Ekologija na djelu/VOĆE i POVRĆE PO MEĐIMURCU STEINERU

OLYMPUS DIGITAL CAMERADossier rajčica

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK 

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

PROTIV PLASTIKE NA TANJURU

Rajčica, paprika, još poneko povrće pa i voće kroz cijelu godinu?… E, pa to – osim ako vas ne smeta uvoz zaštitnim tretmanima debelo podvrgnutoga voća i povrća i ako vas ne brine odakle je ono porijeklom te ako ste spremni na domaću i stranu plasteničku plastiku na tanjuru – ne ide! Jednostavno stoga što voće i povrće ima tek u pojedinom mjesecu ili unutar par pojedinih mjeseci u godini svoju punu sezonu, onda kad prirodno najbolje dozrije i kad je najokusnije, kad se i može istinski uživati u njemu. Ali, koliko danas ljudi uopće mari što jede te što kada jede, bitno im je da svježa rajčica i paprika i jagoda dostupni u nas budu primjerice baš i u – siječnju!…

Intenzivni uzgoj voća i povrća posebice u konvencionalnim zatvorenim plastenicima, u nekim slučajevima čak i ne i na zemlji nego na vodi, i u gustom nasadu da se po jedinici površine ostvari veći prinos (a takav način zahtijeva i povećani broj zaštitnih prskanja!), omogućava dobivanje maltene svakoga ploda posvuda u tijeku cijele godine, a to, te genetski modificirani proizvodi na tanjur donosi upravo plastiku, kemiju, neprirodnost kao i arome i okuse što su surogat naspram onih u zdravo uzgojenome i u punoj prirodnoj sezonskoj zrelosti ubranome plodu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERABernarda Orehovec, naša najpoznatija biodinamičarka, striktna sljedbenica Međimurca Rudolfa Steinera

Sezona rajčice nastupa ljeti, uz dosta sunca: rajčica s vrta biva najboljom – mirisna, sočna, slatka. Tako to bude kroz kolovoz pa u slučaju pogodnoga vremena i kroz rujan. Bez obzira na to što su veliki problem baš i za rajčicu ove godine skrojili meteo-uvjeti s puno kiše tako da su danak u količini i okusu oteli peronospora i pepelnica – ipak, znatno manje kod onih starih, tzv. starinskih sorata a dosta više kod novijih, modernih sorata – treba(lo je) u punoj sezoni tog povrća doći i vidjeti, omirisati i kušati rajčice i paprike – i to upravo od više tih starih sorata tako da su boje, oblici i okusi plodova dosta različiti – kod obitelji Orehovec na jedan od njena tri vrta, primjerice ovaj od oko jednog hektara kod Čakovca.

Bernarda i Josip Orehovec te njihovi unuci sljedbenici su koncepta biodinamičke poljoprivrede po kojemu se, nakon što se otisnuo iz rodnog Međimurja u Europu, na svjetskoj razini proslavio Rudolf Steiner. Orehovci, koji, kako čujem, tijesno surađuju s dr. Marijanom Joštom i njegovom suprugom Vesnom kao nositeljima projekta na stvaranju popisa raznih starih sorata a koji je od Hrvatske zatražila Europska Unija, uz rajčicu uzgajaju još i buče, kukuruz, grah, zelje, brokulu, cvjetaču, krastavac, jabuke – imaju je čak 100 različitih sorata, kruške – pedesetak sorata, višnje, šljive, kupine, maline.

OLYMPUS DIGITAL CAMERARaskoš paprike. Na biodinamičkom posjedu Orehovčevih mnogo je starih sorata toga povrća

Čakovčanka Bernarda Orehovec, koja uz to što je osobno 100 posto uključena u rad na zemlji a potom i u preradu ubranih plodova u polutrajne i trajne proizvode poput ukiseljenog povrća i poput raznih slanih i slatkih namaza te koja drži predavanja i podučava o biodinamičkoj poljoprivredi, i voditeljica je društva Duga plus za razvoj biodinamičkog gospodarenja. To Društvo broji oko 30 članova iz cijele Hrvatske. Bernarda se angažirala i u ustroju posebne biodinamičke udruge romskih poljoprivrednika, i nekolicini Roma na svom posjedu dala mogućnost da pod njenim strukovnim nadzorom uzgajaju povrće i voće. Orehovci su uključeni i u projekt Restoran Domaća hrana, vezan uz ugostiteljski objekt s ponudom jela na bazi ekološki uzgojenih namirnica i prerađevina od njih, koji bi se početkom listopada trebao otvoriti u Čakovcu. U sklopu toga objekta bila bi i prodavaonica svježih plodova te raznih prerađevina od povrća i voća iz biodinamičkog uzgoja.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAImanje Orehovčevih: crveni grah!

OLYMPUS DIGITAL CAMERABernarda Orehovec uvelike se angažirala na osnutku biodinamičke udruge romskih poljoprivrednika, a nekima je omogućila i da, pod njenim nadzorom i uputama, uzgoj imaju na njenom posjedu

Pitam: ne strahuju li od neisplativosti, tj. da naš potrošač možda neće moći podnijeti cijenu povrća iz eko uzgoja koja je obično viša od one od konvencionalno dobivenog proizvoda, a Josip Orehovec veli da razumno formiranje te, više cijene nije problem, dakle sve dok je cijena nekog proizvoda uzgojenog biodinamičkim načinom od 50 do najviše 100 posto skuplja od proizvoda iz konvcencionalne produkcije. Problem su, upozorava, pohlepni pojedinci koji cijenu napuhnu 200 do i 300 posto… Orehovec, koji takvo pretjerano dizanje cijena smatra neopravdanim, napominje i to da četveročlana obitelj može u sustavu biodinamike vrlo solidno živjeti od jednog hektara terena, ali, dakako, s time da se –  jako puno i pažljivo radi.

Razgovorljiva gospođa Bernarda, sa 70 godina na plećima, većma se vani školovala za biodinamiku po Štajneru, a educirala se i educira se još konstantnim praćenjem strukovne literature i pohađanjem predavanja, seminara, naime dakako ovdje znanje treba obogaćivati stalno, pogotovu želi li se dobiti certifikat o eko-proizvodnji, te puca li se i na međunarodni certifikat o biodinamičkoj proizvodnji. Bernarda je 1998. godine položila tečaj za vinogradara/vinara ali ju je, iako ima obiteljski vinograd, ipak više zanimalo povrće i voće pa se posvetila njima. Od nedavno posjeduje svjedodžbu uzgajivača voća, povrća i cvijeća u zatvorenom prostoru. Problem je za Orehovce bilo to što kao mali obiteljski pogon zbog obilja posla koje treba na vrijeme obaviti na zemlji – imanju od ukupno 3,5 hektara, ali i oko pravovremene prerade ubranog voća i povrća, sebi nisu mogli dopustiiti tolika putovanja po vani i češća izbivanja, inače bi Orehovci danas bili nositelji certifikata Demeter.

Orehovec JosipJosip Orehovec veli da od jednoga hektara poljoprivredne kulture u biodinamičkom uzgoju može sasvim dobro živjeti četveročlana obitelj – uz uvjet da se na zemlji mnogo radi!

 BIODINAMIKA

Biodinamika – što je to?

Biodinamika je duhovno-etičko-ekološki pristup poljoprivredi, proizvodnji hrane i prehrani. Po prvi put u javnosti se ozbiljnije o njoj počelo govoriti u ranim dvadesetim godinama prošlog stoljeća, zahvaljujući dr. Rudolfu Steineru (1861-1925), kojega, rođenog u Međimurju, obično nazivaju austrijskim piscem, edukatorom i socijalnim aktivistom čija filozofija se naziva antropozofija. Danas biodinamički pokret obuhvaća tisuće uspješnih vrtova, farmi, vinograda i poljoprivrednih zahvata svih vrsta i veličina na svim kontinentima, u najrazličitijim ekološkim i ekonomskim okolnostima.

Poljoprivrednici okrenuti biodinamici nastoje na svojim farmama stvoriti skladan eko-sustav koji generira zdravu namirnicu i stvara plodnost što je više moguće od izvora unutar same farme, dakle bez odnosno uz minimum unošenja proizvoda sa strane u sustav. Preparati napravljeni od biljaka uzgajanih na imanju, raznih trava, zatim minerala rabe se da održe ili vrate poljoprivrednim kulturama vitalnu snagu, da povećaju prehrambenu vrijednost plodova kao i da poboljšaju okus namirnice. U svome radu biodinamičari određene postupke nastoje izvesti u skladu sa stanovitim utjecajima svemira na tlo te na život bilja i životinja.

Steiner_um_1905Rudolf Steiner, otac biodinamičke poljoprivrede

Biodinamičke inicijative nastoje spojiti tri elementa – ekološku, socijalnu i ekonomsku održivost.  Biodinamika je dakle ne samo holistički sustav u poljoprivredi nego i značajan pokret prema novom razmišljanju i postupcima u svim aspektima vezanim uz poljoprivredu i hranu, prehranu, ambijent.

U ranim dvadesetima prošlog stoljeća grupe poljoprivrednika zabrinutih zbog onečišćenja tla i sve izraženijih zdravstvenih problema biljaka i životinja potražili su savjete o tome što činiti od Rudolfa Steinera, koji je cijeli svoj život utrošio na istraživanje djelovanje raznih sila u prirodi. Biodinamička poljoprivreda začeta je nizom Steinerovih predavanja održanih 1924. na imanju Schloss Koberwitz, u Šleskoj, tada u Njemačkoj, riječ je o dvorcu Kobierzyce jugozapadno od Wroclawa u današnjoj Poljskoj.

Osnovna Steinerova teza je postojanje životne snage u poljoprivrednim kulturama i tlu, mineralima i kemijskim elementima, koji utječu na živa bića. Čovjek putem biodinamički uzgojene hrane u organizam unosi svemirske sile koje su djelovale/djeluju na biljke i životinje. Inače, posredno, preko planeta, na Zemlju i na pojave na Zemlji utječu i zvijezde.

Steinerova filozofija priklanja se podržavanju tradicijskih starih i već na lokalnu mikroklimu i mikrookolnosti naviknutih i prilagođenih sorata odnosno pasmina, te plasmanu sezonski zrelih proizvoda, prvenstveno kroz lokalnu distribuciju. Steiner je propagirao uporabu, za gnojidbu, fermentiranog stajskog gnoja, a za zaštitu poljoprivrednih kultura od nametnika komposte od raznoga bilja, dakle pripravke izrađene isključivo od prirodnih materijala i na specifičan način. Upozoravajući da je hranjivost živežnih namirnica opadala, tvrdio je da je to zbog umjetnih mineralnih gnojiva i pesticida koji oduzimaju životnost bilju, stoga je bio žestoki protivnik umjetnog gnojiva i kemijskih preparata. Opisao je posebne načine gnojidbe, koji trebaju potaknuti ispravnu vezu svemirskog i hranidbenog. Rudolf Steiner na predavanju u dvorcu Kobierzyce dao je upute za izradu biodinamičkih pripravaka, koje su razvijali i primjenjivali najprije sami antropozofi, a kasnije i svi ostali.

220px-Rudolf_Steiner_Geburtshaus,Donji_Kraljevec,_CroatiaRodna kuća Rudolfa Steinera u međimurskom Donjem Kraljevcu

Iako se navedene snage i sile ne mogu znanstveno utvrditi ni izmjeriti, biodinamička poljoprivreda je pozitivno prihvaćena u praksi kao poseban oblik ekološke poljoprivrede. Uskoro nakon tih predavanja u Koberwitzu osnovana je skupina pod nazivom Pokusni krug antropozofskih poljoprivrednika, za ispitivanje zacrtanih smjernica i načela. Savez Demeter, tj. udruga za praćenje uzgoja i izdavanje certifikata za farme i proizvode na kolosijeku biodinamike, osnovana je 1928. godine. Nekoliko godina nakon kobervickog tečaja biološko-dinamički pokret počeo se širiti i izvan Njemačke u ostale europske zemlje, i u ostatak svijeta.

Njemački antropozofi Maria Thun i Matthias K. Thun kroz čitavu su drugu polovicu dvadesetog stoljeća istraživali eko-načine te razvijali osnovne postavke biološko dinamičke poljoprivrede. Pokusno su obavljali sjetvu i sadnju u vremenskom skladu s kretanjima i pozicijama zvijezda u odnosu na planete, i uočili određene zakonitosti. Proučavali su hranjivost, okus te kakvoću hrane i nadgradili Steinerovu tvrdnju o utjecaju nebeskih tijela na pojedine dijelove biljke. Na temelju rezultata dobivenih u tim proučavanjima svake su godine počeli objavljivati sjetveni/sadbeni kalendar, s raznim uputama za sve grane poljoprivrede.

Sredinom devedesetih prošlog stoljeća u Međimurju je djelovalo društvo za njegovanje biodinamičke poljoprivrede, koje je kasnije preraslo u udrugu za ekološku poljoprivredu i razvitak sela. U Čakovcu od 1. rujna 2001. godine djeluje Društvo za biodinamičko gospodarenje Čakovec, prvo biodinamičko društvo na području Hrvatske, a 2005. godine niknulo je još jedno. Jedan je centar osnovan 2008. godine u Donjem Kraljevcu, Steinerovu rodnome mjestu. Glavna aktivnost je organizacija predavanja, radionica i seminara iz svih područja Steinerovog djelovanja. Početkom 2011. godine registrirana je Udruga za istraživanje, promicanje i razvoj biodinamičke poljoprivrede…   ♣

Kod Bernarde OrehovecDelegacija iz Zagreba, na poljoprivrednom imanju Orehovčevih kod Čakovca: uz Bernardu i Josipa Orehovca te njihove unuku i unuka su Ivan Dropuljić, direktor festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com, te njegov suradnik Marko Erdeljac

SuČ – Rujan / September 2014.

 

 grozdic manjigrozdic manji

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: