Mala škola u prirodi – Jela kroz tisućljeća/ KAJ SU JELI NAŠI PRASTARI!

 

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Namirnice, začini, receptura i posude iz kojih će se jesti, i vrčići iz kojih se pije

GASTRONOMIJA NA LIVADI, S JELIMA KOJA PRIGOTAVLJATE SAMI, PO RECEPTIMA OD PRETPOVIJESTI DO NOVIJEG DOBA

Kaj su jeli naši stari, na to nas podsjećaju na manifestaciji s istim nazivom početkom rujna u Vrbovcu. Ali, kaj su jeli naši – PRAstari? Odgovor na ovo pitanje valja potražiti, također u rujnu, ali na Žumberku. U Budinjaku, mjestancu unutar Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje.

Budinjak, u središnjem dijelu Žumberka: gastronomija na livadi, s jelima koja prigotavljate sami, po receptima iz pretpovijesti preko rimskog doba i srednjeg vijeka do novijeg doba. Budinjak je bogato arheološko nalazište i Eko-centar te Arheološki park s poučnom pješačkom stazom u sklopu Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje. Od 2005. sadržaji Arheološkoga parka u Budinjaku dopunjeni su događanjem Tisućljeća kulinarstva. Pa se na krasnoj i prostranoj livadi uz zgradu predviđenu da bude muzej tamo organiziraju kulinarske radionice u kojima sudjeluju svi što to žele, dovoljno je prijaviti se organizatoru, koji se pobrine da postavi desetak, možda i više stolova za obradu namirnica i pripremu obroka, te koji nazočne opskrbljuje namirnicama i starim receptima, a na izletnicima željnima barem u gastro-smislu povratka u neka davna vremena je da te namirnice pretoče u okusna jela. Piceki, pastrve umotane u čičkov list i glinu te tako pečene uz vatru, svježe rađene kobasice, domaća pogača, maslac istučen na licu mjesta, kaša od raznog povrća…. Nema štednjaka, sve se termički obrađuje uz vatru, koju, dakako, sudionici moraju sami naložiti i održavati. Jede se i pije iz keramičkih posuda i s drvenom žlicom a i golim rukama, piju se sokovi, vino i pivo pripravljeni na način kako se to radilo u dalekoj povijesti, svaki pojedinac na kraju opere i posuši svoju zdjelicu, pobere se otpad…

Pastrve se umataju u čičkovo lišće…

…i potom se prekriju glinom te se peku uz vatru

Interes za druženjem na takav način uz timski rad na prigotavljanju jela velik je, u mjestu s tek nekoliko kuća toga je dana više automobila nego seoskih stanovnika, registracije odasvud – ZG, VŽ, KR, pridružuju su se i gosti iz susjedne Slovenije. Kad je lijepi dan kao što je bio (sasvim neočekivano!) ovaj sada, i kad se jelo malo u želucu slegne, na livadi se može zaigrati loptom, te badminton…

Vrijednost događanja je ne samo u tome što daje saznanja o tome kako su se hranili i što i kako su pili žitelji toga sjevero-zapadnog područja Hrvatske od doba prapovijesti (od 2000. godine prije Krista) preko rimskog doba (500 godina nakon Krista) i srednjeg vijeka (otprilike od 5.-6. stoljeća do oko 15.-16. stoljeća) do novog vijeka (od od 15.-16. stoljeća dalje) i do najnovijeg doba (20. stoljeće), nego i zato što se tu, s obzirom na vrlo važno arheološko nalazište, može dosta saznati o povijesti kraja, zatim zato što se tu oni koji dođu AKTIVNO uključuju u kulinariku/gastronomiju naših prastarih i starih, zato što je to jedinstvena prilika kušati sound starinskih hrane i pića, iz keramičkih zdjelica i vrčića, zato što druženje bude s odličnim vibracijama i zato što se sve odvija u lijepom prirodnim ambijentu na čistome zraku.

A, i još nešto bitno: istrajnošću da se namirnice nabavljaju maksimalno od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (logično je da tako bude!), zatim odgovarajućom, preciznije znatno boljom promidžbom događanja te organizacijom i više takvih programa kroz godinu, ne nužno samo u Budinjaku nego i drugdje, te i tako da na manifestaciji budu osobno nazočni predstavnici OPG-ova kao izlagači-promotori i ponuđači vlastitih proizvoda, odnosno da se u nekom mini-izdanju koncept Gastro-Budinjaka uvrsti u postojeće manifestacije po gradovima, poput npr. one Proizvodi hrvatskog sela u Zagrebu, možda bi se uspjelo znatno povećati svijest potrošača o hrani koju, odakle i gdje, oni kupuju, te koju konzumiraju. Naime, upravo je, kao svojevrsna čestitka prigodom 1. listopada 2014, što je proglašen Danom toliko toga, među ostalime i Danom starijih osoba koje su svakako osjetljivije glede zdravlja, u sredstvima javnog informiranja objavljeno da u Hrvatsku u vrlo velikoj – dakle, i vrlo zabrinjavajućoj! – količini stižu namirnice iz uvoza kojima je istekao rok trajanja, te one koje su duboko zamrzavane a na kojima nema podataka o tome koliko su dugo zamrznute… Da ne govorimo i o onim namirnicama – posebice voću – koji su silno tretirani da bi izdrže kroz vrijeme, tako da na pakiranjima nekih stoji (sitno tiskanim slovima!) i upozorenje da im kora nije za uporabu upravo zbog tih tretmana… Koliko se u nas uopće i gleda na ta upozorenja, recimo: koliko je domaćica na oprezu, a koliko automatski izriba koricu limuna potrebnu joj kad naumi peći kolač?

Arheologinja Morena Želle, duša budinjačke kulinarske priče

Duša budinjačke priče arheologinja je Morena Želle, koja kaže:

– Danas malo naselje Budinjak, u vrijeme starijeg željeznog doba, konkretno od kraja 10. stoljeća do šestog stoljeća prije Krista, bilo je jedno od većih i utjecajnijih središta regije. Zbog bogatsva pronađenih ostataka materijalne kulture i zbog njihove iznimno dobre očuvanosti, ovo kompleksno nalazište koje u svom punom opsegu obuhvaća oba aspekta starije željeznodobne zajednice, tj. naseobinski i grobišni, upisano je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Nedaleko od Budinjaka, u selu Bratelji, nalazi se groblje pripadnika romaniziranog keltskog plemena Latobika iz rimskog ranocarskog doba, preciznije iz prvog i drugog stoljeća nakon Krista. Groblje u Brateljima u potpunosti je arheološki istraženo tijekom devedesetih godina 20. stoljeća, dok istraživanja opsegom mnogo većeg stariježeljeznodobnog nalazišta u Budinjaku, započeta 1984., traju i danas. Prepoznajući arheološku baštinu kao jedno od izrazitih bogatstava ovoga prostora, javna ustanova Park Prirode Žumberak-Samoborsko gorje u rujnu 2004. otvorila je Eko-centar Budinjak i pješačku poučnu Stazu kneževa, čime je zasnovan Arheološpki park. U Eko-centru Budinjak postoji izložbeni prostor sadržajno posvećen arheološkoj baštini cijelog zaštićenog područja, a duž Staze kneževa, koja se prostire na području obaju arheoloških nalazišta, na deset točaka su valorizirane i interpretirane arheološke vrijednosti, ali i one etnološkoga, geološkoga, zoološkog i botaničkog karaktera.

Inače, ove godine obilježeno je gotovo cijelo desetljeće održavanja kulinarskih radionica u Budinjaku.

– Sadržaj Arheološkog parka u Budinjaku 2005. godine dopunjen je događanjem pod nazivom Tisućljeća kulinarstva. Riječ je o radionicama pretpovijesne, rimske, srednjevjekovne i tradicijske kuhinje. Kulturno-turistički program osmišljen je radi popularizacije Arheološkog parka i želje da se posjetiteljima dade prilika za aktivno sudjelovanje u izvedbi programa. Temeljna je ideja bila omogućiti cjeloviti pogled na prošlost u kojemu se jednakom pažnjom valoriziraju i kulinarski običaji različitih vremenskih razdoblja. Nalazišta unutar Arheološkog parka u Budinjaku pripadaju periodima pretpovijesti i rimskoga doba, a u program je uključeno i treće glavno nalazište vezano uz srednji vijek zahvaljujući nalazima s drugih dijelova Žumberka, npr. utvrđenih gradova Tuščaka i Staroga grada Žumberka. Razmišljanja o ukupnosti kulturne baštine područja nalagala su uvrštenje i kulinarike novije kulinarske prošlosti u program. Tradicijski prehrambeni običaji žumberačkog stanovništva najvećim su dijelom nastali pod utjecajem velikih promjena u demografskoj strukturi ovoga kraja tijekom 16. stoljeća. Organizirano naseljavanje uskočkog stanovništva, kao početak formiranja Vojne krajine, bitno je, i do današnjih dana, obilježilo sve aspekte života na Žumberku, pa tako i kulinarske običaje – dodaje Morena Želle.

Vatru treba sam naložiti i održavati je!

ZBIRKA RECEPATA

U nakladi javne ustanove Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje sa sjedištem u Samoboru i uz pomoć Ministarstva kulture RH te Hrvatske turističke zajednice i Zagrebačke županije izdana je zbirka recepata Tisućljeća kulinarstva.

– Nužna pretpostavka za realizaciju programa bilo je sastavljanje jelovnika, odnosno odabir recepata za četiri glavna arheološka i povijesna razdoblja. Hrvatska se arheologija u novije vrijeme pozabavila fenomenom rimske kuhinje, i to ponajviše zahvaljujući činjenici da je njezina, barem djelomična rekonstrukcija moguća zbog lako dostupnog izvora, Apicija, knjizi recepata najvjerojatnije nastaloj u četvrtom ili petom stoljeću. Za pretpovijesnu kuhinju kao i onu srednjevjekovnog razdoblja korištena je strana literatura. Botanička literatura i istraživanje samoniklog jestivog bilja na Žumberku provedeno tijekom pripremnih radova radionice Tisućljeća kulinarstva omogućili su dobivanje podataka o vjerojatnom korištenju namirnica biljnog porijekla kroz prošlost. Pronađen je i nenadomjestiv izvor podataka o kultiviranju različitih vrsta žitarica, mahunarki i drugih biljaka koje su se kao dominantni elementi u prehrani pojavljivale tijekom razlilčitih vremenskih razdoblja. Kriteriji na temelju kojih su iz mnoštva podataka izlučeni konačni recepti bili su praktična izvodljivost na otvorenim ložištima, primjerenost očekivanim različitostima u prehrambenim navikama sudionika radionica, kao što je npr. vegetarijanstvo, i atraktivnost pod kojom je razumijevano uvrštavanje neobičnih tehnoloških postupaka u pripremi hrane i danas rijetko korištenih namirnica, slabo poznatih začina i drugih dodataka hrani. Nakon konačno izabranih recepata, zaposlenici javne ustanove Park prirode Žumberak–Samoborsko gorje okušali su se u pripremi svih jela i u procjeni osobnih kulinarskih vještina što će ih morati kao prezenteri uporijebiti u susretu sa sudionicima radionica. Domišljanja o mogućim okusima hrane u pretpovijesno doba, uvjeravanja antičkih i srednjevjekovnih autora o izvrsnosti ponuđenih recepata kao i napuci još do nedavno živućih ili pak suvremenih žumberačkih domaćica za pripremanje najokusnijih jela morali su proći rigoroznu procjenu suvremenih nepaca. Nakon što su prošli procjenu izvodljivosti i kvalitete prema njima prigotovljene hrane, odabrani recepti stekli su uvjete za uvrštenje u zbirku Tisućljeća kulinarstva – kazala je još Morena Želle.  ♣

 Voditelji radionica na ovom najnovijem susretu u Budinjaku bili su Ivana i Deniver za novožumberačku kuhinju, Jasminka za rimsku kuhinju te Boris i Stanko za pretpovijesnu kuhinju

________________________________________

 LUKANIJEVE KOBASICE i BADEMOVO MLIJEKO – Evo nekoliko starih recepata, možda ih možete iskoristiti i kod kuće:

KNEDLE OD KOPRIVE: trebaju vam svežanj kiselice (rumex acetosa), svežanj lišća maslačka (taraxacum officinale), svežanj koprive (urtica dioca), četiri grančice metvice (mentha sp.), čajna žličica soli, šalica brašna (ječmenog, zobenog ili od neke druge vrste žitarica), voda.

Sitno isjeckajte biljke i izmiješajte s brašnom i solju. Dodajte dovoljno vode da se sastojci povežu. Smjesu položite u sredinu lanene ili pamučne tkanine, koju zavijte i dobro povežite. To stavite u posudu s vodom u kojoj se kuha meso. Držite u posudi dok se meso ne skuha. Poslužite narezano na kriške, kao kruh.

Lukanijeve kobasice: najprije se prokuhaju a potom idu na roštilj da se zapeku

 LUKANIJEVE KOBASICE: trebaju vam papar (40 zrna, pola da bude istucano a pola mljeveno), zdrobljeni kumin, čubar, rutvica, peršin, 10 usitnjenih listova lovora, liquamen. To pomiješajte sa sitno izrezanim (svinjskim) mesom (700 g), dodajte još i usitnjene pinjole (40 sjemenki), 200 g grubo narezane svježe slanine, priredite crijevo za punjenje. Dobro izmiješanu smjesu napunite u dugo tanko crijevo. Formirajte kobasice i kuhajte ih u kipućoj vodi desetak minuta, zatim ih stavite u tavu s mašću ili na roštilj da se zaprže/zapeku.

BADEMOVO MLIJEKO: trebaju vam oko 200 g oguljenih badema, 300 g luka, dvije litre vode, 2 do 3 tanke šnite seljačkoga kruha, dvije jušne žlice maslaca. U kipuću vodu stavite očišćeni luk i kuhajte oko 20 minuta. Izvadite luk, a vodu maknite s vatre. Oparite bademe (to traje desetak sekundi), ocijedite ih i stavite u hladnu vodu, oljuštite ih od kožice. Posušite ih i sameljite. Postupno im dodajite vodu (1,5 litre) u kojoj se kuhao luk. Treba dobiti jednoličnu bijelu tekućinu. Kroz pamučnu tkaninu procijedite u zdjelu, stiskajući da bi se dobilo što više bademova mlijeka. Narežite luk i zapržite ga da postane zlatan. Posolite. Bademovo mlijeko zagrijte da zakipi i maknite s vatre. U juhu stavite luk, i prelijte preko krišaka kruha.

JAKO PIVO: treba vam četiri litre vode, 0,50 kg ječmenog slada, 0,50 kg meda, dvije šake hmelja (humulus lupulus), pola šalice svježeg kvasca ili 30 g suhog kvasca. Ugrijte dvije litre vode da bude vruća ali ne i da kipi, dodajte ječmeni slad i med. Ostatkom vode prelijte hmelj i kuhajte desetak minuta. Procijedite obje tekućine i stavite ih u bačvicu s kvascem na toplo mjesto. Neka bude pokriveno tkaninom, kroz tri dana. Tekućina će jako fermentirati i bit će potrebna veća bačva jer će se sadržaj uzdizati. Nakon tri dana pivo možete puniti u bocu. Pripazite da su boce dovoljno čvrste, da ne bi eksplodirale.

PIVO OD KOPRIVE: ima i pivo od koprive. Tu vam treba puna posuda lišća od koprive, 30 g hmelja, 0,5 kg žitnog sladora, dvije litre vode, 0,250 kg meda, pola šalice svježeg kvasca ili 0,030 kg suhoga. Operite lišće koprive, dodajte hmelj i slador pa kuhajte u vodi oko pola sata. Procijedite i dodajte med. Dok je još toplo dodajte kvasac, i ostavite da fermentira tri dana. Procijedite, i pijte nakon jednog do dva tjedna.

VINO: treba vam 0,250 kg meda, 0,5 do 2 litre vina, 30 zrna crnoga papra, 10 do 20 lovorovih listova, prstohvat šafrana, dvije do pet datulja. Datulje očistite od koštica. Datulje namočite u vinu da omekšaju. Koštice prepržite. U lonac stavite med i 0,25 l vina, te zagrijavajte dok ne zakipi, ako se zapjeni pjenu pokupiti. Tome dodati pripremljene pržene koštice i meso od datulje, lovorov list, šafran te cijeli ili ugrubo mljeveni papar. Ostavite da odstoji do sljedećeg dana. Prije posluživanja dolijte ostatak vina te procijedite. Servirati dobro rashlađeno. ■

Od vrhnja tuče se maslac

U prigotavljanju hrane sudjeluju i djeca

 Kuhanje je gotovo, uživa se u jelu, a neki i u sportsko-rekreativnim aktivnostima na livadi

                     SuČ – listopad / october 2014

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

Europski biotehnolozi u akciji u Supetru/ALPH OD 1000 KUNA, i TOMBA LA BOMBA!

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t

UGLEDNI EUROPSKI PROFESORI VISOKIM BODOVIMA OCIJENILI HRVATSKA VINA

Aleph 1000 kuna, i Tomba la Bomba! Tako su odlučili vodeći europski biotehnolozi, članovi Europske federacije biotehnologa koji su se posljednjeg tjedna u rujnu okupili, po 20. jubilarni put, na tečaju za posdtdiplomante Bioprocess Engineering Master Course 2014, što se unatrag već više godina bienalnim ritmom održava – zahvaljujući angažmanu prof. Marina Beroviča s Kemijsko-biotehnološkog fakulteta u Ljubljani, inače po ocu Šibenčanina – u Supetru na Braču.

Upoznavanje, i zagrijavanje za degustaciju

Tjedan dana traju učenje i radionice, ali i druženje profesora i postdiplomanata. Svakog dana kasnije u popodnevu, nakon nastave, slobodne su aktivnosti, jedno predvečerje posvećeno je i vinu, konkretno degustaciji naslijepo i ocjenjivanju. Kako je ovo bio jubilarni susret, organizator se pobrinuo za svečarski ton, s ponajboljim hrvatskim pjenušcima i dalmatinskim crnjacima. Devet pjenušaca, 10 crnih vina. Jedno s cijenom od 1000 kuna. Koje? To su ocjenjivači saznali tek nakon degustacije.

Uzorke su, pod predsjedanjem glavnog urednika revije Svijet u Čaši Željka Suhadolnika, ocjenjivali Sten Bay Jörgenson (DK), Marin Berovič (SLO), Andreas Lübbert (DE), Sven-Olof Enfors (SW), Matthias Reuss (DE), John Villadsen (DK), Alvin Nienow (GB), Chriss Hewitt (GB), Henk Noorman (NL), Bernhardt Sonnleitner (CH). Među pjenušcima, etikete od Tomca, Tomca & Bajde, Peršurića, Kutjeva, Vugleca, Šembera, Kurtalja, Bibića. Među autorima crnih vina: Gracin, Korta Katarina, Bibich, Plenković, Marjan, Terra Madre, Mrgudić, Bura…

Kušanje u tijeku

Ocjene i kod pjenušaca i kod crnih vina bile su prilično visoke, nakon vrednovanja čuo sam brojne pohvale hrvatskom vinu od strane članova desetočlanog žirija ali i od pojedinaca iz grupe od oko 300 postdiplomanata, među kojima ove godine, kako mi je rečeno, nije bilo nijednoga iz Hrvatske (nije čudno: sedmodnevni aranžman u Supetru stajao je 1700 eura!). Degustacija-ocjenjivanje održana je pretposljednjeg dana susreta, moguće je da je oduševljenje našom kapljicom pridonijelo i boljim zaključnim ocjenama polaznicima postdiplomskog tečaja!

Nakon ove ocjenjivačke seanse najviše razloga za radovanje imaju šira obitelj Tomac te Alen Bibić. Najboljim pjenušcima, s tek nekoliko stotinki razlike, proglašeni su Tomac Diplomat Zvonimira Tomca te Tomac & Bajda Tomba la Bomba od Zvonkovog brata Tomislava, pa Peršurićev Misal extra brut i Bibich rosé, a najboljim crnim vinom Aleph 2010. od Alena Bibića, odmah do njega bodovno su se našli Marjanov Vron Bod 2010 i Dingač 2011 od Nike Bure. Kao najčistija (besprijekorno!) crna vina zapamtio sam pobjednički Aleph i Burin Dingač, taj posljednji naprosto savršenoga mirisa, okusom mekan, ali malo presladak. Nekoliko vina međutim bilo je s izraženim animalnim štihom i brettom, je li moguće da neki od članova žirija, biotehnologa i kemičara, to nisu prepoznali, ili im se taj miris – sviđa?!   ♣

 _________________________________________

ALEPH 1000 – Naziv Aleph? Otkuda on? Lako je moguće da ga je Alen Bibić dao tom svome vinu stoga što je Aleph američka trgovačka kuća koja distribuira vina i Bibich valjda i suradjuje s njom. Bibićev Aleph je bordoška mješavina vina od cabernet sauvignona 67 posto, merlota 20 posto i cabernet franca 13 posto. Grožđe je iz obiteljskog vinograda Jezerine u Plastovu. U njemu je tek 1200 loza. Zamišljeno je da vino Aleph bude proizvedeno samo u najboljim berbama. Berba 2010 prva je u prodaji, nakon 13 godina čekanja, Vino je odnjegovano u najboljim barrique bačvicama od francuskoga hrasta, u kojima je boravilo dvije godine, potom je u boci, prije izlaska na tržište, provelo 18 mjeseci. Sadrži 14,7 vol% alkohola. Napunjeno je u butelje burgundijskog tipa (?!!), iako je riječ o bordoškome blendu. Od berbe 2010 postoji 500 boca. To je najskuplje hrvatsko crno vino, veleprodajna cijena mu je 800 kuna, u maloprodaji je 1000 i više kuna. Navodno su bogati jahtaši usidreni u Skradinu ludovali za njime! Ako je tako, Bibic je mogao ludovati od sreće… ■

________________________________________

Svirci –bračka klapa Boduli – oduševili su nazočne

Postdiplomanti iz cijeloga svijeta: iz Hrvatske – nijedan. Cijena sedmodnevnog aranžmana: 1700 eura.

                   SuČ – Rujan / September 2014

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

MUNDUS VINI 2014/OPET BERBA MEDALJA ZA HRVATSKE PROIZVOĐAČE BAKHOVA NEKTARA

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

 

NOVA ODLIČJA SU OSVOJENA, KOLIKO ĆE POMOĆI PLASMANU NAŠE KAPLJICE…

Jeste li čuli za Bogaskere, Kalecik Karasi, Özküzgözü, Pokdum, Narince, Hondarrabi Zuri, Hondarabi Zerratia, Sultaniye, Aurelius, Tintilla, Devin, Doral, Krasnostop Zolotowski, Lagorthi, Cserszegi Fueszeres, Hibernal?…

To su sorte od kojih se proizvode vina u Turskoj, Rusiji, zatim u španjolskoj Baskiji, pa Slovačkoj, Mađarskoj, Češkoj, Švicarskoj, Poljskoj… Imao sam prilike susresti se s njima, i, mada me kapljica, barem ova koju sam kušao sada, nije oduševila, bila je doduše vrlo korektna, mogu reći da je, kao nešto (za nas) nesvakidašnje, bilo zanimljivo spomenute kultivare doživjeti u čaši.

Žiri 18: Enolog i predsjednik Thomas Zerweck – WeinGut Bad Cannstatt; Wojciech Gogolinski – CzasWina; Tomasz Prange Barczynski – Magazyn Wino, Poljska; Georgi Mihov, Bugarska; Travis Fuller – Accolade (Hardy’s) Australija; Clemens Gerke –Meininger Verlag, Njemačka

Kao degustator-ocjenjivač sudjelovao sam na Mundus Viniju, jednom od najvećih svjetskih ocjenjivanja plemenite kapljice koje se održava – ovo u 2014. bilo je 15. po redu – u Neustadtu an der Weinstrasse u njemačkom Palatinatu (Pfalz). Iz Hrvatske bio je još i enolog i dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba Franjo Francem.

Od ove godine Mundus Vini odvija se dva puta u godini, prvi put bio je na kraju zime, za vinare koji smatraju da im je bolje predstaviti (mlada) vina za dolazeće ljeto i turističku sezonu, a drugo vrednovanje organizirano je u dosad uobičajenom terminu krajem kolovoza, ono je pucalo na zrelija do i duže odležana pa i krepkija vina primjerena dolazećim godišnjim dobima (jesen, zima) i usmjerena na bolje mogućnosti plasmana u predblagdanskoj šoping groznici. Prvi ovogodišnji Mundus Vini 2014 okupio je oko 3000 uzoraka, a ovaj sada potkraj ljeta više od 4400 iz 42 zemlje, ukupno je to za 2014. nekih 7400 etiketa, otprilike 1100 više nego lani. Iz Hrvatske je pristiglo 28 vina, 12 crnih i 16 bijelih. Najviše su uzoraka poslali Talijani – 1019, slijede Nijemci sa 791 i Španjolci sa 728, Francuzi sa 360, Portugalci sa 316 etiketa. Iz zemalja u našem neposrednom okruženju Makedonci su sudjelovali sa 17 uzoraka, a Srbi i Slovenci svaki sa po sedam vina. Inače, od zemalja koje se, barem u nas, baš i ne doživljavaju kao vinske, u ovome ljetnom terminu nekih 164 kušača iz četrdesetak različitih zemalja svijeta imao je prilike degustirati kapljicu iz Rusije (35 uzoraka), Tajlanda (12), Belgije (jedan), kao i iz dalekih Kine i Tajvana (po jedan)…

Žiri 26: Predsjednik Jeffrey McCord, SAD; Hildegarde Heymann – Sveučilište California u Davisu; Travis Fuller, Australija; Gunnar Swenson – Winkonsult/ Munskänkarna, Švedska; Kersten Zimmermann – Weinngut Bischofsmühle, Njemačka; Željko Suhadolnik – Svijet u čaši, Hrvatska

Ocjenjivački listići su malo drukčiji nego drugdje, naime uz klasičnu bodovnu tablicu postoji i dio s ponudom pojmova za opis vina i pojmova vezanih uz moguće mane vina. Pragovi za medalje stroži su nego drugdje, rasponi bodova su: za veliku zlatnu medalju = 95-100; za zlato = 90 – 95; za srebro = 85 – 90.

Na ovom ljetnom vrednovanju podijeljene su 2072 medalje, konkretno   33 velika zlata, 935 zlata i 1004 srebra. Najviše medalja osvojili su Talijani (devet velikih zlata, 216 zlata i 220 srebra), slijede domaćini Nijemci sa 400 medalja, pa Španjolci sa 324 medalje. Hrvatska je ovaj put, na 28 vina, osvojila 10 zlatnih i šest srebrnih medalja, što je vrlo dobar rezultat, a dobitnici su:

Hrvatska zlata: Merlot 2012 Goldberg, Frankovka 2012 Goldberg od Belja i Malvazija 2011 Festigia Vižinada od porečke Agrolagune

Zlato: Traminac 2011 Principovac izborna berba – Iločki podrumi; Graševina 2013 vrhunska – Iločki podrumi; Ivan Dolac 2008 barrique – PZ Svirče/Badel 1862; Dingač 50 ̊ 2010 – Badel 1862; Malvazija 2013 – Vina Laguna; Malvazija 2013 Festigia – Vina Laguna; Malvazija 2011 Festigia Vižinada – Vina Laguna; Merlot 2012 Goldberg – Belje; Frankovka 2012 Goldberg – Belje; Graševina 2006 vrhunsko – Belje.

Srebro: Maximo bianco 2011 – Kutjevo; Traminac 2013 kvalitetno – Iločki podrumi; Syrah 2010 Korlat –Badel 1862; Malvazija 2013 Festigia riserva Akacija – Vina Laguna; Medea Montiron 2013 – Agroprodukt; Graševina 2012 Goldberg – Belje.

Čestitke dobitnicima, ali sad dolazi teži dio posla – onaj na plasmanu. Hrvatsko vino svakako je napredovalo u kakvoći, medalje se eto osvajaju na najprestižnijim ocjenjivanjima po svijetu, ali to je tek početak: odličje je ne nešto što će se staviti u vitrinu ili objesiti na zid primaće sobe, nego dobar temelj za prodaju. Kako će ga tko iskoristiti ovisi o njemu samome. Kako će ove trofeje valorizirati naši dobitnici – ostaje da se vidi!

Žiri 13: predsjednik Franco Giacosa, enolog, Italija; enolog Franjo Francem – Hrvatski sommelier klub; Simon Cassina – Winexponent; Maria Isabel Mijares y Garcia Pelayo – Equipo Team, Španjolska; Andre Reboul, Francuska; Alexander Richter – Christian Beuth Hochschule, Berlin, Njemačka; Peter Sarkany – Mete Boraszati Szakostztaly, Mađarska

Na Mundus Viniju uvijek je zanimljivo i stoga što se program nakon degustacije odvija u trsnom okružju, boravak je u znanom vinskome selu Deidesheimu a poslijepodne organiziraju se posjeti vinskim kućama u tome selu, zatim najbližim okolnim vinogradarsko-vinarskim selima i mjestima kao Wachenheimu, Bad Dürkheimu… ali i izleti dalje po Palatinatu pa i izvan njega, u neko drugo vinorodno područje na razumnoj udaljenosti od Deidesheima. Uključeni su razgled vinograda, podruma, degustacija, a i večera na Weingutu.

Ove godine obišli smo vinske kuće Geheimer Rat dr. von Bassermann Jordan, zatm Reichsrat Von Buhl, Josef Biffar u Deidesheimu, Fitz-Ritter u Bad Dürkheimu, Erbeldinger u Bechtheimu u Rhein Hessenu, ali ne samo to: virtualno smo bili i na – Lanzaroteu i u Jerezu kod Cadiza, nismo putovali tamo na jedno poslijepodne nego je za nas priređena prezentacija područja i specifičnih vina tih krajeva, konkretno Malvasije Vulcanike i Sherryja.   ♣

Vinsko selo Deidesheim, smještaj za degustatore Mundus Vinija: Hotel Steigenberger okružen vinogradima

Bad Dürkheim: bačva-restoran, koja prima i do 200 ljudi

 

Fitz Ritter, Bad Dürkheim

 

Prodavaonica vina Wine store Par Terre, otvorena u Landauu, na Južnoj vinskoj cesti (Südliche Weinstrasse). Nalazi se unutar regijske vrtne izložbe u spomenutome gradu. Dizajnirao ga je Michael Michalsky   (www.suedlicheweinstrasse.de ). Na slici uz Christopha Meiningera, vlasnika izdavačke kuće Meininger Verlag i organizatora Mundus Vinija, je Theresia Riedmaier, zastupnica u skupštini Südliche Weinstrasse, te vinska kraljica Pfalza Janina Huhn

 

Evo i nekih neobičnih etiketa iz vinoteke u Landau: ne rasizmu, terorizmu i drogama!

 U RheinHessen se u posjet išlo vinogradarskom posjedu Eckehart Gröhl (www.weingut-groehl.de) u Weinolsheimu, te kod Stefana Erbeldingera u Bechtheim. Na slici su Franjo Francem (sasvim lijevo), Marin Berovič (sasvim desno, te Stefan Erbeldinger s kćerkom, u velikoj dvorani za degustaciju u kojoj se primaju poslovni partneri i kupci vina

Hotel Darstein u Altripu: španjolska promidžbena ustanova ICEX/Wine from Spain u suradnji s Konzorcijem za vino Lanzarotea, prezentiralo je Malvaziju vulkaniku (Malvasia vulcanica) s toga otoka. Predavač: Pedro Ballesteros Torres MW, koji je inače i degustator na Mundus Viniju. Slijedila je večera u španjolskome tonu i s vinima znane grupacije iz andaluzijskog Jereza Gonzalez Byass. Nazočila je i Victoria Gonzalez Byass Gordon, iz obitelji osnivača kompanije

Vina iz Lanzarotea

 

Deidesheim, japanski restoran Fumi, u sklopu podruma Josef Biffar koji je kupila obitelj Tokuoka a kojim upravlja Fumiko Tokuoka

Sjajnu degustaciju u podrumu Reichsrat von Buhl priredio je upravitelj Richard Grosche

 

Amfora se širi i Njemačkom! Evo je na posjedu Weingut Geheimer Rat dr. von Bassermann Jordan u Deidesheimu. Vinu je naziv Pithium, a od sorata je Muškat žuti i Traminac mirisavi iz berbe 2012, cijena je 29 eura za butelju

SuČ – Rujan / September 2014

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 146 – BUYING GUIDE

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

POMOĆ U KUPNJI VINA  – HELP IN CHOOSING THE WINE

Od/since 1994.

RUJAN/SEPTEMBER 2014 

Primoštenska čipka Babića

U ovome broju: HRVATSKA – CROATIA •  BOSNA & HERCEGOVINA •  ITALIJA – ITALIA • JUŽNA AFRIKA – SOUTH AFRICA • MAĐARSKA – MAGYARORSZAG • NJEMAČKA – DEUTSCHLAND •  SLOVENIJA

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

VINA SU S TRŽIŠTA / WINES ARE FROM THE MARKET

CH› – Šampion/Champ – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bod/pts = Sjajno! Dojmljivo! Jedinstveno!/Brilliant! Impressive! Unique!

– Velika zlatna medalja/Great gold medal – 96 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino /Excellent, with character, elegant, classic great wine.

– Zlatna medalja/ Gold medal – 91 – 95 (18,8 – 19,4 / 4,1 – 4,5) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

– Srebrna medalja /Silver medal – 86 – 90 (17,00 – 18,7 / 3,6 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i s (većim) izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji do vrlo zahtjevan ukus / very good and typical, complex, convincing, with big chances to develop even more, for the exigent consumer

– 82 – 85 (16,1 – 16,9 / 3,0 – 3,5) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno do i vrlo solidno, ipak, uglavnom, bez neke uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid to very solid, still in general not especially exciting.

  – 75 – 81 (14,5 – 16,0 / 2,0 – 2,9) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih nedostataka. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i donekle na silaznoj putanji, prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant flaws, acceptable for everyday use

 Ispod/under 75 (ili: 14,5 / 2,0) = Niže do nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

_________________________________

CIJENE, u maloprodaji / PRICES, retail,  0,75 ℓ: S = small (do 40 kn; till 5 €)  • M = medium (40-77 kn; 5-10 €) • L = large (78-115 kn; 10-15 €) • XL = extra large (116 -150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-230 kn; 20-30 €) • XXXL = to large (iznad/over 230 kn; 30 €)

_______________________________

• Uzorci se uzimaju iz izvora za koje smo provjerili da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (5 od 7 ili članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 82 boda po skali do 100 bodova, odnosno 16,1 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova
• _____________________________

HRVATSKA  CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

 (L) ROSÉ 2013 – SAINTS HEELS

PELJEŠAC, Dingač ■ VINOGRAD: Sveta Lucija • kosina • ekspozicija: jug, zapad • sorta: Plavac mali • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ OZNAKA na etiketi: stolno • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – teža – prozirna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno

VINO je skladno • dotjerano • toplo • s dosta živosti • malo robusno za danas uobičajenu predodžbu ružičastoga vina kao lepršavog osvježavajućeg ljetnog napitka • s primarnim i sekundarnim aromama • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • u špici  ■ IZGLEDOM živahno – bistro • lijepo ružičasto, s nešto tamnijom nijansom ■ NA NOSU upućuje na voćnost (voće: tamno – koštićavo – bobičasto – svježe) • herbalno, diskretno ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – gorkastog – dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS:  plava riba, brudet, bijela mesa ispod peke… • srednje velika čaša (bordoška) • 14 – 15° C

  (XXL) SVETI ROKO 2012 – SAINTS HILLS   

KOMARNA ■ VINOGRAD: Sveti Roko • kosina • sorta: Plavac mali ■ PODRUM, vinifikacija: maceracija, i uz nju alkoholno vrenje u hrastovim bačvicama • dozrijevanje: u hrastovim bačvicama ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,7 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: u crnome, ima eleganciju

VINO je zanimljivo • kompleksno • sadržajno • bogato – široko • s karakterom • ozbiljno • dotjerano • vrlo toplo • još s mladenačkim nabojem • dinamično • robusno • s dobro iskazanim primarnim aromama • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • u usponu – treba mu dati još koju godinu u butelji ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko • tamno ■ NA NOSU dosta intenzivno • razvijeno • upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: tamno – koštićavo – bobičasto – suho – u/kuhano) • začinske nijanse / mirodije • vegetalno/herbalno, diskretno • osjet fino paljenoga/prženoga (badema) • mineralno ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – fino gorkasto • tijelom & strukturom potentno • svježeg – gorkastog – blago sušećeg – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS:   teža jela od tamnoga mesa, s roštilja ili pirjanoga, zreli odležani tvrdi sir • velika čaša (bordoška)  • 18° C

  (M) PLAVAC MALI 2012 sv. Vid – Boris VIOLIĆ   

PELJEŠAC ■ VINOGRAD, sorta: Plavac mali ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 14,8 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka • model, tip: bordeaux • ČEP: običan ■ OPREMA, DESIGN: uredno – obično

VINO je široko • vrlo toplo • s dosta živosti • robusno • rustikalno • u suglasju sa: terroireom – sortom – godištem berbe • u špici  koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko ■ NA NOSU razvijeno • upućuje na herbalno • voćnost (voće: tamno – koštićavo) • osjet crne čokolade ■ U USTIMA slankasto – gork(ast)o • tijelom & strukturom vrlo dobro • donekle sušećeg – malo oporog – dosta dugačkog – jače grijućeg završetka ■ SERVIS: teža jela od tamnog pirjanog mesa, jela od divljači • veća čaša (bordoška) • 16 – 18° C

 ______________________________

Vina za ocjenjivanje u Bistrou KARLO u Zagrebu u organizaciji Vinskog kluba AK&S ili VI&S dobivena su od zagrebačkih trgovačkih kuća:

BORNSTEIN, MIVA, PZ DROPI, SUPERKONZUM, VINOTRADE, VIVATINA, VRUTAK

Ovim putem srdačno zahvaljujemo!

________________________________

Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro

  (L -XL) FESTIGIA MALVAZIJA 2011 Vižinada riserva – VINA LAGUNA   

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD: Vižinada • kosina • sorta: Malvazija istarska ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. (zaštićeno porijeklo) • suho • 13,6 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka -teška • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantn – decentno

VINO je zanimljivo • kompleksno • sadržajno • ozbiljno • zrelo • skladno • dotjerano • ima eleganciju • toplo • dinamično • sa sekundarnim bouquetom, početak i tercijarnoga • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe • lijepo se pije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU razvijeno • s finom oksidativnom niti • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (voće: koštićavo/breskva – orašasto/badem) • floralno • začinske nijanse / mirodije, vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • donekle sugerira slast – slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti – fino gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog – srednje dugog do dugačkog završetka ■ SERVIS: složenci od povrća, tjestenina s gljivama, riba s gradela, popara, brudet… pečena piletina • veća čaša (bordoška) • 12° C

  (XXL) NEVINA 2011 – SAINTS HILLS   

ISTRA, Radovani ■ VINOGRAD: Sveti Ante • sorta: Malvazija istarska, Chardonnay • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM, dozrijevanje: betonske jajolike posude & barrique (225 ℓ) • nije filtrirano ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • ozbiljno • zrelo • dotjerano • vrlo toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortama – godištem berbe – dobi • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: bijelo – koštićavo – egzotično) • floralno • začinske nijanse / mirodije, vrlo dobro uklopljeno • osjet kruha – banane/vanilije, poljubac ■ U USTIMA zaobljeno – s dozom kremoznosti • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: pečena bijela riba, brudet, složenci, peka s bijelim mesom…  • veća – velika čaša (burgundijska) • 12 – 14° C

  (M) MALVAZIJA 2012 Festigia – LAGUNA VINA   

ZAPADNA ISTRA, Poreština ■ VINOGRAD sorta: Malvazija istarska ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,1 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je kompleksno • skladno • dotjerano • toplo • s dosta živosti • lijepo – lako se pije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU diskretno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • floralno (lipa) ■ U USTIMA zaobljeno – ugodno gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog završetka ■ SERVIS: 12° C

Degustacija je održana u Bistròu Karlo u Zagrebu, a u kušanju su sudjelovali Saša Špiranec -Vinart, Darko Lugarić – Agava, Ivan Dropuljić – Zagreb Vino & kulinarika.com, Ivo Kozarčanin Bahkov sin – 24sata, te Vitomir Andrić – http://www.Vitovino, kao i Željko Suhadolnik – Svijet u Čaši i http://www.suhiucasi. S nama je i voditelj bistroa, Karlo Gjurasek

  (M–L) MALVAZIJA 2013 – Franc ARMAN   

ZAPADNA ISTRA, Vižinada, Narduči ■ VINOGRAD sorta: Malvazija istarska ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■ OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je kompleksno • sadržajno • skladno • dotjerano • dinamično • u suglasju sa: terroireom – godištem berbe ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto ■ NA NOSU diskretno • upućuje na mineralno • voćnost • floralno • med, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – gorkastog – relativno dugačkog završetka ■ SERVIS: 12° C

 (L) FESTIGIA MALVAZIJA 2012 Akacija riserva – VINA LAGUNA   

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Malvazija istarska ■ PODRUM dozrijevanje bačva • drvo bagrem ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. (zaštićeno porijeklo) • polu suho • 13,1 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka -teška • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno

VINO je kompleksno • prelazi/prešlo zenit – oksidativna nota malo jača ■ IZGLEDOM živahno – bistro • pomalo zlaćano ■ NA NOSU razvijeno • upućuje na mineralno • začinske nijanse / mirodije • floralno • med, dodir • voćnost • dima ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – slan(kast)o — gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog – srednje dugačkog završetka ■ SERVIS:  ä jela orijentalne/egzotične kuhinje) • srednje velika čaša (bordoška) • 12° C

  (M-L) FESTIGIA CABERNET SAUVIGNON 2011 – VINA LAGUNA   

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD, sorta: Cabernet sauvignon ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje: drvo ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,7 vol% ■ NAPUNJENO u:  0,75 ℓ • boca: zdepasta teška – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno – ima eleganciju

VINO je kompleksno • bogato • ima karakter / u njemu, iako je unutra bordoška sorta, ne treba, što je i normalno, očekivati bordoški tip vina, ovo je istarski tip kod kojega je jače istaknuta voćnost • ozbiljno • skladno • dotjerano • vrlo toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • u usponu – traži još vremena u butelji ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko • tamno – neprobojno ■ NA NOSU intenzivno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro – (voće: tamno/crveno, plavo – bobičasto) • začinske nijanse / mirodije, iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • herbalno, diskretno • osjet čokolade, dodir ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti – fino gorkasto • tijelom & strukturom potentno • s mekanim, fino prašnastim taninom • svježeg – ugodno gorkastog – blago sušećeg – dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: masnija pečenja, peka, divljač, pirjana tamna mesa, zreli sirevi • velika čaša (bordoška) • 18° C

   (M -L) FESTIGIA CASTELLO 2012 riserva – VINA LAGUNA  

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD, sorta: Merlot, Cabernet sauvignon, Syrah ■ PODRUM, dozrijevanje: drvo ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. (zaštićeno porijeklo) • suho • 13,7 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: zdepasta – teška – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno – ima eleganciju

VINO je sadržajno • dosta bogato • ima karakter / u njemu, iako su unutra sa 70 posto zastupljene bordoške sorte, ne treba očekivati bordoški tip vina, ovo je istarski tip kod kojega je jače istaknuta voćnost • ozbiljno • skladno • vrlo toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortama – godištem berbe – dobi • u usponu – sudeći po čepu tek prije nedugo vremena je napunjeno i svakako traži još vremena u butelji ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko • tamno – neprobojno ■ NA NOSU dosta intenzivno i puno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu vrlo dobro (voće: tamno – koštićavo – bobičasto) • začinske nijanse / mirodije, s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • herbalno, diskretno • osjet plemenitog drveta – fino paljenoga – vanilije, poljubac – čokolade ■ U USTIMA dosta mekano – zaobljeno – donekle kremasto • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – gorkastog – dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: pečenje, pirjana tamna mesa, zreli polutvrdi do tvrdi sir • velika čaša (bordoška) • 18° C

 

Bregoviti sjeverozapad / North-Western Uplands

  (L) SAUVIGNON 2013 Klemenka – KORAK   

PLEŠIVICA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Sauvignon bijeli ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je kompleksno • sadržajno • s karakterom • skladno • dinamično – s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • lijepo se pije • u usponu – u špici koja može potrajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU diskretno • upućuje na mineralno • voćnost • floralno ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – gorkastog završetka ■ SERVIS: 12° C

  (L) RAJNSKI RIZLING 2013 Laškovec – KORAK

PLEŠIVICA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Rizling rajnski ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 • boca: normalna – visoka vitka – odgovara vinu: da • model, tip: rhein ■ OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je skladno • dotjerano • svježe ■ IZGLEDOM živahno • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost • vegetalno ■ U USTIMA s izreaženijom kiselosti • tijelom & strukturom dobro ■ SERVIS: 10 – 12°C

pjenušci

   (L) MILLENIUM brut – TOMAC   

PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD: kosina • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PJENUŠAC, metoda: klasična (champenoise, tj. vrenje u boci) ■ OZNAKA na etiketi: prirodno pjenušavo s k.z.p. • brut • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: champagne • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno

VINO je skladno • dotjerano • svježe • dinamično – s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom • lijepo – lako se pije • u špici koja može i potrajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto • s veselim – trajnim perlanjem finim sitnim – brojnim mjehurićima ■ NA NOSU suzdržano • voćnost izražena dobro • osjet kvasaca ■ U USTIMA sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – solidno dugačkog završetka ■ SERVIS:  (aperitiv, uz nareske, tjesteninu s bijelim umacima, kuhanu ribu ) • 8° C

   (L) DRI brut – KURTALJ   

PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Silvanac zeleni, Moslavac/Šipon/Furmint ■ PJENUŠAC, metoda: klasična (champenoise, tj. vrenje u boci) ■ OZNAKA na etiketi: prirodno pjenušavo • brut • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: champagne • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je skladno • s dosta živosti • u suglasju sa: tipologijom • neposredno – dopadljivo • lijepo – lako se pije • u špici koja može i potrajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto sa zelenkastom nijansom • s veselim – trajnim perlanjem ■ NA NOSU upućuje na voćnost, izraženu dobro • osjet kvasaca – korice kruha ■ U USTIMA mekano • sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • srednje dugačkog završetka. ■ SERVIS:  (aperitiv, uz nareske, tjesteninu s bijelim umacima, kuhanu ribu ) • 8° C

 

 

 

Slavonija i Podunavlje / Slavonia & Danube area

  (M) GRAŠEVINA 2013 – KREŠIĆ   

SRIJEM, Šarengrad ■ VINOGRAD sorta: Graševina ■ OZNAKA na etiketi: 12,6 vol% • suho ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je skladno • s dosta živosti • u suglasju sa: tipologijom – godištem berbe ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU diskretno – razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost • floralno ■ U USTIMA zaobljeno – blago kremasto • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – gorkastog – srednje dugačkog završetka ■ SERVIS:  12° C

Vinske zvijezde, Bistrò Karlo – ocjenjivačka komisija u radu

   (M) GRAŠEVINA 2012 kvalitetno – BELJE   

BARANJA ■ VINOGRAD sorta: Graševina ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je kompleksno • skladno • svježe • s dosta živosti • mekano • lijepo se pije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU diskretno • upućuje na mineralno • voćnost, • floralno (lipov cvijet) ■ U USTIMA zaobljeno – malo kremasto • sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – fino gorkastog završetka ■ SERVIS:  12° C

  (S -M) CHARDONNAY 2013 – PERAK

KUTJEVO ■ VINOGRAD sorta: Chardonnay ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je sadržajno • vrlo toplo • svježe • u suglasju sa: tipologijom – sortom – dobi ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto ■ NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost, izraženu dobro • začinske nijanse • osjet dima ■ U USTIMA zaobljeno • sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • svježeg – gorkastog završetka ■ SERVIS:  12° C

  (S-M) SILVANAC ZELENI 2013 – KREŠIĆ   

SRIJEM, Šarengrad ■ VINOGRAD sorta: Silvanac zeleni ■ OZNAKA na etiketi: zaštićena izvornost (zoi) • suho • 11,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je već prešlo zenit – u padu je ■ IZGLEDOM bistro • blijedo ■ NA NOSU prerazvijeno ■ U USTIMA gorkasto • tijelom & strukturom solidno • gorkastog – srednje dugačkog završetka ■ SERVIS:  10° C

  (L) MERLOT 2012 Goldberg – BELJE   

BARANJA ■ VINOGRAD sorta: Merlot • berba: izborna ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 16,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: teška – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je zanimljivo • kompleksno • za trenutke meditacije • zrelo • skladno • dotjerano • vrlo toplo • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • u usponu – u špici  koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno – neprobojno ■ NA NOSU intenzivno – razvijeno • upućuje na voćnost (voće: tamno/crveno; višnja – sušeno – ukuhano) • začinske nijanse s mjerom – dobro uklopljeno • herbalno, dodir ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • dugačkog – jače grijućeg završetka ■ SERVIS: duže pirjana tamna mesa u umaku  •  velika čaša (bordoška) • 18° C

Dio kušanih uzoraka

  (M) CABERNET SAUVIGNON 2011 barrique – KREŠIĆ   

SRIJEM, Šarengrad ■ VINOGRAD sorta: Cabernet sauvignon ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,7 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je umireno, ali još s dovoljno živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • u špici / prelazi zenit ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatno ■ NA NOSU vrlo razvijeno • upućuje na herbalno • voćnost • začinske nijanse ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa izraženijom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • gorkastog – sušećeg – srednje dugačkog završetka ■ SERVIS:  17° C

(M)  g.točka by GALIĆ 2013 – GALIĆ   

KUTJEVO ■ VINOGRAD sorta: Cabernet sauvignon, Merlot à 50 % ■ OZNAKA na etiketi: 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je skladno • ima živosti • u suglasju sa: dobi • u špici ■ IZGLEDOM rubinsko ■ NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost • herbalno ■ U USTIMA zaobljeno • sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: 16° C

   (L-XL) FRANKOVKA 2012 Goldberg – BELJE   

BARANJA ■ VINOGRAD sorta: Frankovka/Blaufränkisch • berba: izborna ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko k.z.p. • suho • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca model, tip: bordeaux – teška

VINO je vrlo toplo ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – slatkasto • tijelom & strukturom potentno ■ SERVIS: 18° C

  (M-L) PINOT CRNI 2012 – KRAUTHAKER   

KUTJEVO ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Pinot crni/Pinot noir ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – kratak ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka

VINO je kompleksno • sadržajno • s karakterom • zrelo • skladno • dotjerano • vrlo toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko • probojno ■ NA NOSU diskretno iskazano – razvijeno • upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: tamno/crveno – bobičasto – svježe – ukuhano) • floralno • začinske nijanse / mirodije, vrlo dobro uklopljeno • herbalno, diskretno • osjet plemenitog drveta – fino paljenoga/dima, poljubac – vanilije, nježni dodir • mineralno ■ U USTIMA zaobljeno • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – ugodno gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: brudet, meso s ražnja, iz peke, pirjano bijelo i tamno meso, složenci • veća – velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 17 – 18° C

_________________________________________

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

___________________________________________

 BOSNA i HERCEGOVINA BOSNIA & HERZEGOVINA

   (M) ŽILAVKA 2013 – ZADRO   

MOSTAR ■ VINOGRAD sorta: Žilavka, mali postotak Bene ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je zrelo • skladno • dotjerano • toplo • dinamično – s dosta živosti • u suglasju sa godištem berbe • u usponu – u špici  koja može trajati ■ IZGLEDOM bistro • žućkasto – zlatno ■ NA NOSU diskretno – razvijeno • upućuje na voćnost, • floralno • osjet kruha/brioša – maslaca – plemenitog drveta – fino paljenoga ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – ugodno gorkastog – srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: 12° C

 ITALIJA ITALIA

Veneto

 pjenušci / bollicine

 (M) PROSECCO di VALDOBBIADENE 2013 superiore brut – VILLA SANDI   

VALDOBBIADENE ■ VINOGRAD sorta: Glera ■ PJENUŠAC, metoda: charmat (vrenje u cisterni) ■ OZNAKA na etiketi: d.o.c.g. • brut • 11,0 vol%

VINO je dopadljivo/koketno • nekomplicirano • s primarnim aromama • dobro ohlađeno lijepo se pije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • vodoblijedo ■ NA NOSU upućuje na voćnost, • osjet kvasaca ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom vitko • gorkastog – kraćeg završetka ■ SERVIS:  8° C

 JUŽNA AFRIKA SOUTH AFRICA

  (M) CHENIN BLANC 2012 Savanha – SPIER   

WESTERN CAPE ■ VINOGRAD sorta: Chenin blanc ■ OZNAKA na etiketi: 12,5 vol% • plusuho ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je zrelo • skladno • dotjerano • svježe • s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU intenzivno – razvijeno • upućuje na voćnost, izraženu dobro • floralno ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • sugerira slast – slankasto – sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: 10 – 12° C

 MAĐARSKA  MAGYARORSZÁG

Pannon

 (S-M) ROSÉ CUVÉE 2013 – TELEKI CSANY   

VILLANY ■ OZNAKA na etiketi: 13,5 vol% • suho

VINO je svježe • s dosta živosti • u suglasju sa: godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno ■ NA NOSU diskretno • upućuje na mineralno • voćnost • floralno ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: 12 – 14° C

NJEMAČKA DEUTSCHLAND

Rhein

  (XL) SPÄTBURGUNDER 2011 Gundheimer Sonnenberg privat – ERBELDINGER   

RHEINHESSEN ■ VINOGRAD: Gundheimer Sonnenberg • sorta: Pinot noir ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje: 18 mjeseci tonneaux ■ OZNAKA na etiketi: Qualitätswein • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ – 1,5 ℓ • boca: visoka – teška • model, tip: rhein • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je sadržajno • široko • ozbiljno • dotjerano • vrlo toplo • s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • u špici koja može potrajati, i eventualno još ga dignuti ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko-granatno • probojno ■ NA NOSU razvijeno • upućuje na voćnost, • floralno • začinske nijanse / mirodije, iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • osjet dima, tipično za njemačke crne pinote ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti – fino gorkasto • tijelom & strukturom potentno • gorkastog – dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: složenci, tamna mesa… • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 18° C

  (M) SPÄTBURGUNDER Spätlese trocken 2012 Bechtheimer Hasensprüng – ERBELDINGER   

RHEINHESSEN ■ VINOGRAD: Bechtheim • sorta: Pinot noir ■ PODRUM: kasna berba • posebna selekcija grožđa • dozrijevanje: bez dodira s drvom ■ OZNAKA na etiketi: Prädikatswein • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ – 1,5 ℓ • boca: normalna ■ vrlo dobar odnos kakvoća-cijena

VINO je kompleksno • ima karakter • zrelo • skladno • dotjerano • toplo • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije • traži još vremena u butelji ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko ■ NA NOSU razvijeno • ukazuje na voćnost, izraženu dobro (voće: tamno/crveno, plavo – bobičasto) • floralno ■ U USTIMA zaobljeno – mekano, s finim taninom koji dolazi do izražaja • slankasto – s dobrom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – relativno dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: veća čaša (burgundijska tzv. balonka) • 16 – 18° C

SLOVENIJA  SLOVENIA

Štajerska

  (M) CHARDONNAY 2012 classic – MAROF   

PREKMURJE ■ VINOGRAD: kosina • tlo: crveni škriljevac, silex • sorta: Chardonnay • prinos po trsu: 0,5 kg • pristup u trsju: prirodi prijateljski (integrirana produkcija) ■ PODRUM: na kvascu 9 mjeseci, uz batonaž ■ OZNAKA na etiketi: kakovostno zgp • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: bourgogne • ZATVARAČ: na navoj ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: privlačno – jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro. ■ ODNOS SADRŽAJ – CIJENA: vrlo dobar

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • skladno • dotjerano • ima eleganciju • toplo • svježe • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • žuto-zlaćano ■ NA NOSU intenzivno – lijepo razvijeno • upućuje na osjet maslaca – plemenitog drveta – fino paljenoga • začinske nijanse / mirodije (cimet…), iskazano s mjerom – dobro uklopljeno • voćnost (voće: bijelo) • mineralno ■ U USTIMA zaobljeno – malo i kremasto • slankasto – sa izvrsno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – fino gorkastog – dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: rižoti i tjestenina od plodova mora, ili od bijelog mesa, bijelo meso ispod peke, kunić, zec, pernata divljač…  • velika čaša (burgundijska, balonka) • 14° C

   (M) GOMILA CHARDONNAY 2012 exceptional – PUKLAVEC FAMILY HERITAGE   

ŠTAJERSKA SLOVENIJA ■ VINOGRAD: Gomila • kosina • sorta: Chardonnay ■ OZNAKA na etiketi: 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: na navoj ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela, čitljivo: teško (puno teksta, premala slova)

VINO je zrelo • skladno • dotjerano • umireno, ali s dosta živosti i svježine • moderno • dopadljivo • lijepo se pije • u špic koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost (voće: zrelo – bijelo – koštićavo /dinja, breskva) • blagi osjet na vaniliju ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • sugerira slast – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • slasnog – svježeg – srednje dugačkog završetka ■ SERVIS:  svježi sir, carpaccio od bijele ribe, piletina u kremastom bijelom umaku… • veća čaša (burgundijska) • 12° C

  (M) GOMILA SIVI PINOT 2013 exclusive – PUKLAVEC FAMILY HERITAGE   

ŠTAJERSKA SLOVENIJA ■ VINOGRAD: Gomila • kosina • sorta: Pinot sivi / Pinot gris ■ OZNAKA na etiketi: suho • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna, model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: na navoj ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela, čitljivo: teško (puno teksta, premala slova)

VINO je zrelo • skladno • u tehničkom smislu fino dotjerano • svježe • s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto ■ NA NOSU diskretno – fino razvijeno • upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: bijelo – domaće/tropsko – svježe) • začinske nijanse, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • svježeg – srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: salate, plodovi mora, bijela riba, tjestenina s bijelim umacima • manja čaša • 10° C

   (XL) SAUVIGNON 2012 Breg – MAROF   

PREKMURJE ■ VINOGRAD Bodonci • tlo: crveni škriljevac, silex • sorta: Sauvignon blanc • prinos po trsu: 0,5 kg • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 12 mjeseci, 40 % količine • dozrijevanje: 12 mjeseci u bačvama od 600 litara + 6 mjeseci u inoksu • nije filtrirano ■ OZNAKA na etiketi: kakovostno zgp • suho • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno

VINO je kompleksno • bogato • ozbiljno • vruće • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • treba mu još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU upućuje na floralno • vegetalno/herbalno, diskretno (list peršina, list rajčice…) • mineralno • voćnost • začinske nijanse, dobro uklopljeno • maceraciju ■ U USTIMA zaobljeno • alkohol donekle peče • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom potentno • gorkastog – dugačkog – jače grijućeg završetka ■ SERVIS: velika čaša (bordoška) • 14° C

  (M-L) GOMILA SAUVIGNON BLANC 2013 exclusive – PUKLAVEC FAMILY HERITAGE   

ŠTAJERSKA SLOVENIJA ■ VINOGRAD: Gomila • kosina • sorta: Sauvignon blanc ■ OZNAKA na etiketi: suho • 11,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: na navoj ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela, čitljivo: teško (puno teksta, premala slova)

VINO je kompleksno • skladno • dotjerano • svježe • moderno • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije (i na dužu stazu!) • u špici koja može potrajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (voće: zeleno – bijelo – svježe / ogrozd, vinogradska breskva) • vegetalno/herbalno, diskretno (list rajčice, trava…) ■ U USTIMA slankasto – sa vrlo dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • svježeg – kiselkastog – srednje dugačkog završetka  ■ SERVIS:  plodovi mora, riba, svježi kozji sir…  • manja čaša (bordoška) • 10° C

  (M-L) GOMILA FURMINT 2012 exceptional – PUKLAVEC FAMILY HERTAGE   

ŠTAJERSKA SLOVENIJA ■ VINOGRAD: Gomila • kosina • sorta: Moslavac/Šipon/Furmint ■ OZNAKA na etiketi: 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: na navoj  ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela, čitljivo: teško (puno teksta, premala slova)

VINO je kompleksno • moderno • zrelo • skladno • dotjerano • elegantno • toplo • svježe i s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU lijepo izraženo – razvijeno • upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: bijelo – koštićavo – svježe/vinogradska breskva) • floralno (cvijeće: bijelo) • herbalno, diskretno ■ U USTIMA zaobljeno • sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: školjke, bijela riba… • veća čaša (bordoška) • 12° C

  (M-L) GOMILA FURMINT 2013 exclusive – PUKLAVEC FAMILY HERITAGE   

ŠTAJERSKA SLOVENIJA ■ VINOGRAD: Gomila • kosina • sorta: Moslavac / Šipon / Furmint ■ OZNAKA na etiketi: suho • 11,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna, model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: na navoj ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela, čitljivo: teško (puno teksta, premala slova)

VINO je dotjerano • svježe • dinamično – s nervom • s primarnim aromama • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo – lako se pije, i na dužu stazu • u špici, koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost (voće: zeleno – bijelo – koštićavo – egzotično – svježe / jabuka, citrusi) • herbalno, poljubac ■ U USTIMA slankasto • sa izraženijom, kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vitko • kiselkastog – srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: aperitiv, plodovi mora, tjestenine sa sirom, kuhana piletina • manja čaša (bordoška) 8 – 10° C

  (L-XL) STEYER MARK CUVÉE 2010 – STEYER   

ŠTAJERSKA SLOVENIJA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Traminac mirisavi 50 %, te Pinot sivi, Chardonnay a 25 % ■ OZNAKA na etiketi: kakovostno zgp • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • ČEP: pluteni

VINO je sa tercijarnim bouquetom • prelazi/prešlo zenit ■ IZGLEDOM bistro • zlaćano ■ NA NOSU isprva dosta izraženo – razvijeno • upućuje na voćnost, (voće: bijelo – koštićavo – kuhano) • floralno, dodir • mirodije, s mjerom ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • gorkastog – blago sušećeg – grijućeg završetka ■ SERVIS: 12° C

  (XL) VANEJA 2011 ledeno vino – STEYER   

ŠTAJERSKA SLOVENIJA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Traminac mirisavi/Gewürtztraminer ■ DESERTNO PREDIKATNO ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • slatko • 10,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,25 ℓ • ČEP: pluteni – običan

VINO je dosta bogato • s dosta živosti • sa sekundarnim/tercijarnim bouquetom • u suglasju sa: terroireom – tipologijom • u špici, koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • zlatno ■ NA NOSU intenzivno – razvijeno – u znaku predikata • upućuje na med • voćnost, izraženu dobro (voće: bijelo – suho – ukuhano/kitnkes) • začinska nota, dodir • osjet kruha – nijansa hlapljive kiselosti, prihvatljivo ■ U USTIMA zaobljeno – sirupasto • slatko – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • slatkog – dosta dugačkog završetka • retronazalno: acetatna nit ■ SERVIS: kolači, plemeniti sirevi • manja čaša • 10 – 12° C

——————————————————

kušano još – veterani dostojni štovanja • tasted too  – enjoyable & impressive oldies

——————————————————–

BRUNELLO di MONTALCINO 2000 – DONATELLA CINELLI COLOMBINI

TOSCANA, MONTALCINO ■ Sangiovese • docg • suho • 14,0 vol % (kušano/tasted: kolovoza/August 2014)

CHIANTI CLASSICO 2001 riserva Vigna del Sorbo – FONTODI

TOSCANA, CHIANTI CLASSICO, Panzano ■ Sangiovese • docg • suho • 14,0 vol % (kušano/tasted: kolovoza/August 2014)

VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2001 riserva – LE BERNE

TOSCANA, Montepulciano ■ Prugnolo gentile (Sangiovese) • docg • suho • 14,0 vol % (kušano/tasted: kolovoza/August 2014)

_________________________________

SADRŽAJ FENOLA

CRNO vino – Izrazito bogato: sa iznad 4500 mg/lit GAE • Iznadprosječna koncentracija: od 3500 do 4500 mg/lit GAE • Prosječna koncentracija: od 2000 – 3500 mg/lit GAE • Ispodprosječna koncentracija: s manje od 2000 mg/lit GAE

BIJELO vino – Izrazito bogato: iznad 450 mg/lit GAE • Iznadprosječna koncentracija: 350 – 450 mg/lit GAE • Prosječna koncentracija: 250 – 350 mg/lit GAE • Ispodprosječna koncentracija: manje od 250 mg/lit GAE

ANTIOKSIDACIJSKA AKTIVNOST

CRNO vino – Iznadprosječni potencijal: s više od 11 mM Trolox • Prosječni potencijal: od 7 do 11 mM Trolox • Ispodprosječni potencijal: s manje od 7 mM Trolox

BIJELO vino (danas uobičajeni način proizvodnje) – Iznadprosječni potencijal: iznad 0,6 mM Trolox • Prosječni potencijal: od 0,4 do 0,6 mM Trolox • Ispodprosječni potencijal: manje od 0,4 mM Trolox

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

[contact-field label="Name" type="name" required="1"/][contact-field label="Email" type="email" required="1"/][contact-field label="Website" type="url"/][contact-field label="Comment" type="textarea" required="1"/][/contact-form

Plešivica curica/HALO, JASTREBARSKO, PROBUDI SE!

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t

HOĆE LI, i KADA BI TO MOGLO BITI, SIMPATIČNI GRADIĆ PODNO ZNANOG VINORODNOG BRDA u NEPOSREDNOM SUSJEDSTVU ZAGREBA POSTATI VINSKIM i TURISTIČKIME, ZA ŠTO IMA LIJEPE PREDISPOZICIJE s OBZIROM NA POTENCIJALE KOJI SE VIDE KROZ NEKA VINA PA i u PRODUKCIJI SIRA, MEDA, VOĆA, s OBZIROM NA BLIZINU METROPOLE KAO VELIKOG EMITIVNOG CENTRA KROZ CIJELU GODINU, i s OBZIROM NA SVOJU LOCIRANOST UZ SAMU VITALNU PROMETNICU OD GLAVNOGA GRADA PREMA KARLOVCU i MORU, KAO i NA SVOJU POVEZANOST, PREKO JEDINSTVENOG VINOGRADARSKOG AMBIJENTA, SA SAMOBOROM, SMJEŠTENIM NA ULAZU u LIJEPU NAŠU IZ SLOVENIJE?…

Još jedna manifestacija Jaskanske vinske svečanosti završena je. Prvotno zamišljena kao svečanost vina u gradu podno Plešivice i kao dobra mogućnost promidžbe plešivičke kapljice ali i drugih lokalnih proizvoda te usluga pa i kao doprinos stvaranju od Jastrebarskoga vinskoga a samim time i turističkoga gradića, te u nekoliko svojih prvih izdanja na tom kolosijeku organizacijski i realizirana, pretvorila se pozornicom i ambijentom održavanja i programskom ponudom u večernje svratište pod šatorom na sajmištu na kraju grada s glazbenicima lakih i prelakih nota kao poantom. (Na otvorenju ovogodišnjih Jaskanskih vinskih svečanosti uvečer su nastupali Gazde, naravno po običaju bilo je na repertoaru obilje Slavonije – u Prigorju!, za iduću večer najavljen je bio sastav Begini, potom Ivan Volarić Zak, a posljednja večer pripala je Jasminu Stavrosu…). Najboljih plešivičkih proizvođača vina unatrag koju godinu tamo više nema, rekao bih da i to nešto govori.

Jaskanske vinske svečanosti 2014 otvorene su uz nazočnost premijera i ministara. Grupa plešivičkih vinogradara/vinara na slici je na štandu Zdenka Šembera, u razgovoru je s ministrom financija Borisom Lalovcem. Ali, taj simpatičan i razgovorljiv čovjek ovaj put nije govorio o financijama, nego o nečemu iz faha upravo ponuđača vina i turističkih djelatnika: ispričao je, vrlo oduševljeno, svoje dojmove sa ovoj u Jaski slične vinske svečanosti kojoj je nedavno, skupa s visokim tamošnjim političarima, nazočio u Austriji. Bio je visoko impresioniran koncepcijom i organizacijom te marketinškim pristupom Austrijanaca. Tko je htio i dobro slušao mogao je iz izlaganja ponešto naučiti…

Aktualni organizatori i sudionici-ponuđači mogu zadovoljno trljati ruke zbog eventualno dobre zarade, ponuđači vina vjerojatno zbog dobrog prigodnog plasmana vina što bi inače možda i još stajalo u podrumu, ali manifestacija je samo jednom u godini, od 365 dana traje tek tri dana, a ne vidim da iole pridonosi Jastrebarskome da stekne epitet vinskoga grada, vinskog i eno-gastronomskog, izletničko-turističkog središta kakvo bi ono moglo biti i kakvime ga se ponekad rado predstavlja. Hoće li, i kada će simpatični gradić podno znanog vinorodnog brda Plešivica u susjedstvu Zagreba postati vinskim i turističkime? Pa, za to ima lijepe predispozicije s obzirom na potencijale koji se vide kroz neka lokalna izvanserijska vina, u produkciji sira, meda, voća, s obzirom na blizinu metropole (pola sata vožnje automobilom; postoji i javni prijevoz) kao velikog emitivnog centra kroz cijelu godinu, s obzirom na svoju lociranost uz samu vitalnu brzu prometnicu od glavnoga grada prema Karlovcu i moru (i natrag, dakako!), s obzirom na to da je tek na pola sata vožnje automobilom udaljeno od Karlovca, s obzirom da je cestovno povezano preko jedinstvenog trsnoga ambijenta sa Samoborom, smještenim, u izletničkom i turističkom smislu, vrlo pogodno, na ulazu u Lijepu našu iz Slovenije… Zar to nije i više nego dovoljno?!

Volim Tomca, volim Koraka, volim i Šembera a i Brajea…, ali hoću S JAKIM RAZLOGOM ići i drugima! Povremeno naiđem u taj kraj a od toliko mnogo ponuđača navedenih u prospektima Plešivičke vinske ceste tek je nekolicina vinara kojima treba u kontekstu kakvoće i osebujnosti proizvoda s dubokim naklonom skinuti kapu. Prođem Jaskom: po čemu se uopće može vidjeti da je riječ o vinskome gradu i, barem malo, središtu plešivičkog vinskog turizma? Svojedobno je na glavnome trgu u podrumskome prostoru bio otvoren zgodan lokal zamišljen da nudi tipične lokalne specijalitete i butelje plešivičkih proizvođača vina, pa se ubrzo pretvorio u – kafić…

 Zvijezda među vinarima bio je Robert Braje, koji je određen kao ovogodišnji domaćin predsjedniku Josipoviću i veleposlanicima na Diplomatskoj berbi i kod kojega se na štandu na duže vremena zaustavio premijer Milanović. Ove godine trebala je biti peta, jubilarna diplomatska berba, ali u posljednji je trenutak otkazana je zbog lošeg vremena. Strani diplomati, inače, dolaze po vino na Plešivicu, najvjerojatnije je to uvijek još tek kod dvojice-trojice proizvođača koji su se izdignuli kakvoćom i reputacijom… Kod Brajea se na štandu, uz mirna vina, moglo kušati njegov pjenušavi prvijenac (od sivog pinota). Inače, Robert Braje kupio je i amforu, kani eto ući u klub Plešivički pjenušari i amforaši

Hajde plešivički dečki, proizvođači vina, lokalnih specijaliteta, mogući ponuđači i smještaja – dignite se jače, što brže, udružite se kako to rade s uspjehom vani (to donosi bolji ukupni efekt za sve uz manje ulaganja pojedinačno a omogućuje i pristup sredstvima iz EU fondova), formirajte u većem opsegu specifičnu lokalnu ponudu i za izbirljivijeg (i platežno potentnoga) gosta, među stanovnicima mnogoljudnog Zagreba i među turistima ima takvih! Teško da može biti sreće dok proizvođači ne skupe glave i kako Bog zapovijeda ne organiziraju se u udrugu radi unaprjeđenja kakvoće proizvoda i radi učinkovitog marketinga i turističkog razvoja na bazi magnetne moći Bakhova nektara i LOKALNE eno-gastronomije. Hajde i lokalni moćnici, angažirajte se jače, ne tek prigodničarski nego i sa srcem i kontinuirano i vi, zlatna koka je tu, ali bez promišljenosti, organiziranosti i u ponudi naglaska na ono svoje, vlastito, njeno jaje neće biti zlatno!…

Potrebni su privlačni tipični sadržaji koji onda utječu i na odgovarajuće uređenje sredine, dobra promidžba jer bez prikladne komunikacije s tržištem nema ništa, te svakako i u gradu infrastruktura – kušaonice i prodavaonice lokalnih manufakturnih proizvoda i usluga, restorani, smještajni kapaciteti. Kakvo je to vinsko-turističko mjesto bez uistinu dobrog restorana za zahtjevnoga gosta, te bez hotela? Na otvorenje manifestacije kojoj su pokrovitelji Vlada RH i predsjednik RH dolaze čelnici ove države, dođu oni svaki put, međutim pitaju li se ikad kamo su to došli službeno i što sve taj kraj može ponuditi te što se čini da se ponuda dobro osmisli pa da realizacija bude na visini? Je li aktualna ova ili neka druga vlada, stvar je ista: već godinama Jastrebarsko nema hotela, a nekad ga je imao…

Dođite nam u Jastrebarsko i na Plešivicu, pa onda računajte na to da se, s obzirom da je problem sa smještajem, treba vratiti doma… Zbog veće komocije stigli ste automobilom a ne javnim prijevozom i spremni ste bili prenoćiti jer ste znali da ćete, kad već idete u vinski kraj, popiti koju čašicu, a vi morate doma, na cesti vrebaju i opasnost od nesreće pa i patrole prometne policije tako da možete ostati bez vozačke i ako i niste skrivili nesreću…

Plešivico curice, hajd’mo i dječaci, malo u susjedstvo – predlažem npr. mađarski Villany koji nam je vrlo blizu, ili pak vinska sela na južnoštajerskoj vinskoj cesti u Austriji uz granicu sa Slovenijom, pa Burgenland… Da se vidi što je vinsko selo, mjesto!

Pod šatorom na jaskanskom sajmištu moglo se kušati žuti muškat Lagradi Ivana i Mislava Velikanovića koji je ove godine dobio nagradu Decantera. Vina Velikanovićevih napredovala su u kakvoći, novi savjetnik kuće je Eno-ekspert kojega vodi enolog Miodrag Hruškar. Velikanovići, čija tvrtka Lagradi uspješno surađuje s jednom njemačkom poslovnom kućom, uspijevaju, kažu, dosta svojih butelja izvesti u Njemačku. Rado će se pohvaliti kako im izvoz čini oko 50 posto plasmana. Sa svojim vinima nalaze se još i na tržištima Belgije, Poljske, Srbije, otvara im se navodno i Švedska. Na jednoj prezentaciji vina u Londonu Ivan Velikanović upoznao se s poslovnom gospođom s titulom Master of Wine i ona sada kod Velikanovićevih na Plešivici bira vina što će se pod njenom etiketom napuniti u butelju (na stražnoj etiketi piše tko je proizvođač ) i onda plasirati po raznim europskim zemljama

Enolozi Tomislav Haramija i Branka Franjević, iz PZ Plešivica nudili su i Rajnski rizling 2013 koji je osvojio zlatnu medalju i novinarsko priznanje za najbolji rajnski rizling na ovogodišnjem ocjenjivanju vina Zagrebačke županije. Robert Brkić predstavio je pak nove (poboljšane!) Mladinine pjenušce iz linija rađenih klasičnom metodom i metodom charmat…Uz PZ Plešivica – domaća izrada slanih i slatkih kolača Sunce, s Nadom Golojuh i njenom suradnicom

Kad je već rađena u Zagrebu, kako to da pressica za ovogodišnje Jaskanske vinske svečanosti nije organizirana u kušaonici vina i lokalnih specijaliteta plešivičkoga vinogradara/vinara Drage Kurtalja, nedavno otvorenoj u ulici Nova ves, u središtu metropole. Na slici s pressice u Zagrebu su, slijeva, Robert Braje, vinogradar i vinar, Zvonimir Novosel, gradonačelnik Jastrebarskoga, Ivana Herceg direktorica Turističke zajednice Jastrebarskoga, te Stipe Bučar, predsjednik Udruženja obrtnika Jastrebarskoga i dogradonačelnik Jaske.

PLEŠIVIČKA VINSKA CESTA u ZAGREBU – Dah Plešivice stigao je pojačano Zagrepčanima na kućni prag zahvaljujući vinogradaru i vinaru Dragi Kurtalju i njegovoj supruzi Dubravki, koji su u Novoj vesi, odmah do kultnog restorana Baltazar, otvorili simpatičnu kušaonicu plešivičkih specijaliteta (copanjak!!!…) i vina, ujedno i prodavaonicu ne samo svoje kapljice nego i one od drugih proizvođača iz Plešivičko-okićkog vinogorja.

Svake srijede tu su poseban menu s toplim domaćim, maminim jelima i druženje izravno s Kurtaljima, koji, inače, od grožđa s vrlo dobrih pozicija proizvode graševinu, rajnski rizling, zeleni silvanac, crni pinot i portugizac od mirnih vina, te pjenušac Dri na bazi moslavca a s dodatkom chardonnaya i zelenog silvanca! Uskoro Kurtalji izlaze i s predikatom – ledenim vinom rajnski rizling iz 2011.

Kurtaljevi su ovih dana upravo u tom svom zagrebačkom lokalčiću prezentirali nove etikete za svoje butelje, dizajnirao ih je i tiskao zagrebački Studio Cuculić na čelu s Vanjom Cuculićem. Etikete su svakako osvježenje u odnosu na one prije, ali treba ovdje dodati da su i Kurtaljeva vina napredovala, dobrim dijelom zahvaljujući njegovoj suradnji s enologom Nenadom Maslekom, inače predstavnikom tvrtke Lallemand specijaliziranom za kvasce. O Draginim nastojanjima na nadgradnji govore usmjerenje i prema pjenušcu, rađenom klasičnom metodom, te predikatima. Veselju, kojemu je, uglavnom domaćim popevkama, uvelike pridonio ansambl Ex Panonia s Damirom Mihlovcem, nazočili su brojni uzvanici te namjernici koji su se već navukli na dolazak ovamo srijedom, bili su tu Kurtaljevi kolege Davor Sirovica i Damir Režek, pa popularni radio i tv-voditelj Mirko Fodor, enolozi Nenad Maslek te Zdenko Ivanković s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, vinotekari (Bornstein…), ugostitelji iz Zagreba ali i Samobora, među njima i Boris Orašanin Zubo iz popularne Trilogije kod Kamenitih vrata i vinar i predsjednik Udruge vinogradara i vinara Samobora Marijan Žganjer, novinari…

Čudno mi je što pressica za jaskanske vinske svečanosti nije organizirana u Kurtaljevoj kleti u Zagrebu, ne stoga što izabrani ambijent Pod Zidom nije bio dobar nego stoga što je Kurtalj s Plešivice, što Jastrebarsko pripada Plešivici, kao i Plešivica njemu…

DOGOVOR OKO BERBE – Berba 2014? Mislilo se uvijek da je 13 nesretan broj, ove godine dojam je da mu se pridružio ..14! Svaki dan kiša, pa razvoj peronospore i oidiuma, svako toliko nevrijeme, tuča, kako li će uopće završiti ova vinogradarska sezona, to sam Bog zna. Sunce na kraju tunela ne nazire se, ali ne nazire se ni – kraj tunela!

 Isprva zabrinuti skup vinogradara/vinara kod enologa Nenada Masleka u vikendici na Plešivici, ali čovjek je čovjek a izreka veli Još nigdar ni tak bilo da nekak ni bilo, kako je vrijeme odmicalo atmosfera sve veselija… Razgovor ipak hladne glave, jer vani je – zahladilo. Majstor Lalle tu je, on će da pomogne! Život ide dalje…

 PLEŠIVIČKI PJENUŠARI i AMFORAŠI – Iako je prvi suvremeni i hvale vrijedni hrvatski pjenušac – Šenpjen – rađen klasičnom šampanjskom metodom i ne samo namijenjen osobnoj konzumaciji hobista-zaljubljenika u vino nego i okrenut prema tržištu, nastao u goricama kod Šenkovca uz granicu sa Slovenijom, ipak zasluge za zamamne mjehuriće u čaši u Lijepoj našoj nosi Plešivica, naime tata Šenpjena, uz sjajnog i entuzijazmom nabijenoga realizatora vinogradara i vinara Ivana Turka, bio je inž. Franjo Jambrović, enolog i ondašnji upravitelj podruma Mladina u sklopu Jaska vina; prve pjenušave korake i Ivo Turk učinio je upravo u društvu s Jambrovićem. Posljednjih godina ponajbolji naši pjenušci i dolaze upravo iz Plešivičko-okićkog vinogorja, broj proizvođača stalno se pomalo širi, među najnovije ulazi i Velimir Korak, pokušaji se vide i kod Roberta Brajea. Ide li Plešivica putem koji joj može pribaviti naziv hrvatska Champagnea, kao što je npr. Franciacorta između Brescije i Bergama koju nazivaju talijanskom Champagneom?

Ali, Plešivica ima još nešto: tzv. narančasta vina! Iako je prvi u Hrvatskoj amforu radi proizvodnje vina starom gruzijskom tehnologijom dugih, višemjesečnih maceracija zakopao Istranin Marino Markežić Kabola, zapravo je pravo gnijezdo amforaša također Plešivica. Ovih dana plešivički pjenušari i istodobno i amforaši okupili su se u Jastrebarskome kod brata afirmiranog proizvođača vina i pjenušaca Zvonimira Tomca, Tomislava, koji s tastom Bajdom proizvodi mirno vino i pjenušce pod markom Tom(ac)&Ba(jda) i reklamira se kao Tomba la bomba. Tomci i njihovi bratići Zvonko te Mirko Ivančić i Mirkov sin Antonio (svi na slici), koji vino iz amfore što ih iz Gruzije uvozi Mirko proizvode za sebe i prijatelje a ne za tržište (barem ne zasad), naprosto su zaluđeni kako pjenušcem tako i kapljicom iz amfore, ali i još nečime: specifičnim žutim vinom (vin jaune) što se tradicijski proizvodi u francuskoj pokrajini Jura (sorta Savagnin, izvrsna kiselost, nešto više od šest godina sazrijevanja u bačvicama koje nisu zapunjene do vrha kako bi vino dobilo izrazit ali vrlo interesantan oksidativni štih, punjenje u zdepaste butelje clavelin zapremnine 0,62 l…). Hoćemo li možda za neko vrijeme imati na Plešivici pokušaj produkcije i takvog tipa vina?

Plešivica, s najboljim sur lie barrique-vinima (Korak), s najboljim crnim pinotima (Korak, Tomac), s najboljim pjenušcima ali i s najboljim narančastim vinom u Hrvatskoj (Tomac), sa Šemberom i Brajeom koji se dižu pokazuje da može biti naš vinski ponos, samo – hajde i ostali dečki, malo brže, hrabrije, ambicioznije i pedantnije naprijed, shvatiti treba da vina odavde (metropola, turistički dosta razvijena, vam je na pragu!…) mogu podnijeti cijenu i od 20 eura za butelju! Specifičnosti mogu lakše i u izvoz, ali ekstra-proizvođači brojem moraju u nekome kraju ipak činiti minimalnu tzv. kritičnu masu da bi se za teritorij i svakoga pojedinačno na podnošljiv način mogao kreirati učinkoviti marketing, bez kojega danas nema ništa…

 NOVA HRVATSKA AMFORA! – Još jedno hrvatsko vino iz amfore (uskoro!) na tržištu! Novi amforaš je Zdenko Šember s Plešivice ponad Jastrebarskoga. Vino rajnski rizling iz berbe 2011. upravo je napunjeno u butelju, i u njoj će počivati u Šemberovu podrumu do Uskrsa 2015., kad će na tržište. Uskrs je inače vrijeme kad Šember vadi vino iz amfore nakon visemjesečne maceracije uz koju se odvija i alkoholno vrenje. Ovaj rajnski rizling bio je na pokožici u amfori od berbe 2011. do Uskrsa 2012., potom je prebačen u za to posebno naručenu bačvu od 370 litara zapremnine i tu je prije punjenja proveo gotovo dvije i pol godine. Ali, Zdenko Šember ima još jednog asa u rukavu: isti taj rajnski rizling (isti vinograd, ista berba, izvrsno vino!) ali maceriran tri tjedna u otvorenoj kaci od hrastovine i potom ostavljen na dozrijevanju do kraja kolovoza 2014. u velikoj bačvi. Promocija će najvjerojatnije biti na festivalu Zagreb Vine & Culinaria.com 2014 krajem studenoga u zagrebačkoj Esplanadi, a izlazak na tržište očekuje se oko Nove godine. U posjetu Šemberu bio je vinogradar/vinari ili, kako on najradije kaže, kmet s Collija Damijan Podveršič (na slici su Podveršič, Zdenko Šember i sin mu Nikola te Damijanov prijatelj Davide Zedko), koji također radi vino od bijelih sorata uz maceracije s fermentacijom te s dugim dozrijevanjem u velikim bačvama, i vrlo se pozitivno izrazio o rajnskome iz amfore i ovome iz velike bačve.

 Inače, kod Šemberovih je proradila nova pečenjara! Obitelj Šember se vrlo uspješno bavi i ugostiteljskom ponudom na svom gospodarstvu u Donjim Pavlovčanima (potrebna je najava!). Preporuka: uz Zdenkovo vino, dakako najprije pjenušac kao aperitiv – bakin kruh, Ivankino pečenje i dedine mesne prerađevine! A sada dakle, još i jela s roštilja, ražnja, ispod peke… Šemberi su najozbiljnije shvatili najnovije objavljenu inicijativu Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice Hrvatska 365 dana, tj. turistička sezona u Lijepoj našoj kroz cijelu godinu i po cijeloj zemljiu, a ne samo preko ljeta duž naše jadranske obale.

 POTRAŽNJA ZA PJENUŠCIMA – Široki smiješak i brk veselo uvijen prema gore: Zvonimir Tomac sa suprugom i s jednim od svojih distributera ne nekolicinom zajedničkjih prijatelja: Classic extra brut i Diplomat spremni za isporuku!  Je li baš točno da u nas potražnja za pjenušcima nije velika i da se praktički ne može prodati skuplja butelja vina? Čini se da nije, možda su krivac za taj dojam više od gospodarske krize ili eventualno općenito slabijeg afiniteta prema pjenušcima uopćeno slabija ponuda visokokvalitetnih domaćih pjenušavih vina, te butelja s vinom kvalitete koja i podnosi višu cijenu, zatim nedovoljan marketing proizvoda kao i stupanj zalaganja pojedinih distributera i ugostitelja da plasiraju proizvode prodaja kojih zahtijeva veći angažman, kod ugostitelja lako moguće i to što najčešće znaju pretjerati s cijenom butelja u svom lokalu …

TRADICIJA SE NASTAVLJA – Obitelj Tomac iz Donje Reke kod Jastrebarskoga bogme stalno ima posjetitelje i iz inozemstva. Dođu ih obići i upoznati gosti iz vana koji popiju njihove pjenušce i mirno vino u nekom od restorana na našoj obali pa se zainteresiraju za adresu proizvođača i eto ih kod Tomčevih u podrumu. Baš iz takvog slučaja rodilo se jedno lijepo prijateljstvo između Christiana Zwickerta iz Alsacea i njegove gospođe Oksane Sadžik, inače rodom iz okolice Prnjavora u Bosni ali već godinama na radu u zubarskome sektoru u Njemačkoj na granici s francuskim Alsaceom. Prije nekoliko godina u Opatiji par je u restoranu pio vina od Tomca, toliko su im se dopala da su htjeli upoznati vinara. Otad svakog ljeta kad provode godišnji odmor u Bosni na obiteljskome imanju Sadžićevih naiđu u Donju Reku na degustaciju Tomčevih novih berbi ali i da pokažu vina francuskog podruma Château de la Font du Loup iz Châteauneuf-du-Papea za koji Zwickert radi. I ovog ljeta Christian i Oksana stigli su Tomcima u posjet, donijeli su na kušanje kapljicu iz 2013. koju je Zwickert napokon počeo u nešto većoj količini raditi od grožđa iz vinograda (3,5 ha) što ga je prije pet godina zasadio u okolici Prnjavora, sorte su Rizling rajnski, Pinot crni i Syrah…

Susreti su i više od druženja – prigoda za usporedbe hrvatskog i francuskog bijelog i crnoga vina ne samo po kakvoći nego i po pristupu (naša jednosortna, francuski cuvéei, vino iz Châteauneuf-du-Papea izvorno nastaje od oko 13 sorata!), te vina iz okolice Zagreba i okolice bosanskog Prnjavora od istih sorata (rajnski rizling, crni pinot) kao i nekih vinskih posebnosti dvaju proizvođača (Tomac, Zwickert), od tih posebnosti valja spomenuti Tomčeve pjenušce i uradke iz amfore i Zwickertovu na prvo razmišljanje i naizgled nespojivu ali, ispalo je, dosta zanimljivu kombinaciju bosanskih crnog pinota i syraha. Logično je da Tomca zanima što eno-verzirani Francuz, ponosit na čuvene šampanjce svoje domovine, misli o njegovim pjenušcima (čulo se puno pohvala), a zanimalo ga je, kao i sve nas, što francuska ruka može, posebice u domeni crnoga vina, napraviti u sjevernoj Bosni. Zwickerta je dakako zanimalo što će naš renomirani vinar i neki njegovi kolege reći o njegovim uradcima (rizling dosta drukčiji od Tomčevoga, crni pinot – dosta sličan Tomčevome, te pinot noir & syrah).

Tomci, koji su uz pomoć rodbine i prijatelja baš toga dana brali kruške viljamovke za produkciju rakije viljamovke, pobrinuli su se za meso, i ubrzo nakon što se cijela ekipa okupila i krenula degustacija, jezične barijere pale su, štaviše uz hrvatski i francuski čuli su se – još i njemački i engleski!…   ♣

SuČ – Rujan / September 2014

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

 

 

 

 

GRUZIJSKE AMFORE i DINGAČ NA PLEŠIVICI: PUNI, i PRAZNI, OBITELJ IVANČIĆ!…

 Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK 

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t

STRAST PREMA BAKHOVU NEKTARU! MANJE EKSAJ, VIŠE SEKSAJ! TKO SE S NAMA DRUŽI, ŽIVOT MU JE DUŽI…

U sjeni nekolicine najafirmiranijih vinogradara/vinara, u Plešivičko-okićkom vinogorju djeluju dvojica kreatora plemenite kapljice okrenuta ne tržištu i komercijali, nego sebi, prirodi, prijateljima. Na etiketi su to lijepo naznačili: obiteljsko punjenje i pražnjenje! Prijateljima će rado otkriti srce u s dušom uređenom malenom podrumu u familijarnoj kući u sklopu koje je inače nekad bila i mesnica, a koja je smještena uz crkvicu u selu Plešivica, poprilično visoko na brdu Plešivica ponad Jastrebarskoga.

Antonio i Zvonimir Ivančić: pomaknuti plešivički vinski duo. Bolja komunikacija između strica i nećaka nego između oca i sina! Tonijeva i Zvonkova ljubav: vina iz amfore i žuto vino (vin jaune) iz francuske oblasti Jura

Podrumčić veličine valjda desetak kvadrata krije, čini mi se, petnaestak bačvica poredanih sa strane, uz zidove, te u sredini stol komotan za četvoricu dok sjede, a uz postavljenih nekoliko svjećica metnutih, dakako, u čašu – idealan za DVOJE!

Podrumčić obitelji Ivančić na Plešivici. U sredini prostorije: stol za četvoricu, a kad se zapale svijeće – idealno za DVOJE. Ideja: ovdje, jednog po jednoga, dovoditi – daleko od očiju drugih – parove koji bi to trebali i trajno postati, mladoženje i mladenke, supružnike umorne od uobičajene i dosadne svakodnevice, željne, možda, i bračnog oporavka!…

Romantični starinski ambijent u bačvicama na njegovanju/dozrijevanju čuva ono što drugi plešivički vinari kao vrstu nemaju, odnosno neki imaju tek djelomice – vina iz nekoliko različitih berbi grožđa bijelih sorata dobivenih tradicijskim gruzijskim načinom s višemjesečnim maceracijama u amfori, te – dingač! Nazvan – U šest ujutro…

U istoj bačvi zasad četiri berbe – 2010., 2011, 2012. i 2013. Cilj je dostići 27 berbi! Tko živ – tko mrtav!

I bijelo grožđe na Plešivici i grožđe Plavca maloga na Dingaču, koje se bere u punoj zrelosti te po koje se ide hladnjačom, otkupljuje se, ali u oba slučaja od pomno izabranih vinogradara koji vinograde imaju na boljim pozicijama, za koje se zna i u koje se ima povjerenja da u trsju rade u skladu s prirodom, dakle na prirodi prijateljski način te da ne forsiraju prinose, a ono U šest ujutro za etiketu dingača izabrano je stoga što se grožđe počinje brati u šest sati ujutro i količina koja je u ovome slučaju dostatna pobere se prije bilo kakve moguće povišene vanjske temperature  što ju je bolje izbjeći.

Dvojac kojega bi se moglo nazvati Duo dva mladića, naime jedan je i po godinama mlad a drugi je mlad srcem i dušom, u stanju je pokazati u tom svom simpatičnom mini-podrumu nešto što drugi vinari sasvim sigurno nemaju: u jednoj nešto većoj bačvi pomiješana, na mami, matrici, vina od bijelih sorata s Plešivice iz nekoliko posljednjih berbi, od 2010. do, zasad 2013, cilj je dostići 27 berbi! Naime kako u nekom trenutku dio količine iz te bačve izvade, tako odmah posudu zapune s vinom najnovije berbe. Neka vrsta španjolske solere – dodavanje mladog vina na staro – ali na plešivički način! Želja je vidjeti kroz taj pokus počet prije koju godinu kako će se vino ponašati ovakvim pristupom.

Copanjak, te sir na kockice, uz vina iz amfore

U vinsku proizvodnju krenuli su iz drugih djelatnosti – jedan iz sektora proizvodnje rashladnih uređaja za ugostiteljstvo a drugi kao djelatnik (sada je i čelnik) jaskanskog poduzeća Imaht za uvoz i prodaju viličara i gruzijskih amfora – kao čisti amateri. Naime, veliki su ljubitelji plemenite kapljice mada ne baš i ovih današnjih konvencionalnih eno-uradaka što nastaju uz razna eno-pomagala i više u podrumu nego u vinogradu, ali i htjeli su obnoviti dugogodišnju tradiciju vinogradarenja i vinarenja u njihovoj obitelji, prekinutu 2003. smrću tadašnjeg pater familiasa. Potomak Zvonimir Ivančić prihvatio se vinske produkcije 2004., a njegov nećak Antonio, sin Zvonkova brata Mirka, pridružio mu se 2007. I, s proizvodnjom ide im dobro! Strica Zvonka i nećaka Antonija resi nešto što bi svakako moralo biti osobina svakog, i profesionalnog vinara: velika strast, te sklonost istraživanjima. A njih i provode, evo, uz spomenutu plešivičku soleru, konkretno, vezano uz dužine maceracije s alkoholnom fermentacijom bijelih sorata u amfori i u otvorenoj drvenoj kaci, zatim uz dužine njegovanja vina dobivenih u amforama – inače zakopanima u dvorištu obiteljske kuće strica Zvonka – u staklu i u malim hrastovim bačvama hrvatskih i francuskih proizvođača, a i uz izdržljivost vina bez dodavanja SO2…

Antonio Ivančić, nevjerojatna strast: sivi pinot maceriran pola godine, uz fermentaciju, u amfori!

Toniju Ivančiću na najbolji se način pridružio marketingaš Marko Đuračić, koji je, uz vina, ponudio nekoliko specijaliteta svoje kuhinje

 Danas-sutra Zvonko i Antonio možda postanu i robni proizvođači…

Kod Antonija Ivančića u podrumu kušali su se Amfora 2013 (sivi pinot, pretočen iz amfore u staklenu posudu, te isti sivac stavljen na dozrijevanje u rabljeni barrique u kojemu će biti ukupno tri godine), zatim Amfora 2012 (sivi pinot 30 % te sauvignon i chardonnay 70%, maceracija je bila sedam mjeseci, isto vino je u rabljenom barriqueu hrvatske proizvodnje i – ono koje se pokazalo boljime – u rabljenom francuskome barriqueu, ukupno će u bačvicama biti tri godine), pa Amfora 2011 (sivi pinot i sauvignon, devet mjeseci u amfori, potom 20 mjeseci u rabljenoj bačvici), Sauvignon Starjak 2011 (2,5 tjedna maceracije s alkoholnim vrenjem i tri godine u bačvici), onda Amfora 2009 (sivi pinot, sedam mjeseci amfore i 24 mjeseca bačvice), Amfora rajnski rizling 2008 (šest mjeseci amfore i tri godine rabljenog barriquea), Amfora 2008 Plavuša (sivi pinot i sauvignon, jedan mjesec u amfori i tri godine u rabljenome bearriqueu). U domeni crnoga bila su tri dingača, iz 2013, 2012 i 2011., sva tri još su u bačvici. ♣

Klet Zvonimira Ivančića uz vinograd na Čekolnici. Kao iz bajke. U području cvičeka u Sloveniji ovakve kleti u kojima su kuhinja, dnevna soba i spavaća soba te, dolje, vinski podrum, domaćini iznajmljuju turistima, interes stranaca za boravak od nekoliko dana u mirnom i živopisnom idiličnom vinogradarskom ambijentu vrlo je velik

Kuhinja u  Ivančićevoj kleti na Čekolnici

Dnevni boravak

Spavaća soba. Drvenarija: izrada Zvonimira Ivančića!

 Zamka na ulasku: gost dobije čast da otključa ulazna vrata, a čim okrene ključ u bravi zahvaljujući unutra postavljenom mehanizmu koji aktivira prskanje vode prema van ostane – otuširan. Naravno, u kuću treba ući opran!

                   SuČ – Rujan / September 2014

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

VINO LJUBLJANA 2014: NOVI START / AGRA GORNJA RADGONA: OBILJE DELICIJA

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

  Google translater: http://translate.google.com/translate_t

ČINI SE DA JE u OŽIVLJAVANJU SAJMA u GLAVNOM GRADU DEŽELE, NAKON ŠEST GODINA PREKIDA,  GOSPODARSKO RAZSTAVIŠČE IMALO VIŠE SREĆE NEGO ZAGREBAČKI VELESAJAM s OPORAVKOM POSRNULE VINOVITE

Ljubljansko Gospodarsko razstavišče krenulo je 2014., nakon nekih šest godina stanke, u oživljavanje svojega nekad vrlo cijenjenog međunarodog sajma Vino Ljubljana, koji je više desetljeća bio središnja sajamska manifestacija posvećena plemenitoj kapljici na prostoru što ga obuhvaćaju zemlje nekad u sastavu Jugoslavije te neposredni susjedi navedene bivše države. Krajem lipnja 2014. u glavnome gradu Dežele održano je obnovljeno međunarodno cjenjivanje vina, a početkom rujna i sajamska priredba.

Na obnovljenom, 50 godina starom sajmu Vino Ljubljana središnje mjesto u dvorani imala je kuća za vino in pohištvo za vino Špenko, naširoko znana kao proizvođač drvenih ukrasnih kutija za butelje. Na štandu Špenka bilo je više raznih izlagača, od vinara do izdavača vinskih publikacija, među kojima se našao i MAM-VIN iz Zagreba, izdavač revije Svijet u čaši. Uz časopis pokazali smo i detalje iz nekih naših akcija, primjerice Zlatni vinar i Kuharevo vino. Vlasnik Dare Špenko bio je u punom elementu, s vinskom kraljicom!

Špenko je ugostio ne samo slovenske vinare nego i one iz Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Na slici s vinskom kraljicom su Davor Zdjelarević, koji je napustio imanje u Stupniku i osnovao novo poduzeće ZWS – Zdjelarević Wine Selection te prezentirao nova vina pod svojim prezimenom, zatim Nenad Vujošević s posjeda Bura iz Podgorice (lijepi vranac Plato 2011), kao i Dušan Jelić, bloger iz Beograda, koji je prezentirao vina Aleksandrović iz Oplenca u Šumadiji. Božidar Aleksandrović osvajač je jedne od šampionskih titula na ocjenjivanju Vino Ljubljana 2014 za vino Trijumf Gold 2012 (sauvignon 85 posto, bijeli pinot 10 i rajnski rizloing pet posto). I to vino bilo je na sajmu na kušanju!

U više navrata u prilozima na blogu www.suhiucasi.wordpress.com i u reviji Svijet u čaši  (www.svijetucasi.com ) uspoređivao sam taj pokušaj Gospodarskog razstavišče s onime Zagrebačkog velesajma, koji je htio oporaviti duboko posrnulu Vinovitu. Uspoređuju li se ljubljanski i zagrebački slučaj sada, moglo bi se reći da su Slovenci, barem s ovom, prvom obnovljenom priredbom, imali više uspjeha. Vidjet će se kako će stvari teći dalje.

 Daleko je izgled ovoga remakea od onoga nekadašnjeg vinskog sjaja na Razstavišču, kad su domaćim i međunarodnim izlagačima bile popunjene sve dvorane – ovaj put sajam se odvijao samo u dvorani A. Vrlo važno: degustacijske čaše bile su sada male, debela stakla i neugledne kao da su se birale za piknik u prirodi na livadi… Na to je bila velika zamjerka izlagača i publike. Zatim, posude za odlijevanje vina nedostajale su,  a problem je bio i s ledom za hlađenje butelja…,  međutim to je, ako ne u potpunosti a ono djelomice, u dva posljednja dana sajma ispravljeno, barem u prostoriji u kojoj su smješteni vinari. Budući da je zamijećeno da je puno manje posjetitelja nego kod vinara, koji su bili dosta nagurani u dvorani predviđenoj za njih, došlo i zadržavalo se u dvorani gdje su izlagali ponuđači hrane, očito je da je trebalo malo bolje napraviti raspored izlagača, uglavnom iz ovoga se može izvući pouka za sljedeću godinu.

Kao vrlo simpatično valja istaknuti unutar jednoga stila s drvenom građom konstruirane štandove. Ohrabruje odziv izlagača, ako ne, još, brojem (bilo ih je oko 200) a ono imenima, te odziv publike, bitno veći u prostoriji gdje je bilo vino nego u prostoriji  gdje su pod nazivom Festival Okusa predstavljani delikatese, restoranska i turistička ponuda, ali i stari automobili iz pedesetih godina i razni stari predmeti, mješovita roba unutar izložbe Nostaglija, pridodane sajmu Vino Ljubljana prigodno uz njegovu 50. godišnjicu,

Gospodarsko razstavišče zaigralo je na kartu mladih i priredilo program Mladi i vino kroz koji se, s jedne strane htjelo nove generacije više zainteresirati za vino edukacijom o tome kako vinu pristupati, kako ga degustirati, kako mu prepoznati vrijednosti u enološkom, hedonističkom i zdravstvenom smislu a i kako ga sljubljivati s jelom, te, s druge strane, ukazati na alkoholnu opasnost od prekomjerne konzumacije. Pod nazivom Žene i vino predstavile su se supruge i partnerice uspješnih slovenskih vinara koje su govorile o kulinarici i o svom viđenju konzumacije plemenite kapljice kao i o sljubljivanju Bakhova nektara s jelima, no i o važnoj ulozi što je mame, bake, kćeri imaju na obiteljskom posjedu, bilo izravno u produkciji vina, bilo u marketingu i plasmanu.

Na Festivalu okusa: štand Vuglec-brega iz Vugleca ponad Krapinskih Toplica bio je relativno dobro posjećen, a kako i ne bi kad je raspoloženi Boris Vuglec točio svoj pjenušac Baronium. Uz ljubljanske ljubitelje vina tu su se na kušanju našli i vinogradar i vinar s Bizeljskoga Janez Šekoranja, zatim Ivica Kovačević, predsjednik Udruge vinara Dalmacije i zastupnik kuće Jako-Vina s Brača (izlagao je na štandu Špenka, kao i obitelj Plenković), te enolog i proizvođač vina Leo Gracin Inače, od hrvatskih vinara na sajmu Vino Ljubljana nastupio je i Moreno Degrassi, a od proizvođača delicija tvrtka Zigante Tartufi

Sajam Vino Ljubljana bio je, inače, prodajnog karaktera, konkretno posjetitelji su uz ulaznicu dobivali po tri kupona, svaki za po jednu degustaciju, i ako su htjeli kušati još, nove bonove morali su platiti (slavenska duša bila je ipak iznad komercijalne: vinari su dali kušati vino i bez da traže kupon), k tome na sajmu se izravno od izlagača moglo kupiti vino za ponijeti kući, organizator je čak pokrivao trošak parkiranja onima koji su kupili barem po šest butelja a auto im se nalazio na parkiralištu Gospodarskog razstavišča! Organizator se još i dogovorio s lancem trgovina prehrambenom i mješovitom robom TUŠ da odmah nakon ocjenjivanja vina na posebnim policama izloži na ocjenjivanju Vino Ljubljana 2014 odličjima okićene butelje i ponudi ih po specijalnim popusnim cijenama. ♣

 Jožef Prus iz Krmačine u Beloj krajini, odmah ispod naše Vivodine, specijalist za visoke predikate posebice od Sauvignona i Muškata žutoga: bez predaha samo niže zlata i šampionske titule. Najnoviji su upravo s ocjenjivanja u Ljubljani (Vino) i u Gornjoj Radgoni (Agra). Kod njega se mogla kušati i vrlo lijepa frankovka, Inače, on ima i lijepi lovrijenac!  Konzorcij za kraški teran iz Sežane zauzeo je popriličnu izlagačku površinu. Na slici su Pupis, Milena Tavčar, Primož Štoka, Edvin Širca

Iz Njemačke predstaviti vino Argentine došao je Juan Manuel Höfferle, čiji je otac porijeklom iz Slovenije ali je dugo živio u Njemačkoj i tu se vjenčao s Argentinkom, otud neobične kombinacije imena i prezimena, zemlje gdje Höfferle mlađi živi i zemlje čija vina prezentira u njoj i drugdje u EU (uvoznik je argentinske kapljice u Njemačku), kao i zemlje za koju ga veže očevo porijeklo i u koju je sada došao izlagati. Moguće je da ga vidimo i na devetom Festivalu Zagreb Vino.com krajem studenoga 2014. u zagrebačkoj Esplanadi

Na ovome sajmu u Ljubljani posjetitelji su uz ulaznicu dobili po tri bona za degustaciju, ako su htjeli kušati još morali su dokupiti bonove. Ali komercijala nije i dotukla toplu slavensku dušu: ne samo da su vinari dali vino na kušanje i ako niste predočili bon, nego su, kao ovdje vinar Štoka, i pozivali / nagovarali na kušanje!

 ___________________________________________

ZANIMLJIVA TRŽNICA – SIR, SALAMA, MASLINE, ULJA, VINA…

Vrijedilo je doći u Gornju Radgonu, na međunarodni sajam poljoprivrede i prehrane Agra, ove godine 52. po redu. Na mjestu dodira četiriju država – Hrvatske, Slovenije, Austrije i Mađarske krajem kolovoza na ukupno 68.300 četvornih metara izložbene površine (23.000 u dvoranama i 27.000 vani, posebno su još 3000 m2  izložbene površine sa životinjama i 15.300 m2 nasada s uzorcima) susrelo se 1750 izlagača iz 29 zemalja. Predstavljeni su, kao i uvijek, vrhunski prehrambeni proizvodi, vina i druga pića, mehanizacija za vinogradarstvo i ostalu poljoprivredu, kao i za šumarstvo najuglednijih globalnih marki, oprema za prehrambenu industriju, vinarstvo, sjemenska roba, stočna hrana, sredstva za zaštitu bilja i životinja kao i razne domaće životinje namijenjene prehrani. Predviđeno je bilo više od 150 strukovnih skupova, poslovnih i društvenih događanja. Osobito zanimljiva za širu javnost bila je Tržnica Agra s ponudom raznovrsnih poljoprivrednih proizvoda, zatim Agrina kuhinja u kojoj su svakodnevno vrhunski chefovi prigotavljali svoje specijalitete, kao i degustacije vina, bogatije nego inače s obzirom da je ove godine međunarodno ocjenjivanje Vino Slovenija u sklopu sajma Agra slavilo 40. obljetnicu.

Tržnica Agra: bogatstvo sira

Ljeto – lijep izbor raznog povrća! S raznim vrstama salama iz Gorizije je stigla kuća Bernardis. Bile su tu salame od domaće i divlje svinje, jelena, magarca, salama s češnjakom, s crnim tartufom, a jedna i s dodatkom poznatog talijanskog vina barolo!

Tvrtka Gea prezentirala je desetak vrsta ulja – inka inchu, pa od buče hladno prešano, od prženih bučinih koštica, maslinovo ulje ekstra djevičansko blago i pikantno, ulje od lana, ulje od konoplje, oraha, repice, sezama, suncokreta… Vrlo zanimljiva ulja od lana i konoplje!

 S juga Italije: desetak različitih tipova maslina, sušene rajčice te češnjak u marinadi!

Talijani imaju pizzu, Slovenci prlešku gibanicu (slika), mi imamo peru, strepu, višku pogaču, ali svi najčešće jedemo – pizzu!

Sonja Erčulj, Puklavec Wineries: kakva uvjerljiva reklama za Furmint  i Sauvignon Gomila!

 Poseban dio posvećen je bio i pivi!

Iz Hrvatske su kao izlagači najavljeni Arosa Grande iz Sesvetskog Kraljevca, Čalopek strojarstvo te Udruga poduzetnika i obtnika  iz Nedelišća, OPG Sokić iz Cernika, Petrokemija Dioničko Dunja, PSC Ferenčak iz Križevaca, Tasali i Var iz Zagreba, kao suizlagač Sladorana dd. iz Županje. Prošle godine veliki štand imao je i Agrokor, ove godine odustao je od izlaganja…   ♣

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

 

Ekologija na djelu/VOĆE i POVRĆE PO MEĐIMURCU STEINERU

Dossier rajčica

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK 

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

PROTIV PLASTIKE NA TANJURU

Rajčica, paprika, još poneko povrće pa i voće kroz cijelu godinu?… E, pa to – osim ako vas ne smeta uvoz zaštitnim tretmanima debelo podvrgnutoga voća i povrća i ako vas ne brine odakle je ono porijeklom te ako ste spremni na domaću i stranu plasteničku plastiku na tanjuru – ne ide! Jednostavno stoga što voće i povrće ima tek u pojedinom mjesecu ili unutar par pojedinih mjeseci u godini svoju punu sezonu, onda kad prirodno najbolje dozrije i kad je najokusnije, kad se i može istinski uživati u njemu. Ali, koliko danas ljudi uopće mari što jede te što kada jede, bitno im je da svježa rajčica i paprika i jagoda dostupni u nas budu primjerice baš i u – siječnju!…

Intenzivni uzgoj voća i povrća posebice u konvencionalnim zatvorenim plastenicima, u nekim slučajevima čak i ne i na zemlji nego na vodi, i u gustom nasadu da se po jedinici površine ostvari veći prinos (a takav način zahtijeva i povećani broj zaštitnih prskanja!), omogućava dobivanje maltene svakoga ploda posvuda u tijeku cijele godine, a to, te genetski modificirani proizvodi na tanjur donosi upravo plastiku, kemiju, neprirodnost kao i arome i okuse što su surogat naspram onih u zdravo uzgojenome i u punoj prirodnoj sezonskoj zrelosti ubranome plodu.

Bernarda Orehovec, naša najpoznatija biodinamičarka, striktna sljedbenica Međimurca Rudolfa Steinera

Sezona rajčice nastupa ljeti, uz dosta sunca: rajčica s vrta biva najboljom – mirisna, sočna, slatka. Tako to bude kroz kolovoz pa u slučaju pogodnoga vremena i kroz rujan. Bez obzira na to što su veliki problem baš i za rajčicu ove godine skrojili meteo-uvjeti s puno kiše tako da su danak u količini i okusu oteli peronospora i pepelnica – ipak, znatno manje kod onih starih, tzv. starinskih sorata a dosta više kod novijih, modernih sorata – treba(lo je) u punoj sezoni tog povrća doći i vidjeti, omirisati i kušati rajčice i paprike – i to upravo od više tih starih sorata tako da su boje, oblici i okusi plodova dosta različiti – kod obitelji Orehovec na jedan od njena tri vrta, primjerice ovaj od oko jednog hektara kod Čakovca.

Bernarda i Josip Orehovec te njihovi unuci sljedbenici su koncepta biodinamičke poljoprivrede po kojemu se, nakon što se otisnuo iz rodnog Međimurja u Europu, na svjetskoj razini proslavio Rudolf Steiner. Orehovci, koji, kako čujem, tijesno surađuju s dr. Marijanom Joštom i njegovom suprugom Vesnom kao nositeljima projekta na stvaranju popisa raznih starih sorata a koji je od Hrvatske zatražila Europska Unija, uz rajčicu uzgajaju još i buče, kukuruz, grah, zelje, brokulu, cvjetaču, krastavac, jabuke – imaju je čak 100 različitih sorata, kruške – pedesetak sorata, višnje, šljive, kupine, maline.

Raskoš paprike. Na biodinamičkom posjedu Orehovčevih mnogo je starih sorata toga povrća

Čakovčanka Bernarda Orehovec, koja uz to što je osobno 100 posto uključena u rad na zemlji a potom i u preradu ubranih plodova u polutrajne i trajne proizvode poput ukiseljenog povrća i poput raznih slanih i slatkih namaza te koja drži predavanja i podučava o biodinamičkoj poljoprivredi, i voditeljica je društva Duga plus za razvoj biodinamičkog gospodarenja. To Društvo broji oko 30 članova iz cijele Hrvatske. Bernarda se angažirala i u ustroju posebne biodinamičke udruge romskih poljoprivrednika, i nekolicini Roma na svom posjedu dala mogućnost da pod njenim strukovnim nadzorom uzgajaju povrće i voće. Orehovci su uključeni i u projekt Restoran Domaća hrana, vezan uz ugostiteljski objekt s ponudom jela na bazi ekološki uzgojenih namirnica i prerađevina od njih, koji bi se početkom listopada trebao otvoriti u Čakovcu. U sklopu toga objekta bila bi i prodavaonica svježih plodova te raznih prerađevina od povrća i voća iz biodinamičkog uzgoja.

Imanje Orehovčevih: crveni grah!

Bernarda Orehovec uvelike se angažirala na osnutku biodinamičke udruge romskih poljoprivrednika, a nekima je omogućila i da, pod njenim nadzorom i uputama, uzgoj imaju na njenom posjedu

Pitam: ne strahuju li od neisplativosti, tj. da naš potrošač možda neće moći podnijeti cijenu povrća iz eko uzgoja koja je obično viša od one od konvencionalno dobivenog proizvoda, a Josip Orehovec veli da razumno formiranje te, više cijene nije problem, dakle sve dok je cijena nekog proizvoda uzgojenog biodinamičkim načinom od 50 do najviše 100 posto skuplja od proizvoda iz konvcencionalne produkcije. Problem su, upozorava, pohlepni pojedinci koji cijenu napuhnu 200 do i 300 posto… Orehovec, koji takvo pretjerano dizanje cijena smatra neopravdanim, napominje i to da četveročlana obitelj može u sustavu biodinamike vrlo solidno živjeti od jednog hektara terena, ali, dakako, s time da se –  jako puno i pažljivo radi.

Razgovorljiva gospođa Bernarda, sa 70 godina na plećima, većma se vani školovala za biodinamiku po Štajneru, a educirala se i educira se još konstantnim praćenjem strukovne literature i pohađanjem predavanja, seminara, naime dakako ovdje znanje treba obogaćivati stalno, pogotovu želi li se dobiti certifikat o eko-proizvodnji, te puca li se i na međunarodni certifikat o biodinamičkoj proizvodnji. Bernarda je 1998. godine položila tečaj za vinogradara/vinara ali ju je, iako ima obiteljski vinograd, ipak više zanimalo povrće i voće pa se posvetila njima. Od nedavno posjeduje svjedodžbu uzgajivača voća, povrća i cvijeća u zatvorenom prostoru. Problem je za Orehovce bilo to što kao mali obiteljski pogon zbog obilja posla koje treba na vrijeme obaviti na zemlji – imanju od ukupno 3,5 hektara, ali i oko pravovremene prerade ubranog voća i povrća, sebi nisu mogli dopustiiti tolika putovanja po vani i češća izbivanja, inače bi Orehovci danas bili nositelji certifikata Demeter.

Josip Orehovec veli da od jednoga hektara poljoprivredne kulture u biodinamičkom uzgoju može sasvim dobro živjeti četveročlana obitelj – uz uvjet da se na zemlji mnogo radi!

 BIODINAMIKA

Biodinamika – što je to?

Biodinamika je duhovno-etičko-ekološki pristup poljoprivredi, proizvodnji hrane i prehrani. Po prvi put u javnosti se ozbiljnije o njoj počelo govoriti u ranim dvadesetim godinama prošlog stoljeća, zahvaljujući dr. Rudolfu Steineru (1861-1925), kojega, rođenog u Međimurju, obično nazivaju austrijskim piscem, edukatorom i socijalnim aktivistom čija filozofija se naziva antropozofija. Danas biodinamički pokret obuhvaća tisuće uspješnih vrtova, farmi, vinograda i poljoprivrednih zahvata svih vrsta i veličina na svim kontinentima, u najrazličitijim ekološkim i ekonomskim okolnostima.

Poljoprivrednici okrenuti biodinamici nastoje na svojim farmama stvoriti skladan eko-sustav koji generira zdravu namirnicu i stvara plodnost što je više moguće od izvora unutar same farme, dakle bez odnosno uz minimum unošenja proizvoda sa strane u sustav. Preparati napravljeni od biljaka uzgajanih na imanju, raznih trava, zatim minerala rabe se da održe ili vrate poljoprivrednim kulturama vitalnu snagu, da povećaju prehrambenu vrijednost plodova kao i da poboljšaju okus namirnice. U svome radu biodinamičari određene postupke nastoje izvesti u skladu sa stanovitim utjecajima svemira na tlo te na život bilja i životinja.

Rudolf Steiner, otac biodinamičke poljoprivrede

Biodinamičke inicijative nastoje spojiti tri elementa – ekološku, socijalnu i ekonomsku održivost.  Biodinamika je dakle ne samo holistički sustav u poljoprivredi nego i značajan pokret prema novom razmišljanju i postupcima u svim aspektima vezanim uz poljoprivredu i hranu, prehranu, ambijent.

U ranim dvadesetima prošlog stoljeća grupe poljoprivrednika zabrinutih zbog onečišćenja tla i sve izraženijih zdravstvenih problema biljaka i životinja potražili su savjete o tome što činiti od Rudolfa Steinera, koji je cijeli svoj život utrošio na istraživanje djelovanje raznih sila u prirodi. Biodinamička poljoprivreda začeta je nizom Steinerovih predavanja održanih 1924. na imanju Schloss Koberwitz, u Šleskoj, tada u Njemačkoj, riječ je o dvorcu Kobierzyce jugozapadno od Wroclawa u današnjoj Poljskoj.

Osnovna Steinerova teza je postojanje životne snage u poljoprivrednim kulturama i tlu, mineralima i kemijskim elementima, koji utječu na živa bića. Čovjek putem biodinamički uzgojene hrane u organizam unosi svemirske sile koje su djelovale/djeluju na biljke i životinje. Inače, posredno, preko planeta, na Zemlju i na pojave na Zemlji utječu i zvijezde.

Steinerova filozofija priklanja se podržavanju tradicijskih starih i već na lokalnu mikroklimu i mikrookolnosti naviknutih i prilagođenih sorata odnosno pasmina, te plasmanu sezonski zrelih proizvoda, prvenstveno kroz lokalnu distribuciju. Steiner je propagirao uporabu, za gnojidbu, fermentiranog stajskog gnoja, a za zaštitu poljoprivrednih kultura od nametnika komposte od raznoga bilja, dakle pripravke izrađene isključivo od prirodnih materijala i na specifičan način. Upozoravajući da je hranjivost živežnih namirnica opadala, tvrdio je da je to zbog umjetnih mineralnih gnojiva i pesticida koji oduzimaju životnost bilju, stoga je bio žestoki protivnik umjetnog gnojiva i kemijskih preparata. Opisao je posebne načine gnojidbe, koji trebaju potaknuti ispravnu vezu svemirskog i hranidbenog. Rudolf Steiner na predavanju u dvorcu Kobierzyce dao je upute za izradu biodinamičkih pripravaka, koje su razvijali i primjenjivali najprije sami antropozofi, a kasnije i svi ostali.

Rodna kuća Rudolfa Steinera u međimurskom Donjem Kraljevcu

Iako se navedene snage i sile ne mogu znanstveno utvrditi ni izmjeriti, biodinamička poljoprivreda je pozitivno prihvaćena u praksi kao poseban oblik ekološke poljoprivrede. Uskoro nakon tih predavanja u Koberwitzu osnovana je skupina pod nazivom Pokusni krug antropozofskih poljoprivrednika, za ispitivanje zacrtanih smjernica i načela. Savez Demeter, tj. udruga za praćenje uzgoja i izdavanje certifikata za farme i proizvode na kolosijeku biodinamike, osnovana je 1928. godine. Nekoliko godina nakon kobervickog tečaja biološko-dinamički pokret počeo se širiti i izvan Njemačke u ostale europske zemlje, i u ostatak svijeta.

Njemački antropozofi Maria Thun i Matthias K. Thun kroz čitavu su drugu polovicu dvadesetog stoljeća istraživali eko-načine te razvijali osnovne postavke biološko dinamičke poljoprivrede. Pokusno su obavljali sjetvu i sadnju u vremenskom skladu s kretanjima i pozicijama zvijezda u odnosu na planete, i uočili određene zakonitosti. Proučavali su hranjivost, okus te kakvoću hrane i nadgradili Steinerovu tvrdnju o utjecaju nebeskih tijela na pojedine dijelove biljke. Na temelju rezultata dobivenih u tim proučavanjima svake su godine počeli objavljivati sjetveni/sadbeni kalendar, s raznim uputama za sve grane poljoprivrede.

Sredinom devedesetih prošlog stoljeća u Međimurju je djelovalo društvo za njegovanje biodinamičke poljoprivrede, koje je kasnije preraslo u udrugu za ekološku poljoprivredu i razvitak sela. U Čakovcu od 1. rujna 2001. godine djeluje Društvo za biodinamičko gospodarenje Čakovec, prvo biodinamičko društvo na području Hrvatske, a 2005. godine niknulo je još jedno. Jedan je centar osnovan 2008. godine u Donjem Kraljevcu, Steinerovu rodnome mjestu. Glavna aktivnost je organizacija predavanja, radionica i seminara iz svih područja Steinerovog djelovanja. Početkom 2011. godine registrirana je Udruga za istraživanje, promicanje i razvoj biodinamičke poljoprivrede…   ♣

Delegacija iz Zagreba, na poljoprivrednom imanju Orehovčevih kod Čakovca: uz Bernardu i Josipa Orehovca te njihove unuku i unuka su Ivan Dropuljić, direktor festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com, te njegov suradnik Marko Erdeljac

SuČ – Rujan / September 2014.

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ