Archive | Sajmovi – Festivali – Ocjenjivanja/Fairs – Festivals – Contests RSS for this section

SVIJET u ČAŠI Kronika – 12.2019 – Chronicle WORLD IN a GLASS

KROZ /THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

Suradnici/contributors: Vinko Lozica, Zlatan Trsenjak, Zdravko Vodnik, Miran Debeljuh ⦁ Foto: Marko Čolić

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

Otok Hvar, južna strana, s glasovitim vinogradskim pozicijama Ivan Dolac, Sveta Nedjelja, Zavala / Southern Dalmatia, island of Hvar, south-southwest facing slopes with the grand cru and premier cru quality vineyards Ivan Dolac, Sveta Nedjelja, Zavala…

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Advent 2019: ČVARAK u DRUŠTVU s PJENUŠCEM ⦁ Sličice iz predbožićnog Zagreba: DRELE KAD KUHA VINO / CHEESE DADO s DEMOGRAFSKIM PROGRAMOM / BRATSTVO i JEDINSTVO TE JALTA PRED VITRINOM / ROUGEMARIN CITY: WE LOVE THE LOCAL FOOD, BUT NOT SO MUCH THE MOTHER LANGUAGE ⦁ SLAVONSKE RAPSODIJA i BAJADERA NA TANJURU ⦁ ORAŠAR ESPLANADINE ANE GRGIĆ ⦁ Hedonizam i zdravlje: BADNJAK u ZNAKU GADUSA ⦁ Hedonizam i zdravlje: MASLINOVO ULJE KAO IJEK, SAN ROCCO KAO AMBULANTA ⦁ Ne s jelom u otpad!: WWF i GASTRONOMADI PROTIV BACANJA HRANE ⦁ Gran odluke: MORENO CORONICA: MY WAY! BEZ DRVETA ZA BIJELO ⦁ Novo vinsko poglavlje Davora Zdjelarevića: VINORETUM INTERNATIONAL ⦁ Novo ruho moslavačkog cro-aduta: ŠKRLET – ODVOJENO ILI SPOJENO? ⦁ U novu godinu s novim vinskim časopisom: VINUM IN No. 2, SRETNO! ⦁ HENDRIXOV MOST ⦁ NAGRAĐENI NA CRO-AGRO 2019 ⦁ Wine OS 2020: ATRAKTIVNE RADIONICE ⦁ SUMMA LAGEDER 18-19. TRAVNJA 2020. ⦁ SVIJET ŽENA u VINU

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 12.2019 – BUYING GUIDE

__________________________

Advent 2019

ČVARAK u DRUŠTVU S PJENUŠCEM!

Ne Bad Company, nego Excellent Company: čvarci i pjenušci Šember brut, Jasminka Vuglec, Sanabor Pallidia i Monteclassico Monterosso

Mogu li se – izvorno jeftina – selska namirnica koja se konzumira praktički prva nakon kolinja, i piće – od vajkada – s aureolom pripadnosti visokom društvu uspješno podružiti? O ooo, DA! Čovjek bi se iznenadio kako ne samo rafnirane kulinarske kreacije na tanjuru nego i namirnice s pedigreom rustikalnoga mogu na radost gourmeta, po naški gurmana, pokazati sjajan suživot s pjenušcima, Jednako kao i s toliko raznih tipova odličnih (i osobito skupih!) mirnih vina, sve te skupocjenosti odlično prijaju s hranom pripremljenom s pažnjom bez obzira je li hrana stilom rustikalna ili je rafiniranog tipa.

Prisjećam se nekih davnih vremena kad je slovenski šampanjer mr. Janez Istenič, s vinogradima i podrumom na Bizeljskome, odmah kod našeg Klanjca, pozvao k sebi na selo na pressicu u povodu izlaska na tržište njegove tada nove najgornje linije šampusa Prestige. Nakon prezentacije noviteta slijedio je domijenak, i to vrlo raskošan, tada sam prvi put doživio spoj otmjenoga i pučkoga, naime domaćin je, bez predrasuda, hranu naručio iz obližnje Gostilne Šekoranja, onda je uz Reziku, suprugu legendarnog bizeljskog gostioničara Renéa Sinea Šekoranje, aktivna u proizvodnji namirnica te u izboru namirnica i u prigotavljanju jela u kuhinji bila i Sineova mama, znana kao baka Šekoranja. Na Isteničev stol i do elegantnog servisa tanjura i pribora (bešteka!) stigle su domaće krvavice, domaće češnjovke, pečenice, domaće kiselo zelje, restani krumpir, grah salata s bučinim uljem… A u čaši – pjenušci No1 (Janez Istenič nekad je bio uspješni nogometni golman!), Gourmet bijeli i Gourmet Rosé, te, dakako, nova linija Prestige… BINGO! Kobasice sjajne, kiselo zelje i restani krumpir u svojoj rustikalnosti prvoligaški, a staleški visoki pjenušci, točeni u prikladnu kristalnu čašu tankih stijenki, punoćom, svježinom, finim sitnim mjehurićima, dotjeranošću pokazali su se odličnim partnerom jelima ponuđenih kroz ovaj zaista pedantno pripremljeni kolinjski domaći ručak. Pobijeno je bilo uvriježeno mišljenje da pjenušac mora biti samo u visokom društvu cijenjenih oblizeka poput npr. kamenica odnosno lososa itd. a koje ponekad performansom znaju objektivno biti i na nižoj razini od te neke plemenitaške reputacije što ih po automatici prati…

Pjenušac i čvarci, buncek, pečenice, krvavice, kiselo zelje, te repnjak (zmska savijača s ribanom repom, ljetni pandan joj je bućnica!)

A, zašto čvarak i ne bi s pjenušcem činio atraktivnu kombinaciju? To više i zato što je – to će valjda sada kao opravdanje odgovarati i onima koji paze više na staleže i pedigre nego na suštinu – eto došlo vrijeme da se po kilogramu taj čvarak, dobiven ne primarno od mesa nego od špeka i sala uz koji se prošverca kakva mesna mrvica…, po kilogramu danas vrlo skupo prodaje, dakle i CJENOVNO je dobio na cijeni…

Nužno je tek da, kao što se i pjenušac radi s više ambicije (mada kod nekih vinara uvjerenih da će se provući ne i uvijek s dovoljno više ambicije i požrtvovnosti!), čvarci budu dobro napravljeni, prhki a istodobno na svoj način i sočni, ne preprženi (pregoreni), ne glomazni te ne prestisnuti do stupnja žilavosti i osjećaja tvrdoće koštice od pri rezanju table špeka na kocke za topljenje moguće zaostalih komadića kožice odnosno mesa,

Kombinacija čvaraka i pjenušaca bila je dobra tema za vinsku radionicu – specijalno pripremljenu u restoranu Vuglec–breg u Hrvatskom zagorju – kao uvod u sljedeću radionicu na temu pjenušaca na posjedu Penine Istenič mr. Janeza Isteniča na Bizeljskom pa, odmah potom, i u ocjenjivanje pjenušaca početkom prosinca 2019. u Zagrebu, priređeno vezano uz već tradicijski, 4. Salon pjenušavih vina planiran za 31. siječnja 2010. u Zagrebnu u hotelu Dubrovnik, a ubrzo poslije – 14. veljače 2020. – i u Ljubljani.

Radionicu Magnum Monday – Pjenušac i čvarci organizirala je i na poznatom zagorskom eno-gastro i turističkom odredištu Vuglec breg na Vuglec-Bregu moderirala prof. Marija Vukelić, Zagrepčanka koja sa svojom promocijskom tvrtkom Zlatne riječi vrlo aktivno sudjeluje u cro-slo projektu Saloni pjenušaca Zagreb & Ljubljana i koja je i direktorica četvrtog Salona pjenušavog vina u Zagrebu ali i direktorica, za Zagreb, slovensko-hrvatskog projekta Vinski Univerzum što s 2020. po prvi put ulazi u Hrvatsku. Predstavnici medija i partneri događanja mogli su, uz vodstvo sommelijera Darka Lugarića Agave, koji je nastupio i u ime Hrvatskog sommelier kluba, kušati naslijepo četiri pjenušca (dva hrvatska i dva slovenska) s dvije vrste čvaraka (jedni stisnuti do daske, a drugi ne baš tako do kraja pa su imali malčice masnoće, dovoljno da ih se svrsta u zasebnu grupu), i s pogačicama od čvaraka, po domaće zvanima kram-pogačice a internacionalno čvarkuše.

Degustacija čvaraka i pjenušaca na Vuglec-bregu

Kod Vugleca – najava Salona pjenušavih vina u Zagrebu i Ljubljani: Darko Lugarić, Zdenko Šember, Jasminka Šaško, Boris Vuglec, Marija Vukelić, Ivanka Šember i Špela Štokelj (Julio Frangen)

Darko Lugarić objasnio je kategorije pjenušavih vina prema ostatku šećera te, tijekom kušanja i vrlo interaktivne radionice, vodio uzvanike na stručan ali lako razumljiv način kroz sljubljivanje. Pjenušci koji su se kušali sa čvarcima:  Sanabor Pallidia brut nature, NV (malvazija istarska, 35 mjeseci na kvascu u butelji, 13,3 vol %) i Monte Classico zero dosage NV od kuće Monterosso koja trsje ima u Istri i na slovenskoj i na hrvatskoj strani, zatim Jasminka NV demi-sec od Vugleca i Blanc de Blancs 2013 brut od Šembera. Mislim da i u ime svih nazočnih na radionici – od vinara prisustvovali su domaćin Boris Vuglec i njegova enologinja Jasminka Šaško te Zdenko Šember, a iz Slovenije je osobno stigla Špela Štokelj s granice Vipavskog vinogorja i vinorodnog Krasa – mogu i ponovno reći da pjenušac i čvarci idu lijepo skupa. Uđemo li u raščlambu, evo: čvarci su bili kako treba posoljeni, oni do kraja stisnuti i posve prhki. Druga grupa čvaraka bila je ne tako do kraja ali ipak vrlo solidno stisnuta, komadići su zbog te malenkosti masnoće lakše klizili grlom i, rekao bih, pružali doživljaj više. Pjenušci su bili različiti po stilovima i ostatku sladora, kazao bih da je u startu više trebalo više paziti na redosljed njihova posluživanja, tako da linija bude uzlazna, primjerice kao što je savjetovano da se najprije kušaju posve prhki čvarci, potom oni malčice masniji i onda da na red dođe čvarkuša odnosno još i čvarak zajedno s njom, tako je, po meni, trebalo i poredati pjenušce: najprije Monte Classico, potom Šemberov 2013, pa Pallidia 36 mjeseci na kvascu i na kraju vrlo aromatična poluslatka Jasminka, takva zbog toga što su kao ekspedicijski liker poslužili visoki predikati Vuglecovog prijatelja i susjeda Borisa Drenškog Bodrena. Iako je Jasminka i kao slatka sasvim dobro popratila čvarke, i to, po meni, one masnije pa i u kombinaciji sa čvarkušom, ne smatram da bi je trebalo preporučivati baš i uz čvarke, ona je izvan kategorije, i ipak aromatski, zaobljenošću i slasnoj kremoznosti uvjerljivo bolje pripada slatkom desertu, posebice kakvoj dobro nafilanoj orehnjači (kakvu Vuglec zna imati!). No dobro je da je ipak Jasminka ovdje servirana, radionica je bila i zamišljena da se kuša nešto drugo, da se nešto sazna i nauči. Vrlo profinjena Pallidia, iako je odlično prijala uz čvarke, prekompleksna mi je bila za čvarke i, osobno, radije bih je ipak pričuvao za uz neko kompleksno jelo iz slane kategorije. Monterossa Classic u ovoj mjehuričavoj konkurenciji i s čvarcima? Za nj bih se opredijelio kao pratitelja do kraja stisnutih, prhkih čvaraka. A u izboru dobitne, najbolje kombinacije sa čvarcima koje smo kušali opredijelio bih se, i to za spoj s onim nešto slabije stisnutim čvarcima, među spomenuta ponuđena četiri pjenušca za odličan Šemberov Blanc de Blancs s dodanom vrijednosti, koji bi svakako sjajno prijao uz neko kompliciranije jelo. ♣

Boris Vuglec ponosno poslužuje svoj pjenušac!

O PROJEKTU VINSKI UNIVERZUM – U nastavku degustacije čvaraka i pjenušaca pa potom i uz Vuglecov kolinjski ručak predstavljena je akcija Vinski Univerzum koja nam, kako je rečeno, dolazi iz Slovenije. Riječ je o obrazovno-promocijskoj priredbi, prvi put organiziranoj u prosincu 2015. u Ljubljani. Ona je odmah, sudeći po reakcijama posjetitelja i vinara, polučila velik uspjeh. Na događanju se tada okupilo preko 700 mladih, koji su preko vinara–svojih vršnjaka, različitih radionica i festivalskog programa ušli dosta duboko u domenu kulture vina općenito a pjenušaca zasebno. Svake je godine slovenski Vinski univerzum kao svojevrsna edukativna manifestacija sve bolja i sa sve više posjetitelja i izlagača. rsna edukativna manifestacija sve bolja i sa sve više posjetitelja i izlagača. Sad se eto Vinski unverzum, s ciljem da se širenjem objašnjenja i s mogućnošću kušanja za mlade (nove) potrošače usmjeri prema boljoj kakvoći proizvoda i da se vinare tim podizanjem svijesti novih mladih potrošača o kakvoći dodatno stimulira da  sami stalno dižu pragove kvalitete unutar svoje ponude, prenosi i u glavni grad Hrvatske, vidjet ćemo reakcije ovdje. Vinski univerzum Zagreb 2020 preuzima slovenski model i prilagođava ga hrvatskim uvjetima. Priredba je dakle tematski osmišljena da pruži maksimalni doživljaj mladim posjetiteljima kao novoj publici, a da vinarima kroz dodatne aktivnosti pokuša otvoriti nove prodajne kanale za novu ciljnu publiku. Plan je na priredbu pozvati do 500 studenata iz Hrvatske i inozemstva čija je zajednička želja upoznati vinske priče i vina raznih vinara. Kao uvod u priredbu Vinski Univerzum Zagreb 2020. trebao je poslužiti susret na Agronomskom fakultetu gdje se sa studentima razgovara o vinskoj kulturi, vinorodnim područjima, proizvodnji i degustaciji pjenušaca. Na Vinskom univerzumu u Zagrebu organizirat će se i dvije radionice sa zanimljivim temama. Festival se realizira uz podršku Kluba studenata Agronomskog fakulteta, Hrvatskog sommelier kluba te Turističke zajednica Zagrebačke županije. ◾

MASTERCLASS UMJESTO FESTIVALA – Ubrzo nakon radionice Pjenušci i čvarci, na Vuglec-bregu, slijedila je nova radionica posvećena pjenušcu, eto kao i ona prethodna zagorska datumski smještena u punu sezonu kolinja (čvarci) i vrijeme Adventa (pjenušci). I ova druga, a s lokacijom na posjedu Penine Istenič na Bizeljskom, po logici je uvrštena u predbožićno i prednovogodišnje vrijeme kad su baš pjenušci posebno aktualni. Prijašnjih godina Isteničevi, koji rado kažu kako su najveći obiteljski proizvođači pjenušaca u Sloveniji, priređivali su u prvoj polovici prosinca festival perlica ili, kako oni vele, mehurčkov, za ovu godinu promijenili su koncept i umjesto za festival opredijelili se za manifestaciju drukčijeg tipa od festivala međutim na kojoj bi također okupili brojne pjenušare osobno, zatim krug profesionalaca s eno-gastro scene kao npr. enologe, sommelijere i ugostitelje te vinske novinare, a nije izostao ni treći bitan segment kojim se nužno zatvara krug a to su ljubitelji vina i dakako, posebno pjenušaca, kao potrošači.

Domaćin Miha Istenič (u sredini) s komentatorima pjenušaca i s voditeljem kroz program Valentinom Bufolinom, dopredsjednikom Udruženja sommeliera Slovenije, slijeva su: Željko Suhadolnik, Miran Sirk Bjana, Sergij Cesar, Jure Tomič, Miha i Bufolin, zatim Tomaž Sršen i François Botton Slapšak. Dolje: Janez Istenič

Radionica je tako spojila edukativnu notu, hedonizam i poslovni aspekt. Nazočni proizvođači koji su donijeli svoje zapjenjene uzorke za kušanje – a tih uzoraka bilo je oko 30, među njima i dva iz Hrvatske! – imali su priliku široj publici (prostrana dvorana bila je puna!) prezentirati sebe kao proizvođača i svoj proizvod, S pjenušcima su se – netko s jednim uzorkom, netko s dva a netko i s tri uzorka – pokazali Berkovič, Pinterič, Zagmajster, Albiana, Kerin, Kunej, Marič, Mastnak, Kozinc, Domaine Slapšak, Istenič, Štokelj, Bjana, Ščurek, Silveri, Guerila, Kobal, a iz Hrvatske obitelj Tomac iz Jastrebarskoga (Classic brut nature 2006 i Amfora brut nature 2015). Po jedan član spomenute grupe izabranih enologa, ugostitelja, sommeliera i novinara predstavljene kao svojevrsna stručna komisija, komentirao je po par kušanih uzraka. U toj komentatorskoj grupi bili su, uz domaćina, Janeza Isteniča, znani tršćanski sommelier Sergij Cesar – sada nastanjen u Genevi, zatim François Botton – enolog iz Francuske koji radi za slovenski podrum Domaine Slapšak, pa Tomaž Sršen – publicist-vinski pisac, Miran Sirk – šampanjer kuće Bjana iz Goriških brda, Jure Tomič – istaknuti ugostitelj i sommelijer s restoranom Debeluh u Brežicana, inače član prestižne međunarodne udruge Mladi restorateri Europe (JRE), i Željko Suhadolnik, novinar i vinski pisac iz Zagreba. Kroz program je vodio Valentin Bufolin, dopredsjednik Udruženja sommeliera Slovenije. Publika koja se došla upoznati s pjenucima i pjenušarima i uživati u mjehurićima i prigodnom zalogaju ulaznicu je platila. Lijepo uspjela priredba! ◾

Najnovije! Čep DIAM za najgorljivije zagovornike eko-produkcije

O SALONU PJENUŠAVIH VINA ZAGREBČetvrti Salon pjenušavih vina Zagreb održat će se dan nakon Vinskog univerzuma, konkretno u petak, 31. siječnja 2010. popodne u hotelu Dubrovnik, vrata su otvorena od 15 do 21 sat. Priredba će okupiti, kao i prethodnih godina, četrdesetak izlagača.

Novost u vezi sa Salonom je da se ove godine međunarodno ocjenjivanje mreže SALON OF SPARKLING WINES po prvi put održalo u Zagrebu, a bilo je to u suradnji s Hrvatskim sommelier klubom. Pobjednici – konkretno proizvođači triju najbolje ocijenjenih bijelih i triju najbolje ocijenjenih ružičastih pjenušaca – svečano će se proglasiti i primit će odličja na salonima u Zagrebu i Ljubljani. Za vrednovanje je prijavljeno više od 80 uzoraka pjenušavih vina. Pjenušce je ocjenjivalo 16 strukovno potkovanih ocjenjivača iz regije, podijeljenih u dvije komisije. Predsjednica žirija s hrvatske strane bila je enologinja Ivana Nemet inače zaposlena u PP Orahovica, a sa slovenske enolog Dušan Brejc. U komisiji br. 1 pod predsjedanjem Ivane Nemet radili su Zelinčanka Ivana Puhelek iz vinske obitelji Puhelek Purek, pa slovenski vinski pisac Jože Rozman, zatim sommelijerka Milena Zaharić iz Novog Sada, proglašena u Srbiji najboljom ocjenjivačicom upravo pjenušaca, pa zagrebački sommelier i ugostitelj Darko Lugarić Agava, Špela Štokelj iz vinske obitelji iz Vipave, te enolog Saša Zec. U komisiji br. 2 pod predsjedanjem Dušana Brejca radili su enologinja Antonija Čeme, sommelier i ugostitelj Mario Meštrović Kajzer, novinari i vinski pisci Ivo Kozarčanin i Željko Suhadolnik, zatim slovenska sommelijerka Vanja Mramor, pa Nikola Šember iz znane plešivičke vinske obitelji, i enolog i sommelijer mr. Franjo Francem.

Moji osobni dojmovi s ocjenjivanja, dakako, mogu govoriti samo o pjenušcima koji su potočeni žiriju br. 2. Izdvojio bih kao jače pažnje vrijedne sljedeće pjenušce: Lucidia 2015 extra brut – Vina Sanabor (Primorska Slovenija, Kras, 12,5 vol %, 5 g/lit slador); Cuvée Prestige 2013 extra brut – Kurtalj (Središnja bregovita Hrvatska, Plešivica, 12,8 vol %, 3 g/lit ostatak sladora); Penina Vintage 2011 brut natureZlati Grič (Štajerka Slovenija, Podravlje, 13,0 vol %, 2 g/lit slador); Zlata radgonska penina Ciconia brut 2008Radgonske gorice (Štajerska Slovenija Podravlje, 12,5 vol %, 9 g/lit slador); Penina brut klasična metoda NVPuklavec Family Wines (Štajerska Slovenija, Podravlje 11,6 vol %, 6,8 g/lit sladora); Brut Moscato 2018Family Estate Leber -Vračko (Štajerska Slovenija, podravlje, 12,0 vol %, 9,5 g/lit sladora; za charmat metodu učinilo mi se baš prikladnime kao bazno vino rabiti ono od aromatične sorte ali u posve suhoj varijanti!).

Službeno, najbolje ocijenjeni u bijelim i ružičaastim pjenušcima sljedeći su uzorci:

Bijela pjenušava vina

Prestige extra brut 2013 – Istenič, Bizeljsko-Sremiški vinorodni okoliš, Slovenija; 1 a) Penina vintage 2011 brut natureZlati Grič, Štajerska Slovenija; 2) Muscat brut 2010 – Vina Kauran, Štajerska Slovenija; 3) No. 1 brut NV – Istenič, Bizeljsko-Sremiški vinorodni okoliš, Slovenija

Rosé pjenušava vina

Bregh rosé brut 2017 – Petrač, Središnja bregovita Hrvatska, Hrvatska; 2) Penina rosé brut 2017 – Vipava 1894, Vipavska dolina, Slovenija; 3) Ružica Vinodola brut 2017 – Vinska kuća Pavlomir, Hrvatska Istra i Kvarner, Hrvatska

U pripetavanju za najboljega: Prestige od Isteniča i Konjiška penina od Zlatog Griča

_______________________________

ŠAMPIONOVA MOGUĆA KORISTJanez Istenič (79) na vinskoj je pozornici i uglavnom u pjenušavom segmentu već više od pola stoljeća. Nakon što je prestao aktivno s nogometom, 1964. se okrenuo posve Bakhu i kao individualni proizvođač krenuo s vinogradom od oko 1,5 hektara na području Bizeljskoga na samoj granici s Hrvatskom. U sferu pjenušaca ušao je 1968. Razvio se u jednog od ne samo najcjenjenijih proizvođača pjenušaca nego i u jednog od najvećih pjenušara u Sloveniji, najvećime u smislu obiteljske produkcije. U prvih 51 godinu bavljenja pjenušcima, sa članovima svoje obitelji i s nekoliko suradnika proizveo je oko četiri milijuna boca pjenušavog vina. Danas godišnje napravi oko 130.000 do 150.000 boca, ovisno o berbi.

– Kad sam počeo, pjenušac je smatran kao nešto aristokratko i tajanstveno, tako da je start bio pun istraživanja i improvizacija, ali sve je sjelo na svoje mjesto zahvaljujući mojoj velikoj ljubavi prema tome poslu i uz puno učenja iz stručnih knjiga kao i uz posjete podrumima u Francuskoj, Italiji, Njemačkoj – reći će šampion 2019. Janez istenič

Na zalihi i sazrijevanju u podrumu Istenič stalno drži oko 400.000 do 500.000 boca, sirovina je 70 posto iz vlastitih vinograda, ostatak je od grožđa iz otkupa.

Istenič je afirmiran ne samo u Deželi nego i u Hrvatskoj, znan je i cijenjen i šire u europskim krugovima, uvršten u knjige šampanjera autori kojih su utjecajni vinski pisci.

– Za naše pjenušce smo u prošlosti u Parizu, Londonu i u Veroni primili barem stotinu medalja i oko 10 šampionskih naslova u Bruxellesu, New Yorku, Gornjoj Radgoni i Ljubljani. U 2019. smo osvojili srebrnu medalju na Decanterovom World Wide Awardsu i zlatnu medalju na Bubbles of Sparkling wines u Londonu. Što se tiče knjige, 2013. godine uvršteni smo u World Encyclopedia of Champagne & Sparkling Wine, autorica je Essi Avellan.

S legendom Janezom Istenicem

Što Isteniču, inače ove godine nositelju priznanja za doprinos razvoju vinskog turizma koji i na međunarodnoj razini dodjeljuje hrvatska udruga G.E.T. Report iz Zagreba, može u poslovnom smislu značiti ovaj trijumf na ocjenjivanju za Salon pjenušaca Zagreb-Ljubljana?

Ocjenjivanje naslijepo, strukovna komisija sastavljena od kušača iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, konkurencija uzoraka jaka posebice iz Slovenije (Radgonske gorice, Zlati Grič, Sanabor, Klet Brda, Puklavec…), mada treba reći i to da, nažalost, nije bilo Bjane i Silverija, a iz Hrvatske nedostajali su teški artiljerci Tomac, Korak, Šember… Smještaj Isteničeva pogona u geografskom smislu i prirodna gravitacija prema na 45 minuta vožnje autom blizom Zagrebu kao značajnom tržištu odakle se otvara put prema jadranskome jugu… I dnevna politika koja međutim traje i koja uporno razdvaja i ono što može biti logički povezano i što je prije i bilo povezano do mjere da se skok odavde do Isteniča smatrao ne odlaskom nekome u drugu državu nego nekome maltene našemu ali na susjednoj strani Sutle.

– Ova odličja s ocjenjivanja za Salone pjenušca u Zagrebu i Ljubljani znače nam mnogo, ona, jednostavno, upućuju na kakvoću. Istina je da medalja sama za sebe u kontekstu posla ne predstavlja mnogo, svaki dobitnik mora se potruditi kroz svoju komercijalnu službu da nagradu dobro valorizira. Svjestan sam da ćemo i mi morati intenzivirati našu markretinšku aktivnost. Mogu reći da je naš podrum omiljeno odredište ljubitelja vina tj. pjenušaca, ali taj interes treba stalno i podgrijavati određenim akcijama na tržištu. Iz Hrvatske nam dođe godišnje između 30 i 40 posto od ukupnog broja posjetitelja, a u odnosu na našu produkciju pjenušaca u Hrvatsku izvezemo oko 35 posto boca, međutim prostora, smatram, ima i za jače povećanje, posebice u kontekstu naših najboljih proizvoda, a to su Prestige, linija Gourmet te No1, tako da već radimo novu strategiju marketinga baš i posebno za Hrvatsku – dodao je mr. Istenič.

Isteniče dakle čeka i te kako ozbiljan angažman u marketingu prema hrvatskome tržištu, bilo i smislu poboljšanja plasmana butelja u Lijepoj nasoj, bilo u privlačenju i većeg broja gostiju iz Hrvatske u Staru Vas kod Bizeljskoga. ◾

_______________________________

Prizor s ocjenjia, i, dolje, svi ocjenjivači (Julio Frangen)

Siniša Lasan, novi – i po treći put! – hrvatski sommelijerski prvak, u društvu s drugoplasiranim Ivanom Jugom i trećim Markom Škaricom, te s predsjednikom i dopredsjednikom Hrvatskog sommelier kluba Frankom Lukežom i Franjom Francemom, kao i s voditeljem edukacije pri HSK-u prof. Krešimirom Mikincem. Dolje: Lasan s uglednim peljeakim vingradarima/vinarima Marijom Bura Mrgudić i s njenim bratom Nikom

Sada, nakon ocjenjivanja, oči su proizvođača svakako osobito uprte u sommeliere koji su bili članovi žirija za vrednovanje, konkretno Marija Meštrovića koji se, nedavnim preuzimanjem objekta Kajzer vratio izravno ugostiteljstvu (nekad je odlično vodio velikogorički restoran Mon Ami), zatim Darka Lugarića, asa iz restorana Agava, a i u Novosađanku Milenu Zakarić kao specijalisticu za mjehuriće. Šteta je što u žiriju nije bio i Zagrepčanin Siniša Lasan. Lasan je naime nedavno postao i po treći put hrvatski sommelijerski prvak, a zamalo mu je u Londonu izmakla prestižna međunarodna titula MS ili Master Sommelier, no to mu je bio tek prvi pokušaj da je se domogne. Lasan unatrag nekoliko godina s velikim uspjehom i utjecajem radi na dubrovačkom području, u uglednom restoranu Proto, i zahvaljujući upravo njegovu zalaganju na vinskim listama toga dijela Lijepe naše našlo se dosta (mirnih i pjenušavih!) vina s hrvatskog sjevera koja i te kako odgovaraju lokalnoj, morskoj spizi!

_________________________________

HRVATSKI PJENUŠCI – RAST IZVOZA! – Lijepa vijest za kraj ove godine i ulazak u novu, s mogućim novim značajnim, kako se to kaže, radnim pobjedama. Nakon što je dovršena obrada podataka, iz Hrvatske gospodarske komore javljaju da je izvoz hrvatskih pjenušaca u 2018. u odnosu na 2017. porastao za 35 posto, konkretno s u 2017. ostvarenih 748.000 € na 1,08 milijuna € u 2018. Količinski, radi se o porastu od 117 hektolitara, konkretno sa 324 hektolitra u 2017., u 2018. dosegnut je 441 hektolitar.

Najviše se izvezlo u Nizozemsku (346.500 eura), a slijede Italija (178.100 eura) i Njemačka (140.300 eura). Četvrto najveće izvozno tržište za hrvatske pjenušce je Singapur, u koji smo prošle godine izvezli pjenušaca u vrijednosti 136.000 eura.

S druge strane, uvoz pjenušavih vina nam je prošle godine narastao za 19 posto, ali riječ je o mnogo većim iznosima. Tako smo u 2017. uvezli pjenušaca u vrijednosti 7,6 milijuna eura, a u 2018. u vrijednosti većoj od devet milijuna eura (porast sa 14.300 hektolitara na 17.900).

Najviše pjenušaca uvozimo iz Francuske (3,3 milijuna eura), Italije (2,8 milijuna) i Njemačke (1,1 milijun eura).

U prvih devet mjeseci 2019. godine izvoz je već količinski premašio cijelu prošlu godinu (476 hektolitara, inače vrijednih 683.000 eura), Prema podacima za prvih devet mjeseci 2019., najviše izvozimo pjenušce za zaštićenom oznakom izvornosti (211 hektolitara, vrijednih 546.000 eura). Uvoz je ove godine u odnosu na 2018. nešto usporio, do kraja rujna uvezeno je 12.800 hektolitara u vrijednosti 7,9 milijuna eura.◾

_______________________________

Zagrebačka smotra iz mreže Salon of Sparkling Wines, s kojom se, odmah nakon sajma WineOs u prvoj polovici siječnja u Osijeku otvara sezona festivala plemenite kapljice u 2020., predstavit će ponajbolje hrvatske i slovenske pjenušare ali i neka pjenušava vina nekolicine stranih proizvođača. Smisao Salona je, kaže prof. Marija Vukelić, zagrebačka direktorica, širenje svijesti da se pjenušava vina konzumiraju ne samo za praznike i svečanosti, nego i svaki dan, k tome želja je da se, kroz izobrazbu, i podiže razina kulture pijenja pjenušavih vina, tako da će na manifestaciji biti priređeno nekoliko vođenih radionice besplatnih za posjetitelje iz šire javnosti. A još i do Salona bit će još nekoliko najavnih događanja. Kao i prošlih godina, na festivalu pjenušaca u hotelu Dubrovnik dio prostora bit će u znaku ponude i kulinarskih delicija koje se lijepo sljubljuju s pjenušavim vinima.

Za četvrti Salon pjenušavih vina Zagreb, 31.1 2020., cijena ulaznice za posjetitelje iznosi u pretprodaji 120kn, a na dan priredbe 150kn. Prodaja na entrio.hr. Info: www.salonofsparkingwine.com

Sličice iz predbožićnog vremena Zagreba 2019

Adventski vijenac na Trgu bana Jelačića u Zagrebu

OD JELAČIĆ-PLACA PREKO TKALČE DO VITRINE i CHEESE BARA uz EUROPSKI TRG

Prekrasna subota, preko podneva sunce, makar zubato, idealno za jesti na cesti – moderno se to veli Street Food, pa dobro društvo, afrodizijak iz Malog Stona za duge zimske velegradske noći, i sirova i kuhana vina s istoka i zapada, od Fruške gore kroz Plešivicu do Collija u Italiji…. Vu tem Zagrebu, s’ega na volju, s’ega ima, to j’ istina, vu tem Zagrebu!…

Nakon debija na priredbi Kaj su jeli naši stari? u Vrbovcu, Davor Dretar Drele – glumac, radio i tv-voditelj, sve više se posvećuje ugostiteljstvu ali s one, unutrašnje strane šanka a manje s ove vanjske strane. U odnosu na malenu pečenjarnicu u Vrbovcu, ovo na Jelačić-placu na zagrebačkom Adventu prava je kuća dostoijna Djeda Božićnjaka odnosno Djeda Mraza…

Dado Tašner – briga za demografsku obnovu

Toga dana počelo je na Jelačić-placu – punom mirisa crnogorice (tu je postavljen i okićen golemi bor od 15 metara, najveći u Zagrebu u kojemu je, inače, ove godine Zrinjevac postavio 104 božićna stabla!), kobasica i kuhanog vina – upravo s vrućim kuhanim crnjakom (fino kuhano vino!!!) u kućici kod Dreleta DEdeka Mraza ili DEdeka Božičnjaka, i onda, dalje, uzlazno krenulo kod DAdeka Tašnera. Dado za predsjednika! Pripremao je marljivo malostonske kamenice za konzumaciju, jesti na cesti ili Street Food. U Metropoli na najboljem Adventu na svijetu nesebična propaganda za zimski turizam na jugu Lijepe naše Ali, i još važnije: briga za demografsku obnovu zemlje! Kad nas je već tako krenulo s izvozom Hrvata, pa da bude materijala i za nastavak!… Što reći u vrijeme zahuktale predsjedničke kampanje do li: Dado za predsjednika! Dado, Dado!…

Ni znani naš chef Hrvoje Zirojević nije odolio pružanju potpore demografskoj obnovi u društvu s kameničarom Dadom i pjenušarom Zdenkom Šemberom

Dva koraka preko Europskog trga do Vitrine, a tamo – delegati s Fruške gore, Plešivice i Collija tj. talijanske strane Goriških brda. Bratstvo i jedinstvo. Narančasta odnosno jantarna vina, pjenušci, rajski rizling. Đorđe Bikicki s Fruške gore, Zdenko Šember s Plešivice, Dario Prinčić s Colija. Jelena Bulum i Maras Manuela, pa cha cha cha…

Stiže i pajdaš Alfi Kabiljo, maestro od Jalte. Mjuzikl pred Vitrinom se nastavlja u sve jačem tonu, bogme – ne ideme dime dime… A kad se napokon odande krenulo, opet stop – kod demografa Dade Cheesea. Kao as na desetku odnekud laganinskim korakom bane chef nad chefovima Hrvoje Zirojević! Tome što on ponudi na tanjuru nema premca na ovim prostorima a i šire, riječ je ne samo o okusu, nego, bogme, kako to izgleda na tanjuru, nečemu što je stvarno i za izložbu, u Akademiji za LIKOVNU umjetnost!

Na tom starom ljetu veselimo se!…

Neizostavan na degustaciji visokokvalotetnog i osebujnog vina – proslavljeni naš skladatelj Alfi Kabiljo, u društvu s vinarima Zdenkom Šemberom (mirna vina, bijela i crna, pjenušci), zatim Darijom Prinčičem s Collija (jantarna vina Jakot i Trebež, crnjaci merlot i cabernet sauvignon, 10 ha, 7000 trsova, 35.000 butelja) i Đorđem Bikickijem s vinogradima na Fruškoj gori nedaleko od Iloka (bijela, rosé, crno i jantarno)

Rougemarin City Journal pop up we love local: WE LOVE LOCAL, EXCEPT OUR MOTHER LANGUAGE… – Kažu kako je zagrebački Advent postao čarobniji za još jedno gastro iskustvo – Rougemarin City u Petrinjskoj ulici kod Trga bana Jelačića na mjesec je dana postao Journal pop up We Love Local. Obožavateljima vrhunskih gastro užitaka omogućeno je da kroz cijeli prosinac u samom srcu grada kušaju specijalni We Love Xmas menu, maštovitu reinterpretaciju tradicionalnih hrvatskih jela u street food varijanti (zašto ne u varijanti jesti na cesti?). Sva adventska i božićna jela spravljena su bila isključivo od lokalnih namirnica koje su uzgojili i proizveli sjajni mali domaći proizvođači, baš u skladu s filozofijom gastronomske platforme We Love Local. Međutim očito nikako da se zavoli i vlastiti jezik. We love local, except our mother language….

Novi adventski punkt uz Jelačić-plac, na početku Petrinjske – Rougemarin. chefa Marina Medaka. We love local, a ako je već tako moglo je i pisati Obožavamo domaće!

Domaća jela koja je ponudio Journal pop up We Love Local a koja je potpisao chef Marin Medak bila su u dva različita posluženja: u porcijama normalne veličine i u novim malim porcijama small plates, izvrsnima za degustaciju. Organizatori kažu da su htjeli ići na ruku gurmanima koji vole uroniti u lokalne okuse, naime oni koji žele istraživati mogli su sebi priuštiti više različitih zalogaja We Love Xmas menua, a da im to ne bude preveliki financijski zalogaj.

Na pladnjevima su stizala redom jela neobičnih – ali, hvala Bogu, ipak hrvatskih – naziva: Smotani pršut, Livada i pastir, Bombon brudet, Batat juha, Skradinski rižoto, Tuna paštašuta i neobična Ramen purica. Kao glavna jela, Božićna patka, Janjeća koljenica u sarmi, Badnji mix i Vučena pašticada su kao kruna večeri, na kraju, dakako, poslužene su slastice. ◾

 Enogastronomija i trbušnjaci: PA, i LJUBAV IDE KROZ ŽELUDAC!… – U tijeku Adventa, na jednoj prezentaciji vezanoj strogo uz eno-gastronomiju u središtu pažnje – trbušnjaci! Pa, što da ne?! Ionako stara izreka kaže kako ljubav najprije ide kroz želudac, a s propovjedaonica pojačano slušamo da trebamo živjeti u ljubavi.

Evo famoznih rasplesanih želučeka…◾

SLAVONSKE RAPSODIJA i BAJADERA NA TANJURU – Rapsod je u staroj Grčkoj bio putujući pjevač koji je uz pratnju lire izvodio epske pjesme, a rapsodija je pjesma rapsoda odnosno muzička fantazija na temu narodne predaje, tako barem kaže Veliki rječnik stranih riječi Bratoljuba Klaića. Rapsodija u širem kontekstu može se odnositi i na gastro-segment, dakle biti i gastro-fantazija na temu delicija (ne delirija!). Dojmljivim ateljeom okusa u zagrebačkom Procaffeu na Adventu 2019 to je pokazao Klaster slavonskih turističkih zajednica. Čvarci, kulin i kulinova seka, slanina, razni sirevi, bajadera od svinjetine, šunka pečena u kruhu, požeški vinogradarski ćevap kao jelo kojime se otjeruje neprijatelj, sarmica, kuhane ljute kobase, tačkrle s orasima ali i s makom, orahnjača (masnica) i makovnjača, suhi kolačići poput sjajnih prhkih šapa…

Raskoš Slavonije na tanjuru. Njam, njam…

Što li je to bajadera od svinjetine? Riječ je o svinjetini pečenoj u komadu, pa ohlađenoj i izrezanoj na komade pravokutnog oblika (baš kako izgleda bajadera iz bombonijere) i tako posluženoj… A što je to požeški vinogradarski ćevap, jelo kojime se otjeruje neprijatelj?

Za 15 osoba treba: 25 komada svinjske vratine i 15 komada juneće vratine ili mesa od buta, 0,5 kg slanine, tri glavice luka, tri paprike, sol, papar, mljevena crvena paprika, krumpir. Komade mesa narezati na debljinu prsta, začiniti solju, paprom i mljevenom paprikom te ostaviti u pacu barem 24 sata. Na ražanj naizmjenice nabadati po komad svinjetine, slanine i junetine, sve dok se meso ne potroši. Da se meso ne bi vrtjelo oko ražnja, na svakih po desetak centimetara nabosti i kožu od slanine. Nabodeno meso zamotati svinjskom ili telećom maramicom i povezati špagom. Ako nema maramice, poslužit će, kažu, i papir za pečenje odnosno aluminijska folija. Peći vrteći uz laganu vatru, dok meso ne bude gotovo. Skinuti s ražnja i servirati vruće. Dok se meso peče, skuhati krumpir i narezati ga te istresti u tavu u kojoj se skupljala masnoća pri pečenju mesa, promiješati i kratko zapeći na vatri. Jelo prati uzrećica da se njime tjera neprijatelj naravno ne stoga što ne bi bilo dobro za jesti nego stoga što se u povijesti još za najezde Turaka na ove naše prostore pokazalo efikasnom prijevarom neprijatelja koji je određene prostore držao pod opsadom a kad mu se učinilo da se okruženi domaći stanovnici konstantno dobro hrane, misleći da će se opsada odužiti u nedogled, radije je napustio pozicije…

Adventski summit slavonskog turizma u Zagrebu: Martina Jakelić, Maja Jakobović Vukušić, Ružica Vidaković, Mislav Matišić i Rujana Bušić Srpak  (Marko Colić)

Adventski susret sa Slavonijom koji je u Metropoli priredilo pet slavonskih županijskih turističkih zajednica bio je prilika da se nešto novo nauči iz povijesti Slavonije ili da se podsjeti na neke detalje vezane uz tu našu regiju.

Evo tih nekih cveba kojih mi u Hrvatskoj moramo biti svjesni: na području Slavonije živi se dugih već osam tisuća godina, u Slavoniji je pronađen najstariji indoeuropski kalendar, vino se punilo u butelje gotovo 200 godina prije nego u Burgundiji i Bordeauxu, tu su se proizveli jedno od prvih piva u svijetu, ali i prvi hrvatski pjenušac. Slavonija ima i najveći crkveni trg nakon Rima, tu je bila prva kovnica novca u Hrvatskoj i prvi puta se u našoj zemlji upravo u Slavoniji zakotrljala nogometna lopta, a i zaigrao tenis…

Poziv na fine wine & dine u restoran novog kutjevačkog vinskog podruma Galić

A, sada, po prvi puta su se upravo u Slavoniji u Hrvatskoj i okupili direktori pet turističkih zajednica kako bi zajednički promovirali ljepote i turističku ponudu regije. Pod simboličnim nazivom Divani (od: divaniti), u vinoteci kavane Procaffe u srcu Zagreba održana je prezentacija ove jedinstvene regije uz vrhunska slavonska vina i najfinija jela koja potpisuje iločki hotel Dunav, prvi nositelj Michelinove preporuke u tom dijelu Hrvatske.

Martina Jakelić, direktorica TZ Virovitičko-podravske županije, Maja Jakobović Vukušić, direktorica TZ Požeško-slavonske županije, Ružica Vidaković, direktorica TZ Brodsko-posavske županije, Mislav Matišić, pomoćnik direktorice TZ Osječko-baranjske županije i Rujana Bušić Srpak, direktorica TZ Vukovarsko srijemske, koja je i koordinatorica Klastera Slavonija, prezentirali su turističke atrakcije najistočnije hrvatske regije, poznate po gostoljubivosti i ljudima otvorena srca.

Ovo je snažan i konkretan iskorak u promociji i prezentaciji Slavonije kao turističke destinacije Hrvatske. Sporazumom o suradnji na kreiranju i promociji turističkog brenda Slavonija, što su ga je prošle godine potpisali svih pet županijskih turističkih zajednica, Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo turizma, utvrdili smo okvire i aktivnosti kojima želimo ostvariti konačni cilj a to su razvoj i promocija proizvoda i usluga kao generatora povećanja turističkih rezultata. Nitko od potpisnika taj cilj ne može relizirati sam i stoga je zajedništvo u spremnosti da ostvarimo sve ono što Slavonija u turizmu može ključan faktor uspjeha. Imamo još jako puno toga čime se svijetu možemo pohvaliti. Kako je riječ o novom pristupu promociji, prvi je korak bio izrada strateškog marketinškog plana turizma Slavonije s planom brendiranja za razdoblje od 2019. do 2025. koji će uskoro na usvajanje, iz tiska je ove godine izišla brošura Slavonija, a zajednički nastupi na sajmovima i posebnim prezentacijama već daju prve rezultate, ističe Rujana Bušić Srpak.

Slavonija je destinacija koja ima što za ponuditi svih 365 dana u godini. Jedan od osnovnih motiva posjeta našem kraju je gastronomija, imamo i dva parka prirode, Kopački rit i Papuk, koji izgledaju božanstveno u svako godišnje doba. Slavonija nudi najljepši spoj tradicije i urbanog, a svi koji dođu prvi put oduševe se kad okuse boje i mirise, dožive moćni Dunav, ali i Savu i Dravu, nepregledne vinograde, Zlatnu dolinu, Plemićku rutu i otkriju da Slavonija nije samo nepregledna dosadna ravnica.

Visoka kuhinja/Haute cuisine, Esplanade Hotel: chefica ANA GRGIĆ – Po tradiciji, i ove godine zagrebački hotel Esplanade, i te kako znan po eno-gastro zbivanjima – posljednji veliki spektakl u 2019. bio je Zagreb Vino.com – priredio je u predpraznično vrijeme svečanost hrane i vina već i prije blagdana, tj. Božića i Nove godinu. Chefica Ana Grgić ponovno se dokazala da je kao umjetnica s kuhačom na vrhu hrvatske gastronomije, a hotel Esplanade i te kako je potvrdio svoju dugogodišnju reputaciju baš u tom profinjenom hedonističkom aspektu uz tanjur i čašu. Nije bilo uz Badnjak uobičajenog bakalara te uz Božić pečenih purice ili patke a uz novogodišnje slavlje odojka, ali je od ribe bila jadranska tuna, bilo je slanine (lardo), gljiva – tartufi i smrčci, bilo je prženog kukuruza i kreme od kukuriza, praha od dimljenog ružmarina, tamne čokolade u kremi…

U počast Božiću: hotel Esplanade Zagreb, chefica Ana Grgić u kuhinji sa svojom ekipom

Za početak: focaccia i razni oblici kruha s maslacem s tartufom i s maslacem s maslinama, te s maslinovim uljem, zatim potrbušnica od jadranske tune s ukiseljenom gorušicom u soku od cikle, artičoke, popraćno s pjenušcem Rosé brut Tomac, pa gnudi sa sušenim vrganjima, hrskavi lardo i tartufi, popraćeno sa Kuvlakhe Zelencom 2015 od Krauthakera, onda karamelizirani goveđi jezik (jabuka, krema od sira, gel od orahovca, smrčci), s Pinot noirom Marquis 2016 obitelji Barundić iz Doline kardinala, odrezak od noja na kremi od kukuruza, s prženim kukuruzom s prahom od dimljenog ružmarina, s korijandarom, praćeno Malbecom Terrazas reserva 2017 Bodegas Mendoza, i u finišu čokoladna cigara s kremom od tamne čokolade, rumom, prahom o gelom od hibiskusa, kremom od vanilije, popraćeno slatkastim Badelovim Merlotom boutique s Korlata kod Stankovaca. ◾

Pozdrav publici uz jela: Sanda Sokol, te uz vina: sommelier Ivan Šneler

Hedonizam i zdravlje

BADNJAK u ZNAKU – GADUSA!

            Na sjevernoj polukugli Božić, a s njime naravno i dan koji mu prethodi – Badnjak, su zimi. U zimsko vrijeme za tanjur, od namirnica poput mesa i ribe, češće se, logično, bira meso, nerijetko svinjetina, za masna pečenja. Ali, Badnjak je uvodni dan u mesne gozbe, pa je logično da se za badnju večer iz koje se s ponoći prelazi u Božić preferira riba. Kralj na tanjuru za badnju večer postao nam je bakalar, latinskim nazivom Gadus morhua, bez obzira na to što nam on stiže s dalekog sjevera (uglavnom Norveške) i na to što je Hrvatska zemlja na jugu Europe, k tome smještena uz obalu mora, Jadranskog mora kao staništa najplemenitijih ribljih vrsta. Nismo mi iznimka što se tiče popularnosti te arktičke ribe na južnim paralelama, bakalar je nadaleko znana delikatesa primjerice i u Italiji, s kojom dijelimo Jadransko more ali koja more ima i duž druge strane svoje Čizme, te u – Portugalu, čija je morska obala na Atlantiku!

Bakalar Gadus morhua

Priča iz 16. stoljeća govori da je mletački pomorac i trgovac stanoviti Pietro Querini krivac za dolazak bakalara na Mediteran, poslije je ta riba preko Mletaka stigla i u naše krajeve. Querini je sa svojim brodicama doživio brodolom uz obalu Norveške gdje je prvi put okusio tu iznimnu ribu, ali pripremanu kao svježu. I odlučio je ponijeti u svoje krajeve. Naravno, to nije bilo moguće sa svježom ribom, jer putem bi se, dakako, pokvarila. Queridi je vidio da je Norvežani suše kako bi je mogli koristiti stalno kroz godinu i u drugim krajevima zemlje a ne samo u onim priobalnima, te kako bi je mogli i prodati drugim zemljama, pa je nakon mjeseci izbivanja iz domovine i pred povratak u domaju svoju brodicu nakrcao sušenom ribom intenzivni miris koje je zgrozio njegove suputnike, nenavikle na tako nešto. Venecijanci su kao gurmani kroz načine pripreme bakalar pretvorili u izvanrednu deliciju koja se začas dopala širem krugu ljudi na Mediteranu, tako da bi se njih moglo smatrati odgovornima za najezdu bakalara na tanjure i na jugu Europe. S posebnim su se umijećem u prigotavljanju bakalara istaknuli i Portugalci, do mjere da je u toj zemlji na Iberijskom poluotoku bakalar, ili bacalhau kako ga tamo nazivaju stekao status nacionalnog specijaliteta. Portugalci pripremaju bakalar kao namaz, pa na bijelo s krumpirom, pa s porilukom, s bešamelom, pa iz pećnice itd, kako bi se to slikovito rado kazalo, na 100 načina, no za Portugal vrijedi izreka na 365 načina, za svaki dan drukčije.

Kako se vremena i običaji mijenjaju! Zgodno je spomenuti da je bakalar nekad bio hrana za siromašne, možda bismo ga ovdje mogli po tome usporediti s nečim što nam je ovdje odavna poznato, npr. sa špekom/slaninom i sa čvarcima, a onda je, s vremenom, nastupio značajan preokret za sve te tri namirnice, kojima se – cijena vinula prema nebu. Od, nekad davno, siromaške hrane, bakalar se zbog osjetno pojačane potražnje nakon njegova slučajna prvog improviziranog izvoza na brodici Venecijanca Querinija pretvorio u super-skupu ribu koju eto, najednom, oni s tanjim džepom više sebi nisu mogli (i još ne mogu) priuštiti. Jednaki slučaj sa čvarcima čija maloprodajna cijena po kilogramu je danas i dvostruko pa i trostruko veća od one za kilogram biranih komada svinjetine poput fileta, vratine, buta, karea…

Upravo visoka cijena bakalara bila je poticaj za pojačanu snalažljivost kako potrošača tanjeg novčanika tako i ponuđača hrane, u smislu okretanja ka vrstama ribe s kojima bi se moglo pokušati kao zamjenom za bakalar. Prisjećam se nekih godina kad se u nas u domaćinstvima u nemogućnosti da sebi priušte bakalar dosta rabila u našem Jadranu ulovljena pa posušena raža što bi se prigotavljala na brudet. U sjevernim dijelovima države kao što su Slavonija i Podunavlje koristile su se riječne ribe, poput npr. šarana. S druge strane, trgovci su za društvene slojeve s manje para u džepu ponudili jeftinije vrste ribe, među njima i oslića koji pripada obitelji bakalara. Sušenih riba u trgovinama je više vrsta, neke izgledom upućuju na bakalar ali to nisu, pa kod izbora treba pripaziti ne samo na cijenu nego i na što se pod kojim nazivom proizvoda kupuje.

Više je načina konzerviranja ribe sušenjem, primjerice nakon ulova samo njenim vješanjem na štap i boravkom na zraku (u periodu sušenja od siječnja do travnja u surovim zimskim uvjetima sjevera bakalar izgubi oko 70 posto vode, ali ništa od svojih prehrambenih vrijednosti), a pribjegava se i soljenju ribe nakon ulova pa onda njenim ostavljenjem na zraku. Soljenje pomaže da riba brže izgubi vodu. Otud i nazivi stockfish odnosno po njemački stockfisch (Stock=štap), te salt cod ili clip cod odnosno, po njemački, Klippfisch za ribu koja je nasoljena prije stavljanja na sušenje – obično na stijenu. Na taj način, dakle uz prethodno soljenje, konzerviraju se najčašće neke jeftinije vrste ribe. Neke ribe konzerviraju se i dubokim smrzavanjem. U nas se može naći i smrznuti bakalar, pod više naziva. Jedan je Pollachius virens, no tu je riječ o – crnoj kolji. Na filetima bakalara Pedro je pak latinski naziv Gadus Macrocephalus, prema popisu hrvatskih trgovačkih i znanstvenih naziva pojedinih vrsta proizvoda ribarstva riječ je o pacifičkom bakalaru. Da bi se bilo sigurno u kupnju onog pravog bakalara oznaka proizvoda mora biti latinski naziv Gadus morhua. Mnogi koji se razumiju govore da se pravi bakalar prepoznaje po repu koji mora biti u obliku metle, a ne u obliku slova V. Svi bakalari imaju intenzivan miris, no pravi miriše jako ali zdravo, bez arome plijesni. Loš miris može značiti da riba nije dobro osušena.

Bakalar, kralj Badnjaka! Norveški ponuđač suhog bakalara Gadus murhua preporučuje najprije najmanje osam sati namakanja ribe u hladnoj vodi prije kuhanja ribe. Dobro namočenu i vodom ponovno ispunjenu ribu narezati na manje komade i očistiti je od kosti i kožice, potom čisto meso kuhati oko pola sata u slanoj vodi. Kad je riba kuhana, usitnite je prstima na listiće (manje komade). Na ulju popirjajte glavicu sitno kosanog luka, zatim u posudu u kojoj će se jelo finalizirati stavite ulje s tim pirjanim lukom, na to složite ploške krumpira rezanog otprilike na debljinu kao za krumpirovu salatu, na te ploške pravilno rasporedite komadiće bakalara, na njih metnite sitno kosani češnjak, pospite po vrhu sitno sjeckanim peršinovim listom te s mljevenim paprom i s malo soli s time da vodite računa o tome da je riba bila kuhana u slanoj vodi! Pa opet na sve to složite ploške krumpira i na njih ribu, češnjak, peršinov list, papar, sol, pa tako dalje sve dok ima materijala. Zaliti s vodom u kojoj se kuhala riba tako da voda prekrije ribu i krumpir. Kuhati na laganoj vatri a kad krumpir dovoljno omekša podliti s malo bijeloga vina te još prokuhati koju minutu, poklopiti zdjelu i pustiti jelo da počine prije posluženja. Netko voli na tanjur s tako prigotovljenim bakalarom kao dopunu staviti krišku do dvije tanje rezane slanine.

Atlantski bakalar odnosno  atlantic cod odnosno Gadus morhua je riba iz obitelji Gadidae, značajne u ljudskoj prehrani. Komercijalno je znan kao  cod odnosno codling, bakalar sušen bez prethodnog soljenja naziva se, da ponovim, i  stockfish, dok je onaj posoljen pa stavljen na sušenje znan kao  salt cod ili clipfish.

Najveći primjerak bakalara dosad ulovljen bio je 1,8 metara dugačak i 98 kg težak, no obično bakalar bude između 61 cm i 1,2 metra dužine i do otprilike 40 kilograma težine. Mužjaci i ženke uglavnom su podjednake dužine i težine.

Bakalar je riba iznimnih nutritivnih vrijednosti. Odličan je izbor za sve koji brinu o zdravlju i kalorijama, jer sadrži važna dijetoterapijska svojstva i visoko je kvalitetna namirnica u prehrambenom smislu. Zbog vitamina D bakalar bi trebao biti nezaobilazna namirnica u prehrani djece. Bakalar obiluje i vitaminom B, pa kalcijem, jodom, magnezijem, željezom, selenijem koji štiti membrane stanica od posljedica oksidacije, ali i natrijem i kalijem, elementima nužnima za održavanje ravnoteže tekućina u tijelu. S druge strane, s vrlo malo je masti. U bakalaru je i vrlo malo ugljikohidrata. Masti koje posjeduje iz reda su esencijalnih, omega 3 masnih kiselina, koje su najprihvatljivije i povoljno utječu na neželjene promjene na arterijama, smanjuju razinu kolesterola, snižavaju krvni tlak i djeluju protuupalno. U 100 grama bakalara bude 307 kcal, 1,4 g masti od kojih su nezasićene masne kiseline u količini od 0,8 g, ugljikohidrata je 0,41 g, od čega šećera 0 g, bjelančevina je 68,1 g, soli 0,6 g . ♣

Hedonizam i zdravlje

HRVATSKO MASLINOVO ULJE KAO LIJEK!

Evo u cijelome ovom našem cro-džumbusu i nove LIJEPE vijesti, pristigle da nam baš i adventske dane učini ljepšima: nakon što je prije nekog vremena Istra proglašena najboljom regijom maslinovog ulja na svijetu, upravo je došla nova pohvala – znanstvena istraživanja na razini Europske Unije a vezana uz zdravlje pokazala su da je hrvatsko maslinovo ulje, za koje smo se već u mnogo navrata – dosad ponajviše u Istri – uvjerili da je posebno ukusno, i – najzdravije od svih drugih u Europi! Lijek!

Sandi i Tedy Chiavalon: tekuće zeleno zlato!

 U kontekstu zdravlja istraživalo se u prvom redu sadržaj fenola, kao snažnih antioksidanata, i tu je hrvatsko ulje pokazalo najveće bogatstvo u odnosu na ulja ostalih najznačanjijih EU-proizvođača – Italije, Španjolske, Francuske i Grčke!

Među najboljm proizvođačima maslinovog ulja kod nas su braća Sandi i Tedi Chiavalon, obitelj Belić (Duvilio i Bosiljka), Klaudio Ipša, Tullio Fernetich San Rocco, Giorgio Clai te Danijel Cuj Kraljević koji inače ima vlastitu uljaru i pruža i uslugu prerade masline, Od količinski većih proizvođača svakako u kontekstu kvalitetnoga maslinova ulja treba spomenuti porečku Agrolagunu. Čuo sam se ovih dana i vidio s tim uljarima, svi oni oduševljeni su kakvoćom mladog novog ulja iz berbe 2019. koja će se, međutim, uz po tome što je dala iznadprosječnu kvalitetu, pamtiti i po tome da je uvelike zakazala glede količine. U skladu s kvalitetom i sa visokom zdravstvenom podobnošću su i maloprodajne cijene maslinovog ulja: po riječima Tedija Chiavalona koji je nedavno prezentirao novo ulje i u Zagrebu u vinoteci Vivat Fina Vina, pola Chiavalonove litre stoji najmanje 140 kuna! Znani vinogradar, maslinar i vinar Giorgio Clai iz Krasice za bocu od pola litre, kad se ulje kupuje kod njega u podrumu u Brajkima (Krasica), traži 100 kuna. Zbog nestašice ove godine, i porečka Agrolaguna, veliki proizvođač i maslinova ulja i to vrlo kvalitetnoga a u maloprodaji po relativno prihvatljivoj cijeni, također je poskupjela berbu 2019., i to za nekih dvadesetak posto… Polica dopunskog zdravstvenog osiguranja ne pomaže!

_________________________

Giorgio Clai

EXTRAVERGINE TERREBIANCHE – Giorgio Clai, odličan vinogradar i vinar, maksimalno okrenut prema naturalnome, sa svojim novim mladim uljem extra vergine Terrebianche. Kod Claia bitne novosti: zahvaljujući poslovnom partnerstvu s braćom Penavić od kojih je jedan kirurg i živi u Zagrebu a drugi pak živi u SAD, Giorgio Clai povećao je površinu vinograda, i sad obrađuje 11 hektara. Kad mladi nasadi dođu u puni rod ukupna proizvodnja vina kod Claia bit će nekih 50.000 boca! Da podsjetim: uz svoju standardnu liniju vina u koju ulaze Malvazija sv. Jakob (podrumski mpc. 220 kn), bijela i crna mješavina sorata Ottocento bijeli i Ottocento crni (mpc. svaki po 174 kn) te kao crna špica Refošk Brombonero (mpc 298 kn butelja), Clai je na tržištu sada prisutan i s linijom Baracija (grožđe s mlađih nasada), bijela Baracija je malvazija istarska, a crna je refošk (mpc svakoga je po 93 kn). Clai je proširio i vinski podrum, iznad kojega je planirao veliko parkiralište. S plasmanom je zadovoioljan, navodi da oko 60 do 65 posto njegove ukupne proizvodnje ide u izvoz! ◾

_______________________

Klaudio Ipša iz sela Ipši kod Livada startao je s maslinovim uljem, a onda se, prije koju godinu, počeo baviti – opet vrlo uspješno! – i s vinom!

San Rocco iz Brtonigle kao ambulanta: BELICA, BUŽA i LECCINO TULLIJA FERNETICHA – Znani istarski hotelijer i ugostitelj Tullio Fernetich ovih je dana u svom luxury heritage boutique hotelu San Rocco u Brtonigli, inače pet puta nagrađenom kao najbolji mali hotel u Hrvatskoj, ali i uvrštenom u vodič Gault & Millau l’expert gourmand i učlanjenom u udrugu mladih restoratera Europe Jeunes Restaurateurs d’Europe (štaviše Tullijev sin Theo predsjednik je hrvatskog ogranka udruge JRE koji broji 15 objekata!), predstavio tri svoja nova maslinova ulja extra vergine, riječ je o monosortnim uljima buža (busa), bjelica (bianchera) i leccino, one se eto sada pridružuju San Rocco selekciji od miješanih kultivara.

Tullio Fernetich i jedan od uzvanika – njegov kolega po maslini Duvilio Belić. Od uljara kao gosta smo vidjeli Danijela Kraljevića Cuja, a od vinara Morena Coroniku

Hotel San Rocco sa svojim Gourmet Restaurantom nositelj je četiriju zvjezdica vodiča Gault & Millau, posebnost su mu ne samo izvrsna kuhinja i ponuda odličnih ulja, vina i pića, nego i to što od tradicijskih lokalnih namirnica izlazi pred gosta s majstorski prigotovljenim izvornim jelima prezentiranima na moderan način, ali, u kontekstu baš ulja, i to što je maslinik Fernetichevih, star 160 godina (zasadio ga je pranono Fernetich!), smješten upravo oko hotela i na svoj je način u ambijentalnom smislu i jedinstveni park, ukras objekta. Obitelj Fernetich uz objekt San Rocco ima još dva restorana gdje može plasirati svoju ponudu, npr. Primizia Food@ Wine. Maslinarstvo kod Fernetichevih zauzima sve značajnu ulogu. Nakon sadnje, 2005., dodatnih 800 stabala masline sada se maslinici prostiru ukupno na pet hektara na teritoriju općine Brtonigla, na bijeloj, crnoj i crvenoj zemlji i na nadmorskoj visini od 50 do 130 metara.

– Zbog vlastita uvjerenja a i zbog specifičnih agroekoloških karakteristika pojedinih pozicija, opredijelio sam se za sorte bjelicu, bužu i leccino, koje se eto po prvi put ove godine kod nas komercijaliziraju kao monosortna ulja. San Rocco Selection je blend spomenutih triju sorata uz dodatak frantoia i pendolina. Cijela kolekcija izlazi u novom pakiranju. Ulja su izvrsne organoleptičke kvalitete. Masline su brane ručno od 3. do 20. listopada i prerađene nakon nekoliko sati – rekao je Tullio Fernetich.

Ingrid Badurina Danielsson, direktorica Gault & Millaua Croatia (vodič prezentira 150 top hrvatskih restorana, 113 top vina RH, 25 hotela), sa suprugom, svojedobno veleposlanikom Švedske u Hrvatskoj

Ovom predbožićnom i prednovogodišnjom promocijom triju novih ulja odmah nakon ovogodišnje berbe maslina obitelj Fernetich je s grupom biranih uzvanika iz svijeta maslinarstva i uljarstva, turizma, eno-gastronomije i ugostiteljstva, strukovne publicistike, diplomacije, proslavila 15 godina djelovanja hotela San Rocco, 35 godina svoje tvrtke Primizia i – 45 godina braka Tullija i Rite, koji za sobom ostavljaju vrijedne i u poslu na polju gastronomije, ugostiteljstva i turizma, vrlo kompetentne nasljednike sinove Thea i Rocca te kćerku Luanu.

Obitelj Fernetich: Tullio, Luana, Rita, Theo (Dean Duboković)

San Rocco, koji slovi kao rasadnik dobrih kuhara i gdje je sada na čelu bijelog odreda kuhača chefica Floriana Ružić, ponudio je, nakon aperitiva i koktela od gina i maslinova ulja!), za svečanu večeru ove sljedove koje će lako privući ljubitelje fine hrane i iz daleka:

Iz majstorske radionice chefice Floriane Ružić

Jaje (žumanjak) s tartufom (Tuber Magnatum Pico) i s mladim špinatom, školjke capesante umotane u tanke kriške špeka od istarskog pršuta i popraćene domaćom marmeladom od šljive (sortno ulje buža), zatim Ječam s bučom i bijelim tartufom magnatum (ulje: San Rocco Selection blend), List u mirisu aromatičnog bilja (San Rocco leccino), Istarsku kobasicu na drukčiji način – na ljubičastom zelju i s cvjetačom (San Rocco bianchera), slastice su dakako došle u finalu. ♣

Ne s jelom u otpad!

WWF & GASTRONOMADI u BORBI PROTIV BACANJA HRANE

            A sad dosta o (finom) papanju! Ali – ne i o hrani!

Na hranu treba gledati ne samo s hedonističkog stanovišta nego i iz drugog kuta, a taj je da se toj dragocjenosti pristupa često, na žalost, vrlo nemarno i neprimjereno činjenici da dok se neki na razne načine razbacuju njome a od prejedanja i (i pretjeranog sjedenja) postaju pretilima, toliki drugi ljudi ne da nemaju priliku uživati u delicijama za blagdane nego nerijetko i inače kroz godinu nemaju priliku pošteno napuniti želudac. Čuju se podaci da trenutačno na svijetu devet milijuna ljudi umire od gladi, a da je čak 850 milijuna pretilih, u Hrvatskoj se 20 posto odraslih osoba smatra se pretilima.

Govorim ovdje o neprihvatljivom običaju da se hrana baca, bilo u sebe, bilo u otpad! Godišnje na svjetskoj razini u otpadu završi oko trećina proizvedene hrane, što je oko 1,3 milijarde tona (u vrijednosti od 700 milijardi eura), a na razini EU baci se 88 milijuna tona (143 milijardi), dok Hrvatska baca 400.000 tona. Čak 50 milijuna tona voća i povrća u Europi baca se isključivo zbog svojeg nepravilnog oblika, i to košta nevjerojatnih 140 milijardi eura. Čula se ovih dana i informacija da u prosjeku svatko od nas kroz godinu u smeće baci oko 75 kilograma hrabne.

Uz to što bi se tim bačenim količinama mogli nahraniti mnogi koji gladuju, bacanje hrane ima i štetan učinak s drugih, konkretno: eko-aspekata, jedan je, primjerice, taj što taj otpad stvara veliki pritisak na deponije, a jedan je i taj što takav nepravilno odloženi otpad pri svom rastvaranju razvija metan. Za odlaganje hrane kao otpada potrebne su ogromne površine tla, a za proizvodnju te hrane koja se na kraju baci potrebne su i goleme količine vode i energije. Smatra se da je čak 70 posto biološke raznolikosti izgubljeno zbog krčenja prirodnih staništa da bi se određeni prostori prenamijenili u poljoprivredna zemljišta.

U prostoru Gastronomada u Zagrebu: Robert Ripli iz Gastronomada i Fabijan Peronja iz WWF Adria prilikom predstavljanja projekta za smanjenje otpada iz hrane i demonstracije ukusnih jela od namirnica ili dijelova što se nerijetko a posve nepotrebno, nekad iz obijesti a nekad iz neznanja, bacaju u koš za otpad

S problemima vezanim uz zagađenja ukoštac se uhvatila WWF, jedna od, kako se predstavlja, vodećih svjetskih nevladinih i neprofitnih organizacija za zaštitu prirode, osnovana 1961. godine. WWF kao svoju glavnu misiju ističe zaustavljanje propadanja Zemljina prirodnog okoliša i gradnju budućnosti u kojoj bi ljudi živjeli posve u skladu s prirodom, a zacrtani bi cilj trebalo ostvariti kroz tri osnovna pravca – čuvajući/razvijajući (već i te kako ugroženu!) svjetsku biološku raznolikost, osiguravajući da upotreba obnovljivih prirodnih resursa bude održiva, te promovirajući smanjenje zagađenja i maksimalno obuzdavanje rasipne potrošnje. Teški – da li uopće savladivi?! – zadaci u današnjem društvu toliko okrenutom konzumerizmu da je potrošački mentalitet pustio korijenje vrlo duboko.

Početkom 2015. osnovana je podružnica WWF Adria, sjedište joj je u Hrvatskoj ali predviđeno je da bude aktivna ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim okolnim zemljama, konkretno Albaniji, Bosni i Herecegovini, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji, Sloveniji i Srbiji. WWF brine o zaštićenim područjima i vodi brigu o tome kako se njima upravlja, u segmentu slatkih voda provodi projekte obnove i zaštite riječnih eko-sustava i močvara, podiže svijest o opasnostima izgradnje hidroelektrana, što se tiče šuma radi na unaprjeđenju procesa izdvajanja šuma visoke zaštitne vrijednosti, provodi edukacije o upravljanju šumama i o njihovoj zaštiti, u domeni mora radi na razvoju održivih gospodarskih aktivnosti i promicanju održivog turizma, aktivna je u edukacijskom smislu u školama s namjerom osvještavanja djece i njihovih roditelja o okolišnim problemima, provodi treninge i aktivnosti oko razmjene iskustava za djelatnike u zaštićenim područjima i institucija te nevladinih orgnizacija kako bi se osigurala učinkovitija zaštita prirode u regiji. U sferi održivog poslovanja suradjuje s tvrtkama da bi se podigla svijest o održivom razvoju i društvenoj odgovornosti u poslovanju, potiče tvrtke da aktivno sudjeluju u rješavanju problema vezanih uz okoliš.

______________________________

OPET AFERA s MESOM – Mi kao da ne možemo bez afera u prehrambenom sektoru, konkretno npr. vezano uz meso. S jednom završavamo ovu godinu, naime upravo u vrijeme kad se što zbog godišnjeg doba koje traži nešto veći unos kalorija u organizam a što zbog blagdana uz koje se tijesno vezuju užici za stolom – pojačano jede i pije, sredstva javnog informiranja obavještavaju da je inspekcija što nadzire namirnice na našem tržištu od ukupnog broja uzoraka mljevenog mesa uzetih za analizu ustanovila da ih jedna petina ne odgovara propisu. Na žalost nije objavljeno – a trebalo je biti! – koji točno proizvodi nisu u redu i od kojih su oni proizvođača odnosno od kojih tvrtki što su tu robu stavile na tržište. Ne sjećam se da je i u prijašnjim objavama povezanim s nekvalitetnim mesom na našem tržištu službeno objavljeno tko su krivci, tek o nekima ulicom su – valjda s nekim razlogom upućujući na neka imena i nazive – kolale priče.

Hrana je iznimno osjetljiva tema, s obzirom da bez nje NE MOŽEMO i s obzirom da je riječ o nečemu što unosimo u organizam i što je tijesno povezano ne tek s užitkom nego i sa zdravljem, pa i s čuvanjem okoliša. Česte kontrole uzoraka s tržišta nužne su, ali ne tek stoga da se javnost obavijesti o nekoj nepravilnosti ili nekim nepravilnostima i manguparijama i time samo uznemiri, nego da se potrošačima dade do znanja koji su ponuđači mangupi – pa i češćim javnim objavama i crne liste prekršitelja! – te da se ti mangupi strogo kazne tako da se okane manipulacija, kad bi k tome klasična zatvorska kazna bila popraćena i jačim udarcem po džepu, a to i te kako boli, državni proračun u nas mogao bi lijepo profitirati!…

Često se govori o oznakama i deklaracijama koje potrošaču trebaju s aspekata sastojaka, trajnosti, nutritivne vrijednosti, zdravlja, osobnog afiniteta, te geografskog porijekla ali i uzgojno-proizvodnog oblika, biti koristan putokaz pri kupnji namirnice odnosno pića, ali,rekao bih da zakonodavac o njima ne vodi dovoljno računa u smislu da one i stvarno budu takav koristan putokaz, a ne tek pro forma. Naime na ambalaži većine proizvoda dominiraju šarene šarmirajuće ilustracije a dio koji po zakonu treba dati relevantne obavijesti o proizvodu nerijetko je sveden na sasvim maleni prostor i tu se, otkako smo u EU, uz poruku na hrvatskome nastoje uvrstiti poruke i na nekoliko drugih jezika, pa onda ako se nekako i uspiju uvrstiti uglavnom potrebne informacije slova budu toliko sitna, k tome ponekad je kontrast između boje slova i podloge vrlo slab, pa je deklaraciju i s dvostrukim naočarima maltene nemoguće pročitati. Ispada da bi potrošač, želi li biti obaviješten, uvijek sa sobom morao nositi i povećalo, te da bi, pođe li u prodavaonicu s namjerom da kupi nekoliko proizvoda, morao uzeti nekoliko dana godišnjeg odmora kako bi uspio dešifrirati za nj bitne obavijesti sa zakonom propisane deklaracije! ◾

_____________________________

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF u 2019. je u široj regiji ovdje surađivala s trima hotelima kako bi im pomogla smanjiti ekološki otisak. Jedan od ta tri hotela je zagrebački Esplanade, jedan je hotel Jezero na Plitvičkim jezerima, a jedan je Cortiyard by Marriott u Beogradu. WWF je program proveo uz stručnu suradnju sa znanom hrvatskom udrugom Gastronomadi iz Zagreba.

– Borba protiv otpada hrane jako nam je važna, i želimo potaknuti na ozbiljne promjene u ponašanju u hotelima ovdje. Tri su hotela eto prepoznala problem i pokrenula su promjene s ciljem smanjenja otpada u hrani. Po podacima što smo ih dobili nakon uviđaja i mjerenja uvidjeli smo gdje je trebalo napraviti značajne promjene, a ubrzo nakon što su promjene stupile na snagu i otpad od hrane smanjen je za 20 posto, osoblje hotela primijetila je ostvarenje prednosti ne samo u ekološkom nego i u ekonomskom smislu. Vjerujemo da ćemo ovim primjerom nadahnuti i druge hotele u regiji da se uključe u borbu protiv suvišnih ostataka od hrane – istaknuo je Fabijan Peronja iz WWF Adrije.

WWW i Gastronomadi predstavili su ovih dana rezultate projekta za smanjenje otpada od hrane u prostorijama Gastronomada u Zagrebu, pokazali su okupljenima kako se mogu dobro iskoristiti mogući ostaci hrane prilikom kuhanja a koje neki kuhari očito smatraju otpacima. Prisutnima su poslužili, kako su se izrazili, ostatke hrane, ali ponuđeno kao ukusna jela, tako da je ovaj adventski i predbožićni domijenak koji je s tim ostacima pokazao da i takav može biti vrlo ukusan, te pokazao kako svi možemo kuhati pametnije i proizvoditi manje otpada od hrane.

– Iako je problem otpada iz hrane sveprisutan u svim okolnostima gdje se pojavljuje hrana, tj. od uzgoja i primarne prerade, preko prijevoza do proizvodnje hrane a onda i prijevoza namirnice do mjesta plasmana, pa trgovine, domaćinstva i ugostiteljstva, u ovom smo se programu fokusirali na područje ugostiteljstva gdje otpad iz hrane nastaje u lancu od ulaska namirnica u objekte pa do konzumacije gotovih jela. Istraživanja i realna snimanja u objektima u kojima smo radili pokazala su zanimljive rezultate, naime u pripremi namirnica naišli smo na mnogo više standarde od onih koji su zabilježeni u jednakim istraživanjim u SAD. U SAD su stručnjaci uočili da se namirnice u prigotavljanju jela ne iskorištavaju dovoljno, naime najčešće se, iz razloga nedovoljnog znanja u kulinarstvu i zbog nemaštovitosti kuhara, odbacuju dijelovi namirnica za koje se tek po izgledu smatra da su nejestivi ali koji se ipak prikladnim tretmanom mogu iskoristiti u stvaranju vrlo ukusnog jela. U ovim hotelima koje smo pratili ovdje to nije bio slučaj, namirnice su vrlo pažljivo i znalački korištene – kazao je Robert Ripli iz Gastronomada.

Ripli je dodao kako je veliki potencijal za uštedu pronađen u domeni posluživanja i konzumacije jela, naime pokazalo se da se dnevno u otpad bacaju velike količine gotove hrane ponuđene za doručak, te na domijencima.

– Aktivnostima u edukaciji gostiju prilikom dogovaranja domijenaka i edukacijom gostiju porukama i uputama o svjesnoj konzumaciji jela na tanjurima postigle su se velike uštende već nakon nekoliko tjedana. Ovaj program ćemo nastaviti prakticirati u sklopu naših redovnih aktivnosti jer sjajno je bilo vidjeti pozitivne rezultate I reakcije zaposlenih u hotelu i restoranu ali i reakcije pa i određeno povećanje svijesti gostiju kojima je postalo jasnije da je globalno zagađenje poprimilo ogromne razmjere, pri čemu je upravo otpad iz hrane jedan od jačih krivaca.

Umjesto bacanja u smeće, hranu koja je u nekom trenutku u kućanstvu ili ugostiteljstvu viška moguće je iskoristiti kroz duboko zamrzavanje u škrinji, bitno je međutim ovdje napomenuti da ipak,, tako je barem izjavila stručnjakinja za hranu u tv-intervjuu, jedino mliječne proizvode nije preporučljivo zamrzavati i onda ih odmrzavati pa jesti. Među rješenjima za viškove hrane koji nam ostaju je ono da se taj višak daruje pučkim kuhinjama.

            NEKOLIKO KORISNIH SAVJETA – U Italiji se u zadnje vrijeme također dosta ukazuje na prilično ležerno pa i do jako neodgovorno ponašanje prema hrani u smislu da se premalo vodi briga da je se prikladno (o)čuva i da ona kao još dobra ne završi u otpadu. Evo nekoliko preporuka koje su se upravo u posljednjem kvartalu 2019. često spominjale kod naših susjeda s Apeninskog poluotoka a u vezi su sa spašavanjem hrane što je bila predviđena da se potroši ali ipak je u nekim prigodama skončala kao višak i ostatak. Intenzivno se naglašavalo da loizinka za uspjeh glasi okus.

                Ne nagomilavanju hrane u hladioniku – Naravno da se hrana koja nije potrošena ali je još i te kako dobra za konzumaciju i za užitak mora do sljedećeg posluženja čuvati u prikladnim uvjetima, jedan od njih svakako je temperatura, u pravilu niža jer kao takva usporava degradativne procese. Uvjet svježine ambijenta zadovoljava hladionik, danas prisutan uglavnom u svakom domaćinstvu. Bitno je međutim paziti kako hranu stavljati u nj, konkretno namirnice odnosno hrana što se nije potrošila kako je zamišljeno pa je ostala, ne bi se smjele naguravati u hladionik jedna tijesno uz drugu, tako da zrak može dobro cirkulirati i svježina ambijenta kvalitetno se prenositi. Da bi se izbjegli gubitak vlage, odnosno moguće kapanje s nekog jela na drugo a i širenje mirisa neke hrane na ambijent pa onda tako i na drugu hranu, nužno je da su namirnice odnosno jela u posudama i da su posude dobro pokrivene poklopcem.

Upozorenje: nikad u hladionik ne stavljati hranu koja je još topla, naime to može podignuti temperaturu ambijenta u hladioniku na razinu kod koje se javlja opasnost za degradaciju druge hrane u hladioniku. Najbolje mjesto u hladioniku za čuvanje lakše/brže kvarljivih namirnica i jela poput umaka, ribe, pa i mesa, je donji dio hladionika. Preporuka je da se hranu koja je iz ovih ili onih razloga ostala kao višak od nekog obroka ne zagrijava više puta, dakle valja računati na to da se namirnicu ili dio jela koji se izvadi iz hladionika pa se zagriju taj put i potroši, dakle da se ista i eventualno ponovno preostala hrana ne zagrijava još jednom. Hranu zaostalu od nekog prethodnog obroka a čuva se u hladioniku trebalo bi konzumirati najkasnije unutar dva do najkasnije tri dana otkako stoji u hladioniku.

                Čuvati hranu razdijeljenu u manje porcije – Ugostiteljski objekti ovisno o veličini imaju rashladne prostorije većih odnosno manjih dimenzija, imaju i posebne uređaje za duboko zamrzavanje, a već i dosta kućanstava uz klasičan hladionik posjeduje zasebnu tzv. škrinju za duboko smrzavanje. Danas većina hladionika za kućanstvo sadrži i dio za duboko zamrzavanje hrane. Za čuvanje u škrinjama za duboko zamrzavanje odnosno dijelovima hladionika s ladicama na temperaturi dovoljno niskoj da namirnicu duboko zamrzne potrebno je namirnice razdvojiti i svaku zasebno staviti na duboko smrzavanje, a pametno je kad je riječ o nekoj većoj namirnici poput npr. komada mesa tu namirnicu izrezati na porcije veličine koja se namjerava koristiti za predviđeni obrok. Dobro je i to da se u škrinju odnosno ladice smrzivača ne naguraju odjednom i jedna na drugu sve namirnice na smrzavanje, nego da se paketići stavljaju postupno, naime na taj način hladnoća se brže širi i brže prodire u namirnicu te je smrzava. Kad se namirnice vade sa smrzavanja valja izvaditi onoliko paketića za koliko postoje stvarni izgledi da će se pojesti, naime jednom odmrznute namirnice, koje inače treba konzumirati unutar oko 24 sata otkako se odmrznu, nije dobro ponovno smrzavati. Kad se duboko smrznuta namirnica odmrzne bakterijska aktivnost se povećava maltene eksponencijalno i na izvornu hranu djeluje negativno dosta brzo.

                Ne zagrijavati više puta! – Jednom kad se hrana izvadi iz hladionika preporuka je da je se ne podgrijava više puta, jer to ide na ruku razmnožavanju bakterija. Kod prvog i jedinog grijanja iz hladionika izvađene hrane prije konzumacije bitno je da se juha i umaci zagriju do točke vrenja, dok je za drugu hranu dovoljno zagrivavanje do 75 stupnjeva, važno je međutim da se jelo pravilno rasporedi u tavici ili zdjeli kako bi zagrijavanje bilo za sve dijelove hrane istodobno podjednako.

                Život namirnica produžiti čuvanjem u staklenkama – Praktičan i učinkovit način čuvanja namirnica na duži rok je uporaba staklenki. Staklene posude za čuvanje hrane odlične su za domaćinstva, bolja su varijanta od plastičnig posuda jer su prirodi prijateljske. Razni umaci koji su ostali od nekog obroka, pa i prilozi od svježeg povrća mogu se lijepo očuvati u takvoj posudi, pogotovu ako ona ima poklopac koji dobro prianja. Dobra opcija može biti staklenku s namirnicom odnosno jelom stavljenom u nju i s čvrsto prianjajućim poklopcem da zrak ne može ulaziti, nakratko staviti u kućnu mikrovalku, tada se zahvaljujući mikrovalovima u staklenki stvore uvjeti koji pomažu da ne dođe do promjena u hrani i da hrana ne izgubi na prehambenoj vrijednosti i na okusu.

                Vakumiranje! – Jako dobar način za čuvanje namirnica je vakumiranje, dakle držanje namirnice u ambijentu bez zraka/kisika. Kisik je taj koji djeluje s jedne strane na razvoj namirnice ali, s druge strane, nakon određenog momenta dovodi i do oksidiranosti, degradacije. Čuvajući namirnice u ambijentu bez kisika postiže se to da one dulje izdrže u punoj ili barem jako dobroj formi, s time da je, ako je još riječ o nečemu bogatom aromama, kod prigotavljanja jela s dodatkim i tih aromatičnim biljem i travama finalni rezultat kuhanja izvrstan. U slučaju nedostatka uređaja za vakumiranje, moguće je kod npr. slanine, pršuta, kobasica za rezanje i jelo odmah, pa i tvrdih zrelih masnih sireva pomoći si zamotavanjem komada u masni papir pa ih tako zamotane staviti u vrećicu i onda sa strana rukama stisnuti da što je više moguće zraka izađe i da se papir tijesno pripije uz namirnicu, pa otvor vrećice tako stisnuti da se što je više moguće spriječi dotok zraka u paketić, i tada paketić, ovisno o tome je li namjera zamotano jesti prije ili tek nakon nekog vremena, staviti na čuvanje u hladionik odnosno u škrinju za zamrzavanje… ♣

Gran odluka

MORENO CORONICA: MY WAY! BEZ DRVETA ZA BIJELO

Gran personality, Gran Teran, Gran Grabar, Gran Malvazija, Gran Prosciutto fatto in casa… = GRAN MORENO!

Moreno Coronica

Moreno to što radi radi na neki svoj način. I treba! Gran Coronica: My Way!, odnosno His Way! Stvar je ne u pukoj tvrdoglavosti nego u logičnom zaključivanju temeljenom na golemom dugogodišnjem iskustvu u vinogradu i podrumu ali i na tržištu vina, zatim na impresijama s raznih putovanja vinskim svijetom, pa na onome što je čuo i naučio na raznim tečajevima i predavanjima vezanim u rad u vinogradu i podrumu, ali temeljenom i na nekim njegovim preferencijama glede vina, želji da vino proizvodi na način da se dopadne najprije njemu a ne da ga, kao mnogi drugi njegovi kolege, radi tako da se ponajprije svidi ukusu šireg tržišta.

Gran teran izbrusio je do razine crnog istarskog dijamanta i jedan je od prvih vinara ako ne i prvi koji je pokazao da se i od te sorte, što je zbog vrlo izražene kiselosti a i zamjetnih tanina (oporost i kiselost ne idu dobro zajedno!) neki znaju nazivati divljom, može kreirati veliko vino. A s Grabarom, koji je startao kao cabernet sauvignon a onda mu je pridodan merlot, pokazao je kako od bordošnih sorata, istina već odavna udomaćenih u Istri, može nastati francuz sa značajnom istarskom dimenzijom! Njegovu Gran Malvaziju od prije rado pamtim jer me svojom kompleksnosti znala vući prema velikim burgundijskim bijelim vinima, nasuprot brojnim drugim istarskim malvazijama što počivaju na dosta izraženom banalnom jednostavnom sauvignonskome kolosijeku.

Gran Teran s gran pršutom

Ali, Moreno Coronica sad više nije zadovoljan s takvom Gran Malvazijom iz drva! Objašnjava da je primijetio da mu bijelo vino u drvu prebrzo stari, a on ne želi to hitro starenje. Oduševio se bio svojedovno s nekim vinima Cantine Terlan iz Terlana u Alto Adigeu/Južnom Tirolu koja mu je donio naš znani sommelier Željko Bročilović Carlos, s dugim radnim stažem u restoranima upravo u Alto Adigeu, riječ je o bijeloj kapljici koja je na finom talogu dozrijevala – neka čak i puno godina – isključivo u inoks posudama, dakle bez sekunde kontakta s drvom. I, Coronica se opredijelio za to da ubuduće svoju Gran Malvaziju proizvodi također bez dodira s drvom, znači na finom talogu u inoksu!

Gran Grabar, Gran Teran i Gran Malvazija

– Željku Bročiloviću sam vrlo zahvalan! Ta južnotirolska vina pažljivo sam kušao i o njima puno razmišljao, ali je ipak trebalo proći više godina da u meni dozrije odluka za kretanje k novom stilu moje Gran Malvazije, vinu bez kontakta s drvom. Danas sam zbog toga jako sretan! Inače, Hrvatska je, rekao bih, još uvijek nedefinirano tržište pogotovu u kontekastu svježih vina. Mnoga bijela svježa vina i previše liče vinima iz Novog svijeta. Što se tiče crvenih vina, ona se sve više rade u podrumu s velikim utjecajem stila enologa!

Moreno spada u treću generaciju vinogradarsko-vinarske obitelji Coronica. Prvi put Coronike su napunili vino u bocu 1993. godine.

– Počeli smo s 2,5 hektara, a danas nam se vinogradi protežu na dvadesetak hektara. Fokus nam je na autohtonim sortama, malvaziji i teranu, a manji dio pripada internacionalnim sortama, merlotu i cabernet sauvignonu. Od etiketa imamo Malvaziju, GranMalvaziju, pjenušac klasične metode Due, Teran, GranTeran i Grabar u kojemu su zajedno merlot i cabernet sauvignon. Napomenuo bih da je svo grožđe koje rabimo iz našeg vinograda!

Coronica nastavlja:

– U proizvodnji Gran Malvazije počeo sam bio s barriqueom, naravno novim, a onda sam postupno smanjivao nove bačvice i povećavao udio rabljenih kako bi se u vinu reducirao dojam drvenosti. S obzirom da uz Gran Malvaziju ja proizvodim, od mlađih loza i s bržim izlaskom na tržuište, i tzv. baznu malvaziju, rekao bih svježi tip malvazije, bez drveta, imam mogućnost usporedbe, ne govorim sada o punoći, tijelu, kompleksnosti, nego prvenstveno o stupnju svježine. U najnovije vrijeme sve češće svako toliko otvorim po koju butelju bazne malvazije i istodobnp i Gran Malvazije, i primjećujem koliko mi se mnogo ova prva više dopada, upravo zato što bazna malvazija istog godišta kao što je i Gran Malvazija bude dosta svježija – kaže Moreno Coronica.

Moreno Coronica sa suprugom Suzanom i ocem Ottavianom koji upravo u 2020. puni 92 godina! Eto što su učinili svakodnevni rad (fizička aktivnost na čistome zraku) te čaša terana uz ručak!

Malvazija inače dobro podnosi odležavanje u hrastu, dodaje Coronica, koji veli da misli da nije i nužno da se s njom ide u drvo.

– Hrast ubrzava dozrijevanje, a u bijelim vinima cilj je upravo suprotan, tj. poželjno je što duže očuvati ih svježim. Moj najnoviji odabir je napuštanje hrasta u dozrijevanju bijelog vina.

Samo neka GranTeran i Grabar i dalje budu na dozrijevanju u drvu, za Gran Malvaziju bih možda, makar teško, bio spreman Morenu i oprostiti taj odmak od drva u procesu dozrijevanja. Nota bene: imao sam prilike svojedobno piti neka stara (ne ostarjela, dakle u negativnoj konotaciji!) velika bijela vina, konkretno npr. Puligny Montrachet kuće Domaine de la Romanée Conti koji je već bio punoljetan, navršio je tada kad mi je ponuđen 21 godinu, i bio je sjajan!…

Uz dužno poštovanje Morenova stava primijetio bih da se ja osobno ne bih odlučio za to da se za Gran Malvaziju drvo posve makne, jer vino boravkom u drvenoj bačvi ipak dobiva novu dimenziju, ali da treba biti opzezan s bačvom točno je. Ispravna bačva i te kako pridonosi kompleksnosti kapljice, elago tanin iz bačv(ic)e može vinu pomoći baš i glede dužeg trajanja u punoj kondiciji. Kad segovori o bačvi, valja reći kako mnogo ovisi o drvetu (hrastovina – lužnjak ilii kitnjak, zatim bagrem, koji je inče povezan s Istrom), zatim o tome jesu li dužice dovoljno dugo vremena sezonirane, o kvaliteti bačvara i njegovoj umješnosti pri paljenju dužice, o stupnju paljenja, spremnosti vina da uđe u drvo na duže dozrijevanje, dužini držanja vina u bačvici naime utvrđeno je da u prvo vrijeme vino najjače upija ono što mu drvo kani ispustiti i stoga je nužno vino u barriqueu držati do trenutka kad linija intenziteta upijanja iz drveta krene u silaznu putanju pri čemu se u vinu stvara ravnoteža, a ako se vino, u strahu da će biti drveno, izvadi iz bačvice prerano, tj. dok je linija upijanja u uzlaznoj putanji, kapljica ostaje drvena i gubi se šansa za spomenutu ravnotežu. No, u obzir kod korištenja drva za dozrijevanje treba uzeti i činjenicu da postoje bačve različitih dimenzija, uz barrique od 225 litara i burgundijski pièce od 228 litara, postoji i tonneau od 500 i 600 litara, a postoje i velike bačve od 1000, 2000 i više litara. Glede razvoja vina, najbrže se ono odvija u barriqueu, pogotovu ako bačvica nije od hrasta kitnjaka koji je vrlo gust, nego je od lužnjaka. Kod barriquea vino je najviše i najbrže zahvaćeno kisikom koji, s jedne strane, omogućuje brži razvoj kapljice ali, s druge strane, može pospješiti proces oksidacije prema starenju/starosti. Velike bačve imaju znatno deblju i, osobito ako je riječ o hrastu kitnjaku, za kisik slabije propusnu dužicu od barriquea, k tome kod njih s obzirom na zapremninu i veliku količinu vina te osjetno veću vanjsku površinu drvene mase kroz koju zrak može proći nužno je i osjetno više kisika (duže vremena) za jači razvoj oksidativnih procesa. Moglo bi se reći da se vino unutar nekoliko prvih godina boravka u velikim bačvama više razvija nego što stari. S obzirom na nepropusnost inoksa, da bi se vino ipak bolje razvijalo obično se posiže za postupkom mikooksigenacije, dakle dok se ona kad je riječ o velikim bačvama odvija spontano, ovdje kod inoksa čovjek intervenira…

Moreno Coronica uz cisternu od inoksa s malvazijom 2018 koja bi trebala biti punjena kao Gran Malvazija. Vino je rađeno s izdvojenim kvascima iz grupe kvasaca uzete iz obiteljskog vinograda starog 97 godina, te, dolje, uz veliku drvenu posudu u kojoj sazrijeva teran za etiketu Gran Teran

– Jedna od stvari koju najviše cijenim u vinskom svijetu je kad vinar istražuje potencijal autohtone sorte. Kad, osluškujući gledanjem i kušanjem što nekoj lozi treba, kako ona najbolje raste i sazrijeva, koje su njene specifičnosti, što je čini drukčijom i posebnom itd., vinar pronalazi stil vina u kojemu će sorta pokazati najviše – izjavio je Moreno Coronica, i dodao: – Svaka mlada, nova, nepoznata ili stara pa zaboravljena sorta kad stupa na vinsku scenu prolazi poznatim nizom koraka kroz koje se ona dokazuje i traži. Osnova od koje vinar mora poći je rad na čistoći, urednosti, tehničkoj ispravnosti vina. U tome dijelu zna doći i do spuštanja alkohola. Neki se željeni rezultati postignu određenim postupcima zbog kojih kultivar slabije pokazuje svoje sortne specifičnosti i slabije odaje geografsku, ambijentalnu poziciju vinograda, ali vina budu vrlo ugodna, pristupačna široj publici i tržišno, potencijalno, vrlo isplativa. Međutim pravi potezi vinogradara/vinara vezani su uz sortni izričaj, iskaz geografske pripadnosti, sklad i, svakako, eleganciju, pa dugotrajnost u nosu i ustima te dugovječnost kroz vrijeme, Sortu treba interpretirati stilom koji će vino odrediti i identificirati i okolišem, tj. tlom, ekspozicijom, količinom sunca, kiše, načinom rezidbe, prinosom, datumom berbe, kvascima, procesom fermentacije, dozrijevanjem itd.

Podrumska zgrada Moreno Coronica, te, dolje, ispred nje,park maslina kao prelijepa dekoracija u Morenovu selu Koreniki

Gran Malvazija 2017 prva je, eto, Coronikina malvazija iz ranga Gran bez utjecaja drva. Odležana je na vlastitim kvascima 16 mjeseci, a dobiva se iz vinograda starijih od 20 godina, s niskim prinosom po trsu. Izražena je više vinoznost, a manje voćnost, reći će Moreno, i dodati kako je jako svježa i mineralna, na nepcu dugo traje, upravo je namijenjena za uživanje.

– Od velike važnosti bili su mikrolokacija, starost loza. Kvasci su sigurno bitni, ali je ipak najvažnija kvaliteta grožđa. Zasad rabim tzv. komercijalne kvasce, ali to će se promijeniti, naime unatrag četiri godine radimo na istraživanju autohtonih kvasaca koje smo izolirali u našem vinogradu starom 97 godina. Izostavljanjem hrasta iz procesa, u vinu, ponavljam, više osjećamo teritorij i sortnost. Hrast otpušta vinu tanine i mikrokoličine kisika (mikrooksigenacija). Kvasci, nakon što odrade posao alkoholne fermentacije, štite vino od oksidacije i usporavaju starenje, k tome njihovom razgradnjom stvaraju se manoporoteini koji vinu pojačavaju strukturu i koji mu daju kremoznost i slast a bez ostatka neprovrelog sladora. Što da još kažem o Gran Malvaziji? Bitno je da se malvazija kao kultivar bolje izražava, te da meni paše taj stil. Tržište će s vremenom pokazati koliko dobru odluku sam donio… – kazao je Moreno Coronica. ♣

Novo vinsko poglavlje Davora Zdjelarevića

VINORETUM INTERNATIONAL

            U našoj obitelji nekad smo dobri, nekad smo grubi, nekad ludi, ali uvijek ambiciozni i kreativni. Rekao je to svojedobno Davor Zdjelarević, koji se sa suprugom Višnjom od 1985. godine bavi vinom, isprva kao direktni proizvođač (jedan je među prvim službeno priznatim privatnim vinarima u Hrvatskoj i tadašnjoj Jugoslaviji), potom, 2003. postaje i hotelijer (uz novu vinariju u Brodskom Stupniku otvorio je lijepi hotel), a od 2014. sudionik vinske scene je kao osnivač tvrtke Zdjelarević Vino Selekcija s projektom tzv. difuznih vinarija, što znači da je najprije prodao vinograde, podrum i hotel u Brodskom Stupniku (danas je tamo gazda kutjevački poduzetnik Galić) i da se potom upustio u suradnju s brojnim vinskim podrumima diljem Hrvatske (Antunović, Siber, Kronos-Kalazić, zatim Kašner i Miklaužić, pa Vinarum, Rota i PZ Pošip Čara), ali i nekima u Bosni i Hercegovini (podrum Andrija Paoča), Sloveniji (Posestvo Mastnak) i Makedoniji (Chateau Lazar), kod kojih od izabranih sirovina u vlasništvu tih podruma i u prostorima tih podruma kreira vina što će ih puniti i plasirati pod svojom etiketom Zdjelarević Vino Selekcija (Zdjelarević Wine Selection).

U vinoteci Vinoretum: Davor Zdjelarević s uzvanicima s otvorenja, dio njih su vinari njegovi poslovni partneri npr. Miro Palinkaš iz primorskog Pavlomira, a dio njih su ugostitelji koji plasiraju negovo vino, primjerice Ivan Srakovčić, vlasnik karlovačkog hotela Srakovčić i turističkog resorta Srakovčić u Ribniku na Žumberku, pa Nenad Kukurin, čelnik Kukuriku hotela u Kastvu… (Julio Frangen)

Davor Zdjelarević sa suprugom Višnjom, te s njihovim vinskim biserom Nagualom bijelim 2013 (Julio Frangen)

Najnovije u ukupnoj i bogatoj Zdjelinoj vinskoj priči je nedavno otvorenje, u zagrebačkom hotelu International, male elegantne vinoteke Vinoretum, s lijepim izborom vlastitih etiketa. U svom portfelju Zdjelarević sad ima vina za nove mlade generacije klink@, zatim vina za opuštena dnevna druženja, etikete za ljubitelje karakternih zrelih sortnih vina, pa odabrana sortna vina probirnih berbi Limited Edition, velike kupaže za zahtjevne enofile pod nazivom Nagual, tu su i pjenušci Grof, bijeli i ružičasti. Vinoteka Vinoretum zamišljena je ne samo kao klasična specijalizirana prodavaonica vina nego i kao pozornica elitnih i ekskuzivnih događanja poput npr. aukcija posebnih vina, iz njegove ponude to su svakako Nagual bijeli (2013) i Nagual crni (2016), prvi je cuvée od chardonnaya i sauvignona, dozrijevano u barriqueu, proizvedeno u podrumu Jasne Antunović u Erdutu, a drugi je od cabernet sauvignona i merlota, kreirano u podrumu Šime Škaulja u benkovačkom kraju. ♣

Novo ruho moslavačkog eno-aduta

ŠKRLET – ODVOJENO ILI SPOJENO?

Vinari članovi udruge Škrlet

Škrlet, odnosno sinonimima ovnek žuti i ovinek slatki, autohtona je moslavačka vinska sorta s kojom su vinogradari/vinari Moslavine, logično, htjeli koliko god je moguće više skrenuti pažnju javnosti na svoj kraj. Za pomoć su se obratili stručnjacima sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, koji je 1999. počeo s klonskom selekcijom škrleta i 2014. godine prezentirao tri izabrana certificirana klona. Različite pokusne vinifikacije koje su javnosti svojedobno kroz predavanje ali, istodobno, i kušanje, predstavljene na susretu kod moslavačkog vinogradara/vinara Vlade Kašnera pokazale su da je doista vrijedilo uložiti toga truda oko škrleta. Vina, i ona još neuglađena, demonstrirala su, sjećam se dobro!, lijepu aromatiku, a neka, i s 14 vol % (što je za onda bilo čudo s obzirom da su dotadašnji škrleti bili polusuhe ili poluslatke vodice s uglavnom ne više od 11 ili 12 vol %), i popriličnu snagu. Potencjal!

Nekoliko ambicioznijih proizvođača škrleta prihvatilo se ozbiljnije posla, počelo je i suradjivati s enolozima savjetnicima, i malo pomalo modernijim pristupom nastao je tip (ne još I posve ujednačen, standardizirani organoleptički profil) lijepo pitkog uglavnom suhog dakle šećerom neopterećenog vina, vina s finom kiselošću a i s određenom slanošću povezanom s mineralnošću. Zanimljiva prezentacija bila je na imanju Kezele.

Tomislav Trdenić

I onda, nakon što su se s ciljem kvalitetne i učinkovite a i za svakog pojedinog ponuđača ekonomičnije promidžbe vina od moslavačke sorte škrlet bili udružili u poljoprivrednu proizvođačku organizaciju Škrlet, osmorica profesionalnih robnih proizvođača vina uvelike posvećenih spomenutoj lokalnoj sorti iz Moslavačkog vinogorja, koje se, inače, proteže u trima županijama – Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Zagrebačkoj, odlučila je nedavno udružiti i – škrlet! Do prije nekog vremena Ilovčak, Jaram, Florijanović, Miklaužić, Mikša, Trdenić, Voštinić-Klasnić i Kezele svoja su vina na tržište plasirali svaki pod svojom etiketom, a onda je krenulo, po novome, tj. da van idu i sa škrletom pod jednom zajedničkom etiketom, s time da zajedničko vino nastaje ne miješanjem kapljice spomenutih proizvođača nego istodobnom vinifikacijom grožđa iz berbe 2019. što ga je iz svojega vinograda i to, rečeno je, s najboljih parcela, kod jednog prerađivača – nije se službeno htjelo obznaniti kojega! – dovezao svaki od članova udruge. Na taj način htjelo se, objašnjeno je, dobiti veću i moguće tržišno zanimljiviju količinu vina od škrleta u jednom profilu. Ovakav iskorak je dokaz zajedništva moslavačkih vinara te je projekcija budućnosti hrvatskog vinogradarstva i vinarstva, kazao je Tomislav Trdenić, predsjednik udruge Škrlet.

Vrlo lijepi objekt turističkog posjeda Moslavačka priča u Maloj Ludini. Dolje: na prezentaciji zajedničkog vina od škrleta vinari koji su sudjelovali u projektu, s njima su Snježana Ožetski, domaćica iz Moslavačke priče, zatim Josip Kraljičković, pročelnik Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije, i Tugomir Majdak iz Ministarstva poljoprivrede

Već 30. studenoga 2019. na lijepom (turistički vrlo atraktivnom!) seoskom imanju Moslavačka priča u Maloj/Velikoj Ludini na susretu nazvanom znanstveno-stručnim skupom Novo ruho škrleta u organizaciji udruge Škrlet, Grada Popovače, Udruge vinogradara i voćara Škrlet, Turističke zajednice Grada Popovače i Sisačko-moslavačke županije, održana je promocija tog zajedničkog vina. Prisutne su pozdravili domaćica Moslavačkih priča Snježana Ožetski, docentica Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta i moderatorica programa doc. dr. sc. Zvjezdana Marković, te zamjenik župana Sisačko–moslavačke županije Roman Rosavec.

Zvjezdana Marković doc. dr. sc. sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta iz Zagreba, moderatorica u programu prezentacije zajedničkog škrleta

Međutim škrlet je podastrt ne pod oznakom novog mladog vina, kako bi s obzirom na datume bilo logično, nego pod klasičnom etiketom, inače, rekao bih, dizajnerski vrlo uspjelom (autori: Bruketa-Žinić!), usput: za izbor butelje ne bih mogao reći da je uspio jer preteška je i premasivna za u nju napunjeni tip vina.

Rečeno je na skupu da je toga zajedničkog škrleta iz 2019. napunjeno 5000 butelja. Spominjalo se s ponosom i kako ima izgleda da se taj škrlet toči na svečanostima vezanim uz hrvatsko predsjedanje Vijećem EU koje je počelo s Novom godinom, pa u ubrzanom punjenju i promociji već kajem studenoga ima neke logike, ali je pitanje koliko ima i opravdanja u toj brzini naime teško je povjerovati da osobe kojima je na svečanostima vino namijenjeno s obzirom na svoje imovinsko stanje i iskustvo po prijemima nisu probirljive i zahtjevne… Od istaknutog moslavačkog vinogradara/vinara Marka Miklaužića, koji je inače sada i predsjednik novoosnovane udruge vinara Bregovite sjeverozapadne Hrvatske, čuo sam, međutim, da bi se s tim zajedničkim škrletom i dalje izlazilo ovako rano, dakle da je to budućnost škrleta, jer po njegovom iskustvu škrlet se najbolje proda ovako mlad..

Zajednički škrlet: na retro etiketi na kojoj su navedeni vinari-sudionici u projektu nema prezimena Kezele!?

Nisam siguran da je takvo razmišljanje o žurbi s izlaskom na tržište pravi put za škrlet. Na temelju kušanja ovog novog mladog zajedničkog škrleta ne govorim protiv zajedničke vinifikacije grožđa pogotovu kad je probrano ono (naj)bolje, nego govorim o izlasku vina pred potrošača puno puno prije od termina do kojega bi se vinu dopustilo da se razvije i uskladi i onda pokaže u pravoj svjetlosti. Ovo vino po meni svakako je oštećeno uskratom razvoja, uvjeren sam da bi, da ga se pustilo van negdje na proljeće, možda pred Uskrs, pokazalo u sasvim drukčijem, vrlo lijepom sjaju.

Agencija za plaćanje u poljprivredi (APPRR) s datumom 15. svibnja 2019. na popisu sorata prisutnih na teritoriju Hrvatske tek na 65. mjestu spominje škrlet ili ovnek žuti, uz napomenu da se prostire na 73,60 ha površine, a podatak sa tzv. znanstvenog skupa u objektu Moslavačka priča govori kako od ukupno 227 ha vinograda u Sisačko-moslavačkoj županiji škrlet zauzima 76 ha. Marko Miklaužić mi je pak spominjao da bi ukupno škrleta u dijelovima vinogorja Moslavina koji pripadaju Sisačko-moslavačkoj i Zagrebačkoj županiji moglo biti i stotinjak hektara. Po meni, budućnost škrleta trebalo bi graditi ponajrije na sadnji novih vinograda s tom sortom, da se uopće dobije relevantna površina za sirovinu i ozbiljan (unosan) posao sa škrletom. Svakako treba prikladno izabrati terene (ekspozicija, nadmorska visina, tip tla…) za nove vinograde. Saditi gušće po jedinici povšrine da bi se po trsu mogao smanjiti prinos, time se ne gubi na količini ali se povećava kakvoća roda. Možda ne bi bilo loše neke druge sorte a koje se nalaze na boljim pozicijama precijepiti na škrlet, tako bi se dobilo i na vremenu. Za škrlet koji bi nosio znak ZOI rabiti preporučene certificirane klonove. Maksimalno moguće krenuti u prirodi prijateljsku proizvodnju (uzgoj i pri radu u podrumu). Dogovoriti se za početak barem ugrubo oko načina vinifikacije (odvajanje odmah tekućeg dijela od krutoga ili maceracija od eventualno dan ili dva na nešto nižoj ali ne preniskoj temperaturi) i dozrijevanja (samo inoks, odnosno inoks i drvo…, sur lie?, minimalna dužina dozrijevanja…), te oko najranijeg mogućeg i dopušenog izlaska vina na tržište. Na određeni način ujednačiti rad u trsu i u podrumu, napraviti što prije osnovne standarde, detalje se može unijeti i u hodu. Neposredno prije izlaska vina na tržište prirediti internu degustaciju/ocjenjivanje uzoraka da se vidi je li to to, i može li s aspekta udruge ići van kao Škrlet ZOI Moslavina. Ne zadovolji li nečije vino standarde, upozoriti proizvođača za iducu godinu, da se greške/nepodopštine ponove. Vino koje nije u standard I na razini ne smije van pod oznakom Škrlet ZOI Moslavina. U udrugu nove članove primati samo ako se obvežu da će poštovati pravilnik udruge, te potom kontrolirati drže li se svoje riječi ili potpisa. Za uspjeh na tržištu i to ne samo kroz veći broj prodanih boca nego i kroz višu cijenu za buteju, nužno je da škrlet s oznakom ZOI Moslavina organoleoptikom predstavlja Moslavinu u izvornom smislu. Oznake moraju biti ne tek navod na etiketi nego i odraz apelacije, ona je ta koja kvalitetno i autentično prezentira određeno geografsko područje.

Stvar kod kreiranja zajedničkog vina od izabranog ponajboljeg grožđa više proizvođača kako bi se dobila veća količina vina ujednačenog profila dosta je osjetljiva, naime činjenica je da svaki vinogradar i vinar nije podjednako pedantan u trsju i u podrumu, pogotovu i ako mu određeni pravilnik nije za vratom, činjenica je i to da neki proizvođač proizvede bolje grožđe kako zbog bolje pozicije vinograda tako i zbog svog pristupa radu u trsju i zbog nižeg prinosa, a da je teško da će neki proizvođač koji nije toliko pedantan a i nema trsje na nekim ekstra pozicijama proizvesti grožđe istog ranga kvaltete kao onaj prvi. Ovako, u zajedničkom projektu moguće je, barem teoretski, određeno švercanje… Iako je s ovim projektom zajedničkog vina članovima udruge škrlet ostavljena mogućnost da nešto škrleta plasiraju i pod svojom, vlastitom etiketom, pitanje je vremena koliko će dugo vinogradari/vinari koji su u stanju s obzirom na vinogradsku poziciju i svoj rad dobiti vrhunsko grožđe pa i od njega vino htjeti davati svoje bolje grožđe da se miješa s drugime, i moguće slabije kakvoće, naime tim boljima koji zacijelo uspješnije od drugih prodaju svoje vino s vremenom će sve više nedostajati upravo onog najboljeg grožđa za vino koje bi plasirali pod vlastitim imenom i prezimenom, robnom markom i oznakom Škrlet ZOI Moslavina. Još i ova napomena: bit će problema ne bude li se strogo pazilo da se oznaka ZOI dodjeljuje za korištenje u smislu apelacije, a to je da se njena uporaba temelji na od grupe proizvođača usvojenog pravilnika o proizvodnji moslavačkog škrleta a ne samo na tome da je vino kao vino enološki ispravno odnosno bez mana.

Tomislav Voštinić, voditelj vinskog posjeda Voštinić-Klasnić. Od svih proizvođača škrleta jedini on ima paletu etiketa od škrleta koja može pokriti cijeli menu, od pjenušca i mladog vina kao aperitiva preko, zrelog vina, kasne berbe, arhive… Dolje: u podrumu uz inoks posude I bačve iz koji izlaze i crnjaci od merlota, cabernet sauvignona i cabernet franca iz vinograda u Moslavačkom vinogorju i iz trsja što radte u dalmatinskom Nadinu

 VOŠTINIĆ-KLASNIĆ – Jedan od proizvođača vina i član poslovne udruge Škrlet je, kako je već prije navedeno, Tomislav Voštinić iz Ivanić-Grada u Zagrebačkoj županiji. Na brdu Graberje na visini od 190 metara ima vinograd od oko 4,5 hektara, te moderan lijep vinski podrum, s obzirom na koncepciju i izgled očito usmjeren ne samo na produkciju Bakhova nektara nego i prema turizmu. U svoje vinograde puno ulaže, trsje je dao mikorizirati da bi iz dubine tla što bolje koristilo hranu. Iz kooperacijie Voštinić ima i grožđe s oko još četiri hektara. Od tih osam hektara škrlet pokriva šest, a preostala dva vezana su uz merlot, cabernet sauvignon i cabernet franc te syrah iz Nadina kod Benkovca. Voštinić je jedini vinar koji se bavi škrletom i koji ima škrlet u tipologijama što mogu pokriti cijeli menu, konkretno su tu aperitivni pjenušac Škrlet brut (škrlet 85 % i chardonnay 15 %; sad ima 1000 butelja!), zatim škrlet kao novo mlado vino, škrlet 2018 kasnu berbu kao polusuho zrelo vino za uz predjelo, Škrlet 2012 Arhivu (škrlet 80 posto, ostatak graševina moslavačka) kao vino za uz glavno jelo ili za uz meditaciju i uz glazbu, te crnjake Red (me, cs, cf) i Syrah, neka poznija godišta su i iz vinograda u Suzi u Baranji. Mješavinu merlota, cabernet sauvignona, cabernet sauvignona, syraha i crljenka, dijelom od grožđa iz Nadina a dijelom iz Moslavine, nudi u magnumu pod nazivom Fabula 2016. Kaže da godišnje proizvede i bez problema proda 24000 butelja suhih vina te najmanje 1000 butelja vina kasnijih berbi.

Ponuda kod Voštinić-Klasnića: domaći kruh, vanjkuši, domaće pacana pa pečena vratina, vina škrleta u nekoliko različitih tipova i etiketa. U proljetnom i ljetnom razdoblju nude se druženja uz finu domaću papicu i kapljicu te suvremenu gklazbu, od proljeća-ljeta ove godine radit će, uz vinska podrum I trsje,bazen sa šankom, za višestruko osvježenje….

Voštinić se dosta oslanja na turizam, prostor za prijem gostiju i degustacije lijep mu je i s pogledom na trsje. Počeo je nuditi i hranu – tipične i na domaći način pripremljene i prigotovljene namirnice i jela npr. domaću pacanu i u kruhu pečenu vratinu, domaće kobasice, sir s vrhnjem, grah, bučino ulje, domaći kruh… Na platou ispred vinskog podruma priređuje disko večeri uglavnom s hip-hop glazbom tako da su mu gosti pripadnici mlađih generacija koji žele uživati i u vinu, organizira i svojevrsne likovne radionice gdje gosti nastoje olovkom i kičicom stvarati likovne radove na kojima bojama prikazuju svoje osjećaje proizašle iz kušanja nekog Voštinićevog vina (škrlet u raznim varijantama!), sada Tomislav uz vinograd gradi bazen dimenzija 9 X 6 metara sa šankom gdje će se ljeti gosti moći osvježavati kupanjem i degustacijom pjenušaca i mlađeg škrleta, planira, pretežito za žene, večeri uz vina od muškata… a nudi i mogućnost noćenja naime posjeduje kućicu s 18 soba… Domišljati i poduzetni Voštinić veli da mu potporu u tim turističkim aktivnostima uvelike daju Grad Ivanić-Grad I Zagrebačka županija, posebice kroz marketing, te se nada da će za pola godine turizam kod njega biti u punom cvatu.

Od ekipe iz udruge Škrlet u turističkom segmentu vrlo su aktivni Drago Kezele i njegov sin Janko, oni imaju vrlo lijepo gospodarstvo za prihvat gostiju, uz vino vlastite produkcije nude i hranu u svom restoranu, tu su i mogućnosti rekreacije šetnjom i jahanjem (konji su hrvatski posavci) a na raspolaganju su i kućice za noćenje. Drago Kezele pohvalio se da je u posljednjih 12 mjeseci ostvario 3500 noćenja! I obitelj Trdenić uključena je u turizam i ima u planu i širiti se u turističkom smislu. Od zagrebačke udruge G.E.T. Report koja pomno prati vinarije uključene u turizam i svake godine, po ugledu na vodiče Michelin odnosno Gault & Millau nagrađuje zvjezdicama one za koje misli da su to zavrijedile Kezele je prije kratkog vremena primio priznanje s tri zvjezdice, Voštinić te Trdenići Tomislav i Krešimir po dvije, a Miklaužić i Mikša po jednu. ♣

U novu godinu s novim vinskim časopisom

VINUM IN br. 2, SRETNO!

Vinum.In br.2

U novu, 2020. godinu ušli smo s novim vinskim časopisom, riječ je o reviji Vinum.In koju je pokrenula Dijana Grgić. Prvi broj, koji međutim nije stavljen u kioske, izašao je uoči 14. međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com i promocija je održana u zagrebačkom bistròu Fino & Vino što je na Ivanje obilježio (slavio!) godišnjicu rada, a drugi broj, koji jeste krenuo na tržište, i to s cijenom od 39 kuna, promoviran je uoči Badnjaka u restoranu Kajzer(ica) na zagrebačkom Hipodromu, lokalu koji je upravo, kao voditelj, preuzeo znani naš sommelier Mario Meštrović, svojedobno inače vrlo uspješni eno-gastro kormilar velikogoričkog restorana Mon Ami.

Vinum.In br 2, te Dijana Grgić i Mario Meštrović

Ivan Dropuljić – Zagreb Vino.com, te novinari-suradnici Vinum.Ina Ivo Kozarčanin i Tomislav Radić

Moderno prelomljeni i elegantni Vinum.In, za koji je predviđeno da izlazi četiri puta godišnje, u svom izdanju br. 2 sa 112 stranica a što pokriva prosinac 2019. te siječanj i veljaču 2020., između ostaloga donosi: kao temu broja prilog o pjenušcima iz pera našeg znanog (vinskog) novinara Ive Kozarčanina, intervju s dugogodišnjim vinskim piscem Vitomirom Andrićem, prezentaciju vinogorja Komarna kao čarobnog bisera juga Dalmacije, u rubrici Vino na visokoj peti razgovor s istarskom pjenušarkom Anom Peršurić Palčić, Mustafa Topčagić predlaž pak a na izlet u segment craft piva vodi Domagoj Jakopović Ribafish…! ♣

Na badnju večer 2019

HENDRIXOV MOST!

Hey Joe, where are you goin’ with that camera in your hand? I am going to shoot my lady Sava river, messin’ around with the some other men, Hendrix is the name…
Hendrixov most, rijeka Sava, Zagreb, badnja večer 2019.
Nedostajali su Jimijevi gitara i glas…♣

Sajmovi, festivali: Cro Agro 2019

NAGRAĐENI, i PAŽNJE VRIJEDNI

            Snažna prosinačka živost na prostoru Zagrebačkog velesajma: veliki sajam poljoprivrede Cro Agro, s naglaskom na mehanizaciju i opremu za radove na zemlji te na opremu za vinske podrume, manji dio posvećen gotovim prehrambenim proizvodima. Nekih 180 izlagača iz 24 zemlje. Na inicijativu i uz zalaganje Društva agroturističkih novinara Hrvatske bilo je i nagrada, s obznanom – u dvorani Kongresnog centra ZV-a – najboljih proizvođača za 2019. godinu.

Laureatima su proglašeni iz Bakhova sektora Ivo Cibilić iz Potomja u grupi malih vinara, zatim Vlado Krauthaker iz Kutjeva u grupi srednje velikih proizvođača, te Iločki Podrumi iz Iloka u grupi velikih kuća. Kao temelj za taj izbor korištene su ocjene što ih je strukovna degustacijska ocjenjivačka komisija koja Ministarstvu poljoprivrede daje prijedloge koje uzorke plemenite kapljice i pod kojom oznakom kakvoće pustiti na tržište. Cibiliću je trofej donio njegov Dingač 2018, koji tek treba izaći (?!), Krauthakeru, koji, inače, uzgaja 39 sorata vinove loze a na tržište izlazi sa čak 32 etikete, za odličje je poslužilo vino Zelenac Kutjevo izborne berbe prosušenih bobica 2018, dodatno priznanje primio je i za to što je spomenuta strukovna komisija dala tom vinu i najviše bodova na ocjenjivanju), dok su se Iločkim podrumima, za koje je rečeno da su vinska kuća s najviše etiketa vrhunskih vina na tržištu – pa je to bio razlog i za dodatno priznanje, kao snažni asevi pokazali traminci izborne berbe i izborne berbe bobica 2017.

Ostali nagrađeni poljoprivrednici su, po grupama vezanim uz veličinu pogona, Zdravko Kušec iz Kamenice, Marijan Porkulabić iz Prilesja, Branko Horvatinčić iz Gusakovca, Žitar iz Donjeg Miholjca, Salaš iz Marijanaca, za uspješnost u uzgoju krava za mlijeko, zatim Capra Domestica iz Perkovića za uzgoj koza za mlijeko, Pro Lika iz Ličkog Petrovog Sela za uzgoj ovaca za mlijeko, pa Marija Stručić iz Treme i Pero Dulikravić iz Velikog Poganca, Darko Remuš iz Svetg Petra Čvrsteca i Belje Plus iz Mece za uzgoj junadi, onda Miljenko Letoja iz Pavlovca Ravenskog, Tomislav Smoljo iz Sapaca, tvrtka Protein iz Bobote za tov svinja, Mate Tomašević OPG iz Stružana za uzgoj pšenice visoke kakvoće, Zlatko Jelošek iz Beketinaca za uzgoj uljane repice i Ernest Nađ iz Ernestinova za uzgoj soje. Dobitnici su na slici sa čelnikom Društva agrarnih novinara Martinom Vukovićem, inače urednikom-novinarem na Hrvatskom radiju, i s Goranom Beinrauchom, glavnim urednikom Gospodarskog lista.

Na štandu AgroKokota, uz vlasnika Ivicu Kokota su enolog Miodrag Hruškar Enoexpert (lijevo na slici) i specijalist za agronomiju David Gluhić Agroexpert

U halama prepunim strojevima za obradu zemlje te strojevima i opremom za obradu nasada, posebice vinove loze, ali i punima opreme za podrume, osobito se isticala tvrtka Agro Kokot iz Jastrebarskoga. Kuća je to s dugom tradicijom u prodaji svega što treba poljoprivrednicima a posebice vinogradarima i vinarima, opsegom rada dugo je bila relativno malena (ali unatoč tome – jer vodstvo i djelatnici u poslu grizu – izrazito učinkovita!), a sad eto pokazuje golemi dimenzijski napredak i uz PA-Vin čini Jastrebarsko nezaobilaznim središtem za nabavku opreme za rad na zemlji i u podrumu. Jastrebarsko i Plešivica postali su u zadnjih desetak godina pak, s obzirom kvalitetu i na veći broj stilova produkcije jedno od najznačajnijih i najzanimljivijih područja proizvodnje vina u Hrvatskoj. Sad se, s obzirom na restoran Karlo sa chefom Karlom Navojem i na restoran Ivančić koji je bitno podigao kakvoću, ali i na obiteljsko gospodarstvo Robert Braje na kojemu se sjajnim jelima posebno ističe Robertova supruga Sanda, te pogotovu nakon što se ovih dana i službeno otvori fini restoran vođen chefom Bernardom, i preuređeni podrum s vinotekom obitelji Korak, očekuje da se Jastrebarsko i Plešivica (Plešivica curica!) – na pola sata vožnje od Zagreba i na pet minuta vožnje od autoputa Zagreb-Karlovac-more, kako treba razvijaju i napokon razviju i u turističkom segmentu!… ♣

6. WineOS – RADIONICE OSOBITO VRIJEDNE PAŽNJE

            Zavirimo sada malo i u novu godinu: početak 2020. obilježit će šesti po redu WineOS, osječki festival vina, delicija i ugodnog življenja. Dosad najveće izdanje te manifestacije, koja će se održati 10. i 11. siječnja 2020. u dvorani Gradski vrt, ponudit će posjetiteljima brojne novosti i zanimljivosti. Za ovu godinu najavljuju se, uz renomirana imena za izlagačkim punktovima, znatno privlačnije radionice od svih koje su održane do sada, kaže Boris Ocić, iz organizacijske ekipe Wine OS-a.

Autor vinskih radionica ponovno je vinski novinar, pisac i bloger Željko Garmaz. Njegove su vinske priče prethodnih godina privukle mnoge posjetitelje i goste, mahom one izvan Osijeka. U 2020., Garmaz na WineOS-u i opet dovodi brojne vinare i njihove priče iz svih krajeva Hrvatske te susjednih zemalja.

Na nekim radionicama posjetitelji Wine OS-a imat će prigodu iskusiti nešto za ovu manifestaciju potpuno novo: organizator, u suradnji s udrugom Panonski pivarski sindikat, osigurao je dvije radionice o kućnom kuhanju i stilovima piva.

Festivalski program počinje u petak 10. siječnja u 13 sati, pričom o bijelim sortama Dalmacije. Sat vremena kasnije najbolji hrvatski sommelier Siniša Lasan predstavit će vina Hercegovine, a u 15,30 sati predviđeno je upoznavanje s arhivom Davora Zdjelarevića. Od 16,30 bit će predstavljena vinarija Tri oraha, za koju se kaže da je najmističnija i najskuplja vinarija Balkana. Pa da otkrijemo široj javnosti ponešto o njoj: nema vino jeftinije od 60 eura!. Kirurg i ravnatelj KBC Dedinje, Radisav Šćepanović, vlasnik vinarije, za svoja vina kaže da su opasnija od kokaina, a bolja od bensedina! Ovo je njihov prvi i dosad jedini festivalski nastup od osnutka vinarije. Čista ekskluziva! Cabernet sauvignon 2009 (sedam godina u bačvama), Cabernet sauvignon 2010 (šest godina u bačvama), Merlot 2011 (šest godina u bačvama), 500 cuvée (1-8 godina iz 500 različitih bačava), Cabernet sauvignon 2009 i Merlot 2011 (75/25). Moderatori: Radisav Šćepanović i Željko Garmaz.

Mađarska prva vinska liga na okupu: Czaba Malatinski je treći zdesna, ostali su Valer Bock, Suzan Hanauer, Monika Debreczeni, Horst Hummel, Ede Tiffan i Attila Gere. Sasvim lijevo je novinar Zsoltan Gyorffy, glavni urednik vinskog časopisa Pecsi Borozo (suhiucasi)

Slijedi, u 17,30 sati, prezentacija poznatog mađarskog vinara Csabe Malatinskog iz Villanyja, Csaba Malatinszky mađarski je vinski genije za kojega je Caroline Gilby MW svojedobno rekla da u njegovim venama umjesto krvi teče – cabernet franc! Ne sudjeluje na vinskim festivalima i natjecanjima od 2004. godine, u marketing ne ulaže niti kunu, jer ne želi uljepšavati svoju vinsku priču. Jedinstvena prilika svjedočiti ponajboljim svjetskim izdanjima cabernet franca! Noblesse Chardonnay Kúria, Cabernet franc 2003 unfiltered, Kúria cabernet franc 2004, Kúria cabernet franc 2005, Kúria cabernet franc 2006, Kúria cabernet franc 2007, Kúria cabernet franc 2008, Kúria cabernet franc 2009

A u 19 sati počinje radionica o velikim crvenim vinima Makedonije. Najbolji makedonski crnjaci, u najvećoj mjeri vranci, dosegli su svjetski vrh, Ivana Simjanovska, vinska kritičarka, autorica dva makedonska vinska vodiča i pokretačica Skopje Wine Salona, potrudila se donijeti i predstaviti najbolje od najboljeg iz Makedonije, Imperator Vranec – Bovin, Heritage Cabernet sauvignon Grand Reserva – Chateau Kamnik, Vranec Orle 2016 – Venec, Private Reserve Vranec – Stobi, Smolnik Vranec – Popov, Black Diamond Vranec – Imako

_________________

(O vinskoj Makedoniji i vrancu opširno može se pročitati na www.suhiucasi.wordpress.com / Svijet u Casi Kronika – 11. 2019 – Chronicle World in a Glass)

________________

I drugi festivalski dan, subota 11. siječnja, pun je događanja, koja kreću od 13 sati radionicom o pelješkom vinu i kamenicama. Od 15 sati poznati vinski novinar Ivo Kozarčanin predstavlja macerirana bijela vina s Plešivice. Od 16 sati vinski pisac Tomislav Ivanović govorit će o manje poznatim sortama grožđa iz Srbije, a u 17 sati slijedi radionica na kojoj će nazočni imati prigodu kušati raritete iz arhive znanog istarskog vinara Morena Degrassija. Posljednja radionica šestog WineOS-a starta u 18 sati, legenda hrvatskog vinarstva Ivan Enjingi donosi na kušanje svoja vina iz 2003. godine.

Ulaznice za radionice mogu se kupiti u osječkoj vinoteci Vinita. Cijena ulaznica za vinske radionice iznosi 100 kuna, a za pivske je 50 kuna. Na istom će se mjestu prodavati i ulaznice za WineOS po cijeni od 80 kuna. Festival će oba dana biti otvoren za posjetitelje od 15 do 21 sat. Više informacija o festivalu i pratećem programu možete pronaći na Facebooku i na službenoj stranici WineOS-a. ♣

Must go … 2020!

 

            Počelo je prije dosta godina kad znani južnotirolski vinogradar/vinar Alois Lageder više nije htio trpjeti gungulu na Vinitalyju, i odlučio je odmaknuti se od tog sajma te nekako paralelno s njime kod sebe na posjedu Tòr Löwengang & Casòn Hirschprunn u Magréu ili, po njemački, Margreidu organizirati elitnu sajamsku manifestaciju po svojoj mjeri, ideja je bila na poziv okupiti kao izlagače globalno najistaknutija imena iz vinskog svijeta, te imena najpoznatijih pretežito domaćih, čitaj južnotirolskih proizvođača/ponuđača delikatesa, pa i šire znane chefove.

Tenuta Tòr Löwengang: Alois Lageder i Željko Suhadolnik

S imenima priredba je od početka bila u špici, ali opsegom je dugo bila relativno mala, međutim evo u što je prerasla sada: bogme, i glasoviti Merano Wine & Gourmet Festival, koji se održava u prvoj polovici studenoga, dobio je jaki proljetni pandan! Na priredbi Summa u Magreu 18. i 19. travnja 2020. kod Aloisa Lagedera nastupit će sljedeći proizvođači, dovoljno je samo kliknuti mišem po imenu odnosno nazivu i o svakome za koga se to želi saznati ono bitno :

Graf Adelmann, Al di là del Fiume, Ampeleia, Anselmi, Aquila del Torre, Arba Wine Beurer, Bietighöfer, Biserno, Léon Boesch,Maison BoizelIl Borro, Boscarelli, Braida, Buccia Nera, Clemens Busch, Pietro Caciorgna, Caggio Ipsus, Caiarossa, Marinella Camerani, Carleone,
Il Carnasciale, Cavalleri, Pio Cesare, Chateau Chambert, Chateau Changyu, Moser XV, M. Chapoutier, Chiamami quando piove – Valori Continuum, Corte d’Aibo,,Cos Costanti, Duemani, Fabbrica Pienza, Fiorano, Chateau Fonroque, Foradori, Nino Franco, Fritsch, Geyerhof, Ghizzano,
Gilvesy, Schloss Gobelsburg, Marchesi di Grésy, Guado al Tasso, Heitlinger, Iconic Wineries of British Columbia, Frank John, Jurtschitsch, Kaufmann, Krasna hora, Alois Lageder, Maso Martis, Chateau Mazeyres, Monteverro, Montevertine, Musella, Comtes von Neipperg, Niepoort, Nittardi, Anita und Hans Nittnaus, Ognissole, Bernhard Ott, Papiano, Petrolo, Pian dell’Orino, F.X. Pichler, Pichler-Krutzler, Podernuovo A Palazzone, Poggio Cagnano, Poggio Nibbiale, Pol Roger,
Potentino, Prima Pietra, Les Quelles Raen, La Raia – Cucco, Ökonomierat Rebholz, Reisetbauer, Sada, Salicutti, Prinz Salm, Salomon, Sander, Luciano Sandrone, Sanoner, La Sansonina, Schubert Wines, Rosi Schuster, Serra San Martino, Le Sincette, Stigler, Clemens Strobl, Taittinger, De Tarczal, Tarlant, Tement, Terre Nere, Terroir al Límit, Erwin Tinhof, Tormaresca, Torre degli Alberi, Oliviero Toscani, Castello del Trebbio, Umathum, Valgiano, Velich, – Moric, Villa Santo Stefano, Vistorta, Nik Weis, von Winning, Zahel, Zähringer, Herbert, Zillinger, Zwölberich ♣

_______________________________________________

Iskrena jela ⦁ Gostu, vinu & džepu prijateljski pristup

Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach

Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier ⦁ Inventive chef & experienced competent sommelier

Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela ◾ Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food

Fino & vino; Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com ; www.finoivino.com ; Radno vrijeme/ Opening hours: pon-sub / mon-sat 12-23

__________________________________________

SIMEI 2019, Milano

SVIJET ŽENA U VINU!

            Uh, kakve li kombinacije: Žene u vinu, Žene o vinu, Women on Wine, The Women of Wine Worldwide! Muškarce već vidim kako se koprcaju u vinu, ali žene u vinu sjajno plivaju. Nešto što je još odavna osmišljeno za užitak pa se pretvorilo i u jak turistički magnet ali i nešto što lako i prijeđe rub na onu drugu stranu, žene s umijećem koriste i u kulturalne i poslovne svrhe. Prije kratkog vremena u Milanu je, za vrijeme znanog sajma opreme SIMEI, održan susret udruga žena u vinu iz cijeloga svijeta, cilj je bio ne tek zajedničko guštanje uz čašicu nego stvaranje jake, utjecajne međunarodne mreže koja bi pridonosila širenju kulture vina, pogotovu propagandi odgovorne konzumacije vina, turizmu na bazi vina a i s obzirom da se radi o mediju jako dragom muškarcima, i podizanju opće svijesti o ulozi žena i važnosti žene u svijetu, na kraju krajeva ali i ne manje važno, širenju kontakata i prijateljstava, razmjene iskustava.

Žene u vinu – predstavnice iz cijelog svijeta na susretu u Milanu

Naše Sanja Muzaferija i Suzana Zovko WoW u društvu s Donatellom Cinelli Colombini, čelnicom talijanske udruge Le donne del vino

Planirane aktivnosti sljedeće su: tješnje povezivanje članica svih zemalja, pomaganje članicama u stvaranju kontakata s predstavnicima ne samo vinske industrije u drugim zemljama nego i s predstavnicima turističkih organizacija i raznih poslovnih institucija, razmjena informacija kako iz svijeta vina tako i iz drugih područja života od zajedničkog interesa, lakši pristup konferencijama i tečajevima s edukacijskom notom.

Administrativno sjedište i referentno mjesto za koordinaciju, razmjenu informacija bit će kod udruge Le Donne del Vino u Milanu, Via San Vittore al Tetro no 3, rekla je Donatella Cinelli Colombini inače iz Montalcina u Toscani, vlasnica vinske kuće za proizvodnju brunella Casato prime Donne. Iz Hrvatske je na sastanku u Milanu sudjelovala udruga Women on Wine, s predstavnicama Sanjom Muzaferojom, predsjednicom WoW-a, i glavnom enologinjom podruma Belje Suzanom Zovkom. Evo i drugih sudionica:

A.MU.VA – Susana Hemsy; THE FABULOUS LADIES’ WINE SOCIETY – Jane Thomson; 11 Frauen und ihre Weine – Heidi Schroeck (Austrija); MUV Chile – Nadia Parra Monroe; FEMMES DE VIN – Melanie Pfister; BAIA’S WINE – Tamara Gvaladze; VINISSIMA – Stefanie Dreissigacker; Women in Wine – Nicola Grandorge; Las Damas del Pisco – Gladys Torres Urday; Wonder Women Of Wine – Rania Zayyat. ♣

Za kraj 2019. i početak 2020: sučeljavanje

VEŠ-MAŠINA, NAŽALOST – BEZ DETERDŽENTA!

            Famozno sučeljavanje kandidata za novog predsjednika Hrvatske. Televizor je tih posljednjih i, po nekima, najveselijih dana u godini postao obična perilica prljavog rublja. Nažalost, perilica – bez derdženta… ♣

________________________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly  

POTROŠAČKI PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU / HINTS TO THE SMART PURCHASE

LEGENDA 

Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

♣ ♣ ♣ Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

♣ ♣ 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

 Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑ – trošiti • ⇗ – trošiti ili još čuvati •   ⇒ – čuvati • – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

♣ ♣ ♣ ♣  (pc/pp: M – L) SAUVIGNON BLANC 2018 – DAMIR DRAGO REŽEK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina /slope • sorta/variety: sauvignon blanc PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova /selection of the grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: loire • 0,75 lit   OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI • suho/dry • 14,0 vol% DIZAJN/DESIGN: estetski jako dobro – jednostavno /from the points of esthetics very good – simple • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: kompleksno, sortno tipično, elegantno, vrlo dobroga tijela, u ustima traje. Kristalno bistre žućkaste boje sa zelenkastom nijansom, miris lijepo izražen ali ne i napadački, pun i trajan, s notama slatke jabuke, začinskog bilja, usta topla, mekana, fino zaobljena, s nastavkom aromatike iz mirisa, okus slastan ali i slankast, s vrlo dobrom kiselosti, živ, struktura čvrsta. Vino koje ima život pred sobom / complex, varietal typical, dense and strong but elegant. Very good body, long finish. On the nose expressive, nice, full and persistent, not vulgar as many sauvignons can be, with notes of sweet apple, spicy herbs. In the mouth rounded, sapid, fine acidity, somewhat creamy, long lasting finish ■ SERVIS: ⇗ •  13-14 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeau….

♣ ♣ (♣) (mpc/pp: M) RAJNSKI RIZLING 2018 – Krešimir REŽEK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina /slope • sorta/variety: rizling rajnski  ■ BOCA/BOTTLE: 0,75 lit OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica – kvalitetno s kzp. • suho/dry • 12,5 vol% DIZAJN/DESIGN: uredno/OK VINO je/WINE is: mekano, dotjerano, lijepo pitko, s blago iskazanim sortnm miriom, u ustima živahno, skladno, dosta solidnog tijela i solidne trajnosti/ smooth, nice drinking,, with the discreet riesling notes on the nose, in the mouth vivid, rounded, good structure, ■ SERVIS: ⇑ • 12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: rhine….

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L-XL) PINOT CRNI 2017 – DAMIR DRAGO REŽEK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: pinot crni PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: à la DIAM OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI • suho/dry • 13,5 vol% DIZAJN/DESIGN: estetski jako dobro – jednostavno/from the points of esthetics very good – simple • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: složeno, toplo, dotjerano, s odlično uklopljenim drvom, na prvu loptu djeluje nježno, ali je zapravo, poslije se pokaže, vrlo čvrsto. Na nosu je s fino izraženom voćnosti prema koštićavom crvenom voću te s finom herbalnom nijansom koja pridonosi zanimljivosti. U ustima se spomenute voćnost te fenolna nit – rekao bih ne od drveta bačve nego od vlastite pokožice i koštice – nastavljaju. Tanin je dobro pripitomljen tako da je vino lijepo zaobljeno, elegantno je, tijelom vrlo dobro, solidne trajnosti / complex, warm, with fine incorporated wood. At first moment is leaving the impression of docility, gracility, but afterwards showing the firmness. On the nose nice red stone fruit and a tiny herbal line making it more interesting. In the mouth the fruiteness and the phenolic touch are continuing to show up. Tannin is well tamed so the wine iz rounded, elegant, very good body, solid persistence ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L) PINOT NOIR 2016 limited edition – Drago KURTALJ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Hrvojka • kosina/slope 45 % • nadmorska visina/altitude: cca 300 m • sorta/variety: pinot noir • berba/harvest: kasnija, u trećoj dekadi / a bit later than usual, in the 3rd decade – selekcija grozdova/ selection of grapes PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: maceracija i fermentacija u drvenim kacama /fermentation and maceration in open wooden cascs • dozrijevanje/maturation: bačvica, nova i rabljena/small casc (barrique), new and used ones: 1 godina/year • na finom kvascu /on the fine lees • poslije još u boci/after the wood, in the bottle: 1 godina/year ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivoica ZOI • suho/dry • 12,8 vol%, DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro /from the points of esthetics and marketing very good VINO je/WINE is: zrelo, kompleksno, skladno, na kolosijeku elegancije, dobrog je tijela, za trošiti sada. Rubinsko s nijansama granatnoga, diskretno na nosu, s voćnošću – u pravcu crvenih koštićavih plodova – prepliću se note od dozrijevanja u drvu i note vremena (ta ipak su vinu tri pune godine!) ali ne i starine! U ustima vino je mekano, zaobljeno, slankasto, i solidne je trajnosti / mature, complex, harmonious, with a certain elegance too, very good body, to drink now. Ruby with the grenat nuances, discreet on te nose, showing fruiteness in the direction of red stone fruit, wood good incorporated. In the mouth rounded, sapid, quite long finish ■ SERVIS: ⇑ • • 16 – 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

Pjenušci / Sparklings

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L-XL) CUVÉE PRESTIGE 2013 extra brut – KURTALJ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD, kosina /slope • nadmorska visina/altitude: cca 300 m • sorta/variety: chardonnay 80%, pinot crni 20 % PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova /selection of the grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu /fermentation in stainless steel • dozrijevanje baznog vina /maturation base wine: velika bačva/big barrel: 2 mjeseca/months • na kvascu/on the lees PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical (champenoise) • u boci na kvascu, prije degoržiranja/in the bottle on the lees before degorging: 52 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI – vrhunsko pjenušavo/premium sparkling • extra brut • 12,8 vol%, RS 3 g/l DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro – moderno, razigrano /from the points of esthetics and marketing very good – modern • čitljivo/legible: dobro /good VINO je/WINE is: vrlo živo, svježe, kompleksno, elegantno, čvrste strukture, u ustima traje. Kristalne zlaćane boje, s finim složenim mirisom u kojemu se voćnost (rekao bih: kruška) lijepo miješa s koricom kruha i briošem, perlanje izvrsno. Usta slana, mineralna, peckava / very vivid, fresh, complex and elegant, firm structure, long lasting fnish. Crystal slightly golden colour, fine expressed nose with the fruiteness (pear?) mixing in harmony with the bread crust and brioche, effervescence excellent. Mouth sapid, salty, mineral ■ SERVIS: ⇗ • • 10 -12 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: champagne….

Dalmacija

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L – XL) POSTUP 2016 – MIKULIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Postup • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: kopija/copy of DIAM OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Srednja i Južna Dalmacija • suho/dry • 14,0 vol% DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški ne baš motivirajuće za kupovinu/from the points of esthetics and marketing not motivating VINO je/WINE is: složeno, puno u nosu i u ustima, tipičan plavac. Nešto svjetlije međutim još uvijek dovoljno tamne rubinske boje s nijansom granata, s diskretnim postojanim mirisom s notom suhe šljive i sugestijom orašastog voća. U ustima toplo, dobro zaobljeno, živo, puno, tanin solidno pripitomljen. Tijelo vrlo dobro, završetak dosta dugačak. Retronazalno javlja se badem… /complex, rich on the nose and in the mouth, typical plavac. Nice ruby-grenat, not to dark, nose is descreet but steady, suggesting dried plum and some nut-fruit such as wallnut and mandle. In the mouth warm, fullbodied, well rounded since tannin is well adomesticated, finish quite long, restronasaly – mandle nuance ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL)  PLAVAC IVAN DOLAC 2010 – BADEL 1862 ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: Ivan Dolac • kosina/slope • nadmorska visina/altitude:  50 – 350  m • ekspozicija/exposition;  južna/south • tlo/soil:  krševito pomiješano sa zemljom / poor, with much stones  • sorta/variety: plavac mali • loze stare/vines old: 40 – 50 godina/years • gustoća nasada/plantation density:  6000 – 7000 loza/ha  • uzgojni oblik/training system: en gobelet • pristup u trsju/approach in the vineyard:  prirodi prijateljski / nature friendly one • berba/harvest: redovna/regular one PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:   vrhunsko s kzp – eko • suho/dry • 14,5 vol%, DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro/from the points of esthetics and  marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is:  kompleksno, zrelo, ima karakter, dotjerano i elegantno, u ustima solidno traje. Tamnije ali providne rubinske boje s granatnom nijansom, diskretno na nosu, bouquet u znaku suhe šljive, začinskog bilja, borovih iglica u tragu, nijansi tamne čokolade i dima. Usta se aromatski nastavljaju na nos, zaobljena su, mekana, tanin nazočan ali odlično je ispeglan,. Osjeća se kao da vino počinje gubiti dah/complex, mature, with character, elegant, good to very good body, relatively long finish. Grenat in colour, on the nose quite discreet, bouquet in the sign of dried plum, mediterranean herbs, nuance of dark chocolate and smoke. Rounded in themouth,tannin well tamed. It seems as if the wine is slowly beginning to loose the breath  ■ SERVIS:  ⇑ • poslužiti na/ serve on 16 – 18  ̊C – bilo bi poželjno dekantirati 1,5 h – 2 h prije konzumacije / recommended: decantation 1,5 – 2 h before serving the wine • čaša/glass: velika/big one  –  tip/type: bordeaux♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L – XL) L’AMOUR 2016 – MATKOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: marselan ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit   OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 14,0 vol% DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro – simpatično/from the points of esthetics and marketing good • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: složeno, živo, dotjerano, lijepo pitko, vrlo dobra tijela, u ustima traje. Vrlo tamne gotovo neprobojne živahne rubinske boje, s dosta suza na stijenkama čaše. Mirisom diskretno ali postojano, na nosu puno, u pravcu tamnog koštićavog i bobičastog voća, prisutna i nit šipka (nar). Usta živahna, voćni segment dolazi do izražaja, fina kiselost lijepo je poduprta nijansom slanoga. Okus je dobro zaokružen, prisutnost tanina se osjeti ali je on dobro obuzdan. Retronazalno; blagi štih začina-mirodija, jako dobro uklopljeno / complex, elaborated, nicely drinkable, very good body, fine finish. Very dark ruby, on the nose discreet but steady, suggesting dark berry an stone fruit, even a bit the pomegranat. In the mouth vivid, fruiteness on the palate also present in a way, good acidity supported well by certain saltiness. Tannin present, but well tamed. Retro: light spiceness, well incorporated ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L) BABIĆ 2017 organic – TESTAMENT WINERY ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: babić ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Sjeverna Dalmacija – organic • suho/dry • 13,5 vol% • nefiltrirano/unfiltered DIZAJN/DESIGN: uredno/OK VINO je/WINE is: Dotjerano, živahno, ugodno, lijepo pitko. Tamne rubinske boje, s diskretnim mirisom na tamno bobičasto i koštićavo voće, malo i na orašasto voće. U ustima skladno, dosta mekano, zaobljeno toplo, vrlo dobra tijela, dosta dugačke trajnosti/Vivid, nice drinkable. Dark ruby, discreet nose towards blue berry and stone fruit, hint of the nutty fruit (mandel) too. In the mouth harmonious, rounded, warm, very good body, quite a long finish ■ SERVIS: ⇗ • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L-XL) BABIĆ TEMPLAR AURUM 2016 – LIVAIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija, vinogorje Pirovac-Skradin ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: babić ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerirani OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Sjeverna Dalmacja • suho/dry • 14,5 vol% DIZAJN/DESIGN: uredno/ OK VINO je/WINE is: kompleksno, toplo, živo, voćnost obogaćena mirodijskim nitima, Tamni neprobojni rubin s blagom granatnom nijansom, nos diskretan, donekle na prosušeno tamno-crveno koštićavo voće, nit mliječne čokolade. U ustima slankasto, s dobrom kiselosti, lijepo zaobljeno, donekle kremasto, retronazalno otkriva trag orašastog voća (badem) te, sasvim blago, cimeta i vanilije, tijelo dosta snažno, trošiti svakako uz jelo /complex, warm, vivid, fruiteness tied to the mature and a bit dried dark stone fruit, nuance of milk chocolate. In the mouth sapid, with a good acidity, rounded, somewhat creamy, retronasal sensation with traces of mandle, cinamon, vanilla. Fullbodied. Drink with food ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

Istra & Kvarner

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: M) MALVAZIJA ISTARSKA 2018 – VALENTA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra /Centralna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kaldir • kosina/slope • sorta/variety: malvazija istarska ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: à la DIAM OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Hrvatska Istra – kzp • suho/dry • 13,0 vol% DIZAJN/DESIGN: uredno/ OK • čitljivo/legible: dobro / good VINO je/WINE is: kristalno bistro, svijetlo-žućkasto (slamnati tonovi), s dobro iskazanim i postojanim mirisom prema suhom bijelom voću i orašastim plodovima, ali i kamenu, u ustima slano, mineralno, vrlo dobre kičme, živo, svježe, uvjerljivije nego na nosu / crystal clear, light yellow in colour, with quite a lasting nose towards the white stone fruit, nuts and a stone, in the mouth sapid, salty, mineral, very good backbone, vivid, good finish ■ SERVIS: ⇗ • 12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M-L) MALVAZIJA ISTARSKA 2018 – CORONICA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra, Umag ■ VINOGRAD/VINEYARD: tlo/soil: crvenica/red soil • sorta/variety: malvazija istarska pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: redovna/normal PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: u inoksu – in stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Hrvatska Istra • suho/dry • 13,0 vol% DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro – jednostavno/from the points of esthetics and marketing good – simple • čitljivo/legible: dobro VINO je/WINE is: višeslojno, zanimljivo, žive svijetle slamnato-žućkaste boje, na nosu diskretno, miris zreo, i kao da se već pomalo predaje vremenu, upućuje na zrelo bijelo koštićavo voće, pomalo i na orašasto voće (badem), dojam je i aromatičnog bilja u tragovima. U ustima zaobljeno, mekano, slankasto i, rekao bih, s nešto izraženijom kiselosti nego što su druge malvazije (što mu dobro dođe!), tijelom dobro do vrlo dobro, u ustima solidno traje/multilayered, interesting, light yellow straw in colour, discreet on the nose, bouquet mature and as if it is somewhat surrendering to the time, suggesting some mature white stone fruit, some nut fruit (mandle?), hints of aromatic herbs in traces. In the mouth rounded, salty, acidity pronounced a bit more than in other malvasias (what is good!), body good to very good, quite long finish. ■ SERVIS: ⇑ • 10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L) MALVAZIJA 2018 Baracija – CLAI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: malvazija istarskapristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic,) • berba/harvest: redovna ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: à la DIAM OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno s kzp. • eco certification • suho/dry • 14,0 vol% DIZAJN/DESIGN: OK, • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: malo u starinskom štihu, dojam blage maceracije, punije slamnato-žuto, nos solidne jačine, malo na prosušeno voće, orašasto voće, usta lijepo zaobljena, živa, uvjerljivija od nosa, tijelo snažno, u ustima traje / remembering the old style winemaking, impression of certan (not orange!) maceration, yellow straw colour, on the nose relatively intense, showing some dried white stone fruit, some nut fruit. In the mouth vivid and more convincing than on the nose, well rounded, full bodied, finish pretty long ■ SERVIS: ⇑ • 12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) MERLOT 2016 Festigia – AGROLAGUNA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra-Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Hrvatska Istra-Zapadna Istra – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,0 vol%, DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro, bogato /from the points of esthetics and marketing very good, rich • čitljivo/legible: dobro /good VINO je/WINE is: profinjeno, zrelo, kompleksno, s dovoljno voćnosti i sa suptilno uklopljenim drvom, puno, toplo a istodobno i izvrsno pitko. Tamnije rubinske boje s nijansom granatne, na nosu lijepo izraženo, u pravcu tamnog bobičastog i koštićavog voća, popunu daju fine začinske note od boravka u bačvici ali i note razvoja kroz godine. U ustima mekano, zaobljeno, mirodijske niti javljaju se i retronazalno. Tijelo vrlo dobro, trajnost dugačka / Fine, mature, complex, with enough fruiteness and with the subtle incorporated wood. Full, warm but at the same time nice drinkable. Dark ruby-grenat, good expression on the nose, towards the dark berry and stone fruit, enrichment coming by the slightly spicy notes from the barrel and notes developed through the time. In the mouth rounded, slightly spicy nuances again, retronasaly, Very good body, long finish ■ SERVIS: ⇗ • 18 C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux ♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) GRABAR 2016 – CORONICA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, zapadna Istra, Umag • grožđe isključivo vlastito / grapes only from the own vineyard ■ VINOGRAD/VINEYARD: Boscogrando parcela Grabar • ravnica-blago valovito/plain • nadmorska visina/altitude: 60 – 70 m • tlo/soil: duboka crvenica, bogata željezom i drugim mineralima/deep red soil, rich in iron and other minerals • sorta/variety: cabernet sauvignon & merlot • gustoća nasada/plantation density: 6250 loza-vines/ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski(organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: nešto kasnija od redovne (kraj rujna-početak listopada) selekcija grozdova za liniju Gran/a bit later than normal (end of september-beginning october) – selection of grapes for the line Gran PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: fermentacija i malolaktika u inoksu – vrenje tri tjedna, tekući dio na kožici ukupno pet mjeseci/fermentation and malolactic in stainless steel – the liquid part on the skins in total five months • dozrijevanje/maturation: drvo/wood – bačave/cascs 600 lit & velike bačve/ big barrels 2600 lit • 2,5 godine/years • poslije drva još neko vrijeme u butelji, intencija je malo-pomalo dosegnuti jednu godinu butelje/after the wood certain time in the bottle, intention is to reach one year of bottle before the exit to the market ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Hrvatska Istra (Zapadna Istra) • suho/dry • 14,0 vol% ■ PROIZVEDENO/PRODUCED: 3230 butelja/bottles DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro /from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: višeslojno, s visoko izraženim karakterom, dotjerano i elegantno. Odličan primjer kako bordoški cabernet i merlot, rašireni svuda po svijetu, ne moraju uvijek i biti baš na bordoškom kolosijeku, naime u ovome vinu sorte se lijepo prepoznaju ali tlo (crvenica, bogata mineralima), obrada trsja, rad u podrumu od vinifikacije preko njege do punjenja rekli su svoje na način da maksimalno afirmiraju Istru kao područje rođenja vina. Vino lijepo pokazuje vrlo živahnu voćnost, u pravcu tamnog bobičastog voća, blagi fenolni štih svojstven cabernetu, osjeti se sanoviti začinski štih koji kao da malo upućuje na borove iglice, drvo se ni na koji način (tanin, prženo, vanilija) ne nameće i ne ukalupljuje vino u znane klišeje. Usta voćno svježa, lijepo zaobljena, struktura i tijelo vrlo dobri, trajnost u ustima dugačka / multilayered, with character, refined and elegant. Example of how the bordeaux cabernet and merlot are not necessarily always bordeaux (sometimes also boredeaux) style wines, this wine with nice and vivid fruiteness and pronounced minerality is showing the istrian face of the marriage of these two french varieties. Dark in colour, typical fruiteness – dark berry fruit, nice phoenolic touch of the cabernet, spice herbs, pin, wood very discreet, contributing to the complexity and richness ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) GRAN TERAN 2016 – CORONICA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, zapadna Istra, Umag • grožđe isključivo vlastito / grapes only from the own vineyard ■ VINOGRAD/VINEYARD: Boscogrando • ravnica-blago valovito/plain • nadmorska visina/altitude: 60 – 70 m • tlo/soil: duboka crvenica, bogata željezom i drugim mineralima/deep red soil, rich in iron and other minerals • sorta/variety: teran • gustoća nasada/plantation density: cca 6250 loza-vines/ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: nešto kasnija od redovne (početak listopada) selekcija grozdova za liniju Gran/a bit later than normal (beginning of october) – selection of grapes for the line Gran PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: fermentacija i malolaktika u inoksu – vrenje tri tjedna, tekući dio na kožici ukupno pet mjeseci/fermentation and malolactic in stainless steel – the liquid part on the skins in total five months • dozrijevanje/maturation: drvo/wood – od bačava od 600 lit do velikih bačava od 2600 lit/from the cascs of 600 lit to the big barrels of 2600 lit • 2,5 godine/years • poslije drva još neko vrijeme u butelji, intencija je malo-pomalo dosegnuti jednu godinu butelje/after the wood some time in the bottle, intention is to reach one year of bottle before the exit to the market ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Hrvatska Istra (Zapadna Istra) • suho/dry • 14,0 vol% ■ PROIZVEDENO/PRODUCED: 7950 butelja/bottles DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro /from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro VINO je/WINE is: izvanredna interpretacija terana, vrlo kompleksno, s karakterom, dotjerano, elegantno. Tamne (gotovo) neprobojne rubinske boje, lijepo iskazano na nosu, s dosta voćnosti – zrelo tamno bobičasto voće, boravak u drvu, koje je odlično uklopljeno, dao je svoj doprinos na najbolji način, U ustima zaobljeno, dobro pripitomljenog tanina, s dobrom kiselosti s time da je međuigra tanina i kiselina koja zna nerijetko biti problematična ovdje besprijekorna. Tijelom vrlo dobro, zavšetak dugačak / perfect interpretation of the istrian variety teran. Very complex, with character, elabor<ated, eklegant. Dark ruby, nice nose, fine fruiteness – mature dark berry fruit, wood ageing result very fine. In the mouth rounded, tannin tamed, acidity appropriate, interplay between the tannin and acidity excellent. Very good structure, long finish ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) TERAN TERRE DI PARADISO 2017 – VALENTA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Središnja Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kaldir • kosina /slope • sorta/variety: teran PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: – • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork   OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Hrvatska istra  • suho/dry • 14,0 vol% DIZAJN/DESIGN: OK • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: Ambicioznije rađeni teran, sortno raspoznatljiv, u ustima donekle grub. Pokazuje voćne arome ali i fenolne niti. U ustima djeluje kao moćno i puno, toplo, tanin se osjeti, između njega i kiselina međuigra nije idealna. Tijelo vrlo dobro./ Teran created with ambition, varietaly recognizable, somewhat rough in the mouth. Fruiteness ok, phenolic note present. The interplay tanin-acidity not ideal. Body very good. ■ SERVIS: ⇗ • (poslužiti s krepkijim,rustikalnim jelima) • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) REFOŠK 2018 Baracija – CLAI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: refošk • loze mlade/vines young • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: à la DIAM   OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno vino s kzp / quality wine with controlled origin • suho/dry • 14,0 vol% DIZAJN/DESIGN: OK • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: Uredno, čisto, lijepo pitko, nekompicirano, na kolosijeku sorte. Tamnije rubinske boije, s iskazanom voćnosti na nosu, miris ide u pravcu koštićavg i jadičastog tamnog voća,. U ustima lijpo zaobljeno, skladno, toplo, tijelom dobro do vrlo dobro,/ Nice, clean, fine drinkable. Not complicated, good rapresenting the variety. Dark ruby, fine fruiteness on te nose, in the mouth rounded, harmoinious, warm, body good to very good ■ SERVIS: ⇑ • 16 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: bordeaux….

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M-L) CUVÉE 13 – RITOŠA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra (Poreč) ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: teran 60 %, merlot & cabernet sauvignon 40 % PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood (barrique, tonneau) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: à la DIAM OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Hrvatska Istra – kvalitetno s kzp. • suho/dry • 13,0 vol%l DIZAJN/DESIGN: uredno/OK VINO je/WINE is: ugodno, lijepo pitko, ne baš komplicirano, te neobvezujuće, ukazuje na to da nije mlado ali za vino staro šest godina očekivao bi se veći razvoj. Na nosu je s notama zrelog tamnog voća, u ustima živahno i zaobljeno, tijelom srednje jačine i srednje dugačke trajnosti / nice drinkable, not complicated, showing that has got some years on it’s shoulders but for the (red) wine six years old one would expect more development. On the nose with notes of mature red fruit, in the mouth rounded, good to very good body, medium long finish ■ SERVIS: ⇑ • 16-18 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: bordeaux

 Slavonija & Podunavlje/Danube region

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L) ZELENAC KUTJEVO 2018 Rosenberg – KRAUTHAKER  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rosenberg • kosina/slope • sorta/variety: zelenac slatki (crvenovršac, rotgipfler…) • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski / nature friendly PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova / selection of the best grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – 0,75 l ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 5 OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kutjevo ZOI/PDO • suho/dry • 13,5 vol% DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro • čitljivo/legible: dobro /good VINO je/WINE is: kompleksno, mineralno, s lijepim aromama, puno, skladno i profinjeno, ima karakter, čaša zove drugu! Miris isprva malo suzdržan, poslije se lijepo otvara, pokazuje dosta voća (kruška, jabuka…), finu začinsku notu. U ustima vino je ozbiljno, lijepo zaobljeno, slankasto, toplo, tijelom čvrsto, u ustima traje / complex, mineral, with nice aroma, full, harmonious, with character. On the nose at first a bit closed, after a while is opening, and showing fruits (pear, apple…) and some light, elegant spiceness. In the mouth serious, nice rounded, sapid, warm. Body very good, persistence quite long ■ SERVIS: ⇗ • 13 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: M) ZELENAC KUTJEVO 2018 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: zelenac slatki (crvenovršac, Rotgipfler) • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski / nature friendly • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – 0,75 l ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 5 OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kutjevo Slavonija ZOI/PDO • suho/dry • 12,5 vol% VINO je/WINE is: vrlo ugodno, skladno, živo, pitko, dosta aromatično, na tragu bijelog koštićavog voća (kruška) i s nitima začinskog bilja, fino zaobljeno, dosta puno, s lijepom kiselosti i s nijansom dopadljive slasti . Tijelom dosta dobro, u ustima traje / harmonious, vivid, nice drinkable, pretty aromatic in the direction of white stone fruit (pear) and with a hint of spice, nice rounded, fine acidity and a nuance of coquette sweetnes. Very good in body, enough long in the mouth ■ SERVIS: ⇑ • 12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L) CHARDONNAY 2017 Princ s Dunava – BELJE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Baranja ■ VINOGRAD/VINEYARD: blaga kosina / slught slope • sorta/variety: chardonnaypristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: na kvascu /on the lees ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – 0,75 l ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Baranja vrhunsko / premium • suho/dry • 13,5 vol% DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški uredno • čitljivo/legible: dobro /good VINO je/WINE is: kompleksno, ozbiljno, toplo, zrelo i zaobljeno, donekle kremasto. Lijepe pune žive žućkaste boje, finog umjerenog mirisa na orašasto voće (badem, orah), snažna tijela, s fino gorkastim završetkom, duge trajnosti u ustima / Complex, serious, warm, mature, rounded, a bit creamy. Nice vivid straw yellow colour, fine bouquet of the nut-fruit like mandel, wallnut, powerfull body, slightly bittery and quite long finish ■ SERVIS: ⇗ • (bijela mesa, bakalar na brudet, složenci…) • 14 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) CABERNET SAUVIGNON 2016 Princ s Dunava – BELJE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Baranja ■ VINOGRAD/VINEYARD: blaga kosina – • sorta/variety: cabernet sauvignonpristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova / selection of the best grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu • dozrijevanje/maturation: drvo / wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – 0,75 l ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Baranja – vrhunsko s kzp./premium with the controlled origin • suho/dry • 13,5 vol% DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški uredno • čitljivo/legible: dobro / good VINO je/WINE is: ■ SERVIS: ⇑ • 17 – 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

MAKEDONIJA  MACEDONIA

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L-XL) VRANEC VERITAS 2016 Private Reserve barrique – STOBI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Tikveš vinogorje ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: vranac PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: barrique ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 14,0 vol% DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro, u crnom tonu i dosta elegantno, stražnja etiketa jedva čitljiva zbog sićušnih slova/from the points of aesthetics good, in a black tone and elegant, the rear label hardly legible because of a to small font VINO je/WINE is: moćno, toplo, gusto, jako dobro strukturirano, uglađeno, s neopterećujućim, dosta mekanim taninom, u ustima traje prilično dugo. Vrlo tamne rubinske boje s još donekle ljubičastom nijansom, na nosu lijepo izraženo, s finom voćnosti (borovnica, višnja…) te sa začinskim nitima. Ne žuriti se s potrošnjom / powerfull, warm, dense and very good structured, fine rounded, with not bothering tannin, pretty long finish. Dark ruby with still violet nuances, on the nose nice fruiteness (blackberry, wild cherry…) and some refined spiceness. No need to hurry with the consumption ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – osnovni tip/basic type: bordeaux

SLOVENIJA SLOVENIA

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L – XL) PINOT GRIGIO 2018 SEVEN NUMBERS 3 Single Vineyard handpicked – PUKLAVEC FAMILY WINES ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kajžar • kosina/slope • sorta/variety: pinot grigio ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit (10.000) ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 5 OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Štajerska Slovenija – zgp – PDO • suho/dry • 14,0 vol% DIZAJN/DESIGN: dobro/good VINO je/WINE is: višeslojno, moćno, snažna tijela, živo. Nježne ružičaste boje s bakrenom nijansom, lijepo izražen ali ne i napadan nos, u pravcu bijelog koštićavog voća poput zrele jabuke, ali i orašastog voća – rekao bih badema, popunu daje blaga vanilijska nijansa. Usta mekana, topla, živahna, dojam fine kremoznosti, slankasto i s vrlo dobrom kiselosti, dugačkog završetka/multilayered, powerfull, well structured, vivid. Gentle ruby with copper nuances, quite intensive but not at all agressive nose in the direction of white stone fruit like mature apple, hints also of the nutty fruit like mandel, certain richness coming from a tiny vanilla lines. Mouth souple, rounded, warm, somewhat creamy, sapid & salty, fine acidity, long finish ■ SERVIS: ⇗ • 14 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L – XL) MALVAZIJA ISTRAS WHITE 2018 – KLENART ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Slovenska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: malvazija istarska • berba/harvest: malo kasnija/a bit later than normal PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Slovenska Istra – kakovostvo s kzp /quality wit controlled origin • suho/dry • 14,5 vol% serija/series: LO1 DIZAJN/DESIGN: elegantno/elegant VINO je/WINE is: ozbiljno, složeno, korpulentno, vrlo toplo, s notama bijelog koštićavog voća, zrelog ali i posušenoga, nazočna fina nijansa smole. U ustima lijepo zaobljeno, kremozno, alkohol malkice peče, stoga je preporuka ovo vino svakako konzumirati uz (krepku) hranu/serious, complex, very warm, with notes of white stone fruit, matured and also a bit dried. In the mouth nicely rounded, creamy, alcohol at the finish is a bit burning, therefore recommendation is to drink this wine with food ■ SERVIS: ⇗ • 14-16 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: XL) PINOT NOIR TINJA CRU 2016 – KLENART ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Slovenska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot crni/noir • berba/harvest: nešto kasnija/a bit later than normal PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Slovenska Istra – kakovostvo s kzp • suho/dry • 15,0 vol% • nefiltrirano DIZAJN/DESIGN: elegantno/elegant VINO je/WINE is: ozbiljno, složeno, korpulentno, snažno, vrlo toplo, dugo traje u ustima. Vrlo tamne boje, na nosu dobro iskazano, s dosta voćnosti (tamno koštićavo voće), pokazuje se nijansa marcipana, dobro se osjeti da je vino dozrijevalo u bačvi, zanimljivosti bouqueta pridonosi malo povišena hlapljiva kiselost. U ustima vino je lijepo zaobljeno, grije, traje, a retzronazalno opet se javlja nit marcipana. Ne treba žuriti s potrošnjom, svakako trošiti uz krepku hranu / seroius, complex, corpulent and powerfull, warm, long lasting. Very dark colour, on the nose with nice fruiteness (stone fruit), traces of marzipan, a bit higher volatile acidity making the bouquet more interesting. In the mouth wine is rounded, retronasal sensation on the nuance of marzipan. No need to hurry with the consumption of this wine. Drink with food ■ SERVIS: ⇗  ⇒ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) REFOŠK ISTRAS 2017 – KLENART ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Slovenska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: refošk PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Slovenska Istra – kakovostvo s kzp/quality with controlled origin • suho/dry • 14,0 vol%l DIZAJN/DESIGN: elegantno/elegant VINO je/WINE is: robusno, vrlo tamne, nepropusne boje, s notama tamnog voća i začina, dosta se osjeti i utjecaj drveta. Usta gusta, topla, vrlo dobra kiselost, tanin ne baš još uglađen. Čekati s konzumacijom, obvezno trošiti uz hranu / robust, dark ruby, with blue berry fruit, spicy lines, wood quite pronounced. In the mouth dense, warm, nice acidity, tanin not yet enough smooth. Drink with food. ■ SERVIS:   ⇒ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

Pjenušci / sparklings

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: XL) LUCIDIA extra brut – SANABOR ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kras ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: rebula, chardonnay PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical(champenoise) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne • 0,75 lit OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostvo zgp /quality with controlled origin • extra brut • 13,0 vol%, RS 5 g/l DIZAJN/DESIGN: minimalistički stil, etikete male te teže čitljivo zbog sitnih slova/ minimalistic, labels quite small, fonts small therefore legiblity is not very good VINO je/WINE is: složeno, živo, puno, s finim i dugotrajnim mjehurićima, mirisom u pravcu bijelog koštićavog voća ali i korice kruha, brioša, u ustima lijepo zaobljeno, slankasto, s finom kiselošću, tijelom vrlo dobro, traje u ustima / complex, vivid, with very fine long lasting perlage. On the nose in the direction of the white stone fruit but also bread crust, brioche, in the mouth refined, well rouded, sapid, nice acidity, good do very good bodied, long finish ■ SERVIS: ⇑ • 10 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: champagne 

SuČ 12.2019.

 

SVIJET u ČAŠI – 10.2019 – WORLD IN a GLASS

KROZ /THROUGH    

ŽELJKO SUHADOLNIK

 Suradnici/contributors: Vinko Lozica, Zlatan Trsenjak, Zdravko Vodnik, Miran Debeljuh ⦁ Foto: Marko Čolić

__________s vama već – 27 godina/years – with you__________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Makedonija/Vranec World Day: BALKAN WINE NETWORK ⦁ Sorte: VRANAC ⦁ Vranac u svojoj domaji: OD MASOVKE ĆEMOVSKOG  POLJA DO VRHUŠKE u LJUBOPOLJU ⦁ Emozioni dal Mondo – Merlot e Cabernet insieme: AT THE TOP – SWEET & ROSE! HOOOP! ⦁ Revija u znaku kapljice i delicija: ZAGREB VINO.COM 2019 ⦁ Dani berbe 2019: KAKVOĆA BOLJA OD OČEKIVANE! ⦁ Dani vina u Jaski: PLEŠIVICA ZAVRJEĐUJE VIŠE! ⦁ Martin s novim portugiscem na vratima: KAD BIŠKUP NI NE POMIŠLJA NA PENZIJU ⦁ Strukovno obrazovanje: UDŽBENIK VINARSTVO STANKE HERJAVEC ⦁ Studiare necesse est: VINSKA ŠKOLA ZA ŽENE u VINU ⦁ Vrijeme mladog maslinova ulja: CHIAVALON EN PRIMEUR! ⦁ Gastro-likovna galerija: KAD JE CHEF i LIKOVNI UMJETNIK!… ⦁ Udruženje ugostitelja: DRAŽEN BOBAN PREDSJEDNIK ⦁ U počast velikanu: SPOMENIK STANKU ČURINU ⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 10.2019 – BUYING GUIDE ⦁

______________________________


BALKAN WINE NETWORK – Kad nećemo mi u Hrvatskoj s graševinom, malvazijom istarskom, plavcem malim, teranom…, hoće – Makedonci s vrancem… U međunarodni kalendar imendana, na datum 5. listopada uvrstili su sortu vranec, koja čak izvorno nije njihova ali je u njih u ukupnom sortimentu od svih kultivara daleko najraširenija tako da je drže svojevrsnom svojom ekonomskom uzdanicom.

Balkan Wine Network – sastanak predstavnika balkanskih zemalja u Skopju, na Međunarodnom danu Vranca. U sredini gornje fotke je Svetozar Janevski, jedan od najjačih makedonskih poduzetnika, inače vlasnik nekoliko velikih hotela u makedonskom glavnom gradu i na Ohridu, te čelnik velike i respektabilne vinske kuće Tikveš. Dolje: predstavnici Bugarske, Grčke, Rumunjske i Slovenije (Dušan Brejc)

S jugoistoka Balkanskog poluotoka, konkretno iz Skopja i uz proslavu prvog izdanja Svjetskog dana sorte vranac/vranec, stiže inicijativa vrijedna pažnje. Već neko vrijeme nešto se krčkalo, sad se pomalo dodaju začini i službeno se izlazi u javnost. Krenulo je, kako čujem od nekih od protagonista, zapravo ne samo iz Skopja, nego i iz Beograda: Wines Q Centar vinske kulture iz Beograda i Udruženje vinara Šumadije te udruga Wines of Makedonija, koja okuplja ponajbolje i tržišno dovoljno jake makedonske vinske kuće, obznanili su prijedlog da vinogradarsko-vinarske zemlje Balkana skupa krenu u marketinški projekt Balkan Wine Network kojime bi se združenim snagama učinkovito šire promovirali vinorodni teritoriji i autohtone sorte tih zemalja, sve s intencijom boljeg plasmana tipičnih vina i drugih lokalnh specijaliteta te bržeg i jačeg razvoja (vinskog) turizma i, time, u konačnici, i određenog dodatnog gospodarskog rasta u tim zemljama jugoistične Europe. Na imendan sorte vranac, u skopskom hotelu Hilton Double Tree potpisani su prvi dokumenti o suradnji u projektu, potpisnici su bili iz Makedonije, Srbije, Slovenije, BiH, Crne Gore, Bugarske, Rumunjske, Grčke i Albanije. Pozvana da se pridruži projektu, za koji se očekuje značajna potpora EU, bila je i Hrvatska, ali ona se (zasad?) oglušila.

Na reviji makedonskih vina i, posebice, vina od slavljenika, vranca – Svetozar Janevski, vlasnik Vinarije Tikveš, u društvu s dvjema Elenama (Miloševska i Mladenovska) iz Wines of Macedonia i s direktorom Tikveša Radošom Vukičevićem

S makedonskim vinarom Antonijom Brzanovim: Vladimir Stojić iz beogradskog edukacijskog centra Wine Q i beogradski vinski trgovac Nikola Biorčević, duboko uključeni u inicijativu Balkan Wine Network

Kako je objavljeno, predviđeno je da bi se u početnom stadiju kad još treba i te koliko napora na usklađivanju stavova i osmišljavanju za sve pristupnike prihvatljivog potencijalno efikasnog programa rada, strategija projekta Balkan Wine Network oštro brusila najmanje do 2022 – 2023. godine. Posao, zacijelo, neće biti lak, eto odmah u startu, bez obzira na nazočnost Crne Gore, kroz jedno od udruženja sommelijera te zemlje, na sastanku u Skopju, pitanje je još u kojoj će se mjeri i kada Crna Gora i stvarno uključiti u projekt, naime iz velikog i najjačeg crnogorskog proizvođača vina Plantaže 13. Jul čuje se negodovanje oko toga da Makedonci budu lideri u projektu s obzirom da je vranac izvorno autohtoni kultivar Crne Gore i pogotovu stoga što su, očito, Plantaže povrijeđene, u Podgorici kažu da je poziv za sudjelovanjem Plantažama stigao u posljednji trenutak, kao da je ta tvrtka nevažni igrač na vrančevu terenu!…

Na susretu posvećenome vrancu u Skopju proglašeni su ambasadori vranca u svijetu, to su Amerikanac (s obiteljskim korijenima kod nas na Žumberku) Darrel Joseph koji živi u Beču, zatim vinski trgovac i sudac na međunarodnim ocjenjivanjima vina Paul Robert Blom iz Nizozemske, na gornjoj slici, pa Peter McCombie MW, Zoran Velkoski, te, na slici dolje, Caroline Gilby MW iz Velike Britanije, ovdje u Skopju u društvu s Thomasom Brandlom koji radi za veliki svjetski sajam otvorenih vina World Bulk Wine Exhibition u Amsterdamu, na rasporedu ove godine 2. i 3. prosinca, izlagat će i Makedonija!

Zamisao svakako jeste dobra – ujedinjenje snaga može dati respektabilnu jačinu!, međutim potrebna bi tu svakako bila još i potpora odgovarajućih nadležnih državnih institucija po zemljama, zasad je podršku javno obećalo tek Ministarstvo poljoprivrede Republike Sjeverne Makedonije. Na predstavnicima svake zemlje potpisnice je da na vinskoj pozornici i u krugu institucija kod sebe doma obave detaljne konzultacije, dakle da se pobrinu da se na idućem susretu uz stav svake nacionalne vinske branše mogu prezentirati i stavovi nadležnih ustanova po zemljema. Svaka bi država imala gledati da svijetu predstavi ono što je tipično i karakteristično za nju ne samo u smislu naziva autohtone sorte nego i u smislu definiranog organoleptičkog profila vina svojstvenog za određeno zemljopisno okruženje što se u eko-segmentu dakle po (mikro)klimi, tlu, orografiji, sorti, tradiciji u prehrani, može smatrati jednom svojom cjelinom. Kod nekih kultivara koji kao osobito rašireni postoje u više zemalja ne bi trebalo biti prijepora, svaka zemlja takvu sortu može sjajno iskoristiti upravo na način da prezentira za svoj teritorij tipično vino i označi ga lokalnim sortnim nazivom, tj. jednim od sinonima za kultivar, i nazivom vinogorja, pa i izdvojenog vinograda, primjerice po kultivaru vranac poznati su i Makedonci i Crnogorci ali kod prvih on se naziva vranec, a kod drugih vranac, zatim u Crnoj Gori i Makedoniji imaju kratošiju a to je kultivar kojime se dičimo i mi u Hrvatskoj, pa i Talijani na jugu Čizme, u nas se kratošija naziva tribidragom, crljenkom, a u Italiji primitivom….

Na Međunarodnom danu vranca u skopskom Hiltonu organizirana je i jako dobro posjećena panel-diskusija o modelu marketinga koji bi trebalo oformiti da popularizacija sorte i balkanskih teritorija kao vinskih područja i atraktivnih turističkih destinacija bude učinkovita. Među ostalime rečeno je da je kao prvo prijeko potrebno njegovati unutarnje jedinstvo i želju za razgovorom i dogovorom, da je nužno postupno ustanoviti jedinstveni organoleptički profil vina od vranca prepoznatljiv za područja s određenim, posebnim eko-uvjetima i lokalnom tradicijom u vinogradarenju i vinarenju, zatim da s cjelokupnom akcijom treba ići postupno i strpljivo te konzistentno po čvrstim temeljima a ne, u uvjerenju da će to donijeti brzi probitak i brzu zaradu, ići agresivno, napadački, naime kod takvog pristupa nerijetko se dogodi da brzina napuhavanja stvari poslije odgovara brzini – ispuhavanja. Naglašeno je i da se treba češće i redovito pojavljivati na istaknutim vrednovanjima vina, ali i sireva, maslinovoga ulja, pa i na turističkim sajmovima, te da je jako važno nakon svake osvojene značajnije medalje ili nakon nekog drugog većeg priznanja marketing jednim značajnim dijelom usmjeriti na kolosijek koji bi omogućio kvalitetnu valorizaciju odličja.

I, jedan moj prijedlog o kojemu, nadam se, s marketinškog aspekta vrijedi razmisliti: uvesti međunarodno ocjenjivanje vina od sorata s područja Balkana, naravno ne svih redom koje bi se mogle naći na popisu nego recimo, za početak onih izabranih po pet bijelih i crnih kultivara s jačim potencijalom za neke veće eno-uratke. Ocjenjivanje bi se moglo održavati svake godine ili svake druge godine u drugoj zemlji balkanskoga kruga, degustatori da budu iz redova enologa, sommeliera, vinskih trgovaca i vinskih novnara, ali uz domaće i oni iskusni iz drugih zemalja s time da se barem u prvim izdanjima dok se ocjenjivanje ne uhoda za kušače priredi uvodno malo predavanje o tome što koja sorta od tih s Balkana i nerazvikanih kultivara može i mora kao nešto svoje, osobeno, pokazati u vinu, te kao nešto karaklteristično vezano i uz određeni teritorij,

Sjajan vranec, izvrstan Tanec

Makedonci, koji su se – prateći dugogodišnji svjetski trend da se maltene svaki dan u godini proglasi međunarodnim danom (imendanom, praznikom) ovoga ili onoga pa je u relativno novije vrijeme došlo do toga da se proklamiraju i međunarodni dani pojedinih vinskih sorata i pojedinih vrsta vina (vidi www.suhiucasi.wordpress.com / Kronika – 09.2019 – Chronicle) – ove godine odlučili na to da se vranec slavi 5. listopada, u svoju su zemlju u povodu toga u prvoj polovici spomenutog mjeseca pozvali veću grupu inozemnih renomiranih i šire znanih stručnjaka za vino iz segmenta znanosti, trgovine, edukacije i promidžbe (Masters of Wine) te sredstava javnog informiranja, da im na licu mjesta za urbi et orbi predstave aktualni trenutak makedonske vinske industrije i, dakako, svekolike (hedonističke, ekonomske) vrijednosti upravo sorte vranec/vranac. S obzirom na bogatstvo vrlo kvalitetnih ali u svijetu još – pogotovu u odnosu na internacionalce poput chardonnaya, merlota, caberneta – premalo zapaženih autohtonih vinskih sorata te s obzirom i na brojne tipične odlične ali također međunarodno manje zapažene ovdašnje delikatese kao i s obzirom općenito na turističke potencijale zemalja balkanske regije bilo je logično da se upravo u ovoj prigodi u širu javnost izađe i s gore spomenutom inicijativom Balkan Wine Network.

Festival vranca u skopskom Hiltonu: Boris Nećev, enolog Bovina (lijevo) i kolega mu iz prodaje Kostadin Kitanov. Paradni konji kuće: Vranec Era, pa My Way, pa A’Gupka, Imperator, Dissan…

U suradnji s Udruženjem sommeliera Makedonije, u hotelu Hilton Double Tree u Skopju priređena je smotra niza makedonskih vinarija koje su na kušanje uz vranac nudile i vina drughih sorata što ih njeguju, nakon toga su, u skladu sa svečanosti posvećene baš vrancu – predavanja Klimea Beleskog s Poljoprivrednog instituta iz Skopja i Klemena Lisjaka s Poljoprivrednog instituta Slovenije o vrancu, bili diskusija o potencijalu vranca i proglašenje ambasadora vranca svijetom za 2019., pa je onda u velikom finalu dopodneva, uz vranec, bio vrlo atraktivan nastup KUD-a Tanec, a popodne je također u Hiltonu priređena smotra vinara Makedonije, Crne Gore, Srbije, Kosova i Hrvatske s time da se toga dana na kušanje nudilo isključivo vino od vranca. Zanimljive radionice održali su vinski pisac i međunarodni ocjenjivač vina Darrel Joseph o vrancima s Balkanskog poluotoka, i Caroline Gilby MW na temu makedonskih vina visokonagrađenih na svjetskim ocjenjivanjima.

Na Vranec World Dayu i na obilasku Vranec Northern Makedonia Tour 2019 bio sam i ja, pa je eto sada lijepa prigoda u nas detaljnije prikazati Sjevernu Makedoniju (podsjećam: po novome, Makedonija je službeno Sjeverna Makedonija) kao vinsku zemlju.

Kod stola vinarije Mira i Vladislava Popova iz Sopota-Kavadaraca: gošća iz Velike Britanije Veronique de Freitas, nekad djelatnica pri Decanter World Wide Award, a sada pri ocjenjivanju IWChallenge, enolog Tikveša Marko Stojaković, direktor Tikveša Radoš Vukičević i zagrebački sommelier Mario Meštrović

Uz makedonske proizvođače, na festivalu vranca u hotelu Hillton Double Tree predstavili su se i proizvođaci vranca iz drugih zemalja, primjerice Crne Gore (manji vinari; odličan vranac Stup 2015 od Rajkovića iz sela Kuči na 800 metara nadmorske visine iznad Podgorice, pa jako dobar vranac Trag 2015 vinarije Priča), Kosova, Srbije (Aleksić, jako dobar Amanet 2015!), Bosne i Hercegovine (Vukoje/berba 2012 jako dobra, te Jungić), iz Hrvatske je na kušanje ponuđen vranac od Brzice iz Erduta

OSOBNA KARTA

Republika Sjeverna Makedonija geografski se nalazi na jugoistoku Europe, u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka. Moglo bi se reći da je smještena na strateškom položaju, naime na određeni način most je između Europe i nekih azijskih, pa i sjevernoafričkih zemalja. Uz duhan, vino je drugi glavni izvor prihoda za državu,

Makedonija na sjeveru graniči sa Srbijom i Kosovom, na jugu s Grčkom, na istoku s Bugarskom a na zapadu s Albanijom. Zemlja se proteže na površini od 25.713 četvonih kilometara, od čega je 80 posto brdovito. Makedonija ima 38 planina i 20 planinskih vrhova viših od 2000 metara. Na teritoriju Makedonije tri su nacionalna parka, 43 su pak jezera od čega tri tektonska, 25 je glacijalnih i 15 umjetnih. U tijeku godine zemlja bilježi 280 sunčanih dana. U Makedoniji živi ukupno dva milijuna stanovnika. Glavni grad države je Skopje, s oko pola milijuna žitelja. Riječ je o multietničkom, multireligijskom i multikulturalnom središtu. Zemlja se inače osobito diči Aleksandrom Makedonskim, kojega međutim svojataju i Grci. Valuta je makedonski denar, a u mjenjačnicama tečaj je 1 € = 60 do 65 denara.

U Makedoniji, dobro nam još od vremena kad smo bili u istoj državi znanoj po svježima paprici i rajčici, grahu tetovcu, te siru, odlično se i raznoliko jede, ceremonijal ručka odnosno večere počinje sa suhomesnatim narescima, sirevima, namazima poput ajvara, maliđana, pinđura, svježim salatama, prženim tikvicama narezanim kao pomfrit, raznim pitama, tu je i gravče na tavče, a nastavlja se prženom riječnom ribom, pečenjem, pekom s teletinom i janjetinom, janjetinom s ražnja… Dosta je već restorana koji se žele nametnuti i tzv. visokom, rafiniranom kuhinjom, neki od takvih nastoje i uspijevaju tradicijska jela ponuditi u sjajno moderniziranom obliku.

______________________________

OTIŠ’O SAM, SARMU PROB’O NISAM… – Bogme, otiš’o sam, al’ GRAVČE ovaj put prob’o nisam!  Neprežaljivo… Ali zato je – vranačna infuzija bila sjajna!

Kako li se dobro jede u Makedoniji! Bilo da je riječ o domaćim specijalitetima priređenim od lokalnih namirnica (bogatstvo – svježeg i na razne načine prerađenog – povrća/paprika, rajčica, tikvica, patlidžan…, zatim lijep izbor sireva, slatkovodna riba, teletina, janjetina…) na tradicijski način, ili prezentiranim na profinjeni moderan način. A vina (vranec, kratošija ili tribidrag, crljenak, primitivo, zinfandel, pa mješavine s plavcem malim, syrah, merlot, cabernet sauvignon, od bijelih r’katsiteli, temjanika, francuz chardonnay), koncentrirana, snažna, topla, sve su bolja, pod tim bolja mislim sve elaboriranija (bilo bi, ponavljam, jako dobro da se malo bolje upravlja bačvicom!), neka rafinirana do mjere da se iz domaće radionice što obuhvaća lokalni vinograd i lokalni vinski podrum mogu naći uradci kvalitativno (a i cijenom! – makar, u prosjeku, maloprodajne cijene bolje kapljice i nisu žestoke) na nivou francuskog pojma 1er i grand cru (35 i više eura za butelju)!

Domaća, tradicijska varijanta i, dolje, rafinirana, moderna kuhinja restorana Chateau Kamnik i restorana vinarije Tikveš

Evo nekih kušanih specijaliteta, te vina koja su mi ostala u jako dobrom sjećanju: krem juha od celera s račićima i s uljem s tartufom, pite i savijače od sira i mesa, sirevi, domaći ravioli s nadjevom na bazi mesa od fazana i tartufa, usitnjeno meso zeca s gljivama, pačjom jetrom i topljenim domaćim sirom, domaće napravljena čokolada s posušenim i ušećerenim južnim voćem…

Domaine Lepovo – Grande cuvee, Chardonnay 2018 barrel fermented; Chateau Kamnik, – Ten Barrels Syrah 2016 Reserve, Ten Barrels Cabernet sauvignon 2015 reserve; Dalvina – Vranec 2016 Dioniz barrique, Merlot 2016 Dioniz barrique; , Tikveš – Bela voda red 2016,, Barovo 2016

Vina: Chardonnay 2018 barrel fermented – Domaine Lepovo; Bela voda 2018 white (chardonnay 50 % & belan ili grenache blanc 50 %)  – Bela voda Tikveš; Barovo belo (sauvignon) 2018 – Barovo Tikveš; R’katsiteli 2018 – Stobi; R’katsiteli 2018 – Dalvina; Župljanka 2018 – Dalvina; Vranec 2015 terroir grand reserva – Chateau Kamnik; Ten barrels Cabernet sauvignon reserve 2016 – Chateau Kamnik; Ten barrels syrah reserve 2016 – Chateau Kamnik; Ten barrels syrah reserve 2017 – Chateau Kamnik; Bela voda red 2016 (vranec 70 % i plavac mali 30 %) – Bela voda Tikveš; Barovo 2016 red (vranec 35 i kratošija a 65 %) – Barovo Tikveš; Grand cuvee 2015 (vranec, cabernet sauvignon i merlot, organic) – Domaine Lepovo;  A’Gupka 2012 – Bovin; Merlot 2018 – Puklavec Family; Cabernet 2018 – Puklavec family; Merlot 2016 Dioniz barrique – Dalvina; Syrah 2016 Dioniz barrique – Dalvina; Vranec 2015 Hermes – Dalvina; Vranec 2016 Dioniz barrique – Dalvina; Cabernet sauvignon 2017 reserve – Popov; Vranec Veritas 2016 barrique Private Reserve – Stobi; Axios private reserve merlot 2015 – Stobi 

______________________________

Nekad smo Makedoniju u čaši pamtili uglavnom po jeftilenima – rinfuznim crnjacima sa sortnom dominacijom vranca te po komercijalnom sladunjavom T’a za Jug, u međuvremenu opća slika se bitno promijenila nabolje, brojni vinski podrumu u Makedoniji odlučili su okrenuti se prema višoj do visokoj kvaliteti, kupljena je suvremena vinogradarska i podrumska oprema, angažirani su, kao eno-konzultanti, najbolji domaći vinski eksperti s akademskim titulama i mnogi enolozi iz inozemstva, mahom iz Slovenije i Francuske.

Popov vinarija Sopot

Posljednjih godina Makedonci osvajaju najviša odličja na jakim svjetskim ocjenjivanjima vina kao što su Decanter World Wide Award, Mundus Vini, Concours Mondial de Bruxelles, i to se nastoji kapitalizirati među ostalime i dovođenjem na lice mjesta znanih svjetskih vinskih pisaca i trgovaca. Bitno je istaknuti nešto važno i za unaprjeđenje kakvoće vina i za bolji plasman vina: značajnije makedonske vinske kuće udružile su se u tijelo Wines of Macedonia koje, kako zasad izgleda, dobro radi na promidžbi Makedonije kao relevantne vinske zemlje. U Makedoniji se dakle odlično pije, bit će i još bolje kad vinari, ponovit ću, malkice smanje utjecaj očito zasad kod njih još uvijek poželjne jače nijanse barriquea. Crna vina, rekao bih općenito, dosta su superiorna bijelima, kojima bi, opet govorim uopćeno (iznimke potvrdjuju pravilo!), uz jače smanjenje bariknih nota nego kod inače vrlo strukturiranih crnjaka (što se nerijetko rađaju i uz prosušivanje grožđa na odrezanim lucnjevima na trsu u vinogradi), dobrodošao zericu viši sadržaj ukupne kiselosti. Bez obzira na to što se u geografskom smislu zemlja nalazi poprilično južno i što je ljetno razdoblje oskudno oborinama malo viši sadržaj ukupne kiselosti kod bijeloga ne bi trebao biti nedostižan, s obzirom da je država brdovita zacijelo bi dosta pomoglo već to da se vinogradi baš s bijelim sortama u jačoj mjeri podižu na većoj nadmorskoj visini.

Na ovoj makedonskoj Vranec turneji priređenoj za grupu vinskih novinara iz raznih zemalja osobito su ugodno iznenadile neke količinski vrlo velike vinarije koje su se (re)organizirale na način da strogo segmentiraju vina razdvajajući, i vizualno (oprema), visoku do iznimno visoku kvalitetu kapljice od inače korektnog prosjeka i izlazeći na tržište s tim iznimno visoko-kvalitetnim vinima pod drukčijim markama i bitno drukčijim etiketama, etiketama svojstvenijima manjim pogonima a ne golemim podrumima s običnim proizvodima za masu. Inače, bitan prigovor makedonskim vinskim etiketama: puno je, posebice na stražnjoj etiketi, teksta, na makedonskom i engleskom, pa su slova sitna, nerijetko su i bez dovoljnog kontrasta s bojom pozadine pa je sve to muka čitati, nerijetko se valja dobrano pomučiti da se pronađe ono što je bitno kao informacija o vinu – vinogorje, sorta, godina berbe, sadržaj alkohola…

Republika Sjeverna Makedonija: tri vinska regije, 16 vinogorja

Makedonija, koja se diči s 2000-godišnjom tradicijom u proizvodnji vina, ima kontinenalnu i mediteransku klimu, meteorološke prilike u vegetacijskom razdoblju vinove loze takve su, čujem, da u pravilu nije potrebno više od četiri do pet zaštitnih prskanja godišnje.  Zemlja je podijeljena na tri vinske regije, i to: Vardarska dolina (Wardar River Valley) kao centralni dio (Central region), daleko najveći, sa 24.664 ha (na slici označeno crvenom bojom), zatim Pcinja-Osogovo (istočni dio, Eastern Region; označeno zelenom bojom), te Pelagonija-Polog (zapadni dio ili Western Region; označeno žutom bojom). Najvažnija vinogorja su u regiji Vardarska dolina: Skopje, Veles, Tikveš, Gevgelija-Valandovo, Strumica Radoviš, Ovce Pole, Kočani-Vinica. Cveba za razgovor: u regiji Pcinja-Osogovo, uz vinogorja Kumanovo i Kratovo, je i jedno nazvano – Pijanec!

Republika Sjeverna Makedonija raspolaže s ukupno 33.423 hektara pod trsjem. Oko 85 posto nasada čine vinske sorate, a 15 posto je stolnih. Pod vinskim sortama je 28.231 hektara.

Kušanje u vinariji Ezimit,dolje: Ezimitov crnjak Terra Makedonika – obogaćen aromama lokalnog začinskog bilja

Koji je u ukupnosti otprilike postotak vinograda na brdu, na kosinama, a koliko je hektara vinograda u ravnici? U Centralnoj ili Povardarskoj regiji vinogradi su mahom u ravnici, ali ima ih i na blagim padinama ne baš visokih brda, na pojedinim mjestima nadmorska visina dosiže im i do 650 metara. U Zapadnoj ili Pološko-pelagonijskoj regiji vinogradi su, pretežito na visoravnima i na kosinama  planina, na nadmorskoj visini između 600 m i 680 metara. Najviše pozicionirani vinogradi nalaze se u Istočnoj ili Pčinjsko-osogovskoj regiji na sjeveroistoku zemlje, vinova loza tu je na planinskim padinama s nadmorskom visinom od 440 do 850 metara.

Koji su najkarakterističniji tipovi tla u vinogradima Makedonije? Centralnu ili Povardarsku regiju karakteriziraju, rečeno mi je, diluvijalna, rezidentna šumska tla. U Zapadnioj ili Pološko-pelagonijskoj regiji prevladavaju smeđe tlo i černozem. U Istočnoj ili Pčinjsko-osogovskoj regiji vinova loza je uglavnom na diluvijalnom, odnosno smeđem tlu i na stjenovitom tlu s dosta vapnenca. Među najkvalitetnije vinogradske pozicije ubraja se Disan, za koji će Makedonci, kad ga prezentiraju nekome iz Hrvatske, rado reći da je on za njih isto što je za Hrvatsku pelješki Dingač. Kazano mi je da se tek u najnovije vrijeme počelo u Makedoniji u znanstvenom smislu raditi na tome da se na temelju u svijetu uobičajenih nužnih parametara izdvoje i istaknu položaji na razini onoga što iznpr. francuskog primjera poznajemo kao 1er odnosno grand cru.

Na Disanu se, kao i na Dingaču, može susresti i magarac…

Sortiment obuhvaća po oko 50 posto bijelih i 50 posto crnih kultivara. Od sorata s Balkana uzgajaju se smederevka, žilavka, stanušina, kratošija, vranac, plavac mali, a od međunarodnih kultivara tu su muscat blanc à petits grains (muškat bijeli s malim bobicama) lokalno zvan temjanika, zaim gruzjski r’katsiteli, pa njemački riesling, onda sauvignon bijeli, chardonnay, cabernet sauvignon, merlot, syrah… Evo, u postocima, i zastupljenosti pojedinih sorata u ukupnom sortimentu Sjeverne Makedonije: vranec je daleko na prvom mjestu i zauzma 38,40 posto (oko 10.800 ha) ukupne vinogradske površine, slijede merlot sa 4,40 posto, cabernet sauvignon – 4,02 %, kratošija – 3,70 %, riesling (rajnski) – 3,51 %, chardonnay – 2,90 %, pinot crni – 1,80 %, r’katsiteli – 1,71 %, temjanika – 1,35 %, graševina – 1,08, žilavka – 0,75 %, sauvignon bijeli – 074 %, syrah – 0,32 %, teran (bijeli, odnosno prosecco) – 0,29 %, plavac mali- 0,17 %.

Postoje li u Makedoniji poslovne asocijacije (udruženja) po vinogorjima, tako da svaka udruga brine o stvaranju, lansiranju i njegovanju vlastitoga prepoznatljivoga paradnog konja ili aduta, koji bi se bazirao na tipičnosti vezanoj uz pojedino područje, sortu odnosno dozvoljene sorte, te na odredbama nekog pravilnika glede načia proizvodnje, dužine i načina dozrijevanja, najranijeg mogućeg (dopuštenog) izlaska vina na tržište? Na to pitanje dobio sam odgovor da se taj dio počeo razvijati, dakle zasad je tu stvar na samom početku.

Struktura izvoza u zemlje članice Europske Unije

Struktura izvoza u zemlje Balkana koje NISU članice EU (Albanija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Turska)

Uz Disan kao afirmirani mikrolokalitet u nekim vinogorjima počelo se po kvaliteti izdvajati i neke druge pozicije, primjerice Lepovo, Barovo, Bela Voda… Ambiciozne vinarije, svjesne komparativnih prednosti nekih vinogradskih položaja gdje imaju trsje pooštrile su i još pooštravaju kriterije, standarde za visoku do najvišu kakvoću i osebujnost svojih vina, želja je ne tek proizvoljno u marketinške svrhe koristiti određene oznake vezano uz vina nego doći do toga da svaka takva oznaka, koja bez sumnje jeste i marketinški osobito važna, počiva na određenoj znanstvenoj/strukovnoj potvrdi vezanoj uz prednost određene vinogradske pozicije i vezanoj uz pravilnik u proizvodnji grožđa i vina kao bazu za visoko iskazanu posebnost vina i stalnost u kakvoći i osebujnosti, prepoznatljivosti proizvoda upravo bitnu za neki specifični teritorij, terroir. Provode se mikrovinifikacije grožđa s tih posebnih položaja da se utvrde dosezi vrlina, i eto neke vinarije ako se određena izdvojena pozicija u nekom godištu ne pokaže u punome sjaju odustaju od

Ostale zemlje za 2018: Australija, Kanada, Kina, Hong-Kong, Iceland, Japan, Norveška, Rusija, Švicarska, Ukrjaina, SAD, Ujedinjeni arapski emirati, Tajland, Singapur

označavanja vina s nazivom dotične pozicije. Primjerice 2014. vranac s Barova nije označen nazivom te bez sumnje jako dobre pozicije je u toj berbi vino nije pokazalo parametre potrebne da ga se svrsta pod naziv Barovo…  Jedina regionalna asocijacija koja je u Makedoniji osnovana s ciljem baš pune zaštite i kontrole geografskog porijekla je Vardar River Valley PGI, ona kreće s uvođenjem pravilnika i kategorizacijom koji bi bili pod okriljem Zakona o vinu. Na modifikaciji postojećeg Zakona o vinu radilo se dosad kroz gotovo cijelu 2019, i upravo takvo pomno izrađeno poglavlje o klasifikaciji službeno bi se trebalo pojaviti u novoj verziji Zakona o vinu u prvome dijelu 2020. Udruženje Wines od Macedonia i Ministarstvo poljoprivrede Republike Sjeverne Makedonije zajednički rade na tome da se po pojedinim područjima kao tipičan Trade Mark teritorija stvaraju i njeguju tipična, karakteristična visokoprepoznatljiva vina za svaki pojedini kraj, vina koja bi imala puno pravo na oznaku ZOI.

Godišnja proizvodnja vina u Makedoniji ovisi o godištu, moglo bi se kao neki noviji 10-godišnji prosjek navesti 90 milijuna litara. Berba 2014. dala je 63,8 milijuna litara, ali 2017. i 2019. bile su izdašnije, sa 78 do 79 milijuna litara, a 2015. i 2016. premašile su 100 milijuna litara. Godina 2013. pamtit će se po čak 120,4 milijuna litara vina. U ukupnoj proizvodnji vina crne sorte pokrivaju oko 55 do 60 posto, bijele 40 do 45 posto, a ostalo otpada na ružičastu kapljicu. Uopćeno, od godišnje proizvodnje vina oko 40 posto kapljice puni se za tržište u bocu a 60 posto prodaje se kao rinfuza, doma i vani. Podatak dobiven od udruženja Wines of Macedonia kaže kako je prema izvozu okrenuto oko 74 vinarija. Čak 85 posto vina ide u izvoz, u 38 zemalja, a nekih 15 posto vina plasira se na domaćem tržištu. Ukupni prihod Makedonije od izvoza vina godišnje je oko 50 milijuna eura.

Ukupni izvoz vina iz Makedonije u 2018. bio je oko 75 milijuna litara, od toga 21 miijun litara punjeno u boce, 4,3 milijuna litara u bag-in-boxu, 49 milijuna litara kao otvoreno (bulk) vino.

Izvoz buteljiranog vina, po novčanj vrijednosti

Izvoz otvorenog vina, po količinama

TURNEJA PO VINOGRADIMA i PODRUMIMA

Udruženje Wines od Macedonia potrudilo se,  kao uvod u proslavu Međunarodnog dana vranca u skopskom luksuznom hotelu Hilton Double Tree, pokazati nam vinograde i podrume kuća Chateau Kamnik u Skopju, zatim Bela voda Tikveš, Tikves Winery u Kavadarcima, Domaine Lepovo Tikveš, pa Bovin u Negotinu, a i Stobi u Gradskome (Tikveško vinogorje), Puklavec & Friends te Venec na Disanu-Negotino, Popov u Sopotu, Dalvina u Strumici i Ezimit u Štipu.

CHATEAU KAMNIK! – Chateau Kamnik Ilije Ikija Malinkovskoga, na 300 metara nadmorske visine na brdu ponad Skopja u istočnome dijelu grada i u regiji Vardarska dolina te vinogorju Skopje, po reputaciji je jedna od vodećih ako ne i vodeća vinska kuća na području Makedonije,

Pogled na Chateau Kamnik, na brdu ponad Skopja. Svjetski nivo! U vinogradu su na više mjesta postavljeni bijeli stupići sa svjetiljkom ali i sa zvučnikom iz kojega se stalno čuje fina smirujuća glazba!

Chateau Kamnik predstavlja se rečenicom Vinsko iskustvo na visokoj razini, kreacije sa strašću  rađene do perfekcije koja na prvi pogled može djelovati razmetljivo, ali koja se i te kako pokazuje na mjestu kad se dođe na posjed, u dvorac s podrumom te hotel, i nakon što se kušaju chefove delicije na tanjuru i eno-uradci u čaši. Imanje obuhvaća 16 hektara vinograda sađenog gustoćom od 5500 trsova po hektaru i smještenog na južnoj padini brijega, stalno milovanog blagim vjetrićem koji ljeti donekle hladi tlo a zimi ne dopušta da se ono previše ohladi, te koji sprječava pojavu vlage i razvoj bolesti na trsju, dakle u određenom smislu pomaže eko-uzgoju loze. Ustroj vinogradarskog-vinskog posjeda i proizvodnja do najmanjeg detalja ogledalo su bogatog iskustva koje je Malinkovski skupljao kao česti svjetski putnik i veliki gurman. Ostajući vjeran lokalnim sortama, Iki je iz raznih zemalja donio razne sorte, tako da Chateau Kamnik u punom smislu nosi epitet nadnacionalnog.

Malinkovski je mnogo uložio u opremu za vinogradarstvo i podrumarstvo ali i u restoran i kuhinju, pobrinuo se i za visoko-stručno osoblje i u vinskom i u kulinarskom segmentu. Poseban doživljaj degustacija je vina u vinskom podrumu Chateau Kamnika, potom se u sjećanje duboko urezuje obred sljubljivanja hrane i vina u zasebnoj kušaonici u Chateauu te u restoranu zvanom Lovačka loža u hotelu, Paleta vina u ponudi bogata je, evo tek nekih naziva: Pinot grigio, Sauvignon blanc, Chardonnay, Temjanika, Zlatna (Golden) temjanika, Grenache blanc orange, dva roséa, četiri pjenušca rađena klasičnom metodom, crna vina Pinot noir, Montepulciano, Cuvée de Prestige, pa, u kategoriji Rezerva, Ten barrels syrah, Ten barrels cabernet sauvignon, Merlot single vineyard, Terroir vranec grande reserva i Signature merlot grande reserve.

Doček na prostranoj terasi ispred ulaza u dvorac: vlasnik Ilija Iki Malinkovski, enologinja Sandra Krstevska Georgievska (lijevo) i Natalija Kuzmanovska, zadužena za marketing. Domaćini su kao uvod u podrumsku riznicu pokazali sjajan, kompleksni bijeli pjenušac rađen šampanjskom metodom i odležan na kvascu u butelji 48 mjeseci, te vrlo fini zapjenjeni rosé. Vrijedi obratiti pažnju na suhu (aperitivnu) temjaniku Chateau Kamnika

Kušanje još nenapunjenih vina u podrumu

Prostrani restoran u lovačkom stilu u hotelu u sklopu imanja Chateau Kamnik. Ambijent i hrana, ali i vina vrlo rafinirani

Ponos kuće: Kamnik: Vranec Terroir

TIKVEŠ & TIKVEŠ DOMAINES, VINEYARDS & CHATEAUX – Tikveš je golema i tehnološki suvremeno opremljena vinska kuća koja u svakome svom segmentu ne nudi privlačan vizualni efekt ali koja, što je bitno, dijelom zahvaljujući i eno-savjetniku iz Francuske (Philippe Cambie), tehnološki u proizvodnji odlično funkcionira. To je kuća koja je svjesna svojega potencijala na tržištu baziranog na kvalitetnim vinogradima, modernoj opremi i vrhunskim ekspertima, te koja je od novijeg vremana očito sve više svjesna i toga što danas znače kakvoća, estetika i image, tako da ona vrlo pažljivo, ne samo u enološkom smislu nego i vizualnim odvajanjem proizvoda u obraćanju prema javnosti marketinški pametno i za potrošača jasno segmentira razine kvalitete eno-uradaka, od vrlo pristojnog baznoga pa stepenicama na više do ranga ne samo visoke nego kod nekih vina moglo bi se reći i visoke svjetske klase.

Glavni i najveći vinski podrum je u Kavadarcima. Na prvi pogled s ulaza, izvana, kompleks ne djeluje atraktivno, no kad se uđe u taj golemi ograđeni ambijent pruža se vizura golemog parka, istina s građevinama što izvana podsjećaju više na one nekadašnje u skladu s industrijskom produkcijom nego s nečime ekskluzivnime i elegantnime, ali i parka koji bi se nekim zahvatima na spomenutim građevinama dao lijepo urediti da djeluje estetski privlačno. Međutim, od ulaza s ulice postoji i jedan prolaz sav u opeki koji izgledom puno obećava, a koji i dovodi do prostora što vizualno uvjerava u značajne svekolike pomake prema naprijed u odnosu na prije, i uvodi gosta u elegantan interijer s velikim hrastovim bačvama i barriqueom te, potom, i do lijepo uređenog restorana otvorenog za javnost i restorana manje površine za VIP goste. U oba prostora nude se, na visokom nivou, jela rafinirane kuhinje i paleta vina do same špice.

Grupa inozemnih novinara i sommelijera iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Mađarske, Austrije i Njemačke s domaćinima iz Tikveša na ulazu u hodnik što završava pred restoranima tvrtke

Vrlo lijepi stilski obilježeni hodnik od ulaza iz vana do prostora s velikim bačvama i barriqueima te do restorana

Marko Stojaković, glavni enolog Tikveša

Premium kategorije vina kompanije Tikveš izlaze iz izabranih manjih vinogradskih površina i podruma u ekskluzivnoj grupi nazvanoj Chateaux, vineyards & domaines.  U toj su grupi Bela voda, Barovo, Lepovo…

Na poziciji Bela voda – stručnjak za vinogradarstvo Atanas Dimitrov, agronom, i enolog Aleksander Nikolov

Bela voda vinogradarski je položaj od ukupno 400 hektara, na nadmorskoj visini od oko 250 metara. U Belu vodu spadaju lokaliteti Ramnik, Gumno, Babuna… Babuna je inače zaštićeno područje bijelih orlova! Zasađene su različite sorte, među njima dakako i vranac, ali i plavac mali, kratošija, gustoća nasada je oko 4000 trsova po hektaru, tlo je pjeskovito s udjelom vulkanskog pepela i, u solidnonj mjeri, i gline, kažu menadžer i stručnjak zadužen za vinogradarstvo Atanas Dimitrov i enolog Aleksandar Nikolov.

Pod markom Bela VODA na tržište izlaze – dva VINA, jedno bijelo a drugo crno. Otkud uopće naziv Bela Voda? Od direktora Tikveša Radoša Vukičevića dobio sam objašnjenje: Vinogradi Bela Voda nalaze se u centralnomn dijelu Makedonije s lijeve strane rijeke Vardar i u vinogorju Tikveš. Naziv lokaliteta Bela Voda dolazi od bijele vode koja izvire u brdima gdje su vinogradi. Bijela boja vode je zbog visokog sadržaja vapnenca,..

Tikvešov vinograd Barovo na drugome je kraju, nalazi se na visini od 650 do 700 i više metara nadmorske visine.

Vinom su, uz Bele vode (bijelo i crno) te svakako i ona iz Barova (bijelo i crno), impresionirali, iz Domaine Lepovo (tlo: pijesak i ilovača) Chardonnay 2018 barrel fermented njegovan sur lie u 600-litrenoj bačvi (Burgundija u Makedoniji; drvo savršeno uklopljeno!) i Grande cuvée (2015) od vranca 85 %, cabernet sauvignona 20 % i merlota 15 posto, lijepo se pokazao i crni pinot 2019 još u povoju i izvađen iz bačve samo za ovo kušanje.

Vinograd Domaine Lepovo, na tlu s dosta pijeska i s dobrim udjelom ilovače. Domaine Lepovo pomalo se okreće organskoj proizvodnji

Unutrašnjost podruma Domaine Lepovo, uz bačvice su enolog Nikola Kuzmanovski i agronom Aleksander Ristovski. U elitnu Tikvešovu grupu uz Domaine Lepovo spadaju i Bela Voda i Barovo

PUKLAVEC FAMILY WINES  – Da parafraziram naslov znane pjesme Od Vardara pa do Triglava: Od Jeruzalema pa do Disana… Znani slovenski poduzetnik Puklavec koji već godinama uspješno vodi vinski posjed Puklavec Family Wines sa sjedištem u Ormožu i s vinogradima na Jeruzalemu u Ormoškim goricama, odlučio se proširiti – u Makedoniji! U Sloveniji ima dovoljno bijeloga vina, a Makedonija mu je bila izazov za crnjake. U izboru lokacije pucao je u sridu – na Disan, koji slovi kao jedna od najboljih vinogradarskih pozicija u Makedoniji.  Uz domaći vranac u nasadu ima i merlot i cabernet sauvignon…

Disan

Jedna od legendi makedonskog vinarstva: Giorgi Jovanov (otac od enologa Daneta Jovanova) s nadimkom Hermes, nekad voditelj proizvodnje u Bovinu, potom u Stobiju. Nažalost od nedavno ga više nema I osobno prisutnoga s nama…

Vinarija je nedavno i službeno svečano otvorena, uzvanike među kojima je bilo i mnogo Slovenaca iz segmenta politike (ministrica poljoprivrede Aleksandra Pivec) i eno-gastronomije, pjesmom je zabavio Petar Grašo.  Vinarija Puklavec  Family Wines na Disanu dakako, s obzirom na to da je novak, tek pomalo izlazi prema tržištu, za punu snagu i moćnu tržišnu ekspanziju valja pričekati koju godinu dok dovoljna količina vina bude i dovoljno zrela i dok se barem ugrubo, ali po visokim kriterijima, finalno ne isprofilira što je od ubranog grožđa domet za baznu, bijelu etiketu, a što i iz kojega dijela vinogradskog posjeda može kontinuirano davati sirovinu za kvalitativno uzlazne etikete sve do one na vrhu, u organoleptici ali i po cijeni, kaže upravitelj vinarija Puklavec Family Wines Dane Jovanov, Da je potencijal golem lijepo se vidjelo na degustaciji, naročito kroz vina Merlot 2018 te Cabernet sauvignon 2018 koja su još bebe na dozrijevanju i samo za ovo kušanje bila su izvađena iz bačve.

Podrum Puklavec na Disanu

Upravitelj podruma Puklavec i enolog Dane Jovanov

Puklavec barricaia

VENEC – U susjedstvu vinarije Puklavec na Disanu je vinski posjed Venec kojemu je izvršni direktor i jedan od vlasnika Ilija Jančev, dok je enolog Kire Ristov. Vinarija je osnovana 1956. na zadrugarskom principu, a 1995. objekt je privatiziran. Vinarija Venec raspolaže s oko 800 hektara zemljišta, od čega je 350 hektara vinograda sađenih gustoćom od 4000 loza po hektaru na nadmorskim visinama od 150 do 600 metara. Tlo je vapnenasto, s udjelom ilovače i loessa. Od tih 350 hektara pod trsjem 100 ha zauzima vranac, 100 smederevka, a ostatak merlot, cabernet sauvignon, syrah, traminac, chardonnay i rizling rajnski. Venec nije veliki proizvođač vina kako bi se moglo zaključiti po površini zemljišta koje mu pripada, naime zasad u vino preradi tek 15 posto grožđa što ga ubere, ostalo ide u prodaju. Od ukupne proizvodnje vina u boce se puni 40 posto. Tek u najnovije vrijeme odlučeno je da se maksimalna pažnja posveti vrancu, za nadati se da će se vlasnici odlučiti da ubuduće prerade u vino i znatno više od sadašnjih 15 posto grožđa i da se na tržištu nametnu kao proizvođač vrhunske kapljice u boci u dovoljnoj kvantiteti.

Pogled na vinarija Venec

Vrijeme berbe: selekcija grožđa u Venecu

Kušanje u podrumu Venec na Disanu, u susjedstvu posjeda Puklavec. Uz enoloiga kuće Kiru Ristova su Nataša Bresliska kao naš (sjajan!) vodič ispred organizatora turneje, i zagrebački sommelier Mario Meštrović

DALVINA, THE CITY OF FUTURE – Today’s winery, tomorrow – the city, with stainless steel sky scrapers?! The picture was taken in the Macedonian Dalvina wine cellar, each inox sky scraper is with the volume of 100.000 litres.

Dalvina city: with the conventional building – the stainless steel skyscrapers each with volume of 100.000 litres

Dalvina – amphora, for now as decoration, could be soon used in Dalvina for the amber wine

Dalvina wine cellar: harvested grapes go to the selection table and undergo double selection

The winery, located at the 350 m altitude close to the town of Strumica, has 350 own neighbouring hectars of vineyard in one piece, the own grape production is between 4,5 and 5 million kg, some quantity of grapes is bought, too. The wine production is running with the top level machines and with the help of the top level experts in oenology! – the oenologist and cellar master Zoran Peev and, from the 2016, prof. Goran Milanov, since years succesfull consultant in many Macedonian wineries.

We droped into the winery right during the harvest, which begun at the end of August and finished at the end of October. Prof. Milanov seemed very satisfied with this year’s quality, the weather had been, he stated, during the grapes’ maturation dry and fine, the quality and the sanitary state of the picked crop very very good. The grapes passed through two quality selection lines (the sorting table and the machine separating the berries by its volume), Milanov and the oenologist Peev from the harvest 2019 are expecting very nice wines, particularly good the red ones.

Tasting and chating with prof. Goran Milanov, consultant, and oenologist cellar master Zoran Peev. Very very convincing the line named Dioniz

Dalvina, percepted at first – after hearing the numbers about the surface and the grape production – as a pure industrial average quality wine factory, during the tasting turned out to be a very very pleasant surprise, with it’s whites R’khatsiteli 2018 and Župljanka 2018, and particularly the reds Vranec 2015 Hermes, Vranec 2016 Dioniz barrique (both Mundus Vini Gold!), then Merlot 2016 Dioniz barrique, and Syrah 2016 Dioniz barrique, too…

STOBI, the HOUSE of the RISING GLASSES Stobi, kuća uzdignutih čaša! Zašto ne? Kad je kapljica dobra s njom se rado nazdravlja, čaša se diže, veselo raspoloženje raste.

Eto nas i u Stobiju u mjestu Gradsko, u Tikveškom vinorodnom kraju. Stobi je naziv vinskog kompleksa sa sjedištem u Gradskome, ali je i naziv za uz cestu Veles-Gradsko-Negotino smještano arheološko nalazište s ostacima naselja iz sedmog stoljeća prije Krista i ostacima grada iz vremena Starog Rima. Povjesničari o Stobiju govore kao o već razvijenome gradu iz drugog stoljeća nakon Krista a iz vremena kad je vladao makedonski kralj Filip V. U vrijeme rimske okupacije Makedonije Stobi, gdje se lokalnom stanovništvu pridružilo mnogo došljaka s raznih strana Rimskog carstva, uvelike se i zbog svog povoljnog geografskog položaja lijepo razvijao, Najprije je, za vrijeme vladavine imperatora Augusta, postao poznat kao oppidum civium Romanorum, a onda je stekao status municipiuma. U nalazištu Stobi moguće je vidjeti ostatke starorimskog teatra, episkopske bazilike, zatvora, javnih kupališta,, pa i – casinòa…

Lokalitet Stobi, arheološko nalazište, s amfiteatrom iz vremena Starog Rima

Kao kontrast starini – supermoderno zdanje vinarija Stobi u mjestu Gradsko, Vinarija je podignuta i uokolo uređena kao park na oko 4,5 hektara površine, početna investicija navodno je bila oko 22 milijuna eura

Enolog Andon Krstevski

U vinskoj kući Stobi dočekali su nas Jadranka Klarić-Kimovska (po tati porijeklom iz Dalmacije!)  iz odjela za marketing, i enolog Andon Krstevski. Enolog Stobija Andon Krstevski pripremio nam je bogatu degustaciju. Kušali smo Graševinu 2018 koju Stobi izvozi u Srbiju, BiH, Rusiju, zatim chardponnay 2019 iz inoksa, Chardonnay 2017 (pola iz inoksa, pola drveta), Žilavku 2018, R’katsiteli 2018, Pinot noir 2017, Vranac 2016 iz velike bačve, Merlot Axios private reserve 2015, Vranec 2015 Veritas s 18 mjeseci (nimalo smetajućeg) barriquea.

Impresivan je svojom unutrašnjosti i sav u plavome tonu namještenom igrom svjetla vinski podrum, s brojnim bačvama, od barriquea preko tonneauxa do velikih bačava od 2500 litara. Enolog Krstevski kaže da su bačve u tom podrumu od francuskog, američkog, srpskog, mađarskog, slavonskog hrasta, te da mu se za njegovanje vranca najboljom pokazala slavonska hrastovina.

Stobi ima 300 hektara vinograda uz Gradsko i još 300 ha u Negotinu. Uzgaja 17 sorata, jedna od tih, a kojoj se posvećuje dosta pažnje zato što je otporna na sušu i zato što daje puna moćna vina s lijepim kiselinama, je gruzijski r’katsiteli, njime je zasađeno 55 hektara. Stobi na tržište izlazi s 35 različitih etiketa vina, a vina su u kategorijama od stolnog uzlaznom linijom prema gore do premium kategorije.

Stobi, inače, ima i uzgoj ovaca, stado broji oko 10.000 grla tako da svake godine za prodaju bude nekih 2500 mladih janjaca, inače mlijeko se prerađuje u vlastitoj sirani, a proizvode se izvrsni bijeli slani sir dozrijevan do najviše pola godine, te tri godine dozrijevani izvrsni kačkavalj, koji se, uz druga tipična domaća jela može kušati u restoranu u krugu vinarije. ♣

Stobijev plavi podrum! Podrum je unutra obložen kamenom da, kako veli enolog Krstevski, podsjeti da je u susjedstvu arheološko nalazište. Prizor je kao da smo u nekom razvikanom francuskom ili američkom podrumu

Stobi, the Macedonian House of the Rising Glass, makedonska kuća uzdignute čaše. Of course with vranec! I onda neš pil?! Vraga neš pil!

______________________________

Sorte

Vranac/vranec

VRANAC – Vranac kao, u našim krajevima, vrlo rašireni izraz što označava duboko crnog snažnog pastuha, naziv je i autohtone vinske sorte s Balkana koja daje visokokvalitetno snažno vrlo tamno (vrano=crno!) vino sposobno za duže dozrijevanje u drvu i za uspješno dugo odležavanje. SINONIMI: Vranac crmnički, vranac crni, vranac prhljavac, vranec (Makedonija).

Tamara Masanović uz vranac u vinogradu svoje obitelji u Crmnici

PORIJEKLO i RASPROSTRANJENOST: Vranac se smatra najvažnijom domaćom sortom regije što obuhvaća jugoistok Europe, konkretno današnju Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo, južnu Srbiju te i hrvatski jug. U upravo spomenutim zemljama, osim Makedonije, vranac se uzgaja još od srednjeg vijeka. Nastao je prirodnim spontanim križanjem, najvjerojatnije u Crmničkom polju u Crnoj Gori. U Makedoniji se prostire na ukupno oko 10.800 ha, Crnoj Gori na 3600 ha, Bosni i Hercegovini na oko 480 ha, na Kosovu na oko 478 ha i u Srbiji na oko 120 hektara. U Hrvatskoj ga ima na jugu uz granicu s Hercegovinom, konkretno raste u Imotskome kraju a nađe ga se nešto i u Erdutu. Iako je u Makedoniji daleko najrašireniji crni vinski kultivar, on eto ne potječe s područja te države, nego je iz Crne Gore (nagađa se, ponavljam, da mu je rodilište Crmničko polje), gdje su ga nekad često nazivali i kratošijom, međutim kratošija je zasebna sorta, u Hrvatskoj inače znana kao tribidrag odnosno crljenak, u Italiji kao primitivo, u širem svijetu kao zinfandel. Suvremene analize na bazi DNA pokazale su srodstvo vranca s kratošijom odnosno tribidragom na relaciji roditelj-potomak. Tako je, eto, vranac rodbinski povezan i s plavcem malim, grkom, plavinom. Kratošija je vrancu otac, a drugi roditelj vranca, majka, je kultivar duljenga.

Prof. dr. Vresna Maraš, direktorica Sektora za razvoj vinske kuće Plantaže 13. jul iz Podgorice

Inače, genetske analize pokazale su i to da je u Crnoj Gori sorta znana pod nazivom muškaćela zapravo muskat bijeli s malim bobicama (muscat a petit grains), u Makedoniji znan pod nazivom temjanika, a da je sorta trojka moscato violetto.

SVOJSTVA: Vranac je dosta rodna sorta ranog pupanja i srednje dugačkog sazrijevanja, zreo za berbu bude obično u rujnu, nekad je to bila druga polovica rujna. S dosta kompaktnim je srednje velikim do velikim cilindričnim grozdovima s bobicama tanke pokožice. Odgovara mu topla klima, nije preporučljiv za sjevernije i svježije krajeve. Najbolje rezultate daje na slabije plodnim dobro propusnim tlima na južnim ekspozicijama. Srednje je otpornosti na pepelnicu, osobito je osjetljiv na botritis, pa i na sivu plijesan, ali i na niske temperature, rado smrzava. Daje punokrvna izrazito tamna snažna crna vina s vrlo dobrom ukupnom kiselosti, s visokim alkoholnom i s izraženim taninom, s jačim notama crvenog i plavog bobičastog i koštićavohg voća. Grožđe u tehnološkoj zrelosti bude s vrlo visokim sladorom, ukupna kiselost kreće se od 6 do 7 g/lit. Vino je bogato polifenolima,  s vrlo visokim vrijednostima ukupnih antocijana, oko 500 mg/lit. Prepručuje ga se dozrijevati u drvenom suđu, to mu pojačava kompleksnosti (uz zrelo tamno bobičasto voće isticati se mogu arome začinskog bilja, čokolade, cimeta).. Kao vino izvrstanan je samostalan ali je i vrlo podesan za mješavine sorata, odlično se slaže s merlotom i cabernet sauvignonom.

JELO i SERVIS:  Kao vino snažne strukture vranac je prikladan pratitelj jela od crvenog i dugo pirjanog mesa, masnijeg pečenja (ražanj, peka/svinjetina, janjetina, junetina-govedina, janjetina, divljač…) ⦁ poslužiti ga u velikoj čaši, na temperaturi od 16 do 18 stupnjeva C.  ■

______________________________

Vranec u svojoj domaji

OD ĆEMOVSKOG POLJA DO VRHUŠKE u LJEŠKOPOLJU – A sad, na izvor! U domovinu crnog pastuha. Nalaziti joj se tako blizu, u neposrednom susjedstvu, i iz zemlje usvojiteljice ne skoknuti u rodni kraj vranca bilo bi nepravedno. To više što i Crna Gora, uz to da je vranac njeno dijete, ima i dosta drugih elemenata koji se i te kako uklapaju u ideju Balkan (PAZI: NE Bulkan!) Wine Network, promoviranu u Skopju.

Zeleno more, Ćemovsko trsno polje, ne vidiš mu kraja, tamo u daljini sa nebom se spaja!… Najveći vinogradi u jednom komadu u Europi – 2310 hektara

Prikaz tla na Ćemovskom polju

Mala zemlja s ukupnom površinom od 13,800 četvornih kilometara i sa oko 600.000 stanovnika od čega ih je između 200.000 i 300.000 u gavnom gradu Podgorici, ima što za pokazati i mimo mora i sunca na svojoj obali uz Jadransko more. Eno-gastronomija kao tema omogućuje joj da svijetu iznese lijepu priču o svojim prirodnim ljepotama (jezera npr!), povijesti i književnosti (Petar Petrović Njegoš), izvornim specijalitetima i zdravoj hrani (riba, njeguški pršut, sir iz sela Kuči…), vinu koje je, uz to što golica osjetila, bogato polifenolima a oni su znani kao antioksidansi što ljudskom organizmu čine dobro i preporučuju se naročito za održavanje dobre kondicije krvnih žia i srca… Na tom bogatstvu polifenola nastalo je vino Pro Corde (=za srce). Ali, bitno je i duševno zdravlje pa je od bijelog pinota kreirano i vino (bijelo) nazvano Pro Anima (=za dušu)!

___________________________

PRO CORDE! – Ubrzo nakon što je svojedobno svijetom krenula piča o Francuskom paradoksu tj. o korisnosti crnoga vina za zdravlje (jer kožica crnih sorata i koštica sadrže korisne polifenole), Crnogorci su se, uzdajući se u svojega crnog pastuha, bacili na posao i upustili u istraživanja vranca da vide njegov potencijal u zdravstvenom smislu. Polifenoli imaju pozitivan učinak u smislu da štite krvne žile (blagotvorno utječu na njihovu elastičnost) i srce (od infarkta miokarda), da usporavaju starenje i da mogu prevenirati neke oblike raka. Proantocijanidoli love slobodne radikale, čuvaju sluzokožu probavnog trakta od razaranja izazvanog hipersekrecijom kiselina. Sudjeluju i u smanjenju kolesterola u krvi. Ispostavilo se da je čovjeku kao minimalna količina proantocijanidola dovoljno 100 mg, a 200 do 300 mg u organizam unesenih procijanida sigurno snižava povišeni krvni pritisak. U Plantažama su osmislili novu tehnologiju vinifikacije  kako bi se izvuklo što više korisnih polifenola (polifenoli se u groždani sok ekstrahiraju u tijeku maceracije), i 1993. na tržište je izašlo prvo vino od vranca s etiketom Pro Corde. Riječ je o vrancu 100 %, i to iz Ćemovskog polja i s table zvane Aerodrom.

Nova tehnologija – je li možda riječ o produženoj maceraciji da se izvuče maksimalno moguća količina polifenola te, da bi polifenoli za duži period očuvali svoju snagu i učinkovitost, o tome da vino provede nešto kraće vrijeme na dozrijevanju u bačvi a duže u staklenom ambijentu gdje je s bitno manji dotok kisika od onoga što ga dobiva dok je u bačvi?

Prof. dr. Vesna Maraš, direktorica Sektora za razvoj u kompaniji Plantaže 13. jul objašnjava:

Od srca, za srce – Ex cordis, pro corde! Inače, uz vino Pro Corde Plantaže su, u želji da kompletiraju svoju zdravstvenu priču, izašle i s vinom Pro Anima, tj. za dušu (vrlo dobro strukturirani elegantni bijeli pinot)

– Široko istraživanje, zasnovano na tezi profesora Sergea Renauda da je postotak srčanih oboljenja drastično manji u francuskim vinskim regijama gdje je i potrošnja vina značajno veća donijelo je polovinom osamdesetih godina prošlog stoljeća prve odgovore na to čemu je tome tako. Nekoliko francuskih znanstvenih instituta, koji su u svoja istraživanja uključili i veliki broj svjetskih znanstvenika i enologa, došlo je do sličnog zaključka, da umjereno konzumiranje vina ima pozitivno zdravstveno djelovanje, u najvećoj mjeri pripisano proantocijanidolima, a to su sastojci grožđa što pripadaju polifenolnim spojevima i što se nalaze u pokožici grožđa i, još većoj mjeri, u sjemenkama odnosno u košticama, u samom srcu bobice. Zaključeno je, međutim, da ti korisni sastojci prilično variraju od sorte do sorte vinove loze, sadržaj im ovisi o zrelosti grožđa, podneblja i klimatskih prilika, kao i od tehnološkog postupka u vinifikaciji i dozrijevanju. U kompaniju Plantaže 13. jul stigao je direktor francuskog Nacionalnog instituta za vinarstvo i vinogradarstvo, posebno zainteresiran za polifenole u crnogorskom kultivaru vranac. Provedene analize pokazale su upravo ono za čime su francuski naučnici tragali: visoki sadržaj proantocijanidola. Francuski Nacionalni Institut za vinarstvo i vinogradarstvo i kompanija Plantaže 13 jul dogovorile su suradnju, I, nakon sedam godina ispitivanja, za proizvodnju vina Vranac Pro Corde osmišljena je nova tehnologija vinifikacije.

Prof. dr. Maraš nastavlja:

– Vino Vranac Pro corde 100 posto je od grožđa  sorte vinove loze vranac s izabranih parcela Ćemovskog  polja s plitkim skeletnim tlom s krupnim  kamenim oblucima. Berba je probirna i bude tek kad grožđe dostigne punu tehnološku i fiziološku te fenolnu zrelost. Vinifikacija se odvija na temperaturi od 2 do 25°C, maceracija traje oko 10 do 12 dana, uz obogaćivanje proantocijanidolima na prirodan način, iz dodanih dodatnih sjemenki. U vinu se bitno povećava sadržaj proanticijanidola, prirodnih sastojaka grožđa koji imaju moć vezivanja slobodnih radikala, što blagotvorno djeluje na ljudski organizam. Oko 30 posto vina koje će biti označeno kao Vranac Pro Corde dozrijeva najmanje dvije godine u velikim bačvama od francuskog hrasta. S obzirom na ukupnu površinu i debljinu dužica vino u velikoj bačvi, za razliku od onoga u barriqueu, dobiva izvana manje kisika i sporije se razvija.

U Plantažama 13. jul u Podgorici imao sam prilike kušati vertikalu Vranca Pro Corde od 2016 do 2009. Berba 2016. Malo zatvorena, još premlada, 2015 izvanredna, elegantna (trošiti kako iz hedonističkog tako i iz zdravstvenog razoga stoga što polifenoli još nisu izgubili na snazi, 2013 i 2010 odlične, 2009 je izgubila na voćnosti a rekao bih i na djelotvornosti polifenola, a dobila je na patini…

VRANCA PRO CORDE proizvede se godišnje od milijun do 1,5 milijuna butelja! Inače, uz VRANAC PRO CORDE Plantaže 13. jul proizvode vranac u više varijanti i plasiraju ga pod sljedećim etiketama: VRHUNSKI VRANAC, , VLADIKA, VRANAC BARRIQUE, VRANAC RESERVE, PREMIJER, STARI PODRUM, MEDUN  (slatki desertni)

_________________________________

Kultura uzgoja vinove loze u Crnoj Gori datira još od predromanskog razdoblja. U vrijeme ilirske države u današnjoj Crnoj Gori vinova loza se uzgajala na obali Skadarskog jezera. Vinogradarstvo Crne Gore kasnije unaprjeđuju Rimljani, koji ostavljaju brojne zapise o sortama i načinu uzgoja vinove loze.

Godine 1484. Ivan Crnojević daje Cetinjskom manastiru vinograde oko Rijeke Crnojevića. Organiziraniji rad na vinogradarstvu Crne Gore počeo je u vrijeme vladavine kralja Nikole (1860-1918). On uvodi zakon po kojemu je svaki mladoženja – ako je bio iz nekog od vinogradarskih područja Crne Gore – morao dokazati da je prije stupanja u brak a već prema svom imetku zasadio od 100 do 1000 sadnica vinove loze. U to vrijeme osnivaju se  prvi lozni rasadnici i postavljaju prve regulative u proizvodnji vina, otvaraju se i prve specijalizirane vinogradarsko vinarske zadruge (Godinje-Crmnica, 1911) i grade pravi temelji vinogradarstva i vinarstva u Crnoj Gori, koja je, inače, tada imala 1.145 ha vinograda. Vinogradarstvo se razvijalo i u razdoblju između dva svjetska rata.

Crna Gora podijeljena je u četiri vinske regije:

Crnogorski bazen Skadarskog jezera  (podregije su: Podgorička, Crmnička, Riječka, Bjeloplavićka, Katunska, Kučka i Piperska); 2. Crnogorska obala (podregije: Bokokotorska, Budvansko-Barska, Ulcinjska, jadransko zaleđe); 3. Nudo;  4. Crnogorski sjever (podregije: Nikšićka, Bjelopoljska, Šćepan polje i Dragaljsko polje).

Najraširenije sorte su vranac, s 97,21 posto, kratošija sa 50,50 posto, cabernet sauvignon sa 4,19 posto i chardonnay sa 2,20 posto.

Najraširenije vinska sorte u Crnoj Gori – vranac, kratošija, cabernet sauvignon, chardonnay

Najveći proizvođač grožđa i vina ali i jakih pića u Crnoj Gori kuća je Plantaže 13. jul iz Podgorice, ona za tržište proizvede 17 milijuna boca vina i rakije. Upravlja najvećim vinogradom u jednom komadu u Europi, pod njenom ingerencijom su i voćnjaci (1,5 milijuna kilograma breskve godišnje), te maslinik, uzgajalište pastrve (100 tona godišnje), dva restorana – Mareza iJezero, maloprodajni objekti, konjički klub Montenegro!…

Crna Gora može se dakle pohvaliti s najvećim vinogradom u jednome komadu u Europi! Taj se vinograd, s prvim nasadima iz 1977., nalazi na platou na nadmorskoj visini od 45 do 70 metara u podgoričkom Ćemovskom polju (nazvanom tako po rječici Cijevnoj koja onuda prolazi ali koja izvire u susjednoj Albaniji i tamo nosi naziv Ćemje) u neposrednoj blizini aerodroma, a površina mu je 2310 hektara. Tu je, u kraškoj kotlini s vrlo malo padalina godišnje, na vapnenačkom tlu prošaranome pijeskom i šljunkom te s dosta kamenih oblutaka zasađeno gotovo 11,5 milijuna panjeva 27 različitih sorata grožđa na čelu s domaćom zvijezdom vrancem kao glavninom, od domaćih kultivara prisutna je dakako i kratošija u nešto većoj mjeri, uglavnom oko 70 posto je crnih kultivara, tridesetak posto bijelih. U posljednje vrijeme dosta se pažnje posvećuje domaćoj bijeloj sorti žižak koja daje vino s izraženijom kiselosti i s povećanom slanosti-mineralnosti, što je s obzirom na vrućine i sušu vrlo zanimljivo glede proizvodnje pjenušaca. Žižak se inače pokazao i kao jako dobar za vino namijenjeno destilaciji.

Trsje godišnje, ovisno o meteorološkim okolnostima, daje rod od 20 do 22 milijuna kilograma. Berba tu počinje u prvome tjednu kolovoza za ranije sorte i za grožđe za pjenušac, i traje do kraja rujna. Vranac koji spada u kasne sorte bere se ovdje obično ipak već na prijelazu kolovoza u rujan. Berba 2019. bila je općenito količinski slabija ali kvalitativno jako jako dobra.

Maketa Ćemovskog polja, s oznakama parcela

Vinograd je dugačak sedam kilometara, a opasuje ga ograda u dužini od 70 kilometara. Ako bi se čokoti postavili jedan iza drugoga, red bi, kažu domaćini, od Podgorice bio dugačak sve do Tokija prema istoku, odnosno do Havane prema zapadu! Vrijedilo bi označiti start i zacrtati svjetsku stazu putokazima te nakon odgovarajućeg broja trsova postaviti oznake u kojemu ste gradu u nekom trenutku krenete li na istok prema Tokiju, a u kojemu ste u nekom trenutku ako ste zamislili da ste krenuli prema zapadu i Havani. Evo dakle kako se (ovakav) vinograd s ovakvom pričom može sjajno iskoristiti: pozivom na šetnju svijetom, naravno uz kotizaciju, pa kad se, dakako, kontrolirano, pješice na putovanju prema Tokiju ili Havani stigne do kojeg poznatijega grada (oznake) – kao nagrada po šetačkome paru lagana okrepa nekim specijalitetom (sir Kuči, originalni njeguški pršut…) te čaša vina ili Pro Anima ili Vranca Pro corde…  Oznake gradova kroz vinograde mogle bi se za etikete za neku posebnu ediciju vina npr. Oko svijeta za par sati (uglavnom: koliko bi mogla trajati šetnja od starta do Tokija odnosno Havane) iskoristiti u spoju s postojećim domaćim nazivima tabli nasada (cru), pretpostavka je da bi zanimanje za kupnju tako etiketirane butelje bilo prilično interesa, čak i kod onih koji nisu osobno odšetali rutu…

Vinski podrum Šipčanik uz Ćemovsko polje. Podrum je uređen u bivšem hangaru. U njemu su drvene bačve (Nadalié, Garbelotto) različitih volumena, ukupno one mogu primiti dva milijuna litara vina! Podrum Šipčanik služi ne samo za dozrijevanje vina nego i za prezentacije vina gostima, brojnim turistima za koje su umjesto visokih barskih stolova postavljene bačvice što su odradile svoj enološki vijek

U podrumu Šipčanik – enologinja Jelena Đaković

Restoran u Šipčaniku: delicije za pamćenje

Miroslav Radojčin

S Jelenom Đaković i Milenom Mugoša

Vina je detaljno prezentirao sommelier Miroslav Radojčin.  Plantaže 13.jul izvoze vino u 44 zemlje, a kako i ne bi kad je kvaliteta dobra a i za neka uistinu sjajna vina cijene nisu visoke, primjerice odlična mješavina Epoha 2013 (cabernet sauvignon 60 % i merlot 40 %) u maloprodaji je tek osam eura, Vladika 2016 (80 % vranac, po 10 % merlot i cabernet sauvignon) 10 eura, a IZVANREDAN Vranac 2013 Reserve je 21 euro. I ONDA, još i u ovakvom društvu  – s Jelenom Đaković i Milenom Mugoša, NEŠ PIL?! VRAGA NEŠ PIL!…

Uz kompleks s vinovom lozom su i voćnjak sa stolnim grožđem, breskvom i nektarinom, kao i oveći maslinik sa 12.000 stabala masline (sorte su arbequina, maurino, leccino, istarska bjelica i barska žutica) s time da je s vremenom intencija doći na ukupno 25.000 stabala, te jedinstveni vinski podrum Šipčanik za dozrijevanje kapljice u drvu, kapacitet mu je u bačvama dva milijuna litara. U tom podrumu uređenom u prostoru dužine 356 metara i s konstantnom temperaturom od 16 do 18 Celzijevih stupnjeva i vlažnosti od 70 do 80 posto a koji je nekad bio hangar te u kojemu su i vinoteka (sa, u ponudi, 28.000 butelja vina u starosti od osam do 11 godina) i restoranski prostor, 77 je velikih bačava zapremnine od po 5000 i 2000 litara te 450 barriquea. Nezaboravan doživljaj bio bi kad bi se realizirala jedna zamisao koju sam obznanio prije koju godinu nakon mog prvog boravka u Podgorici, a to je da se za goste organizira obilazak vinograda i kakvim rashodovanim i ne više letački aktivnim avionom (na električni pogon?)  – među tablama s vinovom lozom dovoljno je široka asfaltirana staza za vožnju takvog aviona – na način da tour popraćen čašom vina i objašnjenjima preko razglasa završi tik pred ulazom u podrum (bivši hangar) Šipčanik!… Gdje dakako, za veliko finale, treba prirediti zakusku, što se tiče količine i ranga vina ovisno o svakoj pojedinoj grupi gostiju. Nakon što se doživi, kao nešto nimalo uobičajeno, vožnja avionom kroz vinograde, dakle nešto što je drugdje nemoguće, je li nerealno očekivati da će gosti na kraju, umjesto da budu zainteresirani tek da popiju koju čašu vina, htjeti avanturu završiti na nivou ili s vrhnjem – tj. s buteljom ili buteljama špic + kategorije?…

Goran Bregović, Tri pisma iz Sarajeva na Ćemovskom polju! Veliki spektakl sa svojom glazbeničkom ekipom u povodu 55. godišnjice Plantaža 13.jul među trsjem na Ćemovskom polju priredio je Goran Bregović s programom Tri pisma iz Sarajeva, bio je to veleban koncert za klasičnu, klezmer i orijentalnu violinu

Inače, vrhnje ili krema s te silne ćemovske loze nalazi se, dok je tek u nastajanju, drugdje, u podgoričkom Lješkopolju, u Starom podrumu odakle su Plantaže 13. jul i krenule, prije više od pola stoljeća. Upravo lani velikim koncertom Gorana Bregovića i njegove ekipe na Ćemovskom polju proslavljeno je 55 godina postojanja kompanije Plantaže 13. jul. Tu u Starom podrumu proizvodi se i potom u arhivi čuva dio onog najboljega što loza u Podgorici može dati – eno-uradci ultra premium kategorije kojih je u ukupnoj proizvodnju Plantaža nekih pet posto i koji cijenom dosižu i 70 i više eura po butelji! Taj stari podrum za proizvodnju premiuma ima inoks-tankove zapremnina od 17.700 do 20.000 litara, 16 ih je za crno a osam za bijelo vino, a za zrenje vina ima 750 bačvica Nadalié, nekih i iz čuvene šume Colbert (Nadalié, iz bordoškoga kraja, jedna je od najboljih bačvarija na svijetu!) te 23 bačve od po 5000 litara i tri konusne bačve od po 100 hl, za odležavanje vina na raspolaganju su u betonske cisterne. Arhivski podrum čuva oko 10.000 boca, najstarije vino je vranac Lesendro iz 1979. godine.

Direktor proizvodnje u Starom podrumu Bojan Gašović navodi da se za ultra premium vina rabi najbolje grožđe s trsova s boljih pozicija s opterećenjem od najviše do 1,5 kg, alkoholno vrenje za bijela vina odvija se – osim za chardonnay sur lie koji fermentira u barriqueu – u inoksu na temperaturi od oko 17 stupnjeva, kod crnih vina provrelih u inoksu pričeka se da se u inoksu kompletira i malolaktika i tada ona idu na zrenje u drvo. Pumpe za vino nastoji se koristiti što manje, a što je moguće više osloniti se na silu težu.

Uz sjajan sir iz sela Kući i njeguški pršut u Starom podrumu kušali smo 15 izvrsnih vina, od onih iz 2019. tek u nastajanju (bijeli pinot, chardonnay, chardonnay sur lie, sauvignon, svi se pokazuju odlično!) do onih iz 2018. i 2017. već formiranih pa do onih zrelih iz 2013. i 2012. godine. Neka su vina bila u barriqueu a neka u novom Nadalié barriqueu iz šume Colbert, neka u velikoj bačvi, neka kombinirano u maloj i velikoj bačvi. Pored nekoliko vranaca i klasičnog cabernet sauvignona bila su tu i vina s kojima se ovdje baš ne susreće često, primjerice od kultivara marselan i petit verdot. Izvanredno iskustvo! Zablistali su mi Luča 2018, posvećeno Njegošu (50 posto bijeli pinot, po 25 posto chardonnay i sauvignon),  Vranac 2018 bačvica Colbert (ukupno će u njoj biti dvije godine), Petit verdot 2018 Colbert, Petit verdot 2017 velika bačva, Cabernet sauvignon 2012.

Naši vrlo ljubezni domaćini Bojan Gašević, direktor proizvodnje vina i jakih pića u Starom podrumu, Vera Jovanović, glavna podrumarka Starog podruma, Milan Milutinović direktor marketinga i međunarodne prodaje Plantaža, Siniša Medenica, direktor Tvornice dogadjanja kao zagrebački suradnik, i Aleksandar Rajković iz sektora izvoza

Stari podrum Lješko polje: inoks-cisterne manjih dimenzija, za proizvodnju vina ultra-premium kategorije kakvoće. Poslje fermentacije i odrađene malolaktike vino odlazi na dozrijevanje u barrique Nadalié, jedne od najboljih francuskih bačvarija

Glavni i najveći podrum Plantaža, kompanije utemeljene 1963. godine, nalazi se u Podgorici, u kompleksu u kojemu je i upravna zgrada. Kapacitet vinarije je 33 milijuna litara. Ovdje je primarna prerada grožđa, osim za top + vina koja nastaju u spomenutom starom podrumu u Lješkopolju od biranog najboljeg grožđa i u nešto su manjoj količini. Glavni podrum u Podgorici uglavnom je u znaku inoksa, vina koja trebaju duže dozrijevati u drvu voze se na sazrijevanje u bačvama u podrum Šipčanik, a top + vina rođena u Starom podrumu svoju fazu u drvenoj kolijevci prolaze u Lješkopolju. Za nastanak i njegu vina brigu vodi sedam enologa, jedan od njih je Jelena Đaković koja je našu grupu zagrebačkih vinskih novinara provela vinarijom i pokazala dio za produkciju mirnog vina i dio odakle izlaze pjenušci, Plantaže 13. jul rade ih dva – bijeli od chardonnaya i s malim dodatkom krstača, i ružičasti od cabernet sauvignona i grenachea. Postavljeno je pitanje što se nakon primarne prerade radi s golemom masom tropa, odgovor je bio da tvrtka proizvodi kompost, te da planira skorašnje otvorenje moderne kompostane.

U odjelu za mikrovinifikacije Sektora za razvoj dočekale su nas projektni menadžer u voćarsko-vinarskoj proizvodnji Milena Mugoša te njene kolegice tehnologinje Sanja Radonjić, Katarina Pavičević, Slađana Novović i Milena Maraš. Priredile su nam kušanje niza uzoraka mladih vina iz 2019 nastalih od grožđa s izdvojenih klonova više kultivara, od krstača preko sauvignona do kratošije i vranca

Vrlo važan dio u Plantažama 13. jul čini Sektor za razvoj s pogonom za mikrovinifikaciju. Na čelu mu je prof.dr. Vesna Maraš, koja je puno radila na klonskim selekcijama i na razvoju sadnog materijala. Glavni zadatak Sektora je proučavanje sorata zasađenih u vinogradima Plantaža s time da je dakako naglasak  u tom proučavanju na autohtonim kultivarima Crne Gore, a cilj je izdvajanjem, na temelju pomnog praćenja, najboljih klonova, znači poboljšanje kakvoće sortimenta. Kod stranih dakle već introduciranih sorata istražuju se načini koje od njih i kako se svaka od njih u stvaranju finalnog vina može najbolje spojiti s kojime od autohtonih kultivara.  Svako toliko u pokusni nasad uvrsti se neka nova sorta da se vidi kako će se ponašati u crnogorskom (podgoričkom) eko-sustavu, tako su eto u 2017. introducirani sauvignon bijeli i malvazija istarska. Prof. dr. Vesna Maraš rado ističe da je u 2014. izdvojeno sedam odličnih klonova vranca.  U Ćemovskom polju podignuta je kolekcija izabranih klonova autohtonih sorata. Plantaže inače proizvode i sadni material (milijun loznih cjepova!), pa je Sektor za razvoj, koji je stekao status znanstveno-istraživalačke ustanove, uključen i u proučavanje na relaciji sorta-klon-podloga. S obzirom da, kako je rečeno, od sredine proljeća pa do jeseni i berbe gotovo da i nema kiše prišlo se navodnjavanju kritičnih dijelova vinograda sustavom kap po kap, a Sektor za razvoj proučava i efekte navodnjavanja.

Ćemovsko polje: Vinograd-nacionalna kolekcija autohtonih sorata vinove loze, lijevo je prikaz tla na Ćemovskom polju

Tvrtka Plantaže 13. Jul, koja ima vrlo ugodne cijene za svoja vina i koja izvozi vino u 44 zemlje svijeta (Kina 6 %, Hrvatska 1,5 posto), naprosto fascinira svojim djelovanjem, ona naime ruši široko rašireno uvjerenje javnosti na ovim našim prostorima da su veliki podrum i visoka kakvoća vina i kompanija u državnom vlasništvu i uspješno poslovanje – nespojivi!…  ♣

  1. Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2019

        AT THE TOP: SWEET & ROSÉ! HOOP! – As usually at the beginning of the second half of October, in Bergamo, Lombardy, Italy, the door has opened the Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2019 international wine competition, one can say the world championship of wines created of merlot and cabernet varieties. This year it celebrated the 15th edition.

The place: Fiera di Treviglio. Tasting instructions given by the members of the organizing comitee – Sergio & Sara Cantoni (Consorzio tutela vini Valcalepio), then Luigi Odello from Centro Studi Assaggiatori, and the Bordeaux professor of oenology Alain Bertrand

More than 250 wines from 30 countries have been evaluated by seven commissions, in total there were 84 tasters (oenologists, wine traders, restaurateurs, sommeliers, wine journalists…) from 34 nations. The largest number od samples, logically, had sent Italy, and by number of samples on the place No 2 is Serbia, with 60 labels.

Among the tasters there were many renown names that regularely participate as judges on the biggest international wine competitions, for instance Emanuele Pellucci, Marin Berović, Iztok Klenar, Bordeaux University professor Alain Bertrand, Vladimir Tsapelik, Fedor Malik, Peter Sarkany, Alicia Diaz

Each comission with 10 do 12 members. My comission – E: Iztok Klenar, prof. Alain Bertrand, Marco Simonetti, Sandra Georgievska, Željko Suhadolnik, Alessandra Belotti, Vladimir Tsapelik, Olivar Weston Rosario, German Camarero Munoz, Lorenzo Colombo. This year was my 14th participation as wine judge on the contest Emozioni

Jury E, s Iztokom Klenarom kao predsjednikom i Luigijem Odellom iz Centra studi assaggiatori iz Brescije

UNITED FACES of a NOT (ANY MORE) EXISTING COUNTRY – This time he knights and the queens of the most cheerfull after work (dinner) round table were wine judges from the Balkans: Mirko Rnjak, Vesna Miličević, Nikola Biorčevic and Dušan Veličković from Serbia, Aleksandar Kolundžić who came from Canada (he is working at the Pillitteri Estate), Vesna Maraš from Montenegro, Sandra Krstevska Georgievska from Northern Macedonia, Marin Berović, Darinko Ribolica and Iztok Klenar from Slovenia, Ivan Dropuljić and Željko Suhadolnik from Croatia… The compact Balkan Group in Bergamo in a certain way tried to spread the news about the recently, on the occasion of the International Vranec variety Day (October the 5th), in Macedonian capital Skopje revealed initiative leading to foundation of the Balkan Wine NetWork body the task of which would (should) be – as a new valid choice option and answer to the global fame of merlot, cabernet, chardonnay, sauvignon, riesling and Bordeaux, Burgundy, Tuscany, Rheingau, Rheinpfalz… – the efficient world wide popularisation of the Balkan wine varieties (graševina, pošip, plavac mali, tribidrag or kratošija, vranac/vranec, trnjak, blatina, žilavka… and the (best) vine growing & wine producing places, wine-routes, as potentially great new tourist destination in the Balkan area countries…

In front of the RTS camera: Balkan Wine Network, from the left – Berovič, Klenar, Sandra, Biorčević, Verna Maraš, Veličković, Rnjak, Dropuljić, Ribolica, Aleks Kolundžić

Arte di Moda Exhibition, Accademia Carrara, Bergamoa

Arte di Moda special Valcaleppio Rosso Edition

In the afternoon, after the tasting, visit to Arte e Moda Exhibition at the Accademia Carrara in Bergamo: Giardini di Seta – mostly foulards di Gucci and Vittorio Accornero. Nice experience! Consorzio tutela vini di Valcalepio present with the Cantina sociale’s special edition of Valcalepio Rosso (merlot & cabernet sauvignon) Arte di Moda

BORDEAUX of ILLMITZ, BURGENLAND – And – the this year’s competition’s WINNER? The Champion 2019 is not, as it was in the years before and as one – since the varieties involved in the game are Bordeaux red ones – would by the logic expect: an elegant, complex fullbodied dry RED wine!

The CROWN and only one great gold medal at this year’s competition has won a rosé wine, a sweet dessert wine, created in the wine district and in the country – although world famous in the category of sweet noble rot affected wines – not particularly known by the merlot and cabernet (bordeaux) varieties and powerfull reds! Thus, cabernet sauvignon showed it’s big competitional strenghth not only in fullbodied and spicy barrique reds, but also as a basis for a big sweet desert high Prädikat pearl!

The Glory EmozioniI 2019 goes to the Illmitz (Burgenland) Cabernet Sauvignon Rosé Auslese 2018 and to the producer oenologist Helmut Gangl. Congratulations!

Here, following, is the list od the medals winners that at the tasting conquered the points over 87/100:

Great Gold Medal/Velika zlatna medalja

93,60/100 – Weinbau GANGL AUSTRIA, Österreichischer Prädikatswein, Burgenland: Cabernet Sauvignon Rosé Auslese 2018

The Champion of Emozioni dal Mondo 2019 – Helmut Gangl, oenologist from Illmitz in Burgenland, Austria, tasting his different excellent sweet dessert wines with prof. Ivan Dropuljić, director of the international wine and culinaria festival Zagreb Vino.com, to be held soon – in the second half of November in Zagreb

Gold Medals/Zlatne medalje

91,40 ALEKSANDROVIĆ, SRBIJA, Šumadija:  Regent Reserve 2015;

90,33 WAKEFIELD TAYLORS WINES, AUSTRALIJA, Coonawarra, Clare Valley, Southern Australia: Jaraman Cabernet Sauvignon 2016;

90,11 PILLITTERI, ESTATES winery, KANADA, VQA Niagara-on-the-Lake: Family Reserve Icewine 2017;

90,00 CHATEAU KAMNIK winery, SJEVERNA (Northern) MAKEDONIJA, VGO Tikveš: Cabernet Sauvignon Heritage 2016;

89,60 KRISTANČIČ MARKO, SLOVENIJA, Goriška brda, vrhunsko vino zgp: Merlot 2015;

89,44 GEBRÜDER ANSELMANN, NJEMAČKA/Deutschland, Pfalz, Deutscher Qualitätswein: Merlot Weißherbst TroCken 2018;

Agrolaguna Gold

89,30 SC NALBA S.R.L.–CRAMA HAMANGIA, RUMUNJSKA,  Babadag Ataman doccmd: Cabernet Sauvignon Rosé 2018;

89,22 WAKEFIELD TAYLORS wines, AUSTRALIJA, Clare Valley, South Australia:  Wakefield Taylor Cabernet Sauvignon 2018;

88,78 EKO MINERAL vinarija JEREMIĆ, SRBIJA, Smederevo Kanon 2018;

88,70 TENUTA MADDALENA S.S. AGRICOLA, ITALIJA, Lombardia igp: Cabernet Alto Mincio Val di Pietra 2016;

88,67 AGROLAGUNA, HRVATSKA, Hrvatska Istra, vinogorje Zapadna Istra, vrhunsko s kzp: Laguna Festigia Castello 2016;

88,60 AGROLAGUNA, HRVATSKA, Hrvatska Istra, vinogorje Zapadna Istra, vrhunsko s kzp: Laguna Festigia Merlot 2016;

88,56 vinarija ADORA, SRBIjA: Merlot & Cabernet 2017;

88,50 Azienda agricola PRIORINO, ITALIJA, Toscana,  igt: Toscana Rosso Umore & Luce 2015;

88,50 vinarija GRABAK, SRBIJA: Ćuk Merlot 2018;

88,44 vinska klet BRDA, SLOVENIJA, Goriška brda, vrhunsko s kzp, Bagueri Superior Merlot 2015;

88,33 La BARONÍA de TURÍS Coop., ŠPANJOLSKA, Valencia, denominación de origen: Merlot Henri Marc Collection 02 2017;

88,33 Azienda vitivinicola PARCO DEL VENDA, ITALIJA, Veneto,  Colli Euganei, doc: Cabernet Boccon Cabernet Riserva 2016;

88,33 AGROLAGUNA, HRVATSKA, Hrvatska Istra ,vinogorje Zapadna Istra, vrhunsko s kzp: Laguna Festigia LV 2013;

88,22 DE MOUR, FRANCUSKA, aoc aop: Saint Emilion Grand Cru Glaude Danivet 2017;

88,22 TIKVEŠ winery, SJEVERNA MAKEDONIJA, Tikves Wine Region: Cabernet Sauvignon Special Edition 2017;

88,11 CORVUS VINEYARDS, TURSKA, igt: Merlot 2017;

88,00 vina DOJA-TODY, SRBIA: Doja Merlot & Cabernet Sauvignon 2016;

88,00 vinarija BRAĆA RAJKOVIĆ, SRBIJA, Župa: Sofia Cuvée 2015;

87,89 cantine VITEVIS SCA- COLLI VICENTINI, ITALIJA, Veneto, igt: Veneto Rosso Carlo V Il Rosso dell’Imperatore 2015;

87,89 BAGLIO DI PIANETTO, ITALIJA, Sicilia, doc: Sicilia Rosso Via Francia 2014;

87,80 vinarija ĐURIĆ,  SRBIJA: Ðurđić Cabernet Franc 2016;

87,70 BODEGA VIÑAS DE VILLA,, ARGENTINA, Maipu: Los Patos Collección Alta 2015;

87,67 MIROSLAV DUDO-VMD, SLOVAČKA, víno s chráneným označením pôvodu Južnoslovenská vinohradnícka oblast:  Cabernet Sauvignon VZH 2018

87,67 podrum RADOVANOVIĆ , SRBIJA, Cabernet Sauvignon Radovanović 2016

87,67 Azienda TERRE di BALBIA, ITALIJA, Calabria, igp: Calabria Merlot Blandus 2015

87,60 RECANATI WINERY – Di.Wine, IZRAEL,  Galileja: Recanati Cabernet Sauvignon 2018

87,56 Azienda PARCO DEL VENDA, ITALIJA, Colli Euganei, doc: Boccon Cabernet 2018,

87,56 Azienda agricola CASCINA LORENZO, ITALIJA, igp: Bergamasca Merlot Durno 12 2015

87,56 LOCATELLI CAFFI, ITALIJA, Lombardija,  doc: Valcalepio Rosso Riserva 2015;

87,50 Azienda PETRA, ITALIJA, Toscana, igt: Toscana Rosso i vini del MareBelvento 2017;

87,44 MATALJ, SRBIJA, Negotinska Krajina:  Kremen 2017;

87,40 Azienda agricola MAGRI SERENO, ITALIJA, Lombardija, doc: Valcalepio Rosso 2017;

87,33 BARKAN WINE CELLARS, SUPERGAL s.r.l, IZRAEL, Galileja: Israel Altitude +720 Cabernet Sauvignon 2012;

87,33 MOOIPLAAS ESTATE winery, Tombalina Wines, JUŽNA (South) AFRIKA, wine of South Africa: The Coco Chocolate Merlot 2018;

87,33 VIVALLIS, Trentino, ITALIJA, doc: Trentino Rosso Rebelèr 2017;

87,20 EMMANUEL DELICATA WINEMAKER, MALTA, dok: Merlot Gran Cavalier 2017

87,11 vinarija MAGAZA, SRBIJA, Tri Morave: Magaza Merlot 2017;

87,11 FAUTOR;  MOLDAVIJA, igp: Valul Lui Traian Illustro 2015;

87,10 AMASTUOLA Società agricola, ITALIJA, Apulija,  igp: Puglia Capocanale 2016;

87,10 TOSER VINI, ITALIJA, Veneto, igt: Veneto Cabernet

 Journalists’ choice/Novinarski izbor – Some of the best by countries/neki prvaci po državama

Emanuele Medolago Albani inviting the public the wine and cheese festival

 Argentina: BODEGA VIÑAS DE VILA, Maipu: Los Patos Collección Alta 2015

Austrija: Weinbau GANGL, Österreichischer Prädikatswein Burgenland: Cabernet Sauvignon Rosé Auslese 2018

Bosna i Hercegovina: vinaRija PAJIĆ: Brčko Rosé 2018

Kanada: PILLITTERI ESTATES, Niagara-on-the-Lake; Team Équipe Canada 2017

Hrvatska: AGROLAGUNA, Hrvatska Istra, vinogorje Zapadna Istra: Laguna Festigia Merlot 2016

Francuska: DE MOUR, Saint Emilion aoc aop: Grand Cru Glaude Danivet 2017

Njemačka/Deutschland: GEBRÜDER ANSELMANN, Pfalz: Merlot Weißherbst trocken 2018

Izrael: BARKAN wine cellars-SUPERGAL, Galileja: Altitude +720 Cabernet Sauvignon 201

Italija: Azienda CASCINA LORENZO Lombardija, igp: Bergamasca Merlot Durno 12 2015

Sjeverna Makedonija: TIKVEŠ winery, Tikveš Wine Region:  Cabernet Sauvignon Special Edition 2017

Slovenija: KRISTANČIČ MARKO, Goriška Brda: Merlot 2015

Srbija: Vinarija DOJA – TODY: Doja Merlot & Cabernet Sauvignon 2016

Slovačka: FEDOR MALÍK a SYN, Akostné odrodové Víno Malé Karpaty,Modra hon Noviny: Neronet 2017

The results have been announced and – in the presence of Emanuele Medolago Albani, the president of the Consorzio tutela vini Valcalepio that with the Vignaioli bergamaschi organized the competition – the awards assigned to the winners at the Wine Festival Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2019 enriched, this time, by the attractive Cheese Lab, exposition of best cheeses, those days also evaluated, but of course separately and by the different jury.

WORLD CHEESE AWARDS 2019-2010: ROGUE RIVER BLUE – Along with the Emozioni’s 2019 golden wines festival, in Bergamo took place also the festival of the best world cheeses, evaluated before under the direction of Guild of Fine Food. World Cheese Award is the biggest cheese-only event in the world, with no yoghurt, cream, butter or other dairy able to enter, championing the world’s best cheesemakers, from tiny artisans to global heavyweights.

Super Cheese Gold Champion 2019: Rogue Riber Blue, USA

This year’s, 32th evaluation World Cheese Awards, saw the participation of 3500 samples from all continents. The cheeses were tasted by 250 experts from 40 different countries. Judges work in teams of three to four, identifying cheeses worthy of a Bronze, Silver or Gold award. They look at the rind and the body of the cheese, its colour, texture, consistency and, above all, its taste.  Each team then nominates one exceptional cheese as the Super Gold from their table. These cheeses – 78 of them – are the best in the world and are judged a second time by the Super Jury of 16 internationally recognised experts, who each select a cheese to champion in the final round of judging. The Super Jury, representing all four corners of the globe, then debates the final 16 in front of a live consumer and trade audience, before choosing the World Champion Cheese live on WCA TV.

As the World Champion for 2019 was chosen Rogue River Blue from the USA. This is an organic blue cheese produced by US cheesemaker, Rogue Creamery.

Made annually with organic cow’s milk from Southern Oregon’s Rogue Valley, Rogue River Blue is cave-aged for nine to 11 months and hand-wrapped in organic Syrah grape leaves that have been soaked in pear liqueur. The cheese was championed on the International Super Jury by Brazilian judge, Bruno Cabral, who described Rogue River Blue as a taste party, applauding its different sensations, balance, sweet and spicy notes.

The Cheese Lab – masterclass

At the end of the final judging stage, this unique blue cheese was on the level with a 24-month aged Nazionale del Parmigiano Reggiano Latteria Sociale Santo Stefano on 100 points, leaving it to the Chairman of the Judging Panel, food broadcaster Nigel Barden, to give the casting vote. In third place with 92 points was a raw ewe’s milk cheese from Spain, Torta del Casar D.O.P. Virgen Del Prado made by Queseria Doña Francisca S.L.. ■

­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­________________________________________

EMOZIONI: MONTEROSSA & DINAMO! – To the small group of us international wine judges from Croatia and Slovenia travelling in October for more than 10 years (me: 14 years!) by car from Zagreb via Ljubljana to the international wine contest Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme, it was normal, logical and obligatory on our way to Bergamo to stop for an afternoon in Franciacorta, the vinegrowing area between Brescia and Bergamo called often La Champagne italienne. During all these years we have visited all the best sparkling houses there, among them Monterossa. First time when we met, the proprietor of the Estate Emanuelle Rabotti, while we enjoyed his beautifull millesimato Cabochon (from this year it is on the market for the first time as NON millesimato!), hearing that some of us are from Zagreb told me that he was visiting from time to time the capital of Croatia and that while in Zagreb he went to watch the games of Dinamo football club. He admitted he had become in a certain way the Dinamo fan! It was nice hearing this, hopefully he remained the Dinamo fan even after the recent match Dinamo vs. Bergamo’s Atalanta!

Emanuelle Rabotti with the assistant Paola Beghini and with Dropuljić, Klenar, Berovič, down Iztok Klenar, oenologist and wine poroducer KlenArt Capo d’Istria, chief oenologist at Monterossa Massimiliano Piermattei and Željko Suhadolnik

Monterossa, Franciacorta

Dar za Monterossu: Šemberov bijeli pjenušac sa znakom Dinama

This year we (prof. Ivan Dropuljić, oenologists Iztok Klenar, Marin Berovič and me as a journalist) made again stop at the Monterossa, our idea was to confort Mr. Rabotti with one of the best croatian sparklings – Šember white brut, that is served to the football afficionados at the Dinamo lounge at the stadion, and invite Mr. Rabotti to come again to Zagreb for a football game and to a glass of the nice sparkling from Plešivica – as the croatian Champagne, eventually also to meet his croatian colleague Zdenko Šember and discover there some other great producers and the real treasures in the bottle, not only sparklings, but also still fresh and sur lie in the wood matured riesling, sauvignon, chardonnay, pinot noir, excellent long (up to six month) in amphora or wood macerated (amber wines, the wide used word orange is not correct!) different white varieties up to the sauvignon blanc and traminer… ■

______________________________________

Since in the second half of November in Zagreb, Croatia’s capital, there is going to be the 14th international wine and culinaria festival Zagreb Vino.com, as by tradition the particular attention will be paid to the Emozioni’s gold medal winners from Croatia, the plan is to invite them to take part of the press conference before the Festival, it is expected, said the Zagreb Vino.com’s director Ivan Dropuljić, also the presence of the Emozioni’s Champion 2019 Gangl. Weingut Gangl will participate es exposant at the Zagreb vino.com 2019! ♣

Revija u znaku kapljice i delicija

ZAGREB VINO.COM 2019 – Evo nas tik pred 14. međunarodnim festivalom vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2019.  Dosad je manifestacija bila uvijek posljednjeg petka i posljednje subote u studenome, ove godine igrom slučaja ispalo je da će biti tjedan dana ranije, dakle ne posljednjeg nego pretposljednjeg tjedna u studenome. Nakon gotovo desetljeća i pol održavanja stvari su, dakako, uhodane: puno izlagača, cijela vinska Hrvatska na dlanu, dosta vinara i iz inozemstva – zemlja partner je SLOVAČKA!, puno delikatesa, kuhari, ekskluzivne vinske radionice… Interes posjetitelja ponovno iznimno velik.

Ove godine direktor Ivan Dropuljić kani ponovno aktivirati i dvoranu nekadašnjeg Casinòa, u podzemnom dijelu hotela. Neko vrijeme tu su se održavale radionice, ovaj put prostor bi trebali zauzeti pršutari, te vinari koji se žele odmaknuti od velike gužve i gungule u prostorima iznad.

Zagreb VINO.com 2019

LISTA IZLAGAČA /EXHIBITORS

DVORANA ISTANBUL

GANGL WINES, AUSTRIJA I01; BOVIN, MAKEDONIJA I02; CHATEAU KAMNIK, MAKEDONIJA I03; VINARIJA KRAJANČIĆ, HRVATSKA I04; PP ERDEVIK, SRBIJA I05; VINARIJA ZVONKO BOGDAN, SRBIJA I06; LABI WINE – LABINOT SHULINA, KOSOVO I07; VINARIJA ŠKEGRO, BLATINA, BOSNA i HERCEGOVINA I08; HERCEGOVINAVINO, BOSNA i HERCEGOVINA I09; VINARIJA KEŽA, BOSNA i HERCEGOVINA I10; RUBIS, BOSNA i HERCEGOVINA I11; VINOGRADI NUIĆ, BOSNA i HERCEGOVINA I12; VINA ZADRO, BOSNA i HERCEGOVINA I13;

S vinima iz Slovenije i Makedonije: Puklavec Family Wines iz Ormoža i s Disana: vina provjerava Dušan Brejc, čelnik udruge slovenskih proizvođača plemenite kapljice

PUKLAVEC FAMILY WINES, SLOVENIJA I14; 13. JUL PLANTAŽE, CRNA GORA I15; VINITALY, ITALIJA I16; VINOTEKA VINTESA I17; VINARIJA STOJAN ŠČUREK, SLOVENIJA; DOMANE WACHAU, AUSTRIJA; VINA SANABOR, SLOVENIJA I18; VINO GRABEN, SLOVENIJA I19; ROTO DINAMIC, HRVATSKA I20; ROTO DINAMIC, HRVATSKA I21; OPG IGOR RADOVANOVIĆ, HRVATSKA I22; PZ KORČULA VINO BLATO, HRVATSKA I22; PZ NERICA, HRVATSKA I23; VINARIJA BIRE, HRVATSKA I24; VINARIJA BLATO dd, HRVATSKA I25; VINARIJA BAČIĆ, HRVATSKA I25; VINARIJA BRANIMIR CEBALO, HRVATSKA I26 VINARIJA KUNJAS, HRVATSKA I26; VINARIJA PZ ČARA HRVATSKA I27; VINARIJA ZURE, HRVATSKA I28

 DVORANA VENEZIA:

VINA VRSALJKO, HRVATSKA V01; PZ MASLINA i VINO, HRVATSKA V02; MONTE ROSSO, HRVATSKA V03; VINA PULIN, HRVATSKA V04; VINARIJA MATELA, HRVATSKA V05; VINA BEDALOV, HRVATSKA V06; VINARIJA MILAN, HRVATSKA V06; HVAR HILLS, HRVATSKA V07; DALMACIJAVINO, HRVATSKA V08; AGRIS doo, HRVATSKA V09; STINA VINA doo, HRVATSKA V10; BRAĆA PLANČIĆ, HRVATSKA V11; VINA LIPANOVIĆ, HRVATSKA V12; KROLO-DOM doo, HRVATSKA V13; OPG VEDRAN KIRIĐIJA, HRVATSKA V13; UDRUGA VIV GRADA VRGORCA, HRVATSKA V14; VINA FRANIĆ, HRVATSKA V14; VINA PILAČ, HRVATSKA V14; VINARIJA GRABOVAC, HRVATSKA V15; OPG MIKULIĆ, HRVATSKA V15; AB-VINA ANĐELO BRČIĆ, HRVATSKA V16; IVAN SOKAČ, HRVATSKA V17

ZINFANDEL CUBA

GRAND CRO – VINA BAKOVIĆ, HRVATSKA K01; SAINTS HILLS, HRVATSKA K02; MENEGHETTI VINA, HRVATSKA K03;  VINA BIBICh, HRVATSKA K04; VINARIJA BOŠKINAC, HRVATSKA K05;  DUBOKOVIĆ, HRVATSKA K06; VINA PETRAČ, HRVATSKA K07

MILAS, BOSNA i HERCEGOVINA Z01; BABOS, HRVATSKA Z02; SOSICH WINES, HRVATSKA Z03; MATOŠEVIĆ, HRVATSKA Z04; FRANKOVIĆ, HRVATSKA Z05; UDRUGA ŽLAHTINA, HRVATSKA Z06, Z07; IVAN KATUNAR, HRVATSKA; ŠIPUN, HRVATSKA; PZ VRBNIK, HRVATSKA; NADA, HRVATSKA; DEKLIĆ, HRVATSKA Z08; SAN MARTINO, HRVATSKA ZO9; ŠIMANOVIĆ OG, HRVATSKA Z10; CMREČNJAK, HRVATSKA Z11; TOMŠIĆ, HRVATSKA Z12;

CELJSKE MESNINE, SLOVENIJA Z13; DVANAJŠČAK KOZEL, HRVATSKA Z14; COSSETTO, HRVATSKA Z15; JAKOPIĆ, HRVATSKA Z16; SLOVAČKI VINARI Z17, Z18; VINOHRADNISTVO PAVELKA A SYN, SLOVAČKA;  ELESKO Wine Park,SLOVAČKA; RAK, HRVATSKA Z19; BARAKA, HRVATSKA Z19; VINOPLOD – VINARIJA dd, HRVATSKA Z20; MARKUS, HRVATSKA T21; CATTUNAR, HRVATSKA Z22;

DOMAINE KOQUELICOT, HRVATSKA Z23; CHATEAU GIGOGNAN, FRANCUSKA Z24/2; STOJANOVIC DEVELOPPEMENTdoo, HRVATSKA Z24/2; CHATEAU PUECH-HAUT, FRANCUSKA; DOMAINE HONDRAT, FRANCUSKA; LES HERITIERS SAINT GENYS, FRANCUSKA; SANTA MARGARITA BODEGAS, ŠPANJOLSKA; TIKVEŠ, MAKEDONIJA Z25; STOBI WINERY, MAKEDONIJA Z26; IURIS, HRVATSKA Z27; KUSIĆ Z28; COLLIS, HRVATSKA Z29; JAGUNIĆ, HRVATSKA Z30; LU-MA EKSKLUZIV, HRVATSKA Z31; JAKOVAC VINA, HRVATSKA;  DAMARIUS, HRVATSKA

TERASA OLEANDER / OLEANDER TERRACE

Mladen Siber u svom podrumu

GALIĆ, HRVATSKA T01; PAVLOMIR, HRVATSKA T02; ARONIA LIFE, HRVATSKA T03; MLJEKARA BOSNIĆ, HRVATSKA T04/2; ROYAL DUCK OREHOVEC, HRVATSKA T04/2; DUKE GROUP, SLOVENIJA T05, TO6;  OSTER ROB, SLOVENIJA T07; CTP Krško- OKUSI POSAVJA, SLOVENIJA T08, T09; TRS, HRVATSKA T10; UDRUGA TRILIKUM, HRVATSKA T11, T12; ĐURINSKI, HRVATSKA; MATKOVIĆ, HRVATSKA; ŽNIDARIĆ, HRVATSKA; SOKAČ VINA, HRVATSKA; IDA NOVA – KUPILEK, HRVATSKA T13; BODREN, HRVATSKA T14; VUGLEC BREG, HRVATSKA T15; BOLFAN VINSKI VRH, HRVATSKA T16; DOBRO – ŽITO, HRVATSKA T17, T18; PHILIPESZ OBITELJ FILIPEC, HRVATSKA T19; IGO-MAT, HRVATSKA T20; ROMIĆ, HRVATSKA P21A; TERRA MADRE, HRVATSKA T21B;  DOBOŠIĆ, HRVATSKA T21; DRAGAN RADIĆ, HRVATSKA T22; RIBA DRAŽIN, HRVATSKA T23; MIH SIRANA KOLAN, T24; ORGULA GRUPA doo, HRVATSKA, T25; GRBIĆ, HRVATSKA T26; OLEA B.B., HRVATSKA T27; MILENA OBRT, HRVATSKA T28; MANDARINET, HRVATSKA T29/2; BEDEKOVICH doo, HRVATSKA T30; KORACA&GASTROFANATIK, HRVATSKA T31; STARA SOKOLOVA, SRBIJA T32; FRELIH, SLOVENIJA T33; JOANNES, SLOVENIJA T34/2; GOURMENT OVER MURA, SLOVENIJA T35, T36; STEYER VINA, SLOVENIJA T35/2; MAROF VINSKA KLET, SLOVENIJA T35/2; KOCBEK OLJARNA, SLOVENIJA T36/2; KODILA doo, SLOVENIJA T36/2; ŠKRLET P.O. T37, T38,T39; FLORIJANOVIĆ, HRVATSKA; ILOVČAK, HRVATSKA KEZELE SEOSKI TURIZAM, HRVATSKA;  TRDENIĆ, HRVATSKA; MIKŠA, HRVATSKA; JARAM,HRVATSKA; KOS-JURIŠIĆ, HRVATSKA T40; MADIRAZZA, HRVATSKA T41;FIOLIČ VINA i LIKERI F, HRVATSKA T42; MISNA VINA,HRVATSKA T43; SZABO, HRVATSKA T44; KOLAR, HRVATSKA T45; ALL4WINE, HRVATSKA T46;

SIBER, HRVATSKA T47; JOSIĆ, HRVATSKA T48; POVRATAK, BOSNA I HERECEGOVINA T49; LIVAIĆ, HRVATSKA T50 QUINTUS doo, HRVATSKA T51, T52; TENUTA I FAURI, ITALIJA; BIRRA DELBORGO srl, ITALIJA; PELJEŠKI VINOGRADAR doo, HRVATSKA T53; MRKI, HRVATSKA T54; KAPTOL, HRVATSKA T55; KOSTANJEVEC, HRVATSKA T56; ERDUTSKI VINOGRADI, HRVATSKA T57; JOSIPOVIĆ PJENUŠCI i VINA, HRVATSKA T58; BRZICA, HRVATSKA T59; BRANKO JAKOBOVIĆ VIV, HRVATSKA T60;
PP ORAHOVICA, HRVATSKA T61, T62; KRAUTHAKER d.o.o., HRVATSKA T63; ISTENIČ doo, SLOVENIJA T64; MATIJEVIĆ OPG, HRVATSKA T65; BURETIĆ BREGI, HRVATSKA T66; JELENIĆ PRŠUTANA, HRVATSKA T66/2; FORNI GRAZIOSI, ITALIJA T67; HABY, HRVATSKA T68; BOĐIRKOVIĆ, HRVATSKA T69; GORIČAR RIBOGOJSTVO, SLOVENIJA T70; RESSEL PIVOVARNA, SLOVENIJA T71; FERAVINO, HRVATSKA T72; STEKLARNA ROGAŠKA, SLOVENIJA T73; ZIGANTE TARTUFI, HRVATSKA T74, T75; RELJANOVIĆ OPG, HRVATSKA T76; HEDONIST, SRBIJA T77; ZLATKOV DOMAĆA RADINOST, HRVATSKA T78, T79; ŠPENKO, SLOVENIJA T80; HERMES INTERNATIONAL, HRVATSKA T81/2; AGROLAGUNA, HRVATSKA T81/2

U sklopu festivala Zagreb Vino.com i ove godine bit će humanitarna akcija s kuharima kao protagonistima, a za realizaciju u operativnome smislu brine eno-gastronom i pisac o hrani I pićima Domagoj Jakopović Ribafish koji se kao voditelj iskazao već u nizu prezentacija vezanih uz vrhunsku kuhinju te vino i pivo, jedno od novijih takvih događanja je Vino uz žlicu  (sljubljivanje vina uz jela što se konzumiraju žlicom) koje je osmislio eno-gastro novinar Mustafa Topčagić Mus. Prikupljeni prihod ide u korist udruge Rok-otok.

Domagoj Jakopović Ribafish, chef Goran Sertić i Sergej Bulić, vlasnik zagrebačkog ugostiteljskog objekta Pomeri

RokOtok Gastro druženje

RADIONICE: CLUB BOARD ROOM

  1. 11. 2019Horizontal Tasting – Historic Vintage 2008, opis: AGRAPART VENUS 2008, LARMANDIER-BERNIER VIEILLES VIGNES DU LEVANT 2008, IERRE PETERS CUVÉE SPÉCIALE LES CHÉTILLONS 2008, DRAPPIER GRANDE SENDREE 2008, PHILIPPONNAT CLOS DES GOISSES 2008, JACQUESSON AY VAUZELLE TERME 2008, MOET ET CHANDON GRAND VINTAGE 2008, BILLECART – SALMON VINTAGE 2008, BOLLINGER GRANDE ANNEE 2008, POL ROGER WINSTON CHURCHILL 2008, DOM PERIGNON 2008, CRISTAL 2008. Cijena ulaznice: 1.900,00 kn, mjesta: 12, kontakt i rezervacije: Roko Bekavac, e-mail : roko.bekavac@gmail.com, mob: 00385 916203820

Bijelo, vertikala top-godina: Château Smith Haut Lafitte, Smith Haut Lafitte Blanc 2007, Smith Haut Lafitte Blanc 2011, Smith Haut Lafitte Blanc 2015, Smith Haut Lafitte Blanc 2016, Smith Haut Lafitte Blanc 2017. Moderatori: Fabien Teitgen, direktor Château Smith Haut Lafitte i Ante Bačić. Cijena ulaznice: 890,00 kn; kontakt i rezervacije: festival@vino.com.hr , mob:00385 98 382 502

Master Class Champion + Trophy Winners, The World Glass of Bubbly, London 2019: Radionica pod ravnanjem prof. Marina Beroviča, predsjednika ocjenjivanja The World Glass of Bubbly – London 2019, ponudit će na kušanje glavne ekskluzivnosti – ukupnog šampiona i sedam pobjednika kategorija pjenušavih vina svijeta. Cijena ulaznice: 350,00 kuna, mjesta: 12,  ontakt i rezervacije: ivanka@dropi.hr ili mobitel 098 485894

Ča je pusti Alsace, kontra Ivana Enjingija:  Usporedba vina od sivih pinota, rajnskog rizlinga i traminaca vinarija Ivana Enjingija i Hugel. Moderator: Ivo Kozarčanin, Bakhov sin, cijena ulaznice: 300,00 kn, mjesta: 12, ontakt i rezervacije: Ivo Kozarčanin, bakhov.sin@gmail.com

  1. studeni 2019 – Icons of France” 1930 – 1990, moderator: Daniel Čečavac (WSET 3), Wine Club Croatia. Primarni cilj radionice je ukazati na potencijal odležavanja vina iz eminentnih francuskih regija i apelacija, nastala u legendarnim berbama od strane uglednih vinskih kuća. Prošarati će se od Champagne, Alsacea i Burgundije preko sjeverne Rhône i juga Francuske do Bordeauxa. Kušat će se 1990 Trimbach, Riesling Cuvée Frédéric Emile, 1964 Château Laville Haut-Brion, Pessac-Léognan, 1979 Bégin Colnet, Vosne-Romanée, 1982 Château Trotanoy, Pomerol, 1961 Château Gruaud Larose, Saint-Julien, 1990 Paul Jaboulet Ainé, Hermitage La Chapelle, 1930 Château Sisqueille Rivesaltes, 1985 Dom Pérignon, Cuvée Brut. Cijena ulaznice: 2250,00 kn, mjesta:12, Kontakt i rezervacije: info@wineclubcroatia.com

Vertikala top-godina, crno, moderatori: Fabien Teitgen, direktor Château Smith Haut Lafitte i Ante Bačić. Smith Haut Lafitte Rouge 2005, Smith Haut Lafitte Rouge 2009, Smith Haut Lafitte Rouge 2010, Smith Haut Lafitte Rouge 2015, Smith Haut Lafitte Rouge 2016. Cijena ulaznice: 890,00 kn, mjesta:12, kontakt i rezervacije: festival@vino.com.hr, 00385 98 382 502

GRAND CRU CLASSE VELIKE 1996. LIJEVE OBALE BORDEAUXA ČUVENE KLASIFIKACIJE 1855. HORIZONTALNA DEGUSTACIJA 5 VELIKANA ODLEŽANIH 23 GODINE. Horizontalna degustacija četiri vina Medoca i jedno Pessac Leognana odležanih 23 godine. Grand Cru Classes lista Chateau La Louviere, Pessac Leognan 1996, Chateau du Tertre, Margaux 1996,  Chateau Lafon Rochet, St Estephe 1996, Leoville Barton, St Julien 1996 Pontet Canet, Pauillac 1996. Moderatori: Mario Meštrović & Frane Ševo, cijena ulaznice: 850,00 kn, mjesta: 12, kontakt i rezervacije: mario.mestrovic@gmail.com ; 00 385 91 6236 555

Zadnja vina velikog Stanka Čurina, degustacija 10 Čurinovih vina od pjenušca (2002), zatim mirnih sivog pinota (2008), cuvéea (2007), laškog rizlinga/graševine (1999), ranine (1999), šipona/moslavca (1997), sauvignona (1993), crnog pinota (1990) do izborne berbe prosušenih bobica laškog rizlinga/graševine (1990) i ledenog vina rajnskog rizlinga (1986) i šipona/moslavca (1973). Moderatori Marin Berović, cijena ulaznice: 250 kuna, mjsta 12. Kontakt i rezervacije: ivanka@dropi.hr ili mobitel 098 485894. ♣

__________________________

RUSKO ODLIKOVANJE  IVANU I  IVANKI DROPULJIĆ – Osnivač i direktor međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com prof. Ivan Dropuljić te njegova supruga Ivanka, ujedno i njegova važna poslovna suradnica u organizaciji Zagreb Vino.coma, ove će se godine na moglio bi se reći najznačajnijoj vinskoj smotri u regiji pojaviti ukrašeni – ruskim odlikovanjem!

Dobitnici ruskog odlikovanja 2019: Ivan i Ivanka Dropuljić na dodjeli, u društvu s veleposlanikom Ruske Federacije u Zagrebu Anvarom Azimovom. Rusija je inače već bila partner Dropuljićeva festivala Zagreb vino.com

Evo o čemu je riječ, iz pisma koje su od Veleposlanstva Ruske Federacije u Zagrebu nedavno kao poziv na uručenje odlikovanja primili Dropuljići:

Tradicionalno u okviru obilježavanja Dana zaštitnika obitelji i ljubavi Petra i Fevronje (8. srpnja) iz Muroma, u Rusiji i u inozemstvu održavaju se svečane aktivnosti. U isto vrijeme je i Dan obitelji, ljubavi i vjernosti, Rukovoditelj Organizacijskog odbora za obilježavanje je predsjednica Fonda za društveno-kulturne aktivnosti Svetlana Medvedeva. Svake godine Organizacijski odbor za obilježavanje dodjeljuje Medalju za ljubav i vjernost bračnim parovima koji žive vjenčani 25 i više godina i predstavljaju primjer čvrstih obiteljskih principa, vjernosti i harmonije.

                Drago mi je obavijestiti vas da ste u skladu s odlukom Organizacijskog podbora ove godine i vi kao par nagrađeni Medaljom za ljubav i vjernost.

Svečana dodjela medalja bit će 24. rujna 2019 (dakle: bila je! – prim. aut.) u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori. Veleposlanik Anvar Azimov

_____________________________________________

Dani berbe 2019

        KAKVOĆA i BOLJE OD OČEKIVANE! – Godina 2019. u meteorološkom smislu bila je vrlo čudna  Nerijetko pretopla u razdoblju kad se normalno očekivalo svježe pa i hladno, pa onda u danima kad bi pak normalno bilo da je toplo znalo je ozbiljnoi zasvježiti, neki prije uobičajeni postupan prijelaz iz zime u ljeto izostao je a čini se da će tako biti i sada – s produženih ljetnih temperatura izravno u zimu. Vrlo izražena karakteristika ove godine bile su u nekim periodima i nagle promjene temperature od dana do dana u rasponu i do 15 Celzijevih stupnjeva. U vegetativnoj sezoni, posebice u travnju, svibnju, lipnju i prvoj polovici srpnja, bilo je vrlo mnogo kiše, tako da je vinova loza, čuo sam s više strana, naprosto bujala i vinogradari su svako malo morali u vinograd da iskrče travu a i da, u strahu od razvoja bolesti, obave zaštitna prskanja. Nezgodno je što je cvatnja bila poremećena, pa su i iz tog razloga prinosi ove godine smanjeni. U odnosu na prethodne godine, u 2019. grožđe je sporije sazrijevalo i za berbu za mirno vino ponegdje dospijevalo i do 20 dana kasnije nego što je to bilo u nekoliko prethodnih godina. Srećom, u nekim područjima bilo je u važnim momentima za ranije sorte i razdoblja lijepog i suhog vremena, a zahvaljujući i drugom naletu suhog i toplog vremena u za njih važnim trenucima profitirale su neke kasnije sorte, grožđe kojih se kroz spomenute izražene hirove vremena u nekoj količini ipak uspjelo očuvati, čak i do mjere da je, koliko god je razočaralo količinom, vrlo ugodno iznenadilo kakvoćom toga što je ostalo za brati.

Ova godina je pokazala da je sve moguće, kolovoz i rujan su rekli HOP, evo i listopad je kazao da su neki pobrali prerano! Tko je očekivao (suša) da će nakon svega proživljenoga cabernet sauvignon, syrah, nebbiolo u listopadu imati 105 Oe i 7,0 do 8,0 grama na litru kiseline!

Evo, u nastavku, nekoliko vedrih fotografija iz berbe 2019. ♣

Efektna fotografija iz berbe 2019 u vinogradu Rocche dell’Annunziata glasovitog Roberta Voerzija u La Morri u Pijemontu (Foto: Tom Hyland)

Vrlo zadovoljan bio je samoborski vinogradar i vinar Marijan Sokolović. Evo ga uz lijepo očuvane grozdove križanca sauvignier grisa, kreiranog upravo zato da uspješno parira ćudima današnjeg vremena u meteorološkom smislu. Iako to ove godine nije baš očekivao, uspio je dobiti i vrlo solidno grožđe od lovrijenca (Ivo Kozarčanin)

Šipkovica na Plešivici: vinogradar i vinar Tomac (zeleni silvanac), ali ne Zvonimir, nego njegov brat Tomo, koji vino plasira kao Tomac & Bajda (sličica gore desno). Berba starih plešivičkih sorata u 100 i nešto godina starome vinogradu Josipa Barundića kod Krašića. Hektar vinograda četiri berača obrala su za – pola sata. Grozdici su bili fazonirani u gravnerovskom stilu, kao loptice, (sličica sasvim desno) pa je u kući Barun pala ideja da se od toga što je pobrano napravi vino Jantar 100+ za posebno punjenje. Na etiketi će vjerojatno stajati: Puni i prazni obitelj Barundić & prijatelji! Na slici dolje: Josip Barundić, Ivo Kozarčanin, Stric, Ivan Dropuljić, Željko Suhadolnik

Kod Stojana Ščureka u Goriškim brdima rodile su dobro i – naočale!

Berba kod Ivice Matoševića u Istri: i te kako je ove godine od koristi bio u berbi stol za selekciju grozdova. Selekcija je obavljana barem na dvije razine, a stvar je oštro nadzirao superkontrolor (u svijetlim žutim hlačicama), desno na slici je ubranime očito vrlo zadovoljni Radovan Vukoje iz Trebinja u BiH

Vlado Krauthaker, Ivan Barbić MW i prijatelji

Vlado Krauthaker kaže da je, nakon svega – ugodno iznenađen berbom 2019! Količina je zakazala ali kakvoća onoga što je na trsu ostalo za berbu do kraja jedinstvena je, Vlado veli da će oni koji su imali hrabrosti grožđe ostaviti na trsu do gotovo kraja listopada imati vina kakva će se teško ponoviti uskoro! Krauthaker je u Zagrebu u bistròu Fino & Vino priredio malo druženje upravo da spomene koju o trganju 2019 ali i da, uz pomoć prijatelja i vinskih znalaca među kojima je najveći Ivan Barbić MW inače godinama nastanjen u Švicarskoj i zaposlen u trgovačkoj kući vinom, izabere, između šest svojih crnih pinota, jedan koji će poslati na ocjenjivanje Pinot noir du Monde u Švicarsku

___________________________________________________

Iskrena jela ⦁ Gostu, vinu & džepu prijateljski pristup

Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach

Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier

Inventive chef & experienced competent sommelier

Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food

Fino & vino;  Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com  ; www.finoivino.comRadno vrijeme/ Opening hours: pon-sub / mon-sat  12-23

__________________________________________________

Dani vina 2019 u Jastrebarskom

        PLEŠIVICA ZAVRJEĐUJE BOLJE! – Zamišljeni kao radosna manifestacija nakon berbe i prigoda da se vinom i lokalnim proizvodima promiče vlastiti teritorij, Dani vina u Jastrebarskom, isprva u samom središtu gradića, kratko su vrijeme bili svečanost Bakhova nektara. Priredba je maknuta iz centra, i već godinama se odvija u šatoru na prostoru jaskanskog sajmišta, pretvorena u klasičnu gostionicu te, u večernjim satima, u veselicu uz nastupe tamburaša, narodnjaka i zabavnjaka. Ove godine šatorski interijer dočekao je posjetitelje u novome ruhu – moderniziran u dizajnerskom smislu, s dugačkim šankom kao izlagačkim-ponuđačkim prostorom s lijeve i desne strane šatorskog interijera. Iznad šanka postavljene su neonske svjetleće oznake s nazivima odnosno imenima i prezimenima nastupajućih vinara i jednog ugostitelja. Odmah na ulazu u šator bio je zgodno uređeni mali prostor gdje su, uz prigodne ukrase napravljene većma od plodova jesenskih poljoprivrednih kultura, smještene i police s ajvarom te drugim nekim domaćim proizvodima u poklon-paketima za prodaju. I to je istinskim vinoljupcima moglo dati nadu da će u šatoru, barem dok još ima danjega svjetla a nema buke, moći sresti plešivičke vinske zvijezde, popričati s njima u miru i kušati čašu-dvije vina, upoznati neki novi uzorak, saznati ponešto o svakome vinu i zapamtiti zašto je koje takvo kakvo jeste, pa i procijeniti koliko je kojemu vinu u maloprodaji prikladna cijena.

Nazočni osobno i uočljivi samo na otvorenju manifestacije: plešivički vinari Kolarić Tomac, Tomac&Bajda, Braje, Ivančić, Šember, Kurtalj…

Ali, kad sam stigao na Dane vina u Jasku (bilo je to ne na dan otvorenja nego u subotnje popodne) sreo sam u šatoru, nažalost, tek dva osobno nazočna vinara, vidio iza šanka nešto mladih ljudi u konobarskoj odjeći, a među visokim barskim stolovima namijenjenima publici gotovo nikoga od publike! Poslije, kad se smračilo, šator se dupkom napunio, ali vinare – mada su neki zasigurno stigli međutim nisu se baš zadržavali na svojim dijelovima jedinstvenog šanka nego su se, valjda, pomiješali s posjetiteljima uz okolne stolove – i dalje nisam baš uočavao s obzirom da je prostor, osim pozornice na kojoj su svirali Begini, bio dosta zamračen, kako to obično i bude na koncertima.

Iako je u prijelaznom vremenskom intervalu između danjeg popodnevnog svjetla i večeri održana, u režiji vinskog novinara Ive Kozarčanina, zanimljiva radionica posvećena jantarnim vinima (što ih neki ne baš prkladno nazivaju narančastima ili orange), Dane vina 2019 ni u ovom novom ruhu nisam doživio kao svečanost VINA nego kao estradni nastup-veselicu gdje se (umjesto piva), točilo vino.

Izbog Ive Kozarčanina: jantarna vina s Plešivice: Kurtalj, Kolarić, Jagunić, Korak, Tomac, Šember

Organizator manifestacije ovaj je put predvidio to da vinari daju vina za ponudu na šanku te da kapljicu prodaju ne nužno oni sâmi nego ekipa za tu prigodu angažiranih mladih ljudi, s obzirom na ogroman posjet i vedro raspoloženje u tijeku večeri zacijelo je ostvaren dobar promet i vinari čini se mogu biti zadovoljni neposrednim financijskim efektom (što je, dakako, dobro!), ali u najavljenom promidžbenom smislu na korist jaskanskoga kraja o kojemu se glas treba proširiti u svaki kutak svijeta efekt je izostao. Evo teksta kojime je organizator popratio ovogodišnje Dane vina u Jaski: Zeleni jaskanski bregi i njeni suncem okupani vinogradi postaju najljepšima ujesen, u vrijeme kad trsovi rode plodom i daju nam priliku da bogatu tradiciju jaskanskog vinogradarstva i podrumarstva utisnemo dublje u pamet. O Jaski, jaskanskim vinima i vinarima priča se stotitana kilometara daleko (gdje to?), a promocijom (kojom?) višestoljetne vinogradarske tradicije želimo doprinijeti nastojanjima da se glas o Jaski proširi u svaki kutak svijeta.

Vinska Plešivica zarjeđuje više i bolje od ovoga!

Šator na Danima vina u Jaski preko dana – otužno, te, dolje, atmosfera uvečer

Nisu na Danima vina 2019 bili sporni večernji glazbeni nastupi ponuđeni lokalnoj publici kao društveno događanje, nego je sporno bilo praznilo ambijenta u šatoru preko dana i to o vikendu, o krasnom vremenu, te unatoč bogatstvu zanimljivih eno-uradaka koje posljednjih godina pruža vinorodna Plešivica: crveni veltlinac, žuti plavec, bijeli pinot, chardonnay, rajnski rizling, portugizac, crni pinot, syrah, cabernet sauvignon, mirna bijela i crna vina klasičnog tipa, iz inoksa i bačve, vina njegovana na finom talogu u barriqueu, jantarna vina, pjenušci dostojni i najzahtjevnijeg nepca… Da se više pažnje posvetilo realizaciji eno-gastro sadržaja u šatoru i kroz dan (nazočnost vinara, nazočnost boljih lokalnih proizvođača sira i mesnih prerađevina ali i pekarskih proizvoda), nastupi kuhara boljih lokalnih ugostiteljskih objekata ali i nekolicine znanih i cijenjenih hrvatskih chefova koji bi na licu mjesta pripremali manje porcije raznih specijaliteta za kušanje uz vina…) te da je dobro osmišljen i, svakako u tijesnoj suradnji i s medijima javnog informiranja, na vrijeme proveden marketing usmjeren na šire područje Hrvatske a i na pogranična područja susjednih nam zemalja bilo bi čudno da na Dane vina u Jastrebarsko preko dana NE naiđu vinski gosti iz obližnjih Zagreba kao metropole i turističkog emitivnog cerntra velike snage, zatim Karlovca, pa i Slovenije, BiH…

Jedan od najjačih plešivičkih poduzetnika Nikola Rožić iz Svete Jane, inače veliki gurman i ljubitelj vina ali, od prije koju godinu, i sâm proizvođač vina, ovdje na slici s Mikom i Jadrankom Ivančić iz restorana Galica na Plešivici te s iskusnim zagrebačkim organizatorom vinskih priredbi Ivanom Dropuljićem, direktorom festivala Zagreb Vino.com Rožić, koji voli fino pojesti i kojega smo susreli upravo na Danima vina u Jaski, odlučio je, kako je rekao, ne zadržavati se dugo pod šatorom nego zbrisati u restoran Galica da nekaj fino pojede

Ekipa mladih hrvatskih restoratera učlanjenih u udruženje Jeunes Restaurateurs d’Europe (JRE). Kapljica nekolicine plešivičkih vinara dostigla je visoku razinu svjetske kvalitete, da bi se realizirala sjajna eno-gastro manifestacija moglo bi se surađivati s nekima od tih chefova!… U posljednje vrjeme akcije Jesti na cesti vrlo su vani popularne, i renomirani chefovi imaju računa izdvojiti malo svojega vremena za nastup jer ne samo da ono što ponude to i naplate a bitno je da takvi nastupi mogu dobro poslužiti i kao uvođenje šire publike u sferu visoke kuhinje

Jedan od najjačih plešivičkih poduzetnika Nikola Rožić iz Svete Jane, inače veliki gurman i ljubitelj vina ali, od prije koju godinu, i sâm, sa sinom i zetom, proizvođač vina, primijetio je: – Želimo li da kroz Dane vina populariziramo čitav naš kraj i učvrstimo ga kao destinaciju na eno-gastro i turističkoj karti, manifestaciju ne bi trebalo organizirati tek kao lokalnu selsku večernju veselicu nego kao cjelodnevnu priredbu s visokom promidžbenom snagom. Moj je prijedlog za iduću godinu svakako vidjeti da uz plešivičke vinare svoj kutak imaju i chefovi kuhinja ponajboljih plešivičkih ugostiteljskih objekata koji bi prezentirali rafnirano prigotovljene lokalne specijalite. Što se tiče vina, bilo bi po meni dobro da se svake godine za nastup na Danima vina vinari-ponuđači izaberu na temelju i svojega šireg renomea kod vinoljubaca ali i na temelju rezultata unaprijed organiziranog strukovnog ocjenjivanja uzoraka, s time da žiri bude sastavljen od stručnjaka s više strana tako da se osigura i maksimalno moguća neutralnost. Vina koja s ocjenom ne prijeđu neki kritičan prag, recimo npr. 85 od 100 mogućih bodova, ne bi se, po meni, smjela naći na priredbi, s druge strane valjalo bi posebno istaknuti vina koja osvoje vrlo visoke bodove. Ovakav pristup donio bi više živosti u ponudu, zaintrigirao bi istinske vinoljupce i iz daljih krajeva da dođu na manifestaciju kako bi upoznali novitete, kušali posebnosti, dakle ono što iskače iz prosjeka. ♣

Martin je, s novim mladim portugiscem, na vratima…

Već godinama jedan od najboljih plešivičkih portugizaca je onaj iz podruma Damira Drage Režeka

Milan Ivančić – vinski biškup prerušen po potrebi u trgovca

KAD BIŠKUP NI NE POMIŠLJA NA PENZIJU… – Dok se toliki u nas bune na nastojanje Vlade da se i ovdje u mirovinu odlazi ne više sa 65 godina starosti nego s kojom godinom više, dotle vinski biškup njegov miništrant ni ne pomišljaju na umirovljenje. Zbog svojih zanimljivih duhovitih nastupoa jedan od najpopularnijih vinskih biškupa u nas je Milan Ivančić s Plešivice, kojega je www.suhiucasi nedavno zatekao na Trgu bana Jelačića u Zagrebu u sasvim drugoj ulozi te u odjeći na koju kod njega nismo naviknuli – promotora i prodavača novog mladog portugisca, vina što je u udrugu Portugizec Plešivica okupilo više vinogradara/vinara iz jaskanskoga kraja. Biškup Milek bio je korak je ispred drugih svojih Plešivičanaca – prvi je, još pred kraj listopada, izašao pred širu javnost sa svojim novim mladim portugiscem iz 2019.. Za sam kraj tjedna u listopadu bio je najavljen dolazak i nekih drugih njegovih susjeda i kolega. Zagrebačka županija najavila je pak Festival mladog vina Portugizac Plešivica i sireva Zagrebačke županije, koji će se u organizaciji Udruge Portugisca Plešivica i Udruge malih sirara Sirek uz potporu Zagrebačke županije, održavati od 5. do 8. studenoga 2019. godine na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, od 10 do 18 sati.

Neumorni Milek Ivančić priprema se za skorašnja krštenja mošta na mlado vino, kaže da će se u biškupskoj odori svetog Martina krstitelja sa svojim stalnim miništrantom fra Pericom pojaviti na više mjesta u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Biškup Milan i fra Perica u 2019. slave dva jubileja: 40 godina otkako, neumorno i neprekidno te bez posljedica na jetru, krste mošt na vino, i dosadašnjih 55 krštenja mošta samo na Plešivici.  Duo Milek i Pere diljem Hrvatske dosad je obavio čak 500 krštenja mošta, a o Martinju i krštenju izdali su brošuru i CD.  ♣

Strukovno obrazovanje

Udžbenik Vinarstvo prof. dr. Stanke Herjavec

Dvije čelnice Zavoda za vinogradarstzvo I vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta: Stanka Herjavec (desno) I Dubravka Premužić

UDŽBENIK VINARSTVO STANKE HERJAVEC – Dugogodišnja istaknuta djelatnica Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta Stanka Herjavec, nakon što je, radeći, stekla debelo iskustvo na području enologije, našla je po odlasku u zasluženu mirovinu prije koju godinu dovoljno vremena da svoja saznanja pretoči u knjigu Vinarstvo, kako je objasnila prvi sveučilišni udžbenik na tu temu na hrvatskom jeziku. Promocija udžbenika, koji je prošao recenzije Nikole Miroševića, Karin Kovačević Ganić i Marije Bujan i koji je namijenjen studentima preddiplomskih i diplomskih studija agronomskih i srodnih fakulteta te veleučilišta na kojima se predaje vinarstvo na sveučilišnoj razini, bit će 20. studenoga na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

– Udžbenik nudi temeljna znanja iz područja enologije, enokemije, tu je koautorica Luna Maslov Bandić, zatim enomikrobiologije, enotehnologije te senzornog vrednovanja kvalitete vina i opise organoleptičnih svojstava autohtonih i introduciranih bijelih i crnih vinskih sorti. Koristan izvor kako opće prihvaćenih, tako i novih suvremenih znanja za brojne enologe u našim vinarijama, ali i za brojne i često nedovoljno educirane proizvođače u OPG-ovima – rekla je Stanka Harjavec. ♣

Studiare necesse est

VINSKA ŠKOLA ZA ŽENE u VINU – Vauuuu postoje u našem društvu već dosta godina, ali ponetko je znao govoriti i da je riječ o Vu Vau, no za takve izjave nema ni trunke pokrića, naime vrhuška udruge WoW čvrsto je odlučila: sve članice udruženja Žene u Vinu ili Women on Wine ili WoW, jednostavno, sada već moraju znati ne samo ono najosnovnije o vinu (naziv, sorta, godište, proizvođač) nego i što-šta šire, trebaju pokazati da nakon osam godina postojanja udruženja razumiju o vinu i mnogo više nego što bi bilo dovoljno za prolaz na maloj vinskoj maturi. WoW je za svoje članice, makar je među njima dosta i vinarki i sommelijerki, krenuo s organizacijom Male vinske škole zadatak koje je da WoWice podsjeti na detalje iz gradiva o vinu koje su svladale, ali i da im ukaže i na nove bitne trenutke.

– O vinu se uvijek mora učiti više i dalje. Pa tako i mi želimo napredovati i učiti, znati više… jer samo pijuckati možemo i bez udruge, bitno je iz zdravstvenih i hedonističkih razloga da dobro znamo što pijemo i što preporučujemo prijateljima – veli predsjednica udruge WoW Sanja Muzaferija.

Članice udruge WoW skupana sati Vinske škole s predstavnicima Kutjeva dd koji su za njjih održale predavanje

Valentina Silović, Zrinka Vinković Jergović I Matko Kovačić. Dolje: WoW-ice na nastavi

Udruga WoW nedavno je jednu svoju vinsku školicu održala u Zagrebu, uz potporu vinske kuće Kutjevo d.d. koja se pobrinula ne samo da dostavi uzorke za kušanje nego i da delegira svoje predstavnice da bi vezano uz vino objasnile sve što treba. U Zagreb na WoW Vinsku školu došle su enologinja Zrinka Vinković Jergović te Valentina Silović iz marketinga. Svako vino na kušanju detaljno je predstavljeno i objašnjeno i WoWice su mogle kućama osjetno obogaćene znanjem, ali i, s obzirom na vina, i zadovoljstvom…

Stadij pijuckanja radi pijuckanja trebao bi biti prošlost, radi vlastitoga zdravlja i radi maksimalnog užitka nužno je znati – ne samo vezano uz vino nego vezano i uz namirnice koje nam se nude – prvenstvneno što se pije i jede, odakle je, kako je proizvedeno…

                Znanje je moć!  (Fotke: Marko Čolić) ♣

Gaudeamus igitur! Vrijeme mladog maslinovog ulja

CHIAVALON EN PRIMEURGaudeamus igitur, iuvenes dum sumus, post iucundam juventutem, post molestam senectutem nos habebit humus. Vivat academia! Vivat professores!… Vivat vinum finum & oleum finum. VIVAT FINA VINA & ulja!

Tedi Chiavalon s novim mladim maslinovim uljem iz Istre. Maloprodajna cijena oko 140 za pola litre

Već petu godinu zaredom u ovo doba godine u zagrebačkoj vinoteci Vvat Fina Vina bude svečanost novog maslinovog ulja, ali ne bilo kojega nego onoga istarske obitelji Chiavalon koje spade među najbolja hrvatska maslinova ulja, a s obzirom da je Istra posljednih godina vani proglašavana najboljom regijom za maslinovo ulje znači i najboljim odnosno jednim od najboljih na našem planetu. Ovaj put u Vivatu su uz Tedija Chiavalona nastupili i Sandi Orbanić iz istarske mljekare/sirane Latus, te vinogradari/vinari Josip i Mara Barundić – vina&pjenušci Barun iz Krašića, te Siniša Šoškić Garo sa sinom – Dvorska vina&vinjak s Plešivice ponad Jastrebarskoga.

Sandi Orbanic Latus i sirevi Veli Jože (mpc je oko 140 kn za kilogram) i mozzarella (oko 90 kn za kilogram)

Boris Ivančić, Tedi Chiavalon i Sandi Orbanic Latus

Godina 2019. nije zbog hirovitosti prirode bila sklona maslinarima, ali nije i zakazala: oštetila je maslinare za, rekao je jedan od braće Chiavalon – Tedi, oko 20 do može se pokazati i 30 posto u količini, srećom kakvoća ulja, koje je u zagrebački Vivat stiglo friško ispod čekića, tj. izravno s preše, i sada je besprijekorna, malo je reći – sjajna. Chiavaloni se već godinama silno trse s maslinama, krenuli su i u eko-produkciju prema biodinamici, i to daje rezultate. Inače, prije nekog vremena u dolini Raše rajčicom su, kroz projekt vezan uz Fondove EU, zasadili 185 hektara zemljišta, sjeme su kupovali na jugu Italije i gledali na to da ono bude od onih starih provjerenih sorata ali i na to da i tu idu eko-kolosijekom, pa su onda kupili i strojeve za preradu rajčice u kašu, umak ili passatu i sad tržištu nude odličnu eko-čistu passatu od pomidora koja se može konzumirati odmah iz bočice ili upotrijebiti kao baza za neki elaborirani umak.

Sandi Orbanić Latus predstavio se s odličnim sirevima – zrelim tvrdim masnim Velim Jožetom (tipa parmezan), te s mozzarellom koju je mljekara Latus počela proizvoditi i puštati na tržište nedavno, nakon što je kupila odgovarajuću opremu i vezano uz proizvodnju uspostavila tijesnu suradnju sa sirarima iz Napulja čija okolica je domovina mozzarelle. Baruni i Dvorska vina pondli su prikladnu tekuću pratnju – Baruni pjenušce od sorte Manzoni koje se teško nalazi, a Dvorska vina lijepim crnim pinotom iz 2017. koji će se uskoro puniti u butelju i na tržištu bi trebao biti uoči Uskrsa 2020. (snimke: Marko Čolić) ♣

Gastro-likovna galerija

KAD JE CHEF i LIKOVNI UMJETNIK! –  Eh, kad je chef umjetnik! U ovome slučaju riječ je o Hrvoju Zirojeviću s dalmatinskog juga. Znam ga odavna, kao sudionika kuharskih natjecanja u organizaciji SKMER-a još u Makarskoj, a gdje je kao mladac pokazivao da je izvanredan talent. Unatrag nekoliko godina Hrvoje Zirojević suvereni je vladar kuhinje na hvarskom području (Laganini, Palmižana). Evo nekih njegovih novijih kreacija koje ne samo da su oduševile i očarale ljubitelje fine papice nego i koje izgledom zavrjeđuju ući u – likovnu antologiju!

Chef Hrvoje Zirojević, Laganini, Palmižana

Pa, evo predloga Hrvatskom kuharskom savezu, SKMER-u, udruženjima ugostitelja… HGK, HTZ, da zajednički ustroje instituciju koja bi se mogla nazvati npr. Gastro-likovna galerija ili Akademija, a koja bi mogla funkcionirati kao sjedište izložbe fotografija ili (kompliciranije) skulptura jela prezentiranih gostu na tanjuru na visokom likovnom umjetničkom nivou, ali koja bi mogla u jednom svome prostornome dijelu biti i ekskluzivni restoran gdje bi se eksponati mogli i kušati. Uz Zirojevića ima u nas i drugih majstora kuhinje koji su zasigurno sposobni kreirati tanjure s konkretnim jelima od domaćihh naših namirnica a da ujedno i na tanjuru izgledaju kao umjetničko djelo.

Upravo ovih dana mediji javnog informiranja iznijeli su da je  recentno istraživanje vezano uz tusritičke dolaske u Hrvatsku pokazalo da nam od ukupnoga broja gostiju izvana 30 posto njih dolazi primarno motivirano onime što će ovdje moći dobiti na tanjuru i u čaši. Dakako, gurmani ponajviše barem zasad dolaze u Istru, što ne čudi jer je ona ipak nekako najorganiziranija, ali zašto se konačno bolje i to na raznim nivoima od polja do unosnog turističkog stola ne organiziraju i drugi, pa da se posjet pilaca i jelaca proširi i poveća sa spomenutih 30 posto?…


Kroz nazive, evo što to chef  Zirojević prezentira: Salamina od palamide, Tartar od tune, Saur od skuše, Canol od tune punjen jetrom od mola, Bajadera od tune, Parfait od hlapa (crna mrežica), Tartar od tune II,  Kosti od tabinje, baguet od liganja, tuna-jetra mola, sirovi skamp,salamina od palamide, Baguet od liganja… ♣

Udruženje ugostitelja       

Dražen Boban

DRAŽEN BOBAN NOVI PREDSJEDNIK – Na plenarnoj sjednici Udruženja ugostiteljskih djelatnosti HGK Dražen Boban iz zagrebačkog Boban Vinodola, inače brat nogometne zvijezde Zvone Bobana, izabran je za novog predsjednika, a Stipe Jelčić iz Prokurativa za njegovog zamjenika.

– Misija nam je učiniti ugostiteljstvo poželjnom i ugodnom djelatnosti za mikro, male i srednje poduzetnike i njihove zaposlenike. Ugostitelje iz cijele Hrvatske treba potaknuti na svakodnevno uključivanje u rad HGK-Udruženja i tako maksimalno iskoristiti razgranatu komorsku infrastrukturu – poručio je Boban, i naglasio da je upravo zajedništvo ključ uspjeha te pozvao na uspostavljanje suradnje i partnerskog odnosa sa svima koji zastupaju interese ugostitelja na razini RH i EU. S obzirom na aktualnu situaciju, rekao je još Boban, za početak će u fokusu biti stvaranje povoljnijih uvjeta poslovanja kroz porezno i administrativno rasterećenje ugostitelja, a u svom planu rada za 2020. godinu naveo je između ostaloga i analizu postojećeg stanja u ugostiteljstvu, aktivno sudjelovanje u kreiranju strategije razvoja turizma RH u narednom razdoblju, tijesno povezivanje ugostitelja s OPG-ovima., podizanje kvalitete ponude kroz plasiranje biranih domaćih namirnica i proizvoda, poticanje rasta plaća i poboljšanja uvjeta rada zaposlenika u ugostiteljstvu kao i pojednostavljivanje i ubrzavanje postupka ishođenja dozvola na boravak i rad stranih radnika.

Poznavajući Dražena Bobana i njegovu sklonost poštenom ugostieljstvu i visokokvalitetnoj autohtonoj ponudi moguće je očekivati da on kao novi predsjednik Udruženja ugostitelja podrži prijedlog za ustanovljenje Gastro-likovne galerije…  ♣

U počast velikanu

NezaboravnStanko Čurin

POPRSJE STANKA ČURINA i FILM o NJEMU – Veliko i nezaboravno ime vezano uz vinogradarstvo, podrumarstvo i vino općenito, a onda i uz Sloveniju i Ljutomersko-ormoške gorice je Stanko Čurin. Skroman, dobrodušan, druželjubiv i gostoljuibiv. radišan, spreman da uči ali i da podijeli znanje, talenat, Čurin je pionir modernog slovenskog vina. U naponu snage bio je još za vrijeme bivše države u kojoj zbog tadašnjeg odnosa političkog sustava prema privatnim poduzetnicima nije mogao i službeno ostvariti zvjezdani status koji je zavrijedio, međutim okolnosti su se promijenile i stvari su došle na svoje mjesto. Stanko Čurin, ogledalo poštenjačkog vinogradarstva i vinarstva, kralj visokih slatkih predikata na svjetskom kvalitativnom nivou, prisutan s vinima odavna i na hrvatskom tržištu i omiljen i u Lijepoj našoj, dobiva posthumno priznanje društvene zajednice u kojoj je živio i radio i gdje je mnogim svojim kolegama vinogradarima i vinarima bio uzor: u nadaleko znanome vinskom gradu Ormožu u aleji pred starim gradom i u Bijeloj dvorani Grada u petak 8. studenoga otkriva se svečano Čurinovo poprsje i prikazuje se film o njegovu životu.

Neka je još puno Stanka Čurina kao osoba i kao vinogradara i vinara!

Inače, imamo i mi u Hrvatskoj na vinskoj pozornici nekog pionira poput Slovenca Stanka Čurina, štaviše čak i Čurinova vršnjaka, koji je s obzirom na svoje zalaganje u sektoru vinogradarstva i vinarstva i s agro-enološkog i eko-stanovišta i s aspekta uvođenja reda u branšu, te s obzirom na svoja nastojanja na podizanju kulture vina ovdje zavrijedio također pažnju kakvu Ormožani sada ukazuju Čurinu, hoće li se netko (u Slavoniji) dosjetiti da na sličan način postupi prema tom našem pioniru?…      ♣

________________________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

POTROŠAČKI PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU / HINTS TO THE SMART PURCHASE

LEGENDA

 – Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

♣ ♣ ♣ ♣ ♣   – Velika zlatna medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

♣ ♣ ♣ ♣         – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

♣ ♣ ♣      Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

♣ ♣     80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

♣   7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑  – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati •     ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

 

VieVinum 2018 / U IMPERIJU ZELENOG VELTLINCA, RIZLINGA, FRANKOVKE, ZWEIGELTA…

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Googletranslater: http://translate.google.com/translate_t

Velebna Palača Hofburg, s obje strane

BEČ, PALAČA HOFBURG: METROPOLA SVIJETA, POVIJEST, ARHITEKTURA i GRADITELJSTVO, UMJETNOST…  KULTURA VINA IZVRSNO UKLOPLJENA u POJAM OPĆE KULTURE

Prvo polugodište 2018. u Europi – osobito bogato vinskim sajmovima, festivalima i ocjenjivanjima plemenite kapljice – završilo je sredinom lipnja doista impozantno: u Beču kao iznimnom gradu kulture, umjetnosti, arhitekture i graditeljstva, povijesti, dobrog života te visoko razvijenog turizma. Na ulicama u srcu grada poglavito u Kärntnerstrasse od zgrade Opere prema Trgu sv. Stjepana/Stephans Platz, te u području oko čuvene katedrale sv. Stjepana/Stephans Dom, pa u pokrajnjim ulicama Kohlmarkt i u Herrengasse u vrevi jedva da se, u mješavini svih mogućih svjetskih jezika, moglo čuti i domaći njemački (podjednako uzbuđenje od gradova svakako u meni izaziva i Firenca!)… Kao izravna pozornica bila je velebna palača-muzej Hofburg, također u samome središtu austrijskog glavnog grada, a odakle su prilično dugo i do 1918. Habsburgovci vodili politiku svojeg nekad moćnog europskog carstva. Kultura vina u raskošnom ambijentu, i sjajno upravo tu u austrijskoj prijestolnici stopljena u pojam kulture općenito!

Ovogodišnji – inače trodnevni – sajam VieVinum, koji je slavio svoju 20-godišnjicu (makar, kao bienalna manifestacija dakako nije i održan 20 puta!), zabilježio je rekordan posjet ne samo općenito nego i glede dolaska vinskih profesionalaca iz cijeloga svijeta! Za izlagače na manifestaciji – 550 ih je bilo samo iz Austrije – ukazala se odlična prigoda za proboj na klasična europska i sjevernoamerička tržišta vinom odnosno za učvršćenje ostanka i za stabilizaciju na njima, ali i za prodor na nova značajno rastuća tržišta vinom kakvo je npr. ono u Aziji.

Organizatori – a to su tvrtka M.A.C. Hoffmann, koju vodi Alexandra Graski Hoffmann, te Austrijski ured za vinski marketing AWMB (Austrian Wine Marketing Board) na čijem je čelu Mag Wilhelm Willy Klinger – objavili su da je VieVinum obišlo ukupno oko 15.000 ljudi, te da je u Beč radi ovoga eno-događanja u palači Hofburg iz inozemstva stiglo više od 1150 vinskih trgovaca, sommeliera, ugostitelja, novinara.

Svi oni, ili gotovo svi – a eto i ja među svima tima! – kao gosti ekonomski očito vrlo moćnog domaćina, posebice AWMB-a! Akreditiranih novinara bilo je, inače, iz 45 zemalja! Najviše vinskih trgovaca došlo je iz Njemačke, SAD, Švicarske i Rusije, ali puno ih je bilo i iz dalekoistočnih zemalja. AWMB pobrinuo se da nazočni u jačemu broju budu baš brojni uvoznici iz Azije, te i Južne Amerike. U palači Hofburg vreva je bila velika, čak i u vremenu od 9 do 13 sati kad je sajam bio otvoren samo za netom spomenute kategorije vinskih profesionalaca. Da ne govorim o gužvi od 13 do 18 sati kad su vrata bila otvorena i za širu publiku. Podjednako kao i na Zagreb Vino.comu, samo u obzir treba uzeti to da izlagački prostor Hofburga debelo nadilazi površinu za izlaganje u zagrebačkoj Esplanadi!

Atmosfera u izlagačkome dijelu

U obilasku sajma, i osvježavajući se pjenušcem nakon kušanja frankovki, Josef Pepi Schuller MW, direktor Austrijske vinske akademije iz Rusta u Burgenlandu, inače Gradišćanac, i izraelski novinar Yair Koren Kornblum

___________________________

AUSTRIAN WINE MARKETING BOARD – Cjelokupna austrijska vinska branša od 2001. počiva na više različitih organizacija po regijama. Osnovana regijska vinska povjerenstva sastavljena su od ključnih predstavnika vinske industrije u svakom području. Svrha je stalno poboljša(va)ti plasman proizvoda i teritorija, kroz niz određenih akcija, među ostalime i kroz ustanovljenje i razradu tipičnih regionalnih vinskih stilova kao i tijesnom suradnjom s marketinškom strukom, osobito na području tržišnog pozicioniranja poboljšavati tržišni status svakog pojedinog područja. Rad regionalnih vinskih povjerenstva prati i koordinira Nacionalni odbor za vinarstvo.

Willy Klinger, glavni direktor AWMB-a

Jedna od ključnih ustanova u sektoru austrijskog vina je Austrijski ured za vinski marketing (AWMB). Vlasnici AWMB GmbH su gospodarski sektor (50 %) i pokrajinske vlade (50 %). U tom privrednom sektoru 25 posto vlasništva pripada Austrijskoj poljoprivrednoj komori a 25 posto Federalnom odboru za trgovinu u segmentu poljoprivrede. Što se tiče pokrajinskih vlada, riječ je o onima iz Donje Austrije i Gradišća (svaka ima po 15 posto vlasničkog udjela), te Štajerske i Beča (svaka je sa po 10 posto udjela u vlasništvu). Burgenland (Gradišće), Štajerska (Steiermark) i Weinviertel imaju i vlastite urede za marketing, to su Wein Burgenland, Wein Steiermark, Büro Weinviertel DAC.

Kako se AWMB financira? Doprinosi iz vinske industrije za proračun godišnje osiguravaju 4,2 milijuna eura. Od svake berbe (izvješće o berbi) proizvođači izdvajaju po 1,1 centi po litri, a kad se vino stavlja na tržište (izvještaj o zalihama) moraju u blagajnu dati još po 1,1 € po litri. Nacionalni doprinos godišnje osigurava 3,4 milijuna €. Primjerice Donja Austrija kao najveća vinorodna regija po vinogradima u Austriji te koja obuhvaća oko 60 posto ukupne austrijske vinogradske površine, uplaćuje 1,8 milijuna €… Iz fondova EU godišnje se na ime subvencija povuče oko 1,1 milijun €. Godišnji budžet AWMB-a bude, kaže mi Willy Klinger, ovisno o količini ukupnog roda u berbi, između 8,5 i, kad je količinski jako dobra berba, 9,5 milijuna eura! ■ 

Emmerich i August Knoll

VINEA WACHAU NOBILIS DISTRICTUS- Emmerich Knoll ikona je austrijskog vinogradarstva i vinarstva, i znan po cijelome svijetu. Weingut Knoll je u Donjoj Austriji u vinogorju Wachau. Vinogorje je to s ukupno 1350 hektara, na nadmorskim visinama od 198 do 508 metara, vodeće sorte su veltlinac zeleni = 54 %, i rizling rajnski = 17 %. U Wachauu je, s ciljem kvalitativnog unaprjeđenja proizvodnje i bolje promidžbe i plasmana ne samo vina nego i čitavog  tog vinogradarskog područja smještenog tik uz Dunav, 1983. utemeljena udruga vinogradara Vinea Wachau Nobilis Districtus, ona danas broji 217 članova a Knoll senior joj je predsjednik. U Wachauu su, još od 1984. godine,  kao robne marke tri kvalitativna ranga vina: Steinfeder kao bazno, lagano, voćno i svježe, među vinarima dogovoreni propis kaže da alkohol ne bi smio prelaziti 11,5 vol %. Stupanj više je  Federspiel, od grožđa s boljih pozicija, tu se stupanj alkohola kreće između 11,5 i 12,5 vol %, vina su s lijepim aromama i specifičnim karakterom. Najviša kategorija je Smaragd, od grožđa s ponajboljih pozicija u Wachauu, tj. iz odlično osunčanih i vrlo toplih terasastih vinograda na tlu s dosta kamena na kojemu živi posebna vrsta guštera zvana smaragdni gušter. Grožđe se bere kasno, vina su puna i moćna,  s 12,5 vol % i više alkohola, pa i do 14,0 vol %, vrlo kompleksna i karakterna, vjerno ogledalo terroirea, imaju dugi potencijal odležavanja. U društvu Emmericha Knolla i sina mu Augusta kušao sam izvanredne Grüner Veltliner Smaragd Ried Loibenberg 2017 i Riesling Smaragd Ried Dürnsteiner Schütt 2017.■

________________________________________

Ništa bez naših! Na štandu Franza i Matthiasa Hirtzbergera iz Wachaua. Hirtzberger je jedna od najboljih vinskih kuća u Austriji. Gore na slici su Matthias Hirtzberger, koji nastavlja očevim stopama ali kroz svoj vlastiti podrum, i njegova Hanna te Roland Plech (s bradom), odgovoran za vinograde kod oba Hirtzbergera, a dolje su Roland Plech s Rabljanskom Majom s kojom je upravo zasnovao brak, te s njenim prijateljima iz Hrvatske. Maja, koju na Facebooku znaju kao Maja Chablis, uskoro stupa na novo radno mjesto u vinskom sektoru, ali ne u Chablisu nego kod Domäne Wachau, također renomirane vinske kuće iz vinogorja Wachau. Kod Franza Hirtzbergera sjajan Riesling Smaragd Ried Hochrain 2017 i Grüner Veltliner Smaragd Honivogl 2017, a kod Matthiasa Riesling Smaragd Ried Kollmütz 2017 te Grüner Veltliner Smaragd Ried Kollmütz i Grüner Veltliner Smaragd Greif 2017

Austrijski proizvođači vina, od kojih je sve više njih na eko-kolosijeku odnosno kolosijeku organske pa i do biodinamičke produkcije, mnogo su očekivali, a i, dakako, još očekuju od ovog VieVinuma, između ostaloga i zato jer su posebno zadovoljni kakvoćom vina iz berbe 2017. što su je upravo pustili odnosno što je pomalo puštaju na tržište pa im je bilo u interesu da je snažno prezentiraju (količina: 2,6 milijuna hl, nešto više od prosjeka koji iznosi 2,4 milijuna hl!), te stoga što su u kvalitativnome smislu jako zadovoljni i s berbom 2015 koja je već vani. Optimizam Austrijanaca bazira se i na zasad stabilnom rastu prosječne vrijednosti izvezenoga vina po litri. Od nedavno u ukupnome izvozu Austrijanci uspijevaju ostvariti prosječnu cijenu vina od 3,39 € po litri. Po svježim podacima, austrijski izvoz vina kreće se gotovo 47 milijuna litara, a ostvarena ukupna vrijednost izvoza vrti se oko 159 milijuna €.

NAJLOGIČNIJI RASPORED – PO VRSTI, PODRUČJIMA i APELACIJAMA

U prizemlju u različitim prostori(ja)ma posjetitelje su primali proizvođači po određenim definiranim grupama, npr. oni iz Kremsa, pa Traisentala i Thermenregiona, Wachaua, Kamptala, Wagrama, potom članovi udruge ÖTV ili Österreichische Traditionsweingüter, članovi udruge Mladi neobuzdani vinari kao nove obećavajuće eno-snage Austrije, u parteru su se predstavili i proizvođači vina iz Švicarske – ove godine zemlje-gošće sajma. U prizemlju je inače i velika dvorana Schatzkammersaal, a poslužila je za radionice.

U mezaninu – a gdje je smještena i prostrana dvorana Metternich, iskorištena također za razne radionice i posebne prezentacije – u više odvojenih prostora mogli su se susresti grupirani austrijski proizvođači pjenušaca, zatim skupina proizvođača iz vinogorja Beč, pa nositelji oznake Demeter, proizvođači iz Weinviertela, Carnuntuma, Burgenlanda (Gradišća), Štajerske, Koruške…

Ukupno, dakle, cijela vinska Austrija na dlanu!

U želji da pokaže različita godišta i razvoj vina od sorte veltlinac zeleni, Artur Toifl iz vinske kuće Thiery Weber iz vinogorja Kremstal na kušanje je nudio Grüner Veltliner Ried Gebling 1Lage od berbe 2016 pa do berbe 2008. Najviše su mi se dopali berba 2016 (mpc. 16 €!) i berba 2008. Sva vina, osim ono iz 2014 kad je količina bila osjetno manja nego inače, još su, kaže Toifl, dostupna na tržištu

_____________________________________________________

AUSTRIAN WINE, AT a GLANCE– Evo austrijske vinske legitimacije: pod vinogradima je 46.500 ha; 67 posto pokrivaju bijele sorte, 33 posto crne. Od tih bijelih 31 posto zauzima veltlinac zeleni (najrašireniji kultivar u Austriji) a sedam posto graševina ili, kako oni kažu, Welsch Riesling. Od crnih sorata zweigelt pokriva oko 14 posto površine, a frankovka 6,5 posto.  Vino u bocu puni 4200 proizvođača.

Austrija, zemljopisni smještaj: jug zemlje je malo ispod 47 ̊ sjeverne paralele, u ravnini Burgundije (Beaune), a sjever nešto iznad 48 ̊ sjeverne paralele, u ravnini šampanjskoga grada Reimsa. Austrija na istoku graniči s Mađarskom i Slovačkom, na sjeveru sa Češkom i Njemačkom, na zapadu sa Švicarskom, na jugu s Italijom i Slovenijom

Generične apelacije su po pokrajinama Niederösterreich, Burgenland, Steiermark, Wien, Kärnten, Salzburg, Tirol, Voralberg, Oberösterreich.

Uže apelacije su Wachau, Kremstal, Kamptal, Traisental, Wagram, Weinviertel, Thermenregion, Carnuntum, Leithaberg, Neusiedlersee, Mitelburgenland, Eisenbaerg, Rosalia, Vulkanland Steiermark, Sudsteiermark, Weststeiermark, Wien.

Apelacija DAC (Districtus Austriae Controllatus) je desetak, a to su:

Weinviertel DAC Grüner Veltliner (veltlinac zeleni) u kategorijama classic i reserve, zatim Mittelburgenland DAC Blaufränkisch classic i resereve, Traisental DAC Grüner Veltliner i Riesling, Kremstal DAC Grüner Veltliner i Riesling, Kamptal DAC Grüner Veltliner i Riesling, Leithaberg DAC Reserve Pinot Blanc, Chardonnay, Grüner Veltliner, Neuburger, Blaufränkisch Eisenberg DAC Blaufränkisch classic i reserve, Neusiedlersee DAC Zweigelt classic i reserve, Wiener Gemischter Satz DAC i Gemischter Satz single vineyard, Rosalia DAC Blaufränkisch i Zweigelt, te Rosalia DAC rosé.

Sedam je i izdvojenih područja s osobito izoštrenim fokusom na pojedine sorte karakteristične za svako to područlje, a to su Wachau – okrenut veltlincu zelenome i rizlingu rajnskome, Wagram – okrenut veltlincu zelenome i veltlincu crvenom, Carnuntum – s adutima zweigeltom i frankovkom, Thermenregion – usredotočen na zierfandler, rotgipfler, St.Laurent (lovrijenac) i pinot crni, Vulkanland Steiermark – usmjeren na pinot bijeli, chardonnay (lokalno zvan morillon), sauvignon i traminac, Südsteiermark – okrenut prema sauvignonu, muškatu žutome, pinotu bijelome i chardonnayu, te Weststeiermark (zapadna Štajerska) – koncentrirano na sortu blauer wildbacher i na rosé vino od nje zvano schilcher.

Inače, u Austriji udruga tradicijskih proizvođača vina – Österreichische Traditions Weingüter, koja kao stalne članove broji 33 vinske kuće iz Kamptala (3800 ha), Kremstala (2400 ha), Traisentala (800 ha) i Wagrama (2700 ha), među njima su konkretno: Willy Bruendelmayer, Ludwig Ehn, Geyerhof, Hiedler, Hirsch, Jurtschitsch, Loimer, Nigl, Schloss Gobelsburg,… – nastoji implementirati klasifikaciju po uzoru na onu burgundijsku, kojoj su se, inače, već priklonili i vodeći njemački proizvođači vina iz udruge VDP. A to znači uvođenje tzv. piramide kakvoće na kojoj bi na dnu, kao bazna, bila vina od grožđa iz bilo kojega vinorodnog dijela neke vinorodne pokrajine, označena kao IGO ili Indication of Geographical Origin uz dodatak naziva pokrajine, stepenica iznad bila bi vina užih apelacija, konkretno od grožđa iz vinograda unutar pojedinih općina u dotičnoj pokrajini, označena kao Ortswein, dakako uz  navod općine, a špicu bi činila vina sa po visokoj kakvoći izdvojenih zasebnih vinogradskih položaja, dakle s najboljih pozicija u području. O tome je na VieVinumu bilo riječi na radionici posvećenoj upravo vrijednosti tih izdvojenih parcela u kategorijama što ih iz francuskog sustava poznajemo kao 1er cru i grand cru (u Austriji i Njemačkoj: Erste Lage i Grosse Lage). O tome opširnije u jednom od narednih priloga. Smisao priče je maksimalmno moguće istaknuti originalnost i autentičnost proizvoda s obzirom na porijeklo.

U Austriji se već – od lanjske jeseni – krenulo s piramidom kakvoće kod pjenušavih vina. Dno piramide je kategorija Klassik, stepenica iznad je Reserve, a špica je Grosse Reserve, ona službeno na snagu stupa s ovom jeseni. Kod sve te tri kategorije fokus se stavlja na rad u vinogradu, visinu prinosa, berbu (ručna!), kakvoću roda i blago prešanje. Evo i što se propisuje za svaki razred posebno:.

Grosse Reserve – grožđe mora biti proizvedeno i ubrano te vinificirano isključivo unutar svake pojedine općine u pojedinoj austrijskoj vinogradarskoj pokrajini, druga fermentacija mora biti u butelji, dakle po klasičnoj metodi, a pjenušac mora prije degoržiranja na dozrijevanju u boci na kvascu provesti najmanje 30 mjeseci.

Reserve – grožđe mora biti proizvedeno i vinificirano unutar pojedine austrijske vinorodne pokrajine, drugo vrenje također mora biti u butelji, a pjenušac prije degoržiranja na kvascu u boci obvezno ima provesti 18 mjeseci

Klassik – grožđe treba biti proizvedeno u bilo kojoj austrijskoj vinorodnoj pokrajini, što se tiče šampanjizacije dopuštene su sve postojeće metode, a pjenušcu na kvascu u butelji valja provesti minimalno devet mjeseci, ■

Austrija: vinske regije i apelacije

______________________________

Sajam VieVinum međunarodnog je karaktera, pa su tako u mezaninu u jednoj prostoriji od stranaca kao izlagači nastupili ponuđači iz Argentine, Grčke, Italije, Libanona, Švicarske, Mađarske, Mramorna dvorana ugostila je članove prestižne njemačke udruge VDP-Prädikatsweingüter, posebna sala primila je izlagače pod nazivom New Europe/Nova Europa, tu su se našli Hrvatska, Slovenija, Mađarska, Transilvanija, Rumunjska, Moldavija. U službeni katalog VieVinuma u toj grupi Nova Europa od hrvatskih proizvođača uvršteni su Badel 1862, Feravino, Iločki podrumi, Kozlović, Kutjevo d.d., Dvanajščak-Kozol, vidio sam međutim da su izložena i vina kuće Krauthaker

Vlastite kutke imali su vinski trgovac Wein & Co, te vinska revija Falstaff, koja je dovela niz svjetski uglednih imena, među njima, primjerice, Petera-Jakoba Kühna iz njemačkog Rheingaua, Rolfa i Tinu Pfaffman iz Palatinata, te iz Italije Tenutu di Biserno, Ornellaiju, Fèlsinu, Fattoriju La Massa, kuću Marchesi Antinori iz Toskane, Muri Griess i Manincor iz Južnog Tirola, Pija Cesarea iz Pijemonta, Planetu sa Sicilije, Ferrarija iz Trentina…

UČENJE s VISOKIM UŽITKOM

Domaćini su se pobrinuli i za sjajan popratni program. Uoči otvorenja sajma izvanredna radionica – degustacija austrijskih vina od sauvignona bijeloga i vina iz obitelji pinota, konkretno od pinota bijeloga, pinota sivoga, chardonnaya, pinota crnog, lovrijenca. U dvorani se na kušanju okupilo oko 350 uzvanika! A vina je bilo – jedno more! Čak 18 flajtova a u flajtu po pet do šest vina. Ne tek poneko vino, nego popriličan broj lovrijenaca na ovoj degustaciji pokazao je koliko kapljica upravo od toga kultivara može biti i intrigantna.

Sajam VieVinum bio je uistinu odlična prigoda za guštanje u već međunarodno etabliranim vinima iz te zemlje, primjerice zelenom veltlincu i rajnskom rizlingu iz Wachaua, Kamptala, Kremsa, Weinviertela te sauvignonu iz Štajerske, frankovke i visokih slatkih desertnih predikata iz Gradišća, ali i za otkrivanje široj internacionalnoj javnosti manje znanih austrijskih mogućih jakih eno-aduta, u domeni bijele kapljice svakako bih istaknuo rotgipfler (kod nas je naziv zelenac), zierfandler, crveni veltlinac, a od crnih sorata i zweigelt i lovrijenac.

Radionica s kušanjem austrijskih sauvignona i vina od sorata iz obitelji pinota, te radionica s kušanjem najboljih crnih pinota svijeta osim onih iz Burgundije bile su začas popunjene do posljednjeg mjesta

Općenito sve radionice na sajmu bile su snažne, primjerice izdvojio bih i onu na kojoj su prezentirani eno-uradci biodinamičara poput Paula Achsa, Judith Beck, Clemens-Buscha, Stefana Christmanna, Gernota Heinricha, Hansa Nittnausa, Freda Loimera…, zatim i onu vezanu uz vina Wachaua, pa i onu na kojoj su članovi udruge Renomierte Weingüter Burgenland predstavili svoja vina iz berbe 2015. s kojom se naročito ponose. Svakako treba spomenuti i prezentaciju pod nazivom Najbolji crni pinoti svijeta izvan Burgundije, ali i smotru frankovki iz Austrije, Mađarske, Njemačke, Češke, Slovačke, Slovenije, Rumunjske, SAD pod nazivom United by Blaufränkisch, nažalost među gotovo 180 vina na kušanju nije bilo nijedne etikete iz Hrvatske. Kao stjecanje vrlo korisne spoznaje o vrijednosti i potencijalu sorte koja je domaća, a donekle i kod kuće a pogotovu u međunarodnim okvirima na neki je način viđena kao autsajder, spomenuo bih radionicu Zweigelt – nepravedno (zaista nepravedno! – prim.aut) zapostavljeni kultivar. Dvije odlične radionice vezane uz vrijednost izdvojenih visokokvalitetnih vinogradskih položaja – uz onu već spomenutu, u organizaciji Österreichische Traditionsweingüter i s naglaskom na Erste Lage (1er cru) i Grosse Lage (grand cru) i na apelacije DAC (Districtus Austriae Controllatus), i ona vezana uz ekstra vinogradski položaj Leithaberg u Gradišću, podjednako izvrstan i za rasno bijelo i za rasno crno vino. Održana je i jedna radionica posvećena vinima Hrvatske i Slovenije a od kultivara što se tradicijski uzgajaju u obje države, dakle graševine/laškog rizlinga, malvazije istarske, refoška i terana, njima je pridodano i vino od plavca maloga, eno-pečata dalmatinskoga juga.

United by Blaufränkisch – 61 vinski podrum, iz Austrije (29 proizvođača), Češke (3), Mađarske (9), Njemačke (9), Rumunjske (1), Slovačke (3), Slovenije (3) te SAD (4). Hrvatske nije bilo!

Legenda iz Njemačke grof Carl von Neipperg (Weingut Graf Neipperg) sa slovenskim proizvođačem Jankom Kobalom

legende iz Mađarske, Villanyja – Bock jr. i Heumann

Frankovke za dugo, dugo pamćenje: Albert Gesellmann – Blaufrankisch Hohberc 2015 i Creitzer Reserve 2015; Gernot Heinrich – Blaufränkisch Alte Berg 2015 i Blaufränkisch Edelgraben 2015; Wolfgang Reisner iz kuće Hans Igler iz Deutschkreutza – Blaufränkisch Ried Hochberg 2015 i Blaufränkisch Biiri 2015; Franz Reinhardt Weninger – Blaufränkisch Ried Kirchholz 2015, Blaufränkisch Ried Kalkofen 2015 i Blaufränkisch Ried Dürrau 2015

Premalo je bilo vremena a, zapravo, i nepodnošljivo za organizam u tom cajtnotu, za posvetiti se istodobno kako valja baš svim tim sortama karakterističnima za Austriju, stoga sam izabrao prvenstveno dvije da im maksimalno ukažem pažnju, jedna je frankovka, koja se tradicijski uzgajala u kontinentalnome dijelu Hrvatske i koje ima po Slavoniji gdje može ostvariti zavidno visoki rezultat ali na žalost preslabo joj se hrvatski proizvođači posvećuju, nekako kao da preferiraju etablirane merlot i cabernet sauvignon, a druga je lovrijenac, nekad – barem po pričanju vinogradara-vinara mojih vršnjaka – dosta raširen u sjeverozapadnome dijelu Hrvatske, no danas je pitanje ima li ga tamo još itko, osim, možda, ponekog trsa u starome nasadu.

Nije mi naravno žao ni sekunde utrošenog vremena, žao mi je međutim što se nisam jače mogao /stigao pozabaviti jače još i sa zweigeltom, posebice onime iz Carnuntuma! Nadam se da će prigode još biti za to. Stekao sam lijepu sliku o tome što frankovka a i lovrijenac mogu dati, a istovremeno dok sam učio i – uživao sam, istinski! ♣ SuČ – 06/2018

Impresivne frankovke: Gerhard i Stephanie Triebaumer iz vinske kuće Ernst Triebaumer – Baufränkisch Ried Oberer Wald 2015 i Blaufränkisch Ried Mariental 2015, te, dolje,u razgovoru s Christianom Zechmeisterom, direktorom Wein Burgenlanda, Hans Nittnaus – Blaufränkisch Tannenberg 2011, i Josef Umathum – Blaufränkisch Ried Kirchberg 2016

Weingut Juris, Axel Stiegelmar sa sinom: izvanredni Blaufränkisch Ungerberg 2015, St. Laurent Reserve 2015 i Pinot noir Ried Haide 2015. Vrlo zanimljivi crnjak Tricata 2015 od frankovke, od prosušivanoga grožđa, vino malo vuče prema znanom talijanskom amaroneu (16,0 vol % alkohola, 4,8 g/lit ukupna kiselost, 3,6 g/lit neprovreli slador)

Renomierte Weingüter Burgenland – Juris, Gesellmann, Umathum, Kollwentz, Rittsteuer, Giefing, Leberl, Hans Igler, Paul Kerschbaum, Paul Achs, Ernst Triebaumer, Krutzler, Feiler-Artinger: radionica posvećena odličnoj berbi 2015

______________________________________________

Gerhard Markowitsch, Michael Moosbrugger, Fritz Wieninger

ÖSTERREICHISCHE TRADITIONS WEINGüTER! – Radionica na temu pune valorizacije teritorija kroz definiranje vinogradarskih položaja po kakvoći i kroz apelacije koje će piramidu kakvoće prikladno komunicirati potrošačima. Radionicu je otvorio predsjednik udruge Michael Moosbrugger, vlasnik ugledne vinske kuće Schloss Gobelsburg, a govorili su još i Gerhard Markowitsch iz Carnuntuma i Fritz Wieninger iz vinogorja Beč. Na ovoj radionici nije bilo degustacije, ali članovi udruge dogovorili su se da na svojim štandovima publici prezentiraju neka svoja najbolja te teritorijalno tipična vina u nekoliko berbi kako bi se vidjelo kako se ona razvijaju kroz vrijeme. Na slici na štandu Schloss Gobelsburga su su Barbara Koller i praktikantica Sacha Geoffroy inače iz Champagne (iz obiteljske šampanjerije Champagne Geoffroy), uz Riesling Ried Heiligenstein 1 Lage iz berbi 2016, 2012, 2010, 2008 i 1998!  Izvanredni su mi bili 2012 i 2008.

Schloss Gobelsburg: Barbara Koller i Sacha Geoiffroy

Prikaz tipova tla kod kuće Weszely

Velika pažnja na VieVinumu dana je proizvođačima tzv. prirodnih vina. Ikona austrijskoga vina i istaknuti predstavnik upravo proizvodnje vina na maksimalno prirodan način je kuća Nicolaihof iz vinogorja Wachau. Nicholas Saachs predstavio je veći broj rieslinga kuće starih godišta – svi u sjajnoj kondiciji! Nicolaihof je izložio i kozmetičke preparate – razne kreme – na bazi grožđa

_____________________________________

MAISCHE – Thermenregion je oblast znana po crnome vinu, a Georg Nigl (sasvim lijevo na slici) zaintrigirao je s – bijelima! Ima nasade stare 35, 45 i 60 godina, grožđe bere tek u potpunoj zrelosti. Rado se igra s maceracijama praćenim alkoholnom fermentacijom pa je vino od veltlinca zelenoga i vino od mješavine 14 sorata nazvao Maische, što znači masulj. Ipak, njegova vina nisu u kategoriji klasičnih narančastih. Kad vinicifira bijele sorte nekih 20 do 30 posto količine ostavi na maceraciji s alkoholnim vrenjem, potom kad dođe vrijeme za to pomiješa to macerirano s onime bez maceracije. Alkoholna fermentacija je na vlastitome kvascu. Vina provode po barem 18 mjeseci na dozrijevaju na finom talogu u inoksu a potom još neko vrijeme i u boci prije izlaska na tržište. Ponudio je Grüner Veltliner Maische 2012 od grožđa sa 35 godina starih loza, i Gemischter Satz Maische 2013 od 14 sorata i od loza starih 60 godina. Gemischter Satz je inače specijalnost Bečlija koji u svojim vinogradima na parcelama tradicijski uzgajaju po više raznih kultivara i svo grožđe beru istodobno i prerađuju zajedno. Uz Nigla na slici su proizvođač vina Leo Vibl, Sandra Gutlederer i Gabriela Wissmann iz Weinguta Kaiserstein

___________________________________

Enolog Erich Krutzler iz Wachaua, inače zet vrlo cijenjenog proizvođača F-X Pichlera, nudi na kušanje svoje rizlinge Marjanu i Barbi Močivnik iz Slovenije, a koji u Deželi vode vinsku reviju Vino. Krutzler je inače ne prije tako dugo vremena kao enolog i radio u Sloveniji, u njenom štajerskome dijelu

Naišao je tuda i Željko Radić, vrlo cijenjeni ugostitelj koji u Beču ima riblji restoran Kornat. Željkova kćer Sanja inače u Zagrebu vodi također fini restoran Apetit City

Gost VieVinuma 2018 bila je Švicarska. Jedna od najavljenih velikih švicarskih vinskih zvijezda – Didier Joris iz Valaisa, inače majstor za syrah, nije na žalost došao, ali na sceću stigao je, iz Malansa iz njemačkog dijela Švicarske, Georg Fromm sa sinom Marcom. Fromm je inače do nedavno vino proizvodio i u Novom Zelandu. Izvrstan Chardonnay Malanser 2016 (spontano vrenje, osam mjeseci na finom talogu u barriqueu) i još bolji Pinot noir Selvenen 2016 s 13 mjeseci barriquea

Iz francuskih kantona Valais te Ženeve predstavili su se Domaine Jean-René Germanier te Domaine Grand’ Court Pellegrin. Kod Germaniera odlično bijelo vino Petite Arvine 2016, sjajan crnjak Cornalin 2015 i izvanredan Cayas Syrah 2015, a kod Pellegrina, koji je nudio jako dobre Grand’Cour blanc 29016 (kerner i rizling rajnski po 40 % i sauvignon 20 %) i Grand’ Cour rouge 2015 (cabernet franc 70 %, cabernet sauvignon 30 %), impresivan je bio P 2015 (pinot noir) iz vinograda na 500 metara nadmorske visine i sađenih gustoćom od 11.000 trsova po hektaru!

Pellegrin i P 2015

_____________________________

Organizator sajma VieVinum opskrbio je svoje goste – vinske trgovce, ugostitelje, novinare… s bogatom dokumentacijom o austrjskome vinu, te s katalogom u kojemu su uz pune nazive vina i berbe, te nazive proizvođača i vinogorja stajali i podaci o sadržaju alkohola pa i ostatka neprovrelog sladora u svakome vinu. Gornja fotografija prikazuje stranicu s austrijskim izlagačima, a donja s – hrvatskima

Alexandra Graski Hoffman poziva na sljedeći VieVinum, za dvije godine!

______________

Mala šetnja austrijskom prijestolnicom

BEČ IZVAN RASKOŠNE PALAČE HOFBURG – Moje nedavno lijepo iskustvo: VieVinum i izvan raskošne palače Hofburg. Uvijek postoji dobar razlog za posjet Beču. Stigao sam, i ovaj put, ponajprije radi vina, ali – naravno blagoslovljen od Bakha i dvojice među najznačajnijim osobama austrijske vinske scene Mag. Wilhelma Klingera, glavnog direktora Austrijskog ureda za vinski marketing, i Josefa Schullera MW, direktora Austrijske vinske akademije – nisam mogao odoljeti a da ne pođem bečkim putevima vina (Vindobona Vie Vinum!) i mimo Hofburga.

Uh, koliko toga ima za obići i vidjeti u Beču! Svakako je obveza posjetiti muzej Albertina, trg gdje se nalazi gradska vijećnica Rathaus, pa dvorac Schönbrunn kao ljetnu rezidenciju Habsburgovaca. Ljubitelji dobre papice i kapljice naprosto moraju i do Grinzinga, a oni, pogotovu s djecom, željni lude zabave na vrtuljcima ne smiju promašiti Prater…■

Srce Metropole – trg sv. Stjepana s katedralom sv. Stjepana

Graben, odmah do trga sv. Stjepana, sa svojim spomenicima i s mnoštvom café-barova

Café Konditorei Aida, odmah do trga sv. Stjepana – najbolji sladoled na svijetu! (?). U blizini i cafe-bar Veleno! (veleno = otrov)

U ovoj vinoteci vino-dragulj je – Heineken!

Vožnja i obilazak grada – na nožni pogon.. i na konjski pogon