Archive | Potrošački putokaz/Buying Guide RSS for this section

SVIJET u CASI Kronika – 03.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz/through

ŽELJKO SUHADOLNIK

_s vama već – 28 godina/years – with you_

Plešivica curica – u svim bojama i na prijelazu iz zime u proljeće 2020 (marko colic)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja, prezentacije: PETI VINART GRAND TASTING 2020 ZA DLAKU IZBJEGAO RALJE CORONA-VIRUSA ⦁ Vinart postignuća godine: BORIS ŠUNJIĆ BOŠKINAC OSOBA GODINE, a ATC CORONICA VINARIJA GODINE u RH, KORAK NAJBOLJI u BREGOVITOM SJEVEROZAPADU, STINA u DALMACIJI, GALIĆ u SLAVONIJIOD KUTJEVA DO STUPNIČKIH DVORA ⦁ Covit 19, pošast kao biblijski potop, kuga novog doba: HRVATSKO GOSPODARSTVO – POGOĐENO 95 POSTO TVRTKI ⦁ Osoba 2020. godine: prof. dr. ALEMKA MARKOTIĆ

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 03.2020 – BUYING GUIDE

_________________

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja, prezentacije

PETI VINART GRAND TASTING ZA DLAKU IZBJEGAO RALJE CORONA-VIRUSA!

            Bakhova svečanost u zagrebačkoj Laubi početkom ožujka 2020. održana je u posljednji trenutak prije nego što je neman zvana Corona i u Hrvatskoj opasno otvorila svoje ralje! Još ćemo čini se dugo čekati da se ponovno veselo okupljamo u okrilju boga vina Bakha, zasigurno o ho ho vremena nakon što s Uskrsom prođu ovi i u doslovnom nam smislu korizmeni dani. Makar – postojale su neke najave za međunarodni festival traminca već 24. i 25. travnja (raniji termin od onoga prošle godine!) u Starom podrumu te na ladanjskom imanju Principovac u Iloku, spominjalo se da bi sudjelovati moglo 80 vinarija i da bi kao gosti u naše Podunavlje stigli predstavnici alzaške kuće Trimbach, pa Otmar Šturm iz Metlike i Michael Gross, sin velikog austrijskog Štajerca Aloisa Grossa koji od unatrag koju godinu vinograde ima i u područja Haloza u Sloveniji…

Vinart Grand Tasting Lauba – izlagački prostor 2020

         Vinart Grand Tasting ponovo je okupio najbolje vinarije iz Hrvatske i regije. Nakon četiri uvodna dana i 25 održanih vinskih radionica, uslijedilo je veliko festivalsko finale manifestacije – promenadno kušanje eno-uradaka izabranih vinarija iz Hrvatske i regije u Laubi.

Osoba godine Boris Šuljić Boškinac te Saša Špiranec

                Ovogodišnji sajam obilježili su brojni gosti iznimno kvalitetnog profila – među njima i grupa od nekih 20 inozemnih novinara iz SAD-a i raznih krajeva Europe koje je organizator doveo kako bi se upoznali s najboljim hrvatskim vinima. Vrijedi istaknuti da je Petu Laubu, barem kako tvrdi organizator, obišao nikad veći broj posjetitelja-profesionalaca iz struke! Novost petog izdanja bile su ponude jakih alkoholnih pića te finih malih zalogaja na bazi pašteta i sireva a što su ih kreirali renomirani chefovi, neki i izvan Hrvatske.

Vinarija 2019. godine u Hrvatskoj: ATC Moreno Coronica, Koreniki, Umag

Manifestaciji je dimenziju više dalo značajno događanje – prije obično na rasporedu na kraju godine a sad po prvi puta u sklopu Vinart Grand Tastinga, riječ je svečanosti dodjele Vinartove nagrade za godišnja postignuća, dakako sad je to bilo za postignuta ostvarenja u 2019. Vinartova komisija sastavljena od osoba koje se dugo bave eno-gastronomijom i od kojih ih je mnogo predstavnika medija, za Osobu godine odabrala je Borisa Šuljića, vlasnika vinarije Boškinac i hotela Boškinac kod Novalje na Pagu, a titulu Vinarije godine na razini Hrvatske dodijelila je vinariji ATC Morena Coronike iz okolice Umaga.

Evo i ostalih laureata:

                Vinarije godine po našim vinorodnim regijama – kao što je upravo spomenuto ATC Coronica za Istru, zatim Korak s Plešivice za Bregoviti hrvatski sjeverozapad, pa Stina s otoka Brača za Dalmaciju, te Galić iz Kutjeva za Slavoniju.

Vinarija 2019. godine u Hrvatskoj: ATC Moreno Coronica – PROTIV COVIDA19-CORONA VIRUSA – GRAN CORONICA GRAN TERAN!

             Veletrgovcem godine proglašeni su MOHOR Trgovina i MIVA Galerija Gordana Mohora, a vinotekom godine Vivat Fina Vina Borisa Ivančića iz Zagreba.

Vinarija 2029 Bregoviti sjeverozapad: Korak. Velimir Korak, na slici u sredini – inače već od strane časopisa Svijet u Čaši proglašen Vinarom godine u Hrvatskoj!, u društvu je s međimurskim vinarom (i glazbenikom!) prof. Franjom Lovrecom (desno) i s Ivom Ivanišem, ugostiteljem i sommelijerom iz Cavtata

Evo i ljepote: Plešivice curice iz podruma Kurtalj, Korak, Kolarić, Tomac

Veletrgovcem godine proglašena je tvrtka MIVA Gordana Mohora. koji je ovdje na slici sa suprugom i suradnicima. Vinotekom godine proglašen je objekt Vivat Fina Vina Borisa Ivančića iz Zagreba

_______________________

Radionice

TERRE BIANCHE CONTARINI CUVÉE ROUGE! – Manifestacija Vinart Grand Tasting 2020 krenula je službeno tjedan dana prije svog središnjeg dijela, festivala plemenite kapljice u dvorani Lauba. U posljednja dva dana veljače održan je čitav niz zanimljivih vinskih radionica, ali slijedila su još dva dana radionica, neposredno prije Laube.

Kao jednu od sjajnih radionica izdvojio bih onu koju su vodili istarski vinar Moreno Degrassi i njegov enolog Alen Matelić. Naziv: Vertikala Degrassi Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge od berbe 2003. do berbe 2013. Izvrstan početak ovogodišnjeg Vinart Grand Tastinga!

Ne volim enopedofiliju, a ni eno-gerijatriju Obožavam eno-u-najboljim-godinama. Uživam i u CRNOME, ili CRVENOME s BIJELE zemlje. Zahvaljujući nekolicini sjajnih istarskih vinara s našeg najvećeg poluotoka koje već odavna poznajem i u čijim vinima lijepo do izražaja dolazi terroir i u čijim vinima se vide ambicija i nastojanje za postignućem višeg ranga oduševljen sam sve više i njihovom kapljicom od bordoških kultivara na – ISTARSKI način. I drago mi je da su neki istarski vinari odlučili klasičnu bordošku mješavinu sorata, koje su se, inače, još prije puno godina udomaćile u Istri, pretvoriti u njihovu osobnu mješavinu sorata što ih imaju posađene u svom vinogradu, dakle, s obzirom da su vinari u Istri i da vina ne nose apelaciju Bordeaux nema im obveze poštivanja pravila što ih spomenuta apelacija pravilnikom zahtijeva, sloboda je kreirati VLASTITI blend/brend. Blend kod kojega je u internacionalnom sortnom društvu prvotna bordoška kombinacija i pojačana sa strane i u koji je onda logično uklopljen i lokalni istarski kultivar, čime je povećana povezanost kapljice s VLASTITIM TERITORIJEM. Sjajan korak Morena Degrassija iz Savudrije koji je tradicijski trio cabernet sauvignon, cabernet franc i merlot najprije obogatio sjajnim bordoškim adutom petit verdotom a neku godinu poslije i burgundijskim crnim pinotom i njegovim rođakom syrahom iz doline Rhône, pa refoškom iz Istre. Degrassi, koji je isprva proizvodio samo jednosortna vina i bogme namnožio sebi etiketa, od 2006. se okrenuo mješavinama i rođeni su njegovi bijeli i crveni cuvée, crveni samo od internacionalaca iz Bordeauxa. A tri godine poslije, dakle 2009., otkako je profunkcioniralo ugušćenje nasada sa 4000 loza na 6500 loza po hektaru i otkako se prinos po trsu smanjio na najviše 0,70 kg, nastao je vrlo strukturirani i kompleksni sortni septet Terre Bianche Cuvée Rouge Contarini, dosta gusta bordoško-burgundijsko-rhônsko-istarska kombinacija s istarskom dušom. Smatram da je već vrijeme je da septet postane oktet i da se udio Istre intenzificira s teranom! Pa, zapravo, i borgonja odnosno frankovka – dakako oštra selekcija grožđa! – pada mi tu napamet…

Vino Terre Bianche Cuvée rouge nastaje od grožđa s pozicije Contarini, koja je na nadmorskoj visini od 150 do 250 metara. Tip tla je bijele zemlje, naziv je u množini stoga što je više nijansi boje, od sive do izrazito bijele. Riječ je o dubokim ocjeditim karbonatnim tlima koja imaju dosta kalcija, neki dijelovi više a neki manje. Svojstvo toga tipa tla je i da u dubini ima dobru sposobnost zadržavanja vlage, što je velika prednost u sušnim godinama. Kalcij tlu daje čvrstoću i žilavost a to se onda prenosi na grožđe i vino. Ocjeditost, te dubina tla i sposobnost zadržavanja dovoljno vlage omogućuju lijep razvoj korijena u dubinu, a to pak povoljno utječe na upijanje veće količine različlitih minerala u biljku, posebno to dolazi do izražaja kod starijih trsova koji su imali dovoljno vremena da se ukopaju u dubinu. Ovakvo tlo pogoduje zadržavanju nižeg pH i veće svježine, u vinu se sve to ogleda kroz živost, kompleksnost, eleganciju i dugovječnost. Starost trsova na Degrassijevim parcelama na Contariniju je od 13 do 40 godina.

Klima je tu mješavina suhe i hladnije kontinentalne s vlažnom i toplom primorskom. Zime su tu umjereno hladne i relativno suhe, proljeća i jeseni umjereno vlažni do vlažni, a ljeta su topla do vruća i s malo padalina. Sjeverozapadni dio Istre uz obilje sunca ima vrlo povoljnu količinu padalina, tek nešto nižu od središnje Istre ali ponekad u dvostruko veću od krajnjeg juga Poluotoka. To dopušta pravilan i neprekinut rast vinove loze, uglavnom bez stresova. Svježije večeri u doba dozrijevanja grožđa spuštaju za dosta stupnjeva inače visoku dnevnu ljetnu temnperaturu i to povoljno utječe na razvoj aromatike i polifenola u vinu.

Vino Contarini Terre Bianche Rouge u prvo vrijeme od početka produkcije dozrijevalo je po oko 1,5 godinu ugavnom u hrastovom barriqueu, od 2007 kad nastaje kategorija Riserva maceracija s fermentacijom produžena je na 15 do 20 dana a dozrijevaje se odvija u drvu – barrique, i veće bačve raznih zapremnina – najmanje 2,5 godine, berba 2013 Riserva dozrijevala je 3,5 godine, a berba 2008 s nazivom Limited Edition čak 10 godina!

Meni najdraži Degrassijevi crnjaci s bijele zemlje: Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge 2008 Limited Edition, Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge Riserva 2013, Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge 2012, Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge 2009, Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge Riserva 2008. Sva ova starija godišta – osim Limited Edition – dostupna su za kupnju kod Degrassija maloprodajna cijena je nešto iznad 200 kuna za butelju… ◾

MOTOVUN: TAMO GDJE SE RAĐAJU NAJFINIJI TERANI – Valjda zato što on teče i mojim žilama – naime otac mi je bio iz Istre i mladost sve do kraja svojega školovanja proveo je u Pazinskim Novakima i Cerovlju, nikad, pa ni u vremenu još i prije nego što sam kušao uzorke uistinu vrijedne divljenja, nisam sumnjao u veličinu vina od sorte teran. Najprije sam imao priliku susresti se s ozbiljnim teranima u Sloveniji, na Krasu, gdje je grupa lokalnih proizvođača, po ugledu na Talijane, osnovala Konzorcij za njegovanje, razvoj i pravnu zaštitu kraškog terana, poslovnu udrugu s određenim pravilnikom ponašanja u vinogradu terana, podrumu, kategorijama vina od terana i stavljanja vina u promet vezano i uz najraniji mogući izlazak pojedine kategorije terana iz podruma na tržište. Brojna respektabilna vina s definiranim organoleptičkim profilom za pojedinu kategoriju, konkretno za mlađi – mlađi ovdje ne znači tipa en primeur, nego zreli svježiji suhi teran redovne berbe i klasične prerade, te za specijalni puni, gusti alkoholno jači i koju godinu odležani teran s oznakom Teranton.

Onda su se počeli, vezano uz teran, buditi i vinogradari/vinari iz hrvatskoga dijela Istre, pa je došlo do međudržavnih vinsko-političkih prepucavanja, naime Slovenci su u nekim trenucima mislili (??!!) da jedino oni imaju pravo na naziv teran (naziv sorte opće je vlasništvo) pa su neko vrijeme nama osporavali pravo da vino označavamo s nazivom sorte, a – meni neobjašnjivo posebice ako se govori o terroireu i promidžbi, kroz vino, određenog teritorija, iz originalnog izraza Kraški teran izbacili pridjev Kraški, kojega su se po logici morali držati, jer njihovo vino bilo je znano kao kraški teran s obzirom na grožđe s Krasa kao bazu za njihov originalan i osebujan teran… Srećom, hrvatski istarski vinari nisu popustili, možda ih je, štaviše, upravo situacija koja se razvila i poticala da napokon, nakon što su se toliko potrudili da podignu svoju malvaziju istarsku, veću pažnju počnu posvećivati nesumnjivo velikom a do tada (u Hrvatskoj Istri) nepravedno zanemarivanom eno-gastro i turističkom adutu – njegovom veličanstvu Teranu. Dok se većina vinogradara i vinara iz Hrvatske Istre u domeni crnjaka silno bavila francuzima merlotom i cabernet sauvignonom (nemam ništa protiv tih kultivara, obje sorte pokazale su da u Istri mogu dati osebujnu kapljicu!), mali broj vinara Hrvatske Istre krenuo je ozbiljno u afirmaciju terana kao lokalne zvijezde, ništa manje vrijedne od razvikane malvazije. Pojavili su se Moreno Coronica koji je svoj teran kroz ovo posljednje vrijeme dotjerao do nebeske visine, zatim Mladen Rožanić Roxanich koji je oduševio sa svojim prvim izdanjem Terana Re (navodno je u njemu bilo i, također lokalnog, refoška), pa obitelj Benvenuti, koja je izbrusila svoj teran do razine visokokaratnog dijamanta i koja, što je bitno, kao i Coronica, kroz godine pokazuje stalnost u visokoj kakvoći, zapravo svake godine vino od terana joj je i još bolje, barem, za nijansu. A onda su došli i neki novi klinci, sa svojim viđenjima i svojim uradcima na visokoj razini, ali…

Teranaši iz motovunskog područja, sa sommelijerom Sandijem Parisom te Sašom Špirancem: Valentam Bertoša, Benvenuti (Nikola i Albert), Tomaz i Fakin

S velikim zanimanjem došao sam ovih dana na radionicu o teranima – Motovun – tamo gdje se rađaju najfiniji terani, organiziranu u sklopu petog festivala Vinart Grand Tasting 2020. Tema su dakle bili terani ne iz cijele Istre, nego oni iz Motovuna, područja gdje teran može dati odlične rezultate. Radionicu je vodio znani naš sommelier Sandi Paris, a na kušanje su podastrta po dva vina od petorice motovunskih vinogradara/vinara – Bertoše, Valente, Fakina, Tomaza, i Benvenutija. Od Sandija Parisa i vinara među kojima je bio I predsjednik udruge Vinistra Nikola Benvenuti publika je mogla saznati da je na području Motovuna 180 hektara vinograda od čega teran pokriva oko 100 ha, malvazija istarska 60 ha a 20 hektara otpada na razne druge vinska sorte. Vinogradi se nalaze na kosinama i na nadmorskim visinama između 150 i 400 metara. Tlo je tzv. bijela zemlja tj. fliš sa glinom, vinogradi uz samo mjesto Motovun s nešto su više gline, a oni oko Kaldira s manje. Klima je pod utjecajem i kontinentalna i mediteranske. Ljeti danu znaju biti vrlo vrući, po noći se temperatura poprlično spusti u odnosu na maksimalnu danu, što sve omogućuje lozi da joj grožđe dobro nakuplja slador ali da zahvaljujući svježini noći dobro čuva kiseline i ne gubi na aromatici.

Što je pokazala radionica? Nešto jako povoljno i obećavajuće, ali i nešto zbunjujuće. Povoljno i obećavajuće je to što se ovdje moglo vidjeti koliki zapravo potencijal leži u teranu! Što se tiče zbunjujućega: u ukupnosti – nešto o čemu po pitanju terana, njegove pozicije na tržištu, plasmana i budućnosti valja i te kako razmisliti, naime ponuđena vina bila su u različitim tipologijama, tj. s različitim organoleptičkim profilima, ali ne baš i predstavljena pod različitim oznakama. U dosta vina na nosu su se – više ili manje – osjetile note prosušenog voća, o tome na žalost nije baš bilo puno, kazao bih, službenih riječi s pozornice, odakle se najčešće čulo kako ovaj ili onaj teran nudi ovo ili ono koštićavo odnosno jagodičasto tamno voće. Novija i raširena praksa vinara da manje do i jače prosušuju grožđe terana spomenuta je bila relativno ovlaš.

Većina vina na radionici bila je na nivou za eno-verziranog i visokozahtjevnog potrošača, međutim od 10 terana izdvojio bih samo četiri, eventualno pet terana koji bi pripadali tipologiji što je kod terana poznajemo, ostali prezentirani terani stilistikom spadaju u jednu sasvim drugu kategoriju koja bi se mogla nazvati nadgradnjom, ali tu drugu stilistiku ne prati odgovarajuća oznaka, nužna potrošaču da kad u trgovini bira etiketu zna što će dobiti kao tip vina. Ne žele li napraviti zbrku na tržištu, proizvođači terana članovi Vinistre kao udruge koja barem koliko-toliko u nas funkcionira morat će se što prije dogovoriti o uspostavi, rekao bih triju službenih kategorija terana Hrvatske Istre s time da svaka kategorija dobije svoj pravlnik vezano uz produkciju te da s obzirom na različite analitičke i organoleptičke profile svaka kategorija na etiketi vidljivo nosi svoju oznaku ne samo geografske nego i tipološke pripadnosti. Iz degustacije na radionici bilo je vidljivo da su, primjerice, moguće tri kategorije: kao osnovna – Teran ZOI/PDO mlado ili svježe (možda samo iz inoksa ili tek s dodirom bačve i s najranijim izlaskom na tržište na proljeće u godini što slijedi berbu), zatim kategorija Teran ZOI/PDO reserva, superior ili Gran Teran kako kaže Coronica ili gran-selekcija, grand select za ambiciozne uratke (bolje do najbolje vinogradske pozicije, mali prinos od npr. najviše 1 – 1,2 kg po trsu, nešto kasnija berba, eventualno tek blago prosušivanje, duga maceracija od npr. tri ili četiri tjedna, dozrijevanje u drvu barem 1,5 do dvije godine, najraniji izlazak na tržište u trećoj godini nakon berbe), te Teran Histria ZOI/PDO gran reserva, extra class ili nešto u tome smislu, za vina od terana s najboljih pozicija, iz najboljih godišta od posebno izdvojenih grozdova/bobica, s prosušivanjem grožđa – dijela na trsu a dijela na slami ili cijele količine na trsu odnosno na slami, duga maceracija, tri godine najmanje dozrijevanja u bačvi (možda najbolje kombinacija barriquea i velike bačve), najraniji mogući izlazak na tržište u četvrtoj godini nakon berbe…

Uložiti bi uza sve to trebalo sredstava i napora u prikladnu komunikaciju vina prema tržištu, promidžbu. Dakako, maloprodajna cijena takvih butelja sve te napore mora pratiti, na zadovljstvo ponuđača a i uz shvaćanje I prihvaćanje potrošača!

Od kušanih vina koja bih sada po kompleksnosti, voćnosti, živosti i punoći/strukturi izdvojio u kategoriji klasičnog ali ambiciozno rađenog terana (bez dužeg i značajnijeg prosušivanja grožđa) svakako su Teran Anno Domini 2016 i 2012 od Benvenutija, Teran Il Primo 2017 od Fakina (dobro bi mu došlo još malo vremena u boci, tek treba ići na tržište), te Teran 2018 Valenta (vino još nije napunjeno u bocu), a od onih u kojima se jače osjeti ta drukčija kategorija koja, da tako kažem, stilski (malo i s ostatkom neprovrela sladora) podsjeća donekle na veronski Amarone, spomenuo bih Teran Michel 2015 Fakin, Teran 2016 Barbarossa i Teran Barbarossa 2017 Superior od Tomaza. ◾

Aljoša Jakončič sa svojim Carolinama

KREMA SLOVENSKIH BRDA… – Za rastanak s veljačom – Krema slovenskih Brda, s nekoliko godišta Caroline bijele (2009, 2011, 2013, 2015 i 2017) od Aljoše Jakončića, i četiri berbe Jakončičeve crne Caroline Select (2006, 2009, 2011 i 2013).

U pamćenju su mi osobito ostale berba 2009 Caroline bijele (chardonnay većinom, pa sauvignon bijeli i malkice picolita) – snaga, dugotrajnost u ustima, ozbiljnost, kompleksnost, mineralnost, diskretne arome jako zrelog bijelog voća malo nadvladane meni inače ovdje ne smetajućim utjecajem bačvice jer nije bilo jeftinih sladunjavih nota), berba 2011 (chardonnay, rebula i malo sauvignona) – uz snagu pokazali su se visoka kompleksnost i elegancija, na nosu visoka izražajnost, bouquet u pravcu egzotičnog voća iza kojega je virio sauvignon te u pozadini s aromama bijelog domaćeg voća i bijelog cvijeća. U ustima slano (mineralno), s vrlo dobrom kiselosti te s diskretnom kremoznosti s malo dobrodošle slasti. Od crnih Carolina Select (merlot pretežito, malo cabernet sauvignona) po kompleksnosti, živosti, slanosti, zamjetnim (kao jamstvo za budućnost) ali dobro zaobljenim (pitkost) taninom, skladu i eleganciji izdvojio sam Carolinu Select 2011 s bouquetom u kojemu su se miješale arome tamnog koštićavog i jagodičastog voća i diskretno izražemih tzv. slatkih začina, ovdje izraženih ne kao sladunjavih. Carolina Select 2013 također mi je bila lijepa no traži još nešto vremena za puni razvoj. ◾

i DALMATINSKI PLAVCI – Iz publike s radionice Morena Degrassija – na pozornicu kao prezenterica!

Iz publike s prethodne radionice, na pozornicu kao prezentarica: Monika Prović

Iz publike s prethodne radionice, na pozornicu kao prezentarica: Monika Prović (marko colic)

Mlada vinarka iz Opuzena Monika Prović vrlo je lijepo vodila radionicu s plavcima, bilo ih je s Pelješca (Mili, Postup, Dingač…), Komarne, Hvara (Sveta Nedjelja), Brača, s Visa, te od količinski i nazivom velikih preko srednje velikih do sasvim malih, garažnih. Monikin pristup bio je nadasve informativan, naime o svakome vinu potrudila se prikupiti i publici iznijeti podrobne podatke o tome odakle je točno pojedino vino, kako je nastalo (vinograd, način i dužina dozrijevanja, analitički podaci). Osobno nije puno komentirala vina nego je prepustila riječ brojnim slušateljima, a na primjedbe koje su ukazivale na neku nepravilnost sjajno se snalazila uzvraćajući smireno vrlo diplomatski, tek nijansom u tonalitetu glasa pokazujući koliko se slaže odnosno manje slaže s komentarom (osobni integritet važno je sačuvati!!!). Neka su vina bila na žalost nečista, pa i s previsokom hlapljivom kiselosti, neka vina (osobito mi je žao jednoga kod kojega mi se činilo da je sirovina bila izvrsna) pojela je bačva, ne nužno u svim slučajevima neka stara i islužena…◾

SAJMOVI, OCJENJIVANJA: NOVI TERMINICONCOURS MONDIAL de BRUXELLES, ove godine u Brnu u Češkoj, pomaknuo je prvonajavljeni termin održavanja za 26. do 28. lipnja. Datum registracije i prijema uzoraka također je pomaknut, na 30. travnja 2020.

DECANTER WORLD WIDE AWARD 2O2O u rujnu – Zbog problema s covitom 19 odnosno corona-virusom veliko svjetsko ocjenjivanje vina Decanter World Wide Awards 2020 sa svojeg uobičajenog proljetnog termna preseljeno je u jesen, i trebalo bi početi 27. rujna. 2020.

PRO WEIN 2020, koji je u Düsseldorfu trebao biti od 15. do 17 ožujka, premješten je u termin od 21. do 23. ožujka 2021., rekao je Erhard Wienkamp, izvršni direktor sajma.

VINITALY 2020 SELI u 2021Nakon nekih razmišljanja o tome da se međunarodni sajam vina i jakih pića Vinitaly 2020 u Veroni, umjesto u svom proljetnom terminu ipak održi ove godine, negdje kasno na ljeto ili u ranu jesen, napokon je ovih dana definitivno odlučeno da se manifestacija seli u iduću godinu, kao termin je najavljen onaj od 18. do 21. travnja 2021, javlja direktor sajma VeronaFiere Giovanni Mantovani. Međutim, VeronaFiere ipak planira ove godine održati nekoliko važnih sajamskih poslovnih manifestacija po svijetu, najavljeni su sljedeća mjesta i termini: Vinitaly Chengdu, Vinitaly China Road Show, Wine South America – krajem rujna 2020, Vinitaly Russia – 26. do 28. listopada 2020, Vinitaly Hong Kong – 5. do 7. studenoga 2020, Wine To Asia od 9. do 11. studenoga 2020. ◾

ORANGE WINE FESTIVAL IZOLA 2020 – Odgođen je i Orange Wine festival koji se trebao u Izoli na Manziolijevu trgu održati krajem travnja, a novi termin je subota 24. listopada 2020. Organizatori se, naravno, nadaju da će se do tada kaos što ga je izazvao Corona virus smiriti ali i da će ovogodišnja berba biti kvantitativno i kvalitativno jako dobra tako da bude razloga za zaista dobro raspoloženje.◾

Na licu mjesta

STUPNIČKI DVORI SLAVONSKE VINARIJE GODINE GALIĆ

            U najavi dodjele trofeja Godišnja postignuća, u sklopu vinske smotre Vinart Grand Tasting u Zagrebu, spomen proglašenja podruma Galić iz Kutjeva najboljom vinarijom Slavonije za 2019. bio je inspiracija a, igrom slučaja, s obzirom na povratak iz Osijeka i Baranje za Zagreb, bila je i prava prilika da se usput zastane u Brodskom Stupniku, gdje je nekad, s vinogradima, podrumom, i hotelom stolovao Davor Zdjelarević, danas poduzetnik s projektom Zdjelarević Vinska Selekcija što se bazira na konceptu tzv. difuznih vinarija. Lijepo je bilo podsjetiti se na neka stara vremena i vidjeti kako stvari stoje tamo sada, kad je, nakon odlaska Zdjelarevića i, poslije toga, nekog vremena ruske vladavine, gazda Josip Galić, znani kutjevački poduzetnik koji je iz trgovačkih voda bio krenuo u vinogradarstvo i vinarstvo, otvorio u Kutjevu veliki i odlično opremljeni vinski podrum da zastane dah (o tome sam opširno već pisao) a onda i preuzeo nekadašnje Zdjelino imanje u Stupniku – vinograde te zgradu s vinskim podrumom i hotelom i lijepim vrlo prostranim restoranom. Stupnik je, uvjeravaju me domaćini, od Zagreba udaljen niti 200 kilometara s time da je gotovo sve autoput, navodno je i na oko 200 km i od Beograda, od Sarajeva, Budimpešte… i taj podatak također lijepo govori o potencijalu odredišta u turističkom smislu.

Hotel Stupnički dvori u Brodskom Stupniku. Lijepi objekt uz vinograde svojedobno je bio otvorio vinar Davor Zdjearević, a danas tu gospodari kutjevčaki poduzetnik Josip Galić

Hotel s tri zvjezdice i s 15 soba – sedam jednokrevetnih, pet dvokrevetnih, te restoran – uređeni, vinogradi također, s dolaskom novog vlasnika, k tome i poduzetnika, to je bilo i logično za očekivati. Objekt na krasnoj poziciji, tik uz blagu padinu s vinogradima i vrlo blizu autoputu Zagreb-Beograd, ima veliku šansu u turizmu, a, kad stvari, uz prestanak corone i uz adekvatnu promidžbu, krenu punom snagom, i samo mjesto Stupnik, zahvaljujući tome, ima veliku šansu i za brži gospodarski razvoj. Sadašnji corona-slučaj svakako je faktor ometanja i usporavanja i valja se strpiti… U hotelskom restoranu, koji je s kapacitetom je od 160 sjedećih mjesta u tri sale, jede se (bolje reći: jelo se dok ugostiteljski objekti u Hrvatskoj nisu, od nedavno, privremeno zatvoreni) i dalje dobro, porcije obilate, naglasak je na domaćim namirnicama, konkretno mesu od lokalnih OPG-ova a i ribi – šaranu i smuđu – iz lokalnog ribnjaka.

Poseban, odvojeni i manji dio restorana Stupničkih dvora

Ponuda vinskih etiketa bogata. Ipak su tu prostrani (Galićevi!) vinogradi iz dvaju naših renomiranih vinogorja – Kutjevo i Stupnik. Međutim što se tiče vina čujem da bi podrum u Stupniku trebao dobrim dijelom postati središte Galićeve pjenušave produkcije, a dijelom velika kušaonica i vinoteka.

Objekt Stupnički dvori zanimljiv je ne samo radi dobre hrane i dobre ponude vinskih etiketa, nego i za one koji boravak žele iskoristiti i kroz razne aktivnosti iz domene rekreacije, primjerice nježno rekreiranje moguće je u jacuzziju, a rekreacija koja zahtijeva jači fizički angažman šetnje su stazama uz vinograde, vožnja quadom, vožnja biciklom, jahanje…

Međimurci Alen i Sonja Zadravec na čelu operative Stupničkih dvora u vlasništvu Kutjevčanina Josipa Galića

Josip Galić imao je, rekao bih, nos: već dugo poznaje bračni par Alena i Sonju Zadravec koji su inače porijeklom iz Međimurja, i te supružnike je uspio nagovoriti da se dosele u Slavoniju i da operativno preuzmu upravljanje njegovim posjedom u Stupniku. Sonja Zadravec vodila je bila prije u Međimurju OPG za vino, a Alen je bio upravitelj i tehnolog u Agromeđimurju u Štrigovi. Kad su 2018. Zadravci pristali preseliti se iz Međimurja u Stupnik, Sonja je počela kao voditelj Galićeva imanja, malo pomalo oko hotela kao građevine u središtu imanja uredila je park i mali zoo-vrt, uvela različite životinje kao npr. koze, ovce, kokice, patke, zečeve, jelene lopatare, škotsko planinsko govedo kojemu inače štala i ne treba… Sve te životinje rabe se za pokazivanje djeci koja budu oduševljena, naime klincima je omogućemo da hrane životinje, poigraju se s njima, a kad se zadrže uz kokošinjac dobiju i netom sneseno jaje s ispisom svojega imena na ljuski, to je jaje moguće ponijeti doma ili odnijeti u restoransku kuhinju da ga kuhar skuha ili ispeku pa da ga dijete pojede odmah na licu mjesta.

Mini zoološki vrt s različitim vrstama pernate divljači

I onda je, u drugoj polovici 2019., gospođa Sonja, koja se brine i oko organizacije proslava rođendana, pričesti, vjenčanja i pokazala se, kažu mi u hotelu, perfekcionisticom, unaprijeđena je posebnom odlukom vlasnika i u voditeljicu i hotela Stupnički dvori. Potom se pokazala spretnom i izvrsnom i u smislu organizacije imanja na principu eko-razvoja s ciljem ostvarenja samoodrživog objekta. Ambicija joj je stvoriti maksimalno moguće samodostatan objekt, u smislu da se na vlastitim površinama na eko-način proizvode izvorne namirnice i izvorna hrana, te da se ono što se neminovno stvara kao kategorija otpada prikladno prerađuje i iskorištava za kompost za gnojidbu te kao sirovina za energiju za grijanje. Malo pomalo i vinogradi Josipa Galića kreću eko-putevima.

Škotsko planinsko govedo u Stupniku

Galić u Kutjevu gospodari s 34 ha s graševinom, sauvignonom, chardonnayem i rizlingom rajnskim…, a u Stupniku ima ukupno oko 48 hektara terena, od čega je 40 ha vinograda s time da ih je oko 35 ha u punoj formi. Uz terene zasađene t. . Galić u Kutjevu gospodari sa 34 ha s graševinom, sauvignonom, chardonnayem i rizlingom rajnskim…, a u Stupniku ima ukupno oko 48 hektara terena, od čega je 40 ha vinograda s time da ih je oko 35 ha u punoj formi. Uz terene zasađene trsjem Galić u Stupniku ima i sedam hektara pašnjaka, a jedan hektar je šljivik. U Galićevim stupničkim vinogradima je 60 posto crnih sorata primjerice cabernet franc, cabernet sauvignon, merlot, pinot crni, syrah. A Galić, k tome, vinograd ima i u Jadrtovcu kod Šibenika, tamo je njegovih 50 ha vinograda sa po 9000 trsova po hektaru, sorte su pošip, babić, crljenak, plavac mali, robna marka pod kojom vina izlaze odnosno izlazit će je EGO. ♣

Kuharska ekipa Stupnikih dvoa na čelu sa cheficom Anom Vidlanović

Kao specijalitet kuće posebno se preporučuju juha od graševine, zatim pečena pačja prsa poslužena na posteljici od celera, pa gulaš od vepra s kroketima odnosno s trokutima žganaca, piletina na stupnički (pirjana piletina na kraju zapečena s vrhnjem), vinogradarska plata a to je miješano meso (teletina i svinjetina, kobasica) s obiljem na roštilju pečenog sezonskog povrća

 Eno-gastro i turizam

UPEČATLJIV PRIVREMENI OPROŠTAJ OD NEKOG DUŽEG LIJEPOG HEDONISTIČKOG RAZDOBLJA

Kao što i priliči početkom godine kad se finaliziraju pripreme za novu turističku sezonu i kad kreće pojačana promidžbena aktivnost, u prvoj polovici ožujka priređeno je na imanju Bolfan na Vinskom vrhu ponad sela Hrašćine, na pola sata vožnje automobilom udaljenome od glavnoga grada Lijepe naše s jedne pa i od nekadašnjeg glavnog grada Varaždina s druge strane, događanje besprijekorno zamišljeno i realizirano: EKO ZRAK i EKO FILOZOFIJA DOMAĆINA + JEDINSTVENA LOKACIJA/pozicija koja se ne zaboravlja + 10 TOPLIH SLJEDOVA iz BOLFAN kuhinje odgovarajuće popraćenih sa 10 EKO BOLFAN VINA + PROMOCIJA REDIZAJNA ETIKETE BOLFAN. Predviđeno je bilo da to bude susret s novinarima koji bi široj javnosti prenijeli atraktivne i motivirajuće prizore s lica mjesta i time jače zainteresirali ljubitelje prirode, zdravog života, fine izvorne domaće papice i visokokvalitetne kapljice za posjet Vinskome vrhu kao vrijednom eno-gastro-turističkom objektu. Boravak sedme sile tog sunčanog popodneva na Vinskom vrhu ostat će u sjećanju kao upečatljiv privremeni oproštaj od slobodnog kretanja i od nekog dužeg poznatog nam lijepog razdoblja hedonističkog druženja, naime odmah poslije na snagu su stupila poznata nam, zasad jednomjesečna ograničenja s najčešće spominjanim pojmom samoizolacija

Tomislav Bolfan na Vinskom vrhu, uz svoja vina

– Nakon nastupa s vinima na festivalu Vinart Grand Tasting u dvorani Lauba u Zagrebu htjeli smo se, napokon, kao Bolfan-Vinski vrh predstaviti i kompletno, kroz druge naše aktivnosti, proizvode i usluge, dakle ukupnu ponudu, naime imanje Bolfan uključeno je ne samo u produkciju vina nego i, izravno, u segmente poljoprivrede, proizvodnje hrane, ugostiteljstva i turizma – kaže Tomislav Bolfan, čelnik zagrebačke tvrtke Ellabo, izrasle 1990., od obrta utemeljenog 1967., u jednu od vodećih proizvodno trgovačkih tvrtki u području elektromaterijala, ali i, već dosta godina, i vlasnik Bolfan-Vinskog vrha.

Drvena kuća na Vinskom vrhu: restoran sa 66 sjedećih mjesta i smještajni objekt sa pet dvokrevetnih soba

Osjetio je Bolfan potrebu i objasniti svoj svojedobni skok s elektrotehnike i elektronike na zemljoradnju i na vino:

– Kad jednom u životu osjetiš poziv da učiniš novi korak, tada prvo tražiš novo mjesto na koje ćeš stupiti, i zadržati se. Riječ je o mjestu koje pruža mogućnosti i priliku što je već odavno želiš, vidiš, ali i osjećaš. Neponovljiva i doista prava prigoda utvrđena je, zadana, geografskom pozicijom, tlom, klimom i mikroklimom podesnima za stvaranje određenih tipičnih sjajnih iskrenih kreacija, i pogleda li čovjek imalo u povijest kraja odabranog da uđe u njegov izbor magične lokacije mjesta i prouči li iskustva žitelja područja lako je zaključiti nalazi li se ili ne na pravom odabranom putu. U dosta ranoj mladosti zaokupilo me vino, zacijelo i zbog mojih zagorskih korijena. Ali vinu sam se okrenuo dosta drukčije od, tada, mnogih drugih, naime nakon što sam se naslušao izraza kao što su božanski napitak, piće bogova, najzdraviji napitak koji postoji itd. počeo sam težiti tome da u mojoj čaši doista i bude to što zavrjeđuje i smije nositi upravo spomenute kvalifikacije. I kad se ukazala prilika da kupim ovu prvorazrednu i još u doba Rimskog carstva cijenjenu vinogradsku poziciju ponad Hrašćine nisam oklijevao, baš kako bih osigurao prikladnu podlogu da dobijem taj napitak bogova. Svjestan sam bio da se dostići vrhunac u vinu može samo uz primjenu stopostotno prirodnih i iskrenih načina uzgoja vinove loze i rada u podrumu. Kako sam u međuvremenu imao i stanovitih problema sa zdravljem, odlučio sam da odgovarajući prostor uz vinograde iskoristim za formiranje svojega eko-vrta za proizvodnju povrća i nešto voća. Posadio sam dosta starih sorata, posebice unutar grupe žitarica, primjerice jedna je pir. Meso, mesne prerađevine, mlijeko i mliječne proizvode npr. svježi i suhi sir, vrhnje, kobasice, špek počeo sam kupovati isključivo kod izabranh lokalnih OPG-ova za koje sam bio siguran da su na eko-kolosijeku. Evo i s kojim OPG-ima surađujemo: Pikija, Grobotek, Puklin, EkoBreg, Vanjek, Mikulčić, Eltom-varaždinske delicije, Hujić, EkoSever, Meat the King, Košćak, Orehovec. A onda sam odlučio kupiti goveda, ne samo radi mesa nego i radi stvaranja prirodnog komposta za gnojidbu vinograda. U poljoprivredi iznimno je važna gnojidba nasada, i mi primarno radi toga uzgajamo goveda pasmine angus, trenutno imamo 20 komada. Plan je doći do 30 ili 40 grla i taj broj bismo dugoročno održavali za potrebe vlastitog komposta i za gnojidbu nasada vinograda posve prirodnim putem. Baš kako se nekad i radilo, želimo biti samodostatni, imati svoj zaokruženi gospodarski ciklus. Dio krda služi za prigotavljanje posebne delicije u našem restoranu – dodao je Bolfan.

Angusi na Vinskom vrhu (marko colic)

Vinski Vrh jedinstvena je pozicija u Hrvatskom zagorju. Nalazi se na hrptu brijega na nadmorskoj visini od  oko 300 metara. Tu su, na platou iznad nakošenih vinograda, smješteni Bolfanov vinski podrum i lijepa drvena zagorska kuća s restoranom i kušaonicom vina te, na katu, s pet dvokrevetnih gostinjskih soba, znači na smještaj je moguće primiti ukupno 10 osoba. Sobe su svaka sa svojom kupaonicom, klimatizirane su, opremljene su telefonom, SAT TV, minibarom, sefom, kategorizirane sa četiri zvjezdice. Tik uz  kuću postoje i sadržaji za djecu. S obzirom na ambijent i na čisti zrak, valja reći da je boravak na Vinskom vrhu idealan!

Uz Vinsku klet, u blizini koje su spomenuti prostor za uzgoj raznog domaćeg povrća i voća, sve je pod eko-certifikatom, te parkić, na hrptu su prostrane livade tako da je rekreacija moguća šetnjom, ali i vožnjom biciklom, moguće je organizirati i jahačke ture uz vinograde i amatersko natjecanje u streličarstvu na proplanku pored Vinske kleti.

– Naši vinogradi prostiru na površini od ukupno 20 ha na izvrsnom položaju, na padini okrenutoj prema jugu i jugo-istoku, i na nadmorskoj su visini do 300 m. Tlo je laporasti vapnenac!  Od sorata uzgajamo rizling rajnski, sauvignon, graševinu, muškat, pinot crni, cabernet sauvignon, ima i nešto traminca. Nasadi BOLFAN stari su oko dva desetljeća, sve je počelo sa sadnjom 2000. godine, dakle imamo već dovoljno iskustva s vinogradom, podrumom i vinom, sve strogo na eko-režimu. Inače, mi Zagorci velimo da općenito imamo iskustva s vinom toliko koliko je star okamenjeni trs pronađen u Radoboju, a to je o ho ho godina. U to se može uvjeriti razgledom izložaka i uvidom u objašnjenja u obližnjem Radobojskom muzeju. Toliko o tome tko ima (naj)starije vinske korjene. Godišnje proizvedemo oko 100.000 litara vina. Gospodarstvo BOLFAN zauzima se, rado bih ponovio, za povratak prirodi, za pristup koji su imali naši pradjedovi. Naš motto je bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom po zakonima prirode i posve u skladu s njom, diviti joj se i od nje učiti. Postupati onako kako možemo s tom prirodom živjeti u skladu, ne oštećujući je i ne dodavajući joj, a kroz to i našim prehrambenim artiklima, umjetne i onečišćujuče industrijske proizvode. U trsju ne upotrebljavamo umjetna gnojiva, pesticide i herbicide, nego ono čime su se koristili pradjedovi, tj. bakar u vrlo umjerenoj mjeri, te  vapno i sumpor, tu su i još  neki dodatni ekološki dozvoljeni pripravci. U vinogradima smo već osam godina EKO-certificirani posjed. Inače, ne kanimo se širiti ni s vinogradima ni s proizvodnjom. Mi smo manja vinarija koja želi proizvoditi samo prirodnu kapljicu visoke kakvoće.

Tomislav Bolfan u svom podrumu i chef Krešimir Hrković u kuhinji

Posjed Bolfan na Vinskom vrhu stalno je otvoren za posjet – za razgled cijelog imanja, za upoznavanje s obiteljskom filozofijom proizvodnje, za degustacije vina, seminare, piknike, za team building ali i za pojedinačne goste koji prvenstveno žele uživati u finom jelu posluženome u slijedovima po principu slow fooda! Restoran Vinski vrh raspolaže sa 66 sjedećih mjesta.

– Naglasak u ponudi je na jelima od svježih sezonskih namirnica. Autohtonu kuhinju prezentiramo na moderniji način a svaki tanjur nastojimo na odgovarajući način spojiti s nekim od naših ekoloških vina – kazao je Tomislav Bolfan, pozvao za stol, na kušanje 10 sljedova što ih je osmislio i sa svojom ekipom realizirao chef Krešimir Hrković i na uživanje u kapljici kuće.Počelo je s domaćom salatom od zelja sa kurkumom i kardamomom, uz to je poslužen Bolfanov Riesling 2019. Slijedio je – desno _ cušpajz (varivo) od graha – grah sa zeljem na način chefa, s komadićima junetine. Pratitelj: Pinot sivi 2019. Ajngemahtec ili zagorska juha od zagorske koke. Cuvée Bijeli Bolfan 2018. Desno: Kuhani zagorski štrukli, maslac i prezli, vrhnje & Chardonnay 2017. Rezanci od tikvice na salatu sa sirom, peršinom i celerom, te Sauvignon 2019. Desno: Heljda na vege-način, s maslacom i indijskim oraščićima. Predloženo vino bilo je Chardonnay Quercus 2012. Krmenadla od crne slavonske svinje à la Bolfan. Desno: prijelaz na tamno vino – Crni Pinot 2018. Desno:  Steak od Angusa à la Bolfan, tekući partner: Cabernet 2016. Desert: štrukla – slana i zapečena, te Riesling 2015 i sladoled KEKO s krekerima, Traminac 2019

_______________________

Iskrena jela ⦁ Gostu, vinu & džepu prijateljski pristup Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier ⦁ Inventive chef & experienced competent sommelier Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela ◾ Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food

Fino & vino; Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com ; www.finoivino.com ; Radno vrijeme/ Opening hours: pon-sub / mon-sat 12-23

__________________________

Corona-virus kao neviđena pošast, biblijski potop, kuga novoga doba

HRVATSKO GOSPODARSTVO – POGOĐENO 95 POSTO TVRTKI!

            Najnoviji rezultati ankete Hrvatske gospodarske komore pokazuju da corona-virus ima sve veći negativan utjecaj i na domaće gospodarstvo, a najpogođenije su mikro-tvrtke. Čak 95 anketiranih tvrtki prijavljuje pad prometa, s time da ih 28 posto govori o padu od 100 posto. Tri četvrtine (74 posto) prijavilo je pad proizvodnje, od čega petina (21 posto) ima stopostotni pad.

Loše je stanje i po pitanju opskrbe sirovinama i glede lanaca opskrbe gdje probleme ima 69, odnosno 61 posto tvrtki. Pad izvoza bilježi 45 posto poduzeća, a pad uvoza 41 posto njih. Stoga ne čudi da u takvoj situaciji 42 posto ispitanih razmišlja o otpuštanju radnika, a čak 37 posto o zatvaranju tvrtke.

Sa sastanka u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu, slijeva: Jurčić, Burilović, Komšić, Majetić, Lucić, Bago

– Ove brojke pokazuju da kriza s corona-virusom neće poštedjeti nikoga i stoga hitno moramo pomoći pogođenim dijelovima gospodarstva oslobađanjem plaćanja svih davanja, sufinanciranjem plaća i moratorijima na kredite. Moramo djelovati proaktivno i preventivno, a ne samo pasivno reagirati na ovo što nam se događa – istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović komentirajući rezultate ankete, u kojoj je sudjelovalo više od 2700 tvrtki.

Što se nedostatka radnika tiče, prema rezultatima ankete on još uvijek nije toliko izražen. Dvije trećine tvrtki u ovom trenutku nema poteškoća s manjkom radne snage, dok ih 27 posto ima probleme uzrokovane bolovanjima i samoizolacijom.

Anketa se pozabavila i zanimanjem poduzetnika za Vladine mjere pomoći gospodarstvu. Između 63 ponuđene mjere najviše ih je zainteresirano za odgodu plaćanja javnih davanja (56 posto tvrtki) i potpore za očuvanje radnih mjesta u pogođenim sektorima (50 posto). Slijedi odobrenje novih kredita za likvidnost (35 posto) i uvođenje moratorija na postojeće kreditne obveze (32 posto).

Po djelatnostima, u anketiranom uzorku najzastupljeniji su prerađivačka industrija i uslužne djelatnosti, zatim trgovina, prijevoz i građevinarstvo pa turizam (hoteli, restorani i putničke agencije). Više od četvrtine ispitanih tvrtki (22 posto) je s područja grada Zagreba, slijedi Splitsko-dalmatinska županija (12%), a na trećem mjestu su Zagrebačka i Primorsko-goranska županija (po 9 posto).

Prijevoznici gube stotine tisuća kuna

Posljednja anketa HGK pokazuje da 84 posto tvrtki iz djelatnosti prijevoza i skladištenja zbog corona-virusa ima štetu do 500.000 kuna, što je znatno više od poduzeća iz drugih sektora.

– Osobito zabrinjava i podatak da udio onih s procjenom od pola milijuna do milijun kuna štete u poslovanju raste trostruko ako se situacija ne promjeni u idućih mjesec dana – naglasila je potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj, analizirajući stanje domaće logistike koju je ova situacija s pandemijom najžešće pogodila.

Rekla je da je u cestovnom teretnom prijevozu na bazi dnevne operative i dalje vlada velika neizvjesnost jer poslovanje prijevoznika ne ovisi samo o domaćim mjerama za suzbijanje širenja zaraze, već i o procedurama koje su uspostavile susjedne zemlje, a koje se mijenjaju iz dana u dan.

Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet

Na snazi su upute za postupanje od 15. ožujka, ali za vozače kojima je ranije izdano rješenje o samoizolaciji to rješenje i dalje vrijedi, što znači da za sada ne mogu nastaviti s poslom. Stoga je jedan od prijedloga Komore prema nadležnim tijelima da se i vozačima koji su prema prethodnoj uputi o postupanju trenutno u samoizolaciji a koji nisu zaraženi omogući ponovni rad. Time bi se ublažio i sve veći problem nedostatka radne snage koji je i prije pojave koronavirusa mučio sektor prijevoza.

– Ključno je stalno pronalaziti operativna rješenja jer prijevoznička branša za sobom povlači i cijeli sektor za trgovine. Zato Komora u suradnji s Vladom radi na tome da se pronađu što bezbolnija rješenja problema prijevoznika. Konstantno dobivamo vijesti s terena i donosimo upute koje maksimalno olakšavaju poslovanje – pojasnila je Čagalj, dodajući da je linijski prijevoz putnika ograničen kako bi se postigla maksimalna razina prevencije, dok se željeznički teretni promet zasad odvija bez problema. Stoga je preporučila da se što više tereta prevozi vlakovima i pomorskim putem kako bi se rasteretio cestovni promet.

Potrebna hitna financijska pomoć

U Hrvatskoj gospodarskoj komori održan je sastanak čelnika HUP-a, HOK-a, Hrvatskih izvoznika i HGK na kojem je zaključeno da zaposlenicima i obrtnicima koji su privremeno zatvoreni zbog corona-virusa treba što prije, u skladu s mjerom Vlade broj 18, pomoći davanjem minimalnih plaća kako bi se izbjegli otpuštanja i bankrot. Također se traži da ih se oslobodi obveze plaćanja doprinosa na te minimalne plaće za trajanja krize…

        Statistika bilježi tvrtke, a što je s pojedincima koji spadaju u neku specifičnu grupu? Evo, u nastavku, nekoliko primjera s eno-gastronomske pozornice.

____________________________________

KORAK – Vinogradari/vinari u svemu tome? Najava novog elitnog restorana, u sklopu obiteljskog poljoprivrednog (vinogradarsko-vinskog) gospodarstva Korak, na Plešivici odjeknula je još prije koju godinu, u vrijeme kad su hrvatsko ugostiteljstvo i turizam uvjerljivim koracima kročili uzlazno, međutim zbog trajanja radova na preuređenju i uređenju te čekanja na potrebne dozvole za rad objekt, za koji se od starta radova govorilo kako će ozbiljno konkurirati za Michelinovu zvjezdicu, do početka 2020. nije službeno proradio. A onda su stigli Corona i potres. Bez obzira je li u međuvremenu došla dozvola za rad – opet, najvjerojatnije, dugo čekanje. Najprije da prestane podivljali Coronin ples, pa da se onda nakon svih vrsta izolacije ponovno priviknemo na izlaske, da nam se koja kuna slije u džep kako bi se nešto moglo potrošiti, da turizam ponovno krene… Onaj tko je u dobroj vjeri i ne sluteći moguću omču sudbine ulagao, te koji je jedva čekao trenutak da to uloženo počne nešto i vraćati – mora preživjeti… Perfidna Corona ubija ne samo izravno, preko pluća, nego i neizravno, preko žrtvina džepa…

Chef Bernard Korak kalio se uz ponajbolje europske kuharske zvijezde, a tata Velimir s vinom je na visokom svjetskom kvalitativnom nivou

______________________________

Zaključci sastanka su:

Pozdravlja se i pohvaljuje prvi skup mjera Vlade RH za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa. Mjere predstavljaju pozitivan pomak u pomoći privatnom sektoru i zaštiti povezanih radnih mjesta, te daju kvalitetnu podlogu za daljnje mjere koje će se donositi u narednom razdoblju

Kao prioritet naglašava se potreba provođenja mjere isplate minimalne plaće za sve zaposlene i obrtnike kojima je prekinuto poslovanje odlukom kriznog stožera zbog corona-virusa. Primjena ove mjere mora biti žurna i jasno komunicirana prema svim pogođenima ovom odlukom kako ne bi dolazilo do nesporazuma i do nepotrebnog otpuštanja zaposlenika

Mjera mora obuhvaćati i oslobađanje plaćanja svih doprinosa vezanih uz navedenu minimalnu plaću

Snažno se predlaže definiranje jasnih kriterija za utvrđivanje dodatnih mjera pomoći za one poduzetnike koji nisu prekinuli poslovanje, ali im je ono u značajnoj mjeri narušeno ili ugroženo epidemijom corona-virusa, a u vidu subvencioniranja dijela plaće zaposlenih radi očuvanja radnih mjesta

________________________________

TOMAC – Obitelj Tomac s mukom je gradila image u vinskome svijetu. Inovatori u mnogo-čemu glede Bakhova nektara ne samo u plešivičkome kraju nego i na razini Hrvatske, Tomci su se, nakon i međunarodne afirmacije s klasičnim bijelim mirnim vinom (medalje s prestižnih ocjenjivanja), pokazali i pionirima a onda i glavnim protagonistima hrvatske produkcije visokokvalitetnih pjenušaca (klasična metoda) i jantarnih vina (vina od dugo maceriranih i bijelih sorata). Penjanje u vrh polagano ali stalno i sigurno, motivirano silnim htijenjem a ovisno o vlastitim financijskim sredstvima. Osim u Zagrebu, danas Tomci sjajno plasiraju svoje proizvode na našem Jadranu, nešto ide i u izvoz. Postupno se povećavala površina vinograda, u skladu s time rasla je i potreba za širenjem podrumskog prostora. U nedavnim prijašnjim boljim vremenima upustili su se upravo u gradnju i uređenje novog podruma, ponajviše, kaže tata Zvonko Tomac, za potrebe dužeg odležavanja pjenušca . S Coronom  pao je mrak: turizam srezan,  ugostiteljstvo zatvoreno,  ne samo u nas, problem s  prijevozom.  Kako naprijed?

___________________________________________

Sastanku je prisustvovao i državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Zdenko Lucić.

Najavljeno je da će se koordinacijski sastanci ovih institucija održavati minimalno jednom tjedno kako bi se iskristalizirali zajednički stavovi prema potrebama gospodarstva tokom trenutne krize.

Marže trgovaca neće rasti, ali krajnje cijene će određivati tržište

Iz HGK stiže i sljedeće priopćenje:

– Trgovci neće dizati marže, a i Vlada je ograničila rast cijena određenih proizvoda pa s tog aspekta kupci mogu biti mirni. Međutim, zadnju riječ u formiranju cijena imat će tržište, a s obzirom da su otežani proizvodnja i prijevoz određenih roba, ne može se isključiti to da će cijene nekih proizvoda ipak rasti. Važno je da svi pokažemo solidarnost i da poslujemo imajući u vidu širu društvenu sliku te da se lovci na ekstra profite suzbiju odmah u korijenu – istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher komentirajući moguće fluktuacije na tržištu zbog corona-virusa.

_______________________________

KOS – Mladi naraštaji stasaju, te u vinogradu, podrumu a i u plasmanu zamjenjuju roditelje. Mladi donose nove vjetrove, oni ambiciozniji i nove vizije primjerene novom vremenu, i u skladu s oplemenjivanjem produkcije. Među takvim mladima bio je svojedobno Željko Kos iz Hrnjanca kod Zeline, a sad je pak to njegov sin Karlo, koji je nedavno diplomirao na Odjelu za vinogradarstvo i vinarstvo na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, i već je uspio odraditi i četiri mjeseca vinske prakse u Kaliforniji. Željko je vrlo sklon eko-angažmanu u radu i u trsju i u podrumu te punim rasnim zrelim vinima pa bi obiteljsku proizvodnju volio jače usmjeriti u tom pravcu. Za takve planove nužni su nešto više vinograda i veći i moderniji podrumski prostor. Obitelj Kos brine o pet hektara pod vinovom lozom, od toga tri su vlastita a dva u zakupu, sad Kosovi gledaju gdje bi mogli kupiti još koju dobru parcelu, a krenuli su rješavati i pitanje podrumskog prostora, uređenja i opremljenosti. Upravo nasuprot njihove obiteljske kuće sa starim podrumom i s lijepom kušaonicom, u brdašcu preko ceste a gdje posjeduju komad zemlje htjeli bi sagraditi novi podrum površine 450 četvornih metara, tu bi im bili prostori za prihvat grožđa u berbi, za primarnu preradu te dozrijevanje vina do boce, punionica i mali laboratorij. A u starom podrumu u obiteljskoj kući pored postojeće kušaonice uredili bi malu prodavaonicu vina. Kosovi su aplicirali za sredstva iz vinske omotnice, cijena projekta bila bi, kažu mi, četiri milijuna kuna. Već su bili počeli kopati, ali dobivanje papira iz omotnice zakompliciralo se pa je sada stvar u znaku mirovanja. S obzirom na kaos koji su donijeli Corona i potres valjda je to sad ipak neka sreća u nesreći… Ostaje pričekati neka bolja investicijska vremena…

__________________________________________

Naglasio je i da trgovci imaju dovoljno robnih zaliha za par tjedana stabilne opskrbe te da se nada da će u tom roku i na razini EU biti donesene mjere koje će prevenirati moguću krizu.

Ono što je spomenuo Zaher vezano uz lovce u djelo su već provele neke zemlje, poput npr. Italije i Singapura. Tamošnje vlasti su odmah na početku širenja zaraze kaznile trgovce koji su prodavali zaštitne maske i dezinficijense po napuhanim cijenama. Takve mjere su urodile plodom jer cijene u Italiji ne samo da nisu rasle, nego su i postale povoljnije. Trgovci su pokazali odgovornost, a mnoge kompanije su iskoristile prigodu za dobar PR pa su kupcima dostupne brojne akcije preko kojih mogu dobiti besplatne knjige za čitanje ili gratis streaming pakete da skrate vrijeme koje moraju provesti u karanteni. Povećan je pritisak na online prodaju pa tu dolazi do određenih tehničkih problema, ali oni se brzo rješavaju.

Hrvatska Vlada donijela je odluku o iznimnim mjerama kontrole cijena za određene proizvode s ciljem sprječavanja monopolističkog određivanja cijena. Riječ je o esencijalnim namirnicama poput vode za piće, brašna, mlijeka, jaja, šećera, soli, riže, tjestenine, svježeg mesa, ribe te voća i povrća, a u kontrolu cijena također su uključene potrepštine poput dječje hrane i pelena, deterdženata, dezinficijensa i zaštitne opreme.

_____________________________

POSAVEC – Nenada Posavca iz Klanjca otkrio sam još prije dosta vremena. Po chardonnayu! Miran, tih, nenametljiv, ali vrlo odgovoran i stalno kvalitetan u vinogradu i u podrumu. Vinograd na strmom terenu, tlo je pri vrhu ilovača s grudama vapnenca, a dolje je lapor. Od sorata uzgaja plavec žuti, graševinu, kraljevinu, chardonnay, rizling rajnski, pinot sivi, traminac, sauvignon bijeli, sokol. Neke od tih kultivara pretvara u jednosortna vina a neke u mješavinu. Ugodna vina, a chardonnay prilično ozbiljan, s njime je u nekoliko navrata bio i šampion i na međunarodnom ocjenjivanju vina u susjednom slovenskom Bizeljskom. Posavac nastoji biti na kolosijeku maksimalno prirodnoga u vinogradu, gdje ima oko 600 trsova (travu kosi izmedju redova, zadnje prskanje prije berbe obvezno je 1,5 mjeseci prije trganja, prinos nije veći od 1,5 kg po trsu,) i u podrumu (gdje sva vina drži na talogu i bez dodavanja SO2 do kolovoza u godini što slijedi berbu, s time da taloge miješa vezano uz mjesečeve mijene, konkretno odmah nakon punog mjeseca). Prvi pretok je u kolovozu u godini nakon berbe i tada je i prvo sumporenje, vino se puni u bocu dva mjeseca poslije bez novog sumporenja. Posavčeva ambicija bila je plasman vina kroz butelju, baš kao buteljara sam ga i upoznao, ali na zagorskom tržištu nije se uspio nametnuti s buteljama, za uspješan širi plasman zacijelo mu je trebalo više i radne snage i sredstava za promidžbu. Pa mu je na kraju jednostavnije bilo okrenuti se prema rinfuzi, uspio je malo-pomalo naći tržište i u Zagrebu, kamo po dogovoru autom osobno dovozi vino – bilo napunjeno u butelju bilo u litrene boce – privatnim naručiteljima, po – govorim posebno za chardonnay – vrlo prihvatljivoj cijeni. Kako će sada on dalje s obzirom na razna ograničenja

LASAN – Postoji tu i vrlo afirmirani sommelier koji u ovim novim cobid 19-uvjetima traži mjesto pod suncem, da preživi. Riječ je o Zagrepčaninu Siniši Lasanu, višestrukom i aktualnom hrvatskom sommelijerskom prvaku a i kušaču-sucu vina na prestižnim međunarodnim ocjenjivanjima npr. Decanter World Wide Award, posljednjih godina na radnome mjestu u najboljim ugostiteljskim objektima u Dubrovniku. Na slici je u društvu s ponajboljim pelješkim proizvođačima vina Nikom Burom i Marijom Mrgudić. Corona mu je ove godine s obzirom na razna ograničenja zatvorila inozemstvo gdje se ocjenjivači, inače, ne plaćaju naime samo im se podmiruje boravak, a zatvorila mu je i turistički Dubrovnik kao radno mjesto i izvor prihoda posljednjih godina. Tu gdje bi se mnogi obeshrabrili, Lasan se snašao barem u psihološkom i psihičkom smislu – krenuo je, slično kao što su škole s nastavom pribjegnule tabletIma i programima da djeca nastavu slijede doma preko kompjutera – s malom vinskom školom, kroz koju sljedbenicima društvenih mreža poput npr. Facebooka prezentira vina različitih hrvatskih vinogorja, ljubiteljima fine papice i kapljice za neka bolja vremena otkriva biserje, ali i što je zapravo što po vinogorjima. Sa strane je zgodno primijetiti kako se on dobro snašao, ali – u kojoj mjeri mu sve to pomaže da sebi i svojoj obitelji materijalno pridonese da se uspješno preživi Coronin sudbonosni do i smrtnonosni ples…

__________________________________________

U nadležnosti ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta je i da, u slučaju opasnosti od nestašice navedenih proizvoda, ograniči njihovu prodaju izvan zemlje, a odluka se odnosi na sve subjekte koji obavljaju registriranu djelatnost proizvodnje i trgovine na području Hrvatske.       Gault & Millau, chefovi u Esplanadi 2020 na promociji vodiča za 2020 Protiv corone, ZA CORONIKU!

Slika, i koja riječ

Milan Budinski, vrsni enolog i očito vrsni ribar

POREČKI SUPERMEN MILAN BUDINSKI

Hrvatska puna života! Odličan porečki enolog i vinar Milan Budinski – supermen, odličan i kao ronilac i ribar… Je li ovo dostava starijima, iz rizične skupine? Ako jeste, onda i humanist! Ulov je, kaže Budinski, sav pošao njegovim roditeljima. Valjda se tu našlo i nešto Festigije, da u ovim teškim i tužnim trenucima u nas bude na visini…

Tema za čavrljanje, zrnce za razmišljanje

LIBER PATER SAUVETAGE 2015

Kad biste se našli u kakvom tv-kvizu ili u društvu onih koji redovito, k tome i s uspjehom, sudjeluju u kvizevima znanja – primjerice s Moranom Zibar s titulom čašne sestre tako da sam ja kad sam u njenom društvu velečašni! – pa da vas pogodi pitanje Koje je najskuplje vino na svijetu? Što biste odgovorili? Vjerojatno bi vam mozgom najprije proletjele etikete Domaine de la Romanée Conti, Barolo Roberto Voerzio, Château Pétrus, šampanjac Krug, ali one nisu ni približno odgovor na pitanje.

Liber Pater Sauvetage 2015 i njegov autor Loic Pasquet (Indian WineAcademy)

Najskuplje vino na svijetu s etiketom je sa slikom je Jupitera, oca Liber Patera, koji u rukama drži sina uzdižući ga prema nebu i sprječavajući tako da se utopi. Prizor je to što, kažu, simbolizira novi život i bodošku nadu.

Liber Pater prvi je bordoški vinogradarsko-vinski posjed koji je bio posadio – i to gustoćom od 20.000 loza po hektaru što je dvostruko više od najvećeg broja trsova što ih se sada zna naći u bordoškim vinogradima – nekoliko izvornih i protiv filoksere necijepljenih bordoških vinskih sorata, kao što su primjerice petite vidure, tarnay, castets, coulant, saint macaire, petit verdot, malbec itd, te od njih proizveo vino. Riječ je o eno-uratku nastalom u amforama zapremnina od 250 do 400 litara, uz maceraciju od dva mjeseca. Kad se već smatralo da je organoleptika vina iz tog nekadašmjeg bordoškog vremena zauvijek posve izgubljena, ona je, zahvaljujući Loicu Pasquetu, vlasniku i enologu Liber Patera, ponovno rođena kroz butelju Liber Pater. Pasquet je, veli, vrlo zadovoljan berbom 2015, ali tvrdi da će 2018. biti još bolja, to godište trebalo bi se na tržištu pojaviti nakon 2021. godine. Inače, iako se imanje Liber Pater nalazi u bordoškom vinorodnom područja, konkretno u vinogorju Graves, vino zbog toga što je od sorata koje nisu obuhvaćene regulativom CIVB-a (Conseil Interprofessionel du Vin de Bordeaux = međuprofesionalna poslovna vinska udruga Bordeauxa), vino nosi ne uobičajenu apelacijsku oznaku Graves aoc, nego oznaku Vin de France…

ČaŠna sestra Morana Zibar, zvijezda HTV kviza, i Suhadolnik kao veleČaŠni

Charlie Arturaola i Subhash Arora

Ukupno je od berbe 2015. proizvedeno 550 butelja, od čega ih je nedavno na tržište pušteno 240.

Cijena? Sitnica od 30.000 eura, ali ne za karton, nego za butelju! Fotografije mi je poslao kolega vinski novinar iz Indije Subhash Arora, čelnik Indijske vinske akademije s kojim se poznajem već odavna, s raznih međunarodnih ocjenjivanja i prezentacija vina….

ARORA i CHARLIE ARTURAOLA – Kolega Subhash Arora (desno) prvo ime Indijske vinska akademije, u društvu s Urugvajcem Charlejem Arturaolom, koji već neko vrijeme radi kao visoko cijenjeni sommelier u američkom gradu Miamiju. Arturaola je, uz vino, osobito posvećen i filmu, ne tek kao gledatelj nego kao autor, snimio je više filmova, među njima je i jedan iz 2011. nazvan The Ways od Wine, a koji je osvojio niz nagrada (Berlinale, San Sebastian i Napa Valley Film Festival…), među njima i šampionski Fipresci Cinema Award. Film, plasiran u devet svjetskih zemalja i preveden na 12 jezika, govori o mladiću Charlieju koji se profesionalno bavi vinom ali izgubi osjet mirisa i okusa, no ne odustaje od ljubavi za napitkom bogova i traži – i realizira, u Argentini – susrete s najvećim svjetskim vinskim facama ranga npr. Michela Rollanda… Arora mi javlja da se film može pogledati na kompjuteru besplatno, klikom na https://vimeo.com/56033776
PW: vinovino

Čestitke Zlatnom otoku

­­­­­­­­­­­­­­­­­­­_______________________________________

Izdvojeno, kao kruna (NE CORONA!) za kraj priloga

OSOBA GODINE – MAMA prof. dr. ALEMKA

Iako još nismo ni na pologudištu, usudio bih se govoriti o – OSOBI 2020!

Prof. dr. Alemka Markotić

Prof. dr. Alemka Markotić

Prof.dr. Alemka Markotić, majčinski zabrinuta, čvrsta, odlučna, AUTORITATIVNA i to s debelom podlogom. Staložena, dinamična, te iako je ne poznajemo ni kao kniiževnicu ni kao pjesnikinju, spisateljicu a ni kao političarku-diplomatkinju, s profinjenim i jasnim načinom izražavanja, u izričaju vrlo precizna, kaod treba i s dozom ironije, na rafinirani način i ne gubeći živce ni u okolnostima kad ih je lako izgubiti kaže – ali tako da to što je rekla ostaje i te kako zapamćeno! – ono što bi netko drugi i iskusniji u službenom obraćanju široj javnosti možda rekao donekle grubo, do i grubo.

OSOBA 2020: svaka čast sjajnome tati Viliju Berošu, ipak za nijansu glas dajem mami prof. dr. Alemki Markotić!

Ključni izraz godine, koji u dvije riječi kaže sve: CORONA PARTY!

____________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

    POTROŠAČKI PUTOKAZ / BUYING GUIDE

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU / HINTS TO THE SMART PURCHASE

LEGENDA 


Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ ⍟ – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ – Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

⍟ ⍟ ⍟  Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

⋆ ⋆  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

⋆  7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 (11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, avoid

⇑ – trošiti • ⇗ – trošiti ili još čuvati •   ⇒ – čuvati • – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA CROATIA

Dalmacija

⍟ ⍟ ⍟ ⋆ (mpc/pp: XXL) POŠIP 2018 – GRGIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Korčula ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pošip PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification,dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel & bačvica/small casc ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija • suho/dry • 13,0 vol% DIZAJN/DESIGN: malo rustikalno/OK – somewhat rustical • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: vrlo živo, svježe, složeno, puno, ipak dobro bi mu, smatram, došlo još malo vremena u boci, da još dobije na dodanoj vrijednsoti. Lijepe kristalno bistre žućkasto-zelenkaste boje, s diskretnim ali trajnim mirisom u pravcu bijelog koštićavog domaćeg voća no sugerira i nešto od egzotičnog voća, odaje citrusnu notu, sve djeluje ravnomjerno i umjereno isprepleteno razumnom mjerom aromama dobivenim od dodira s drvetom (nit paljenoga). U ustima dojam nosa nastavlja se, vino pokazuje stanovitu kremoznost i lijepu zaobljenost, okus je slankast ali i u znaku još donekle nestašne kiselosti. Tijelo dobro do vrlo dobro, završetak prilično dugačak ■ SERVIS: ⇑  (preporuka za jelo/dish recommendation: svježi sir, pita sirnica, quiche lorraine, školjke/shells, bijela riba/fish) • 12 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp:) PLAVAC MALI SIVI 2016 Art & Wine series: Ivona Bura, Kala – BURA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Potomje • ravnica/plain, in total 3000 vines • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: maceracija četiri dana u inoksu i fermentacija, sa željom da se dobije jantarno vino, poslije fermentacije godina dana dozrijevanja u inoksu, nakon toga provelo je šest mjeseci u boci/maceration four days in stainless steel and fermentation, after the fermentation wine stayed one year in the stainless steel and after that it spent six months in the bottle ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerirani DIMA 1 OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija • suho/dry • 13,5 vol% DIZAJN/DESIGN: pedantno – OK/pedantly – OK • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: u kategoriji tzv. orange, složeno, ima toplinu i punoću, lijepo se pije. Izgledom je besprijekorno bistro, boja je nježno bakrena, miris također odaje maceraciju popraćenu alkoholnim vrenjem. U ustima vino je vrlo živo, dobro zaobljeno, slankasto je i s mekanim fino zrnatim taninom, lako klizi, vrlo dobrog tijela i dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇑(Pelješani bi ga predložili kao pratitelja školjaka, ribe, bijelog mesa, mekih zrelih sireva) • 15 ̊C • srednja/medium one – tip/type: bordeaux

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: XXL-XXXL) DI-MARE CUVEE 2017 – PETAR MATKOVIĆ OPG ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: plavac mali (Dingač) & marselan PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood • nefiltrirano/not filtered ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: sastavljani /composed OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Vino iz Hrvatske • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: OK • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: kompleksno, konkretno, toplo. Pune tamne neprobojne rubinske boje, na stijenkama stvara debeli i dugotrajni fim s lijeno cijedećim suzama. Na nosu je lijepo izraženo, bogato, trajno, u pravcu tamnog koštićavog i bobičastog voća te začina, voćni segment je u domeni prosušenoga (šljiva) te orašastog voća (badem), otkriva se i mediteransko bilje. Usta su puna i topla, živa, lijepo zaobljena, tanin jako dobro pripitomljen. Stanovita slast određenu protutežu ima u finoj slanosti. Struktura čvrsta, potentna, završetak dugačak ■ SERVIS: ⇗(preporuka za jelo/dish recommendation: peka, dugo pirjana crvena mesa, divljač, zreli tvrdi sir) • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux….

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ ⍟  (mpc/pp: XXL-XXXL) PEPELJUH PLAVAC MALI 2017 – MARKUS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • ekspozicija/exposition: jug-jugozapad/south-southwest • sorta/variety: plavac mali • loze stare/vines old PODRUM/CELLAR: Zagreb (odmah po berbi grožđe je u termo-kondicioniranim uvjetima prevezeno na preradu u Zagreb u podrum u Markuševcu/immediately after the harvest grapes were transported in thermo-regulated conditions to the Markuševac cellar) • selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood: 24 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Vino iz Hrvatske • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški dobro/pedantly – from the points of esthetics and marketing good • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: višeslojno, snažno, s visokom osobnosti, sortno lijepo raspoznatljivo, mineralno, elegantno, bouquet s dosta prosušenoga voća i s dosta orašastog voća konkretno grožđa, šljive, badema, s notama mediteranskog i začinskog bilja, blago tostiranog kruha. Usta su s nastavkom spomenute aromatike, lijepo zaobljena, mekana, s dozom slasti ali ne i kompotna odnosno džemasta nego fino slana i s dosta živosti. Tijelo snažno završetak dugačak. Vino za svoj optimalni izričaj, rekao bih, traži još malo vremena u butelji. Trošiti uz krepku i rafiniranu hranu, te kao vino meditacije SERVIS:  ⇗ (preporuka za jelo/dish recommendation: dugo pirjana tamna mesa, divljač, zreli tvrdi sir…) • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux….

⍟ ⍟ ⍟ ⍟  (mpc/pp: XXXL) PLAVAC MALI 2017 – GRGIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: plavac mali PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova – /selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Srednja i Južna Dalmacija ZOI/PDO – vinogorje Pelješac • suho/dry • 15,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – malo rustikalno/OK – somewhat rustical • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: složeno, sortno prepoznatljivo, konkretno, snažno, južnjačko, vrlo toplo, međutim ne i kompotasto ili džemasto, diže ga lijepa slana nota držeći ga u domeni mineralnosti. Žive tamne rubinske boje, diskretna ali trajna nosa prema prosušenome grožđu i suhoj šljivi, što se tiče tanina, koji je dobro pripitomljen, fino zaobljeno u ustima, međutim s alkoholom koji malo izbija. Vino ima potencijal za odležavanje i dobro bi bilo strpiti se s konzumacijom, ostaviti mu još možda barem pola godine vremena u butelji ■ SERVIS: ⇗  ⇒ (preporuka za jelo/dish recommendation: krepka topla jela poput pečenja, divljači… ) •  18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

⍟ ⍟ ⍟  (mpc/pp: XL) DINGAČ 2016 – INDIJAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • sorta/variety: plavac malipristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 5 OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dingač – vrhunsko s kzp • suho/dry • 15,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: rustikalno/rustical • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: puno, gusto- koncentrirano, rustikalno. Rubinsko-granatne boje, te s debljim filmom a onda i s brojnim lijeno cijedećim suzama na stijenkama čaše. Miris je iskazan i trajan, na kolosijeku sorte, vuče na prosušeno voće (grožđe, šljivu), osjeti se mediteransko bilje – makija, kao da ima i nešto od orašastog voća. Usta vrlo topla, relativno zaobljena unatoč tome što se tanin osjeti naime u većoj količini nazočni glicerol i stanovita slast kao da mu prividno donekle otupljuju oštricu. Tijelo snažno, finiš dugačak. ■ SERVIS:  ⇗ 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

Istra & Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

⍟ ⍟ ⍟ ⍟  (mpc/pp: XL-XXL) PUNTA GRECA MERLOT 2016 limited reserve – MEDEA (AgrokombinatPula) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, najjužniji vinograd ■ VINOGRAD/VINEYARD: Punta Greca (3,4 ha) • ravnica/slope – plain • nadmorska visina/altitude: 10 m • ekspozicija/exposition; insolacija i lagani osvježavajući vjetrić kroz cijeli dan/insolation and a light refreshing breeze through all day • tlo/soil: mineralima bogata crvenica, s udjelom gline i pijeska/the mineral rich red soil, containing some sand good for the porosity and after for the wine elegance, and clay, good for keeping enough humidity in the lower layers • sorta/variety: merlot • gustoća nasada/plantation density: 6500 ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski • berba/harvest, prinos/yield: 0,7 kg/vine PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova – bobica/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija & maceracija u inoksu/fermentation with the macerarion in stainless steel container: 14 dana/days • dozrijevanje/maturation: drvo, novo i rabljeno/wood, new and used – 2 godine/years • nefiltrirano/unfiltered ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 7980 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Hrvatska Istra – vrhunsko s kzp • suho/dry • 15,0 vol%

DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški dobro/pedantly – from the points of esthetics and marketing good • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: snažno, toplo, kompleksno, elegantno. Tamne, gotovo neprobojne rubinske boje, s diskretnim ali finim mirisom, bouquet osvaja s voćnošću u pravcu tamnog bobičastog voća (malina) skladno isprepletenom slatkim začinima i mineralnim nitima. U ustima slasno ali i slano, lijepo zaobljeno i s mekanim taninom, puno, gusto, čvrstog tijela, te s dugačkim finišem. ■ SERVIS: ⇗  • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

Slavonija & Podunavlje/Danube region

⍟ ⍟ ⍟ ⋆  (mpc/pp: XL) CABERNET FRANC 2016 – SONTACCHI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: cabernet francpristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna/regular PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova – bobica/selection of grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Slavonia • suho/dry • 13,5 vol%

DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski jako dobro/pedantly – from the points of esthetics very good – poor • čitljivo/legible: dobro – slabo/good VINO je/WINE is: složeno, živo, toplo, čvrste kičme, ima eleganciju. Rubinske je ne pretamne boje, s diskretnim ali punim i trajnim mirisom, bouquet odiše tamnim bobičastim voćem te po vegetalnome, fenolnome i začinskome. U ustima vino se pokazuje dosta mekanim i zaobljenime, živo, slankasto, jake strukture, dugačkog završetka s vrlo ugodnim retronazalnim osjetom ■ SERVIS: ⇗  18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

SLOVENIJA SLOVENIA

⍟ ⍟ ⍟ ⍟  (mpc/pp: XXL) AMFORA RDEČE 2015 – ERZETIČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Goriška brda, Dobrovo ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: cabernet sauvignonpristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija i alkoholna fermentacija u amfori/maceration and the alcoholic fermentation: in amphora (qvevri) – koliko dugo ukupno u amfori/ in total how long in amphora: 6 mjeseci/months • dozrijevanje/maturation: bačvica, ne paljena/small casc not burnt (225 lit) – 2 godine/years ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: prigodna, zamišljena kao asocijacija na amforu/shape thought to think of amphora • 0,75 lit • INFORMACIJA/INFORMATION: obitelj Erzetič proizvodi još jednu verziju cabernet sauvignona s korištenjem amfore: kod te druge verzije postupak u podrumu suprotan se ovome za Amforu rdeče, maceracija i vrenje najprije su u drvu a dozrijevanje je poslije u amfori/Erzetič family is producing also another version of cabernet sauvignon with the use of amphora (Cabernet sauvignon Amphora 2016), the difference is that in this other version the maceration and the alcoholic fermentation are taking place in wood, and the maturation of the wine after is taking place in amphora ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork

OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno vino zgp • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – elegantno – estetski i marketinški djeluje jako dobro/pedantly – elegant – from the points of esthetics and marketing seems very good • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: sortno lijepo raspoznatljivo, kompleksno i dotjerano, djeluje iskreno, pokazuje se kao vrlo odmaknuto od ušminkanosti aromama voća i slatkih začina (vanilija…) te dima velikog broja slasnih crnjaka s tržišta proizvedenih od sorata bogatih taninom a i kiselinom. Možda će mu upravo ta iskrenost, koja bi mu mogla prišiti i pridjev rustikalno, biti uteg za proboj u širi krug današnjih potrošača Bakhova nektara. Tamne neprobojne rubinske boje s granatnom nijansom, dobro izraženog dosta punog i trajnog mirisa, bouquet u znaku voćnosti (tamno bobičasto voće) i fino herbalnog i vegetalnog, u tom biljnom segmentu s dosta je prosušenih nota i začinskoga. Usta potvrđuju smjer registriran na nosu, gusta su i sa stanovitom dozom kremoznosti, mekana i dobro zaobljena, tanin fino zrnat i živ a djeluje osobito uglađeno. Okus fino slan, ugodno gorkast, tijelo snažno, završetak dugačak ■ SERVIS: ⇗ • (preporuka za jelo/dish recommendation: crvena mesa, pečenja, pirjano, divljač, tvrdi zreli sir, zreli masni tvrđi sir s plavom plijesni…) • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip, oblik/type, shape: bordeaux

ovih dana kušano još… / these days tasted too…  

IMPRESIVNI VETERANI / IMPRESSIVE OLDIES

TERRE BIANCHE CUVÉE ROUGE 2013 RISERVA – DEGRASSI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: HRVATSKA Istra, Zapadna Istra, vrhunsko s kzp/premium, controlled origin, suho/dry, 13,5 vol %

_____________________________________________

Prve Vinske zvijezde u 2020

LIJEPO ISKUSTVO u ZAGREBAČKOM VINODOLU!

            Prvo ovogodišnje ocjenjivanje vina Vinske zvijezde 2020 a za potrošački putokaz na korist konzumenata plemenite kapljice održano je tik prije nego što je nova gospodarica Corona izmamila policijski sat. U posebnoj maloj dvorani renomiranog zagrebačkog restorana Vinodol aktualni organizator vrednovanja – tvrtka Zlatne riječi ponudila je na kušanje naslijepo 31 uzorak što bijelih što ružičastih što crnih što mirnih što pjenušavih, što suhih što polusuhih pa do slatkih predikatnih vina.

U komisiji su bili  Antonija Čizmić, sommelijerka restorana Vinodol,  Bračanka Nina Buljević, studentica četvrte godine Agronomskoga fakulteta u Zagrebu,  pokretači ovog projekta Vitomir Andrić, Ivo Kozarčanin i Željko Suhadolnik, te stalni članovi komisije Marija Vukelić, WSET2, aktualna voditeljica projekta Vinske zvijezde, i Saša Zec, enolog Vina Mosaica, kao predsjednik ovog prvog  ocjenjivanja u 2020. Vina je besprijekorno posluživao stalni pratitelj projekta Damir Tomić, iz restorana-domaćina, Vinodola.

Vinske zvijezde, prva seansa u 2020: degustacijska komisija u radu (julio frangen)

 Imali smo višestruko zadovoljstvo: vina su sva osim dva uzorka bila vrlo uredna, zatim neka – štaviše dobar dio, bio ih je vrlo dobar, a nekoliko – po mojem iskustvu iz sudjelovanja na raznim ocjenjivanjima, bogme znatno veći broj od onoga koji bude uobičajeno u konkurenciji taj put – bilo je sjajnih! Uz to, u Vinodolu je bio odličan ručak, popraćen, naravno, najboljom kapljicom ostalom nakon degustacije-ocjenjivanja!

Evo rezultata

PET zvjezdica ⍟ ⍟ ⍟ ⍟ ⍟

TEMET ERGO crveno 2017 (prokupac, merlot, cabernet sauvignon; 14,0 vol %) – TEMET, Jagodina, Srbija (mpc. Vintesa Zagreb: 139 kn)

ČETIRI zvjezdice ⍟ ⍟ ⍟ ⍟

GRAŠEVINA 2016 izborna berba prosušenih bobica (12,5 vol %) – PAPAK, Ilok (mpc: 120 kn)

VRANAC ANDRIJA SELEKCIJA 2016 (15,0 vol %)PODRUMI ANDRIJA, Paoča/ Čitluk, BiH (mpc 119 kn)

TERAN 2017 (14,0 vol %) – VALENTA, Kaldir Istra (mpc. 112 kn)

TERAN 2018 Gašpar (13,0 vol %) – DOBRAVAC, Rovinj, Istra (mpc. 87,50 kn)

VENJE 2010 barrique  (14,1 vol %) – ENJINGI, Kutjevo (mpc. 79,90 kn)

JMF TINTO RESERVA 2018 (13,0 vol%) – JOSÉ MARIA DA FONSECA, Portugal (mpc: 46,90 kn Vrutak); jako dobar odnos između cijene i sadržaja

CHÂTEAU CARSIN CADILLAC (13,0 vol%) – CHÂTEAU CARSIN, Bordeaux (mpc. 55 kn, MIVA) jako dobar odnos između cijene i sadržaja

Pinot crni 2018 – Bolfan, JMF Tinto reserva 2018 – Fonseca, Teran 2018 Gašpar – Dobravac, Frankovka 2017 – Šimanović, Teran 2017 – Valenta, šampion Temet Ergo 2017 – Temet, Vranac Andrija Selekcija 2016 – Podrumu Andrija, Zinfandel Rancho Zabaco 2016 – Rancho Zabaco.

TRI ⍟ ⍟ ⍟

ZINFANDEL RANCHO ZABACO HERITAGE 2016 (14,5 vol %) – RANCHO ZABACO, Kalifornija (mpc. 104 kn, Vrutak)

FRANKOVKA 2017 (13,5 vol %) – ŠIMANOVIĆ, Pribić (mpc. 55 kn )

PINOT CRNI BOLFAN 2018 (12,5 vol %) – BOLFAN VINSKI VRH (mpc. 77 kn)

CIALLABIANCA RONCHI di CIALLA 2015 (12,0 vol %) – Azienda RONCHI di CIALLA, Furlanija Venecija Julija (mpc: 175,50 kn, Roto)

TRAMINAC CRVENI AMBER SELECTION JAGUNIĆ – opg JAGUNIĆ, Plešivica

SAUVIGNON BLANC 2018 (12,0 vol %) – KOPJAR, Varaždin (mpc. 60 kn)

POŠIP 2018 Elegance  (13,0 vol % ) – SKARAMUČA  (mpc. 100 kn)

CHABLIS 2018 Barat (13,0 vol % ) – DOMAINE BARAT, Chablis Francuska (mpc. 130 kn Vrutak)

ŠKRLET 2019 (11,8 vol %) – VOŠTINIĆ KLASNIĆ, Ivanić-Grad (mpc. 50 kn)

GRAŠEVINA 2018 (12,5 vol %) – KOPJAR (mpc. 65 k)

MENEGHETTI ROSÉ brut klasik (12,5 vol %) – STANCIJA MENEGHETTI, Istra (mpc. 120 kn)

COLETTI GRIGIO blanc natur (12,5 vol %) – KOLARIĆ, Plešivica (mpc. 100 kn)

Dok smo mi svi sada doma, vinograd kreće ili je već krenuo…

 

SVIJET u ČAŠI Kronika – 02.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS



kroz
/through
   

ŽELJKO SUHADOLNIK

Suradnici/contributors: Vinko Lozica, Zlatan Trsenjak, Zdravko Vodnik, Miran Debeljuh ⦁ Foto: Marko Čolić

_________s vama već – 28 godina/years – with you__________

Dok se čeka na novo ZRELO vince – sjet na prizor iz doba lanjske berbe: pogled na vinograd traminca obitelji Jagunić na Plešivici

 IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja, prezentacije 2020: ACROBAT PORTFOLIO TASTING 2020 ⦁ En Primeur 2020: BERBA 2019 IZVANREDNA u ISTRI! ⦁ HRVATSKI VINARI NA VINEXPO-WINE PARIS 2020 ⦁ LAUBA, WineRI, FESTIWINE, ZARA ARSENAL, SUMMA LAGEDER ⦁ PROLJETNI MUNDUS VINI 2020: HRVATSKA MAKEDONIJA… ⦁ CONCOURS MONDIAL: BEZALKOHOLNO i NISKOALKOHOLNO ⦁ Priznanje našima: MALETIĆ i BUBOLA u TALIJANSKOJ AKADEMIJI ZA LOZU i VINO ⦁ Maslina-ulje-vino: PUNTA CISSANA i PUNTA GRECA ⦁ Eno-gastro i turizam: GRAN CORONICA & MORGAN, CONCERTO GROSSO SELVAGGINA ⦁ DRAGULJI PLEŠIVICE – ANA GRGIĆ IZ LOKOŠIN dOLA ⦁

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 02.2020 – BUYING GUIDE

__________________________

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja, prezentacije

ACROBAT PORTFOLIO TASTING 2020: NA VIŠE NAČINA NA NEBESKOJ VISINI

            Bilo je već u Zagrebu i Hrvatskoj mnogo relevantnih vinskih događanja, od klasičnih sajmova na klasičnim sajamskom prostorima do manifestacija festivalskog tipa s izlagačima raspoređenima ne po paviljonskim štandovima nego za stolovima u reprezentativnim i chic-prostorima poput hotela (vrlo) visoke kategorije, odnosno muzeja, galerija, koncertnih dvorana, finih restorana. Nakon toliko godina, kao dosad najače priredbe te vrste nametnule su se novembarski međunarodni festival Zagreb vino.com na ekskluzivnoj lokaciji, u zagrebačkom hotelu Esplanade *****, ovog studenoga bit će mu 15. jubilarno izdanje, te Vinart Grand Tasting u zagrebačkoj dvorani Lauba, na programu obično početkom ožujka, ove godine (6. i 7. 03.2020.) bilježi peto izdanje. Dojam je da se polagano ali sigurno diže WineOS… Zagreb Vino.com i Vinart Grand Tasting u Laubi statusno slove kao događaji koji su premašili okvire Hrvatske i po važnosti su na određeni način postali šire regijski.

                Međutim sredina veljače 2020. donijela je dosad na ovim našim prostorima s obzirom na koncentraciju elitnih internacionalnih imena kao izlagača još neviđeni event – Acrobat Portfolio Tasting, u prijevodu bi to bilo kušanje proizvoda iz ponude zagrebačke uvozničke i distribucijske kuće za vino, jaka pića i delikatese Acrobat, koja inače u Metropoli ima dva punkta za maloprodaju – vinoteke pod nazivom Svijet Vina, jedna je u Boćarskom domu a druga kod Europskog trga u najstrožem središtu grada. APT 2020 u Zagrebu bio je na niz načina na nebeskoj razini: tik pod oblačićma na osmom katu hotela Hilton Garden Inn, značajan skup proizvođača iz svijeta s reputacijom na nebeskoj visini, proizvodi nebeske kakvoće ali i – nebeskih cijena, u publici niz naših najpoznatijih sommeliera, ugostitelja…

Ostvareni san – svjetske vinske legende u Zagrebu, na jednom mjestu istoga dana u isto vrijeme, pod njegovom dirigentskom palicom: u društvu s Gaiom Gajom, kćerkom legendarnog Angela Gaje je Dino Kušen kao organizator elitne smotre Acrobat Portfolio Tasting u zagrebačkom Hiltonu Garden Inn-u. Gaia Gaja u Zagrebu nudila je barolo, barbaresco, brunello i Ca’marcandu. Na njenoj radionici još i, konkretno, Barolo Sperss 1995, Barbaresco 1999 te Brunello di Montalcino Rennina (2004, sjajno) i cuvée Ca’Marcanda 2000 (merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc). Evo i što je kao svoju impresiju rekla o manifestaciji: – Vrlo mi se dopalo događanje Acrobat Portfolio Tasting u Zagrebu. Za uspjeh priredbe bitne su kvaliteta izlagača i kvaliteta posjetitelja, a po meni i izlagači i posjetitelji bili su na visokom nivou, dakle priredba je svakako uspjela. Jako mi se svidio elegantni ambijent u kojemu je APT održan, organizator se i te kako pobrinuo da vina budu na prikladnoj temperaturi a i da se poslužuju u vrhunskoj čaši. Tako je pokazao koliko cijeni nas kao proizvođače i naša vina. Šteta je što j izostao katalog s popisom izlagača i nazivima vina, ipak je tu riječ bila o izlagačima i proizvodima svjetske špice

               Kroz druge sajamske i festivalske manifestacije vezane uz vino prošlo je u ulozi izlagača ukupno već dosta vrlo vrlo renomiranih inozemnih proizvođačkih imena vezanih uz vino i jaka pića, ali do sada ih se, ako me pamćenje dobro služi, još nikad kao sada u Hiltonu nije skupilo organizirano i na jednoj istoj lokaciji istodobno i toliki broj s uistinu elitnim pedigreom. Doduše, nešto tek slično dogodilo se u zagrebačkom hotelu Antunović na samom početku 2008. godine kad je prva hrvatska revija za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši proslavu 15. godišnjice svojega izdavanja, inspirirana dakako ulaskom Hrvatske u EU, organizirala kao Europsku vinsku cestu.

          Elitna prva liga ne samo visoko afirmiranih nego i legendarnih europskih proizvođača vina i jakih pića te čaša (Zalto!; kaucija caše za posjetitelje iznosila je 200 kuna) u režiji tvrtke Acrobat okupila se u sljedećem sastavu: Adami, Gaja, Biancavigna, Château la Nerthe, Château Pontet-Canet, Clarence Dillon, Dal Forno Romano, Christian Moreau, Dr.Loosen, Marchesi de’ Frescobaldi, Marchesi di Barolo, Billecart-Salmon, Juve & Camps, Marjan Simčič, Olivier Lefaive, Paraschoss, Pascal Jolivet, Roberto Voerzio, Accordini, Trudon, Tua Rita, Le Macchiole, Vega Sicilia, Château Fuisse, Machler Besse, Maison Sichel, Vista Hill (Lepa Brena), od hrvatskih vinara nazočni su bili Meneghetti, Galić i primoštenski Vina Prgin. Od proizvođača i ponuđača jakih pića, u odvojenome prostoru: Delamain, Tesseron, Berta, Black Fire, Robi Marton Gin, Gin Mare, Capucana, Ysabel Regina, Chartron, Chase, Cocchi, Crystal Head Vodka. U predvorju su izlagali Artesan (voda), Franck (kava), Castillo de Canena (posebno cijenjeno španjolsko maslinovo ulje), Coravin, Zalto

                Na sto muka – odakle početi! Svaki je stol privlačio kao jak magnet, događaj je trajao od podneva do 20 sati. A vrebale su još, istodobno, i radionice: Marjan Simčič vertikala sauvignona Opoka cru Jordano, pa Olivier Leflaive, Gaja, Roberto Voerzio, Frescobaldi, Dal Forno Romano

Marchesi di Barolo, iz mjesta Barolo u Langama u Pijemontu: Anna Maria Abbona i njena kćerka Valentina. Pažnju je osobito privlačio njihov Barolo Cannubi (Cannubi je izdvojena vinogradska pozicija tipa grand cru a smještena uz mjesto Barolo). Dolje: moj sjet na posjet Barolu prije koju godinu – impresivni povijesni Castello di Barolo u Barolu, zatim sjedište tvrtke Marchesi di Barolo i vinski podrum kuće. Inače Anna Abbona vrlo se pohvalno izrazila o manifestaciji APT u Zagrebu, evo i njenih riječi (slobodan prijevod): Smatram da je manifestacija APT imala snažan pozitivni odjek. Oduševljene smo kćerka i ja bile kad smo vidjele da se program odvija u ekskluzivnom ambijentu, uz ekskluzivne čaše i s brojnim elitnim proizvođačima kao izlagačima. Bile smo ponosne što smo imale priliku biti sudionici takvog događanja na visokoj razini. Publika je bila vrlo stručna i zainteresirana za to što joj je ponuđeno. Nadam se da će se naša suradnja s Dinom Kušenom i s Acrobatom lijepo razvijati. (In generale riteniamo che l’evento APT sia stato decisamente di grande effetto positivo: già all’arrivo in aeroporto abbiamo sentito parlare della degustazione che si sarebbe svolta il girono successivo, il primo tasting di risonanza a Zagabria. Siamo rimaste colpite dalla precisa organizzazione ed attenzione per i dettagli: una location di prestigio e dettagli molto accurati per. es. calici e accessori Zalto, molti brand esclusivi del portfolio di Acrobat, e la presentazione nella sala. Il pubblico, locale e non, era molto interessante (è stato gratificante che fosse riservato solo ad invitati selezionati: stampa, potenziali clienti specializzati e privati alto-spendenti) ed entusiasta dell’offerta a loro dedicata. L’impressione personale è stata quella di un evento esclusivo e di alto livello, ed è stato per noi motivo di orgoglio averne fatto parte e con la sensazione che la collaborazione iniziata da poco con Dino Kusen possa crescere con grandi soddisfazioni)

_________________________________________

Pogled u prošlost: EUROPSKA VINSKA CESTA u ZAGREBU – Dakle, nešto tek slično summitu na priredbi Acrobata dogodilo se u zagrebačkom hotelu Antunović na samom početku 2008. godine kad je prva hrvatska revija za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši proslavu 15. godišnjice svojega izdavanja (prvi broj svjetlo dana ugledao je na Martinje 11.11.1992.) organizirala kao manifestaciju Europska vinska cesta. Tom prigodom smo na cjelodnevnom događanju kao izlagače, uz ponajbolje hrvatske kuhare i vinare, okupili i renomirane vinske kuće iz Austrije (prvenstveno Burgenlanda), Francuske (mahom Bordeaux – Brane Cantenac, Branaire du Cru Beaucaillou, Canon la Gaffelière, Chateau Thiuley…), Italije (Collio, Toscana, Pijemont – Joško Gravner, Stanko Radikon, Gorolamo Dorigo, Gianluca Grasso di Elio Grasso, Ciacci Piccolomini d’Aragona, Siro Pacenti, Castello di Querceto, Fontodi…), Mađarske (Villany – Attila Gere, Joszef Bock), Makedonije (Negotino, Bovin), Njemačke (rajnska oblast – Reichsrat von Buhl, Basserman Jordan, Armin Diel), Slovenije (od stranaca Slovenaca je bilo najviše, odazvali su se npr. konkretno Batič, Mlečnik, Movia, Marjan Simčič, Ščurek, Santomas, Vinakoper…)…◾

Europska vinska cesta Svijeta u čaši, početkom 2008.: uz Tomislava Antunovića, vlasnika hotela Antunović, i Vladu Krauthakera, su slovenski vinar Valter Mlečnik, vinari s Collija Stanko Radikon i Franco Sosol Il Carpino, te ugostitelj Devetak, a dolje, uz naše Plenkovića i Enjingija, Ivan i Miha Batič, Mate Kliković i Joško Gravner. Iz austrijskog Burgenlanda došla je cijela delegacija vinara na čelu s tadašnjim visokim funkcionarom u Trgovinskoj komori Gradišća Hermannom Schoenom

Iz vinogorja Colli orientali del Friuli – Girolamo Dorigo, koji rastače svoj pjenušac jer tog je dana slavio rođendan. Pored je Gianluca Grasso iz znane pijemonske vinske kuće Elio Grasso. Iz mađarskog Villanya s vinima su bili prisutni Attila Gere i Joszef Bock, a iz bordoškog vinogorja Brane Cantenac, Branaire du Cru Beaucaillou, Canon la Gaffelière, Château Thiuley, iz Njemačke Reichsrat von Buhl, Basserman Jordan, Armin Diel

______________________________________________

S Robertom Voerziom i Cesareom

Ambijent u Hilton Garden Innu vrlo ugodan, prostran, na osmom katu hotela, kroz široke staklene stijenke ulazilo je unutra puno svjetla, a prema van pružao se lijepi pogled na grad. Posjetitelja mnogo – bolje reći uzvanika jer ulazilo se ne s kupljenom ulaznicom nego na poziv organizatora koji je htio okupiti poslovnu publiku dakle distributere vina, ugostitelje vlasnike lokala, sommeliere, eno-gastro i turističke novinare (među pokroviteljima priredbe navedena je i Turistička zajednica Zagreba), blogere. Gužvi nije bilo. Iz razgovora s izlagačima mogao sam zaključiti da su zadovoljni s nastupom i općenito s time što su došli u Zagreb, nekima je ovo bio i prvi put, i u više navrata su mi ponovili da će gledati da ponovno dođu već uskoro…. Jedan od onih od kojega sam najviše puta čuo tu rečenicu da će uskoro ponovno doći bio je Roberto Voerzio, pijemontski vinogradar i vinar z sela La Morra u vinogorju Barolo.

                Roberto Voerzio opredijelio se za ekstra visoku kakvoću proizvoda, ekološki pristup, pomno je – dok se to još moglo! – izabrao pozicije za svoje trsje, prinosi su po lozi od 0,5 kg za najveće špice do maksimalno kilogram. Voerzio uzgaja nebbiolo, za vino barolo (po različitim ekstra pozicijama npr. Cerequio, Sarmassa, Serra, Rocche dell’Annunziata, Fossati…) te za vino Nebbiolo Langhe, zatim barberu, pa merlot. Nagli njegov uzlet prema nebu u komercijalnome smislu počeo je kad mu je prije ima tome već dosta godina američka vinska revija Wine Spectator za nekoliko vina u recenzijama, koje obuhvaćaju i prognozu o dugovječnosti (vremenskom roku trajanja kroz koji vino ne samo da izdržava u jako dobroj kondiciji nego kroz koji se i još razvija i postaje boljime!) dodijelila po 100 od mogućih 100 bodova. Voerzijeva velika vrijednost su ne samo vina sa 100 od mogućih 100 bodova nego i stalnost u ekstra visokoj performansi, iskrenost i pouzdanost. Sukladno tom njegovom permanentno visoko-kvalitativnom letu su, dakako, i visokoleteće cijene Robertovim buteljama – 120, 130 € i više)

Dar za dobrodošlicu: na samom ulasku u izložbeni dio posjetitelje su dočekivali za svojim stolom jedan od najboljih vinara današnjice Roberto Voerzio iz La Morre u Pijemontu i njegov djelatnik Cesare. Na čaši su se u pratnji nasmijane dame zaustavili naš znani sommelier Filip Savić i sve popularniji chef Ivan Pažanin. Voerzio je ubrzo poslije otvorenja priredbe održao vinsku radionicu i prezentirao svoje izvrsne Barbere d’Alba – Ceretto 2017 i Pozzo dell’Annunziata 2015, pa Barolo Fossati 2015, Barolo Cerequio 2014 i, kao špicu, Barolo Fossati Case Nere 2008 Riservu. U svom radu oko plemenite kapljice Roberto Voerzio vodi se mottom Ne samo u dobrim godištima nego svake godine nastojati proizvesti zamamno vino. Zasad mu to i uspijeva!

Vinogorje Châteauneuf du Pape zastupao je Château la Nerthe. Vrlo lijepi Châteauneuf blanc (bijeli) 2018, ali naprosto sjajan snažni Châteauneuf Cuvée des Cadettes rouge 2016. Stol pored, lijevo, bio je u znaku Bordeauxa i crnjaka Château Anglondet obitelji Sichel iz Margauxa, izvanredan, vrlo elegantan slani crnjak 2010

Krivac za taj APT u luksuznom hotelu Hilton Garden Hill Inn je Dino Kušen, osnivač uvozničke i distribucijske kuće Acrobat. U najavama priredbe spomenuo sam već da je on dugo maštao o takvom skupu zvijezda vina i pića u glavnome gradu RH i sad mu se, eto, san ostvario. Prva Kušenova ovako velika i zahtjevna organizacija prošla je, sudeći po zadovoljstvu izlagača i iskazanoj njihovoj spemnosti da dođu ponovno, na ispitu održanome tog subotnjeg popodneva u Hiltonu, Dino Kušen najavljuje da namjerava nastaviti s ovom priredbom i da bi ona bila bienalna.

Istina, nije baš da je i sve organizacijski-realizacijski bilo perfektno, moja velika primjedba je da ovakva manifestacija nije smjela proći bez odgovarajućeg kataloga s popisom ne samo izlagača nego i s navodom etiketa koje se izlažu (katalog je dokument o postojanju, a ujedno i odličan priručnik i vinskim trgovcu i novinaru za bilješke pri obilasku izlagača). Zatim, uoči manifestacije trebalo više raditi na marketingu kroz koji onda, već sada na završetku debitantske manifestacije, početii učvršćivati temelje za buduće uspješne priredbe. Svakako ubuduće vidjeti da se ne ponove određeni propusti koje možda ovaj put dobar dio nazočnih nije ni primijetio, ali i vidjeti kako dograditi priredbu u konceptu i, možda, sadržajima. Jedno od razmišljanja moglo bi ići i u pravcu toga da se, unatoč nastojanju da se prvenstveno maksimalno privuku profesionalci iz branše, uz pojačani angažman na privlačenju tzv. poslovnih posjetitelja, vrata na priredbu otvore i za prikladan sloj šire publike, dakako uz ulaznicu plaćenu po adekvatnoj cijeni. Često se u marketingu krajnji potrošači zanemare, a tome tako ne bi trebalo biti, nužno je kroz promidžbu naglasiti kojem se sloju publike, s obzirom na ono što nudi, organizator obraća. Mnogo je ljudi općenito koji imaju mnogo novaca ali istodobno nemaju i filing kako taj novac trošiti na kvaltetan način, dakle od njih valja boljim informiranjem i nuđenjem mogućnosti edukacije stvoriti kvalitetne potrošače.

Jedna promjena u odnosu na ovo što se dešavalo u Hiltonu sada mogla bi biti i uvedena mogućnost kupnje ii narudžbe nekih boca izravno na određenom Acrobatovu pultu u hotelu. I, rekao bih, još nešto: što se tiče izlagača svakako energičnije i elastičnije poraditi na tome da na događanju bude u ulozi izlagača više naših za ovaj profil i ovu razinu biranih imena, te se pobrinuti da se poveća broj vinskih trgovaca a pogotovu vinskih novinara iz inozemstva, tako da se priredba može sjajno iskoristiti i za promidžbu viskokvalitetng i osebujnog hrvatskog vina pa i naše domaće gastro(čitaj:turističke) ponude prema van.

Konjaci prve lige: Tesseron, te Delamain

Kamo će suza neg’ na oko! Znana opatijska sommelijerka i ugostiteljka Danijela Kramarić sa kćerkom, naravno, nije mogla tek tako proći pored stola sjajnog bordoškog (Pauillac) Châteaua Pontet Canet, mamu i kćer tu je primio Noé Tesseron, sin vlasnika Alfreda Tesserona. Sjajan Château Pontet Canet 2016 Pauillac (mpc. butelje: oko 70 €)

Primoštenski kraj, babić i poziciju Bucavac promovirala je vinarija Prgin, OPG-a Prgin Horvat. Poslovnjaka par excellence Alena Bibića, kojemu bi svakako kao izlagaču bilo mjesto na ovoj manifestaciji APT, vidjeli smo tog dana u Hiltonu kao posjetitelja, možda je samo istraživao da vidi bi li bilo odnosno koliko bi bilo dobro za njega da izlaže sljedeći put . Dolje: kutjevačka vina Galić

S Tizianom Accordinijem, uz odličan Amarone Forneto Riserva kuće Stefano Accordini iz okolice Verone, obitelj je u podrumu

Odličnu radionicu pripremio je Marjan Simčič iz Goriških brda, a predstavio je vertikalu Sauvignon blanc Opoka Jordano cru od berbe 2017 (aktualne na tržištu) do berbe 2012. Cilj je bio pokazati kako ekstra položaji, poput laporastog Jordana, i stare loze, u ovome slučaju 55 godina, mogu dati izvanredno vino maltene u svakoj a ne samo u vrlo dobroj do izvanrednoj godini. Od šest vina posebno su mi se dopali sauvignoni Opoka cru Jordano snagom, mineralnošću i elegancijom berbe 2016 i 2013, a profinjenošću i delikatnošću 2017, te kao vrlo ugodno iznenađenje iz slabijeg godišta – berba 2014

Poseban dio programa je ekskluzivna svečana večera uz sudjelovanje cijenjenih hrvatskih chefova Hrvoja Zirojevića, Marka Alilovića, Marina Rendića, Hrvoja Kroflina, Belizara Miloša…

Iz razgovora s izlagačima oko nastupa na najmovima i festivalima učinilo mi se da kao slijed razvoja tržišta općenito dolazi vrijeme naglašenog nastupanja na promocijskim smotrama vina prvenstveno u suradnji sa svojim uvoznikom i distributerom vina za neko ciljano zemljopisno područja. Dosta tih renomiranih svjetskih vinara nazočnih sada u zagrebačkom Hiltonu kazalo mi je da razmišlja o osjetnom smanjenju nastupa na danas već, inače brojnim, klasičnim sajmovima i festivalima. namjera im je kao svoje izlagačko mjesto zadržati samo jedan svjetski relevantan sajam koji ima moć privlačenja dovoljnog broja poslovne publike iz svijeta (ProWein pa, možda i Wine Paris?, pa Merano, praktički na tromeđi zemalja koje su interesantne kao tržišta: Italija, Švicarska, Austrija, velika blizina i Njemačke). Sve više se gleda da se nastupa na ovakvim priredbama u organizaciji baš vinskih trgovaca (razumljivo!) s kojima se tijesno radi na određenome geografskom prostoru. Vrijedilo bi Dini Kušenu obići događanja u organizaciji Gerharda Krachera iz austrijskog Burgenlanda, on je ne samo proizvođač vina nego i vlasnik uvozničke I distribucijske kuće, i svake godine u ranu jesen kod sebe na posjedu u Ilmmitzu priredi za poslovnjake ali i za širu a imućnu publiku ovakvu smotru što vlastitih etiketa što etiketa koje on uvozi i distribuira, imena izlagača su zvjezdana a ulaznica se masno naplaćuje. Vrijedi vidjeti i kako svoju priredbu Summa organizira vinar Alois Lageder u Magrèu u Južnom Tirolu. Na takvim manifestacijama promatranjem detlaja moguće je naučiti mnogo toga što se onda korisno i uz eventualnu prilagodbu može lijepo primijeniti u svojemu poslu.♣

____________________________________

2020 – Kao što mi sa svojim proizvodima želimo prodrijeti van, tako eto, logično, i stranci sa svojim uradcima i ponudom nastoje sebi osigurati i dio našeg tržišta. Svako malo u nas se, najčešće uz pomoć/potporu veleposlanstava, održavaju prezentacije između ostaloga i vina. Prije nekoliko mjeseci u Zagrebu je Španjolska ambasada pomogla predstavljanje vina Španjolske, a sada u veljači neposredno po održavanju Acrobat Portfolio Tastinga, u zagrebačkom hotelu Esplanade Veleposlanstvo Francuske bilo je uključeno u događanje Tastin’ France.

Na slikama su Emma Barbier iz kuće Henri de Villamont i Damien Depret, podrumar kod Domaine la Suffrene

Iz Burgundije su sa svojim vinima stigli Domaine Gérard Tremblay iz Chablisa (10 etiketa), zatim Pascal Bouchard također iz Chablisa (10 uzoraka ali ne samo apelacije Chablis nego i drugih apelacija – Burgundije i Languedoca), Domaine la Suffrène iz Provence (s 10 uzoraka apelacija Provence i Bandol), pa Henri de Villamont iz mjesta Savigny les Beaune (8 uzoraka, apelacije vezane uz Burgundiju i Côtes du Rhone), Domaine Gayda s vinima Languedoca.

Vina su bila raznih cijena, od vrlo niskih do prilično visokih., dakle za svaki džep ponešto. Moji favoriti: Henri de Villamont – Chassagne Montrachet 1er cru Les Embazées 2016, zatim Chambolle Musigny 1er cru Les Chatelots 2015, Savigny 1er cru Clos des Guettes 2017 aoc Savigny les Beaune, potom, od Gerarda Tremblaya Chablis 1er cru Fourchaume Vieilles Vignes 2018, Chablis Grand Cru Vaudesir 2917, i od Domaine la Suffrène Cuvée less Lauves 2016 Provence aoc Bandol rouge (mourvèdre i carignan) i Domaine la Suffrène Cuvée Tradition 2014 (mourvèdre, grenache noir, cinsault, carignan).◾

_______________________________

En Primeur 2020

            BERBA 2019 – IZVANREDNA NA NAŠEM NAJVEĆEM POLUOTOKU!

Vino je od svojega nastanka napitak bogova i vladara, u pučanstvu lijek za dušu (da tužni trenuci budu podnošljiviji a veseli još veseliji) i hrana za tijelo (snaga). Pa se onda shvatilo da je ono, kao proizvod sa zemlje, na svoj način ogledalo i reprezentant kraja, specifičnost za neku pedološku, (mikro)klimatsku a i tradicijom povezanu sredinu, i da kao takvo može biti snažan magnet za turiste i za gospodarski razvoj određenog ambijenta. Danas je ono i kolekcionarski dragulj i protagonist licitacija na kojima se vrti ogroman novac. Nije, onda, čudno što se upravo oko njega vrte brojne trgovačke, društvene i mondene aktivnosti, primjerice sajmovi, festivali, prezentacije, ocjenjivanja, aukcije. Jedna od tih aktivnosti aktualna je primjerice već odsada, siječnja i veljače, riječ je o smotri nove mlade kapljice nazvanoj En Primeur. Koja ima puni smisao u temeljima na kojima je nastala, a jedan bitan dio tih temelja upravo je osebujnost terroirea što omogućuje rođenje osebujnog proizvoda, dok je drugi vezan uz vrlo praktični aspekt, a to je da vinogradar/vinar prodajom kapljice po povoljnijoj cijeni i prije nego što je ona postala gotov proizvod spreman za konzumaciju dođe do financijskih sredstava nužnih da daljnje financiranje svoje poslovne aktivnosti u vinogradarstvu i vinarstvu. Moderno ili najmodernije vrijeme donijelo je i stanovito izvitoperenje, u smislu da je u nekim sredinama En Primeur postao slavlje nelogičnosti, tj. nedovršenog proizvoda! A želi se širiti kultura pijenja, želi se biti globalno cijenjen upravo i po vinu, želi se i eno-uratke plasirati po višoj cijeni, visokoj do nivoa koji izaziva poštovanje…

En Primeur 2020 istarska malvazija i moslavački škrlet: Gianfranco Kozlović i Marko Miklaužić, te Dragan Kovačević iz HGK, Nikola Benvenuti kao predsjednik udruge Vinistra, i Krunoslav Karalić, pomoćnik ministrice poljoprivrede

U nas smo prvi En Primeur ove godine imali krajem siječnja u zagrebačkom hotelu Westin, tada su se s mladim novim vinima predstavili sjeverozapadni i središnji dio Hrvatske, Slavonija i Hrvatsko podunavlje te Dalmacija. Na početku veljače, u zagrebačkoj Esplanadi, gostovala je Istra, a uz nju u manjem broju i proizvođači moslavačkog škrleta i zelinske kraljevine.

Istarski proizvođači vina nisu se ove godine žurili s prezentacijom En Primeur u Zagrebu, nastup su u hotelu Esplanade imali nekih gotovo dva tjedna nakon svojih kolega iz Bregovite Hrvatske, Slavonije & Podunavlja te Dalmacije. Početak manifestacije posvećene prvenstveno malvaziji istarskoj a na kojoj je, po navodu organizatora, izlagalo 67 istarskih vinara i koju je obišlo više od 750 posjetitelja, označila je radionica gdje je istaknuti istarski sommelier Emil Perdec prezentirao sedam novih mladih vina od malvazije istarske ali ne po proizvođačima, nego po užim vinogradarskim područjima, da se vide razlike u terroireu. Radionicom ali zapravo i cjelokupnom priredbom htjelo se široj javnosti pokazati kako je berba 2019 u Istri bila, pogotovu za malvaziju, izvrsna.

Veliko zanimanje kod mladih, posebice kod djevojaka!

Emil Perdec istaknuo je da će se 2019. u Istri pamtiti kao meteorološki vrlo povoljna vinogradarska godina i da je dala malvazije iznimnog potencijala u svim dijelovima poluotoka.

– Bez obzira s kojeg terroira dolaze, a na poluotoku ih imamo čak pet, konkretno južnu, zapadnu, sjever-sjeverozapadnu, centralnu i istočnu Istru, u vinima dominira klasična zelenkasto-žuta boja. Vina su izražene aromatike i naglašenih sortnih karakteristika, lijepih mirisa svježe breskve, marelice, jabuke, tropskog voća, ponegdje se s tom voćnosti isprepliću mirisi bijelog cvijeća, akacije, ima i nekih cvjetno-herbalnih aroma. Okusi dobro prate mirisne karakteristike. Kapljica je srednjeg tijela – rekao je Perdec.

Da su prošlom godinom jako zadovoljni vinogradari i vinari potvrdio je mag. ing. Kristijan Damijanić iz Poljoprivrednog odjela Poreč, uz objašnjenje ida su travanj i svibanj bili izrazito kišni i hladni pa je cvatnja kasnila oko deset dana, a s prvim danima lipnja počelo je razdoblje relativno suhog i toplog vremena koje je trajalo sve do rujna.

– Kvaliteti ovogodišnjih vina pridonijele su umjerene ljetne temperature, bez većih ekstrema. Kasnilo je dozrijevanje pa se prvi put u posljednjih desetak godina grožđe bralo desetak dana kasnije od uobičajenih termina za to posljednje desetljeće. Riječ je o iznimnoj berbi koja će sigurno dati velika vina – oglasio se predsjednik udruge vinara i vinogradara Istre Vinistra Nikola Benvenuti.

Istarskim vinarima, koje je s vrhunskim istarskim pršutom popratila pršutana Jelenić, ove su se godine u Esplanadi pridružili proizvođači žlahtine i autohtonih sorti Bregovite Hrvatske.

– Malvazija kao istarski brend postala je atraktivan turistički proizvod, a prema procjenama čak 200.000 gostiju u Istru dolazi uvelike zbog naših vina. Istraživanja su pokazala da je eno-gastro ponuda među prva tri motiva dolaska gostiju u Hrvatsku. Takvi gosti dolaze već početkom ožujka, ali i u kasnu jesen što znatno produžuje sezonu – napomenuo je Benvenuti.

Gas do daske, u ovome slučaju – do kosti! Na slast posjetitelja nastradao je pršut istarske proizvođačke kuće Jelenić

Pomoćnik ministrice poljoprivrede Krunoslav Karalić na En Primeuru se osvrnuo na novi Zakon o vinu koji je donio administrativno i financijsko rasterećenje sektora u vrijednosti od 12 milijuna kuna.

Jedna od ljepših novih mladih malvazija bila je kod obitelji Radovan, točio ju je Antonio Radovan…

…a lijepi merlot koji tek treba izaći na tržište pokazala je Martina iz kuće Franca Armana

– Zakon o vinu koji je lani stupio na snagu ukinuo je evidencijske markice te naknade za kontrole stavljanja vina u promet i uspostavio marketinško označavanje vina prema četiri nove vinogradarske regije a to su Hrvatska Istra te Kvarner, Dalmacija, Središnja bregovita Hrvatska, Slavonija i Hrvatsko Podunavlje – spomenuo je Karalić, i dodao: – Ako Austrija za marketing svojih vina izdvaja godišnje više od osam milijuna eura (devet milijuna! – prim. aut.) onda sukladno svojim mogućnostima na marketing treba dobro osmišljeno trošiti i Hrvatska jer za nas je vino ne samo prehrambeni i potencijalno važan izvozni proizvod, nego snažan protagonist u turističkoj ponudi. Vino može lijepo pridonijeti brendiranju Hrvatske kao atraktivne eno-gastro turističke destinacije. Zato je HGK zajedno s našim vinarima počela razgovore s Ministarstvom poljoprivrede kako bi se ispunile sve formalne pretpostavke i kako bi financiranje regionalnih organizacija vinara i nacionalna promocija vina postala stavka u državnom proračunu za 2021. – rekao je Dragan Kovačević, potpredsjednik za poljoprivredu i turizam HGK.

Ovdje primjedba: za uspješnu promidžbu i afirmaciju Hrvatske kao vinske zemlje moralo bi se najprije – a to već po tko zna koji put spominjem u svojim napisima i, kad je prilika, i usmeno – pomoći vinskoj branši, pa ako treba i na neki način natjerati je, da se poslovno organizira po užim područjima koja u agro-ekološkom smislu (orografija, pedologija, klima i mikroklima, sorta, rad u vinogradu i podrumu…) i tradicijskom smislu (čovjek, njegove navike temeljene na lokalnome, sorta…) predstavljaju jednu, vlastitu, specifičnu makar i po nijansama, cjelinu.

Valter Valenta, koji je, inače, u kratkom razmaku dvaput prezentirao svoju kapljicu – malvaziju, sauvignon i teran – u Zagrebu, najprije u Malim vinskim razgovorima s Tomislavom Stiplošekom iz udruge G.E.T., a onda na En Primeuru

Smisao i cilj je dakle ustanoviti osebujnosti (komparativne prednosti) proizvoda koji se nudi, proizvodnju (kvalitativno i KVANTITATIVNO) i marketing razvijati tako da te osobnosti po užim područjima dođu maksimalno do izražaja, bitno je dakle da se svaki predio odredi u tome što će biti tzv. paradni konj kraja odnosno lokomotiva što će vući vlak, te da tog proizvoda određenog organoleptičkog profila bude za tržište u nekoj tržišno interesantnoj količini. Nema li toga vrata se otvaraju širom onima koji se na tržištu žele prošvercati proizvodom nedostojnim da se njima prezentira teritorij. Da bi se to prije spomenuto ostvarilo potrebna su POSLOVNA udruženja proizvođača po tim užim područjima, naime ta udruženja proizvođača imaju ulogu i da sama kontroliraju odvijaju li se na terenu stvari onako kako treba, na dobrobit općeg napretka. Tim udruženjima valja ići na ruku da profunkcioniraju, da uspostave kvalitetnu suradnju s nadležnim znanstvenim ustanovama koje mogu savjetima na zemlji, u podrumu i pri izradi pravilnika ponašanja svakoga člana udruge u vinogradu, podrumu i komercijaizaciji, pomoći u unaprjeđenju agronomskog i enološkog i marketinškog dijela projekta, da se dođe do proizvoda-vjernog ogledala teritorija kao solidnog temelja za učinkovitu promidžbu i vina i kraja. Ovako kako je to sada, po regijama, riječ je o administrativnoj podjeli političkog tipa, i tu maltene svatko radi maltene kako mu drago.

Daniela Tomaz iz kuće Tomaz, i Elvis Visintin Capo

Škrleti na ogledu: Ilovčak, Florijanović i Trdenić

Valentina Tuščić -Voštinić-Klasnić i nova nada moslavačkog vinogradarstva i vinarstva – mladi Nikica Katić, iz obitelji Drage i Nade Romića, koji su, oboje, ovih dana proslavili svoju 80. godišnjicu života. Katić je u Zagreb došao s vrlo dobrom bijelom mješavinom od chardonnaya 90 posto i bijelog pinota iz 2017 koja je njegovana na finom talogu u barriqueu i tek sad treba izaći na tržište, zatim sa škrletom 2019, te s novitetom – Škrletom 2018 koji je rađen uz maceraciju od 313 dana, fermentirao je na vlastitom kvascu, dozrijevao je u bačvici od bagrema na finom talogu uz miješanje taloga po mjesečevim mjenama… Pokazao je i vrlo vrlo solidnu frankovku

                 ____________________________________

Jelena Šimić Valentić i Siniša Lasan u Pupirtresu

VARAŽDINSKA PRIČA SCOUT-SOMMELIERA – Postoje sommelieri zadovoljni svojim poslom u smislu brige za vino u ugostiteljskim lokalima odnosno prodavaonicama vina gdje rade te time što će potencijalnom gostu/kupcu znati lijepo objasniti pojedino vino u ponudi te mu time dati putokaz za koju etiketu da se opredijeli s obzirom na osobne afinitete vezano uz plemenitu kapljicu, s obzirom na prigodu u kojoj će je i jelo uz koje će je konzumirati. Ima i sommeliera koji su skloni putovanjima i istraživanjima noviteta na tržištu i pronalaženja novih proizvođačkih imena i etiketa dostojnih pozornosti. Takve bi se moglo nazvati scout-sommelierima, somelijerskim skautovima. U tu grupu spada aktualni hrvatski prvak u sommelijerstvu i ocjenjivač na prestižnom Decanter World Wide Awardsu Zagrepčanin Siniša Lasan.

Jelena Šimić Valentić, Siniša Lasan i Mntonija Mrgudić

Tragove svoje lutalačke i istraživalačke sklonosti pokazao je Lasan ovih dana u wine-baru Pupitres zagrebačke sommelijerke-voditeljice lokala i Male vinske škole Jelene Šimić-Valentić. Lasan je upravo završio sa svojom najnovijom skitnjom varaždinskim vinorodnim područjem, i na uvid svojim kolegama sommelijerima i ugostiteljima, te vinskim trgovcima i vinskim piscima podastro je sada 14 vina što ih je izdvojio nakon svojih kušanja u podrumima najviše kod Varaždina i u Ludbregu. Svoju Varaždinsku vinsku priču u Pupitresu počeo je uvodom u kojemu je predstavio varaždinski vinski kraj, Od Agencije za plaćanje u poljoprivredi službeni podatak je da u Varaždinskoj županiji postoji 489,22 hektara pod vinovom lozom, međutim Lasan je izašao i s informacijom da je stvarna ukupna površina vinograda veća od upravo navedene službene za barem pet puta, objašnjenje je bilo da su to sve male parcele i da je riječ o vinogradima odakle vino ne ide na tržište nego služi za potrošnju u obitelji vlasnika (u Varaždinskoj županiji APPRR ima registrirana 3522 poljoprivredna gospodarstva… ). Lasan je iznio kako su proizvođači u Varaždinskoj županiji uglavnom orijentirani na svježa mlada laganija kiselkasta vrlo pitka vina i da ono što plasiraju na tržištu najviše plasiraju u rinfuzi. Siniša je i donio većinom mlada vina a nekoliko ih je bilo novih mladih (berba 2019), nekoliko iz 2018, dva su bijela bila iz 2016, dok su sva tri crna pinota iz berbe 2017., a što se tiče sorata nekoliko je bilo sauvignona, nekoliko graševina, nekoliko rajnskih rizlinga (sorte tipične za to područje, problem je što se proizvođači ne znaju ili, bolje reći, ne zele složiti oko jednog vina – jednosortnog ili mješavine tih sorata u nekim optimalnim i dogovorenim postocima) koje bi bilo paradni konj kraja pa da na njemu grade učinkoviti marketing, zatim bilo je nekoliko manzonija, nekoliko muškata (jedan bijeli i jedan žuti), te tri crna pinota. Od onoga što je Lasan donio osobno sam kao bilo po potencijalu te svježini bilo skladu pažnje više vrijedna izdvojio Graševinu 2018 od Kopjara, Rajnski rizling 2016 Stručić, Manzoni bijeli 2019 Makar, Crni pinot 2017 Najman, Pinot crni 2017 Kopjar, te kao najbolji, a rekao ih i kao najbolje vino degustacije, Crni pinot Marvel Noir 2017 od Mežnarića.

Jelena Šimić Vačlentić u Pupitresu s Vladom Krauthakerom

Od skaut-somelijera Lasana, koji inače dobar dio godine provede radeći u Dubrovniku, u restoranu Proto, sad se očekuje nova prezentacija, mogao bi prirediti kakvu dobru degustaciju s vinima juga – Pelješa, Konavala, Korčule…

Jelena Šimić Valentić i Siniša Lasan dobro surađuju, i nedavno je Jelena odlučila svoj lokal – inače wine bar – Pupitres, koji već 2,5 godine postoji u središtu Zagreba i u kojemu ona oodržava Malu vinsku školu, predstaviti još i kao pozornicu za redovite susrete šire publike s najpoznatijim vinarima Hrvatske a i onima iz vana. Jelena i Lasan u tom novom ciklusu djelovanja kao prvog gosta-vinara doveli su podrum Bura & Mrgudić s Pelješca, a drugi po redu, potkraj veljače, kao gost bio je Vlado Krauthaker, koji je pedesetak nazočnih posebno iznenadio vinima nekih od 20 sorata što ih ima u pokusnom nasadu, konkretno donio je na kušanje neuburger i blauburger te svoju verziju pijemontskog nebbiola od kojega inače nastaju glasoviti barolo i barabresco, to je izmamilo buran pljesak… Predviđeno je da gostovanja poznatih vinara u Pupitresu budu po dva mjeasečno.◾

_____________________________________________

Država ne može pomagati tek tako (podobnim) pojedincima, jer na taj način naprijed ili porividno naprijed idu samo ti pojedinci, nego mora i smije pomagati cehovskom poslovnom udruženju u kojemu onda svaki pojedinac iz branše mora tražiti, i naći način da optimalno iskoristi i za sebe pomoć pruženu branši tako da se omogući da ona i njeni članovi idu naprijed a s njom i okolina u kojoj gospodarski branša djeluje, dakle bitno je da onda i društvo ima korist od društvene investicije. Ne znači da i takva regijska tijela, kao i krovno tj. nacionano udruženje vinara ne trebaju više postojati, no kuća se gradi od temelja prema gore a ne od krova i prvog kata prema dolje. Bregovita Hrvatska ne čini se velikom, ali u vinu bitne su razlike npr. od Međimurja i Hrvatskog zagorja do npr. Plešivice, Moslavina sa škrletom je nešto treće, priča za sebe su Slavonija i Podunavlje gdje su Daruvar na istoku, pa Kutjevo u središtu, potom Brodski Stupnik, pa Đakovo, Baranja i Ilok na krajnjem istoku, oni svi jednostavno ne mogu biti u istome košu, kao bogme ni područje cijele Dalmacije, od one sjeverne preko srednje do južne i Konavala, te s otocima. Pa i Istra, ma kako se, gledajući je geografski i promatrajući je samo kroz nazočnost malvazije, čini kompaktnom. nije ista, područje Zapadne Istre npr. oko Umaga je jedno, središnja Istra s vinogradima na brdima drugo je, jug je treće… Uostalom i Perdecov masterclass na početku istarskog En Primeura a na kojemu se htjelo upravo pokazati različitosti i baš i ukazati na različitosti pet terroirea ilustrira upravo to o čemu pričam. ♣

HRVATSKI VINARI NA WINEXPO – WINE PARIS 2020           Već se neko vrijeme spominjalo kako bienalni Vinexpo u Bordeauxu, dugo s aureolom najvažnijeg svjetskog sajma vina i jakih pića, gubi pomalo na sjaju i snazi, za razliku od npr. diseldorfskog ProWeina koji ostavlja dojam stalnog rasta i koji, moglo bi se reći, od Vinexpoa preuzima krunu najboljega, tako da je trenutačno u svijetu Düsseldorf vjerojatno opsegom i kakvoćom glavno mjesto susreta protagonista globalne vinske scene. Francuskoj kao jednoj od zemalja s najviše vinograda, kao jednom od troje ili četvero najvećih proizvođača vina na našem planetu, kao zemlji s najvećom slavom vezano uz vino i gastronomiju, dakako nije svejedno to što pozornica najznačajnijeg okupljanja vinskoga svijeta u svijetu kao da seli s njenog teritorija, pa su tamo poduzete određene mjere da se spriječi izmiještanje glavnog Bakhovog događanja u inozemstvo. Renomirani sajam kapljice Mediterana Vinisud iz Montpelliera i pariški sajam Vinovision potpisali su sporazum o tijesnoj suradnji u smislu da se spoje u stvaranju novog snažnog sajma WineParis, koji je startao 2019. godine. Od ove godine u WineParisu, na izložbenom prostoru Porte de Versailles u glavnom francuskome gradu, našao se kao potpora i bordoški Vinexpo, koji, inače, iza sebe ima 40 godina uspješnog samostalnog vinskog sajmovanja.

Kako je službeno objavljeno, kao odgovor na novu situaciju na svjetskom tržištu vinom i ohrabreni – na istraživanju baziranome – predviđanjem IWSR-a (International Wine and Spirit Research) da će zasigurno najmanje sljedećih pet godina Europa, u opsegu od najmanje 60 posto, zadržati status najjačeg svjetskog potrošača vina i glavnog svjetskog tržišta plemenitom kapljicom, Bordožani su se odlučili priključiti Wine Parisu i pomoći da taj sajam na teritoriju Francuske bude najveće i najjače globalno događanje vezano uz vino i jaka pića. Iako se ne nalazi u središtu nekog od svjetski famoznih francuskih vinogradarskih područja poput Champagne, Burgundije, Bordeauxa (međutim nije ni daleko od njih!), Pariz kao sjedište takve najznačajnije svjetske vinske manifestacije bio je najlogičniji izbor zbog svoje svjetske reputacije kao metropole kulture i umjetnosti te gastronomije, zbog svojega značenja u politici i u mnogim raznim sektorima društvenog života, zbog svojeg geografskog smještaja i odlične prometne povezanosti sa svijetom.

Ne zaboravimo da vinska industrija u svijetu godišnje vrti oko 30 milijardi eura, dakle riječ je o lijepom zalogaju. O tome koliko je Francuskoj stalo da u svijetu bude (ostane) glavna u vinu govori visoko pokroviteljstvo što ga je dobio Wine Paris, konkretno pokrovitelj manifestaciji Wine Paris je predsjednik države Emanuel Macron.

Tomislav Bolfan – sve više okrenut izvozu vina. Prve butelje nedavno su mu otišle i za Kinu!

Premijera Wine Parisa bila je upravo ovih dana, tj. od 10. do 12. veljače. Vinexpo je obično bio potkraj svibnja odnosno u lipnju, što se očito s vremenom pokazalo kao ipak malo prekasno za dogovaranje poslova oko vina u tekućoj godini. Svakako za udarni dio turističke sezone mora biti sve dogovoreno između proizvođača/ponuđača, trgovaca, ugostiteljskih djelatnika. ProWein je obično u ožujku, a Vinitaly u travnju, VieVinum je početkom lipnja, Francuzi su sad gledali pronaći što raniji termin i odabrana je prva polovica veljače.

Inače, uz vino tema sajma su i jaka pića, a kao novitet uvedena je, s obzirom da je sve širi pokret proizvođača okrenutih ekološkom pristupu i da je sve veći broj potrošača okrenut proizvodima rađenima na maksimalno moguće prirodan način, i kategorija tzv. prirodnih vina.

Površine pod ekološkom proizvodnjom u EU znatno rastu iz godine u godinu – u posljednjih su se deset godina povećale 70 posto. Udio vrijednosti maloprodaje ekoloških proizvoda u ukupnoj vrijednosti maloprodaje prehrambenih proizvoda u EU procjenjuje se na oko pet posto, uz prisutan trend rasta. Premda ekološki proizvođači u pravilu ostvaruju niže prinose u odnosnu na konvencionalne poljoprivredne proizvođače, veće cijene koje postižu na tržištu, i do 150 posto u odnosu na cijene konvencionalnih proizvoda, te EU operativne potpore i potpore za investicije u dugotrajnu imovinu, magnet su koji privlači sve više i više primarnih poljoprivrednih proizvođača u sustav certificirane ekološke proizvodnje u EU

Na sajmu WineParis-Vinexpo 2020 okupilo se, kažu izvještaji, više od 2200 izlagača iz Francuske i inozemstva, a očekivalo se više od 30.000 posjetitelja iz profesionalnog sektora, od ukupnog broja oko 35 posto iz inozemstva, iz stotinjak zemalja svijeta..

Na međunarodnom sajmu Wine Paris 2020. u Parizu, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i pod brendom Vina Croatia – vina mosaica predstavilo se i šest vinskih kuća iz Hrvatske – Krauthaker, Osilovac (Feravino), Jako-vino, Bolfan Vinski vrh, Dingač-Skaramuča i Buzdovan.

S obzirom na broj strukovnih posjetitelja iz tako mnogo zemalja vinari su imali lijepu priliku za promociju i pronalazak puta do vanjskog tržišta. Vinariji Bolfan Vinski vrh, koja je izložila svoja eko-vina, ovo je prva godina sudjelovanja u Parizu. Tomislav Bolfan u Francusku je otputovao praktički direktno s jedne simpatične prezentacije vina s kolačima u organizaciji vinskog pisca Mustafe Topčagića u lijepoj zagrebačkoj kavani Procaffe u prolaznicima uvijek punoj Tkalči. Bolfan je tu oduševio s rajnskim rizlingom Primus 2015. Impresioniran sajmom u Parizu Bolfan, koji je u posljednje vrijeme sve više orijentiran prema izvozu – nedavno je njegovo prvo vino dospjelo i na kinesko tržište!, kazao je na završetku Wine Parisa:

– Dosadašnji su se moji kontakti s vinskim trgovcima događali uglavnom izravno i za njihova posjeta vinariji u Hrvatskom zagorju, u Hraščni. Nakon kušanja kupci uglavnom naruče prve količine, a onda dolazi do eventualnog porasta broja narudžbi. Od sudjelovanja na ovome sajmu očekujem barem jednog novog partnera.

Feravino je prvi put predstavilo svoja vina u Parizu prošle godine

Među glavnim adutima kuće Bolfan Vinski vrh su rajnski rizling Primus, te sauvignon i crni pinot

– Zadovoljni smo kontaktima i rezultatima koje smo ostvarili. Hrvatska su vina sve traženija na svjetskoj vinskoj sceni, ali potrebna su dodatna ulaganja države u brendiranje vina – rekao je Josip Pavić iz Feravina, koje od ukupne proizvodnje izvozi oko 20 posto u dvadesetak zemalja svijeta. – U 2019. godini najuspješnija su nam tržišta bili Belgija, Švicarska i Finska, a od egzotičnih tržišta naveo bih Japan, Australiju i Meksiko, gdje uspješno poslujemo već nekoliko godina s uzastopnim rastom prodaje.

Osvrt na primjedbu da su potrebna dodatna ulaganje države za brendiranje hrvatskoga vina: rečenica je nepotpuna i kao takva neprihvatljiva! Točno je da država treba dati svoj novčani i drugi doprinos za brendiranje hrvatskoga vina u svijetu, ali kao da se u nas zaboravlja – pa to opet ponavljam – da u akciju moraju biti maksimalno uključeni i proizvođači. Vinska branša u nas nije dovoljno samoorganizirana, pojedinci na određenim prostorima kao zasebnim cjelinama u agroekološkom (tlo, mikroklima, sorte, rad u vinogradu, pa i način plasmana…) i tradicijskom smislu (običaji vezani uz hranu i piće) svi bi radili sami za sebe, umjesto da se ujedine u interesnu poslovnu udrugu koja bi iznjedrila proizvod kao perjanicu posebnost svakog dotičnog teritorija te proizvodila komercijalno dovoljnu količinu takvog proizvoda ujednačenog i prepoznatljivog organoleptičkog profila te tako stvorila čvrsti temelj visoke i ujednačene kakvoće te za dobar marketing a time i mogućnost plasmana proizvoda u većoj količini i po višim cijenama… Pa, kad se stvar poslovno dobro osmisli I nakon što se krene s realizacijom tada neka država, koja jednostavno mora od investicije tražiti povratni efekt za društvenu zajednicu, pomaže novcem u brendiranju…. ♣

 LAUBA, WineRI, FESTI WINE, ZARA

Zahuktalo se, bogme, na vinskoj sceni! Onaj tko želi obići sve vinske festivale koji upravo slijede morao bi za cijeli ožujak uzeti godišnji odmor!

Dakle, umjesto u ljetnom razdoblju – dopust u ožujku? Kroz cijeli mjesec! Evo, imalo bi se što činiti kroz sve martovske dane: sajmovi i festivali vina, a između njih potkrade se i poneki dan za odmor, da se dođe k sebi. Sajmova i festival koliko hoćeš, organizatori u određivanju termina mudro brižni da se datumi ne preklapaju.

Aktualno: zabraniti višak festivala? Ma naravno – NE! Kao što ne treba ni zabranjivati rad nedjeljom, neka, kako vele brojni naši vrli političari, stvar regulira tržište. Sajmova i festivala će biti toliko koliko ih ima, ako ne, možda, i još više – sve dok god se bude našlo dovoljno zainteresiranih za izlaganje (koje nije mali trošak!) i dok god bude iz ovih ili onih ali svakako osobno proračunatih razloga za sponzoriranje tih izlaganja, te dok god bude dovoljno zainteresiranih za posjet ali ne besplatni nego uz uredno i po adekvatnoj cijeni plaćenu ulaznicu.

Saša Špiranec i beogradski vinski stručnjak Igor Luković, najavljeni i kao vodielji vinskih radionica

Hajdemo redom: eto nas tik uz peto izdanje manifestacije Vinart Grand Tasting koju je u Metropoli pripremila zagrebačka kuća Vinart na čelu sa Sašom Špirancem.

Vinart Grand Tasting kao skup događanja posvećenih vinu podijeljen je u dva dijela – početak je u znaku vrlo zanimljivih radionica prve su održane 28. i 29. veljače, a druge će biti 4. i 5. ožujka u kongresnom centru Forum, za naglasiti je da je pripremljeno ukupno nekih 25 radionica!, dok je veliko finale dvotjedne manifestacije sajam vina 6. i 7. ožujka u Kući za ljude i umjetnost Lauba u glavnom hrvatskome gradu. U Zagrebu će se ponovo okupiti 120 najboljih i najzanimljivijih vinarija što ih je prethodno odabrao organizator, kako je rekao Špiranec kao autor projekta, uzimajući u obzir isključivo njihovu kvalitetu.

– Lauba je nezaobilazno mjesto za sve koji se žele ozbiljno baviti vinom – ističe Saša Špiranec, i dodaje:Priredba se održava u vrijeme kad su i vina i iz zadnje berbe spremna za predstavljanje, te kad većina ugostiteljskih objekata, posebice onih na obali, počinje pripremu za novu turističku sezonu. Svim poslovnim posjetiteljima, sommelierima, ugostiteljima, F&B menadžerima, trgovcima i distributerima osiguran je besplatan ulaz na sajam u Laubi, trebalo se samo prethodno registrirati na web stranici manifestacije. Uvijek težimo izvrsnosti, pa tako želimo potaknuti i hrvatske ugostitelje da još više pažnje posvete izboru vina što će ih imati u ponudi u svome ugostiteljskom objektu. Za prezentaciju na sajmu, a kako bismo omogućili zainteresiranima da kapljicu kušaju na jednom mjestu, zaista smo odabrali dobra vina iz svih hrvatskih regija, i u različitim cjenovnim razredima.

________________________________________________

TERRE BIANCHE CONTARINI CUVÉE ROUGE! – Manifestacija Vinart Grand Tasting 2020 krenula je službeno tjedan dana prije svog središnjeg dijela, a to je festival plemenite kapljice 6. i 7. ožujka u dvorani Lauba. Naime još u posljednja dva dana veljače održan je čitav niz zanimljivih vinskih radionica, ali i slijede nova dva dana radionica – 4. i 5. ožujka – prije Laube.

Kao jednu od sjajnih radionica izdvojio bih onu koju su vodili istarski vinar Moreno Degrassi i njegov enolog Alen Matelić. Naziv: Vertikala Degrassi Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge od berbe 2003. do berbe 2013. Izvrstan početak ovogodišnjeg Vinart Grand Tastinga!

Moreno Degrassi i Alen Matelić

Ne volim enopedofiliju, a ni eno-gerijatriju Obožavam eno-u-najboljim-godinama. Uživam i u CRNOME, ili CRVENOME s BIJELE zemlje. Zahvaljujući nekolicini sjajnih istarskih vinara s našeg najvećeg poluotoka koje već odavna poznajem i u čijim vinima lijepo do izražaja dolazi terroir i u čijim vinima se vide ambicija i nastojanje za postignućem višeg ranga oduševljen sam sve više i njihovom kapljicom od bordoških kultivara na – ISTARSKI način. I drago mi je da su neki istarski vinari odlučili klasičnu bordošku mješavinu sorata, koje su se, inače, još prije puno godina udomaćile u Istri, pretvoriti u njihovu osobnu mješavinu sorata što ih imaju posađene u svom vinogradu, dakle, s obzirom da su vinari u Istri i da vina ne nose apelaciju Bordeaux nema im obveze poštivanja pravila što ih spomenuta apelacija zahtijeva, sloboda je kreirati VLASTITI blend/brend. Blend kod kojega je u internacionalnom sortnom društvu prvotna bordoška kombinacija pojačana sa strane i u koji je onda logično uklopljen i lokalni istarski kultivar, čime je povećna povezanost kapljice s VLASTITIM TERITORIJEM. Sjajan korak Morena Degrassija iz Savudrije koji je tradicijski trio cabernet sauvignon, cabernet franc i merlot najprije obogatio sjajnim bordoškim adutom petit verdotom a neku godinu poslije i burgundijskim crnim pinotom i njegovim rođakom syrahom iz doline Rhône, pa refoškom iz Istre. Degrassi, koji je isprva proizvodio samo jednosortna vina i bogme namnožio sebi etiketa, od 2006. se okrenuo mješavinama i rođeni su njegovi bijeli i crveni cuvée, crveni samo od internacionalaca iz Bordeauxa. A tri godine poslije, dakle 2009., otkako je profunkcioniralo ugušćenje nasada sa 4000 loza na 6500 loza po hektaru i otkako se prinos po trsu smanjio na najviše 0,70 kg, nastao je vrlo strukturirani i kompleksni sortni septet Terre Bianche Cuvée Rouge Contarini, dosta gusta bordoško-burgundijsko-rhônsko-istarska kombinacija s istarskom dušom. Smatram da je već vrijeme je da septet postane oktet i da se udio Istre intenzificira s teranom! Pa, zapravo, i borgonja odnosno frankovka – dakako oštra selekcija grožđa! – pada mi tu napamet…

Vino Terre Bianche Cuvee rouge nastaje od grožđa s pozicije Contarini, koja je na nadmorskoj visini od 150 do 250 metara. Tip tla je bijele zemlje, naziv je u množini stoga što je više nijansi boje, od sive do izrazito bijele. Riječ je o dubokim ocjeditim karbonatnim tlima koja imaju dosta kalcija, neki dijelovi više a neki manje. Svojstvo toga tipa tla je i da u dubini ima dobru sposobnost zadržavanja vlage, što je velika prednost u sušnim godinama. Kalcij tlu daje čvrstoću i žilavost a to se onda prenosi na grožđe i vino. Dubina tla i sposobnost zadržavanja dovoljno vlage omogućuju lijep razvoj korijena u dubinu, a to pak povoljno utječe na upijanje veće količine različlitih minerala u biljku, posebno to dolazi do izražaja kod starijih trsova koji su imali dovoljno vremena da se ukopaju u dubinu. Ovakvo tlo pogoduje zadržavanju nižeg pH i veće svježine, u vinu se sve to ogleda kroz živost, kompleksnost, eleganciju i dugovječnost. Starost trsova na Degrassijevim parcelama na Contariniju je od 13 do 40 godina.

Klima je tu mješavina suhe i hladnije kontinentalne s vlažnom i toplom primorskom. Zime su tu umjereno hladne i relativno suhe, proljeća i jeseni umjereno vlažni do vlažni, a ljeta su topla do vruća i s malo padalina. Sjeverozapadni dio Istre uz obilje sunca ima vrlo povoljnu količinu padalina, tek nešto nižu od središnje Istre ali ponekad u dvostruko veću od krajnjeg juga Poluotoka. To dopušta pravilan i neprekinut rast vinove loze, uglavnom bez stresova. Svježije večeri u doba dozrijevanja grožđa spuštaju za dosta stupnjeva inače visoku dnevnu ljetnu temnperaturu i to povoljno utječe na razvoj aromatike i polifenola u vinu.

Vino Contarini Terre Bianche Rouge u prvo vrijeme od početka produkcije dozrijevalo je po oko 1,5 godinu ugavnom u hrastovom barriqueu, od 2007 kad nastaje kategorija Riserva maceracija s fermentacijom produžena je na 15 do 20 dana a dozrijevaje se odvija u drvu – barrique, i veće bačve raznih zapremnina – najmanje 2,5 godine, berba 2013 Riserva dozrijevala je 3,5 godine, a berba 2008 s nazivom Limited Edition čak 10 godina!

Meni s ove degustacije najdraži Degrassijevi crnjaci s bijele zemlje: Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge 2008 Limited Edition, Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge Riserva 2013, Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge 2012, Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge 2009, Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge Riserva 2008. Sva ova starija godišta – osim Limited Edition – dostupna su za kupnju kod Degrassija maloprodajna cijena je nešto iznad 200 kuna za butelju… ◾

_______________________________________________

Novost ove godine je da se na sajmu u Laubi, uz vina, predstavljaju i premium jaka alkoholna pića, koja donose Roto Svijet Pića i Alca. Dukat pak omogućava sljubljivanje vina sa sirevima Sirela, President i Galbani, a Argeta predstavlja svoju Exclusive liniju namaza s potpisima kuharskih majstora.

Nakon prvog dana sajma, 6.ožujka, u večernjim satima program je nazvan Vinart Godišnja Postignuća, a riječ je o dodjeli godišnjih nagrada za postignuća na hrvatskoj vinskoj sceni za 2019. godinu.

________________________________________________

KREMA SLOVENSKIH BRDA i DALMATINSKI PLAVCI – Za rastanak s veljačom – Krema slovenskih Brda, s nekoliko godišta Caroline bijele (2009, 2011, 2013, 2015 i 2017) od Aljoše Jakončića, i četiri berbe Jakončičeve crne Caroline Select (2006, 2009, 2011 i 2013). U pamćenju su mi osobito ostale berba 2009 Caroline bijele (chardonnay većinom, pa sauvignon bijeli i malkice picolita) – snaga, dugotrajnost u ustima, ozbiljnost, kompleksnost, mineralnost, diskretne arome jako zrelog bijelog voća malo nadvladane meni inače ovdje ne smetajućim utjecajem bačvice jer nije bilo jeftinih sladunjavih nota, berba 2011 (chardonnay, rebula i malo sauvignona) – uz snagu pokazali su se visoka kompleksnost i elegancija, na nosu visoka izražajnost, bouquet u pravcu egzotičnog voća iza kojega je virio sauvignon te u pozadini s aromama bijelog domaćeg voća i bijelog cvijeća, začinskih nota. U ustima slano (mineralno), s vrlo dobrom kiselosti te s diskretnom kremoznosti s malo dobrodošle slasti. Od crnih Carolina Select (merlot pretežito, malo cabernet sauvignona) po kompleksnosti, živosti, slanosti, zamjetnim (kao jamstvo za budućnost) ali dobro zaobljenim (pitkost) taninom, skladu i eleganciji izdvojio sam Carolinu Select 2011 s bouquetom u kojemu su se miješale arome tamnog koštićavog i jagodičastog voća i diskretno izražemih tzv. slatkih začina, ovdje izraženih ne kao sladunjavih. Carolina Select 2013 također mi je bila lijepa no traži još nešto vremena za puni razvoj.

AljošaJakončič sa svojim Carolinama

Iz publike s prethodne radionice, na pozornicu kao prezentarica: Monika Prović

Iz publike s radionice Morena Degrassija – na pozornicu kao prezenterica! Mlada vinarka iz Opuzena Monika Prović vrlo je lijepo vodila radionicu s plavcima, bilo ih je s Pelješca (Mili, Postup, Dingač…), Komarne, Hvara (Sveta Nedjelja), Brača, s Visa, te od količinski i nazivom velikih preko srednje velikih do sasvim malih, garažnih. Monikin pristup bio je nadasve informativan, naime o svakome vinu potrudila se prikupiti i publici iznijeti podrobne podatke o tome odakle je točno pojedino vino, kako je nastalo (vinograd, način i dužina dozrijevanja, analitički podaci). Osobno nije puno komentirala vina nego je prepustila riječ brojnim slušateljima, a na primjedbe koje su ukazivale na neku nepravilnost sjajno se snalazila uzvraćajući smireno vrlo diplomatski, tek nijansom u tonalitetu glasa pokazujući koliko se slaže odnosno manje slaže s komentarom (osobni integritet važno je sačuvati!!!). Neka su vina bila na žalost nečista, pa i s previsokom hlapljivom kiselosti, neka vina (osobito mi je žao jednoga kod kojega mi se činilo da je sirovina bila izvrsna) pojela je bačva, ne nužno u svim slučajevima neka stara i islužena…◾

____________________________________________________

Sajam je otvoren i za širu publiku, dnevna ulaznica stoji 150 kuna, zanimljivo je spomenuti da cijena pokriva i vaučer u iznosu od 40 kuna koji se može iskoristiti kupnjom butelje u Pop-up Vinoteci na sajmu ali i za prijevoz kući taksijem. Ulaznice se prodaju na dane sajma na ulazu u Laubu.

Poseban napor Vinart ulaže, veli Saša Špiranec, u dovođenje na sajam odabranih ključnih vinskih autoriteta iz Europe i SAD-a, pa će tako na manifestaciji biti prisutni predstavnici Decantera, Wine Enthusiasta, The Independenta, The Wine Bible, The World of Fine Wine, The Drinks Business i, dodaje Saša, još mnogi. Za njih se organizira i trodnevno studijsko putovanje hrvatskim vinorodnim krajevima. Među tim mnogima, napomenuto je, od europskih zemalja najbolje će medijski biti zastupljena Poljska, koja se pokazuje kao rastuće tržište za hrvatsko vino, kako u količini tako i u vrijednosti uvoza. A svakako za zanemariti nije i činjenica što nam iz Poljske stiže i dosta turista. Dobro je pri pozivanju medija iz drugih zemalja u Hrvatsku upravo voditi brigu ne samo o potencijalnu nekog vanjskog tržišta u smislu uvoza hrvatskoga vina nego i o zastupljenosti turista iz pojedine zemlje u Hrvatskoj, naime dobar način da značajnije dignemo Lijepu našu po vinu u očima svijeta je i u tome da turisti koji nam stižu budu dobro informirani o kakvoći pojedinih vina tako da ne zaziru od kupnje, kod nas, i neke skuplje etikete, naime dok ne budu dovoljno obaviješteni da i mi imamo vina koja kakvoćom i osebujnošću mogu ravnopravno stati uz bok nekim stranim razvikanim i vrlo skupim etiketama i da konkretno znaju o kojim etiketama je riječ dotle ćemo u očima stranca sloviti kao zemlja u kojoj i vrhunski proizvodi moraju biti po nižoj cijeni i u kojoj se zbog nesigurnosti u to što će se pod naručenime dobiti od vina po nekoj za nekoga, iz neznanja, neobično visoku cijenu radije okreće potrošnji standardnog piva.

– Namjera nam je pokazati bogatstvo hrvatske proizvodnje vina uglednim vinskim poznavateljima iz vana, te tako pridonijeti sve boljem pozicioniranju Hrvatske na vinskoj mapi svijeta. Uložili smo puno da ovdje okupimo važne stručnjake i sigurni smo da će riječ o hrvatskim vinima odjeknuti u svijetu – navodi Špiranec.

Raspored radionica i nabavka ulaznica na web stranici sajma: grandtasting-vinart.hr. ♣

VINSKA SETEMANA POD SRĐOM

Ovogodišnji, sedmi po redu Dubrovnik FestiWine održat će se u tjednu od 16. do 22. ožujka 2020. godine, dakle dosta ranije nego što je bio prijašnjih godina. Manifestacija ostaje u okviru Dubrovačke vinske setemane, a to je vinski tjedan u kojemu domaći ugostitelji gostima sladokuscima nude posebno atraktivne delicije dubrovačkog kraja sljubljene s najboljim vinima. Restorani, konobe i vinski barovi uključeni u manifestaciju imat će kroz taj tjedan oznaku Wine Friendly.

Dubrovnik živi vino

       Nakon godina s medjunarodnim ocjenjivanjem vina ove godine ocjenjivanja u Dubrovniku više nema, Ali, neki od prijašnjih programa ostaju. Jedno od događanja od prije a koje ostaje je Blind date, na kojemu se naslijepo kušaju vina i bira kapljica koja najbolje prati izvornu deliciju – malostonsku kamenicu. Blind date: In love with Ston Oysters postao je omiljeni događaj festivalskih sponzora, medijskih partnera, organizatora i naravno vinskih stručnjaka, a ove će se godine održati 18. ožujka 2020., u Prvom hrvatskom muzeju vina u Putnikovićima na Pelješcu.

Iz organizacijske ekipe: Tilda Bogdanović (desno) te Marija Vukelić

Za 19. ožujka 2020. godine u hotelu Dubrovnik Palace predviđena je donatorska svečana večera FestiWine Gala na kojoj će se uz sedam prošlogodišnjih pobjedničkih vina međunarodnog ocjenjivanja Dubrovnik Wine Trophy predstaviti sedam kreativnih jela dvaju vrhunskih chefova. Broj gostiju je ograničen, a cjelokupan prihod namijenjen je stipendiranju mladih talenata Dubrovačko-neretvanske županije iz područja kulinarstva i sommelijerstva.

Kamenice vole vino

Središnji događaj festivala je predstavljanje vina i vinara, smotra se održava se u petak, 20. ožujka 2020. godine na Sunset Beachu u uvali Lapad. Počinje profesionalnim susretom vinara s ugostiteljima, hotelijerima, vinskim trgovcima i drugim vinskim stručnjacima B2B od 10 do 14 sati. Od 14 do 20,00 sati vinska izložba otvorena je za sve posjetitelje vinoljupce koji mogu kušati izvrsna vina te sudjelovati na organiziranim edukativnim vinskim radionicama.

                Više na: E: festiwine@dubrovnikpr.com W: www.dubrovnikfestiwine.com

ČETVRTI PUTA u ARSENALU

            U prostoru zadarskog Arsenala, jedinstvenog spomenika nulte kategorije sagrađenog u 16. stoljeću, 27. i 28. ožujka 2020. odvijat će se četvrto izdanje Zadar Wine Festivala. Pokrovitelji su Grad Zadar, Zadarska županija, Turistička zajednica Grada Zadra, Turistička zajednica Zadarske županije, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatski sommelier klub. O organizaciji festivala brine Ivan Štiblik, sommelier i direktor Odjela hrane i pića pri hotelu Falkensteiner u Petrčanima. Zagrebačka udruga G.E.T. za vino i turizam uključila se u najavu festivala organiziranjem susreta Ivana Štiblika i predstavnika mlade zadarske vinarije Fiolić s predstavnicimaa medija javnog informiranja a na svojim već tradicijskim Malim vinskim razgovorima predsjednika udruge Tomislava Stiplošeka u Procaffeu u zagrebačkoj turističkoj Tkalči.

Ivan Stiblik, Tomislav Stiplošek G.E.T. i Mladen iz vinarije Fiolić

– Zadarsko područje postupno se diže i u vinskom segmentu i danas je u Zadru i okolici 25 vinara s vrlo solidnom proizvodnjom vina za tržište. Jedna od tih vinarija vrijednih spomena upravo je i ova od obitelji Fiolić, a koja se nalazi na području Dikla i koja u zakupu ima tri hektara vinograda glede radova u trsju posve pod vlastitom kontrolom. Ali Zadar je i turističko područje, pa je interesantan i vinarima iz drugih dijelova Hrvatske da se i tu pokažu, s ciljem da poboljšaju plasman svojega vina na ovome dijelu naše jadranske obale. Obično na festivalu imamo stotinjak izlagača, pa očekujem da će tako biti i ove godine. Uz domaće, dalmatinske vinare bude i onih iz Istre, ali i onih iz susjednih zemalja npr. Bosne i Hercegovine, Slovenije, Mađarske. Za dva festivalska dana osigurali smo više zanimljivih stručno vođenih vinskih radionica, te besplatne ulaznice za ugostitelje i hotelijere iz regije – veli Stiblik.

Mali vinski razgovori-pressica u Zagrebu protekli su u vrlo ugodnome tonu, uz lijepa vina od Maraštine 2018 (skladno, podatno, živo, fino pitko) i ozbiljnije Maraštine 2017 sur lie rađene s 12 sati maceracije, s fermentacijom na vlastitom kvascu i s godinom dana dozrijevanja na finom talogu u barriqueu (izlazak na tržište predviđen je za lipanj 2020.), te s vrlo solidnom crnom mješavinom grenachea i syraha 2918 i s prilično ozbiljnim složenim i zanimljivim Merlotom 2016 (20 mjeseci u barriqueu) . Vlasnik vinarije obitelj Fiolić kao primarno zanimanje navodi vođenje knjigovodstvenog servisa, a enologinja je Nikolina Paleka.  ♣

Must go!

Nastupaju/Present are:

Graf Adelmann, Al di là del Fiume, Ampeleia, Anselmi, Aquila del Torre, Arba Wine Beurer, Bietighöfer, Biserno, Léon Boesch,Maison BoizelIl Borro, Boscarelli, Braida, Buccia Nera, Clemens Busch, Pietro Caciorgna, Caggio Ipsus, Caiarossa, Marinella Camerani, Carleone,
Il Carnasciale, Cavalleri, Pio Cesare, Chateau Chambert, Chateau Changyu, Moser XV, M. Chapoutier, Chiamami quando piove – Valori Continuum, Corte d’Aibo,,Cos Costanti, Duemani, Fabbrica Pienza, Fiorano, Chateau Fonroque, Foradori, Nino Franco, Fritsch, Geyerhof, Ghizzano,
Gilvesy, Schloss Gobelsburg, Marchesi di Grésy, Guado al Tasso, Heitlinger, Iconic Wineries of British Columbia, Frank John, Jurtschitsch, Kaufmann, Krasna hora, Alois Lageder, Maso Martis, Chateau Mazeyres, Monteverro, Montevertine, Musella, Comtes von Neipperg, Niepoort, Nittardi, Anita und Hans Nittnaus, Ognissole, Bernhard Ott, Papiano, Petrolo, Pian dell’Orino, F.X. Pichler, Pichler-Krutzler, Podernuovo A Palazzone, Poggio Cagnano, Poggio Nibbiale, Pol Roger,
Potentino, Prima Pietra, Les Quelles Raen, La Raia – Cucco, Ökonomierat Rebholz, Reisetbauer, Sada, Salicutti, Prinz Salm, Salomon, Sander, Luciano Sandrone, Sanoner, La Sansonina, Schubert Wines, Rosi Schuster, Serra San Martino, Le Sincette, Stigler, Clemens Strobl, Taittinger, De Tarczal, Tarlant, Tement, Terre Nere, Terroir al Límit, Erwin Tinhof, Tormaresca, Torre degli Alberi, Oliviero Toscani, Castello del Trebbio, Umathum, Valgiano, Velich, – Moric, Villa Santo Stefano, Vistorta, Nik Weis, von Winning, Zahel, Zähringer, Herbert, Zillinger, Zwölberich ♣

PROLJETNI MUNDUS VINI GRAND INTERNATIONAL WINE AWARD

Uobičajena grupna slika ocjenjivača, snimljeno u dvorani Saalbaua – kazališta u Neustadtu gdje se ocjenjivanje održava

Upravo prije koji dan zavšilo je tzv. proljetno ocjenjivanje Mundus Vini Grand International Wine Award 2020. Jedno od najvećih i najznačajnijih međunarodnih (svjetskih!) vrednovanja odvija se u gradu Neustadt an der Weinstrasse u njemačkom Palatinatu (Pfalz). Izraz proljetno znači da postoji i ljetno-jesensko kušanje, ono se održava krajem kolovoza – početkom rujna. Nekad je ocjenjivanje Mundus Vini bilo samo jednom u godini, ali – to znam jer sam gotovo petnaestak godina i ja bio među kušačima u Neustadtu – s vremenom se, od npr. početnih ukupno oko 3700 vina u 2004. godini, broj uzoraka toliko povećavao da je naprosto bilo nužno ići na dva termina, i to je učinjeno 2014.

                Samo za ovo februarsko kušanje sada prijavljeno je bilo 7500 vina iz 45 zemalja. Fortificiranih vina pristiglo je 68, muzirajućih 30, pjenušavih 642, mirnih bijelih, ružičastih i crnih 6741.

                Najčešće je na ocjenjivanjima najviše uzoraka iz zemlje domaćina, ali kod Mundus Vinija unatrag dosta godina tome više nije tako. Ovaj put s etiketama su prednjačili Talijani (1747), slijede Španolci (1543), Francuzi (819), pa Portugalci 724, i tek onda su Nijemci (620).

Naprijed naši! Čini se da će Makedonci jako jako dobro iskoristiti Mundus Vini i povezanost Meiningera s ProWeinom za promociju vina od sorte vranac. Na ovoj fotki žiri je sastavljen polovicom od našijenaca – tu su Vesna Maraš iz Crne Gore, Elena Miloshevska iz Makedonije i Ivo Kozarčanin iz Hrvatske, pored Vesne Maraš je Španjolka Maria Antonia Fernandez Daza koju znam već godinama. Zamislite internacionalni EU Cuvée od sorata plavac mali, crljenak/tribidrag/kratošija, pa vranac/vranec i – tempranillo! Trnjak svakako ostaviti za neku drugu prigodu!!! Izabrane vinogradske pozicije, mjesec dana maceracije, najmanje tri godine na finom kvascu u velikoj bačvi, punjenje u magnum, ograničena količina, ekskluzivna marka, sukladna svemu tome i cijena.

Hrvatski proizvođači svake su godine na Mundusu bili prisutni s relativno dosta vina, ove godine poslali su ih 20. Naši susjedi Slovenci sudjelovali su sa 21 uzorkom, Srbija ih je dostavila 38, Crna Gora 15, Bosna i Hercegovina tri, Makedonija 62, Mađari 96, Austrijanci 102, iz daleke Kine su došla također 102 vina.

                Bilo je i dosta uzoraka iz zemalja koje bismo s obzirom na zemljopisni smješaj i glede Bakhova nektara nazvali egzotičnima, i iz država Europe koje nikad nisu slovile kao proizvođači plemenite kapljice od grožđa nego su bile poznatije po pivi, evo kako su te zemlje, od kojih ih većina klimatske promjene u novije vrijeme koristi za razvoj vinogradarstva, bile zastupljene u Neustadtu: Azerbajdžan – devet uzoraka, Danska četiri, Egipat dva, Velika Britanija tri, Kazahstan sedam, Nizozemska pet, Poljska tri, Tajland pet uzoraka.

Među članovima žirija bio je i Dane Jovanov, enolog iz Makedonije koji u svojoj zemlji vodi podrum slovenskog investitora Vladimira Puklavca iz Ormoža

Sada na proljetnom ocjenjivanju u Neustadtu sudjelovalo je u ulozi degustatora-ocjenjivača 268 vinskih stručnjaka iz 54 zemlje, čak 40 posto ocjenjivača bile su žene! Najviše degustatora dala je Njemačka – 78, drugi po broju kušača bili su Talijani, sa 22 ocjenjivača. Iz Hrvatske su bila trojica – Franjo Francem, Ivo Kozarčanin i Krešimir Ivančić, iz Crne Gore 2 , iz Makedonije 6, iz Srbije dva i iz Slovenije dva.

                Opći je dojam da su na ovom ocjenjivanju, koje je, inače, trajalo šest dana, vina u ukupnosti pokazala visok kvalitativni nivo, znatno viši od razine iz prijašnjih godina. Na 26. Mundus Viniju dodijeljena su 43 velika zlata, 1546 zlata i 1406 srebra. Talijani su osvojili najviše medalja – 658, slijede Španjolci sa 631, na trećem mjestu su Francuzi sa 325 medalja. Portugalci su kući odnijeli 286 odličja, Nijemci su se počastili s 239 medalja.

Nekih 650 vina koja su sada na Mundusu osvojila medalje bit će prezentirano specijaliziranoj publici na sajmu ProWein od 15. do 17. ožujka.

Hrvatska je na proljetnom Mundus Viniju 2020 osvojila osam zlatnih medalja i tri srebrne medalje. Zlata su raspoređena ovako:

Maximo Oro 2017 – Kutjevo dd; Graševina 2019 – Kutjevo d.d., Graševina Dika 2019 – Feravino, riječ je o vinima od grožđa iz hrvatskih vinograda. Nekoliko zlata za Hrvatsku pokupila je tvrtka Wine Business iz Zagreba, registrirana za djelatnost trgovine na veliko pićima, a riječ je o vinima od grožđa iz Sjeverne Makedonije. Jedno od tih zlatnih hrvatskih ili hrvatsko-makedonskih vina je Touch Premium Grande Cuvée 2017 (evo njegove osobne karte: Country of origin – North Macedonia; Product category – still wine; Wine type – red, Vignification – barrique; Blend – yes; Grape variety – vranec, cabernet sauvignon, merlot; Vintage – 2017; Bottle content – 0,75 l; Type of closure – agglomerate cork; Alcoholic level – 16.00 % vol; Residual sugar – 3.00 g/l; Total acidity – 5.10 g/l; Recommended retail price – € 25.00; Serving temperature – 14-18°C; Flavour profile – dry). Ostala zlata za Wine Business: Touch Premium 2017 Syrah, Touch Premium 2017 Merlot; Touch Premium Cuvée Superior 2016 (vranec, cabernet sauvignon, merlot), Touch Grande Cuvee 2017 (vranec, cabernet sauvignon, merlot).

Posrebreni Hrvati: Graševina 2019 – Kutjevo dd; Graševina Goldberg 2019 – Belje; Touch Merlot 2017 – Wine Business

                Toliko o hrvatskom nastojnju da Lijepa naša kao vinska zemlja na svjetskoj pozornici zauzme neko relevantno visoko mjesto na rang listi najboljih. U svakom slučaju, čestitke zagrebačkom Wine Businessu na vinu koje je internacionalno prepoznato kao vrijednost zlatne i kao vrijednost srebrne medlje. Funkcioneri iz sektora gospodarstva u RH rado se hvale kako imamo mnogo zaštićenih proizvoda na razini EU, međutim iz iskaza Mundus Vinija nije jasno kojoj zaštićnoj hrvatskoj kategoiji pripadaju ova vina porijeklom iz Makedonije a predstavljena pod hrvatskom zastavom.

Svi rezultati ocjenjivanja su na https://www.meininger.de/en/mundus-vini

https://www.meininger.de/en

Paul Robert Blom kao dugogodišnji ocjenjivač na Mundus Viniju i kao predsjednik komisije u kojoj je Jadranka Klarić iz makedonske vinske kuće Stobi

Vrijednost ocjenjivanja na Mundus Viniju čine ne samo dobra organizacija i dobro izabrani degustatori (iz redova enologa, vinskih trgovaca, ugostitelja i sommeliera, vinskih novinara) nego i to što je organizator ovog turnira publicistička kuća Meininger Verlag koja za internacionalno tržite izdaje nekih šest revija na temu eno-gastronomije – najjača revija je Meininger Wein & Business International, tako da je moć internacionalne promidžbe velika, te to što je kuća Meininger Verlag vrlo dobro i tijesno povezana s danas vjerojatno najjačim svjetskim sajmom vina ProWeinom (ove godine od 15. do 17. ožujka) i to na način da na sajmu ima veliki izlagački prostor pa sebi može dozvoliti da najuspješnije sudionike Mundus Vinija sjajno promovira, među ostalime i na načn što će tamo svečano javno dobitnicima dodijeliti medalje. ♣

Concours Mondial de Bruxelles: BEZALKOHOLNO, i NISKO ALKOHOLNO

            Dosad toga nije bilo, ali stvari se eto mijenjaju!

                Concours Mondial de Bruxelles, kao jedno je od najvažnijih ocjenjivanja vina na svijetu, ove godine odvijat će se od 1. do 3. svibnja u Brnu, drugom po veličini gradu u Češkoj i metropoli Južne Moravske, koja, inače, s vinogradima granični s austrijskim vinorodnim područjem Weinviertel. To je treći put da se Concours održava u zemlji koja je nekad bila s druge strane željezne zavjese. Prije nekoliko godina grad-domaćin CMB-u bi je bugarski Plovdiv, u to vrijeme europska prijestolnica kulture, a nekoliko godina prije toga CMB je održan u Bratislavi u Slovačkoj.

Rok za prijavu uzoraka službeno ističe 28. veljače 2020, međutim zacijelo će biti produžen još za neko vrijeme. Iz ureda CMB stiže vijest da s prijavama (website: https://concoursmondial.com/en/registration/ ) kasne proizvođači iz Centralne i Jugo-istočne Europe koji su se u najnovije vrijeme upravo na Concoursu zakitile osjetno većim brojem medalja visokoga sjaja nego što je to bivalo još prije desetak godina, pa se CMB nada da lijepi niz odličja što je otišao u spomenute dijelove Europe neće prekinuti aljkavost vezana uz (ne)prijavu na vrijeme. Naglašava se da su zemlje poput Češke, Slovačke bitno podignule kakvoću svojih vina i da se u tim zemljama, ali i u Poljskoj koja (još!) nije afirmirana u produkciji Bakhova nektara (ali klimatske promjene mogle bi učiniti svoje!) bitno povećala potrošnja vina, ne nužno samo vlastitih, i da su one sad već i zanimljiva vinska tržišta pa eto i stoga sudjelovanje na ocjenjivanju CMB u Brnu može biti vrlo zanimljivo i poslovno korisno.

Očekuje se da će ove godine u Brnu na ocjenjivanju biti i više od 9000 uzoraka, koje će ocjenjivati na bazi kompetencije pomno izabranih 350 degustatora iz raznih zemalja svijeta, gotovo polovica od njih du znani vinski novinari, čime se računa da će medijska pokrivenost ocjenjivanja na zadovoljstvo i proizvođača i potrošača biti jako dobra.

                Low & alcohol free category – Zanimljivost: novitet na ovogodišnjem izdanju Concours Mondiala de Bruxelles je upravo uvedena još jedna kategorija za ocjenjivanje, a riječ je o vinima s vrlo niskim alkoholnim stupnjem odnosno bez alkohola. Za odličja najboljima brine se belgijska tvrtka M.I.S. specijaliirana u dealkoholizaciji pića pa u tome smislu nudi i usluge vinarima koji pića (svu produkciju ili dio nje) dobivenog alkoholnom fermentacijom žele u potpunosti ili djelomično dezalkoholizirati. Ta nova kategorija za ocjenjivanje uspostavljena je kao razultat istraživanja tržišta vezano uz navike i želje potrošača što se tiče pića a koje je pokazalo da je takvih pilaca bezalkoholnih ili vrlo niskoalkoholnih pića opsegom već dovoljno zanimljiv da se i takvim proizvodima na visokorenomiranim ocjenjivanjima posveti pažnja kako bi potrošači bili bolje upućeni u kakvoću pojedinih etiketa.

Bakho iz limenkeMožemo li na velikim svjetskim ocjenjivanjima vina za koju godinu očekivati i još jednu kategoriju za ocjenjivanje, a to bi bila ona vezana uz vino iz limenke?

                Bezalkoholna pića u limenki – nikakvo čudo, pivo u limenki također. Kod tih pića već smo se debelo naviknuli na taj način pakiranja. Limenka je međutim u novije vrijeme duboko ušla i u vinska svijet. Ovih dana na sajamskom prostoru u američkom gradu Mendocino održano je prvo svjetsko ocjenjivanje vina iz limenke. Prijavljeno je bilo nešto više od 200 uzoraka, uz one iz SAD i oni iz Francuske, Italije, Španjolske, Argentine, Australije, Novog Zelanda i Engleske. Degustatori-ocjenjivači bile su osobe iz akademskog svijeta, svijeta marketinga i iz miljea vinskih trgovaca. Kao predsjednik komisije ostaje zapisan dr. Robert Williams, pridruženi professor marketinga i predavač na tečajevima vezanim uz poslovnost na Sveučilištu Susquehanna u Pennsylvaniji. i osnvač tijela Wine In Cane Research. Direktor ocjenjivanja bio je Allen Greene, koji je inače u vinskom biznisu već 45 godina, a koordinatorica Lisa Gagliardi. Čak 37 uzoraka osvojilo je zlatnu medalju! Organizatori su vrlo zadovoljni s odzivom proizvođača, i u velikoj nadi su da će se na idućim natjecanjima broj uzoraka povećavati jer računaju na ozbiljan rast popularnosti limenke kao ambalaže i za vino, pa su odlučili održati novo ocjenjivanje, to drugo vrednovanje trebalo bi biti 22. srpnja 2020. Danas, barem tako je objavljeno, u svijetu postoji nešto manje od 200 proizvođača koji pune vino u limenke, različitih vina u limenkama na tržištu je zasad oko 475. ♣

Internacionalno priznanje našim znanstvenicima

EDI MALETIĆ i MARIJAN BUBOLA u TALIJANSKOJ AKADEMIJI ZA LOZU i VINO!

Marijan Bubola, Antonio Calò i Edi Maletić

Sjajno priznanje hrvatskim znanstvenicima: prof. dr. sc. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Marijan Bubola s Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču postali su inozemni dopisni članovi Talijanske akademije za vinovu lozu i vino (Accademia Italiana della Vite e del Vino). Primanje novih članova održano je u gradu Trento, u zadružnoj vinariji CAVIT. Tom je prigodom u Akademiju primljeno ukupno 28 novih članova.

Dokument o primitku u Akademiju novim je članovima uručio umirovljeni prof. Antonio Calò koji trenutno obnaša dužnost predsjednika Talijanske akademije za lozu i vino.

Talijanska akademija za lozu i vino osnovana je 1949. godine na prijedlog Nacionalnog vinogradarsko-vinarskog odbora (Comitato Nazionale Vitivinicolo), ona organizira razne simpozije, seminare i radionice, cilj njena djelovanja je da pridonese napretku znanstveno-istraživačkog rada iz područja vinogradarstva i vinarstva te primjeni rezultata istraživanja u praksi.

Članovi Talijanske akademije za lozu i vino su znanstvenici i stručnjaci iz područja vinogradarstva i vinarstva u prvom redu iz Italije, ali onda i iz ostalih država. Prema statutu, Akademija može imati najviše 300 redovitih članova (među kojima se biraju i akademici emeritusi, koji trebaju minimalno 10 godina biti redoviti članovi) te najviše 300 dopisnih članova (koji nakon tri godine članstva mogu postati redoviti članovi).

                Primitak u Talijansku akademiju za lozu i vino predstavlja veliku čast i potvrđuje uspjeh spomenute dvojice hrvatskih znanstvenika u znanstveno-istraživalačkom radu na područja vinogradarstva i vinarstva na međunarodnoj razini, a mnogo govori i vezano uz dobru suradnju naših znanstvenka s kolegama iz talijanskih institucija. Čestitke! ♣

Ulika i plemenita kapljica

MASLINA-ULJE-VINO, PUNTA CISSA i PUNTA GRECA

Kako li je lijepo čuti nešto lijepo! Sada konkretno mislim na dobar glas koji globalno prati našu maslinarsku Istru: istarsko ekstra-djevičansko maslinovo ulje jedno je od najboljih, ako ne i najbolje na svijetu!

Podsjetnik na to bile su mi recentne prezentacije novih mladih maslinovih ulja iz Istre i Festival masline u Zagrebu, u njegovu srcu! Glavni grad Hrvatske nije maslinarski kraj, ali mogao bi postati glavnim gradom (i) masline i maslinova ulja. U Zagrebu su Maslinarski institut, snažni vinotekari koji uz Bakhov nektar nude i visokokvalitetno maslinovo ulje, ovdje je eto Festival masline, ovdje je i dobro tržište. Proizvođači koji se žele pokazati kakvoćom redovito prezentacije imaju u Zagrebu. Krajem prošle godine u wine-baru vinoteke Vivat Fina Vina odlično se sa svojim uljem predstavila istarska obitelj Chiavalon, poslije nje nedavno je svoja nova mlada ulja Salvela i na tržištu najnoviju berbu Merlota Medea Punta Greca 2016 na kušanje podastro vodnjanski Agroprodukt, pa je u elegantnom ambijentu hotela Westin održan peti Festival maslina s mnogo maslinara/uljara, ne samo iz Istre nego i iz Dalmacije, a uskoro će u sklopu festivala rosé vina Pink Day u Mimari biti i izložba maslinovih ulja Green in Pink. Vodnjanski stručnjak za masline i maslinovo ulje Edi Družetić, jedan od najvećih naših eksperata na temu masline i ulja, na Pink Dayu će imati radionicu o maslinovu ulju.

OPG Gardoš Nevia iz Buja prezentirao se s ekstra djevičanskim maslinovim uljima od više sorata (npr. buža, belica, mješavine), zatim s maslinovim uljem sa (za nekoga obogaćenim a za nekoga upropaštenim) čilijem, te s maslinovim uljem sa češnjakom i ružmarinom, pa s maslinama u teglici i sa šalšom koju OPG kuha od, kaže Roberto Gardoš, na slici sa sinom Goranom, od domaće uzgojene rajčice

Likovni uradci na drvu masline, autorica je Valentina Prekalj, OPG Prekalj iz Poreča

U Westinu na Maslini u srcu Zagreba, gdje je izložba bila prodajnog tipa, pojavilo se 34 izlagača, većinom iz Istre i većinom s uljem, naime, uz ponuđače maslinovoga ulja bilo je i onih koji su pokazivali suvenire i ukrasne predmete ali i predmete za posluživanje hrane (npr. pladnjeve) izrađene od maslinova drveta i na maslinovu drvu, zatim predstavnika tvrtki koje se bave proizvodnjom strojeva i opreme za poljoprivredu poglavito za maslinarstvo i uljarstvo, kao izlagača vidio sam i jednog proizvođača bučinog ulja iz okolice Siska, pozvanog da nastupi kao gost. Na festivalu se predstavilo i baranjsko Belje – s kobasicama od crne slavonske svinje! U sklopu festivala bilo je dosta radionica a i vrlo zanimljivih predavanja, primjerice Maslinova ulja s povišenom razinom fenola – nova kategorija ulja, Klimatske promjene i njihov utjecaj na maslinike, Maslinarstvo u Crnoj Gori, Maslinovo ulje – nutritivno superiorno popularnim mastima.

Špekmez OPG-a Gross iz Svetvinčenta. U teglicama su u ekstra-djevičanskom maslinovom ulju masline, pržena slanina, rajčice, suha šljiva, luk, dimljena paprika, sol, čili, smeđi šećer i balzamski ocat

Vrlo važan dio Festivala maslina je strukovno vrednovanje maslinovoga ulja. Ove godine za ocjenjivanje je prijavljeno 220 uzoraka, od toga 160 ekstra-djevičanske kategorije.

Evo i tko su glavni nagrađeni:

                Šampion 5. Festivala maslina u Zagrebu – Đani Lubiana

                Priznanja:
                Najbolje monosortno maslinovo ulje – OPG (Elena) Lupić, sorta rožinjola; Najbolje višesortno maslinovo ulje – Đani Lubiana; Najbolja udruga maslinara – Udruga Agroturist, Vodnjan; Najbolje ekološko ulje – Stancija st. Antonio d.o.o., sorta istarska bjelica; Najbolja uljaraStancija st. Antonio d.o.o.

Valja međutim ovdje navesti kako za ocjenjivanje svoja ulja nisu – osim Agroprodukta iz Vodnjana – prijavilia ni poslala najspominjanija naša proizvdođačka imena poput Chiavalona, Belića, Ipše, Claija, Zigantea

Prezentacija ulja Salvela Punta Cissana i vina Medea Punta Greca u zagrebačkoj vinoteci Vivat Fina Vina: uz domaćina Borisa Ivančića su enolog Agroprodukta Marko Krstačić i majstor za maslinarstvo i maslinovo ulje Edi Družetić

Agroprpodukt je u Zagrebu u wine-baru Vivat Fina Vina uz klasična svoja monosortna ulja iz berbe 2019. a to su Salvela Buža, Istarska bjelica, Pendolino, Leccino, Leccione te mješavina sorata Salvela Aurum, predstavila i jedan posve novi proizvod a to je Salvela Punta Cissana. Edi Družetić koji je u Agroproduktu zadužen za maslinarstvo i za ulje objašnjava da se htjelo napraviti nešto posebno, ekstra. Za Puntu Cissanu izabrane su sorte buža, zatim buža muška ili plominka, pa rošinjola (rossignola) i puntoža (puntosa), probrane su najbolje masline od svake.

Maslinik Salvele nalazi se na krajnjem jugu Istre u Babarigi na rtu Punta Cissana gdje su masline uzgajane i gdje se proizvodilo ulje još u prvom stoljeću nakon Krista. Teren je na nadmorskoj visini između pet i 10 metara, klima, kaže Družetić, odlična – proljeće stiže prije kalendarskoga a hladnoća kasnije nego drugdje. Masline su u roku od nekoliko sati nakon berbe prerađene u vlastitoj uljari u Vodnjanu.

Maslinik Punta Cissana

Ulje Salvela punta Cissana je sjajno, vrlo pikantno, kremasto, s ugodnom gorčinom, profinjeno i elegantno.

Medea Merlot Punta greca 2016

Na samome jugu Istre nalazi se i vinograd Agroprodukta Punta Greca, odakle je grožđe sorte merlot za vino Medea Merlot Punta Greca 2016. Punta greca, s 3,4 hektara površine i s ukupno 25.400 trsova sorte merlot, najjužniji je istarski vinograd, nalazi se na poluotočiću-rtu Punta Greca, praktički na razini mora. Tlo je, kaže enolog Agroprodukta Marko Krstačić, crvenica s dobrim udjelom gline i pijeska. Crvenica je bogata mineralima, sloj pijeska omogućuje dobru propusnost a najdonji sloj gline dobro zadržava vlagu tako da trsje nikad ne pati od stresa vezanoga uz sušu. Vinograd je cijeli dan pod suncem, a stalno ga oplahuje vjetrić koji ne dopušta stvaranje povećane vlage na lozi i razvoj gljivičnih bolesti, preko dana ne dopušta razvoj previsokih temperatura na kojima bi izgorile arome, a preko noći dodatno rashlađuje vinograd što je također vrlo korisno za očuvanje kiselina i svježine u grožđu i, poslije, u vinu.

Navodnjavanja nema. Trsje je sađeno gustoćom od 6500 loza na hektar i održavano uzgojnim oblikom niskog kordonca s kratkim rezom, što omogućuje nizak prinos po panju a to je preduvjet za veću kakvoću ploda. U berbi pri tehnološkoj i fenolnoj zrelosti grožđe ima niski pH (bitno), dobru ukupnu kiselost, slanost (mineralnost) i visoki slador, u vinu, koje je suho, i visoki alkohol (15 vol %). Podrum: 14 dana maceracije grožđa i alkoholne fermentacije, potom dozrijevanje, u prvom periodu, na finom talogu u novim i rabljenim hrastovim bačvama u vremenu od dvije godine, u posljednjem razdoblju dozrijevanja vino bude sedam puta pretočeno kako bi se posve izbistrilo i takvo, bez bistrenja enološkim sredstvima i bez filtracije, punilo u bocu. Vino Medea Merlot Punta Greca proizvedeno je u ograničenoj količini od 7000 litara… ♣

Enogastronomija i turizam: lice i naličje divljači – zaboravljeni okusi

GRAN CORONICA CONCERTO PER LA SELVAGGINA!

            Teatro Gran Moreno, zaselak Koreniki blizu Umaga. Concerto grosso per la selvaggina. Autori & dirigenti: Moreno Coronica & Ana Morgan. Koncert za divljač! Sve po pravilu, redosljedom: andante, allegro, allegro con brio, fortissimo, pa moderato decantabile, pa allegro gioioso…

Pogled u kušaonicu gdje je bio ručak. Zdravica za tatu Ottaviana i mamu Rosu

                S jedne strane glazba tanjura s blistavim naličjem divljači iskazanime vinogradarskom osvetom kroz zaboravljene okuse, s druge strane kristalni zvukovi skupocjenih čaša zacrnjenih zaraznim Coronicama GranTeranom i Grabarom..!

Svako zlo za neko dobro, kaže poslovica. Tako npr. vinogradaru i ne treba baš uvijek očajavati kad u (svom) trsju vidi neku divljač, pogotovu veću. Ponešto od onoga što se kao mogući štetnik pokaže u vinogradu može, kao nadoknada počinjene štete na lozi, završiti u hladioniku, zamrzivaču, a ono što slijedi ogledat će se u, kako se lijepo dosjetio izraziti se ugledni istarski vinogradar i vinar Moreno Cornica, upravo u divnim zaboravljenim okusima divljači.

Andante, adagio, allegro, allegro con brio, forte-fortissimo, moderato decantabile… Doček kod obitelji Coronica, uz pjenušac COdue, novo mlado maslinovo ulje Monte Castiglione Selection i pâté od patke s domaćom muštardom, potom uz juhu od fazanke s mesnim okruglicama i gljivama i s Malvazjom 2017, a poslije toga stigli su tortelloni s nadjevom od mesa šljuke i s dunjom, kao i Gran malvazija 2017. Za Gran Teran i – Gran Decanter!

U suradnji s prijateljima – vlasnicima znane istarske konobe Morgan iz Brtonigle, za grupu privatnih i poslovnih prijatelja Moreno Coronica odlučio je kod sebe u prostranoj kušaonici novog podruma sagrađenog uz obiteljsku kuću u selu Koreniki kod Umaga, prirediti druženje upravo uz zaboravljene okuse divljači, te uz svoje Gran Malvaziju, Gran Teran i Grabar (po meni također kategorija Gran). Ne samo vinogradarstvo i proizvodnja vina te maslinarstvo, nego je i lovstvo dugačka tradicija u obitelji Coronica pater familias koje je, još čili, 92-godišnji Ottaviano a mater familias koje je, također vrlo čila, 82-godišnja Rosa, nekad majstorica za prigotavljanje specijaliteta od suprugova ulova. Gran Moreno, kao treća i kakvoćom vina i maslinova ulja te u poslovnom smislu čini se daleko najuspješnija gerenacija u obitelji, pozvao je k sebi na druženje uz razgled (vožnjom turističkim vlakićem) nekadašnjeg carstva stoljetnih hrastova Boscogrando a od prije nekoliko desetljeća odličnog (sada njegovog) vinograda Boscogrando, zatim uz obilazak njegova Parka maslina, pa obilazak novog podruma i, onda, u nedavno uređenoj kušaonici, i uz ručak na bazi divljači popraćen njegovim vinima. Bila je to prilika podsjetiti se na zaboravljene okuse divljači naime Moreno sa žaljenjem naglašava kako se u novije vrijeme u Istri donekle zanemaruje prigotavljanje jela od divljači, srećom chefica Ana Morgan i konoba Morgan ostali su joj uvjerljivo vjerni, i kušati (uživati!) GranTeran 2015 koji je lani na Decanterovu ocjenjivanju osvojio zlatnu medalju (po meni trebao je i veliku zlatnu!), zatim izvrstan pjenušac od malvazije odličnog naziva CO due (tri godine na kvascu u boci nakon druge fermentacije!), pa malvazije iz 2017 (baznu i GranMalvaziju) rađene novim stilom kojime Coronica izbjegava doticaj bijelog vina s drvom, te osebujne Grabar (cabernet sauvignon i merlot) i Gran Teran iz berbe 2016, sada aktualne na tržištu.

Domaćini Moreno Coronica sa suprugom Suzanom, s vlasnikom konobe Morgan Joškom Morganom te s predsjednikom Hrvatskog sommelier kluba Frankom Lukežom (stoji)

Ekipa konobe Morgan: chefica Ana Morgan, njen brat Marko, te, u bijelome, kuhari Vjekoslav Podunavac i Ivan Pandžić

U veselom gotovo šestosatnom druženju nekih 60 a možda i 70 nazočnih – uz domaćine je gostiju (sommelijera i ugostitelja, hotelijera, chefova, diplomata, novinara… ) bilo ne samo iz raznih krajeva Hrvatske nego i iz Slovenije i Italije, vrijeme je proletjelo začas, za nadati se da je na plodno tlo pala poruka koju su ovom prigodom protagonistima-kreatorima eno-gastro scene i turističke ponude na našem najvećem poluotoku uputili Coronica i obitelj Morgan da je i te kakav adut na istarskome tanjuru, uz ribu i boškarina, i divljač!

Među gostima – ugledna opatijska ugostiteljska i sommelijerka Danijela Kramarić sa suprugom, te znani splitski chef Braco Sanjin

Dodao bih i ovo: vrijedilo bi za Coroniku i za konobu Morgan da razmišljaju o tome da ovakvo događanje i takva događanja na razne gastro-teme dakako uvijek s naglaskom na ono tipično istarsko ponove na visokom nivou i uz plaćene ulaznice u nekim drugim sredinama u Hrvatskoj ali i izvan granica Lijepe naše, kao gosti nekih boljih restorana u tim drugim sredinama. Takva gostovanja mogla bi lijepo poslužiti kao model kako učinkovito propagirati komparativne prednosti pojedinoga područja u turizmu. Za uzvrat, bolji restorani iz drugih sredina mogli bi povremeno prezentirati svoje posebnosti i specijalitete vlastitoga kraja u kušaonici Morena Coronike u Istri s time da se gostujuća jela ili barem dio njih adekvatno spoji s Morenovom kapljicom.

Prostor Boscogrando, nekad znan po stoljetnim hrastovima, a sada znan kao visokovrijedni vinograd na istarskoj crvenici (terra rossa, duboko tlo, s dosta gline koja dobro zadržava vlagu, te s puno željeza i raznih minerala). Takvo tlo posebno je pogodno za teran i cabernet sauvignon, koji za dozrijevanje traže puno sunca i koji ne smiju biti u stresu od suše. Obitelj Coronica tu ima 21 hektar pod trsjem, ali pomalo se i širi, ukupni potencijal Boscogrando je 30 hektara. Gustoća sadnje terana za Gran teran je 6250 trsova/ha, a rod je do najviše 1 kg grožđa po trsu. Uz vinovu lozu su i nasadi masline. Moreno Coronica ima oko 450 stabala masline i godišnje, ovisno o kakvoći sezone, proizvede između 400 i 700 litara odličnog maslinovoga ulja, sorte su istarska belica, crnica, i buža te, u maloj mjeri, talijanski leccino. Coronica ne rabi herbicide, sistemike, umjetna gnojiva, od materijala iz vinograda radi kompost za gnojidbu

Dragulji Plešivice

ANA GRGIĆ IZ LOKOŠIN-DOLA

Izvornost i iskrenost, sjajan spoj rustikalnoga i domaćeg tradicijskoga (ambijent, namirnice uglavnom iz vlastita uzgoja i proizvodnje) te maštovitosti i rafiniranosti modernoga (kreacija-izvedba jela, posluženje), kontinuitet.

Doček punih ruku: chefica Sanda Braje, izletište Vinogradarska kuća Braje

Sanda Braje, chefica izletišta Vinogradarska kuća Braje u Lokošin-Dolu kod Mladine i u općini Jastrebarsko, na određeni način jeste plešivička Ana Grgić. Mogla je u kuhinji ostati na uobičajenom naresku i klasično prigotovljenim pečenicama i češnjofkama, pečenju, gulašu, ali izabrala je zahtjevniji put. Inovativni način rezultat kojega maksimalno mobilizira i oko, i nos i nepce gosta, i koji u ruralni prostor donosi dah suvremenog urbanoga ne narušavajući nimalo autentičnost domaćega. Estetski dojam pojačava elegantno, kao u kakvom zvjezdanom restoranu, uređeni stol, s finim pažljivo izabranim tanjurima i priborom za jelo te s voluminoznim kristalnim čašama tankih stijenki namijenjenim vrhunskim vinima i hedonistima koji i te kako znaju što baš takva čaša znači za prvorazredno, pogotovu duže odležano vino.

Plešivica se, nakon što se u zadnjim godinama preko grupe sjajnih vinogradara/vinara i odličnih vina osobito afirmirala u široj javnosti u svim Bakhovim kategorijama, konkretno visoko kompleksnim pjenušcima, osebujnim mirnim bijelim i crnim vinima od chardonnaya, sauvignona, rizlinga rajnskoga, pinota crnoga ali i dugo maceriranom jantarnom kapljicom, postaje, pomalo, i šire gastro središte.

Vinogradarska kuća Braje i vina Roberta Brajea: rajnski rizling, crni pinot, sivi pinot i crveni veltlinac. Kuća je u Lokošin-dolu kod Mladine, uz vinograde, ambijent vani i unutra lijep. Mogućnost šetnje, u blizini je i biciklistička staza

Uz vinare koji primaju na kušanje vina i eventualno nareska, te restoran Karlo i restoran Ivančić (popularno zvan Galica) koji je u najnovije vrijeme osjetno digao kakvoću ponude, a i vinsku kuću Jagunić što može ponuditi topla jela, tu je, što se tiče hrane, u žiži i vinogradarska kuća Braje, a uskoro se napokon, nakon dugog iščekivanja, treba oficijelno otvoriti i elitni restoran Korak u okviru istoimenog vinogradarsko-vinarskog posjeda. Plešivica eto već može ili će za koji tren, kad i službeno proradi restoran Korak a i kad se – ako se – obitelj Braje odluči organizirati na način da radi stalno i ne više kao sada tek po narudžbi, moći istodobro zadovoljiti i najzahtjevnije nepce, nos i oko i šireg kruga štovatelja fine papice i kapljice.

Obitelj Braje: Robert, Sanda i sin Patrik

Da bi postala i ostala turističkim rajem, što bi, uz održivi pristup priči, bilo logično (tà, kakva li joj je prednost to što se nalazi uz sam autoput Zagreb – more, a i na niti pola sata vožnje od Metropole odnosno, s druge strane, od Karlovca, niti slovenska granica nije daleko…), nužno bi, da se osnaži magnetski učinak, bilo da se svi segmenti lokalnih djelatnosti prikladno poslovno povežu i sinhroniziraju aktivnosti kako bi se lakše i brže stiglo do obećavajućega cilja, konkretno to znači da se svaka strana bolje samoorganizira i da kvalitetno i za opću dobrobit profunkcionira suradnja svih segmenata, od službi koje vode grad Jastrebarsko kao urbanog središta Plešivice i koje bi morale bolje paziti na čuvanje okoliša i brinuti o uređenju lokalnih vrijednih kulturno-povijesnih spomenika i razvoju izletišta (nekad omiljelo izletište Zagrepčana Mladina već godinama djeluje zapušteno, legendarni Erdödyjev vinski podrum djeluje ruševno… vidi se dosta neobrađenih parcela i korova…), preko vinogradarsko/vinskih posjeda i ugostiteljskih djelatnika i domaćih ljudi što nude smještaj za namjernike i turiste, pa do službi zaduženih za promidžbu, marketing.

Domaći sirevi Sande Braje, te naresci Roberta Brajea

Evo u kratkim crtama i kroz nekoliko fotografija kako funkcionira obitelj Roberta Brajea, koju vrijedi posjetiti: Brajeovi su odavna znani kao proizvođači vina – sad Robert gospodari s pet hektara i radi jednosortna mirna vina od veltlinca crvenoga, pinota sivota, rizlinga rajnskoga, pinota crnoga, portugisca, te mješavnu cabernet sauvignona, pinota crnoga i portugisca, a tu su i bijeli i ružičasti pjenušac klasične metode. Ali Brajeovi su odavna znani i kao uzgajivači povrća te, u umjerenom opsegu, svinja, krava, peradi. Robertov otac bio je vješt u proizvodnji mesnih prerađevina, a mama dobra kuharica. Dio vještina od oca usvojio je Robert, a dio znanja od Robertove mame odnosno svoje svekrve preuzela je Robertova supruga Sanda, koja je od početka pokazivala ne samo volju nego i veliki talent za kuhanje. Dok se Robert s vremenom razvijao kao vinogradar i vinar te kao majstor za svinjariju (kolinje, kobasičarstvo, šunke…) dotle se Sanda razvijala kao prerađivačica mlijeka u maslac, vrhnje, sir, kao proizvođačica pašteta i kao kuharica i slastičarka, i to na višem nivou, težila je onome što se naziva haute cuisine. Kad su Brajeovi u svom prostranom dvorištu uz stambenu zgradu i uz vinograde podignuli oveću drvenu kuću obitelj se okrenula i ugostiteljstvu, međutim ne na način da vodi stalno otvoreni restoran i tipa kakvi su drugi lokalni objekti, nego da kuća bude otvorena samo za namjernike koji će doći na kušanje vina i nareska a da se veće grupe – u prostor u unutrašnjosti može se komotno smjestiti 80 osoba – i na topla jela dakle kompletne ručkove odnosno večere – obroci kakve ih vidi Sanda zahtijevaju dosta vremena za prigotavljanje naime Sanda očekuje da posjetitelji izađu iz kuće impresionirani – primaju goste samo po najavi. Osim na degustaciju vina i narezaka, Brajeovi goste primaju u dogovorenim terminima na ručkovima, na proslavama vjenčanja, rođendana, krštenja, kod njih je moguće za razna poduzeća organizirati i razne prezentacije koje će završiti bogatom zakuskom, bio sam na jednoj izvrsnoj kad je neke svoje nove programe predstavljala kompanija Croatia Airlines. Sad Robert i Sanda iskustvo i znanje prenose na sina Patrika, koji je student vinogradarstva i vinarstva na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, i na kćerku…

Plešivička brusketa – prepečeni domaći kruh s paštetom od pačje jetre te s komadom fileta od košute, i domaća češnjovka u štrudli

Češnjovke pečene s rajčicom

Prije nešto više od godine dana revija Svijet u Čaši i Hrvatski radio te čelnik međunarodnog festivala vina i delicija Zagreb Vino.com bili su na prezentaciji sjajnog menua u režiji chefice Sande Braje, a sad nas eto ponovno, na prezentaciji novih Sandinih kreacija. Evo kroz nazive ali, unutar priloga, i kroz fotografije, što je Sanda Braje priredila ovaj put:

Juha od gljiva, pačja prsa sous vide, pečena i zapečena patka s mlincima, juneći ossobuco

Predjelo: selekcija domaćih sireva Sanda – svježi s vlascem, s bučinim košticama te domaći sušeni kravlji. Pratitelj u čaši: Crveni veltlinac Braje 2018. Posluženo na drvenom pladnju iz radionice majstora Igora Zlatkova: prepečene kriške domaćeg kruha s paštetom od pačje jetre i sa džemom od luka na redukciji od portugisca i šećera. Posebno: prepečene kriške domaćeg kruha s nadjevom od karamelizirane ljutike i s komadom fileta od košute izravno iz lovišta. Naresci Braje: salama od košute, salama od medvjeda, kobasica tipa kulenove seke od svinje stare četiri godine, buđola. Pratitelj u čaši: Portugizac Braje 2019

                Toplo predjelo: češnjovke (obitelji Braje!) na tri načina – u štrudli (savijača), pečene s rajčicom, te najprije kuhane pa zapečene. Kao prilog: krema od batata, te salata od sirovog domaćeg kiselog zelja, jabuke i luka, s domaćim vrhnjem. U čaši: Portugizac Braje 2019.

Juha od vrganja s domaće tučenim vrhnjem. U čaši: Rajnski rizling Braje 2018

Prvo glavno jelo: pačja prsa sous vide, pečena dugo na 63 stupnja Celzija , s domaćim raviolom punjenim komadićima kruške i umakom od redukcije portugisca s cimetom i klinčićem. U čaši: Crni pinot Braje 2016 (aktualan na tržištu)

                Drugo glavno jelo: patka tri sata pečena na pačjoj masti u pećnici i potom u tavi zapečena, prilog – domaći mlinci

Treće glavno jelo: juneći osso buco s povrćem i crnim vinom, te domaći raviol punjen svježim sirom. U čaši: kušanje dvaju crnih pinota – 2019 i 2018, iz bačve, te, za piće, Crni pinot 2017 koji će uskoro na punjenje, i spomenuti 2016.

Slatka janjetina

Kruška kuhana u crvenom veltlincu, poslužena s domaćim sirom na Sandin način

Prijelaz na desert: Slatka janjetina (zapravo slana, ali slatko se jede!), klasično na domaćoj masti i u pećnici pečeni komad janjetine. U čaši: Sivi pinot Braje 2000 (riječ je o godini rođenja Robertova i Sandinog sina Patrika). Podastrto je i prvo Patrikovo vlastito vino – mješavina u amfori četiri mjeseca maceriranih pinota sivog, traminca crvenog i veltlinca crvenog iz 2019, krajem veljače vino je trebalo biti pretočeno na barem polugodišnje dozrijevanje u drvene bačvice.

Slatki desert: kruške kuhane u crvenom veltlincu začinjenime cimetom i limunom te popraćene kremom od domaćeg svježeg sira, te savijača od višnje. ♣

Vino iz mora

BAROLO i BARBARESCO POSTAJU NA PAGU CORRAL WINES

            Je li itko mogao pretpostaviti da će svjetski slavni barolo i barbaresco – na našem Pagu postati Corral Wines? A, istina je! Marko Dušević, zadarski uzgajivač školjaka i račića Adriatic Shell na lijepoj površini u uvali paškog akvatorija, prije sedam godina odlučio se kao ljubitelj i plemenite kapljice i kao osoba koja živi na izrazito turističkom području stvarati Corral Wine, konkretno polagati butelje vina u podmorje na dodatnu obradu, ma što to dodatna obrada bilo, da li (samo) nov, interesantan izgled boce obrasle koraljima i travama, ili pak (i) određeno poboljšanje u organoleptici, ili pak (najvjerojatnije) i jedno i drugo.

Corral Wines u restoranu Fino & Vino: Marko Dušević objašnjava, a sommelieri Krešimir Šesnić, voditelj restorana, i Marin Galinac rastaču uzorke

Vina ispod mora, Fino & Vino: nekako najbolji dojam i kao vina iz podruma (bez mora) i kao vina iz mora ostavili su Barolo 2015 Brune Grimaldi i Barolo Bussia 2015 Stefana Bolmide. Inače lijepim se pokazao i originalni Nebbiolo 2015 Edoarda Sobrina, ali Sobrinova podmorska verzija, radi usporedbe, još nije bila gotova i donesena na prezentaciju

Startao je, Dušević, logično, s hrvatskim vinom, a eto malo-pomalo za svoju ideju zainteresirao je i strane proizvođače, pa je u najnovije vrijeme skupio lijepu količinu pijemontskih barola, barbaresca, nebbiola i barbere ali i ponešto amaronea iz Veneta te ih neko vrijeme, uglavnom ne više od 10 mjeseci, držao u kavezu u svom podmorskom vinskom podrumu, ne bi li im jadransko ljuljuškanje dalo novu dimenziju (u organoleptici i plasmanu). Ovih dana u zagrebačkom restoranu Fino & Vino Marko je održao prezentaciju tridesetak pijemontskih vina od kojih su neka i od vrlo cijenjenih tamošnjih vinara, primjerice od kuća Pio Cesare, Bruna Grimaldi, Edoardo Sobrino, Silvano Bolmida, Ettore Germano…., ali i par crnih vina iz veronske okolice, kao i nekoliko slađih do jako slatkih, npr. zeleni veltlinac od čuvenog Nicolaihofa iz austrijskog Wachaua i visoki predikat Triptih 2013 od našeg Bodrena.

I tako su, eto, pijemontske vinske legende na Pagu postale Corral Wines! Butelje iz vana obrasle koraljima, i mogle bi se kad se vino popije iskoristiti kao lijep ukrasni predmet, a vina organoleptikom različita, budući da je na kušanju bilo istih uzoraka bez mora i s dodirom mora kapljicu se moglo kušati u dvijema varijantama i usporediti ih pa vidjeti kako su neka bila izvrsna u obje varijante, neka su bila bolja bez mora (možda i zato što je kroz čep more u manjoj količini prodrlo u bocu i napavilo stanoviti nered), a neka iz mora bila su bogme za nijansu finija, mekanija, nježnija, kao da ih je blago zibanje malkice ubrzalo u razvoju i povećalo im pitkost…

Ako me sjećanje ne vara, prvi ili jedan među prvima koji se – a bilo je to prije dosta godina – dosjetio staviti gotovu butelju u vodeni vinski podrum bio je francuski vinogradar i vinar iz područja uz rijeku Loireu. Potom su se raširile vijesti o dosta drugih vinskih poduzetnika koji su također htjeli doznati kako funkcionira podrum ispod vodene površine, ali ti su butelje stavljali pod more, što je bitna razlika jer ako ništa drugo more je slano, i mogući njegov prodor kroz pluteni čep do vina ostavlja sasma drukčii učinak na vino od onoga u doticaju sa slatkom vodom. U Hrvatskoj je prije nešto godina butelje pjenušca od žlahtine pod more počela stavljati PZ Vrbnik, i na tome raditi dobar posao, naime nakon stanovitog vremena butelje su krasno pokrile alge i taj njihov novi i ukrašeni vanjski izgled omogućio je plasman butelje po čak 1000 kuna, višestruko skuplje od podrumskog pjenušca. Po Duševićevim riječima, takvih koji eksperimentiraju s buteljama ispod mora danas je popriličan broj, najmanje njih dvadesetak.

Marko Dušević namjerava od ovoga morskog toucha napraviti međunarodni biznis većih razmjera, ali hoće li mu to poći za rukom vidjet će se. Isprva je, zainteresiravši proizvođače kao sugovornike za projekt, butelje dobivao, a sad su se donacije bitno smanjile, u najnovije vrijeme butelje kupuje. Dušević navodi kako je uspio u SAD naći nekoliko jakih uvozničkih i distributerskjih kuća za vino koje su mu oko projekta zainteresirane u određenoj mjeri novčano pomoći.

Suočen je međutim s dosta problema, naime mora kroz kontakt s vinarom pa i kroz kušanje vina saznati je li vino kad ga se kreiralo bilo predviđeno za duže odležavanje u boci te je li za zatvaranje butelje korišten uistinu vrhunski pluteni čep odnosno neki novi visokokvalitetni konstruirani čepovi tipa DIAM-a, tako da sigurnost da voda iz rijeke odnosno more neće uspjeti kroz ili uza stijenke čepa pronaći put do vina u butelji. Marko će još morati sa sigurnošću utvrditi i optimalnu dužinu čuvanja pojedinog tipa vina pod morem. Kroz posljednjih sedam godina ustanovio je, kaže, kako se u prvih šest mjeseci ležanja vina pod morem, gdje je temperatura stalna, otprilike kao i u vinskom podrumu, i gdje je za razliku od situacije u podrumu gdje je leži polegnuta i nepomično, stalno u laganom pokretu od strujanja. Iznosi mi kako mu dosadašnje iskustvo govori da bi optimalna dužina boravka butelje pod morem bila do 10 mjeseci odnsno jednu godinu, istraživanja na taj aspekt idu dalje. Zatim, javlja se i pitanje koje je doba godine optimalno za stavljanje vina pod more, dosadašnje Markove spoznaje o tome svode se na to da postoje dva termina, jedan je proljetni, konkretno svibanjski, kad se priroda budi i kad temperatura mora pomalo raste, tada butelja može izvana dobiti lijepi sloj od morskih algi i koralja kao kompaktan i čvrst ukras, a drugi je termin jesenski, kad temperatura mora pada da bi se spustila do oko 12 odnosno 11 ili 10 stupnjeva Celzijevih, taj je manje podesan za stjecanje ukrasa po butelji a čini se povoljnijime za promjene u organoleptici. Prije nekoliko godina, praktički još na samome početku bavljenja podmorskim vinom Marko Dušević Adriatic Shell & Corral Wine priredio je degustaciju podrumskih vina i istih tih etiketa njegovanih neko vrijeme pod morem, i pokazalo se općenito da je boravak vina pod morem, kao, malo ubrzao razvoj kapljice, ona vina koja su bila proizvedena vrlo korektno, bez mane, djelovala su mekanije i nešto pitkije od onih bez mora. I na ovoj degustaciji sada u Fino & Vino činilo mi se isto, uzorci su upravo na temu mekanosti i stupnja spremnosti bili od sorte nebbiolo, znane po snažnom taninu i visokoj ukupnoj kiselosti. Tako eto da bi ponajviše proizvođači plemenite kapljice od takvih izrazito taninskih sorata mogli biti jače zainteresirani za sudjelovanje u Corral Wineu, jer imali bi vino nešto ranije mekanije i spremnije za šire tržište, a k tome i butelju obraslu koraljima i algama kao ukras. Za uspješan biznis Corral Winesa Marko Dušević mora u svakom slučaju biti 100 i više posto siguran da je vino bez mane i da je priređeno za trajanje na duži rok, zatim da je za butelju korišten visokokvalitetni zatvarač koji neće propuštati vodu odnosno more u bocu, a svakako je bitno i to da se riješi pitanje etikete. S obzirom da papir more pojede a koralji prekriju, svaki proizvođač koji pristane na sudjelovanje u Corral Wineu i ustanovi da boravak pod morem ako nije poboljšao vino nije ga ni za trunku osiromašio ili drukčije mu naštetio u odnosu na podrumski original želi kupcu i jasno pokazati o kojemu vinu riječ i da je on proizvođač. Najvjerojatnije kao rješenje dolazi etiketa kao provjesnica. ♣

___________________________________________________

Iskrena jela ⦁ Gostu, vinu & džepu prijateljski pristup

Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach

Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier ⦁ Inventive chef & experienced competent sommelier

Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela ◾ Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food

Fino & vino; Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com ; www.finoivino.com ; Radno vrijeme/ Opening hours: pon-sub / mon-sat 12-23

_________________________________________________

Vino & glazba

POP VINUM & MUSICA

U više navrata svjedočili smo pokušajima spajanja Bakhova nektara, delikatesa na tanjuru i glazbe, nekako najčešće koncept je bio prirediti mini-festival plemenite kapljice i u istom prostoru u isto vrijeme praktički više kao kulisu nego kao jednako vrijednog protagonista instalirati neki glazbeni sastav odnosno disko-džokeja da sviraju dok publika obilazeći stolove s vinarima i ponuđačima specijaliteta kuša vino i hranu. Stari vuk s glazbene scene i veliki gurman klavijaturist Tihomir Pop Asanović, znan kao član popularnih rock-sastava poput npr. grupe Time, a sada voditelj, jako kaže, rock jazz fusion muzičke skupine Pop, Sabrina Kebiri & Prijatelji, nakon što je nedavno izdao album CD Povratak prvoj ljubavi kao svoj projekt s time što su mu potporu dali kolege Vlatko Stefanovski, Vadran Božić, Dragan Jelić, Primož Drašić, Jani Moder, Amir Grizman, krenuo je u sljubjivanje hrane, vina i muzike na neki svoj način. Prvog dana veljače sa spomenutom svojom ekipom u zagrebačkoj kavani Johann Franck na Trgu bana Jelačića u središtu Zagreba priredio je večernji show na kojemu je brojnoj publici prezentirao novi album Povratak prvoj ljubavi, zatim jela, tipično zimska, koja je za tu prigodu osmislio i prigotovio njegov prijatelj splitski publicist duboko fokusiran na svijet glazbe i na svijet eno-gastronomije Zlatko Gall, inače i autor nedavno izdane knjige o legendarnome Oliveru Dragojeviću, a za vina su se za ovaj put pobrinule dvije vrsne makedonske vinske kuće Bovin i Tikveš. Pop Asanović inače planira i turneju Od Vardara pa do Triglava!

Tihomir Pop Asanović, Sabrina Kebiri & Prijatelji u Johannu Francku (Julio Frangen)

Pop Asanović, Zlatko Gall kao kuhar u Johannu Francku i Julio Frangen kao degustator Gallovih kreacija

Tihomir Pop Asanović i Zlatko Gall te Pop Asanović sa Sabrinom Kebiri

Prijedlog Popu Asanoviću, koji inače planira uskoro prirediti veliki glazbeni spektakl u vinogradu jednog od istaknutih hrvatskih proizvođača Bakhova nektara, je da se veže uz nekoliko vinarija čija vina osobito cijeni i da postane na određeni način ambasador tih vinarija i njihovih vina najprije po cijelom prostoru Balkana, a onda i znatno šire… ♣

__________________________________________­­­­­­­­­­­­­­­­­________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE

Vodič za pametnu kupnju / Hints to the smart purchase

LEGENDA 

Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

♣ ♣ –  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

♣ – 7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti/drink • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or wait  •   ⇒ – čuvati/wait  •   – trošiti svakako uz hranu/drink with food

SVIJET u ČAŠI Kronika – 01.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

   

KROZ /THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

Suradnici/contributors: Vinko Lozica, Zlatan Trsenjak, Zdravko Vodnik, Miran Debeljuh ⦁ Foto: Marko Čolić

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

Slavonija i Podunavlje zovu! Tko bi odolio ovim LJELJAMA iz Gorjana?! (Ivo Pervan)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

___________________________________

LJELJE IZ GORJANA – Danas su ljelje vesele, ali onda kad su startale u ovakvom ruhu, a to je u vrijeme otomanskog carstva, nije bilo tako, naime neprijatelj je najprije bio porobio sve muškarce u kraju i zaposjeo selo pa su tadašnje selske djevojke odlučile ovako se urediti, i s muškim šeširima ukrašenim cvijećem te s kosama, srpovima i sabljama u rukama naići pred turski tabor. Priča kaže da su osvajači pomislili da su se pojavili duhovi pa su – pobjegli. Lijepe ljelje u prekrasnim nošnjama više ne tjeraju, nego, naprotiv – privlače! Siječanj 2020. bio je uvelike u znaku Slavonije i Podunavlja, gdje je čvrsto odlučeno snažno razvijati turizam. Najprije festival vina WineOS, a potom Vincelovo odnosno Vinceška

__________________________________

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja 2019: ŠESTI WineOS – POSJETA NADMAŠILA OČEKIVANJA ⦁ En Primeur 2020: PRETPREMIJERA s MRLJOM ENOPEDOFILIJE ⦁ VINSKI UNIVERZUM NA MLADIM NOGAMA i NEPCIMA ⦁ PJENUŠAVI ŠAMPION ZA 2020 – JANEZ ISTENIČ ⦁ Grüne Woche Berlin 2020: POSLJEDNJI TRENUTAK ZA SPAS ⦁ Klimatske promjene: KAP PRELIJEVA ČAŠU… ⦁ APT Hilton Garden Inn: AKROBATOVA ROĐENDANSKA BOMBA ⦁ Narodni običaji: VINKOVO, VINCEKOVO, VINCELOVO, VINCEŠKA ⦁ Nakon imendana sv. Vinka: DAN ZALJUBLJENUIH ⦁ Eno-gastro i turizam: SUNCOKRET ZA RURALNI PROSTOR – ROXANICH WINE HERITAGE HOTEL ŠAMPION  ⦁ Kongres gastronomije: CHEFS’ STAGE u ŠIBENIKU 

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 01.2020 – BUYING GUIDE

__________________________

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja 2019

ŠESTI WineOS – POSJETA NADMAŠILA OČEKIVANJA

            Organizatori šestog međunarodnog festivala vina, delicija i ugodnog življenja WineOS 2020, s kojime je, eto, već u prvoj polovici siječnja startala nova sezona vinskih sajmova i festivala te ocjenjivanja Bakhova nektara, zadovoljno trljaju ruke: u dva dana manifestaciju, održanu – po prvi put – u osječkoj sportskoj dvorani Gradski vrt, obišlo je, kažu, nekih 2800 posjetitelja!

Boris Ocić (desno), predsjednik udruge Dekanter, organizatora sajma WineOS, i vinar Slavko Kalazić. Kod Kalazića mogli su se kušali lijepi Chardonnay 2010 Premium i Cabernet sauvignon 2012

Krajem prošle godine u ime organizatora – udruge Dekanter, Boris Ocić kao njen predsjednik, te u ime suorganizatora – osječke vinoteke Vinita, Vinko Ručević, njen vlasnik i voditelj, inače i idejni začetnik osječke vinske smotre WineOS, u najavama priredbe isticali su da će ona u tehničkom/realizacijskom smislu biti osjetno bolja od onih prije, konkretno su hvalili veći i osobito glede komocije i mogućnosti poslovnog kontakta posjetitelja s izlagačima prikladniji prostor izabran za pozornicu događanja. Obećavali su veći broj izlagača, bogatiji ukupni program, osobito atraktivne vinske radionice pod dirigentskom palicom vinskog pisca Željka Garmaza… I zacijelo su se i nadali boljem posjetu od onoga u prethodnim godinama, ali, iako, kako su mi rekli, svjesni i činjenice da je broj enofila u znatnom porastu, priznaju da ih je odziv publike ovolikim opsegom iznenadio. Vjetar u leđa sada njihovu optimizmu vezanom za sljedeći WineOS (2021.) svakako pojačava to što su iz razgovora kako s izlagačima i brojnim pojedincima iz redova publike stekli uvjerenje da su s ovim, šestim izdanjem WineOS-a i ponuđači i potrošači bili vrlo zadovoljni. A, što je bitno, zadovoljni bi – s obzirom na neke iznesene podatke vezane uz održavanje baš ovog šestog festivala – mogli biti i pokrovitelji, to su Osječko–baranjska županija, Grad Osijek, turističke zajednice županije i grada, Osječki sajam, Hrvatska gospodarska komora, pa i sponzori. WineOS prepoznat je kao značajna karika u promidžbi vina i delikatesa što se rađaju na krajnjem istoku Lijepe naše, ali i kao moguća važna karika u razvoju turizma u tome dijelu Hrvatske. Napokon se eto baš u tim izrazito poljoprivrednim no turistički još ne i naročito valoriziranim krajevima počelo ozbiljno računati i na osjetno skorašnje povećanje broja gostiju željnih užitaka kako u lijepim krajolicima (Kopački rit, obale Dunava, Ilok…) tako i užitaka za stolom uz jedinstvene tipične lokalne specijalitete i vino.

Među piscima iz inozemstva kao posjetitelj WineOS-a bio je i Darrel Joseph, Amerikanac koji živi u Beču a surađuje s brojnim najjačim svjetskim vinskim magazinima. Na slici je na štandu podruma Kolar iz Suze u Baranji. Iduće godine organizatori WineOS-a računaju na jači posjet inozemnih vinskih i turističkih novinara

Tijekom dva festivalska dana posjetitelji su mogli uživati u kušanju proizvoda više od, vele organizatori, 110 izlagača (doduše podatak iz službenog kataloga govori o 84 izlagača! Inače upravo vezano uz katalog: u želji da WineOS bude najznačajnija eno-gastro manifestacija s bitnim odrazom na razvoj turističkih kretanja u istočnome dijelu Hrvatske trebalo bi malo više truda i novca uložiti upravo i u katalog, koji je DOKUMENT, i koji profesionalncima iz sektora vina i gastronomije služi i kao praktični priručnik s korisnim navodima izlagača i njihovih izložaka te s vlastitim zabilješkama učinjenima pri susretu s izlagačima i degustaciji proizvoda, iz tog razloga bitno je da se u katalogu nađu svi izlagači i, uz njihova imena odnosno nazive, popis popis proizvoda – kod vina sa spomenom berbi odnosno neke posebnosti, osebujnosti što ih karakterizira – s kojima su se došli prezentirati, te da se uz svakog izlagača ostavi malo slobodnog prostora za zabilježbe, odnosno malo više praznih stranica za zabilješke na kraju knjige).

U prvom redu, kao i obično, izlošci su bili vina, no prilično bogat bio je i izbor raznih delicija osobito sireva i mesnih prerađevina, s nekih se štandova pozivalo i na pivo i jaka pića. WineOS, isprva zamišljen kao pozornica za promidžbu Bakhova nektara prvenstveno Slavonije i Hrvatskog podunavlja s vremenom je počeo puhati sve jače šire nacionalnim te i međunarodnim vjetrovima, naime danas su na njemu nazočni proizvođači iz svih krajeva Hrvatske, a veći interes za nastupom pokazuju ponuđači i iz drugih država. Ove godine iz inozemstva nastupili su izlagači iz Bosne i Hercegovine, Mađarske, Makedonije i Srbije.

Iz mađarskog Pečuha u Osijek su se spustili Zoltan Györffy, glavni urednik vinskog časopisa Pecsi Borozo i njegova suradnica Renata Dani. Na slici su u društvu odvjetnika Zdenka Milasa koji u Ljubuškom ima vinski posjed i proizvodi jako dobre žilavku (žilavka + 10 % bene I krkošije), blatinu (Blatina 2015, sorte blatina glavninom, uobičajeni mali dodatak trnjaka i alicante bouscheta, dvije godine barriquea, 13,5 vol %) i merlot (reserve, 14,5 vol %). Ove godine iz BiH je na festivalu u Osijeku nastupilo 11 vinarija, među njima i Nuić, Škegro, Zadro, Brkić, Andrija Paoča (Ćorić)…

Jaka strana WineOS-a i opet su bile radionice, za koje je vladao i veći interes od mogućnosti dvorane da primi sve zainteresirane. Radionice su bile lijepa prigoda za upoznavanje živih legendi vinarstva, premijerna kušanja nekih vina, ali i za kušanja nekih rijetkih arhivskih etiketa, pa kušanja vina uz kamenice, zatim i za susret s nizom kurioziteta, zanimljivih činjenica i slatkih, sitnih detalja. Uz vinske, kao pun su se pogodak pokazale i dvije pivske radionice udruge Panonski pivarski sindikat koje su također bile izvrsno popunjene.

Serija vinskih radionica otvorena je temom Bijela Dalmacija – uskrsnuće zlatarice, i veliki povratak debita. Predstavljeni su, kroz nastup Daria Gašpara, četiri zlatarice (od sorte zlatarica VRGORSKA a ne zlatarica blatska!), tri mirne (Pilač 2019, Gašpar 2018 i Prović Livia 2017) i jedan pjenušac (Gašpar), a potom i dva debita, iz 2019. i – 1989. (dva dana maceracije, autohtoni kvasci) od Marka Sladića iz Plastova (vinograd mu je na 300 metara iznad Skradina, na bijeloj zemlji i uz rijeku Krku).

Marko Sladić na slici stoji lijevo, Dario Gašpar iz Vrgoračkog vinogorja je u sredini, a Željko Garmaz desno

Siniša Lasan i vina iz BiH

Aktualni hrvatski sommelijerski prvak Siniša Lasan pripremio je za svoju radionicu bogatu prezentaciju vina iz Bosne i Hercegovine. Vina su bila od desetak proizvođača. Najviše je bilo žilavki, nekoliko je bilo blatina, po jedan plavac mali, merlot (reserve) i trnjak. Za istaknuti: Žilavka 2018 selekcija – Carska vina, pa blatine 2017 od Josipa Tolja i od Marijanovića (barrique), Trnjak 2015 od Nuića I Merlot 2011 Reserve od Milasa. Kao prvo ponuđeno je ono od proizvođača neobičnog naziva Daorson. Riječ je o braniteljskoj zadruzi s osam članova iz Stolca, na području kojega je nekad davno bilo obitavalište ilirskog plemena zvano Daorson… Vinogradi zadrugara Daorsona na znakovitoj su lokaciji zvanoj – Pijana brda!

Crno zlato od cabernet franca iz susjednog nam Villanyja: Czaba Malatinszki (organic wine estate) prezentirao je svoj sjajni cabernet franc iz 2003, 2004, 2005, 2006, 2007, 2008, 2009. Cabernet franc je inače sorta koju su Vilanjci, s obzirom da se kod njih duboko udomaćila i da kod njih daje odličan rezultat, odlučili plasirati kao enoperjanicu svojega teritorija.

Gosti iz susjednog Villanyja: Czaba Malatinszki, te vino Villany Redy

Iz Villanyja su u Osijek došli predstaviti još jedno vino na čiju kartu igraju Vilanjci, riječ je o kapljici jednostavnijoj za razumijevanje i prikladnoj kao uvod u ozbiljne kompleksne eno-uratke. Namijenjena je mlađim naraštajima. To je nedavno nastali Villany Redy, crvena kupaža koja prema pravilniku mora sadržavati najmanje dvije trećine portugisca, ostalo mogu biti druge crne sorte raširene u Villanyju. Predviđeno je da vino bude samo iz inoksa i da ne bude jače od 13 vol % (alkohol između 12,5 i 13,0 vol %), cjenovni rang mu je određen između 55 i 60 kuna mpc, najraniji mogući izlazak iz podruma je neposredno uoči Uskrsa

______________________________

TIMOČKI VITEZ od TRI ORAHA! – Iz Srbije se, zahvaljujući Željku Garmazu, kao vinar došao predstaviti Radoslav Ščepanićev, kirurg i tajnik u Ministarstvu zdravlja te zemlje! Ozbiljan i strog pogled koz naočale iznad sijedih brkova i brade pomalo pruskog tipa.

Osebujna ličnost – timočki vitez od Tri oraha i skalpela! – i drukčija, vrlo zanimljiva vina, koja, čujem, iz podruma izlaze po cijenama od 40 do 80 eura za butelju! Vina što sam ih kušao pokazala su gustoću i veliku snagu, dugotrajnost u ustima, višeslojnost, notu rustikalnosti koja ih diže,… Pohvala doktoru na tome što, iako su nastala od glasovitih bordoških kultivara te duže, po bordoškoj inspiraciji, dozrijevala u novim bačvicama ona nisu kopije bordoškog crnjaka (kako znaju izaći iz brojnih podruma po svijetu), nego su nešto sortno raspoznatljivo a svoje.

Željko Garmaz i Radislav Ščepanićev Tri Oraha

Dr. Ščepanićev ima trsje na površini od 12 hektara, na kosini na nadmorskoj visini od 270 metara na desnoj obali Timoka u negotinskojm kraju. Timok, rijeka u istočnoj Srbiji, dugačka 202 km, desni je pritok Dunava, u koji se ulijeva nedaleko od Negotina. Na kraju donjega toka (16 km) teče granicom između Srbije i Bugarske. Glavni su joj pritoci Crna Reka ili Crni Timok i Krivovirski Timok. Sjeverno od Zaječara kraj sela Čokonjara izgrađena je hidroelektrana Sokolovica. Dolinom Timoka prolazi željeznička pruga Prahovo–Niš.

Vinograd dr. Ščepanićeva nazvan je Tri oraha, po trima orasima na parceli. Tako je nazvano i vino tog kirurga i gourmeta i Bakhova sljedbenika koji je interesantno osmislio koncept svojeg vinskog djelovanja i koji – rado uporno skriva tko mu u izvršnome smislu pomaže oko trsja i kapljice…

S prvim vinom doktor je izašao 2007. U svoju vinsku avanturu ušao je s uvjerenjem da se istinski velika vina mogu dobiti samo od internacionalno debelo kvalitetom dokazanih kultivara, stoga se opredijelio za kultivare cabernet sauvignon i merlot. Osebujni dr. Radislav, koji veli da uz vino obožava glazbu i sport, usvojio je bordošku tehnologiju višegodišnjieg njegovanja svojih crnjaka u barriqueu, štaviše on je odlučio i osjetno produžiti vrijeme boravka Bakhova nektara u bačvici, na i do čak – osam godina! Za razliku od Bordožana, on rabi bačvice koje nisu tostirane radi arome, i tvrdi da ih rabi samo jedanput.

Na kušanje je ponudio Tri oraha cabernet sauvignon 2009 koji je, kako je naveo, sedam godina proveo u barriqueu, zatim Tri oraha cabernet sauvignon 2010 sa šest godina bačvice, Tri oraha Merlot 2011 također sa šest godina bačvice, te Tri oraha 500 cuvée od cabernet sauvignona 75 posto i merlota 25 posto, vino nastalo miješanjem kapljica iz 500 bačvica i različitog vremena boravka u njima, od jedne do osam godina! Čika doktor najavio je da se sprema izaći i s takvom kupažom vina iz 750 bačvica, a onda bi izašao i s jednim vinom nastalim takvim sljubljivanjem 1000 barriquea!

Hoće li biti prilike kušati i te kreacije 750 I 1000?

___________________________________

Pfeiferica Belja u kulenu, kobasicama i slanini, te kulen OPG-a Pfeifer. Elegantno pakiranje. Uz slaninu i kobasice i kulen, odlična Frankovka 2012 Goldberg. Kulen od crne slavonske svinje od Belja, mpc: 240 kn/kg, kobasice mpc. 100 kn/kg, slanina mpc. 140 kn/kg

Osječki zubar i erdutski vinogradar i vinar Mladen Siber i njegova supruga i Dušica sa svojim Sibernetom, u društvu s barmenom Miroslavom Kljajićem, mixologom hotela Craft Room Osijek. Evo Kljajićeva slavonskog koktela: kao baza je rakija lozovača Jedna u kojoj su macerirani prženi listići kulena te kojoj se dodaje malo ulja od lješnjaka, meda od badema i Siberova aromatiziranog cabernet sauvignona Siberneta. Poslužuje se s ledom u čaši i s mljevenim crnim paprom i crvenom paprikom posutima po vrhu

Igor Deak, enolog, i Libor Caha, agronom na imanju Damira Josića u Zmajevcu, te chef Tomislav Špiček, jedan od protagonista kulinarskog showa. Podrum Josić nudio je na kušanje Cuvée Ciconia te Cabernet sauvignon i Cabernet Franc superior, a na pitanje što je s lokalnima frankovkom pa i kadarkom odgovor je bio da frankovka na posjedu Josić zna vrlo sjajno bljesnuti ali da su rijetka godišta kad tako zabljesne te stoga nije u milosti, dok se lijepi izgledi vide u kadarki pa bi se njoj posvetilo više pažnje

Publiku je oduševio i kulinarski show tijekom kojega su četiri sjajna kuhara – Saša Vojnović, Tomislav Špiček, Marinko Rotim i Tomica Đukić – pokazala svoje umijeće u prigotavljanju slasnih zalogaja od svinjetine, janjetine, ribe. Posjetitelji su pozorno pratili što rade i kako kuhaju vrhunski profesionalci. Na kuharskom showu oni koji vole kuhati u svojim domovima čuli su mnogo dobrih savjeta.

Rijetko koji događaj u Osijeku izaziva toliku pozornost medija kakvu je izazvao šesti WineOS. Najveću vinsku manifestaciju u tom, istočnom dijelu Hrvatske posjetilo je, da je poprati, čak 130 novinara iz više od 60 redakcija, a među njima je bio zavidan broj najcjenjenijih eno-gastro autora naše regije. Ove godine zabilježen je i znatno veći dolazak medijskih djelatnika iz inozemstva. Logično je očekivati, iduće godine i dalje, još i veći broj stranih i to ne samo vinskih nego i turističkih novinara.

Pelješac i Ilok! Mato Violić Matuško i Ivica Radović, nekad famozni duo (enolog i direktor) u PZ Dingač iz Potomja, danas svaki od njih samostalni proizvođač, na slici s vinarom Djuzom iz iločkog PZ Trsa (lijepi: Graševina Dekani 2017 i Traminac 2017). Uz Djuzinu pomoć Matuško se, kupivši nekoliko hektara terena, s vinogradom proširio i na iločko područje! Je li to nastao – novi, famozni TRIO?!

Iz Kutjeva je na sajam došao Antun Sontacchi, i između ostaloga prezentirao crni pinot, cabernet franc i Kitokret obiteljske vinarije u kjojoj brigu i nastanku vina vodi njegov brat Krunoslav. Fini Crni pinot 2017, ali jako jako dobar Cabernet franc 2017! Zgodno je spomenuti da obitelj Sontacchi dio tog cabernet franca na tržište plasira pod etiketom Kitokret (boca sasvim desno)

Drugu godinu zaredom na WineOS-u susrećem makedonskog artizanskog vinara Antonija Brzanova. Uz nekoliko bijelih vina te koncentrirane crnjake syrah, cabernet i vranac sad je pokazao i svoju orange-produkciju

Može se kazati kako je WineOS 2020 dao vrijedan doprinos turizmu u Osijeku i Osječko–baranjskoj županiji. Drugi siječanjski vikend još do prije koju godinu pamtio se kao turistički najslabije posjećeni termin u tijeku 12 mjeseci, a čini se da baš ova manifestacija preseljena u taj termin na početku godine stanje osjetno mijenja na bolje. Zahvaljujući brojnim zainteresiranima za plemenitu kapljicu što su u Osijek stigli iz drugih krajeva ostvarena je dobra posjeta hotelima, restoranima i drugim ugostiteljskim objektima, oni ne samo što su imali pune ruke posla, nego su značajno dobili i na eksponiranosti u medijima za javno informiranje i na društvenim mrežama.

Festival u Osijeku bio je lijepa prilika i za posjet nekim vinskim podrumima u istočnom dijelu Hrvatske, ali i lijepa pozivnica za blagdan Svetog Vinka.♣

HeadOnEast – Hedonist!

Hrvatsko Podunav-lje:  BARANJSKA SUZA! – Baranjska Suza po hrvatski, a Csuza kako, dvojezično, s obzirom na neposrednu blizinu Mađarske, stoji uz Suzu na ploči na cesti kojom se ulazi u to baranjsko selo. Ali, csuza nije mađarski prijevod naše riječi suza! Csuza se, kako mi je objašnjeno u Suzi, izgovara kao – ćuza, i koristi se, navodno, zato što je u blizini sela nekad davno, za vrijeme Turaka, bio – zatvor! I sad, da kompletiram ovu jezičnu i nazivnu zavrzlamu, ovo: Bratoljub Kljajić u svom debelom (i te kako korisnom!) Rječniku stranih riječi pod pojmom ćuza navodi da je riječ o zatvoru, te da izraz ćuza dolazi od talijanskog chiudere, chiuso (pravilan izgovor je: kiudere, kiuzo)!

Objekt obitelji Kolar u Suzi

Drž’mo se mi naše Suze, i to kao suze radosnice! A ta baranjska suza radosnica rađa se, zakon začeća u okolnim vinogradima, u – gatorima, to su u Baranji tradicijski u brdo ukopani vinski podrumi. Ima još jedna baranjska suza radosnica, a to je ona koja, nakon što je začeta u moćnom tamošnjem Dunavu pa potom nošena satima u kotliću na vatri, kapne nakon prvog zalogaja pikantnog fiša. Sve tri suze – ambijentalnu, onu iz gatora-rodilišta i onu dunavsku, spojenu vatrom i crvenilom na k’o snijeg bijelom tanjuru – imao sam priliku s nekolicinom kolega iskusiti nedavno kod vinogradarsko-vinske obitelji Kolar, gdje su nam domaćini bili tata i gazda Lajoš (u prijevodu: Ljudevit), kćerke Sibila i Kinga, zetovi Mario, te Samir Nađ.

Kolar, Suza: restoranski prostor

Kolarovi obrađuju 10 hektara vlastitog vinograda na praporu, i na pozicijama na 100 do 200 metara nadmorske visine. Imaju sorte graševinu, chardonnay, sauvignon, pinot bijeli, pinot sivi, silvanac zeleni, rizling rajnski, traminac od bijelih, te frankovku, pinot crni, cabernet sauvignon, cabernet franc i merlot od crnih. Namjera im je, priča zet Mario – dok čekamo da tata Lajoš izravno s otvorene vatre u kaminu na terasi donese lonac iznenađenja, dakako, fiš – revitalizirati kadarku. A s obzirom na klimu i temperature, te na to da Suza broji godišnje samo dva sunčana dana manje nego što ih ima Hvar, tinja razmišljanje o pokusnoj sadnji neke južnodamatinske bijele sorte, primjerice pošipa!

Stariji nasadi sađeni su gustoćom od 4000 trsove po hektaru, a noviji, od 2015., su s 5.500 loza/ha. U vinogradu, vele Kolarovi, idu na porinos ne veći od 1,5 kg/trs. U berbi nema nekog posebnog prebiranja grožđa, prerada grožđa je uobičajena, bijela vina rade se samo u inoksu dok je za crno obvezno dozrijevanje barem godinu dana u drvu, u manjim bačvicama. Partije koje se kroz redovito kušanje crnjaka iz bačvica pokažu boljima ostave se u drvu i do 1,5 godine. Te najbolje partije pune se pod posebnu etiketu.

Sibila Kolar, sinčić Roko i suprug Mario te butelje u ponudi

Uz jednosortna vina nazvana po kultivarima Kolarovi proizvode i bijelu mješavinu Sublanc (blanc=bijelo, na francuski) od sauvignona, rajnskog rizlinga i chardonnaya, te crni Sunoir (noir=crno) od cabernet franca, cabernet sauvignona i crnog pinota. U vinsku aktivnost izravno su uključeni Kinga Kolar koja je završila studij enologije te njen suputnik Samir Nađ, koji je inače i konzultant i podrumar u podrumu Kalazić, i Sibilin suprug Mario. Dvije su proizvodne linije, jedna je redovna i izlazi u buteljama s navojnim zatvaračem. Bijela vina su uglavnom polusuha, blagi ostatak neprovrelog sladora je, objašnjavaju Mario i Sibila, po želji velikog broja potrošača-kupaca. Maloprodajne cijene butelja te linije kreću se kod Kolarovih od 50 do 60 kuna. Druga je linija Personal Collection, dakle ono što je najbolje u podrumu, i ta vina, zasad od frankovke iz 2013, cabernet sauvignona iz 2013, traminca 2017 i slatke desertne kasne berbe graševine, u buteljama su s plutenim čepom i s bitno drukčijom etiketom. Ovdje su maloprodajne cijene nesto više: od 80 do 200 kuna za butelju. Zapravo zasad je samo Frankovka 2013 Personal Collection po 200 kuna, jer količina je manja, i ograničena a nakon što je vino na ocjenjivanju Decanter World Wide Award 2018 osvojilo srebrnu medalju (91/100 bodova) na tržištu je potražnja za njim toliko skočila uvis da je poskupljenje bilo logično. Inače, Kolarovi su 2017. na DWWA dobili srebrnu medalju i za lijep, nježni Zeleni silvanac 2015 iz prve, redovne linije. Ukupna godišnja proizvodnja vina je oko 55.000 litara, kaže mi Mario. A Sibila se dovezuje da oko 50 posto proizvodnje obitelj uspije plasirati na kućnom pragu, a ostatak ide uglavnom prema Dalmaciji, samo u Splitu Kolarovi svoje vino imaju u, rado će se pohvaliti, 43 ugostiteljska objekta!

Tata/deda Lajos Kolar, majstor za fiš, te kruh, mast i paprika, i fiš paprikaš

U slast!

U podrumu: sestre Kinga i Sibila Kolar, Sibilin sin Roko i Kingin suputnik Samir Nađ

Obitelj Kolar uspijeva s dobrim plasmanom svojega vina na kućnom pragu jer trsi se i u području ugostiteljstva i turističkog smještaja. Za goste na raspolaganju drži (zasad) tri dvokrevetne sobe. Restoran može odjednom primiti nekih 80 osoba, i nužno je dolazak najaviti.. Glavni specijaliteti su tradicijska jela, konkretno uz domaće kobasice i kulen vlastite produkcije, tu su divljač, perad, razna pečenja, pa roštilj i fiš-paprikaš za koje je specijalist Lajoš Kolar, opredjeljenje kuće je ne toliko u broju ponuđenih jela koliko u tome da sve namirnice budu poznatog porijekla i svježe, tako da se svinje – godišnje ih zakolju i do sedam!, te perad i jaja nabavljaju kod nekoliko provjerenih izabranih lokalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.. ⦁

Karanac: ANASTAZIJINI CABERNET FRANC i PLANOVI ZA (VINSKI!) WELLNESS CENTAR! – Jedan od najvećih individualnih poljoprivrednika u Hrvatskoj Atila Szabo iz baranjskog Karanca, koji brine o uzgoju raznih ratarskih kultura (žitarice, uljarice, repica…) na nekoliko stotina hektara, okreće se sve jače, zahvaljujući kćerki Anastaziji i zetu Tivaldu Balintu, prema vinogradarstvu i vinarstvu. Atila, koji u svom primarnom radnom zanimanju ima 12 zaposlenih a kojemu su već odavna vinograd i vino hobi, te koji je sa svojim prvim vinom na tržište izašao 2006., pomaže sada mladim naraštajima da i tu obiteljsku granu agrikulture dignu na visoke i stabilne noge, s time da stvar ne staje tek na proizvodnji vina i na klasičnoj prodaji butelja, naime razmišljanja mladih članova obitelji, koja sada brine o 4,5 hektara vlastitog vinograda, su da ozbiljno krenu i u segment agroturizma i to, računajući uvelike i na goste iz Zagreba i susjednih Mađarske i Srbije, agroturizma na visokoj nozi, dakle ne tek u smislu formiranja ugostiteljske ponude i ponude noćenja nego i, otvorenjem wellness centra i rekreacijskog centra, kreiranja šire turističke ponude na zdravstveno estetskom i sportskom polju.

Anastazija Szabo uz butelje Szabo, te, dolje, s ocem Atilom i mamom Julijanom u podrumu

Obitelj Szabo uzgaja graševinu, pinot bijeli, sauvignon, merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc i frankovku. U bocu stavlja jednosortna vina pod nazivom sorte, ali ima i mješavinu od merlota, cabernet sauvignona i cabernet franca. Vina čista, uredna, sortno raspoznatljiva, kako i priliči za školovane kreatore, naime Anastazija, koja se u novije vrijeme jače posvetila marketinškom segmentu, studirala je u Osijeku, a njen suprug Tivald, koji brine o vinogradu i podrumu, studirao je enologiju u Budimpešti. Bijela vina Szabovih komercijaliziraju se kao mlađa, izlaze van u godini nakon berbe tako da smo sad za posjeta Karancu kušali 2018., dok se crnima ostavlja više vremena za dozrijevanje, ona prije izlaska iz odruma provode jednogodišnje školovanje u barriqueu. Osobno mi se najviše dopao Cabernet franc iz 2016! ⦁

Karanac: BARANJSKA KUĆA i MUZEJ STARIH ZANATA – Selo Karanac poznato je po nekoliko ugostiteljskih objekata u kojima se odlično jede. Jedan od restorana na glasu je Kormoran, a drugi je Baranjska kuća obitelji Škrobo, otvorena 2003. Glavni specijaliteti Baranjske kuće uz klasične lokalne kobasice i kulen su, kako kaže domaćin Stanko Škrobo, jela s vatre (ražanj, roštilj, krušna peć, peka). S obzirom da fina i krepka baranjska hrana nasušno traži tekućeg kompanjona, korisna informacija za goste, posebice one koji dođu iz nešto udaljenijih krajeva, je da je u sklopu objekta moguće i noćenje Kod Baje gdje se nudi 20 dvokrevetnih soba s još jednim, pomoćnim krevetom.

Baranjska kuća, ulaz, i, dolje, lijepi prostrani restoranski prostor

Otac i sin Škrobo, vlasnici i voditelji Baranjske kuće. Objekt je inače dobitnik Zlatne povelje Suncokret ruralnog turizma Hrvatske 2016

Baranjska kuća: teletina ispod peke. Namirnice su, jamči Stanko Škrobo, uvijek maksimalno svježe, a dolaze iz lokalnih OPG-ova

Posebnost Baranjske kuće u Karancu je njena Ulica zaboravljenog vremena, prostor je to, dosta velik!, iza restorana nazvan Muzej starih zanata koji govori o klomparu, lončaru, stolaru, kovaču, mlinaru, proizvođaču prijesne cigle kerpića, ledaru, brijaču… Kao i svaka ulica, i ova ima svoju malenu gostionicu! Odlična zamisao o Ulici zaboravljenog vremena, da je se bolje održava mogla bi biti sjajna turistička atrakcija. ⦁

Hotel Stupnički dvori u Brodskom Stupniku. Lijepi objekt uz vinograde svojedobno je bio otvorio vinar Davor Zdjearević, a danas tu gospodari kutjevaki poduzetnik Josip Galić

Brodski Stupnik: STUPNIČKI DVORI – Povratak iz Osijeka i Baranje. Prilika da se zastane i u Brodskom Stupniku, gdje je nekad, s vinogradima, podrumom, i hotelom stolovao Davor Zdjelarević, danas poduzetnik s projektom Zdjelarević Vinska Selekcija što se bazira na konceptu tzv. difuznih vinarija. Lijepo je bilo podsjetiti se na neka stara vremena i vidjeti kako je to tamo sada, kad je, nakon nekog vremena ruske vladavine, gazda Josip Galić, znani kutjevački poduzetnik koji je iz trgovačkih voda bio krenuo u vinogradarstvo i vinarstvo, otvorio u Kutjevu veliki i odlično opremljeni vinski podrum da zastane dah, a onda i preuzeo nekadašnje Zdjelarevićevo imanje u Stupniku – vinograde te zgradu s vinskim podrumom i hotelom i lijepim vrlo prostranim restoranom. Hotel i restoran uređeni, i zasigurno, pogotovu i stoga što je objekt na krasnoj poziciji, tik uz blagu padinu s vinogradima, imaju veliku šansu u turizmu, a ako krene kako treba Stupnik, zahvaljujući tome, i za brži gospodarski razvoj. Jede se i dalje dobro, porcije obilate, a što se tiče vina čujem da bi podrum trebao dijelom postati središte Galićeve pjenušave produkcije, a dijelom velika kušaonica i vinoteka. Opširnije o Stupničkim dvorima u idućem izdanju Kronike.

Za potvrdu toga i da saznamo najnovije Galićeve kutjevačke aktualnosti na kraju naše slavonsko-baranjske turneje krenuli smo još i u Kutjevo kao, tog puta, posljednju našu postaju prema kući. Međutim kod Galića nikog nije bilo doma, pa eto zasad službene informacije od vlasnika nismo dobili.

Ali, znali smo – koga ima doma, i nismo požalili što smo pokucali na ta, druga vrata! ⦁

Kutjevo: VESELA JE SLAVONIJA i ZASJEDA! – Nije prizor iz Muzeja voštanih figura, niti je prizor koji upućuje na malaksalost i odmor rat(d)nika, a niti nešto što bi se moglo povezati s nekom vrsti prosjačenja na visokom nivou, riječ je o – ZASJEDI!

Nedjelja prije podne, dan odmora, za većinu žitelja, posebice na selu, dan odlaska na prijepodnevnu misu pa poslije nje a prije ručka na čašicu razgovora u lokalnu gostionicu. I baš za nedjelju kasnije prije podne, dalje od doručka a bliže ručku, na obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo gazdi se najavljuje grupa posjetitelja. U Hrvatskoj proizvođači vina podrum i kušaonica kojih su baš vikendom ciljana destinacija još nisu, kako je to u svjetski znanim vinorodnim područjima uobičajeno, uveli pravilo da u nedjelju, danu odmora, gospodarsvo bude zatvoreno za posjete, ali eto, računa se, ipak je nekako normalno da se za plasman i vlastitu promidžbu iskoristi svaka prigoda, dakle upravo i taj interes gostiju i potrošača potencijalnih kupaca za dolazak na kućni prag u danu odmora idealnom za radne ljude za korištenje u turističkom smislu a s eno-gastro predznakom. Ali, zato su domišljati i duhoviti vlasnici, na neki način fakinski, mangupski osmislili ZASJEDU! Poput ove koju prikazuje fotografija. Tà – zašto stvar ne okrenuti na šaljivu stranu?!

Vlado Krauthaker u zasjedi!…

Naš znani vinogradar i vinar Vlado Krauthaker, koji je baš te nedjelje trebao u vrijeme ručka biti na proslavi unukova rođendana, dogovorio se sa svojim suradnikom i predradnikom da najavljenu grupicu gostiju primi u dijelu svojega vinskog podruma na samome ulazu/izlazu, a koji je uređen kao simpatičan mali prodajni prostor za butelje po koje dođu turisti da poneku kupe po podrumskoj maloprodajnoj cijeni. Krauthakerov suradnik stajao je iza prodajnog pulta odmah nasuprot ulaznim vratima, a Krauthaker, u svečanom odijelo i, što zbog zime a što zbog planiranog odlaska na veselicu, dugačkom elegantnom baloneru i s kapom šiltericom na glavi, odlučio je šutke i mirno sjediti malo sa strane, uz jednu bačvicu, i u donekle zamračenome dijelu, tako da došljacima ne bude vidljiv odmah, a i kad se poslije primijeti osoba kako sjedi kao da odmara, da ga se odmah ne prepozna. Ostavio, Vlado, sebi priliku da vidi jesu li gosti veseli i društveno zanimljivi da im se malo priključi u druženju, odnosno da se, ako procijeni da je, pogotovu jer je bio u stisci s vremenom, tako bolje, kroz obližnja vrata neopaženo iskrade, nestane i ode prema unuku!…

Ha, ha ha, bravo Vlado!

Nakon igrokaza, dobro raspoloženi Vlado Krauthaker i njegov suradnik Zdravko Ketović (lijevo)

Nas nekolicinu procijenio je kao veselo društvo vrijedno da mu otme malo nedjeljnog vremena, i nakon obilja smijeha krenulo je čavrljanje uz kutjevački slatki zelenac, graševinu s Mitrovca, vrlo ozbiljne chardonnay i sauvignon bijeli s pozicije Rosenberg i njegovane na finom talogu (sur lie) u barrique-bačvicama (Krauthaker se srećom odlučio vratiti serioznom sauvignonu!), ali i uz macerirano tzv. jantarno vino Kuvlakhe (dobar naziv koji usmjerava prema Gruziji odakle se svijetom proširila tehnologija dugih maceracija bijelih sorata ali zapravo naziv koji je kratica izvedena od naziva Kutjevo te imena i prezimena Vlado i Krauthaker!). Domaćini Vlado i njegova desna ruka Zdravko Ketović našli su vremena prezentirati nekoliko crnih uzoraka iz 2019, i 2018 a koji, nakon dozrijevanja (i u drvenim sudovima), tek trebaju krenuti na punjenje u butelju, izdvojio bih Zewigelt 2019, pa Mercs iz 2018, Merlot 2018 i interesantnu mješavinu radno nazvanu K-7 od sedam sorata – merlot (najveći postotak), syrah, cabernet sauvignon, cabernet franc, blauburger, frankovka i malbec – iz berbe 2018 … ⦁

Kutjevačko vinogorje: ČAROBNI POJAM MITROVAC! – Još jedna samostalno sjajeća zvijezda Kutjevačkog vinogorja a proizašla iz rasadnika očito vrsnih enologa: Ivica Perak! Kao i Vlado Krauthaker na prijelazu iz prošlog stoljeća i prošlog tisućljeća u ova sadašnja stoljeće i tisućljeće, tako je Ivica Perak, Krauthakerov najprije suradnik a onda i nasljednik na mjestu glavnog enologa Kutjevačkog podruma, inače s kućom i podrumom Krautov susjed u Kutjevu ali i djelitelj visokokvalitetnog kutjevačkog vinogradskog položaja Mitrovac, u 2011. krenuo u samostalne, poduzetničke vode, ostavljajući za sobom u Kutjevačkom podrumu na čelnoj eno-poziciji talentiranog Ivana Marinclina

Ivica Perak u svom podrumu. Uz pladanj sa sirom te sa suhomesnatim proizvodima njegove vlastite izrade, kao mesarski majstor posebno se pokazao sa pikantnom slavonskom kobasicom, uz koju je pooslužio svoj crnjak Merlot Lukač 2017

 Vino je duga tradicija u Perakovoj obitelji, trsje je već desetljećima u obiteljskom vlasništvu (još je panjeva sađenih 1968. godine!), s vremenom se površina pomalo povećavala tako da je Ivica po odlasku iz Kutjeva d.d. karijeru enologa na privatnom kolosijeku počeo sa 7,5 hektara s vinovom lozom u vlasništvu a od prijelomne 2011. vinograd, s kojega je, ranije, većinu roda Perak kao kooperant predavao Kutjevačkom podrumu, povećan je na sadašnjih lijepih 12 ha. Dio trsja – oko 6,5 ha – nalazi se na pjeskovitoj ilovači (skeletno tlo, naglašava Perak) na kosinama Mitrovca na nadmorskoj visini od 230 do 300 metara, dio je pak, na nadmorskoj visini između 260 i 270 metara, na poziciji Lukač, a dio, na visini do 270 metara nad morem, je na Vetovu, tu su većma mladi nasadi. Sorte su graševina, chardonnay, sauvignon, muškat žuti, merlot, syrah, zweigelt i cabernet sauvignon, nešto grožđa, uglavnom za kupaže, Perak kupi od lokalnih vinogradara, riječ je o rizlingu rajnskome i pinotu sivome. Perak sada kao samostalac proizvodi mirna vina bijela i crvena vina, zatim visoke slatke predikate, te pjenušac.

Uz tzv. bazna mirna vina nudi i, kao kvalitativno značajno viši razred – kapljicu od grožđa s izdvojenih pozicija, osobno posebno bih, kao vrlo ozbiljne, izdvojio suhe Graševinu Mitrovac i Chardonnay Mitrovac. U Hrvatskoj chardonnaya u snažnoj i ozbiljnoj varijanti nalazimo kod više proizvođača, što međutim s graševinom, iako je se govorom diže na naš nacionalni pijedestal, na žalost nije slučaj, pa eto uvelike raduje na popisu domaćih ekstra eno-uradaka baš od graševine vidjeti i tu Perakovu s kutjevačkog Mitrovca.

Kutjevo: kuća obitelji Perak, s podrumom

Inače od graševine Ivica Perak proizvodi pjenušac u kategoriji brut, a i tu ide vlastitim putem, u smislu da kao ekspedicijski liker koristi, ne poput uglavnom svih drugih, klasični pripravak, nego visoki predikat, čime ne samo da pjenušavo vino zaslađuje do određene granice, nego ga obogaćuje posebnom aromatikom. S tom praksom uporabe visokog predikata kao ekspedicijskog likera za pjenušac Ivica Perak debitirao je dok je još kao enolog radio u Kutjevačkom podrumu, tj. današnjem Kutjevu d.d. Inače, u Lijepoj našoj pjenušac (nazvan Jasminka) s dodatkom visokog slatkog predikata kao ekspedicijskog likera proizvodi Boris Vuglec s Vuglec-brega ponad Krapinskih toplica… ⦁

Sajmovi, festivali: En primeur 2020

PRETPREMIJERA s MRLJOM ENOPEDOFILIJE…

Novo izdanje manifestacije En primeur. Prvi ovogodišnji En Primeur 2020 održao se pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta te Ministarstva poljoprivrede, a u organizaciji udruga Graševina Croatica, Vina Dalmacije i Hortus Croatiae te Udruženja vinarstva pri HGK. Istra nastupa naknadno.

Vlado Krauthaker, David Štampar, Dragan Kovačević HGK, ministar Horvat, Ivica Kovačević,…

Svoje graševinu, pušipel, pošip itd. predstavile su 54 vinarije iz tri vinske regije: Slavonije i Podunavlja, te Dalmacije i Međimurja. Manifestaciju su podržali: Darko Horvat – ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, Dragan Kovačević – potpredsjednik HGK, Krunoslav Karalić – pomoćnik ministrice poljoprivrede Marije Vučković, zatim Vjeran Vrbanec – predsjednik Uprave Hamag Bicro, te predstavnici vinskih udruga: Vlado Krauthaker, Josip Pavić, Ivica Kovačević i David Štampar.

             Primeur 2020 okupio je vinare iz Slavonije i Podunavlja, članove udruge Graševina Croatica: Krauthaker, Kolar, Feravino, Antunović, Erdutski vinogradi, Buhač, PP Orahovica, Belje, Markota, Perak, Sontacchi, Veleučilište Požega, Iločki podrumi, Josić, Papak, Kalazić, Mitrović, Galić, Pinkert, Soldo, Misna vina, Kutjevo i Belje.

                Dalmaciju su predstavili članovi udruge Vina Dalmacije: Tomić, Hvar Hills, Stina, Terra Madre, Birin, Grabovac, Gracin, Grgić, Krolo, Korta Katarina, Rizman, Hvar Carić, Testament, PZ Kuna 1898, Skaramuča i PZ Maslina i vino.

Hortus Croatiae predstavile su međimurske vinarije: Lovrec, Preiner, Cmrečnjak, Jakopić, Tomšić, Knechtl-Medenjak, Munđarov breg, Kocijan, Dvanajščak-Kozol, Štampar, Horvat, Hažić, Kovač i Novak, a svoja vina donijela je i vinarija Kopjar.

En Primeur 2020. u Westinu

– Enogastronomija je jedan od najvećih hrvatskih aduta i jedan od glavnih razloga dolazaka stranih turista u Lijepu našu. Zbog toga u hrani i vinu vidimo veliki potencijal, ne samo iz perspektive poljoprivrede i turizma, već i iz aspekta ukupnog gospodarstvaistaknuo je Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Godina 2019. bila je u meteorološkom kontekstu naprosto šašava, s dosta kiše, s čestim naglim promjenama u temperaturi od danas do sutra. U razgovorima s dosta vinogradara/vinara kroz kasno proljeće, pa ljeto i u jesen prije nego što će berba nisam kod vinara stekao dojam nekog zadovoljstva, međutim kvalitetu berbe 2019. slavonski vinari ocijenili su sada, službeno, kao vrlo dobru do odličnu! Iz kasnijih razgovora s vinarima stekao sam utisak da ona i jeste u kvalitativnom smislu mogla biti odlična, ali samo za one vinogradare koji su imali dovoljno strpljenja i hrabrosti da ostave grožđe na lozi dok se vrijeme nije ustabililo pa tome što je ostalo na trsju omogućilo lijepi završetak sezone. No, koliko li je bilo strpljivih, a koliko li je grožđa prije kraja izgubljeno?! Vinogradarska godina u Međimurju bila je veoma zahtjevna i samo najbolji vinari su uspjeli sačuvati kvalitetno grožđe, kažu Međimurci. U Dalmaciji ističu kako je kvantitativno berba bila ispod normalne razine, odnosno grožđa je bilo osjetno manje, a vinari su zadovoljni kvalitetom grožđa.

                Predsjednik Udruženja vinarstva HGK Ivica Kovačević naglasio je kako će ovogodišnja vina biti vrlo kvalitetna, iako im treba još barem oko mjesec dana da dozriju. U razgovoru s Kovačevićem čuo sam da nije baš najsretniji time što se točliko požurilo s En Primeurom, da se barem još malo pričekalo, kazao je Ivica Kovačević, nova mlada vina osjetno bi bolje pokazala kakva bi trebala biti na kraju svog ciklusa dozrijevanja

– Imamo, uopćeno, odlična vina jer naše vinarstvo u cjelini ide naprijed, ali problem je što ga koliko treba ne prati vinogradarstvo. Površine pod vinogradima nam opadaju i to bi u skoroj budućnosti mogao biti ozbiljan hendikep u proizvodnji. S tom tematikom se moramo pozabaviti, a nadam se da će i politika tom izazovu posvetiti potrebnu pažnju – rekao je Kovačević.

Uz stol Stina-vina s Brača, zdesna na lijevo: Ivica Kovačević, Emil Mehdin te Danijel Szabo koji svoja vina plasira pod markom Markus. Raspravlja se o dvama bijelim adutima Stine – pošipu i vugavi. Kovačević, koji nije bio sretan zbog uranjenog termina En primeur u Westinu kaže da će puno toga biti jasnije za oko dva mjeseca, konkretno 29. i 30 ožujka, kad je na splitskom Sveučiličnom kampusu festival vina Split 2020

Detaljnije je stanje u domaćem vinarstvu elaborirao potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

– Iako nismo zadovoljni činjenicama da proizvodimo 75 do 90 milijuna litara vina godišnje, da bilježimo veliki vanjskotrgovinski deficit od 14,5 milijuna eura i da nam izvoz ne pokriva niti 50 posto uvoza, ohrabruje barem podatak da smo i u 2018. i u prvih deset mjeseci 2019. povećali izvoz vina više cjenovne kategorije, buteljiranih vina i pjenušaca koji danas u ukupnoj strukturi izvoza čine gotovo 95 posto, a prosječna cijena po kojoj danas izvozimo litru vina od tri eura dvostruko je veća od uvozne. I dalje treba raditi na snažnijem brendiranju hrvatskih vina i vjerujemo da će novi ustroj sa četiri snažne regionalne organizacije tome dodatno doprinijeti – istaknuo je Kovačević, uz napomenu da će HGK i dalje pod zajedničkim brendom Vina Croatia vina mosaica još snažnije i vlastitim sredstvima i sredstvima iz EU-vinske omotnice raditi na međunarodnoj promociji hrvatskih vina.

Dvojica dokazanih u svijetu vina – Vlado Krauthaker i Ivica Perak, između je Perakova supruga, inače farmaceutkinja. Svijet strijepi od virusa Corona, a gospođa Perak, ističući riječi naših političara kako ne treba paničariti, preporučuje preventivno i hedonistički odlične graševine s kutjevačke pozicije Mitrovac gdje i Krauthaker I Perak imaju trsje. Kod Peraka sam kušao vrlo lijep, zapravo jako obećavajući merlot iz 2019, srećom Perak neće s njime van, barem tako kaže, prije dvije godine a možda i duže…

Što je to, zapravo, En Primeur? En Primeur otmjeno zvuči, a kako i ne bi kad je, vezano uz vino, to stiglo iz Francuske, i sa snažnim obilježjem gospodskog Bordeauxa. Odličnu zamisao Francuza da proizvođač Bakhova nektara vrlo ranom prodajom vina, dok ono još nije spremno ni za punjenje a kamo li za konzumaciju, dođe do solidnog priljeva novca za investiranje u daljnji rad pokušali su, na incijativu istarskog vinogradara/vinara i tadašnjeg predsjednika Vinistre Ivice Matoševića prije dosta godina implementirati i Hrvati, ali kako smo mi eto Hrvati, priča, iako je bilo predviđeno da se realizira kopija francuskog originala, krenula je drugim tokom. Dok događanja En Primeur u Francuskoj počinju po vinogorjima i grupama vinskih châteaua uglavnom tek s ožujkom pa se protegnu i na travanj, dakle riječ je o terminu do kojega vino bolje formira fizionomiju u pravcu one konačne, dotle su ova događanja u Zagrebu aktualna već eto u siječnju u godini odmah nakon posljednje berbe. S prezentacijama su svojedobno pod Matoševićevom dirigentskom palicom u Esplanadi bili debitirali Istrani, potom su im se pridružili i vinari iz drugih regija, a kao najnovije sada u 2020. prvi su, u silnoj žurbi, startali, i to u hotelu Westin, proizvođači iz sjeverozapadnoga dijela zemlje, pa Slavonije i Podunavlja te Dalmacije, bilo je to 28. siječnja, Istrani nisu bili baš toliko nestrpljivi i njihov se nastup En primeur očekuje 10. veljače, u Esplanadi.

Dok su En Primeuri u Francuskoj u smislu publike okupljalište prvenstveno vinskih trgovaca, vinskih novinara, sommeliera i ugostitelja od kojih se očekuje da nakon kušanja zakapare vina što su im se svidjela i što će im po povoljnijoj cijeni nego da se na njih čekalo dok se nađu u redovnoj prodaji, biti isporučena kad posve odrade svoj razvojni ciklus u velikim posudama (inoks, bačve) te potom u butelji, dotle su kod nas En Primeuri okupljalište uglavnom ipak široke publike, koja koristi priliku kad se – kako je to bilo sada u Westinu – ulaz u dvoranu ne naplaćuje, da se dođe razonoditi uz čašu. Makar valja reći da bude nešto i profesionalaca sommeliera i vinskih trgovca, međutim koliko sam primijetio ipak je to u simboličnom broju, a po onome što sam čuo od proizvođača već prijašnjih godina, vrlo je malo trgovaca i ugostitelja koji koriste priliku rezervirati za sebe vina ovom prigodom, a, također je to informacija od proizvođača-izlagača, oni iz redova posjetitelja koji su se isprva i znali predstavljati kao zainteresirani za rezervaciju nekog vina nisu bili spremni ostaviti jamčevinu a poslije se nisu pojavljivali da ispune verbalno dano obećanje o kupovini vina en primeur.

Hubert de Boüard Consulting & Oeno-Lab sont heureux de vous inviter à la presentation du millesime 2019 En Primeur du lundi 30 mars au jeudi 2 avril de 10 à 18 heures au  Château Villemaurine, Saint-Emilion Grand Cru Classé, 23 Villemaurine-Sud, 33330 Saint-Émilion, et au Château Siran, Margaux,13 avenue du Comte JB de Lynch, 33460 Labarde

Zgodno mi se ovdje čini spomenuti da sam među izlagačima na En Primeuru u Westinu vidio i Davora Zdjelarevića, koji se, rekao bih, pojavio u dvostrukoj ulozi: i kao izlagač i kao potencijalni kupac mladog novog vina ali ne radi konzumacije odmah nego radi nastavka rada na njemu do trenutka dok ono i tehnološki i u gastronomskom smislu ne bude spremno za trošenje. Zdjelarević naime već unatrag koju gdinu nije više klasičan vinogradar/vinar kakav je bio, trsje i podrum je prodao i krenuo s projektom tzv. difuzne vinarije, a to znači da kad kod nekog vinogradara/vinara, logično je zaključiti onoga koji obično sâm i nije u stanju na zadovoljavajući način plasirati sve svoje količine, namiriše dobru sirovinu u ranoj fazi u dogovoru s tim vinarom i u njegovom podrumu nastavlja njegu otkupljene količine izabranoga vina i eventualno vino iskoristi i za kakvu zanimljivu kupažu, pa s proizvodom kad je spreman izlazi na tržište od etiketom Zdjelarević Vinska Selekcija… Ovdje u Westinu Zdjelarević je bez puno potrošnje vremena a i novaca za putni trošak na jednome mjestu imao sjajan uvid u baš i za njegovu djelatnost interesantne mladuhe.

Jake enološke i marketinške snage ekipa Belja i Iločkih podruma, s krajnjeg istoka Hrvatske: Marijana Nedoklan, Suzana Zovko, Karmela Tancabel i Ljiljana Vajda Mlinaček

Pitao sam neke naše vinare sada u Westinu koji im je – s obzirom da već i u nas i u najbližem okruženju postoji priličan broj vinskih sajmova, festivala i manjih prezentacija i s obzirom da se uz svaki nastup na takvom događanju vezuje uz trošak oko dolaska u mjesto događanja i boravka u njemu (hrana, eventualno jedno noćenje) a i u rastočenome vinu brojnim posjetiteljima što, čuo sam i vidio osobno, samo podmeću čašu i pitaju kaj imate od beloga? – interes sudjelovati još i na ovakvom tipu En Primeura kad on nema onu poslovnu dimenziju kao što je En Primeur ima kod Francuza, i odgovori su mahom bili da je nužno pokazati se i na ovakvoj manifestaciji, na kojoj se lijepo vidi kako potrošači ovdje kod nas jako vole piti vrlo mlada vina.

Kuša se Feravino: Ivan Ergović u društvu s prof. Đurom Horvatom

Davor Martinović Terra Madre Poljopromet, Jakov Petković (otac Dinamova nogometaša Brune) i zagrebački viinotekar Boris Ivančić

Nikola Grabovac ponudio je lijepi imoćanski vingnier iz vinoograda Vučja Draga

Kušati En Primeur jedno je, a konzmirati jako jako mlada vina drugo je. Podržava li se konzumacija En Primeur ne treba se čuditi što je u nas, moj je dojam, toliko mnogo enopedofila među kojima i onih kojima uopće ne smeta to što su vina, sasvim logično u ovoj ranoj fazi, nedovršena, neka i jače raštimana, a da su imala šansu proći još malo svog razvojnog puta mogla bi se bila pokazati u bitno boljem izdanju. Indikativan je vic što sam ga čuo nedavno o dvojici prijatelja koji se susretnu i od kojih se jedan požali kako je jučer pio neko bezvezno vino, drugi ga na to upita pa, kakvo je bilo?, a onaj prvi odgovara: Pa, dobro!

Kod pelješke vinarije Grgić-vina pošip iz 2019 koji mnogo obećava. Upravitelj vinarije Krešo Vučković Bagio, na slici sa suprugom, pokazao je tu sortu u dvjema varijantama: vinificiranu i do sada odležavanu isključivo u inoksu i, drugu, iz drva. Obje djeluju izvrsno, najvjerojatnije će biti pomiješane u finalno vino, meni osobno učinilo se da bi u kupaži vrijedilo da većina, možda čak i do dvije trećine, bude vina iz drva…

Dobra strana ovog našeg En Primeura je to što je uvedena i mogućnost kušanja i vina koja nisu nužno iz posljednje berbe (u ovome slučaju 2019.), nego su iz nekog prijašnjeg godišta ali još se ne nalaze na tržištu, tek po programu proizvođača trebaju izaći pred kupca. Na lijepi viognier iz 2017 (novitet u portfelju obitelji Grabovac) naišao sam kod Nikole Grabovca. Ipak, većinom su takva zrela vina bila crna, i iz 2018 i 2017.

S manifestacije En Primeur 2020 u Westinu ponavljam službenu vijest iz Hrvatske gospodarske komore koja je bila uključena u realizaciju En primeura: s veseljem je priopćeno da se u posljednje vrijeme sve više hrvatskoga vina izvozi po višoj cijeni. Vijest je lijepa i svakako bi trebala poslužiti kao smjernica domaćim vinarima, međutim pravi put za ostvarenje veće prodajne cijene nije u podupiranju potrošnje ovako mladoga vina, ono nikad nigdje ne može podnijeti i postići neku višu cijenu na tržištu, a da bi se ostvarilo to da se vina i na domaćem tržištu lakše plasiraju po višoj cijeni nužno je da proizvođači upravo finesama u produkciji, plasmanu i komunikaciji prema potrošaču stvaraju zahtjevnije konzumente kao kupce… ♣

_________________________________________

Iskrena jela ⦁ Gostu, vinu & džepu prijateljski pristup

Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach

Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier ⦁ Inventive chef & experienced competent sommelier

Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela ◾ Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food

Fino & vino; Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com ; www.finoivino.com ; Radno vrijeme/ Opening hours: pon-sub / mon-sat 12-23

______________________________________

Sajmovi, festivali: promocija, edukacija, širenje kulture KULTURNOG pijenja

VINSKI UNIVERZUM NA MLADIM NOGAMA i NEPCIMA

Želimo li ugodan i gospodarski vrijedan suživot s društveno prihvatljivim namirnicama, pićima i napicima koji uz (vrlo) lijepo lice mogu pokazati i (vrlo) ružno naličje, nužno je ozbiljno raditi na obrazovanju pučanstva o takvim dvoličnim često ne samo zakonski prihvatljivim nego i društveno obožavanim elementima što ih unosimo u organizam te na širenju kulture kulturne konzumacije onoga što rado unosimo u organizam a što krije i određenu zamku. Među onime što rado unosimo u organizam je i mitski napitak VINO, danas kroz enogastronomiju vrlo značajna poluga na korist turizmu, dakle u bitnom segmentu gospodarstva, međutim, s obzirom na svoju alkoholnu stranu, i potencijalni okidač za nevolje različitog tipa. Najbolje je naglasak u edukaciji usmjeriti ponajprije prema vrlo osjetljivom a za ulazak u ove sfere posve nepripremljenom mladom naraštaju, prije nego što, moguće, mnogi mladi posrnu, i dovoljno na vrijeme da svi kojima se obraća steknu sposobnost prikladnog sagledavanja i hedonističke i gospodarske vrijednosti proizvoda (dakle da se, temeljem dobre informiranosti, znaju kako treba posvetiti proizvodu koji konzumiraju) ali i moguću crnu stranu priče (dakle da vode računa o tome da se ne prijeđu određene granice).

Vinski univerzum Zagreb 2020: organizatorica Marija Vukelić (Zlatne riječi, druga slijeva), zatim Ivana Alilović (prva lijeva), direktorica Turističke zajednica Zagrebačke županije koja je uz Hrvatski sommelier klub i Vinski univerzum iz Ljubljane dala podršku manifestaciji, pa Dino Šimunec, predsjednik Kluba sudenata zagrebačkog Agronomskog fakulteta, i Dominik Anđelini, s Međimurkom Tatjanom Hažić ambassador Vinskog univerzuma u Hrvatskoj

Tatjana Hažić

 Jednim od mogućih mehanizama za promociju vina kao dokazano danas gospodarski vrlo vrlo vrijednog proizvoda te za širenje edukacije i kulture stola pa time i kulture pijenja čini mi se manifestacija Vinski univerzum Zagreb, festival za mlade vinare, u Zagrebu (hotel Dubrovnik) održana po prvi put u četvrtak 30. siječnja 2020. u popodnevnim i večernjim satima (od 15 do 21 h).

Riječ je o obrazovno-promocijskoj vinskoj priredbi, istaknula je na pressici u najavi događanja prof. Marija Vukelić iz tvrtke Zlatne riječi kao organizatora. Zanimljiva inicijativa! Protagonisti su mladi vinari u dobi od 18 do 35 godina koji svoja vina predstavljanju mladim posjetiteljima, mahom svojim vršnjacima. Nit vodilju akcije uz bolju promociju vina općenito i svih predstavljenih etiketa posebno čine i edukacija, širenje kulture pijenja vina, preciznije umjerenost u konzumaciji i, što je temelj uživanja u plemenitoj kapljici, konzumaciji s određenim (pred)znanjem o vinu odnosno uz stjecanje određenih saznanja/stečena saznanja ovako na licu mjesta. Na Vinskom univerzumu svaki mladi vinar imao je poseban zadatak: potruditi se u podučavanju mladih posjetitelja-potrošača o kulturi uživanja vina, te predstaviti svoju vinariju i objasniti svoje proizvode u smislu nastanka i u smislu odgovarajuće optimalne konzumacije posebice u spajanju uz hranu.. U cijeloj akciji osobito se računalo na visoki entuzijazam mladih vinara i njihov visoki angažman u nastupu korisnome za njih kao pojedince i korisnome u društvenom smislu (stvaranje dobro informiranih i zahtjevnih, drušveno savjesnih potrošača).

Primjedba na račun organizatora: kad se već organizira ovakva manifestacija koja publiku, posebice mladu, treba upućivati u temu vina I mladih proizvođača valjalo se pobrinuti da se za ovu prigodu napravi KATALOG, ne nužno nešto što bi mnogo koštalo, ali više od ovakvog prospekta kakav je ponuđen, s imenima/nazivima izlagača i njihovom e-mail kontaktom, primjerice kao mini bilježnicu s nazivom i logotipom proizvođača, adresom, telefonima i e-mailom te www.kontaktom, s popisom izloženih etiketa, te s malo slobodnog prostora uz svakog proizvođača da bi se napravila bilješka o vinu.

Mladi vinari – studentice zagrebačkog Agronomskog fakučltrta, s mirnim vinom i pjenušcem, te Laura Dušek i Igor Brglez s Veleučilišta u Požegi s jako dobrim syrahom I cabernet sauvignonom

Priredba je bila tematski osmišljena da omogući maksimalan doživljaj mladim posjetiteljima i vinarima. Predviđeni su bili i prateći sadržaji – dvije radionice: 1. Malvazija & malvazija: priča o terroiru; 2. Vino i hrana: sljubljivanje za početnike, voditelji su bili dvojica istaknutih sommeliera i ugostitelja, inače viestruko nagrađivanih članova Hrvatskog sommelier kluba Mario Meštrović i Darko Lugarić. Održana je i nagradna igra za posjetitelje i izlagače, a nakon festivala Klub studenata Agronomskog fakulteta organizirao je i After Party. Vinski univerzum Zagreb 2020. predvidio je da od 14 do 16 sati vrijeme bude namijenjeno za B2B i za PRESS.

S dubokog juga, iz Imotskoga: enolog Mislav Maršić, vinar Nikola Grabovac, stručnjak za vinogradarstvo sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta Željko Andabaka i Tomisav Jerković, student enologije na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, inače iz imoćanske vinarije Jerković znane po kapljici od trnjaka ili rudedžuše (Mračaj). Dok kušamo odličan Trnjak 2017 i kupažnu Modro jezero 2015 vinarije Grabovac, od Željka Anabake čujem da uskoro kreće klonska selekcija kultivara trnjak i kujundžuša

Obećavajuća i već afirmirana mladež plešivičke obitelji Šember (klasična mirna bijela I crna vina, macerirana jantarna vina, pjenušci): upravo diplomirani enolog Nikola Šember sa sestrama Lucijom i Klarom te s djevojkom Martinom

Tatine kćeri i sinovi: Ana Protner (Boštjan Protner)iz Mariborskog vinogorja – lijepi rajnski rizlinzi, Petar Crvik (Andro Crvik) iz Konavala – lijepi malvasija te Vilin ples, i Iva Šimanović (Željko) iz Pribića – s frankovkom iz Doline kardinala

Festival je organiziran uz podršku Vinskog univerzuma Ljubljana (u glavnom gradu Dežele ta se priredba vrlo uspješno odvija već nekoliko godina), zatim Kluba studenata Agronomskog fakulteta (KSA); HSK-a (Hrvatskog sommelier kluba) i Turističke zajednice Zagrebačke županije. ♣

Četvrti salon pjenušavih vina u Zagrebu

VETERAN JANEZ ISTENIČ No1 – ŠAMPION!

Bogme, godina je s vinskim događanjima krenula žustro, žestoko čak! A tako se i nastavlja! Nova godina, novo desetljeće, novi ritam…

Organizatori pjenušavih salona u Zagrebu i Ljubljani – Rado Stojanovič, Marija Vukelić i Nina Levičnik, na otvorenju zagreačkog izdanja, s osvajačima medalja, šampion Istenič jstoji između Nine Levičnik i Marije Vukelić, a iz Vinske kuće Pavlomir treći je slijeva, dobitnici iz Vipave su sasvim desno

Zagrebački Salon of Sparkling Wines 2020 otvorio je – već po tradiciji u hotelu Dubrovnik, novu pješušavu sezonu na ovim prostorima. Slijedi mu, sredinom veljače, revija pjenušaca u Ljubljani.

Šampion mr, Janez Istenič s Prestigeom i s No 1. Nekadašnji nogometnui golman No1 krenuo je u pjenušce još 1968. godine, kad se u tome segmentu jače bio aktivirao i međimurski enolog Franjo Jambrović, tada u službi u podrumu u Mladini kod Jaske. Nešto kasnije bljesnuo je s mjehurićima Ivo Turk, koji je iskustvo stjecao baš kod Isteniča na Bizeljskom

U vedroj atmosferi ostaloj još od Vinkova, a i u očekivanju Dana zaljubljenih sada u veljači, u glavnom hrvatskom gradu predstavilo se 45 proizvođačkih kuća, to je zasad rekordna brojka sudionika-ponuđača u Zagrebu, većina ih je bila iz Hrvatske, ali popriličan dio i to onih ponajboljih došao je iz Slovenije, nekoliko je bilo izlagača i iz drugih zemalja Europske Unije, konkretno par iz Italije te jedan iz Champagne.

Uobičajeno je da se za pjenušce koriste nearomatične sorte grožđa, ali to dakako ne znači da nema i jako dobrih pa i šire obljubljenih pjenušaca od aromatičnih kultivara, posebice od muškata, a i od traminca. Bračni par Barundić iz Krašića uz bijeli pjenušac Elegance brut od križanca manzonija i ružičasti brut od pinota crnoga u ponudi ima i aromatični l’Amoureux extra sec, od muškata žutoga. A Danilo Steyer iz Plitvica blizu Gornje Radgone, inače specijaliziran za vina od sorte traminac mirisavi, izlazi s dvije sjajne dišeče penine od te sorte – jedna je Vaneja zero, od 80 posto traminca i 20 posto chardonnaya, bez ekspedicijskog likera i sa šest godina na kvascu u butelji, a druga je Vaneja extra brut od traminca mirisavoga 100 posto, sa četiri godine na kvascu. Arome traminca vrlo profinjeno ukomponirane!

S francuskim štihom: pjenušci Koqueliquot te Sylvie Moreau. Bračni par Jacqueline Marovac i Olivier Erzbischoff rade pjenušce i mirna vina u Istri, pjenušci su od chardonnaya – Luna extra brut i Kontempo zero dosage (mpc. 130 kn), s time da je vinifikacija za bazno vino i dozrijevanje 12 mjeseci u barriqueu. Otac i sin Olivier i Alexandre Couillet došli su iz Champagne, sa četiri šampanjca – Racine Brut tradition (Korijeni – brut tradicija; mpc. 17 €)), Carré Or brut reserve (7 godina an kvascu), Blanc de noir Sylvie Moreau blanc od pinota crnog i pinot meunierea, 4 godine na kvascu, pa s Brutom roséom i s Emeraudeom od 50 posto crnog pinota i chardonnaya (mpc. 21 €)

Uoči manifestacije u Zagrebu je, u suradnji s Hrvatskim sommelier klubom, organizirano međunarodno ocjenjivanje mreže SALON OF SPARKLING WINES. pobjednicima će se dodijeliti priznanja na današnjem ootvorenju.  Uzorke je ocjenjivalo 16 stručnih ocjenjivača iz regije, oni su bili podijeljeni u dvije komisije. Predsjednica komisije s hrvatske strane je bila enologinja Ivana Nemet, a sa slovenske enolog Dušan Brejc.

Sommelieri Sergij Cesar iz Trsta, Darko Lugarić iz Zagreba, proizvoiđač luksuznih drvenih kutija za vno Dare Špenko iz Ljubljane, i Miha Istenič iz Ljubljane

U kategoriji bijelih pjenušavih vina najbolje je ocijenjen Prestige extra brut Istenič, a nakon njega Muscat Vina Kauran te No.1 opet od Isteniča. U kategoriji ružičastih vina najbolje je ocijenjen Petračev Bregh rosé, odmah iza bile su Vipava Penina rosé klet Vipava i Ružica Vinodola Vinske kuće Pavlomir. Nagrade dobitnicima podijejene su na otvorenju salona. ♣

____________________________________

_______________________________________

Sajmovi: Grüne Woche Berlin 2020

POSLJEDNJI TRENUTAK za SPAS!…

Internationale Grüne Woche, već 94 godine u glavnom njemačkome gradu, veliki je desetodnevni svjetski sajam koji debelo nadilazi okvir komercijalne priredbe tog tipa. Kad je Zeleni tjedan kao međunarodna smotra poljoprivrede, prehrane i vrtlarstva nastajao – bilo je to u tzv. Zlatnim dvadesetima (prvi put vrata je otvorio 1926.!), inicijator je bio i te kako svjestan odnosno inicijatori su bili očito i te kako svjesni o čemu još, uz, logično, promidžbeni (plasmanski) segment svojstven priredbama te vrste, treba voditi brigu, naziv Zeleni tjedan dovoljno govori o čemu. Danas kad je Zeleni tjedan – od 17. do 26. siječnja 2020. – dočekao svoje 85. izdanje, pokazuje se da je – želimo li spas našeg planeta i koliko-toliko zdrav život na njemu – krajnji trenutak da se povuku ozbiljni potezi na zaustavljanju onečišćenja okoliša i komercijalnih manipulacija s terenima-zemljištem kao uzrocima poremećaja i klimatskih promjena što nesumnjivo vode prema eko-katastrofi.

S obzirom na broj nastupača na izlagačkoj površini od 118.200 četvornh metara – više od 1800 njih iz 72 države svijeta, pa s obzirom na broj izložaka – više od 100.000, broj i važnost fah-prezentacija – više od 300, potom s obzirom na nazočnost znanstvenih stručnjaka iz poljoprivrede i prehrane, uvoznika i veletrgovaca i trgovaca na malo, predstavnika eno-gastronomije, broj akreditiranih novinara – 3000 iz 75 zemalja svijeta, broj posjetitelja – više od 400.000 (neki izvori govore i o 500.000!), ali – što je toliko bitno da se može smatrati i svojevrsnim ključem za sudbinu – i s obzirom na broj prisutnih najutjecajnijih političara iz svijeta a naročito iz Europe/Europske Unije; ove godine zemlja partner bila je Hrvatska kao aktualni predsjedatelj Vijeća EU – međunarodni Zeleni tjedan u Berlinu može se smatrati događanjem s golemim međunarodnim društvenim uplivom i značenjem. Zeleni tjedan shvaća se kao odlična platforma za dijalog poljoprivrednika s političarima, radi kvalitetnog spoja ekološkog i ekonomskog aspekta ne samo u domeni poljoprivrede i proizvodnje hrane nego i općenito, jer smanjenje do i srozavanje ravnoteže između ekologije i težnji ka nekom još bržem i većem ekonomskom razvoju – iza kojih se zapravo dobrim dijelom kriju nevjerojatna pohlepa pojedinaca za osobnim bogaćenjem i stjecanje moći a što generira veliko raslojavanje među ljudima – ne vodi općem dobru.

S ozirom na opasnosti od globalnog zatopljenja koje se pokazuje negativnime na mnogo strana i s obzirom na to da su rezultati znanstvenih istraživanja pokazali da je 2019. bila najtoplija godina otkako postoje mjerenja, te s obzirom na preveliku uporabu pesticida, herbicida… ali i niza aditiva u prehrambenim proizvodima, s obzirom na pojavu bolesti kod životinja namijenjenih porehrani pa i s obzirom na često otkrivanje neispravnosti hrane u prometu, odlučeno je da Zeleni tjedan u Berlinu poprati velika konferencija na temu klimatskih promjena i prilagodbe njima te na temu zaštite okoliša i čuvanja bio-raznolikosti, kao i na temu prikladnog označavaja prehambenih proizvoda i neželjenog ulaska na tržište proizvoda iz inozemstva i prostora gdje su liberalniji pa time za zemlju koja se želi zaštititi i neprihvatljivi stavovi oko zaštitnih tretmana poljoprivrednih površina i uporabe aditiva u proizvodnji hrane. U Berlinu je izražena namjera da se što prije donese nova strategija razvoja poljoprivrede i prehrambenog sektora, tu bi se među ostalime kod potrošača poticala želja da se pri izboru namirnica bitno jače opredjeljuju za svježe sezonsko voće i povrće iz izvora prostorno bližih mjestu stanovanja, plan je i da se više novca ulaže u bolje obrazovanje kuhara u smislu da racionalnije koriste namirnice kako bi se kod hrane imalo što manje otpada, ali i da se investira i u apele potrošačima da budu pažljiviji prema hrani kako bi se osjetno smanjilo njeno bacanje. Poljoprivreda je bitna ne samo radi proizvodnje hrane nego i za ostanak ljudi u ruralnom prostoru i za održavanje tog ruralnog prostora kako bi se spriječile mnoge nedaće i nesreće što nastaju kao posljedica napuštenog i zanemarenog ambijenta (npr. požari, poplave…) te kako bi se mogao ostvariti lijep gospodarski razvoj ruralnog prostora. Podatak kojega treba biti i te kako svjestan: na Zemlji je sve više stanovnika, a čak 65 posto država u svijetu nema prirodnih uvjeta za proizvodnju hrane u dovoljnoj mjeri za potrebe vlastitog stanovništva… I to dovodi do raslojavanja, pa i do izbjeglištva, a onda i do poremećaja u životu i u drugim, da se tako kaže stabilnijim zemljama.

Emil Tedeschi – Atlantic grupa, Marija Vučković – ministrica poljoprivrede RH, Andrej Plenković – prmeijer, te Luka Burilović – Hrvatska gospodarska komora. Ispod: efektno – kave s likovima Plenkovića, Marije Vučković i Burilovića

_____________________________________

Internationale Grüne Woche Berlin – sljedeći dartumi su 15. – 24. siječnja 2021, zatim 21. – 30. siječnja 2022, pa 20. – 29. siječnja 2023, i 19. – 28. siječnja 2024.

______________________________________

Hrvatska je na sajmu u Berlinu gdje je bila kao zemlja-partner nastupila s 50 izlagača, velikih i malih poljoprivredno-prehrambenih tvrtki i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Zeleni tjedan u Berlinu otvorio je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković. Nastup na Zelenom tjednu može se za nas pokazati od višestruke koristi, ne samo kao dobra promidžba zemlje općenito – tome je vjetar u leđa ove godine u Berlinu dao poseban tretman Hrvatske s obzirom na naše predsjedavanje Vijećem EU, nego i glede kvalitetne prezentacije na globalnoj razini naše ponude proizvoda i usluga prema ne samo Njemačkoj kao našem najznačajnijem trgovinskom partneru nego i prema cijelome svijetu, te kao lijepa i uvjerljiva eno-gastro pozivnica gostima iz svijeta da nam dođu kao turisti.

– Hrvatska se pozicionira kao važan partner i sugovornik u svim važnim temama na razini Europske unije, osobito nam je drago da je to slučaj i u poljoprivredi. Nakon samo sedam godina u članstvu Europske Unije Hrvatska eto ima zadaću, čast i odgovornost predsjedati Vijećem Europske Unije. Isto se osjećamo i kao zemlja partner Zelenog tjedna: upravo smo tu gdje trebamo biti, i dijelimo zajedničke vrijednosti i ciljeve – istaknuo je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

_________________________________

HRT OTVORENO i, PONOVNO, PTIČJA GRIPA – Ptičja gripa ponovno, zatim neispravno meso iz uvoza na hrvatskom tržištu, označavanje prehrambenih proizvoda, kontrola namirnica, tj. hrane na domaćem tržištu: emisija Otvoreno Prvog programa Hrvatske televizije, srijeda 22. siječnja 2020, Vinkovo, uvečer.

Trebalo ju je pogledati: odlični urednik i voditelj Mislav Togonal, iako naglašeno uporan u razgovoru sa sugovornicima, koji su jednako uporno reagirali neodređeno, nekako diplomatski, na jednostavna ali očito bolna pitanja npr. tko je kriv za to što se neispravno meso našlo na našem tržištu i u kojim prodavaonicama se ono prodavalo, nikako da dobije konkretan odgovor… Pa, potrošač valjda ima pravo znati takve stvari… ◾

____________________________________

U sajamskoj hali u kojoj je bila smještena Hrvatska partnerstvo dviju zemalja u organizaciji ove poljoprivredne manifestacije i početak sajma simbolično su obilježeni predajom osamdesetogodišnje masline gradu Berlinu u ime Hrvatske – zemlje partnera, svečanosti je nazočila njemačka ministrica poljoprivrede Julia Klöckner. Maslinu je osobno uručio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, koji je poslije obišao hrvatske izlagače u pratnji organizatora hrvatskog sudjelovanja na Zelenom tjednu, ministrice poljoprivrede Marije Vučković i predsjednika Hrvatske gospodarske komore Luke Burilovića.

– Trenutno izvozimo poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od dvije milijarde eura, a mogli bismo i trebali bismo puno više. Zeleni tjedan je odlična platforma za povećanje te brojke. Ovdje je prodefiliralo više od pola milijuna ljudi iz cijelog svijeta i svima njima htjeli smo pokazati da naša poljoprivreda ima dugu tradiciju, dosta uspješan dosadašnji put ali i veliki potencijal te da naše prirodne ljepote prati i kvalitetna gastronomija – naglasio je Luka Burilović.

ATLANTIC GRUPA. U Berlinu se iz Hrvatske predstavila i Atlantic Grupa s paletom poznatih brendova: Argeta, Barcaffe, Donat, Cedevita i Cockta.

Kao regionalni lider u segmentu proizvodnje hrane i pića, Atlantic Grupa promiče koncept održivog poslovanja, shvaćajući odgovornost koju ima kao važan gospodarski subjekt, i nastojeći u svoje procese u što je moguće većoj mjeri implementirati ekološki prihvatljive i energetski učinkovite principe, rečeno je

– To podrazumijeva inzistiranje na održivosti kroz cijeli vrijednosni lanac, od nabave sirovina i proizvodnje, preko plasmana do savjesne konzumacije. Nove generacije sve više pažnje posvećuju ovim pitanjima i biraju brendove koji su osviješteni, ekološki prihvatljivi i originalni, a mi im imamo što ponuditiizjavio je ovom prilikom Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe. – Strategija koju Atlantic Grupa provodi posljednjih godina, a koja se fokusira na smanjenje ekološkog otiska, pokazuje značajne rezultate. S obzirom na proizvodne kapacitete, količina otpada koju kompanija generira u sklopu proizvodnih i distributivnih aktivnosti smanjena je u posljednje četiri godine za 18 posto. U istom razdoblju količina otpada koji opterećuje deponije je prepolovljena. Odličan primjer je također smanjivanje potrošnje vode za pet posto tijekom posljednje tri godine, riječ je o količini vode s kojom bi se moglo napuniti 10 olimpijskih bazena. Nema alternative održivom poslovanju pa je uz vlastito dizanje ljestvice važno također partnere i potrošače poticati na odgovorno ponašanje prema okolišu.

Svoj doprinos tzv. zelenoj inicijativi, uz bok najjačim svjetskim proizvođačima, predstavili su na sajmu u Berlinu brendovi Atlantic Grupe – u kategoriji kave, Barcaffe se pohvalio inovacijama u proizvodnji ambalaže, koja se sada sastoji od 70 posto obnovljivih sastojaka, te smanjenjem težine ambalaže što je rezultiralo smanjenjem emisije stakleničkih plinova za 63 posto. Briga o održivosti prirodnih resursa nit je vodilja i u strategiji branda Donat Mg, koji se puni s onoliko prirodne mineralne vode koliko samostalno istječe iz izvora, a neprekidnim nadzorom razine podzemne vode osigurava se dostupnost izvora i budućim generacijama. Inovacija na kojoj se u Donatu ubrzano radi je i razvoj punjenja u 100 posto reciklabilnoj plastičnoj ambalaži. Cedevita je pak najavila da u 2020. godini prelazi na novu ambalažu što će smanjiti ambalažni otpad za 180 tona, a ugljični otisak za 269 tona emisije CO2 na godišnjoj razini. Aspekti održivosti već su tradicionalno vezani za brand Cockta, koji je poseban po autentičnom okusu baziranom na biljnim ekstraktima i prirodnom CO2 te – hvale se u Atlantic Grupi – ne sadrži umjetne arome niti kofein…. ♣

Klimatske promjene – ključno pitanje današnjice

KAP PRELIJEVA ČAŠU!

Kap, očito, prelijeva čašu!

– Klimatske promjene spadaju među ključna pitanja današnjice. U svjetlu recentnih ekstremnih vremenskih prilika, posljedice kojih lijepo vidimo npr. i na cijelom Jadranu, kao poticaj za raspravu istaknula bih rezultate znanstvenog istraživanja šte je pokazalo da klimatske promjene imaju veći utjecaj na sredozemnom području nego u drugim dijelovima svijeta. Na Mediteranu je temperatura porasla 1,5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje, dok je globalni prosjek porasta 1,1 stupanj, i to nameće brojna pitanja, među njima i ono za nas najvažnije: koliko smo u Hrvatskoj spremni za klimatske promjene? Svi mi koji se bavimo društveno odgovornim poslovanjem moramo početi nuditi konkretne odgovore i jače inzistirati na rješavanju tog pitanja – poručila je direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore Marija Šćulac Domac na otvorenju 11. konferencije o DOP-u u organizaciji Hrvatskoga poslovnog savjeta za održivi razvoj uz HGK kao glavnog partnera.

Osobito angažiran u akcijama na sprječavanju onečišćenja okoliša što dovodi do klimatskih promjena u svijetu je Miguel Torres, jedno od prvih imena ne samo španjolske nego i svjetske vinske produkcije. Uvidio je, kaže, prije već dosta vremena da nešto ne štima. U bitku protiv globalnog zagađenja i klimatskih promjena uključio se aktivno nakon što je 2006. vidio dokumentarni film Neprikladna istina, u produkciju kojega je bio uključen bivši dopredsjednik SAD Al Gore.

Miguel Torres

Miguel Torres navodi kako je počeo primjećivati promjene koje mu se nisu dopadale ali da je tek nakon što je pogledao spomenuti film postao i potpuno svjestan toga što se počelo događati, i što može biti kobno. Ubrzo nakon što je odgledao film pozvao je, veli, svoju obitelj na radni sastanak da joj kaže kako je nužno da se nešto poče raditi na sprječavanju tih neželjenih promjena. Danas 11 posto profita kompanije Bodegas Torres ide za pomoć akcijama da se zaustave klimatske promjene u koje je zaglibio svijet.

Osnovana još 1870., kompnija Bodegas Torres sa sjedištem nekih četiri kilometra od mjesta Villafranca u katalonskom Penedesu danas je najveća španjolska vinska kuća, koja inače ima posjede i u Kaliforniji i u Čileu. Kad je veliki poglavica Miguel Torres prije nekog vremena službeno odstupio s položaja vrhovnog zapovjednika i prepustio vodstvo sinu Miguelu Torresu Maczasseu, dvojica muškaraca dogovorila su se da će iz poslovanja kuće Miguel Torres Torres senior dobivati određena sredstva za razvoj svojih projekata u eko-segmentu. Nakon što je Torres stariji već bio u projekte protiv klimatskih promjena investirao 12 milijuna eura, sad mu je svake godine na raspolaganju za ulaganja u tu svrhu oko milijun do 1,5 milijun eura.

Miguel Torres senior ostaje dovoljno utjecajan da promijeni dosta toga vezano uz poslovanje tvrtke posebice glede smanjenja emisije ugljika i drugih plinova u atmosferu a što u konačnici rezultira povećanjem opće temperature. Ustanovljeno je da je negativni efekt staklenika na glbalnoj razini dosegnuo snagu od 300.000 atomskih bombi, pišu ugledne svjetske novine.

I tako je Torres, tamo gdje je mogao i još može utjecati, krenuo u akciju da bitno smanji barem emisije za koje je odgovorna kompanija Miguel Torres. Tvrtka je počela strogo voditi računa o reciklažu, o tome da koristi najmoderniju vinogradarsku oprem – konkretno: strojeve s minimalnim zagađivanjem, pazi se na intenzitet korištenja mehanizacije, ide se i na promjenu tehnika rada u vinogradu, jedna od tih je primjerice i zamjena uzgojnog oblika guyot sa starinskim grmolikim en gobeletom bez žice a s krošnjom koja ljeti lijepo štiti grozd od sunca, držeći ga u debeloj hladovini. Eksperimentira se i s načinima rezidbe koji produžuju dozrijevanje. A u pričuvi se drži po stotinjak i više hektara terena koji su sada možda još prehladni da se na njima sadi loza ali koji bi mogli zbog globalnog zatopljenja već uskoro doći u funkciju. Jedna od mjera je i sadnja šume na većim parcelama uz vinograde sve kako bi i to poslužilo kao dobar regulator temperature. Općenito na svim frontovima pribjegava se novim obnovljivim izvorima energije. S obzirom da su prognoze takve da bi uskoro u južnim područjima Europe npr. moglo biti problema s vodom, Torres je krenuo i u gradnju, uz vinograde, velikih rezervoara za vodu koja bi u idućim godinama poslužila za irigaciju.

Rečeno je da je veliki problem emisija ugljičnog dioksida. Kompanija Miguel Torres za vrijeme fermentacijskog procesa znala je, navodno, proizvesti i oko 3000 tona CO2, pa je Miguel Torres stariji krenuo u borbu za smanjenje tih vrijednosti. Jači izvor onečišćenja je gorivo utrošeno na dobivanje električne energije, pa se to nastoji reducirati na najnižu moguću razinu, konkretno i nastojanjem da se ona što više dobiva iz obnovljivih izvora, tako da se sada električna energija u sklopu kompanije već u količini od 25 posto dobiva od gorenja biomase. Kompanija Miguel Torres surađuje sa znanstvenim institutima i tvrtkama iz kemijske industrije da se pronađu nova goriva koja ne bi zagađivala kao ova sada postojeća klasična i masovno u uporabi.

Tvrtka Torres u istraživanjima da u vlastitom okrilju pronađe najveće izvore zagađivanja ustanovila je da je jedan od većih izvora onečišćenja ugljičnim dioksidom bio i od previše – znači i onda kad to nije baš bilo nužno – vozikanja automobilima od strane zaposlenika, tako da se korištenje automobila, nerijetko, rečeno je, i dosta ležarno, u najnovije vrijeme bitno smanjilo, svedeno na minimalnu nužnu mjeru. Zatim, element na koji se počelo jako paziti je primjerice ambalaža za vino, s kojom se znalo nepotrebno pretjeravati npr. u smislu nabavke masivnih butelja da bi se impresioniralo kupce izgledom i težinom boce i šarenilom opreme, a baš u produkciju takvih boca i etiketa ulaže se dosta energije, k tome i slanje uzoraka iziskuje dosta novaca i traži više energije, mišljenje je da pred kupcem treba govoriti vino a ne forsirana ambalaža.

Torres tvrdi da je zahvaljujući angažmanu na eko-polju ukupna emisija CO2 iz pogona kompanije smanjila od 2008. do sada za 40 posto, a vrlo je važno i to da su rezultati koje na smanjenju zagađenja postiže sada kompanija Miguel Torres naveli 25 španjolskih vinskih kuća da se priključe ovoj eko-akciji kuće Torres. ♣

Sajmovi, festivali

APT ZAGREB HILTON GARDEN INN: AKROBATOVA ROĐENDANSKA BOMBA

Hilton Garden Inn, Zagreb, Radnička 19

 Samo – bez panike! Riječ je o bombi koja, istina, treba oboriti s nogu, ali od eksplozije koje su svakako velika pozitivna očekivanja!

Dino Kušen Akrobat napokon ostvaruje svoj veliki san, a to je realizacija, u Zagrebu – i to baš na njegov rođendan! – bombastične revije ponajboljih svjetskih vina, jakih pića, maslinovoih ulja, pršuta… Kušen, koji je u segmentu trgovine vinom aktivno prisutan od 2002. i koji je osnivač zagrebačke tvrtke Akrobat za plasman kapljice pa i otvarač vinoteke Svijet vina smještene u kompleksu Boćarskog doma na zagrebačkom Prisavlju, te koji je s vremenom u svoj portfelj prigrlio i delikatese i potrepštine za posluživanje i vina i delicija, opredijelio se u formiranju ponude odmah za ekskluzivu i najveća svjetska proizvođačka imena, i već odavna mašta o tome da u glavnom gradu Lijepe naše priredi glamurozni sajam s najpoznatijim i najcjenjenijim domaćim i svjetskim proizvođačima. Unatrag koju godinu počeo je najavljivati elitnu smotru vina i gastronomije, planovi su bili da se ona odvija na prostoru Zagrebačkog velesajma, međutim do sada se na ZV nije dogodilo ništa od zamišljenoga, rekao bih i bolje da je ispalo tako, jer u međuvremenu pronađena je prikladnija pozornica za takvu manifestaciju, riječ je o zagrebačkom hotelu Hilton Garden Inn u Radničkoj cesti, tu Kušen 15. veljače 2020., kad mu je kako je rečeno, rođendan, okuplja svitu svjetski glasovitih vinskih imena na događanju nazvanom Acrobat Portfolio Tasting, namijenjenome ne širokoj publici nego uzvanicima-poslovnim partnerima probranima iz krugova vinskih trgovaca, ugostitelja, novinara. Ulaznica dakle nema u prodaji, ulazak je samo na poziv domaćina.

Roberto Voerzio s Dinom Kušenom u La Morri

Od globalnih vinskih zvijezda koje sigurno stižu u Zagreb Kušen spominje Angela Gaju odnosno njegovu kćerku Gaiu Gaja, zatim Roberta Voerzija, pa Alfreda Tesserona koji je na čelu sjajnog bordoškog vinskog podruma Pontet Canet i na čelu kuće famozne po konjaku, Annu Abbona iz pijemonske kuće Marchesi di Barolo, iz Slovenije treba doći Marjan Simčič, a iz Hrvatske izlagat će vinarije Meneghetti, Galić te Prgin iz šibenskog kraja. Kušen ističe kako je žalostan što više hrvatskih proizvođača vina nije pokazalo interes za sudjelovanjem na ovoj njegovoj manifestaciji, naime, smatra, predstavljamo li se već kao ozbiljna vinska zemlja onda bismo na takvome skupu koji se po prvi put u ovome obliku i s takvim imenima odvija u Hrvatskoj morali biti osjetno zastupljeniji s našim eno-uradcima. To više što u Zagreb tih dana dolazi veći broj vrlo uglednih vinskih trgovaca, to im može biti prilika da se bolje upoznaju s našom vinskom scenom. Možda su i naše institucije poput Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore iz kojih se sve češće čuju riječi kako je eno-gastronomija vrlo važan segment hrvatske ponude svijetu trebale pokazati volju da se realizira to da na domaćem terenu među svjetskom vinskom elitom budemo brojniji, to više što iz inozemstva ovamo, po najavama organizatora, iz svijeta stižu i brojni vinska trgovci, a nama svakako jeste u interesu da više i po boljim cijenama izvozimo te da našim najboljim vinom i specifičnim delikatesama privlačimo što više turista, kao kupaca i na kućnome pragu.

Na popisu imena odnosno naziva proizvođača čiji će se uradci moći kušati u Zagrebu uz gore spomenute su i Adami, Billecart Salmon, Château la Nerthe, Dr.Loosen, Juve & Camps, Paraschos, Pascal Jolivet, Tua Rita, Accordini, Le Macchiole, Vega Sicilia,Vista Hill. Što se tiče jakih pića: Delamain, Tesseron, Berta, Gin Mare, Chase….

Zvijezda iz Slovenije: Marijan Simčič, sa suprugom Valerijom

Radionice će biti na temu vina, jakih pića, maslinova ulja, pršuta, tonika, mineralne vode. Predviđene su sljedeće radionice, u trajanju od po jednog sata: Marijan Simčič, Olivier Leflaive, Gaja, Roberto Voerzio, Frescobaldi, Dal Forno Romano, te, u drugoj dvorani, Cinco Jotas, Clase Azul, Robi Marton, Castillo de Canena, Artesian.

Enolog kuće Galić-vina iz Kutjeva Slaven jeličić sprema se predstaviti nešto sasvim drugo: Rajnski rizling Macerator 2015, iz vinograda ponad Kutjeva, vino je macerirano 19 dana i boravilo je do prije koji dan u bačvi od 3300 litara, izlazak na tržište predviđen je upravo sada u veljači

Poseban dio programa je ekskluzivna svečana večera uz sudjelovanje cijenjenih hrvatskih chefova Hrvoja Zirojevića, Marka Alilovića, Marina Rendića, Hrvoja Kroflina, Belizara Miloša

– Ovu manifestaciju vidim i kao sjajan oblik promocije Hrvatske u svijetu, naime tog vikenda u Zagreb će uz niz jakih uvoznika i vinskih trgovaca iz inozemstva među kojima su trojica najjačih bordoških negocianata, doći i novinari izvana koji pišu o enogastronomiji i turizmu, po nekim pokazateljima bit će to najmanje oko 600 gostiju iz inozemstva, ja ću se potruditi da im pokažem Zagreb i okolicu, da im predočim razna hrvatska vina koja imam u ponudi u vinotekama Svijet vina u Boćarskom domu i onoj uz Europski trg. Moja ekipa i ja dat ćemo sve od sebe u organizaciji događanja i računam na to da će se Acrobat Portfolio Tasting nastaviti i u sljedećim godinama – rekao je Dino Kušen.. ♣

______________________________

Must go!

Graf Adelmann, Al di là del Fiume, Ampeleia, Anselmi, Aquila del Torre, Arba Wine Beurer, Bietighöfer, Biserno, Léon Boesch,Maison BoizelIl Borro, Boscarelli, Braida, Buccia Nera, Clemens Busch, Pietro Caciorgna, Caggio Ipsus, Caiarossa, Marinella Camerani, Carleone,
Il Carnasciale, Cavalleri, Pio Cesare, Chateau Chambert, Chateau Changyu, Moser XV, M. Chapoutier, Chiamami quando piove – Valori Continuum, Corte d’Aibo,,Cos Costanti, Duemani, Fabbrica Pienza, Fiorano, Chateau Fonroque, Foradori, Nino Franco, Fritsch, Geyerhof, Ghizzano,
Gilvesy, Schloss Gobelsburg, Marchesi di Grésy, Guado al Tasso, Heitlinger, Iconic Wineries of British Columbia, Frank John, Jurtschitsch, Kaufmann, Krasna hora, Alois Lageder, Maso Martis, Chateau Mazeyres, Monteverro, Montevertine, Musella, Comtes von Neipperg, Niepoort, Nittardi, Anita und Hans Nittnaus, Ognissole, Bernhard Ott, Papiano, Petrolo, Pian dell’Orino, F.X. Pichler, Pichler-Krutzler, Podernuovo A Palazzone, Poggio Cagnano, Poggio Nibbiale, Pol Roger,
Potentino, Prima Pietra, Les Quelles Raen, La Raia – Cucco, Ökonomierat Rebholz, Reisetbauer, Sada, Salicutti, Prinz Salm, Salomon, Sander, Luciano Sandrone, Sanoner, La Sansonina, Schubert Wines, Rosi Schuster, Serra San Martino, Le Sincette, Stigler, Clemens Strobl, Taittinger, De Tarczal, Tarlant, Tement, Terre Nere, Terroir al Límit, Erwin Tinhof, Tormaresca, Torre degli Alberi, Oliviero Toscani, Castello del Trebbio, Umathum, Valgiano, Velich, – Moric, Villa Santo Stefano, Vistorta, Nik Weis, von Winning, Zahel, Zähringer, Herbert, Zillinger, Zwölberich ♣

_______________________________________

Narodni običaji: Vincelovo, Vinceška, Vincekovo, Vinkovo 2020

ŠARAN s RAŠLJI, ŠPEK, ŠUNKA i ŠKRLET, GRAŠEVINA, KRALJEVINA, ŽILAVKA…

Mada se u cijeloj Lijepoj našoj koristi svaka prilika da se slavi vino i da se oda počast zaštitnicima vinogradara i vinara, vinove loze i Bakhova nektara, ipak dok je Martinje glavni vinski praznik u sjeverozapadnome dijelu Hrvatske, dotle je praznovanje u čast sv. Vinka najjače u istočnome dijelu kontinentalne Hrvatske. Mnogi vinari nastoje slaviti sv. Vinka upravo na njegov imendan, 22. siječnja, i bez obzira je li to te godine radni dan ili je o vikendu, ali mnogo je vinogradara i vinara koji se odluče proslavu organizirati u subotu odnosno nedjelju neposredno prije odnosno neposredno nakon 22. siječnja. Među prvima, uoči Vinkovoga imendana, tradicijski susret u vinogradu uz vješanje kobasica i tabli slanine o trsje i blagoslov vinove loze da bi ona na kraju sezone vrijedne vinogradare nagradila količinski i kvalitativno dobrom rodom, priredilli su otac i sin Boris i Mario Vuglec na Vuglec-bregu u Hrvatskom zagorju te Tomislav i Krešimir Trdenić na svom gospodarstvu u okolici Popovače u Moslavini, pa Vlado Krauthaker i Kutjevo d.d u Kutjevu. Kod nas je nekako uobičajeno da svaki vinogradar/vinar kod sebe i za svoje pajdaše odganizira Vinkovo, pa je tako Kutjevo npr. ostalo zapamćeno po vinkovanju maltene kroz cijeli tjedan, najviše se uvijek do sada govorilo o veselicama kod Ive Enjingija, Vlade Krauthakera, pa Kutjeva d.d. i Adžića... a jedan dan, obično u subotu, događanje je u središtu mjesta uz sudjelovanje gotovo svih tamošnjih vinara s nastupom na svojim štandovima, nekima otvorenima a nekima u obliku drvene kućice.

Tata Boris i sin Mario Vuglec: zimi špek i kobase na trsu, ljeti grožđe! Dolje: nakon blagoslova vinograda veselje pod vodstvom rasplesanog duhovnika blagoslovitelja (Julio Frangen)

Veselo u trsju kod Tomislava Trdenića, a još veselije poslije pred obiteljskim podrumom u carstvu šarana na rašljama, vatra s nekoliko pečenjarskih mjesta ublažavala je hladnoću (Marko Čolić)

Neposredno prije Vinkova, uvečer 21. siječnja, u Zagrebu je u objektu History u već po vinskim događanjima famoznoj Tkalčićevoj ulici, organiziran, u režiji udruge G.E.T. (Gastronomija, Enologija, Turizam), odličan uvod u svetkovinu u čast Vinku, riječ je o prvim ovogodišnjim Vinskim razgovorima Tomislava Stiplošeka, predsjednika udruge G.E.T. Vinski razgovori su zabavno-edukativne interaktivne radionice kojima popularnost raste zahvaljujući dobrim zvijezdama programa i tome što su prilagođene i vinskim znalcima i ljubiteljima vina. Kao glavna zvijezda ove večeri nastupio je hercegovački vinogradar/vinar Radovan Vukoje iz Trebinja (nekih 30 km udaljenog od Dubrovnika), a kao posebni gosti zagrebački novinar i književnik, inače gospar, Stjepo Martinović, koji se prezentirao i kao pisac i kao gitarist i kao pjevač, i Vlasta Janton, oboje su skrenuli pažnju na svoje nove romane Zagrljaj u koji pripadam (Vlasta) i Kornelija broji oblake (Stijepo). Kombinacija se pokazala vrlo uspješnom!

Vinski razgovori: Radovan Vukoje, Tomislav Stiplošek i Stjepo Martiović. Dolje: publika, dosad najbrojnija na Razgovorima

Vukoje, koji brine o 30 hektara vlastitog vinograda i vino radi isključivo od svojega grožđa, te koji u sklopu objekta ima izvrstan restoran, Vinsku galeriju gdje ljeti organizira i Festival žilavke i uspješno razvija vinski turizam (lako je moguće da tamo uskoro nastupi i književnik-glazbenik Stjepo!), podastro je brojnoj publici (najveća posjećenost dosadašnjim Vinskim razgovorima Tomislava Stiplošeka!) svoju žilavku s kamena iz 2018, zatim kompleksnu i elegantnu Žilavku 2015 iz Carskih vinograda (trsje na 330 metara nadmorske visine; izabrano grožđe, maceracija 24 sata, fermentacija u drvu, zrenje u bačvicama 12 mjeseci na finom talogu, slijedi osam mjeseci odležavanja u butelji) za koji se u Trebinju rado kaže da spadaju u kategoriju grand crua, potom kupažu chardonnaya (80 %), žilavke (15 %) i malvasije dubrovačke (5 %), onda vrlo uspjeli, složeni, snažni interesantni, sasma drukčiji suhi mirni Kameleon Blanc de Noir 2016 – crni pinot prerađen na bijelo, u finalu kušanja su se našli Vranac 2012 rezerva i Vukoje Grand Cuvée Selekcija 2011 od syraha, vranca, merlota, cabernet sauvignona. Događaj dostojan sv. Vinka!

Sjajna, elegantna lokalna žilavka Carsko vino 2015 s izdvojenog vinogradskog položaja i od izabranoga grožđa kasnije berbe odande, te poseban bijeli Kameleon 2016 premium – bijelo vino od pinota crnoga! Trebalo se odvažiti globalno najpopulariju crnu sortu pretvoriti u bijelo MIRNO vino (za pjenušce crno na bijelo je normalno). S 14, vol %, moćno vino, taj Kameleon premium (kameleon je životinja znana po tome da mijenja boju). S obzirom na hercegovački krš i na mineralnost vino bi moglo biti nazvano i KameNleon, a oznaka na etiketi burgundac crni čini mi se suvišnom… Kao što sam nedavno u više navrata pohvalno pisao o nekim hrvatskim proizvođačima vina – najviše iz istre – koji od svjetski glasovitih francuskih (u prvom redu bordoških) sorata dakle od kultivara ‘francuza’ proizvedu vino ne kao svojevrsnu kopiju bodeaux-izričaja (mesnato, donekle slasno, s notama prženog i vanilije) nego s osobnošću kroz koju se, uz zadržavanje u organoleptici sortnih svojstava korištenih francuskih kultivara, ogledaju drukčiji, vlastiti pristup i specifičnost lokalnog ambijenta, tako sada i pohvale Radovanu Vukoji za ovaj odličan bijeli pinot od pinota crnoga…

Plešivica na Plešivici i u Zagrebu: na trsu vinogradara i vinara Drage Kurtalja od ranog jutra su kobase a bogme već se hladio i pjenušac, pred trsekom u Plešivičkoj kleti pjevalo se Trsek moj zbudi se … a gazda gizdavi i mužikaš Dragec goste je dočekivao u ovoj posebnoj jakni-uniformi

Tvrtka Petrač s Hršak brega ponad Krapinskih Toplica odlučila se za vincekovanje u toplome u prostoru zagrebačkog lokala Roots gdje je uz blagoslov trsova predstavila svoj pjenušac Bregh Rosé, koji je na ocjenjivanju za festival pjenušaca u Zagrebu (hotel Dubrovnik) osvojio drugo mjesto! (Julio Frangen)

Zelinsko prigorje: dok kćerke Ivana i Nataša, obje inače uposlene u sektoru vina (Agronomski fakultet, Ministarstvo poljoprivrede…) veselo pijuckaju, dotle tatek Stjepan Puhelek Purek obredno orezuje lozu. Zubato sunce stiskalo je i nije se išlo u vinograd, nego je ceremonijal obavljen kod Purekovih u dvorištu, gdje je obitelj Puhelek zasadila tri preporučena klona izabrana kroz klonsku selekciju kraljevine. Purek je inače i lovac, na donjoj slici hudo gledi, makar gulaš od ulovljenog vepra bio je izvrstan (Marko Čolić)

Na bregu kod i u kleti Željka Kosa ponad Hrnjanca zelinskoga: kraljevina na cičoj zimi: tata Željko, mama Anita i sin Karlo, koji preuzima vinogradarsko-vinski posjed. Dolje: veselo na toplom uz finu papicu i tamburaše. Kraljica majka – Anita Kos, s pečenjem i s tradicijskom perom

 Na sam dan sv. Vinka ove godine fešte su bile npr. u kušaonici plešivičkih vina Drage Kurtalja u središtu Zagreba, pa kod obitlji Puhelek Purek i Željka Kosa te još na nekim mjestima u zelinskome kraju, pa u Feravinu u Feričancima i u Orahovici, u sklopu PP Orahovica, zatim u podrumu i oko podruma Vina Belje u Baranji, pa u Iloku.

Bačva i gitare, vino i papica. Dolje: drugo lice PP Orahovice, koja uz blago iz vinograda ima i blago iz ribnjaka: rafinirano prigotovljeni riblji zalogaji, te tradicijski način pečenja šarana na štapu

Po velikom derneku u Baranji odnosno u Srijemu pamte se najveći proizvođači – Vina Belje odnosno Iločki podrumi.

Svečanost posvećenu sv. Vinku te vinovoj lozi i vinu na znanom iločkom vinogradarskome položaju Vukovo, u posjedu tvrtke Iločki podrumi, otvorila je starom uzrečicom voditeljica turizma Vesna Štajner: Ovisno o tome kako vinogradar pije na Vincelovo, takav će mu biti rod u vinogradu te godine! Bogme, lijep poziv na druženje uz čašu, što se rado prihvaća, ali druga strana medalje je naravno i upozorenje da se tijesno zajedništvo s čašom ne pretvori poslije i u zajedništvo s volanom, što se kao preporuka – rado zaboravi!…

Iločki Podrumi na Vukovu: blagoslov vinograda uz zagovor da berba 2020. bude dobra. Vlasnik Iločkih podruma Juraj Mihaljević (na slici je sasvim lijevo, u plavoj šokačkoj jakni) pobrinuo se, u želji da očekivanja za berbu ne zakažu, za kobasice doista impozantne veličine da ih se objesi na trs

Ilok, udruga Kadilj: jahači odlični pjevači

Uz srijemske delicije i kapljicu Iločkih podruma na ekonomiju Vukovo privlačili su i saznanje o neizostavnim tamburašima i najava šoua konjanika, članova konjogojske udruge Kadij, koji su se istaknuli ne samo kao odlični jahači nego i kao sjajni pjevači.

Događaju su prisustvovali i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, gradonačelnica grada Iloka Marina Budimir, većinski vlasnik Iločkih podruma Juraj Mihaljević kao domaćin, predsjednik Uprave Iločkih podruma Antonijo Kraljević. Pater Ivan, gvardijan u crkvi Sv. Ivana Kapistrana, blagoslovio je vinograde Iločkih podruma

Uvelike zaslužna za kakvoću iločkih vina – enologinja Vera Zima

Vina Belje: uz kobasice na trsu su se našli i kuleni! Goldberg je Goldberg, Zlatno brdo! Ambicije za berbu 2020. očito su velike. Neka, ostvarilo se!!! Belje je upravo izašlo s pakiranjima proizvoda od crne slavonske svinje. Uzdam se naravno i u frankovku kao pratnju, a koju sam baš i u nekim izvedbama Belja zapamtio kao sjajnu. Crna slavonska (baranjska) svinja, crna slavonska (baranjska) frankovka, ali stvar nije tu nimalo crna, bude li se nastavilo pravim putem hrvatske gastronomske neovisnosti piše nam se ne samo bijelo, nego i ZLATNO!

Vincelovsko razdobolje završilo se u subotu 25 veljače u Vetovu kod Kutjeva i u Brodskom Stupniku u organizaciji podsljemenskog garažnog vinara s trsjem u Stupniku Zdravka Ilije Jakobovića

Vinceška Belje

Zdravko Ilija Jakobović goste je dočekao, kako se šika, s razigranim tamburašima

U Jakobovu vinogradu kobasica i slanine nije bilo obješenih po trsovima, bili su nataknuti na štapove tako da ih gosti po želji sami sebi peku. Desno na slici su Ivan Dropuljić, direktor festival vina Zagreb Vino.com, i enolog mr. Franjo Francem, koji inače sad pomaže oko stvaranja misnih vinau u podrumu Đakovačke biskupije

Povratak u Stgupničke dvore, na toplu juhicu, toplu sarmicu i hladnog odojka. Stol s uglednicima: osječki zubar ali i vinar Mladen Siber sa suprugom, osječki odvjetnik Dražen Srb sa suprugom, proizvođač finih rakija Jedna Drago Šurina sa suprugoim, prijašnji gradonačelnik Osijeka Gordan Matković sa suprugom, te bračni par Josip Martin i Jasna Martinović koji su na ovo Vincelovo stigli iz Zagreba

Je li napokon došlo vrijeme da se na nivou Slavonije i Podunavlja organiziraju slavlja uz Vincelovo i uz Martinje ne kao lokalne veselice za manje-više lokalce (u svakom smislu te riječi) nego kao ozbiljna kao turistička manifestacija? Nekako onako kako je priređuju već desetljećima u Burgundiji: tamo se svake godine svečanost uz Vinkovo organizira u drugom vinskom selu, ona bude ne nužno baš na sam dan sv. Vinka nego o Vincentovom imendanu najbližem vikendu, i traje dva dana, subotu i nedjelju. Burgundijsko selo koje je te godine domaćin manifestacije i koje je nerijetko s jedva do 2000 stanovnika u ta dva dana privuče po nekih 200.000 gostiju, ne samo iz Francuske nego i iz inozemstva, i izravna zarada domaćina – ne samo vinara nego i proizvođača raznih lokalnih specijaliteta, ugostitelja, vlasnika prenoćišta u selu i u selima pored…, poprilična je, a da ne govorim o koristi koju cijela regija ima kroz promidžbu u čitavom svijetu. Svojedobno je ekipa kutjevačkih vinara bila na proslavi Dana sv. Vincenta u Burgundiji – išao sam i ja s njom! – i mogla se uvjeriti u veliki poslovni potencijal manifestacije… ♣

Nakon Vinkova – Dan zaljubljenih

ELEGANCE, PONOS, L’AMOUR i KAMENICE, PJENUŠCI

Petar i Željka Matković,

Nikako da feštanje prestane. Jedva da je prošao oporavak od vinkovanja, a eto nam 14. veljače, Dana zaljubljenih…

Nedugo nakon prezentacije vinskog Pelješca u Zagrebu i nakon manifestacije Otvorena vrata peljeških podruma eto Pelješana ponovno i u Zagrebu. Prošli put bili su u prostorima Hrvatske gospodarske komore, ovaj put pak u Klubu književnika na Jelačić-placu. U pravi trenutak su stigli sada, naime pod zajedničkim nazivnikom Elegance, Ponos i l’Amour nastupili su, zahvaljujući organizatorici vinskih događanja u Zagrebu Ireni Lučić, koja obožava plavce s Pelješca, da bi prezentirali svoje proizvode kao uvod u skorašnji Dan zaljubljenih (14. veljače, to je začas, kad dani tako jure k’o avioni!).

Sestre Iva, Martina i Sara Cibilić, vinarija Ponos

Vinarija Skaramuča, koju sada vode kćerka Ive Skaramuče Iva i njen suprug Branimir Anđelić, odlučila se na kušanje ponuditi samo vina iz svoje najbolje linije Elegance (pošip, plavac mali, dingač…), obitelj Ive Cibilića iz Potomja koja upravlja vinarijom Ponos predstavila se s trima ljepoticama – sestrama Ivom, Martinom i Sarom i s plavcem malim iz 2017, Plavcem malim Selekcijom 2016 i Dingačem 2017, dok je bračni par Petar i Željka Matković, uz Dingač, donio i Dimare 2017 tj. kupažu plavca s pozicije Dingač i sorte marselan, ali i vino l’Amour 2016, od marselana. A Pelješanin Željko Ledinić koji se osim s vinom bavi i školjkama, pobrnuo se da na kušanju budu i stonske kamenice… Bon jour, l’Amour – sve odgovara!….

Možda bi bilo dobro – ako ne ove a ono sljedeće godine! – na dan uoči 14. veljače ili na sami 14. veljače doći u Zagreb, ali taj put u neki fini restoran koji bi organizirao večeru za zaljubljene, uz vina Elegance, Ponos i l’Amour te kamenice Ledinić.

Dingač Skaramuča Elegance

Skaramuča je isprofilirani i afirmirani vinar, a za Ponos i Matkoviće treba reći da dobro voze putevima kakvoće i das u im vina vrijedna pažnje, spomenuo bih u ovome kontekstu, od tzv. malih, i Pelješanina Alena Hilića, vjerujem da će se uskoro za njih čuti šire i u snažnijoj mjeri nego što je to sada… ♣

Bakho i suvremeni nomadi

SUNCOKRET RURALNOG TURIZMA: ŠAMPION 2019 – ROXANICH HERITAGE HOTEL MOTOVUN!

            Kad bi se iznenada upitalo nekog stanovnika Hrvatske za mišljenje o turizmu u Lijepoj našoj i o tome gdje je on u najvećem naponu zacijelo bi taj k’o iz puške ispalio odgovor kroz dvije riječi: Jadran i ljeto.

Roxanich Heritage Hotel Motovun, dolje: vinoteka

Vlasnik hotela Roxanich Mladen Rožanić, sa svojim Superistrianom koji je, nakon šampionskog Suncokreta što ga je Mladen dobio, zacijelo platio glavom!

 Istina, ljeto i more vrlo su tijesno povezani, ali ljetno razdoblje, kad većina zaposlenih uzima/dobiva godišnji odmor od barem tjedan do eventualno dva tjedna traje tek nekoliko mjeseci, dok godina ima 12 mjeseci. A osim na Jadranu, sadržaja koji se mogu ubrojiti u turističke magnete postoji dosta i u drugim predjelima, posjet kojima i boravak u kojima nije nužno vezan baš uz sezonu sunčanja i kupanja. Uostalom, u novije vrijeme i većina onih koji ljeti idu na odmor baš prema moru nije toliko, kao što je to bilo prije, opterećena baš sunčanjem i brčkanjem u plićaku, uz to, kao logično, traže se i drugi sadržaji kao npr. kulturne i povijesne znamenitosti kraja, prirodne ljepote, tradicijski specijaliteti, prigodne kulturno-zabavne manifestacije karakteristične za pojedino geografsko područje i doba godine. Pozornica je ruralni prostor, i upravo to otvara velike mogućnosti i turističkog razvoja i u krajevima u kontinentalnome dijelu zemlje, posebice onima šire znanima po poljoprivrednoj proizvodnji i proizvodnji prehrambenih artikala. Ministar turizma RH Gari Cappelli nedavno je istaknuo da je prosječna potrošnja gosta u kontinentalnome dijelu Hrvatske po danu 25 eura veća od prosječne dnevne potrošnje turista na obali, konkretno u kontinentalnome dijelu iznosi 119 eura dnevno a na obali 94 eura, ali treba se ozbiljno zapitati zašto još nismo za turizam kako treba iskoristili komparativne prednosti našeg ruralnog ambijenta, koji, po nedavno javno objavljenom podatku, obuhvaća čak 92 (!?) posto Hrvatske!

Organizatori, partneri i pokrovitelji Suncokreta ruralnog turizma 2019, sasvim lijevo je Dijana Katica, četvrti slijeva je Dragan Kovačević, a sasvim desno je ministar Gari Cappelli

                Još dosta i na raznim frontovima treba (u)činiti da nam ruralni ambijent postane zlatnom kokom nesilicom. Prva i najjača, najdublja asocijacija u svijesti osobe a vezano uz ruralni ambijent, znan kao neraskidivo vezan uz produkciju hrane, svakako su – stara izreka kaže kako i ljubav ide najprije kroz želudac – jelo i piće, posebice vino, ali iz tih kategorija ne bilo što na tanjuru i u čaši nego ono specifično za dotični kraj kao pedološku, orografsku, (mikro)klimatsku, florno-faunsku i tradicijsku cjelinu, stoga je jedan od bitnih elemenata kojemu se što prije valja ozbiljno posvetiti apelacija, autentična oznaka autentičnosti i izvornosti/geografske i tradicijske pripadnosti proizvoda/usluge kao čvrsta baza za dobru promidžbu pojedinog zemljopisnog područja po svojim posebnostima, jedinstvenostima kakvih drugdje možda i nema. Kod nas se mnogo govori o zaštićenim oznakama proizvoda ali takve kakve su one sada, ovdje, na klimavim su nogama, administrativne prirode a ne na čvrstim temeljima, naime iza mnogih od njih ne stoji dovoljno jaka poslovna interesna skupina proizvođača koja bi kreirala prikladne pravilnike o proizvodnji i komercijalizaciji i brinula da se oni u potpunosti poštuju.

                – Ruralni turizam zaslužuje našu posebnu pažnju i još bolju promociju koju ćemo, između ostalog, postići zagovaranjem naših prioriteta za vrijeme trajanja predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a. Inzistirat ćemo na vođenju politika održivog razvoja i poticanju raznolikosti turističke ponude, kako bismo potaknuli razvoj turistički manje razvijenih područja za što vjerujem da će omogućiti razvoj turističkih proizvoda koji će dodatno doprinijeti razvoju ruralnog turizma. Čestitam svim nominiranima za dodjelu priznanja Suncokret ruralnog turizma Hrvatske i zahvaljujem na predanom radu u ovom dijelu hrvatske turističke ponude koja zaista ima mogućnost živjeti svih 12 mjeseci u godini te koja potvrđuje sjajnu sinergiju i s ostalim vrstama turizma te tako horizontalno uključuje više različitih dionika – istaknuo je ministar turizma i posebni izaslanik premijera Gari Cappelli.

                Ministar je govorio na sedmoj dodjeli nagrade Suncokret ruralnog turizma Hrvatske za 2019. godinu, održanoj, u organizaciji Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo, inicijatora projekta, krajem siječnja u zagrebačkom hotelu Akademija. Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo već se dvadesetak godina bavi promocijom i poticanjem gospodarstva na ruralnim područjima, a od prošle godine je postala hrvatski partner Europske kulturne rute Iter Vitis, koja prolazi kroz 19 država.

                – Suncokret ruralnog turizma Hrvatske postao je najpoznatiji projekt naše Udruge, koji se već sedam godina održava uz podršku Predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva turizma, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore i Grada Zagreba istaknula je Dijana Katica, predsjednica udruge.

Zlatni Suncokret osvojio je restoran Trebotz u Železnoj Gori kod Štrigove, primili su ga Branimir Jakopić i njegova supruga

Nominiranih za nagradu Suncokret ruralnog turizma Hrvatske bilo je 150 u sedam kategorija, a to su Turistička seljačka gospodarstva, Poduzetnici u ruralnom turizmu, Ruralno-turistički projekti, Ruralno-turističke manifestacije, Tradicijska ruralna gastronomija, Vinski turizam te Zaštićene i marketinške oznake. Uz šampionsku titulu dodijeljene su Zlatne, Srebrne i Brončane povelje te Posebna priznanja, ukupno je podijeljeno je 40 odličja.

– Akcija obilaska terena tj. pažljivo istraživanje traje nekoliko mjeseci. Moraju se posjetiti i, po jasno razrađenim kriterijima, ocijeniti svi nominirani. Naši laureati prije svega su vrhunski domaćini, zaljubljenici u svoj kraj, ljubitelji tradicije i baštine, vizionari i što je najvažnije, iznimno hrabri i spremni na sve izazove. Da nije njih, hrvatskog sela odavno ne bi bilo, a prekrasan ruralni prostor ostao bi tek neiskorišteni potencijal. Suncokret ruralnog turizma najmanje je što možemo napraviti da im se na neki način zahvalimo i potaknemo ih da budu još kvalitetniji i bolji – rekla je mr. sc. Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo.

Dvorac-restoran Trebotz – zlatan, i blago zabijeljen snijegom

                ŠAMPION sedmog Suncokreta ruralnog turizma Hrvatske za 2019. je Roxanich Wine & Heritage Hotel iz Motovuna. Dobitnik je Velikog zlatnog suncokreta. U kategoriji Tradicijska gastronomija Zlatnu povelju primio je restoran Terbotz, Vinogradarstva i podrumarstva Branimira Jakopića iz Železna gore kod Štrigove u Međimurskoj županiji.

– Ruralni turizam može dati snažan doprinos zapošljavanju i razvoju ruralnog prostora, produženju turističke sezone u zemlji i općenito razvoju kontinentalnog turizma koji nažalost u ukupnim turističkim prihodima, uključivo i grad Zagreb, sudjeluje s manje od četiri posto. Vjerujemo da ćemo u narednom razdoblju snažnije valorizirati turistički potencijal koji leži u ruralnim prostorima kroz gastronomiju, enologiju, lovni i ribolovni turizam te zdravstveni turizam. Sigurno je da i ovakva natjecanja/nagrađivanja kao što je Suncokret ruralnog turizma pridonose popularizaciji ruralnog turizma zbog čega je HGK sponzor i pokrovitelj – istaknuo je potpredsjednik za poljoprivredu i turizam HGK Dragan Kovačević. ♣

Kongres gastronomije

CHEFS’ STAGE u ŠIBENIKU

            Najavjuje ga se kao najvažniji kongres gastronomije na ovim prostorima, a riječ je o međunarodnom Chefs’ Stageu u Šibeniku 16. I 17. ožujka 2020.

                Posjetitelje očekuju dva dana kongresa u Konvencijskom centru hotela Ivan Amadria Park. Tu su i četiri izvrsna masterclassa, po dva dnevno, od kojih jedan na tvrđavi Barone, a drugi na tvrđavi Sv. Nikole. Posjetitelji imaju izbor od čak šest gala večera, tri po danu, od kojih se jedna održava u restoranu Pelegrini, druga u šibenskoj Gradskoj vijećnici, a treća u atriju Muzeja grada Šibenika.

                Šibenik će na dva dana postati gastronomska pozornica za velika svjetska imena i brojne hrvatske i regionalne profesionalce u ugostiteljstvu i turizmu. Prenosit će se vrsna znanja i raspravljati o važnim temama iz gastronomije i ugostiteljstva, osnaživat će se veze između malih proizvođača, dobavljača i restorana, sklapati poslovne suradnje i prijateljstva. Tema kongresa – Tradicija.

                Ovogodišnji Chefs’ Stage ugostit će chefove između kojih su Mađar Ádám Mészáros, francuska chefica Adeline Grattard, rumunjski chef, food blogger i pisac Adrian Hadean, Soenil Bahadoer iz Nizozemske, Amerikanac Brad Kilgore, talijanski chef Angelo Sabatelli, Francuz kolumbijskih korijena Santiago Torrijos, indijski slastičar Vinesh Johny te japanska chefica s napuljskom adresom Sakai Fumiko.

                Važan dio Chefs’ Stagea je i zaklada Budi Foodie koja osigurava financijska sredstva za mlade talente u gastronomiji i ugostiteljstvu. Uz strateške partnere, zaklada Budi Foodie je u prvoj godini za troje stipendista osigurala školovanje na prestižnim internacionalnim akademijama: Le Cordon Bleu Istanbul, Intrecci Akademija te Ecole Nationale Supérieure de Pâtisserie Ducasse & Thuries.

Chef Rudi Stefan Pelegrini sa svojom kuharskom ekipom

             Ovogodišnji Budi Foodie natječaj za mlade zaljubljenike u gastronomiju i ugostiteljstvo u dobi od 16 do 26 godina otvoren je bio do 5. veljače. Finale natječaja i proglašenje pobjednika za 2020. godinu održat će se unutar programa Chefs’ Stagea. Osnivač zaklade, Rudolf Štefan, poziva hrvatske gospodarstvenike da se uključe u promicanje izvrsnosti među mladima te donacijama priključe financiranju zaklade.

                – Rad zaklade Budi Foodie moguće je podržati i dolaskom na dvije gala večere koje ćemo u sklopu Chefs’ Stagea održati u restoranu Pelegrini. Prihod od prodaje tih ulaznica ići za zakladu Budi Foodie. Sve večere će biti spektakularne, a ove dvije će nekome značiti novu, bolju budućnost – rekao je chef Rudolf Štefan.

                Ulaznica General Admission obuhvaća program u Konvencijskom centru hotela Ivan za oba dana, svečano otvorenje kongresa, Grand Tasting Lunch, pristup market placu malih proizvođača i partnera kao i pristup svim radionicama, workshopovima i aktivnostima u Amadria Parku. Ulaznice za masterclassove i gala večere dodatno se kupuju na web stranici Chefs’ Stagea. ♣

_______________________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

POTROŠAČKI PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju / hints to the smart pourchase

LEGENDA 

Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, još za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

♣ ♣ – 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

♣ – 7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑ – trošiti • ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati • – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA   CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL) SAUVIGNON 2018 Kamenice – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kamenice • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 350 m • sorta/variety: sauvignon blancpristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: loire • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork   OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO – s kzp • suho/dry • 13,0 vol% DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro/from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: vrlo kompleksno, ozbiljno, sortno dobro prepoznatljivo ali ne i napadno poput mnogih sauvignona, slamnato-žućkasto, mirisom dobro izraženo, profinjeno, s notama svježe jabuke, zelene paprike u tragu, osjeti se i nijansa lista rajčice. U ustima vrlo živo, profinjeno, prošarano začinskim travama, tijelom vrlo dobro, završetak dugačak, ugodno gorkast. ■ SERVIS: ⇗ • 12 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

Pjenušci/sparklings

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL-XXL) KORAK BRUT NATURE – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 300 – 350 m • tlo/soil: vapnenasto-ilovasto/calcareous-loam • sorta/variety: chardonnay 70 %, crni pinot 30 % • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical (champenoise) • na talogu u butelji/on the lees in the bottle: 40 months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO • brut nature • 12,5 vol%, DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro – prepoznatljivo iz daleka/from the points of esthetics and marketing good – recognizable from far • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: kompleksno, dinamično, elegantno. Žućkasto-zelenkasto, kristalno bistro, s odličnim, trajnim perlanjem finim sitnim mjehurićima. Na nosu diskretno ali sasvim dovoljnog intenziteta, bouquet je u pravcu bijelog koštićavog voća, keksa, brioša, pa i bijele čokolade. Arome se produžavaju i u ustima. Pjenušac ima stanovitu kremoznost, intrigantno škaklja odnosno vrlo ugodno pecka, živost izražena, tijelo vrlo dobro, finiš dugačak ■ SERVIS: ⇑ ⇗ •  za uz jelo ali i za trenutke meditacije • 10-12 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: champagne

Slatko desertno/sweet dessert

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL-XXXL) CHARDONNAY 2014 Ice Wine – BODREN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD: Pregrada • kosina /slope • sorta/variety: chardonnay • berba/harvest: ledena/ice wine PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova – bobica/selection of the best grapes – berries DESERTNO, SLATKO, VISOKOPREDIKATNO/DESSERT, SWEET, PRÄDIKATSWINE ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – mala/small • 0,25 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vino s kzp – ledena berba / ice wine • slatko/sweet • 7,0 vol% DIZAJN/DESIGN: dobro/good • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: klasično složeno visokopredikatno vrlo slatko i sirupasto. Boje starog zlata, na nosu lijepo izraženo, bouquet upućuje na prosušivano bijelo koštićavo voće i voće u kompotu poput kruške a i jabuke, zatim na suhu smokvu, te na orah, a i badem, od začina poprilično na muškatni oraščić. Usta vrlo intenzivna, medasta, sirupasta, vrlo slatka, struktura vrlo dobra i finiš dosta dugačak ■ SERVIS: ⇗ • 12-13 ̊C • čaša/glass: mala, za slatka desertna vina / little one, for the sweet dessert wine

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L-XL) MUŠKAT ŽUTI 2016 – BODREN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD: Pregrada • kosina /slope • sorta/variety: muškat žuti/yellow muscatSLATKO, SWEET ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka, vitka/tall, slim • 0,50 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vino s kzp • slatko/sweet • DIZAJN / DESIGN čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: za ljubitelje slađih nota, te za one kojima su klasčni visoki slatki predikati aromatski, slašću i strukturom preteški. Svjetlije žućkasto-zelenkasto, s dosta muškatne arome na nosu, osobito se osjeti muškatni oraščić. U ustima aroma muškata nastavlja se, okus je mekan, živ, sladak no ne i naporan, struktura je tanja, završetak srednje dužine ■ SERVIS: ⇑ • 10 ̊C • čaša/glass: mala, za slatka desertna vina / little one, for the sweet dessert wine

Dalmacija

♣ ♣ (mpc/pp: M) ZLATARICA VRGORSKA 2018 – GAŠPAR ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Vrgorac ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: zlatarica vrgorska ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka, vitka/tall, slim • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: à la DIAM OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dalmatinska zagora • suho/dry • 12,0 vol% DIZAJN/DESIGN: obično / simple VINO je/WINE is: živo, skladno, lijepo pitko, nekomplicirano, prikladno kao aperitiv i za ljetno osvježenje. Svijetlo-žućkasto-zelenkasto, na nosu diskretno no postojano, pokazuje voćnost u pravcu jabuke, u ustima svježe, voćna nit iz nosa nastavlja se na nepcu/jeziku, tijelom srednje, trajnost srednja ■ SERVIS: ⇑ • 10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium tip/type: bordeaux….

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXXL) DINGAČ 2016 klasiko – BURA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • ekspozicija/exposition: jug-zapad/south-west • sorta/variety: plavac malipristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of the grapes • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI/PDO Dingač • suho/dry • 16,0 vol% DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro, prepoznatljivo na daleko/from the points of esthetics and marketing very good, recognizable from far • čitljivo/legible: dobro /good VINO je/WINE is: složeno, gusto, moćno. Tamne rubinske boje, pokazuje puno glicerola. Na nosu lijepo iskazano, upućuje na sušeno tamno voće poput šljive, grožđa, od začina izlazi i rogač… Usta vrlo živa, lijepo zaobljena, tanin ispeglan. Slasti odlično pariraju slanost (mineralnost) i kiseline. Tijelom snažno, završetak dugačak, kao da točku na i daje nijansa hlapljive kiselosti ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL-XXXL) DINGAČ 2015 – BENMOSCHÉ FAMILY ■ PORIJEKLO/ORIGIN: PELJEŠAC ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • ekspozicija/exposition: jug/zapad • sorta/variety: plavac malipristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dingač • suho/dry • 15,0 vol% DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro/from the points of esthetics and marketing good VINO je/WINE is: vrlo kompleksno, s karakterom, sortno raspoznatljivo, gusto, toplo. Lijepo iskazano na nosu, prema tamnom zrelom i prosušenom voću (grožđe, šljiva) ali i tipičnom mediteranskom raslinju poput nara, pa i mediteranskim začinskim travama, blago se javlja i nota papara. U ustima čvrsto, dobro zaobljeno, s taninom koji se osjeti međutim koji je ne samo zalog duževječnosti nego je i dobro zaobljen. Tijelom vino je snažno, dugačkog završetka. ■ SERVIS: ⇗   ⇒ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) PLAVAC IVAN DOLAC 2011 – BADEL 1862 ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar, Hvarske plaže ■ VINOGRAD/VINEYARD: Ivan Dolac • kosina/slope • nadmorska visina/altitude:  50 – 350  m • ekspozicija/exposition: južna/south • tlo/soil:  krševito pomiješano sa zemljom/poor, with much stones  • sorta/variety: plavac mali • loze stare/vines old: 40 – 50 godina/years • gustoća nasada/plantation density:  6000 – 7000 loza/ha  • uzgojni oblik/training system: en gobelet • pristup u trsju/approach in the vineyard:  prirodi prijateljski/nature friendly one • berba/harvest: redovna/regular one PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  Srednja i Južna Dalmacija, Hvar – vrhunsko s kzp/premium with controlled origin • suho/dry • 14,5 vol% DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro/from the points of esthetics and  marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: kompleksno, snažno, sortno lijepo raspoznatljivo. S punim i dobro izražnim mirisom, bouquetom što nudi prosušeno tamno koštićavo i bobičasto voće (osobito šljiva) te mediteransko začinsko bilje. U ustima vrlo živo, toplo, puno, lijepo zaobljeno, tanin pripitomljen, ali finom zrnatošću dovoljno uočljiv kao pomoć kapljici da još poživi u dobroj kondiciji i razvija se. Tijelo vrlo dobro, završetak živahan, trajan, u finalu finala ugodno gorkast SERVIS: ⇗ • (divljač, pečenja, pašticada, zreli tvrdi sir…) • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

Slatko desertno/Sweet dessert

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL – XXL) RUŽA DALMATINSKA Family Tradition – BURA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Potomje ■ VINOGRAD/VINEYARD: ravnica/plain • sorta/variety: rukatac 70 % + grk & pošippristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly • berba/harvest: redovna, kad grožđe ima oko 17 do 19 baboa sladora, grožđe je prosušivano na prostirkama na suncu s time da su prostirke na nosačima na visini od 0,5 m od površine zemlje tako da ispod njih može cirkulirati zrak. Okrene li vrijeme na kišu, preko grožđa na sušenju stavlja se prekrivač. Sušenje obično traje oko dva tjedna. Na kraju ovoga procesa grožđe bude s 36 do 38 baboa šećera. Od 100 kg grožđa dobije se oko osam litara mošta. Peteljke se maknu i bobice se samelju, te se masa ostavi na maceraciji na jedan dan, onda se tekući dio otoči i ostatak se gazi nogama i stavi u prešu. Od oko 2,5 tone grožđa na kraju ispadne 200 litara tekućine, mošt ide na alkoholnu fermentaciju u inoks i tu tihi fermentira i do pola godine. Kad se vrenje zaustavi, vino se otoči s taloga i stavi u inoks posudu na dozrijevanje u dužini oko pet godina, potom se napuni u bocu (0,375 l) i prije izlaska na tržište u boci odležava u podrumu oko godinu dana. Običaj je da se prošek iz godine berbe u kojoj se u obitelji proizvođača rodilo dijete ostavi u boci do svadbe tog djeteta. Niko Bura počeo je za takve posebne prilike puniti vino u magnume, logično, naime svadba dakako okupi brojne uzvanike i lakše je za svakoga od njih osigurati po gutljaj ovog desertnog vina ako je ono punjeno u veću bocu (magnum = 1,5 lit). Prva Ruža dalmatinska koju je Niko Bura napunio u magnme iz berbe je 2015. DESERTNO, SLATKO/DESSERT, SWEET ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – mala/small one • 0,375 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija • slatko/sweet • 14,0 vol% DIZAJN/DESIGN: rustikalno ali dobro/rustical but OK VINO je/WINE is: vrlo kompleksno, zanimljiv eno-uradak. Ima stanovitu rustikalnu notu. Boja je jantarna tako da bi nekoga to moglo navesti na pomisao da je riječ o tzv. orange kategoriji. Miris intenzivan, dosta na prosušeno voće i orašasto voće, slatke začine poput muškatnog oraščića, pa cimeta, malo karamela, nota povišene hlapljive kiselosti. U ustima vrlo toplo, dobro zaobljeno, slatko, pokazuje donekle sirupastu strukturu, tijelom vrlo dobro, završetak je gorkast ■ SERVIS: ⇗ • (kolači, osobito na bazi orašastog voća poput oraha, badema, primjerice orahnjače, makarske torte…) • 12 ̊C • čaša/glass: manja/medium one – tip/type: za slatka desertna vina/for the sweet dessert wine….

Istra i Kvarner /Istria & Quarnaro

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) CONTARINI CABERNET FRANC 2012 Riserva – DEGRASSI ■ PORIJEKLO/ORIGIN:  Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: Contarini Brazzania • kosina – amfiteatar/slope – amphitheatre • tlo/soil: bijele zemlje, mineralno/white soil, very mineral • sorta/variety: cabernet franc PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija & maceracija u inoksu • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) – 24 mjeseca/24 months; poslije kupažiranja bačvica/after the blending of small cascs = velika bačva/big barrel 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne/loire • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho/dry • 13,5 vol% DIZAJN/DESIGN: elegantno/elegant • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE is: puno, čvrsto, toplo, ima kompleksnost. Tamnije rubinske boje s granatnom nijansom, na nosu dobro iskazano, miris vuče na vegetalno (zelena paprika) pomiješano s nitima mineralnog i začinskoga (papar u tragu), javlja se i nešto tamno-crvenog bobičastog voća. U ustima živo, lijepo zaobljeno, tanin se ćuti ali je dobro pripitomljen. Struktura i tijelo vrlo dobri ■ SERVIS: ⇗ • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

Slavonija & Podunavlje/Danube region

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M) GRAŠEVINA 2018 Mitrovac – PERAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Mitrovac • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 230 – 300 m • sorta/variety: graševina PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Slavonija ZOI/PDO – vrhunsko s kzp/premium with controlled origin • suho/dry • 14,0 vol% DIZAJN/DESIGN: estetski dobro/from the points of esthetics good VINO je/WINE is: ozbiljno, kompleksno, zrelo, toplo, skladno i elegantno. Žućkasto-zelenkasto, živog izgleda, fino iskazano na nosu, voćnost ide u pravcu zrele slatke jabuke, cvijetnoga, prošarano profinjenim nitima slatikh začina. U ustima mekano, zaobljeno, umireno no s dovoljno živosti, aroma se nastavlja logično s mirisa, tijelom dosta snažno, dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • (tjestenina s umacima na bazi sira, maslaca, vrhnja, s gljivama, s raznim povrćem, pečena teletina, perad…) • 12-13 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) CICONIA NIGRA CUVÉE 2016 – JOSIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Podunavlje, Baranja, Zmajevac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Planina • sorta/variety: cabernet franc, cabernet sauvignon, merlot, syrah PODRUM/CELLAR: dozrijevanje/maturation: bačva/barrel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit – nepotrebno masivna i teška/unnecessarily massive and heavy ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp/premium with the controlled origin • suho/dry • 13,5 vol% DIZAJN/DESIGN: etiketa estetski i marketinški dobro/label from the points of esthetics and marketing good • čitljivo/legible: dobro /good VINO je/WINE is: snažno, gusto, s dosta izraženim notama slatkih začina a i dima kao posljedicom boravka u drvu. Na nosu pokazuje voćnost, prema tamno crvenim i plavim bobičastim i koštićavim plodovima međutim niti vanilije i zadimljenoga malo (još) narušavaju profinenost. U ustima mekano, s dobro pripitomljenim taninom, toplo, s dovoljno živosti, struktura vrlo dobra, završetak dosta dugačak, isprva malo slatkast na kraju s prijelaskom na gorkasto. ■ SERVIS: ⇗   ⇒ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL) CRNO 9 2015 – GALIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: cabernet sauvignon & merlot PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) – 24 mjeseca/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – personalizirana/peronalysied • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Slavonija, Kutjevo • suho/dry • 13,5 vol%, DIZAJN/DESIGN: uredno – elegantno/elegant • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: donekle složeno, dobro prepoznatljivo na kolosijeku bordoške mješavine caberneta i merlota, zrelo i umireno, na nosu odaje mješavinu tamnog bobičastog (crni ribiz) i suhog koštićavog (šljiva) voća te, blago, i začina poput malo papra i muškatnog oraščića, senzacije slatkastog traga ostavio je boravak u bačvici. U ustima vino je sa stanovitom slasti koju sada, nešto više od četiri godine po berbi, ne prate dovoljno slanost i kiselost da kapljici daju više živosti ■ SERVIS: ⇑ • 16 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: bordeaux.

♣ ♣ (mpc/pp: M-L) CABERNET SAUVIGNON 2016 barrique – SÜBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatsko podunavlje ■ VINOGRAD/VINEYARD: Erdut • ravnica/plain • sorta/variety: cabernet sauvignonpristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 5 OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Hrvatsko podunavlje – vrhunsko s kzp/premium with controlled origin • suho/dry • 13,0 vol% DIZAJN/DESIGN: uredno – razigrano/OK – vivid • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: nekomplicirano, uredno, ugodno svakodnevno, lako se pije. Svjetlije rubinske boje s notom granatnoga, diskretno na nosu, odaje sortu, zamjetne su i niti barriquea. U ustima je izraženije nego na nosu, s dobrom je kiselosti, zaobljeno, tijelom srednje jačine, srednje je dužine je trajanja ■ SERVIS: ⇑ • 16 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: bordeaux

CRNA GORA MONTENEGRO

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL XXL) VRANAC RESERVE 2013 – PLANTAŽE 13.JUL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Podgorica ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: vranac PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood = barrique & velike bačve (big barrels) BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium – reserve • suho/dry • 14,7 vol% DIZAJN/DESIGN: uredno, prepoznatljivo/OK – recognisable • čitljivo/legible: dobro prednja etiketa/front label good – loše stražnja etiketa/retro label badly

VINO je/WINE is: lijepo razvijeno, kompleksno, mineralno, koncentrirano, ima osobnost. Tamne gotovo nepropusne rubinske boje s nijansom granatnoga, na nosu fino iskazano, bouquet bogat, upućuje na zrelo i posušeno tamno koštićavo voće, primjerice šljivu, drvo je odlično integrirano. Usta mekana, zaobljena, živa, puna, slana, kiselost fina, toplo, struktura vrlo dobra, finiš trajan. Vino za uz jelo ali i za trenutke meditacije ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

SLOVENIJA   SLOVENIA

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) RENERO 2015 – ROJAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Slovenska Istra, Koparština ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: refoškpristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski – zeleni eko-znak)/nature friendly (organic – green eco-sign) • berba/harvest: ručna/handpicked PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of best grapes • dozrijevanje/maturation: bačva/barrel • ukupno/in total: