatski top-izvođači, zašto ne – dapače! – i kao osobno prisutni na nekoj adekvatnoj pozornici. S ovoga susreta evo lijepih vinskih posebnosti te, označeno masnim slovima, i onih koje su nakon kušanja ostale, barem meni, za dugo, dugo pamćenje: Pinot sivi 2011 od Koraka, Rajnski rizling 2008 (14,2 vol %) od Koraka, Chardonnay 2004 od Koraka i Chardonnay 2004 od Šembera, zatim Qvevri rajnski rizling 2011 (12,5 vol%) od Šembera, Jakot 2010 (13,0 vol %) od Radikona, Bianco Breg 2008 od Gravnera (15,0 vol %; nažalost, problem čepa!), Amfora 2007 Corral Wine od Kabaja (12 mjeseci amfore, 10 mjeseci dozrijevanja, osam mjeseci u napunenoj butelji položenoj u more), Amfora 2007 Tomac (šest mjeseci maceracije u amfori, dvije godine dozrijevanja u velikoj bačvi, 12,5 vol %), burgenlandski Pannobile 2015 na bazi frankovke od Rennera, Šemberov Crni pinot 2007, Barbaresco 2010 Galina od nebbiola od Piera Bussa, Barolo 2006 Sorì Ginestra (14,5 vol %) od nebbiola od Conterna Fantina, Brunello di Montalcino Tenuta nuova 2003 (14,5 vol %) od sangiovesea od posjeda Casanova di Neri.

Jedinstveno događanje, u nekoj našoj aktualnoj turističkoj realnosti – nadam se i generalna proba za vrlo interesantnu tržišnu ponudu!    ♣

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja

HOTEL&GASTROTEH&NAUTIKA – Na Zagrebačkom velesajmu od 21. do 25. veljače 2018.  održava se jubilarni 10. međunarodni sajam gastronomije i hotelsko-ugostiteljske opreme HOTEL&GASTROTEH.

Ovaj sajam iznimna je prilika za okupljanje i povezivanje na jednom mjestu proizvođača i trgovaca hotelsko-ugostiteljske opreme, hrane i pića te distributera i ostalih čimbenika HoReCa sektora. Uz najznačajnije hrvatske tvrtke iz sektora HoReCa, na sajmu HOTEL&GASTROTEH sudjelovanje su potvrdili i brojni inozemni izlagači, kaže Bojan Markov iz organizacijske ekipe Zagrebačkog velesajma, I ododaje: Među mnoštvom posjetitelja HOTEL&GASTROTEH-a dosta je i onih koji nisu baš profesionalno vezani za ugostiteljstvo ali se osobito interesiraju za nj, pa je tako HOTEL&GASTROTEH ne samo poslovna manifestacija nego i događanje privlačno  i  širokoj publici.

Bojan Markov

Uz izložbeni dio svake godine je i bogat prateći program. Evo što konkretno očekuje posjetitelje: Hrvatski eno-gastronomski turistički aduti: edukativne prezentacije i radionice te slasne degustacije; prezentacija naučenog znanja i vještina učenika, budućih kuhara i slastičara Ugostiteljsko-turističkog učilišta iz Zagreba; CRO TOP 10 – natjecanje najboljih hrvatskih kuhara. Na već tradicionalnom kulinarskom natjecanju CRO TOP 10 stvarat će se mala kulinarska remek-djela od namirnica za koje će kuhari-natjecatelji doznati tek neposredno prije natjecanja. Svakodnevno će se na izložbenom prostoru pripremati i degustirati jela iz svih hrvatskih regija (autohtoni proizvodi, eko hrana, delicije poput pršuta, sira, pa med, voće, kolači, kava …).

U istom terminu odvija se i zagrebački sajam Nautika. Spoj ovih komplementarnih sajmova pridonosi višoj razini poslovnosti ukupnog događanja tih dana na ZV, na zadovoljstvo svih vezanih uz nautiku, gastronomiju i hotelsko-ugostiteljsku opremu te pridonosi profiliranju cijele ove priredbe kao središnjeg regionalnog poslovnog sajma za HoReCa sektor, kaže Bojan Markov.

Partner sajma je MAINARDI FOOD S.r.l. Riječ je o distributeru namirnica i prehrambenih proizvoda za segment HoReCa. Tvrtka posluje više od 33 godine na teritoriju Italije, od 2006. i u Sloveniji,  a od 2013 i u Hrvatskoj. Izvozi i u mnoge zemlje izvan EU. Distribuiraju se uvelike proizvodi niza renomiranih talijanskih tvrtki, od kojih su neke apsolutni lideri u svom području. Nudi se široka paleta od oko 6000 proizvoda. Moguće je, dakle, udovoljiti svim potrebama.  ♣

Perlice u Zagrebu, pa u Ljubljani

MREŽA SALONA PJENUŠAVIH VINA – Salon pjenušavih vina postoji već nekoliko godina u Ljubljani, a od lani održava se, u organizaciji hrvatskih (Zlatne riječi) i slovenskih (Radostne prireditve) partnera i u Zagrebu. Veliko  zanimanje publike za pjenušce pokazano i u Ljubljani i u Zagrebu ponukalo je organizatore da priču prošire i na druge prijestolnice u regiji, pa je tako, eto, čini se, u nastajanju šira međunarodna mreža smotri pjenušavih vina Salon of Sparkling Wines koja bi preko pjenušavih vina povezivala glavne gradove zemalja u okruženju.

Prvi ovogodišnji Salon of Sparkling Wines je  u Zagreb u hotelu Dubrovnik. Ta smotra mjehurića, zajedno s manifestacijom En Primeur 31. siječnja u hotelu Westin, u petak 2. veljače 2018. otvara novu zagrebačku vinsku sezonu. Tjedan dana kasnije, u petak 9. veljače 2018., 5. Salon penečih vin Ljubljana u Grand hotelu Union otvorit će novu sezonu ljubljanskih vinskih događanja. Saloni okupljaju najbolje proizvođače pjenušavih vina, njihove vrhunske proizvode, odabranu kulinariku i – brojne ljubitelje pjenušavih vina. Cilj Salona je širenje i podizanje razine kulture pjenušavih vina i kroz izobrazbu, pa će stoga biti organizirane (besplatne!) vođene degustacije za posjetitelje.

Organizatorski trio – Radomir Stojanovič, Nina Levičnik i Marija Vukelić

Salon pjenušavih vina u Zagrebu otvara se u 15 sati i traje do 21 sat. U Zagrebu se očekuje oko 40 izlagača, koji su svoja vina mogli prijaviti i na međunarodno ocjenjivanje u Ljubljani. Ocjenjivanje pjenušavih vina, zasad najveće te vrste u regiji, odvijalo se i ove godine u  glavnom gradu Dežele, a vina je vrednovala stručna komisija sastavljena od degustatora iz Lijepe naše i Dežele. Priznanja najviše ocjenjenim vinima pojedinih salona bit će podijeljena na otvorenju salona.

Evo liste zasad prijavljenih izlagača na zagrebačkoj, a potom i na ljubljanskoj manifestaciji:

Zagreb 2018 – Boškinac, Steklarna Rogaška, Štampar, Vivat fina vina, Štemberger, Kropec, Istenič, Graben, Tomažič, Misal, Barun, Griffin, Puhelek-Purek, Željko Kos, Pavlomir, Koquelicot, Cattunar, Petrač, Sanabor, Sibon, Jagunić, Čarga, Prus, Radgonske gorice, Vuglec-breg, Protner Joannes, Frelih, Kabola, Matić, Vehovar.

Ljubljana 2018 – Anima Istra, Astoria Wines, Bjana, Bizjak, Jakončič, Dveri Pax, Štemberger, Istenič, Kabola, Keltis, Klet Brda, Tomažič, Mabat int. Matić, Monterosso, Štokelj, Puklavec, Radgonske gorice, Semiška penina, Joahnnes, Kobal, Oskar, Sanabor, Zavec, Vinakoper, Vinakras, Erzetič, Rebula, Kušter, Čarga, Frelih, Mastnak, Metlika, Prus, Vipava, Zlati grič.  ♣

Marjan Simčič i Movia

ČETVRTI FESTIVAL VINA PARK WINE STARS – Istoga dana, tj. 2. veljače kad u Zagrebu počinje hrvatsko-slovenski inače drugi po redu festival pjenušaca, u Novoj Gorici u elitnom hotelu Park Casino & Hotel odvija se vinski festival Park Wine Stars. Početak veljače u Parku je na neki način već tradicijski vezan uz vino, naime Park Wine Stars odnosno Vinske zvijezde Parka, održava se četvrti put. U hotelskom restoranu Tiffany nastupit će 27 najboljih slovenskih proizvođača Bakhova nektara, a uz ponudu vina predviđena je i fina okrepa na tanjuru, naime pet mladih kuihara HIT-a pod mentorstvom majstora Marina Furlana i Matjaža Šinigoja nudit će izabrane kulinarske kreacije. Evo i koji su vinari, barem koliko je zasad poznato, u igri te večeri: Movia, Jakončič, Simčič, Klet Brda, Vinakoper, Sutor, Lisjak, Korenika & Moškon, Štokelj, Santomas, Belica, Ščurek, Ferdinand, Prinčič, Bregar, Bjana, Kabaj Morel, Lepa Vida, Jamšek 1884, Sveti Martin, Tilia – hiša pinotov, Krapež, Vipava 1894, Curriculum Vitae – Colja vino, Renčel, Štoka vino, Pucer z Vrha, Vina Klen’Art.

Za one koje zanimaju i zagrebački festival pjenušaca i ova smotra u Novoj Gorici – većih problema s terminskim preklapanjem ne bi trebalo biti, naime vinsko događanje u hotelu Park počinje tek u 19 sati, a manifestacija traje do ponoći! Cijena ulaznice u pretprodaji je 25 € (https://www.facebook.com/events/310836229427196/ ) a na dan događanja je 30 €.  ♣

VINITALY 2018 – Jedna od najznačajnijih međunarodnih izložbi posvećenih vinskom biznisu, okupljalište za gotovo 4.300 izlagača iz 30 zemalja i 128.000 profesionalnih posjetitelja (podaci iz 2017), od kojih ih je više od 48.000 iz čak 141 različite zemlje (+ 8 posto u odnosu na prethodnu godinu)! To je Vinitaly, međunarodna izložba vina i jakih pića, na sajmu u Veroni ove godine od 15. do 18. travnja. (www.vinitaly.com).

Vinitaly Bio

Obitelj Radikon iz Oslavja, znana po narančastom vinu

Vinitaly je nešto više od pukog sajma. Od svog početka 1967. godine, Vinitaly je stvorio oko sebe sustav aktivnih poslovnih usluga tijekom cijele godine, primjerice Vinitaly International, OperaWine, Vinitaly Wine Club, VIA Vinitaly International Academy, wine2wine i International Packaging Competition. Godine 2017. je predstavljen 5 Star Wines – The Book, prvi vodič koji je ikada kreirala izložba vina, dizajniran kao poslovni alat i marketinška poluga za tvrtke, s trenutnim povratnim informacijama za 90 posto prisutnih proizvođača tijekom samog sajma, kao i za predstavljanje novih vina u Veroni.

Damjan Podveršič s Collija i Ivan Dropuljić – Zagreb Vino.com

Uz svoje 52. izdanje Vinitaly priprema opet nekoliko noviteta. Riječ je o preimenovanju dvorane posvećene međunarodnim izlagačima – ove godine bit će pod nazivom International Wine Hall – kako bi se osigurao dodatni identitet za prostor koji su općenito u velikom broju posjećivali poslovnjaci uvijek u potrazi za novim prijedlozima. Nove inicijative na ovom području uključuju skupinu hrvatskih podruma koje je izabrala Hrvatska gospodarska komora te štand koji predstavlja Gruziju s izložbom posvećenom dugogodišnjoj tradiciji proizvodnje vina uz uporabu velikih amfora ukopanih u zemlju.

Dvorac Belaj iz Istre, u ruskom vlasništvu, lani u Veroni jedini izlagač iz Hrvatske. Ove godine na Vinitalyju nastupa grupa hrvatskih proizvođača vina okupljenih u Udruženje vinarstva pri HGK

Stari i novi izlagači tu su iz Francuske, Španjolske, Portugala, Azerbejdžana i Argentine, stižu i vina iz SAD… Dodatno treba istaknuti Pisco iz Perua, te japansku grupaciju koja predstavlja Sake i Compagnia dei Caraibi s karipskim jakim pićima egzotičnih okusa udaljenih zemalja.

Gianluca i mama mu Marina Grasso, posjed Elio Grasso

Još jedna specijalizirana izložba u kalendaru je Vivit – Wines, Winegrowers and Terroirs, u svom 7. izdanju, ove godine s novom postavom i još većom površinom kako bi se zadovoljio rastući interes za zanatskim vinima izražene

Prva liga Pijemonta te barola i barbere – Marziano Abbona sa suprugom

individualnosti. VinitalyBio visoko je kvalificirani događaj za posjetitelje koji žele pronaći organska i biodinamička vina. Ta specijalizirana izložba pruža cjelovit pregled organske ponude na Vinitalyju, ove godine bit će još više uzoraka dostupnih za kušanje.

Osobito interesantna kušanja nudi ​​XXX Masi Seminar s vertikalom Amaronea kroz 30 godina. Dva kušanja posvećena talijanskom roséu – pjenušava i mirna vina – također obećavaju privlačne trenutke: Italija želi pokazati svoje bogatstvo u segmentu ponude ružičastih vina različitih nijansi a za kojima je interes potrošača na međunarodnim tržištima veći nego ikad prije. Ne izostaje ni Tasting ex… press, tradicionalno putovanje vinima organizirano za novinare međunarodnih publikacija.

Vrlo interesantna vina od sangiovesea i drugih domaćih sorata poput pugnitella, barsagline, foglie tonde – Mannucci Droandi iz Toscane

Vinitalyjeva b2b orijentacija potvrđena je i od strane Taste & Buy, inicijative koja tvrtke povezuje s najvećim kupcima odabranim od strane delegata Veronskog sajma iz 60 zemalja širom svijeta.

Pažnje vrijedan dodatak ponudi opskrbnih lanaca je istodobno održavanje Sol & Agrifood – međunarodne izložbe agrobiznisa (www.solagrifood.com) te Enolitech – međunarodne izložbe tehnike za vinogradare, podrumare, maslinare i proizvodnju maslinovog ulja (www.enolitech.it).

Antonio Chiavaroli – Dante Marramiero, sjajan Montepulciano iz Abbruzza, te sa sjevera Martin Foradori, posjed Hofstätter, AltoAdige/Južni Tirol: odlični traminci, lagrain, crni pinot….

Dok se sajam fokusira na poslovanje sa specijaliziranim sudionicima u opskrbnim lancima, Vinitaly vodi računa i o najširem krugu potrošača vina. Povijesni trgovi u Veroni, a od ove godine i Bardolino i Valeggio, dvije fascinantne lokacije na jezeru Garda i njegovu zaleđu, bit će od 13. do 16. travnja domaćini za program Vinitaly and the city (www.vinitalyandthecity.com), a Bardolino i Valeggio će biti domaćini dodatnog sajma vina tijekom vikenda 20.-22. travnja.  ♣

 BLACK SEA WINEMAKING FORUM 2018 – Peti Crnomorski vinski forum odnosno Black Sea Winemaking Forum, najveće regijsko specijalizirano događanje vezano uz vino,  održava se u suorganizaciji Ministarstva poljoprivrede Bugarske i Bugarske agencije za vinovu lozu i vino te pod pokroviteljstvom OIV-a, od 27. do 29. lipnja 2018 u turističkom kompleksu Albena, kod Varne u Bugarskoj. Forum će, konkretno, glavninom biti u novom, luksuznom hotelskom zdanju Paradise Blue Hotel and Spa, otvorenome u ljeto 2017. Manifestacija se tradicijski sastoji od sljedećih sadržaja: izlagačkoga dijela na kojemu uz proizvođače vina sudjeluju i proizvođači opreme za produkciju ali i pribora za posluživanje plemenite kapljice, zatim od raznih strukovnih konferencija, vinskih radionica i posebnih promocijskih prezentacija, te od međunarodnog strukovnog ocjenjivanja vina ijakih pića. Organizatori su predvidjeli i gala večere uz sudjelovanje vinara-izlagača, a nakon službenog dijela Foruma planirali su, 30 lipnja, tri izleta do najboljih bugarskh vinskih podruma.  Među pozvanima smo prof. Ivan Dropuljić sa Zagreb Vino.coma, novinar Ivo Kozarčanin, i ja!  ♣

CONCOURS MONDIAL du SAUVIGNON 2018 u AUSTRIJI! – Belgijski Vinopress, koji je zaslužan za organizaciju svjetski znanog općeg ocjenjivanja vina Concours Mondial de Bruxelles ali uz njega i za još neka manja ali ne i manje značajna specijalizirana ocjenjivanja na pojedine teme, najavljuje ovogodišnje, deveto izdanje Concours Mondiala du Sauvignon za Austriju kao domaćina, konkretno za tamošnju pokrajinu Štajersku. Vrednovanje svjetskih sauvignona planirano je za 2. i 3. ožujka u Grazu, glavnome gradu pokrajine vrlo znane upravo i po vinu od sauvignona bijeloga.

Anna Stöcher

Brežuljkasta Štajerska, s oko 700 hektara vinograda na tlu pretežito vulkanskog porijekla, pokazala se idealnom upravo za uzgoj sauvignona bijeloga. U posljednjih 15 godina nasadi sauvignona u austrijskoj Štajerskoj povećali su se za čak 150 posto. U svijetu je štajerski sauvignon stekao visoki renome, a predstavnici organizacije Austrian Wine Marketing Board rado će se pohvaliti da danas sauvignon iz spomenute regije slovi kao jedan od najelegantnijih i najboljih na svijetu. U prilog tome vole spomenuti činjenicu da su u posljednje dvije godine austrijski (štajerski) sauvignoni upravo i na svjetskom vrednovanju sauvignona dobivali mnogo zlata i da su osvajali prestižna odličja poput Najbolje otkriće sauvignona (2016. godine) i Dubourdieu Wine Trophy (2017). Dubourdieu je, za one koji ne znaju, bio (nedavno je umro) glasoviti bordoški profesor enologije ali iproizvođač vina koji se posebno posvetio upravo sauvignonu bijelome i koji je odigrao je važnu ulogu u formiranju ocjenjivanja Concours Mondial du Sauvignon.  ♣

Hubert de Bouard de la Forest

PRIMEURS u BORDEAUXU – Naši vinari sa siječanjskim odnosno ranim veljačinim terminima bogme su se i te kako požurili s kušanjima en primeur! Francuzi, od kojih je i poteklo ovakvo događanje, ostali su dosljedni sebi, i s degustacijama novih, mladih vina startaju u primjerenije vrijeme, konkretno u travnju. Upravo mi je stigao poziv na en primeur od Huberta de Boüarda de Laforesta iz Bordeauxa, a za prezentaciju berbe 2017. u travnju, konkretno od 9. do 12. 04.2018, u  Château de Pressacu, 70 Le Bourg, Saint-Étienne-de-Lisse, od 10 do 18 sati. Vina na degustaciju nude posjedi kod kojih su konzultanti upravo Hubert de Boüard de Laforest, vlasnik famoznog Châteaua Angélus, i Alain Raynaud…  ♣  SuČ – 01/2018

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 01.2018 – BUYING GUIDE

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU

BUYING GUIDE – HINTS TO THE SMART PURCHASE

od/since 1994.

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

In vino veritas!

SIJEČANJ – 2018 – JANUARY

u ovome broju:

HRVATSKA – CROATIA • MAKEDONIJA  • SLOVENIJA • SRBIJA

U VINU SU SUNCE, ZEMLJA, LOZA i ZNOJ, ISKRENOST i BIZNIS, RADOST i ŽALOST, NEMIR i OPOJ

IN THE WINE THERE ARE SUN, SOIL, VINE & SWEAT, GENUINITY & BUSINESS, JOY & PAIN, ANXIETY & EBRIETY

VINA SU S TRŽIŠTA / WINES ARE FROM THE MARKET

= Velika zvijezda, šampion/Big Star, champion = 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! / Brilliant! Impressive! Unique!

         ♣ ♣ ♣ ♣ ♣ = Velika zlatna medalja/Great gold medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with character, classic elegant great wine.

       ♣ ♣ ♣ ♣ = Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

     ♣ ♣ ♣ = Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i  s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

   ♣ ♣  = 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting.

 ♣ = 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑= trošiti  • ⇗ = trošiti ili još čuvati •  ⇒ = čuvati •   = trošiti svakako uz hranu

______________________________________

CIJENE, u maloprodaji (mpc) / PRICES, retail (pp),  0,75 ℓ: S = small (do 35 kn; till 5 €)  • M = medium (36-75 kn; 5-10 €)  • L = large (76-110 kn; 10-15 €) • XL = extra large (111-150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-220 kn; 20-30 €) • XXXL = extremly large  (iznad/over 220 kn; 30 €)

______________________________________

Uzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (npr. 5 od 7 članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 85 bodova po skali do 100 bodova, odnosno 17,5 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova.

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti hrvatski sjeverozapad / Croatia’s North Western Uplands

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L) NATURA SAUVIGNON BLANC 2016 – (Viktor) DVANAJŠČAK-KOZOL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: sauvignon bijeli (blanc) ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: loire • zatvarač/closure: na navoj/screwcap ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno • dotjerano • skladno • svježe i s mladenačkim nabojem • lijepo se pije uz hranu • u usponu – u špici (koja može trajati) ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine; upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/ bijeli; južni/citrusi – svježi) • floralno (cvijeće: svježe/bijelo) • vegetalno/herbalno (trava), diskretno • osjet brioša – maslaca ■ U USTIMA sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – fino kiselkastog –  relativno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo: svježi sir, šparoge, tjestenina s bijelim umacima, plodovi mora…) • srednje velika čaša (bordoška) • 12° C

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: M) PUŠIPEL 2016 classic – DVANAJŠČAK-KOZOL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje, Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pušipel (moslavac, šipon, furmint) ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Zagorje-Međimurje – kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux – boca visoka i vitka • čep/stopper: à la DIAM a nije DIAM ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: obično – u dva dijela – čitljivo: dobro ■ VINO je dotjerano • zrelo • skladno • elegantno • svježe – osvježavajuće • lijepo / lako se pije – i na dužu stazu • spremno za konzumaciju – u špici (koja može još trajati) ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato žuto – zelenkasta nijansa ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – godištem berbe – tipologijom – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno; upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/ zeleni; bijeli/ koštićavi; bobičasti; južni/ citrusi, dodir; svježi) • floralno (cvijeće: svježe/ bijelo) ■ U USTIMA zaobljeno • živo – uglađeno • blago sugerira slast – sa kvalitetno je pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro – vitko • svježeg – srednje dugog završetka ■ SERVIS:  ⇑  • srednje velika čaša (rajnska) 10-12° C

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L) ŠKRLET 2016 Private Collection – TRDENIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Moslavina ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: škrlet ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa • dozrijevanje/maturation: njega na kvascu ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Moslavina – vrhunsko s k.z.p. • suho • 12,2 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux – zdepasta – teška • po tradiciji odgovara vinu: ne • čep/stopper: à la DIAM ■ OPREMA, DESIGN: uglavnom elegantno – kapica je stavljena malo nemarno a pa to umanjuje dojam, a i boja kapice u neskladu je s bojom etikete • etiketa: vrlo decentno – u crnoj boji / sve skupa malo ipak prepretenciozno za ovaj tip vina ■ VINO je vrlo živo – svježe – osvježavajuće • ima stanovitu kompleksnost • dotjerano je • skladno • lako se pije, i na dužu stazu • u špici (koja može trajati)  ■ IZGLEDOM živahno • zelenkasto-žućkasto • svijetlo ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine; upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/ bijeli/ koštićavi; južni/citrusi, poljubac – svježi) ■ U USTIMA živo – uglađeno • slankasto – sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – kiselkastog – srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša (rajnska) • 10-12° C

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L) PINOT BLANC 2015 Private Collection – TRDENIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Moslavina ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot bijeli (blanc) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa • dozrijevanje/maturation: na kvascu ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Moslavina – vrhunsko • suho • 12,9 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • zdepasta teška – po tradiciji odgovara vinu: ne • čep/stopper: à la DIAM ali NIJE DIAM ■ OPREMA, DESIGN: uglavnom elegantno – kapica postavljena malo nemarno pa to umanjuje dojam • etiketa: vrlo decentno – jednostavno ■ VINO je ozbiljno • dotjerano • zrelo • skladno • toplo • s dosta živosti • spremno za konzumaciju – u špici ■ IZGLEDOM jače žuto do već zlaćano ■ NA NOSU umjerene jačine – donekle razvijeno • upućuje na voćnost (plodovi: domaći/ bijeli; žuti/ koštićavi; zreli – sušeni) • osjet drveta – paljenoga/dima – vanilije, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • tijelom & strukturom vrlo dobro • solidno dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑  • veća čaša • 12° C

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: M) CHARDONNAY 2016 – JAREC-KURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje-Bilogora, Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: chardonnay ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • visoka teška – po tradiciji odgovara vinu: ne • čep/stopper: DIAM 3 ■ OPREMA, DESIGN: uredno ■ VINO je sadržajno • sočno • ozbiljno • toplo • još s mladenačkim nabojem • u usponu ■ IZGLEDOM živahno • zelenkasto – žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/zeleni; bijeli/ koštićavi; svježi) • vegetalno – dodir ■ U USTIMA vrlo živo • sa jako dobrom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  • veća čaša • 12° C

♣ ♣  (mpc/pp: M) RAJNSKI RIZLING 2016 – Željko KOS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje-Bilogora ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: rizling rajnski ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • visoka vitka • čep/stopper: à la DIAM ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno ■ VINO je mesnato • vrlo toplo • s dosta živosti • nekomplicirano ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto • svijetlo ■ NA NOSU umjerene jačine; upućuje na voćnost, izraženu srednje (plodovi: domaći/ koštićavi) ■ U USTIMA sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro ■ SERVIS: ⇑ • čaša (rajnska) • 12° C

______________________________________

MIŠE MATIĆ, prokurist, VRUTAK: PRODAJA VINA u PORASTU!

Miše Matić, Vrutak

– Vinoteka Vrutak i nakon ulaska Hrvatske u Europsku Uniju i ukidanja carina na uvozna vina i dalje dobro prodaje hrvatsku plemenitu kapljicu, štaviše prodaja se i povećava! U Vrutku smo u 2016. u odnosu na 2012. godinu prodali 11 posto više vina domaćih proizvođača. Trend povećanja nastavljen je u prvih devet mjeseci 2017. Uzme li se u obzir da smo to postigli u ponudi u kojoj su našima  jaka konkurencija najveće svjetske vinarije ovo povećanje možemo smatrati i te kako zadovoljavajućime. Porastu plasmana domaćih vina svakako su pridonijeli poboljšanje kakvoće hrvatskoga vina, sve jači naglasak na autohtone domaće sorte u ponudi, kao i poovećanje turista iz inozemstva. Budući da nam se turistička sezona produžuje i broj gostiju iz vana raste, opravdano se nadamo da će prodaja hrvatskoga vina i dalje ići uzlaznom linijom,. Želim međutim naglasiti i to da Vrutak uspijeva svake godine prodavati sve više i inozemnih vina, i to ne samo onih u nižoj cjenovnoj kategoriji nego i onih skupljih. Radi uvida u to koliko i po kojoj cijeni porodajemo domaća i strana vina, evo podataka o plasmanu u postocima: Vina po cijeni do i oko 20 kuna u prvih devet mjeseci 2017. prodali smo 4,62 posto, onih od 20 do 40 kuna 31,09 posto, onih od 40 do 60 kuna 18,18 posto, onih od 60 do 80 kuna 22,53 posto, onih od 80 do 100 kuna 8,74 posto, a onih skupljih od 100 kuna 14,84 posto. Izdvojimo li grupu pjenušac, tu situacija baš nije tako povoljna glede plasmana hrvatskih uradaka u odnosu na one uvozne. Domaćih pjenušaca u Vrutku se u istome razdblju prodalo 20 posto, a uvoznih 80 posto!  ■

_____________________________________

Dalmacija / Dalmatia

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: XL-XXL) POŠIP 2016 – KORTA KATARINA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija ■ VINOGRAD/VINEYARD:  Korčula, Čara • sorta/variety: pošip ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna – odgovara vinu: da • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno – skladno • etiketa: prepoznatljivo – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno • bogato • s karakterom • ozbiljno • zrelo • robusno • toplo • s dosta živosti • lijepo se pije: uz hranu – uz meditaciju • u špici (koja može trajati) ■ IZGLEDOM živahno – bistro • punije žućkaste boje ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći – jače zreli – orašasti) • začinske note, iskazano s mjerom – dobro uklopljeno • osjet korice kruha ■ U USTIMA meko – zaobljeno – donekle kremasto • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro do potentno • fino gorkastog – dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo: brudet, bijela mesa poput teletine, piletine…) • velika čaša (bordoška) • 12-14° C

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: XL) STINA POŠIP 2016 – JAKO-VINO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pošip ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: u dva dijela – prva posve bijela i bez tiskanih slova, stražnja s potrebnim podacima, pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno • sadržajno • ozbiljno • dotjerano • skladno • dinamično • lijepo se pije uz hranu • može trajati ■ IZGLEDOM živahno • zelenkasto – žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa godištem berbe – tipologijom – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno; upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: domaći/zeleni; bijeli; južni/ citrusi – svježi) • floralno, dodir • vegetalno (grašak, dodir) • osjet kvasaca – korice kruha ■ U USTIMA zaobljeno • živo – uglađeno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro – svježeg –  podugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo: školjke, riba) • srednje velika čaša (bordoška) • 12° C

♣ ♣   (mpc/pp: S-M) GEGIĆ 2016 – OPG TIČIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pag ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: gegić ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • prozirna • čep/stopper: aglomerirani ■ OPREMA, DESIGN: starinski dizajn ■ VINO je malo grubo • u špici ■ IZGLEDOM maglušasto – slamnato-žuto ■ NA NOSU diskretno; upućuje na voćnost • floralno ■ U USTIMA slankasto • tijelom & strukturom dobro ■ SERVIS:  ⇑ • 10-12° C

♣   (mpc/pp: S-M) CABERNET SAUVIGNON & MERLOT 2015 – OPG TIČIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pag ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: cabernet sauvignon & merlot ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: aglomerat ■ OPREMA, DESIGN: starinski dizajn  ■ VINO je ne posve čisto, moguće i zbog čepa i zbog suđa ■ IZGLEDOM rubinsko–granatno ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na herbalno • osjet drveta ■ U USTIMA sa živim taninom • slankasto • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • gorkastog – donekle isušujućeg – srednje dugog završetka.

Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Danube area

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: M-L) GRAŠEVINA 2016 kasna berba – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD:  kosina • sorta/variety: graševina  • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) • poluslatko • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna – odgovara vinu: da • čep/stopper: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: vrlo elegantno • etiketa: privlačno – fino riješena – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ ODNOS SADRŽAJ–CIJENA/QUALITY-PRICE RATIO: vrlo dobar  ■ PREPORUČUJEMO! ■ VINO je kompleksno • sadržajno • ozbiljno • dotjerano • zrelo • skladno • elegantno • toplo • dinamično • lijepo ga se pije uz hranu (desert) i uz meditaciju • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • pune žućkaste boje sa zelenkastom nijansom ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – godištem berbe – tipologijom – dobi ■ NA NOSU diskretno – pomalo se otvara i razvija u čaši; upućuje na voćnost, izraženu dobro – (plodovi: domaći – južni/ smokva – orašasti) • floralno • med • osjet plemenite plijesni, poljubac ■ U USTIMA meko – zaobljeno – kremasto • slatkasto ali i sa slankastim nitima – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • slatkastog – svježeg – fino gorkastog – dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo: zreli tvrdi sirevi ali i oni s plemenitom plijesni, kolači, posebice oni s orašastim voćem)  ⇒ • srednje velika čaša (rajnska) • 12-14° C

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: M-L) GRAŠEVINA 2016 Mitrovac – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: graševina • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: DIAM 5 ■ VINO je kompleksno • sadržajno • zrelo • skladno • elegantno • s dosta živosti • dopadljivo • lijepo se pije uz hranu, i uz meditaciju • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato žuto – zelenkasta nijansa ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – godištem berbe – tipologijom – dobi ■ NA NOSU diskretno – postupno se otvara i razvija • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći – bijeli/ jabuka – svježi) • floralno (cvijeće: svježe/bijelo) • med, dodir • začinsko bilje • osjet maslaca, poljubac ■ U USTIMA meko – zaobljeno-– donekle kremasto • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – fino gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • slasnog – ugodno gorkastog dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša (rajnska) • 12-14° C

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: M) GRAŠEVINA 2016 Podgorje – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD:  kosina • sorta/variety: graševina • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna • čep/stopper: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: klasična, u trokut – prepoznatljivo ■ VINO je dotjerano • skladno • svježe i s dosta živosti • lijepo se pije uz hra, i na dužu stazu • u špici (koja može trajati) ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU diskretno • upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: domaći/ jabuka – svježi) • floralno ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro – dosta dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • srednje velika čaša (rajnska) • 10-12° C

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: M) GRAŠEVINA 2016 – BELJE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Baranja ■ VINOGRAD/VINEYARD, tlo: prapor • sorta/variety: graševina ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • visoka teška ■ OPREMA, DESIGN: uredno ■ VINO je dotjerano • skladno • umireno • u špici ■ IZGLEDOM bistro • slamnato žuto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na voćnost (plodovi: domaći/ bijeli; koštićavi/ jabuka) • floralno ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog – grijućeg završetka ■ SERVIS:  ⇑  • srednje velika čaša • 12-14° C

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L) ZELENAC KUTJEVO 2016 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: zelenac (Rotgipfler) • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) • polusuho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je zanimljivo • dosta aromatično •  kompleksno • sočno • s karakterom • dotjerano • skladno • elegantno • dinamično • u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato žuto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno; upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/ bijeli; koštićavi; južni/ citrusi – svježi) • floralno • vegetalno/herbalno (začinsko bilje) • začine/mirodije (cimet, dodir) ■ U USTIMA lijepo zaobljeno – blago kremasto – začinsko • sugerira slast – slatkasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  • srednje velika čaša (balonka) • 10-12° C

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: M) SAUVIGNON 2016 Vidim – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: sauvignon bijeli ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Slavonija • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: DIAM 3 ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je sočno • dotjerano • s mladenačkim nabojem • svježe • dinamično • djeluje kao još malo sirovo / moguće je trebalo još malo pričekati s njegovim izlaskom na tržište ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom ■ NA NOSU isprva vrlo intenzivno, poslije se spusti na umjerenu jačinu – puno – razvijeno – traje • upućuje na vegetalno (zelena paprika, list rajčice…) • mineralno • začine/mirodije (papar) • voćnost (plodovi: domaći/zeleni; bijeli; koštićavi; svježi/jabuka, vinogradska breskva) ■ U USTIMA vrlo živo • slankasto – sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg –  dosta dugačkog  završetka ■ SERVIS: srednje velika čaša (bordoška) • 10-12° C

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L) TRAMINAC Principovac 2013  – ILOČKI PODRUMI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srijem ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: traminac ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • izvorno punjeno na posjedu • limited edition • poluslatko • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (5333 boca) • boca/bottle, model: posebna, • čep/stopper: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: elegantno ■ VINO je kompleksno • bogato • mesnato • ozbiljno • vrlo toplo • jače zrelo • sa blagim tercijarnim bouquetom • za piti uz hranu a i uz meditaciju • u špici – prelazi zenit ■ IZGLEDOM zlatne boje ■ ISKRENOST: u suglasju sa sortom – tipologijom ■ NA NOSU intenzivno no još ipak umjerene jačine – razvijeno; upućuje na med • začine/mirodije • osjet kitnkesa – karamela – kave ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • slatko • tijelom & strukturom vrlo dobro • slatkog –  dosta dugačkog – grijućeg završetka  ■ SERVIS:  ⇑ • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • 12-14° C

♣ ♣ ♣   (mpc/pp: M-L) TRAMINAC 2016 – ILOČKI PODRUMI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srijem ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: traminac ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • izvorno punjeno na posjedu • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno ■ VINO je sočno • dotjerano • zrelo • skladno • s dosta živosti • dopadljivo • lijepo pitko • spremno za konzumaciju – u špici koja još može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa sortom – godištem berbe – tipologijom – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine; upućuje na floralno • med, dodir • mineralno • voćnost (plodovi: domaći/smokva) ■ U USTIMA meko – zaobljeno • sugerira slast – slankasto • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša • 12° C

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L) PINOT CRNI 2015 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: pinot crni • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne – odgovara vinu: da • čep/stopper: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: uredno ■ VINO je u domeni ozbiljnoga • dotjerano • s dosta živosti • rabi još vremena u boci • za piti uz hranu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko s granatnom notom • svijetlo ■ ISKRENOST: u suglasju sa godištem – dobi ■ NA NOSU diskretno; upućuje na voćnost (plodovi: domaći/ crveni) • floralno, dodir • vegetalno/herbalno, diskretno • začine/mirodije, iskazano s mjerom • osjet doticaja s drvom – fino paljenoga ■ U USTIMA sa živim taninom • slankasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – gorkastog – dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • veća čaša • 16-18° C

♣ ♣ ♣   SYRAH 2016 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: syrah ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Slavonija • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • visoka vitka • čep/stopper: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno ■ VINO je mesnato • toplo • s dosta živosti • robusno • za piti uz hranu • u špici (koja može trajati) ■ IZGLEDOM rubinsko s granatnom nijansom – tamno/neprobojno • s debelim filmom na stijenkama čaše i s lijeno cijedećim suzama ■ ISKRENOST: u suglasju sa godištem berbe – tipologijom – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno • upućuje na osjet drveta – fino paljenoga – čokolade • voćnost (plodovi: domaći/ crveni-plavi/ koštićavi; bobičasti) • herbalno, diskretno ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – solidno uglađenim taninom • retronazalno: kao da malo odaje badem • tijelom & strukturom vrlo dobro • živog – dosta  dugačkog završetka  ■ SERVIS: ⇗  • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

___________________________________

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! / Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! / The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

__________________________________

MAKEDONIJA  MACEDONIA

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) CUVÉE de PRESTIGE 2015 oak aged – KAMNIK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Skopje ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot 45 %, vranec 37 %, cabernet franc 18 % ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: 15 mjeseci • drvo ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (u svibnju 2017) • boca/bottle, model: bordeaux • teška – odgovara vinu: da • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan – uredan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: pretrpano – u dva dijela – čitljivo: teško (dosta je teksta, mali je font) ■ VINO je kompleksno • bogato • sočno • ozbiljno • dotjerano • zrelo • skladno • toplo • lijepo se pije uz hranu • može trajati, možda i barem do pet godina ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko s blagom nijansom granatnoga – tamno/gotovo neprobojno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – godištem berbe – tipologijom – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno; upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/ crveni/ koštićavi; bobičasti) • vegetalno – diskretno • začine/mirodije, iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • osjet čokolade ■ U USTIMA meko – zaobljeno • sa uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti — retronazalno s poljupcem vanilije • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo: tamna pirjana mesa, divljač, zreli tvrdi jači sirevi  ) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

    SLOVENIJA    SLOVENIA

Štajerska

♣ ♣  TRAMINEC 2016 – MEUM WINERY BRUMEC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija, Konjice ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: traminac ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: kakovostno zgp • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • zatvarač/closure: na navoj/screwcap ■ OPREMA, DESIGN: uredno ■ VINO je čisto • dotjerano • s dosta živosti • dopadljivo • spremno za konzumaciju ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto ■ ISKRENOST: u suglasju sa sortom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – malo razrijeđena je mirisa; upućuje na floralno (cvijeće: svježe) • med ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast • tijelom & strukturom dobro • svježeg završetka ■ SERVIS:  ⇑ • srednje velika čaša  • 10-12° C

♣ ♣   CHARDONNAY 2015 – MEUM WINERY BRUMEC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija, Konjice ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: chardonnay ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: kakovostno • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • zatvarač/closure: na navoj/screwcap ■ OPREMA, DESIGN: uredno ■ VINO je dotjerano • dopadljivo • spremno za konzumaciju – u špici – pomalo zapravo kao i da prelazi zenit ■ IZGLEDOM živahno – slamnato-žuto ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na voćnost (plodovi: domaći/ bijeli; egzotični/banana – orašasti) • osjet drveta ■ U USTIMA slatkasto • tijelom & strukturom dobro • slatkastog – srednje dugog završetka ■ SERVIS:  ⇑  (jelo: tjestenine, bijelo meso…) • srednje velika čaša • 12° C

SRBIJA   SERBIA

♣ ♣   TRIANON 2015 unfiltered & estate bottled – ERDEVIK WINERY ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot 55 %, syrah 37 %, cabernet sauvignon 8 % ■ PODRUM/CELLAR: nefiltrirano ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: jednostavno – uredno – u dva dijela – čitljivo: dobro ■ VINO je dotjerano • zrelo • skladno • svježe i s dosta živosti • lijepo se pije uz hranu i na dužu stazu • spremno za konzumaciju – u špici ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko s granatnom nijansom ■ ISKRENOST: u suglasju sa  dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno • upućuje na voćnost (plodovi: domaći/ crveni) • začine/mirodije, iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • osjet dima, dodir ■ U USTIMA meko – zaobljeno • sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro – vitko • svježeg srednje dugog završetka ■ SERVIS:  ⇑  • srednje velika čaša (bordoška) • 16° C   / SuČ 01.2018

 

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 12.2017 – THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON a PLATE

 KRONIKA / CHRONICLE

Željko Suhadolnik

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

SADRŽAJ/CONTENTS

VUGLEC BREG – ŠAMPION CRO-VINSKOG TURIZMA 2017 • BAJKA NA DLANU i – JEZIKU • KOLARIĆ SA ČETIRI ZVJEZDICE • ZAGREB OPET NAJBOLJE ADVENTSKO ODREDIŠTE • SVIJET u ČAŠI & ATELJE OKUSA – FIŠIJADA & BRUDETIJADA • FIŠ OD SRNETINE i PUNOLJETNO VINO u STRUŽECU POSAVSKOME • ODVJETNIK s BOUTIQUE-HOTELOM • PRŠUT i SLAVONSKA OMEGA MANGUPICA • BIROKRACIJA, NEHAJ, NEMAR • O OZNAČAVANJU NA ETIKETI • JUBILARCI NA VAGI: DVA PO 25 i JEDAN OD 50 • DVIJE ANITE JEDNOG KOSA • I CMREČNJAK KAO SLAVLJENIK • NOVA FURMINTSKA BOCA ZA PUŠIPEL • Sudbine: TUŽNA RADOST • DUBROVNIK FESTIWINE 2018 • Mjehurićima protiv dobrosusjedskih razmirica: SMOTRE PJENUŠACA u ZAGREBU i LJUBLJANI • PENINE KOD ISTENIČA No 1 • TAMPERE WINE FEST 2018 • VINISUD & VINOVISION  2019. u PARIZU • ANTEPRIME DI TOSCANA 2018

____________________________________

Šampion 2017 vinskog turizma u RH – Vuglec-breg

Boris Vuglec – pozdrav gostu iz jedne od drvenih kućica u njegovu svojevrsnome etno-selu u Škarićevu na Vuglec-bregu

POSEBNA PRIGODA, POSEBNO PERLANJE! – Postati šampionom u nečemu razlog je i za poseban šampus. U ovome slučaju šampion je, u kategoriji vinskog turizma i na državnoj razini, posjed Vuglec-breg iz Škarićeva ponad Krapinskih Toplica, dobitnik pobjedničke povelje Bijeli grozd u izboru 2017. organiziranome od strane udruge za kulturu stola G.E.T. Report koja se bavi promicanjem eno-gastronomije i razvojem vinskog turizma, a poseban šampus je Jasminka iz proizvodnje Vuglec-brega i suradnje vlasnika Borisa Vugleca s enologinjom Jasminkom Šaško i sa zagorskim kraljem visokih predikata Borisom Drenškim Bodrenom, naime za ekspedicijski liker za taj pjenušac (12,0 vol % alkohola, 40 g/lit neprovrelog sladora) korišteno je Bodrenovo ledeno vino (rezultat zanimljiv;  inače, u nas već neko vrijeme visoke slatke predikate za ekspedicijski liker za pjenušac Maximo rabi podrum Kutjevo d.d., vrlo znan i cijenjen baš po tom slatkom desertnom vinu).

Lijepi ambijent

Jagica – novootvorena domaća drvena hiža za smještaj gostiju

Udoban smještaj i…

…vani, jacuzzi koji se može koristiti kroz cijelu godinu

Krajem 2017. bila je šesta dodjela povelja Bijeli grozd, nagradâ vinarijama koje uspješno razvijaju vinski turizam i pojedincima koji svojim aktivnostima pridonose razvoju i promicanju vinske kulture. Glasovalo je, vele GET-ovci, više od 500 eno-gastro znalaca i putnika. Proglašeni su najbolji vinski podrumi s turističkog aspekta za Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju. U zagrebačkoj Esplanadi za vrijeme festivala Zagreb Vino.com dodijeljena su priznanja svim prvacima po državama u okruženju, a sada G.E.T. Report priprema i proglašenje ukupnog prvaka cijele regije, dodjela titule šampiona nad šampionima pod nazivom Bijeli grozd Regional Trophy za sezonu 2017/2018 najavljena je za sredinu veljače kad će se (16. i 17. 02.2018.) na ladanjskom imanju Principovac u Iloku  održati četvrta G.E.T. Konferencija o eno-gastro turizmu.

Prvak za Hrvatsku Vuglec-breg titulu je dostojno proslavio na imanju. Bila je to prigoda da se pokaže nova turistička kućica Vuglec-brega nazvana Jagica, na dvije etaže, sa četiri dvokrevetne sobe u donjem i isto toliko u gornjem dijelu.

Zdravica u povodu osvajanja šampionske titule: Boris Vuglec – vlasnik objekta Vuglec-breg, Jasminka Šaško – enologinja. i Boris Drenški, kolega vinar čije predikatno vino je rabljeno kao ekspedicijski liker za Vuglecov pjenušac Jasminka

Turistički kompleks Vuglec-breg plod je stvaralačke i romantičarske vizije obitelji Vuglec, koja je željela baštinu svojih predaka, starih Vugleca, pretvoriti u trajnu vrijednost. Objekt se nalazi na nekih 270 metara nadmorske visine, u vrlo lijepom ambijentu šume i vinograda. Četiri hektara sa 16.000 trsova pripadaju Borisu Vuglecu, koji se odlučio i za proizvodnju i plasman vina na suvremeni način – logično, kad ima restoran! – pa je kao strukovnu pomoć u realizaciji angažirao enologinju, a to je Jasminka Šaško. Službeno je objekt otvoren 2006. Obuhvaća šest tradicijskih drvenih kućica u interijeru s visokim komforom primjerenime današnjem vremenu, ukupno je oko 50 kreveta. Smještajne jedinice većma su dvokrevetne sobe, a postoje i tri apartmana. Smještaj u dvokrevetnoj sobi s doručkom za dvije osobe stoji 600 kuna. Pansionski obrok za goste koji se zadrže na dva i više noćenja je 120 kuna po osobi, a dobivaju se tri slijeda sa zagorskim specijalitetima (primjerice: štruklova juha, repnjak tj. savijača s repom – zimska inačica ljetne bućnice, meso iz krušne peći kao purica i patka, dakako s mlincima, pa teletina, po zimi su obvezno na jelovniku buncek, češnjovke, krvavice, kiselo zelje, restani krumpir…) Svim gostima koji su na smještaju nudi se mogućnost besplatne degustacije Vuglecovih vina (iskače cabernet sauvignon iz 2011!).

Vuglec-breg, domaći menu: repnjak, juha sa štruklom, pečene raca, pura te teletina, mlinci kao prilog, makovnjača, orehnjača i štrudel, te zvijezde u čaši: Cabernet sauvignon Vuglec 2011 i slatki pjenušac Jasminka

Uz objekte za smještaj i prostrani restoran koji nudi brojna tipična jela tradicijske zagorske kuhinje te vinski podrum s kušaonicom, tu su i objekti za sportske aktivnosti kao tenis, mali sportovi, pa kućica Imbra sa saunom i hidromasažnim bazenom u kojemu je kupanje moguće tijekom cijele godine. U planu je, za koju godinu, veli Boris Vuglec, i otvaranje tzv. glampinga, odnosno visoko-elegantnog i visoko-komfornog šatorskog naselja (glamurozni kamping) sa 15 smještajnih jedinica, uređenje wellness-centra i bazena kapaciteta komotnog prihvata nekih pedesetak osoba.

Objekt Vuglec-breg, koji radi u tijeku svih 12 mjeseci, pohvalit će se s oko 30.000 gostiju kroz godinu, od toga broja 60 posto čine stranci, ponajviše Nijemci, pa su tu Poljaci, Česi, Slovenci, a ima i gostiju i iz Azije! Inače, čulo se tog popodneva od predstavnice Krapinsko-zagorske županije, i to da se ta županija snažno okrenula razvoju u turističkome pravcu, te da sada godišnje bilježi već oko 310.000 noćenja, brojne investicije u turistički sektor planiraju se u očekivanju još boljih rezultata… ♣

BAJKA NA JEZIKU? – Hrvatsko zagorje reklamira se u turističkome smislu sloganom Bajka na dlanu. Ako se netko hvali da ima ovo i da ima ono, logično je da sve i bude upravo iz tog njegovoga kraja, inače – simpatičan slogan Bajka na dlanu postaje ne baš simpatičnom bajkom na jeziku.

Za nedavne pressice-druženja u objektu upravo u Hrvatskome zagorju a koji je za 2017. godinu osvojio značajnu nagradu ovogodišnjeg prvaka Hrvatske u vinskom turizmu s visoke razine Krapinsko-zagorske županije podijeljena je nazočnima vrećica Hrvatsko zagorje – bajka na dlanu bogata info-materijalima o raznolikoj ponudi toga našega brežuljkastog kraja na sjeverozapadu Hrvatske, a među raznim brošurama našla se i čokoladica u vrlo zgodnome pakiranju za koje je naručitelj bio svakako – opravdano! – uvjeren da će osvojiti i izgledom i sadržajem, ali je bio ili krivo – ali neopravdano! – uvjeren da će neki, po zakonu o označavanju proizvoda  obvezni, otisnuti podaci o čokoladici ostati nezapaženima ili – opet neopravdano – smatra da nije nužno da nešto što se kroz propagandu vezuje uz neki (njegov!!) teritorij i bude s toga teritorija.  Čokoladica je proizvod ne iz Hrvatskoga zagorja nego iz druge sredine, čak i ne iz Hrvatske, nego iz susjedne nam zemlje s kojom se na političkom nivou prijateljski stalno prepucavamo… No – da, ipak, proizvođač nije netko naš koji je u valu iseljavanja u pečalbu iz Lijepe naše krenuo prema npr. Njemačkoj, Irskoj… pa se uspio skrasiti u bližem inozemstvu? Uglavnom: čokoladicu s Hrvatskim zagorjem vezuje to što je – njen uvoznik iz Tuhlja. ♣

KOLARIĆ SA ČETIRI ZVJEZDICE – U G.E.T. Reportovu izboru najboljih vinskih podruma u turističkom kontekstu a za 2017. među prva tri u regiji Bregoviti hrvatski sjeverozapad našao se posjed Franje Kolarića iz jaskanskoga kraja. Kolarić, koji ima šest hektara vlastitog vinograda s 30.000 loza a s 10 hektara otkupljuje grožđe od članova šire obitelji, vodi u Hrastju Plešivičkome lijepi smještajni i ugostiteljski objekt s prostranim restoranom te s 15 što dvo- što trokrevetnih gostinjskih soba, ukupno 44 kreveta, sve kategorizirano sa četiri zvjezdice. S obzirom rastuću popularnost Plešivice kao eno-gastro odredišta, s obzirom na blizinu turistički snažno emitivnoga Zagreba ali i s obzirom na neposrednu blizinu autoputa Zagreb-Karlovac-more i obratno, dobro je to zapamtiti.

Franjo Kolarić – doček gosta

S mamom u kuhinji…

….s gostima za stolom…

Mama je glavna u kuhinji, a Franjo pod sobom ima vinograde te podrum, koji kani proširiti novim dijelom s predviđenom površinom od 400 četvornih metara. Sredstvima iz vinske omotnice gradnja bi tog novoga dijela trebala startati krajem ove ili početkom iduće godine. To ne znači i da bi se Franjo i širio s vinogradima, i on kao i još neki njegovi kolege vinogradari/vinari kaže da je, nažalost, u nas teško naći prikladnu radnu snagu za vinograd i podrum, veli i da je imao svojedobno, prije nekih desetak godina, sreću da naiđe na dva vrlo dobra momka iz BiH koji su se pokazali sjajnim radnicima i koji su i sada kod njega ali ne bi bili i dovoljni za novi veći opseg posla…

Široka je paleta Kolarićevih vina, naime nekoliko je etiketa pjenušca, priličan je broj etiketa mirnoga vina, a kao najnovije tu je i vino rađeno uz dugu – polugodišnju – maceraciju u amfori. Kolarić se dosta posvetio silvancu zelenome koji je nekad bio raširen u plešivičkim vinogradima, a uz njega kao samostalno vino tržištu nudi i mješavinu tradicijskih plešivičkih sorata – trsje je starije od 60 godina! – pod nazivom Stare sorte.

…te u podrumu i…

… kao najnovije, uz amforu

Zatim tu su i chardonnay Coletti 2016, pa graševina, rajnski rizling, sauvignon – 2017. mu je bila prvi rod, onda neuburger, portugizac, crni pinot… Nekako ispada kao da je Kolariću pinot sivi kao sorta najmiliji, naime od njega radi više tipova vina, konkretno u količini od 50 posto taj kultivar stavlja u pjenušac (drugih 50 posto je pinot crni), a tu su sivi pinot selekcija With love (četiri dana maceracije na hladno), sivi pinot sur lie (godina dana na kvascu u bačvici od 500 litara), sivi s crnim pinotom u ružičastome vinu, pa Ivana Slatkica poluskatka kasna berba sivca, naposlijetku je i sivi pinot iz amfore, nakon maceracije dozrijevan u bačvicama od 500 litara… Valja istaknuti da se Franjo Kolarić pobrinuo za vrlo decentnu i elegantnu opremu za svoja vina.♣

Advent u Metropoli

Kazališni trg i, dolje, Zrinjevac

ZAGREB PONOVNO NAJBOLJE PREDBOŽIĆNO ODREDIŠTE! – Zagreb je i ove godine, treći put zaredom, proglašen najboljom adventskom destinacijom. Veselje zbog titule dopunjeno je i onime vezanim uz nešto konkretno: osjetno povećanje broja turista i noćenja u odnosu na prošlu godinu, što treba značiti i osjetno povećanje prihoda. Već prije završetka adventskog programa u gradu registrirano je 23 posto više gostiju nego u isto vrijeme lani, konkretno bilo je 111.000 turista i oko 200.000 noćenja!

Trg bana Jelačića – osvježenje u zagrebačkoj adventskoj ponudi: francuski specijaliteti i vina iz doline Rhone te pjenušci ublažili su dominantne mirise kobasica i kuhanog vina. Dolje: gost iz Francuaske François (lijevo) s Gastronomadom Zoranom Šimunićem

Uvijek privlače pažnju: Miroslav Ćiro Blažević te karikaturist Davor Štambuk, koji se u svojim radovima često dotiče eno-gastronomije

Atmosfera blještava, vesela, miris kobasica i kuhanog vina sa svih strana. Adventski sadržaji bili su na 12 lokacija u gradu. Pročulo se eto vani za predbožićno te božićno i novogodišnje događanje u glavnom gradu Lijepe naše, pa su i inozemni ponuđači došli izlagati na štandovima delicije iz svojih zemalja, primjerice oveći štand imali su ponuđači sira iz toskanskog mjesta Montepulciano, znanoga po vinu Nobile di Montepulciano ali i po siru što se proizvodi u njegovoj okolici, a iz Francuske u kućici Maison de France delicije trikolora poput gusje paštete, sireva, kamenica, kroasana i brioša, mirnih vina iz doline Rhone i pjenušavih vina… prezentirao je sa svojom veselom ekipom i s našim Gastronomadima neumorni kulinarski misionar François Louyot što putuje svijetom i pronosi gastronomsku istinu rječju i djelom, nabavlja najbolje namirnice i delikatese na njihovim izvorištima i donosi ih onima kojima hrana i piće nisu tek egzistencijalna potreba nego izvor životne radosti. Nije čudno što su se kod Luyota na Jelačić-placu među ostalima našli i trener svih trenera Ćiro Blažević i karikaturist svih karikaturista Davor Štambuk…♣

Ispraćaj staroga i najava novoga

Ante Krešić, majstor za fiš, već nekoliko godina organizator uspješne Fišijade u Buškom jezeru

SVIJET u ČAŠI PRELAZI u ATELJE OKUSA, a FIŠU SE PRIDRUŽUJE BRUDET! – Prostori časopisa Svijet u Čaši, kraj 2017, te 25. godišnjica i završetak prve hrvatske revije za enogastronomiju i turizam. I dolazak nove, 2018, s najavom Ateljea okusa Svijeta u čaši!

Akademski slikar te i fotograf ali i odličan kuhar Ante Krešić počastio nas je svojom nazočnošću i kreacijom sjajnog kulinarskog specijaliteta – fiša. A mi iz Svijeta u čaši i Ateljea okusa pobrinuli smo se za svečarski pjenušac i vina. Neka su od tih vina bila simbolična i povijesna za nas: magnum Zajedno 2006 koji smo realizirali zajednički s našim istaknutim vinogradarom/vinarom Vladom Krauthakerom te, u butelji prekrivenoj crnom plijesni raccodium cellare, Pinteričev šipon 1992, dakle iz godine kad je startao Svijet u čaši!

Ovom prigodom Ante Krešić kao čelnik organizacijske ekipe za već tradicijsku Fišijadu u eko-selu na Buškom jezeru u Hercegovini najavio je izdanje za 2018. Fišijada 2018 će biti uz blagdan zastitnika BiH i Buškog jezera sv. Ilije koji je 20. srpnja (ove godine to je petak), i predviđeno je da traje dva dana, a na sugestiju upravo Svijeta u čaši (lani sam tamo bio predsjednik žirija za ocjenu fiša) kao novost i, s obzirom na lokaciju priredbe, logično obogaćenje programa, uvodi se i natjecanje u pripremanju brudeta! ♣

Svijet u čaši – 25 godina. Uz butelju Pinteričeva Šipona 1992, godišta kad je izdan prvi broj revije, te uz magnum Zajedno 2006 kreiranime u suradnji s Vladom Krauthakerom, enologom koji je samostalnim putem kao proizvođač vina krenuo također 1992. Dolje – ispraćaj Stare godine s fišom…

Početak 2018: riba i divljač na natjecateljskom pladnju

FIŠ OD SRNETINE i PUNOLJETNO VINO u STRUŽECU POSAVSKOME! – To je moguće samo na Turky-partyju i sa Svijetom u čaši: fiš od srnetine i punoljetno vino! Fiš, i à la wild!

Nakon ispraćaja 2017. u prostorima Svijeta u čaši u Zagrebu – ponovni susret u gotovo istom sastavu na početku 2018. u mjestu Stružec Posavski, kod Velike Gorice, na imanju ugostitelja Miljenka Turka koji je svojedobno u Buzinu imao sjajan restoran Turk a koji sada živi na seoskom imanju tik uz Savu.

Nova fišijada i nadmetanje u prigotavljanju divljači – u suradnji s Ateljeom okusa i možda uskoro na imanju Miljenka Turka (sjedi sasvim desno) u Stružecu Posavskome kod Velike Gorice

Domaći seoski ambijent, veliki vanjski prostor s ribnjakom, interesantan rustikalni interijer tradicijske drvene kuće uređen u profinjenome stilu, na stolu, umjesto obećanoga fiša – pašteta od srnetine, mast od vepra, juha od domaće kokice Regice, srnetina à la wild, domaćinovo bijelo i crno iz 2017 te punoljetni Beli pinot 2002 posjeda Edi Simčič iz Goriških brda i Chardonnay 2003 izborna berba od Koraka s Plešivice, na kraju i Turkov vinjak.

Miljenko Turk, koji je bio pozvao na riblji paprikaš, nije se, veli, nakon što je kod nas na Ateljeu okusa krajem 2017 kušao fiš od akademskog slikara Ante Krešića, usudio kuhati riblji paprikaš pa se opredijelio za srnetinu… Pokazao se sjajnim domaćinom i kuharom ali i, skupa s Mladenom Horićem iz novoosnovane neprofitne udruge Atelje okusa, i inspiratorom za nove enogastro-turističke akcije. S obzirom na vrlo prikladan vanjski ambijent na Turkovome prostranome imanju rodila se ideja da se uoči već tradicijskog natjecanja u prigotavljanju fiša na Buškom jezeru u Hercegovini priredi riblje i kulinarsko natjecanje upravo kod Turka, za ribiče i za ljubitelje ribe iz Zagreba i okolice. Međutim s obzirom na ono što je na tanjuru sada ponudio Turk i s obzirom da je područje uz Veliku Goricu znano i po divljači – divlje patke, srna, jelen, pa i vepar – moglo bi se u nekom proljetnom terminu kod Turka prirediti, s turističkom konotacijom, i takmičenje u kuhanju jela od divljači… Dakako da se očekuje podrška Turističke zajednice Grada Zagreba, Velike Gorice i Turističke zajednice Zagrebačke županije. ♣

DVA PO 25 i JEDAN OD 50! – Glavni jubilarac: bizeljski vinogradar i vinar Simon Pinterič (preporučujem kušati njegov Dorn, od sorte dornfelder) koji je toga dana uz brojne svoje prijatelje iz Slovenije ali i one iz Hrvatske (Zagreb pretežito!) slavio 50 godina života, a jubilarci do njega: Mladen Horić te Željko Suhadolnik, koji su nešto prije proslavili po 25 godina izdavanja revije za vino, gastronomiju i turizam Svijet u čaši. Našli smo se u Pinteričevom podrumu pored police u kojoj, pokrivene krznom od crne plijesni, leže butelje graševine i moslavca obitelji Pinterič iz berbe 1992, kad je Svijet u čaši počeo izlaziti. Dok Pinterič u rukama drži svoj slavljenički pjenušac Chander i bijelo vino etiketirano kao 15.12. 2007 (15. 12. Pinteričev je rođendan i upravo na taj datum 2007. godine bila je berba grožđa za to vino!), dotle mu Horić i ja, makar je na žalost (barem našu) Svijet u čaši prestao sa svojom vožnjom, pružamo potporu s našim u CRNO odjevenim bocama u kojima je 25-godišnje vino JOŠ i TE KAKO u voznom stanju…♣

Joško Palinić (u sredini ) na nedavnoj rođendanskoj proslavi kod vinara Simona Pinteriča (desno)

ODVJETNIK s BOUTIQUE-HOTELOM – Zagrebački odvjetnik sa skradinskim pedigreom Joško Palinić, inače veliki ljubitelj specijaliteta na tanjuru i u čaši, posebice u čaši – do mjere da otkupljuje birano grožđe i uz pomoć prijatelja stručnjaka proizvodi merlot s kojime se ne ustručava snagu odmjeriti ni s eno-uradcima visoko etabliranog pajdaša mu Alena Bibića, odlučio je u Skradinu otvoriti boutique-hotel! Uređuje ga u jednoj manjoj kući u središtu mjesta, a otvorenje je planirano uoči početka glavne turističke sezone 2018. Režući zadovoljno pršut na nedavnoj rođendanskoj fešti kod Simona Pinteriča na kojoj sam ga sreo, kaže mi kako će objekt, predviđen da bude sa pet zvjezdica, imati sedam smještajnih jedinica – dvije s površinom od po 30 četvornih metara svaka, dvije po 40 m2 i dvije po 58 m2, te jednu sa 100 m2. U donjem dijelu zgrade bit će dvije konobe i vinski klub! ♣

DVIJE ANITE JEDNOG KOSA – Kos kad je kao mladac sletio na vinsku scenu nije ni slutio da ga, na dugi (bezgranični!) rok, čekaju – dvije Anite, jedna koja ga je obuzela odmah – a bilo je to prije 25 godina (srebrni pir slavi se za koji mjesec!), i druga koja ga u punoj mjeri preuzima sada. Obje Anite, svaka na svoj način – prva Anita kao zakonita supruga a druga, također ozakonjena, kao Anita Brut, Zelinčaninu Željku Kosu otvorile su i otkrile nove horizonte.

Domaćini – Željko i Anita Kos te njihov sin Karlo, koji pokazuje volju da nastavi očevim stopama i sad je na petoj godini studija agronomije, prezentirali su nedavno u njihovoj kušaonici ne samo svoja nova vina na tržištu nego i turističke mogućnosti obiteljskog gospodarstva

Domaće dobrote iz repertoara Anite i Željka Kosa iz Hrnjanca kod Zeline – meso iz masti, čvarci, domaća pašteta, domaći namaz od kosane masti i čvaraka, domaće kobasice te bučino ulje, domaći kruh! Dolje – topla kuhinja: juha od buče, pečena patka s mlincima te krvavica s kiselim zeljem, pirjano meso i za kraj – pera

Na stručnoj degustaciji-ocjenjivanju 30 hrvatskih brut nature, extra brut i brut pjenušaca klasične metode a u organizaciji Kluba Vinske zvijezde i za preporuku za blagdanski stol, u zagrebačkom restoranu Trilogija Anita Brut osvojila je sjajne četiri zvjezdice (raspon od 90 do 94 boda) te se našla uz bok onih već dugo vremena ponajboljih pjenušaca Lijepe naše! Istodobno Kosova ružičasta Rusola Brut dosegnula je uvjerljive tri zvjezdice (raspon od 85 do 90 bodova). Željko Kos veli da se takvom perlajućem uspjehu nije nadao, i sada, ohrabren, najavljuje postupno povećanje vlastitih pjenušavih količina. Kupio je zemljište uz cestu preko puta kuće u kojoj živi i sadašnjeg vinskog podruma, i u 2018., kad obilježava i 25. godišnjicu od početka punjenja vina u bocu, kreće u gradnju novog podruma kako bi dobio više mjesta nužnog za komotniji rad i bolje i duže njegovanje i mirne i pjenušave kapljice. Ovaj podrum koji ima sada pretvorit će, kad se dovrši novi, u zrionicu vina i skladište gotovih proizvoda. Novi podrum, s planiranom površinom od 400 četvornih metara, financira se i sredstvima iz EU fondova, a  početak gradnje očekuje se na jesen ove godine, nakon što se u potpunosti sredi papirologija.

Željko Kos organizirao je ovih dana kod sebe na imanju susret s vinskim trgovcima i vinskim novinarima kako bi predstavio vina iz berbi što su upravo izašle na tržište. U službenome dijelu kušalo se rajnski rizling i kerner iz 2016, narančastu Kokturu od rajnskog rizlinga iz 2015 (maceracija u drvenoj bačvi u trajanju od šest mjeseci), te crni pinot 2015. Anita Kos pobrinula se za specijalitete na tanjuru, i to – bitno je spomenuti! – tako da je tradicijska jela prigotovila i poslužila na novi, moderan način, uspješno pokazujući da naše selo na tradicijskim temeljima što se tiče namirnica nimalo ne zaostaje za urbanom sredinom u suvremenom rafiniranom obliku pripreme i prezentacije hrane. ♣

I CMREČNJAK KAO SLAVLJENIK! – I međimurska vinogradarsko-vinarska obitelj Cmrečnjak iz Svetog Urbana jubilarac je! U 2017. posjed Cmrečnjak obilježio je, dakako – proslavio, 25. godišnjicu. Točno prije četvrt stoljeća  Cmrečnjaci, koji su početkom devedesetih bili – kako navodi pater familias  Rajko Cmrečnjak – osrednje poljoprivredno gospodarstvo koje se  bavilo različitim poslovima, od svinjogojstva, ratarstva, kombajniranja, čvrsto su i definitivno odlučili da se ubuduće isključivo posvete vinu.

Rajko (desno) i Marko Cmrečnjak

Godine 1992. dobili su certifikat o zaštiti zemljopisnog porijekla vina, napunili su svoju prvu butelju i krenuli u proširenje i modernizaciju podruma te uređenje kušaonice. Odskočnom daskom Cmrečnjaci smatraju 1994. godinu. Na ocjenjivanju vezanom iz izložbu Vino u Hrvata postigli su sjajan rezultat: Graševina 92 – zlato, Graševina 93 – veliko zlato, Rajnski rizling 93 – veliko zlato, Muškat žuti 93 – srebro. Godinu 2007. pamte kao izvrsnu u vinogradarskom smislu, ali i po jačem iskoraku u proširenju i tehnološkom opremanju podruma. U 2008. je u njihovoj vinskoj kušaonici otvorena prva butelja Pušipela kao županijske marke vina. Tada je bilo 15 međimurskih vinara koji su izašli sa zajedničkom etiketom. Na svjetskom ocjenjivanju International Wine Challenge u Londonu Cmrečnjaci osvajaju dvije brončane medalje, jednu za zeleni silvanac a drugu za sivi pinot. Bio im je to prvi izlazak na svjetsko tržište. Početkom 2010. krenuli su, od pušipela te, za rosé, od pinota crnoga, u produkciju pjenušaca klasičnom metodom. A onda na red za priznanja stižu i visoki predikati. Konkretno, 2012. graševinu su brali 13. prosinca na -12 Celzijevih stupnjeva, imala je 194 oechsle. To ledeno vino osvojilo je više šampionskih odličja. Za Cmrečnjake je vrlo značajna i 2013. Naime tada su zahvaljujući i sredstvima IPARD-a i još bolje dotjerali i opremili vinski podrum. A 2014. uspjeli su se domoći vrlo kvalitetnog vinogradarskog položaja Mađerkin breg.

Vinarija Cmrečnjak sada je moderan objekt koji raspolaže suvremenom tehnologijom u svim fazama obrade.  Danas, nakon 25 godina od vinskih početaka, Cmrečnjaci brinu o 22 ha vinograda u rodu u vlastitom posjedu, a isto toliko imaju i u najmu. Njihov  podrum prostire se na ukupno više od 1000 m². Tržištu nude 12 etiketa različitih vina. Dosad su se, rado će se, i opravdano, pohvaliti, zakitili sa oko 250 priznanja, od bronce, srebra, zlata do šampionskih titula. ♣

Zdravko Dvanajščak. Nova boca za vino Pušipel robne marke Međimurske županije je sasvim lijevo, a odmah do nje je pušipel u dosadašnjoj butelji. Ddvije boce desno na slici su s vinom pod markom Natura, Zdravkovog sina Viktora

NOVA, FURMINTSKA BOCA ZA PUŠIPEL, te LINIJA NATURA – Međimurci kao svoj županijski vinski adut razvijaju Pušipel, kapljicu od sorte moslavac ili šipon ili, po mađarski, furmint a koja je u Međimurju prozvana pušipelom. Postoji bazni rang classic kao suha kapljica, postoji i slatki predikat, a pripremljena je i kategorija između – ambicioznije kreirano na finom talogu duže odležavano ozbiljno suho vino. Udruga međimurskih vinara Hortus Croatiae uvodi za svoje članove što posjeduju rješenje da svoj šipon mogu plasirati kao županijsku robnu marku Pušipel i novu butelju, koja je upravo, u nekoliko probnih izdanja, izašla iz tvornice Vetropack Straža, i koja u distribuciju, navodno, treba krenuti u veljači, a koja je, evo, slikana kod proizvođača Zdravka Dvanajščaka s posjeda Dvanajščak Kozol.  Dvanajščak veli kako je ideja bila da boca izgledom donekle podsjeća na onu koju za svoj čuveni tokajac rabe Mađari iz Tokaja.

Kod Dvanajščaka na kušanje je ponuđen zreli lijepo svježi Pušipel 2016, rađen od grožđa s loza starih 40 godina i s autohtonim kvascima. Obitelj Dvanajščak ozbiljno se okreće maksimalno mogućem prirodnom načinu produkcije, Zdravkov sin Viktor razvija i posebno svoju vlastitu liniju Natura, u kojoj su sauvignon bijeli fermentiran na vlastitom kvascu i njegovan sedam mjeseci na finom talogu, te moslavac, također rađen sa svojim kvascem te njegovan sedam mjeseci na talogu u međimurskoj tradicijskoj bačvi od bagrema ili akacije, naime nekad su Međimurci za vino dosta rabili bačve od 500 litara upravo od bagrema koji dobro uspijeva u Međimurju… Viktor Dvanajščak ima i liniju Amaranth, a riječ je o crnome vinu, od na trsu a poslije još neko vrijeme i u kutijama prosušivanog grožđa pinota crnoga. Alkoholno vrenje počelo je u inoksu da bi se završilo u bačvicama od 300 litara od hrastovine i od akacije laganoga palenja, a u kojima je dozrijevalo osam mjeseci… ♣

Sudbine

RADOST i TUGA!… – Najprije radost, a onda – golemi bol i tuga! Kad se sudbina okrutno poigra…

Vina Skaramuča, prva privatna obiteljska vinarija s Pelješca, sredinom prosinca 2017. obilježila je 25. godišnjicu postojanja predstavljanjem svoje nove premium i ekskluzivne linije vina pod nazivom Skaramuča Elegance. A onda se dogodilo TO! Osnivač posjeda Ivo Skaramuča napustio je svoje najdraže, i vino, i sve nas… Skršila ga je podmukla bolest s epitetom slatke a s gorkim završetkom. I pitanje je – je li uopće Ivo i kušao tu svoju finaliziranu ekskluzivu kojoj je toliko težio i za koju se mučio. U svakom slučaju, Dingač Skaramuča Elegance ostaje mu kao svojevrsni spomenik!

Linija Elegance

– Skaramuča Elegance nova je etiketa kuće koja obuhvaća pažljivo odabrano vino najboljih karakteristika iz našeg podruma. Zbog inzistiranja na najvišoj kvaliteti, količine su ograničene, i vino će biti dostupno isključivo u izabranim restoranima u Hrvatskoj – kažu Ivina kćerka Ivana i njen suprug Branimir Anđelić, zadužen za marketing i plasman. – Nova ekskluzivna vinska linija vrhunac je obilježavanja 25 godina uspješnog obiteljskog rada u Vinima Skaramuča i novi je zalet naše vinarije za naredno razdoblje. Dostignutom razinom kvalitete sazreli su uvjeti za izdvajanje jedne premium etikete koja će nositi i jamčiti najbolji vinski doživljaj premium lokacije Dingač na Pelješcu.

U liniji Skaramuča Elegance u promet su pušteni Pošip 2016., Plavac mali 2015. i Dingač 2013. Izbor vina koja mogu zadovoljiti stroge kriterije za ulazak u Skaramuča Elegance napravili su Ivin sin Igor Skaramuča, voditelj proizvodnje u vinariji, te renomirani domaći enolog Mario Radić koji kao savjetnik radi u više vinskih podruma i koji se specijalizirao za ekskluzivne vinske položaje južne Dalmacije.

Liniju Elegance okupljenima u Sheratonu ovako je predstavio jedan od najboljih hrvatskih sommeliera Mario Meštrović:

– Skaramuča Elegance savršeno su zaokružena vina vrhunskog mediteranskog terroira. Stvorena su za kombinacije s ekskluzivnim jelima jer im dodaju novu dimenziju koja sjajno upotpunjuje ukupno gastronomsko iskustvo. Vina imaju fantastičan potencijal za dugi životni vijek i daljnji slojeviti razvoj aroma i okusa, i s vremenom će i jače impresionirati.

_________________________________

In Memoriam

IVO SKARAMUČA

A tako je volio pjesmu, društvo, more!…

S Dingača, okupanoga svjetlošću izravno od Sunca i preko odsjaja s mora, otplovio je s melodijom valova u vječnu tišinu. Stalnu adresu prebivališta i službeno je promijenio – upravo na Ivanje, dva dana nakon Božića 2017.!

Dingač, na kojemu je bio vlasnik, kažu, najviše trsova, uvio se u crninu… Kad je nedavno odlazio velikan Zlatan s Hvara, ostavio  nas je sa Zlatnim plavcem Exclusive, pelješka legenda Ivo ostavlja nas s Dingačem Elegance. Ti su simboli velika obveza da se naše grand cruove nastavi energično razvijati u pravcu ekskluzive i elegancije!

_______________________________

Na prezentaciji linije Elegance u zagrebačkom Sheratonu, kratko vrijeme prije Skaramučina odlaska: Ivana Anđelić, kćerka, Igor Skaramuča, sin, te Branimir Anđelić, zet, s glavnim Sheratonovim kuharom chefom Matijom Balentom koji je kreirao prikladna jela za uz Pošip, Plavac i Dingač Elegance

Evo i kako je tekao razvoj obiteljskog imanja Skaramuča: u početnoj, 1992. godini obitelj je imala vlastitih 15.000 trsova. Godišnja proizvodnja 1992. kretala se oko 20.000 butelja što Dingača što plavca. Od 1999. do 2004. intenzivno se ulaže u sadnju vinove loze da bi se osiguralo što više sirovine iz vlastitih nasada. Posađeno je oko 100.000 loznih cjepova. Proizvodni kapaciteti osjetno su povećani 2013. Izlazak vina na tržište bio je s redizajniranim etiketama. U posao se najozbiljnije uključio Igor Skaramuča. Određena je nova prodajna strategija za Hrvatsku i inozemstvo, mjesto direktora prodaje preuzima Branimir Anđelić. Godine 2014. izlazi ružičasto vino od plavca maloga, a 2015. donosi izlazak Postupa, dok 2016. obilježava izlazak Pošipa Skaramuča, kao prvog bijelog vina kuće. Pošip je rađen s fermentacijom od 15 dana, 20 posto vina njegovano je 12 mjeseci na finom talogu u novom barriqueu. Za Plavac mali 2015 Elegance napravljena je pomna selekcija grožđa, vino je dozrijevalo 12 mjeseci u barriqueu korištenom dva i tri puta. Dingač 2013 je brižljiva selekcija grožđa s najboljih pozicija vlastitih vinograda, vino je sazrijevalo u barriqueu, 30 posto količine u novome a 70 posto količine u rabljenome dva odnosno tri puta.

Skaramuča 2017: 150.000 trsova; riječ je o, s obzirom da se radi o 20 hektara, najvećoj vinogradskoj površini jednoga vlasnika na lokaciji Dingač. Uspostavljena je suradnja s 30 kooperanata s Pelješca i Korčule. Vinski podrum opremljen je vrhunskom tehnologijom kapaciteta, dosegnuo je kapacitet od 600.000 litara. Ukupna godišnja proizvodnja vina kroz etikete Pošip, Rosé, Plavac mali, Postup, Dingač kreće se oko 300.000 litara. Izvoz se proširio na 20 zemalja svijeta, najznačajnija strana tržišta za Vina Skareamuča su SAD, Njemačka, Poljska, Francuska, Japan te zemlje šire naše regije. ♣

PRŠUT i SLAVONSKA OMEGA MANGUPiCA – To je pravilo: gdje god je nešto skupocjeno, tu su nazočne i lijepe žene. I dobro je da je tako! A tako je eto bilo i sada, međutim u pitanju nisu, kao obično, bili ludi modeli automobila ili pak biserje i ogrlice, šampanjci, konjaci, whiskyji, bijesni mobiteli, nego – pršut ekstra klase. Iako bi već sâm naziv pršut morao biti dovoljan da se automatski razmišlja o nečemu što je ekstra klasa, tome nažalost nije tako jer pod nazivom pršut nude se i surogati.

Splitski pršutar Vlade Prančić Smjeli i Alma Radoš iz PR alužbe, te Prančić s veterinarom dr. Antom Madirom, predsjednikom Konzorcija hrvatskog pršuta

Ovaj pršut što je u Zagrebu u prodavaonici delikatesa Smjeli predstavljen javnosti u organoleptičkome smislu jeste poseban, a, k tome, specijalan je i kao – lako moguće! – i prvi naš pršut namijenjen u pristojnoj količini službenome tržištu a nastao ne na uvozu svinjskih butova, nego kao kompletno hrvatski proizvod. Sirovina je, naime, ne iz susjednih zemalja poput Mađarske i Austrije, a moguće i iz nekih drugih od nas udaljenijih država odakle se uvelike uvozi meso, nego je iz Lijepe naše, konkretno Slavonije, makar za marku Dalmatinski pršut  bilo bi, dakako, idealno da je riječ o butovima svinje i uzgajane u Dalmaciji.

Radi se o pršutu proizašlome iz dalmatinsko-slavonske kooperacije, a predviđenome za izlazak pred potrošače kao Dalmatinski pršut sa zaštićenom oznakom zemljopisnog porijekla. Vlade Prančić Smjeli, vlasnik pršutane Smjeli u Splitu, krenuo je prije tri godine sa Slavoncima – precizno rečeno s prof. dr. Vladimirom Margetom s Agronomskog fakulteta u Osijeku i njegovom ekipom – u projekt u okviru kojega bi Slavonci, okupljeni u udrugu Crna slavonska svinja, kod Đakova na šest hektara velikom OTVORENOM prostoru gdje se životinja slobodno kreće ledinom i šumom i stalno je u pokretu te sâma pronalazi hranu, uzgajali svinju spomenute pasmine, a on bi od butova proizvodio pršute te od ostalih dijelova pancetu, kobasice i druge prerađevine. Rezultat te kooperacije pršut – neka vrsta naše pata negre – podastrt je upravo na prezentaciji u zagrebačkoj prodavaonici Smjeli. Butovi su. nakon primarne obrade, iz Slavonije bili prevezeni u Dalmaciju na sušenje i dozrijevanje u vremenu od dvije godine.

Crna slavonska svinja je, kaže veterinar dr. Ante Madir, predsjednik Konzorcija hrvatskog pršuta i tajnik Udruženja Dalmatinski pršut, križanac između lasaste mangulice i nekih pasmina dovezenih iz Amerike, nastao na slavonskome imanju grofa Pfeiffera. Kako su mangulicu, po riječima dr. Madira, zaštitili Mađari, i kako ona eto ima udjela u crnoj slavonskoj svinji, zašto ne bismo mi tu našu odličnu pasminu koju odlikuju meso prošarano masnoćim i masnoća bogata nezasićenim masnim kiselinama – čuvenima Omega 3 i Omega 6, zaštitili te čak umjesto s izrazom crna slavonska svinja komercijalno a sasvim u slavonskome duhu pa i s dalmatinskim dodatkom, može i kroz bećarac, plasirali pod intrigantnim nazivom Omega Mangupica Nera?!… S obzirom na manje butove crne slavonske svinje od butova danas raširene svinje i s obzirom da dozrijevanje pršuta od buta crne slavonske svinje iziskuje više vremena nego kod pršuta od buta te danas raširene svinje, procijenjeno je da pršut od crne slavonske mangupice treba u maloprodaji biti oko 40 posto skuplji. ♣

 BIROKRACIJA ILI NEHAJ, u SVAKOM SLUČAJU NEMAR – Kupujem, tako, nedavno u Konzumu u Zagrebu maslinovo ulje, a među etiketama koje se nude na polici najradije se opredjeljujem za Ol Istria porečke Agrolagune,  naime s ekstra djevičanskim maslinovim uljem te tvrtke imam već godinama pozitivna iskustva što se tiče kvalitete a s druge strane unatoč visokoj kakvoći maloprodajne cijene, koje nisu baš niske, ipak nisu i odletjele nebu pod oblake kao kod nekih drugih maslinjaka. Nisam sklon ulje a ni vino kupovati u velikim našim trgovačkim centrima jer nemam baš povjerenja (možda griješim; a – da li zaista griješim?) u skladištenje tih toliko na svjetlost i toplinu osjetljivih proizvoda, a vidim i da su boce na neprikladnim mjestima na policama u trgovini, vinske butelje i uspravne, k tome nisam baš i siguran da neću naletjeti na kakvu bocu koja već i predugo stoji na polici u takvim uvjetima, pa su izgledi da me dopadne ne nužno pokvareni ali ipak degradirani proizvod.

I ovaj put boce s maslinovim uljem bile su na najvišem mjestu na polici (topli zrak lakši je i diže se prema gore) te lijepo okupane svjetlošću. Uzmem bocu Ol Istria ekstra djevičanskog maslinovoga ulja, pogledam etiketu da vidim podatak o godini berbe, datumu punjenja odnosno do kad se preporučuje potrošiti to ulje, i u dijelu etikete u kojemu stoje podaci o samome ulju lijepo piše: Čuvati na tamnom mjestu, do 20 Celzijevih stupnjeva. Proizvođač se eto potrudio upozoriti na to kako pravilno držati ulje, ali prodavač, iako iz iste ili barem donedavno iste poslovne grupacije, ne mari za preporuku. Pitam vrlo ljubaznu djelatnicu u Konzumu tko odlučuje gdje će se koji proizvod naći na polici, odgovor je bio da se pozicije određuju odozgor. A tom nekome odozgor se očito fućka hoće li kupac neki proizvod – pa eto i takav koji nije baš jeftin – dobiti u optimalnome stanju. ♣

OZNAČAVANJE NA ETIKETI – O praznicima i svečarskim prigodama pjenušci su protagonisti. Ali, s obzirom da priča ide, kako kaže reklama, od polja do stola, krug od proizvodnje preko marketinga mora biti zatvoren i plasmanom i posluženjem, dakle na pjenušac – ali, naravno, i na mirna vina! – treba gledati ne samo kroz ono što je u čaši, nego kao kompletan proizvod. To će reći opet kroz zatvoreni krug, što znači i kroz ambalažu i opremu (estetika) te etiketu, koja je ne umjetničko djelo – kako, čini se, mnogi misle! – nego je, primarno, pisana osobna karta onoga što bude u boci i onda u čaši; uz informativnu, ona ima svakako i promidžbenu ulogu.

Ovako to rade u talijanskoj Champagnei – Franciacorti, u nas sam primijetio da se u tome pravcu trudi Željko Kos iz zelinskoga kraja, a ja osobno, mislim s pravom, podržavam: ambiciozni proizvođači pjenušavih vina (riječ je o klasičnoj metodi s drugim vrenjem u boci) nastoje svoje pjenušce u butelji na kvascu prije degoržiranja držati barem tri godine, a ako već ne sve svoje etikete ono barem neke čuvati i od pet pa i do deset godina, naime s vremenom uz odležavanje na kvascu pjenšac dobiva osjetno višu dimenziju. Kao i u Champagnei, kad je posebno dobra godina pjenušac se i u Franciacorti označava godinom berbe. Na stražnjoj etiketi općenito navedeno je nekoliko važnih detalja o proizvodnji (vezano uz sortu/sorte, eventualnu uporabu tzv. vina rezerve te uz moguće korištenje drvene bačve), a daje se i podatak o godini degoržiranja tako da je kupcu lako zaključiti koliko je pjenušac odležavao na kvascima prije degorziranja a i približno zaključiti koliko je već dugo čist od taloga te na plutenom cepu. Kupcu, posebice kod skupljeg proizvoda, treba maksimalno iskomunicirati bitne elemente. a objava par činjeničnih rečenica na (stražnjoj) etiketi može biti vrlo učinkovita, k tome za proizvođaca ne predstavlja dodatni trošak za marketing.

Dobro je da se, uz navode porijekla (regija, vinogorje), metode, alkohola, obavijesti o sadržaju neprovrelog sladora, baš i ovi za potrošača proizvoda praktični i korisni (hedonizam, navika u konzumaciji, zdravlje…) ali s marketinskog aspekta i proizvođacu vrijedni podaci nađu na etiketi kako bi se kupcu omogućio optimalan izbor za ono što traži. Bitno je ne samo zbog afiniteta konzumenta prema određenoj organoleptici odnosno radi upute sommelieru kako će preporučiti vino nego i iz zdravstvenoig aspekta tj. s obzirom na moguće dijabetičke probleme pojedinaca biti precizan pri spomenu ostatka neprovrelog sladora, dakle rabiti ustaljene MEDJUNARODNE termine kao pas dosé, brut nature, extra brut, brut, sec, demi sec, doux. Dok se u nas ne smisle PRIKLADNI prijevodi ne bi trebalo igrati se s bukvalno prevedenim domaćim izrazima jer mogu biti netočni i donijeti štetu, naime izraze sec i demi sec bismo preveli kao suho odnosno polusuho, a u šampanjskom kontekstu sec a pogotovu demi sec vino nije suho nego ima popriličnu količinu neprovrelog šećera. Već i kategorija brut, koju se nekako automatski doživljava kao suhu, sadrži u jednome svome dijelu jači ostatak šećera naime kod bruta slador može dosegnuti i razinu od 15 g/lit, i uopće mi nije jasno da je netko razuman mogao predložiti te da netko razuman može prihvatiti tako visoki raspon slatkih vrijednosti unutar jedne grupe… ♣

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja

DUBROVNIK FESTIWINE 2018 – Međunarodni, peti vinski festival Dubrovnik FestiWine 2018 najavljen je za termin od 16 do 21. travnja, kaže producentica Tilda Bogdanović. Uoči festivala bit će strukovno ocjenjivanje vina kojime će kao predsjednik žirija rukovoditi enolog Bojan Kobal.

Evo i programa manifestacije: od 16. do 22. travnja u Dubreovniku traje WINE WEEK ili DUBROVAČKA VINSKA SETEMANA. Dubrovački ugostitelji i hotelijeri nude menue s tradicijskim domaćim specijalitetima te uz svaki slijed i birana vina po promotivnim cijenama. S time stječu titulu FESTIWINE FRIENDLY. Svi objekti koji sudjeluju bit će označeni posebno dizajniranom vidljivom oznakom FestiWine Friendly.

Od 16. do 18. travnja trajat će ocjenjivanje vina za DUBROVNIK FESTIWINE TROPHY. Međunarodni  sudački tim renomiranih degustatora vrednovat će više stotina vinskih uzoraka. Partner festivala – hotelska grupacija ALH, uvrstit će pobjednička vina na vinske liste svojih hotela. Dana 18. travnja, nakon ocjenjivanja vina, popodne je planiran program BLIND DATE: In love with Ston oyster, mjesto događanja: Ston Veliki Kaštio (TBC). Tražit će se vina koja se najbolje slažu s čuvenim stonskim kamenicama.  FESTIWINE GALA DINNER na rasporedu je 19. travnja u dubrovačkom hotelu Excelsior. Gostujući chef u suradnji sa domaćim chefom hotela Excelsior Petrom Obadom odgovara na izazov FestiWinea i kreira jedinstveni menu na bazi pobjedničkih vina prošlogodišnjeg festivala. Sedam vina dobit će sedam gurmanskih kreacija. Prihod večere  namijenjen je stipendiranju mladih dubrovačkih talenata (kuhara, sommeliera i konobara). Dva pobjednika objavljenog natječaja ne samo da dobivaju prestižnu stipendiju nego će i provesti mjesec dana na edukaciji u restoranu gostujućeg chefa.

Izložba vina DUBROVNIK FESTIWINE je 20. i 21. travnja. Proizvođači svaki za svojim stolom prezentiraju stručnjacima (vinskim trgovcima, ugostiteljima, hotelijerima, sommelierima, vinskim novinarima. . .) i široj publici svoje eno-uratke. Organizirat će se i vinske radionice, radionice vezane uz sljubljivanje hrane i vina, vođene degustacije… ♣

SMOTRA PJENUŠACA u ZAGREBU i LJUBLJANI – Drugi međunarodni salon pjenušavih vina u Zagrebu održat će se 2. veljače u hotelu Dubrovnik. Salon priređuju zajedničkim snagama tvrtka Marije Vukelić Zlatne riječi i slovenske Radostne prireditve pod vodstvom Rada Stojanoviča. Nakon Zagreba,. revija mjehurića bit će 16. veljače u glavnom gradu Dežele Ljubljani. U Zagrebu se uz ponajbolje hrvatske pjenušare očekuje nastup desetak do 15 slovenskih proizvođača, pregovori su za nastup i s nekim francuskim šampanjerima. Kao i prošle godine, uoči festivala bit će i strukovno ocjenjivanje pjenušaca, Marija Vukelić ga najavljuje za pred kraj siječnja.  ♣

PENINE KOD ISTENIČA No 1 – Vrijeme za pjenušce je ljeto? Da. Ali, vrijeme za pjenušce je svakako upravo i u blagdansko razdoblje. Ma, zapravo, vrijeme za pjenušac je – uvijek!!! Ne samo praznično i sezonski, nego – naravno ako je moguće – i svakoga dana..

Domaćin Janez Istenič i pjenušar Boris Gašparini Pikol iz Nove Gorice

.Janez Istenič, veteran slovenske pjenušave scene iz Bizeljskoga, s pola stoljeća mjehuričastoga staža, pajdaš s Ivom Turkom iz susjednoga našeg Šenkovca a koji je začetnik uspješne moderne hrvatske pjenušave pozornice, odlučio se na svojemu bizeljskome posjedu uoči Božića prirediti prvi festival pjenušavih vina iz podruma individualnih proizvođača Slovenije. Slovenija, kako čujem, ima oko 205 registriranih proizvođača pjenušaca, od toga je čak gotovo 200 manjih privatnih pjenušara. Podršku Isteniču, koji se predstavio dakako sa cijelom svojom paletom, odlukom da izlažu pružila su 23 pjenušara – nekoliko vrlo interesantnih! – iz svih vinorodnih područja Dežele. Moglo se kušati dosta rariteta tj. veći broj pjenušaca koji su priličan broj godina proveli u butelji na kvascu prije degoržiranja.

Miha Istenič, Martina Rebula i Miran Sirk Bjana

Bogme, došli su Isteniču, za ovu inicijativu, potporu dati i špiceri poput Bjane (Miran Sirk), Silverija (Boris Gašparin).., bio je tu i meštar Zdravko Mastnak koji dosta surađuje baš po pitanju pjenušavoga vina i s hrvatskim vinarima. Iz Brestanice je naišla Grajska penina Faan s Cuvéeom brut od šest sorata i s 12 godina odležavanja na kvascu ali i s brut-pjenušcem od crnog pinota s osam godina na kvascu, stigla je, s Krasa, sa svojim pjenušcima Malvazija 2009 brut (7,5 godina u boci na kvascu) i Teran  2010 brut (6 godina na kvascu) bivša Vinska kraljica terana Martina s prezimenom – Rebula, a Gjerkes je donio Chardonnay brut te Chardonnay sec oba sa po 30 mjeseci na kvascu…

Iz Dubrovnika je do Bizeljskog na pjenušce doputovao znani naš ugostitelj s dugogodišnji predsjednik Udruženja barmena Hrvatske Frano Stjepović, na slici s bizeljskim vinarom Simonom Pinteričem i njegovim sinom Žigom

Želja je slovenskog nogometnog (u mladim danima bio je golman) enologa i pjenušara Janeza da ova priredba, i to baš u tom predbožićnom i prednovogodišnjem terminu, postane tradicijska.

Pa, neka mu je sa srećom. Prijedlog: ubuduće pozvati i nekoliko pjenušara iz inozemstva kao goste, u prvome redu pjenušare iz Sloveniji susjednih zemalja, dakle Hrvatske, Italije, Austrije, Mađarske, a onda, k tome – zašto ne? – i nekog šampanjera iz Champagne, jednog iz talijanske Champagne Franciacorte i jednog predstavnika španjolske cave… ♣

TAMPERE WINE FEST, 27.-28.04.2018. – Proizvođači i ponuđači hrvatskoga vina: zanimaju vas tržišta na sjeveru Europe, konkretno ono u Finskoj i u susjednim joj zemljama? Evo prilike za pokaz: treći Tampere Wine Fest, 27. i 28. travnja! U dvorani Olympia Ballroom, Satakunnankatu 10 (historijska građevina iz 1907., nekad kazalište, u samom središtu Tamperea).

Cijene za nastup: izlagačko mjesto za stolom 80 x 120 cm stoji 200 €. Za detalje i za rezervaciju obratiti se na Timo Jokinen, +358 50 583 7735; timo.j@sci.fi  ♣

VINISUD i VINOVISION PARIS u 2019. ZAJEDNO! – Po prvi put Vinisud i Vinovision odvijat će se 2019. zajedno, konkretno 10, 11. i 12 veljače, i to u dvije velike hale na sajamskom prostoru Paris Expo Porte de Versailles. Vinisud je inače vrlo značajna smotra mediteranskih vina i održava se svake godine u veljači u Montpellieru na francuskome jugu, a pariški Vinovision zamišljen je više kao revija vina sjevernijih područja različitih zemalja. Kako Pariz nije imao vinski sajam dostojan njegove reputacije svjetske metropole općenito ali, posebno, i metropole eno-gastronomije i biznisa, odlučeno je da se taj nedostatak, za koji se kaže da je nelogičan i posve neopravdan s obzirom na to što glavni francuski grad odavna predstavlja u političkom, gospodarskom, prometnom i društvenome smislu na svjetskoj razini, popuni spojem dvaju sajmova te sjevera i juga u jednu posebno značajnu međunarodnu sajamsku vinsku priredbu. Pariz zahvaljujući sporazumu o tome spoju Vinisuda i Vinovisiona dobiva zapravo i jednu širu manifestaciju – Vinski tjedan Global Paris koja mu je nedostajala.

Među hrvatskim vinarima koji će nastupiti na Vinisudu 2018 je i Moreno Coronica

Spoj Vinisuda i Vinovisiona u 2019. međutim ne znači da će oba sajma izgubiti i svoju samostalnost. U dugoročnim planovima organizatora zacrtano je da će Pariz biti domaćin obama sajmovima u neparnim godištima, a Vinisud će se i dalje u Montpellieru održavati u parnim godištima, datumski odmah nakon pariškog Vinovisiona.

Vinisudovo 14. izdanje za ovu godinu predviđeno je za dane od 18 do 20. veljače  2018, na prostoru Parc des Expositions u Montpellieru. Očekuje se najmanje oko 1500 izlagača te barem 30.000 posjetitelja iz sedamdesetak zemalja, među kojima i oko 400 najznačajnijih svjetskih vinskih trgovaca.

U Montpellieru će, preko bordoškog uvoznika Les Robes de l’Est Barbare Bačić, izlagati i hrvatski proizvođači Stina Jako-Vino, Skaramuča, Coronica, Krauthaker i Feravino, iz BiH je najavljen Josip Nuić, a iz Makedonije Chateau Kamnik.

Vinovision u Parizu za ovu godinu najavljen je za 12, 13. i 14. veljače 2018, a novoustanovljeni vinski tjedan WWM Global Paris trebao bi se nastaviti do 17. veljače. U 2019. WWM Global Paris počinje 7. veljače, a Vinisud & Vinovision su u nastavku, da ponovim: 10., 11. i 12. veljače. ♣

Prezentacije, marketing

ANTEPRIME di TOSCANA 2018 – Sredina veljače u znaku je velike promocijske manifestacije Anteprime di Toscana, koja se odvija kroz desetak dana što u Firenzi, što u San Gimignanu, što u Montepulcianu i u Montalcinu. Početkom svake godine toskanski konzorciji ili profesionalne udruge za vino na svom kućnom pragu za vinske trgovce iz cijeloga svijeta te za vinske novinare – novinara zna biti i po 150, među njima ima ih i iz Hrvatske (jedan sam, već dvadesetak godina neprekidno, i ja!) prezentiraju vina što su s 1. siječnjem te godine (u ovome slučaju sada to je 2018.) stekla pravo na izlazak iz podruma na tržište. Ovisno o tipologiji vina (bazno/annata, selekcija/selezione, rezerva/riserva, gran selezione…) riječ je, dakle, i o mlađim vinima iz npr. 2016, ali i o zrelim vinima iz starijih godišta, a dopušteno je – ali uz posebnu naznaku da je kapljica sasvim mlada i još nenapunjena i nespremna za tržište, donijeti na informativni pokaz i uzorke iz najzadnje berbe, konkretno u ovome slučaju sada iz 2017.

Evo i programa prezentacija: subota 10. veljače 2018. –  vina od konzorcijâ Bianco di Pitigliano e Sovana, Carmignano, Colline Lucchesi, Cortona, Elba, Maremma, Montecarlo, Montecucco, Morellino di Scansano, Val d’Arno di Sopra, Val di Cornia. Nedjelja 11. veljače – Anteprima Chianti. Ponedjeljak i utorak 12. i 13. 02. – Chianti Classico Collection. Sve to održava se u Firenci. U srijedu 14. 02. na rasporedu je vino Vernaccia di San Gimignano, u srednjevjekovnom gradiću San Gimignano. Četvrtak 15.02.  je rezerviran za vino Nobile iz Montepulciana, dakako u još jednom zanimljivom srednjevjekovnom toskanskom gradiću Montepulcianu, a petak i subota 16. i 17. veljače posvećeni su Brunellu iz Montalcina, naravno kušanje Benvenuto, Brunello! je u Montalcinu.

Bratovština La Lega del Chianti: prije tri stoljeća (24. rujna 1716.) ukazom Cosima III Medicija, toskanskog velikog vojvode, brežuljci Chiantija od Firence do Siene postali su, može se reći, prvo zaštićeno vinogorje u svijetu. Unutar tog čitavog Chiantija izdvojeni je dio za osobito kvalitetna vina nazvan Chianti Classico. Istaknuti član – štaviše Veliki kapetan – Lege je barun Giovanni Ricasoli Firidolfi, vlasnik vinskog posjeda Castello di Cacchiano u oblasti Gaiole in Chianti (classico). Na slici je za nedavnog ceremonijala primanja u Legu kao počasnog člana Alana Brydena, koji je predsjednik Međunarodne federacije Bakhovih bratovština sa sjedištem u Parizu. Desno na slici, u suvremenoj odjeći, su predsjednik Konzorcija Chianti Classico Sergio Zingarelli, inače vlasnik vinskog posjeda Zingarelli, te direktorica Konzorcija Carlotta Gori

Bilo bi sjajno kad bi se neki od onih koji kreiraju Zakon o vinu Hrvatske, koji donose odluke o načinu označavanja vina u nas i oni koji se bave promidžbom hrvatskoga vina nazočili manifestaciji, da vide kako to rade u Toscani, pa da prenesu toskanska iskustva u Hrvatsku kako bismo od naših vinskih aduta te teritorijalnih aduta, bitnih kako za plemenitu kapljicu tako i za turizam, kao i kroz moguće stvaranje ne samo poslovno orijentiranih udruga po vinogorjima nego i kroz prerastanje tih udruga u snažne i diverzificirane poslovne institucije kakve su npr. upravo Consorzio Chianti Classico i Consorzio Brunello di Montalcino maksimalno gospodarski profitirali od onoga što nam je kao solidan temelj podario Bakho.  ♣   SuČ 12.2017 – 01. 2018

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

Bakhov svijet: Osoba 2017 godine – TOMISLAV TOMAC

 

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Tomislav i Martina Tomac s priznanjem Vinarta koje Tomca označava kao prvu službeno proglašenu Osobu godine u vinskome svijetu Hrvatske

MLADI PLEŠIVIČKI ENOLOG PROGLAŠEN JE ZASLUŽNIME ZA KONTINUIRANU KAKVOĆU VINA SVOJEGA GOSPODARSTVA, ZA DOPRINOS PROFILIRANJU PLEŠIVICE KAO HRVATSKE CHAMPAGNE i KAO, u NAS, JEDAN OD ZAČETNIKA i PREDVODNIKA PROIZVODNJE VINA OD BIJELIH SORATA MACERIRANIH u AMFORI

Nakon višegodišnjih – a onda iz logističkih razloga (izostanak nužne konkretne potpore i to baš u punom jeku istodobnog odobravajućeg tapšanja po ramenu zbog svega prethodno učinjenoga na domaćoj vinskoj sceni) – prekinutih izborâ Vinara godine (a, paralelno, i Kuhara godine!) i spektakularnih proglašenja na priredbama Atelje okusa u najboljim zagrebačkim te u jednom karlovačkom hotelu sve u organizaciji revije Svijet u čaši, evo, od kraja 2017., ponovno dodjele značajnih priznanja za doprinos unaprjeđenju više toga vrlo važnoga vezanoga uz hrvatsku plemenitu kapljicu. Delikatnog zadatka godišnjeg izbora najboljih vinskih podruma u Lijepoj našoj, zatim najboljih vinoteka, najboljih velikih trgovačkih lanaca u plasmanu Bakhova nektara, najboljih prodavača preko interneta, potom općenito Zaslužnika godine i, naposlijetku, Bakhove osobe godine, prihvatila se zagrebačka marketinška kuća Vinart na čelu sa Sašom Špirancem. Službena javna obznana dobitnika i svečana dodjela priznanja odvijala se u prosincu u hotelu Sheraton u Metropoli. Za 2017. najboljim vinskim podrumom brežuljkastog sjeverozapadnoga vinorodnog područja Hrvatske proglašen je onaj od obitelji Tomac, a Osobom godine mladi enolog Tomislav Tomac, koji kormilo vinogradarskog i vinarskog gospodarstva Tomac preuzima od oca Zvonimira.

Tomislav Tomac uz butelje iz obiteljskog proizvodnog programa

Obrazloženje za visoko priznanje: Tomislav Tomac osobito je zaslužan za kontinuiranu visoku kakvoću vina iz obiteljske produkcije te za profiliranje Plešivice u pravcu statusa hrvatske Champagne. Začetnik je, u sjeverozapadnome dijelu Hrvatske, te jedan od začetnika i predvodnik u cijeloj Hrvatskoj proizvodnje jantarnih vina od bijelih sorata maceriranih u amfori. Sjajan je eksperimentator koji se može pohvaliti da je jedan od prvih – moguće i u svjetskim razmjerima! – proizveo jantarni pjenušac, kao i time da mu je upravo ta pjenušava Amfora uvrštena u Decanterovu listu 75 Stellar Buys svijeta.

Odmah nakon dodjele nagrada vremena za slavlje i nije bilo, jer prosinac je predpraznično vrijeme pojačane kupovine vina i, osobito, pjenušaca, i Tomica Tomac morao se tih dana a do blagdana maksimalno posvetiti tome da roba bude spremna za isporuku navrijeme i u dovoljnoj količini ali i, dobrim dijelom, i za dostavu vina na niz adresa. Tomce sam posjetio nakon što se gužva malo smirila, i evo u ovome tekstu izjava laureata.

– Nisam imao niti ikakav predosjećaj a niti ikakvu najavu da bih baš ja mogao dobiti ovo sjajno priznanje. Drago mi je što opet postoji nagrađivanje kroz koje se u vinskoj branši javno obznanjuju najbolji te proglašavaju i najbolji među najboljima, naime stvar je vrlo afirmativna i pruža veliki poticaj vinarima da idu naprijed. Mi Tomci smo, dakako, time što smo za šampionski tron i oficijelno izdvojeni iz oveće grupe odličnih hrvatskih vinara super zadovoljni, eto i sa službenog mjesta prepoznan je u potpunosti naš uporni dugogodišnji rad na kakvoći proizvoda a time i na promidžbi vinorodne Plešivice kao područja ne samo za proizvodnju vina generalno nego i za proizvodnju baš vinskih specijaliteta i posebnosti za vrlo zahtjevne konzumente. Mi Tomci vodimo mali i manufakturni vinski posjed izrazito obiteljskoga tipa, naime sve poslove obavljamo u krugu familije. Posebno sam ponosan na to što je Plešivica kroz posljednjih nekoliko godina iskočila i na međunarodnom nivou kao regija osebujnih vinskih kreacija i naravno na to što je i obitelj Tomac tome dala doprinos  – kaže Tomislav Tomac.

Tata Zvonimir i sin Tomislav s ljubimcem Hugom

                Dodaje kako se u novije vrijeme već vrlo mnogo vinara u nas i te kako trsi u unaprjeđenju kvalitete i kako ovdje na vinskoj pozornici postoji dosta jaka pozitivna kompeticija.

– Plešivica je područje ne velikih vinogradarskih površina u vlasništvu proizvođača nego je predio manjih parcela. Konfiguracija terena, s trsjem na većim nadmorskim visinama i na kosinama koje su negdje i prilično strme, takva je da pogoduje manufakturnoj produkciji okrenutoj visokoj kvaliteti i posebnostima. Za veće prinose i veće proizvodne količine te za cjenovno vrlo dostupna vina su ravnice, gdje je moguće bez problema rabiti i svu mehanizaciju, a, po meni, ovdje, gdje treba uložiti više muke ali i gdje rezultat može biti sjajan do senzacionalnosti i ekskluzivnosti, treba u proizvodnji i ići prvenstveno na rukotvorine te na serije od po, recimo, do desetak tisuća butelja po etiketi. Viša cijena koju tržište podnosi za osebujan proizvod kompenzira količinski manju produkciju.

Logično pitanje Tomislavu: kao nasljednik u vođenju gospodarstva – kao nova, mlada snaga kakvu ima viziju daljnjeg poslovnog razvoja svojega gospodarstva?

– Mi u ovome trenutku brinemo o oko sedam hektara vinograda u rodu, u kojima su kultivari svjetske zvijezde kao rizling rajnski sađen na položaju Šipkovica 1986, pa chardonnay sađen 1987. na Šipkovici, zatim sauvignon i pinot crni, sađeni oko 2000. godine također na Šipkovici ali na nešto većoj nadmorskoj visini. Imamo i jedan 70 godina stari nasad sa sortama što su nekad pokrivale Plešivičko vinogorje, poput npr. veltlinca crvenoga, šipelja, kraljevine, ranfola, neuburgera, silvanca zelenoga, plaveca žutoga kojega smo još i nešto dosadili jer u zrelosti daje vino s nižim alkoholom a s vrlo dobrom ukupnom kiselošću tako da je, pogotovu u ovim uvjetima globalnog zatopljenja, idealan kao sortni dodatak za osnovno vino za pjenušac. Nekih 0,8 ha je i s nešto traminca. Posjedujemo još 1,5 hektara terena što ćemo na proljeće saditi sa chardonnayem, veltlincem crvenim i pinotom crnim… Veltlincem crvenim stoga što je on nekad bio vrlo raširen baš na Plešivici i eto želimo se malo jače vratiti tradiciji, a chardonnayem i pinotom crnim ponajviše radi pjenušaca. Moje je mišljenje da trebamo i ostati manje obiteljsko vinogradarsko-vinarsko imanje jer tako lakše pod kontrolom držimo proizvodnju i kvalitetu. No to ne znači da se sa sadašnje ukupne površine vinograda ne bismo ipak mogli još malo širiti a da ne narušimo taj naš status obiteljske manufakture i kakvoće, međutim još nismo spremni za neko jače povećanje jer nas je, čak i kad uzmemo u obzir i širu obitelj, premalo za kvalitetno uzdržavanje veće ukupne površine od desetak hektara i za količinski veću proizvodnju. Na žalost, istodobno je teško, gotovo nemoguće, u ovome trenutku ovdje pronaći kvalitetne a to znači dovoljno obučene te pouzdane djelatnike za rad u trsju i u podrumu. Zasad se koncentriramo na to da što više naučimo vezano uz rad u vinogradu kako bismo, uvijek optimalnim načinom rada u trsju ovisno o potrebama pojedine tipologije vina te parirajući raznim mogućim mikroklimatskim općenito i na duži rok kao i, da tako kažem, na dnevnoj bazi meteorološkim promjenama, mogli i istrajavati na kolosijeku naše filozofije o maksimalno mogućima prirodnom uzgoju, najboljim terminima berbe, te posve prirodnim postupcima u podrumu. Stoga smo u kontaktu i s inozemnim ekspertima a i redovito svako toliko skoknemo van da se upoznamo s novitetima i da upijemo nešto korisno. S obzirom da smo se uvelike orijentirali na pjenušce, logično, češće odemo na sâm izvor, naravno u Champagneu. Motto nam je da proizvodimo vino koje će biti po našim mjerilima a ne da proizvodimo vino po modi tržišta i na način da se dodvoravamo potrošaču. Za takvu proizvodnju kakva je naša treba dosta truda i žrtve, a i vremena I napora za proboj na tržištu. Nužno je izdržati, ali kad se glas proširi i renome stigne, muka i ulaganja isplate se.

MACERACIJE i MJEHURIĆI

Traminac iz starog nasada Tomčevih – berba 2017 koja se s tropa skida i iz amfore tek uoči idućeg Uskrsa odlazi na dvogodišnje dozrijevanje u velike bačve na tržište će u 2020. godini

Tomci su izdržali. Iako ne rade pomodarski nego po svojemu, sadašnjim količinama danas ne mogu posve udovoljiti golemoj potražnji za njihovom kapljicom, stoga je eto bilo sasvim normalno očekivati povećanje produkcije… Butelje im se traže i u inozemstvu, prisutne su u nekim boljim ugostiteljskim objektima vani. Nešto se izvozi u Švicarsku, pa nešto u Njemačku, Austriju, Dansku, ali i u Češku. Najjača potražnja je zasad, kaže Tomislav, za vinima iz amfore. Tomac mlađi ističe da upravo pjenušac od baznog vina iz amfore ima najveće izglede za izvoz na dugi rok.

Razmišljaju li onda, možda, Tomci o nekoj preraspodjeli, konkretno upravo o proširenju svoje macerirane proizvodnje?

– Nismo, barem zasad, ozbiljno razgovarali o takvoj preraspodjeli koja bi rezultirala povećanjem opsega maceriranoga vina. Sada imamo zakopanih šest amfora različitih volumena i u ovome momentu čini nam se da nam je to dovoljno. Da ne bismo upali na neki način u monotoniju ali i da bismo stekli nova iskustva, radije svake godine, ovisno o tome kakav je rod koje sorte od ovih što ih uzgajamo, mijenjamo kultivare što ih maceriramo. Počeli smo bili sa chardonnayem te s raznim za Plešivicu tradicijskim sortama iz starih nasada. Potom smo u amforu stavili i rizling rajnski, a od najnovije berbe na maceraciju su išli posebno sauvignon bijeli te traminac. Inače, s berbom 2017. općenito naročito smo zadovoljni kako za mirno klasično vino, tako i za pjenušac i za maceriranu kapljicu. Vina dobivena s dužim maceracijama bijelih sorata bilo u drvenim posudama bilo u amfori vjerojatno za nekih pet godina neće u nas biti rijetkost, dapače, s obzirom da su ona već postala pomalo i moda, lako je moguće da će ih nuditi gotovo svaka vinarija ovdje, samo, pitanje je koliko će od tih vina, upravo zato što su tzv. narančasta vina ušla i u kategoriju pomodnosti ali i stoga što veliki broj potrošača slabije eno-educiranosti vino bira povodljivo, biti proizvedeno beskompromisno pošteno a koliko s raznim kompromisnim rješenjima.

Velike bačve u kojima dozrijevaju vina Tomčevih. Tata Zvonimir Tomac uz bačvu sa svojim miljenikom rajnskim rizlingom 2017, ovaj put iz klasične, dakle NEmaceriane produkcije

Narančasta vina postala su dakle na neki način i sredstvo za privlačenje pozornosti. Nezgoda je što se pod krinkom prirodnoga i narančastoga nude brojna vina i s izraženijim tehničkim greškama. Neobično je koliko mnogo ljudi padne na objašnjenje proizvođača da je riječ o sasvim prirodnoj kapljici, i nekritično, čak i s oduševljenjem prihvati feler. Stvar je dakle ne samo u kompromisnosti u produkciji nečega što, kad se već tako prezentira, mora nastajati beskompromisno, nego i konkretno u tome što dosta orange vina ali i neorange vina deklariranih da su proizvedena na prirodan način imaju problema s čistoćom u izgledu, mirisu i okusu, npr. budu mutna ili jače maglušasta, s visokom hlapljivom kiselosti već čak i prema octenome, s izraženim animalnim notama do razine i jačeg brettanomycesa. Ponuđači čija su vina s tim očitim defektima čak i energično ustrajavaju s objašnjenjima da su vina prirodna, a dosta konzumenata ipak popije takva objašnjenja i takvo vino.

Što osobno Tomislav Tomac misli o aktualnoj narančastoj sceni, posebice u Hrvatskoj?…

Tomislav i Martina Tomac sa Stevenom Spurrierom u Londonu, kad je objavljeno da je njihov pjenušac Amfora uvršten u Decanterovu listu 75 Stellar Buys svijeta

– Istina je da se među tzv. orange-vinima i tu i vani nađe onih manje uspjelih i onih s priličnom greškom. I to nikako ne ide na ruku popularizaciji te tipologije. Primijetio sam da su neki proizvođači koji su se upustili u proizvodnju vina dobivenih dugim maceracijama bijelih sorata nestrpljivi i prebrzo izlaze van s takvim svojim uradcima, ali tu ne vidim nerješivi problem, pretpostavljam da će uvidjeti da vinu treba dati više vremena. Zabrinjavaju međutim oni koji uporno ne priznaju tehničke mane u svome vinu kao i, barem za mene, neočekivano veliki sloj publike koji ne prepoznaje nedostatke i mane. Potrošači bi morali biti pažljiviji, tako da ne prihvaćaju olako rog za svijeću – komentirao je Tomac, i dodao: – No, da nastavim s pjenušcima iz amfore: čini mi se malo vjerojatnime da će se ubrzo i jače proširiti i proizvodnja jantarnih odnosno kako većina govori narančastih pjenušaca. S obzirom da ih sada jedva tko proizvodi i s obzrom da je teško da će se za njihovu proizvodnju u dogledno vrijeme opredijeliti dosta vinara, oni bi mogli i na duže vrijeme ostati sjajna tržišna niša. Tko zna, možda doista visokoafirmirani francuski šampanjeri najprije moraju svijetu prikazati jantarni pjenušac iz njihove proizvodnje pa da se svijet i šire zainteresira za nj! Moram reći da su neki francuski šampanjeri pokazali interes za pjenušac od baznog vina dobivenoga od dugo maceriranih bijelih sorata. Šampanjeri koji su posjetili naš podrum odlučili su kupiti amforu da bi eksperimentirali s njom… Vidjet ćemo što će biti! Inače, što se tiče izvoza hrvatskoga vina općenito, dakle ne nužno ovog maceriranog, veliki potencijal vidim u Dalmaciji, koja ima mnogo i to vrlo dobrih autohtonih sorata i koja uglavnom, još, nije ekološki zagađena, a to su svakako dva elementa koji proizvod, pogotovu i ako je iz turistički razvijenog područja, mogu učiniti snažnim adutom teritorija. Velika je za Hrvatsku sreća što nam turizam posebice zadnjih godina jako dobro funkcionira. Rekao bih da su vino i maslinovo ulje unutar hrvatske poljoprivrede pokazali najveće dosege u kakvoći te kao potencijal za izvoz. Bez obzira koliko je proizvođač malen, dobro je da je okrenut barem minimalno i prema izvozu i to po mogućnosti prema više različitih tržišta, jer ako jedno tržište privremeno zakaže ostaju šanse na drugome, odnosno drugima. Nužno je, k tome, baš za manjeg proizvođača koji kreira osebujan proizvod iz domene prehrane i pića, dobro paziti s kojim tržišnim partnerom, bilo u nas bilo vani, radi, naime bit je ne samo prodati robu nego i to da roba sa svim vrlinama stigne pred kupca/potrošača, a to može samo ako se ispravno skladišti i nudi na polici.

Ponos i perjanice kuće: pjenušci Millenium, Diplomat, Rosé i stelarna Amfora

A kako stvari stoje sa segmentom pjenušaca, pića koje je očito među hrvatskim potrošačima u zadnjim godinama steklo veliku popularnost, ali i pića koje je upravo pod  prezimenom Tomac steklo sjajnu reputaciju?

– Pjenušce smo opsegom već osjetno povećali u odnosu na one prijašnje naše količine. Radije nego da još povećavamo pjenušavu produkciju nastojimo potrošačima ponuditi i neke pjenušce naših robnih marki ali s još većom dodanom vrijednosti. A to će reći pjenušce koje smo znatno duže nego inače držali na kvascu u butelji prije degoržiranja. Na proljeće 2018. izlazimo s količinom od 500 boca našeg pjenušca Classic od baznog vina od grožđa branoga 2006. a koji još leži na kvascu i ovih dana čeka degoržiranje. Taj bismo posebni pjenušac ponudili boljim restoranima koji imaju i osoblje spremno da nudi takav pjenušac i goste koji znaju što znači 10 godina odležavanja na kvascu, dakle one koji su spremni prihvatiti takav pjenušac.

Tomac Classic 2006 – izlazak 12 godina poslije berbe!

Gostoljubivost u prvome planu: na tom mladom ljetu svega obilja…

Na kraju nešto što je bitno kako za unaprjeđenje proizvodnje u sektoru tako i za marketing proizvoda, proizvođača i cijeloga kraja, a to je  poslovna udruga koja treba voditi vinsku politiku kraja. Plešivica je i te kako zavrijedila imati takvu poslovno orijentiranu asocijaciju.

– Teško mi je u ovome trenutku pobliže govoriti o takvoj udruzi. Nekad je na Plešivici bilo nekoliko udruga vezanih na vino i one su imale stanoviti kohezijski karakter, ali nekako se s vremenom stvar razvodnila. Smatram da bi trebalo ponovno krenuti, i to s dobro razrađenim ozbiljnim programom, te tako dati novu šansu mlađim naraštajima koji pokazuju strast glede proizvodnje nečega specijalnoga – rekao je Tomislav Tomac.  ♣                                                                             SuČ – 01/2018

Etno detalj, bitan i za turizam koji je pak bitan za plasman proizvoda i teritorija – tradicijska drvena kuća za prihvat gostiju u dvorištu Tomčevih. Pored nje – desno – ispod krovišta pokrivenog slamom prostor je gdje se nalaze ukopane amfore…

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ