Archive | Sajmovi – Festivali – Ocjenjivanja/Fairs – Festivals – Contests RSS for this section

SVIJET u CASI – 07.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz / through

ŽELJKO SUHADOLNIK

___s vama od – 11.11.1992  – since, with you___

PELJEŠKI LJEPOTAN! – Čekali smo ga, i čekali, a onda je, četiri godine nakon obavljenog potpisivanja potrebnih ugovora, krajem srpnja 2022. na spektakularnoj svečanosti službenog otvorenja zasjao impresivnim sjajem. Pelješki most! PELJEŠKI LJEPOTAN

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Događaj dana, mjeseca i godine: VELEBNO  OTVORENJE PELJEŠKOG MOSTA Decanter World Wine Award 2022, friški Nagrajenci u Ljubljani: APSOLVIRANI PRVI i DRUGI ČIN, a DALJE?… ⦁ Moć i nužnost marketinga:  OSMIŠLJAVANJE IDENTITETA PROIZVODA, BRENDIRANJE TERITORIJA KROZ SPECIFIČNE PROIZVODE i USLUGE, REBRANDING, SVE u SKLADU s MODERNIM VREMENOM ⦁ Gurmanski poroci u Novigradu u Istri: CHE GUSTO!…/ KAKVOG LI OKUSA!… ⦁ Polastice iz Doline kardinala: BARUN 100+  2018 PAS DOSÉ VALLÉE DES CARDINAUX ⦁ Podnožje zagrebačke Medvednice: programirano carstvo više vrsta pastrve: GRAČANSKI RIBNJAK!

VIJESTI / NEWS

SAMOBORSKO LJETO SA – ZIMSKIM VINOM… DVA ZLATA ZA KULEN BELJA

______POTROŠAČKI PUTOKAZ – 07.2022 – BUYING GUIDE_____

___________________________________________

Događaj dana, mjeseca, godine, desetljeća, stoljeća…

VELEBNO OTVORENJE PELJEŠKOG MOSTA

Pogled po danu na impozantnu građevinu–prekomorsku spojnicu dvaju teritorija iste države

Pr(a)va pričest!

Vinska tradicija prikazana u Domu u Putnikovićima. i pelješke vinske špice Dingač i Postup – Bura-Mrgudić i Ivca Radović, kao i Ponikve koja zahvaljujući uvelike i Frani Milošu (Stagnum) i njegovim sinovima na sjevernoj strani Pelješca izrasta u vinogradsku poziciju – novi dragulj, lako moguće na razini prvih dviju spomenutih

Kad je već značenje mosta da spaja, i teritorije i stanovnike, kolika je njegova moć i da na neku tzv. kulturnu ili na barem neku koliko-toliko društveno prihvatljivu razinu međusobnog odnosa i komuniciranja prikazivanih u javnosti spoji i neke javne osobe pojedinačno? Pred Marom Burom Mrgudić, čuvateljicom pelješke nacionalne tradicije, inače, iz obitelji koja već godinama proizvodi neka od najupečatljivijih vina Pelješca (Dingač Bura i Postup Mare) sad na svečanosti otvorenja pelješkog mosta državni čelnički duo pokazao je da ipak može izmijeniti par riječi na način odgovarajuć funkcijama svakoga od tog dvojca (bez kormilara)… Možda bi ubuduće nesuglasice radije umjesto pred kamerama i mikrofonima dvojac mogao, dok konačno protagonisti ne dođu k sebi, radije jedan drugome iznositi i rješavati ih jednom mjesečno i zasebno, ovim čudesnim mostom od Komarne do Brijesta, pričajući. Druženje nakon te rekreativne šetnju po fino pirkajućem maestralu mogli bi okruniti malostonskim kamenicama, pa i na janjetini te na, programirano!!, ponekoj čaši dingača i postupa… Ako ni to ne pomogne – Bog nam pomogao!

Folkloraši u akciji: narodni plesovi našega dubokog juga

Most: značenje – kompleksno: društveno-političko (simbol: povezivanje dvaju dijelova Lijepe naše tako da više nije nužno da se iz vlastite u vlastitu državu ide kroz drugu državu; važno povezivanje i s drugim zemljma), poslovno i turističko (prijašnju rutu kroz BiH, dakako sa zaustavljanjima na graničnim prijelazima, da se sa sjevera Lijepe naše dođe do poluotoka Pelješca u dužini ceste od nekih 50 km i trajanju vožnje autom od, kažu, i do sat i pol vremena, svodi na oko 2,5 kilometra razdaljine i na tek par minuta sjedenja za volanom), kulturno-umjetničko (ljepota, elegancija, ahitektonski i građevinarski pothvat za divljenje, spomenik posvećen nečemu za čovjeka prije naizgled nizvedivome). Tata – arhitekt Slovenac, mama – izvođač radova kineska kompanija, prostor – južna Dalmacija. Dite se proteže od Komarne na hrvatskome obalnom kopnu, do Brijesta na poluotoku, odnosno obratno, ima dvije trake, dužina mu je 2404 metra a širina 21 metar. Navodno je ukupna težina mosta jednaka onoj od 30 pariških Eiffelovih tornjeva zajedno! Visina nad površinom mora je 55 metara, tako da ispod njega mogu prolaziti i najveći cruiseri. U ukupnom trošku izgradnje sudjelovala je Europska Unija s 85 posto, a to znači, kako je spomenuto na otvaranju, s iznosom od 357 milijuna €. Svečanost službenog otvorenja – krasna, dojmljiva. Sve čestitke redatelju Krešimiru Dolenčiću

Decanter World Wine Award 2022, friški Nagrajenci  u Ljubljani

APSOLVIRANI PRVI i DRUGI ČIN, a DALJE?...

            Prvi i drugi čin najvećeg i unatrag više godina statusno najvažnijeg svjetskog vrednovanja vina Decanter World Wide Award nakon obavljene degustacije u Londonu i obznane nagrađenih te smotrama laureata održanima pred širom publikom (predstavnici medija, vinski trgovci, ugostitelji, krajnji potrošači) u raznim sredinama, završeni su za ovu godinu. Slijedi novo poglavlje – objava o nagrađenima u prigodnoj reportaži u Decanteru, uživanje svakog laureata u samome sebi, u svom proizvodu i u osvojenoj medalji (visokog sjaja), te, dodatno, angažman dobitnika u najmanju ruku jednako zahtjevan kao što je bilo kreiranje te kapljice ovjenčane trofejem, a to je primjereni rad na marketingu i plasmanu, tako da finalni plod truda i ulaganja u poslu bude maksimalan a onda i zadovoljstvo višestruko i potpuno.

Darrel Joseph, Caroline Gilby, Robert Gorjak, Olivia Mason

            U Ljubljani je početkom srpnja održana manifestacija DECANTERJEVI NAGRAJENCI / DECANTER’S AWARDS 2022 kao događanje koje omogućuje vinskim trgovcima, sommelijerima i ugostiteljima, vinskim piscima i široj publici (potrošačima) upoznavanje s nagrađenim etiketama (mogućnost izravnog kušanja!) i druženje s proizvođačima Bakhova nektara iz dijela jugoistočne Europe s naglaskom na alpsko-jadransko područje, ali omogućuje i susret i razgovor s Decanterovim ocjenjivačima. Ovu eto već debelo tradicijasku priredbu unatrag osam ljeta svake godine, odmah nakon obznane rezultata ocjenjivanja DWWA, u glavnom gradu Dežele priređuje Vinska škola Belvin sa sjedištem u Mengešu kod Ljubljane a osnovana u travnju 2002. godine. Riječ je o zasad jedinom slovenskom poduzeću koje se profesionalno bavi vinskom edukacijom. Belvin seminare održava ne samo u Ljubljani nego i diljem Slovenije. Oko 600 sudionika godišnje prođe kroz edukativna događanja u organizaciji Belvina. Konkurentska prednost Belvina su veliko međunarodno iskustvo te praktičan i pragmatičan pristup temi koja se razmatra, kao i umijeće efikasnog prijenosa znanja u praksu. Smisao i cilj su, kaže Robert Gorjak, osnivač i direktor Vinske Škole Belvin i već godinama ocjenjivač vina na raznim renomiranim svjetskim natjecanjima pa i na ovom Decanterovome, ali i osnivač manifestacije Decanterovi nagrajenci, inače otvorene ne samo za slovenske proizvođače vina-dobitnike medalja na DWWA nego i za vinare-laureate iz drugih pogotovu Sloveniji susjednih država – razvijanje i realizacija kvalitetnih i zanimljivih tečajeva, radionica i degustacija namijenjenih kako profesionalcima iz vinske industrije, tako i entuzijastima koji žele proširiti svoje vinske horizonte. Belvin je jedini slovenski APP (Approved Program Provider) najveće vinske obrazovne institucije Wine and Spirit Education Trust (WSET) sa sjedištem u Londonu.

Među ocjenjivačima na DWWA 2022 iz Hrvatske su bili Saša Špiranec (treći slijeva) i Mario Meštrović, te Siniša Lasan. U Ljubljani na predstavljanju nagrađenih nazočili su i Špiranec i Meštrović – na slici iz Ljubljane Meštrović je u društvu prof. Ivana Dropuljića, direktora Zagreb vino.coma iz Lijepe naše i Stojana Ščureka, vinogradara/vinara iz Goriških brda), te američki vinski novinar i degustator nastanjen u Beču Darrel Joseph (sasvim desno) (Marko Colić)

  Službeni izvještaj vezan uz ovogodišnje ocjenjivanje vina pod kapom Decantera, inače globalno znanog i vrlo cijenjenog vinskog časopisa, kaže sljedeće: nakon rekordne cifre za ocjenu prijavljenih vina u 2021, ove godine postavljen je novi rekord: na evaluaciju je u 2022. prispjelo 18.244 vina iz 54 zemlje iz cijeloga svijeta! Uzorke je kroz dva tjedna degustacija ocjenjivalo 250 izabranih međunarodnih vinskih stručnjaka, među njima bili su 41 Mastera of Wine i 13 Master sommeliera. Iz Hrvatske kao kušači-ocjenjivači sudjelovali su sommelieri Siniša Lasan i Mario Meštrović, te direktor zagrebačkog Vinarta i vinski pisac Jutarnjeg lista Saša Špiranec, a iz susjedne nam Slovenije bio je ovdje, dakako, i već spomenuti Robert Gorjak.

            NAČIN RADA – Evo nešto i o načinu rada komisije: kušači na ocjenjivanju dobiju sljedeće podatke nužne za prikladno vrednovanje uzorka – porijeklo vina (zemlja/država, regija/vinogorje), sorta, kategorija vina u smislu mirno odnosno pjenušac, bijelo, ružičasto, crno, redovna berba, odgođena berba, predikat, suho, polusuho, poluslatko, slatko.

            Komisiji se obznanjuje i još jedan podatak, a to je onaj o maloprodajnoj cijeni uzorka ako se on već nalazi na tržištu u Velikoj Britaniji odnosno izračun moguće maloprodajne cijene za uzorak koji (još) nije na engleskom tržištu, taj izračun nastaje na bazi maloprodajne cijene dotične etikete u zemlji porijekla ili eventualno u nekoj drugoj europskoj državi s time da se u obzir uzimaju uvozničke takse što ih potražuje engleska država i marže što ih za sebe formiraju uvoznik i maloprodaja. Na taj način organizator DWWA nastoji pri objavi nagrada potrošaču posebno skrenuti pažnju ako je kod nekog uzorka osobito vrijedan pažnje odnos između maloprodajne cijene vina i kakvoće. Kod objave rezultata ocjenjivanja na službenoj stranici Decanter World Wide Award uz uzorak za koji se smatra da je važno potrošaču istaknuti da ima jako dobar odnos između kakvoće i maloprodajne cijene pored naziva vina stavlja se prigodna oznaka.

Šaljivdžija Stojan Ščurek, dobitnik Platinaste medalje na DWWA 2022 za pjenušac Zero na sebi svojstveni vrckavi način na pozornici je napravio show kojime je privukao najveću pažnju na događanju u Ljubljani

 Sigurno je da je, kad su ocjene vina zaključene, ta oznaka s informacijom vezanom uz mpc kupcu i te kako dobro došla, međutim moje osobno mišljenje je da ocjenjivače, za koje je pri službenom vrednovanju uzorka iznimno važno da se usredotoče na geografsko porijeklo, sortu/sorte, izvornost/iskrenost (identitet), stupanj kompleksnosti te sklad i stupanj elegancije/profinjenosti, ne bi trebalo opterećivati s tim podatkom o cijeni, jer mpc-podatak može utjecati na kušača u smislu da mu prođe kroz glavu to da ako je cijena niža vino možda i nije ni rađeno za neke više dosege pa ga na račun toga može bodovno oštetiti, a s druge strane podatak o tome da je uzorak u (vrlo) visokom cjenovnom razredu može, po analogiji, dovesti do toga da vino dobije i više bodova nego što zavrjeđuje…  Platina, zlato i srebro plemeniti su metali koji svuda, svaki u svojoj kategoriji, sjaje jednako, bez obzira na njihou prodajnu cijenu… Čini mi se boljime ono što npr. radi ocjenjivanje Mundus Vini u Njemačkoj: ocjenjivaču se ne daje podatak o maloprodajnoj cijeni vina, taj podatak čuva se za potrošača. Nakon Mundus Vinija bude u globalnom smislu vrlo važni  sajam vina ProWein, tu Meininger Verlag, koji izdaje nekoliko revija posvećenih vinu i sommelijerstvu i koji i organizira Mundus Vini, u jednom od većih paviljona priređuje reviju etiketa ocijenjenih na Mundus Viniju pa tu uz svaku etiketu postavi ploču s bitnim informacijama o porijeklu i nastanku i svojstvima vina, o njegovoj stvarnoj aktualnoj maloprodajnoj cijeni i mišljenje stručnjaka iz krugova vinskih trgovaca, ugostitelja i sommeliera, inače i kvalificiranih ocjenjivača na Mundus Viniju, o tome u kojem cjenovnom rangu bi bilo realno da se na tržištu nudi dotična etiketa.

PRAGOVI ZA MEDALJE  na DWWA su sljedeći: Bronca 85 – 89/100; Srebro 90 – 94; Zlato 95 – 100. Platina se dobiva pripetavanjem zlata, uglavnom onih sa dobivenih 97/100 bodova, a naslov Best in Show dobiva se pripetavanjem Platina.

            NAGRAĐENI – Na DWWA 2022 nekih 50 uzoraka osvojilo je titulu Best in Show (svojevrsni šampioni), 163 ih je dobilo Platinastu medalju (to bi bilo ono što je na drugim ocjenjivanjima Velika zlatna medalja; Hrvatska ih iz 2022. ima tri platine), 678 domoglo se Zlatne medalje (Hrvatskoj ih je pripalo 16), 5900 Srebro (od toga 111 je išlo u Lijepu našu!), a 8074 Broncu.

Hrvatska je na DWWA 2022 osvojila tri platinaste medalje, a u Ljubljani je od te trojke štand imao samo Gianfranco Kozlović, međutim – ni on ni njegova supruga Antonella nisu bili i osobno prisutni. Od hrvatskog trija nazočnog ukupno u Ljubljani štand su, uz Kozlovićeva predstavnika, imali još vinarije Matočec i Vislander (Marko Čolić)

Platinastu medalju za Hrvatsku dobili su uzorci San Salvatore Muskat 2017 – Benvenuti iz Istre (97/100); Haiku 2019 orange (macerirani RR i Manzoni)Dvorska vina Šoškić s Plešivice (97/100), Malvazija Santa Lucia 2017  – Kozlović, Istra (97/100)

Teran Fakin 2021 – Fakin, Istra (95/100) – zlato.

Zlatnu medalju primili su od naših  Teran Barbarossa 2019 – Tomaz, Istra (95/100); Graševina 2020De Mar, Zagorje Međimurje (96/100); Vallis Rabiosa desertno – Vučemilović, Sjeverna Dalmacija (96/100); Gold Cuvée 2020 – Zlatno Brdo, Baranja (96/100); Cuvée sv. Šimun 2018 – Vina Mario Banko, Istra (95/100); St. Euphemia malvazija istarska 2018 – Vivoda, Istra (95/100); Sauvignon Purek 2021 – Puhelek Purek, Prigorje-Bilogora (95/100; pridodana je ozanaka povoljne cijene tj. da je vino u trgovinama u maloprodji ispod 15 funti); Afrodita malvazja istarska 2019 – Matić, Istra (95/100; pridodana je oznaka o povoljnoj cijeni, tj. kako vino spada u kategoriju mpc od ispod 15 funti); R” Rajnski rizling 2019 – Jakopić, Međimurje (95/100); Reventon sur lie grk 2019 – Zure , Korčula (96/100); Bartul grk 2019 – Zure (95/100); Pošip prestige 2019Kraljevski vinogradi, Sjeverna Dalmacija (95/100); Teran Fakin 2021 – Fakin, Istra (95/100), Traminac ibpb 2016Iločki podrumi, Ilok (95/100); Sauvignon 2021 – Štampar, Međimurje (95/100), Korlat supreme 2013 – Korlat Badel, Dalmatinska zagora (96/100) . Sve vrlo vrlo visoke ocjene!!!

DWWA 2022 – hrvatska zlata. Ocjene – gotovo sve 95/100, četiri vina dobila su 96/100

S aspekta logičnog stava da Platinasta, Zlatna i Srebrna i Brončana medalja svuda trebaju imati jednaki sjaj malo je na općoj razini za promatrača sa strane zbunjujuće to što se pragovi za medalje na DWWA bitno razlikuju od onih na drugim također osobito značajnim svjetskim vrednovanjima vina poput Mundus Vinija i Concours Mondiala de Bruxelles. Niti na tim dvama ocjenjivanjima bodovni pragovi za medalje nisu međusobno identični ali su vrlo blizu, dok su kod DWWA kategorije Platine, Zlata i Srebra bodovno za cijeli jedan razred više nego na Mundusu i na CMB, tako da, usporedbom osvojenih bodova, ispada da je npr. Zlato osvojeno na Mundusu i CMB-u tek Srebro na Decanteru, a Srebro na Mundusu i CMB-u je na DWWA tek Bronca…  Pogledom na objavljene tablice s popisom nagrađenih vina na DWWA i na osvojene bodove pojedinih uzoraka uočljivo je da je bi uzorci na DWWA proglašeni Zlatnima, na Mundusu i na CMB-u bili na pragu Platine ili VZL odnosno u kategoriji Platine i VZL. Promatrajući pak samo bodove navedene na službenoj tablici rezultata pored svakoga vina i ne vezujući ih uz DWWA medalje a i istodobno poznavajući dobro neka barem naša, hrvatska vina upada u oči i to da je većem broju uzoraka na DWWA dodijeljeno ipak malo previše bodova. Mišljenja sam da, barem kad je riječ o etiketama odavde koje poznajem, medalja za koju piše da su je dobili još uglavnom i odgovara i da bi medalju toga sjaja osvojili i na spomenutim drugim ocjenjivanjima, međutim na DWWA pripisani im broj bodova ipak pretjeran. Sad proizvođači osvajači medalja na DWWA mogu birati kad spominju svoj uspjeh na međunarodnoj sceni: u trenutku kad im odgovara da ističu na DWWA osvojeno odličje spominju njega, a kad im se čini da bi bolji dojam mogli ostaviti i osobito impresionirati navođenjem-isticanjem pripisanih im  bodova mogu se opredijeliti za tu  opciju reklamiranja.

            U osvrtu na ocjenjivana vina ove godine organizator među ostalime naglašava kako su na DWWA 2022 osobito do izražaja došla tzv. narančasta ili orange (pravilno bi bilo reći: jantarna vina ili amber wines), i to potkrepljuje Platinastom medaljom dodijeljenom hrvatskom vinu Plešivica Haiku 2019 proizvođača Dvorska vina Šoškić, te sa šest Zlatnih medalja uručenih uzorcima iz Hrvatske, Francuske, Gruzje i Italije.

Vinska priredba u Ljubljani bila je lijepa prigoda i za promidžbu lokalnih specijaliteta, primjerice Prekmurske gibanice, inačica tog deserta postoji u Međimurju kao Međimurska gibanica

Ove godine marketinški orijentirana priredba Decanterjevi nagrajenci 2022 s osvajačima medalja prvenstveno s područja Slovenije a onda i nekih od onih iz susjednih joj zemalja inače članica bivše zajednike države, održana je u hotelu Slon u središtu Ljubljane. Doimala se na prvi pogled manjom nego što je znala biti u prijašnjim izdanjima, međutim organizator ljubljanske priredbe Belvin kaže kako je svih ovih posljednjih godina broj izlagača bio podjednak. U svakom slučaju sada, za razliku od prije, uz Slovence i tri laureata iz Lijepe naše, nisu bili prisutni vinari-dobitnici iz drugih zemalja bivše države. Osmi međunarodni salon prestižnih vina privukao je ukupno 36 vinskih kuća nositelja medalja s DWWA 2022. Što se tiče posjetitelja, službeni izvještaj što ga je podastro organizator, ne specifizirajući precizno poslovne kategorije posjetitelja, govori o oko 300 vinskih stručnjaka i ljubitelja vina. Iz Velike Britanije stigla je Caroline Gilby MW, jedna od jakih karika ocjenjivanja u Londonu, a iz Beča je došao Amerikanac Darrel Joseph, inače ugledni vinski pisac, također i ocjenjivač na DWWA. Iz Hrvatske su došli naši degustatori na DWWA – Saša Špiranec i Mario Meštrović. S pozornice u hotelu Slon izlagače i posjetitelje uz domaćina Roberta Gorjaka iz Belvina pozdravili su osobno Caroline Gilby, Darrel Joseph, te Olivia Mason kao voditeljica marketinga DWWA i na neki način zadužena za ovaj naš dio Europe.

            Decanterove recenzije svake godine stvaraju svojevrsni pozitivni nemir i znatiželju među vinarima, vinskim profesionalcima i ljubiteljima vina. Sretni smo što možemo izravno publici prenijeti dio Decanterove priče – rekao Robert Gorjak, jedan od vodećih slovenskih vinskih profesionalaca: – I ove smo godine uspjeli spojiti vinare i ljubitelje vina, to je naša misija. Na Salonu su posjetitelji, među kojima je bilo dosta vinskih kritičara iz inozemstva, mogli probati vina etabliranih vinara. Kvaliteta je sve veća, krug kvalitetnih igrača iz ove naše regije sve širi, i Decanter to primjećuje.

Engleska vinska stručnjakinja s prestižnom titulom Master of Wine, Caroline Gilby:

– Salon Decanterovih pobjednika je nesvakidašnje iskustvo koje svim posjetiteljima omogućuje da vinu dodaju “lice“, a i nama prisutnim ocjenjivačima daje priliku da upoznamo vinare i osobno im čestitamo. A svi vinari koji su među Decanterovim dobitnicima zaslužuju veliki pljesak!

Darrel Joseph, vinski kritičar i Decanterov recenzent:

– Oduševljen sam što sam ovdje, Slovenija je izuzetna vinska zemlja, ima svoj i to visoki karakter. Sretan sam što na današnjem Salonu možemo susresti autore vina. Ovo je jedini način da stvarno upoznamo priče iza boce.

Najviše pozornosti među posjetiteljima sada u Ljubljani svakako je izazvala vinarija Ščurek iz Goriških brda koja je za svoj pjenušac Zero dobila Platinastu medalju. Inače su slovenski vinari ove godine osvojili i sedam Zlatnih medalja, dobili su i 70 Srebrnih i 118 Brončanih medalja.

Zlato na granici, ali ne u smislu nekakvih spornih osvojenih bodova nego – na državnoj razini! Naime osvajač Refošk 2018 izlazi iz podruma Vina Brič, smještenog kod Kopra u SlOveniji u pograničnoj zoni tik uz Lijepu našu, a inače u vlasništvu Envera Moralića, vlasnika i Kutjevačkih podruma u SlAvOniji ! Desno: Uz Zlato za bijelo vino Rebula Orbis 2018 (kao što je Malvazija istarska sinonim za Istru, tako je bijela Rebula sinonim za Goriška brda), obitelj Erzetič iz Gorških brda osvojila je Srebro za jednu drukčiju rebulu a koja u genetskom smislu NIJE crna varijanta znane nam bijele Rebule. Riječ je, doduše, o crnjaku s nazivom Črna rebula 2018! A Črna Rebula je Ribolla nera, odnosno Schioppettino, odnosno Pokalca, Pocalza, sorta Furlanije odnosno Friulija, te sjeverozapadnog dijela Slovenije, uz granicu s Italijom. Najpoznatiji proizvođači Schioppettina su Bressan, Girolamo Dorigo, Petrussa… (Marko Čolić)

S obzirom da je, kako još naglašava Robert Gorjak kao organizator i domaćin na Decanterjevim nagrajencima 2022 , namjena manifestacije domaćoj i stranoj javnosti predstaviti vina odavde a koja imaju međunarodno certificiranu kvalitetu dobivenu na najznačajnijim svjetskim ocjenjivanjima te pokazati uživo tko su vinari odavde dobitnici ovih značajnih nagrada šteta je što ipak dosta nagrađenih vinara iz ove naše regije nije osjetilo potrebu sudjelovanja na toj priredbi. Tu mislim uvelike baš i na hrvatske vinare. Kad se već slalo uzorke na DWWA u London, a što baš i nije bilo jeftino, bilo bi nekako logično da se, radi poslovno moguće znatno boljeg zaokruženja priče, našlo još malo vremena i sredstava za i osobni nastup na toj manifestaciji s promidžbenim predznakom. Vinari u svojim sredinama imaju već izgrađene ime i image, bitno je takvu marketinški i te kako bitnu nagradu na DWWA iskoristiti koliko god je moguće bolje za promociju i u drugim sredinama, koje valja animirati na uvoz. Od triju naših dobitnika medalja i izlagača u Ljubljani osobno je nazočio samo Matočec!?  Neke naše dobitnike pitao sam, naknadno, kako to da nisu nastupili u Ljubljani, neki su odgovorili da nemaju neku veću proizvodnju vina i da je to razlog, nekako kao da im je  dovoljno da na DWWA medalju gledaju s ushićenjem jer potvrdjuje da rade dobro i daje im sigurnost da će količinu koju nude dobro plasirati, a neki odgovori bili su da je posla puno a vinskih manifestacija također i da se jednostavno ne stigne biti svuda prisutan. Neki hrvatski vinari-dobitnici medalje na DWWA 2022 našli su neka svoja rješenja za vlastitu promidžbu (kod kuće) kao osvajača trofeja na DWWA, primjerice organizirajući na svojim posjedima događanja tipa vinski doručak u vinogradu ili pak zalaz sunca u vinogradu ili pak okupljanje ljubitelja vina kod sebe u trsju odnosno uz podrum a nazvano nekako drukčije. Jedno takvo događanje, s nazivom Kraljevina Food Summer, priredila je npr. enologinja i zaposlenica Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, glavna odgovorna za obiteljsku vinsku produkciju, Ivana Puhelek Purek iz Gornjeg Psarjeva kod Svetog Ivana Zelina. Neki drugi vinari dobitnici, uglavnom srebrnih i brončanih odličja (bilo je jedno zlatno!), konkretno oni iz Varaždinske županije odlučili su svoje uspjehe na DWWA 2022 a vidljive kroz medalje javnosti prikazati nastupom na priredbi 19. Decanter World Wine Award 2022 na manifestaciji Vinski lideri Varaždinske županije u Varaždinu i u organizaciji Varaždinske županje. S te manifestacije izdan je decentni katalog u kojemu su ukratko predstavljene sve vinarije-laureati, butelje što su dobile trofeje, i u kojemu su, kao kontakti za zainteresirane, tiskane i adrese svih laureata-sudionika u Varaždinu.

Ivana Puhelek Puhelek, Vinska kraljica kraljevine i njeno veliko vino – Sauvignon Purek 2021, na DWWA 2022 Zlatna medalja (95/100) (Marko Čolić)

Ivana Puhelek Purek proslavila je zlatni uspjeh u Londonu večernjim/noćnim eno-gastro tulumom na prostranoj čistini pored podruma Purek Puhelek u Gornjem Psarjevu ponad Zeline

Grupa proizvođača vina iz Varaždinske županije smatrala je nastup na manifestaciji Vinski lideri Varaždinske županije, održanoj kratko vrijeme nakon Decanter World Wine Awarda 2022 boljim rješenjem za prezentaciju svojih jedne Zlatne medalje

 Službene izjave organizatora manifestacije Decanterovi nagrajenci u Ljubljani o tome koji su sve uvaženi domaći i osobito strani vinski novinari, vinski trgovci, ugostitelji iz zemalja što su nama ovdje zanimljive odnosno mogu biti zanimljive kao uvoznici vina odavde, pozvani da dodju u Ljubljanu i koji su se sve odazvali – nije bilo. Sigurno bi najava i obznana potvrde dolaska nekih utjecajnih imena iz poslovnog vinskog svijeta izvana bila korisna i pretpostavljam da bi motivirala naše vinare da u većem broju sudjeluju na Salonu nagrađenh na DWWA. A radi pojačanja promidžbene snage priredbe možda bi se moglo razmišljati i o tome da Ljubljana i Zagreb udruže snage u organizaciji, na način da se jedne godine prezentacija odvija u Ljubljani a sljedeće u Zagrebu…

Je li bilo razmišljanja i razgovora u tome pravcu na razini Gorjak i, s naše strane, Špiranec, koji je takodjer degustator na DWWA a ujedno je i uspješan organizator viskih događana primjerice festivala Grand Tasting u zagrebačkoj Laubi, pa manifestacije Vinski grad u Zagrebu, Varaždinu, ove godine eto i u Puli? Na moje pitanje o tome upućeno i Robertu Gorjaku i našem Saši Špirancu obojica su mi rekla da zamisao o tome nije loša… ♣

Moć, i nužnost marketinga

OSMIŠLJAVANJE IDENTITETA PROIZVODA, BRENDIRNJE TERITORIJA KROZ SPECIFIČNE PROIZVOD i USLUGU, REBRANDING, SVE U SKLADU s MODERNIM VREMENOM…

Osmišljavanje identiteta proizvoda i usluga, brendiranje teritorija kroz proizvod i uslugu, rebranding, dizajniranje ambalaže u skladu s bitkom (suštinom) proizvoda i usluge a sve u skladu modernim vremenom, izrada iskrenog i uvjerljivog promotivnog materijala, suradnja na projektima s malim proizvođačima ali i s velikim kompanijama… To je nešto što bi i te kako moralo početi jače zanimati hrvatsku vinsku branšu koja nikako da napokon postane ono što je, s obzirom na dugu povijest vinogradarstva i vinarstva na ovim prostorima (dokumenti govore o počecima još u šestom stoljeću prije Krista!), s obzirom na iznimno kvalitetne vinogradske pozicije, klimatsku i pedološku raznolikost područja, značajan broj sjajnih domaćih kultivara a i na, u novije vrijeme, lijepi broj  etiketa s izvrsnim i vrlo ozbiljnim eno-uradcima, kao i s razvijenim turizmom kao sjajnim poligonom za upoznavanje i stranaca i s našim eno-uradcima, već trebala biti, a to je u poslovnom smislu relevantan igrač na globalnome vinskome planu.

Izvorka Serdarević Jurić

To na žalost nije postala zbog izražene sklonosti naših proizvođača prema soliranju, zbog i dosta raširenog zadovoljavanja tek prosjekom, a i zbog upitnih razine stručnosti i stupnja zainteresiranosti nekih položajno bitnih pojedinaca i u političkim struktirama i unutar cjelokupne grane a posljedica čega su neadekvatna poslovna (samo)organiziranost branše po područjima a i, nekako je dojam, i ne baš, kako u kakvoći tako i u intenzitetu i kontinuitetom, najprimjerenija općenita aktivnost pripadnika branše u marketingu. pa time, kao posljedicom u poslovnom smislu, nedovoljni povratni efekti.

Evo lijepe vijesti koja bi u poslovnom smislu mogla biti zanimljiva i za hrvatsku vinsku branšu: riječ je o Zagrepčanki  Izvorki Jurić, predstavnici Lijepe,naše, kao prvoj s hrvatske dizajnerske scene kojoj je to uspjelo biti, na prestižnoj svjetskoj konferenciji za brending First Round u Amsterdamu! Izvorka i njena firma Design Bureau bili su pozvani da svoj način rada predstave na spomenutom okupljanju etabliranih svjetskih dizajnerskih studija, a prezentirali su se temom pod naslovom Dizajn identiteta proizvoda i ambalaže za Hrvatsku kovanicu novca!, sad je upravo Kovanica u kojoj se izrađuju metalni euri i te kako aktualna. S druge strane, Izvorki Jurić vinska branša nije nešto strano, naime, poznajem je već dugo i znam da je već imala poslovne odnose u toj domeni…

Izvorka, inače docentica na Sveučilištu u Zagrebu na Studiju Dizajna pri Arhitektonskom fakultetu gdje drži kolegije Strategije brendiranja i Upravljanje dizajnom dok na Sveučilištu Algebra u Zagrebu vodi i kolegije Dizajn ambalaže, Brending i Dizajn multikultura, danas će, ako treba pričati o sebi, istaknuti kako je na poziciji kreativne i art-direktorice u vlastitom dizajn studiju Design Bureau, gdje vodi tim vrlo kreativnih osoba – dizajnera, ilustratora, copywritera, s njima zajedno radi na raznovrsnim projektima s područja brandinga i dizajna ambalaže.

Osnovni princip je, veli Izvorka, isti kao i na početku, uvijek pristupati svakom projektu kao da je najvažniji do sada, sa strašću, te analitički, tražeći baš to nešto što je specifično i drukčije što se može pretočiti u kreativnu ideju, ispričati i stvoriti neku novu vrijednost za korisnike.

A jedan od značajnih rezultata u karijeri svakako je taj recentni poziv na First Round. Izvorka govori kako ju je, dakako,vrlo ugodno iznenadio i bila je naravno jako polaskana time što su je Armin Vit i Bryony Gomez-Palacio iz UnderConsiderationa uključili u svoju prvu europsku inačicu First Round konferencije. Otkriva kako je UnderConsideration zapravo poznati američki dizajn studio koji vodi nekoliko popularnih dizajn-blogova s višemilijunskim pregledima, među kojima je najpoznatiji Brand New, njega redovito i sama prati.

– Poziv na ovu konferenciju veliko je priznanje za mene osobno, ali i za rad moga studija. Ideja First Round prezentacije je predstavljanje ne tek jednog konkretnog projekta, nego vlastitih znanja i vještina prezentiranja, suradnje s klijentima te načinima na koji teče takva suradnja. Na konferenciji iskusni dizajneri dijele svoja znanja te iskustva rada s klijentima od prve prezentacije do realizacije projekta.

Izvorka Jurić na First Roundu u Amsterdamu:

– Mislim da je naša snaga u strateškom pristupu dizajnu. Ako pogledate naš portfolio vidjet ćete da ne postoji neki prepoznatljivi stil, već svaki projekt zapravo traži i daje odgovor na postavljeni zadatak. Takav način rada omogućuje nam da osmislimo takvu komunikaciju i dizajn koji će biti najučinkovitiji za našeg klijenta, neki brend, proizvod ili uslugu najbolje približiti korisnicima. Volimo raditi projekte koji su uvijek različiti i svježi, koji za nas predstavljaju svojevrstan izazov i donose neku dizajn inovaciju, a time klijentima donose komparativnu prednost na zahtjevnom tržištu.

Naglašava opetovano kako dizajn uvijek korespondira s vremenom u kojem je nastao i odgovor je na današnje potrebe društva ili korisnika, pa je najčešće i odraz onog što se događa u svijetu ili u našoj užoj okolini.

– Naš je posao dosta intenzivan, pa  iako je zabavan i uvijek drukčiji, znamo se i prilično umoriti. Zato se trudimo putovati i redovno odlaziti na periode godišnjih odmora kako bi se fizički i psihički odmorili, prikupili nova iskustva i vratili se na posao spremni za nove kreativne ideje.

Opširnije o Izvorki Jurić i njenom Design Bureauu  na:

https://super1.telegram.hr/snaga/prva-je-kojoj-je-to-uspjelo-iz-hrvatske-izvorka-juric-izlagala-je-na-prestiznoj-konferenciji-za-brending/   

Gurmanski poroci u Novigradu u Istri

 CHE GUSTO! / KAKVOG LI OKUSA!…

Zajednica Talijana Novigrad (istarski) i Slow Food Istra u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Novigrada i insitucije Sergija Nesicha Bever Forever Organizastion pod pokroviteljstvom Grada Novigrada-Cittanova i Generalnog  Konzulata Republike Italije u Rijeci organizirali su u istarskome Novigradu šesto izdanje manifestacije CHE GUSTO! Smotra s degustacijom kvalitetnih vina, piva i raznih prehrambenih proizvoda renomiranih proizvođača iz Hrvatske, Italije i Slovenije odvijala se na samom kraju srpnja 2022. u večernjim satima na terasi Zajednice Talijana.

Pred brojnom publikom svoje je eno-gastro uratke podastrlo 47 proizvođača. Ovaj susret okusa i užitaka zamišljen je bio kao revija delikatesa i finih pića uglavnom manjih proizvodnih tvrtki  što se drže načela Slow Fooda temeljenog na pojmovima Dobro, Čisto i Pravedno, rekao je  ispred organizatora Glauco Bevilacqua, predsjednik Vijeća Zajednice Talijana iz Novigrada.

Evo i popisa najavljenih izlagača, na cijeloj listi je mnogo interesantnih a nekih i globalno vrlo znanih imena:

Iz Hrvatske, konkretno Istre, kao nastupači najavljeni su bili Mihelić, Ivančić, Diković, Demark, Bertoša, Roxanich, Bura Brew, Tomaz, Monte Rosso, Franc Arman, Degrassi, Radovan, Valenta, Leonardo Palčić, Vorić; zatim Al Torcio ulje, Belić OleaBrajko ulje, Červar ulje; Šegon destilati.

Mladen Rožanić, Roxanich vina: legendarni Teran RE, redizajnirano

Iz Slovenje: Montemoro, Korenika & Moskon, Joško Renčel, Vinoteka Brda, Ingrid Mahnič.

Iz Italije: Komjanc, Enoteca Cormòns, Tenuta Stella, Primosic, Venica, Villa Russiz, Renato Keber, Due del Monte i Subida di Monte s Collija; Andrej Milic s talijanskog Krasa (Carso); Murva i Amandum – Isonzo; Fiore dei Libri i Conte d’Attimis Maniago – Colli orientali del Friuli; la Versa – Oltrepo Pavese; Scriani – Valpollicella;  Conterno Fantino – Langhe (zona apelacije Barolo docg); Masarotti; Spirits & Colori – Reggio Emilia; Fred Jerbis– Italia distillati; Antica Cortea Birra di Gorizia – Gorizia.

Moreno Degrassi s Glaucom Bevilacquom (s naočarima, sroji s desne strane Degrassija)

Ovo je mogla biti lijepa prigoda za jaču prezentaciju upravo proglašenog novog predsjednika udruge Vinistra, a to je mladi Luca Rossi, koji nasljeđuje dosadašnjeg čelnika Nikolu Benvenutija i od kojega se očekuje da javnosti što prije iznese svoje prijedloge i svoje viđenje vezano uz daljnji rad tog važnog udruženja vinogradara, vinara a i uljara najvećeg hrvatskog poluotoka.

Inače, Luca Rossi prošle je godine bio kandidat u izboru najboljeg hrvatskog poljoprivrednika. Iako radi i u vinogradu i u podrumu, u obiteljskoj vinariji zadužen je ponajviše za promociju i prodaju, pa članovi Vinistre od mladog vinara upravo na području marketinga i promocije očekuju najviše.

Primopredaja dužnosti – novi predsjednik udruge Vinistra Luca Rossi i njegov prethodnik Nikola Benvenuti. Očekujemo najave najvažnijih daljnjih aktivnosti te važne udruge istarskih vinogradara, vinara a i uljara. Dosadašnji predsjednik Nikola Benvenuti nije baš bio rječit na tu temu

– Želio bih se zahvaliti članovima Vinistre na ukazanome mi povjerenju. Svjestan sam činjenice da na meni leži velika odgovornost i spreman sam se uloviti u koštac sa svim izazovima koje ova funkcija nosi. Vinistra je kao udruga iznimno kvalitetno posložena, leži na dobrim temeljima, ima jasno razrađenu Strategiju i vjerujem kako ćemo uspjeti realizirati sve zadane ciljeve – istaknuo je novi predsjednik.

Manifestacija u Novigradu istarskome bila je namijenjena svima – lokalnim stanovnicima te domaćim profesionalcima iz sektora eno-gastronomije, turistima što borave u Istri. Ulaznica za posjetitelje stajala je 200 kuna odnosno 25 € po osobi, u cijenu su bili uključeni čaša za degustaiju, torbica za nošenje čaše, te mogućnost kušanja svih izloženih vina.

Iz popisa izlagača uočljivo je da su svi osim dvoje njih iz triju geografskih područja koja su međusobno u neposrednom susjedstvu, konkretno Hrvatske Istre, Slovenske Istre & Krasa, te talijanske Furlanije Venecije Julije, međutim u grupi talijanskih vinara nazočnih  sada u Novigradu dvoje ih je bilo i iz udaljenijih područja u odnosu na državnu granicu između Italije i Slovenije, riječ je o jednome iz Valplolicelle kod Verone i jednome iz Pijemonta. Ako je ovdje bila riječ o želji organizatora da dodatno kao izlagače ima ponekog gosta iz neke druge regije Italije, postavlja se pitanje zašto onda, paralelno, kao poseban gost-izlagač nije bio i neki vinar npr. iz Slovenske Štajerske (tamo ima vlo jakih imena!!), eventualno iz Dolenjske, te, govorimo li o Hrvatskoj, netko iz sjeverozapadnoga dijela Lijepe naše ili netko iz Slavonije/Podunavlja, odnosno netko iz Dalmacije? S druge strane, moguće je da je dovođenje vinara iz Veneta i iz Pijemonta najava nekih promjena u konstrukciji manifestacije, u smislu da bi se priredba mogla sa sadašnjih triju pograničnih regija značajnije proširiti i na po nekoliko istaknutijih predstavnika drugih predjela svake od triju sadašnjih nacionalnh nositelja priče. Pitao sam o tome Bevilacquu ali on se zasad nije o tome htio izjasniti.

Zvijezde Barola iz Pijemonta – duo Guido Fantino i Claudio Conterno iz Monfortea d’Alba, najavili su mi uoči priredbe da na kušanje u Novigrad donose i jedan od svojih ponajboljih Barola, onaj od grožđa iz vinograda Vigna del Gris

Još jedno pitanje za glavnog odgovornoga za organizaciju, Glauca Bevilacquu, ali i za neke druge iskusne naše poslovno snažne organizatore kako u Istri tako i izvan nje: bi li ovakva manifestacija mogla prerasti u neko bitno ambicioznije regijsko eno-gastro događanje s uključenjem u priču i još nekih ciljano izabranih, dakako ponajboljih, proizvođača vina i tipičnih lokalnih delicija iz nama blizih pograničnih regija odnosno susjednih  država kao izlagača, primjerice Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije…?

I još nešto bitno, a na što na žalost nisam dobio odgovor: jesu li na ovu priredbu u Novigrad bili pozvani i neki bitni eno-gastro novinari i neki međunarodno značajniji vinski trgovci i ugostitelji? U svakom slučaju, ako bi manifestacija idućih godina – naravno i uz odgovarajući pomoć društvenih institucija – prerasla ove sadašnje okvire i postala bogatim izlogom ponajboljih tipičnih, specifičnih eno uradaka i gurmanskih specijaliteta s područja ovog južnog i jugoistočnog dijela Europe svakako bi bilo nužno osigurati i posjet važnih vinskih trgovaca a i vinskih novinara iz Hrvatske, Slovenije, Italije, a također i onih iz Austrije, Mađarske, Njemačke, Beneluxa, skandinavskih zemalja, Velike Britanije, pa, Češke i Poljske, zemalja koje su vrlo interesantna kao tržišta… ♣

Ljeto na Krku

IN VINO VERITAS u PUNTU

Potkraj tjedna u drugoj polovici srpnja, dakle u špici glavne turističke sezone, u Puntu na otoku Krku održan je mini vinski festival IN VINO VERITAS, za koji su ideja i koncept rođeni 2019., ali koji je zbog tadašnjih poznatih ograničenja za svoj debut morao pričekati do sada.

Punat iz zraka

Organizatori – TZ Općine Punat na čelu s Brankom Karabaićem i novinarka i vinska promotorica, inače glavna WoW-ica Sanja Muzaferija nazvali su ga vikend-priredbom za uživanje, a rado će naglasiti to da su ga zamislili kao priliku za  jačanje prijateljskih i poslovnih odnosa vinara raznih krajeva Lijepe naše i vinara, vinskih trgovaca i ugostitelja i hotelijera s područja otoka Krka, te kao prigodu da se domaćem stanovništvu te turistima podrobno i kroz izravne nastupe proizvođača predstave i drugi hrvatski vinari i njihova vina, njihove regije. Organizatori su željeli, vele, vinarima omogućiti i kratki predah od vinograda – na moru, jasno, uz pružanje poslovne prilike za promociju i prodaju.

Punat – Trg zahvalnosti, In Vino Veritas 2022

IN VINO VERITAS  je u svom prvom izdanju spojio zelenu i plavu Hrvatsku, i istaknuo je pobratimljenje općina Punat i Tovarnik. Točila su se i pila vina manjih, obiteljskih vinarija, njih šest, a to su vinarija Agris, Kovats, Papak, Pinkert, Siber i Szabo.

Inicijatori i organizatori – Branko Karabaić iz TZ Općine Punat otvara festival, desno na slici je WoW-ica Sanja Muzaferija

Endre Kubik iz vinarije Pinkert, održao je edukativnu interaktivnu radionicu Vinski terroir Baranje, na kušanje je ponuđena kapljica vinarija Pinkert,  Kovats i Szabo. U restoranu Bocoon pak bila je svečana večera s tri slijeda, svako jelo prikladno sljubljeno s odgovarajućim baranjskim vinom. Večeri se pridružio i Domagoj Jakopović Ribafish, koji je zadnju etapu svog trogodšnjeg projekta Rok Otok trebao otplivati krajem srpnja upravo na punatskom području.

Iz Punta Sanja Muzaferija, koja kaže kako su svi bili jako zadovoljni festivalom, najavljuje da će dogodine ovdje, u okviru 2.festivala IN VINO VERITAS,  gostovati vinari s vinima  iz neke druge hrvatske regije, međutim ne precizira i koje

In Vino Veritas 2022 – neke od prezentiranih butelja

Zanimljiv pristup

IN MEDIAS tRES – Logično je da gostujući vinari iz drugih dijelova Lijepe naše ovakvu prigodu da na prodaju ponude svoje butelje u znanom turističkom području u punoj sezoni promatraju s oduševljenjem, upitno je međutim koliko su s ovim terminom izabranim za ovaj festival, makar i s tako kratko trajućim gostovanjem svojih kolega iz drugih krajeva u mjestu gdje domaćin očekuje za sebe maksimalnu berbu od turizma, oduševljeni i autori i ponuđači vina s otoka Krka! Rekao bih da vjerujem kako oni na odabir nekog drugog datuma kao termina održavanja priredbe ne bi imali ništa protiv festivala što predviđa ugošćenje, na njihovom otoku, radi toga da se jačaju međusobno prijateljtsvo i poslovna povezanost, vinara iz ostalih naših krajeva. Vrijedilo bi vezano uz festival In Vino Veritas za budućnost razmisliti o održavanju manifestacije npr. uoči pune sezone, kad u pravilu ima manje događanja, i o realizaciji priredbe u ponešto drukčijoj koncepciji, onoj kroz koju će se atraktivnim cjelodnevnim (jer temperature u to vrijeme još nisu paklene kao što su bile ove u srpnju!) eventom obogatiti program zbivanja u vremenskom periodu najave pune turističke sezone, te i kroz koju će i lokalni vinari biti vidljivi u programu. To druga koncepcija značilo bi primjerice da se ne na jednoj poziciji (npr. glavni trg) u Puntu ili gradu Krku nego na više različitih lokacija (trgova) postave s tri strane otvoreni četvrtasti oveći bijeli šatori sa izlogom nuđenih etiketa, sa šankom s blagajnom i s, ispred šanka, visokim barskim stolićima i sjedalicama, svaki šator da je namijenjen posebno za po jednu pozvanu vinsku hrvatsku regiju, naravno barem jedan morao bi biti predviđen za lokalne, kvarnerske proizvođače. Raspršenost ponude po više atraktivnih mjesta u gradu Krku ili pak po Puntu, kao i radno vrijeme šatora i preko dana potaknuli bi goste da u potrazi za eno-šatorima obilaze grad i bolje ga upoznaju, a ne da se uvečer zadržavaju i piju tek na jednom mjestu. Zamisao o širenju prijateljstva između domaćih i gostujućih vinara i unaprjeđenju suradnje između poslovnih subjekata (s jedne strane gostujućih vinara a s druge strane restorana i hotela s područja otoka Krka), djelovala bi vjerodostojnije nego što djeluje, barem prema van, ovako kao što je sada. I o sadržaju ponude u tim vinskim šatorima kao zanimljivim eno-punktovima prikladnim za upoznavanje cijele vinske Hrvatske vrijedilo bi podrobnije razmisliti, naime idući festival In Vino Veritas mogao bi kroz nekoliko dana u svakom šatoru prezentirati, uz kvarnerske vinare i kvarnerska vina, proizvošače i Bakhov nektar iz drugih hrvatskih regija kompletno po sortama i tipovima kapljice, a potom, za dvije godine svaka regija mogla bi se prezentirati npr. naglašeno s bijelim i ružičastim mirnim vinom i s pjenušcima (prvenstveno od svojih lokalnih kultivara), a onda, u idućim izdanjima, da protagonisti u ponudi budu crna mirna vina, ružičasti pjenušci i slatka desertna vina… ♣

Poslastice iz Doline kardinala

BARUN 100+  2018 pas dosé Vallée des Cardinaux

Pažnju šire javnosti sve više privlače vina Barun obitelji Barundić iz Brezarića kod Krašića, u Dolini kardinala. U vinsku kartu Hrvatske ta obitelj, u novije vrijeme osjetno pojačanim angažmanom na unaprjeđenju kakvoće svojega proizvoda i u marketinškoj aktivnosti kao sastavnome dijelu cijeloga posla, na područje Plešivičkog vinogorja, zasad najafirmiranije po tekućim Bakhovim poslasticama s brdskih padina ponad Jastrebarskoga, učvršćuje relativno novi te geografski uži pojam – oznaku Vino iz Doline kardinala. Pred javnost Barundići izlaze s bijelim i crnim suhim mirnim vinom te s bijelim i ružičastim pjenušcem u extra brut i brut varijanti. Osobito su posvećeni bijelom i u nas još rijetko sađenom kultivaru Manzoni, križancu Rizlinga rajnskog i Pinota bijeloga (u dozrijevanju odlično nakupljanje sladora i, istodobno, jako dobro zadržavanje kiselina) u izvedbi talijanskog profesora Luigija Manzonija, te Pinot noiru odnosno crnome. S obzirom na to da je Josip Joseph Stjepan Stéphane Barundić rodjen na jugu Francuske i da je s roditeljima djetinjstvo proveo tamo, na etiketama se znaju naći i francuski izrazi.

Josip Joseph Stjepan Stéphane Barundić i Mara Špoljar Barundić, sa sinovima koji se odlično snalaze i u vinogradu i u podrumu ali i, na tragu onoga kako ih uče mama i tata, i u kuhinji uz štednjak… S obzirom na uistinu pažnje vrijednu ponudu i odlične hrane te s obzirom da je jedan od sinova krenuo putevim profesionalnog kuhara, u obitelji Barundić lociranoj u ambijentu Doline kardinala vrijedno bi doista bilo – to sam već i prije predlagao – napokon ozbiljno razmisliti o tome da se Baruni organziraju na način da se na visokom nivou i tome primjerenim cjenikom,  i s hranom što prije otvore prema javnosti

Novo poglavlje kod vinske obitelji Barundić, koja se pomalo širi s površinama pod vinovom lozom i sada vodi brigu o pet vlastitih hektara s trsjem i koja pod posebnom pažnjom supruge Mare Špoljar Barundić obrađuje vinograde, nastupilo je pred nešto više od četiri godine kad su Barundići svoj, prije gotovo tri desetljeća na nakošenoj poziciji Hrženjak (brdašcu iznad Krašića) kupljeni vinogradarski jako dobar teren zasadjen s 400 panjeva vinove loze starije od 100 godina, odlučili početi iskorištavati drukčije. Staro trsje nisu bili iskrčili da bi zasadili novo, nego su Mara i Josip Barundić, u prvo vrijeme, kojih desetak godina vrijedno razvijajući obiteljsku vinariju, grožđe odande miješali s drugime, za ostala vina. Kultivari su u tom starom nasadu tradicijski: Lipovina, Štajerska belina, Graševina, Kraljevina, Muškati bijeli i žuti, Plavec žuti, Plemenka… A onda su, eto, upravo tu starost trsja napokon odlučili početi koristiti za proizvodnju nekog posebnog vina s dodatnom oznakom staro trsje i kvalitativno s dodanom vrijednosti, kako to rade Francuzi, Nijemci, Talijani, Španjolci (vieilles vignes, alte Reben, vigna vecchia, viñas viejas). U konzultacijama s prijateljima, među kojima smo bili i Ivan Dropuljić, osnivač i direktor Zagreb Vino.coma, vinski pisac i degustator Ivo Kozarčanin Bakhov sin i ja ispred revije Svijet u Čaši, na temu tog posebnog proizvoda i uzimajući u obzir poziciju vinograda i spomenute tradicijski tamo uzgajane sorte iskristaliziralo se da bi najbolje bilo pokušati izaći s pjenušcem klasične šampanjske metode, eventualno i s dužim dozrijevanjem u butelji, tj. ako se mladi pjenušac pokaže u prikladnoj kondiciji za odležavanje ostaviti ga nakon druge fermentacije u boci na razvoju na finom talogu do degoržiranja i čepljenja plutenim zatvaračem, u  šampanjskom stilu – najmanje tri godine…

Prva berba na Hrženjaku za nešto ekstra bila je 2018. U ekipi smo uz domaćine Barundiće te godine od trenutka orezivanja bili i nas trojica uravo spomenutih pajdaša. O tome i o punjenju baznog vina u bocu na šampanjizaciju  Svijet u Čaši je svojedobno objavio reportaže, a Iwek Kozarčanin sad se, evo, prisjeća:

– Vinograd smo orezali u travnju 2018. Sljedećih mjeseci smo ga obilazili i milovali pogledima, pa smo 24. kolovoza pošli u berbu. Grožđe je bilo zdravo, prerada ploda se odvijala u kontroliranim uvjetima. Ubrano smo grožđe isprešali, i pustili ga na vrenje, vino je potom stavljeno na odležavaje na finom talogu u inox-tanku. Svako toliko smo ga, dakako, kušali. Nakon nekog vremena to bazno vino pokazalo se spremnim za šampanjizaciju, bilo je ugodno na nepcu, za razliku od francuskih osnovnih vina za šampanjac koja budu jako, čak pungnentno kisela i teško ih je kao takve piti, međutim baš takvo bazno vino poslije se u gotovom šampanjcu pokaže da je dobro da prije stavljanja na šampanjizaciju bude takvo. Konačno smo to naše osnovno vino 24. srpnja 2019. napunili u šampanjsku bocu, dodali mu kvasce za drugo vrenje i prepustili njima da mirno vino počnu pretvarati u pjenušac, kojemu smo kao radni naziv odredili oznaku 100+ pas dosé, znači bez dodavanja ekspedicijskog likera. Napunili smo 252 magnuma, dakle boca zapremnina kojih je po litru i pol.

Došao je trenutak da, nakon što je pjenušac odležao tri godine pod krunskim zatvaračem i na kvascu, otvorimo prvi magnum 100+  i da kušamo naših ruku djelo i naš zajednički prvijenac na početku karijere. Uz Maru i Josipa Barundića su Ivan Dropuljić, novinarka Ana Rogač i Ivo Kozarčanin (suhiucasi)

I tako, tri su godine već od onda prošle, i za sredinu srpnja 2022. pao je dogovor da se nađemo kod Barundićevih na kušanju tog našeg bisera. A on se pokazao najprije lijepom žućkastom bojom i s brojnim živahnim sitnim perlicama, pa složenim mirisom s naznakama zrelog bijelog koštićavog voća (kruška, marelica…) i s briošem u tragu, pa s jako dobrom konzistencijom,  te kao svjež, mekan i elegantan, za dodatni razvoj treba mu da poslije degoržiranja još nekoliko mjeseci odleži i na plutenom čepu!…

Mara i Josip Barundić pobrinuli su se za svečanu večeru koja je počela s ovim domaćim nareskom (vlastita produkcija!) i namazom i nadjevom obogaćenim kruškama povrća iz vlastita vrta. Slijedili su velika pastrva pečena s krumpirom u pećnici, zatim pečena patka s mlincima, za slani desert pita od sira a za slatki desert kolačići sa sezonskim voćem… (suhiucasi)

Uz jela su posluženi najprije pjenušac Barun Manzoni Elégance extra brut pa, potom, mirna vina Barun Vallée des Cardinaux Seigneur Chardonnay 2019 sur lie, onda Marquis Pinot noir 2019, pa Cardinal Pinot noir 2019 Vallée des Cardinaux Magnum, a za kraj krajeva – da uz Fête nationale budemo još bliže Francuskoj, i u dvostruki magnum napunjeni izvanredan izvanredno držeći crnjak s francuskog juga – Clos de Joncuas Gigondas (Grenache, Mourvèdre, Cinsault) 1989! Vive la France! Vive la Croatie! (suhiucasi)

Nekako se ovaj naš nedavni srpanjski radno-hedonistički susret kod Barundićevih datumski  poklopio s onime navedenime u uvodu ovog teksta a što govori o zemlji rođenja Josipa Barundića i zemlji njegovo prvog djetinjstva, naime 14. srpnja u Francuskoj je nacionalni praznik, sjećanje na pad Bastille i slavlje u povodu formiranja Republike Francuske! (početak himne: Allons enfants de la patrie, le jour de gloire est arrivé, contre nous de la tyranie l’étandard sanglant est levé. Aux armes, aux armes…). Hrvat s rođenjem i ranom mladosti provedenom u Francuskoj a potom stalno nastanjen u Lijepoj našoj tako, eto, može slaviti DVA Dana Republike!, nije mogao bolje izabrati termn za prvo i odlučujuće otvaranje svog pjenušavog vina rađenog od domaćih kultivara i tehnologijom te načinom elaboracije onako kako u francuskoj Champagnei pristupaju kreiranju svojih ponajboljih šampanjaca. Prigoda je to bila i da se, uz odličnu Marinu domaću kuhinju dodatno skrene pažnja na još tri vina Barun od francuskih sorata a iz Doline kardinala – Seigneur Chardonnay sur lie Vallée des cardinaux i Marquis Pinot noir Vallée des cardinaux u buteljama te na magnum Cardinal Pinot noir Valée des cardinaux

Priča Barun 100+ nastavlja se i ove godine, iako je dobar dio trsova nastradao u olujama nakon rezidbe. Grožđa će biti iznimno malo i od njega će se ovaj put, lako moguće, raditi tek mirno vino. Pa, da vidimo kakvime će se pokazati… ♣

Podnožje zagrebačke Medvednice – programirano carstvo pastrve

GRAČANSKI RIBNJAK

Ujutro su još u potoku, a oko podneva mogu već biti na tanjuru!

Emin Teskeredžić s uistinu uvjerljivim ulovom

Riječ je o pastrvama, i to kalifornijskoj, kalifornijskoj salmoniziranoj i autohtonoj potočnoj. Veličine različite – kalifornijska od 250 do 400 grama, kalifornijska posebno hranjena da se pretvori u salmoniziranu i da meso dobije boju lososa bude u težinama od 800 do 1.500 grama (1,5 kg), potočna je pak u varijantama od 300 do oko 1.000 grama. Adresa: Zagreb, ulica Gračanski ribnjak bb. Vrijedi, i te kako, skoknuti do tog ribnjaka posebice sada u ovo ljetno i osobito vruće vrijeme, boravak makar i na kratko u podsljemenskoj zoni osvježit će, a ovakva svježa pastrva ponuđena k tome u tri varijante idealna je hrana također baš i po vrućini…

Gračanski ribnjak, s ribama spremnim za prodaju: bazeni s pastrvama, svaki za svoju grupu (suhiucasi)

Gračani, nekad osobito popularni među Zagrepčanima zbog obilja restorana koji su nudili finu domaću hranu (Stari Puntijar, Debeli Martin, Gračanka, Kamanjo…), sad kao dragulj koji za krug ljubitelja fine papice ima najveće značenje, slove, još uvijek, Stari Puntijar, u međuvremenu dopunjen hotelom, te, upravo, Gračanski ribnjak, kad se ide iz pravca Mihaljevca prema Gračanima, malo dalje od Puntijara za nj se skreće  ulijevo na Isce pa u ulicu Gračanski ribnjak. Za sjaj Gračanskog ribnjaka krivac je Zagrepčanin nastanjen na Gornjem gradu a s pogledom i s vinogradom prema popularnoj Tkalči – Emin Teskeredžić dr.med.vet., veterinar s magisterijem iz oceanologije na PMF-u i s doktoratom na Agromskom fakultetu iz područja ribarstva, autor tristotinjak znanstvenih i stručnih radova – eminentni stručnjak za ribe, svojedobno duboko uključen u osnutak i rad niza ribnjaka u nas. Vlasnik je Gračanskog ribnjaka smještenog na izvoru potoka Ribnjak, te korisnik velikog  ribnjaka Krčić na samom izvoru rijeke Krke u Kninu.

Ribnjak Krčić u Kninu koji za rast ribe veličinom i težinom koristi Emin Teskeredžić

Dr.sc. Teskeredžić, u maksimalnoj mjeri sklon prirodnome, u Zagrebu se u Gračanima uvelike bavi proizvodnjom mlađi gore spomenutih vrsta pastrve, u određenom trenutku ribice prebacuje na uzgoj do konzumne veličine na ribnjak Krčić u Kninu. Nakon određenog vremena, primjerice i dvije, tri odnosno četri godine, konzumne ribe specijalnim vozilom u vodi s kisikom vraćaju u bazene na Gračanskom ribnjaku.

Lov, ali ne udicom, i ulov (suhiucasi)

Na Gračanskom ribnjaku nudi se i usluga čišćenja i filetiranja ribe

Konzumne ribe tu se žive nalaze do prodaje kada ih prodavač Igor prema narudžbi kupca lovi, čisti i, po želji kupca, i filetira. Kalifornijska pastrva se prodaje po 49 kuna/kg, a kalifornijska salmonizirana ili tzv. losos-pastrva i potočna pastrva su po 65 kuna/kg. Prodaja na Gračanskom ribnjaku radi od utorka do petka od 9-17 sati, subotom I nedjeljom od 9-13 sati, a ponedjeljkom se ne radi. Želi li se da se kupcu očisti ili filetira riba potrebno je nazvati barem sat vremena prije dolaska na ribnjak, na tel. 01 4611460.  ♣

____________________________________________

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

OLIstria,sir Špin, vino Laguna – Agrolaguna Poreč________________________

                                          Rovinjola, Rovinj

______________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. A GROŽĐE KOJIH VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

______________________________________

VIJESTI / NEWS

U Prolazu

SAMOBORSKO LJETO sa – ZIMSKIM VINOM – Samoborsko ljeto sa – zimskim vinom, te s vrlo pikantno pikajućim očito prenapaljenim osvjetoljubivim osama koje ću, s obzirom na intenzitet svraba na ubodnom mjestu, pamtiti valjda još najmanje mjesec dana. Samborski ugostitelj i vinar Marijan Žganjer potrudio se prirediti atraktivnu i s aspekta poučnosti i s aspekta hedonizma podjednako vrijednu degustaciju jela i različitih vina popraćenu diksusijom o najboljoj mogućoj kombinaciji. Posebno se pobrinuo za ovu prigodu uz rasne crnjake ponuditi i jedan relativno novi kolač njegove slastičarcnice – od tamne čokolade crnu crnu izvrsnu tortu Fantazija.

Zimskom vinu – crnjacima redom sa po 14,5 i 15 vol %, ne da po pakleoj vrućini vrućini što nas je snašla ovog ljeta nije bilo ništa za zamjeriti, naprotiv bila bi vječna šteta da nisu bili ponuđeni naime kapljica je, kao osobito dojmljiva, briljirala, i izvrsno je dopunila odlične kreacije na tanjuru – osobito pečenu janjetinu s krumpirom! – domaćina susreta samborskog ugostitelja i vinara, vlasnika slastičarnice U prolazu na glavnom samoborskom trgu te, u neposrednom susjedstvu, i café-bara Tin (posvećeno Tinu Ujeviću) kamo se nakon obroka redovito ode na meditaciju.

Središte Samobora, glavni trg – zgrada Gradsklog poglavarstva s Gradskom vijećnicom

Trenuci sadržajnog Ljeta 2022 u Samoboru, u organizaciji jednog od najznačajnijih samoborskih ugostiteljskih djelatnika Marijana Žganjera (na slici: u sredini). Sasvim lijevo su istaknuti obrtnik Marijan Sokolović i poduzetnik Mika Rožić, uz njih stoji zagrebački poduzetnik Božo Roknić, a sasvim desno su znani plešivički vinogradar i vinar Zvonimir Tomac te osnivač i direktor festivala vina i kulinarike prof. Ivan Dropuljić

Merlot Cru Selection 2016 – Marjan Simčič. Vidi rubriku Buying Guide!

U vrlo ugodnom debelom hladovinom pokrivenom ambijentu dvorišta (eto i Samobor, kao i Zagreb, ima svoju priredbu Dvorišta!) između Gradske vijećnice i objekta U prolazu Žganjer je, po svom običaju, organizirao uistinu ekskluzivnu reviju Bakhova nektara iz Hrvatske i iz vana, kao crème de la crème izdvajam Merlot Cru Selection 2016 selected vineyards Marjana Simčiča iz Goriških brda, te Trnjak 2017 od Nuića iz Ljubuškog i Vranac 2018 od Grabovca iz Imotskoga, pa, kao kuriozoitet, meksički Petite Syrah 2019 Vale de Guadalupe Baja California proizvođača L.A. Cetta. Inače,Petite Syrah sorta je što dolazi iz Francuske, tamo je uvelike u sjeni Syraha, a vrlo je raširena u Kaliforniji i dijelu Meksika, originalni francuski naziv joj je Durif.

Kao ulazno u cijelu priču te kao spasonosno osvježavajuće i kao nešto za poseban užitak istaknuti valja kao aperitiv Zlatu radgonsku peninu extra dry od Radgonskih gorica i, na kraju nekolikosatne svečanosti za stolom, odličan plešivički pjenušac Blanc de Noir obiteji Tomac, zastupljene ovdje i sa svojim mirnim Sauvignonom Amfora 2017 kao rezultatom višemjesečne maceracije u amfori.

Vrijedni spomena uz hranu svakako su još bili Chardonnay sur lie 2019 svetojanskog biznismena Nikole Mike Rožića i njegova zeta Jalševca, pa Rajnski rizling 2018 istog dueta R&J, te Amphora Cuvée 2019 R & J, a to je mješavina sauvignona, chardonnaya, crnog i sivog pinota i rajnskog rizlinga, grožđe je provelo devet mjeseci na maceraciji u amfori a vino je dozrijevalo godinu i pol u bačvama od Garbelotta. Domaćin Žganjer  sa svojim vinom nije se gurao U prolazu, ali je, kao dugogudišnji (doduše sada već bivši!) predsjednik  Udruge samoborskih vinogradara/vinara za osvježavajuću meditaciju u Tinu ponudio svoje vrlo dobru Graševinu 2021 i još bolji  Chardonnay 2021… ♣

DVA ZLATA ZA KULEN BELJE  –  Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku održano je prvo ocjenjivanje kakvoće kulena u organizaciji upravo spomenute znanstvene institucije koja je dugogodišnji partner kako malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima tako i velikim proizvođačima u standardizaciji i unaprijeđenju proizvodnje kulena.

Dr.sc. Goran Kušec, profesor na FAZOS-u i jedan od najboljih poznavatelja kulena u Hrvatskoj, osvrnuo se na ocjenjivanje i na kakvoću prijavljenih i poslanih uzoraka:

– Dugo godina, zajedno s kolegama s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, ocjenjujem kulene na brojnim kulenijadama diljem Slavonije i Baranje. Ove godine smo odlučili da je došlo vrijeme za organizaciju ocjenjivanja u okviru velike znanstvene institucije, kakva je naš fakultet, kako bismo dodatno naglasili važnost kulena i njegove proizvodnje za cijelu regiju. Na ocjenjivanju su bila 33 uzoraka kulena s područja svih pet slavonskih županija i svi redom bili su odlični. Tehnika ocjenjivanja bila je dakako u skladu s međunarodnim standardima i normama, pomno smo smo ispitivali presjek, miris te okus kulena.

Belje je na to ocjenjivanje poslalo uzorak premium iz linije Crna Slavonska i uzorak Baranjskog kulena s oznakom zemljopisnog podrijetla. Oba kulena su oduševila žiri, koji im je dodijelio zlatne medalje za kakvoću.

Željko Garmaz,osječki eno-gastro novinar i autor više knjiga, sa svojim najnovijim izdanjima – Kulen, hrvatska mesna perjanica (lijevo) i, u društvu s renomiranim korčulanskim vinarom Lukom Krajančićem, s knjigom Memorija prostora ili Lukina Korčula

Ljiljana Vajda-Mlinaček, voditeljica korporativnih komunikacija Belja, prilikom dodjele nagrada istaknula je kako je svaki komad kulena koji dolazi iz proizvodnje te kuće ručni rad, kao što je to i kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Baranjski kulen radimo prema strogo definiranoj specifikaciji zaštite pa na svakom komadu ponosno ističemo europsku plavu ZOZP markicu.  Riječ je o proizvodnji koja traje oko četiri mjeseca i tijekom koje pažljivo pratimo sve faze od punjenja kulena u svinjsku katicu, preko hladnog dimljenja do zrenja. Naravno, s jednakom strašću i predanošću proizvodimo i kulen od Crne slavonske svinje koju uzgajamo na prostoru pašnjaka u Parku prirode Kopački rit. ♣

Nešto iz daleka svijeta: Japan

TREŠNJA KAO NACIONALNI SIMBOL –  Kasno proljeće i ljeto razdoblje je raznog pojedinog voća, a među najpopularnijim voćem mogu se svakako smatrati trešnje. Trešnja, plodovi koje smo u raznim varijantama – u nas su osobito cijenjene one  kaštelanske, i hrušterice… – viđali i još vidimo na tržnicama na određeni je način nacionalno voće u Japanu.  Stanovnici Zemlje izlazećeg sunca običavaju slaviti sezonu cvatnje.  Sezona cvjetanja trešnje iznad potoka u okrugu Tsuzuki u Yokohami u Japanu tradicijski je u znaku obiteljskih okupljanja, festivala i provođenja vremena na otvorenom. Divljenje sakuri a to su cvjetovi trešnje – stoljećima je nacionalni običaj i zabava. Uživanje u trešnjinim cvjetovima poznato je kao hanami, a najčešće se svodi na piknike ispod rascvjetanih grana. Za kasnonoćne piknike vješaju se lampioni na drveće kako bi osvijetlili cvjetanje. Slika prikazuje potok Egawa, omiljeno mjesto za promatranje sakure u okrugu Tsuzuki. Zadivljujuća proljetna scena odvija se na prilično neobičnom mjestu – uz potok i pješačke staze u pretežito industrijskoj skladišnoj četvrti. Ovdje oaza obrubljena sakurama očima nudi golemi užitak.

Trešnja u cvatu u Japanu

Kada trešnje cvjetaju? Najveći čimbenik u određivanju perioda cvatnje trešnje su geografski položaj i klima. Što je klima blaža, cvjetovi se ranije otvaraju. Na južnom japanskom, suptropskom otočju Okinawa, trešnje se otvaraju već u siječnju, dok na sjevernom otoku Hokkaido cvjetaju u svibnju. U većini velikih gradova između – uključujući Tokio, Kyoto i Osaku – sezona cvjetanja trešnje obično se odvija krajem ožujka ili početkom travnja. Nadalje, vrijeme cvatnje razlikuje se od godine do godine, ovisno o vremenu. Ako je vrijeme tijekom tjedana koji prethode sezoni cvjetanja trešnje blago, cvjetovi će se rano otvoriti. Ako je hladnije, cvjetovi će se otvoriti kasnije. Iz godine u godinu početak sezone cvatnje obično varira za plus/minus tjedan dana, no moguća su i veća odstupanja. Koliko dugo traje cvjatnja trešanja? Sezona cvatnje trešnje je relativno kratka. Potpuni cvat (mankai) obično se bude otprilike tjedan dana nakon otvaranja prvih cvjetova (kaika). Tjedan dana kasnije vrhunac cvatnje je gotov i cvjetovi opadaju s drveća. Jak vjetar i kiša mogu znatno skratiti sezonu cvatnje. ♣

_____________________________________________

Željko Suhadolnik, suosnivač i glavni urednik – Mladen Horić, suosnivač i glavni direktor – Marko Čolić, urednik fotografije

FAMA VOLAT. PANTA REI, TEMPUS FUGIT. LA VITA BREVIS EST. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 07. 2022 – Hints to the smart purchase

 HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Northwestern uplands

(XL) SAUVIGNON PUREK 2021 – PUHELEK PUREK ■ Prigorje-Bilogora, Zelina; Sauvignon bijeli; suho, 12,5 vol %; ZOI Prigorje Bilogora, vrhunsko s kzp;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 °C ■


(XL-XXL) BARUN SEIGNEUR CHARDONNAY SUR LIE 2019 Vallée des Cardinaux – BARUNDIĆ ■ Plešivica, Krašić; Chardonnay; vlastiti vinogradi, pozicije na visini od oko 250 m, prinos po trsu oko 1 kg, oko  2 godine u barriqueu, njega na kvascu; suho, 13,0 vol %; vino odiše svježinom i na nosu i u ustima, na mirisu s dosta voćnosti i s nitima dobivenim od boravka u bačvici, u ustima puno, dojam je međutim da bi, prikladno pohranjeno u arhivi, s vremenom bi moglo osjetno dobiti u razvoju i na kompleksnosti ■ Poslužiti na: 12 – 13°C ■  ⇒

(L)  KRALJEVINA 2021 – PUHELEK PUREK ■ Prigorje-Bilogora; Kraljevina; suho, 11,5 vol %; ZOI Prigorje Bilogora, Zelina, kvalitetno s kzp;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 10 °C ■  

(XXL) SYRAH 2016 Križevac – KORAK ■ Plešivica, Jastrebarsko, Križevac; Syrah; vlastiti vinogradi, više od dvije  godine u barriqueu, suho, 13,5 vol %; nadasve elegantno, vino lijepe svježine, strukturom djeluje više u pravcu crnog pinota nego južnog obično korpulentnog syraha, djeluje kao da ima snagu i da još odležava, možda i da još kroz nešto vremena i dobije u razvoju ⦁ Poslužiti na: 12 – 13°C ■   

Istra i Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

(Xl-XXL) GRAN TERAN 2017 – CORONICA ■ Hrvatska Istra, Umag; Teran, grožđe 100 % iz vlastitih vinograda, suho, 13,5 vol %; ZOI Hrvatska Istra;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 °C ■

Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia & Croatian Danube region

(XL) SYRAH 2018 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo; Syrah; suho, 13,5 vol %; ZOI Slavonija; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 18 °C ■ 

_____________________________________________________   

iVino by Ana&Ivo

 

CRO WHITE BLEND      

Novinari Ivo Kozarčanin i Ana Rogač kao osnivači projekta iVino by Ana i Ivo nastavljaju s organizacijom strukovnih ocjenjivanja vina na određenu temu.

Nakon lanjskih uspješnih odabira najboljih hrvatskih mirnih i pjenušavih roséa Drink Pink, mješavina crvenih/crnih sorata Red Blend, pjenušavih vina The Flute Stars, te vina u bag-in-box pakiranju u travnju ove godine, najnovije, peto specijalizirano vrednovanje Bakhova nektara, pod nazivom White Blend, održano sada u srpnju u hotelu Esplanade u Zagrebu, bilo je u znaku hrvatskih bijelih vina od mješavina sorata. Uzorci su na degustaciji bili su iz svih krajeva Hrvatske. Veseli pokazana sortna i stilska raznolikost hrvatskih mješavina bijelih sorata, a još više njihova ujednačena kvaliteta. Vina su se pokazala kao odraz terroira, klime, tla i ideje vinara, izjavilli su organizatori ocjenjivanja.

Dominik Jagunić, Franjo Francem, Žarko Stilin Belec

Ocjenjivači su bili enolozi Nataša Puhelek Puština, mr.sc. Franjo Francem i Dominik Jagunić, sommelier dr. sc. Žarko Stilin i vinski kritičar Ivo Kozarčanin. Uspjehu ocjenjivanja White Blend puno su pridonijeli vrijedni domaćini iz zagrebačkog hotela Esplanade.

Evo rezultata:

ZLATO – ENJINGI Venje 2006. izborna berba (graševina, rizling, sivi pinot, traminac, sauvignon) ⦁ ENJINGI Venje 2010. kasna berba (graševina, rizling, sivi pinot, traminac, sauvignon) ⦁ ANTUNOVIĆ  Jubilea (silvanac 2011 chardonnay 2014., Graševina; 2016) ⦁ DEGRASSI Terre Bianche Limited Edition 1, n/v (malvazija, chardonnay, sauvignon, viognier ⦁ GRABOVAC Draga Riserva 2019 (kujundžuša, pošip, žilavka, chardonnay, sauvignon) ⦁ Klet ROMIĆ  Dragonada 2017 (chardonnay, pinot bijeli) ⦁

SREBRO –  KOPJAR Cuvée Zagorje, n/v (graševina, manzoni, sauvignon) ⦁ ZDJELAREVIĆ  Nagual bijeli 2013 (chardonnay, sauvignon) ⦁ ANĐELINI  Magdalena 2019 (chardonnay, malvazija; suho) ⦁ DAMJANIĆ  Clemente Blanc 2019(chardonnay, bijeli pinot; 13,5 vol%) ⦁ GALIĆ  Bijelo 9 2018. (graševina, chardonnay, sauvignon) ⦁

BRONCA –  ERDORO Blend One 2021 (rizling, traminac, pinot sivi, pinot bijeli, Plešivica) ⦁ KUTJEVO d.d.  Maximo Bianco 2020 (graševina, traminac, polusuho) ⦁ KUTJEVO d.d. Maximo Oro 2019 (graševina, chardonnay) ⦁ MARLAIS  Dišpet  (pošip, rukatac, dubrovačka malvasija; Pelješac) ⦁ PLOVANIĆ Belica 2021 (mejsko, brajkovac, divjaka, malvazija istarska, glera…) ⦁ SIBER M&S 2018  (muškat, sauvignon i chardonnay) ⦁

________________________

SLOVENIJA  SLOVENIA

(XXXL) MERLOT CRU SELECTION 2016 selected vineyards – Marjan SIMČIČ ■  Merlot, birane parcele, prinos 40 hl/ha, 42 mjeseca u hrastovim bačvama; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗   ⇒

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

.Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or Great gold medal = 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

 – Zlatna medalja/Gold medal91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

–  Srebrna medalja/Silver medal86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

   – 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

 – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

 – trošiti sada/drink now  • – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  – čuvati/hold •   trošiti uz hranu/drink with food

__________________________

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do 35 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

ooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

SVIJET u CASI – 05.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz / through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Međimurje: Madjerka – jedinstveni vinogradarski položaj ranga grand cru i pravo turističko blago. Na stranama terase s vinogradima, a na vrhu – krasnom vidikovcu – čudovita oaza za specijalna događanja i za predah i lješkarenje s predznakom ekskluzive u krasnom prirodnom prostoru

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Viti-vinicultural world, spring 2022: WINE PRODUCTION, CONSUMPTION & INTERNATIONAL TRADE ⦁ Sajmovi, festivali: MALVAZIJE SVIJETA u POREČKOJ ŽATIKI ⦁ Verticale magistrale: GRAN TERAN I, REX ISTRIAE ⦁ Klaudio i Ivan Ipša: ŠPICA u ULJU i VINU ⦁ Giorgio Clai: TKO ČEKA, TAJ DOČEKA ⦁ The United Nations of Fine Wine: CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES SLJEDEĆE GODINE u ISTRI! ⦁ Saloni: PINK DAY(S) KAO SLAVLJE LJEPOTE i OPTIMIZMAPOLETTI – 180 GODINA!  ⦁ Uz Urbanovo 2022: značajne obljetnice: CMREČNJAK u TAJERU te TANJURU i u ČAŠI ⦁ Amber/Orange u Izoli, New Yorku,Londonu,Beču: OBLIK i SUŠTINA, SVJETLOSTI i SJENETOMCI PO SVIJETU, USKORO i s OZNAKOM DEMETER! ⦁ Konferencija u Osijeku: RAZVOJ i POZICIONIRANJE GRAŠEVINE KAO NAJVAŽNIJE HRVATSKE VINSKE SORTE

______POTROŠAČKI PUTOKAZ – 05.2022 – BUYING GUIDE____

_____________________________________________

Actual state of the viti-vinicultural world, spring 2022

WINE PRODUCTION, CONSUMPTION & INTERNATIONAL TRADE in 2021

            Short time ago the OIV director general Pau Roca presented the actual state of the viti-vinicultural world. Here the most important facts:

2021: HISTORIC HIGH IN TRADE AND PARTIAL RECOVERY IN CONSUMPTION – The 2021 sees a partial recovery of global consumption after the 2020 sanitary crisis, and the boom in the international trade market, which registered a record high in 2021 in both  volume and value. However, the scenario for 2022 looks uncertain, due to the turbulence posed by the global supply chain crisis, the war in Ukraine, covid variants and the increasing energy prices.

2021 Key Figures for the wine sector

The surface area of the world vineyard in 2021 is estimated to be 7.3 mha (million hectares), and this is only marginally lower compared to 2020.

World wine production, excluding juices and musts, in 2021 is estimated at 260 mhl, marking a decrease of almost 3 mhl compared to 2020.

                World wine consumption in 2021 is estimated at 236 mhl, marking an increase of 2 mhl  (+0.7%) compared to 2020 volume.

With a volume of  111.6 mhl, the largest exported volume ever recorded in history,  world wine exports in 2021 have increased by 4% compared to 2020, and have boosted even more in terms of value, with 34.3 bn (bilijuna = mlijardi) EUR, registering a yearly increase of 16%

First estimates in 2022 in the Southern Hemisphere – A decline in wine production for 2022 in the Southern Hemisphere is expected overall. This is not necessarily bad news. This fall recorded is due to the extremely high wine production levels seen in 2021, and this year we expect harvests to return to their long-term averages. With the exception of New Zealand and South Africa, all other major Southern Hemisphere wine producing countries are expected to decline their 2022 production levels.

Pau Roca, at the Press Conference about the viti-vinicultural world today

                2021: Partial recovery from covid-19 pandemics and booming of online sales in 2021, the pandemic was certainly not over but the wine sector overall has proved to be more resilient than other sectors. Part of this success has to do with the sector’s great capacity to adopt innovative and technological solutions to cope with the lockdown measures like the e-commerce.

2022 important items: Global supply chain disruptions, Ukraine invasion and the energy crisis announce a year of turbulences. Covid-19 pandemic initially slowed the global supply chain as manufacturers were forced to suspend work until safety precautions were enforced. New covid variants and the lack of access to the vaccine specially in certain developing countries exacerbated the recovery of global production even when developed economies like US and EU reconciled to their consumption behaviours. The war in Ukraine has set off a series of new supply-chain bottlenecks. So has a surge in Covid cases in China, which has led to temporary lockdowns in parts of the country. In addition, the war is putting unprecedented pressure on the global energy market, which was already experiencing a rise in prices in 2021. Moreover, the sanctions imposed by the EU on Russia are putting further  pressure on the market.

Also, potential trade disruption between EU and Russia might cause some concerns, especially in Italy, France and Spain. As a reminder, Russia is the 10th largest wine importer in the world in 2021 (accounting for about 2% of the world imports) and the 8th largest wine market in terms of sales value.

The new challenge in 2022 is to see how the sector will cope with this new situation, where global supply chain patterns have to be probably reconsidered and energy prices will create an inflationary pressure on consumers. ♣

Sajmovi, festivali

SVJETSKE MALVAZIJE u POREČKOJ ŽATIKI

Nakon prošlogodišnjeg predaha, manifestacija Vinistra u 28. izdanju vratila se u svoju dvoranu Žatika u Poreču. Organizatori oduševljeno izjavjuju: Najbolje malvazije i terani na kupu, istarska izložba vina još jednom je oduševila, u tri dana trajanja privukla je više od 10 tisuća posjetitelja među kojima je bilo vrlo mnogo poznatih i uglednih osoba iz javnog života, i među kojima je bilo mnogo stranih gostiju, prostor je prštao pozitivnom energijom!

Vinistra je, pohvalit će se domaćini, potvrdila status najatraktivnije vinske manifestacije u nas

Ove je godine Vinistra na 3500 četvornih metara okupila 110 izlagača, od čega 80 proizvođača vina. Nikola Benvenuti, predsjednik udruge vinara i vinogradara Vinistra, ističe kako se iz godine u godinu posjetitelji pokazuju sve educiranijima glede Bakhova nektara, te kako su izlagači zadovoljni posjetom i poslovnim susretima.

A sommelier Emil Perdec, korporativni voditelj Odjela hrane i pića u Plavoj Laguni, dugogodišnjem partneru Vinistre, naglašava da je manifestacija sve bolja u organizacijskom smislu.

– Bitno je reći da se visoko podigla kvaliteta Vinistrinog ocjenjivanja uzoraka što je iznimno poticajno za vinare, da se u bitno većem opsegu posvete kreaciji vina na razini svjetske klase. Najveća vrijednost izložbe je brendiranje Istre kao atraktivne vinske destinacije s odličnim malvazijama i teranima – Perdecove su riječi. Predsjednica ocjenjivanja vina bila je Caroline Gilby MW iz Velike Britanije, inače duboko uključena i u ocjenjivanje na Decanter World Wine Awardu.

Znani vinski pisac Paul Balke na štandu Coronike na sajmu prezentirao je svoj projekt – elegantnu, podacima bogatu i lijepo ilustriranu knjigu North Adriatic Wine, uključene regije su Veneto i Venecija Julija, Slovenska i Hrvatska Istra

Vinistru je posjetio naš Slavonac Josip Blažević koji već četiri desetljeća živi i radi u Schaffhausenu u Švicarskoj i tamo vodi poduzeće Vallis Aurea za uvoz i distribuciju vina. Na slici je u razgovoru o mogućoj suradnji s gostom-izlagačem Tomislavom Bolfanom sa zagorskog posjeda Vinski vrh. Blažević je na njihovim posjedima obišao neke vrlo značajne istarske vinare koji medjutim nisu nastupili odnosno nisu osobno prisustvovali na ovogodišnjoj Vinistri, konkretno Giorgia Claija, Morena Coroniku, Klaudija Ipšu

Među poslovnjacima-posjetiteljima – Gordan i Jasna Mohor, glavni i odgovorni u tvrtki MIVA Mohor Trgovina, te Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala Zagreb Vino.com (još se ne izjašnjava za javnost o tome kakvi su mu festivalski planovi za 2022.!)

            Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, istaknuo je kako Istra i Kvarner čine 17 posto hrvatske proizvodnje vina.

– Istarski su proizvođači Bakhovog nektara pokazali kako se kroz vinske ceste, inovacije i stalno podizanje kvalitete vina, u kombinaciji s autohtonom gastronomijom, može značajno pridonijeti razvoju cjelogodišnjeg turizma i brendiranju destinacije. Ohrabruje činjenica da nam se kontinuirano, već nekoliko godina, povećava izvoz vina više cjenovne kategorije, posebice pjenušaca, što jasno govori da međunarodnu promociju i pozicioniranje hrvatskih vina treba graditi upravo u segmentu vrhunske kvalitete – kazao je Kovačević. A državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede dodao je kako je na području Istarske županije ugovoreno projekata u vrijednosti 800 milijuna kuna iz Europskog fonda za ruralni razvoj, do sada je isplaćeno 612 milijuna kuna.

Na planu organizacije vinske branše Istra sa svojom udrugom Vinistra vodeća je regija na području Hrvatske. S obzirom na današnji osobito visoki stupanj popularnosti plemenite kapljice (i) u nas te na naglo povećano zanimanje za javno druženje s Bakhovom čašicom i na višem nivou a kao rezultat toga i već uistinu silnog broja postojećih i do ludila posjećivanih manifestacija nazivanih (poslovnim) sajmovima odnsno festivalima vina (i delikatesa!), možda bi skup Vinistra mogao biti i prvi u nečemu vrlo važnome za bitno uspješniji upravo poslovni efekt s događanja izravno na licu mjesta a onda još i, naknadno, i za izlagače i za potrošače.

Ovdje mislim na omogućavanje kvalitetnijeg kontakta posjetitelj-potrošač s izlagačem-ponuđačem i s uzorkom, kao i na, u nastavku, daljnje kvalitetnije širenje vinske kulture među potrošačima preko (specijaliziranih) medija javnog informiranja. Naime, na priredbama nazvanim sajmovima i festivalima u nas, koliko god može (organzatora) radovati veliki broj posjetitelja, toliko istinskog zaljubljenika u vino kao napitak bogova i odraz terroirea, vinskog trgovca te novinara-pisca o plemenitoj kapljici, gastronomiji i turizmu smeta gužva što je uz štandove – na dosta festivala potaknuto i treštanjem glazbe zamišljene od strane organizatora kao obogaćenje programa!!!??? – stvaraju brojni posjetitelji u želji da (za cijenu jednodnevne ulaznice) čim više popiju i zabave se kao u kakvom lokalu. Vinskom trgovcu, ugostitelju i publicisti o vinu praktički je nemoguće prići koliko treba štandu odnosno stolu kao izlagačkom mjestu, pa se ozbiljnije s vinarem porazgovarati o nastanku i karakteristikama nekog vina, uvjetima kupnje u okviru veleprodaje i maloprodaje…. Bilo bi korisno da se (i) na Vinistri uz već postojeću pozornicu za širu publiku, predvidi još neka susjedna manja – za širu publiku zatvorena – dvorana ili soba a gdje bi se omogućilo u domeni trgovine, ugostiteljstva i eno-gastro pubicistike istaknutim osobama kao uzvanicima da sjedeći na miru za stolom koncentrirano kušaju i dobro upoznaju razne uzorke. Te bi uzorke s predočenog popisa sastavljenog od strane organizatora u dogovoru s izlagačima, na kušački stol po želji gosta donosio/donosili za to zaduženi sommelier(i). K tome, u nekom dijelu te prostorije moglo bi se realizirati kvalitetan poslovni susret poslovnog gosta sa zainteresiranim proizvođačem, tzv. B2B… Netko će možda na ovaj prijedlog odgovoriti kako za ozbiljnije upoznavanje s određenim vinima postoje vinske radionice, međutim one, pogotovu ako se odvijaju za vrijeme trajanja festivala/sajma paralelno s izlagačkim dijelom, nisu i dovoljne, jer su svaka na određenu temu, i onaj tko iz publike u obrazovnom i barem dijelom poslovnom smislu nastoji što bolje zadovoljiti svoj interes trebao bi svakako izabrati više radionica, onda mu ostaje dosta manje vremena za sajamski dio… ♣

Na ocjenjivanju malvazija svijeta, osvajanjem šampionske titule, sve je pomeo Gianfranco Kozlović sa svojom Malvazijom Santa Lucia 2018, na prvo mjesto Kozlović se uspeo i s Teranom 2021 u konkurenciji mladih terana Desno: Na Vinistri 2022 su dodijeljene diplome za vino studentima Stručnog studija vinarstva u Poreču. Pet sadašnjih i bivših studenata Veleučilišta u Rijeci predstavilo je nagrađena vina s Vinistrinog ocjenjivanja. Među njima je i 23-godišnji Paolo Agapito, čiji je Teran 2018. ovogodišnji šampion u kategoriji zrelih vina od spomenute sorte

Vinakoper iz Kopra dominirao je sa svojim refoškom – za Capris 2020 osvojio je Platinastu medalju, a za Capo d’Istria 2018 i za Refošk 2021 Zlato. Zaista sjajna vina u trima kategorijama i od Refoška, domaćieg crnog aduta Koparštine, kao što je Teran domaća crna uzdanica Hrvatske Istre

Vitki Ivica Matošević, bivši dugogodišnji predsjednik Vinistre i dio nekad čuvenog istarskog vinskg trija DKM (Degrassi-Kozlović-Matošević) a sada na određeni način vinski spojen s Kozlovićem u KozloMat, posebno je ponosan na svoje mješavine bijelu i crnu Grimaldu koje uklanjaju bore i koje mu, kaže, daju svježinu i snagu da ovdje ali i po svijetu i dalje trči za za svojom suprugom Đurđicom nadajući se da će mu se posrećiti da na utrkama na cilj stigne prije nje… Desno: Giancarlo Zigante ponosno je pozirao uz svoj VELIKI Cabernet sauvignon!…

Na štandu Chateau Belaj, ruskog vlasnika, okrepu je, naravno s jako dobrim crnjakom 2017 mješavinom pola-pola od Merlota i Pinota crnoga i iz dvostrukog magnuma, kod aktualnog hrvatskog viceprvaka u sommelijerstvu Josipa Oriškovića, zaposlenog u tom podrumu, potražio – oklopljeni ratnik (!!), koji je, lijepo zagrijan, potom – potražio novo društvo…

Na Vinistri je i ove godine bilo izlagača i izvan Istre pa i Hrvatske. Oni su, kao gosti, uglavnom bili smješteni u prolaznom prostoru na ulazu u dvoranu odnosno na izlazu iz nje. Znanoj kakvoći kapljice Puklavec Family Wines iz područja između Ormoža i Ljutomera, posebice marki Seven Numbers, ali, dakako, i šarmu za marketing zadužene Sonje Erčulj teško se moglo odoljeti… Desno: na tom ulaznom/izlaznom dijelu genijalne reklame za ovogodišnji Festival pršuta u Tinjanu, međutim na tako velikim info-panoima – nije nađeno mjesta da se spomenu i datumi održavanja festivala… (Marko Čolić)

Povratak na TERAN! Obitelj Franca i Olivera Armana iz Nardučija kod Vižinade, znana i po teranu i to u vrlo ozbiljnoj varijanti, htjela je široj javnosti  jače skrenuti pažnju na to da svako vino nije za konzumaciju odmah nakon što ga se napuni u bocu i pošalje na tržište, naime neka  vina od kojih se očekuje visoka kompleksnost trebaju još i u butelji određeo vrijeme za finalni dio razvitka i to im se vrijeme mora i pružiti želi li se s kapljicom susresti se na njenu vrhuncu i u kapljici maksimalno moguće uživati, a ne tek konzumirati je. Oliver Arman, koji je od oca Franca preuzeo vođenje podruma, na svoj je način htio postići to da potrošač i nakon što kupi takvo vino kojemu do špice još treba vremena bude dovoljno strpljiv glede konzumacije, pa je odlučio da butelje s najboljim teranom kuće, njegovanime brižno u barriqueu, stavi prije puštanja na tržište u posebne elektroničkom napravom opremljene kutije koje je, da se dođe do boce, moguće otvoriti samo zadanom lozinkom a tek od roka do kojega je, kako je procjenjeno, kapljica mogla dostići zenit ili mu je sasvim blizu! Na slikama je Oliver Arman dok prezentira vinska potencijale kuće Franc Arman i tu famoznu crnu kutiju-čuvalicu butelje, te, dolje, Oliver s ocem Francom u obiteljskom vinskom podrumu  (Marko Čolić)

Verticale maestrale

GRAN TERAN I, REX ISTRIAE

Pune je tamno-plave plemenitaške krvi, svoj i osoben, još s relativno kratkim i ne još baš s naročito uočljivim pedigreom, ali srećom u devedesetim godinama prošlog stoljeća počela je prekretnica. Stanoviti Moreno (prevedeno na hrvatski=tamni) s prezimenom Coronica povezanime, opet kroz prijevod, s krunom, a inače čovjek seoskih korijena i orijentiran više na težački rad na zemlji nego na sjedenje na prijestolju, odlučuje mu posvetiti maksimalnu pažnju. I, 1997. nastupa bitna promjena, s jasnim nagovještajem institucionalizacije veličine karaktera tog do tada nestašnog, razbarušenog, malo i divljeg, tvrdog istarskog sina, očito željnog, od rođenja do časa spremnosti izlaska iz kuće prikladnog mjesta stanovanja, puno sunčevog milovanja i dovoljno vremena i mira doma za stjecanje pune staloženosti za trenutak kad pođe u svijet gdje bi trebao duže izdržati u dobroj kondiciji.

Sjajna uvertira u ovogodišnju Vinistru – Gran vertikalu svojega GranTerana od 2015 pa do terana iz daleke 1997 na svom posjedu u Korenikima organizirao je za odabrane uzvanike Gran Moreno Coronica, na slici s našom istaknutom sommelijerkom Danijelom Kramarić. Teran je pokazao da je senzacionalno, gotovo bezvremensko vino. Novije berbe lijepo otkrivaju akumulirani trud i iskustvo te znalačku ruku proizvođača koja je, uz idealan terroir, presudna za vino kao finalni proizvod – kazala je sommelijerka Daniela Kramarić (suhiucasi)

GranTeran I, Rex Istriae, a glass full of heritage (suhiucasi)

Desetljeće poslije prikladno hranjeni i maženi miljenik postaje pun, dotjeran, s 2008. ulazi u nivo boutiquea i dobiva na eleganciji, 2009. jača na tijelu i predstavlja se već snažnim, osobito kompleksnime s time da zadržava eleganciju i profinjenost.  Pred nama je, eto, Gran Teran I, kralj Istre! Ponosni tata Gran Moreno Coronica, koji se s pravom, sada, diči sa svojim čedom začetim 2017., predstavio je na svom imanju u Korenikijima kod Umaga, razvojni put od onog pomalo divljeg siromaška tamno-plave krvi a, zapravo, očito je u ovim momentima, dečko velikog ali nekad prije neprepoznatog potencijala, od tih nekih vremena potkraj prošlog stoljeća do GranTerana I, kralja Istre što je, nakon rođenja u 2017. i najranije mladosti na školovanje krenuo u 2018. da bi nedavno, nakon prethodnika iz 2015. i 2011. nastavio jednakom snagom i visokom uvjerljivošću osvajati javnost.

Degustacija GranTerana

…’STA TERRA ROSSA LA TRIONFERÀ… –  GLASS WITH TERAN, A GLASS FULL OF HERITAGE: Veliki dirigent maestro Moreno Coronica s područja između Buja i Umaga, njegova pozornica na slikama, njegove skladbe u čaši te istarski dio poprilično plave krvi u mojim žilama (trebam li se danas pitati od čega toliko plave?!…) inspirirali su me za nedavnog kratkog boravka na našem najvećem poluotoku, da, dobro zagrijan, zapjevam:

…’sta terra rossa la trionferà, ‘sta terra rossa la trionferà, ‘sta terra rossa la trionferàaaaaa, evviva il GranTeran, e berlo a libertà!…

Teran se predstavio u punoj raskoši te, sudeći po reakcijama nazočnih, zavrijedio status usporediv s prestižnim svjetskim crnim vinima. Teran je budućnost istarskog vinarstva, zaključili su vinski stručnjaci iz svijeta okupljeni na Velikoj vertikali GranTerana. Ugledni enolozi, sommelieri i vinski novinari bili su oduševljeni svježinom i elegancijom odležanih terana koje su kušali, dopao im se i najstariji teran iz 1997. godine. Ova tradicionalna istarska sorta dokazala je potencijal odležavanja kakav ima rijetko koje vino u Hrvatskoj, istaknuli su ugledni gosti (suhiucasi)

Moreno Coronica poveo je svoje goste – nakon kušanja desetak terana različitih godišta od 1997. do berbe 2017. –  u obilazak vinograda Bosco Grando (nekad je tu bila šuma, pa je posječena da bi se sadila vinova loza) koji su vrlo blizu obiteljske kuće,  i objašnjavao je uzvanicima:

Pred kraj devedesetih bio je Teran Coronica, a s početkom ovog stoljeća vino je stasalo u GranTeran

– Teran, koji inače ima grozd veličine/težine i do 350 grama, velike bobice i tanku pokožicu, toliko je zahtjevan u vinogradu da mi je u nekim trenucima došlo da ga svega počupam! Srećom, nakon početnih ljutnji pa i očajavanja pri pomisli da moram poći raditi među trsje smirio sam se i, tješeći se time da je ipak Teran naš, pripremio sam se za dugo, makar bude li i manijakalno istraživanje vezano uz to kako da obrnem stvari nabolje. Teran je bio vino težaka koje je nekad davalo snagu za rad na zemlji. Kao sorta je divlji i pomalo čudan poput samih nas Istrijana, a traži i više nego dvostruko više truda i pažnje nego s neke druge sorte. Malvazija je svojedobno postala vizitkarta Istre, no teran će vinsku Istru dovesti na oltar velikana! Mislim da je ova Gran verticale veliki događaj za istarsko i hrvatsko vinarstvo, ipak su za veći uspojeh terana na tržištu, uz ustrajnost vinogradara/vinara, nužni brže jače širenje nasada pod tom sortom te proizvodnja i ponuda u istoj stilistici ipak nešto veće količine vina od te sorte. S vremenom sam uvidio da je, unatoč tome što je na položajima gdje imamo vinograde tlo izvanredno, zemlja crvenica, terra rossa specifičnog sastava, nužno ispitati teran i na raznim drugim mikropozicijama u odnosu na one gdje je bio prije. Tri puta sam micao nasade, i to ne baš daleko od prvotnih, pa sam se igrao eksperimentalno s različitim gustoćama nasada, s obradom tla, zatravljivanjem, uzgojnim oblicima, načinima rezidbe, datumima berbe… dok nisam bio zadovoljan. Došao sam do zaključka da je, barem ovdje kod mene, optimalno ostaviti oko 6000 trsova po hektaru, ustanovio sam u kojem opsegu ograničiti bujnost i rodnost, te što je još potrebno da sorta Teran vinom u organleptičkom smislu na najvišem rangu pokaže sve vrijednosti  posebice identitet  s obzirom na geografsku poziciju na kojoj raste. Između ostaloga baš i tim ciljanim zatravljivanjem prostora među trsnim redovima postižem i manju bujnost i niži rod a u smislu boljeg izričaja tla puno je napravila trava, naime ona je počela raditi ozbiljnu konkurenciju lozi glede ishrane, pa je trs, da bi došao do dovoljno hranjiva, prisiljen s korijenom silaziti što više u dubinu, a baš tu  može naći ono esencijalno baš za iskaz karakteristika tla.

Vinograd Bosco Grando (suhiucasi)

Zemlja crvenica istarska terra rossa, svaki drugi međured zatravljen (suhiucasi)

Da bih ovim tekstom odgovorima koji su me zanimali mogao zaokružiti-upotpuniti sliku, uputio sam Morenu nekoliko sljedećih pitanja: koliko su sada stare loze Terana od kojih proizvodi GranTeran, koji oblik uzgoja i rezidbe mu se pokazao najboljime, koliko je u njegovim nasadima sada kod Terana opterećenje po trsu, obavlja li se zelena berba, prakticira li se možda kad je berba neku količinu grožđa još ostaviti na kraćem prosušivanju na trsu, koliki je konačni prinos po trsu?

Bačve za dozrijevanje

Što se tiče podruma: koliko dugo traju maceracija i alkoholno vrenje za GranTeran, na kojoj su oni temperaturi, odvija li se process u inoksu ili u drvenoj posudi ili, možda, kombinirano, koliko dugo traje dozrijevanje vina teran za GranTeran prije punjenja u bocu i u kojoj se vrsti posude ono odvija, koliko je Moreno odredio vremena da GranTeran nakon punjenja provede u butelji prije izlaska na tržište, koliki su mu ukupan i suh ekstrakt, oko koje se vrijednosti kreće ukupna kiselost, koji je pH… Za visinu alkohola vidio sam na etiketama da se on, ovisno o godini, kreće od 13,5 do 14,5 vol %. I, na kraju: koliko, u prosjeku, butelja GranTerana kuća ATC Coronica proizvede godišnje i koji je to postotak u odnosu na ukupnu proizvodnju vina kuće Coronika (postoje naime još i jako dobar pjenušac Coronica brut nature, te mirna vina malvazija, GranMalvazija, Grabar kao kombinacija crnih sorata…)

Evo odgovora koje sam od Morena Coronike dobio e-mailom, naime s obzirom na situaciju na terenu u Korenikijima (nabit program, popriličan broj uzvanika koji su također svi htjeli pročavrljati s domaćinom…), tih desetak pitanja morao sam riješiti naknadno, odnosno ja ih njemu slati elektroničkom poštom :

  1. Loze su stare od 15 d0 30 godina; 2. Uzgojni oblik je jednokraki guyot; 3. Gustoća nasada je 6000 trsova po hektaru, a proizvodnja grožđa po hektaru je otprilike sedam tona, to bi značilo da se prinos po trsu kreće oko 1,2 kilograma grožđa; 4. Prosušivanje grozdova na trsu ne prakticira se; 5. Maceracija traje od dva do četiri mjeseca mjeseca ovisno o karakeristici godišta berbe; 6. Maceracija se odvija u inoxu a temperatura kod fermrentacije kreće se od 20 do 29 Celzijevih stupnjeva; 7. Dozrijevanje vina je u bačvama zapremnina od od 600 i 2500 litara; 8. idealno bi bilo da prije izlaska na tržište vino u butelji odleži od šest mjeseci do jedne godine; 9. Ekstrakti u vinu uvijek budu iznad 30 g/lit; 10. Proizvodnja GranTerana godišnje u prosjeku bude, ovisno o godini, od 12.000 do 15.000 boca, a to je oko 10 posto ukupne produkcije proizvodnje kuće ATC Coronica. ♣

    Moreno Coronica sa suprugom Suzanom i sa kćerkama, te, u podrumu, s talijanskim enologom Aldom Vencom, koji mu je savjetnik. U Morenov je stav prema Teranu vjerovao od samog početka: GranTeran je potvrdio svoju izvrsnost i izvanredne karakteristike usporedive s rasnim vinima od sorata kao što su Pinot noir i Nebbiolo. Treba nastaviti s ovakvim degustacijama kako bi se glas o Tteranu proširio diljem svijeta, naglasio je Venco (suhiucasi)

Coronica, koji ne zanemaruje druge svoje sorte, na ovom je događaju, uz ručak kasnije popodne, odlučio predstaviti novu svoju malvaziju Ottaviano, posvećenu svome ocu kojemu je Ottaviano bilo ime. Gosti su uz ručak mogli kušati sva Coronikina vina, svako sljubljeno s nekim specijalitetom, kreacijama koje su pripremali chefovi iz najboljih restorana sjeverozapadne Istre – Badi, konoba Nono, hotel-restaurant San Rocco, konoba Morgan te za finale, konoba Buščina voditeljica koje Fabiana Mijanović je za desert i otplesala par koraka s Morenom… Ovaj je događaj pokazao snagu terana, iznimnost terroira te ljubav obitelji Coronica prema svom kraju i crvenoj zemlji koja bitno pomaže da se s vinom dođe do ovakvih rezultata (suhiucasi)

U podrumu kod Morena Coronike – zajednička slika svih koji su prisustvovali Gran Verticali terana. Devedesetih godina jedino je Coronica vjerovao u ovu sortu, a danas imamo niz vinara koji joj se ozbiljnije posvećuju. Teran je svojom kvalitetom kao svježe, ali i kao odležano vino izrastao u nešto zaista veliko, istaknuo je vinski pisac Saša Špiranec, na slici sasvim desno i naslonjen na bačvu

Središte sela Koreniki – park maslina ispred zgrada gdje živi obitelj Coronica, gdje ima vinski podrum i skladište (suhiucasi)

U posjetu još nekima važnima a koji nisu izlagali na Vinistri 2022

KLAUDIO i IVAN IPŠA: ŠPICA u ULJU i VINU – Obitelj znanog maslinara i sve poznatijeg vinogradara/vinara Klaudija Ipše ove godine nije sudjelovala kao izlagač na Vinistri, samo je dala uzorke vina na ocjenu, i osvojila, u kategoriji crnih mješavina, 91 bod i Zlatnu medalju za sjajnu Santa Elenu 2018. Izostanak Ipše kao maslinara i vinara s visokom reputacijom za Vinistru 2022 bio je svakako veliki gubitak. Ali, bio je to i razlog za posjet tome imanju u selu Ipši!

Dvorište obitelji Ipša – lijevo je kušaonica, a desno ljetna terasa, dolje: prostrana kušaonica (suhiucasi)

Na ulazu lijep prizor – nova nedavno montirana uljara, jedna od najmodernijih na svijetu, kako čujem ima je u nas još samo uljara Chiavalon, te prostrano novouređeno dvorište koje eto, svojim sadržajima posve spremno pred punu turističku sezonu, dočekuje goste, a to što se kod Ipših nudi lijep je i karakterističan djelić ambijenta mirnog istarskog sela, čist zrak, debela hladovina na terasi, moderna kušaonica što može primiti 40 osoba, osvježenje uz pjenušac Ipša extra brut (šampanjska metoda, 20 mjeseci na kvascu u butelji), degustacijski sezonski menui na bazi lokalnih namirnica, odlična ulja vlastite produkcije od Istarske bjelice, Frantoija i Leccina te blend-selekcija od pet različitih sorata,  pa mirna vina izvrsna Santa Elena bianco, bijelo (macerirano) na bazi Malvazije istarske, te odlična Sant’Elena crno od Refoška i Merlota. Dame će svakako posebno zanimati, za ponijeti kući, i kozmetički proizvodi na bazi masline i maslinova ulja! ⦁

Bračni par Ipša goste dočekuje srdačno nasmijana i s pjenušcem Ipša extra brut kao novitetom u ponudi. Klaudio Ipša u razgovoru s Josipom Blaževićem, Slavoncem koji već 40 godina živi i radi u Schaffhausenu i bavi se uvozom hrvatskog vina u Švicarsku, posebice je zainteresiran za jantarnu kategoriju (suhiucasi)

Kod obitelji Ipša uz vino i maslinovo ulje ima i još nešto: kozmetički proizvodi na bazi masline u maslinova ulja!

Ustrajan i uspješan borac CLassius

Giorgio Clai sa suprugom Vesnom, koja mu je kroz cijelo vrijeme i najtežih fizičkih i psihičkih trenutaka nesebično pružala podršku (suhiucasi)

GIORGIO CLAI: TKO ČEKA, TAJ i DOČEKA… – Sjećam se davnog  vremena kad je, nakon što se poslije 20-godišnjeg rada u ugostiteljstvu u Trstu preselio u Istru, počinjao u vinskome svijetu: bilo je to na šačici vinograda i u podrumčiću obiteljske kućice u Brajkima kod Krasice. On, i supruga što mu je pružala podršku. Skučeni prostor od 37 četvornih metara površine, s nekoliko starih bačava, zdravlje krhko, volja i ambicija – veliki! Poslije se pokazalo: neizmjerni srpljivost i upornost isplatili su se! Privržen svojim idejama o proizvodnji i maksimalno orijentiran na terroir i lokalne kultivare poput Malvazije istarske i Refoška kao svojim glavnim zvijezdama, opredijeljen za klasičan način i ekološki pristup ali, sve i do sada, skroman, bez puno razbacujućih hvalisavih riječi, izraza.

Giorgio CLassius Clai sa svojom desnom rukom Dimitrijem Brečevićem,vrijednim vinogradarom I vinarom koji slično diše i koji mu pomaže u uspješnom vođenju posjeda (suhucasi)

Prostorija za čuvanje butelja dok vino ne bude dovoljno zrelo za izlazak na tržište (suhiucasi)

Danas, nakon tridesetak godina, Giorgio Clai posjeduje 11 hektara vinograda s time da je u planu skorašnje širenje barem za još jedan hektar, uz vinovu lozu tu je i 1500 stabala maslina, podrum je nov, prostran i suvremen, površine 800 četvornih metara, vanjskim izgledom ukras ambijenta, lijepa kušaonica i prostrana terasa za domjenke s lijepoim pogledom na okolicu, četvero mladića zaposlenih u proizvodnji i dvije djevojke u uredskome sektoru, glavna vina su rasni crnjak Brombonero na bazi Refoška, Malvazija sv. Jakov, mješavine Ottocento bijeli i Ottocento crni, pjenušac Clai brut nature s tri godine dozrijevanja na kvascu u butelji, slatki Tassel od prosušivanog Muškata sve to od grožđa iz starih nasada, te kao nešto novije, bijelo i crno vino Barazzia/Baracija od mladjih loza, a nazvano tako po susjednom selu gdje su vinogradi… Kapljica izvrsna, solidna količina polalitrenih bočica sjajnog maslinovog ulja, u ponudi i nešto boca komovice u baznoj liniji i liniji Riserva, na pragu certifikacije Demeter za biodinamsku produkciju, vrlo dobra prodaja na kućnom pragu, izvoz vina i ulja u Japan, Austraiju, Singapur, Južnu Koreju, SAD, Kanadu, Italiju, Austriju, Njemačku, Francusku, Češku, Srbiju, Sloveniju, Belgiju, Nizozemsku, Veliku Britaniju, Švedsku, Finsku, Norvešku…

Zdravlje još krhko, ali na licu je i te kako vidljiv znak olakšanja – široki osmijeh…

– Početno vrijeme borbe prošlo je! – reći će, logično, i sjetno i sretno…

BRAVO, GIORGIO!

Ni on nije nastupio na sajmu Vinistra! Kako to da na njemu nije bilo nekoliko istinskih istarskih vinskih zvijezda?!…  ♣

_________________________________

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

Laguna – Spin – OL Istria

Rovinjola, Rovinj

________________________

The United Nations of Fine Wines…

…SLJEDEĆE GODINE u ISTRI!Sljedećeg proljeća istarski grad Poreč bit će ne samo, kao do sada, susretište malvazija iz cijeloga svijeta, nego i okupljalište gotovo možda i desetak tisuća uzoraka vina na globalnoj razini! Na nedavnom, 29. po redu međunarodnom vrednovanju vina Concours Mondial de Bruxelles, ove godine priredjenome u Cosenzi u južnotalijanskoj regiji Calabria (7370 uzoraka iz 40 zemalja, 310 degustatora iz 45 zemalja svijeta!), službeno je obznanjeno ono što se odnedavna pa do sada šuškalo, a to je da će domaćin 30. ocjenjivanja biti Poreč!

Baudoin Havaux, vlasnik Concours Mondiala de Bruxelles, Željko Suhadolnik – do pojave Corone barem 15 puta član ocjenjivačke komisije na CMB-u (zadnji put u Plovdivu u Bugarskoj), te enologinja i znanstvenica Vesna Maraš iz Crne Gore i Subhash Arrora iz Indije, degustatori na nedavno završenom 29. ocjenjivanju CMB u Cosenzi, najvjerojatnije će biti i iduće godine u Poreču

Concours Mondial de Bruxelles, uz Decanter World Wide Award (DWWA), International Wine & Spirits Competition (IWSC) i Mundus Vini, najjznačajnije je i najveće svjetsko ocjenjivanje plemenite kapljice. CMB je startao i u prvo vrijeme održavano se samo u belgijskom glavnome gradu i europskoj metropoli, da bi se, potom, počeo seliti, svake godine domaćin mu je bio neki drugi grad, uglavnom europski, u zemlji članici EU, makar skoknuo je dvaput i na druge kontinente – jedno ocjenjivanje odvijalo se u Pekingu a jedno u Čileu. Prije su se ocjenjivali sve vrste i tipovi vina, a nedavno je kao novitet uvedena podjela po kategorijama, grupa je četiri, konkretno zasebno se vrednuju bijela i crna mirna vina, zatim ružičasta vina, pa pjenušci, pa slatka visokopredikatna i fortificirana vina.

U Poreču će se ocjenjivati mirna bijela i crna vina, a predviđeni datumi su 12, 13. i 14 svibnja 2023.

– Vrlo mi je drago što ćemo u našim ocjenjivanjima obuhvatiti i Poreč. Istra je već međunarodno znana i po gastronomiji i turizmu i kao vinska zemlja, posebice kao utočište Malvazije istarske, Terana i Refoška, uvjeren sam se da će Concours Mondial kako samim ocjenjivanjem tako i organizacijom, skupa s domaćinima, posjeta degustatora, među kojima, usput, ima i proprilično vinskih i turističkih novinara, porečkoj okolici i istarskim vinarima dati svoj značajan doprinos još boljem i čvršćem pozicioniranju Istre pa time i Hrvatske na svjetskoj eno-gastro-turisičkoj sceni – kazao je Baudoin Havaux, vlasnik ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles.

Concours Mondial de Bruxelles bijelo & crveno 2023 – Poreč

Revije                                                                                       

PINK DAY(s) KAO SLAVLJE LJEPOTE i OPTIMIZMA

Mladost i ljepota! Optimizam! O vikendu u drugoj polovici svibnja Zagreb je bio u ružičastom raspoloženju. Po prvi put Pink Day festival odvijao se dva dana, a nakon osam godina provedenih u zgradi Muzeja Mimara, ova, deveta po redu međunarodna ružičasta gurmanska smotra preselila je u drugi dio Metropole, konkretno u dvoranu Lauba na Črnomercu.

Ružičasta kapljica iz podruma istarskog vinara i uljara Danijela Kraljevića Cuja, i zagrebačkog podruma Zdravka Ilije Jakobovića, porijeklom iz Slavonije (Marko Čolić)

Za one koji uživaju i u još nekim drugim bojama i drugim osjetima bitno je, vezano uz Pink Day(s), spomenuti i zelenkasto, riječ je naravno o festivalu ekstra-djevičanskih maslinovih ulja Green in Pink smještenom unutar festivala ružičastog Bakhovog nektara.

Novost na ružičastim danima ove godine bio sadržaj je nazvan Mixology – a riječ je o tome da su bili izloženi i na degustaciju ponuđeni i ružičasti ginovi, tonic-wateri i kokteli!

Kutjevo d.d. je bučno predstavilo svoj novi Rose

U jednom od VIP kutaka Pink Day(s)a ukupnom sadržaju pridružio se Kraš, koji u sklopu svoje kampanje #IJaSamDomaćica nastoji u javnosti podignuti svijest o tome da žene, uz svoj redovan posao, svakodnevno vode i brigu o kućanstvu. Smisao kampanje je podsjetiti da je posao domaćice zahtjevan i složen te da u našem društvu još uvijek postoji puno prostora za napredak kad je riječ o pravednijoj raspodjeli kućanskih poslova među svim članovima obitelji. O tome neka se razmišlja uz, dakako, Kraševe kekse Domaćica

Naravno, na Pink Dayu 2022 su, uz zabavu i mogućnost kušanja izložaka i uživanje u eno-uradcima, bili i edukativni sadržaji. Zanimljivi su dodatni programi bili vezani uz rosé vina, maslinovih ulja kao i Pink Mixology.

RADIONICE su posebna vrijednost manifestacije. Evo tema o dove godine: VAPT rosé vina; Voditelji: Dino Kušen i Juraj Dusper; Pink Mixology.  Voditeljica: Natali Borić.  Vina od sorte Svrdlovina prezentirala je Nikolina Paleka. Maslinovo ulje: Autohtone sorte masline iz Istre; Voditelj:  Edi Družetić

Vrlo zanimljiva bila je radionica vezana uz maslinovo ulje. Istarski stručnjak Edi Družetić upoznao je prisutne na radioici s uljima od autohtonih hrvatskih, uglavnom istarskih sorata. Na kušanje je u malim čašicama ponuđeno šest jednosortnh ulja, od čega jedna dalmatinska – Oblica, i jedna (istarska) mješavina sorata. Sjajnima, pikantnima pokazala su se ulja Istarska bjelica uljare Vodnjan, Crnica od Olee bb, Buža i Rosinjola/Rosulja uljare Vodnjan, Žižolera Oio vivo iz Vodnjana, naveo sam ih redosljedom od prve pa dalje, kako su mi se dopale… Desno gore: šarmantna Žižolera u akciji! (suhiucasi)

U ugodnom ambijentu Pupitres Wine and Coffee bara u središtu Zagreba, koji uspješno vodi poznata hrvatska sommelijerka Jelena Šimić Valentić, održana je prezentacija nekih vina talijanske iz više podruma vinske grupacije Piccini 1882. S obzirom da su na festivalu Pink Day u Laubi gostovali, naravno, samo s roséima (Torre Mora Etna Rosato DOC 2021, Tenuta Moraia Maremma Toscana DOC Rosato 2021 i Piccini Prosecco Rosato Venetian Dress), predstavnici kuće Piccini iskoristili su priliku da ovdašnjim vinskim profesionalcima i specijaliziranim medijima zasebno predstave djelić svoje crne vinske palete.

Prezentaciju je vodio Antonio Ciccarelli, desna ruka valsnika i pokretačke snage grupacije Piccini 1882, Marija Piccinija, a pomoć mu je bila dugogodišnja suradnica Nermina Muzaferija.  Kušali su se sljedeći crnjaci:

Tenuta Moraia Essence of Maremma Toscana Vermentino Brut NV (organsko); Tenuta Moraia Vermentino Maremma Toscana DOC 2021  (organsko); Torre Mora Etna Bianco DOC Scalunera 2021 (organsko), Piccini Chianti riserva DOCG Collezione d’oro; Sasso al Poggio Toscana igt 2018; Valiano Chianti Classico DOCG Poggio Teo 2019 (organsko); Agricoltori del Chianti geografico Chianti classico Contessa di Radda 2018; Regio Cantina Aglianico del Vulture Riserva DOCG Campo del Melograno 2016; Villa al Cortile Brunello di Montalcino DOCG 2017; Piccini Rosso d’Italia Pinocchio NV

Piccini u crnome: osobno, najviše su mi se dopali Aglianico di Vulture Riserva 2016 Campo Melograno od Regio Cantine, pa Chianti Classico Riserva Contessa di Radda 2018 proizvođača Agricoltori del Chianti geografico, zatim Sasso al Poggio 2018 Toscana IGT te Chianti Classico Poggio Teo single vineyard 2019 podruma Valiano

Pink Day, jednostavno, slavi mirna ružičasta i pjenušava vina a i roza koktele, ekstra djevičansko (zelenkasto!) maslinovo ulje, raznoliko cvijeće, pa proljeće, ženstvenost, profinjenost i eleganciju, ljepotu, nadu u bolje dane, svijet bez rata, potresa i Covida… Manifestacija u Laubi odvijala se  pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede RH. Dvodnevni pokušaj pogleda kroz ružičaste naočale… riječju: slavlje optimizma! Ponovno smo okupili veliki broj posjetitelja odjevenih u ružičasto ili ukrašenih nečim ružičastime, te željnih druženja i nježnosti osobito nakon svega što nas je u posljednje vrijeme zadesilo – rekla je zadovoljna Sanja Muzaferija, predsjednica udruge Woman on Wine kao organizatora.

Više stotina posjetitelja, od kojih su neki na dar dobili (do isteka zaliha) ružičaste naočale i pakete Kraševih legendarnih keksa Domaćica, moglo je kušati više od 120 etiketa rosé vina iz Hrvatske, Francuske, Italije, Slovenije i Austrije, te Srbije zastupljene sa čak pet vinskih kuća. Kao i obično, novinari i fotografi najaktivnije su reagirali na slavne osobe – a to je ovoga puta bila Lepa Brena koja sa suprugom Slobodanom Živojinovićem ima vinariju Vertiz. Na after-partyju bile su i Daniela Trbović sestra joj Nataša.

Na radost izlagača, Pink Day je nastavio i s tradicionalnim nagrađivanjem najmaštovitije i najkreativnije uređenog izlagačkog mjesta. Žiri u sastavu: Sanja Muzaferija, predsjednica udruge WOW; osnivačica i direktorica festivala Pink Day, Zrinka Jelić-Belinić, izvršna direktorica Festivala i Vlasta Pirnat, art-direktorica Festivala, odabrao je najljepše izlagačke stolove.

Glavne u organizacijskoj ekipi Pink Day(s)a 2022 – Sanja Muzaferija, Zrinka Jelić Belinić i Vlasta Pirnat,članice žirija koji je ocjenjivao uređenje štandova

Ove godine glavna nagrada bio je paket vodećeg beauty-tech brenda Foreo (www.foreo.com) koji profesionalne tretmane donosi u domove beauty entuzijasta diljem svijeta, spomenuta kuća pripremila je pink-paket u vrijednosti od tisuću eura i on je predan zagrebačkoj Galeriji vina MIVA koja je premijerno izložila brend najprodavanijeg rosé-vina na svijetu – Whispering Angel. Druga nagrada – predivno ružičasto SMEG kuhalo (u vrijednosti od 1500 kuna) – pripala je kreativno uređenom kutku vinarije Royal Hill, a bogati paket kozmetike Nikel (u vrijednosti od 600 kuna) osvojio je istarski izlagač Bastiàn. Posebnu pohvalu za štand dobila je Enosophia iz Feričanaca, a od izlagača Green in Pink kao znak pažnje cvijeće je predano izlagaču extra djevičanskog maslinovog ulja DalFleur, od sorte Oblica s položaja u šibenskom zaleđu.

Nakon završetka izlagačkog dijela prvog dana festivala, u subotu i s početkom u 19 sati odvijao se, u suradnji s Laubom a na otvorenome ispred dvorane, AFTER PARTY.

Posebnu pažnju privlačile su medijske zvijezde, medju njima svakako ponajviše Lepa Brena koja sa suprugom na Fruškoj gori vodi vinski podrum Vertiz. Zvonko Bogdan nazočan samo kroz vino!

Slatka kiparica Marija Oršolić i njene desertne biste- portreti

Kad se već u najavama Pink Daya naglasak stavljalo na ljepotu, ženstvenost i veselje, predlažem da se iduće godine u festival službeno uvrsti i majstorica kiparica za desertne skulpture slastičarka Marija Oršolić koja može pružiti slatku ljepotu i ženstvenost kroz svoje kipove-torte! Izrađuje ih po narudžbi, primjerice prigodno npr. za rođendan, imendan… a njene slatki portreti kao desertni kipići mogu se naručiti preko (relativno novog) restorana Dalmatino smještenog uz obalu malog jezera na zagrebačkom Jarunu!…

Inače, na nedavnom ocjenjivanju ružičastih vina Vinske zvijezde u Zagrebu šampionskom titulom ovjenčan je rosé Rossella 2021 Petera i Mattea Polettija iz Istre, a na istom vrednovanju kao drugoplasirani zlatni po broju bodova navodi se ružičasto vino CROsé 2021 od Mladena Sibera uz Erduta. ♣

Na slici gore, na sajmu su Matteo Poletti, u društvu s Jaqueline Marovac i Olivierom Erzbischofom koji su se iz Francuske preselili živjeti u Istru i tu u svom podrumu Koquelicot proizvode vrlo fina mirna i pjenušava vina. Na slici dolje je bračni par Siber – sin i snaha vinara Mladena Sibera, koji veselo kaže da upravo snaha pokazuje veliki interes da ga malo-pomalo naslijedi u vođenju vinarije

_________________________________

POLETTI – 180. GODINA! – Vinogradar, vinar disko-džokej, pisac knjiga (konkretno: autor je npr. monografije o Momjanu!)…, diči se sa 180 godina obiteljske tradicije u proizvodnji vina! Peter Poletti, iz Markovca kod Višnjana!

Matteo i Peter Poletti na prezentaciji u Zagrebu. Nastup na Pink Dayu 2022 i osvajanje šampionske titule za Rossellu 2021 na ocjenjivanju Vinske zvijezde Polettijevi su, nakon svečanog obilježavanja 180. godišnjice postojanja obitelji u Poreču u njihovoj Casi/Kući Manzolin, iskoristili i za feštanje u povodu obiteljskog jubileja i u Zagrebu, konkretno u okviru serije programa Vinske večeri srijedom u restoranu Trilogija Fino & Vino na Kaptolu, a sve u režijii agilne prof. Marije Vukelić, znane po organizaciji različitih značajnih vinskih događanja u nas, od ovakvih na gradskom asfaltu do pjenušaih doručaka u srcima vinograda… (Julio Frangen)

Na Peterovim leđima obiteljsko vinogradarstvo i vinarstvo počiva od kasnih devedesetih godina, kad je od oca, kao osma generacija, preuzeo upravljanje posjedom. Danas vodi brigu o nešto više od devet hektara vinograda, a uzgaja šest sorata – Malvaziju istarsku, koje je najviše, zatim Chardonnay, Muškat ruža porečki, Teran, Merlot, Cabernet sauvignon, a na tržište izlazi sa sedam etikekta. U produkciji se, ističe, drži načela koje mu je usadio otac: kreiranja Bakhova nektara kakvoga bi i sâm rado pio, ali ne tek konzumirao, nego pio ga s visokim užitkom.

Za svoja vina Poletti je osvajač niza medalja viskoga sjaja, međutim dok je to drugdje, pa i u inozemstvu (prmjerice na natjecanju The Global Cabernet Sauvignon Masters 2020 u organizaciji Wine & Businessa u Londonu njegov Cab 2015 proglašen je petim najboljim na svijetu u kategoriji od 15 do 20 funti mpc), dotle trofeji s najjače domaće vinska priredbe Vinistra nedostaju! Pjerin Poletti objašnjava da na Vinistru ne daje svoja vina na ocjenu zato što je pretolerantna već u startu, naime smeta ga to što na vrednovanje, zacijelo zato da se može pohvaliti sa što više uzoraka, prima i još nedovršena vina, konkretno i ona iz bačve i nefinalizirana i nenapunjena za tržište. S tim svojim stavom, za koji držim da je posve ispravan jer ovakvo ocjenjivanje kakvo je na Vinistri nije tipa savjetodavno/korektivnoga za vinara u smislu da do kraja još može pokušati popraviti određene eventualne slabosti uzorka, nego je prvenstveno orijentir potrošačima u izboru i kupnji etiketa, Poletti postavlja Vinistri vrlo principijelno kompleksno pitanje, na koje se s pravom očekuje odgovor na vrlo važno, esencijalno Quousque tandem…?

Od prije nekoliko godina obitelj Poletti osobito je aktivna i u turističkoj ponudi, naime kuću u starogradskoj jezgri Poreča preuredila je u objekt zvan Wine & Food Casa Manzolin, to je sada prostor za posebne eno-gastro užitke. A ide se i dalje – baroknu pak kuću pored te Case Manzolin a s dvorištem s lijepim pogledom na more Polettijevi preuređju u boutique-hotel sa 14 soba, otvorenje se očekuje u 2024!

Pjerin Poletti – vinogradar, vinar, disko-džokej (suhiucasi)

Srećom, Pjerin Poletti, inače i disko-džokej iz hobija, ima nasljednika koji može bito pridonijeti da se osigura čijepa budućnost ie samo vinskom brandu nego i turističkom segmentu. Riječ je o sinu Matteu koji je nakon studija u Trstu upisao studij vinarstva u Poreču, i koji u kontekstu vina priprema neke novitete. Ideja Polettijevih je da se što više posvete domaćim kultivarima i da nude tipove vina koje većina drugih im kolega nema. Izraslo je to, npr. iz davne odluke Petera Polettija da proizvede suhi rosé od Porečkog muškata ruže, dakle koji će po tipu biti drukčiji od većine ostalih roséa na tržišu, konkretno riječ je o snažnom, dosta kompleksnom i karakternom vinu što nema veze s lepršavom svježom brzopotrošnom ljetnom ružičastom kapljicom kakvu proizvodi većina vinara, a razmišljanja su Polettijevih i u pravcu toga da se domaćim adutima malvaziji i teranu u portfoliju pridruže i vrlo ozbiljna posve suha vina drugih kultivara znanih kao domaćih, konkretno ozbiljni suhi crnjak od Muškata ruže, pa crnjak od Malvazije crne (nera), crnjak od Borgonje (Frankovka), no u kupnom projektu nisu isključena ni osebujna ozbiljna slatka sirupasta desertna vina od primjerice prosušivanih grozdova/bobica Muškata momjanskog… ⦁

Casa Manzolin Wine  Food izvana i, dolje, unutra

Međimurje: uz Urbanovo 2022 – značajne obljetnice

CMREČNJAK u TAJERU NA TANJURU i u ČAŠI!!!

Velika proslava velikog jubileja – 30. godišnjice moderne međimurske vinske kuće Cmrečnjak iz Svetog Urbana, priređena u zagrebačkom međimurskom restoranu Tajer, u vlasništvu još jednog proslavljenog Međimurca, Dražena Ladića, legendarnog golmana zagrebačkog Dinama. Uz slavljenike Cmrečnjake kao domaćine, u Tajeru je tog popodneva i te večeri bilo još jubilaraca s tri desetljeća i među uzvanicima. primjerice jedan je prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor uglednog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com a koji 30 godina otkako je profesionalno ušao u svijet Bakhova nektara puni ovih dana, drugi je revija za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši koja bi 30 godina od izlaska svojega prvog broja trebala napuniti 11. studenoga 2022., na Martinje, stjecajem okolnosti (zdravstveni razlozi) u najnovije vrijeme tiskano izdanje obustavljeno je a Svijet u Čaši pred javnost nastavlja izleziti preko interneta u obliku redovite kronike uz početak svakog novog mjeseca.

Cmrečnjaci i kuhari Tajera pobrinuli su se za stol bogat međimurskm specijalitetima i buteljama iz podruma slavljenika, uz cijelu svoju paletu etiketa Rajko i njegov sin Marko Cmrečnjak u povodu 30-godišnjice donijeli su posebno izdanje svojega sivog pinota.

Veliki prilog o jubilarcima – vinskoj obitelji Cmečnjak izašao je u Svijetu u Čaši – Kronici za ožujak 2022 (www.suhiucasi.wordprss.com / SVIJET u ČAŠI Kronika – 03.2022 – Chronicle WORLD IN a GLASS), a ovdje evo prizora sa svečane večere u Zagrebu i još nekoliko prizora iz vinograda (Mađerka!) i vinskog podruma Cmrečnjakovih u Svetom Ubanu i okolici. Vinska kuća Čmrečnjak jedna je od najznačajnijih te vrste u Međimurju, prednjači u kakvoći i jedna je s najvećom lepezom etiketa u ponudi.

Marko i Rajko Cmrecnjak s Drazenom Ladicem, vlasnikom restorana Tajer, te s međimurskim novinarom Ivanom Goričancem, moderatorom na večeri (Marko Colic)

Državna tajnica Herman i predstavnici Hrvatske gospodarske komore

Rajko Cmrečnjak uz znanstvenika prof. dr. Edija Maletića sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, te s našim istaknutim sommelijerom Darkom Lugarićem, kao i, dolje, s direktorom Zagreb vino.coma Ivanom Dropuljićem i doajenima hrvatskog vinskog novinarstva Martinom Vukovićem, Željkom Suhadolnikom i Tomislavom Radićem

 

Slani i slatki međimurski specijaitetiiz ponude Tajera

Ova je večera Cmrečnjakovih u Zagrebu inače bila uvod u ovogodišnje tradicijsko međimursko Urbanovo. ♣

Svečari 2022 kod kuće u Međimurju:

Svečari 2022. – članovi obitelj Cmrečnjak i njihovi zaposlenici u vinogradu i vinskom podrumu

Pogled iz zraka – vinski kompleks Cmrečnjakovih u Svetom Urbanu kod Štrigove

Gledano s nebeskog plavetnila – zeleni prizor vinograda Cmrečnjakovih

Vanjski prostor kod vinarija Cmrečnjak, za događanja na otvorenome, te odvojeni prostor za degustacije vani. Dolje: kušaonica

Tradicijska međimurska zakuska – meso z tiblice, i, desno, lokalni aduti u butelji: Pušipel Classic te, stepenica iznad, Pušipel Madjerka

Paleta Cmrečnjak, 14 etiketa: pjenušci bijeli i rosé, te mirna bijela, ružičasta i crna vina od Pušipela, Sauvignona, Pinota sivog, Rizlinga rajnskog, Merlota…

Mađerka je, inače, brijeg visine 342 metra. Tlo je dijelom kamenito a dijelom pjeskovito, izloženost odlična, tako da i te kako vrijedi krenuti u akciju da se položaj i službeno, KAKO TREBA, valjano dokumentirano dakle s čvrstom podlogom!, zaštiti kao izdvojena posebno kvalitetna vinogradska pozicija, možda bi to moglo čak ići i do ranga grand crua! Vinogradi se nalaze na kosinama, zasad još na visinama između 320 i 340 metara, po riječima Rajka Cmrečnjaka ukupna površina zasađena vinovom lozom trenutno je oko 24 hektara ali ima rezona i mogućnosti da se ona još proširi i na pojas nešto niži od 320 metara, možda na dio od 200 metara visine prema gornjim postojećim nasadima. Zasad trsje na Mađerki u podjednakom omjeru dijele obitelji Cmrečnjak i Štampar, svaka po otprilike nekih 12 ha.

Tradicijski međimurski specijaiteti i skokoviti ples oduševljenih ljubitelja pjenušavih doručaka (Julio Frangen)

  U sklopu obilježavanja Urbanovoga 2022, na Madjerki na dijelu u posjedu Davida Štampara, predsjednika udruge međimurskih vinogradara i vinara Hortus Croatiae, priređeno je već jako dobro poznato  dogadjanje Pjenušavi doručak u režiji prof. Marije Vukelić . Nakon užitka u finim tradicijskim međimurskim delicijama i nakon par jutarnjih čašica pjenušca u svim nazočnima doslovno se iz svog dubokog sna probudio i sam zaštitnik trsja i vinogradara sv. Urban i veselicu u čast vina i loze obilježio – specifičnim plesnim skokovima – uvis!

Što amber, što orange: u Izoli, Beču, RAW WINE u New Yorku i Londonu

OBLIK i SUŠTINA, SVJETLOSTI i SJENE

Otkako se s njima – napustivši u potpunosti, početkom ovog stoljeća i tisućljeća, stari, za ovo područje Europe uobičajeni stil vinifikacije – počeo baviti vinogradar i vinar Joško Gravner s Collija i sa svojim (sjajnim!) ostvarenjima privukao pažnju šire javnosti, silno su dobila na popularnosti, začas se u Srednjoj Europi, posebice uz državnu granicu između Italije i Slovenije namnožio broj vinara koji su prirodnim pristupom nastojali slijediti Gravnera, ubrzo se u pojam prirodnih vina uključila slovenska Štajerska, a onda su i do pola godine dugačke maceracije bijelih sorata pa i korištenje gruzjskih amfora stigle i u Hrvatsku, nekako su se, barem zasad, najjače usidrile na Plešivičkom vinorodnom području.

Pa su, logično, i zaredali specijalizirani festivali/sajmovi vina u zapadnom svijetu nazvani orange wines odnosno narančasta vina, valjda i stoga što, dojam je, orange wine djeluje za šire mase zavodljivije nego kad se kaže amber wine odnosno jantarno vino, a, zapravo, amber/jantarno bilo bi ispravno jer označava ispravnu boju kad je vino čisto i uredno, dok orange odnosno narančasto znalcu ukazuje na to da vino ima određenih problema.

S obzirom na situaciju što se tiče ukupne ponude tih, kako se kaže, prirodnih vina na tržištu, prikladnima se mogu smatrati, makar imala različito značenje, očito, obadva naziva!…

I tu je problem: tih orange wines (ne brkati s amber!) previše je na tržištu!

Veliki ljubitelj maceriranih vina – Igor Zlatkov, inače kvarnerski majstor izrade vrlo elegantnih drvenih poslužavnika za hranu i za pića

Neka vina budu orange umjesto jantarna zbog nespretnosti/šlampavosti, nehata i nehaja, slabijeg znanja pojedinih autora vezano uz procese što se događaju u pretvorbi grožđa u vino i poslije u vinu, ali u više navrata imao sam dojam i zato što je nekim pojedincima (bilo) najvažnije na tržištu se prošvercati, te taj novi stil, koji eto neki smatraju tek (dobrodošlom) modom, iskoristiti za bolju zaradu! Pa, kad im se i prigovori za neku manu, čak i očitu jaču grešku, takvi vas nastoje uvjeriti da mane nema te da je to prirodno vino.

Čudilo me u svemu tome to što nisam primijetio niti mi je netko na to skrenuo pažnju da su se protiv falša podignuli vinari koji rade ispravno, a ti šverceri rade im lošom reklamom – izravnu štetu. Razgovarao sam s nekim našim vinarima vrlo uspješnima u proizvodnji naturalnih i izvrsnih jantarnih vina, uglavnom su se odgovori na moje pitanje zašto se javno ne distanciraju od onih koji ne rade dobro a uzdižu se maltene u nebo svodili na to da ti, pošteni, nisu za svađe i da se uzdaju u to da će kad-tad primjereno reagirati i mediji javnog informiranja i službe zadužene za kontrolu hrane i pića na tržištu.

Sad je napokon došao kraj šutnji, naime ovih dana je jedan znani vinar upravo iz redova prirodnjaka javno progovorio, i na elegantan način prigovorio onima koji ne rade kako treba a opravdavaju se, zapravo hvale se prirodnošću proizvoda što ga nude tržištu. Taj vinar koji je odlučio javno progovoriti objavio je poruku javnosti s naslovom OBLIK i SUŠTINA, SVJETLOSTI i SJENE. Riječ je o PAOLU VODOPIVECU iz sela Coludrozza kod Trsta, on je inače predsjednik udruge VINI VERI (Iskrena vina), i evo što veli:

Paolo Vodopivec, predsjednik udruge Vini veri (iskrena vina)

Mnogi proizvođači Bakhova nektara opasno se navikavaju na određene – manje ili veće – nedostatke pa i mane u vinu, smatrajući ih, po onome kako reagiraju u javnosti, općenito tek eventualno manjom greškicom, ili, ako je riječ samo i baš o njihovom vinu ili vinu njihovih prijatelja, govore o karakterističnom aspektu vina, što je mnogo gori stav od uvjeravanja u puku sitnu greškicu. Načuo sam, izjavjuje Vodopivec, ali nisam mogao vjerovati da je stvar postavjena ovako: od groznih pristupa nekih jeftinih komercijalnih podruma koji su izlazili sa stavovima kako su uporaba kemijskih sredstava i biotehnologije naprosto nužni u proizvodnji dobroga vina sad su zaredali jednako grozni stavovi s druge strane, naime proširene su glasine kako je strukovna kompetencija u domeni vinogradarstva i vinarstva prepreka u kreiranju vrhunskoga vina, ide se toliko daleko da se tvrdi kako je uspjeh u proizvodnji vina to veći što je znanje proizvođača – manje!…

Pojedinci sebi dopuštaju malo previše, da budem blag; opuštenosti glede odnosa između forme i supstance. Ne bi se smjelo zanemariti koncept oblika i suštine,jer je to nešto što je tijesno povezano! Nužno je dobro pripaziti da se ne nasjedne tek banalnoj vanjštini kao nečemu najvažnijem, bitno je i pripaziti da se ne padne u zamku iskrenosti proizvoda kao jedinoj stvarnoj vrijednosti, pokazatelja kakvoće. Bavi li se već netko nekom aktivnosti za koju su nužni znanje iz agronomije i prikladan pristup radu na zemlji, educiranost, ručni rad, taj, dotični, taj posao treba odraditi znalački i kompletno da bi u finalnom proizvodu postigao ne tek izvanjsku i lako zavodjivu privlačnost, nego kompletnu ljepotu.

S festivala orange vina u Izoli

Postoje, očito, probemi oko percepcije i raspoznavanja istinske kvalitete, aspekta koji se ne smije izjednačavati samo s onime što se smatra pod pojmom iskrenosti. Iskrenost je sasvim sigurno bitan dio kvalitete, međutim prečesto je se i zlorabi korištenjem izraza kako na vinu nije rađeno ništa  a čime se istodobno na neki način nastoji opravdati mogući sumnjiv do i loš miris i okus, nestabilnost kapljice. Pokazuje se kako se može biti daleko od etičnosti vezane uz formu i suštinu. Vino je napitak u kojemu treba uživati, ali ne na neuk i jeftin i banalan način, to zapravo i nije užitak! Vino o kakvome govorim mora biti ZDRAVO, mora uz lijep izgled imati i ugodan miris i okus, mora biti skladno i elegantno, kompleksno, nešto što izaziva snove i maštanje, zahtijeva razmišljanje…

Uz to da se nauči prikladno raditi u trsju, te u vinifikaciji u podrumu, da se shvati način dozrijevanja i razvijanja ploda vlastitog  rada na zemlji i u podrumu svakako je nužno izobraziti se i u segmentu degustacije, na način koji će uzdignuti osjećaj stvarne ljepote a ne sravniti sav uloženi napor. Ako već brojna konvencionalna industrijska enološki u organoleptici korektna vina uglavnom ne govore o suštini, mnoga vina nazivana prirodnima suštinu, na žalost, brkaju s mrljama endemskih infekcija, jakim redukcijama i nedostatkom sposobnosti trajanja…  – naveo je u svom pismu urbi et orbi Paolo Vodopivec.  ⦁

TOMCI PO SVIJETU, USKORO i s OZNAKOM DEMETER!

Nije ih ove godine dosad bilo na nekoliko vinskih festivala na kojima ih se ovdje očekivalo, ali sudjelovali su, zato, na nekim vinskim smotramu New Yorku i, upravo sada, u Londonu, pa u Beču! Riječ je o manifestacijama posvećenim prirodnim vinima a iza kojih stoji velika podupirateljica takve kapljice već svjetski glasovita Isabelle Legeron, radi se o smotrama nazvanima Raw Wine. Plešivička obitelj Tomac pod vodstvom pater-familiasa Zvonimira Tomca još prije mnogo godina okrenula se produkciji Bakhova nektara na najprirodniji mogući način, a kad je, nakon stjecanja diplome na odsjeku Vinogradarstvo/Vinarstvo na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, u proizvodnju vrlo aktivno kročio sin Tomislav, kojemu sada otac prepušta vodstvo imanja, angažman u toj eko-kategoriji pojačan je i prema biodinamici. Tomci su aplicirali za vrlo važnu oznaku biodinamske produkcije – Demeter!

Tomci – tata Zvonimir i sin Tomislav u njihovu vinogradu na Šipkovici, u društvu s Joškom Gravnerom

Tomci, veliki štovatelji lika i djela famoznog amforaša i gurua s Collija Joška Gravnera,  sada brinu o nešto više od 10 vlastitih hektara pod vinovom lozom, specijalizirani su za pjenušce (rađene klasičnom, šampanjskom metodom), te za jantarna (NE ORANGE!!!) vina tj. kapljicu od bijelih sorata a rađenu u amfori i sa do pola godine dugačkom maceracijom te s dozrijevanjem barem oko dvije godine u velikim hrastovim bačvama. To su, sve redom, sjajni uradci među kojima kao poseban kuriozitet svakako treba spomenuti jantarni pjenušac: iz njihovog podruma izašao je prvi takav u svijetu!

Obitelj Tomac koja je, da bi poboljšala radne uvjete, nedavno dovršila gradnju novog podruma, krasno je uredila ne samu građevinu nego uvelike zahvalujući volji i nadarenosti mame Pavice i snahe Martine i cijeli okoliš, sad, uz to što je sve posve funkcionalno, ambijent je obogaćen cvijećem djeluje poput parka u kojemu je užitak naći se s njihovom punom čašicom (suhiucasi)

 

Novi podrum, Zvonimir Tomac u prostoriji s velikim bačvama, te,dolje, prostor za amfore, ukopane u zemlju (suhiucasi)

Tradcijska drvena kućica u cvijeću, za prihvat gosta (suhiucasi)

Tomislav Tomac uz pjenušce, jedan od njih – Amfora – proizveden je, kao prvi u svijetu ili jedan od prvih u svijetu, od jantarnog vina (suhiucasi)

Tomci, inače veliki zaljubljenici u RR i zagovornici Rizlinga rajnskog kao sorte odavna prisutne na Plešivici, a koji oni proizvode i u klasičnoj domaćoj varijanti i u kategoriji amber, napravili su, kao najnovije, mali zaokret s vinom RR, sad ga nude i pod modernim nazivom RockStar, što povezuju s pojmovima rock=kamen, stijena, te star=zvijezda (zvjezdano nebo Plešivice), lijepo se može koristiti u kontekstu enološke zvijezde s kamena, ali i – rock-zvijezde…

Martina Tomac te Tomislav Tomac i supruga mu Martina na sajmovima Raw Wine u New Yorku u SAD te u Londonu

Dugogodišnji trud te izdržljivost i beskompromisnost na liniji izvornog, iskrenog naturalnoga urodili su lijepim uspjehom – Tomci, koji su još prije koju godinu aplicirali za certifikat biodinamike Demeter i trebali bi ga uskoro i dobiti, te čija vina imaju (opravdano!!!) višu cijenu, sjajno plasiraju, i one skuplje, svoje eno-uratke ne samo u Hrvatskoj nego i u Sloveniji, Njemačkoj, Austriji, Nizozemskoj, Singapuru, a, od nedavno, i u SAD gdje su prije kratkog vremena sudjelovali na festivalu prirodnih vina, sad se spremaju i na osvajanje britanskog tržišta, tome je dakako bio podređen nedavni njihov nastup na smotri Raw Wine u Londonu… ♣

Za kraj svibnja 2022: Konferencija u Osijeku

RAZVOJ i POZICIONIRANJE GRAŠEVINE KAO NAJVAŽNIJE HRVATSKE VINSKE SORTE

U organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Turističke zajednice Osječko-baranjske županije i udruge Graševina Croatica u Osijeku je na kraju svibnja ove godine održana konferencija GO – Graševina Osijek, u fokusu koje su, kako je rečeno, bili razvoj  i pozicioniranje Graševine kao najvažnije hrvatske vinska sorte s udjelom od 40 posto u ukupno proizvedenom vinu u Lijepoj našoj.

Govornici na Konferenciji u Osijeku

Konferencija je, stoji u priopćenju, organizirana u okviru projekta Vinski turizam bez granica – jedinstvena vinsko-turistička destinacija, sufinanciranog kroz EU Interreg program Mađarska-Hrvatska. Želja je, rečeno je, jačanje razvoja turizma kroz promociju jedinstvenog prekograničnog odredišta vinskog turizma, povezujući neke od najvažnijih vinskih regija u Mađarskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj – Siklós-Villány te Slavoniju i Hrvatsko podunavlje.

– Jedan od glavnih ciljeva ovog projekta je i pozicioniranje Graševine kao vodeće sorte u Republici Hrvatskoj. Nekih 25 posto od ukupne površine pod vinogradima u Hrvatskoj pokriva upravo ta sorta, a čak 40 posto vina stavljenog na tržište upravo je graševina. Graševina je najelastičnija sorta, široke lepeze okusa, zastupljena u praktično svim kategorijama vina – naglasila Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a, ovom prigodom u dvojnoj ulozi organizatora konferencije i izaslanice ministrice poljoprivrede Marije Vučković.

– Povezujemo vino i turizam, jer upravo regija prodaje vino. Podizanjem vrijednosti destinacije diže se i vrijednost samom vinu, i obratno. To vidimo jako dobro na primjeru Istre. Kao i u našem susjedstvu Villanyu, koji nam je partner na projektu i od kojega možemo puno naučiti. Vino je jedan od glavnih sadržaja u smislu turističke ponude na samoj destinaciji. Dug je put još pred nama, ali ovako velik broj u kojem smo se okupili dokazuje da idemo u pravom smjeruizjavila je Ivana Jurić, direktorica TZ Osječko-baranjske županije, ističući kako je ta županija bogata vinogorjima, kao i turističkim vinskim manifestacijama, među kojima je i Večer vina i umjetnosti, održana upravo nakon završetka ove Konferencije u slavljeničkom tonu jer 2022. je  deseta godina godina od prvog izdanja priredbe.

Nakon uvodnih riječi organizatora konferencije, skup su pozdravili zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragana Vulin, te zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić, koji je konferenciju i službeno otvorio.

Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a

                Josip Pavić, predsjednik udruge Graševina Croatica, naglasio je kako u je u realizaciji strategije i planova potrebna izuzetna suradnja svih aktera, od vinara, Ministarstva poljoprivrede i HAPIH-a, preko turističke zajednice, gradova i županija, do akademske zajednice i medija.

Svoja znanja i iskustva na temu vinskih udruživanja, vinskog marketinga i turizma, klimatskih promjena te odgovor na pitanje kamo ide vinska Hrvatska nastojali su dati istaknuti domaći i inozemni govornici s bogatim iskustvom u vinskom, turističkom i gospodarskom sektoru, kaže se u priopćenju.

Kroz panel raspravu Graševina jučer, danas sutra istaknuti su aktualno stanje te perspektive razvoja graševine, a na panelu su sudjelovali: Vlado Krauthaker, Saša Špiranec, Edi Maletić, Josip Pavić i Marijan Knežević.

– Neka ova naša konferencija bude početak novog početkaznakovito (??!!!) je istaknuo Marijan Knežević iz Belja, apelirajući da vinari trebaju biti glasniji i uporniji kako bi postigli željene rezultate.

– Predivnu sortu imamo, imamo znanja, imamo izuzetne rezultate, imamo struku koja nas podržava, mnoge institucije ali, na koncu, moramo se najviše uzdati u sebe i na kraju puno uložiti financija i vremena i sebe da i edukacija i prodaja daju rezultat, da boljim pozicioniranjem napravimo taj završni korakrezimirala je enologinja Ivana Nemet, ističući  nužnost godišnjih održavanja ove konferencije, potrebne i struci i prodaji.

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

– Graševina bi trebala biti lokomotiva koja će vući sve hrvatske sorte, sve hrvatske regije slikovito je rekao Saša Špiranec, ugledni vinski stručnjak.

Prof.dr.sc Edi Maletić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu mišljenja je kako država mora pokrenuti brendiranje Hrvatske kao vinske zemlje.

Tijekom trajanja konferencije sudionici su imali prigodu uživati u izboru vrhunskih vina graševine koje su predstavili vinari regije Slavonija i Hrvatsko podunavlje.

GO Graševina – degustacija nakon Konferencije

Program ovog osječkog skupa završio je obilaskom vinske Baranje i erdutskog vinskog poluotoka.

Osvrnuvši se na postignuto i posljednjih 10 godina, doajen hrvatskog vinarstva Vlado Krauthaker je zaključio: Idemo naprijed! Samo trebamo malo brže!

Program ovog osječkog skupa završio je obilaskom vinske Baranje i erdutskog vinskog poluotoka.

Iako sam želio doći u Osijek, stjecajem iznenadnih okolnosti nisam mogao osobno prisustvovati konferenciji – pod moderiranjem Mirte Milas a na kojoj su, kao govornici po temama, najavljeni: Graševina jučer, danas, sutra – već ovdje spomenuti Saša Špiranec, Edi Maletić, Vlado Krauthaker, Ivana Nemet, Marijan Knežević, zatim Vinska udruživanjaĐuro Horvat Vina Mosaica: Analiza potrošača 2021; Zoltán Győrffy: Regionalna i nacionalna iskustva Mađarske;  Tomislav Panenić: Graševina Croatica; CroViZone – Klimatske promjene i vinogradarstvo regije Slavonije i Hrvatskog Podunavlja, potencijali i perspektiva – Maja Telišman Prtenjak, Marko Karoglan, Domagoj Karačić, Ivan Prša; Vinski marketing i vinski turizamAna Petak: Neka etiketa priča…; Ivana Jurić: Događanja kao motiv dolaska, turizam i terroir; Mario Meštrović: Brendiranje tipova graševina s kuhinjom Slavonije i Baranje; Quo Vadis vinska Hrvatska –  Đuro Horvat, Dragan Kovačević, Darja Sokolić, MP predstavnik, Josip Pavić…-  pa sam organizatora, uz iskazanu ispriku za nedolazak, zamolio da mi pošalje izlaganja sudionika makar u sažetom obliku kako bih ipak prenio koje su konkretne akcije planirane da se napokon i ostvare ti željeni Razvoj i pozicioniranje Graševine kao najvažnije hrvatske vinske sorte u međunarodnim okvirima te jačanje razvoja turizma kroz promociju jedinstvenog prekograničnog odredišta vinskog turizma, povezivanjem neke od najvažnijih vinskih regija u Mađarskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj, a, eto, dobio sam ovo ovdje u cijelosti  objavljeno priopćenje s dosta već slušanih fraza i uljudnih rečenica, međutim bez ičega konkretnoga, i obrazloženog, o tome što se poduzelo i što se poduzima i što se konkretno kani i u kojem roku poduzeti.

Neobično je, a rekao bih: valjda i indikativno, to da se organzator Konferencije i posebno udruga Graševina Croatica, koja bi morala biti glavni nositelj cijele priče, nisu u službenom priopćenju medijima radi objave za javost o skupu smatrali potrebnim učiniti nešto što bi bilo i te kako logično napraviti u izvještavanju sa skupa pod nazivom Razvoj i pozicioniranje Graševine kao najvažnije hrvatske vinske sorte u međunarodnim okvirima te jačanje razvoja turizma, a to je da upozori na to da je vrlo kratko  prije Konferencije u Osijeku, maltene kao neki uvod u događanje u Osijeku,  u Kutjevu održano tradicijsko stručno ocjenjivanje graševina, te da priloži rezultate… ♣

_______________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 05. 2022 – Hints to the smart purchase

 HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Northwestern uplands

(L-XL) DVIJE RUŽE PINOT CRNI 2017– IVANIĆ OPGMoslavina; Pinot crni; suho, 13,5 vol %; ZOI Moslavina  0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■ ⇑

(L-XL) PINOT CRNI 2020 Amber Selection – JAGUNIĆPlešivica, Veliki Dol; Pinot crni; trsje staro šest godina; šest mjeseci maceracije, dozrijevanje: drvene/hrastove bačve; nefiltrirano; suho, 13,4 vol %; ZOI Plešivica;  0,75 lit; ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■ ⇗

Dalmacija / Dalmatia

(XXXL) DANTE PLAVAC MALI IVAN DOLAC Selekcija Petric 2011– PETRICHvar, Ivan Dolac; Plavac mali; selekcija najboljih grozdova s najboljih raspoloživih mikrolokacija; dozrijevalo u barriqueu; PAZITI KAKO GA PITI! – snažno – bomba od vina, suho, 16,5 vol %; 0,75 lit; ■ Poslužiti uz hranu ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗  ⇒

Petric Dante Plavac mali Ivan Dolac 2011_Clai Ottocento bijeli 2018_Baracija Refosk 2020 (suhiucasi)

Istra i Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

(XXL-XXXL) MALVAZIJA sv. JAKOV 2018 – CLAIHrvatska Istra; Malvazija istarska; suho, 15,0 vol %; ZOI;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 13 – 14 °C ■ ⇗ ⇒

(XXL) OTTOCENTO bijelo 2018 – CLAIHrvatska Istra; Malvazija istarska, Pinot sivi, Sauvignon bijeli; suho, 14,0 vol %; ZOI;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 – 14 °C ■ ⇗

.  (XXL) OTTOCENTO crno 2018 – CLAIHrvatska Istra; Refošk, Merlot; suho, 14,5 vol %; ZOI;  0,75 lit ■ još puno premlado, ali i puno obećava, treba mu vremena!!, poslužiti na: 18 °C ■ ⇒

  (L) REFOŠK BARACIJA 2020CLAI ■  Zapadna Istra, Baracija; Refošk; mlade loze;  suho, 13,0 vol %;  0,75 lit; butelja: bourgogne ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■. ⇑

Pjenušci/sparklings

  (L) IPŠA extra brut – Klaudio IPŠA ■  Zapadna Istra, vrenje u boci; 12,5 vol %;  0,75 lit; eko-znak: organski uzgoj grožđa ■ Poslužiti na: 10 °C ■ ⇑

____________________________________________________________

 –  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

Zlatna medalja/Gold medal91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

Srebrna medalja/Silver medal 86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but lacking a bit of identity & character, not exciting

71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

_________________________

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do 35 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

___________________________

. ⇑- trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •    ⇒ – čuvati/hold •   trošiti uz hranu/drink with food

ooooooooooooooooooooooooooooooooo

 

 

 

 

 

 

 

 

SVIJET u CASI – 03.2002. – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you_______

Svijet danas: samo – ne daj Bože da netko kihne!… / The world today. Good save us from a single sneeze!…

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Zagreb, siloviti početak ožujka 2022: BLITZKRIEG SA SVIH STRANA…Esplanade: MALVAZIJA en PRIMEUR / Lauba  i Dubrovnik: VINART  GRAND & PETIT TASTING  / MOĆNA KONAVOSKA ARTILJERIJA CRVIK Academia  bar café za Dan žena: PERŠURIĆEVA PJENUŠAVA ISTRAINDIJAN i… PELJEŠKI VINOGRADAR VINA PALIHNIĆ  ⦁ PETIT TASTING VINO.RS u ZAGREBU i GRAND TASTING u BEOGRADU ⦁ Eno-gastro VIP event: KONFERENCIJA ZNALACA o VINU, DELIKATESAMA, UGOSTITELJSTVU / Šampionska kulinova seka BELJA  ⦁ Zagreb International: VinMarKon o VINSKOM TURIZMU u HRVATSKOJ ⦁ Le vin: côté intellectuel:  APPRENDRE le FRANÇAIS à TRAVERS  LES CEPAGES FRANÇAIS  ⦁  Zagreb, kak imam te rad: GORNJOGRADSKI VINOGRADI i PODSLJEMENSKA PASTRVA ⦁ Bakho u digitalnoj eri:  BURZA VINA – NOVO ZDJELAREVIĆEVO VINSKO POGLAVLJE ⦁ Puna sezona ocjenjivanja: DWWA, MUNDUS, IWSC, te CMB… MOŽDA USKORO i u – NAŠOJ ISTRI! ⦁ Uz kraj ožujka i početak travnja – proljeće na tanjuru: IZ KORIZME u PARIŠKI ŠIK le BISTRO! / Dašak orijenta: VINO UZ ŽLICU i ŠTAPIĆE CHI LE MA  ⦁ Život piše romane: MIKEOVIH ZAVIDNIH 99!

_____POTROŠAČKI PUTOKAZ – 03.2022 – BUYING GUIDE_____

Zagreb, početak ožujka 2022.

BLITZKRIEG SA SVIH STRANA…

Ožujak 2022. u Metropoli startao je s rijetkom, nevjerojatnom žestinom, nedostajao nam je još samo kakav novi potres klasične vrste! Cijelog prvog tjedna bombardiralo je sa svih strana i po raznim lokacijama: maltene polarna hladnoća, marčane bure, ponešto snijega, stigla je čak i prijetnja nuklearnim oružjem, bili su tu En Primeur istarske malvazije i nekih sjeverno-hrvatskih vina u Esplanadi, konferencija o vinskom turizmu VinMarKon u Internationalu, Vinart Grand & Petit tasting te radionice, u Dubrovniku i u Laubi

Početak EN PRIMEUR, s malvazijama: Vinski vitezovi RH u punoj spremi

U znaku corone; da je barem riječ bila o ovoj Coroni Grande na slici! ⦁ Desno: Iskusni istarski kralj tartufa Giancarlo Zigante donio je, uz novu mladu malvaziju, i glasovitu gljivu – da se DEČKI dobro pripreme i za napad i za obranu… (Marko Čolić)

Vinart radionice: Makedonski vranci na prvoj liniji fronte, prezentira ih Igor Luković (stoji) iz Beograda. Najbolji dojam ostavili su Vranec Instinct Black Label 2019 kuće Puklavec, zatim Barovo red 2019 (pola vranca, pola plavca maloga), Vranec reserve 2017 Sopot, Terroir Vranec Grand Reserva 2018 Chateau Kamnik i A’giupka 2015 od Bovina, a među njima kao najiskreniji (bez utjecaja bačve kao poboljšivača) pokazao se Instinct Black Label 2019 Puklavec, kojega je kreirao enolog Dane Jovanov Hermes jr, slikom se,kao predsjednik žirija, javio sa značajnog svjetskog ocjenjivanja Mundus Vini spring 2022 (suhiucasi)

Sa Sicilije nam je s vinom stigla, preko vlasnika Diega Planete, svjetski znana kuća Planeta, i preko uvoznika u Hrvatsku tvrtke MIVA. Radionica s nazivom Veduta sicilijanskog vinarstva, kapljica s područja Menfi, Noto, Etna i Capo Milazzo, vinogradi uz Etnu na visinama i do 700 metara, sorte Creccanico, Nero d’Avola, Carricante, Nerello mascarese, Mamertino, od internacionalnih Chardonnay. Uz Chardonnay 2020 najviše su mi se dopali Planeta Santa Cecilia 2018 i Planeta Mamertino 2017. Na Siciliji je 98.000 ha vinograda, 14 posto ih je u ravnici, 62 posto na brdašcima a 24 posto visoko na brdu. Oko 80 posto je domaćih sorata, 64 posto je bijelih i 36 posto crnih, najraširenija sorta je Nero d’Avola, slijede Grillo, Syrah, Chardonnay, Merlot, Grecanico i Nerelo Mascalese. Na slici smo, uz Diega Planetu, Ksenija Vrabec WoW, influencerica Andrea Pančur, Tomislav Tuđen iz MIVA-e i Željko Suhadolnik suhiučaši Svijet u čaši

U subotu uvečer u Laubi je na inicijativu krašićke kraljice Mare i njena supruga Josepha-Stephanea nakon uvjerljivog otvaranja crvene vatre iz kanona Cardinal Magnum iz Doline kardinala, ipak došlo do smirivanja pa je vrijeme kroz noć iskorišteno za opću evakuaciju ljudi kućama, međutim spokoj nije dugo trajao, već sljedećeg popodneva, dakle u nedjelju (bitke ne vode računa o tome je li radni dan ili praznik!) raketiranje je nastavljeno u samom središtu glavnoga grada na poziciji simboličnog naziva Napredak, projektili tipa Crvik, od lakšeg do teškog kalibra, stigli su iz dubrovačke okolice, preciznije iz Komaja i utvrde gospara Andra i Petra Crvika.

Vinart se pokazao kao multi-izražajna manifestacija, riječ je tu i o – reviji ljepote! (Marko Čolić)

I kad se već u glavnome gradu očekivao napokon ipak duži predah, najavljeni su za Zagreb i s adrese u znakovitoj Radničkoj ulici – Academije blizu Gradske plinare a pod zapovjedništvom PUKovnika Tomislava Stiplošeka novi specifični pucnjevi čepnim projektilima snažnog dometa tipa DIAM, s, kao posljedicom, poplavom jako ohlađenog zamamnog vibrantnog tekućeg preparata punog ugljikova dioksida, projektiranog od strane uspješnih kreatorica Ane i Katarine Peršurić i realiziranog u njihovim laboratorijima, po navodima obavještajnih službi smještenima vrlo strateški u istarskim mjestima Bačva i Peršurići… Ali ni s datumom 8. ožujka i po završetku osmomartovske perlajuće ofenzive šarmantnih sestara duže općenito mirovanje nije se činilo izglednime…

Lijepi pregled uradaka pod etiketom Zagorski bregi! Kad već prema javnosti dosad o tome projektu nije inicijalno bilo neke osobite komunikacije od strane udruge Vino Zagorje koja je odlučila izaći s navedenom markom zagorskih bijelih vina svježijeg tipa, posjetitelji radionice mogli su vidjeti i osjetiti o kojim je sortama, alkoholima i o kojoj organoleptici tu riječ. Za one koji nisu bili na radionici evo onog najosnovnijega: sorte Silvanac zeleni, Kraljevina, Ranfol, Moslavac, Graševina, Chardonnay, Pinot bijeli, Veltlinac crveni, Kerner, Plavec žuti, Manzoni, razne stare beline, u iznimnim slučajevima u manjoj mjeri rabljeni su i aromatični Sauvignon bijeli i Muškat žuti. Alkoholi: između 11 i 12 vol %. Berba uglavnom 2021, dva vina bila su iz 2020. Na slici dolje: Jasminka Šaško, predsjednica udruge Vino Zagorje i nekoliko proizvoiđača – Boris Vuglec, Boris Drenški Bodren i Dubravko Žerjavić (suhiucasi)

SEDMI VINART: GRAND & PETIT TASTINGS – Nakon Vinartova četiri uvodna dana i 24 rasprodane vinske radionice uslijedilo je veliko finale manifestacije, najprije s Petit tastingom u hotelu Dubrovnik pa potom i s Grand Tastingom u Laubi. Riječ je o dva dana druženja, kušanja dobro poznatih etiketa i ponekog iznenađenja o kojem se još mjesecima poslije priča.

Uz niz uobičajeno vrhunskih radionica prije samog festivala, Vinartova ekipa organizirala je ove godine i eksluzivno kušanje Vinart Petit Tasting (sjajna ideja!) odnosno degustaciju arhivskih vina osobito visoke vrijednosti, možda bi se mogao upotrijebiti izraz  remek-djela hrvatskih vinara, prva grupa obuhvatila je kapljicu staru od uglavnom deset do 15 godina, većma su to bila vina kojih više nema na tržištu a jedva da se još i koja butelja nađe u podrumu proizvođača, u drugoj grupi izašlo se s vinima kolekcionarske vrijednosti, sada u starosti od tri do gotovo šest godina.

Petit Tasting arhiva – Moreno Coronica, istarska legenda s Gran Teranom 2011, te Korčulanin Luka Krajančić s Pošipom 2011 sur lie. Vinart je uplovio i u luku glamoura, za vinarima se trčalo da bi se s njima i fotografiralo: Luka Krajančić svako malo pozirao je za suvenir-snimku s obožavateljima (Marko Čolić)

U prvoj grupi Petit tasintga posjeiteljima su ponuđena sljedeća vina: Benvenuti Teran 2012; Bodren Triptih ledeno vino 2009; Boškinac Ocu 2015; Clai Brombonero 2013; Coronica Grand Teran 2011; Degrassi Terre Bianche Cuvée Rouge 2009; Galić Crno 9 2013; Iločki podrumi Graševina Velika berba 2011; Jakob Cuvee J 2013; Karaman Prošek malvasija dubrovačka 2007; Kiridžija Dingač 2012; Korak  Riesling 2011; Korta Katarina Plavac mali Reubens Reserve 2011; Kozlović Santa Lucia Malvazija 2011; Krajančić Sur lie 2011; Krauthaker Graševina Mitrovac; Kutjevo Graševina ledena berba 2009; Madirazza Dingač Grande Madirazza 2011; Matošević Alba Barrique 2006; Medea Punta Greca 2013;  Meneghetti Red 2010; Miloš Stagnum 2012; Petrač Cuvée 999 2012; Roxanich SuperIstrian  2012; Saints Hills Dingač 2011;  Stina Plavac mali Remek djelo 2011;  Šember Qvevri 2011; Štampar Pušipel ledena berba 2007; Tomac  Classic 2006; Voštinić Klasnić Arhiva 2012.

Petit Tasting, grupa Talents, s kapljicom koja tek s vremenom treba dosegnuti svoj vrhunac: Filip Baraka iz šibenskog područja prezentirao je svoj jako dobar Syrah Memento 2018, uz njega je, inače, na slici ¸Neven Vuina iz kaštelanskoga dijela naše obale znan po jako dobrome Crljenku Štafileo 2016, a, desno, Istranin Ivan Ipša u ovoj je prigodi ponudio izvrsnu Santa Elenu White 2017 makar osobno smatram da je svakako ovdje trebao istaknuti i jedno od najboljih vina cijele ovogodišnje Vinartove manifestacije – Santa Elena crno (refošk i merlot) 2018 (Marko Čolić)

Druga grupa – Talents tasting: Ante Sladić Lasina  2017; Antunović Jasna Chardonnay sur lie Grand Selection 2017; Baraka Syrah Memento 2018; Cmrečnjak Pušipel Xtreme 2016; Cossetto Andrea Prima luce 2018; Crna ovca Dingač 2019;  Crvik   Vilin ples 2016;  Damjanić Clemente bijeli 2017; Dom Kalebić Gaštald Dobričić 2018; Dvanajščak Kozol Sauvignon blanc Natura  2018;  Fakin Teran Il Primo  2015; Franković Korona Malvazija sur lie 2016;  Glavić Martin Cabernet Sauvignon 2017; Grabovac Modro jezero Riserva 2016; Ipša Santa Elena White edition 2017; Jakopić Rajnski rizling 2016; Jakovac Traminac mirisavi 2019;  Jerković Trnjak Mračaj; Kastel Sikuli Kaštelanski crljenak 2018; Kolarić Coletti Amfora Pinot grigio  2017;  Kopjar Sauvignon blanc 2019; Kos Anita Brut nature; Kosovec Škrlet Selekcija 2017;  Lagena  Škrlet Iconic 2019;  Lovrec Traminac mirisavi izborna berba bobica 2018; Markus Pepejuh 2016; Mežnarić Marvel Noir Old School Collection 2019; Mihalj Graševina 2020;  Milina Amfora 2015;  Pilato Malvazija sur lie 2015;  Rizman Tribidrag 2017; Senjković Tristeca pošip 2018; Testament Babić 2017; Tošić Cuvée Unique  2015;  Valenta Terre di paradiso Teran 2017; Veralda Ambra 2017

Ukupno je izlagalo 120 vinarija iz Hrvatske i 20 vinarija iz inozemstva.

Vinski ponos Hrvatske već godinama su vina hvarske kuće Zlatan otok obitelji Zlatana Plenkovića. I ovom prigodom oduševili su (očekivano!) Zlatan plavac Grand Select 2013 iz butelje i Zlatan plavac grand select 2011 magnum, Zlatan Syrah Grand Select 2016 magnum, Zlatan Crljenak Grand Select 2016 magnum, zatim uvjerljivo izvrstan je bio i Zlatan pošip reserve 2014 magnum (14,vol %), vrlo dobar i pjenušac Zlatan Bogdanuša brut 2017 ⦁ Ponos pak Srbije su vina Tri Morave reserve bijelo 2019 (od Tamjanike, mpc: 413 kuna za butelju!) i Tri Morave rezerva crno 2017 (od Prokupca i Cabernet franca, 24 mjeseca u francuskim hrastovim bačvama pola novima pola rabljenima, mpc: 469 kuna!) Aleksandra Temeta iz Jagodine u Šumadiji, područje Tri Morave. Aleksandar Temet kaže kako nema problema s plasmanom tih dvaju vina bogme pozamašnih cijena… (suhiucasi)

Dok vinari Gianfranco Kozlović i Vlado Krauthaker te novinar Željko Žutelija debatiraju o vremenu i strahuju od mogućih kasnih mrazeva u trsju, legendarni meteorology i prognostičar Ivan Čačić, službeno u mirovini, s veseljem se objeručke prigodno prihvatio novog posla, i, bogme – ide mu od ruku! Poseban razlog za veselje imao je istarski vinar Rino Prelac, koji je tog dana postao djedom! (suhiucasi)

Nakon kušanja pušipela i sauvignona kod Međimuraca Kocijana i Cmrečnjaka, ugledna gošća Vinarta Caroline Guilby MW prešla je za gotovo susjedni stol na – istarsku malvazju i istarski sauvignon kod Valtera Valente koji ju je lako nagovorio i na rajski teran Terre di Paradiso 2017 (Marko Čolić)

SMJENA GENERACIJA i – TRENERA: Za stolom obitelji Radovan iz Istre – relativno novo lice, ali kakvoća proizvoda uvijek konstantna! Bravo Radovani! Uz to što pomalo preuzima i vođenje podruma, tatu Franka i na sajmovima sve češće zamjenjuje sin Antonio. Desno: otac i sin Velikanovići s Plešivice. S njima je novi trener, odnosno eno-savjetnik. Riječ je o uspješnom slovenskom proizvođaču vina Matjažu Lemutu Tiliji iz Vipavske doline, koji je već više godina i sve do sada bio savjetnik prijatelju Ivanu Ergoviću oko Feravina (danas je to Enosofia), ovih dana došlo je do raskida poslovnog ali, moguće, i prijateljskog odnosa. Tilia je, inače, kod nas, već nekoliko godina savjetnik oko vina i kod obitelji Ipša iz Istre koja ima sjajnu i bijelu i crnu kapljicu. Vidjet ćmo kako će funkcionirati kod Velikanovićih (suhiucasi)

Josip Barundić iz Krašića ovaj put ne sa svojom Marom, kraljicom Doline kardinala, nego s – Jasnom Antunović, kraljicom vinskog Erduta! Nakon pjenušca dobrodošlice, na bazi sorte Manzoni, kušao se novitet iz podruma Barun – crni pinot Cardinal. Desno: debitant u javnosti u vinskome svijetu– Martin Tomac, sin Martine i Tomislava Tomca iz cijenjene vinsko-šampanjske kuće Tomac kod Jastrebarskog. Mladi školarac Martin, koji je već svladao dosta vještina u kontekstu proizvodnje Bakhova nektara sad usvaja i vještine vezane uz servis i plasman, a ima i od koga učiti, s njim na slici u Laubi je znani splitski sommelier Roko Bekavac (suhiucasi)

Vinart Grand Tasting, Lauba – pogled u dvoranu, atmosfera vrlo gužvovita (Marko Čolić)

Ovogodišnji sajam obilježio je, rečeno je iz službenih krugova, nikad veći broj posjetitelja iz struke ali, dodao bih tu, i posjetitelja općenito. Organizator je doveo i grupu inozemnih novinara kako bi se i stranci dobro upoznali s najboljim hrvatskim vinima, među gostima iz vana najopznatija je novinarka britanskog magazine Decanter Caroline Gilby. Po golemim gužvama u oba dana Grand tastinga već praktički na početku tj. odmah poslije 14 sati (radno vrijeme bilo je od podneva do 19 sati) vidjelo se da u nas postoji golemi broj vinoljubaca kao i to da se u našoj sredini jedva dočekalo ublažavanje anti-covid mjera, pa da ljudi sebi daju oduška. Lauba, realizirana, logično s obzirom na tip i veličinu dvorane, ne – kako je najavljeno – po konceptu sajma sa štandovima s unutarnjim prostorom za prihvat posjetitelja na ozbiljuniji posloivni razgovor, nego po konceptu festivala – stolić tik do stolića što omogućuje bitno veći broj izlagača – ovaj se put pokazala premalom za kvalitetan (poslovni) prijem tolikog broja posjetitelja, poklonika plemenite kapljice odjednom. Prizori u oba popodneva a posebice u subotu popodne ličili su na one znane nam iz Esplanade a to će reći da je bilo vrlo teško probiti se do izlagačkog stola pojedinog proizvođača i gotovo nemoguće ozbiljno poslovno razgovarati s njime tako da je priredba, reklamirana kao upravo poslovna manifestacija, dobila drukčiju konotaciju, upravo onakvu kakva se iz krugova profesionalaca i poslovnih ljudi vezanih uz vino na određeni način zamjeravala posljednjih godina na Vino.comu… ♣

MOĆNA KONAVOSKA ARTILJERIJA CRVIK – U zvijezde među izlagačima na ovogodišnjem festivalu Vinart Grand Tasting u zagrebačkoj Laubi svakako se može ubrojiti vinski posjed Andro Crvik iz Komaja u Konavlima a što ga u posljednje vrijeme, dakako uz asistenciju oca, s enološke i komercijalne strane vodi Petar Crvik, sin osnivača gospara Andra. I te kako zasluženo, neposredno nakon završetka festivala Petar Crvik dobio je još jedan termin za prezentaciju u Metropoli, ona je održana, za uži krug profesionalaca iz sektora vina, dan poslije masovke Grand Tastinga 2022.

Moćna konavoska veliko-kalibarska artiljerija Crvik s glavnim zapovjednikom Petrom Crvikom kojemu društvo ovdje rade Tomo Jakopović i Vjeko Madunić (Marko Colić)

Za to se pobrinuo Vjekoslav Madunić, donedavna inače spiker na Hrvatskom radiju a sada u mirovini, i u domaćem vinskom vrtlogu prilično aktivan kao prezenter biranih vinara i njihovih etiketa. Vino je očito u nas sada u velikoj modi i na višem nivou od onoga prije, i u novije vrijeme takvih prezentera s konstantnim događanjima u njihvoj režiji u Zagrebu je već više. Svakako treba istaknuti prof. Mariju Vukelić, koja se iskazuje na promidžbenoj i komercijalnoj bazi (prva za medije i poslovni svijet a druga za vinoljupce-hedoniste željne i užitka i znanja vezano uz eno-gastronomiju), a daje sebi dosta truda, uz to da osigura fine sadržaje na tanjuru i u čaši, i u približavanju/podučavanju naše publike stranim jezicima (posebice francuskome kao svojevrsnom sinonimu za eno-gastronomiju)… Već godinama nezaobilazan je u tom krugu prezentera i Tomislav Stiplošek, koji je sa svojim malim prednoćnim Vinskim razgovorima namijenjenima javnosti krenuo među prvima u ovu poslovnu avanturu,  a tu su i sommelier Tomo Jakopović iz Vinskog kluba i Irena Lučić iz udruge Vinopljupciona se okušala i u organizaciji konferencija na temu vinskog turizma u Lijepoj našoj…

No, da se vratim na obitelj Crvik, koja kroz vino i uz pomoć vina nastoji na više načina – s kapljicom što svojstvima u organoleptici dobro odražava zemljopisno područje i tradiciju življenja na prostoru na kojemu nastaje – promovirati svoj kraj. Glavni aduti kuće Crvik su Malvasija dubrovačka, specifična sorta iz velike obitelji malvazija (sinonimi su joj: Malvasia delle Lipari, Malvasia di Cagliari, Malvasia di Sardegna, Malvasia de Tenerife (Kanarski otoci), Malvasia de Sitges (Katalonija), Malvasia Candida (Madeira), Greco di Gerace (Calabria), te glavni crni kultivar naše Dalmacije Plavac mali. Kao na sortnu potporu iz svijeta Crvici su se oslonili na Merlot i Cabernet sauvignon. U skladu s orijentacijom Crvika na promidžbu vlastitoga, nazivi vina kuće Crvik tijesno su povezani s likom i djelom velikog Marina Držića!

Andro Crvik krenuo je u profesionalnu proizvodnju plemenite kapjice 1993. godinee. Prva tri hektara terena vinovom lozom zasađena su između 1995. i 1999. godine. Petar Crvik, kao četvrta generacija u obitelji, uključio se u sadnju novih tri hektara 2019. godine.

Petar Crvik – naglasak, kako je i logično, na Malvasiji dubrovačkoj (suhiucasi)

– Danas obrađujemo šest vlastitih hektara vinograda s ukupno nešto više od 25.000 trsova. Vinogradi su jednim dijelom na crvenici i u samom selu Komaji, a ostatak ih je na diluvijalnom tlu u polju te na padinama planine Snježnice, na nadmorskoim visinama od 50 do 150 metara. Pozicije su u Pjeran dolu, na Vlahotini, Bjelinama i Barama. Od kooperanata otkupljujemo grožđe s još 25.000 loza. Prodaja je odlična u Dubrovniku u elitnim restoranima, tamo ode i više od 80 naših količina, pet posto tržimo na kućnom pragu i još po pet posto plasiramo na ostatku jadranske obale i u Zagrebu. Logično je bilo da glavninu snaga usmjerimo na Malvasiju dubrovačku, pa to je sjajna sorta. Nekad davno vino od toga kultivara bilo je iznimno cijenjeno, toliko da se moglo plasirati maltene po bilo kako visokoj cijeni. U ono prijašnje davno vrijeme malvasija dubrovačka bila je slatka. Nastupilo je bilo, međutim, razdoblje kad joj se posvećivalo premalo pažnje i zamalo je iščezla. Srećom, u dovoljnom broju našli su se ljudi koji su krenuli u njenu revitalizaciju. Najprije je njome posađeno desetak hektara a nakon nekog vremena posađeno ih je još 10, za potrebe Dubrovačkih podruma. Onda je ponovno zapuštena, pa joj se ponvno počelo vraćati, jedan od najzaslužnijih za tu novu jaču sadnju je upravo tata Andro. Svoj značajan obol u novoj revitalizaciji dao je i Stanko Karaman.

Petar Crvik, koji je, inače, diplomirao na Odjelu za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, u Zagreb je u Laubu donio svoje Malvasiju dubrovačku Blasius 2019 (jantarna verzija; nazvana je Blasius po sv. Vlahu), maceracija je bila devet mjeseci, dozrijevanje u novim i rabljenim bačvama od po 500 litara), zatim Malvasiju dubrovačku Tezoro 2021 (24 sata maceracije na 20 stpnjeva Celziusovih), te od crnih vina Negromant merlot barrique 2018 (14,0 vol %), Vilin ples 2018 od Merlota, Plavca malog i Cabernet sauvignona te s pet posto Malvasije dubrovačke, dvije godine drvene bačve, 14,0 vol %), i Lorko merlot 2017 gran riserva (dvije godine bačve, 15,6 vol %), a na prezentaciju kod Madunića sve to ali još i Tezoro barrique 2018 magnum (50 posto vina dozrijevalo dvije godine u francuskim bačvicama, suho, 14,0 vol %), te Malvasiju dubrovačku 2007 Marin Držić (70 posto vina bilo je na maceraciji i na fermentaciji divljim kvascima a 30 posto vina je rađeno na klasičan način. Najbolji dojam ostavila su vina Marin Držić 2007, Tezoro barrique magnum 2018, Lorko 2017 i Vilin ples 2018. Za još detalja – pogledati Potrošački putokaz na kraju Kronike! ♣

MISAL, CILJANO NA DAN ŽENA! – Iako su, s obzirom da već godinama s uspjehom vode šampanjsku kuću što ju je svojedobno u istarskom mjestu Peršurići kod Poreča utemeljio njihov na žalost prerano otišli otac Đordano, i te kako zavrijedile biti prisutne i na Grand Tastingu, Ana i Katarina Peršurić odlučile su se za javni nastup uživo u Zagrebu na drugi datum i na drugoj lokaciji, točnije za utorak 8. marta, na Dan žena, praznik malo poslije Vinartova Grand Tastinga u Laubi. Bile su zvijezde prigodnog programa Razgovor sa… u organizaciji Tomislava Stiplošeka.

Gošće u Vinskom razgovorima Tomislava Stiplošeka – sestre Ana i Katarina Peršurić iz Poreča. Desno: Đordano Peršurić, tata spomenutih sestara, započeo je s pjenušcima potkraj devedesetih godina…

Pjenušcu posebno odane sestre, koje se valjda jedine na svijetu mogu pohvaliti da vinograde imaju u BAČVI!, pod markom Misal – a Misal je knjiga što sadrži pravilnike i zakone važeće u davnim vremenima u Istri i spada u našu kulturnu baštinu – donijele su na kušanje devet različitih svojih pjenušaca s većim odnosno manjim udjelom Malvazije istarske, sortom  s kojom također pojam Misal širi i na vrlo velikom krugu ljudi prihvatljivo slasno područje eno-gastronomije i hedonizma.

S obzirom na datum i značenje 8. ožujka i na to čime se dvije sestre profesionalno bave,  k tome i kao 100 posto uključene u posao, bilo je nekako logično da susret s Anom i Katarinom počne u znaku pitanja – je li ženi teško biti vinogradarka, vinarka, k tome i istodobno i propagandistica i prodavačica. Obje su rekle kako nije, jer to čime se bave vole, i od početka su bile spremne prihvatiti zahtjeve što ih profesija nosi, a, dakako, pohvalile su i svoje supruge koji im zdušno pomažu. Priznale su međutim da su muškarci na njih svojedobno, dok se nisu dokazale kakvoćom proizvoda, gledali kao da su u priči sporedne, a ne glavne.

Vinograd Peršurićevih u – Bačvi! Dolje: Katarina i Ana još iz djevojačkih dana,  druže se s vinovom lozom i s pjenušcima

S posjeda Misal Peršurić, koji brine o vlastitih šest hektara vinograda smještenih u selu Bačva na crvenici i na 180 metara nadmorske visine a u blizini mjesta Peršurići, danas na tržište godišnje, i isključivo od grožđa s tih spomenutih vlastitih trsova, izlazi oko 45 do 50 tisuća butelja s 12 etiketa pjenušaca na zavidnoj kvalitativnoj razini. Moglo bi se reći da je Misal zapravo još uvijek u nas najozbiljniji konkurent već naširoko visokoafirmiranim pjenušcima rođenima na Plešivici koju ovdje neki rado nazivaju hrvatskom Champagneom.

– Slijedeći petstoljetnu vinogradarsku i vinarsku tradiciju naše obitelji, u devedesetim godinama prošlog stoljeća počela je, zahvaljujući velikom angažmanu našeg oca Đordana, proizvodnja pjenušavih vina u malom selu Peršurići. Dakako da je produkcija u početku bila skromna, tek po nekoliko stotina butelja po svakoj etiketi. Malo-pomalo skupljali smo nužno znanje i stjecali iskustvo, i to je dalo rezultat. Ipak smo mi na jugu i u području viših temperatura, a pjenušcu ne treba alkohol, njemu trebaju kiseline, ali ne one nedozrele i grube od ranijeg termina berbe, i morali smo puno toga shvatiti i usvojiti da stvar dovedemo u red. Stvorili smo, eto, i u širim razmjerima prepoznaljivu marku Misal, i danas možemo s ponosom reći kako smo u Hrvatskoj jedni od najvećih proizvođača kvalitetnih prirodnih pjenušavih vina rađenih klasičnom metodom drugog vrenja u boci – rekla je Ana, a Katarina se dovezala:

– Proizvodni process od vinograda do gotovog proizvoda počiva na svom potrebnom znanju vezanom uz tehnologiju i na svoj nužnoj suvremenoj opremi kao i na ljubavi i entuzijazmu jednakima onima kakvi su bili na početku. To je svakako dobro jamstvo za svaki naš proizvod, a potvrda našeg uloženog truda i ostvarene kakvoće mnogobrojne su nagrade/priznanja na raznim izložbama i ocjenjivanjima kod kuće i u inozemstvu.

Evo desetak etiketa što su ih sada u Zagrebu na kušanje ponudile sestre Peršurić. Za različite su prilike i ukuse, jela, raspoloženja. Misal blanc de Blancs brut natur od sorte Chardonnay, za aperitiv (na višem nivou!) i kao pratnja plodovima mora npr. račićima, kamenicama, zatim Misal Prestige extra brut na bazi chardonnaya uz dodatak malvazije istarske i crnog pinota kao piće dobrodošlice i kao aperitiv te za uz neka laganija i jednostavija jela, Misal Blanc de noirs brut, bijeli pjenušac samo od sorte Pinot crni, prikladan kao aperitiv, te kao pratitelj laganijih jela slatkasto-kiselkastog okusa, morske ribe, mladog sira, tropskog voća, pa i kestena. Tu su, dalje, Misal Millenium brut na bazi malvazije i uz dodatak crnog pinota i chardonnaya, preporučuje ga se uz jelo na bazi tjestenine s različitim umacima, za uz salate, morsku ribu i bijelo meso.

                Misal Istra brut je sasvim nešto drugo, osobito je zanimljiv, nastao je samo od sorte Malvazija istarska, ali uvijek je to mješavina triju vina iz različitih berbi i djelomice dozrijevanih u drvenim bačvama. Za izlazak na tržište spreman je nakon što je na kvascima u boci nakon drugog alkoholnog vrenja i prije degoržiranja proveo najmanje 10 godina, za ovaj susret u Zagrebu Ana i Katarina donijele su Misal Istra brut od kapljice iz berbi 2009, 2010. i 2011. Vrlo slojevito, pjenušac za trenutke meditacije a što se tiče jela zahtijeva nešto vrlo posebno poput tartufa, bakalara, sestre ističu tu i istarske tradicijske kolačiće s orašastim voćem, posebice bademom. Ana i Katarina Peršurić dosta ga izvezu u Italiju. Proizvede ga se u količini od 7000 do 9000 butelja, ovisno o berbama. Kod nas ga je moguće kupiti u Vrutku, maloprodajna mu je cijena oko 200 kuna za butelju. U nastavku kušali smo obojene pjenušce, najprije Misal Royal (rose) brut od crnog pinota, zatim Misal noir brut od Borgonje kao glavne sorte, dodatak su teran i hrvatica, a dalje su išli slatkasti pjenušci: Misal Rosé sec od pinota crnog i s dodatkom malvazije istarske i chardonnaya, pa Misal Rouge demi sec od terana s dodatkom muškata ruže porečkoga i malo malvazije istarske, finale je bilo u znaku Misala Amor demi sec od malvazije i muškata bijelog uz manji dodatak crnog pinota i chardonnaya. ♣

          INDIJAN i…- Još je, rekao bih na temelju dojmova s nekoliko nedavnih posljednjih mojih kušanja dalmatinskih vina, bilo nekih za koje je šteta što se nisu kao izlagači pojavili na Vinartovom Grand Tastingu 2022 u zagrebačkoj Laubi. Spomenuo bih, tu, braću Ivana i Juraja Violića iz Potomja a koji izlaze s vinima pod markom Indijan što je odavna nadimak obitelji, i Pelješkog vinogradara gdje glavnu riječ vodi Anto Palihnić iz Kune pelješke. Dok su Indijani manja vinarija, Pelješki vinogradi velik su pogon, bitno je da i jedni i drugi imaju doista što za ponuditi, a, na žalost, i jednima i drugima nedostaje vidljivosti na tržištu.

Juraj i Ivan Violić – Indijani (Marko Čolić)

Modernija priča s Violićima Indijanima krenula je 1975. kad je legendarni did Indijan, zanimljiva osoba za koju se odmah i nadaleko vidjelo i osjetilo da je vrlo drukčija i samosvojna, istupio iz lokalne poljoprivredne zadruge i krenuo u privatnike-individualce. Veteran Indijan, koji je razna svoja vina prodavao rinfuzno, u podrumu je u ni po čemu vanjštinom ističućoj bačvi imao skriveni biser dingač što ga je, rekao bih, ponudio samo onima za koje je procijenio da su vrijedni kušati i kupiti ga. Poslije je brigu o crnjaku dingač, za koji je djed, naglašavajući za svoje vladavine kako vino ne smi prilitit u podrumu (prilitit = provesti ljeto), nastojao svakako plasirati već do lipnja u godini što je slijedila berbu (a što je ipak za rasni crnjak poput Dingača prekratko da se posve formira i zaobli), preuzeo Indijanov sin Ivo, po struci i zanimanju građevinar i uspješni poduzetnik, inače veliki prijatelj s Ivom Skaramučom, i tada je Dingač Indijan s primjerenim razvojem kroz nešto duže vrijeme počeo dobivati na eleganciji i profinjenosti. Tata Ivo Indijan u Orebiću je sagradio lijep hotelčić, i otvorio mogućnosti za bolji plasman obiteljske kapljice višeg ranga. Srećom, za bavljenje s vinom i u vinogradu i u podrumu i u tržišnom segmentu zainteresirali su se prije nešto godina unuci starog dida Indijana i sinovi Ive Indijana građevinara – Ivan Violić, koji je studirao ekonomiju, i Juraj Violić kojega je privukao studij turizma. Po onome što sam dosad vidio, čuo i kušao u nekoliko navrata, rekao bih da je vino Indijan dobilo nasljednike dostojne renomea marke Dingač odnosno onoga što ta marka treba predstavljati. Etikete Indijan – ne samo dingača nego i drugih vina – bile su nedavno a tek za uži krug zagrebačkih pisaca o vinu predstavljene u Metropoli na priredbi u režiji Vjekoslava Madunića.

Dingači i Plavci Indijan (Marko Čolić)

Proizvodna paleta Indijan obuhvaća rukatac, pošip, Plavac mali Burino ždrilo i Dingač. Vrijedi istaknuti kako su maloprodajne cijene vina – butelje crnoga je moguće kupiti u Vrutku! – vrlo umjerene, za Dingač čak vrlo prihvatljive! Po riječima Ivana Violića, rukatca, koji je sada na zagrebačkoj prezentaciji bio iz 2021 i pokazao se donekle složenime, mineralnim/slankastime, lijepo skladnime i užitnim za pijuckanje i osvježenje, proizvedeno je oko 2000 litara. Grožđe je sa starih trsova a prinos oko kilograma po lozi. Od braće Violić čuli smo i to kako bi Rukatac na Pelješcu lako mogao uskoro iščeznuti naime, navodno, pelješki vinari glede bijelog vina sve veće zanimanje pokazuju za sortu Pošip, pa i za sortu Grk. I Indijani su, iz 2021, izašli s pošipom, od grožđa kupljenog u Čari, dobili su ga 600 litara.

U degustaciji su slijedili plavci, najprije Plavac mali Burino ždrilo 2019, s maceracijom ne samo na svojoj pokožici nego i sedam dana, i uz alkoholnu fermentaciju, i na tropu od plavca s Dingača. Besprijekorno čisto, s 14,5 vol %, u aromatskom smislu sortno prepoznatljivo, djelovalo je svježije od onoga na što smo u kontekstu svježine naviknuli kod plavaca. Predstavljen je i Plavac mali Burino ždrilo 2018, također s 14,5 vol %, s tom godinom dana više pokazao je dodanu vrijednost u odnosu na 2019. Na red je stigao i Dingač, iz nekoliko različitih godišta. Obitelj Violić Indijan na izdvojenoj poziciji Dingač u okviru oko 80 hektara posebno zaštićenog i kao posebno vinogorje definiranog područja, posjeduje površinu nešto manju od jednog hektara. Inače, kako smo čuli od Ivana i Juraja, kilogram grožđa s Dingača na tržištu je između 17 i 20 kuna. Indijani na Dingaču imaju prinos od oko 0,7 kg po lozi,  grožđe s Dingača drže na maceraciji u inoksu najmanje desetak dana, nakon alkoholne fermentacije koju, kako vele, nastoje kod crnjaka provesti na prirodnim, vlastitim kvascima, dakle na kvascima s ubranog grožđa, vino drže na dozrijevanju u drvenim bačvama barem godinu dana. Kušali smo Dingače iz 2019, (15,5 vol %), zatim iz 2018 (16,0 vol %), 2017 (15,5 vol %), te, uz posebnu najavu, opravdano, i Dingač 2018 Prestige, od nešto kasnije berbe, probranih bobica, sa tri godine dozrijevanja u francuskim bačvicama, sa 16,7 vol % alkohola, sa 4 g/lit neprovrelog sladora, proizvedeno je oko 300 butelja, predviđena maloprodajna cijena je po butelji oko 500 kuna. Dingači vrlo uvjerljivi, s priličnim potencijalom za odležavanje, primjedba na 2019 je, dakako, da je premlad, a glede onoga iz berbe 2018 čini mi se da, iako je godinu dana mlađi, nadmašuje berbu 2017. Dingač 2018 Prestige upečatljiv, vrlo kompleksan, snažan i bogat, topao, s blagom slasti, ali to vino po meni prije posluženja traži, da pokaže svoje vrhunce, barem pet godina  odležavanja…

Dingač! Pelješac, južna strana / Peljesac, southern slopes: vinogradi i do visine/ vineyards high up to 350-400 m

         i PELJEŠKI VINOGRADAR /VINA PALIHNIĆ –  Kuna pelješka: mjesto u kojemu je rođen veliki hrvatski slikar Celestin Medović. Tu su PZ Kuna, Roso, OPG Antunović s glasovitom kuhinjom i s uzgojem magaraca, te – vinarija Palihnić, u vlasništvu Anta Palihnića. Obilježavaju je, vani, vidljive već iz daleka dvije goleme vinske posude, jedna od 10.000 a druga od 15.000 litara zapremnine. Golem je podrumski prostor, unutra s inoksom kao inventarom, impresivne u kamenu i posebne su dvije građevine u kojima leže brojni barriquei za dozrijevanje plemenite kapljice.

Pelješki vinogradar Anto Palihnić sasvim gore u vinogradu, ovdje iznad uz inoks posude i bačvice u podrumu u Kuni, te, dolje, Stanko Štambuk (desno), zadužen za promidžbu i prodaju, na nedavnoj prezentaciji u Zagrebu

Anto Palihnić, koji je u vinogradu i vinu već više od četiri desetljeća i kojemu u novije vrijeme u poslu pomažu sin Goran te, u segmentu distribucije, Stanko Štambuk, brine o 40.000 vlastitih loza i o 20.000 u najmu, sorte su Plavac mali, Pošip, Rukatac, a vina su bijela te plavci, pa plavci s posebnih pozicija npr. Postupa i Dingača, zatim i prošek… Palihnić je sada jedno od najvećih gospodarstava na Pelješcu, prostire se na nešto više od 10 vlastitih hektara i lijepoj površini u zakupu, ali u ukupnosti grožđe prerađuje i vino proizvodi od sirovine sa čak 110 hektara od kojih je najveći dio u vlasništvu 165 kooperanata od Stona do Orebića. Anto i Goran Palihnić 1995. su osnovali tvrtku Pelješki vinogradar  s time da su, kako je prezentirano na predstavljaju firme sada u ožujku u Zagrebu, kooperanti koji su odlučili učlaniti se i surađivati morali pristati na poštivanje određenih pravila ponašanja u vinogradu, kako bi vrhovni zapovjednik mogao prikladno i pouzdano ustrojiti proizvodnju i ponudu vina bazirano po vrstama i tipovima te kvalitativnim rangovima. Prilične površine vinograda s kojih Palihnići mogu računati na vrhunsko grožđe nalaze se na Dingaču, navodno je tamo u vlasništvu kooperanata Pelješkog vinogradara gotovo 50 od ukupno, kako se govori, 80 ha terena zaštićenog kao marka Dingač, dok im je s Postupa sirovina dostupna s nekih 25 ha. Trsovi na obje pozicije, kazano je, stariji su, što je bitno, od 30 godina. Danas iz tvrtke Pelješki vinogradar izlazi nekih 16 etiketa s više od 700.000 litara vina. Po riječima Stanka Štambuka koji je novinarima, blogerima i sommelierima u Zagrebu predstavljao cijeli pogon i proizvodnju te prodaju, vina se najviše – 85 posto – plasira u Hrvatskoj i to kroz maloprodaju, nešto se izveze u Njemačku, nešto ide u Aziju, pretežito u Kinu, te dio u Australiju…

Pelješki vinogradar i vinar Anto Palihnić pokazao nam je sada u Zagrebu kako vrlo lijepo i u službi KAKVOĆE vina može funkcionirati i veći proizvodni pogon baziran i na koopereaciji, bitno je da je kapetan broda dovoljno verziran u posao što ga obavlja i da zna što hoće te da dobro razlučuje segmente publike kojoj se svojim proizvodom želi obratiti, te, naravno, da to što želi postići i kako to želi postići umije kako treba iskomunicirati svojim suradnicima u poslu… (Marko Čolić)

Pelješki vinogradar i vinar Anto Palihnić pokazao nam je sada u Zagrebu kako vrlo lijepo i u službi  KAKVOĆE vina može funkcionirati i veći proizvodni pogon baziran i na koopereaciji, bitno je da je kapetan broda dovoljno verziran u posao što ga obavlja i da zna što hoće te da dobro razlučuje segmente publike kojoj se svojim proizvodom želi obratiti, te, naravno, da to što želi postići i kako to želi postići umije kako treba iskomunicirati svojim suradnicima u poslu… (Marko Čolić)

U Zagrebu su na prezentaciji bili Pošip 2021, Rosé 2019 (mpc. cc 40 kn), Plavac mali Selekcija 2019 (15,0 vol %; mpc. 60 kn), Postup 2019 (dvije godine bačvice; cca 30.000 butelja; mpc 90 kn), Dingač 2019 (dvije godine bačvice; 20.000 butelja; mpc. 90 kuna) i Dingač Riserva 2015 (tri godine bačve, napunjeno oko 500 butelja; mpc 280 kn). ♣

PETIT TASTING VINO.RS u ZAGREBU UVOD u GRAND TASTING u BEOGRADU – Svojevrsni Grand Tasting u ožujku je, osim u zagrebačkoj Laubi, održan i u Vinskom klubu u Zagrebu, bila je to neka vrsta najave za glavni  Grand Tasting, također u ožujku ali u Beogradu, u hotelu Metropol  i u organizaciji magazina i platforme Vino.rs. U Zagrebu su osobno bili Viktor Čikeš i Vladan Stanojlović Kika, koji brinu o spomenutoj beogradskoj manifestaciji. Donijeli su Zagrepčanima na kušanje 13 različitih vina raznih spomena vrijednih proizvođača iz susjedne nam države, zastupljene su bile kategorije mirno i pjenušavo, bijelo, ružičasto i crno, macerirano (jantarno) i organska produkcija. Iako na sajamskim priredbama u Srbiji nerijetko sudjeluju i hrvatski vinari i mada su na beogradskom martovskom salonu Grand Tasting u Metropolu bili i proizvođači iz Lijepe naše – Benvenuti, Clai, Roxanich, Kozlović, Degrassi, Korta Katarina, Boškinac, Enjingi i Bibić – Čikešov prijedlog zagrebačkim domaćinima sommelieru i od nedavno i vinskom piscu Tomi Jakopoviću te Miru Barecu iz Vinskog kluba bio je da se pobrinu za formiranje hrvatske vinske reprezentacije koju bi na neku osmišljenu temu doveli na posebno gostovanje u Beograd!

Grand Tasting Vinski klub Zagreb – Vino.rs: Miro Barec, Siniša Medenica, Ivan Dropuljić, Vladan Stanojlović Kika, Tomo Jakopović, Predrag Čavić, Viktor Čikeš, Željko Suhadolnik, Darko Lugarić

U Zagrebu smo, sjedeći udobno i na miru, koncentrirano i s ciljem vrednovanja, degustirali pjenušac klasične metode Dina Grašac brut od Vinuma iz Sremskih Karlovaca (bazno vino neko je vrijeme odležavalo na finom talogu u drvenoj bačvi; mpc: 15 €), zatim pjenušac Memento 2016 brut od Pusule iz Zapadne Srbije, sorta je Pinot crni, pjenušac je proveo tri godine u boci na kvascu prije degoržiranja; mpc: 15 e), pa mirno bijelo suho vino Morava 2000  (sorta je Morava a riječ je o križancu između kultivara Rizling rajnski, Bianca i Traminer kumbarat, provedena je maceracija od 48 sati na kontroliranoj temperaturi, alkohol je 13,5 vol %), proizvođač je Deurić iz područja Sjeverne Morave; četvrti uzorak bio je Rajnski rizling Valerius 2018 vinarije Imperator s Fruške gore, kapljica je iz biodinamske produkcije, sadrži 12,0 vol %;  potom je stigao Sauvignon blanc premium 2020 Campana Albus vinarije Zvonko Bogdan s 10 mjeseci barriquea, 13,5vol %; mpc.30€.  Slijedio je Ergo rose 2019 proizvođača Temeta iz Šumadije. Vino je od sorata Prokupac 40 %, Syrah i Cabernet sauvignon po 30 %, dozrijevanje se odvijalo u inoksu i onda  šest mjeseci u drvu, 13,0 vol %. Još jedno ružičasto: Lex Rosé 2020 od Trivanovića s Fruške gore, sorta Syrah, suho, 13,0 vol %. Iz organske proizvodnje bila je Temjanika 2019 Mladena Buića, macerirano šest dana, 20 mjeseci dozrijevanja od toga 12 u bačvicama od 500 litara, 14,6 vol %. U jantarnoj kategoriji stiglo je vino Belim 2017 iz proizvodnje kuće Probus s Fruške gore. Kapljica je od Rizlinga rajnskog i Traminca mirisavog. Vino je provelo 24 mjeseca u rabljenom drvu na finom talogu, dio u bačvicama u kojima je prije toga sazrijevao whisky a dio u bačvicama u kojima se njegovao rum. Alkohol: 14,0 vol %).

Neka od vina koja su ostavila najbolji do jako dobar dojam – zdesna na lijevo: crnjaci Rodoslov, Prokupac Gaga, Kadarka, bijela Morava, sasvim lijevo su pjenušci

Na kraju – crno, ali oobito svijetlih dojmova! Krenulo se s Kadarkom Kania 2017 od proizvođača Sagmeistera s Fruške gore. Organska proizvodnja, alkoholno vrenje s divljim kvascima, alkoholni stupanj 14,0 vol %, suho; mpc: 16 €. Prokupca su bila dva. Prokupac Gaga 2017 proizveo je Ivan Ivanović, od loza sorte Prokupac starih 60 godina, vinifikacija tradicijska, dozrijevanje dvije godine u bačvi od srijemskog hrasta, suho, puno, 14,5 vol %. Prokupac 2017 natural od Budimira Zdravkovića. Na samome kraju – Rodoslov 2016 grand reserve od jednog od najpoznatijih srpskih vinara Aleksandrovića, iz Šumadije. Taj crnjak je od Merlota, Cabernet franca i Cabernet sauvignona, dozrijevan u bačvicama. Mpc: 40 €.

Najbolji – sjajan! – dojam ostavili su crnci u finalu – Aleksandrovićev Rodoslov 2016 grand reserve, napomena je da je dobro još pričekati s konzumacijom jer vino ima šansu da još napreduje,  na vrhu i bodovno uz rame Aleksandroviću našla se Kadarka Kania 2017 od Sagmeistera (osobno sam dao 90/100 bodova), a onda su na top-liasti prokupci, s bodom do dva zaostatka – Gaga 2017 Ivanović i Natural 2017 Zdravković. Od bijelih značajno je, na vrh ljestvice i bodovno uz bok crnjacima iskočila Morava 2020 od Deurića (živo, puno, mineralno, kompleksno). Većina ostalih vina – konkretno pjenušci, zatim Tamjanika 2019 Buić te Belim 2017 Probus… vrlo, vrlo solidna, od 13 uzoraka samo su dva ostavila nešto slabiji do slabi dojam – jedno zato što je djelovalo već malo umorno a drugo jer se činilo izraženo reduktivnime. ♣

Eno-gastro VIP-event

KONFERENCIJA ZNALACA o VINU, DELIKATESAMA i UGOSTITELJSTVU

Mada se na prvi pogled moglo činiti da je riječ tek o još jednoj domaćoj reviji plemenite kapljice i gurmanskih specijaliteta, manifestacija nazvana međunarodnom konferencijom znalaca vezanih uz vino, gastronomiju i ugostiteljstvo za koju je odgovoran Dantes Begić a koja postoji dobrih pet godina, po onome kako se taj događaj nastoji prezentirati programom i po onome koje se osobe i institucije vežu uza nj (prelistavanjem službenog prospekta vidi se da potporu daju, ovim redosljedom: Hrvatska turistička zajednica s direktorom Kristijanom Stanišićem, Ministarstvo poljoprivrede s ministricom Marijom Vučković, Primorsko-goranska županija i župan Zlatko Komadina, TZ Kvarner, Grad Rijeka i TZ Rijeka, TZ Novigrada/Cittanove, TZ grada Zagreba, HGK Zagreb, Splitsko-dalmatinska županija i župan Blaženko Boban, TZ Splitsko-dalmatinske županije i direktor Joško Stella, Grad Split i gradonačelnik Ivica Puljak, TZ Grada SplitaZadarska županija I župan Božidar Longin, Grad Zadar, TZ Grada Zadra, Obrtnička komora Zadarske županije, HGK Rijeka, Zadar, Split, Pula, Zagrebačka županija i župan Stjepan Kožić, te TZ Zagrebačke županije), ima znatno veće ambicije. Begić sa svojom suradničkom ekipom Ricerca Mercato (istraživanje tržišta) manifestaciju priređuje pod sloganom Oživimo i unaprijedimo zajednički ugostiteljstvo, i turistički sektor!

Ove godine start je bio u Zadru, slijedili su, 17. ožujka, Split – Hotel Amphora****, pa 24. žujka Zagreb –  Hotel Westin Zagreb*****, nekoliko dana poslije grad domaćin bio je Rijeka – Hotel Bonavia Plava Laguna****, ožujak je završio s događanjem u Novigradu – Marina & Hotel Nautica****.

Program

Prvo lice Eno-gastro VIP Eventa 2022 Dantes Begić i poznata sommelijerka i Vinska akademičarka WeinAkademie Österreich Mira Šemić kao voditeljica radionica, te, desno, istarski vinar Rino Prelac s malvazijama, refoškom i momjanskim muškatom

– I ove godine nastavljeni su eventi s ciljem da se pomogne djelatnicima u raznim segmentima na kojima uvelike počiva turizam u tome da svoju ponudu, tj. proizvod i uslugu dignu na što viši nivo. Glavni cilj ove međunarodne konferencije je podizanje kvalitete ponude i usluge kroz  upoznavanje poslovne a i šire javnosti s ponajboljim sadržajima što ih se može u nas naći, zatim kroz neke edukacijske programe vezane uz eno-gastronomiju a namijenjene široj publici, potrošačima. Wine EnoGastro Vip Event i ove je, eto, godine na pet lokacija u Lijepoj našoj okupio vrhunske enologe, vinare, edukatore i vodeće lokalne proizvođače kako bi krenula i napredovala nužna kvalitetna povezanost između ponuđača, ugostitelja, hotelijera i turističkih djelatnika te kako bi, s druge strane, potrošači kao korisnici usluga u ugostiteljstvu i turizmu bili što bolje informirani i educirani glede toga što se nudi. Od poznatih imena govornika-sommeliera, chefova i ugostitelja treba istaknuti Miru Šemić, Marija Meštrovića, Renata Todesca, Manuelu Maras, Maria Majcena, Josipa Oriškovića, Tomislava Razumovića, Davida Hrkača, Zvonimira Pelka. Uz chefove hotela domaćina Falkensteiner hoteli Iadera i Borik, hotela Amphora, Westin, Bonavia Plava Laguna i Marina & Hotel Nautica predviđeni da na ovaj ili onaj način gostuju bili su mnogobrojni restorani i njihovi chefovi, kao Brasseria on 7 i Zinfandel iz Splita, Foša iz Zadra, restorani Hotela Baška Voda, Konoba Ribica Rijeka, Maškovića Han, Marina Punat, konoba Loznati sa Cresa, konoba Rino iz Momjana, Konoba Kala sa Brača itd. Koncept je taj da se na svakom eventu sa svojom eno-gastronomijom dominantno prezentira regija u kojoj se event održava – kazao je Begić.

O ekološkoj izvrsnosti vinara zadarskoga kraja na (degustacijskoj) radionici govorio je vinar i maslinar Rade Bobanović, vlasnik PZ Maslina i vino

O preduvjetima za razvoj turizma, povećanje posjećenosti ugostiteljskim objektima i povećanje profita govorio je iskusni sommelier i ugostitelj Mario Meštrović

U zagrebačkom hotelu The Westin sad pred kraj ožujka bilo je 25. događanje u organizaciji Dantesa i njegovog tima Ricerca Mercato (Istraživanje tržišta). Priredba –  dobro posjećena, Dantes Begić će rado upotrijebiti izraz iznimno dobro. Kaže da je osobito zadovoljan jer nije bilo gužvi, istaknuo je kao bitno to što su gosti- profesionalci mogli u miru razgovarati s izlagačima, kvalitetno na nepcu osjetiti proizvode, susresti se ne samo s ponuđačima koje poznaju nego i s nekim novima, bili su zadovoljeni uvjeti za sklapanje posla. U velikoj dvorani izlagačka su mjesta imali mnogobrojni vinari i proizvođači te distributeri prehrambenih proizvoda.  Partneri događaja bili su Turistička zajednica grada Zagreba, Zagrebačka županija i Turistička zajednica Zagrebačke županije, Hrvatska turistička zajednica, Hrvatska gospodarska komora ŽK Zagreb i Maistra,  hotel Westin, Ministarstvo turizma i Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske. Otvorenje eventa bilo je s vrlo lijepim pozdravom malim zalogajčićima pripremljenim sa tematikom Zagreba i Zagrebačke županije iz kuhinje kuhara hotela The Westin a nakon toga uzvanike su pozdravili studenti Aspire koji su također pripremili vrlo ukusne kanapee.  Uz fina vina, servirani su mali zalogaji npr. tanko rezani roastbeef na rigi sa cherry-rajčicama, štrukle s tartufima, razni sirevi, pršuti, dimljena pačja prsa, proizvodi od istarskog boškarina, tartufi i proizvodi od njih, maslinovo ulje….

Neka od obilježja enogastronomije u regiji Bregoviti sjeverozapad: turopoljski štrukli Cipov by Ivana…

… moslavački škrlet Florijanović i graševine, sauvignoni kao vina redovne berbe te visoki predikati Stjepana Đurinskog s granice Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, kao i sauvignon, chardonnay, rajnski rizling, zeleni silvanac i pjenušci kuće Kopjar iz Budinšćine s granice Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije (suhiucasi)

Supružnici Orehovec, vlasnici PG-a Orehovec kod Ludbrega, znani kao (ekologiji skoni) uzgajivači gusaka, pataka i kokica te istodobno, u suradnji sa chefom Raulom Lajtmanom, i proizvođači sjajnih delikatesa kao kobasica, zatim dimljenih pačjih prsa, te nekoliko uistinu izvrsnih gusjih i pačjih pašteta, sa žlahtinom Pavlomir spojili su dvije naše vinorodne regije – Bregoviti sjeverozapad i Istru & Kvarner (Marko Colić)

Kod stola vinara Stojana Ščureka iz Goriških brda zaustavili su se znani zagrebački ugostitelj/ hotelijer te predsjednik Ceha ugostitlja pri Obrtničkoj komori u Zagrebu, Zlatko Puntijar i njegpva kćerka Mateja. Oduševili su ih Ščurekovi tri i četiri godine stari crnjaci Stara Brajda i UP, ovaj drugi naziv nema veze ni s engleskim a ni s našom birokracijom, riječ je, jednostavno, o – kratici Uživaj Polako! Na slici desno, povratak iz Slovenije u Hrvatsku Istru, na vino kuće Adriano Sosich iz Lašića kod Vižinade. Vina je predstavljala Nevenka Krupljan, koja se, inače, specijalizirala i za prezentacije maslinovog ulja. Za izdvojiti: Malvasia La Pregiata 2017 i Merlot Silva Aurea premium 2017. Šteta je što ovom prigodom nije ponuđen i Teran di nono Giorgio… (Marko Colić)

U dvorani pored one centralne, velike, odvijale su se brojne radionice u trajanju od otprilike pola sata, evo nekih: vinar Radoslav Bobanović predstavio je ekološko-vinski kraj Zadarskog zaleđa i njegovu izvrsnost; Manuela Maras i novinarka Sunčana Barušić uvele su prisutne u marketing tiskanih medija i ispričale koliko i šta je sve bitno proizvođačima da bi se kvalitetno predstavili u njima; poznata sommelijerka i vinska dama Mira Šemić upoznala je publiku s istarskom vinarijom Prelac; F&B manager David Hrkač ispričao je kako unaprijediti kvalitetu odjela hrane i pića u hotelsko-ugostiteljskom objektu; sommelier Jure Andrijašević upoznao je publiku s putevima i stranputicama modernog gina; o tome koji su preduvijet za razvoj turizma te povećanja posjećenosti u ugostiteljstvu pričao je sommelier Mario Meštrović

————————————————

ŠAMPIONSKA KULENOVA SEKA BELJA! –  U trenucima u kojima je domaća hrana u posebnom fokusu, u istarskom Svetom Petru u Šumi održano je 2. nacionalno ocjenjivanje kobasica i salama na koje je prijavljeno 123 uzorka odabranih uradaka najviše kvalitete iz svih dijelova Hrvatske, ali i iz susjedne Slovenije. Ocjenjivanje, koje obuhvaća osam definiranih kategorija kobasica i salama, ističe se visokom profesionalnošću i stručnošću te je veliki izazov za sve proizvođače vrhunskih kobasica i salama, neovisno o njihovoj veličini proizvodnje i regiji iz koje dolaze.

Ove godine po prvi put sudjelovao je sa svojim proizvodima i mesni pogon baranjskog PIK-a Belje, i za svoju kulenovu seku Crna slavonska, proizvedenu od crne slavonske svinje osvojilo je u svojoj kategoriji šampionsko odličje! Čudi da ponosni šampion nije i snažnije i sa širim odjekom u javnosti oglasio ovaj svoj uspjeh, nisam ga zapazio ni sada u Zagrebu na manifstaciji VIP eno-gastro event održanoj u hotelu Westin.

Anton Kliman kao saborski zastupnik iz Istre, u društvu s Marijom Bratulićem, načelmikom općine Sveti Petar u Šumi, predaje šampionsko odličje Mirabeli Opančar, voditeljici proizvodnje trajnih kobasica i slanina u Belju

– Iako smo jedan od najvećih proizvođača tradicionalnih delicija u Hrvatskoj, kod nas se sve radi uz puno ručnog rada, čime postižemo vrhunsku kakvoću Imamo vlastitu proizvodnju, crne slavonske svinje su iz našeg uzgoja na prostoru Parka prirode Kopački rit, dakle kontroliramo cjelokupni proces od dobivanja sirovine najviše kvalitete do dimljenja na drvetu bukve. Ponosni smo na ovu nagradu jer s njom pokazujemo kolika je naša posvećenost kvaliteti vrhunske hrane u Belju – rekla je Mirabela Opančar, voditeljica proizvodnje trajnih kobasica i slanina u Belju..

– Općina Sveti Petar u Šumi dugi niz godina je organizatori sajma S klobasicom u Europu. Ocjenjivanje kobasica i salama dio je tog našeg velikog projekta S klobasicom u Europu koji smo pokrenuli prije punog desetlječa i u sklopu kojeg smo izgradili i hrvatsku kuću od kobasica ili kako je mi lokalno zovemo Hiža od klobasic, u njoj imamo laboratorij i dvoranu namijenjenu upravo za ocjenjivanja kvalitete kobasica i salama. Kroz sve naše projekte ističemo značenje kobasica u hrvatskoj gastronomiji i važnost njihove daljnje promocije istaknuo je dr.sc. Mario Bratulić, načelnik općine. ◾

——————————-

Prikazano je bilo i spajanje hrane s plemenitom kapljicom, uz sudjelovanje tvrtki PG Orehovec, Histris Gold From Istria (tartufi), Cromaris i PIK Vrbovec te vinarija Florijanović, Pavlomir, Šcurek, Matić i Prelac.  Uz sušenog boškarina, svježu skutu s okusom bundeve, mlade izdanke od rotkvice, istarski sušeni ombolo s aromatizranim sirom i crvenim paprom predloženo je vino Škrlet 2021 vinarije Florijanović, uz sashimi dimljenih pačjih prsa s grusjom jetrom od PG Orehovec ponuđena  je Žlahtina Grand Cru (izraz grand cru koji službeno u nas ne znači ništa nisu – kao što bi trebalo biti uz uporabu tog pojma! – popratili ni naziv tog nekog izdvojenog položaja grand cru a ni godište berbe!!!!) vinske kuće Pavlomir, istarska tjestenina s crnim tartufom u krokantu od parmezana, čips od pancete i izdanci graška našli su tekućeg partnera u Staroj brajdi belo 2018 Stojana Ščureka iz Goriških brda, a odležana hama, te grilana blitva i krumpir u umaku od dagnji bili su partner na tanjuru svježoj malvaziji Matić (berba nije naznačena, vino je bilo zacijelo od 2021. Maturo biftek na kremastom rižotu na kremastom rižotu od šumskih gljiva PIK-a Vrbovec zalijevan je refoškom (i ovdje je nedostajala oznaka berbe!) od Prelca. ♣

Le vin côté intellectuel

APPRENDRE le FRANÇAIS à TRAVERS les CÉPAGES FRANÇAIS

Outre l’aspect hédoniste prononcé, le vin montre bien son côté intellectuel dans divers autres domaines, par exemple comme source d’inspiration pour une connaissance sinon profonde du moins certaine et discrète de la langue française.

Atelier Cépages françaises au restaurant Trilogija Fino & Vino, prof. Marija Vukelić introduisant l’auditorium dans la langue française (Julio Frangen)

Quelques jours après l’evenement de Zagreb, à Zadar a eu lieu le Festival du vin ou aussi se sont présentés les members de l’Association des vignerons du Comté de Zadar, sur la photo au dessus on voit le président de l’Assotiation Tomislav Glavić, et sur la photo au dessous Tomislav Glavić avec le restaurateur Željko Radić, pendant beaucup d’anées avec le restaurant Kornat de classe present au centre de Vienne, mainenant il va quitter l’Autriche pour retourner en Croatie, à Zadar il est en train d’ouvrir le nouveau Kornat! (Marko Colic)

Outre le Korlat Badel 1862, parmis des plus importants producteurs de vin près de Zadar est la famille Škaulj, 20 ha de vigne. Le proprietaire Šime Škaulj avec les barriques avec merlot e cabernet qui font partie de la cuvèe rouge speciale Carl Gustaf collection private, produite en omage au roi de la Suède qui, il y a quelques année, avait fait visite au domaine (suhiucasi)

Ici en Croatie, il convient de bien souligner la précieuse initiative de Mme Marija Vukelić, professeur de français qui s’occupe également d’œno-gastronomie, et qui s’efforce de rapprocher le français aux amateurs de nectar de Bachus en leur parlant dans cette langue, bien sûr avec les traductions et explanations nécessaires, sur les cultivars viticoles originaires de France et plantés en quantité elevée depuis longtemps en Croatie. Au restaurant Trilogija Fino & vino à Zagreb, où elle organise régulièrement ses événements, Mme la Professeur a présenté, soutenue de savoureux plats du chef et à travers le vin, ce jours-la aux nombreuses présents des cépages français Grenache, Syrah, Merlot et Cabernet sauvignon, plantés dans des vignes près de Zadar, très belle ville sur l’Adriatique. Les vins qui ont été dégustés provenaient des producteurs-membres de la nouvelle Association des vignerons du Comté de Zadar, une grande partie d’entre eux sont favorables á l’éco-production. Précisement, il s’agit de vins de Glavić, Škaulj, Masvin, Bora, Degarra, G&J et Badel 1862 Korlat.

Prof Marija Vukelić est minutieuse, toujours bien préparée, et son initiative mérite certainement d’être saluée! 

VinMarKon 2022

VINSKI TURIZAM i HRVATSKA

Krovna tema drugog po redu VinMarKona, konferencije o vinskom marketingu održane u organizaciji tvrtke diWine s Irenom Lučić na čelu u ožujku u zagrebačkom hotelu International uz nazočnost oko 70 sudionika iz cijele Hrvatske, bila je posvećena vinskom turizmu u Lijepoj našoj. O tom, za Hrvatsku vrlo važnom obliku turizma, diskutiralo se s različitih stajališta.

                Zamišljeno je bilo da konferencija dade određene smjernice za razvoj vinskog turizma koje se odnose na potrebu za jasnijom strategijom na nacionalnoj razini, brendiranje i zaštitu robnih marki na razini pojedinih destinacija unutar zemlje, na poslovno udruživanje vinara i poboljšanje komunikacije sa institucijama pri čemu valiku ulogu igraju turističke zajednice, te važnost story-tellinga u turističkom marketingu.

VinMarKon 2022 panel Hrvatska – destinacija vinskog turzma, govornici s pozornice, dolje: za stolom u društvu Irene Lučić dio govornika koji čeka red za svoj nastup (Marko Colić)

Na početku, u uvodu u temu, organizatorica Irena Lučić odmah je istaknula kako, iako turizam čini 20 posto BDP-a Hrvatske, vinski turizam kao specifični oblik spomenute vrlo važne gospodarske grane nije ni približno dosegao željene vrhunce koji su mu, smatra ona, s obzirom na potencijale Lijepe naše, dosegljivi, a napomenuto je i to da nam za kvalitetan razvoj vinskog turizma nedostaje strategije i vertikalne komunikacije između institucija i vinarija.

Kroz panel-diskusiju Hrvatska – destinacija vinskog turizma!?  nastojalo se izdvojiti ključne probleme ovog tržišnog segmenta, a i ponudilo se neke smjernice za mogući uspješan razvoj. Ivan Matić iz Ureda europarlamentarca Tonina Picule istaknuo je važnost zaštite i brendiranja vinskih sorti i proizvoda. Prof.dr.sc. Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu istaknuo je kako Hrvatskoj ne nedostaje dobrih vina i vinara, te da kvaliteta, dapače, iz godine u godinu raste, ali je apelirao na vinare da se što više udružuju na poslovnom planu i da kvalitetno brendiraju svoje proizvode. Prof.dr.sc Oliver Kesar s Ekonomskog fakuteta u Zagrebu upozorio je na nedostatnu razvijenost raznih sektora bitnih za potporu turizmu, što u konačnici dovodi do disbalansa. Vinski turizam Kesar smatra jednom od najperspektivnijih grana turizma u budućnosti. Direktorica turističke zajednice Osječko-baranjske županije Ivana Jurić iznijela je zanimljive rezultate recentnih istraživanja o percepciji, vani, Slavonije kao turističke destinacije, ta su istraživanja pokazala kako se Slavoniju često brka sa Slovenijom pa i Slovačkom, te da uz tu našu kopnenu i sjevernu vinsku regiju mnogi povezuju – Malvaziju!?!! Trebamo, dakle, snažnije razvijati i brendirati identitet Hrvatske kao vinske zemlje, ali i jasnije komunicirati temeljna obilježja različitih vinskih destinacija u okviru naše zemlje, rečeno je. Zaključak panela je da u vinskom turizmu leže ogromne mogućnosti ali da je potrebno intenzivno aktivno raditi na vertikalnoj komunikaciji na relaciji vinarije – institucije, tu se smatra da bi vrlo značajnu ulogu morale odigrati i županijske i lokalne turističke zajednice kao komunikatori destinacija. U ovome bi dijelu svakako, kao predstavnici izravno umiješane branše, bili dobrodošli kao govornici i predsjednici udruga proizvođača vina iz četiriju službeno definiranih četiriju vinorodnih zona Lijepe naše a to su Bregoviti sjeverozapad, Dalmacija, Istra i Hrvatsko primorje te Slavonija i Hrvatsko podunavlje, ali…

______________________________

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

Rovinjola, Rovinj

_______________________________________

Damjana Domanovac, glavna urednica časopisa Place2Go, lijepo je primijetila kako se u domeni onoga što bi trebalo biti razvoj turizma predugo i previše držimo nekih istih šema, i kako treba više razmišljati i o nekim novim potezima koji bi bili korisni za promidžbu. Skrenula je pažnju na to kako bismo osjetno više i snažnije trebali poraditi na brendiranju pojedinih naših regija pa i, unutar njih, i užih područja ovisno o tome u kojemu je svaki taj geografski prostor jak u ponudi vezanoj za neku odnosno neke teme. Damjana Domanovac iskoristila je prigodu i da najavi održavanje sajma turizma Place 2 Go u Zagrebu, datumi su 8. i  9. travnja 2022.

Očekivalo se da će koju riječ na temu vinskog turizma u Hrvatskoj kazati i predstavnici krovnih institucija poput Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore ali, požalila se organizatorica, nitko iz tih ustanova nije se odazvao na poziv da dođu…

Pogled na auditorij u dvorani (Marko Čolić)

Snimka panel-diskusije može se pogledati na YouTube kanalu diWine.

U prvom bloku predavanja, pod nazivom Vinski turizam u teoriji i praksi, saznali smo definiciju vinskog turizma, izneseni su i konkretni primjeri uspješnih praksi iz svijeta, primjerice iz portugalske vinske (a i turističke) doline Douro i iz toskanske oblasti Chianti, govornik je bio  izvanredni profesor dr.sc. Aleksandar Lukić sa Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Ovdje bih kazao kako se u nas u praksi ne prihvaćaju organizacijska osnova na kojoj počivaju ti svjetski uspjesi portugalskih vina posebice upravo ovih modernih iz Doura, te cehovski odnosno poslovni načini vinske organizacije kakvi postoje u Toscani, ali i u Bordeauxu, Šanjolskoj, već i u Njemačkoj i Austriji,pomalo već i u Mađarskoj…  a zahvaljujući kojima je npr. ta ovdje istaknuta talijanska regija, Toscana, donedavno turistička Meka prvenstveno zbog kulturno-povijesne ostavštine no posljednjih godina izraziti magnet baš i za turiste željne hedonizma za stolom, uz tanjur i naročito uz čašu vina. Mi se rado hvalimo s nekim visoko-kvalitetnim vinima, i općenito velikim napretkom u kakvoći naših vina u zadnje vrijeme, činjenica jeste da imamo vinskih dragulja, ali nikako da shvatimo da prosperitet ne možemo graditi na prvenstveno malim garažnim vinarima koji, kad se potrude, uspijevaju stvoriti remek-djela u različitim stilovima i tipovima Bakhove kapljice, naime izvrsnost ovdje u nas ne prate u dovoljnoj mjeri stilistika PREPOZNATLJIVA i tipična za svako naše pojedino vinogorje, dakle iskrenost oko izvornosti, autentičnost (upravo takva posebnost motivirajuća je za suvremenog nomada), a o kritičnim tržišnim količinama odnosno opsegu količinske dostupnosti na tržištu takvih stilskih prepoznatljivih tipova vina visoke kakvoće da i ne govorim. Kako brendirati neko vinsko područje ako nema neke polazne prepoznatljive stilske osnove i ako je nema dostupne u nekoj minimalno nužnoj tržišnoj količini (a propos Picule: priča s prošekom i proseccom)?! O našem odnosu prema vrlo visoko-kvalitetnim izdvojenim viogradarskim područjima ovdje, skupa s Dingačem na čelu, da i ne govorim…

Dr.sc Žarko Stilin iz udruge Kvarner Wines istupio je na temu Tko su vinski turisti u Hrvatskoj.  Suočio nas je sa činjenicom da  je eno-gastronomija kao motiv dolaska u Hrvatsku tek na sedmom (obala) odnosno devetom mjestu (kontinent), prema istraživanju istraživanju THOMAS. Obilazak vinskih cesta i vinarija (također prema THOMAS-u) kao aktivnost za vrijeme boravka na destinaciji nalazi se tek na 17. mjestu!

Na kraju prvog bloka predavanja Renata Lončarić, mag.oecc. provela nas je kroz razne modele sufinanciranja investicija u ruralni turizam.

Drugi blok predavanja pod nazivom Vinska karta Hrvatske bio je posvećen odredištima koje aktivno razvijaju – ili braem misle da to čine aktivno i uspješno – vinski turizam, te (da) mogu poslužiti kao dobri primjeri, uzori. Od Ivice Dobrinčića i Žarka Stilina, članova udruženja Kvarner Wines čulo se kako su kvarnerska vina, i vinari, u kratkom vremenu od osnivanja udruge osjetili prve benefite udruženog tržišnog nastupa. Direktorica TZ Zagrebačke županije, Ivana Alilović trudila se ispričati priču o razvoju vinskog turizma na Plešivici. Koliko znam, suradnja plešivičkih vinara i lokalnih turističkih institucija nije baš (bila) na nekom nivou, a kolega Ivo Kozarčanin i ja tome smo razgovarali, u želji da stvari krenu u osjetno boljem pravcu, kako s plešivičkim vinarima tako i, u više navrata, s gradonačelnikom Jastrebarskog  Zvonimirom  Novoselom. U međuvremenu u središtu  Jastrebarskog je zatvoren hotel, stvar donekle spašavaju  relativno nedavno otvoreni hotel na ulazu u grad, zatim objekt Mazana na glavnom trgu, zamlšljen da bude ogledna i reprezentativna vinoteka lokalnog biserja postao je običnim kafićem, historijski vinski podrum grofa Erdödyja u Mladini propada, Mladina, nekad popularno izletište pogotovu Zagrepčana više to nije. Takvom području, koje je zahvaljujući trudu nekolicine plešivičkih vinara postalo, s punim pravom naziva Hrvatska Champagnea (i zasad se uopće ne slažem da takve usporedive izraze trebamo izbjegavati!), otprije godinu dana srećom pravu krunu daje novootvoreni i po svjetskim mjerilima elitni restoran obitelji Korak na Plešivici, ima doduše još nekoliko obiteljskih vinskih gospodarstava koja pokazuju obećavajući potencijal i u ugostiteljstvu, možda im treba tek još malo hrabrosti i spremnosti na rizik pa da ona svojim svjetlom budu u potpunosti dio blještavog sjaja spomenute svjetleće krune…

Irena Lučić s Andrijom Popoviem s braniteljskog posjeda Opus Plavca malog na Komarni na jugu Lijepe naše, i s Ivicom Dobrinčićem Šipun iz udruge Vino Kvarner koja kao dobar mamac za turiste vidi žlahtinu (Marko Čolić)

Hrvoje Lukačević svojim nas je predavanjem proveo kroz najznačajnije vinske atrakcije Slavonije – destinacije koja, kako je rekao, bilježi snažan porast broja vinara i veliki napredak u kvaliteti vina, i koja ima veliku perspektivu postati snažna destinacija vinskog turizma. U ovom bloku Nenad Trifunović Vinopija u svom se nastupu osvrnuo na značenje autohtonih sorati u službi vinskog turizma. Trifunović je istaknuo kako su autohtone sorte snažan vinsko-turistički adut na kojem svakako treba graditi identitet Hrvatske kao destinacije.

Posljednji je blok predavanja bio posvećen individualnim primjerima dobre prakse vinskog turizma. Andrija Popović iz Komarne predstavio je razvojni put mlade, ali već tržišno značajne vinarije Opus, koja svoju priču – kao i ostalih šest vinarija ovog najmlađeg hrvatskog vinogorja – veže uz svoj vrlo privilegirani zemljopisni smještaj (Neretva, more, tijesan doticaj s BiH, Pelješac – most, blizina jedinstvenog Dubrovnika…), i proces melioracije krša. Tatjana Hažić iznijela je iskustva s prvog hrvatskog vinskog kampa, koji usprkos negativnim turističkim trendovima izazvanih koronom, bilježi, kako je rekla, snažan rast broja posjetitelja i predstavlja jedinstvenu međimursku vinsku atrakciju. Naposlijetku, Nedeljka Krupljan predstavila je svoj poslovni model kustomiziranih vođenih degustacija vina i maslinovog ulja za elitne turiste kojega provodi u suradnji sa istarskim Commodo vilama.

Pogled na vinograde vinskog posjeda Opus i na nedavno dovršeni pelješki most, kojemu je i posvećeno na tržištu najnovije vino spomenutog proizvođača – Opus Bridge, iz berbe 2018, godine kad je počela i gradnja mosta!

Priča s Komarne može biti s vinsko-turističke strane i te kako uspješna!  Pogled na vinograde vinskog posjeda Opus i na nedavno dovršeni pelješki most, kojemu je i posvećeno na tržištu najnovije vino spomenutog proizvođača – Opus Bridge, iz berbe 2018, godine kad je počela i gradnja mosta! Vinograd Plavca malog za Opus Bridge je uz more, na 50 metara nadmorske visine i na kamenitom tlu obogaćenom mineralima crvenice. Kroz godinu sunce mu daje 2600 sati, stalni vjetrić smanjuje vlagu a time i opasnst od mnogih bolesti, te, dakako, i uporabu zaštitnih sredstava, kaže  je tvorac vina Opus enolog Marko Šuman

Opus Bridge s Komarne I enolog tvrtke Opus Marko Šuman

VinMarKon bio je pozornica nekoliko zanimljivih vinskih prezentacija. Vrijedi istaknuti pretpremijeru vina Opus Bridge, od Plavca malog s Komarne a iz berbe 2018., godine kada je počela izgradnja Pelješkog mosta, a stavlja je se na tržište upravo u 2022., za kada je bilo predviđeno i puštanje mosta u promet. Ovo je upravo primjer sjajnog marketinga s obzirom da je vizura mosta neodvojivo vezana za vizuru vinograda.

Udruženje Kvarner Wines na konferenciji je predstavilo vina svojih sedam proizvođača, među vinima, jasno, dominira žlahtina. No, našli su se tu i jako dobar cabernet sauvignon Vinske kuće Pavlomir, te rosé od Trojiščine vinarije Šipun. Uz predavanje o autohtonim sortama imali smo priliku kušati malo poznatu sortu Kleščec, karakterističnu za Kalničko vinogorje. Vino je predstavila vinarija Kamenjak vlasnik koje je Dragutin Kamenjak, aktivno uključen u procese certifikacije sadnog materijala i aktivnosti vezane za popularizaciju ove sorte. Kao šećer na kraju, degustiralo se sjajni odležani Teran di Nonno Giorgio istarske vinarije Sosich.

Na kraju, Irena Lučić, organizatorica konferencije, najavila je krovnu temu VinMarKona 2023Vino i mediji. Dodala je i kako se nada da će konferencija poprimiti regionalni karakter, u vezi s time su već održani početni dogovori za predstavnicima delegacija Srbije i Crne Gore. ♣

Zagreb, kak imam te rad!

GORNJOGRADSKI VINOGRADI i PODSLJEMENSKA (LOSOS) PASTRVA

Nekad davno dijelili smo klupe u istom razredu u tadašnjoj zagrebačkoj IV Gimnaziji, zgradi u kojoj je danas Muzej Mimara. Nakon srednje škole krenuli smo svaki svojim putem, na fakultete, da bi se, igrom slučaja, ponovno sreli – nakon više od pola stoljeća! Spojnica? Zagrebački gornjogradski vinogradi, ali i podsljemenska pastrva!

Počelo je za stolom, uz komade kuhane Teskeredžićeve pastrve, odličnu domaću paštetu od pastrve i pjenušac što ga od grožđa iz svog vinograda s 520 loza proizvodi naš domaćin Emin po naputcima zelinske vinarke dr. Ivane Puhelek, inače zaposlene u Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta

Emin Teskeredžić diplomirao je na Veterinarskom fakultetu, potom završio oceanografiju na Prirodno-matematičkom fakultetu, a onda i doktorirao na ribarstvu na zagrebačkom Agronomskom fakultetu. Vodio je laboratorij za istraživanje razvoja akvakulture i bolesti riba, poslom obišao pola svijeta, neko vrijeme živio u Sjevernoj Americi, izdao stotinjak stručnih i znanstvenih radova, postao instruktor u ronilaštvu, u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća na Krapnju je postavio uzgajalište riba, pa je uzgajalište ustrojio u posljemenskoj zoni u zagrebačkim Gračanima, potom je i u Kninu otvorio uzgajalište… Kad je počeo Domovinski rat stupio je u Hrvatsku vojsku i bio u diverzantskoj jedinici za podvodne zadatke, zaradio je težu ozljedu noge i od tada nezaobilazni njegov kopneni rekvizit je štap. Nevjerojatna životna snaga u tog je čovjeka s adresom na uzvisini zagrebačke Radićeve ulice: ni sve nabrojano nije mu bilo dosta, pa je, s obzirom da mu se ispod obiteljske kuće nalazi oštra kosina što se spušta prema Tkalčićevoj ulici odlučio upravo na njoj nastaviti aktivnost koja u ovome dijelu grada, upravo od Tkalčićeve i Radićeve pa sve do Mesničke ulice u današnjem Zagrebu, seže navodno sve do u vrijeme starih Rimljana a riječ je o vinogradarstvu i proizvodnji vina! … Sasvim nov u vinogradarsko-vinskom segmentu i pedantan kakav jest, Teskeredžić se prije poduzimanja bilo kakvog koraka u pravcu sadnje za stručnu pomoć obratio na najprimjereniju adresu – Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo Agronmskog fakulteta u Zagrebu.

Dobrano nakošena parcela površine od oko 1000 četvornh metara na kojoj je Emin Teskeredžić nanovo posadio vinovu lozu. Sorte su Chardonnay i Pinot crni. Parcela se spušta od Teskeredžićevog doma na Gornjem gradu do Tkalčićeve ulice (suhiucasi)

Što se pak mene tiče, ja sam nakon studija na Filozofskom fakultetu krenuo u novinarstvo, najprije sam radio u kući NIŠP Vjesnik, najduže – i sve dok s dolaskom rata nije ukinut – u tjedniku Vikend. Nakon što je Vikend naprasno ukinut (kako drukčije objasniti likvidaciju nečega što jako dobro radi i zarađuje?!), imao sam sreću da s prijateljem Muhom, koji je osigurao nužnu financijsku podlogu, osnujem prvu hrvatsku reviju za eno-gastronomiju i turizam Svijet u čaši, ona još i sada, i u 30. godini od osnutka, ima što-šta za reći, međutim stjecajem okolnosti vezanih uz zdravlje posebice spomenutog mojeg poslovnog partnera Mladena Horića Muhe, u posljednje dvije godine izlazi ne više u tiskovnom obliku nego tek preko Interneta (www.suhiucasi.wordpress.com ), kao SVIJET u ČAŠi Kronika za svaki mjesec.

Mog šul-kolegu Emina i mene, nakon toliko godina, spojilo je, eto, vino, ali vezano ne tek uz nekakvu čašicu popijenu u kakvom kafiću nego zahvaljujući projektu realizacija kojega se upravo sprema na razini grada a riječ je o Revitalizaciji vinograda zagrebačkog Gornjeg grada! Priču je, inspiriran svjetski znanim gradskim vinogradima na Montmartreu u Parizu te onima uz Beč, pokrenuo muzealac prof. Nenad Jandrić iz udruge Scena Amadeo, sa željom da Metropola, upravo posljednjih godina snažno okrenuta i turizmu, dobije novi kulturološki sadržaj s potencijalom za uspješan razvoj vinskog turizma, dakle da još jače privlači goste ali i da dodatno šire promovira hrvatsko vino općenito, ne samo kao hedonistički sadržaj nego i kao vrijednu i povijesnu baštinu.

U strmom vinogradu u koji je Teskeredžić uveo i stepenice s ogradom kako bi i sâm mgao sudjelovati u radovima u trsju. Slijeva su: Emin Teskeredžić, Nenad Jandrić i grafičar Zoran Lutz (suhiucasi)

Ovih dana, upravo radi razgovora o tome i radi uvida u zamisli prof. Jandrića, u gornjogradskome domu i u vinogradu Emina Teskeredžića okupili smo se idejni začetnik prof. Nenad Jandrić, zatim Zoran Lutz, grafičar  i izdavač raznih publikacija vezanih uz vinsku Hrvatsku, pa osnivač i direktor međunarodnog festivala Zagreb Vino.com prof. Ivan Dropuljić, turistički novinar Tomislav Radić i ja, i evo nekoliko fotografija sa susreta. Planirano je bilo da nazočni budu i prof. Edi Maletić i dr. Ivana Puhelek sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, naime prof. Maletić bio je Teskeredžiću stručni savjetnik pri podizanju vinograda i oko rada u trsju a dr. Ivana Puhelek savjetovala je oko proizvodnje pjenušaca, međutim oni nisu mogli doći jer iz poslovnih razloga bili su odsutni iz Zagreba… Uz oživljavanje zagrebačkih vinograda na potez, za početak, od Radićeve/Tkalčićeve pa do Mesničke ulice ideja je i povezivanje, kao s bitnom vrlo kompatibilnom točkom, s Teskeredžićevim ribogojilištem pastrva (naša, kalifornijska, losos-pastrva…) u Gračanima, Zagrepčanima i gostima grada pružiti kompletniji nov značajan turistički sadržaj…

Pogled u podrumčić: Teskeredžić se opredijelio za proizvodnju pjenušaca, godišnja produkcija bude oko 300 butelja

Prizor iz razdoblja vegetacije: Emin Teskeredžić u svom gornjogradskom vinogradu

DODATNE NAPOMENEIdeja o revitalizaciji gornjogradskih vinograda na južnim padinama Gornjeg grada, prostora zapadno od Uspinjače unutar obuhvata Mesničke, Ilice, Tomićeve i Strossmayerovog šetališta nastala je u želji da se ovaj jedinstveni spomenički povjesni prostor definira kao prvorazredna spomenička baština. Prostor Gornjeg grada, koji je već 1242. godine dobio časni naziv i privilegirani položaj kraljevskog i slobodnog grada na brdu Gradecu zagrebačkome već godinama vapi za sveobuhvatnom spomeničkom obnovom koja bi simbolički trebala početi upravo revitalizacijom povijesnih gornjogradskih vinograda, riječi su prof. Nenada Jandrića

Tradicija uzgoja vinove loze prisutna je na zagrebačkom području od rimskih vremena, a prihodi od ove privredne grane dosezali su u 16. stoljeću čak trećinu gradskog budžeta.

– Sadnjom Kraljevine, sorte grožđa karakteristične upravo za Zagreb i zagrebačku okolicu, te sorte Portugizac koja se udomaćila na ovom prostoru, grad Zagreb potvrdio bi svoju širu pripadnost civilizaciji vina i vinske kulture. Uz navedne kultivare bilo bi dobro, po mišljenju prof.dr Nikole Miroševića, svojedobno predstojnika Zagovda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, posaditi i druge sorte koje su bile inventarizirane 1847. godine na području Zagreba – dodao je prof. Jandrić, inače znan kao promoter i voditelj niza akcija u za to prikladnim prostorima zagrebačkij muzeja i galerija te po tome što je s neumornim vinskim novinarom Srećkom Ljubljanovićem osnovao i dugo godina u Zagrebu vodio Festival portugisca.

Iako prof. Jandrić nije još spreman u ovome trenutku iznositi detalje o projektu zagrebačkih gornjogradskih vinograda dok on i službeno ne dobije zeleno svjetlo započetak, ipak sam uspio nešto iščačkati! Uz uvodne napomene prof. Nenada Jandrića, u podnesku prijedloga o revitalizaciji Gornjegradskih vinograda u Zagrebu nalaze se prilozi kako slijedi:

Srećko Ljubljanović, prof: Zagrebačko vinogradarstvo u srednjem vijeku;  Jadranka Janjić, dipl.ing.šumarstva: Krajobrazne vrijednosti južnih padina Gornjeg grada; Nikola Mirošević, prof. dr. sc: Idejni/kratki/ projekt revitalizacije vinograda Grič Zagreb; Marko Vučetić, dipl.ing. fizike, šire znan kaometeorolog: Klimatske značajke za Studiju podizanja vinograda na lokaciji Zagreb-Grič;  Saša Zec, dipl.oec: Zagrebački gornjogradski vinogradi – Zašto i kako?

Zamišljeno je da se u dijelu tunela između Radićeve i Mesničke a ispod Uspinjače postavi izložba posvećena revitaliziranim zagrebačkim gornjegradskim vinogradima i hrvatskome vinu općenito

– U dijelu prostora predviđenog za sadnju vinove loze mogao bi se oformiti i tzv. diplomatski vinograd u kojemu bi prijateljski europski gradovi i države posadili svoju brajdu kao znak prijateljstva i pripadnosti istom civilizacijskom krugu. Danas se u Europi rijetke države mogu podičiti povijesnim vinogradima u centru grada a najpoznatiji je onaj u čuvenoj pariškoj četvrti Montmartre, on je i jedan od najpoznatijih simbola Francuske kao vinorodne zemlje. Prijateljski Beč ima zasigurno najveće površine zasađene vinovom lozom u gradskom vlasništvu makar, doduše, one nisu i u najužem centru grada ali jesu uz rub grada.  Važan doprinos ideji je i obnova tunela koji spaja Mesničku i Radićevu ulicu, te njegovi krakovi koji izlaze na Ilicu, kao moguće mjesto prerade i pohrane vina, te kao mjesto stalne izložbe hrvatskih vina. Idejni začetnici i autori pojedinih dionica sadržanih u ovom Nacrtu volonterski su pristupili razradi projekta uvjereni da će Poglavarstvo grada Zagreba prepoznati njegovu vrijednost, te organizirati, preko svojih stručnih službi, razradu ideje u svim njezinim segmentima. Svjesni da put od ideje do realizacije često zna biti težak, vjerujemo da ćemo uz punu podršku Zagrepčana smoći snage ostvariti je kako bi u sredinom ovog desetljeća u zagrebačkom gornjogradskom vinogradu zajedno popili prvu čašu vina – kazao je prof. Jandrić.  ♣

Vino u digitalnoj eri

BURZA VINA – NOVO ZDJELAREVIĆEVO POSLOVNO POGLAVLJE

Burza vina: Davor Zdjelarević i Edvin Jurin

Poznati naš vinar Davor Zdjelarević otvorio je svoje novo poslovno poglavlje, koje je logičan nastavak njegovog dosadašnjeg djelovanja na Bakhovoj vinskoj pozornici: ušao je u sferu Burze vina (Wine Stock Market), za koju kaže kako je inovativni hrvatski i regionalni vinski prozor u svijet. Ostajući i dalje aktivan, kroz suradnju s pojedinim izabranim uglavnom našim vinogradarima/vinarima spremnima mu, dakako uz novčanu naknadu, ustupiti dio svoje proizvodnje po njegovu izboru da je Zdjela onda finišira po svojemu kao kreator plemenite kapljice za svoje etikete Zdjelarević Wine Selection te ostajući i dalje vinotekar sa svojim butikom Vinoretum, Zdjelarević je u novu avanturu ušao s Edvinom Jurinom, stručnjakom za brendiranje i komunikacije. Novo sjedište je u sklopu jednog od Sky Officea u ekskluzivnom EU Business Clubu inače protegnutome kroz cijeli 14 kat objekta A jednog od dvojca  staklenih nebodera lociranih u prometnoj aveniji  prema zapadnom izlazu iz Metropole a sasma blizu blizu velike crvene zgrade gdje je sada veliki Konzum a gdje je nekad bio Mercator, inače malo dalje u pravcu zapada je hotel Antunović.

Eu Business Club je, kako Davor Zdjelarević kaže, u vlasništvu Ricarda Zwickera, i kao članove okuplja poslovne ljude iz različitih biznisa, jedan od njih je, ističe Zdjela, i Branko Roglić. Uz razne što manje-što veće urede obuhvaća više prostorija za sastanke, radionice, poslovna druženja uz degustacije, oveću konferencijsku dvoranu, terasu na prolazu iz nebodera u neboder, restoran zatvorenog tipa. Dijelovi hodnika a i neke od dvorana krase različite slike i fotografije niza protagonista domaćeg i svjetskog show businessa, riječ je ne tek o dekorativnoj izložbi nego i o reviji autorskih djela (najviše fotografija vidio sam od Splićanina Jadrana Lazića) koja je moguće kupiti.

Vinoretum ZFW u Sky Officeu (suhiucasi)

Zdjelarevićevo i Jurinovo gnijezdo u znaku je dakako butelja, na dvjema stalažama ovdašnjeg Vinoretuma su boce bijelog odnosno crvenog vina sa Zdjelinim etiketama i s etiketama nekih naših vinara s kojima Zdjelarević jače surađuje i koji su i čanovi EU Business Cluba, riječ je primjerice o Trdeniću, Štamparu, Iločkim podrumima, koketira se i sa Stojanom Ščurekom iz Goriških brda. Namjera je ovdje okupiti i poslovno predstavljati i ponajbolje proizvođače delikatesa koje se odlično slažu s vinom, čokolada manufakturne produkcije Hedonica već je tu a radi se na uključivanju Zigantea (tartufi, masliovo ulje…), Gligore (sir s Paga), proizvođača maslinova ulja, majstora produkcije suhomesnatih specijaliteta posebice onih od crne slavonske svinje. Povremeno se u svrhu razvoja poslovne suradnje i plasmana robe ovdje organiziraju kušanja toga što je izloženo, te vinske radionice, koje, inače, obično četvrtkom od 19 do 21 sat, vodi sommelier Luka Tenodi. Komercijalne degustacije moguće su samo za članove EU Business Cluba a cijene kušanja su onakve kakvima ih proizvođači drže u svojim pogonima, objasnio je Zdjelarević. Kazao je i da u sklopu ove Burze vina sve veće značenje dobiva njegova vinoteka Vinoretum stoga što kao prodajni punkt više nije ograničena na jedno mjesto, kako je bilo do sada, naime Vinoretum kao primarno maloprodajni prostor upravo se počeo širiti Hrvatskom, najprije je, uz sklapanje ugovora o suradnji a ACI-marinama krenuo na Jadran, konkretno u Skradin, a uskoro će proraditi i u Milni na Braču.

Zdjelarević i Jurin usmjerili su se zasad pretežito na hrvatska vina, sad najavljuju i nazočnost Stojana Ščureka zvanog Vinar-Optičar iz Goriških brda (Marko Colic)

– Projekt Burza vina ili Wine Stock Market predstavlja, ponavljam, novi prozor u svijet za domaće i regionalno vinogradarstvo i vinarstvo. Riječ je o digitalnoj komunikacijskoj i prodajnoj platformi, koja omogućuje vinogradarima i vinarima transparentnu tržišnu komunikaciju i, naravno, prodaju u kontekstu uravnoteženja i poravnanja viškova i manjkova grožđa, grožđanog soka i vina te dodatno neprodanih tzv. overstock vina i malih serija vrhunskih i arhivskih odnosno premium vina. Ona omogućuje vinarima nov, suvremeni način trgovanja prilagodljiv digitalnoj eri poslovanja na svim razinama usmjeren kako domaćem i regionalnom tako i širem svjetskom tržištu – izjavili su najavljujući WSM Davor Zdjelarević i Edvin Jurin, stručnjak za brandiranje i komunikacije, inače idejni pokretači i koautori.

                Kompleksni projektRiječ je o kompleksnom projektu kojemu je, čujem, uz osnivače svoj doprinos u protekle tri do četiri godine dao multidisciplinarni tim od desetak stručnjaka i specijalista.

 – WSM je namijenjen proizvođačima grožđa i vina u regiji i svijetu, domaćim i međunarodnim veletrgovcima i potencijalnim kupcima grožđa i vina, tvrtkama iz industrije proizvodnje i dobave opreme i repromaterijala iz sektora vinogradarstva i vinarstva, a dakako i međunarodnim portalima specijaliziranim za trgovinu grožđem, moštom i vinom u rinfuzi, zatim medijima, novinarima i blogerima specijaliziranima za vinsku tematiku kao i nezavisnim ljubiteljima vinske kulture.

Novi ured na 14 katu zagrebačkog nebodera

Moderna prijemna kancerariuja (suhiucasi) )

Konkretne procesne faze WSM-a obuhvaćaju unos i obradu podataka za vinare po regijama, sortama, godištima, po kvalitativnom i cjenovnom razredu uz poštivanje instituta anonimnosti za sudionike prodajnog procesa do same prodaje, zatim kontrolu ponuđenog vina od strane WSM-a provjerom dokumentacije i degustativno od strane nezavisnog tima, klasifikaciju cjenovnih razina te u konačnici realizaciju kupoprodaje i plaćanja između kupaca i prodavatelja uz nadzornu ulogu sustava WSM-a.

– Za proizvođače vina planirali smo ustrojiti poseban marketing, a za potrošače brojne različite aktivnosti kroz koje bi se bolje upoznali s proizvodom i lakše odlučili za kupnju s obzirom na karakter i stupanj kakvoće kapljice te na njenu cijenu po jedinici. Potencijalni kupci s vinima u ponudi moći će se upoznati na više načina, primjerice preko interneta ili raznih tiskanih publikacija a kroz razne materijala s fotografijama boca i s tekstovima o karakteristikama svakog vina  ali i putem video-priloga u obliku filmića što će ih o svakoj etiketi pripremiti sommelieri, ali i nana raznim prezentacijama uživo, komercijalnim degustacijama i radionicama za do oko 50 osoba. Jedna od naših zamisli ide i u pravcu toga da organiziramo i privatne kućne degustacije uzoraka, naša ekipa u dogovoru s naručiteljem došla bi s uzorcima, što se kaže, na kuću i održala prezentaciju zatvorenog tipa dakako s kušanjem, naručitelj bi se međutim, radi naše sigurnosti, prije morao obvezati da će ipak nakon što prezentacija bude obavljena kupiti vina u određenoj vrijednosti – rekao je Zdjelarević, uz napomenu da će zahvajujući angažmanu WSM-a veću osjetno šansu za plasman dobiti vina visoke vrijednosti i visokih cijena a proizvedena u maloj količini, ali i vina koja u nekim sredinama budu nepravedno zanemarena a riječ je dakako o odležanim vinima što kroz duže dozrijevanje dobivaju na dodanoj vrijednosti pa je i logično da budu i skuplja, ali  tržište koje preferira sasvim mladu kapjicu ne prihvaća ih kako bi trebalo upravo stoga oto na plećima nose koju godinu više a na cjeniku traže više novaca.

U portfelju  je postupno predviđeno i uvođenje ponude vinskog turizma po modelu atraktivnih dnevnih i višednevnih vinskih obilazaka kao i trgovanje vinskim nekretninama i opremom.

Sky office – pogledi na Zagreb s 14 kata (suhiucasi)

            Poslovni model – Poslovni model je temeljen, kao i kod drugih platformi toga tipa, na godišnjoj članarini ovisno o tipu i razinama transakcija te proviziji po ostvarenoj prodaji.

                – Procjene govore da oko 40 posto ukupne svjetske trgovine vinom čini upravo prodaja u rinfuzi odnosno bulku.  Naš projekt se razvija postupno i u fazama sukladno interesima i potrebama njegovih korisnika. Takav razvojni put su prošle i prolazile relevantne platforme toga tipa, u čije osnivanje i financiranje su ulazili, uz sudionike iz vinske industrije, i ulagači iz drugih industrija. Jedna od najrazvijenijih engleskih online platformi  je nastala 2016. i to postupno nakon dvije godine uz sudjelovanje gotovo tridesetak ulagača – naglasio je Jurin.

– Živimo u dinamičnim i neizvjesnim vremenima. Proizvodni i tržišni procesi više su disruptivni nego linearni. S jedne pak strane razvijaju se nova tržišta vina u mnogoljudnim zemljama Dalekog Istoka i Azije, a s druge svjedoci smo neočekivanih poremećaja poput klimatskih promjena ili pak pandemije, koje generiraju učestale neravnoteže u robnim tokovima grožda i vina. Na nama je da, doslovce rečeno, prihvatimo vrijeme u kojem živimo i okrenemo se digitalnim tehnologijama ili bolje rečeno prodaji na digitalnom kućnom pragu uz znatno višu razinu informiranosti, interaktivnosti i profitabilnosti. U ovaj projekt do sada je uloženo oko 150.000 eura, ali  morat će se investirati još da bi bismo mogli otvoriti za početak barem desetak nvih radnih mjesta i da bi Burza proradila na način i punim tempom kakav smo zamislili. U planu je i otvorenje našeg predstavništva u Londonu kao  snažnom poslovnom središtu na svjetskoj razini, i to bi smatram, bitno pomoglo i boljem izvozu hrvatskog vina ali i bržem i snažnom razvoju našeg vinskog turizma –  zaključio je Zdjelarević. ♣

Puna sezona ocjenjivanja vina

DWWA, MUNDUS, IWSC, te CONCOURS MONDIAL… MOŽDA USKORO i u ISTRI!

Prva trećina odnosno prva četvrtina godine, barem u Europi, to je dakle upravo sada, puna je sezona raznih međunarodnih i domaćih vrednovanja plemenite kapljice, naime smisao je, s obzirom da se na tržište obično s 1. siječnjem svake nove godine na tržište puštaju vina neke nove berbe (ne nužno samo ona najsvježija iz trganja prethodne jeseni), i obznaniti  mišljenja stručnjaka o tim novim uradcima kako bi trgovci a osobito ugostitelji i hotelijeri mogli na vrijeme tj. do početka glavne turističke sezone pripremiti osvježene vinske karte. U ovome trenutku po broju uzoraka koje obradi na svom godišnjem skupu zacijelo najjače ocjenjivanje je Decanter World Wide Award u Londonu,  tu su zatim IWSC  (rok za prijavu uzoraka – 1. travnja 2022, rok za slanje je 6. travnja, a ocjenjivanje je od 2. do 16. svibnja 2022 ⦁ Kontakt: T. +44 (0)20 8154 6989; e-mail:  info@iwsc.net), Mundus Vini u Neustadtu an der Weinstrasse u njemačkom Palatinatu (Pfalz). Mundus je svoje ovogodišnje proljetno ocjenjivanje već je odradio i sad, za kraj kolovoza, priprema  svoj Summer Tasting.

Sjećanje na neke prošle godine: glavni urednik revije Svijet u Čaši Željko Suhadolnik u društvu s osnivačem CMB-a Louisom Havauxom i njegovim sinom, sada glavnim direktorom ocjenjivanja, Baudoinom, te s direktorom degustacija enologom Thomasom Costenobleom. Od Baudoina čujem zanimljivu vijest vezanu uz CMB i Hrvatsku!

Na ocjenjivanju Concours Mondial Chile, u društvu s predsjednikom mojega žirija Patrickom Valetteom, porijeklom Francuzom, enologom i proizvođačem vina Viña VIK u Čileu

S nekih 12.000 primljenih uzoraka svake godine i s obzirom na veliki broj degustatora-ocjenjivača vinskih eksperata koji stignu iz različitih zemalja Concours Mondial de Bruxelles (CMB) ubraja se među najznačajnija I najcjenjenija vinska vrednoanja u svijetu. Posebnost CMB-a koji želi maksimalno istaknuti svoju međunarodnost, je to da još od početka ovog stoljeća  pozornica za njegovo kušanje nije više samo Bruxelles, kako je bilo prije, nego su to različiti gradovi, isprva se organizator opredjeljivao samo na one u zapadnim zemljama unutar Europske unije, potom se krenulo i u gradove zemalja najnovijih članica EU a inače nekad iz tzv. istočnog bloka, konkretno  u Bratislavu u Slovačkoj i u Plovdiv u Bugarskoj, što se tiče drugih kontinenata CMB ima svoje ojenjivanje u Južnoj Americi u Čileu, a prije koju godinu jedno je izdanje bilo u Pekingu (Bejing) u Kini.  Na ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles odlazio sam redovno nekih dvadesetak godina zaredom, počeo sam, s kolegom novinarom Vitom Andrićem, još u ono vrijeme kad su se kušanja odvijala samo u glavnom belgijskom gradu i kad je još direktor bio Louis Havaux, inače osnivač CMB-a. Veliko je to, neprocjenjivo, bilo iskustvo sudjelovati na CMB-u, ne samo zato što se moglo mnogo naučiti na samom ocjenjivanju nego se zahvaljujući jako dobroj organizaciji u svakoj zemlji imalo prilike posjetiti bitne vinogradarske regije i renomirane proizvođače u različitim zemljama svijeta! Posljednji put na CMB-u sam bio u Plovdivu u Bugarskoj, a potom je stigla corona… Inspiriran upravo izletima CMB-a u Slovačkuu i Bugarsku i razmišjajući i o međunarodnoj promidžbi i Hrvatske općenito i, posebice, vina Lijepe naše, ali i svjestan toga da je organizacija CMB-a vrlo složena i skupa, upravo u Plovdivu pitao sam vrlo oprezno sadašnjeg direktora CMB-a Baudoina Havauxa, koji je na čelnoj poziciji nasljedio oca Louisa, je li razmišljao o tome da se CMB održi koji put i u Hrvatskoj, odgovor je bio potvrdan, međutim do ovog trenutka još oko organizacije ocjenjivanja kod nas još nije bilo ozbiljnijih konkretnih razgovora.

A sada eto s veseljem mogu reći da sam i iz ovdašnjih krugova načuo kako se nešto kuha oko CMB-a u Istri, i nakon slijeda dopisivanja s direktorom Baudoinom Havauxom, mogu iz prve ruke potvrditi da razgovori da se zamisao ostvari ipak pomalo napredujuu! Međutim još je prerano za objavu bilo kakvih detalja oko termina… Strpimo se i optimistički pričekajmo!

Druženje na CMB-u u Plovdivu – s osnivačem Concoursa Louisom Havauxom i s grofom Stephaneom von Neippergom, vlasnikom glasovitog bordoškog vinskog Châteaua Canon-la-Gaffeliere i suvlasnikom vinskog imanja Bessa Valley u dolini Besa Bugarskoj

Concours Mondial de Bruxelles do prije koju godinu okupljao je u jednom terminu vina svih tipova, dakle bijela, ružičasta i crvena, mirna i pjenušava te slatka desertna i alkoholizirana. Prije koju godinu organizator je odlučio ocjenjivanje ružičastih vina odvojiti kao zasebno i u drugom gradu, a eto kao najnovije, iz 2022. je to da je nekadašnji nekad kompletni Concours Mondial sada podijeljen u četiri samostalne grupe i jednu podgrupu, konkretno to su bijela i crvena mirna vina, podgrupa bi tu mogla biti zasebno ocjenjivanje sauvignona, drugu grupu čine ružičasta vina, u trećoj su pjenušci a u četvrtoj slatka desertna i alkoholizirana. Za ovu godinu ružičasta grupa te sauvignon svoj posao su već obavili, roséi su degustirani još početkom ožujka u španjolskom Valladolidu. Bijela i crvena vina najmanje oko 350 eksperata-kušača vrednovat će u talijanskom gradu Cosenza od 19 do 21. Svibnja 2022., pjenušci su predviđeni, logično, za lipanj, a slaka i posebna vina za listopad…     Upravo do kraja ožujka trebalo je prijaviti sudjelovanje za svibanjsku degustaciju bijelih i crvenih(crnih vina, no kraće zakašnjenje najvjerojatnije će se tolerirati.

Evo i nekih nama zanimljivih informacija, te rezultata s ocjenjivanja sauvignona i ružičaste kapljice. Najprije sauvignoni: stiglo ih je 1120 uzoraka iz 23 zemlje. Ove godine bilo je znatno više nego ikad prije – 225 odnosno petina od ukupnog broja prijavljenih! – sauvignona njegovanih u drvu. Najviše takvih drvenih sauvignona stiglo je iz Bordeauxa, što naravno nimalo ne čudi, te iz – austrijske Štajerske! U odnosu na ukupno podijeljena odličja, sauvignoni iz drveta osvojili su 35 posto priznanja!

Inače, uz klasične zlatne i srebrne medalje ove godine posebno su dodatno istaknuta priznanja po grupama, konkretno nagrada za najbolji blend na bazi sauvignona, nagrada za najbolji sauvignon dozrijevan u drvenom posuđu, nagrada za najbolji slatki sauvignon, a podijeljeno je i zasebno odličje za najbolje ocijenjeni sauvignon općenito.

Evo kako je na ocjenjivanju 2022. sa sauvignonima  prošla Hrvatska: zlata sada nije bilo za nas, evo osvojenih srebrnih medalja:

SAUVIGNON 2021 –  Vina DK  – Kontinentalna Hrvatska, Zagorje-Medimurje, Međimurje ⦁ ECO SAUVIGNON  SPRINGTIME PREMIUM 2021 – Vina  BEDEKOVICH – Kontinentalma Hrvatska, Prigorje-Bilogora  ⦁ SAUVIGNON 2021-  CMREČNJAK – Kontinentalma Hrvatska, Zagorje Medimurje  Međimurje ⦁  SAUVIGNON 2020 – OPG HAŽIĆ Tatjana Hažić – Kontinentalma Hrvatska, Zagorje-Medimurje, Međimurje  ⦁ SAUVIGNON 2021 – PUHELEK PUREK, Kontinentalma Hrvatska, Prigorje-Bilogora

Concours Mondial du Rosé 2022

Srebrna medalja: BELJE PLUS CUVÉE ROSÉ 2021 – Vina BELJE, Hrvatsko podunavlje

Važni datumi vezani uz prijavu pjenušaca na ocjenjivanje CMB 2022:

Rok za prijavu bio je 21. ožujka 2022, a rok za dostavu uzoraka ističe 25. travnja 2022. Ocjenjivanje će se odvijati od 1. do 3. srpnja 2022, a s rezultatima će se izaći u javnost 7. srpnja 2022. ♣

Uz kraj ožujka i početak travnja: proljeće na tanjuru

IZ KORIZME u – PARIŠKI ŠIK!!

Zvijezda proljetnog menua chefica Ana Grgić Tomić, pred Bistroom i u društvu s glavnim direktorom Esplanade Ivicom Maxom Krizmanićem i sa Sandom Sokol iz sektora promidžbe (suhiucasi)

Proljeće – jedinstveno godišnje doba. Buđenje! Osobito slasno preko tanjura. Vrhunski chefovi mogu i te kako pomoći glede ideja oko primjerenih namirnica, njihovog prikladnog kombiniranja u prigotavljanju vrhunski ukusne kreacije. Najbolja naša chefica Ana Grgić Tomić iz kultne zagrebačke Esplanade, nadahnuta proljećem osmislila je s nizom svježih sezonskih namirnica jelovnik s gurmanskom eksplozijom boja i okusa i s dozom pariškog šika. Šparoge, tartufi, mladi špinat, alge, sok od krastavaca, velouté od koprive, ljubičasti krumpir, dimljeni romb, jadranske kozice, medvjeđi luk, bijeli grah, domaći sladoled od manga i kokosa… uključeni su u najnoviji à la carte koncept popularnog Esplanadina Le Bistroa. Nadahnuće inspirirano proljećem 2022 i realizirano zahvaljujući chefici Ani i njenoj talentiranoj mladoj kuharskoj ekipi na terasi Bistroa predstavljeno je, u nazočnosti brojnih osoba znanih iz medija i preko medija, u veseloj atmosferi i na, kako i priliči, po prekrasnom sunčanom vremenu.

Ana Grgić Tomić sa svojom ekipom dio ponuđenih jela prigotavljala je pred gostima. Inače, Ana Grgić već 22 radi u kuhinji Esplanade, a od toga puno desetljeće je s titulom chefice kuhinje (suhiucasi)

– Istinski sam uživala kreirajući novi jelovnik Le Bistroa. Obožavam proljeće i ovu raskoš boja, tekstura i okusa što ih upravo to godišnje doba omogućava. Ponudili smo niz iznenađujućih te nutritivno izbalansiranih i zdravih jela. Blisko surađujem s odličnim lokalnim dobavljačima koji mi šalju najbolje namirnice, srdele i kozice stižu iz Jadrana, janjetina dolazi iz Gorskog kotara, dok kozji sir nabavljamo iz jednog maloga gospodarstva pored Zagreba a začinsko bilje iz mog je vrta na terasi Oleander, tako da inspiracije nije nedostajalo – rekla je chefica Ana Grgić Tomić i dodala: – U kreiranju jelovnika i prigotavljanju jela posebno sam se vodila održivim načelom kuhanja kako bi se svi dijelovi maksimalno iskoristili.

Srdelice su marinirane u soli i šećeru, a poslužuje ih se s domaćim pestom od peršina i marmeladom od rajčice koju Ana sama priprema. Njoki od ljubičastog krumpira ručno su rađeni, a dolaze u spoju s domaćim kozjim sirom i ikrom pastrve. Ana priprema tunu kao arty mozaik – najprije je marinira u soli, potom reže na trakice i oblaže algama, onda je kuha, svježinu tuni dodatno daju sok od krastavaca, menta i domaće potočarke. Lagano pečeni gof dolazi na tanjuru s karameliziranim mladim zeljem, dok je romb u zanimljivoj kombinaciji s keljom i bijelim grahom. Artičoke se kuhaju u soku od začinskog bilja i poslužuju uz mladu janjetinu.

Ana je vodila računa i o tome da dio jela bude prilagođen vegetarijanskoj prehrani i onima koji jedu prema halal standardima kao i osobama koje ne podnose gluten. Vrijedi istaknuti legendarne Esplanadine štrukle u bezglutenskoj varijanti koje su podjednako ukusne kao i one s pšeničnim brašnom.

Voditelj Le Bistroa Ivan Trbušić, koji je prvo lice tog lokala već punih 22 godine, u dogovoru sa svojim sommelijerima kao pratitelje novog proljetnog jelovnika u čaši preporučio je selekciju vina Voštinić Klasnić. iz Ivanić-Grada. Uvodno je poslužen pjenušavi Škrlet pod nazivom Fraktal, slijedili su dva mirna bijela vina od Škrleta, pa crnjak s nazivom Red te Muškat  koji je je popratio selekciju slastica s potpisom chefice slastičarke Mirjane Špoljar. U ponudi su bili domaći sladoled od manga i kokosa s krekerom od kardamoma i s malinama, pa mille-feuille s bijelom čokoladom, sočni kolač s mrkvom, narančom i prženim bademima, te neizostavni Esplanadin hit – topli čokoladni kolač, ovaj put u spoju s jagodama i kremom od vanilije i mente.

Za sjajne kolače se pobrinula chefica slastičarka Mirjana Špoljar (suhiucasi)

U stalnoj ponudi Le Bistroa nalazi se i Dnevni menu – tri slijeda svježih jela po izboru šefa kuhinje, cijena je 215 kn, a uključuje i čašu kućnog vina te kavu ili čaj. ♣

Dašak i orijentalnoga

VINO UZ ŽLICU i ŠTAPIĆE CHI LE MA

I, za kraj ožujka, kako i priliči kozmopolitskom duhu naše metropole, malo orijenta: vrata ovom događanju u režiji Mustafe Topčagića i Renate Cisar iz platforme Fama otvorio je u Zagrebu novi azijski restoran Chi Le Ma, i tu je u ovom tek početku proljetnog raspoloženja bio veliki izazov spajati egzotična jela s hrvatskim vinima.

Chi Le Ma – atmosfera (Nikola Zoko)

Chi Le Ma svoje kreacije bazira na kineskoj, tajlandskoj i japanskoj kuhinji, izvorne oblike prilagođava europskom ukusu. Naziv restorana potječe iz kineskog jezika u kojemu je Chi Le Ma? (jeste li jeli?) u staro doba gladi bilo česta uzrečica i pitanje osobama do kojih vam je stalo. Uzrečica je s vremenom prerasla u kulinarsku filozofiju, koju pronosi vlasnik Kinez, po europski – Mr. Bill. On je u više gradova (Varšava, Amsterdam, Beograd, Podgorica) otvorio restorane s tim nazivom, a u širenju lanca na Zagreb pomogao mu je njegov hrvatski partner Filip Špiranec. Restoran je otvoren krajem prošle godine, a voditelj je iskusni ugostitelj Selmir Bešić. Pravila kuhinje postavio je kineski chef Mao Hailin koji je nakon dva mjeseca obuke posao prepustio domaćim snagama. Goran Galić i Dominik Letinić dobro su ovladali istočnjačkim kulinarskim vještinama, u što su se uvjerili i uzvanici iz medija na 14. izdanju Musovih i Renatinih prezentacija Vina uz žlice (i štapiće).

Proljetne rolice, krem-juha hoki-doki, gyoza i osam blaga (Marko Čolic)

Uz sljedove servirana su kao odgovarajuća prateća pića: gin Murska dekla, Bijeli pinot 2020 Jarec Kure, Sauvignon 2019 Bolfan, Malvazija la Pregiata 2017 Sosich, a uz sladoled Kaboo Graševina 2020 Zlatno brdo. Na raspolaganju je bilo i maslionvo ulje San Antonio ekstra vergine istarskog proizvođača Marjanovića. Kuhao je chef Goran Galić (Marko Colic)

Za dobrodošlicu poslužene su popularne Proljetne rolice (junetina, mladi luk, garam masala-mješavina začina), ali ne s vinom nego uz tonik i gin Murska dekla, međimurski craf rađen u London Dry stilu. Uz krem juhu Hoki-doki od hokaido tikve s bučinim uljem i sjemenkama ponuđen je znani vinski brend Jarec Kure perjanicom vinarije Pinotom bijelim 2020. Slijedila je Gyoza, tjestenina nalik raviolima, punjena piletinom, kineskim kupusom i raznim začinima, izvrsno ju je pratio Bolfanov Sauvignon 2019. U neformalnoj anketi među uzvanicima, ova je kombinacija jela i vina proglašena najboljom. Jedan od specijaliteta kuće su Osam blaga, jelo od tri vrste mesa (junetina, piletina, svinjetina), povrća (luk, paprika, gljive) i još dva začinska sastojka koja su ostala tajnom. Kao prilog bila je riža ukrašena klicama. S ovim pikantnim jelom suočila se Malvazija 2017 La Pregiata podruma Sosich iz Vižinade. Finale i desert Kaboom, a to je pohani sladoled s bijelom čokoladom i vanilijom,  grlo se ispiralo Graševinom 2020 Zlatnog brda iz baranjskog Zmajevca.

Domaćini, te organizatori i prezenteri: Selmir Bešić, voditelj restorana, Mustafa Topčagić i Renata Cisar – organizatori događanja, te chef Goran Galić (Marko Čolić)

Vino uz žlice (i štapiće) bilo je prigoda da se predstavi i vrhunsko maslinovo ulje San Antonio iz istoimene stancije u Vodnjanu, a čiji je vlasnik Marijan Marjanović. San Antonio proizvodi pet vrsta ulja (jednosortna od Buže, Karbonace, Leccine i Bjelice te mix San Antonio) za njih je, uz trofeje u Hrvatskoj i Europi, Stancija osvojila brojne nagrade od New Yorka do Japana.  ♣

Život piše romane

MIKEOVIH ZAVIDNIH ’99!

Miljenko Mike Grgich – na pragu nove stotice! Koliko su mu pomogli Zinfandel/Crljenak i Plavac mali?…

Sretno/zdravo i u – novoj STOTKI!   ♣

__________________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly….

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju  – 03. 2022 – Hints to the smart purchase

 HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Northwestern uplands

(L)  PINOT BIJELI 2020 – JAREC-KURE ♣ Prigorje-Bilogora ZOI; Pinot bijeli; kvalitetno s kzp; suho; 12,5 vol %; 0,75 lit ♣ Poslužiti na: 10 °C ♣  

(L)  PINOT CRNI 2019 – ŠEMBER ♣ Plešivica; Pinot crni; suho, 13,5 vol %; ZOI Plešivica;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 16 – 17 °C ♣  

Istra i Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

(XL)  SESTO SENSO MALVAZIJA ISTARSKA 2019  – TOMAZ ♣ Motovun; Malvazija istarska; suho, 14,0 vol %; ZOI Hrvatska Istra;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 14 – 15 °C ♣  ⇗ ⇒

(M)  AVANTGARDE MALVAZIJA ISTARSKA 2021 – TOMAZ ♣ Motovun; Malvazija istarska; suho, 13,5 vol %; ZOI Hrvatska Istra;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 12 °C ♣  ⇑ ⇗

Tomaz Klaudio: Nera (Malvasia) 2018, Barbarossa Teran 2018,, Sesto senso Malvazija 2019, Avantgarde Malvazija 2020. Rezultat najnobijeg brandiranja: boca, etiketa, kapica – lijepo i elegantno, problem kod nekih vina kojima je naziv malo duži je taj što se treba pomučiti da se, zbog tipa slova na pozadini kakva jeste, dešifrira naziv vina, koji je vrlo, vrlo važan! (suhiucasi)

(XXL)  NERA 2018  – TOMAZ ♣ Motovun; Malvazija crna/Malvasia nera; suho, 14,5 vol %; ZOI Hrvatska Istra, vrhunsko s kzp;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 16 – 18 °C ♣ ⇗ ⇒

(XL)  BARBAROSSA TERAN 2018  – TOMAZ ♣ Motovun; Teran; suho, 14,5 vol %; ZOI Hrvatska Istra, vrhunsko s kzp;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 16 – 18 °C ♣

Pjenušci/sparkling

Misal Istra

(L)  MISAL MILLENIUM brut 2017  – MISAL PERŠURIĆ ♣ Višnjan; Malvazija istarska s dodatkom Pinota crnoga i Chardonnaya; brut, tri godine na kvascu u butelji prije degoržiranja; 12,0 vol %; ZOI Hrvatska Istra;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 10 °C ♣  

(XL-XXL)  MISAL BLANC de NOIRS brut 2018  – MISAL PERŠURIĆ ♣ Višnjan; Pinot crni (tri klona) vinificiran na bijelo; brut; 12,0 vol %; ZOI Hrvatska Istra;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 10 °C ♣  

Izvan kategorije

(XXXL)  MISAL ISTRA brut  – MISAL PERŠURIĆ ♣ Višnjan; Malvazija istarska 100 %; iz tri različite berbe – 2011, 2010. i 2009.; dozrijevalo u drvenim bačvama, ova šarža sada na tržištu odležala je ukupno 10 godina na kvascu u butelji prije degoržiranja; vrlo specifično, intrigantno, za uz meditaciju; 12,0 vol %; ZOI Hrvatska Istra;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 10 °C ♣

———-LEGENDA———-

 –  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

 – Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

    – Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

      80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but lacking a bit of identity & character, not exciting

                – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod/under       71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do 35 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

 – trošiti sada/drink now  • – trošiti ili još čuvati/drink or hold •    – čuvati/hold •   trošiti uz hranu/drink with food

Mali podsjetnik: VINO & HRANA

Laganija (pred)jela:  laganija i mlađa mirna (bijela, svjetlo-ružičasta ) vina voćnog karaktera, pjenušci extra brut, brut  ♣ riba i plodovi mora: pjenušac brut nature, extra brut, brut, laganija kiselkasta bijela mirna vina (kuhane namirnice), pjenušac extra brut, brut, mirna bijela puna vina s određenom slasti (nije ovdje riječ o slatkoći od neprovrela šećera) ali i s dobro izraženima kiselosti i slanosti, što se crnog vina tiče u obzir dolaze puni rasni i mineralni crnjaci ali odležani dovoljno dugo godina da dobiju na mekoći tanina i lijepoj zaokruženosti  (pržena riba te brudeti) ♣ masna mesna jela, hladna (odojak, svinjetina…): kiselkastija mirna lijepo pitka vina malo bolje punoće ♣  zamašćena mesna (pečena,pržena, pirjana, topla) jela, sočna: puna, gušća kapljica s nešto jačim alkoholom i (ili) s nešto izraženijim taninom, da se usta dobro isperu ♣ jela s tendencijom prema kiselome te jače začinjena (razne mirodije): puna i slasna mekana zrela (bijela) vina s određenom slašću (ne nužno od neprivrelog sladora!) i s izraženijom aromatikom ♣ Kad se želi uživati u crnom (punijem i jačem) suhom vinu: dobro je da jela nisu jače slana a niti slatkasta, naime tanin pojačava osjet slanosti dok u kombinaciji sa slatkastime stvara osjećaj jače oporosti ♣ gorkasta jela: dobri pratitelji bit će puna suha vina visokog ekstrakta i jačeg alkoholnog stupnja, ona daju osjet slasti što dobro parira gorkastosti ♣ sir: mladi svježi, s vrhnjem – mlađe bijelo ili ružičasto, nekomplicirano, svježe, voćnog karaktera, s dobrom kiselosti, nižeg alkohola; polutvrdi i tvrdi sir, mlađi – jednogodišnja do dvogodišnja bijela, ružičasta i crvena suha vina nešto veće punoće, srednjeg stupnja alkohola i dobre zaokruženosti; aromatični dobro odležani mekani masniji sirevi tipa gorgonzole, roqueforta dobro će prihvatiti punije, slasno, zrelo, lijepo zaobljeno akholholno jače vino s izraženom aromatikom, dobro/dugo odležane tvrde masne sireve tipa paškoga, parmezana dobro će smiriti dugo dozrijevani i jako dobro zaobljeni alkoholmo jači rasni crnjaci, ali i dobro dozrela južna slatka desertna vina poput prošeka, vinsanta, pa i specijalna vina kao porto, marsala ♣ Slatki desert: ako je na bazi voća (jabuka, kruška, dunja, trešnje, višnje…odnoso s marmeladom, džemom prihvatit će poluslatka i slatka bijela predikatna vina sjevera (kasne berbe, izborne berbe, izbor prosušenih bobica, ledeno vino…) no ako je riječ o kolaču s puno orašastih plodova (badem, lješnjak, orah…) tražit će predikate najvišeg ranga, prigrlit će i prošek i tokajac i vinsanto, sauternes, ako je pak riječ o slatkom desertu s orašasrim voćem i s čokoladom dobitna kombinacija su odležani puni i gusti suhi rasni crnjaci, prošek, vinsano, porto, sherry…. 

 oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo