Archive | May 2016

Vinska Hrvatska danas/NEORGANIZIRANOST BRANŠE, VELIKI UVOZ JEFTINOGA VINA, NEPRIKLADAN ZAKON O VINU…

Vina Croatia logo

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

S OKRUGLOG STOLA VINARSTVO u RH u 2016: PRITISAK NA CIJENE i BOLJA KONTROLA KVALITETE VINA NA TRŽIŠTU, u ORGANIZACIJI PORTALA AGROBIZ.HR, DRUŠTVA AGRARNIH NOVINARA HRVATSKE i ZBORA AGRARNIH NOVINARA HRVATSKOG NOVINARSKOG DRUŠTVA

Neudruženi i neorganizirani vinari, golem uvoz jeftinih i nedovoljno kontroliranih vina, needuciranost potrošača, teško premostive birokratske barijere do bilo kakvih domaćih ili EU sredstava, inertnost resornih institucija – glavne su odrednice slike aktualnoga stanja u sektoru vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskoj.

Na nedavnom skupu s nazivom Vinarstvo u Republici Hrvatskoj u 2016: pritisak  na cijene i bolja kontrola kvalitete vina na tržištu – održanome u Zagrebu u organizaciji portala Agrobiz.hr, Društva agrarnih novinara Hrvatske i Zbora agrarnih novinara Hrvatskog novinarskog društva – brojni okupljeni proizvođači vina iz Lijepe naše prolili su žuč i obrušili se na Vladu RH i Ministarstvo poljoprivrede zamjerajući im štošta, ponajviše to što ne mijenja Zakon o vinu koji stoji u ladicama Ministarstva poljoprivrede i nikako da izađe u novoj i provodljivoj verziji, zatim prigovarajući da se pogoduje uvozu vina i to naročito onog jeftinoga, koje nam dolazi po manje od 1,5 eura, kao i da se slabo ili nikako kontroliraju ta vina, pa to eto uništava domaću proizvodnju.

Po izvještaju Hrvatske gospodarske komore o uvezenim i izvezenim hektolitrima i novčanim vrijednostima uvoza i izvoza stoji da smo lani uvezli gotovo šest puta više vina nego što smo ga izvezli, a da je vrijednost toga uvoza bila gotovo 2,5 puta veća od one našega izvoza. Po izviješću Žakline Jurišić, pomoćnice direktorice Odjela za poljoprivredu pri HGK, ubočena vina u prosjeku uvozimo za 1,19 eura po litri a ona rinfuzna po 0,59 eura po litri, po toj cijeni od po nešto više od pola eura mi i izvozimo našu rinfuzu, dok flaširanu kapljicu uspijevamo plasirati vani za 2,61 euro po litri, međutim s time baš osobito i ne popravljamo našu ukupnu bilancu.

Žaklina Jurišić

Žaklina Jurišić, pomoćnica direktorice Odjela za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori

Najviše se vina uvozi iz Makedonije, koja vrijednosno pokriva 40,5 posto uvoza i 60 posto količina. Slijede Francuska iz koje se uvozi 10,4 posto u smislu novčane vrijednosti i 3,5 posto glede količine, zatim Njemačka, Italija, Bosna i Hercegovina… U smislu vrijednosti najviše izvozimo u BiH, koja novčano pokriva 34,4 posto izvoza, zatim Njemačku (13,5 posto), pa u Češku, Crnu Goru, Srbiju..

Neki na skupu nazočni vinari požalili su se da se u Hrvatsku uvoze ne samo jeftina vina koja se nedovoljno nadziru te koja nam ulaze rinfuzno pa se kod nas pune u boce i u kojekakvim garažama, nego i vina od sorata koje su, kao tipične za ovaj naš prostor, s komercijalne strane vrlo značajne za Hrvatsku, a u zemljama iz kojih nam vina označena da su od tih kultivara dolaze uvozom ona nemaju osobito značenje, spomenuto je čak da ih ponegdje tamo – i nema u proizvodnji. Mislilo se pri tome u prvome redu na graševinu.

Kad sam svojedobno, kad se žustro najavljivao pokret kampanje za promidžbu graševine, upozorio neke slavonske vinare iz vrhuške udruženja Graševina Croatica, dakako posebno osjetljive na graševinu jer je smatraju svojim čedom, da bi bilo dobro da se i zaštiti naziv Graševina Slavonija & Podunavlje, odgovor je bio da nam to vino nitko ne može uzeti. Pa, eto, očito i ne želi nam ga uzeti, nego nam ga štaviše nastoji dati, zapravo prodati, i to po mogućnosti ne pod originalnim nazivom koji za tu sortu postoji u dotičnoj zemlji, nego, razumljivo, pod ovim ovdje potrošačima familijarnim nazivom graševina…

Kakvi su ovdje u nas briga oko vina od kultivara karakterističnih za pojedini naš teritorij i za razvoj cijelog dotičnog teritorija, te kontrola vina u prometu lijepo govori i nešto što se ne mora – ali u konačnici i može! – vezivati za jeftini uvoz: prije kratkog vremena u jednom zagrebačkom supermarketu naišao sam na trolitrenu plastičnu posudu s etiketom na kojoj je uočljivo stajao naziv Graševina, a u dnu je sitnim slovima pisalo da je vino napunjeno u podrumu (podrumu ili garaži?) u – Istri! Na tako nešto trebale su, po meni, ošto reagirati dvije udruge – Graševina Croatica i domicilna Vinistra, koja gura malvaziju istarsku!!

– Kako potrošnja u EU pada, i kako EU tržište ima i 30 do 40 milijuna hektolitara viškova, to nekamo mora i otići. Nije problem u vinima u boci, nego u rinfuzno nudećoj kapljici koja se puni u PET-boce u punionicama poput garaža i drugih upitnih pogona pa je vino s istom deklaracijim u pet boca na polici različite boje, ima u njemu i taloga, i već je na prvi pogled upitno. A u Hrvatskoj košta 10, 12, 15 kuna, i to za dvije litre. Kontrolira ga se jako slabo. Rast takvog uvoza najviše utječe na situaciju domaćih vinara i vinogradara – iznio je na skupu enolog Dubravko Ćuk, direktor razvoja u Badelu 1862.

Đuro Horvat, konzultant za tržište vina i profesor visokog učilišta Effectus, govorio je o tome da je od gotovo 30 milijuna litara iz uvoza pod kontrolom bio samo 21 uzorak! Od Ivane Vladimire Petric i Vesne Kostanjevečki iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Hrvatskog centra za poljoprivredu i selo čulo se da je lani kontrolirano 80 uzoraka domaćih vina (samo?!! – prim. aut) od kojih 10 nije odgovaralo parametrima kakvoće za puštanje u promet a 12 nisu prošla senzorski (dakle 22 uzorka, čak četvrtina od kontroliranih!!), dok od 21 uvoznog uzorka nije pao nijedan. Đuro Horvat s pravom smatra sramotnime da je od toliko milijuna uvezenih litara iz pet zemalja kontroliran samo 21 uzorak. To više što je čak, naveo je, devedesetak posto uvezenog vina po cijeni ispod jednog eura. No, i kontrola prometa grožđa je bitna, naglasio je…

A, i velika je šuma netransparentnih podataka. Etikete kao obavijest kupcu o tome što kupuje više nisu pregledne kako treba, slova su (pre)sitna, često nedostaje podatak o sadržaju sladora (vrlo bitan za dijabetičare). Zašto je tome tako? Zašto? Zašto?!!! Ne zaboravimo da mnogi proizvođači/ponuđači vina igraju upravo i na tu kartu slasti/slatkoće, svjesni da slatko, koje, inače, stiže na jezik prinosom čaše ustima odmah u startu jer stanice za osjet slatkoga su na vrhu jezika, igra bitnu ulogu u uspješnome plasmanu.

E sad: tko tu u prvom redu treba nešto ENERGIČNO poduzeti s aspekta zaštite i proizvođača i konzumenata (graševine): da li samo Vlada i Ministarstvo poljoprivrede, ili ipak u značajnoj mjeri i sami proizvođači (graševine), odnosno nekog drugog vina, od sorte/sorata koja je/koje su kraljice  kraljice vinograda određenog našega teritorija?…

Hrvatski vinari deklarativno se slažu da bi trebalo težiti većoj kvaliteti proizvoda, pridavanju veće važnosti i jačem isticanju zemljopisnog porijekla, boljem brendiranju te i izvozu za pet eura po litri, ali sve su to tek riječi, taj izraz trebali bismo… slušamo sa svih strana već godinama, predugo. A u tržišnome smislu ne događa se gotovo ništa, pomaci su općenito dosta mali, u bilanci jedva vidljivi.

Kao da vinari čekaju da netko drugi obavi i posao koji oni sami moraju odraditi!

Kakvoća hrvatskoga vina dignula se posljednjih godina, to nije sporno, ali s danas dostupnom opremom i eno-pomagalima to je i nešto normalno. Premalo je međutim ambiciozno rađenih osebujnih uradaka za zahtjevnijeg potrošača spremnog i da bolje plati skuplje a koje bismo s obzirom na prirodne uvjete mogli proizvesti i na kartu kojih bismo, kao mala zemlja što nema šansu natjecati se količinama, morali igrati. Bilo je svojedobno i nekog početnog entuzijazma i oko marketinga, ali prikladna i efikasna organizacija vinske branše i pravi marketing jednostavno, po meni, nisu ostvareni, iako su za to angažirani i neki inozemni marketinški stručnjaci. Temelji, smatram, nisu postavljeni na prave noge i priča koja je nekako bila počela, eto – zastala je, barem tako je u medijima mobjavljeno dojam sa skupa.

Tvrtke godinama govore o udruživanju i potrebi promoviranja izvoznih brendova i svi su deklarativno za, no kad treba krenuti u realizaciju sve se rasprši, kazao je Dubravko Ćuk.

Ali, jedno je brand svakog pojedinog proizvođača, a drugo je brendiranje teritorija. Nedostatak je što mi zbog neadekvatne organiziranosti vinske branše slabo uspijevamo u brendiranju vinskog teritorija.

Problem u Hrvatskoj kako za unaprjeđenje kakvoće vina tako, ako ne i više, u domeni marketinga, je udruga vinarstva na sadašnjem konceptu i u kojoj su svi vinari odasvud. Takva krovna udruga za zajednicki marketing vina može imati smisla da počiva na skupu udruga po vinogorjima koje moraju svaka na osnovi vlastitog pravilnika o produkciji i komercijalizaciji iznjedriti svoj vinski put i originalni eno-adut za ponudu onoga što će biti atraktivni raprezentant dotičnog teritorija, terroirea, a kroz krovnu udrugu onda i zbira svih tih teritorija.

Naš strateški okvir što se vina tiče se ne ostvaruje jer nema političke volje, a ni strukturnog povezivanja među proizvođačima koje bi garantiralo bolju konkurentnost, primijetio je Đuro Horvat. A tržište se vani štiti kroz udruge po vinogorjima koje su dobile mandat da ono što se stavlja na tržište mora biti u razini tipičnosti i kvalitete koju neko uže područje može dati.

Horvat je dodao da je i s aspekta marketinga postojeći Zakon o vinu trenutno neupotrebljiv, jer ne može komunicirati ono što tržištu treba.

A Svijet u čaši tu dodaje: priča za sebe je sada i ZOI što se najednom počinje javljati na etiketama a u mnogo slučajeva – bez podloge. Samo s prijašnje oznake kzp ne može se tek tako prijeći na ZOI (PDO), iza kojega mora stajati pravilnik udruge o proizvodnji vina nekog teritorija. Oznaka kzp. mogla bi se automatski izmijeniti u ovom novome najviše na PGI.

INTERESNE POSLOVNE UDRUGE

Iako stara poslovica kaže Udruženi smo jači – ovdje je i Žaklina Jurišić morala navesti kako imamo rascjepkane posjede (nije riječ o parcelama! – to je nešto drugo) i male količine, a naglasila je i da je više od 80 posto proizvođača grožđa u kategoriji do jednog hektara te preporučila da se jače radi i na modernizaciji proizvodnje, na povećanju kontrole kvalitete ali i označavanja vina, a nužno se i jače energično upustiti u promociju vina – nekako po situaciji kakva je ovdje ispada da naš čovjek nije za udruživanje kroz koje vidi i bolju vlastitu poslovnu budućnost. Udruge se u nas, dojam je, još uvijek uvelike smatraju načinom za druženje, poneki izlet, možda skupnu nabavku repromaterijala da se prođe nešto jeftinije, mogućnost jeftinijeg nastupa na nekom sajmu, računajući svakako na to da će društvena zajednica tu priskočiti upomoć. Međutim udruge po područjima sa zajedničkim nazivnikom imaju kompleksan karakter. Na pripadnicima određene komparativno važne gospodarske djelatnosti (ceh) u određenome kraju jeste da kreiraju i provedu politiku svoje gospodarske djelatnosti na način da se ono što nastaje iz te djelatnosti može što bolje općenito valorizirati. Ovdje u slučaju vina, najprije po vinogorju ili nekoliko vinogorja određenog teritorija s podjednakim karakteristikama nužno je imati udrugu koju na bazi komparativnih prednosti kraja strukovno vodi odbor istaknutih lokalnih proizvođača vina na čelu s predsjednikom a u kojoj je zaposlen, kao npr. izvršni direktor, plaćeni sposobni profesionalac ne nužno iz vinskog sektora nego prvenstveno onaj koji se odlično snalazi u legislativi i moru svakojakih propisa, pa i u marketingu, dakle osoba  sa zadatkom da se pobrine da se smjernice odbora vinogradara prikladno pretoče u stvarnost i u rezultat s dodanom vrijednosti.

U pravu je i Juraj Orenda iz Ministarstva poljoprivrede kad iznosi to da su stavovi vinara neusklađeni. A kakvi bi bili nego neusklađeni kad su vinari, od kojih ih dosta nisu čisti profesionalci u sektoru u smislu da su im vinogradarstvo glavni posao i egzistencija, okupljeni, svi uđuture, u jednu nacionalnu udrugu, a i kad hrvatski vinari praktički nemaju poslovno ozbiljno ustrojene udruge po svojim vinogorjima, udruge koje će razvijati, kakvoćom unaprjeđivati svoj proizvod, promovirati ga i boriti se u zaštititi robne marke toga proizvoda te s time i robne marke vlastitoga teritorija. Čak i udruga koja u nas nekako ostavlja dojam da najbolje funkcionira, po meni, uvelike zbog nedovoljne vlastite poslovne profesionalne organiziranosti, od godine našeg ulaska u EU ima problema s etiketiranjem vina pod nazivom svojega starog, tradicijskog kultivara, iz čega proizlaze i problemi s komercijalizacijom toga vina na tržištu EU…

Što se tiče nacionalne omotnice, Orenda, koji navodi da su veliki problem financiranje i cijena investicijskog kapitala u Hrvatskoj, kaže kako loše iskorištenje tog novca dijeli sudbinu poljoprivrednog i trenutnog ekonomskog statusa. Tristotinjak prijavljenih projekata moglo je rezultirati s više iskorištenog novca jer je 270 milijuna prijavljeno, a stotinjak milijuna kuna ugovoreno. Još je puno nerazumijevanja, nedostatka dokumentacije kod prijava, a dio investitora onemogućen je jer treba isfinacirati cijeli projekt prije refundacije novca.

Predavanje nepotpune dokumentacije ukazuje na to da su poprilično za svoje probleme krivi i sami proizvođači, koji se očito nedovoljno trse da zadovolje uvjete dobivanja određenih poticaja i pomoći, a koji jednostavno moraju shvatititi da se pomoć ne dijeli tek tako, nego da je treba logičnom projekcijom svojih planova i postupnim radom na realizaciji tih planova i zavrijediti, naime razumljivo je da onaj tko daje novac nije voljan odriješiti kesu ako nema priloženu preciznu dokumentaciju o tome u što tražitelj ulaže i o tome kako se on misli potruditi da ostvari planove za svoj gospodarski napredak tako da pružena mu pomoć ima puni smisao! Što zaključiti iz činjenice da je toliko predanih dokumentacija nepotpuno? Jedno je to da su neki tražitelji sami nedorasli papirologiji, drugo je da su neki površni, treće pak da neki misle da se ipak mogu provući, a četvrto da i oni hrvatski vinari-tražitelji koji su sami nedorasli papirologiji a toga nisu posve svjesni ali i neki  tražitelji koji možda i podsvjesno znaju da nisu dorasli prikladnoj interpretaciji propisa vezanih uz dobivanje potpore ne angažiraju za taj posao stručnjake, pravnike. Valjda im je to (pre)skupo, činjenica jeste da račun za konzultantsku uslugu može biti sve drugo do li nježan, međutim i ovdje bi moglo pomoći (u nas nepostojeće) zajedništvo i pripadnost cehovskoj udruzi jer pri angažmanu savjetodavnog stručnjaka preko udruge s više tražitelja-članova valjda bi se mogla postići redukcija troška po pojedincu-tražitelju…

Omotnice su tu da kroz pomoć pojedincima rezultiraju gospodarskim napretkom ne samo nekog pojedinca nego cijeloga teritorija!  Nije neobično da vinogradar/vinar nešto previdi pa ne dostavi dio potrebne papirologije, pa zaboga on je ekspert za uzgoj grožđa i produkciju vina, njegov je posao u trsju i u podrumu, ali ako je pravi profesionalac u svojoj branši i ako razmišlja poslovno a u nekim potezima ne osjeća se sigurnime da će ih povući kako treba on jednostavno mora potražiti pomoć profesionalca iz odgovarajućeg sektora koji mu može olakšati da za ovo ili ono prikupi punu, uvjerljivu, potrebnu dokumentaciju. Kad je pak riječ o marketingu, brendiranju, plasmanu na neka druga tržišta, bitno je potražiti pomoć stručnjaka za marketing, stručnjaka za određeni strani jezik, nekoga tko poznaje okruženje na koje se želi plasirati kapljica…  Upravo na nedavnom putovanju po Španjolskoj, u ICEX-u, a to je tamošnja vladina institucija za vanjsku trgovinu i za promidžbu proizvoda na stranim tržištima, čuo sam da je preko te ustanove vinarima koji žele izvoziti moguće dobiti konzultanta specijaliziranoga za pojedino tržište, rad konzultanta traje u početnoj fazi oko tri godine s time da puni trošak njegova angažmana iznosi oko 25.000 € i s time da od toga vinar plaća samo polovicu…

Konzultantica Zvjezdana Blažić tvrdi kako su za pomoć našim vinarima izabrane najbolje mjere iz vinske omotnice, ali da su teške za korištenje. Prema najnovijim podacima Eurostata dosad je bila jako loša iskorištenost – svega 13 posto u 2015, te 10 posto u 2014, a vinske zemlje poput Španjolske, Italije, Francuske koriste omotnicu 100 posto.

Dokumentacija je kompleksna, veli Blažić, ali smatra da ima i propusta u tijelima koja raspolažu sredstvima iz te famozne omotnice, naime veli kako se ne smije dogoditi da za sredstva što ih treba iskoristiti do listopada (nisu prenosiva u iduću godinu!) natječaj bude raspisan tek u travnju, kako se sada događa. Blažić predlaže i osnivanje institucije koja bi radila na promidžbi hrvatskih poljoprivrednih proizvoda u EU i na trećim tržištima, kakvu i druge zemlje imaju (ICEX u Španjolskoj, ICE u Italiji…). Na ovo tek kratki komentar: pa zar zaista nekim službama koje su na takvoj poziciji da raspolažu omotnicama i da brinu o promidžbi hrvatskih proizvoda u svijetu treba savjetnik da im na okruglome stolu skrene pažnju na neodgovarajući termin raspisa natječaja i na nužnost postojanja institucije za vanjsku promižbu proizvoda vlastite zemlje?!…

I, na kraju, edukacija. Potrebna nam je edukacija proizvođača, ali i trgovaca vinom, ugostitelja (nije više dovoljno vino nuditi kao bijelo i kao crno!) i uvelike i potrošača. Bez nje – čak i kad su i primanja stanovnika nekoga kraja solidna i kad i ima dovoljno osoba s dubokim džepom pa novac nije presudan u izboru delikatesa i vina – nema stabilizacije tržišta. Svijet u čaši pisao je u više navrata o tome, naime za neki jači uspjeh krug od proizvođača/ponuđača preko trgovaca i ugostitelja do potrošača treba biti posve i kvalitativno, adekvatno zatvoren.

Austrijska akademija vina s osam milijuna eura godišnje educira 17,5 tisuća ljudi, a mi imamo brojne nedovoljno educirane proizvođače i strukturno se ne možemo povezati, ne znam zašto, kazao je Đuro Horvat.   ♣      SuČ – 05/2016

 

Advertisements

SVIJET VINA / WORLD OF WINE: CROATIA 2015-2016.

Croatia WineHRVATSKA na DLANUCROATIA at a GLANCE

Uvod / Introduction

Zemljopisni položaj: južni dio Srednje Europe, uz Jadransko more. Oblikom: poput pereca/kifle/kroasana. Okružena Slovenijom (zapad), Mađarskom (sjever), Srbijom (istok), Bosnom i Hercegovinom (između svojega sjevernog i južnog kraka), s Crnom Gorom (jugoistok), i Italijom (jug; granica morem)Hrvatske vinogradarske regije i zone 2016

Location: southern part of the Mittel-Europa, on the Adriatic sea. With a shape similar to a croissant. Surrounded by Slovenia (west), Hungary (nord), Serbia (east), Bosnia & Herzegovina (between it’s northern and the southern wing), Montenegro (south-east), and Italy (south; the sea border

zAGREB

Glavni grad Hrvatske: centar, trg bana Jelačića. U pozadini se vide dva tornja katedrale / Zagreb, the capital of Croatia: center, main square, Trg bana Jelačića. Behind – the two towers of the Cathedral (Photo: Tomislav Šklopan)

Klima: tipična kontinentalna u unutrašnjosti i tipična mediteranska u primorskome dijelu, s time da u Istri i Hrvatskom primorju dolazi i do miješanja kontinentalne i sredozemne.

Climate: typical continental in the northern part, and typical mediterranean in the southern littoral part of the country; in Istria and the Quarnaro area the continental one is mixed with the mediterranean one.

Biser hrvatskog juga / Pearl of the southern Croatia: Dubrovnik

Biser hrvatskog juga / Pearl of the southern Croatia: Dubrovnik

Površina / Surface:56.542 km2

Broj stanovnika / Inhabitants:cca 4.437.500

Prosječna starost stanovništva / Average inhabitants’age: 41,7 godina / years

Državno uređenje / System of government: višestranačka parlamentarna demokracija / multy-parties parliamentary republic  

Nacionalnost: Hrvati / Nationality: Croates = 85 %

Manjine u značajnijem broju: Srbi, Slovenci, Mađari, Talijani, Česi, Romi, Nijemci / Important national minorities: Serbs, Slovenes, Hungarians, Italians, Czechs, Roms, Germans

Vjera: rimo-katolička / Religion: roman-catholic = 80 %   

Jezik & pismo / Language & writing: hrvatski & latinično / croate & latinic

Valuta / Currency: kuna (1 kuna = 100 lipa) • Tečaj / Exchange:1 € = cca 7,60 kuna.

Glavni grad / Capital: Zagreb = cca 800.000 stanovnika / inhabitants • sa širim područjem / large area = 1.200.000.

Značajniji i veći ostali gradovi / Other significant big towns: Split, Rijeka, Dubrovnik, Osijek…

Najviši planinski vrh / The highest mountain peak: Dinara, 1831 m

Najduža rijeka / The longest river: Sava

Ostale važne rijeke / Other important rivers: Drava, Dunav, Kupa, Zrmanja, Cetina, Mirna…

Površina teritorijalnog mora / Territorial sea surface: 31.067 km2.

Ukupna dužina morske obale / Total coast lenghth: 5835 km • od toga na kopnu / on the coast: 1777 km; otočki je dio / on islands: 4058 km.

Broj otoka / Islands: 1185, od kojih naseljenih / inhabitated: 66.

Veći otoci / bigger islands: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Lošinj.

Nacionalni parkovi, ukupno / National parks, total: 8 • od toga u planinskom području / in the mountain area: 4 – Risnjak, Sjeverni (northern) Velebit, Paklenica, Plitvička jezera (Plitvice lakes) • na moru / on the sea side: Brijuni, Krka, Mljet…

Parkovi prirode / Nature – wildlife parks: Biokovo, Kopački rit, Lonjsko polje, Telašćica, Učka, Velebit, Vransko jezero, Žumberak

Površine zaštićene kao prirodna dobra, nacionalni parkovi, rezervati, spomenici i parkovi prirode, ukupno / Surfaces under protection as natural parks, monuments, in total: 450.000 ha.

Zaštićene vrste / Protected species: bilja / flora = 44 • životinja / animals = 381.

Spomenici pod zaštitom UNESCO-a / Monuments under the UNESCO‘s protection: Dubrovnik: stari grad / old town; Plitvička jezera / Plitvice lakes; Poreč: Eufrazijeva bazilika / Euphrasius’ basilica in Poreč; Split: palača cara Dioklecijana / Split: emperor Diocletianus’ palace; Šibenik: katedrala / cathedral.

Vinograd & vino / Vineyard & wine

Vinogradarska područja Hrvatske / Vinegrowing parts of Croatia

Vinogradarska područja Hrvatske / Vinegrowing parts of Croatia

Vinogradarski dijelovi / Vinegrowing parts: Kontinentalna Hrvataska (unutrašnjost, sjeverni dio) / Continental Croatia (internal, northern part of the country) & Primorska Hrvatska / littoral Criatia, coastal part, at the sea side

Četiri regije / Four regions: 1. Bregoviti sjeverozapad / Croatian North-western Uplands; 2. Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia & Croatian Danube area; 3. Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro; 4. Dalmacija / Dalmatia

Vinorodnih oblasti / Vinegrowing territories: 12.

Kontinentalni tj. unutrašnji dio, od zapada prema istoku / Internal continental part, from the west to the east = Zagorje-Međimurje, Plešivica, Pokupje, Prigorje-Bilogora, Moslavina, Slavonija, Hrvatsko podunavlje (Danube area)

In Istria U Istri i na Plešivici kod Zagreba za proizvodnju vina koriste se i amfore. Prvi s vinom iz amfore u Hrvatskoj je na tržište izašao Marino Markežić Kabola iz Istre, odmah nakon njega to je učinila i obitelj Tomac iz Jastrebarskoga. Amfora se inače lijepo rabi i za ukras dvorišta / In Istria and in the Plešivica area near Zagreb in the wine production also amphora is used. First with the amphora wine on the croatian market appeared Marino Markežić Kabola in Istria, followed soon by Plešivica Tomac family. Amphora serves as a garden decoration, to

U Istri i na Plešivici kod Zagreba za proizvodnju vina koriste se i amfore. Prvi s vinom iz amfore u Hrvatskoj je na tržište izašao Marino Markežić Kabola iz Istre, odmah nakon njega to je učinila i obitelj Tomac iz Jastrebarskoga. Amfora se inače lijepo rabi i za ukras dvorišta / In Istria and in the Plešivica area near Zagreb in the wine production also amphora is used. First with the amphora wine on the croatian market appeared Marino Markežić Kabola in Istria, followed soon by Plešivica Tomac family. Amphora serves as a garden decoration, to

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Tomislav Tomac

Tomislav Tomac

Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku / Littoral part, from the north-west to the south-east = Hrvatska Istra i Kvarner / Croatian Istria & Quarnaro, Sjeverna (northern) Dalmacija, Dalmacija unutrašnjost (Hinterland), Srednja (central) i Južna (southern) Dalmacija, Dingač.

Površina / Surface

Vinogradi, ukupna površina / Vineyards, in total: 20.742 ha

Sjeverni dio – kontinentalna Hrvatska / Northern, interior part: 52,7 % (ukupno/ total: 10.552 ha • na istoku / on the east: 6482,5 ha; na zapadu / on the west: 4069,5 ha)

Primorski dio / Littoral part: 47,3 % (10,190 ha)

Broj registriranih parcela vinograda / Number of the registered vineyard’s parcels, total: 83.570

_______________________________

Povijest

Vinovu lozu donijeli su Feničani i stari Grci obalom šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednje dalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine rimski car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što prije profesionalno nisu bili vezani uz vino kao primarni posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga angažiraju se i ugledni enolozi vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i globalna zvijezda vinske scene Michel Rolland.

History

The vine was brought by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, had been planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) tied primarily with wine, many new facilities have been built, the existing estate’s facilities were highly modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.

______________________________

Najveće površine vinograda po županijama / The largest vineyard surfaces by counties:

Hrvatska Istra / Croatian Istria = 3108 ha; 2. Dubrovnik-Neretva = 2462 ha; 3. Osijek-Baranja = 2445,6 ha; 4. Split-Dalmacija = 1908,5 ha; 5. Vukovar-Srijem = 1699 ha; 6. Požega-Slavonija = 1424 ha

Broj vinogorja / Number of vinegrowing areas: 72

Vinogorja s najvećom površinom pod trsjem / Vinegrowing areas with the largest surfaces under the vine:

Zapadna Istra / Western Istria = 2460 ha; 2. Srijem = 1699 ha; 3. Kutjevo = 1287 ha; 4. Pelješac = 1015 ha; 5. Benkovac-Stankovci: 1008 ha; 6. Baranja = 971,1 ha

Struktura vinogradarskih imanja u posjedu do 1 ha / Structure vineyards – in possesion till 1 ha = 83 % proizvođača/ producers.

Ukupno proizvođača vina u Hrvatskoj / Wine producers in total in Croatia: cca 40.000

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva / family farms = 12.736 ha (najviše / most in the counties: 1. Dubrovnik-Neretva = 1959 ha; 2. Split-Dalmacija = 1585,5 ha; 3. Zadar  = 992,4 ha)

Broj OPG-a / Number of the family estates, in total: cca 37.386 (najviše u županijama / most in the counties: Krapina – Zagorje = 5282; Split-Dalmacija = 4444; Zagreb: 4109; Koprivnica-Križevci: 3602; Dubrovnik-Neretva = 3343)

Obrt pokriva ukupno / trade is covering in total: 1547,5 ha (najviše u / mostly in: Istra = 499 ha; Vukovar-Srijem = 326 ha; Požega-Slavonija = 196 ha)

Broj poljoprivrednih gospodarstava registriranih u kategoriji obrta / number of the estates registered in the trade category: cca 488 (najviše u / most in: Istra = 105)

Trgovačka društva šire se na / bigger companies are spread over: 6267 ha (najviše u županijama / mostly in the counties: 1. Osijek-Baranja = 1745,5 ha; 2. Istra = 780 ha)

Broj trgovačkih društava u sektoru poljoprivrede / number of the big(ger) companies in the agricultural sector: 293 (najviše u županiji / most in the county: Istra = 42)

Zadruge u poljoprivredi / Cooperatives in the agriculture: 31 (najviše u županijama / mostly in the counties: 1. Dubrovnik-Neretva = 6; 2. Šibenik-Knin = 5) • One brinu ukupno o / they are taking care, in total, of: 150 ha

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Kutjevo: cistercitski podrum / cistecites’ cellar Anno Domini 1232, lijevo/ left • Ilok: podrum / cellar Kutjevo: cistercitski podrum / cistecites’ cellar Anno Domini 1232, gore/ above • Ilok: podrum / cellar

Sorte / Varieties

Kultivara koji se mogu naći, ukupno / Grape varieties in total: cca 200.

Navedeni kao priznati na službenoj listi / Mentioned on the official list, as approved: 198 • Autohtonih / Indigenous: 60.

Glavne domaće sorte / Most important local varieties:

GRAŠEVINA (grashevina) / Welsh Riesling – 4.699,6 ha (cca 22 %), MALVAZIJA ISTARSKA / MALVASIA ISTRIANA – 1.736,3 ha, PLAVAC (plavatz) MALI – 1.716,63 ha.

Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj one zajedno zauzimaju nekih / Of the total croatian vineyard surface they are covering about: 8.152 ha.

Graševina

Graševina

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Malvazija istarska

                                                                                                                       Slijede / following are: Merlot, Rizling rajnski (Riesling), Chardonnay, Plavina, Cabernet sauvignon, Frankovka (Franconia, Blaufränkisch, Lemberger), Babić (babich), Rukatac (rukatatz) Maraština (marashtina), Kraljevina / Königstraube, Pošip (poship), Sauvignon bijeli, Trbljan, Traminac, Kujundžuša (kuiundzusha), Trebbiano toscano, Ugni blanc, Teran, Pinot sivi, Pinot bijeli, Pinot crni, Syrah, Moslavac (Furmint), Vranac Kratošija,  Silvanac zeleni, Refošk, Zweigelt, Crljenak, Zinfandel, Primitivo, Škrlet (shkrlet), Bogdanuša (bogdanusha), Vugava, Grk

Plavac mali crni

Plavac mali crni

Crljenak/Zinfandel/Primitivo

Crljenak/Zinfandel/Primitivo                                                  

__________________________

U sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine u većoj količini pronađena – kao stara autohtona domaća – sorta Krapinska belina velika identificirana je nedavno modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, francuskim sinonimom, Gouais blanc. Taj se kultivar, uz Pinot crni, vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog Chardonnaya. Postoji indicija da je Krapinska belina velika u vrlo bliskim familijarnim odnosima – sve do odnosa roditelj-potomak – sa značajnim kultivarima Srednje Europe, npr. Moslavcem i Frankovkom, raširenima u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji. Ako Krapinska belina velika već i nije nastala u Hrvatskoj kao potomak neke još starije sorte, s obzirom da je put vinove loze išao od Istoka prema ovamo moguće je da se kultivar, nazvan vinskim Casanovom jer roditelj je mnogim sortama, zadržavao u svom ljubavnom zanosu i duže vrijeme u ovim krajevima u Hrvatskoj i uz Hrvatsku prije svog odlaska dalje prema zapadu kontinenta gdje je postao famozan zbog roditeljstva Chardonnayu.

Krapinska belina velika = Heunisch Weiss = Gouais blanc

Krapinska belina velika = Heunisch Weiss = Gouais blanc

Found in the north-western part of Croatia close to the town of Krapina, variety Krapinska belina velika has been short time ago with the modern scientific methods identified as Heunisch Weiss or Gouais blanc, which is, with the Pinot noir, the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication of very tight parental relationship – even to the father/mother-discendent niveau – between the Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc with the important old middle european varieties such as Moslavac-Furmint and Blaufränkisch, spread in Croatia, Slovenia, Hungary, Austria. If the birthplace of the Heunisch Weiss was not somewhere between the just mentioned countries of the Middle Europe and since the vine started it’s world travelling from the East, it is possible that this variety, named as The Vine Don Juan because being parent of a large number of other varieties, stayed quite a long time either in Croatia or in the areas touching also Slovenia, Hungary and Austria, before getting the chance to gain the glory of becoming the parent of today’s famous Chardonnay!

______________________________

Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino / The first croate internationally registered wine: Dingač (13. V 1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine / southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali

Zaštićeno / Protected vineyards for the Dingač wine: cca 71,5 ha

Pelješac, južna strana / Pelješac, southern slopes: Dingač

Pelješac, južna strana / Pelješac, southern slopes: Dingač • Dingač iz zraka /Dingač from the air

Dingac iz zraka

Ukupna površina vinograda na poluotoku Pelješcu / Total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik): 1015 ha • od toga Plavac mali zauzima / of that, Plavac mali is covering there: cca 960 ha.

 

Tržište – 2015 –  Market

Godišnja proizvodnja grožđa (procjena) / Annual grapes production (estimation): cca 99.000.000 kg.

Proizvodnja vina / Wine production: 646.129 hl

Bijelo / white: 482.225 hl • Crno / red: 163.904 hl

Najviše proizvedenoga vina u Hrvatskoj iz 2015. po županijama / The largest wine production 2015 in the following counties:  Osijek-Baranja = 123.515 hl; Istra = 116.692 hl; Vukovar-Srijem = 85.422 hl; Požega-Slavonija = 66.582 hl

Registrirani promet hrvatskim vinom u Hrvatskoj u 2015 / Croatian wines registered on the Croatian market in the 2015: 488.878 hl

Vrijednost hrvatske vinske proizvodnje u odnosu na ukupnu poljoprivrednu produkciju u Hrvatskoj / Value of the Croatian wine production considering the value of the total agricultural production: 7,3 %

Export-Import 2015

Uvoz vina / Importation of the wine: 290.109 hl, u vrijednosti / in the value of: 29.000.000 €

Izvoz / Exportation: 49.398 hl, u vrijednosti / in the value of: 12.400.000 €

Potrošnja po stanovniku / Consumption per capita: cca 24,5 lit

Hvar, južna strana / Hvar, southern slopes: Ivan Dolac

Hvar, južna strana / Hvar, southern slopes: Sveta Nedjelja & Ivan Dolac

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

Atraktivne primoštenske čipke Babića / Attractive Primosten Babic embroidery: Primošten, Šibenik

Atraktivne čipke Babića / Attractive  Babic embroidery: Primošten, Šibenik

Najpoznatiji proizvođači / Most renown producers

Vinari godine u Hrvatskoj / Wine-producers of the year in Croatia: Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d., Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., Kneževi vinogradi (2010).

Najpoznatiji vinari hrvatske dijaspore / Most renown winemakers of the croatian origin in the world: Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD / USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland / New Zealand) • Matetic (Čile / Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro Tarapaca, Altaïr Tabali (Čile / Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (Južna Afrika / South Africa).

_________________________________

Pripremio / prepared by: SVIJET u ČAŠI, hrvatska revija za vino, kulturu jela, pića i turizam / croatian wine & gastronomy magazine, Zagreb • Željko Suhadolnik ; Snimke / Photos: Marko Čolić  & Tomislav Šklopan

Izvori / sources: Državni zavod za statistiku / Central Bureau of Statistics ; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Agencija za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju / Ministry of agriculture, fishery and rural developmen, Agency for the payments in agriculture and rural development ; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo / Croatian center for agriculture, food and rural environment – Institute for viticulture and wine ; Hrvatska gospodarska komora / Croatian Chamber of Commerce ;  OIV

Zagreb, 05. 2016.Svijet u casi logo

POTROŠAČKI PUTOKAZ _04-05.2016_BUYING GUIDE

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberlySvijet u casi logoSuhi u casi logo

   &

Vinske zvjezdice - 5

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU

GUIDE TO A SMART BUY

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Od/since 1994.

TRAVANJ / APRIL – 2016 – SVIBANJ / MAY

U OVOME BROJU: HRVATSKA – CROATIAAUSTRIJA – ÖSTERREICHBUGARSKA – BULGARIAČILE – CHILE • FRANCUSKA – FRANCEITALIJA – ITALIAJUŽNA AFRIKA – SOUTH AFRICAŠPANJOLSKA – ESPAÑA

Gra

Graševina u cvijeću! Kutjevo: Dan Graševine – 11. lipnja 2016.!

VINA SU S TRŽIŠTA / WINES ARE FROM THE MARKET

Smjesko♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Šampion/Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno!/Brilliant! Impressive! Unique!

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja/Great gold medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino /Excellent,  with character, elegant, classic great wine

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/ Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality

♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja /Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i  s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, for the exigent consumer

♣ ♣  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting

♣  7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Niskoprosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑- trošiti • ⇗ – trošiti ili još čuvati • ⇒ – čuvati

Case vinske, komplet

Uzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (npr. 5 od 7 članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 85 bodova po skali do 100 bodova, odnosno 17,5 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova.

HRVATSKA  Zastava HrvatskaCROATIA

Bregoviti sjeverozapad / North Western Uplands

♣ ♣ ♣  (L)  SAUVIGNON 2015 Klemenka – KORAK

PLEŠIVICAVINOGRAD: Klemenka • kosina • sorta: Sauvignon bijeli (blanc) • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je s mladenačkim nabojem, svježe i osvježavajuće, s nervom i s karakterom. Dotjerano. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom, godištem berbe, dobi. Premlado! Izgledom živahno, bistro, slamnato-žuto, svijetlo. Na nosu diskretno, upućuje na voćnost (plodovi: svježi – zeleni – bijeli – koštićavi), floralno (cvijeće: svijetlo), vegetalno – diskretno, osjet kvasaca. U ustima zaobljeno, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti, gorkasto. Tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro, gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ • 12° C

♣ (♣) (M) SAUVIGNON 2015ŠTAMPAR

ZAGORJE MEĐIMURJE Sveti UrbanVINOGRAD, sorta: Sauvignon ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO odmah upućuje na aromatičnu sortu, konkretno Sauvignon, ali miris nije dovoljno čist (pipi de chat). U ustima vino je s dobrom kiselosti, vitko je i ne baš dugačkog završetka sa stanovitom gorčinom dovoljno iskazanom da poremeti sklad i ukloni finoću ■ SERVIS: ⇑ • 10° C

♣ ♣ ♣ (♣) (L)  CHARDONNAY 2013 sur lie – KORAK

PLEŠIVICAVINOGRAD: Laškovec • kosina • sorta: Chardonnay • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ OZNAKA na etiketi: suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne • ČEP: pluto ■ OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je rađeno u burgundijskome stilu, alkoholnom fermentacijom te, poslije, i njegovanjem u baririqueu, na finom talogu, otud i ponešto drukčije senzacije u nosu i u ustima. Kapljica je vrlo kompleksna, živa, autor je sebi dao truda da je ne nabilda i optereti drvom, nego da istakne voćnost a da ono što donosi boravak u bačvici bude profinjena pratnja, dopuna. Vino je lijepe svijetle žućkasto-zelenklaste boje, dobro razvijeno i izraženo na nosu, osim na bijelo voće upućuje i na maslac, koricu kruha, a drvo je u pozadini, dobro ukomponirano. Usta su svježa, živa, kremasta, okus sugerira slast ali ta je slast onoga što omogućuje ova tehnologija proizvodnje a ne od namjerno komercijalno ostavljanog neprovrelog sladora. Dobra protuteža slasti su stanpovita slanost i kvalitetno prateća kiselost.. Tijelom i strukturom vino je vrlo dobro, kraj doista dugačak. ■ SERVIS: ⇗ • 12-13° C

♣ ♣  (S) ŠKRLET 2015 – MIKŠA

VOLODER IVANIĆ-GRADVINOGRAD, sorta: Škrlet ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je jednostavno, na nosu upućuje na bijelo voće, malo tanko, s gorkastim završetkom, ne posve skladno, osjeti se da je mlado ■ SERVIS: ⇑ • 10° C

♣ (♣) (M-L) PINOT SIVI 2015KOLARIĆ

PLEŠIVICAVINOGRAD, sorta: Pinot sivi ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,4 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je izraženije žućkasto-zelenkaste boje, mirisom dosta neutralno, tek se naziru voćne i cvijetne nijanse, u ustima puno i toplo, dosta dobroga tijela, djeluje ravno, s malo grubim je gorkastim završetkom. ■ SERVIS: ⇑ • 12° C

Dalmacija / Dalmatia

♣ (♣) (L) POŠIP 2015 – RIZMAN

SREDNJA i JUŽNA DALMACIJA Komarna ■ VINOGRAD, sorta: Pošip ■ OZNAKA na etiketi: suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO ostavlja dojam nedozreloga i prerano punjenog u bocu. U ustima pokazuje punoću, ali i dosta gorčine ■ SERVIS: 12°C

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣  (XXL) KONTRA 2011 – GRACIN & KIRIDŽIJA

SREDNJA i JUŽNA DALMACIJA Primošten & Pelješac DingačVINOGRAD, sorta: Plavac mali & Babić ■ OZNAKA na etiketi: suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je kompleksno, puno, gusto, bogato i sadržajno. S notama džema od šljive na nosu. Snažnog tijela i mesnato ali na kraju ipak i blago oporo, tanini se (još) nisu dovoljno zaoblili. U ustima traje. Trošiti sada. Ne treba se međutim žuriti s konzumacijom, vino ima potencijal da još odleži koju godinu. ■ SERVIS: ⇑  (uz jaču hranu, primjerice uz masnija pečenja, uz biftek u umaku sa zelenim paprom, pašticadu, divljač) • Dobro bi ga bilo dekantirati koji sat prije posluženja • 16-18° C

♣ (♣) (S) PLAVAC  2015 – ANTUNOVIĆ

SREDNJA i JUŽNA DALMACIJAVINOGRAD, sorta: Plavac mali ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s kzp • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je nekomplicirano i nepretenciozno, svakodnevno, rubinske boje, malo razbarušeno, oporo na završetku  ■ SERVIS:  ⇑   (poslužiti uz jednostavnija jela – masnija mesa, pirjana ili s roštilja ) • 14-16° C

♣ (♣) (L) PLAME 2012 – VUJNOVIĆ

SREDNJA i JUŽNA DALMACIJA HvarVINOGRAD, sorta: Plavac mali ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s kzp, suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je tamne crvene boje, dosta puno i gusto, toplo, mirisom upućuje na jače povišenu hlapljivu kiselost, moguće i kao posljedicu uporabe i prosušenih oštećenih a ne i pažljivo izabranih bobica pri preradi grožđa, tijelom vrlo dobro, s agresivnim taninom

____________________________

Klub   Vinske zvjezdice - 5

DEGUSTACIJA u – POTKOVI – Nova degustacija Kluba Vinske zvijezde s ocjenjivanjem za potrošački putokaz bila je u restoranu Potkova na zagrebačkoj Kajzerici. Uz domaćine Nikolu Štefanovića i sommelijera Darija Krkleca, ovaj su put kušači – svi ovdje na nišanu kamere Roberta Anića – uz stalni trio Vitomir Andrić, Ivo Kozarčanin i Željko Suhadolnik, bili dinamični mladi enolog Slaven Jeličić (Galić-vina), istaknuti zagrebački sommelieri Darko Lugarić (Agava, Zagreb) i Krešimir Šesnić (Trilogija Zagreb), te Ivan Dropuljić (Zagreb Vino.com). Nekih 30 uzoraka, puno vina iz 2015, više različitih priča, iz Hrvatske, Francuske, Austrije, Španjolske, Južne Afrike, Čilea. Vina je točio Dario Krklec.

Čitajte i na blogovima VitoVino, Bakhov sin, suhiucasi.wordpress, te u 24 sata, u Svijetu u čaši. ■Vinske zvijezde Potkova

_________________________

Vina za ova ocjenjivanja u organizaciji Vinskog kluba dobivena su od zagrebačkih trgovačkih kuća:

ACROBAT/SVIJET VINA, BORNSTEIN, FINES WINES, MIVA, ROTO DINAMIC, SUPERKONZUM, PUNI SEPET, PZ DROPI, VINOTRADE, VINO.hr, VIVAT FINA VINA, VRUTAK

Ovim putem srdačno zahvaljujemo POTKOVI na gostoprimstvu, a vinotekarima na uzorcima!Potkova

________________________

 Istra & Kvarner / Istria & Quarnaro

♣ ♣  (M)  MALVAZIJA 2015 Kabola – MARKEŽIĆ KABOLA

HRVATSKA ISTRAVINOGRAD, sorta: Malvazija istarska ■ OZNAKA na etiketi: suho • kvalitetno s kzp • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je žućkaste boje, mirisa s naznakom voćno-cvijetnoga, ima stanovitu punoću, s gorkastim je krajem, dobro bi mu došlo još svježine. ■ SERVIS: ⇑ • 12°C

♣ ♣  (M)  ROSÉ 2015 – DEKLIĆ

HRVATSKA ISTRA ZAPADNA ISTRAOZNAKA na etiketi: suho • kvalitetno s kzp • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je s tamnijom ružičastom bojom kakvu imaju dalmatinski opoli, nekomplicirano, mirisom upućuje na crveno voće, okusom, iako je deklarirano kao suho, odaje stanovitu slast međutim to ne prati u dovoljnoj mjeri kiselost  na koju se dovezuje stanovita gorčina, ne u prilog skladu. ■ SERVIS: ⇑ • 12°C

♣ (♣)  (M-L) MERLOT LEONARDO 2011 – PALČIĆ

HRVATSKA ISTRAVINOGRAD, sorta: Merlot ■ OZNAKA na etiketi: suho • vrhunsko s kzp • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je dosta puno, dobre strukture međutim pokazuje pretjerani utjecaj bačve, s mirisom je na tamnu čokoladu za kuhanje, na vaniliju, asocijacija je i na marmeladu od šipka. Dojam je da je dobru sirovinu bačva odvela u nekom čudnom pravcu. K tome, vino djeluje kao da je prešlo zenit.

Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Danube area

♣ ♣  (S-M) GRAŠEVINA 2015 – BELJE

PODUNAVLJE BARANJAVINOGRAD: Banova kosa • sorta: Graševina ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: na navoj ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: čitljivo: dobro

VINO je s mladenačkim nabojem – premlado punjeno i ponuđeno na konzumaciju. U suglasju sa godištem berbe, dobi, Izgledom živahno, bistro, slamnato-žuto. Na nosu upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: svježi zeleni – bijeli – koštićavi), floralno (cvijeće: svijetlo – svježe), zeleno bilje, osjet kvasaca. U ustima slankasto, sa dobro pratećom kiselosti, gorkasto. Tijelom & strukturom dobro, svježeg, kiselkastog i  gorkastog završetka.  ■ SERVIS: ⇑  • 10° C

♣ (♣)  (S) TRAMINAC & GRAŠEVINA cuvée 2015 – IURIS

PODUNAVLJE ERDUTVINOGRAD sorta: Graševina & Traminac ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 11,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je izraženije žućkaste boje, nekomplicirano, dosta aromatično u pravcu traminca, od voća sugerira marelicu, slatkasto, vitko, s izraženijom kiselošću, zbog slatkoće i koketnog mirisa nesumnjivo će biti dopadljivo širem sloju potrošača. ■ SERVIS: ⇑ • 10° C

______________________________

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim

Budite razumni: ne pušite! ■ Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

_______________________________

AUSTRIJA Zastava Austrija   ÖSTERREICH

Niederösterreich / Donja Austria

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣  (M) KAMPTAL RIESLING 2014 – DOMÄNE GOBELSBURG

DONJA AUSTRIJA KAMPTALVINOGRAD sorta: Rizling rajnski ■ OZNAKA na etiketi: DAC Kamptal • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je vrlo ugodno, nježno, skladno. Sortno prepoznatljivo, ima kompleksnost, Na nosu odaje zrelo žuto voće i mineralnost, u ustima je sočno, s blagom dozom slasti koju dobro prati kiselosti. Solidnoga tijela, traje. ■ SERVIS: ⇑ • 12° C

BUGARSKA Zastava Bugarska  BULGARIA

♣ ♣ ♣  (XL) STALLION 2012 classic – ANGELUS ESTATE

TRAČANSKA DOLINA (TRACIAN VALLEY) NOVA ZAGORAVINOGRAD, sorta: Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Syrah, Merlot • loze mlade • dozrijevanje: drvo ■ OZNAKA na etiketi: pgi • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: teška – odgovara vinu • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: privlačno – prepoznatljivo iz daleka, u dva dijela

VINO je moderno, mesnato, odaje boravak u bačvi(ci). Umireno, ali još s dosta živosti, dotjerano, skladno. Vrlo toplo. U suglasju sa: godištem berbe, dobi. Lijepo se pije, uz hranu. U špici je, koja može trajati. Izgledom živahno, rubinsko uljasto. Na nosu lijepo iskazano, upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: tamni, crveni, plavi, domaći), osjet fino paljenoga. U ustima zaobljeno, mekano, kremasto, sa živim ali uglađenim taninom, sugerira slast, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg, dosta dugačkog grijućeg završetka  ■ SERVIS:  ⇑  • veća čaša (bordoška) • 17° C

ČILE Zastava Cile  CHILE

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣  (M) SAUVIGNON BLANC 2014 Castillo de MolinaVina SAN PEDRO

CASABLANCA VALLEYVINOGRAD sorta: Sauvignon blanc ■ OZNAKA na etiketi: suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO stilistikom odmah upućuje na Novi svijet. Svježe, živo, zaobljeno, donekle kremasto, toplo, s izraženim obilježjima sorte, s puno nota paprikE i graška ali i južnog egzotičnog voća od citrusa do sladunjave nijanse banane ■ SERVIS: ⇑ • 12° C

Vinske zvjezdice - 4♣ ♣ ♣ ♣  (XL) A 2011 edition limitadaVINA CALITERRA

VALLE de COLCHAGUAVINOGRAD sorta: Malbec, Carmenère, Cabernet franc, Syrah ■ OZNAKA, etiketa: DO Colchagua • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je kombinacija crnih bordoških kultuvara s jednime bijelim i bliskim Sredozemlju. Kreacija Novoga svijeta. Puno, gusto, raskošno, sočno, snažno, elegantno, sa živom vrlo tamnom rubinskom bojom s blago granatnim rubom, s lijepo iskazanom voćnosti, tamnom čkoladom, s odlično integriranim drvom. U ustima zaobljeno, zamjetnih ali uglađenih tanina, toplo, traje. Vino ima potencijal za odležavanje ■ SERVIS: ⇗  (poslužiti uz rafinirana jela od tamnog mesa, npr. biftek s vrganjima na pireu od žute tikve, pa divljač, zatim odležane zrele sireve) veća čaša 18° C

Vinske zvjezdice - 4♣ ♣ ♣ ♣  (XL) M 2013 edition limitadaVINA CALITERRA

VALLE de COLCHAGUAVINOGRAD sorta: Syrah, Grenache, Carignan, Roussane ■ OZNAKA na etiketi: DO Colchagua • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

 VINO je mediteranska kombinacija sorata rođena u Novome svijetu! Bogato i gusto, sočno, potentno, složeno, svježe, toplo. skladno. Snažnog tijela, duge trajnosti. Tamne rubinske žive boje, Na nosu s dosta voćnosti, boravak u bačv(ic)i obilježio ga je i sa zamjetnim, međutim ne i agresivnim, aromama čokolade i vanilije. Trošiti sada, uz hranu, ili se još strpiti koju godinu ■ SERVIS: ⇗  (poslužiti uz rafniranija jela, primjerice uz odležani ramstek na pireu od celera i ribanog tvrdog zrelog sira i s umakom od sira stiltona, te s malinama i kupinama… zatim s divljači, odležanim zrelim sirevima) • veća čaša 18° C

 FRANCUSKA Zastava Francuska  FRANCE

Bordeaux

♣ ♣  (M) ENTRE-DEUX MERS 2015CHATEAU les TUILLERIES

BORDEAUX ENTRE-DEUX-MERSVINOGRAD sorta: Sauvignon & Semillon ■ OZNAKA na etiketi: Entre-Deux-Mers aoc • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je dotjerano, dopadljivo, nekomplicirano, aromatski u skladu sa sortom, s mirisom na mediteransko bilje i pokošenu travu, ne može se reći da nema sklada ali u ustima je s nijansom slasti kojoj bi kao pratnja odnosno protuteža a i radi svježine dobro došlo još malo kiselosti. Vitko, ugodno za neobvezno pijuckanje na dugu stazu.  Trošiti sada ■ SERVIS:  ⇑ • 12° C

Bourgogne

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (XXXXXL) CLOS de VOUGEOT 2013 grand cru – DOMAINE ARNOUX-LACHAUX

BURGUNDIJA CLOS de VOUGEOT ■ VINOGRAD: grand cru • sorta: Pinot noir • pristup u trsju: biodinamski ■ PODRUM: dozrijevanje: novo drvo ■ OZNAKA na etiketi: Clos de Vougeot a.o.c. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: elegantno

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (XXXXXL) ECHEZAUX 2010 grand cru – DOMAINE ARNOUX-LACHAUX

BURGUNDIJA ECHEZEAUXVINOGRAD: grand cru • sorta: Pinot noir • pristup u trsju: biodinamski ■ PODRUM: dozrijevanje: novo drvo ■ OZNAKA na etiketi: grand cru a.o.c. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: elegantno

Arnaud Lachaux

Arnoux Lachaux: sjajni crni pinoti iz Burgundije!

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (XXXXXL) VOSNE ROMANÉE 2013 1er cru les Chaumes – DOMAINE ARNOUX-LACHAUX

BURGUNDIJA VOSNE ROMANÉEVINOGRAD: 1er cru • sorta: Pinot noir • pristup u trsju: biodinamski ■ PODRUM: dozrijevanje: drvo – novo 40 %, rabljeno 60 % ■ OZNAKA na etiketi: Vosne Romanée les Chaumes 1er cru a.o.c. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: elegantno

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (XXXXXL) NUITS SAINT GEORGES 2011 1er cru Clos Corvées Pagets  – DOMAINE ARNOUX-LACHAUX

BURGUNDIJA NUITS SAINT GEORGESVINOGRAD: 1er cru • sorta: Pinot noir • pristup u trsju: biodinamski ■ PODRUM: dozrijevanje: drvo ■ OZNAKA na etiketi: Nuits Saint Georges Clos Corvées 1 cru a.o.c. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: elegantno

Otprilike zajednički nazivnik: Impresivno, vanserijsko, dojmljivo, višeslojno, bogato puno, sadržajno.  Diskretno odaje boravak u bačvi(ci). Dinamično – s nervom, s dosta živosti, s karakterom / autorski rad,  ozbiljno, dotjerano,  skladno, elegantno, toplo, podesno i za trenutke meditacije • u usponu. Izgledom živahno, rubinsko. Na nosu lijepo iskazano, razvijeno, upućuje na mineralno (zemlja), diskretnu finu zadimljenost, te voćnost. U ustima zaobljeno – kremasto, slano, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom potentno, svježeg, živog dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗   ⇒ • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 16-18° C

Champagne

šampanjci  –  champagne

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (XXXXXL) CHAMPAGNE BILLECART-SALMON 2002 brut – BILLECART-SALMON

CHAMPAGNEVINOGRADI: Montaigne de Reims, Valée de la Marne. Côte de Blanc, grand cru & 1er cru  • sorta: Chardonnay 40 %, Pinot noir 60 % ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • vinifikacija: rabljeni barrique star 15 godina ■ PJENUŠAC, metoda: klasična (champenoise, tj. vrenje u boci) ■ OZNAKA na etiketi: Champagne a.o.c. • brut • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca model, tip: champagne

VINO je impresivno, višeslojno, sadržajno, bogato i široko, s nervom, ozbiljno, profinjeno. S tercijarnim bouquetom. Vrlo podesno za trenutke meditacije. Izgledom živahno, bistro, žućkasto, s veselim trajnim perlanjem finim sitnim mjehurićima. Na nosu intenzivno, razvijeno, upućuje na mineralno, začine, osjet brioša, gljive. U ustima energično, slano, s kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg, fino kiselkastog dugog, dugog završetka  ■ SERVIS: velika čaša (šampanjska) • 12° C

Côtes du Rhône

♣ ♣ ♣ (♣) (L) CÔTES du RHÔNE 2013 – CHÂTEAU SAINT JEAN

CÔTES du RHÔNEVINOGRAD: Plan de Dieu • visoravan – kosina • terase • tlo: šljunkovito • sorta: Grenache, Carignan, Syrah • loze stare: 35 – 50 godina ■ OZNAKA na etiketi: Côtes du Rhône  a.o.p. villages – propriétaire récoltant (vlasnik, vinogradar) • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: rhône • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – čitljivo: dobro

VINO je kompleksno, bogato i široko, s dosta živosti, s karakterom. Zrelo, vrlo toplo, u suglasju sa: terroireom, tipologijom, dobi. Lijepo se pije, uz hranu. U špici je koja može trajati. Izgledom živahno, rubinsko–nijansa granatnoga, Na nosu dobro iskazano, razvijeno, diskretno, upućuje na mineralno, voćnost (plodovi: tamni – domaći), začine. U ustima zaobljeno, grije, sa živim, uglađenim taninom, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti, gorkasto. Tijelom & strukturom vrlo dobro, gorkastog, grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  (kobasice, patka, biftek) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina velika čaša (bordoška) • 18° C

Provence

♣ ♣  (MVIOGNIER 2015 Les Grains Terroir d’Altitude –  MARRENON

VINOGRAD sorta: Viognier ■ OZNAKA na etiketi: Mediterranée igp • suho • 13,0 vol % ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je nekomplicirano, čisto na nosu i u ustima, mirisom upućuje na bijelo voće – krušku, slankasto. Dobro bi mu došlo još malo kiselosti, radi poboljšanja svježine. Vitko je tijela, s gorkastim je završetkom koji malo remeti sklad. Za trošiti sada. ■ SERVIS: ⇑ • 12° C

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣  (XXXL) WHISPERING ANGEL rosé 2015 – CAVES d’ESCLANS

PROVENCEVINOGRAD sorta: Grenache, Cinsault, Rolle (Vermentino) ■ OZNAKA, etiketa: Côtes de Provence aoc • suho • 13,5 vol % ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je živo, svježe, složeno, ozbiljno, nije ono prve lopte. Lijepe kristalne nježne ružičaste boje kakva se danas i traži kod roséa. Odaje voćnost, floralne niti, mineralnost. U ustima lijepo zaobljeno, slano, puno, skladno, ljupko ali i čvrsta tijela, na kraju fino gorkasto. Trošiti sada, ali bez žurbe ■ SERVIS:  ⇑   (uz školjke, prženu i pečenu plavu ribu, puževe, gljive…) • 13° C

♣ ♣  (MLUBERON rosé 2015 –  La VIEILLE FERME

LUBERONVINOGRAD sorta: Syrah, Grenache, Cinsault ■ OZNAKA na etiketi: Luberon aoc • suho • 13,0 vol % ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je dotjerano, skladno, ugodno za neobvezno pijuckanje. Lijepe nježne ružičaste boje, isprva malo suzdržanoga mirisa koji se poslije otvara prema crvenome voću, u ustima mekano, ima živosti ali ne bi bilo zgorega da je je i u većoj mjeri, završetak je gorkast, nešto kraći od očekivanoga. Trošiti sada ■ SERVIS:  ⇑ (za popratiti ribu, prženu ili pečenu na roštilju, svijetlo meso te povrće pečeno na roštilju) • 12° C

♣ ♣  (M-LLUBERON rosé 2015 Selection parcellaireMARRENON

PROVENCE LUBERONVINOGRAD sorta: Syrah, Grenache ■ OZNAKA na etiketi: Luberon aoc • suho • 13,0 vol % ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je lijepe žive svjetlije i nježne ružičaste boje, Upućuje na voćnost i mineralnost, u ustima slankasto, ima punoću, bilo bi dobro kad bi, radi veće svježine, imalo i nešto jaču kiselost, Srednjeg je tijela, u ustima relativno i traje. Za pi(jucka)ti sada ■ SERVIS: ⇑ • 12° C

ITALIJA  Zastava Italija   ITALIA

Piemonte / Pijemont

Langhe

Vinske zvjezdice - 4♣ ♣ ♣ ♣   (XXL) CAMPO ROMANO LANGHE PINOT NERO 2012 – PODERI COLLAPoderi-Cola-pinot-nero

LANGHEVINOGRAD, sorta: Pinot crni ■ OZNAKA na etiketi: Langhe doc • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je kompleksno, živo, dotjerano, zrelo, skladno. Svjetlije rubinsko-granatne boje, primjerene bistroće, lijepo izraženog mirisa. Bouquet je u praavcu tamnog koštićavog voća pomiješanog s notama gljiva i finim začinima u tragu. U ustima vino je zabljeno, s mekanim taninom, grije. Tijelom je jako, završetak je dosta dugačak, ugodno gorkast. Trošiti sada no može se još i pričekati, vino ima potencijal odležavanja. ■SERVIS: ⇗  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina velika čaša (burgundijska) • 18° C

Toscana

Chianti Rùfina

♣ ♣ ♣ ♣   (XXXL) CHIANTI RÙFINA 2009 LunaDie – FATTORIA LAVACCHIO

Lavacchio LudieCHIANTI RÙFINAVINOGRAD: kosina • sorta: Sangiovese • loze stare: 53 godine • prinos po trsu: 0,8 kg • pristup u trsju: prirodi prijateljski – biodinamski ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • fermentacija i dozrijevanje: 18 mjeseci • francuska hrastovina ■ OZNAKA na etiketi: d.o.c.g. • suho • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ (1000 butelja) • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno, prednja etiketa u koži, s nazivom sastavljenim od prvih slova imena autoričine djece LUnaDIEgo

VINO je vrlo kompleksno, sadržajno, bogato, umireno ali još s dosta živosti, ozbiljno, zrelo, skladno, elegantno, toplo. U suglasju sa terroireom, tipologijom, sortom. S profinjenim je tercijarnim bouquetom, u špici koja može potrajati. Izgledom bistro, rubinsko-granatno, tamno. Na nosu lijepo iskazano, razvijeno, upućuje na voćnost (plodovi: posušeni – u/kuhani – plavi – koštićavi – bobičasti – domaći), začine u tragu – vrlo dobro uklopljeno, osjet fino paljenoga – dodir. U ustima zaobljeno, kremasto, s uglađenim taninom. Slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom potentno, lijepo svježeg dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18° C

Veneto

pjenušcibollicine

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣  (XXXL) CARTIZZE prosecco superiore – ADAMI

VALDOBBIADENEVINOGRAD, sorta: Glera ■ PJENUŠAC, metoda: charmat (vrenje u cisterni) ■ OZNAKA na etiketi: docg • 11,5 vol%

VINO je tipičan prosecco, dopadljiv i koketan ali i znatno profinjeniji od većine drugih, živ i svjež, čist i vrlo izražen na nosu, u mirisu s dosta voćnosti. Slatkast ali i s kiselošću koja dobro parira. Vitak, aromatski ne i kratak. ■ SERVIS: prikladno uz školjke, ali i uz voćni desert npr. s jagodama •  ⇑  8° C

JUŽNA AFRIKA  Zastava Juzna Afrika   SOUTH AFRICA

♣ ♣ (♣)  (M) CHARDONNAY & PINOT NERO 2015SPIER

WESTERN CAPE STELLENBOSCHVINOGRAD, sorta: Chardonnay & Pinot noir ■ OZNAKA na etiketi: 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je nekomplicirano. S nešto izraženijom ružičastom bojom, u mirisu s dosta voćnosti i to u pravcu trešnje, maline. Voćnost se dovezuje i u ustima. Okus je slankast, kiselost prati nešto slabije od očekivanoga, a spomenuta slanost pomaže da vino malo dobije na živosti. ■ SERVIS: ⇑ • 12° C

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣  (M) CABERNET SAUVIGNON 2014 Signature – SPIER

WESTERN CAPE STELLENBOSCHVINOGRAD, sorta: Cabernet sauvignon ■ OZNAKA na etiketi: 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je živo, mirisno, puno, sočno, toplo, skladno. Rubinski crvene boje, na nosu upućuje na crno bobičasto voće, u ustima s mekanim taninom, s kvalitetno pratećom kiselosti. Može stajati i kroz to se vrijeme razvijati. ■ SERVIS: ⇗ (uz divljač, crvena mesa, zrele odležane sireve) • 16-17° C

ŠPANJOLSKA  Zastava Spanjolska  ESPAÑA

♣ ♣ ♣  (L)  PORTIA 2012 crianza – BODEGAS PORTIA

RIBERA del DUEROVINOGRAD, sorta: Tempranillo • berba: u više navrata ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje: 14 mjeseci • barrique (225 ℓ) • francuska hrastovina ■ OZNAKA na etiketi: Ribera del Duero d.o. • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: uredno – neobično: sve u jarko žutoj boji!

VINO je kompleksno, bogato i široko, robusno, dinamično, s dosta živosti. Dotjerano, vrlo toplo. U suglasju sa: dobi. Lijepo se pije uz hranu. Izgledom živahno, rubinsko, tamno – neprobojno. Na nosu upućuje na mineralno, voćnost, izraženu dobro (plodovi: svježi tamni / crveni, plavi, bobičasti – domaći), osjet čokolade. U ustima zaobljeno, sa živim, dosta uglađenim taninom, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti – gorkasto, tijelom & strukturom vrlo dobro snažno, svježeg  fino gorkastog i dosta dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS:  ⇑ ⇗  • veća čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣ ♣  (LLa ENCIMA 2013 Prima – BODEGAS PORTIA

RIBERA del DUEROVINOGRAD, sorta: Tempranillo ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa ■ OZNAKA na etiketi: cosecha d.o. Ribera del Duero • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u:  0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – srednje dužine ■ OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je bogato, robusno, donekle rustikalno. S dosta je živosti, u suglasju sa: tipologijom, dobi, u usponu. Izgledom živahno, rubinsko s granatnom nijansom, tamno – neprobojno. Na nosu lijepo iskazano, razvijeno. upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: kandirani – crveni, plavi – koštićavi – bobičasti) • začine / mirodije (metvica…) s mjerom, osjet čokolade / kave. U ustima zaobljeno, sa uglađenim – blago sušećom taninom, slankasto – sa vrlo dobro pratećom kiselosti, tijelom & strukturom potentno. Svježeg, gorkastog, dosta dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇑  • veća čaša (bordoška) • 16-18° CFaustno 1

♣ ♣ ♣ (XL) FAUSTINO I 2004 Gran Reserva – FAUSTINO

RIOJAVINOGRAD, sorta: Tempranillo ■ OZNAKA na etiketi: 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  • boca: tamna, s mat-staklom • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: dosta šareno, pretežito u žutom tonu

VINO je kompleksno, odaje boravak u bačvi(ci), umireno, ali s dosta živosti. Zrelo je, skladno, ima eleganciju. S tercijarnim je bouquetom. U špici koja može trajati. Vrlina mu je što je i do danas lijepo očuvano i s dosta živosti, primjedba pak da mu nedostaje ponešto uvjerljivosti u pogledu dodane vrijednosti kakva se očekuje od dozrelog dugo čuvanog rasnog crnjaka. Izgledom živahno, rubinsko-granatno. Na nosu lijepo iskazano, razvijeno, upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: posušeni – u/kuhani – tamni / crveni, plavi – bobičasti – domaći), floralno (cvijeće: posušeno), herbalno – poljubac (kora drveta), začinsko bilje, prikazano u tragu, osjet grafita – dodir, čokolade. U ustima zaobljeno, s uglađenim taninom, slan(kast)o, sa dobro pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro,  fino gorkastog, srednje dugog završetka ■ SERVIS:  ⇑   • obvezno odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣ ♣ (M-L) FAUSTINO V 2010 reserva – BODEGAS FAUSTINO

RIOJAVINOGRAD, sorta:  Tempranillo ■ PODRUM, dozrijevanje:   mjeseci • drvo ■ OZNAKA na etiketi: d.o.c. • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca model, tip: bourgogne – tamna, blago u mat-tonu • ČEP: pluteni – uredan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u jednom dijelu.

VINO ima kompleksnst,  odaje boravak u bačvi(ci), s dosta je živosti, zrelo, dotjero, skladno, toplo. Sa tercijarnim bouquetom, lijepo se pije, uz hranu. U špici. Izgledom živahno, rubinsko-granatno. Na nosu lijepo iskazano, upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: posušeni – u/kuhani – kandirani – crveni, plavi – bobičasti – domaći), začinsko bilje, osjet grafita, čokolade. U ustima zaobljeno, sa uglađenim ali ipak malo sušećim taninom, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti, tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro, živog, gorkastog završetka  ■ SERVIS:  ⇑  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣  (M) ALTOS de TAMARON 2014 Fuego & Helo cosecha – PAGO del REY

RIBERA del DUEROVINOGRAD, sorta: Tempranillo ■ OZNAKA na etiketi: suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je još s obilježjem mladenačkoga, toplo. Na nosu je malo suzdržano ali se poslije ipak osjete tamno voće i nijansa čokolade. U ustima ima punoću, tijelom je dobro do vrlo dobro, tanini su zamjetni, ne i posve mekani, i to remeti sklad ■ SERVIS: ⇑  (moglo bi ga se dobro iskoristiti kao pratnju kakvoj masnijoj hrani, nekom pečenju odnosno začinjenom jelu prigotovljenom u kotliću) • 16-17° C

________________________

ovih dana kušano još… /  these days tasted too…   

Boglietti Barolo Case nere i BrunateVETERANI DOSTOJNI ŠTOVANJA / ENJOYABLE &  IMPRESSIVE OLDIES

          BAROLO 2007 Case nere – Enzo BOGLIETTI 

PIEMONTE, La MORRA ■ VINOGRAD sorta: Nebbiolo ■ PODRUM, dozrijevanje: u hrastovoj bačvi ■ OZNAKA NA ETIKETI: suho • 14,5 vol %

          BAROLO 2007 Brunate – Enzo BOGLIETTI

PIEMONTE, La MORRA ■ VINOGRAD La Morra Brunate • sorta: Nebbiolo ■ PODRUM, dozrijevanje: u hrastovoj bačvi OZNAKA NA ETIKETI: suho • 14,5 vol %

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU -04.-05.2016- THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON a PLATE

Sadržaj/Contents

Gala: CONCOURS MONDIAL U PLOVDIVU – JAGUNIĆEV THREE STARS BRUT – VINSKI KLUB KLOVIĆEVI DVORI – EUROPSKI CHEFOVI U FRANKFURTU – SIRO PACENTI u BALTAZARU – ALHAMBRA: U CARSTVU KVALITETNOG LUKSUZA – ENGLESKI PJENUŠCI POBIJEDILI ŠAMPANJCE – CLIFF RICHARD: KAD SIR i VINO NE IDU SKUPA – LIVIO FELLUGA: NADEŽIVJETI STOTKU – BURGUNDIJSKA INICIJACIJA – VILE KRALJEVINE ZELINA – MIMARA u BARRIQUEU – PA-VINova OTVORENA VRATA – Rock’n’Vranec: TIME AFTER TIME – Craft: VAGINALNO PIVO – EAT & DRINK ISTRIA – ZLATNI PODRUM FRANCESCA ILLYJA – SOLDERA: NIKAD VIŠE BRUNELLO! – MENEGHETTI WHITE – NAJBOLJI SOMMELIER ISTRE – IVAN DOLAC ZLATAN NA FINGERLAKEU – BATAKOVA … KRILCA!

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________________________________

Grof Stephan von Neipperg (Canon-la-Gaffeliere, Bessa Valley Vineyard...), Željko Suhadolnik (Svijet u Čaši), Louis Havaux (Concours Mondial)

Grof Stephan von Neipperg (Canon-la-Gaffeliere, Bessa Valley Vineyard…), Željko Suhadolnik (Svijet u Čaši), Louis Havaux (Concours Mondial)

Concours Mondial de Bruxelles – Plovdiv 2016

U DOBROME DRUŠTVU – Concours Mondial de Bruxelles, ocjenjivanje vina s dva desetljeća na plećima, završio je u nedjelju, na pravoslavni Uskrs, s pompoznom gala-večeri u hotelu Park Sankt Petersburg u bugarskome gradu Plovdivu, izabranome da u 2019. bude europska prijestolnica kulture. Bugarski specijaliteti na tanjuru i, u čaši, vina (uvelike od domaćih sorata Mavrud i Rubin a to je križanac između Nebbiola i Syraha dobiven 1944. u Institutu za vinogradarstvo i vinarstvo Pleven na sjeveru Bugarske) različitih ponajboljih lokalnih proizvođača, atraktivan nastup ‘’čelosica’’, tj. ženskog kvarteta koji svira – i to izvrsno! – stilom našeg majstorskog muzičkog dvojca 2 Cellos, pa sjajan šou folklornog ansambla koji je pak izvedbom stilski na kolosijeku našeg Lada, nazočnost vremešnog ali još uvijek živahnog osnivača Concoursa Louisa Havauxa koji je sa sinom Baudoinom, inače od prije više godina godina direktorom ovoga vrednovanja plemenite kapljice, stvorio jedno od najvećih i najznačajnijih ocjenjivanja Bakhova nektara u svijetu, plava krv grofa Stephana von Neipperga, vlasnika čuvenog bordoškog posjeda Château Canon-la-Gaffelière ali i imanja Bessa Valley kod Plovdiva…OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Najednom, spontano, svi – i sviračice i folkoloraši i degustatori, na podiju, u zajedničkome plesu, interesantna atmosfera koja je od zvuka cellos-zvuka preko folklora postupno i bez stanke prelazila u potom gotovo do jutra trajući disko ritam…

A Svijet u Čaši, eto, ni manje ni više nego u društvu s grofom Neippergom i Louisom Havauxom. Glavni urednik Željko Suhadolnik sasvim se dobro snašao u visokom društvu – smijeha nije nedostajalo kad je objasnio da je i njegova krv plava, i to već dugo, mada, istina, i ne od rođenja, nego od – terana i plavca… ♣

THREE STARS BRUT – Novi plešivički pjenušac: Three Stars brut! Three Stars = tri zvjezde, a riječ je o trima kvalitetnim vinogradima obitelji Jagunić odakle je grožđe. Kreator pjenušca je Dominik Jagunić, koji se pri komponiranju baznog va za šampanjizaciju odlučio za 60 posto chardonnaya, te za po 20 posto rajnskog rizlinga i vina od tradicijski na Plešivici uzgajanih sorata poput Kraljevine, Veltlinca crvenoga… Berba je bila 2014. a nakon sekundarne fermentacije u boci vino je na kvascu provelo oko godinu dana i ima ga u količini od oko 600 boca. Mladi tehnolog Dominik Jagunić ohrabrio se rezultatom što ga je postigao sa svojim zapjenjenim prvijencem, i iz berbe 2015. stavio je na šampanjizaciju veću količinu vina, tako da će te druge ture pjenušca biti oko 4500 butelja.

Velimir Jagunić sa sinovima, desno je Dominik

Velimir Jagunić sa sinovima, desno je Dominik

Uspjeh s pjenušcem Dominik zahvaljuje i suradnji s Pierreom-Yvesom

Pierre Yves Bournerias

Pierre Yves Bournerias

Bourneriasom iz Champagne, koji je postao konzultantom nekolicine plešivičkih vinara željnih dokazivanja i s mjehurićima. Upravo kod Jagunićevih bio je nedavno susret šampanjera sjeverozapadnog dijela Hrvatske – ali stigli su i neki iz Istre pa i iz Slovenije – s Bourneriasom, koji je održao predavanje o tome kako degoržirati pjenušac, kako napraviti ekspedicijski liker za nj i kako bocu stručno začepiti..

Dominik Jagunić, koji se može pohvaliti s vrlo lijepim mirnim tramincem iz 2012. godine, upustio se i u maceriranje bijelih sorata, konkretno jednu partiju sivog pinota iz 2015. i s bolje vinogradske pozicije te s malim prinosom macerirao je, kao pokus, 12 sati. Budući da je zadovoljan rezultatom, od berbe 2016, ako ne bude teškoća izazvanih meteorologijom, namjerava krenuti i u sferu narančastog vina.

Inače kod Jagunićevih, koji su prema potrošačima otvoreni ne samo u vinskome nego i u ugostiteljskom smislu, održava se ove godine, sredinom svibnja, već tradicijsko ocjenjivanje vina Zagrebačke županije!  ♣

Petar Crvik

Petar Crvik

VINSKI KLUB KLOVIĆEVI DVORI – Zagrepčanin Nenad Jandrić s Gornjega grada ponovno je aktivan u vinskom sektoru. Nekad prije u svome stanu organizirao je vinske susrete, onda je uslijedila duža stanka, da bi se sada stvar obnovila, ali i unaprijedila, kako ambijentaklno tako donekle i sadržajno. Jandrić je registrirao udrugu Vinski klub Klovićevi dvori i sada, u suradnji s ravnateljem Klovićevih dvora Tonijem Picukarićem te uz stručnu pomoć mr. Franje Francema, enologa i aktualnog dopredsjednika Hrvatskog sommelier kluba, programe realizira u prostorima te značajne kulturne institucije. Zgodno je spomenuti da zahvaljujući Toniju Picukariću ljubitelji Bakhova nektara mogu u Klovićevim dvorima i razgledati izložbu koja je tada u tijeku. Kao gost-vinar u ovim novim okupljanjima uz plemenitu kapljicu u hramu kulture na Gornjem Gradu prvi je nastupio Zdravko Ilija Jakobović (Vina Jakob), poslije njega bili su tu Iločki podrumi, a kao treći nastupio je enolog i proizvođač Petar Crvik, koji s ocem Androm u Konavlima proizvodi malvasiju dubrovačku, plavac, merlot, cabernet sauvignon i kupažu od tih crnih sorata. Vinski podrum Crvik s dugom je obiteljskom tradicijom, naime s proizvodnjom je predak sadašnjih vlasnika krenuo 1897. godine. Andro Crvik vodi vinariju od 1993, a sad je preuzima njegov sin Petar.

Crvik se u Zagrebu predstavio s vrlo lijepom Malvasijom 2015, koja tek treba poći na tržište, te s crnim vinima Pomet i Vilin ples kao i s prošekom rađenim po recepturi njegova djeda a koja predviđa duže prosušivanje grožđa od sorte Maraština te potom maceriranja, kroz neko vrijeme, u dobivenome vinu suhe smokve i+ rogača.

Inače Petar Crvik, koji nije ostao ravnodušan na pojavu tzv. narančastih vina, krenuo je i u pokus s maceracijom Malvasije dubrovačke popraćenom alkoholnim vrenjem na autohtonim kvascima, i to u bačvi zapremnine 500 litara. Zamislio je da nakon više od polugodišnje maceracije vino odmah napuni u bocu i da boca onda prije izlaska na tržište počiva najmanje pola godine u njegovu podrumu.  ♣

EUROPSKI CHEFOVI u FRANKFURTU – Frankfurt se na proljeće – zabijelio. Ali – nit’ je snijeg, nit’ su labudovi, tu su bjelinu svojim odorama donijeli kuhari! Frankfurt je bio poprište sastanka predsjednika europskih kuharskih udruženja, a događaj su organizirali WACS-a i Njemački kuharski savez. Sudjelovao je i predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza Damir Crleni.

Predstavljeni su planovi za nastavak 2016. godine te novosti vezani uz Svjetsku konferenciju kuhara što će se održati u rujnu u Grčkoj, i Svjetsku kulinarsku olimpijadu u Njemačkoj, na rasporedu u listopadu ove godine. Hrvatska će biti prisutna na oba događanja.Frankfurt - WACS

Ali, bit će i na najprestižnijem individualnom kuharskom natjecanju na svijetu – Bocuse d’Or, ove godine u Budimpešti. Natjecat će se zadarski kuhar Tomislav Karamarko. (Da li ga ime i prezime stavljaju u povlašteni položaj?) Rijetko se ovakva natjecanja održavaju nama u susjednim zemljama pa je ovo dobra prilika za sve naše kuhare da svojim dolaskom podrže Tomislava, ali da i, dakako, usput i pogledaju gastronomske novitete na pratećem sajmu u sklopu kojega se natjecanje i održava.

Imajući na umu da na mladima svijet ostaje, predsjednici su najviše vremena posvetili mladim kuharima i razradi akcija kako prikladno dalje razvijati struku i pravilno usmjeravati nadarene mlade kuhare i slastičare, kako ih uključivati u rad WACS-a. U sklopu sastanka predloženi su i noviteti i za natjecanja Global Chefs Challenge, Hans Buschens Young Chef Challenge i Global Pastry Chef Challenge, zatim predstavljene su kandidature za domaćinstvo sljedećih kongresa kao i kandidature za novo rukovodstvo WACS-a, a glasovanje će se održati na konferenciji u Grčkoj. Predsjednici nacionalnih saveza usuglasili su se i o detaljima unificirane globalne proslave Svjetskog dana kuhara, a to je 20. listopada. Toga dana će, uz pomoć tvtke Nestle, kuhari i slastičari diljem svijeta obilaziti škole i vrtiće te s djecom i školarcima provesti dan kreirajući razna jela, promicati kuharsku i slastičarsku profesiju i pričati o važnosti zdrave prehrane u svakodnevnom životu. ♣

Vremeplov: priče iz davnine

Baltazar Fanti Pacenti Bobo Spicek Kreso SuhiSIRO PACENTI u BALTAZARU – Evo, iz nekog prijašnjeg vremena, kad je revija Svijet u Čaši dovodila svjetske vinske face u Zagreb, konkretno u restoran Baltazar: nakon workshopa o glasovitome brunellu, večera u svečanom ambijentu wine-bara Melkior: Giancarlo Pacenti, jedan od najboljih proizvođača brunella iz Montalcina, Filippo Fanti, proizvođač i tada i predsjednik Konzorcija za brunello, domaćini Bobo Čimbur i chef Tomislav Špiček te sommelier Krešimir Šesnić, dakako i glavni urednik Svijeta u Čaši Željko Suhadolnik.

Ideja je uvijek bila dovesti svijet u Hrvatsku, i Hrvate pred svijet na njihovu kućnome pragu ali s time da se propagira maksimalna kakvoća, kako bi se naše proizvođače potaknulo da se potrude da brže i bolje napreduju pa da i oni više izvoze, i po boljoj cijeni. Bilansa danas: uvoz vina u Hrvatsku je 290.109 hl i u vrijednosti od 29 milijuna eura, a izvoz je 49.398 hl u vrijednosti od 12,4 milijuna eura. Problem s našim uvozom je da u golemoj količini uvozimo jeftina vina, uglavnom otvorena, te to što je kontrola tih vina slaba.  ♣

U carstvu kvalitetnog luksuza

ALHAMBRA OPUS SEVEN – Luksuz i blještavilo te skupoća ne moraju nužno biti i jamstvo kvalitete i dobrog ukusa. U posljednje vrijeme imao sam se prilike naći u carstvu luksuza i skupoće, ali i onih uistinu visoke kakvoće.

Alhambra, Mali Lošinj

Alhambra, Mali Lošinj

Alhambra! Što je, zapravo, to? Crveni dvor maurskih kraljeva u španjolskoj Granadi!

Nikola Benvenuti, Kristijan Merkaš, Saša Špiranec

Nikola Benvenuti, Kristijan Merkaš, Saša Špiranec

Opus One - Charlie Matthews i Kristijan Merkaš

Opus One – Charlie Matthews i Kristijan Merkaš

Ali, ima i jedan takav dvor u Malom Lošinju! Za današnje kraljeve! Sjajnu građevinu projektirao je 1911. godine Alfred Keller, tada vodeći austrijski arhitekt, dizajner i slikar. Ekskluzivan ambijent, s ekskluzivnom kuhinjom – odlični mladi kuhari Melkior Bašić, chef, te Dalibor Karlović, sous-chef, smjernice pak daje Miro Biondić, svojedobno na glasu kao jedan od predvodnika kreativne kuhinje u nas, inače i jedan od Zlatnih kuhara u izborima revije Svijet u čaši za Kuhara godine. Ekskluzivni i programi za goste. Lošinjska kuća Lošinj Hotels & Villas u sklopu poslovne grupacije Jadranka nude atraktivne vikend aranžmane, povezane s tim eno-gastro-programima i welnessom, cijene, istina, nisu nježne, ali želite li se barem dva do tri dana osjećati kao kraljevi – u to treba nešto i uložiti, i ne treba ni očekivati jeftilen.

Chef Melkior i sous chef

Chef Melkior i sous chef Dalibor Karlović

Počelo je s jednom od najboljih istarskih i hrvatskih vinskih kuća: u prestižnom lošinjskom boutique-hotelu Alhambra prvi protagonist eno-masterclassa, u organizaciji hotelske grupacije Lošinj Hotels&Villas, bio je Nikola Benvenuti, inače s bratom Albertom i ocem Livijom majstor malvazije, terana i muškata. Naglasak je na ovome događanju bio na odležanim vinima, koja nažalost nisu prisutna na širem tržištu, ali koja se iznimno cijene u krugu istinskih poznavatelja i ljubitelja vina (kako će se prodavati ako ih nema u ponudi?!!). Sjajni popodnevna radionica s vinima Benvenuti do berbe 2007. i, potom, u ekskluzivnom restoranu izvanredna večera s više slijedova što su ih popratila vina Benvenuti.

Miro Biondić

Miro Biondić

Ali to je bio tek bio početak, odličan uvod u događanja u Alhambri planirana u punoj turističkoj sezoni. Grupacija Hoteli i Ville (Jadranka iz Malog Lošinja) krenula je žustro s animacijom odanika hedonizmu dubljega džepa da dođu u lošinjske ekskluzivne objekte, posebice Alhambru i hotel Bellevue***** . Nakon Benvenutija, gostovao je u Alhambri kalifornijski Opus One Roberta Mondavija i baruna Philippea de Rothschielda, a uskoro stižu Movia te Aleks i Marijan Simčič iz Goriških brda a onda, 4. lipnja, i Sassicaia iz Toscane.

Opus One postao je te večeri u Alhambri Opus Seven! Planetarno čuveno vino iz predstavljeno je u sedam izdanja od berbe 2012 do 2005, izostala je 2007. Najprije radionica a potom i večera, s time da su uz jela chefa Melkiora posluženi jos i šampanjac Veuve Cliquot te Claijeva Malvazija sv. Jakov 2013, Pouilly Fuissè Louisa Jadota i Krauthakerov Zelenac 2009 izborna berba prosusenih bobica. Izbor vina: Kristijan Merkaš, glavni sommelier grupacije Jadranka koja brine o elitnom turizmu u Malom Lošinju. Menu i izbor vina bogati, nije ni čudno, Merkaš je do nedavno radio kao sommelier na cruiseru čiji naziv asocira na britansku kraljicu koja je ovih dana slavila visoki rodjendan…

Losinj _20160422_033Sve pet, ali… Nejasno je, zasad, sljedeće: mogu li Jadranka i njeni Hoteli & Ville doista i imati uspjeha u privlačenju bogatih gostiju kakvima teže? Mali Lošinj lijep je ali do njega treba doći, a Alhambra, hotel Belvedere i drugi Jadrankini objekti su svojevrsna oaza. Domaći se ljudi baš i ne nadaju nekom odazivu jahtaša odnosno nekoj koristi od njih, jer, kažu, iskustvo im govori da jahtaši kad i dođu najradije ostaju na svojoj jahti a i najčešće od hrane i pića troše ono što donesu sa sobom. Nismo ih naučili da i kod nas postoji ponuda i za njihove novčanik, zacijelo upravo u tome pravcu animacije, da se stvar poboljša, i idu među ostalime i ovi masterclassovi s glasovitim svjetskim proizvođačima vina….

Losinj 20160422_034Po uvjetima putovanja kakvima treba proći da se dođe u Mali Lošinj cestom nekako je teško zamisliti da bi bogataša kao gostiju moglo biti u dovoljnom broju da se investicije u ovakvu elitnu ponudu i isplate. Cesta na puno mjesta vijuga, a dobrim dijelom na Lošinju od trajektne luke do Malog Lošinja asfalt je loš, pa putovanje automobilom na relaciji od tek 66 km predugo traje. Problem zna biti i mostić između Cresa i Lošinja koji se povremeno i diže da bi se tako morskim prolazom propustila veća plovila, ako se putnik u Malome Lošinju ne pripremi za mogućnost čekanja pa ne krene odande ranije prema Cresu i Krku nego što je inače potrebno za samu vožnju do trajekta može mu se dogoditi da i zbog čekanja na spuštanje mosta izgubi planirani trajekt…Losinj Alhambra glavno jelo

Mali Lošinj: hotel Bellevue *****

Mali Lošinj: hotel Bellevue *****

Pravo rješenje mogao bi biti aerodrom, koji na Lošinju postoji ali je još premali pa bi ga trebalo proširiti da može primati i veće avione i više njih. Iz Jadranka hotela čuje se da je ta kuća spremna pomoći da zrakoplovna luka prodiše punim plućima, ali za takvu stvar ozbiljno se mora (la) zauzeti i lokalna zajednica, naime logično je očekivati da bi od tzv. visokog turizma korist imali svi a ne samo Jadranka. Koliko će se stići u tome pravcu učiniti do početka pune turističke sezone vidjet će se…

VINOTEKA SVIJET VINA –   U Zagrebu se pak sve jače kao izlog ponajboljih a bogme i jako skupih vina i jakih pića, ali i nekih delikatesa, nameće vinoteka Svijet Vina kuće Acrobat Dine Kušena. Kušen veli da mu je nakana nuditi samo najbolje što Hrvatska i svijet pružaju u eno-gastro segmentu. Na policama bogme, uz najbolje eno-uratke iz Hrvatske, Kušen ima već lijepe trofeje, i u specijalnim punjenjima, zasad ponajviše one iz Burgundije, Champagne te Toscane. Njegova veza s prije spomenutim elitnim hotelima iz Malog Lošinja i u tome je što preko njega tamo gostuje famozna Sassicaia.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Kušen je našao i kompanjone Tihomira Smoljanca i Deana Radinovića, koji se bave mesom, i u modernom ekskluzivnom konfekcioniranju u butiku Meat The King (Kralj Meso) – gle, smještenome tik uz vinoteku Svijet vina! – nude svježi te suho dozrijevani (dry aged) baby beef, a i meso i mesne prerađevine – kobasice, salame, slaninu – od crne slavonske svinje, namaze….

Dean Radinović, Tihomir Smoljanac i Dino Kušen

Dean Radinović, Tihomir Smoljanac i Dino Kušen

Roštilj ispred vinoteke

Roštilj ispred vinoteke

Kušen je, da pokaže kako su bez obzira na najnoviju parišku presudu po kojoj su engleski pjenušci proglašeni boljima od šampanjaca, htio pokazati puni domet šampanjca, i prezentirao je sjajan Champagne Billecart-Salmon brut 2002 (mpc. 1500 kuna 0,75 l), a potom i najnovije svoje ino-akvizicije – izvanredne crne pinote Domaine Arnoux-Lachaux (Chambolle Musigny 2014, Nuits-St.Georges 2011 aoc village, Vosne Romanée  2013 1er cru les Chaumes, Nuits-St.Georges 1er cru Clos Corvees Pagets 2011, Clos de Vougeot 2013 grand cru i Echezeaux grand cru 2010; opširnije u Potrošačkom putokazu Svijeta u čaši)). Meat the King popratio je priču svojim kobasicama, salamama, slaninom, a na kraju balade i sočnim komadom mesa ispečenim na priručnom roštilju ispred vinoteke. Kušen najavljuje da će se, s početkom u svibnju, kroz turističku sezonu subotom ispred vinoteke Svijet Vina i butika Meat The King odvijati eno-gastro programi na kojima bi se svaki put prezentirao po jedan od vodećih hrvatskih proizvođača vina, a Smoljanac i Radinović iz Meat The Kinga pobrinuli bi se za meso. ♣

Dražen Lesica

Dražen Lesica

DANI ŠPAROGE – S proljećem ulazimo u sezonu šparoga, a s Uskrsom na neki način službeno i u turističku sezonu. Upravo na Danima šparoge u svome restoranu Rivica na rivici u Njivicama (sve deminutivi, od milja!) na otoku Krku ugostitelj Dražen Lesica govori o početku ovogodišnje turističke sezone: pohvalio se da mu je počela vrlo dobro, iako se, veli, nije tome nadao, od Uskrsa do sada, početka svibnja, radio je čak 20 posto bolje nego prošle godine u istome razdoblju!

Ideš prema Malome Lošinju, npr. u Alhambru i usput staneš kod Lesice u Rivici na kavi, i pokaže se da je ona samo aperitiv, naime evo nastavka: salata od šparoge – moderno, fritaja sa šparogama – klasika, ravioli punjeni kozicama i svježim sirom na umaku od crnog tartufa i šparoge – izvanredno!, sladoled od šparoge praćen svježom šparogom umočenom u rastopljenu bijelu čokoladu i obogaćenom kandiranim lješnjakom – za kraj allegro, te slatko ma non troppo!

Rivica: šparoge na salatu: modewrno

Rivica: šparoge na salatu: moderno

Fritaja sa šparogama: klasika

Fritaja sa šparogama: klasika

Ravioli punjeni

Ravioli punjeni kozicama i svježim sirom na umaku od crnog tartufa – izvanredno!

sladoled

Sladoled od šparoge praćen svježom šparogom umočenom u rastopljenu bijelu čokoladiu i obogaćen kandiarnim lješnjakom

Ali, logično je da Rivica, koja ima šest vrsnih kuhara, radi dobro, u tome restoranu se odlično jede, a i ponuda vina odlična je, k tome gosti kojima se neko vino dopadne mogu u Rivici kupiti butelju za ponijeti kući po cijeni vinoteke. Dražen, koji je nastavio dugu i bogatu obiteljsku tradiciju u ugostiteljstvu, trsi se ne samo da gostima ponudi finu papicu i dobru kapljicu, nego i u tome da osmišljava akcije kojima će privući gosta. Nakon Dana šparoga u travnju, u svibnju slijede Dani krčke janjetine i jedinstvenog kvarnerskog škampa, a lipanj bi, s obzirom da je Draženova mama bila rodom iz Hrvatskog zagorja, bio u znaku zagorske kuhinje. Inače, petkom će na rasporedu biti i program Ćakule uz vino. Dražen ga je zamislio na način da svaki put drugi poznati proizvođač plemenite kapljice prezentira nekoliko svojih vinskih posebnosti, a on će se sa svojim kuharima pobrinuti da uz ta vina budu posluženi posebni mali zalogaji, specijalno za tu prigodu kreirana jela koja se uglavnom ne nalaze u standardnoj općenito restoranskoj ponudi. ♣

Nova spektakularna pariška presuda

ENGLESKI PJENUŠCI POBIJEDILI ŠAMPANJCE! – Pariz ponovno kao mjesto povijesnog događanja koje može biti prekretnica u vinskome svijetu: nekoliko desetljeća nakon one čuvene davne degustacije na kojoj su uspoređivani burgundijska bijela vina s kalifornijskima te bordoški crnjaci s kalifornijskima i u kojoj je pobjedu nad do tada neprikosnovenim Francuzima odnijelo bijelo vino što ga je za kalifornijski podrum radio naš Miljenko Grgić, sada, u središtu glavnog francuskoga grada, konfrontacija šampanjaca s engleskim pjenušcima, i – ponovno, službeno, gubitnici Francuzi!

Nytimber

Engleski pjenušac Nyetimber – sada u velikoj modi

Ekipa britanskog Wine and Spirit Trade Associationa pozvala je neka od najpoznatijih imena iz miljea vlasnika i voditelja francuskih ponajboljih restorana i wine barova da budu kušači naslijepo šampanjaca i engleskih pjenušaca. Pokazalo se da su mnogi degustatori za vrijeme kušanja bili uvjereni da su engleski pjenušci zapravo šampanjci, te su im dodijelili visoke ocjene, a kad su karte otkrivene vidjelo se da je većina kušača – engleske pjenušce preferirala nad šampanjcima!

Mjehurići su bili podijeljeni u tri kategorije, a Englezi su pobijedili u dvjema kategorijama! Poseban uspjeh doživio je pjenušac Nyetimber, proizveden u Zapadnom Sussexu. Taj pjenušac, koji je u maloprodaji po cijeni od 40 funti za butelju devet od 14 članova žirija proglasilo je boljime od šampanjca Billecart-Salmon Grand Crua što u maloprodaji stoji 65 funta! U kategoriji roséa engleski Gusborne Rosé 2011 nadvladao je, opet po odluci devetorice od 14 članova ocjenjivačkoga suda, šampanjac  NV Ayala Rosé Majeur…

Engleska vina i osobito pjenušci u posljednje vrijeme sve su više na cijeni, i zabilježeno je da postoji popriličan interes i kod Francuza da u Engleskoj kupe terene za vinograde i otvore vinske podrume, poglavito šampanjerije. Navodno je glasovita šampanjska kuća Taittinger već u Kentu kod Canterburyja kupila oko 80 hektara terena jedne farme jabuka, i sad bi tamo trebali niknuti vinogradi za – “engleski šampanjac!”  ♣

KAD SIR i VINO – NE IDU SKUPA! – Kad se spomenu sir i vino, zna se da to dvoje ide skupa. Ali, ovdje je riječ ne o siru nego o SIRu, i, evo, ispostavlja se da SIR i vino ne moraju uvijek ići skupa!

Sjećate li se, barem oni nešto vremešniji, pjevača Cliffa Richarda, Britanca rođenog u Indiji, a koji je žario i palio na svjetskoj pop-glazbenoj sceni u šezdesetim godinama i kasnije? Cliff, kojega britanski mediji prezentiraju kao Sir Cliff Richarda i koji danas ima 76 godina, u međuvremenu je zaplovio vinskim putima i u Portugalu je u oblasti Algarve oformio vinogradarsko-vinarski posjed Adega do Cantor (Pjevačev podrum). Zavolio je vinogradarstvo pa je kad god bi došao na svoje imanje i sam zasukao rukave te radio u trsju, pišu mediji. Naknadno je otvorio još jedan podrum, Quinta do Miradouro. Izašao je s etiketama Vida Nova i Onda.

Ali, Cliff je, navodno, bio i nestašan, te je protiv njega podnesena prijava jer da je seksualno napastovao 16-godišnjeg dječaka! Policiji ga je 2014. prijavio 40-godišnjak koji tvrdi da je on bio žrtva. Richard je optužbe energično odbacivao, ali… Od onda do danas Richard nije bio službeno optužen, ipak je on SIR, ali nedavno je policija na temelju spomenute prijave ipak upala u njegov stan i pretraživala ga ne bi li našla štogod vezano uz Cliffove navike i ponašanje a što bi moglo potvrditi navode iz prijave.

Moguće je da je dotični 40-godišnjak Richarda prijavio ne bi li se dočepao kakve lijepe svote na ime odštete, ali s obzirom da je Cliff Richard nedavno najavio da se povlači iz vinskog biznisa i da imanje Adega do Cantor prodaje za 7,5 milijuna funti, pojavile su se u javnosti špekulacije i o tome da je nestašluka ipak možda bilo…♣

Felluga Filippo

Filippo Felluga

NADŽIVJETI STOTU – Nedavno je Svijet u čaši objavio kako je znani talijanski vinogradar/vinar Livio Felluga, koji je rođen i koji je živio u Izoli u slovenskoj Istri pa se potom preselio u Furlaniju u Italiji, proslavio 101. godinu. Sada o posjedu i vinima Livio Felluga malo drukčije: od nedavno se Liviove butelje nalaze u ponudi zagrebačke vinoteke i wine-bara Dobra vina. Sin Livija Felluge Filippo, koji radi kao wine-maker a uz konzultatnsku pomoć enologa Stefana Chiocciolija, boravio je z Zagrebu da bi u Dobrim vinima gostima na večeri prezentirao posjed i kapljicu što je etiketirana dosta neobično – prikazom starih zemljopisnih karata s pozicijama gdje se nalaze Fellugini vinogradi. Na taj je način Livio, koji je svoju vinariju osnovao 1958., želio zorno prikazati gdje se teritorijalno svako od tih njegovih vina rađa.

Felluge tate Livija, koji je inače jedan od sedmero braće, gospodare sa 170 hektara vinograda i proizvode oko 800.000 butelja vina godišnje. U Zagrebu je Filippo Felluga predstavio najprije mješavinu chardonnaya i rebule Sharis 2015 (mpc. 90 kn), Friulano 2015 i Pinot grigio 2015 (mpc. 120 kn) iz kategorije mladih vina. Iz grupe dozrelih vina, koja su određeno vrijeme provela u hrastovim bačvama, bili su Abbazia di Rosazzo 2013 docg Rosazzo od grožđa s trsova starih od 50 do 80 godina i s 50 posto friulana kao propisanog minimuma te sa sauvignonom (dozvoljeno je pravilnikom od 20 do 30 posto), chardonnayem (maksimalno ga smije biti do 30 posto) te s 10 posto malvazije istarske i rebule (mpc. 230 kn), te vno Terre Alte 2014 docg Rosazzo od grožđa s 55 godina starih trsova i iz nasada gustoće i do 10.000 panjeva po hektaru (mpc. 300 kn). Kao laganija i manje obvezna crna vina točili su se Nuare od crnog pinota 70 posto i merlota, te Vertigo od merlota i cabernet sauvignona (mpc. 90 kn). Za kraj najbolje: crnjak Sosso 2012, nazvan tako po rječici što teče uz vinograd. To crno vino je od 60 posto refoška, 30 posto merlota iz najstarijih vinograda kuće, te od lokalne sorte Pignolo. Vino je dozrijevalo 18 mjeseci u velikim bačvama zapremnine 10 do 20 hl, a na tržište je izašlo tek prije koji mjesec  (mpc. 300 kn za butelju od 0,75 l).

Dobra vina inače imaju također zanimljiv ponudu svjetski glasovitih etiketa. Nakon Filippa Felluge još je jedno veliko inozemno ime potpisalo ugovor o suradnji s Dobrim vinima: Willy Bründlmayer iz Langenloisa u Kapmtalu u Donjoj Austriji, znan po zelenom veltlincu i rajnskom rizlingu. ♣

Bistro Apetit Burgundija Jug Kocis Kovac (1)BURGUNDIJSKA INICIJACIJA! – Voditelj uglednog zagrebačkog bistroa Apetit kod Cmroka, sommelier Ivan Jug postao je ponovno tata. Na svijet je došao sinčić Grgur. Ninski ne može biti, možda će, kao tata sommelier, biti – Vinski! A proslava ni manje ni više nego s vinom iz Burgundije! Kuća: Philippe Pascalet. Beaune Pommard, Chambolle-Musigny, Nuits-St.Georges, sve 1er cru. Uz delicije chefa Gorana Kočiša. Sjajne krstitke prije krštenja. Sretno! ♣

Kraljevina Zelina!

Kraljevina Zelina!

KRALJEVINA ZELINA! – Još se nije pravo stišala bura sa zapada od Metropole a oko spaljivanja Princa i ukidanja Slobodne Flašničke Republike Sanobor te povratka na vlast starog gradonačelnika, sada još i ojačanog naime u međuvremenu postao je i predsjednikom stranke, a, evo, javila se, s istoka od Metropole – Kraljevina Zelina! U pohod na glavni grad, i to u samo njegovo srce, krenula je brojčano jača, te s teškom artiljerijom i kvalitetnijom municijom, potpomognuta zelinskim vilama i s Lucijom Kraljicom i Kraljevine i Portugisca (otud i crvena haljina) ali i cijele vinske Zagrebačke županije!

Zelinske vile kraljevine

Zelinske vile kraljevine

Kraljev’na koja se upravo nametnula, koja je za 2016. intronizirana u lijepom vanjskom ambijentu zagrebačkog Cheese Bara i kojoj se, ostvare li se narednih mjeseci vrućine i suše što ih predviđaju meteorolozi, ne piše dugi vijek na tronu, je, dakako, Kraljevina Zelina, bijelo svježe lagano (ali, u ovome slučaju, ne i prazno!) bijelo vino, idealan lijek za suho grlo. Koja bi Kraljev’na Zelina, bez obzira na to što se taj lijek – inače iz berbe 2015. – iz svih magnuma kao teško-artiljerijskih cijevi (Jarec-Kure, Željko Kos, Kos-Jurišić, Ljubekov gaj/Robert Smrndić,

Kraljica Lucija i vile

Kraljica Lucija i vile

Puhelek Purek, Branimir Žigrović) pokazao vrlo dobrime, mogla najviše dražiti i tažiti goste Cheese Bara na čijemu je čelu – Dado? Da li možda ona iz kuće Jarec Kure, naime i Kristijana Kurea zovu – Dado!…

Kraljevina Zelina robna je marka vina Zagrebačke županije, jednako kao i Portugizac Plešivica. Posljednjih godina udruga Kraljevina Zelina lijepo njeguje vino spomenute robne marke, ove godine ona duže vremena početna jezgra Kos, Jarec-Kure, Puhelek Purek, Žigrović povećala se, što ulijeva optimizam, od Kraljevine su se počeli, i to uspješno, raditi i pjenušci (klasična metoda), što i povećava optimizam, 2015. bila je kao berba dobra i na intronizaciji je bilo sasvim logično nastupiti s magnumima, a s marketinškog aspekta pogođena je bila i nazočnost kreposnih dobrih vila koje su s etiketa Kraljevine Zelina sišle među (uvijek žedne!) Zagrepčane… ♣

Bačve u muzeju LIKOVNE umjetnosti!

MIMARA BARRIQUE – Dočekali smo i to: bačve u muzeju LIKOVNE umjetnosti!

U dijelu zagrebačkog muzeja Mimara, za koji se kaže da je hram umjetnosti, jedan od ponajboljih hrvatskih vinogradara/vinara Vlado Krauthaker na svoj je način uredio vinski podrum, s desetak barriquea! Iz kojih se, međutim, nije kušalo vino, ono se točilo iz butelja i pilo u susjednoj prostoriji, koja je kafić.

Vlado Krauthaker s likovnim umjetnicima koji su sudjelovali na njegovoj koloniji oslikavanja barriquea

Vlado Krauthaker u muzeju Mimara s likovnim umjetnicima koji su sudjelovali na njegovoj koloniji oslikavanja barriquea

Krauthaker se sa svojim prijateljima uglednim likovnjacima pobrinuo da se u Mimari priredi izložba barriquea koji su službu u enologiji zamijenili službom u domeni umjetnosti. Unatrag nekoliko godina Vlado na svom posjedu u Kutjevu organizira likovne kolonije na kojima priznati likovni umjetnici, te oni koji to (još) nisu ali imaju dara za umjetnost, od bačvica oslikavanjem odnosno oblikovanjem stvaraju umjetnička djela. Počelo je bezazleno, kao druženje uz čašicu i kičicu, ali onda se stvar i te kako uozbiljila, uključili su se i vrlo priznati likovnjaci, a oslikanih bačvica bivalo je sve više. Krauthaker ih je rabio kao ukras na imanju odnosno na štandovima kad je nastupao na sajmovima. Ali skupilo se kroz svo to vrijeme i više oslikanih ili preoblikovanih eksponata nego što ih je Vlado bio u stanju čuvati, pa se eto sada krenulo s izložbom Vino, boje i oblici Zlatne doline, najprije u Mimari, s time da potom ona bude i u susjednom joj hotelu Westin, a onda i u Esplanadi. Pokazane su bačvice koje su na razinu umjetničkoga djela podignuli autori Petar Barišić, Josip Karežić, Vatroslav Kuliš, Antun Krešić, Tihomir Lončar, Stanko Marinković, Bane Milenković, Stipe Nobilo, Ivo Raić i Hrvoje Šercar. Izložbu je otvorila dogradonačelnica Vesna Kusin, a kroz program je vodio glumac Vedran Mlikota. Rodila se i ideja da se eksponati ponude na prodaju. Upravo ova bačvica, posebno na slici a koju je ilustrirao brački ugostitelj Stanko Marinković, na ovoj izložbi sada u Mimari već je bila prodana I proije otvorenja!…

Već prije otvorenja izložbe bila je prodana bačvica koju je ukrasio brački ugostitelj i slikar Stanko Marinković

Već prije otvorenja izložbe bila je prodana bačvica koju je ukrasio brački ugostitelj i slikar Stanko Marinković

Evo, dakle, mogućnosti za dobar poslovni uspjeh vinara i likovnih umjetnika ne izravno, nego i indirektno vezanih uz svijet vina: plasman oslikanih bačvica! Ali ima još nešto: vinar kad odluči da neka bačvica više nije prikladna na iduće punjenje, ili ako smatra da bi mogao naći kolekcionara vina za kapljicu iz sasvim nove bačvice koja bi se na oslikavanje dala odmah nakon što je samo jednom čuvala vino, može vino iz dotične bačvice posebno napuniti u, primjerice, magnum (oko 150 takvih boca od 1,5 litre), te ga ubočenoga i s, na boci, primjerenom etiketom s umjetničkim štihom skupa s umjetnošću oplemenjenom bačvicom dati na prodaju…

Mimara barrique: bačvica kao ukras i umjetnina u kući, a vino za svečane, posebne trenutke… ♣

Otvorena vrata PA-VIN-a

REVIJA NAJBOLJIH SVJETSKIH MARAKA – Bez jako dobre opreme teško je proizvesti nešto ekstra, što će doista privući pažnju mogućeg kupca. Tim se mottom rukovodio Željko Pavković, jaskanski poduzetnik koji je prije 23 godine osnovao tvrtku PA-VIN za plasman suvremene opreme za vinogradarstvo i podrumarstvo te za konzultantske usluge, sa sjedištem u Jastrebarskome podno vinorodne Plešivice. PA-VIN svako toliko u krugu svoje tvrtke organizira Dane otvorenih vrata – smotru opreme, pomagala i potrepština za vinogradarstvo i vinarstvo.

Međimurec Mladen Letina izložio9 je svoje cisterne ali i preše francuske tvrtke čiji je predstavnik u Hrvatskoj Vaselin Bucher

Međimurec Mladen Letina izložio je svoje cisterne ali i preše francuske tvrtke Vaslin Bucher čiji je predstavnik u Hrvatskoj

Safet Bračković dovezao je mehanizaciju iz Njemačke!

Safet Bračković iz Agrosada i Hrvoje Bošnjaković dovezli su mehanizaciju – divovski kombajn za strojnu berbu grožđa – iz Njemačke! Ali, beračica je stigla i iz Francuske, iz tvornice Alma!

PA VIN Alma beracica

Na nedavnoj nekolikodnevnoj priredbi proteklih dana pokazana je oprema ponajboljih svjetskih proizvođača – strojevi za obradu tla i za zelenu rezidbu, atomizeri, malčeri te kultivatori Clemens, kombajn za branje grožđa što ih je dovezao iz Njemačke Agrosad, tvrtka kojom upravlja naše gore list Safet Bračković, zatim traktori Fendt, Carraro, Clemens, Felco, Fischer, beračice grožđa francuske Alme, preše Vaslin Bucher, pa Letina, Škrlj, Lallemand – kvasci  i neki preparati (LalVigne) napravljeni za uporabu već u vinogradi, da pospješe bolje dozrijevanje grožđa, pa bačve Garbelotto, Boutes, čepovi Colombin, punilice GAI…

Na centralnome mjestu - štand kanadske tvrtke Lallemand

Na centralnome mjestu – štand kanadske tvrtke Lallemand. Nenad i Maja Maslek te Karl Burger iz Austrije. Ta je tvrtka prezentirala svoje najnovije proizvode – inaktivne kvasce LalVigne u kategoriji Aroma i u kategoriji Mature (=zrelost). Prvi pospješuju izraženost aroma a drugi dozrijevanje fenola i veću kakvoću tanina, pridonose i punoći okusa. S tim preparatima treba tretirati lozu kad počne šara, tj. kad bobice počnu dobivati boju.

Mnogo posjetitelja – vinogradari i vinari iz cijele Hrvatske. Tako posjećene smotra opreme i strukovno vođene radionice ali i veliki broj nazočnih mladih upućuju na to da se u nas ubacuje u veću brzinu u postizanju, u proizvodnji, vrhunske kakvoće vina. PA-Vin kao organizator pobrinuo se, ustrojem i prostora za uživanje u lokalnima hrani i vinu, i za to da priredba bude i lijepa prigoda za druženje i razmjenu iskustava uz zalogaj i čašicu. ♣

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Andro Crvik iz Konavala osobito se zanimao za bačve, i na slici je s predstavnikom ugledne talijanske bačvarije Garbelotto Antoniom Carluccijem

OGra

Milan Grabovac i enolog Mislav Maršić iz Imotskoga razgledavali su pažljivo punilice GAI

Rock’n’Vranec

TIME – AFTER TIME… – Da: Time, zagrebačka super-grupa s početka stvaranja jake rock-scene na ovim našim prostorima, ponovno, nakon nekog vremena, pred publikom!

Tihomir Pop Asanović klavijature, Vedran Božić gitara, Dado Topić vokal, Mario Mavrin bas, Ratko Rale Divjak bubnjevi. Konkretno: kraj travnja 2016. u kavani Johann Franck u Zagrebu.

Ozračje drukčije nego u doba naše mladosti, kad su pozornice bile sportske dvorane, a obvezni tekući pratitelj pivo. Danas dobro dozreli dečki Timea, ali i dalje podjednako brzi na gitarskoj i bas žici, tipki klavijature i palici za bubnjanje, ambijent profinjeniji, odgovarajući za njih ali i za njihove fanove, a tekući protagonist – vino. U glavnoj ulozi u čaši – Bovin, vinarija braće Bogevski iz Makedonije. U najnovije vrijeme tri su visoko vrana (da, crna k’o ugljen, a od sorte Vranec!) aduta kuće: Gjupka odnosno ciganka, Era, te May Way. Mpc. – da zaboli glava. Taman da se piju uz hit Timea Život u čizmama s visokom petom! Pa, eto, logika kaže: početak koncerta u Johannu Francku sa snažnom rock-obradom pop-hita Briana Highlanda Gipsy Woman, negdje na sredini glazbenog programa, uz mogućnost konzumacije Ere, skladba Makedonija (Tamo gdje vječno sunce sja…), a na kraju, uz čašu My Waya, Time-obrada velikog hita Franka Sinatre My Way (sa, inače, znakovitim tekstom!) – My Way… Organizatoru vrijedi razmisliti i o mogućnosti da se u nekom kutku objekta Johann Franck otvori i pult za maloprodaju Bovinovih butelja i Time-ovih ploča ili CD-a za ponijeti kući. ♣

Craft Beer Festival & Gastronomadi

VAGINALNO PIVO! – Eto ti ga na!

Postoji i – vaginalno pivo!

OLY

Chef Ivica Štruml i kuhari Gastronomada, te s njima mlada enologinja Teskera koja se odmetnula od vina i posvetila pivu!

U Zagrebu u prostorijama Gastronomada u Europskome domu, uz, kako je najavljeno, nazočnost čak dvaju ministara u hrvatskoj vladi, naravno, jedan od ministara bio je iz resora turizma jer, kaže se, želja je manifestaciju plasirati kao turistički sadržaj, odvijala se priredba Craft Beer Festival posvećena manufakturno proizvedenome pivu. Tamo tog famoznog, za turizam moguće vrlo značajnog – vaginalnog piva, nije bilo.  Ali, bilo je zato piva nazvanog Fakin ipa, pa čujem: tradicijska proizvodnja bez konzervansa. Fakin je fakin, a ipa je kratica za India pale ale. Riječ je o posebno gorkome pivu. Priča kaže kako je naziv nastao po tome što je Velika Britanija u vrijeme kolonijalizma brodovima slala pivo u Indiju a da se ono za dugačkog putovanja brodom ne bi pokvarilo u nj je dodavano mnogo hmelja, koji, objašnjeno je, služi i kao konzervans. S većom količinom hmelja pivo je dakako promijenilo okus, ali i taj novi, ekstra-gorki okus potrošači su jako dobro prihvatili. U nas takvo osobito gorko pivo pod nazivom Fakin Ipa, proizvodi i odnedavno i u boce puni pivovara Medvedgrad. Na festivalu kraft-piva bilo je moguće kušati i druge posebnosti te pivovare, primjerice svjetli lager Zlatni medvjed, crni lager Crna kraljica, pšenično pivo Dva klasa i jaki tamni lager Grička vještica.

Organizatori festivala i pivovara Medvedgrad pobrinuli su se za fine zalogaje, koje su pripremali chef Ivica Štruml, Esplanadin kadar i svojedobno Kuhar godine u Hrvatskoj u izboru revije Svijet u čaši, a danas voditelj gastro-konzultantske tvrtke Štruml d.o.o, te kuhari Gastronomada.CRAFT Vaginal-beer

Ali, što je to vaginalno pivo? Kompanija zvana The Order of Yoni, a yoni na sanskrtskome navodno znači vagina, navodi kako je razvila tehnologiju za proizvodnju takvog jedinstvenoga piva. Opisano kao sadržavajuće kvintesenscije ženstvenosti (quintessence of femininity), to pivo proizvedeno je uz uporabu bakterija mliječne kiseline izdvojenih iz vagine češke modele/manekene. A ti mikroorganizmi Lactobacillus, koji inače budu u gastrointestinalnome traktu čovjeka i životinja ali su i, kaže se, sastavni dio mikrobiologije vagine u žene, inače se rabe u proizvodnji sira i jogurta, ali i u produkciji piva kao što je lambic u Belgiji. The Order of Yoni ističe da se na etiketi svake boce vaginanog piva te kuće nalazi datum kad je od spomenute modele uzet vaginalni tampon. Nazdravlje!

Tajna toga piva leži u vagini. Koristeći se visokom tehnologijom uspijevamo izolirati i za produkciju piva pripremiti bakteriju mliječne kiseline iz vagine neke određene, dakako, iznimne žene. Bakterija prenosi u pivo osobenost i profinjenost žene, i dok pijete pivo rađeno s tom bakterijom učinit će vam se kao da plešete s prekrasnim anđelom! Dok pijete ovo pivo možete sanjariti o tome da ste na rendesu sa ženom vaših snova., stoji u reklamnom prospektu.

The Order of Yoni planira kreirati još piva uz uporabu vaginalnih bakterija, jedno od tih bit će BDSM ale na bazi dimljene šljive i bakterija mliječne kiseline iz vagine crvenokose odnosno brinete, a drugo pak blond ale, napravljeno od pšeničnog slada, šafrana i jestivoga zlata s dodatkom mliječnih bakterija iz vagine plavuše, po mogućnosti neke slavne manekene.

Yoni pivo jedno je od nekoliko kreiranih uz uporabu genitalnih produkata.  U kolovozu prošle godine objavljeno je da je pivovara Choise Bros iz Novog Zelanda u proizvodnji svojega stouta rabila jelenovo sjeme! ♣

EAT & DRINK ISTRIA!… –  Istrani su kroz udrugu Vinistra među najbolje organiziranim proizvođačima vina i maslinovoga ulja u Hrvatskoj. Ali neki od njih smatraju da to i nije dovoljno! I idu u uža udruživanja, koje mogu biti i dodatno efikasna, osobito u elitističkom kontekstu!

Nono Edi Prodan te vinar Moreno Coronica

Nono Edi Prodan te vinar Moreno Coronica

Vinogradari i vinari prve istarske lige Moreno Coronica, Moreno Degrassi i Gianfranco Kozlović te vinogradar, vinar, maslinar i uljar Danijel Kraljević Cuj, uljarka Alessandra Vekić kao i ugostitelji Fabijana Mijanović koja vodi konobu Buščina, i te kako na glasu, i Edi Prodan, voditelj renomiranog restorana Nono, odlučili su ući zajedno o projekt za još bolju Istru, pa su u ožujku u središtu Umaga skupa otvorili ugostiteljsko-prodajni objekt Istrian Food & Wine Shop Eat  Istria = Papati Istru! Ponudu čine riba i plodovi mora – srdela, tuna, sipa, lignja, te burger od boškarina. Sva vina spomenutih vinara moguće je naručiti na čašu. Predviđeni su i programi – radionice za one koji žele saznati više: o Istri općenito, o istarskome vinu, istarskom maslinovome ulju…

Skrećem pažnju na Cujev pjenušac (klasična metoda) te na novu baznu malvaziju (dakle 2015), ali i na maceriranu malvaziju, ali i na (još premladi!) teran 2015, naravno i na maslinovo ulje – Cuj posjeduje uljaru i osim za sebe prerađuje masline i iz usluge, za ponajbolje istarske maslinare. Tu su i Coronikina Gran Malvazija i Gran Teran, a uskoro ćemo vidjeti i njegov pjenušac!

Popriličan broj istarskih vinara krenuo je i u pjenušavome smjeru, a zadovoljava se metodom charmat. Dovoljno im je da im pjenušac bude tehnički u redu, svjež odnosno dopadljiv, i brzo spreman za konzumaciju. Metodom charmat to je moguće ostvariti  Istrani voze vino u Italiju u obližnju Furlaniju, i tamo im ga šampanjiziraju u velikim posudama, te napune i dovezu natrag kao proizvod spreman da izađe pred potrošača.. Coronica i Cuj međutim odlučili su se za klasičnu metodu koja traje duže, ali daje i daleko kompleksniji proizvod. Ne tek charmat, nego – charmaNt! S reputacijom kakvu imaju – Coronica s vinom a Cuj s uljem i vinom – i ne bi se smjelo pomišljati na neku drugu varijantu… Slažu se s time i članovi grupe zagrebačkih ugostitelja, sommeliera i dobrih potrošača vina koji su ovih dana posjetili Cuja i Coroniku…  ♣

ZLATNI PODRUM FRANCESCA ILLYJA – Nedavno za vrijeme toskanskih vinskih pretpremijera i manifestacije Benvenuto, Brunello! u Montalcinu je svečano otvoren novi – Zlatni podrum. Vlasnik mu je Francesco Illy, brat tršćanskog magnata kave, s kojim Francesco čini se i nije u najboljim odnosima i koji također u Montalcinu posjeduje vinski posjed Mastrojanni. U taj podrum Francesca Illyja, na imanju nazvanome Podere le Ripi, ugrađeno je više od 750.000 opeka slaganih, po starinskome principu gradnje u skladu s principima održivosti, jedna na drugu, pa tako kroz četiri godine.

Inače, u tome podrumu kao direktor i kao glavni enolog zaposlen je Sebastian Nasello, ovogodišnji osvajač nagrade Giulio Gambelli, nazvane tako po legendarnome talijanskom enologu Giuliju Gambelliju koji se isticao u maksimalno moguće prirodnoj proizvodnji osebujnih i organoleptikom teritoriju vjernih vina. ♣

SOLDERA: NIKAD VIŠE BRUNELLO NA ETIKETI! – Svjetski znani kontraverzni proizvođač vina Gianfranco Soldera, koji inače živi u Milanu a imanje – Case Basse – mu je u Montalcinu blizu posjeda Pieve Santa Restituta od Gaje i posjeda Caprili, kategorički je izjavio da više nikad na etikete svojih vina neće staviti naziv Brunello! Od berbe 2013. moje vino isključivo nosi naziv Toscana igt Soldera 100% Sangiovese. Praktički u podrumu u ovome trenutku više nemam vina za spremnoga isporuku. Inozemni ljubitelji moje kapljice pokupovali su, i platili unaprijed, svih 8600 butelja i 440 magnuma moje berbe 2009., a isporuka je realizirana ovih dana. Butelja je koštala 220 eura, i to je jedno od najskupljih talijanskih vina. Malo sam promijenio i pristup plasmanu: ja sad biram kome ću prodati vino, u suštini to znači da boce dam samo kupcu koji se navrijeme naruči i koji plati unaprijed, kaže Soldera. ♣

MENEGHETTI WHITE – U wine baru Basement u Zagrebu predstavljena su nova, za tržište spremna godišta vinarije Meneghetti iz istarskih Bala – Meneghetti Malvazija 2015 i Meneghetti White 2012. Goran Hanžek, direktor i partner u Meneghetti d.o.o., istaknuo je da će berba 2015. godine biti zapamćena kao jedna od najboljih u povijesti vinarije, posebice iz razloga što su vremenski uvjeti za razliku od kišne 2014. godine bili jako dobri pa se, finalno, očekuju vina izvrsne kvalitete. Od 2015. godine su svi vinogradi u vlasništvu vinarije u stanju pune rodnosti tako da će po prvi puta biti nadmašena proizvodnja od 100.000 boca godišnje. Meneghetti Malvazija 2015 je svježe bijelo vino koje uz 85 posto malvazije ima i 15 posto chardonnaya i bijelog pinota. Meneghetti White 2012 je kupaža chardonnaya i bijelog pinota odležana 12 mjeseci u velikim bačvama od slavonskog hrasta te još 30 mjeseci u boci prije izlaska na tržište.Meneghetti posjed

Hanžek veli da su na Stanciji Meneghetti trenutno u tijeku radovi na proširenju smještajnih kapaciteta i restorana a ponovno otvaranje planirano je za početak kolovoza kada će Meneghetti zablistati sa 26 luksuznih smještajnih jedinica i restoranom sa 70 sjedećih mjesta is više  dodatnih sadržaja. ♣

Badel 1862 - Ivan Dolac

Badel 1862 – Ivan Dolac

ZLATO IVANU DOLCU S FINGERLAKEA – Na velikom ocjenjivanju 16. Finger Lakes International Wine Competition 2016 u Rochesteru u SAD, na kojemu je bilo prijavljeno 4000 uzoraka iz raznih krajeva svijeta Ivan Dolac barrique 2009 Badela 1862 osvojio je zlatnu medalju, dok su Korlat Merlot 2012., Korlat Syrah 2011., te Dingač 50° 2011. osvojili srebrne medalje. Ivan Dolac Barrique 2009 predstavio se svijetu s novim dizajnom opreme. Autor je Vanja Cuculić. Na boci s reproduciranom kartom otoka Hvara želi se naglasiti jedinstveni vinogradarski položaj Ivan Dolca, a naziv tiskan zlatnim slovima služi kao asocijacija na mnoga svjetska priznanja za ovo vino. Etiketa Dingača 50° također ističe posebnost položaja Dingač, tj. ekstremnu nagnutost terena na kojem su vinogradi od 50°. ♣

Dzabe farbanjeSAŠA KRAJNOVIĆ NAJBOLJI ISTARSKI SOMMELIER za 2016 – Na ovogodišnjem prvenstvu sommeliera  za Istru i Kvarner pobijedio je Saša Krajinović iz Valamar Rivijere iz Poreča. Drugoplasirani je Saša Majstorović predstavnik Jadranke Hotela iz Malog Lošinja, a treći je Tomislav Sokač iz Istraturista. U eliminacijskom natjecanju sudjelovalo je 25 natjecatelja iz hotelskih kuća Maistra iz Rovinja, Valamar
Riviera iz Poreča, Laguna Novigrad iz Novigrada, Istraturist iz Umaga, Arenaturist iz Pule, aPlave laguna iz Poreča, Jadranka  iz Malog Lošinja, Liburnija Riviera Hoteli  iz Opatije te Ville Ariston iz Opatije i hotela La Grise iz Bala. ♣

DUHOVITOST … i FARBANJE BEZ GRANICA – Pa doista – gdje nam je kraj kad imamo takvu duhovitost kao što je ova, napisana na svježe obojenoj fasadi zagrebake zgrade? ♣Batak - krilca

KRILCA u BATAKU – Pa gdje nam je kraj – uz ovakvo umijeće reklamiranja krilaca u restoranima Batak? (snimljeno u Zagrebu na parkiralištu pored trešnjevačke tržnice). ♣ SuČ – 04/2016