Archive | Sajmovi – Festivali – Ocjenjivanja/Fairs – Festivals – Contests RSS for this section

SVIJET u CASI – 04.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz/through

 

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you_______

Riječ je, ovdje, ne o spektaklu, vjerskom obredu, neredima u SAD, snimanju za horror film ili neku reklamu za TV. Radi se o obrani vinograda da ne pozebe i da se u njemu ne uništi rod. U francuskoj dolini Rhône (slika: nasad Paul Jaboulet l’Ainée), glasovitoj po vinu, kroz posljednjih nekoliko godina naviknuli su se na rani proljetni i ranojutarnji jak mraz, kojemu nastoje parirati palenjem vatre noću u brojnim velikim kantama stavljenima među lozne redove, kako bi temperaturu u vinogradu držali na vrijednostima daleko od točke smrzavanja. Za mnoge vinorodne dijelove Europe travanj 2021. bio je što se tiče mraza maltene poguban

___________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Europski Uskrs i Božić 2021 – u travnju!: VATROM PROTIV LEDA u VINOGRADU ⦁ Svijet vina -OIV headquarters, Paris: GLOBAL PRODUCTION, CONSUMPTION & TRADE in 2020  ⦁ Svijet vina 2020: VINSKA HRVATSKA NA DLANU ⦁ Prirodno i konvencionalno: ORGANSKA i BIODINAMSKA VINA – ORGANOLEPTIČKI BOLJA! ⦁ Domaće, tradcijsko, i zaštićeno: SANOBORSKA ČEŠNOFKA ⦁ Gurmanskim porocima protiv covida: BAKHO OBOŽAVA ČOKOLADU

VIJESTI/NEWS  Vinistra – Festival traminca u Iloku – Lauba – Ocjenjivanja – Trnjak – Pupitres – Abeceda vina – Vino, novinarstvo, politika – Bach(us)ova Toccata – Ganni Morandi – Baranjska kuhinja – Michelin u AlHambri – Chefovi mađioničari – Cjepivo Corona Grande – Ispraćaj covida?

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 04.2021 – BUYING GUIDE

______________________________

Europski Uskrs i Božić 2021 – u travnju!

VATROM PROTIV LEDA u TRSJU

Riječ je ne o spektaklu, vjerskom obredu, neredima u SAD, snimanju za horror film ili neku reklamu za TV. Eto što se događa kad su Uskrs i Božić u travnju, na niti puni dan razmaka jedan od drugoga… Preciznije – kad se praktički od dana do dana jutarnja a i dnevna temperatura razlikuju u rasponu od 20 i više Celzijevih stupnjeva, s time da se u najnižim vrijednostima i ne baš u kratkim momentima živa nađe debelo ispod ništice. Svjedoci smo drastičnih klimatskih promjena, ranoproljetnih visokih maltene ljetnih temperatura na koje se izravno nastavi zimski ambijent s pogubnim jutarnjim mrazem. Takva nagla promjena u tako kratkom vremenskom razmaku jak je atak na ljudsko zdravlje, a kad je riječ o jutarnjim vrijednostima mjerenim u Celzijima s popriličnim minusima uništenje je usjeva. Osobito budu pogođeni vinogradi. Proljetna toplina potjera biljku i ona lijepo propupa, a sljedećeg jutra nagli povratak u zimu krasan i u smislu uroda obećavajući prizor uništi nov i grub vizualni dojam i ubije nadu poljoprivrednika u rod koji očekuje na jesen.

Travanj 2021. bio je poguban za mnogo trsje u južnoj Europi i za sorte što ranije kreću.

Unatrag nekoliko godina na vinorodnom području Côtes du Rhône imaju redovito takvo neugodno iskustvo s ranim proljetnim i ranojutarnjim jakim mrazom, protiv pošasti organiziraju se na način da u kritično vrijeme u noćima pred dane za koje meteorolozi najave mogući mraz pale vatre, pa – evo kakav to bude prizor…

U posljednje dvije godine svijet napada corona, a nas ovdje dodatno su posjetili i potresi, no to, očito, nije bilo dovoljno, u ofenzivu su odmah po Uskrsu 2021. krenuli i meteo i klima. Jedan dan ljeto, sljedeći pak zima! U Bordeauxu je, primjerice, u dane oko Uskrsa ove godine izmjereno 26 do 28 Celzijevih stupnjeva, da bi odmah na tu vrućinu stigla jaka hladnoća, s jutarnjim mrazom praćenim na većini vinogradskih pozicija s minimalnim vrijednostima vlage, tako da je smrzavanje na takvim lokacijama bilo, kažu vijesti, totalno, pogubno gdje-gdje i 100 posto! Bordožani jadikuju, a engleski veletrgovci vinima, koji ih dobro poznaju jer upravo iz Bordeauxa uvoze lijepe količine i skupih butelja, odvraćaju im, malo i s podsmijehom, da im ne vjeruju naime podsjećaju ih da su se i prije u više navrata znali jako žaliti na mraz i smanjenje uroda pa su, iako im štete u trsju nisu bile tako visoke kako su ih predstavljali, na neopravdani način nastojali poskupljivati svoje vinska etikete… Međutim od 6. do 8. travnja 2021. napad leda bio je istinito žestok, nemilosrdan. Srećom, ne baš i posve poguban u svim dijelovima tog velikog vinorodnog područja Francuske (oko 120.000 hektara pod vinovom lozom ukupno), u procjeni stradanja bordoškog poljoprivrednog kraja u cjelini spominje se u prosjeku 40 posto.

Vinorodna dolina Rhône nastradala je, rečeno je, oko 60 posto. Tamo su vinogradari/vinari na neki način već navikli na opasne ranoproljetne mrazeve. Kako oni zadnjih godina nisu rijetkost, pripremili su obranu. U trsju u vlasništvu glasovite vinske kuće Paul Jaboulet Aine – vatra, međutim ne i požar! Vide se trsje glasovitog Hermitagea i trsje u apelaciji Châteauneuf-du-Pape: među redovima s vinovom lozom postavljene su rabljene cisterne s ulogom peći za grijanje, u njima lokalni vinogradari noću pale vatru od pruća s upravo orezanog trsja kako bi podignuli temperaturu ambijenta i održali je iznad ništice sve do dobrog dijela jutra dok ne prođe najveća opasnost od smrzavanja…

Neke bogatije vinske kuće u Francuskoj a i Španjolskoj borbu protiv za lozu opasnih proljetnih mrazeva vode i snažnim svjetiljkama i ventilatorima po stupovima raspoređenima u pravilnim razmacima među redovima u vinogradima,  umjesto da se pali vatra i riskira požar po noći se zapali svjetlo što zrači i toplinu a onda se ta toplina protiv smrzavanja po vinogradu širi ravnomjerno zahvaljujući elisama ventilatora…

Inače, u Francuskoj su od ovog travanjskog jakog mraza poprilično nastradali i Chablis – procjene stradanja idu od 80 do 100 posto, Burgundija nekih 55 posto. Za, Sancerre se govori o 50 do 60 posto, porciju je navodno dobio i Alsace… itd. Francuska vlada proglasila je stanje poljoprivredne katastrofe i obećala agronomiji milijardu eura potpore za oporavak. Priča se već i o nekim izmjenama u pravilnicima vezanim uz apelacije, dopustilo bi se, iznimno, neka blendiranja vina koja do sada nisu bila odobrena, a procurilo je i to da će se od vinogradara/vinara tražiti i smanjenje prinosa po trsu.  Što će na kraju biti, dakako, vidjet će se…  Ugledni njemački vinski časopis Wein & Business International (Meininger Verlag) donosi sljedeće procjene za Francusku: berba 2021. kao rezultat ove travanjske smrzavice mogla bi biti i do 30 posto količinski slabija od prosjeka u posljednjih pet godina. To bi značilo otprilike između 12,5 i, možda, čak i 15 milijuna hektolitara manje, prevedeno u financije riječ je o gubitku od oko dvije milijarde eura!

O smrzavici i borbi protiv ranoproljetnih mrazeva u dolini Rhône progovorio je vrlo cijenjeni enolog iz doline Rhône Philippe Cambie, koji je, inače, savjetnik u makedonskoj vinskoj kući Tikveš, na slici ovdje u društvu je s Markom Stojakovićem, enologom Tikveša. Od Radoša Vukičevića, izvršnog direktora Tikveša, čujem da osobito u novije vrijeme i Makedonci znaju imati problema s ranoproljetnim mrazevima, bilo je tako i sada u travnju, za iduću godinu planiraju se pripremiti da hladnoći efikasno pariraju po savjetima što im ih je na temelju vlastitog iskustva iz Rhône dao Cambie… Tikveš inače upravo u područja Rhône, kod mjesta Bolen, ima u svom vlasništvu Château Gourdon, djelatnici kojega već znaju kako se nositi s ranoproljetnom hladnoćom…

U Europi su štete u većoj mjeri evidentirane u južnijim dijelovima kontinenta – žalbe stižu osim iz Francuske još i iz Portugala, Španjolske i Italije, gdje je toplije i gdje vegetacija kreće ranije nego na sjeveru, tako da je pritužbi iz npr. Njemačke i Velike Britanije malo.

Što se tiče sorata, izgleda da je najpogođeniji bio Chardonnay, znatno jače nego Pinot crni, koji je također rani kultivar.

U Hrvatskoj, ponajviše su pritužbe stigle od vinogradara i vinara s Plešivice, gdje se neki vinogradari žale da im je urod 2021. uništen gotovo 100 posto. Zvonimir Tomac osobito je pogođen. Velimir Korak, čiji su vinogradi na popriličnoj visini, kaže kako to nije bila riječ o uobičajenoj ranoproljetnoj smrzavici na Plešivici nego o svojvrsnom polarnom valu kakav je Plešivicu bio već zahvatio 1985. i kojemu bi, smatra Korak, i palenje vatre među redovima vinograda teško moglo učinkovito parirati. ♣

Svijet vina  – 2020/2021 – World of  of Wine From the OIV’s headquarters in Paris

GLOBAL PRODUCTION, CONSUMPTION & TRADE in 2020

Under the title 2020: a year of resilience (elasticity), OIV director general Pau Roca during the press conference held on April the 20th in the OIV’s headquarters in Paris presented the actual state of global wine production, wine consumption and international trade.

OIV Director General/Glavni direktor Pau Roca

                2020 – the year of the Covid-19 crisis: drops in wine consumption volume by 3%, wine production slightly below average for the second consecutive year. Latest data on China highlight the end of its wine sector’s rapid growth. However, new opportunities arise.

KEY FIGURES for the WINE SECTOR – The surface area of the world vineyard in 2020 is estimated at 7,3 million ha, stable since 2017.

World wine production, excluding juices and musts, in 2020 is  estimated at  260 million hl (+1% / 2019), a level slightly below average for the second consecutive year.

World wine consumption in 2020 is estimated at 234 million hl, marking a 3% decrease compared to 2019 and reaching the lowest recorded level of consumption since 2002.

In 2020 the world wine export market has contracted slightly in volume reaching 105.8 mhl (-1.7% /2019), but has seen a relatively sizeable fall in value, with 29.6 billion EUR (-6.7% /2019).

First estimates of wine production in the Southern Hemisphere indicate high expected volumes for 2021 for the majority of countries, with the exception of Argentina.

Significant downward data revisions in vineyard surface area, wine production and consumption in China, together with the sharp decline in wine imports, signal the probable end of the rapid growth trend that started 20 years ago.

The impact of Covid-19 on the wine sector: main trends observed heterogeneous consumption behaviours in 2020 across countries depending on factors such as national consumption habits (weight of wine over total alcoholic beverages, weight of Horeca channel, etc.), length and strictness of lockdown measures and associated policies such as sales bans, and the weight of tourism in national wine consumption.

Distribution channel shiftThe full or partial closure of the Horeca channel has caused a fall in sales in value, and to a lesser extent in volume, only partially compensated by the increase in wine sales via e-commerce and large retailers.

Volume vs value – Premium wine suffered the most from the closure of restaurants and tasting rooms, while large producers that owned the off-premise channel with large partner wholesalers performed well.

With the exception of Prosecco, sparkling wine is the category of wines that suffered the most in 2020. Contrarily, bag-in-box wine sales have experienced a sharp increase in sales although overall volumes remain low.

Shifts in global trade patterns due to the combination of the expected decrease in global demand due to Covid-19 crisis and the imposition of new trade barriers (US retaliatory tariffs, China tariffs on Australian wine, Brexit).

A moment of new opportunities – On his final intervention, the OIV Director General reminded that for wine producers there has been and will continue to be a need to adapt to the diversification of markets and distribution channels. The Director General stressed that this situation added difficulties to an already complex system, and only those who incorporate continuous adaptive behaviour will stand up.

The sector is highly concentrated, and therefore risky. This shows us that diversification is necessary, starting with consumption, this is the message. Among other objectives, the OIV is working to make wine a more universal consumer product. “Asia, as a growing consumer continent, is one of the main challenges for the wine world”, considered Pau Roca.

_______________________

Zemlje s najvećom potrošnjom vina/Countries with the highest wine consumption podaci za/datas for  2020

SAD/USA – 33 million hl (približno toliko bilo je i u/similar as in the 2019) ⦁ Francuska/France – 24,7 m hl (približno toliko bilo je i u/similar as in the 2019) ⦁ Italija/Italy – 24,5 m hl (u odnosu na/regarding the 2019 rast /up 7,5 %) ⦁ Njemačka/Germany – 19, 8 m hl (rast/up 0,2 %) ⦁ Ujedinjeno Kraljevstvo/United Kingdom – 13,3 m hl (rast/up 2,2 %) ⦁ Kina/China – 12,4 m hl (pad/down 17,4 %) ⦁ Rusija/Russia – 10,3 m hl (rast /up3%) ⦁ Španjolska/Spain – 9,6 m hl (pad/down 6,8 %) ⦁ Argentina/Argentina – 9,4 m hl(rast/up 6,5 %) ⦁ Australija/Australia – 5,7 m hl (pad/down 37 %)

           Potrošnja po broju stanovnika /Consumption per capita

(odrasli iznad/adults in age over 15, podaci za/data for 2018)

Portugal – 62,1 lit ⦁ Luxembourg – 55,5 lit ⦁ Francuska/France –  50,2 lit (upola manje nego prije 50 godina/half volume than 50 years ago!) ⦁ Italija/Italy – 43,7 lit ⦁ Ujedinjeno Kraljevstvo/United Kingdom – 22,6 lit ⦁ SAD/USA –  12,4 lit.  ♣

___________________________

Svijet vina  – 2020/2021 – World of  Wine

VINSKA HRVATSKA na DLANUCROATIA WINE at a GLANCE

Uvod / Introduction

Zemljopisni položaj: južni dio Srednje Europe, uz Jadransko more. Oblikom: poput pereca/kifle/kroasana. Okružena Slovenijom (zapad), Mađarskom (sjever), Srbijom (istok), Bosnom i Hercegovinom (između svojega sjevernog i južnog kraka), s Crnom Gorom (jugoistok), i Italijom (jug; granica morem)

Location: southern part of the Mittel-Europa, on the Adriatic sea. With a shape similar to a croissant. Surrounded by Slovenia (west), Hungary (nord), Serbia (east), Bosnia & Herzegovina (between it’s northern and the southern wing), Montenegro (south-east), and Italy (south, and west; the sea border)

Glavni grad Hrvatske Zagreb: centar, Trg bana Jelačića. U pozadini se vide dva tornja katedrale / Zagreb, the capital of Croatia: center, main square Trg bana Jelačića. Behind, the two towers of the Cathedral.  (Photo: Tomislav Šklopan, Hrvatska turistička zajednica, the Croatian Board of Tourism)

Klima: tipična kontinentalna u unutrašnjosti i tipična mediteranska u primorskome dijelu, s time da u Istri te Kvarneru – Hrvatskom primorju dolazi i do miješanja kontinentalne i sredozemne

Climate: typical continental in the northern part, and typical mediterranean in the southern littoral part of the country; in Istria and the Quarnaro area the continental one is mixed with the mediterranean one

Biser hrvatskoga juga / Pearl of the southern Croatia:  Dubrovnik

Površina/Surface: 56.542 km2 • Broj stanovnika/Inhabitants: cca 4.437.500 • Valuta/Currency: kuna (1 kuna = 100 lipa) • Tečaj/Exchange: 1 € = cca 7,60 kuna. • Glavni grad/Capital: Zagreb = cca 800.000 stanovnika/inhabitants • sa širim područjem / large area = 1.200.000. Značajniji i veći ostali gradovi/Other significant big towns: Split, Rijeka, Dubrovnik, Osijek… • Najviši planinski vrh/The highest mountain peak: Dinara, 1831 m • Površina teritorijalnog mora/Territorial sea surface: 31.067 km2. • Ukupna dužina morske obale/Total sea coast lenghth: 5835 km • od toga na kopnu/on the coast: 1777 km; otočki je dio/on islands: 4058 km. • Broj otoka/Islands: 1185, od kojih naseljenih/inhabitated: 66. • Veći otoci/bigger islands: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Lošinj. • Nacionalni parkovi, ukupno/National parks, total: 8,  od toga u planinskom području / in the mountain area: 4 – Risnjak, Sjeverni (northern) Velebit, Paklenica, Plitvička jezera (Plitvice lakes) • na moru/on the sea side: Brijuni, Krka, Mljet… • Parkovi prirode / Nature – wildlife parks: Biokovo, Kopački rit, Lonjsko polje, Telašćica, Učka, Velebit, Vransko jezero, Žumberak • Površine zaštićene kao prirodna dobra, nacionalni parkovi, rezervati, spomenici i parkovi prirode, ukupno/Surfaces under protection as natural parks, monuments, in total: 450.000 ha. • Zaštićene vrste/Protected species: bilje/flora = 44 • životinje/animals = 381. • Spomenici pod zaštitom UNESCO-a/Monuments under the UNESCO‘s protection: Dubrovnik: stari grad/old town; Plitvička jezera/Plitvice lakes; Poreč: Eufrazijeva bazilika/Euphrasius’ basilica in Poreč; Split: palača cara Dioklecijana/Split: emperor Diocletianus’ palace; Šibenik: katedrala/cathedral. •

Vinograd & vino/Vineyard & wine

Četiri hrvatske vinske regije/Four croatian wine regions

Četiri regije/Four regions: 1. Bregoviti Hrvatski sjeverozapad/Croatian North-western Uplands; 2. Slavonija i Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube; 3. Istra i Kvarner (Hrvatsko primorje)/Istria & Quarnaro; 4. Dalmacija/Dalmatia

Kontinentalni i primorski vinogradarski dio Hrvatske, s ukupno 12 užih vinorodnih oblasti svaki/Continental and littoral vinegrowing parts of Croatia, with 12 smaller vineyard territories each

Širi vinogradarski dijelovi/Larger vinegrowing parts: Kontinentalna (unutrašnjost, sjeverni dio)/Continental (internal, northern part of the country) & Primorska/littoral, coastal part, at the sea side

Kontinentalni tj. unutrašnji dio, od zapada prema istoku/Internal continental part, from the west to the east = Zagorje-Međimurje, Plešivica, Pokupje, Prigorje-Bilogora, Moslavina, Slavonija, Hrvatsko podunavlje (Danube area)

Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku/Littoral part, from the north-west to the south-east = Hrvatska Istra i Kvarner/Croatian Istria & Quarnaro, Sjeverna (northern) Dalmacija, Dalmacija unutrašnjost (Hinterland), Srednja (central) i Južna (southern) Dalmacija, Dingač.

Užih vinorodnih oblasti/Smaller vinegrowing territories: 12.  Kontinentani dio, od istoka prema zapadu/Continental part from the east towards west: Podunavlje/Croatian Danube, Slavonija, Moslavina, Prigorje-Bilogora, Pokupje, Plešivica, Zagorje-Međimurje. Primorski dio/Littoral part: Istra, Hrvatsko primorje (Kvarner-Quarnaro), Sjeverna (Northern) Dalmacija, Dalmatinska zagora /Dalmatian Highlands, Srednja i Južna (Middle and South) Dalmacija.

Površina – 2021 – Surface 

Vinogradi, ukupna površina/Vineyards, in total (Arcod): 18.235,99 ha ⦁

Sjeverni dio – kontinentalna Hrvatska/Northern, interior part: cca 52,7 % ⦁ Primorski dio/Littoral part: 47,3 % ⦁ Broj registriranih parcela vinograai ukupno/Number of the registered vineyard parcels, total: 69.002

Najveće površine vinograda po županijama/The largest vineyard surfaces by counties:

Hrvatska Istra ukupno/Croatian Istria total = cca 2881,79 ha (bilo je prije/before there were 3084 ha); 2. Osijek-Baranja = 2198,23 ha; 3. Dubrovnik-Neretva = 2086,44 ha (godinu dana prije ih je bilo/a year before  there were 2214 ha. Slijede županije/following counties are: Splitsko-dalmatinska (Split Dalmatia) = 1581.75 ha; Vukovarsko-srijemska (Vukovar-Srijem) = 1544,37; Požeško-slavonska (Požega Slavonia) = 1467,24 ha; Zadarska (Zadar) = 1399,87 ha . Ostale županije imaju manje od/other counties are with less than 1000 ha; Grad Zagreb /Zagreb as the capital = 82,13 ha

Ukupno proizvođača vina u Hrvatskoj/Wine producers in total in Croatia: cca 35.573.

____________________________

Povijest

Vinovu lozu donijeli su na prostor današnje Hrvatske Feničani i stari Grci obalom šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednjedalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine rimski car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti Bakhova nektara. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što prije profesionalno nisu bili vezani uz vino kao primarni posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga angažiraju se i ugledni enolozi vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i globalna zvijezda vinske scene Michel Rolland.

U Istri i na Plešivici kod Zagreba za proizvodnju vina koriste se i amfore. Prvi s vinom iz amfore u Hrvatskoj je na tržište izašao Marino Markežić Kabola iz Istre, odmah nakon njega to je učinila i obitelj Tomac iz Jastrebarskoga. Tomci – moguće kao prvi u svijetu – proizvode klasičnom metodom i orange-pjenušac! Amfora se inače lijepo rabi i za ukras dvorišta / In Istria and in the Plešivica area near Zagreb in the wine production also amphora (qvevri) is used. First with the amphora wine on the croatian market appeared Marino Markežić Kabola from Istria, followed soon by Plešivica Tomac family. Tomac family is producing – maybe as the first in the world – also the orange sparkling (classical method). Amphora is serving as a garden decoration, too

History

The vine was brought by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, had been planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) involved primarily with wine, many new facilities have been built, the existing estate’s facilities have been modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.

Kutjevo: cistercitski podrum / cistecites’ cellar Anno Domini 1232, lijevo/ left • Ilok: stari podrum / historic cellar

_________________________

 Sorte/Varieties

 Kultivara koji se mogu naći, ukupno/Grape varieties present  in total: cca 250  ⦁  Navedeni kao priznati na službenoj listi/Mentioned on the official list, as approved: cca 200 • Autohtonih/Indigenous: cca 70  ⦁  Glavne domaće sorte/Most important local varieties:

GRAŠEVINA (grashevina)/Welsh Riesling – 4.385,11 ha. MALVAZIJA ISTARSKA/MALVASIA ISTRIANA – 1.598,83 ha, PLAVAC (plavatz) MALI – 1.421,15 ha.

Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj te tri sorte zajedno zauzimaju nekih/Of the total croatian vineyard surface these three varieties are covering about: 7405 ha.

Slijede, po zastupljenosti/following are, by presence: Merlot (797,29 ha), Cabernet sauvignon (643,90 ha), Chardonnay (577,13 ha), Plavina (575,96 ha), Rizling rajnski (Riesling) (518,06 ha), frankovka/Franconia/Blaufränkisch/Lemberger) (448,67 ha), debit (345,82 ha), Pošip (poship) (331,90 ha), Rukatac (rukatatz) /Maraština (marashtina) (308,82 ha), Babić (babich) (307,35 ha), Sauvignon bijeli/blanc (278,96 ha), Traminac crveni i mirisavi/Traminer roter & gewürtz (238.86), Teran (234,01 ha), Syrah (221,95), Trebbiano toscano/Ugni blnc (218,27), Trbljan bijeli/kuč (200,64), Kraljevina (194,93), Kujundžuša (186,27), Pinot sivi/gris (186,10), Pinot crni/noir (177,63), Vranac (162,34), Žlahtina (149,70), Silvanac zeleni / Grüner silvaner (142,90), Pinot bijeli/blanc (140,68), Ranfol (137,17), Moslavac/šipon/Furmint (125,21), Muškat žuti (108,09), Cabernet franc (88,39), Cardinal crveni (86,82), Refošk (86,07), Grenache noir/crni (84,84), Tribidrag/ zinfandel (76,79), Zweigelt (76,78),  Škrlet  (66,54)…

___________________________

Stara Krapinska velika belina, Heunisch Weiss, Gouais blanc (lijevo/left) &  Tribidrag, Crljenak,Kratošija Primitivo, Zinfandel

U sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine u većoj količini pronađena – kao stara autohtona domaća – sorta Krapinska belina velika identificirana je nedavno modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, francuskim sinonimom, Gouais blanc. Taj se kultivar, uz Pinot crni, vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog Chardonnaya. Postoji indicija da je Krapinska belina velika u vrlo bliskim familijarnim odnosima – sve do odnosa roditelj-potomak – sa značajnim kultivarima Srednje Europe, npr. Moslavcem i Frankovkom, raširenima u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji. Ako Krapinska belina velika već i nije nastala u Hrvatskoj kao potomak neke još starije sorte, s obzirom da je put vinove loze išao od Istoka prema ovamo moguće je da se kultivar, nazvan vinskim Casanovom jer roditelj je mnogim sortama, zadržavao u svom ljubavnom zanosu i duže vrijeme u ovim krajevima u Hrvatskoj i uz Hrvatsku a sve to prije svog odlaska dalje prema zapadu kontinenta gdje je postao famozan zbog roditeljstva Chardonnayu. Inače, i svjetski znameniti Zinfandel vezuje se uz Hrvatsku, znanstvenim istraživanjima ustanovljeno je da je njegovo porijeklo u jugoistočnoj Europi, lako moguće je da dolazi iz područja Kaštela. U Dalmacijii su mu nazivi Tribidrag i Crljenak. Smatra se jednim od roditelja najvažnije hrvatske crne vinska sorte Plavca maloga. Crnogorci pak smatraju da je sorta iz Crne Gore, gdje joj je naziv Kratošija.

Found in the north-western part of Croatia close to the town of Krapina, variety Krapinska belina velika has been short time ago with the modern scientific methods identified as Heunisch Weiss or Gouais blanc, which is, with the Pinot noir, the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication of very tight parental relationship – even to the father/mother-discendent niveau – between the Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc with the important old middle european varieties such as Moslavac-Furmint and Blaufränkisch, spread in Croatia, Slovenia, Hungary, Austria. If the birthplace of the Heunisch Weiss was not somewhere between the just mentioned countries of the Middle Europe and since the vine started it’s world travelling from the East, it is possible that this variety, named as The Don Juan Vine  because being parent of a large number of other varieties, stayed quite a long time either in Croatia or in the areas touching also Slovenia, Hungary and Austria, before leaving for the west and getting the chance to gain the glory by becoming the parent of today’s famous Chardonnay!  Also the world famous Zinfandel is closely tied with Croatia, the scientific research established that it’s origin is in the south-eastern Europe, it is possible right in the Kaštela area close to Split in Dalmatia, the Dalmatian name for the variety is Tribidrag and Crljenak. It is considered as one of the parents of the most important Croatian red variety Plavac mali. Montenegro claims it’s origin, too, there the variety is called Kratošija.

__________________________

Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino/The first croate internationally registered wine: Dingač (13. V 1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine/southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali ⦁ Zaštićeno/Protected vineyards for the Dingač wine: cca 71,5 ha ⦁ Od ukupne površine vinograda na poluotoku Pelješcu/Of the total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik) – 1015 ha – Plavac mali zauzima/Plavac mali is covering there: cca 960 ha.

Pelješac, južna strana / Pelješac, southern slopes: Dingač, vinogradi i do visine od/vineyards high up to 350-400 m

Tržište – 2020 – Market

Proizvodnja/production

Prijavljena godišnja proizvodnja vina za 2020. godinu/Registered annual wine production for the 2020 harvest: cca 660.028 hl, od čega bijelo/out of it white: 439.921,74  hl, te ružičasto i crno/rosé and red: 220.107,18 hl

Najviše proizvedenoga vina u Hrvatskoj, po županijama/The largest wine production is in the following counties: 1. Dubrovnik-Neretva = 142.878,47 hl; 2. Osijek-Baranja = 114.418,56 hl; 3. Vukovar Srijem: 99.893,64 hl. 4. Istra = 90.024,60 hl; 5. Požega-Slavonija = 66.578,68 hl

Export-Import 2020

Izvoz – Exportation: 34.600 hl, u vrijednosti od/in value of: € 12,6 milijuna Uvoz – importation:244,900 hl, u vrijednosti/in value of  € 27,4 milijuna

Potrošnja po stanovniku, procjena/Consumption per capita, estimated: cca 27 lit

Hvar, južna strana / Hvar, southern slopes: Ivan Dolac (suhiucasi)

Atraktivne primoštenske čipke Babića / Attractive Primošten Babić embroidery: Primošten, Šibenik (Marko Čolic)

Najpoznatiji proizvođači / Most renown producers

Vinari godine u Hrvatskoj/Wine-producers of the year in Croatia: Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d., Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., Kneževi vinogradi (2010)…

Ostali izvrsni proizvođači/some other excellent producers: Tomac, Šember, Bolfan, Jakob, Clai, Kabola, Kozlović, Matošević, Degrassi, Radovan, Franc Arman, Agrolaguna, Meneghetti, Boškinac, Bibich, Gracin, Stina, Bastijana Tomić, Grgić, Saints Hills, Badel 1862, Bura-Mrgudić, Kiridžija, Marcus Pepejuh, Luka Krajančić, Bire, Cebalo, Zure… 

Najbolji iz hrvatske dijaspore/Best of the croatian origin in the world: Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD / USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland / New Zealand) • Matetic (Čile / Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro Tarapaca, Altaïr Tabali (Čile / Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (South Africa) ♣

__________________

Pripremio/Prepared by: SVIJET u ČAŠI, hrvatska revija za kulturu jela, pića i turizam/Croatian wine&gastronomy&tourisme magazine, Zagreb • Željko Suhadolnik. Snimke/Photos: Marko Čolić & Tomislav Šklopan

Izvori/sources: Državni zavod za statistiku / Central Bureau of Statistics ; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju / Ministry of agriculture, fishery and rural development, Agency for the payments in agriculture, fishery and rural development ; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo / Croatian center for agriculture, food and rural environment – Institute for viticulture and wine ; Hrvatska gospodarska komora / Croatian Chamber of Commerce ;  OIV • Zagreb, 04. 2021.

_________________________

Prirodno, i konvencionalno

ORGANSKA i BIODINAMSKA VINA – ORGANOLEPTIČKI BOLJA!

Ono što je zacijelo za razumne sasvim logično – a to je da su vina proizvedena iz organskog i biodinamskog uzgoja grožđa s time da se eko-filozofija iz vinograda nastavi i u podrumu, ne samo sa zdravstvenog stanovišta nego i organoleptički superiorna vinima iz konvencionalne produkcije – u posljednje vrijeme sve više dobiva i na određeni način službeno priznanje društvene zajednice.

Kao osnova za to ističu se nedavno objavljeni rezultati dvaju odvojenih znanstvenih istraživanja koja su sadržavala i degustacije uzoraka, jednoga u režiji autoriteta iz SAD a drugoga u režiji autoriteta iz Francuske. Obuhvaćeno je bilo više od 200.000 različitih vina danih još i na posebno kušanje većem broju vodećih vinskih kritičara, proučeni su nalazi i dojmovi, i ispostavilo se, eto, to da su organska i biodinamička vina u organoleptičkom smislu znatno bolja u odnosu na kapljicu iz konvencionalne produkcije. Naglašeno je npr. da je primjena osobito biodinamike zaslužna za jači izričaj mineralnosti, za finiji odnos između ukupne kiselosti i fenolne zrelosti, za snažniju energiju kojom vino zrači. Ovo će svakako biti čvrsti vjetar u leđa širenju eko-prihvatljive proizvodnje u vinogradarstvu i vinarstvu u svijetu. Konačno eto, u trenucima sve glasnijih upozorenja na kontinuirano zagađivanje okoliša i na već opasan stupanj zagađenosti prirode, nekog konkretnog poguranca u globalnoj popularizaciji eko-pristupa i vrijednog i nužnog zaštitničkog odnosa prema okolišu te, kao rezultat toga, i prema ljudskom zdravlju.

Najsvježiji naš zlatni eko, na ocjenjivanju Concours Mondial du Sauvignon – Tomislav Bolfan (Marko Čolić)

Najnovije analize i objavljeni rezultati nastavak su akcija koje su provodili i neke rezultate s kojih su još u 2016. obznanili profesori Delmas s Instituta za okoliš i održivost UCLA-e i Gergaud, ekonomski stručnjak zaposlen u Poslovnoj školi KEDGE u Bordeauxu. Najprije se krenulo u vađenje ocjena što su ih kalifornijski uzoraci vina dobili na raznim značajnijim i svjetski priznatim strukovnim vrednovanjima plemenite kapljice a namjera je bila usporediti vrijednosti onih dodijeljenih kapljici iz organskog uzgoja s onima što su ih dobila konvencionalna vina. Znanstvenici su se potrudili još i dodatno provjeriti i rezultate nekih 74.000 vina ocjenjivanih u organizaciji čuvenog Roberta Parkera, te vodećih američkih vinskih časopisa Wine Enthusiast i Wine Spectator. Pokazalo se da su, u globalu, ocjene vina rađenih na principima organske produkcije bile oko 4,1 posto veće u odnosu na  rezultate što su ih ostvarila ostala vina.

U veljači ove godine dvojac je u časopisu Ecological Economics podastro podatke o ishodu drugog proučavanja, ovaj put cilj interesa bilo je 128.000 vina francuske proizvodnje, i ponovno je utvrđeno da su certificirano organska i biodinamska vina u ocjenama osjetno nadmašila uzorke iz klasične produkcije. U ovom istraživanju u obzir su uzimane ocjene vinima dodijeljene na degustacijama za poznati vodič Gault et Millau te na degustacijama posebno za vrlo autoritativne i uvažavane vodiče Gilbert Gaillard i Bettane Desseauve. Ovdje je prosječna ocjena organskih vina bila 6,2 posto viša od one što su je u prosjeku dostigla klasično proizvedena vina, a ona certificirana kao biodinamska imala su skok od 11,8 posto više.

Giorgio Clai i Dimitrij Brečević idu i na rang Demetera! (suhiucasi)

            U istraživanjima je zamijećeno i to da je na spomenuta vrednovanja poslano mnogo vina koja nisu bila ni koji način označena da su iz eko-produkcije ali se naknadno pokazalo da ipak imaju službeni certifikat neovisnih za kontrolu ovlaštnih nadležnih ustanova o organskoj i biodinamskoj proizvodnji. Priličan je bio i broj uzoraka za koje su proizvođači, naknadno, neslužbeno naveli da su ipak rađena uz eko-prihvatljiv pristup ali da za to nije zatražena službena potvrda. Ispostavilo se da dobar dio takvih eko-vina bez eko-potvrde ocjenama nije bitno odskakao u odnosu na prosjek ocjena tzv. konvencionalnih vina.

Naravno, pogotovu s obzirom da su neka recentna istraživanja u SAD pokazala da striktno pridržavanje eko-postulata znači više fizičkog rada i da proizvodnju poskupljuje za 15 do 20 posto, postavilo se pitanje kako to da toliki proizvođači plemenite kapljice, kad već ulažu veći trud a i novac u eko-proizvodnju – a ponuda etiketa na tržištu je golema i nužno je i u marketinškome smislu učiniti neki korak koji bi kupca mogao navesti na kupi  baš ovu etiketu – taj eko-pristup u proizvodnji nisu htjeli institucionalizirati, javno obznaniti i onda tržišno i bolje svoju proizvodnju valorizirati većim kličinskim plasmanom i/ili plasmanom po višoj cijeni.

Motivi za tu neku vrstu tajnovitosti kod određenog broja samozatajnih eko-vinogradara-vinara zagolicali su znatiželju, to više i stoga što se javno neisticanje eko-pristupa događalo i u vrijeme kad je baš osjetno porasla popularnost eco-ecoa i u segmentu vina. Čačkanjem po toj temi došlo se u prvoj fazi do zaključka da je dosta od tih deklariranih pobornika eco-ecoa zapravo sklono švercanju u eko-segmentu, oni su, kao vrlo bistri, eko-eko jako dobro shvatili kao prednost na tržištu, ali su zacijelo i bili svjesni toga da na službenom testu ne bi prošli… Među takvim samozvanim prirodnjacima percepirani su oni niskog stupnja stručne kompetentnosti u vinogradarsko-vinarskoj djelatnosti, oni koji pak nemaju previše volje da uče i jače zapnu u radu, oni koji su nemarni i aljkavi te ne drže dovoljno do higijene… Iz  želje za bržom afirmacijom i boljom i hitrijom zaradom na lakši način, proračunato se lovi u mutnome, nudeći maglušasta do i mutna vina s nečistim mirisima i grubim okusima do razine mana i potpune neprikladnosti za iznošenje na stol, k tome još i – podržavajući te anomalije opravdanjem da je proizvod zdrav i dobar jer je dobiven čisto prirodnim putem, bez imalo omražene kemije…  Ako ni sa čime drugime, neki se pak od tih eco-eco samo-deklariranih a bez certifikata kompromitiraju nestrpljivošću da s vinom izađu na tržište – takvih ima puno i među konvencionalnim proizvođačima – pa se pojave vani, žureći se da zarade, s kapljicom koja možda I ima potencijal ali koja nije odradila svoje kako i koliko je morala i trebalo bi joj još dosta vremena.

Vinski Tomci odavna slove kao skloni eko-pristupu u vinogradu i u podrumu. Veliki utjecaj na njih u tome smislu imao je glasoviti guru s Collija Joško Gravner. Uz Marina Markežića Kabolu, koji je također dosta učio od Gravnera i čak je i angažirao njegova enologa Natalea Favretta kao savjetnika, Tomci su u Hrvatskoj pioniri proizvodnje vina na gruzijski način, u amforama. Mladi diplomirani enolog Tomislav Tomac kaže da unatrag koju godinu Tomci provode biodinamiku u potpunosti, i da im je želja s vremenom steći i oznaku Demeter! (suhiucasi)

U široj pak izravnoj anketi među proizvođačima o tome zašto se, kad su se već odlučili na eko-pristup, nisu htjeli pobrinuti i za službenu potvrdu o tome pa da imaju certifikat kao dobar, čvrst temelj za marketing pa i da se ograde i obrane od nelojalne konkurencije spomenutih švercera, neki su vinogradari-vinari odgovorili da im je dobivanje certifikata preskupo i da su im se prelaskom na eko-prihvatljivu poljoprivredu već ionako povećali troškovi te da nisu baš bili sigurni da će im se eko-certifikati dovoljno povoljno odraziti na prihode. Što se tiče dodatnih troškova, logično je da su prisutni, makar u nekim zemljama za one okrenute ekologiji postoje stanovite poticajne mjere. Naime kad je riječ o poljoprivredi, određena strukovna poduka aplikantu glede rada a i nadzor zemljišta na kojemu on obavlja svoju djelatnost pa i kontrola (analiza) proizvoda imaju svoju cijenu, k tome i – to je rečeno nedavno u jednoj emisiji na temu eko-produkcije na Hrvatskoj televiziji –  određeni certificirani eko-preparati za kojima barem ponekad postoji stanovita potreba imaju svoju cijenu, po nekim izjavama, ako se poljoprivrednik sam dobro ne snađe i ne organizira osobno u izradi preparata na posve prirodan način, od različitog bilja, pa u bio-prodavaonici mora kupiti preparat, taj kupljeni u odnosu na onaj što bi ga sam priredio može za nj biti i do tri, možda I četiri puta skuplji…

Među sugovornicima–ispitanicima bilo je više proizvođača vina koji su kazali da im je bilo jedino bitno to da svojoj djeci, koju su pripremali za to da se nastave baviti poljoprivredom, ostave ekološki čiste terene pa nisu mnogo razmišljali o marketinškom aspektu tog svog necertificiranog eko-pristupa. Neki pak vinari izrazili su bojazan od bilo kakvog javnog obznanjivanja da su se prebacili na organsku produkciju obrazlažući to time da je u glavama mnogih potrošača izraz prirodna proizvodnja ozloglašen, upravo zbog njihovih kolega-vinara spomenutih foliranata u kontekstu prirodnosti produkcije kojima se dopušta(lo) da i s takvim vinima neprimjerena izgleda, mirisa a i okusa budu na tržištu, pa i to da se pod krinkom prirodnosti  još  i hvale očitim manama vina. Pojedinci iz te grupe koja prešućuje to da se u radu drži eko-postulata očito su izgubili povjerenje u inspekcijske službe u svojim sredinama i ne želi da dobar dio potrošača njih automatski paušalno svrsta u folirante. Manji broj vingradara/vinara ispitanika rekao je da nije tražio certifikat o eko-produkciji zato što se u srcu smatraju istinskim i iskrenim seljacima-zemljoradnicima i zato što su uvjereni da je dovoljno to što oni svojim poštenjem u poslu te visokom kvalitetom svojega proizvoda i stalnošću takve svoje ponude paze da pomalo ali sustavno i čvrsto grade reputacijusvoje robne marke  vlastitim imenom. Ima i još nešto što se čulo kao objašnjenje za neapliciranje za eko-eko certifikat: termin organic nekako se, navodno, u mnogim sredinama suviše tijesno vezao kao pozitivan prvensteno uz uzgoj rajčice, krumpira i jagoda, i ne percepira ga se podobnime u slučaju s vinovom lozom i vinom! Izraz biodinamika međutim, vidjelo se iz odgovora vinara, nije negativno vezan uz vino, on nema, poput pojma organic, navedenu negativnu konotaciju međutim do certifikata o biodinamičkoj proizvodnji dosta je komplicirano doći, i treba dugo čekati, pravdali su se neki vinari, naime neovisne ovlaštene institucije koje izdaju cerfitikate o biodinamskom pristupu traže da potvrda počiva da čvrstom temelju tako da izdavanje dokumenta uvjetuju prethodnim nekolikogodišnjim praćenjem rada u vinogradu.  Dobar dio ispitanika odgovorio je da su u fazi nadzora nadležnih neovisnih institucija legaliziranih za izdavanje eko-certifikata i da će – neki koji su se ranije orijavili već uskoro a neki za koju godinu, ugavnom kad istekne propisana početna kontrolna faza – na etikete stavljati meritorne oznake  o eko-proizvodnji.

Eko-filozofijom a i maceriranim vinima u amfori zaraženi su i Plešivičanci Šemberi – na slici su tata Zdenko sin Nikola i kćerka Lucija. Aplicirali su za eko-certifikat i sad čekaju daa prođe vrijeme nadzora što ga provodi, uz savjetovanje, nadležna ustanova (suhiucasi)

I tu se nametnulo novo pitanje: koliko je zapravo proizvođača Bakhova nektara spremno s eko-pristupom beskompromisno nastaviti i u radu u podrumu, gdje su postupci zidovima zaklonjeni od pogleda i gdje je, dojam je, lakše neprimjetno ili teže primjetno upustiti se u neke neprimjerene kompromise (makar oni i bili u skladu sa zakonom). Iako bi bilo posve logično da eko filozofija u trsju i ona među bačvama idu zajedno, nije, postoji bojazan, rijetkost da eko-eko u podrumu ne slijedi baš kako treba onaj eko-eko iz vinograda… Proizvodnja enoloških sredstava silno se razvila i nudi bezbroj rješenja za kreaciju u tehničkom smislu korektne i u komercijalnom smislu privlačne kapljice, nekim je preparatima koji su, iako zakonski dopušteni ali možda ipak s eko-stanovišta to ne bi trebali biti, čini se teško odoljeti, pogotovu stoga što je tržište preplavljeno vinom i nužno je kupcu nametnuti se barem nekom drukčijom/naglašenijom nijansom u organoleptici. Ako ništa drugo, nekim pojačivačem mirisa i okusa… Među kamenjem smutnje nekako od svih tih preparata kao najozloglašeniji kod kritičara ispada sumpor, ne čudi stoga to što se u mnogo slučajeva tvrdnje o priklonu naturalnoj proizvodnji najglasnije i najuočljivije ističe kako je vino proizvedeno bez dodavanja SO2. A možda je, među toliko toga mogućega, najmanji krivac taj u nekoj minimalnoj količini dodani sumpor, radi zaštite vina namijenjenog da prije konzumacije odležava i razvija se još neko vrijeme – obično je to barem godina dana – u butelji. Pitanje je je li baš takva mini-količina doista eko-neprihvatljiva, vrhunski majstor enologije znat će i te kako dobro kolike su za koje vino i uz koje za zdravlje potrošača i za podržavanje eko-podobnosti proizvoda prihvatljive doze dodanog sumpora predviđenog dag a učinkovito zaštititi na duži rok. Francuzi su nedavno i apelacijski regulirali (vidi pretprošlo izdanje Kronike Svijeta u Čaši, za veljaču) pitanje proizvodnje naturalnog vina – a baš konkretno vezano uz SO2 priznali su dvije kategorije: jedna je od njih pod nazivom Vin méthode Nature sans sulfites ajoutés (prirodna metoda, bez dodavanog sumpora), a druga Vin méthode Nature s manje od 30 mg/lit dodanog sumpora (moins de 30 mg/lit de sulfites ajoutés).

U Hrvatskoj se također dosta proizvođača, i to onih s visokom reputacijom, priklonilo maksimalno mogućem prirodnom pristupu u radu u vinogradu i podrumu, među najzvučnijim imenima tu treba svakako spomenuti Tomca, Koraka, Šembera, Enjingija, Claija, Kabolu, Tomislava Bolfana (Vinski vrh)… Neki od njih posjećivali su, radi savjetovanja o tome kako da rade u trsju i u podrumu, svoje inozemne kolege globalno znane upravo po svom ekološkom radu. Neki su kao savjetnike i angažirali inozemne stručnjake specijalizirane za rad u vinogradu i u podrumu na maksimalno ekološki način. Zapazio sam da Tomislav Bolfan na svjim promo-materijalima navodi eko-opredjeljenje, da su eko-oznake otisnute na etiketama Enjingijevih vina, da je Marino Markežić Kabola na etiketu svojega vina Malvazija Amfora stavio eko-znak, a i da eko-oznaku nose i vina od Giorgia Claija, znak Agribiocerta rese i etikete Dimitrija Brečevića. Clai mi veli da eko-znak svakako donosi određenu prednost na tržištu i najavljuje da sad, u kontekstu eko-certifikata, ide i na stupanj više, puca na oznaku Demeter! Zasad je to za naše vinare donekle komplicirano, jer Demeter nema svoju ispostavu ovdje, Clai i Brečević vele mi da su molbu/zahtjev trebali poslati Demeterovoj centrali u Njemačkoj i onda između Italije, Austrije i Slovenije izabrati zemlju iz koje bi Demeterovi stručnjaci dolazili u nadzor, ti naši Istrani tražili su da im u kontrolu dolazi Demeterova ekipša iz Slovenije, odnosno Austrije.

Kod onih koji (još) nemaju na etiketi eko-oznake propitao sam se za razlog. I Korak i Šember i Tomac koji na etiketi nemaju oznaku da je njihova eko-produkcija certificirana objašnjavaju mi da su bili malo lijeni odmah se prijaviti za kontrolu, ali da su to učinili u međuvremenu i sad svo troje čekaju da istekne razdoblje nadzora – ono može trajati i pet godina! – od strane odgovarajuće ustanove pa će, kad se ostvare uvjeti za dobivanje eko-certifikata, predati molbu za izdavanje potvrde. Korak, koji dio grožđa i otkupljuje od probranih i provjerenih vinogradara, skreće pažnju na to da to može biti problem, naime to što se on još prije dosta godina odrekao umjetnog gnojiva, herbicida, pesticide, sistemika ne znači da identičan stav ima i vinogradar koji grožđe nudi na prodaju, uglavnom bude li I dalje otkupljivao grožđe morat će sagraditi novi podrum za preradu grožđa te za čuvanje vina do punjenja. Tomci pak napominju da oni već godinama bare posve u skladu s biodinamikom i da i oni poput Claija kane ići na Demeter.

_________________________

PREFERIRATI MALE VINARIJE? – Da li u kontekstu kvalitete, autentičnosti, osobnosti i karaktera vina isključivo biti na strani malih proizvođača? Mnogo ljubitelji vina preferiraju male vinarije, smatrajući velike pogone industrijskim postrojenjima. Manje vinare nekako se tješnje vezuje uz iskreni rad na zemlji i uz proizvod koji plasiraju, a velike vinarije najčešće prati glas grupe plaćenika koji često ne osjećaju povezanost sa zemljom i koji tek odrađuju svoj posao.

Manji proizvođači imaju iz emocionanih razloga zasigurno šansu kod većeg kruga potrošača ostati u povlaštenoj pozciji u srcu u odnosu na velike vinarije, međutim…

Dobro je, prije uzdizanja jednih u nebo i spuštanju drugih na dno razmisliti o nekoliko bitnih objektivnih momenata vezanih upravo uz kakvoću vina: svakako je bitno proučiti i pročitati vlasnika manje i vlasnika veće vinarije, spoznati o kakvoj je osobi riječ i kako tko pristupa proizvodnji. Što vlasnik točno, kao prvenstveno, želi: ponuditi tržištu tehnički uredan proizvod ili pak, kao hedonist, ponuditi potrošaču čestit proizvod i na tome graditi materijalni uspon tvrtke. Čovjek je čovjek, ima dobrih ali i kvarnih ljudi, ima onih emocionalno a time i hedonistički spoznajno vezanih uz proizvod koji kreiraju pa nastoje da on bude pošten i s dušom, ali ima I onih onih kojima nedostaje spomenuti emocionalni moment ali mogu u tehničkom smislu solidno odraditi posao. Tako je moguće da se i na čelu male i na čelu velike vinarije nađe poštena i stručna osoba manje poštena i manje strukovno potkovana osoba. Činjenica je da visokokvalitetan proizvod i pogotovu s osobnošću a koji starta s poljoprivrednom aktivnosti na različitim tlima i položajima te pod vedrim i oblačnim nebom i kojemu treba puno pažnje i njege i dovoljno vremena da bude potpuno spreman za upotrebu, iziskuje dosta investicija. Koliko manje vinarije djeluju da su u prednosti u proizvodnji osobene kapljice jer je vlasnik u mogućnosti i osobno jače biti u izravnom kontaktu s vinom u cijelom procesu njegova nastanka, toliko veći posjedi imaju prednost da svake godine manje-više bez obzira na meteorološke okolnosti sa svojih parcela raspoređenih na različitim stranama prikladnim za vinogradarstvo birati različite nivoe kakvoće grožđa i praktički svake godine skupiti dovoljno ekstra-baze za kreiranje dovoljne količine Bakhova nektara ekstra kakvoće, ostatak grožđa može se rasporediti u nekoliko kategorija nešto nižeg ali još uvijek kvalitativno dosta dobrog ranga, pa tako ostvarivati prihod, no manji proizvođač s manje vinograda tu je u težoj poziciji. Ključno je dakle to da na čelu bilo velike bilo male vinske kuće bude osoba širih pogleda, koja točno zna što hoće, koja je ne tek profiterski nego višestruko odano i iskreno priklonjena vinu i voljna je i sposobna, gledajući realno i aspekt tržišta, svoje zamisli besprijekorno provesti u djelo. Vrlo brzo pokaže se, i kod manjih i kod većih vinskih kuća – kako gazda diše… 

__________________________

Velimir Korak navodi kako od predlani prakticira organsku produkciju – ne rabi mineralna gnojiva, pesticide, herbicide, insekticide, zaštitu vinograda provodi samo bakrom i sumporom, u podrumu se maksimalno oslanja na vlastite kvasce, sumpor je na minimumu i ako ga dodaje to čini samo prilikom punjenja vina u bocu. I Koakovi čekaju da prođe vrijeme nadzora pa da podnesu zahtjev za dobivanje certifikata (suhiucasi)

Tržište je komplicirano. Danas kad je opća zagađenost visoka ekologija postaje sve značajniji faktor, posebice u segmentu prehrane. U Austriji je npr. već četvrtina svih poljoprivrednih zemljišta u eko-režimu, o ekologiji se sve više pažnje posvećuje i u nas, možda više u riječima nego i konkretno u proizvodnji hrane i pića. Neki kupci ne vode baš osobitu brigu o ekologiji i zdravlju, oni žele sve u bescijenje, najvažnije im je da u šopingu prođu najjeftinije. Neki su, s druge strane, spremni, pod utjecajem svemogćnog EPP-a, potrošiti i na tričarije hrpu novaca. Neki pak potrošači spremni su za ono za što su uvjereni da je kvalitetnije, potrošiti više. Rješenje bi moglo biti to da se eko-osviješteni prozvođači/ponuđači na prikladan način, a tu u današnje vrijeme opet ključnu ulogu igra dobra i kako treba plasirana informacija preko svih mogućih informacijskih kanala, obrate ciljano onim slojevima koji imaju nešto u džepu te koji su razumni i voljni za istinsku dodanu vrijednost potrošiti više. Takvih bi se mogao povećati broj – upravo zahvaljujući dosljednošću u beskompromisnosti proizvođača-ponuđača kad je riječ o ekologiji i moralu, te pravim pristupom u marketingu a to bi značilo istinito i jasno, pa i  predočenjem  potrošaču službenog certfikata kao potvrde svih navoda, objasniti kako proizvod nastaje, što sadrži, koje su i u čemu s obzirom na filozofiju proizvodnje i način nastanka sve njegove prednosti za zdravlje i prednosti u organleptici, dakle da bude razvidno da se za nj uistinu vrijedi potrošiti novčić više

Ohrabrujuća su predviđanja svjetskih organizacija koje se bave istraživnjem tržišta, naime na globalnom tržištu vinom IWSR najavljuje značajan rast plasmana plemenite kapljice iz organske produkcije do 2024. godine. U prvome dijelu priloga navedeno je da je od 128.000 uzoraka vina ispitanih u razdoblju od 1995. do 2000. godine u sklopu analiza profesora Delmas i Gergaud 3,87 posto vina bilo certificirano od strane nadležnih ustanova u kategorijama organskog odnosno biodinamskog produkta, a u ponovljenom takvom istraživanju ali u periodu od 2001. do 2005. godine postotak certificiranih popeo se na 7,37. Predviđa se da će plasman organskih i biodinamski proizvedenih vina s certifikatom na globalnom tržištu navodno do 2024. godine narasti na 43 posto!  Računa se i na to da će sve više i većih vinskih podruma postupno krenuti u pravcu organskog a možda i biodinamskoga, što se smatra i te kako dobrodošlime jer zahvajujući medijskoj snazi velikih kompanija svijest o prednostima organskog i naročito biodinamskog uzgoja ima šansu da se brže širi u masi potrošača. ♣

________________________________

SRDAČNE ČESTITKE!!! Jasna Antunović u svom podrumu (suhiucasi)

__________________________

Domaće tradicijsko, zaštićeno

SANOBORSKA ČEŠNOFKA

U prošlom izdanju Kronike Svijeta u Čaši u ovećem je prilogu bilo riječi o novije službeno zaštićenim gastronomskim specijalitetima toga kraja. Spomenuta je i sanoborska češnofka, koja je upravo dobila rješenje o nacionalnoj zaštiti zemljopisnog porijekla.  Samobor je, inače, svojedobno bio vrlo žustro krenuo i s promidžbom Samoborske salame kao svog specijaliteta, već godinama eto održava se tamo manifestacija Samoborska salamijada s ocjenjivanjem tog proizvoda i sa svečanom podjelom nagrada najboljim uzorcima, međutim ta salama, koju je u najvećoj mjeri u tržišno interesantnoj količini proizvodila tvrtka Igomat, dogurala je tek do službenog rješenja kojim je se proglašava kao zaštićeNom robnom markom Zagrebačke županije, Zagrebačka županija je i nositelj te zaštite. Rješenje o nacionalnoj zaštiti zemljopisnog podrijetla za Sanoborsku češnofku važan je prvi korak do zauzimanja statusa na europskoj gastronomskoj karti. Nositelj zaštite je udruga Sanoborska češnofka, na čelu koje je kao predsjednik Igor Runtas, on pomalo od svojega oca Zdravka Runtasa preuzima poziciju čelnika.

Iako je Svijet u Čaši u želji da potrošačima pojasni što mogu očekivati od zaštićene Sanoborske češnofke i kako će je se na tržištu – mesnica ima dosta! – uopće moći prepoznati, tražio detalje oko zaštite Sanoborske češnofke, i obećano je da će oni stići na vrijeme za objavu u prošlom izdanju Kronike na žalost oni nisu stigli, poslani su naknadno pa evo sada objave dostavjenog elaborata.

Ovo je Svijet u čaši dobio kao ilustraciu samoborske češnofke koja je zaštićena. Ako se ovako nudi u mesnicama i prodavaonicama – kako da potrošač zna je li baš riječ o zaštićenoj samoborskoj češnofki ili o nekoj drugoj kobasici, koja može biti također vrlo dobra ali isto ako može biti i bitno slabija, a po cijeni je one zaštićene…

Naziv proizvoda: SAMOBORSKA ČEŠNJOVKA / SANOBORSKA ČEŠNOFKA

Samoborska češnjovka/Samoborska češnofka je dimljena kobasica za kuhanje proizvedena od usitnjenog svinjskog, goveđeg i/ili junećeg mesa te masnog tkiva svinja uz dodatak uvarka od svježeg češnjaka i suhog bijelog vina. U kobasicu se dodaju i mljeveni crni papar, slatka mljevena paprika, tucana ljuta paprika ili ukiseljeni ljuti feferoni te kuhinjska sol i nitritna sol. Smjesa za češnofku je nadjevena u prirodno svinjsko crijevo, kobasice su složene u parove te toplo su dimljene. Češofka se konzumira kuhana, pirjana ili pečena.

Opis sirovine/sastojaka: u proizvodnji Samoborske češnjovke/Samoborske češnofke koristi se 55 do 60 posto obrezaka svinjskog mesa s 20 do 25 posto vidljive masnoće te 20 do 25 posto čistog mesa svinjske lopatice bez podlaktice s najviše pet posto vidljive masnoće. U proizvodnji se također rabi 10 do 15 posto goveđeg i/ili junećeg mesa s regije vrata, lopatice bez podlaktice i buta bez koljenice i/ili goveđi i/ili juneći obresci sa do pet posto vidljive masnoće. Masno tkivo svinja se dodaje najviše do 10 posto. Masno tkivo može biti čvrsto masno tkivo s područja svinjskog vrata i/ili leđa i/ili polučvrsto masno tkivo s područja svinjskog buta. U Samoborsku češnjovku/Samoborsku češnofku se stavlja: 2 do 4 posto uvarka od svježeg češnjaka i suhog bijelog vina. Količina mljevenog crnog papra treba biti od  jedan do tri posto, slatke mljevene paprike 0,25 do 0,5 posto, tucane ljute paprike 0,1 do 0,2 % ili ukiseljenog ljutog feferona 0,2 do 0,5 posto, kuhinjske soli jedan posto i nitritne soli jedan posto Nije dozvoljena upotreba šećera. Prirodno svinjsko crijevo za nadjev treba biti kalibra 32/34 mm. Samoborska česnofka se dimi.

Opis gotovog proizvoda – organoleptička svojstva Samoborske češnjovke/Samoborske češnofke nakon dimljenja (gotov proizvod): po površini ima tipičnu svjetliju do tamnije crveno-smeđu boju. Na presjeku je meso svijetle ružičaste boje s vidljivim komadićima masnog tkiva. Nadjev je na presjeku ujednačen, povezan i prijanja uz ovitak. Tekstura nakon dimljenja i hlađenja je mekša. Samoborska češnjovka/Samoborska češnofka pripremljena za konzumaciju ima elastičnu teksturu, jedra je i sočna u zagrizu. Ima okus kuhanog svinjskog mesa i blago je ljuta. Ima blagi zaokruženi miris dima, češnjaka i vina.

Kemijski parametri: udio ukupnih proteina mesa u gotovom proizvodu je najmanje 16 posto. Udio masti u gotovom proizvodu je najviše 30 posto. Težina gotovog proizvoda, jednog para ohlađene kobasice iznosi 250 do 300 g.

ZEMLJOPISNO PODRUČJE PROIZVODNJE Samoborska češnjovka/“Samoborska češnofka proizvodi se unutar administrativnih granica grada Samobora i okolnih 77 naselja: Beder, Bobovica, Braslovje, Bratelji, Bregana, Breganica, Budinjak,BukovjePodvrško,Celine Samoborske, Cerje Samoborsko,Domaslovec, DrežnikPodokićki, Dubrava Samoborska, Falašćak, Farkaševec Samoborski, Galgovo, Gradna, Grdanjci, Hrastina Samoborska, Jarušje, Javorek, Kladje, Klake, Klokočevec Samoborski, Konšćica,Kotari, Kostanjevec Podvrški, Lug Samoborski, Mala Jazbina, Mala Rakovica, Mali Lipovec, Manja Vas, Medsave, Molvice, Noršić Selo, Novo Selo Žumberačko, Osredek Žumberački, Osunja, Otruševec, Pavučnjak, Petkov Breg, Podgrađe Podokićko, Podvrh, Poklek, PrekrižjePlešivičko, Rakov Potok, Rude, Samoborski Otok, Savršćak, Selce Žumberačko, Sječevac, Slani Dol, Slapnica, Slavagora, Smerovišće, Stojdraga, Sveti Martin pod Okićem, Šimraki, Šipački Breg, Tisovac Žumberački, Velika Jazbina, Velika Rakovica, Veliki Lipovec, VišnjevecPodvrški, Vratnik Samoborski, Vrbovec Samoborski i Vrhovčak, smještenih u sjevero-zapadnom dijelu Hrvatske, na istočnim obroncima Samoborskog gorja koji su dio Žumberačke gore i na izlazu rijeke Gradne u nizinu rijeke Save. ♣

Gurmanskim porocima protiv covida

BAKHO OBOŽAVA ČOKOLADU…

Mnogi to dobro znaju, mnogi na žalost pojma o tome nemaju, mnogi u takvu mogućnost ne vjeruju…

Bog vina obožava ne samo ribu, janjetinu, svinjetinu, mesne prerađevine te sir, nego i sladoled, biskvit, torte, ČOKOLADU!… Poruka je to sa skupa nedavno održanog u zagrebačkom hotelu International, gdje su se, kao protagonisti, sastali znani hrvatski gastronomad Rene Bakalović, jedan od vodećih hrvatskih vinara Vlado Krauthaker, i jedna od, najavljuju je, budućih zvijezda čokoladnih pralina Zagrepčanka Ana Herović, koja u središtu grada ima malu tvornicu slastica što ih na tržište plasira po narudžbi i putem interneta preko firme Old Pilot. Ana sad na bazi prvenstveno čokolade nastoji lansirati svoju ekskluzivnu rafinirano slatku marku Praline Sweet Gabi.  Sastanak u Internationalu dogovoren je radi konkretiziranja suradnje, tako da smo nas nekolicina također nazočnih imali priliku uživati u kombinacijama čoksa-vinček (choxa & wincheck) u kojima se Bakhov ili Dionizov nektar, čak dignut i na visoku potenciju (vinjak!), nalazi ne tek kao pratitelj u čaši nego kao vrlo poželjni sastojak. Te bi kreacije uskoro mogle biti podastrte široj javosti.

Rene Bakalović i slastičarka Ana Herović, te stojeći, uz vinara Vladu Krauthakera, slijeva na desno: informatičar Denis Čuljak, Vladin djelatnik Tomislav Razumović i ugostitelj Dražen Horvat koji ima restoran u glavnom gradu Češke Pragu (suhiucasi)

Inicijator jedne, nadam se, u budućnosti osobito uspješne priče, Rene Bakalović, očito i te kako dobro svjestan (turističkog tj. gospodarskog) potencijala hrvatske eno-gastronomije a koji su tek dijelom iskorišteni, ali i te kako svjestan i činjenice da i dobar dio žitelja Lijepe naše ima jako dobru materijalnu podlogu i da je spreman i potrošiti više na nešto što je profinjenije, pozvao je Anu i Vladu na dogovor o suradnji na realizaciji ponude hrvatskih gurmanskih poroka koji bi bili u stanju privući pažnju i svjetske javnosti. Ključne riječi u ovome slučaju su čokolada i vino. Bakalović, veliki ljubitelj vrhunske čokolade, uvidio je koliku privlačnost u Europi imaju npr. praline i razne kreme/namazi na bazi orašastog voća i (tamne) čokolade, i sâm se počeo baviti kreiranjem takvih namaza prvenstveno od lješnjaka i čokolade pa i uz dodatak koje kapljice crnoga vina ili pak vrhunskog vinjaka, a Ana Herović kao profesionalna slastičarka naprosto je zaražena s pralinama. Vlado Krauthaker ovdje se odlično uklapa i kao vinar i kao destilater i kao uzgajivač lješnjaka. Vlado na bazi svojih vina proizvodi, u maniri zvijezda cognaca, stare vinjake što u javnost izlaze nakon 11-godišnjeg boravka u njegovu podrumu i po tome spadaju u opće poznatu svjetski osobito cijenjenu kategoriju XO (hors d’age). A što se tiče lješnjaka, nakon jednog prijašnjeg iskustva s njima, uzgajanima na dva hektara, sada, nakon što je te terene iskrčio, na drugima, uz rubove svojih vinograda, ima ukupno 350 stabala te biljke….

Krauthaker inače sada posjeduje ukupno 43 hektara vinograda od čega je 39 u punom rodu a četiri su blizu da to budu, na toj površini ima zasađeno ukupno 44 sorte od čega ih je dosta, ali u manjoj količini svaka, stranih, posadio ih je da vidi kako će se koja ponašati u Kutjevačkom vinogorju i sad se i one, kroz vino ili destilat, mogu lijepo u nekoj mjeri  uključiti u međunarodni projekt čokolada, vino, vinjak, bilo kao sastojci u pralinama i/ili drugim kolačima na bazi čokolade bilo kao piće za poslužiti uz neki određeni slastičarski proizvod, Vlado je sa svojim dugogodišnjim stažom iskusni i vrsni proizvođač visokopredikatnih desertnih vina, u sjajnom svjetlu pokazali su se npr. njegovi Graševina kasna berba (poluslatko), ali i slatki Graševina izborna berba prosušenih bobica i Zelenac ibpb.

Ana i Rene, cokoladni namaz, praline, crno vino…

Bakalović je zamislio da u akciju uključi i još neke vinare iz ostalih triju vinskih regija Lijepe naše (Sjeverozapadni dio, Istra, Dalmacija), i nada se da bi prva ponuda delikatesa iz zajedničkog djelovanja slastičara-chocolatiera i vinara mogla zaživjeti do ove jeseni. Najavljuje i mogućnost da se neke špice plasiraju u ekskluzivnim bombonierama i vani! Ambicije idu visoko: ima nekih naznaka da bi glasoviti svjetski proizvođač čaša Riedel, kojega na hrvatskom tržištu zastupa kuća MIVA,  mogao, nakon što je to napravio vezano uz starsku malvaziju, ići i u lansiranje čaše posebno za graševinu, pa bi se tako i tu našle vazne dodirne točke s inozemstvom.

Praline sa želeom i slatki visoki predikati

Na skupu u hotelu International prisustvovali su uz Anu, Renea te Vladu i njegovog djelatnika Tomislava Razumovića, još i Denis Čuljak iz zagrebačke IT tvrtke vezane uz informatičku djelatnost i mobilne aplikacije, te Dražen Horvat, naš ugostitej koji već godinama u glavnom gradu Češke Pragu uspješno vodi restoran Hrvatski mlin i dakako reklamira Ljepu našu…   ♣

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA A KOJE VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

_______________________­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­___

NOVO NA TREŠNJEVAČKOJ TRŽNICI u  ZAGREBU: AGROLAGUNINA MODERNA

KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu otvoren je  Agrolagunin boutique Tri kantuna. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i  dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina  (suhiucasi)

_____________________________________

VIJESTI / NEWS

Sajmovi, ocjenjivanja

VINISTRA OSTAJE, MIJENJA DATUM i MJESTO, i BRANI 0,5 PROMILA? – U svjetlu novih promjena nagore u epidemiološkom smislu i mogućeg daljnjeg razvoja negativnog trenda na tom kolosijeku, logično se nametnulo pitanje o održavanju, ove godine, tradicijskog sajma vina, maslinovog ulja i jakog pića Vinistra 2021. Organizatori su optimistični i ne odustaju, doduše sredinom travnja odrekli su se već prije najavljenog termina i, naglašavajući kako su u svakodnevnoj komunikaciji s regijskim Stožerom civilne zaštite, u tjednu ocjenjivanja vina i jakih pića općenito te ocjenjivanja Svijet malvazija u porečkom hotelu Plava laguna kao svježu su pustili vijest da će 27. Vinistra biti u lipnju, i to na otvorenome u porečkoj uvali Peškera!

– Vrlo smo sretni što smo sada, unatoč korona-krizi, nakon godinu dana pauze uspjeli organizirati ocjenjivanje vina i jakih pića općenito i 12. Svijet malvazija, kao tradicijski uvod u Vinistru. Zbog epidemioloških mjera smanjili smo broj komisija na tri, a za strane ocjenjivače iz Slovenije i Italije omogućili smo PCR i antigenski test – rekao je Nikola Benvenuti, predsjednik Vinistre, udruge vinara i vinogradara našeg najvećeg poluotoka.

Nikola Benvenuti, znani istarski vinogradar i vinar te predsjednik udruge Vinistra, s Engleskinjom Caroline Gilby MW, vinskom konzultanticom, specijalisticom za vina Srednje i Južne Europe, vinskim piscem i suradnicom Decantera, The Drinks Businessa, Hugha Johnsona, autoricom knjiga o kapljici Bugarske, Rumunjske i Moldavije. Ona je već bila na čelu ocjenjivačke komisije na Vinistri, a ove godine zbog okolnosti vezanih uz pandemiju Vinistru i njena vina prati od kuće

– Na ovogodišnje ocjenjivanje ukupno je stiglo 415 uzoraka vina i 20 jakih alkoholnih pića, to je oko 15 posto manje nego prijašnjih godina, i očekivano je s obzirom na korona-krizu. Na 12. Svijetu malvazija, neformalnom svjetskom prvenstvu ove sorte, ocijenjeno je 220 uzoraka, iz Hrvatske ih je bilo 166, iz Italije 24, Slovenije 20, te iz Španjolske i Grčke po pet. Što se tiče svježih vina, prema kušanim uzorcima mogu reći da je berba 2020. bila odlična, dok su odležana vina punog i zaokruženog okusa – istaknuo je Mario Staver, predsjednik ocjenjivačke komisije.

Objavljeni su i rezultati ocjenjianja, evo i glavnih dobitnika:

Puse šampionu, djevojke u transu: Klaudio Tomaz osvojio je titulu šampiona za mladi teran (Teran Barbarossa 2020) na ocjenjivanju za Vinistru 2021

Malvazija Collina iz 2016 obitelji Cattunar iz Nove Vasi pored Brtonigle šampion je u kategoriji zrelih malvazija; Teran Barbarossa 2020 Vina Tomaz iz Motovuna šampionsku je titulu osvojio u kategoriji svježih terana, dok je u kategoriji zrelih terana ta titula pripala vinu Santa Lucia 2018. obitelji Kozlović iz Momjana. U kategoriji zrelih refoška šampion je Capo d’Istria 2013. slovenskog Vinakopera. Dodijeljeno je i pet Velikih zlatnih medalja za osvojenih najmanje 92 boda, pripale su uzorku San Salvatore muškat bijeli 2015 obitelji Bennvenutiiz Kaldira, zatim uzorcima Muškat žuti 2019 od Capo vina iz Fernetića; Malvasia volcanica iz 1956 španjolskog proizvođača El Grifo Canari; Merlot 2017. od Vina Siljan iz Krnice, osvajač  Velikog zlata je i Aura biska ekstra iz 2021 od buzetske destilerije Aura.

Podijeljeno je još 139 zlatnih i 16 srebrnih medalja Ove godine pravo na oznaku IQ – istarska kvaliteta ostvarilo je 24 vinara za malvazije i sedam za teran.

Denis Bernobić iz Markovca pokraj Višnjana, osvojio je šampionsku titulu u kategoriji svježe Malvazije. U pripetavanju s još tri iznimne malvazije njegovo vino odnijelo je pobjedu. Ovo je ujedno najveće iznenađenje na ocjenjivanju vina i jakih alkoholnih pića i 12. Svijetu Malvazija koje se sredinom travnja tradicionalno održalo u porečkom hotelu Parentium Plava Laguna.

–  Moja obitelj u vinarstvu je već četiri generacije, ali posljednjih nekoliko godina fokus je na vinima vrhunske kvalitete. Šampionska titula veliki je uspjeh, moram priznati i iznenađenje, ali i priznanje i poticaj da nastavimo dalje u istom smjeru – ističe Denis Bernobić.

Samo najbolje iz Istre

Da je Vinistra jedan od simbola Poreča i Istre potvrdili su porečki gradonačelnik Loris Peršurić i direktor TZ grada Poreča Nenad Valenik, a Emil Perdec, predstavnik Plave Lagune, hotelske kuće koja je godinama partner ovoj regionalnoj vinskoj manifestaciji, istaknuo je kako se turistički radnici neopisivo vesele manifestacijama u ovim izazovnim vremenima, posebno onima kojima je u fokusu doživljaj i hedonizam, a upravo to nude istarska vina.

Ubrzo nakon potpisivana ugovora o suradnji s tvrtkom Savičenta udruga Vinistra je za vinoljupce u ekskluzivnom prostoru u kaštelu Morosini Grimani u Svetvičentu upravo otvorila prodajni punkt i ukojemu na tjednoj razini planira i organizirati tečajeve sljubljivanja vrhunskih istarskih vina i sireva.

Inače, u svjetlu ponovne inicijative da se ukine sada dopuštenih maksimalnih 0,5 promila alkohola u krvi vozača u prometu, kažimo i to da su među prvima nezadovoljstvo s predloženih moguće novih 0,0 promila javno izrazili istarski vinogradari i vinari.

Proširila se eto vijest o tome da je dio novog nacionalnog plana sigurnosti u cestovnom prometu u Hrvatskoj koji bi trebao stupiti na snagu do 2030. uvođenje režima od 0,0 promila, s time da se s tih jednom prije već nametnutih pa onda ipak ubrzo povučenih 0,0 ponovno starta s 2023. godinom.

Ne niječući da se, posebice u posljednje vrijeme, na hrvatskim prometnicama dogodio veliki broj stravičnih nesreća koje su skrivili upravo alkoholizirani vozači, i to s utvrđenim popriličnim sadržajem alkohola u krvi, te naglašavajući kako podržavaju odgovornu konzumaciju alkoholnih pića i skrećući pažnju na to da bi dugoročno rješenje za smanjenje prometnih nesreća u nas trebalo potražiti prije na nekim drugim stranama nego tek jednostavno u kresanju 0,5 na 0,0 promila, istarski vinari zalažu se da na snazi ostane sadašnja regulativa. Ukazuju na to kako su u posljednjih dvije godine mnogo štete vinogradarima i vinarima nanijeli corona i covid 19, primjerice prosječan pad prodaje u istarskim podrumima pao je i 30 posto, a kako se pandemiji još ne vidi kraj, uvođenje propisa o 0,0 promila moglo bi biti u gospodarskom smislu i kobno za brojne vinare a i ugostitelje, moguće i vrlo štetno po naš turizam općenito.

Istra i 0,0 promila?

– Istra se kvalitetom vina i ponudom u segmentu turizma napokon pozicionirala kao vrhunska eno-gastro destinacija i o tome bi trebalo voditi računa. Jedinstveni smo u tome da bi Hrvatska trebala imati propise o sigurnosti cestovnog prometa usklađene s drugim europskim turistički jakim vinskim zemljama poput Italije i Francuske u kojima je dozvoljeno 0,5 promila.  U Velikoj Britaniji dopušteno je 0,8 promila u krvi – ističe Nikola Benvenuti, predsjednik udruge Vinistra.

I prof. dr. sc. Mladen Boban sa splitskog Medicinskog fakulteta, znanstvenik koji se godinama bavi istraživanjem bioloških učinaka vina na zdravlje, kaže da se eventualnim uvođenjem 0,0 promila neizravno negiraju dokazani korisni učinci umjerenog konzumiranja vina uz jelo.

– To bi bilo i u suprotnosti s nekim drugim strateškim dokumentima i akcijskim planovima Republike Hrvatske kojima je cilj povećanje svijesti u općoj populaciji o zdravoj hrani i odgovarajućoj prehrani, pri čemu se kao pozitivan primjer najčešće ističe mediteranska prehrana. Ne smije se zaboraviti da je umjereno pijenje vina uz jelo jedan od stupova tog načina prehrane s relativno najvećim doprinosom korisnih učinaka na zdravlje. U tom kontekstu važno je napomenuti da je 2013. na inicijativu Hrvatske i šest drugih mediteranskih država, UNESCO upisao mediteransku prehranu u nematerijalnu kulturnu baštinu čovječanstva. Svjetska zdravstvena organizacija prihvaća mediteransku prehranu kao učinkovitu strategiju za prevenciju nezaraznih kroničnih bolesti kao vodećih uzroka prerane smrti na globalnoj razini – kazao je prof. Boban.  ♣

EURASIA, VINARIUM, SYRAH du MONDE – Unatoč problemima s covidom po cijelome svijetu, ocjenjivanja plemenite kapljice ne posustaju, ona već postojeća s i dužim stažom, pretežito iz zapadne hemisfere, nastavljaju se, a niču, uz poštivanje propisanih protuepidemijskih mjera, i nova, posebice u istočnome dijelu svijeta, koji postaje sve atraktivnije i važnije tržište i za Bakhov nektar.

U Moskvi je nedavno pod pokroviteljstvom OIV-a održano vrednovanje EURASIA Wine & Spirits competition 2021. Organizator priopćava da je 75 zemalja iz svijeta poslalo na ocjenu ukupno oko 300 uzoraka. Žiri, kojim je predsjedao vinski pisac Vladimir Tsapelik, znan dobro i našoj javnosti jer u više navrata boravio je kao vinski izvjestitelj u Hrvatskoj, bio je međunarodni, s članovima iz Rusije, Gruzije, SAD, Moldavije, Velike Britanije, Njemačke, Švicarske i Izraela. Hrvatskih uzoraka, javlja mi Tsapelik, nije bilo. Dodijeljeno je tri velika zlata, 40 zlata i 39 srebra.

Krajem svibnja, točnije od 27. do 30. ovog mjeseca, u Bukureštu u Rumunjskoj, koja za sebe kaže da ima 7000 godina dugačku vinogradarsko-vinarsku tradiciju, ocjenjivanje je Vinarium International Wine Contest 2021. Organizator očekuje najmanje 1200 uzoraka iz raznih zemalja svijeta. Najavljeno je da su kao ocjenjivači angažirani pomno birani vinski stručnjaci iz više zemalja, te da će, s obzirom na covid i na nužnost poštivanja protuepidemijskih mjera, dio degustatora dobiti doma neke uzorke na ocjenjivanje te da će se centrali u Bukureštu javljati s ocjenama preko video-linka. Cijena za ocjenjivanje za pet uzoraka je 70 eura za svaki, a za šest i više 60 eura po uzorku. Informacije na: daniela.paduraru@wineconsulting.ro  

CHE SYRAH, SYRAH… – U francuskom Ampuisu 1. i 2.lipnja 2021 je 15. vrednovanje Syrah du monde, svojevrsno svjetsko prvenstvo u toj sorti. Organizator očekuje najmanje 450 uzoraka syraha iz barem 26 zemalja svijeta. Vina će ocjenjivati žiri od stotinjak međunarodnih degustatora iz raznih zemalja. Podrobno na: www.syrah-du-monde.com  ♣

Festivali: Hiša Traminca na Principovcu

STEYER-MARK CUVÉE u ILOKU!Danilo Steyer iz mjesta Apače kod Gornje Radgone, slovenski Kralj Traminca, nema problema  s označavajem kapljice i apelacijom: već samo njegovo prezime STEYER upućuje na porijeklo loze i grožđa, i to u dvjema zemljama – Sloveniji (Slovenska Štajerska) i Austriji (Steiermark). Kuva se, kuva nešto zanimljivo: uskoro Steyer-Mark Cuvée u Iloku, a Hiša Traminca na – Principovcu!

Naravno, riječ je o trećem Festivalu Traminca koji je najavljen za 21. i 22. svibnja 2021., inicijator i jedan od glavnih organizatora osječki publicist Željko Garmaz javio je da se od tog termina ne odustaje! Krepát, ma ne molát!, što bi rekli Istrani, koji nemaju Traminac ali imaju zato Muškat momjanski – upravo ove godine planiran da poteče na radionici Gostujuća aromatična sorta,  sada uvedenoj na spomenutoj manifestaciji u našem najistočnijem gradu. Kako sam i objavio na blogu u Kronici SVIJET u ČAŠI – 03.2021, početak priredbe je 21. svibnja sa svečanom večerom s Michelinovom zvjezdicom  Goranom Kočišem, a izlagački dio i radionice su dan poslije.

Kad govorimo o Tramincu, on ni opsegom a ni popularnošću (još) nije sorta za koju bi se moglo reći da značajnije općenito predstavlja Lijepu našu, ali zato svoju vrlo značajnu oazu ta sorta ima u iločkom području, određenu važnost ima i za Đakovo. Po najsvježijim podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, Traminac se u Hrvatskoj prostire na ukupno 238,86 hektara. Gdje on svojom zastupljenošću stoji u  nas u odnosu na druge kultivare vinove loze moguće je vidjeti na početku ove Kronike, u prilogu Hrvatska na dlanu. Po nekim procjenama, a jednu mi je iznio Željko Garmaz, osječki novinar koji mngo putuje i obilazi vinare kako u Hrvatskoj tako i u okolnm zemljama, u nas se nešto intenzivnije Ttramincem bavi oko 60 vinskih podruma, iz Garmazovog iskustva u Iloku u Srijemu ih je 15, u Baranji bi ih bilo oko sedam, kao i u Kutjevačkom vinogorju, Đakovo i Trnava navodno ih broje  oko četiri (po tramincu je znan podrum Đakovake nadbiskupije!), u Moslavini bi se, po Garmazu, moglo spomenuti dvojicu, u Međimurju četvero, u Hrvatskom zagorju osam ili devet vinogradara-vinara, na Plešivici možda čak šestero….

Danilo Steyer

Posebno emotivna radionica vezana uvelike i uz traminac trebala bi u Iloku biti ona posvećena enologinji Veri Zimi koja je nakon 17 godina rada u Iločkim podrumima nedavno otišla u mirovinu.  Radionica s posebnim značenjem je svakako i ona što će je voditi slovenski Kralj Traminca Danilo Steyer, koji ima 10-godišnje iskustvo u organizaciji  Festivala traminca u Deželi.  Novinar Ivo Kozarčanin priprema radionicu na temu Ledene berbe Traminca. Svoje pak tramince u amber odnosno  jantarnoj verziji posebno će predstaviti Srđan Barić iz Križevaca (Anarhist) i Dominik Jagunić s Plešivice. Premijerno će s tramincem nastupiti Kutjevčanin Sontacchi. Bruno Graberšek najavio je radionicu s tramincima koji se proizvode po pravilima što im onda jamče eko-certifikat. Publicist Tomislav Ivanović iz Beogada održat će izlaganje o tramincima s Fruške Gore. Francuz Marc Tempé trebao bi predstaviti neke alzaške tramince, a talijanski sommelier Luca Gardini tramince Alto Adigea odnosno Južnog Tirola.

S ocjenjivanja traminaca za Festival traminca u Iloku. Komisija br. 1 sommeliera Marija Mestrovića, voditelja zagrebačkog restorana Kaiser gdje je bila degustacija. Dolje: komisija 2, Željka Bročilovića Carlosa (suhiucasi)

A za uvod u atraktivan mjesec traminca izabran je datum 3. svibnja u Zagrebu – riječ je o međunarodnom ocjenjivanju vina od sorte Traminac (uz hrvatske tramince očekivani su i oni iz vana, a uz hrvatske ocjenjivače također i oni iz vana), kao mjesto degustacije određen je restoran Kaiser što ga na Kajzerici vodi znani zagebački sommelier Mario Meštrović. Određena su bila dva stručna žirija sa po pet degustatora uključujući i predsjednika grupe, covid19 se na žalost umiješao i pomrsio račune, s popisa kušača u posljednji je čas eliminirao isprva predviđenog, također znanog zagrebačkog sommeliera, predavača na tečajevima Hrvatskog sommelier kluba Darka Lugarića. Svijet u čaši zavirio je na degustaciju i zatekao sljedeće ocjenjivače: Franju Francema, Ivanu Puhelek, Krešu Ivančića i Slovenca Brunu Gaberšeka koji su radili pod vodstvom Marija Meštrovića, dok su drugu ocjenjivačku komisiju, pod vodstvom Željka Bročilovića Carlosa, činili Saša Špiranec i Ivo Kozarčanin iz Hrvatske, te Igor Luković iz Srbije i Zoltan Gyorffy iz Mađarske. Na provjeri su bili ukupno 84 uzoraka iz Hrvatske i tri uzorka iz Mađarske. Među tih 87 vina našlo ih se sedam rađenih uz (dužu) maceraciju popraćenu alkoholnom fermentacijom, a zgodno je spomenuti i to da su se među 87 traminaca našli i oni što izlaze iz podruma pod imenom i prezimenom dviju popularnih osoba, konkretno pjevača Dražena Zečića i glumca Zlatka Ožbolta! Obvezni uvjeti za sudjelovanje na ovome ocjenjivanju, izjavio je jedan od glavnih organizatora ocjenjivanja Željko Garmaz,  bili su to da se vino finalizira do butelje i to da pri izlasku iz podruma ima svoju etiketu koja govori o njegovu identitetu. Kao prag za zlatnu medalju određen je bio minimum od 90  bodova, za platinastu medalju trebalo je skupiti najmanje 95/100 bodova. Ocjenjivanje sam napustio malo prije kraja, do tog trenutka kad sam otišao isplivalo je sedam etiketa okićenih platinastom medaljom…♣

LAUBA 2021: NOVI DATUM i MJESTO – Pandemija remeti planove: tradicijski Lauba Grand Tasting, dosad održavan u znanom zagrebačkom prostoru Lauba i za 2021. svojedobno najavljen za kraj travnja i početak svibnja, premješten je i datumski i lokacijski. Organizator – tvrtka Vinart, obznanio je da su novi termini 3. i 4. lipnja, a novo, u epidemiološkom smislu prikladnije  mjesto trebao bi biti otvoreni prostor sa sjeverne strane zagrebačkog Muzeja za suvremenu umjetnost. ♣

Tri izazova iz jugoistočne Europe

TRNJAK POSLIJE PLAVCA, a PRIJE VRANCA – Posložilo se, dosad, i bolje nego što sam se još do nedavno usudio i zamisliti: nekako taman uz moju objavu, u izdanju Kronike SVIJETA u ČAŠI za ožujak 2021,  te tekstova o Plavcu malome i o intrigantnome trisu iz jugoistočne Europe s članovima Plavcem malim, Trnjakom i Vrancem,  održano je, u Vinskome klubu u Zagrebu za grupu vinskih novnara i sommeliera-ugostitelja, kušanje nekih 37 dalmatinskih plavaca, a ubrzo potom, uoči izlaska Kronike SVIJETA u ČAŠI za travanj 2021, priređena je, za struku i u istome prostoru, degustacija petnajstak trnjaka, što iz Hrvatske što iz Bosne i Hercegovine. I odmah se počelo raditi na organizaciji organoleptičkog vrednovanja vranaca!

O kušanim plavcima smo već moji kolege i ja objavili dojmove, što se tiče trnjka složni smo u tome da se predstavio na vrlo visokom nivou, a za vrance, s kojima smo se imali lijepih prilika družiti lani i predlani i u Crnoj Gori i u Makedoniji, uz međunarodni praznik Vranca u listopadu, ali i na nekoliko prezentacija u Metropoli – ne sumnjamo da će oduševiti…

Trnjak, kojega prati glas da kroz vegetaciju do berbe lijepo nakuplja slador (alkohol, snaga, toplina; maligani od 13,5 vol% naviše, većina vina bila je s 14,5 do 15 vol%) ali i da istodobno uspijeva sjajno zadržati kiseline (svježinu), pokazao je monumentalnost – gustoću, visoku koncentriranost, ekstraktnost, potentnost,  uzorci i iz Dalmatinske zagore i iz Hercegovine odisali su mineralnošću, ali u aromatskome smislu oni iz Dalmatinske zagore bili su nešto uvjerljiviji u izričaju voćnosti, dok su oni s hercegovačkoga krša bili jači u izričaju prosušenog voća, začinskog bilja i kamena. Vina na ovome kušanju pokazala su se uglavnom unutar jedne stiliastike, tek jedno je malo pobjeglo, u smislu dosta izražene slatkoće i aromatikom u pravcu naglašene prosušenosti grožđa.  Kao i uvijek u grupi uzoraka, neki su se predstavili kao više zreli i razvijeni, profinjeni i elegantni, a neki kao tek na putu da to postignu, napomenuti tu valja da je na ovoj degustaciji bilo trnjaka – koji, inače, traži duže dozrijevanje i odležavanje u kojemu se i dodatno razvija – iz različitih godina berbe, od daleke 2012. pa do recentne 2020, dakle  neki uzorci ne nalaze se još na tržištu, štaviše nekima trebaju još godine dok budu spremni za izlazak a poslani su nam tek kao informacija da postoje i da se bolje upoznamo s time kako se trnjak kao vino razvija kroz vrijeme. Ovo u zagrebačkom Vinskom klubu nije bilo i ocjenjivanje vina za vinska vodiče.

Krešimir Šesnić, Darko Lugarić, Saša Zec, Branimir Turk, Tomo Jakopović, Ivo Kozarčanin, Miro Barec, Domagoj Jakopović Ribafish (suhiucasi)

Evo i manekena-sudionika u reviji, a redosljed na svoj način daje naslutiti dojmove što su ih oni najbolji izazvali kod kušača.

NUIĆ 2012; ŠKEGRO Carsus Trnjak 2017; NUIĆ 2017;  NUIĆ 2016; GRABOVAC Trnjak riserva 2017; GAŠPAR 2020; GAŠPAR 2019;  PILAČ 2017;  FRANIĆ 2019;   Ivica RADALJ  2018; FRANIĆ 2015;  FRANIĆ 2017;  NUIĆ ROSÉ 2019

Kao najsjajnije zvijezde toga dana iskočili su Trnjak 2012 od Nuića i, od mladih, Trnjak 2020 barrel sample od Gašpara,  a kao zvijezda pak na tanjuru bio je gulaš od mesa Enjingijevih angusa (Vrutak!) kojega je dan prije majstorski pripremio Ivo Kozarčanin.

Novo iz Pupitresa

BILJEŠKE o VINU –  Limitirano izdanje od samo 400 kopija, ručno šivane korice od eko-kože, dva u jednom: detaljan vodič kroz kušanje vina i radna bilježnica za impresije – novi poslovni pothvat zagrebačke sommelierke Jelene Šimić Valentić koja je, nakon dugog razdoblja rada u visokom ugostiteljstvu u Metropoli, prije nekoliko godina postala vlasnicom i voditeljicom danas poznatog  wine-bara Pupitres u središtu glavnoga grada Lijepe naše, cijenjenog među ljubiteljima plemenite kapljice kako po bogatom izboru etiketa za kušanje tako i po vrlo kvalitetnim vinskim radionicama – dosad ih je bilo više od 800! – u Jeleninoj režiji.

Bilješke o vinu nova su priča poznate sommelierke Jelene Šimić Valentić, limitirana edicija od 400 komada (cijena 295 kn) za sada jedinstvenog vodiča kroz kušanje vina koji se sastoji od dva dijela. U prvome je detaljno naznačen kako opisati, a u drugom, rezerviranom za zapis impresija na bazi osobnih osjećaja, ima mjesta za popratiti čak 200 vina. Nećete pisati samo o boji, mirisima i okusima, zabilježit ćete gdje ste i s kim ste kušali vino, jer to je, kaže Jelena, jednako važan podatak. Vino je emocija, važno je zabilježiti kako ste se osjećali dok ste ga pili, i na taj način otkrit ćete njegovu novu dimenziju, veli Jelena.

– Ovom knjigom u kojoj je uz ocjene vinima te opise vina moguće, s obzirom da ima dovoljno mjesta, zabilježiti i to s kime se u društvu vino degustiralo željela sam pokazati koliko je važno voditi ozbiljne i detaljne bilješke o vinu, koje je ne samo piće nego i emocija. Tako se fokusiraš na vino, usavršavaš se, nepce postaje sofisticiranije, okus istančaniji, doživljaj je dublji – ističe Jelena.

Na ideju o knjižici Jelena je došla lani u vrijeme punog naleta pandemije, zbog koje je njezin mali bar sa četrdesetak mjesta zbog epidemioloških mjera više zatvoren nego otvoren. Na vinskim radionicama primijetila sam da ljudi vole zapisivati impresije o vinima koja su pili, pogotovu ako su njima oduševljeni. Traže po torbama rokovnike, pišu po salvetama, vole papir, iako živimo u digitalnom vremenu, otud zamisao o knjižici, dodaje Jelena kojoj je vino velika strast i koja se dakako posebno veseli tome što ima naznaka da bi se mjere Strožera mogle ublažiti i da će njen wine bar u Frankopanskoj od sredine lipnja proraditi opet punom parom.  ♣

Abeceda vina

BAKHOV POZDRAV IZ HRVATSKE – Zagrepčanin Zoran Lutz, vrlo neumorni umirovljenik iz redova grafičara, vjerni podanik boga Bakha, posljednjih desetak godina otkako je zatvorio svoje poduzeće Arakart  za tiskarske usluge i dalje je vrlo aktivan u izdavaštvu, s time što se fokusirao na temu vina i duboko koncentrirao na kreiranje informativno-poučnih publikacija te raznih reklamnih brošura posvećenih plemenitoj kapljici.  U okviru svojega hobija i u suradnji s tvrtkom Indugraf koju vodi njegov prijatelj  krenuo je najprije u osmišljavanje vinskih kalendara, a, nakon što se zbog bolesti sa scene povukao znani naš vinski pisac Srećko Ljubljanović i prestao s izdavanjem svog Vinskog vodiča, Lutz je, smatrajući da vino kao simbol hedonizma, plemenitosti i gospodarstva te kao obilježje Lijepe naše zavrjeđuje bolju promociju i na edukativan način kvalitetno približavanje široj javnosti, pa je i sam jače zapeo u toj aktivnosti.

Lutz je svake godine kroz posljednje desetljeće objelodanio vinski kalendar s fotografijama grozdova autohtonih hrvatskih kultivara, s različitim kratkim objašnjenjima o sezonskim radovima u trsju, s popisom vinskih praznika i s popisom godišnjih događanja na hrvatskoj vinskoj sceni. Onda je krenuo u osmišljavanje i objavu manjih brošura na temu vina s fotkama i s opisima vinskih kultivara, popisom vina, savjetima oko sljubljivanja vina s jelom. Uglavnom, zamslio je da s vremenom njegov postojeći projekt preraste u nešto što bi na popularan i zabavan i praktičan način širilo kulturu vina i bilo i svojevrsna turistička promidžba i vina i eno-gastro i turističke Hrvatske.  Plan mu je knjižicu, koja bi izlazila svake druge ili treće godine, unaprijediti novim prikladnim sadržajima, primjerice prezentacijama pojedinih hrvatskih vinogradarskih područja, dodavanjem popisa i adresa proizvođača vina i vinoteka, dakako popraćeno s jezgrovitim opisom vinskih podruma odnosno (malo)prodajnih punktova,  i pretvoriti je u svojevrstan praktičan mini-vodič eno-gastro Hrvatskom.  ♣

Neki novi Bakhovi djelatnici…

Iwek Kozarčanin (sasvim desno), Josip Barundić Vina Barun, Drago Prstac i Tomo Jakopović

OD NOVINARSTVA DO MANZONIJA – Poznati zagrebački novinar Ivo Kozarčanin, s novinarskim iskustvom u izdanjima novinske i nakladničke kuće Vjesnik te potom i iz najčitanijega 24sata, Bakhov sin s nadimkom, te autor knjigice Škola vina Bakhova sina sadržaja tipa vinske abecede, nakon što je prešao u slobodnjake pera, ovih dana eto postao je, ne zatvarajući vrata žurnalizma, na neki način opet početnik, konkretno otvorio svoj novi start – kao nezavisni vinogradar, s ciljem da postane šampanjer. Upravo posljednjeg dana travnja na svom Iwek-bregu, zapravo Gizniku i mikrolokaciji Rupica ponad Samobora posadio je, uz pomoć pajdaša iz vinske branše – zagrebačkog sommeliera Tome Jakopovića te Josipa Barundića Baruna i njegova Strikana Drage Prstaca  (prikladno prezime baš uz kvalitetan pjenušac!) iz kardinalskog sjedišta Krašića, u devet redova nekih 180 cijepova sorte Manzoni, cilj je Iweku grožđe pretvoriti, klasičnom metodom drugog vrenja u boci, u Iwekov Bubbly brzut na tur.  Do prvog gutljaja tog bubblyja u punoj formi trebat će pričekati najmanje osam godina, naime Iwekove ambicije su visoke i traže i vrijeme, najprije svakako četiri godine do prvog roda za bazno vino, potom nakon šampanjizacije baze i najmanje tri godine dozrijevanja pjenušca u boci na finom talogu prije degoržiranja pa potom barem još godinu dana odležavanja u butelji nakon degoržiranja. ♣

Tomislav Tolušić

IZ CARSTVA POLITIKE u RAJ BAKHA – Donedavni ministar poljoprivrede RH Tomislav Tolušić izlaskom iz visoke politike ušao je visoko u vino! Bez vinograda, zasad, međutim i bez improvizacije. Grožđe u ovome trenutku, istina, otkupuje, ali oko odabira sirovine i oko prerade pomaže mu iskusna enologinja Ivana Nemet, koja je po vinskim pitanjima radila u Feravinu i u PP Orahovici. Tolušić kod Virovitice, gdje ima vinaski podrum, za sadnju vinove loze priprema nekih tri do četiri hektara terena! Njegova vina već su u prodaji, a nudi graševinu, sauvignon, chardonnay (sur lie), te crnjak, mješavinu najvjerojatnije od merlota, cabernet sauvignona i cabernet franca, rađenu u – amforama! ♣

Miroslav Škoro – političar

S VEDRIM NOTAMA i GRAŠEVINOM u ARENU POLITIKE – Slavonac Miroslav Škoro okušao se kao glazbenik i pjevač, čuvar ravnice (Ne dirajte mi ravnicu…) potom i kao vinar, i to s graševinom iz vinograda u Kutjevu i nastalom bistrom glavom i vrijednom rukom enologinje Josipe Andrijanić, znane pod nadimkom Cipelice lutalice. Onda je Miroslav velike ambicije počeo pokazivati u politici. Postao je vođom oveće oporbene stranke, kad nije prošao u borbi za fotelju na drugim visokim političkim instancama, krenuo je u lov na sjedalicu gradonačenika Zagreba. Sredinom svibnja nakon izbora vidjet će se kako će taj lov završiti i hoće li apetite zadovoljiti – tek možda povratkom u ravnicu… I Osijek i Đakovo imaju lijepe katedrale… ♣

Show&Winebusiness: I KYLIE MINOGUE PODLEGLA DIONIZU – Još jedno ime iz svijeta poznatih i popularnih uključilo se u vinski biznis. Riječ je o pjevačici Kylie Minogue, koja je upravo promovirala i svoj novi pjenušac, riječ je o proseccu proizvedenome od 85 posto sorte Glera i 15 posto Pinota crnog, u znanoj vinskoj kući Zonin u Gambellari u Venetu. Kylie se uključila u vinski segment proše godine, i pod brandom kylieminoguewines preko londonskog distributera vina Benchmark Drinks do sada je već uspjela plasirati ukupno milijun butelja! Na slici je Kylie doduše s crnjakom, snimka je napravljena dok je još vladao zimski režim pijenja vina, sad kako je zatoplilo i kako idemo prema još toplijemu dolazi red na lepršavi ružičasti prosecco… Hoćemo li Kylie vidjeti s tim njenim pjenušcem uskoro – točnije 11. lipnja 2021, na Terasi Oleander zagrebačkog hotela Esplanade, na petom festivalu pjenušaca u Zagrebu, u organizaciji Marije Vukelić i Nine Levičnik?

U Kylino vinsko stado spadaju još dvije etikete roséa iz francuske Provence, jedan sauvignon iz vinogorja Côtes de Gascogne, jedan španjolski pjenušac cava, zatim merlot francuske apelacije Vin de Pays d’Oc, kao i australski Margaret River Chardonnay, u fazi kreacije sad je još jedan australac, Yara Yara Pinot noir. ♣

Prisjećanje na nekadašnje glazbene dane…

Miroslav Papić Pajo

SJETNO, UZ – BACH(us)OVU TOCCATU! – Zagrepčanin Miroslav Papić, generacija 1941., preživio, i ne znajući za to!, drugi svjetski rat, u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća glazbenik, poslije s dva desetljeća rada u svojstvu inžinjera strojarstva u oil & gas businessu u Sirte Oil Company u Gadafijevoj Libiji, a sada dobro stojeći penzić s kućama u podnožju Medvednice i na Hvaru, računa i na, oslanjajući se na glasovitog Dantea, novi životni krug, još ni iz daleka zadnji, Deveti!, a koji treba uslijediti sada nakon vladavine terora Covida 19. Majstor Papić, koji je u Libiji postao zahvalan tamošnjem crnome zlatu a nakon boravka na Hvaru navikao se,lako, na drugo crno zlato – naravno, plavac mali crni!, očekuje, dakako, da taj novi krug bude, jooooooj, dakako – dobar i dugotrajan!

Naširoko znan kao Pajo, u neka davna vremena prije nego što ga je obrlatila svemoćna nafta osnovao je i, kao trubač, vodio sastav Soul Sound Band, koji je žario i palio na popularnim plesnjacima u zagrebačkom Tucmanu u neposrednom susjedstvu HNK-a što bi završavali znakovitom i za natalitet Hrvata obećavajućom najavom završne skladbe te večeri – Zadnji ples, zadnji dogovori… A onda je SSB, znam jer sam jedan od rijetkih svjedoka, dakle dragocjen!, pretvorio u grupu Clan sa zvijezdom u nastajanju – Rajkom Dujmićem Limom, poslije alfom i omegom Novih fosila, danas legendom.

Bachova Toccata i Fuga u D-molu, grupa Clan: Papić, Mažuran, Štimac, Žilih (stoje), Dujmić Lima i Kezele Jull. Može se poslušati preko Youtubea

Uz opus s Fosilima s kojima je osvaja publiku, sjajni Lima je ljubiteljima glazbe ostavio, i u nekom drugom žanru, istinsku muzičku poslasticu – aranžman i nastup na Clanovoj snimci Bachove Toccate i Fuge u D molu. Uz Limu na klavijaturama (Hammond) i Paju na trubi, Bacha nam u jazz-rock stilu i pod paskom legendarnih urednika Vanje Lisaka i snimatelja Radana Bosnara, donose Boris Žilih – tenor-saksofon, Mato Šantek – trombon, Ante Mažuran na gitari, Branko Kezele na basu i Zdravko Štimac za bubnjevima.

Bogme, vrijedi to poslušati, i te kako!!! Svakako uz čašu ekstra vina neke starije berbe prikladne za meditativne trenutke, mogao bih spomenuti Plenkovićev Zlatan plavac neko vrijeme Grand cru a sada Grand Select, Tomčeve Amfore od prije 10 godina, Korakov syrah iz 2009, ali i Rajnski rizling 2009 i 2011, međutim i RR u potrazi za nekim starim vremenom iz 2015, Krauthakerove merlot i cabernet sauvignon od prije desetak godina, Claijevu Malvaziju Sveti Jakov, Gran teran od Coronike…  ♣

Rekonvalescent Gianni Morandi lijek za oporavak je našao u – brunellu!

BRUNELLO KAO LIJEK – Prošlo je doista mnogo godina od vremena kad smo i u Hrvatskoj rado pratili talijanski festival zabavne glazbe u Sanremu i vremena kad smo svako malo i na valovima naših radio-stanica slušali Giannija Morandija. Taj pjevač iz Bologne nije više onoliko eksponiran I u žiži kao prije, ali ne bi se moglo reći da mu je popularnost baš jako opala, tà on na Faceboku ima 1,2 milijuna sljedbenika! Neko vrijeme u ovom najnovijem periodu nije se, pa ni virtualno, pojavljivao u javnosti, ili barem ne mnogo, jer popravljajući nešto u vrtu obiteljske kuće teško se ozlijedio i zbog opeklina završio u bolnici. Ovih dana vratio se s odsluženja bolničkog roka, i očito dobro raspoložen uslikao se za Instagram da svojim obožavateljima objavi come back pa i da se pohvali novim lijekom koji troši nakon izlaska izbolnice, a to je – Brunello PianRosso ugledne montalcinske kuce Ciacci Piccolomini d’Aragona! Lijek izvrstan, bila je o njemu i recenzija u Svijetu u Čaši, nakon što ga lizne i gucne svatko bi poželio malo dužu kuru i dvostruko ozdravljenje ali – maloprodajna cijena tom lijeku je (doduše sigurno ne i za Morandija) upućuje na to da ga je ipak nužno uzimati ga u apotekarskoj količini!…   ♣

Visoka gastronomija i ljekoviti tretmani na bazi potpuno prirodnoga

Ekskluzivni hotel Al Hambra

LOŠINJSKA AL HAMBRA SA CHEFOM s DVIJE MICHELINOVE ZVJEZDICE – Slikovita uvala Čikat ovoga proljeća podiže doživljaj luksuza i hedonizma na još višu razinu te se potpuno jedinstvenim konceptom gastronomskog i wellness doživljaja svrstava uz bok vodećim svjetskim luksuznim hotelima. Raskošni Boutique Hotel Alhambra, uvršten u Top 10 najboljih hotela Europe, inače dio luksuzne kolekcije prestižnog brenda Lošinj Hotels & Villas, predstavit će iz Švicarske gostujućega chefa Christiana Kuchlera, nagrađenoga dvjema Michelinovim zvjezdicama i sa čak 18 Gault&Millau kulinarskih kapica. K tome, ovaj lošinjski brend predstavit će i ekskluzivni novi koncept s potpisom vodeće međunarodne konzultantice za spa i wellness Melisse Mettler.

Chef Kuchler

Za cjelovitost luksuznog iskustva tijekom svibanjskog boravka na otoku Lošinju, SPA i wellness direktorica za brend Lošinj Hotels & Villas te vodeća međunarodna konzultantica za luksuznu spa i wellness ponudu Melissa Mettler osmislila je potpuno novi koncept u jedinstvenoj zoni Cube Spa Alhambra, koji se temelji na prirodnom nasljeđu i ljekovitosti otoka. Ljekovite terapije i spa tretmani inspirirani biljnim svijetom otoka vitalnosti u zadivljujućem okruženju lošinjskih borova, ekskluzivna ceremonija čaja uz uživanje u bogatstvu lokalnoga bilja te jedinstvena masaža koju educirani terapeuti izvode s povezom na očima uz taktove svjetski poznate Bečke filharmonije, samo su neki od mogućih i neponovljivih doživljaja lošinjskog programa. ♣

______________________________

S vedrije strane

Travanj baranjske kuhinje: PRIGOTAVLJANJE AUTENTIČNIH JELA! – Baranja je pozvala goste, da si dobro omaste brk! Istodobno, Svijet u Čaši je preporučio: Pazite dobro da svaki zalogaj ode na pravo mjesto!

Svakog aprilskog vikenda pa do 2. svibnja u Baranji su se širom otvarala vrata seoskih domaćinstava na kojima su domaćini gostima željnima znanja otkrivali opće vještine i male skrivene tajne u prigotavljanju autentičnih baranjskih jela!

Na radionicama predviđenim za po 25 najbržih hedonista bilo je moguće upoznati se s time kako se rađaju izvorni perkelt od soma, štuka u mundiru, grah u ćupu i druge regijske I lokalne delikatese. Zainteresirani su se trebali (pri)javiti na punktovima Visit Baranja, Turistička zajednica Općine Bilje – Kopački rit i Visit Slavonia Baranja i na Facebooku  Mjesec baranjske kuhinje

Radionice su bile zamišljene tek kao uvod: organizator je odlučio da za najširu javnost u potpunosti rasvijeli baranjsku gastronomsku baštinu tako da je, uz spomenute radionice kao pozornice prikazivanja izvornih načina stvaranja raznih lokalnih jela, u ponudi predvidio i obilazak baranjskih restorana zadatak kojih je pak bio da ta ista stara jela ponude u novom, modernom ruhu. Da doživljaj na licu mjesta te sjećanje budu bogatiji, planirano je da barem dio osoblja objekta gdje je događaj bude u raskošnim baranjskim narodnim nošnjama.

Po službenom rasporedu bilo je određeno da manifestacija Mjesec baranjske kuhinje počne u subotu 10. travnja na Planini Gajić kod Filipa Golubova Cara, posljednjeg baranjskog gajdaša, te značajnog čuvara šokačke tradicije.  Uz paprikaš od pijetla (pitla) trgalo se trgance, razvlačilo lokšice, motali čikovi… Dan poslije na imanju Galić u ribarskom selu Kopačevu kao zvijezda je bio najavljen šaran na rašljama.  Evo službenog rasporeda događanja do kraja: PERKELT OD SOMA – Vinarija Gerštmajer, Zmajevac  ⦁  GOLUBOVI s TRGANCIMA – Seljačko domaćinstvo Kalinka, Gajić  ⦁  FIŠ PAPRIKAŠ Vinarija Alexandar, Kamenac ⦁  GRAH U ĆUPU –  Asztalos keramika, Suza ⦁ GUŽVARA S MAKOM i GUŽVARA S ORASIMA –  Seoski turizam Lacković, Bilje ⦁  GULAŠ OD DIVLJAČI Tri mudraca, Karanac  ⦁  ŠTUKA U MUNDIRU  –  OPG Čudesna šuma – Romulić, Bilje…   ♣

Chefovi mađioničari: MENU, NEŠTO MALO DRUKČIJE… –  Cjenovno povoljniji škampi, malo krepkije ribice, patka za vegetarijance, zabranjeno voće za desert, vino na dohvat  ruke…… Preporuke chefova Kvragića i Zlatkova.  ♣

Istarsko cjepivo na zagrebačkom Jarunu!

BENVENUTI (Dobrodošli!)! CORONA GRANDE KAO GLAVNA ZVIJEZDA!Ovaj vikend vikend je cjepljenja. Stožeri i liječnici uoči 1. svibnja objavili su: samo u petak u Zagrebu je cijepljeno oko 20.000 osoba. Glavno cjepilište Metropole je, zna se, na prostoru Zagrebačkog velesajma. Astra-zeneki odzvonilo je, sve veći je broj sretnika koji se, ne skrivajući olakšanje, hvali ulaskom u prestižno društvo Pfizera…

U susjedstvu ZV-a kao zdravilište je, 200 posto epidemiološki sigurno, proradila plaža jezera Jarun. Sunce k’o naručeno! Ambijent topao, prirodna proizvodnja vitamina D u punom zamahu. Predviđeno je da nazočni budu stalno u pokretu jer to je sportski, a nekoliko sjedalica rezervirano je bilo za one s eventualnim nus-pojavama.

Benvenuti Nikola i Albert na zagrebačkom Jarunu

Cjepljenici, uglavnom iz rizičnih i nužno privilegiranih, prioritetnih skupina – novinari, osobe bliske ugostiteljstvu i turizmu, poneka starija osoba. Naručeni, strogo protuepidemiološki, u dvije grupe, za dolazak, konkretno, u 15 i, potom, u 17 sati. Naravno, uz upozorenje: držite se, obvezno, termina za koji ste potvrdili dolazak. Na dolasku prijavak, mjerenje temperature, pričest finim malim zalogajima prigotavljanima na licu mjesta, zamišljenima da pomognu stvaranju ugodne atmosfere cjepljencima. Zakuska je obuhvatila i nekoliko sirupa – jedan ružičasti i jedan bijeli na bazi istarskih autohtonih ljekovitih sirupnih sorata i jedan crveni na bazi četiri sorte iz četiriju zemalja – Hrvatske, Italije, Francuske i Španjolske. Za zajamčeno smirenje – naime cjepljenike je trebalo psihički i psihološki odgovarajuće pripremiti za dobivanje vakcine – osigurana je i ugodna diskretna glazba uživo.

Svakako – jedinstveno cijepljenje, ovo na Jarunu u Zagrebu! Cjepivo – hrvatske proizvodnje! Napunjeno u nešto veću bočicu od onih od Pfizera i drugih bjelosvjetskih marki, naime ovo cijepljenje se obavlja s većom dozom od one propisane za druge vakcine, i nije potrebno na repete čekati osam i više tjedana.

Riječ je o cjepivu Corona Grande proizvedenome 2016. godine, te prije službenog izlaska u javnost – a to je eto bilo upravo tog petka potkraj travnja u Metropoli – gotovo pet godina ispitivano je, i nije pokazalo neke osobite nus-pojave osim potrebe za sjedenjem i opuštanjem na sjedalici odmah nakon cijepljenja…

Coronu Grande osobno su na Jarunu predstavili specijalisti oinos-medicine i tvorci cjepiva Nikola i Albert Benvenuti iz Kaldira. Pohvale braći Benvenuti i organizatoru ovoga okupljanja na Jarunu – zagrebačkoj tvrtki Vinart, jer na Jarunu na pressici i prezentaciji za novinare od kojih javnost očekuje ne tek informaciju (što nerijetko, ako je štura, bude zapravo reklama!) nego i objašnjenje proizvoda, zajedno su se pobrinuli da nama info-medijima kao prenositeljima vijesti predočenjem i specifikacije pomognu upoznati šire pučanstvo s onime čemu je namjena da završi u našem organizmu.

Corona Grande 2016 – Od kasnije pobranih i, poslije, još i dodatno kroz tri mjeseca, prosušivanih Malvazije istarske i Muškata bijelog te, s manjim udjelom, rijetke lokalne Ulovine, uzgajanih na pozicijama s nazivima Corona Grande i San Salvatore. Godište 2016 pamtit će se u Istri kao jedno od najboljih posebice za ovaj tip proizvoda, naime izmjena padalina i sunčanih perioda bila je redovne i uravnotežena. Vegetacijski razvoj u toj godini iz udžbenika omogućio je biljkama razvoj bez stresa te potpunu harmoniju kiselina i sladora u punoj zrelosti. Kasnije je prosušivanjem taj balans samo dodatno naglašen. Unatoč izraženoj slasti lijepo je očuvana svježina. Trganje je obavljeno u terminu od 10. do 15. rujna 2016.

Dr. Nikola s bočicom Corone Grande u desnoj ruci

Tehnički podaci: Područje: Istra, Motovun, Corona grande (Malvazija, Ulovina), San Salvatore (Muškat) ⦁ tip tla: fliš (bijela zemlja s laporom s vrlo malim udjelom gline) ⦁ Nadmorska visina: od 330 do 400m ⦁ Starost nasada: od 2000. – Muškat, od 2003. – Malvazija, i od 1946. – Ulovina ⦁ Omjer: malvazija 60%, muškat bijeli 35%, ulovina 5% ⦁ Prinosi: 6 tona/hektar ⦁ Tip berbe: ručna ⦁ Prerada: prosušivanje ploda prirodnim putem u natkrivenom i otvorenom prostoru u trajanju od tri mjeseca. Potom maceracija i početak fermentacije u trajanju od 10 do 15 dana, vrenje potaknuto divljim kvascima. Slijedili su prešanje i, potom, višemjesečni nastavak fermentacije u čeličnom tanku pri temperaturi od 10 do 13 °C ⦁ Dozrijevanje: godina dana u čeličnom tanku, nakon ounjenja u boci odležavalo godinu dana. ⦁ Analitički podaci: 12,5 vol %, ukupna kiselinost 6,1 g, neprovreli slador 135 g, pH 3,38

Treba još reći i to da se od početka pandemije protiv corone kao protuoružje preporučivao crni serum GranTeran Coronica, ali vjerojatno zbog ograničenih, manjih proizvedenih količina a prevelikom potražnjom s njime se, pogotovu onda kad se kroz dugi period u Istri bilježila jako povoljna epidemiološka situacija, nisu činili osobiti napori da se cijepljenje njime proširi i na druge naše krajeve, smatralo se da je bolje da zainteresirani cjepljenici po taj sirup dođu osobno u Istru, oni jače rizični možda da se još i docijepe sirupastim serumom San Salvatore….

Oltar Domovine Benvenuti

Tamo su, u Kaldiru – Benvenuti tutti!, uz Oltar DomoWine! Njega su Nikola i Albert Benvenuti dovezli sada, prigodno, iz svojega Kaldira na Jarun, taj lijepo uređeni objekt krase proizvodi samo od sirovine iz Istre, tek jedan hommage – kroz Caldierosso – ukazan je našoj zajednici Europskoj Uniji, naime u tome su uzorku sirovine također uzgojene u Istri ali globalno znane kao porijeklom iz četiriju južnoeuropskih zemalja – Hrvatske, Italije, Francuske i Španjolske… ♣

ISPRAĆAJ COVIDA19? – Sasvim slučajno, odnekud iz tame povijesti (debelo prašnjavog albuma!) izletjela je fotka iz mladih dana. Bilo je to vrijeme novinarskih početaka i pisanja o glazbi u tadašnjim popularnim tjednicima Vikend i Studio. Vikend je bitno utjecao na to da glazba malo-pomalo bude potisnuta u drugi plan, primarnima su postali ugostiteljstvo i turizam. Ta važna gospodarska kategorija, ali i obiteljsko nasljeđe – po mami, koja je rodom iz ribarskog mjesta Kali na Ugljanu, žilama mi je tekao plavac mali a po tati Istraninu s Pazinštine pak teran, i kako nisam imao plemenitaški pedigre za tako jako plavu krv te kako sam se rodio i živio u Zagrebu morao sam za razrjeđivanje koristiti graševinu! – zaslužni su bili da se pojam gastro-turizam kao predmet moje profesije obogatio znakovitime eno, naglasak je i do danas ostao na Bakhovu nektaru, s time što je nekad jako popularni tjednik Vikend kao radno mjesto zamijenila specijalizirana revija Svijet u Čaši.

Evo, i jedne od najnovijih fotki, još sam – valjda uvelike zahvaljujući antioksidantima crnovinske provenijencije, živ(ahan), a ovim strogim izgledom s borama i sa sugestivnom, jačim vjetrom kreiranom, frizurom borisnom johnsonicom  te hrapavim glasom i prijetećim parolama I feel good… nastojim iz naše Lijepe naše čim prije zauvijek ispratiti taj vražji duet corona&covid19…  ♣

__________________________

_______________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

kroz / through  

 

POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE

Vodič za pametnu kupnju – 04. 2021 – Hints to the smart purchase

Legenda

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s potencijalom odležavanja / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with quite a long ageing potential

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting.

.Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

 –   Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, ipak, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

 – 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti svakako uz hranu/drink with food

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

(mpc/pp: XL) MARANY 2019 – TOMAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: nema službenih informacija/no official information; vjerojatno je riječ o nizu sorata zasađenih u vlastitom vinogradu/probably many varieties planted in the own vineyard • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski, biodinamički)/nature friendly (organic, biodynamic) – službeni znak Eko na etiketi/official Eco sign on the label: ne/no ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 4 tjedna/weeks & alkoholno vrenje/fermentation: amphora (qvevri) • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2000 lit) – koliko dugo/how long: 12 mjeseci/months – filtrirano/filtered: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška, teretna (nepotrebno!) • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO kvalitetno s kzp/quality with the controlled origin • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE is: s oksidativnom notom – tipa orange  • ima kompleksnost • s obilježjem tradicije • drukčije • toplo • s mladenačkim nabojem • rustikalno • s današnjeg, modernog aspekta djeluje kao još nedovršeno • lijepo se pije uz hranu • može trajati – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM maglušasto ■ NA NOSU upućuje na maceraciju s fermentacijom • mineralno • na voćnost, slabije (voće: dinja / sušeno) • na vegetalno/herbalno, diskretno • začinsko bilje/mirodije • na osjet kvasaca – kruha – plemenitog drveta ■ U USTIMA solidno zaobljeno • tanin: živ – malo steže usta • okus slankast – fino gorkast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • gorkastog – dosta dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ • • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina/uncork the bottle one hour before serving the wine • čaša/glass: srednja/medium size one –  tip/type: bordeaux, • 14-15 C

Dalmacija / Dalmatia

 (mpc/pp: XL-XXL) DRAGA RISERVA 2017 – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 450 m • sorta/variety: Kujundžuša,Pošip, Žilavka, Chardonnay, Sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • koliko dugo/how long: 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork – DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dalmatinka zagora, Imotski • suho • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly applied – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE is: ozbiljno • kompleksno • moderno • sadržajno • sočno • dotjerano • skladno • ima eleganciju • dinamično – s nervom • u suglasju sa: tipologijom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije – uz hranu • može trajati – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • slamnato žuto ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno • upućuje na mineralno • na mirodije (slatke), iskazano s mjerom • na osjet maslaca – plemenitog drveta – fino paljenoga/dima, nijansa (osobno bih više volio da je ta začinska nota tanja) – voćnost (plodovi: domaći – bijeli – žuti/ koštićavi – svježi zreli • na floralno (cvijeće: bijelo) • med, dodir  ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • okus sugerira slast – slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • živog – dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: pečena riba, teletina, janjetina…) • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne, • 12-14   ̊C

(mpc/pp: M) POŠIP 2019 Selekcija – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga • sorta/variety: Pošip ■ PODRUM/CELLAR: dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel – 6 mjseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dalmatinska zagora • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly applied • čitljivo/legible: stražnja etiketa slabo, zbog sitnih slova i lošeg kontrasta između boje slova i podloge/the back label badly, to small fonts and to weak colour of the font

VINO je/WINE is: dotjerano • skladno • svježe • dopadljivo • ima kompleksnost ■ IZGLEDOM živahno • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/zeleni – bijeli/koštićavi – jabuka, citrusna nijansa) • mineralno ■ U USTIMA mekano • živo • s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • trajnost u ustima solidna. ■ SERVICE:  ⇑ čaša/glass: srednja/medium size one –  tip/type: bordeaux  10-12C

 (mpc/pp: XXL) MODRO JEZERO RISERVA 2016 – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga, Podvornica • Vučja Draga kosina/slope; Podvornica visoravan/plain • nadmorska visina/altitude: 450 m & 280 m • sorta/variety: Cabernet sauvignon, Vranac Trnjak, Merlot • loze stare/vines old: 12 – 20 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 7000 i 5000 loza/vines per ha • uzgojni oblik/breeding system: guyot & cordon • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski • prinos po trsu/yield per vine: 0,70 kg – 1 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: cca 30  dana/days – alkoholno vrenje: u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • koliko dugo/how long: 24 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 6000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dalmatinska zagora, Imotski • suho • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly applied – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE is: impresivno • ozbiljno • kompleksno • moderno • sadržajno • bogato • gusto – mesnato • vrlo toplo • s karakterom • skladno • na kolosijeku elegancije (traži još vremena!) • dinamično – s nervom • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom/sortama • za piti uz hranu • za pet do šest godina vrlo prikladno i  uz meditaciju • u sponu – može trajati – treba mu ostaviti još vremena u boci, da se razvije do kraja ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – s još ljubičastom nijansom! • (tamno/neprobojno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjerene jačine • lijepo razvijeno ali još  ne i dovoljno • upućuje na mineralno • te na mirodije (slatke – pikantne) i na osjet paljenoga – vanilije – čokolade, iskazano s mjerom ali još uvijek malo nadjačavajući voćnost • na voćnost (plodovi: domaći/plavi, koštićavi, bobičasti) • na vegetalno/herbalno, umjereno ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto – koncetrirano • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankast – fino gorkast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • živog – fino  gorkastog – dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗  ⇒  •   (preporuka za jelo/dish recommendation: stewed red fish, red meat, hard matured cheeses…) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati / uncork the bottle some hours before serving the wine – decanting recommended • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux. • 16-18   ̊C

 (mpc/pp: XL-XXL) TRNJAK RISERVA 2017 – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: iMOTSKI ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga • sorta/variety: Trnjak ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • koliko dugo/how long: 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dalmatinska zagora, Imotski • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly applied – elegant

VINO je/WINE is: kompleksno • moderno • svježe • sadržajno • toplo • sočno • skladno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hranu • može trajati – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci nijansa • ima šanse za duže odležavanje i, pritom, i za daljnji razvoj ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatna • tamno ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na voćnost (plodovi: domaći/ plavi /bobičasti svježi • na vegetalno/herbalno, umjereno • mirodije (slatke), iskazano s mjerom • osjet plemenitog drveta – nijanse paljenoga – na kraju kao da odaje i malo badema ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus slankast – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: crveno meso s roštilja, pirjano, zreli tvrdi punomasni njegovani sirevi ) • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux • 16-18   ̊C

Slavonija / Slavonia

 (mpc/pp: M–L) ŽERJAVINA 2019 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Žerjavina/Zierfandler ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Slavonija Kutjevo • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE is: na svoj način kompleksno • dotjerano • skladno • s mladenačkim nabojem • u špici (koja može trajati) – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci • s obzirom na slanost i lijepu kiselost moglo bi odlično poslužiti kao pomoć sorti ili mješavini sorata kojima bi radi svježine dobro došlo još kiselosti ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žuto ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na na voćnost (plodovi: domaći/zeleni – bijeli / koštićavi – svježe • na floralno (cvijeće: svježe/bijelo • na vegetalno – diskretno • začinsko bilje – s mjerom – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno • okus sugerira slankasto – fino gorkasto – s izraženijom je kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – kiselkastog – srednje dugog završetka ■ SERVICE:  ⇗  • čaša/glass: srednja/medium size one – tip/type: bordeaux, • 8-10   ̊C

 (mpc/pp: M–L) BLAUBURGER 2019 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zlatna dolina, Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Blauburger ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO, Kutjevo • suho/dry • 13,5 vol%

VINO je/WINE is: donekle kompleksno • toplo • sočno • ima karakter • zrelo • skladno • svježe • s dosta živosti • u suglasju sa: tipologijom – sortom/sortama – dobi • lijepo / lako se pije – uz hranu – i na dužu stazu • u špici (koja može trajati) ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko–ljubičasti odsjaj • tamno/neprobojno • već oku sugerira punoću tkiva ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/crveni – plavi / koštićavi – bobičasti – svježi • na vegetalno/herbalno – diskretno ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: uglađen • okus slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – solidno dugog završetka ■ SERVICE:  ⇑ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: predjela poput hladnih narezaka/mlađi i meki sir, finija salama/kobasica, slanina, tjestenine s umakom na bazi mesa, burgeri, svinjetina s roštilja) • čaša/glass: srednja/medium size one  –  tip/type: bordeaux • 14-16  ̊C

—————–SMOTRA: TRNJAK ——————-

S kušanja vina od sorte Trnjak u zagrebačkom Vinskom klubu: uzorci koji su ostavili najbolji dojam

Champion)  TRNJAK 2012 (Ljubuški, Crnopod, 15,5 vol %, suho) – NUIĆ

CARSUS TRNJAK 2017 (Mostar, Ljubuški, Radišići, 14,5 vol%, suho) –  ŠKEGRO

TRNJAK 2017 (Ljubuški, Crnopod, 15 vol %, suho) – NUIĆ

TRNJAK 2016 (Ljubuški, Crnopod, 15 vol %,  suho) – NUIĆ

TRNJAK 2017 riserva (Imotski, 13,5 vol%, suho) – GRABOVAC 

TRNJAK 2020 barrel sample (Vrgorac, 15,5 vol %, suho)GAŠPAR (osobito ugodno iznenađenje s obzirom na još posve mlado vino, uzorak iz bačve)

 

SVIJET u CASI Kronika – 07.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

KROZ/THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

Ljeto 2020, obilježeno Ccovidom19: čari pješčane plaže / Summer 2020: the charme of a sandy beach

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Plešivica na dobrom putu prema Michelinovim zvjezdicama: MALI GASTRO RAJ s VELIKIM VINIMA ⦁ Traminac, princ s Principovca: CRVENI & MIRISAVI = ILOČKI! ⦁ Zrnca za razmišljanje, uz ručak: KUPUJMO HRVATSKO!?! ⦁ Poduzetništvo u Lijepoj našoj: TAKO MLAD, A VEĆ – KRALJ PATAKA! ⦁ Nakon VinMarKona: OSNIVA SE ETIČKO POVJERENSTVO ZA MARKETING PRI HGK ⦁ U znaku Covida19: NOVE PROCJENE EU-KOMISIJE o BDP-u PESIMISTIČNIJE OD PRETHODNIHHRVATSKOJ DVOSTRUKO VIŠE NOVCA IZ EU-PRORAČUNA ⦁ Istra izgubila primat: TUROPOLJSKI TARTUF!OL ISTRIA PONOVNO OSVOJILO LONDON ⦁ Novo paško-pelješko vino u čast Michelinove uvjezdice: BOŠKINAC – ONOGA TKO IZGARA NE MIMOIĐE NAGRADA ⦁ Hrvatski obiteljski cuvée: SAMOZATAJNA, a VELIKA, i ZA VELIKA VINA!…  ⦁ Vino – humanitarno: SAINTS HILLS ZA PALČIĆE ⦁ Sajmovi & Festivali: AGRA 2020 ⦁ Ljeto 2020 u Zagrebu:  ENOGASTRONOMIJA u HRAMOVIMA KULTUREJARUNSKI DALMATINO – OD ŽABE DO PRINCEZEPREFINO & PREVINOKAZALIŠTARAC u SFERI WHISKYJA ⦁ Izbori 2020: 50 NAJBOLJIH VINOGRADARSKO-VINSKIH POSJEDA NA SVIJETU ⦁ Bakhov nektar pod lupom: NAJBOLJA VINA ITALIJE 2020 IZ TRENTINA, PA TOSCANE i PIJEMONTA ⦁ Šećer pri kraju: POZITIVA….i DISTANCA ⦁ Za desert: PLANET CREAM VINTAGE 2018

 POTROŠAČKI PUTOKAZ – 07.2020 – BUYING GUIDE 

_________________________________

Plešivica na dobrom putu prema Michelinovim zvjezdicama

MALI GASTRO RAJ s VELIKIM VINIMA

Restoran Korak (suhiucasi)

Vinorodno brdo Plešivica kod Jastrebarskoga uz autocestu Zagreb-Jadran, na pola sata vožnje automobilom od Metropole i od državne granice sa Slovenijom te nešto manje od Karlovca, nakon što se zahvaljujući grupi ambicioznih lokalnih vinogradara/vinara sjajno afirmirala plemenitom kapljicom, niže novi argument za svoj snažan ali, zasad, na žalost preslabo iskorišten turistički potencijal: kao nešto najnovije, upravo pokazuje da je na dobrom putu prema prestižnim Michelinovim zvjezdicama što se dodjeljuju nositeljima visokokvalitetne eno-gastro ponude!

Terasa uz vinograde i pod debelim krošnjama: o lijepom ljetnom vremenu uz čavrljanje ili pak u meditaciji uz čašu izvrsnog vina izazovno za provesti cijeli dan (suhiucasi)

Nakon dugog odgađanja u odnosu na isprva najavljeni datum zbog produženih radova na uređenju i zbog odugovlačenja izdavanja uporabne i radne dozvole, napokon je, s početkom srpnja ove godine, bez uobičajenog ceremonijalnog otvaranja (što je upravo nekako i primjereno okolnostima kad se razmahuje virus Corona, dakle ne baš općenito u idealnim momentima u društvu), zabljesnuo taj toliko nestrpljivo očekivani biser: ekskluzivni ugostiteljski objekt Korak, nastao na temeljima uspješne vinske produkcije. Nalazi se u selu Plešivica, na nekih 300 i nešto metara nadmorske visine, a u sklopu vinogradarsko-vinarskog imanja obitelji Velimira Koraka, uz sam vinski  podrum i većma na  mjestu gdje je do prije koju godinu postojala nevelika vinska kušaonica.

Obitelj Korak, zdesna na lijevo: tata i mama Velimir i Mirjana, stariji sin Bernard, kćerka Vera sa zaručnikom Dinom i mlađi sin Josip (suhiucasi)

U vrlo lijepom vanjskom ambijentu gdje se zapaža ruka parkovnog arhitekta i u moderno uređenom interijeru, kao, na određeni način frontmeni, gosta dočekuju pater familias, renomirani i osobito cijenjeni enolog Velimir Korak koji se proslavio s vinom i njegov mlađi sin enolog Josip koji eto nastavlja očevim stopama na Bakhovu kolosijeku, te kao zvijezda u kuhinji chef Bernard, stariji sin na kojega su više utjecali geni odličnih kuharica mame Mirjane i bake Katarine, s time što se Bernard nije zadržao samo na tradicijskom izričaju na tanjuru nego je kroz višegodišnju praksu u restoranima s vrhunskim chefovima u Hrvatskoj (Mario Čepek, Prisca Thuring), Sloveniji (Ana Roš, dvije Michelinove zvjezdice – Hiža Franko) i Italiji (Osteria Francescana, Massimo Buttura) u svoje kreacije unio i dozu modernoga. Bit u filozofiji i vinskog i kulinarskog dijela familije: koristiti na maksimalno moguće prirodan način uzgojenu sirovinu i svježe namirice prvenstveno iz vlastita kraja te tehnike proizvodnje i oblikovanja proizvoda koje ne samo da neće narušiti izvornost i iskrenost uratku nego će proizvodu dati dodanu vrijednost. Za komunikaciju pak prema javnosti zadužena je kćerka Vera, koja se, kad zatreba, ne libi uskočiti i u poslove oko posluživanja.

Restoran, nedjeljni ručak, popunjenost vrlo solidna. Među gostima i znani političar iz Hrvatskog zagorja Siniša Hajdaš Dončić

Elitni i ekskluzivni eno-gastro punkt Korakovih je doslovno mali raj, predviđen za najviše nekih petnajstak gostiju koliko ih mogu istodobno kvalitetno servisirati chef Bernard i njegov pomoćnik u kuhinji kao i, posebno, mama Mirjana i 84-godišnja baka Katarina, specijalistice osobito za izradu sira i za tradicijske  plešivičke kolače poput copanjka i savijača od raznog domaćeg voća, te tri konobara među kojima je i Verin zaručnik Dino Branković. Uz odlična jela koja na tanjuru ostavljaju sjajnu impresiju i u likovnim smislu, te odlična vina Korakovih i to u vrlo širokoj paleti npr. klasična mirna od chardonnaya, rizlinga rajnskog, sauvignona bijeloga, pinota crnog pa i syraha, zatim vrlo ozbiljni duže odležavani pjenušci u bijeloj i ružičastoj varijanti, te jantarna mirna vina dobivena dugim maceracijama bijelih sorata i dugim dozrijevanjem u bačvi, ali i predikate izborne berbe, a treba spomenuti i fina jaka pića Korakovih, naročito calvados! Objekt ovakvog tipa s ekskluzivnom ponudom jela i pića vlastite produkcije, koji će nadam se potaknuti i više lokalnih vinara da ambicioznije i s većim pretenzijama pristupe poslu, vidim i kao odličnu promotivnu platformu općenito Plešivice kao eno-gastro bajke i kao početak stvaranja Regijske enoteke Plešivica o kojoj sam kao o potrebi za učinkovitiju turističku afirmaciju kraja već u više navrata pisao, i veseli što je Velimir Korak  odlučio u svom restoranu biti ne zatvoren isključivo u svoja vina naime pokazuje volju da na vinsku kartu uvrsti i neke butelje nekolicine svojih kolega susjeda koji su na jednakom kvalitativnom kolosijeku i na jednakoj razini, Korak mi veli da je toj nekolicini već i dao prijedlog da  izaberu svoja vina za stavljanje u ponudu novog restorana Korak.

Chef Bernard Korak (33) u kuhinji u radnom zanosu. Uz uzbuđenje, važna je strpljivost, pa za neke okuse treba pričekati, govori Bernard i pokazuje reducirani sok od mandarina koje su se kuhale 40 dana na kontroliranoj temperaturi od 60 stupnjeva, te kestene kuhane 60 dana! Smisao novog restorana je da se gost u višesatnom uživanju prepusti modernoj i izazovnoj kuhinji zasnovanoj na sezonskom degustacijskom meniju i jelime kroz koja se provlače okusi iz naših krajeva (suhiucasi)

Sad usred ljeta objekt Korak gosta dočekuje s menuom Ljetne priče od više od 10 dijelova, pa da ih nabrojim: 1) Od Katarine s ljubavlju i Velimirova zanimacija: domaći kruh, začinjeni maslac i svježi sir što ga radi baka Katarina, te suha dvije godine stara domaća šunka za koju brine tata Velimir; 2) Cikla u lješnjaku – interesantan pristup cikli koja se obično kuha, nareže na ploške i priredi da, zakiseljena, bude baza za prilog jelima poput salate, ovdje se cikla peče i komadi se preliju gustim umakom od lješnjaka koji ostavlja dojam kao da je u njemu i tamna čokolada (chef Bernard tvrdi da tu ne rabi cokoladu!), u ustima se privlačna stanovita slast miješa sa blagom oporošću svojstvenu lješnjaku; 3) Ljerkino mlijeko sorbet; 4) Četiri mahune, to jelo lijepo pokazuje kako se mahuna može izvrsno iskoristiti ne samo u varivu ili klasičnoj salati nego i na sasvim drukčiji, zanimljiv način; 5) Puževi u vinogradu, da, uvesti puža i češće u naše jelovnike!; 6) Čaj od vrganja – doslovno čaj od vrganja, vrlo ugodno otkriće; 7) Pastrva i sirutka, bogme lijepo se slažu; 8) Zec i šljive; 9) Patka, osobito ukusno; 10) Slatki vrganji.

E, sad, evo i objašnjenja što je što: 1) Domaći kruh tipa sour-dough (kiselo tijesto koje je fermentiralo 48 sati), s lijepo hrskavom koricom, domaći tučeni maslac začinjen solju od cvijetnog peluda, svježi bakin kravlji sir oplemenjen mašću obro zagrijane domaće špekerice; 2) Cikla u lješnjaku (cikla iz vrta Korakovih kuhana u pčelinjem vosku, glazirana u umaku od lješnjaka s višnjama iz Korakovog voćnjaka konfitiranim u usoljenom maslacu s umakom od srne) 3. Kao čistač za nepce poslužen je sorbet od sirovog mlijeka sa soli od rizlinga, s laticama divljeg cvijeća i pikantnim maslinovim uljem 4. Četiri mahune (četiri vrste mahuna iz obiteljskog vrta pečene na koštanoj srži i luku kozjaku, s tostiranom palentom i kremom od svježeg jogurta 5. Puževi u vinogradu (vinogradarski puževi u pestu od samoniklog začinskog bilja na pireu od češnjaka s divljom lozicom infuziranom u verjusu od syraha i čips od samoniklog začinskog bilja) 6. Čaj od vrganja  7. Pastrva i sirutka (žumberačka losos-pastrva na pjeni od sirutke s ikrom od pastrve i fermentiranom sporo – 60 dana – kuhanom klementinom) 8. Zec i šljive (ragu od divljeg zeca s dimljenom šljivom), 9. Patka (dry aged – dva tjedna), kruška-tepka iz našeg voćnjaka pečena na pačjoj masti, peršin pečen na vaniliji s mjehurićima od pačje jetre), 10. Slatki vrganji (sladoled od kozjeg jogurta i vanilije, vrganji u karameli i smeđem maslacu, ulje od peršina)

Vina koja se kao prikladan spoj jelima poslužuju, po redosljedu: na početku pjenušci, potom iz ciklu Chardonnay sur lie 2017, uz Ljerkino mlijeko Rajnski rizling 2018, uz Četiri mahune Sauvignon 2019, uz Puževe u vinogradu Sauvignon Kamenice 2018,  uz pastrvu Rajnski rizling 2011, uz Zeca i šljve U potrazi za zaboravljenim vremenom 2016 od maceriranog Rizlinga rajnskog, uz Patku Pinot crni stari trsi 2017, a uz slatke vrganje Pinot crni 2008 i Chardonnay izborne berbe 2007.

Jela: domaći tzv. kiseli kruh, začinjeni maslac, uštipak, svježi kravlji sir, cikla u lješnjaku, Ljerkino mlijeko sorbet, četiri mahune, puževi u vinogradu,čaj od vrganja, pastrva i sirutka, zec i šljive, patka, slatki vrganji, te Vera Korak uz šunku i baka Katarina uz copanjak i savijače (suhiucasi)

Vina koja je domaćin izabrao uz spomenuti menu

Obitelj Korak u podrumu, odakle je ovaj hod prema Michelinu i počeo: Bernard, Mirjana Velimir, Vera i Josip (Mario Kučera)

Naglasiti valja da se srijedom, četvrtkom i petkom poslužuje samo večera, dok se subotom i nedjeljom poslužuje ručak. Nužno je najaviti se – rezervirati stol, na +385 1 6293088 ili +385 99 2764204, odnosno e-mail: velimir.korak@zg.t-com.hr . Početak ručka je predviđen za 13 sati, a početak večere za 18 sati, i ne bi trebalo kasniti jer kuharu je prekomplicirano dodatno prigotavljati jelo za već poslužene sljedove, tako da ako se zakasni u menu se može uključiti na slijedu koji prvi idući dolazi na red. I sad ono manje popularno ali što ipak treba navesti: cijena ručka odnosno večere je 700 kuna po osobi, a što se tiče vina gost ima dvije opcije – izabrati butelju s vinske karte ili opredijeliti se za sljubljivanje vina s jelom, u prvom slučaju cijenu butelje naći će na vinskoj karti a u drugom slučaju ona iznosi 300 kuna. ♣

Traminac, princ s Principovca

CRVENI + MIRISAVI = ILOČKI!

Ne dolazi iz južnotirolskog mjesta Tramin odnosno Termeno u Alto Adigeu, a niti striktno – na što se na spomen izraza Gewürtztraminer lako pomisli – iz francuskog Alsacea smještenog uz državnu grancu s Njemačkom. Za nj se sigurno zna da je vrlo stari kultivar vinove loze. Što se tiče porijekla, po nekim teorijama stigao nam je iz Egipta, preko Grčke. Ima ampelografa koji Traminac dovode u vezu s antičkim kultivarom Aminea što ga opisuje Plinije Stariji još u prvom stoljeću prije Krista, i ti su ampelografi i žustri zagovornici toga da je Traminac došljak na europsko kopno bilo iz Egipta, bilo preko Egipta. Postoje pretpostavke, bazirane na stanovitim nalazima iz grobnica drevnih vladara a koje kao da upućuju na to da je Tramincu pradomovina upravo Egipat iz vremena faraona.

Po nekim drugima, u novije vrijeme mnogo brojnijim ampelografima, Traminac je, pak, rođen u Europi, i to na teritoriju što obuhvaća neke od pokrajina na sjeveroistoku Francuske među koje spadaju i spomenuti Alsace, kao i dio teritorija na jugozapadu Njemačke uz današnju francusko-njemačku državnu granicu. Moderna ampelografija za nj kao prvi i glavni naziv rabi – Savagnin!

Ilok, Principovac, Traminac!…

Jedna od pretpostavki tih koji smatraju da je Traminac rodom europski je da je kultivar nastao križanjem divljih sorata vinove loze (savagnin dolazi od izraza sauvage, a može i savage = divlji, divlje, divljak) ili križanjem neke stare sorte poput Pinota odnosno Gouais blanca ili Heunisch Weissera s nekom od divljih sorata. Stvar je komplicirana i za objašnjavanje traži mnogo vremena. Znanstveno je utvrđeno i to da je sorta znana kao, kako je upravo rečeno – Savagnin, s vremenom mutirala i dala niz kultivara koji se razlikuju po boji i obliku grozda te po obliku lista a i aroma. Bez obzira na te različitosti u izgledu grozda i lista te arome, DNA-analize pokazale su da je riječ suštinski o istoj obitelji. Savagnin bijeli mutirao je u ružičasti, i taj je, poslije, po boji kožice bobice grozda, dobio naziv Traminac crveni (Roter Traminer) a u nekim predjelima njemačkog Baden Württemberga Klevner (od latinskoga Clauener). Inače, postoje i nazivi narančasti, žuti, sivi, plavi, a nakon što je od ružičastog nastao crvenkasto-žuti odnosno narančasti pojavili su se, s obzirom na visoku izraženost aroma, i izrazi aromatični, muškatni… U Italiji mu znaju reći Traminer aromatico, a u Alsaceu i u Njemačkoj tome, aromatičnome, kažu Gewürtztraminer, mi mu pak velimo Traminac mirisavi.  Danas kad se govori o tramincu u vinogradima spominju se najviše upravo ta dva – Crveni i Mirisavi.

Traminac crveni i Traminac mirisavi (crteži Grete Turković)

RASPROSTRANJENOST: Traminac osim u Francuskoj, gdje se posebno u Alsaceu (Gewürztraminer) ističe kakvoćom i osebujnošću, nalazimo u većoj mjeri u sjevernoj Italiji (najpoznatiji je onaj u Južnom Tirolu), pa Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj, ima ga i u Srbiji, Bugarskoj, Rumunjskoj ali i u Makedoniji, u SAD je raširen u Oregonu i Washingtonu, uzgajaju ga u Kanadi, a i u Novom Zelandu. U Hrvatskoj je zastupljen u svim kontinentalnim vinogorjima od Zagorja i Međimurja sve do najistočnijega dijela zemlje. Svuda Traminac daje jako dobru kvalitetu, međutim svojstva vina razlikuju se s obzirom na vinogorje, a te razlike najvše do izražaja dolaze u sadržaju kiselina.

ROD: Traminac, kojemu je vegetacija relativno kratka i koji je vrlo otporan na niske temperature a kojemu je kožica bobice debela i mesnata tako da ne podliježe lako napadu botritisa, što omogućuje dugo držanje grozdova na trsu (podesan za visoke predikate!), tipična je kontinentalna sorta, i uglavnom ga nalazimo u predjelima sa svježijom klimom. Posebno dobro uspijeva na tlu vulkanskog porijekla, ali i na teškom glinenom tlu, na ilovači. Traži (naj)bolje položaje, dobro zaštićene od mraza. S vegetacijom počinje rano, i dozrijeva rano, u nas u Hrvatskoj u prvoj polovici rujna, prinos mu je malen do srednji, zanimljivo je da je to sorta koja se ne može, kao druge, natjerati na visoku rodnost, jer, jednostavno, ne kreće s viškom ostavljenih pupova, ili pak oprhne. Mora se brati isključivo u punoj zrelosti jer samo kad nakupi mnogo sladora u stanju je pružiti istinsku kakvoću vina. Grožđe je kad je zrelo vrlo, vrlo slatko, i rado se njime slade ose, ptice, divlje svinje.

SVOJSTVA: Traminac  je vrlo specifična sorta vinove loze. Car upečatljivih aroma.  U vinu pokazuje plemenitu zlatnu boju (s ružičastom nijansom), jedinstveni bouquet, gustoću i toplinu te stanovitu slast. To je tzv. školsko vino za učenje o raspoznavanju sorata organoleptikom. Vino od Traminca je s vrlo izraženim aromama koje ponajviše upućuju na cvijeće, primjerice latice (divlje) ruže, gardeniju, zatim na med, bijelo i žuto domaće te egzotično voće, od začina idu u pravcu muškata, muškatnog orašćića. S obzirom da Tramincu kao aromatičnome vinu pristaje slast u okusu, najčešće ga i susrećemo s ostatkom neprovreloga sladora, a količina ovisi o tipu.

Mlađi traminac, korpulentniji i odležani traminac dozrijevan u bačvi(ci), te slatki i desertni predikat

JELO i SERVIS: Vino od Traminca uglavnom se poslužuje ili sâmo, kao meditativno, ili uz pikantne zrele sireve, odnosno uz slatki desert – kolače s ne preslatkom kremom ili kolače s orasima, na završetku obroka. Traminac će lijepo prijati i kao aperitiv, a ako je gusja pašteta predjelo, tada je prikladan onaj s ostatkom neprovrela sladora.

U najnovije vrijeme više proizvođača Traminac radi i u kategoriji suhoga, ali on je i takav ipak sa stanovitom slašću što proizlazi iz njegovih moguće visokih alkohola i ekstrakta te iz načina dozrijevanja. Takav Traminac u, po sadržaju sladora, suhoj varijanti vrlo se lijepo sljubljuje uz jela što nisu u kategoriji (slatkog) deserta, konkretno uz slane savijače i pite od sira te blaži kozji i ovčji sir kao predjela, i uz jače i specifično začinjena glavna jela od ribe i mesa.

ZVIJEZDA i PERJANICA KRAJA – Traminac crveni i mirisavi uvelike se i još odavna uzgajaju na obroncima Fruške gore kod Iloka, gdje nude i mnogo više od onoga na što upućuje šturi sortni naziv na etiketi butelje, a to više što mogu pružiti je upravo – ILOČKI TRAMINAC!

Traminac s pedigreom! Iločki traminac, ili, eventualno, uz mali ustupak tržišno korisnoj internacionalizaciji u komuniciranju posebice i kroz etiketu: Traminac Ilok. Obvezno, dakle, već u službenom nazivu vina s istaknutom oznakom (užeg) zemljopisnog porijekla, svakome i izvana lako je za izgovoriti i zapamtiti! Kad postoji uporište za to, svakako na etiketi u nazivu vina rabiti i toponim ekstra-dobre uže vinogradske parcele. S obzirom da je taj traminac iz tog dijela Hrvatskog podunavlja takav kakav jeste zbog Iloka (eko-uvjeti), zašto onda Ilok ne bi, s obzirom na taj traminac, postao snažan magnet, snažniji nego li je sada, za privlačenje gostiju, koji, inače, do najistočnijeg hrvatskog grada mogu vrlo komotno stići kopnom – autocestom, odnosno rijekom – kruzerom po Dunavu. Vrijedilo bi nam se potruditi da se dvama svjetski znanim geografskim sinonimima za traminac – spomenutima Traminu i Alsaceu, pridruži, kao treće međunarodno razglašeno ciljano vinsko hodočastlište, Ilok (Srijem-Sirmium)!

Ambijent gdje se odvijao Međunarodni festival Traminca 2020

A da bi stvar bila dovoljno čvrsta, dugotrajna i učinkovita, ambiciozniji srijemski proizvođači vina trebali bi što prije oformiti poslovno udruženje i uz pomoć stručnjaka za vinogradarstvo i vinarstvo pa i profesionalaca u marketingu zajednički donijeti pravilnik na temelju kojega će iz podruma svih članova udruge, znači legalno samo iz njihovih podruma, pod zaštićenim nazivom Iločki Traminac izlaziti visoka kakvoća prepoznatljive stilistike unutar kategorija suhe te predikatne slatke desertne kapljice. Vremena za čekanje nema, okolnosti su u najnovijem vremenu posebno teške i zbog raspojasanog covida19, ponuda vina golema je i šansu za dobru prođu količinski i u novčanom smislu imaju vina sa svojstvima što im daju dodanu vrijednost te svakako marke koje se nametnu na čvrstim temeljima te dodane vrijednosti pametno vođenim marketingom, uz same vinogradare/vinare veliku gospodarsku korist mogu imati cijela područja na kojima se rađaju takva vina (ali i razne druge delikatese) s dodanom vrijednosti. Za Ilok i Srijem s poslovnog stanovišta dobro je i te kako to što uz niz manjih individualnih proizvođača Bakhova nektara imaju i ozbiljan veliki vinski posjed, naime za komercijalni uspjeh neke marke nužno je da je se na tržištu u određenom ujednačenom i prepoznatljivom organoleptičkom profilu može u ukupnosti pronaći u barem nekoj nužnoj kritičnoj količinskoj mjeri, međutim, bitno je istaknuti, naravno ne i u poplavi litara koja neminovno vodi u inflaciju.

Taj ozbiljan vinski posjed u nas je Iločki podrum, s dugačkom svijetlom tradicijom krasno začinjenom svojedobnim aktivnim nastupom na krunidbi na britanskom kraljevskom dvoru a potom i zadržavanjem statusa jednoga od stalnih dobavljača vina za engleski dvor, zatim izvozom vina u 22 zemlje svijeta (najviše se izvozi u Poljsku, a u Japan kontejnerska isporuka ide regularno svakih šest tjedana!), te brojnim odličjima za vina (uz tramince proizvode se i vina od više drugih bijelih i nekoliko crnih sorata) osvojenim na domaćim ali i relevantnim svjetskim ocjenjivanjima plemenite kapljice, doprinosu razvoju turizma u Iloku te, kao najnajnovijime – uspješnom sudjelovanju u organizaciji Međunarodnog festivala traminca u Iloku, nažalost ove godine zasjenjenog istupom Corona-virusa.

Glasoviti iločki traminac iz 1947. koji je oduševio britanski kraljevski dvor (Željko Garmaz)

Ovih dana Iločki podrum gostovao je u Zagrebu, nastojeći duh traminca i dah kao dio atmosfere upravo s Festivala traminca donijeti u Metropolu, onima koji zbog ovog sadašnjeg (ponovnog!) opsadnog stanja nisu mogli i osobno potegnuti do Iloka. Iločki podrumi bili su gosti Tomislava Stiplošeka, predsjednika zagrebačke udruge G.E.T. (Gastronomija, Enologija, Turizam) i organizatora, evo već po 23. put, događanja Mali (kasno-popodnevni) vinski razgovori. Priredba, koja uz Stiplošekovo moderiranje uključuje i živahnu interakciju publike, održana je u lijepom i prostranom dobro posjećenom ambijentu zagrebačkog lokala Procaffe. Iločki podrumi odlučili su se vinom prigodno predstaviti kroz osam svojih etiketa od sorte Traminac koju su, inače, iz južnotirolskog mjesta Tramin odnosno po talijanski Termeno, svojedobno u Ilok donijeli pripadnici bogate talijanske obitelji Odescalchi, odlučni do te mjere da i u Iloku puste korijene da su na Principovcu sagradili dvorac-ljetnikovac. K tome, Odescalchiji su se 1699. upustili i u dogradnju krasnog dvorca što ga je uz obalu Dunava bio sagradio Nikola Iločki, jedan od vladara Iloka. U dvorcu je sada Muzej grada Iloka a ispod dvorca je vinski podrum u dužini od stotinjak metara.

Kuća Iločki podrumi smjestila se eto na desnoj obali Dunava, u najistočnijem gradu Republike Hrvatske Iloku, u gradu starina i vina. Ima 243 zaposlena, a u postavi kojoj je na čelu Juraj Mihaljević funkcionira d 2003. godine. Paralelno s produkcijom vina razvija autentičnu i jedinstvenu ugostiteljsko-turističku ponudu, povezujući postojeće sadržaje grada kao turističke destinacije s vinogradarstvom i vinarstvom.

Festival Traminca 2020: vlasnik Iločkih podruma Juraj Mihaljević i glavna enologinja Vera Zima u Arhivi Iločkih podruma čekaju da se, prigodno, otvori crnom vunom raccodium cellare obrasla butelja famoznog arhivskog Traminca 47. Arhiva Iločkih podruma čuva oko 8500 butelja, među kojima se nalaze još 83 boce ovog Traminca 47, cijena butelji je 54.000 kuna!

Svečana večera na Festivalu traminca u Iloku. Keške, bulgur, uljevak, ćevap, sir iz mijeha, tulumba i tufahija uz tramince? Da, da, idealan spoj! Autorska večera renomiranog kuharsko-sommelierskog tima. Najpoznatiji bosansko-hercegovački chef Nihad Mameledžija iz Sarajeva u ladanjskoj kući Principovac sljubio je bosansku kuhinju s traminaca u različitim izdanjima (Željko Garmaz)

Alzaški traminci s grand cru pozicija na kušanju u sklopu radionice koju je vodio Eric Zwiebel: MARTIN SCHAETZEL KIRRENBOURG – GC Schlossberg 2017 (sugar 12.04, Alc 14.5, Acidity 2.85); DOPFF AU MOULIN – GC Brand 2017 (Alc 14, sugar 12, Acidity 2,5); HENRI SCHOENHEITZ – Linsenberg 2015 (Sugar 22.79, Alc 13.63 acidity 3.17); DOMAINE MURE – Clos St Landelin 2015 (Sugar 7, alc 14.5, acidity 4.6); DOMAINE GRESSER – GC Moenchberg 2016 (Sugar 17, alc 13.6, acidity 3.1); ROLLY GASSMAN – Keppelweg 2016 (Sugar 37, Alc 13.4, Acidity 3.86); FRANCOIS SCHWACH – GC Osterberg 2012 (sugar 45.4, acidity 3.95, alc 13.3); LORENTZ – GC Altenberg 2012 (Alc 14,17, sugar 26,2, acidity 3,7); PAUL GINGLINGER – GC Pfersigberg 2017 (Alc 13,5, sugar 47, acidity – 4,4);MARC TEMPE – GC Mambourg 2017 (Alc 12,5, sugar 72.3, acidity 4,57) (Željko Garmaz)

Uz prostrani u domaćem stilu uređeni restoran i vinoteku pokraj starog povijesog vinskog podruma, kojega godišnje obiđe oko 40.000 posjetitelja, od unatrag 11 godina postoje i smještajni kapaciteti – 18 dvokrevetnih komfornih soba. Članica uprave i direktorica marketinga i izvoza Iločkih podruma Karmela Tancabel najavljuje sada širenje u turističkom smislu, tj. to da se kreće s preuređenjem i obnovom postojećeg objekta Žitnica uz stari podrum, taj objekt namjerava se pretvoriti u hotel s 18 soba i s dvoranom za različita događanja, investicija za to je oko 12,5 milijuna eura. K tome, na Principovcu uskoro starta gradnja boutique-hotela s wellnessom, planira se objekt sa 25 soba. Inače na Principovcu u objektu gdje je nekad bila konjušnica već postoje predsjednički apartman te pet apartmana sa četiri zvjezdice. Vrlo značajna u turističkom smislu je Arhiva vina Iločkih podruma, koja čuva oko 8500 butelja, među njima je i Traminac iz 1947 što je svojedobno bio oduševio britanski kraljevski dvor, sada ga raspoloživog  za prodaju u Arhivi ima još 83 butelje, a cijena svakoj butelji je 54.000 kuna!

U slatkom društvu: Tomislav Stiplošek, organizator i voditelj Vinskih razgovora, sa Karmelom Tancabel (lijevo) i Ivanom Raguž (Marko Čolić)

Iločki podrumi raspolažu s vlastitih 360 ha vinograda, a grožđe i otkupljuju s 330 ha). Vinogradi su na obroncima Fruške gore okrenutim prema jugu i zapadu, i dobro su provjetreni. Tlo je znano kao černozem i regosol s dosta loessa (prapora) na površini, gdje-gdje ima i pijeska. Jedan vinogradarski kompleks je Vukovo sa 135 ha na, izmješano, ravnim i tzv. blago valovitim platoima na nadmorskim visinama od oko 153 do 196 metara. Trsje s kojega se bere – ima Traminca crvenog i Traminca mirisavog s time da je više Crvenoga – tamo je sađeno još 1989. godine, ali većina je obnovljena 1997.  Druga pozicija je Principovac. Na Vukovu je berba određena na maksimalnih 9,5 tona roda po hektaru, grožđe odande namijenjeno je uglavnom vinima do kategorije kvalitetnoga s kzp. No na prostranom Vukovu ima zasigurno mikrolokacija s kojih se grožđe može lijepo iskoristiti i za neke vrhunske eno-kreacije. Principovac, na 125 hektara oko dvorca i na 190 do 202 metara nadmorske visine, Iločani rado prezentiraju kao svoju grand cru poziciju, i tu su Podrumi odredili berbu od najviše 4,5 tone grožđa po hektaru, s Principovca dakle stižu ponajbolja iločka vina. Sorte na Vukovu su, uz Traminac, i Graševina, Chardonnay, Rizling rajnski, Pinot bijeli i nešto Pinota sivoga, te Frankovka i Cabernet sauvignon, na Principovcu dominira Traminac, nešto je Graševine i Chardonnaya.

Za produkciju su odgovorne glavna enologinja Vera Zima i njena danas desna ruka Ivana Raguž, koja sa Zimom u podrumu radi već 15 godina, a njima na pomoć su i dva nova mlada enologa – Antonela Knezović i Marko Marko.

Iločki podrumi proizvedu oko pet milijuna litara vina godišnje. Od tih pet milijuna litara, godišnje bude ukupno oko pola milijuna litara traminca, a od tih pola milijuna vrhunskoga suhoga je obično oko 60.000, dok je kvalitetnoga s kzp. od 120.000 do 180.000 litara.

Osam Iločkih traminaca različitih godišta berbe (od 2019. do 2011) i tipova (mlado, zrelo, s izdvojene pozicije, od redovne do predikatnih berbi, suho do slatko) ponuđenih na kušanje na gostovanju Iločkih podruma u Zagrebu (Marko Čolić)

U međuvremenu Iločki podrumi još su jednom trijumfirali: na tradicijskom ocjenjivanju vina Bonavita 2020 u Trnavi osvojili su titule ukupnog šampiona za Traminac izborne berbe 2017 i šampiona, za Traminac 2019, u grupi suhog vina. Nagrade su preuzeli članica Uprave Ilockih podruma i direktorica sektora za vinogradarstvo i vinarstvo Vera Zima, i enolog Marko Marko

U Zagrebu na Malim vinskim razgovorima Tomislava Stiplošeka na kušanje su ponuđena sljedeća vina: Traminac kvalitetni, položaj Vukovo, berba 2019., Traminac vrhunski, položaj Principovac, berba 2018., Traminac Principovac, poluslatko, limitirana edicija, berba 2018., Traminac kasna berba 2017., Traminac izborna berba 2017., Traminac izborna berba bobica 2016., Traminac izborna berba prosušenih bobica 2011., Traminac ledena berba 2012.  ♣

Zrnca za razmišljanje

KUPUJMO HRVATSKO!?!

Već sam u svojim napisima postavio pitanje je li u nekoj zemlji normalno (svako malo) pozivati narod porukama da se pri kupovini opredjeljuje prvenstveno za proizvode nastale u toj zemlji? Nas u Hrvatskoj već godinama bombardira se, kao nekom vrstom patriotskog EPP-a, pozivima Kupujmo hrvatsko! Pa, najnormalnije je da najprije gledamo da kupimo proizvod naših ruku djelo, naravno ako odgovara kakvoćom i izgledom pa i cijenom, a posebice je to važno kod poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji bi, s obzirom da mi JESMO zemlja agrikulture, svakako trebali odgovarati kakvoćom, ali i svježinom i eko-podobnošću debelo nadmašiti voće i povrće iz uvoza, pogotovu ono što nam stiže – a stiže u popriličnoj količini – iz prekomorskih zemalja. Hrvatska je vrlo afirmirana kao turistička zemlja i posebna pažnja trebala bi u nas biti posvećena produkciji kvalitetnih (i osebujnih!) poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u dovoljnoj mjeri s obzirom i na to da nam je turizam odlično izvozno tržište – na kućnom pragu. Ako, kad smo već turistička (vele)sila, ne valoriziramo adekvatno i naš potencijal u poljoprivrednom sektoru i u proizvodnji hrane, mi smo unatoč broju turista i broju noćenja s kojima se šepurima posljednjih nekoliko godina – tek napola gospodarski uspješni  u domeni onoga što stalno ističemo kao prednost i što nazivamo Plava i Zelena Hrvatska.

                Međutim, što se događa?  U Hrvatsku je, upozorili su čelnici Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) nedavno na konferenciji za novinare u Zagrebu, u prva tri mjeseca ove godine, i usprkos korona-krizi, uvezeno 56.072 tona povrća u vrijednosti od čak 46,37 milijuna eura. To znači da smo u vanjskotrgovinskoj razmjeni povrća sa svijetom ostvarili minus od čak 41,28 milijuna eura, jer je istodobno domaći izvoz bio samo oko 6.000 tona, vrijedan malo više od pet milijuna eura.

Stoga su iz HPK početkom srpnja ponovno pozivali hrvatske potrošače i otkupljivače te trgovce da pomognu domaćim proizvođačima povrća i voća kroz kupnju njihovog povrća, pogotovu i stoga što su domaći proizvođači zbog korona-krize upali u nezavidnu tržišnu situaciju i prijeti im propadanje ovogodišnjeg uroda brojnih vrsta povrća.

            Mladen Jakopović, predsjednik HPK, kazao je kako je u strahu od nedostatka povrća, a zbog korona-krize, proizvodnja povrća ovog proljeća u RH povećana, što je i bio cilj, htjelo se da se podigne samodostatnost u ovoj proizvodnji.

Jakopović je još istaknuo kako je urod povrća ove godine dobar, ali ga proizvođači u trenutku kada ono dolazi na tržište nemaju kome prodati jer im otkupljivači ruše otkupne cijene ispod proizvođačke cijene. Nažalost, osjetno je ove godine smanjen turizam pa je i dosta slabija turistička potrošnja, kao jedan od bitnih kanala prodaje, a nastavljen je rast uvoza i plasman, kroz trgovačke lance, jeftinog povrća i tržišnih viškova iz EU i tržišta regije, dodao je Jakopović.

E pa onda bi – umjesto silnog pomalo licemjernog isticanja slogana Kupujmo Hrvatsko! na raznim panoima na mjestima gdje se najviše okuplja pučanstvo te emitiranja te poruke preko radija i preko malog ekrana tako da ispada da se najviše na izbor domaćega pozivaju krajnji kupci, potrošači – trebalo taj slogan ubrizgavati u vene otkupljivačima i odgovornima u trgovačkim lancima, no zapravo bi bilo nužno i vidjeti je li proizvodnja ovdje (toliko) skuplja i mora li ona to biti u odnosu na onu vani pa tu srediti stvar, jednako tako valjalo bi, rekao bih, i bolje kontrolirati sa svih aspekata uvezenu robu a i postupke naših uvoznika i vidjeti postoje li tu i u kojoj mjeri neke nepravilnosti, nepoštene trgovačke prakse (taj se izraz u posljednje vrijeme mnogo rabi u našem društvu).

Deklaracija: sitna i poprilično izblijedjela slova

Čulo se doduše, na pressici, kako HPK poziva sve trgovačke lance da na svoje police stavljaju u većoj mjeri hrvatsko kvalitetno povrće, jer su tijekom proljeća svi provodili kampanje promoviranja domaće proizvodnje, ali je situacija na policama sada ipak drukčija, otkako su se međunarodna trgovina i uvoz vratili u (koliko-toliko) normalne tokove.  Nadalje, u HPK kažu da pozivaju i domaću prehrambenu industriju koja uvozi dosta povrća za preradu da se obrati najprije domaćim povrtlarima kako hrvatsko povrće ne bi propalo ove godine. HPK apelira na krajnje potrošače da kupuju domaće povrće, sugerirajući im da u trgovini dobro gledaju deklaracije, ali i da se obrate svojim susjedima odnosno poznanicima poljoprivrednicima koji proizvode domaće povrće, jer je to jedan od načina da zaštitimo domaću poljoprivrednu proizvodnju. Lijep apel HPK na potrošače, jedino je nejasno kako da se potrošač u trgovini snađe kad na proizvodu ili uz proizvod koji se prodaje rinfuzno nađe zakonom inače obveznu deklaraciju, naime većina deklaracija je tiskana tako sitnim slovima da ih je i s povećalom, a kamo li s naočalima, teško pročitati, k tome puno deklaracija je s tako izblijedjelim slovima da je dešifriranje nemoguće. Nadziru li nadležne službe te famozne deklaracije koje se, kako se čini, u dobroj mjeri uz proizvod nalaze više pro forma nego da kupcu objasne to što mu se, i odakle, nudi za ponijeti. Jakopović je iznio i kako od države očekuje da napravi jasnu strategiju kakvu proizvodnju povrća Hrvatska želi u budućnosti.

I Vjekoslav Budanec, predsjednik Odbora za povrtlarstvo i krumpir HPK, naglasio je da su domaći proizvođači očajni jer danas nemaju svoju robu kome prodati i prijeti nam situacija da urod ostane na poljima umjesto da se prodaje na trgovačkim policama i na tržnicama. Na žalost, na tržištu se i dalje pojavljuje uvozna roba niske cijene koja dovodi u pitanje opstojnost i daljnju budućnost ove proizvodnje, istaknuo je Budanec.

Čelnici HPK iznijeli su i podatak da je uvoz krumpira bio veći za 23 posto u odnosu na  isto razdoblje lani. Uvoz povrća količinski je povećan unatoč korona-krizi za 11,4 posto, dok je vrijednost bila ista kao u prva tri mjeseca prošle godine što je dokaz da su i tijekom korona-krize na hrvatsko tržište stizali tržni viškovi sa svjetskog tržišta po nižim cijenama. Prema dostupnim podacima, u prva tri mjeseca smo uvezli primjerice čak 16.064 tona krumpira vrijednog više od osam milijuna eura, količinski je uvoz krumpira bio, ponavljamo, veći za 23 posto nego u prva tri mjeseca prošle godine. Uvoz rajčica došao je na 2.792 tona u vrijednosti od 4,3 milijuna eura, i to je, rečeno je, sedam posto više nego u prva tri mjeseca 2019.).  U Hrvatsku je uvezeno i crvenog luka, češnjaka, poriluka u količini od 9.648 tona a vrijednosti 4,6 milijuna eura (6,5 posto više količinski, ali oko 20 posto manje vrijednosti što je pokazatelj da su proizvodi koji dolaze niske cijene, kad su jeftiniji lako moguće I niže kvalitativne kategorije).

Udio povrtlarstva raste u ukupnoj domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji, ali nedovoljno, te povrće u poljoprivrednom outputu čini tek oko pet posto. Prema procjenama, proizvodnjom povrća bavi se oko 39.000 poljoprivrednih gospodarstava, a prosječna veličina gospodarstva iznosi 0,32 ha. Prirod po po hektaru je nizak, a niska je i konkurentnost. Za razliku od domaće proizvodnje koja oscilira, uvoz iz godine u godinu raste. Tako je 2019. godine uvezeno povrća u vrijednosti 163.101.542 eura, što u vrijednosnom (novčanom) smislu čini rast od 24 posto u odnosu na godinu ranije, a pokrivenost uvoza izvozom je samo 20 posto.

Nemamo niti jednu povrtnu vrstu koja nema negativnu vanjskotrgovinsku bilancu. Raste nam uvoz krumpira, rajčica, crvenog luka i češnjaka, kupusa, karfiola i brokule, mrkve, salate, krastavaca te svog ostalog povrća.  Najveći problem u proizvodnji povrća i dalje su usitnjenost i mala prosječna veličina povrtlarskih gospodarstava kao i slaba ekonomska snaga gospodarstava, a ključna je (kao i u vinskom sektoru!- prim. ur.) i neudruženost i neorganiziranost proizvođača –  zaključio je Jakopović.

Kupujmo hrvatsko! ♣

_________________

ZAKON O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI NIJE SMANJIO UVOZ Na nedavnoj sjednici predsjedništva Vijeća Udruženja trgovine Hrvatske gospodarske komore raspravljalo se o suradnji s Državnim inspektoratom i AZTN-om, posebice kroz izmjene Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. HGK je organizirala susret predstavnika sektora trgovine s glavnim državnim inspektorom Andrijom Mikulićem i s predsjednikom Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Mladenom Cerovcem kako bi se pravovremeno otvorio dijalog o poteškoćama s kojima se suočava sektor trgovine, prevenira što se može i pronađe rješenje za aktualne probleme.

Hrvatska ekonomija je mala i moramo se podržavati i slušati jedni druge kako bismo mogli uspjeti, rekao je potpredsjednik HGK za trgovinu i financije Josip Zaher, i napomenuo da je trgovina djelatnost koja je nezaobilazna te je posrednik proizvodnog dijela hrvatskoga gospodarstva i potrošača sa značajnim doprinosom BDP-u i zaposlenosti.

U pogledu Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom Zaher je naglasio da potrebu prilagodbe Zakona ponajviše potvrđuje i činjenica da se jedna od intencija zakona – povećani plasman i zaštita domaće proizvodnje, nije ostvarila, već da je došlo do povećanoga uvoza.

Predsjednik Udruženja trgovine HGK Ivica Katavić pozdravio je osnivanje Državnog inspektorata i činjenicu što više nemamo situaciju svaki tjedan, inspektor jedan. Predložio je da se kod pripreme nadzora napravi i priprema dijela dokumentacije, online, te napomenuo da je za trgovce važno znati do kada aktualna kontrola cijena zbog pandemije ostaje na snazi.

U pogledu predmeta nadzora AZTN-a tretman trgovaca treba biti ujednačen bez obzira na veličinu, valja pomno definirati što je to istek roka trajanja i razmotriti mogućnost ukidanja zabrane povrata robe u dogovoru s dobavljačima jer postoje i slučajevi kada bi sami dobavljači to htjeli. Predlažemo i jedinstven cjenik dobavljača budući da postoje naznake da imaju više cjenika za različite trgovce, čime se stvara nelojalna konkurencija, rekao je Katavić.

Glavni državni inspektor Andrija Mikulić pozdravio je raniju pripremu dokumentacije i digitalizaciju dijela procesa. Ujedno je iznio rad i djelovanje inspekcija Državnog inspektorata od trenutka objedinjavanja.

Naš je cilj nastavak onoga što smo uspješno počeli već po osnivanju Državnog inspektorata, a to su koordinirani nadzori inspekcija u provedbi redovnih nadzora te primjena načela oportuniteta za sve one prekršaje koje subjekt nadzora otkloni  tijekom nadzora, odnosno u određenom roku ili ukoliko subjekt postupi po rješenju inspektora. Da je tome tako govori podatak da je godinu dana rada Državnog inspektorata u sektoru tržišne inspekcije od ukupnog broja utvrđenih povreda u 78 posto njih primijenjeno načelo oportuniteta. Važna nam je komunikacija u oba smjera, kroz prevenciju i edukaciju gradit ćemo transparentan partnerski odnos, rekao je Mikulić.

Najavio je da će vrlo brzo Državni inspektorat javno objaviti nadzorne liste namijenjene gospodarskim subjektima, koje će definirati obveznika nadzora i temeljem kojih zakona i propisa postupaju inspekcije Državnog inspektorata. Upravo kroz objavu nadzornih lista želimo djelovati proaktivno kako bi gospodarski subjekti mogli provjeriti zakone i propise koji reguliraju njihovo poslovanje te iz kojih proizlaze zakonske obveze postupanja inspektora Državnog inspektorata, napomenuo je Mikulić.

Svi smo u istom čamcu. Kažnjavanje samo po sebi nije svrha, već samo kao posljednja solucija kad se poštene trgovačke prakse ne mogu uspostaviti na drugi način. Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom je trebalo donijeti i ideja je dobra, da se uspostavi ravnoteža na tržištu. Kao ideja je nova ne samo u Hrvatskoj, već i na razini EU, pa je i za očekivati da će biti potrebne dorade oko provedbe, a i vrijeme od donošenja do provedbe je bilo dosta kratko, izjavio je predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Mladen Cerovac iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, naglašavajući da je u međuvremenu stupila na snagu i direktiva EU koja se mora implementirati u Zakon te da će sudska praksa biti bitan korektiv u svemu tome.

Na sjednici je bilo i riječi o potrebi regulacije online trgovine, da se na nju primjenjuju isti uvjeti oporezivanja i plaćanja naknada kako bi se spriječila nelojalna konkurencija. Razgovaralo se i o novim uredbama na razini EU koje će omogućiti da se i kroz zaštitu potrošača i suradnju s nadležnim mrežnim i telekomunikacijskim regulatorima dodatno uredi tržište online trgovine. Pozdravljeno je ukidanje epidemiološke mjere zabrane rada nedjeljom, kao i obveze za stankom od sat vremena između smjena.

Puno riječi, očekuju se konkretni učinci! ◾

______________________

Poduzetništvo u Hrvatskoj

TAKO MLAD, A VEĆ – KRALJ PATAKA!

            A da poduzetništvo (i u poljoprivredi i u proizvodnji hrane) u Hrvatskoj može ipak funkcionirati kako treba pokazuje primjer Jurja Orehovca iz poljoprivrednog gospodarstva Orehovec iz Velikog Bukovca kod Ludbrega u Podravini. Juraj je još tako mlad, a već je – kralj peradi, osobito pataka!

Mladi ludbreški poduzetnik-uzgajivač pataka i gusaka Juraj Orehovec sa chefom Raulom Lajtmanom, uz paštete od patke koje su zajedno kreirali

Njegovo intenzivno druženje s patkama ali i s drugom peradi u smislu osiguranja egzistencije sebi i svojoj obitelji počelo je 2000., niti dvije godine nakon što je, veli Juraj, njegov otac Željko primijetio da na hrvatskom tržištu nedostaje pataka te predložio da se obitelj Orehovec pobrine da se ta stanovita praznina popuni, pa i više od toga, tj. da se ide i u uzgoj gusaka, pijetlova i pilića, i to ne industrijskim nego maksimalno moguće prirodnim načinom. A to znači da je odmah u startu u planu bilo baviti se i uzgojem žitarica i uljarica za kvalitetnu prehranu peradi, te, uz gradnju spremišta za tu hranu i gradnju dovoljno prostranog zatvorenog uzgajališta urediti i oveći otvoreni prostor kako bi dobar dio peradi, posebice patke i guske, mogao boraviti na otvorenome. S obzirom se mjesto Veliki Bukovec nalazi na trima rijekama – Dravi, Bednji i Plitvici, to su Orehovci iskoristili na način da su uz vodotok, posebice Plitvice, uredili lagune s vodom da patke i guske mogu brčkati se, plivati. Otvorena je i vlastita klaonica. Pripremni  radovi na spomenutoj infrastrukturi trajali su nešto duže od godine dana.

I danas, eto, PG Orehovec ima čak 10 hektara terena za boravak pataka i gusaka pa i pijetlova na otvorenome, i čak 70 hektara oranica za uzgoj ponajviše kukuriza i ječma na prirodi prijateljski način. Od uzgojenih žitarica i uljarica radi se smjesa za prehranu, u koju se, po savjetu stručnjaka, dodaju određeni mikro-nutrijenati poput vitamina i minerala potrebnih za pravilan rast i razvoj.

Patke i guske na otvorenome, uz umjetno jezerce u kojemu mogu plivati

Zgodno je spomenuti da Orehovci tek izležene piliće uvoze iz Mađarske, a onda Mađarima izvoze brojlere i piliće spremne za klanje!

Godišnje tržištu Orehovci mogu ponuditi oko 50.000 pataka, isto toliko pijevaca dakako za gastronomiju, gusaka bude oko 1000, a pilića bogme i 700.000! Ne samo što su uzgoj peradi zaokružili i proizvodnjom hrane, nego su ponudu peradi kao namirnice za prigotavljanje jela zaokružili i nekim gotovim vlastitim prehrambenim proizvodima kao delikatesama, a to su dimljena i sušena pačja prsa u vakuum pakiranju, te različite paštete neke s većim a neke s manjim udjelom mesa patke odnosno pačje jetre, a neke isključivo od pačje jetre, zatim pačju i gusju mast u teglicama od po 200 grama, u pripremi su još neke delicije, među njima možda i podimljene i posušene kobasice od pačetine! I još jedno bitno zaokruženje: Orehovci su mislili i na plasman te su po Hrvatskoj otvorili nekoliko mesnica, u Zagrebu su od njih tri. Ukupno zaposlenih je 50 odoba. Proizvodi Orehovec nude se dakako i u drugim trgovinama u nas.

Juraj Orehovec prije nešto više od godine dana upoznao se s našim znanim kuharom, inače Međimurcem Raulom Lajtmanom, koji nakon godina rada u svojstvu chefa u renomiranim ugostiteljskim objektima sada ima firmu za gastro-konzulting i inženjering, i odmah se rodila ideja  o suradnji na kreiranju raznih delikatesa. Delicije se kao proizvod za tržište razvijaju i po godinu dana, smisao je kupcu i gourmetu ponuditi ne samo ukusnu delikatesu bez ikakvih aditiva, nego mu podastrti proizvod koji će odisati i originalnošću, tradicijom kraja.

Kokoti u golemom hangaru

– Kad mogu Mađari, Francuzi,pa zašto ne bismo mogli i mi?!  – kažu nekako uglas Juraj Orehovec i chef Raul koji se zatekao kod Orehovca za našeg posjeta tom PG-u što ga je organizirao prof. Ivan Dropuljić, kao šmeker ali i kao direktor afirmiranog i, ove godine, 15. jubilarnog međunarodnog festivala vina i delikatesa Zagreb Vino.com u studenome u hotelu Esplanade u Metropoli, zainteresiran, logično, da se među izlagačima na toj manifestaciji sa svojom ponudom gurmanskih poroka nađe i Orehovec.

Hale za uzgoj pilića. Orehovec iz Mađarske uvozi netom izlegle piliće a onda Mađarima izvozi brojlere i piliće dovoljno velike za jelo

Ne samo uzgoj peradi nego i proizvodnja delikatesa: nekoliko vrsta pačje paštete i dimljena i sušena pačja prsa, s pjenušcima, kombinacija za sladokusce

– Kako nastaju paštete? Patka se otkošti, meso se termički obrađuje pečenjem na niskoj temperaturi i onda se kreiraju paštete s različitim udjelima mesa i jetre. Kosti patke peku se na vlastitoj masnoći i time dobivamo umak koji pašteti pojačava strukturu i koji joj daje aromatski štih tradicije – objašnjava Raul Lajtman. – Paštete će potrošač na polici razlikovati po bojama etikete na staklenoj posudici, primjerice smeđa označava klasičnu paštetu, zelena upućuje na to da su u paštetu umiješane tostirane sjemenke buče, ljubičasta etiketa govori o tome da je meso od patke bilo dimljeno, narančasta etiketa signalizira da je u paštetu umiješan crni tartuf, i to čisti, a crna etiketa znak je da se u posudici nalazi parfait od pačje jetre, dakle sama jetra bez mesa. Takav parfait imamo i s umiješanim crnim tartufom – objasnio je Lajtman… ♣

_________________

VIJESTI/NEWS

Nakon VinMarKon-a

OSNIVA SE ETIČKO POVJERENSTVO ZA MARKETING u HGKNastavak na nedavno u Zagrebu održani kongres o vinskom marketingu (VinMarKon 2020) u Hrvatskoj: Iz Hrvatske gospodarske komore priopćenje o osnutku etičkog povjerenstva za marketing u HGK. Udruženje marketinga HGK na online sjednici svojega Vijeća obznanilo je usvajanje Kodeksa oglašavanja i marketinškog komuniciranja Međunarodne trgovačke komore. Kodeks u svojem najnovijem izdanju uključuje između ostaloga preporuke za nove tipove digitalnih sadržaja, ali i odgovornosti za sve nove sudionike marketinškog eko-sustava, poput influencera, blogera, vlogera i ad tech tvrtki pa čak i za one koji brinu  o pripremu algoritama i koji koriste umjetnu inteligenciju za potrebe marketinških komunikacija.

– Nužno je osnovati tijelo, jednu vrstu etičkog povjerenstva, koje bi moglo pratiti poštivanje kodeksa u struci – rekao je predsjednik Udruženja marketinga HGK Božidar Abramović o Kodeksu koji je hrvatski ogranak Međunarodne trgovačke komore ICC Hrvatska predstavio struci u listopadu prošle godine na konferenciji u HGK. U svibnju ove godine je i Hrvatska udruga društava za tržišno komuniciranje (HURA) revidirala i svoj kodeks u Skladu s Kodeksom ICC-ja. Abramović je naglasio da je posebna pozornost usmjerena je na zaštitu djece i privatnost potrošača oglašavanjem koje je pošteno, legalno, pristojno i istinito. Fokus je i na jasnom razgraničenju komercijalnog, uredničkog i korisničkog sadržaja i to sada obuhvaća zaista sve nove aktere, poput blogera. ♣

U znaku covida19

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović

NOVE PROCJENE EU-KOMISIJE o BDP-u PESIMISTIČNIJE OD PRETHODNIH  – Prema nedavno objavljenim ljetnim procjenama Europske komisije, pad BDP-a u EU bi u ovoj godini trebao biti nešto veći od onoga najavljenog u prethodnim procjenama iz sredine svibnja, točnije sada se govori da će iznositi 8,3 posto, javljaju iz HGK. I prijašnje i ove procjene sada proizlaze iz očekivanog utjecaja pandemije izazvane širenjem koronavirusa na globalno gospodarstvo, Europsku uniju, dakako sve njezine članice. Pad BDP-a predviđa se na razini svih članica, najmanji od 4,6% pripisuje se Poljskoj, a najveći od čak 11,2% Italiji. Uz Italiju, iznimno visokim padom od 10,9% i 10,6% mogle bi biti pogođene Španjolska i Francuska, dakle te tri zemlje koje su, uz Njemačku, najveća gospodarstva EU, trebale bi biti krivci za najveći negativan utjecaj na ukupan pad BDP-a na razini Europske unije. U odnosu na prethodne procjene, Europska komisija kod 15 svojih članica za ovu godinu predviđa veći pad BDP-a, po najnovijemu očekivana stopa pada najveća je za kod Portugala, i to za čak tri postotna boda, te kod Francuske, Italije a, nažalost, i kod Hrvatske, za koju smatra da će stopa pada u ovoj godini biti ipak 10,8 posto, a ne 9,1 posto kako se mislilo prije.

Mogu li nam pomoći tri mušketira? Slijeva na desno: FikO’Athos,MarO’Porthos, te JimKaramis

– Što se tiče Hrvatske, možemo se još nadati da će nam turistička sezona biti ipak nešto snažnija od očekivane, pa bismo mogli imati slabiji pad BDP-a od prognoziranoga. Nužno je da se jače okrenemo prema sutra, prema jeseni i idućoj godini. Moramo gledati kako osigurati radna mjesta, gospodarsku aktivnost i likvidnost cijelog sustava da bismo iduće godine eventualno ostvarili optimistično prognozirani rast, ako ne i veći od njega – rekao je predsjednik HGK Luka Burilović.

HRVATSKOJ DVOSTRUKO VIŠE NOVCA IZ EU-PRORAČUNA! – Završetkom pregovora o proračunu i financijskoj budućnosti EU Hrvatska je dobila 22 milijarde eura, što je dvostruko više u odnosu na prošli financijski okvir.

– Ove 22 milijarde eura za koje smo se izborili za europskim stolom bit će iznimno važna injekcija za oporavak i razvoj našeg gospodarstva. Uz pomoć tog kapitala možemo kompenzirati određena rasterećenja poduzetnicima i ojačati cjelokupnu ekonomiju. Moramo taj novac pametno i strateški usmjeriti, a važno je i da imamo političku stabilnost koja nam omogućava da jače krenemo u potrebne reforme i investicije – istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović. – Iz tzv. sredstava za oporavak Hrvatskoj je dodijeljeno 9,4 milijardi eura od čega je oko tri četvrtine bespovratno, dok su ostatak zajmovi. Ta sredstva moći će se koristiti tijekom 2021., 2022. i 2023. godine temeljem programa oporavka koji treba izraditi. Spomenuti iznos od 22 mlijarde eura predstavlja izniman potencijal za oporavak i nastavak rasta gospodarstva u narednim godinama u situaciji kad se zbog aktualnih okolnosti očekuje pad BDP-a u ovoj godini od približno 10 posto. Što se tiče fondova EU iz kojih su se sredstva povlačila i u prethodnoj financijskoj perspektivi, Hrvatska je tijekom ovih pregovora uspjela dobiti dodatnih 500 milijuna eura od čega je 100 milijuna eura za poljoprivredu, a 400 milijuna za regionalni razvoj.

Vinarima dodatnih 13 milijuna kuna za kriznu destilaciju i skladištenje vina – Na e-savjetovanju objavljen je prijedlog Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje 2019. – 2023., tiječ je o tzv. vinskoj omotnici, kojom se značajno povećavaju sredstva za mjere krizne destilacije i krizno skladištenje. Umjesto prvotno planiranih 43 milijuna kuna, Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je dodatnih 13 milijuna kuna pa sada ukupne potpore za stabilizaciju tržišta vina iznose 56 i pol milijuna kuna.

– Udruženje vinarstva HGK pozdravlja takvu odluku kojom se predviđa značajno povećanje sredstava za mjere krizne destilacije i kriznog skladištenja vina. Vjerujem da će sredstva biti u cijelosti iskorištena i da će značajno ublažiti posljedice pandemije i pada turističke potrošnje, naime ne treba zaboraviti da naši vinari oko 70 posto ukupne proizvodnje plasiraju kroz turizam i kanale HOREC-a kanale – poručio je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

Naime, kriza uzrokovana koronavirusom snažno je pogodila i vinogradarsko-vinarski sektor, stoga je Hrvatska gospodarska komora resornom Ministarstvu poljoprivrede još ranije predložila izmjene Vinske omotnice.

Prodaja vina u Hrvatskoj ima izrazito sezonski karakter, odnosno u značajnom postotku je vezana za turističku sezonu koja će ove godine biti na 30-postotnoj razini prethodnih godina. To je već dovelo do pada prodaje vina od 80 posto u predsezoni i prvoj polovici godine, a očekuje se prosječni pad na godišnjoj razini od 50 posto.

Programima krizne destilacije i skladištenja pomoći će se sektoru vinarstva u premošćivanju tekuće likvidnosti, očuvanju zaposlenosti i pripremama za otkup grožđa berbe 2020. i to ne samo kroz financijsku potporu već i uklanjanjem viškova vina iz podruma. ♣

Istra izgubila primat

TUROPOLJSKI TARTUF! – Više nije privilegija samo naše Istre, sad u gastronomskom a time i u turističkom smislu zvijezdu novog, jačeg sjaja pokušava učiniti i od Turopolja! Riječ je o ekskluzivnoj i skupocjenoj gljivi tartufu. Doduše ne, barem zasad i bijelome tartufu – tko zna, možda se i on pojavi! – nego o crnome. Nazvan je Tuber Kolić, po gljivaru Mariju Koliću koji ga je prvi pronašao. Zagrebačka županija jedva je dočekala ovu vijest o pojavi tartufa u Turopolju, naravno kako bi to dobro iskoristila u turističkoj promidžbi toga kraja, međutim pitanje je koje su to stalne i komercijalno odgovarajuće iskoristive količine koje gljivari i specijalno obučeni psi mogu pronaći u Turopolju, te koliko se uopće tamošnji ugostitelji sada trse u kreaciji i ponudi jela s tartufom. Zasad, čuje se preko TZ Zagrebačke županije, tartuf nude restorani Mon Ami, Pivnica Turopolje i Bistro Babriga.

Crni tartuf u Turopolju nađen je u šumi hrasta lužnjaka. Neki naši stručnjaci za gljive smatraju da je kontinentalni dio Hrvatske čak i bogat crnim tartufom. Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović kaže da je znani naš ekspert prof. Romano Božac nakon analiza potvrdio autentičnost 16 novootkrivenih vrsta tartufa nađenih u kontinentalnome dijelu Hrvatske. Jedan od njih, turopoljski tartuf, nazvan je Tuber prigmenius bos, prema izumrlom turopoljskom govedu, a drugi eto nosi ime svog pronalazača – Tuber Kolić… ♣

Ol ISTRIA PONOVNO OSVOJILO LONDON – Drugu godinu za redom Ol Istria Selekcija maslinovo ulje osvaja zlatnu medalju u kategoriji kvalitete na uglednom svjetskom natjecanju maslinovih ulja London International Olive Oil Competitions, a u istoj je kategoriji ulje Ol Istria Picholine osvojilo srebro. Tako su se maslinova ulja iz porečke Agrolagune sa svjetskih natjecanja još jednom vratila s nagradama koje dokazuju kontinuiranu vrhunsku kvalitetu i prepoznatljivost na svjetskoj maslinarskoj sceni.

IOOC je jedno od najvećih i najrespektabilnijih natjecanja u Europi, a ove godine za ocjenu je bilo prijavljeno ukupno čak 657 ulja iz 25 zemalja svijeta. U kategoriji kvalitete u kojoj je Ol Istria ulja odnijela medalje, natjecalo se čak 511 ulja. ♣

Novo paško-pelješko vino u čast Michelinove zvjezdice

Boris Šuljić, u prvome redu, sa svojom ekipom

BOŠKINAC: ONOGA TKO IZGARA NE MIMOIĐE NAGRADA… – Tu na našem brijegu, iznad Novaljskog polja, ovaj tim ljudi na slici učinit će sve da vaši trenuci provedeni u Boškincu ostanu nezaboravni. Nismo nepogrešivi, ali naša je misija svaki dan iznova dati najbolje od sebe za vas, nismo ni najbolji ali svaki dan iznova se trudimo to biti i postati. Volimo svoj posao, pa i onda kad to nije lako, znamo da svojim radom, svojom pristojnošću i ljubaznošću, činimo i gradimo nešto lijepo, da smo tim u kojemu jedan drugome pomažemo da budemo bolji profesionalci i bolji ljudi, kazao je Boris Šuljić, vlasnik i voditelj hotela, restorana i vinskog podruma Boškinac. Lijepo rečeno, ali tu i ne staje: nakon već niza osvojenih odličja Boškinac se ove godine zakitio i posebno prestižnim priznanjem: jednom Michelinovom zvjezdicom!

Iz Boškinca vijest i o tome da se Boris Šuljić i pelješka obitelji Bura-Mrgudić spremaju izaći sa zajedničkim vinom koje bi nastalo spojem merlota i cabernet sauvignona iz Šuljićevog vinograda te plavca malog s Dingača i iz vinograda u polju Mrgudićevih i crljenka/zinfandela s trsja američke obitelji Benmoshe a o kojemu brinu Mrgudići. Ovo vino proizvelo bi se u količini od dva barriquea, jedan bi ga barrique čuvao na dozrijevanju u podrumu Boškinac, a jedan u podrumu Bura-Mrgudić. Kreacija bi u javnost izašla za nekoliko godina, kazao je Boris Šuljić.  ♣

Hrvatski obiteljski cuvée Fameja!

SAMOZATAJNA a – VELIKA, i ZA VELIKA VINA! – Kao dugogodišnja iskusna enologinja s radnim počecima u zagrebačkom Vinolabu (od 2009. do 2017.)  tj. radnoj zajednici vrhunskih stručnjaka u profesiji, a potom kao kreativka i operativka stalno i konkretno u nekoliko vinskih podruma u nas, stoji, s pravom s ponosom iza nekoliko vina – primjerice Jakob Cuvée i Jakob Syrah te Plavac Pepejuh Markus i Babić Markus Franz Ferdinand što već godinama kakvoćom spadaju u sam vrh hrvatske eno-produkcije. Ivona Đipalo Jeličić! Skromna i samozatajna, vrijedna i pouzdana ne samo u smislu šturog obavljanja posla nego i kao stručnjak, medijski neeksponirana, zanemarena, a – VELIKA! I za VELIKA vina.

Nepravedno u sjeni: Ivona Jeličić

Kad god se sjetim Markusovog babića Franz Ferdinand, zamišljam Ivonu – s obzirom da je rodom iz Sinja i ne tako daleko od područja našeg Srednjeg Jadrana gdje postoje razne domaće vinske sorte koje bi se i te kako mogle bolje valorizirati od onoga što predstavljaju današnjim svojom statusom – kao uključenu – skupa s podrumima s kojima sada radi ili možda (i) s nekim novim podrumom s kojim bi još mogla raditi – npr. upravo i u bolje iskorištenje tih nekih drugih potencijalno vrijednih domaćih kultivara, primjerice Lasina (ili Lasine), pa i Plavine. Lasin bi, barem po mojim impresijama s kušanja lasina kod nekih proizvođača na potezu Skradin-Šibenik, mogao, uz veći angažman vinara na ukupnoj količini i na marketingu, postati nova velika hrvatska eno-zvijezda, nešto kao prestižni crni pinot Dalmacije.

I još nešto, a što se vrti oko Plavca maloga, inače nastalog križanjem šoltanskog Dobričića te Crljenka. Plavac mali i dalje je još, samo, hrvatska zvijezda, nije nažalost dosegnuo status zvijezde na svjetskoj razini poput Pinota crnoga, Sangiovesea, Nebbiola, a Crljenak ili Tribidrag ili Kratošija, Primitivo ipak živi više na svjetskoj poznatosti američkog naziva Zinfandel, dok za Dobričić jedva da se i u nas (u širim krugovima) zna. Vinari pokušavaju naći razne načine da populariziraju svoj posjed, svoje ime, svoja vina, kultivare, pa eto dolaze i na to da izlaze na tržište s mješavinama vina od raznih sorata i iz raznih vinogorja, ne baš zemljopisno blizih jednog drugome. Tako su npr. enolog i profesor na fakultetu Leo Gracin a koji je znan i kao proizvođač primoštenskog babića, i pelješki vinogradar i vinar Vedran Kiridžija svojedobno izašli s – istina, lijepim! – vinom Kontra nastalim miješanjem u omjeru nekih pola-pola primoštenskog babića i pelješkog plavca s Dingača ili dobrim dijelom s Dingača. A sad eto najave da će Boškinac iz Novalje vino od svojih francuskih sorata Merlot i Cabernet sauvignon udružiti s vinom od Plavca maloga obitelji Bura-Mrgudić s Pelješca.

Enološki i bračni par – Ivona Đipalo Jeličić i Slaven Jeličić

No, ne bi li bilo zanimljivo kreirati mješavinu od sorata koje imaju duboke i čvrste međusobne rodbinske veze i mješavinu koja bi bila od grožđa iz vinogorja što su geografski međusobno relativno blizu? Konkretno, prije već dugo vremena palo mi je na pamet da bi se moglo napokon napraviti jedan ekskluzivni cuvée, za početak u omjeru 50:50, npr. od Dobričića sa Šolte i kaštelanskog Crljenka kao roditelja Plavca maloga, ali onda i, zasebno, jedan obiteljski cuvée od Dobričića i Crljenka kao roditelja i Plavca maloga kao potomka! I tu sam, kao kreatoricu, vidio upravo enologinju Ivonu! Međutim slučaj je htio da je taj obiteljski cuvée prije nekog kratkog vremena realizirao – Ivonin suprug, enolog Slaven Jeličić, inače, također nekad član Vinolaba, od prije više godina zaposlen kao meštar od vina u novom modernom podrumu kutjevačkog poduzetnika Josipa Galića!

Evo detalja: prije stanovitog vremena poduzetnik Robert Kalebić u želji da revitalizira autohtonu sortu Dobričić dobio je, da bi sadio trsje, koncesiju na terene na južnoj strani otoka Šolte iznad uvale Poganica, riječ je o površini od oko 60 hektara. Od 2015. naovamo Kalebić je tamo na 20 hektara posadio 140.000 trsova vinove loze. Sortiment je bio: Dobričić 4 ha, Crljenak 4 ha, Pošip 4 ha, Plavac mali 2 ha, Merlot 3 ha, Cabernet franc 1 ha, Cabernet sauvignon/Syrah/Petit Verdot ukupno 1 ha, Viognier 0,5 ha i Chardonnay 0,5 ha. O tome sam crticu bio objavio u reviji Svijet u čaši, uz napomenu da je projekt u strukovnom smislu od početka vodila ekipa vinarije Galić na čelu sa Slavenom Jeličićem, po majci, inače, porijeklom Šoltaninom.  Prva berba bila je 2018. Grožđe je prevezeno hladnjačom u vinariju Galić u Kutjevu, i nastala su vina Pošip 2018, Dobričić 2018, Plavac mali 2018, te, gle, mješavina – obiteljsko Sv. Trojstvo autohtonih dalmatinskih sorata dakle vino FAMEJA 2018 (fameja=obitelj) a to je upravo kupaža Dobričić + Crljenak + Plavac mali. Za Fameju 2018. svaka je sorta zasebno vinificirana, maceracije s fermentacijama odvijale su se u velikim drvenim bačvama a trajale su 20 do 25 dana. Potom su vina sjedinjena i kao jedna cjelina odležala su 12 mjeseci u bačvama od hrasta kitnjaka. Fameja 2018 buteljirana je u travnju 2020. i sad pomalo izlazi na tržište, dijelom u restoranima na Šolti a dijelom preko zagrebačke Galerije Vina MIVA.  Drago mi je što je Fameja stvorena, međutim možda se ako ništa drugo moglo s izlaskom pričekati još koju godinu. Ovakvo vino zadivit će u punoj mjeri istinske štovatelje vrhunske kompleksne plemenite kapljice i opravdat će i vrlo visoku cijenu za butelju kad loza ostari, barem na 15 ili 20 godina, te ako ne bude žurbe s izslaskom vina iz podruma na tržište.  ♣

Vino – humanitarno

SAINTS HILLS ZA PALČIĆE – Biznismen Ernest Tolj u humanitarnoj akciji: ove godine godine sredstva ostvarena od prodaje jednog svojega vina namijenio je prerano rođenim Palčićima koji trebaju inkubatore da bi preživjeli i razvili se u zdravu djecu. Vino kao protagonist u spomenutoj dobrotvornoj akciji je vrsni Saints Hills Dingač 2009. Toljeva namjera je bila pomoći da se hrvatske bolnice opreme inkubatorima za prerano rođene mališane. Redovna maloprodajna cijena spomenutog vina je, inače, 1129,50 kuna, a posebno za ovu prigodu snižena je na 555,50 kuna. Je li bilo baš mudro ovako spustiti cijenu, naime kod nekoga će ta odluka ostaviti više dojam više dojam da je vino stavljeno na akciju, a ne da se prodaje u dobrotvorne svrhe. Dezavuirajuć za proizvođača, čak 50-postotni popust lako navede na pomisao da se boca po toj većoj spomenutoj cijeni slabo prodavala, pa da se možda, proračunato, zbog toga s njom u jeftinijoj opciji išlo u dobrotvornu prodaju. S druge strane, moguće je da bi netko tko inače možda ne bi bio suviše zainteresiran da kupi tu butelju ni po višoj a ni po navedenoj nižoj cijeni,  radije bocu kupio po višoj cijeni,  znajući da time pomaže djeci…

Toljev Dingač, iz 2009. godine limitirana je serija vina podruma Saints Hills, od pažljivo selektiranog je grožđa Plavca malog s položaja Dingač. Nakon ručnog izbora najboljih bobica slijedila je fermentacija u posebno biranim barrique bačvicama nakon čega je vino stavljeno na dozrijevanje u velike hrastove bačve. Poslije punjenja, kapljica još neko vrijeme odležava u bocama od tamnog stakla. Rezultat je vrlo gusto vino, bogate aromatike zrelog crvenog i crnog voća, s notama vanilije, tamne čokolade i nijansa dima. U ustima je vrlo intenzivno, s puno fino granuliranih tanina. S dugačkim je završetkom.

Dizajn boce inspiriran je rešetkom od kovanog željeza na prozoru vinarije Saints Hills na Pelješcu, koja u obliku platinaste ogrlice krasi vrat boce. Dizajn što ga potpisuje Mary Lewis nagrađen je prestižnom nagradom Red Dot, čujem iz distribucijske kuće MIVA koja u svojoj ponudi ima spomenuti Dingač. ♣

Sajmovi & festivali 2020

Ponosni vlasnik Vlado Puklavec (desno), na slici sa šarmantnom Sonjom Erčulj, zaduženom za marketing, i enologom Danetom Jovanovim koji vodi novootvorenu vinariju obitelji Puklavec u Makedoniji na Disanu

AGRA GORNJA RADGONA – Taman nakon što su organizatori međunarodnog sajma poljoprivrede i prehrane AGRA 20 u Gornjoj Radgoni medijima razaslali obavijest da bi se taj sajam ipak mogao  održati od 22. do 27. kolovoza 2020. stigla je nova vijest, da je IPAK sajam iz epidemioloških razloga odgođen za neka bolja vremena. Bilo bi to do sada 31. izdanje te značajne manifestacije na kojoj uz domaćine Slovence kao izlagači redovito sudjeluju i brojne tvrtke, OPG-ovi i pojedinci iz okolnih zemalja, konkretno ponajviše iz Austrije i Hrvatske. Bez obzira na probleme koje je uzrokovao Covid19, dosad uobičajena ocjenjivanja vina, mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih prerađevina, sokova, bezalkoholnih pića i vode koja se prodaje u bocama, te ambalaže održana su.

Na vrednovanju vina najvišu ocjenu – 95,67 bodova i Veliku zlatnu medalju – dobio je Sauvignon izborna berba prosušenih bobica 2015 iz proizvodnje Fakulteta za poljoprivredu Sveučilišta u Mariboru, a odmah do, sa 93,67 bodova, plasirao se Traminec dišeči Vaneja 2003 proizvođača Danila Steyera iz okolice Gornje Radgone. Ipak, najuspješnijim sudionikom ocjenjivanja 2020, na koje je 173 vinska podruma iz pet država poslalo 639 uzoraka vina, može se smatrati kuća Puklavec Family Wines iz Ormoža.  Ona je osvojila čak 47 raznih odličja, najviše od svih ostalih sudionika pojedinačno. Puklavec Family Wines osvojio je titulu šampiona u kategoriji bijelih mješavina sorata a dobitnik je vino Jeruzalem Ormož 34′ White Cuvee. Puklavec Family Wines zakitio se i sa šest velikih zlatnih medalja, 13 zlata i 22 srebra.

Iz Hrvatske su za vina nagrađeni sljedeći sudionici ocjenjivanja: San Mauro Sinković prima Veliku zlatnu medalju za Muškat momjanski 2015,  srebro za Muškat momjanski 2019 te srebro za Malvaziju istarsku 2019, Župančič vina – Zlato za Cabernet sauvignon 2018 i srebro za mješavinu sorata Plemenitaš 2019, Ivica Rozjan – zlato za Cabernet sauvignon 2017 i srebro za Graševinu 2019,  Kunčić zlato za Graševinu izborne berbe 2017, zlato za Sauvignon 2019 te srebro za Muškat žuti 2019, Sanjin Siljan OPG zlato za Merlot barrique 2016 i srebro za Malvaziju istarsku 2019. ♣

Ljeto 2020 u Zagrebu

GASTRONOMIJA u HRAMOVIMA KULTURE – Hramovi kulture postali su ili postaju utočišta i za eno-gastronomiju, bilo da su se u njih čvršće ugnijezdili ugostiteljski punktovi bilo da su se pretvorili u pozornicu za povremene prezentacije vina, pića, hrane. U zagrebačkoj Gliptoteci, u Muzeju za suvremenu umjetnost, u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Muzeju Mimara bili su u više navrata festivali vina i delicija, zatim u Muzeju za umjetnost i obrt je klasičan restoran, u HNK je neke svoje prezentacije organiziralo Feravino, a u novije vrijeme restoranska ekipa s nazivom O’brok mjesto je pronašla u – rodnoj kući Augusta Šenoe. Dobro je svojedobno u šali znao reći Arsen Dedić kad bi se s grupom zatekao negdje u zapadnom inozemstvu: Hajd’mo obići pjesnikovu roBnu kuću

Upravo ovih dana svoju gurmansku ponudu pod nazivom Ljetne večeri u rodnoj kući Augusta Šenoe najavljuje spomenuti O’brok, gdje je chef Krunoslav Majcen, koji se u kuharstvu kalio u zagrebačkom hotelu Esplanade. Jela su prilagođena ponudi sezonskih namirnica. Sve što O’brok poslužuje predstavlja domaći izvorni proizvod – od namirnica s obližnjeg Dolca, iz OPG-ova iz Like i Slavonije (meso, naglasak je dan na crnu slavonsku svinju!), svježe jadranske ribe, pa do sezonskog domaćeg voća i povrća. I priprema je tradicionalna i ručna, od kruha preko raznih savijača i njoka, pa sve do rezanaca za juhu. Na repertoaru su npr. delicije poput domaćih dalmatinskog pršuta i sira,  fuži s tartufima, rižota sa kozicama, njokia sa škampina, hladne salate s biftekom i povrćem, zapečenog patlidžana s mozzarelom i šalšom, istarske  maneštre i žgvaceta, raznih juha i deserta, od domaćih zagorskih štrukli, do voćnih pita ili dalmatinske rožate. Mirna vina i pjenušci od vinarije Petrač su, kažu domaćini, po promotivnoj cijeni. ♣

JARUNSKI DALMATINO od ŽABE do PRINCEZE – Usred žestoke ofanzive covida19 preuređivana, potom, usred iste ofanzive, i otvarana: nekadašnja pizzeria Dalmatino na zagrebačkom tzv. malom jarunskom jezeru, pretvorena od žabe u princezu, prve goste službeno je primila sredinom 18. srpnja. Vrijeme je išlo na ruku: tog popodneva, nakon žestokog pljuska, zasjalo je sunce i fino zagrijalo Metropolu!

Vlasnik Anto Oršolić na ulazu u objekt

Vrlo lijepi novi ugostiteljski objekt sa starim nazivom prostire se na ukupno 3000 četvornih metara interijera i obuhvaća dva odvojena restoranska prostora (jedan je za pušače), s obzirom na epidemiološke preporuke (fizička distanca) ukupan broj stolova sveden je na 40, a uz natkriveni objekt još je 120 četvornih metara većim dijelom uređeno u ljetnu terasu. Ponosni novi vlasnik Anto Oršolić je, inače, ugostiteljski zanat pekao kroz niz godina u Njemačkoj. Zaposlenih u ovom novom Damatinu je 11, dobar dio ih je stigao iz eltnog zagrebačkog hotela Esplanade, što govori o nivou…

Jarun – zagrebačko more, plaža Dalmatino

Sadašnji Dalmatino nudi pizze i burgere na svoj način, meso s roštilja i s ražnja te iz pećnice, sve također, veli Anto, na svoj način, a što to znači nije htio otkrivati, kazao je tek da će kod njega glavna sirovina biti teletina, potom junetina i piletina, pa riba, od svinjetine će, napominje, nuditi samo lungić. Što se tiče pića, kategorije su klasika, dakle vino, otvoreno i butelje, pa pivo, također otvoreno i ubočeno, te bezalkoholni napici, samo, za razliku od većine drugih ugostiteljskih objekata smještenih na izletištima i kupalištima kao što je Jarun, pića se za ponudu pomno biraju po kakvoći, primjerice otvoreno crno je Cuvée Jakob od vina Jakob, dok će otvoreno pivo biti Budweiser što će stizati iz Češke. Za šmekere većih prohtjeva Oršolić je predvidio neka craft piva te butelje u možda i desetak etiketa iz najrenomiranijih hrvatskih vinskih podruma. Što se tiče cijena jelu, obećava da će one bile popularne i prihvatljive za širi sloj publike, konkretno porcije bi se kretale od nekih 40 do 70 kuna.

S mislima na more i s okusom soli…  – Pripreme za plavi Jadran: tik ponad prostrane plaže uz tzv. Malo jezero na Jarunu najnovije otvoreni lijepi grill & pizza&teletina ugostiteljski objekt Dalmatino. Miomirisi pečene teletine, mini-burgera, pizze, žeđ utažena finim pivom i vinima na čašu i na butelju, pogled na zagrebačko more, bilo izravno, bilo okom uperenime na staklenu stijenu Dalmatina uz koju sjedite i blagujete… ♣

PREFINO i PREVINO! COVIDU ZA INAT! Zagrebački bistro Fino & Vino, prikladno je reći PreFino & PreVino: uz sjajnu domaće rađenu paštetu od pilećih jetrica i uz istarski zgvacet u izvedbi chefa Darka Kesaka u čašama je pod dirigentaskom palicom voditelja objekta i sommeliera Krešimira Šesnića ponuđeno šest uistinu svjetskih bisera, covidu19 za inat!

Glavne vinske uloge u prestižnom sekstetu odigrali su Champagne Taittinger brut reserve aoc 12,5 vol%, na tržite inače pušten 2018.  godine uz Svjetsko prvenstvo u nogometu u Rusiji, zatim Miani Friulano 2018 14 vol % doc Colli orientali del Friuli  Enza Pontonija iz Buttrija, pa Zind-Humbrecht Riesling 2011 14 vol % Alsace grand cru Brand aoc Eco-cert biodynamic, Santa Lucia crno 2013 suho 14,5 vol % ZOI Hrvatska Istra Kozlović, te, u velikom finalu, dva snažna nevjerojatna basa – V.S.O.P. Cognac single barrel Director’s Private Stock 1989 48,2 vol %, destilacija je bila na samu Staru godinu 1989 a punjenje u bocu 17.  srpnja 2013, i Strathisla Finest Highland Malt Whisky 40 vol % Chivas Brothers. Ta dva upečatljiva dezificijensa donio je na kušanje zagrebački zaljubljenik u whisky i kolekcionar whiskyja Tomislav Ruszkowski pa je susret u bistròu zahvaljujući njemu i njegovim objašnjenjima bio i svojevrsna – vrlo korisna – radionica na temu whiskyja.  Spomenuti konjak našao se u Tomislavovoj whiskyteci jer u robnoj razmjeni bio je obitelji Grant/Glenfarclas isporučen u bačvi  i svoj životni put započet u Francuskoj završio je na odgoju u bačvi u Škotskoj i na škotski način pa dobio novu dimenziju… ♣

Tomislav Ruszkowski

KAZALIŠTARAC u SFERI WHISKYJA – Zagrepčanin poljskog porijekla Tomislav Ruszkowski, zanimanjem godinama voditelj Tehničke ekipe u kazalištu Komedija u Metropoli, navukao se na whisky, ali ne na prizeman način, i bolje je da se on tako navukao na whisky nego da su se whisky i covid19 bilo kako navukli na nj. Imao je, Tomislav, svojedobno prigodu kušati svjetske špice tog pića, i nije neobično da je postao veliki ljubitelj i zagovornik tog glasovitog škotskog aduta koji se proizvodi u više kvalitativnih razina kakvoće, od one široj publici relativno dostupne do moglo bi se reći skupih remek-djela o kojima neki potrošači mogu samo sanjati. Tomislav je shvatio da je whisky ne tek piće-ludilo, kako ga mnogi doživljavaju, nego da može biti kreacija s visokim hedonističkim karakterom vrlo vrijedna i s gospodarskog stanovišta. Ruszkowski je prije više od desetljeća i pol počeo formirati jednu od (naj)većih kolekcija whiskyja u Europi i sad u posljednje vrijeme svako toliko, i to u vrlo relevantnoj ulozi, sudjeluje na svjetskim smotrama tog pića među kojima je i ona prestižna s nazivom Old & Rare Whisky Festival. Ove godine Ruszkowski je tamo bio,  kao jedan od 20 probranih izlagača iz cijeloga svijeta.

Na jednoj od najjačih svjetskih smotri whiskyja, s nazivom Old & Rare u Londonu

– Krajem veljače ove godine nastupio sam sa suprugom kao izlagč na jednom od dvadesetak štandova na kultnom Old&Rare Festivalu u Londonu u One Great George Street u Westminsteru. Tu smo zajedno sa najpoznatijim kolekcionarima, blogerima, aukcijskim kućama i inima privukli tisuće zaljubljenika u whisky sa svih krajeva svijeta. Na trećem kušavanju ukupno a prvom održanom u britanskoj metropoli bilo je ponuđeno nekoliko stotina vrlo rijetkih i izuzetnih whiskyja iz kolekcija, arhiva i zaliha najjačih whisky-igrača na svijetu, whiskyji su se publici nudili na čašu od 10 ml, po cijenama od tri funte do 150 funta… – veli Ruszkowski. Za nastup na tom festivalu bitno je organizatoru najprije prezentirati etikete koje će se nuditi na kušanje i organizator na temelju zanimljivosti ponude daje ili ne daje zeleno svjetlo za izlaganje, a da bi potvrdna zelena boja zaiskrila i punim sjajem nužno je za štand kao izlagačko mjesto uplatiti 1200 funti… ♣

Izbori 2020

50 NAJBOLJIH VINOGRADARSKO-VINSKIH POSJEDA NA SVIJETU – Mnogo je u svijetu izbora za nekoga ili nešto što je NAJ… svake godine, primjerice za najljepšu missicu, za najboljeg sportaša i to ne tek općenito nego i po sportovima, za najbolju pjesmu Europe, itd, a kao nešto novijeg datuma je proglašenje najboljeg vinogradarsko-vinskog posjeda godine. Kako navodi talijanski vinski portal Winenews.it, ekipa od 500 probranih stručnjaka iz svijeta iz sfere vinogradarstva, vinarstva i vina kao proizvoda,  parkovnih arkitekata, iskusnih turističkih djelatnika, novinara koji često putuju, turista koji strastveno lutaju svijetom… na temelju ljepote ambijenta koja obuhvaća izvorni prirodni izričaj i sustav uzdržavanja okoliša, na temelju ponude vina ali i hrane u rangu više do visoke gastronomije, na temelju arhitektonskog rješenja objekta, na temelju stupnja povezanosti ruralnog prostora i vina s kulturom i umjetnosti, na temelju stupnja povezanosti povijesti i tradicije i modernoga, na temelju ponude sportske rekreacije u sklopu objekta, te na temelju raznih drugih mogućih doživljajnih senzacija u ruralnome prostoru, dakle po elementima koji uzdižu određeni teritorij kao posebno poželjnu turističku destinaciju, bira najljepši vinogradarsko-vinski posjed na svijetu.

Najbolji vinski posjed za 2020: Bodega Zuccardi, Vale de Uco, Argentina

Sebastiano Zuccardi, enolog

Nedavno je kao rezultat glasanja tih eksperata objavljena rang lista od 50 najboljih  vinogradarsko-vinskih imanja na svijetu za 2020. godinu.

Ako ste očekivali, po nekoj inerciji, kao prvake Francuze odnosno Talijane, prevarili ste se. Ne samo da prva mjesta čvrsto zauzimaju vinski posjedi Južne Amerike – jedan iz Argentine a drugi uz Urugvaja, nego su među prvih pet  tri posjeda iz Latinske Amderike, a jedan je iz Sjevernre Amerike iz SAD. Čast Europe brani austrijski posjed, na trećem mjestu ljestvice. Od glasovitih bordoških chateaua prvi je tek na sedmom  mjestu, a famozni Talijani su na devetom i 36. mjestu!

Evo redosljeda World’s Best Vineyards 2020

Posjed markiza Piera Antinorija u oblasti Chianti Classico u Toscani, na devetom mjestu rang-liste

1 Zuccardi – Valle de Uco, Argentina; 2 Bodega Garzòn – Urugvaj; 3 Domane Wachau – Austrija  (The Best Vineyard in Europe);  4 Montes – Čile; 5 Robert Mondavi Winery – SAD (The Best Vineyard in Nord America); 6 Bodega de Los Herederos del Marques de Riscal – Španjolska; 7 Chateau Smith Haut Lafitte – Francuska; 8 Quinta do Crasto – Portugal; 9 Antinori nel Chianti Classico – Italia; 10 Vik Winery – Čile; 11 Catena Zapata – Čile; 12 Domane Schloss Johannisberg – Njemačka; 13 Rippon – Novi Zeland (The Best Vineyard in Australia-Asia); 14 Delaire Graff Estate – Južna Afrika (The Best Vineyard in Africa); 15 Weingut Dr. Loosen – Njemačka; 16 Ridge Montebello – SAD; 17 Craggy Range – Novi Zeland; 18 Gonzalez Byass Bodegas Tio Pepe – Španjolska; 19 Chateau Pichon Baron – France; 20 Opus One Winery – SAD, 21 Ceretto – Italija; 22 Chateaux Margaux – Francuska; 23 Bodegas Salentine – Argentina; 24 Penfolds Magill Estate – Australija; 25 Henschke – Australija; 26 Bodega Bouza – Uruguaj; 27 Clos Apalta – Čile; 28 Champagne Taittinger – Francuska; 29 Champagne Billecart Salmon – Francuska; 30 Chateau Mercian Mariko Winery – Japan (The Best Vineyard in Asia); 31 Chateau d’Yquem – Francuska; 32 Bodegas Re – Čile; 33 Chateau Mouton Rothschild – Francuska; 34 D’Arenberg – Australija; 35 Vina Errazuriz – Čile; 36 Gaja – Italia; 37 Domaine Sigalas – Grčka;38 Chateau Oumsiyat – Libanon; 39 Wine Cellar Villa Melnik – Bugarska; 40 Vina Casa del Bosque – Čile; 41 Vivanco – Španjolska; 42 Familia Torres – Španjolska; 43 Viu Manent – Čile; 44 Maison Ruinart – Francuska; 45 Domaine Marcel Deiss – Francuska; 46 Krsma Estates – Indija; 47 Stag’s Leap Wine Cellars – SAD; 48 Chateau Heritage – Libanon; 49 Quinta do Noval Portugal; 50 Trapiche – Argentina. ♣

Bakhov nektar pod lupom: NAJBOLJA VINA ITALIJE 2020 iz TRENTINA, TOSCANE i PIJEMONTA! – Toscana i Pijemont vjerojatno su kod najšireg kruga publike i ljubitelja plemenite kapljice očekivani kao vodeće pokrajine kad se govori o kakvoći talijanskog vina. Trentino kao područje zacijelo ne, a pogotovu ne da bi se našao, kao što je to slučaj već drugi put u posljednje dvije godine, na prvome mjestu super top-ljestvice!

Šampion Super Top-kakvoće 2020 u Italiji: Tenuta San Leonardo iz Trentina Na slici su vlasnici I voditelji markiz Carlo Guerrieri Gonzaga i njegov sin markiz Anselmo

Vrlo ugledni za eno-gastronomiju specijalizirani talijanski časopis Civiltà del Bere (Kultura pijenja) uveo je zgodnu praksu da – s obzirom da na Apeninskom poluotoku postoji veći broj vrlo ozbiljnih publikacija, mahom vodiča, što redovito objavljuju recenzije vina i javno dodjeljuju priznanja najbolje ocijenjenim eno-uradcima – na temelju rezultata vrednovanja što ih svako za sebe obznanjuju ta, najcjenjenija i najutjecajnija izdanja, istraži tko su sve ti neki jači dobitnici i s koliko su osvojenih (od jedne/jednoga do pet) nagradnih čašica, zvjezdica, grozdova, lucnjeva…, pa da po ukupnom zbroju osvojenih čašica, zvjezdica, grozdova, lucnjeva…. sastavi za svaku pojedinu godinu Super Top-listu kakvoće više od stotine vina Italije. Promatrani su rezultati ocjenjivanja po vodičima unutar kategorija Bijelo mirno, Ružičasto mirno, Crno mirno, Pjenušci i Slatka desertna vina, a preuzeti su iz sljedećih novina, revija, vodiča: Ais Vitae i Bibenda što ih izdaju organizacije sommeliera Italije, zatim Doctor Wine Danielle Cernilli, pa Gambero Rosso, Vini Slow te Grandi Vini di Slow Wine, pa Veronelli i l’Espresso (Ristoranti e vini d’Italia), nije izostao ni glas Luke Maronija.

Nedavno je Civiltà del Bere sastavila i objavila spomenutu svoju Super Top-listu za 2020., i iz nje proizlazi, dakle već drugu godinu zaredom, da špica kakvoće i osebujnosti dolazi iz sjevernog talijanskog područja Trentino, pa glasovite Toscane, na trećem mjestu je Pijemont.

Evo redosljeda prvoplasiranih 10: 1) San Leonardo 2015 (cabernet sauvignon, merlot i carmenère) igt Vigneti delle Dolomiti –Tenuta San Leonardo (Trentno), 2) Sassicaia 2016 Bolgheri rosso doc – Tenuta San Guido (Toscana), 3) Barolo Monfortino 2013 Riserva docg – Giacomo Conterno (Pijemont); 4) Giulio Ferrari riserva del Fondatore extra brut 2008 – Cantine Ferrari (Trentino); 5) Solaia 2016 igt – Marchesi Antinori (Toscana), 6) Bolgheri rosso superiore 2016 doc – Grattamacco (Toscana); 7) Ceparello 2016 Toscana sangiovese igt – Isole e Olena (Toscana); 8) Trebbiano d’Abruzzo 2015 doc – Valentini (BIJELO vino; Abruzzo); 9) Barolo Monvigliero 2015 docg – Fratelli Alessandria (Pijemont), 10) Barbaresco Bricco Asili 2016 docg – Ceretto (Pijemont)

Najboljim slatkim desertnim vinom proglašen je Ben Ryé Zibibbo passito di Pantelleria 2016 doc – Donnafugata (Sicilija). ♣

Šećer na kraju

POZITIVA…  – Corona sve je promijenila, ništa više neće biti isto: u Hrvatskoj se vrlo lako postaje pozitivnime!…

Ovaj put ne s čašama, nego, nježno, uz tanjur: korčulanski vinogradar i vinar Luka Krajančić, osobito znan po pošipu, te osječki vinski pisac Željko Garmaz

… i DISTANCA – Novija, kajkavska interpretacija preporuke epidemiologa o održavanju socijalne distance između Dalmacije i Slavonije: … z jenega tanjurčeka su kremastu torticu jeli…

Za vrući desert: profinjeni upečatljivi kremasti rock

PLANET CREAM VINTAGE 2018Rock Masters Cream vintage 2018, zagrebački klub Vintage Industrial Bar: ubojiti (POZITIVNO!!!) trio hrvatski Eric Clapton Vedran Božić, gitara i vokal, Tomas Krkač kao Jack Bruce, bas i vokal, i Adonis Dokuzović kao Ginger Baker na bubnjevima. Najnovije: upravo je na CD-u i na DVD-u objelodanjena snimka koncerta na kojemu zagrebački kremaši izvode 22 poslastice na CD-u (20) i na DVD-u (dvije više, dakle: plus Sweet Wine te Toad). Antologijski standardi: White Room, Born Under a Bad Sign, I Feel Free, Strange Brew, Rolling & Tumblin’, Spoonful, Sunshine of Your Love, Badge, Crossroads…

Rock Masters: Tomas Krkač, Adonis Dokuzović (Petra Buzić)

Rock Masters u punom zamahu: Planet Cream Vintage industrial bar 2018 – Vedran Božić, Adonis Dokuzović, Tomas Krkač (Petra Buzić)

SVE ŠTO NAJVIŠE U GLAZBI VOLIM, MOJE POIMANJE SVIRANJA BUBNJEVA, KAO I GLAZBENICI S KOJIMA SAM TO ŽELIO OSTVARITI, NALAZI SE NA OVOM CD/DVD-u, koji je upravo izašao u izdanju CRO RECORDS, kazao mi je Adonis Dokuzović.

Ovo je inače drugo izdanje iz planirane serije Rock Masters, prije stanovitog vremena prvi Rock Masters sa skladbama iz repertoara Jimija Hendrixa za Croazia records snimili su Vedran Božić, Tomas Krkač i bubnjar Slavko Pintarić Pišta, a što će slijediti vidjet će se, sad je glavna pažnja usmjerena na realizaciju promovitnih Cream-koncerata diljem hrvatske a možda i šire, pogledi su uprti u znanstvenike i u nebo da se obuzda Covid19. Moguće je da, dodaje Adonis Dokuzović, treći Rock Masters bude u znaku autorskih skladbi jednoga ili sve trojice cro-creamovaca, Adonis koji je upoznat s onime što radi Vedran nagovara Božića da kao prijedloge za izbor za budući CD priredi veći broj svojih skladbi koje su, tvrdi Adonis, jako dobre.

Grupa Rock Masters inače postoji sedam godina, dosta nastupa a od značajnijih pozornica mogu se spomenuti Jazz & Blues festivali u Splitu na Prokurativama, zatim u Vodicama, Sisku, Kastvu. Tomas Krkač i dalje je nezamjenjiv u sjajnom Telefon blues Bandu u kojemu nastupa već dugo, dugo, a Adonis Dokuzović, koji je nekad nastupao sa sastavm Divlje jagode i koji se inače bavi uvozom i prodajom muzičkih instrumenata, u novije vrijeme ima sastav Retro Guru, koji njeguje blues i rock iz 50-tih i 60-tih godina. Vedran Božić povremeno, kad je prigoda za nastup, svira sa svojim starim društvom iz grupe Time…  ♣

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 07. 2020 – HINTS TO THE SMART PURCHASE

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish

Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish

 – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality

Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 (11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑  – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

 

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

(mpc/pp: M–L) ŠKRLET 2017 Private CollectionTRDENIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Moslavina ■ VINOGRAD/VINEYARD: Medvedovo • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 180 m • sorta/variety: Škrlet • loze stare/vines old: cca 50 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: u inoksu/stainless steel • dozrijevanje/maturation: na kvascu/on the lees ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – nepotrebno teška/unnecessarily heavy • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 1 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Moslavina • suho/dry • 12,2 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: umireno, donekle složeno, skladno, mekano, srednje strukture, lijepo se pije. Slamnato-žute boje, na nosu diskretno, miris ide u pravcu bijelog domaćeg koštićavog zrelog voća, zamjetne su niti kruha. Usta fino zaobljena, s nijansom kremoznosti i slasti. Živost podržavaju lijepa slanost i dobra kiselost. Finiš solidne dužine ■ SERVICE:  ⇑ • 10-12  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one –  tip/type: bourgogne

(mpc/pp: M) KRALJEVINA ZELINA 2019 marka vina Zagrebačke županijePUHELEK PUREK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje-Bilogora, Sveti Ivan Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: Kraljevina • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification & dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno s kzp • suho/dry • 11,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK ■ VINO je/WINE is: u kategoriji mladog, modernoga, nekomplicirano, živo, svježe, skladno, s mirisom u pravcu bijelog domaćeg koštićavog voća (zelena jabuka), u ustima s izraženijom kiselosti, dobrog tijela. Prikladno kao osvježenje u vrućim ljetnim danima ■ SERVICE:  ⇑ • 10  ̊C • čaša/glass: mala/small one  –  tip/type: bordeaux

Dalmacija

(mpc/pp: XXL) DINGAČ 2018 – KIRIDŽIJA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • nadmorska visina/altitude asl: 70-120 m • ekspozicija/exposition; jug /south• tlo/soil: crvenkasto, s dosta kamena/a bit red, rocky • sorta/variety: Plavac mali • gustoća nasada/plantation density: 10.000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • maceracija/skin contact: cca 6-7 dana/days • dozrijevanje/maturation: barrique 225 lit – tonneau (500 – 600 lit) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: cca 5000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Dingač ZOI/PDO • suho/dry • 15,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, konkretno, snažno, skladno, još je mlado i bilo bi vrijedno ostaviti ga da počiva još koju godinu pa onda otvoriti butelju. Lijepe iskričave svjetlije rubinske boje, diskretna mirisa, s bouquetom koji lijepo odaje sortu i koji upućuje na tamno zrelo a na momente sugerira i blago već posušeno koštićavo (šljiva) i bobičasto voće, nudi i fine i ugodne fenolne niti i nijansu paljenoga, drvo je odlično uklopljeno. U ustima toplo, dobro zaobljeno, lijepo pripitomljenog još uočljivog tanina kao jamstva za budućnost u dobroj formi, slasno i fino slankasto, tijelom potentno, traje, završetak s dosta živosti. Sada trošiti svakako uz hranu, za koju godinu i kao sjajno vino meditacije • umami  primami ■ SERVICE: ⇗   ⇒ •   (preporuka za jelo/dish recommendation: tamna mesa/red meat – s roštilja/grill – dugo pirijana/long stewed) • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux – rhone syrah

ITALIA ITALY

(mpc/pp: XXXL = cca 1750 kn!) BAROLO  2015 La Serra – ROBERTO VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pijemont, Cuneo, La Morra ■ VINOGRAD/VINEYARD: La Serra • kosina/slope • nadmorska visine/altitute: 380-400 m • sorta/variety: Nebbiolo • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski /nature friendly • prinos po trsu/yield per vine: 1 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit – tonneau 500 lit) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit (4936 boca/bottles) – 1,5 lit (120) – 3 lit (80) – 6 lit (20 – 12 lit (5) ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Barolo  DOCG …  • suho/dry •14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE is: rafinirano, kompleksno, skladno, svježe. Živahne nešto svjetlije rubinske boje, lijepo izraženo i trajno na nosu, upućuje uvelike na crveno koštićavo i plavo jagodičasto/bobičasto i koštićavo voće (trešnja, borovnica, crveni ribiz, šljiva…), kao da se, dodatno, osjete svježa trava, malo i cedrovina, a zamjetna je i nijansa mineralnoga (kamen). U ustima lijepo zaobljeno međutim nazočnost tanina dobro se osjeti, vino djeluje još dosta mlado pa ga je dobro sada konzumirati uz hranu, a za pet-šest godine trebao bi vrlo dobro sjesti i u trenucima meditacije. Tjelom vrlo dobro iako ne tako snažno kako baroli znaju biti, finiš dugačak, živahan ■ SERVICE: ⇗   ⇒ •   (preporuka za jelo/dish recommendation: T-bone steak, janjeći kotleti s roštilja, divljač, zreli tvrdi sir  ) • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

__________________________________________

SVIJET u CASI Kronika – 03.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz/through

ŽELJKO SUHADOLNIK

_s vama već – 28 godina/years – with you_

Plešivica curica – u svim bojama i na prijelazu iz zime u proljeće 2020 (marko colic)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja, prezentacije: PETI VINART GRAND TASTING 2020 ZA DLAKU IZBJEGAO RALJE CORONA-VIRUSA ⦁ Vinart postignuća godine: BORIS ŠUNJIĆ BOŠKINAC OSOBA GODINE, a ATC CORONICA VINARIJA GODINE u RH, KORAK NAJBOLJI u BREGOVITOM SJEVEROZAPADU, STINA u DALMACIJI, GALIĆ u SLAVONIJIOD KUTJEVA DO STUPNIČKIH DVORA ⦁ Covit 19, pošast kao biblijski potop, kuga novog doba: HRVATSKO GOSPODARSTVO – POGOĐENO 95 POSTO TVRTKI ⦁ Osoba 2020. godine: prof. dr. ALEMKA MARKOTIĆ

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 03.2020 – BUYING GUIDE

_________________

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja, prezentacije

PETI VINART GRAND TASTING ZA DLAKU IZBJEGAO RALJE CORONA-VIRUSA!

            Bakhova svečanost u zagrebačkoj Laubi početkom ožujka 2020. održana je u posljednji trenutak prije nego što je neman zvana Corona i u Hrvatskoj opasno otvorila svoje ralje! Još ćemo čini se dugo čekati da se ponovno veselo okupljamo u okrilju boga vina Bakha, zasigurno o ho ho vremena nakon što s Uskrsom prođu ovi i u doslovnom nam smislu korizmeni dani. Makar – postojale su neke najave za međunarodni festival traminca već 24. i 25. travnja (raniji termin od onoga prošle godine!) u Starom podrumu te na ladanjskom imanju Principovac u Iloku, spominjalo se da bi sudjelovati moglo 80 vinarija i da bi kao gosti u naše Podunavlje stigli predstavnici alzaške kuće Trimbach, pa Otmar Šturm iz Metlike i Michael Gross, sin velikog austrijskog Štajerca Aloisa Grossa koji od unatrag koju godinu vinograde ima i u područja Haloza u Sloveniji…

Vinart Grand Tasting Lauba – izlagački prostor 2020

         Vinart Grand Tasting ponovo je okupio najbolje vinarije iz Hrvatske i regije. Nakon četiri uvodna dana i 25 održanih vinskih radionica, uslijedilo je veliko festivalsko finale manifestacije – promenadno kušanje eno-uradaka izabranih vinarija iz Hrvatske i regije u Laubi.

Osoba godine Boris Šuljić Boškinac te Saša Špiranec

                Ovogodišnji sajam obilježili su brojni gosti iznimno kvalitetnog profila – među njima i grupa od nekih 20 inozemnih novinara iz SAD-a i raznih krajeva Europe koje je organizator doveo kako bi se upoznali s najboljim hrvatskim vinima. Vrijedi istaknuti da je Petu Laubu, barem kako tvrdi organizator, obišao nikad veći broj posjetitelja-profesionalaca iz struke! Novost petog izdanja bile su ponude jakih alkoholnih pića te finih malih zalogaja na bazi pašteta i sireva a što su ih kreirali renomirani chefovi, neki i izvan Hrvatske.

Vinarija 2019. godine u Hrvatskoj: ATC Moreno Coronica, Koreniki, Umag

Manifestaciji je dimenziju više dalo značajno događanje – prije obično na rasporedu na kraju godine a sad po prvi puta u sklopu Vinart Grand Tastinga, riječ je svečanosti dodjele Vinartove nagrade za godišnja postignuća, dakako sad je to bilo za postignuta ostvarenja u 2019. Vinartova komisija sastavljena od osoba koje se dugo bave eno-gastronomijom i od kojih ih je mnogo predstavnika medija, za Osobu godine odabrala je Borisa Šuljića, vlasnika vinarije Boškinac i hotela Boškinac kod Novalje na Pagu, a titulu Vinarije godine na razini Hrvatske dodijelila je vinariji ATC Morena Coronike iz okolice Umaga.

Evo i ostalih laureata:

                Vinarije godine po našim vinorodnim regijama – kao što je upravo spomenuto ATC Coronica za Istru, zatim Korak s Plešivice za Bregoviti hrvatski sjeverozapad, pa Stina s otoka Brača za Dalmaciju, te Galić iz Kutjeva za Slavoniju.

Vinarija 2019. godine u Hrvatskoj: ATC Moreno Coronica – PROTIV COVIDA19-CORONA VIRUSA – GRAN CORONICA GRAN TERAN!

             Veletrgovcem godine proglašeni su MOHOR Trgovina i MIVA Galerija Gordana Mohora, a vinotekom godine Vivat Fina Vina Borisa Ivančića iz Zagreba.

Vinarija 2029 Bregoviti sjeverozapad: Korak. Velimir Korak, na slici u sredini – inače već od strane časopisa Svijet u Čaši proglašen Vinarom godine u Hrvatskoj!, u društvu je s međimurskim vinarom (i glazbenikom!) prof. Franjom Lovrecom (desno) i s Ivom Ivanišem, ugostiteljem i sommelijerom iz Cavtata

Evo i ljepote: Plešivice curice iz podruma Kurtalj, Korak, Kolarić, Tomac

Veletrgovcem godine proglašena je tvrtka MIVA Gordana Mohora. koji je ovdje na slici sa suprugom i suradnicima. Vinotekom godine proglašen je objekt Vivat Fina Vina Borisa Ivančića iz Zagreba

_______________________

Radionice

TERRE BIANCHE CONTARINI CUVÉE ROUGE! – Manifestacija Vinart Grand Tasting 2020 krenula je službeno tjedan dana prije svog središnjeg dijela, festivala plemenite kapljice u dvorani Lauba. U posljednja dva dana veljače održan je čitav niz zanimljivih vinskih radionica, ali slijedila su još dva dana radionica, neposredno prije Laube.

Kao jednu od sjajnih radionica izdvojio bih onu koju su vodili istarski vinar Moreno Degrassi i njegov enolog Alen Matelić. Naziv: Vertikala Degrassi Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge od berbe 2003. do berbe 2013. Izvrstan početak ovogodišnjeg Vinart Grand Tastinga!

Ne volim enopedofiliju, a ni eno-gerijatriju Obožavam eno-u-najboljim-godinama. Uživam i u CRNOME, ili CRVENOME s BIJELE zemlje. Zahvaljujući nekolicini sjajnih istarskih vinara s našeg najvećeg poluotoka koje već odavna poznajem i u čijim vinima lijepo do izražaja dolazi terroir i u čijim vinima se vide ambicija i nastojanje za postignućem višeg ranga oduševljen sam sve više i njihovom kapljicom od bordoških kultivara na – ISTARSKI način. I drago mi je da su neki istarski vinari odlučili klasičnu bordošku mješavinu sorata, koje su se, inače, još prije puno godina udomaćile u Istri, pretvoriti u njihovu osobnu mješavinu sorata što ih imaju posađene u svom vinogradu, dakle, s obzirom da su vinari u Istri i da vina ne nose apelaciju Bordeaux nema im obveze poštivanja pravila što ih spomenuta apelacija pravilnikom zahtijeva, sloboda je kreirati VLASTITI blend/brend. Blend kod kojega je u internacionalnom sortnom društvu prvotna bordoška kombinacija i pojačana sa strane i u koji je onda logično uklopljen i lokalni istarski kultivar, čime je povećana povezanost kapljice s VLASTITIM TERITORIJEM. Sjajan korak Morena Degrassija iz Savudrije koji je tradicijski trio cabernet sauvignon, cabernet franc i merlot najprije obogatio sjajnim bordoškim adutom petit verdotom a neku godinu poslije i burgundijskim crnim pinotom i njegovim rođakom syrahom iz doline Rhône, pa refoškom iz Istre. Degrassi, koji je isprva proizvodio samo jednosortna vina i bogme namnožio sebi etiketa, od 2006. se okrenuo mješavinama i rođeni su njegovi bijeli i crveni cuvée, crveni samo od internacionalaca iz Bordeauxa. A tri godine poslije, dakle 2009., otkako je profunkcioniralo ugušćenje nasada sa 4000 loza na 6500 loza po hektaru i otkako se prinos po trsu smanjio na najviše 0,70 kg, nastao je vrlo strukturirani i kompleksni sortni septet Terre Bianche Cuvée Rouge Contarini, dosta gusta bordoško-burgundijsko-rhônsko-istarska kombinacija s istarskom dušom. Smatram da je već vrijeme je da septet postane oktet i da se udio Istre intenzificira s teranom! Pa, zapravo, i borgonja odnosno frankovka – dakako oštra selekcija grožđa! – pada mi tu napamet…

Vino Terre Bianche Cuvée rouge nastaje od grožđa s pozicije Contarini, koja je na nadmorskoj visini od 150 do 250 metara. Tip tla je bijele zemlje, naziv je u množini stoga što je više nijansi boje, od sive do izrazito bijele. Riječ je o dubokim ocjeditim karbonatnim tlima koja imaju dosta kalcija, neki dijelovi više a neki manje. Svojstvo toga tipa tla je i da u dubini ima dobru sposobnost zadržavanja vlage, što je velika prednost u sušnim godinama. Kalcij tlu daje čvrstoću i žilavost a to se onda prenosi na grožđe i vino. Ocjeditost, te dubina tla i sposobnost zadržavanja dovoljno vlage omogućuju lijep razvoj korijena u dubinu, a to pak povoljno utječe na upijanje veće količine različlitih minerala u biljku, posebno to dolazi do izražaja kod starijih trsova koji su imali dovoljno vremena da se ukopaju u dubinu. Ovakvo tlo pogoduje zadržavanju nižeg pH i veće svježine, u vinu se sve to ogleda kroz živost, kompleksnost, eleganciju i dugovječnost. Starost trsova na Degrassijevim parcelama na Contariniju je od 13 do 40 godina.

Klima je tu mješavina suhe i hladnije kontinentalne s vlažnom i toplom primorskom. Zime su tu umjereno hladne i relativno suhe, proljeća i jeseni umjereno vlažni do vlažni, a ljeta su topla do vruća i s malo padalina. Sjeverozapadni dio Istre uz obilje sunca ima vrlo povoljnu količinu padalina, tek nešto nižu od središnje Istre ali ponekad u dvostruko veću od krajnjeg juga Poluotoka. To dopušta pravilan i neprekinut rast vinove loze, uglavnom bez stresova. Svježije večeri u doba dozrijevanja grožđa spuštaju za dosta stupnjeva inače visoku dnevnu ljetnu temnperaturu i to povoljno utječe na razvoj aromatike i polifenola u vinu.

Vino Contarini Terre Bianche Rouge u prvo vrijeme od početka produkcije dozrijevalo je po oko 1,5 godinu ugavnom u hrastovom barriqueu, od 2007 kad nastaje kategorija Riserva maceracija s fermentacijom produžena je na 15 do 20 dana a dozrijevaje se odvija u drvu – barrique, i veće bačve raznih zapremnina – najmanje 2,5 godine, berba 2013 Riserva dozrijevala je 3,5 godine, a berba 2008 s nazivom Limited Edition čak 10 godina!

Meni najdraži Degrassijevi crnjaci s bijele zemlje: Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge 2008 Limited Edition, Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge Riserva 2013, Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge 2012, Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge 2009, Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge Riserva 2008. Sva ova starija godišta – osim Limited Edition – dostupna su za kupnju kod Degrassija maloprodajna cijena je nešto iznad 200 kuna za butelju… ◾

MOTOVUN: TAMO GDJE SE RAĐAJU NAJFINIJI TERANI – Valjda zato što on teče i mojim žilama – naime otac mi je bio iz Istre i mladost sve do kraja svojega školovanja proveo je u Pazinskim Novakima i Cerovlju, nikad, pa ni u vremenu još i prije nego što sam kušao uzorke uistinu vrijedne divljenja, nisam sumnjao u veličinu vina od sorte teran. Najprije sam imao priliku susresti se s ozbiljnim teranima u Sloveniji, na Krasu, gdje je grupa lokalnih proizvođača, po ugledu na Talijane, osnovala Konzorcij za njegovanje, razvoj i pravnu zaštitu kraškog terana, poslovnu udrugu s određenim pravilnikom ponašanja u vinogradu terana, podrumu, kategorijama vina od terana i stavljanja vina u promet vezano i uz najraniji mogući izlazak pojedine kategorije terana iz podruma na tržište. Brojna respektabilna vina s definiranim organoleptičkim profilom za pojedinu kategoriju, konkretno za mlađi – mlađi ovdje ne znači tipa en primeur, nego zreli svježiji suhi teran redovne berbe i klasične prerade, te za specijalni puni, gusti alkoholno jači i koju godinu odležani teran s oznakom Teranton.

Onda su se počeli, vezano uz teran, buditi i vinogradari/vinari iz hrvatskoga dijela Istre, pa je došlo do međudržavnih vinsko-političkih prepucavanja, naime Slovenci su u nekim trenucima mislili (??!!) da jedino oni imaju pravo na naziv teran (naziv sorte opće je vlasništvo) pa su neko vrijeme nama osporavali pravo da vino označavamo s nazivom sorte, a – meni neobjašnjivo posebice ako se govori o terroireu i promidžbi, kroz vino, određenog teritorija, iz originalnog izraza Kraški teran izbacili pridjev Kraški, kojega su se po logici morali držati, jer njihovo vino bilo je znano kao kraški teran s obzirom na grožđe s Krasa kao bazu za njihov originalan i osebujan teran… Srećom, hrvatski istarski vinari nisu popustili, možda ih je, štaviše, upravo situacija koja se razvila i poticala da napokon, nakon što su se toliko potrudili da podignu svoju malvaziju istarsku, veću pažnju počnu posvećivati nesumnjivo velikom a do tada (u Hrvatskoj Istri) nepravedno zanemarivanom eno-gastro i turističkom adutu – njegovom veličanstvu Teranu. Dok se većina vinogradara i vinara iz Hrvatske Istre u domeni crnjaka silno bavila francuzima merlotom i cabernet sauvignonom (nemam ništa protiv tih kultivara, obje sorte pokazale su da u Istri mogu dati osebujnu kapljicu!), mali broj vinara Hrvatske Istre krenuo je ozbiljno u afirmaciju terana kao lokalne zvijezde, ništa manje vrijedne od razvikane malvazije. Pojavili su se Moreno Coronica koji je svoj teran kroz ovo posljednje vrijeme dotjerao do nebeske visine, zatim Mladen Rožanić Roxanich koji je oduševio sa svojim prvim izdanjem Terana Re (navodno je u njemu bilo i, također lokalnog, refoška), pa obitelj Benvenuti, koja je izbrusila svoj teran do razine visokokaratnog dijamanta i koja, što je bitno, kao i Coronica, kroz godine pokazuje stalnost u visokoj kakvoći, zapravo svake godine vino od terana joj je i još bolje, barem, za nijansu. A onda su došli i neki novi klinci, sa svojim viđenjima i svojim uradcima na visokoj razini, ali…

Teranaši iz motovunskog područja, sa sommelijerom Sandijem Parisom te Sašom Špirancem: Valentam Bertoša, Benvenuti (Nikola i Albert), Tomaz i Fakin

S velikim zanimanjem došao sam ovih dana na radionicu o teranima – Motovun – tamo gdje se rađaju najfiniji terani, organiziranu u sklopu petog festivala Vinart Grand Tasting 2020. Tema su dakle bili terani ne iz cijele Istre, nego oni iz Motovuna, područja gdje teran može dati odlične rezultate. Radionicu je vodio znani naš sommelier Sandi Paris, a na kušanje su podastrta po dva vina od petorice motovunskih vinogradara/vinara – Bertoše, Valente, Fakina, Tomaza, i Benvenutija. Od Sandija Parisa i vinara među kojima je bio I predsjednik udruge Vinistra Nikola Benvenuti publika je mogla saznati da je na području Motovuna 180 hektara vinograda od čega teran pokriva oko 100 ha, malvazija istarska 60 ha a 20 hektara otpada na razne druge vinska sorte. Vinogradi se nalaze na kosinama i na nadmorskim visinama između 150 i 400 metara. Tlo je tzv. bijela zemlja tj. fliš sa glinom, vinogradi uz samo mjesto Motovun s nešto su više gline, a oni oko Kaldira s manje. Klima je pod utjecajem i kontinentalna i mediteranske. Ljeti danu znaju biti vrlo vrući, po noći se temperatura poprlično spusti u odnosu na maksimalnu danu, što sve omogućuje lozi da joj grožđe dobro nakuplja slador ali da zahvaljujući svježini noći dobro čuva kiseline i ne gubi na aromatici.

Što je pokazala radionica? Nešto jako povoljno i obećavajuće, ali i nešto zbunjujuće. Povoljno i obećavajuće je to što se ovdje moglo vidjeti koliki zapravo potencijal leži u teranu! Što se tiče zbunjujućega: u ukupnosti – nešto o čemu po pitanju terana, njegove pozicije na tržištu, plasmana i budućnosti valja i te kako razmisliti, naime ponuđena vina bila su u različitim tipologijama, tj. s različitim organoleptičkim profilima, ali ne baš i predstavljena pod različitim oznakama. U dosta vina na nosu su se – više ili manje – osjetile note prosušenog voća, o tome na žalost nije baš bilo puno, kazao bih, službenih riječi s pozornice, odakle se najčešće čulo kako ovaj ili onaj teran nudi ovo ili ono koštićavo odnosno jagodičasto tamno voće. Novija i raširena praksa vinara da manje do i jače prosušuju grožđe terana spomenuta je bila relativno ovlaš.

Većina vina na radionici bila je na nivou za eno-verziranog i visokozahtjevnog potrošača, međutim od 10 terana izdvojio bih samo četiri, eventualno pet terana koji bi pripadali tipologiji što je kod terana poznajemo, ostali prezentirani terani stilistikom spadaju u jednu sasvim drugu kategoriju koja bi se mogla nazvati nadgradnjom, ali tu drugu stilistiku ne prati odgovarajuća oznaka, nužna potrošaču da kad u trgovini bira etiketu zna što će dobiti kao tip vina. Ne žele li napraviti zbrku na tržištu, proizvođači terana članovi Vinistre kao udruge koja barem koliko-toliko u nas funkcionira morat će se što prije dogovoriti o uspostavi, rekao bih triju službenih kategorija terana Hrvatske Istre s time da svaka kategorija dobije svoj pravlnik vezano uz produkciju te da s obzirom na različite analitičke i organoleptičke profile svaka kategorija na etiketi vidljivo nosi svoju oznaku ne samo geografske nego i tipološke pripadnosti. Iz degustacije na radionici bilo je vidljivo da su, primjerice, moguće tri kategorije: kao osnovna – Teran ZOI/PDO mlado ili svježe (možda samo iz inoksa ili tek s dodirom bačve i s najranijim izlaskom na tržište na proljeće u godini što slijedi berbu), zatim kategorija Teran ZOI/PDO reserva, superior ili Gran Teran kako kaže Coronica ili gran-selekcija, grand select za ambiciozne uratke (bolje do najbolje vinogradske pozicije, mali prinos od npr. najviše 1 – 1,2 kg po trsu, nešto kasnija berba, eventualno tek blago prosušivanje, duga maceracija od npr. tri ili četiri tjedna, dozrijevanje u drvu barem 1,5 do dvije godine, najraniji izlazak na tržište u trećoj godini nakon berbe), te Teran Histria ZOI/PDO gran reserva, extra class ili nešto u tome smislu, za vina od terana s najboljih pozicija, iz najboljih godišta od posebno izdvojenih grozdova/bobica, s prosušivanjem grožđa – dijela na trsu a dijela na slami ili cijele količine na trsu odnosno na slami, duga maceracija, tri godine najmanje dozrijevanja u bačvi (možda najbolje kombinacija barriquea i velike bačve), najraniji mogući izlazak na tržište u četvrtoj godini nakon berbe…

Uložiti bi uza sve to trebalo sredstava i napora u prikladnu komunikaciju vina prema tržištu, promidžbu. Dakako, maloprodajna cijena takvih butelja sve te napore mora pratiti, na zadovljstvo ponuđača a i uz shvaćanje I prihvaćanje potrošača!

Od kušanih vina koja bih sada po kompleksnosti, voćnosti, živosti i punoći/strukturi izdvojio u kategoriji klasičnog ali ambiciozno rađenog terana (bez dužeg i značajnijeg prosušivanja grožđa) svakako su Teran Anno Domini 2016 i 2012 od Benvenutija, Teran Il Primo 2017 od Fakina (dobro bi mu došlo još malo vremena u boci, tek treba ići na tržište), te Teran 2018 Valenta (vino još nije napunjeno u bocu), a od onih u kojima se jače osjeti ta drukčija kategorija koja, da tako kažem, stilski (malo i s ostatkom neprovrela sladora) podsjeća donekle na veronski Amarone, spomenuo bih Teran Michel 2015 Fakin, Teran 2016 Barbarossa i Teran Barbarossa 2017 Superior od Tomaza. ◾

Aljoša Jakončič sa svojim Carolinama

KREMA SLOVENSKIH BRDA… – Za rastanak s veljačom – Krema slovenskih Brda, s nekoliko godišta Caroline bijele (2009, 2011, 2013, 2015 i 2017) od Aljoše Jakončića, i četiri berbe Jakončičeve crne Caroline Select (2006, 2009, 2011 i 2013).

U pamćenju su mi osobito ostale berba 2009 Caroline bijele (chardonnay većinom, pa sauvignon bijeli i malkice picolita) – snaga, dugotrajnost u ustima, ozbiljnost, kompleksnost, mineralnost, diskretne arome jako zrelog bijelog voća malo nadvladane meni inače ovdje ne smetajućim utjecajem bačvice jer nije bilo jeftinih sladunjavih nota), berba 2011 (chardonnay, rebula i malo sauvignona) – uz snagu pokazali su se visoka kompleksnost i elegancija, na nosu visoka izražajnost, bouquet u pravcu egzotičnog voća iza kojega je virio sauvignon te u pozadini s aromama bijelog domaćeg voća i bijelog cvijeća. U ustima slano (mineralno), s vrlo dobrom kiselosti te s diskretnom kremoznosti s malo dobrodošle slasti. Od crnih Carolina Select (merlot pretežito, malo cabernet sauvignona) po kompleksnosti, živosti, slanosti, zamjetnim (kao jamstvo za budućnost) ali dobro zaobljenim (pitkost) taninom, skladu i eleganciji izdvojio sam Carolinu Select 2011 s bouquetom u kojemu su se miješale arome tamnog koštićavog i jagodičastog voća i diskretno izražemih tzv. slatkih začina, ovdje izraženih ne kao sladunjavih. Carolina Select 2013 također mi je bila lijepa no traži još nešto vremena za puni razvoj. ◾

i DALMATINSKI PLAVCI – Iz publike s radionice Morena Degrassija – na pozornicu kao prezenterica!

Iz publike s prethodne radionice, na pozornicu kao prezentarica: Monika Prović

Iz publike s prethodne radionice, na pozornicu kao prezentarica: Monika Prović (marko colic)

Mlada vinarka iz Opuzena Monika Prović vrlo je lijepo vodila radionicu s plavcima, bilo ih je s Pelješca (Mili, Postup, Dingač…), Komarne, Hvara (Sveta Nedjelja), Brača, s Visa, te od količinski i nazivom velikih preko srednje velikih do sasvim malih, garažnih. Monikin pristup bio je nadasve informativan, naime o svakome vinu potrudila se prikupiti i publici iznijeti podrobne podatke o tome odakle je točno pojedino vino, kako je nastalo (vinograd, način i dužina dozrijevanja, analitički podaci). Osobno nije puno komentirala vina nego je prepustila riječ brojnim slušateljima, a na primjedbe koje su ukazivale na neku nepravilnost sjajno se snalazila uzvraćajući smireno vrlo diplomatski, tek nijansom u tonalitetu glasa pokazujući koliko se slaže odnosno manje slaže s komentarom (osobni integritet važno je sačuvati!!!). Neka su vina bila na žalost nečista, pa i s previsokom hlapljivom kiselosti, neka vina (osobito mi je žao jednoga kod kojega mi se činilo da je sirovina bila izvrsna) pojela je bačva, ne nužno u svim slučajevima neka stara i islužena…◾

SAJMOVI, OCJENJIVANJA: NOVI TERMINICONCOURS MONDIAL de BRUXELLES, ove godine u Brnu u Češkoj, pomaknuo je prvonajavljeni termin održavanja za 26. do 28. lipnja. Datum registracije i prijema uzoraka također je pomaknut, na 30. travnja 2020.

DECANTER WORLD WIDE AWARD 2O2O u rujnu – Zbog problema s covitom 19 odnosno corona-virusom veliko svjetsko ocjenjivanje vina Decanter World Wide Awards 2020 sa svojeg uobičajenog proljetnog termna preseljeno je u jesen, i trebalo bi početi 27. rujna. 2020.

PRO WEIN 2020, koji je u Düsseldorfu trebao biti od 15. do 17 ožujka, premješten je u termin od 21. do 23. ožujka 2021., rekao je Erhard Wienkamp, izvršni direktor sajma.

VINITALY 2020 SELI u 2021Nakon nekih razmišljanja o tome da se međunarodni sajam vina i jakih pića Vinitaly 2020 u Veroni, umjesto u svom proljetnom terminu ipak održi ove godine, negdje kasno na ljeto ili u ranu jesen, napokon je ovih dana definitivno odlučeno da se manifestacija seli u iduću godinu, kao termin je najavljen onaj od 18. do 21. travnja 2021, javlja direktor sajma VeronaFiere Giovanni Mantovani. Međutim, VeronaFiere ipak planira ove godine održati nekoliko važnih sajamskih poslovnih manifestacija po svijetu, najavljeni su sljedeća mjesta i termini: Vinitaly Chengdu, Vinitaly China Road Show, Wine South America – krajem rujna 2020, Vinitaly Russia – 26. do 28. listopada 2020, Vinitaly Hong Kong – 5. do 7. studenoga 2020, Wine To Asia od 9. do 11. studenoga 2020. ◾

ORANGE WINE FESTIVAL IZOLA 2020 – Odgođen je i Orange Wine festival koji se trebao u Izoli na Manziolijevu trgu održati krajem travnja, a novi termin je subota 24. listopada 2020. Organizatori se, naravno, nadaju da će se do tada kaos što ga je izazvao Corona virus smiriti ali i da će ovogodišnja berba biti kvantitativno i kvalitativno jako dobra tako da bude razloga za zaista dobro raspoloženje.◾

Na licu mjesta

STUPNIČKI DVORI SLAVONSKE VINARIJE GODINE GALIĆ

            U najavi dodjele trofeja Godišnja postignuća, u sklopu vinske smotre Vinart Grand Tasting u Zagrebu, spomen proglašenja podruma Galić iz Kutjeva najboljom vinarijom Slavonije za 2019. bio je inspiracija a, igrom slučaja, s obzirom na povratak iz Osijeka i Baranje za Zagreb, bila je i prava prilika da se usput zastane u Brodskom Stupniku, gdje je nekad, s vinogradima, podrumom, i hotelom stolovao Davor Zdjelarević, danas poduzetnik s projektom Zdjelarević Vinska Selekcija što se bazira na konceptu tzv. difuznih vinarija. Lijepo je bilo podsjetiti se na neka stara vremena i vidjeti kako stvari stoje tamo sada, kad je, nakon odlaska Zdjelarevića i, poslije toga, nekog vremena ruske vladavine, gazda Josip Galić, znani kutjevački poduzetnik koji je iz trgovačkih voda bio krenuo u vinogradarstvo i vinarstvo, otvorio u Kutjevu veliki i odlično opremljeni vinski podrum da zastane dah (o tome sam opširno već pisao) a onda i preuzeo nekadašnje Zdjelino imanje u Stupniku – vinograde te zgradu s vinskim podrumom i hotelom i lijepim vrlo prostranim restoranom. Stupnik je, uvjeravaju me domaćini, od Zagreba udaljen niti 200 kilometara s time da je gotovo sve autoput, navodno je i na oko 200 km i od Beograda, od Sarajeva, Budimpešte… i taj podatak također lijepo govori o potencijalu odredišta u turističkom smislu.

Hotel Stupnički dvori u Brodskom Stupniku. Lijepi objekt uz vinograde svojedobno je bio otvorio vinar Davor Zdjearević, a danas tu gospodari kutjevčaki poduzetnik Josip Galić

Hotel s tri zvjezdice i s 15 soba – sedam jednokrevetnih, pet dvokrevetnih, te restoran – uređeni, vinogradi također, s dolaskom novog vlasnika, k tome i poduzetnika, to je bilo i logično za očekivati. Objekt na krasnoj poziciji, tik uz blagu padinu s vinogradima i vrlo blizu autoputu Zagreb-Beograd, ima veliku šansu u turizmu, a, kad stvari, uz prestanak corone i uz adekvatnu promidžbu, krenu punom snagom, i samo mjesto Stupnik, zahvaljujući tome, ima veliku šansu i za brži gospodarski razvoj. Sadašnji corona-slučaj svakako je faktor ometanja i usporavanja i valja se strpiti… U hotelskom restoranu, koji je s kapacitetom je od 160 sjedećih mjesta u tri sale, jede se (bolje reći: jelo se dok ugostiteljski objekti u Hrvatskoj nisu, od nedavno, privremeno zatvoreni) i dalje dobro, porcije obilate, naglasak je na domaćim namirnicama, konkretno mesu od lokalnih OPG-ova a i ribi – šaranu i smuđu – iz lokalnog ribnjaka.

Poseban, odvojeni i manji dio restorana Stupničkih dvora

Ponuda vinskih etiketa bogata. Ipak su tu prostrani (Galićevi!) vinogradi iz dvaju naših renomiranih vinogorja – Kutjevo i Stupnik. Međutim što se tiče vina čujem da bi podrum u Stupniku trebao dobrim dijelom postati središte Galićeve pjenušave produkcije, a dijelom velika kušaonica i vinoteka.

Objekt Stupnički dvori zanimljiv je ne samo radi dobre hrane i dobre ponude vinskih etiketa, nego i za one koji boravak žele iskoristiti i kroz razne aktivnosti iz domene rekreacije, primjerice nježno rekreiranje moguće je u jacuzziju, a rekreacija koja zahtijeva jači fizički angažman šetnje su stazama uz vinograde, vožnja quadom, vožnja biciklom, jahanje…

Međimurci Alen i Sonja Zadravec na čelu operative Stupničkih dvora u vlasništvu Kutjevčanina Josipa Galića

Josip Galić imao je, rekao bih, nos: već dugo poznaje bračni par Alena i Sonju Zadravec koji su inače porijeklom iz Međimurja, i te supružnike je uspio nagovoriti da se dosele u Slavoniju i da operativno preuzmu upravljanje njegovim posjedom u Stupniku. Sonja Zadravec vodila je bila prije u Međimurju OPG za vino, a Alen je bio upravitelj i tehnolog u Agromeđimurju u Štrigovi. Kad su 2018. Zadravci pristali preseliti se iz Međimurja u Stupnik, Sonja je počela kao voditelj Galićeva imanja, malo pomalo oko hotela kao građevine u središtu imanja uredila je park i mali zoo-vrt, uvela različite životinje kao npr. koze, ovce, kokice, patke, zečeve, jelene lopatare, škotsko planinsko govedo kojemu inače štala i ne treba… Sve te životinje rabe se za pokazivanje djeci koja budu oduševljena, naime klincima je omogućemo da hrane životinje, poigraju se s njima, a kad se zadrže uz kokošinjac dobiju i netom sneseno jaje s ispisom svojega imena na ljuski, to je jaje moguće ponijeti doma ili odnijeti u restoransku kuhinju da ga kuhar skuha ili ispeku pa da ga dijete pojede odmah na licu mjesta.

Mini zoološki vrt s različitim vrstama pernate divljači

I onda je, u drugoj polovici 2019., gospođa Sonja, koja se brine i oko organizacije proslava rođendana, pričesti, vjenčanja i pokazala se, kažu mi u hotelu, perfekcionisticom, unaprijeđena je posebnom odlukom vlasnika i u voditeljicu i hotela Stupnički dvori. Potom se pokazala spretnom i izvrsnom i u smislu organizacije imanja na principu eko-razvoja s ciljem ostvarenja samoodrživog objekta. Ambicija joj je stvoriti maksimalno moguće samodostatan objekt, u smislu da se na vlastitim površinama na eko-način proizvode izvorne namirnice i izvorna hrana, te da se ono što se neminovno stvara kao kategorija otpada prikladno prerađuje i iskorištava za kompost za gnojidbu te kao sirovina za energiju za grijanje. Malo pomalo i vinogradi Josipa Galića kreću eko-putevima.

Škotsko planinsko govedo u Stupniku

Galić u Kutjevu gospodari s 34 ha s graševinom, sauvignonom, chardonnayem i rizlingom rajnskim…, a u Stupniku ima ukupno oko 48 hektara terena, od čega je 40 ha vinograda s time da ih je oko 35 ha u punoj formi. Uz terene zasađene t. . Galić u Kutjevu gospodari sa 34 ha s graševinom, sauvignonom, chardonnayem i rizlingom rajnskim…, a u Stupniku ima ukupno oko 48 hektara terena, od čega je 40 ha vinograda s time da ih je oko 35 ha u punoj formi. Uz terene zasađene trsjem Galić u Stupniku ima i sedam hektara pašnjaka, a jedan hektar je šljivik. U Galićevim stupničkim vinogradima je 60 posto crnih sorata primjerice cabernet franc, cabernet sauvignon, merlot, pinot crni, syrah. A Galić, k tome, vinograd ima i u Jadrtovcu kod Šibenika, tamo je njegovih 50 ha vinograda sa po 9000 trsova po hektaru, sorte su pošip, babić, crljenak, plavac mali, robna marka pod kojom vina izlaze odnosno izlazit će je EGO. ♣

Kuharska ekipa Stupnikih dvoa na čelu sa cheficom Anom Vidlanović

Kao specijalitet kuće posebno se preporučuju juha od graševine, zatim pečena pačja prsa poslužena na posteljici od celera, pa gulaš od vepra s kroketima odnosno s trokutima žganaca, piletina na stupnički (pirjana piletina na kraju zapečena s vrhnjem), vinogradarska plata a to je miješano meso (teletina i svinjetina, kobasica) s obiljem na roštilju pečenog sezonskog povrća

 Eno-gastro i turizam

UPEČATLJIV PRIVREMENI OPROŠTAJ OD NEKOG DUŽEG LIJEPOG HEDONISTIČKOG RAZDOBLJA

Kao što i priliči početkom godine kad se finaliziraju pripreme za novu turističku sezonu i kad kreće pojačana promidžbena aktivnost, u prvoj polovici ožujka priređeno je na imanju Bolfan na Vinskom vrhu ponad sela Hrašćine, na pola sata vožnje automobilom udaljenome od glavnoga grada Lijepe naše s jedne pa i od nekadašnjeg glavnog grada Varaždina s druge strane, događanje besprijekorno zamišljeno i realizirano: EKO ZRAK i EKO FILOZOFIJA DOMAĆINA + JEDINSTVENA LOKACIJA/pozicija koja se ne zaboravlja + 10 TOPLIH SLJEDOVA iz BOLFAN kuhinje odgovarajuće popraćenih sa 10 EKO BOLFAN VINA + PROMOCIJA REDIZAJNA ETIKETE BOLFAN. Predviđeno je bilo da to bude susret s novinarima koji bi široj javnosti prenijeli atraktivne i motivirajuće prizore s lica mjesta i time jače zainteresirali ljubitelje prirode, zdravog života, fine izvorne domaće papice i visokokvalitetne kapljice za posjet Vinskome vrhu kao vrijednom eno-gastro-turističkom objektu. Boravak sedme sile tog sunčanog popodneva na Vinskom vrhu ostat će u sjećanju kao upečatljiv privremeni oproštaj od slobodnog kretanja i od nekog dužeg poznatog nam lijepog razdoblja hedonističkog druženja, naime odmah poslije na snagu su stupila poznata nam, zasad jednomjesečna ograničenja s najčešće spominjanim pojmom samoizolacija

Tomislav Bolfan na Vinskom vrhu, uz svoja vina

– Nakon nastupa s vinima na festivalu Vinart Grand Tasting u dvorani Lauba u Zagrebu htjeli smo se, napokon, kao Bolfan-Vinski vrh predstaviti i kompletno, kroz druge naše aktivnosti, proizvode i usluge, dakle ukupnu ponudu, naime imanje Bolfan uključeno je ne samo u produkciju vina nego i, izravno, u segmente poljoprivrede, proizvodnje hrane, ugostiteljstva i turizma – kaže Tomislav Bolfan, čelnik zagrebačke tvrtke Ellabo, izrasle 1990., od obrta utemeljenog 1967., u jednu od vodećih proizvodno trgovačkih tvrtki u području elektromaterijala, ali i, već dosta godina, i vlasnik Bolfan-Vinskog vrha.

Drvena kuća na Vinskom vrhu: restoran sa 66 sjedećih mjesta i smještajni objekt sa pet dvokrevetnih soba

Osjetio je Bolfan potrebu i objasniti svoj svojedobni skok s elektrotehnike i elektronike na zemljoradnju i na vino:

– Kad jednom u životu osjetiš poziv da učiniš novi korak, tada prvo tražiš novo mjesto na koje ćeš stupiti, i zadržati se. Riječ je o mjestu koje pruža mogućnosti i priliku što je već odavno želiš, vidiš, ali i osjećaš. Neponovljiva i doista prava prigoda utvrđena je, zadana, geografskom pozicijom, tlom, klimom i mikroklimom podesnima za stvaranje određenih tipičnih sjajnih iskrenih kreacija, i pogleda li čovjek imalo u povijest kraja odabranog da uđe u njegov izbor magične lokacije mjesta i prouči li iskustva žitelja područja lako je zaključiti nalazi li se ili ne na pravom odabranom putu. U dosta ranoj mladosti zaokupilo me vino, zacijelo i zbog mojih zagorskih korijena. Ali vinu sam se okrenuo dosta drukčije od, tada, mnogih drugih, naime nakon što sam se naslušao izraza kao što su božanski napitak, piće bogova, najzdraviji napitak koji postoji itd. počeo sam težiti tome da u mojoj čaši doista i bude to što zavrjeđuje i smije nositi upravo spomenute kvalifikacije. I kad se ukazala prilika da kupim ovu prvorazrednu i još u doba Rimskog carstva cijenjenu vinogradsku poziciju ponad Hrašćine nisam oklijevao, baš kako bih osigurao prikladnu podlogu da dobijem taj napitak bogova. Svjestan sam bio da se dostići vrhunac u vinu može samo uz primjenu stopostotno prirodnih i iskrenih načina uzgoja vinove loze i rada u podrumu. Kako sam u međuvremenu imao i stanovitih problema sa zdravljem, odlučio sam da odgovarajući prostor uz vinograde iskoristim za formiranje svojega eko-vrta za proizvodnju povrća i nešto voća. Posadio sam dosta starih sorata, posebice unutar grupe žitarica, primjerice jedna je pir. Meso, mesne prerađevine, mlijeko i mliječne proizvode npr. svježi i suhi sir, vrhnje, kobasice, špek počeo sam kupovati isključivo kod izabranh lokalnih OPG-ova za koje sam bio siguran da su na eko-kolosijeku. Evo i s kojim OPG-ima surađujemo: Pikija, Grobotek, Puklin, EkoBreg, Vanjek, Mikulčić, Eltom-varaždinske delicije, Hujić, EkoSever, Meat the King, Košćak, Orehovec. A onda sam odlučio kupiti goveda, ne samo radi mesa nego i radi stvaranja prirodnog komposta za gnojidbu vinograda. U poljoprivredi iznimno je važna gnojidba nasada, i mi primarno radi toga uzgajamo goveda pasmine angus, trenutno imamo 20 komada. Plan je doći do 30 ili 40 grla i taj broj bismo dugoročno održavali za potrebe vlastitog komposta i za gnojidbu nasada vinograda posve prirodnim putem. Baš kako se nekad i radilo, želimo biti samodostatni, imati svoj zaokruženi gospodarski ciklus. Dio krda služi za prigotavljanje posebne delicije u našem restoranu – dodao je Bolfan.

Angusi na Vinskom vrhu (marko colic)

Vinski Vrh jedinstvena je pozicija u Hrvatskom zagorju. Nalazi se na hrptu brijega na nadmorskoj visini od  oko 300 metara. Tu su, na platou iznad nakošenih vinograda, smješteni Bolfanov vinski podrum i lijepa drvena zagorska kuća s restoranom i kušaonicom vina te, na katu, s pet dvokrevetnih gostinjskih soba, znači na smještaj je moguće primiti ukupno 10 osoba. Sobe su svaka sa svojom kupaonicom, klimatizirane su, opremljene su telefonom, SAT TV, minibarom, sefom, kategorizirane sa četiri zvjezdice. Tik uz  kuću postoje i sadržaji za djecu. S obzirom na ambijent i na čisti zrak, valja reći da je boravak na Vinskom vrhu idealan!

Uz Vinsku klet, u blizini koje su spomenuti prostor za uzgoj raznog domaćeg povrća i voća, sve je pod eko-certifikatom, te parkić, na hrptu su prostrane livade tako da je rekreacija moguća šetnjom, ali i vožnjom biciklom, moguće je organizirati i jahačke ture uz vinograde i amatersko natjecanje u streličarstvu na proplanku pored Vinske kleti.

– Naši vinogradi prostiru na površini od ukupno 20 ha na izvrsnom položaju, na padini okrenutoj prema jugu i jugo-istoku, i na nadmorskoj su visini do 300 m. Tlo je laporasti vapnenac!  Od sorata uzgajamo rizling rajnski, sauvignon, graševinu, muškat, pinot crni, cabernet sauvignon, ima i nešto traminca. Nasadi BOLFAN stari su oko dva desetljeća, sve je počelo sa sadnjom 2000. godine, dakle imamo već dovoljno iskustva s vinogradom, podrumom i vinom, sve strogo na eko-režimu. Inače, mi Zagorci velimo da općenito imamo iskustva s vinom toliko koliko je star okamenjeni trs pronađen u Radoboju, a to je o ho ho godina. U to se može uvjeriti razgledom izložaka i uvidom u objašnjenja u obližnjem Radobojskom muzeju. Toliko o tome tko ima (naj)starije vinske korjene. Godišnje proizvedemo oko 100.000 litara vina. Gospodarstvo BOLFAN zauzima se, rado bih ponovio, za povratak prirodi, za pristup koji su imali naši pradjedovi. Naš motto je bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom po zakonima prirode i posve u skladu s njom, diviti joj se i od nje učiti. Postupati onako kako možemo s tom prirodom živjeti u skladu, ne oštećujući je i ne dodavajući joj, a kroz to i našim prehrambenim artiklima, umjetne i onečišćujuče industrijske proizvode. U trsju ne upotrebljavamo umjetna gnojiva, pesticide i herbicide, nego ono čime su se koristili pradjedovi, tj. bakar u vrlo umjerenoj mjeri, te  vapno i sumpor, tu su i još  neki dodatni ekološki dozvoljeni pripravci. U vinogradima smo već osam godina EKO-certificirani posjed. Inače, ne kanimo se širiti ni s vinogradima ni s proizvodnjom. Mi smo manja vinarija koja želi proizvoditi samo prirodnu kapljicu visoke kakvoće.

Tomislav Bolfan u svom podrumu i chef Krešimir Hrković u kuhinji

Posjed Bolfan na Vinskom vrhu stalno je otvoren za posjet – za razgled cijelog imanja, za upoznavanje s obiteljskom filozofijom proizvodnje, za degustacije vina, seminare, piknike, za team building ali i za pojedinačne goste koji prvenstveno žele uživati u finom jelu posluženome u slijedovima po principu slow fooda! Restoran Vinski vrh raspolaže sa 66 sjedećih mjesta.

– Naglasak u ponudi je na jelima od svježih sezonskih namirnica. Autohtonu kuhinju prezentiramo na moderniji način a svaki tanjur nastojimo na odgovarajući način spojiti s nekim od naših ekoloških vina – kazao je Tomislav Bolfan, pozvao za stol, na kušanje 10 sljedova što ih je osmislio i sa svojom ekipom realizirao chef Krešimir Hrković i na uživanje u kapljici kuće.Počelo je s domaćom salatom od zelja sa kurkumom i kardamomom, uz to je poslužen Bolfanov Riesling 2019. Slijedio je – desno _ cušpajz (varivo) od graha – grah sa zeljem na način chefa, s komadićima junetine. Pratitelj: Pinot sivi 2019. Ajngemahtec ili zagorska juha od zagorske koke. Cuvée Bijeli Bolfan 2018. Desno: Kuhani zagorski štrukli, maslac i prezli, vrhnje & Chardonnay 2017. Rezanci od tikvice na salatu sa sirom, peršinom i celerom, te Sauvignon 2019. Desno: Heljda na vege-način, s maslacom i indijskim oraščićima. Predloženo vino bilo je Chardonnay Quercus 2012. Krmenadla od crne slavonske svinje à la Bolfan. Desno: prijelaz na tamno vino – Crni Pinot 2018. Desno:  Steak od Angusa à la Bolfan, tekući partner: Cabernet 2016. Desert: štrukla – slana i zapečena, te Riesling 2015 i sladoled KEKO s krekerima, Traminac 2019

_______________________

Iskrena jela ⦁ Gostu, vinu & džepu prijateljski pristup Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier ⦁ Inventive chef & experienced competent sommelier Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela ◾ Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food

Fino & vino; Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com ; www.finoivino.com ; Radno vrijeme/ Opening hours: pon-sub / mon-sat 12-23

__________________________

Corona-virus kao neviđena pošast, biblijski potop, kuga novoga doba

HRVATSKO GOSPODARSTVO – POGOĐENO 95 POSTO TVRTKI!

            Najnoviji rezultati ankete Hrvatske gospodarske komore pokazuju da corona-virus ima sve veći negativan utjecaj i na domaće gospodarstvo, a najpogođenije su mikro-tvrtke. Čak 95 anketiranih tvrtki prijavljuje pad prometa, s time da ih 28 posto govori o padu od 100 posto. Tri četvrtine (74 posto) prijavilo je pad proizvodnje, od čega petina (21 posto) ima stopostotni pad.

Loše je stanje i po pitanju opskrbe sirovinama i glede lanaca opskrbe gdje probleme ima 69, odnosno 61 posto tvrtki. Pad izvoza bilježi 45 posto poduzeća, a pad uvoza 41 posto njih. Stoga ne čudi da u takvoj situaciji 42 posto ispitanih razmišlja o otpuštanju radnika, a čak 37 posto o zatvaranju tvrtke.

Sa sastanka u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu, slijeva: Jurčić, Burilović, Komšić, Majetić, Lucić, Bago

– Ove brojke pokazuju da kriza s corona-virusom neće poštedjeti nikoga i stoga hitno moramo pomoći pogođenim dijelovima gospodarstva oslobađanjem plaćanja svih davanja, sufinanciranjem plaća i moratorijima na kredite. Moramo djelovati proaktivno i preventivno, a ne samo pasivno reagirati na ovo što nam se događa – istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović komentirajući rezultate ankete, u kojoj je sudjelovalo više od 2700 tvrtki.

Što se nedostatka radnika tiče, prema rezultatima ankete on još uvijek nije toliko izražen. Dvije trećine tvrtki u ovom trenutku nema poteškoća s manjkom radne snage, dok ih 27 posto ima probleme uzrokovane bolovanjima i samoizolacijom.

Anketa se pozabavila i zanimanjem poduzetnika za Vladine mjere pomoći gospodarstvu. Između 63 ponuđene mjere najviše ih je zainteresirano za odgodu plaćanja javnih davanja (56 posto tvrtki) i potpore za očuvanje radnih mjesta u pogođenim sektorima (50 posto). Slijedi odobrenje novih kredita za likvidnost (35 posto) i uvođenje moratorija na postojeće kreditne obveze (32 posto).

Po djelatnostima, u anketiranom uzorku najzastupljeniji su prerađivačka industrija i uslužne djelatnosti, zatim trgovina, prijevoz i građevinarstvo pa turizam (hoteli, restorani i putničke agencije). Više od četvrtine ispitanih tvrtki (22 posto) je s područja grada Zagreba, slijedi Splitsko-dalmatinska županija (12%), a na trećem mjestu su Zagrebačka i Primorsko-goranska županija (po 9 posto).

Prijevoznici gube stotine tisuća kuna

Posljednja anketa HGK pokazuje da 84 posto tvrtki iz djelatnosti prijevoza i skladištenja zbog corona-virusa ima štetu do 500.000 kuna, što je znatno više od poduzeća iz drugih sektora.

– Osobito zabrinjava i podatak da udio onih s procjenom od pola milijuna do milijun kuna štete u poslovanju raste trostruko ako se situacija ne promjeni u idućih mjesec dana – naglasila je potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj, analizirajući stanje domaće logistike koju je ova situacija s pandemijom najžešće pogodila.

Rekla je da je u cestovnom teretnom prijevozu na bazi dnevne operative i dalje vlada velika neizvjesnost jer poslovanje prijevoznika ne ovisi samo o domaćim mjerama za suzbijanje širenja zaraze, već i o procedurama koje su uspostavile susjedne zemlje, a koje se mijenjaju iz dana u dan.

Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet

Na snazi su upute za postupanje od 15. ožujka, ali za vozače kojima je ranije izdano rješenje o samoizolaciji to rješenje i dalje vrijedi, što znači da za sada ne mogu nastaviti s poslom. Stoga je jedan od prijedloga Komore prema nadležnim tijelima da se i vozačima koji su prema prethodnoj uputi o postupanju trenutno u samoizolaciji a koji nisu zaraženi omogući ponovni rad. Time bi se ublažio i sve veći problem nedostatka radne snage koji je i prije pojave koronavirusa mučio sektor prijevoza.

– Ključno je stalno pronalaziti operativna rješenja jer prijevoznička branša za sobom povlači i cijeli sektor za trgovine. Zato Komora u suradnji s Vladom radi na tome da se pronađu što bezbolnija rješenja problema prijevoznika. Konstantno dobivamo vijesti s terena i donosimo upute koje maksimalno olakšavaju poslovanje – pojasnila je Čagalj, dodajući da je linijski prijevoz putnika ograničen kako bi se postigla maksimalna razina prevencije, dok se željeznički teretni promet zasad odvija bez problema. Stoga je preporučila da se što više tereta prevozi vlakovima i pomorskim putem kako bi se rasteretio cestovni promet.

Potrebna hitna financijska pomoć

U Hrvatskoj gospodarskoj komori održan je sastanak čelnika HUP-a, HOK-a, Hrvatskih izvoznika i HGK na kojem je zaključeno da zaposlenicima i obrtnicima koji su privremeno zatvoreni zbog corona-virusa treba što prije, u skladu s mjerom Vlade broj 18, pomoći davanjem minimalnih plaća kako bi se izbjegli otpuštanja i bankrot. Također se traži da ih se oslobodi obveze plaćanja doprinosa na te minimalne plaće za trajanja krize…

        Statistika bilježi tvrtke, a što je s pojedincima koji spadaju u neku specifičnu grupu? Evo, u nastavku, nekoliko primjera s eno-gastronomske pozornice.

____________________________________

KORAK – Vinogradari/vinari u svemu tome? Najava novog elitnog restorana, u sklopu obiteljskog poljoprivrednog (vinogradarsko-vinskog) gospodarstva Korak, na Plešivici odjeknula je još prije koju godinu, u vrijeme kad su hrvatsko ugostiteljstvo i turizam uvjerljivim koracima kročili uzlazno, međutim zbog trajanja radova na preuređenju i uređenju te čekanja na potrebne dozvole za rad objekt, za koji se od starta radova govorilo kako će ozbiljno konkurirati za Michelinovu zvjezdicu, do početka 2020. nije službeno proradio. A onda su stigli Corona i potres. Bez obzira je li u međuvremenu došla dozvola za rad – opet, najvjerojatnije, dugo čekanje. Najprije da prestane podivljali Coronin ples, pa da se onda nakon svih vrsta izolacije ponovno priviknemo na izlaske, da nam se koja kuna slije u džep kako bi se nešto moglo potrošiti, da turizam ponovno krene… Onaj tko je u dobroj vjeri i ne sluteći moguću omču sudbine ulagao, te koji je jedva čekao trenutak da to uloženo počne nešto i vraćati – mora preživjeti… Perfidna Corona ubija ne samo izravno, preko pluća, nego i neizravno, preko žrtvina džepa…

Chef Bernard Korak kalio se uz ponajbolje europske kuharske zvijezde, a tata Velimir s vinom je na visokom svjetskom kvalitativnom nivou

______________________________

Zaključci sastanka su:

Pozdravlja se i pohvaljuje prvi skup mjera Vlade RH za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa. Mjere predstavljaju pozitivan pomak u pomoći privatnom sektoru i zaštiti povezanih radnih mjesta, te daju kvalitetnu podlogu za daljnje mjere koje će se donositi u narednom razdoblju

Kao prioritet naglašava se potreba provođenja mjere isplate minimalne plaće za sve zaposlene i obrtnike kojima je prekinuto poslovanje odlukom kriznog stožera zbog corona-virusa. Primjena ove mjere mora biti žurna i jasno komunicirana prema svim pogođenima ovom odlukom kako ne bi dolazilo do nesporazuma i do nepotrebnog otpuštanja zaposlenika

Mjera mora obuhvaćati i oslobađanje plaćanja svih doprinosa vezanih uz navedenu minimalnu plaću

Snažno se predlaže definiranje jasnih kriterija za utvrđivanje dodatnih mjera pomoći za one poduzetnike koji nisu prekinuli poslovanje, ali im je ono u značajnoj mjeri narušeno ili ugroženo epidemijom corona-virusa, a u vidu subvencioniranja dijela plaće zaposlenih radi očuvanja radnih mjesta

________________________________

TOMAC – Obitelj Tomac s mukom je gradila image u vinskome svijetu. Inovatori u mnogo-čemu glede Bakhova nektara ne samo u plešivičkome kraju nego i na razini Hrvatske, Tomci su se, nakon i međunarodne afirmacije s klasičnim bijelim mirnim vinom (medalje s prestižnih ocjenjivanja), pokazali i pionirima a onda i glavnim protagonistima hrvatske produkcije visokokvalitetnih pjenušaca (klasična metoda) i jantarnih vina (vina od dugo maceriranih i bijelih sorata). Penjanje u vrh polagano ali stalno i sigurno, motivirano silnim htijenjem a ovisno o vlastitim financijskim sredstvima. Osim u Zagrebu, danas Tomci sjajno plasiraju svoje proizvode na našem Jadranu, nešto ide i u izvoz. Postupno se povećavala površina vinograda, u skladu s time rasla je i potreba za širenjem podrumskog prostora. U nedavnim prijašnjim boljim vremenima upustili su se upravo u gradnju i uređenje novog podruma, ponajviše, kaže tata Zvonko Tomac, za potrebe dužeg odležavanja pjenušca . S Coronom  pao je mrak: turizam srezan,  ugostiteljstvo zatvoreno,  ne samo u nas, problem s  prijevozom.  Kako naprijed?

___________________________________________

Sastanku je prisustvovao i državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Zdenko Lucić.

Najavljeno je da će se koordinacijski sastanci ovih institucija održavati minimalno jednom tjedno kako bi se iskristalizirali zajednički stavovi prema potrebama gospodarstva tokom trenutne krize.

Marže trgovaca neće rasti, ali krajnje cijene će određivati tržište

Iz HGK stiže i sljedeće priopćenje:

– Trgovci neće dizati marže, a i Vlada je ograničila rast cijena određenih proizvoda pa s tog aspekta kupci mogu biti mirni. Međutim, zadnju riječ u formiranju cijena imat će tržište, a s obzirom da su otežani proizvodnja i prijevoz određenih roba, ne može se isključiti to da će cijene nekih proizvoda ipak rasti. Važno je da svi pokažemo solidarnost i da poslujemo imajući u vidu širu društvenu sliku te da se lovci na ekstra profite suzbiju odmah u korijenu – istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher komentirajući moguće fluktuacije na tržištu zbog corona-virusa.

_______________________________

KOS – Mladi naraštaji stasaju, te u vinogradu, podrumu a i u plasmanu zamjenjuju roditelje. Mladi donose nove vjetrove, oni ambiciozniji i nove vizije primjerene novom vremenu, i u skladu s oplemenjivanjem produkcije. Među takvim mladima bio je svojedobno Željko Kos iz Hrnjanca kod Zeline, a sad je pak to njegov sin Karlo, koji je nedavno diplomirao na Odjelu za vinogradarstvo i vinarstvo na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, i već je uspio odraditi i četiri mjeseca vinske prakse u Kaliforniji. Željko je vrlo sklon eko-angažmanu u radu i u trsju i u podrumu te punim rasnim zrelim vinima pa bi obiteljsku proizvodnju volio jače usmjeriti u tom pravcu. Za takve planove nužni su nešto više vinograda i veći i moderniji podrumski prostor. Obitelj Kos brine o pet hektara pod vinovom lozom, od toga tri su vlastita a dva u zakupu, sad Kosovi gledaju gdje bi mogli kupiti još koju dobru parcelu, a krenuli su rješavati i pitanje podrumskog prostora, uređenja i opremljenosti. Upravo nasuprot njihove obiteljske kuće sa starim podrumom i s lijepom kušaonicom, u brdašcu preko ceste a gdje posjeduju komad zemlje htjeli bi sagraditi novi podrum površine 450 četvornih metara, tu bi im bili prostori za prihvat grožđa u berbi, za primarnu preradu te dozrijevanje vina do boce, punionica i mali laboratorij. A u starom podrumu u obiteljskoj kući pored postojeće kušaonice uredili bi malu prodavaonicu vina. Kosovi su aplicirali za sredstva iz vinske omotnice, cijena projekta bila bi, kažu mi, četiri milijuna kuna. Već su bili počeli kopati, ali dobivanje papira iz omotnice zakompliciralo se pa je sada stvar u znaku mirovanja. S obzirom na kaos koji su donijeli Corona i potres valjda je to sad ipak neka sreća u nesreći… Ostaje pričekati neka bolja investicijska vremena…

__________________________________________

Naglasio je i da trgovci imaju dovoljno robnih zaliha za par tjedana stabilne opskrbe te da se nada da će u tom roku i na razini EU biti donesene mjere koje će prevenirati moguću krizu.

Ono što je spomenuo Zaher vezano uz lovce u djelo su već provele neke zemlje, poput npr. Italije i Singapura. Tamošnje vlasti su odmah na početku širenja zaraze kaznile trgovce koji su prodavali zaštitne maske i dezinficijense po napuhanim cijenama. Takve mjere su urodile plodom jer cijene u Italiji ne samo da nisu rasle, nego su i postale povoljnije. Trgovci su pokazali odgovornost, a mnoge kompanije su iskoristile prigodu za dobar PR pa su kupcima dostupne brojne akcije preko kojih mogu dobiti besplatne knjige za čitanje ili gratis streaming pakete da skrate vrijeme koje moraju provesti u karanteni. Povećan je pritisak na online prodaju pa tu dolazi do određenih tehničkih problema, ali oni se brzo rješavaju.

Hrvatska Vlada donijela je odluku o iznimnim mjerama kontrole cijena za određene proizvode s ciljem sprječavanja monopolističkog određivanja cijena. Riječ je o esencijalnim namirnicama poput vode za piće, brašna, mlijeka, jaja, šećera, soli, riže, tjestenine, svježeg mesa, ribe te voća i povrća, a u kontrolu cijena također su uključene potrepštine poput dječje hrane i pelena, deterdženata, dezinficijensa i zaštitne opreme.

_____________________________

POSAVEC – Nenada Posavca iz Klanjca otkrio sam još prije dosta vremena. Po chardonnayu! Miran, tih, nenametljiv, ali vrlo odgovoran i stalno kvalitetan u vinogradu i u podrumu. Vinograd na strmom terenu, tlo je pri vrhu ilovača s grudama vapnenca, a dolje je lapor. Od sorata uzgaja plavec žuti, graševinu, kraljevinu, chardonnay, rizling rajnski, pinot sivi, traminac, sauvignon bijeli, sokol. Neke od tih kultivara pretvara u jednosortna vina a neke u mješavinu. Ugodna vina, a chardonnay prilično ozbiljan, s njime je u nekoliko navrata bio i šampion i na međunarodnom ocjenjivanju vina u susjednom slovenskom Bizeljskom. Posavac nastoji biti na kolosijeku maksimalno prirodnoga u vinogradu, gdje ima oko 600 trsova (travu kosi izmedju redova, zadnje prskanje prije berbe obvezno je 1,5 mjeseci prije trganja, prinos nije veći od 1,5 kg po trsu,) i u podrumu (gdje sva vina drži na talogu i bez dodavanja SO2 do kolovoza u godini što slijedi berbu, s time da taloge miješa vezano uz mjesečeve mijene, konkretno odmah nakon punog mjeseca). Prvi pretok je u kolovozu u godini nakon berbe i tada je i prvo sumporenje, vino se puni u bocu dva mjeseca poslije bez novog sumporenja. Posavčeva ambicija bila je plasman vina kroz butelju, baš kao buteljara sam ga i upoznao, ali na zagorskom tržištu nije se uspio nametnuti s buteljama, za uspješan širi plasman zacijelo mu je trebalo više i radne snage i sredstava za promidžbu. Pa mu je na kraju jednostavnije bilo okrenuti se prema rinfuzi, uspio je malo-pomalo naći tržište i u Zagrebu, kamo po dogovoru autom osobno dovozi vino – bilo napunjeno u butelju bilo u litrene boce – privatnim naručiteljima, po – govorim posebno za chardonnay – vrlo prihvatljivoj cijeni. Kako će sada on dalje s obzirom na razna ograničenja

LASAN – Postoji tu i vrlo afirmirani sommelier koji u ovim novim cobid 19-uvjetima traži mjesto pod suncem, da preživi. Riječ je o Zagrepčaninu Siniši Lasanu, višestrukom i aktualnom hrvatskom sommelijerskom prvaku a i kušaču-sucu vina na prestižnim međunarodnim ocjenjivanjima npr. Decanter World Wide Award, posljednjih godina na radnome mjestu u najboljim ugostiteljskim objektima u Dubrovniku. Na slici je u društvu s ponajboljim pelješkim proizvođačima vina Nikom Burom i Marijom Mrgudić. Corona mu je ove godine s obzirom na razna ograničenja zatvorila inozemstvo gdje se ocjenjivači, inače, ne plaćaju naime samo im se podmiruje boravak, a zatvorila mu je i turistički Dubrovnik kao radno mjesto i izvor prihoda posljednjih godina. Tu gdje bi se mnogi obeshrabrili, Lasan se snašao barem u psihološkom i psihičkom smislu – krenuo je, slično kao što su škole s nastavom pribjegnule tabletIma i programima da djeca nastavu slijede doma preko kompjutera – s malom vinskom školom, kroz koju sljedbenicima društvenih mreža poput npr. Facebooka prezentira vina različitih hrvatskih vinogorja, ljubiteljima fine papice i kapljice za neka bolja vremena otkriva biserje, ali i što je zapravo što po vinogorjima. Sa strane je zgodno primijetiti kako se on dobro snašao, ali – u kojoj mjeri mu sve to pomaže da sebi i svojoj obitelji materijalno pridonese da se uspješno preživi Coronin sudbonosni do i smrtnonosni ples…

__________________________________________

U nadležnosti ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta je i da, u slučaju opasnosti od nestašice navedenih proizvoda, ograniči njihovu prodaju izvan zemlje, a odluka se odnosi na sve subjekte koji obavljaju registriranu djelatnost proizvodnje i trgovine na području Hrvatske.       Gault & Millau, chefovi u Esplanadi 2020 na promociji vodiča za 2020 Protiv corone, ZA CORONIKU!

Slika, i koja riječ

Milan Budinski, vrsni enolog i očito vrsni ribar

POREČKI SUPERMEN MILAN BUDINSKI

Hrvatska puna života! Odličan porečki enolog i vinar Milan Budinski – supermen, odličan i kao ronilac i ribar… Je li ovo dostava starijima, iz rizične skupine? Ako jeste, onda i humanist! Ulov je, kaže Budinski, sav pošao njegovim roditeljima. Valjda se tu našlo i nešto Festigije, da u ovim teškim i tužnim trenucima u nas bude na visini…

Tema za čavrljanje, zrnce za razmišljanje

LIBER PATER SAUVETAGE 2015

Kad biste se našli u kakvom tv-kvizu ili u društvu onih koji redovito, k tome i s uspjehom, sudjeluju u kvizevima znanja – primjerice s Moranom Zibar s titulom čašne sestre tako da sam ja kad sam u njenom društvu velečašni! – pa da vas pogodi pitanje Koje je najskuplje vino na svijetu? Što biste odgovorili? Vjerojatno bi vam mozgom najprije proletjele etikete Domaine de la Romanée Conti, Barolo Roberto Voerzio, Château Pétrus, šampanjac Krug, ali one nisu ni približno odgovor na pitanje.

Liber Pater Sauvetage 2015 i njegov autor Loic Pasquet (Indian WineAcademy)

Najskuplje vino na svijetu s etiketom je sa slikom je Jupitera, oca Liber Patera, koji u rukama drži sina uzdižući ga prema nebu i sprječavajući tako da se utopi. Prizor je to što, kažu, simbolizira novi život i bodošku nadu.

Liber Pater prvi je bordoški vinogradarsko-vinski posjed koji je bio posadio – i to gustoćom od 20.000 loza po hektaru što je dvostruko više od najvećeg broja trsova što ih se sada zna naći u bordoškim vinogradima – nekoliko izvornih i protiv filoksere necijepljenih bordoških vinskih sorata, kao što su primjerice petite vidure, tarnay, castets, coulant, saint macaire, petit verdot, malbec itd, te od njih proizveo vino. Riječ je o eno-uratku nastalom u amforama zapremnina od 250 do 400 litara, uz maceraciju od dva mjeseca. Kad se već smatralo da je organoleptika vina iz tog nekadašmjeg bordoškog vremena zauvijek posve izgubljena, ona je, zahvaljujući Loicu Pasquetu, vlasniku i enologu Liber Patera, ponovno rođena kroz butelju Liber Pater. Pasquet je, veli, vrlo zadovoljan berbom 2015, ali tvrdi da će 2018. biti još bolja, to godište trebalo bi se na tržištu pojaviti nakon 2021. godine. Inače, iako se imanje Liber Pater nalazi u bordoškom vinorodnom područja, konkretno u vinogorju Graves, vino zbog toga što je od sorata koje nisu obuhvaćene regulativom CIVB-a (Conseil Interprofessionel du Vin de Bordeaux = međuprofesionalna poslovna vinska udruga Bordeauxa), vino nosi ne uobičajenu apelacijsku oznaku Graves aoc, nego oznaku Vin de France…

ČaŠna sestra Morana Zibar, zvijezda HTV kviza, i Suhadolnik kao veleČaŠni

Charlie Arturaola i Subhash Arora

Ukupno je od berbe 2015. proizvedeno 550 butelja, od čega ih je nedavno na tržište pušteno 240.

Cijena? Sitnica od 30.000 eura, ali ne za karton, nego za butelju! Fotografije mi je poslao kolega vinski novinar iz Indije Subhash Arora, čelnik Indijske vinske akademije s kojim se poznajem već odavna, s raznih međunarodnih ocjenjivanja i prezentacija vina….

ARORA i CHARLIE ARTURAOLA – Kolega Subhash Arora (desno) prvo ime Indijske vinska akademije, u društvu s Urugvajcem Charlejem Arturaolom, koji već neko vrijeme radi kao visoko cijenjeni sommelier u američkom gradu Miamiju. Arturaola je, uz vino, osobito posvećen i filmu, ne tek kao gledatelj nego kao autor, snimio je više filmova, među njima je i jedan iz 2011. nazvan The Ways od Wine, a koji je osvojio niz nagrada (Berlinale, San Sebastian i Napa Valley Film Festival…), među njima i šampionski Fipresci Cinema Award. Film, plasiran u devet svjetskih zemalja i preveden na 12 jezika, govori o mladiću Charlieju koji se profesionalno bavi vinom ali izgubi osjet mirisa i okusa, no ne odustaje od ljubavi za napitkom bogova i traži – i realizira, u Argentini – susrete s najvećim svjetskim vinskim facama ranga npr. Michela Rollanda… Arora mi javlja da se film može pogledati na kompjuteru besplatno, klikom na https://vimeo.com/56033776
PW: vinovino

Čestitke Zlatnom otoku

­­­­­­­­­­­­­­­­­­­_______________________________________

Izdvojeno, kao kruna (NE CORONA!) za kraj priloga

OSOBA GODINE – MAMA prof. dr. ALEMKA

Iako još nismo ni na pologudištu, usudio bih se govoriti o – OSOBI 2020!

Prof. dr. Alemka Markotić

Prof. dr. Alemka Markotić

Prof.dr. Alemka Markotić, majčinski zabrinuta, čvrsta, odlučna, AUTORITATIVNA i to s debelom podlogom. Staložena, dinamična, te iako je ne poznajemo ni kao kniiževnicu ni kao pjesnikinju, spisateljicu a ni kao političarku-diplomatkinju, s profinjenim i jasnim načinom izražavanja, u izričaju vrlo precizna, kaod treba i s dozom ironije, na rafinirani način i ne gubeći živce ni u okolnostima kad ih je lako izgubiti kaže – ali tako da to što je rekla ostaje i te kako zapamćeno! – ono što bi netko drugi i iskusniji u službenom obraćanju široj javnosti možda rekao donekle grubo, do i grubo.

OSOBA 2020: svaka čast sjajnome tati Viliju Berošu, ipak za nijansu glas dajem mami prof. dr. Alemki Markotić!

Ključni izraz godine, koji u dvije riječi kaže sve: CORONA PARTY!

____________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

    POTROŠAČKI PUTOKAZ / BUYING GUIDE

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU / HINTS TO THE SMART PURCHASE

LEGENDA 


Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ ⍟ – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ – Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

⍟ ⍟ ⍟  Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

⋆ ⋆  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

⋆  7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 (11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, avoid

⇑ – trošiti • ⇗ – trošiti ili još čuvati •   ⇒ – čuvati • – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA CROATIA

Dalmacija

⍟ ⍟ ⍟ ⋆ (mpc/pp: XXL) POŠIP 2018 – GRGIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Korčula ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pošip PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification,dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel & bačvica/small casc ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija • suho/dry • 13,0 vol% DIZAJN/DESIGN: malo rustikalno/OK – somewhat rustical • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: vrlo živo, svježe, složeno, puno, ipak dobro bi mu, smatram, došlo još malo vremena u boci, da još dobije na dodanoj vrijednsoti. Lijepe kristalno bistre žućkasto-zelenkaste boje, s diskretnim ali trajnim mirisom u pravcu bijelog koštićavog domaćeg voća no sugerira i nešto od egzotičnog voća, odaje citrusnu notu, sve djeluje ravnomjerno i umjereno isprepleteno razumnom mjerom aromama dobivenim od dodira s drvetom (nit paljenoga). U ustima dojam nosa nastavlja se, vino pokazuje stanovitu kremoznost i lijepu zaobljenost, okus je slankast ali i u znaku još donekle nestašne kiselosti. Tijelo dobro do vrlo dobro, završetak prilično dugačak ■ SERVIS: ⇑  (preporuka za jelo/dish recommendation: svježi sir, pita sirnica, quiche lorraine, školjke/shells, bijela riba/fish) • 12 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp:) PLAVAC MALI SIVI 2016 Art & Wine series: Ivona Bura, Kala – BURA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Potomje • ravnica/plain, in total 3000 vines • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: maceracija četiri dana u inoksu i fermentacija, sa željom da se dobije jantarno vino, poslije fermentacije godina dana dozrijevanja u inoksu, nakon toga provelo je šest mjeseci u boci/maceration four days in stainless steel and fermentation, after the fermentation wine stayed one year in the stainless steel and after that it spent six months in the bottle ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerirani DIMA 1 OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija • suho/dry • 13,5 vol% DIZAJN/DESIGN: pedantno – OK/pedantly – OK • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: u kategoriji tzv. orange, složeno, ima toplinu i punoću, lijepo se pije. Izgledom je besprijekorno bistro, boja je nježno bakrena, miris također odaje maceraciju popraćenu alkoholnim vrenjem. U ustima vino je vrlo živo, dobro zaobljeno, slankasto je i s mekanim fino zrnatim taninom, lako klizi, vrlo dobrog tijela i dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇑(Pelješani bi ga predložili kao pratitelja školjaka, ribe, bijelog mesa, mekih zrelih sireva) • 15 ̊C • srednja/medium one – tip/type: bordeaux

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: XXL-XXXL) DI-MARE CUVEE 2017 – PETAR MATKOVIĆ OPG ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: plavac mali (Dingač) & marselan PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood • nefiltrirano/not filtered ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: sastavljani /composed OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Vino iz Hrvatske • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: OK • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: kompleksno, konkretno, toplo. Pune tamne neprobojne rubinske boje, na stijenkama stvara debeli i dugotrajni fim s lijeno cijedećim suzama. Na nosu je lijepo izraženo, bogato, trajno, u pravcu tamnog koštićavog i bobičastog voća te začina, voćni segment je u domeni prosušenoga (šljiva) te orašastog voća (badem), otkriva se i mediteransko bilje. Usta su puna i topla, živa, lijepo zaobljena, tanin jako dobro pripitomljen. Stanovita slast određenu protutežu ima u finoj slanosti. Struktura čvrsta, potentna, završetak dugačak ■ SERVIS: ⇗(preporuka za jelo/dish recommendation: peka, dugo pirjana crvena mesa, divljač, zreli tvrdi sir) • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux….

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ ⍟  (mpc/pp: XXL-XXXL) PEPELJUH PLAVAC MALI 2017 – MARKUS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • ekspozicija/exposition: jug-jugozapad/south-southwest • sorta/variety: plavac mali • loze stare/vines old PODRUM/CELLAR: Zagreb (odmah po berbi grožđe je u termo-kondicioniranim uvjetima prevezeno na preradu u Zagreb u podrum u Markuševcu/immediately after the harvest grapes were transported in thermo-regulated conditions to the Markuševac cellar) • selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood: 24 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Vino iz Hrvatske • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški dobro/pedantly – from the points of esthetics and marketing good • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: višeslojno, snažno, s visokom osobnosti, sortno lijepo raspoznatljivo, mineralno, elegantno, bouquet s dosta prosušenoga voća i s dosta orašastog voća konkretno grožđa, šljive, badema, s notama mediteranskog i začinskog bilja, blago tostiranog kruha. Usta su s nastavkom spomenute aromatike, lijepo zaobljena, mekana, s dozom slasti ali ne i kompotna odnosno džemasta nego fino slana i s dosta živosti. Tijelo snažno završetak dugačak. Vino za svoj optimalni izričaj, rekao bih, traži još malo vremena u butelji. Trošiti uz krepku i rafiniranu hranu, te kao vino meditacije SERVIS:  ⇗ (preporuka za jelo/dish recommendation: dugo pirjana tamna mesa, divljač, zreli tvrdi sir…) • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux….

⍟ ⍟ ⍟ ⍟  (mpc/pp: XXXL) PLAVAC MALI 2017 – GRGIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: plavac mali PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova – /selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Srednja i Južna Dalmacija ZOI/PDO – vinogorje Pelješac • suho/dry • 15,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – malo rustikalno/OK – somewhat rustical • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: složeno, sortno prepoznatljivo, konkretno, snažno, južnjačko, vrlo toplo, međutim ne i kompotasto ili džemasto, diže ga lijepa slana nota držeći ga u domeni mineralnosti. Žive tamne rubinske boje, diskretna ali trajna nosa prema prosušenome grožđu i suhoj šljivi, što se tiče tanina, koji je dobro pripitomljen, fino zaobljeno u ustima, međutim s alkoholom koji malo izbija. Vino ima potencijal za odležavanje i dobro bi bilo strpiti se s konzumacijom, ostaviti mu još možda barem pola godine vremena u butelji ■ SERVIS: ⇗  ⇒ (preporuka za jelo/dish recommendation: krepka topla jela poput pečenja, divljači… ) •  18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

⍟ ⍟ ⍟  (mpc/pp: XL) DINGAČ 2016 – INDIJAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • sorta/variety: plavac malipristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 5 OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dingač – vrhunsko s kzp • suho/dry • 15,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: rustikalno/rustical • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: puno, gusto- koncentrirano, rustikalno. Rubinsko-granatne boje, te s debljim filmom a onda i s brojnim lijeno cijedećim suzama na stijenkama čaše. Miris je iskazan i trajan, na kolosijeku sorte, vuče na prosušeno voće (grožđe, šljivu), osjeti se mediteransko bilje – makija, kao da ima i nešto od orašastog voća. Usta vrlo topla, relativno zaobljena unatoč tome što se tanin osjeti naime u većoj količini nazočni glicerol i stanovita slast kao da mu prividno donekle otupljuju oštricu. Tijelo snažno, finiš dugačak. ■ SERVIS:  ⇗ 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

Istra & Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

⍟ ⍟ ⍟ ⍟  (mpc/pp: XL-XXL) PUNTA GRECA MERLOT 2016 limited reserve – MEDEA (AgrokombinatPula) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, najjužniji vinograd ■ VINOGRAD/VINEYARD: Punta Greca (3,4 ha) • ravnica/slope – plain • nadmorska visina/altitude: 10 m • ekspozicija/exposition; insolacija i lagani osvježavajući vjetrić kroz cijeli dan/insolation and a light refreshing breeze through all day • tlo/soil: mineralima bogata crvenica, s udjelom gline i pijeska/the mineral rich red soil, containing some sand good for the porosity and after for the wine elegance, and clay, good for keeping enough humidity in the lower layers • sorta/variety: merlot • gustoća nasada/plantation density: 6500 ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski • berba/harvest, prinos/yield: 0,7 kg/vine PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova – bobica/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija & maceracija u inoksu/fermentation with the macerarion in stainless steel container: 14 dana/days • dozrijevanje/maturation: drvo, novo i rabljeno/wood, new and used – 2 godine/years • nefiltrirano/unfiltered ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 7980 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Hrvatska Istra – vrhunsko s kzp • suho/dry • 15,0 vol%

DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški dobro/pedantly – from the points of esthetics and marketing good • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: snažno, toplo, kompleksno, elegantno. Tamne, gotovo neprobojne rubinske boje, s diskretnim ali finim mirisom, bouquet osvaja s voćnošću u pravcu tamnog bobičastog voća (malina) skladno isprepletenom slatkim začinima i mineralnim nitima. U ustima slasno ali i slano, lijepo zaobljeno i s mekanim taninom, puno, gusto, čvrstog tijela, te s dugačkim finišem. ■ SERVIS: ⇗  • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

Slavonija & Podunavlje/Danube region

⍟ ⍟ ⍟ ⋆  (mpc/pp: XL) CABERNET FRANC 2016 – SONTACCHI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: cabernet francpristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna/regular PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova – bobica/selection of grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Slavonia • suho/dry • 13,5 vol%

DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski jako dobro/pedantly – from the points of esthetics very good – poor • čitljivo/legible: dobro – slabo/good VINO je/WINE is: složeno, živo, toplo, čvrste kičme, ima eleganciju. Rubinske je ne pretamne boje, s diskretnim ali punim i trajnim mirisom, bouquet odiše tamnim bobičastim voćem te po vegetalnome, fenolnome i začinskome. U ustima vino se pokazuje dosta mekanim i zaobljenime, živo, slankasto, jake strukture, dugačkog završetka s vrlo ugodnim retronazalnim osjetom ■ SERVIS: ⇗  18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

SLOVENIJA SLOVENIA

⍟ ⍟ ⍟ ⍟  (mpc/pp: XXL) AMFORA RDEČE 2015 – ERZETIČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Goriška brda, Dobrovo ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: cabernet sauvignonpristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija i alkoholna fermentacija u amfori/maceration and the alcoholic fermentation: in amphora (qvevri) – koliko dugo ukupno u amfori/ in total how long in amphora: 6 mjeseci/months • dozrijevanje/maturation: bačvica, ne paljena/small casc not burnt (225 lit) – 2 godine/years ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: prigodna, zamišljena kao asocijacija na amforu/shape thought to think of amphora • 0,75 lit • INFORMACIJA/INFORMATION: obitelj Erzetič proizvodi još jednu verziju cabernet sauvignona s korištenjem amfore: kod te druge verzije postupak u podrumu suprotan se ovome za Amforu rdeče, maceracija i vrenje najprije su u drvu a dozrijevanje je poslije u amfori/Erzetič family is producing also another version of cabernet sauvignon with the use of amphora (Cabernet sauvignon Amphora 2016), the difference is that in this other version the maceration and the alcoholic fermentation are taking place in wood, and the maturation of the wine after is taking place in amphora ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork

OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno vino zgp • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – elegantno – estetski i marketinški djeluje jako dobro/pedantly – elegant – from the points of esthetics and marketing seems very good • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: sortno lijepo raspoznatljivo, kompleksno i dotjerano, djeluje iskreno, pokazuje se kao vrlo odmaknuto od ušminkanosti aromama voća i slatkih začina (vanilija…) te dima velikog broja slasnih crnjaka s tržišta proizvedenih od sorata bogatih taninom a i kiselinom. Možda će mu upravo ta iskrenost, koja bi mu mogla prišiti i pridjev rustikalno, biti uteg za proboj u širi krug današnjih potrošača Bakhova nektara. Tamne neprobojne rubinske boje s granatnom nijansom, dobro izraženog dosta punog i trajnog mirisa, bouquet u znaku voćnosti (tamno bobičasto voće) i fino herbalnog i vegetalnog, u tom biljnom segmentu s dosta je prosušenih nota i začinskoga. Usta potvrđuju smjer registriran na nosu, gusta su i sa stanovitom dozom kremoznosti, mekana i dobro zaobljena, tanin fino zrnat i živ a djeluje osobito uglađeno. Okus fino slan, ugodno gorkast, tijelo snažno, završetak dugačak ■ SERVIS: ⇗ • (preporuka za jelo/dish recommendation: crvena mesa, pečenja, pirjano, divljač, tvrdi zreli sir, zreli masni tvrđi sir s plavom plijesni…) • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip, oblik/type, shape: bordeaux

ovih dana kušano još… / these days tasted too…  

IMPRESIVNI VETERANI / IMPRESSIVE OLDIES

TERRE BIANCHE CUVÉE ROUGE 2013 RISERVA – DEGRASSI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: HRVATSKA Istra, Zapadna Istra, vrhunsko s kzp/premium, controlled origin, suho/dry, 13,5 vol %

_____________________________________________

Prve Vinske zvijezde u 2020

LIJEPO ISKUSTVO u ZAGREBAČKOM VINODOLU!

            Prvo ovogodišnje ocjenjivanje vina Vinske zvijezde 2020 a za potrošački putokaz na korist konzumenata plemenite kapljice održano je tik prije nego što je nova gospodarica Corona izmamila policijski sat. U posebnoj maloj dvorani renomiranog zagrebačkog restorana Vinodol aktualni organizator vrednovanja – tvrtka Zlatne riječi ponudila je na kušanje naslijepo 31 uzorak što bijelih što ružičastih što crnih što mirnih što pjenušavih, što suhih što polusuhih pa do slatkih predikatnih vina.

U komisiji su bili  Antonija Čizmić, sommelijerka restorana Vinodol,  Bračanka Nina Buljević, studentica četvrte godine Agronomskoga fakulteta u Zagrebu,  pokretači ovog projekta Vitomir Andrić, Ivo Kozarčanin i Željko Suhadolnik, te stalni članovi komisije Marija Vukelić, WSET2, aktualna voditeljica projekta Vinske zvijezde, i Saša Zec, enolog Vina Mosaica, kao predsjednik ovog prvog  ocjenjivanja u 2020. Vina je besprijekorno posluživao stalni pratitelj projekta Damir Tomić, iz restorana-domaćina, Vinodola.

Vinske zvijezde, prva seansa u 2020: degustacijska komisija u radu (julio frangen)

 Imali smo višestruko zadovoljstvo: vina su sva osim dva uzorka bila vrlo uredna, zatim neka – štaviše dobar dio, bio ih je vrlo dobar, a nekoliko – po mojem iskustvu iz sudjelovanja na raznim ocjenjivanjima, bogme znatno veći broj od onoga koji bude uobičajeno u konkurenciji taj put – bilo je sjajnih! Uz to, u Vinodolu je bio odličan ručak, popraćen, naravno, najboljom kapljicom ostalom nakon degustacije-ocjenjivanja!

Evo rezultata

PET zvjezdica ⍟ ⍟ ⍟ ⍟ ⍟

TEMET ERGO crveno 2017 (prokupac, merlot, cabernet sauvignon; 14,0 vol %) – TEMET, Jagodina, Srbija (mpc. Vintesa Zagreb: 139 kn)

ČETIRI zvjezdice ⍟ ⍟ ⍟ ⍟

GRAŠEVINA 2016 izborna berba prosušenih bobica (12,5 vol %) – PAPAK, Ilok (mpc: 120 kn)

VRANAC ANDRIJA SELEKCIJA 2016 (15,0 vol %)PODRUMI ANDRIJA, Paoča/ Čitluk, BiH (mpc 119 kn)

TERAN 2017 (14,0 vol %) – VALENTA, Kaldir Istra (mpc. 112 kn)

TERAN 2018 Gašpar (13,0 vol %) – DOBRAVAC, Rovinj, Istra (mpc. 87,50 kn)

VENJE 2010 barrique  (14,1 vol %) – ENJINGI, Kutjevo (mpc. 79,90 kn)

JMF TINTO RESERVA 2018 (13,0 vol%) – JOSÉ MARIA DA FONSECA, Portugal (mpc: 46,90 kn Vrutak); jako dobar odnos između cijene i sadržaja

CHÂTEAU CARSIN CADILLAC (13,0 vol%) – CHÂTEAU CARSIN, Bordeaux (mpc. 55 kn, MIVA) jako dobar odnos između cijene i sadržaja

Pinot crni 2018 – Bolfan, JMF Tinto reserva 2018 – Fonseca, Teran 2018 Gašpar – Dobravac, Frankovka 2017 – Šimanović, Teran 2017 – Valenta, šampion Temet Ergo 2017 – Temet, Vranac Andrija Selekcija 2016 – Podrumu Andrija, Zinfandel Rancho Zabaco 2016 – Rancho Zabaco.

TRI ⍟ ⍟ ⍟

ZINFANDEL RANCHO ZABACO HERITAGE 2016 (14,5 vol %) – RANCHO ZABACO, Kalifornija (mpc. 104 kn, Vrutak)

FRANKOVKA 2017 (13,5 vol %) – ŠIMANOVIĆ, Pribić (mpc. 55 kn )

PINOT CRNI BOLFAN 2018 (12,5 vol %) – BOLFAN VINSKI VRH (mpc. 77 kn)

CIALLABIANCA RONCHI di CIALLA 2015 (12,0 vol %) – Azienda RONCHI di CIALLA, Furlanija Venecija Julija (mpc: 175,50 kn, Roto)

TRAMINAC CRVENI AMBER SELECTION JAGUNIĆ – opg JAGUNIĆ, Plešivica

SAUVIGNON BLANC 2018 (12,0 vol %) – KOPJAR, Varaždin (mpc. 60 kn)

POŠIP 2018 Elegance  (13,0 vol % ) – SKARAMUČA  (mpc. 100 kn)

CHABLIS 2018 Barat (13,0 vol % ) – DOMAINE BARAT, Chablis Francuska (mpc. 130 kn Vrutak)

ŠKRLET 2019 (11,8 vol %) – VOŠTINIĆ KLASNIĆ, Ivanić-Grad (mpc. 50 kn)

GRAŠEVINA 2018 (12,5 vol %) – KOPJAR (mpc. 65 k)

MENEGHETTI ROSÉ brut klasik (12,5 vol %) – STANCIJA MENEGHETTI, Istra (mpc. 120 kn)

COLETTI GRIGIO blanc natur (12,5 vol %) – KOLARIĆ, Plešivica (mpc. 100 kn)

Dok smo mi svi sada doma, vinograd kreće ili je već krenuo…

 

SVIJET u ČAŠI Kronika – 02.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS



kroz
/through
   

ŽELJKO SUHADOLNIK

Suradnici/contributors: Vinko Lozica, Zlatan Trsenjak, Zdravko Vodnik, Miran Debeljuh ⦁ Foto: Marko Čolić

_________s vama već – 28 godina/years – with you__________

Dok se čeka na novo ZRELO vince – sjet na prizor iz doba lanjske berbe: pogled na vinograd traminca obitelji Jagunić na Plešivici

 IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja, prezentacije 2020: ACROBAT PORTFOLIO TASTING 2020 ⦁ En Primeur 2020: BERBA 2019 IZVANREDNA u ISTRI! ⦁ HRVATSKI VINARI NA VINEXPO-WINE PARIS 2020 ⦁ LAUBA, WineRI, FESTIWINE, ZARA ARSENAL, SUMMA LAGEDER ⦁ PROLJETNI MUNDUS VINI 2020: HRVATSKA MAKEDONIJA… ⦁ CONCOURS MONDIAL: BEZALKOHOLNO i NISKOALKOHOLNO ⦁ Priznanje našima: MALETIĆ i BUBOLA u TALIJANSKOJ AKADEMIJI ZA LOZU i VINO ⦁ Maslina-ulje-vino: PUNTA CISSANA i PUNTA GRECA ⦁ Eno-gastro i turizam: GRAN CORONICA & MORGAN, CONCERTO GROSSO SELVAGGINA ⦁ DRAGULJI PLEŠIVICE – ANA GRGIĆ IZ LOKOŠIN dOLA ⦁

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 02.2020 – BUYING GUIDE

__________________________

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja, prezentacije

ACROBAT PORTFOLIO TASTING 2020: NA VIŠE NAČINA NA NEBESKOJ VISINI

            Bilo je već u Zagrebu i Hrvatskoj mnogo relevantnih vinskih događanja, od klasičnih sajmova na klasičnim sajamskom prostorima do manifestacija festivalskog tipa s izlagačima raspoređenima ne po paviljonskim štandovima nego za stolovima u reprezentativnim i chic-prostorima poput hotela (vrlo) visoke kategorije, odnosno muzeja, galerija, koncertnih dvorana, finih restorana. Nakon toliko godina, kao dosad najače priredbe te vrste nametnule su se novembarski međunarodni festival Zagreb vino.com na ekskluzivnoj lokaciji, u zagrebačkom hotelu Esplanade *****, ovog studenoga bit će mu 15. jubilarno izdanje, te Vinart Grand Tasting u zagrebačkoj dvorani Lauba, na programu obično početkom ožujka, ove godine (6. i 7. 03.2020.) bilježi peto izdanje. Dojam je da se polagano ali sigurno diže WineOS… Zagreb Vino.com i Vinart Grand Tasting u Laubi statusno slove kao događaji koji su premašili okvire Hrvatske i po važnosti su na određeni način postali šire regijski.

                Međutim sredina veljače 2020. donijela je dosad na ovim našim prostorima s obzirom na koncentraciju elitnih internacionalnih imena kao izlagača još neviđeni event – Acrobat Portfolio Tasting, u prijevodu bi to bilo kušanje proizvoda iz ponude zagrebačke uvozničke i distribucijske kuće za vino, jaka pića i delikatese Acrobat, koja inače u Metropoli ima dva punkta za maloprodaju – vinoteke pod nazivom Svijet Vina, jedna je u Boćarskom domu a druga kod Europskog trga u najstrožem središtu grada. APT 2020 u Zagrebu bio je na niz načina na nebeskoj razini: tik pod oblačićma na osmom katu hotela Hilton Garden Inn, značajan skup proizvođača iz svijeta s reputacijom na nebeskoj visini, proizvodi nebeske kakvoće ali i – nebeskih cijena, u publici niz naših najpoznatijih sommeliera, ugostitelja…

Ostvareni san – svjetske vinske legende u Zagrebu, na jednom mjestu istoga dana u isto vrijeme, pod njegovom dirigentskom palicom: u društvu s Gaiom Gajom, kćerkom legendarnog Angela Gaje je Dino Kušen kao organizator elitne smotre Acrobat Portfolio Tasting u zagrebačkom Hiltonu Garden Inn-u. Gaia Gaja u Zagrebu nudila je barolo, barbaresco, brunello i Ca’marcandu. Na njenoj radionici još i, konkretno, Barolo Sperss 1995, Barbaresco 1999 te Brunello di Montalcino Rennina (2004, sjajno) i cuvée Ca’Marcanda 2000 (merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc). Evo i što je kao svoju impresiju rekla o manifestaciji: – Vrlo mi se dopalo događanje Acrobat Portfolio Tasting u Zagrebu. Za uspjeh priredbe bitne su kvaliteta izlagača i kvaliteta posjetitelja, a po meni i izlagači i posjetitelji bili su na visokom nivou, dakle priredba je svakako uspjela. Jako mi se svidio elegantni ambijent u kojemu je APT održan, organizator se i te kako pobrinuo da vina budu na prikladnoj temperaturi a i da se poslužuju u vrhunskoj čaši. Tako je pokazao koliko cijeni nas kao proizvođače i naša vina. Šteta je što j izostao katalog s popisom izlagača i nazivima vina, ipak je tu riječ bila o izlagačima i proizvodima svjetske špice

               Kroz druge sajamske i festivalske manifestacije vezane uz vino prošlo je u ulozi izlagača ukupno već dosta vrlo vrlo renomiranih inozemnih proizvođačkih imena vezanih uz vino i jaka pića, ali do sada ih se, ako me pamćenje dobro služi, još nikad kao sada u Hiltonu nije skupilo organizirano i na jednoj istoj lokaciji istodobno i toliki broj s uistinu elitnim pedigreom. Doduše, nešto tek slično dogodilo se u zagrebačkom hotelu Antunović na samom početku 2008. godine kad je prva hrvatska revija za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši proslavu 15. godišnjice svojega izdavanja, inspirirana dakako ulaskom Hrvatske u EU, organizirala kao Europsku vinsku cestu.

          Elitna prva liga ne samo visoko afirmiranih nego i legendarnih europskih proizvođača vina i jakih pića te čaša (Zalto!; kaucija caše za posjetitelje iznosila je 200 kuna) u režiji tvrtke Acrobat okupila se u sljedećem sastavu: Adami, Gaja, Biancavigna, Château la Nerthe, Château Pontet-Canet, Clarence Dillon, Dal Forno Romano, Christian Moreau, Dr.Loosen, Marchesi de’ Frescobaldi, Marchesi di Barolo, Billecart-Salmon, Juve & Camps, Marjan Simčič, Olivier Lefaive, Paraschoss, Pascal Jolivet, Roberto Voerzio, Accordini, Trudon, Tua Rita, Le Macchiole, Vega Sicilia, Château Fuisse, Machler Besse, Maison Sichel, Vista Hill (Lepa Brena), od hrvatskih vinara nazočni su bili Meneghetti, Galić i primoštenski Vina Prgin. Od proizvođača i ponuđača jakih pića, u odvojenome prostoru: Delamain, Tesseron, Berta, Black Fire, Robi Marton Gin, Gin Mare, Capucana, Ysabel Regina, Chartron, Chase, Cocchi, Crystal Head Vodka. U predvorju su izlagali Artesan (voda), Franck (kava), Castillo de Canena (posebno cijenjeno španjolsko maslinovo ulje), Coravin, Zalto

                Na sto muka – odakle početi! Svaki je stol privlačio kao jak magnet, događaj je trajao od podneva do 20 sati. A vrebale su još, istodobno, i radionice: Marjan Simčič vertikala sauvignona Opoka cru Jordano, pa Olivier Leflaive, Gaja, Roberto Voerzio, Frescobaldi, Dal Forno Romano

Marchesi di Barolo, iz mjesta Barolo u Langama u Pijemontu: Anna Maria Abbona i njena kćerka Valentina. Pažnju je osobito privlačio njihov Barolo Cannubi (Cannubi je izdvojena vinogradska pozicija tipa grand cru a smještena uz mjesto Barolo). Dolje: moj sjet na posjet Barolu prije koju godinu – impresivni povijesni Castello di Barolo u Barolu, zatim sjedište tvrtke Marchesi di Barolo i vinski podrum kuće. Inače Anna Abbona vrlo se pohvalno izrazila o manifestaciji APT u Zagrebu, evo i njenih riječi (slobodan prijevod): Smatram da je manifestacija APT imala snažan pozitivni odjek. Oduševljene smo kćerka i ja bile kad smo vidjele da se program odvija u ekskluzivnom ambijentu, uz ekskluzivne čaše i s brojnim elitnim proizvođačima kao izlagačima. Bile smo ponosne što smo imale priliku biti sudionici takvog događanja na visokoj razini. Publika je bila vrlo stručna i zainteresirana za to što joj je ponuđeno. Nadam se da će se naša suradnja s Dinom Kušenom i s Acrobatom lijepo razvijati. (In generale riteniamo che l’evento APT sia stato decisamente di grande effetto positivo: già all’arrivo in aeroporto abbiamo sentito parlare della degustazione che si sarebbe svolta il girono successivo, il primo tasting di risonanza a Zagabria. Siamo rimaste colpite dalla precisa organizzazione ed attenzione per i dettagli: una location di prestigio e dettagli molto accurati per. es. calici e accessori Zalto, molti brand esclusivi del portfolio di Acrobat, e la presentazione nella sala. Il pubblico, locale e non, era molto interessante (è stato gratificante che fosse riservato solo ad invitati selezionati: stampa, potenziali clienti specializzati e privati alto-spendenti) ed entusiasta dell’offerta a loro dedicata. L’impressione personale è stata quella di un evento esclusivo e di alto livello, ed è stato per noi motivo di orgoglio averne fatto parte e con la sensazione che la collaborazione iniziata da poco con Dino Kusen possa crescere con grandi soddisfazioni)

_________________________________________

Pogled u prošlost: EUROPSKA VINSKA CESTA u ZAGREBU – Dakle, nešto tek slično summitu na priredbi Acrobata dogodilo se u zagrebačkom hotelu Antunović na samom početku 2008. godine kad je prva hrvatska revija za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši proslavu 15. godišnjice svojega izdavanja (prvi broj svjetlo dana ugledao je na Martinje 11.11.1992.) organizirala kao manifestaciju Europska vinska cesta. Tom prigodom smo na cjelodnevnom događanju kao izlagače, uz ponajbolje hrvatske kuhare i vinare, okupili i renomirane vinske kuće iz Austrije (prvenstveno Burgenlanda), Francuske (mahom Bordeaux – Brane Cantenac, Branaire du Cru Beaucaillou, Canon la Gaffelière, Chateau Thiuley…), Italije (Collio, Toscana, Pijemont – Joško Gravner, Stanko Radikon, Gorolamo Dorigo, Gianluca Grasso di Elio Grasso, Ciacci Piccolomini d’Aragona, Siro Pacenti, Castello di Querceto, Fontodi…), Mađarske (Villany – Attila Gere, Joszef Bock), Makedonije (Negotino, Bovin), Njemačke (rajnska oblast – Reichsrat von Buhl, Basserman Jordan, Armin Diel), Slovenije (od stranaca Slovenaca je bilo najviše, odazvali su se npr. konkretno Batič, Mlečnik, Movia, Marjan Simčič, Ščurek, Santomas, Vinakoper…)…◾

Europska vinska cesta Svijeta u čaši, početkom 2008.: uz Tomislava Antunovića, vlasnika hotela Antunović, i Vladu Krauthakera, su slovenski vinar Valter Mlečnik, vinari s Collija Stanko Radikon i Franco Sosol Il Carpino, te ugostitelj Devetak, a dolje, uz naše Plenkovića i Enjingija, Ivan i Miha Batič, Mate Kliković i Joško Gravner. Iz austrijskog Burgenlanda došla je cijela delegacija vinara na čelu s tadašnjim visokim funkcionarom u Trgovinskoj komori Gradišća Hermannom Schoenom

Iz vinogorja Colli orientali del Friuli – Girolamo Dorigo, koji rastače svoj pjenušac jer tog je dana slavio rođendan. Pored je Gianluca Grasso iz znane pijemonske vinske kuće Elio Grasso. Iz mađarskog Villanya s vinima su bili prisutni Attila Gere i Joszef Bock, a iz bordoškog vinogorja Brane Cantenac, Branaire du Cru Beaucaillou, Canon la Gaffelière, Château Thiuley, iz Njemačke Reichsrat von Buhl, Basserman Jordan, Armin Diel

______________________________________________

S Robertom Voerziom i Cesareom

Ambijent u Hilton Garden Innu vrlo ugodan, prostran, na osmom katu hotela, kroz široke staklene stijenke ulazilo je unutra puno svjetla, a prema van pružao se lijepi pogled na grad. Posjetitelja mnogo – bolje reći uzvanika jer ulazilo se ne s kupljenom ulaznicom nego na poziv organizatora koji je htio okupiti poslovnu publiku dakle distributere vina, ugostitelje vlasnike lokala, sommeliere, eno-gastro i turističke novinare (među pokroviteljima priredbe navedena je i Turistička zajednica Zagreba), blogere. Gužvi nije bilo. Iz razgovora s izlagačima mogao sam zaključiti da su zadovoljni s nastupom i općenito s time što su došli u Zagreb, nekima je ovo bio i prvi put, i u više navrata su mi ponovili da će gledati da ponovno dođu već uskoro…. Jedan od onih od kojega sam najviše puta čuo tu rečenicu da će uskoro ponovno doći bio je Roberto Voerzio, pijemontski vinogradar i vinar z sela La Morra u vinogorju Barolo.

                Roberto Voerzio opredijelio se za ekstra visoku kakvoću proizvoda, ekološki pristup, pomno je – dok se to još moglo! – izabrao pozicije za svoje trsje, prinosi su po lozi od 0,5 kg za najveće špice do maksimalno kilogram. Voerzio uzgaja nebbiolo, za vino barolo (po različitim ekstra pozicijama npr. Cerequio, Sarmassa, Serra, Rocche dell’Annunziata, Fossati…) te za vino Nebbiolo Langhe, zatim barberu, pa merlot. Nagli njegov uzlet prema nebu u komercijalnome smislu počeo je kad mu je prije ima tome već dosta godina američka vinska revija Wine Spectator za nekoliko vina u recenzijama, koje obuhvaćaju i prognozu o dugovječnosti (vremenskom roku trajanja kroz koji vino ne samo da izdržava u jako dobroj kondiciji nego kroz koji se i još razvija i postaje boljime!) dodijelila po 100 od mogućih 100 bodova. Voerzijeva velika vrijednost su ne samo vina sa 100 od mogućih 100 bodova nego i stalnost u ekstra visokoj performansi, iskrenost i pouzdanost. Sukladno tom njegovom permanentno visoko-kvalitativnom letu su, dakako, i visokoleteće cijene Robertovim buteljama – 120, 130 € i više)

Dar za dobrodošlicu: na samom ulasku u izložbeni dio posjetitelje su dočekivali za svojim stolom jedan od najboljih vinara današnjice Roberto Voerzio iz La Morre u Pijemontu i njegov djelatnik Cesare. Na čaši su se u pratnji nasmijane dame zaustavili naš znani sommelier Filip Savić i sve popularniji chef Ivan Pažanin. Voerzio je ubrzo poslije otvorenja priredbe održao vinsku radionicu i prezentirao svoje izvrsne Barbere d’Alba – Ceretto 2017 i Pozzo dell’Annunziata 2015, pa Barolo Fossati 2015, Barolo Cerequio 2014 i, kao špicu, Barolo Fossati Case Nere 2008 Riservu. U svom radu oko plemenite kapljice Roberto Voerzio vodi se mottom Ne samo u dobrim godištima nego svake godine nastojati proizvesti zamamno vino. Zasad mu to i uspijeva!

Vinogorje Châteauneuf du Pape zastupao je Château la Nerthe. Vrlo lijepi Châteauneuf blanc (bijeli) 2018, ali naprosto sjajan snažni Châteauneuf Cuvée des Cadettes rouge 2016. Stol pored, lijevo, bio je u znaku Bordeauxa i crnjaka Château Anglondet obitelji Sichel iz Margauxa, izvanredan, vrlo elegantan slani crnjak 2010

Krivac za taj APT u luksuznom hotelu Hilton Garden Hill Inn je Dino Kušen, osnivač uvozničke i distribucijske kuće Acrobat. U najavama priredbe spomenuo sam već da je on dugo maštao o takvom skupu zvijezda vina i pića u glavnome gradu RH i sad mu se, eto, san ostvario. Prva Kušenova ovako velika i zahtjevna organizacija prošla je, sudeći po zadovoljstvu izlagača i iskazanoj njihovoj spemnosti da dođu ponovno, na ispitu održanome tog subotnjeg popodneva u Hiltonu, Dino Kušen najavljuje da namjerava nastaviti s ovom priredbom i da bi ona bila bienalna.

Istina, nije baš da je i sve organizacijski-realizacijski bilo perfektno, moja velika primjedba je da ovakva manifestacija nije smjela proći bez odgovarajućeg kataloga s popisom ne samo izlagača nego i s navodom etiketa koje se izlažu (katalog je dokument o postojanju, a ujedno i odličan priručnik i vinskim trgovcu i novinaru za bilješke pri obilasku izlagača). Zatim, uoči manifestacije trebalo više raditi na marketingu kroz koji onda, već sada na završetku debitantske manifestacije, početii učvršćivati temelje za buduće uspješne priredbe. Svakako ubuduće vidjeti da se ne ponove određeni propusti koje možda ovaj put dobar dio nazočnih nije ni primijetio, ali i vidjeti kako dograditi priredbu u konceptu i, možda, sadržajima. Jedno od razmišljanja moglo bi ići i u pravcu toga da se, unatoč nastojanju da se prvenstveno maksimalno privuku profesionalci iz branše, uz pojačani angažman na privlačenju tzv. poslovnih posjetitelja, vrata na priredbu otvore i za prikladan sloj šire publike, dakako uz ulaznicu plaćenu po adekvatnoj cijeni. Često se u marketingu krajnji potrošači zanemare, a tome tako ne bi trebalo biti, nužno je kroz promidžbu naglasiti kojem se sloju publike, s obzirom na ono što nudi, organizator obraća. Mnogo je ljudi općenito koji imaju mnogo novaca ali istodobno nemaju i filing kako taj novac trošiti na kvaltetan način, dakle od njih valja boljim informiranjem i nuđenjem mogućnosti edukacije stvoriti kvalitetne potrošače.

Jedna promjena u odnosu na ovo što se dešavalo u Hiltonu sada mogla bi biti i uvedena mogućnost kupnje ii narudžbe nekih boca izravno na određenom Acrobatovu pultu u hotelu. I, rekao bih, još nešto: što se tiče izlagača svakako energičnije i elastičnije poraditi na tome da na događanju bude u ulozi izlagača više naših za ovaj profil i ovu razinu biranih imena, te se pobrinuti da se poveća broj vinskih trgovaca a pogotovu vinskih novinara iz inozemstva, tako da se priredba može sjajno iskoristiti i za promidžbu viskokvalitetng i osebujnog hrvatskog vina pa i naše domaće gastro(čitaj:turističke) ponude prema van.

Konjaci prve lige: Tesseron, te Delamain

Kamo će suza neg’ na oko! Znana opatijska sommelijerka i ugostiteljka Danijela Kramarić sa kćerkom, naravno, nije mogla tek tako proći pored stola sjajnog bordoškog (Pauillac) Châteaua Pontet Canet, mamu i kćer tu je primio Noé Tesseron, sin vlasnika Alfreda Tesserona. Sjajan Château Pontet Canet 2016 Pauillac (mpc. butelje: oko 70 €)

Primoštenski kraj, babić i poziciju Bucavac promovirala je vinarija Prgin, OPG-a Prgin Horvat. Poslovnjaka par excellence Alena Bibića, kojemu bi svakako kao izlagaču bilo mjesto na ovoj manifestaciji APT, vidjeli smo tog dana u Hiltonu kao posjetitelja, možda je samo istraživao da vidi bi li bilo odnosno koliko bi bilo dobro za njega da izlaže sljedeći put . Dolje: kutjevačka vina Galić

S Tizianom Accordinijem, uz odličan Amarone Forneto Riserva kuće Stefano Accordini iz okolice Verone, obitelj je u podrumu

Odličnu radionicu pripremio je Marjan Simčič iz Goriških brda, a predstavio je vertikalu Sauvignon blanc Opoka Jordano cru od berbe 2017 (aktualne na tržištu) do berbe 2012. Cilj je bio pokazati kako ekstra položaji, poput laporastog Jordana, i stare loze, u ovome slučaju 55 godina, mogu dati izvanredno vino maltene u svakoj a ne samo u vrlo dobroj do izvanrednoj godini. Od šest vina posebno su mi se dopali sauvignoni Opoka cru Jordano snagom, mineralnošću i elegancijom berbe 2016 i 2013, a profinjenošću i delikatnošću 2017, te kao vrlo ugodno iznenađenje iz slabijeg godišta – berba 2014

Poseban dio programa je ekskluzivna svečana večera uz sudjelovanje cijenjenih hrvatskih chefova Hrvoja Zirojevića, Marka Alilovića, Marina Rendića, Hrvoja Kroflina, Belizara Miloša…

Iz razgovora s izlagačima oko nastupa na najmovima i festivalima učinilo mi se da kao slijed razvoja tržišta općenito dolazi vrijeme naglašenog nastupanja na promocijskim smotrama vina prvenstveno u suradnji sa svojim uvoznikom i distributerom vina za neko ciljano zemljopisno područja. Dosta tih renomiranih svjetskih vinara nazočnih sada u zagrebačkom Hiltonu kazalo mi je da razmišlja o osjetnom smanjenju nastupa na danas već, inače brojnim, klasičnim sajmovima i festivalima. namjera im je kao svoje izlagačko mjesto zadržati samo jedan svjetski relevantan sajam koji ima moć privlačenja dovoljnog broja poslovne publike iz svijeta (ProWein pa, možda i Wine Paris?, pa Merano, praktički na tromeđi zemalja koje su interesantne kao tržišta: Italija, Švicarska, Austrija, velika blizina i Njemačke). Sve više se gleda da se nastupa na ovakvim priredbama u organizaciji baš vinskih trgovaca (razumljivo!) s kojima se tijesno radi na određenome geografskom prostoru. Vrijedilo bi Dini Kušenu obići događanja u organizaciji Gerharda Krachera iz austrijskog Burgenlanda, on je ne samo proizvođač vina nego i vlasnik uvozničke I distribucijske kuće, i svake godine u ranu jesen kod sebe na posjedu u Ilmmitzu priredi za poslovnjake ali i za širu a imućnu publiku ovakvu smotru što vlastitih etiketa što etiketa koje on uvozi i distribuira, imena izlagača su zvjezdana a ulaznica se masno naplaćuje. Vrijedi vidjeti i kako svoju priredbu Summa organizira vinar Alois Lageder u Magrèu u Južnom Tirolu. Na takvim manifestacijama promatranjem detlaja moguće je naučiti mnogo toga što se onda korisno i uz eventualnu prilagodbu može lijepo primijeniti u svojemu poslu.♣

____________________________________

2020 – Kao što mi sa svojim proizvodima želimo prodrijeti van, tako eto, logično, i stranci sa svojim uradcima i ponudom nastoje sebi osigurati i dio našeg tržišta. Svako malo u nas se, najčešće uz pomoć/potporu veleposlanstava, održavaju prezentacije između ostaloga i vina. Prije nekoliko mjeseci u Zagrebu je Španjolska ambasada pomogla predstavljanje vina Španjolske, a sada u veljači neposredno po održavanju Acrobat Portfolio Tastinga, u zagrebačkom hotelu Esplanade Veleposlanstvo Francuske bilo je uključeno u događanje Tastin’ France.

Na slikama su Emma Barbier iz kuće Henri de Villamont i Damien Depret, podrumar kod Domaine la Suffrene

Iz Burgundije su sa svojim vinima stigli Domaine Gérard Tremblay iz Chablisa (10 etiketa), zatim Pascal Bouchard također iz Chablisa (10 uzoraka ali ne samo apelacije Chablis nego i drugih apelacija – Burgundije i Languedoca), Domaine la Suffrène iz Provence (s 10 uzoraka apelacija Provence i Bandol), pa Henri de Villamont iz mjesta Savigny les Beaune (8 uzoraka, apelacije vezane uz Burgundiju i Côtes du Rhone), Domaine Gayda s vinima Languedoca.

Vina su bila raznih cijena, od vrlo niskih do prilično visokih., dakle za svaki džep ponešto. Moji favoriti: Henri de Villamont – Chassagne Montrachet 1er cru Les Embazées 2016, zatim Chambolle Musigny 1er cru Les Chatelots 2015, Savigny 1er cru Clos des Guettes 2017 aoc Savigny les Beaune, potom, od Gerarda Tremblaya Chablis 1er cru Fourchaume Vieilles Vignes 2018, Chablis Grand Cru Vaudesir 2917, i od Domaine la Suffrène Cuvée less Lauves 2016 Provence aoc Bandol rouge (mourvèdre i carignan) i Domaine la Suffrène Cuvée Tradition 2014 (mourvèdre, grenache noir, cinsault, carignan).◾

_______________________________

En Primeur 2020

            BERBA 2019 – IZVANREDNA NA NAŠEM NAJVEĆEM POLUOTOKU!

Vino je od svojega nastanka napitak bogova i vladara, u pučanstvu lijek za dušu (da tužni trenuci budu podnošljiviji a veseli još veseliji) i hrana za tijelo (snaga). Pa se onda shvatilo da je ono, kao proizvod sa zemlje, na svoj način ogledalo i reprezentant kraja, specifičnost za neku pedološku, (mikro)klimatsku a i tradicijom povezanu sredinu, i da kao takvo može biti snažan magnet za turiste i za gospodarski razvoj određenog ambijenta. Danas je ono i kolekcionarski dragulj i protagonist licitacija na kojima se vrti ogroman novac. Nije, onda, čudno što se upravo oko njega vrte brojne trgovačke, društvene i mondene aktivnosti, primjerice sajmovi, festivali, prezentacije, ocjenjivanja, aukcije. Jedna od tih aktivnosti aktualna je primjerice već odsada, siječnja i veljače, riječ je o smotri nove mlade kapljice nazvanoj En Primeur. Koja ima puni smisao u temeljima na kojima je nastala, a jedan bitan dio tih temelja upravo je osebujnost terroirea što omogućuje rođenje osebujnog proizvoda, dok je drugi vezan uz vrlo praktični aspekt, a to je da vinogradar/vinar prodajom kapljice po povoljnijoj cijeni i prije nego što je ona postala gotov proizvod spreman za konzumaciju dođe do financijskih sredstava nužnih da daljnje financiranje svoje poslovne aktivnosti u vinogradarstvu i vinarstvu. Moderno ili najmodernije vrijeme donijelo je i stanovito izvitoperenje, u smislu da je u nekim sredinama En Primeur postao slavlje nelogičnosti, tj. nedovršenog proizvoda! A želi se širiti kultura pijenja, želi se biti globalno cijenjen upravo i po vinu, želi se i eno-uratke plasirati po višoj cijeni, visokoj do nivoa koji izaziva poštovanje…

En Primeur 2020 istarska malvazija i moslavački škrlet: Gianfranco Kozlović i Marko Miklaužić, te Dragan Kovačević iz HGK, Nikola Benvenuti kao predsjednik udruge Vinistra, i Krunoslav Karalić, pomoćnik ministrice poljoprivrede

U nas smo prvi En Primeur ove godine imali krajem siječnja u zagrebačkom hotelu Westin, tada su se s mladim novim vinima predstavili sjeverozapadni i središnji dio Hrvatske, Slavonija i Hrvatsko podunavlje te Dalmacija. Na početku veljače, u zagrebačkoj Esplanadi, gostovala je Istra, a uz nju u manjem broju i proizvođači moslavačkog škrleta i zelinske kraljevine.

Istarski proizvođači vina nisu se ove godine žurili s prezentacijom En Primeur u Zagrebu, nastup su u hotelu Esplanade imali nekih gotovo dva tjedna nakon svojih kolega iz Bregovite Hrvatske, Slavonije & Podunavlja te Dalmacije. Početak manifestacije posvećene prvenstveno malvaziji istarskoj a na kojoj je, po navodu organizatora, izlagalo 67 istarskih vinara i koju je obišlo više od 750 posjetitelja, označila je radionica gdje je istaknuti istarski sommelier Emil Perdec prezentirao sedam novih mladih vina od malvazije istarske ali ne po proizvođačima, nego po užim vinogradarskim područjima, da se vide razlike u terroireu. Radionicom ali zapravo i cjelokupnom priredbom htjelo se široj javnosti pokazati kako je berba 2019 u Istri bila, pogotovu za malvaziju, izvrsna.

Veliko zanimanje kod mladih, posebice kod djevojaka!

Emil Perdec istaknuo je da će se 2019. u Istri pamtiti kao meteorološki vrlo povoljna vinogradarska godina i da je dala malvazije iznimnog potencijala u svim dijelovima poluotoka.

– Bez obzira s kojeg terroira dolaze, a na poluotoku ih imamo čak pet, konkretno južnu, zapadnu, sjever-sjeverozapadnu, centralnu i istočnu Istru, u vinima dominira klasična zelenkasto-žuta boja. Vina su izražene aromatike i naglašenih sortnih karakteristika, lijepih mirisa svježe breskve, marelice, jabuke, tropskog voća, ponegdje se s tom voćnosti isprepliću mirisi bijelog cvijeća, akacije, ima i nekih cvjetno-herbalnih aroma. Okusi dobro prate mirisne karakteristike. Kapljica je srednjeg tijela – rekao je Perdec.

Da su prošlom godinom jako zadovoljni vinogradari i vinari potvrdio je mag. ing. Kristijan Damijanić iz Poljoprivrednog odjela Poreč, uz objašnjenje ida su travanj i svibanj bili izrazito kišni i hladni pa je cvatnja kasnila oko deset dana, a s prvim danima lipnja počelo je razdoblje relativno suhog i toplog vremena koje je trajalo sve do rujna.

– Kvaliteti ovogodišnjih vina pridonijele su umjerene ljetne temperature, bez većih ekstrema. Kasnilo je dozrijevanje pa se prvi put u posljednjih desetak godina grožđe bralo desetak dana kasnije od uobičajenih termina za to posljednje desetljeće. Riječ je o iznimnoj berbi koja će sigurno dati velika vina – oglasio se predsjednik udruge vinara i vinogradara Istre Vinistra Nikola Benvenuti.

Istarskim vinarima, koje je s vrhunskim istarskim pršutom popratila pršutana Jelenić, ove su se godine u Esplanadi pridružili proizvođači žlahtine i autohtonih sorti Bregovite Hrvatske.

– Malvazija kao istarski brend postala je atraktivan turistički proizvod, a prema procjenama čak 200.000 gostiju u Istru dolazi uvelike zbog naših vina. Istraživanja su pokazala da je eno-gastro ponuda među prva tri motiva dolaska gostiju u Hrvatsku. Takvi gosti dolaze već početkom ožujka, ali i u kasnu jesen što znatno produžuje sezonu – napomenuo je Benvenuti.

Gas do daske, u ovome slučaju – do kosti! Na slast posjetitelja nastradao je pršut istarske proizvođačke kuće Jelenić

Pomoćnik ministrice poljoprivrede Krunoslav Karalić na En Primeuru se osvrnuo na novi Zakon o vinu koji je donio administrativno i financijsko rasterećenje sektora u vrijednosti od 12 milijuna kuna.

Jedna od ljepših novih mladih malvazija bila je kod obitelji Radovan, točio ju je Antonio Radovan…

…a lijepi merlot koji tek treba izaći na tržište pokazala je Martina iz kuće Franca Armana

– Zakon o vinu koji je lani stupio na snagu ukinuo je evidencijske markice te naknade za kontrole stavljanja vina u promet i uspostavio marketinško označavanje vina prema četiri nove vinogradarske regije a to su Hrvatska Istra te Kvarner, Dalmacija, Središnja bregovita Hrvatska, Slavonija i Hrvatsko Podunavlje – spomenuo je Karalić, i dodao: – Ako Austrija za marketing svojih vina izdvaja godišnje više od osam milijuna eura (devet milijuna! – prim. aut.) onda sukladno svojim mogućnostima na marketing treba dobro osmišljeno trošiti i Hrvatska jer za nas je vino ne samo prehrambeni i potencijalno važan izvozni proizvod, nego snažan protagonist u turističkoj ponudi. Vino može lijepo pridonijeti brendiranju Hrvatske kao atraktivne eno-gastro turističke destinacije. Zato je HGK zajedno s našim vinarima počela razgovore s Ministarstvom poljoprivrede kako bi se ispunile sve formalne pretpostavke i kako bi financiranje regionalnih organizacija vinara i nacionalna promocija vina postala stavka u državnom proračunu za 2021. – rekao je Dragan Kovačević, potpredsjednik za poljoprivredu i turizam HGK.

Ovdje primjedba: za uspješnu promidžbu i afirmaciju Hrvatske kao vinske zemlje moralo bi se najprije – a to već po tko zna koji put spominjem u svojim napisima i, kad je prilika, i usmeno – pomoći vinskoj branši, pa ako treba i na neki način natjerati je, da se poslovno organizira po užim područjima koja u agro-ekološkom smislu (orografija, pedologija, klima i mikroklima, sorta, rad u vinogradu i podrumu…) i tradicijskom smislu (čovjek, njegove navike temeljene na lokalnome, sorta…) predstavljaju jednu, vlastitu, specifičnu makar i po nijansama, cjelinu.

Valter Valenta, koji je, inače, u kratkom razmaku dvaput prezentirao svoju kapljicu – malvaziju, sauvignon i teran – u Zagrebu, najprije u Malim vinskim razgovorima s Tomislavom Stiplošekom iz udruge G.E.T., a onda na En Primeuru

Smisao i cilj je dakle ustanoviti osebujnosti (komparativne prednosti) proizvoda koji se nudi, proizvodnju (kvalitativno i KVANTITATIVNO) i marketing razvijati tako da te osobnosti po užim područjima dođu maksimalno do izražaja, bitno je dakle da se svaki predio odredi u tome što će biti tzv. paradni konj kraja odnosno lokomotiva što će vući vlak, te da tog proizvoda određenog organoleptičkog profila bude za tržište u nekoj tržišno interesantnoj količini. Nema li toga vrata se otvaraju širom onima koji se na tržištu žele prošvercati proizvodom nedostojnim da se njima prezentira teritorij. Da bi se to prije spomenuto ostvarilo potrebna su POSLOVNA udruženja proizvođača po tim užim područjima, naime ta udruženja proizvođača imaju ulogu i da sama kontroliraju odvijaju li se na terenu stvari onako kako treba, na dobrobit općeg napretka. Tim udruženjima valja ići na ruku da profunkcioniraju, da uspostave kvalitetnu suradnju s nadležnim znanstvenim ustanovama koje mogu savjetima na zemlji, u podrumu i pri izradi pravilnika ponašanja svakoga člana udruge u vinogradu, podrumu i komercijaizaciji, pomoći u unaprjeđenju agronomskog i enološkog i marketinškog dijela projekta, da se dođe do proizvoda-vjernog ogledala teritorija kao solidnog temelja za učinkovitu promidžbu i vina i kraja. Ovako kako je to sada, po regijama, riječ je o administrativnoj podjeli političkog tipa, i tu maltene svatko radi maltene kako mu drago.

Daniela Tomaz iz kuće Tomaz, i Elvis Visintin Capo

Škrleti na ogledu: Ilovčak, Florijanović i Trdenić

Valentina Tuščić -Voštinić-Klasnić i nova nada moslavačkog vinogradarstva i vinarstva – mladi Nikica Katić, iz obitelji Drage i Nade Romića, koji su, oboje, ovih dana proslavili svoju 80. godišnjicu života. Katić je u Zagreb došao s vrlo dobrom bijelom mješavinom od chardonnaya 90 posto i bijelog pinota iz 2017 koja je njegovana na finom talogu u barriqueu i tek sad treba izaći na tržište, zatim sa škrletom 2019, te s novitetom – Škrletom 2018 koji je rađen uz maceraciju od 313 dana, fermentirao je na vlastitom kvascu, dozrijevao je u bačvici od bagrema na finom talogu uz miješanje taloga po mjesečevim mjenama… Pokazao je i vrlo vrlo solidnu frankovku

                 ____________________________________

Jelena Šimić Valentić i Siniša Lasan u Pupirtresu

VARAŽDINSKA PRIČA SCOUT-SOMMELIERA – Postoje sommelieri zadovoljni svojim poslom u smislu brige za vino u ugostiteljskim lokalima odnosno prodavaonicama vina gdje rade te time što će potencijalnom gostu/kupcu znati lijepo objasniti pojedino vino u ponudi te mu time dati putokaz za koju etiketu da se opredijeli s obzirom na osobne afinitete vezano uz plemenitu kapljicu, s obzirom na prigodu u kojoj će je i jelo uz koje će je konzumirati. Ima i sommeliera koji su skloni putovanjima i istraživanjima noviteta na tržištu i pronalaženja novih proizvođačkih imena i etiketa dostojnih pozornosti. Takve bi se moglo nazvati scout-sommelierima, somelijerskim skautovima. U tu grupu spada aktualni hrvatski prvak u sommelijerstvu i ocjenjivač na prestižnom Decanter World Wide Awardsu Zagrepčanin Siniša Lasan.

Jelena Šimić Valentić, Siniša Lasan i Mntonija Mrgudić

Tragove svoje lutalačke i istraživalačke sklonosti pokazao je Lasan ovih dana u wine-baru Pupitres zagrebačke sommelijerke-voditeljice lokala i Male vinske škole Jelene Šimić-Valentić. Lasan je upravo završio sa svojom najnovijom skitnjom varaždinskim vinorodnim područjem, i na uvid svojim kolegama sommelijerima i ugostiteljima, te vinskim trgovcima i vinskim piscima podastro je sada 14 vina što ih je izdvojio nakon svojih kušanja u podrumima najviše kod Varaždina i u Ludbregu. Svoju Varaždinsku vinsku priču u Pupitresu počeo je uvodom u kojemu je predstavio varaždinski vinski kraj, Od Agencije za plaćanje u poljoprivredi službeni podatak je da u Varaždinskoj županiji postoji 489,22 hektara pod vinovom lozom, međutim Lasan je izašao i s informacijom da je stvarna ukupna površina vinograda veća od upravo navedene službene za barem pet puta, objašnjenje je bilo da su to sve male parcele i da je riječ o vinogradima odakle vino ne ide na tržište nego služi za potrošnju u obitelji vlasnika (u Varaždinskoj županiji APPRR ima registrirana 3522 poljoprivredna gospodarstva… ). Lasan je iznio kako su proizvođači u Varaždinskoj županiji uglavnom orijentirani na svježa mlada laganija kiselkasta vrlo pitka vina i da ono što plasiraju na tržištu najviše plasiraju u rinfuzi. Siniša je i donio većinom mlada vina a nekoliko ih je bilo novih mladih (berba 2019), nekoliko iz 2018, dva su bijela bila iz 2016, dok su sva tri crna pinota iz berbe 2017., a što se tiče sorata nekoliko je bilo sauvignona, nekoliko graševina, nekoliko rajnskih rizlinga (sorte tipične za to područje, problem je što se proizvođači ne znaju ili, bolje reći, ne zele složiti oko jednog vina – jednosortnog ili mješavine tih sorata u nekim optimalnim i dogovorenim postocima) koje bi bilo paradni konj kraja pa da na njemu grade učinkoviti marketing, zatim bilo je nekoliko manzonija, nekoliko muškata (jedan bijeli i jedan žuti), te tri crna pinota. Od onoga što je Lasan donio osobno sam kao bilo po potencijalu te svježini bilo skladu pažnje više vrijedna izdvojio Graševinu 2018 od Kopjara, Rajnski rizling 2016 Stručić, Manzoni bijeli 2019 Makar, Crni pinot 2017 Najman, Pinot crni 2017 Kopjar, te kao najbolji, a rekao ih i kao najbolje vino degustacije, Crni pinot Marvel Noir 2017 od Mežnarića.

Jelena Šimić Vačlentić u Pupitresu s Vladom Krauthakerom

Od skaut-somelijera Lasana, koji inače dobar dio godine provede radeći u Dubrovniku, u restoranu Proto, sad se očekuje nova prezentacija, mogao bi prirediti kakvu dobru degustaciju s vinima juga – Pelješa, Konavala, Korčule…

Jelena Šimić Valentić i Siniša Lasan dobro surađuju, i nedavno je Jelena odlučila svoj lokal – inače wine bar – Pupitres, koji već 2,5 godine postoji u središtu Zagreba i u kojemu ona oodržava Malu vinsku školu, predstaviti još i kao pozornicu za redovite susrete šire publike s najpoznatijim vinarima Hrvatske a i onima iz vana. Jelena i Lasan u tom novom ciklusu djelovanja kao prvog gosta-vinara doveli su podrum Bura & Mrgudić s Pelješca, a drugi po redu, potkraj veljače, kao gost bio je Vlado Krauthaker, koji je pedesetak nazočnih posebno iznenadio vinima nekih od 20 sorata što ih ima u pokusnom nasadu, konkretno donio je na kušanje neuburger i blauburger te svoju verziju pijemontskog nebbiola od kojega inače nastaju glasoviti barolo i barabresco, to je izmamilo buran pljesak… Predviđeno je da gostovanja poznatih vinara u Pupitresu budu po dva mjeasečno.◾

_____________________________________________

Država ne može pomagati tek tako (podobnim) pojedincima, jer na taj način naprijed ili porividno naprijed idu samo ti pojedinci, nego mora i smije pomagati cehovskom poslovnom udruženju u kojemu onda svaki pojedinac iz branše mora tražiti, i naći način da optimalno iskoristi i za sebe pomoć pruženu branši tako da se omogući da ona i njeni članovi idu naprijed a s njom i okolina u kojoj gospodarski branša djeluje, dakle bitno je da onda i društvo ima korist od društvene investicije. Ne znači da i takva regijska tijela, kao i krovno tj. nacionano udruženje vinara ne trebaju više postojati, no kuća se gradi od temelja prema gore a ne od krova i prvog kata prema dolje. Bregovita Hrvatska ne čini se velikom, ali u vinu bitne su razlike npr. od Međimurja i Hrvatskog zagorja do npr. Plešivice, Moslavina sa škrletom je nešto treće, priča za sebe su Slavonija i Podunavlje gdje su Daruvar na istoku, pa Kutjevo u središtu, potom Brodski Stupnik, pa Đakovo, Baranja i Ilok na krajnjem istoku, oni svi jednostavno ne mogu biti u istome košu, kao bogme ni područje cijele Dalmacije, od one sjeverne preko srednje do južne i Konavala, te s otocima. Pa i Istra, ma kako se, gledajući je geografski i promatrajući je samo kroz nazočnost malvazije, čini kompaktnom. nije ista, područje Zapadne Istre npr. oko Umaga je jedno, središnja Istra s vinogradima na brdima drugo je, jug je treće… Uostalom i Perdecov masterclass na početku istarskog En Primeura a na kojemu se htjelo upravo pokazati različitosti i baš i ukazati na različitosti pet terroirea ilustrira upravo to o čemu pričam. ♣

HRVATSKI VINARI NA WINEXPO – WINE PARIS 2020           Već se neko vrijeme spominjalo kako bienalni Vinexpo u Bordeauxu, dugo s aureolom najvažnijeg svjetskog sajma vina i jakih pića, gubi pomalo na sjaju i snazi, za razliku od npr. diseldorfskog ProWeina koji ostavlja dojam stalnog rasta i koji, moglo bi se reći, od Vinexpoa preuzima krunu najboljega, tako da je trenutačno u svijetu Düsseldorf vjerojatno opsegom i kakvoćom glavno mjesto susreta protagonista globalne vinske scene. Francuskoj kao jednoj od zemalja s najviše vinograda, kao jednom od troje ili četvero najvećih proizvođača vina na našem planetu, kao zemlji s najvećom slavom vezano uz vino i gastronomiju, dakako nije svejedno to što pozornica najznačajnijeg okupljanja vinskoga svijeta u svijetu kao da seli s njenog teritorija, pa su tamo poduzete određene mjere da se spriječi izmiještanje glavnog Bakhovog događanja u inozemstvo. Renomirani sajam kapljice Mediterana Vinisud iz Montpelliera i pariški sajam Vinovision potpisali su sporazum o tijesnoj suradnji u smislu da se spoje u stvaranju novog snažnog sajma WineParis, koji je startao 2019. godine. Od ove godine u WineParisu, na izložbenom prostoru Porte de Versailles u glavnom francuskome gradu, našao se kao potpora i bordoški Vinexpo, koji, inače, iza sebe ima 40 godina uspješnog samostalnog vinskog sajmovanja.

Kako je službeno objavljeno, kao odgovor na novu situaciju na svjetskom tržištu vinom i ohrabreni – na istraživanju baziranome – predviđanjem IWSR-a (International Wine and Spirit Research) da će zasigurno najmanje sljedećih pet godina Europa, u opsegu od najmanje 60 posto, zadržati status najjačeg svjetskog potrošača vina i glavnog svjetskog tržišta plemenitom kapljicom, Bordožani su se odlučili priključiti Wine Parisu i pomoći da taj sajam na teritoriju Francuske bude najveće i najjače globalno događanje vezano uz vino i jaka pića. Iako se ne nalazi u središtu nekog od svjetski famoznih francuskih vinogradarskih područja poput Champagne, Burgundije, Bordeauxa (međutim nije ni daleko od njih!), Pariz kao sjedište takve najznačajnije svjetske vinske manifestacije bio je najlogičniji izbor zbog svoje svjetske reputacije kao metropole kulture i umjetnosti te gastronomije, zbog svojega značenja u politici i u mnogim raznim sektorima društvenog života, zbog svojeg geografskog smještaja i odlične prometne povezanosti sa svijetom.

Ne zaboravimo da vinska industrija u svijetu godišnje vrti oko 30 milijardi eura, dakle riječ je o lijepom zalogaju. O tome koliko je Francuskoj stalo da u svijetu bude (ostane) glavna u vinu govori visoko pokroviteljstvo što ga je dobio Wine Paris, konkretno pokrovitelj manifestaciji Wine Paris je predsjednik države Emanuel Macron.

Tomislav Bolfan – sve više okrenut izvozu vina. Prve butelje nedavno su mu otišle i za Kinu!

Premijera Wine Parisa bila je upravo ovih dana, tj. od 10. do 12. veljače. Vinexpo je obično bio potkraj svibnja odnosno u lipnju, što se očito s vremenom pokazalo kao ipak malo prekasno za dogovaranje poslova oko vina u tekućoj godini. Svakako za udarni dio turističke sezone mora biti sve dogovoreno između proizvođača/ponuđača, trgovaca, ugostiteljskih djelatnika. ProWein je obično u ožujku, a Vinitaly u travnju, VieVinum je početkom lipnja, Francuzi su sad gledali pronaći što raniji termin i odabrana je prva polovica veljače.

Inače, uz vino tema sajma su i jaka pića, a kao novitet uvedena je, s obzirom da je sve širi pokret proizvođača ok