SVIJET u CASI – 04.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz/through

 

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you_______

Riječ je, ovdje, ne o spektaklu, vjerskom obredu, neredima u SAD, snimanju za horror film ili neku reklamu za TV. Radi se o obrani vinograda da ne pozebe i da se u njemu ne uništi rod. U francuskoj dolini Rhône (slika: nasad Paul Jaboulet l’Ainée), glasovitoj po vinu, kroz posljednjih nekoliko godina naviknuli su se na rani proljetni i ranojutarnji jak mraz, kojemu nastoje parirati palenjem vatre noću u brojnim velikim kantama stavljenima među lozne redove, kako bi temperaturu u vinogradu držali na vrijednostima daleko od točke smrzavanja. Za mnoge vinorodne dijelove Europe travanj 2021. bio je što se tiče mraza maltene poguban

___________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Europski Uskrs i Božić 2021 – u travnju!: VATROM PROTIV LEDA u VINOGRADU ⦁ Svijet vina -OIV headquarters, Paris: GLOBAL PRODUCTION, CONSUMPTION & TRADE in 2020  ⦁ Svijet vina 2020: VINSKA HRVATSKA NA DLANU ⦁ Prirodno i konvencionalno: ORGANSKA i BIODINAMSKA VINA – ORGANOLEPTIČKI BOLJA! ⦁ Domaće, tradcijsko, i zaštićeno: SANOBORSKA ČEŠNOFKA ⦁ Gurmanskim porocima protiv covida: BAKHO OBOŽAVA ČOKOLADU

VIJESTI/NEWS  Vinistra – Festival traminca u Iloku – Lauba – Ocjenjivanja – Trnjak – Pupitres – Abeceda vina – Vino, novinarstvo, politika – Bach(us)ova Toccata – Ganni Morandi – Baranjska kuhinja – Michelin u AlHambri – Chefovi mađioničari – Cjepivo Corona Grande – Ispraćaj covida?

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 04.2021 – BUYING GUIDE

______________________________

Europski Uskrs i Božić 2021 – u travnju!

VATROM PROTIV LEDA u TRSJU

Riječ je ne o spektaklu, vjerskom obredu, neredima u SAD, snimanju za horror film ili neku reklamu za TV. Eto što se događa kad su Uskrs i Božić u travnju, na niti puni dan razmaka jedan od drugoga… Preciznije – kad se praktički od dana do dana jutarnja a i dnevna temperatura razlikuju u rasponu od 20 i više Celzijevih stupnjeva, s time da se u najnižim vrijednostima i ne baš u kratkim momentima živa nađe debelo ispod ništice. Svjedoci smo drastičnih klimatskih promjena, ranoproljetnih visokih maltene ljetnih temperatura na koje se izravno nastavi zimski ambijent s pogubnim jutarnjim mrazem. Takva nagla promjena u tako kratkom vremenskom razmaku jak je atak na ljudsko zdravlje, a kad je riječ o jutarnjim vrijednostima mjerenim u Celzijima s popriličnim minusima uništenje je usjeva. Osobito budu pogođeni vinogradi. Proljetna toplina potjera biljku i ona lijepo propupa, a sljedećeg jutra nagli povratak u zimu krasan i u smislu uroda obećavajući prizor uništi nov i grub vizualni dojam i ubije nadu poljoprivrednika u rod koji očekuje na jesen.

Travanj 2021. bio je poguban za mnogo trsje u južnoj Europi i za sorte što ranije kreću.

Unatrag nekoliko godina na vinorodnom području Côtes du Rhône imaju redovito takvo neugodno iskustvo s ranim proljetnim i ranojutarnjim jakim mrazom, protiv pošasti organiziraju se na način da u kritično vrijeme u noćima pred dane za koje meteorolozi najave mogući mraz pale vatre, pa – evo kakav to bude prizor…

U posljednje dvije godine svijet napada corona, a nas ovdje dodatno su posjetili i potresi, no to, očito, nije bilo dovoljno, u ofenzivu su odmah po Uskrsu 2021. krenuli i meteo i klima. Jedan dan ljeto, sljedeći pak zima! U Bordeauxu je, primjerice, u dane oko Uskrsa ove godine izmjereno 26 do 28 Celzijevih stupnjeva, da bi odmah na tu vrućinu stigla jaka hladnoća, s jutarnjim mrazom praćenim na većini vinogradskih pozicija s minimalnim vrijednostima vlage, tako da je smrzavanje na takvim lokacijama bilo, kažu vijesti, totalno, pogubno gdje-gdje i 100 posto! Bordožani jadikuju, a engleski veletrgovci vinima, koji ih dobro poznaju jer upravo iz Bordeauxa uvoze lijepe količine i skupih butelja, odvraćaju im, malo i s podsmijehom, da im ne vjeruju naime podsjećaju ih da su se i prije u više navrata znali jako žaliti na mraz i smanjenje uroda pa su, iako im štete u trsju nisu bile tako visoke kako su ih predstavljali, na neopravdani način nastojali poskupljivati svoje vinska etikete… Međutim od 6. do 8. travnja 2021. napad leda bio je istinito žestok, nemilosrdan. Srećom, ne baš i posve poguban u svim dijelovima tog velikog vinorodnog područja Francuske (oko 120.000 hektara pod vinovom lozom ukupno), u procjeni stradanja bordoškog poljoprivrednog kraja u cjelini spominje se u prosjeku 40 posto.

Vinorodna dolina Rhône nastradala je, rečeno je, oko 60 posto. Tamo su vinogradari/vinari na neki način već navikli na opasne ranoproljetne mrazeve. Kako oni zadnjih godina nisu rijetkost, pripremili su obranu. U trsju u vlasništvu glasovite vinske kuće Paul Jaboulet Aine – vatra, međutim ne i požar! Vide se trsje glasovitog Hermitagea i trsje u apelaciji Châteauneuf-du-Pape: među redovima s vinovom lozom postavljene su rabljene cisterne s ulogom peći za grijanje, u njima lokalni vinogradari noću pale vatru od pruća s upravo orezanog trsja kako bi podignuli temperaturu ambijenta i održali je iznad ništice sve do dobrog dijela jutra dok ne prođe najveća opasnost od smrzavanja…

Neke bogatije vinske kuće u Francuskoj a i Španjolskoj borbu protiv za lozu opasnih proljetnih mrazeva vode i snažnim svjetiljkama i ventilatorima po stupovima raspoređenima u pravilnim razmacima među redovima u vinogradima,  umjesto da se pali vatra i riskira požar po noći se zapali svjetlo što zrači i toplinu a onda se ta toplina protiv smrzavanja po vinogradu širi ravnomjerno zahvaljujući elisama ventilatora…

Inače, u Francuskoj su od ovog travanjskog jakog mraza poprilično nastradali i Chablis – procjene stradanja idu od 80 do 100 posto, Burgundija nekih 55 posto. Za, Sancerre se govori o 50 do 60 posto, porciju je navodno dobio i Alsace… itd. Francuska vlada proglasila je stanje poljoprivredne katastrofe i obećala agronomiji milijardu eura potpore za oporavak. Priča se već i o nekim izmjenama u pravilnicima vezanim uz apelacije, dopustilo bi se, iznimno, neka blendiranja vina koja do sada nisu bila odobrena, a procurilo je i to da će se od vinogradara/vinara tražiti i smanjenje prinosa po trsu.  Što će na kraju biti, dakako, vidjet će se…  Ugledni njemački vinski časopis Wein & Business International (Meininger Verlag) donosi sljedeće procjene za Francusku: berba 2021. kao rezultat ove travanjske smrzavice mogla bi biti i do 30 posto količinski slabija od prosjeka u posljednjih pet godina. To bi značilo otprilike između 12,5 i, možda, čak i 15 milijuna hektolitara manje, prevedeno u financije riječ je o gubitku od oko dvije milijarde eura!

O smrzavici i borbi protiv ranoproljetnih mrazeva u dolini Rhône progovorio je vrlo cijenjeni enolog iz doline Rhône Philippe Cambie, koji je, inače, savjetnik u makedonskoj vinskoj kući Tikveš, na slici ovdje u društvu je s Markom Stojakovićem, enologom Tikveša. Od Radoša Vukičevića, izvršnog direktora Tikveša, čujem da osobito u novije vrijeme i Makedonci znaju imati problema s ranoproljetnim mrazevima, bilo je tako i sada u travnju, za iduću godinu planiraju se pripremiti da hladnoći efikasno pariraju po savjetima što im ih je na temelju vlastitog iskustva iz Rhône dao Cambie… Tikveš inače upravo u područja Rhône, kod mjesta Bolen, ima u svom vlasništvu Château Gourdon, djelatnici kojega već znaju kako se nositi s ranoproljetnom hladnoćom…

U Europi su štete u većoj mjeri evidentirane u južnijim dijelovima kontinenta – žalbe stižu osim iz Francuske još i iz Portugala, Španjolske i Italije, gdje je toplije i gdje vegetacija kreće ranije nego na sjeveru, tako da je pritužbi iz npr. Njemačke i Velike Britanije malo.

Što se tiče sorata, izgleda da je najpogođeniji bio Chardonnay, znatno jače nego Pinot crni, koji je također rani kultivar.

U Hrvatskoj, ponajviše su pritužbe stigle od vinogradara i vinara s Plešivice, gdje se neki vinogradari žale da im je urod 2021. uništen gotovo 100 posto. Zvonimir Tomac osobito je pogođen. Velimir Korak, čiji su vinogradi na popriličnoj visini, kaže kako to nije bila riječ o uobičajenoj ranoproljetnoj smrzavici na Plešivici nego o svojvrsnom polarnom valu kakav je Plešivicu bio već zahvatio 1985. i kojemu bi, smatra Korak, i palenje vatre među redovima vinograda teško moglo učinkovito parirati. ♣

Svijet vina  – 2020/2021 – World of  of Wine From the OIV’s headquarters in Paris

GLOBAL PRODUCTION, CONSUMPTION & TRADE in 2020

Under the title 2020: a year of resilience (elasticity), OIV director general Pau Roca during the press conference held on April the 20th in the OIV’s headquarters in Paris presented the actual state of global wine production, wine consumption and international trade.

OIV Director General/Glavni direktor Pau Roca

                2020 – the year of the Covid-19 crisis: drops in wine consumption volume by 3%, wine production slightly below average for the second consecutive year. Latest data on China highlight the end of its wine sector’s rapid growth. However, new opportunities arise.

KEY FIGURES for the WINE SECTOR – The surface area of the world vineyard in 2020 is estimated at 7,3 million ha, stable since 2017.

World wine production, excluding juices and musts, in 2020 is  estimated at  260 million hl (+1% / 2019), a level slightly below average for the second consecutive year.

World wine consumption in 2020 is estimated at 234 million hl, marking a 3% decrease compared to 2019 and reaching the lowest recorded level of consumption since 2002.

In 2020 the world wine export market has contracted slightly in volume reaching 105.8 mhl (-1.7% /2019), but has seen a relatively sizeable fall in value, with 29.6 billion EUR (-6.7% /2019).

First estimates of wine production in the Southern Hemisphere indicate high expected volumes for 2021 for the majority of countries, with the exception of Argentina.

Significant downward data revisions in vineyard surface area, wine production and consumption in China, together with the sharp decline in wine imports, signal the probable end of the rapid growth trend that started 20 years ago.

The impact of Covid-19 on the wine sector: main trends observed heterogeneous consumption behaviours in 2020 across countries depending on factors such as national consumption habits (weight of wine over total alcoholic beverages, weight of Horeca channel, etc.), length and strictness of lockdown measures and associated policies such as sales bans, and the weight of tourism in national wine consumption.

Distribution channel shiftThe full or partial closure of the Horeca channel has caused a fall in sales in value, and to a lesser extent in volume, only partially compensated by the increase in wine sales via e-commerce and large retailers.

Volume vs value – Premium wine suffered the most from the closure of restaurants and tasting rooms, while large producers that owned the off-premise channel with large partner wholesalers performed well.

With the exception of Prosecco, sparkling wine is the category of wines that suffered the most in 2020. Contrarily, bag-in-box wine sales have experienced a sharp increase in sales although overall volumes remain low.

Shifts in global trade patterns due to the combination of the expected decrease in global demand due to Covid-19 crisis and the imposition of new trade barriers (US retaliatory tariffs, China tariffs on Australian wine, Brexit).

A moment of new opportunities – On his final intervention, the OIV Director General reminded that for wine producers there has been and will continue to be a need to adapt to the diversification of markets and distribution channels. The Director General stressed that this situation added difficulties to an already complex system, and only those who incorporate continuous adaptive behaviour will stand up.

The sector is highly concentrated, and therefore risky. This shows us that diversification is necessary, starting with consumption, this is the message. Among other objectives, the OIV is working to make wine a more universal consumer product. “Asia, as a growing consumer continent, is one of the main challenges for the wine world”, considered Pau Roca.

_______________________

Zemlje s najvećom potrošnjom vina/Countries with the highest wine consumption podaci za/datas for  2020

SAD/USA – 33 million hl (približno toliko bilo je i u/similar as in the 2019) ⦁ Francuska/France – 24,7 m hl (približno toliko bilo je i u/similar as in the 2019) ⦁ Italija/Italy – 24,5 m hl (u odnosu na/regarding the 2019 rast /up 7,5 %) ⦁ Njemačka/Germany – 19, 8 m hl (rast/up 0,2 %) ⦁ Ujedinjeno Kraljevstvo/United Kingdom – 13,3 m hl (rast/up 2,2 %) ⦁ Kina/China – 12,4 m hl (pad/down 17,4 %) ⦁ Rusija/Russia – 10,3 m hl (rast /up3%) ⦁ Španjolska/Spain – 9,6 m hl (pad/down 6,8 %) ⦁ Argentina/Argentina – 9,4 m hl(rast/up 6,5 %) ⦁ Australija/Australia – 5,7 m hl (pad/down 37 %)

           Potrošnja po broju stanovnika /Consumption per capita

(odrasli iznad/adults in age over 15, podaci za/data for 2018)

Portugal – 62,1 lit ⦁ Luxembourg – 55,5 lit ⦁ Francuska/France –  50,2 lit (upola manje nego prije 50 godina/half volume than 50 years ago!) ⦁ Italija/Italy – 43,7 lit ⦁ Ujedinjeno Kraljevstvo/United Kingdom – 22,6 lit ⦁ SAD/USA –  12,4 lit.  ♣

___________________________

Svijet vina  – 2020/2021 – World of  Wine

VINSKA HRVATSKA na DLANUCROATIA WINE at a GLANCE

Uvod / Introduction

Zemljopisni položaj: južni dio Srednje Europe, uz Jadransko more. Oblikom: poput pereca/kifle/kroasana. Okružena Slovenijom (zapad), Mađarskom (sjever), Srbijom (istok), Bosnom i Hercegovinom (između svojega sjevernog i južnog kraka), s Crnom Gorom (jugoistok), i Italijom (jug; granica morem)

Location: southern part of the Mittel-Europa, on the Adriatic sea. With a shape similar to a croissant. Surrounded by Slovenia (west), Hungary (nord), Serbia (east), Bosnia & Herzegovina (between it’s northern and the southern wing), Montenegro (south-east), and Italy (south, and west; the sea border)

Glavni grad Hrvatske Zagreb: centar, Trg bana Jelačića. U pozadini se vide dva tornja katedrale / Zagreb, the capital of Croatia: center, main square Trg bana Jelačića. Behind, the two towers of the Cathedral.  (Photo: Tomislav Šklopan, Hrvatska turistička zajednica, the Croatian Board of Tourism)

Klima: tipična kontinentalna u unutrašnjosti i tipična mediteranska u primorskome dijelu, s time da u Istri te Kvarneru – Hrvatskom primorju dolazi i do miješanja kontinentalne i sredozemne

Climate: typical continental in the northern part, and typical mediterranean in the southern littoral part of the country; in Istria and the Quarnaro area the continental one is mixed with the mediterranean one

Biser hrvatskoga juga / Pearl of the southern Croatia:  Dubrovnik

Površina/Surface: 56.542 km2 • Broj stanovnika/Inhabitants: cca 4.437.500 • Valuta/Currency: kuna (1 kuna = 100 lipa) • Tečaj/Exchange: 1 € = cca 7,60 kuna. • Glavni grad/Capital: Zagreb = cca 800.000 stanovnika/inhabitants • sa širim područjem / large area = 1.200.000. Značajniji i veći ostali gradovi/Other significant big towns: Split, Rijeka, Dubrovnik, Osijek… • Najviši planinski vrh/The highest mountain peak: Dinara, 1831 m • Površina teritorijalnog mora/Territorial sea surface: 31.067 km2. • Ukupna dužina morske obale/Total sea coast lenghth: 5835 km • od toga na kopnu/on the coast: 1777 km; otočki je dio/on islands: 4058 km. • Broj otoka/Islands: 1185, od kojih naseljenih/inhabitated: 66. • Veći otoci/bigger islands: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Lošinj. • Nacionalni parkovi, ukupno/National parks, total: 8,  od toga u planinskom području / in the mountain area: 4 – Risnjak, Sjeverni (northern) Velebit, Paklenica, Plitvička jezera (Plitvice lakes) • na moru/on the sea side: Brijuni, Krka, Mljet… • Parkovi prirode / Nature – wildlife parks: Biokovo, Kopački rit, Lonjsko polje, Telašćica, Učka, Velebit, Vransko jezero, Žumberak • Površine zaštićene kao prirodna dobra, nacionalni parkovi, rezervati, spomenici i parkovi prirode, ukupno/Surfaces under protection as natural parks, monuments, in total: 450.000 ha. • Zaštićene vrste/Protected species: bilje/flora = 44 • životinje/animals = 381. • Spomenici pod zaštitom UNESCO-a/Monuments under the UNESCO‘s protection: Dubrovnik: stari grad/old town; Plitvička jezera/Plitvice lakes; Poreč: Eufrazijeva bazilika/Euphrasius’ basilica in Poreč; Split: palača cara Dioklecijana/Split: emperor Diocletianus’ palace; Šibenik: katedrala/cathedral. •

Vinograd & vino/Vineyard & wine

Četiri hrvatske vinske regije/Four croatian wine regions

Četiri regije/Four regions: 1. Bregoviti Hrvatski sjeverozapad/Croatian North-western Uplands; 2. Slavonija i Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube; 3. Istra i Kvarner (Hrvatsko primorje)/Istria & Quarnaro; 4. Dalmacija/Dalmatia

Kontinentalni i primorski vinogradarski dio Hrvatske, s ukupno 12 užih vinorodnih oblasti svaki/Continental and littoral vinegrowing parts of Croatia, with 12 smaller vineyard territories each

Širi vinogradarski dijelovi/Larger vinegrowing parts: Kontinentalna (unutrašnjost, sjeverni dio)/Continental (internal, northern part of the country) & Primorska/littoral, coastal part, at the sea side

Kontinentalni tj. unutrašnji dio, od zapada prema istoku/Internal continental part, from the west to the east = Zagorje-Međimurje, Plešivica, Pokupje, Prigorje-Bilogora, Moslavina, Slavonija, Hrvatsko podunavlje (Danube area)

Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku/Littoral part, from the north-west to the south-east = Hrvatska Istra i Kvarner/Croatian Istria & Quarnaro, Sjeverna (northern) Dalmacija, Dalmacija unutrašnjost (Hinterland), Srednja (central) i Južna (southern) Dalmacija, Dingač.

Užih vinorodnih oblasti/Smaller vinegrowing territories: 12.  Kontinentani dio, od istoka prema zapadu/Continental part from the east towards west: Podunavlje/Croatian Danube, Slavonija, Moslavina, Prigorje-Bilogora, Pokupje, Plešivica, Zagorje-Međimurje. Primorski dio/Littoral part: Istra, Hrvatsko primorje (Kvarner-Quarnaro), Sjeverna (Northern) Dalmacija, Dalmatinska zagora /Dalmatian Highlands, Srednja i Južna (Middle and South) Dalmacija.

Površina – 2021 – Surface 

Vinogradi, ukupna površina/Vineyards, in total (Arcod): 18.235,99 ha ⦁

Sjeverni dio – kontinentalna Hrvatska/Northern, interior part: cca 52,7 % ⦁ Primorski dio/Littoral part: 47,3 % ⦁ Broj registriranih parcela vinograai ukupno/Number of the registered vineyard parcels, total: 69.002

Najveće površine vinograda po županijama/The largest vineyard surfaces by counties:

Hrvatska Istra ukupno/Croatian Istria total = cca 2881,79 ha (bilo je prije/before there were 3084 ha); 2. Osijek-Baranja = 2198,23 ha; 3. Dubrovnik-Neretva = 2086,44 ha (godinu dana prije ih je bilo/a year before  there were 2214 ha. Slijede županije/following counties are: Splitsko-dalmatinska (Split Dalmatia) = 1581.75 ha; Vukovarsko-srijemska (Vukovar-Srijem) = 1544,37; Požeško-slavonska (Požega Slavonia) = 1467,24 ha; Zadarska (Zadar) = 1399,87 ha . Ostale županije imaju manje od/other counties are with less than 1000 ha; Grad Zagreb /Zagreb as the capital = 82,13 ha

Ukupno proizvođača vina u Hrvatskoj/Wine producers in total in Croatia: cca 35.573.

____________________________

Povijest

Vinovu lozu donijeli su na prostor današnje Hrvatske Feničani i stari Grci obalom šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednjedalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine rimski car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti Bakhova nektara. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što prije profesionalno nisu bili vezani uz vino kao primarni posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga angažiraju se i ugledni enolozi vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i globalna zvijezda vinske scene Michel Rolland.

U Istri i na Plešivici kod Zagreba za proizvodnju vina koriste se i amfore. Prvi s vinom iz amfore u Hrvatskoj je na tržište izašao Marino Markežić Kabola iz Istre, odmah nakon njega to je učinila i obitelj Tomac iz Jastrebarskoga. Tomci – moguće kao prvi u svijetu – proizvode klasičnom metodom i orange-pjenušac! Amfora se inače lijepo rabi i za ukras dvorišta / In Istria and in the Plešivica area near Zagreb in the wine production also amphora (qvevri) is used. First with the amphora wine on the croatian market appeared Marino Markežić Kabola from Istria, followed soon by Plešivica Tomac family. Tomac family is producing – maybe as the first in the world – also the orange sparkling (classical method). Amphora is serving as a garden decoration, too

History

The vine was brought by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, had been planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) involved primarily with wine, many new facilities have been built, the existing estate’s facilities have been modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.

Kutjevo: cistercitski podrum / cistecites’ cellar Anno Domini 1232, lijevo/ left • Ilok: stari podrum / historic cellar

_________________________

 Sorte/Varieties

 Kultivara koji se mogu naći, ukupno/Grape varieties present  in total: cca 250  ⦁  Navedeni kao priznati na službenoj listi/Mentioned on the official list, as approved: cca 200 • Autohtonih/Indigenous: cca 70  ⦁  Glavne domaće sorte/Most important local varieties:

GRAŠEVINA (grashevina)/Welsh Riesling – 4.385,11 ha. MALVAZIJA ISTARSKA/MALVASIA ISTRIANA – 1.598,83 ha, PLAVAC (plavatz) MALI – 1.421,15 ha.

Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj te tri sorte zajedno zauzimaju nekih/Of the total croatian vineyard surface these three varieties are covering about: 7405 ha.

Slijede, po zastupljenosti/following are, by presence: Merlot (797,29 ha), Cabernet sauvignon (643,90 ha), Chardonnay (577,13 ha), Plavina (575,96 ha), Rizling rajnski (Riesling) (518,06 ha), frankovka/Franconia/Blaufränkisch/Lemberger) (448,67 ha), debit (345,82 ha), Pošip (poship) (331,90 ha), Rukatac (rukatatz) /Maraština (marashtina) (308,82 ha), Babić (babich) (307,35 ha), Sauvignon bijeli/blanc (278,96 ha), Traminac crveni i mirisavi/Traminer roter & gewürtz (238.86), Teran (234,01 ha), Syrah (221,95), Trebbiano toscano/Ugni blnc (218,27), Trbljan bijeli/kuč (200,64), Kraljevina (194,93), Kujundžuša (186,27), Pinot sivi/gris (186,10), Pinot crni/noir (177,63), Vranac (162,34), Žlahtina (149,70), Silvanac zeleni / Grüner silvaner (142,90), Pinot bijeli/blanc (140,68), Ranfol (137,17), Moslavac/šipon/Furmint (125,21), Muškat žuti (108,09), Cabernet franc (88,39), Cardinal crveni (86,82), Refošk (86,07), Grenache noir/crni (84,84), Tribidrag/ zinfandel (76,79), Zweigelt (76,78),  Škrlet  (66,54)…

___________________________

Stara Krapinska velika belina, Heunisch Weiss, Gouais blanc (lijevo/left) &  Tribidrag, Crljenak,Kratošija Primitivo, Zinfandel

U sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine u većoj količini pronađena – kao stara autohtona domaća – sorta Krapinska belina velika identificirana je nedavno modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, francuskim sinonimom, Gouais blanc. Taj se kultivar, uz Pinot crni, vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog Chardonnaya. Postoji indicija da je Krapinska belina velika u vrlo bliskim familijarnim odnosima – sve do odnosa roditelj-potomak – sa značajnim kultivarima Srednje Europe, npr. Moslavcem i Frankovkom, raširenima u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji. Ako Krapinska belina velika već i nije nastala u Hrvatskoj kao potomak neke još starije sorte, s obzirom da je put vinove loze išao od Istoka prema ovamo moguće je da se kultivar, nazvan vinskim Casanovom jer roditelj je mnogim sortama, zadržavao u svom ljubavnom zanosu i duže vrijeme u ovim krajevima u Hrvatskoj i uz Hrvatsku a sve to prije svog odlaska dalje prema zapadu kontinenta gdje je postao famozan zbog roditeljstva Chardonnayu. Inače, i svjetski znameniti Zinfandel vezuje se uz Hrvatsku, znanstvenim istraživanjima ustanovljeno je da je njegovo porijeklo u jugoistočnoj Europi, lako moguće je da dolazi iz područja Kaštela. U Dalmacijii su mu nazivi Tribidrag i Crljenak. Smatra se jednim od roditelja najvažnije hrvatske crne vinska sorte Plavca maloga. Crnogorci pak smatraju da je sorta iz Crne Gore, gdje joj je naziv Kratošija.

Found in the north-western part of Croatia close to the town of Krapina, variety Krapinska belina velika has been short time ago with the modern scientific methods identified as Heunisch Weiss or Gouais blanc, which is, with the Pinot noir, the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication of very tight parental relationship – even to the father/mother-discendent niveau – between the Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc with the important old middle european varieties such as Moslavac-Furmint and Blaufränkisch, spread in Croatia, Slovenia, Hungary, Austria. If the birthplace of the Heunisch Weiss was not somewhere between the just mentioned countries of the Middle Europe and since the vine started it’s world travelling from the East, it is possible that this variety, named as The Don Juan Vine  because being parent of a large number of other varieties, stayed quite a long time either in Croatia or in the areas touching also Slovenia, Hungary and Austria, before leaving for the west and getting the chance to gain the glory by becoming the parent of today’s famous Chardonnay!  Also the world famous Zinfandel is closely tied with Croatia, the scientific research established that it’s origin is in the south-eastern Europe, it is possible right in the Kaštela area close to Split in Dalmatia, the Dalmatian name for the variety is Tribidrag and Crljenak. It is considered as one of the parents of the most important Croatian red variety Plavac mali. Montenegro claims it’s origin, too, there the variety is called Kratošija.

__________________________

Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino/The first croate internationally registered wine: Dingač (13. V 1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine/southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali ⦁ Zaštićeno/Protected vineyards for the Dingač wine: cca 71,5 ha ⦁ Od ukupne površine vinograda na poluotoku Pelješcu/Of the total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik) – 1015 ha – Plavac mali zauzima/Plavac mali is covering there: cca 960 ha.

Pelješac, južna strana / Pelješac, southern slopes: Dingač, vinogradi i do visine od/vineyards high up to 350-400 m

Tržište – 2020 – Market

Proizvodnja/production

Prijavljena godišnja proizvodnja vina za 2020. godinu/Registered annual wine production for the 2020 harvest: cca 660.028 hl, od čega bijelo/out of it white: 439.921,74  hl, te ružičasto i crno/rosé and red: 220.107,18 hl

Najviše proizvedenoga vina u Hrvatskoj, po županijama/The largest wine production is in the following counties: 1. Dubrovnik-Neretva = 142.878,47 hl; 2. Osijek-Baranja = 114.418,56 hl; 3. Vukovar Srijem: 99.893,64 hl. 4. Istra = 90.024,60 hl; 5. Požega-Slavonija = 66.578,68 hl

Export-Import 2020

Izvoz – Exportation: 34.600 hl, u vrijednosti od/in value of: € 12,6 milijuna Uvoz – importation:244,900 hl, u vrijednosti/in value of  € 27,4 milijuna

Potrošnja po stanovniku, procjena/Consumption per capita, estimated: cca 27 lit

Hvar, južna strana / Hvar, southern slopes: Ivan Dolac (suhiucasi)

Atraktivne primoštenske čipke Babića / Attractive Primošten Babić embroidery: Primošten, Šibenik (Marko Čolic)

Najpoznatiji proizvođači / Most renown producers

Vinari godine u Hrvatskoj/Wine-producers of the year in Croatia: Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d., Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., Kneževi vinogradi (2010)…

Ostali izvrsni proizvođači/some other excellent producers: Tomac, Šember, Bolfan, Jakob, Clai, Kabola, Kozlović, Matošević, Degrassi, Radovan, Franc Arman, Agrolaguna, Meneghetti, Boškinac, Bibich, Gracin, Stina, Bastijana Tomić, Grgić, Saints Hills, Badel 1862, Bura-Mrgudić, Kiridžija, Marcus Pepejuh, Luka Krajančić, Bire, Cebalo, Zure… 

Najbolji iz hrvatske dijaspore/Best of the croatian origin in the world: Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD / USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland / New Zealand) • Matetic (Čile / Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro Tarapaca, Altaïr Tabali (Čile / Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (South Africa) ♣

__________________

Pripremio/Prepared by: SVIJET u ČAŠI, hrvatska revija za kulturu jela, pića i turizam/Croatian wine&gastronomy&tourisme magazine, Zagreb • Željko Suhadolnik. Snimke/Photos: Marko Čolić & Tomislav Šklopan

Izvori/sources: Državni zavod za statistiku / Central Bureau of Statistics ; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju / Ministry of agriculture, fishery and rural development, Agency for the payments in agriculture, fishery and rural development ; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo / Croatian center for agriculture, food and rural environment – Institute for viticulture and wine ; Hrvatska gospodarska komora / Croatian Chamber of Commerce ;  OIV • Zagreb, 04. 2021.

_________________________

Prirodno, i konvencionalno

ORGANSKA i BIODINAMSKA VINA – ORGANOLEPTIČKI BOLJA!

Ono što je zacijelo za razumne sasvim logično – a to je da su vina proizvedena iz organskog i biodinamskog uzgoja grožđa s time da se eko-filozofija iz vinograda nastavi i u podrumu, ne samo sa zdravstvenog stanovišta nego i organoleptički superiorna vinima iz konvencionalne produkcije – u posljednje vrijeme sve više dobiva i na određeni način službeno priznanje društvene zajednice.

Kao osnova za to ističu se nedavno objavljeni rezultati dvaju odvojenih znanstvenih istraživanja koja su sadržavala i degustacije uzoraka, jednoga u režiji autoriteta iz SAD a drugoga u režiji autoriteta iz Francuske. Obuhvaćeno je bilo više od 200.000 različitih vina danih još i na posebno kušanje većem broju vodećih vinskih kritičara, proučeni su nalazi i dojmovi, i ispostavilo se, eto, to da su organska i biodinamička vina u organoleptičkom smislu znatno bolja u odnosu na kapljicu iz konvencionalne produkcije. Naglašeno je npr. da je primjena osobito biodinamike zaslužna za jači izričaj mineralnosti, za finiji odnos između ukupne kiselosti i fenolne zrelosti, za snažniju energiju kojom vino zrači. Ovo će svakako biti čvrsti vjetar u leđa širenju eko-prihvatljive proizvodnje u vinogradarstvu i vinarstvu u svijetu. Konačno eto, u trenucima sve glasnijih upozorenja na kontinuirano zagađivanje okoliša i na već opasan stupanj zagađenosti prirode, nekog konkretnog poguranca u globalnoj popularizaciji eko-pristupa i vrijednog i nužnog zaštitničkog odnosa prema okolišu te, kao rezultat toga, i prema ljudskom zdravlju.

Najsvježiji naš zlatni eko, na ocjenjivanju Concours Mondial du Sauvignon – Tomislav Bolfan (Marko Čolić)

Najnovije analize i objavljeni rezultati nastavak su akcija koje su provodili i neke rezultate s kojih su još u 2016. obznanili profesori Delmas s Instituta za okoliš i održivost UCLA-e i Gergaud, ekonomski stručnjak zaposlen u Poslovnoj školi KEDGE u Bordeauxu. Najprije se krenulo u vađenje ocjena što su ih kalifornijski uzoraci vina dobili na raznim značajnijim i svjetski priznatim strukovnim vrednovanjima plemenite kapljice a namjera je bila usporediti vrijednosti onih dodijeljenih kapljici iz organskog uzgoja s onima što su ih dobila konvencionalna vina. Znanstvenici su se potrudili još i dodatno provjeriti i rezultate nekih 74.000 vina ocjenjivanih u organizaciji čuvenog Roberta Parkera, te vodećih američkih vinskih časopisa Wine Enthusiast i Wine Spectator. Pokazalo se da su, u globalu, ocjene vina rađenih na principima organske produkcije bile oko 4,1 posto veće u odnosu na  rezultate što su ih ostvarila ostala vina.

U veljači ove godine dvojac je u časopisu Ecological Economics podastro podatke o ishodu drugog proučavanja, ovaj put cilj interesa bilo je 128.000 vina francuske proizvodnje, i ponovno je utvrđeno da su certificirano organska i biodinamska vina u ocjenama osjetno nadmašila uzorke iz klasične produkcije. U ovom istraživanju u obzir su uzimane ocjene vinima dodijeljene na degustacijama za poznati vodič Gault et Millau te na degustacijama posebno za vrlo autoritativne i uvažavane vodiče Gilbert Gaillard i Bettane Desseauve. Ovdje je prosječna ocjena organskih vina bila 6,2 posto viša od one što su je u prosjeku dostigla klasično proizvedena vina, a ona certificirana kao biodinamska imala su skok od 11,8 posto više.

Giorgio Clai i Dimitrij Brečević idu i na rang Demetera! (suhiucasi)

            U istraživanjima je zamijećeno i to da je na spomenuta vrednovanja poslano mnogo vina koja nisu bila ni koji način označena da su iz eko-produkcije ali se naknadno pokazalo da ipak imaju službeni certifikat neovisnih za kontrolu ovlaštnih nadležnih ustanova o organskoj i biodinamskoj proizvodnji. Priličan je bio i broj uzoraka za koje su proizvođači, naknadno, neslužbeno naveli da su ipak rađena uz eko-prihvatljiv pristup ali da za to nije zatražena službena potvrda. Ispostavilo se da dobar dio takvih eko-vina bez eko-potvrde ocjenama nije bitno odskakao u odnosu na prosjek ocjena tzv. konvencionalnih vina.

Naravno, pogotovu s obzirom da su neka recentna istraživanja u SAD pokazala da striktno pridržavanje eko-postulata znači više fizičkog rada i da proizvodnju poskupljuje za 15 do 20 posto, postavilo se pitanje kako to da toliki proizvođači plemenite kapljice, kad već ulažu veći trud a i novac u eko-proizvodnju – a ponuda etiketa na tržištu je golema i nužno je i u marketinškome smislu učiniti neki korak koji bi kupca mogao navesti na kupi  baš ovu etiketu – taj eko-pristup u proizvodnji nisu htjeli institucionalizirati, javno obznaniti i onda tržišno i bolje svoju proizvodnju valorizirati većim kličinskim plasmanom i/ili plasmanom po višoj cijeni.

Motivi za tu neku vrstu tajnovitosti kod određenog broja samozatajnih eko-vinogradara-vinara zagolicali su znatiželju, to više i stoga što se javno neisticanje eko-pristupa događalo i u vrijeme kad je baš osjetno porasla popularnost eco-ecoa i u segmentu vina. Čačkanjem po toj temi došlo se u prvoj fazi do zaključka da je dosta od tih deklariranih pobornika eco-ecoa zapravo sklono švercanju u eko-segmentu, oni su, kao vrlo bistri, eko-eko jako dobro shvatili kao prednost na tržištu, ali su zacijelo i bili svjesni toga da na službenom testu ne bi prošli… Među takvim samozvanim prirodnjacima percepirani su oni niskog stupnja stručne kompetentnosti u vinogradarsko-vinarskoj djelatnosti, oni koji pak nemaju previše volje da uče i jače zapnu u radu, oni koji su nemarni i aljkavi te ne drže dovoljno do higijene… Iz  želje za bržom afirmacijom i boljom i hitrijom zaradom na lakši način, proračunato se lovi u mutnome, nudeći maglušasta do i mutna vina s nečistim mirisima i grubim okusima do razine mana i potpune neprikladnosti za iznošenje na stol, k tome još i – podržavajući te anomalije opravdanjem da je proizvod zdrav i dobar jer je dobiven čisto prirodnim putem, bez imalo omražene kemije…  Ako ni sa čime drugime, neki se pak od tih eco-eco samo-deklariranih a bez certifikata kompromitiraju nestrpljivošću da s vinom izađu na tržište – takvih ima puno i među konvencionalnim proizvođačima – pa se pojave vani, žureći se da zarade, s kapljicom koja možda I ima potencijal ali koja nije odradila svoje kako i koliko je morala i trebalo bi joj još dosta vremena.

Vinski Tomci odavna slove kao skloni eko-pristupu u vinogradu i u podrumu. Veliki utjecaj na njih u tome smislu imao je glasoviti guru s Collija Joško Gravner. Uz Marina Markežića Kabolu, koji je također dosta učio od Gravnera i čak je i angažirao njegova enologa Natalea Favretta kao savjetnika, Tomci su u Hrvatskoj pioniri proizvodnje vina na gruzijski način, u amforama. Mladi diplomirani enolog Tomislav Tomac kaže da unatrag koju godinu Tomci provode biodinamiku u potpunosti, i da im je želja s vremenom steći i oznaku Demeter! (suhiucasi)

U široj pak izravnoj anketi među proizvođačima o tome zašto se, kad su se već odlučili na eko-pristup, nisu htjeli pobrinuti i za službenu potvrdu o tome pa da imaju certifikat kao dobar, čvrst temelj za marketing pa i da se ograde i obrane od nelojalne konkurencije spomenutih švercera, neki su vinogradari-vinari odgovorili da im je dobivanje certifikata preskupo i da su im se prelaskom na eko-prihvatljivu poljoprivredu već ionako povećali troškovi te da nisu baš bili sigurni da će im se eko-certifikati dovoljno povoljno odraziti na prihode. Što se tiče dodatnih troškova, logično je da su prisutni, makar u nekim zemljama za one okrenute ekologiji postoje stanovite poticajne mjere. Naime kad je riječ o poljoprivredi, određena strukovna poduka aplikantu glede rada a i nadzor zemljišta na kojemu on obavlja svoju djelatnost pa i kontrola (analiza) proizvoda imaju svoju cijenu, k tome i – to je rečeno nedavno u jednoj emisiji na temu eko-produkcije na Hrvatskoj televiziji –  određeni certificirani eko-preparati za kojima barem ponekad postoji stanovita potreba imaju svoju cijenu, po nekim izjavama, ako se poljoprivrednik sam dobro ne snađe i ne organizira osobno u izradi preparata na posve prirodan način, od različitog bilja, pa u bio-prodavaonici mora kupiti preparat, taj kupljeni u odnosu na onaj što bi ga sam priredio može za nj biti i do tri, možda I četiri puta skuplji…

Među sugovornicima–ispitanicima bilo je više proizvođača vina koji su kazali da im je bilo jedino bitno to da svojoj djeci, koju su pripremali za to da se nastave baviti poljoprivredom, ostave ekološki čiste terene pa nisu mnogo razmišljali o marketinškom aspektu tog svog necertificiranog eko-pristupa. Neki pak vinari izrazili su bojazan od bilo kakvog javnog obznanjivanja da su se prebacili na organsku produkciju obrazlažući to time da je u glavama mnogih potrošača izraz prirodna proizvodnja ozloglašen, upravo zbog njihovih kolega-vinara spomenutih foliranata u kontekstu prirodnosti produkcije kojima se dopušta(lo) da i s takvim vinima neprimjerena izgleda, mirisa a i okusa budu na tržištu, pa i to da se pod krinkom prirodnosti  još  i hvale očitim manama vina. Pojedinci iz te grupe koja prešućuje to da se u radu drži eko-postulata očito su izgubili povjerenje u inspekcijske službe u svojim sredinama i ne želi da dobar dio potrošača njih automatski paušalno svrsta u folirante. Manji broj vingradara/vinara ispitanika rekao je da nije tražio certifikat o eko-produkciji zato što se u srcu smatraju istinskim i iskrenim seljacima-zemljoradnicima i zato što su uvjereni da je dovoljno to što oni svojim poštenjem u poslu te visokom kvalitetom svojega proizvoda i stalnošću takve svoje ponude paze da pomalo ali sustavno i čvrsto grade reputacijusvoje robne marke  vlastitim imenom. Ima i još nešto što se čulo kao objašnjenje za neapliciranje za eko-eko certifikat: termin organic nekako se, navodno, u mnogim sredinama suviše tijesno vezao kao pozitivan prvensteno uz uzgoj rajčice, krumpira i jagoda, i ne percepira ga se podobnime u slučaju s vinovom lozom i vinom! Izraz biodinamika međutim, vidjelo se iz odgovora vinara, nije negativno vezan uz vino, on nema, poput pojma organic, navedenu negativnu konotaciju međutim do certifikata o biodinamičkoj proizvodnji dosta je komplicirano doći, i treba dugo čekati, pravdali su se neki vinari, naime neovisne ovlaštene institucije koje izdaju cerfitikate o biodinamskom pristupu traže da potvrda počiva da čvrstom temelju tako da izdavanje dokumenta uvjetuju prethodnim nekolikogodišnjim praćenjem rada u vinogradu.  Dobar dio ispitanika odgovorio je da su u fazi nadzora nadležnih neovisnih institucija legaliziranih za izdavanje eko-certifikata i da će – neki koji su se ranije orijavili već uskoro a neki za koju godinu, ugavnom kad istekne propisana početna kontrolna faza – na etikete stavljati meritorne oznake  o eko-proizvodnji.

Eko-filozofijom a i maceriranim vinima u amfori zaraženi su i Plešivičanci Šemberi – na slici su tata Zdenko sin Nikola i kćerka Lucija. Aplicirali su za eko-certifikat i sad čekaju daa prođe vrijeme nadzora što ga provodi, uz savjetovanje, nadležna ustanova (suhiucasi)

I tu se nametnulo novo pitanje: koliko je zapravo proizvođača Bakhova nektara spremno s eko-pristupom beskompromisno nastaviti i u radu u podrumu, gdje su postupci zidovima zaklonjeni od pogleda i gdje je, dojam je, lakše neprimjetno ili teže primjetno upustiti se u neke neprimjerene kompromise (makar oni i bili u skladu sa zakonom). Iako bi bilo posve logično da eko filozofija u trsju i ona među bačvama idu zajedno, nije, postoji bojazan, rijetkost da eko-eko u podrumu ne slijedi baš kako treba onaj eko-eko iz vinograda… Proizvodnja enoloških sredstava silno se razvila i nudi bezbroj rješenja za kreaciju u tehničkom smislu korektne i u komercijalnom smislu privlačne kapljice, nekim je preparatima koji su, iako zakonski dopušteni ali možda ipak s eko-stanovišta to ne bi trebali biti, čini se teško odoljeti, pogotovu stoga što je tržište preplavljeno vinom i nužno je kupcu nametnuti se barem nekom drukčijom/naglašenijom nijansom u organoleptici. Ako ništa drugo, nekim pojačivačem mirisa i okusa… Među kamenjem smutnje nekako od svih tih preparata kao najozloglašeniji kod kritičara ispada sumpor, ne čudi stoga to što se u mnogo slučajeva tvrdnje o priklonu naturalnoj proizvodnji najglasnije i najuočljivije ističe kako je vino proizvedeno bez dodavanja SO2. A možda je, među toliko toga mogućega, najmanji krivac taj u nekoj minimalnoj količini dodani sumpor, radi zaštite vina namijenjenog da prije konzumacije odležava i razvija se još neko vrijeme – obično je to barem godina dana – u butelji. Pitanje je je li baš takva mini-količina doista eko-neprihvatljiva, vrhunski majstor enologije znat će i te kako dobro kolike su za koje vino i uz koje za zdravlje potrošača i za podržavanje eko-podobnosti proizvoda prihvatljive doze dodanog sumpora predviđenog dag a učinkovito zaštititi na duži rok. Francuzi su nedavno i apelacijski regulirali (vidi pretprošlo izdanje Kronike Svijeta u Čaši, za veljaču) pitanje proizvodnje naturalnog vina – a baš konkretno vezano uz SO2 priznali su dvije kategorije: jedna je od njih pod nazivom Vin méthode Nature sans sulfites ajoutés (prirodna metoda, bez dodavanog sumpora), a druga Vin méthode Nature s manje od 30 mg/lit dodanog sumpora (moins de 30 mg/lit de sulfites ajoutés).

U Hrvatskoj se također dosta proizvođača, i to onih s visokom reputacijom, priklonilo maksimalno mogućem prirodnom pristupu u radu u vinogradu i podrumu, među najzvučnijim imenima tu treba svakako spomenuti Tomca, Koraka, Šembera, Enjingija, Claija, Kabolu, Tomislava Bolfana (Vinski vrh)… Neki od njih posjećivali su, radi savjetovanja o tome kako da rade u trsju i u podrumu, svoje inozemne kolege globalno znane upravo po svom ekološkom radu. Neki su kao savjetnike i angažirali inozemne stručnjake specijalizirane za rad u vinogradu i u podrumu na maksimalno ekološki način. Zapazio sam da Tomislav Bolfan na svjim promo-materijalima navodi eko-opredjeljenje, da su eko-oznake otisnute na etiketama Enjingijevih vina, da je Marino Markežić Kabola na etiketu svojega vina Malvazija Amfora stavio eko-znak, a i da eko-oznaku nose i vina od Giorgia Claija, znak Agribiocerta rese i etikete Dimitrija Brečevića. Clai mi veli da eko-znak svakako donosi određenu prednost na tržištu i najavljuje da sad, u kontekstu eko-certifikata, ide i na stupanj više, puca na oznaku Demeter! Zasad je to za naše vinare donekle komplicirano, jer Demeter nema svoju ispostavu ovdje, Clai i Brečević vele mi da su molbu/zahtjev trebali poslati Demeterovoj centrali u Njemačkoj i onda između Italije, Austrije i Slovenije izabrati zemlju iz koje bi Demeterovi stručnjaci dolazili u nadzor, ti naši Istrani tražili su da im u kontrolu dolazi Demeterova ekipša iz Slovenije, odnosno Austrije.

Kod onih koji (još) nemaju na etiketi eko-oznake propitao sam se za razlog. I Korak i Šember i Tomac koji na etiketi nemaju oznaku da je njihova eko-produkcija certificirana objašnjavaju mi da su bili malo lijeni odmah se prijaviti za kontrolu, ali da su to učinili u međuvremenu i sad svo troje čekaju da istekne razdoblje nadzora – ono može trajati i pet godina! – od strane odgovarajuće ustanove pa će, kad se ostvare uvjeti za dobivanje eko-certifikata, predati molbu za izdavanje potvrde. Korak, koji dio grožđa i otkupljuje od probranih i provjerenih vinogradara, skreće pažnju na to da to može biti problem, naime to što se on još prije dosta godina odrekao umjetnog gnojiva, herbicida, pesticide, sistemika ne znači da identičan stav ima i vinogradar koji grožđe nudi na prodaju, uglavnom bude li I dalje otkupljivao grožđe morat će sagraditi novi podrum za preradu grožđa te za čuvanje vina do punjenja. Tomci pak napominju da oni već godinama bare posve u skladu s biodinamikom i da i oni poput Claija kane ići na Demeter.

_________________________

PREFERIRATI MALE VINARIJE? – Da li u kontekstu kvalitete, autentičnosti, osobnosti i karaktera vina isključivo biti na strani malih proizvođača? Mnogo ljubitelji vina preferiraju male vinarije, smatrajući velike pogone industrijskim postrojenjima. Manje vinare nekako se tješnje vezuje uz iskreni rad na zemlji i uz proizvod koji plasiraju, a velike vinarije najčešće prati glas grupe plaćenika koji često ne osjećaju povezanost sa zemljom i koji tek odrađuju svoj posao.

Manji proizvođači imaju iz emocionanih razloga zasigurno šansu kod većeg kruga potrošača ostati u povlaštenoj pozciji u srcu u odnosu na velike vinarije, međutim…

Dobro je, prije uzdizanja jednih u nebo i spuštanju drugih na dno razmisliti o nekoliko bitnih objektivnih momenata vezanih upravo uz kakvoću vina: svakako je bitno proučiti i pročitati vlasnika manje i vlasnika veće vinarije, spoznati o kakvoj je osobi riječ i kako tko pristupa proizvodnji. Što vlasnik točno, kao prvenstveno, želi: ponuditi tržištu tehnički uredan proizvod ili pak, kao hedonist, ponuditi potrošaču čestit proizvod i na tome graditi materijalni uspon tvrtke. Čovjek je čovjek, ima dobrih ali i kvarnih ljudi, ima onih emocionalno a time i hedonistički spoznajno vezanih uz proizvod koji kreiraju pa nastoje da on bude pošten i s dušom, ali ima I onih onih kojima nedostaje spomenuti emocionalni moment ali mogu u tehničkom smislu solidno odraditi posao. Tako je moguće da se i na čelu male i na čelu velike vinarije nađe poštena i stručna osoba manje poštena i manje strukovno potkovana osoba. Činjenica je da visokokvalitetan proizvod i pogotovu s osobnošću a koji starta s poljoprivrednom aktivnosti na različitim tlima i položajima te pod vedrim i oblačnim nebom i kojemu treba puno pažnje i njege i dovoljno vremena da bude potpuno spreman za upotrebu, iziskuje dosta investicija. Koliko manje vinarije djeluju da su u prednosti u proizvodnji osobene kapljice jer je vlasnik u mogućnosti i osobno jače biti u izravnom kontaktu s vinom u cijelom procesu njegova nastanka, toliko veći posjedi imaju prednost da svake godine manje-više bez obzira na meteorološke okolnosti sa svojih parcela raspoređenih na različitim stranama prikladnim za vinogradarstvo birati različite nivoe kakvoće grožđa i praktički svake godine skupiti dovoljno ekstra-baze za kreiranje dovoljne količine Bakhova nektara ekstra kakvoće, ostatak grožđa može se rasporediti u nekoliko kategorija nešto nižeg ali još uvijek kvalitativno dosta dobrog ranga, pa tako ostvarivati prihod, no manji proizvođač s manje vinograda tu je u težoj poziciji. Ključno je dakle to da na čelu bilo velike bilo male vinske kuće bude osoba širih pogleda, koja točno zna što hoće, koja je ne tek profiterski nego višestruko odano i iskreno priklonjena vinu i voljna je i sposobna, gledajući realno i aspekt tržišta, svoje zamisli besprijekorno provesti u djelo. Vrlo brzo pokaže se, i kod manjih i kod većih vinskih kuća – kako gazda diše… 

__________________________

Velimir Korak navodi kako od predlani prakticira organsku produkciju – ne rabi mineralna gnojiva, pesticide, herbicide, insekticide, zaštitu vinograda provodi samo bakrom i sumporom, u podrumu se maksimalno oslanja na vlastite kvasce, sumpor je na minimumu i ako ga dodaje to čini samo prilikom punjenja vina u bocu. I Koakovi čekaju da prođe vrijeme nadzora pa da podnesu zahtjev za dobivanje certifikata (suhiucasi)

Tržište je komplicirano. Danas kad je opća zagađenost visoka ekologija postaje sve značajniji faktor, posebice u segmentu prehrane. U Austriji je npr. već četvrtina svih poljoprivrednih zemljišta u eko-režimu, o ekologiji se sve više pažnje posvećuje i u nas, možda više u riječima nego i konkretno u proizvodnji hrane i pića. Neki kupci ne vode baš osobitu brigu o ekologiji i zdravlju, oni žele sve u bescijenje, najvažnije im je da u šopingu prođu najjeftinije. Neki su, s druge strane, spremni, pod utjecajem svemogćnog EPP-a, potrošiti i na tričarije hrpu novaca. Neki pak potrošači spremni su za ono za što su uvjereni da je kvalitetnije, potrošiti više. Rješenje bi moglo biti to da se eko-osviješteni prozvođači/ponuđači na prikladan način, a tu u današnje vrijeme opet ključnu ulogu igra dobra i kako treba plasirana informacija preko svih mogućih informacijskih kanala, obrate ciljano onim slojevima koji imaju nešto u džepu te koji su razumni i voljni za istinsku dodanu vrijednost potrošiti više. Takvih bi se mogao povećati broj – upravo zahvaljujući dosljednošću u beskompromisnosti proizvođača-ponuđača kad je riječ o ekologiji i moralu, te pravim pristupom u marketingu a to bi značilo istinito i jasno, pa i  predočenjem  potrošaču službenog certfikata kao potvrde svih navoda, objasniti kako proizvod nastaje, što sadrži, koje su i u čemu s obzirom na filozofiju proizvodnje i način nastanka sve njegove prednosti za zdravlje i prednosti u organleptici, dakle da bude razvidno da se za nj uistinu vrijedi potrošiti novčić više

Ohrabrujuća su predviđanja svjetskih organizacija koje se bave istraživnjem tržišta, naime na globalnom tržištu vinom IWSR najavljuje značajan rast plasmana plemenite kapljice iz organske produkcije do 2024. godine. U prvome dijelu priloga navedeno je da je od 128.000 uzoraka vina ispitanih u razdoblju od 1995. do 2000. godine u sklopu analiza profesora Delmas i Gergaud 3,87 posto vina bilo certificirano od strane nadležnih ustanova u kategorijama organskog odnosno biodinamskog produkta, a u ponovljenom takvom istraživanju ali u periodu od 2001. do 2005. godine postotak certificiranih popeo se na 7,37. Predviđa se da će plasman organskih i biodinamski proizvedenih vina s certifikatom na globalnom tržištu navodno do 2024. godine narasti na 43 posto!  Računa se i na to da će sve više i većih vinskih podruma postupno krenuti u pravcu organskog a možda i biodinamskoga, što se smatra i te kako dobrodošlime jer zahvajujući medijskoj snazi velikih kompanija svijest o prednostima organskog i naročito biodinamskog uzgoja ima šansu da se brže širi u masi potrošača. ♣

________________________________

SRDAČNE ČESTITKE!!! Jasna Antunović u svom podrumu (suhiucasi)

__________________________

Domaće tradicijsko, zaštićeno

SANOBORSKA ČEŠNOFKA

U prošlom izdanju Kronike Svijeta u Čaši u ovećem je prilogu bilo riječi o novije službeno zaštićenim gastronomskim specijalitetima toga kraja. Spomenuta je i sanoborska češnofka, koja je upravo dobila rješenje o nacionalnoj zaštiti zemljopisnog porijekla.  Samobor je, inače, svojedobno bio vrlo žustro krenuo i s promidžbom Samoborske salame kao svog specijaliteta, već godinama eto održava se tamo manifestacija Samoborska salamijada s ocjenjivanjem tog proizvoda i sa svečanom podjelom nagrada najboljim uzorcima, međutim ta salama, koju je u najvećoj mjeri u tržišno interesantnoj količini proizvodila tvrtka Igomat, dogurala je tek do službenog rješenja kojim je se proglašava kao zaštićeNom robnom markom Zagrebačke županije, Zagrebačka županija je i nositelj te zaštite. Rješenje o nacionalnoj zaštiti zemljopisnog podrijetla za Sanoborsku češnofku važan je prvi korak do zauzimanja statusa na europskoj gastronomskoj karti. Nositelj zaštite je udruga Sanoborska češnofka, na čelu koje je kao predsjednik Igor Runtas, on pomalo od svojega oca Zdravka Runtasa preuzima poziciju čelnika.

Iako je Svijet u Čaši u želji da potrošačima pojasni što mogu očekivati od zaštićene Sanoborske češnofke i kako će je se na tržištu – mesnica ima dosta! – uopće moći prepoznati, tražio detalje oko zaštite Sanoborske češnofke, i obećano je da će oni stići na vrijeme za objavu u prošlom izdanju Kronike na žalost oni nisu stigli, poslani su naknadno pa evo sada objave dostavjenog elaborata.

Ovo je Svijet u čaši dobio kao ilustraciu samoborske češnofke koja je zaštićena. Ako se ovako nudi u mesnicama i prodavaonicama – kako da potrošač zna je li baš riječ o zaštićenoj samoborskoj češnofki ili o nekoj drugoj kobasici, koja može biti također vrlo dobra ali isto ako može biti i bitno slabija, a po cijeni je one zaštićene…

Naziv proizvoda: SAMOBORSKA ČEŠNJOVKA / SANOBORSKA ČEŠNOFKA

Samoborska češnjovka/Samoborska češnofka je dimljena kobasica za kuhanje proizvedena od usitnjenog svinjskog, goveđeg i/ili junećeg mesa te masnog tkiva svinja uz dodatak uvarka od svježeg češnjaka i suhog bijelog vina. U kobasicu se dodaju i mljeveni crni papar, slatka mljevena paprika, tucana ljuta paprika ili ukiseljeni ljuti feferoni te kuhinjska sol i nitritna sol. Smjesa za češnofku je nadjevena u prirodno svinjsko crijevo, kobasice su složene u parove te toplo su dimljene. Češofka se konzumira kuhana, pirjana ili pečena.

Opis sirovine/sastojaka: u proizvodnji Samoborske češnjovke/Samoborske češnofke koristi se 55 do 60 posto obrezaka svinjskog mesa s 20 do 25 posto vidljive masnoće te 20 do 25 posto čistog mesa svinjske lopatice bez podlaktice s najviše pet posto vidljive masnoće. U proizvodnji se također rabi 10 do 15 posto goveđeg i/ili junećeg mesa s regije vrata, lopatice bez podlaktice i buta bez koljenice i/ili goveđi i/ili juneći obresci sa do pet posto vidljive masnoće. Masno tkivo svinja se dodaje najviše do 10 posto. Masno tkivo može biti čvrsto masno tkivo s područja svinjskog vrata i/ili leđa i/ili polučvrsto masno tkivo s područja svinjskog buta. U Samoborsku češnjovku/Samoborsku češnofku se stavlja: 2 do 4 posto uvarka od svježeg češnjaka i suhog bijelog vina. Količina mljevenog crnog papra treba biti od  jedan do tri posto, slatke mljevene paprike 0,25 do 0,5 posto, tucane ljute paprike 0,1 do 0,2 % ili ukiseljenog ljutog feferona 0,2 do 0,5 posto, kuhinjske soli jedan posto i nitritne soli jedan posto Nije dozvoljena upotreba šećera. Prirodno svinjsko crijevo za nadjev treba biti kalibra 32/34 mm. Samoborska česnofka se dimi.

Opis gotovog proizvoda – organoleptička svojstva Samoborske češnjovke/Samoborske češnofke nakon dimljenja (gotov proizvod): po površini ima tipičnu svjetliju do tamnije crveno-smeđu boju. Na presjeku je meso svijetle ružičaste boje s vidljivim komadićima masnog tkiva. Nadjev je na presjeku ujednačen, povezan i prijanja uz ovitak. Tekstura nakon dimljenja i hlađenja je mekša. Samoborska češnjovka/Samoborska češnofka pripremljena za konzumaciju ima elastičnu teksturu, jedra je i sočna u zagrizu. Ima okus kuhanog svinjskog mesa i blago je ljuta. Ima blagi zaokruženi miris dima, češnjaka i vina.

Kemijski parametri: udio ukupnih proteina mesa u gotovom proizvodu je najmanje 16 posto. Udio masti u gotovom proizvodu je najviše 30 posto. Težina gotovog proizvoda, jednog para ohlađene kobasice iznosi 250 do 300 g.

ZEMLJOPISNO PODRUČJE PROIZVODNJE Samoborska češnjovka/“Samoborska češnofka proizvodi se unutar administrativnih granica grada Samobora i okolnih 77 naselja: Beder, Bobovica, Braslovje, Bratelji, Bregana, Breganica, Budinjak,BukovjePodvrško,Celine Samoborske, Cerje Samoborsko,Domaslovec, DrežnikPodokićki, Dubrava Samoborska, Falašćak, Farkaševec Samoborski, Galgovo, Gradna, Grdanjci, Hrastina Samoborska, Jarušje, Javorek, Kladje, Klake, Klokočevec Samoborski, Konšćica,Kotari, Kostanjevec Podvrški, Lug Samoborski, Mala Jazbina, Mala Rakovica, Mali Lipovec, Manja Vas, Medsave, Molvice, Noršić Selo, Novo Selo Žumberačko, Osredek Žumberački, Osunja, Otruševec, Pavučnjak, Petkov Breg, Podgrađe Podokićko, Podvrh, Poklek, PrekrižjePlešivičko, Rakov Potok, Rude, Samoborski Otok, Savršćak, Selce Žumberačko, Sječevac, Slani Dol, Slapnica, Slavagora, Smerovišće, Stojdraga, Sveti Martin pod Okićem, Šimraki, Šipački Breg, Tisovac Žumberački, Velika Jazbina, Velika Rakovica, Veliki Lipovec, VišnjevecPodvrški, Vratnik Samoborski, Vrbovec Samoborski i Vrhovčak, smještenih u sjevero-zapadnom dijelu Hrvatske, na istočnim obroncima Samoborskog gorja koji su dio Žumberačke gore i na izlazu rijeke Gradne u nizinu rijeke Save. ♣

Gurmanskim porocima protiv covida

BAKHO OBOŽAVA ČOKOLADU…

Mnogi to dobro znaju, mnogi na žalost pojma o tome nemaju, mnogi u takvu mogućnost ne vjeruju…

Bog vina obožava ne samo ribu, janjetinu, svinjetinu, mesne prerađevine te sir, nego i sladoled, biskvit, torte, ČOKOLADU!… Poruka je to sa skupa nedavno održanog u zagrebačkom hotelu International, gdje su se, kao protagonisti, sastali znani hrvatski gastronomad Rene Bakalović, jedan od vodećih hrvatskih vinara Vlado Krauthaker, i jedna od, najavljuju je, budućih zvijezda čokoladnih pralina Zagrepčanka Ana Herović, koja u središtu grada ima malu tvornicu slastica što ih na tržište plasira po narudžbi i putem interneta preko firme Old Pilot. Ana sad na bazi prvenstveno čokolade nastoji lansirati svoju ekskluzivnu rafinirano slatku marku Praline Sweet Gabi.  Sastanak u Internationalu dogovoren je radi konkretiziranja suradnje, tako da smo nas nekolicina također nazočnih imali priliku uživati u kombinacijama čoksa-vinček (choxa & wincheck) u kojima se Bakhov ili Dionizov nektar, čak dignut i na visoku potenciju (vinjak!), nalazi ne tek kao pratitelj u čaši nego kao vrlo poželjni sastojak. Te bi kreacije uskoro mogle biti podastrte široj javosti.

Rene Bakalović i slastičarka Ana Herović, te stojeći, uz vinara Vladu Krauthakera, slijeva na desno: informatičar Denis Čuljak, Vladin djelatnik Tomislav Razumović i ugostitelj Dražen Horvat koji ima restoran u glavnom gradu Češke Pragu (suhiucasi)

Inicijator jedne, nadam se, u budućnosti osobito uspješne priče, Rene Bakalović, očito i te kako dobro svjestan (turističkog tj. gospodarskog) potencijala hrvatske eno-gastronomije a koji su tek dijelom iskorišteni, ali i te kako svjestan i činjenice da i dobar dio žitelja Lijepe naše ima jako dobru materijalnu podlogu i da je spreman i potrošiti više na nešto što je profinjenije, pozvao je Anu i Vladu na dogovor o suradnji na realizaciji ponude hrvatskih gurmanskih poroka koji bi bili u stanju privući pažnju i svjetske javnosti. Ključne riječi u ovome slučaju su čokolada i vino. Bakalović, veliki ljubitelj vrhunske čokolade, uvidio je koliku privlačnost u Europi imaju npr. praline i razne kreme/namazi na bazi orašastog voća i (tamne) čokolade, i sâm se počeo baviti kreiranjem takvih namaza prvenstveno od lješnjaka i čokolade pa i uz dodatak koje kapljice crnoga vina ili pak vrhunskog vinjaka, a Ana Herović kao profesionalna slastičarka naprosto je zaražena s pralinama. Vlado Krauthaker ovdje se odlično uklapa i kao vinar i kao destilater i kao uzgajivač lješnjaka. Vlado na bazi svojih vina proizvodi, u maniri zvijezda cognaca, stare vinjake što u javnost izlaze nakon 11-godišnjeg boravka u njegovu podrumu i po tome spadaju u opće poznatu svjetski osobito cijenjenu kategoriju XO (hors d’age). A što se tiče lješnjaka, nakon jednog prijašnjeg iskustva s njima, uzgajanima na dva hektara, sada, nakon što je te terene iskrčio, na drugima, uz rubove svojih vinograda, ima ukupno 350 stabala te biljke….

Krauthaker inače sada posjeduje ukupno 43 hektara vinograda od čega je 39 u punom rodu a četiri su blizu da to budu, na toj površini ima zasađeno ukupno 44 sorte od čega ih je dosta, ali u manjoj količini svaka, stranih, posadio ih je da vidi kako će se koja ponašati u Kutjevačkom vinogorju i sad se i one, kroz vino ili destilat, mogu lijepo u nekoj mjeri  uključiti u međunarodni projekt čokolada, vino, vinjak, bilo kao sastojci u pralinama i/ili drugim kolačima na bazi čokolade bilo kao piće za poslužiti uz neki određeni slastičarski proizvod, Vlado je sa svojim dugogodišnjim stažom iskusni i vrsni proizvođač visokopredikatnih desertnih vina, u sjajnom svjetlu pokazali su se npr. njegovi Graševina kasna berba (poluslatko), ali i slatki Graševina izborna berba prosušenih bobica i Zelenac ibpb.

Ana i Rene, cokoladni namaz, praline, crno vino…

Bakalović je zamislio da u akciju uključi i još neke vinare iz ostalih triju vinskih regija Lijepe naše (Sjeverozapadni dio, Istra, Dalmacija), i nada se da bi prva ponuda delikatesa iz zajedničkog djelovanja slastičara-chocolatiera i vinara mogla zaživjeti do ove jeseni. Najavljuje i mogućnost da se neke špice plasiraju u ekskluzivnim bombonierama i vani! Ambicije idu visoko: ima nekih naznaka da bi glasoviti svjetski proizvođač čaša Riedel, kojega na hrvatskom tržištu zastupa kuća MIVA,  mogao, nakon što je to napravio vezano uz starsku malvaziju, ići i u lansiranje čaše posebno za graševinu, pa bi se tako i tu našle vazne dodirne točke s inozemstvom.

Praline sa želeom i slatki visoki predikati

Na skupu u hotelu International prisustvovali su uz Anu, Renea te Vladu i njegovog djelatnika Tomislava Razumovića, još i Denis Čuljak iz zagrebačke IT tvrtke vezane uz informatičku djelatnost i mobilne aplikacije, te Dražen Horvat, naš ugostitej koji već godinama u glavnom gradu Češke Pragu uspješno vodi restoran Hrvatski mlin i dakako reklamira Ljepu našu…   ♣

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA A KOJE VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

_______________________­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­___

NOVO NA TREŠNJEVAČKOJ TRŽNICI u  ZAGREBU: AGROLAGUNINA MODERNA

KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu otvoren je  Agrolagunin boutique Tri kantuna. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i  dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina  (suhiucasi)

_____________________________________

VIJESTI / NEWS

Sajmovi, ocjenjivanja

VINISTRA OSTAJE, MIJENJA DATUM i MJESTO, i BRANI 0,5 PROMILA? – U svjetlu novih promjena nagore u epidemiološkom smislu i mogućeg daljnjeg razvoja negativnog trenda na tom kolosijeku, logično se nametnulo pitanje o održavanju, ove godine, tradicijskog sajma vina, maslinovog ulja i jakog pića Vinistra 2021. Organizatori su optimistični i ne odustaju, doduše sredinom travnja odrekli su se već prije najavljenog termina i, naglašavajući kako su u svakodnevnoj komunikaciji s regijskim Stožerom civilne zaštite, u tjednu ocjenjivanja vina i jakih pića općenito te ocjenjivanja Svijet malvazija u porečkom hotelu Plava laguna kao svježu su pustili vijest da će 27. Vinistra biti u lipnju, i to na otvorenome u porečkoj uvali Peškera!

– Vrlo smo sretni što smo sada, unatoč korona-krizi, nakon godinu dana pauze uspjeli organizirati ocjenjivanje vina i jakih pića općenito i 12. Svijet malvazija, kao tradicijski uvod u Vinistru. Zbog epidemioloških mjera smanjili smo broj komisija na tri, a za strane ocjenjivače iz Slovenije i Italije omogućili smo PCR i antigenski test – rekao je Nikola Benvenuti, predsjednik Vinistre, udruge vinara i vinogradara našeg najvećeg poluotoka.

Nikola Benvenuti, znani istarski vinogradar i vinar te predsjednik udruge Vinistra, s Engleskinjom Caroline Gilby MW, vinskom konzultanticom, specijalisticom za vina Srednje i Južne Europe, vinskim piscem i suradnicom Decantera, The Drinks Businessa, Hugha Johnsona, autoricom knjiga o kapljici Bugarske, Rumunjske i Moldavije. Ona je već bila na čelu ocjenjivačke komisije na Vinistri, a ove godine zbog okolnosti vezanih uz pandemiju Vinistru i njena vina prati od kuće

– Na ovogodišnje ocjenjivanje ukupno je stiglo 415 uzoraka vina i 20 jakih alkoholnih pića, to je oko 15 posto manje nego prijašnjih godina, i očekivano je s obzirom na korona-krizu. Na 12. Svijetu malvazija, neformalnom svjetskom prvenstvu ove sorte, ocijenjeno je 220 uzoraka, iz Hrvatske ih je bilo 166, iz Italije 24, Slovenije 20, te iz Španjolske i Grčke po pet. Što se tiče svježih vina, prema kušanim uzorcima mogu reći da je berba 2020. bila odlična, dok su odležana vina punog i zaokruženog okusa – istaknuo je Mario Staver, predsjednik ocjenjivačke komisije.

Objavljeni su i rezultati ocjenjianja, evo i glavnih dobitnika:

Puse šampionu, djevojke u transu: Klaudio Tomaz osvojio je titulu šampiona za mladi teran (Teran Barbarossa 2020) na ocjenjivanju za Vinistru 2021

Malvazija Collina iz 2016 obitelji Cattunar iz Nove Vasi pored Brtonigle šampion je u kategoriji zrelih malvazija; Teran Barbarossa 2020 Vina Tomaz iz Motovuna šampionsku je titulu osvojio u kategoriji svježih terana, dok je u kategoriji zrelih terana ta titula pripala vinu Santa Lucia 2018. obitelji Kozlović iz Momjana. U kategoriji zrelih refoška šampion je Capo d’Istria 2013. slovenskog Vinakopera. Dodijeljeno je i pet Velikih zlatnih medalja za osvojenih najmanje 92 boda, pripale su uzorku San Salvatore muškat bijeli 2015 obitelji Bennvenutiiz Kaldira, zatim uzorcima Muškat žuti 2019 od Capo vina iz Fernetića; Malvasia volcanica iz 1956 španjolskog proizvođača El Grifo Canari; Merlot 2017. od Vina Siljan iz Krnice, osvajač  Velikog zlata je i Aura biska ekstra iz 2021 od buzetske destilerije Aura.

Podijeljeno je još 139 zlatnih i 16 srebrnih medalja Ove godine pravo na oznaku IQ – istarska kvaliteta ostvarilo je 24 vinara za malvazije i sedam za teran.

Denis Bernobić iz Markovca pokraj Višnjana, osvojio je šampionsku titulu u kategoriji svježe Malvazije. U pripetavanju s još tri iznimne malvazije njegovo vino odnijelo je pobjedu. Ovo je ujedno najveće iznenađenje na ocjenjivanju vina i jakih alkoholnih pića i 12. Svijetu Malvazija koje se sredinom travnja tradicionalno održalo u porečkom hotelu Parentium Plava Laguna.

–  Moja obitelj u vinarstvu je već četiri generacije, ali posljednjih nekoliko godina fokus je na vinima vrhunske kvalitete. Šampionska titula veliki je uspjeh, moram priznati i iznenađenje, ali i priznanje i poticaj da nastavimo dalje u istom smjeru – ističe Denis Bernobić.

Samo najbolje iz Istre

Da je Vinistra jedan od simbola Poreča i Istre potvrdili su porečki gradonačelnik Loris Peršurić i direktor TZ grada Poreča Nenad Valenik, a Emil Perdec, predstavnik Plave Lagune, hotelske kuće koja je godinama partner ovoj regionalnoj vinskoj manifestaciji, istaknuo je kako se turistički radnici neopisivo vesele manifestacijama u ovim izazovnim vremenima, posebno onima kojima je u fokusu doživljaj i hedonizam, a upravo to nude istarska vina.

Ubrzo nakon potpisivana ugovora o suradnji s tvrtkom Savičenta udruga Vinistra je za vinoljupce u ekskluzivnom prostoru u kaštelu Morosini Grimani u Svetvičentu upravo otvorila prodajni punkt i ukojemu na tjednoj razini planira i organizirati tečajeve sljubljivanja vrhunskih istarskih vina i sireva.

Inače, u svjetlu ponovne inicijative da se ukine sada dopuštenih maksimalnih 0,5 promila alkohola u krvi vozača u prometu, kažimo i to da su među prvima nezadovoljstvo s predloženih moguće novih 0,0 promila javno izrazili istarski vinogradari i vinari.

Proširila se eto vijest o tome da je dio novog nacionalnog plana sigurnosti u cestovnom prometu u Hrvatskoj koji bi trebao stupiti na snagu do 2030. uvođenje režima od 0,0 promila, s time da se s tih jednom prije već nametnutih pa onda ipak ubrzo povučenih 0,0 ponovno starta s 2023. godinom.

Ne niječući da se, posebice u posljednje vrijeme, na hrvatskim prometnicama dogodio veliki broj stravičnih nesreća koje su skrivili upravo alkoholizirani vozači, i to s utvrđenim popriličnim sadržajem alkohola u krvi, te naglašavajući kako podržavaju odgovornu konzumaciju alkoholnih pića i skrećući pažnju na to da bi dugoročno rješenje za smanjenje prometnih nesreća u nas trebalo potražiti prije na nekim drugim stranama nego tek jednostavno u kresanju 0,5 na 0,0 promila, istarski vinari zalažu se da na snazi ostane sadašnja regulativa. Ukazuju na to kako su u posljednjih dvije godine mnogo štete vinogradarima i vinarima nanijeli corona i covid 19, primjerice prosječan pad prodaje u istarskim podrumima pao je i 30 posto, a kako se pandemiji još ne vidi kraj, uvođenje propisa o 0,0 promila moglo bi biti u gospodarskom smislu i kobno za brojne vinare a i ugostitelje, moguće i vrlo štetno po naš turizam općenito.

Istra i 0,0 promila?

– Istra se kvalitetom vina i ponudom u segmentu turizma napokon pozicionirala kao vrhunska eno-gastro destinacija i o tome bi trebalo voditi računa. Jedinstveni smo u tome da bi Hrvatska trebala imati propise o sigurnosti cestovnog prometa usklađene s drugim europskim turistički jakim vinskim zemljama poput Italije i Francuske u kojima je dozvoljeno 0,5 promila.  U Velikoj Britaniji dopušteno je 0,8 promila u krvi – ističe Nikola Benvenuti, predsjednik udruge Vinistra.

I prof. dr. sc. Mladen Boban sa splitskog Medicinskog fakulteta, znanstvenik koji se godinama bavi istraživanjem bioloških učinaka vina na zdravlje, kaže da se eventualnim uvođenjem 0,0 promila neizravno negiraju dokazani korisni učinci umjerenog konzumiranja vina uz jelo.

– To bi bilo i u suprotnosti s nekim drugim strateškim dokumentima i akcijskim planovima Republike Hrvatske kojima je cilj povećanje svijesti u općoj populaciji o zdravoj hrani i odgovarajućoj prehrani, pri čemu se kao pozitivan primjer najčešće ističe mediteranska prehrana. Ne smije se zaboraviti da je umjereno pijenje vina uz jelo jedan od stupova tog načina prehrane s relativno najvećim doprinosom korisnih učinaka na zdravlje. U tom kontekstu važno je napomenuti da je 2013. na inicijativu Hrvatske i šest drugih mediteranskih država, UNESCO upisao mediteransku prehranu u nematerijalnu kulturnu baštinu čovječanstva. Svjetska zdravstvena organizacija prihvaća mediteransku prehranu kao učinkovitu strategiju za prevenciju nezaraznih kroničnih bolesti kao vodećih uzroka prerane smrti na globalnoj razini – kazao je prof. Boban.  ♣

EURASIA, VINARIUM, SYRAH du MONDE – Unatoč problemima s covidom po cijelome svijetu, ocjenjivanja plemenite kapljice ne posustaju, ona već postojeća s i dužim stažom, pretežito iz zapadne hemisfere, nastavljaju se, a niču, uz poštivanje propisanih protuepidemijskih mjera, i nova, posebice u istočnome dijelu svijeta, koji postaje sve atraktivnije i važnije tržište i za Bakhov nektar.

U Moskvi je nedavno pod pokroviteljstvom OIV-a održano vrednovanje EURASIA Wine & Spirits competition 2021. Organizator priopćava da je 75 zemalja iz svijeta poslalo na ocjenu ukupno oko 300 uzoraka. Žiri, kojim je predsjedao vinski pisac Vladimir Tsapelik, znan dobro i našoj javnosti jer u više navrata boravio je kao vinski izvjestitelj u Hrvatskoj, bio je međunarodni, s članovima iz Rusije, Gruzije, SAD, Moldavije, Velike Britanije, Njemačke, Švicarske i Izraela. Hrvatskih uzoraka, javlja mi Tsapelik, nije bilo. Dodijeljeno je tri velika zlata, 40 zlata i 39 srebra.

Krajem svibnja, točnije od 27. do 30. ovog mjeseca, u Bukureštu u Rumunjskoj, koja za sebe kaže da ima 7000 godina dugačku vinogradarsko-vinarsku tradiciju, ocjenjivanje je Vinarium International Wine Contest 2021. Organizator očekuje najmanje 1200 uzoraka iz raznih zemalja svijeta. Najavljeno je da su kao ocjenjivači angažirani pomno birani vinski stručnjaci iz više zemalja, te da će, s obzirom na covid i na nužnost poštivanja protuepidemijskih mjera, dio degustatora dobiti doma neke uzorke na ocjenjivanje te da će se centrali u Bukureštu javljati s ocjenama preko video-linka. Cijena za ocjenjivanje za pet uzoraka je 70 eura za svaki, a za šest i više 60 eura po uzorku. Informacije na: daniela.paduraru@wineconsulting.ro  

CHE SYRAH, SYRAH… – U francuskom Ampuisu 1. i 2.lipnja 2021 je 15. vrednovanje Syrah du monde, svojevrsno svjetsko prvenstvo u toj sorti. Organizator očekuje najmanje 450 uzoraka syraha iz barem 26 zemalja svijeta. Vina će ocjenjivati žiri od stotinjak međunarodnih degustatora iz raznih zemalja. Podrobno na: www.syrah-du-monde.com  ♣

Festivali: Hiša Traminca na Principovcu

STEYER-MARK CUVÉE u ILOKU!Danilo Steyer iz mjesta Apače kod Gornje Radgone, slovenski Kralj Traminca, nema problema  s označavajem kapljice i apelacijom: već samo njegovo prezime STEYER upućuje na porijeklo loze i grožđa, i to u dvjema zemljama – Sloveniji (Slovenska Štajerska) i Austriji (Steiermark). Kuva se, kuva nešto zanimljivo: uskoro Steyer-Mark Cuvée u Iloku, a Hiša Traminca na – Principovcu!

Naravno, riječ je o trećem Festivalu Traminca koji je najavljen za 21. i 22. svibnja 2021., inicijator i jedan od glavnih organizatora osječki publicist Željko Garmaz javio je da se od tog termina ne odustaje! Krepát, ma ne molát!, što bi rekli Istrani, koji nemaju Traminac ali imaju zato Muškat momjanski – upravo ove godine planiran da poteče na radionici Gostujuća aromatična sorta,  sada uvedenoj na spomenutoj manifestaciji u našem najistočnijem gradu. Kako sam i objavio na blogu u Kronici SVIJET u ČAŠI – 03.2021, početak priredbe je 21. svibnja sa svečanom večerom s Michelinovom zvjezdicom  Goranom Kočišem, a izlagački dio i radionice su dan poslije.

Kad govorimo o Tramincu, on ni opsegom a ni popularnošću (još) nije sorta za koju bi se moglo reći da značajnije općenito predstavlja Lijepu našu, ali zato svoju vrlo značajnu oazu ta sorta ima u iločkom području, određenu važnost ima i za Đakovo. Po najsvježijim podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, Traminac se u Hrvatskoj prostire na ukupno 238,86 hektara. Gdje on svojom zastupljenošću stoji u  nas u odnosu na druge kultivare vinove loze moguće je vidjeti na početku ove Kronike, u prilogu Hrvatska na dlanu. Po nekim procjenama, a jednu mi je iznio Željko Garmaz, osječki novinar koji mngo putuje i obilazi vinare kako u Hrvatskoj tako i u okolnm zemljama, u nas se nešto intenzivnije Ttramincem bavi oko 60 vinskih podruma, iz Garmazovog iskustva u Iloku u Srijemu ih je 15, u Baranji bi ih bilo oko sedam, kao i u Kutjevačkom vinogorju, Đakovo i Trnava navodno ih broje  oko četiri (po tramincu je znan podrum Đakovake nadbiskupije!), u Moslavini bi se, po Garmazu, moglo spomenuti dvojicu, u Međimurju četvero, u Hrvatskom zagorju osam ili devet vinogradara-vinara, na Plešivici možda čak šestero….

Danilo Steyer

Posebno emotivna radionica vezana uvelike i uz traminac trebala bi u Iloku biti ona posvećena enologinji Veri Zimi koja je nakon 17 godina rada u Iločkim podrumima nedavno otišla u mirovinu.  Radionica s posebnim značenjem je svakako i ona što će je voditi slovenski Kralj Traminca Danilo Steyer, koji ima 10-godišnje iskustvo u organizaciji  Festivala traminca u Deželi.  Novinar Ivo Kozarčanin priprema radionicu na temu Ledene berbe Traminca. Svoje pak tramince u amber odnosno  jantarnoj verziji posebno će predstaviti Srđan Barić iz Križevaca (Anarhist) i Dominik Jagunić s Plešivice. Premijerno će s tramincem nastupiti Kutjevčanin Sontacchi. Bruno Graberšek najavio je radionicu s tramincima koji se proizvode po pravilima što im onda jamče eko-certifikat. Publicist Tomislav Ivanović iz Beogada održat će izlaganje o tramincima s Fruške Gore. Francuz Marc Tempé trebao bi predstaviti neke alzaške tramince, a talijanski sommelier Luca Gardini tramince Alto Adigea odnosno Južnog Tirola.

S ocjenjivanja traminaca za Festival traminca u Iloku. Komisija br. 1 sommeliera Marija Mestrovića, voditelja zagrebačkog restorana Kaiser gdje je bila degustacija. Dolje: komisija 2, Željka Bročilovića Carlosa (suhiucasi)

A za uvod u atraktivan mjesec traminca izabran je datum 3. svibnja u Zagrebu – riječ je o međunarodnom ocjenjivanju vina od sorte Traminac (uz hrvatske tramince očekivani su i oni iz vana, a uz hrvatske ocjenjivače također i oni iz vana), kao mjesto degustacije određen je restoran Kaiser što ga na Kajzerici vodi znani zagebački sommelier Mario Meštrović. Određena su bila dva stručna žirija sa po pet degustatora uključujući i predsjednika grupe, covid19 se na žalost umiješao i pomrsio račune, s popisa kušača u posljednji je čas eliminirao isprva predviđenog, također znanog zagrebačkog sommeliera, predavača na tečajevima Hrvatskog sommelier kluba Darka Lugarića. Svijet u čaši zavirio je na degustaciju i zatekao sljedeće ocjenjivače: Franju Francema, Ivanu Puhelek, Krešu Ivančića i Slovenca Brunu Gaberšeka koji su radili pod vodstvom Marija Meštrovića, dok su drugu ocjenjivačku komisiju, pod vodstvom Željka Bročilovića Carlosa, činili Saša Špiranec i Ivo Kozarčanin iz Hrvatske, te Igor Luković iz Srbije i Zoltan Gyorffy iz Mađarske. Na provjeri su bili ukupno 84 uzoraka iz Hrvatske i tri uzorka iz Mađarske. Među tih 87 vina našlo ih se sedam rađenih uz (dužu) maceraciju popraćenu alkoholnom fermentacijom, a zgodno je spomenuti i to da su se među 87 traminaca našli i oni što izlaze iz podruma pod imenom i prezimenom dviju popularnih osoba, konkretno pjevača Dražena Zečića i glumca Zlatka Ožbolta! Obvezni uvjeti za sudjelovanje na ovome ocjenjivanju, izjavio je jedan od glavnih organizatora ocjenjivanja Željko Garmaz,  bili su to da se vino finalizira do butelje i to da pri izlasku iz podruma ima svoju etiketu koja govori o njegovu identitetu. Kao prag za zlatnu medalju određen je bio minimum od 90  bodova, za platinastu medalju trebalo je skupiti najmanje 95/100 bodova. Ocjenjivanje sam napustio malo prije kraja, do tog trenutka kad sam otišao isplivalo je sedam etiketa okićenih platinastom medaljom…♣

LAUBA 2021: NOVI DATUM i MJESTO – Pandemija remeti planove: tradicijski Lauba Grand Tasting, dosad održavan u znanom zagrebačkom prostoru Lauba i za 2021. svojedobno najavljen za kraj travnja i početak svibnja, premješten je i datumski i lokacijski. Organizator – tvrtka Vinart, obznanio je da su novi termini 3. i 4. lipnja, a novo, u epidemiološkom smislu prikladnije  mjesto trebao bi biti otvoreni prostor sa sjeverne strane zagrebačkog Muzeja za suvremenu umjetnost. ♣

Tri izazova iz jugoistočne Europe

TRNJAK POSLIJE PLAVCA, a PRIJE VRANCA – Posložilo se, dosad, i bolje nego što sam se još do nedavno usudio i zamisliti: nekako taman uz moju objavu, u izdanju Kronike SVIJETA u ČAŠI za ožujak 2021,  te tekstova o Plavcu malome i o intrigantnome trisu iz jugoistočne Europe s članovima Plavcem malim, Trnjakom i Vrancem,  održano je, u Vinskome klubu u Zagrebu za grupu vinskih novnara i sommeliera-ugostitelja, kušanje nekih 37 dalmatinskih plavaca, a ubrzo potom, uoči izlaska Kronike SVIJETA u ČAŠI za travanj 2021, priređena je, za struku i u istome prostoru, degustacija petnajstak trnjaka, što iz Hrvatske što iz Bosne i Hercegovine. I odmah se počelo raditi na organizaciji organoleptičkog vrednovanja vranaca!

O kušanim plavcima smo već moji kolege i ja objavili dojmove, što se tiče trnjka složni smo u tome da se predstavio na vrlo visokom nivou, a za vrance, s kojima smo se imali lijepih prilika družiti lani i predlani i u Crnoj Gori i u Makedoniji, uz međunarodni praznik Vranca u listopadu, ali i na nekoliko prezentacija u Metropoli – ne sumnjamo da će oduševiti…

Trnjak, kojega prati glas da kroz vegetaciju do berbe lijepo nakuplja slador (alkohol, snaga, toplina; maligani od 13,5 vol% naviše, većina vina bila je s 14,5 do 15 vol%) ali i da istodobno uspijeva sjajno zadržati kiseline (svježinu), pokazao je monumentalnost – gustoću, visoku koncentriranost, ekstraktnost, potentnost,  uzorci i iz Dalmatinske zagore i iz Hercegovine odisali su mineralnošću, ali u aromatskome smislu oni iz Dalmatinske zagore bili su nešto uvjerljiviji u izričaju voćnosti, dok su oni s hercegovačkoga krša bili jači u izričaju prosušenog voća, začinskog bilja i kamena. Vina na ovome kušanju pokazala su se uglavnom unutar jedne stiliastike, tek jedno je malo pobjeglo, u smislu dosta izražene slatkoće i aromatikom u pravcu naglašene prosušenosti grožđa.  Kao i uvijek u grupi uzoraka, neki su se predstavili kao više zreli i razvijeni, profinjeni i elegantni, a neki kao tek na putu da to postignu, napomenuti tu valja da je na ovoj degustaciji bilo trnjaka – koji, inače, traži duže dozrijevanje i odležavanje u kojemu se i dodatno razvija – iz različitih godina berbe, od daleke 2012. pa do recentne 2020, dakle  neki uzorci ne nalaze se još na tržištu, štaviše nekima trebaju još godine dok budu spremni za izlazak a poslani su nam tek kao informacija da postoje i da se bolje upoznamo s time kako se trnjak kao vino razvija kroz vrijeme. Ovo u zagrebačkom Vinskom klubu nije bilo i ocjenjivanje vina za vinska vodiče.

Krešimir Šesnić, Darko Lugarić, Saša Zec, Branimir Turk, Tomo Jakopović, Ivo Kozarčanin, Miro Barec, Domagoj Jakopović Ribafish (suhiucasi)

Evo i manekena-sudionika u reviji, a redosljed na svoj način daje naslutiti dojmove što su ih oni najbolji izazvali kod kušača.

NUIĆ 2012; ŠKEGRO Carsus Trnjak 2017; NUIĆ 2017;  NUIĆ 2016; GRABOVAC Trnjak riserva 2017; GAŠPAR 2020; GAŠPAR 2019;  PILAČ 2017;  FRANIĆ 2019;   Ivica RADALJ  2018; FRANIĆ 2015;  FRANIĆ 2017;  NUIĆ ROSÉ 2019

Kao najsjajnije zvijezde toga dana iskočili su Trnjak 2012 od Nuića i, od mladih, Trnjak 2020 barrel sample od Gašpara,  a kao zvijezda pak na tanjuru bio je gulaš od mesa Enjingijevih angusa (Vrutak!) kojega je dan prije majstorski pripremio Ivo Kozarčanin.

Novo iz Pupitresa

BILJEŠKE o VINU –  Limitirano izdanje od samo 400 kopija, ručno šivane korice od eko-kože, dva u jednom: detaljan vodič kroz kušanje vina i radna bilježnica za impresije – novi poslovni pothvat zagrebačke sommelierke Jelene Šimić Valentić koja je, nakon dugog razdoblja rada u visokom ugostiteljstvu u Metropoli, prije nekoliko godina postala vlasnicom i voditeljicom danas poznatog  wine-bara Pupitres u središtu glavnoga grada Lijepe naše, cijenjenog među ljubiteljima plemenite kapljice kako po bogatom izboru etiketa za kušanje tako i po vrlo kvalitetnim vinskim radionicama – dosad ih je bilo više od 800! – u Jeleninoj režiji.

Bilješke o vinu nova su priča poznate sommelierke Jelene Šimić Valentić, limitirana edicija od 400 komada (cijena 295 kn) za sada jedinstvenog vodiča kroz kušanje vina koji se sastoji od dva dijela. U prvome je detaljno naznačen kako opisati, a u drugom, rezerviranom za zapis impresija na bazi osobnih osjećaja, ima mjesta za popratiti čak 200 vina. Nećete pisati samo o boji, mirisima i okusima, zabilježit ćete gdje ste i s kim ste kušali vino, jer to je, kaže Jelena, jednako važan podatak. Vino je emocija, važno je zabilježiti kako ste se osjećali dok ste ga pili, i na taj način otkrit ćete njegovu novu dimenziju, veli Jelena.

– Ovom knjigom u kojoj je uz ocjene vinima te opise vina moguće, s obzirom da ima dovoljno mjesta, zabilježiti i to s kime se u društvu vino degustiralo željela sam pokazati koliko je važno voditi ozbiljne i detaljne bilješke o vinu, koje je ne samo piće nego i emocija. Tako se fokusiraš na vino, usavršavaš se, nepce postaje sofisticiranije, okus istančaniji, doživljaj je dublji – ističe Jelena.

Na ideju o knjižici Jelena je došla lani u vrijeme punog naleta pandemije, zbog koje je njezin mali bar sa četrdesetak mjesta zbog epidemioloških mjera više zatvoren nego otvoren. Na vinskim radionicama primijetila sam da ljudi vole zapisivati impresije o vinima koja su pili, pogotovu ako su njima oduševljeni. Traže po torbama rokovnike, pišu po salvetama, vole papir, iako živimo u digitalnom vremenu, otud zamisao o knjižici, dodaje Jelena kojoj je vino velika strast i koja se dakako posebno veseli tome što ima naznaka da bi se mjere Strožera mogle ublažiti i da će njen wine bar u Frankopanskoj od sredine lipnja proraditi opet punom parom.  ♣

Abeceda vina

BAKHOV POZDRAV IZ HRVATSKE – Zagrepčanin Zoran Lutz, vrlo neumorni umirovljenik iz redova grafičara, vjerni podanik boga Bakha, posljednjih desetak godina otkako je zatvorio svoje poduzeće Arakart  za tiskarske usluge i dalje je vrlo aktivan u izdavaštvu, s time što se fokusirao na temu vina i duboko koncentrirao na kreiranje informativno-poučnih publikacija te raznih reklamnih brošura posvećenih plemenitoj kapljici.  U okviru svojega hobija i u suradnji s tvrtkom Indugraf koju vodi njegov prijatelj  krenuo je najprije u osmišljavanje vinskih kalendara, a, nakon što se zbog bolesti sa scene povukao znani naš vinski pisac Srećko Ljubljanović i prestao s izdavanjem svog Vinskog vodiča, Lutz je, smatrajući da vino kao simbol hedonizma, plemenitosti i gospodarstva te kao obilježje Lijepe naše zavrjeđuje bolju promociju i na edukativan način kvalitetno približavanje široj javnosti, pa je i sam jače zapeo u toj aktivnosti.

Lutz je svake godine kroz posljednje desetljeće objelodanio vinski kalendar s fotografijama grozdova autohtonih hrvatskih kultivara, s različitim kratkim objašnjenjima o sezonskim radovima u trsju, s popisom vinskih praznika i s popisom godišnjih događanja na hrvatskoj vinskoj sceni. Onda je krenuo u osmišljavanje i objavu manjih brošura na temu vina s fotkama i s opisima vinskih kultivara, popisom vina, savjetima oko sljubljivanja vina s jelom. Uglavnom, zamslio je da s vremenom njegov postojeći projekt preraste u nešto što bi na popularan i zabavan i praktičan način širilo kulturu vina i bilo i svojevrsna turistička promidžba i vina i eno-gastro i turističke Hrvatske.  Plan mu je knjižicu, koja bi izlazila svake druge ili treće godine, unaprijediti novim prikladnim sadržajima, primjerice prezentacijama pojedinih hrvatskih vinogradarskih područja, dodavanjem popisa i adresa proizvođača vina i vinoteka, dakako popraćeno s jezgrovitim opisom vinskih podruma odnosno (malo)prodajnih punktova,  i pretvoriti je u svojevrstan praktičan mini-vodič eno-gastro Hrvatskom.  ♣

Neki novi Bakhovi djelatnici…

Iwek Kozarčanin (sasvim desno), Josip Barundić Vina Barun, Drago Prstac i Tomo Jakopović

OD NOVINARSTVA DO MANZONIJA – Poznati zagrebački novinar Ivo Kozarčanin, s novinarskim iskustvom u izdanjima novinske i nakladničke kuće Vjesnik te potom i iz najčitanijega 24sata, Bakhov sin s nadimkom, te autor knjigice Škola vina Bakhova sina sadržaja tipa vinske abecede, nakon što je prešao u slobodnjake pera, ovih dana eto postao je, ne zatvarajući vrata žurnalizma, na neki način opet početnik, konkretno otvorio svoj novi start – kao nezavisni vinogradar, s ciljem da postane šampanjer. Upravo posljednjeg dana travnja na svom Iwek-bregu, zapravo Gizniku i mikrolokaciji Rupica ponad Samobora posadio je, uz pomoć pajdaša iz vinske branše – zagrebačkog sommeliera Tome Jakopovića te Josipa Barundića Baruna i njegova Strikana Drage Prstaca  (prikladno prezime baš uz kvalitetan pjenušac!) iz kardinalskog sjedišta Krašića, u devet redova nekih 180 cijepova sorte Manzoni, cilj je Iweku grožđe pretvoriti, klasičnom metodom drugog vrenja u boci, u Iwekov Bubbly brzut na tur.  Do prvog gutljaja tog bubblyja u punoj formi trebat će pričekati najmanje osam godina, naime Iwekove ambicije su visoke i traže i vrijeme, najprije svakako četiri godine do prvog roda za bazno vino, potom nakon šampanjizacije baze i najmanje tri godine dozrijevanja pjenušca u boci na finom talogu prije degoržiranja pa potom barem još godinu dana odležavanja u butelji nakon degoržiranja. ♣

Tomislav Tolušić

IZ CARSTVA POLITIKE u RAJ BAKHA – Donedavni ministar poljoprivrede RH Tomislav Tolušić izlaskom iz visoke politike ušao je visoko u vino! Bez vinograda, zasad, međutim i bez improvizacije. Grožđe u ovome trenutku, istina, otkupuje, ali oko odabira sirovine i oko prerade pomaže mu iskusna enologinja Ivana Nemet, koja je po vinskim pitanjima radila u Feravinu i u PP Orahovici. Tolušić kod Virovitice, gdje ima vinaski podrum, za sadnju vinove loze priprema nekih tri do četiri hektara terena! Njegova vina već su u prodaji, a nudi graševinu, sauvignon, chardonnay (sur lie), te crnjak, mješavinu najvjerojatnije od merlota, cabernet sauvignona i cabernet franca, rađenu u – amforama! ♣

Miroslav Škoro – političar

S VEDRIM NOTAMA i GRAŠEVINOM u ARENU POLITIKE – Slavonac Miroslav Škoro okušao se kao glazbenik i pjevač, čuvar ravnice (Ne dirajte mi ravnicu…) potom i kao vinar, i to s graševinom iz vinograda u Kutjevu i nastalom bistrom glavom i vrijednom rukom enologinje Josipe Andrijanić, znane pod nadimkom Cipelice lutalice. Onda je Miroslav velike ambicije počeo pokazivati u politici. Postao je vođom oveće oporbene stranke, kad nije prošao u borbi za fotelju na drugim visokim političkim instancama, krenuo je u lov na sjedalicu gradonačenika Zagreba. Sredinom svibnja nakon izbora vidjet će se kako će taj lov završiti i hoće li apetite zadovoljiti – tek možda povratkom u ravnicu… I Osijek i Đakovo imaju lijepe katedrale… ♣

Show&Winebusiness: I KYLIE MINOGUE PODLEGLA DIONIZU – Još jedno ime iz svijeta poznatih i popularnih uključilo se u vinski biznis. Riječ je o pjevačici Kylie Minogue, koja je upravo promovirala i svoj novi pjenušac, riječ je o proseccu proizvedenome od 85 posto sorte Glera i 15 posto Pinota crnog, u znanoj vinskoj kući Zonin u Gambellari u Venetu. Kylie se uključila u vinski segment proše godine, i pod brandom kylieminoguewines preko londonskog distributera vina Benchmark Drinks do sada je već uspjela plasirati ukupno milijun butelja! Na slici je Kylie doduše s crnjakom, snimka je napravljena dok je još vladao zimski režim pijenja vina, sad kako je zatoplilo i kako idemo prema još toplijemu dolazi red na lepršavi ružičasti prosecco… Hoćemo li Kylie vidjeti s tim njenim pjenušcem uskoro – točnije 11. lipnja 2021, na Terasi Oleander zagrebačkog hotela Esplanade, na petom festivalu pjenušaca u Zagrebu, u organizaciji Marije Vukelić i Nine Levičnik?

U Kylino vinsko stado spadaju još dvije etikete roséa iz francuske Provence, jedan sauvignon iz vinogorja Côtes de Gascogne, jedan španjolski pjenušac cava, zatim merlot francuske apelacije Vin de Pays d’Oc, kao i australski Margaret River Chardonnay, u fazi kreacije sad je još jedan australac, Yara Yara Pinot noir. ♣

Prisjećanje na nekadašnje glazbene dane…

Miroslav Papić Pajo

SJETNO, UZ – BACH(us)OVU TOCCATU! – Zagrepčanin Miroslav Papić, generacija 1941., preživio, i ne znajući za to!, drugi svjetski rat, u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća glazbenik, poslije s dva desetljeća rada u svojstvu inžinjera strojarstva u oil & gas businessu u Sirte Oil Company u Gadafijevoj Libiji, a sada dobro stojeći penzić s kućama u podnožju Medvednice i na Hvaru, računa i na, oslanjajući se na glasovitog Dantea, novi životni krug, još ni iz daleka zadnji, Deveti!, a koji treba uslijediti sada nakon vladavine terora Covida 19. Majstor Papić, koji je u Libiji postao zahvalan tamošnjem crnome zlatu a nakon boravka na Hvaru navikao se,lako, na drugo crno zlato – naravno, plavac mali crni!, očekuje, dakako, da taj novi krug bude, jooooooj, dakako – dobar i dugotrajan!

Naširoko znan kao Pajo, u neka davna vremena prije nego što ga je obrlatila svemoćna nafta osnovao je i, kao trubač, vodio sastav Soul Sound Band, koji je žario i palio na popularnim plesnjacima u zagrebačkom Tucmanu u neposrednom susjedstvu HNK-a što bi završavali znakovitom i za natalitet Hrvata obećavajućom najavom završne skladbe te večeri – Zadnji ples, zadnji dogovori… A onda je SSB, znam jer sam jedan od rijetkih svjedoka, dakle dragocjen!, pretvorio u grupu Clan sa zvijezdom u nastajanju – Rajkom Dujmićem Limom, poslije alfom i omegom Novih fosila, danas legendom.

Bachova Toccata i Fuga u D-molu, grupa Clan: Papić, Mažuran, Štimac, Žilih (stoje), Dujmić Lima i Kezele Jull. Može se poslušati preko Youtubea

Uz opus s Fosilima s kojima je osvaja publiku, sjajni Lima je ljubiteljima glazbe ostavio, i u nekom drugom žanru, istinsku muzičku poslasticu – aranžman i nastup na Clanovoj snimci Bachove Toccate i Fuge u D molu. Uz Limu na klavijaturama (Hammond) i Paju na trubi, Bacha nam u jazz-rock stilu i pod paskom legendarnih urednika Vanje Lisaka i snimatelja Radana Bosnara, donose Boris Žilih – tenor-saksofon, Mato Šantek – trombon, Ante Mažuran na gitari, Branko Kezele na basu i Zdravko Štimac za bubnjevima.

Bogme, vrijedi to poslušati, i te kako!!! Svakako uz čašu ekstra vina neke starije berbe prikladne za meditativne trenutke, mogao bih spomenuti Plenkovićev Zlatan plavac neko vrijeme Grand cru a sada Grand Select, Tomčeve Amfore od prije 10 godina, Korakov syrah iz 2009, ali i Rajnski rizling 2009 i 2011, međutim i RR u potrazi za nekim starim vremenom iz 2015, Krauthakerove merlot i cabernet sauvignon od prije desetak godina, Claijevu Malvaziju Sveti Jakov, Gran teran od Coronike…  ♣

Rekonvalescent Gianni Morandi lijek za oporavak je našao u – brunellu!

BRUNELLO KAO LIJEK – Prošlo je doista mnogo godina od vremena kad smo i u Hrvatskoj rado pratili talijanski festival zabavne glazbe u Sanremu i vremena kad smo svako malo i na valovima naših radio-stanica slušali Giannija Morandija. Taj pjevač iz Bologne nije više onoliko eksponiran I u žiži kao prije, ali ne bi se moglo reći da mu je popularnost baš jako opala, tà on na Faceboku ima 1,2 milijuna sljedbenika! Neko vrijeme u ovom najnovijem periodu nije se, pa ni virtualno, pojavljivao u javnosti, ili barem ne mnogo, jer popravljajući nešto u vrtu obiteljske kuće teško se ozlijedio i zbog opeklina završio u bolnici. Ovih dana vratio se s odsluženja bolničkog roka, i očito dobro raspoložen uslikao se za Instagram da svojim obožavateljima objavi come back pa i da se pohvali novim lijekom koji troši nakon izlaska izbolnice, a to je – Brunello PianRosso ugledne montalcinske kuce Ciacci Piccolomini d’Aragona! Lijek izvrstan, bila je o njemu i recenzija u Svijetu u Čaši, nakon što ga lizne i gucne svatko bi poželio malo dužu kuru i dvostruko ozdravljenje ali – maloprodajna cijena tom lijeku je (doduše sigurno ne i za Morandija) upućuje na to da ga je ipak nužno uzimati ga u apotekarskoj količini!…   ♣

Visoka gastronomija i ljekoviti tretmani na bazi potpuno prirodnoga

Ekskluzivni hotel Al Hambra

LOŠINJSKA AL HAMBRA SA CHEFOM s DVIJE MICHELINOVE ZVJEZDICE – Slikovita uvala Čikat ovoga proljeća podiže doživljaj luksuza i hedonizma na još višu razinu te se potpuno jedinstvenim konceptom gastronomskog i wellness doživljaja svrstava uz bok vodećim svjetskim luksuznim hotelima. Raskošni Boutique Hotel Alhambra, uvršten u Top 10 najboljih hotela Europe, inače dio luksuzne kolekcije prestižnog brenda Lošinj Hotels & Villas, predstavit će iz Švicarske gostujućega chefa Christiana Kuchlera, nagrađenoga dvjema Michelinovim zvjezdicama i sa čak 18 Gault&Millau kulinarskih kapica. K tome, ovaj lošinjski brend predstavit će i ekskluzivni novi koncept s potpisom vodeće međunarodne konzultantice za spa i wellness Melisse Mettler.

Chef Kuchler

Za cjelovitost luksuznog iskustva tijekom svibanjskog boravka na otoku Lošinju, SPA i wellness direktorica za brend Lošinj Hotels & Villas te vodeća međunarodna konzultantica za luksuznu spa i wellness ponudu Melissa Mettler osmislila je potpuno novi koncept u jedinstvenoj zoni Cube Spa Alhambra, koji se temelji na prirodnom nasljeđu i ljekovitosti otoka. Ljekovite terapije i spa tretmani inspirirani biljnim svijetom otoka vitalnosti u zadivljujućem okruženju lošinjskih borova, ekskluzivna ceremonija čaja uz uživanje u bogatstvu lokalnoga bilja te jedinstvena masaža koju educirani terapeuti izvode s povezom na očima uz taktove svjetski poznate Bečke filharmonije, samo su neki od mogućih i neponovljivih doživljaja lošinjskog programa. ♣

______________________________

S vedrije strane

Travanj baranjske kuhinje: PRIGOTAVLJANJE AUTENTIČNIH JELA! – Baranja je pozvala goste, da si dobro omaste brk! Istodobno, Svijet u Čaši je preporučio: Pazite dobro da svaki zalogaj ode na pravo mjesto!

Svakog aprilskog vikenda pa do 2. svibnja u Baranji su se širom otvarala vrata seoskih domaćinstava na kojima su domaćini gostima željnima znanja otkrivali opće vještine i male skrivene tajne u prigotavljanju autentičnih baranjskih jela!

Na radionicama predviđenim za po 25 najbržih hedonista bilo je moguće upoznati se s time kako se rađaju izvorni perkelt od soma, štuka u mundiru, grah u ćupu i druge regijske I lokalne delikatese. Zainteresirani su se trebali (pri)javiti na punktovima Visit Baranja, Turistička zajednica Općine Bilje – Kopački rit i Visit Slavonia Baranja i na Facebooku  Mjesec baranjske kuhinje

Radionice su bile zamišljene tek kao uvod: organizator je odlučio da za najširu javnost u potpunosti rasvijeli baranjsku gastronomsku baštinu tako da je, uz spomenute radionice kao pozornice prikazivanja izvornih načina stvaranja raznih lokalnih jela, u ponudi predvidio i obilazak baranjskih restorana zadatak kojih je pak bio da ta ista stara jela ponude u novom, modernom ruhu. Da doživljaj na licu mjesta te sjećanje budu bogatiji, planirano je da barem dio osoblja objekta gdje je događaj bude u raskošnim baranjskim narodnim nošnjama.

Po službenom rasporedu bilo je određeno da manifestacija Mjesec baranjske kuhinje počne u subotu 10. travnja na Planini Gajić kod Filipa Golubova Cara, posljednjeg baranjskog gajdaša, te značajnog čuvara šokačke tradicije.  Uz paprikaš od pijetla (pitla) trgalo se trgance, razvlačilo lokšice, motali čikovi… Dan poslije na imanju Galić u ribarskom selu Kopačevu kao zvijezda je bio najavljen šaran na rašljama.  Evo službenog rasporeda događanja do kraja: PERKELT OD SOMA – Vinarija Gerštmajer, Zmajevac  ⦁  GOLUBOVI s TRGANCIMA – Seljačko domaćinstvo Kalinka, Gajić  ⦁  FIŠ PAPRIKAŠ Vinarija Alexandar, Kamenac ⦁  GRAH U ĆUPU –  Asztalos keramika, Suza ⦁ GUŽVARA S MAKOM i GUŽVARA S ORASIMA –  Seoski turizam Lacković, Bilje ⦁  GULAŠ OD DIVLJAČI Tri mudraca, Karanac  ⦁  ŠTUKA U MUNDIRU  –  OPG Čudesna šuma – Romulić, Bilje…   ♣

Chefovi mađioničari: MENU, NEŠTO MALO DRUKČIJE… –  Cjenovno povoljniji škampi, malo krepkije ribice, patka za vegetarijance, zabranjeno voće za desert, vino na dohvat  ruke…… Preporuke chefova Kvragića i Zlatkova.  ♣

Istarsko cjepivo na zagrebačkom Jarunu!

BENVENUTI (Dobrodošli!)! CORONA GRANDE KAO GLAVNA ZVIJEZDA!Ovaj vikend vikend je cjepljenja. Stožeri i liječnici uoči 1. svibnja objavili su: samo u petak u Zagrebu je cijepljeno oko 20.000 osoba. Glavno cjepilište Metropole je, zna se, na prostoru Zagrebačkog velesajma. Astra-zeneki odzvonilo je, sve veći je broj sretnika koji se, ne skrivajući olakšanje, hvali ulaskom u prestižno društvo Pfizera…

U susjedstvu ZV-a kao zdravilište je, 200 posto epidemiološki sigurno, proradila plaža jezera Jarun. Sunce k’o naručeno! Ambijent topao, prirodna proizvodnja vitamina D u punom zamahu. Predviđeno je da nazočni budu stalno u pokretu jer to je sportski, a nekoliko sjedalica rezervirano je bilo za one s eventualnim nus-pojavama.

Benvenuti Nikola i Albert na zagrebačkom Jarunu

Cjepljenici, uglavnom iz rizičnih i nužno privilegiranih, prioritetnih skupina – novinari, osobe bliske ugostiteljstvu i turizmu, poneka starija osoba. Naručeni, strogo protuepidemiološki, u dvije grupe, za dolazak, konkretno, u 15 i, potom, u 17 sati. Naravno, uz upozorenje: držite se, obvezno, termina za koji ste potvrdili dolazak. Na dolasku prijavak, mjerenje temperature, pričest finim malim zalogajima prigotavljanima na licu mjesta, zamišljenima da pomognu stvaranju ugodne atmosfere cjepljencima. Zakuska je obuhvatila i nekoliko sirupa – jedan ružičasti i jedan bijeli na bazi istarskih autohtonih ljekovitih sirupnih sorata i jedan crveni na bazi četiri sorte iz četiriju zemalja – Hrvatske, Italije, Francuske i Španjolske. Za zajamčeno smirenje – naime cjepljenike je trebalo psihički i psihološki odgovarajuće pripremiti za dobivanje vakcine – osigurana je i ugodna diskretna glazba uživo.

Svakako – jedinstveno cijepljenje, ovo na Jarunu u Zagrebu! Cjepivo – hrvatske proizvodnje! Napunjeno u nešto veću bočicu od onih od Pfizera i drugih bjelosvjetskih marki, naime ovo cijepljenje se obavlja s većom dozom od one propisane za druge vakcine, i nije potrebno na repete čekati osam i više tjedana.

Riječ je o cjepivu Corona Grande proizvedenome 2016. godine, te prije službenog izlaska u javnost – a to je eto bilo upravo tog petka potkraj travnja u Metropoli – gotovo pet godina ispitivano je, i nije pokazalo neke osobite nus-pojave osim potrebe za sjedenjem i opuštanjem na sjedalici odmah nakon cijepljenja…

Coronu Grande osobno su na Jarunu predstavili specijalisti oinos-medicine i tvorci cjepiva Nikola i Albert Benvenuti iz Kaldira. Pohvale braći Benvenuti i organizatoru ovoga okupljanja na Jarunu – zagrebačkoj tvrtki Vinart, jer na Jarunu na pressici i prezentaciji za novinare od kojih javnost očekuje ne tek informaciju (što nerijetko, ako je štura, bude zapravo reklama!) nego i objašnjenje proizvoda, zajedno su se pobrinuli da nama info-medijima kao prenositeljima vijesti predočenjem i specifikacije pomognu upoznati šire pučanstvo s onime čemu je namjena da završi u našem organizmu.

Corona Grande 2016 – Od kasnije pobranih i, poslije, još i dodatno kroz tri mjeseca, prosušivanih Malvazije istarske i Muškata bijelog te, s manjim udjelom, rijetke lokalne Ulovine, uzgajanih na pozicijama s nazivima Corona Grande i San Salvatore. Godište 2016 pamtit će se u Istri kao jedno od najboljih posebice za ovaj tip proizvoda, naime izmjena padalina i sunčanih perioda bila je redovne i uravnotežena. Vegetacijski razvoj u toj godini iz udžbenika omogućio je biljkama razvoj bez stresa te potpunu harmoniju kiselina i sladora u punoj zrelosti. Kasnije je prosušivanjem taj balans samo dodatno naglašen. Unatoč izraženoj slasti lijepo je očuvana svježina. Trganje je obavljeno u terminu od 10. do 15. rujna 2016.

Dr. Nikola s bočicom Corone Grande u desnoj ruci

Tehnički podaci: Područje: Istra, Motovun, Corona grande (Malvazija, Ulovina), San Salvatore (Muškat) ⦁ tip tla: fliš (bijela zemlja s laporom s vrlo malim udjelom gline) ⦁ Nadmorska visina: od 330 do 400m ⦁ Starost nasada: od 2000. – Muškat, od 2003. – Malvazija, i od 1946. – Ulovina ⦁ Omjer: malvazija 60%, muškat bijeli 35%, ulovina 5% ⦁ Prinosi: 6 tona/hektar ⦁ Tip berbe: ručna ⦁ Prerada: prosušivanje ploda prirodnim putem u natkrivenom i otvorenom prostoru u trajanju od tri mjeseca. Potom maceracija i početak fermentacije u trajanju od 10 do 15 dana, vrenje potaknuto divljim kvascima. Slijedili su prešanje i, potom, višemjesečni nastavak fermentacije u čeličnom tanku pri temperaturi od 10 do 13 °C ⦁ Dozrijevanje: godina dana u čeličnom tanku, nakon ounjenja u boci odležavalo godinu dana. ⦁ Analitički podaci: 12,5 vol %, ukupna kiselinost 6,1 g, neprovreli slador 135 g, pH 3,38

Treba još reći i to da se od početka pandemije protiv corone kao protuoružje preporučivao crni serum GranTeran Coronica, ali vjerojatno zbog ograničenih, manjih proizvedenih količina a prevelikom potražnjom s njime se, pogotovu onda kad se kroz dugi period u Istri bilježila jako povoljna epidemiološka situacija, nisu činili osobiti napori da se cijepljenje njime proširi i na druge naše krajeve, smatralo se da je bolje da zainteresirani cjepljenici po taj sirup dođu osobno u Istru, oni jače rizični možda da se još i docijepe sirupastim serumom San Salvatore….

Oltar Domovine Benvenuti

Tamo su, u Kaldiru – Benvenuti tutti!, uz Oltar DomoWine! Njega su Nikola i Albert Benvenuti dovezli sada, prigodno, iz svojega Kaldira na Jarun, taj lijepo uređeni objekt krase proizvodi samo od sirovine iz Istre, tek jedan hommage – kroz Caldierosso – ukazan je našoj zajednici Europskoj Uniji, naime u tome su uzorku sirovine također uzgojene u Istri ali globalno znane kao porijeklom iz četiriju južnoeuropskih zemalja – Hrvatske, Italije, Francuske i Španjolske… ♣

ISPRAĆAJ COVIDA19? – Sasvim slučajno, odnekud iz tame povijesti (debelo prašnjavog albuma!) izletjela je fotka iz mladih dana. Bilo je to vrijeme novinarskih početaka i pisanja o glazbi u tadašnjim popularnim tjednicima Vikend i Studio. Vikend je bitno utjecao na to da glazba malo-pomalo bude potisnuta u drugi plan, primarnima su postali ugostiteljstvo i turizam. Ta važna gospodarska kategorija, ali i obiteljsko nasljeđe – po mami, koja je rodom iz ribarskog mjesta Kali na Ugljanu, žilama mi je tekao plavac mali a po tati Istraninu s Pazinštine pak teran, i kako nisam imao plemenitaški pedigre za tako jako plavu krv te kako sam se rodio i živio u Zagrebu morao sam za razrjeđivanje koristiti graševinu! – zaslužni su bili da se pojam gastro-turizam kao predmet moje profesije obogatio znakovitime eno, naglasak je i do danas ostao na Bakhovu nektaru, s time što je nekad jako popularni tjednik Vikend kao radno mjesto zamijenila specijalizirana revija Svijet u Čaši.

Evo, i jedne od najnovijih fotki, još sam – valjda uvelike zahvaljujući antioksidantima crnovinske provenijencije, živ(ahan), a ovim strogim izgledom s borama i sa sugestivnom, jačim vjetrom kreiranom, frizurom borisnom johnsonicom  te hrapavim glasom i prijetećim parolama I feel good… nastojim iz naše Lijepe naše čim prije zauvijek ispratiti taj vražji duet corona&covid19…  ♣

__________________________

_______________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

kroz / through  

 

POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE

Vodič za pametnu kupnju – 04. 2021 – Hints to the smart purchase

Legenda

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s potencijalom odležavanja / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with quite a long ageing potential

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting.

.Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

 –   Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, ipak, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

 – 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti svakako uz hranu/drink with food

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

(mpc/pp: XL) MARANY 2019 – TOMAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: nema službenih informacija/no official information; vjerojatno je riječ o nizu sorata zasađenih u vlastitom vinogradu/probably many varieties planted in the own vineyard • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski, biodinamički)/nature friendly (organic, biodynamic) – službeni znak Eko na etiketi/official Eco sign on the label: ne/no ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 4 tjedna/weeks & alkoholno vrenje/fermentation: amphora (qvevri) • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2000 lit) – koliko dugo/how long: 12 mjeseci/months – filtrirano/filtered: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška, teretna (nepotrebno!) • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO kvalitetno s kzp/quality with the controlled origin • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE is: s oksidativnom notom – tipa orange  • ima kompleksnost • s obilježjem tradicije • drukčije • toplo • s mladenačkim nabojem • rustikalno • s današnjeg, modernog aspekta djeluje kao još nedovršeno • lijepo se pije uz hranu • može trajati – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM maglušasto ■ NA NOSU upućuje na maceraciju s fermentacijom • mineralno • na voćnost, slabije (voće: dinja / sušeno) • na vegetalno/herbalno, diskretno • začinsko bilje/mirodije • na osjet kvasaca – kruha – plemenitog drveta ■ U USTIMA solidno zaobljeno • tanin: živ – malo steže usta • okus slankast – fino gorkast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • gorkastog – dosta dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ • • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina/uncork the bottle one hour before serving the wine • čaša/glass: srednja/medium size one –  tip/type: bordeaux, • 14-15 C

Dalmacija / Dalmatia

 (mpc/pp: XL-XXL) DRAGA RISERVA 2017 – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 450 m • sorta/variety: Kujundžuša,Pošip, Žilavka, Chardonnay, Sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • koliko dugo/how long: 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork – DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dalmatinka zagora, Imotski • suho • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly applied – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE is: ozbiljno • kompleksno • moderno • sadržajno • sočno • dotjerano • skladno • ima eleganciju • dinamično – s nervom • u suglasju sa: tipologijom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije – uz hranu • može trajati – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • slamnato žuto ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno • upućuje na mineralno • na mirodije (slatke), iskazano s mjerom • na osjet maslaca – plemenitog drveta – fino paljenoga/dima, nijansa (osobno bih više volio da je ta začinska nota tanja) – voćnost (plodovi: domaći – bijeli – žuti/ koštićavi – svježi zreli • na floralno (cvijeće: bijelo) • med, dodir  ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • okus sugerira slast – slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • živog – dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: pečena riba, teletina, janjetina…) • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne, • 12-14   ̊C

(mpc/pp: M) POŠIP 2019 Selekcija – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga • sorta/variety: Pošip ■ PODRUM/CELLAR: dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel – 6 mjseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dalmatinska zagora • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly applied • čitljivo/legible: stražnja etiketa slabo, zbog sitnih slova i lošeg kontrasta između boje slova i podloge/the back label badly, to small fonts and to weak colour of the font

VINO je/WINE is: dotjerano • skladno • svježe • dopadljivo • ima kompleksnost ■ IZGLEDOM živahno • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/zeleni – bijeli/koštićavi – jabuka, citrusna nijansa) • mineralno ■ U USTIMA mekano • živo • s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • trajnost u ustima solidna. ■ SERVICE:  ⇑ čaša/glass: srednja/medium size one –  tip/type: bordeaux  10-12C

 (mpc/pp: XXL) MODRO JEZERO RISERVA 2016 – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga, Podvornica • Vučja Draga kosina/slope; Podvornica visoravan/plain • nadmorska visina/altitude: 450 m & 280 m • sorta/variety: Cabernet sauvignon, Vranac Trnjak, Merlot • loze stare/vines old: 12 – 20 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 7000 i 5000 loza/vines per ha • uzgojni oblik/breeding system: guyot & cordon • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski • prinos po trsu/yield per vine: 0,70 kg – 1 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: cca 30  dana/days – alkoholno vrenje: u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • koliko dugo/how long: 24 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 6000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dalmatinska zagora, Imotski • suho • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly applied – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE is: impresivno • ozbiljno • kompleksno • moderno • sadržajno • bogato • gusto – mesnato • vrlo toplo • s karakterom • skladno • na kolosijeku elegancije (traži još vremena!) • dinamično – s nervom • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom/sortama • za piti uz hranu • za pet do šest godina vrlo prikladno i  uz meditaciju • u sponu – može trajati – treba mu ostaviti još vremena u boci, da se razvije do kraja ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – s još ljubičastom nijansom! • (tamno/neprobojno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjerene jačine • lijepo razvijeno ali još  ne i dovoljno • upućuje na mineralno • te na mirodije (slatke – pikantne) i na osjet paljenoga – vanilije – čokolade, iskazano s mjerom ali još uvijek malo nadjačavajući voćnost • na voćnost (plodovi: domaći/plavi, koštićavi, bobičasti) • na vegetalno/herbalno, umjereno ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto – koncetrirano • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankast – fino gorkast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • živog – fino  gorkastog – dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗  ⇒  •   (preporuka za jelo/dish recommendation: stewed red fish, red meat, hard matured cheeses…) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati / uncork the bottle some hours before serving the wine – decanting recommended • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux. • 16-18   ̊C

 (mpc/pp: XL-XXL) TRNJAK RISERVA 2017 – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: iMOTSKI ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga • sorta/variety: Trnjak ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • koliko dugo/how long: 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dalmatinska zagora, Imotski • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly applied – elegant

VINO je/WINE is: kompleksno • moderno • svježe • sadržajno • toplo • sočno • skladno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hranu • može trajati – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci nijansa • ima šanse za duže odležavanje i, pritom, i za daljnji razvoj ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatna • tamno ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na voćnost (plodovi: domaći/ plavi /bobičasti svježi • na vegetalno/herbalno, umjereno • mirodije (slatke), iskazano s mjerom • osjet plemenitog drveta – nijanse paljenoga – na kraju kao da odaje i malo badema ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus slankast – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: crveno meso s roštilja, pirjano, zreli tvrdi punomasni njegovani sirevi ) • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux • 16-18   ̊C

Slavonija / Slavonia

 (mpc/pp: M–L) ŽERJAVINA 2019 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Žerjavina/Zierfandler ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Slavonija Kutjevo • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE is: na svoj način kompleksno • dotjerano • skladno • s mladenačkim nabojem • u špici (koja može trajati) – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci • s obzirom na slanost i lijepu kiselost moglo bi odlično poslužiti kao pomoć sorti ili mješavini sorata kojima bi radi svježine dobro došlo još kiselosti ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žuto ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na na voćnost (plodovi: domaći/zeleni – bijeli / koštićavi – svježe • na floralno (cvijeće: svježe/bijelo • na vegetalno – diskretno • začinsko bilje – s mjerom – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno • okus sugerira slankasto – fino gorkasto – s izraženijom je kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – kiselkastog – srednje dugog završetka ■ SERVICE:  ⇗  • čaša/glass: srednja/medium size one – tip/type: bordeaux, • 8-10   ̊C

 (mpc/pp: M–L) BLAUBURGER 2019 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zlatna dolina, Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Blauburger ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO, Kutjevo • suho/dry • 13,5 vol%

VINO je/WINE is: donekle kompleksno • toplo • sočno • ima karakter • zrelo • skladno • svježe • s dosta živosti • u suglasju sa: tipologijom – sortom/sortama – dobi • lijepo / lako se pije – uz hranu – i na dužu stazu • u špici (koja može trajati) ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko–ljubičasti odsjaj • tamno/neprobojno • već oku sugerira punoću tkiva ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/crveni – plavi / koštićavi – bobičasti – svježi • na vegetalno/herbalno – diskretno ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: uglađen • okus slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – solidno dugog završetka ■ SERVICE:  ⇑ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: predjela poput hladnih narezaka/mlađi i meki sir, finija salama/kobasica, slanina, tjestenine s umakom na bazi mesa, burgeri, svinjetina s roštilja) • čaša/glass: srednja/medium size one  –  tip/type: bordeaux • 14-16  ̊C

—————–SMOTRA: TRNJAK ——————-

S kušanja vina od sorte Trnjak u zagrebačkom Vinskom klubu: uzorci koji su ostavili najbolji dojam

Champion)  TRNJAK 2012 (Ljubuški, Crnopod, 15,5 vol %, suho) – NUIĆ

CARSUS TRNJAK 2017 (Mostar, Ljubuški, Radišići, 14,5 vol%, suho) –  ŠKEGRO

TRNJAK 2017 (Ljubuški, Crnopod, 15 vol %, suho) – NUIĆ

TRNJAK 2016 (Ljubuški, Crnopod, 15 vol %,  suho) – NUIĆ

TRNJAK 2017 riserva (Imotski, 13,5 vol%, suho) – GRABOVAC 

TRNJAK 2020 barrel sample (Vrgorac, 15,5 vol %, suho)GAŠPAR (osobito ugodno iznenađenje s obzirom na još posve mlado vino, uzorak iz bačve)

 

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: