SVIJET u CASI – 11/12. 2022 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

____s vama od – 11.11.1992  – since, with you____

Zagreb Vino.com 2022, Smaragdna dvorana Esplanade – zagorski vinogradar/vinar Boris Drenški Bodren (peti slijeva u drugom redu) častio je svojim predikatima i pjenušcem za svoj rodjendan. Ovoliko dama teško da je mogao, i ne samo zbog ograničenog stambenog prostora, pozvati kući… Na više strana na festivalu čulo se kako je i dosta posjetitelja na Vino.comu zafeštalo u povodu svog rodjendana, za to što se moglo konzumirati za plaćenu ulaznicu i u glamouru (k tome i bez obveze pospremanja stana poslije) isplatilo se, rekli su neki, ponekog prijatelja pozvati na slavlje na ovu manifestaciju… U prva tri festivalska dana gužva je bila naprosto ubitačna (suhiucasi)

IZ SADRŽAJA / FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ ZAGREB VINO.COM 2022 ⦁ PRVI VIN-EKO u ZAGREBU! ⦁ KRAUTHAKER: TRI DESETLJEĆA SAMOSTALNO NA SCENI ⦁ WOW GRAND PRIX 2022 ⦁ MJEHURIĆI 100+ zero dosage IZ DOLINE KARDINALA ⦁ 30 GODINA REVIJE SVIJET u ČAŠI – pregled aktivnosti

­ ⦁ ulicom žeđi / par la Rue de la Soif ⦁

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 2022 – BUYING GUIDE

Od Martinja do Nikolinja

RAZDOBLJE ŽESTOKOG – ALI UGODNOG! – RITMA, s KULMINACIJOM u DANE JUBILARNOG ZAGREB VINO.COMA 2022

Bogme, bilo je naporno čitavog ovog listopada i čitavog ovog studenoga, a naročito u dane prvog adventskog te 15. međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2022, održanog u renomiranom zagrebačkom hotelu Esplanade ovaj put, te nakon predaha od dvije godine, ne, kako smo naviknuli, kroz dva nego (s obzirom da je adventsko događanje pojelo uobičajeno korišteni prostor na terasi Oleander i u restoranu Zinfandel, trebalo je to nekako nadoknaditi!) kroz puna četiri dana.

Premijera Andreja Plenkovića na ulazu u hotel Esplanade dočekao je, kako i doliči domaćinu, osnivač i direktor Zagreb Vino.coma Ivan Dropuljić, koji je goste proveo dijelom izlagačkog prostora festivala

Naprosto ubitačni su bili festivalski vikendaški petak, subota i nedjelja, dok je posljednji dan manifestacije – ponedjeljak, bio uglavnom smiren, onakav kakav priželjkuju poslovni posjetitelji što se ne tek jednostavno i tek čašno, nego kompleksno i vrlo ozbiljno posvećuju vinu kako bi mogli unaprijeđivati svoju ponudu, držati svoj radni renome na visokom stupnju, te prikladno – širenjem korisnih saznanja – razvijati tržište. Ponedjeljak inače u ugostiteljskom sektoru slovi kao radno nešto manje gužvovit, i to što je festival obuhvatio i taj prvi dan u tjednu išlo je na ruku restoraterima. Pripomenuti valja da su se u privlačenje svojih kolega iz ugostiteljskog sektora na festival uključile i institucije poput Gastronauta na čelu s Karin Mimicom što brine o pripremi i izdavanju vodiča 100 najboljih hrvatskih restorana, i Udruženja zagrebačkih ugostitelja na čelu s ugostiteljem i hotelijerom Zlatkom Puntijarom iz zagrebačkih Gračana.

Na Zagreb Vino.com stigli su i prijašnji predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić te, u organizaciji Draženke Moll, i grupa počasnih konzula nekoliko raznih zemalja u Hrvatskoj

Međutim koliko je bilo dobro to što su tog ponedjeljka djelatnici u ugostiteljstvu mogli na Zagreb Vino.comu 2022 susresti dosta novih i zasad još manje eksponiranih (ali, učinilo mi se, obećavajućih ponuđača vina!), toliko je i malo nezgodno bilo to što u nedjelju i ponedjeljak na Vino.comu u izlagačkom smislu nije više bio popriličan broj vinskih kuća vrlo visoke reputacije a nazočnih u prvim dvama danima, s njima također bi (novi) ozbiljan poslovni susret i te kako bio od značenja za ugostitelje, trgovce, vinske pisce…

Premijer Plenković na štandu Coletti plešivičke vinogradarsko-vinarske obitelji Kolarićć, u društvu s Ivanom Kolarić, suprugom Franje Kolarića, vlasnika spomenutog ovećeg jaskanskog vinogradarsko-vinarskog, ugostiteljskog i turističkog kompleksa. Desno: Andrej Plenković uz Tomislava Voštinića, iz moslavačke vinske kuće Voštinić-Klasnić

Na temelju iskustva (gužvi) iz posljednjih godina predlagao sam organizatoru to da osigura još neku zasebnu prostorijicu u kojoj bi zainteresirani pojedinci iz poslovnog sektora imali priliku na miru od gužve i buke kušati uzorke što bi ih na temelju popisa izložaka mogao od izlagača donijeti i potočiti pa potom vlasniku vratiti neki pomoćni djelatnik te gdje bi se moglo, uz prethodni dogovor, na miru i porazgovarati s vinarom, međutim prijedlog nije pao na plodno tlo. Možda nešto bude naredne godine…

Iz organizacijskih krugova dobio sam podatak da je kroz spomenuta četiri dana svoju ponudu prezentiralo oko 300 izlagača, te da je u četiri dana Esplanadinom festivalskom pozornicom prodefiliralo oko 8000 posjetitelja. Zamijećeno je da je ove godine na festival došao i veći broj političara, štaviše predstavnika tzv. visoke politike, od premijera Andreja Plenkovića i prijašnjeg predsjednika Stjepana Mesića pa dalje…  Do sada ih nije bilo u tako visokim funkcijama i u tolikome broju. Možda su ove godine naišli u tolikom broju da prof. Dropuljiću kao pokretaču direktoru manifestacije čestitaju na 15-godišnjem jubileju priredbe i na puna tri desetljeća otkako se, kao i revija Svijet u Čaši…

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković na štandu osječke obitelji Siber koja vinograde i podrum ima u Erdutu. Desno: Prijašnji predsjednik Mesić na štandu kuša vina plešivičkih vinara

Od Martinja do Zagreb Vino.coma (i Sabornice?): kvarnerski vrlo mobilni kulinar Časlav Matijević na ceremonijalu krštenja mošta Martinju 2022 kod jaskanske obitelji Kolarić, uz inače govornički prilično slobodnog ali kad treba vrlo pažljivog, ozbiljnog vinskog biškupa Davora Dretara Drelea, inače i saborskog zastupnika, te, na Zagteb Vino.comu 2022, u društvu s Premijerom Plenkovićem. Eventualnim uključenjem gastronoma, možda Sabornica ubuduće, kad je budemo gledali preko malog ekrana, bude bolje popunjena i s nasmješenijim licima nazočnih….

__________________________

QATAR 2022: NOGOMET i ZDRAVA ČAŠA VINA… – Najprije nekoliko dana živci na rubu u doticaju sa Zemljom izlazećeg sunca, a potom, baš petak (za metak), susret na travnjaku s kariokama i bosa novom, ne bosom nogom, nego nogom koja nakon par atraktivnih maltene plesnih pokreta i te kako umije iznenada ispaliti i metak, pa i više njih u kratkom roku… Nervoza u porastu, istovremeno predpraznično ozračje i raspoloženje pretvara se u puno praznično, a zna se dobro što to znači. Srećom, neki liječnici ipak, barem uz ručak, preporučuju čašu, da li i ČAŠU?, vina dnevno! K tome, i šeici, tamo daleko, na licu mjesta sadašnjih najvažnijih međudržavnih svjetskih obračuna, odlučili su barem privremeno olakšati pretjerano uzbuđenim i žednim stranim gostima dostupnost određenim tamo inače službeno nedopuštenim ljekovima protiv bola i tuge i, isodobno, pojačivačima dobrog raspoloženja… ⦁

_____________________________

Atmosfera

Moslavački vinari i revija, dakako, škrleta

Od Vardara pa do Triglava, preko Zagreb Vino.coma! Enolozi/znanstvenici, ponuđači vina, enoloških sredstava, ukrasnih drvenih kutija za butelje: Natalija Kuzmanovska i Iki Malinkovski Chateau Kamnik Skopje, Ivana Puhelek, Maja Maslek Lallemand, Frano Milina Bire, Snježana Marković Agronomski fakultet, Tonči Marjan, Dare Špenko drvene kutije za butelje, Franković…

Mara i frendice nameračile su se na vranac, pa kad je tako, kamo je bolje poći do li kod Radovana Vukoja, ali, za druge rasne crnjake, i kod susjeda mu na slici, Vlatka Nuića. Prvorazredna vina ponudili su u Zagrebu i makedonska kuća Tikveš i crnogorske Plantaže 13.jul (Vranac 2015 reserve!)

Mladi koji preuzimaju obiteljsko vinsko kormilo: Patrik Braje, s plešivičkog gospodarstva Roberta Brajea, te Karlo Kos, sa zelinskog obiteljskog gospodarstva Željka Kosa, a sasvim desno su vesele ženskice vinzelinske – Ivana Puheek koja je kormilo preuzela od tate Štefa, i Mirjana Jarec Kure, od, također, tate Štefa, koja kormilo preuzima sa suprugom Kristijanom

Nova snaga na koju hrvatska vinska scena, dojam je, može računati: vinarija Velebna (naziv je inspiriran po obližnjem Velebitu) iz Poličnika kod Zadra. Vlasnik je povratnik kući biznismen Josip Šarić (na slici u sredini), koji je dugo godina radio u Kanadi, ali nevezano uz vino, te koji kaže da je proučavao stručnu literaturu iz vinogradarstva i vinarstva, međutim koji je, sasvim ispravno, angažirao vinogradarsko/vinarskog stručnjaka kao savjetnika. Desno na slici je Šarićev susjed Filip Barjašić, proizvođač maslinovog ulja od sorte Oblica ili Orkula

Na Zagreb Vino.comu bilo je i fine papice, kao prave podloge za vino. Kuća Vindija prezentirala je svoje reprezentativne sireve

Znana kuća suhomesnatih delikatesa Igomat iz okolice Samobora donijela je svoje vrlo ukusne proizvode, a desno je Igor Zlatkov iz Lošinja koji se pobrinuo za prezentaciju lijepih drvenih stalaka i pladanja za posluživanje suhomesnatih proizvoda i sireva (suhiucasi)

Iz Slovenije – Murske Sobote – na festival je došao svoje proizvode pokazati osobno Janez Kodila!!

RADIONICE

 PILLITTERI: KANADA – HRVATSKA – Nešto osobito zanimljivo za posjetitelje odavde a vezano uz cabernete i merlot: radionica na temu spomenutih glasovitih crnih sorata iz Bordeauxa na Zagreb vino.comu koja se odvijala pod vodstvom prof. Marina Beroviča s Ljubljanskog sveučilišta, inače i degustatora-ocjenjivača na raznim bjelosvjetskim vrednovanjima vina. Specifičnost je bila u tome što su crnjaci iz produkcije kanadske kuće Pillitteri, te to što je ta kuća na određeni način vezana i uz Lijepu našu, naime u Pillitteriju je kao jedan od glavnih enologa zaposlen naš Aleks Kojundžić, rodom iz okolice Zadra! Aleks, koji je sada u Zagreb poslao uzorke, također šalje svoja vina na ocjenjivanje u Bergamo, a tamo je pozivan i kao degustator, tamo sam ga i upoznao.

Moderator prof. Marin Berovič radionicu je nazvao Velika vina Kanade.  Vinska regija kanadske Niagare poznata je u svijetu kao regija najboljih kanadskih caberneta, te ledenih vina. Vinarija Pillitteri Estates s ponosom nastavlja veliku obiteljsku tradiciju izvrsnosti u vinogradarstvu i vinarstvu. Vina kreira Aleks Kojundžić, rodom iz zadarskog područja! Predstavljeni su izbor najboljih caberneta, zatim crnjaci rađeni tehnologijom veronskog Amaronea, te neka ledena vina, konkretno moglo se kušati Cabernet sauvignon 2020, Cabernet franc Winemaker’s Selection 2016, Trivelante Appassimento 2015, Cabernet franc Appassimento 2015, te Cabernet franc IceWine Reserve 2017 i Vidal IceWine 2016

Na radionici prof. Marina Beroviča, inače po ocu Šibenčanina, prisustvovao i uvaženi znnstvenik i professor sa zagrebačkog Agronmskog fakulteta Edi Maletić, koji je – bratić od Aleksa Kojundžića, enologa kanadske vinarije Pillitteri (suhiucasi)

Aleks Kojundžić, jedan od glavnih enologa kanadske vinske kuće Pillitteri Wine Estate

Šteta je što se nitko od onih koji se češće javljaju kao prezenteri na raznim radionicama nije, to više što je na Zagreb Vino.comu do sada bilo već više radionica na temu zvjezdano skupih bordoških crnjaka iz bordoškoga kraja, dosjetio da upravo na Zagreb Vino.comu 2022  napravi radionicu vezanu baš uz čuvene bordoške crne sorte ali s prikazom izričaja, paralelno, onih iz Bordeauxa te nekih od onih iz drugih geografskih područja u svijetu gdje je Cabernet kao kultivar dosta raširen, ista stvar mogla bi se ponoviti i s Merlotom. Eto dakle prijedloga da se za iduću značajniju vinsku smotru u nas organizira opsežnija radionica na kojoj bi se paralelno i za (i te kako poučnu!) komparaciju poslužili upravo crnjaci od bordoških sorata iz Bordeauxa, zatim vina tih istih kultivara uzgojenih i prerađenih u Bolgheriju u talijanskoj Toscani, a iz ovog našeg dijela Europe podastru oni proizvedeni u Istri na hrvatskoj i slovenskoj strani, zatim oni iz zadarskog  zaleđa, iz Imotske krajine, pa iz Slavonije i našeg Podunavlja poglavito Baranje, oni rođeni u mađarskom Villanyju, pa u BiH, na sjeveru ali, pogotovu, i na jugu u Hercegovini … ali  i neki iz Čilea i iz Južne Afrike…     

Frane Ševo uz butelje pripremljene za radionicu

ZVIJEZDE PAUILLACA i PESSAC LEOGNANA – Kad smo već kod bordoških kultivara, da kažem kako je na Vino.comu  najavljena bila radionica Vino Bordeauxa – Lynch Bages s područja Pauillac  i  vertikala od 1996. do 1986.  renomiranog posjeda Château La Louvière, Pessac-Léognan. Radionicu je kao voditelj priredio Frane Ševo, koji je dugo godina radio kao sommelier u Njemačkoj. Na žalost prezentacija nije održana jer prijavilo se premalo zainteresiranih, možda i stoga što je cijena ulaznice bila 1700 kuna po osobi.

Predviđeno je bilo da slijedi serija eno-uradaka također vrlo renomiranog Châteaua La Louvière  iz apelacije Pessac-Léognan, inače od 1973. člana respektabilne udruge Union de Grand Cru de Bordeaux. Kao drugo vino na degustaciji a prvo od Châteaua La Louvière planirano  je bilo La Louvière Blanc 1996, 12,5 vol %.  U nastavku – crnjaci, prikazani svi na fotografiji. Dakle, kao treći uzorak Château La Louvière 1996, 12,4 vol %, četvrti Château La Louvière 1995, 12.5 vol%.  peti Château La Louvière 1990, 12.5 vol%, a šesti Château La Louvière 1986, 12.5 vol%.

BORDEAUX vinska regija – U prezentaciji sam trebao sudjelovati i ja, s prikazom bordoškog vinskog područja, pa kad već nije bilo kušanja, evo nešto barem ovdje o tom vinorodnom kraju. Bordoška vinska regija smještena je, kako naziv sugerira, kod grada Bordeauxa, na jugozapadnome dijelu Francuske, u departmanu Gironde. Značajne su tu rijeke Garona (Garonne), uz koju se nalazi grad Bordeaux, te, sjeverno, rijeka Dordognea, koja se ulijeva u Garonnu i tu se, u pravcu Atlantskog oceana formira široko riječno ušće nazvano Gironde, po njemu je i nazvan cijeli departman.

Ukupno je tu oko 120.000 hektara zasađeno vinovom lozom, i to je najveće vinorodno područje u Francuskoj. Na njemu je registrirano oko 8500 proizvođača koji većma na posjedima žive u lijepim većim ili manjim kućama izgledom poput dvorca, pa je uobičajeno da se u nazivu posjeda rabi izraz Château (=dvorac).

Prosječna godišnja proizvodnja ukupno kreće se oko 700 milijuna butelja vina, podijeljenih u više različitih kategorija kakvoće, od onoga u rangu stolnog, kojega je količinski najviše, pa do onog visokokvalitetnog, najboljeg, prestižnog i osobito štovanoga u čitavome svijetu, cjenovno, dakako najskupljega,  Najviše se proizvodi crnoga vina, susjedni Britanci ga nazivaju claret, značajna je količina slatkog desertnog bijelog vina, najpoznatijega iz predjela Sauternes, ima i nešto bijelog suhog vina, roséa, te i pjenušaca, nazvanih Crémant de Bordeaux.

U bordoškoj vinskoj regiji postoje čak 54 apelacije za vino.

Vinovu lozu u bordoški kraj donijeli su stari Rimljani, najvjerojatnije sredinom prvog stoljeća, dakle tradicija produkcije vina tamo je vrlo dugačka. Proizvodnja je doživjela veliki procvat u 12. stoljeću, nakon što su se Bakhovom nektaru otvorila vrata prema Engleskoj, koja je postala velikim kupcem. Za boom je. moglo bi se reći, uvelike zaslužan Henry Plantagenet koji je 1152. oženio Eleonoru od Akvitanije, posjednicu goleme površine zemljišta upravo u bordoškome kraju. Henry Plantagenet postao je 1154. King Henry II kralj Engleske, i za njegove vladavine bordoški kraj gospodarski je silno napredovao upravo na temelju odlične prodaje svojih vina na engleskom tržištu. U to vrijeme najvažnije vinsko područje u bordoškome području bilo je predio Graves. Izvoz bordoškog vina u Englesku bitno je splasnuo za vrijeme znanog Stogodišnjeg rata između Francuske i Engleske, a onda se, kad je rat prestao, od 1454.počeo vraćati na stare pozicije.

U 17. stoljeću isušeno je tada močvarno tlo područja Médoc, kako bi se tu posadila vinova loza. Ambijent je očito dobro odgovarao lozi, ona je, naravno, i kako se usavršavao rad u vinogradu, počela davati sve bolju kakvoću, i malo pomalo Médoc je zamijenio Graves na poziciji najprestižnije vinska regije Bordeauxa.

U to vrijeme dominantna sorta bila je Malbec, kojega je početkom 19. stoljeća istisnuo – uvelike u poravcu južne Amerike –  Cabernet sauvignon.

Bordeaux Wine Region Map

Kao posebno značajna godina za bordoško vino ostaje zabiležena 1855., kad se krenulo u klasifikaciju vinograda, koja je na snazi i danas. Ubrzo su gotovo svi bordoški vinogradi klasificirani.  Od 1785. do 1892. nadvijao se mračni oblak nad bordoškim krajem, naime filoksera je desetkovala vinograde. Nakon cijepljenja uslijedio je oporavak.

U prilog uspješnom uzgoju vinove loze išlo je i tlo, bogato s vapnencem i s kalcijem. Tlo u Bordeauxu sastavljeno je od šljunka, kamena, pijeska, ilovače. Najbolji tereni za vinograd su na vrlo ocjeditim šljunkovitim terenima uz rijeku Girondu. Rijeke Garona i Dordogna te Gironda daju tlu dovoljno vlage, a geografski smještaj karakterizira atlantska odnosno oceanska klimu. Domaći vinogradari/vinari rado će reći kako su najbolji vinogradi oni s kojih se lijepo vidi Garona.

Bordoško vinogradarsko područje dijeli se na Desnu obalu tj. ono na desnoj strani rijeke Dordogne, u sjevernijem dijelu i kod grada Libournea, zatim na predio Entre-Deux-Mers, u prijevodu izmedju dvaju mora ili dviju voda, a to je konkretno između rijeka Dordogne i Garonne, te na Lijevu obalu, dakle  lijevu strane korita rijeke Garonne, za zapadu i jugu regije i tik uz grad Bordeaux. Ta, Lijeva obala dijeli se, dodatno, na predio Graves, uzvodno od grada Bordeauxa, i na Médoc, nizvodno od Bordeauxa i na poluotoku s lijeve strane Gironde u pravcu oceana.

Vinograd

U bordoškom vinorodnom kraju dominiraju crne sorte, ukupnim opsegom daleko ispred svih vodi Merlot s oko 62 posto zastupljenosti, slijede Cabernet sauvignon s 25 posto, Cabernet franc s 12 posto, pridružuju se u sasvim maloj količini Petit Verdot, Malbec i Carménère. Od bijelih kultivara na prvom je mjestu Semillon s 54 posto, slijede Sauvignon bijeli s 36 posto, Muscadelle sa sedm posto, u minimalnoj količini ima i Ugni blanca, Colombarda i Folle Blanche (ukupno tri posto). Sustav uzgoja počiva pretežito na dvostrukom i jednostrukom guyotu, u najpoznatijim châteauima i onima s manjom ukupnom proizvodnjom počelo se, barem za onu kvalitativno najbolju kategoriju kapljice, sve se više oslanjati na ručnu berbu.

S obzirom na dosta vlage u zraku povećana je opasnost od raznih bolesti, nekad prije borba protiv njih počivala je uvelike na pesticidima, fungicidima i herbicidima, međutim u najnovije vrijeme ta sredstva za zaštitno prskanje sve se više izbjegavaju i naglasak se, koliko god je to moguće, stavlja na prirodne oblike borbe protiv pošasti, konkretno kroz kvalitetniji rad u trsju te korištenjem zaštitnih sredstava najbližih eko-kolosijeku.

Podrum

Nakon berbe, obavlja se gnječenje nogama odnosno uz pomoć strojeva. Doslađivanje je dopušteno ali u posljednje vrijeme, pogotovu otkako se povećao broj sunčanih sati i otkako su prosječne temperature zraka porasle, što je omogućilo kvalitetnije dozrijevanje, sve više se nstoji brati kasnije. Nekad su gotovo svi crnjaci iz bordoškog kraja bili s oko 12,5 vol% alkohola, područje St.-Emiliona bilo je maliganski nešto jače, a u novije vrijeme zatopljenja alkoholi u vinu svuda su porasli, najčešće na 13 odnosno 13,5 vol %, St.-Emilion je na 14,0 odnosno i 14,5 vol%.  Alkoholno vrenje odvija s pod kontrolirnim uvjetima obično u posudama od inoksa. Nakon alkoholne fermentaije vino se odmah stavlja u tradicijske bordoške barrique-bačvice zapremnine 225 litara. A zašto je upravo barrique od 225 litara tradicijski u bordoškome području? Zato što su nekad bordoški vinogradari radi bolje prodaje kapljice vino dovozili od svojih podruma čamcima rijekom do Bordeauxa kao većeg centra odakle je Bakhov nektar kretao u svijet. S manjom punom bačvicom lakše je bilo manevrirati da je se dovede do čamca, a ondašnji čamci podnosili su nosivost do oko 1000 kg, tako da je vinar u svakoj turi do Bordeauxa u svoj čamac za sigurnu vožnju mogao ukrcati po četiri pune bačvice zapremnine po 225 litara…

Nakon određenog vremena vina s kušaju i na temelju najboljeg dojma naprave se željena selekcija te kombinacija vinograda, sorata i bačvica. Poslije određenog vremena – godine odnosno dvije – dozrijevanja organizira se novo kušanje da se izabere ono najbolje, za tzv. prvo, glavno vino kuće, tzv. perjanica kuće, onda se definira i tzv. drugo vino (second wine), a ostatak ide u, po mišljenju glavnog enologa i njegovih pomoćnika,  u kapljicu bazne kategorije. Vina se napune u butelju i prije izlaska butelje na tržište ostave neko vrijeme na odležavanju u boci da se sastojci posve prožmu i da se dobije najbolji mogući finalni rezutat.

Kod bordoških vina običaj je da se prodaju na način nazvan en primeur. Kod nas se također, prije nekoliko godina, pokušalo uvesti plasiranje en primeur, ali vidjelo se da to nije vjerna kopija onoga što pod tim pojmom  rade Bordožani. En primeur je varijanta plasmana, dakako, uz naplatu, vina dok ono još i nije na svom pravo vrhuncu pa je za proizvođača moguće ponuditi ga jeftinije nego nakon dužeg čuvanja kod sebe u podrumu, a uvedena je stoga da vinogradar/vinar dođe prije do novca nužnog za svakodnevni život ali i za daljnje investiranje.  Vino se nudi en primeur, odnosno ranije nego što je normalno s obzirom na njegov razvojni stadij na putu do pune zrelosti i spremnosti za konzumaciju, po određenoj za kupca prihvatljivoj cijeni s time da se potrošaču-kupcu obvezno savjetuje da vino u određenim uvjetima čuva sâm, kod sebe, još neko vrijeme, nagrada za to mu je u tome što ga u terminu en primeur plaća (mnogo) jeftinije nego u trenutku kad stručnjaci procijene da je dostiglo dovoljnu zrelost te čar s kojom može još dugo trajati…

_____________________________

TIGNANELLO ANTINORI, vertikala – Iz bijeloga svijeta,  Danijel Čečavac, dipl. WSET & WA pripremio je radionicu o svjetski glasovitom supertoskancu crnjaku Tignanello, kuće Marchesi Antinori markiza Piera Antinorija. Vertikala je obuhvatila šest berbi Tignanella: 2018, 2017, 2016, 2015, 2010, 1997 (magnum).

Daniel Čečavac na degustaciji Tignanella

MAGNUMIJADA, te ŽILAVKA i BLATINA – Osobito dojmljive bile su radionice Magnumijada, zatim Herceovačka žilavka, te Hercegovačka blatina. Moderatori: Ivo Kozarčanin i Tomo Jakopović. U Magnumijadi Velika hrvatska vina iz velikih boca (1,5 lit) našle su se etikete: Jagunić Three Stars Brut; Iločki podrumi Graševina Grand Collection 2018; Matošević Grimalda bijela 2018; Pilato Malvazija sur lie 2016; Kabola Malvazija Amfora 2016; Katunar Kurykta Šupele 2017; Josić Cabernet franc 2017; Grabovac Vranac 2015. Sva vina u izvrsnoj formi! Čestitke voditeljima radionice na izboru etiketa, poruka proizvođačima: očito je da se i te kako isplati, barem u smislu postizanja vrlo visokih rezultata u kontekstu kakvoće kapljice, i više nego što je to u nas sada običaj posvetiti baš magnum-punjenjima, pa se onda i malo jače treba pobrinuti da šira javnost sazna za to da ta magnum-punjenja postoje i u količinama raspoloživima za tržište.

S radionice Magnumijada. Dolje – vina koja su mi se najviše svidjela

S kušanja žilavki i blatina

Na radionici vezanoj uz žilavku bilo je 12 etiketa, riječ je konkretno o  ovima: Zadro Domano pjenušac, Matić Žilavka 2021; .Carska vina Vasilj 2021. Premium Edition; Carska vina Vasilj  2021. Gregorius; Vilinka Žilavka Selekcija 2021; Brkić Mjesečar 2021; Matiša Žilavka 2021; Ostojić Žilavka 2020; .Čitluk Žilavka Teuta Selekcija 2020. kasna berba;  Matić Žilavka 2019 barrique; Brkić Greda 2018; Škegro Krš Orange;  2018. Milas Žilavka 2016 , dok je Blatina bilo 10, i to:. Carska vina Grgo Vasilj Blatina Premium edition 2020; Dodig Blatina Riserva 2019; Vinarija Lug Blatina 2019; Vinarija Domano Blatina 2019;.Vinarija Čitluk Blatina Teuta 2018; Matić Blatina 2018;. Ostojić Blatina 2017; Škegro Krš Blatina 2017; Brkić Crveni mjesečar 2015.; Milas 2012. Lijep pregled žilavki i blatina, ukazuje na izglede da i jedno i drugo vino uskoro budu među vodećim adutima ne samo BiH nego i šire regije.

DIPLOMATSKO VINO i arhivska vina od Graševine i Plavca maloga! Prije dosta godina, Svijet u čaši i Badel1862 pokrenuli su s nekoliko veleposlanstava u Hrvatskoj suradnju kroz proizvodnju i promociju hrvatskih vina. U Nespešu su, pod kontrolom više veleposlanika odgojena vina u novim barrique bačvama. Vina su napunjena u posebne boce, s posebnom etiketom, namijenjena su bila da se koriste kao dio ponude u inozemnim veleposlanstvima u Hrvatskoj  te za razne promotivne aktivnosti. Dio vina bio je pohranjen u arhivi zagrebačkog restorana Stari Puntijar, i sad je, nakon dva desetljeća od berbi, a kod nekih etiketa i više od dva desetljeća! – bila prilika provjeriti sadašnju kondiciju tih uzoraka a time i kvalitetu. Dodatak su činila arhivska graševina i plavac mali.

Na radioici Diplomatsko vino bili su, među ostalima, sommelieri Jelena Šimić Valentić te Josip Orišković iz Istre i Kvarnera i Ivo Ivaniš iz Cavtata, vinarka Monika Prović iz doline Neretve, naišao je i Marko Dušević koji u paškom akvatoriju stavlja vinska butelje na odležavanje u dubini mora, s nekoliko zanimljivih uzoraka vina iz mora dopunio je radionicu

Kušali su se:  Vin diplomatique Rajnski rizling Nespeš  2004. barrique , 11,7 vol %; Vin diplomatique  Silvanac zeleni Nespeš  2004 barrique, 11,9 vol %; Vin diplomatique  Sauvignon Nespeš 2004 barrique 12,1 vol %; Vin diplomatique  Chardonnay Nespeš 2003. barrique,  14, vol %; Graševina Mandićevac 1983 PIK  Đakovo; Plavac Ivan dolac 2003 barrique 14,4 % PZ  Svirče. Vina su se pokazala u iznenađujuće dobrome stanju, a posebno iznenađenje bili su Zeleni silvanac Nespeš 2004 te Graševina Mandićevac 1983 koja se predstavila u vrlo vrlo atraktivnom – šeriziranome izričaju!

 Siniša Lasan održao je radionicu na temu CRNOG PINOTA od plešivičkog proizvođača Drage Kurtalja, kušana su vina iz sedam berbi, konkretno 2013., 2015., 2016., 2017., 2018. , 2019., 2020. Lasan je vodio još jednu radionicu vezanu uz plešivičke proizvođače, konkretno on i Franjo Kolarić prezentirali su PINOT GRIGIO Coletti u različitim stilovima, od mladog svježeg do onoga iz amfore.

S radionice sommeliera Siniše Lasana na temu crnih pinota Drage Kurtalja. Obradovan reakcijama nazočnih na radionici, Drago, sa suprugom sasvim desno, zorno pokazuje svoje raspoloženje (Marko Colic)

S plešivičkih crnih pinota skok u Burgundiju: Lasan na radionici o burgundijskim vinima, pretežito crnima (riječ je, dakako, o sorti Pinot noir), s posjeda Albert Bichot

Najviše su mi se dopala vina Meursault 2018 1er cru Les Charmes Cote de Beaune, pa Clos Frantin Monopole, onda Pinot noir 2018 Nuit Saint Georges 1er cru Monopole, te Mercurey 2019 1er cru Champs Mars Domaine Adélie

Siniša Lasan je, s Moranom Petričević, imao i radionicu Burgundy through Albert Bichot Domaines. Obitelj Bichot odavna je etablirana u Burgundiji. Bernard Bichot osnovao je 1831. svoju vinsku kuću u selu Monthéli, nekoliko kilometara južno od grada Beaunea. Krajem 19. stoljeća, njegov unuk Albert Bichot dao je kompaniji svježi pravac. Albert Bichot u vlasništvu ima šest vinarija sa više od 100 hektara vinograda diljem Burgundije. Na kušanje su ponuđena vina Château Long-Depaquit in Chablis – 65 hektara s pet premiers crua i pet grand crua, uključujući Chablis Grand Cru La Moutonne, zatim Domaine du Clos Frantin in Nuits-Saint-Georges – 73 hektara, uključuje poznate apelacije kao što su Vosne-Romanée 1er Cru Les Malconsorts, Chambertin Grand Cru and Grands Echezeaux Grand Cru, Château-Gris – 3,5 hektara, uključuje Les Terrasses rijetka bijela vina iz Nuits-Saint-Georgesa, Domaine du Pavillon – 15 hektara koji uključuju Corton Grand Cru Clos des Maréchaudes i Beaune 1er Cru Clos des Mouches sa područja Côte de Beaune, Domaine Adélie 7,8 hektara sa položaja Mercurey, kao i Domaine de Rochegrès – pet hektara u regiji  Beaujolais

Darko Lugarć u akciji

Sommelier Darko Lugarić predstavio je deset uzoraka hrvatskih vinara iz AMFORA, a marketingaš i vinski bloger Nenad Trifunović Vinopija prihvatio se teme pod naslovom DEMISTIFIKACIJA PRIRODNIH VINA. Evo što Vinopija kaže:

– Potreba za neindustrijskom preradom namirnice i neprocesuiranim nutrijentom reflektira se i na vinarstvo. Svjetska vinska publika sve više zahtijeva ekološka/organska/biološka/biodinamička vina, ona rađena bez intervencija, ali, eto, najbolja namjera lako postane ideologija, a konzument nesvjesna žrtva! Posjetitelje Vino.coma pozvao je na kušanje sljedećih prirodnih vina: Monte Moro Malvasia,  Pasji Rep Zelen,  Pasji Rep Moser, aMorus Malvasia, Kosovec Frankovka Selekcija; Križ Plavac.

Zanimljiva i za nas nesumnjivo ohrabrujuća radionica Tome Jakopovića i Ive Kozarčanina pod naslovom RIZLINZI: KOPJAR vs NJEMAČKA. Riječ je o vertikali rizlinga zagorske vinarije Kopjar i usporedbi njih s glasovitim  njemačkim vinima od ove velike sorte. Na kušanju: Kopjar 2020 suho, 2019 polusuho, 2018. polusuho, 2017 polusuho, 2015 polusuho i 2013 polusuho,  te primjereni rizlinzi iz Mosela i Pfalza (Palatinata). Kopjar je jako dobro parirao!

Frano Milina Bire i supruga Višnja: onaj tko je bio u potrazi za izgubljenm buteljama mogao je kušati Birin pjenušac Rosé brut (Marko Colic)

I opet  Ivo Kozarčanin i Tomo Jakopović, sada U POTRAZI ZA IZGUBLJENIM BUTELJAMA, tj. za kapljicom koju je danas  nemoguće, ili gotovo nemoguće nabaviti. Prezentirana su sljedeća vina: Bire Rosé Brut n/v, Lumbarda, Škrlet 2012 Vinarty Moslavina,  Bedekovich Riesling Brisk 2016 Prigora, Bijeli pinot 2006 Dvanajščak-Kozol Međimurje, Graševina 2002 Enjingi Kutjevo, Amber rizling/traminac 2019 Jagunić Plešivica, Pinot noir 2017 Jakopović Moslavina, Lapis rubrum 2017. Petrić Hvar, Modro jezero 2012 Reserva Grabovac Proložac, Terre Bianche Cuvée Rouge Riserva 2007 Degrassi Savudrija, Moslavac 2017 Jančar Moslavina, 100+ Pas Dosé 2018 Barun Krašić.

Priču pod naslovom ŠKRLET – HRVATSKI VINSKI BISER vodio je zagrebaki enolog Krešimir Hren, koji dosta surađuje s moslavačkim vinarima. Nakon nedavno izdane monografije Škrlet – hrvatski vinski biser ova sorta se ponovno našla u središtu pažnje. Radionica je pokazala značajne rezultate u podizanju kvalitete i povećanju raznovrsnosti stilistike škrleta kao vina. Kušano je 12 različitih škrleta svih značajnijih vinara Moslavine.

I, sad, nešto što nije vino ali ima veze s vinom. Riječ je o vrlo intresantnoj, sjajno stručno vođenoj deguistaciji WHISKY u VINSKOM SVIJETU… BRUICHLADDICH MICRO PROVENANCE SERIES koju je priredio i moderirano Tomislav Ruszkowski.

S radionice o tome kako je whisky povezan s vinom: Tomislav Ruszkowsky majstorski je održao prezentaciju (suhiucasi)

Opis: Vino i whisky rado su viđeni gosti u svakom domu. Često zajedno čine uspješnu degustacijsku priču dnevnog blagovanja ili neke večeri. Manje je poznato da se whisky i vino susreću puno ranije nego na stolu, naime u fazi sazrijevanja i vino i whisky ponekad dijele isti dom – hrastovu bačvu. Naravno ne u isto vrijeme, ali uvijek istim redoslijedom. U izboru bačvi industrija whiskyja se ponekad oslanja na one koje su prvobitno sadržavale najrazličitija vina iz svih krajeva svijeta. Whisky, dakle, može najbitniji dio svojeg proizvodnog puta provesti u ex vinskim baricima, sherry boutovima ili porto pajpovima. Je li to uvijek sretan brak i tko je bio gazda a tko podstanar moglo se vidjeti, ili barem naslutiti, na ovoj Masterclass whisky radionici. Otvoreno je najprije pet boca glasovite destilerije Bruichladdich edicije Micro Provenance vezane za single malt whiskyje ove poznate destilerije iz ex vinskih bačvi, te, na kraju, boca iznenađenja.

18Y  Bourbon Hogshead/PX Finish, Cask No.012  1992.-2011.  51,6%;  11Y  Chenin Blanc Barrique, Cask No.2486  2009.-2020.  60,4%; 11Y  Cote Rôtie Barrique,  Cask No.2201  2008.-2019.  61,7%; 11Y  Rivesaltes Barrique, Cask No.2557  2008.-2019.  56,0%; 11Y  1st Fill Bourbon Barrel,  Cask No.0922  2010.-2022.  60,4%. Boca iznenađenja: whisky iz bačve u kojoj je dozrijevao glasoviti pedro ximenez.

ODLEŽANI TERAN – I, događanje za pamćenje u Esplanadi a koje je bilo kombinacija radionice i mogućnosti promenadnog kušanja, u ulozi protagonista našao se Teran, a cijela priča održana je neposredno prije Zagreb Vino.coma 2022, kao odličan uvod u festivalsku manifestaciju.

Obitelj Markežić Kabola – tata, mama i kćerka – prisutna je bila i na masterclassu o teranu i, posebno, i na festivalu Zagreb Vino.com 2022 (suhiucasi)

Gianfranco Kozlović sa kćerkom i svojom ekipom, u društvu s prof. Ivanom Pejićem sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, znanstvenikom koji je s dr. Edijem Maletićem puno radio na istraživanjima vezano uz vinske sorte u hrvatskim vinogradima i na identifikaciji nekih starih i zaboravljenih kultivara kojima je tek trebalo utvrditi identitet (suhiucasi)

Ukupno 19 vinara iz Hrvatske Istre u organizaciji udruge Vinistra  na pokaz je donijelo 33 odležana terana,  najmlađi iz 2019.  a najstariji iz 2006. S područja Buja i Momjana došli su Kabola, Franković i Kozlović, iz Brtonigle Cattunar, iz Kostanjice Dešković, iz Motovuna i Kaldira braća Benvenuti te Bertoša, Fakin, Tomaz i Valenta, iz Vižinade Deklić, Franc Arman, Geržinić, Pilato, Sosich i Vorić, iz Višnjana Poletti i Brčić, iz Rovinja Dobravac.

Dojmovi s degustacije vrlo su povoljni, naime upujuću na to da su Istrani shvatili kako je nužno definirati glavni stil kojime će promovirati teran. Za razliku od jedne šire degustacije terana prije godinu dana a koju su Istrani imali u Zagrebu i na kojoj su se terani u organoleptici međusobno prilično razlikovali, sad se vidjelo da se valjda napokon ide na stvaranje tog prepoznatljivog profila, unutar kojega vinar može i te kako pokazati stupanj svoje ambicioznosti i svoju sposobnost da ostvari kompleksan visokokvalitetan proizvod. Iako sam već dugo, a posebice nakon onih znanih neprilika za hrvatske vinare zbog slovenskog svojatanja naziva teran, zainteresiran za to ramišlja li se nešto u sklopu Vinistre o zaštićivanju terana kao robne marke s pripadajućom oznakom na način npr. kako to rade naši zapadni susjedi Talijani sa za pojedini njihov kraj tipičnu/ tipične sortu/sorte i za vino kao dio istinskog identiteta pojedinog kraja, pa sam se na tu temu i obraćao čelnicima udruge Vinistra, konkretnog odgovora koji bi zadovoljio punoćom i konkretnošću do danas nisam dobio. Ključno bi, za zaštićenu marku, bilo definirati osnovni organoleptički profil terana i odrediti kako raditi vino baze i ono više kvalitatvne kategorije. A za to treba označiti pozicije (tlo, nadmorska visina, izloženost suncu, preporučene klonove, broj loza po jedinici površine, prihvatljive načine rada u vinogradu, maksimalno dopušteni prinos, termine berbe, načn prerade, dozrijevanje (dužinu, vrsta posuda…), uzeti u obzir kakvoću godišta, odrediti prvi mogući izlazak pojedine kategirije vina na tržište…

Uz Kozlovićev i Kabolin teran, među najboljim teranima te večeri bili su mi oni od Marka Fakina, Anno Domini braće Benvenuti, te Fuga od rovinjske obitelji Dobravac a koji je prezentirala istarska sommelijerka Karin Rupena Perdec. Odmah je upalo u oči da na radionici sa svojim uradcima NE sudjeluje (NIJE sudjelovao) – je li to slučajno ili je znakovito?! – jedan od najboljih naših interptretatora sorte Teran – Moreno Coronica (suhiucasi)

Standardno jako dobri baš s teranom – braća Benvenuti – u Esplanadi su na radionici prezentirali svoj klasični teran Anno Domini, a potom, odvojeno, na drugom nastupu u Zagrebu pokazali su se sa novom berbom svojeg posebnog izdanja – Teranom santa Elisabetta 2018 (suhiucasi)

Evo što je na prezentaciji odležanih terana rekao Luca Rossi, kao novi pedsjednik Vinistre:

– Autohtone sorte Teran i Malvazija pozicionirale su Istru kao respektabilnu vinsku regiju i atraktivnu turističku destinaciju. Kako bismo potvrdili status lidera na domaćem vinskom tržištu i promovirali naše najsnažnije adute odlučili smo se na nova vinska događanja pod zajedničkim nazivom Vintage, a prvi od njih posvećen je, eto, sada, odležanim teranima. Tako smo željeli naglasiti neotkriveni potencijal ove sorte i najaviti početak ere modernog terana, našeg velikog vina. Riječ je o najizazovnijoj crnoj sorti u Hrvatskoj.

Teran je divlji pastuh kojega su Istrijani odlučili zajahati –  poručio je još Luka Rossi.

Uvertira u promenadno kušanje bio je masterclass pod nazivom Svijet terana na kojemu su gosti kušali ovo vino u sedam različitih stilova po izboru voditelja masterclassa poznatog sommeliera Emila Perdeca, a pomno kreiran menu od sedam prefinih sljedova osmislila je Esplanadina chefica Ana Grgić Tomić.

– Iako se teran stoljećima njeguje u istarskim vinogradima odlučili smo se za moderan pristup, pa je masterclass otvoren koktelom teranino spritz. Teran je predstavljen u sedam različitih stilova, od pjenušca, finog roséa i svježeg terana do kupaže, potom terana odležanih deset i 18 godina, za kraj je poslužen destilat od terana –  objasnio je svoj izbor Perdec.

Vrhunska kvaliteta – Širi kontekst ovoj vrijednoj istarskoj sorti dao je dr. sc. Marijan Bubola s porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam koji je otkrio kako se u Udinama 1390. teran darivao uvaženim gostima, a 1641. u djelu De Commentari storici geografici della Provincia dell’Istria spominje ga novigradski biskup Tommasini.

– U 19. stoljeću,  kada je u Istri bilo više od 34.000 hektara vinograda, što je više od današnje ukupne površine pod vinovom lozom u čitavoj Hrvatskoj, teran je bio najzastupljenija sorta s udjelom većim od 80 posto. Za usporedbu, danas je njime zasađeno tek deset posto vinogradarskih površina, dok na malvaziju istarsku otpada 60 posto – rekao je profesor Bubola.

Dodao je kako se još prije dvadesetak godina teran zbog neprikladnog pristupa u vinogradima smatrao sortom za vina osrednje kvalitete, od koje se prave isključivo mlada i lagana vina, no zahvaljujući entuzijazmu nekoliko vinara Istre u potpunosti se promijenio pristup u njegovoj proizvodnji pa ova sorta danas daje vina iznimne kvalitete i različitih stilova. Upravo je pokrenuta i klonska selekcija terana u starim vinogradima u Istri, pregledano je 18 lokacija u vinogradima posađenim između 1903. i 1975.

Luka Rossi, novi predsjednik Vinistre, i Ivan Marić, izvršni direktor

– Ovo je veliki događaj, ne samo zbog toga što je danas u Zagrebu promoviran teran, u metropoli koja sigurno ima najveći potencijal u promociji i potrošnji ovakvih vrhunskih proizvoda, nego i zbog toga što je riječ o prvoj manifestaciji na ovako visokom nivou otkad smo nakon spora sa Slovenijom dobili i službeno mogućnost korištenja naziva Teran. Iznimno sam ponosan na Vinistru što se odlučila na ovakav iskorak i što je prezentirala odležani teran na najljepši mogući način – poručio je Ezio Pinzan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i lovno gospodarstvo Istarske županije.

__________________________________

POZIVNICA za POREČ!

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU

___________________________________

U posljednji trenutak prije zaključenja ovog izdanja, posljednjeg u 2022. godini, iz udruge Vinistra, koja sada ima i novog direktora a to je Ivan Marić, stiglo je priopćenje:

Vinistra u 2023. ima velike planove! Evo nekoliko najvažnijih točaka: domaćinstvo prestižnog Concoursa Mondial de Bruxellesa sredinom svibnja, samostalni nastup na jednom od najpoznatijih i najvažnijih vinskih sajmova – Proweinu 2023, te, prema najavi sa skupštine udruge, još osam jačih vinskih događanja u njezinoj organizaciji.

Veliki izazov za istarske vinare izrada je i provedba operativnog marketinškog plana s ciljem unaprjeđenja imidža na regionalnoj razini te brendiranje istarskih vina u suradnji s profesionalnom marketinškom agencijom koja će imati za zadatak osmisliti novi, moderan vizualni identitet i privlačne komunikacijske poruke. Gotova je i nova web stranica kao središnje mjesto prezentacije i promocije vina s interaktivnom kartom istarskih vinara, snažnom bazom podataka i svim relevantnim dokumentima te posebnom rubrikom za registrirane vinare, članove Vinistre, istaknuto je između ostalog na Skupštini u Svetvinčentu.

– Kontinuirano radimo na podizanju kvalitete događanja u vlastitoj organizaciji i osmišljavanju novih u skladu s modernim zahtjevima vinskog tržišta. Vinistra kao događaj već je godinama dodatni motiv dolaska gostiju u Poreč u svibnju, koji će od iduće godine postati vinski mjesec u Istri. Osmišljavanjem novih evenata poput ekskluzivnog Vintage by Vinistra, na kojem ćemo na proljeće u Zagrebu predstaviti odležane malvazije te, u studenom, po drugi put odležane terane, napravljen je veliki kvalitativan iskorak na hrvatskoj vinskoj sceni uz dodatnu promociju naših vrhunskih autohtonih sorti – kazao je Luka Rossi.  ♣

____________________________________

ČESTITKE JUBILARCU – OD JUBILARCA! – Pressica u elitnoj Esplanadi na kojoj je najavljeno 15. izdanje međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.coma (25.-28.11.2022) protekla je ne samo u uobičajenoj radnoj atmosferi nego i u svečarskom tonu. Osnivaču i direktoru festivala prof. Ivanu Dropuljiću upućene su srdačne čestitke uz 15-godišnji jubilej manifestacije, ali i za puna tri desetljeća otkako je profesionalno, najprije kao vinski trgovac, ušao u Bakhov svijet. Dvostrukom svečaru posebno sam čestitao ja osobno, također u svojstvu svečara, naime na Martinje ove godine, dakle 11.11.2022. napunilo se 30 godina od izdanja prvog broja prve hrvatske revije za vino, gastronomiju i turizam Svijet u čaši!

Pressica i priznanje slavljeniku prof. Dropuljiću (drugi slijeva) za tri profesionalna desetljeća na vinskoj pozrnici i za 15. jubilarni festival Zagreb vino.com (2022). Sasvim lijevo je Stjepan Šagovac, ovogodišnji voditelj press-službe, treći slijeva Željko Suhadolnik, slavljenik za 30. godina revije Svijet u Čaši, te sasvim desno – Ljiljana Vajda, voditeljica promidžbenih djelatnosti u podrumu Belje (Marko Čolić)

Čestitka, sa šampionima iz Bergama, jubilarcu Ivanu Dropuljiću (Marko Čolić)

Šampion i najbolje ocijenjeno vinu u Bergamu – Festigia Cabernet sauvignon 2018 porečke Agrolagune, i Cabernet sauvignon 2019 Premium Vina Belje (suhiucasi)

Pressica i priznanje slavljeniku prof. Dropuljiću. Ljiljana Vajda, voditeljica promidžbenih djelatnosti u podrumu Belje,  također je i te kako imala razloga za slavlje, naime Cabernet sauvignon 2019 Premiu  Vina Belje te Festigije Caberneta 2018 i Castell  poslovno bliske joj porečke Agrolagune  na nedavnom međunarodnom ocjenjivanju Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2022  u Bergamu kod Milana plasirali su se, po osvojenim bodovima, u sam vrh najboljih! Prof. Ivan Dropuljić bio je iznimno zadovoljan odazivom vinara na poziv za izlaganje na 15. međunarodnom festivalu vina i delikatesa Zagreb vino.com 2022 

Zahvaljujući susretljivosti vinskih kuća Agrolaguna iz Poreča i Belje iz Baranje nazdravilo se, uz jubilej, na najbolji mogući način – odličnim vinima od Agrolagune i Belja koja su potkraj listopada ove godine osvojila nagrade vrijedne dubokog naklona na ocjenjivanju Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet u Bergamu, riječ je o degustaciji specijaliziranog tipa s fokusom na kapljicu od spomenutih dviju sorata. Na tom natjecanju prof. Dropuljić i ja sudjelovali smo kao ocjenjivači više od 15 godina zaredom, covid je onda napravio stanku, a ove godine iz Hrvatske kao degustator je prisutan bio novinar Ivo Kozarčanin. Agrolaguna, a i Belje dosad su u Bergamu postizali redovito lijepe uspjehe, uspjeha je znao imati i Vlado Krauthaker kad god bi sudjelovalo, ali ove godine bilježi se kulminacija, naime vrijedno je ponoviti: Agrolaguna je sa svojim Cabernet sauvignonom Festigia 2018 ukupni šampion ocjenjivanja 2022, to vino, s 94,33 boda ujedno je i najbolje ocijenjeni uzorak ove godine, a Festigia Castello 2020 s 92 boda došla je do Velike zlatne medalje. Vina Belje s Cabernet sauvignonom 2019 Premiums 91,5 bodova uvjerljivo se pozlatilo! ♣

_____________________________

Akcija non-stop, prema završetku godine

FOOLIRANJE u ESPLANADI – Nakon Zagreb Vino.coma, u zagrebačkoj Esplanadi adventska akcija se nastavila punim intenzitetom. Do kraja godine, glavni igrač je prostrana Terasa Oleander. Vino ovdje nije bilo u prvome planu. Dimenzijama štanda istaknula se Rakijarnica! Sa svih strana terase posjetitelji se pozivaju na kušanje niza specijaliteta različitih kuhinja i stilova, dosta veliku pažnju privlačio je INSTTUT za KOBASICE, gdje su se, pod paskom chefa Mate Jankovića, nudili različiti tipovi kobasica, tako da bi se tu ponudu moglo shvatiti i s određenim edukacijskim elementom, naime logično je da je manje informiranom i po pitanju kobasica manje educirnaom potrošaču chef Mate Janković htio i ukazati na organoleptičke razlike izmedju svih tih po nazivima znanih vrsta.

Advent 2022 bio je u znaku fooliranja, vrvilo je ponuđačima kobasica, burgera i pića, na Terasi Oleander hotela Esplanade i na više mjesta u gradu bili su štandovi Instituta za kobasice i Rakijarnice. Dolje: Na terasi Oleander bilo je hodača na visokim štapovima i raznih pajaca, a zatekla se tu i Božić Jelka bez ukrasnih kuglica pa je mogla biti i razigrana, ona je popularnog djedicu neumorno fotografirala!…

Adventskoj atmosferi sa šarenilom boja i s brojnim posjetiteljima što svakodnevnog što prigodno posebnog izgleda duže se zadržavao i Djed Božičnjak, impresivna stasa, srebrne boje kose i bogatih silber brade i brkova te u crvenom plaštu a  dočekale su ga ne samo Božić Jelka nego i  – neočekivano visoke temperature, ⦁

_________________________

Debitant medju jubilarcima

PRVI VinEko u ZAGREBU

Vrući završetak studenoga i početak prosinca ove godine u Zagrebu! Još se nisu slegli dojmovi s 15. jubilarnog izdanja festivala vina i gastronomje Zagreb Vino.com 2022., a već, vezano uz čašu, nova priredba, međutim ova, isključivo, na eko-kolosijeku.

U svečanoj atmosferi uz klavir, nareske, kolače i vino, neposredno prije odlaska na otvorenje festivala, u novootvorenome klubu diWINE u zagrebačkoj Ilici našli su se organizatori, podupiratelji i neki izlagači, konkretno na slici su Tomislava Hodalić iz Hrvatske poljoprivredne komore, uljar Daniel Klinac Kota, te, sasvim desno, Zoran Lutz te Irena Lučić kao priređivači manifestacije

Riječ je o manifestaciji VinEko 2022, najavljenoj kao prvoj izložbi prirodnih vina, maslinovoih ulja i jakih pića u Metropoli, događanje se odvijalo na lokaciji Narodno sveučilište Dubrava u Zagrebu. Ideju je dao Zagrepčanin Zoran Lutz iz tvrtke Indugraf d.o.o., on je bio i operativni pokretač manifestacije, a kao glavni operativni organizator iskazala se Irena Lučić iz poduzeća diWINE. Kao podržavajući partneri i sponzori projekta navedeni su Narodno sveučilište Dubrava, na čelu sa Željkom Šturlićem, zatim Hrvatska poljoprivredna komora na čelu s predsjednikom Mladenom  Jakopovićem, kao i Centar Rudolf Steiner, na čelu sa ravnateljicom dr.sc. Dijanom Posavec.

Na smotri je svoje uratke prezentiralo ukupno dvadesetak izlagača iz Hrvatske, BiH, Slovenije i Srbije, riječ je o proizvođačima vina i maslinovog ulja koji posjeduju certifikat o eko-produkciji. Zamisao je bila da kao izlagači nazočni budu i tvorci jakih alkoholnih pića priklonjeni eko-pristupu ali iz tehničkih razloga – čini se o uglavnom prekratkom roku od dobivanja poziva i termina održavanja sajma – to je za ovu godinu otpalo.

Vinari i maslinari Bolfan vinski vrh, Chresno, Eko gospodarstvo Zdolc,  Ker-vin, Kosovec, Kota olive oil iz zadarskog zaleđa (10.000 stabala masline!), M-enostavno dobra vina, Opus vina, Povratak winery, Prvo hrvatsko ekovino Čegec, Santei Natural Wines, Kmetija Šumenjak, Veralda, Vina Glavica, Vina i ulja Šuran, Vina Lunika te Vino Lovrec predstavljanjem svojih visokokvalitetnih proizvoda pokazali su kako prirodno i zdravo i te kako može (istovremeno) biti ukusno i lijepo.

Hrvatska inače, rečeno je na pressici za manifestaciju, trenutno broji oko 6.000 poljoprivrednika okrenutih ekološkoj proizvodnji, među njima je sve veći broj vinara, od Istre do Plešivice, mnogo ih ide već i u pravcu biodinamike.

Među izlagačima Bakhova nektara bile su vinarije Bolfan i Zdolc iz Hrvatskog zagorja, Lovrec iz Međimurja, Glavica iz Moslavine, Veralda iz Istre, Opus vino s Komarne, M – enostavno dobro vino iz Slovenije…

Bolfan, Lovrec i Zdjelarević, Šuran, te Zdolc

Na VinEkou 2022 održano je i nekoliko strukovnih predavanja, prvo na redu bilo je ono pod nazivom O biodinamičkoj poljoprivrednoj praksi, biodinamičkoj proizvodnji vina te certificiranju Demeter standarda, zajednički su ga održali dr.sc. Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera, Zmago Petrič, direktor Guerila wines & Petrič d.o.o., Slovenija i Sergij Stancich, savjetnik Biodynamic Federation Demeter International. Drugo predavanje bilo je na temu Prirodna vina u ugostiteljstvu i na tržištu – pomodni trend ili održiva budućnost?, a pripremio gaje Nenad Trifunović Vinopija, hrvatski vinski bloger, predstavljen i kao director of business developement u tvrtci Wine&More.

Pažnju su osobito privlačili uljari Kota i Veralda

VinEko izložba imala je bogat popratni program. Posjetitelje su dočekali živa svirka uz live duo Swing That Blues i nagradna tombola, na raspolaganju im je bio i info-relax-shopping kutak u kojem se mogla razgledati ponuda sponzora izložbe, odmoriti, nešto prigristi, popiti kavu, predviđen je bio i pop-up-wine shop za kupnju, po povoljnijoj cijeni od uobičajene, proizvoda za ponijeti kući.  Tvrtka Letina Inox predstavila je svoj dinamizator – mješalicu za biodinamičke pripravke, koji je razvijen upravo u suradnji s Centrom Rudolf Steiner. Tvrtke Green Cakes i Panonis prisutnima su približile ponudu svojih zdravih kolača i ekoloških suhomesnatih proizvoda kojima je uistinu bilo teško odoljeti.

Znana tvrtka Letina inox prezentirala je svoj dinamizator – mješalicu za biodinamičke pripravke, razvijen upravo u suradnji s Centrom Rudolf Steiner

Zmago Petrič, direktor Guerila wines & Petrič d.o.o., Slovenija, zatim dr.sc. Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolf Steiner, te Sergij Stancich, savjetnik kod Biodynamic Federation Demeter International

Za potpuni doživljaj i još veće uživanje: posjetitelji su imali priliku razgledati izložbu Hrvatske udruge kreativnih amatera koja je pokazala svoje predivne radove izrađene na platnu napravljenom od tropa grožđa.

Uz kupljenu ulaznicu (100 kuna za jednu osobu, 160 kn za dvije) posjetitelji su na dar dobivali Vinska abeceda o pijenju vina te kalendar sa popisom najznačajnijih vinskih događanja u tijeku godine u Hrvatskoj. ♣

_______________________________________

Jubileji

KRAUTHAKER: NAPUNJENA SAMOSTALNA TRIDESETKA NA SCENI

           Počelo je odavna, u podrumu tadašnjeg PPK Kutjevo, ali eto, iako je i u spomenutoj kući bilo i te kakvih uspjeha, kao start računa se ipak od trenutka kad je postao sam svoj, krenuo vlastitim putem, neopterećen razmišljanjima (i) drugih (nadređenih).

Vlado Krauthaker u restoranu Baltazar službeno pozdravlja uzvanike… (suhiucasi)

Zvijezda stabilna a ne tek povremena sjaja na hrvatskoj vinskoj sceni, Vlado Krauthaker, 1992. se u vinski ocean otisnuo samostalno, ubrzo je dosegnuo vrh jarbola i tu se, kao jedan od najboljih i najpouzdanijih, zadržao do dašanjih dana, kad eto, konkretno, s kasnom jeseni i datumski po volji bogu vina Bakhu koji je na svoj način svijetu dao do znanja da je vrijeme uz imendan sv. Martina a to je 11. studenoga ono pravo za obilježavanje prelaska mošta u mlado vino, Vlado Krauthaker odlučio se, u nazočnsti dragih mu osoba prisutnih u njegovu (poslovnom) životu od prvih početaka pa do sada, obilježiti  puna tri samostalno radno uspješna desetljeća.

Vladek nas je okupio u vrsnom zagrebačkom restoranu Baltazar, pozivom da obilježimo 30 godina od prve berbe u VINOGRADIMA KRAUTHAKER!  Tu obljetnicu želimo proslaviti I podijeliti s vama, te kao prije 30 godina uživati u društvu osoba koje su s vinskom kućom Krauthaker od samog početka. S vama želimo podijeliti radost, ponos te lijepa sjećanja na 30 godina rada i stvaranja, učenja i rasta, emocija i zajedništva, svega onoga štoKrauthaker jest. Veselimo se sto ćete svojim dolaskom uveličati naše slavlje u zagrebačkom Baltazaru.  S poštovanjem – Vlado Krauthaker s obitelji.

Uz gitarističku pratnju Ive Raiča, dah uzvanika su svojim izvedbama tradicijskih (vinskih) pjesama zaustavile neke od članica prvotnih Ladarica, odmah ovdje prozvanima – vLadaricama. Prigodnim govorancijama i recitacijama istaknuo se glumac Vedran Mlikota, evo lijepog stiha autora Enesa Kiševića kojega je izgovorio: VINO VOLI BIT’ NOŠENO, VINO NE VOLI NOSIT’ NI KRILA, VINO JE ZAPRAVO TEKUĆA ŽENA ZA KOJU SE MORA IMATI STILA.… (suhiucasi)

Vladina supruga Ružica dobila je za uspomenu portret poslovno uspješnog i u vinskim krugovima vrlo cijenjenog bekrije Vlade (suhiucasi)

Krauthaker s Bobom Čimburom, znanim zagrebačkim ugostiteljem koji je, kaže Vlado, od njega prvi naučio bocu, sljedeći kojega je spomenuo kao kupca prvog kartona je Ivan Dropuljić, nekad trgovac s vinom a unatrag desetljeća i pol organizator međunarodnog sajma vina i kulinarike Zagreb Vino.com (suhiucasi)

Susret na Krauthakerovoj svečanosti u kultnome Baltazaru bio je osjetno i osjetilno mnogo više od eno-gastronomskog doživljaja. Vrvio je emocijama. To je bio susret s brojnim osobama raznih profila zanimanja a vezanim ne samo uz Krautića od početka nego i uz trenutke i duži period formiranja Lijepe naše kao svjetski relevantne vinske zemlje. Emotivni susret s dragim osobama iz davnina s kojima se kroz ovih 30 godina iz ovih ili onih razloga prekinulo viđanje. Uz domaćine Krauthakera te Bobu Čimbura iz Baltazara, ponovno na kupu pioniri hrvatske vinska scene, bilo proizvođači, bilo vinski trgovci, bilo ugostitelji, kroničari, vinoljupci afrmirani u raznim profesijama: Ivan Enjingi, Ivan Dropuljić Zagreb vino.com, Zlatko Puntijar, Silvek Degen, Alfi Kabiljo, Nino Dusper Vinotrade Vinum i osnivač Hrvatskog sommelier kluba, Vlado Borošić osobno (osnivač kultne vinoteke Bornstein), Boris Ivančić Vivat Fina vina, Tomislav Gorša Gro-prom, Marijana Gantar Edico Split, pa Božo Roknić, direktor Westina Šušak, direktor Sheratona Darko Radetić, predstavnik Esplanade Ivo Šindilj, Pernjak iz Koprivnice, Zdravko Stojanović Dugi Z, Goran Ostojić…  Događanje kod Baltazara – lijepi svojevrsni povratak u domaću noviju vinsku prošlost, na određeni način i potvrda da smo mnogi od nas sudionika u stvaranju novije hrvatske vinske pozornice – još tu!

Otkako u posljednje vrijeme malo-pomalo redovnu proizvodnju vina preuzima njegova kćerka Martina, Vlado Kauthaker sve veći osobni trud ulaže i u proizvodnju vina iz svojeg ovećeg pokusnog nasada, u kojemu su i sorte kao npr. Bianca, Blauburger, Frankovka, Nebbiolo, Zinfandel/Crljenak… Evo, kod Baltazara, stotla na kojem je izložio vina tih drugih kultivara… (suhiucasi)

Hvala, Vlado, i hvala Bobo Baltazar, hvala Vedrane Mlikota, Ivo Raiču, hvala vLadarice za lijepe trenutke provedene te večeri!  ♣

PUNIH 30 GODINA S VAMA!

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

Jubileji

WoW – 11 GODINA UDRUGE ŽENE u VINU I 10 GODINA DODJELE NAGRADE wOw Grand Prix: ŠAMPION ZA 2022: BENVENUTI!

Lijep jubilej ove godine proslavila je i udruga WoW / Žene u Vinu, koju je osnovala zagrebačka novinarka Sanja Muzaferija a koja, uz zagrebački, ima još dva ogranka – u Splitu za Dalmaciju i u Rijeci za Istru i Kvarner. WOW broji više od 150 članica. Udruga je ponajprije namijenjena VINArkama, VINOtekarkama, noVINArkama koje pišu o vinu, ENOloginjima, sommelijerkama, suprugama vinara, vinskim entuzijasticama, VINOljubiteljicama, kao i vlasnicama restorana, wine barova… Članicom je moguće postati na preporuku barem jedne aktualne ili bivše članice, konkretno žena koje rade vino ili su iz obitelji koja ga radi, koje se bave marketingom i/ili prodajom vina, koje vode vinoteke, izučavaju vino ili ga samo vole te žele o njemu naučiti više. Naravno, vinoljubiteljica ima i među odvjetnicama, liječnicama, slikaricama, arhitekticama, inženjerkama, profesoricama… Uz osnivačicu i aktualnu predsjednicu i članicu uprave Sanju Muzaferija iz Zagreba ključne osobe za rad WoW-a su dopredsjednica Margita Belušić-Gobić, Rijeka, glavna tajnica Meri Cipranić, Zagreb, članice uprave Margita Belušić, Rijeka; Adela Visković, Split, Meri Cipranić, Zagreb. Odnosi s članstvom:  Meri Cipranić. Udruga WoW tijesno je povezana s međunarodnim udruženjem žena u vinu Donne del Vino, na čijem je čelu već godinama toskanska proizvođačica vina Donatella Cinelli Colombini iz Montalcina.

Predsjednica udruge WoW Sanja Muzaferija i ovogodišnji dobitnici nagrada za vina (suhiucasi)

Što žene žele? Konačno smo, eto, to saznali I za 2022. godinu: braća Benvenuti – šampioni sa slatkim gutim muškatom San Salvatore (suhiucasi)

Uz Sanju Muzaferija, Moreno Coronica, prvak u kategoriji crnih vina, naravno sa svojim GranTeranom (suhiucasi)

Među brojnim akcijama udruge posebno se ističu priredba Pink Day tj. festival ružičastih vina sa Green in Pink smotrom visokokvalitetnih maslinovih ulja kao gostom, ove godine manifestacija je jubilarna, 10. po redu, a mjesto i termin su zagrebačka dvorana Lauba, 15. travnja 2023 (čestitke wowicama, i najbolje želje za dalje!), te akcija pod mottom Što žele žele? što kulminira dodjelom godišnjih nagrada za vina i proglašenjem šampiona i dobitnika WoW Grand Prixa. U zagrebačkom Sky Office-u, nedavno je proslavljen 11. rođendan udruge WOW i po deseti puta dodijeljene su godišnje WOW vinske nagrade  sa dakako šampionskim WOW Grand Prixom.

________________________________

IVAN JUG, NAJBOLJI SOMMELIER HRVATSKE ZA 2022. – Ivan Jug, zaposlen u zagrebačkom restoranu Noel, proglašen je najboljime na jubilarnom 25. prvenstvu sommeliera Hrvatske koje je, u organizaciji Hrvatskog sommelier kluba i pod pokroviteljstvom HTZ-a, te uz podršku TZ Kvarnera i Grada Opatije, održano 12. i 13. prosinca u opatijskom hotelu Ambasador.

Na prvenstvu je nastupilo 27 natjecatelja iz renomiranih hrvatskih restorana, hotelskih kuća, wine barova i konoba. Uz Ivana Juga, ostali finalisti bili su Kristijan Harjač (završio je kao drugoplasirani), sommelier u restoranu Agli Amici iz Rovinja, te Monika Neral (treće mjesto) vlasnica obrta VINNER iz Rijeke.

Ivanu Jugu, prvoplasiranom na 25. prvenstvu sommeliera Hrvatske, uz glavnu nagrade – studijskog putovanja u Champagne, pripala je i čast predstavljati Hrvatsku na svjetskom prvenstvu sommeliera ASI Contest of the Best Sommelier of the World, koje će se održati u Parizu od 7. do 12. veljače 2023.

Šampion Jug s drugo i trećeplasiranim kandidatima, u društvu novog predsjednika HSK-a Veljka Ostojića

U sklopu prvenstva održana je skupština HSK, na kojoj je za naredni četverogodišnji mandat za predsjednika izabran Veljko Ostojić.

___________________________________

Sanja Muzaferija bila je na nedavnom skupu udruga žena u vinu u Milanu, u društvu s Donatellom Cinelli Colombini, toskanskom proizvođačicom vina i predsjednicom talijanske udruge Le Donne del Vino. Sanja je i u Italiji obznanila da će se sljedeći festival ružičastih vina Pink Day s revijom maslinovih ulja Green in pink održati 15. travnja 2023. u zagrebačkoj dvorani Lauba!

  Da podsjetim: izbor za WOW vina godine zamišljen je tako da jedan vinski kustos  (ugledna hrvatska sommelijerka ili sommelijer) selekcionira vina kušana u protekloj godini, on sastavlja svoju širu autorsku listu vina-potencijalnih dobitnika u pet kategorija: pjenušci, bijela, ružičasta, crvena i slatka te desertna vina s ostatkom  šećera. Slijedi centralni dio akcije Što žene žele – mogućnost da elektroničkom poštom članice udruge glasuju po svojem izboru. Do sada su glavni izbornici bili Karin Rupene-Perdec, Alena Stuparić, Siniša Lasan, Roko Bekavac, Emil Perdec, Filip Savić, Jelena Šimić-Valentić, Željko Bročilović Carlos i Mario Meštrović a ove je godine selektor bio jedan od naših najtrofejnjih sommeliera Ivan Jug iz restorana Noel, inače aktualni sommelijerski prvak Hrvatske, te višestruko ovjenčan Michelinom, Gault-Milleauom i drugim gastro nagradama. Na redu je, potom, kušanje vina naslijepo da se dobiju prvaci po kategorijama, a onda se među njima bira i šampion, dobitnik Grand Prixa. Običaj je da svaki put šampion WoW–izbora u organizaciji udruge Žene u vinu posjeti neku vrlo renomiranu vinariju ili vinsku asocijaciju, bilo kod nas bilo u inozemstvu. Prošle godine Grand Prix osvojio je podrum Jakob Zdravka Ilije Jakobovića a na putovanje u Milano na internacionalni skup žena u vinu – Donne del vino – sa Sanjom Muzaferijom putovala je Jakobova kćerka Valentina.

Ovogodišnji žiri koji je – u guipi etiketa što ih je predložio sommelier Ivan Jug – birao najbolja vina: Ana Peršurić Palčić, Danijela Kramarić, Sanja Muzaferija i Karmela Tancabel

Slijepo kušanje na kojemu se donosi konačna odluka o pobjednicima u svakoj kategoriji i ukupnom pobjedniku, dobitniku WOW Grand Prixa, ove godine je organizirano u opatijskom hotelu Ambasador,  a finalni  stručni žiri ove godine su činile tri ekspertice: predsjednica žirija bila je Danijela Kramarić, legendarna sommelierka i vlasnica restorana Plavi podrum iz Voloskoga, vinarka Ana Peršurić Palčič iz vinarije Misal i – vinska poduzetnica s dugogodišnjim iskustvom u svim većim i značajnijim vinarijama Hrvatske, uključujući Iločke podrume, a sada vinska konzultantica Karmela Tancabel, danas ona razvija vlastiti brand Wine Emotion by KT . One su između 12 finalista naslijepo izabrale pobjednike u svakoj kategoriji.

Ovog puta,  u kategoriji pjenušaca u finale su ušli Pavel, 2018, vinarije Šember i Amfora 2016, vinarije Tomac. U kategoriji bijelih vina tri najbolja su Malvazija Sv.Jakob 2018, Clai; Le Chiffre 2020, vinarije St.Hills i Bela igra 2018, vinarije Domaine Koquelicot. Dva najbolja roséa su Rosé Bastijan i Rosé Galić, oba, naravno iz 2021. Među crvenima izdvojila su se tri vina: Plavac mali majstor 2016 vinarije Stina, zatim Bas de bas 2017 vinarije Bibich i Gran Teran 2015 Morena Coronike. Od desertnih vina u vrhu su se našli San Salvatore 2013, vinarije Benvenuti i Muškat Momjanski 2020, vinarije Prelac.

Pjenušac pobjednik je Pavel 2018 Šember; među bijelim vinima pobijedio je St. Hills Le chiffre 2020; najbolji rosé je Bastijan Rosé 2021; od crnih Gran Teran 2015 Coronica. među desertnima pobjednik je – San Salvatore 2013 od obitelji Benvenuti.

 Na kraju – šampion 2022:  – Jednoglasno smo odlučile da sveukupni pobjednik treba biti Benvenuti San Salvatore dakle da je upravo to vino zaslužililo WOW Grand prix 2022 – rekla je predsjednica žirija Danijela Kramarić.

Nagrade koje su se u Sky Officeu dijelile u okviru zagrebačkog Business cluba, gdje sada vinoteku vodi Dijana Grgić, glavna urednica časopisa Vinum In, došli su podignuti gotovo svi dobitelji osobno, nije bilo, iz zdravstvenih razloga, samo predstavnika obitelji Šember.

Lijepe skulpturice u ime vinarije Bastijan, preuzela je Petra Leko, za St.Hills je nagradu, u ime Ernesta Tolja, preuzeo Saša Franić; nagradu za Gran Teran preuzeo Moreno Coronica osobno, a nagradu za desertno vino i sveukupni WOW Grand Prix preuzeli su Nikola i Albert Benvenuti. Nagradu im je u ime prošlogodišnje pobjedničke vinarije Jakob, predala Valentina Jakobović.  ♣

Promocije

ČUDO OD, NAIZGLED, NI OD ČEGA: PERLICE 100 + ZERO DOSAGE!

Po onome kako je prije otprilike šest godina ambijent izgledao, nitko tada ne bi se usudio reći da će se baš odande roditi čudo. A – rodilo se!!! Drago mi je što sam u ostvarenju krasnog sna svojim skromnim prilogom sudjelovao i ja.

Obitelj Barundić i Ivo Kozarčanin na otvorenju svečanosti Dolje. Barundici s trojicom vanjskih suradnika – Kozarčaninom, Ivanom Dropuljićem i Željkom Suhadolnikom (Marko Čolić)

Glavni protagonisti priče su članovi krašićke obitelji Barundić – Josip i Mara te njihovi sinovi. Boraveći u više navrata u Dolini kardinala i posjećujući, u svojstvu prijatelja, i njihov dom i podrum u Brezariću, nekim razmišljanjima i sugestijama vjetar u leđa neodlučnim domaćinima a vezano uz neke aspekte daljnjeg rada pravim putem davali smo naš novinar Ivo Kozarčanin, znan i kao Bakhov sin, pa prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com, i ja, iz Svijeta u čaši. Barundići, koji su se malo-pomalo uspješno razvijali kao proizvođači vina, osjetili su na temelju rastuće potražnje za njihovim buteljama potrebu da se prošire s vinogradom i imali su sreću na položaju Gorice na brdu ponad Krašića kupiti vinograd, zasađen sa za ono područje tradicijskim sortama, loze su bile starije od stotinu godina! Razmišljalo se u obitelji Barundić neko vrijeme o tome da li nastaviti obrađivati te stare loze pa vino proizvedeno od njih iskoristiti za neku svježu ugodno pitku mješavinu prikladnu posbice za ljetne vrućine, ili stare panjeve izvaditi i podignuti novi vinograd s novim i svjetski popularnim sortama. Kroz razgovor o tome kako i što dalje, i na temelju naših preporuka Barundićima da njihova uspješna poslovna budućnost, pogotovu kad već u postojećim nasadima imaju odlične sorte Chardonnay i Pinot crni, ali i izvanredni križanac Manzoni te kad se već nalaze na teritoriju ekskluzivnog naziva Dolina kardinala, na vinskoj pozornici leži ne u većim količinama vina za brzu potrošnju nego u ekskluzivnim uradcima, dakle mirnim vinima nešto kasnijih berbi pa onda duže dozrijevanim u hrastovom posuđu, ali i u u posljednje vrijeme i u Hrvatskoj sve traženijim pjenušcima rađenim tradicijskim šampanjskim načinom s drugom fermentacijom u boci. S pjenušcima, inače, Barundići imaju već duže iskustvo, ali sad je, eto, sve više stvar ekskluzive.

Vina iz ove posebne ponude

U kontekstu globalnog zatopljenja upravo su se te stare sorte – većma različite beline – kakve su dobili u tom novokupljenom vinogradu pokazale kao izvrsne glede sastava kiselina u tzv. ukupnoj kiselosti i glede visine ukupne kiselosti u berbi, što je sve bitno za dobivanje vina s prikladnom kiselosti upravo za pjenušce. Kod tih kultivara u ovo novije toplije doba nije nužno jako se žuriti s berbom, a s druge strane smanjena je do i eliminirana potreba za dokiseljavanjem. Kozarčanin, Dropuljić i  ja predložili smo Barunima da grožđe iz tog  više od stoljetnog vinograda iskoriste u pokušaju proizvodnje ekstra pjenušca, odmah smo mu dali radni naziv – 100+ bez dozaža ekspedicijskim likerom. Odmah smo sugerirali da se ide na to da pjenušac prije degoržiranja i izlaska na tržište nakon druge alkoholne fermentacije u boci najmanje tri godine provede na svom finom kvascu (razgovaralo se i o tome da se neke boce pokusno ostave nedegoržirane i pet do šest godina…) što silno pomaže u razvoju, poboljšanju harmonije, elegancije, formiranju unikatng bouqueta, naime oslobađanjem manoproteina iz taloga pri raspadanju kvasaca pjenušac dobiva na punoći, blagim finim maslačnim notama, finoj slasti bez ikakvog dodavanja šećera. Barundiće nije trebalo nagovarati dugo, i krenulo se u akciju.

Kozarčanin, Dropuljić i ja sudjelovali smo početkom godine u orezivanju trsja, zatim u berbi, pogledali smo početak primarne prerade, potom smo kad je tome došlo vrijeme kušali mlado bazno vino smješteno u inox, onda ga još provjeravali prije stavljanja u boce na drugo vrenje i pomagali obitelji Barundić pri punjenju tih boca, potom nakon godine dana bila je zajednička provjera novog još nedovršenog pjenušca, kontrolna degustacija slijedila je godinu dana poslije prve, i onda je jedno kušanje bilo malo prje nego što je pjenušac napunio i treću godinu na kvascu.

Mara Barundić s pjenušcem 100+ uz ponuđenu hranu (Marko Colic)

Glazbena zvijezda večeri Ana Rucner u nekoliko vizualnih i glazbenih izdanja (Marko Čolić)

Uzvanici

I sada veliko finale: vrlo lijepa promocija pjenušca 100+ zero dosage Vallée des cardinaux u restoranu Rooftop Lateral na vrhu famoznog crnog poslovnog tornja u Strojarskoj u Zagrebu. Na stražnjoj etiketi magnuma elegantnog izgleda pročitao sam: Stoljetna loza, kao svjedok vremena i postojanja, upornosti, ambicija i učenja. Kao svjedok ljubavi i vječnog prijateljstva. Kao svjedok budućim naraštajima. Na kušanje su, uz fine prigodne zalogaje cateringa Lisak, Barundići uz pjenušac 100 + ponudili crni pjenušac od crnog pinota Perle noir, te, od mirnih vina, Seigneur Chardonnay 2019 sur lie i Cardinal Pinot noir 2016 magnum ČESTITKE BARUNDIĆIMA!  ♣

_____________________________________________________

ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik,  MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor tvrtke MAM-VIN d.o.o, koja je izdavala reviju, te MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS…             FAMA/VERBA VOLANT – FACTA MANENT!

Zaokruženo 30-godišnje razdoblje / Što smo radili kroz svo to vrijeme

GODINE SU OSTALE ZA NAMA…

Tri desetljeća je ostalo za nama. Službeno, 30 godina od izlaska prvog broja prve hrvatske revije za vino, gastronomiju i turizam SVIJET u ČAŠI napunilo se na Martinje, 11. studenoga tik prije kraja 2022. Lijep jubilej, vrijedan proslave, ali nekako nije mi baš padalo napamet organizirati prigodnu veselicu u trenucima dok je naš osnivački trio – Mladen Horić, Marko Čolić i ja, Željko Suhadolnik – još uvijek ozbiljno okrznut, naime iz zdravstvenih razloga među nama, spremnog za nove poslovne obveze a i za feštanje, nema jednog člana, onog najvažnijega, bez kojega eto sada ne bismo bili u stanju na za nas uobičajeni, voluminozno i kvalitativno raskošan način obilježiti jubilej. Međutim, kako je velik pritisak kolega i prijatelja bio da svakako treba prirediti događanje na kojemu bi se pažnja šire javnosti skrenula na našu 30 godišnjicu, i zahvaljujući ponudi ljubazne Irene Lučić, osnivačice, još prije dosta godina, udruge Vinoljupci a koja je nedavno u zagrebačkoj Ilici otvorila vinski klub diWINE i ponudila je na raspolaganje i prostor a i svoje usluge u organizacijskom smislu, Marko Čolić i ja odlučili smo se za pressicu na kojoj bismo predstavnicima javnih informativnih medija detaljnije ukazali na to što je sve revija SVIJET u ČAŠI radila u tijeku svojega 30 godišnjeg djelovanja.

Pressicu je otvorila vlasnica kluba diWINE Irena Lučić. S druge strane glasovira sjedimo hrvatske vinske zvijezde Tomislav Tomac, Ivica Perak, Marino Markežić, Velimir Korak, Marijan Kneževići i Vlado Krauthaker kao gosti te ja, Željko Suhadolnik, glavni urednik Svijeta u Čaši

U tome smislu na događanju smo okupili kremu hrvatskog vinogradarstva i vinarstva – proizvođače s kojima smo se kao časopis družili od početka života revije. Riječ je o proizvođačima koji su na našu vinsku scenu unijeli dosta novina i koji su na našim godišnjim izborima najboljih i SLUŽBENO proglašavani Vinarima godine, a činjenica da je riječ o osobama koje su i danas u kvalitativnm smislu u samom vrhu hrvatske vinska produkcije lijepo govori o tome kako smo te izbore Vinara godine radili vrlo ozbiljno, vodeći računa o opotrošačima, a i sa željom da rezultati izbora i te kako utječu na unaprjeđenje hrvatske vinska kakvoće.

Prvi proglašeni Vinari godine,u izborima koje je organzirala revija Svijet u Čaši: Vlado Krauthaker, Ivica Perak (tada glavni enolog u Kutjevačkom podrumu), Ivan Enjingi, Zlatan Plenković, Velimir Korak i Marijan Knežević. vina Belje. Slikama Vinara godine Svijeta u Čaši bili su, zahvaljujući tehničaru Zoranu Lutzu i zagrebačkom izdavačkom poduzeću Indugraf, ukrašeni staklene stijenke lokala.

Prvi proglašeni Vinari godine,u izborima koje je organzirala revija Svijet u Čaši: Vlado Krauthaker, Ivica Perak (tada glavni enolog u Kutjevačkom podrumu), Ivan Enjingi, Zlatan Plenković, Velimir Korak i Marijan Knežević (Vina Belje). Slikama Vinara godine Svijeta u Čaši bili su, zahvaljujući angažmanu tehničara Zorana Lutza i trudu zagrebačkog izdavačkog poduzeća Indugraf, ukrašeni stakleni zidovi lokala

Na klaviru u diWINE-u: ilustracije vezane uz Svijet u Čaši od knjige s istim naslovom i prvog izdanog primjerka revije do primjeraka revije iz vremena kad je krenulo izdanje na internetu. (Rene Karaman)

Na događanje smo uspjeli okupili Vladu Krauthakera, Ivicu Peraka, Velimira Koraka i Marijana Kneževića   kao službeno proglašene Vinare godine, no pozvali smo i Ivana Enjingija te aktualnog glavnog enologa Kutjeva d.d. Ivana Marinclina, međutim oni se nisu odazvali, izostala je, iz razumljivih razloga,  još jedna zvijezda iz prve garniture Vinara godine Svijeta u Čaši, a to je Zlatan Plenković, koji nas je nažalost zauvijek napustio prije nekoliko godina. Od onih uglednika koji nisu bili s titulom trudili smo se dovesti Marina Markežića Kabolu i Zvonimira i njegova sina Tomislava Tomca s kojima smo se tijesno družili od početka izlaska revije a koji su i te kako debelo zasjeli na tron kakvoće hrvatskoga vina i ostat će vječno upamćeni kao pioniri hrvatske proizvodnje maceriranih jantarnih vina rađenih u amfori, Tomci još i po svojim dosezima u sferi pjenušaca. Još su tri osobe bile planirane da budu dio ovog našeg prigodnog skupa uglednika – riječ je o plešivičkom enologu Dragi Režeku, međutim i on, kao i Plenki, više na žalost nije dostupan uživo na ovome svijetu no s obojicom smo bili duboko u mislima sada na jubilarnome skupu, a treći je mr. Franjo Francem, prvi predsjednik Društva enologa Hrvatske i prvi dopredjesnik Hrvatskog sommelier kluba, osobito zaslužan za podizanje vinograda na benkovačkom Korlatu i u doba intenzivnog druženja sa Svijetom u Čaši na vrlo visokoj funkciji u vinskoj kući Badel 1862 kad je ona bila na svom vrhuncu, on nažalost, također iz zdravstvenih razloga nije mogao i osobno biti toga dana s nama u klubu diWINE.

Marijan Knežević, Vlado Krauthaker, Željko Suhadolnik, Ivica Perak i spiker Hrvatskog radija Vjeko Madunić (u posljednje vrijeme vrlo aktivan i u organizaciji prezentacija raznih vinara!) u društvu s uglednom gošćom – znanom gastro-novinarkom i publicistkinjom Božicom Brkan, koja je pokazala svoju novu knjigu, s naslovom Privremeno neuporabljivo

Evo, umjesto da ja pričam, sasvim kratko a iz najnovijih objava znanih naših novinarskih pera pera, o Svijetu u Čaši od početka pa do sada:

 Znani urednik u Večernjem listu, specijaiziran i za vinska teme, Vitomir Andrić  naisao je na Facebooku:  Prije 30 godina, baš na Martinje (11. 11.) izašao je prvi broj Svijeta u čaši. Glavni urednik bio je (i ostao) Željko Suhadolnik Suhi. Za komercijalu i financije brinuo se Mladen Horić Muha, u njegovim prostorijama u MAM-vinu na Selskoj cesti bilo je uredništvo. Fotoreporter je, i danas, veteran Marko Čolić. Trajalo je to tako dok se prije dvije godine se Muha nije razbolio, tako da je časopis prestao izlaziti u tiskanom obliku, prešlo se na online izdanje.

U povodu jubileja, a na inicijativu vlasnice lokala diWINE Irene Lučić, na početku druge polovice prosinca ove godine održana je, na konceptu pressice, svečana prezentacija za medije, bilo je to u spomenutom diWINE baru u Ilici blizu Britanskog trga, gvornome dijelu slijedila je ukusna zakuska. Za tu je prigodu Suhi u goste pozvao i vinare koji su u proteklom razdoblju bili Vinari godine. Revija je naime organizirala i mnoge akcije i manifestacije, među njima bili su i godišnji izbori Vinara i Kuhara godine i proglašenja po 20 najboljih hrvatskih vinara I najboljih 20 hrvatskih chefova.

Suhadolnik je od početka karijere (počeo je u popularnom tjedniku Vikend, gdje je uređivao rubriku posvećenu vinu i gastronomiji), stjecao veliko iskustvo i ugled, putovao je po svijetu, po mnogim glasovitim vinorodnim regijama, prokrstario je temeljito Italiju i postao blizak s mnogim slavnim vinarima i vinarijama. Nema ovdje prostora za sve ih nabrajati…

I, rekoh, ni danas ne miruje, pa su mu uzvanici poželjeli još mnogo ovakvih proslava.

Kamo će osa nego na med: prof. Ivan Dropuljić, direktor festivala Zagreb Vino.com, inače također s 30-godišnjom tradicijom u sektoru vina, te predstavnici Svijeta u Čaši Željko Suhadolnik i Marko Čolić – zahvaljujući samobrskim gastro-ikonama Igomatu I slastičarnici U Prolazu te klubu diWINE nešto se fino, što slano, što slatko, gricnulo, a zahvaljujući nazočnim vinarima nešto se, bogme, i to vrlo vrlo fino, i gucnulo…

 

Marinko Petković, specijaliziran za teme iz poljoprivrede i, kao novinar suradnik Agroglasa i Gospodarskog lista, s pressice o tri desetljeća Svijeta u Čaši zabilježio je i objavio sljedeće:

Poznati vinari Vlado Krauthaker, Ivica Perak, Marino Markežić Kabola, Velimir Korak, Tomislav Tomac i enolog Marijan Knežević biranim su riječima govorili na obilježavanju 30. godišnjice revije Svijet u čaši.

Razgovori po sekcijama – Marino Markežić Kabola i sommelier Tomo Jakopović, te enolozi i voditelji proizvodnje Tomislav Tomac iz plešivičke obiteljske vinarije i Marijan Knežević iz velike baranjske vinarija Vina Belje

Neka djela govore: riječ je o brojnim akcijama kao npr. redoviti izbori Vinara ali i Kuhara godine, Hrvatske vinogradarske općine, Sutla-Sotla, itd, pa reportaže  s eno-gastro scene u Lijepoj našoj ali i u svijetu , stručni članci i intervjui, kazao je emotivno glavni urednik revije Željko Suhadolnik,  prvo hrvatsko vinsko pero, Suhadolnik je počeo svoj profesionalni put u Vjesnikovoj reviji Vikend, a onda je, nakon što je napisao i izdao knjigu Svijet u čaši, postao i do sada ostao glavni urednik Svijeta u čaši.

Utjecajno pero u vinskoj priči naglašava kako mali, ali odabrani i skladan tim revije čini i dan-danas i legendarni fotograf  Vjesnikove revije Studio Marko Čolić, koji i u osmom desetljeću života ne ispušta fotografski aparat iz ruku, i dalje neumorno radi, ide na teren u vinarije i vinograde, obilazi popularne vinske manifestacije u zemlji i svijetu. On je i dobri fotografski duh, uvijek spreman dati dobar savjet mlađim kolegama koji tek kroče u novinarstvo.

Kutjevačka vinska legenda Vlado Krauthaker  istaknuo je da je revija Svijet u čaši pomogla  da se hrvatska vina održe na domaćem tržištu, koje je još devedesetih godina bilo preplavljena jeftinim uvoznim  vinima, posebno onim iz Slovenije. Spomenuo je i brojna druženja, kako u zemlji tako i u inozemstvu, gdje je Suhadolnik, poznat pod nadimkom Suhi, godinama bio degustator i ocjenjivač  vina u više najjačih europskih vinskih  zemalja.

Enolog Marijan Knežević iznio je da je kao mladi enolog  u velikim  vinarijama sa nestrpljenjem čekao da vidi što će Suhi napisati u reviji, koja je bila ogledalo svega onoga što je domaće vinogradarstvo i vinarstvo, ali i kultura stola, prošla kroz posljednja tri desetljeća. Svijet u Čaši bio je bio putokaz svima nama u struci što i kako valja dalje raditi, bilo da je riječ o novim vinskim etikatama ili berbama. Radilo se o utjecajnom i priznatom peru, koje je na stručnoj osnovi izvještavalo o onome što se događa u velikom vinskom svijetu, ali i manjim vinarijam, koji su tek dolazile na tržište.

Revija – svjedok neponovljivog vremena! Iz Istre je stigao Marino Markežić, vlasnik vinarije Kabola, koja se proizvodnjom vina bavi već tri generacije, od 1891. godine. Markežić drži da je u vinskom sektoru u nas napravljen veliki iskorak posljednjih 30 godina,  to je vjerno pratila i revija, kao svjedok jednog izazovnog vremena.

Ivica Perak, vlasnik vinarije Perak iz Kutjeva, prisjetio se također davnih dana kad je bio glavni enolog vinarije Kutjevo, te prvih susreta sa Svijetom u Čaši.   Velimir Korak i Tomislav Tomac, bili su predstavnici poznate naše vinske podregije Plešivice. Korak je rekao kako se nada da će Svijet u Čaši, koja sada izlazi u e-obliku, osim na blogu Suhog, od Nove godine ići i na diWINE portalu, i dalje na informativan i edukativan način. Da će i dalje širiti strast prema vinu, proizvodonja kojega je više od običnog posla, jer tu se traži izvrsnost I originalnost, izvornost, drži Korak! Tomac je kazao kako, da nije bilo Suhoga, ni on ne bi krenuo, kao jedan među prvima, s proizvodnjom vina u amforama I s dužim dozrijevanjem kapljice, pa ni s ulaskom u biodinamičku proizvodnju, tj. uzgoj grožđa uz izbjegavanje pesticida i prskanja konvencionalnim zaštitnim  sredstvima.  Dakle, radi se o reviji koja je odredila put mnogim vinarima u Hrvatskoj, zaključio je Tomac…

Atmosfera u publici

Karmela Tancabel,tvrtka WEbyKT

Nakon objave dojmova s pressice javila se Karmella Tancabel, dugo godina glavna u promidžbenom sektoru Iločkih podruma,danas samostalna poduzetnica u vinskom sektoru. Evo što ona piše i sjajno dopunjuje prikaz dojmova s pressice:

Bravo Klub Svijet u Čaši, čestitam od srca. Jako smo intenzivno surađivali od davne 2003. kroz Istravino, Vinariju Novigrad, podrum Brtonigla (Dajla), PZ Stoviš Ston, Postup i Plavac Mili, Iločke podrume, te podruma Vizba Valandovo iz Makedonije, sve vinarije u vlasništvu bivšeg Roto prometa iz Zagreba. Radili smo sjajne projekte podržavajući se uzajamno, sjećam se tih prvih iskoraka s Bakarskom vodicom Prestige, klasična metoda i Grand cuvée koji su pok. Slavko Krčmar i još uvijek brilijantna Ivanka Rosati, u suradnji s Janezom Istenićem kreirali, a mi iz snažnog marketinga i prodaje uspješno lansirali na tržište. Prve berbe iz nasada vinograda u Dajli i kreiranje prvog vrhunskog Terana Dajla 2007 u Hrvata, pod etiketom u obliku ISTRE uz slogan The Art Of Winemaking….. Pa dizanje iz pepela vinograda i vina Iločkih podruma, tada pod vodstvom velikog, nikad prežaljenog Ivana Juroša, te njegovih dostignuća uz pionirku među ženama u svijetu vina Hrvatske, našu Veru Zimu, enologinju s možda najvećim brojem priznanja osvojenih za te ratom pogođene vinarije i vinogorja i to s vinima postratnih berbi, naročito onih iz 2006, 2008, 2009, 2011, 2016, 2018 i 2019. Zaslužna za pristizanje prvih medalja šampionskog, veliko-zlatnog odnosno platinastog sjaja za vina Hrvatske, a koje su stizale iz Verone, Pariza, Madrida, Londona, Ljubljane, Beograda, Novog Sada, Mostara, Mađarske, Slovačke, Kanade, SAD, JAR, Izraela, itd..itd…

Slažem se, vrijeme prolazi, riječi nestaju, a djela i vina ostaju… u arhivi sjećanja i podruma. Svaka čast, Željko Suhadolnik, VI ste bili i ostali vjerni svom stvaralaštvu i postavili ste I te kako visoke kriterije svim generacijama tada i sada, ali i onima koje nadolaze. Čast mi je imati VAS kao prijatelja, ali i cijelu ekipu, od Mladena Horića do Brace… Puno mi je značilo, puno sam naučila, poštivala Vašu iskrenu i objektivnu kritiku, a koja je snažno utjecala na oblikovanje mojih ambicija, školovanje na međunarodnom spektru uglednih vinskih institucija, uz mentorstvo pok. Stevena Spurriera, kako bih postala sve ono što danas jesam.. Na svemu sto ste stvarali i učinili za Hrvatsku kao vinsku zemlju, ali i sve nas koji smo rasli uz reviju i VAS, uvijek sam bila i ostala ZAHVALNA. Živjeli, i uzdravlje…  HVALA, KARMELA!  ♣

______________________________________

_________________________________________

Od sv. Martina do sv. Vinka, pa tako dalje… do Martinja i kraja 2022.

OD 1992. PA DO SADA!

PRVA HRVATSKA REVIJA ZA ENO-GASTRONOMIJU i TURIZAM, SA SJEDIŠTEM u ZAGREBU – SVIJET u ČAŠI. EVO ŠTO SMO RADILI NA UNAPRJEĐENJU KULTURE STOLA u HRVATSKOJ i NA AFIRMACIJI  DOMAĆIH VRIJEDNOSTI

 Svijet u čaši prva je i najstarija hrvatska revija specijalizirana za vino, gastronomiju i turizam. Utemeljena je 1992., a prvi broj izašao je te godine, prikladno, na vinski praznik Martinje, dakle 11. studenoga. Na već tradicijskoj svečanosti Atelje okusa, posljednJeg dana studenoga 2012., proslavili smo dva desetljeća neprekinutog izlaženja, a naš ispraćaj 2014. bio je sa 146. izdanjem! Godinu 2018. završili smo sa 160. izdanjem. Onda su, u vrijeme još plamtećeg covida, krenule dodatne i osobito velike nevolje sa zdravljem za vođenje posla ključnog člana osnivačkog trija, do stupnja da je tiskano izdanje časopisa moralo biti obustav-ljeno. Nastavilo se, međutim, na Internetu, blogom SVIJET u ČAŠI Kronika po mjesecima.

Naslovnica prvog broja tiskane revije Svijet u čaši, izlazak u javnost na Martinje, 11.11. 1992. Uz krštenje mošta na vino – i naše krštenje! Vinski biškup Simpy i miništrant Dragec spremni za ceremonijal

Trojku koja je pokrenula Svijet u čaši čine Mladen Horić, kao direktor zagrebačkog poduzeća MAM-VIN d.o.o. kao izdavača, zatim Željko Suhadolnik, prije dugogodišnji novinar-urednik popularnog tjednika Vikend i autor knjige Svijet u čaši, koji je i dao ideju za pokretanje revije i koji je odmah i postao, i potom i ostao njen glavni urednik, a tu je i Marko Čolić, dugogodišnji fotoreporter popularnog tjednika Studio, koji je od početka ovog našeg eno-gastro časopisa urednik fotografije.

U proteklom razdoblju revija se trudila ne samo u tome da naše proizvođače te potrošače hrane i plemenite kapljice i drugih pića maksimalno usmjeri prema kakvoći, nego i u tome da promiče hrvatsku kuhinju i gastronomiju, skreće pažnju na domaće narodne običaje i podrobno u turističkom smislu predstavlja pojedine (vinorodne) krajeve Lijepe naše.

POHVALE OD TRIJU PREDSJEDNIKA – Htjeli smo kroz to pomaganje unaprjeđenju kulture jela i pića kao nečemu vrlo važnom za hrvatsku turističku ponudu, razvijati i izoštravati kritičnost potrošača u izboru artikala za svoj stol i tako istodobno obvezvati proizvođače-ponuđače da tržištu sve više podastiru sve bolje i rafiniranije produkte, to bi pridonosilo pravilnijem načinu prehrane stanovništva, zatim mogućem boljem izvozu hrvatskog proizvoda kao i jačoj privlačnosti naše kuhinje i ambijenta za gosta. Ideja je bila usmjeriti pažnju javnosti i na domaću tradiciju, narodne običaje kao identitet i etno-vrijednost regije i zemlje, plasirati, dakle, određeni teritorij kao cjelinu.

Mladen Horić

Od svog rođendana, revija Svijet u čaši gdje god se pojavila dobivala bi pohvale. U vinskom podrumu kod Ivana Enjingija u Hrnjevcu, glavnom i odgovornom uredniku revije Željku Suhadolniku osobno je na časopisu čestitao i prvi predsjednik države Hrvatske dr. Franjo Tuđman, kojemu su darovani knjiga te komplet dotadašnjih izdanja revije, slijedile su čestitke i bivših predsjednika Stjepana Mesića i Ive Josipovića, dakle imali smo čast do sada dobiti pohvale od trojice čelnih ljudi hrvatske države.

HRVATSKE VINOGRADARSKE OPĆINE Revija Svijet u čaši iskazala se ne samo novinskim prilozima, nego, da ponovim, i kao pokretač niza zanimljivih akcija. Kao jednu od vrlo važnih akcija revije Svijet u čaši svakako smatramo onu s nazivom Hrvatske vinogradarske općine. U svakome broju časopisa objavljivali smo reportaže o općinama u našim vinorodnim krajevima, na način da smo ta područja prezentirali općenito, formirajući na neki način njihovu osobnu kartu, te da smo ih predstavili s eno-gastronomskog i turističkog aspekta.

DOBRO MI DOŠEL, PRIJATELJ! – Često se kaže kako vino zbližava ljude, a Svijet u čaši tu je izreku potvrdio s više konkretnih akcija, npr. osobito onom Dobro mi došel prijatelj, u sklopu koje su se međusobno posjećivali hrvatski i inozemni vinari. Najviše je razmjena posjeta tekla na relaciji Hrvatska-Slovenija, što je i logično s obzirom da su dvije zemlje vinogradarski i vinarski razvijene i susjedi, ali među domaćinima i gostima bilo je i nekoliko vrlo uglednih vinara iz Italije (npr. i Joško Gravner). Spomena je vrijedna svakako i akcija s nazivom Sutla-Sotla, a riječ je o našem doprinosu nastojanju da dva naroda s dviju obala rijeke Sutle (Sotle) a koje je početkom devedesetih administrativno razdvojila državna granica održe bliskost. Sutla-Sotla bili su ležerni a opet i ozbiljni susreti uz sport i pun stol s domaćim specijalitetima, između vodećih političara, novinara i drugih znanih i uglednih osoba iz javnoga života Lijepe naše i Dežele jednom godišnje naizmjence na hrvatskoj i na slovenskoj strani, ali obvezno u pograničnom pojasu, s time da su domaćini bili Zaprešić i Bizeljsko. Iz Hrvatske nazočni su primjerice često bili Zlatko Mateša, Zdravko Tomac, Slaven Letica, Miroslav Tuđman, Silvije Degen, Vinko Morović, Alfi Kabiljo, Ivan Goran Munivrana, a iz Slovenije Tone Andrlič, Bojan Križaj…

ATELJE OKUSA – Svijet u Čaši od svojega početka na kraju svake godine uz svoj rođendan opet pod naslovom Dobro, mi došel, prijatelj organizirao je, kao Atelje okusa, i susrete najboljih vinara i kuhara, renomiranih proizvođača hrane, ugostitelja, hotelijera, turističkih djelatnika. Prvo je takvo druženje nakon rođendanskog slavlja bio Atelje okusa 1993. o Martinju u zagrebačkom, tada iznimno popularnome restoranu Lovački rog, zatim je 1994. svečanost preseljena u gostionicu Šekoranja na Bizeljskome uz državnu granicu Hrvatske i Slovenije, a 1995. – uz nazočnost svih najboljih šefova kuhinje – događalo se sve opet u Zagrebu, u restoranu Cuisine Gospodarski klub chefa Branka Žufike, da bi 1996. kao mjesto susreta izabran bio ugledni zagrebački restoran Baltazar u kojemu, inače, potom, Svijet u čaši od sredine rujna 1996. u suradnji s domaćinom jednom tjedno priređuje seriju vinskih zbivanja sa stanovitom edukacijskom crtom. Potom smo Atelje okusa jedne godine održali u zagrebačkom hotelu Esplanade, zatim je sljedilo više godina Ateljea u tadašnjem zagrebačkom Intercontinentalu pa potom u Operi a onda Westinu, 2005. smo bili u lijepom karlovačkom obiteljskom hotelu Korana Srakovčić, a 2006. vratili smo se u Zagreb, u zdanje tada novootvorenoga Centra Antunović, potom se 2011. Atelje odvijao ponovno u hotel The Regent Esplanade, u 2012., na našu 20. godišnjicu također je bio u Esplanadi. Osobito smo ponosni baš na naše prezentacije u Esplanadi, jer taj elitni hotel, zvijezda od davnina, iz vremena čuvenog vlaka Orient-Express na liniji Pariz-Istanbul, ostaje debelim slovima zapisan kao rasadnik ponajboljeg kuharskog i ugostiteljskog kadra u Lijepoj našoj.

Značajni su nastupi Svijeta u čaši i na sajmovima, ne samo na Vinoviti kao specijaliziranome vinskome, nego i na Jesenskom zagrebačkom velesajmu, te na Gastu u Splitu, na festivalu Zagreb Vino.com kao i na Prvom hrvatskom festivalu vina i kulinarstva u zagrebačkoj Areni.

U aktivu Svijeta u čaši može se pripisati i organizacija studijskih izleta za vinare i vinoljupce te ugostitelje i kolege novinare u inozemstvo, primjerice, u Sloveniju, pa u Toscanu, te u Gradišće u Austriji, u Pijemont, Tokaj, Burgundiju, Alsace,  rajnsku oblast u Njemačkoj, sve kod najpoznatijih tamošnjih proizvođača kod kojih se dade štošta vidjeti, i naučiti.

HRVATSKI SOMMELIER KLUB – U nekim, gledajući danas davnim vremenima, glavni urednik revije Svijet u čaši Željko Suhadolnik sudjelovao je u osnivanju Hrvatskog sommelier kluba, čije je utemeljenje pokrenuo vlasnik zagrebačkog poduzeća za uvoz i distribuciju plemenite kapljice Vinotrade Ninoslav Dusper, koji je postao i prvim predsjednikom HSK i dugo godina i ostao na toj poziciji. Sudionicima osnivačke skupštine HSK je dodijelio plaketu kao uspomenu na sudjelovanje u osnivanju HSK. Povelja je dodijeljena 1993. godine.

KUHAR i VINAR GODINE – Godine 2002. u nastojanju da pridonesemo još boljoj afirmaciji zanimanja kuhara i vinogradara/vinara ali i hrvatske eno-gastronomije krenuli smo, u suradnji sa strukom, i s izborom Kuhara godine i Vinara godine.

Atelje okusa – s proglašenja najboljih u izboru Kuhara godine (hotel Korana Srakovčić u Karlovcu), te s prezentacije vina iz naše vinoteke Zlatni vinar

U istoj godini Kuharem godine i Vinarom godine proglašeni su bili Lidija Kralj, chefica konobe Kapetanova kuća u Malome Stonu na Pelješcu, i Zlatan Plenković

Prvi Kuhar godine bio je Ivica Štruml, tada šef u hotelu Esplanade u Zagrebu a onda šef kuhinje u zagrebačkom hotelu Palace, dok je prvi Vinar godine bio Kutjevčanin Vlado Krauthaker. U drugome izboru Štruml je ponovio titulu, a titulu Vinara godine ponio je Kutjevački podrum s glavnim enologom Ivicom Perakom, u trećem izboru šampioni su bili Tomislav Špiček, tada šef kuhinje restorana Baltazar iz Zagreba i Ivan Enjingi iz Kutjeva, potom trijumf bilježi Dalmacija: Kuhar(ic)om 2005. godine izabrana je Lidija Kralj iz Kapetanove kuće iz Maloga Stona, a Vinarom 2005. godine Zlatan Plenković sa Hvara. Kao laureati kod kuhara su bili još i Nenad Posavac, dok je radio kao chef u opatijskom hotelu-restoranu Villa Kapetanović Lavrus, i Željko Neven Bremec, a kod vinara Velimir Korak, te Vina Belje s enologom Marijanom Kneževićem…

Revija Svijet u Čaši nazočna je bila kao poseban medijski prokrovitelj na kuharskom natjecanju Biser mora 2006, u organizaciji udruge Dalmatinski kuhar, u Makarskoj a onda i u Supetru. S posebnom pažnjom pratila je tijek natjecanja i zbog toga što se među sudionicima nalaze kandidati za godišnju listu 20 Zlatnih kuhara, pa i za Kuhara godine.

Pripremili smo i izdali knjigu Hrvatska tradicijska kuhinja, uz birana vina

Marko Čolić

VINOTEKA ZLATNI VINAR i DIPLOMATSKO VINO – Kako je Hrvatska izrazito vinogradarska i vinarska, da bi se popularizirala njena kapljicu, učinkovito skrenula pažnja na kvalitetne i u nekim slučajevima nepravedno zapostavljene domaće eno-uratke, revija Svijet u Čaši i njen izdavač MAM-VIN odlučili su zajedno ustrojiti vinsku kartu Vinoteka Zlatni vinar, namijenjenu restoranima. Predviđeno je da vina na toj karti budu od naših dosadašnjih Zlatnih vinara, i to ona koja su bolje ocijenjena na degustacijama u okviru Potrošačkog putokaza Svijeta u čaši. Svijet u čaši i njegov izdavač poduzeće MAM-VIN u suradnji s udrugom Dalmatinski kuhar predočili su prijedlog vinske karte Vinoteka Zlatni vinar posebno kreirane za restorane čiji su vlasnici članovi spomenute udruge, njih 120. Zamišljeno je bilo da svaki restoran ima na vinskoj karti izbor vina ovisno o tipu i opsegu jela koje nudi, te da i do 60 posto vina u karti bude iz kraja gdje je restoran, dakle da se maksimalno promovira lokalni proizvod, a 40 posto vina da bude iz drugih oblasti Lijepe naše. Prijedlog te jedinstvene vinske karte debelih tvrdih korica – i sa, na prvoj strani korica, dakako, nazivom i znakovljem restorana kojemu pripada, zatim sa, na prvoj unutrašnjoj stranici, tekstovnom i slikovnom prezentacijom lokala, potom, dalje, i s tekstom o vinskoj Hrvatskoj na tri jezika kao i ilustracijom vinske Hrvatske crtežom, pa s prikazom sorata i njihovih vina tekstom a grozda slikom kao i sa, na pretposljednjoj stranici, slikovnom i tekstualnom prezentacijom kuhara-vlasnika s izabranim specijalitetom popraćenim receptom, te preporukom odgovarajnuće mu butelje vina čime se zapravo i upućuje na adut kuće na tanjuru i u čaši – napravljen je isprva za udrugu kuhara Dalmacije Dalmatinski kuhar.

Od naših akcija treba svakako spomenuti i ustanovljenje Diplomatskog vina, najprije u suradnji s kućom Badel 1862. Da bi se promovirala hrvatska kapljica, a time i naša jela i područja, i u visokim krugovima, i vani, došli smo na zamisao da nekim vinima koja se proizvode u manjim i ekskluzivnijim količinama na Badelovom posjedu Kurija Nespeš kod Svetog Ivana Zeline kumove za martinjsko krštenje, kad se tradicijskim ritualom mošt službeno pretvara u mlado vino, nađemo među pripadnicima diplomatskoga zbora u Hrvatskoj, pa je tako eto prvi kum – kumče je bio nespeški chardonnay – postao veleposlanik Norveške gospodin Knut Toraasen, već iduće godine broj kumova se višestruko povećao naime kumstva su se prihvatili i veleposlanici Finske, Švedske i Japana, kao i počasni konzuli Finske i Danske u Hrvatskoj.

POTROŠAČKI PUTOKAZ – Radi pomoći potrošaču u izboru vina, nekoliko godina po utemeljenju revije uvedena je, po uzoru na pristup najpoznatijih svjetskih vinskih publikacija, servisna rubrika Potrošački putokaz (Buying Guide). Uz ocjenu uzorka daju se kratak opis vina i njihova maloprodajna cijena. Godišnje je recenzirano i po više od 250 uzoraka. Uzorke smo, dakako u dogovoru s vlasnikom vinoteke, uzimali s polica trgovina (najviše Vrutak, MIVA, Vivat Fina Vina…).  Malo-pomalo postali smo poznati i, očito, cijenjeni u svijetu, tako da su nas od 2000. na ovamo svake godine pozivali prezentacije Chianti classica, Vina nobile i Brunella u Toscanu te Barola i Barbaresca u Pijemont, zatim svako toliko išli smo i na Wine Summit u Austriju, tražili su nas i da budemo članovi ocjenjivačkog žirija na nekima od najvećih svjetskih vrednovanja plemenite kapljice, a to su Concours Mondial de Bruxelles, Concours Mondial du Sauvignon, Concours Mondial de Bruxelles/Chile, pa Mundus Vini u Njemačkoj, Muvina u Slovačkoj, na Vinitaly, te na ocjenjivanja vina od Rizvanca i Pinota sivoga u Trentinu kao i Merlota i Cabernet sauvignona Emozioni dal Mondo u Bergamu. U Sloveniji smo u smislu kušača nazočili ocjenjivanjima Vino Ljubljana i na Vino Slovenija u Gornjoij Radgoni… U Hrvatskoj smo više godina bili pozivani na ocjenjivanje Vinistra, a onda i na ocjenjivanje Dubrovnik FestiWine u gradu-biseru podno Srđa, sudionici smo bili i prvog nacionalnog ocjenjivanja Vina Croatia u Zagrebu.

 

Kao prvo te vrste u Hrvatskoj a izvan državnih službenih institucija: strukovno ocjenjivanje vina za Potrošački putokaz revije Svijet u čaši. Stručni žiri sastavljen od enologa, sommeliera vinskih novinara i vinskih trgvaca u restoranu Zinfandel zagebačkog hotela Esplanade. Ispod: Sudjelovanje Željka Suhadolnika (Svijet u čaši) na velikim svjetskim ocjenjivanjima Concours Mondial de Bruxelles i Mundus Vini

Svjesni toga da u današnje vrijeme kad je tehnika silno napredovala i kad kao slijed toga više nije – uz maksimalnu higijenu i pojačanu pažnju u radu u podrumu – problem proizvesti tehnički besprijekornu kapljicu, a u želji  da se u postupku (službenog) vrednovanja Bakhova nektara degustacijom pruži veća šansa za bolji rezultat plemenitoj kapljici koja uz tu spomenutu tehničku besprijekornost (sine quae non!) u osjetnoj mjeri a kroz svoju kompleksnost i svoju originasnost (genuinity)/prepoznatljivost pokazuje veze uz svoje geografsko porijeklo (teritorij), sortu, tradicijski stil. Namjera je bila (službeno) ocjenjivanje vina podignuti na višu razinu. A to smo pokušali manjim izmjenama rasporeda bodova po rubrikama u oficijelnom (i već odavna stvorenom) OIV-ocjenjivačkom listiću, rabljenom na uglavnom svim, pa i najrelevantnijim ocjenjivanjima vina u svijetu, a i pri deguistacijama manjeg i na neki način zatvorenog tipa ali ipak s krajnjim ciljem da se rezultati vrednovanja publiciraju. Uz tu blago izmijenjenu tablicu na kojoj je uočljivo da je nešto manja važnost dana boji i bistroći te intenzitetu mirisa i okusa a veća izvornosti/autentičnosti/genuinity te kakvoći mirisa (sklad, kompleksnost, struktura, dužina trananja na nosu i u ustima) te, na kraju, općem dojmu (elegancija, potencijal u smislu trajnosti/razvoja nabolje kroz vrijeme). Paralelno smo objavili i naše vidjenje opisivanja kušanog vina, na tom listiću za opis naveli smo niz termina od kojih je, da se dobije sažet prikladan i naravno uz finanu brojčanu ocjenu kompatibilan deskriptivni materijal za objavu dojma, dovoljno potcrtati ili zaokružiti one najvažnije izraze. Tako eto kupac/(krajnji) potrošač dobiva vrijednu cjelovitu informaciju o uzorku – od one iz koje vidi je li određeno vino po stilu u skladu s njegovim afinitetima, odgovara li ili ne njegovim mogućim zdravstvenim tegobama (polusuho, poluslatko, slatko – sadržaj neprovrelog sladora i mogući probem vezan uz dijabetes. Pružili smo, znakovima, i inormacije o tome je li vino za potrošiti sada ili se isplati s konzumacijom još malo ili pak i  još nešto duže pričekati, kao i obavijest mogućem prikladnom sljubljivanju dotičnog vina s jelima,  navodili smo i maloprodajne cijene svakog objavljenog uzorka u vinoteci. U rangiranju vina nakon ocjenjivanja napravili smo malu ali, smatram, važnu korekciju podižući blago bodovni prag za dodjelu medalja (vidi Potrošački putokaz/Legendu!)

Evo u nastavku objavljujemo listiće-rješenja Svijeta u Čaši glede ocjenjivanja mirnog vina i pjenušaca, te našu konstrukciju listića vezano uz opis vina. Inače, obje naše varijante poslali smo na uvid našim ali i nekim vanjskim uglednim enolozima, pa i OIV-u, zamolili smo za komentar ali mada sun nam se neki javili da su dobili listiće komentare na njih nisu dostavili, niti smo primili neko rješenje od kontaktiranih osoba i institucija. Nipošto ne tvrdimo da je ovo naše najbolje rješenje, ali ostajemo pri stavu da je aktualni službeni ocjenjivački listić OIV-a zastario i da ga, kao što se s vremenom promjene događaju u raznim drugim područjima, treba ažurirati.

POKRETNI ATELJE OKUSA – U 2006. kao novitet i atrakciju u prezentacijama uveli smo i eno-gastromobil, koji je postao naš pokretni Atelje okusa. Riječ je o specijalno uređenom kombiju IVECO. Nakon punih 13 godina samo čvrstog Ateljea okusa, zahvaljujući dobroj suradnji Svijeta u čaši i njegova izdavača MAM-VIN-a s ponuđačem IVECO-a iz Zagreba te zahvaljujući tome što su od nekih prepoznana nastojanja Svijeta u čaši na afirmaciji naše kulinarike i kapljice, ostvarila nam se, eto, i želja o pokretnom Ateljeu okusa, koji služi za dodatne učinkovite terenske prezentacije hrvatskih gurmanskih delicija i za jačanje afirmacije hrvatskih kuhinje i vina, kao i za dodatno unaprjeđenje kulture stola u nas. Kombi IVECO bio je prostrane unutrašnjosti, u kojoj su spremište za ukupno oko 60 butelja, hladionik Gorenja specijalno rađen za vino, kuhalo s dvije ploče, spremište za jedaći pribor i čaše – kompleti koji mogu odjednom podmiriti  60 osoba. Izvana smo kombi uredili oznakama vinara što u njemu sudjeluju s kapljicom, a unutrašnjost je uređena kao vinoteka i mini-kuhinja, konkretno Vinoteka Zlatni vinar Svijeta u Čaši i Kuhinja Zlatni kuhar.

Svijet u Čaši aktivan je bio i u prezentacijama kvalitetnih inozemnih vinara i vina pred hrvatskom publikom, pa smo tako eto predstavili vina austrijske regije Burgenland (Gradišće), renomirane vinare Albina Roccu iz Barbaresca i obitelj Laurenčić Sutor iz Vipavske doline u Sloveniji Maura Veglia, Luciana Sandronea, Gianfranca Alessandriju, braću Revello i Morandinu iz Pijemonta, Sira Pacentija, Filippa Fantija, Castella di Querceto iz Toscane, Dominga Alvesa Sousu iz Portugala…

ZAGREBAČKI VINSKI PUTI – Od Svijeta u Čaši i MAM-VIN-a krenula je zanimljiva inicijativa o Zagrebačkim vinskim putima. Zamisao je bila organizirano povesti ljubitelje dobre papice i dobre kapljice i svakako i one što drže do kulture i povijesti putem kojim će vidjeti ono što resi Zagreb u kulturnom i povijesnome smislu i koji svakako treba proći i kao gourmet. Nekoliko istaknutih eno-gastro punktova u središtu Zagreba povezali smo s važnim kulturno-povijesnim sadržajima, konkretno neke ugostiteljske objekte uz Katedralu, Trg bana Josipa Jelačića, Uspinjaču, Tkalčićevu ulicu s pogledom na neke drevne zagrebačlke vinograde još u funkciji, pa Trg Maršala Tita s Hrvatskim narodnim kazalištem…

IDEJA ZA RIEDELOVE ČAŠE ZA VINA HRVATSKIH SORATA – Revija Svijet u Čaši još prije više godina, u vrijeme kad je uvoznik Riedelovih čaša u Hrvatsku bila zagrebačka kuća Vinotrade, pokušavala je nagovoriti Georgea Riedela, kojega smo inače bili osobno upoznali na austrijskom štandu na sajmu Vinexpo u Bordeauxu a potom se s njim susreli na Svjetskom prvenstvu sommelijera u Beču, da u svojoj tvornici u Kufsteinu primi grupicu tada najboljih naših sommelijera i nekolicinu novinara specijaliziranih za vino te da se zajedno s Riedelovim stručnjacima priredi kušanje uzoraka slavonske graševine, istarske malvazije i dalmatinskog plavca pa da se vidi može li (i hoće li!) glasovita tvornica kreirati čašu za neko od tih vina, ili barem da se iz bogate palete Riedelovih čaša izdvoji neki najprikladniji model. Iz kuće Riedel odgovor je tada bio da je hrvatsko tržište premalo, a vina relativno nepoznata u svijetu, i da bi takav potez bio neisplativ. Dodano je i to da je Georg Riedel vrlo zauzet i da bi mu bilo teško pronaći slobodan termin da se podruži s predloženom ekipom iz Hrvatske. Onda se ipak ideja realizirala – sadašnji uvoznik MIVA, po modelu koji je već prije u kontaktima s Riedelom predlagala revija Svijet u čaši, poveo je kod Riedela u Kufstein nekoliko istarskih proizvođača vina i aktualnog šampiona u sommelierstvu i rodila se Riedelova čaša za malvaziju, službeno promovirana na sajmu Vinistra 2013.

U podrumu PZ Svirče iz Svirača na Hvaru: zdravica za uspjeh udruge a onda i klastera Plavac mali

UDRUGA/KLASTER PLAVAC MALI ZAGREB – Svijet u čaši i MAM-VIN inicirali su konstituiranje i registraciju udruge Plavac mali Zagreb. Cilj je bio bolje promicanje spomenute naše autohtone crne vinske sorte i unaprjeđenje kakvoće vina od nje. Povezivanje gospodarstvenika i poboljšavanje suradnje između gospodarstva, znanosti i uprave, kako bi plavac mali učvrstio mjesto koje zaslužuje u eno-gastronomskoj i svekolikoj turističkoj ponudi naše zemlje, kako bi bio istinski i u svijetu cijenjeni brand Dalmacije i Hrvatske, temeljna je zadaća koju je pred sebe postavila udruga. Članovi udruge Plavac mali Zagreb su ne samo proizvođači grožđa i vina nego ugledni i utjecajni poslovni ljudi koji su otkrili ljubav prema tome vinu i pokazali se spremnima dati svoj visoki doprinos unaprjeđenju njegove kakvoće i njegovoj promidžbi.

Svijet u Čaši i Vlado Krautkaher – vino Zajedno 2006

VINO ZAJEDNO 2006 – Nakon svojedobne serije prigodnih punjenja vina MAM-VIN Selection i Vinoteka Zlatni vinar, revija Svijet u čaši odlučila je aktivno uključiti se i u kreiranje kapljice koja će se prezentirati i s našim logotipom na etiketi. Kao partnera izabrali smo Vladu Krauthakera, koji je kao prvi bio proglašen i Vinarom godine u Hrvatskoj. Prvo naše zajedničko vino, u količini od jednoga barriquea od 225 litara odnosno oko 300 butelja, pod radnim nazivom Zajedno, bilo je iz berbe 2006. Cilj je bio ponuditi nešto drukčije, posebno, nesvakidašnje, a kao ishodište je poslužio Krauthakerov pokusni vinograd u kojemu je zasađeno više od 20 različitih sorata od kojih vina zasad nema u redovnoj prodaji. Nakana je bila vino ekskluzivno nuditi putem Interneta a i koristiti ga i za prodaju u dobrotvorne svrhe…

KUHAREVO VINO – Kao slijed Vinoteke Zlatni vinar nastala je i akcija Kuharevo vino. U želji da hrvatski ugostiteljski objekti nude što više hrvatskih vina prikladno sljubljenih s jelima kuhinje po kojoj je neki objekt poznat ali i s ciljem da hrvatske butelje, za koje se stalno govorilo da su preskupe u domaćem ugostiteljstvu, budu dostupnije potrošaču, kao i s namjerom da se jače populariziraju naši chefovi kuhinje i proizvođači vina, inicirali smo spajanje najpoznatijih hrvatskih kulinara s najpoznatijim hrvatskim vinarima na način da chef i vinar iz palete ponude u podrumu izaberu vino što bi odgovaralo specijalitetima iz ponude toga kuhara u objektu gdje radi, Svijet u Čaši osigurao je, uz pomoć tvornice Vetropack Straža, posebnu bocu, u koju će vinar originalno napuniti kapljicu i na koju će staviti svoju etiketu, te privjesnicu za tu bocu na kojoj su slika chefa, njehov predloženi recept uz izabrano vino i slika butelje toga vina. Osmislili smo u akciji Kuharevo vino i komplet koji može lijepo poslužiti kao prigodan i reprezentativan dar: šest butelja Kuharevoga vina pakiranih u lijepoj drvenoj kutiji…

Iz naših pokušaja da na lijep i prikladan način spojimo  vino, gastronomiju i glazbu: velikani kojih se rado prisjećam(o) davali su nam podršku – Boško Petrović i Tomislav Ivčić s knjigom i časopisom Svijet u Čaši

SVIJET u ČAŠI i BLAŽEVA KUHINJA – Bili smo jedni među prvima, ako ne i prvi, koji su u Hrvatsku donijeli prezentaciju ponajbolje kapljice naših vrsnih vinara sljubljenih sa sjajnim kreacijama na tanjuru naših vrsnih chefova. Iz ponajboljih pak ugostiteljskih objekata, u nastojanju da vijesti o ponudi proširimo i da uđemo u što širi krug obožavatelja fine papice i fine kapljice, krenuli smo bili ne samo s pokretnim Ateljeom okusa u specijalno pripremljenom kombiju, nego, kad je nastupilo vrijeme  i za treće fazu – u nastavak čuvenih Ateljea okusa revije Svijet u Čaši kroz  knjigu! Za to je, uz mam-ovca Mladena Horića, uvelike zaslužan Damir Folnegović, znan kao Blaž iz tv-Večernje škole i kao voditelj Blaževe kuhinje u seriji s istim imenom na malome ekranu.

To novije naše posebno izdanje svakako je zabavno i edukativno. Lijep način kako da se priđe vinu i da se s njime uz dobru hranu doista uživa. Knjiga je sa 168 je stranica, a podastire  šezdesetak vrhunskih restorana diljem Hrvatske, svakoga sa svojim specijalitetom, sljubljenime s prikladnom kapljicom – uz svaki recept po jedno je vino nekog od proizvođača iz Lijepe  naše iz prve lige.

Bilo je zamišljeno da knjigu, promoviranu, inače, u simpatičnoj Vinskoj kleti plešivičkog vinogradara/vinara Drage Kurtalja u Zagrebu, bude moguće je kupiti svakako restoranima koji su u knjizi. Kao što se vidi, u tih 30 godina Svijet u čaši doista nije spavao…♣

ALBUM – MALA SuČ-SLIKOVNICA KROZ POVIJEST

Uz sklopu obilježavanja 15. godišnjice  časopisa u zagrebačkom hotelu Antunović organizirali smo Europsku vinsku cestu. Uz hrvatske vinare  nastupili su i vrhunski proizvođači  i ugostitelji iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Italije, Francuske, Njemačke, Austrje, Mađarske… Dolje na  slici uz vlasnika hotela Tomislava Antunovića su  Agostino Devetak, Vlado Krauthaker, Valter Mlečnik, Stanko Radikon, Franco Sosol Il Carpino

Znani proizvođač vina Girolamo Dorigo iz mjesta Buttrio u Furlaniji na našoj manifestaciji Europske vinske ceste svojim je pjenušcima, točeći ih uzvanicima-ćestitarima proslavio svoj rođendan!

Željko Suhadolnik i Vlado Krauthaker  neke godine kao degustatori na Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet Insieme u Bergamu 

U carstvu amaronea,u kući Bertani

S proizvođačima vina Angelom Gajom u Pijemontu i s Aloisom Lagederom u Allto Adigeu (Južni irol), te,dolje, u Pijemontu, s Robertom Voerziom i Enricom (Paolo) Scavinom

S Brunom Rocca i njegovom kćerkom Luisom na njihovu imanju Rabaja u Barbarescu

S Joškom Gravnerom u njegovu vinogradu (gore), te s barunom Francescom Marone Cinzanom i markizom Pierom Antinorijem te enolozima Renzom Cotarellam, direktorom proizvodnje kod Antinorija  i Fabiom Rattom, direktorom Antinorijeve vinarije za brunello, u Montalcinu

S markizom Lodovicom Antinorijem, te sa Giovannijem Manettijem Fontodi, predsjednikom Konzorcija za Chianti Classico

S grupm ljubitelja vina iz Zagreba kod Enza Bogliettija, sjajnog barolaša iz Pijemonta, i, dolje, u (ne samo po vinu nego i po arhitektonskim rješenjima) čuvenom španjolskom podrumu Marques de Riscal

Grof Stephane von Neipperg Cannon la Gaffeliere, i Louis Havaux, osnivač ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles,, Phillippine de Rothshield Mouton Cadet, te Camille Seghesio USA

SRDAČAN POZDRAV – SUHI, MUHA, ČOLA                                                                       ______________________________    

___________________________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju  – 2022 – hints to the smart purchase

HRVATSKA  CROATIA

________________

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

.– Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or Great gold medal = – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

.– Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

. –  Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine, still, for the exigent consumer

.– 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

.– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš za neku preporuku / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do/till 5 € • M (edium) = 5 – 10 € • L (arge) = 10 – 15 € • XL (extra large) = 15 – 20 € • XXL = 20 – 30 € • XXXL = iznad/over 30 € •

.⇑- trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

___________________________________

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u CASI – 07.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz / through

ŽELJKO SUHADOLNIK

___s vama od – 11.11.1992  – since, with you___

PELJEŠKI LJEPOTAN! – Čekali smo ga, i čekali, a onda je, četiri godine nakon obavljenog potpisivanja potrebnih ugovora, krajem srpnja 2022. na spektakularnoj svečanosti službenog otvorenja zasjao impresivnim sjajem. Pelješki most! PELJEŠKI LJEPOTAN

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Događaj dana, mjeseca i godine: VELEBNO  OTVORENJE PELJEŠKOG MOSTA ⦁ Decanter World Wine Award 2022, friški Nagrajenci u Ljubljani: APSOLVIRANI PRVI i DRUGI ČIN, a DALJE?… ⦁ Moć i nužnost marketinga:  OSMIŠLJAVANJE IDENTITETA PROIZVODA, BRENDIRANJE TERITORIJA KROZ SPECIFIČNE PROIZVODE i USLUGE, REBRANDING, SVE u SKLADU s MODERNIM VREMENOM ⦁ Gurmanski poroci u Novigradu u Istri: CHE GUSTO!…/ KAKVOG LI OKUSA!… ⦁ Polastice iz Doline kardinala: BARUN 100+  2018 PAS DOSÉ VALLÉE DES CARDINAUX ⦁ Podnožje zagrebačke Medvednice: programirano carstvo više vrsta pastrve: GRAČANSKI RIBNJAK! ⦁

⦁ VIJESTI / NEWS ⦁

SAMOBORSKO LJETO SA – ZIMSKIM VINOM… ⦁ DVA ZLATA ZA KULEN BELJA

______POTROŠAČKI PUTOKAZ – 07.2022 – BUYING GUIDE_____

___________________________________________

Događaj dana, mjeseca, godine, desetljeća, stoljeća…

VELEBNO OTVORENJE PELJEŠKOG MOSTA

Pogled po danu na impozantnu građevinu–prekomorsku spojnicu dvaju teritorija iste države

Pr(a)va pričest!

Vinska tradicija prikazana u Domu u Putnikovićima. i pelješke vinske špice Dingač i Postup – Bura-Mrgudić i Ivca Radović, kao i Ponikve koja zahvaljujući uvelike i Frani Milošu (Stagnum) i njegovim sinovima na sjevernoj strani Pelješca izrasta u vinogradsku poziciju – novi dragulj, lako moguće na razini prvih dviju spomenutih

Kad je već značenje mosta da spaja, i teritorije i stanovnike, kolika je njegova moć i da na neku tzv. kulturnu ili na barem neku koliko-toliko društveno prihvatljivu razinu međusobnog odnosa i komuniciranja prikazivanih u javnosti spoji i neke javne osobe pojedinačno? Pred Marom Burom Mrgudić, čuvateljicom pelješke nacionalne tradicije, inače, iz obitelji koja već godinama proizvodi neka od najupečatljivijih vina Pelješca (Dingač Bura i Postup Mare) sad na svečanosti otvorenja pelješkog mosta državni čelnički duo pokazao je da ipak može izmijeniti par riječi na način odgovarajuć funkcijama svakoga od tog dvojca (bez kormilara)… Možda bi ubuduće nesuglasice radije umjesto pred kamerama i mikrofonima dvojac mogao, dok konačno protagonisti ne dođu k sebi, radije jedan drugome iznositi i rješavati ih jednom mjesečno i zasebno, ovim čudesnim mostom od Komarne do Brijesta, pričajući. Druženje nakon te rekreativne šetnju po fino pirkajućem maestralu mogli bi okruniti malostonskim kamenicama, pa i na janjetini te na, programirano!!, ponekoj čaši dingača i postupa… Ako ni to ne pomogne – Bog nam pomogao!

Folkloraši u akciji: narodni plesovi našega dubokog juga

Most: značenje – kompleksno: društveno-političko (simbol: povezivanje dvaju dijelova Lijepe naše tako da više nije nužno da se iz vlastite u vlastitu državu ide kroz drugu državu; važno povezivanje i s drugim zemljma), poslovno i turističko (prijašnju rutu kroz BiH, dakako sa zaustavljanjima na graničnim prijelazima, da se sa sjevera Lijepe naše dođe do poluotoka Pelješca u dužini ceste od nekih 50 km i trajanju vožnje autom od, kažu, i do sat i pol vremena, svodi na oko 2,5 kilometra razdaljine i na tek par minuta sjedenja za volanom), kulturno-umjetničko (ljepota, elegancija, ahitektonski i građevinarski pothvat za divljenje, spomenik posvećen nečemu za čovjeka prije naizgled nizvedivome). Tata – arhitekt Slovenac, mama – izvođač radova kineska kompanija, prostor – južna Dalmacija. Dite se proteže od Komarne na hrvatskome obalnom kopnu, do Brijesta na poluotoku, odnosno obratno, ima dvije trake, dužina mu je 2404 metra a širina 21 metar. Navodno je ukupna težina mosta jednaka onoj od 30 pariških Eiffelovih tornjeva zajedno! Visina nad površinom mora je 55 metara, tako da ispod njega mogu prolaziti i najveći cruiseri. U ukupnom trošku izgradnje sudjelovala je Europska Unija s 85 posto, a to znači, kako je spomenuto na otvaranju, s iznosom od 357 milijuna €. Svečanost službenog otvorenja – krasna, dojmljiva. Sve čestitke redatelju Krešimiru Dolenčiću

Decanter World Wine Award 2022, friški Nagrajenci  u Ljubljani

APSOLVIRANI PRVI i DRUGI ČIN, a DALJE?...

            Prvi i drugi čin najvećeg i unatrag više godina statusno najvažnijeg svjetskog vrednovanja vina Decanter World Wide Award nakon obavljene degustacije u Londonu i obznane nagrađenih te smotrama laureata održanima pred širom publikom (predstavnici medija, vinski trgovci, ugostitelji, krajnji potrošači) u raznim sredinama, završeni su za ovu godinu. Slijedi novo poglavlje – objava o nagrađenima u prigodnoj reportaži u Decanteru, uživanje svakog laureata u samome sebi, u svom proizvodu i u osvojenoj medalji (visokog sjaja), te, dodatno, angažman dobitnika u najmanju ruku jednako zahtjevan kao što je bilo kreiranje te kapljice ovjenčane trofejem, a to je primjereni rad na marketingu i plasmanu, tako da finalni plod truda i ulaganja u poslu bude maksimalan a onda i zadovoljstvo višestruko i potpuno.

Darrel Joseph, Caroline Gilby, Robert Gorjak, Olivia Mason

            U Ljubljani je početkom srpnja održana manifestacija DECANTERJEVI NAGRAJENCI / DECANTER’S AWARDS 2022 kao događanje koje omogućuje vinskim trgovcima, sommelijerima i ugostiteljima, vinskim piscima i široj publici (potrošačima) upoznavanje s nagrađenim etiketama (mogućnost izravnog kušanja!) i druženje s proizvođačima Bakhova nektara iz dijela jugoistočne Europe s naglaskom na alpsko-jadransko područje, ali omogućuje i susret i razgovor s Decanterovim ocjenjivačima. Ovu eto već debelo tradicijasku priredbu unatrag osam ljeta svake godine, odmah nakon obznane rezultata ocjenjivanja DWWA, u glavnom gradu Dežele priređuje Vinska škola Belvin sa sjedištem u Mengešu kod Ljubljane a osnovana u travnju 2002. godine. Riječ je o zasad jedinom slovenskom poduzeću koje se profesionalno bavi vinskom edukacijom. Belvin seminare održava ne samo u Ljubljani nego i diljem Slovenije. Oko 600 sudionika godišnje prođe kroz edukativna događanja u organizaciji Belvina. Konkurentska prednost Belvina su veliko međunarodno iskustvo te praktičan i pragmatičan pristup temi koja se razmatra, kao i umijeće efikasnog prijenosa znanja u praksu. Smisao i cilj su, kaže Robert Gorjak, osnivač i direktor Vinske Škole Belvin i već godinama ocjenjivač vina na raznim renomiranim svjetskim natjecanjima pa i na ovom Decanterovome, ali i osnivač manifestacije Decanterovi nagrajenci, inače otvorene ne samo za slovenske proizvođače vina-dobitnike medalja na DWWA nego i za vinare-laureate iz drugih pogotovu Sloveniji susjednih država – razvijanje i realizacija kvalitetnih i zanimljivih tečajeva, radionica i degustacija namijenjenih kako profesionalcima iz vinske industrije, tako i entuzijastima koji žele proširiti svoje vinske horizonte. Belvin je jedini slovenski APP (Approved Program Provider) najveće vinske obrazovne institucije Wine and Spirit Education Trust (WSET) sa sjedištem u Londonu.

Među ocjenjivačima na DWWA 2022 iz Hrvatske su bili Saša Špiranec (treći slijeva) i Mario Meštrović, te Siniša Lasan. U Ljubljani na predstavljanju nagrađenih nazočili su i Špiranec i Meštrović – na slici iz Ljubljane Meštrović je u društvu prof. Ivana Dropuljića, direktora Zagreb vino.coma iz Lijepe naše i Stojana Ščureka, vinogradara/vinara iz Goriških brda), te američki vinski novinar i degustator nastanjen u Beču Darrel Joseph (sasvim desno) (Marko Colić)

  Službeni izvještaj vezan uz ovogodišnje ocjenjivanje vina pod kapom Decantera, inače globalno znanog i vrlo cijenjenog vinskog časopisa, kaže sljedeće: nakon rekordne cifre za ocjenu prijavljenih vina u 2021, ove godine postavljen je novi rekord: na evaluaciju je u 2022. prispjelo 18.244 vina iz 54 zemlje iz cijeloga svijeta! Uzorke je kroz dva tjedna degustacija ocjenjivalo 250 izabranih međunarodnih vinskih stručnjaka, među njima bili su 41 Mastera of Wine i 13 Master sommeliera. Iz Hrvatske kao kušači-ocjenjivači sudjelovali su sommelieri Siniša Lasan i Mario Meštrović, te direktor zagrebačkog Vinarta i vinski pisac Jutarnjeg lista Saša Špiranec, a iz susjedne nam Slovenije bio je ovdje, dakako, i već spomenuti Robert Gorjak.

            NAČIN RADA – Evo nešto i o načinu rada komisije: kušači na ocjenjivanju dobiju sljedeće podatke nužne za prikladno vrednovanje uzorka – porijeklo vina (zemlja/država, regija/vinogorje), sorta, kategorija vina u smislu mirno odnosno pjenušac, bijelo, ružičasto, crno, redovna berba, odgođena berba, predikat, suho, polusuho, poluslatko, slatko.

            Komisiji se obznanjuje i još jedan podatak, a to je onaj o maloprodajnoj cijeni uzorka ako se on već nalazi na tržištu u Velikoj Britaniji odnosno izračun moguće maloprodajne cijene za uzorak koji (još) nije na engleskom tržištu, taj izračun nastaje na bazi maloprodajne cijene dotične etikete u zemlji porijekla ili eventualno u nekoj drugoj europskoj državi s time da se u obzir uzimaju uvozničke takse što ih potražuje engleska država i marže što ih za sebe formiraju uvoznik i maloprodaja. Na taj način organizator DWWA nastoji pri objavi nagrada potrošaču posebno skrenuti pažnju ako je kod nekog uzorka osobito vrijedan pažnje odnos između maloprodajne cijene vina i kakvoće. Kod objave rezultata ocjenjivanja na službenoj stranici Decanter World Wide Award uz uzorak za koji se smatra da je važno potrošaču istaknuti da ima jako dobar odnos između kakvoće i maloprodajne cijene pored naziva vina stavlja se prigodna oznaka.

Šaljivdžija Stojan Ščurek, dobitnik Platinaste medalje na DWWA 2022 za pjenušac Zero na sebi svojstveni vrckavi način na pozornici je napravio show kojime je privukao najveću pažnju na događanju u Ljubljani

 Sigurno je da je, kad su ocjene vina zaključene, ta oznaka s informacijom vezanom uz mpc kupcu i te kako dobro došla, međutim moje osobno mišljenje je da ocjenjivače, za koje je pri službenom vrednovanju uzorka iznimno važno da se usredotoče na geografsko porijeklo, sortu/sorte, izvornost/iskrenost (identitet), stupanj kompleksnosti te sklad i stupanj elegancije/profinjenosti, ne bi trebalo opterećivati s tim podatkom o cijeni, jer mpc-podatak može utjecati na kušača u smislu da mu prođe kroz glavu to da ako je cijena niža vino možda i nije ni rađeno za neke više dosege pa ga na račun toga može bodovno oštetiti, a s druge strane podatak o tome da je uzorak u (vrlo) visokom cjenovnom razredu može, po analogiji, dovesti do toga da vino dobije i više bodova nego što zavrjeđuje…  Platina, zlato i srebro plemeniti su metali koji svuda, svaki u svojoj kategoriji, sjaje jednako, bez obzira na njihou prodajnu cijenu… Čini mi se boljime ono što npr. radi ocjenjivanje Mundus Vini u Njemačkoj: ocjenjivaču se ne daje podatak o maloprodajnoj cijeni vina, taj podatak čuva se za potrošača. Nakon Mundus Vinija bude u globalnom smislu vrlo važni  sajam vina ProWein, tu Meininger Verlag, koji izdaje nekoliko revija posvećenih vinu i sommelijerstvu i koji i organizira Mundus Vini, u jednom od većih paviljona priređuje reviju etiketa ocijenjenih na Mundus Viniju pa tu uz svaku etiketu postavi ploču s bitnim informacijama o porijeklu i nastanku i svojstvima vina, o njegovoj stvarnoj aktualnoj maloprodajnoj cijeni i mišljenje stručnjaka iz krugova vinskih trgovaca, ugostitelja i sommeliera, inače i kvalificiranih ocjenjivača na Mundus Viniju, o tome u kojem cjenovnom rangu bi bilo realno da se na tržištu nudi dotična etiketa.

PRAGOVI ZA MEDALJE  na DWWA su sljedeći: Bronca 85 – 89/100; Srebro 90 – 94; Zlato 95 – 100. Platina se dobiva pripetavanjem zlata, uglavnom onih sa dobivenih 97/100 bodova, a naslov Best in Show dobiva se pripetavanjem Platina.

            NAGRAĐENI – Na DWWA 2022 nekih 50 uzoraka osvojilo je titulu Best in Show (svojevrsni šampioni), 163 ih je dobilo Platinastu medalju (to bi bilo ono što je na drugim ocjenjivanjima Velika zlatna medalja; Hrvatska ih iz 2022. ima tri platine), 678 domoglo se Zlatne medalje (Hrvatskoj ih je pripalo 16), 5900 Srebro (od toga 111 je išlo u Lijepu našu!), a 8074 Broncu.

Hrvatska je na DWWA 2022 osvojila tri platinaste medalje, a u Ljubljani je od te trojke štand imao samo Gianfranco Kozlović, međutim – ni on ni njegova supruga Antonella nisu bili i osobno prisutni. Od hrvatskog trija nazočnog ukupno u Ljubljani štand su, uz Kozlovićeva predstavnika, imali još vinarije Matočec i Vislander (Marko Čolić)

Platinastu medalju za Hrvatsku dobili su uzorci San Salvatore Muskat 2017 – Benvenuti iz Istre (97/100); Haiku 2019 orange (macerirani RR i Manzoni) – Dvorska vina Šoškić s Plešivice (97/100), Malvazija Santa Lucia 2017  – Kozlović, Istra (97/100)

Teran Fakin 2021 – Fakin, Istra (95/100) – zlato.

Zlatnu medalju primili su od naših  Teran Barbarossa 2019 – Tomaz, Istra (95/100); Graševina 2020 – De Mar, Zagorje Međimurje (96/100); Vallis Rabiosa desertno – Vučemilović, Sjeverna Dalmacija (96/100); Gold Cuvée 2020 – Zlatno Brdo, Baranja (96/100); Cuvée sv. Šimun 2018 – Vina Mario Banko, Istra (95/100); St. Euphemia malvazija istarska 2018 – Vivoda, Istra (95/100); Sauvignon Purek 2021 – Puhelek Purek, Prigorje-Bilogora (95/100; pridodana je ozanaka povoljne cijene tj. da je vino u trgovinama u maloprodji ispod 15 funti); Afrodita malvazja istarska 2019 – Matić, Istra (95/100; pridodana je oznaka o povoljnoj cijeni, tj. kako vino spada u kategoriju mpc od ispod 15 funti); “R” Rajnski rizling 2019 – Jakopić, Međimurje (95/100); Reventon sur lie grk 2019 – Zure , Korčula (96/100); Bartul grk 2019 – Zure (95/100); Pošip prestige 2019 – Kraljevski vinogradi, Sjeverna Dalmacija (95/100); Teran Fakin 2021 – Fakin, Istra (95/100), Traminac ibpb 2016 – Iločki podrumi, Ilok (95/100); Sauvignon 2021 – Štampar, Međimurje (95/100), Korlat supreme 2013 – Korlat Badel, Dalmatinska zagora (96/100) . Sve vrlo vrlo visoke ocjene!!!

DWWA 2022 – hrvatska zlata. Ocjene – gotovo sve 95/100, četiri vina dobila su 96/100

S aspekta logičnog stava da Platinasta, Zlatna i Srebrna i Brončana medalja svuda trebaju imati jednaki sjaj malo je na općoj razini za promatrača sa strane zbunjujuće to što se pragovi za medalje na DWWA bitno razlikuju od onih na drugim također osobito značajnim svjetskim vrednovanjima vina poput Mundus Vinija i Concours Mondiala de Bruxelles. Niti na tim dvama ocjenjivanjima bodovni pragovi za medalje nisu međusobno identični ali su vrlo blizu, dok su kod DWWA kategorije Platine, Zlata i Srebra bodovno za cijeli jedan razred više nego na Mundusu i na CMB, tako da, usporedbom osvojenih bodova, ispada da je npr. Zlato osvojeno na Mundusu i CMB-u tek Srebro na Decanteru, a Srebro na Mundusu i CMB-u je na DWWA tek Bronca…  Pogledom na objavljene tablice s popisom nagrađenih vina na DWWA i na osvojene bodove pojedinih uzoraka uočljivo je da je bi uzorci na DWWA proglašeni Zlatnima, na Mundusu i na CMB-u bili na pragu Platine ili VZL odnosno u kategoriji Platine i VZL. Promatrajući pak samo bodove navedene na službenoj tablici rezultata pored svakoga vina i ne vezujući ih uz DWWA medalje a i istodobno poznavajući dobro neka barem naša, hrvatska vina upada u oči i to da je većem broju uzoraka na DWWA dodijeljeno ipak malo previše bodova. Mišljenja sam da, barem kad je riječ o etiketama odavde koje poznajem, medalja za koju piše da su je dobili još uglavnom i odgovara i da bi medalju toga sjaja osvojili i na spomenutim drugim ocjenjivanjima, međutim na DWWA pripisani im broj bodova ipak pretjeran. Sad proizvođači osvajači medalja na DWWA mogu birati kad spominju svoj uspjeh na međunarodnoj sceni: u trenutku kad im odgovara da ističu na DWWA osvojeno odličje spominju njega, a kad im se čini da bi bolji dojam mogli ostaviti i osobito impresionirati navođenjem-isticanjem pripisanih im  bodova mogu se opredijeliti za tu  opciju reklamiranja.

            U osvrtu na ocjenjivana vina ove godine organizator među ostalime naglašava kako su na DWWA 2022 osobito do izražaja došla tzv. narančasta ili orange (pravilno bi bilo reći: jantarna vina ili amber wines), i to potkrepljuje Platinastom medaljom dodijeljenom hrvatskom vinu Plešivica Haiku 2019 proizvođača Dvorska vina Šoškić, te sa šest Zlatnih medalja uručenih uzorcima iz Hrvatske, Francuske, Gruzje i Italije.

Vinska priredba u Ljubljani bila je lijepa prigoda i za promidžbu lokalnih specijaliteta, primjerice Prekmurske gibanice, inačica tog deserta postoji u Međimurju kao Međimurska gibanica

Ove godine marketinški orijentirana priredba Decanterjevi nagrajenci 2022 s osvajačima medalja prvenstveno s područja Slovenije a onda i nekih od onih iz susjednih joj zemalja inače članica bivše zajednike države, održana je u hotelu Slon u središtu Ljubljane. Doimala se na prvi pogled manjom nego što je znala biti u prijašnjim izdanjima, međutim organizator ljubljanske priredbe Belvin kaže kako je svih ovih posljednjih godina broj izlagača bio podjednak. U svakom slučaju sada, za razliku od prije, uz Slovence i tri laureata iz Lijepe naše, nisu bili prisutni vinari-dobitnici iz drugih zemalja bivše države. Osmi međunarodni salon prestižnih vina privukao je ukupno 36 vinskih kuća nositelja medalja s DWWA 2022. Što se tiče posjetitelja, službeni izvještaj što ga je podastro organizator, ne specifizirajući precizno poslovne kategorije posjetitelja, govori o oko 300 vinskih stručnjaka i ljubitelja vina. Iz Velike Britanije stigla je Caroline Gilby MW, jedna od jakih karika ocjenjivanja u Londonu, a iz Beča je došao Amerikanac Darrel Joseph, inače ugledni vinski pisac, također i ocjenjivač na DWWA. Iz Hrvatske su došli naši degustatori na DWWA – Saša Špiranec i Mario Meštrović. S pozornice u hotelu Slon izlagače i posjetitelje uz domaćina Roberta Gorjaka iz Belvina pozdravili su osobno Caroline Gilby, Darrel Joseph, te Olivia Mason kao voditeljica marketinga DWWA i na neki način zadužena za ovaj naš dio Europe.

            – Decanterove recenzije svake godine stvaraju svojevrsni pozitivni nemir i znatiželju među vinarima, vinskim profesionalcima i ljubiteljima vina. Sretni smo što možemo izravno publici prenijeti dio Decanterove priče – rekao Robert Gorjak, jedan od vodećih slovenskih vinskih profesionalaca: – I ove smo godine uspjeli spojiti vinare i ljubitelje vina, to je naša misija. Na Salonu su posjetitelji, među kojima je bilo dosta vinskih kritičara iz inozemstva, mogli probati vina etabliranih vinara. Kvaliteta je sve veća, krug kvalitetnih igrača iz ove naše regije sve širi, i Decanter to primjećuje.

Engleska vinska stručnjakinja s prestižnom titulom Master of Wine, Caroline Gilby:

– Salon Decanterovih pobjednika je nesvakidašnje iskustvo koje svim posjetiteljima omogućuje da vinu dodaju “lice“, a i nama prisutnim ocjenjivačima daje priliku da upoznamo vinare i osobno im čestitamo. A svi vinari koji su među Decanterovim dobitnicima zaslužuju veliki pljesak!

Darrel Joseph, vinski kritičar i Decanterov recenzent:

– Oduševljen sam što sam ovdje, Slovenija je izuzetna vinska zemlja, ima svoj i to visoki karakter. Sretan sam što na današnjem Salonu možemo susresti autore vina. Ovo je jedini način da stvarno upoznamo priče iza boce.

Najviše pozornosti među posjetiteljima sada u Ljubljani svakako je izazvala vinarija Ščurek iz Goriških brda koja je za svoj pjenušac Zero dobila Platinastu medalju. Inače su slovenski vinari ove godine osvojili i sedam Zlatnih medalja, dobili su i 70 Srebrnih i 118 Brončanih medalja.

Zlato na granici, ali ne u smislu nekakvih spornih osvojenih bodova nego – na državnoj razini! Naime osvajač Refošk 2018 izlazi iz podruma Vina Brič, smještenog kod Kopra u SlOveniji u pograničnoj zoni tik uz Lijepu našu, a inače u vlasništvu Envera Moralića, vlasnika i Kutjevačkih podruma u SlAvOniji ! Desno: Uz Zlato za bijelo vino Rebula Orbis 2018 (kao što je Malvazija istarska sinonim za Istru, tako je bijela Rebula sinonim za Goriška brda), obitelj Erzetič iz Gorških brda osvojila je Srebro za jednu drukčiju rebulu a koja u genetskom smislu NIJE crna varijanta znane nam bijele Rebule. Riječ je, doduše, o crnjaku s nazivom Črna rebula 2018! A Črna Rebula je Ribolla nera, odnosno Schioppettino, odnosno Pokalca, Pocalza, sorta Furlanije odnosno Friulija, te sjeverozapadnog dijela Slovenije, uz granicu s Italijom. Najpoznatiji proizvođači Schioppettina su Bressan, Girolamo Dorigo, Petrussa… (Marko Čolić)

S obzirom da je, kako još naglašava Robert Gorjak kao organizator i domaćin na Decanterjevim nagrajencima 2022 , namjena manifestacije domaćoj i stranoj javnosti predstaviti vina odavde a koja imaju međunarodno certificiranu kvalitetu dobivenu na najznačajnijim svjetskim ocjenjivanjima te pokazati uživo tko su vinari odavde dobitnici ovih značajnih nagrada šteta je što ipak dosta nagrađenih vinara iz ove naše regije nije osjetilo potrebu sudjelovanja na toj priredbi. Tu mislim uvelike baš i na hrvatske vinare. Kad se već slalo uzorke na DWWA u London, a što baš i nije bilo jeftino, bilo bi nekako logično da se, radi poslovno moguće znatno boljeg zaokruženja priče, našlo još malo vremena i sredstava za i osobni nastup na toj manifestaciji s promidžbenim predznakom. Vinari u svojim sredinama imaju već izgrađene ime i image, bitno je takvu marketinški i te kako bitnu nagradu na DWWA iskoristiti koliko god je moguće bolje za promociju i u drugim sredinama, koje valja animirati na uvoz. Od triju naših dobitnika medalja i izlagača u Ljubljani osobno je nazočio samo Matočec!?  Neke naše dobitnike pitao sam, naknadno, kako to da nisu nastupili u Ljubljani, neki su odgovorili da nemaju neku veću proizvodnju vina i da je to razlog, nekako kao da im je  dovoljno da na DWWA medalju gledaju s ushićenjem jer potvrdjuje da rade dobro i daje im sigurnost da će količinu koju nude dobro plasirati, a neki odgovori bili su da je posla puno a vinskih manifestacija također i da se jednostavno ne stigne biti svuda prisutan. Neki hrvatski vinari-dobitnici medalje na DWWA 2022 našli su neka svoja rješenja za vlastitu promidžbu (kod kuće) kao osvajača trofeja na DWWA, primjerice organizirajući na svojim posjedima događanja tipa vinski doručak u vinogradu ili pak zalaz sunca u vinogradu ili pak okupljanje ljubitelja vina kod sebe u trsju odnosno uz podrum a nazvano nekako drukčije. Jedno takvo događanje, s nazivom Kraljevina Food Summer, priredila je npr. enologinja i zaposlenica Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, glavna odgovorna za obiteljsku vinsku produkciju, Ivana Puhelek Purek iz Gornjeg Psarjeva kod Svetog Ivana Zelina. Neki drugi vinari dobitnici, uglavnom srebrnih i brončanih odličja (bilo je jedno zlatno!), konkretno oni iz Varaždinske županije odlučili su svoje uspjehe na DWWA 2022 a vidljive kroz medalje javnosti prikazati nastupom na priredbi 19. Decanter World Wine Award 2022 na manifestaciji Vinski lideri Varaždinske županije u Varaždinu i u organizaciji Varaždinske županje. S te manifestacije izdan je decentni katalog u kojemu su ukratko predstavljene sve vinarije-laureati, butelje što su dobile trofeje, i u kojemu su, kao kontakti za zainteresirane, tiskane i adrese svih laureata-sudionika u Varaždinu.

Ivana Puhelek Puhelek, Vinska kraljica kraljevine i njeno veliko vino – Sauvignon Purek 2021, na DWWA 2022 Zlatna medalja (95/100) (Marko Čolić)

Ivana Puhelek Purek proslavila je zlatni uspjeh u Londonu večernjim/noćnim eno-gastro tulumom na prostranoj čistini pored podruma Purek Puhelek u Gornjem Psarjevu ponad Zeline

Grupa proizvođača vina iz Varaždinske županije smatrala je nastup na manifestaciji Vinski lideri Varaždinske županije, održanoj kratko vrijeme nakon Decanter World Wine Awarda 2022 boljim rješenjem za prezentaciju svojih jedne Zlatne medalje

 Službene izjave organizatora manifestacije Decanterovi nagrajenci u Ljubljani o tome koji su sve uvaženi domaći i osobito strani vinski novinari, vinski trgovci, ugostitelji iz zemalja što su nama ovdje zanimljive odnosno mogu biti zanimljive kao uvoznici vina odavde, pozvani da dodju u Ljubljanu i koji su se sve odazvali – nije bilo. Sigurno bi najava i obznana potvrde dolaska nekih utjecajnih imena iz poslovnog vinskog svijeta izvana bila korisna i pretpostavljam da bi motivirala naše vinare da u većem broju sudjeluju na Salonu nagrađenh na DWWA. A radi pojačanja promidžbene snage priredbe možda bi se moglo razmišljati i o tome da Ljubljana i Zagreb udruže snage u organizaciji, na način da se jedne godine prezentacija odvija u Ljubljani a sljedeće u Zagrebu…

Je li bilo razmišljanja i razgovora u tome pravcu na razini Gorjak i, s naše strane, Špiranec, koji je takodjer degustator na DWWA a ujedno je i uspješan organizator viskih događana primjerice festivala Grand Tasting u zagrebačkoj Laubi, pa manifestacije Vinski grad u Zagrebu, Varaždinu, ove godine eto i u Puli? Na moje pitanje o tome upućeno i Robertu Gorjaku i našem Saši Špirancu obojica su mi rekla da zamisao o tome nije loša… ♣

Moć, i nužnost marketinga

OSMIŠLJAVANJE IDENTITETA PROIZVODA, BRENDIRNJE TERITORIJA KROZ SPECIFIČNE PROIZVOD i USLUGU, REBRANDING, SVE U SKLADU s MODERNIM VREMENOM…

Osmišljavanje identiteta proizvoda i usluga, brendiranje teritorija kroz proizvod i uslugu, rebranding, dizajniranje ambalaže u skladu s bitkom (suštinom) proizvoda i usluge a sve u skladu modernim vremenom, izrada iskrenog i uvjerljivog promotivnog materijala, suradnja na projektima s malim proizvođačima ali i s velikim kompanijama… To je nešto što bi i te kako moralo početi jače zanimati hrvatsku vinsku branšu koja nikako da napokon postane ono što je, s obzirom na dugu povijest vinogradarstva i vinarstva na ovim prostorima (dokumenti govore o počecima još u šestom stoljeću prije Krista!), s obzirom na iznimno kvalitetne vinogradske pozicije, klimatsku i pedološku raznolikost područja, značajan broj sjajnih domaćih kultivara a i na, u novije vrijeme, lijepi broj  etiketa s izvrsnim i vrlo ozbiljnim eno-uradcima, kao i s razvijenim turizmom kao sjajnim poligonom za upoznavanje i stranaca i s našim eno-uradcima, već trebala biti, a to je u poslovnom smislu relevantan igrač na globalnome vinskome planu.

Izvorka Serdarević Jurić

To na žalost nije postala zbog izražene sklonosti naših proizvođača prema soliranju, zbog i dosta raširenog zadovoljavanja tek prosjekom, a i zbog upitnih razine stručnosti i stupnja zainteresiranosti nekih položajno bitnih pojedinaca i u političkim struktirama i unutar cjelokupne grane a posljedica čega su neadekvatna poslovna (samo)organiziranost branše po područjima a i, nekako je dojam, i ne baš, kako u kakvoći tako i u intenzitetu i kontinuitetom, najprimjerenija općenita aktivnost pripadnika branše u marketingu. pa time, kao posljedicom u poslovnom smislu, nedovoljni povratni efekti.

Evo lijepe vijesti koja bi u poslovnom smislu mogla biti zanimljiva i za hrvatsku vinsku branšu: riječ je o Zagrepčanki  Izvorki Jurić, predstavnici Lijepe,naše, kao prvoj s hrvatske dizajnerske scene kojoj je to uspjelo biti, na prestižnoj svjetskoj konferenciji za brending First Round u Amsterdamu! Izvorka i njena firma Design Bureau bili su pozvani da svoj način rada predstave na spomenutom okupljanju etabliranih svjetskih dizajnerskih studija, a prezentirali su se temom pod naslovom Dizajn identiteta proizvoda i ambalaže za Hrvatsku kovanicu novca!, sad je upravo Kovanica u kojoj se izrađuju metalni euri i te kako aktualna. S druge strane, Izvorki Jurić vinska branša nije nešto strano, naime, poznajem je već dugo i znam da je već imala poslovne odnose u toj domeni…

Izvorka, inače docentica na Sveučilištu u Zagrebu na Studiju Dizajna pri Arhitektonskom fakultetu gdje drži kolegije Strategije brendiranja i Upravljanje dizajnom dok na Sveučilištu Algebra u Zagrebu vodi i kolegije Dizajn ambalaže, Brending i Dizajn multikultura, danas će, ako treba pričati o sebi, istaknuti kako je na poziciji kreativne i art-direktorice u vlastitom dizajn studiju Design Bureau, gdje vodi tim vrlo kreativnih osoba – dizajnera, ilustratora, copywritera, s njima zajedno radi na raznovrsnim projektima s područja brandinga i dizajna ambalaže.

Osnovni princip je, veli Izvorka, isti kao i na početku, uvijek pristupati svakom projektu kao da je najvažniji do sada, sa strašću, te analitički, tražeći baš to nešto što je specifično i drukčije što se može pretočiti u kreativnu ideju, ispričati i stvoriti neku novu vrijednost za korisnike.

A jedan od značajnih rezultata u karijeri svakako je taj recentni poziv na First Round. Izvorka govori kako ju je, dakako,vrlo ugodno iznenadio i bila je naravno jako polaskana time što su je Armin Vit i Bryony Gomez-Palacio iz UnderConsiderationa uključili u svoju prvu europsku inačicu First Round konferencije. Otkriva kako je UnderConsideration zapravo poznati američki dizajn studio koji vodi nekoliko popularnih dizajn-blogova s višemilijunskim pregledima, među kojima je najpoznatiji Brand New, njega redovito i sama prati.

– Poziv na ovu konferenciju veliko je priznanje za mene osobno, ali i za rad moga studija. Ideja First Round prezentacije je predstavljanje ne tek jednog konkretnog projekta, nego vlastitih znanja i vještina prezentiranja, suradnje s klijentima te načinima na koji teče takva suradnja. Na konferenciji iskusni dizajneri dijele svoja znanja te iskustva rada s klijentima od prve prezentacije do realizacije projekta.

Izvorka Jurić na First Roundu u Amsterdamu:

– Mislim da je naša snaga u strateškom pristupu dizajnu. Ako pogledate naš portfolio vidjet ćete da ne postoji neki prepoznatljivi stil, već svaki projekt zapravo traži i daje odgovor na postavljeni zadatak. Takav način rada omogućuje nam da osmislimo takvu komunikaciju i dizajn koji će biti najučinkovitiji za našeg klijenta, neki brend, proizvod ili uslugu najbolje približiti korisnicima. Volimo raditi projekte koji su uvijek različiti i svježi, koji za nas predstavljaju svojevrstan izazov i donose neku dizajn inovaciju, a time klijentima donose komparativnu prednost na zahtjevnom tržištu.

Naglašava opetovano kako dizajn uvijek korespondira s vremenom u kojem je nastao i odgovor je na današnje potrebe društva ili korisnika, pa je najčešće i odraz onog što se događa u svijetu ili u našoj užoj okolini.

– Naš je posao dosta intenzivan, pa  iako je zabavan i uvijek drukčiji, znamo se i prilično umoriti. Zato se trudimo putovati i redovno odlaziti na periode godišnjih odmora kako bi se fizički i psihički odmorili, prikupili nova iskustva i vratili se na posao spremni za nove kreativne ideje.

Opširnije o Izvorki Jurić i njenom Design Bureauu  na:

https://super1.telegram.hr/snaga/prva-je-kojoj-je-to-uspjelo-iz-hrvatske-izvorka-juric-izlagala-je-na-prestiznoj-konferenciji-za-brending/    ♣

Gurmanski poroci u Novigradu u Istri

 CHE GUSTO! / KAKVOG LI OKUSA!… –

Zajednica Talijana Novigrad (istarski) i Slow Food Istra u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Novigrada i insitucije Sergija Nesicha Bever Forever Organizastion pod pokroviteljstvom Grada Novigrada-Cittanova i Generalnog  Konzulata Republike Italije u Rijeci organizirali su u istarskome Novigradu šesto izdanje manifestacije CHE GUSTO! Smotra s degustacijom kvalitetnih vina, piva i raznih prehrambenih proizvoda renomiranih proizvođača iz Hrvatske, Italije i Slovenije odvijala se na samom kraju srpnja 2022. u večernjim satima na terasi Zajednice Talijana.

Pred brojnom publikom svoje je eno-gastro uratke podastrlo 47 proizvođača. Ovaj susret okusa i užitaka zamišljen je bio kao revija delikatesa i finih pića uglavnom manjih proizvodnih tvrtki  što se drže načela Slow Fooda temeljenog na pojmovima Dobro, Čisto i Pravedno, rekao je  ispred organizatora Glauco Bevilacqua, predsjednik Vijeća Zajednice Talijana iz Novigrada.

Evo i popisa najavljenih izlagača, na cijeloj listi je mnogo interesantnih a nekih i globalno vrlo znanih imena:

Iz Hrvatske, konkretno Istre, kao nastupači najavljeni su bili Mihelić, Ivančić, Diković, Demark, Bertoša, Roxanich, Bura Brew, Tomaz, Monte Rosso, Franc Arman, Degrassi, Radovan, Valenta, Leonardo Palčić, Vorić; zatim Al Torcio ulje, Belić Olea,  Brajko ulje, Červar ulje; Šegon destilati.

Mladen Rožanić, Roxanich vina: legendarni Teran RE, redizajnirano

Iz Slovenje: Montemoro, Korenika & Moskon, Joško Renčel, Vinoteka Brda, Ingrid Mahnič.

Iz Italije: Komjanc, Enoteca Cormòns, Tenuta Stella, Primosic, Venica, Villa Russiz, Renato Keber, Due del Monte i Subida di Monte s Collija; Andrej Milic s talijanskog Krasa (Carso); Murva i Amandum – Isonzo; Fiore dei Libri i Conte d’Attimis Maniago – Colli orientali del Friuli; la Versa – Oltrepo Pavese; Scriani – Valpollicella;  Conterno Fantino – Langhe (zona apelacije Barolo docg); Masarotti; Spirits & Colori – Reggio Emilia; Fred Jerbis– Italia distillati; Antica Cortea Birra di Gorizia – Gorizia.

Moreno Degrassi s Glaucom Bevilacquom (s naočarima, sroji s desne strane Degrassija)

Ovo je mogla biti lijepa prigoda za jaču prezentaciju upravo proglašenog novog predsjednika udruge Vinistra, a to je mladi Luca Rossi, koji nasljeđuje dosadašnjeg čelnika Nikolu Benvenutija i od kojega se očekuje da javnosti što prije iznese svoje prijedloge i svoje viđenje vezano uz daljnji rad tog važnog udruženja vinogradara, vinara a i uljara najvećeg hrvatskog poluotoka.

Inače, Luca Rossi prošle je godine bio kandidat u izboru najboljeg hrvatskog poljoprivrednika. Iako radi i u vinogradu i u podrumu, u obiteljskoj vinariji zadužen je ponajviše za promociju i prodaju, pa članovi Vinistre od mladog vinara upravo na području marketinga i promocije očekuju najviše.

Primopredaja dužnosti – novi predsjednik udruge Vinistra Luca Rossi i njegov prethodnik Nikola Benvenuti. Očekujemo najave najvažnijih daljnjih aktivnosti te važne udruge istarskih vinogradara, vinara a i uljara. Dosadašnji predsjednik Nikola Benvenuti nije baš bio rječit na tu temu

– Želio bih se zahvaliti članovima Vinistre na ukazanome mi povjerenju. Svjestan sam činjenice da na meni leži velika odgovornost i spreman sam se uloviti u koštac sa svim izazovima koje ova funkcija nosi. Vinistra je kao udruga iznimno kvalitetno posložena, leži na dobrim temeljima, ima jasno razrađenu Strategiju i vjerujem kako ćemo uspjeti realizirati sve zadane ciljeve – istaknuo je novi predsjednik.

Manifestacija u Novigradu istarskome bila je namijenjena svima – lokalnim stanovnicima te domaćim profesionalcima iz sektora eno-gastronomije, turistima što borave u Istri. Ulaznica za posjetitelje stajala je 200 kuna odnosno 25 € po osobi, u cijenu su bili uključeni čaša za degustaiju, torbica za nošenje čaše, te mogućnost kušanja svih izloženih vina.

Iz popisa izlagača uočljivo je da su svi osim dvoje njih iz triju geografskih područja koja su međusobno u neposrednom susjedstvu, konkretno Hrvatske Istre, Slovenske Istre & Krasa, te talijanske Furlanije Venecije Julije, međutim u grupi talijanskih vinara nazočnih  sada u Novigradu dvoje ih je bilo i iz udaljenijih područja u odnosu na državnu granicu između Italije i Slovenije, riječ je o jednome iz Valplolicelle kod Verone i jednome iz Pijemonta. Ako je ovdje bila riječ o želji organizatora da dodatno kao izlagače ima ponekog gosta iz neke druge regije Italije, postavlja se pitanje zašto onda, paralelno, kao poseban gost-izlagač nije bio i neki vinar npr. iz Slovenske Štajerske (tamo ima vlo jakih imena!!), eventualno iz Dolenjske, te, govorimo li o Hrvatskoj, netko iz sjeverozapadnoga dijela Lijepe naše ili netko iz Slavonije/Podunavlja, odnosno netko iz Dalmacije? S druge strane, moguće je da je dovođenje vinara iz Veneta i iz Pijemonta najava nekih promjena u konstrukciji manifestacije, u smislu da bi se priredba mogla sa sadašnjih triju pograničnih regija značajnije proširiti i na po nekoliko istaknutijih predstavnika drugih predjela svake od triju sadašnjih nacionalnh nositelja priče. Pitao sam o tome Bevilacquu ali on se zasad nije o tome htio izjasniti.

Zvijezde Barola iz Pijemonta – duo Guido Fantino i Claudio Conterno iz Monfortea d’Alba, najavili su mi uoči priredbe da na kušanje u Novigrad donose i jedan od svojih ponajboljih Barola, onaj od grožđa iz vinograda Vigna del Gris

Još jedno pitanje za glavnog odgovornoga za organizaciju, Glauca Bevilacquu, ali i za neke druge iskusne naše poslovno snažne organizatore kako u Istri tako i izvan nje: bi li ovakva manifestacija mogla prerasti u neko bitno ambicioznije regijsko eno-gastro događanje s uključenjem u priču i još nekih ciljano izabranih, dakako ponajboljih, proizvođača vina i tipičnih lokalnih delicija iz nama blizih pograničnih regija odnosno susjednih  država kao izlagača, primjerice Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije…?

I još nešto bitno, a na što na žalost nisam dobio odgovor: jesu li na ovu priredbu u Novigrad bili pozvani i neki bitni eno-gastro novinari i neki međunarodno značajniji vinski trgovci i ugostitelji? U svakom slučaju, ako bi manifestacija idućih godina – naravno i uz odgovarajući pomoć društvenih institucija – prerasla ove sadašnje okvire i postala bogatim izlogom ponajboljih tipičnih, specifičnih eno uradaka i gurmanskih specijaliteta s područja ovog južnog i jugoistočnog dijela Europe svakako bi bilo nužno osigurati i posjet važnih vinskih trgovaca a i vinskih novinara iz Hrvatske, Slovenije, Italije, a također i onih iz Austrije, Mađarske, Njemačke, Beneluxa, skandinavskih zemalja, Velike Britanije, pa, Češke i Poljske, zemalja koje su vrlo interesantna kao tržišta… ♣

Ljeto na Krku

IN VINO VERITAS u PUNTU

Potkraj tjedna u drugoj polovici srpnja, dakle u špici glavne turističke sezone, u Puntu na otoku Krku održan je mini vinski festival IN VINO VERITAS, za koji su ideja i koncept rođeni 2019., ali koji je zbog tadašnjih poznatih ograničenja za svoj debut morao pričekati do sada.

Punat iz zraka

Organizatori – TZ Općine Punat na čelu s Brankom Karabaićem i novinarka i vinska promotorica, inače glavna WoW-ica Sanja Muzaferija nazvali su ga vikend-priredbom za uživanje, a rado će naglasiti to da su ga zamislili kao priliku za  jačanje prijateljskih i poslovnih odnosa vinara raznih krajeva Lijepe naše i vinara, vinskih trgovaca i ugostitelja i hotelijera s područja otoka Krka, te kao prigodu da se domaćem stanovništvu te turistima podrobno i kroz izravne nastupe proizvođača predstave i drugi hrvatski vinari i njihova vina, njihove regije. Organizatori su željeli, vele, vinarima omogućiti i kratki predah od vinograda – na moru, jasno, uz pružanje poslovne prilike za promociju i prodaju.

Punat – Trg zahvalnosti, In Vino Veritas 2022

IN VINO VERITAS  je u svom prvom izdanju spojio zelenu i plavu Hrvatsku, i istaknuo je pobratimljenje općina Punat i Tovarnik. Točila su se i pila vina manjih, obiteljskih vinarija, njih šest, a to su vinarija Agris, Kovats, Papak, Pinkert, Siber i Szabo.

Inicijatori i organizatori – Branko Karabaić iz TZ Općine Punat otvara festival, desno na slici je WoW-ica Sanja Muzaferija

Endre Kubik iz vinarije Pinkert, održao je edukativnu interaktivnu radionicu Vinski terroir Baranje, na kušanje je ponuđena kapljica vinarija Pinkert,  Kovats i Szabo. U restoranu Bocoon pak bila je svečana večera s tri slijeda, svako jelo prikladno sljubljeno s odgovarajućim baranjskim vinom. Večeri se pridružio i Domagoj Jakopović Ribafish, koji je zadnju etapu svog trogodšnjeg projekta Rok Otok trebao otplivati krajem srpnja upravo na punatskom području.

Iz Punta Sanja Muzaferija, koja kaže kako su svi bili jako zadovoljni festivalom, najavljuje da će dogodine ovdje, u okviru 2.festivala IN VINO VERITAS,  gostovati vinari s vinima  iz neke druge hrvatske regije, međutim ne precizira i koje

In Vino Veritas 2022 – neke od prezentiranih butelja

Zanimljiv pristup

IN MEDIAS tRES – Logično je da gostujući vinari iz drugih dijelova Lijepe naše ovakvu prigodu da na prodaju ponude svoje butelje u znanom turističkom području u punoj sezoni promatraju s oduševljenjem, upitno je međutim koliko su s ovim terminom izabranim za ovaj festival, makar i s tako kratko trajućim gostovanjem svojih kolega iz drugih krajeva u mjestu gdje domaćin očekuje za sebe maksimalnu berbu od turizma, oduševljeni i autori i ponuđači vina s otoka Krka! Rekao bih da vjerujem kako oni na odabir nekog drugog datuma kao termina održavanja priredbe ne bi imali ništa protiv festivala što predviđa ugošćenje, na njihovom otoku, radi toga da se jačaju međusobno prijateljtsvo i poslovna povezanost, vinara iz ostalih naših krajeva. Vrijedilo bi vezano uz festival In Vino Veritas za budućnost razmisliti o održavanju manifestacije npr. uoči pune sezone, kad u pravilu ima manje događanja, i o realizaciji priredbe u ponešto drukčijoj koncepciji, onoj kroz koju će se atraktivnim cjelodnevnim (jer temperature u to vrijeme još nisu paklene kao što su bile ove u srpnju!) eventom obogatiti program zbivanja u vremenskom periodu najave pune turističke sezone, te i kroz koju će i lokalni vinari biti vidljivi u programu. To druga koncepcija značilo bi primjerice da se ne na jednoj poziciji (npr. glavni trg) u Puntu ili gradu Krku nego na više različitih lokacija (trgova) postave s tri strane otvoreni četvrtasti oveći bijeli šatori sa izlogom nuđenih etiketa, sa šankom s blagajnom i s, ispred šanka, visokim barskim stolićima i sjedalicama, svaki šator da je namijenjen posebno za po jednu pozvanu vinsku hrvatsku regiju, naravno barem jedan morao bi biti predviđen za lokalne, kvarnerske proizvođače. Raspršenost ponude po više atraktivnih mjesta u gradu Krku ili pak po Puntu, kao i radno vrijeme šatora i preko dana potaknuli bi goste da u potrazi za eno-šatorima obilaze grad i bolje ga upoznaju, a ne da se uvečer zadržavaju i piju tek na jednom mjestu. Zamisao o širenju prijateljstva između domaćih i gostujućih vinara i unaprjeđenju suradnje između poslovnih subjekata (s jedne strane gostujućih vinara a s druge strane restorana i hotela s područja otoka Krka), djelovala bi vjerodostojnije nego što djeluje, barem prema van, ovako kao što je sada. I o sadržaju ponude u tim vinskim šatorima kao zanimljivim eno-punktovima prikladnim za upoznavanje cijele vinske Hrvatske vrijedilo bi podrobnije razmisliti, naime idući festival In Vino Veritas mogao bi kroz nekoliko dana u svakom šatoru prezentirati, uz kvarnerske vinare i kvarnerska vina, proizvošače i Bakhov nektar iz drugih hrvatskih regija kompletno po sortama i tipovima kapljice, a potom, za dvije godine svaka regija mogla bi se prezentirati npr. naglašeno s bijelim i ružičastim mirnim vinom i s pjenušcima (prvenstveno od svojih lokalnih kultivara), a onda, u idućim izdanjima, da protagonisti u ponudi budu crna mirna vina, ružičasti pjenušci i slatka desertna vina… ♣

Poslastice iz Doline kardinala

BARUN 100+  2018 pas dosé Vallée des Cardinaux

Pažnju šire javnosti sve više privlače vina Barun obitelji Barundić iz Brezarića kod Krašića, u Dolini kardinala. U vinsku kartu Hrvatske ta obitelj, u novije vrijeme osjetno pojačanim angažmanom na unaprjeđenju kakvoće svojega proizvoda i u marketinškoj aktivnosti kao sastavnome dijelu cijeloga posla, na područje Plešivičkog vinogorja, zasad najafirmiranije po tekućim Bakhovim poslasticama s brdskih padina ponad Jastrebarskoga, učvršćuje relativno novi te geografski uži pojam – oznaku Vino iz Doline kardinala. Pred javnost Barundići izlaze s bijelim i crnim suhim mirnim vinom te s bijelim i ružičastim pjenušcem u extra brut i brut varijanti. Osobito su posvećeni bijelom i u nas još rijetko sađenom kultivaru Manzoni, križancu Rizlinga rajnskog i Pinota bijeloga (u dozrijevanju odlično nakupljanje sladora i, istodobno, jako dobro zadržavanje kiselina) u izvedbi talijanskog profesora Luigija Manzonija, te Pinot noiru odnosno crnome. S obzirom na to da je Josip Joseph Stjepan Stéphane Barundić rodjen na jugu Francuske i da je s roditeljima djetinjstvo proveo tamo, na etiketama se znaju naći i francuski izrazi.

Josip Joseph Stjepan Stéphane Barundić i Mara Špoljar Barundić, sa sinovima koji se odlično snalaze i u vinogradu i u podrumu ali i, na tragu onoga kako ih uče mama i tata, i u kuhinji uz štednjak… S obzirom na uistinu pažnje vrijednu ponudu i odlične hrane te s obzirom da je jedan od sinova krenuo putevim profesionalnog kuhara, u obitelji Barundić lociranoj u ambijentu Doline kardinala vrijedno bi doista bilo – to sam već i prije predlagao – napokon ozbiljno razmisliti o tome da se Baruni organziraju na način da se na visokom nivou i tome primjerenim cjenikom,  i s hranom što prije otvore prema javnosti

Novo poglavlje kod vinske obitelji Barundić, koja se pomalo širi s površinama pod vinovom lozom i sada vodi brigu o pet vlastitih hektara s trsjem i koja pod posebnom pažnjom supruge Mare Špoljar Barundić obrađuje vinograde, nastupilo je pred nešto više od četiri godine kad su Barundići svoj, prije gotovo tri desetljeća na nakošenoj poziciji Hrženjak (brdašcu iznad Krašića) kupljeni vinogradarski jako dobar teren zasadjen s 400 panjeva vinove loze starije od 100 godina, odlučili početi iskorištavati drukčije. Staro trsje nisu bili iskrčili da bi zasadili novo, nego su Mara i Josip Barundić, u prvo vrijeme, kojih desetak godina vrijedno razvijajući obiteljsku vinariju, grožđe odande miješali s drugime, za ostala vina. Kultivari su u tom starom nasadu tradicijski: Lipovina, Štajerska belina, Graševina, Kraljevina, Muškati bijeli i žuti, Plavec žuti, Plemenka… A onda su, eto, upravo tu starost trsja napokon odlučili početi koristiti za proizvodnju nekog posebnog vina s dodatnom oznakom staro trsje i kvalitativno s dodanom vrijednosti, kako to rade Francuzi, Nijemci, Talijani, Španjolci (vieilles vignes, alte Reben, vigna vecchia, viñas viejas). U konzultacijama s prijateljima, među kojima smo bili i Ivan Dropuljić, osnivač i direktor Zagreb Vino.coma, vinski pisac i degustator Ivo Kozarčanin Bakhov sin i ja ispred revije Svijet u Čaši, na temu tog posebnog proizvoda i uzimajući u obzir poziciju vinograda i spomenute tradicijski tamo uzgajane sorte iskristaliziralo se da bi najbolje bilo pokušati izaći s pjenušcem klasične šampanjske metode, eventualno i s dužim dozrijevanjem u butelji, tj. ako se mladi pjenušac pokaže u prikladnoj kondiciji za odležavanje ostaviti ga nakon druge fermentacije u boci na razvoju na finom talogu do degoržiranja i čepljenja plutenim zatvaračem, u  šampanjskom stilu – najmanje tri godine…

Prva berba na Hrženjaku za nešto ekstra bila je 2018. U ekipi smo uz domaćine Barundiće te godine od trenutka orezivanja bili i nas trojica uravo spomenutih pajdaša. O tome i o punjenju baznog vina u bocu na šampanjizaciju  Svijet u Čaši je svojedobno objavio reportaže, a Iwek Kozarčanin sad se, evo, prisjeća:

– Vinograd smo orezali u travnju 2018. Sljedećih mjeseci smo ga obilazili i milovali pogledima, pa smo 24. kolovoza pošli u berbu. Grožđe je bilo zdravo, prerada ploda se odvijala u kontroliranim uvjetima. Ubrano smo grožđe isprešali, i pustili ga na vrenje, vino je potom stavljeno na odležavaje na finom talogu u inox-tanku. Svako toliko smo ga, dakako, kušali. Nakon nekog vremena to bazno vino pokazalo se spremnim za šampanjizaciju, bilo je ugodno na nepcu, za razliku od francuskih osnovnih vina za šampanjac koja budu jako, čak pungnentno kisela i teško ih je kao takve piti, međutim baš takvo bazno vino poslije se u gotovom šampanjcu pokaže da je dobro da prije stavljanja na šampanjizaciju bude takvo. Konačno smo to naše osnovno vino 24. srpnja 2019. napunili u šampanjsku bocu, dodali mu kvasce za drugo vrenje i prepustili njima da mirno vino počnu pretvarati u pjenušac, kojemu smo kao radni naziv odredili oznaku 100+ pas dosé, znači bez dodavanja ekspedicijskog likera. Napunili smo 252 magnuma, dakle boca zapremnina kojih je po litru i pol.

Došao je trenutak da, nakon što je pjenušac odležao tri godine pod krunskim zatvaračem i na kvascu, otvorimo prvi magnum 100+  i da kušamo naših ruku djelo i naš zajednički prvijenac na početku karijere. Uz Maru i Josipa Barundića su Ivan Dropuljić, novinarka Ana Rogač i Ivo Kozarčanin (suhiucasi)

I tako, tri su godine već od onda prošle, i za sredinu srpnja 2022. pao je dogovor da se nađemo kod Barundićevih na kušanju tog našeg bisera. A on se pokazao najprije lijepom žućkastom bojom i s brojnim živahnim sitnim perlicama, pa složenim mirisom s naznakama zrelog bijelog koštićavog voća (kruška, marelica…) i s briošem u tragu, pa s jako dobrom konzistencijom,  te kao svjež, mekan i elegantan, za dodatni razvoj treba mu da poslije degoržiranja još nekoliko mjeseci odleži i na plutenom čepu!…

Mara i Josip Barundić pobrinuli su se za svečanu večeru koja je počela s ovim domaćim nareskom (vlastita produkcija!) i namazom i nadjevom obogaćenim kruškama povrća iz vlastita vrta. Slijedili su velika pastrva pečena s krumpirom u pećnici, zatim pečena patka s mlincima, za slani desert pita od sira a za slatki desert kolačići sa sezonskim voćem… (suhiucasi)

Uz jela su posluženi najprije pjenušac Barun Manzoni Elégance extra brut pa, potom, mirna vina Barun Vallée des Cardinaux Seigneur Chardonnay 2019 sur lie, onda Marquis Pinot noir 2019, pa Cardinal Pinot noir 2019 Vallée des Cardinaux Magnum, a za kraj krajeva – da uz Fête nationale budemo još bliže Francuskoj, i u dvostruki magnum napunjeni izvanredan izvanredno držeći crnjak s francuskog juga – Clos de Joncuas Gigondas (Grenache, Mourvèdre, Cinsault) 1989! Vive la France! Vive la Croatie! (suhiucasi)

Nekako se ovaj naš nedavni srpanjski radno-hedonistički susret kod Barundićevih datumski  poklopio s onime navedenime u uvodu ovog teksta a što govori o zemlji rođenja Josipa Barundića i zemlji njegovo prvog djetinjstva, naime 14. srpnja u Francuskoj je nacionalni praznik, sjećanje na pad Bastille i slavlje u povodu formiranja Republike Francuske! (početak himne: Allons enfants de la patrie, le jour de gloire est arrivé, contre nous de la tyranie l’étandard sanglant est levé. Aux armes, aux armes…). Hrvat s rođenjem i ranom mladosti provedenom u Francuskoj a potom stalno nastanjen u Lijepoj našoj tako, eto, može slaviti DVA Dana Republike!, nije mogao bolje izabrati termn za prvo i odlučujuće otvaranje svog pjenušavog vina rađenog od domaćih kultivara i tehnologijom te načinom elaboracije onako kako u francuskoj Champagnei pristupaju kreiranju svojih ponajboljih šampanjaca. Prigoda je to bila i da se, uz odličnu Marinu domaću kuhinju dodatno skrene pažnja na još tri vina Barun od francuskih sorata a iz Doline kardinala – Seigneur Chardonnay sur lie Vallée des cardinaux i Marquis Pinot noir Vallée des cardinaux u buteljama te na magnum Cardinal Pinot noir Valée des cardinaux…

Priča Barun 100+ nastavlja se i ove godine, iako je dobar dio trsova nastradao u olujama nakon rezidbe. Grožđa će biti iznimno malo i od njega će se ovaj put, lako moguće, raditi tek mirno vino. Pa, da vidimo kakvime će se pokazati… ♣

Podnožje zagrebačke Medvednice – programirano carstvo pastrve

GRAČANSKI RIBNJAK

Ujutro su još u potoku, a oko podneva mogu već biti na tanjuru!

Emin Teskeredžić s uistinu uvjerljivim ulovom

Riječ je o pastrvama, i to kalifornijskoj, kalifornijskoj salmoniziranoj i autohtonoj potočnoj. Veličine različite – kalifornijska od 250 do 400 grama, kalifornijska posebno hranjena da se pretvori u salmoniziranu i da meso dobije boju lososa bude u težinama od 800 do 1.500 grama (1,5 kg), potočna je pak u varijantama od 300 do oko 1.000 grama. Adresa: Zagreb, ulica Gračanski ribnjak bb. Vrijedi, i te kako, skoknuti do tog ribnjaka posebice sada u ovo ljetno i osobito vruće vrijeme, boravak makar i na kratko u podsljemenskoj zoni osvježit će, a ovakva svježa pastrva ponuđena k tome u tri varijante idealna je hrana također baš i po vrućini…

Gračanski ribnjak, s ribama spremnim za prodaju: bazeni s pastrvama, svaki za svoju grupu (suhiucasi)

Gračani, nekad osobito popularni među Zagrepčanima zbog obilja restorana koji su nudili finu domaću hranu (Stari Puntijar, Debeli Martin, Gračanka, Kamanjo…), sad kao dragulj koji za krug ljubitelja fine papice ima najveće značenje, slove, još uvijek, Stari Puntijar, u međuvremenu dopunjen hotelom, te, upravo, Gračanski ribnjak, kad se ide iz pravca Mihaljevca prema Gračanima, malo dalje od Puntijara za nj se skreće  ulijevo na Isce pa u ulicu Gračanski ribnjak. Za sjaj Gračanskog ribnjaka krivac je Zagrepčanin nastanjen na Gornjem gradu a s pogledom i s vinogradom prema popularnoj Tkalči – Emin Teskeredžić dr.med.vet., veterinar s magisterijem iz oceanologije na PMF-u i s doktoratom na Agromskom fakultetu iz područja ribarstva, autor tristotinjak znanstvenih i stručnih radova – eminentni stručnjak za ribe, svojedobno duboko uključen u osnutak i rad niza ribnjaka u nas. Vlasnik je Gračanskog ribnjaka smještenog na izvoru potoka Ribnjak, te korisnik velikog  ribnjaka Krčić na samom izvoru rijeke Krke u Kninu.

Ribnjak Krčić u Kninu koji za rast ribe veličinom i težinom koristi Emin Teskeredžić

Dr.sc. Teskeredžić, u maksimalnoj mjeri sklon prirodnome, u Zagrebu se u Gračanima uvelike bavi proizvodnjom mlađi gore spomenutih vrsta pastrve, u određenom trenutku ribice prebacuje na uzgoj do konzumne veličine na ribnjak Krčić u Kninu. Nakon određenog vremena, primjerice i dvije, tri odnosno četri godine, konzumne ribe specijalnim vozilom u vodi s kisikom vraćaju u bazene na Gračanskom ribnjaku.

Lov, ali ne udicom, i ulov (suhiucasi)

Na Gračanskom ribnjaku nudi se i usluga čišćenja i filetiranja ribe

Konzumne ribe tu se žive nalaze do prodaje kada ih prodavač Igor prema narudžbi kupca lovi, čisti i, po želji kupca, i filetira. Kalifornijska pastrva se prodaje po 49 kuna/kg, a kalifornijska salmonizirana ili tzv. losos-pastrva i potočna pastrva su po 65 kuna/kg. Prodaja na Gračanskom ribnjaku radi od utorka do petka od 9-17 sati, subotom I nedjeljom od 9-13 sati, a ponedjeljkom se ne radi. Želi li se da se kupcu očisti ili filetira riba potrebno je nazvati barem sat vremena prije dolaska na ribnjak, na tel. 01 4611460.  ♣

____________________________________________

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

OLIstria,sir Špin, vino Laguna – Agrolaguna Poreč________________________

                                          Rovinjola, Rovinj

______________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. A GROŽĐE KOJIH VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

______________________________________

VIJESTI / NEWS

U Prolazu

SAMOBORSKO LJETO sa – ZIMSKIM VINOM – Samoborsko ljeto sa – zimskim vinom, te s vrlo pikantno pikajućim očito prenapaljenim osvjetoljubivim osama koje ću, s obzirom na intenzitet svraba na ubodnom mjestu, pamtiti valjda još najmanje mjesec dana. Samborski ugostitelj i vinar Marijan Žganjer potrudio se prirediti atraktivnu i s aspekta poučnosti i s aspekta hedonizma podjednako vrijednu degustaciju jela i različitih vina popraćenu diksusijom o najboljoj mogućoj kombinaciji. Posebno se pobrinuo za ovu prigodu uz rasne crnjake ponuditi i jedan relativno novi kolač njegove slastičarcnice – od tamne čokolade crnu crnu izvrsnu tortu Fantazija.

Zimskom vinu – crnjacima redom sa po 14,5 i 15 vol %, ne da po pakleoj vrućini vrućini što nas je snašla ovog ljeta nije bilo ništa za zamjeriti, naprotiv bila bi vječna šteta da nisu bili ponuđeni naime kapljica je, kao osobito dojmljiva, briljirala, i izvrsno je dopunila odlične kreacije na tanjuru – osobito pečenu janjetinu s krumpirom! – domaćina susreta samborskog ugostitelja i vinara, vlasnika slastičarnice U prolazu na glavnom samoborskom trgu te, u neposrednom susjedstvu, i café-bara Tin (posvećeno Tinu Ujeviću) kamo se nakon obroka redovito ode na meditaciju.

Središte Samobora, glavni trg – zgrada Gradsklog poglavarstva s Gradskom vijećnicom

Trenuci sadržajnog Ljeta 2022 u Samoboru, u organizaciji jednog od najznačajnijih samoborskih ugostiteljskih djelatnika Marijana Žganjera (na slici: u sredini). Sasvim lijevo su istaknuti obrtnik Marijan Sokolović i poduzetnik Mika Rožić, uz njih stoji zagrebački poduzetnik Božo Roknić, a sasvim desno su znani plešivički vinogradar i vinar Zvonimir Tomac te osnivač i direktor festivala vina i kulinarike prof. Ivan Dropuljić

Merlot Cru Selection 2016 – Marjan Simčič. Vidi rubriku Buying Guide!

U vrlo ugodnom debelom hladovinom pokrivenom ambijentu dvorišta (eto i Samobor, kao i Zagreb, ima svoju priredbu Dvorišta!) između Gradske vijećnice i objekta U prolazu Žganjer je, po svom običaju, organizirao uistinu ekskluzivnu reviju Bakhova nektara iz Hrvatske i iz vana, kao crème de la crème izdvajam Merlot Cru Selection 2016 selected vineyards Marjana Simčiča iz Goriških brda, te Trnjak 2017 od Nuića iz Ljubuškog i Vranac 2018 od Grabovca iz Imotskoga, pa, kao kuriozoitet, meksički Petite Syrah 2019 Vale de Guadalupe Baja California proizvođača L.A. Cetta. Inače,Petite Syrah sorta je što dolazi iz Francuske, tamo je uvelike u sjeni Syraha, a vrlo je raširena u Kaliforniji i dijelu Meksika, originalni francuski naziv joj je Durif.

Kao ulazno u cijelu priču te kao spasonosno osvježavajuće i kao nešto za poseban užitak istaknuti valja kao aperitiv Zlatu radgonsku peninu extra dry od Radgonskih gorica i, na kraju nekolikosatne svečanosti za stolom, odličan plešivički pjenušac Blanc de Noir obiteji Tomac, zastupljene ovdje i sa svojim mirnim Sauvignonom Amfora 2017 kao rezultatom višemjesečne maceracije u amfori.

Vrijedni spomena uz hranu svakako su još bili Chardonnay sur lie 2019 svetojanskog biznismena Nikole Mike Rožića i njegova zeta Jalševca, pa Rajnski rizling 2018 istog dueta R&J, te Amphora Cuvée 2019 R & J, a to je mješavina sauvignona, chardonnaya, crnog i sivog pinota i rajnskog rizlinga, grožđe je provelo devet mjeseci na maceraciji u amfori a vino je dozrijevalo godinu i pol u bačvama od Garbelotta. Domaćin Žganjer  sa svojim vinom nije se gurao U prolazu, ali je, kao dugogudišnji (doduše sada već bivši!) predsjednik  Udruge samoborskih vinogradara/vinara za osvježavajuću meditaciju u Tinu ponudio svoje vrlo dobru Graševinu 2021 i još bolji  Chardonnay 2021… ♣

DVA ZLATA ZA KULEN BELJE  –  Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku održano je prvo ocjenjivanje kakvoće kulena u organizaciji upravo spomenute znanstvene institucije koja je dugogodišnji partner kako malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima tako i velikim proizvođačima u standardizaciji i unaprijeđenju proizvodnje kulena.

Dr.sc. Goran Kušec, profesor na FAZOS-u i jedan od najboljih poznavatelja kulena u Hrvatskoj, osvrnuo se na ocjenjivanje i na kakvoću prijavljenih i poslanih uzoraka:

– Dugo godina, zajedno s kolegama s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, ocjenjujem kulene na brojnim kulenijadama diljem Slavonije i Baranje. Ove godine smo odlučili da je došlo vrijeme za organizaciju ocjenjivanja u okviru velike znanstvene institucije, kakva je naš fakultet, kako bismo dodatno naglasili važnost kulena i njegove proizvodnje za cijelu regiju. Na ocjenjivanju su bila 33 uzoraka kulena s područja svih pet slavonskih županija i svi redom bili su odlični. Tehnika ocjenjivanja bila je dakako u skladu s međunarodnim standardima i normama, pomno smo smo ispitivali presjek, miris te okus kulena.

Belje je na to ocjenjivanje poslalo uzorak premium iz linije Crna Slavonska i uzorak Baranjskog kulena s oznakom zemljopisnog podrijetla. Oba kulena su oduševila žiri, koji im je dodijelio zlatne medalje za kakvoću.

Željko Garmaz,osječki eno-gastro novinar i autor više knjiga, sa svojim najnovijim izdanjima – Kulen, hrvatska mesna perjanica (lijevo) i, u društvu s renomiranim korčulanskim vinarom Lukom Krajančićem, s knjigom Memorija prostora ili Lukina Korčula

Ljiljana Vajda-Mlinaček, voditeljica korporativnih komunikacija Belja, prilikom dodjele nagrada istaknula je kako je svaki komad kulena koji dolazi iz proizvodnje te kuće ručni rad, kao što je to i kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Baranjski kulen radimo prema strogo definiranoj specifikaciji zaštite pa na svakom komadu ponosno ističemo europsku plavu ZOZP markicu.  Riječ je o proizvodnji koja traje oko četiri mjeseca i tijekom koje pažljivo pratimo sve faze od punjenja kulena u svinjsku katicu, preko hladnog dimljenja do zrenja. Naravno, s jednakom strašću i predanošću proizvodimo i kulen od Crne slavonske svinje koju uzgajamo na prostoru pašnjaka u Parku prirode Kopački rit. ♣

Nešto iz daleka svijeta: Japan

TREŠNJA KAO NACIONALNI SIMBOL –  Kasno proljeće i ljeto razdoblje je raznog pojedinog voća, a među najpopularnijim voćem mogu se svakako smatrati trešnje. Trešnja, plodovi koje smo u raznim varijantama – u nas su osobito cijenjene one  kaštelanske, i hrušterice… – viđali i još vidimo na tržnicama na određeni je način nacionalno voće u Japanu.  Stanovnici Zemlje izlazećeg sunca običavaju slaviti sezonu cvatnje.  Sezona cvjetanja trešnje iznad potoka u okrugu Tsuzuki u Yokohami u Japanu tradicijski je u znaku obiteljskih okupljanja, festivala i provođenja vremena na otvorenom. Divljenje sakuri a to su cvjetovi trešnje – stoljećima je nacionalni običaj i zabava. Uživanje u trešnjinim cvjetovima poznato je kao hanami, a najčešće se svodi na piknike ispod rascvjetanih grana. Za kasnonoćne piknike vješaju se lampioni na drveće kako bi osvijetlili cvjetanje. Slika prikazuje potok Egawa, omiljeno mjesto za promatranje sakure u okrugu Tsuzuki. Zadivljujuća proljetna scena odvija se na prilično neobičnom mjestu – uz potok i pješačke staze u pretežito industrijskoj skladišnoj četvrti. Ovdje oaza obrubljena sakurama očima nudi golemi užitak.

Trešnja u cvatu u Japanu

Kada trešnje cvjetaju? Najveći čimbenik u određivanju perioda cvatnje trešnje su geografski položaj i klima. Što je klima blaža, cvjetovi se ranije otvaraju. Na južnom japanskom, suptropskom otočju Okinawa, trešnje se otvaraju već u siječnju, dok na sjevernom otoku Hokkaido cvjetaju u svibnju. U većini velikih gradova između – uključujući Tokio, Kyoto i Osaku – sezona cvjetanja trešnje obično se odvija krajem ožujka ili početkom travnja. Nadalje, vrijeme cvatnje razlikuje se od godine do godine, ovisno o vremenu. Ako je vrijeme tijekom tjedana koji prethode sezoni cvjetanja trešnje blago, cvjetovi će se rano otvoriti. Ako je hladnije, cvjetovi će se otvoriti kasnije. Iz godine u godinu početak sezone cvatnje obično varira za plus/minus tjedan dana, no moguća su i veća odstupanja. Koliko dugo traje cvjatnja trešanja? Sezona cvatnje trešnje je relativno kratka. Potpuni cvat (mankai) obično se bude otprilike tjedan dana nakon otvaranja prvih cvjetova (kaika). Tjedan dana kasnije vrhunac cvatnje je gotov i cvjetovi opadaju s drveća. Jak vjetar i kiša mogu znatno skratiti sezonu cvatnje. ♣

_____________________________________________

Željko Suhadolnik, suosnivač i glavni urednik – Mladen Horić, suosnivač i glavni direktor – Marko Čolić, urednik fotografije

FAMA VOLAT. PANTA REI, TEMPUS FUGIT. LA VITA BREVIS EST. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 07. 2022 – Hints to the smart purchase

 HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Northwestern uplands

(XL) SAUVIGNON PUREK 2021 – PUHELEK PUREK ■ Prigorje-Bilogora, Zelina; Sauvignon bijeli; suho, 12,5 vol %; ZOI Prigorje Bilogora, vrhunsko s kzp;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗

(XL-XXL) BARUN SEIGNEUR CHARDONNAY SUR LIE 2019 Vallée des Cardinaux – BARUNDIĆ ■ Plešivica, Krašić; Chardonnay; vlastiti vinogradi, pozicije na visini od oko 250 m, prinos po trsu oko 1 kg, oko  2 godine u barriqueu, njega na kvascu; suho, 13,0 vol %; vino odiše svježinom i na nosu i u ustima, na mirisu s dosta voćnosti i s nitima dobivenim od boravka u bačvici, u ustima puno, dojam je međutim da bi, prikladno pohranjeno u arhivi, s vremenom bi moglo osjetno dobiti u razvoju i na kompleksnosti ■ Poslužiti na: 12 – 13°C ■  ⇒

(L)  KRALJEVINA 2021 – PUHELEK PUREK ■ Prigorje-Bilogora; Kraljevina; suho, 11,5 vol %; ZOI Prigorje Bilogora, Zelina, kvalitetno s kzp;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 10 °C ■  ⇑

(XXL) SYRAH 2016 Križevac – KORAK ■ Plešivica, Jastrebarsko, Križevac; Syrah; vlastiti vinogradi, više od dvije  godine u barriqueu, suho, 13,5 vol %; nadasve elegantno, vino lijepe svježine, strukturom djeluje više u pravcu crnog pinota nego južnog obično korpulentnog syraha, djeluje kao da ima snagu i da još odležava, možda i da još kroz nešto vremena i dobije u razvoju ⦁ Poslužiti na: 12 – 13°C ■    ⇗

Istra i Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

(Xl-XXL) GRAN TERAN 2017 – CORONICA ■ Hrvatska Istra, Umag; Teran, grožđe 100 % iz vlastitih vinograda, suho, 13,5 vol %; ZOI Hrvatska Istra;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 °C ■ ⇗

Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia & Croatian Danube region

(XL) SYRAH 2018 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo; Syrah; suho, 13,5 vol %; ZOI Slavonija; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 18 °C ■  ⇗

_____________________________________________________   

iVino by Ana&Ivo

 

CRO WHITE BLEND      

Novinari Ivo Kozarčanin i Ana Rogač kao osnivači projekta iVino by Ana i Ivo nastavljaju s organizacijom strukovnih ocjenjivanja vina na određenu temu.

Nakon lanjskih uspješnih odabira najboljih hrvatskih mirnih i pjenušavih roséa Drink Pink, mješavina crvenih/crnih sorata Red Blend, pjenušavih vina The Flute Stars, te vina u bag-in-box pakiranju u travnju ove godine, najnovije, peto specijalizirano vrednovanje Bakhova nektara, pod nazivom White Blend, održano sada u srpnju u hotelu Esplanade u Zagrebu, bilo je u znaku hrvatskih bijelih vina od mješavina sorata. Uzorci su na degustaciji bili su iz svih krajeva Hrvatske. Veseli pokazana sortna i stilska raznolikost hrvatskih mješavina bijelih sorata, a još više njihova ujednačena kvaliteta. Vina su se pokazala kao odraz terroira, klime, tla i ideje vinara, izjavilli su organizatori ocjenjivanja.

Dominik Jagunić, Franjo Francem, Žarko Stilin Belec

Ocjenjivači su bili enolozi Nataša Puhelek Puština, mr.sc. Franjo Francem i Dominik Jagunić, sommelier dr. sc. Žarko Stilin i vinski kritičar Ivo Kozarčanin. Uspjehu ocjenjivanja White Blend puno su pridonijeli vrijedni domaćini iz zagrebačkog hotela Esplanade.

Evo rezultata:

ZLATO – ENJINGI Venje 2006. izborna berba (graševina, rizling, sivi pinot, traminac, sauvignon) ⦁ ENJINGI Venje 2010. kasna berba (graševina, rizling, sivi pinot, traminac, sauvignon) ⦁ ANTUNOVIĆ  Jubilea (silvanac 2011 chardonnay 2014., Graševina; 2016) ⦁ DEGRASSI Terre Bianche Limited Edition 1, n/v (malvazija, chardonnay, sauvignon, viognier ⦁ GRABOVAC Draga Riserva 2019 (kujundžuša, pošip, žilavka, chardonnay, sauvignon) ⦁ Klet ROMIĆ  Dragonada 2017 (chardonnay, pinot bijeli) ⦁

SREBRO –  KOPJAR Cuvée Zagorje, n/v (graševina, manzoni, sauvignon) ⦁ ZDJELAREVIĆ  Nagual bijeli 2013 (chardonnay, sauvignon) ⦁ ANĐELINI  Magdalena 2019 (chardonnay, malvazija; suho) ⦁ DAMJANIĆ  Clemente Blanc 2019(chardonnay, bijeli pinot; 13,5 vol%) ⦁ GALIĆ  Bijelo 9 2018. (graševina, chardonnay, sauvignon) ⦁

BRONCA –  ERDORO Blend One 2021 (rizling, traminac, pinot sivi, pinot bijeli, Plešivica) ⦁ KUTJEVO d.d.  Maximo Bianco 2020 (graševina, traminac, polusuho) ⦁ KUTJEVO d.d. Maximo Oro 2019 (graševina, chardonnay) ⦁ MARLAIS  Dišpet  (pošip, rukatac, dubrovačka malvasija; Pelješac) ⦁ PLOVANIĆ Belica 2021 (mejsko, brajkovac, divjaka, malvazija istarska, glera…) ⦁ SIBER M&S 2018  (muškat, sauvignon i chardonnay) ⦁

________________________

SLOVENIJA  SLOVENIA

(XXXL) MERLOT CRU SELECTION 2016 selected vineyards – Marjan SIMČIČ ■  Merlot, birane parcele, prinos 40 hl/ha, 42 mjeseca u hrastovim bačvama; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗   ⇒

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

.– Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or Great gold medal = 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

 – Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

–  Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

   – 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

 – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

 ⇑– trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

__________________________

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do 35 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

ooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

SVIJET u CASI – 06.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz / through

ŽELJKO SUHADOLNIK

__ s vama od – 11.11.1992  – since, with you__

LIJEPA grand VINSKA cru NAŠA

Pelješac, Dingač, snimljeno s mora (Marko Čolić)

Dio Dingača, uz more

Pelješac, Postup (Boris Kragić)

Pelješac, sjeverna strana poluotoka

Hvar – južna strana: Hvarske plaže, s ograničenim položajima Ivan Dolac i Sveta Nedjelja

Pupnatska uvala, vinogradi se penju ubrdo

Vis: Komiža, i Vugava na terasama

Biševo – otočić viškog akvatorija, s terasastim vinogradima

Vinograd Babića, te, dolje: čuvene primoštenske čipke babića

Crvenica u kamenjaru Dalmacije. Dolje: Istra, glasovita pozicija Sveta Lucija

Hrvatsko podunavlje, Baranja, Goldberg. Dolje: Ilok, Principovac

Slavonija, Vallis Aurea, Kutjevo: Venje. Dolje: Vidim

Vallis Aurea, Kutjevo: Rosenberg

Sjeverozapadna bregovita Hrvatska

Sjeverozapadna Hrvatska: Plešivica amfiteatar

Plešivica, položaj Gorička

Hrvatsko zagorje, Vinski vrh Bolfan

Međimurje: Mađerka (Cmrečnjak i Štampar)

Vinska Hrvatska na dlanu/ Wine Croatia at a glance

Željko Suhadolnik – Mladen Horić – Marko Čolić  / 1992 – 2002

LIJEPA  grand VINSKA cru NAŠA!

FAMA VOLAT. PANTA REI. TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA / FACTA MANENT!

___________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Slapnica kao uvod u Vino.com 2022: PROFESOR SE VRAĆA KUĆI… ⦁ Vinski grad Zagreb: ČUDOVITE MAKEDONSKE DELICIJE…  ⦁ Osmi puta u glasovitim Dioklecijanovim podrumima,  a onda i šire po Dalmaciji:  SVEČANOST VINA, MASLINOVOG ULJA i RAZNIH DRUGIH DELICIJA ⦁ Jubileji, gospodarstvo, promocije: HGK – 170 GODINA! KONCERT S LADOM, i NOVE PROMIDŽBENE VINSKE BROŠURE ⦁

⦁ VIJESTI / NEWS ⦁

DANI GRAŠEVINE u KUTJEVU i IZLOŽBA VINA u ZELINI ⦁ REFOŠK ZA ŠMEKERE u – GANI

______POTROŠAČKI PUTOKAZ – 06.2022 – BUYING GUIDE_____

________________________________

Slapnica kao uvod u Vino.com 2022

PROFESOR SE VRAĆA KUĆI…

Nekih desetak kilometara vožnje makadamskim putem od Medven-Drage i kamenoloma kod kardinalskog Krašića pa šumom kroz Žumberački park prirode i uz potok Slapnicu a prema njegovu izvoru stiže se do – oaze sna, pravog mini zemaljskog raja! Mjesta naprosto idealnog za visoki, elitni turizam eko-osviještenih korisnika!

Poprilična i suncem obasjana zelena čistina okružena vrlo visokim ljeti raskošno zazelenjenim krošnjama visokih stabala, pa površine pod ljeti lijepo osvježavajućom debelom hladovinom, žubor kristalno bistrog potoka iz kojega povremeno iskaču ribe, što zaigrane a što u lovu na kukce… Drveni mostić preko Slapnice vodi na drugu obalu gdje je smještena poprilično velika drvena kuća tradicijske seoske gradnje, a iza koje je, ponovno, jedna zelena čistina s ovećom površinom prikladnom obradom pretvorenom u vrt za uzgoj povrća.

Utočište u povremenom bijegu od (vele)gradske vreve i nervoze tu je pronašla zagrebačka obitelj Dropuljić, na čelu s tatom Ivanom i mamom Ivankom. Prof. Ivan  Dropuljić, inače jedan od osnivača ekološkog društva Slapnica, široj je javnosti znan kao osnvač, još prije 17 godina, značajnog međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com. Susreti ljubitelja prirode i ekologije na Slapnici u lipnju a uz međunarodni dan zaštite prirodnog ambijenta, postali su duga tradicija, koju je, kao i uspješnu smotru eno-gastronomije Vino.com u zagrebačkoj Esplanadi – i to baš na značajan jubilej od 15 godina održavanja manifestacije u prestižnom hotelu u Metropoli – prekinula pandemija. Kako je s vremenom upravo slavljenje prirode na Slapnici i skupom i brojnih ponajboljih hrvatskih proizvođača vina a bogme i renomiranih kuhara ali i nadarenih kuhara-amatera, pa i poznatih ličnosti iz javnog života postala svojevrsni ljetni uvod u kasno-jesenski predblagdanski (Božić, Nova godina…) skup gurmana te i pojedinaca voljnih uključiti se u akcije čištenja okoliša, tako je, sada, za zaključiti da će napokon ove godine ponovno biti i uobičajenog nastavka manifestacije u Bakhovu znaku, u kultnoj Esplanadi i u ustaljenom terminu u studenome. Prof. Dropuljić vraća se kući, ali još s konkretnim podacima o Zagreb.Vino.comu 2022 ne izlazi u javnost, kaže tek kako vrlo aktivno i intenzivno radi na realizaciji projekta…

Dok se čekaju informacije o Zagreb Vino.comu 2022, tu je, kroz fotografije, prikaz atmosfere s eko-eno-gastro susreta Slapnica 2022. Autor fotografija je legenda hrvatske novinarske i umjetničke scene  Marko Čolić. ♣

Slapnica, Žumberak – preklrasna priroda

Skup na Slapnici 2022, prednji dio kuće i uzvanici – milenijska fotka

Stražnji dio kuće

Mostić preko potoka – Mirela Holi, domaćin Ivan Dropuljić, gost–vinogradar/vnar Frano Milina Bire koji je tog dana sa suprugom Višnjom do Slapnice potegnuo s Korčule

Eko-poruka: Gdje mi stanemo, tu trava RASTE! Zagrebački foto-reporter Romeo Ibrišević  i ove je godine bio  na eko-eno-gastro skupu na Slapnici sa svojom ekipom vrijednih suradnika – eko-aktivista koji su posljednjih godina Žumberak uvelike očistili od olupina starih autobila i raznih kućanskih strojeva i aparata što su ih, kao dotrajale, po Žumberku ostavili neodgovorni pojedinci

Dropuljićeva eko-kuća uz potok Slapnica – dio sa stražnje strane s kaminom za pečenje mesa i, posebno, s uređajem za pečenje kruha, majstor rošilja bio je Stipe Renić

Domaćin je za užitak gostima osigurao janjetinu i odojak s ražnja, a za ostale specijalitete, po običaju, uzvanici s kuharskim darom pobrinuli su se za razne druge specijalitete u svojoj izvedbi, na ovoj fotografiji je slikar i fotograf Antun Krešić iz Zagreba kao majstor za fiš

Branimir Bilić prigotovio je plućica na kiselo i gulaš… Desno: Heroji su umorni… Lijevo uza stol sjedi znani naš slikar Antun Mateš, a nasuprot njemu, zamišljen, znani je Večernjakov novinar, kolumnist/komentator Milan Ivkošić

Osnivač i glavni urednik eno-gastro časopisa IĆE & PIĆE Damir Fabijanić predstavio je najnovije izdanje te cijenjene revije koja je stjecajem okolnosti prije pet godina prestala izlaziti da bi se sada ponovno poojavila, prezentirajući detaljno eno-gastro-turističke adute Šibensko-kninske županije, a Bakhov sin, novinar Ivo Kozarčanin u slapničkom ambijentu iskazao se kao vješt poslužitelj božanskog nektara

Na prvi pogled – mnoštvo neodgovorno ostavljene staklene ambalaže u izazovnom ambijentu, ali NE – Slapnica je u ovome slučaju svojom svježinom tek privremeno poslužila kao praktični prirodni hladionik za pića, a sommelier Tomo Jakopović bio je zadužen da brine o optimalnoj rasklađenosti Bakhova nektara. Na slici desno je znani krašićki poduzetnik Josip Rajaković iz tvrtke Že_Ma, inače dodatno  i proizvođač plemenoite kapljice , koji je kao šampion ovogodišnje Izložbe vina sjeverozapadne Hrvatske u Zelini uzvanike počastio svojim visokonagrađenim etiketama

Na Slapnici je bio i Josip Vrbanek, jedan od najjačih vinogradara/vinara žumberačkog kraja, na slici su on i supruga mu s domaćinom Ivanom Dropuljićem. Iz Hrvatskog zagorja i iz Zagreba stigli su i cijenjeni vinogradar i vinar Tomislav Bolfan, poslovno eksponiran i u segmentu elektronike, te predstavnici tvrtki iz sektora informatike Nikola i Ivana

Nisu, dakako, izostali ni dobitnici medalja najvišeg sjaja na trenutno najjačem svjetskom ocjenjianju vina Decanter World Wide Award (lijevo) s krajnjeg juga Lijepe naše Frano Milina Bire dovezao je sa sobom svoj već čuveni grk u baznoj liniji ali i u prestižnoj varijanti de Fora, te vrlo ozbiljni crnjak od Plavca maloga (lijevo), a David Štampar s krajnjewg sjevera, iz Međimurja, htio se, uz pomoć novinara Ivana Goričaneca, pohvaliti s nekoliko svojih laureata. Zdravko Runtas (u crvenoj majici) iz mesne industrije, vlasnik tvrtke Igomat iz samoborske okolice, za pričest uz fine gutljaje za gric je ponudio pedantno narezane kriške salame i kobasica…

Vinski grad Zagreb

ČUDOVITE MAKEDONSKE DELICIJE…

Pričao mi, u četvrtak navečer, pajdaš Štefek iz Zagorja o tome kako se upravo bio sreo sa svojm susjedom Jožekom i kako su se lijepo porazgovarali.

–  Jožek, si morti bil v Vino-Gradu v Zagrebu?  – pitao je Štefek Jožeka.

– Pa, Štefek, saki sem den f trsju tu, doma, kaj bum još išel i u vinograd i v Zagreb!

– Ali, Jožek, tam ti se čuda dogajaju…

– Onda pem odmah zutra f petek, kak piše v novinah  zatvaranje je več sat v nedelju, ak bu tak dobro kak veliš, ostajeju mi još, za ponavljanje, i subota i nedelja…

I dojde Jožek kak je i rekel, nastavlja priču Štefek, stvarno f petek v naš negdar lepi beli Zagreb, ja sem mu povedal da z vlaka zide na Zapadnom kolodvoru, jer Vino Grad je odmah tam. Naglasil sem mu i to da mu se, makar su vražje vručine, ni treba bojati žeje, jer gazda v Vino Gradu ponudi neku finu i lepo ohlajenu k tome austrijsku vodu u flašicama besplatno.

Ah, ta zagonetna Bela voda!…

U to naiđe Jožek i čuje kako mi i što mi to Štefek priča, pa se odmah uključi:

– Najdem ja lako taj vinograd, na ravnici, ni baš na bregeku kak je v Zagorju… Postavljena je velika oznaka, gledam ja naokol, ali trseka nigde. Same hižice i med njimi stoleki i stolčeki, čudovito najti se v vinogradu v gospodskoj atmosferi, nič delati… A za reči praf, u to kesno popodne i ni mi baš bilo do dela. Sunce je ipak i dalje fejst pržilo, vručina grozna, a žeja sve jača. Pem glet gde se deli ta voda, i vidim hižicu na kojoj piše Tikve,  a v izlogu jena zgodna curica nudi mi – belu vodu! Ja fejst žejen i znati željen stanem, a ona mi veli da me kupica košta 20 kuna! Grlo suhe kak barut, hajt da vidim ja kaj to je, ta bela nebesplatna voda, i ja suknem mam i, kak se veli, na keks, tri čaše po dva deci, voda za praf reči ni baš bila hladna a posle skužim i to da je onih par kapi kaj je ostalo f čaši temne črlene boje… Krf? Pa gutala se bormeč ta voda fino, od čega bi se to ja zakrvaril? – pripovijedao je Jožek. Dodao je kako je kad je ispraznil i treču kupicu sjeo uza stolić pored, da malo počine, pa odmah pokraj kućice gdje je popio spomenutih par čaša primijeti hižicu s natpisom Makedonske delicije.

– I tam, v izlogu, takaj jena lepa dekla, a na šanku ispred nje, dobro sem zapazil kat sem bil blizu, flaše z vinom, žganjima, steklenkice z, to ipak otud de sam sedel nis mogel jasno skužiti, valjda marmeladama ili nečim slanime, ziher z ajvarom, tolko ipak znam da je to makedonski specijalitet… I tak si ja dalje još malo sedim i počivam, gledam okolo i mislim je li bu kaj z tog čuda o kojem je pričal sused Štef i gde se bu, na kojem to delu ovog vinograda ono desilo, pa si mislim da od tog ne bu niš i da bum ipak moral opet dojti, v subotu ili nedelju…  Ovakvog nekaj v vinogradu još nis nigdar doživel! Vinograd na Zapadnom kolodvoru a Zapad otud dost dalefke, ondak vinograd brez trsa a z hižicami i stolekima, ne traži posel nek nudi lagodu, bela voda nije tu bela nek črlena, i nije, kak mi je najavljeno, bila besplatna nek me, evo, koštala dve banke po čaši, više je grijala nek osvežavala, al grijala je poželjno ukusno…

– I onda najenput  se prek razglasa pokraj čula glazba, razebral sem reči refrena Čukni vo drvo…  Kaj bi to, pobogu, značilo… pital sem se, i nekak avtomatski sem se dvaput rukom lupnul po glavi… I onda se zgodilo čudo jedno: ispred hižice Makedonske delicije prizor najenput sasma drukčejši nek je bil malo prije! Ti bokca, te makedonske delicije i mrtvega z groba digneju… Dojdem bormeč svakak i sutra, i v nedelju…. Lepe ti je, lepe ti je Zagorje zelene, al je lep i beli Zagreb grad!…

Makedonske delicije, za Jožeka prije i poslije Bele vode!

Kao što je Joža i rekao, tako je i učinio: došao je i u subotu i u nedjelju! K tome, u nedjelju i malo prije 17 sati, dakle ranije od službenog početka popodnevnih radova v vinogradu odnosno u Vinskome Gradu. Nije se usidrio, kao prošli put, tek kod jedne kućice, dao je sebi truda da odradi što više trseka, i s pažnjom. Sreo sam ga na odlasku dakako malo umornog od posla ali i zadovoljnoga zato što je, kako je rekao, puno videl novoga, puno tog saznal, osobno je, tako se izrazio, od jednodimenzionalnoga postal višedimenzionalen!

U vrlo ugodnom ljetnom, lipanjskom kasnopopodnevnom-večernjem ambijentu u lijepo zelenom Parku dr. Franje Tuđmana u Zagrebu moglo se kroz desetak dana lijepo opustiti, razveseliti i u obiteljskom okruženju, ali i što-šta kušati, upoznati, spoznati, naučiti. Bila je to jedna od rjeđih prilika da istodobno na svoje dođu i odrasli kao ljubitelji finih vina i fine hrane i njihova djeca, odrasli su se mogli podružiti uz čašu visokokvalitetne do ekstra kvalitetne plemenite kapljice – ponuda je bila velika I raznovrsna, a klinci su u prostranom parku imali dovoljno prostora za svoje igre, k tome i odraslima i djeci odgovarali su specijaliteti street fooda predstavljeni kroz širok izbor, bilo je prvoklasnih burgera, jela od ribe i piletine, pizza, vegetarijanskih zalogaja.

Atmosfera nadasve pozitivna!!!! Svi veseli, prisutni odrasli ne jurcaju, kao na mnogim drugim sajmovima i festivalima vina, u žurbi i nervozno od štanda do štanda tako da za iznos kupljene ulaznice što više toga kušaju odnosno popiju.! U VinoGrad sam naišao u nekoliko navrata, incident nisam vidio, a, opet, pilo se, rekao bih bez one drugdje uobičajene nervoze od kućice/štanda do kućice da se u sebe ulije što više. Možda je upravo ovakva formula u organizaciji vrste kušanja dobitna i za organizatora i za ponuđače i za potrošače a i za državne institucije: ulaznica na prostor manifestacije NE naplaćuje se, a onaj tko želi nešto degustirati ne može to učiniti tek podmetanjem svoje čaše ponuđaču da je natoči, nego u privremeno unajmljenu DOBRU/PRIKLADNU vinsku čaŠu naručeno plaća, i to preko, na nekoliko punktova postavljenih kućica za najam čaše i za kupovanje bonova, prethodno kupljenih bonova u raznim apoenima, odnosno korištenjem, na kućici svakog proizvođača, platežne kartice, a po utvrđenom ali i dosta povoljnom cjeniku za količinu od oko 1,5 dl…

Atmosfera za dana i kroz večer – opušteno, ugodno

Niz kućica postavljenih kao svojevrsna međa po rubovima parkovne površine određene za ovogodišnji Vinski grad nudio je na degustaciju ukupno više od 400 Bakhovih etiketa, a zastupljene su bile sve hrvatske vinske regije, predstavilo se i nekoliko ponuđača-gostiju iz inozemstva. Evo i kompletne liste ponuđača-izlagača, uz napomenu da je većina vinskih kuća imala svoje kućice svaka zasebno, a dio vinskih kuća svoje je uratke prezentirao na zajedničkim štandovima.

DALMACIJA: Skaramuča, Black Island, Korlat, Saints Hills, Stina; ISTRA: Benvenuti, Matić, Marčeta, Medea, Vina Laguna, Cattunar, Roxanich; BREGOVITA HRVATSKA: Kostanjevec, Preiner, Štampar, Dvanajščak Kozol, Piena, Podrum Štrigova, Jakopić, Petrač, Cmrečnjak, Kunčić, Klet Romić, Miklaužić, Griffin Ivančić, Lagena, Šafran, Matočec, Kos; SLAVONIJA: Buhač, Enosophia, Galić, Krauthaker, Iločki podrumi, PP Orahovica, Vinarija Kutjevo, Royal Hill; Iz INOZEMSTVA: Astoria, Makedonske delicije, Tikveš, Weszeli, posebnu ponudu baziranu na glasovitim markama francuskog šampanjca imala je zagrebačka uvoznička i distributerska kuća MIVA.

Plešivički pjenušci Griffin – vlasnik i voditelj vinarije Krešimir Ivančić te Zvonimir Basement Krželj, zadužen za animaciju i plasman. Ivančić je na festivalu bio kraće vrijeme, naime kod kuće na Plešivici ima mnogo posla jer dovršava uređenje novog podruma (suhiucasi)

– Cilj festivala je na pravi način približiti vino potrošačima i u sigurnoj i zabavnoj atmosferi pružiti odgovore na neka nedovoljna saznanja kupaca oko vina i nedoumice s kojima se oni susreću pri odabiru vina u trgovinama ili restoranima, poput onih što je to suho, polusuho i poluslatko vino i za koju prigodu kao najbolje rješenje izabrati koju kategoriju, zatim zašto pjenušac nije uvijek šampanjac, pa je li rosé vino baš piće samo za žene, zašto maltene svi koji tek otkriju vino obožavaju muškat… Vinski grad namijenjen je širokom krugu ljudi koji nisu nužno i vinski znalci, ali vole i žele konzumirati dobra vina, a da bi tu želju učinkovito i ostvarili moraju doći upravo do više i odgovarajućih spoznaja – kažu odgovorni iz Vinarta kao organizatora manifestacije.

Prijedlog organizatoru za sljedeća izdanja priredbe: u nekoliko sam navrata ponavljam, prošetao Vinskim Gradom u Zagrebu i, očekujući da ću na manifestaciji sresti proizvođače i enologe pojedinih kuća osobno, primijetio sam da njih u tih nešto više od desetak dana trajanja priredbe jedva da je bilo nekoliko. Za predstavnike medija javnog informiranja svakako bi bilo zanimljivo da se na Vinskom Gradu malo podruže s vinarima, posebice je moglo biti interesantno naići na vinare osobno baš sada, naime malo prije otvorenja Vinskog Grada Decanter je objavio rezultate svog ovogodišnjeg svjetskog ocjenjivanja plemenite kapljice a popriličan je i ove godine broj dobitnika medalja upravo i iz Hrvatske… Siguran sam da bi i posjetitelji Vinskog Grada bili veseli kad bi im se pružila prilika da se susretnu odnosno barem malo podruže s našim najpoznatijim vinarima, pa bi eto bilo dobro da Vinart u dogovoru s vinarima-izlagačima unutar termina trajanja ovog višednevnog festivala objavi jedan dan – možda je najbolje da to bude uz otvorenje –  u kojemu bi se vinari-vlasnici ili barem njihovi glavni enolozi pojavili i osobno, primjerice na oko sat vremena druženja s predstavnicima medija pa da potom još sat ili dva budu uz svoje kućice i voljni za razmjenu par riječi sa zainteresiranim potrošačima…

Ambasadori škrleta – Marko Miklaužić, znani moslavački proizvođač, inače do nedavno predsjednik vinska Udruge Bregovita Hrvatska, lijevo, te Nikica Katić – klet Romić. Katić je, dakako s ponosom, pokazivao priznanje za srebrnu medalju osvojenu za Škrlet 2021 ove godine na ocjenjivanju Decanter World Wide Award 2022

Na štandu udruge Bregovita Hrvatska uz vino bilo je i suvenira, u obliku nakita, privjesaka, podložaka, raznih ukrasnih predmeta, izlošci su rađeni na bazi plutenih čepova. Autorica im je Ivana Pranjić iz tvrtke Cork Craft Design Croatia (suhiucasi)

Za širenje znanja o vinu i boljeg razumijevanja Bakhova nektara, pa time i za širenje vinske kulture općenito, bilo bi dobro s proizvođačima-izlagačima dogovoriti da svaki na svom štandu isprintano na običnom papiru i u više kopija izloži bitne podatke vezane uz svako vino sa svoje liste kušanja. Konkretno: naziv vina, godište berbe, naziv vinogorja i, ako postoji, naziv dotičnog izdvojenog vinogradskog položaja u tom vinogorju, prinos po trsu, tip berbe (redovna, kasnija, bobice prosušivane, kasna predikatna, izborna itd), dužina maceracije, posude što s ekoriste – inoks, drvena bačv(ic)a, sur lie (koliko dugo) ili ne, kod pjenušaca klasične šampanjske metode dužinu odležavanja na talogu/kvascu u buelji nakon drugog alkoholnog vrenja,  spomen sorte/sorata u mješavini, oznaka kategorije u koju uzorak spada po ostatku neprovrelog sladora, sadržaj alkohola, ukupna kiselost, suhi ekstrakt…  Posjetitelje kojima bi se svakome ponudio takav papir moglo bi se zamoliti da  uz svako vino stave ocjenu kao izraz svojeg doživljaja uzorka, pa da se na kraju priredbe na temelju tih ocjena formira rang-lista najboljih uzoraka što ih je na temelju kušanja na licu mjesta izdvojila šira publika, te da se, dakako, rezultati i objave…

Glavni i odgovorni u organizaciji VinoGrada – Saša Špiranec, direktor Vinarta, inače i ocjenjivač na DWWA, poslovna partnerica na rukovodećoj poziciji Ana Supić, te suradnice Paola I Mirna

Vinski grad nakon Zagreba seli u druga područja Lijepe naše, planirano je da u srpnju bude u Puli o čemu treba još stići službena potvrda grada domaćina, a za kolovoz je već dogovoreno da se smotra održi u Varaždinu. ♣

Osmi puta u glasovitim Dioklecijanovim podrumima, a, onda, i šire po Dalmaciji

SVEČANOST VINA, MASLINOVOG ULJA i RAZNIH DRUGIH DELICIJA

Festival vina i delicija Vinski podrum, inače u organizaciji Slobodne Dalmacije, nakon dvije godine korone vratio se! Osmo njegovo izdanje odvijalo se u jedinstvenim splitskim Dioklecijanovim podrumima, vjerojatno najljepšima na svijetu, a koji su, kao i cijela carska palača kao ishodišna točka za grad Split, pod UNESCO-vom zaštitom. Cijeli grad Svetog Duje bio je tih dana u znaku Bakhova nektara i delicija, pod Marjan su se sa svih strana slili brojni vinari, vinoljupci, vinski radoznalci, maslinari, ljubitelji i poznavatelji maslinova ulja, kušači te hedonisti, potrošači. Da nije bilo korone ovo bi bio 10. jubilarni Festival vina Slobodne Dalmacije, međutim i kao osmi bio je pun šušura, raskošan, zanimljiv, mirisan poput jubilarca.

Vinari iz svih krajeva Lijepe naše, ali i susjedne nam Bosne i Hercegovine, došli su pokazati svoje prvake, ponajbolju kapljicu. Čime se ponose Konavle, čime Korčula, Pelješac, Komarna, Dalmatinska zagora….? Kakva su vrhunska vina s Kvarnera, što se novoga, posebnog napravilo u vinogradima i podrumima Hvara, i kakve vinske novosti stižu s Visa? Mirise lijepih vina s obala Dunava raširili su vinari Slavonije i Hrvatskog podunavlja, priču iz svojega trsja i svojih kleti u Splitu na Festivalu pričali su veliki majstori iz kajkavskog Zagorja….

Uz vrhunsku kapljicu idu i vrhunske delicije, i one su u Dioklecijanovim podrumima bile vrlo dobro zastupljene: pršuti, sirevi, marinirana i usoljena riba, čokolade…

Dioklecijanovi podrumi: štand splitske trgovačke kuće Edico (lijevo), te (desno) kaštelanski vinar Ivan Kovač Matela sa kćerkom

Majstor zagorskih slatkih visokih predikata Boris Drenški Bodren, te, desno, splitski professor dr. sc. Goran Zdunić kao voditelj radionice o Vugavi

Da stvar ne ostane tek na osobnoj hedonističkoj razini posjetitelja, organizator se pobrinuo da kroz prikladne stručno vođene radionice proširi saznanja o raznim tim našim gurmanskim porocima  kod onih koji ih u suštini manje poznaju a uz veće spoznaje o njima u njima bi mogli još bolje uživati. Među temama na tim edukativnim radionicama bila je umješnost pravilnog sljubljivanja onoga što se nalazi na tanjuru i onoga što je u čaši.

S radionice o maslinovom ulju

Splitska vinska smotra bila je lijepa prilika za susret s nizom znanih dalmatinskih proizvođača plemenite kapjice, nekima koji i nisu imali svoj štand odnosno stol, ali došli su barem malo poviriti… Za nas koji ne živimo baš nadomak Splitu posjet gradu pod Marjanom, inspiriran ovaj put vinskom tematikom, bio je i lijepa prigoda i za skok do nekoliko drugih relevantnih dalmatinskih vinskih sredina…

Korčulanski Pošip dosta se s otoka širi Dalmacijom, prilično ga već ima i u slikovitom vinogradarskom ambijentu Komarna, na kopnu, tu daje odlične rezultate. Slika prikazuje vinograd vinske kuće Terra Madre

Dva lijepa pošpa – Sv. Ivan reaktiviranog korčulanskog dueta Šajn-Marelić, te Pošip Nonno dozrijevan u bačvicama, iz proizvodnje kuće Rizman sa Komarne

Šime Škaulj zvijezda je iz zadarskog zaleđa. Uz benkovački Korlat u sastavu Badela 1862, najznačajniji je proizvođač iz toga dijela Dalmacije. Šime Škaulj kao član upravnog odbora Udruge vinara Zadarske županije na čelu koje je kao predsjednik Tomislav Glavić, rado će naglasiti kako je zadarsko zaleđe s vremenom postalo vrlo značajan proizvođač vina, 23 vinska posjeda članova udruge godišnje na tržište izlazi s ukupno oko milijun litara Bakhova nektara.

Šime sa sinom Tomislavom brine o 20 hektara vlastitog vinograda, od 2009. službeno registriranih kao uzgoj pod eko-znakom. U ponudi Škauljevih je čak 13 različitih etiketa vina, od toga 11 je što bijelog što crnog mirnog vina, jedna je vezana uz ružičasto i pjenušac (NUD rosé brut nature od Crljenka, rađen klasičnom metodom), a jedna počiva na slatkom desertnom vinu, merlotu, sada je na tržištu aktualan onaj iz 2018. Mirna vina su, konkretno, Bili cuvée 2021 eko, suho, pa Maraština organic 2020, Chardonnay sur lie 2017 (15,0 vol%), Chardonnay Stine 2020, Rosé, mješavina Tomislav cuvée 2019 (Plavina, Syrah, Cabernet sauvignon, Merlot; 13,0 vol%), zatim Syrah 2018 (14,0 vol %), Merlot barrique 2017 (15,5 vol %), Cabernet sauvignon barrique 2017 (15,0 vol%), Cabernet  Carl Gustaf Private Collection…

Kompletna vinska ponuda obitelji Škaulj, te, dolje, efektan prizor Škauljeve Maraštine uz kamin.

Spomen-ploča koja govori o posjetu švedskog kraljevskog para Škauljevima 2013. godine

Pitanje Šimi Škaulju: osim Plavine, u programu kuće sve su inozemne sorte, kako to da uz Plavinu Škauljevi nemaju još i sorata iz Hrvatske, odnosno šire jadranske regije, od crnih primjerice Plavca maloga, Tribidraga/Zinfandela, Trnjka, Vranca…

– I mi smo uvidjeli da bi bilo logično da u većem opsegu zastupljene immo i kultivare iz ovih naših krajeva, pa se kanimo jače posvetiti Plavini sitnoj, ali i Svrdlovini, u obzir dolaze i Babić i Lasin. U ovom našem području bilo je već nekih pokušaja s Plavcem malim, ali za razliku od onih na Pelješcu, Hvaru rezultati koje je dao ovdje nisu nas uvjerili da se opredijelimo i za nj. Što se tiče bijelih sorata, od prije koju godinu imamo zasađeno 500 trsova Grka i ove jeseni bit će i prva berba od njega. U planu je da sljedeće godine zasadimo još pola hektara do jedan hektar Grka, te dva hektara Pošipa – rekao je Škaulj, koji se pohvalio proširenjem i novim uređenjem obiteljskog podruma, pa evo, nakon objave nekih fotki u jednom od nedavnih izdanja Kronike Svijeta u Čaši, još koja fotografija izravno s posjeda Škauljevih, inače ove godine posve spremnih i za ponudu u turističkom smislu.

Obiteljska kuća Škauljevih u Nadinu, te desno manji objekt predviđen za turistički smještaj. Dolje: tata Šime i sin Tomislav Škaulj u barrique podrumu u sklopu vinarije

NASTAVAK DALJE NA TERENU: PELJEŠAC, te HVAR

OD STONA do OREBIĆA i TRPNJA… –  Na klasičnu festivalsku smotru vina u zatvorenome prostoru održanu u Dioklecijanovim podrumima u Splitu dovezali su se, kao najava i kao početak pune turističke sezone, treći Jelsa Wine, Olive oil and Heritage festival u Jelsi na Hvaru, te manifestacija Revija peljeških okusa na Pelješcu. Izlagača je u oba slučaja bilo po uobičajenom festivalskom modelu na uličnim štandovima, ali ukupan je program bio osjetno obogaćen zahvaljujući i organizaciji posjeta izravno vinarijama, uljarama i OPG-ovima, dakako svuda je bilo predviđeno i kušanje domaćih proizvoda

Od 15. lipnja pa do 16. srpnja u organizirani raj za gurmane pretvoren je Pelješac. Mjesec dana hedonizma! Tako bi se najkraće mogao opisati Festival  peljeških okusa koji će do 16. srpnja na naš magičan poluotok privlačiti istinske bonkuloviće.

U program se uključilo pedesetak restorana, konoba, vinarija, OPG-ova, školjkara, kreirana su dva festivalska jelovnika koja su se nudila po cijenama od 150 i 230 kuna, određene etikete vina cjenovno su bile povoljnije od onih inače za i do 20 posto, a niže su bile i cijene posjeta uzgajalištima kamenica gdje su predviđene i degustacije.

Ova manifestacija zamišljena je da otkrije najljepše okuse lokalnih specijaliteta koji su sastavni dio zdrave mediteranske kuhinje upisane na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine.

Tajna je u sezonskim namirnicama – kratkom putu od mora i polja do stola, kratkoj termičkoj obradi te, naravno, u čaši vrhunskog vina.

– Festival peljeških okusa rezultat je suradnje turističkih zajednica općina Ston, Janjina, Orebić i Trpanj, koje drugu ljetnu sezonu organizirajući atraktivne priredbe promoviraju vrijednu ponudu i sadržaje ove naše destinacije. Iznimno me veseli to što se u festivale uključuje sve veći broj ugostiteljskih objekata, OPG-ova i vinarija na poluotoku, naime na taj način pružamo turistima dodatnu vrijednost za novac te omogućujemo i stanovnicima Pelješca da uživaju u ljetu uz prigodno povoljne cijene – istaknula je nova direktorica TZ općine Janjina Bianka Jasprica, te dodala kako Pelješane i njihove goste od 20. kolovoza do 20. rujna očekuje i Festival soli, još jedno atraktivno događanje što ga se ne propušta…

Jedna od najznačajnijih ličnosti dalmatinskog vinogradarstva i vinarstva je svakako Vedran Kiridžija iz Potomja na Pelješcu. Mali proizvođač koji nikad nije težio količini ali uvijek jeste kakvoći i to ne tek tehničkoj bazi nego i onoj s maksimalnim izričajem izvornosti, autentičnosti. Kiridžija, koji lijepu oveću parcelu vinograda ima u apelaciji Dingač, razvijao se malo pomalo ali svake godine unaprjeđujući kakvoću svojih proizvoda unutar kojih glavno mjesto zauzima dakako Dingač a odmah do njega je i kreacija Tajano, većma također od Plavca maloga s time da je 50 posto grožđa s Dingača a dio je s drugih Kiridžijinih pozicija na Pelješcu, u tome vinu svoj udio imaju i Cabernet sauvignon i Marselan, francuski kultivar što se kroz godine solidno raširio na Pelješcu i u nekoliko dalmatinskih podruma (npr. Matković) pokazao da i kao samostalan može dati vrlo lijepu kapljicu.

Uz marljivi rad u trsju i u dogovoru s enolozima Primoštencem Leom Gracinom i Dubrovčaninom Marijom Radićem iz znane naše konzultantske kuće Vinolab, Kiridžija je širio i uređivao podrum i obnavljao opremu. Posljednjih desetak godina i te kako, i, što je bitno, redovito, iskače kakvoćom, a čini mi se da je u odnosu na svoje prijašnje eno-uratke zasad vrhunac dostigao s vinom Dingač iz berbe 2019, ono istina tek ide prema svom ukupnom vrhu  i treba mu još vremena u butelji, bitno je u ovome času istaknuti kako je iskrenost ostala i dalje maksimalna, a čistoća i elegancija dotjerane su do vrhunca. Bravo Vedrane!

Vedran Kiridžija, sa sommelijerom Danijelom Čečavcem koji mu toči Dingač. Dolje: u vinogradu na poziciji Dingač,

…te, u trenucima opuštanja, uz tamburaše

Tužna je međutim vijest ta da Vedran Kiridžija sad kad je stabilno na Olimpu najozbiljnije razmišlja o tome da – možda već s ovogodišnjom berbom prestane s proizvodnjom vina za tržište! Ne bi i posve odustao od proizvodnje a radio bi, veli, tek do oko 1000 litara koliko je godišnje dovoljno za njegove obiteljske potrebe i za dar prijateljima! Objašnjava da ga na povlačenje s prve crte pritišću dob i činjenica da, takav je njegoiv utisak, nema nikoga tko bi adeklvatno nastavio njegovim putem, jedna kćer mu se udala u Osijek a druga u Kaštela, sin pak studira u Zagrebu i zasad, navodno, ne pokazuje kako grize na to da se bavi vinom….  Šteta, jer Vedranovim povlačenjem vinska Hrvatska mnogo bi izgubila. Za nadati se, međutim, je to da je izjava o povlačenju s tržišta tek provokacija i svojevrsna udica da se na nju ipak upecaju sin i kćerke…

Druga, na svoj način,  legenda Mato Violić Matuško nekako baš uz termin ove splitske vinske svečanosti pod okriljem cara Dioklecijana imao je palalelno posebnu prezentaciju u Zagrebu, u organizaciji Vjekoslava Madunića, nekadašnjeg popularnog spikera Hrvatskog radija a u posljednje vrijeme dosta uspješnog organizatora prezentacija vinara u Zagrebu. Kako ne zaviriti i kod njega?

Mato Violić Matuško, u razgovoru s pjevačem Željkom Bebekom

Mato Violić Matuško iz Potomja na Pelješcu među svojevrsnim je legendama dalmatinskog vinarstva. Osoben, nepredvidiv, šarmer i uvijek široko nasmijan, strukovno potkovan  (diplomirani agronom), sedam godina kao enolog vrlo uspješan u svojedobno vrlo uspješnoj PZ Dingač, od 1998. slobodnjak profesionalac s vlastitim vinskim podrumom, nevjerojatan maher u promidžbi i plasmanu i svoje kapljice i ponude u sklopu vinarije sa snažnim i turističkim predznakom. O njemu naš poznati vinski stručnjak i jedno duže vrijeme i predsjednik Društva enologa Hrvatske mr. Franjo Francem kaže:

– Matuško je dobro ispekao zanat u PZ Dingač, on i te kako dobro zna posao, što bi rekli Dalmatinci ima mota. U neko prijašnje vrijeme kad su mnogi Pelješani željno iščekivali turiste da im popune smještajne i ugostiteljske kapacitete u Matuškovo vinsko dvorište naprosto su se slijevali autobusi s gostima…

Vinarija Matuško u Potomju na Pelješcu

Među prvim hrvatskim proizvođačima upravo je on bio taj koji je na tržište izašao s nekoliko svojih etiketa vina po, kako bi se reklo, astronomskim maloprodajnim cijenama…

Njegovi su eno-uradci visoko nagrađivani, najviše na svakogodišnjim postberbenim susretima damatinskih vinara Sabatinama, Matuško je na tom ocjenjivanju četiri puta je bio šampion. U Bordeauxu je, prije više godina, dobio zlata za Reservu i Royal te srebro za Dingač. Na danas najrazvikanije svjetsko ocjenjivanje vina, ono u organizaciji britanske vinske revije Decanter vina ne šalje jer smatra da se tamo podijeli i previše nagrada, pa, kroz svoj vječno prisutni vragolasti smijeh, u šali dodaje da, bez obzira i na moguće osvojeno zlato ili platinu, uzorke nema smisla slati tamo gdje autor smatra da je teško da njegov uzorak bude među tri najbolja vina  natjecanja.

Kad je odlučio krenuti samostalnim putem, Matuško je usporedno sa sadnjom trsja i postupnim povećavanjem površina vinograda polako gradio podrum. Danas se podrum prostire na ukupno oko 2500 četvornih metara i vrijedi ga obići. Tijekom godine kroza nj prođe i do 70.000 vinskih zaljubljenika iz Hrvatske i inozemstva. Matuško ima konobu u Dubrovniku, u Starom gradu, ali i predstavništva u Splitu i Zagrebu. Vina dobro plasira i kroz izvoz, primjerice u BiH, Crnu goru i Srbiju, Austriju, Njemačku, Englesku, povremeno lijepa pošiljka, navodi, ode i u Kinu. S vlastitih 20 hektara, na lokacijama poput Dingača, Postupa, Župe pelješke te s jednog hektara na poziciji Sveta Nedjelja na Hvaru, pretežito s Plavcenm ali i s nešto Pošipa i Grka, te s nekih pet iločkih hektara pod Graševinom i Chardonnayem godišnje proizvede prosječno oko 350.000 butelja.

Podrum Matuško

Sorta Plavac mali je brend kuće, iz podruma izlazi u nekoliko linija, od osnovne, Matuško, u većoj količini, do Dingača u kategoriji Superior (od probranih i suhih bobica), pa u kategoriji Reserve koja je s ostatkom neprovrelog sladora, te u kategoriji Royal s ostatkom šećera od 10 do 12 grama i sa 16,0 vol % alkohola, to je najskuplje vino kuće, maloprodajna cijena u podrumu je 760 kuna. Za spomenutu zagrebačku prezentaciju Matuško je odredio Pošip 2021 (12.5vol % alkohola), Grk 2021 s 14,0 vol%, Plavac mali Matuško 2019 (13,0 vol%), Postup 2017 (14,0 vol%), Zinfandel 2018  (14,0 vol%) i Dingač 2017 ( 14.5 vol%).

Kušaonica i vinoteka

JELSA – Turistička zajednica općine Jelsa manifestacijom 3. Wine, olive & heritage festival nastojala je/nastoji, kroz organizirane posjete vinarijama, uljarama i OPG-ovima uz kušanje domaćih proizvoda, u prvi plan staviti brojne izrazite autohtone vrijednosti otoka Hvara u okrilju Mediterana,.

Jelsa (Julio Frangen)

Fini lokalni mljac-mljac (Julio Frangen)

– Koncept našeg Festivala pokazao se uspješnim pa smo ga ponovili jer nam je važna promocija otočkih proizvoda kroz pomno osmišljenu manifestaciju  namijenjenu domaćim i stranim gostima, da im prikažemo najboje od Hvara. Dnevni izleti vode goste po selima u našim općinama Svirče, Vrbanj, Vrboska, Zastražišće, a navečer se svi družimo u prelijepo uređenom jelšanskom parku, na promenadnom kušanju hrane, vina, sve uz glazbu na koju mnogi, naravno, i zaplešu! Ove godine uključili smo u program i umjetničku radionicu na otvorenom Art & Wine. Jelšanski park prepun i ove godine zadovoljnim i izlagačima i posjetiteljima daje nam poticaj da već razmišljamo kako još i u boljoj verziji organizirati festival sljedeće godine, najvjerojatnije potkraj svibnja 2023. – naglasila je Marija Marjan, direktorica TZ Općine Jelsa

Hvarska vinska Legenda – Andro Tomić iz Jelse (Julio Frangen)

Svoja vina su u kušaonicama u sklopu vlastitih podruma predstavile vinarije Carić, Ventus, Plančić, Bastijana Andro Tomić, Pavičić i PZ Svirče. S maslinovim uljem uljem isprsila se  višestruko nagrađivana uljara Božić, OPG Murvica ponudilo je svoje domaće proizvode, a OPG Deanović ispričalo je priču o povijesti levande na otoku i njezinim blagodatima za zdravlje. U Wine & Oil baru Nono u Vrboskoj, gosti su mogli nazočiti i vinskoj radionici o jedinstvenoj hvarskoj sorti P(a)rč.  ♣

Jubileji, gospodarstvo, promocija…

HGK – 170 GODINA! KONCERT s LADOM, i NOVE PROMIDŽBENE BROŠURE

Hrvatska gospodarska komora velikim koncertom u dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu obilježila je 170. godišnjicu od svog osnutka. Vrhunski program ispunjen glazbenim ostvarenjima koja su kroz godine postajale sastavni dio hrvatske povijesti i kulture izvodila su neka od najpoznatijih imena domaće kulturne scene uz pratnju Tamburaškog orkestra HRT-a pod ravnanjem maestra Siniše Leopolda. Nastupili su ansambl LADO, klapa Kaše, Jure Brkljača, Viktorija Kulišić Đenka, Filip Hozjak, Vanda Winter, Vlatka Kopić Tena, Josipa Lončar, Elis Lovrić, Blanka Došen, duo Hojsak & Novosel te Drago Diklić.

Predsjednik HGK Luka Burilović i dopredsjednik Dragan Kovačević, dolje: dio ansambla Lado na svečarskom koncertu

Kako u sklopu HGK-a postoji Udruga vinarstva Hrvatske, ovom prilikom u historijskom prostoru vinoteke Bornstein na zagrebačkom Kaptolu prezentirane su nove promidžbene brošure vezane uz Bakhov nektar u Lijepoj našoj.

Nova brošura udruge Vina Croatia pri HGK

Josip Blažević, Wein und Kultur Reise Kroatien

A iz Švicarske, gdje živi i radi već četiri desetljeća i u jednom segmentu svoje poslovne aktivnosti bavi se promidžbom hrvatskoga vina u toj zemlji i uvozom butelja u tu specifičnu alpsku sredinu u srcu Europe, u Hrvatsku je poslovno po vinskim pitanjima došao Slavonac Josip Blažević, nastanjen u Schaffhausenu, na granici s Njemačkom. Iako nije u količinskom smislu veliki uvoznik vina, Blažević je vrlo predan u propagandi vinska Hrvatske u Švicarskoj i u susjednom mu njemačkom pograničnom području.

Blažević je izdao u svojoj režiji nekoliko brošura  kroz koje slikom i tekstom upoznaje (švicarskog) čitatelja s vinorodnim područjima Hrvatske, relevantnim vinskim podrumima i vinima vrijednih spomena, a svjesnome koliko upečatljiv dojam ostavlja izravno doživljeno iskustva s lica mjesta običaj mu je da svako toliko na vinsku turu Lijepom našom pod nazivom Wein und Kulturreise Kroazien (u slobodnom prijevodu: Putovanje Hrvatskom kroz vino i kulturu)   dovede po oveću grupu Švicaraca, pa na turneji kamerom i perom bilježi relevantne detalje i potom izdaje elegantno uvezanu knjigu pod spomenutim naslovom, knjiga s jedne strane ima za nas bitnu promocijsku snagu a, s druge strane, za svakog je sudionika putovanja neka vrsta albuma sjećanja i lijepih uspomena na obilazak naših prirodnih ljepota, kulturnih i umjetničkih vrednota te iskustva glede lokalne eno-gastronomije…♣

Blaževićeva izdanja – knjiga uspomena Wine und Kulturreise Kroazien, te brošura bogata listićima na tvrđem papiru a na kojima se tekstom i fotografijom prezentiraju hrvatsko vino, vnogorja, vinari, etikete…

_________________________________________

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

Agrolaguna Poreč, TRI KANTUNA: Ol Istria, sir Špin, vino Laguna

                                                   Rovinjola, Rovinj

_________________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD JE S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA KOJE  VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

__________________________________

VIJESTI / NEWS

Dani graševine, i Izložba vina sjeverozapadne i kontinentalne Hrvatske: VLADO KRAUTHAKER i JOSIP RAJAKOVIĆ KAO ŠAMPIONI – Kutjevo je i ove godine bilo domaćin Festivala graševine, a Zelina pak 54. Izložbe vina sjeverozapadne I kontinentalne Hrvatske. I u Kutjevu i u Zelini u sklopu manifestacija bila su i ocjenjivanja vina. U Kutjevo je na vrednovanje poslano 125 uzoraka graševine, 11 ih je osvojilo Veliku zlatnu medalju a čak 60 ih je osvojilo Zlatnu medalju. Sada su, stoji u izdanom priopćenju organizatora za medije i javnost, slavonski vinari i turistički djelatnici počeli razmišljati o tome da je vinski turizam gospodarska budućnost regije…

Vlado Krauthaker, kod prijatelja restoratera u Zagrebu – u obnovljenom i na Jarunu lijepo uređenom objektu Dalmatino s jako dobrom hranom, uz vlasnika Antu Oršolića i njegovu suprugu Mariju, vrsnu slastičarku-kiparicu (kreira i kolače-svojevrsne slatke skulpture-portrete osoba, po narudžbi), te, desno, sa starim prijateljem i kolegom Badelovim enologom Ivanom Miočem i s Matom Matićem, organizatorom eno-gastro događanja, u preuređenom upravo otvorenom kafiću Dražena Biljana neobična naziva – Egoist, na zagrebačkom Jarunskom placu

Šampionom u obje kategorije – mladih i odležanih graševina, proglašena je vinarija Krauthaker, za Graševinu Mitrovac iz 2021 i Graševinu Mitrovac 2016.

U Sveti Ivan Zelina, gradu s tisuću brjegova za 1000 doživljaja, kako ga još nazivaju, na ocjenjivanje pod vodstvom predsjednice komisije prof. dr. sc. Ane Jeromel, stigla su 374 uzorka vina iz kontinentalne vinske Hrvatske. Dodijeljeno je 106 Zlatnih medalja, 151 srebrna i 62 brončane medalje te šest priznanja.

Šampion Zeline 2022 Josip Rajaković, u sredini, i ostali nagrađeni posebnim nagradama. Osbito vesela među laureatima može biti i Ivana Puhelek Purek (treća slijeva) koja je primila nagradu za najbolje vrednovanu kraljevinu, veliku zelinsku vinsku uzdancu. Nakon trijumfa nedavno u Mađarskoj na ocjenjivanju frankovki Vino Belje i glavni enolog Marijan Knežević (drugi zdesna) mogu slaviti i nakon Zeline 2022 – Frankovka 2012 vrhunska bila je proglašena najboljom frankovkom na degustaciji!

Evo najznačajnijih odličja: Traminac izborna berba prosušenih bobica 2019., vino vinarije OPG Josip Rajaković iz Krašića proglašen je šampionom 54. Izložbe vina i šampionom vina Zagrebačke županije. Nagrada Ljerka Habuzin za najbolje ocijenjeno vino autohtone sorte Kraljevina dodijeljena je Kraljevini Zelina 2021., OPG-a Puhelek Purek. Nagradu Milan Pažić za najbolje ocijenjeno bijelo suho vino osvojila je Graševina 2020 Mons Aureus, a nagrada Pero Krznarić, za najbolje ocijenjeno bijelo vino s ostatkom neprevrela šećera, izuzev predikatnih vina, dodijeljena je vinu Chardonnay Principovac 2018., Iločkih podruma… Svečanost dodjele medalja glazbenim i zabavnim nastupom uveličali su riječki pjevač Voljen Grbac i međimurski zabavljač Mirko Švenda Žiga.

Već godinama među posebno pouzdanima glede ozbiljnosti pristupa u trsju i u podrumu i kakvoće vina obitelj je Željka i Anite Kos, bračnog para na slici s mladom svojom generacijom sinovima Karlom, koji pomalo preuzima vodstvo posjeda, zatim Matejem te kćerkom Helenom. Kosovi su sada u Zelini na ocjenjivanju dobili zlatnu medalju za svoju Kraljevinu 2021 te srebra za Kerner 2021 i Rajnski rizling 2020.

Već godinama među posebno pouzdanima glede ozbiljnosti pristupa u trsju i u podrumu i kakvoće vina obitelj je Željka i Anite Kos, bračnog para na slici s mladom svojom generacijom sinovima Karlom, koji pomalo preuzima vodstvo posjeda, zatim Matejem te kćerkom Helenom. Kosovi su sada u Zelini na ocjenjivanju dobili zlatnu medalju za svoju Kraljevinu 2021 te srebra za Kerner 2021 i Rajnski rizling 2020. Novo poglavlje vinska obitelji Kos starta ne samo s Karlom Kosom na čelu nego i s novim modernim prostranim vinskim podrumom koji čeka nove bačve i uporabnu dozvolu. Očekuje se da će objekt biti posve spreman i u funkciji za ovogodišnju berbu, koja bi u zelinskome kraju, dosad pošteđenome od nevremena, mogla, po onome kako se zasad čini, i količinski i kvalitativno biti jako dobra. Mlade snage uvode, logično, novitete: Kosovi su odlučili u dvorištu uz kuću u kojoj stanuju na proljeće održavati svečanost Springfest s kombinacijom sezonskog domaćeg voća I mladog vina, te, možda, nakon berbe i jesensku inačicu ali uz krepkiji tanjur i zrela vina…

Iz Istre u Afriku! VINAKOPER – PRVA VINOTEKA u ACCRI! – Po vijestima koje su nam stizale iz Afrike, do sada smo taj kontinent doživljavali u sasvim drugom kontekstu od ovoga u vezi s upravo pristiglom vijesti – iz Kopra! Naime znani vinski podrum Vinakoper iz velike luke Slovenske Istre pored talijanskoga Trsta nedavno je u Accri, glavnom gradu Gane, prostora s 31 milijunom stanovnika i uz Nigeriju najjače naseljenom zemljom na tzv. Crnom kontinentu, te, kažu upućeni, gospodarski jako dobro stojećom afričkom državom, otvorio je vinoteku!

Tu stvar s prodorom Vinakopra u Afriku ne staje: s obzirom na povoljne ekonomske okolnosti i na, kaže se, očit jači start razvoja kulture pijenja vina tamo, u planu je u dogledno vrijeme otvoriti i ispostave Vinakopra i u nekim drugim većim mjestima spomenute zemlje, a moguće i još u nekim drugim afričkim državama, najizgledne su zasad Burkina Fasso i Gabon!

Glavni direktor Vinakopra Borut Fakin (i Slovenci, a ne samo mi, u vinskim krugovima imaju značajnog FAKINA!) napominje da se Vinakoper u afrički biznis uključuje ne tek isporukom butelja nego vrlo kompleksno, što znači da je osmislio i još dodatno osmišljava razne edukacijske programe kojima lokalno stanovništvo želi obrazovati na temu vina i općenito i, posebno, vina Slovenije. Vinoteka, otvorena uz partnerstvo s uvoznikom Nanom Marvynom Ondom, M&J PAPALA, uz butelje nudi i neke tipične slovenske delikatese koje kao pratitelja vole Bakhov nektar a koje su kao pakiranja za ovi prigodu napravljeni u suradnji sa znanim slovenskim chefom Tomažom Kavčičem. Kako čujem iz Vinakopra, vinoteka je uređena na način da, uz klasični izlog boca za prodaju, dio može poslužiti kao prostor za prezentacije i degustacije radi upravo tog spomenutog širenja spoznaja domaćih ljudi vezano uz vino, te i uz vino uz hranu.

S odličjima iz Poreča – u Ganu! Boštjan Zidar, glavni enolog Vinakopera, i Borut Fakin, glavni direktor, desno su znani slovenski kulinarski mag Tomi Kavčić u veselom društvu s našim časrobnjaskom Rudijem Štefanom iz šibenskog Pelegrinija

Zasad, navodno, Bakhovi sljedbenci u Gani najviše traže mlađa svježa vina voćnog karaktera te vina od aromatičnijih sorata, ali, također navodno, pomalo se širi krug i onih ljubitelja plemente kapljice koji vole ozbiljnije i kompleksnije crnjake, tu je Vinakoper jak s linijama Capris, Capo d’Istria… Danas kupci u Gani untar ukupne sadašnje slovenske ponude u Accri mogu birati između sedam etiketa bazne linije Koper (sivi pinot, malvazija, refošk, cabernet sauvignon, merlot i shiraz) te četiri pjenušca Capris (cuvée , refošk, muškat i rosé).

U vrlo kratkom vremenu nakon otvorenja vinoteke u Accri stanovnici toga grada pokazali su dovoljno veliko zanimanje za slovensko vino, tako da Vinakoper već sada u kolovozu u Afriku šalje novu pošiljku!

–  Vinsko tržište se sve bolje razvija i raste, i Vinakoper može računati na lijep udio. Sada, nakon otvorenja ove vinoteke, kao prvi sljedeći jači korak slijedi pozicioniranje butelja u lanac značajnijih hotela i ugostiteljskih objekata u Accri, potom je u planu ulazak u vodeće supermarkete u državi – pojasnio je uvoznik Nana Marvyna Onda, M&J PAPALA. ♣

OCJENJIVANJE NA VINISTRI 2022: Vinakoper iz Kopra dominirao je sa svojim refoškom, ali i uvjerljiv je bio i s malvazijom

______________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 06. 2022 – Hints to the smart purchase

 HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Northwestern uplands

(XL) RAJNSKI RIZLING Laškovec organic vineyard 2020 – KORAK ■ Plešivica, Laškovec; Rizling rajnski; suho, 13,5 vol %; ZOI Plešivica;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗

   (L) RAJNSKI RIZLING 2020 – CMREČNJAK ■ Međimurje; Rizling rajnski; suho, 12,5 vol %; ZOI;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗

   (XL-XXL) ROCKSTAR 2020 – TOMAC ■ Plešivica; Rizlin