Archive | Sajmovi – Festivali – Ocjenjivanja/Fairs – Festivals – Contests RSS for this section

SVIJET u CASI – 08.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

 

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you_______

Uskoro i berba 2021 u punom zamahu! Hrvatsko zagorje: dekor je spreman

___________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Vino Zagorje i Bajka na dlanu: ZAGORSKI BREGI KAO ROBNA MARKA VINA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE  ⦁ Nova era Tomčevih: SEOSKO DVORIŠTE POPUT PARKA, s PROSTRANOG KROVA UZ PERLICE DO LOVRINIH SUZA… ⦁ Najjača međunarodna ocjenjivanja vina: MEDALJE – POSLOVNA KORIST i(li) ZA UDOVOLJENJE TAŠTINE ⦁

VIJESTI/NEWS

Ususret praznicima i novoj godini: HRVATSKI VINSKI KALENDAR i VINSKA ABECEDA

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 08.2021 – BUYING GUIDE

________________________

Vino  Zagorje i Bajka na dlanu

Jesenski prizor brežuljkastog vinorodnog krajolika u Hrvatskom zagorju: dio bajke na dlanu (Marko Čolić)

ZAGORSKI BREGI  KAO ROBNA MARKA VINA KRAPINSKO ZAGORSKE ŽUPANIJE

Zagorski bregi i Bakhov nektar odavna su neraskidivo povezani. S vremenom sve snažnija svijest domaćina o ljepoti jedinstvenog regijskog krajolika i o značenju niza povijesnih građevina u kraju, zatim vrlo ugodna klima, fina domaća hrana i vidljivi recentni zaokret Zagoraca u spomenutoj njihovoj povezanosti s litricom prema kakvoći otvorili su poglavlje Bajka na dlanu. Krapinsko-zagorska županija, logično, s bajkom na dlanu želi u značajnoj mjeri u gospodarskom smislu igrati i na kartu turizma.

Zagorska vinska scena nekad je počivala samo na moru malih vinara bilo lokalnih seljana bilo došljaka-vikendaša, i na mnoštvu sitnih vinogradskih parcela dovoljnih tek da vlasnik proizvede količinu vina za konzumaciju unutar obitelji i s prijateljima jedva kroz punu godinu dana. Seljani koji su se općenito bavili poljoprivredom a koji su posjedovali nešto više zemlje pod trsjem dio su (višak) grožđa prodavali zadrugama. U neko prijašnje vrijeme privatnicima nije bilo ni dopušteno da vino plasiraju napunjeno u bocu i s etiketom pod svojim imenom. Ali nakon što su se okolnosti promijenile isplivalo je u Hrvatskom zagorju nekoliko ambicioznijih pojedinaca koji su shvatili da im je nužno, i da im se isplati, okrupniti površinu vinograda te tržištu ponuditi pod vlastitim imenom finalizirani proizvod u nešto većoj, tržišno barem donekle zadovoljavajućoj količini. I, kako je logično da se uspješno poslovno naprijed može jedino uz zajedništvo i slogu, došao je trenutak da se prije postojećim udrugama zagorskih vinogradara i vinara, aktivnost kojih se odvijala više na razini druženja i pajdašije, pridruži i jedna na poslovnoj razini. U Hrvatskom zagorju osnovana je, uz dakako županijski blagoslov, poslovna udruga Vino Zagorje, koja okuplja ozbiljno tržišno orijentirane zagorske proizvođače vina i koja može ostvarivati pomake zagorskoga vina i kvantitativno i kvalitativno značajno nabolje, i na korist ne tek pojedinca nego i na dobit zajednice. Nedavni pogreb jednog po površini vinograda (oko sedam hektara u komadu!) vrlo značajnog člana udruge Željka Petrovečkoga u Svetom Križu Začretje potaknuo je na razgovor s aktualnom predsjednicom udruge Vino Zagorje enologinjom Jasminkom Šaško o sadašnjem trenutku toga tijela, akcijama i planovima vezanim uz budućnost uloge Bakhova nektara u gospodarstvu u Krapinsko-zagorskoj županiji.  Čelnici Jasminki, inače, u radu u udruzi kao tajnik pomaže Edo Orsag.

Bajkoviti zagorski brežuljci, blaženi za oko (suhiucasi)

– Udruga Vino Zagorje Krapinsko-zagorske županije, osnovana na prijelazu iz prošlog stoljeća u ovo sadašnje, trenutno broji 24 člana iz svih dijelova Hrvatskog zagorja a koji su vrlo ozbiljno tržišno orijentirani. Od imena koja su već i šire znana moglo bi se izdvojiti sljedeće članove: Bodren, Bolfan, Vuglec, Petrač, Kopjar, Grozaj, Prekratić, Sever PZ Trs, Zdolc…  Zasad su uvjeti za članstvo u udruzi, uz, dakako, spremnost poštivanja pravilnika udruge, ti da proizvođač koji aplicira raspolaže s barem jednim hektarom svojega vinograda, odnosno da godišnje proizvodi najmanje 3500 do 4000 litara vina. Zadaća su udruge rad na stalnom unaprjeđenju kakvoće zagorskoga vina, rad na promociji i plasmanu zagorskih vina, ali, uz to, i aktivnost na predstavljanju kompletne županijske turističke ponude s ciljem postizanja visoke prepoznatljivosti Hrvatskog zagorja kao vrlo atraktivne turističke regije, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu. U planu rada udruge stoji da ona priređuje strukovna savjetovanja, izložbe i razna takmičenja, organizira strukovne izlete, popularizira i ističe znanstvena dostignuća u oblasti vinogradarstva putem predavanja, da sudjeluje u stvaranju imidža zagorskih vina kao kvalitetnih i prirodnih proizvoda, te da putem organizacije i realizacije zajedničkih nastupa na izložbama, sajmovima i drugim vidovima promidžbenih aktivnosti i u ambijentima izvan same Županije daje svoj doprinos u širenju tržišta za ponuđenu kapljicu ali i što-šta osataloga u ponudi. Zadatak joj je i da podiže svijest lokalnih vinogradara i vinara o važnosti eko-pristupa, da popularizira ekološki način zaštite vinograda i proizvodnje vina. Udruga Vino Zagorje je idejni začetnik i organizator provedbe lani začetog projekta zaštite i brendiranja zajedničkog vina Zagorski bregi, čije oživotvorenje ne bi bilo moguće bez financijske potpore Krapinsko-zagorske županije – rekla je u dahu Jasminka Šaško, po zvanju inače enologinja i stalno zaposlena na posjedu Vuglec-breg.

Enologinja Jasminka Šaško, aktualna predsjednica udruge Vino Zagorje (suhiucasi)

– Danas se Hrvatsko zagorje pomalo sve više prepoznaje kao respektabilna regija po pitanju kvalitete vina, čime se izraz zagorski kiseliš koji nas je dugo pratio može baciti u zaborav. Kontinuiranom edukacijom podiže se stručno znanje u proizvodnji i preradi grožđa i vina, o čemu svjedoče i nagrade koje već vina naših članova sve u većem broju postižu na različitim nacionalnim i međunarodnim sajmovima i vrednovanjima. Posljednjih dvadesetak godina podignuti su kvalitativni rang sortimenta i kakvoća vina, etablirale se na sceni već više proizvođača, sve je to rezultat ulaganja u edukaciju i obrazovanje, marketing i promociju. Iako se stanje u vinogradarstvu nedvojbeno unaprijedilo još predstoji mnogo za učiniti, pogotovu u marketingu i brendiranju, u poticanju ruralnog turizma, povećanju vinogradarskih površina te poboljšanju tehnološke opremljenosti.

_________________________

In Memoriam

ŽELJKO PETROVEČKI

U plavetnilu iznad Zagorja, u nebeskim visinama, sad još jedna bliska nam zvijezda sja…

Riječ je o Željku Petrovečkom iz Svetog križa Začretje, kojega ćemo, osim kao vrhunsku osobu, pamtiti i kao jednog od pionira suvremenog, u posljednje vrijeme inače sve uspješnijeg vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskom zagorju.

Željko Petrovečki, nekad zaposlen u sektoru trgovine, ali inače veliki štovatelj plemenite kapljice, uvidio je da granice u okviru kojih se vino kao opće bogatstvo može i mora iskorištavati daleko nadmašuju puku pajdašiju. Ono je, konkretno, kao tipičan proizvod teritorija, u modernom društvu postalo idealno za promidžbu lokalne eno-gastronomije i, s time, i cijeloga kraja kroz široku platform zvanu turizam, dakle i te kako je važno u gospodarskom smislu. Međutim Petrovečki je uvidio i to da je pristup Bakhovu nektaru u Hrvatskom zagorju nužno mijenjati, u smislu, napokon, ozbiljnog zaokreta prema kakvoći koju traži zahtjevan potrošač, i u smislu dovoljnih količina pojedinih vrsta vina raspoloživih za tržište.

Položaj Mirkovec kod Svetog Križa Začretje gdje je Željko Petrovečki na nekih sedam hektara terena podigao vinograd s više najcjenjenijih sorata svijeta (Marko Čolić)

Željko, popularni Žac, osobno je krenuo u svoju proizvođačku vinsku avanturu sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća.  Odabrao je padine na lokaciji Mirkovec koja dosiže nadmorsku visinu i iznad 280 metara, prosjek visina je 277 m. Riječ je o ukupno oko sedam hektara terena. Tijekom godina Žac je dostigao 65.000 zasađenih loza! A sorte – prvoligaške svjetske: Graševina, Silvanac zeleni, Pinot bijeli, Pinot sivi, Chardonnay, Pinot crni, Rizling rajnski, Muškat žuti. Cabernet sauvignon. Petrovečki je proizvodio jednosortna vina, ali i mješavine, vina redovne berbe, ali i vina od odgođenih berbi, u rangu od kasne do ledene. Primijetio je ubrzo da potražnja raste i za kvalitetnim destilatima, pa se upustio i u proizvodnju voćnih rakija i likera. to je sebi s obzirom na dovoljan izvor sirovine, mogao dopustiti. Namjera mu je bila svoj posjed afirmirati i kao privlačnu turističku točku, od početka je bio uključen u akciju Vinske ceste Krapinsko-zagorske županije.

Na žalost, s vremenom, određene razne okolnosti a onda i problemi – postupno sve teži – sa zdravljem omeli su onaj puni vinski razvitak kakav je Žac priželjkivao. I, ovih dana a nakon perioda osjetnog pogoršanja zdravstvenog stanja te i boravka u bolnici u Zaboku, Željko Petrovečki Žac preminuo je, u 64. godini.

Sprovod je okupio veliki broj njegovih prijatelja i štovatelja njegova rada ne samo iz Začretja i Hrvatskog zagorja nego i šire, među njima vidjeti su se mogli i aktualni velikani vinske scene u Hrvatskom zagorju Boris Vuglec, Tomislav Bolfan, Boris Drenški Bodren, Grozaj…  Sunce je s vedrog neba davalo potporu za vrijeme ceremonijala, ali odmah nakon pokopa nebo više nije moglo izdržati, i ono je proplakalo. Plavetnilo je najednom postalo izrazito tamno-sivo, a onda su se dobar sat vremena nevjerojatnom gustoćom i silinom naprosto u mlazu slijevale suze, u posljednjem stadiju i u obliku ledenih kuglica…⦁

__________________________

Formiranje prepoznatljive robne marke vina Hrvatskog zagorja zasigurno je značajan korak naprijed za promociju i plasman kvalitetnih zagorskih vina te za isticanje Hrvatskog zagorja kao turističke regije u Republici Hrvatskoj, ali i u inozemstvu.

Uz nekoliko najpoznatijih imena aktualnog vinogradarstva/vinarstva Hrvatskog zagorja – Borisa Drenškog Bodrena, Tomislava Bolfana Vinski vrh i Borisa Vugleca Vuglec-breg te Edu Orsaga, tajnika udruge Vino Zagorje okopili su se, u kušanju vina robne marke Zagorski bregi 2020, prof. Ivan Dropuljić, organizator međunarodnog festivala Zagreb Vino.com u Esplanadi (nakon lanjske pauze ove godine ponovno, i u uobičajenom terminu i na uobičajenoj lokaciji, otvara vrata!), radijski novinar Tomislav Radić i fotograf Marko Čolić. Tekući Zagorski bregi djelovali su u nesnosno vrućem trećem ovogodišnjem valu pakla kao melem na rani… (suhiucasi)

– Većina vinogradarskih položaja u Zagorju idealna je za proizvodnju lepršavih bijelih vina nježne arome i specifične svježine, kakva se po tipu ali prije ne baš i na višem stupnju kakvoće u Zagorju već desetljećima tradicionalno rade. Velika većina vinograda raštrkanih po zagorskim brežuljcima su nasadi u kojima je gotovo uvijek zastupljen veći broj sorata koje se prerađuju zajedno. To je posebno istaknuto kod brojnih malih vinogradara koji u svojim kletima proizvode vino samo za vlastite potrebe. Ali i u paleti vina tržišno ambicioznije orijentiranih proizvođača uvijek postoji lagano, svježe vino dobiveno kupažom većeg broja kultivara. Posljednjih desetljeća najzastupljenije sorte u Hrvatskom zagorju su Graševina, Rizling rajnski, Ranfol, Silvanac zeleni, Kraljevina, Chardonnay, Moslavac, Pinot sivi i Pinot bijeli, Plavec žuti, i predviđeno je da one čine i vino ove zaštićene robne marke.

Na pjenušavom doručku nedavno u Hrvatskom zagorju, uz osvježavajuće perlice – Petrač, Bodren, Vuglec i Bolfan (Marko Čolić)

Po podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu HAPIH, Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo CVVU udio takvih vina u cjelokupnom prometu vina Krapinsko-zagorske županije u protekle četiri godine iznosi oko 70 posto, informira Jasminka Šaško. Na najvećeoj zagorskoj vinskoj smotri a to je Izložba zagorskih vina u Bedekovčini, manifestaciji koja se tradicionalno održava već više od 50 godina u kontinuitetu, udio mješavina bijelih sorata nikad nije manji od 30 posto. Svaki proizvođač koji svoja vina daje na ocjenjivanje u pravilu uz mono-sortnu kapljicu obvezno ima i jednu mješavinu bijelih sorata. Takva vina na ocjenjivanju postižu ocjene u rasponu od 76 do 86 bodova, najveći broj dosegne 80 i koji bod više, uglavnom za kategoriju srebrne medalje.

– U svjetlu aktualnih klimatskih promjena i globalnog zatopljenja te navale vina s visokim sadržajem alkoholna otvara se veliki prostor baš za laganija svježa vina, dakle ona su već vrlo tražena na širem tržištu. Zagorski vinogradari sa svojom kapljicom tu svakako mogu konkurirati, no budući da velika većina raspolaže s relativno malim količinama, nametnula se potreba za udruživanjem i stvaranjem zajedničke robne marke teritorija koja će tržištu jamčiti kontinuiranu kvalitetu, ujednačenost i prepoznatljivost konačnog proizvoda – kazala je još Jasminka Šaško, i dodala: – Ako oni vrlo mali prepoznaju da su proizvodeći vino zaštićeno pod prepoznatljivom robnom markom konkurentniji na tržištu, vjerojatno će se dio njih zainteresirati za upis u Vinogradarski registar radi prodaje grožđa i/ili eventualne proizvodnje vina za stavljanje u promet. Na taj način mogao bi se smanjiti trend zapuštanja i krčenja vinograda koji je u Hrvatskom zagorju posljednjih godina sve izraženiji, ali i moglo bi se animirati mlade ljude da ostanu na selu i bave se vinogradarstvom i vinarstvom, utkanima duboko u tradiciju ovog kraja. Na ovom putu treba ustrajati jer je sve do sada postignuto najbolji pokazatelj da se sustavnim radom može sačuvati vinogradarska proizvodnja na zagorskim bregima, štoviše i proširiti osvajanjem napuštenih površina. Za tako nešto potreban je sistematski rad na svim društvenim i političkim razinama a nužno je  to a se i vinogradarstvo staviti u funkciju gospodarske revitalizacije zagorskog sela i očuvanja njegovih tradicionalnih vrijednosti, poglavito kroz razvoj ruralnog turizma. Upravo bi to trebala biti poanta ovog projekta Zagorskih brega.

Bajka na dlanu: Zagorska rivijera na Vuglec-bregu ponad Krapinskih Toplica. Boris Vuglec, vlasnik istoimenog ugostiteljsko-smještajnog-sportsko rekreacijskog objekta te vinograda i vinarije, nakon prostranog sunčališta (s aperitiv-barom pri ruci!) na početku ovogodišnje turističke sezone otvorio je nov, krasani bazen, na plavoj boji vode i more bi moglo zavidjeti! (Marko Colić)

Da bi se realizirao ujednačeni prepoznatljivi tradicijski proizvod koji će se odgovarajućom oznakom reklamirati kao robna marka teritorija nužno je bilo, dakako, dogovorno postaviti za sve članove udruge obvezna pravila ponašanja u vinogradu, podrumu s naglaskom na izbor sorata i raspon u postotku udjela pojedine sorte u kupaži, kao i glede termina prvog mogućeg izlaska proizvoda iz podruma na tržište.

Bajka na dlanu – lijepa čista priroda, tradicija, rekreacija, dobra hrana, dobra vina… : Vuglec-breg – Jana, jedna od kućica za smještaj gostiju (Marko Colic)

ZAGORSKI BREGI – Budući da se uz Hrvatsko zagorje tradicijski tijesno vežu laganija, svježa, bijela vina dobivena kupažiranjem više sorata u različitim omjerima međutim na način da u mješavini u aromatskom smislu nema prevladavajućeg aromatskog utjecaja pojedinačne sorte/pojedinačnih sorata, pravilnik o proizvodnji kvalitetnog vina Zagorski bregi predvidio je sljedeće kultivare tradicijski uzgajane u Hrvatskom zagorju: Graševina, Ranfol, Rizling rajnski, Kraljevina,  Silvanac zeleni, Sauvignon bijeli, Chardonnay, Pinot bijeli, Pinot sivi, Moslavac, Muškat žuti, Muškat bijeli, Kerner bijeli, Rizvanac, Manzoni bijeli, Plavec žuti te autohtone sorte Hrvatskog zagorja kao Dišeća ranina bijela, Belina Hižakovo, Stara hrvatska belina, Smudna belina, Sokol, Svetokriška belina,  uvrštene na Nacionalnu listu priznatih kultivara vinove loze (NN 53/2014). Isto tako, dozvoljene su i bijele sorte s visokom otpornošću na gljivične bolesti kao Solaris, Johanniter, Merzling, Phoenix, Staufer, inače također uvrštene na Nacionalnu listu priznatih kultivara vinove loze (NN 53/2014). Moguće je rabiti i ostale bijele sorte koje se nalaze na važećoj Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze za podregiju Zagorje-Međimurje u trenutku stavljanja vina u promet. Aromatični Sauvignon bijeli te Muškat žuti i Muškat bijeli u ukupnosti smiju biti zastupljeni u maksimalnom udjelu do 10 posto. Međutim dodavanje Traminca bijelog i Traminca crvenog nije dozvoljeno – ističe Jasminka Šaško.

Što se tiče koncentracije osnovnih kemijskih spojeva u kvalitetnom vinu Zagorski bregi, evo o kojima je riječ i koji su dopušteni rasponima:

Parametar Min. Max.
Alkohol (vol%) 9,5 12,0
Ekstrakt bez šećera (g/L) >17,0 21,0
Šećer reducirajući (g/L) <1,0 4,0
Ukupna kiselost kao vinska (g/L)    5,5 8,0
Hlapljiva kiselost kao octena (g/L) do 1,0
Pepeo (g/L) >1,4 2,0

– Prilikom organoleptičke analize vina radi dobivanja dopuštenja o stavljanju vina u promet, kvalitetno vino Zagorski bregi mora biti ocjenjeno s najmanje 75 od 100 mogućih bodova – informira me Jasminka.

Osobno, kao novinar koji sam u vinu već četiri desetljeća i koji sam, između ostaloga, nekih sigurno po desetljeće i pola redovito svake godine bio član ocjenjivačke komisije i na u svjetskim razmjerima visoko rangiranim vrednovanjima Mundus Vini i Concours Mondial de Bruxelles smatram da bi donji odnosno prolazni prag morao biti viši, barem 80/100 osvojenih bodova!

– Kvalitetnom bijelom vinu Zagorski bregi svojstvena je u izgledu nježna zelenkasto-žuta boja, u mirisu se u prevladavajućoj mjeri očekuju fine voćne arome kontrolirane fermentacije, bez prevlasti aroma karakterističnih za pojedine sorte u kupaži. Upravo iz tog razloga u kupažu za proizvodnju vina Zagorski bregi nije dozvoljeno dodavanje Traminca mirisavog, a za sorte Sauvignon bijeli te Muškat žuti i Muškat bijeli određen je ukupni udio do maksimalno 10 posto. Zagorski bregi su svježe, užitno vino srednje do naglašene kiselosti, manje do umjerene koncentracije alkohola, predviđeno da se poslužuje kao sâmo ili, kako je uvelike prihvaćeno na zagorskom i zagrebačkom tržištu, u kombinaciji s mineralnom vodom, dakle kao gemišt. Kvalitetno vino Zagorski bregi puni se u boce volumena 0,75 l tipa Burgunder exclusive 490 g, 750 ml BVS cuvee boje stakla. Zatvarač butelje je navojni, crni mat, bez otiska zajedničkih obilježja. Sve staklene boce svih proizvođača će uz uobičajenu etiketu proizvođača imati i logo Bajka na dlanu u boji – objasnila je Jasminka Šaško.

Bajka na dlanu

Kao prvi mogući termin izlaska ovog baznog vina Zagorski bregi iz podruma na tržite datum zasad još nije određen, ali po riječima predsjednice Šaško najvjerojatnije će se odrediti najranije za kraj ožujka ili početak travnja u godini što slijedi berbu, jer takav tip vina do toga vremena i bez nekih forsiranja može biti spreman za izlazak.

Što se tiče kontrole toga pridržavaju li se Pravilnika članovi udruge koji aspiriraju na oznaku županijske marke vina Zagorski bregi Jasminka Šaško rekla je da u okviru udruge predviđena komisija od tri člana koja bi se mogla i dopuniti možda i nekim članom sa strane kao neutralcem a koja gotova vina treba kušati najprije interno, dakle prije nego li uzorci odu u nadležni državni Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo koji na temelju analize i organoleptičke provjere donosi prijedlog Ministarstvu poljoprivrede RH za izdavanje rješenja o puštanju u promet. Što se tiče vina u prometu, od članova udruge (nije to princip tužibabe nego nešto što je u poslovnom smislu sasvim logično) zatraženo je da se predsjedništvo udruge odmah obavijesti ako s tržišta dođu signali da nešto miriše na sumnjivo, kako bi se stvar odmah istražila i dovela u red.

Boce s kvalitetnim vinom Zagorski bregi iz 2020. na tržištu su ali dosad iz tehničkih razloga nije bilo i službene promocije. A ta službena promocija za to bazno županijsko vino planira se održati negdje na početku proljeća 2022, s vinom iz 2021., berbe što je pred vratima.

Cabernet sauvignon! Klimatske promjene donijele su svoje: u Hrvatskome zagorju posljednjih godina jako dobro uspijevaju i crne sorte znane po vrlo dobroj strukturi i višem sadržaju alkohola, primjerice Merlot i Cabernet sauvignon. S crnim vinom u Zagorju osobito se ističu vinarije Petrač, posebice s Karizmom, i Vuglec-breg (cabernet sauvignon), Bolfan s crnim pinotom a u ponekoj godini izvanredan mu zna biti cabernet sauvignon (suhiucasi)

Ozbiljna puna krepka i bijela i crna vina odlično se slažu s domaće prigotovljenim specijalitetima zagorske kuhinje. Zagorska ljetna rivijera u vrućem razdoblju godine nudi i laganije kreacije na tanjuru poput ribe… (Marko Čolić)

Budući da Hrvatsko zagorje kao područje ima visoki potencijal u kontekstu vina, logično je da udruga Vino Zagorje  u dogledno vrijeme unutar županijske robne marke Zagorski bregi izađe i s bitno ozbiljnijim eno-uradcima, primjerice s jednom suhom i malo odležanom čvršće strukturiranom mješavinom već spomenutih bijelih sorata tradicijskih za teritorij (po meni znatno bolje rješenje nego izlazak s jednosortnom kapljicom od nekog inozemnog razvikanog i već svuda prisutnog kultivara), opcije su i kategorija pjenušca te slatkog visokog predikata, rekla je Jasminka Šaško.  ♣

____________________

Bedekovčina 2021: ZAGORSKI VINSKI PRVACI –  U Bedekovčini, izletištu gdje se po tradiciji svake godine pred ljeto održavaju strukovno ocjenjivanje zagorskih vina i sajam zagorskih vina, ove je godine šampionom proglašen Traminac ledene berbe 2018 klanječkog proizvođača Severa, s postignutih 91/100 bodova (Veliko zlato) to je i najbolje ocijenjeno vino na ovome vrednovanju. Odmah do njega, s ocjenom 90/100, plasirao se uzorak Graševina izborna berba prosušenih bobica 2017 proizvođača Nenada Posavca također iz Klanjca. Posavec, koji preferira dobro dozrela vina, osvojio je zlato (87/100) i za svoj Chardonnay 2019 redovne berbe koji trenutno stavlja na tržište, a sa 86/100 bodova drugoplasirani je u grupi rajnskog rizlinga.

Najusješniji na ocjenjivanju u Bedekovčini 2021: Nenad Posavec, šampion Zvonko Sever te Mladen Micak. Sever je inače znan i kao uzgajivač autohtone sorte Sokol i kao proizvođač vina od nje, za Sokola 2019 (redovna berba, suho) osvojio je 87/100 bodova

Među najuspješnijim sudionicima ovogodišnjeg, 51. ocjenjivanja plemenite kapljice u Bedekovčini je vinarija Micak iz Marije Bistrice. Micak je osvojio od svih vinara na natjecanju najviše medalja, redom odličja vrlo visokog sjaja.

Kao najbolje ocijenjeni uzorak u grupi bijelih mirnih suhih vina redovite berbe službeno je proglašena  Graševina 2020 vinarije Kopjar (87 bodova, zlato), a kao najbolje ocijenjeni uzorak u grupi bijelih mirnih vina redovite berbe a s ostatkom neprovrelog šećera proglašen je Chardonnay 2020 vinarije Micak (87 bodova). Najbolje ocijenjeni uzorak u grupi crnih i ružičastih vina redovite berbe je Darmol 2015 od Micaka (89/100 bodova, zlato). ⦁

____________________________

Nova era Tomčevih

SEOSKO DVORIŠTE POPUT PARKA, s PROSTRANOG KROVA UZ PERLICE DO LOVRINIH SUZA…

Dvorište znane vinske obitelji Tomac u Donjoj Reki kod Jastrebarskoga poprima obilježje parka! Već na ulazu nakon mostića preko potočića zahvaljujući Zvonimirovoj supruzi Pavici obilje je brižno njegovanog zelenila i cvijeća, a nasuprot zidane obiteljske kuće podignuta je oveća starinska i škopom pokrita etno-vrijedna drvena kuća na kat, namijenjena, u prizemlju – interijer s kaminom te prostrana terasa –  prihvatu gostiju zainteresiranih za degustaciju, a na katu je, nakon već realizirane cvijetne raskoši na balkonu, bilo još u planu uređenje i nekoliko soba za noćenje izletnika odnosno turista. Ispod te kuće uređen je podrum prvenstveno za odležavanje i dozrijevanje pjenušaca. Nasuprot drvenoj kući postavljena je nadstrešnica s krovom također prekritim škopom, ispod nje u zemlju su ukopane amfore za vinifikacije na gruzijski način (sad ih je ukupno devet!), konkretno za vina rađena čak i uz šest mjeseci maceracije masulja od bijelih sorata.

Ispred novog podruma, Martina Tomac raširenih ruku srdačno dočekuje gosta. Dolje: podrum snimljen u večernjim satima (suhiucasi)

S obzirom na od Zvonimirovoga starta kontinuiranu visoku kakvoću vina, posebice pjenušaca i jantarnih mirnih, potražnja za buteljama s etiketom Tomac naglo je rasla i ukazala se potreba za novim širenjem s vinogradima i s podrumskim prostorom. Najnovije kod Tomčevih, koji inače jako drže do tradicije, oveći je podrum smješten odmah do spomenute drvene kuće za goste i, s druge strane, pored nadstrešnice što štiti amfore. Na pogled iz vana djeluje kao da je sav samo u drvu, na krovu se također vidi škop. Građevina, inače rad arhitekta Ćurkovića i koja bi ove godine trebala primiti i prvu berbu, estetski značajno popunjava cijeli ambijent, puni sjaj za oko očekuje se uskoro  kad se razrastu trava i ukrasno bilje!

Na krovu novog oodruma – plato za večernja ljetna pjenušava druženja pod vedrim nebom

Ali tek nakon što se obiđe interijer građevine vidljivo je u punoj mjeri koliko će s tim novim podrumum u radnom smislu profitirati Tomci, ali i u kojoj će mjeri do uistinu jedinstvenog doživljaja moći uživati gosti Tomčevih. Na katu za razne prezentacije i degustacije predviđeno je nekoliko ovećih i odgovarajuće opremljenih i uređenih prostorija, a na samome vrhu, iznad tih prostorija, na golemom pravokutniku unutar krovišta ostavljen je nenatkriti plato za ljetna druženja uz zalogaj i čašicu na otvorenome i s pogledom prema nebeskom svodu… Zvonimir Tomac, inače rođen na praznik sv. Lovre te  jedan od začetnika plešivičke vinske revolucije sa zaokretima prema barriqueu, prema pjenušcima a potom i prema jantarnoj kapljici, te njegov sin Tomislav, koji je preuzeo kormilo gospodarstva i koji uspješno gospodari imanjem, vesele se eno-gastro programima u kombinaciji sa zvijezdama, s nestrpljenjem očekuju sljedeći Zvonimirov rođendan kad će nebo opet biti i te kako aktivno – suzama sv. Lovre!…

Drvena kućica s etno obilježjem u dvorištu kod Tomčevih a namijenjena prihvatu gostiju. Dolje: nadstrešnica kao zaštita za amfore, te domaćini Tomislav i Martina Tomac i Zvonmir Tomac

Vinograd Tomčevih na položaju Šipkovica, smještenom uz cestu što od Jastrebarskog vodi prema Samoboru. Tomčevi sada gospodare s gotovo 10 hektara pod trsjem. Vinogradarstvo i podrumarstvo Tomčevih već niz godina je na eko-režimu, a posljednjih tri godine i u pristupu je koji propisuje organizacija DEMETER, Tomci sad čekaju da prođe još najmanje godina i pola PA DA SE DEMETERU SA SJEDIŠTEM u ŠVICARSKOJ OBRATE i ZA DOBIVANJE SLUŽBENOG CERTIFIKATA!

Mnogo, inače, obećava u posljednje vrijeme veliki interes Tomislavovog sina i Zvonkovog unuka  sada 15-godišnjaka Martina prema kuhanju, uz baku Pavicu te drugog djeda, Karla, koji je profesionalni kuhar s dugim stažem i u Švicarskoj a posljednjih godina s restoranom Karlo na Plešivici, ima što naučiti i iz tradicijske i iz moderne kuhinje…  ♣

OD ALSACEA DO PLEŠIVICE – Zvonimiru Tomcu rođendan su i ove godine došli čestitati liječnica dentalne medicine dr. Oksana Sadžik rodom iz Prnjavora u BiH ali već godinama na radu u Njemačkoj, uz granicu s Francuskom, te njen suprug Alzašanin Christian Zwickert, aktivan oko vina u komercijalnom sektoru u Francuskoj, a unatrag koju godinu u eno-domeni i angažiran na supruzinom vinskome posjedu Fazan u BiH. Bračni par se s Tomcima zbližio prije više ljeta a nakon prvog kušanja Tomčevih vina za godišnjeg odmora u nekom restoranu na našem Jadranu, Oksana i Christian, koji svake godine ljetuju na Jadranu, toliko su se oduševili kapljicom da su se odmah nakon spomenutog prvog susreta s Tomčevim vinom potrudili doći u posjet Tomcima na imanje da kupe vino za ponijeti kući. Unatrag koju godinu Zwicert-Sadžik proizvode u BiH chardonnay i rajnski, merlot, cabernet sauvignon i syrah te rade izvrstan pjenušac, Zwickert dio bosanskih vina uspije, i to, pohvalio se, po dobroj cijeni! (23 € za butelju!), plasirati u Francuskoj a sad namjerava u svojoj zemlji prodati i jednu paletu Tomčevih butelja, najjači je na ovom sada kušanju interes pokazao za Tramincem 2016 Amfora maceriranim u amfori i dvije godine dozrijevanime u velikoj bačvi.

Najnoviji susret kod Tomčevih bio je lijepa prigoda za kušanje i niza vina Tomac kojih više nema u opticaju, primjerice riječ je o arhiviranima Rajnskom rizlingu 1997, Chardonnayu 2002 Premier te Chardonnayu 2000 iz inoksa i barriquea rađenome bez dodavanja SO2, to vino bilo je, inače, diplomski rad Tomislava Tomca na zagrebačkom Agronomskom fakultetu. Christian Zwickert otvorio je više Fazanovih vina od kojih su se jače dojmili Chardonnay 2018 i Collection 2018 od cabernet sauvignona (50 %), cabernet franca (35 %) i merlota.

Oksana Sadžik nije krila posebno zadovoljstvo ovim najnovijim posjetom Tomcima i Plešivici, naime na Plešivici je imala sada priliku susresti se sa svojim zemljakom Banjolučaninom Zrinkom Tutićem koji već odavna živi i sklada u Zagrebu a od unatrag nekoliko godina na Plešivici ima vikendicu…  ⦁

_______________________

_________________________

Najjača međunarodna ocjenjivanja vina

MEDALJE – POSLOVNA KORIST, i KAO UDOVOLJENJE TAŠTINI

Nadmetanja su, valjda, oduvijek utkana u duh živog bića. Kod čovjeka je s vremenom i s razvitkom i njega sâmoga i cijele društvene zajednice nadmetanje prešlo u bezbroj natjecanja na najrazličitijim područjima života, s time da je komercijalna dimenzija, budući da se širila svijest o tome da uspješni hitro stječu masu obožavatelja, i sve brže postajala toliko naglašenom da danas, u nekim slučajevima, izražena, banalno, u svotama novca (gaže, honorari…), i zaustavlja dah…

Bez obzira na neke ekstreme, natjecanja, kojih je u moderno vrijeme na najrazličitijim područjima čovjekove djelatnosti doista mnogo, svakako su dobro došla. Ona su prigoda da se osoba pred drugima pokaže i dokaže, kako bi, na temelju odobravanja i kakvog (visokog) priznanja, sebi stvorila bolju poziciju na poslu i u društvu, zatim da, barem, spozna u kojoj je mjeri u svojim postupcima na pravome putu realizacije upravo spomenutog višeg cilja, za neke pak važno je tek da – zadovolje svoju taštinu.

Siniša Lasan, hotel Rixos Dubrovnik

Odličja najvećeg sjaja mogu, ako već ne jamče sâma po sebi, i odmah, slavu i odgovarajuću instantno ostvarenu dobit, jako dobro poslužiti kao vrijedan alat za realizaciju značajne koristi u poslovnoj aktivnosti. U najmodernije doba shvatilo se to dobro u raznim krugovima poduzetnika koji su, nastojeći, dakako, biti dobro povezani sa što jače raširenim i utjecajnijim medijima javnog informiranja, krenuli u organizaciju različitih takmičenja baziranih na dobro naplaćenim ocjenjivanjima ponuđenih proizvoda i/ili usluga. U današnjem već moru ponude manje relevantnih do visoko efikasnih službenih borilišta za odličja na lokalnom, regijskom, nacionalnom i međunarodnom nivou nužno je, u skladu s osobnim trenutnim i trajnim ambicijama i očekivanjima, pametno izabrati  arenu u koju u nekom trenutku izaći sa svojim uratkom, i, u slučaju osvajanja trofeja, na pravi način vući odgovarajuće poteze radi maksimalno mogućeg povećanja vidljivosti svojega djela i sebe kao dobitnika, dakle osmisliti odgovarajuće, danas kažemo marketinške aktivnosti kao finalno učinkovitu nadgradnju osvojenim odličjem stvorenog solidnog temelja što u odnosu na konkurenciju predstavlja popriličnu prednost.

Mario Meštrović i Ivan Maljevac, Kaiser, Zagreb

Već neko vrijeme ocjenjivači na DWWA iz Hrvatske su aktuani hrvatski državni prvak u sommelijerstvu Siniša Lasan, te dugogodišnji naš sommelier i ugostitelj Mario Meštrović, International A.S.I. diploma – certificate GOLD, HSK commissioner for Zagreb, vlasnk i voditelj zagrebačkog restorana Kaiser. Nedavno je Meštrović u restoranu Kaiser dobio osjetno pojačanje, u Ivanu Maljevcu, koji je inače predavač na Internacionalnoj butlerskoj akademiji u Simpelveldu u Nizozemskoj, nositelj druge razine za sommeliera. Radno iskustvo sjecao u Francuskoj, Luxembourgu, Singaporeu, Saudijskoj Arabiji i Hrvatskoj. Osoba koja, veli Mario, oduševljava znanjem i profesionalnošću, mi eto entuzijastično nastavljamo uzdizanje kvalitete restauranta Kaiser u kojemu maksimalno nastojimo pružiti vrijednost za novac

Otkako je, u moderno vrijeme, enogastronomija dobila doslovce ogromno značenje u javnosti, do mjere da su lokalni specijaliteti na tanjuru i kreacije inventivnih chefova te vina i druga pića postali, nadmašujući već čak i snagu pojedinih i čudesnih prirodnih ljepota i kulturno-povijesnih spomenika,  moćan magnet za privlačenje gostiju i turista u određena područja odnosno lokacije/lokale, niknuo je u svijetu niz vrednovanja kako restorana tako i lokalnih delicija te, naročto, plemenite kapljice, neka od njih svoje ocjene i preporuke objavljuju u knjigama-specijaliziranim vodičima poput svjetski famoznog Michelina, pa Gault & Millaua…, a neka u specijaliziranim eno-gastro revijama od kojih su pojedine – primjerice Decanter, Wine Spectator, Wine Enthusiast, Vinum… – i globalno rasprostranjene i visokocijenjene i utjecajne. U Lijepoj našoj za sektor ugostiteljstva imamo npr. knjigu Gastronauta 100 najboljih hrvatskih restorana

Platinasti na Decanterovu World Wide Award 2021 – Korčulani Frano Milina Bire (lijevo) i Ivan Batistić Zure (desno), u društvu s čestitarom Milijanom Jelićem. Treća platinasta medalja otišla je u Istru, obitelji Benvenuti

Ocjenjivanja Bakhova nektara jednom godišnje postoje maltene u svakoj sredini i na raznim kvalitativnim nivoima, a uz vrednovanja vina općenito i niz je onih posebno usmjerenih npr. na sorte (Chardonnay du Monde, Syrah du Monde, Muscat du Monde…. u organizaciji Udruženja francuskih enologa Forum Oenologie), pa Concours Mondial du Sauvignon, zatim usredotočenih na Merlot i Cabernet sauvignon (Emozioni dal mondo u Bergamu), Riesling (rajnski) u Strassbourgu, ali i baziranih na tehnologiji proizvodnje (mirna vina njegovana u barriqueu, pjenušci, slatka desertna kapljica, alkohlizirana vina…).

DWWA – Iz mora internacionalnih vrednovanja s vremenom ih se po ozbiljnosti izdvojilo nekoliko koja, zacijelo i zahvaljujući u globalnim razmjerima vrlo tiražnim novinskim publikacijama što ih tijesno prate, slove kao referentna i odličja s kojih se priznaju i najviše cijene na cijelome planetu. To su svakako ponajprije Decanter World Wide Award, potom International Wine & Spirits Competition, Mundus Vini, Concours Mondial de Bruxelles. U toj grupici po statusu izobrenome na globalnoj razini u ovome trenutku debelo prednjači Decanter World Wide Award.

Jako mnogo i hrvatskih vinskih kuća odlučuje se za sudjelovanje na Decanterovu ocjenjivanju, jer odličje osvojeno na njemu ima potencijalno najjači internacionalni odjek. U posljednjim godinama popriličan broj hrvatskih vinara na Decanteru i osvaja medalje visokoga sjaja, ove godine Hrvati su dobitnici i triju platinastih medalja, na drugim natjecanjima koje ne koriste termin platinasta medalja ekvivalent bi bio Veliko zlato, za koje je nužno npr. na Mundus Viniju dosegnuti bodovni prag od 95/100 bodova, a za Decanterovu Platinu međutim treba osvojiti bod više.

Ove godine Decanter World Wide Award bilježi po opsegu svoje rekordno izdanje. To, po broju skupljenih uzoraka najveće svjetsko ocjenjivanje vina, koje se odvija u Londonu i koje je u 2021. trajalo 15 dana uzastopce, skupilo je sada čak 18.094 uzorka iz 56 zemalja svijeta, a okupilo je, kao degustatore-ocjenjivače, 170 stručnjaka za vino iz cijeloga svijeta, među tim ekspertima našlo se 44 sudaca s titulom Master of Wine i 11 nositelja čina Master Sommeliera. Na Decanter World Wide Awardu inače kao degustatori iz Hrvatske redovito sudjeluju naši istaknuti sommelieri Mario Meštrović i Siniša Lasan, aktualni Hrvatski državni prvak, te vinski pisac i organizator različitih vinskih događanja (npr. Vinart Grand Tasting…) Saša Špiranec. Ocjenjivači u 2021. 50 uzoraka vina izdvojili su kao najbolja – Best in Show, 179 uzoraka nagradili su Platinastom medaljom (Veliko zlato), 635 zlatnom, 5607 srebrnom medaljom, a 8332 uzorka broncom. Ovdje valja spomenuti da su pragovi za medalje viši nego na nekim drugim međunarodnim takmičenjima i na ocjenjivanjima u Hrvatskoj. To konkretno znači da na DWWA za platinastu/veliku zlatnu medalju treba osvojiti najmanje 96 od 100 mogućih bodova, za zlato najmanje 91 bod, a za srebno najmanje 86 bodova! Za usporedbu: kod nas zlato počinje već s 85 bodova… Na ocjenjivanjima vani – znam to dobro jer osobno sam kroz niz godina sudjelovao na Mundus Viniju, Concoursu Mondial de Bruxelles i Emozioni dal Mondo u Bergamu, dobiju se podaci o berbi, sorti te porijeklu (zemlja, eventualno regija) odakle dolazi vino, negdje se navedu alkoholni stupanj i oznaka o tome je li vino označeno kao suho, polusuho, poluslatko, slatko, Na DWWA se degustatorima otkrije i cijena butelje, to je da bi ocjenjivač razmislio i izjasnio se o tome jesu li vino i cijena u suglasju ili u raskoraku. Mario Meštrović mi kaže kako  je na DWWA pravilo da uzorak koji je u prodaji po cijeni nižoj od 15 funti ne može ući u kategoriju platinastoga.

Iz  HRVATSKE, u 2021. tri su vina platinastoga sjaja, osam zlatnog i 34  srebrnog sjaja, dok je nekih 117 uzoraka brončanog sjaja. Evo i konkretno tko su najveći dobitnici:

Platinastu medalju s osvojenih 97/100 bodova dobili su braća Benvenuti za Muškat San Salvatore 2015, zatim Ivan Batistić Zure za Pošip 2019 i Frano Milina Bire za Grk Defora 2018.

Zlatna medalja: Garageist Bill Degarra 2016 – Degarra (96 bodova); Tribidrag 2018 – Testament (95/100); Pošip 2019 – Bora (95); Malvazija istarska 2020 – Fakin (95); Éclat Plavac mali 2013 – Vinolog (95); Vilin ples Cabernet sauvignon & Merlot & Plavac mali 2017 – Crvik (95); Castello Festigia 2017 – Laguna vina (95), te Collina malvazija istarska 2017 – Cattunar (95)

Lijep uspjeh na Decanteru – ZLATO! – za zagrebačku kuću Vinolog koju vodi  Jelena Balog. Kuća Vinolog radi na principu da traži i nađe izvore dobre kapljice, izabranu sirovinu obradi i eventualno iskoristi za neke kreacije miješanjem sorata te finalizira i plasira u butelji pod vlastitom etiketom.

Jelena Balog, Vinolog

Evo i osvajača srebrnih medalja, na žalost na tabeli koju sam dobio uz nazive vina nije navedena i godina berbe, a brojke u posljednjem stupcu su ocjene za svaki pojedini uzorak

Evo s Decantera 2021 i rezultata iz nekih nama susjednih država:

Platinum

Mađarska: Nagy Eged Dulo Grand Superior Egri Bikaver 2017 – St. Andrea (97); Tokaj aszu 5 puttonyos 2014 – Grand Tokaj (97); Tokaj essencia 2013 – Grand Tokaj (97); Tokay Aszu 6 puttonyos – Patricious (98); Tokaj Aszu 6 puttonyos – Juliet Victor (97)

Slovenija: Zlata radgonska penina rosé extra dry – Radgonske gorice (97/100); Selekcija Cabernet franc 2019 – Gašper (97)

Vinski posjed  Puklavec Family Wines – prije berbe grožđa 2021. obilata berba medalja kod kuće i u svijetu, te peti naslov Vinara godine u Sloveniji: na dodjeli titule uz Janeza Erjavca, glavnog direktora sajma poljoprivrede i prehrane Agra u Gornjoj Radgoni su Sonja Erčulj, direktorica marketinga kod Puklavca, Gorazd Bedenčič, komercijalni direktor, i Iztok Klenar, direktor proizvodnje

Slovenska vinska kuća Puklavec Family Wines iz Ormoža i s vinogradima na Jeruzalemu naosvajala se, bogme, medalja ove godine: na Decanteru ih je dobila 24, na IWSC 2021 šest, a na Balkan International Wine Competition 2021 16. Na nedavno održanom vrednovanju Vino Slovenija u sklopu 56. međunarodnog poljoprivrednog sajma Agra u Gornjoj Radgoni primila ih je 27, od čega je jedno odličje šampiona, tri su velika zlata, devet je zlata i 12 srebrnih medalja. Još jedno golemo priznanje tom vinskom posjedu – upravo ove godine na sajmu u Radgoni gdje se dodjeljuje i titula Vinar godine u Sloveniji zakitila se i s tim prestižnim naslovom, to je već peto takvo odličje u riznici Puklavčevih! Nedavno je za ljetnih vrućina vinarija Puklavec Family u Zagrebu priredila osvježavajuće druženje, a sad najavljuje ozbiljnu prezentaciju svojih uradaka svjetski platinastog i zlatnog sjaja. Na slici su, uz glavnog direktora sajma Agra Janeza Erjavca, Sonja Erčulj, direktorica marketinga Puklavec Family Wines, Gorazd Bedenčič, komercijalni i financijski direktor vinarije te direktor proizvodnje enolog Iztok Klenar  (nekad glavni enolog Vinakopera a potom i individualni privatni proizvođač u obiteljskom posjedu KlenArt) Vinska avantura obitelji Puklavec počinje još 1934. s Martinom Puklavcem čiji su vizija i načelo bili proizvodnja samo najbolje kapljice. Nakon tzv. društvenog perioda ponovno u vlasništvo i pod vodstvo obitelji Puklavec vinarija dolazi 2009. godine.  U 2019. iz Slovenije se Puklavec Family Wines s vinogradima i proizvodnim pogonom širi i u inozemstvo, konkretno u Sjevernu Makedoniju, u Negotinu je tvrtka otvorila butiknu vinariju s kojom u portfelj kuće, znane po bijeloj kapljici, ulaze i rasni crnjaci.

Zlato

Slovenija: Epulon 2018 – Steras (96); Puklavec & Friends Sauvignon blanc & Pinot grigio 2020 – Puklavec & Friends (95); Archive Furmint 1971 – Puklavec Family (95); Laški rizling 2017 Izbor – Klet Krško (96); A-plus white 2013 – Klet Brda (95); Vaneja 2015 – Steyer (96)

Srbija: Srem Fruška gora King Supreme Marselan limited edition 2018  – BT Winery (95); Fruška gora Uncensored 2018 – Bikicki (96); Cuvée No 1 2019 – Zvonko Bogdan (95); Sovinoa 2019 – Matijašević

Srebro

Slovenija: 50  medalja, s time što je Marjan Simčič sa svojim Sauvignonom blancom Opoka 2019 bio vrlo blizu zlata, nedostajala su mu samo dva boda!

Crna Gora: Premier 2013 – Plantaže 13. Jul (94); Stari podrum Vranac 2013 – Plantaže (92); Kotor Merlot 2016 – Savina (91)

Makedonija: Carmenère 2019 – Chateau Kamnik (90), te pet medalja za kuću Tikveš;

Srbija: 16 srebrnih medalja

A evo i hrvatskih laureata s ovogodišnjeg ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles 2021:

Zlato: Dolce Muškat Momjanski 2012 – Kabola

Srebro: Merlot Festigia 2017 i Castello Festigia 2017 – Laguna vina; Vrhunska Graševina 2020 – Kutjevo d.d.; Erdutski cabernet sauvignon rosé 2020 – Erdutski vinogradi; Korlat Syrah 2016 – Badel 1862; Korlat Merlot 2016 – Badel 1862, te Korlat Cabernet sauvignon 2016 – Badel 1862

Kod nekih vina eto moguće je usporediti ocjene osvojene na Decanteru i na Concoursu!

Svako Srebro i Zlato, a naročito Platine i Zlata pa i Srebra osvojene na Decanteru trebalo bi dobro – što bolje moguće – iskoristiti u poslovnom smislu, tà Decanter je sâm po sebi poslovna manifestacija a ima preveliku globalnu reputaciju da je bilo kakav propust u pokušajima i prodora s vinima u svijet ravan, naprosto – svetogrđu. Svjetska zvučnost Decantera za osvajača najboljih medalja na tome ocjenjivanju može se smatrati uistinu golemom startnom prednošću u pokušaju boljeg-kvalitetnijeg (količina i cijena) plasmana nagrađenog vina i u SVIJETU!

Kad sam kod ocjenjivanja DWWA valja ovdje spomenuti nešto za što dosad, barem u našoj javnosti, nisam primijetio da se baš isticalo, eventualno je spominjano, možda na neki način dosta stidljivo pa je moglo i promaknuti, a riječ je o tome da je, svjestan i te kako svoje aktualne medijska snage, Decanter osvajačima medalja na njegovu ocjenjivanju dodatno ponudio neku vrstu logističke podrške u mogućem poboljšanju plasmana vina na tržištu Velike Britanije, naime Decanter za osvajače trofeja, s naglaskom na odličja najjačeg sjaja tj. platine i zlata – ima opciju da se s pozlaćenim i platinom obilježenim uzorcima dodatno upoznaju predstavnici najznačajnijih uvozničkih i trgovačkih kuća te ugostiteljskih objekata i ekskluzivnih klubova (npr. Wine Traders, Wine Society, Marks & Spencer, Berry Bros & Rudd, Oddbins itd…) u Velikoj Britaniji. Vodstvo DWWA nije, eto, razmišljalo o tome da upravo i te poslovne ljude iz vinskog svijeta-odjela izravnog plasmana, a od kojih ih je također oveći broj s titulama Master of Wine, uključi u svoj redovni službeni žiri pa da oni odmah tu kušaju vina, nego se, naravno, vrlo promućurno odlučilo za organizaciju nove degustacije, posebno za trgovce i ugostitelje, a tu novu degustaciju, dakako, i posebno naplaćuje po uzorku, ni manje ni više nego 195 funti plus porez!… Valja međutim spomenuti i ovo: čujem da je Decanter s nekim vinskim trgovcima-poslovnim partnerima ishodio to da neka vina nagrađena na DWWA budu kroz određeno vrijeme u maloprodaji s određenim prigodnim popustom…

Vezano uz internacionalnu promidžbu medaljama okićenih uzoraka moglo bi se nešto iskoristiti od Decanterovih spontanih objava priloga o (hrvatskim) vinarima-dobitnicima, treba vidjeti kako je, odnosno kako će još u svojim daljnjim izdanjima Decanter popratiti platinaste Benvenutija, Zurea i Birea te osmoricu ili nekoga od osmero naših zlatnih. Evo nekoliko linkova na koje me je uputio naš istaknuti sommelier i Decanterov sudac Mario Meštrović a preko kojih je moguće saznati u kojoj mjeri i kako se revija Decanter sa svoje strane posvetila hrvatskim proizvođačima-dobitnicima trofeja.

https://www.decanter.com/?s=CROATIAhttps://www.decanter.com/decanter-world-wine-awards/croatia-14-award-winning-wines-worth-seeking-out-457325/https://www.decanter.com/premium/experts-choice-slovenia-croatia-416836/https://www.croatiaweek.com/croatian-wines-win-3-platinum-and-8-golds-at-the-prestigious-decanter-world-wine-awards/

NUŽAN DODATNI NAPOR – Gleda li se stvar s poslovnog kuta, činjenica je da nakon osvojene pogotovu zlatne odnosno platinaste/velike zlatne medalje na Decanteru, a i drugim spomenutim relevantnim internacionalnim vrednovanjima plemenite kapljice, treba u osobnoj režiji nešto dodatno učiniti u smislu da se osvojeno odličje barem približno oplodi-valorizira u smislu potencijalne vrijednosti medalje (osobito one dobivene na Decanteru). Primijetio sam kako je mnogo prostora davano npr. na Hrvatskom radiju i na Hrvatskoj televiziji nastupima naših sportaša na nedavnoj Olimpijadi u Tokiju, maltene u svakoj informativnoj emisiji – a na radiju one su česte, npr. na Radio Sljemenu Novosti su svakih sat vremena, prilično pažnje posvećivano je (opravdano!) i osvajačima medalja i u sportovima koji baš ne bude neki veliki interes, ali, iako smo upravo u srcu turističke sezone i iako smo – ili to barem želimo biti! – izrazito turistička zemlja, te mada se već dugo zna da je upravo eno-gastronomija, s naglaskom baš na vinu, značajan magnet za privlačenje turista u neki kraj, za naše osvojene medalje na Decanteru 2021, poglavito one tri platinaste i onih osam zlatnih – nije bilo praktički niti riječi! Neka državna tijela, jači mediji javnog informiranja valjda bi ipak trebali prepoznati značenje (platinaste i zlatne!) medalje s Decantera te s novinarskog aspekta  pomoći u tome da se saznanja o uspjehu naših šire, da se za osvajanje medalja visokoga sjaja i na tom važno našem gospodarskom području čuje i vidi koliko treba.

S druge strane-zar ne?! – postoje Udruga hrvatskog vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori te udruge vinogradara i vinara po hrvatskim regijama koje bi, ponosne na svoje članove-osvajače prestižnih međunarodnih odličja, mogle/morale poraditi na tome da spomenuti uspjesi njihovih članova budu vidljivi što šire u hrvatskoj javnosti, a i u javnosti zemalja iz kojih nam stiže najviše turista.

A što je i sa sâmim vinarima-dobitnicima? Po onome što vidim, odnosno ne vidim, i onome što od kolega novinara pa i istaknutih naših sommelierai nekih vinskih trgovaca čujem vezano na uz, konkretno, na Decanteru osvojene medalje vrlo visokoga sjaja, nemam neki osjećaj da naši laureati, osim ponosne objave rezultata na svom profilu na Facebooku i vjerojatno fešte na svom ognjištu za rodbinu i za grupicu pozvanih najbližih prijatelja i poznanika, u promocijskom smislu rade nešto značajnije što bi imalo doista pravog odjeka. Sigurno je da u svaku promidžbenu akciju valja uložiti dodatna sredstva, ali na taj neki dodatni trošak za promidžbu valjda bi se, uz podmirenje troška ocjenjivanja na Decanteru i troška slanja uzoraka u London moglo, i moralo naći načina za dodatnu razumnu i vlastitom budžetu dostupnu investiciju za moguće ostvarenje adekvatnog komercijalnog rezultata na bazi na svjetskojm nivou prestižnog dobivenog odličja.

Slovenci su se svojedobno dosjetili svake godine organizirati priredbu Decanterjevi nagrajenci, konkretno salon vina na kojemu bi se okupili svi dobitnici medalja na DWWA iz Slovenije, ali i neki iz nekih iz država u okruženju. Konkretno u prošlom izdanju manifestacije, ma Brdu kod Kranja, kao izlagači su se pojavii i vinari  iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Herecegovine, Makedonije. Inicijator događanja – ljubljanska vinska škola Belvin koju vodi dugogodišnji i vrlo iskusni vinski pisac i novinar Robert Gorjak pobrinula se da se festival Nagrađeni na Decanteru održi i ove godine, datum je 7. rujna a mjesto  dvorac Fužine kod Ljubljane. Najavljeno je da će se za vinske novinare iz Hrvatske organizirati besplatan prijevoz kombijem ili minibusom od Zagreba do Ljubljane-Fužina i natrag do Zagreba. Lijepa gesta!

Hoće li za salon Decanterjevi nagrajenci biti angažiran – a to bi marketinški moglo biti korisno – Jure Tomič, sommelier i kuhar Osterje Debeluh iz Brežica – vidjet ćemo. Tomić je inače nedavno imao čast biti operativni domaćin za stolom austrjskom predsjedniku Alexanderu van den Belenu, slovenskom predsjedniku Borutu Pahoru i hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću kad su se sastali u Sloveniji

Rečeno je da će se na Salonu moći kušati više od  50 različitih vina, organizator računa da bi moglo nastupiti i više od 30 nagrajenih vinara kao izlagača, većinu će dakako činiti oni iz Slovenije. Do sada sudjelovanje ih je potvrdilo 26, među njima i DVA iz Lijepe naše – Gianfranco Kozlović i Monte Rosso. Evo popisa onih koji su zasad sigurni za nastup:

Bjana, Gašper vina, Goldinar Nebo, Hiša vina Grabnar, Klet Brda, Kozlović Hrvatska, KZ Krško, Erzetič, Monte Rosso Hrvatska, Penine Simončič, Puklavec Family Wines, Radgonske gorice, Roman Marc, Tajfl – Vinska klet Grobelnik, The Doktor, Vina Čuk, Vina Fornazarič, Vina Guštin, Vina Markovič, Vina Zavec, Vino Hlade, Vinoteka Balkanika i Vinarija Jungić, Vinska klet Frelih, Vinska klet Santomas, Wine Estate Burja, Lavrenčič, Zlati grič.

Jedna od mogućnosti jačeg izlaska hrvatskih laureata u javnost mogla bi biti i, u nekom većem ugostiteljskom objektu, pressica uz nazočnost dobitnika, a za pozvane relevantne medije, posebice one iz segmenta eno-gastronomije i turizma, lokacija bi mogla biti u nekom većem našem urbanom centru, npr. Zagreb bi tu kao središte najjačih medija u državi i s obzirom na svoj geografski smještaj koji obećava dolazak pozvanih novinara iz susjednih Slovenije i Mađarske, Austrije… bio idealan. Uz mogućnost intervjuiranja i fotografiranja laureata pressica bi po meni trebala ponuditi i mogućnost kušanja nagrađenih vina na miru, možda i u odvojenome prostoru, i uz servis sommeliera koji bi donosio uzorke prema popisu-svojevrsnom katalogu gdje bi uz pune nazive vina i navoda godine berbe bili o svakome uzorku i obvezni podaci s etikete (vinorodna regija, vinogorje, naziv položaja vinograda, vrsta zaštite: kzp, ZOI, ZOZP ili nešto treće, suhoća, alkoholni stupanj, eko-certifikat), tzv. fact sheet i sa spomenom nadmorske visine trsja, tipa tla, riječ-dvije o načinu vinifikacije i o načinu dozrijevanja, oblik priklona eko-pristupu…

Postoje načini da se s određenim uspjehom doskoči spornom materijalnom aspektu, jedan bi mogao npr. biti udruživanje dobitnika medalja istoga sjaja ili medalja najvišeg ranga, u ovome slučaju riječ je o trojici dobitnika platine i osmorici dobitnika zlata. Dioba dijela ukupnog troška po pojedincima, dakle ispada 1/11 na svakoga, zatim pokrivanje ukupnog troška i s dijelom sredstava iz proračuna županija odakle su dobitnici, dijelom sredstava od lokalnih turističkih saveza a i Hrvatske turističke zajednice, objekt u kojemu bi se događaj odvijao mogao bi barem djelomično biti sponzor.

S obzirom da kao zemlja dosta dobro stojimo u turističkom smislu, zacijelo bi u domaćoj i internacionalnoj promidžbi poprilično pomogla kakva bolja, kvalitetno omišljena suradnja aktera.

SVEČANI KONCERT 11-ČLANOG CRO PG DECANTER ORCHESTRA! – Zar nije već vrijeme za veliki svečani koncert 11-članog Cro Platinum Gold Decanter Orchestra u nekom jačem i u širem logističkom smislu prikladnom ugostiteljskom objektu (Baltazar, Esplanade Zagreb – dobra iskustva glede realizacije takvih događanja pamtim još iz zlatnih vremena Svijeta u Čaši; ako bi  event bio opsegom nešto manji, u obzir svakako može doći i restoran Kaiser na zagrebačkoj Kajzerici a koji vodi iskusni sommelier Mario Meštrović, inače sudac na DWWA!) u Metropoli. Program za pozvane istaknute eno-gastro novinare, zatim sommelijere i vinske trgovce, uz one iz Lijepe naše bilo bi korisno da se pozovu i neki iz susjednih nam zemalja odakle bilježimo dobar priljev turistam, mogao bi biti koncipiran tako da prvi dio bude radni, dakle vremenski dozirana prezentacija svakog nagrađenog vinskog glazbenika i njegova radna prostora, dakako uz fotografiranje za medije, te, kao što sam maločas spomenuo, da se za poslije predvidi i opcija – u miru i tišini da se mogu zapisivati dojmovi – degustacija na DWWA 2021 nagrađenih vina, a potom da se vrata (dakako na komercijalnoj osnovi) otvore i široj publici za druženje s laureatima uz svečanu večeru i uz svakom jelu prikladno sljubljenim vinima-londonskim dobitnicima….

Sam Ramić nedavno je na Hrvatskom svjetskom kongresu u SAD proglašen iznimno značajnim promotorom hrvatskog vina u SAD!

A, postoje i drugi načini, npr. zašto ne koliko je god bolje moguće iskoristiti činjenicu da mnogo Hrvata živi i radi u inozemstvu, i upravo i u vrlo uglednim ugostiteljskim lokalima, a neki i u objektima koji se bave uvozom i plasmanom i plemenite kapljice u te zemlje. Spomenuo bih nekoliko osoba koje mi kao vrijedne razgovora na ovu temu trenutno padaju napamet: Sam Ramić pa i Mile Rupčić koji žive u SAD i bave se uvozom i plasmanom vina, Ramić je nedavno na Hrvatskom svjetskom kongresu u SAD proglašen iznimno velikim promotorom hrvatskog vina u SAD, dobio je priznanje za osobito zalaganje na promidžbi crnoga vina, a primio je i priznanje za svoj humanitarni rad. U SAD imamo i osobito sklonog nam Amerikanca Cliffa Ramesa, sommelijera i vinskog edukatora, predavača na NYC Wine School te brand ambasadora Wines of Croatia. Zatim tu je, kao spona s Amerikom, i Marko Podkubovšek iz susjedne nam Slovenije koji je nekad dugo radio u turizmu i, na visokim pozicijama, za dubrovački Atlas, a onda je postao izvoznik vina iz cijele jugoistočne Europe u SAD – o njemu, inače naprosto opsjednutome Dingačem Bura, prije koju godinu sam opširno pisao u reviji Svijet u Čaši. Istaknuti valja svakako i Barbaru Bačić koja je više godina radila u komercijali vrlo znanih bordoških châteaua i koja je prije nekog vrmena osnovala tvrtku Les Robes de l’Est (proizvodi s Istoka), za uvoz u Francusku i EU vina s područja od Slovenije preko Hrvatske i Balkana pa sve do Gruzije… U Švicarskoj također imamo našeg čovjeka koji bi zacijelo imao volje pomoći našim laureatima na Decanteru da se za njih višečuje u th zemlji, riječ je o Ivanu Barbiću MW, zasad, koliko znam, jedinom Hrvatu s  titulom Mastera of Wine. U Beču pak sjajan restoran Korlat ima Željko Radić. A možda bi se nešto na promidžbi i plasmanu tih naših Decanterovih platina i zlata moglo napraviti i s Austrijskom Vinskom akademijom (Wine Accademy Austria) čelnik koje je Gradišćanski Hrvat Josef Schuller, te s uglednom kompanijom Wine &Co u Beču, na čijem čelu u odjelu plasmana radi Willy Klinger, do prije koju godinu glavni direktor Austrian Wine Marketing Boarda s kojim sam dobro surađivao, i siguran sam da bi bio spreman za razgovor oko dogovora.

Willy Klinger

Do prije koju godinu Willy Klinger bio je direktor vrlo moćnog marketinškog diva Austrian Wine Marketing Board, na tom radnom mjestu proveo je 13 godina. Sad je pak u Austriji direktor prodajnog giganta Wine & Co, inače u vlasništvu  njemačkog Haweska. Wine & Co diljem Austrije ima 20 velikih lijepo uređenih i odlično snabdjevenih prodavaonica vina i pića, s time da se u sklopu dobroga dijela njih nalazi i wine-bar. Ovo je Klingerov povratak u Wine & Co, naime u ranim danima svoje karijere on je već tamo radio neko vrijeme. Upoznao sam ga još tada kad je zastupao čuvenog Gaju iz Barbaresca, a poznanstvo utvrdio za mnogih mojih sudjelovanja na manifestacijama Austrian Wine Summit u organizaciji Austrian Wine Marketing Boarda u vrijeme Klingerova direktorovanja. Na pitanje kakvi su mu planovi kao direktora u Wine & Co-u dao je možda i na nas znakovit odgovor:  Moj posao je sada nakon temeljite inventure etiketa na neki način modernizirati našu ponudu stanovitim obogaćenjem i osvježenjem izbora, tako da na prodajnu listu namjeravam uvesti dosta novih a pažnje vrlo vrijednih vina i iz Austrijancima u smislu Bakhova nektara manje znanih područja, a pri toj obnovi svakako bih se jače fokusirao na Europu

ŠANSA u FINSKOJ i NORDIJSKIM ZEMLJAMA? – Ima i još! Ugledni američki vinski časopis Wine Spectator, prisutan po cijelome svijetu, uz to što godinama objavljuje recenzije vina počeo je, kao vrlo koristan poslovni nastavak priče, na svjetskoj razini vrednovati (ugostiteljske) objekte – restorane koji su se specijalizirali kao poligoni za plasman Bakhova nektara, koji se svojim pristupom osjetno ističu po tretmanu plemenite kapljice u okviru svoje ponude na način da imaju detaljno razrađene različite programe putem kojih skreću pažnju vrijednosti vina kao pića općenito, zatim posebno kao društvenog fenomena, kao zdravstveno podobnog napitka, kao, odgovarajuće po kategorijama, idealnog pratitelja hrane od jednostavnijih do vrlo kompliciranih jela, kao izrazite predstavnike teritorija i kao u turističkom smislu snažne magnete teritorija na kojemu nastaju. Wine Spectator je za takve prema vinu posebno orijentirane restorane predvidio tri svoje glavne godišnje nagrade – Best of Award of Excellence, Award of Excellence i Grand Award.

Od Wine Spectatora nagrađeni restoiran Winebridge, Tampere

Timo Jokinen, nagrađeni Wnebridge Tampere

Ove godine vrednovano je nekih gotovo tri tisuće vinu ekstremno posvećenih restorana iz 72 zemlje svijeta, a jednu od prestižnih nagrada – Award of ExperienceWine Spectator je za 2020. dodijelio i restoranu WineBridge  iz  Tamperea u Finskoj, objekt je u vlasništvu i pod vodstvom vinskog stručnjaka, inače i dugogodišnjeg degustatora-ocjenjivača plemenite kapljice Tima Jokinena kojega sam, inače, susretao i upoznao na ocjenjivanjima Mundus Vini i Concours Mondial de Bruxelles.

Baš i za hrvatske vinare koji su osvojili platinaste i zlatne medalje dobro je to znati, naime nordijske zemlje slove kao dobri potrošači alkoholnih pića pa i plemenite kapljice, a s obzirom da je Decanter referentan punkt na svjetskoj razini vrijedi nam čuti za poneku za plasman relevantnu adresu u inozemstvu, adresu na kojoj je vrlo vrijedno pokazati se s vinom a koja s obzirom na rang osvojene medalje od Decantera može biti i te kako zainteresirana da posveti prostor i vrijeme i vinarima i iz neke manje i svjetski nerazvikane vinske zemlje kakva je naša.

Mjehurići sa svečanog otvorenja restorana WineBridge i, potom, s proglašenja priznanja dobivenog od Wine Spectatora

Evo što kaže Timo Jokinen, moj kolega s različitih međunarodnih ocjenjivanja vina a vlasnik i voditelj restorana WineBridge o svom objektu:

– Da, ja sam vlasnik restorana, utemeljenoga 2018. godine u samom srcu glavnog finskog grada Tamperea.  Službeno, u mirovini sam od 1. srpnja 2020, ali strast prema vinu i sklonost druženju s dobrim ljudima toliko me vuku u restoran da u lokalu provodim maltene cijeli dan, uglavnom čavrljajući s gostima. Svjestan sam da je u mnogo slučajeva upravo vlasnik restorana, koji daje dušu objektu, glavni mamac za mnoge goste da redovito dolaze, ali ja ovo moje spontano ćaskanje s gostima ne doživljavam kao posao i nešto što radim proračunato iz interesa, nego upravo kao radost da budem u društvu i da podijelim svoje vrijeme s vrlo različitim osobama. Voditeljica restorana WineBridge je moja kćerka Gina, a šefica kuhinje je moja supruga Panee.

Kroničari i kritičari koji prate eno-gastronomsku scenu i objavljuju priloge na klasičnim i modernim medijima slažu se da su Timo Jokinen i njegova supruga Panee, koji gosta uvijek dočekuju sa širokim osmijehom,  stvorili vrlo simpatičan i po ponudi jela i pića iznimno zanimljiv i dinamičan ugostiteljski objekt, u kojemu stalno iskače poneko ugodno iznenađenje i na tanjuru i u čaši. Panee Jokinen u kreiranju svojih specijaliteta inspirirana je različitim kuhinjama, od dakako one domaće, finske, pa do mediteranske, do latinsko-američke  i orijentalne azijske. Menu se stalno mijenja, svakog mjeseca u ponudi je nešto drugo, novo. Izabrane namirnice su, kažu novinari, prvoligaške kakvoće, Panee se stalno, u izvrsnom svjetlu, dokazuje kao chefica. A vinska karta, o kojoj brine Timo, čudesno je raznovrsna i bogata. Rezultat takvog izbora vina svakako su Timova brojna putovanja različitim krajevima svijeta, gdje je redovito sudjelovao kao degustator-ocjenjivač na međunarodnim vrednovanjima plemenite kapljice, dakle nije mogao a da se ne pobrine da u Tampere na svoj stol i stol svojega restorana donese mnoge posebno interesantne etikete. Na vinskoj listi u WineBridgeu tako se, primjerice, uz vina iz klasičnih vinorodnih područja Europe ali ne samo iz onih velikih i po Bakhovu nektaru najpoznatijih u svijetu nego i iz površinski ne baš velikih i u vinskom smislu nerazvikanih država Europe (doduše hrvatskih još nije bilo!), nalazi i kapljica iz Tajlanda, Japana, Armenije, Moldavije, Brazila… Vinska je karta bogata, sadrži oko 250 etiketa, od čega se 50 etiketa toči na čašu.

Restoran Winebridge – kuhinja i hrana, specijaliteti iz raznih krajeva svijeta

– Svako toliko organiziramo programe pod nazivom Vinska škola. U edukativnom dijelu, u Vinskoj školi osmislili smo nekoliko razina, za početnike je ona s nazivom ABC vina, a za bolje poznavatelje odrađujemo pjenušce i šampanjce, zatim svjetski glasovita bordoška bijela i crna vina, pa Barolo, zatim i Amarone.  Program traje po dva sata a u publici bude po između  30  i 40 gostiju. Svakog tjedna u restoranu se odvijaju tematske degustacije vina, od jedne pa i do tri, svako toliko imamo i Školu kuhanja, a svake druge subote između 15 i 18 sati u lokalu na Jam Sessionu nastupaju razni glazbenici, među njima se znaju naći i neki vrlo poznati europski, izvode se različiti žanrovi: pop, jazz, blues, soul, tango, portugalski fado. Organiziramo i programe koji obuhvaćaju večeru i glazbeni program ali na način da je glazba uvijek prilagođena onome što se nudi na tanjuru – kaže Timo Jokinen.

Restoran WineBridge redovito priređuje i tematske večeri za diplomate, na Diplomatskim večerama okuplja brojne veleposlanike.

– Tada na stol između ostaloga iznosimo jela ali i vina zemlje čiji veleposlanik je taj put protagonist programa. U tim prigodama, ali i inače, gostuju nam šefovi kuhinja iz različitih zemalja, pa smo tako već održali tematske večeri sa chefovima iz Ukrajine, Slovačke, Rusije, Italije, Španjolske, Argentine, Južne Afrike. Što se tiče jela, vidjeli smo da zasad kod šire publike nekako najviše zanimanje vlada za orijentalnu kuhinju, za afrička jela te za tipična južnoamerička jela. U veljači ove godine smo najprije slavili Kinesku novu godinu, a potom je uz Valentinovo dakako bila i posebna gala-večera za zaljubljene, uz cvijeće i svijeće.  Odvojene programe imamo vezano i uz razna alkoholna pića koja nisu vino, tako smo eto već ponudili tjedan sherryja, na red stižu i marsala, porto…

– Što se tiče Ambasada, zasad još nismo priredili ništa vezano uz Hrvatsku, ali planiramo da se i hrvatski veleposanik i njegova ekipa diplomata iz Veleposlanstva uskoro nađu kod nas uz finu papicu i kapljicu. Htjeli smo već prije ugostiti hrvatske diplomate, ali kad smo našli odgovarajući termin pandemija je pormsila račune, rukovodstvo moje zemlje zamolilo je tada da se iz razloga sigurnosti tada ostane kod kuće.

_______________________

TAMPERE WINE FEST  – Timo Jokinen već šest godina organizira u Tampereu manifestaciju Tampere Wine Fest, najvjerojatnije, barem sudeći po broju različitih svjetskih vina na raspolaganju za kušanje, najveće godišnje vinsko događanje u Finskoj. Koncept je sljedeći: tzv. walk-around ili obilazeća degustacija. Zatim strukovno vođeno kušanje. Ako zbog epidemioloških mjera nije moguće kušanje u društvu izravno s proizvođačima koji bi se pojavili na štandovima organizira se, za zainteresirane, on-line susret s vinarima-izlagačima. Manifestacija traje četiri dana, i u neka stara normalna vremena bila je odlično posjećena, više od 300 posjetitelja svakoga dana, a u novije vrijeme, otkako je kormilo preuzeo Covid19, u skladu s mjerama obilazak sajma i kušanje predviđeno je dnevn u vremenski ograničenim etapama i za grupe od maksimalno 30 do 40 osoba. Za vrijeme sajma priređuju se tematske večere vezano uz vina neke od zemalja odakle su vina izložena na festivalu. ⦁

___________________________

Prije nekog vremena a nakon što sam saznao da je Jokinenov restoran WineBridge osvojio visoku nagradu Wine Spectatora palo mi je napamet da Jokinenu predložim da u svom objektu organizira program i uz hrvatska jela i vina posebice uz etikete što su na Decanterovom ocjenjivanju osvojile najviša odličja, međutim i – zašto ne?! – i uz etikete koje su se istaknule i na svjetskim vrednovanjima poput  IWSC, Mundus Vini, Concours Mondial, AWC Viena. S obzirom da je Jokinen na određeni način involviran i u uvoz vina u Finsku smatrao sam da bi tako nešto moglo biti zanimljivo hrvatskim vinarima visokim međunarodnim  priznajima certificiranim  odlikašima. Obećao sam mu da ću mu pomoći oko kontakata, pa neka se, dakako, izravno dogovore, ako mogu.

– Ovaj vinski prijedlog vrlo mi je zanimljiv, spreman sam razgovarati i nadam se da će i doći do dogovora – javio mi je Timo Jokinen, i poslao kontakte, pa, hrvatski vinari platinasti i zlatni u prvom redu, evo: WineBridge Restaurant i Timo Jokinen: +358-50-583 7735; e-mail timo@winebridge.fiwww.tamperewinefest.com ; www.winebridge.fi  ♣

______________________________

VIJESTI / NEWS

Ususret praznicima i novoj godini

HRVATSKI VINSKI KALENDAR i VINSKA ABECEDA – Zagrepčanin Zoran Lutz grafički je inžinjer i suradnik tvrtke Indugraf d.o.o. iz Zagreba koja se bavi dizajnom, tiskom i doradom svih vrsta grafičkih proizvoda. Ali Zoran Lutz je i veliki zaljubljenik u vino, i silno je želio da njegove strast prema Bakhovom nektaru i želja da dade svoj doprinos popularizaciji plemenite kapljice iz Hrvatske ostave opipljivi trag pa se pobrinuo da u dogovoru s našim vinskim znalcima još prije više godina osmisli i s Indugrafom realizira nekoliko tiskanih izdanja na temu vinograda i vina Lijepe naše, jedno izdanje je Hrvatski vinski kalendar, s izlaskom u javnost dakako uoči Nove godine, a drugo je brošura Vinska abeceda s ritmom izdavanja otprilike svake dvije godine.

Ove godine, za koji mjesec, u planu je izlazak 10. jubilarnog Hrvatskog vinskog kalendara, jedinstvenog po tome što je do sada objavio priloge o više od 100 eno-gastro događanja u Lijepoj našoj. Lutz navodi kako je predviđeno da početna naklada kalendara za 2022. godinu bude u nakladi od 5000 primjeraka! Kalendar je koncipiran kao vinska razgledica iz Hrvatske kroz 36 fotografija hrvatskih vinskih gradova i sorata vinove loze, 12 fotografija bit će u formatu 30×22 cm, a one manje u formatu 15×10 cm. Moguće je, po dogovoru, i izdanje zasebnog kalendara s fotografijama, za svaki mjesec, pojedinih hrvatskih proizvođača vina. Inače, u suradnji s Hrvatskom udrugom kreativnih amatera i s PZ Kuna 1898 s Pelješca priprema se izdavanje i kalendara-likovne mape Slikamo na vinu. PZ kuna donirala je tzv. vinska platna, izrađena uz pomoć tropa od grožđa, na kojima će slikari kreirati svoja likovna djela što će biti ponuđena publici na aukcijskoj izložbi, a prihod od prodaje ide u humanitarne svrhe, namijenjen je konkretno nastradalima od nedavnih potresa u Zagrebu i na Banovini. Zoran Lutz i Indugraf otvoreni su za svaku suradnju i nadaju se potpori vinara i svih koji vole plemenitu kapljicu. S obzirom da, kako se to narodski kaže, vrijeme leti, zainteresirani za bilo koji oblik suradnje i zainteresirani za narudžbu kalendara mole se da se što prije jave na +385 1 299 02 42 odnosno na +385 95 568 4736 ili na e-mail: arakart.zagreb@gmail.com   Novo izdanje Vinske abecede očekuje se u tijeku 2022. ♣

_______________________­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­_

AGROLAGUNINA MODERNA KONOBA TRI KANTUNA 

 Agrolagunin boutique Tri kantuna (sir, maslinovo ulje, vino) na trešnjevačkoj jr tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina

____________________________

piti razborito-odgovorno-trijezno • drink wisely-responsibly-soberly

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 08. 2021 – hints to the smart purchase

HRVATSKA  CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

. (mpc/pp: XL) DINGAČ 2019 – MATKOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Pelješac, Dingač ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO vrhunsko s kzp/premium  quality with the controlled origin • suho/dry • 15,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je: sadržajno • toplo • sočno • skladno • lijep, i jedan od rjeđih primjera rekao bih savršeno čistih i harmoničnih naših plavaca • vrlo elegantno, te pitko unatoč visokom stupnju alkohola • ma kako bilo dobro, zakinuto za raskoš koju kapljica s Dingača može i mora pružiti te koju se moglo svakako postići/dostići s još nešto vremena sazrijevanja u bačvi i odležavanja i razvoja u butelji! PROPLAKAT ĆE ZORA… ■ IZGLEDOM vrlo živo, rubinsko s nježom naznakom nijanse granatnoga – tamno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU suzdržano ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: uglađen • okus sugerira slankasto • tijelo & struktura izvrsni • završetak dugačak ■ SERVIS:  čaša: velika  –  tip: bordeaux, • 16-18   ̊C

(mpc/pp: XL) PRIBIDRAG (Zinfandel) 2016 – MIMICA vinska kuća sritnog čovika ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Omiš ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Pribidrag, Tribidrag, Crljenak, Kratošija, Zinfandel, Primitivo  ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačva/barrel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux / normalna normal • 0,75 lit • ukupno za tržište proizvedeno boca/bottles produced in total, for the market: cca 14.ooo ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko  etno s kzp/premium   quality with the controlled origin • suho /dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK

VINO je: kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • toplo • skladno • zrelo • lijepo se pije uz hranu • u usponu – može trajati – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko s nijansom granatne • već na pogled ukazuje na dobro gustoću tkiva ■ NA NOSU umjerene jačine – razvija se • upućuje na mineralno • na voćnost (plodovi: domaći/tamno-crveni – plavi/ koštićavi (šljiva, trešnja) • na vegetalno/herbalno umjereno • začinsko bilje/mirodije (slatke), dobro uklopljeno • na osjet nijanse čokolade  ■ U USTIMA fino zaobljeno • tanin: uglađen • okus sugerira donekle slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇗ •  odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina • čaša: velika – tip: bordeaux •16-18   ̊C

(mpc/pp: L-XL) PLAVAC BARRIQUE 2017 – MATKOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Pelješac, Dingač ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO vrhunsko s kzp/premium  quality with the controlled origin • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je: sadržajno • toplo • sočno • dotjerano • skladno • zrelo ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno – tamno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU isprva suzdržano – polagano se otvara i razvija • upućuje na mineralno • voćnost (plodovi  crveni – plavi / koštićavi – bobičasti – sušeni (šljiva) • note barriquea ne strše, dobro su uklopljene ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: uglađen • okus sugerira slankasto • tijelo & struktura vrlo dobri • dosta dugačak završetak ■ SERVIS:  ⇗ • prije posluženja vina – poželjno dekantirati • čaša: veća –  tip: bordeaux, • 16-18 ̊C

Slavonija – Hrvatsko podunavlje / Slavonia – Croatian Danube region

(mpc/pp:  ? ) GRAŠEVINA GRAND COLLECTION 2018 – ILOČKI PODRUMI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srijem, Ilok ■ VINOGRAD/VINEYARD: Principovac • blaga kosina/mild slope • nadmorska visina/altitude: 200 – 210 m • ekspozicija/exposition: sjeverozapadna, sa stalnim vjetrićem/northwestern, with the constant moderate wind • tlo/soil: aluvijalno, črnozemni leoss s regosolom/alluvial, loess • sorta/variety: Graševina  • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna, ručno/normal, hand picking ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: alkoholno vrenje: inoks/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/ normal • 1,5 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Hrvatsko podunavlje – vrhunsko/premium quality with the controlled origin • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: slabije, jer kontrast između slova i podloge nije dovoljan. a i slova su sitna/not  to good since the contrast between the colour of the font and the rest of the label, all in black, is weak, even the font is very small

VINO je: ozbiljno • konkretno • kompleksno • sadržajno • bogato • toplo • ima karakter • dotjerano • skladno • elegantno • umireno no još s dosta živosti • lijep primjer vrlo visoke razine kakvoće koju Graševina u određenom ambijentu i uz prikladan pristup vinogradara i vinara/podrumara može pružiti • u suglasju sa: teritorijem – tipologijom – sortom • lijepo se pije uz hranu • u špici je ali vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM pune zelenkasto–slamnatožute boje ■ NA NOSU umjerene jačine – lijepo razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost (plodovi: domaći/bijeli – koštićavi / zreli  • na začinsko biljevrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno – puno • okus sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro – čvrsto • dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇗ •  (preporuka za jelo: plemenita riječna i morska riba, pečenja od svijetloga mesa npr. teletine, odležani zreli polutvrdi sir s umjerenom aromatikom) • prije posluženja vina poželjno dekantirati • čaša: velika  bordeaux • 12-14 ̊C

ITALIJA  ITALY

Piemonte – Pijemont

(mpc/pp: XXXL)  BAROLO ROCCHE dell’ANNUNZIATA 2017 – Roberto VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Piemonte, La Morra ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rocche dell’Annunziata • kosina/slope • sorta/variety: Nebbiolo • gustoća nasada/plantation density: 6000-8000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • prinos po trsu/yield per vine: 0,5 – 0,8 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact – alkoholno vrenje/alcoholic fermentation: inoks/stainless steel • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • filtriranje/filtering: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/normal • 0,75 lit – 1,5 lit – 3 lit – 6 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 0,75 lit = 2093; 1,5 lit = 120; 3 lit = 50; 6 lit = 10  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG  quality with the controlled origin guaranteed • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly applied – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je: impresivno • kompleksno • moderno a opet sa stanovitim obilježjem tradicije • sadržajno • bogato • vrlo toplo • sočno • s karakterom • skladno • zrelo • elegantno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije uz hranu – prikladno uz meditaciju • u usponu – treba mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko s blagom granatnom nijansom • svijetlije boje (kao što bude kod crnog pinota; Nebbiolo i Pinot crni su u srodsatvu!) • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • na vegetalno/herbalno, diskretno • začinsko bilje ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankast – fino gorkast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • svježeg – vrlo  ugodnog – dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇗ •   (preporuka za jelo:  rafinirana jela od dugo pirjanog tamnog mesa, zreli tvrđi sirevi ) • čaša: velika – tip: bordeaux, • 16-18 ̊C

(mpc/pp: XXXL)  BAROLO la MORRA 2017 – Roberto VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Piemonte, La Morra ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Nebbiolo • gustoća nasada/plantation density: 6000-8000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic – prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • prinos po trsu/yield per vine: 0,5 – 0,8 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact – alkoholno vrenje/alcoholic fermentation: inoks/stainless steel • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • filtriranje/filtering: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/normal • 0,75 lit – 1,5 lit – 3 lit – 6 lit – 12 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 0,75 lit = 13.646; 1,5 lit = 500; 3 lit = 120; 6 lit = 30; 12 lit = 5 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG quality with the controlled origin guaranteed • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly applied – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je: kompleksno • moderno a opet s obilježjem tradicije • sadržajno • bogato • vrlo toplo • sočno • s karakterom • skladno • zrelo • elegantno • dinamično • lijepo se pije uz hranu • u usponu – treba mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko s blagom granatnom nijansom • svijetlije boje • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • na vegetalno/herbalno, diskretno • začinsko bilje ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus slankast gorkast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • svježeg – vrlo  ugodnog – dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇗ •   • čaša: velika – tip: bordeaux, • 16-18   ̊C

 (mpc/pp: XXXL)  BAROLO la SERRA 2015 – Roberto VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Piemonte ■ VINOGRAD/VINEYARD: La Serra – kosina/slope • sorta/variety: Nebbiolo • gustoća nasada/plantation density: 6000-8000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic – prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • prinos po trsu/yield per vine: 0,5 – 0,8 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact – alkoholno vrenje/alcoholic fermentation: inoks/stainless steel • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • filtriranje/filtering: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/normal • 0,75 lit – 1,5 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG  quality with the controlled origin guaranteed • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly applied – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je: kompleksno • vrlo toplo • sočno • zrelo • čini se kao da je dostiglo špicu, koja međutim može još trtajati• u suglasju sa: teritorijem – tipologijom – sortom • lijepo se pije uz hranu – prikladno uz meditaciju ■ IZGLEDOM rubinsko s blagom granatnom nijansom ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • na vegetalno/herbalno, diskretno • začinsko bilje/mirodijske note ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankast • tijelom & strukturom čvrsto • dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: čaša: velika – tip: bordeaux, • 16-18 ̊C

SLOVENIJA SLOVENIA

(mpc/pp: L ) MARKIZA ROSÉ 2020 – GAŠPER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Goriška brda ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  vrhunsko • suho • 13,0 vol%

VINO je: ne baš komplicirano •  s dobrima živosti i svježinom • vrlo pitko, prikladno za tople ljetne dane, što se hrane tiče za uz predjela na bazi plodova mora, svježeg sira, povrća, kuhanu ribu • skladno • lepršavo – dopadljivo • u špici ■ IZGLEDOM bistro, svijetle nježne ružičaste boje ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje donekle na mineralno • voćnost, (plodovi: domaći/ crveni/ koštićavi i jagodičasti (malina) • blago i na vegetalno ■ U USTIMA zaobljeno • kiselkaso i slankasto • tijelom & strukturom dobro • svježeg – srednje dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • čaša: srednja – tip: bordeaux, • 10 ̊C

_________________________

Kušano još…

BAROLO i DOM PERIGNON u TRILOGIJI FINO & VINO – Zagrebački restoran Trilogija Fino & Vino što ga vodi dugogodišnji zagrebački sommelier i ugostitelj Krešimir Šesnić postao je već poznat po tome da se tamo povremeno i u krugu velikih poznavatelja vina i vinskih šmekera održavaju degustacije istaknuth do i najjačih ne samo domaćih nego i svjetskih etiketa. Najnovije kušanje bilo je ovih dana, a kao zvijezde su sjajili šampanjac Dom Pérignon i baroli od Roberta Voerzija, gotovo uz bok su im stajali Edijev izbor od Edija Simčiča iz Goriških brda i crnjak McLaren Dead Arm Shiraz australske kuće D’Arenberg. Uvijek zalogajno maksimalno spremna, kuća Trilogija Fino & Vino parirala je, na tanjuru, s gusjom jetrom Zubine produkcije i s moderno posluženim pečenim prsima domaće patke, kreacijom chefa Denisa Derete.

Evo pobliže podataka o svim kušanim vinima: odlični Dom Pérignon 2006 (šteta je što se za usporedbu nije našla i koja boca Tomčeva Classica iz 2006!), izvrsni  desertni ali suhi Edijev izbor barrique (14,0 vol%), jako dobra jantarna ZAVRH Amphora MMXVII (mješavina u amfori maceriranih sivog pinota, bijelog pinota, chardonnaya, sauvignona, nefiltrirano, suho, 12,5 vol %) iz podruma hobi proizvođača Guština, zatim kao predstavnik talijanske regije Veneto 3 Tinto 2019 Rosso veneto igt rađen od merlota, carmenèrea i cabernet sauvignona na vlastitim kvascima, nefiltrirano i bez dodavanog SO2,  suho, 13,0 vol %,  proizvodnja kuće Ca Avignone, vrlo ugodno dosta puno živo, slijedio je trio Roberta Voerzija iz pijemontskog mjesta La Morra – Barolo 2017 la Morra, Barolo Rocche dell’Annunziata 2017 te Barolo la Serra 2015 (vidi osvrt gore), nakon toga na red je došao pikantno papreni suhi The McLaren Vale Dead arm Shiraz 2008, 14 vol %, od D’Arenberga.

Baroli su na ovome skupu primljeni posebno sentimentalno, kao sjećanje na pretprošlogodišnji posjet većine ovog predvečerja u lokalu Fino&Vino nazočnih šmekera vinogorju Barolo i posebno Kralju Robertu Voerziju u La Morri, koji nas je u svom podrumu posebno srdačno primio i omogućio na kušanje cijelog svog portfelja.

S obzirom da je preko što velikih što manjih specijalizirnih uvoznika na našem tržištu već dostupan popriličan broj  ponajboljih svjetskih vinskih etiketa u restoranu Trilogija Fino & Vino razmišljaju o tome da s vremena na vrijeme ali u redovitom ritmu uvedu za širi krug zainteresirane publike kušanja posebno izabranih najinteresantnijih hrvatskih vina i ovakve ekskluzivne degustacije inozemaca, nekad možda I u isti termin, s ciljem usporedbe, uvršenu hrvatsku i uvoznu elitu istorodnih eno-uradaka.  ♣  .

__________________________

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, zrelo, živo elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, mature, very alive, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

 – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

  – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE mpc / PRICES retail 0,75 l:  S = do 35 kn (till 5 €) • M = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

.  ⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •   ⇒ – čuvati/hold • – trošiti uz hranu/drink with food

__________________________

Tradicijska Jelšanska fešta vina 2021

 VINSKE ZVIJEZDE NA HVARU – Vrednovanje plemenite kapljice Vinske zvijezde koje smo s vizijom svakomjesečnog putokaza potrošačima za pametnu kupnju vina još davno osmislili i, uzimanjem uzoraka ne od proizvođača nego iz vinoteka, dakle izravno s tržišta, pokrenuli mi zagrebački Bakhu odani novinari Vitomir Andrić (Večernji list), Ivo Kozarčanin (24sata) i ja (Svijet u Čaši), dočekalo je, zahvaljujući poduzetnoj zagrebačkoj profesorici Mariji Vukelić – koja, inače, s velikim žarom organizira manifestacije vezane uz plemenitu kapljicu  i koja je prije koju godinu preuzela realizaciju ovog ocjenjvanja – i izlazak iz Metropole i zapažene trenutke gostovanja u posebnim prigodama i u drugim krajevima Lijepe naše. Ocjenjivanje Vinske zvijezde nekako se jako dobro ukorijenilo na otoku Hvaru, konkretno u Jelsi gdje je našlo vrlo dobrog partnera u općinskoj Turističkoj zajednici i u udruzi Hvarski vinari, inače priređivačima tradicijske tamošnje ljetne Fešte vina. Tako je eto sada, potkraj kolovoza a u sklopu spomenute svečanosti vina, već po treći put a pod nazivom Jelsa Summer Wine Tasting. stručni žiri aktualnih Vinskih zvijezda ocjenjivao vina otoka Hvara.

Degustatori–ocjenjivači u Jelsi 2021, s njima je u društvu prof. Marija Vukelić (treća zdesna), aktualna voditeljica Vinskih zvijezda, a predsjednik žirija Saša Zec drugi je zdesna na slici (Julio Frangen)

Težište ocjenjivanja bile su lokalne sorte – Bogdanuša od bijelih i Plavac mali od crnih. Želja je domaćina kao realizatora ocjenjivanja bila posebno naglasiti važnost baš kultivara koji se mogu smatrati (i) sinonimom otoka Hvara. Degustacija je bila zapravo podijeljena u tri grupe: Bogdanuša, ostala bijela vina otoka i Plavac mali.  Komisiju su činili doc.dr.sc. Leo Gracin, enolog;  mr. sc. Mirjana Maksimović, vinska novinarka, Milena Zakarić, sommelijerka; Mario Kolumbić, sommelijer (Resort Maslina), Yvan Esteve, sommelijer i vinski trgovac (Starigrad – Za pod zub, Hvar); Siniša Šime Matković-Mikulčić, vinski znalac, WSET2 (Secret Hvar Travel agency, Hvar),  Miro Štec, vinski znalac i stastveni hobby vinar (Hvar). Predsjednik komisije bio je enolog, Saša Zec, dipl. ing. agr.

Prijavljena su bila ukupno 34 uzorka, od toga sedam bogdanuša, 12 ostalih bijelih vina otoka i 15 u kategoriji plavac mali. Većina vina osvojila je više od 85 bodova, što na ocjenjivačkom listiću Vinskih zvijezda, prema pravilima OIV (Organisation internationale de la Vigne et du Vin) znači srebrnu medalju (tri zvjezdice), a četiri vina ocijenjena su s 90 i više bodova (četiri zvjezdice – zlatna medalja).

Evo i rezultata, po grupama:

Bogdanuše

  1. Bogdanjuša 2020 (88,000) – Vina Carić; 2. Bogdanuša 2020 (87,80) – Hvar Hills; 3. Bogdanuša 2020 (87,40) – Pavičić vina

Ostala bijela vina otoka

  1. Pošip 2020 (90,40) – Tomić vina Bastijana;  2. Pošip 2019 (90,30) – Hvar Hills; 3. Levant cuvée bijeli 2020  (90,00) – Ventus vina

Plavac mali

  1. Plavac mali Pharos Maximvs 2013 (90,50) – Hvar Hills; 2. Veli Visko 2018 (89,00) – Vina Carić; 3.  Plavac mali 2019 (87,00) – Vino Leše
  2. Pobjednici po grupama i ukupni šampion (Julio Frangen)

Najbolje ocijenjeno vinopobjednik ocjenjivanja: Plavac mali Pharos Maximvs 2013 – Hvar Hills

Pobjednici grupa, slijeva: enolog Andro Tomić – Bastijana, Jelena Mastelić, predstavnica Hvar Hillsa, šampiona 2021, te enlog Vina Carić Ljubomir Makjanić (Julio Frangen)

Nakon objave ocjena i dodjele priznanja, na jelšanskoj se fešti uživalo i u koncertu Zorice Kondže, naravno, uz gutljaje finih hvarskih vina. Fešta vina 2021 završila je točno u ponoć, uz veliki vatromet s kojim su organizatori pozvali posjetitelje da ponovno dođu u Jelsu i sljedeće godine, kada će ova popularna fešta proslaviti veliki jubilej – 70 godina! Prof. Marija Vukelić najavila je mogućnost da se sredinom rujna u Metropoli, najvjerojatnije u zagrebačkom restoranu Trilogija Fino & Vino na Kaptolu održi za širu publiku večer hvarskh vina – petnajstak uzoraka – nagrađenih na ocjenjivanju Vinske zvijezde u sklopu jelšanske Fešte vina 21, i to bi se moglo smatrati početkom promocije otoka Hvara za novu sezonu 2022.

 

SVIJET u ČAŠI – 06.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz/through

ZELJKO SUHADOLNIK

 

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Ljeto!  Skradin!

_______________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Vinart Grand Tasting 2021: SVEČANOST VRHUNSKIH VINA i LJEPOTE ⦁ Osmi festival Pink Day: OSVJEŽENJE-SPAS, u MSU, u POSLJEDNJI ČAS ⦁ Novi zagrebački Bakhov hram: VINSKI KLUB u POSLOVNOM OKRUŽENJU ⦁ Hotel Westin Zagreb – Borsa vini italiani in Croazia: TALIJANSKI VINSKI JUG u HRVATSKOJNAKON PJENUŠAVOG DORUČKA u TRSJU – VINSKI ZALAZAK SUNCA u VINOGRADU

 POTROŠAČKI PUTOKAZ – 06.2021 – BUYING GUIDE

________________________

Vinart Grand Tasting 2021

SVEČANOST VRHUNSKIH VINA i LJEPOTE

            Rekao bih da s društvenog stanovišta ulazak u lipanj 2021. nije mogao biti bolji nego što je bio: prvomajska proslava znatnog olabavljenja anti-covidnih stega kroz dva se dana na početku svibnja odvijala na prestižnoj lokaciji – na terasi zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti, koja se pokazala idealnom baš (i) za ovakva, hedonistička događanja. Na okupu, kao izlagači, gotovo svi relevantni proizvođači plemenite kapljice iz Hrvatske i dobar dio njih iz susjednih nam zemalja. Mnoštvo razdraganih posjetitelja, ali ne baš i u prevelikom broju tako da su kretanje prostorom i pristup štandovima i vinarima bili komotni. Doduše, neki izlagači požalili su se da s poslovnog aspekta od sajma s pridjevom poslovni nisu sada imali baš nešto, te objasnili da je organizator priredbe svakako trebao izbjeći datum uz praznik na kraju tjedna jer taj praznik zacijelo je mnoge stanovnike Zagreba i potencijalne posjetitelje odveo prema moru. Među posjetiteljima puno mladih, te velik broj – pripadnica nježnog spola. Vinart Grand Tasting 2021 može se pamtiti kao svakako jedan od NAJLJEPŠIH vinskih sajmova i festivala u nas: kako u krugu izlagača tako i kod, s druge strane šanka, tj.  ljubitelja plemenite kapljice –  velik broj baš ljepotica!

Sjeverna terasa u prizemlju Muzeja suvremene umjetnosti pokazao se kao idealan prostor i za održavanje većih vinskih događanja u dijelu godine u kojemu to dopusti vanjska temperatura

                Ovaj, šesti Vinart Grand Tasting, u sklopu kojega je, po tradiciji, ali na drugoj lokaciji – u hotelu Dubrovnik u središtu Zagreba, održano više vrlo zanimljivih radionica, bio je prvi vinski sajam ove godine u nas, i podsjetio nas je da se peto izdanje što se odvijalo lani u svom inače uobičajenom terminu i na uobičajenoj lokaciji, te da je samo za dva dana bilo preduhitrilo uspostavu ograničenja, dakle taj sajam je bio istodobno i – posljednji u prošloj godini! Ovaj sadašnji, tako željno očekivani ponovni opsežniji susret vinara s poslovnim partnerima, prijateljima i ljubiteljima vina protekao je dakako u osobito emotivnom raspoloženju, radosno. Iz redova organizatora navode kako su već krenuli u pripreme za sljedeći Vinart Grand Tasting 2022, koji bi se, ne bude li naknadno nekih neugodnih iznenađenja, trebao vratiti u svoj termin – prvi vikend u ožujku.

Na ulazu u sajam, prigodno kao uvod u ukupan sadržaj manifestacije i s obzirom na toplinu toga dana kao odlično osvježenje s hedonističkom i estetskom dimenzijom posjetitelje na svojim štandovima dočekale kraljice pješivičkih rashlađenih perlica – Lucija Šember, Mara Barundić i Martina Tomac

Odmah na ulasku na sajamski podij osobito veselo raspoloženje: ponuda je tu, posve adekvatno trenucima kad gost stiže u kuću, bila u znaku pjenušaca, i to onih ponajbojih iz hrvatske produkcije. Odbor za doček iz snova: pjenušarke Plešivice – Lucija Šember, Mara Barundić i Martina Tomac! O  pjenušcima obitelji Šember i Tomac već i ptice pjevaju, a vezano uz mjehuriće obitelji Barundić vrijedi istaknuti etiketu  Barun bijeli proizveden od u nas još uvijek rjeđe sorte Manzoni bianco ili Incrocio Manzoni, riječ je o križancu između Rizlinga rajnskog i Pinota bijeloga kojega je realizirao prof. Luigi Manzoni (otud sorti i naziv!) sa Znanstvenog instituta u Coneglianu u sjevernoj talijanskoj pokrajini Veneto. Jedno od svojstva Manzonija je da jako dobro nakuplja šećer ali i da, istodobno, u dozrijevanju lijepo zadržava kiseline  što je povoljno za pjenušac. Vino bude  s kompleksnim bouquetom te, kako dolikuje ozbiljnom pjenušcu, glede primarnih komponenti s vrlo diskretnom aromom,  naime raskoš Rizlinga rajnskog koju volimo kod mirnog vina od te sorte sjajno smiruje i pod kontrolom drži relativno neutralni Pinot bijeli…

Tik do spomenutog ženskog zvjezdanog trija bili su smješteni također Plešivičanci i pjenušari, Velimir i Josip Korak, kod njih je, više iz razloga užitka nego razloga informacije,  bilo obvezno, uz perlice, kušati i mirna vina od sorata od kojih se najčešće proizvode pjenušci a to su chardonnay i crni pinot, ta mirna vina rađena na Korakov način, kad god je prigoda za degustaciju kušanje se NE propušta.

A odmah do Koraka stajao je i njegov susjed na Plešivici Damir Režek. Damir uspješno nastavlja stopama svojega oca Drage i mame Dragice koji su se specijalizirali za chardonnay i posebice za crni pinot, kod bijelih vina još i za zeleni silvanac (lijep, nježan!), rizvanac pa i za sauvignon bijeli (ne kričav i napadan nego vrlo elegantan), a kod crnih vina i za – portugizac. Obitelj Damir Drago Režek, koja eto ima fina mirna vina (zasad još ne proizvodi i pjenušce) i cjenovno dostupna vina rijetko se pojavljuje na ovakvim sajmovima i mnogi ljubitelji plemenite kapljice možda na žalost ni ne znaju za nju.

Damir Drago ReŽek – dobra vina po povoljnim cijenama

Zelinsko prigorje dostojno su prezentirali Željko i Karlo Kos iz Nespeša

                JASNA ANTUNOVIĆ s PONOSOM s DECANTERA – I onda sa svojega štanda nailazi Jasna Antunović iz Erduta sa, u ruci, već čuvenom Graševinom Tradition Grand Selection 2017, za koju je visoko odlikovana u Decanterovu hramu u Londonu! Tamo je odlikovana a ovdje eto sada, s pravom, likuje!

Vinarija Antunović razvila se na stogodišnjoj obiteljskoj tradiciji uzgoja vinove loze i proizvodnje vina. Sadnjom vinograda 2004. i izgradnjom nove moderne vinarije kapaciteta 100.000 litara 2009. godine, obitelj Jasne Antunović Turk kreće u novu vinsku avanturu i pod ženskim vodstvom diže vinariju Antunović do statusa jedne od najboljih hrvatskih vinarija (I Decanter WWA London 2017, Platinasta medalja za graševinu!).

Spoj zrelosti, umjetnosti i najvišeg internacionalnog priznanja za vino. Kao pozadinu za slikanje ponosne dobitnice odličja Jasne Antunović Marko Čolić izabrao je ovu impozantnu instalaciju smještenu na središtu terase Muzeja suvremene umjetnosti (Marko Čolić)

_______________________

                Osobna karta posjeda ANTUNOVIĆ: Vinska regija, vinogorje: Hrvatsko Podunavlje, vinogorje Erdut; Enolog-podrumar: Jasna Antunović Turk; Pristup proizvodnji: konvencionalan, u prelasku na eko; Hektara: vlastitih 7,5 – kooperacija:  2; Sorte: Graševina, Silvanac zeleni, Chardonnay, Muškat ottonel, Pinot noir, Cabernet franc, Cabernet sauvignon; Godišnja proizvodnja vina: 50.000 boca, mirno: 100 %, bijelo: 80 %, ružičasto: 5 %, crno 15 %; Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama: Antunović Graševina, Antunović Graševina Tradition Premium Grand Selection, Antunović Cuvée Blanc (graševina, zeleni silvanac, muškat), Antunović Cuvée Rosé (pinot noir, cabernet franc),  Antunović Chardonnay sur lie, Antunović Pinot Noir, Antunović Grand Cuvée Blanc Reserve, Antunović Grand Cuvée Rouge Reserve (sva su vina u kategoriji suhog i vrhunskog) Mogućnost kupnje vina na posjedu: da; Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu: domaća rakija vinovica;  Degustacija vina na posjedu moguća: da; Ponuda hrane:  da – hladni narezak, mali zalogaji, a topla jela uz raniju najavu; Kušaonica za koliko osoba: 40 (interijer) + 60 osoba u uređenom vanjskom prostoru; Smještaj:   ne na objektu, da u neposrednoj blizini (objekt STARI MLIN); Radno vrijeme: 8-20h, po najavi; Način plaćanja: gotovina, virman, kartice; Sadržaji za sport i rekreaciju: biciklistička staza, plovidba Dunavom, edukacijska šetnica uz Dunav i kroz vinograde; Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, svakako preporučeni za posjet: Svetište Gospe od utočišta u Aljmašu, Spomen kuća Milutina Milankovića u Dalju, Erdutska kula i šetnica u Erdutu; Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Wine& bike tour, razni sajmovi lokalnog sadržaja ◾

________________________

Revija ljepote: 1. Kakvo veselje! Dobro raspoloženje začinjeno s ljupkosti; 2 Crnjak za – crnku!; 3 Kako bi sve to proteklo bez – selfieja?!; 4. Šarmantne sestrice Puhelek (Purek) iz Zeline, svojedobno inače i službene Vinske kraljice Zagrebačke županije (Marko Čolić)

Vesela Hrvatska, od krajnjeg istoka preko krajnjeg zapada do krajnjeg juga, u obilasku sajma: Zlatko Bošnjak Đuza (PZ Trs Podunavlje), Melinda Cossetto (vinski posjed Alfredo Cosseto, Istra) i Mato Violić Matuško Royal (Pelješac) (Marko Čolić)

Ivica Dobrinčić Šipun (sasvim desno) s Krka nije odolio pozivu za slikanje. Posebno zadovoljan bio je i stoga što je njegovo crno vino Kapitul 2015 od cabernet sauvignona i merlota upravo bilo dobilo potrebne dokumente za izlazak na tržište. Dobrinčić je ovom prigodom, kao predsjednik Udruge vinogradara/vinara Kvanera što obuhvaća riječko područje i prostor južno od njega na kopnu sve do Karlobaga, zatim otoke Cres, Lošinj, Krk, Rab, i dio otoka Paga do Novalje, htio najaviti održavanje vinskog festivala WineRi 2021 od 10. do 12. lipnja u Rijeci. Inače spomenuta udruga okuplja kao članove vinska objekte Jarbola Ružić, Grand Village, vinarije Pavlomir, Katunar (Anton te Ivan Katunar, PZ Gospoja, PZ Vrbnik, Nada, Boškinac…

Matea Grabar, Dvanajščak-Kozol

Krajnji hrvatski vinski sjeverozapad – Međimurje, u sve jačoj žiži: s Pušipelom (Moslavcom, Šiponom, Furmintom) ostvaruju se sve bolji rezultati, stanovita samo-organiziranost proizvođača donosi plodove.  Uz klasike i već šire znane Cmrečnjaka, Jakopića, Dvanajščaka, Štampara, Novaka…. uzdižu se mladi, lijep primjer je Nenad Preiner iz Svetog Urbana. Obiteljsku vinsku priču pokrenuli su Alojz i Sabina Preiner, 2002. ju je nastavio njihov sin Darko, a njegov sin odnosno unuk Alojza i Sabine s prvom buteljom na tržište izlazi 2016! Sortiment? Međimuraka klasika – Pušipel, Sauvignon, Silvanac zeleni, Graševina, Muškat žuti te, od crnih, Pinot crni. Obitelj pak Dvanajščak-Kozol iz Sv. Jurja na Bregu kod Lopatinca nastojala je pažnju Zagrepčna privući ukazujući na nekoliko linija svojih vina: light i mlada, kvalitetna s kzp, posebna premium Natura (izabrano grožđe s posebnih, najboljih  pozicija, prerada grožđa s još više pažnje te duže dozrijevanje vina i u drvu), u tu grupu spadaju Sauvignon bijeli, Pušipšel Prestige, Amaranth kao ekstra elegantna kreacija od Pinota crnoga, u ponudi su i pjenušci Pozoj i Plemenita. Vina je prezentirala Matea Grabar, buduća snaha u obitelji Dvanajščak-Kozol.

David Štampar, Branimir Jakopić i Marko Cmrečnjak

Veselo, kao i uvijek kod Slavonaca i tu gdje je Ivan Ergović iz Feravina: na feričanačku frankovku navratio je enolog imoćanskog podruma Grabovac Mislav Maršić, majstor za vranac, trnjak, i syrah… A onda se čulo neko šuškanje. Eno Sofija, eno Sofija

U nastavku obilaska lagano spuštanje prema jugu, do Istre. Dvorac neobična naziva – Belaj. Izraz sugerira jedno, ali riječ je o drugome! Belaj kao naziv posjeda dolazi od toga što je to prezime vlasnika. A vlasnik je – Rus! Dobro se on snašao kod nas, potražio je, i našao, dobre suradnike kako glede proizvodnje tako i glede plasmana, a jedan od tih je i Josip Orišković koji je ponosno nudio najprije mladu Malvaziju s laporna tla, a potom i jednu također s lapora, iz berbe 2016., ali duže odležanu na finom talogu (sur lie) – baš finu!

Josip Orišković koji je prezentirao istarski Dvorac Belaj posebno ponosno nudio je, izmđu ostalih vina, Malvaziju 2016 s laporna tla i duže njegovanu na finom talogu

Moreno Degrassi, sa širokim repertoarom: od baznih mlađih vina različitih sorata do vrlo kompleksnih bijelih i crnih mješavina kategorje Riserva i Limited Edition! (suhiucasi)

Nekad, na početku moderne renesanse istarskog vina, naprosto – barem je tada tako djelovalo – zauvijek neraskidivi trio Degrassi, Kozlović, Matošević, uvijek skupa na sajamskim štandovima, no posljednjih godina nisu više u onom obliku zajedno, svaki nastupa posve samostalno i nerijetko su na vinskim sajmovima lokacijom štanda razbacani i međusobno ponekad i dosta udaljeni. Moreno Degrassi dočekao me na štandu s pjenušcem Ferné Chardonnay brut nature s dvije godine ležanja na kvascu u butelji, međutim Degrassi, koji mi kaže kako dosta kupaca traži ovakav, mlađi pjenušac pa zato ide van i s ovakvim izdanjem, nastoji da mu pjenušci nakon drugog vrenja u butelji na finom talogu provedu najmanje po tri godine, a drži ih i duže, da dodatno dobiju na kompleksnosti. Zanimljivi su Degrassijevi eksperimenti s vinom Terre Bianche Cuvée Blanc Limited Edition, sastavljenime od četiri sorte i od vina iz četiriju različitih berbi. Riječ je o kultivarima Malvazija istarska, Chardonnay, Sauvignon i Viognier, a što se tiče godišta to su 2012, 2013, 2015. i 2016. Degrassi objašnjava da je u proizvodnji koristio i određenu količinu prosušenih bobica. Vino se nudi u dvjema varijantama – jedna je polusuha i s oko 17 vol % alkohola, a druga je poluslatka (35 g/lit neprovrela sladora), a s 15,5 vol % alkohola! Treba istaknuti da vina imaju lijepu svježinu a da slast nije nimalo naporna. Dakako, ta vina nisu baš za svakoga a i za svaku prigodu te za piti tek tako: Degrassi ih preporučuje svakako uz razne zrele rafinirane pikantne sireve te uz fois gras… a i u trenucima meditacije. Ima Degrassi i izvrstan crnjak s bijele zemlje (lapor, mineralnost!), riječ je o etiketi  Terre Bianche cuvée crno 2013,  od cabernet franca, cabernet sauvignona, merlota i petit verdota koji ukupno čine 80 posto mješavine, te od 20 posto miksa u kojemu su syrah, crni pinot i refošk…

Franka Radovana iz istarskog sela Radovani more slatke brige: ono što je iz svoje proizvodnje vina planirao prodati u 2021. sve je već plasirao, i u Zagreb je čisto radi kontinuiteta nastupa i iz propagandnih razloga poslao kćer i sina s nešto uzoraka svojih malvazija, chardonnaya, sauvignona bijeoga i cabernet sauvignona, a sredinu I desnu stranu slike uz kćerku Franva Radovana ispunjavaju Simona Pilato i njena kćerka, snaha i unuka Eligia Pilata iz Vižinade odnosno supruga i kćerka Eligiovoga sina Sanjina. Simona Pilato s osobitim ponosom ukazala je na etiketu-novitet kuće, riječ je izvrsnome vinu Grand Cuvée 2015 od 65 posto cabernet sauvignona te 30 posto merlota i terana (suhiucasi)

Stol pored – obitelj Radovan iz Radovana. Godinama tata Franco Radovan strpljivo je, naravno uz svesrdnu familijarnu potporu, beskompromisno gradio kakvoću. Malvazija istarska, Chardonnay, Sauvignon, Refošk, Merlot, Cabernet sauvignon. Uz pojam kvaliteta, kuću Radovan oduvijek resi još nešto bitno: stalnost u kakvoći!  Nikad medijske zvijezde, ali eto – pošteno zadovoljni: na ovo događanje Grand Tasting koje inače ima i prodajni karakter, ove godine brat i sestra Radovani stigli su samo s nešto uzoraka za degustaciju, uz njihov štand nije, kao uz druge štandove, bilo postavljenog cjenika po kojemu bi posjetitelj mogao kupiti vino za ponijeti, naime Radovani su od onoga što je bilo namijenjeno za plasman u tijeku 2021. sve već prije koji mjesec prodali i, kažu Francovi sin i kćerka kao predstavnici kuće sada u MSU u Zagrebu, čekaju da vrijeme dođe za izlazak vinima novi(ji)h berbi!

Za istim stolom još jedna vrlo radišna, vrijedna vinska obitelj iz Istre – Pilato iz Vižinade. Simona Pilato, supruga Sanjina Pilata koji je preuzeo vodstvo posjeda od oca Eligija,  skrenula mi je pažnju na novitet kuće, koji se pokazao u doista vrlo lijepome svjetlu (kompleksno, puno, elegantno), a riječ je o vinu Grand Cuvée 2015 od cabernet sauvignona (65,5%), merlota (30 %) i terana, sa 14,5 vol % jačine. Vino je godinu dana dozrijevalo u bačvi a potom je, prije izlaska na tržište, u butelji u podrumu provelo četiri godine.

Po tradiciji na Vinartu – Frano Milina Bire sa suprugom i s njihovim grkom! (suhiucasi)

Duboko vjeran Plavcu malome, ali i Cabernet sauvignonu! Andro Tomić iz jelšanske kuće Bastijana poslao je u Zagreb na kušanje bazno vino od Plavca maloga iz 2017 i prestižni Plavac mali barrique 2015, kao i, da pokaže kako se u njegovoj izvedbi domaći Plavac snalazi u društvu internacionalaca mješavinu plavca i cabernet sauvignona Illyricum 2016 kao i mješavinu Caplar 2014 barrique nastalu od izbora najboljih grozdova obiju sorata. Nije dakako izostao ni tradicijski prošek Bastijane Hektorović (suhiucasi)

Izlagači izlagaču: kod Franje Kolarića, kojega se počelo nazivati kraljem sivog pinota – Krešo Vučković Bagio, voditelj vinarije Grgić-vina na Pelješcu, i enolog i profesor Leo Gracin, znan po Babiću Suha punta, danas zaposlen na sveučilištu u Splitu (Rene Karaman)

Šibenski dio Dalmacije počeo se buditi u vinskome smislu. Nekad dok je Vinoplod bio u punoj snazi, i sa svojom etiketom Suha punta izlazio, kad je u Primoštenu operirao, enolog Leo Gracin, danas profesor na Splitskom fakultetu, čulo se barem povremeno barem za babić.  A onda je utihnulo, da bi se u najnovije vrijeme energičnije na sceni počela pojavljivati braća odnosno rođaci Sladić, pa je na Jadrtovac stigao inozemni investitor i omogućio stvaranje kuće Testament, k tome u Bakhovo carstvo iz grafičke-dizajnerske djelatnosti stigao je Filip Baraka i vinograde podigao na području zvanome Srima, Šibensko-kninska županija uključila se donekle u promidžbenom segmentu, i počelo se osjećati da je šibenska vinska scena zamjetno živnula.

Filip Baraka za svojim stolom u razgovoru s osnivačem organizatorom Vinartovog Grand Tastinga Sašom Špirancem. U pozadini, lijevo i s bradom: Ante Sladić (suhiucasi)

Filip Baraka, naklonjen i tradIcjskim lokalnim kultivarima i stranim sortama, bavi se Debitom, Trbljanom, Maraštinom, Plavinom, Babićem, ali i Syrahom, Merlotom, Cabernet sauvignonom. Dobro je što, poput većine hrvatskih proizvođača vina, ne robuje tomu da vino uvijek nužno označava po sorti, tako da se u nazivima kapljice, i kad u vinu ima i stranih sorata, može lijepo osjetiti domaći štih, konkretno odgovarajući domaći izrazi branitelji su lokalnoga. Baraka je u produkciji sklon i izletima u pokuse, neka vina radi na klasičan način a neka, i bijela, uz različite dužine maceracije i dužine dozrijevanja u drvu. Želja mu je na osjetno višu granu podgnuti vino debit, smatrajući da sorta zavrjeđuje i više od toga da bude ugodno laganije pitko ljetno osvježavajuće vino, Priprema se, veli, naći odgovarajuće lokacije za Debit. Na kušanje je ponudio ljepu Maraštinu 2019 koja tek treba biti napunjena u butelju, zatim pokazao je vino Amina (od izraza Anima = duša), sa 72 sata maceracije, fermentiralo na vlasitom kvascu u bačvi od 780 litara. Crnjak Mocira (u Dalmaciji tradicijski kameni zidić) 2018 je od merlota i plavine 51 posto, te nešto babića i syraha. Babić 2018 dozrijevao je u bačvicama od američkog i francuskoga hrasta. Memento 2018 je od syraha i s osam posto plavca maloga, a vrlo ozbiljni Pribus 2016 iz vinograda Prižba od cabernet sauvignona i merlota u omjeru gotovo popola proveo je 24 mjeseca u hrastovim bačvicama.

Barakin stolni susjed Ante Sladić (na gornjoj slici, s bradom, između Barake i Špiranca) koncentrira se na debit, maraštinu, lasinu, plavinu a i tribidrag. Debit 2020 svjež, ugodan, Maraština 2020 s 24 sata maceracije i s 30 posto od ukupne količine dozrijevana u bačvicama od slavonske hrastovine obećava, Tribidrag 2015 tek treba biti punjen.

Petar Crvik s krajnjeg hrvaskog juga, iz Konavala

Petar Crvik  stigao je iz Konavala. Predstavio se s ambiciozno rađenime Merlotom 2017, s 37 mjeseci dozrijevanja u novim francuskim bačvicama od Boutesa i u bačcicama talijanskog Garbelotta, te s Blasiusom iz 2019 dobivenim uz devet mjeseci maceracije, uz batonage, u bačvama tonneaux  i odmah potom napunjenime u bocu, tako da je vino još grubo…

Na završetku pak obilaska Grand Tastinga upečatljiv ispraćaj – s vrlo dojmljivima hercegovačkom žilavkom i blatinom te s moćnima a elegantnima merlotom i trnjakom iz proizvodnje Zdravka Milasa, Josipa Nuića i linije C /Carsus) obiteljske vinarije Škegro iz Bosne i Hercegovine.

Slatko finale, uz štandove na izlasku iz festivalskog prostora:: sjajna vina Nuić i Milas iz Hercegovine. Riječka enologinja Ivanka Rosati, nekad glavna u Istravinu a sad konzultantica kod krčkog vinara Antona Katunara, bila je i te kako zadovoljna okrepom! (suhiucasi)

Zdravko Milas odvjetnik je a vinogadarstvo i vinarstvo su mu, kaže, hobi i velika ljubav, tolika da se, objašnjava, potrudio ući duboko u tajne posla i u trsju i u podrumu. Sada brine o nekih 30.000 loza posađenih na 10 ha terena, namjera mu je ozbiljno se širiti s vinogradom – do čak 17 ha! – i sukladno tome dakako povećati količinu prozvodnje kapljice. Sad u sortimentu ima 60 posto bijelih kultivara, ugavnom Žilavku, te 40 posto crnih, uglavnom Merlot.

Josip Nuić vlasnik je 35 hektara vinograda a u proizvodnji vina rabi i grožđe uzgojeno u kooperaciji. Sortiment mu obuhvaća 30 posto bijelih i 70 posto crnih kultivara, kod bijelih sorata oslanja se najviše na Žilavku, a kod crnih na Blatinu, Trnjak, Syrah, Merlot.  ♣

________________________

Vinski Grad, Zagreb 2021

VINO-GRAD – Nakon Grand Tastinga zagrebačka tvrtka Vinart sve do 20. lipnja bila je u glavnoj ulozi u Zagrebu, nastavak na Vinart Grand Tasting bio s – također njenom već tradicijskom – priredbom VinoGrad. Iako je sjedište Vinarta u Zagrebu, VinoGrad je sada debitirao u Zagrebu, lokacija: Trg Franje Tuđmana. Pozornica na livadi između Ilice i Zapadnog kolodvora gdje je program počinjao u predvečerje bila je u znaku ne samo finih bouqueta i zamamnih okusa nego, i glazbe i blještavila (Marko Čolić)

________________________

Radionice

Vinart Grand Tasting redovito prate vinske radionice, pa je tako bilo i sada. Na jednoj od njih jaskanski vinogradar i vinar Franjo Kolarić predstavljen je, uz pomoć zagrebačkog sommeliera Darka Lugarića, kao Kralj sivog pinota.

Kralj sivog pinota Franjo Kolarić i sommelier u uglednom zagrebačkom restoranu Tač Darko Lugarić (suhiucasi)

O tome koliko se Kolarić posvećuje sivom pinotu lijepo je pokazala vođena degustacija 12 sivih pinota u različitim kategorijama – pjenušci rađeni klasičnom metodom, zatim sasvim mlada bijela svježa mirna vina iz inoksa, pa dvije godine odležavana vina koja su dozrijevala u velikoj drvenoj bačvi, bijela sur lie, ružičsta mlada svježa vina, vina macerirana 10, odnosno 11 mjeseci u gruzijskoj amfori, te, na kraju, slatka desertna kasna berba 2013.

Rikard Petrić, Stina

◾Bračka vinarija Stina piredila je vertikalno kušanje svojega plavca maloga Mali Majstor iz berbi od 2016. do berbe 2009, ukupno devet vina. Prezentacija koju je vodio enolog Stine Rikard Petrić pokazala je uzorke u jako dobroj formi.

Matjaž Lemut Tilia i njegova suradnica Tonia Blatnik (suhiucasi)

◾ Došao je i red na Matjaž Lemut Tilia Estate iz Vipavske doline. Lemut je vrlo zanimljiv jer se u novije vrijeme silno posvetio crnom pinotu, čak na svom imanju u Dobravlju i organizira značajni međunarodni Festival crnog pinota, a dodatno pažnju porivlači ovdje u Hrvatskoj iz razloga što je angažiran kao eno-savjetnik u feričanačkome Feravinu u Slavoniji te u podrumu znanog istarskog vinara, maslinara i uljara Klaudija Ipše, tu je pak zadužen za kreiranje, zajedno s Klaudiom Ipšom i njegovim sinom Ivanom, kapljice što nastaje dugim maceracijama praćenim alkoholnim vrenjem i dugim sazrijevanjem u drvu. Lemut je na radionici odlučio pružiti presjek svoje proizvodnje crnog pinota kroz četiri kvalitativne kategorije. U prvoj je prezentirao vino (Vipava Valley 2019) od grožđa iz svih njegovih šest vinograda u Vipavskoj dolini, smještenih na potezu u dužini od oko 30 km, riječ je o Tilijinoj baznoj kapljici  koja govori o teritoriju u širem smislu. Slijedila su vina u grupi Cru odnosno od izabranog grožđa s jedne izdvojene pozicije – Merljaki, kušane su berbe 2018, 2017. i 2016. Potom su došli uzorci Estate 2019. do 2015., a veliko finale su činila Kolekcionarska vina – White Label 2018, 2017. i 2016. Uz napomenu da u svijetu postoji 250 klonova Pinota crnoga a Tilia ih u svojim vinogradima ima osam, vrijedi istaknuti njegova novija razmišljanja o vinu od Pinota crnoga. Tilija veli kako u posljednje vrijeme sve češće nailazi na crne pinote koji su s većim alkoholima i koji su postali sve mekaniji pa time na neki način gube intrigantnost, sve to pripisuje globanom zatopljenju, stoga se, kad već ne može mijenjati klimu a nije baš ni jednostavno naći odgovarajuće vinogradske pozicije okrenute i prema sjeveru, pa i smatrajući da pravo rješenje nije ni uranjena berba jer daje zeleni tanin, unatrag koju godinu počeo se s određenim količinama masulja igrati u svom podrumu s dužinama i temperaturama maceracije, kako bi ustanovio optimalnu opciju i poslije u vinu ipak dobio ono što bi na neki način razbijalo pretjeranu uglađenost a zadržavajući eleganciju i ostavilo vinu intrigantnost…

Na završetku radionice posvećene vinima obitelji Ipša: Ivan i Klaudio Ipša, s lijeve i desne strane, u sredini Matjaž Lemut Tilia i njegova suradnica Tonia Blatnik (suhiucasi)

O vinima Klaudija i Ivana Ipše nije potrebno puno pričati, dovoljne su tri riječi: kušati, nakloniti se, i polagano i dugo uživati!

Sjajna radionica s njemačkim rajnskim rizlinzima: etikete ponuđene na kušanje, i Željko Bročilović Carlos, voditelj

◾ Veliko finale, izvanredna kapljica od Rizlinga rajnskog a koju je sommelier Željko Bročilović Carlos donio u Njemačke – Pfalza (Palatinata), Mosele i RheinHessena. Maestralna, vina su bila od Knebela (Mosel Riesling von der Terrassen 2017 trocken), Markusa Molitora (Mosel Riesling Zeltinger Sonnenuhr Auslese ** Weise Kapsel 2016, trocken), Heymana Löwensteina (Mosel Riesling GG Uhlen Laubach 2017, trocken), Bürklin Wolfa (Pfalz Riesling Wachenheimer Goldbächl PC 2016 trocken te Pfalz Riesling Gaisbohl GG 2017, trocken), A.Christmanna (Pfalz Riesling Reiterpfad-Hofstück GG 2017 trocken), J.J.Prüma (Mosel Riesling Wehlener Sonnenuhr Spätlese 2016 süss), Wittmanna (Rheinhessen Riesling Aulerde Auslese 2015 süss). Na ovoj degustaciji na kojoj se uistinu moglo lijepo vidjeti zašto Rizling rajnski nosi titulu Kralja bijelih vinskih kultivara – nazočna tek, na žalost, nekolicina hrvatskih vinara koji se bave rizlingom! Šteta.  ♣

Osmi festival Pink Day

OSVJEŽENJE-SPAS, u MSU – u POSLJEDNJI ČAS!

Meteorlozi su nam bili za cijeli pretposljednji lipanjski tjedan obećavali puno sunca i paklenu vrućinu, tako da se već od nedjelje 20. lipnja nedjelja 27. lipnja iščekivala s golemim nestrpljenjem, ne toliko zato što je riječ o neradnom danu nego zato što je za taj dan iz drugih izvora najavljena, napokon, mogućnost kolektivnog osvježenja, i to ne bilo gdje nego upravo na sjevernoj prizemnoj terasi zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti. Naime nakon nekoliko odgađanja, zbog protuepidemijskih mjera na snazi, napokon je upravo posljednju nedjelju u lipnju zapalo to da je priželjkujemo kao datum eventualnog osobito učinkovitog općeg ružičastog rashladnjenja od već nasilnički napadajućih tropskih temperatura. U nedjelju 27. lipnja bilo je određeno da se po osmi put otvore vrata omiljenog zagrebačkog festivala ružičastih vina Pink Day, oplemenjenog i sada, treba naglasiti, i zelenom bojom (green in pink), a to znači da pratitelj tekućeg ružičastog osvježenja preko čaše ostaje i dalje tekuća zelena za organizam i te kako značajna okrepa visoko-hedonističke dimenzije (vrijednosti) a u obliku ekstra-djevičanskog maslinovog ulja, najvećim dijelom iz naše Istre što već godinama na međunarodnom planu slovi kao jedno od najboljih ako ne i kao najbolje područje za proizvodnju zelenog zlata na tanjuru.

Čelništvo Wowica-organizatorica Pink Daya – Sanja Muzaferija i Vlasta Pirnat, te, sasma desno, počasna gošća kao predstavnica zemlje-partnera Austrije Ana Pekić (Marko Čolić)

A kad je stigao taj očekivani 27. lipnja – ništa od meteo-osvježenja, naprotiv, dan je bio pun sunca i vruć, i ispostavilo se da je ta nedjelja s tim suncem bila zapravo tek najava – novog toplinskog vala, inače drugog u kratkom vremenu i od nedavno provedenih najnovijih smjena u vrhuški Metropole! Nakon dužeg perioda dosta (meteoroloških) nestabilnosti sve do prije nedugo, novim političkim strukturama ovo sunce, jače i trajnije zasjalo upravo nakon službeno potvrđenih smjena, zacijelo je išlo na ruku jer obećavane ružičaste promjene koje su novoustoličene snage obećavale i bile su simbolično vezane uz Sunce, kao nešto lijepo, kreativno, za život iznimno značajno, makar eto sad se s ovim temperaturama Pakla s kraja lipnja i na početku srpnja sve jače uvjeravamo u to da i Sunce, kad, općenito i na duži rok čovjek samovoljno turne svoje prste tamo gdje ne treba/ne smije, i nije više baš uvijek ono što je nekad predstavljalo kao simbol i čežnju…

Nazočnost prilično jake međunarodne političke delegacije na osmom Pink Dayu 2021 bila je eto, logično, i te kako u znaku najnovijih promjena u čelništvu glavnog hrvatskoga grada, naime Pink Day je ove godine službeno otvorio novi predsjednik GSGZ Joško Klisović, s kojim je, inače, u visokom društvu, gostiju WoW-ica kao organizatorica festivala, viđena i saborska zastupnica Rada Borić. To pak što je ove godine zemlja partner Pink Dayu bila Austrija prikladno je obilježeno nazočnošću na manifestaciji austrijskog veleposlanka u Hrvatskoj Njegove Ekselencije Josefa Markusa Wuketicha, koji je stigao u društvu austrijskog  konzula u Zagrebu Gerharda Götza i direktorice EBRD-a Hrvatska Victorije Zinchuk.  Ambasador je na terasi MSU-a obišao i pozdravio grupu svojih sunarodnjaka vinara-izlagača iz Burgenlanda, među njima bili su dobro nam znani Gradišćanac Mate Kliković, te Helmut Gangl. Prisustvovao je i radionici na temu istarskog maslinovoga ulja.

Uz domaćina Sanju Muzaferiju (u zelenome!) su, slijeva nadesno, Joško Klisović, novi predsjednk GSGZ-a, veleposlanik Republike Austrije Markus Wuketich, te saborska zastupnica Rada Borić (Rene Karaman)

S Austrijom se inače već dugo razgovaralo o tome da ona na Pink Dayu  sudjeluje kao zemlja-partner i eto nakon niza godina dogovaranja to se i ostvarilo, na raspolaganje joj je stavljen lijep dio prostora terase MSU-a. Ovaj put kao festival-partner Pink Daya već u najavama je spomenuta porečka Vinistra, tako da je bilo opravdano nadati se nastupu u MSU najjačih istarskih imena s područja i vina i maslinovoga ulja. Bogme, donijela je Istra u Zagreb i lijepih vina i lijepih maslinovih ulja. I bilo je, među izlagačima, najvažnijih imena istarskog maslinovog ulja, jedno je npr. Olea BB u vlasništvu Duvilija i Bosiljke Belić.

Bosiljka Belic Olea BB na štandu, i njen sin na radionici o istarskom maslinovom ulju (Marko Čolić)

Krešo Ivančić sa svojim novim roséom Griffinom, te jedna iz najnovije serije ozbiljnih Kraševuih okolada Selection, sa 60 posto kakaoa, ova i s limunom I đumbirom (Marko Čolić)

Novost osmog Pink Daya je i pokaz jačeg povezivanja roséa s čokoladom, k tome – crnom! Zagrebački Kraš odlučio je što se čokolade tiče krenuti modernijim tokovima i svoju ponudu baziranu na široko atraktivnim (pre)slatkim etiketama proširiti u stanovitom opsegu kompleksnim nešto manje slatkim čokoladama začinjenima raznim kombinacijama voća i mirodija kao začina te s osjetno većim udjelom kakaoa (60 %; objašnjenje predstavnika Kraša bilo je da se zasad zaustavilo na maksimumu od 60 posto jer drugi i renomirani svjetski proizvođači već imaju bogatu ponudu onih sa 70, pa 75 i čak  90 posto udjela kakaoa). Tamna čokolada kao bitan faktor i saveznik zrelih crnjaka u svijetu hedonizma nije novost, ali dosad je manje–više uvijek tijesno povezivana s crvenom/crnom zrelom kapljicom. Vrijeme će pokazati hoće li, i koliko, uspješan biti spoj s (najčešće mladim) roséom ove sada najnovije Kraševe linije Selection famoznog gurmanskog poroka baš u jače zatamnjenoj verziji i obogaćenog raznim mirodijskim elementima.

A novost osmog Pink Daya je i introdukcija, u službeni dio manifestacije, obznane rezultata ocjenjivanja hrvatskih ružičastih vina, za koje je, evo, bilo prijavljeno oko 45 uzoraka iz raznih krajeva Lijepe naše, većina njih u mirnoj varijanti i suha, četiri su bila pjenušca, a jedan pak nevelik dio vina bio je i od aromatskih sorata te s manjim do jačim ostatkom neprovrela sladora.

Puno bilo toga što eto, naprosto, mami – a sve to predviđeno samo za jedan dan, i to unutar termina od 11 do 19 sati! Za posjetitelje koji su malo sporiji u obilasku i oprezniji s količinom osvježavajućeg ružičastog napitka te za one koji su željeli prisustvovati zanimljivm stručno vođenim radionicama, s obzirom na to spomenuto tek jednodnevno trajanje manifestacije, kao stanovito umirenje moglo je biti to da je priredba bila prodajnog tipa, što znači da su se izloženi proizvodi mogli kupiti za ponijeti kući, pa tko zacrtani program kušačkog obilaska nije stigao obaviti u potpunosti u Muzeju, mogao je nastaviti uživati i naknadno, kod svoje kuće.

Dojam je da je tog popodneva (logično: vrućina vapi za dobro ohlađenim perlicama) nešto veća gužva bila kod štandova koji su na kušanje nudili ružičaste pjenušce. Na stazi pjenušca naišao sam na dva nešto drukčija, proizvedena od sorata koje se kad je riječ o tome tipu vina spominju manje ili nikako. U vrlo zanimljivom pjenušcu La Vie en Rosé pas dosé moglo se uživati kod istarskog proizvođača Morena Degrassija, koji se inače predstavljao na terasi MSU-a i na sajmu Vinart Grand Tasting, ali tada nisam uočio da je sa sobom imao ovaj La Vie en Rosé. Riječ je o pjenušcu proizvedenome klasičnom metodom od istarskih sorata Teran i Refošk i bez grama dodavanog SO2. Degrassijev bliski suradnik u poslu Alen Matelić kaže da je nakon drugog vrenja u butelji pjenušac na finom talogu prije degoržiranja proveo pune tri godine. Degoržiranje je obavljeno krajem prosinca 2020.

Naravno da je obveza bila zastati i uz štand najpoznatijeg istarskog proizvođača pjenušaca Misal, obitelji Peršurić. Dobro raspoložena Katarina Peršurić donijela je među ostalim etiketama i pjenušac koji je vrlo teško naći u prodaji izvan kušaonice Peršurićevih u Istri a riječ je o  Misalu noir brut, od Terana, Hrvatice i Borgonje iz berbe 2011, a koji je degoržiran tek u prosincu 2020. i nedavno pušten na ržište. Katarina, pojašnjava da je pjenušac nakon druge fermentacije dugo počivao na talogu i stoga da se bolje umire tanini, koji u pjenušcu nisu rado viđeni a ona ih kod Terana ne može dobiti dovoljno zrelima i mekanima u startu, naime ako bi  teran brala malo kasnije nego što ga je brala dobila bi se dovoljno mekani teran ali bi to bazno vino za pjenušac sadržavalo previše alkohola

Alen Matelić s Degrassijevim pjenušcem La Vie en Rose od terana i refoška… i Katarina peršurić Brnobićž sa svojim Misalom noir od terana, hrvatice i borgonje (Marko Čolić)

.Evo i koje su radionice priređene: Svijet  ružičastih šampanjaca grupacije Moët Hennessy (12,30 – 14,00 sati, prezenter Ted Lelakas, brand-ambassador), Ružičasta Austrija (14,30 – 15,30 sati), zatim Istra: kraljica maslinovoga ulja; voditelj je bio prekaljeni stručnjak  Edi Družetić iz Salvele).

Ružičasti šampanjci Moët Hennessyja: radionica je rasprodana u času! (Rene Karaman)

Edi Družetić, koji je, inače, lani proslavio 40 godina rada u maslinarstvu, lijepom je i iscrpnom prezentacijom nazočne u dvorani upoznao s posebnostima (istarskog) ekstra-djevičanskog maslinovoga ulja i svakome posjetitelju radionice omogućio je kušanje po pet različitih uzoraka – četiri monosortna ulja (Bužu od Salvele, Bjelicu od Buršića, Crnicu od Belića, Coratinu od Kalcine, te jednu mješavinu od pet ulja – Punta Cissana od Salvele . Nazočne je i uveo u svijet stručnog ocjenjivanja maslinovoga ulja, svaki je dobio ovakav ocjenjivački listić, na slici dolje (Marko Čolić)

DARIO ČNIĆ, Rovinjola, Rovinj

Samo najbolje iz Istre

iVino by Ana&Ivo

I objava rezultata ocjenjivanja roséa Drink Pink u stručnoj realizaciji znanog novinarskog dueta Ane Rogač i Ive Kozarčanina, osnivača projekta iVino dobro je došla onima koji su i nakon silnog kušanja možda ostali neodlučni u izboru etikete za repeticije na licu mjesta odnosno za ponijeti doma.

Ana Rogač i Ivo Kozarčanin kao organizatori ocjenjivanja roséa (suhiucasi)

Degustacija u tijeku, slijeva na desno: prof. Ivan Dropuljić (Zagreb Vino.com), Željko Suhadolnik (Svijet u Čaši), enologinja Ivana Puhelek (Agronomski fakutet Zagreb), novinarka Ana Rogač (iVino, zadužena za unos ocjena u komputer i za obradu podataka), Ivo Kozarčanin (Bakhov sin; iVino), Matthew Horkey (vinski pisac iz inozemstva trenutno nastanjen u Zagrebu i autor napisa o hrvatskim vinima), Tomo Jakopović (zagrebački sommelier i suosnvač Vinskog kluba) (Miro Barec)

S ocjenjivanja:

BEST IN SHOW

PZ TRS  FRANCA ROSÉ 2020 (sorta: Frankovka), Hrvatsko podunavlje, Ilok, suho, 13,5 vol%  ◾  POLETTI  ROSELLA Muškat Ruža 2020, Hrvatska Zapadna Istra, suho, 13,5 vol % ◾

(Osobito dobro i tipično, složeno,  s izgledima da se i još razvije. Za potrošača zahtjevnijeg ukusa )

Peter Poletti – Rosella! (Julio Frangen) i Zlatko Bošnjak Đuza – Franka (PZ Trs) (Marko Čolić)

_______________________

Mirno, od aromatične sorte, te s ostatkom neprovrela sladora:

 VINA ERDUT  ROSÉ, polusuho, 11,5 vol% VINA LAGUNA FESTIGIA MUŠKAT RUŽA, slatko, 12,0 vol% ◾ JOSIĆ PANNONIUM DEA, slatko, 10,0 vol %.

(Osobito dobro i tipično, složeno,  s izgledima da se i još razvije. Za potrošača zahtjevnijeg ukusa )

Pjenušci:

KURTALJ  ROSÉ brut, 12,5 vol% ◾ JAGUNIĆ LA BOULLE ROSÉE extra sec, 12,5 vol%   – (uvjerljiviji od ostalih)

PAVLOMIR RUŽICA VINODOLA 2017 brut, 13,5 vol% ◾PAPAK ROSÉ brutJOSIPOVIĆ TANGO brut, 13,0 vol%  (solidni, međutim bez neke uzbudljivosti )

Mirna suha vina 2020 od nearomatičnih sorata:

KUTJEVO d.d. ROSÉ,  suho, 12,0 vol% ◾ ILOČKI PODRUMI ROSÉ FRANKOVKA, suho, 12,0 vol% ◾ ĐAKOVAČKA VINA ROSÉ, suho,  12,5 vol% ◾PILATO TEROSA 2020, suho, 10,0 vol% ◾KOPJAR ROSÉ CABERNET SAUVIGNON, suho,11,5 vol % BENVENUTI ROSÉ TERAN, suho, 13,0 vol %KUTJEVO ROSÉ PREMIUM, suho,  12,0 vol% ◾ SIBER CROSE CABERNET SAUVIGNON rosé, suho, 12,5 vol % ◾APOLITICO ROSÉ, suho, 13,5 vol% ◾PAVIČIĆ VinaROSÉ, suho, 13,0 vol% ◾MAS VIN ROSÉ(Crljenak & Plavina), suho, 13,0 vol%◾ (solidna i tipična,  s izgledima da se i još razviju, uvjerljivija od preostalih).

KRAUTHAKER Rosé Cuvée, suho, 12,5 vol % ◾ANTUNOVIĆ CUVEE Rosé, suho, 12,5%  ◾Vina MAGISTRA Rosé, suho, 12,5 vol%◾ŠIMUNOVIĆ Rosé Šimun, suho, 12,0 vol% ◾DAMJANIĆ Rosé Penelope, suho, 13,0 vol%◾DUBOVAČKI PODRUMI  Syrah, suho, 13,0 vol% ◾PP Orahovica Rosé Frankovka, suho, 12,0  vol%◾NERICA Pošip crni, suho, 13,0 vol % ◾DEMAR Rosé, suho,13,0 vol % ◾

________________________

Štand prvonagrađene vinarije Enosophia iz Feričanaca (suhiucasi)

Kolekcija Privée kozmetike Nikel kao jedna od triju jednakopravnih nagrada za uređenje štanda pripala je odličnoj istarskoj uljari Maslinarstvo Buršić (Marija Buršić iz Brtonigle), na slici su sin vlasnice i njegova zaručnica, najvjerojatnije najzaslužnija za dekoracije (Marko Čolić))

Na kraju krajeva, proglašenje dobitnika trofeja za najbolje uređeni štand: ovaj put dodijeljene su čak četiri nagrade. Žiri u sastavu Vlasta Pirnat, akademska slikarica; Maja Kuzmanović, dipl.arhitekture; Ivica Mamić, agencija IMC, Sanja Muzaferija, novinarka i osnivačica WOW i Pink Day-a, odlučio je da glavna nagrada – ružičaste Jimmy Choo cipele – sada model Smokey – vrijedan tisuću dolara, pripadne vinariji izEnosophia  (ex Feravino) iz Feričanaca, dok su ostale tri nagrade bile jednakopravne. Umjetničko djelo DESIDERIO N°1 ART MUST BE TASTED austrijskog umjetnika Andrewa Stixa, izrađeno specijalno za Pink Day, otišlo je u ruke vinarije Kutjevo d.d., kolekciju Privée kozmetike Nikel, hrvatske inovatorice Mirjane Brlečić dobila je istarska uljara Buršić, a genijalni zatvarač za boce Coravin u vrijednosti 300 eura, osvojila je vinarija Belje.

Ovdje kod nagrađivanja najbolje uređenih štandova dobronamjerna primjedba organizatoru za ubuduće: ako se već, valjda s ciljem da se postigne općenito bolja uređenost izlagačkih štandova, nagrađuje uređenost štanda, sve objekte bi trebalo promotriti kompletno pa gdje treba dodijeliti i packe, naime na nekoliko izlagačkih punktova vidjele su se ispod stola/postolja kartonske kutije za butelje i to je donekle narušavalo cjelokupnu estektiku prostora, bilo bi najvjerojatnije dovoljno to da se nekom prigodnom tkaninom pokrio do poda dio oko stola ili postolja okrenut prema publici…   ♣

_______________________

Predstavništvo za Hrvatsku: Vjekoslav Mahovlić ◾ +385 91 3828 770 ◾ vjekoslav@vinajakob.hr ◾ Vina Jakob, Zagreb, Gramača 1 C ◾ tel. +385 98 207901 ◾ info@vinajakob.hr

_______________________

Novi zagrebački Bakhov hram

VINSKI KLUB u POSLOVNOM OKRUŽENJU

Vinski klub, prostor za prezentacije (suhiucasi)

Vlasnici Vinskog kluba i voditelji programa Miro Barec i sommelier Tomo Jakopović ugostili su Ivicu Dobrinčića Šipuna s otoka Krka (suhiucasi)

Nakon bogate serije odrađenih vrlo značajnih događanja vezanih uz plemenitu kapljicu sad je, moglo bi se reći, jasno: glavni Hrvatski grad dobio je nov Bakhov hram! Riječ je o višenamjenskom objektu zasad jednostavno zvanome Vinski klub, a smještenome u vrlo aktivnom poslovnom okruženju u Strojarskoj ulici, između ostaloga u neposrednom susjedstvu Autobusnog kolodvora i tik uz prepoznatljivi nadaleko uočljivi gotovo 20-katni crni poslovni toranj, što mu I jedno i drugo može ići i te kako na korist. Dimenzijama ne prevelik ali sasma dovoljan za prihvat relevantnog broja onih koji jesu odnosno žele biti u kvalitetnom kontaktu s plemenitom kapljicom.

Već sam svojedobno, kad je objekt uređivan, obznanio da je prizemlje zamišljeno kao vinoteka biranih vina s naglaskom na ponudu etiketa iz Hrvatske i zemalja iz neposrednog susjedstva te od sorata koje su porijeklom osim iz Lijepe naše i iz drugih bliskih nam zemalja jugoistočne Europe i koje ili pokazuju ogroman potencijal ili su se već i te kako etablirale. Prostor ispod razizemlja – da ga baš ne nazovem trivijalno podrumskim i možda za neke automatski s negativnom konotacijom, predviđen je (kao idealan) za različita događanja, poput eno-gastro prezentacija, promocija, strukovno vođenih degustacija i edukativnih programa, zatim predaja nagrada, a i decentnih proslava.

Prostor za predstavljanje dobili su i članovi udruge Škrlet iz Moslavine, na slici su Tomislav Trdenić, Mikša, Jančar, Košutić i Katić

U posljednjih nešto više od mjesec dana Vinski klub imao je popriličan broj značajnih programa što zatvorenog što otvorenog tipa, konkretno ciljano vođene degustacije vina, s ocjenjivanjem, od sorata Plavac mali crni iz Hrvatske, zatim od Vranca iz Hrvatske, Crne Gore i Makedonije, pa od Trnjka iz BiH i Hrvatske, Dobričića iz Hrvatske, sad još preostaje, da se zatvori taj tematski krug, kušanje Crljenka, Tribidraga odnosno Kratošije (crna Gora i Makedonija) i Primitiva (Južna Italija).

Najnovije ocjenjivanje, i posljednje u lipnju, bilo je posvećeno ružičastoj kapljici i vezano uz osmi festival Pink Day u Zagrebu. Prezentacije za publiku su kao protagoniste popodneva/večeri vidjele proizvođače moslavačkog škrleta, zatim eno-uratke krčke vinarije Šipun Ivice Dobrinčića. Sa svojm radovima nastupila je i iločka vinarija PZ Trs, a veteran i jedna od ikona hrvatskoga vina Davor Zdjelarević riječju i kapljicom otkrio je ono što je i kako radio kroz nekoliko posljednjih desetljeća, od trenutka kad je pred široku publiku izašao s prvim svojim vinom – graševinom iz vinograda u brodskom Stupniku, do najnovijih dana kad je, uz kreiranje vina i brendova na neki svoj način koji ovdje u nas nije uobičajen, u zagrebačkom hotelu International otvorio  lijepu malu vinoteku.  ♣

_______________________

PZ TRS iz iločkoga dijela Hrvatskog Podunavlja dugo je već nazočna na hrvatskom tržištu, a iako je tome tako i iako se kroz godine i godine Trsova vina pokazuju u jako dobrom svjetlu vinski posjed što ga vode Zlatko Bošnjak Đuza i njegov kompanjon Marijo Faletar nije u javosti osobito eksponiran/prepoznan, dvojac eto nekako nije bio dovoljno energičan i učinkovit u marketingu. Šteta!

Gostovanje Zlatka Bošnjaka Đuze iz PZ Trsa. U programe u Vinskom klubu kao moderator se redovito uključuje i vrlo aktivni naš vinski novinar Ivo Kozarčanin, na slici je lijevo, uz Đuzu u sredini i, desno, Tomu Jakopovića (suhiucasi)

PZ Trs gospodari sa 60 hektara vinograda u svom vlasništvu, a grožđe za proizvodnju vina koristi još sa 40 hektara od kooperanata. Sorte su, u ukupnosti, Graševina, Rizling rajnski, Chardonnay, Traminac, Muškat bijeli, Frankovka, Cabernet sauvignon, Cabernet franc i Carmenère. Đuza kaže kako je, s obzirom na određene podudarnosti iločkoga kraja u klimatskim uvjetima s onima na našem dalmatinskom jugu, nedavno pokusno posadio 200 loza Pošipa, a razmišlja da to učini i s Vugavom! Bravo, krasna sorta, kad se već o njoj nedovoljno brinu Višani uz koje se ona tijesno veže, neka to budu – Slavonci!

Vina koja nudi PZ Trs su graševina i graševina Dekan, pa chardonnay, rajnski rizling, traminac i muškat bijeli (2020. u posve suhoj varijanti, odličan aperitiv!), zatim su tu rosé Franka od Frankovke, kao i snažni crnjaci Cabernet sauvignon 2016 (15,0 vol%) njegovan u velikoj drvenoj bačvi zapremnine 1000 litara, Cabernet franc 2015 (14,5 vol %) njegovan u 225-litrenim barriqueima, obadva su na tržištu po maloprodajnoj cijeni od po 20 €. Plan je da se od sorata Cabernet sauvignon, Cabernet franc i Carmenère kreira posebna kapljica, zasad joj je radni naziv 3 C.

Oko 25 posto vina PZ Trs izvozi u Bosnu i Hercegovinu, Rusiju i Švicarsku. Sva u Vinskome klubu u Zagrebu prezentirana vina ostavila su jako dobar dojam, ipak iskakali su Graševina Dekan 2019 i Graševina Dekan 2015 (Dekan je naziv vinogada a loze od tamo starije su od 30 godina!), zatim frankovka Rosé Franka 2020 (jedan od dvaju najboljih roséa na ocjenjivanju za festival Pink Day 2021), pa moćni suhi Traminac 2019 (14,0 vol %, lijepa živost,; grožđe je brano u dva navrata, u prvome se išlo na to da se koliko je u optimalnome smislu moguće više očuva kiselost, a u drugome da se postigne snažno tijelo), Muškat bijeli 2020 suhi, te Cabernet sauvignon 2016 i Cabernet franc 2015.), ◾

________________________

ZDJELAREVIĆ od 1985! – Prikaz karijere jedne od svojevrsnih vinskih legendi u nas Davora Zdjelarevića, koji se s prvom svojom buteljom na tržištu pojavio daleke 1985. godine, iziskivao je dosta više vremena od onoga što ga je te večeri u Vinskome klubu za nj odredio organizator. Donio je, Zdjela, sa sobom lijepu količinu butelja za kušanje, a i podrobno je objašnjavao razne svoje odluke i procjene koje su ga u procesima od uzgoja grožđa i proizvodnje vina te marketnga vodile kroz nekoliko različitih oblika bavljenja vinom kao kreatora i kao vinskog trgovca.

Zdjelarević, rođen u Zagrebu, porijeklom je, zapravo, iz brodskog Stupnka u Slavoniji. Prve butelje s prezimenom Zdjelarević i s vinom od grožđa uzgojenog u stupničkome području a ukrašene vrpcama lika izlazile su na tržište iz garažnog podruma Zdjelarevićevih u Zagrebu. Težište je na početku, logično, bila sorta Graševina. Poslije su uključivani i drugi kultivari. Davor Zdjelarević, po struci koju je svladao školovanjem – kuhar, u nekom trenutku, obuzet ambicijama i osiguravši dovoljna kreditna sredstva, utemeljio je u Stupniku kod Slavonskog Broda lijepo vinsko-turističko gospodarstvo što je obuhvaćalo vinograd (dogurao je bio do nešto više od 30 vlastitih hektara pod trsjem!), vinski podrum te lijepi hotel s prostranim restoranom, ideja je bila plasirati vino kroz ugostiteljstvo i razvijati na hedonizmu i lokalnim proizvodima kao temelju visokokvalitetnu turističku ponudu u tome dijelu Slavonije.

Zdjelarević Wine Selection, te špic-linija Nagual u crnoj i bijeloj varijanti (suhiucasi)

Potporu je Davoru aktivnim sudjelovanjem na svečanom otvorenju objekta dala tadašnja ministrica turizma RH Pave Rusković. Davor se afirmirao kao vinar, posao je i u tom drugome dijelu išao, a onda je iz nekog razloga – stalo!  Zdjelarević je bio prisljen prodati imanje, kupac je bio Rus koji – pokazalo se poslije – nije znao kako upravljati njime, pa posjed ide i dalje u prodaju. Zdjelarević je, u međuvremenu, kod svoje kuće u Zagrebu, bez izvora vlastitoga grožđa kao polazne sirovine i bez preradbenih i skladišnjih kapaciteta za stvaranje i odležavanje proizvoda do trenutka izlaska na tržište. Veza s vinom bila je ipak preduboka i prečvrsta da bi se Zdjela ostavio plemenite kapljice, i to baš u trenucima koje je i on, skupa s drugim svojim hrvatskim kolegama, dugo čekao i priželjkivao a to du bili oni kad je proizvodnja vina individualnih privatnih proizvođača već sjajno cvala, te kad se kod nas sve više tražilo vino više kakvoće do osebujno i, posebice,  organoleptičkim izričajem vezano uz određeni teritorij i lokalnu tradiciju.

Davor je nekako uvijek pokazivao smisao za marketing, i, slijedeći vlastite ideje ali gledajući malo i što se i kako sve događa s vinom u svijetu, osmislio je način kako da ostane u poslovnom smislu tijesno vezan uz boga Bakha. Ohrabren nekim primjerima koji su pokazivali kako neki njegovi kolege makar i radili jako dobra vina imaju problem s plasmanom, krenuo je u pothvat popularno zvan Difuzne vijarije. Riječ je o tome da se obilaze izabrani vinski podrumi u kojima se, i unatoč dobroj kakvoći proizvoda, ipak zbog nedovoljnog vlasnikovoga truda i snalaženja u marketingu i prodaji, stvaraju određene zalihe što nepredviđeno zauzmaju bačveni prostor u podrumu, a kako je i svaka berba sama po sebi novi trošak, u konačnici gazdini troškovi se, dolaskom tih novih količina, još povećavaju. U suradnji s vinarima koji mu ulijevaju povjerenje u kvalitetan rad u trsju i u podrumu i koji su prisiljeni ili spremni otpustiti (prodati!) dio neke svoje proizvodnje što su predstavljale višak za koji Zdjela zagrize, vidjela se korist i za Zdjelarevića i za te vinare. Malo pomalo Zdjela je razgranao suradnju s vinarima diljem cijele Lijepe naše i stvorio brend ZWS odnosno Zdjelarević Wine Selection. U svakoj od četiri službene regije u Hrvatskoj Davor je osigurao to da u ponudi ima (barem) po jedno bijelo vino, a Slavoniju i Dalmaciju predvidio je da mu one svaka daju još i po jedan crnjak. Tako se u sjeverozapadnome dijelu Hrvatske što se tiče sorata oslanja na Škrlet, Pušipel i Kraljevinu, u Slavoniji na Graševinu, Rizling rajnski, Chardonnay i Sauvignon bijeli, Ružicu bijelu te, među crnima, na Cabernet sauvignon, Merlot, Syrah i Frankovku, u Istri i na Kvarneru prednost kod njega u ZWS-grupi imaju Malvazija istarska, Žlahtina i Muškat bijeli, u Dalmaciji Pošip, Grk, Vugava, što se tiče crnih Plavac mali, Babić i Crljenak.  I, sad, vrh piramide: kvalitativna špica Zdjelarevićevog vinskog portfelja, doista za visoko-zahtjevnog potrošača, su Nagual bijeli kao zastupnik Slavonije, i Nagual crni kao predstavnik Primorske Hrvatske. Nagual bijeli mješavina je chardonnaya i sauvignona bijeloga, a Nagual crni mješavina je cabernet sauvignona i merlota, eventualno s malim dodatkom syraha. U novije vrijeme Zdjela se za Nagual crni oslanja na vrlo pouzdanog partnera Šimu Škaulja iz benkovačkoga područja u zadarskom zaleđu. Na tržištu su sada Nagual bijeli iz 2013, te Nagual crni 2016 private selection (ovoga crnjaka iz 2016 pod Zdjelarevićevom etiketom je 2000 a cijena butelji je oko 180 kuna).

Na Zdjelarevićevu prezentaciju u Vinskome klubu odazvao se popularni eko-vinogradar/vinar Tomislan Bolfan s Vinskog vrha u Hrvatskom zagorju (suhiucasi)

Te večeri na kušanju u Vinskome klubu se našao uistinu popriličan broj vina koja dobro ilustriraju vinski put Davora Zdjelarevića od početaka pa do danas, pa – evo ih: kušanje su otvorili Zdjelarevićev bijeli pjenušac Grassecco od graševine a rađen u vinariji Pavlomir na Kvarneru metodom charmat, te ružičasti Classic Rosé od crnog pinota rađen klasičnom metodom ali uz korištenje inkapsuliranih kvasaca, realizator ovog vina je znani slovenski enolog i pjenušar Zdravko Mastnak iz okolie Sevnice, on inače dosta surađuje s hrvatskim proizvođačima vina. Zdjelarević je – kao, uz suvlasnika Vinskog kluba Tomu Jakopovića, voditelj u programu – govoreći o nekim svojim etiketama – nastupio i kao vinotekar, naime navodio je maloprodajne cijene buteljama. Butelja Grassecca je kod njega u vinoteci oko 48 kuna, a Classic Roséa 75 kn. Treće po redu na kušanju bilo je vino Purger’s Graševina ili Purgerica, punjeno u litrenu bocu, Zdjelin je to svojevrsni dar Zagrepčanima. Vino je od grožđa s tri lokacije – iz vinograda u brodskm Stupniku, zatim iz Erduta, te iz Iloka. Taj blok slijedila su vina grupe Zdjelarević Wine Selection Essence. Graševina 2013 Essence ZWS stvorena je u Zdjelarevićeoj suradnji s Jasnom Antunović iz Erdutskog vinogorja. Chardonnay 2018 Essence ZWS također je porijeklom iz Erdutskog vinogorja, kao i Sauvignon 2014 stvoren u suradnji s vinarom Mladenom Siberom.  Vrlo zanimljiv i odlično uščuvan k’o barut suh Muškat brutal 2009 također je plod suradnje sa Siberom. Malvazija 2018 Essence ZWS nastala je u podrumu Alfreda Cossetta iz Kaštelira u Istri.  Crna vina: Babić 2013 ZWS (14 vol%) dolazi iz vinograda koje je nekad na Jadrtovcu posjedovao zagrebački zubar Alenko Đunđer, dok je Cabernet sauvignon ZWS 2016 iz trsja uzgajanog u brodskom Stupniku.

Veliko finale kušanja: Nagual bijeli i Nagual crni. Chardonnay fermentacjiu počinje u inoksu a završava je u velikoj hrastovoj bačvi od 2000 litara, u kojoj onda odležava na finom talogu, a sauvignon bijeli fementirao je u inoksu i poslije, da bi sačuvao dovoljno svježine, i nastavio odležavati u inoksu. Nakon dvije godine vina – chardonnay je, ponavljam, bio iz podruma Jasne Antunović a sauvignon od Mladena Sibera – su pomiješana, i potom je blend ostavljen neko vrijeme na odležavanju-sjubljivanju. Nagual crni grand cuvée sastavljen je od oko 60 posto cabernet sauvignona i 40 posto merlota, dozrijevanje je u drvenim bačvama.

Za pozdrav s društvom te večeri – poseban kuriozitet: pjenušac Grof Millenium 2000, s punih 18 godina odležavanja na finom talogu u boci nakon druge fermentacije! ◾

________________________

Hotel Westin Zagreb

TALIJANSKI VINSKI JUG u HRVATSKOJ

Bakhov nektar s Apeninskog poluotoka u popriličnoj je mjeri, i već dugo vrijeme, prisutan na brojnim svjetskim tržištima pa, logično, s obzirom da smo mi s Talijanima prvi susjedi, i na hrvatskome. Italija, koja je već godinama najveći svjetski proizvođač plemenite kapljice na Zemlji s time da se najprije dugo godina na vrhu rang-liste izmjenjivala s Francuskom, zdušno je pomagala ustroju kvalitetne poslovne organiziranosti vlastite vinska branše i kao nastavak na to pomno je brusila i dobro i izbrusila svoj vinski marketing, posebice najprije prema vrlo privlačnim i obećavajućim tržištima – onome u SAD (visoka platežna moć stanovnika, spremnost kupaca da troše i na skuplje etikete, i uredno pa i promptno plaćanje uvoznika …), te onima u (imućnijim) zemljama sjeverne Europe odakle joj stižu brojni turisti i u kojima je u pečalbi mnogo Talijana. Talijanska vinska branša dobro je iskoristila to što je npr. u Njemačkoj odavna mnogo Talijana u ulozi gastarbajtera, posebice u ugostiteljstvu kao sjajnoj platformi za plasman upravo (i) talijanskih lokalnih delicija, što se tiče sunarodnjaka-gastića oni su u smislu potpore odigrali svoju igru u smislu dobave, reklamiranja robnih maraka i u prodaji, a ostali pak, zaposleni u drugim djelatnostima, kao lokal-patrioti bili su s ulogom izravnog dobrog potrošača.

Što se tiče prodora vina s Apenina na hrvatsko područje, neke su butelje ovdje na policama kao rezultat klasičnih prezentacija plemenite kapljice u organizaciji ICE-a, odnosno Talijanskog instituta za vanjsku trgovinu, neka vina pak kao rezultat nastupa talijanskih vinara na vinskim sajmovima i festivalima u Lijepoj našoj, a neka kao rezultat visoke ambicioznosti pojedinih istaknutih hrvatskih uvoznka koji su, kako su se ovdje počeli otvarati sve finiji i luksuzni objekti – restorani i hoteli,  te kako se sve brže razvijalo privatno poduzetništvo i kupovna moć određenih slojeva stanovništva  počela je rasti, smatrali da dobar dio i skupljeg uvoza imaju lijepu šansu ovdje plasirati zahtjevnijim domaćim kupcima željnih istraživanja po vinskome svijetu, dok su glede plasmana ostalog dijela uvoza računali na  turiste za boravka u Hrvatskoj. I dogodilo se to da su danas na hrvatskim policama vrlo zastupljene inozemne vinske proizvođačke kuće – naročito iz Italije i Francuske – čak najjačih svjetskih imena, u kontekstu Italije konketno to znači osobito podrumi iz Toscane, Pijemonta, Južnog Tirola, Veneta pa i Furlanije.

Evo nekoliko vina koja su mi se svidjela: Baglio Oro Apulija – Guardiani di Cepineri 2016 riserva; Varvaglione Apulija – Papale Oro Primitivo di Manduria 2017; Tenuta Giustini di Papadopoli Salvatore Apulija – Ad Hoc Primitivo di Manduria doc; Borgo Turrito, Apulija – Terra Cretosa Nero di Troia 2018…

Smatrajući da je, s obzirom na neposredno zemljopisno susjedstvo – državna granica ide Jadranskim morem, zatim s obzirom na bogatstvo sortimenta juga talijanske Čizme i s obzirom na to da nam je zajednička  sorta koja na svakoj strani nosi drukčiji naziv (Crljenak, Tribidrag, Kratošija, Primitivo…) ali koja je na svjetskoj razini i te kako respektabilna kad je se spomene kao Zinfandel, talijanski vinski jug  ipak preslabo zastupljen svojim etiketama u Hrvatskoj, proizvođači vina pet pokrajina donjega dijela Apeninskog poluotoka – Apulije, Basilicate, Calabrije, Campanije i Sicilije, krenuli su u akciju! Uz pomoć ICE-a (Istituto Commercio Estero) a to je, dakle, Talijanski institut za vanjsku trgovinu pri Veleposlanstvu Republike Italije u Zagrebu, nedavno su u centralnoj dvorani za događanja zagrebačkog hotela Westin a za uvoznike, vinske trgovce, ugostitelje i vinske novinare priredili popodnevnu četverosatnu tzv. hodajuću degustaciju (walk around tasting) svojih vina, na način da su uzorci  izloženi po stolovima onako kako to obično bude na festivalima, a gosti da obilazie izlagače. Prezentirano je, ovom prigodom, 120 različitih vina od ukupno 40 proizvođača. Riječ je o obiteljskim vinarijama srednje veličine, koje tradicijski proizvode visokokvalitetna vina od autohtonih kultivara tipičnih za svoj teritorij, konkretno radi se o sortama Aglianico, Falanghina, Fiano di Avellino, Greco di Tufo, Grillo, Malvasia, Negroamaro, Nero d’Avola, Primitivo, Taurasi, i druge.

Sandra di Carlo, direktorica zagrebačkog ureda ICE

  Vinari iz Apulije poslali su na kušanje 42 vina, sa Sicilije 33, iz Campanije 24, Calabrije 15 i Basilicate šest. Kapljicu su točili i na temelju dobivenih podataka o svakome uzorku objašnjavali sommelieri hotela Westin. U susjednoj prostoriji organizirana je za zainteresirane pojedince-businessmene iz Hrvatske mogućnost virtualnog susreta i komuniciranja (poslovnog razgovora) video-linkom s predstavnicima svih sudjelujućih proizvođačkih kuća.

 Bilo je interesantnih bijelih, ružičastih i crnih vina. Od onoga što sam kušao, crna vina pokazala su mi se u najboljem svjetlu. Kod većine bijelih vina, učinilo mi se ipak malo previše onih (Grillo npr.) još premladih (berba 2020!) i rađenih malo i, rekao bih, forsirano,u stilu da budu izrazito svježa, kao da u sjeverna. A u ozbiljnoj varijanti i te kako bi se dojmila! Kod crnih našao sam ih dosta s nekoliko godina na plećima, zrelih, ozbiljnih, kompleksnih.  Inače, uz vina s juga na kušanje su ponuđeni i tipični sicilijanski likeri od limuna, naranče, lovora….

– Od ulaska Hrvatske u Europsku Uniju 2013. godine vrijednost uvoza talijanskog vina u Hrvatsku neprestano se povećavala, postoji podatak da je 2019. dosegnula 5,6 milijuna eura. Godišnji rast držao se neko vrijeme na oko 16 posto. Što se tiče količina uvezenoga vina iz Italije, koja je, inače, drugi najvažniji hrvatski trgovinski partner i koja izvozi vina u vrijednosti od 6,3 mlijijarde eura, one su bile odmah ispod količina uvezenih iz Sjeverne Makedonije i Francuske, ovom inicijativom nastoji se pridonijeti obnavljaju pozitivnog trenda izvoza talijanskoga vina u Hrvatsku – rekla je direktorica zagrebačkog ureda ICE-a Sandra di Carlo.  ♣

Za kraj lipnja

NAKON PJENUŠAVOG DORUČKA u TRSJU – PRVI HRVATSKI ZALAZAK SUNCA u VINOGRADU!

Pjenušavi doručci u trsju raširili su se u (sjevero)zapadnim krajevima vinorodne Hrvatske, a kraj lipnja dočekali smo, u istočnome dijelu zemlje, i s prvim glazbenim zalaskom sunca u vinogradu! Pozornica manifestacije Zalazak u vinogradu – prostor pred vinskim hotelom Stupnički dvori, nekad znanime kao hotel Zdjelarević. Organizatori – Turistička zajednica Meridiana i TZ Brodsko-posavske županije. Smisao je bio skrenuti pažnju široke javnosti na turističke mogućnosti kraja – Stupnika, Oriovca i Nove Kapele – inače idealnoga za uzgoj vinove loze za proizvodnju vrhunskih vina. Predviđeno je bilo da goste uz bogate stolove dočekaju lokalni OPG-ovi s tipičnim slavonskim specijalitetima te proizvođači ponajboljih vina od sorata Graševina, Chardonnay, Cabernet sauvignon, Cabernet franc te Merlot.

Nakon vinske radionice – uz orahnjaču i makovnjaču iščekivanje glazbenog programa

 

Na početku programa, koji je službeno zacrtan od 16 sati do 21 sat, bila je vinska radionica Vina Meridiana Slavonica – ponos našega kraja, za realizaciju koje je bila zadužena prof. Marija Vukelić WSET2, inače utemeljiteljka pjenušavih doručaka u široj zagrebačkoj okolici, njen glavni zadatak bio je da uzvanike upozna s vinogorjem i s vinima petorice proizvođača predviđenih da toče svoju kapljicu. Riječ je o vinarijama Galić, Jurković, Vinković, Vučković, Aladrović, Grozdanović. Polaznici radionice bili su iznimno zadovoljni kvalitetom vina i raznim vrstama vina, od pjenušavih do mirnih, suhih do polusuhih, mladih i odležanih, bijelih, ružičastih, crvenih.

Kako se spuštao mrak tako se sve više točilo i pilo – crno vino!

Jazziana Croatica: Hrvoje Galler, Elvis Penava, Borna Šercar i Vojkan Jocić, akademski, te, dolje, u uživo u vinogradu

A kulturno-umjetnički dio pao je na leđa glazbenog sastava Jazziana Croatica Borne Šercara (bubnjevi), Vojkana Jocića (sakrofon), Hrvoja Gallera (glasovir) i Elvisa Penave (gitara). Jazziana Croatica, osnovana 2009. godine, nastoji očuvati hrvatsku glazbenu baštinu inspiriranu etno-utjecajima te nametnuti nove standarde u hrvatskom jazz izričaju. Jedan od ciljeva ansambla je proizvesti zvuk autentičan podneblju i stvoriti prepoznatljiv brand. Zvuk hrvatskoga jazza u zelenilu stupničkih vinograda uz čašu vina  – stvorio je jedinstven doživljaj u kojemu su uživali svi posjetitelji, domaći i strani, koji su upravo zvog ovoga događaja došli u Brodski Stupnik.  Događanje  u Stupniku pokazuje je eto da i sumrak može biti lijep, upečatljiv… ♣

________________________

          …..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

 POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

 

SVIJET u CASI – 04.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz/through

 

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you_______

Riječ je, ovdje, ne o spektaklu, vjerskom obredu, neredima u SAD, snimanju za horror film ili neku reklamu za TV. Radi se o obrani vinograda da ne pozebe i da se u njemu ne uništi rod. U francuskoj dolini Rhône (slika: nasad Paul Jaboulet l’Ainée), glasovitoj po vinu, kroz posljednjih nekoliko godina naviknuli su se na rani proljetni i ranojutarnji jak mraz, kojemu nastoje parirati palenjem vatre noću u brojnim velikim kantama stavljenima među lozne redove, kako bi temperaturu u vinogradu držali na vrijednostima daleko od točke smrzavanja. Za mnoge vinorodne dijelove Europe travanj 2021. bio je što se tiče mraza maltene poguban

___________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Europski Uskrs i Božić 2021 – u travnju!: VATROM PROTIV LEDA u VINOGRADU ⦁ Svijet vina -OIV headquarters, Paris: GLOBAL PRODUCTION, CONSUMPTION & TRADE in 2020  ⦁ Svijet vina 2020: VINSKA HRVATSKA NA DLANU ⦁ Prirodno i konvencionalno: ORGANSKA i BIODINAMSKA VINA – ORGANOLEPTIČKI BOLJA! ⦁ Domaće, tradcijsko, i zaštićeno: SANOBORSKA ČEŠNOFKA ⦁ Gurmanskim porocima protiv covida: BAKHO OBOŽAVA ČOKOLADU

VIJESTI/NEWS  Vinistra – Festival traminca u Iloku – Lauba – Ocjenjivanja – Trnjak – Pupitres – Abeceda vina – Vino, novinarstvo, politika – Bach(us)ova Toccata – Ganni Morandi – Baranjska kuhinja – Michelin u AlHambri – Chefovi mađioničari – Cjepivo Corona Grande – Ispraćaj covida?

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 04.2021 – BUYING GUIDE

______________________________

Europski Uskrs i Božić 2021 – u travnju!

VATROM PROTIV LEDA u TRSJU

Riječ je ne o spektaklu, vjerskom obredu, neredima u SAD, snimanju za horror film ili neku reklamu za TV. Eto što se događa kad su Uskrs i Božić u travnju, na niti puni dan razmaka jedan od drugoga… Preciznije – kad se praktički od dana do dana jutarnja a i dnevna temperatura razlikuju u rasponu od 20 i više Celzijevih stupnjeva, s time da se u najnižim vrijednostima i ne baš u kratkim momentima živa nađe debelo ispod ništice. Svjedoci smo drastičnih klimatskih promjena, ranoproljetnih visokih maltene ljetnih temperatura na koje se izravno nastavi zimski ambijent s pogubnim jutarnjim mrazem. Takva nagla promjena u tako kratkom vremenskom razmaku jak je atak na ljudsko zdravlje, a kad je riječ o jutarnjim vrijednostima mjerenim u Celzijima s popriličnim minusima uništenje je usjeva. Osobito budu pogođeni vinogradi. Proljetna toplina potjera biljku i ona lijepo propupa, a sljedećeg jutra nagli povratak u zimu krasan i u smislu uroda obećavajući prizor uništi nov i grub vizualni dojam i ubije nadu poljoprivrednika u rod koji očekuje na jesen.

Travanj 2021. bio je poguban za mnogo trsje u južnoj Europi i za sorte što ranije kreću.

Unatrag nekoliko godina na vinorodnom području Côtes du Rhône imaju redovito takvo neugodno iskustvo s ranim proljetnim i ranojutarnjim jakim mrazom, protiv pošasti organiziraju se na način da u kritično vrijeme u noćima pred dane za koje meteorolozi najave mogući mraz pale vatre, pa – evo kakav to bude prizor…

U posljednje dvije godine svijet napada corona, a nas ovdje dodatno su posjetili i potresi, no to, očito, nije bilo dovoljno, u ofenzivu su odmah po Uskrsu 2021. krenuli i meteo i klima. Jedan dan ljeto, sljedeći pak zima! U Bordeauxu je, primjerice, u dane oko Uskrsa ove godine izmjereno 26 do 28 Celzijevih stupnjeva, da bi odmah na tu vrućinu stigla jaka hladnoća, s jutarnjim mrazom praćenim na većini vinogradskih pozicija s minimalnim vrijednostima vlage, tako da je smrzavanje na takvim lokacijama bilo, kažu vijesti, totalno, pogubno gdje-gdje i 100 posto! Bordožani jadikuju, a engleski veletrgovci vinima, koji ih dobro poznaju jer upravo iz Bordeauxa uvoze lijepe količine i skupih butelja, odvraćaju im, malo i s podsmijehom, da im ne vjeruju naime podsjećaju ih da su se i prije u više navrata znali jako žaliti na mraz i smanjenje uroda pa su, iako im štete u trsju nisu bile tako visoke kako su ih predstavljali, na neopravdani način nastojali poskupljivati svoje vinska etikete… Međutim od 6. do 8. travnja 2021. napad leda bio je istinito žestok, nemilosrdan. Srećom, ne baš i posve poguban u svim dijelovima tog velikog vinorodnog područja Francuske (oko 120.000 hektara pod vinovom lozom ukupno), u procjeni stradanja bordoškog poljoprivrednog kraja u cjelini spominje se u prosjeku 40 posto.

Vinorodna dolina Rhône nastradala je, rečeno je, oko 60 posto. Tamo su vinogradari/vinari na neki način već navikli na opasne ranoproljetne mrazeve. Kako oni zadnjih godina nisu rijetkost, pripremili su obranu. U trsju u vlasništvu glasovite vinske kuće Paul Jaboulet Aine – vatra, međutim ne i požar! Vide se trsje glasovitog Hermitagea i trsje u apelaciji Châteauneuf-du-Pape: među redovima s vinovom lozom postavljene su rabljene cisterne s ulogom peći za grijanje, u njima lokalni vinogradari noću pale vatru od pruća s upravo orezanog trsja kako bi podignuli temperaturu ambijenta i održali je iznad ništice sve do dobrog dijela jutra dok ne prođe najveća opasnost od smrzavanja…

Neke bogatije vinske kuće u Francuskoj a i Španjolskoj borbu protiv za lozu opasnih proljetnih mrazeva vode i snažnim svjetiljkama i ventilatorima po stupovima raspoređenima u pravilnim razmacima među redovima u vinogradima,  umjesto da se pali vatra i riskira požar po noći se zapali svjetlo što zrači i toplinu a onda se ta toplina protiv smrzavanja po vinogradu širi ravnomjerno zahvaljujući elisama ventilatora…

Inače, u Francuskoj su od ovog travanjskog jakog mraza poprilično nastradali i Chablis – procjene stradanja idu od 80 do 100 posto, Burgundija nekih 55 posto. Za, Sancerre se govori o 50 do 60 posto, porciju je navodno dobio i Alsace… itd. Francuska vlada proglasila je stanje poljoprivredne katastrofe i obećala agronomiji milijardu eura potpore za oporavak. Priča se već i o nekim izmjenama u pravilnicima vezanim uz apelacije, dopustilo bi se, iznimno, neka blendiranja vina koja do sada nisu bila odobrena, a procurilo je i to da će se od vinogradara/vinara tražiti i smanjenje prinosa po trsu.  Što će na kraju biti, dakako, vidjet će se…  Ugledni njemački vinski časopis Wein & Business International (Meininger Verlag) donosi sljedeće procjene za Francusku: berba 2021. kao rezultat ove travanjske smrzavice mogla bi biti i do 30 posto količinski slabija od prosjeka u posljednjih pet godina. To bi značilo otprilike između 12,5 i, možda, čak i 15 milijuna hektolitara manje, prevedeno u financije riječ je o gubitku od oko dvije milijarde eura!

O smrzavici i borbi protiv ranoproljetnih mrazeva u dolini Rhône progovorio je vrlo cijenjeni enolog iz doline Rhône Philippe Cambie, koji je, inače, savjetnik u makedonskoj vinskoj kući Tikveš, na slici ovdje u društvu je s Markom Stojakovićem, enologom Tikveša. Od Radoša Vukičevića, izvršnog direktora Tikveša, čujem da osobito u novije vrijeme i Makedonci znaju imati problema s ranoproljetnim mrazevima, bilo je tako i sada u travnju, za iduću godinu planiraju se pripremiti da hladnoći efikasno pariraju po savjetima što im ih je na temelju vlastitog iskustva iz Rhône dao Cambie… Tikveš inače upravo u područja Rhône, kod mjesta Bolen, ima u svom vlasništvu Château Gourdon, djelatnici kojega već znaju kako se nositi s ranoproljetnom hladnoćom…

U Europi su štete u većoj mjeri evidentirane u južnijim dijelovima kontinenta – žalbe stižu osim iz Francuske još i iz Portugala, Španjolske i Italije, gdje je toplije i gdje vegetacija kreće ranije nego na sjeveru, tako da je pritužbi iz npr. Njemačke i Velike Britanije malo.

Što se tiče sorata, izgleda da je najpogođeniji bio Chardonnay, znatno jače nego Pinot crni, koji je također rani kultivar.

U Hrvatskoj, ponajviše su pritužbe stigle od vinogradara i vinara s Plešivice, gdje se neki vinogradari žale da im je urod 2021. uništen gotovo 100 posto. Zvonimir Tomac osobito je pogođen. Velimir Korak, čiji su vinogradi na popriličnoj visini, kaže kako to nije bila riječ o uobičajenoj ranoproljetnoj smrzavici na Plešivici nego o svojvrsnom polarnom valu kakav je Plešivicu bio već zahvatio 1985. i kojemu bi, smatra Korak, i palenje vatre među redovima vinograda teško moglo učinkovito parirati. ♣

Svijet vina  – 2020/2021 – World of  of Wine From the OIV’s headquarters in Paris

GLOBAL PRODUCTION, CONSUMPTION & TRADE in 2020

Under the title 2020: a year of resilience (elasticity), OIV director general Pau Roca during the press conference held on April the 20th in the OIV’s headquarters in Paris presented the actual state of global wine production, wine consumption and international trade.

OIV Director General/Glavni direktor Pau Roca

                2020 – the year of the Covid-19 crisis: drops in wine consumption volume by 3%, wine production slightly below average for the second consecutive year. Latest data on China highlight the end of its wine sector’s rapid growth. However, new opportunities arise.

KEY FIGURES for the WINE SECTOR – The surface area of the world vineyard in 2020 is estimated at 7,3 million ha, stable since 2017.

World wine production, excluding juices and musts, in 2020 is  estimated at  260 million hl (+1% / 2019), a level slightly below average for the second consecutive year.

World wine consumption in 2020 is estimated at 234 million hl, marking a 3% decrease compared to 2019 and reaching the lowest recorded level of consumption since 2002.

In 2020 the world wine export market has contracted slightly in volume reaching 105.8 mhl (-1.7% /2019), but has seen a relatively sizeable fall in value, with 29.6 billion EUR (-6.7% /2019).

First estimates of wine production in the Southern Hemisphere indicate high expected volumes for 2021 for the majority of countries, with the exception of Argentina.

Significant downward data revisions in vineyard surface area, wine production and consumption in China, together with the sharp decline in wine imports, signal the probable end of the rapid growth trend that started 20 years ago.

The impact of Covid-19 on the wine sector: main trends observed heterogeneous consumption behaviours in 2020 across countries depending on factors such as national consumption habits (weight of wine over total alcoholic beverages, weight of Horeca channel, etc.), length and strictness of lockdown measures and associated policies such as sales bans, and the weight of tourism in national wine consumption.

Distribution channel shiftThe full or partial closure of the Horeca channel has caused a fall in sales in value, and to a lesser extent in volume, only partially compensated by the increase in wine sales via e-commerce and large retailers.

Volume vs value – Premium wine suffered the most from the closure of restaurants and tasting rooms, while large producers that owned the off-premise channel with large partner wholesalers performed well.

With the exception of Prosecco, sparkling wine is the category of wines that suffered the most in 2020. Contrarily, bag-in-box wine sales have experienced a sharp increase in sales although overall volumes remain low.

Shifts in global trade patterns due to the combination of the expected decrease in global demand due to Covid-19 crisis and the imposition of new trade barriers (US retaliatory tariffs, China tariffs on Australian wine, Brexit).

A moment of new opportunities – On his final intervention, the OIV Director General reminded that for wine producers there has been and will continue to be a need to adapt to the diversification of markets and distribution channels. The Director General stressed that this situation added difficulties to an already complex system, and only those who incorporate continuous adaptive behaviour will stand up.

The sector is highly concentrated, and therefore risky. This shows us that diversification is necessary, starting with consumption, this is the message. Among other objectives, the OIV is working to make wine a more universal consumer product. “Asia, as a growing consumer continent, is one of the main challenges for the wine world”, considered Pau Roca.

_______________________

Zemlje s najvećom potrošnjom vina/Countries with the highest wine consumption podaci za/datas for  2020

SAD/USA – 33 million hl (približno toliko bilo je i u/similar as in the 2019) ⦁ Francuska/France – 24,7 m hl (približno toliko bilo je i u/similar as in the 2019) ⦁ Italija/Italy – 24,5 m hl (u odnosu na/regarding the 2019 rast /up 7,5 %) ⦁ Njemačka/Germany – 19, 8 m hl (rast/up 0,2 %) ⦁ Ujedinjeno Kraljevstvo/United Kingdom – 13,3 m hl (rast/up 2,2 %) ⦁ Kina/China – 12,4 m hl (pad/down 17,4 %) ⦁ Rusija/Russia – 10,3 m hl (rast /up3%) ⦁ Španjolska/Spain – 9,6 m hl (pad/down 6,8 %) ⦁ Argentina/Argentina – 9,4 m hl(rast/up 6,5 %) ⦁ Australija/Australia – 5,7 m hl (pad/down 37 %)

           Potrošnja po broju stanovnika /Consumption per capita

(odrasli iznad/adults in age over 15, podaci za/data for 2018)

Portugal – 62,1 lit ⦁ Luxembourg – 55,5 lit ⦁ Francuska/France –  50,2 lit (upola manje nego prije 50 godina/half volume than 50 years ago!) ⦁ Italija/Italy – 43,7 lit ⦁ Ujedinjeno Kraljevstvo/United Kingdom – 22,6 lit ⦁ SAD/USA –  12,4 lit.  ♣

___________________________

Svijet vina  – 2020/2021 – World of  Wine

VINSKA HRVATSKA na DLANUCROATIA WINE at a GLANCE

Uvod / Introduction

Zemljopisni položaj: južni dio Srednje Europe, uz Jadransko more. Oblikom: poput pereca/kifle/kroasana. Okružena Slovenijom (zapad), Mađarskom (sjever), Srbijom (istok), Bosnom i Hercegovinom (između svojega sjevernog i južnog kraka), s Crnom Gorom (jugoistok), i Italijom (jug; granica morem)

Location: southern part of the Mittel-Europa, on the Adriatic sea. With a shape similar to a croissant. Surrounded by Slovenia (west), Hungary (nord), Serbia (east), Bosnia & Herzegovina (between it’s northern and the southern wing), Montenegro (south-east), and Italy (south, and west; the sea border)

Glavni grad Hrvatske Zagreb: centar, Trg bana Jelačića. U pozadini se vide dva tornja katedrale / Zagreb, the capital of Croatia: center, main square Trg bana Jelačića. Behind, the two towers of the Cathedral.  (Photo: Tomislav Šklopan, Hrvatska turistička zajednica, the Croatian Board of Tourism)

Klima: tipična kontinentalna u unutrašnjosti i tipična mediteranska u primorskome dijelu, s time da u Istri te Kvarneru – Hrvatskom primorju dolazi i do miješanja kontinentalne i sredozemne

Climate: typical continental in the northern part, and typical mediterranean in the southern littoral part of the country; in Istria and the Quarnaro area the continental one is mixed with the mediterranean one

Biser hrvatskoga juga / Pearl of the southern Croatia:  Dubrovnik

Površina/Surface: 56.542 km2 • Broj stanovnika/Inhabitants: cca 4.437.500 • Valuta/Currency: kuna (1 kuna = 100 lipa) • Tečaj/Exchange: 1 € = cca 7,60 kuna. • Glavni grad/Capital: Zagreb = cca 800.000 stanovnika/inhabitants • sa širim područjem / large area = 1.200.000. Značajniji i veći ostali gradovi/Other significant big towns: Split, Rijeka, Dubrovnik, Osijek… • Najviši planinski vrh/The highest mountain peak: Dinara, 1831 m • Površina teritorijalnog mora/Territorial sea surface: 31.067 km2. • Ukupna dužina morske obale/Total sea coast lenghth: 5835 km • od toga na kopnu/on the coast: 1777 km; otočki je dio/on islands: 4058 km. • Broj otoka/Islands: 1185, od kojih naseljenih/inhabitated: 66. • Veći otoci/bigger islands: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Lošinj. • Nacionalni parkovi, ukupno/National parks, total: 8,  od toga u planinskom području / in the mountain area: 4 – Risnjak, Sjeverni (northern) Velebit, Paklenica, Plitvička jezera (Plitvice lakes) • na moru/on the sea side: Brijuni, Krka, Mljet… • Parkovi prirode / Nature – wildlife parks: Biokovo, Kopački rit, Lonjsko polje, Telašćica, Učka, Velebit, Vransko jezero, Žumberak • Površine zaštićene kao prirodna dobra, nacionalni parkovi, rezervati, spomenici i parkovi prirode, ukupno/Surfaces under protection as natural parks, monuments, in total: 450.000 ha. • Zaštićene vrste/Protected species: bilje/flora = 44 • životinje/animals = 381. • Spomenici pod zaštitom UNESCO-a/Monuments under the UNESCO‘s protection: Dubrovnik: stari grad/old town; Plitvička jezera/Plitvice lakes; Poreč: Eufrazijeva bazilika/Euphrasius’ basilica in Poreč; Split: palača cara Dioklecijana/Split: emperor Diocletianus’ palace; Šibenik: katedrala/cathedral. •

Vinograd & vino/Vineyard & wine

Četiri hrvatske vinske regije/Four croatian wine regions

Četiri regije/Four regions: 1. Bregoviti Hrvatski sjeverozapad/Croatian North-western Uplands; 2. Slavonija i Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube; 3. Istra i Kvarner (Hrvatsko primorje)/Istria & Quarnaro; 4. Dalmacija/Dalmatia

Kontinentalni i primorski vinogradarski dio Hrvatske, s ukupno 12 užih vinorodnih oblasti svaki/Continental and littoral vinegrowing parts of Croatia, with 12 smaller vineyard territories each

Širi vinogradarski dijelovi/Larger vinegrowing parts: Kontinentalna (unutrašnjost, sjeverni dio)/Continental (internal, northern part of the country) & Primorska/littoral, coastal part, at the sea side

Kontinentalni tj. unutrašnji dio, od zapada prema istoku/Internal continental part, from the west to the east = Zagorje-Međimurje, Plešivica, Pokupje, Prigorje-Bilogora, Moslavina, Slavonija, Hrvatsko podunavlje (Danube area)

Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku/Littoral part, from the north-west to the south-east = Hrvatska Istra i Kvarner/Croatian Istria & Quarnaro, Sjeverna (northern) Dalmacija, Dalmacija unutrašnjost (Hinterland), Srednja (central) i Južna (southern) Dalmacija, Dingač.

Užih vinorodnih oblasti/Smaller vinegrowing territories: 12.  Kontinentani dio, od istoka prema zapadu/Continental part from the east towards west: Podunavlje/Croatian Danube, Slavonija, Moslavina, Prigorje-Bilogora, Pokupje, Plešivica, Zagorje-Međimurje. Primorski dio/Littoral part: Istra, Hrvatsko primorje (Kvarner-Quarnaro), Sjeverna (Northern) Dalmacija, Dalmatinska zagora /Dalmatian Highlands, Srednja i Južna (Middle and South) Dalmacija.

Površina – 2021 – Surface 

Vinogradi, ukupna površina/Vineyards, in total (Arcod): 18.235,99 ha ⦁

Sjeverni dio – kontinentalna Hrvatska/Northern, interior part: cca 52,7 % ⦁ Primorski dio/Littoral part: 47,3 % ⦁ Broj registriranih parcela vinograai ukupno/Number of the registered vineyard parcels, total: 69.002

Najveće površine vinograda po županijama/The largest vineyard surfaces by counties:

Hrvatska Istra ukupno/Croatian Istria total = cca 2881,79 ha (bilo je prije/before there were 3084 ha); 2. Osijek-Baranja = 2198,23 ha; 3. Dubrovnik-Neretva = 2086,44 ha (godinu dana prije ih je bilo/a year before  there were 2214 ha. Slijede županije/following counties are: Splitsko-dalmatinska (Split Dalmatia) = 1581.75 ha; Vukovarsko-srijemska (Vukovar-Srijem) = 1544,37; Požeško-slavonska (Požega Slavonia) = 1467,24 ha; Zadarska (Zadar) = 1399,87 ha . Ostale županije imaju manje od/other counties are with less than 1000 ha; Grad Zagreb /Zagreb as the capital = 82,13 ha

Ukupno proizvođača vina u Hrvatskoj/Wine producers in total in Croatia: cca 35.573.

____________________________

Povijest

Vinovu lozu donijeli su na prostor današnje Hrvatske Feničani i stari Grci obalom šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednjedalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine rimski car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti Bakhova nektara. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što prije profesionalno nisu bili vezani uz vino kao primarni posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga angažiraju se i ugledni enolozi vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i globalna zvijezda vinske scene Michel Rolland.

U Istri i na Plešivici kod Zagreba za proizvodnju vina koriste se i amfore. Prvi s vinom iz amfore u Hrvatskoj je na tržište izašao Marino Markežić Kabola iz Istre, odmah nakon njega to je učinila i obitelj Tomac iz Jastrebarskoga. Tomci – moguće kao prvi u svijetu – proizvode klasičnom metodom i orange-pjenušac! Amfora se inače lijepo rabi i za ukras dvorišta / In Istria and in the Plešivica area near Zagreb in the wine production also amphora (qvevri) is used. First with the amphora wine on the croatian market appeared Marino Markežić Kabola from Istria, followed soon by Plešivica Tomac family. Tomac family is producing – maybe as the first in the world – also the orange sparkling (classical method). Amphora is serving as a garden decoration, too

History

The vine was brought by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, had been planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) involved primarily with wine, many new facilities have been built, the existing estate’s facilities have been modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.

Kutjevo: cistercitski podrum / cistecites’ cellar Anno Domini 1232, lijevo/ left • Ilok: stari podrum / historic cellar

_________________________

 Sorte/Varieties

 Kultivara koji se mogu naći, ukupno/Grape varieties present  in total: cca 250  ⦁  Navedeni kao priznati na službenoj listi/Mentioned on the official list, as approved: cca 200 • Autohtonih/Indigenous: cca 70  ⦁  Glavne domaće sorte/Most important local varieties:

GRAŠEVINA (grashevina)/Welsh Riesling – 4.385,11 ha. MALVAZIJA ISTARSKA/MALVASIA ISTRIANA – 1.598,83 ha, PLAVAC (plavatz) MALI – 1.421,15 ha.

Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj te tri sorte zajedno zauzimaju nekih/Of the total croatian vineyard surface these three varieties are covering about: 7405 ha.

Slijede, po zastupljenosti/following are, by presence: Merlot (797,29 ha), Cabernet sauvignon (643,90 ha), Chardonnay (577,13 ha), Plavina (575,96 ha), Rizling rajnski (Riesling) (518,06 ha), frankovka/Franconia/Blaufränkisch/Lemberger) (448,67 ha), debit (345,82 ha), Pošip (poship) (331,90 ha), Rukatac (rukatatz) /Maraština (marashtina) (308,82 ha), Babić (babich) (307,35 ha), Sauvignon bijeli/blanc (278,96 ha), Traminac crveni i mirisavi/Traminer roter & gewürtz (238.86), Teran (234,01 ha), Syrah (221,95), Trebbiano toscano/Ugni blnc (218,27), Trbljan bijeli/kuč (200,64), Kraljevina (194,93), Kujundžuša (186,27), Pinot sivi/gris (186,10), Pinot crni/noir (177,63), Vranac (162,34), Žlahtina (149,70), Silvanac zeleni / Grüner silvaner (142,90), Pinot bijeli/blanc (140,68), Ranfol (137,17), Moslavac/šipon/Furmint (125,21), Muškat žuti (108,09), Cabernet franc (88,39), Cardinal crveni (86,82), Refošk (86,07), Grenache noir/crni (84,84), Tribidrag/ zinfandel (76,79), Zweigelt (76,78),  Škrlet  (66,54)…

___________________________

Stara Krapinska velika belina, Heunisch Weiss, Gouais blanc (lijevo/left) &  Tribidrag, Crljenak,Kratošija Primitivo, Zinfandel

U sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine u većoj količini pronađena – kao stara autohtona domaća – sorta Krapinska belina velika identificirana je nedavno modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, francuskim sinonimom, Gouais blanc. Taj se kultivar, uz Pinot crni, vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog Chardonnaya. Postoji indicija da je Krapinska belina velika u vrlo bliskim familijarnim odnosima – sve do odnosa roditelj-potomak – sa značajnim kultivarima Srednje Europe, npr. Moslavcem i Frankovkom, raširenima u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji. Ako Krapinska belina velika već i nije nastala u Hrvatskoj kao potomak neke još starije sorte, s obzirom da je put vinove loze išao od Istoka prema ovamo moguće je da se kultivar, nazvan vinskim Casanovom jer roditelj je mnogim sortama, zadržavao u svom ljubavnom zanosu i duže vrijeme u ovim krajevima u Hrvatskoj i uz Hrvatsku a sve to prije svog odlaska dalje prema zapadu kontinenta gdje je postao famozan zbog roditeljstva Chardonnayu. Inače, i svjetski znameniti Zinfandel vezuje se uz Hrvatsku, znanstvenim istraživanjima ustanovljeno je da je njegovo porijeklo u jugoistočnoj Europi, lako moguće je da dolazi iz područja Kaštela. U Dalmacijii su mu nazivi Tribidrag i Crljenak. Smatra se jednim od roditelja najvažnije hrvatske crne vinska sorte Plavca maloga. Crnogorci pak smatraju da je sorta iz Crne Gore, gdje joj je naziv Kratošija.

Found in the north-western part of Croatia close to the town of Krapina, variety Krapinska belina velika has been short time ago with the modern scientific methods identified as Heunisch Weiss or Gouais blanc, which is, with the Pinot noir, the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication of very tight parental relationship – even to the father/mother-discendent niveau – between the Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc with the important old middle european varieties such as Moslavac-Furmint and Blaufränkisch, spread in Croatia, Slovenia, Hungary, Austria. If the birthplace of the Heunisch Weiss was not somewhere between the just mentioned countries of the Middle Europe and since the vine started it’s world travelling from the East, it is possible that this variety, named as The Don Juan Vine  because being parent of a large number of other varieties, stayed quite a long time either in Croatia or in the areas touching also Slovenia, Hungary and Austria, before leaving for the west and getting the chance to gain the glory by becoming the parent of today’s famous Chardonnay!  Also the world famous Zinfandel is closely tied with Croatia, the scientific research established that it’s origin is in the south-eastern Europe, it is possible right in the Kaštela area close to Split in Dalmatia, the Dalmatian name for the variety is Tribidrag and Crljenak. It is considered as one of the parents of the most important Croatian red variety Plavac mali. Montenegro claims it’s origin, too, there the variety is called Kratošija.

__________________________

Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino/The first croate internationally registered wine: Dingač (13. V 1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine/southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali ⦁ Zaštićeno/Protected vineyards for the Dingač wine: cca 71,5 ha ⦁ Od ukupne površine vinograda na poluotoku Pelješcu/Of the total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik) – 1015 ha – Plavac mali zauzima/Plavac mali is covering there: cca 960 ha.

Pelješac, južna strana / Pelješac, southern slopes: Dingač, vinogradi i do visine od/vineyards high up to 350-400 m

Tržište – 2020 – Market

Proizvodnja/production

Prijavljena godišnja proizvodnja vina za 2020. godinu/Registered annual wine production for the 2020 harvest: cca 660.028 hl, od čega bijelo/out of it white: 439.921,74  hl, te ružičasto i crno/rosé and red: 220.107,18 hl

Najviše proizvedenoga vina u Hrvatskoj, po županijama/The largest wine production is in the following counties: 1. Dubrovnik-Neretva = 142.878,47 hl; 2. Osijek-Baranja = 114.418,56 hl; 3. Vukovar Srijem: 99.893,64 hl. 4. Istra = 90.024,60 hl; 5. Požega-Slavonija = 66.578,68 hl

Export-Import 2020

Izvoz – Exportation: 34.600 hl, u vrijednosti od/in value of: € 12,6 milijuna Uvoz – importation:244,900 hl, u vrijednosti/in value of  € 27,4 milijuna

Potrošnja po stanovniku, procjena/Consumption per capita, estimated: cca 27 lit

Hvar, južna strana / Hvar, southern slopes: Ivan Dolac (suhiucasi)

Atraktivne primoštenske čipke Babića / Attractive Primošten Babić embroidery: Primošten, Šibenik (Marko Čolic)

Najpoznatiji proizvođači / Most renown producers

Vinari godine u Hrvatskoj/Wine-producers of the year in Croatia: Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d., Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., Kneževi vinogradi (2010)…

Ostali izvrsni proizvođači/some other excellent producers: Tomac, Šember, Bolfan, Jakob, Clai, Kabola, Kozlović, Matošević, Degrassi, Radovan, Franc Arman, Agrolaguna, Meneghetti, Boškinac, Bibich, Gracin, Stina, Bastijana Tomić, Grgić, Saints Hills, Badel 1862, Bura-Mrgudić, Kiridžija, Marcus Pepejuh, Luka Krajančić, Bire, Cebalo, Zure… 

Najbolji iz hrvatske dijaspore/Best of the croatian origin in the world: Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD / USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland / New Zealand) • Matetic (Čile / Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro Tarapaca, Altaïr Tabali (Čile / Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (South Africa) ♣

__________________

Pripremio/Prepared by: SVIJET u ČAŠI, hrvatska revija za kulturu jela, pića i turizam/Croatian wine&gastronomy&tourisme magazine, Zagreb • Željko Suhadolnik. Snimke/Photos: Marko Čolić & Tomislav Šklopan

Izvori/sources: Državni zavod za statistiku / Central Bureau of Statistics ; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju / Ministry of agriculture, fishery and rural development, Agency for the payments in agriculture, fishery and rural development ; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo / Croatian center for agriculture, food and rural environment – Institute for viticulture and wine ; Hrvatska gospodarska komora / Croatian Chamber of Commerce ;  OIV • Zagreb, 04. 2021.

_________________________

Prirodno, i konvencionalno

ORGANSKA i BIODINAMSKA VINA – ORGANOLEPTIČKI BOLJA!

Ono što je zacijelo za razumne sasvim logično – a to je da su vina proizvedena iz organskog i biodinamskog uzgoja grožđa s time da se eko-filozofija iz vinograda nastavi i u podrumu, ne samo sa zdravstvenog stanovišta nego i organoleptički superiorna vinima iz konvencionalne produkcije – u posljednje vrijeme sve više dobiva i na određeni način službeno priznanje društvene zajednice.

Kao osnova za to ističu se nedavno objavljeni rezultati dvaju odvojenih znanstvenih istraživanja koja su sadržavala i degustacije uzoraka, jednoga u režiji autoriteta iz SAD a drugoga u režiji autoriteta iz Francuske. Obuhvaćeno je bilo više od 200.000 različitih vina danih još i na posebno kušanje većem broju vodećih vinskih kritičara, proučeni su nalazi i dojmovi, i ispostavilo se, eto, to da su organska i biodinamička vina u organoleptičkom smislu znatno bolja u odnosu na kapljicu iz konvencionalne produkcije. Naglašeno je npr. da je primjena osobito biodinamike zaslužna za jači izričaj mineralnosti, za finiji odnos između ukupne kiselosti i fenolne zrelosti, za snažniju energiju kojom vino zrači. Ovo će svakako biti čvrsti vjetar u leđa širenju eko-prihvatljive proizvodnje u vinogradarstvu i vinarstvu u svijetu. Konačno eto, u trenucima sve glasnijih upozorenja na kontinuirano zagađivanje okoliša i na već opasan stupanj zagađenosti prirode, nekog konkretnog poguranca u globalnoj popularizaciji eko-pristupa i vrijednog i nužnog zaštitničkog odnosa prema okolišu te, kao rezultat toga, i prema ljudskom zdravlju.

Najsvježiji naš zlatni eko, na ocjenjivanju Concours Mondial du Sauvignon – Tomislav Bolfan (Marko Čolić)

Najnovije analize i objavljeni rezultati nastavak su akcija koje su provodili i neke rezultate s kojih su još u 2016. obznanili profesori Delmas s Instituta za okoliš i održivost UCLA-e i Gergaud, ekonomski stručnjak zaposlen u Poslovnoj školi KEDGE u Bordeauxu. Najprije se krenulo u vađenje ocjena što su ih kalifornijski uzoraci vina dobili na raznim značajnijim i svjetski priznatim strukovnim vrednovanjima plemenite kapljice a namjera je bila usporediti vrijednosti onih dodijeljenih kapljici iz organskog uzgoja s onima što su ih dobila konvencionalna vina. Znanstvenici su se potrudili još i dodatno provjeriti i rezultate nekih 74.000 vina ocjenjivanih u organizaciji čuvenog Roberta Parkera, te vodećih američkih vinskih časopisa Wine Enthusiast i Wine Spectator. Pokazalo se da su, u globalu, ocjene vina rađenih na principima organske produkcije bile oko 4,1 posto veće u odnosu na  rezultate što su ih ostvarila ostala vina.

U veljači ove godine dvojac je u časopisu Ecological Economics podastro podatke o ishodu drugog proučavanja, ovaj put cilj interesa bilo je 128.000 vina francuske proizvodnje, i ponovno je utvrđeno da su certificirano organska i biodinamska vina u ocjenama osjetno nadmašila uzorke iz klasične produkcije. U ovom istraživanju u obzir su uzimane ocjene vinima dodijeljene na degustacijama za poznati vodič Gault et Millau te na degustacijama posebno za vrlo autoritativne i uvažavane vodiče Gilbert Gaillard i Bettane Desseauve. Ovdje je prosječna ocjena organskih vina bila 6,2 posto viša od one što su je u prosjeku dostigla klasično proizvedena vina, a ona certificirana kao biodinamska imala su skok od 11,8 posto više.

Giorgio Clai i Dimitrij Brečević idu i na rang Demetera! (suhiucasi)

            U istraživanjima je zamijećeno i to da je na spomenuta vrednovanja poslano mnogo vina koja nisu bila ni koji način označena da su iz eko-produkcije ali se naknadno pokazalo da ipak imaju službeni certifikat neovisnih za kontrolu ovlaštnih nadležnih ustanova o organskoj i biodinamskoj proizvodnji. Priličan je bio i broj uzoraka za koje su proizvođači, naknadno, neslužbeno naveli da su ipak rađena uz eko-prihvatljiv pristup ali da za to nije zatražena službena potvrda. Ispostavilo se da dobar dio takvih eko-vina bez eko-potvrde ocjenama nije bitno odskakao u odnosu na prosjek ocjena tzv. konvencionalnih vina.

Naravno, pogotovu s obzirom da su neka recentna istraživanja u SAD pokazala da striktno pridržavanje eko-postulata znači više fizičkog rada i da proizvodnju poskupljuje za 15 do 20 posto, postavilo se pitanje kako to da toliki proizvođači plemenite kapljice, kad već ulažu veći trud a i novac u eko-proizvodnju – a ponuda etiketa na tržištu je golema i nužno je i u marketinškome smislu učiniti neki korak koji bi kupca mogao navesti na kupi  baš ovu etiketu – taj eko-pristup u proizvodnji nisu htjeli institucionalizirati, javno obznaniti i onda tržišno i bolje svoju proizvodnju valorizirati većim kličinskim plasmanom i/ili plasmanom po višoj cijeni.

Motivi za tu neku vrstu tajnovitosti kod određenog broja samozatajnih eko-vinogradara-vinara zagolicali su znatiželju, to više i stoga što se javno neisticanje eko-pristupa događalo i u vrijeme kad je baš osjetno porasla popularnost eco-ecoa i u segmentu vina. Čačkanjem po toj temi došlo se u prvoj fazi do zaključka da je dosta od tih deklariranih pobornika eco-ecoa zapravo sklono švercanju u eko-segmentu, oni su, kao vrlo bistri, eko-eko jako dobro shvatili kao prednost na tržištu, ali su zacijelo i bili svjesni toga da na službenom testu ne bi prošli… Među takvim samozvanim prirodnjacima percepirani su oni niskog stupnja stručne kompetentnosti u vinogradarsko-vinarskoj djelatnosti, oni koji pak nemaju previše volje da uče i jače zapnu u radu, oni koji su nemarni i aljkavi te ne drže dovoljno do higijene… Iz  želje za bržom afirmacijom i boljom i hitrijom zaradom na lakši način, proračunato se lovi u mutnome, nudeći maglušasta do i mutna vina s nečistim mirisima i grubim okusima do razine mana i potpune neprikladnosti za iznošenje na stol, k tome još i – podržavajući te anomalije opravdanjem da je proizvod zdrav i dobar jer je dobiven čisto prirodnim putem, bez imalo omražene kemije…  Ako ni sa čime drugime, neki se pak od tih eco-eco samo-deklariranih a bez certifikata kompromitiraju nestrpljivošću da s vinom izađu na tržište – takvih ima puno i među konvencionalnim proizvođačima – pa se pojave vani, žureći se da zarade, s kapljicom koja možda I ima potencijal ali koja nije odradila svoje kako i koliko je morala i trebalo bi joj još dosta vremena.

Vinski Tomci odavna slove kao skloni eko-pristupu u vinogradu i u podrumu. Veliki utjecaj na njih u tome smislu imao je glasoviti guru s Collija Joško Gravner. Uz Marina Markežića Kabolu, koji je također dosta učio od Gravnera i čak je i angažirao njegova enologa Natalea Favretta kao savjetnika, Tomci su u Hrvatskoj pioniri proizvodnje vina na gruzijski način, u amforama. Mladi diplomirani enolog Tomislav Tomac kaže da unatrag koju godinu Tomci provode biodinamiku u potpunosti, i da im je želja s vremenom steći i oznaku Demeter! (suhiucasi)

U široj pak izravnoj anketi među proizvođačima o tome zašto se, kad su se već odlučili na eko-pristup, nisu htjeli pobrinuti i za službenu potvrdu o tome pa da imaju certifikat kao dobar, čvrst temelj za marketing pa i da se ograde i obrane od nelojalne konkurencije spomenutih švercera, neki su vinogradari-vinari odgovorili da im je dobivanje certifikata preskupo i da su im se prelaskom na eko-prihvatljivu poljoprivredu već ionako povećali troškovi te da nisu baš bili sigurni da će im se eko-certifikati dovoljno povoljno odraziti na prihode. Što se tiče dodatnih troškova, logično je da su prisutni, makar u nekim zemljama za one okrenute ekologiji postoje stanovite poticajne mjere. Naime kad je riječ o poljoprivredi, određena strukovna poduka aplikantu glede rada a i nadzor zemljišta na kojemu on obavlja svoju djelatnost pa i kontrola (analiza) proizvoda imaju svoju cijenu, k tome i – to je rečeno nedavno u jednoj emisiji na temu eko-produkcije na Hrvatskoj televiziji –  određeni certificirani eko-preparati za kojima barem ponekad postoji stanovita potreba imaju svoju cijenu, po nekim izjavama, ako se poljoprivrednik sam dobro ne snađe i ne organizira osobno u izradi preparata na posve prirodan način, od različitog bilja, pa u bio-prodavaonici mora kupiti preparat, taj kupljeni u odnosu na onaj što bi ga sam priredio može za nj biti i do tri, možda I četiri puta skuplji…

Među sugovornicima–ispitanicima bilo je više proizvođača vina koji su kazali da im je bilo jedino bitno to da svojoj djeci, koju su pripremali za to da se nastave baviti poljoprivredom, ostave ekološki čiste terene pa nisu mnogo razmišljali o marketinškom aspektu tog svog necertificiranog eko-pristupa. Neki pak vinari izrazili su bojazan od bilo kakvog javnog obznanjivanja da su se prebacili na organsku produkciju obrazlažući to time da je u glavama mnogih potrošača izraz prirodna proizvodnja ozloglašen, upravo zbog njihovih kolega-vinara spomenutih foliranata u kontekstu prirodnosti produkcije kojima se dopušta(lo) da i s takvim vinima neprimjerena izgleda, mirisa a i okusa budu na tržištu, pa i to da se pod krinkom prirodnosti  još  i hvale očitim manama vina. Pojedinci iz te grupe koja prešućuje to da se u radu drži eko-postulata očito su izgubili povjerenje u inspekcijske službe u svojim sredinama i ne želi da dobar dio potrošača njih automatski paušalno svrsta u folirante. Manji broj vingradara/vinara ispitanika rekao je da nije tražio certifikat o eko-produkciji zato što se u srcu smatraju istinskim i iskrenim seljacima-zemljoradnicima i zato što su uvjereni da je dovoljno to što oni svojim poštenjem u poslu te visokom kvalitetom svojega proizvoda i stalnošću takve svoje ponude paze da pomalo ali sustavno i čvrsto grade reputacijusvoje robne marke  vlastitim imenom. Ima i još nešto što se čulo kao objašnjenje za neapliciranje za eko-eko certifikat: termin organic nekako se, navodno, u mnogim sredinama suviše tijesno vezao kao pozitivan prvensteno uz uzgoj rajčice, krumpira i jagoda, i ne percepira ga se podobnime u slučaju s vinovom lozom i vinom! Izraz biodinamika međutim, vidjelo se iz odgovora vinara, nije negativno vezan uz vino, on nema, poput pojma organic, navedenu negativnu konotaciju međutim do certifikata o biodinamičkoj proizvodnji dosta je komplicirano doći, i treba dugo čekati, pravdali su se neki vinari, naime neovisne ovlaštene institucije koje izdaju cerfitikate o biodinamskom pristupu traže da potvrda počiva da čvrstom temelju tako da izdavanje dokumenta uvjetuju prethodnim nekolikogodišnjim praćenjem rada u vinogradu.  Dobar dio ispitanika odgovorio je da su u fazi nadzora nadležnih neovisnih institucija legaliziranih za izdavanje eko-certifikata i da će – neki koji su se ranije orijavili već uskoro a neki za koju godinu, ugavnom kad istekne propisana početna kontrolna faza – na etikete stavljati meritorne oznake  o eko-proizvodnji.

Eko-filozofijom a i maceriranim vinima u amfori zaraženi su i Plešivičanci Šemberi – na slici su tata Zdenko sin Nikola i kćerka Lucija. Aplicirali su za eko-certifikat i sad čekaju daa prođe vrijeme nadzora što ga provodi, uz savjetovanje, nadležna ustanova (suhiucasi)

I tu se nametnulo novo pitanje: koliko je zapravo proizvođača Bakhova nektara spremno s eko-pristupom beskompromisno nastaviti i u radu u podrumu, gdje su postupci zidovima zaklonjeni od pogleda i gdje je, dojam je, lakše neprimjetno ili teže primjetno upustiti se u neke neprimjerene kompromise (makar oni i bili u skladu sa zakonom). Iako bi bilo posve logično da eko filozofija u trsju i ona među bačvama idu zajedno, nije, postoji bojazan, rijetkost da eko-eko u podrumu ne slijedi baš kako treba onaj eko-eko iz vinograda… Proizvodnja enoloških sredstava silno se razvila i nudi bezbroj rješenja za kreaciju u tehničkom smislu korektne i u komercijalnom smislu privlačne kapljice, nekim je preparatima koji su, iako zakonski dopušteni ali možda ipak s eko-stanovišta to ne bi trebali biti, čini se teško odoljeti, pogotovu stoga što je tržište preplavljeno vinom i nužno je kupcu nametnuti se barem nekom drukčijom/naglašenijom nijansom u organoleptici. Ako ništa drugo, nekim pojačivačem mirisa i okusa… Među kamenjem smutnje nekako od svih tih preparata kao najozloglašeniji kod kritičara ispada sumpor, ne čudi stoga to što se u mnogo slučajeva tvrdnje o priklonu naturalnoj proizvodnji najglasnije i najuočljivije ističe kako je vino proizvedeno bez dodavanja SO2. A možda je, među toliko toga mogućega, najmanji krivac taj u nekoj minimalnoj količini dodani sumpor, radi zaštite vina namijenjenog da prije konzumacije odležava i razvija se još neko vrijeme – obično je to barem godina dana – u butelji. Pitanje je je li baš takva mini-količina doista eko-neprihvatljiva, vrhunski majstor enologije znat će i te kako dobro kolike su za koje vino i uz koje za zdravlje potrošača i za podržavanje eko-podobnosti proizvoda prihvatljive doze dodanog sumpora predviđenog dag a učinkovito zaštititi na duži rok. Francuzi su nedavno i apelacijski regulirali (vidi pretprošlo izdanje Kronike Svijeta u Čaši, za veljaču) pitanje proizvodnje naturalnog vina – a baš konkretno vezano uz SO2 priznali su dvije kategorije: jedna je od njih pod nazivom Vin méthode Nature sans sulfites ajoutés (prirodna metoda, bez dodavanog sumpora), a druga Vin méthode Nature s manje od 30 mg/lit dodanog sumpora (moins de 30 mg/lit de sulfites ajoutés).

U Hrvatskoj se također dosta proizvođača, i to onih s visokom reputacijom, priklonilo maksimalno mogućem prirodnom pristupu u radu u vinogradu i podrumu, među najzvučnijim imenima tu treba svakako spomenuti Tomca, Koraka, Šembera, Enjingija, Claija, Kabolu, Tomislava Bolfana (Vinski vrh)… Neki od njih posjećivali su, radi savjetovanja o tome kako da rade u trsju i u podrumu, svoje inozemne kolege globalno znane upravo po svom ekološkom radu. Neki su kao savjetnike i angažirali inozemne stručnjake specijalizirane za rad u vinogradu i u podrumu na maksimalno ekološki način. Zapazio sam da Tomislav Bolfan na svjim promo-materijalima navodi eko-opredjeljenje, da su eko-oznake otisnute na etiketama Enjingijevih vina, da je Marino Markežić Kabola na etiketu svojega vina Malvazija Amfora stavio eko-znak, a i da eko-oznaku nose i vina od Giorgia Claija, znak Agribiocerta rese i etikete Dimitrija Brečevića. Clai mi veli da eko-znak svakako donosi određenu prednost na tržištu i najavljuje da sad, u kontekstu eko-certifikata, ide i na stupanj više, puca na oznaku Demeter! Zasad je to za naše vinare donekle komplicirano, jer Demeter nema svoju ispostavu ovdje, Clai i Brečević vele mi da su molbu/zahtjev trebali poslati Demeterovoj centrali u Njemačkoj i onda između Italije, Austrije i Slovenije izabrati zemlju iz koje bi Demeterovi stručnjaci dolazili u nadzor, ti naši Istrani tražili su da im u kontrolu dolazi Demeterova ekipša iz Slovenije, odnosno Austrije.

Kod onih koji (još) nemaju na etiketi eko-oznake propitao sam se za razlog. I Korak i Šember i Tomac koji na etiketi nemaju oznaku da je njihova eko-produkcija certificirana objašnjavaju mi da su bili malo lijeni odmah se prijaviti za kontrolu, ali da su to učinili u međuvremenu i sad svo troje čekaju da istekne razdoblje nadzora – ono može trajati i pet godina! – od strane odgovarajuće ustanove pa će, kad se ostvare uvjeti za dobivanje eko-certifikata, predati molbu za izdavanje potvrde. Korak, koji dio grožđa i otkupljuje od probranih i provjerenih vinogradara, skreće pažnju na to da to može biti problem, naime to što se on još prije dosta godina odrekao umjetnog gnojiva, herbicida, pesticide, sistemika ne znači da identičan stav ima i vinogradar koji grožđe nudi na prodaju, uglavnom bude li I dalje otkupljivao grožđe morat će sagraditi novi podrum za preradu grožđa te za čuvanje vina do punjenja. Tomci pak napominju da oni već godinama bare posve u skladu s biodinamikom i da i oni poput Claija kane ići na Demeter.

_________________________

PREFERIRATI MALE VINARIJE? – Da li u kontekstu kvalitete, autentičnosti, osobnosti i karaktera vina isključivo biti na strani malih proizvođača? Mnogo ljubitelji vina preferiraju male vinarije, smatrajući velike pogone industrijskim postrojenjima. Manje vinare nekako se tješnje vezuje uz iskreni rad na zemlji i uz proizvod koji plasiraju, a velike vinarije najčešće prati glas grupe plaćenika koji često ne osjećaju povezanost sa zemljom i koji tek odrađuju svoj posao.

Manji proizvođači imaju iz emocionanih razloga zasigurno šansu kod većeg kruga potrošača ostati u povlaštenoj pozciji u srcu u odnosu na velike vinarije, međutim…

Dobro je, prije uzdizanja jednih u nebo i spuštanju drugih na dno razmisliti o nekoliko bitnih objektivnih momenata vezanih upravo uz kakvoću vina: svakako je bitno proučiti i pročitati vlasnika manje i vlasnika veće vinarije, spoznati o kakvoj je osobi riječ i kako tko pristupa proizvodnji. Što vlasnik točno, kao prvenstveno, želi: ponuditi tržištu tehnički uredan proizvod ili pak, kao hedonist, ponuditi potrošaču čestit proizvod i na tome graditi materijalni uspon tvrtke. Čovjek je čovjek, ima dobrih ali i kvarnih ljudi, ima onih emocionalno a time i hedonistički spoznajno vezanih uz proizvod koji kreiraju pa nastoje da on bude pošten i s dušom, ali ima I onih onih kojima nedostaje spomenuti emocionalni moment ali mogu u tehničkom smislu solidno odraditi posao. Tako je moguće da se i na čelu male i na čelu velike vinarije nađe poštena i stručna osoba manje poštena i manje strukovno potkovana osoba. Činjenica je da visokokvalitetan proizvod i pogotovu s osobnošću a koji starta s poljoprivrednom aktivnosti na različitim tlima i položajima te pod vedrim i oblačnim nebom i kojemu treba puno pažnje i njege i dovoljno vremena da bude potpuno spreman za upotrebu, iziskuje dosta investicija. Koliko manje vinarije djeluju da su u prednosti u proizvodnji osobene kapljice jer je vlasnik u mogućnosti i osobno jače biti u izravnom kontaktu s vinom u cijelom procesu njegova nastanka, toliko veći posjedi imaju prednost da svake godine manje-više bez obzira na meteorološke okolnosti sa svojih parcela raspoređenih na različitim stranama prikladnim za vinogradarstvo birati različite nivoe kakvoće grožđa i praktički svake godine skupiti dovoljno ekstra-baze za kreiranje dovoljne količine Bakhova nektara ekstra kakvoće, ostatak grožđa može se rasporediti u nekoliko kategorija nešto nižeg ali još uvijek kvalitativno dosta dobrog ranga, pa tako ostvarivati prihod, no manji proizvođač s manje vinograda tu je u težoj poziciji. Ključno je dakle to da na čelu bilo velike bilo male vinske kuće bude osoba širih pogleda, koja točno zna što hoće, koja je ne tek profiterski nego višestruko odano i iskreno priklonjena vinu i voljna je i sposobna, gledajući realno i aspekt tržišta, svoje zamisli besprijekorno provesti u djelo. Vrlo brzo pokaže se, i kod manjih i kod većih vinskih kuća – kako gazda diše… 

__________________________

Velimir Korak navodi kako od predlani prakticira organsku produkciju – ne rabi mineralna gnojiva, pesticide, herbicide, insekticide, zaštitu vinograda provodi samo bakrom i sumporom, u podrumu se maksimalno oslanja na vlastite kvasce, sumpor je na minimumu i ako ga dodaje to čini samo prilikom punjenja vina u bocu. I Koakovi čekaju da prođe vrijeme nadzora pa da podnesu zahtjev za dobivanje certifikata (suhiucasi)

Tržište je komplicirano. Danas kad je opća zagađenost visoka ekologija postaje sve značajniji faktor, posebice u segmentu prehrane. U Austriji je npr. već četvrtina svih poljoprivrednih zemljišta u eko-režimu, o ekologiji se sve više pažnje posvećuje i u nas, možda više u riječima nego i konkretno u proizvodnji hrane i pića. Neki kupci ne vode baš osobitu brigu o ekologiji i zdravlju, oni žele sve u bescijenje, najvažnije im je da u šopingu prođu najjeftinije. Neki su, s druge strane, spremni, pod utjecajem svemogćnog EPP-a, potrošiti i na tričarije hrpu novaca. Neki pak potrošači spremni su za ono za što su uvjereni da je kvalitetnije, potrošiti više. Rješenje bi moglo biti to da se eko-osviješteni prozvođači/ponuđači na prikladan način, a tu u današnje vrijeme opet ključnu ulogu igra dobra i kako treba plasirana informacija preko svih mogućih informacijskih kanala, obrate ciljano onim slojevima koji imaju nešto u džepu te koji su razumni i voljni za istinsku dodanu vrijednost potrošiti više. Takvih bi se mogao povećati broj – upravo zahvaljujući dosljednošću u beskompromisnosti proizvođača-ponuđača kad je riječ o ekologiji i moralu, te pravim pristupom u marketingu a to bi značilo istinito i jasno, pa i  predočenjem  potrošaču službenog certfikata kao potvrde svih navoda, objasniti kako proizvod nastaje, što sadrži, koje su i u čemu s obzirom na filozofiju proizvodnje i način nastanka sve njegove prednosti za zdravlje i prednosti u organleptici, dakle da bude razvidno da se za nj uistinu vrijedi potrošiti novčić više

Ohrabrujuća su predviđanja svjetskih organizacija koje se bave istraživnjem tržišta, naime na globalnom tržištu vinom IWSR najavljuje značajan rast plasmana plemenite kapljice iz organske produkcije do 2024. godine. U prvome dijelu priloga navedeno je da je od 128.000 uzoraka vina ispitanih u razdoblju od 1995. do 2000. godine u sklopu analiza profesora Delmas i Gergaud 3,87 posto vina bilo certificirano od strane nadležnih ustanova u kategorijama organskog odnosno biodinamskog produkta, a u ponovljenom takvom istraživanju ali u periodu od 2001. do 2005. godine postotak certificiranih popeo se na 7,37. Predviđa se da će plasman organskih i biodinamski proizvedenih vina s certifikatom na globalnom tržištu navodno do 2024. godine narasti na 43 posto!  Računa se i na to da će sve više i većih vinskih podruma postupno krenuti u pravcu organskog a možda i biodinamskoga, što se smatra i te kako dobrodošlime jer zahvajujući medijskoj snazi velikih kompanija svijest o prednostima organskog i naročito biodinamskog uzgoja ima šansu da se brže širi u masi potrošača. ♣

________________________________

SRDAČNE ČESTITKE!!! Jasna Antunović u svom podrumu (suhiucasi)

__________________________

Domaće tradicijsko, zaštićeno

SANOBORSKA ČEŠNOFKA

U prošlom izdanju Kronike Svijeta u Čaši u ovećem je prilogu bilo riječi o novije službeno zaštićenim gastronomskim specijalitetima toga kraja. Spomenuta je i sanoborska češnofka, koja je upravo dobila rješenje o nacionalnoj zaštiti zemljopisnog porijekla.  Samobor je, inače, svojedobno bio vrlo žustro krenuo i s promidžbom Samoborske salame kao svog specijaliteta, već godinama eto održava se tamo manifestacija Samoborska salamijada s ocjenjivanjem tog proizvoda i sa svečanom podjelom nagrada najboljim uzorcima, međutim ta salama, koju je u najvećoj mjeri u tržišno interesantnoj količini proizvodila tvrtka Igomat, dogurala je tek do službenog rješenja kojim je se proglašava kao zaštićeNom robnom markom Zagrebačke županije, Zagrebačka županija je i nositelj te zaštite. Rješenje o nacionalnoj zaštiti zemljopisnog podrijetla za Sanoborsku češnofku važan je prvi korak do zauzimanja statusa na europskoj gastronomskoj karti. Nositelj zaštite je udruga Sanoborska češnofka, na čelu koje je kao predsjednik Igor Runtas, on pomalo od svojega oca Zdravka Runtasa preuzima poziciju čelnika.

Iako je Svijet u Čaši u želji da potrošačima pojasni što mogu očekivati od zaštićene Sanoborske češnofke i kako će je se na tržištu – mesnica ima dosta! – uopće moći prepoznati, tražio detalje oko zaštite Sanoborske češnofke, i obećano je da će oni stići na vrijeme za objavu u prošlom izdanju Kronike na žalost oni nisu stigli, poslani su naknadno pa evo sada objave dostavjenog elaborata.

Ovo je Svijet u čaši dobio kao ilustraciu samoborske češnofke koja je zaštićena. Ako se ovako nudi u mesnicama i prodavaonicama – kako da potrošač zna je li baš riječ o zaštićenoj samoborskoj češnofki ili o nekoj drugoj kobasici, koja može biti također vrlo dobra ali isto ako može biti i bitno slabija, a po cijeni je one zaštićene…

Naziv proizvoda: SAMOBORSKA ČEŠNJOVKA / SANOBORSKA ČEŠNOFKA

Samoborska češnjovka/Samoborska češnofka je dimljena kobasica za kuhanje proizvedena od usitnjenog svinjskog, goveđeg i/ili junećeg mesa te masnog tkiva svinja uz dodatak uvarka od svježeg češnjaka i suhog bijelog vina. U kobasicu se dodaju i mljeveni crni papar, slatka mljevena paprika, tucana ljuta paprika ili ukiseljeni ljuti feferoni te kuhinjska sol i nitritna sol. Smjesa za češnofku je nadjevena u prirodno svinjsko crijevo, kobasice su složene u parove te toplo su dimljene. Češofka se konzumira kuhana, pirjana ili pečena.

Opis sirovine/sastojaka: u proizvodnji Samoborske češnjovke/Samoborske češnofke koristi se 55 do 60 posto obrezaka svinjskog mesa s 20 do 25 posto vidljive masnoće te 20 do 25 posto čistog mesa svinjske lopatice bez podlaktice s najviše pet posto vidljive masnoće. U proizvodnji se također rabi 10 do 15 posto goveđeg i/ili junećeg mesa s regije vrata, lopatice bez podlaktice i buta bez koljenice i/ili goveđi i/ili juneći obresci sa do pet posto vidljive masnoće. Masno tkivo svinja se dodaje najviše do 10 posto. Masno tkivo može biti čvrsto masno tkivo s područja svinjskog vrata i/ili leđa i/ili polučvrsto masno tkivo s područja svinjskog buta. U Samoborsku češnjovku/Samoborsku češnofku se stavlja: 2 do 4 posto uvarka od svježeg češnjaka i suhog bijelog vina. Količina mljevenog crnog papra treba biti od  jedan do tri posto, slatke mljevene paprike 0,25 do 0,5 posto, tucane ljute paprike 0,1 do 0,2 % ili ukiseljenog ljutog feferona 0,2 do 0,5 posto, kuhinjske soli jedan posto i nitritne soli jedan posto Nije dozvoljena upotreba šećera. Prirodno svinjsko crijevo za nadjev treba biti kalibra 32/34 mm. Samoborska česnofka se dimi.

Opis gotovog proizvoda – organoleptička svojstva Samoborske češnjovke/Samoborske češnofke nakon dimljenja (gotov proizvod): po površini ima tipičnu svjetliju do tamnije crveno-smeđu boju. Na presjeku je meso svijetle ružičaste boje s vidljivim komadićima masnog tkiva. Nadjev je na presjeku ujednačen, povezan i prijanja uz ovitak. Tekstura nakon dimljenja i hlađenja je mekša. Samoborska češnjovka/Samoborska češnofka pripremljena za konzumaciju ima elastičnu teksturu, jedra je i sočna u zagrizu. Ima okus kuhanog svinjskog mesa i blago je ljuta. Ima blagi zaokruženi miris dima, češnjaka i vina.

Kemijski parametri: udio ukupnih proteina mesa u gotovom proizvodu je najmanje 16 posto. Udio masti u gotovom proizvodu je najviše 30 posto. Težina gotovog proizvoda, jednog para ohlađene kobasice iznosi 250 do 300 g.

ZEMLJOPISNO PODRUČJE PROIZVODNJE Samoborska češnjovka/“Samoborska češnofka proizvodi se unutar administrativnih granica grada Samobora i okolnih 77 naselja: Beder, Bobovica, Braslovje, Bratelji, Bregana, Breganica, Budinjak,BukovjePodvrško,Celine Samoborske, Cerje Samoborsko,Domaslovec, DrežnikPodokićki, Dubrava Samoborska, Falašćak, Farkaševec Samoborski, Galgovo, Gradna, Grdanjci, Hrastina Samoborska, Jarušje, Javorek, Kladje, Klake, Klokočevec Samoborski, Konšćica,Kotari, Kostanjevec Podvrški, Lug Samoborski, Mala Jazbina, Mala Rakovica, Mali Lipovec, Manja Vas, Medsave, Molvice, Noršić Selo, Novo Selo Žumberačko, Osredek Žumberački, Osunja, Otruševec, Pavučnjak, Petkov Breg, Podgrađe Podokićko, Podvrh, Poklek, PrekrižjePlešivičko, Rakov Potok, Rude, Samoborski Otok, Savršćak, Selce Žumberačko, Sječevac, Slani Dol, Slapnica, Slavagora, Smerovišće, Stojdraga, Sveti Martin pod Okićem, Šimraki, Šipački Breg, Tisovac Žumberački, Velika Jazbina, Velika Rakovica, Veliki Lipovec, VišnjevecPodvrški, Vratnik Samoborski, Vrbovec Samoborski i Vrhovčak, smještenih u sjevero-zapadnom dijelu Hrvatske, na istočnim obroncima Samoborskog gorja koji su dio Žumberačke gore i na izlazu rijeke Gradne u nizinu rijeke Save. ♣

Gurmanskim porocima protiv covida

BAKHO OBOŽAVA ČOKOLADU…

Mnogi to dobro znaju, mnogi na žalost pojma o tome nemaju, mnogi u takvu mogućnost ne vjeruju…

Bog vina obožava ne samo ribu, janjetinu, svinjetinu, mesne prerađevine te sir, nego i sladoled, biskvit, torte, ČOKOLADU!… Poruka je to sa skupa nedavno održanog u zagrebačkom hotelu International, gdje su se, kao protagonisti, sastali znani hrvatski gastronomad Rene Bakalović, jedan od vodećih hrvatskih vinara Vlado Krauthaker, i jedna od, najavljuju je, budućih zvijezda čokoladnih pralina Zagrepčanka Ana Herović, koja u središtu grada ima malu tvornicu slastica što ih na tržište plasira po narudžbi i putem interneta preko firme Old Pilot. Ana sad na bazi prvenstveno čokolade nastoji lansirati svoju ekskluzivnu rafinirano slatku marku Praline Sweet Gabi.  Sastanak u Internationalu dogovoren je radi konkretiziranja suradnje, tako da smo nas nekolicina također nazočnih imali priliku uživati u kombinacijama čoksa-vinček (choxa & wincheck) u kojima se Bakhov ili Dionizov nektar, čak dignut i na visoku potenciju (vinjak!), nalazi ne tek kao pratitelj u čaši nego kao vrlo poželjni sastojak. Te bi kreacije uskoro mogle biti podastrte široj javosti.

Rene Bakalović i slastičarka Ana Herović, te stojeći, uz vinara Vladu Krauthakera, slijeva na desno: informatičar Denis Čuljak, Vladin djelatnik Tomislav Razumović i ugostitelj Dražen Horvat koji ima restoran u glavnom gradu Češke Pragu (suhiucasi)

Inicijator jedne, nadam se, u budućnosti osobito uspješne priče, Rene Bakalović, očito i te kako dobro svjestan (turističkog tj. gospodarskog) potencijala hrvatske eno-gastronomije a koji su tek dijelom iskorišteni, ali i te kako svjestan i činjenice da i dobar dio žitelja Lijepe naše ima jako dobru materijalnu podlogu i da je spreman i potrošiti više na nešto što je profinjenije, pozvao je Anu i Vladu na dogovor o suradnji na realizaciji ponude hrvatskih gurmanskih poroka koji bi bili u stanju privući pažnju i svjetske javnosti. Ključne riječi u ovome slučaju su čokolada i vino. Bakalović, veliki ljubitelj vrhunske čokolade, uvidio je koliku privlačnost u Europi imaju npr. praline i razne kreme/namazi na bazi orašastog voća i (tamne) čokolade, i sâm se počeo baviti kreiranjem takvih namaza prvenstveno od lješnjaka i čokolade pa i uz dodatak koje kapljice crnoga vina ili pak vrhunskog vinjaka, a Ana Herović kao profesionalna slastičarka naprosto je zaražena s pralinama. Vlado Krauthaker ovdje se odlično uklapa i kao vinar i kao destilater i kao uzgajivač lješnjaka. Vlado na bazi svojih vina proizvodi, u maniri zvijezda cognaca, stare vinjake što u javnost izlaze nakon 11-godišnjeg boravka u njegovu podrumu i po tome spadaju u opće poznatu svjetski osobito cijenjenu kategoriju XO (hors d’age). A što se tiče lješnjaka, nakon jednog prijašnjeg iskustva s njima, uzgajanima na dva hektara, sada, nakon što je te terene iskrčio, na drugima, uz rubove svojih vinograda, ima ukupno 350 stabala te biljke….

Krauthaker inače sada posjeduje ukupno 43 hektara vinograda od čega je 39 u punom rodu a četiri su blizu da to budu, na toj površini ima zasađeno ukupno 44 sorte od čega ih je dosta, ali u manjoj količini svaka, stranih, posadio ih je da vidi kako će se koja ponašati u Kutjevačkom vinogorju i sad se i one, kroz vino ili destilat, mogu lijepo u nekoj mjeri  uključiti u međunarodni projekt čokolada, vino, vinjak, bilo kao sastojci u pralinama i/ili drugim kolačima na bazi čokolade bilo kao piće za poslužiti uz neki određeni slastičarski proizvod, Vlado je sa svojim dugogodišnjim stažom iskusni i vrsni proizvođač visokopredikatnih desertnih vina, u sjajnom svjetlu pokazali su se npr. njegovi Graševina kasna berba (poluslatko), ali i slatki Graševina izborna berba prosušenih bobica i Zelenac ibpb.

Ana i Rene, cokoladni namaz, praline, crno vino…

Bakalović je zamislio da u akciju uključi i još neke vinare iz ostalih triju vinskih regija Lijepe naše (Sjeverozapadni dio, Istra, Dalmacija), i nada se da bi prva ponuda delikatesa iz zajedničkog djelovanja slastičara-chocolatiera i vinara mogla zaživjeti do ove jeseni. Najavljuje i mogućnost da se neke špice plasiraju u ekskluzivnim bombonierama i vani! Ambicije idu visoko: ima nekih naznaka da bi glasoviti svjetski proizvođač čaša Riedel, kojega na hrvatskom tržištu zastupa kuća MIVA,  mogao, nakon što je to napravio vezano uz starsku malvaziju, ići i u lansiranje čaše posebno za graševinu, pa bi se tako i tu našle vazne dodirne točke s inozemstvom.

Praline sa želeom i slatki visoki predikati

Na skupu u hotelu International prisustvovali su uz Anu, Renea te Vladu i njegovog djelatnika Tomislava Razumovića, još i Denis Čuljak iz zagrebačke IT tvrtke vezane uz informatičku djelatnost i mobilne aplikacije, te Dražen Horvat, naš ugostitej koji već godinama u glavnom gradu Češke Pragu uspješno vodi restoran Hrvatski mlin i dakako reklamira Ljepu našu…   ♣

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA A KOJE VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

_______________________­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­___

NOVO NA TREŠNJEVAČKOJ TRŽNICI u  ZAGREBU: AGROLAGUNINA MODERNA

KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu otvoren je  Agrolagunin boutique Tri kantuna. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i  dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina  (suhiucasi)

_____________________________________

VIJESTI / NEWS

Sajmovi, ocjenjivanja

VINISTRA OSTAJE, MIJENJA DATUM i MJESTO, i BRANI 0,5 PROMILA? – U svjetlu novih promjena nagore u epidemiološkom smislu i mogućeg daljnjeg razvoja negativnog trenda na tom kolosijeku, logično se nametnulo pitanje o održavanju, ove godine, tradicijskog sajma vina, maslinovog ulja i jakog pića Vinistra 2021. Organizatori su optimistični i ne odustaju, doduše sredinom travnja odrekli su se već prije najavljenog termina i, naglašavajući kako su u svakodnevnoj komunikaciji s regijskim Stožerom civilne zaštite, u tjednu ocjenjivanja vina i jakih pića općenito te ocjenjivanja Svijet malvazija u porečkom hotelu Plava laguna kao svježu su pustili vijest da će 27. Vinistra biti u lipnju, i to na otvorenome u porečkoj uvali Peškera!

– Vrlo smo sretni što smo sada, unatoč korona-krizi, nakon godinu dana pauze uspjeli organizirati ocjenjivanje vina i jakih pića općenito i 12. Svijet malvazija, kao tradicijski uvod u Vinistru. Zbog epidemioloških mjera smanjili smo broj komisija na tri, a za strane ocjenjivače iz Slovenije i Italije omogućili smo PCR i antigenski test – rekao je Nikola Benvenuti, predsjednik Vinistre, udruge vinara i vinogradara našeg najvećeg poluotoka.

Nikola Benvenuti, znani istarski vinogradar i vinar te predsjednik udruge Vinistra, s Engleskinjom Caroline Gilby MW, vinskom konzultanticom, specijalisticom za vina Srednje i Južne Europe, vinskim piscem i suradnicom Decantera, The Drinks Businessa, Hugha Johnsona, autoricom knjiga o kapljici Bugarske, Rumunjske i Moldavije. Ona je već bila na čelu ocjenjivačke komisije na Vinistri, a ove godine zbog okolnosti vezanih uz pandemiju Vinistru i njena vina prati od kuće

– Na ovogodišnje ocjenjivanje ukupno je stiglo 415 uzoraka vina i 20 jakih alkoholnih pića, to je oko 15 posto manje nego prijašnjih godina, i očekivano je s obzirom na korona-krizu. Na 12. Svijetu malvazija, neformalnom svjetskom prvenstvu ove sorte, ocijenjeno je 220 uzoraka, iz Hrvatske ih je bilo 166, iz Italije 24, Slovenije 20, te iz Španjolske i Grčke po pet. Što se tiče svježih vina, prema kušanim uzorcima mogu reći da je berba 2020. bila odlična, dok su odležana vina punog i zaokruženog okusa – istaknuo je Mario Staver, predsjednik ocjenjivačke komisije.

Objavljeni su i rezultati ocjenjianja, evo i glavnih dobitnika:

Puse šampionu, djevojke u transu: Klaudio Tomaz osvojio je titulu šampiona za mladi teran (Teran Barbarossa 2020) na ocjenjivanju za Vinistru 2021

Malvazija Collina iz 2016 obitelji Cattunar iz Nove Vasi pored Brtonigle šampion je u kategoriji zrelih malvazija; Teran Barbarossa 2020 Vina Tomaz iz Motovuna šampionsku je titulu osvojio u kategoriji svježih terana, dok je u kategoriji zrelih terana ta titula pripala vinu Santa Lucia 2018. obitelji Kozlović iz Momjana. U kategoriji zrelih refoška šampion je Capo d’Istria 2013. slovenskog Vinakopera. Dodijeljeno je i pet Velikih zlatnih medalja za osvojenih najmanje 92 boda, pripale su uzorku San Salvatore muškat bijeli 2015 obitelji Bennvenutiiz Kaldira, zatim uzorcima Muškat žuti 2019 od Capo vina iz Fernetića; Malvasia volcanica iz 1956 španjolskog proizvođača El Grifo Canari; Merlot 2017. od Vina Siljan iz Krnice, osvajač  Velikog zlata je i Aura biska ekstra iz 2021 od buzetske destilerije Aura.

Podijeljeno je još 139 zlatnih i 16 srebrnih medalja Ove godine pravo na oznaku IQ – istarska kvaliteta ostvarilo je 24 vinara za malvazije i sedam za teran.

Denis Bernobić iz Markovca pokraj Višnjana, osvojio je šampionsku titulu u kategoriji svježe Malvazije. U pripetavanju s još tri iznimne malvazije njegovo vino odnijelo je pobjedu. Ovo je ujedno najveće iznenađenje na ocjenjivanju vina i jakih alkoholnih pića i 12. Svijetu Malvazija koje se sredinom travnja tradicionalno održalo u porečkom hotelu Parentium Plava Laguna.

–  Moja obitelj u vinarstvu je već četiri generacije, ali posljednjih nekoliko godina fokus je na vinima vrhunske kvalitete. Šampionska titula veliki je uspjeh, moram priznati i iznenađenje, ali i priznanje i poticaj da nastavimo dalje u istom smjeru – ističe Denis Bernobić.

Samo najbolje iz Istre

Da je Vinistra jedan od simbola Poreča i Istre potvrdili su porečki gradonačelnik Loris Peršurić i direktor TZ grada Poreča Nenad Valenik, a Emil Perdec, predstavnik Plave Lagune, hotelske kuće koja je godinama partner ovoj regionalnoj vinskoj manifestaciji, istaknuo je kako se turistički radnici neopisivo vesele manifestacijama u ovim izazovnim vremenima, posebno onima kojima je u fokusu doživljaj i hedonizam, a upravo to nude istarska vina.

Ubrzo nakon potpisivana ugovora o suradnji s tvrtkom Savičenta udruga Vinistra je za vinoljupce u ekskluzivnom prostoru u kaštelu Morosini Grimani u Svetvičentu upravo otvorila prodajni punkt i ukojemu na tjednoj razini planira i organizirati tečajeve sljubljivanja vrhunskih istarskih vina i sireva.

Inače, u svjetlu ponovne inicijative da se ukine sada dopuštenih maksimalnih 0,5 promila alkohola u krvi vozača u prometu, kažimo i to da su među prvima nezadovoljstvo s predloženih moguće novih 0,0 promila javno izrazili istarski vinogradari i vinari.

Proširila se eto vijest o tome da je dio novog nacionalnog plana sigurnosti u cestovnom prometu u Hrvatskoj koji bi trebao stupiti na snagu do 2030. uvođenje režima od 0,0 promila, s time da se s tih jednom prije već nametnutih pa onda ipak ubrzo povučenih 0,0 ponovno starta s 2023. godinom.

Ne niječući da se, posebice u posljednje vrijeme, na hrvatskim prometnicama dogodio veliki broj stravičnih nesreća koje su skrivili upravo alkoholizirani vozači, i to s utvrđenim popriličnim sadržajem alkohola u krvi, te naglašavajući kako podržavaju odgovornu konzumaciju alkoholnih pića i skrećući pažnju na to da bi dugoročno rješenje za smanjenje prometnih nesreća u nas trebalo potražiti prije na nekim drugim stranama nego tek jednostavno u kresanju 0,5 na 0,0 promila, istarski vinari zalažu se da na snazi ostane sadašnja regulativa. Ukazuju na to kako su u posljednjih dvije godine mnogo štete vinogradarima i vinarima nanijeli corona i covid 19, primjerice prosječan pad prodaje u istarskim podrumima pao je i 30 posto, a kako se pandemiji još ne vidi kraj, uvođenje propisa o 0,0 promila moglo bi biti u gospodarskom smislu i kobno za brojne vinare a i ugostitelje, moguće i vrlo štetno po naš turizam općenito.

Istra i 0,0 promila?

– Istra se kvalitetom vina i ponudom u segmentu turizma napokon pozicionirala kao vrhunska eno-gastro destinacija i o tome bi trebalo voditi računa. Jedinstveni smo u tome da bi Hrvatska trebala imati propise o sigurnosti cestovnog prometa usklađene s drugim europskim turistički jakim vinskim zemljama poput Italije i Francuske u kojima je dozvoljeno 0,5 promila.  U Velikoj Britaniji dopušteno je 0,8 promila u krvi – ističe Nikola Benvenuti, predsjednik udruge Vinistra.

I prof. dr. sc. Mladen Boban sa splitskog Medicinskog fakulteta, znanstvenik koji se godinama bavi istraživanjem bioloških učinaka vina na zdravlje, kaže da se eventualnim uvođenjem 0,0 promila neizravno negiraju dokazani korisni učinci umjerenog konzumiranja vina uz jelo.

– To bi bilo i u suprotnosti s nekim drugim strateškim dokumentima i akcijskim planovima Republike Hrvatske kojima je cilj povećanje svijesti u općoj populaciji o zdravoj hrani i odgovarajućoj prehrani, pri čemu se kao pozitivan primjer najčešće ističe mediteranska prehrana. Ne smije se zaboraviti da je umjereno pijenje vina uz jelo jedan od stupova tog načina prehrane s relativno najvećim doprinosom korisnih učinaka na zdravlje. U tom kontekstu važno je napomenuti da je 2013. na inicijativu Hrvatske i šest drugih mediteranskih država, UNESCO upisao mediteransku prehranu u nematerijalnu kulturnu baštinu čovječanstva. Svjetska zdravstvena organizacija prihvaća mediteransku prehranu kao učinkovitu strategiju za prevenciju nezaraznih kroničnih bolesti kao vodećih uzroka prerane smrti na globalnoj razini – kazao je prof. Boban.  ♣

EURASIA, VINARIUM, SYRAH du MONDE – Unatoč problemima s covidom po cijelome svijetu, ocjenjivanja plemenite kapljice ne posustaju, ona već postojeća s i dužim stažom, pretežito iz zapadne hemisfere, nastavljaju se, a niču, uz poštivanje propisanih protuepidemijskih mjera, i nova, posebice u istočnome dijelu svijeta, koji postaje sve atraktivnije i važnije tržište i za Bakhov nektar.

U Moskvi je nedavno pod pokroviteljstvom OIV-a održano vrednovanje EURASIA Wine & Spirits competition 2021. Organizator priopćava da je 75 zemalja iz svijeta poslalo na ocjenu ukupno oko 300 uzoraka. Žiri, kojim je predsjedao vinski pisac Vladimir Tsapelik, znan dobro i našoj javnosti jer u više navrata boravio je kao vinski izvjestitelj u Hrvatskoj, bio je međunarodni, s članovima iz Rusije, Gruzije, SAD, Moldavije, Velike Britanije, Njemačke, Švicarske i Izraela. Hrvatskih uzoraka, javlja mi Tsapelik, nije bilo. Dodijeljeno je tri velika zlata, 40 zlata i 39 srebra.

Krajem svibnja, točnije od 27. do 30. ovog mjeseca, u Bukureštu u Rumunjskoj, koja za sebe kaže da ima 7000 godina dugačku vinogradarsko-vinarsku tradiciju, ocjenjivanje je Vinarium International Wine Contest 2021. Organizator očekuje najmanje 1200 uzoraka iz raznih zemalja svijeta. Najavljeno je da su kao ocjenjivači angažirani pomno birani vinski stručnjaci iz više zemalja, te da će, s obzirom na covid i na nužnost poštivanja protuepidemijskih mjera, dio degustatora dobiti doma neke uzorke na ocjenjivanje te da će se centrali u Bukureštu javljati s ocjenama preko video-linka. Cijena za ocjenjivanje za pet uzoraka je 70 eura za svaki, a za šest i više 60 eura po uzorku. Informacije na: daniela.paduraru@wineconsulting.ro  

CHE SYRAH, SYRAH… – U francuskom Ampuisu 1. i 2.lipnja 2021 je 15. vrednovanje Syrah du monde, svojevrsno svjetsko prvenstvo u toj sorti. Organizator očekuje najmanje 450 uzoraka syraha iz barem 26 zemalja svijeta. Vina će ocjenjivati žiri od stotinjak međunarodnih degustatora iz raznih zemalja. Podrobno na: www.syrah-du-monde.com  ♣

Festivali: Hiša Traminca na Principovcu

STEYER-MARK CUVÉE u ILOKU!Danilo Steyer iz mjesta Apače kod Gornje Radgone, slovenski Kralj Traminca, nema problema  s označavajem kapljice i apelacijom: već samo njegovo prezime STEYER upućuje na porijeklo loze i grožđa, i to u dvjema zemljama – Sloveniji (Slovenska Štajerska) i Austriji (Steiermark). Kuva se, kuva nešto zanimljivo: uskoro Steyer-Mark Cuvée u Iloku, a Hiša Traminca na – Principovcu!

Naravno, riječ je o trećem Festivalu Traminca koji je najavljen za 21. i 22. svibnja 2021., inicijator i jedan od glavnih organizatora osječki publicist Željko Garmaz javio je da se od tog termina ne odustaje! Krepát, ma ne molát!, što bi rekli Istrani, koji nemaju Traminac ali imaju zato Muškat momjanski – upravo ove godine planiran da poteče na radionici Gostujuća aromatična sorta,  sada uvedenoj na spomenutoj manifestaciji u našem najistočnijem gradu. Kako sam i objavio na blogu u Kronici SVIJET u ČAŠI – 03.2021, početak priredbe je 21. svibnja sa svečanom večerom s Michelinovom zvjezdicom  Goranom Kočišem, a izlagački dio i radionice su dan poslije.

Kad govorimo o Tramincu, on ni opsegom a ni popularnošću (još) nije sorta za koju bi se moglo reći da značajnije općenito predstavlja Lijepu našu, ali zato svoju vrlo značajnu oazu ta sorta ima u iločkom području, određenu važnost ima i za Đakovo. Po najsvježijim podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, Traminac se u Hrvatskoj prostire na ukupno 238,86 hektara. Gdje on svojom zastupljenošću stoji u  nas u odnosu na druge kultivare vinove loze moguće je vidjeti na početku ove Kronike, u prilogu Hrvatska na dlanu. Po nekim procjenama, a jednu mi je iznio Željko Garmaz, osječki novinar koji mngo putuje i obilazi vinare kako u Hrvatskoj tako i u okolnm zemljama, u nas se nešto intenzivnije Ttramincem bavi oko 60 vinskih podruma, iz Garmazovog iskustva u Iloku u Srijemu ih je 15, u Baranji bi ih bilo oko sedam, kao i u Kutjevačkom vinogorju, Đakovo i Trnava navodno ih broje  oko četiri (po tramincu je znan podrum Đakovake nadbiskupije!), u Moslavini bi se, po Garmazu, moglo spomenuti dvojicu, u Međimurju četvero, u Hrvatskom zagorju osam ili devet vinogradara-vinara, na Plešivici možda čak šestero….

Danilo Steyer

Posebno emotivna radionica vezana uvelike i uz traminac trebala bi u Iloku biti ona posvećena enologinji Veri Zimi koja je nakon 17 godina rada u Iločkim podrumima nedavno otišla u mirovinu.  Radionica s posebnim značenjem je svakako i ona što će je voditi slovenski Kralj Traminca Danilo Steyer, koji ima 10-godišnje iskustvo u organizaciji  Festivala traminca u Deželi.  Novinar Ivo Kozarčanin priprema radionicu na temu Ledene berbe Traminca. Svoje pak tramince u amber odnosno  jantarnoj verziji posebno će predstaviti Srđan Barić iz Križevaca (Anarhist) i Dominik Jagunić s Plešivice. Premijerno će s tramincem nastupiti Kutjevčanin Sontacchi. Bruno Graberšek najavio je radionicu s tramincima koji se proizvode po pravilima što im onda jamče eko-certifikat. Publicist Tomislav Ivanović iz Beogada održat će izlaganje o tramincima s Fruške Gore. Francuz Marc Tempé trebao bi predstaviti neke alzaške tramince, a talijanski sommelier Luca Gardini tramince Alto Adigea odnosno Južnog Tirola.

S ocjenjivanja traminaca za Festival traminca u Iloku. Komisija br. 1 sommeliera Marija Mestrovića, voditelja zagrebačkog restorana Kaiser gdje je bila degustacija. Dolje: komisija 2, Željka Bročilovića Carlosa (suhiucasi)

A za uvod u atraktivan mjesec traminca izabran je datum 3. svibnja u Zagrebu – riječ je o međunarodnom ocjenjivanju vina od sorte Traminac (uz hrvatske tramince očekivani su i oni iz vana, a uz hrvatske ocjenjivače također i oni iz vana), kao mjesto degustacije određen je restoran Kaiser što ga na Kajzerici vodi znani zagebački sommelier Mario Meštrović. Određena su bila dva stručna žirija sa po pet degustatora uključujući i predsjednika grupe, covid19 se na žalost umiješao i pomrsio račune, s popisa kušača u posljednji je čas eliminirao isprva predviđenog, također znanog zagrebačkog sommeliera, predavača na tečajevima Hrvatskog sommelier kluba Darka Lugarića. Svijet u čaši zavirio je na degustaciju i zatekao sljedeće ocjenjivače: Franju Francema, Ivanu Puhelek, Krešu Ivančića i Slovenca Brunu Gaberšeka koji su radili pod vodstvom Marija Meštrovića, dok su drugu ocjenjivačku komisiju, pod vodstvom Željka Bročilovića Carlosa, činili Saša Špiranec i Ivo Kozarčanin iz Hrvatske, te Igor Luković iz Srbije i Zoltan Gyorffy iz Mađarske. Na provjeri su bili ukupno 84 uzoraka iz Hrvatske i tri uzorka iz Mađarske. Među tih 87 vina našlo ih se sedam rađenih uz (dužu) maceraciju popraćenu alkoholnom fermentacijom, a zgodno je spomenuti i to da su se među 87 traminaca našli i oni što izlaze iz podruma pod imenom i prezimenom dviju popularnih osoba, konkretno pjevača Dražena Zečića i glumca Zlatka Ožbolta! Obvezni uvjeti za sudjelovanje na ovome ocjenjivanju, izjavio je jedan od glavnih organizatora ocjenjivanja Željko Garmaz,  bili su to da se vino finalizira do butelje i to da pri izlasku iz podruma ima svoju etiketu koja govori o njegovu identitetu. Kao prag za zlatnu medalju određen je bio minimum od 90  bodova, za platinastu medalju trebalo je skupiti najmanje 95/100 bodova. Ocjenjivanje sam napustio malo prije kraja, do tog trenutka kad sam otišao isplivalo je sedam etiketa okićenih platinastom medaljom…♣

LAUBA 2021: NOVI DATUM i MJESTO – Pandemija remeti planove: tradicijski Lauba Grand Tasting, dosad održavan u znanom zagrebačkom prostoru Lauba i za 2021. svojedobno najavljen za kraj travnja i početak svibnja, premješten je i datumski i lokacijski. Organizator – tvrtka Vinart, obznanio je da su novi termini 3. i 4. lipnja, a novo, u epidemiološkom smislu prikladnije  mjesto trebao bi biti otvoreni prostor sa sjeverne strane zagrebačkog Muzeja za suvremenu umjetnost. ♣

Tri izazova iz jugoistočne Europe

TRNJAK POSLIJE PLAVCA, a PRIJE VRANCA – Posložilo se, dosad, i bolje nego što sam se još do nedavno usudio i zamisliti: nekako taman uz moju objavu, u izdanju Kronike SVIJETA u ČAŠI za ožujak 2021,  te tekstova o Plavcu malome i o intrigantnome trisu iz jugoistočne Europe s članovima Plavcem malim, Trnjakom i Vrancem,  održano je, u Vinskome klubu u Zagrebu za grupu vinskih novnara i sommeliera-ugostitelja, kušanje nekih 37 dalmatinskih plavaca, a ubrzo potom, uoči izlaska Kronike SVIJETA u ČAŠI za travanj 2021, priređena je, za struku i u istome prostoru, degustacija petnajstak trnjaka, što iz Hrvatske što iz Bosne i Hercegovine. I odmah se počelo raditi na organizaciji organoleptičkog vrednovanja vranaca!

O kušanim plavcima smo već moji kolege i ja objavili dojmove, što se tiče trnjka složni smo u tome da se predstavio na vrlo visokom nivou, a za vrance, s kojima smo se imali lijepih prilika družiti lani i predlani i u Crnoj Gori i u Makedoniji, uz međunarodni praznik Vranca u listopadu, ali i na nekoliko prezentacija u Metropoli – ne sumnjamo da će oduševiti…

Trnjak, kojega prati glas da kroz vegetaciju do berbe lijepo nakuplja slador (alkohol, snaga, toplina; maligani od 13,5 vol% naviše, većina vina bila je s 14,5 do 15 vol%) ali i da istodobno uspijeva sjajno zadržati kiseline (svježinu), pokazao je monumentalnost – gustoću, visoku koncentriranost, ekstraktnost, potentnost,  uzorci i iz Dalmatinske zagore i iz Hercegovine odisali su mineralnošću, ali u aromatskome smislu oni iz Dalmatinske zagore bili su nešto uvjerljiviji u izričaju voćnosti, dok su oni s hercegovačkoga krša bili jači u izričaju prosušenog voća, začinskog bilja i kamena. Vina na ovome kušanju pokazala su se uglavnom unutar jedne stiliastike, tek jedno je malo pobjeglo, u smislu dosta izražene slatkoće i aromatikom u pravcu naglašene prosušenosti grožđa.  Kao i uvijek u grupi uzoraka, neki su se predstavili kao više zreli i razvijeni, profinjeni i elegantni, a neki kao tek na putu da to postignu, napomenuti tu valja da je na ovoj degustaciji bilo trnjaka – koji, inače, traži duže dozrijevanje i odležavanje u kojemu se i dodatno razvija – iz različitih godina berbe, od daleke 2012. pa do recentne 2020, dakle  neki uzorci ne nalaze se još na tržištu, štaviše nekima trebaju još godine dok budu spremni za izlazak a poslani su nam tek kao informacija da postoje i da se bolje upoznamo s time kako se trnjak kao vino razvija kroz vrijeme. Ovo u zagrebačkom Vinskom klubu nije bilo i ocjenjivanje vina za vinska vodiče.

Krešimir Šesnić, Darko Lugarić, Saša Zec, Branimir Turk, Tomo Jakopović, Ivo Kozarčanin, Miro Barec, Domagoj Jakopović Ribafish (suhiucasi)

Evo i manekena-sudionika u reviji, a redosljed na svoj način daje naslutiti dojmove što su ih oni najbolji izazvali kod kušača.

NUIĆ 2012; ŠKEGRO Carsus Trnjak 2017; NUIĆ 2017;  NUIĆ 2016; GRABOVAC Trnjak riserva 2017; GAŠPAR 2020; GAŠPAR 2019;  PILAČ 2017;  FRANIĆ 2019;   Ivica RADALJ  2018; FRANIĆ 2015;  FRANIĆ 2017;  NUIĆ ROSÉ 2019

Kao najsjajnije zvijezde toga dana iskočili su Trnjak 2012 od Nuića i, od mladih, Trnjak 2020 barrel sample od Gašpara,  a kao zvijezda pak na tanjuru bio je gulaš od mesa Enjingijevih angusa (Vrutak!) kojega je dan prije majstorski pripremio Ivo Kozarčanin.

Novo iz Pupitresa

BILJEŠKE o VINU –  Limitirano izdanje od samo 400 kopija, ručno šivane korice od eko-kože, dva u jednom: detaljan vodič kroz kušanje vina i radna bilježnica za impresije – novi poslovni pothvat zagrebačke sommelierke Jelene Šimić Valentić koja je, nakon dugog razdoblja rada u visokom ugostiteljstvu u Metropoli, prije nekoliko godina postala vlasnicom i voditeljicom danas poznatog  wine-bara Pupitres u središtu glavnoga grada Lijepe naše, cijenjenog među ljubiteljima plemenite kapljice kako po bogatom izboru etiketa za kušanje tako i po vrlo kvalitetnim vinskim radionicama – dosad ih je bilo više od 800! – u Jeleninoj režiji.

Bilješke o vinu nova su priča poznate sommelierke Jelene Šimić Valentić, limitirana edicija od 400 komada (cijena 295 kn) za sada jedinstvenog vodiča kroz kušanje vina koji se sastoji od dva dijela. U prvome je detaljno naznačen kako opisati, a u drugom, rezerviranom za zapis impresija na bazi osobnih osjećaja, ima mjesta za popratiti čak 200 vina. Nećete pisati samo o boji, mirisima i okusima, zabilježit ćete gdje ste i s kim ste kušali vino, jer to je, kaže Jelena, jednako važan podatak. Vino je emocija, važno je zabilježiti kako ste se osjećali dok ste ga pili, i na taj način otkrit ćete njegovu novu dimenziju, veli Jelena.

– Ovom knjigom u kojoj je uz ocjene vinima te opise vina moguće, s obzirom da ima dovoljno mjesta, zabilježiti i to s kime se u društvu vino degustiralo željela sam pokazati koliko je važno voditi ozbiljne i detaljne bilješke o vinu, koje je ne samo piće nego i emocija. Tako se fokusiraš na vino, usavršavaš se, nepce postaje sofisticiranije, okus istančaniji, doživljaj je dublji – ističe Jelena.

Na ideju o knjižici Jelena je došla lani u vrijeme punog naleta pandemije, zbog koje je njezin mali bar sa četrdesetak mjesta zbog epidemioloških mjera više zatvoren nego otvoren. Na vinskim radionicama primijetila sam da ljudi vole zapisivati impresije o vinima koja su pili, pogotovu ako su njima oduševljeni. Traže po torbama rokovnike, pišu po salvetama, vole papir, iako živimo u digitalnom vremenu, otud zamisao o knjižici, dodaje Jelena kojoj je vino velika strast i koja se dakako posebno veseli tome što ima naznaka da bi se mjere Strožera mogle ublažiti i da će njen wine bar u Frankopanskoj od sredine lipnja proraditi opet punom parom.  ♣

Abeceda vina

BAKHOV POZDRAV IZ HRVATSKE – Zagrepčanin Zoran Lutz, vrlo neumorni umirovljenik iz redova grafičara, vjerni podanik boga Bakha, posljednjih desetak godina otkako je zatvorio svoje poduzeće Arakart  za tiskarske usluge i dalje je vrlo aktivan u izdavaštvu, s time što se fokusirao na temu vina i duboko koncentrirao na kreiranje informativno-poučnih publikacija te raznih reklamnih brošura posvećenih plemenitoj kapljici.  U okviru svojega hobija i u suradnji s tvrtkom Indugraf koju vodi njegov prijatelj  krenuo je najprije u osmišljavanje vinskih kalendara, a, nakon što se zbog bolesti sa scene povukao znani naš vinski pisac Srećko Ljubljanović i prestao s izdavanjem svog Vinskog vodiča, Lutz je, smatrajući da vino kao simbol hedonizma, plemenitosti i gospodarstva te kao obilježje Lijepe naše zavrjeđuje bolju promociju i na edukativan način kvalitetno približavanje široj javnosti, pa je i sam jače zapeo u toj aktivnosti.

Lutz je svake godine kroz posljednje desetljeće objelodanio vinski kalendar s fotografijama grozdova autohtonih hrvatskih kultivara, s različitim kratkim objašnjenjima o sezonskim radovima u trsju, s popisom vinskih praznika i s popisom godišnjih događanja na hrvatskoj vinskoj sceni. Onda je krenuo u osmišljavanje i objavu manjih brošura na temu vina s fotkama i s opisima vinskih kultivara, popisom vina, savjetima oko sljubljivanja vina s jelom. Uglavnom, zamslio je da s vremenom njegov postojeći projekt preraste u nešto što bi na popularan i zabavan i praktičan način širilo kulturu vina i bilo i svojevrsna turistička promidžba i vina i eno-gastro i turističke Hrvatske.  Plan mu je knjižicu, koja bi izlazila svake druge ili treće godine, unaprijediti novim prikladnim sadržajima, primjerice prezentacijama pojedinih hrvatskih vinogradarskih područja, dodavanjem popisa i adresa proizvođača vina i vinoteka, dakako popraćeno s jezgrovitim opisom vinskih podruma odnosno (malo)prodajnih punktova,  i pretvoriti je u svojevrstan praktičan mini-vodič eno-gastro Hrvatskom.  ♣

Neki novi Bakhovi djelatnici…

Iwek Kozarčanin (sasvim desno), Josip Barundić Vina Barun, Drago Prstac i Tomo Jakopović

OD NOVINARSTVA DO MANZONIJA – Poznati zagrebački novinar Ivo Kozarčanin, s novinarskim iskustvom u izdanjima novinske i nakladničke kuće Vjesnik te potom i iz najčitanijega 24sata, Bakhov sin s nadimkom, te autor knjigice Škola vina Bakhova sina sadržaja tipa vinske abecede, nakon što je prešao u slobodnjake pera, ovih dana eto postao je, ne zatvarajući vrata žurnalizma, na neki način opet početnik, konkretno otvorio svoj novi start – kao nezavisni vinogradar, s ciljem da postane šampanjer. Upravo posljednjeg dana travnja na svom Iwek-bregu, zapravo Gizniku i mikrolokaciji Rupica ponad Samobora posadio je, uz pomoć pajdaša iz vinske branše – zagrebačkog sommeliera Tome Jakopovića te Josipa Barundića Baruna i njegova Strikana Drage Prstaca  (prikladno prezime baš uz kvalitetan pjenušac!) iz kardinalskog sjedišta Krašića, u devet redova nekih 180 cijepova sorte Manzoni, cilj je Iweku grožđe pretvoriti, klasičnom metodom drugog vrenja u boci, u Iwekov Bubbly brzut na tur.  Do prvog gutljaja tog bubblyja u punoj formi trebat će pričekati najmanje osam godina, naime Iwekove ambicije su visoke i traže i vrijeme, najprije svakako četiri godine do prvog roda za bazno vino, potom nakon šampanjizacije baze i najmanje tri godine dozrijevanja pjenušca u boci na finom talogu prije degoržiranja pa potom barem još godinu dana odležavanja u butelji nakon degoržiranja. ♣

Tomislav Tolušić

IZ CARSTVA POLITIKE u RAJ BAKHA – Donedavni ministar poljoprivrede RH Tomislav Tolušić izlaskom iz visoke politike ušao je visoko u vino! Bez vinograda, zasad, međutim i bez improvizacije. Grožđe u ovome trenutku, istina, otkupuje, ali oko odabira sirovine i oko prerade pomaže mu iskusna enologinja Ivana Nemet, koja je po vinskim pitanjima radila u Feravinu i u PP Orahovici. Tolušić kod Virovitice, gdje ima vinaski podrum, za sadnju vinove loze priprema nekih tri do četiri hektara terena! Njegova vina već su u prodaji, a nudi graševinu, sauvignon, chardonnay (sur lie), te crnjak, mješavinu najvjerojatnije od merlota, cabernet sauvignona i cabernet franca, rađenu u – amforama! ♣

Miroslav Škoro – političar

S VEDRIM NOTAMA i GRAŠEVINOM u ARENU POLITIKE – Slavonac Miroslav Škoro okušao se kao glazbenik i pjevač, čuvar ravnice (Ne dirajte mi ravnicu…) potom i kao vinar, i to s graševinom iz vinograda u Kutjevu i nastalom bistrom glavom i vrijednom rukom enologinje Josipe Andrijanić, znane pod nadimkom Cipelice lutalice. Onda je Miroslav velike ambicije počeo pokazivati u politici. Postao je vođom oveće oporbene stranke, kad nije prošao u borbi za fotelju na drugim visokim političkim instancama, krenuo je u lov na sjedalicu gradonačenika Zagreba. Sredinom svibnja nakon izbora vidjet će se kako će taj lov završiti i hoće li apetite zadovoljiti – tek možda povratkom u ravnicu… I Osijek i Đakovo imaju lijepe katedrale… ♣

Show&Winebusiness: I KYLIE MINOGUE PODLEGLA DIONIZU – Još jedno ime iz svijeta poznatih i popularnih uključilo se u vinski biznis. Riječ je o pjevačici Kylie Minogue, koja je upravo promovirala i svoj novi pjenušac, riječ je o proseccu proizvedenome od 85 posto sorte Glera i 15 posto Pinota crnog, u znanoj vinskoj kući Zonin u Gambellari u Venetu. Kylie se uključila u vinski segment proše godine, i pod brandom kylieminoguewines preko londonskog distributera vina Benchmark Drinks do sada je već uspjela plasirati ukupno milijun butelja! Na slici je Kylie doduše s crnjakom, snimka je napravljena dok je još vladao zimski režim pijenja vina, sad kako je zatoplilo i kako idemo prema još toplijemu dolazi red na lepršavi ružičasti prosecco… Hoćemo li Kylie vidjeti s tim njenim pjenušcem uskoro – točnije 11. lipnja 2021, na Terasi Oleander zagrebačkog hotela Esplanade, na petom festivalu pjenušaca u Zagrebu, u organizaciji Marije Vukelić i Nine Levičnik?

U Kylino vinsko stado spadaju još dvije etikete roséa iz francuske Provence, jedan sauvignon iz vinogorja Côtes de Gascogne, jedan španjolski pjenušac cava, zatim merlot francuske apelacije Vin de Pays d’Oc, kao i australski Margaret River Chardonnay, u fazi kreacije sad je još jedan australac, Yara Yara Pinot noir. ♣

Prisjećanje na nekadašnje glazbene dane…

Miroslav Papić Pajo

SJETNO, UZ – BACH(us)OVU TOCCATU! – Zagrepčanin Miroslav Papić, generacija 1941., preživio, i ne znajući za to!, drugi svjetski rat, u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća glazbenik, poslije s dva desetljeća rada u svojstvu inžinjera strojarstva u oil & gas businessu u Sirte Oil Company u Gadafijevoj Libiji, a sada dobro stojeći penzić s kućama u podnožju Medvednice i na Hvaru, računa i na, oslanjajući se na glasovitog Dantea, novi životni krug, još ni iz daleka zadnji, Deveti!, a koji treba uslijediti sada nakon vladavine terora Covida 19. Majstor Papić, koji je u Libiji postao zahvalan tamošnjem crnome zlatu a nakon boravka na Hvaru navikao se,lako, na drugo crno zlato – naravno, plavac mali crni!, očekuje, dakako, da taj novi krug bude, jooooooj, dakako – dobar i dugotrajan!

Naširoko znan kao Pajo, u neka davna vremena prije nego što ga je obrlatila svemoćna nafta osnovao je i, kao trubač, vodio sastav Soul Sound Band, koji je žario i palio na popularnim plesnjacima u zagrebačkom Tucmanu u neposrednom susjedstvu HNK-a što bi završavali znakovitom i za natalitet Hrvata obećavajućom najavom završne skladbe te večeri – Zadnji ples, zadnji dogovori… A onda je SSB, znam jer sam jedan od rijetkih svjedoka, dakle dragocjen!, pretvorio u grupu Clan sa zvijezdom u nastajanju – Rajkom Dujmićem Limom, poslije alfom i omegom Novih fosila, danas legendom.

Bachova Toccata i Fuga u D-molu, grupa Clan: Papić, Mažuran, Štimac, Žilih (stoje), Dujmić Lima i Kezele Jull. Može se poslušati preko Youtubea

Uz opus s Fosilima s kojima je osvaja publiku, sjajni Lima je ljubiteljima glazbe ostavio, i u nekom drugom žanru, istinsku muzičku poslasticu – aranžman i nastup na Clanovoj snimci Bachove Toccate i Fuge u D molu. Uz Limu na klavijaturama (Hammond) i Paju na trubi, Bacha nam u jazz-rock stilu i pod paskom legendarnih urednika Vanje Lisaka i snimatelja Radana Bosnara, donose Boris Žilih – tenor-saksofon, Mato Šantek – trombon, Ante Mažuran na gitari, Branko Kezele na basu i Zdravko Štimac za bubnjevima.

Bogme, vrijedi to poslušati, i te kako!!! Svakako uz čašu ekstra vina neke starije berbe prikladne za meditativne trenutke, mogao bih spomenuti Plenkovićev Zlatan plavac neko vrijeme Grand cru a sada Grand Select, Tomčeve Amfore od prije 10 godina, Korakov syrah iz 2009, ali i Rajnski rizling 2009 i 2011, međutim i RR u potrazi za nekim starim vremenom iz 2015, Krauthakerove merlot i cabernet sauvignon od prije desetak godina, Claijevu Malvaziju Sveti Jakov, Gran teran od Coronike…  ♣

Rekonvalescent Gianni Morandi lijek za oporavak je našao u – brunellu!

BRUNELLO KAO LIJEK – Prošlo je doista mnogo godina od vremena kad smo i u Hrvatskoj rado pratili talijanski festival zabavne glazbe u Sanremu i vremena kad smo svako malo i na valovima naših radio-stanica slušali Giannija Morandija. Taj pjevač iz Bologne nije više onoliko eksponiran I u žiži kao prije, ali ne bi se moglo reći da mu je popularnost baš jako opala, tà on na Faceboku ima 1,2 milijuna sljedbenika! Neko vrijeme u ovom najnovijem periodu nije se, pa ni virtualno, pojavljivao u javnosti, ili barem ne mnogo, jer popravljajući nešto u vrtu obiteljske kuće teško se ozlijedio i zbog opeklina završio u bolnici. Ovih dana vratio se s odsluženja bolničkog roka, i očito dobro raspoložen uslikao se za Instagram da svojim obožavateljima objavi come back pa i da se pohvali novim lijekom koji troši nakon izlaska izbolnice, a to je – Brunello PianRosso ugledne montalcinske kuce Ciacci Piccolomini d’Aragona! Lijek izvrstan, bila je o njemu i recenzija u Svijetu u Čaši, nakon što ga lizne i gucne svatko bi poželio malo dužu kuru i dvostruko ozdravljenje ali – maloprodajna cijena tom lijeku je (doduše sigurno ne i za Morandija) upućuje na to da ga je ipak nužno uzimati ga u apotekarskoj količini!…   ♣

Visoka gastronomija i ljekoviti tretmani na bazi potpuno prirodnoga

Ekskluzivni hotel Al Hambra

LOŠINJSKA AL HAMBRA SA CHEFOM s DVIJE MICHELINOVE ZVJEZDICE – Slikovita uvala Čikat ovoga proljeća podiže doživljaj luksuza i hedonizma na još višu razinu te se potpuno jedinstvenim konceptom gastronomskog i wellness doživljaja svrstava uz bok vodećim svjetskim luksuznim hotelima. Raskošni Boutique Hotel Alhambra, uvršten u Top 10 najboljih hotela Europe, inače dio luksuzne kolekcije prestižnog brenda Lošinj Hotels & Villas, predstavit će iz Švicarske gostujućega chefa Christiana Kuchlera, nagrađenoga dvjema Michelinovim zvjezdicama i sa čak 18 Gault&Millau kulinarskih kapica. K tome, ovaj lošinjski brend predstavit će i ekskluzivni novi koncept s potpisom vodeće međunarodne konzultantice za spa i wellness Melisse Mettler.

Chef Kuchler

Za cjelovitost luksuznog iskustva tijekom svibanjskog boravka na otoku Lošinju, SPA i wellness direktorica za brend Lošinj Hotels & Villas te vodeća međunarodna konzultantica za luksuznu spa i wellness ponudu Melissa Mettler osmislila je potpuno novi koncept u jedinstvenoj zoni Cube Spa Alhambra, koji se temelji na prirodnom nasljeđu i ljekovitosti otoka. Ljekovite terapije i spa tretmani inspirirani biljnim svijetom otoka vitalnosti u zadivljujućem okruženju lošinjskih borova, ekskluzivna ceremonija čaja uz uživanje u bogatstvu lokalnoga bilja te jedinstvena masaža koju educirani terapeuti izvode s povezom na očima uz taktove svjetski poznate Bečke filharmonije, samo su neki od mogućih i neponovljivih doživljaja lošinjskog programa. ♣

______________________________

S vedrije strane

Travanj baranjske kuhinje: PRIGOTAVLJANJE AUTENTIČNIH JELA! – Baranja je pozvala goste, da si dobro omaste brk! Istodobno, Svijet u Čaši je preporučio: Pazite dobro da svaki zalogaj ode na pravo mjesto!

Svakog aprilskog vikenda pa do 2. svibnja u Baranji su se širom otvarala vrata seoskih domaćinstava na kojima su domaćini gostima željnima znanja otkrivali opće vještine i male skrivene tajne u prigotavljanju autentičnih baranjskih jela!

Na radionicama predviđenim za po 25 najbržih hedonista bilo je moguće upoznati se s time kako se rađaju izvorni perkelt od soma, štuka u mundiru, grah u ćupu i druge regijske I lokalne delikatese. Zainteresirani su se trebali (pri)javiti na punktovima Visit Baranja, Turistička zajednica Općine Bilje – Kopački rit i Visit Slavonia Baranja i na Facebooku  Mjesec baranjske kuhinje

Radionice su bile zamišljene tek kao uvod: organizator je odlučio da za najširu javnost u potpunosti rasvijeli baranjsku gastronomsku baštinu tako da je, uz spomenute radionice kao pozornice prikazivanja izvornih načina stvaranja raznih lokalnih jela, u ponudi predvidio i obilazak baranjskih restorana zadatak kojih je pak bio da ta ista stara jela ponude u novom, modernom ruhu. Da doživljaj na licu mjesta te sjećanje budu bogatiji, planirano je da barem dio osoblja objekta gdje je događaj bude u raskošnim baranjskim narodnim nošnjama.

Po službenom rasporedu bilo je određeno da manifestacija Mjesec baranjske kuhinje počne u subotu 10. travnja na Planini Gajić kod Filipa Golubova Cara, posljednjeg baranjskog gajdaša, te značajnog čuvara šokačke tradicije.  Uz paprikaš od pijetla (pitla) trgalo se trgance, razvlačilo lokšice, motali čikovi… Dan poslije na imanju Galić u ribarskom selu Kopačevu kao zvijezda je bio najavljen šaran na rašljama.  Evo službenog rasporeda događanja do kraja: PERKELT OD SOMA – Vinarija Gerštmajer, Zmajevac  ⦁  GOLUBOVI s TRGANCIMA – Seljačko domaćinstvo Kalinka, Gajić  ⦁  FIŠ PAPRIKAŠ Vinarija Alexandar, Kamenac ⦁  GRAH U ĆUPU –  Asztalos keramika, Suza ⦁ GUŽVARA S MAKOM i GUŽVARA S ORASIMA –  Seoski turizam Lacković, Bilje ⦁  GULAŠ OD DIVLJAČI Tri mudraca, Karanac  ⦁  ŠTUKA U MUNDIRU  –  OPG Čudesna šuma – Romulić, Bilje…   ♣

Chefovi mađioničari: MENU, NEŠTO MALO DRUKČIJE… –  Cjenovno povoljniji škampi, malo krepkije ribice, patka za vegetarijance, zabranjeno voće za desert, vino na dohvat  ruke…… Preporuke chefova Kvragića i Zlatkova.  ♣

Istarsko cjepivo na zagrebačkom Jarunu!

BENVENUTI (Dobrodošli!)! CORONA GRANDE KAO GLAVNA ZVIJEZDA!Ovaj vikend vikend je cjepljenja. Stožeri i liječnici uoči 1. svibnja objavili su: samo u petak u Zagrebu je cijepljeno oko 20.000 osoba. Glavno cjepilište Metropole je, zna se, na prostoru Zagrebačkog velesajma. Astra-zeneki odzvonilo je, sve veći je broj sretnika koji se, ne skrivajući olakšanje, hvali ulaskom u prestižno društvo Pfizera…

U susjedstvu ZV-a kao zdravilište je, 200 posto epidemiološki sigurno, proradila plaža jezera Jarun. Sunce k’o naručeno! Ambijent topao, prirodna proizvodnja vitamina D u punom zamahu. Predviđeno je da nazočni budu stalno u pokretu jer to je sportski, a nekoliko sjedalica rezervirano je bilo za one s eventualnim nus-pojavama.

Benvenuti Nikola i Albert na zagrebačkom Jarunu

Cjepljenici, uglavnom iz rizičnih i nužno privilegiranih, prioritetnih skupina – novinari, osobe bliske ugostiteljstvu i turizmu, poneka starija osoba. Naručeni, strogo protuepidemiološki, u dvije grupe, za dolazak, konkretno, u 15 i, potom, u 17 sati. Naravno, uz upozorenje: držite se, obvezno, termina za koji ste potvrdili dolazak. Na dolasku prijavak, mjerenje temperature, pričest finim malim zalogajima prigotavljanima na licu mjesta, zamišljenima da pomognu stvaranju ugodne atmosfere cjepljencima. Zakuska je obuhvatila i nekoliko sirupa – jedan ružičasti i jedan bijeli na bazi istarskih autohtonih ljekovitih sirupnih sorata i jedan crveni na bazi četiri sorte iz četiriju zemalja – Hrvatske, Italije, Francuske i Španjolske. Za zajamčeno smirenje – naime cjepljenike je trebalo psihički i psihološki odgovarajuće pripremiti za dobivanje vakcine – osigurana je i ugodna diskretna glazba uživo.

Svakako – jedinstveno cijepljenje, ovo na Jarunu u Zagrebu! Cjepivo – hrvatske proizvodnje! Napunjeno u nešto veću bočicu od onih od Pfizera i drugih bjelosvjetskih marki, naime ovo cijepljenje se obavlja s većom dozom od one propisane za druge vakcine, i nije potrebno na repete čekati osam i više tjedana.

Riječ je o cjepivu Corona Grande proizvedenome 2016. godine, te prije službenog izlaska u javnost – a to je eto bilo upravo tog petka potkraj travnja u Metropoli – gotovo pet godina ispitivano je, i nije pokazalo neke osobite nus-pojave osim potrebe za sjedenjem i opuštanjem na sjedalici odmah nakon cijepljenja…

Coronu Grande osobno su na Jarunu predstavili specijalisti oinos-medicine i tvorci cjepiva Nikola i Albert Benvenuti iz Kaldira. Pohvale braći Benvenuti i organizatoru ovoga okupljanja na Jarunu – zagrebačkoj tvrtki Vinart, jer na Jarunu na pressici i prezentaciji za novinare od kojih javnost očekuje ne tek informaciju (što nerijetko, ako je štura, bude zapravo reklama!) nego i objašnjenje proizvoda, zajedno su se pobrinuli da nama info-medijima kao prenositeljima vijesti predočenjem i specifikacije pomognu upoznati šire pučanstvo s onime čemu je namjena da završi u našem organizmu.

Corona Grande 2016 – Od kasnije pobranih i, poslije, još i dodatno kroz tri mjeseca, prosušivanih Malvazije istarske i Muškata bijelog te, s manjim udjelom, rijetke lokalne Ulovine, uzgajanih na pozicijama s nazivima Corona Grande i San Salvatore. Godište 2016 pamtit će se u Istri kao jedno od najboljih posebice za ovaj tip proizvoda, naime izmjena padalina i sunčanih perioda bila je redovne i uravnotežena. Vegetacijski razvoj u toj godini iz udžbenika omogućio je biljkama razvoj bez stresa te potpunu harmoniju kiselina i sladora u punoj zrelosti. Kasnije je prosušivanjem taj balans samo dodatno naglašen. Unatoč izraženoj slasti lijepo je očuvana svježina. Trganje je obavljeno u terminu od 10. do 15. rujna 2016.

Dr. Nikola s bočicom Corone Grande u desnoj ruci

Tehnički podaci: Područje: Istra, Motovun, Corona grande (Malvazija, Ulovina), San Salvatore (Muškat) ⦁ tip tla: fliš (bijela zemlja s laporom s vrlo malim udjelom gline) ⦁ Nadmorska visina: od 330 do 400m ⦁ Starost nasada: od 2000. – Muškat, od 2003. – Malvazija, i od 1946. – Ulovina ⦁ Omjer: malvazija 60%, muškat bijeli 35%, ulovina 5% ⦁ Prinosi: 6 tona/hektar ⦁ Tip berbe: ručna ⦁ Prerada: prosušivanje ploda prirodnim putem u natkrivenom i otvorenom prostoru u trajanju od tri mjeseca. Potom maceracija i početak fermentacije u trajanju od 10 do 15 dana, vrenje potaknuto divljim kvascima. Slijedili su prešanje i, potom, višemjesečni nastavak fermentacije u čeličnom tanku pri temperaturi od 10 do 13 °C ⦁ Dozrijevanje: godina dana u čeličnom tanku, nakon ounjenja u boci odležavalo godinu dana. ⦁ Analitički podaci: 12,5 vol %, ukupna kiselinost 6,1 g, neprovreli slador 135 g, pH 3,38

Treba još reći i to da se od početka pandemije protiv corone kao protuoružje preporučivao crni serum GranTeran Coronica, ali vjerojatno zbog ograničenih, manjih proizvedenih količina a prevelikom potražnjom s njime se, pogotovu onda kad se kroz dugi period u Istri bilježila jako povoljna epidemiološka situacija, nisu činili osobiti napori da se cijepljenje njime proširi i na druge naše krajeve, smatralo se da je bolje da zainteresirani cjepljenici po taj sirup dođu osobno u Istru, oni jače rizični možda da se još i docijepe sirupastim serumom San Salvatore….

Oltar Domovine Benvenuti

Tamo su, u Kaldiru – Benvenuti tutti!, uz Oltar DomoWine! Njega su Nikola i Albert Benvenuti dovezli sada, prigodno, iz svojega Kaldira na Jarun, taj lijepo uređeni objekt krase proizvodi samo od sirovine iz Istre, tek jedan hommage – kroz Caldierosso – ukazan je našoj zajednici Europskoj Uniji, naime u tome su uzorku sirovine također uzgojene u Istri ali globalno znane kao porijeklom iz četiriju južnoeuropskih zemalja – Hrvatske, Italije, Francuske i Španjolske… ♣

ISPRAĆAJ COVIDA19? – Sasvim slučajno, odnekud iz tame povijesti (debelo prašnjavog albuma!) izletjela je fotka iz mladih dana. Bilo je to vrijeme novinarskih početaka i pisanja o glazbi u tadašnjim popularnim tjednicima Vikend i Studio. Vikend je bitno utjecao na to da glazba malo-pomalo bude potisnuta u drugi plan, primarnima su postali ugostiteljstvo i turizam. Ta važna gospodarska kategorija, ali i obiteljsko nasljeđe – po mami, koja je rodom iz ribarskog mjesta Kali na Ugljanu, žilama mi je tekao plavac mali a po tati Istraninu s Pazinštine pak teran, i kako nisam imao plemenitaški pedigre za tako jako plavu krv te kako sam se rodio i živio u Zagrebu morao sam za razrjeđivanje koristiti graševinu! – zaslužni su bili da se pojam gastro-turizam kao predmet moje profesije obogatio znakovitime eno, naglasak je i do danas ostao na Bakhovu nektaru, s time što je nekad jako popularni tjednik Vikend kao radno mjesto zamijenila specijalizirana revija Svijet u Čaši.

Evo, i jedne od najnovijih fotki, još sam – valjda uvelike zahvaljujući antioksidantima crnovinske provenijencije, živ(ahan), a ovim strogim izgledom s borama i sa sugestivnom, jačim vjetrom kreiranom, frizurom borisnom johnsonicom  te hrapavim glasom i prijetećim parolama I feel good… nastojim iz naše Lijepe naše čim prije zauvijek ispratiti taj vražji duet corona&covid19…  ♣

__________________________

_______________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

kroz / through  

 

POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE

Vodič za pametnu kupnju – 04. 2021 – Hints to the smart purchase

Legenda

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s potencijalom odležavanja / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with quite a long ageing potential

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting.

.Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

 –   Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, ipak, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

 – 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti svakako uz hranu/drink with food

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

(mpc/pp: XL) MARANY 2019 – TOMAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: nema službenih informacija/no official information; vjerojatno je riječ o nizu sorata zasađenih u vlastitom vinogradu/probably many varieties planted in the own vineyard • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski, biodinamički)/nature friendly (organic, biodynamic) – službeni znak Eko na etiketi/official Eco sign on the label: ne/no ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 4 tjedna/weeks & alkoholno vrenje/fermentation: amphora (qvevri) • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2000 lit) – koliko dugo/how long: 12 mjeseci/months – filtrirano/filtered: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška, teretna (nepotrebno!) • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO kvalitetno s kzp/quality with the controlled origin • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE is: s oksidativnom notom – tipa orange  • ima kompleksnost • s obilježjem tradicije • drukčije • toplo • s mladenačkim nabojem • rustikalno • s današnjeg, modernog aspekta djeluje kao još nedovršeno • lijepo se pije uz hranu • može trajati – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM maglušasto ■ NA NOSU upućuje na maceraciju s fermentacijom • mineralno • na voćnost, slabije (voće: dinja / sušeno) • na vegetalno/herbalno, diskretno • začinsko bilje/mirodije • na osjet kvasaca – kruha – plemenitog drveta ■ U USTIMA solidno zaobljeno • tanin: živ – malo steže usta • okus slankast – fino gorkast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • gorkastog – dosta dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ • • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina/uncork the bottle one hour before serving the wine • čaša/glass: srednja/medium size one –  tip/type: bordeaux, • 14-15 C

Dalmacija / Dalmatia

 (mpc/pp: XL-XXL) DRAGA RISERVA 2017 – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 450 m • sorta/variety: Kujundžuša,Pošip, Žilavka, Chardonnay, Sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • koliko dugo/how long: 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork – DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dalmatinka zagora, Imotski • suho • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly applied – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE is: ozbiljno • kompleksno • moderno • sadržajno • sočno • dotjerano • skladno • ima eleganciju • dinamično – s nervom • u suglasju sa: tipologijom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije – uz hranu • može trajati – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • slamnato žuto ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno • upućuje na mineralno • na mirodije (slatke), iskazano s mjerom • na osjet maslaca – plemenitog drveta – fino paljenoga/dima, nijansa (osobno bih više volio da je ta začinska nota tanja) – voćnost (plodovi: domaći – bijeli – žuti/ koštićavi – svježi zreli • na floralno (cvijeće: bijelo) • med, dodir  ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • okus sugerira slast – slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • živog – dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: pečena riba, teletina, janjetina…) • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne, • 12-14   ̊C

(mpc/pp: M) POŠIP 2019 Selekcija – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga • sorta/variety: Pošip ■ PODRUM/CELLAR: dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel – 6 mjseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dalmatinska zagora • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly applied • čitljivo/legible: stražnja etiketa slabo, zbog sitnih slova i lošeg kontrasta između boje slova i podloge/the back label badly, to small fonts and to weak colour of the font

VINO je/WINE is: dotjerano • skladno • svježe • dopadljivo • ima kompleksnost ■ IZGLEDOM živahno • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/zeleni – bijeli/koštićavi – jabuka, citrusna nijansa) • mineralno ■ U USTIMA mekano • živo • s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • trajnost u ustima solidna. ■ SERVICE:  ⇑ čaša/glass: srednja/medium size one –  tip/type: bordeaux  10-12C

 (mpc/pp: XXL) MODRO JEZERO RISERVA 2016 – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga, Podvornica • Vučja Draga kosina/slope; Podvornica visoravan/plain • nadmorska visina/altitude: 450 m & 280 m • sorta/variety: Cabernet sauvignon, Vranac Trnjak, Merlot • loze stare/vines old: 12 – 20 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 7000 i 5000 loza/vines per ha • uzgojni oblik/breeding system: guyot & cordon • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski • prinos po trsu/yield per vine: 0,70 kg – 1 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: cca 30  dana/days – alkoholno vrenje: u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • koliko dugo/how long: 24 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 6000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dalmatinska zagora, Imotski • suho • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly applied – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE is: impresivno • ozbiljno • kompleksno • moderno • sadržajno • bogato • gusto – mesnato • vrlo toplo • s karakterom • skladno • na kolosijeku elegancije (traži još vremena!) • dinamično – s nervom • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom/sortama • za piti uz hranu • za pet do šest godina vrlo prikladno i  uz meditaciju • u sponu – može trajati – treba mu ostaviti još vremena u boci, da se razvije do kraja ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – s još ljubičastom nijansom! • (tamno/neprobojno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjerene jačine • lijepo razvijeno ali još  ne i dovoljno • upućuje na mineralno • te na mirodije (slatke – pikantne) i na osjet paljenoga – vanilije – čokolade, iskazano s mjerom ali još uvijek malo nadjačavajući voćnost • na voćnost (plodovi: domaći/plavi, koštićavi, bobičasti) • na vegetalno/herbalno, umjereno ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto – koncetrirano • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankast – fino gorkast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • živog – fino  gorkastog – dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗  ⇒  •   (preporuka za jelo/dish recommendation: stewed red fish, red meat, hard matured cheeses…) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati / uncork the bottle some hours before serving the wine – decanting recommended • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux. • 16-18   ̊C

 (mpc/pp: XL-XXL) TRNJAK RISERVA 2017 – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: iMOTSKI ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga • sorta/variety: Trnjak ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • koliko dugo/how long: 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dalmatinska zagora, Imotski • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly applied – elegant

VINO je/WINE is: kompleksno • moderno • svježe • sadržajno • toplo • sočno • skladno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hranu • može trajati – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci nijansa • ima šanse za duže odležavanje i, pritom, i za daljnji razvoj ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatna • tamno ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na voćnost (plodovi: domaći/ plavi /bobičasti svježi • na vegetalno/herbalno, umjereno • mirodije (slatke), iskazano s mjerom • osjet plemenitog drveta – nijanse paljenoga – na kraju kao da odaje i malo badema ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus slankast – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: crveno meso s roštilja, pirjano, zreli tvrdi punomasni njegovani sirevi ) • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux • 16-18   ̊C

Slavonija / Slavonia

 (mpc/pp: M–L) ŽERJAVINA 2019 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Žerjavina/Zierfandler ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Slavonija Kutjevo • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE is: na svoj način kompleksno • dotjerano • skladno • s mladenačkim nabojem • u špici (koja može trajati) – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci • s obzirom na slanost i lijepu kiselost moglo bi odlično poslužiti kao pomoć sorti ili mješavini sorata kojima bi radi svježine dobro došlo još kiselosti ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žuto ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na na voćnost (plodovi: domaći/zeleni – bijeli / koštićavi – svježe • na floralno (cvijeće: svježe/bijelo • na vegetalno – diskretno • začinsko bilje – s mjerom – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno • okus sugerira slankasto – fino gorkasto – s izraženijom je kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – kiselkastog – srednje dugog završetka ■ SERVICE:  ⇗  • čaša/glass: srednja/medium size one – tip/type: bordeaux, • 8-10   ̊C

 (mpc/pp: M–L) BLAUBURGER 2019 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zlatna dolina, Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Blauburger ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO, Kutjevo • suho/dry • 13,5 vol%

VINO je/WINE is: donekle kompleksno • toplo • sočno • ima karakter • zrelo • skladno • svježe • s dosta živosti • u suglasju sa: tipologijom – sortom/sortama – dobi • lijepo / lako se pije – uz hranu – i na dužu stazu • u špici (koja može trajati) ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko–ljubičasti odsjaj • tamno/neprobojno • već oku sugerira punoću tkiva ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/crveni – plavi / koštićavi – bobičasti – svježi • na vegetalno/herbalno – diskretno ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: uglađen • okus slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – solidno dugog završetka ■ SERVICE:  ⇑ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: predjela poput hladnih narezaka/mlađi i meki sir, finija salama/kobasica, slanina, tjestenine s umakom na bazi mesa, burgeri, svinjetina s roštilja) • čaša/glass: srednja/medium size one  –  tip/type: bordeaux • 14-16  ̊C

—————–SMOTRA: TRNJAK ——————-

S kušanja vina od sorte Trnjak u zagrebačkom Vinskom klubu: uzorci koji su ostavili najbolji dojam

Champion)  TRNJAK 2012 (Ljubuški, Crnopod, 15,5 vol %, suho) – NUIĆ

CARSUS TRNJAK 2017 (Mostar, Ljubuški, Radišići, 14,5 vol%, suho) –  ŠKEGRO

TRNJAK 2017 (Ljubuški, Crnopod, 15 vol %, suho) – NUIĆ

TRNJAK 2016 (Ljubuški, Crnopod, 15 vol %,  suho) – NUIĆ

TRNJAK 2017 riserva (Imotski, 13,5 vol%, suho) – GRABOVAC 

TRNJAK 2020 barrel sample (Vrgorac, 15,5 vol %, suho)GAŠPAR (osobito ugodno iznenađenje s obzirom na još posve mlado vino, uzorak iz bačve)

 

SVIJET u CASI Kronika – 07.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

KROZ/THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

Ljeto 2020, obilježeno Ccovidom19: čari pješčane plaže / Summer 2020: the charme of a sandy beach

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Plešivica na dobrom putu prema Michelinovim zvjezdicama: MALI GASTRO RAJ s VELIKIM VINIMA ⦁ Traminac, princ s Principovca: CRVENI & MIRISAVI = ILOČKI! ⦁ Zrnca za razmišljanje, uz ručak: KUPUJMO HRVATSKO!?! ⦁ Poduzetništvo u Lijepoj našoj: TAKO MLAD, A VEĆ – KRALJ PATAKA! ⦁ Nakon VinMarKona: OSNIVA SE ETIČKO POVJERENSTVO ZA MARKETING PRI HGK ⦁ U znaku Covida19: NOVE PROCJENE EU-KOMISIJE o BDP-u PESIMISTIČNIJE OD PRETHODNIHHRVATSKOJ DVOSTRUKO VIŠE NOVCA IZ EU-PRORAČUNA ⦁ Istra izgubila primat: TUROPOLJSKI TARTUF!OL ISTRIA PONOVNO OSVOJILO LONDON ⦁ Novo paško-pelješko vino u čast Michelinove uvjezdice: BOŠKINAC – ONOGA TKO IZGARA NE MIMOIĐE NAGRADA ⦁ Hrvatski obiteljski cuvée: SAMOZATAJNA, a VELIKA, i ZA VELIKA VINA!…  ⦁ Vino – humanitarno: SAINTS HILLS ZA PALČIĆE ⦁ Sajmovi & Festivali: AGRA 2020 ⦁ Ljeto 2020 u Zagrebu:  ENOGASTRONOMIJA u HRAMOVIMA KULTUREJARUNSKI DALMATINO – OD ŽABE DO PRINCEZEPREFINO & PREVINOKAZALIŠTARAC u SFERI WHISKYJA ⦁ Izbori 2020: 50 NAJBOLJIH VINOGRADARSKO-VINSKIH POSJEDA NA SVIJETU ⦁ Bakhov nektar pod lupom: NAJBOLJA VINA ITALIJE 2020 IZ TRENTINA, PA TOSCANE i PIJEMONTA ⦁ Šećer pri kraju: POZITIVA….i DISTANCA ⦁ Za desert: PLANET CREAM VINTAGE 2018

 POTROŠAČKI PUTOKAZ – 07.2020 – BUYING GUIDE 

_________________________________

Plešivica na dobrom putu prema Michelinovim zvjezdicama

MALI GASTRO RAJ s VELIKIM VINIMA

Restoran Korak (suhiucasi)

Vinorodno brdo Plešivica kod Jastrebarskoga uz autocestu Zagreb-Jadran, na pola sata vožnje automobilom od Metropole i od državne granice sa Slovenijom te nešto manje od Karlovca, nakon što se zahvaljujući grupi ambicioznih lokalnih vinogradara/vinara sjajno afirmirala plemenitom kapljicom, niže novi argument za svoj snažan ali, zasad, na žalost preslabo iskorišten turistički potencijal: kao nešto najnovije, upravo pokazuje da je na dobrom putu prema prestižnim Michelinovim zvjezdicama što se dodjeljuju nositeljima visokokvalitetne eno-gastro ponude!

Terasa uz vinograde i pod debelim krošnjama: o lijepom ljetnom vremenu uz čavrljanje ili pak u meditaciji uz čašu izvrsnog vina izazovno za provesti cijeli dan (suhiucasi)

Nakon dugog odgađanja u odnosu na isprva najavljeni datum zbog produženih radova na uređenju i zbog odugovlačenja izdavanja uporabne i radne dozvole, napokon je, s početkom srpnja ove godine, bez uobičajenog ceremonijalnog otvaranja (što je upravo nekako i primjereno okolnostima kad se razmahuje virus Corona, dakle ne baš općenito u idealnim momentima u društvu), zabljesnuo taj toliko nestrpljivo očekivani biser: ekskluzivni ugostiteljski objekt Korak, nastao na temeljima uspješne vinske produkcije. Nalazi se u selu Plešivica, na nekih 300 i nešto metara nadmorske visine, a u sklopu vinogradarsko-vinarskog imanja obitelji Velimira Koraka, uz sam vinski  podrum i većma na  mjestu gdje je do prije koju godinu postojala nevelika vinska kušaonica.

Obitelj Korak, zdesna na lijevo: tata i mama Velimir i Mirjana, stariji sin Bernard, kćerka Vera sa zaručnikom Dinom i mlađi sin Josip (suhiucasi)

U vrlo lijepom vanjskom ambijentu gdje se zapaža ruka parkovnog arhitekta i u moderno uređenom interijeru, kao, na određeni način frontmeni, gosta dočekuju pater familias, renomirani i osobito cijenjeni enolog Velimir Korak koji se proslavio s vinom i njegov mlađi sin enolog Josip koji eto nastavlja očevim stopama na Bakhovu kolosijeku, te kao zvijezda u kuhinji chef Bernard, stariji sin na kojega su više utjecali geni odličnih kuharica mame Mirjane i bake Katarine, s time što se Bernard nije zadržao samo na tradicijskom izričaju na tanjuru nego je kroz višegodišnju praksu u restoranima s vrhunskim chefovima u Hrvatskoj (Mario Čepek, Prisca Thuring), Sloveniji (Ana Roš, dvije Michelinove zvjezdice – Hiža Franko) i Italiji (Osteria Francescana, Massimo Buttura) u svoje kreacije unio i dozu modernoga. Bit u filozofiji i vinskog i kulinarskog dijela familije: koristiti na maksimalno moguće prirodan način uzgojenu sirovinu i svježe namirice prvenstveno iz vlastita kraja te tehnike proizvodnje i oblikovanja proizvoda koje ne samo da neće narušiti izvornost i iskrenost uratku nego će proizvodu dati dodanu vrijednost. Za komunikaciju pak prema javnosti zadužena je kćerka Vera, koja se, kad zatreba, ne libi uskočiti i u poslove oko posluživanja.

Restoran, nedjeljni ručak, popunjenost vrlo solidna. Među gostima i znani političar iz Hrvatskog zagorja Siniša Hajdaš Dončić

Elitni i ekskluzivni eno-gastro punkt Korakovih je doslovno mali raj, predviđen za najviše nekih petnajstak gostiju koliko ih mogu istodobno kvalitetno servisirati chef Bernard i njegov pomoćnik u kuhinji kao i, posebno, mama Mirjana i 84-godišnja baka Katarina, specijalistice osobito za izradu sira i za tradicijske  plešivičke kolače poput copanjka i savijača od raznog domaćeg voća, te tri konobara među kojima je i Verin zaručnik Dino Branković. Uz odlična jela koja na tanjuru ostavljaju sjajnu impresiju i u likovnim smislu, te odlična vina Korakovih i to u vrlo širokoj paleti npr. klasična mirna od chardonnaya, rizlinga rajnskog, sauvignona bijeloga, pinota crnog pa i syraha, zatim vrlo ozbiljni duže odležavani pjenušci u bijeloj i ružičastoj varijanti, te jantarna mirna vina dobivena dugim maceracijama bijelih sorata i dugim dozrijevanjem u bačvi, ali i predikate izborne berbe, a treba spomenuti i fina jaka pića Korakovih, naročito calvados! Objekt ovakvog tipa s ekskluzivnom ponudom jela i pića vlastite produkcije, koji će nadam se potaknuti i više lokalnih vinara da ambicioznije i s većim pretenzijama pristupe poslu, vidim i kao odličnu promotivnu platformu općenito Plešivice kao eno-gastro bajke i kao početak stvaranja Regijske enoteke Plešivica o kojoj sam kao o potrebi za učinkovitiju turističku afirmaciju kraja već u više navrata pisao, i veseli što je Velimir Korak  odlučio u svom restoranu biti ne zatvoren isključivo u svoja vina naime pokazuje volju da na vinsku kartu uvrsti i neke butelje nekolicine svojih kolega susjeda koji su na jednakom kvalitativnom kolosijeku i na jednakoj razini, Korak mi veli da je toj nekolicini već i dao prijedlog da  izaberu svoja vina za stavljanje u ponudu novog restorana Korak.

Chef Bernard Korak (33) u kuhinji u radnom zanosu. Uz uzbuđenje, važna je strpljivost, pa za neke okuse treba pričekati, govori Bernard i pokazuje reducirani sok od mandarina koje su se kuhale 40 dana na kontroliranoj temperaturi od 60 stupnjeva, te kestene kuhane 60 dana! Smisao novog restorana je da se gost u višesatnom uživanju prepusti modernoj i izazovnoj kuhinji zasnovanoj na sezonskom degustacijskom meniju i jelime kroz koja se provlače okusi iz naših krajeva (suhiucasi)

Sad usred ljeta objekt Korak gosta dočekuje s menuom Ljetne priče od više od 10 dijelova, pa da ih nabrojim: 1) Od Katarine s ljubavlju i Velimirova zanimacija: domaći kruh, začinjeni maslac i svježi sir što ga radi baka Katarina, te suha dvije godine stara domaća šunka za koju brine tata Velimir; 2) Cikla u lješnjaku – interesantan pristup cikli koja se obično kuha, nareže na ploške i priredi da, zakiseljena, bude baza za prilog jelima poput salate, ovdje se cikla peče i komadi se preliju gustim umakom od lješnjaka koji ostavlja dojam kao da je u njemu i tamna čokolada (chef Bernard tvrdi da tu ne rabi cokoladu!), u ustima se privlačna stanovita slast miješa sa blagom oporošću svojstvenu lješnjaku; 3) Ljerkino mlijeko sorbet; 4) Četiri mahune, to jelo lijepo pokazuje kako se mahuna može izvrsno iskoristiti ne samo u varivu ili klasičnoj salati nego i na sasvim drukčiji, zanimljiv način; 5) Puževi u vinogradu, da, uvesti puža i češće u naše jelovnike!; 6) Čaj od vrganja – doslovno čaj od vrganja, vrlo ugodno otkriće; 7) Pastrva i sirutka, bogme lijepo se slažu; 8) Zec i šljive; 9) Patka, osobito ukusno; 10) Slatki vrganji.

E, sad, evo i objašnjenja što je što: 1) Domaći kruh tipa sour-dough (kiselo tijesto koje je fermentiralo 48 sati), s lijepo hrskavom koricom, domaći tučeni maslac začinjen solju od cvijetnog peluda, svježi bakin kravlji sir oplemenjen mašću obro zagrijane domaće špekerice; 2) Cikla u lješnjaku (cikla iz vrta Korakovih kuhana u pčelinjem vosku, glazirana u umaku od lješnjaka s višnjama iz Korakovog voćnjaka konfitiranim u usoljenom maslacu s umakom od srne) 3. Kao čistač za nepce poslužen je sorbet od sirovog mlijeka sa soli od rizlinga, s laticama divljeg cvijeća i pikantnim maslinovim uljem 4. Četiri mahune (četiri vrste mahuna iz obiteljskog vrta pečene na koštanoj srži i luku kozjaku, s tostiranom palentom i kremom od svježeg jogurta 5. Puževi u vinogradu (vinogradarski puževi u pestu od samoniklog začinskog bilja na pireu od češnjaka s divljom lozicom infuziranom u verjusu od syraha i čips od samoniklog začinskog bilja) 6. Čaj od vrganja  7. Pastrva i sirutka (žumberačka losos-pastrva na pjeni od sirutke s ikrom od pastrve i fermentiranom sporo – 60 dana – kuhanom klementinom) 8. Zec i šljive (ragu od divljeg zeca s dimljenom šljivom), 9. Patka (dry aged – dva tjedna), kruška-tepka iz našeg voćnjaka pečena na pačjoj masti, peršin pečen na vaniliji s mjehurićima od pačje jetre), 10. Slatki vrganji (sladoled od kozjeg jogurta i vanilije, vrganji u karameli i smeđem maslacu, ulje od peršina)

Vina koja se kao prikladan spoj jelima poslužuju, po redosljedu: na početku pjenušci, potom iz ciklu Chardonnay sur lie 2017, uz Ljerkino mlijeko Rajnski rizling 2018, uz Četiri mahune Sauvignon 2019, uz Puževe u vinogradu Sauvignon Kamenice 2018,  uz pastrvu Rajnski rizling 2011, uz Zeca i šljve U potrazi za zaboravljenim vremenom 2016 od maceriranog Rizlinga rajnskog, uz Patku Pinot crni stari trsi 2017, a uz slatke vrganje Pinot crni 2008 i Chardonnay izborne berbe 2007.

Jela: domaći tzv. kiseli kruh, začinjeni maslac, uštipak, svježi kravlji sir, cikla u lješnjaku, Ljerkino mlijeko sorbet, četiri mahune, puževi u vinogradu,čaj od vrganja, pastrva i sirutka, zec i šljive, patka, slatki vrganji, te Vera Korak uz šunku i baka Katarina uz copanjak i savijače (suhiucasi)

Vina koja je domaćin izabrao uz spomenuti menu

Obitelj Korak u podrumu, odakle je ovaj hod prema Michelinu i počeo: Bernard, Mirjana Velimir, Vera i Josip (Mario Kučera)

Naglasiti valja da se srijedom, četvrtkom i petkom poslužuje samo večera, dok se subotom i nedjeljom poslužuje ručak. Nužno je najaviti se – rezervirati stol, na +385 1 6293088 ili +385 99 2764204, odnosno e-mail: velimir.korak@zg.t-com.hr . Početak ručka je predviđen za 13 sati, a početak večere za 18 sati, i ne bi trebalo kasniti jer kuharu je prekomplicirano dodatno prigotavljati jelo za već poslužene sljedove, tako da ako se zakasni u menu se može uključiti na slijedu koji prvi idući dolazi na red. I sad ono manje popularno ali što ipak treba navesti: cijena ručka odnosno večere je 700 kuna po osobi, a što se tiče vina gost ima dvije opcije – izabrati butelju s vinske karte ili opredijeliti se za sljubljivanje vina s jelom, u prvom slučaju cijenu butelje naći će na vinskoj karti a u drugom slučaju ona iznosi 300 kuna. ♣

Traminac, princ s Principovca

CRVENI + MIRISAVI = ILOČKI!

Ne dolazi iz južnotirolskog mjesta Tramin odnosno Termeno u Alto Adigeu, a niti striktno – na što se na spomen izraza Gewürtztraminer lako pomisli – iz francuskog Alsacea smještenog uz državnu grancu s Njemačkom. Za nj se sigurno zna da je vrlo stari kultivar vinove loze. Što se tiče porijekla, po nekim teorijama stigao nam je iz Egipta, preko Grčke. Ima ampelografa koji Traminac dovode u vezu s antičkim kultivarom Aminea što ga opisuje Plinije Stariji još u prvom stoljeću prije Krista, i ti su ampelografi i žustri zagovornici toga da je Traminac došljak na europsko kopno bilo iz Egipta, bilo preko Egipta. Postoje pretpostavke, bazirane na stanovitim nalazima iz grobnica drevnih vladara a koje kao da upućuju na to da je Tramincu pradomovina upravo Egipat iz vremena faraona.

Po nekim drugima, u novije vrijeme mnogo brojnijim ampelografima, Traminac je, pak, rođen u Europi, i to na teritoriju što obuhvaća neke od pokrajina na sjeveroistoku Francuske među koje spadaju i spomenuti Alsace, kao i dio teritorija na jugozapadu Njemačke uz današnju francusko-njemačku državnu granicu. Moderna ampelografija za nj kao prvi i glavni naziv rabi – Savagnin!

Ilok, Principovac, Traminac!…

Jedna od pretpostavki tih koji smatraju da je Traminac rodom europski je da je kultivar nastao križanjem divljih sorata vinove loze (savagnin dolazi od izraza sauvage, a može i savage = divlji, divlje, divljak) ili križanjem neke stare sorte poput Pinota odnosno Gouais blanca ili Heunisch Weissera s nekom od divljih sorata. Stvar je komplicirana i za objašnjavanje traži mnogo vremena. Znanstveno je utvrđeno i to da je sorta znana kao, kako je upravo rečeno – Savagnin, s vremenom mutirala i dala niz kultivara koji se razlikuju po boji i obliku grozda te po obliku lista a i aroma. Bez obzira na te različitosti u izgledu grozda i lista te arome, DNA-analize pokazale su da je riječ suštinski o istoj obitelji. Savagnin bijeli mutirao je u ružičasti, i taj je, poslije, po boji kožice bobice grozda, dobio naziv Traminac crveni (Roter Traminer) a u nekim predjelima njemačkog Baden Württemberga Klevner (od latinskoga Clauener). Inače, postoje i nazivi narančasti, žuti, sivi, plavi, a nakon što je od ružičastog nastao crvenkasto-žuti odnosno narančasti pojavili su se, s obzirom na visoku izraženost aroma, i izrazi aromatični, muškatni… U Italiji mu znaju reći Traminer aromatico, a u Alsaceu i u Njemačkoj tome, aromatičnome, kažu Gewürtztraminer, mi mu pak velimo Traminac mirisavi.  Danas kad se govori o tramincu u vinogradima spominju se najviše upravo ta dva – Crveni i Mirisavi.

Traminac crveni i Traminac mirisavi (crteži Grete Turković)

RASPROSTRANJENOST: Traminac osim u Francuskoj, gdje se posebno u Alsaceu (Gewürztraminer) ističe kakvoćom i osebujnošću, nalazimo u većoj mjeri u sjevernoj Italiji (najpoznatiji je onaj u Južnom Tirolu), pa Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj, ima ga i u Srbiji, Bugarskoj, Rumunjskoj ali i u Makedoniji, u SAD je raširen u Oregonu i Washingtonu, uzgajaju ga u Kanadi, a i u Novom Zelandu. U Hrvatskoj je zastupljen u svim kontinentalnim vinogorjima od Zagorja i Međimurja sve do najistočnijega dijela zemlje. Svuda Traminac daje jako dobru kvalitetu, međutim svojstva vina razlikuju se s obzirom na vinogorje, a te razlike najvše do izražaja dolaze u sadržaju kiselina.

ROD: Traminac, kojemu je vegetacija relativno kratka i koji je vrlo otporan na niske temperature a kojemu je kožica bobice debela i mesnata tako da ne podliježe lako napadu botritisa, što omogućuje dugo držanje grozdova na trsu (podesan za visoke predikate!), tipična je kontinentalna sorta, i uglavnom ga nalazimo u predjelima sa svježijom klimom. Posebno dobro uspijeva na tlu vulkanskog porijekla, ali i na teškom glinenom tlu, na ilovači. Traži (naj)bolje položaje, dobro zaštićene od mraza. S vegetacijom počinje rano, i dozrijeva rano, u nas u Hrvatskoj u prvoj polovici rujna, prinos mu je malen do srednji, zanimljivo je da je to sorta koja se ne može, kao druge, natjerati na visoku rodnost, jer, jednostavno, ne kreće s viškom ostavljenih pupova, ili pak oprhne. Mora se brati isključivo u punoj zrelosti jer samo kad nakupi mnogo sladora u stanju je pružiti istinsku kakvoću vina. Grožđe je kad je zrelo vrlo, vrlo slatko, i rado se njime slade ose, ptice, divlje svinje.

SVOJSTVA: Traminac  je vrlo specifična sorta vinove loze. Car upečatljivih aroma.  U vinu pokazuje plemenitu zlatnu boju (s ružičastom nijansom), jedinstveni bouquet, gustoću i toplinu te stanovitu slast. To je tzv. školsko vino za učenje o raspoznavanju sorata organoleptikom. Vino od Traminca je s vrlo izraženim aromama koje ponajviše upućuju na cvijeće, primjerice latice (divlje) ruže, gardeniju, zatim na med, bijelo i žuto domaće te egzotično voće, od začina idu u pravcu muškata, muškatnog orašćića. S obzirom da Tramincu kao aromatičnome vinu pristaje slast u okusu, najčešće ga i susrećemo s ostatkom neprovreloga sladora, a količina ovisi o tipu.

Mlađi traminac, korpulentniji i odležani traminac dozrijevan u bačvi(ci), te slatki i desertni predikat

JELO i SERVIS: Vino od Traminca uglavnom se poslužuje ili sâmo, kao meditativno, ili uz pikantne zrele sireve, odnosno uz slatki desert – kolače s ne preslatkom kremom ili kolače s orasima, na završetku obroka. Traminac će lijepo prijati i kao aperitiv, a ako je gusja pašteta predjelo, tada je prikladan onaj s ostatkom neprovrela sladora.

U najnovije vrijeme više proizvođača Traminac radi i u kategoriji suhoga, ali on je i takav ipak sa stanovitom slašću što proizlazi iz njegovih moguće visokih alkohola i ekstrakta te iz načina dozrijevanja. Takav Traminac u, po sadržaju sladora, suhoj varijanti vrlo se lijepo sljubljuje uz jela što nisu u kategoriji (slatkog) deserta, konkretno uz slane savijače i pite od sira te blaži kozji i ovčji sir kao predjela, i uz jače i specifično začinjena glavna jela od ribe i mesa.

ZVIJEZDA i PERJANICA KRAJA – Traminac crveni i mirisavi uvelike se i još odavna uzgajaju na obroncima Fruške gore kod Iloka, gdje nude i mnogo više od onoga na što upućuje šturi sortni naziv na etiketi butelje, a to više što mogu pružiti je upravo – ILOČKI TRAMINAC!

Traminac s pedigreom! Iločki traminac, ili, eventualno, uz mali ustupak tržišno korisnoj internacionalizaciji u komuniciranju posebice i kroz etiketu: Traminac Ilok. Obvezno, dakle, već u službenom nazivu vina s istaknutom oznakom (užeg) zemljopisnog porijekla, svakome i izvana lako je za izgovoriti i zapamtiti! Kad postoji uporište za to, svakako na etiketi u nazivu vina rabiti i toponim ekstra-dobre uže vinogradske parcele. S obzirom da je taj traminac iz tog dijela Hrvatskog podunavlja takav kakav jeste zbog Iloka (eko-uvjeti), zašto onda Ilok ne bi, s obzirom na taj traminac, postao snažan magnet, snažniji nego li je sada, za privlačenje gostiju, koji, inače, do najistočnijeg hrvatskog grada mogu vrlo komotno stići kopnom – autocestom, odnosno rijekom – kruzerom po Dunavu. Vrijedilo bi nam se potruditi da se dvama svjetski znanim geografskim sinonimima za traminac – spomenutima Traminu i Alsaceu, pridruži, kao treće međunarodno razglašeno ciljano vinsko hodočastlište, Ilok (Srijem-Sirmium)!

Ambijent gdje se odvijao Međunarodni festival Traminca 2020

A da bi stvar bila dovoljno čvrsta, dugotrajna i učinkovita, ambiciozniji srijemski proizvođači vina trebali bi što prije oformiti poslovno udruženje i uz pomoć stručnjaka za vinogradarstvo i vinarstvo pa i profesionalaca u marketingu zajednički donijeti pravilnik na temelju kojega će iz podruma svih članova udruge, znači legalno samo iz njihovih podruma, pod zaštićenim nazivom Iločki Traminac izlaziti visoka kakvoća prepoznatljive stilistike unutar kategorija suhe te predikatne slatke desertne kapljice. Vremena za čekanje nema, okolnosti su u najnovijem vremenu posebno teške i zbog raspojasanog covida19, ponuda vina golema je i šansu za dobru prođu količinski i u novčanom smislu imaju vina sa svojstvima što im daju dodanu vrijednost te svakako marke koje se nametnu na čvrstim temeljima te dodane vrijednosti pametno vođenim marketingom, uz same vinogradare/vinare veliku gospodarsku korist mogu imati cijela područja na kojima se rađaju takva vina (ali i razne druge delikatese) s dodanom vrijednosti. Za Ilok i Srijem s poslovnog stanovišta dobro je i te kako to što uz niz manjih individualnih proizvođača Bakhova nektara imaju i ozbiljan veliki vinski posjed, naime za komercijalni uspjeh neke marke nužno je da je se na tržištu u određenom ujednačenom i prepoznatljivom organoleptičkom profilu može u ukupnosti pronaći u barem nekoj nužnoj kritičnoj količinskoj mjeri, međutim, bitno je istaknuti, naravno ne i u poplavi litara koja neminovno vodi u inflaciju.

Taj ozbiljan vinski posjed u nas je Iločki podrum, s dugačkom svijetlom tradicijom krasno začinjenom svojedobnim aktivnim nastupom na krunidbi na britanskom kraljevskom dvoru a potom i zadržavanjem statusa jednoga od stalnih dobavljača vina za engleski dvor, zatim izvozom vina u 22 zemlje svijeta (najviše se izvozi u Poljsku, a u Japan kontejnerska isporuka ide regularno svakih šest tjedana!), te brojnim odličjima za vina (uz tramince proizvode se i vina od više drugih bijelih i nekoliko crnih sorata) osvojenim na domaćim ali i relevantnim svjetskim ocjenjivanjima plemenite kapljice, doprinosu razvoju turizma u Iloku te, kao najnajnovijime – uspješnom sudjelovanju u organizaciji Međunarodnog festivala traminca u Iloku, nažalost ove godine zasjenjenog istupom Corona-virusa.

Glasoviti iločki traminac iz 1947. koji je oduševio britanski kraljevski dvor (Željko Garmaz)

Ovih dana Iločki podrum gostovao je u Zagrebu, nastojeći duh traminca i dah kao dio atmosfere upravo s Festivala traminca donijeti u Metropolu, onima koji zbog ovog sadašnjeg (ponovnog!) opsadnog stanja nisu mogli i osobno potegnuti do Iloka. Iločki podrumi bili su gosti Tomislava Stiplošeka, predsjednika zagrebačke udruge G.E.T. (Gastronomija, Enologija, Turizam) i organizatora, evo već po 23. put, događanja Mali (kasno-popodnevni) vinski razgovori. Priredba, koja uz Stiplošekovo moderiranje uključuje i živahnu interakciju publike, održana je u lijepom i prostranom dobro posjećenom ambijentu zagrebačkog lokala Procaffe. Iločki podrumi odlučili su se vinom prigodno predstaviti kroz osam svojih etiketa od sorte Traminac koju su, inače, iz južnotirolskog mjesta Tramin odnosno po talijanski Termeno, svojedobno u Ilok donijeli pripadnici bogate talijanske obitelji Odescalchi, odlučni do te mjere da i u Iloku puste korijene da su na Principovcu sagradili dvorac-ljetnikovac. K tome, Odescalchiji su se 1699. upustili i u dogradnju krasnog dvorca što ga je uz obalu Dunava bio sagradio Nikola Iločki, jedan od vladara Iloka. U dvorcu je sada Muzej grada Iloka a ispod dvorca je vinski podrum u dužini od stotinjak metara.

Kuća Iločki podrumi smjestila se eto na desnoj obali Dunava, u najistočnijem gradu Republike Hrvatske Iloku, u gradu starina i vina. Ima 243 zaposlena, a u postavi kojoj je na čelu Juraj Mihaljević funkcionira d 2003. godine. Paralelno s produkcijom vina razvija autentičnu i jedinstvenu ugostiteljsko-turističku ponudu, povezujući postojeće sadržaje grada kao turističke destinacije s vinogradarstvom i vinarstvom.

Festival Traminca 2020: vlasnik Iločkih podruma Juraj Mihaljević i glavna enologinja Vera Zima u Arhivi Iločkih podruma čekaju da se, prigodno, otvori crnom vunom raccodium cellare obrasla butelja famoznog arhivskog Traminca 47. Arhiva Iločkih podruma čuva oko 8500 butelja, među kojima se nalaze još 83 boce ovog Traminca 47, cijena butelji je 54.000 kuna!

Svečana večera na Festivalu traminca u Iloku. Keške, bulgur, uljevak, ćevap, sir iz mijeha, tulumba i tufahija uz tramince? Da, da, idealan spoj! Autorska večera renomiranog kuharsko-sommelierskog tima. Najpoznatiji bosansko-hercegovački chef Nihad Mameledžija iz Sarajeva u ladanjskoj kući Principovac sljubio je bosansku kuhinju s traminaca u različitim izdanjima (Željko Garmaz)

Alzaški traminci s grand cru pozicija na kušanju u sklopu radionice koju je vodio Eric Zwiebel: MARTIN SCHAETZEL KIRRENBOURG – GC Schlossberg 2017 (sugar 12.04, Alc 14.5, Acidity 2.85); DOPFF AU MOULIN – GC Brand 2017 (Alc 14, sugar 12, Acidity 2,5); HENRI SCHOENHEITZ – Linsenberg 2015 (Sugar 22.79, Alc 13.63 acidity 3.17); DOMAINE MURE – Clos St Landelin 2015 (Sugar 7, alc 14.5, acidity 4.6); DOMAINE GRESSER – GC Moenchberg 2016 (Sugar 17, alc 13.6, acidity 3.1); ROLLY GASSMAN – Keppelweg 2016 (Sugar 37, Alc 13.4, Acidity 3.86); FRANCOIS SCHWACH – GC Osterberg 2012 (sugar 45.4, acidity 3.95, alc 13.3); LORENTZ – GC Altenberg 2012 (Alc 14,17, sugar 26,2, acidity 3,7); PAUL GINGLINGER – GC Pfersigberg 2017 (Alc 13,5, sugar 47, acidity – 4,4);MARC TEMPE – GC Mambourg 2017 (Alc 12,5, sugar 72.3, acidity 4,57) (Željko Garmaz)

Uz prostrani u domaćem stilu uređeni restoran i vinoteku pokraj starog povijesog vinskog podruma, kojega godišnje obiđe oko 40.000 posjetitelja, od unatrag 11 godina postoje i smještajni kapaciteti – 18 dvokrevetnih komfornih soba. Članica uprave i direktorica marketinga i izvoza Iločkih podruma Karmela Tancabel najavljuje sada širenje u turističkom smislu, tj. to da se kreće s preuređenjem i obnovom postojećeg objekta Žitnica uz stari podrum, taj objekt namjerava se pretvoriti u hotel s 18 soba i s dvoranom za različita događanja, investicija za to je oko 12,5 milijuna eura. K tome, na Principovcu uskoro starta gradnja boutique-hotela s wellnessom, planira se objekt sa 25 soba. Inače na Principovcu u objektu gdje je nekad bila konjušnica već postoje predsjednički apartman te pet apartmana sa četiri zvjezdice. Vrlo značajna u turističkom smislu je Arhiva vina Iločkih podruma, koja čuva oko 8500 butelja, među njima je i Traminac iz 1947 što je svojedobno bio oduševio britanski kraljevski dvor, sada ga raspoloživog  za prodaju u Arhivi ima još 83 butelje, a cijena svakoj butelji je 54.000 kuna!

U slatkom društvu: Tomislav Stiplošek, organizator i voditelj Vinskih razgovora, sa Karmelom Tancabel (lijevo) i Ivanom Raguž (Marko Čolić)

Iločki podrumi raspolažu s vlastitih 360 ha vinograda, a grožđe i otkupljuju s 330 ha). Vinogradi su na obroncima Fruške gore okrenutim prema jugu i zapadu, i dobro su provjetreni. Tlo je znano kao černozem i regosol s dosta loessa (prapora) na površini, gdje-gdje ima i pijeska. Jedan vinogradarski kompleks je Vukovo sa 135 ha na, izmješano, ravnim i tzv. blago valovitim platoima na nadmorskim visinama od oko 153 do 196 metara. Trsje s kojega se bere – ima Traminca crvenog i Traminca mirisavog s time da je više Crvenoga – tamo je sađeno još 1989. godine, ali većina je obnovljena 1997.  Druga pozicija je Principovac. Na Vukovu je berba određena na maksimalnih 9,5 tona roda po hektaru, grožđe odande namijenjeno je uglavnom vinima do kategorije kvalitetnoga s kzp. No na prostranom Vukovu ima zasigurno mikrolokacija s kojih se grožđe može lijepo iskoristiti i za neke vrhunske eno-kreacije. Principovac, na 125 hektara oko dvorca i na 190 do 202 metara nadmorske visine, Iločani rado prezentiraju kao svoju grand cru poziciju, i tu su Podrumi odredili berbu od najviše 4,5 tone grožđa po hektaru, s Principovca dakle stižu ponajbolja iločka vina. Sorte na Vukovu su, uz Traminac, i Graševina, Chardonnay, Rizling rajnski, Pinot bijeli i nešto Pinota sivoga, te Frankovka i Cabernet sauvignon, na Principovcu dominira Traminac, nešto je Graševine i Chardonnaya.

Za produkciju su odgovorne glavna enologinja Vera Zima i njena danas desna ruka Ivana Raguž, koja sa Zimom u podrumu radi već 15 godina, a njima na pomoć su i dva nova mlada enologa – Antonela Knezović i Marko Marko.

Iločki podrumi proizvedu oko pet milijuna litara vina godišnje. Od tih pet milijuna litara, godišnje bude ukupno oko pola milijuna litara traminca, a od tih pola milijuna vrhunskoga suhoga je obično oko 60.000, dok je kvalitetnoga s kzp. od 120.000 do 180.000 litara.

Osam Iločkih traminaca različitih godišta berbe (od 2019. do 2011) i tipova (mlado, zrelo, s izdvojene pozicije, od redovne do predikatnih berbi, suho do slatko) ponuđenih na kušanje na gostovanju Iločkih podruma u Zagrebu (Marko Čolić)

U međuvremenu Iločki podrumi još su jednom trijumfirali: na tradicijskom ocjenjivanju vina Bonavita 2020 u Trnavi osvojili su titule ukupnog šampiona za Traminac izborne berbe 2017 i šampiona, za Traminac 2019, u grupi suhog vina. Nagrade su preuzeli članica Uprave Ilockih podruma i direktorica sektora za vinogradarstvo i vinarstvo Vera Zima, i enolog Marko Marko

U Zagrebu na Malim vinskim razgovorima Tomislava Stiplošeka na kušanje su ponuđena sljedeća vina: Traminac kvalitetni, položaj Vukovo, berba 2019., Traminac vrhunski, položaj Principovac, berba 2018., Traminac Principovac, poluslatko, limitirana edicija, berba 2018., Traminac kasna berba 2017., Traminac izborna berba 2017., Traminac izborna berba bobica 2016., Traminac izborna berba prosušenih bobica 2011., Traminac ledena berba 2012.  ♣

Zrnca za razmišljanje

KUPUJMO HRVATSKO!?!

Već sam u svojim napisima postavio pitanje je li u nekoj zemlji normalno (svako malo) pozivati narod porukama da se pri kupovini opredjeljuje prvenstveno za proizvode nastale u toj zemlji? Nas u Hrvatskoj već godinama bombardira se, kao nekom vrstom patriotskog EPP-a, pozivima Kupujmo hrvatsko! Pa, najnormalnije je da najprije gledamo da kupimo proizvod naših ruku djelo, naravno ako odgovara kakvoćom i izgledom pa i cijenom, a posebice je to važno kod poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji bi, s obzirom da mi JESMO zemlja agrikulture, svakako trebali odgovarati kakvoćom, ali i svježinom i eko-podobnošću debelo nadmašiti voće i povrće iz uvoza, pogotovu ono što nam stiže – a stiže u popriličnoj količini – iz prekomorskih zemalja. Hrvatska je vrlo afirmirana kao turistička zemlja i posebna pažnja trebala bi u nas biti posvećena produkciji kvalitetnih (i osebujnih!) poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u dovoljnoj mjeri s obzirom i na to da nam je turizam odlično izvozno tržište – na kućnom pragu. Ako, kad smo već turistička (vele)sila, ne valoriziramo adekvatno i naš potencijal u poljoprivrednom sektoru i u proizvodnji hrane, mi smo unatoč broju turista i broju noćenja s kojima se šepurima posljednjih nekoliko godina – tek napola gospodarski uspješni  u domeni onoga što stalno ističemo kao prednost i što nazivamo Plava i Zelena Hrvatska.

                Međutim, što se događa?  U Hrvatsku je, upozorili su čelnici Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) nedavno na konferenciji za novinare u Zagrebu, u prva tri mjeseca ove godine, i usprkos korona-krizi, uvezeno 56.072 tona povrća u vrijednosti od čak 46,37 milijuna eura. To znači da smo u vanjskotrgovinskoj razmjeni povrća sa svijetom ostvarili minus od čak 41,28 milijuna eura, jer je istodobno domaći izvoz bio samo oko 6.000 tona, vrijedan malo više od pet milijuna eura.

Stoga su iz HPK početkom srpnja ponovno pozivali hrvatske potrošače i otkupljivače te trgovce da pomognu domaćim proizvođačima povrća i voća kroz kupnju njihovog povrća, pogotovu i stoga što su domaći proizvođači zbog korona-krize upali u nezavidnu tržišnu situaciju i prijeti im propadanje ovogodišnjeg uroda brojnih vrsta povrća.

            Mladen Jakopović, predsjednik HPK, kazao je kako je u strahu od nedostatka povrća, a zbog korona-krize, proizvodnja povrća ovog proljeća u RH povećana, što je i bio cilj, htjelo se da se podigne samodostatnost u ovoj proizvodnji.

Jakopović je još istaknuo kako je urod povrća ove godine dobar, ali ga proizvođači u trenutku kada ono dolazi na tržište nemaju kome prodati jer im otkupljivači ruše otkupne cijene ispod proizvođačke cijene. Nažalost, osjetno je ove godine smanjen turizam pa je i dosta slabija turistička potrošnja, kao jedan od bitnih kanala prodaje, a nastavljen je rast uvoza i plasman, kroz trgovačke lance, jeftinog povrća i tržišnih viškova iz EU i tržišta regije, dodao je Jakopović.

E pa onda bi – umjesto silnog pomalo licemjernog isticanja slogana Kupujmo Hrvatsko! na raznim panoima na mjestima gdje se najviše okuplja pučanstvo te emitiranja te poruke preko radija i preko malog ekrana tako da ispada da se najviše na izbor domaćega pozivaju krajnji kupci, potrošači – trebalo taj slogan ubrizgavati u vene otkupljivačima i odgovornima u trgovačkim lancima, no zapravo bi bilo nužno i vidjeti je li proizvodnja ovdje (toliko) skuplja i mora li ona to biti u odnosu na onu vani pa tu srediti stvar, jednako tako valjalo bi, rekao bih, i bolje kontrolirati sa svih aspekata uvezenu robu a i postupke naših uvoznika i vidjeti postoje li tu i u kojoj mjeri neke nepravilnosti, nepoštene trgovačke prakse (taj se izraz u posljednje vrijeme mnogo rabi u našem društvu).