Archive | Odasvud pomalo /A bit from everywhere RSS for this section

SVIJET u ČAŠI – 01.2019 -WORLD IN a GLASS

     KROZ /THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________________________________________

Sajmovi, festivali: WineOs 2019

            GODINA JE POČELA u OSIJEKU – Još se nismo kako treba uživjeli u novu godinu, a eto 2019. je – već 11. i 12. siječnja – krenula žestoko, sa sajmom vina WineOs u Osijeku, u Gradskom vrtu, u objektu Muzej okusa, u lijepo uređenome prostoru svojedobno zamišljenome da bude ekskluzivni osječki restoran a onda, malo-pomalo, s vremenom, korištenom i na način da bude poprište za prigodne eno-gastro manifestacije šireg opsega. Sajam WineOs ove godine proslavio je prvi jubilej – petu godišnjicu održavanja.

Ove godine manifestacija je održana u Muzeju okusa u osječkom Gradskom vrtu

Publika odmah na otvorenju, te ubrzo nakon otvorenja

 – U prostoru Muzeja okusa na površini od oko 1000 četvornih metara okupilo se više od 80 izlagača, tj. proizvođača vina, jakih pića i gastronomskih delicija te trgovaca vinom, pićima i delikatesama iz Hrvatske i iz inozemstva. Na sajmu, kojemu su pokrovitelji bili Osječko-baranjska županija na čelu sa županom Ivanom Anušićem i Grad Osijek na čelu s gradonačelnikom Ivanom Vrkićem, uz izlagački dio odvijale su se edukativne radionice za poslovne ljude, trgovce, sommeliere, ugostitelje, novinare i sve ljubitelje vina i gastronomije. Vinske manifestacije koje su u nas zaživjele zadnjih godina već su pokazale da je na ovom području veliki broj ljubitelja dobre vinske kapljice i jednako veliki broj onih koji su spremni i ozbiljno uputiti se u otkrivanje vina, a priredba WineOs to je samo potvrdila. WineOs namijenjen je od svojega početka i poslovnim posjetiteljima i širem krugu onih koje intrigiraju vino i delikatese, posebice domaće. Kao suorganizator, ispred Vinoteke Vinita, mogu reći da smo zadovoljni odzivom publike – kazao je Vinko Ručević, voditelj osječke vinoteke Vinita. Inače, kao suorganizatori priredbe ostaju zapisani i udruga Graševina Croatica na čelu s Vladom Krauthakerom, te udruga Dekanter na čelu s Borisom Ocićem.

Vinko Ručević u razgovoru s našim poznatim enologom mr. Franjom Francemom koji sada pomaže podrumu Đakovačke biskupije

                Među izlagačima i sudionicima vinskih radionica – imena su ne samo s hrvatske nego i s inozemne vinska scene: Antunović, Apostol, Badel 1862, Belje, Bock, Brzanov, Buhač, Bura, Erdevik, Erdutski vinogradi, Feravino, Gere Tamas, Hepok, Iločki Podrumi, Josić, Kalazić, Kiridžija, Kolar, Krauthaker, Kutjevo dd, Maczko, Markota, Mačkov podrum, Mihalj, Misna vina Đakovo, Papak, Pavlomir, Perak, Pinkert, PP Orahovica, PZ Gospoja, PZ Trs, Siber, Winestem, Zvonko Bogdan

                Vatreno krštenje imala je u Osijeku nova vinarija u Kutjevačkom vinogorju, sa sjedištem u Kaptolu, pa otud i njen naziv – Kaptol. Vinarija Kaptol svoju prezentaciju u marketinškom smislu počinje rečenicom U Kaptol vina lako se zaljubiti. A kako i ne bi bilo to lako kad, za razliku od drugih vinskih podruma, glavnu riječ u vinariji Kaptol vode pretežito mlade žene, koje za sebe kažu kako svojima znanjem i strpljivošću stvaraju novu vinsku priču vinogorja Kutjevo. Vinarija Kaptol proizvodi graševinu (redovne berbe punjenu u litrenu bocu i u butelju te kasnu berbu za butelju), potom sauvignon od bijelih, pa rosé, a onda i crnjak Cuvée od cabernet franca i merlota.

Novost iz Kutjevačkog vinogorja – vinarija Kaptol. Na slici su vlasnica vinarije Barbara Ljevar mag.oec (lijevo) i Kristina Rupert. Inače, enologinja vinarije je Anita Matijević mag, a djevojkama okruženi blaženi direktor je Stjepan Bumba mag.

                Kuća Jozsef Bock iz mađarskog Villanyja već godinama sudjeluje s vinima na sajmu u Osijeku, ali zasad uglavnom još ništa ne prodaje na hrvatskom tržištu. Predstavnik Bocka objašnjava da ima razloga za kontinuirani dolazak na sajam u Osijek: susreti u Osijeku prigoda su za promidžbu Villanya i posjeda i proizvoda Bock među Hrvatima i svojevrsna pozivnica za posjet kući Joszef Bock koja u Villanyju uz vinski podrum ima i restoran i hotel.

Zagrebačka vinska kuća Badel 1862 prezentirala je bijela vina svoje Daruvarske vinarije marke Vezak, te crna vina svoje benkovačke vinarije marke Korlat. Uz Mladena Zrna su voditelji prodaje za istočni dio Hrvatske Damir Lacković i Miroslav Brković

Iločanin Mladen Papak (desno), pokazao je dvje linije bijelih vina – classic kao baznu, i Radosh kao gornju. Radoš je inače naziv boljeg vinogradskog položaja. Uz suhu Radosh graševinu 2017 Papak je donio i polusuhi Radosh rajnski rizling 2017, ali i crnu mješavinu Radosh 2015 od cabernet sauvignona (60 %) i cabernet franca. Kutjevčanin Sontaki junior (na slici je lijevo) nastojao je pažnju privući svojim crnim pinotom iz 2017 (godina dana u bačvi, upravo izlazi na tržište) te Venje cabernet sauvignonom iz 2016

Mladen i Dušica Siber te Anđelina Dina Pejić predstavili su široj publici svoj najnoviji proizvod – Sibernet (18,5 vol %), a to je likerom od višnje, rakijom od višnje, klinčićem, cimetom, anisom i paprom u zrnu aromatizirani Siberov barikirani cabernet sauvignon iz 2015 (mirodije su najprije skuhane u pet litara caberneta), Pohvalili su se, Siberi, i novom modernom mladenački dinamičnom ambalažom za butelje.

Drago Šurina i njegova kćerka Eva te zet Dinko Romić (OPG Romić) došli sa svojim brojnim rakijama JEDINA, na kušanje su ponuđene travarica,višnjevača, šljivovica, viljamovka, cabernino…

Mađari su imali tri predstavnika – glasovitu vinsku kuću Jozsef Bock iz Villanyja, te vilanjske podrume Gere Tamas&Zsolt i Maczko Robert. Bock je uz vino – sa Cuvée Bock i Cuvée Royale kao sa zvijezdama, izložio i ulje proizvedeno od koštica crnog grožđa, te prah od koštice crnoga grožđa i kapsule od melje koštice crnog grožđa. Prah a i kapsule, bogati polifenolima koji su antioksidanti pa time i korisni za zdravlje, rabe se za pripravu raznih napitaka, ali i kao dodatak smjesi za kolač

Iz Erdevika iz vinogorja Fruška gora u Srbiji stigla je vinska kuća Erdevik, na slici su voditelj prodaje Ramazi Inaišvili (inače porijeklom Gruzijac) i Milena. Donijeli su ambicioznije, u bačvicama dozrijevane Omnibus Chardonnay 2016 (13,5 vol %), Cathedra sauvignon bijeli 2016 (13,5 vol %), a i crnjak Grand Trianon 2015 od cabernet sauvignona 50 posto, merlota 15 posto i syraha 35 posto (14,0 vol %)

                I ove godine uz  vinare nastupili su, makar u sasvim maloj mjeri, i ponuđači mesnih i mliječnih prerađevina, bučinog ulja i drugih vrsta ulja, primjerice od uljane repice, suncokreta, konoplje, badema, lješnjaka, konoplje.

Razna ulja dobivena hladnim prešanjem a koja osim u prehrani primjenu nalaze i u kozmetičkoj industriji podastrla je osječka tvrtka BBOil. Proizvodi su s eko-certifikatom

Na WineOs-u 2019 bilo je, uz moderiranje Željka Garmaza, više zanimljivih radionica, primjerice jedna s naslovom NEKI NOVI PELJEŠAC – MODERNO SMJENJUJE TRADICIJU. Kroz desetak vina, od baznih plavaca do nekih sjajnih selekcija i rezervi, mladi vinari iz Donje Bande i Potomja pričali su o nekom novom Pelješcu koji, kako su rekli, nastoji nuditi ne više tek robusne džemaste, visokoalkoholne i prezrele dingače i postupe nego finu i uglađenu kapljicu što bi trebala Pelješac opravdati carstvom vina! Na radionici su bili osobno nazočni Boris Mrgudić i Baldo Kangjera. Predstavljeno je i vino Imperator, koje nastaje na način da desetak peljeških vinogradara/vinara, a to su konkretno Mladen Ančić, Phillip Baranović, Božo Daničić-Kačić, Viktor Farčić, Baldo i Ladislav Kangjera, Boris Mrgudić, Anton i Hrvoje Šaić i Boris Violić za zajedničku cjelinu predviđenu za primarnu preradu i potom dozrijevanje osigura određenu količinu – oko 50 kg – najboljeg grožđa sa starih loza iz svojih vinograda na Dingaču i Postupu… Svake godine grožđe se dovozi kod drugog člana grupe – koja se nazvala Imperator pa eto i vino nosi taj naziv – i proizvodnja se odvija kod toga člana kao domaćina. Grožđe u kacama nogama – kako je bilo nekad – gnječe (mlade) žene, što prizor čini vrlo atraktivnime, te odlično iskoristivime i u turističke svrhe. Ukupna godišnja produkcija Imperatora je oko 150 magnuma. Prvo vino Imperator bilo je iz berbe 2011.

Radionica o pelješkim plavcima koju je vodio Željko Garmaz. Dolje: Željko Garmaz i Boris Mrgudić

                Najjači utisak od svih kušanih na mene je ostavio Mare Postup 2016 obitelji Mrgudić, odličan je bio i Dingač 2016 od Borisa Violića, vrlo lijep Imperator iz 2015…

Plavci po redu degustacije: Mare Postup 2015 te, pretpremijerno Imperator 2014 i 2015

                Jedna je pak radionica bila s naslovom VRANAC JE NE SAMO ZA TOPLA PODNEBLJA! Na kušanje i na diskusiju o tome je li vranac nužno sorta samo južnog područja ili je jako dobar i za vino i u sjevernom dijelu Hrvatske, ponuđeni su vranci s Fruške gore i iz Erduta (Aleksandar Tadić iz vinarije SAlaxia, Vladimir Dragičević iz vinarije Tri međe i oblak, Zlatko Bošnjak iz iločke vinarije Trs te Ivo Brzica iz erdutske vinarije Brzica), ali i vranac iz Makedonije iz podruma Antonija Brzanova.

Enologa Antonija Brzanova (lijevo) iz skopskog vinskog podruma Brzanov Winery na WineOs-u 2019 moglo se vidjeti u dvjema ulogama: kao izlagača i kao osobu od koje se očekivalo stručno mišljenje o tome je li sorta vranac nužno baš samo za jako topla južna geografska područja. Uz odlične Vranec 2012 s 38 mjeseci u barriqueu (16 vol %; mpc. 50 €) i Masters Platinum Vranec 2012 sa 40 mjeseci bačvice (16 vol %) na kušanje je ponudio i vino Vranec s udjelom od 91 posto te sorte i s dodatkom devet posto crnog pinota, syraha i merlota, ali i sjajna vina Syrah 2015 (18 mjeseci barriquea; 20 €) i Merlot 2012 sa 40 mjeseci barriquea (16 vol %; mpc. 70 €). Brzanov (lijevo), na slici s proizvođačem bačvica Đorđevićem iz Vranja, nema svojih vinograda nego grožđe kupuje, najviše, veli, u područja oko Kavardaraca

                S radionice na kojoj se tražio odgovor na pitanje koliko je sjever prikladan za uzgoj vranca i na kojoj je nažalost potočeno i vino s manom vezanom ne uz neko specifično zemljopisno područje (ona se može pojaviti svuda!) izašao sam, posebice nakon kušanja vranca od Brzanova, uvjeren u sljedeće: govorimo li o ozbiljnom crnom vinu (za rosé ima toliko drugih kultivara da za nj ne treba trošiti vranac!), Baranja bi s obzirom na klimu i na tlo mogla dobro primiti vranac, uz, ugrubo rečeno, to da ga se posadi na višim pozicijama, zatim da proizvođač jako pazi na visinu prinosa (bolje reći da prikladno snizi prinos), te da ide i na prosušivanje grozdova na trsu, naravno i da, pri dozrijevanju koristi ne suviše paljenu, odnosno i uopće nepaljenu bačvicu (zašto samo bačvicu, vrijedilo bi pokušati i s velikom bačvom od npr. 20 hl), te da vinu dade dovoljno vremena i u bačvi i u butelji da se, ostajući u punoj moćnosti, formira do kombinacije komleksnosti i maksimalne elegancije…

                Jedna od pak radionica bila je VINSKI INDIANA JONES, posvećena liku i djelu rasadničara i vinara Ivice Dobrinčića s Krka, koji se može pohvaliti da je upravo svojim loznim cijepovima obnovio kompletne vinograde na spomenutom otoku i u prekoputnom Vinodolu. Da nije bilo njega i njegove zanesenosti istraživanjem starih sorti na izdisaju, danas ne bismo znali što su, npr. trojšćina i sansigot (sušćan). Pozicionirao je, smatra moderator Željko Garmaz, Krk na značajno mjesto vinske karte Hrvatske, a sa sansigotom zainteresirao je pilce u SAD, kamo šalje pola svoje proizvodnje te sorte. Na WineOs-u 2019 i na štandu u velikoj dvorani moglo se kušati Dobrinčićev sansigot iz 2015 (12 vol % ) a i sansigot 2015 od Ivana Katunara (12,5 vol% ).

                Predviđena je bila i radionica DUNAVSKI CHARDONNAY IZ BARANJE i ERDUTA – HRVATSKI ODGOVOR NA CHABLIS. Malo čudan naslov jer sugerira komparaciju a Baranja i Erdut na bitno su različitim vinogradskim pozicijama i glede klime od Chablisa!

                Vinski David – Jasna Antunović, i vinski Golijat – Vina Belje pohvalit će se da je u njihovim vinogradima najuspješnija sorta upravo chardonnay. Vina Belje do nedavno se, kažu, moglo dičiti time da u Hrvatskoj ima najveći vinograd chardonnaya u komadu, čak 60 hektara! Platina na Decanteru za Jasninu Graševinu nekako je u drugi plan bacila njezine chardonnaye za koje mnogi tvrde da su bolji od graševine. I beljski i Jasnini vinogradi su pored Dunava, pa se može kazati da je ta moćna rijeka u svoje naručje u Baranji i Erdutu prihvatila ovu najpopularniju svjetsku sortu, i omogućila joj visoke domete baš na istoku Hrvatske. O chardonnayima iz 2006., 2011., 2013., 2015., 2016. i 2017. godine kao govornice bile su najavljene dakako upravo Suzana Zovko, glavna enologinja Belja, i Jasna Antunović.

                ZAPJENJENA GRAŠEVINA! Graševina kao najrasprostranjenija vinska sorta u Hrvatskoj počela se sve više koristiti i u proizvodnji pjenušaca. Danas se u sedam hrvatskih vinarija pjenušac proizvodi od čiste graševine. O svojim iskustvima u proizvodnji pjenušca od graševine pozvani su bili da govore Davor Zdjelarević, tzv. difuzni vinar iz Zagreba, Miroslav Palinkaš iz vinarije Pavlomir iz Novog Vinodolskog, Goran Josipović iz vinarije Pjenušci i vina iz Požege, Ivan Marinclin enolog iz Kutjeva d.d., Ivana Nemet iz PP Orahovice, Ivica Perak iz Vinarije Perak, i Antonija Čeme iz Feravina.

                ČISTA PRIRODA, VINA BEZ KOMPROMISA! To je bio naslov radionice o vinima iz organske proizvodnje. U nekim slučajevima se brutalno ide u ekstrem te se, primjerice, teran macerira 365 dana, a u boce ulazi – bez imalo dodanog sumpora. O tom svom iskustvu pričao je Danijel Bastijančić iz vinarije Lunika u Istri. Svoja iskustva s maceriranjem škrleta iznio je Ivan Kosovec, a Denis Bogoević Marušić pričao je o svom grku s Pelješca, koji je, kao je rečeno u najavi, panegirično proglašen vinom godine (hmmmm; proglašen gdje, kada i od koga?). Bojan Baša iz Beograda iznio je vlastito iskustvo o beskompromisnom i u potpunosti prirodnom pristupu u njegovu vinogradu na Fruškoj gori, a Aleksandar Todorović iz Ražnja objašnjavao je zašto ga svi u čudu gledaju zbog župljanke (sorta kojoj se posvetio). Priču su pratila vina nazočnih vinara – grk iz 2017. i Križ plavac mali 2016, Škrlet Selekcija 2011. i Škrlet Selekcija 2017. godine, Pinot sivi Jantar iz 2013. Viaggio Lungo 2015. (malvazija) i Carbun 2015. (teran) od Lunike, kao i oranž malvasija Petra Crvika, proizvedena u samo 600 boca!

                Lijepo je bilo čuti razmišljanja proizvođača o nužnosti prirodnog pristupa u poljoprivredi i u prizvodnji vina, kako radi zdravlja konzumenta, tako i radi toga da se smanji do i izbjegne zagađenje tla i okoliša, međutim nakon prezentacije mogu kazati da  gotovo svi ti, ako ne i baš svi na toj radionici s vinom prisutni proizvođači jednostavno moraju shvatiti da ako su se priklonili prirodnom pristupu u proizvodnji to automatski ne znači da na stol uz koji se blaguje i uz koji valja uživati te koji, pogotovu kad je po njemu prostrt bijeli stolnjak, zavređuje određeni minimum dotjeranosti i elegancije proizvoda imaju pravo iznositi mutna vina boje blata, hrapava, gruba, nedovršena. Na radionici je na kušanje podastrto devet vina, najmlađe je bilo iz berbe 2017., nekoliko ih je bilo iz 2015. i 2016., a najstarije je došlo iz 2013. Upitao sam moderatora je li koje od tih vina već možda i na tržištu odnosno da li upravo sada izlazi na tržište, odgovor je bio da samo dva još nisu i još neko vrijeme ni neće biti na tržištu. Katastrofa! Jedno od ta dva vina a za koje mi se činilo da bi bilo vrijedilo kušanja za koju godinu je Škrlet selekcija 2017 od Ivana Kosovca. Drugo koje nije još na tržištu i koje po najavi vinara Aleksandra Todorovića iz mjesta Ražanj tek u bocu ide krajem ove godine, župljanka je iz 2017. Po ovome što sam kušao ne vjerujem da bi od njega moglo nastati neko osobite pažnje vrijedno vino (malo je tanko!), ali vjerujem da će za godinu dana biti daleko bolje i pitkije nego što se pokazalo sada. Pozitivno bih se izrazio i o Križu plavcu malome 2016, od Bogoevića Marušića, njemu treba svakako još malo vremena da mu tannin omekša.

                Radionica pod naslovom VELIKA VERTIKALA ČAROBNOG MJESEČARA bila je posvećena vinu Josipa Brkića iz Čitluka, kojega vinski znalci doživljavaju kao kultnog hercegovačkog vinara. On je čini se još uvijek jedini biodinamičar iz hercegovačkog krša. Istaknuo se dosad s kapljicom Mjesečar, koja se u najboljim godinama proizvede tek u nekoliko stotina butelja. Za ovu kušaonicu Brkić je pripremio vertikalu toga vina, od 2016., pa preko 2015., 2012., 2011. do 2008. godine, Josip Brkić pružio je mogućnost kušanja vrlo rijetkog Crvenog Mjesečara iz 2008. godine.

                Iločki podrumi prezentirali su svoje BISERE iz ARHIVE. Vina Iločkih podruma posljednjih su godina najnagrađivanija hrvatska kapljica, a Iločki podrumi su najnagrađivanija hrvatska vinarija. Traminac ledena berba 2007 je, navedeno je, u konkurenciji od 550.000 vina iz cijelog svijeta zauzela 19. mjesto. Uz proslavljenu ledenu berbu, za kušanje su bili predviđeni rijetki traminac iz 1982. te onaj iz 1999. godine, kao i rajnski rizling iz 2006. i graševina iz 2008. godine. O vinima je bila pozvana da govori Vera Zima, glavna enologinja Iločkih podruma.

                U najavi radionica bila je i VERTIKALA DINGAČA VEDRANA KIRIDŽIJE ali s posve drugim berbama od onih predstavljenih krajem studenoga na Zagreb Vino.comu u Esplanadi, nažalost radionica je otpala jer Kiridžija zbog gripe nije mogao doći.

Logično je da su neki obilazeći štandove i kušajući vina nastojali formirati svoju rang-listu etiketa po kakvoći. Predsjednik udruge G.E.T. i glavni urednik časopisa G.E.T. Report iz Zagreba Tomislav Stiplošek za svojega glavnog favorite izabrao je Frankovku 2012 podruma Vino Belje

Inače, što se tiče radionica općenito na WineOs-u, bilo bi dobro pronaći malo bolji prostor od ovoga sada na Muzeju okusa, na način da nazočni ne budu rastegnuti u dužinu nego da nekako budu oko stola uokolo, na kupu, naime svi će tada bolje ne samo čuti nego i razumjeti, uz moderator, i osobe koje na zadanu temu žele nešto komentirati, a ako je problem osigurati takav ambijent i smještaj sudionika rješenje bi bilo postaviti neki mini razglas. Moderator se, kao što je to bilo sada, snađe bez mikrofona i zvučnika jer dok priča i obrazlaže ima mogućnost kretati se od jednog do drugog kraja ambijenta, međutim ostali nazočni prikovani su svaki za svoju sjedalicu i kad nešto govore (a buka dolazi iz dvorane s izlagačima) i pogotovu ako nisu gromka glasa čuje se da pričaju ali oni prisutni malo udaljeniji od govornika slabo razumiju što se to tamo govori.

                VINSKI ATLAS OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE – Osječani se u vinskome dijelu ozbiljno pripremaju za turističku sezonu: na ulazu u dvoranu na WineOs dostupna je bila publikacija Vinski atlas Osječko-baranjske županije! Publikacija koja je jedan od nužnih alata za promidžbu teritorija na bazi karakterističnog proizvoda – u ovome slučaju to je vino, te koja je iznimno korisna u razvoju turizma u ruralnome prostoru.

Vinski atlas Osječko-baranjske županije

Izdavač je Osječko-baranjska županija – Upravni odjel za kontinentalni turizam, urednici Tatjana Roth i Denis Despot, a autor tekstova Boris Ocić. Publikacija ima 56 stranica, i tekstom i fotografijama te dakako adresom, telefonom, e-mailom i www. adresom predstavlja 17 vinskih podruma Baranjskog vinogorja, tri podruma Đakovačkog vinogorja, devet podruma Erdutskog vinogorja te dva podruma Feričanačkog vinogorja. U njoj je moguće i upoznati se s raznim manifestacijama što se kroz godinu održavaju na području županije, kao i s mogućnostima za sport i rekreaciju. ♣

BARANJA: Iskustvo iz Zmajevca gnijezda

            KALAZIĆEVE SLASNE BATINE – Dobiješ ih starim loznim panjem, pa hrastovom daskom i staklenom bocom. I moliš Boga da batinanje potraje!

Slavko Kalazić s vinom Batina cuvée blanc 2010, 14,5 vol %, na etiketi je crtež prizora Batine uz Dunav, a pored su butelje Batina chardonnay 2010, 14,5 vol %, na etiketi je crtež jelena, zatim Batina Traminac 2012, 14,5 vol %, na etiketi su crteži sira i torte, pa Batina cabernet sauvignon 2012, također s nekih 14 vol % a s crtežem vepra, i Batina crni pinot 2009, sa 14,5 vol %, te s crtežem guske i patke. Crteži su po vinima odabrani kako bi sugerirali uz koja jela je najbolje piti koje od tih vina

                Batine su stigle iz vinograda i podruma Slavka Kalazića u baranjskoj Batini, tik uz Dunav. Iskustvo od prije koji tjedan u Zmajevcu gnijezdu u Baranji: riječ je o bijeloj mješavini batina te nekoliko samostalnih batina, konkretno o Batini 2010 (chardonnay, sivi pinot i sauvignon), zatim Batini chardonnayu 2010, Batini tramincu 2012, Batini crnom pinotu 2009 Premier i Batini cabernet sauvignonu 2012…, sva su vina od jako starih loza i dozrijevala u hrastovim bačvicama. Jedna Batina bolja od drugih, tražilo se repete. Iz Zmajeva gnijezda priča je krenula i u svijet: za Batinu chardonnay zainteresirali su se i u Francuskoj odakle je chardonnay i pošao u planetarno osvajanje, pa se, eto – batinanje odvija i tamo…

                Zmajevo gnijezdo nalazi se u mjestu Planina na području Zmajevca, a riječ je o novom vinskom podrumu Slavka Kalazića, po struci elektroničara koji je prije poprilično godina iz okolice Donjeg Miholjca stigao u Baranju i u Batinu na samom Dunavu, dopalo mu se pa se tu odlučio i nastaniti, te, kako je uz tadašnju još vikend-kuću imao vinograd s trsjem sađenim 1988. godine (to je sada tek dva posto njegove ukupne aktualne vinogradske povšrine), i baviti se vinogradarstvom i vinarstvom više na razini hobizma. Ali vino je postalo preveliki izazov za Kalazića, pa je od 2002. malo pomalo proizvodnja plemenite kapljice od garažne vikendaške prerastala u profesionalni okvir i – prešla prag od prve stotine tisuća butelja! Kalaziću je vino postalo poslovna dopuna onome za što se lijepo hrvatski kaže kor-biznis, a u Kalazićevu slučaju glavna su djelatnost prodaja i servis elektroničkih proizvoda. Kor-biznis je pak postao dobrodošla dopuna vinogradarstvu i vinarstvu u financijskom smislu!

                Kalazić se kao vinar bio počeo dosta dobro snalaziti na tržištu plemenitom kapljicom, pa, kako je kakvoća proizvoda rasla i o njoj se šire pričalo, tako je – i većom brzinom! – rasla i potražnja za vinom. Stvorila se potreba za osjetno većom količinom Kalazić-vina, a za svjetliju budućnost nužnost je pri rastu kvantitete bila ne samo održati postojeću kakvoću nego je i unaprjeđivati. To je značilo, radi osiguravanja dovoljno kvalitetne sirovine – Kalazić se nije htio upuštati u kupovanje grožđa a i silno je želio biti na ekološkom kolosijeku, potrebu jačeg širenja s vinogradima i to na boljim pozicijama, pa prikladnu dopunu sortimenta, te gradnju novog, većeg modernog vinskog podruma. Onaj prvi, izvorni, u Batini, imao je površinu od tek 66 četvornih metara tako da je, prisjeća se Kalazić, dobar dio radova trebalo obaviti vani, na otvorenome. Poduprt sredstavima iz Vinske omotnice, Kalazić je krenuo u novu, značajnu sadnju. Sada u Planini posjeduje vinograd na 18 hektara površine i sa 120.000 loza. U samom središtu toga vinograda podignuo je građevinu za novu suvremenu vinariju, opremanje koje još nije obavljeno do kraja. Proces tek treba kompletirati i nabavkom i postavljanjem, uz postojeću novu inoks-garnituru, drvenih posuda, riječ je o novim bačvama od slavonske hrastovine i zapremnina od 2500 litara, 500 litara i 225 litara. Predviđeno je da uz proizvodni dio budu i prostori za prihvat gostiju na degustaciju, konkretno jedna kušaonica unutar zgrade i jedna izvan, odmah pored, te  prodavaonica vina.

Poduzetnik Slavko Kalazić (desno) sa svojim suradnicima u segmentu vina – Samirom Nadjem (sasvim lijevo) s kojim radi već jako dugo, te s uglednim enologom Marijanom Kneževićem koji se Kalaziću, kao strukovno pojačanje, pridružio u 2018.               

Bogati slavonski doručak

– Kad sam nakon više godina iskustva u proizvodnji vina shvatio što Baranja kao ambijent može pružiti za dobivanje visoko-kvalitetnog i osebujnog vina, nije bilo dileme oko troškova, jednostavno prostor i oprema morali su biti vrhunski. Da bih stvorio najbolje uvjete za produkciju vrhunskoga vina aplicirao sam za sredstva iz sedam vinskih omotnica, konkretno za sredstva za kupnju terena, sadnju loze, gradnju i potpuno opremanja podruma. Dosad su realiziralna sredstva iz šest omotnica! Kad sve bude gotovo, ukupni trošak cijelog projekta s kompletnim opremanjem i uređenjem pogona za proizvodnju te kušaonica i prodavaonice kretat će se oko 1,5 milijun eura – kaže Slavko Kalazić.

                Gradnja podruma u srcu vinograda počela je 2014. godine, a prva prerađena berba bila je 2016. Kapacitet podruma po sadržaju posuda je 350.000 litara. Proizvodnja, kako naglašava Slavko Kalazić, se vrti oko 200.000 litara. To što još mladi – 2004. i 2005. godine gustoćom od 7000 trsova po hektaru sađeni vinograd na blagoj kosini i na nadmorskoj visini od 160 do 180 metara u Planini na baranjskom brdu i na tlu definiranome kao degradirani črnozem s praporom i dosta pijeska a sa jedva tri posto humusa, te prihvatni i preradbeni potencijal novog podruma otvaraju vrata i za dobivanje veće količine vina, to  neće utjecati na povećanje proizvedenih litara godišnje, naime Kalazić, koji se okrenuo ekološkoj proizvodnji pa ima i eko-certifikat, na dobrobit kvalitete reducira prinos tako da, veli, ne bude veći od 1,5 kg po trsu (uzgojni oblik je jednokraki guyot). Ipak, nešto će se povećati broj etiketa izlazećih iz vinarije Slavka Kalazića: uz postojeća mirna vina za nekoliko godina na tržište stiže pjenušac rađen klasičnom metodom. Iz berbe 2018. od sorata graševina, chardonnay, pinot crni i frankovka proizvedeno je bazno vino za nj!

Novi podrum Slavka Kalazića u Zmajevcu, iz vana i unutra

                Vinarija Kalazić trenutno je na tržištu s tri linije vina – bazna je s nazivom classic s kapljicom za hitru potrošnju, zatim tu je po lepršavim etiketama lako prepoznatljiva linija silver s monosortnim svježim šarmirajućim aromama i blagim ostatkom CO2 da ih učini atraktivnijima za vruće ljetno razdoblje i suhim i polusuhim vinima koja se preporučuje najbolje konzumirati do njihove starosti do dvije godine (graševina, chardonnay, rajnski rizling, sauvignon blanc, traminac, rosé), te linija premium (chardonnay jelen, traminac sir, graševina izborna berba bobica, pinot crni patka i guska, cabernet sauvignon vepar, Batina cuvée bijeli i Batina cuvée crni, cabernet sauvignon kasna berba), koja obuhvaća za duže odležavanje predviđena suha mirna vina te slatke visoke predikate, grožđe za tu liniju je iz onih spomenutih starih nasada u Batini iz 1988, a vino se brižno njeguje u hrastovoj bačvi(ci) na finom talogu.

                Kalazić ima 70 posto bijelih sorata, konkretno pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay, graševinu, sauvignon, rzling rajnski i traminac, te 30 posto crnih kultivara, konkretno pinot crni, frankovku i cabernet sauvignon. Navodi kako mu od svih kultivara koje uzgaja najviše radosti pružaju od bijelih graševina, chardonnay i, osobito, traminac jer bude aromatski bogat i vrlo kompleksan, a od crnih pinot crni. Izdvojio ih je jer kako za njih kaže oni su svake ili gotovo svake godine konstantni u visokoj kvaliteti. Pinot bijeli i pinot sivi znaju biti odlični ali kad se potrefi godina. Kod crnih sorata jako hvali pinot crni, a cabernet sauvignon također – kad se potrefi godina. Za domaću frankovku kaže da će joj se tek sad kad ima novi podrum i nakon što u njemu budu i sve predviđene drvene bačve moći posvetiti kako treba. ♣

ERDUT: turističko iskustvo uz čudesni Dunav

BRZINA BRZICE i SPOROST PUŽEVA! – Bogme, puževi ne mogu biti toliko spori koliko Ivo Brzica iz Erduta može biti brz i snalažljiv! Na dovoljno rano upućeni poziv dopuzali su navrijeme do praga Brzičine kuće iz prostranog vinograda što ga majstor Ivo ima i obrađuje u okviru obiteljskoga imanja na uzvisini odakle se pruža prekrasan pogled na čudesni Dunav koji vam se koritom pred nosom i maltene nadohvat ruke savija poput zmije kad gmiže…. Radije su se vrzmali u blizini kuće, bojeći se valjda da se ne utope u moćnoj i tih zimskih dana osobito hladnoj europskoj rijeci na proputovanju našim Erdutom, ali nisu računali na to da će se ipak utopiti, i to u Brzičinim toplicama, tj. u tretmanu u vrućoj vodi, a potom i na vatrici u društvu s povrćem i začinima dok od njih nije nastao sjajan umak što ga je vinogradar, vinar a ovaj put i odličan chef Ivo Brzica ponudio s tjesteninom. U području gdje caruje fiš vinogradski puževi na ovaj način u zdjeli sjajno stoje uz bok spomenutom ribljem specijalitetu.

Ivo Brzica sa zdjelom s tjesteninom u umaku od vinogradskih puževa…

Ivo Brzica ima uistinu lijepi prostor za prihvat gostiju. Sad u ovo studeno zimsko vrijeme nakon što izvana uđete kod njega u kušaonicu sâm pogled na pucketajući kamin naprosto vas rastapa. Temperaturu poslije podižu pikanterije iz tanjura i kalorije iz čaše. Kako li je otvoreni kamin čudesan: domaćin Ivo malo razgrne goruće drvo, toliko da izravna površinu žara, začas je gore oveća rešetka a ubrzo potom na njoj meso, čaša (dakako, Brzičina) jako dobrog chardonnaya iz 2017 tek što je dokrajčila višekratno utapanje puževa a pečeni odresci i (dakako Brzičin) Merlot 2012 spremni su bili za svoje novo putovanje. Brzica inače za desert zimi  zna poslužiti i pečene njegove slavonske kobasice (jako dobre!). A u doba godine kad je ugodno boraviti vani na repertoaru je – šaran na rašljama! Brzica je u mogućnosti prihvatiti oko 50 osoba, zimi unutra uz kamin, a na proljeće i ljeto  i na otvorenome prostoru. Ambijent sjajan kao izletište.

Nakon što se afirmirao s vinom, Ivo Brzica sad ima i najozbiljniju namjeru u znatnom opsegu proširiti posao i na područje ugostiteljstva, hotelijerstva, dakle turizma! Računa da bi preuređeni hotel kroz kategorizaciju dobio četiri zvjezdice.

… te Brzica uz čari višestruko upotrebljivog kamina

– U planu mi je privući goste ne samo hranom i vinom, nego i s mogućnosti smještaja. Ovdje imam tri kuće za odmor, s ukupno 22 kreveta, i u funkciju turizma pustio bih ih ove godine kad popusti zima i nastupi ljepše i toplije vrijeme. Gosti koji bi došli što se rekreacije tiče mogu uživati u šetnji obalom Dunava, a ljeti bi se mogli i kupati u Dunavu, plaže su vrlo blizu ovoga mjesta gdje se nalazim. Opcija je i vožnja čamcem. S obzirom na neposrednu blizinu rijeke snažna lijepa je prilika i za sportski ribolov. Inače, ovdje je sve popularniji i cikloturizam, pa planiram nabaviti i odgovarajuće bicikle. U obližnjem Aljmašu, gdje je inače lijepa crkva i kamo dolazi i dosta vjernika, adaptirat ću postojeći hotel u visokokomforni objekt s restoranom, i u njemu bih mogao ponuditi smještaj u 12 dvokreventih soba, 24 kreveta u višoj kategoriji zasad vrlo je solidno. Ponavljam, računam da bi preuređeni hotel kroz kategorizaciju dobio četiri zvjezdice.

Ivo Brzica pored bačicva u svom sadašnjem podrumu koji postaje – bivšim naime u planu je gradnja novog, znatno većeg objekta

Na posjedu obitelji Brzica, na uzvisini s koje se krasno vidi Dunav

Čuesni Dunav

Ivo Brzica usporedno ide dalje i s razvojem svojega vinskog segmenta. U blizini svoje kuće gradi novi podrum koji će u zatvorenome prostoru biti površine 1500 četvornih metara, kapacitet vinarije bio bi milijun litara međutim, veli Brzica, ne zanima ga i neko bitno količinsko povećanje proizvodnje u odnosu na ovu sada – ističe kako i da želi povećavati kvantitetu u tu avanturu ne bi išao jer kod nas veliki je endostatak radne snage pogotovu one stručne, bitno je Brzici da podrum bude s dovoljno mjesta za komotan rad i da bude moderno opremljen.  Investicija u taj novi podrum, navodi Brzica, dopire do nekih milijun kuna…

Brzica inače obrađuje šest hektara vinograda zasađenih graševinom, chardonnayem, merlotom, cabernet sauvignonom i vrancem.  Vinogradi su smješteni u Erdutskom vinogorju na visini od 173 metra iznad Dunava koji okružuje erdutsko područje tako da kad se gleda odozgor Erdut se doimlje poput poluotoka… ♣

Perlice s terroirea Doline kardinala

BARUN KRAŠIĆ 100 PLUS brut nature – Klasiku i uhodanost, ma kako mogu biti dobri, povremeno treba razbucati nečim novime, drukčijime. Ukazala se prilika za to obitelji Špoljar Barundić iz Krašića iz Doline kardinala: Josip i Mara Barundić, koji se već godinama bave, i to s puno ljubavi, vinogradarstvom i vinarstvom, te koji su u kontekstu proizvodnje plemenite kapljice (i to ne samo mirnog vina, nego i pjenušca) već dobro ispekli zanat, prigoda za to nešto novo i drukčije ukazala se prošle godine, kad im se, na brdu pored njihova trsja, u vinogradu gusto zasađenome prije više od jednog stoljeća (možda čak i prije 130 godina!) i sa stablima u uzgoju na kolac, otvorila mogućnost berbe grožđa vrlo prikladnoga za kreiranje pjenušca s punim znakom terroirea, naime riječ je o kultivarima u kategoriji tradicijskih u plešivičkome kraju. I primarna prerada išla je na neki način u tradicijskome smislu, naime opredijelilo se za maceraciju od četiri dana, potom je sok otočen a trop sasvim lagano stisnut da vino ne dobije na gorčini, fermentacija mošta odvila se u inoks posudama, nakon vrenja vino je ostavljeno da dozrijeva na finom talogu s time da ga se povremeno miješalo. Vino će uskoro, a na mjesec dana, na smirivanje, potom, u ožujku ili travnju ide u bocu i na šampanjizaciju.

U vinskom podrumu Barundićevih kuša se novo mlado bazno vino od stoljetnih loza, namijenjeno kreaciji pjenušca Barun Krašić 100 brut nature. Slijeva su: Ivo Kozarčanin, Mara Špoljar Barundić, Josip Barundić, te Ivan Dropuljić

Marljiva ekipa koja je uz Josipa i Maru Barundić sudjelovala u berbi i u kojoj su bili Ivo Kozarčanin, novinar/urednik u 24sata i bloger Bakhov sin, te Ivan Dropuljić, direktor međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com (ove godine odvija se 14 put) sastala se prije koji dan kod Barundićevih i u podrumu kušala to za šampus proizvedeno bazno vino od grožđa iz prekostoljetnih loza. Kapljica lijepa, mekana, s nevisokim alkoholom, s vrlo dobrom kiselosti i lijepo svježa, pogođeno za pjenušac, i to, baš lijepo, onaj u kategoriji brut nature dakle bez dodavanja ekspedicijskog likera. Josip i Mara Barundić kažu da će nakon sekundarne fermentacije pjenušac prije degoržiranja na kvascu u boci odležavati barem tri godine. Ambicije su, eto, velike, a – zašto i ne bi bile?!…

Marine delicije – kuhane češnjovke, svježi kravlji sir, ajvar, pa juha sa štruklima, narezani pečeni ždrebeći filet, njoki s umakom od svježe ubranih vrganja, te, desno, Josip Barundić s vinom i pjesmom, dolje: vina Barundićevih – pjenušci, Manzoni bijeli, graševina, Marquis crni pinot, pjenušci

Susret kod Barundićevih nije dakako mogao proći bez specijaliteta Barun iz kulinarske radionice Joža & Mara: u čast mladome vinu i budućem pjenušcu bračni par – oboje su strastveni kuhari! – prigotovljen je bogat menu, od plate s prigodnim kuhanim češnjofkama te čvarcima i s mladim svježim sirom i domaćim ajvarom, preko juhe sa štruklima do ždrebećeg fileta pečenog lagano u pećnici i posluženog, narezano, s njokima u umaku od vrganja, za finale stigla je torta s jabukama. Nisu, eto, Mara Špoljar Barundić i Stephane Joseph Barundić iz Krašića baruni po nekoj službenoj tituli, golemoj ostavštini, prezimenu, ali jesu baruni po tome kako srdačno dočekuju gosta u svojoj kući. Barundićevi se uvježbavaju za bogatiju eno-gastronomsku ponudu na svojemu imanju.  I, ide im odlično! Spremaju se za koju godinu, kad i njihova djeca stasaju u dovoljnoj mjeri da uskoče u posao, proširiti ponudu i na kolosijek vinskog i gastro-turizma, koji u krašićkome kraju ima veliku šansu za uspjeh. Domaćini su mu sve jače skloni jer povećava izglede za plasman proizvoda i usluga na kućnom pragu. ♣

Decanter Top 10 i Zagreb Vino.com 2019

STEVEN SPURRIER 2018 SELECTION – Svake godine Steven Spurrier, dugogodišnji urednik i savjetnik svjetski glasovite vinske revije Decanter, bira vina koja bi kroz svoju Top 10 listu preporučio za konzumaciju odmah odnosno za čuvanje u podrumu još neko vrijeme, i, evo, njegova nedavno u spomenutom časopisu objavljenoga izbora najbolje kapljice što ju je kušao u 2018. Riječ je o uzorcima iz cijeloga svijeta i iz planetarno glasovitih ali i onih u globalnoj javnosti manje znanih podruma. Etiketama odabranima za svoj Top 10 za 2018. pripalo je po 94/100 bodova i više.

Na prvom mjestu top-liste je

OPUS ONE USA California Napa Valley, Oakville Opus One 1980, cabernet sauvignon 96 %, cabernet franc 4 %, dozrijevalo u drvu, suho, 13,5 vol %

A slijede: ALTOS las HORMIGAS, Argentina, Uco Valley, Gualtallary Malbec, 2014, sorta malbec, suho, 14,50 vol %; TENUTA TERRE NERE, Italia, Sicilia, Etna Prephylloxera 2015, sorta nerello mascalese, suho, 13,0 vol %;  Il PARADISO di FRASSINA, Italia Toscana Brunello di Montalcino Moz Art 2013, sangiovese, suho, 13,5 vol %; The SADIE FAMILY South Africa, Swartland Palladius 2015, sorta chenin blanc, suho, 14,50 vol %; EMRICH-SCHöNLEBER, Deutschland, Nahe Grosses Gewächs Halenberg Riesling 2017, suho, 12,5 vol %;  CHAPEL HILL, Australia, McLaren Vale, The Vicar Shiraz 2012, 22 mjeseca u drvu, suho, 14,50 vol %; ANIELLO, Argentina, Patagonia, Rio Negro Trousseau 2015, sorta trousseau, suho, 13,5 vol %; LUTUM  USA, California Santa Barbara County Santa Rita Hills Sanford & Benedict Vineyard Pinot noir 2013, suho, 13,5 vol %;  R. LOPEZ de HEREDIA, España, Rioja Viña Tondonia 2005, sorta tempranillo, suho, 13,0 vol %


Steven Spurrier, u sredini, te Ivan Dropuljić i Željko Suhadolnik

Možda se na ovoj listi 10 preporučenih za 2018. godinu moglo naći i jedno sjajno hrvatsko vino koje nije nepoznato Spurrieru i Decanterovim ocjenjivačima, naime o njemu je kao o velikom kuriozitetu na svjetskoj razini Decanter već svojedobno i pisao, i to i s puno oduševljenja. S obzirom da sam ga imao priliku kušati upravo sredinom prosinca lani, mogu reći da je u odnosu na ono vrijeme kad su ga kušali u Decanteru to vino toliko dobilo do sada da sam siguran da ravnopravno spada u ovu konkurenciju (94 i više bodova), samo – lako je moguće da ga Steven Spurrier nije kušao sada u ovoj fazi. A riječ je o Tomčevom pjenušcu Amfora 2010 rađenome od baznog vina dobivenog polugodišnjom maceracijom bijelih sorata u amfori, te degoržiranome prije nešto manje od godine dana!

Inače, krajem 2018. Steven Spurrier bio je nekoliko dana na korak od Hrvatske, konkretno na Bizeljskome i na imanju pjenušara Janeza Isteniča koji je proslavljao 50. godišnjicu svoje perlaste karijere, i to je eto bila prigoda za susret s njime na ovome terenu. Osnivaču i direktoru međunarodnog festivala vina i delikatesa prof. Ivanu Dropuljiću odmah je, s obzirom da je manifestacija u Esplanadi znana po vrlo jakim i ekskluzivnim radionicama, proradio kliker i porazgovarao je sa Spurrierom o mogućnostima da na idućem Zagreb Vino.comu, posljednjeg petka odnosno suboite u studenome 2019., Spurrier bude voditelj jedne radionice. Među prijedlozima za temu bilo je to da Spurrier u Zagrebu prezentira etikete burgundijskih, bordoških i kalifornijskih podruma uzorci kojih su se bili našli na njegovom čuvenom pariškom kušanju Pariška presuda, dakako ne nužno i one berbe, jer iz više razloga to lako ne bi bilo moguće, međutim atraktivno bi bilo već i to da u Zagrebu budu vina istih vinskih kuća i istih  sorata i stilova a novijih i sada na tržištu aktualnih berbi. A druga opcija mogla bi biti prezentacija vina s ove upravo ovdje objavljene Spurrierove Top 10 liste za 2018, s time da se možda u kušanje ubace neko vino ili par nekih vina kao visoke hrvatske posebnosti.  Razmišljanja su i na kolosijeku organizacije kušanja naslijepo, dakako pod Spurrierovim vodstvom, pa da se vidi kako bismo se mi tu uklopili. Spurrier je bio zainteresiran za suradnju, a prvi službeni dopisi iz Zagreb Vino.coma, čujem, krenuli su prema njemu… ♣

Bordoško čudo iz najmnogoljudnije zemlje na svijetu

BAKHOV LUKSUZ IZ KINE – Bordeaux, Burgundija, Toscana, Pijemont, Rioja, Ribera del Duero, Napa Valley? Ništa od toga! Najnovije vino namijenjeno šmekerima dubokoga džepa a ponajviše kolekcionarima plemenite kapljice dolazi iz Kine! U priču su uključeni imena i pojmovi koji intrigiraju: Luis Vuitton Moët Hennessy – moćna kuća svjetskog luksuza, Jean Guillaume Pratts – nekad direktor vrlo cijenjenog bordoškog posjeda Cos d’Estournel a sada predsjednik Estates & Wines odjela Moët Hennessyja, zatim –  Tibet, te rijeka Mekong…

Ovako izgleda butelja kineskog vinskog čuda Ao Yuna

Vino, kojega je ukupno tek 24.000 boca, htio je za sebe u količini od 500 kutija rezervirati njujorški vinski trgovac Sherry-Lehmann. Isprva je tek jedna trećina od ukupnoga broja boca bila određena za prodaju u Kini a onda je u međuvremenu Pratts dobio ponudu da i svu količinu plasira u Kini…. Vino je inače u prodaji i u Hrvatskoj, preko tvrtke MIVA Galerije vina, a maloprodajna cijena u nas mu je 2250 kn za butelju.

Naziv vina je Ao Yun, u značenju: lutanje među oblacima (kao podsjetnik na područja nekadašnjeg uzgoja vinove loze u podnožju Tibeta), a berba je 2013., riječ je o mješavini 90 posto cabernet sauvignona i 10 posto cabernet franca, alkohol se kreće oko 15 vol %!  Na početku prodaje najavljena maloprodajna cijena za butelju od 0,75 l: 250 dolara, kako vrijeme prolazi cijena dakako raste.

Jean-Guillaume Pratts, predsjednik odjela Moët Hennessy Estates & Wines, govori o vinu Ao Yun

Priča je počela 2009, kad je Moët Hennessy krenuo u Kini tražti mjesto idealno za proizvodnju vina. Shandong, istočno obalno područje gdje Château Lafite Rothschild ima joint-venture, odbačen je jer da je prevlažan, Ningxia gdje Moët Hennessy ima pogon Chandon za proizvodnju pjenušaca prehladna je… Nakon perioda traženja izabrana je oblast Yunnan uz Tibet, gdje su jezuitski misionari bili zasadili lozu još u 19. stoljeću.

U 2002. kineska je vlada pomogla farmerima u nekih 25 sela da na kosinama uz rijeku Mekong posade sortu cabernet sauvignon. Moët Hennessy izabrao je za svoje vinograde parcele u četiri među tih 25 sela, po dva sa svake strane rijeke, na visinama između 2200 i 2600 metara, te s tlom s dosta šljunka. Moët Hennessy dobio je koncesiju na vinograde na 50 godina. Zahvaljujući visini, klima je svježa i suha. Jean-Guillaume Pratts kaže da su vinogradi toliko visoko i iznad kiša da su loze pošteđene gotovo svih gljivičnih bolesti uvijek povezanih s vlagom. Svjetlosti je dovoljno kroz duži period dana. Vegetacijski period ovdje traje, kaže Pratts, 160 dana, a to je duže nego u bordoškoj regiji, gdje je on 120 dana. Pratts slikovito objašnjava: Zamislite polagano kuhanje, pirjanje mesa, tako je to i ovdje s dozrijevanjem grožđa. Ono je polagano i dugo traje, rezultat toga su zrelost, svježina, postojani i čvrsti ali ne grubi nego fini tanini koji vinu omogućavaju dugi vijek a ne narušavaju mu eleganciju.

Iz vinograda na objema stranama rijeke Mekong dolazi grožđe za vino Ao Yun

Logistička móra je tamo, u tim predjelima iznad Mekonga, proizvodnja vina, naime do tih sela treba se od civilizacije voziti nekoliko sati brdskim cestama džipom s pogonom na četiri kotača. Na farmama nema struje ni mehanizacije, poljoprivrednici za obradu zemlje kao vučno pogonsko sredstvo rabe jakove. Sve se u trsju radi ručno, dakle ovo je, naglašava Pratts, doista sve ekološki, organski proizvedeno. Kako naručene i kupljene cisterne nisu uspjele stići na vrijeme za berbu 2013 (vinarija u Adongu, najvišem selu od spomenuta četiri, napokon je ipak dovršena 2014), fermentacija je za ovo vino obavljena u velikim lokalnim recipijentima od keramike koji inače služe u tradicijskoj proizvodnji jakog kineskog pića baijiu.

Na pitanje kako to da je takva kompanija kao što je LMVH odlučila poći Bogu iza nogu da bi proizvodila vino, Pratts odgovara da je riječ o izazovu, bez kojega nema pravog uspjeha, te podsjeća da je Moët Chandon još 1959. pošao investirati u vino u Argentinu, a bio je i prvi strani investitor u vinski posjed u kalifornijskoj dolini Napa, još 1973. godine. ♣

Zapostavljeni Pijemont

MARZIANO ABBONA USTRAJAVA NA TRADICIJI – Bordeaux ide, Toscana ide, Čile ide, Pijemont – jedva. Meni koji sam godinama kontinuirano išao na prezentacije pijemontskih vina barolo, barbaresco, barbera neshvatljivo je kako  vina iz te regije na sjeverozapadu italije a koja su čuvena i cijenjena u cijelome svijetu – ne nailaze na neko osobito odobravanje potrošača u Hrvatskoj.  U  usporedbi s kapljicom iz upravo spomenutih područja čini mi se da su, gledajući kroz količine ponude u postocima, pijemontska vina među najiskrenijima od crnjaka što dolaze iz raznih krajeva svijeta.

Butelje Marziano Abbona u MIVA Galeriji vina

A kad govorim o iskrenosti, kao jednog od najiskrenijih proizvođača doživio sam Marziana Abbonu iz Doglianija ispod mjesta Barolo i Monforte. Sjećam se kao danas: priredba u Astiju posvećena barberi. Najprije kušanja naslijepo, potom susret s vinarima istoga dana na večeri. Marziano Abbona, visok, korpulentan no nipošto debeo, tek čvrst, s duboko izboranim rukama od rada u trsju. On jeste vlasnik posjeda Marziano Abbona, ali nije gospon, markiz ili neki dottore s puno para što su stigle ili stižu iz nekog drugog biznisa, nego je izravni šljaker u trsju i podrumu! Krasna rečenica jednog od kultnih vinogradara/vinara iz Pijemonta a kojega na žalost već nekoliko godina nema više među nama, riječ je o Domenicu Clericu: Vino ne treba nužno prvenstveno tehnologa, ono u prvom redu  treba INTELIGENTNOG i RADIŠNOG SELJAKA! Koji, kad ponudi vino, voli da je ono ne samo dotjerano, što se može postići tehniciranjem, nego da je užitno kao iskreno! OGLEDALO TERITORIJA! A baš to je bitno za uspješnu širu promidžbu kraja iz kojega vino dolazi. Nekom ozbiljnom ljubitelju plemenite kapljice nazivi razvikanih sorata koje s vinom stižu ne iz područja odakle su te sorte nego iz nekih drugih krajeva kamo su pomodno introducirane u principu ne znače puno. Mnogi nerijetko i vrlo komplicirani nazivi vina (osobito njemačkih) zbog te kompliciranosti također su naporni, ali ako se kako treba zajednički radi na isticanju i onda prikazivanju na etiketi područja u geografskom smislu stvar i te kako funkcionira. To je apelacija, nešto što se kod nas rekao bih ne shvaća kako treba, pa se sad otkad smo u EU posvuda i za sve i svašta rabi oznaka ZOI, iako bi bilo primjerenije rabiti oznaku ZOZP ili nešto treće.

Marziano Abbona sa supugom, uz lepezu njihovih vina

Prevedeno na naše navike: graševina je nešto generično, kao i plavac mali, crljenak, pošip, babić, ali ako te i još dadatne fantazijske nazive prati i navod regije, općine, zemljopisnog položaja, naziv pozicije grand cru kvalitete,  eh, to je već nešto drukčije.

U Pijemontu a i kod vinske kuće Marziano Abbona sva vina na etiketama  imaju vrlo istaknute podatke o lokacijama odakle stižu. Evo, kod Abbone: Dogliani docg Papà Celso Dolcetto, Langhe doc barbera, Barbera d’Alba Rinaldi doc, Nebbiolo d’Alba Bricco Barone, Langhe doc Nebiolo Garombello, Barolo docg Pressenda, Barolo docg Terlo Ravera, Barbaresco docg, Langhe doc Rosso Zerosolfitti (bez dodavanja SO2), Langhe doc Favorita (favorita je sorta) Valle dell’Olmo, Roero Tistin Arneis docg (arneis je sorta)…

Zagrebačka MIVA Galerija vina uvezla je, među ostalime, baš i vina Marziana Abbone. Barolo ima internacionalno visoki image pa je i skuplji, ali vrijedi kušati Papa Celso dolcetto, od sorte koja kod šire publike nema ni blizu pedigre poput barola i barbaresca… Vina kuće Marziano Abbona nalaze se u prodaji kod nas u MIVA Galeriji vina. ♣

Vino s crne liste

        ČUVAJ SE ONOGA ŠTO VRIJEDI (?!), JER PODLOŽNO JE FALSIFICIRANJU(!) – Kakvog li paradoksa: Čuvaj se onoga što vrijedi, međutim ostatak naslova objašnjava sve: ono što je vrijedno i afirmirano, te što je na tržištu svojim renomeom postiglo visoku cijenu (umjetnine, dragulji/nakit, vino….) podložno je falsificiranju. Netko bez poštenja a promućuran, tko se bavi makinacijama, na manjem osobnome trudu nastoji na lakši ili relativno lak način i na račun drugih doći do hrpe novaca. Uglavnom je danas u segmentu vina za vrhunsku zaradu riječ ne više toliko u tome da se, kao što je nekad bilo rašireno, na trop stave voda i šećer i još poneki dodatak, nego o tome da se neka jeftinija ili jeftina kapljica napuni u butelju na koju se nalijepi krivotvorena etiketa što maksimalno podsjeća na original, i uradak se onda nastoji plasirati kao original, dakako, po vrlo visokoj cijeni što prati taj original.

Ove su burgundijske i bordoške etikete bile podložne krivotvorenju: vina od Ponsota, Rousseaua, Petrusa

Nedavno su agenti FBI-ja upravo zbog vinskih krivotvorina banuli na prag kuća renomiranih francuskih proizvođača Bakhova nektara, posebice onih u Burgundiji, konkretno npr. karizmatičnog vinara iz Gevrey-Chambertina Erica Rousseaua, ali i kod Auberta de Villainea s famoznog posjeda Domaine de la Romanée Conti, pa Laurenta Roumiera i Georgesa Ponsota, da rasvjetle određene slučajeve krivotvorenja vina. U istrazi se u glavnoj ulozi ali na drugoj, lošoj strani našao stanoviti Rudy Kurniawan, optužen za vinske falsifikate ponuđene tržištu u vrijednosti od 55 milijuna dolara.

Eric Rousseau, te dolje Georges Ponsot

Rousseau je ostao zapanjen kad su mu agenti pokazali dvije kutije pune butelja s krivo označenim vinima, tj. s krivotvorenim etiketama, boce su nađene u villi indonezijskog krivotvoritelja: na prvi pogled bilo je vrlo vrlo teško razlikovati falsificirane etikete od onih izvornih! Krivotvorine su djelovale praktički identično u grafici, kakvoći i starosti papira etikete. Jedina razlika u odnosu na original bila je u tome što je početno slovo imena koje je u izvorniku bilo obogaćeno zlatnim prahom, na falsifikatu bilo izvedeno jednostavnim tipografskim pozlaćenjem.

Spomenuti Rudy Kurniawan se kroz istragu pokazao u svjetlu osobito sposobnog i vrlo promućurnog krivotvoritelja, on se nije libio najprije i nešto više uložiti u vino (ako nisi sijao, nećeš ni žeti!…) da bi onda na falsifikatu razvikanoga originala masno zaradio. Kurniawan je inače bio vlasnik manjeg wine bara u SAD i nije mu bilo teško da npr. za vino koje će prodavati kao originalni Petrus koristi mješavinu dvaju bordoških skupljih vina, među njima jedno je bilo i od znanog Châteaua Talbot!

Rudy Kurniawan, inače pravim imenom Zhen Wang Huang, porijeklom je Kinez a rodjen je u Džakarti, u SAD je stigao s vizom za studente. Pokazao se kao odličan degustator i veliki vinski znalac, o kojemu su i kolekcionari vina ali i neki proizvođači upravo i zbog tih degustacijskih svojstava imali vrlo visoko mišljenje. Kao stanovnik SAD počeo je kupovati rijetka vina tako da je vrlo brzo u svojoj arhivi skupio butelje u ukupnoj vrijednosti većoj od milijun dolara. Takva kupljena vina bila su namijenjena ne za otvaranje radi konzumacije doma ili u wine baru, nego da bi se nakon nekog vremena prodala znatno skuplje nego što je potrošeno za njihovu nabavu.

Rudi Kurniawan

Činilo se da Kurniawan stalno ide prema gore, dok mu neopreznost a i pohlepa nisu došle na naplatu. Kurniawan je u nekom momentu oglasio kako na tržište pušta vino Laurenta Ponsota Saint Denis grand cru iz berbi od 1945. do 1971, i tu ga je uhvatio Ponsot, naime on je to vino po prvi put proizveo tek od berbe 1982!

Policija je krenula s istragom i upala u Kurniawanov podrum u Kaliforniji, te tamo našla veće količine jeftinog kalifornijskog vina namijenjenoga plasmanu pod etiketama vrlo renomiranih bordoških proizvođača, te vina starijih godišta, pronađeni su i čepovi s oznakama bordoških châteaua i falsificirane etikete…

Inače, po izvještajima inozemnih novinskih Agencija, Kina je čini se sada jedna od najaktivnijih u tome da jeftinija do jeftina vina plasira pod krivotvorenim etiketama po osjetno višim cijenama.

Na tapeti su, kaže se, osobito bordoška vina. Kina je inače postala jedno od najjačih tržišta za bordoška vina, u 2016. čak nekih 40 posto bordoških butelja otišlo je za tu zemlju. Istodobno, Europska Unija je glede apsorbcije bordoških vina na drugom mjestu, s 35 posto bordoškog izvoza. Nedavno je Conseil Interprofessionnel du Vin de Bordeaux (CIVB or Bordeaux Wine Council, odnosno poslovna udruga bordoških vinara) što okuplja više od 7000 proizvođača bordoškoga kraja, ustvrdio da se u Kini svakog sata proda 30.000 butelja vina pod krivotvorenim bordoškim etikatama. CIVB je podnio tužbu protiv krivotvorenja, i nedavno je donesena presuda bila u korist tužitelja, što je protumačeno time da je Kina ipak voljna zaštititi kako treba originalne proizvode, pa time ima šansu da postane i još značajnije tržište za uvozna vina visoke klase. ♣

Smjena na vrhu OIV-a

NOVI GLAVNI DIREKTOR JE ŠPANJOLAC PAU ROCA – Smjena na vrhu Svjetske organizacije za vinovu lozu i vino (OIV): dosadašnjeg glavnog direktora Jean-Mariea Auranda zamijenio je Pau Roca. Roca je u OIV došao kao delegat Španjolske još 1992. godine. Neko vrijeme obavLjao je dužnost predsjednika grupe stručnjaka koji su se baviti prolematikom prava potrošača na informaciju. Od 2016. do 2018. bio je dopredsjednik grupe eksperata koja se pak bavila postojanim, trajnim razvojem i klimatskim promjenama.

Pau Roca, sadašnji glavni direktor OIV-a

Pau Roca izabran je za novog direktora na 16. glavnoj skupštini OIV-a u Punti del Este u Urugvaju potkraj studenoga 2018. Mandat mu je pet godina

Poliglot koji uz materinski španjolski izvrsno govori i francuski i engleski, duboko je upućen u problematiku vinogradarsko-vinarskog sektora u svijetu. Iskustvo je stjecao kao dugogodišnji (20 godina!) čelnik Španjolske vinske federacije. Roca se inače uz vino bavi(o) i drugim sferama – npr. maslinovim uljem, a aktivan je i u istraživanjima vezanima uz oceanografiju.

S predsjednicom OIV-a Reginom Vanderlinde Pau je odmah po preuzimanju visoke funkcije aktivirao Organizacijski odbor za realizaciju 42. Svjetskog kongresa OIV-a koji bi se trebao održati u Švicarskoj. ♣

Fino & Vino

NAMIRNICE s PORIJEKLOM, CIJENE UMJERENE – Alea iacta est! Kocka je bačena! Početak 2019. obilježilo je službeno otvorenje, na zagrebačkom Kaptolu, novog bistroa – Fino & Vino – koji je najavio korištenje, u kuhinji, namirnica s identitetom i poznatim porijeklom, uglavnom iz lokalnih OPG-eova, te biranih domaćih i inozemnih vrhunskih vina, a i, što je osobito važno, razumne, fer cijene.

Gosti u bistro Fino,i vino, te dolje, znani Dinamov Tomislav Butina s Velimirom Korakom i Nikolom Šemberom

Domacini Krešimir Šesnić, voditelj i sommelier, chef Danijel, Anto iz sjene, te gost.šampanjer Tomislav Tomac

Jedan od specijaliteta!

Proslava je protekla, dakako, u veselom rasoloženju velikog broja uzvanika. Među gostima našao se i nekadašnji golman Dinama Tomislav Butina koji posljednjih nešto godina nogometnu pamet prodaje u dalekim zemljama Azije!

Osobitu pažnju na svečanosi izazvala je prigodna svečarska torta, na slici, rađena filigranskom pedantnošću, kreacija koja pokriva istodobno i hranu i vino! ♣ SuČ – 01/2019

 

 

Advertisements

SVIJET u ČAŠI – 12.2018 – WORLD IN a GLASS

KROZ /THROUGH

                                           ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

___________________________________

Uz Božić, te uz prijelaz u novu godinu

VRTOGLAVI KONZUMERISTIČKI PROSINAČKI PLES 13,5 MILIJARDI KUNA! – U maloj zemlji s nekih četiri milijuna stanovnika i s ne baš blistavom gospodarskom situacijom čini se da se pučanstvu naglašeno dopao stih iz poznate božićne pjesme koji izražava želju da se na tom mladom ljetu nađe svega obilja… Mediji javnog informiranja nakon Božića počeli su objavljivati podatke o potrošnji – naravno, ne kalorija, nego novaca! – u prosincu 2018., podaci su temeljeni, rečeno je, na rezultatima praćenja izdavanja računa što su ga provodile nadležne državne institucije. Navedena cifra je za rubriku Vjerovali, ili ne. Nekoliko dana prije završetka prosinca obznanjeno je da bi, na osnovi mišljenja stručnjaka iz Hrvatske gospodarske komore, brojka samo u prosincu potrošenih kuna mogla dosegnuti 13,5 milijardi, što bi bilo, istaknula je direktorica HGK Sektora za trgovinu Tomislava Ravlić komentirajući blagdansku potrošnju, čak milijarda kuna više nego što je zabilježeno u istom radoblju 2017. Kao udarni period prosinačke potrošnje istaknuto je razdoblje od 19. do 24. prosinca. Ipak se, rečeno je, s tih 13,5 milijardi kuna još neće dostignuti i prijeći prag iz predkrizne 2008. godine i oboriti rekord. Ali, ako se nastavi dinamika rasta maloprodajnoga prometa, sljedeće godine mogao bi se ostvariti nivo od prije krize, a 2020. godine mogli bismo i prestići tu razinu, istaknula je Ravlić. Inače, ako se tih spomenutih 13,5 milijarda kuna  podijeli sa četiri milijuna, šturo ispada da u potrošnji u posljednjem mjesecu u 2018. godini na svakog stanovnika u Hrvatskoj otpada nekih 3375 kuna, što je otprilike jedna ni premala ni prevelika mirovina. Među nas četiri milijuna i priličan je broj djece koja još nemaju vlastite prihode od svojega rada, tako da je, ako u potrošnji nisu sudjelovali i neki sa strane, tj. oni što ne žive i ne rade u Hrvatskoj, po odraslom i radno sposobnom stanovniku brojka i veća.

Evo, za usporedbu, i podatka o prihodima od turizma na razini cijele godine, konkretno u 2018. oni bi, istaknuo je nedavno ministar turizma Gari Cappelli, mogli biti blizu 12 milijardi eura, što je oko milijarda više od ostvarenog prihoda u 2017. Tih 12 milijardi eura na godinu znači u prosjeku po milijardu eura po mjesecu. Milijarda eura po važećem tečaju kuna/euro iznosila bi otprilike 7,5 milijardi kuna. Računica dalje: u dva mjeseca od turizma Hrvatska dakle ostvari oko 15 milijardi kuna, a u jednom, točnije završnom mjesecu u godini u predblagdanskom i blagdanskom ozračju u Hrvatskoj potrošnja se vrti eto oko 13,5 milijuna kuna! Pitanje je u kojoj mjeri su u toj prosinačkoj potrošnji sudjelovali oni koji ne žive u Hrvatskoj a dolaze nam u goste kao turisti. S obzirom na svježe informacije u medijima o tome kako su banke u Hrvatskoj sad najednom odlučile davati nenamjenske kredite s povoljnijim kamatama, te s obzirom na ljubav našijenaca prema šopingu i na sklonost ka korištenju kartica prilikom plaćanja, kao i na temelju brojnih informacija izravno iz ugostiteljskog miljea koji, zadovoljan izborom naručenih jela od strane domaćih gostiju a i napojnicama što ih domaći gosti ostave, jako hvali Hrvate kao potrošače, nije nelogično vjerovati da ipak u spomenutom plesu 13,5 milijardi kuna u jednome mjesecu, prosincu, ako ne u punoj a ono u ogromnoj mjeri sudjelujmo mi, domaći.

Najviše se, navodno, troši – proizlazi to iz provedenih anketa – između po 100 i 500 kuna. Prema rezultatima prošlogodišnjega istraživanja HGK, najveći broj ispitanika potrošio je između 100 i 500 kuna na blagdanske darove (39%), slijede oni koji su izdvojili između 500 i 1000 kuna (31%). Granicu od 1000 kuna premašilo je devet posto ispitanika, dok je manje od 100 kuna ili ništa potrošio 21 posto ispitanika. Gotovo 40 posto ispitanika ispod bora ostavilo je igračke, ali treba reći da su se uz igračke najviše kupovali kozmetika (37%), zatim obuća i odjeća (36%) te delikatesni prehrambeni proizvodi (25%).

I onda, na Ivanje 2018., sramotna i deprimirajuća vijest s tv-Dnevnika: u Hrvatskoj svake godine upravo u dane blagdana i u dane nakon blagdana u smeću završi oko tisuću (1000!!!) tona hrane!

Povećanje potrošnje trebalo bi, zapravo, veseliti, to može biti pokaz da ljudi imaju novaca, k tome u pojačanoj potrošnji na svoje dolaze i proizvođači i trgovci koji plasiraju robu. Ali, pitanja su, uz ono malo prije spomenuto o tome koliko su za ovakav obujam jednomjesečne potrošnje zaslužni turisti, i sljedeća: koliki je zapravo u našemu društvu postotak onih koji doista i imaju para, te kako su ti neki koji dosta imaju i došli do tih para. Bez obzira na to što se u novije vrijeme javnosti plasira vijest da se prosječna plaća u Hrvatskoj kreće od otprilike 7000 do 7500 kuna, ne zaboravimo to koliko je zaposlenika koji dobivaju mizerne plaće i koliko je onih kojima se plaća ne isplaćuje odnosno barem ne isplaćuje redovito, ne zaboravimo ni to koliko imamo umirovljenika i kakve su mirovine, te koliko je pojedinaca koje svakodnevno vidimo kako kopaju po gradskim kontejnerima za smeće… Prije koji dan u vijestima HRT-a čulo se da je svaki peti građanin Hrvatske izložen siromaštvu…

A, ima i još: hoće li pojedinci u Hrvatskoj koji zbog svojih nerealnih apetita s obzirom na vlastitu materijalnu situaciju, te zbog neopreznosti vezane uz vođenje osobnih financija eventualno budu blokirani – opet dobiti milost oprosta duga od onih pojedinaca/struktura koje su s obzirom na svoj status u društvu u mogućnosti i pri volji (ali ne bih baš tvrdio i iz filantropskih razloga) provesti deblokadu?

E, pa, sretna i vesela nova, 2019. godina!♣

Između Božića i nove godine

ŠTEFANJE JE NJIHOV DAN… – Štefanje u zelinskoj vinogradarsko-vinarskoj obitelji Jarec-Kure! Slavljenika je dvoje:  Stjepan Jarec, i njegova supruga Štefica! Štefan sav sja od sreće, a kako i ne bi kad ga supruga i kćerka Mirjana i zet Kristijan tetoše…

Stjepan Jarec sa kćerkom Mirjanom i zetom Kristijanom, te Stjepan i Štefica Jarec s unukom Martinom


K tome, u čaši je incrocio Manzoni, koji je kao novi vinski adut kuće zamijenio nekad glavne uzdanice Jarecovih – bijeli pinot i chardonnay. Nad materom i paterom familije Jarec na slici kao da bdije njihov ponos – unuk Martin, od kojega i baka Štefa i deda Štef i mama Mirjana i tata Kristijan očekuju da će kao mlada nova snaga nastaviti obiteljskim vinskim koracima…♣

Vrijeme darivanja

KUPUJMO HRVATSKO, POKLANJAJMO AUTENTIČNO! – Duh otoka Paga: sir Gligora, vina Boškinac, maslinovo ulje iz tisućljetnog maslinika u Lunu, cvijet soli iz Paške solane

Pjenušci Griffin odležavani pod morem, obogaćeni morskim raslinjem, i oni iz klasičnog vinskog podruma kod kuće (Julio Frangen)

A ima i još nešto zgodno: hrvatska vina i pjenušci držani po godinu dana i duže ispod mora, npr. kod uzgajivača školjaka s Paga Marka Duševića. Najnovije prezentirani, prije nekoliko dana u elitnom zagrebačkom restoranu Noel, bili su pjenušci Griffin plešivičkog proizvođača Krešimira Ivančića. Iz više kušanja takvih morskih vina u usporedbi s istima držanima u butelji kod kuće u klasičnom podrumu čini se da ta vina s boravkom pod morem pokazuju kao da su malčice brže napredovala u razvoju. Međutim, butelja ima i posebnu prednost u estetskom smislu u odnosu na onu držanu u podrumu, naime za vrijeme njena boravka u moru obogati se školjkicama i morskim raslinjem pa je vrlo atraktivna i kad se sadržaj popije, kao ukras, dakle zaista je krasan dar.♣

Mjehurići u žiži

DOMAĆE PERLICE NA ZAVIDNOM NIVOU – Godina je začas prohujala, evo nas već u 2019! Novo ljeto, novi izazovi. U kojoj mjeri i – nove (bolje) mogućnosti?

Na hrvatskom tržištu vinom lijepa je ponuda pjenušaca, domaćih i inozemnih. Posebice se ističu pjenušci s Plešivice, koju su neki ovdje već prozvali hrvatskom Champagneom. Na 13. međunarodnom festivalu vina i gastronomije Zagreb Vino. com krajem studenoga 2018. moglo se vidjeti što se sve kvalitetno pjenušavo (ali i mirno) nudi iz naših, ali i vanjskih podruma.

Hrvatski perlasti vrh: Tomac Diplomat extra brut, Tomac classic 2006 brut nature, Tomac Rosé brut, te nešto posebno, i u svjetskim razmjerima: Tomac Amfora 2010 brut nature, rađen od baznog vina nastalog polugodišnjom maceracijom više bijelih sorata u amfori te dvogodišnjim dozrijevanjem baznog vina u velikoj drvenoj bačvi

Šember bijeli brut, Šember Rosé brut i Šember Pavel brut (od 90 posto chardonnaya i 10 posto žutog plaveca s pozicije Pavel, te s odležavanjem na kvascu u boci dužime od četiri godine), na slici dolje su Korak bijeli brut nature i Korak Rosé brut

Jagunić Three Stars brut, Griffin brut, Kurtalj Dri, Rose i Prestige, te, iz Erduta, Süber brut od Mladena Sibera

Hajde, ipak, budimo optimisti, makar pitanje je koliko za optimizam ima prostora. U ovim još trajućim blagdanskim danima pronađimo način da se opustimo, razonodimo i odmorimo, kako bismo u boljoj formi i spremniji ušli ukoštac s onime što nam donosi nova, 2019. Podružimo se, dakako u razumnoj mjeri. s onime što je tradicijaski tijesno povezano sa slavljem, blagdanima, a to su npr. pjenušci. Velika prednost pjenušaca u tome je što sadrže nizak stupanj alkohola, osvježavaju, pružaju visoki užitak i dižu raspoloženje (dakle, ne nužno alkoholom!).

Biserje iz Istre, iz podruma sestara Peršurić – Misal Blanc de blanc extra brut, Misal Blanc de noirs brut, Misal Prestige extra brut …

Hrvatski pjenušci u posljednje su vrijeme silno napredovali u kvaliteti i zanimljivosti. Neki mogu bez problema stajati uz bok brojnim inozemnima i od poznatijih kuća. Evo, na slikama, tek nekih. S dočekom nove godine ne znači da je i puna sezona za pjenušac prošla. Za pjenušac je, zapravo, uvijek vrijeme. Prvi dan veljače u 2019. donosi nam međunarodni festival pjenušavih vina, u hotelu Dubrovnik u Zagrebu. A onda je, sredinom veljače, i Valentinovo – Dan zaljubljenih! Pa, ne zaboravimo ni na Dan žena koji, doduše, na rang-listi praznika ne kotira kao nekad prije, a onda nam stiže i Uskrs! ♣

G.E.T. The Best

STANCIJA MENEGHETTI KAO NAJBOLJA u HRVATSKOJ – Stancija Meneghetti iz Bala kod Rovinja proglašena je na temelju rezultata istraživanja zagrebačke udruge G(astronomija), E(nologija) T(urizam) i glasovanja organiziranoga od strane G.E.T.-a koji prati situaciju s ponudom u segmentu hrvatskog eno-gastro turizma i nastoji promovirati istaknute igrače u tome sektoru, prvakom na području Istre i Kvarnera te šampionom na razini cijele Hrvatske, prvi pratitelji su za 2018. bili Vuglec-breg i Korta Katarina. Vino i maslinovo ulje Meneghetti već godinama su na zavidnom nivou kakvoće, a to što u eno-gastro i turističkome smislu nudi objekt u Balama doista je za najprohtjevnijeg potrošača!

Čelnik Stancije Meneghetti Miroslav Plišo otvara pjenušac Meneghetti u društvu s gastronomadom Reneom Bakalovićem

Meneghetti se svojim proizvodima – vinima i novim mladim te nefiltriranim maslinovim uljem novello (mješavina istarske bjelice, rosulje, leccina i buže) predstavio u sklopu Adventa u zagrebačkom Cheese baru u srcu metropole. Miroslav Plišo, čelnik Meneghettija, i njegova ekipa izašli su s Malvazijom 2017 black label s kojom kuća tek sada po prvi put kreće u javnost, te s novim berbama mirnih vina konkretno Meneghetti White 2017, Meneghetti Red 2013 i s pjenušcem Meneghetti Classic brut 2016. Vrijedi istaknuti da je Stancija Meneghetti znatno poradila na poboljšanju etiketa i ukupno vizualnog identiteta svojih vina i svojega ulja.

Meneghetti vina i, dolje, maslinovo ulje

Meneghetti, Bale: panoramska slika. Dolje: dnevni boravak u sklopu smještajnog i ugostiteljskog objekta, te terasa

I u ugostiteljsko-smještajnom dijelu Meneghetti ide bitno naprijed. Stancija Meneghetti će sezonu 2019. dočekati sa 12 novih smještajnih jednica unutar šest luksuznih vila, ali i s novim bazenima, tako da će se dodatno zaokružiti ponuda ovog jedinstvenog resorta u istarskim Balama. ♣

G.E.T. Report – enoturistička turneja plešivičkim krajem

PREDBOŽIĆNA PROVJERA SPREMNOSTI – Zagrebačka udruga za vinska turizam G.E.T. (gastronomija, enologija, turizam), koja već duže vrijeme krajem godine dodjeljuje priznanja Bijeli grozd vinogradarsko-vinarskim gospodarstvima što se ističu i u segmentu turizma, tik pred Božić za grupu eno-turističkih novinara redovito organizira turneju nekim domaćim vinorodnim područjem s izraženim potencijalom za turizam. Turneja se najavljuje kao predblagdansko druženje sedme sile s ponuđačima za neki kraj tipičnih proizvoda i usluga, ali čini mi se da su joj svrha ne tek druženje, nego i stanovita lukava provjera kako posjećena poljoprivredna gospodarstva ali i teritorij gdje se nalaze u ovome momentu funkcioniraju i u turističkom kontekstu. Najnovija, i jednodnevna, turneja bila je plešivičkim krajem. Vinorodna Plešivica ponad Jastrebarskoga višestruko je zanimljiva, naime to je odavna vinogradarsko-vinarski predio i posebice zapamćen po chardonnayu i rajnskom rizlingu pa i crnom pinotu, a u novije vrijeme osobito na glasu zahvaljujući pjenušcima, te vinima proizvedenima dugim maceracijama bijelih sorata, u amforama. Tu inače cvate i proizvodnja jako dobrog sira (Šestak), ali i meda. Nekoliko je ugostiteljskih objekata koji se mogu preporučiti, primjerice restoran Ivančić, obilježen posebnom tablicom Okusi Zagrebačke županije, zatim Karlo, a uskoro se u krugu obiteljskog vinogradarsko-vinarskog gospodarstva Korak otvara elitni restoran koji ima šanse dobiti preporuku, možda i zvjezdicu čuvenog Michelina. Spavanje je moguće na obiteljskom gospodarstvu Kreše Režeka. Plešivica je na pola puta od Zagreba do Karlovca, nalazi se i tik uz vrlo prometni autoput od Zagreba prema moru, i treba je na odgovarajući način valorizirati ne tek kao izletničku nego i kao turističku destinaciju.

Kušaonica obitelji Šember, I, dolje, novi (šampanjski) podrum Šemberovih (Marko Čolić)

Prvo odredište u režiji G.E.T.-a bio je posjed Šember u Donjim Pavlovčanima (službeno prograšena vinarijom 2018. godine u bregovitoj sjeverozapadnoj Hrvatskoj!), odande se pošlo do obitelji Roberta Brajea u susjedstvu Mladine, zatim se obišlo gospodarstvo Damira Drage Režeka na brdu u selu Plešivica, potom je predviđen za posjet bio i Drago Kurtalj, a kao finale ostalo je gospodarstvo Franje Kolarića u Hrastju Plešivičkome. S aspekta kupovine i kušanja kapljice i domaćeg hladnog nareska dakle na neki način izletništva svi atraktivni, ali s eno-turističkog stanovišta posebno pažnje vrijedna gospodarstva Roberta Brajea i Franje Kolarića, jer ona su se i opredijelila za to da se punom parom bave i ugostiteljskom djelatnosti, Kolarić i ponudom smještaja.

Narezak dobrodošlice, i, dolje, Tochin’ Ivanka Šember s pjenušcem dobrodošlice

          ROCKIN’ ŠEMBER, i TOCHIN’ IVANKA Obitelj Šember, nakon što se već dobrano bila afirmirala s mirnim bijelim i suhim bijelim (bijeli pinot, chardonnay, rajnski rizling, žuti plavec) i crnim vinom (crni pinot, pa u boljim godištima i cabernet sauvignon) u novije vrijeme jako iskače i svojim vrlo kvalitetnim pjenušcima (bijeli, ružičasti; vidi prethodni prilog), ali i kraće (u drvenoj bačvi) i duže (pola godine u amfori) maceriranim pa u drvu odležavanim vinima od bijelih sorata. Sadašnji nositelj proizvodnje Zdenko Šember upire svu snagu u pjenušce, uviđajući dobro da su oni, ako se naprave kako treba (a njemu to uspijeva!) produkt s dodanom vrijednosti. Uz postojeća tri klasika (bijeli s malo kraćim odležavanjem na kvascu u butelji i bijeli sa četverogodišnjim odležavanjem na kvascu, te ružičasti), sad priprema jedan posve nekonvencionalan a to znači da je bazno vino (iz berbe 2014.) nastalo uz šestomjesečnu maceraciju bijelih kultivara u amfori, taj pjenušac Šember Qvevri brut nature ili ipak možda extra brut ne ide van prije Uskrsa 2019. A u planu je da, kad procijeni da je za to došlo vrijeme, Zdenko izađe i s još jednim pjenušcem moguće pod nazivom Šember Tradicija extra brut od grožđa starih sorata nekad jako raširenih na Plešivici i od jako starih loza, sađenih na osobito dobroj poziciji Bresnica još u doba dok je njegova baka bila u punoj životnoj snazi i snazi za rad. Ali tu Šemberova mjehuričava priča ne staje: Zdenko najavljuje još jednu perlastu etiketu, a riječ je o bijelom pjenušcu od crnog pinota! Sada Šemberovi godišnje proizvedu 40.000 boca pjenušca.

Da Šember doista ima velike ambicije u vinskom a posebice u pjenušavom sektoru, pogotovu zato što ga dobro podržava cijela obitelj a kao konkretna izravna pomoć u poslu mu je sin Nikola koji je nedavno diplomirao na zagrebačkom Agronomskom fakultetu (kćerka Lucija, do nedavno inače vinska kraljica Zagrebačke županije, a koja se opredijelila za studij ekonomije, bit će udarna sila u komercijalnom segmentu), pokazala je gradnja novog, u ljeto 2018. godine otvorenog vinskog podruma površine 320 četvornih metara i kapaciteta 60.000 boca, u novcu vrijednog oko 2,3 milijuna kuna, dio sredstava – 35 posto – došao je iz vinske omotnice.

Rockin’ Šember. Zdenko Šember uz svoj čarobni drveni kovčeg s longplejkama koje i te kako dižu raspoloženje.

Što se turističkoga dijela tiče, tu se zasad Šemberi još ne eksponiraju jer, kaže Zdenko, jedva stižu obaviti radove vezane uz poljoprivredu kao svoju primarnu djelatnost, međutim kako novi mladi naraštaji (Zdenko i Ivanka Šember imaju i kćerku Klaru) budu stasali i ta djelatnost ostaje kao opcija o kojoj je ozbiljno razmišlja. Baza za sjajne eno-gastro trenutke tu je, naime, Šemberovi imaju prostranu kušaonicu unutra i na terasi, Ivanka Šember i Zdenkova mama sjajne su kuharice, muški dio obitelji odlično se razumije i u izradu mesnih prerađevina poput čvaraka, tlačenice, špekerice, češnjovke, suhe kobasice, šunke….

Zdenko otkriva svoj potencijal koji može biti i te kako iskoristiv za privlačenje gostiju, dakle – u turističkome smislu,. Svako toliko, zasad tek za uži krug prijatelja, kod sebe organizira kušanje raznih vina ali ne samo iz svojega podruma nego i iz drugih podruma iz Hrvatske pa i iz inozemstva, te ne samo mlade i na tržištu trenutno aktualne kapljice nego i Bakhovog nektara starih godišta (10 i 15), onih što već vino svrstavaju u arhivu.  Kao nekadašnji muzičar – svirao je bas u lokalnim bendovima, ima smisla u spajanju vina i glazbe, tako da ga već nazivaju sommelierom-disko džokejem. Ovisno o tome koja su vina u nekom trenutku na redu za kušanje atmosfera je prožeta diskretnim zvukovima gitare i glasa Erica Claptona, Muddyja Watersa, Johna Leeja Hookera, te Arethe Franklin, Franka Sinatre… sa Šemberovih gramofonskih ploča i novokupljenog gramofona…

Nedavno je tako u Šemberovoj kušaonici održana degustacija sljedećih vina: MOËT et CHANDON Champagne grand vintage 2009, EGLY OURIET Champagne brut grand cru millesime 2004,   ŠEMBER Rajnski rizling 2017 Ice, GEORGIA Kissi Qvevri 2014, ŠEMBER Plavec žuti 2005, ŠEMBER Chardonnay bq 2003, KORAK Rajnski rizling 2005, TOMAC Sauvignon blanc 2006; MOVIA Veliko belo 2007, CHANSON PERE & FILS Chardonnay 2004, KORAK Chardonnay 2016 macerirano, KORAK Rajnski rizling 2015 macerirani, ŠEMBER Qvevri 2015, KABAJ Luisa 2011, VODOPIVEC Vitovska 2015 amfora, VODOPIVEC Vitovska 2015 Solo grand cru, GRAVNER Rebula 2008, ROSEMONT ESTATE Shiraz/cabernet sauvignon 2004, DEGRASSI Terre bianche riserva 2008, BELJE Merlot 2009, ALEKSANDROVIĆ Rodoslov Grande Reserve 2012, VALANDOVO Alexander Vranec 2005, VALDICAVA Brunello di Montalcino 2005, ROBERTO VOERZIO Barolo 2005 La Serra, EDI SIMČIČ Edijev izbor 2002. Razni meridijani i paralele, razne sorte, razni stilovi, berbe od 2017. do 2002.

Vina na degustaciji: u sjajnom svjetlu Šemberov žuti plavec, Korakov rajnski rizling, odlični Gravnerova Rebula i Voerzijev Barolo…

REŽEKOV COPANJEK s RIZVANCEM i PORTUGISCEM – Vinska kuća Damir Drago Režek. enologa i svojedobno velikog animatora na vinskoj pozornici Drage, nekad jednog od bitnih protagonista plešivičke vinske scene, nema već godinama, ali su tu njegova supruga Dragica,  stručnjakinja za vinogradarstvo, posebice za rasadničarstvo, sad je, što bismo rekli modernim i pop-rječnikom, frontman Damir, sin Drage i Dragice. Kako godine idu, tako je Damir sve više fzičkim izgledom nalik na oca, pokazuje to lijepo i fotografija…

Damir Režek, s mamom Dragicom

Damir Režek, isti otac Drago, uz svoju vinsku reprezentaciju. Sjajan je bio chardonnay 2006 sur lie (u dekanteru je), prvo vino koje je osobno proizveo

Copanjek

Male bačve na ulazu u podrum Režekovih kao informacija da je riječ o po proizvedenoj količini malom vinaru

Na Plešivici je više Režeka, ali kod ovih Režeka posebnosti su vina nekad raširenih a u novo doba marginaliziranih sorata u tome kraju, konkretno rizvanca, silvanca zelenog, portugisca, ali su tu i vina od došljaka izvana – kultivara sauvignon bijeli, chardonnay, pinot crni. Damir i Dragica Režek, kako se čulo, dobro se nose s tržištem. Damir se danas, opravdano, diči s vinom koje je, veli, kao prvo kreirao samostalno, a riječ je o Chardonnayu 2006.

Režekovi, koji brinu o četiri hektara vinograda i proizvode oko 20.000 boca godišnje, dočekali su nas i s rizvancem,i sa  zelenim silvancem, i sa sauvignonom, i sa chardonnayem aktualnima na tržištu, te s doista odličnim već arhivskim chardonnayem sur lie iz 2006.

Kušaonica mala ali lijepa, ne za puno ljudi ali s puno svjetla te s pogledom na vinograde. Damir Drago Režek nije (još) jače orijentiran na turizam, međutim to ne znači i da neće biti. Na stolu su uz vina bili odlični domaći naresci te topli copanjak, plešivička i, za mene, bolja inačica samoborske greblice.

Kušaonica obitelji Roberta Brajea u Lokošin-dolu. Dolje: domaćini Sanda i Robert Braje

BRAJE ZA GURMAJE – Vinogradarska kuća Braje, Roberta i Sande Braje iz Lokošin-Dola, pravo je odredište za gurmane, i to za one prohtjevne. Tradicijska drvenjača postavljena uz vinograde – kušaonica ali i blagovaonica baš je pravi eno-gastro-turistički punkt. U lijepom ambijentu interijera s izraženim domaćim štihom, Sanda, koja je zadužena za jelo, i Robert, zadužen za vino, poslužuju specijalitete na nivou vrhunskih restorana u visokorazvijenim urbanim sredinama. Brajeovi organiziraju degustacije, ručkove, večere, proslave (rođendana, vjenčanja, krštenja…). Velika prednost u ponudi je to što obitelj Braje uzgaja perad (samo pataka je 200 u turnusu), krave, svinje, dakle sâma proizvodi namirnice i pića od kojih kreira svoj menu (jaja, mliječne i mesne prerađevine, povrće, voće…). Brajeovi rade sir od mlijeka vlastitih krava, zatim čvarke, špek, kobasice i salame od vlastitih svinja, s time da imaju jednu vrlo ukusnu salamu u koju stavljaju određeni postotak od provjerenog ponuđača kupljenog medvjeđega mesa…. U blizini kuće i oko kuće imaju voćnjak, te 3,5 hektara vinograda. Sami prave sokove od jabuke i kruške, a od vlastitoga grožđa proizvedu, ovisno o godištu, 18000 do 20.000 litara vina, konkretno etikete su crveni  veltlinac, rajnski rizling, traminac, portugizac, crni pinot kao mirna vina, zatim bijeli i ružičasti pjenušac, a kao kuriozitet tu je i vino od – višnje. Oko 40 posto vina plasiraju na kućnme pragu.

Fino, kod Brajeovih! Domaći sir s rajčicama, na rigi, te domaće mesne prerađevine nakon kolinja

Organizator predbožićne plešivičke turneje 2018. Tomislav Stiplošek iz G.E.T. Reporta, te, s njime, novinarka Ana Rogač i fotoreporter Julio Frangen

Bitno je za reći da ispred drvene kuće za goste ima dovoljno mjesta za parking, a oko kuće i za rekreacijske aktivnosti, upravo u tu rekreaciju uz samu kuću Brajeovi bi u organizacijskom smislu morali uložiti malo više truda. Njihova kušaonica jedna je od ishodišnih točaka za šetnje i vožnju biciklima uz vinograde, ali vrijedilo bi im jače razmišljati o tome da baš na licu mjesta ponude neke mogućnosti za fizičku aktivnost kao dopunu sjedenju uza stol uz tanjur i čašu, dakle rekreaciju uz samu kuću, naime društvo najčešće kad nađe neku mogućnost natjecanja, posebice kuglanja, uglavnom partije igra za čašu ili litru vina odnosno gemišta, a to je zajamčeni dodatni plasman vlastitog proizvoda na kućnom pragu.

Pogled na ulazu na gospodarstvo Kolarić, te, dolje, u sklopu objekta i prostor za boravak vani, igru i rekreaciju

KOLARIĆ ZA MIRAN SAN – U smislu eno-gastro-turističke ponude u jaskanskome kraju najkompletnijim je čini se gospodarstvo Franje Kolarića. Franjo Kolarić poljoprivrednik je i ugostitelj, a uz domaću hranu i svoje vino nudi i noćenje, što je bitno, naime bez mogućnosti noćenja u nekome kraju nije moguće razvijati ozbiljan turizam. Kolarić obrađuje šest hektara vinograda i proizvodi veći broj različitih vina, od mješavine na Plešivici tradicijskih bijelih sorata preko chardonnaya, sivog pinota, rajnskog rizlinga do crnog pinota, a i cabernet sauvignona, ima i svoja dva pjenušca – jedan bijeli i drugi ružičasti, krenuo je ozbiljno i u sferu narančastih vina (rajnski rizling, te crni pinot), dakle izbor etiketa ne samo da je popriličan nego i odgovara za različita jela, različite ukuse i raspoloženja, prigode. U lijepom prostranom restoranu za stolove može komotno smjestiti 170 gostiju, što nije malo, a glede noćenja, na raspolaganju je 16 dvokrevetnih soba.

Franjo Kolarić ima dvije amfore – jednu veću, ukopanu u dvorištu, napunjenu s rajnskim rizlingom, te ovu, manju, koja eto nije ukopana nego je smještena uz bačvice u klasičnom podrumu. Na slici dolje Franjo je uz cisterne sa sivim pinotom, za koji želi da bude poseban obiteljski brand

SIVI PINOT KAO OBITELJSKI BRAND – Franjo Kolarić je, utisak je, nekako najprivrženiji sorti pinot sivi, od koje želi da vino bude prvi brend kuće. U toj nakani sklon je istraživanju i igri s različitim pristupima u vinifikaciji i dozrijevanju. Na slici je uz vojnički stroj od sedam ovećih cisterni od inoksa, u svima njima do vrha nalazi se novi mladi (dakle iz berbe 2018.) sivi pinot, s time da je Franjo, da vidi što će se dogoditi, u isti mošt u svaku cisternu dodao različiti kvasac za vrenje (primjerice, u jednoj cisterni je sivi pinot dobiven uz pomoć kvasca dizajniranog  za chardonnay, u susjednoj cisterni je sivac na sauvignonskom kvascu itd…, ) a u jednoj cisterni je sivi pinot na vlastitom kvascu. Franjo, koji stalno prati razvoj i konzultira se sa stručnjacima, još će, veli, vidjeti kako će stvar teći dalje, odnosno hoće li vino iz cisterne koja ostavi najjači utisak napuniti posebno a vino iz ostalih cisterni pomiješati i onda dozrijevati pa napuniti, ili će možda vino iz svih sedam cisterni pomiješati i nakon određenog vremena sljubljivanja i dozrijevanja napuniti u boce. ♣

Eno-gastro turizam

Vuglec-breg, vinogradi

VUGLEC-BREG, AMONG THE BEST – Mislio netko ovako ili onako, ali vinsko-turistički kompleks Vuglec-breg na Škarićevu ponad Krapinskih Toplica dobio je baš to odličje Simply the Best! Putničke agencije biraju najbolja odredišta u (eno) turizmu i zaslužnima dodjeljuju nagradu Simply the Best za doprinos razvoju i unaprjeđenju turizma u Hrvatskoj. Vuglec-breg ove je godine osvojio i dva Bijela grozda zagrebačke eno-gastro udruge G.E.T. specijalizirane baš za praćenje vinskog turizma – jedno priznanje je za prvo mjesto na rang-listi najboljih eno-turističkih gospodarstava i destinacija u regiji Bregoviti sjeverozapad Hrvatske, a drugo je za drugo mjesto najboljih na razini cijele Hrvatske! Vrijedno spomena je i to što je Vuglec-breg dobio i Michelinovu preporuku BIP Gourmet, kao mjesto gdje se jede jako dobro a za umjerenu cijenu. Za deseti jubilarni nastup na međunarodnom festivalu Zagreb Vino.com 2018 od direktora prof. Ivana Dropuljića Vuglec-breg primio je, za vjernost i postojanost, i specijalnu kristalnu vazu izrađenu u staklarni Rogaška. Borisu Vuglecu, vlasniku Vuglec-brega, nekako je najdraže priznanje, veli on, to što je objekt i u restoranskom i smještajnome dijelu kroz cijelu godinu vrlo dobro popunjen.

Ivan Dropuljić predao je kristalnu vazu Borisu i Mariju Vuglecu. Dolje: enologinja Jasminka Šaško

Što je pridonijelo takvom uspjehu? Vuglec objašnjava da se cijela njegova ekipa i on maksimalno trse u organizaciji posla općenito te u formiranju atraktivne ponude u segmentima jela i smještaja a i u čuvanju i njezi okoliša i, u vezi s time, ustroju raznih za gosta zanimljivih rekreacijskih i sportskih ali i društvenih aktivnosti. Prirodni ambijent u kojemu se nalazi Vuglec-breg, ponajviše ispunjen vinogradima na kosinama, prekrasan je, posebice kad nakon zime krene vegetacija. Svjesni ljepote okoliša domaćini ispred restorana i pored kućica za smještaj o toplim danima postave i više od 30 ležaljki za lješkarenje i uživanje u pogledu u proljeće i ljeto. Čitav prostor idealan je za šetnje, ali i za vožnju biciklom. Vuglec-breg ima lijepi broj bicikla mountain-bikea. U sklopu cijelog objekta koji je nedavnim otvorenjem kućice Jagica obogaćen sa 16 novih kreveta, igrališta su za tenis i male sportove zatim dječje igralište i tu je i ograđena parcela na kojoj su poniji za jahanje za djecu. Svi ti aktivnostni sadržaji u ponudi kao i povećani broj kreveta te kućica s dovoljnim brojem tuš-kabina dobra su, ističe Boris Vuglec, baza za organizaciju raznih sportskih susreta, turnira.

Nova kućica za smještaj – Jagica, sa 16 kreveta

Pogled u sobu

– S obzirom na naš klasičan jelovnik na kojemu se nalaze domaći sezonski kulinarski specijaliteti poput, kao što je to npr. sada u vrijeme svinjokolje, kolinjski menu s buncekom, češnjovkama, krvavicama, pirjanim kiselim zeljem i restanim krumpirom, pa repnjačom za koju mnogi naši gosti ističu kako im je bolja od bućnice, a i s obzirom da nam je namjera jelovnik proširiti s moderno prigotovljenim jelima od domaćih namirnica proizvedenih na okolnim OPG-ima,  jače krećemo i u priređivanje raznih svečanosti i slavlja na kojima je baš eno-gastronomja u prvom planu, poput npr. Dana zaljubljenih Valentinova, Dana žena, dočeka Nove godine, Vincekova, Martinja, takmičenja većeg broja ekipa u prigotavljanju raznih specijaliteta… Jednostavno, želimo da svaki gost koji nam jednom dođe odmah postane na neki način, prenošenjem svojih utisaka prijateljima i kolegama, ambasador izletišta Vuglec breg – reći će Boris Vuglec.

Juhe od buče i sa štruklima, kolinjski tanjuri – kobasice, krvavuce, buncek, pirjano kiselo zelje i restani krumpir, pečenje

Novosti s Vuglec-brega su da je, dodaje Boris Vuglec, prijavljen na natječaj za sredstva od 2,5 milijuna kuna namijenjenih razvoju ruralnog prostora. Od tih sredstava u planu su gradnja i uređenje prostranog wellness-centra s bazenom većih dimenzija. Tu bi se gostima moglo ponuditi i aroma-terapiju. Otvorenjem nove komforne kućice Jagica za boravak Vuglec-breg sada ima ukupno 50 turističkih ležajeva, dakle na spavanje je u mogućnosti primiti cijeli autobus gostiju. Time je, eto, uključuje se u razgovor Borisov sin Mario Vuglec, riješen problem prihvata grupa zainteresiranih za sve popularniji team building.  Ali, i još nešto: po novome, Vuglec-breg spreman je i primati i gosta koji želi jednokrevetni smještaj, dakle da sâm bude u sobi, a takvih zahtjevnijih gostiju sve je više.  Boris Vuglec pohvalit će se da su značajni zahvati na preuređenju i osuvremenjenju opremom ove godine učinjeni u kuhnji, u taj pothvat uloženo je oko pola milijuna kuna. Na Vuglec-bregu dosta se radi i na osoblju, posebice kuharima, u tu svrhu kao strukovni konzultanti  angažirana su dva vrlo istaknuta hrvatska chefa – Ivica Štruml i Viktor Kranjčec koji su iskustvo stjecali i dobar glas stekli u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade, hrvatskom rasadniku vrsnih kuhara. Zahvaljujući enologinji Jasminki Šaško Vuglec-breg ima vrlo dobra vina – o tome govore brojne medalje osvojene za kapljicu, ponuda se sastoji od čak 15 različitih etiketa, od pjenušca preko nepretencioznog laganijeg baznog bijelog vina i potom ozbiljnijeg  bijelog vina dozrijevanoga u bačvi(ci), pa crnog vina, i do, u suradnji sa znanim Borisom Drenškom Bodrenom, visokih predikata za uz slastice na kraju, dakle s vinima su na Vuglec-bregu u stanju kvalitetno popratiti čitav menu s više sljedova. ♣

Svjetska šampanjska elita u našem dvorištu

KOD JADRANKE, i KRUG NA ČAŠU! – Svega obilja kod Jadranke, u vrlo decentno uređenom te nimalo blaziranom i glamuroznom ambijentu bistroa tik uz zagrebačku Galeriju vina MIVA koja, inače, na svojim policama nudi čak nekih 1500 što domaćih što inozemnh etiketa plemenite kapljice.

Bistro Jadranka, Zagreb: u sredini je Gordan Mohor, nekad uspješni nogometni golman, a danas uspješni trgovac vinom

Oblizeki na tanjuru, i lijep izbor vina – gotovo 50 etiketa! – na čašu. Pa čak su tu i famozni Krug Grande Cuvée brut, i Dom Pérignon! Za one koji to još ne znaju dobro je da to saznaju, mada je ta čaša Kruga odnosno Dom Pérignona po 180 kuna. Netko tko je istinski ljubitelj vina a makar nije i dovoljno duboka  džepa ovdje kod Jadranke ima kakvu-takvu priliku zadovoljiti znatiželju i osjetiti što se to nudi pod tim dvjema šampanjskim markama svjetskog vinskog vrha. Kupiti butelju u vinoteci, eh – to za veliku većinu potrošača jeste teško izvedivo do čak i neizvedivo jer ona je barem sedam puta skuplja, a jednom godišnje i to u jedinstvenom ozračju upravo oko Božića odnosno o novogodišnjim praznicima možda ipak i nije toliko ludo i nemoguće izdvojiti 180 kuna da se nešto slavno što je teško dostupno osobno doživi i da se sazna o čemu je riječ i izravno, a ne tek preko medija odnosno prepričavanja, te da se usporedi vlastito iskustvo s Krugom ili Dom Pérignonom s osobnim iskustvom s nekih mogućih prijašnjih kušanja drugih, cjenovno povoljnijih šampanjaca ili pjenušaca… Tih 180 kuna jednom u godini dana za čašu Rolls Roycea moglo bi se promatrati kao svojevrsna investicija u unaprjeđenje vlastitog znanja…

Pitam vrijednog poslužitelja kod Jadranke koliki je interes za takvom čašom po 180 kuna, a odgovor je da zanimanje postoji, mladić dodaje da mu ne treba duže od tjedan dana da butelju rastoči na čašu, i plasira u lokalu… Šampus i u načetoj boci ostaje dobro uščuvan jer Jadranka koristi posebnu napravu koja se stavi na grlić otvorene boce i zahvaljujući kojoj, uvjerava proizvođač te naprave, pjenušac/šampanjac u odličnoj formi može izdržati i dosta duže od tih tjedan dana, navodno čak do tri tjedna… Na slikama: ne samo predblagdanski nego redoviti prizor popunjenosti iz bistroa Jadranka (u središtu kadra je jedan od – uz partnera mu Vladu Šuška – čelnika MIVA-e Gordan Mohor s poslovnim prijateljem i ambasadorom grka korčulanske vinarije Zure Denisom Šeparovićem, te s djelatnikom Galerije MIVA Krunom Filipovićem WSET), zatim tu su riznica eno-bisera u Galeriji vina MIVA i, posebno na policiama, uzorci elitnih šampanjaca u ponudi. ♣

Bordeaux  u vinogorju pjenušaca

Bojan Berkovič Molipachi

KAD MOLIPACHI DAJE MAT… – Sjećam se, prije dosta godina, kad je doslovce kraljevao gemišt, Molipači (u lokalnom dijalektu to znači mala peć) iz Bizeljskoga uz samu državnu granicu s Hrvatskim zagorjem (Klanjec) i time dakako i Lijepom našom, briljirao je s visokim slatkim predikatima. Šira publika smatrala je Bojana Berkoviča na neki način čudakom, ta – tko li će piti te slatkiše… Onda je nastupilo razdoblje kad su pojedinci naziv Berkovičeva posjeda Molipači izgovarali kao moliplači. Međutim u novije vrijeme tj. otkako je preuzeo brigu o oko sedam hektara što terasastog što vertikalno nakošenog terena na poziciji Drenovec Lusthaus na visini od gotovo 500 metara i s kamenitim-kremenastim tlom, pa internacionalizirao Molipači u Molipachi, Berkovič – izrazito umjetnička duša i ljubitelj šaha do mjere da je na njegovu stolu u dnevnoj sobi stalno prisutna šahovska ploča (a figure su odmah tu, spremne u vrećici) – počeo je, i na internacionalnom planu, davati mat, i to ne više kao prije, s predikatima, i s bijelim, nego sa crnim figurama!

Eto potkraj listopada u Bergamu na međunarodnom ocjenjivanju Emozioni dal Mondo: cabernet e merlot insieme 2018 proglašen je – istina s vinarom Štokom s Krasa koji je osvojio jednaki broj bodova – nacionalnim slovenskim prvakom, s vinom Oljevina 2016, a to je mješavina cabernet sauvignona (80 posto) i merlota.

Vrijedi naglasiti da je vino turbo oktansko ali je i lijepo skladno, sa čak 15,5 je vol %, ima 32 g/l suhog ekstrakta, ukupni SO2 mu je 30 mg/l!

U vinogorju nadaleko poznatome po pjenušcima, bijelim sortama poput sauvignona i chardonnaya te kad je riječ o obojenim kultivarima frankovki i žametnoj črnini ili crnoj kavčini, Berkovič ne razmišlja o frankovki nego samo o bordoškim crnim kultivarima i njihovim kupažama  jer, veli, jedino s njima može na tržištu igrati u prvoj ligi i davati šah mat!… ♣

Drugi festival penin na Bizeljskom           

Bjana Rebula Terroir brut

Slapšak Penina brut Rosé blanc de noir od crne kavčine ili žametne črnine

DOMAĆE SORTE U ZAMAHU – Ugledni slovenski pjenušar mr. Janez Istenič, vrlo popularan i kod ljubitelja pjenušaca u Hrvatskoj, nastavlja s festivalom pjenušavih vina na svom imanju u Staroj Vasi kod Bizeljskoga. Istog vikenda kad je u Višnjanu bio festival mjehurića Hrvatske, Istenič je, korištenjem i sredstava iz EU fondova, organizirao drugu smotru perlica. Odziv proizvodjača vrlo dobar, makar, istina, ove godine nismo među izlagačima vidjeli Radgonske gorice i kuću Silveri, ali od prvoligaša bio je tu i Bjana, a što se tiče posjetitelja dojam je da su došli u nešto većem broju nego prošli put. Na ulazu u dvoranu na stolu pored prijemnog pulta postavljeni su bili brojni informativni prospekti o tome što treba obići i vidjeti u slovenskom Posavju te o tome što se nudi na području rekreacije i u ugostiteljstvu, smještaju. Nisam međutim vidio i festivalski katalog koji bi predstavio izlagače i njihove proizvode, ako ga doista nije i bilo – to je šteta, idući put ne bi se smjelo ponoviti.

Andrej Berkovič sa kćerkom Leom: Anza brut od žutoga plaveca

Za izdvojiti je svakako to da je više proizvođača pokazalo zanimljive pjenušce i od kultivara lokalnih sorata, bilo samostalnih bilo s većinskim udjelom u mješavinama s internacionalnim kultivarima. A ti su domaći kultivari npr. plavec žuti, kraljevina (Istenič, Arbiana Žaren, Andrej Berkovič…), žametna črnina (Slapšak; u toj obitelji zet je Francuz a ipak se opredijelio za crnu kavčinu!), rebula (Bjana: Terroir brut), zastupljena je bila i barbera, kultivar koji je dosta raširen u Vipavskom vinogorju. Proizvođač Dornberk poigrao se stvoritelja pa je spojem barbere i caberneta u omjeru od po 50 posto napravio zavodljivu slatkastu crnu Evu, a onda je, da joj bude pratnja, od rebra zvanog sauvignon stvorio zapjenjenog Adama…

Vina Fabijančič iz Brestanice došla su s pjenušcem Grajske penine od baznog vina od čak 10 različitih sorata, taj je pjenušac na kvascu odležavao 12 godina! ♣

Zagrebačka županija oživljava svoju inicijativu od prije više godina…

Portugisci na ocjeni

KRALJICE NA STRANI PORTUGISCA – Svojedobno je stvar zakuhao pročelnik za poljoprivredu Zagrebačke županije Josip Kraljičković, pa se onda inicijativa oko razvoja županijske robne marke Portugizac Plešivica koju su plešivički proizvođači, okupljeni i u udrugu vezanu uz mlado vino portugizac, u prvo vrijeme silno podržavali – razvodnila, zbog, kako se u novije vrijeme znalo čuti s više strana, nevoljkosti vinara da se bave kapljicom što je ne mogu prodati po više od 20 do 25 kuna za litru.

Vinske kraljice Zagrebačke županije, članice ocjenjivačkog suda – Zvjezdana Marković, Nataša Puhelek Puština, Ivana Rendulić Jelušić i Ivana Puhelek Purek

KRALJičković međutim ne posustaje i krenuo je energično u obnovu inicijative i oživljavanje udruge Portugizac Plešivica, a u pomoć je pozvao – kraljice! Dosadašnje vinske kraljice Zagrebačke županije, redom enološke struke, predvidio je kao članice stručne ocjenjivačke komisije koja je na vinsko-turističkom gospodarstvu obitelji Jagunić početkom prosinca vrednovala portugisce s Plešivice, da bi se, dok je još puno vrijeme mladoga vina, na svečanoj podjeli odličja po tradiciji promotivno otvorila prva boca mladog portugisca te da bi se pokazalo javnosti kako se, ipak, ide dalje.

Pročelnik za poljoprivredu Zagrebačke županije mr. Josip Kraljičković na skupu s vinarima Plešivice koje je okupio na gospodarstvu Jagunić, s ciljem da se obnovi udruga Portugizac Plešivica i da se donese plan rada za naredno razdoblje. Prisutan je bio i novi ravnatelj Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Robert Brkić. Za predsjednika udruge izabran je Tomislav Haramija, direktot PZ Plešivica, a za tajnika Željko Gregorić, individualni proizvđač vina

Plešivičanci su na ocjenu ovaj put dostavili 23 uzorka portugisca, 19 ih je bilo mirnih iz berbe 2018, dva mirna bila su iz 2017, a dva su bila pjenušca. Evo i čija su vina vrednovana: Kolarić, Jurkovac, PZ Plešivica, Vučinić, Griffin, Golubić, Robert Braje, Puščak, Jagunić, Ivančić (Nikola), Josip Braje, Franjo Gregorić, Vukoder,  Ciban, Željko i Snježana Gregorić, Majcenović, Mladina, Damir Drago Režek. Kraljice koje su dijelile pravdu:  Ana Marija Jagatić Korenika kao vrhovnica, te Zvjezdana Marković, Nataša Puhelek Puština, Ivana Rendulić i Ivana Puhelek kao članice ocjenjivačkog suda. Po ocjenjivanju održan je skup plešivičkih vinara na temu obnove udruge Portugizac Plešivica i s raspravom o programu budućeg djelovanja.

Glavna kraljica inače predsjednica žirija Ana Marija Jagatić Korenika, poslije ocjenjivanja, u društvu s domaćinima Dominikom Jagunićem i njegovim ocem Velimirom. Kuša se novitet – macerirani rajnski rizling Jagunićevih

Kraljice vole ne samo rubine nego i zlato, pa se u čaši predsjednice žirija Ane Marije Jagatić Korenika našao novitet iz produkcije Jagunićevih – rajnski rizling 2016 maceriran 6,5 mjeseci u rabljenom ali iznutra ostruganom barriqueu i potom dozrijevan nešto duže od godine dana u tom istome barriqueu pa napunjen u bocu, vino će na tržište, kažu Jagunići, ove godine. Inače, Jagunićima dosta dobro ide s tramincem (crvenim!), od berbe 2018 na maceraciju koja će trajati do proljeća 2019. stavili su 1500 litara svojega traminca kojemu poslije perioda maceracije slijedi barem jednogodišnje dozrijevanje u bačvicama.

Vinograd Jagunićevih ispod njihove obiteljske kuće, upravo odatle je grožđe traminca branog 2018. i stavljenog na polugodišnju maceraciju

Zajedno na tronu: šampion 2018. na ocjenjivanju portugizaca Franjo Gregorić i nova vinska kraljica Zagrebačke županije Mateja Hercigonja (Marko Čolić)

Rezultati ocjenjivanja i prezentacija novih aktivnosti udruge obznanjeni su javnosti na svečanosti  zagrebačkom hotelu Westin, tada je i okrunjena nova vinska kraljica Zagrebačke županije.

Evo ih: stručni ocjeniivački žiri za vrednovanje portugizaca s naglaskom na onaj novi, mladi, dakle iz 2018. najbolju ocjenu dao je uzorku Franje Gregorića, on je dobio šampionskih 90/100 bodova. Šest portugizaca zakitilo se zlatnom medaljom, dobitnici su Mladina d.d, Nikola Ivančić, OPG Golubić, Franjo Kolarić, OPG Krešimir Ivančić, PZ Plešivica.  Kao nova vinska kraljica Zagrebačke županije krunjena je Mateja Hercigonja iz Pušče Donje.♣

Vino i glazba

        POLETI s POLETTIJEM! – Poleti s Polettijem, da! Oni koji su nedavno bili u zagrebačkom wine baru Basement kod Uspinjače znaju dobro o čemu govorim. Za uspon u visinu nije trebala uspinjača u susjedstvu, jer u Basementu je, u sklopu redovnih vinskih programa prof. Marije Vukelić srijedom uvečer, taj put gostovao istarski vinar Pierino Poletti sa sinom Matteom. I nije sâmo vino bilo razlog za uzlet, nego – spoj vina s glazbom! Ne bilo kakav, nasumičan spoj, nego dobro osmišljeni zagrljaj, koji, baš kao što prikladno izabrana kapljica bitno diže jelo, oplemenjuje druženje uz tanjur i čašu, daje druženju višu dimenziju.

Peter Poletti, vinar i DJ, u zagrebačkom Basementu predstavio je svoju kapljicu uz glazbu za koju smatra da najbolje odgovara svakom od tih vina. Pored Polettija je organizatorica prezetnacija srijedom u Basementu Marija Vukelić, a iza je Peterov sin Matteo

U nekoliko navrata u nas su organizirana događanja pod (novohrvatskim) nazivom Wine & Music, ali bilo je to tako da je glazba poslužila više kao kulisa i ostajala je nekako u drugome planu, dakle bilo je to na sasma drukčiji način od ovoga sada u Basementu, kad su skladbe što su pratile Polettijeva vina – malvaziju iz 2017 (Fresh, Kool & the Gang i Carribean Queen, Billy Ocean, te Haven’t met you yet, Michael Bublé), pa Malvaziju 2016 classicu dobivenu fermentacijom u barriqueu i dozrijevanu sur lie u bačvici na finom talogu godinu dana (How Deep is Your Love, Bee Gees i At Last, Etta James te Vivo per lei, Andrea Bocelli e Giorgia), potom snažnu jako dobru ozbiljnu muškat ružu Rosella 2017 s 14,8 vol% (Easy, Commodores, zatim Total Eclypse of the Heart, Bonnie Tyler, kao i Ne odustajem, Gibonni), onda teran iz 2015 (Another one Bites the Dust, Queen, pa It’s a Man’s Man’s World, James Brown kao i Baila Morena, Zucchero) i sjajan cabernet sauvignon 2013 (Last Kiss and Say Goodbye, The Manhattans, pa Soul Baby Barry White). Uz dva iznenađenja večeri a to su bili Teran 2009 i Chardonnay 2000 nije bilo svirke. Pristup na taj rekao bih sommelijerski ili možda je bolje kazati sommelijersko-diskodžokejski način pravi je a o tome sam već bio pisao još prije godinu dana. Možda će se nekome činiti da je vrlo lako dobro sljubiti glazbu i vino, međutim nije, vrlo je to kompleksno. Mnogo ovisi o tome koliko su nazočni – kojima svima druženje mora biti lijepo i koji moraju osjetiti pozitivnu energiju tog skladnog plesa vina i glazbe – s podjednakim afinitetima prema pojedinim glazbenim žanrovima, mnogo ovisi i o tome koliko je organizator verziran glede glazbe a i glede vina (bijelo, rose, crno, mlađe, srednje staro, starije, dobiveno bez uporabe odnosno uz uporabu drvene bačve, alkoholno slabije, jače, suho, polusuho, poluslatko i slatko….). Poletti, koji se potrudio, uspio je u tom miksu vina i glazbe upravo zato što je od mladosti živio na selu i sudjelovao u obiteljskom radu na zemlji i preradi roda u namirnice te potom namirnice u jela, zato što je putovao i u sebi dobro razvio gurmansku notu, zato što se kao vinogradar i vinar i te kako razumije u plemenitu kapljicu te, naposlijetku, i stoga što je jedno razdoblje u svome životu radio kao disko-džokej!

Ovo događanje s Polettijima (neke je pjesme izabrao Pierov sin Matteo) u Basementu treba istaknuti i po tome što je bilo izrazito interaktivno i dinamično, znači nije se svelo tek na priču voditeljice Marije Vukelić i gosta Polettija i na šture podatke o vinima odnosno o pjesmama i izvođačima te na slušanje izabranih skladbi, nego je to bila svojevrsna vesela nagradna igra u kojoj su se gosti (zapravo, pretežito gošće!) Basementa natjecali u tome tko će na temelju podataka o vinu pogoditi koje će pjesme vezane uz neko najavljeno njegovo vino slijediti. Peter Poletti je da podigne atmosferu obećao (i obećanje izvršio!) po butelju vina prvome tko pogodi o kojoj je pjesmi odnosno kojim je pjesmama riječ… Mariji Vukelić evo inspiracije da ponovno organizira ovakav (opet po novohrvatskome) event, moj bi prijedlog bio da to pokuša učiniti npr. s novinarima Ivom Kozarčaninom koji se aktivno bavio glazbom a već dugi niz godina duboko je u vinskome svijetu, i zasebno sa Splićaninom Zlatkom Gallom. A kao vinara koji bi se kao samostalni gost-protagonist mogao sjajno uklopiti u priču vidim npr. Zdenka Šembera, odličnog plešivičkog proizvođača (s lijepim izborom vinskih žanrova) i velikog ljubitelja glazbe, kolekcionara gramofonskih ploča (također s lijepim izborom žanrova)… ♣                 

Dobra papica: Hotel Esplanade

MENU za NOVO VRIJEME – Hotel Esplanade, legenda hrvatskog hotelijerstva i ugostiteljstva. Službeno proglašen najboljim hotelom u državi. Rafinirana jela, posebice u restoranu Zinfandel, povezanime s lijepom terasom Oleander gdje je i zasađeno nešto trsova zinfandela ili tribidraga ili crljenka, za rezidbu kojega brine Kutjevački vinogradar i vinar Vlado Krauthaker. Esplanade je već 12 godina i mjesto održavanja međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com. Dolazak nove godine bila je izvrsna prilika za prezentaciju novog menua, za novo razdoblje.

Chefica Ana Grgić i njena kulinarska ekipa

Hotel Esplanade, koji ima ekskluzivni restoran Zinfandel, na svojoj terasi Oleander zasadio je nešto trsja zinfandel, s idejom da se zinfandela još dosadi i da se proizvedu simbolične količine vina što bi mogle lijepo poslužiti u promidžbene svrhe i hotela i Zagreba. Na slici snimljenoj prije nekoliko dana Vlado Krauthaker je upravo dok orezuje lozu za novu vegetativnu sezonu

Chef(ica) Ana Grgić i njena ekipa u bijelome nisu odoljeli izazovu te su se potrudili u drugoj polovici prosinca pripremiti nova jela pa ih predstaviti brojnim eno-gastro i turističkim novinarima, kako bi se vijesti proširile u širokoj javnosti do početka 2019. Evo, riječju i slikom, i što je ponuđeno:  blok od paškog sira, gel i marmelada od crvenog zelja, perlice od aceta, čvarci, zatim pljeskavica od fazana i dimljeni fazan, krema od vrganja, komadići vrganja i prženi lješnjaci, potom sipa, čičoke, prah od sipinog crnila, list kapara, pečene alge, pa svinjski file, umak od ukiseljene gorušice, ukiseljene rotkvice, umak béarnaise od smeđeg maslaca, za desert hrskava čokolada, mascarpone, biskvit od badema, citrusi, za kraj kraja sir brie s prženim bademima i s medom. ♣

Dobra papica i dobra kapljica: Fino &Vino!

UKUSNO, KVALITETNO i s DUŠOM, CJENOVNO PRIHVATLJIVO – S tim mottom iz naslova upravo su počeli nastupati. Riječ je o iskusnom sommelieru Krešimiru Šesniću koji je nakon školovanja znanje i iskustvo godinama stjecao u ponajboljim ugostiteljskim objektima u Zagrebu, i iskusnom chefu Danijelu Vlašičeku, koji je svojedobno radio u restoranu Maximilian, Dubravkinom putu te Kamanju u Zagrebu, ali i u Zelenom papru u Samoboru i Fort Apacheu između Svete Nedjelje i Samobora. Oni su na zagrebačkom Kaptolu, u neposrednoj blizini franjevačke crkve, upravo otvorili bistrò pod nazivom Fino & Vino.

Fino & Vino – ulaz

Restorančić je intimnog karaktera, u unutarnjem dijelu komotno prima oko 40 gostiju, s time da uz glavnu salu postoji i mali separe za desetak osoba. U proljetno-ljetno doba gosti će se primati i na otvorenome prostoru – terasi na kojoj će, kažu domaćini, biti moguće smjestiti oko 20 osoba.

– Želja nam je gostu u ugodnom ambijentu ponuditi rafinirana jela od biranih namirnica popraćena i biranim vinima, a da užitak za stolom za ono što se dobiva ne bude preskup – kaže voditelj Krešimir Šesnić.

Fino & Vino – interijer

I dodaje podatak što je, uz to koji će biti tip kuhinje, zacijelo također mnogom gostu bitan: na dijelu dvorišta unutar kojega se nalazi bistrò Fino & Vino uređen je parking, do popodneva na raspolaganju gostima bistròa je pet parkirališnih mjesta, a od kasnog popodneva i uvečer postoji mogućnost za prihvat i 15 osobnih automobila.  Radno vrijeme bistròa je od 11 do 23 sata, lokal je nedjeljom zatvoren.

Bistrò Fino & Vino predvidio je lijep izbor jela u kojima caruje meso te lijep izbor jela u kojima su protagonisti jadranska riba i plodovi mora.

Fino & Vino – separe

Fino & Vino: chef Danijel Vlašiček te sommelier i voditelj Krešimir Šesnić

– Roštilj nam je na drveni ugalj. Bit će i dosta jela s tjesteninom. Tjesteninu te kruh, ali i slastice radimo sami. Što se tiče ponude vina, zamislili smo da ona bude vrlo bogata, te s etiketama iz renomiranih hrvatskih ali i inozemnih podruma. Za šmekere bit će i nekih ekskluzivnih butelja, što iz Hrvatske što iz Italije, Francuske i drugih država…  Uz mirna suha vina te slatka desertna, na vinskoj karti su i pjenušci, kao i narančasta kapljica, dakle ona dobivena dugom maceracijom bijelih sorata i potom dugim dozrijevanjem u hrastovoj bačvi. Zasad u ponudi imamo 90 etiketa, od toga smo na čašu spremni nuditi 10 do 15 vina – veli još Krešimir Šesnić.

Pravo vatreno krštenje bistrò Fino & Vino imao je u ponedjeljak na Staru godinu, kad su u nj stigle grupe domaćih gostiju i oveća grupa Talijana. Evo menua pripremljenog baš za tu prigodu, iz njega se može razaznati u kojem otprilike pravcu što se tiče ponude hrane ide Fino & Vino.

 JELOVNIK VEČERI / MENÙ della SERATA :

MENU 1: Pršut, kulen, biftek tartar, selekcija hrvatskih sireva / Prosciutto, kulen (insaccato – specialità tipica della Slavonia), bistecca alla tartara, selezione di formaggi croati

 Pljukanci u umaku od teletine, sušene rajčice i paškog sira / Pljukanci (pasta tipica istriana) in salsa al vitello, pomodori secchi e con formaggio pregiato dell’isola di Pago

 Biftek u umaku od zelenog papra sa domaćim kroketima / Bistecca in salsa di pepe verde con crocchette locali

 Miješana salata / Insalata mista

 Torta Kinder bueno /  Kinder bueno torta

S Pelješca su došli na Advent i doček Nove godine u Zagreb, te na staru godinu posjetili novootvoreni restoran Fino & Vino na Kaptolu predstavnici dviju cijenjenih vinskih obitelji s vinogradima na Dingaču i Postupu – Bura Mrgudić i Mato Antunović

Menu 2: Pašteta od tune, salata od hobotnice, carpaccio od sabljarke na dresingu od hrena,selekcija sireva / Paté di tonno, insalata di polpo, carpaccio di pesce spada accompagnato dal condimento a base di rafano, selezione di formaggi

 Pljukanci u umaku od bijelog vina i jadranskih kozica / Pljukanci (pasta tipica istriana) in salsa di panna montata ed al vino bianco e piccoli gamberi dell’Adriatico

Bijela jadranska riba iz pećnice s povrćem i mediteranskim začinima / Pesce bianco dell’Adriatico al forno, con verdure e spezie mediterranee

 Miješana salata / Insalata mista

 Torta od jabuke, sladoledom od sušenih smokava / Torta di mele, gelato ai fichi secchi ♣

Hrvatsko ugostiteljstvo na isteku 2018. godine

DJED MICHELIN u HRVATSKOJ – Preporukom jednog od najznačajnijih vodiča za restorane na svijetu, iz 2018. u 2019.  godinu  prešlo je 11 zagrebačkih restorana. U prestižnom društvu selekcije Michelinovog gastro vodiča za 2018. godinu nalaze se tako i zagrebački restorani Noel, Apetit City, Zinfandel’s, Takenoko, Mano, Dubravkin put, Boban, Mundoaka, Bistro Apetit by Marin Rendić, Agava, Gallo i Le Bistro Esplanade. Inače, Michelinove tanjure kao priznanja Michelinovog vodiča u 2018. godini zavrijedila su ukupno 62 hrvatska restorana koji, kako su procijenili anonimni inspektori, poslužuju dobru i hranu. Michelinove zvjezdice pak zaslužili su restorani Pelegrini iz Šibenika, 360º iz Dubrovnika, te Monte iz Rovinja, koji je eto zaradio zvjezdicu dvije godine za redom.

S više od 100 godina iskustva u kvalitativnoj selekciji restorana, Michelinov vodič danas preporučuje više od 20.000 restorana u 30 zemalja svijeta. ♣

CRO Vina Mosaica u Beču

HGK: BRENDIRAT ĆEMO HRVATSKU KAO VINSKU ZEMLJU! – Kazao je to nedavno Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore. Lakše reći nago učiniti. Dugo se već nešto pokušava oko CRO Vina Mosaica u svijetu, ali – kakav je rezultat?

Vinska večera Vina Croatia – Vina mosaica u Beču, u restoranu Kornat. Nastup Luke Burilovića, predsjednika Hrvatske gospodarske komore

Istup Karmele Tancabel iz Iločkih podruma

Nedavno se išlo u Beč. U sklopu promocije vina okupljenih pod brendom Vina Croatia – vina mosaica HGK je organizirala promotivnu vinsku večeru u glavnom austrjskom gradu. Pod vodstvom direktora Vinske akademije u Austriji dr. Josefa Schullera MW svoja je najbolja vina predstavilo deset hrvatskih vinarija – Badel 1862, Degrassi, Dvanajščak Kozol, Feravino, Iločki podrumi, Krauthaker, Kutjevo, PP Orahovica, Stina i Vina Belje.

– Kvaliteta hrvatskih vina je neupitna, problem je nedovoljna prepoznatljivost – istaknuo je dr. Pepi Schuller, dodajući kako vjeruje da se spomenutome problemu može doskočiti time što Austrijanci obožavaju ljetovati na hrvatskoj obali, gdje imaju priliku kušati i vina. – A u vašoj zemlji gotovo svaki otok ima svoje vino. Po tome ste uistinu posebni. Uz dobre promotivne aktivnosti, poput ove večere, čeka vas blistava budućnost. Posebno se dobro piše primjerice malvaziji. To je sorta s jako dobrim imageom, ali nje nema u Austriji. Crna vina iz Dalmacije su nešto poznatija Austrijancima, međutim bojim se da svi hrvatski proizvođači nisu još uvijek svjesni koliko izvrsna ona tek mogu biti. I vaša graševina je bolja od austrijske, no, nažalost, nije dovoljno poznata. A odlično se može kombinirati s mnogo jela…

                – Trend izvoza vina u Austriju i bilanca već su pozitivni. Austrija je, nakon BiH i Njemačke, treće naše izvozno tržište kad su vina u pitanju. U 2017. godini u Austriju smo izvezli 8,5 tisuća hektolitra, u vrijednosti od 1,2 milijuna eura. Opravdano možemo očekivati rast izvoza i povećanje potrošnje naših vina u Austriji – smatra Burilović.

Prezentaciju je vodio naš Gradišćanac dr. Josef Schuller MW, direktor Austrijske vinska akademije sa sjedištem u Rustu u Burgenlandu

Osnovna je ideja, kaže se iz HGK, ovakve promocije izravan kontakt vinarija s kupcima, distributerima, vlasnicima restorana. Vina Iločkih podruma, primjerice, 2017. godine našla su svoje potrošače u Austriji, te na austrijsko tržište danas otpada 15 posto udjela u ukupnoj financijskoj realizaciji izvoza tvrtke. Naša izvozna strategija fokusirana je ne na volumensku distribuciju, kaže Karmela Tancabel, savjetnica za marketing i izvoz vina IIločkih podruma. Uspješnom plasmanu mogu pridonijeti ovakve manifestacije jer je struktura uzvanika na ovakvim večerama ciljana za razvijanje posla, ponajprije dizanjem svijesti o postojanju Hrvatske na globalnoj vinskoj sceni svijeta, u prenošenju poruke da Hrvatska u vinskom smislu ima raznolikost, a istovremeno jednostavnost i posebnost koja može i treba doživjeti afirmaciju u svijesti globalnog vinskog potrošača. To možemo postići samo zajedničkim naporima i svaki iskorak u tom smislu podržavamo i cijenimo, rekla je Tancabel.

Osim što su izrazito zahtjevni kad je u pitanju gastronomija, dugogodišnji distributer Ivo Peršinović kaže kako su Austrijanci i izrazito zatvoreni kad je u pitanju uvoz stranih vina. Nije se lako probiti na austrijsko tržište. Oni uvoze samo sedam posto vina, ostalo u potrošnji otpada na njihovu vlastitu kapljicu, stoga tko se uspije probiti ovdje može biti sretan, ističe Peršinović. Na početku bilo je teško, ali stvari se pokreću, veli Peršinović te dodaje kako se u posljednje dvije godine broj austrijskih kupaca udvostručio. Vinske su večere pravi put jer gastronomija je nositelj promocije vina, zaključio je Peršinović na predstavljanju hrvatskih vina u bečkom restoranu Kornat.

                Odlazi se povremeno van na prezentacije, ali još uvijek je izvoz hrvatskoga vina gotovo pet puta manji od uvoza vina u Hrvatsku, a, k tome, ne može se reći da je Hrvatska u svijetu kako treba prepoznana kao vinska zemlja, bez obzira na to što su mnoga naša vina kakvoćom i na svjetskom nivou. Najbolju i najveću promidžbu našoj zemlji općenito i dalje rade rade sportaši.

Efektna slika iz restorana Kornat, na čelu kojega je već godinama naš Željko Radić. Kornat kao ugostiteljski objekt vrlo je na glasu u Austriji, a Radić kao ugostitelj osobito cijenjen. Zar se preko restorana pogotovu ovakvih prve kategorije a koje vode Hrvati u inozemstvu nije moglo i više učiniti za hrvatsko vino vani? Treba pogledati kako to u drugim državama rade npr. Talijani u svojim ugostiteljskim objektima za vina svoje zemlje!

Hrvatska vinska branša mora se napokon ujediniti, na strukovnim i strogo poslovnim temeljima, najprije po značajnijim užim vinorodnim područjima, da bi uspješno razvijala robnu marku ne jednog vina nego, kroz vino, cijelog svakog tog užeg zemljopisnog prostora koji svaki ima svoje karakteristične pedologiju, orografiju, klimu i mikroklimu, sortu/sorte, pristup u vinogradu i u podrumu, hranu i prehrambene navike, pa po tome i tip/tipove vina. Tek potom stvar se diže na nacionalnu krovnu razinu. Kuća se gradi od temelja prema krovu a ne obratno, a kod nas je upravo to, obratno.  Dakle kad se od temelja stigne na vrh građevine tada, na krovu. do izražaja dolazi kvalitetno formiranje marketinškoga tijela što nastupa prema tržištu na način da javnost točno sazna, i da onaj tko stvar treba  zapamtiti stvar i zapamti, koja vina pripadaju kojoj određenoj geografskoj, klimatskoj, kulturološko-eno-gastro specifičnoj cjelini. Bitno je upravo to da onaj od kojega se očekuje da Hrvatsku prepozna i kao vinsku zemlju, dobro, i na dugi rok, zapamti ne samo to da je iz Hrvatske kušao neko dobro vino, nego kao tipičan izričaj cjelokupnog teritorija, dakle da shvati i u svakome trenutku zna i kamo to vino geografski i eno-gastronomski smjestiti.

Dobro je otići pokazati se svako toliko vani, naravno ambiciozno, i u odgovarajućem okružju, ali je bitno redovito barem jednom ako ne i dvaput godišnje temeljito pripremiti i na vlastitome kućnome pragu održati ozbiljan nastup i ciljanu prezentaciju za istaknute i strukovno priznate domaće i inozemne predstavnike medija javnog informiranja te birane predstavnike uvozničkog i distibucijskog a i ugostiteljsko-sommelijerskog miljea odavde ali i pogotovu one iz vana. Stoga što je bitna razlika u tome kuša li se vino, ja bih to nazvao donekle činovnički, samo na mjestu/mjestima stotinama ili tisućama kilometara udaljenome od ambijenta gdje se ono rađa ili ga se kuša na njegovu izvorištu u društvu onih koji ga kreiraju te uz objašnjenja zašto ga kreiraju takvime i takvime. Bitno je i tko kuša vino – netko tko će svojim napisom tek odraditi posao u mediju manje praćenosti, odnosno netko iz čitanog medija i koga uz samo kušanje i te kako zanimaju izravan dodir s okružjem iz kojega vino potječe, susret, na licu mjesta, s proizvođačem/proizvođačima, nekome tko želi da i kroz razgovor s proizvođačem/proizvođačima shvati opću vinsku filozofiju kraja i vidi pristup kapljici autora-pojedinca na nekom određenome, ekološki i kulturološki, kao i u stupnju (samo)organiziranosti kritične mase lokalnih proizvođača, eno-gastronomski i turistički poslovno definiranome prostoru. Toplu vodu ne treba izmišljati jer ona je izmišljena. Dovoljno bi našima bilo to da pogledaju što u kontekstu promidžbe vina rade vrlo uspješni naši susjedi Austrijanci, koji eto imaju sjajno ustrojenu organizaciju Austrian Wine Marketing Board (ove godine ta ustanova ponovno, a bit će to  na proljeće, priređuje za najznačajnije svjetske vinske i gastonomske te turističke pisce pa i značajnije vinske trgovce za i ugostitelje/sommeliere svoj Austrian Wine Summit. A druga, ništa manje važna opcija je vidjeti kako to rade naši susjedi Talijani, konkretno govorim o manifestaciji Le Anteprime di Toscana koja se godinama (na njoj sam dosad bio prisutan dva desetljeća bez prekida) održava u drugoj polovici veljače, riječ je o prezentacijama vina apelacije Chianti, zatim apelacije Chianti Classico, pa apelacija Vernaccia di San Gimignano, Vino Nobile di Montepulciano, te Brunello di Montalcino… ♣

Iz Pijemonta: eliksir iz magle

        NEBBIA i NEBBIOLO, BARBARESCO i BAROLO! Chiara Boschis, voditeljica proizvodnje kuće E.Pira&Figli iz Barola: Nebbia in Piemonte, u prijevodu Magla u Pijemontu. Ovo su karakteristični jesenski prizori u vinogradarskim područjima Pijemonta: magla svuda, magla oko nas… Drugu fotografiju snimio sam ja!

Nebbia in Piemonte

Na talijanskome magla se, dakle, kaže nebbia. Intenzivna je posebno najesen, baš u vrijeme berbe grožđa sorte nebbiolo. Tome osebujnom kultivaru vinove loze, koji vrlo rano pupa i vrlo kasno dozrijeva za branje, otud i naziv nebbiolo.

Nebbiju ne volim, niti u Barbarescu, niti u Barolu. Ali nebbiolo obožavam, posebice u barbarescu i, još i više, u barolu. Eliksir iz magle.

Kod nas u Hrvatskoj, na žalost, za razliku npr. od toskanskih vina, pijemontska vina nekako ne prolaze… Svjetski čuvene i barolo i barbaresco teško je naći u prodavaonicama Bakhova nektara u Hrvatskoj. Pitao sam više domaćih vinotekara-uvoznika zašto je tome tako, odgovori se svode na jedno, na pitanje – kome ih prodati! Ipak, ne znači to da u nas uopće nema pilaca pobornika barola i barbaresca, a ni onih koji se bave uvozom i distribucijom vina i koji ipak jesu, barem malo, na kolosijeku barola i barbaresca. Među jačim uvoznicima nema, barem zasad, i jačeg interesa za neki veći broj butelja iz tih apelacija a koje bi se stavile u maloprodaju preko police prodavaonice. Postoje manji uvozi nekih ekstra vina općenito, pa eto među njima i barola i barbaresca, specijalno za poznatog kupca, to konkretno znači da se vino uvezeno po narudžbi jednostavno isporuči izravno naručitelju.

Grozd nebbiola

Koje je moguće objašnjenje za taj slabiji interes šire publike u Hrvatskoj za barolom i barbarescom i općenito pijemontskom kapljicom? Možda ispravan odgovor leži u tome što su barolo i barbaresco dosta kompleksna i komplicirana vina, kojima, k tome, dugo treba da se pokažu u punome svjetlu te finoći i eleganciji. Što se pak tiče Pijemonta u širem smislu, barbera – koja je u Pijemontu uistinu sjajna! – iz nekih prošlih vremena kad nam je kao vino dolazila iz Vipavske doline valjda i dalje ovdje vuče neki slabi image…

Volim jesti, piti i putovati, to je na Facebooku grupa naziv koje dovoljno govori. Preporučio bih svakako posjet vinorodnome dijelu Pijemonta – svakako uz  zaustavljanje u zoni Astija, te Albe, Barbaresca i Barola u oblasti Langhe. Langhe je teritorij ispod Roera a granice kojega na zapadu čini rijeka Tanaro, na jugu Ligurske Alpe a na sjeveroistoku oblast Monferrato.

Pijemont je sinonim za povijest i kulturu talijanskoga vina. Danas vinogradi u Pijemontu pokrivaju oko 50.000 hektara terena, od čega je 73 posto na brdu na većim visinama te na brežuljcima, u ravničarskome dijelu jedva da ih je 27 posto. Tlo na visinskim pozicijama karakteriziraju pijesak, šljunak, vapnenac, mulj, ilovača. Klimatski gledano, zime su hladne, ljeta vruća, razlike u temperaturi između dana i noći u ljetnom periodu značajne, kiše je dovoljno ali ne i previše.  Ukupna proizvodnja vina kreće se oko tri milijuna hektolitara, od čega je 81 posto vina sa zaštićenim i kontroliranim pa i zajamčenim porijeklom dakle doc (denominazione d’origine controllata) i docg (denominazione d’origine controllata e garantita), tih docg, a riječ je o višem rangu, je 16. Oko 60 posto iznosi proizvodnja crnog i ružičastog vina, bijela pokrivaju 40 posto.

Mape vinske Italije i Pijemonta

Vinova loza nazočna je na pijemontskome tlu još od starorimskog doba. Titus Livius spominje Barbaresco kao jako dobro vinogradarsko područje, Plinije Stariji opisuje karakteristike pijemonskih vinograda. Zapisi iz daleke prošlosti govore o vinu barbaresco koje se nekad davno proizvodilo sasvim drukčijim načinom od ovoga sada, tj. moćne suhe kapljice, konkretno sorti nebbiolo u ono staro doba dodavani su u vinifikaciji određeni postoci grožđa sorata muškatel i passeretta, kako bi vino bilo slatkasto, a rad u podrumu išao je u pravcu da se dobije – muzirajuća kapljica…

U 16. stoljeću počelo se voditi dosta brige o pozicijama na kojima lokalno grožđe daje bolji rezultat. U 18. stoljeću sve više vinograda podiže se na kosinama brežuljaka i na većim nadmorskim visinama. Danas su eto svi zapravo iole bolji vinogradi u Pijemontu na brdu. Kao vrlo zaslužan i za širenje trsja na nakošene terene na veće nadmorske visine ali i za introdukciju sorte pinot crni (u stanovitom je rodbinskom odnosu s nebbiolom) pa i za  jači zaokret prema suhome vinu pamti se Camillo Benso grof od Cavoura, koji je inače bio veliki propagator vina barolo i koji je svojim utjecajem na razvoj vinogradarstva i vinarstva u Pijemontu htio svijetu pokazati kako Pijemont ništa ne zaostaje u kakvoći vina za tada već dosta afirmiranom vinorodnom susjednom Burgundijom. Znatan vjetar u leđa napretku pijemonskog vina daje prvi veliki vinski sajam u Torinu 1867., nakon kojega je 1897. utemeljena poljoprivredna zadruga specijalizirana za barbaresco. Ipak, pijemontski vinogradari/vinari još su pola stoljeća nakon toga uglavnom bili na kolosijeku proizvodnje vina za masu, prodavanoga rinfuzno. Od 1960. piše se sasvim nova knjiga: vinogradari i vinari najozbiljnije se okreću kakvoći, koncentrirajući se sve jače na uzgoj grožđa na tim ponajboljim pozicijama nazvanima cru di Barolo i cru di Barbaresco, te drastično smanjujući prinose po trsu, dozrijevajući kapljicu duže u drvu i puneći je za tržište u bocu, kao posljedica svega toga bio je rast cijena vinu.

U Pijemontu se uzgaja mnogo kultivara vinove loze, primjerice arneis, cortese, chardonnay, moscato bianco, favorita, nascetta, erbaluce pa i riesling od bijelih te, od crnih, nebbiolo, pinot nero, malvasia nera, barbera, bracchetto, bonarda, croatina, dolcetto, freisa, grignolino, ruché, pelaverga, timorasso, vespolina, ali s vremenom su se tri sorte iskristalizirale kao najvažnije za pijemontsko crveno vino, to su nebbiolo, barbera i dolcetto (to što je prvi dio naziva kultivara dolce, tj. slatko, ne znači i da je vino slatko, nego govori to da je grožđe, koje inače rano dozrijeva a to je sredina rujna, u berbi bogato šećerom i vrlo slatko). Nebbiolo s najboljih položaja kad je spreman za berbu karakteriziraju niža razina antocijana, visoki stupanj šećera, jako dobra kiselost i nizak pH te bogatstvo fenolima za koje je bitno da dobro dozriju, tako da je vino, inače s visokom kompleksnosti, nešto svjetlije boje, s dosta alkohola, s jako dobrom kiselosti i s dosta tanina pa traži mnogo vremena – barem pet do šest godina! – za postizanje punog sklada i elegancije, velika mu je prednost upravo sposobnost da dugo traje te da se kroz to višegodišnje razdoblje razvija i poboljšava. Najbolja pijemontska vina koja traže duže odležavanje su barolo, barbaresco, gattinara, ghemme, nebbiolo d’Alba, lessona, roero, sva dobivena od nebbiola. Barbera pak, najpoznatije i najjače apelacije koje su d’Alba (okolica grada Albe), d’Asti, di Monferrato, također u berbi nakupi visoke sladore što rezultira i visokim alkoholom u vinu (14,0 – 15,0 pa i 15,5 vol%), ta je sorta inače poznata po visokom sadržaju antocijana što joj daju zavodljivu neprobojno tamnu maltene ljubičastu boju, resi je jako dobra kiselost, a ona nema jake tanine pa je se nerijetko stavlja na dozrijevanje u barrique da iz drveta pobere dozu elago-tanina (ne vaniliju, prženost i dim!) što joj učvršćuju kičmu i pomaže u dugovječnosti. Uglavnom, barberi ne treba toliko vremena kao nebbiolu da bude spremna za konzumaciju.

____________________________________

The King!

ROBERTO VOERZIO’S SKY FLYING WINE – Not, simply, the best but, believe me, really the king in the world: the BAROLO BRUNATE 2005 – ROBERTO VOERZIO! Congratulations, Roberto! As a wine journalist and since many years a jury member at the biggest international world wine contests such as Mundus Vini, Concours Mondial de Bruxelles, then at the Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme I have had the opportunity to taste really a large number of wines od renown producers from all over the world, but the biggest impression on me have made some Piemont’s barolo, the highest among them some labels of La Morra’s barolos of Roberto Voerzio.

Christmass 2018, on the table happened to be Roberto Voerzio’s Barolo Brunate 2005, that means the wine with 13 years on it’s shoulders. Complexity and exceptional harmony, serious, still young in it’s oldenes, refined, elegant, with the full body typical for barolo, long finish, tannins (fine ones) still present, at the same moment wine perfectly drinkable. Wine ideal for the food but also for the meditative mood and moments.

Why Roberto Voerzio is so successfull? He had very carefully chosen positions (exposition, altitude, type od soil…) where to plant his vineyard (grand cru level parcels), he is very meticulous in working in the vines, has the nature-friendly approach, then – not only that he has very very low yields, he also, in order to obtain highest quality of the fruit, is shaping each grape by cutting the lower part of the bunch that has difficulty to reach the full (that means also phenolic) ripeness, so from the initially and originally big and quite long  bunch he creates the small ball-like bunch, take look to the pictures – the original grape above and the little ball Voerzio was posing with at the harvest time. The cellar clean as an apotheque, the alcoholic and  the malolactic fermentation only in stainless steel, then long maturation in the first class quality barriques, after this wood period following is resting in the bottle in the cellar for some time before the exit to the market. Logically, as the wine is flying high, the pricess are flying high too. But Woerzio has no problem with the selling his bottles.

Roberto Voerzio ovako fazonira grozd!

Several years ago I had read in the Wine Spectator magazine about some Roberto Voerzio’s 100 points wines and wandered if there really could be in the world the wine(s) deserving 100/100 points. This recent experience of mine with the Voerzio’s Brunate 2005 convinced me there in fact are wines deserving the maximum of the maximum of points…

I am glad I met several times Roberto Voerzio personally, and that I have at the beginning of the 2018. organised for some croatians restaurateurs, sommeliers and wine traders a trip to the Voerzio’s estate…

For the Wine Schmeckers, for sure – Roberto Voerzio’s Wines! ■

__________________________________________

Vino barolo, 100 posto od sorte nebbiolo, nastaje na teritoriju 11 općina u okolici grada Alba, a te općine, vinogradi iz kojih pokrivaju ukupno oko 1715 hektara, jesu: Barolo, Castiglione Falletto, Cherasco, Diano d’Alba, Grinzane Cavour, La Morra, Monforte d’Alba, Novello, Roddi, Serralunga d’Alba i Verduno. Po konzorcijskom pravilniku barolo na tržište iz podruma izlazi najranije tri godine od godišta berbe, od te tri godine provedene u podrumu obvezno dvije godine mora boraviti na dozrijevanju u drvu. Barbaresco, također 100 posto od nebbiola, rađa se unutar triju općina, konkretno Barbaresco, Neive i Treiso. Ukupna površina vinograda tu iznosi 680 hektara. Barbaresco mora u podrumu prije izlaska pred kupca dozrijevati dvije godine, od toga jednu godinu ima provesti u drvenoj bačvi

Barolo: Castello di Barolo

.Što se tiče specijaliteta koje treba svakako kušati u Pijemontu, to su bagna cauda (srdele, češnjak, maslinovo ulje, maslac – sve kuhano na pari uz pomoć bagnomarije), carne cruda (sirovo mljeveno meso), lokalne kobasice, salame, špek, razne tjestenine npr. tajarin, krem-juha od divljih šparoga, polenta con il gorgonzola, brasato di vitello (duže pirjano teleće meso) al barolo, jela od divljači, cosciotto di capretto cotto nel fieno Maggengo e patate alla cenere, gljive (posebice tartufi), sirevi s plemenitim plijesnima kao castelmagno (tradicija proizvodnje toga sira u provinciji Cuneo unutar teritorija općina Castelmagno, Pradieves i Monterosso Grana seže do 1277. godine). Pijemont je inače znan po uzgoju lješnjaka i po jako razvijenoj konditorskoj industriji i manufakturi (namazi nutella tvrtke Ferrero, te, osobito, gianduia Pernigotti…)

Krem juha od divlje šparoge, losos-pastrva, pečena teleća koljenica, u crnome vinu dugo pirjana teletina,

Bagna cauda te cosciotto di capretto (jareći butić) kuhan u sijenu

Sjajan sir castelmagno. Zgodno je spomenuti da se u proizvodnju tog sira upustilo nekoliko uglednih pijemontskih proizvođača vina koji su se udružili i osnovali poljoprivredno gospodarstvo za uzgoj blaga i za proizvodnju sira. Jedan od tih vinara je i Enzo Boglietti iz la More

Poseban doživljaj posjeti su vrhunskim vinskim posjedima, cijenjenima na svjetskoj razini. Evo nekih koje svakako treba obići, u nastavku su i kontakti nužno je najaviti se i dogovoriti dolazak, pa i cijenu razgleda i degustacije određenog broja uzoraka (kušanje se plaća što ne znači da mimo službenog protokola neće biti ponuđena koja čašica besplatno).

ADRESE BAROLO i BARBARESCO

Vino barolo (abecednim redom po mjestima i proizvođačima)

♣ ♣ ♣ ♣  DAMILANO , Guido Damilano, Barolo,via San Sebastiano 2, tel: 0039 0173 56105; Info@damilanog.com

♣ ♣ ♣ ♣ ♣   E.PIRA di CHIARA BOSCHIS, Chiara Boschis, Barolo,  via Vittorio Veneto 1, tel: 0039 0173,  56247, info@pira-chiaraboschis.com

♣ ♣ ♣ ♣  GRIMALDI  GIACOMO, Ferruccio Grimaldi, Barolo, via luigi einaudi 8, tel: 0039 0173 560536, 0173 56185,  ferruccio.grimaldi@libero.it

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  BARTOLO MASCARELLO, Barolo,  via Roma 15, tel: 0039 0173 56 125

Luciano Sandrone, te, dolje, vinograd

Luciano Sandrone i njegov podrum

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  LUCIANO  SANDRONE, Barbara Sandrone, Barolo, via Alba 57,tel:   0039 0173 56239

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  VAJRA G.D. ALDO, Aldo Vajra, Barolo, via  delle Violw 25, tel: 0039 0173 56257, gdvajra@tin.it

♣ ♣ ♣ ♣  AZELIA,  Luigi Scavino,  Castiglione Falletto, via Alba-Barolo 27, tel: 0039 0173 62 859

♣ ♣ ♣ ♣ BROVIA, Elena Brovia, Castiglione Falletto,  via Alba – Barolo 54,  tel: 0039 0173 62 852, gibrovia@tin.it

♣ ♣ ♣ (♣)  CAVALLOTTO TENUTA BRICCO BOSCHIS, Alfio Cavallotto, Castiglione Falletto,  via Alba_Monforte Bricco Boschis, tel:  0039 0173 62814; Info@cavallotto.com

Podrum Paolo Scavino di Enrico Scavino

Enrico Scavino

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  PAOLO SCAVINO di Enrico Scavino,  Enrico & Elisa Scavino, Castiglione Falletto,  via  Alba Barolo 59, tel:  0039 0173 62850; enrico@paoloscavino.com , elisa@paoloscavino.com; e.scavino@libero.it

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) VIETTI,  Luca Currado & Mario Cordero, Castiglione Falletto, via Vittorio Veneto 5, tel:  0039 0173 62825; luca.currado@vietti.com , info@vietti.com

Edoardo Sobrino

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  EDOARDO SOBRINO,  Edoardo Sobrino, Diano d’Alba, tel: 0039  , sobrinosrl@libero.it

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  ABBONA MARZIANO, Marziano Abbona, Dogliani, via Torino 242, tel: 0039 0173 721317, abbona@abbona.com

♣ ♣ ♣ ♣  PODERI EINAUDI, Matteo Sardagna Einaudi, Dogliani, Borg.Gombe 31, t el: 0039 0173 70191,  info@poderieinaudi.com

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  ELIO ALTARE, Elio Altare, La Morra, Fraz. Annunziata 37, tel: 0039 0173 50 835,  elioaltare@libero.it

Enzo i Giovanni Boglietti

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  ENZO BOGLIETI,  Enzo Boglietti,  La Morra, via Roma 37, tel: 0039 0173 50330; info@enzoboglietti.com, enzoboglietti@virgilio.it

♣ ♣ ♣ ♣  CRISSANTE ALESSANDRIA, Michele Alessandria, La Morra ,  Borgata  Roggeri 44, tel: 0039 0173 50834, crissantewines@alice.it

♣ ♣ ♣ ♣  ODDERO PODERI e CANTINE, Maria Cristina Oddero, La Morra,  tel: 0039 0173 50618;  info@oddero.it

♣ ♣ ♣ ♣   VEGLIO MAURO,  Mauro Veglio, La Morra, Bg. Pozzo 50, tel 0039 0173 509212, mauroveglio@mauroveglio.com

Roberto Voerzio – obiteljska kuća s podrumom i kušaonicom, dolje: barricaia

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  ROBERTO VOERZIO, Roberto & Davide Voerzio, La Morra, loc. Cerreto 1, tel: 0039 0173 509 196, voerzioroberto@libero.it

♣ ♣ ♣ ♣  ALESSANDRIA GIANFRANCO, Gianfranco Alessandria, Monforte d’Alba, tel: 0039 0173 78576, azienda.alessandria@gmail.com

Guido Fantino di Conterno Fantino, s Helmutom Koecherom, direktorom glasovitog vinskog festivala u Meranu

♣ ♣ ♣ ♣  CONTERNO FANTINO,  Guido Fantino, Monforte. Via Ginestra 1, tel: 0030 0173 78 204, 0039 335 1279952, info@conternofantino.it

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ ELIO GRASSO, Elio & GianLuca, Marina Grasso, Monforte d’Alba, localita Ginestra 40, tel: 0039 0173 78491, info@eliograsso.it; elio.grasso@isiline.it

Elio, Marina i Gianluca Grasso. Dolje: podrum u tunelu poput hangara

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  GIACOMO CONTERNO, Giovanni Conterno, Monforte, localita Ornati 1, tel: 0030 0173 78221

Podrum Giacomo Conterno. Bačve su od slavonske hrastovine!

♣ ♣ ♣ ♣  MANZONE GIOVANNI, Giovanni Manzone, Monforte d’Alba, via Castelletto 9, tel: 0039 0173 78114; info@manzonegiovanni.com; manzone.giovanni@tiscalinet.it

♣ ♣ ♣ ♣  PODERE ROCCHE dei MANZONI (Migliorini Valentino),  Monforte d’Alba , loc: Manzoni Soprani 3, tel: 0039 0173 78421, info@rocchedeimanzoni.it

♣ ♣ ♣ ♣   ELVIO COGNO, Valter Fissore & Nadia Cogno, Novello, via Ravera 2, tel: 0039 0173 744006, 0173 744 921,  elviocogno@elviogogno.com

Vino barbaresco

♣ ♣ ♣ ♣  BUSSO PIERO, Piero & Lucia Busso, Neive, via Albesani 8, el: 0039 0173 67156,  bussopiero@bussopierro.com

Odlična Cascina Luisin, Barbaresco: s Robertom Minutom

♣ ♣ ♣ ♣( ♣)  CASCINA LUISIN, Roberto Minuto, Barbaresco,  via Rabaja 23, tel: 0039  0173  635154;  cascinaluisin@tiscali.it

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  GAJA, Angelo Gaja, Gaia Gaja, Sonia Franco Brbaresco Via Torino, tel: 0039 0173 635 158, sonia.franco@gajawines.com

Angelo Gaja, te dio njegova podruma u Barbarescu

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  GIACOSA BRUNO, 12057 Neive, Via XX settembre 5, tel:  0039 0173 67027

♣ ♣ ♣ ♣  MOCCAGATTA, Sergio Minuto, Barbaresco,, via Rabaja 24, tel: 0039 0173 635228;  0173 635 152, moccagatta.az.agr@libero.it

Barbaresco, kuća s podrumom Bruno Rocca

Luisa Rocca, Brunova kćer, u vinskom podrumu

S Brunom i Luisom Rocca

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ ROCCA BRUNO RABAJÀ, Bruno & Luisa Rocca, Barbaresco, via  Rabaja , tel: 0039 335 8178724,  info@brunorocca.it

♣ ♣ ♣ ♣ ROCCA ALBINO, Monica Rocca, Barbaresco, via  Rabaja 15, tel: 0039 0173 635 145, monicarocca@roccaalbino.it

________________________________________

Sajmovi 2019

ZAGREB GRAND CRU – Poziv sredinom prosinca za susret u kušaonici Dina Kušena iz zagrebačke uvozničke kuće Acrobat i vinoteke Svijet vina bio je za vertikalnu degustaciju kapljice Valbuena glasovite španjolske kuće Vega Sicilia, od berbe 2011. do 2006., te maslinovoga ulja picual extra virgin Castillo de Canena, kao i pršuta jamon iberico. Bez obzira na to što inače sjajna Valbuena nije vino br. 1 od Vega Sicilije – vrlo intrigantno, naime etikete spomenutog kultnog španjolskog podruma ne nude se baš svako malo na kušanje. Maloprodajne cijene za Valbuenu 2007, 2008. i 2013., koje su u ponudi u vinoteci Svijet vina, kreću se od 1212 do 1437 kuna!

Vertikala vina Valbuena kultnog španjolskog posjeda Vega Sicilia

Ekstra djevičansko maslinovo ulje Castillo de Canena od sorte picual. Na svjetskom kušanju maslinovih ulja Flos Olei osvojilo je 99 bodova!

Pretpostavljao sam da je prezentacija vina Valbuena vezana uz nešto što Dino Kušen, koji u Svijetu vina nudi paletu respektabilnih eno-uradaka iz domaćih ali i svjetski glasovitih vinskih kuća, da spomenem samo neke vanjske koje mi prve padaju napamet – Sassicaija, Ornellaia, Gaja, Billecart Salmon, Vega Sicilia…, najavljuje već od nekog vremena, a s planom realizacije na početku 2019. Riječ je o prvom međunarodnom festivalu vina i jakih pića Zagreb Grand Cru, zamišljenog s datumom održavanja 31. siječnja te 1. i 2. veljače 2019., na prostorima Zagrebačkog velesajma. Ipak, skup kod Kušena nije bio pretpostavljena pressica za sajam Zagreb Grand Cru. Kako su kraj siječnja i početak veljače praktički na pragu, nisam mogao ne postaviti pitanje o tom novom, budućem sajmu za koji je Kušen rekao da će ne samo okupiti niz najpoznatijih svjetskih vinskih podruma nego da će se u Zagrebu pojaviti, glavom i bradom, i vlasnici, čelnici tih podruma.

Ispostavilo se da se iz tehničkih razloga sajam odgađa za neko vrijeme. Ipak, vrijedi zaviriti u prezentacijski dokument i pogledati što je u njemu iznio Dino Kušen, koji kao svog savjetnika spominje čovjeka od iskustva s velikim svjetskim vinskim sajmovima a to je Guillaume Deglise, direktor bordoškog sajma Vinexpo!

                PRVI PUT u SREDNJOJ EUROPI, PRVI PUT u HRVATSKOJ – Zagreb Grand Cru specijalizirani je B2B sajam vina i destilata, po prvi put početkom 2019. • Po terminu održavanja, ovo je prvi europski sajam ovakve vrste što se javlja u idealno vrijeme za sklapanje poslova prije turističke sezone koja hrvatsko tržište proširuje na dodatnih osam milijuna potrošača iz EU.  Kušen navodi: publikacija HTZ 2018. kaže: oko 40 posto turista su potrošači vina ili destilata • Prvi dan sajma namijenjen je isključivo poslovnoj publici – vinarima i distributerima – dok će drugi dan sajam biti otvoren za širu javnost

Dino Kušen ima ambiciju u Zagrebu organizirati grandiozni međunaodni sajam vina Zagreb Grand cru

Zašto baš Zagreb?- Zagreb je turistička destinacija u stalnom porastu koja, uz goste iz EU, bilježi sve veći broj dolazaka iz Azije • Advent u Zagrebu dvije je godine zaredom proglašen najboljim eventom u Europi • Gradu nedostaje internacionalno događanje • Otvara se sve više resorta, restorana i wine barova u kojima rade sommelieri visoke reputacije, a turističke usluge su sve kvalitetnije, međutim traže se veća raznolikost wine&drinks ponude i jača nazočnost vodećih brendova • Hrvatska trenutačno ima tri restorana s Michelinovim zvjezdicama, jer su Michelin i Gault&Millau prepoznali Hrvatsku kao zemlju s odličnom eno-gastronomskom ponudom (J. Koreja, Kina, Japan)

Prednost sajma baš u hrvatskoj Metropoli – Zagreb Grand Cru jedini je europski sajam vina i destilata koji se održava koncem siječnja i početkom veljače. Omogućuje manjim proizvođačkim zemljama, poput Hrvatske, da se susretnu s inozemnim kupcima. Omogućuje inozemnim proizvođačima da se fokusiraju na brzorastuće hrvatsko tržište

                HRVATSKA JE TRŽIŠNI POTENCIJAL – 18,5 milijuna turista boravilo je u Hrvatskoj u 2017., što je 13 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Oko 102 milijuna noćenja ostvarili su turisti u 2017. godini, što je 12 posto više u odnosu na prethodnu godinu, naglašava u dokumentu Kušen, koji se pobrinuo nabaviti i  uvrstiti i strukturu turista po zemljama.

                STRUKTURA TURISTA PO ZEMLJAMA – Iz  Njemačke: 2,7 milijuna turističkih dolazaka i 20,7 milijuna noćenja – Hrvatske: 2 milijuna ostvarenih dolazaka i 12,2 milijuna noćenja – Slovenije: 1,4 milijuna dolazaka i 10,1 milijuna noćenja – Austrije 1,4 milijuna dolazaka i 7,6 milijuna noćenja – Poljske: 970,2 tisuće dolazaka i 6,3 milijuna noćenja – Češke: 783,3 tisuće dolazaka i 5,4 milijuna noćenja – Italije: 1,1 milijun dolazaka i 5,2 milijuna noćenja – Velike Britanije 792,1 tisuća dolazaka i 4,1 milijuna noćenja – iz Nizozemske/Slovačke: 3 milijuna noćenja – Francuske: 2 milijuna noćenja.

                Europsko tržište najbrže je rastuće svjetsko vinsko tržište. U Europi se u 2017. prodalo 1,5 milijardi kartona vina i pjenušaca, što čini 57 posto ukupne svjetske potrošnje vina, čime je Europa i dalje broj 1 u konzumaciji vina, kaže Kušen. Zagreb Grand Cru idealno je pozicioniran da postane vodeće mjesto za poslovanje, a naš je cilj da se primarno fokusiramo na posjetitelje iz Srednje i Istočne Europe.

VINEXPO sajmovi održavaju se u Bordeauxu, Hong Kongu, Tokiju, New Yorku – VINEXPO Bordeaux glavni je sajam s 2400 izlagača i 40 000 posjetitelja – VINEXPO Hong Kong vodeći je azijski sajam, s 1 500 izlagača i 18 000 posjetitelja

Dino Kušen

Na hrvatsko tržište doveli smo najpoznatija svjetska vina i destilate i tu već 20 godina uspješno prezentiramo vodeće svjetske brendove. Sad je idealan trenutak da Hrvatska napravi iskorak na vinskoj karti Europe i predstavi se kao lider u vinskoj kulturi organizacijom sajma koji će donijeti inovaciju i nove prilike, ležeći na snazi brenda Hrvatske i Zagreba kao rastućih turističkih destinacija, veli Kušen,

OSNOVNA IDEJA – Zagreb Grand Cru spaja vinare i distributere na području CEE-tržišta, što je jako dobro za stvaranje novih prilika poslovnog razvoja • Zagreb Grand Cru otvara rastućem hrvatskom wine&spirits tržištu pristup do vrhunskih vinskih i spirits brendova • U pripremi turističke sezone nudi hospitality industriji izravan kontakt s vodećim wine&spirits distributerima i brendovima • Predstavlja recentne svjetske trendove iz rastućih segmenata kao što su craft destilati • Promovira najbolja svjetska gastronomska dostignuća na masterclass radionicama i posebnim eventima • Postavlja Hrvatsku na vodeću poziciju vinske promocije u CEE regiji • Vrhunsko događanje u praznoj post-novogodišnjoj sezoni za kontinuitet posjeta Zagrebu

                PROFIL – 1500 izlagača (vina, destilati, craft pivo, voda, maslinovo ulje, opremaši) – 15 000 (trade visitors) – distributeri i posjetiteljI iz 20 zemalja – 10 Michelinovih kuhara – Grand tasting – Radionice o marketingu vina – 20 Masterclassova

                Michelinovi kuhari – Daniel Hebet | Le jardin du quai – Xavier Mathieu | Hôtel le PhoebusRobert Lallement | Auberge de novesSerge Chenet | Vignes et guarriguesThierry Comte | Le CameliaThierry Renou | Le Patio Christian Peyre | Maison BournissacDominique Frerard | Les trois fortsChristian Étienne | Christian ÉtienneJean Christian Dumonet | Chez JoséphineRene Berges | Beau soleil – Edouard Loubet | Cape longue – Michel Phillibert | Le Gajulea –  Frédéric Coiffe | L’atelier du gout – Rachel Gesberr | La fontaine aux perlesJean-Philippe Ghessen | Repas à faireChristian Tetedoie | Restaurant TetedoieLionel Lévy | Intercontinental – Jeremi Fontin | L’Atelier

            PARTNERI SAJMA ZAGREB GRAND CRU  – MAKEDONIJA: Association wines of Macedonia (10 premium vinarija) • KOSOVO: Republic of Kosovo Ministry of Trade and Industry • SRBIJA: Chamber of Commerce and Industry of Serbia • MAĐARSKA: Hungary Tourism Agency • JAPAN: Japan Prestige Sake Association • MOLDAVIJA: National Office of Vine and Wine • ITALIJA: Consorzio Vini Venezia – Export Union Italia – Consorzio Tutela del Vino Conegliano Valdobbiadene Prosecco – Consorzio di Tutela della DOC Prosecco – ITA – central office in Rome • TURSKA: Sevilen group Turkey • RUMUNJSKA: Asociatia Pentru Promovarea Vinului Romanesti – Vinuri Premium Romanesti • AUSTRIJA: Austrian Wine Marketing Board 17 vinarija iz različitih država • Imperial spirit – Francuska • Eurosoft – softver za vinare • Vinolok – stakleni čepovi • Smartbox pro – kutije za transport vina • Veleposlanstvo Japana • Veleposlanstvo Belgije • Veleposlanstvo Irske • Veleposlanstvo Italije • Veleposlanstvo Turske

I onda neš pil…       

Luka Modri. Zlatna lopta, najbolji igrač svijeta

LUUKAAA MOOODRIIIĆ! – Kaj, i onda neš pil?!!

Mam mi na pamet uz ovaj Lukin šah-mat pada Tomčef extra brutalni Diplomat!

U kući slavnih za navek, Luka Modrić v društvu z Ronaldom, Messijem, Di Stefanom, Sivorijem, Gerdom Mūllerom, Platinijem, Ronaldiñom, Stanleyem Matthewsom… i, ko je ono se još bil?… I onda neš pil!…

Denes v belom dresu Reala, al pogleč gde je prije toga snove snil: vu plavemu dresu, pa on je MODRIć, kaj ne!  I onda neš pil!…

A kaj bi još u to ime pil? Pa sikak nekaj ż njegva rodnega kraja – a to je Tvoja krv, i moja, črnjak rasni i slasni!

Najbolji igrač Svjetskog prvenstva v Rusiji, vice-prvak sveta, najbolši po UEFA-i, sad eto i sa Zlatnom loptom gol je zabil…  I onda neš pil!

Od zagrljaja s Kolindom, do klinča, sad u Parizu s predsjednikom Reala Florentinom Perezom, za pamćenje, a još prije sega toga i u obruču s Mamićem, kojega kak da se bi nerado setil…  I onda neš pil!…

I za kraj još nekaj daj! A kaj? Pa, jen tempramentillo si bi vżil… I onda – kak neš pil?!!! ♣

I – ispraćaj Stare

Ivica Perak sa svojim vinima

KUTJEVO u KALELARGI – Dva vrlo poznata pojma: Kutjevo i Kalelarga. Odlično ih povezuje eno-gastronomija, konkretno kutjevačka bijela vina, poglavito graševina, sjajno se slažu s jadranskom spizom. Lijep ispraćaj Stare bio je nedavno kad je Kutjevo, u režiji Vjekoslava Madunića s Hrvatskog radija, stiglo u Kalelargu, međutim ne u popularnu zadarsku ulicu nego u restoran s tim nazivom u Zagrebu. Kutjevo je kroz više lica prezentirao Ivica Perak, koji je svojedobno, i to dosta dugo vremena (dva i pol desetljeća!) bio glavni enolog vinskog podruma Kutjevo dd i kreator, tamo, upečatljivih vina, posebice slatkih desertnih predikatnih, prigodnih baš u ovo vrijeme slavlja i kolača, a koji je od prije koju godinu samostalni proizvođač vina, s 12 hektara vinograda na pozicijama Mitrovac, Lukač i Vetovo. Najnovija zasađena sorta je muškat žuti. Perak dakako najviše vina plasira u Hrvatskoj, međutim dio i izvozi, nešto čak i u Kanadu!

U Kalelargi Ivica Perak prezentirao je vina s cijelom obitelji – suprugom Željkom, kćerkom Majom i sinom Ivanom. Iako nisu iz enološke branše, supruga Željka, farmaceutkinja, kćer Maja, diplomirana ekonomistica, te sin Ivan koji je također farmaceutske struke,  svi se, svatko na svoj način, zdušno trse pomagati tati enologu

Ivica Perak prezentirao je vina s cijelom obitelji, na prezentacju se odazvalo mnogo novinara, poslovnih partnera te prijatelja i kolega Perakovih

Perak je u Kalalargu stigao ne samo sa svojim vinom nego i s mesnim prerađevinama koje su bile temelj odličnog zimskog kolinjskog obroka. Svečanost je Perak, kako i dolikuje božićno-novogodišnjem ugođaju, otvorio svojim novim pjenušcem rađenim od graševine i začinjenim u fazi finalizacije ekspedicijskim likerom na bazi ledene berbe graševine. Uz hranu izmjenjivala su se suha mirna vina graševina i, posebno, graševina s pozicije Mitrovac, zatim sauvignon, chardonnay, rosé, merlot, na kraju uz kolače stigla je graševina ledene berbe 2015. (Snimke: Marko Čolić) ♣

Atelje okusa – kutija s uzorcima aroma koje se najčešće susreću u vinima. Poučno, i lijep poklon. Može je se naručiti u sjedištu revije Svijet u čaši i Ateljea okusa u Selskoj cesti u Zagrebu

_______________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Uz Božić,  te uz prijelaz u novu godinu: VRTOGLAVI  PROSINAČKI KONZUMERISTIČKI PLES 13,5 MILIJARDI KUNA • Između Božića i Nove godine: ŠTEFANJE JE NJIHOV DAN • Vrijeme darivanja: KUPUJMO HRVATSKO, POKLANJAJNMO AUTENTIČNO • Mjehurići u žiži: DOMAĆE PERLICE NA ZAVIDNOM NIVOU • G.E.T. the Best. STANCIJA MENEGHETTI NAJBOLJA U HRVATSKOJ • GET Report enoturistička turneja plešivičkim krajem: PREDBOŽIĆNA PROVJERA SPREMNOSTI • Eno-gastro turizam: VUGLEC BREG OPET u VRHU • Svjetska šampanjska elita u našem dvorištu: KOD JADRANKE, i KRUG NA ČAŠU! • Bordeaux u vinogorju pjenušaca: KAD MOLIPACHI DAJE MAT • Drugi festival penin na Bizeljskom: DOMAĆE SORTE U ZAMAHU • Zagrebačka županija oživljava svoju inicijativu od prije više godina: KRALJICE NA STRANI PORTUGISCA  • Vino i glazba: POLETTI s POLETTIJEM • Hotel Esplanade: MENU ZA NOVO VRIJEME • Fino & Vino: UKUSNO, KVALITETNO i s DUŠOM, CJENOVNO PRIHVATLJIVO • Iz Pijemonta: eliksir iz magle: NEBBIA i NEBBIOLO, BARBARESCO i BAROLO • Sajmovi 2019: ZAGREB GRAND CRU • I onda, neš pil: LUKA MODRIĆ ŠAMPION • Ispraćaj Stare: KUTJEVO u KALELARGI • SuČ_12.2018

SVIJET u ČAŠI – 11.2018 – WORLD IN a GLASS

 KROZ /THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

__________________________________________

Još jedan krug se zatvara…/ Another circle is completing itself…

SRETNO! BEST WISHES! – Krug se zatvara kako idemo prema kraju godine. The circle is completing as we are approaching the end of the year.

Svako dobro svima!  All the best to everyone!

_________________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Wine Spectator: WORLD TOP-100 SASSICAIA 2015! • Hrvatski vinski Oscari 2018: KRAUTHAKER! • Vino i turizam: MENEGHETTI ! • ZAGREB VINO.COM 2018MARTINJE, PORTUGIZAC i BEAUJOLAIS NOUVEAUKORAK – do MICHELINA?Rinfuza u Amsterdamu: WORLD BULK WINE EXHIBITION

_________________________________________

Wine Spectator: World Top-100_2018

BOLGHERI SASSICAIA 2015! – Ugledni i globalno vrlo utjecajni američki vinski magazin Wine Spectator svake godine objavi popis 100 najboljih svjetskih vina po svom izboru. Vina su to koja su na degustacijama spomenutog časopisa osvojila u tijeku godine najviše ocjene, uglavnom sve iznad 90/100 bodova, dobar dio ih je od 95 bodova naviše. Redosljed na rang listi počiva, međutim, ne samo na broju bodova, nego i na odnosu kakvoće kapljice i cijene butelje, tako da se neka vina koja bi po osvojenim bodovima logično bila smještena na više mjesto nađu i na nižem mjestu od nekih drugih što su s kojim bodom manje ali kod kojih se sucima Wine Spectatora odnos kakvoće i cijene čini povoljnijime.

Markiz Niccolò Incisa della Rocchetta, Tenuta San Guido. Markiz je veliki ljubitelj konja. Dolje: palača imanja i barricaija

Šampion za 2018. po Wine Spectatoru je, s 97/100 bodova, toskanski Bolgheri Sassicaia 2015 Tenute San Guido markiza Niccolòa Incise della Rochetta. Inače, 97/100 nije i najviša ocjena za vina na ovogodišnjoj listi Top-100, najveći broj bodova je ovaj put stao na 98/100!

Evo i ostalih, svrstanih u prvih 10:

2) St.Emilion 2015Château Canon la Gaffelière (96/100), 3) Chianti Classico Riserva 2015Castello di Volpaia (96), 4) Rioja 890 Gran Reserva Selección especial 2005 – La Rioja Alta (95), 5) Champagne Dom Pérignon brut Legacy Edition 2008Moet et Chandon (96), 6) Chardonnay Carneros Larry Hyde & Son 2016Aubert (96), 7) Pinot noir Chehalem Mountanis Dopp Creek 2015Colene Clemens (95), 8) Châteauneuf-du-Pape 2016 – Le Vieux DonJon (95), 9) Etna San Lorenzo 2016Tenuta delle Terre Nere (95); 10) The Bedrock Heritage Sonoma Valley 2016Bedrock (95).

Na drugom i trećem mjestu: Canon la Gaffelière – na slici sam s vlasnikom te čuvene bordoške vinske kuće Stephanom von Neippergom (s brčićima) i s Louisom Havauxom, osnivačem jednog od najvećih svjetskih ocjenjivanja vina Concours Mondial de Bruxelles – te Castello di Volpaia, na slici su vlasnica i ozbiljna mama Giovanella Stianti Mascheroni i njena veselo nasmiješena kćerka Federica

S liste Top 100 za 2018 istaknuo bih još neka vina koja dobro poznajem s mojih putovanja i degustacija po svijetu, pa evo:

Na ocjenjivanju Concours Mondial du Chile, s Francuzom Patrickom Valleteom, enologom koji je kreirao vina čileanskog posjeda VIK, te, za posjeta podrumu Lopez Heredia u španjolskoj La Rioji, s enologinjom Mercedes Lopez de Heredia

S Giovannijem Manettijem, vlasnikom toskanskog vinskog posjeda Fontodi i od nedavno i predsjednikom Konzorcija za Chianti Classico (lijevo), te s Enricom Scavinom, vlasnikom pijemonskog imanja Paolo Scavino

U društvu s markizom Pierom Antinorijem, njegovim voditeljem proizvodnje enologom Renzom Cotarellom, s upraviteljem Antinorijeva podruma u Montalcinu Fabijom Rattom, te s grofom Francescom Maroneom Cinzanom (sasma lijevo), vlasnikom montalčinske vinska kuće Col d’Orcia

Saša Radikon nastavlja putem svojega oca Stanka

Na broju 13 nalazi se Barbaresco Rabajà Riserva 2013Produttori del Barbaresco (96/100 bodova), slijede, na  14)  Vintage Port 2016Ware (98); 15) Brunello di Montalcino 2013Canalicchio di Sopra (97); 18) Châteauneuf-du-Pape 2015Château de Beaucastel (97); 22) Milla Cala Cachapoal Valley 2012VIK (94); 23) Vintage Port 2016Taylor Fladgate (98); 24) Toscana Tignanello 2015Marchesi Antinori (97); 46) Sancerre les Baronnes 2017Henri Bourgeois (92);  51) Slatnik  S Label 2015 Venezia GiuliaRadikon (95); 59) Rioja Viña Gravonia Crianza 2008  – Lopez de Heredia Viña Tondonia (93); 60) Chianti Classico Vigna del Sorbo Gran Selezione 2015Fontodi (95); 75) Kamptal Grüner Veltliner 2016Schloss Gobelsburg (90); 77) Cornas 2015A. Clape (98); 88) Barolo 2014Paolo Scavino (93); 91) Lytton Springs Dry Creek Valley 2015Ridge (92)…  ♣

Hrvatski vinski Oskari  HVO 2018

Osoba godine – Vlado Krauthaker, i najbolji podrum Slavonije i Podunavlja 2018 – Krauthaker. Vlado Krauthaker na slici je sa kćerkom Martinom koja je duboko uključena u obiteljsku vinsku produkciju. Inače, nominiran za Osobu godine bio je i osječki publicist Željko Garmaz

ZASLUŽNIK ZASLUŽNIKU – Godinu dana, tj. otkako sam u prvoj polovici studenoga lani dobio priznanje s titulom Zaslužnika za, navedeno je na dokumentu,  zasluge u razvoju kulture vina, pokretanju trendova, čuvanju vinske tradicije, afirmaciji umjerenosti konzumacije, poticanju znanosti o vinu, promociji kvalitete vina kao i zbog drugih djela s kojima sam, rečeno je, zadužio vinsku vinsku scenu Hrvatske, pokušavao sam dokučiti tko je izmislio taj naziv, Zaslužnik, i onda prije koji tjedan na drugoj dodjeli godišnjih priznanja zagrebačke kuće Vinart za postignuća u vinskom segmentu, održanoj u Kaptol Centru u Zagrebu, doznajem da autor nije onaj za kojega sam pretpostavljao da jeste nego da je jedan od onih koji su titulu Zaslužnika primili za 2018. A riječ je o Blaćaninu prof. dr. Nikoli Miroševiću, stručnjaku za vinogradarstvo i dugogodišnjem profesoru na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, vinskom vitezu, a danas umirovljeniku.

U nazočnosti nekih 250 uglednih gostiju iz svijeta medija, poduzetništva i vinarstva vinski Oscari uručeni su onima koji su u protekloj godini i ranije najjače obilježili domaću vinsku scenu.

– Iznimno smo ponosni što je dodjela nagrada najboljim vinarima i vinarijama zaživjela i dokazala da u Hrvatskoj postojano raste interes za vrhunskim vinima i da se lijepo razvija cjelokupna vinska scena. Od srca čestitam dobitnicima te se nadam da nas sve očekuje još mnogo uspješnih godina – izjavio je  osnivač nagrada Saša Špiranec.

Zaslužnici 2018: Nikola Mirošević, Vlado Borošić, Zlatan Plenković (posthumno; priznanje je preuzeo njegov sin Nikola), Ivan Enjingi i Damir Belović, koji je priznanje preuzeo za djeda Franju Lebara

Franjo Lebar kod kuće, s priznanjem

Najveći dobitnici su Kutjevčanin Vlado Krauthaker, koji je osvojio dvostruku krunu – glavnu nagradu Romerquelle Osoba godine i Lidl nagradu za najbolju vinariju 2018. u Slavoniji i Podunavlju, te vinska kuća Miloš iz Ponikvi na Pelješcu, kao najbolja vinarija 2018. u Dalmaciji, i kao Romerquelle Vinarija godine na razini Hrvatske. U kategoriji Lidl regionalne vinarije godine nagrade su osvojili i vinarija Šember (Bregoviti sjeverozapad Hrvatske) i vinarija Fakin (Istra i Kvarner). U kategoriji nagrada Vinart-trgovci godine trofeje su odnijeli Roto dinamic d.o.o. kao veletrgovac godine, vinoteka Bornstein kao vinoteka godine, te Vino.hr kao web shop godine.

Na dodjeli nagrada što ju je vodio poznati glumac Vedran Mlikota uručena su priznanja Zaslužnik pojedincima koji su, kako je već rečeno, svojim dugogodišnjim djelovanjem zadužili hrvatsko vinarstvo, a ove godine dobitnici su legendarni međimurski vinar Franjo Lebar, pionir privatnog poduzatništva u vinarstvu Ivan Enjingi, pokretač moderne dalmatinske vinske scene Zlatan Plenković (posthumno), prvi ozbiljni vinski veletrgovac i vinotekar u Hrvatskoj Vlado Borošić, te, kako je već spomenuto, ugledni znanstvenik i autor brojnih stručnih publikacija prof. dr. sc. Nikola Mirošević.

Najbolji vinski podrumi Hrvatske za 2018: hrvatski šampion Frano Miloš (Franin sin Ivan Miloš, s bradom i s mikrofonom) i prvak u Dalmaciji, pa Fakin (Istra i Kvarner), Krauthaker (Slavonija i Podunavlje), Šember (Bregoviti sjeverozapad Hrvatske). Šemberi veselo pred kamerama fotoreportera…

Najbolji vinski trgovci (zdesna na lijevo): Roto Dinamic, Bornstein i Vino.hr

Sa Sašom Špirancem te Sanjom Muzaferijom, predsjednicom udruge Žene u vinu (Women on Wine), nagrađeni od udruge WoW za 2018.: Bibić – šampion, s prošekom Ambra, pa Benvenuti kao prvak u crnome vinu s Teranom 2015, Monika Prović najbolja u kategoriji ružičastih vina s Roséom Teuta 2017, Jasna Antunović najbolja u kategoriji bijelog mirnog vina s Graševinom Premium 2013, i Bolfan Vinski vrh kao najbolji u grupi pjenušaca s Genturionom Gold

U Kaptol centru u sklopu Vinartovog programa uručena su i priznanja udruge žena u vinu Women on Wine (WoW): za vino godine priznanje  je pripalo prošeku Bibich Ambra vinarijie Bibich iz Skradina. (Snimke Marko Čolić) ♣

Enogastronomija i turizam: Bijeli grozd 2018 G.E.T. Reporta

STANCIJA MENEGHETTI KAO HRVATSKI ŠAMPION – Prikladan uvod u 13. međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2018 u zagrebačkom hotelu Esplanade – dodjela već tradicijskih godišnjih priznanja udruge G.E.T.  za ostvarenja na području eno-gastronomije i turizma.  Ovo je već sedma takva godišnja dodjela u organizaciji G.E.T.–a. Odličja se daju ne samo hrvatskim vinskim podrumima i pojedincima koji su se u pojedinoj godini najviše istaknuli na promidžbi i razvoju vinskog turizma, nego i podrumima u okolnim nam zemljama s kojima smo svojedobno bili u istoj državi.  Regional Trophy je nagrada prema glasovima publike iz cijele regije.

Svi dobitnici priznanja G.E.T.-a za 2018, sa Silvijom Munda

Da podsjetim: udrugu G.E.T. i prateći Centar za razvoj vinskog turizma osnovali su Zagrepčani Silvija Munda i Tomislav Stiplošek, koji više od deset godina medijski prate eno-gastro scenu regije.

– Prodaja na vlastitom pragu postala je prioritet vinara, vinski podrumi sastavni su dio turističke ponude i važan čimbenik u turizmu uopće. Cilj projekta Bijeli grozd je istaknuti one koji se najviše trude, pohvaliti njihov rad i uspjeh, dati poticaj za nastavak. To se odnosi ne samo na vinarije, nego na sve one koji svojim djelovanjem na bilo koji način utječu na razvoj i promicanje eno-gastro turizma i kulture stola – kaže Tomislav Stiplošek, predsjednik udruge G.E.T.

Za najbolje vinarije u turističkom smislu po svojem je mišljenju i iskustvu glasovalo i ove godine više od 500 eno-gastro znalaca i putnika te još oko 1200 osoba putem otvorene ankete. Unutar Hrvatske, nagrade  su podijeljene u pet regija, a to su Bregoviti sjeverozapad Hrvatske, Sjeverna i Srednja Dalmacija, Južna Dalmacija, Istra & Kvarner te Slavonija & Podunavlje. Diplome su dodijeljene i vinarijama iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije. Tu je, dakako, i Slovenija, međutim Slovencima su odličja dodijeljena u listopadu, na Salonu VinDel u Mariboru. Najbolja slovenska vinarija u turističkom smislu za 2018. godinu je Hiža Doppler.

U zagrebačkoj Esplanadi, u kojoj je kroz program na svečanoj podjeli vodio Ronald Braus, saznali smo sve dobitnike. Osvajači priznanja su:

Bregovita Hrvatska

1) Vinarija Vuglec breg, Škarićevo ponad Krapinskih Toplica; 2) Vinarija Kolarić, Hrastje Plešivičko, 3) Vinarija Trdenić, Popovača

Južna Dalmacija

1) Vinarija Korta Katarina, Orebić, Pelješac; 2) Vinarija Bire, Lumbarda, otok Korčula; 3) Vinarija Rizman, Klek (vinogorje Komarna)

Sjeverna i Srednja Dalmacija

1) Vinarija Bibich, Plastovo & Vinarija Stina, Bol, otok Brač (dijele prvo mjesto s identičnim bojem bodova); 2) PZ MasVin – maslina i vino, Polača; 3) Vinarija Kraljevski vinogradi, Petrčane

Istra i Kvarner

1) Stancija Meneghetti, Bale; 2) Vinarija Damjanić, Fuškulin, Poreč; 3) Vinarija Kozlović, Vale, Momjan

Slavonija i Podunavlje

1) Vinarija Belje, Kneževi Vinogradi; 2) Vinarija Iločki podrumi, Ilok; 3) Vinarija Antunović, Dalj

Najuspješniji hrvatski trio: Stancija Meneghetti (u sredini), Vuglec-breg i Korta Katarina

Najbolji na razini cijele  Hrvatske u vinskom turizmu:

1)  Stancija Meneghetti, Bale; 2) Vinarija Vuglec breg, Škarićevo; 3) Vinarija Korta Katarina, Orebić

Uz diplomu, Stancija Meneghetti kao ovogodišnji šampion dobila je i vrijednu kristalnu vazu Steklarne Rogaška.

Najbolji u BiH – dvojac Vukoje i Nuić (gore), te u Makedoniji – Chateau Kamnik, i Srbiji – vinarija Zvonko Bogdan

Najbolji u Bosni i Hercegovini u vinskom turizmu: Vinarija Vukoje iz Trebinja & Vinarija Nuić iz Ljubuškog (vinarije dijele prvo mjesto s identičnim bodovima)

Najbolji u Srbiji u vinskom turizmu: Vinarija Zvonko Bogdan iz Palića

Najbolji u Crnoj Gori u vinskom turizmu: Plantaže 13. Jul iz Podgorice

Najbolji u Makedoniji u vinskom turizmu: Chateau Kamnik iz Skoplja

Posebna priznanja: vinoteka Bornstein iz Zagreba, vinarija Galić iz Kutjeva i Exotic Wine Travel

Posebno priznanje za izniman doprinos u razvoju vinske kulture: Vinoteka i wine bar Bornstein, Zagreb

Posebno priznanje za izniman doprinos u promicanju vinskog turizmaExotic Wine Travel

Posebno priznanje za životno djelo Za izniman doprinos u promicanju eno-gastronomije ove godine je, posthumno, dodijeljeno Darku Baretiću

Priznanje za dobar start:  Ovo je priznanje zamišljeno kao pohvala vinarijama koje su se tek nedavno uključile u turističku ponudu. Bitno je pokazati im da je njihov rad primijećen i time im dati poticaj da ustraju u tom radu. Priznanje Dobar start za 2018. godinu dobila je vinarija Galić iz Kutjeva. (snimke: Marko Čolić) ♣

 2018: PETA SEZONA – Uz festival Zagreb Vino.com dodijeljena su priznanja za najbolje ocijenjena vina na vrednovanju zvanome Vinske zvijezde 2018. koje postoji već pet godina. Vinske zvijezde projekt je koji nastoji preporučiti potrošačima najkvalitetnija vina trenutno na raspolaganju na našem tržištu. U 2018. godini održano je šest ocjenjivanja, na kojima je sudjelovalo ukupno oko 20 degustatora, s time da su od njih tri stalna člana komisije – novinari Vitomir Andrić, Ivo Kozarčanin te Marija Vukelić iz tvrtke Zlatne riječi.

U 2018. vrednovana su 153 vina. Od njih 11 je vina dobilo veliko zlato (bodovni raspon od 95 do 98 bodova), 22 vina primilo je zlato (90-94 boda) a 50 vina srebro (85-89 bodova). Po tradiciji, dodijeljena je i Kristalna zvijezda najbolje ocijenjenom vinu od hrvatske autohtone sorte.

Vinske zvijezde – nagrađeni za 2018.

Pet zvjezdica   * * * * *

Podunavlje Traminac Principovac 2013 – Iločki Podrumi; 2) Argentina Pyros Malbec 2015 Pyros Wines; 3)  Podunavlje Traminac izborna berba bobica Principovac 2015 Iločki Podrumi; 4) Hrvatska Istra Misal Istra NV brut Misal;  5) Dingač 2016 Vedran Kiridžija;  6) Hrvatska Istra Festigia Castello 2015 Vina Laguna Agrolaguna;  7)  Hrvatsko zagorje Bodren Cuvée 2016. – Bodren; 8) Baranja Cabernet sauvignon Premium 2011 Vina Kalazić; 9) Francuska, Marius Rouge 2014.  Maison Chapoutier; 10)  Pelješac Winemaker’s Selection 2011 – Korta Katarina; 11) Pag Hrvatsko primorje, Ocu 2015. – Boškinac

Trofeji za podrum Kalazić, te za istarsku šampanjeriju Peršurić,

Četiri zvjezdice * * * *

Hrvatsko primorje,  Cabernet sauvignon 2015Vinska kuća Pavlomir;  Podunavlje Traminac vrhunski 2016 – Iločki Podrumi; Baranja  Graševina vrhunska 2016Belje;  Erdut  Graševina Premium 2015Jasna Antunović Turk;  Valdemar Inspiración Selección 2012 Bodegas Conde Valdemar; SAD  Chardonnay Woodbridge 2016Woodbridge Winery by Robert Mondavi; Međimurje Natura sauvignon blanc 2016Dvanajščak-Kozol; Sv. Ivan Zelina Rosula 2015 brutŽeljko Kos; Baranja Chardonnay Premium 2010 – Vina Kalazić; Hrvatska Istra Misal Millennium NV brutMisal;  Hrvatska Istra Misal Blanc de Noirs NV brut Misal; Baranja Chardonnay Classic 2015Kalazić; Francuska  Pétula Luberon rosé 2017Marrenon; Portugal  Port TawnyFonseca;  Korlat merlot  2014Badel 1862 Vinarija Benkovac;  Smokvica Korčula Pošip sur lie 2016ToretaKorlat syrah 2014Badel 1862 vinarija Benkovac;  Zavalatica Korčula Plavac mali  2011Krajančić; Kutjevo Venje bijelo barrique IB 2006Enjingi;  Plastovo Skradin  Ambra desertno vinoBibich; Njemačka Rheinhessen Riesling 2016Dreissigacker Organic Estate; Hrvatsko primorje Pag Cuvée 2013Boškinac

Kristalna zvijezda za najbolje vino od hrvatske autohtone sorte

Dingač 2016 Vedran Kiridžija (snimke: Julio Frangen) ♣

FESTIVALI BAKHOVA NEKTARA: ZAGREB VINO.COM 2018

Zagreb Vino. com: atmosfera. Puno k’o šipak!

TRINAJSTICA u POZITIVNOM SVJETLU – Ove godine susreli smo se po 13. puta, od toga 12. put u najelitnijem zagrebačkom hotelu, Esplanadi. Trinajstica ne slovi kao brojka s dobrim predznakom, ali eto po velikom odzivu izlagača i posjetitelja te na osnovi brojnih pozitivnih reakcija na najavu festivala a i na temelju mnoštva pozitivnih reakcija nakon festivala što sam ih u hodu čuo osobno izravno ali i čuo i vidio na društvenim mrežama, mogu reći kako u slučaju Zagreb Vino.coma 13 nema onu konotaciju koja ga inače prati. Sva mjesta raspoloživa za izlaganje nakon našeg poziva začas su bila popunjena, a interes publike za posjet toliko je velik da su zaštitari u nekom trenutku iz sigurnosnih razloga morali privremeno i zatvoriti ulaz na festival da na festivalskoj pozornici ne bi bilo odjednom previše ljudi I da to ne bi stvorilo i opasne problem. I u ovoj prigodi u Esplanadi se, što se kaže, na dlanu našla cijela vinska i gastronomska Hrvatska. Sretan sam zbog toga, i zahvaljujem svim izlagačima i posjetiteljima što imaju puno povjerenje u manifestaciju i u naš tim koji ju je osmislio te koji je operativno organizira na način da je, kako se priča u široj javnosti, postala jednim od najznačajnijih događaja ovoga tipa ne samo u Hrvatskoj nego i šire. Izborom hotela Esplanade dobili smo izvanrednu podršku za uspješno održavanje festivala i ostvarenje želje proizvođača da se u zagrebačkoj metropoli predstave na modernom i svjetski prepoznatljivom događanju. Već sam prijašnjih godina napominjao kako sam posebno ponosan i na radionice u sklopu festivala. Festival Zagreb Vino.com ponovno je imao i humanitarnu dimenziju, sada s udrugom Pink Life što daje podršku osobama s onkološkim problemima i što je na festivalu prikupljala financijska sredstva za donaciju u dobrotvornu svrhu. S osobitim zadovoljstvom istakao bih Rusku Federaciju kao zemlju-partnera, ona je svoj prezentacijski prostor imala u nekadašnjem hotelskom Casinòu, za iduću godinu najavljen je dolazak i uglednih ruskih vinskih podruma kao izlagača. Zahvaljujem, dakle, i svim drugima iz šireg spektra koji su pomogli u realizaciji priredbe i time dali visoki doprinos da Zagreb Vino.com postane, i ostane prepoznatljivo i respektabilno događanje – rekao je nakon zatvaranja manifestacije maltene u dahu prof. Ivan Dropuljić, direktor Zagreb Vino.coma, manifestacije koja se uvijek održava posljednjeg petka i subote u studenome.

Iz Bordeauxa su stigli Ante Toni Bačić sa suprugom te kćerkom Barbarom, voditeljicom francuske uvozničke tvrtke za vino Les Robes de l’Est. Zdravica s našim vinarima Lukom Krajančićem i Vedranom Kiridžijom

Priredba se, po riječima organizatora, odvijala na površini od oko 3000 četvornih metara, u gotovo čitavom prizemlju hotela Esplanade te u golemom šatoru na terasi Oleander, kao i u Casinò Clubu pod prizemljem i u Club Board Roomu u mezzaninu. Okupila je više od 300 izlagača – ponuđača vina, jakih pića, pršuta, sira, ulja, kulena, slatkih delicija, pribora za posluživanje hrane i pića, i drugih proizvoda iz gastro-faha iz Hrvatske te drugih zemalja Europske unije a i zemalja iz našeg okruženja koje još nisu u EU. Procjena je organizatora da je manifestaciju u dva dana obišlo oko 8000 posjetitelja.

I Decanterov interes za hrvatskim vinom: Veronique de Freitas iz organizacijskog teama Decanterova svjetskog ocjenjivanja u društvu s Jasnom Antunović te, dolje s Duviliom Ziganteom i predstavnicom pelješke vinarije Jurica

Nikola Benvenuti iz Istre i Danilo Steyer iz slovenske Štajerske: magnumi na djelu! Teran, te Cuvée Steyer. Na pitanje kad će se saznati koje sve akcije udruga Vinistra predviđa u realizaciji nedavno najavljene strategije razvoja istarskog vinogradarstzva i vinarstva odgovor je bio da potezi koji se poduzimaju nisu predviđeni za javnost, te da će javnost uskoro po nekim ostvarenim rezultatima vidjeti kojim pravcem se ide

Ivo Carić, vinogradar i vinar iz Svirča, njegova supruga Ivana, predsjednica udruge Hvarski vinari, te – mlada snaga u obitelji

Mesni car Janko Kodila (u bijeloj košulji) iz Murske Sobote, uz svježe čvarke u razgovoru sa chefom Časlavom Matijevićem i WoW-icom Ksenijom Vrabec

Radionice su se, doista, i ove godine pokazale jakim adutom.

________________________________________

SJAJNA VERTIKALA KIRIDŽIJINIH DINGAČA – Odlična radionica s naslovom Dingač Vedrana Kiridžije, uz primjedbu da je kao bitan informativni dodatak nedostajao vrlo važan podnaslov: Od 2016. do 1995! Vino iz berbe 1995. bilo je, inače, prvo koje je Vedran Kiridžija napunio u bocu za tržište.

Pelješki vinogradar i vinar Kiridžija – koji obrađuje nešto više od (ukupno) dva hektara vinograda s time da se jedna parcela nalazi na jednoj od najboljih točaka čuvenog položaja Dingač a druga je u Župi tako da se plavac mali odande ne može koristiti za vino dingač ali se koristi za poludingač nazvan Tajano, riječ je o mješavini vina dingač u količini od 50 posto, te 20 posto plavca malog iz Župe, 25 posto francuske (svojedobno ilegalno uvezene i dugo vremena kroz pelješku kapljicu švercane!) sorte marselan, i pet posto cabernet sauvignona – te novinar i voditelj radionice Ivo Kozarčanin pripremili su za kušanje upravo spomenuti Tajano 2016 kao uvod, te potom dingače iz 2016, 2015, 2012, 2010, 2008, 2003, 2001, 1997 i 1995, dakle deset vina. A kad se već startalo s poludingačem, baš se moglo dodati još jedno vino s Kiridžijinim udjelom, nazvano Contra, to je pak, otud mu i naziv Contra (=protiv), mješavina vina dingač i primoštenskog babića iz trsja Lea Gracina, inače od berbe 2010, u ulozi Vedranovog eno-konzultanta.

Na radionici Ive Kozarčanina, I uz asistenciju sommeliera Marija Meštrovića: Vedran Kiridžija oduševio je svojim dingačima

U tehničkom smislu bitno je napomenuti da su Kiridžijini dingači iz 2001, 1997. i 1995. boravili samo u inoksu, naime s barriqueom se Vedran počeo družiti 2003. Isprva su to bile samo rabljene bačvice. Dio berbe plavca s Dingača iz 2015. Kiridžija je pak na dozrijevanje od 16 mjeseci stavio u posve novi, neposredno prije trganja, u Francuskoj, kupljeni osobito skupi barrique, i to se pri kušanju lijepo primijetilo po finoj nijansi, moglo bi se reći poljupcu, vanilije. Što se još tiče organoleptike, važno je kazati kako su se i najstarije ovdje prezentirane berbe predstavile kao jako dobro očuvane, bez smetajućih nota ostarjelosti i naznaka degradacije. Nužno je istaknuti i to da se na ovim uzorcima potvrdilo da je dingač vino kojemu – želi li ga se doživjeti u njegovu maksimumu – nakon prikladne vinifikacije fenolno zrelog te zdravog grožđa iz starijeg nasada (Kiridžijine loze u prosjeku su stare oko 30 godina) i barem jednogodišnjeg sazrijevanja vina u drvenoj bačvi, valja dati još dovoljno vremena za razvoj i u butelji. Međutim, nestrpljivost je u nas silna i najčešće se dingač popije osjetno prije nego li se u razvoju i s kompleksnosti popne do svojega vrha. A to je velika šteta.

Upravo ova degustacija, na kojoj se našao i znani naš vinski trgovac Boris Ivančić, vlasnik i voditelj zagrebačke kuće Vivat Fina Vina, bila je okidač za diskusiju o tome tko bi sve i u kojoj mjeri – koliko proizvođač, koliko vinski trgovac i ugostitelj, koliko sâm kupac-potrošač – trebao voditi računa o tome da vina što trebaju i traže nešto više vremena za svoje puno formiranje ne budu prerano popijena. Pa je kao slijed tome iskočilo i pitanje o standardizaciji vina dingač u smislu formiranja robne marke teritorija. Rado bismo se mi ovdje hvalili time da je dingač ako već ne najbolje vino na svijetu a ono jedno od najboljih vina na svijetu, međutim nevoljkošću proizvođača da se udruže u poslovnu organizaciju i da sa željom afirmacije vlastite apelacije uvedu pravilnik ponašanja u vinogradu, podrumu i glede komercijaizacije, jednostavno se onemogućuje da se to što tako zdušno hvalimo doista u punoj mjeri i pokaže i potvrdi svijetu…

Smatram potrebnim ovdje reći da uvodno vino Tajano 2016, iako nije čisti dingač nego kako sam ga, s obzirom na to da je samo  polovica vina od grožđa plavca s pozicije Dingač, u govoru okvalificirao kao poludingač, nije djelovalo kao da je zalutalo među dingačima, naime vrlo je čisto, skladno, s puno živosti, jake strukture, dosta složeno i lijepo pitko, bolje od Tajana koje poznajem iz prijašnjih berbi. Od uključenja Gracina kao savjetnika Kiridžijini dingači dobili su na profinjenosti i eleganciji, vina iz berbi 2016. i 2015. u ovome su trenutku mlada i vrijedilo bi ih još, u primjerenim uvjetima, pričuvati. Moji su favoriti s ovoga kušanja najprije Dingač 2012 (kompleksnost, elegancija, snaga, pitkost) a onda i Dingač 2008, višeslojni i vrlo zanimljivi desetogodišnjak s još dosta snage za dalje… ■

___________________________________________

Osnivač i direktor Zagreb Vino.coma Ivan Dropuljić s Anvarom Asimovim, veleposlanikom Ruske Federacije u Zagrebu, zemlje partnera Festivala

Sovetskoe šampanskoe

Zemlja partner Ruska Federacija prezentirala je svoju turističku ponudu, dio tradicijske gastronomije i pjenušca. Kad već nisu nazočili ruski vinari kao izlagači, moglo se dogovoriti to da na prezentaciji Ruske Federacije bude posjed Chateau Belaj iz Istre, a koji je u ruskom vlasništvu. Novinar Ivo Kozarčanin i bloger Bakhov sin vodio je dvije zanimljive radionice s vinima od mlađih do vrlo starih godišta od Ivana Enjingija te Vedrana Kiridžije s Dingača. Sommelier Siniša Lasan predstavio je Međimursko vinogorje kroz bijelu sortu pušipel i kroz neke crne sorte koje su Međimurci sve više počeli uzgajati, Gastronomadi Rene Bakalović i Zoran Šimunić pričali su o Velikom trojstvu masline, vina i nekih namirnica (primjerice tartufa!) kao većih gastroikona.  Daniel Čečavac organizirao je eno Tour de France s vinima iz raznih krajeva Francuske od 2014 do 1995 – 2014  (2014 Chablis Grand Cru Les Clos, Domaine Vincent Dauvissat 97 ST; 2013 Domaine de Chevalier Blanc, Grand Cru Classé de Graves 98 JS; 2011 Corton Charlemagne Grand Cru, Domaine Henri Boillot 96 RP; 2009 Ermitage Cuvee de l’Oree, Michel Chapoutier 100 RP;  2007 Châteauneuf-du-Pape Les Quartz, Domaine du Clos du Caillou 96 RP; 2005 Corton Clos des Cortons Grand Cru, Faiveley 18.5 JR; 1996 Château Grand Puy Lacoste, 5ème Grand Cru Classé 94 JL; 1995 Blanc des Millénaires, Charles Heidsieck 95 AG. Razna francuska vina iz podruma Gregora Dreschera na kušanje La Petite Révolution Collection su ponudili vlasnik, te sommelier Marko Šram (Redgranite 2011 (Austrija), Book XVII 2011 (Južnoafrička Republika), La g. 2010 (Francuska), La g. 2016 (Francuska), Visionnaire 2015 (Francuska), Visionnaire 2011 (Francuska), Visionnaire 2010 (Francuska), Visionnaire 2015 (Francuska), Risorgimento 2015 (Italija; Svjetska premijera!). Pokazao se i glasoviti bordoški La Cité du Vin | Wine Cultures and Civilisations Museum. Profesor dr. Goran Milanov predstavio je vertikalu Syraha Ten barrels od Chateaua Kamnik iz Skopja, a prof.dr. Marin Berovič govorio je o vinima i kartuzijancima… ♣

Na Zagreb Vino.comu, po tradiciji, štand Atelje okusa imala je i revija Svijet u čaši. Predstavljen je novi proizvod Ateljea – Eno Aroma Box s integriranim QR kodom o sorti od koje je vino/su vina u boci u poklon kutiji. Zanimanje posjetitelja bilo je vrlo veliko. Ovdje je narudžbenica putem koje je moguće kupiti tu Kutiju vinskih aroma

________________________________________

IMPRESIVAN SYRAH TEN BARRELS CHATEAUA KAMNIK – Za pamćenje ostaje radionica Ten Barrels Syrah koju je s vinom makedonskog Chateaua Kamnik vodio prof.dr Goran Milanov s Poljoprivrednog Instituta Sveučilišta sv. Kiril i Metod u Skopju, inače enološki savjetnik u Kamniku. Chateau Kamnik na ulazu je u Skopje, na brdu na visini od oko 300 metara, na tlu crvenici nalazi se 16 hektara vinograda, sorata je oveći broj – ima i bijelih i crnih primjerice chardonnaya, sauvignona, muškatne temjanike… pa vranca, merlota, cabernet sauvignona, syraha, montepulciana, sangiovesea…. Gotovo sav sadni materijal (odgovarajući klonovi) kupljen je u rasadnicima u Italiji. Dio grožđa za proizvodnju vina se i otkupljuje. Kapacitet vinarije je 1600 hl, a godišnja proizvodnja vina kreće se sada oko 120.000 butelja.

Sorta syrah u Makedoniju je introducirana 2004. godine. U Kamniku je imaju na dva hektara površine, konkretno to je oko 1100 loza, dakle oko 5500 trsova po hektaru.

Prof. dr. Goran Milanov i i enologinja Kamnika Sandra

Syrah je francuski kultivar nastao u sjevernom dijelu doline Rhône spontanim križanjem crnog kultivara dureza noir iz Ardèchea i bijelog kultivara mondeuse blanche porijeklom iz Savoje. Što se tiče termina berbe, riječ je o sorti srednje epohe. Syrah se jako dobro uklopio u makedonske klimatske uvjete. Ambiciozni proizvođači, a takav je sigurno Ilija iki Malinkovski, vlasnik Chateau Kamnika, idu na niže prinose, svjesni da tako dobivaju bolju kakvoću roda. Po hektaru Kamnik bere oko 5,5 tona syraha, dakle oko kilograma po trsu. U Kamniku gledaju da beru kad je grožđe u punoj fenolnoj zrelosti, a nerijetko prakticiraju i to da u vinogradu grozdove kad su zreli odrežu i ostave na trsu da se malo prosuše, dakle da bobice dehidriraju, čime se dobije na koncentriranosti. Nakon ruljanja i muljanja maceracija s alkoholnom fermentacijom za Kamnikov syrah bude oko 15 dana, a nakon vrenja tekući dio još se ostavlja na bobici dva tjedna. Slijedi dozrijevanje vina u novom barriqueu od francuskog i američkog hrasta u trajanju od 12 do 14 mjeseci, ovisno o godištu odnosno o anaklitičkim parametrima što ih je dala berba te godine. U makedonskim uvjetima crna vina znaju imati od 35 do 40 g/l suhog ekstrakta, kod vranca i 45 g/lit, alkoholni stupanj je većma izmneđu 14 i 15 vol %, a nije neobično ako maligana bude i 16,0 do 16,5!

Uz odlična podrobna objašnjenja vezano uz utjecaj tipa tla i mikroklime te meteoroloških uvjeta u nekoj godini kao i uz utjecaj dužine dozrijevanja u drvenom suđu i francuskih i američkih proizvođača bačvica na organoleptiku, prof. dr. Milanov na kušanje je podastro syrahe iz 2017 koja je još u bačvicama i boce su bile napunjene samo za ovu prigodu, zatim 2015, 2013, 2012, 2011, 2010 i 2009. Kušanje je išlo obrnutim redom od onoga uobičajenoga u nas, dakle ne od mlađeg prema starijemu nego od najstarijega prema mlađim vinima. Vina sva savršeno čista, puna, gusta, topla, ni kod jednog nisu stršali ni alkohol (iako visok!) ni barikni tonovi. Tamna neprobojna rubinska boja s tek blagom nijansom granatne kod najstarijih predstavljenih berbi, kompleksnost, vrlo izražene note tamnog voća i začina poput papra, pikantnost, toplina, snaga i punoća… Berba 2015 još beba, a 2009. lijepo formirana i, rekao bih, s još dosta vremena pred sobom.  Najviše su mi se dopale 2009 i 2011., za godinu-dvije volio bih se susresti s 2013! ■

_____________________________________________

Festival su pohodili i naši političari, među njima i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. ♣

Lako je tako biti ministar! Tomislavu Tolušiću u obilasku festivala društvo su pravile ove lijepe vinske dame – Mirjana Jarec Kure, sestre Ivana i Nataša Puhelek, te Mara Barundić

_____________________________________________

U festivalskom tjednu

Pogled na vinograde Komarne

KOMARNA u METROPOLI – Kao i svi sajmovi i značajniji festivali vina, tako je i Zagreb Vino.com imao u svom tjednu više atraktivnih popratnih manifestacija.

U Klubu književnika na Trgu bana Jelačića u režiji udruge Vinoljupci, koju vodi Irena Lučić, gostovali su vinari iz Komarne.

Bila je to mini-revija vinara i vina na temu najmlađeg hrvatskog vinogorja Komarna. Pred publiku u Metropoli izašlo je pet vinara: Rizman, Volarević, Opus, Deak i Terra Madre. Moglo se kušati nešto više od 20 vinskih etiketa, vina su većma bila od autohtonih hrvatskih sorata plavac mali i pošip.

Vinske kuće Deak (vina Ćaća moj), te Rizman i Volarević

Terra Madre

Vinogorje Komarna u blizini je ušća Neretve. Do 2008. godine Komarna je bila neprohodno brdo zaraslo u makiju i draču, a danas je tamo 80 kultiviranih hektara s nekih pola milijuna trsova vinove loze. Komarna je najmlađi vinogradarski kraj u Hrvatskoj. Iako administrativno pripada neretvanskom okrugu, po svojim je karakteristikama u vinu sličnija Pelješcu te ima zapažene rezultate u proizvodnji plavca malog. Na području Komarne većinom se provodi certificirana ekološka proizvodnja, a 92 posto sortimenta čine autohtone sorte plavac mali, pošip, tribidrag, maraština, dubrovačka malvasija i babić. ♣

WoW Vezak konferencija

BADEL 1862: BAJ BAJ VLAŠKA 116!? – Neposredno prije festivala Zagreb Vino.com 2018 susret žena-ljubiteljica Bakhova nektara – članica udruge WoW odnosno Women on Wine – u palači Badela 1862 u Vlaškoj 116 u Zagrebu. Povod: nova vina Badela 1862 pod nazivom Vezak. Vezak kao veza, povezanost. WoW-ice su se uistinu vrlo dobro povezale s Veskom, markom vina što dolazi iz Badelove vinarije Daruvar i obuhvaća baznu graševinu i graševinu kvalitativne kategorije iznad, zatim chardonnay i sauvignon. Vina su WoW-icama odlično predstavile Badelove vinske dame – mlada enologinja Tina Klepac te Tamara Vranješ iz službe marketinga.

WoW konferencija Vezak u Badelu 1862

Tamara Vranješ, Tina Klepac, Barbara Županić te Vlasta Pirnat

Atmosfera u dvorani vedra. Pitanje je koliko su WoWice percepirale i prihvatile kao predmet razmišljanja ono što je rekla Badelova direktorica prodaje za Hrvatsku i susjedne zemlje Barbara Županić, a to je da je lako moguće da je ovakav susret u elegantnoj dvorani jedan od posljednjih, ako ne i posljednji u zgradi na adresi u Vlaškoj 116 gdje se već godinama nalazi sjedište Badela 1862. Naime, impozantna građevina ide na prodaju, koja bi trebala biti realizirana možda već i do kraja ove godine, dakle unutar manje od mjesec dana! A Badel 1862 s uredima seli u svoj proizvodni kompleks na Žitnjaku.

Što će biti od palače u Vlaškoj 116 zasad nije poznato, međutim nameće se pitanje je li je Badel 1862 u svim tim godinama otkako u njoj stoluje mogao, naravno uz pomoć i suradnju odgovarajućih institucija i društvenih struktura, poduzetnika iz drugih poslovnih sfera, od šik-uredskog ambijenta smještenog na jako dobroj gradskoj lokaciji (kod Kvatrića) pretvoriti u nešto iznimno korisno za image grada Zagreba i Lijepe naše a i moguće financijski unosno i samoj tvrtki, mislim, primjerice, pretvoriti zgradu u kakav vinski hotel s prikladnim sadržajima, prikladnom ponudom, nešto što bi objekt svrstalo i u rang svojevrsne Hrvatske kuće vina..

Palača Badel 1862 u Vlaškoj 116

Badel 1862, koji napokon, nakon višegodišnje letargije, sada ima novog vlasnika, logično, preustrojava se, na djelu je racionalizacija, i u tvrtki se događaju bitne promjene: u Križevcima, gdje su zadržani vinogradi, ugašen je vinski podrum tako da je prerada grožđa odande usmjerena prema Žitnjaku, zatim, nazočnost Badela 1862 u zelinskome kraju – koji ima ambicije u turizmu i određene potencijale za turistički razvoj i za koji se i najavljuje gradnja značajnih objekata namijenjenih turizmu širih razmjera a u koji bi se odlično uklopila nespeška kurija okružena vinogradima – upitna je, objašnjenje je da su kamen spoticanja oko nespeške kurije još uvijek nerješeni imovinsko-pravni odnosi.

Barbara Županić rekla je i da se Badel 1862 prestaje baviti uvoznim vinima te da će se koncentrirati samo na domaći program. Naglasak ostaje na vinarijama u Daruvaru te u Benkovcu gdje se planira uložiti u unaprjeđenje proizvodnog dijela i u formiranje turističkog kompleksa s degustacijskim centrom. Vinski podrum za dozrijevanje vina u Začretju u Hrvatskom zagorju ostaje u sklopu Badela 1862. Želja je novog vodstva Badela 1862 učvrstiti suradnju s PZ Svirče na Hvaru te unaprijediti suradnju s vinogradarima i vinarima na Pelješcu gdje je, u Potomju, nekad Badel 1862 imao jako uporište u PZ Dingač s kojime se posljednjih godina poslovna suradnja razvodnila. ♣

Izostanak s Vino.coma 2018 za požaliti…

MALI VELIKI CLAI! – U ugostiteljskom objektu gdje smo se sastali svjetlo je posvuda osim na ulazu bilo vrlo prigušeno, pa sam ga zamolio da pođemo do tog ulaza radi fotografiranja, a njegova reakcija bila je da pristaje na snimanje ako obećam da ću ga u foto-shopu izdužiti i povisiti, jer – prirodno je mali. Istina je da je, kako kaže, mali, pogotovu kad ga se vidi u društvu njegovog poslovnog partnera Cro-Amerikanca Krešimira Penavića, ali ipak je velik! Ne kao Clay, nego kao Clai! Fotoshop je doduše korišten, ali samo za pojačanje oštrine…

Nizak rastom, visok u idejama i ostvarenjima, poseban, konstantan u realizaciji, pouzdan što se tiče kakvoće. To je Giorgio Clai iz Brajkija kod Krasice u Istri.

Slika na ulazu u Dubravkin put: Giorgio Clai u društvu sa svojim američkim poslovnim partnerom Krešimirom Penavićem (s njegove je lijeve strane), zatim s istarskim vinogradarom i vinarom Dimitrijem Brečevićem s kojim tijesno surađuje u podrumu, te s Penavićevim bratom koji živi u Zagrebu i radi kao kirurg

Nažalost, ove godine Clai nije bio među izlagačima na Zagreb Vino.comu, ali se u metropoli ukazao kao prethodnica festivalu, u uglednom restoranu Dubravkin put. I tamo, uz sjajne specijalitete chefa kuhinje Vedrana Petranovića predstavio svoja odlična vina koja su tek izašla odnosno koja upravo sada, uz Zagreb Vino.com i pred skorašnje praznike izlaze na tržište, a to su apsolutni noviteti Baracíja malvazija 2017 i Baracíja refošk 2017 kao bazna kapljica kuće, pa Ottocento bijeli 2015 i Ottocento crni 2015 i Malvazija sv. Jakob 2016, onda famozni Refošk Brombonero 2015, te, za veliko finale, slatki desertni Tassel…

Giorgio Clai sad je, moglo bi se reći, etiketama kompletirao svoju ponudu, naime ima vina praktički za sve prigode i za maltene sve tipove jela, od pjenušca (Clai brut nature), preko baznih i recimo to tako u menu uvodnih bijeloga i crnoga (Baracíje), pa kompleksnih mješavina (Ottocento) – bijele i crne, te dvaju jednosortnih vina kao aduta Istre pozicioniranih na vrhu suhe ljestvice, do slatkog desertnoga (Tassel).

Butelje Giorgia Claija, od pjenušca preko baznih vina i top-class suhih vina do desertnog Tassela. Vizualni identitet Baracije osmislio je naš znani dizajner Mirko Ilić koji živi u New Yorku

E, sad, malo od natrag prema naprijed, uz napomenu da se sva vina rađaju po eko-principu i u vinogradu i u podrumu, te da su glavne posude od drveta, dobar dio ih je veće zapremnine: Tassel je od sorte muškat momjanski, riječ je o izbornoj berbi prosušenih bobica, izvrsnom slatkom vinu sa 100 g/lit ostatka neprovrelog sladora. Sjajno vino za uz desert posebice onaj s orašastim voćem kao orahom, bademom, lješnjakom, ali i vrlo prikladno za meditativne trenutke. Brombonero je čisti refošk, riječ je o sorti koja je uz teran također domaća istarska uzdanica. Clai ga radi u posebno ozbiljnoj varijanti. Vino je to koje se rađa samo u najboljim godištima, a od najboljega grožđa sa starijih loza iz četiriju vinograda. Giorgio voli reći kako on u podrumu pleše po glazbi što mu dolazi od odabranih sviraca (izabranog grožđa) iz vinograda i od aktualnog godišta kao dirigenta što ima bitan utjecaj na to kako će svirci svirati svake pojedine godine. Brombonero se proizvodi u oko 2500 butelja, a ovaj iz 2015. još nije u prodaji, vjerojatno će, barem jedna prigodna količina, izaći iz podruma na tržište sada uz Božić i Novu godinu. Upečatljiva Malvazija sv. Jakob dolazi iz vinograda smještenog na nadmorskoj visini od 350 metara i s trsjem starim 40 godina. Maceracija, uz koju se odvija i alkoholna fermentacija, bude, ovisno o godištu, od dva do četiri mjeseca, slijedi dozrijevanje u drvu.  Sv. Jakob  je u količini od nekih 6000 boca. Izvanredni Ottocento crni mješavina je merlota i refoška te u malim količinama cabernet sauvignona i terana. Kao i kod bijelog Ottocenta, koji je pak mješavina malvazije istarske, sivog pinota i sauvignona, loze su nešto starije, a maceracija traje oko 15 do 20 dana, odmah nakon alkoholnog vrenja odvije se malolaktika i potom vino dozrijeva dvije godine u velikoj bačvi. Ottocenta crnoga je obično oko 9000 butelja, a bijeloga 10.000.

Dubravkin put, Zagreb: chef Vedran Petranović (desno) i sous chef Ivan Sučević

Noviteti pod nazivom Baracija Malvazija i Baracija refošk iz mladog su vinograda, u dobi od tek osam godina. Giorgio Clai duže je vrijeme pikirao na dobro nakošenu poziciju Baracíja za vinograd. I sudbina je učinila svoje, Claiju se posrećilo na dvama kolosijecima: Krešimir Penavić, biznismen koji živi i uspješno radi u New Yorku, tražio je za svoju obitelj dugo vremena prikladan lokalitet u Istri za kuću za odmor. I 2009. našao se na Baracíji, gdje mu se jako dopalo. Ubrzo se upoznao s Claijem, koji mu je odmah objasnio kako je položaj odličan za vinograd. Penavić kao ljubitlj plemenite kapljice razmislio je i – tada je nastalo partnerstvo između njega i Giorgija Claia! I još jedna korist za Clai-vina: Giorgiju je baš i trebalo vino nešto niže cijene, naime primjerice njegov Ottocento nije baš cijenom dostupan široj publici pa ni onoj u inozemstvu gdje ima više dubljih džepova nego u nas. Kako Hrvatska pa ni on sâm nemaju neki veći vinski renome vani a imućniji inozemni pilci prilično su oprezni pri kupnji proizvoda koji (dovoljno) ne poznaju, valjalo je, veli Clai, ići – ali ne i na način da se iznevjere vlastita načela u proizvodnji – i na vino za koje ne treba jako duboko posizati u džep i koje, makar je i nepoznato ili slabo poznato, može za početak imati s obzirom baš na cijenu bolju šansu za prođu. Clai veli da dosta dobro izvozi u Njemačku, Englesku, SAD i Japan, te da njegov Ottocento npr. u Americi u maloprodaji stoji oko 30 dolara za butelju i da mu kao dobar uvod za (stranog) kupca u njegov vinski svijet i u skuplje hrvatske butelje može poslužiti upravo vino kreirano po njegovoj (eko) filozofiji ali koje ipak može ponuditi po, u odnosu na Ottocento, Sv. Jakoba i Brombonero, jeftinije.

Pozicija Baracíja obuhvaća dva hektara terena, na jednom je zasađena malvazija istarska, a na drugome refošk. Računa se da bi u tzv. normalnom godištu od svakoga bilo po oko 3500 boca. Iz 2017. je malvazije i bilo toliko, naime, navrijeme, prije jesenskih kiša, grožđe te sorte, dobro dozrelo i zdravo, spremljeno je u podrum, međutim crnoga je manja količina jer kiša je uzela danak. Clai je imao nadu u poboljšanje vremena i strpljenja da čeka, vrijeme se doista i popravilo i onda je duže razdoblje bilo suho i sunčano, tako da je ono što je na kraju pobrano s kvalitativne strane bilo dobro, međutim eto nastradala je kvantiteta.  ♣

NARODNI OBIČAJI: Draginje kao uvod u Martinje

Drago Kurtalj sa suprugoim Dubravkom, uz novitete kuće – Rajnski rizling 2017 Limited Edition i pjenušac Cuvée de Prestige 2013

PITOME RACE i DIVLJE ŽUGE – Nekako na polovici vremenskog toka od početka mjeseca studenoga pa do famoznog 11.11. odnosno Martinja smjestilo se – Draginje, 5. 11. Draginje je, naravno, Dragecovo, i, naravno, pokazalo se, iskusio sam kod plešivičkog vinogradara, vinara a i ugostitelja (u zagrebačkoj Novoj vesi) Drage Kurtalja, kao odličan ulazak u Martinje.

Draginje, barem ovo kod Drageca Kurtalja, po meni čak ima i stanovitu prednost nad Martinjem, jer uz finu domaću jetrenu paštetu iz radionice Dragecove supruge Dubravke, domaći plešivički sir, domaći narezak i doma pečeni kruh, kao i racice s ražnja kušaju se zrela vina a ne nužno novi mladuhi – ti naime ipak moraju pričekati sv. Martina i krštenje… Međutim kako Dragec zna da je nestrpljivih mnogo, on je odlučio svečanost krštenja mošta na mlado vino anticipirati, tako da se kod njega u kušaonici u zagrebačkoj Novoj vesi Martinje održalo dva dana prije Martinja, kao vinski biškup i ovaj put nastupio je presvetli Davor Dretar Drele.

Ove godine baš se raspored dana na početku studenoga lijepo posložio: Dragecovo ili Draginje u ponedjeljak 5. studenoga, a Martinje kao veliko finale – 11.11. u nedjelju! Što li je tih par dana između, oni se, po našoj navadi uz praznike, spoje u neradne, i eto ti cijelog tjedna za feštanje. Nakon onih pilula, suvremena znanost izmislila je sada i neke pilule za brzo triježnjenje, navodno imaju, laički i pojednostavljeno rečeno, određene sastojke koji ubrzavaju proces metabolizma, pa se mamurnost ne zadržava dugo…

Plešivički položaj Veselnica: Kurtaljev vinograd Moja mala Champagnea

Pjenušcima Kurtalj Dri, Kurtalj Rosé sad se pridružuje Kurtalj Cuvée de Prestige

Kurtaljeva gornja kvalitativna kategorija: Rajnski rizling Limited Edition, te Crni pinot

Kod Drageca je i na Draginje na Plešivici i na Martinje u Zagrebu bilo veselo, obilato, lijepo. Golemu imendansku tortu iz Samobora je donio vinogradar, vinar, ugostitelj i predsjednik Udruge samoborskih vinara Marijan Žganjer. A domaćin Kurtalj je iskoristio priliku da uzvanicima, među kojima je bio i veći broj predstavnika medija javnog informiranja, prezentira dva noviteta što iz njegova podruma uskoro izlaze na tržište – jedan je, kako je zamišljeno, ekskluzivni pjenušac Cuvée  de Prestige brut, a drugi je macerirani mirni Rajnski rizling Limited Edition, predviđen da nastaje samo u najboljim godištima.

Četiri pozlaćene race, na jako toplome

Cuvée de Prestige s najmanje je četiri godine zrenja na kvascu u butelji prije degoržiranja, s time da sortni sastav čine chardonnay i pinot crni iz zasebnog šampanjskog vinograda (Kurtalj ga naziva Moja mala Champagnea) što ga je Drago, nakon svojedobnog obilaska francuske vinorodne Champagne, striktno po uzoru na Francuze, posadio na lokaciji Veselnica. Veselnica je inače jako dobar plešivički vinogradski položaj, a Kurtaljeva Mala Champagnea obuhvaća 2800 trsova. Inače, osim na Veselnici, Kurtalj ima vinograde i na pozicijama Hrvojka i Stošinec, ukupno je 3,5 hektara sa 17.000 loza, no još s toliko panjeva grožđe se i otkupljuje, od, kako naglašava Dragec, provjerenih kooperanata.

Pjenušac Cuvée de Prestige 2013 od 80 posto je chardonnaya i 20 posto crnog pinota. Napunjeno je oko 2500 boca. Alkohono vrenje provedeno je u inoks-cisternama, slijedili su nekoliko mjeseci boravka vina u velikim drvenim bačvama a potom šampanjizacija i, tek nedavno, degoržiranje. Kurtalj iz berbe 2014. nije predvidio taj Cuvée de Prestige jer nije bio zadovoljan sirovinom, ali jeste iz 2015, 2016 i 2017., a za 2018 će, veli, još vidjeti.

Rajnski rizling 2017 Limited Edition, napunjen u 1800 butelja, rođen je maceracijom od ukupno 42 dana, isprva na niskoj temperaturi i bez fermentacije, a potom vrenjem na pokožici na vlastitom kvascu. Primarna prerada odvijala se u ambijentu inoksa. Nakon alkoholne fermentacije vino je provelo pola godine na kvascu u velikoj drvenoj bačvi, pa potom napunjeno. Sad odležava u butelji. Kad za pola godine do godinu dana bude spreman za konzumaciju, svakako će biti prikladan pratitelj među ostalime i nečemu što se često susreće na stolu kod Kurtaljevih, a to su na ražnju pečene patke ili race. S obzirom na te race a i s obzirom na to da je Kurtalj i vinar i ugostitelj pa i pečenjar tih raca, a i s obzirom da je taj macerirani rajnski rizling označen nekako šturo i činovnički – Rajnski rizling Limited Edition, pa i s obzirom da je dobro da naziv vina, kad se već tako rado ističe važnost njegova porijekla i terroirea, bude obogaćen nekim lokalnim terminom, poželjno i s eno-gastronomskom dimenzijom, moglo bi se  dodati  riječ Race, kao sinonim za patke. Dakle, sugestija je ovo: Rajnski rizling 2017 4 Zlatne Ràce Limited Edition (od četiri race na ražnju). Ako Čileanac Montes može svoje argentinsko vino plasirati pod markom Kaiken, od lokalne riječi caiquen koja označava divlje guske (žuge!) prisutne u vinorodnoj Mendozi u većem broju, zašto Kurtalj ne bi za naziv svojega vina rabio Race kao domaći izraz vezan uz pitome patke s Plešivice, toliko apetitlih već na ražnju, a tek poslije, na tanjuru!!!…

Pjenušac Cuvée de Prestige (12,8 vol % alkohola, 7 g/lit ukupna kiselost, 3,5 g/l neprovrelog sladora) vani se očekuje sada pred Božić, a macerirani rajnski  – uoči Uskrsa 2019. Najava je da bi maloprodajna cijena ovog novog pjenušca – naime  Kurtalj već ima dva pjenušava vina, jedno je bijeli Dri (tri godine na kvascu), a drugo Rose (1,5 godina na kvascu)  – mogla biti oko 150 kuna za butelju. ♣

Mlado vino: došel je, krstil i od’šel sveti Martin

Dragica Režek već godinama je zaslužna za jedan od boljih portugizaca s Plešivice

OD JELAČIĆ PLACA PREKO NOVE VESI DO HEBRANGOVE... – Martin je u Zagrebu: uz tradicijske kućice s izlagačima vina i delikatesa na Trgu bana Jelačića, pa do kušaonice Vinska klet u Novoj vesi na jednoj strani, te do ugostiteljskog objekta Red Red Wine u Hebrangovoj ulici, na drugoj strani. Na Jelačić placu – aperitiv, naime tamo je bila prava revija novih mladih vina, portugisce odnosno purtugisce friške ispod čekića došli su predstaviti brojni plešivički vinogradari i vinari. Dragica Režek, iz vinske kuće Damir Drago Režek, nudila je novi mladi portugizac od starih loza! Grožđe je iz njenog vinograda na plešivičkoj Veselnici, s trsja izraslog iz selekcioniranih plemki (selektorica Dragica Režek stručnjakinja je za vinogradarstvo i rasadničarstvo i s dugačkim je iskustvom u tome poslu!!!) uzetih prije puno godina iz obiteljskog vinograda sađenog još prije drugog svjetskog rata! Za njenu klonsku selekciju portugisca zainteresirao se i znani njemački rasadničar Steinmann!..

Krešimir Režek s kapljicom, i sirevi Šestak… te Portugizac Plešivica iz podruma Vučinić

U Vinskoj kleti vinogradara i vinara Drage Kurtalja u Novoj vesi frcale su, popraćene novim mladim portugiscem, žugice z mlincima, češnjovke i krvavice s kiselim zeljem i s restanim krumpirom, sve se odvijalo uz martinjski obred krštenja što su ga vodila dvojica znanih presvetlih – vinski biškupi Davor Dretar Drele i Vid Balog, pomagala je čašna sestra Andreja. Među nazočnima u kleti i gosti iz SAD, tako da je vinski biškup Drele morao komunicirati i na kajkavskom engleskom! U ceremonijalu je dakako izabran novi kum, a to je Imoćanin Ivan Parlov, inače javni bilježnik u Zagrebu, ljubitelj planinarenja i, dakako, vina. Zakletva je položena uz famoznu Dreleovu čarobnu vinsku dasku s dvije kupice, kum je na oltaru morao pokazati svoju brigu za mladi portugizac najprije dvodecilitarskim gutljajem s vinskim biškupima svakime posebno, a potom, kao oblik učvršćivanja hrvatsko-američkog prijateljstva, i  s gošćom iz SAD…

Nakon fajrunta kod Drageca u vinskoj kleti – nastavak u Red Red Wine baru, uz veće količine malih zalogaja kuće i mladu feričanačku frankovku od Feravina, a u društvu s mladom Almom Radoš i visokim predstavnicima Feravina Lukom Vrgom i Alenom Britvarevićem.

Beaujolais nouveau aoc est arrivé!

OD PATOLOŠKE NESTRPLJIVOSTI DO GLOBALNOG BUSINESSA – Što je to patološka nestrpljivost? To je, kaže priča, kad Zagorec već sredinom kolovoza kreće u vinograd da bi zobao grožđe! A kako je zasigurno mnogo nestrpljivih posvuda, ima logike za zaključak da je baš i krenulo od te, dakle ne nužno samo zagorske, nestrpljivosti, pa se onda stvar, doduše ne i svuda i podjednako, dograđivala – do globalnog unosnog businessa!

U mnogim vinorodnim sredinama i osobito u krugovima manjih vinogradara i vinara kapljice je nestajalo već početkom ljeta – ako ne i ranije! – u godini nakon berbe, a upravo je tada nastupao period vrućine i žeđi. Kao jedno od rješenja da se prije dođe do vina kao osvježavajućeg napitka izabrana je ranija berba. Pa čak i prerana! Međutim, za razliku od kasne berbe koja nudi nadgradnju, od prerane berbe pogotovu i kad je riječ o kultivarima nešto kasnije epohe dozrijevanja može se dobiti tek zelena, gruba, hrapava kapljica. A među – i onima jako žednim – potrošačima koji su kupovali vino i koji su ga mogli birati kod raznih proizvođača, i onih većih te s količinama što su u podrumu dočekale sljedeću berbu kao zrela kapljica, bilo je čini se dosta manje od očekivanoga onih baš i toliko žednih da bi bili i naklonjeni zelenoj XXL-enopedofiliji. Pilci jesu u većem broju bili željni mladih svježih vina s izraženom voćnosti,, ali i dobro odrađenih vina, pa su vinari okrenuti tržištu, shvaćajući da im to može pomoći u stvaranju dotjeranijeg novog mladog Bakhova nektara i stjecanju znatne koristi od prodaje, krenuli u to da za mlada nova vina koriste grožđe samo od sorata što prirodno najranije dozrijevaju, dovoljno rano da se čim prije dobije uređeno vino te, istodobno, i sorata što ih karakterizira i viši prinos. Korak naprijed u smislu veće užitnosti proizvoda i uvođenja kategorije mladoga vina pokazao se dobrime, naime s ranom prodajom takvog uređenijeg novog mladog razigranog vina što u kontekstu organoleptike podnosi malo viši prinos grožđa uspijevalo se ostvarivati prihode zahvaljujući kojima su se one druge, nešto kasnije sorte mogle ostaviti na trsu do za njih pravog trenutka berbe, kako bi se od njih bez većeg novčanog stresa proizvodila ozbiljnija do i vrlo ozbiljna vina.

Beaujolais, između Macona i Lyona

Onda na scenu ozbiljno nastupaju Francuzi, iz Beaujolaisa. Priklonom karbonskoj maceraciji postižu znatno veću voćnost u vinu od one što je daje uporaba klasične maceracije s alkoholnom fermentacijom. Karbonska maceracija je postupak koji nalaže stavljanje – u pojačanu, armiranu cisternu – u ambijent ispunjen ugljičnim dioksidom zdravih i neoštećenih (nemuljanih) bobica grožđa (u Beaujolaisu od sorte gamay noir ili crni). U tom okruženju u kojemu bobice pucaju pod vlastitom težinom i gdje zbog utjecaja CO2 dolazi do brzog izumiranja stanica i pucanja njihovih opni, odvija se intercelularna fermentacija, što u vinu rezultira i punijom tamnom bojom i, kako je spomenuto, vrlo iskazanom voćnosti. Mlada vina dobivena na taj način treba relativno hitro potrošiti, naime ona iole dužim stajanjem gube na toj šarmirajućoj voćnosti. Puna sezona tog mladuha je do kraja godine u kojoj je bila berba, ima mišljenja da ona mogu u jako dobroj kondiciji izdržati i još do kraja siječnja sljedeće godine, u svakom slučaju, preporučuju  poznavatelji, popiti ih valja najkasnije do Uskrsa.

Gamay crni

Za razliku od hrvatskih vinogradara/vinara od kojih se zna ćuti da im nije volja previše se okupirati oko portugisca kao mladog vina koje najjeftinije prodaju, Francuzi, koji u vinskome sektoru mogu biti uzor u samoorganizaciji branše, shvatili su da bi novo mlado vino kao još jedna etablirana vinska kategorija u ponudi moglo biti mnogo ozbiljnija stvar od preživljavanja do početka prodaje drugih vina, konkretno da bi moglo biti – sjajna podloga za uspješan posao na globalnoj razini. Ne samo u kontekstu plasmana vina nego i u kontekstu privlačenja gostiju u vinorodno područje, dakle u kontekstu turizma. U Beaujolaisu gdje su se specijalizirali za kategoriju novog mladog vina beaujolais nouveau odlično su se organizirali, i krenuli u – kako danas vidimo: vrlo uspješno – osvajanje svijeta. Već odavna zna se: trećeg četvrtka u studenome na policama trgovina te u restoranima diljem našeg planeta novo mlado vino iz Francuske, konkretno Beaujolaisa, dočekuje potrošača. Beaujolais nouveau est arrivé! Naziv vinogorja – Beaujolais – marketinški je izvrsno izabran za naziv vina, naime danas valjda svi na Zemlji, zahvaljujući beaujolaisu nuveau, zna za Beaujolais, i od toga svakako ima korist i turizam u toj regiji.

U Zagrebu je trećeg četvrtka u studenome sjajan Beaujolais nouveau Village aoc Châteaua des Maladrets Jean-Paula Lacroixa (vinskog posjeda prije unutar kuće Paul Baudet, sada unutar poslovne udruge vinogradara/vinara Association des vignerons Beaujolais Bourgogne Terroirs et Talents), predstavio uvoznik Vivat Fina Vina. Vino je s dobro iskazanom voćnosti te sa zrelom mladenačkom svježinom, s lijepom slanosti i s dobrom kiselosti, dosta dobre strukture (12,5 vol%) i djeluje ne kao lepršavo nego kao ozbiljno, i ima šansu u dobroj kondiciji preživjeti i dosta duže od mladog novog beaujolaisa koji poznaje šira javnost (mpc. 78 kuna). Prezentacija vina sjajna – elegantna butelja u svim elementima!

Novo mlado vino ide pod apelacijama Beaujolais nouveau/primeur aoc te Beaujolais Village aoc nouveau. Village (village=selo, općina) aoc podrazumijeva da je izvor grožđa za vino ne cijelo područje Beaujolaisa, nego uži dio koji obuhvaća pojedinu općinu navedenu uz naziv Village aoc. Mladi novi beaujolais aoc toliko je postao slavan da mnogi pilci ni ne znaju da se u Beaujolaisu od gamaya proizvode i crna vina Village aoc koja se rade i na način da imaju dovoljno snage i za duže trajanje u odličnoj kondiciji i nekoliko godina!

I još jedan kuriozitet: u Beaujolaisu uz crni beaujolais postoji i bijeli – beaujolais blanc! No taj nije od gamaya nego je od 100 posto chardonnaya, iz vinograda s kompleksa od oko 175 hektara na sjeveru Beaujolaisa!

______________________________________

Château des Maladretes Beaujolais village nouveau aoc

BEAUJOLAIS! – Vinogradarsko područje Beaujolaisa proteže se od burgundijskog grada Macona u južnome dijelu departmana Saône-et-Loire do grada Lyona u sjevernome dijelu departmana Rhône. Između Macona i Lyona su gradovi Belleville i Villefranche-sur-Saône, te Beaujeu kao glavni grad kraja. Trećina i pol cijelog vinogorja – označeno gore na slici žutom bojom – određena je za proizvodnju mladog novog Beaujolaisa aoc (appellation d’origine controlée), a ostatak, označen drugim bojama, pretežito crvenom, za vina apelacija Beaujolais aoc, Beaujolais Villages aoc te Beaujolais cru, što je najviša kvalitativna kategorija. U toj cru-apelaciji na etiketma se ni ne stavlja naziv Beaujolais kao glavni, nego se ističu nazivi sela (villages) unutar kojih se nalaze vinogradi, dakle, Brouilly, Morgon, Chiroubles, Fléurie, Julienas itd.

Grožđe za vina Beaujolaisa mora biti 100 posto s područja Beaujolaisa, i nužno je da se bere ručno. Datum berbe za novi mladi beaujolais određuju lokalni eksperti, koji zeleno svjetlo za početak daju kad procjene da je grožđe spremno za skidanje za taj tip vina. Za berbu 2018. rečeno je da je ne samo kvantitativno nego i kvalitativno jako, jako dobra, jer, objašnjenje je, bilo je puno sunca, pa vino ima i jaču strukturu i duže traje u ustima.

Proizvodnja mladog vina Beaujolais nouveau aoc kreće se oko 25 milijuna butelja godišnje. Nekoliko milijuna proda se u velike SAD, čak sedam milijuna u mali Japan. Japanci su, što se kaže, poludjeli za novim mladim beaujolaisom. Velike količine toga vina u Zemlji izlazećeg snca popije se – u centrima za ljepotu i spa, gdje je običaj da se istodobno i kupa, i pije!

Beaujolais nouveau uzvitlao je prašinu cijelim svijetom u osamdesetim godinama prošlog stoljeća. Od onoga vremena do danas prodaja tog mladog vina u svijetu skočila je za oko 64 posto! Kao zaslužnika za taj uspjeh u komercijalizaciji spominje se znani Georges Dubeuf, koji je prvi izašao sa sloganom Beujolais nouveau est arrivé.

Treći četvrtak u studenome kao dan kad Beaujolais nouveau aoc službeno izlazi na tržište određen je 1985. Butelje se veletrgovcima i ugostiteljima po Francuskoj i po cijelome svijetu dostavljaju koji dan prije, i do tog trećeg četvrtka moraju se čuvati u skladištima.

Veliki festival mladog novog beaujolaisa održava se u Lyonu, tada određenim ulicama grada u večeri uoči trećeg četvrtka prolaze vinari kotrljajući svaki svoju bačvicu do mjesta na kojemu se priredi svečanost prvog kušanja mlade kapljice. No najvažniji festival mladog beaujolaisa je u Beaujeuu. Ljudi stižu s raznih strana svijeta na ceremonijal otvorenja prvih bačava i boca novog mladog beaujolaisa, a partijanje uz novo mlado vino protegne se i na četiri dana, dakle do nedjelje.

Mladi novi beaujolais opisuje se obično kao lagan, živahan i svjež, vrlo voćan s naglaskom na jagodu. Neki pak – a među potrošačima osobito oni koji mu i nisu skloni – ističu da ih u okusu to vino podsjeća na – bananu! Proizvođači iz Beaujolaisa, okupljeni u poslovno udruženje Inter-Beaujolais, ježili su se od te kvalifikacije i naglašavali da se, iako je prodaja iznimno uspješna, nešto mora promijeniti u marketingu toga vina, naime tvrdili su da to s bananom nije pomoglo imageu vina. Famozni izraz goût de banana kojega bi se proizvođači htjeli pošto-poto do kraja riješiti može doći od kvasca znanog pod šifrom 71B a koji se rabi u proizvodnji mladog novog beaujolaisa te koji pomaže vinu da navrijeme tj. do trenutka službenog izlaska na tržište, bude spremno za konzumaciju. Kao mogući uzrok stvaranju tog banana-okusa navodi se i doslađivanje radi povišenja alkoholnog stupanja. U 2001. zbog loše kakvoće koja je rezultirala pogrdnim nazivom vin de merde moralo se uništiti milijun kartona lošeg novog mladog beaujolaisa što je bio već preplavio tržište. Ove godine bitno se smanjila uporaba primjedbe goût de banana. Vinski kritičari u Francuskoj kažu da su se u 2018. proizvođači jače potrudili na povećanju kakvoće vina, a eto i meteorološke prilike pomogle su u dobrom sazrijevanju, pa se sada kad se opisuje organoleptika novog mladog beaujolaisa rabe izrazi voćno, na crvene bobičaste plodove, te cvijetno i sa začinskom notom.

Nešto i o cijenama: novi mladi beaujolais u maloprodaji u trgovinama u Francuskoj prodaje se od nekih tri do 10 €, a u ugostiteljskim objektima od 10 do 35 €. Maloprodajna cijena Château des Maladrets u Vivat Finim vinima je u rangu 10 € za butelju. ■

________________________________________________

OBNOVA UDRUGE PORTUGIZAC PLEŠIVICA

Portugizac

Dok je famozni francuski beaujolais nouveau u cijelome svijetu u opticaju uvijek od trećeg četvrtka u studenome, dotle je u nas svečanost mladog vina vezana uz Martinje, 11. studenoga, a u Italiji novo mlado vino nazvano novello službeno izlazi 6. studenoga.  Iako je eto i u drugim vinogradarskim zemljama s vremenom uvedena kategorija mladoga novog vina s ustanovljenim službenim datumom izlaska na tržište, nitko u poslovnom smislu s mladim novim vinom nije stigao ni blizu Francuzima iz Beaujolaisa.

Dok je u Beaujolaisu eto osnova za beaujolais nouveaux sorta gamay crni, dotle na prostorima srednje Europe, primjerice u Austriji, Mađarskoj, Sloveniji i Hrvatskoj mlado vino počiva na portugiscu i na klasičnoj maceraciji s fermentacijom. Tradicija je crnog mirnog vina, međutim u novije vrijeme od portugisca neki rade i ružičasto, a i pjenušavo vino. U Mađarskoj u Pečuhu unatrag nekoliko godina organizira se i međunarodni festival Portugieser du Monde, na kojemu i hrvatski proizvođači bilježe lijepe uspjehe, ne samo s crnim mirnim vinom nego i s ružičastim pjenušcem (Griffin).

Tradicija mladog portugisca u Hrvatskoj je na sjeverozapadu i u dijelu Slavonije, posebice u Zlatnoj dolini. Nekako najpoznatiji su, u Lijepoj našoj, po portugiscu proizvođači s Plešivice. U susjednoj nam Sloveniji jače područje portugisca je kod Metlike, u Mađarskoj pak Villany. O novom mladom vinu – kako portugiscu u nas tako i beaujolaisu koji se ovamo uvozi – reportažu za TV radio je Gastronomad Rene Bakalović.

Rene Bakalović i sommelier Krešimir Šesnić iz zagrebačkog restorania Trilogija, s prigodnim jelom za uz mladi portugizac: kuhani buncek, krvavica,češnjovka, pirjano kiselo zelje i restani krumpir

Dr. Ivana Puhelek sa zelinskog posjeda Purek, svojedobno vinska kraljica Zagrebačke županije, danas enologinja uposlena na zagrebačkom Agronomskom fakultetu – ona bi trebala biti jedna od članica ženskog kraljevskog ocjenjivačkog žirija što će ocjenjivati mlade nove portugisce 2018

Svojedobno je Odjel za poljoprivredu Zagrebačke županije pod vodstvom mr. Josipa Kraljičkovića izašao s inicijativom stvaranja udruge Portugizac Plešivica i kreiranja robne marke vina Portugizac Plešivica. U prvo vrijeme to je nekako i funkcioniralo, krajem listopada i početkom studenoga odvijali bi se u Zagrebu ocjenjivanje novih mladih portugizaca, Festival portugisca i ceremonijal otvaranja prve boce mladog vina, a onda je stvar prije koju godinu zamrla. Proizvođači i ponuđači portugisca pojave se međutim i sada u nekom broju, ali ne organizirano nego spontano na manifestacijama na kojima se na štandovima odnosno u kućicama na Trgu bana Jelačića u Zagrebu prodaju razni proizvodi OPG-ova.

Ono što je glede portugisca na Plešivici bilo zamišljeno kao posao puknulo je na lokalnom nivou nakon što je mr. Kraljičković otišao na drugu funkciju. Udruga je bila posustala, ali, kako upravo čujem, nije posustala i Zagrebačka županija. Mr. Kraljičković, koji se u međuvremenu vratio na mjesto županijskog pročelnika za poljoprivredu, upravo je ovih dana održao sastanak s plešivičkim proizvođačima vina da se vidi kako oni razmišljaju i što to oni zapravo žele, i ispostavilo se, vijesti su, da su izrazili želju da Udruga ponovno uspostavi rad. Pa je tako, uz novi početak, odlučeno da će se 4. prosinca na Plešivici održati ocjenjivanje portugizaca a ocjenjivačice će biti – dosadašnje vinske kraljice Zagrebačke županije s titulama enologa i izravno uključene u proizvodnju vina. Dodjela priznanja i javni ceremonijal otvaranja prve butelje novog mladog Portugisca Plešivica te predstavljanje novog programa rada Udruge bili bi 13. prosinca (kud baš 13., zamalo, k tome, i petak!) u zagrebačkom hotelu Westin!

Ako već ne možemo biti poput vinara iz Beaujolaisa, je li realno očekivati s našim mladim novim portugiscem u poslovnom smislu barem neki mikro-efekt u odnosu na ono što su s mladim novim beaujolaisom postigli Francuzi?  ♣

Galić Unlimited s Martinovim blagoslovom

NEW TIMER & OLDTIMER, BIG TIMER & SMALL TIMER… – Martinje u Kutjevu, bitno drukčije nego drugdje: Galić Unlimited! Samo nebo je granica?

Službeno otvorenje novog vinskog podruma poduzetnika Josipa Galića u središtu mjesta. Kao što su opatija i vinski podrum de Gotho iz 13. stoljeća te krasni, u dalekoj povijesti podignuti a nedavno obnovljeni i u funkciju ponovno pušteni dvorac De Gotho kroz stoljeća snažno obilježavali Zlatnu dolinu, tako će zasigurno i ova građevina u neposrednom susjedstvu kutjevačkog dvorca kroz naredno vrijeme također obilježavati Vallis Aureu.

Prizor kontrasta: new timer i old timer, big timer i small timer –  Galićev podrum, kao div i novak, te, pored njega u dvorištu, Galićev Mercedes Benz kao minijatura i oldtimer proizveden 1962., godine kad se Galić rodio! Sad je trenutak da se uz merdžu iz davnine, koji je, kao i vršnjak mu gazda, i te kako još u voznom stanju, nađe i nova velika mečka iz proizvodnje 2018, godišta kad je eto inauguriran ovaj Galićev podrum Unlimited, i otkako, kako je za očekivati s obzirom na ambicije vlasnika i njegovih suradnika sa Andrejem Markulinom i Slavenom Jeličićem na čelu, počinje – nova era u vinskoj produkciji (netko je spomenuo i Star Wars!) ne samo Zlatne doline nego i Slavonije!  ♣

Vino i kino:  Marnie – tko je lovac a tko lovina?

Jelena Bulum

DEKONSTRUKCIJA KAO KLJUČNA RIJEČ – Nova epizoda Vino & Kino, u zagrebačkoj vinoteci Bornstein, punoj k’o šipak. U glavnoj ulozi dakako Jelena Bulum te isječci iz pet filmova, neki od filmadžije i vinskog proizvođača Francisa F. Coppole, neki pak od Hitchcocka, nazočni i hrvatski vinari – Stina-vino s Brača te Željko Ledinić s Pelješca, koji je sa sobom donio, za ponuditi i školjke (kamenice) što ih uzgaja. Prikazani su odlomci i iz Pasje ljubavi (Amores Perros), pa iz ostvarenja Talentirani gosp. Riply, pa iz Hitchcockovoga Marnie… Uz male zalogaje, paralelno s filmovima ponuđena su i vina, protagonist je tu bila sorta plavac mali – Stina Bogomdon 2017 (plavac mali, cabernet sauvignon, merlot, isyrah), Stina Plavac mali barrique 2013, i Stina Plavac mali Majstor 2015, te od Ledinića Plavac Ponikve 2011 prestige, Plavac mali Ponikve selekcija 2013, te polusuhui Plavac mali 2011 za kraj. Dvije oprečne vinske priče: Stina, sa 78 ha vinograda, 350.000 butelja od čega u liniji Stina oko 150.000, moderni izričaj u čaši, Željko Ledinić s oko dva hektara vinograda, vino tradicijskog pristupa u proizvodnji, te na određeni način rustikalnog karaktera.

– Poveznica između vina i filmova seže u prirodu plavca malog, sorte koja ima tisuću lica, od kojih su neka poželjna, a neka malo mračnija i manje poželjna. Upravo takvi su i likovi iz filmova koje sam odabrala za večeras. Svi oni imaju svoje dobre strane, ali i mračne strane koje nastoje sakriti, ali koje filmovi stavljaju pod svjetla reflektora pa smo ih u tom svjetlu i mi večeras upoznali. Kao što plavac spaja suprotnosti mekoću voćnost i rustikalnost tako su i ovi likovi spojevi suprotnih osobina zbog kojih ih doživljavamo kao kontroverzne i nekonvencionalne, ali u tome i jest njihov šarm. Kažu da plavac mali ima tisuću lica, kažu da mu je narav divlja i da je neobuzdan i rustikalan, ali isto tako kažu da u rukama pravog vinara ova sorta daje vina kvalitete kakva se rijetko viđa – rekla je Jelena Bulum.

Emil Mehdin Stina i Željko Ledinić

Isječke iz psiholoških trilera kroz cijelu je večer pratila je degustacija vina. Publika je svoje zadovoljstvo izrazila interaktivnim sudjelovanjem na ovom događanju pa je pljeskom u nekoliko navrata nagradila Stinine, rečeno je: još uvijek nenadmašne vinske etikete, zatim spontanost pelješkog Brke Željka Ledinića i filmsko znanje Martina Milinkovića koji je publici uz odabrane filmove otkrivao pikanterije iz filmske industrije. Organizatori poručuju da je u pripremi  Božićno izdanje Vina & Kina. ♣

Uskoro ekskluziva na Plešivici

KORAK do KORAKA do PET ZVJEZDICA, a MOŽDA i MICHELINA!... – Traje li, traje, ali po onome kako sada izgleda iz vana i po objašnjenjima domaćina što će i kako biti unutra, strpljenje vezano uz gradnju i uređenje će se i te kako isplatiti: od jedne ugodne nevelike klasične kušaonice vina i domaće zalogajnice, Plešivičko vinogorje u selu Plešivica u novom objektu renomirane vinogradarsko-vinarske obitelji Korak – kompleksu što obuhvaća vinski podrum, restoran i prodavainicu vina dobiva, na proljeće 2019., ekskluzivni ugostiteljski objekt što bi odmah na startu mogao biti klasificiran s pet zvjezdica, a ubrzo nakon otvorenja i označen kao objekt što ga preporučuju npr. Gault &Millau a i prestižni Michelin.

Imanje Korak na Plešivici: pogled na kompleks u kojemu su podrum i budući restoran

Preduvjeti su tu: lokacija uz vinograde i na brdu odakle puca lijep pogled na krajolik, prikladna parkovna uređenost eksterijera te ambijenta za boravak gostiju na otvorenome ljeti, primjerena uređenost restoranskog interijera, suvremeno opremljeni oveći kuhinjski prostor, na katu dvije oveće prostorije predviđene za održavanje manjih kongresa i konvencija, festivala vina i hrane, zatim široka ponuda vina Korak (za njih su odgovorni tata Velimir i sin Josip Korak, koji je kao i otac enolog po struci) odgovarajuća za uz sva jela i za sve okuse i ukuse i prigode (bijela klasična i tzv. narančasta, tj. dobivena dugim maceracijama bijelih sorata, pa rosé, crna, mirna, pjenušava, predikatna, sorte sauvignon, rizling rajnski, chardonnay, pinot sivi, pinot crni, syrah… ), destilati vlastite produkcije… Namirnice iz vlastite proizvodnje i iz proizvodnje OPG-ova u bližoj okolici, kulinarska umješnost bake, te mame Mirjane, u prigotavljanju tradicijskih jela, te, kao glavna zvijezda u kuhinji, sin Velimira i Mirjane Korak Bernard, koji je na području moderne gastronomije iskustvo stjecao kod međunarodno ugledne chefice Ane Roš u Kobaridu, a i u nekim boljim restoranima u Italiji.

 

Uz svoja vina te delicije kuće: Velimi Korak sa suprugom Mirjanom i sinom Josipom (enolog) te sommelijerom Krešimirom Šesnićem i vinskim trgovcem Domagojem Dropuljićem

Zvjezdani eno-gastro trio Korak: enolozi Josip i tata Velimir, te chef Bernard

Plešivica, koja je s obzirom na visoki renome kapljice njenih vinara Koraka, Šembera i Tomca – a dojam je da će se tim trima imenima ubrzo jače približiti još nekoliko lokalnih vinogradara/vinara s ambicijama za viši uzlet, s ovim Korakovim novim objektom dobiva ono što je kao lokalitet smješten vrlo blizu glavnome gradu Hrvatske a i Karlovcu, k tome na korak od autoputa Zagreb–Jadran, i zaslužila. Doduše zasad još ipak barem tek kao potencijal, nadajmo se da je ovo okidač koji će inspirirati i dovoljan broj drugih ponuđača vina i domaće hrane a i restoranskog sadržaja pa i smještaja, da taj teritorij s velikim mogućnostima (i za rekreaciju: šetnje, planinarenje, trčanje, sanjkanje…), postane baš i pravo, veliko eno-gastronomsko carstvo pa time i snažno hrvatsko (kontinentalno) turističko područje. ♣

Počelo je, počelo…

JAKOBOV PJENUŠAC MARI KAO UVOD u ADVENT – Počelo je, počelo! Adventsko razdoblje u Zagrebu samo što nije i službeno bilo otvoreno a brojni štandovi na Trgu bana Jelačića već su radili punom parom. Kobasice i opet u glavnoj ulozi. I vruće kuhano vino…

Svježi prhki čvarci s malo domaćeg kruha uz pjenušac – također dobitna kombinacija

Na inače ljetnoj, a ovih dana vrlo vrlo zimskoj pozornici na otvorenome popularnog Cheese-bara u gastronomskom smislu ipak i profinjeno: svježe sirove stonske kamenice, kavijar i rafinirani mali zalogaji – s obzirom na ponuđačevo porijeklo i na to da on živi i ima vinski podrum u Zagrebu te na to da je prezentacija i održana u metropoli, zašto nije predviđena i (sigurno dobitna!!!) kombincija pjenušca s toplim prhkim čvarcima upravo karakterističnima i za doba godine i za Slavoniju i za sjeverozapadni dio Hrvatske (Slavonac Galović npr.)? – te, kak’ se šika, hladan pjenušac, ne iz hladionika nego prirodno temperiran u ambijentu s osjetnim manjkom Celziusa! Zagrebački Slavonac Zdravko Ilija Jakobović, inače znan po odličnim crnim vinima Cuvée Jakob i Syrah, odlučio je kao zimsku radost na startu predbožićnog i prednovogodišnjeg slavlja promovirati – prigodno – svoji novi eno-uradak, pjenušavo vino Mati extra brut, posvećeno njegovoj supruzi, a proizvedeno šampanjskom metodom od chardonnaya iz, rado će reći, vinograda Jasne Antunović (50 posto) te od njegovih syraha i merlota vinificiranih na bijelo, pjenušac je, po Jakobovim riječima, na kvascu prije degoržiranja ležao pet punih godina.

Hladni šampus je tih kasnopopodnevnih nekoliko sati, unatoč zimi i tome što je žega 100 posto izostala, tekao potocima, očito je i bez žege suša u grlima može biti velika…

Pjenušac Mati trebao bi se uskoro naći na maloprodajnim policama, npr. Vrutka, vinoteke Vintesa, a cijena za butelju bit će, navodno, za krajnjeg kupca oko 140 do 150 kuna.  ♣

Dani otvorenih butelja na Štrosu

BELJE NAJAVLJUJE CABERNET SAUVIGNON GOLDBERG 2016 – Zagrebački Strossmartre, na dan službenog početka Adventa 2018. u Metropoli. U podne, dakle prilično vremena prije paljenja prve adventske svijeće na obližnjem Manduševcu. Koliko li je bilo hladno, trebalo je uistinu i prije zapaliti svijeće…

Trio Belje: enologinja Suzana Zovko, Ivana Grepo iz marketinga, i enologinja Marijana Nedoklan

Eksplozija diže tlak u žilama, u prvi mah ne znaš je li to klasičan pucanj iz topa na Lotrščaku u znak da je točno podne, ili se nešto događa u nekom zagrebačkom kafiću… Začas u publici ponovno pjevušenje: Joj mama zima mi je, joj mama zima mi je, zima zima je….  Ni ljutkasti kulen a ni kulenova seka nisu baš u tim trenucima pomagali. Ali onda je, pretpremijerno, samozatajno stigao Cabernet sauvignon 2016 koji posjed Belje namjerava uoči Uskrsa iduće godine, kad se još malo digne u butelji i kad se smiri zima i kad, nadajmo se, prestanu raznorazne eksplozije, pustiti na tržište u liniji Goldberg. Krv u nazočnih najednom je snažno prostrujila, glavna enologinja Belja Suzana Zovko osjetila se – doktoricom. Pa i jeste, na određeni način: dala je topli krepki tekući medikament s puno korisnih mekanih antioksidativno djelujućih fenola, inače dobiven od kasnije berbe grožđa s izdvojenih posebno dobrih pozicija Belja na Goldbergu, dozrijevan u velikim bačvama od 18 hl, ukupna količina seruma je, veli Suzy Q, 1800 litara.

VIP-stajaća loža na Štossu: uz organizatore Hadžija i Paju (iz organizacijske ekipe nedostaje Saša Zec, Vinolog i Vina Croatia) – nekadašnji gradonačelnik Branko Mikša (govorim pozicijski a ne politički! – sasvim lijevo, i u punom zamahu!) i gastronomad Rene Bakalović (sasvim desno)

Za blaže slučajeve pothlađenosti našao se tu i beljski vrhunski chardonnay iz 2017, njegovan na finom talogu (sur lie) dijelom u velikoj drvenoj bačvi a dijelom u inoksu, potom su dvije strane pomiješane. Njegov službeni izlazak očekuje se ubrzo iza Nove godine.

Promrzlima na Štrossu koji su lakše podnosili nisku temperaturu ambijenta ponuđeni su još i Frankovka 2012 i, za potvrdu terapije odnosno lakšu rehablitaciju, Frankovka 2009 iz MAGNUM-a… ♣

Kutjevačka graševina uz rebrica i jastoga

Vjekoslav Madunić i Dario Zorić

THE VOICE, i BAKHO… – Snažan i dubok prepoznatljiv glas poznat nam iz informativnih emisija Hrvatskog radija. Međutim ovaj put orio se ne preko zvučnika i s neke od radijskih emisija Vijesti, nego u zasebnoj dvorani vrlo decentno uređenog inače prostranog a u gurmanskom smislu po vrlo dobrom roštilju znanoga ugostiteljskog objekta lijepog starog hrvatskog naziva Spare RIBS Grill, i smještenog uz igralište zagrebačkog nogometnog kluba Rudeš. Spiker Vjekoslav Madunić  krenuo je, paralelno s redovnim poslom na radiju, u novu avanturu – predstavljanje javnosti hrvatskih vinogradara/vinara. Upravo u Spare RIBBS Grillu prezentirao je Vinariju Zorić Darka Zorića iz Kutjeva, koji se proizvodnjom plemenite kapljice bavi od 2001. i koji je, rekao je Madunić, dugo godina odbijao promocije, ali eto sad je promijenio stav. Zorić inače ima tri hektara vinograda i to na vrlo dobrim pozicijama Kutjevačkog vinogorja konkretno na Mitrovcu (loza je sađena 1991.) i Venju (loza je sađena 1997.) i uzgaja graševinu i chardonnay, proizvodi oko 25.000 litara vina, a na tržište izlazi sa četiri etikete – graševinom, chardonnayem koji nije bio u barriqueu i chardonnayem koji je dozrijevao u barriqueu, te s Enigmom, mješavinom sorata graševine i chardonnaya te s malo rizlinga rajnskog i sauvignona.

Madunićev sljedeći nastup kao vinskog promotora najavljen je za ponedjeljak 12. prosinca, u restoranu Kalelarga na zagrebačkim Ravnicama. Uz specijalitete Kalelarge u režiji chefa Nina Đurine Madunić će ponovno predstaviti jednog kutjevačkog proizvođača Bakhova nektara, a to je afirmirani enolog ing. Ivica Perak, nekad alfa i omega u velikom podrumu Kutjevo d.d. a unatrag nešto godina samostalni proizvođač.

Restoran Kalelarga, koji inče postoji od 1994. i nekad je bio vrlo znan po janjetini, nedavno je dobio novog vlasnika s velikim ambicijama u ugostiteljstvu. Riječ je o zagrebačkom ugostitelju Željku Čičeku, koji je prije par tjedana predstavnicima medija javnog informiranja govorio o planovima za vraćanje Kalelargi starog sjaja. Orijentacija lokala s novim vodstvom je na tradicijsku dalmatinsku kuhinju ali i na znane zagrebačke specijalitete no u nekom novom modernijem ruhu u koje je, ističe Čiček, uklopljena i tendencija ka zdravoj prehrani. Upravo na tragu autentičnosti i zdrave prehrane namirnice se vrlo pažljivo odabiru i nabavljaju kod provjerenih dobavljača, ponajviše raznih OPG-ova. A evo na slici i kako to sada u Kalelargi  izgleda na tanjuru… ♣

Restoran Kalelarga: Željko i Renata Čiček te chef Nino Đurina

Kalelarga: Jastog sa zelenim rezancima i filet soma punjen šaranom, šunkom i sirom

______________________________________

Fino papati i fino piti

ČARI VINA OD HRVATSKIH AUTOHTONIH SORATA i OD RESPEKTABILNOG PROIZVOĐAČA – Zlatan plavac grand cru 2010, Zlatan crljenak 2012… – Zlatan Otok (Plenković)

_______________________________________

Politika i slatki život (uz skorašnje praznike)

Autor Maroje Mihovilović, chefica Ana Grgić te urednik Želko Žutelija

KOLAČI OMAME VILME – Nije, dakle, u ovome slučaju, ono na što ste možda najprije pomislili, ali uz politiku i slatki život vezano jeste! I prigodno je, pa – stižu nam božićni i novogodišnji praznici!…

Dugogodišnji novinar Maroje Mihovilović, sin vrlo znanog i cijenjenog našeg političkog komentatora Ive Mihovilovića, inače i sâm znan kao pratitelj politike i društvenih zbivanja, odlučio se na izdavanje knjige – Kolači moje omame Vilme, s receptima svoje bake zapisanima prije stotinjak godina. U realizaciji knjige mu je pomogao kolega Željko Žutelija, koji je urednik izdanja. Prezentacija knjige bila je u zagrebačkom de luxe hotelu Esplanade, tu je pak kao pomoć uskočila kuharska (slastičarska) ekipa na čelu sa cheficom Anom Grgić...

Maroje Mihovilović u društvu s kolegicom, znanom gastro-novinarkom Božicom Brkan

– Kako je došlo do toga da na ovaj način i ja uskočim u slatki život? Pa, prije nekog vremena počeo sam razmišljati o tome da napišem knjigu o mojoj obitelji, koja je, inače, rasuta po cijelome svijetu. U svojoj arhivi imam mnogo raznih dokumenata sa zanimljivim podacima. Kad sam detaljnije počeo češljati po njima, naišao sam i na zapise moje bake Vilme vezane uz pripremu slastica. Još prije više od jednoga stoljeća ona je zapisala nekih osamdesetak recepata s vrlo preciznim popisom nužnih namirnica i njihovih količina za svaki kolač i s detaljnim uputama kako koji kolač prigotoviti. I, u razgovoru s prijateljem i kolegom Željkom Žutelijom rodila se ideja o ovoj knjizi o slatkim gurmanskim porocima. Zahvaljujem Željku na pomoći oko knjige, a ekipi vrsnih slastičarki hotela Esplanade na izvrsnoj pretvorbi knjige u reviju sjajnih kolača – rekao je Maroje Mihovilović na promociji.

Slastice su bile doista odlične, možda samo jedna preporuka za ovo naše moderno vrijeme u kojemu opasno vreba dijabetes: smanjiti šećer barem za desetak posto…. ♣

Hrvatski kuharski kup 2018

NAJVEĆA KRISTALNA KUHAČA DARIJU ŠPEHARU – Nakon pet kola Hrvatskog kuharskog kupa 2018. u pet različith gradova diljem Hrvatske – Slavonskom Brodu, Solinu, Bjelovaru, Vinkovcima i Pregradi – završen je 13. ciklus ovog natjecanja. Tim je povodom u restoranu Štagelj u Koprivnici održana završna svečanost za 2018. godinu, a najboljima u ukupnom poretku dodijeljene su nagrade.

Tri kristalne kuhače s Hrvatskog kuharskog kupa 2018, slijeva: Ivan Tomas, Dario Špehar i Marin Pozder

Na svakom natjecanju zadatak sudionika je pripremiti svečanu hladnu platu, toplo glavno jelo i desert za 12 osoba na zadanu temu, odnosno namirnice. U posljednjoj sezoni sudjelovalo je ukupno 17 različitih dvočlanih ekipa, tj. 34 kuhara i slastičara.

Najveću kristalnu kuhaču podignuo je debitant na ovome natjecanju Dario Špehar iz hotela Plitvice na Plitvičkim Jezerima. Drugo mjesto pripalo je Varaždincu Ivanu Tomasu koji radi u restoranu Fontana Crnković. Treće mjesto u ukupnom poretku osvojio je Marin Pozder iz varaždinskog restorana Bedem, koji je sudjelovao na četiri od pet natjecanja protekle sezone. ♣

Iz vana: World Wine Bulk Exhibition 2018

SVIJET RINFUZE u AMSTERDAMUKad govorimo o vinu, danas već automatski mislimo na boce, odnosno butelje kao normalan suvremeni oblik plasmana. Boce su ono što vidimo u vinoteci, prodavaonicama prehrambenih proizvoda i pića, u trgovačkim lancima. Ne znači međutim uopće da je u svakoj boci/butelji nužno i vino napunjeno u podrumu proizvođača. U novije vrijeme golem opseg globalne trgovine vinom pokriva – rinfuza. Ali ne stoga što bi u svijetu postojao ogroman broj proizvođača koji nemaju dovoljno sredstva za kupnju boca i opreme za punjenje… Naprotiv: vinarije su suvremeno opremljene, proizvode i odličnu kapljicu, a priklon prodaji vina (i) u rinfuzi – u engleskom govornom području izraz je bulk wines – omogućuje im brži plasman i obrtaj novca. The bulk wine sector  obuhvaća danas oko 40 posto svjetskog izvoza vina, a procjenjuje se da je novčani bulk wine promet u vrijednosti od više od 3000 milijuna eura!

World Bulk Wine Exhibition u brojkama

 

Prije desetak godina utemeljen je svjetski sajam rinfuznog vina  – The World Wine Bulk Exhibition, preko kojega se sada u svijetu plasira između 75 i 80 posto od ukupne količine rinfuznog vina u izvozu! Međunarodni sajam održava se uvijek krajem studenoga, u luci Amsterdam kamo, inače, stižu brojni trgovački brodovi iz svih krajeva svijeta i gdje neke jače vinske kompanije s drugih kontinenata imaju skladišta za plasman proizvoda po europskim zemljama, smotra traje dva dana, a na noj se u ulozi izlagača pojavljuje oko 600 proizvođača-ponuđača iz više od 20 zemalja. Sajam obiđe više od 6000 posjetitelja iz više od 60 zemalja svijeta (ove godine 65 zemalja!).

Struktura ponuđača obuhvaća i velike vinske kuće i one srednje i one manje do i vrlo male, koje mogu ponuditi vina i ekstra kakvoće za takvu kapljicu postoji vrlo veliko zanimanje kod imućnijih pojedinaca ili grupa pojedinaca u tražnji za određenim tipom i određenom kakvoćom vina za blendiranje, odnosno kod onih koji nemaju svoje vinograde i podrume ali žele se baviti vinom ili pak imati privatno pod svojom etiketom ekskluzivno napunjeno neko ekstra vrhnsko vino.

Svi ocjenjivači na sajmu World Bulk Wine u Amsterdamu 2018

Na sajmu vinske rinfuze u Amsterdamu organiziraju se zanimljive radionice, primjerice na temu umijeća u kreiranju vinskih kupaža, posjetiteljima su na raspolaganju i posebni prostori za ekskluzivne razgovore s ponuđačima, postoji i gourmet-prostor, a uvedeno je i međunarodno ocjenjivanje International Bulk Wine Competition.

Međunarodno ocjenjivanje rinfuznog vina u Amsterdamu održano je dan prije početka sajma, ove godine uzorke su prijavili ponuđači iz 11 zemalja, konkretno Gruzije, Španjolske, Argentine, Čilea, Italije, Urugvaja, Francuske, Južne Afrike, Australije, Rumunjske i SAD. Na kušanju je bilo oko 200 uzoraka, od toga 50 posto crnih vina, 38 posto bijelih, šest posto ružičastih, šest posto likerskih vina i dva posto jakih pića. Ocjenjivanje je bilo po kriterijima koje propisuje OIV. Degustatori-ocjenjivači bili su vinski eksperti iz 20 različitih zemalja svijeta, među njima i veliki prijatelj Hrvatske i hrvatskoga vina Nizozemac  Paul Robert Blom. Evo imena članova žirija:

Shay Waterworth – novinarka i degustatorica na Drinks International u Velikoj Britaniji, Andrew Oliver, direktor prodaje kod The Drink Business, iz Velike Britanije, Samih Dardouri, generalni direktor SAVIS-a iz Kameruna, Salvina Martinico, enologinja Enoitalije, Italija, Cristina Pandolfi, enologinja iz Argentine. Khean Hooi Goh, eno-savjetnik iz Singapura, Béatrice da Ros, enologinja I savjetnica kod  EURL Oenologues de France, Francuska, Liza B. Zimmerman, direktorica kod The Wine Chick, SAD, Marina García, marketing manager kod González Byass, Španjolska, Paul Robert Bloom, vinski tregovac, Nizozemska,
Cruz Liljegrem, novinar i manager kod Premium Wine Broker, Švedska, Subhash Arora, predsjednik Indijske Vinske Akademije, Dan Traucki, novinar Australia’s Wine Business Magazinea, Wanda Augusty, glavna urednica WineLand, Južna Afrika, Deborah Parker, DWSET, novinarka SAD, Olivier Callot, vinska trgovac, Francuska, Leonardo Montes, kušač iz Uruguaja, Osvaldo Marinao, trgovinski ataše kod organizacije ProChile u Nizozemskoj, Silvia Anthonj, specializirana novinarka za vino iz Njemačke, Leona Pasquale Wong, vinska novinarka iz Tajvana, Anne-Wies Van Oosten, specijalizirana novinarka iz Nizozmske,
Megumi Nishida, vinska novinar iz Japana, Réal Wolfe, direktor za vino pri agenciji Univins et spiritueux iz Kanade, Elizabeth Gabay, Master of Wine, UK, Sergio Correa, znani enolog iz Čilea.

Na sajmu vinska rinfuze u Amsterdamu, u društvu s Paulom Robertom Blomom, i dvije – kako veli Blom – šarmantne dame iz Hrvatske, a to su Jelena Balog i Marina Soldo iz zagrebačke tvrtke Vinolog

Evo i osvajača odličja – od 200 uzoraka pet ih je osvojilo veliku zlatnu medalju:

AOC Cotes du Rhone 2018 garnacha (60% & syrah 15 %) – Anagram; Cha Cha grappa Fresh White 2017 – Bolero & co ltd, Chardonnay 2018 Friuli venezia Giulia – Cantina di Rauschedo, Rosso Nero di Troia 2018 Puglia igt – Agresti vini, te Entremontes Crianza 2018 Tempranillo – Bodegas Entremontes. ♣

A evo sada i osvajača zlatnih medalja:

 

PROIZVOĐAČ VINO BERBA   SORTA PORIJEKLO
BODEGAS VINIVAL Bodegas Vinival-vino de licor 2017 monastrell 85% – tempranillo 15% Spain
VIÑEDOS PUERTAS LTD Cabernet franc reserve 2018 2018 cabernet franc 100% Central Valley (Chile)
CANTINE A.DI GIOIA SRL Primitivo igp puglia 2018 2018 zinfandel 100% IGP Puglia (Italy)
BODEGAS LAIREN 3v 2018 cabernet sauvignon 100% DO Mancha (Spain)
LCW Limestone Coast wines 2018 chardonnay 100% Limestone Coast (Australia)
LCW Limestone coast wines 2018 sauvignon blanc 100% Limestone Coast (Australia)
CANTINE COLOMBA BIANCA SC Vino bianco catarratto doc sicilia 2018 2018 cataratto 100% DOC Sicilia (Italy)
BODEGAS IBAÑESAS Macabeo eco 2018 macabeo 100% Tierra de Castilla (Spain)
BODEGA SIN FIN Sin fin gran guarda 2017 malbec 100% Mendoza (Argentina)
BODEGA HECTOR MELI Bodega meli malbec 2018 2018 malbec 100% IG Tupungato, Valle de Uco (Argentina)
BODEGAS MARAñON Malbec 2018 malbec 100% Mendoza (Argentina)
BOLERO & CO. LTD. Chacha – wine grappa “oak fusion” 2017 rkatsiteli 70% – saperavi 30% Georgia
ANAGRAM IGP OC rose 2018 syrah 100% IGP OC (France)
ALMURAD Almurad 2018 tempranillo 100% Sin DOP/IGP (Spain)
CANTINA DI RAUSCEDO SCA Sauvignon 2018 sauvignon blanc 100% Friuli Venezia Giulia (Italy)
HISPANICA WINES Tempranillo bodega soledad 2018 tempranillo 100% D.O. Uclés (Spain)
COOP AGRARIA STA QUITERIA Garnacha tintorera maceracion carbonica 2018 garnacha tintorera 100% DO Almansa (Spain)

Premijere

VINEXPO PARIS 2020 – U srcu Europe, Parizu, priprema se sajam Vinexpo Paris, predviđen za termin 13-15 siječnja 2020. U Europi se konzumira oko 60 posto globalnome tržištu ponuđenih vina, a predviđanja IWSR-a (The International Wine and Spirit Research) su da će tako i ostati zasigurno još barem pet godina… ♣     SuČ – 11.2018.

 

SVIJET u ČAŠI – 10.2018 – WORLD IN a GLASS

                                                   KROZ

ŽELJKO SUHADOLNIK

http://www.ateljeokusa.com.hr ⦁ Facebook

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

SVIJET VINA, OIV: PROIZVODNJA – STANJE 2018TRŽIŠTE/ OCJENJIVANJA: EMOZIONI DAL MONDO: MERLOT e  CABERNET • FESTIVALI i PREZENTACIJE: ZAGREB VINO.COM, TOP VINO by eVINO, MODRI LES NOIRS, VINDEL, SPECIFIČAN TERAN, DON PX 58 FANTASTIC, SLOVAČKA u PUPITRESU, WINE THURSDAY: D’ARENBERG • VELIKI IGRAČI: GALIĆ, te EMOCIJE IZ GARAŽE: TVOJA KRV, i MOJASOMMELIERI: PRVENSTVO HRVATSKE i SVIJETABITI ILI NE BITIPREMJESTITI DINGAČ i POSTUP?!GURMANSKI POROCI NA TANJURU: MASLINOVO ULJE, LUMBLIJA, PRŠUT, KULINOV BRACO

_______________________________________

SVIJET VINA: proizvodnja – stanje 2018

PROIZVODNJA JE OKO 282 MILIJUNA HEKTOLITARA – Najsvježiji podaci iz OIV-a, od Jean-Marie Auranda, direktora svjetske organizacije za vinovu lozu i vino sa sjedištem u Parizu: od berbe 2018. na globalnome nivou očekuje se produkcija od oko 282 milijuna hektolitara vina, što je 31 milijun hektolitara više od proizvodnje iz berbe 2017. Nakon 2000., ovo je količinski do sada najveća berba. Prisjetimo se: 2017. pamtit će se kao povijesno niska po kvantiteti.

Glavni direktor OIV-a Jean-Marie Aurand

U Europskoj Uniji količine će biti veće za 19 posto u odnosu na 2017. Procjenjuje se da će EU od berbe 2018. moći tržištu ponuditi oko 168,4 milijuna hl, što je 27,2 posto više od EU-količina iz 2017.

U predviđanjima – naime podaci još, dakako, nisu mogli biti i precizno obrađeni – trojka koja već dugo sjedi na vrhu svjetske ljestvice o količinama proizvedenoga vina rangirana je ovako: 1) Italija – 48,5 milijuna hl; 2) Francuska – 46,4 milijuna hl; 3) Španjolska – 40,9 milijuna hl. Dakle, redosljed bez promjene u odnosu na lani. Tri zemlje = gotovo polovica ukupne svjetske produkcije.

Od europskih zemalja Njemačka bi trebala iz 2018. izaći s oko 9,8 milijuna hl vina, Rumunjska sa 5,2 milijuna hl, Mađarska sa 3,4 milijuna hl, Austrija s tri milijuna hl. Kvantitativno, to su brojke koje premašuju petogodišnji prosjek u produkciji tih država. Jedine europske zemlje što u 2018. bilježe niže količine u odnosu na 2017. su Portugal, koji će iz 2018.  imati oko 5,3 milijuna hl vina, i Grčka, sa 2,2 milijuna hl.

Ostali kontinenti: SAD već treću godinu ostaju stabilne po količini. Iz 2018. trebale bi imati oko 23,9 milijuna hl vina.

U Južnoj Africi suša je ostavila duboki trag, tako da ta zemlja, sa 95.000 hektara pod trsjem, iz 2018. s količinama ide do 9,5 milijuna hl.

U Južnoj Americi prinosi u 2018. bili su u nekim zemljama vrlo visoki, a u nekim i nešto niži nego 2017. Argentina se za 2018. hvali sa 14,5 mlijuna hl, što je oko 23 posto više nego u 2017., a Čile s 12,9 milijuna hl, što je 36 posto više nego u 2017., međutim u Brazilu, koji je sada prijavio proizvodnju od oko 30 milijuna hl, prinosi su u 2018. bili dosta niži  nego u 2017., inače tamo iznimno rodnome godištu.

Što se tiče Australije, proizvodnja iz 2018. je oko 12,5 milijuna hl, što je manje nego 2017., a u Novom Zelandu govore o tri milijuna hl za 2018.

Pričamo li o potrošnji vina, OIV još o tome nije izdao i najnovije podatke. Kad govori o konzumaciji, OIV obično navede koliko se godišnje potroši vina u pojedinim zemljama u hektolitrima ili u postocima, i evo podataka o tome na ilustraciji objavljenoj na početku 2018. Istodobno, evo i, iz nekih drugih izvora, zanimljivih, rečeno je aktualnih podataka o tome koliko se u pojedinim zemljama potroši vina po glavi stanovnika.

Potrošnja vina u svijetu, ilustracija je po OIV-u i s početka 2018, a govori o postocima po zemljama, a ne o konzumaciji po stanovniku pojedine zemlje

Ispada da je po stanovniku najveća potrošnja na otoku Norfolk (Norfolk Island) na Pacifiku između Australije i Novog Zelanda. Tamo se, navodno, po glavi godišnje konzumira 77,8 butelja. Na drugom mjestu rang-ljestvice je Vatikan, sa 76 butelja. Italija, unutar koje se Vatikan nalazi, smještena je na 10. mjesto, s potrošnjom od 45 butelja po stanovniku.

Norfolk Island

Stanovnici tog malog otoka Norfolk, njih 1800, u prosjeku najviše i troše pri kupovini vina, navodno za plemenitu kapljicu izdvoje godišnje po glavi stanovnika oko 547 eura. Gleda li se visina potrošnje novca na kupovinu vina, bogata Švicarska je na drugome mjestu, iza otoka Norfolk, sa prosječnom potrošnjom od 520 eura po glavi stanovnika godišnje.

Na trećem mjestu po konzumaciji po stanovniku je Andorra. I onda, na četvrtome mjestu nailazimo na listi na – Hrvatsku, sa 63,3 butelje po stanovniku. Slijede Portugal sa 61,8 bocom, Slovenija – 57,5 boca, Makedonija – 55,2, Francuska – 54,4, Švicarska – 50 butelja. Među ostalim značajnijim potrošačima vina po konzumaciji po stanovniku godišnje na 12. mjestu je Danska (37,5 boca), slijede na 13. mjestu Austria (37), pa na 15. Švedska (35,4), na 16. Njemačka (33,5), na 18. Grčka (32) na 19. Argentina (31,6).

A zemlje koje spadaju među najznačajnije svjetske uvoznike vina? Ujedinjeno Kraljevstvo je na 31. mjestu po potrošnji vina po stanvniku, sa 26,4 butelje, dok su SAD rangirane dosta niže, naime kod njih je potrošnja po glavi godišnje 14 butelja. ♣

TRŽIŠTE : Hrvatska kao poligon za plasman inozemnih vina

CROAZIA NIJE SNAŽNA, ALI NIJE NI ZA PODCIJENITI! – Wine Meridian, talijanski web magazin za kulturu vina na međunarodnome planu, zainteresirao se za stanje na hrvatskom tržištu vezano uz vino, posebice ono iz uvoza. Pa je napravio intervju s ekipom The Wine and More iz Zagreba, koju je čitateljima predstavio kao grupu prijatelja vinoljubaca što plemenitu kapljicu želi promovirati ne samo na nacionalnom nego i na internacionalnom nivou. Wine Meridien nastojao je istražiti kakvo je hrvatsko tržište, kako funkcionira i, posebice, kako reagira na talijansku kapljicu. I zaključio: Hrvatska ne spada u top globalno tržište, ali nije ni tržište za zanemariti. Ohrabrujuće je, piše Wine Meridien, da se u posljednje dvije godine povećava uvoz nešto skupljih vina.

The Wine & More: Zvonimir Krzelj Zvonac, Danijel Antolović, Dario Drmač i Višnja Vondraček

Na pitanje o profilu hrvatskog potrošača, Wine Meridien dobio je, kako piše, odgovor da je tipični hrvatski potrošač vina dosta pod utjecajem  marketinga i priklanja se ponajprije etiketama u promidžbi kojih se ponuđači jače zalažu. Najjači vinski brendovi u Hrvatskoj su, piše Wine Meridien na temelju dobivenih odgovora, oni u čiju je promociju uloženo najviše truda, znanja i novca. Hrvatski potrošač dosta se oslanja na mišljenje tzv. opinion makera, blogera. Velika većina konzumenata preferira svježa lako pitka bijela vina. No kad se gleda na novčanu vrijednost vina, jako dobro prolaze snažna crna vina. Odgovor na pitanje o stupnju sklonosti hrvatskog pilca prema talijanskim vinima bio je da najbolje prolaze vina onih talijanskih vinorodnih područja koja su najaktivnija u razvoju i promidžbi enoturizma svojega kraja.

Koji bi savjet ekipa iz The Wine and More dala talijanskim proizvođačima/ponuđačima u smislu poboljšanja uvoza vina iz Italije u Hrvatsku? Trebalo bi češće u Hrvatskoj organizirati promocije talijanskih vina i vinogorja, raditi na boljem informiranju hrvatskih potrošača glede lokalnih sorata, upoznavati ih s brendovima. Što se više zna o nekom proizvodu i dakako kad su ta saznanja na kolosijeku pozitivnoga, to su veće šanse da se proizvod kupi, pa i kad mu je cijena nešto viša. Dobar put bio bi da se talijanski ponuđači jače usmjere na restorane kao pozornicu za plasman vina, naime u restoranima se vino mnogo troši, a npr. Zagreb kao glavni grad i kao već iznimno snažno turističko odredište ima mnogo vrlo dobrih restorana… ♣

Spona između proizvođača, trgovaca i distributera

ČETVRTI FMCG SUMMIT – Četvrti po redu FMCG Summit Zagreb održan je potkraj listopada u Plaza Event Centru u Metropoli.  Ovogodišnja konferencija u Zagrebu, a na temu Trgovci na tronu – izvozimo hrvatsko., ujedno je 18. FMCG Summit u regiji. Kad se zbroje sve FMCG konferencije koje InStore magazin organizira u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Srbiji i Makedoniji dolazi se do lijepih brojki – 29 konferencija11.150 posjetitelja737 sponzora i 361 govornika.

A što je to, uopće, FMCG Summit? Food Meeting Corporation Goods. Pa, objasniše mi, FMGC Summit je, po naški, poslovni susret na vrhu proizvođača i trgovaca a vezano uz robu široke potrošnje.

InStore magazin i ove je godine u Zagrebu okupio više od 400 uzvanika i posjetitelja koji predstavljaju, rečeno je, crème de la crème FMCG industrije. FMCG Summit je, uz to što je kvalitetna spona između trgovaca, proizvođača i distributera, centralno mjesto za prikaz najnovijih trendova  i najbolje prakse iz FMCG sektora.

– FMCG Summit svojevrstan je švedski stol znanja, s ponudom široka palete  ideja, trendova i iskustava od kojih svaki sudionik može za sebe složiti odličan “obrok”. Ne smijemo zaboraviti ni networking koji je na ovakvim događajima iznimno važan. Za nas kao organizatore konferencija je bila jako uspješna, a cilj nam je sljedeće godine nastaviti istim putem – izjavio je Aljoša Parotat, direktor InStore magazina. – U Hrvatskoj imamo izvrsne brandove koji svoju priču grade desetljećima, stoga je toj gorućoj gospodarskoj temi posvećeno posebno mjesto. Sudionicima je pružena analiza stanja i potencijala domaće FMCG industrije, kao i trgovačkih trendova u centralnoj i istočnoj Europi. Predstavili su se i domaći pojedinci koji su izgradili zavidnu karijeru u globalnim kompanijama, a bilo je riječi i o velikim globalnim trgovcima koji pružaju priliku domaćim proizvođačima PL-a.

SVIJET u ČAŠI i ATELJE OKUSA na 4. FMCG SUMMITU – Centar Plaza, Zagreb, 4. FMCG Summit na temu Trgovci na tronu – izvozimo hrvatsko. Svijet u čaši i Atelje okusa prisutni s proizvodima zanimljivim upravo za izvoz. Riječ je o vinima članova udruge Atelje okusa – PP Orahovice Kutjeva dd, Ivana Katunara, Stjepana Šafrana, Mladena Papka, Simona Pinteriča, obitelji Trdenić, obitelji Tomac, Mate Antunovića, Ive Brzice, Zdravka Jakobovića Jakoba… Najveći štand bio je – naš! Četvrti slijeva na slici s nama iz Svijeta u čaši je Aljoša Parotat, direktor magazina inStore, organizatora manifestacije

FMCG Summit na svoju je pozornicu doveo mnoge zanimljive govornike i teme. Treba npr. spomenuti Marka Pipunića, predsjednika Uprave Žita d.o.o., Miodraga Borojevića, CEO O’KEY-a Rusija, Mirka Mrakužića, direktora dm-a Hrvatska, te Lanu Zanne Latos, generalnu direktoricu P&G-a, Hrvatska i Slovenija.

– Kao i svake godine, želimo da sudionici FMCG Summita sa sobom ponesu barem jednu novu ideju ili da prodube barem jedan poslovni odnos. Samim time naša misija i cilj konferencije bit će ispunjeni – izjavila je Jelena Domović, urednica InStore magazina.

Oduševljenje konferencijom nisu krili ni brojni sudionici koji su s velikom pažnjom slušali govornike, ali i svojim pitanjima i iskrenim interesom sudjelovali u konstruktivnim raspravama.

Po tradiciji, na FMCG Summitu nastupio je i časopis za enogastronomiju i turizam Svijet u čaši, prezentirao je vina članova udruge Atelje okusa.  ♣

Ocjenjivanja 2018

FRANKO RADOVAN, AGROLAGUNA i VINO JAKOB!  – Pretposljednjeg vikenda u listopadu u Bergamu je, u organizaciji Konzorcija za vino vinogorja Valcalepio i udruge Vignaioli bergamaschi, održano 14. međunarodno ocjenjivanje vina Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2018. S raznih su strana svijeta, iz 25 zemalja, pristigli uzorci, ukupno 251 etiketa, došli su iz Argentine, Australije, Kanade, Kine, Čilea, Hrvatske, Češke, Francuske, Gruzije, Njemačke, Grčke, Izraela, Italije, Mađarske, Malte, Moldavije, Perùa, Rumunjske, Srbje, Slovenije, Španjolske, Južne Afrike, Švicarske, Turske i SAD. S raznih strana svijeta – iz Argentine, Australije, Bugarske, Kanade, Kine, Kolumbije, Čilea, Hrvatske, Češke, Francuske, Gruzije, Njemačke, Grčke, Izraela, Italije, Japana, Latvije, Libanona, Mađarske, Malte, Moldavije, Perùa, Poljske, Rumunjske, Rusije, Srbije, Slovačke, Slovenije, Južne Koreje, Španjoloske, Južne Afrike, Švicarske, Turske i SAD – pristigli su i ocjenjivači, kojih je ukupno bilo 82 (35 Talijana, 47 inozemaca).

Pogled na dvoranu, sa stručnim žirijem u radu. U prvom redu su naša dr. Ivana Apleza, lijevo na slici je prof.dr. Marin Berovič iz Ljubljane, a desno je Radean Dumitru iz Rumunjske

Degustatori su podijeljeni u sedam žirija sa i po, što je jedinstveno u svijetu, 12 članova! U ocjenjivačkim komisijama ravnomjerno su bili, gleda li se profesionalna struktura, raspoređeni: enolozi, od predsjednikâ žirijâ – znanih i cijenjenih po svom dugogodišnjem radu te po iskustvu upravo na međunarodnim vrednovanjima plemenite kapljice, pa vinski trgovaci, sommelieri i novinari specijalizirani za vino i gastronomiju, blogeri.

Uvod u degustaciju: Luigi Odello – Centro studi Assaggiatori Brescia, te Sara Cantoni kao prevoditeljica na engleski i njen otac Sergio Cantoni – Vignaioli Bergamaschi i Cantina Colleoni Bergamo

Po pravilniku, kušači, koji su toga dana trebali vrednovati svaki po u prosjeku gotovo oko 40 uzoraka, kao informaciju su dobili samo redni broj uzorka. Ove godine izostao je podatak o berbi jer, po objašnjenju Sergija Cantonija kao predstavnika organizatora te čelnika udruge Vignaioli bergamaschi, i Luigija Odella iz Centra Studi Assaggiatori iz Brescije zaduženog za operativno funkcioniranje ocjenjivanja, na prijašnjim vrednovanjima pokazalo se da brojne degustatore opterećuje pogled na neko starije godište pa to zna i, nepravedno, djelovati na dodjelu bodova à priori, te rezultirati neprikladnom konačnom ocjenom na štetu vina starije berbe.

No, ne bi li bilo pravilno upozoriti degustatore, ili – bolje birati degustatore? Naime odabrani kušači ne bi trebali reagirati à priori, oni jednostavno moraju znati pravilno procijeniti kad je vino s nekim godinama na plećima dobilo na dodanoj vrijednosti a kad je s dužim stajanjem dobilo na – padu… I još jedna primjedba: naziv ocjenjivanja jasno govori o tome vina kojih kultivara se vrednuju, međutim kako je dopušteno da vina budu i jednosortna i mješavine sorata, zar ne bi bilo korisno odvojiti uzorke merlota, cabernet sauvignona i franca te mješavine sorata, i kušati vina po grupama: merlot, cabernet, kupaže? I merlot i caberneti i kupaže izvorno su tipični za bordoški kraj no ne bi valjalo pri ocjenjivanju miješati ih u isti koš, jer merlot i caberneti i njihove kupaže imaju kao vina svoju na sorti, te na tradiciji i umijeću miješanja sorata baziranu individualnost. Bez navoda godišta i navoda sorte kao i najave mješavine sorata i navoda sortnog sastava mješavine rubrika na ocjenjivačkom listiću pod nazivoim genuineness odnosno iskrenost, prepoznatljivost po svojstvenosti na temelju teritorijalne pripadnosti i starosti, ne mogu doći do punog izražaja…

Degustatori slušaju smjernice organizatora glede ocjenjivanja

Ocjenjivačima je uvodno, prije početka degustacije, objašnjeno da će se pri obradi ocjenjivačkih listića kod zaključenja finalne ocjene svakoga žirija za svaki uzorak poštovati pravilo da se odstrane ekstremno visoka odnosno ekstremno niska ocjena, te i da će se ići dvama kolosijecima a ti su utvrđivanje medijane tj. srednje ocjene (eliminacija najviših i najnižih ocjena dok ne ostane jedna, kao srednja), i utvrđivanje aritmetičke sredine, tj. zbroja ocjena svih članova žirija koji se podjeli s brojem degustatora čiji su bodovi, nakon eventualno potrebnog odbacivanja ekstremnih najviše i najniže ocjene, ostali u igri, htjelo se nakon što se vide medijana i aritmetička sredina skor koji je viši pa time i povoljniji, pripisati uzorku u obradi.

Pragovi za medalje: veliko zlato, od 92 do 100 bodova, zlato od 85 do 91,99 bodova, srebro od 82 do 84,99 bodova.

Žiri E, u kojemu sam bio i ja: u prvom planu su predsjednik Giulio Castagno, zatim, slijeva, Boris Gajina, Guido Baldeschi Balleani i Iztok klenar, te, ispred organizatora, Sergio Cantoni (stoji)

U žiriju E, na čelu kojega je kao predsjednik sjedio Giulio Castagno, bili smo kao članovi Iztok Klenar (ugledni enolog i vinar iz Kopra, donedavno zamjenik predsjednika Međunarodnog udruženja enologa a sada predstavnik Slovenije u tome tijelu), Boris Gajina, jedna od ključnih osoba u vinskoj branši Moldavije, Guido Baldeschi Guglielmi Balleani kao predstavnik OIV-a, enolog Vincenzo Chies, zatim novinari i publicisti Helena Baker i Jim Baker iz Češke, Maria Roginska iz Francuske, Giovanni Paternó, Francesco Turri, Monica Bergomi iz Italije, te ja iz Hrvatske. Našem žiriju podastrta su bila četiri vina iz Hrvatske, sva četiri iz Istre, a od zemalja u okruženju pet uzoraka bilo je iz Srbije, 23 bila su iz Italije, jedan iz Mađarske, iz daljih zemalja jedno vino je bilo iz Kine, dva su bila iz Kanade.

Najboljima na ocjenjivanju Emozioni dal Mondo 2018 pokazala su se sljedeća vina: Seven Oak Cabernet sauvignon 2016 iz kalifornijskog vinogorja Paso Robles posjeda J.Lohr Vineyards & Wines, koje je osvojilo 91,4 boda, te Corvus Blend No. 7 2010 posjeda Corvus Vineyards s turskog otoka Bozcaada, s 90,83 boda. Ta su dva vina jedina prešla prag od 90/100 bodova. Na samom pragu 90/100 bilo je vino Dalton Estate M 2016 vinarije Dalton Winery Supergal iz Galileje u Izraelu, ono je dobilo 89,833 boda.

Agrolaguna iz Poreča osvoijila je dva zlata te titulu nacionalnog prvaka Hrvatske

Većina vina što su se zakitila zlatom bila je u rangu od 86 do 89 bodova.

Iz Hrvatske je na ocjenjivanje uzorke poslalo nekoliko vinskih kuća. Najbolje ocijenjena hrvatska vina su – redosljed kojim ih navodim takav je na službenoj ranglisti – Cabernet sauvignon 2015 od Istranina Franca Radovana, zatim Festigia Castello 2016 od porečke Agrolagune i Jakob Cuvée 2013 kuće Vina Jakob, sva tri na 87,5 bodova. Od naših dalje slijede Merlot 2017 Vlade Krauthakera iz Kutjeva (87,167 bodova) pa Festigia LV crno Riserva 2015 od Agrolagune, sa 86 bodova. Ovo posljednje vino tek izlazi na tržište, a riječ je, kako kaže glavni enolog Agrolagune Milan Budinski, o mješavini merlota (55%), cabernet sauvignona i terana (po 20 %) te cabernet franca (5%),

U Bergamu se proglašavaju nacionalni prvaci po državama, a riječ je o vinima koja budu s najvišim ocjenama dobivenima od novinara-degustatora inače i članova glavnog žirija. Tako je ove godine prvakom Hrvatske proglašen Merlot Festigia 2015 od Agrolagune.

Priličan broj uzoraka poslali su u Bergamo naši susjedi iz Srbije, koji su osvojili devet zata, a najbolje ocijenjeno njihovo vino, s 88/100 bodova, je Merlot Terroir 2015 vinarije Jeremić iz Beogradskog vinogorja. Nacionalnim prvakom Srbije po izboru novinara proglašen je Merlot Monarh 2015 od PIK-a Oplenac iz Topole. Slovenci su pak osvojili jednu zlatnu medalju, a dobitnik je, sa 86,8 bodova, Cabernet sauvignon 2012 kuće Vina Štoka s Krasa. Na službenoj listi nacionalnih prvaka po državama stoji da je to vino još i nositelj spomenute titule dobivene od medija. No Slovenija ima dva nacionalna šampiona, drugi je vino Oljevina Rdeče 2016 podruma Molipači bizeljskog vinogradara i vinara Bojana Berkovića.

Svečana večera, priređena u restoranskom prostoru bergamske vinske kuće Tallarini: enolozi Iztok Klenar iz Kopra i Darinko Ribolica iz Goriških brda, novinari Mirko Rnjak i Vesna Miličević – Vinodeljstvo, Srbija, Dušan Veličković RTS, Suzana Zivic iz Konzorcija za vino Valcalepija, Alex Kolundžić, enolog znane kanadske vinske kuće Pillitteri, i prof. Dr. Marin Berovič

Prof. Attilio Scienza za svojega izlaganja

prof. Georgi Kvesitadze

Dan nakon ovog ocjenjivanja u Bergamu je u Gospodarskoj komori održana konferencija pod naslovom Pogled na budućnost vinogradarstva: od genetike do senzorične analize. Govornici su bili vrlo ugledni profesor na Agronomskom fakultetu Milanskog sveučilišta Attilio Scienza, zatim Stefano Bertacchi, znanstveni istraživač na sveučilištu Milano Bicocca,  pa Valerio Mazzoni iz Centra za istraživanje i inovacije Zaklade Edmund Mach iz San Michelea na Adigeu, Diego Begalli, profesor Fakulteta za enologiju Sveučilišta u Veroni, i Luigi Odello, Centro studi assaggiatori iz Brescije, u diskusijui je nastupio i prof. Georgi Kvesitadze, predsjednik Akademije znanosti Gruzije  ♣

Festivali 2018: Zagreb Vino.com u studenome

IZLAGAČI, PO DVORANAMA i MJESTIMA – Uskoro nam je u Metropoli 13. po redu međunarodni festival vina Zagreb Vino.com. Kao i do sada, odvijat će se u zagrebačkom hotelu Esplanade *****  posljednjeg petka i subote u studenome, konkretno to je u 23. i 24. 11. 2018. Evo, od organizatora, za vaše lakše snalaženje i traženje vinara koji vas posebno zanima(ju), i liste izlagača:

Zagrebački hotel Esplanade i dalje ugošćuje festival Zagreb Vino.com. Inače, na tradicionalnoj godišnjoj turističkoj manifestaciji Dani hrvatskog turizma, održanoj krajem listopada 2018. na Hvaru u organizaciji Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva turizma, dodijeljene su nagrade i priznanja za najbolje u turizmu i to u nekoliko kategorija. Zagrebački hotel Esplanade okrunjen je tako s dvije prestižne nagrade – za Najbolji gradski hotel i za Hotel godine. Dvije godine zaredom, dva hotelska restorana – Zinfandel’s i Le Bistrò uvrštena su u Michelinov vodič, dok je chefica Ana Grgić proglašena Velikim chefom sutrašnjice, prema izboru Gault&Milau gourmet vodiča za Hrvatsku 2018. Nagrade su uručene generalnom direktoru, Ivici Maxu Krizmaniću koji je na čelu hotela već gotovo sedam godina, a čiji radni vijek u Esplanadi broji punih četvrt stoljeća

SMARAGNDA DVORANA (Hrvatska-Croatia)

Hotel Esplanade – Smaragdna dvorana u očekivanju izlagača

ARMAN FRANC OPG, E01; VINO PRELAC, E02; IQ ISTARSKA MALVAZIJA, E03; O.P.G. GERŽINIĆ, E04; OPG ALFREDO COSSETTO, E04; MISAL PERŠURIĆ, E05; VINARIJA KOPJAR, E06; VINARIJA MIKLAUŽIĆ, E07; P.O. VINA ZIGANTE, E08; NIKO VIOLIĆ, E08; VINA MARKOTA d.o.o., E09; FERAVINO., E10; KUTJEVO d.dK., E11; ĐAKOVAČKA VINA d.d., E12; BADEL 1862, E13,E14; VINARIJA BENKOVAC– BADEL 1862 d.d., E13; VINARIJA DARUVAR– BADEL 1862 d.d., E13; KRIŽEVAČKI VINOGRADI-BADEL 1862 d.d., E14; PZ SVIRČE-BADEL 1862 d.d., E14; ŠAFRAN, E15; IVANČIĆ GRIFFIN, E16; ILOČKI PODRUMI, E1,7; PODRUM MLADINA, E18; VINA BELJE, E19; KORTA KATARINA, E2; VINA ADŽIĆ, E21; VINARIJA ANTUNOVIĆ, E22; KRALJEVSKI VINOGRADI, E23;

Kao uvod u festival Zagreb Vino.com 2018: Alfredo i Melinda Cossetto, na čelu stola, s gostima u svom podrumu

Sa Zlatnog otoka: Nikola Plenković i Klara

Andro Tomić, Bastijana: Vino se pije ne na litre, nego na ure!

ZLATAN OTOK d.o.o., E24; VINO-HVAR d.o.o., E25; BASTIJANA d.o.o., E26; DINGAČ-SKARAMUČA, E27; VINA MATUŠKO, E28; VINA RADOVIĆ, POTOMJE PZ, E28; VINARIJA BURA–MRGUDIĆ, E29 BENMOSCHE FAMILY, E29; PG MATO ANTUNOVIĆ, E29; VINOGRADARSTVO i VINARSTVO CRVIK, E30; EDIVO d.o.o, E31; CLAVIS d.o.o, E32; VINARSTVO i VINOGRADARSTVO TOMAC, E33; VINOGRADARSTVO i VINARSTVO KORAK E34; ŠEMBER P.G. E35; VINO BUHAČ, E36; VINARIJA KALAZIĆ (KRONOS d.o.o.), E37; VINARIJA ŠTAMPAR, E38; VINA FAKIN, E39; P.T.O. TOMAZ VINA, E40; VINARIJA ROSSI, E41;

DVORANA PARIS (Hrvatska-Croatia):

VINARIJA NOVAK, P01; VINA KOJTER, P01; VINA HORVAT, P02; VINA KOCIJAN, P02; VINARIJA MATOČEC, P03; VINA JAKOB d.o.o, P04;VINARIJA VUINA, P05; MARIJAN ARMAN, P06; OPG ELIĐO PILATO, P07; RITOŠA VINA, P08; BENVENUTI OBRT, P09; VINA LAGUNA, P10; VINA RADOVAN, P11; OPG LOREDANA POLETTI – VINA POLETTI, P12; ATC d.o.o., VINA CORONICA, P13; Z.O. F&F RAVALICO, P14; MEDEA VINA, AGROPRODUKT d.o.o, P15;  MIMICA, KUĆA SRETNOG ČOVJEKA, P16; OBRT MONIKA, BOŽO METKOVIĆ, P16A; VINA KOLARIĆ, P17; GOSPODARSTVO KURTALJ, P18; PG JAGUNIĆ, P19;  VINA BARUN, P20;  IZLETIŠTE VINOGRADARSKA KUĆA BRAJE, A P20; JAREC-KURE OBITELJSKO GOSPODARSTVO, P21;
VINA KOS, P22; OG PUHELEK-PUREK, P22;  LEGOVINA, P23; DAMJANIĆ VINA, P24

U podrumu kod Helmuta Gangla (u sredini) u Illmitzu u Gradišću: Vlado Krauthaker, lijevo, te Ivan Dropuljić, direktor festivala Zagreb Vino. Com, desno

DVORANA ISTANBUL (Austrija, Bosna i Hrcegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Slovenija, Srbija):

Ilija Malinkovski Iki (sasvim lijevo), vlasnik skopskog Chateau Kamnika, te enolog Dane Jovanov (sasvim desno) koji radi u podrumu Dissan Hills obitelji Puklavec iz Jeruzalema, stižu u Zagreb sa susreta Europskih vinskih vitezova u gradišćanskom Eisenstadtu

GANGL WINES, I01; BOVIN, I02; CHATEAU KAMNIK, I03; VINARIJA CHICHATEAU, I04;  PP ERDEVIK, I05; VINARIJA ZVONKO BOGDAN d.o.o, I06; PODRUMI VUKOJE 1982 d.o.o, I07;  VINARIJA ŠKEGRO, BLATINA d.o.o., I08; VINARIJA ČITLUK d.d, I09;

Radovan Vukoje

N.T.P SEFA, I10; VINARIJA RUBIS, I11; VINOGRADI NUIĆ, I12; VINA ZADRO d.o.o, I13;
P&F JERUZALEM ORMOŽ d.o.o., I14; 13. JUL PLANTAŽE A.D, I15; BURENCE d.o.o, I16;  VINARIJA STOJAN ŠČUREK, I17; VINARIJA ALEKSIĆ, I18;  VINO GRABEN, I19; VINA SANABOR, I20; ROTO DINAMIC, I21;

VINARI KORČULE I22-I28; OPG IGOR RADOVANOVIĆ, I22; PZ KORČULA VINO BLATO, I2;  PZ NERICA, I23; VINARIJA BAČIĆ, I23;  VINARIJA BIRE, I24; VINARIJA BLATO 1902 d.d, I25; VINARIJA BRANIMIR CEBALO, I26; VINARIJA KUNJAS, I26;  VINARIJA PZ ČARA, I27; VINARIJA ZURE, I28

DVORANA VENECIJA (Hrvatska-Croatia):

VINA VRSALJKO, V01; PZ MASLINA i VINO, V02; MONTE ROSSO, V03; SOSICH WINES – P.T.O. SOŠIĆ: VINARIJA MATELA, V05; BRAĆA PLANČIĆ, V06; HVAR HILLS, V07; VINARIJA TESTAMENT, V08; AGRIS d.o.o, V09; STINA VINA d.o.o, V10; AGRONOMSKI FAKULTET, V11;  VINA LIPANOVIĆ, V12/2; VINA BEDALOV, V12/2; KROLO-DOM d.o.o., V13; OPG VEDRAN KIRIDŽIJA, V13; VINARIJA RIZMAN, V14; CVIT RAZGOVORA – IMOTSKI, V15  VINARIJE GRABOVAC; JERKOVIĆ VINARIJA SUŠIĆ, VINARIJA ĐUZEL PODRUMI ŠIMUNOVIĆ, UDRUGA TRILIKUM, V16, V17, OPG ĐURINSKI, V16; IVAN SOKAČ, V17.

CUBA-ZINFANDEL (Hrvatska, Slovenija, Mađarska, Francuska, Makedonija)

BAKOVIĆ, K01; SAINTS HILLS, K02; MENEGHETTI, K03; BIBICh, K04; BOŠKINAC, K05; DUBOKOVIĆ, K06; GALIĆ, K07; PETRAČ, K08; CAPO, Z01; VINA BABOS, Z02; FIORE VINA, Z03, MATOŠEVIĆ, Z04; FRANKOVIĆ, Z05; UDRUGA ŽLAHTINA, Z06, Z07; IVAN KATUNAR, ŠIPUN, PZ VRBNIK, VINARIJA NADA, PAVLOMIR, VINA DEKLIĆ, Z08; VINARIJA IPŠA,  ZO9; O.G. ŠIMANOVIĆ, Z10; CMREČNJAK, Z11; VINA TOMŠIĆ, Z12; DVANAJŠČAK KOZOL, Z14; OPG COSSETTO, Z15; JAKOPIĆ Z16; VOLAREVIĆ, Z17; VINARIJA RAK, Z19; VINOPLOD Z20; MARKUS, T21; Z.O. CATTUNAR, Z22; DOMAINE KOQUELICOT, Z23; VINARIJA IURIS, Z27; Z28 COLLIS, Z29; LOVREC, Z30; LU-MA EKSKLUZIV d.o.o Z31; PZ GOSPOJA; JAKOVAC VINA; CELJSKE MESNINE, Z13; ISTENIČ; KROKODILBOR, Z18; CHÂTEAU GIGOGNAN, Z24; TIKVEŠ, Z25; STOBI WINERY, Z26;

OLEANDER TERASA-ŠATOR (Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija)

VERGAL, HRVATSKA T01, T02; VINA VULIN, OBRT ROBI, HRVATSKA T03; ARONIA LIFE, HRVATSKA T04 ½; MLJEKARA BOSNIĆ doo, HRVATSKA T04 ½; PARNAD, HRVATSKA, HRVATSKA T05; DUKE GROUP, SLOVENIJA T06; DUKE GROUP, SLOVENIJA TO7; OSTER ROB, SLOVENIJA T08; VILMA, HRVATSKA T09, T10; PREKRATIĆ VINO, HRVATSKA T11; IDA NOVAKUPILEK, HRVATSKA T12; OPG ZDOLC ROBERT, HRVATSKA T13; BODREN, HRVATSKA T14; BOLFAN VINSKI VRH doo, HRVATSKA T15; VUGLEC BREG doo., HRVATSKA T16;  VINA VUKOJE, BOSNA i HERCEGOVINA T17; DOBRO – ŽITO, HRVATSKA T18 – DOBRO – ŽITO, HRVATSKA T19; IGO-MAT, HRVATSKA T20;  ZADARSKA PIVOVARA, HRVATSKA T21; VINA – BIOGRAD, HRVATSKA T22; OPG DRAGAN RADIĆ, HRVATSKA P22A;  OPG IVANA ŠIMUNEC-GEDALJA, HRVATSKA P22A, T22B; RIBA DRAŽIN J.doo., HRVATSKA T23;  GRBIĆ doo, HRVATSKA T24; GORDA RAKIJA, SRBIJA T25; OLEA B.B. doo., HRVATSKA T26; OPG DOBOŠIĆ, HRVATSKA T27; MILENA OBRT, HRVATSKA T28; VINA BEDEKOVICH doo, HRVATSKA T3; PRIMORES, HRVATSKA T31; OPG KORACA & GASTROFANATIK, HRVATSKA T32; STARA SOKOLOVA, SRBIJA T33; VINARSTVO ŠMIGOC-HALOZE, SLOVENIJA ½ T34; VINARSTVO PUNGRAČIČ, SLOVENIJA ½ T34; VINOGRADNIŠTVO DRUŽINA KOS, SLOVENIJA T35;  VINA JOANNES, SLOVENIJA ½ T36; SME-TRA d.o.o., SLOVENIJA ½ T36;

ŠKRLET P.O., HRVATSKA T37, T38,T39 – VINARIJA VOŠTINIĆ-KLASNIĆ; VINARIJA FLORIJANOVIĆ; VINA ILOVČAK; SEOSKI TURIZAM KEZELE; VINARIJA TRDENIĆ; VINARIJA MIKŠA; VINARIJA JARAM

Uz pršute Reljanović – Mirko Fodor!

VINA KOS-JURIŠIĆ, HRVATSKA T40; VINA i LIKERI FIOLIĆ, HRVATSKA 41; ADRIATIC SHELL, HRVATSKA T42; MISNA VINA, HRVATSKA T43; VINARIJA PINKERT, HRVATSKA T44; VINARIJA KOLAR, HRVATSKA T45; JOSIĆ RESTORAN VINARIJA, HRVATSKA T4; VINARIJA SIBER, HRVATSKA T47;  OBRT ROMIĆ, HRVATSKA T48;
VINARIJA POVRATAK, BOSNA i HERECEGOVINA T49;  VINARIJA TESTAMENT, HRVATSKA T50; VINARIJA STRUČIĆ, HRVATSKA T51; OPG CARIN, HRVATSKA T52;  PELJEŠKI VINOGRADAR doo, HRVATSKA T53; VOŠTANE PRŠUT, HRVATSKA T54
VINARIJA KAPTOL, HRVATSKA T55; VINARIJA KOSTANJEVEC, HRVATSKA T56;  ERDUTSKI VINOGRADI, HRVATSKA T57; PJENUŠCI i VINA JOSIPOVIĆ, HRVATSKA T58; VINARIJA BRZICA, HRVATSKA T59; VINARIJA PERAK, HRVATSKA T6; PP ORAHOVICA, HRVATSKA T61; PP ORAHOVICA, HRVATSKA T62; KRAUTHAKER d.o.o., HRVATSKA T63; MATIJEVIĆ OPG, HRVATSKA T64;  BAČIĆLa CITE du VIN MUZEJ VINA, FRANCUSKA T65; BURETIĆ BREGI d.o.o., HRVATSKA T66; HEDONIST, SRBIJA T67; HABY, HRVATSKA T68; M.O. BOĐIRKOVIĆ, HRVATSKA T69 + 1; RIBOGOJSTVO GORIČAR, SLOVENIJA T70; PIVOVARNA RESSEL doo, SLOVENIJA T71; BADEL 1862, HRVATSKA T72; STEKLARNA ROGAŠKA doo, SLOVENIJA T73; ZIGANTE TARTUFI, HRVATSKA T74, T75; M.T.O. MRKI, HRVATSKA T76; RELJANOVIĆ DRNIŠKI PRŠUT, HRVATSKA T77; DOMAĆA RADINOST ZLATKOV, HRVATSKA T78, T79; ŠPENKO doo, SLOVENIJA T80

GOURMENT OF MURA, SLOVENIJA T81, T82, T83;  KODILA doo, SLOVENIJA; STEYER VINA, SLOVENIJA; GOSTILNA RAJH, SLOVENIJA; OLJARNA KOCBEK, SLOVENIJA; VINSKA KLET MAROF, SLOVENIJA ♣

Treći salon pjenušavih vina Zagreb 2019

VELJAČA (ZALJUBLJENIH) POČINJE SA ŠAMPUSIMA – Neki će reći: pjenušci, pa to je nešto što je idealno za ljeto. Istodobno točno, i – netočno! Pjenušci, naravno oni dobri, rađeni s više ambicije i kompleksni, idealni su u svako doba godine! Baš veljača daje vjetar u leđa njihovoj potrošnji, naime veljača je mjesec zaljubljenih, s kulminacijom na svojoj sredini, konkretno 14.02., kad je Valentinovo, Dan zaljubljenih. A da biste dobro informirani i posebno dobro raspoloženi dočekali to Valentinovo, eto važne vijesti: iduće godine 1. veljače, a to je baš u petak, dan za, dakako, najprije pjenušac, u Metropoli u hotelu Dubrovnik održat će se Treći salon pjenušavih vina Zagreb 2019.

Direktorica Salona pjenušavih vina Zagreb prof. Marija Vukelić:

– U hotelu Dubrovnik u samom središtu Zagreba našli smo idealnog domaćina-partnera i idealan prostor za manifestaciju posvećenu pjenušavom vinu. Očekujemo najmanje 40 izlagača, što ih Hrvatske, što iz Slovenije, što proizvođača-ponuđača iz drugih zemalja, bilo da će sa svojim proizvodima biti nazočni osobno, bilo preko uvoznika i distributera. U sklopu salona bit će radionice i vođene degustacije na kojima će se predstavljajti vina izlagača. Dio salona namijenjen je ponudi kulinarskih delicija koje se dobro sljubljuju s pjenušavim vinima. Predviđena su i popratna događanja izvan, da tako kažem, radnog vremena salona, a ono je od 15 do 21 sat. Cijena ulaznice: 20 eura, odnosno 15 eura u pretprodaji. Prodaja ulaznica: Eventim (pretprodaja), recepcija salona (na dan priredbe). ♣

Top Vino by eVino Ljubljana

CANKARJEV DOM KAO JEDNODNEVNA RIZNICA PONAJBOLJE SVJETSKE KAPLJICE  – Ivan Cankar bio je vrstan slovenski književnik, esejist, pjesnik, te politički aktivist. Jedan je od začetnika modernizma u literaturi Dežele. U svojemu središtu, Ljubljana je njemu u čast otvorila zdanje Cankarjev dom ili Cankar Hall, najveći konvencijski, kulturalni, umjetnički i kongresni centar u Sloveniji, predviđen da ugošćava samo ono najbolje, najznačajnije. Pa je, tako, prvi put 2016. i drugi put početkom listopada 2018., to, ponajbolje – i na globalnoj razini!, bilo vezano uz vino. Cankarjev dom postaje, zahvaljujući ljubljanskom uvozniku i distributeru Bakhova nektara kući eVino, svake dvije godine jednodnevna riznica vrsne svjetske plemenite kapljice. Eh, da je Cankar u tim dvjema prigodama mogao tek poviriti u prizemlje svog ljubljanskog kultnoga doma!…

Caroline Gilby MW, i Marjan Simčič

Mateja Gravner

Na festivalu je vrlo aktivno prisutna bila Caroline Gilby MW, koja je vodila radionicu na temu najboljih svjetskih vina. Marjan Simčič iz Goriških brdaa oduševio ju je svojom Rebulom Opoka. Simčič je na festivalu imao dvije vinske premijere – Opoke Rebula Medana Jama 2016 i Opoke Pinot noir 2015.

S druge strane Brda, s talijanskog Collija, stigla je Mateja Gravner, sa tri etikete njena oca Joška: Ribolla gialla 2010, Bianco Breg 2010 i Pinot Grigio 2007. Za rebulu ne treba ponavljati da je sjajna, ali – kako li su samo dobri bili sivi pinot i, pogotovu, Bianco Breg, mješavina sauvignona, sivog pinota, chardonnaya i graševine!!! A Joško Gravner odlučio je bio svojedobno da – iskrči spomenute francuske sorte te laški rizling, i da ih zamijeni rebulom!… Ako on neće zbog toga požaliti, svakako hoće ljubitelji osebujne plemenite kapljice!

Upravo na štandu Gravnerovih zatekao sam legendu suvremene trgovine vinom u Hrvatskoj, utemeljitelja jedne od prvih hrvatskih uvozničkih i distribucijskih kuća za premium vina Vinotrade te vinoteke Vinum (u tadašnjem elitnom zagrebačkom hotelu Intercontinental) ali i osnivača Hrvatskog sommelierskog kluba (Club de la sommelerie croate). Riječ je dakako o Ninu Dusperu koji je, svojedobno, i počeo uvoziti Gravnerova vina u Lijepu našu.

Nino Dusper, s Draženom Ivanušecom, kod Mateje Gravner

GROSS ist wirklich GROSS! Obitelj Aloisa Grossa sa sjedištem u Ratschu an der Weinstrasse u austrijskoj Štajerskoj blizu državne granice sa Slovenijom, ali, od 2005. i u Štajerskoj u Sloveniji u predjelu Haloza, proizvodi uistinu sajajna i karakterna vina. U austrijskoj Štajerskoj u glavnoj ulozi kao sorta je sauvignon (izvanredni Ried Nussberg, Ried Sulz…), a u Štajerskoj u Sloveniji, uz sauvignon glavna uzdanica je i kultivar moslavac, odnosno šipon, odnosno furmint (izvrsni furminti Iglič, te Gorca), pažnja se međutim posvećuje i tramincu i rajnskom rizlingu. Sva vina gornjeg kvalitativnog razreda nastaju alkoholnom fermentacijom na vlastitom kvascu i u drvenim sudovima, te dozrijevanjem 12 do 14 mjeseci u drvenim bačvama različitih zapremnina. Michaela Grossa, sina Aloisa Grossa, obišli su pak čelnici trenutno moglo bi se reći najjače hrvatske uvozničke i distribucijske kuće MIVA Trgovine iz Zagreba – Gordan Mohor i Vlado Šušak. U svom portfelju MIVA ima vina Weinguta Alois Gross

U dobrom raspoloženju, s Michaelom Grossom – Gordan Mohor i Vlado Šušak, prvi ljudi MIVa-e, te djelatnik MIVA-e Kristijan Krstanović

Živo i gužvovito bilo je uz proizvođača šampanjaca Pola Rogera. Nudili su se sjajni šampusi poput npr. onoga s nazivom Puro (non vintage, bez dodavanog ekspedicijskog likera dakle brut nature), sa četiri godine odležavanja u boci na kvascu, te šampanjci označeni godinom berbe od 2009. do 2002, s osam i više godina odležavanja na kvascu, među  tim šampanjcima bila su i dva s nazivom Sir Winston Churchill (iz berbi 2006. i 2002.). Kao znatiželjni kušači nazočili su i slovenski proizvođači-izlagači Stojan Ščurek iz Goriških brda i Boštjan Protner iz kuće Joannes Protner  iz Mariborskog vinogorja. S druge strane stola Burgundijci, te Bordožani, pa Toskanci. Kod Burgundijaca sjajni Pouligny Montrachet 1er cru Les Combettes 2013 (mpc. 90 €!), Meursault Les Tessons 2015 (55 €), Pommard Vieilles Vignes 2015 pinot noir (46€), kod Bordožana izvrsni  Château Giscours 2015, Château Figeac 2015, Château du Tertre 2015, kod Toskanaca Lodovico 2013 (cabernet franc, cabernet sauvignon, petit verdot) Tenute di Biserno…

Château Pontet-Canet

Bordoški dvorac Pontet Canet, Pauillac Grand Cru Classé 1855.  Château Pontet Canet 2014 (cabernet sauvignon, merlot, cabernet franc, petit verdot) – odličan,  i Château Pontet Canet iz 2015, po meni još i  bolji. Dan nakon festivala u Ljubljani je održana večera uz vina Pontet Canet starijih godišta  i sjajan konjak vlasničke obitelji Tesseron.

Znatiželjni kod Pola Rogera – Stojan Ščurek, Boštjan Protner….

Dimitri Brečević iz istarske vinske kuće Piquentum, inače i stručni suradnik Giorgia Claija, primio je na degustaciju svojih vina slovenskog proizvođača ukrasnih drvenih kutija za vino Dareta Špenka i hrvatske sommeliere Filipa Savića, Krešimira Šesnića i Daniela Đurđu, te zagrebačkog ljubitelja vina Borisa Kleončića. A nudio je istarsku malvaziju, refošk te nešto što je u Sloveniji do prije katkog vremena bilo nezamislivo bez posljedica – teran!

Organizator festivala Top Vino Gašper Čarman iz eVina, s našim proizvođačima-izlagačima Roxanichem i Ivicom Matoševićem

Chef Tomaž Kaučič

Znani chef Tomaž Kavčič iz restorana Pri Lojzetu u Zemonu kod Vipave pojavio se na festivalu u ljubljani ne kao kuhar odnosno tek posjetitelj, nego i kao – proizvođač! Uključio se, naime, i u – proizvodnju pića.  Svojim je, kaže, sugestijama pridonio u kreiranju gina Monologue! Za one u nas koji poznaju/znaju za vrsnog slovenskog chefa Tomaža Kavčiča (restoran u dvorcu Zemono kod Vipave, zaista odlična kuhinja) i za one koji ga ne poznaju ali se sjećaju Lidlovih postera s kojih su se gotovo na svakom koraku po Hrvatskoj i Sloveniji smiješila dva kuhara – bili su to upravo Kavčič te naš Mate Janković: Kavčič je ovih dana dobio lijepo međunarodno priznanje – našao se, na 99. mjestu,  na listi 300 najboljih chefova na svijetu po izboru Barille!

Prostrana dvorana, s puno svjetla, u sredini je, logično, kao domaće, ugostila renomirane slovenske proizvođače, te Francuze (Bordeaux, Burgundija, Champagnea) kao, očito, u općoj percepciji još uvijek globalnoi najbolje, a bočno su s jedne strane smješteni izlagači iz Italije, Novog Zelanda, Argentine, Australije, SAD (Kalifornija), Španjolske i Mađarske, te s druge strane oni iz Austrije, Portugala, Hrvatske, Srbije, Gruzije, Kine. Uz vina izloženi i nuđeni na kušanje bili su i destilati – više vrsta onih proizvedenih na bazi grožđa i vina, pa oni na bazi od šljive, marelice, maline, kruške, kao i nekoliko različitih ginova… ♣

Crni pinot u Kendovu dvorcu Relais & Châteaux

MODRI les NOIRS – Na prvu ovo Modri les Noirs zvuči malo čudno kao najava pa i službeni naziv manifestacije, stoga odmah pojašnjenje o čemu je riječ: u subotu 20. i nedjelju 21. listopada 2018. u elitnom ambijentu Kendova dvorca Relais & Châteaux Slovenia u Spodnjoj (Donjoj) Idriji odvijao se, na inicijativu enologa Matjaža Lemuta Tilije iz Dobravja u Vipavskom vinogorju, međunarodni festival vina posvećen sorti pinot crni i njenu vinu. Modri je u Sloveniji dio službenog naziva (modri pinot) za sortu, a noir je pak dio službenog francuskog naziva za sortu (pinot noir).

Matjaž Lemut Tilia

Quentin Sadler

Manifestacija koja se organizirala s velikim ambicijama obuhvatila je izlagački dio za stolovima te nekoliko radionica, odnosno, kako je danas moderno reći, masterclassova. Neke su radionice na temu crnog pinota održane u subotu popodne a neke u nedjelju. Tri je vodio Quentin Sadler, vinski edukator, vinski pisac i bloger s više od 30 godina iskustva na području Bakhova nektara, inače i redovni degustator-ocjenjivač na Dubrovnik FestiWineu, a jedna, o prikladnim čašama za crni pinot, povjerena je bila sommelieru Gašperu Čarmanu, inače i čelniku ljubljanske tvrtke eVino koja se bavi uvoznom i distribucijom plemenite kapljice i pribora za posluživanje vina i drugih pića.

– Pinot noir iznimno je cijenjena vinska sorta. Mnogi proizvođači reći će kako je vrlo zahtjevna i problematična za uzgoj, no ona predstavlja očito veliki izazov za svakog vinara, jer da nije tome tako crni pinot kao vino  jednostavno ne bi bio toliko popularan i cijenjen u svijetu. I sâm se bavim crnim pinotom pa i te kako osjećam kako su i uzgoj sorte i produkcija vina baš vrlo izazovni, upravo to mi je i dalo ideju da se upustim u organizaciju ove priredbe – kaže Matjaž Lemut, vinogradar, vinar ali i eno-konzultant (npr. i u našem Feravinu u Slavoniji i u Istri kod Klaudija Ipše) koji  se crnom pinotu posvetio do mjere da njegova vinska kuća slovi kao House of Pinots.

Pinot noir – Kendov dvorec Chateau & Relais: skupna fotka za uspomenu

Evo i koji su proizvođači najavljeni kao sudionici-izlagači na festivalu: Pasji rep, Saksida, Tilia, Vina Benčina, Burja, Jakončič Carolina, Marjan Simčič, Ščurek, Kristančič, KlenArt (Iztok Klenar), Dveri-Pax, Kupljen, Jeruzalem, Svetinje, Slovenija, pa iz Hrvatske Feravino iz Feričanaca, Korak, Šember i Tomac s Plešivice; iz Srbije vinarija Kovačević iz Iriga, iz Burgundije Maison Vincent Girardin iz Meursaulta, iz Alto Adigea (Južnog Tirola)  Franz Haas iz Bolzana, kao i Salomon&Andrew iz Novog Zelanda koji međutim živi i vino proizvodi u austrijskoj Štajerskoj kamo se doselio. Svaki proizvođač imao je na uvodnom masterclassu prvoga dana priliku predstaviti svoj crni pinot i  iznijeti svoja iskustva s njim. Ulaznice za subotnji program bile su po cijeni od 70 €, uključena je i večera u Kendovu dvorcu, dok je ulaznica u nedjelju stajala 30 €.

Dojmovi s manifestacije jako su dobri, Tomislav Tomac i Nikola Šember izjavili su da su vrlo zadovoljni organizacijom događanja i sadržajem, međutim bili su, s obzirom na temu (crni pinot) pa i  imena i nazive nazočnih proizvođača, začuđeni pa i razočarani slabim posjetom publike izlagačkom dijelu u nedjelju. ♣

11. Salon vina i delikatesa VinDel 2018, Maribor

BIJELI GROZD HIŽI DOPPLER  – Dejan Bayer, glavni u organizaciji salona vina i delikatesa VinDel u Mariboru, rado kaže: Dan kad je VinDel, a to je uvijek, već 11 godina zaredom, u drugoj polovici listopada,  najslađi je u godini! I ima pravo: ponuda delicija i finih vina i pića bogata je, a izraz najslađi naravno ne znači da se nude nužno samo slatki specijaliteti i vina, nego znači da i oni, brojniji, slani proizvodi I suha vina stvaraju silan osjećaj slasti u smislu slatkog užitka.

Na manifestaciji uz slovenske ponuđače sudjeluju i oni iz okolnih zemalja, među njima i iz Hrvatske. Bili su tamo ove godine – doduše ne osobno nego preko uvoznika – npr. Badel 1862 s vinom linije Korlat i Ivica Matošević sa svojim buteljama, osobno je nazočan međutim bio Igor Zlatkov sa Cresa, s ekskluzivnim manufakturno izrađenim drvenim pladnjevima za posluživanje vrhunskih delicija.

Sjećanje na dragu osobu – odmah na ulazu na festival susret s aktualnom slovenskom ministricom poljoprivrede Aleksandrom Pivec, unukom legende ne samo slovenskog nego i regijskog vinogradarstva i vinarstva Stanka Čurina…