SUHI u ČAŠI – 04.2023

 

_____o4.2023 ____

kroz/through

 

ŽELJKO  SUHADOLNIK

ALWAYS young to rock’n’roll, never to old to FLY

And now, finally – CMB in POREČ!

____________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Svjetske pažnje vrijedni sortni aduti europskog jugoistoka: ZNAČAJNA UZDANICA – i REFOŠK! ⦁ Pogled na vinsku scenu naših prvih istočnih susjeda: NAJBOLJA VINA SRBIJE u IZBORU PORTALA VINO.RS u ZAGREBU ⦁ Proljeće u Metropoli, boja dominantno ružičasta: PINK DAY, 10. JUBILARNO IZDANJE… ⦁ Enogastro vodiči, i najnovije nagrađeni chefovi: GAULT & MILLAU Croatia 2023  ⦁ Sad kad su se laste vratile s juga sjever se okreće prema Jadranu: POREČ – 29.  VINISTRA – CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES  ⦁ Rijeka – Dani hrvatskog pršuta:  ŠAMPION 2023 je  SMJELI DALMATINAC

­Ulica žeđi /POTROŠAČKI PUTOKAZ –  BUYING GUIDE/ Rue de la soif

f

Svjetske pažnje vrijedni sortni aduti europskog  jugoistoka

ZNAČAJNA UZDANICA – i  REFOŠK!

            Neko vrijeme svjedočili smo pravoj euforiji u nas nakon što je renomirana ekipa hrvatskih i američkih fakultetskih profesora i stručnjaka za ampelografiju otkrila da je svjetski famozni Zinfandel, u svijetu znan i pod nazivom Primitivo a kod nas poznat kao Crljenak i Tribidrag i u Crnoj Gori i Makedoniji kao Kratošija, rodom iz ovih naših krajeva. Činilo se da ponosu ovdje nema kraja i da napokon postajemo doista spremni odlučno svijetu pokazati kako ovaj bazen jugoistočne Europe ima i još autohtonih kultivara vinove loze što potencijalom i kakvoćom vina mogu ne samo ravnopravno stati uz bok globalno najrazvikanijim i posvuda već raširenim – uglavnom  francuskim – sortama  s čijim vinom je Zapad naprosto preplavio svijet. Mi u Lijepoj našoj uzdali smo se u Crljenak i Tribidrag, pa onda i u Plavac mali za koji je objavljeno da je potomak Zinfandela, smatralo se, opravdano, da bi veza Zinfandel-Crljenak-Plavac mogla biti i te kako korisna za nas u marketinškom smislu, pa je u Kaštelima svojedobno otvoren objekt tipa spomen-parka na navedeno famozno znanstveno otkriće, govorilo se kako će to u velikom broju k nama privlačiti turiste, osobito strane, ali već dugo o tom objektu i njegovoj magnetskoj snazi za goste – nema ni riječi. Da se dotaknem i sjevera – o Graševini, s kojom se već tako dugo busamo u prsa a s kojom u širim razmjerima u poslovnom smislu zapravo nismo napravili gotovo ništa – bolje je ne pričati…  Frankovka takodjer u nas nije još dobila ono mjesto koje zaslužuje!

U međuvremenu, nakon velike bure, s našeg jadranskog sjevera afirmirao se, pokazanim vrlinama, barem donekle, Teran, a s juga svoje visoke vrline počeli su šire otkrivati Vranac, Trnjak… Kao najnovija moguća zvijezda s jadranskog sjevera nekako još, usudio bih se reći, (neopravdano) stidljivo pokazuje se Refošk…

Moglo bi biti vrlo učinkovito da se što prije na međunarodnoj razini (Hrvatska i susjedne nam zemlje) aktivira tijelo za promidžbu sorata rođenih na ovome kraju našeg planeta a s dovoljnim su i uvjerljivim sjajem tako da ih, te dakako i vina od njih, maksimalno uvaži cijeli svijet….

Evo, u nastavku, ono što treba reći za upravo spomenuti Refošk. Izvor su znanstveni i stručni krugovi.

Istrapedija kaže sljedeće: Refošk je crna sorta vinove loze (Vitis Vinifera L. cv. Refošk) koja potječe iz crnomorskoga bazena, a pripada skupini Pontica. Nalazi ge se u Furlaniji u Italiji (Friuli/Furlanija), na Krasu u Sloveniji, Koparštini, osim na slovenskom dijelu Istre te sorte ima i na hrvatskom dijeu Istre. Čini se da su najbolja područja za uzgoj Refoška Colli orientali del Friuli te predio kod Kopra. Kao najbolji položaji za sortu slove oni na južnim stranama brda od Korta preko Šareda do sela Gažon, dalje po brdima nad vanganelskom dolinom i preko Mareziga u unutrašnjosti Istre.

Grozd Refoška

Refošk karakterizira srednje velik do veliki i široki, piramidalni, srednje zbijeni i razgranati grozd. Peteljka je crveno-smeđe boje, srednje dužine, jaka te do članka odrvenjena. List je okruglast i donekle izdužen, prilično velik, jedinstven, trodijelan ili peterodijelan. Gornja strana lista jako je zelena, a donja je obrasla dlačicama. Zrno je srednje veličine i blago ovalno, a kožica mu je debela i tvrda, izrazito tamno-plave, gotovo crne boje. Meso je svjetlo-crvene do plave boje, sočno i kiselkasto-slatkasta okusa.

U službenom sortimentu Republike Slovenije Refošk je preporučena sorta u Koparskom i Kraškom vinogorju. Crno vino koje se dobiva iz Refoška izrazito je tamno i gusto. Smatralo se da je Refošk sorta za proizvodnju jednogodišnjeg vina s, u prosjeku, oko 11 – 11,5 vol.% alkohola., međutim u novije vrijeme sve više proizvođača uviđa da je i te kako vrijedno u vinogradu smanjiti prinos i poslije u proizvodnji Bakhova nektara pristupiti mu na način da se kapljici ostavi vremena da duže odležava, dozrijeva u drvu. Mlado, jednogodišnje vino ima ljubičasto-crvenu boju, gotovo crnu, s karakterističnim crveno-ljubičastim rubom, izvanredno svježa je mirisa koji podsjeća na maline i višnje te neke začine (klek). Okus mu je bogat i ekstraktan. I odležano vino s naglašenim je voćnim okusom s karakterističnom, nešto povećanom kiselošću.

Refošk se pokazao korisnim za zdravlje zbog visokog sadržaja svojih vrijednih fenolnih sastavnica, osobito resveratrola.

Od 1972. održava se u Marezigama Praznik refoška s godišnjim ocjenjivanjem vina, a od nedavno u Izoli, u palači Manzioli, je festival Refuscus Mundi, ovogodišnje izdanje bilo je prije kratkog vremena.

Evo što se tiče Refoška nešto iz talijanskih izvora, najprije o porijeklu i raspostranjenosti: prof. Calò navodi da je riječ o kultivaru Furlanije Venecije Julije, dok u knjizi Vino è… koja je u Italiji, pod pokroviteljstvom i sponzorstvom EU, prvi put objavljena 2003. a novo izdanje bilo je 2006., urednici Mario Busso, Carlo Macchi, Carlo Vischi i Paolo d’Abramo potpisuju da je Refošk naziv obitelji kultivara nastalih u Furlaniji i Venetu, a nazočnih u malom opsegu i na Sardiniji i u Apuliji. Refošk je, po upravo spomenutim autorima, rođen u Furlaniji i tu je bio najznačajnija sorta dok tamo, u 19. stoljeću, nisu prodrli Merlot i Cabernet sauvignon. Najcjenjenija podvrsta Refoška bila bi Refosco dal peduncolo rosso, Refošk s crvenim peteljkovinom.

Izgledom, te na nosu s izraženom voćnošću kao i s jačom kiselosti u ustima, vino od Refoška slično je teranu, ali kako je vino od Refoška s izraženijima alkoholom i taninom, strukturom je ono ponešto drukčije od terana, snažnije, robusnije. Boja mu je tamno-ljubičasta, neprobojna, miris je i u pravcu sitnog šumskog voća kao npr. i borovnice, kupine ali i plave šljive, retronazalno se zna javiti i dojam po svježem bademu, moguće je da se pokaže i metvica. Okus slan, kiselkast, ugodno gorkast i donekle taničan pa vinu valja ostaviti više vremena, završetak može biti u znaku gorke tamne čokolade. Vrijednost pH je obično u rasponu između 3,1 do 3,3, ukupna kiselost se kreće uglavnom između 7 i 9 g/lit.

Refošk iz Slovenije i Hrvatske: vina po redosljedu kušanja, od broja 1 do osam

U opsežnom vodiču vinskim sortama svijeta Wine Grapes, u izdanju Penguin Grupe, autori Jancis Robinson, Julia Harding i José Vouillamoz kažu o Refošku sljedeće:

Ispravni SINONIMI su mu Refosco, Refoschin, Rifosc, Rifosco.

PORIJEKLO: Postojala su mišljenja da je Refošk isto što i kultivar koji su stari Rimljani nazivali Racimulus Fuscus, pa je nastala pretpostavka da upravo od toga naziva i dolazi Refosco ili Refošk. Zatim, za Refošk se, pogrešno, smatralo da je to sorta Pucinum o kojoj je u davnini pisao Plinije Stariji kao o kultivaru uzgajanome na kamenitome tlu na sjevernome dijelu Istre u Hrvatskoj…

Najraniji pisani spomen Refoška koliko je zasad poznato datira iz 1409. godine, i to vezano uz banket priređen u mjestu Cividale u Furlaniji u čast pape Grgura XII, kad je zabilježeno da su se uzvanicima posluživala vina rebula iz Rosazza, verduzzo iz Faedisa, ramandolo iz Torlana, refošk iz Albane i marzemino iz Gradisciute. Refosco se i kasnije spominjao u Furlaniji ali njegov je identitet ipak ostajao neizvjesnime, naime naziv Refosco rabljen u sjevero-istočnoj Italiji i naziv Refošk u Sloveniji odnosio se zapravo na nekoliko sorata za koje se često znalo reči da čine obitelj Refoška. Koristeći se ampelografskim zapisima i modernim metodama analize i dijagnosticiranja putem DNA, istraživač Costacurta je 2005. identificirao šest sorata iz obitelji Refošk. To su:

• Refosco dal peduncolo rosso ili Refošk s crvenom peteljkovinom, on je i najrašireniji
• Refosco di Faedis, zvan i Refoscone, Refosco nostrano, Refosco di Ronchis
• Refosco d’Istria, on je isto što i Refošk u Sloveniji i Teran u Istri
• Refosco di Guarnieri, identičan sorti Trevisana nera
• Refosco del Botton, identičan sorti Tazzelenghe
• Refosco di Rauschedo, taj nije službeno registriran u Italiji i gotovo da je iščezao

Refošk s crvenom peteljkovinom, najpoznatiji iz obitelji Refoška, ima sinonim Rifòsc dal pecòl ròss. Kao pogrešni njegovi sinonimi spominju se Bonarda piemontese, Mondeuse noire, Refosco di Faedis, Terrano, Teran.

Raširen je na platou Krasa uz slovensko-talijansku granicu, te u gornjem dijelu Hrvatske Istre. Nije poznato je li baš taj Refošk s crvenom peteljkom bio onaj što se spominje uz banket u čast pape Grgura XII, ali zna se da se naziv Refosco dal peduncolo rosso odnosno Refošk s crvenom peteljkom po prvi put navodi 1870., kad su ampelografi počeli taj Refošk naglašeno razlikovati od drugih refoška u obitelji.

Usporedba DNA profila Refoška s crvenom peteljkovinom i Terana iz Hrvatske Istre pokazala je da je riječ o dva zasebna kultivara.

Uzimajući u obzir i druga istraživanja (Cipriani i suradnici, 2010.) identificirano je sedam različitih genotipova Refoška, i nameće se zaključak da je vjerojatno naziv Refošk, u svojim različitim jezičnim varijantama, zapravo homonim, tj. isti naziv za različite sorte.

Teran bi mogao biti puno starija sorta, kojoj se tek posljednjih 150 godina počeo pridavati i naziv Refošk. Mogući razlog tome je velika morfološka sličnost i što kod obje sorte pronalazimo varijante sa zelenom i crvenom peteljčicom kao manifestaciju različitog očitanja fenotipa. Razumljivo je da ovakvo svojstvo lako može zbuniti promatrača, te ga navesti na pogrešan zaključak.

Zanimljivo je vidjeti s kime je Refošk s crvenom peteljkovinom rodbinski tijesno povezan: on je npr. unuk kultivara Teroldego, raširenog u Trentinu. Djeca Teroldega su Lagrein, crna sorta što obilježava Alto Adige odnosno Južni Tirol, te Marzemino, čije vino je, inače, obožavao Mozart. Refošk s crvenom peteljkom u rodbinskom je odnosu sa kultivarima Marzemino bianco, Raboso del Piave i Raboso del Veronese. Refošk s crvenom peteljkom pak roditelj je sorti Corvina del Veronese, potomak koje je sorta Rondinella, također raširena kod Verone. Iz ovoga se dakle o Refošku sa sigurnošću može govoriti kao o sorti sjeverne Italije.

Refošk na zagrebačkom kušanju, butelje od broja 9 do broja 14

Refošk iz Faedisa odnosno Refosco nostrano najvjerojanije dolazi iz područja kod Faedisa, Cividalea i Torreana zapadno od Udina u Furlaniji. DNA profil lijepo pokazuje da se taj Refošk razlikuje od Refoška s crvenom peteljkovinom. Sorta je dosta bujna i dospijeva kasno, a vino je s izraženijim kiselinama i taninom od Refoška s crvenom peteljkom.

Svojstva: Refošk s crvenom peteljkom za berbu dospijeva kasnije, u listopadu, a prednost sorte je što grožđe dobro odolijeva jesenskima kiši i vlazi, te truleži. S obzirom da sorta ima manje bobice, vino je bogato s fenolima.

Refošk dosta dugo zadržava kiselost što je, uz bogatstvo fenolima prednost u smislu bolje sposobosti lijepog dugog odležavanja i razvoja kroz svo to vrijeme, on, što je također bitno, jako dobro nakuplja slador, i isplati se, dakle, u vinogradu ići na niži prinos i na pozniju berbe, vino postiže veći alkohol, ima dosta primjera sa od 13 pa, na Koparštini šire, i sa 13,5 i 14,5 vol %, u dijelu zaleđa Kopra dosta je refoška i s 15 i 16 vol %, Giorgio Clai iz okolice Buja ima Refošk Brombonero s 15 vol %, u vinogorju Colli orientali del Friuli (Udine i okolica), gdje vino od Refoška rado stavljaju na dozrijevanje i u barrique, najčešće se susreće 14,0 vol % (Dorigo, Moschioni…) !

Dakle: izgledom, te na nosu s izraženom voćnošću kao i jačom kiselosti u ustima vino od Refoška slično je teranu, ali kako je vino od Refoška s izraženijima alkoholom i taninom, strukturom je ono ponešto drukčije od terana, robusnije. Da ponovim: boja mu je također tamno-ljubičasta, neprobojna, miris je u pravcu sitnog šumskog voća kao borovnice, kupine ali i plave šljive, retronazalno se zna javiti i dojam po svježem bademu, moguće je da se pokaže i metvica. Okus slan, kiselkast, ugodno gorkast i donekle taničan pa vinu valja ostaviti više vremena, završetak može biti u znaku gorke tamne čokolade. Vrijednost pH je obično u rasponu između 3,1 do 3,3, kiselost se kreće uglavnom između 7,0 i 9,0 g/lit.

Čaša za mladi svježi refošk , te, desno, čaša za odležani ozbiljni refošk

JELO i SERVIS: refošk traži jača i krepka jela, npr. od narezaka suhe (istarske) kobasice i salame, a od glavnih jela pirjane juneće odreske, masnija topla pečenja, divljač, tvrđi (ovčji) sir. Refošk je dobro poslužiti na 17 do 18 Celzijevih stupnjeva, ako su vina duže dozrijevala u bačvi i još odležavala u boci čaša neka bude veća.

REFUSCUS MUNDI 2023

Najnoviji festival  Refuscus Mundi u Izoli stjecajem okolnosti, na žalost, nisam uspio posjetiti, ali organizator se ipak za Svijet/Suhi u Čaši pobrinuo i za naknadno kušanje, i to selekcije po njemu najboljih slovenskih uzoraka, a zahvaljujući susretljivosti hrvatskih proizvođača-sudionika festivala na degustaciji su se našli i relevantni refoški iz Lijepe naše. Hvala svima koji su omogućili ovaj posebni bliski susret s kapljicom od spomenutog kultivara.

Na kušanju uzoraka što su svi osim jednoga – koji je, kao slijed tehnološkog postupka u produkciji u bouquetu ponudio note prezrelog a i prosušenog grožđa a u okusu stanovitu diskretnu slast pa bi po tome glede stilistike spadao u zasebnu kategoriju – bili u okvirima iste stilistike, lijepo je došlo do izražaja ono što je glede organoleptike navedeno u gornjem, glavnom tekstu na temu refoška. A to su vrlo tamna gotovo neprobojna rubinska do, kod vina starijih berbi, rubinsko-granatna (još živa) boja, vrlo ljepo izražena voćnost u pravcu tamng bobčastog i jagodičastog te manjeg tamnog koštićavog voća, zamjetne ali ne i grube fenolne note te, naravno, s obzirom i na dozrijevanje u bačvama pa i na dugo do vrlo dugo odležavanje u boci i na popriličnu dob vina i začinske niti i naznake nota stvorenih kroz to njegovo dugačko provedeno vrijeme do otvaranja boce i degustacije. Zatim, vina su resili gustoća, toplina od visokih ali inače dobro uklopljenih vrijednosti alkohola (i do 16 vol %), snažna struktura te dugački završetak, jako dobra kiselost, nevjerojatna izdržljivost – visoki potencijal odležavanja – kroz vrijeme uz starenje međutim ne i starenje uz neželjenu degradaciju.

Najboljima su se – sa po pet zlatnih grozdića – pokazali Brombonero 2015 od Claija i Renero 2017 od Rojca. Bodovni pragovi iz prakse revije Svijet u Čaši: Champion je s osvojenih 99 i 100 bodova, pet zlatnih grozdića odnosno Veliko zlato, odnosn Platinasto odličje – od 96/100 na više, Zlato pokriva raspon od 91 do 95 bodova, a Srebro od 86 do 90 bodova

Rezultati

  BROMBONERO 2015 – Giorgio CLAI ∎ Hrvatska Istra, Buje ⋆ Refošk ⋆ vrhunsko s kzp; suho; 15,0 vol % ⋆ oznaka eko-produkcije ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑   ⇗  •   

RENERO 2017 – ROJAC ∎ Slovenska Istra, Šmarje ⋆ Refošk ⋆ polusuho; 16,0 vol % ⋆ oznaka eko-produkcije ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑  ⇗  •

   REFOSCO aMORUS 2013  – MONTE MORO ∎ Slovenska Istra, Koparština; tlo s dosta kamena ⋆ Refošk ⋆ organsko s pgi ⋆ suho; 14,6 vol % ⋆ oznake eko i bio-proizvodnje ⋆ 0,75 vol % ⋆ ⇑  ⇗  •

   REFOŠK PIVOL Bio Selection 2019 – vina ZARO 1348 Insula ∎ Slovenska Istra, Izola ⋆ Refošk ⋆ kakovostno zgp ⋆ suho; 14,5 vol % ⋆ s oznakom eko-proizvodnje ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑ ⇗  •

  IVANOV REFOŠK 2009 – BORDON ∎ Slovenska Istra, koparski kraj ⋆ Refošk ⋆ kakovostvo s kzp ⋆ suho; 15 vol % ⋆ vino posvećeno Ivanu Bordonu, osnivaču vinarije u Dekanima kod Kopra. Proizvodi se samo u najboljim godištima, od izbora ponajboljeg grožđa s najboljih mikrolokacija, prinos je nizak, maceracija traje oko 20 dana, nakon fermentacije vino odležava u drvenim bačvama najmanje 60 mjeseci. Veliki potencijal u smislu lijepog starenja i razvoja kroz duže vrijeme. Za ovo vino stručnjaci su procijenili da u izvanrednom stanju može dočekati čak 2035. godinu! ⋆ 0,75 lit ⋆  ⇑   ⇗  •

   SANTA ELENA (crveno) 2019 – Klaudio IPŠA ∎ Hrvatska Istra (okolica Motovuna) ⋆ Refošk, u društvu s Merlotom ⋆ suho; 14,8 vol % ⋆ oznaka organskog uzgoja ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑   ⇗  •

REFOŠK 2019 – Franko RADOVAN ∎ ZOI Hrvatska Istra, Višnjan ⋆ Refošk ⋆ suho; 14,5 vol % ⋆ 0,75 l ⋆ ⇑   ⇗   •

 REFOŠK 2018 Capo d’Istria Limited Edition – VINAKOPER ∎ Slovenska Istra ⋆ Refošk ⋆ vrhunsko zgp ⋆ suho; 14,0 vol % ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑ ⇗ •

  KORTINCA 2011 – KORENIKA & MOSCON ∎ Slovenska Istra, okolica Izole, Primorska ⋆ Refošk ⋆ deželno vino pgo ⋆ suho; 16,0 vol %; ukupna kiselost 7,7 g/l, hlapljiva kislost 0,45 g/l, ukupni SO2 60 mg/lit, slobodni SO2 10 mg/lit ⋆ nije filtrirano ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑  ⇗   •

   REFOŠK 2016 – STERAS (Tilen Prapotnik) ∎ Slovenska Istra, Primorska, deželno vino pgo ⋆ Refošk; prinos 0,5kg/trs, 24 mjeseca na talogu u drvenim bačvama, punjeno bez filtracije ⋆ suho; 14,0 vol % ⋆ 0,75 lit ⋆  ⇑   ⇗  •

  REFOŠK 2020 Capris  – VINAKOPER ∎ Slovenska Istra – ZOI; pozicije: Šantoma i Purissima ⋆ Refošk; 15 mjeseci dozrijevalo u izabranim bačvama od francuskog, američkog i  slavonskohg hrasta ⋆ vrhunsko zgp ⋆ suho; 14,0 vol % ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇗   ⇒  •

REFOŠK 2020 – Rino PRELAC ∎ ZOI Hrvatska Istra ⋆ Refošk ⋆ suho; 13,5 vol % ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑   ⇗  •

  REFOSCO TERRE ROSSE Riserva 2015 – Moreno DEGRASSI ∎ Hrvatska Istra Zapadna Istra, Savudrija ⋆ Refošk ⋆ suho; 13,0 vol % ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑  •

REFOŠK 2021 – VINAKOPER ∎ Slovenska Istra ZOI ⋆ Refošk ⋆ vrhunsko zgp ⋆ suho; 13,5 vol % ⋆  0,75 lit ⋆ ⇗ •

⇑ – trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food   ♣

Pogled na scenu naših prvih istočnih susjeda

NAJBOLJA VINA SRBIJE 2022 u IZBORU VINO.RS u ZAGREBU

Popularni portal Vino.rs vlasnik i voditelj kojega je Viktor Čikeš, te Vladan Stanojlović Kika, vinski promotor, ponudili su da u Zagrebu održe degustaciju vina koja su se na tržištu u Srbiji pojavila u tijeku 2022. godine.

Prijedlog, dakako, radosno prihvaćen, operativni domaćini druženja bili su direktor festivala Zagreb Vino.com prof. Ivan Dropuljić i njegova supruga Ivanka, inače majstorica u rezanju pršuta (na stolovima su bile i postavljene raskošne plate s pršutom, špekom, raznim sirevima, za uživanje nakon službene degustacije vina!), u njihovoj privatnoj vinoteci. Očekivanja glede vina u ovoj degustaciji bila su dosta visoka, naime Vino.rs nastupilo je s vrlo zanimljivim uzorcima prvi put prošle godine u zagrebačkom Vinskom klubu…

Frane Ševo, Viktor Čikeš, Siniša Medenca, Ivo Kozarčanin i Tomo Jakopović (suhiucasi)

Skupu smo, uz spomenute goste iz Beograda te prof. Dropuljića i supruge mu, prisustvovali sommelieri Tomo Jakopović i Frane Ševo, vinski promotor Siniša Medenica i vinski pisci Ivo Kozarčanin Bakhov sin i ja. Kušali smo 10 vina u različitim kategorijama – pjenušci, bijela, ružičasta, crna, te slatko desertno. Posebnu pažnju izazvala je kapljica od ovdje kod nas praktički nepoznaih odnosnno slabo poznatih kultivara, npr. Morave i Prokupca. S velikom znatiželjom očekivali smo trenutak kušanja crnog pinota od Sagmeistera, koji nas se prošli put u Vinskom klubu osobito dojmio (odmah da kažem: Sagmeister se ovdje potvrdio kao veliki majstor!). Na molbu gostiju, koji su htjeli steći što precizniji dojam o tome kako su nam se vina dopala, uzorci su i ocjenjivani, klasično, po tablici do 100 bodova.

Evo popisa predočenih uzoraka, navoda kategorije i redosljeda pri kušanju:

Pjenušac

THE 2019 – Deurić (Chardonnay s Fruške gore, tradicionalna metoda, dvije godine odležavanja na kvascima; 10,5 vol %) ⦁ Lijepe svježine, finog perlaža i pamtljivog okusa. Izvrstan primjer pjenušca za širenje vinske kulture, potpuno razumljiv, dovoljno kompleksan.

Bijelo vino od lokalne sorte

VELIKA MORAVA  2021 – Chateau Prince

(hibridna sorta Morava nastala je, pojasnili su gosti iz Beograda, u Institutu u Sremskim Karlovcima križanjem Rizlinga rajnskog i genotipa SK 86-2/293 /Kunbarat x Traminer x Bianca. Zahvalna je za organski uzgoj. Navodno je Rusi imaju zasađenu na nekoliko stotina hektara na Krimu! Vinogradi i vinarija Chateau Prince u selu su Lipovac u Šumadiji. Fermentacija i odležavanje u tankovima; suho, 13,0 vol %) ⦁ Dosta nježno vino, izraženog aromatskog intenziteta muškatnog profila, ali i s nazočnošću mirisa vinogradarske breskve. Na nepcu se nastavljaju zapažene senzacije iz nosa. Vitkog prema srednjem tijelu, taman kako i priliči ovakvom tipu vina. Dojam je da bi uz samo malo veću ukupnu kiselost bilo uzbudljivije.

Etikete vina iz Srbije ponuđene na kušanje

Bijelo organsko vino

GRATIANUS 2018 – Imperator

(Traminac iz biodinamički uzgajanog vinograda na južnim obroncima Fruške gore. Fermentacija i odležavanje u inoksu; suho, 13,5 vol %) ⦁ Lijepo suho vino od velike sorte koju prečesto susrećemo u slatkim izvedbama a istodobno i bez dovoljno argumenata u svježini za potrebnu ravnotežu. Duboke zlatno-žute boje. Na nosu intenzivno, sortno i te kako prepoznatljivo, obojeno mirisom žute ruže, u okusu fino, toplo i meko, moćnog tijela i s ugodnom slasti. Međutim, za pet godina staro vino očekivalo bi se ipak malo više nadgradnje.

Bijelo vino

AKSION BELI 2019 – Deurić

(Kupaža lokalne sorte Morava /70%, zatim Chardonaya i Sauvignon blanca. Morava je fermentirala na divljim kvascima u tanku, internacionalne sorte nakon fermentacije su odležavale u francuskom hrastu, Chardonnay godinu dana a Sauvignon tri mjeseca; 13,5 vol %) ⦁ Moćno vino puno slasti koje će se urezati u pamćenje svakom pasioniranom vinoznalcu. Zanatski jako dobro oblikovano, čestitke autorima.

Rosé

ERGO ROSE 2021 – Temet

(Prvo srpsko ružičasto vino s certifikatom o organskoj produkciji. Vinorodna oblast: Tri Morave. Blend sorti Pinot noir /70%, te Syrah) ⦁ Finih, preciznih aroma crvenog voća, izraženog intenziteta, ali nenametljivo. U okusu fino, sočno i svježe, dubinu mu daju ekstrakti velikih sorti, a na karakter svakako utječe lagani, dobro odmjereni dodir kvalitetne bačve.

Jantarno vino

FURMINT 2019 – Baša

(Vinogradi: Sremski Karlovci. Sorta Furmint, Moslavac, Šipon… Šest dana maceracije, spontana fermentacija. Odležavanje 36 mjeseci u velikim bačvama od bagrema; 14,0 vol %) ⦁ Maglušast do malo mutan, ne baš čista mirisa, ostavlja veliki prostor u interpretaciji… Dobro ukomponirani alkoholi, omekšani tanini, svježina i čvrsto tijelo glavni su aduti ovog kontraverznog vina. vina koje je  izazvao najviše intrige i burne polemike na zagrebačkoj degustaciji.

Crno vino od lokalne sorte

PRINCE RSKAVAC 2018 – Braća Rajković

(Oblast: Župa. Sorta: Prokupac. Fermentacija u barriqueu, odležavanje: 18 mjeseci u drvenim bačvama; 14,0 vol %) ⦁ Koncentrirano vino, možda bi se moglo reći na gornjoj granici potencijala sorte. Lijep miris višnje, umjerene začinske note, te kava i blagi dim glavne su aromatske karakteristike. Okus se sljedljivo nastavlja na miris.

Domaćini Ivan Dropuljić i supruga Ivanka, nakon njenog poznatog reza pršuta svoj način rezanja pokazao je i gost Viktor Čikeš  (suhiucasi)

Crveno organsko

PINOT NOIR 2018 – Sagmeister

(Vinogradi Fruška gora, Irig. Maceracija tjedan dana, spontana fermentacija, na vlastitom kvascu, u otvorenim posudama od 500 litara, potom dozrijevanje 36 meseci u bačvama od 500 i 225 litara; 13,5 vol %) ⦁ Relativno sporo se otvara u čaši, ali je jako zanimljivo promatrati taj razvoj do konačnog, bogatog i slojevitog mirisa tamnog koštićavog i bobičastog voća. Elegantno, lijepe strukture, odlično ukomponiranog alkohola, a prikladna kiselost i mineralnost čine ga svježim i osobito podatnim. Potencijal za odležavanje.

Crveno vino

KREMEN KAMEN 2019 – Matalj

(Negotinska krajina, Cabernet sauvignon. Odležavanje 18 mjeseci u barriqueu. Enolog: Mladen;15,0 vol %) ⦁ Malo riječi treba kad se voli!, kaže pjesma, i time je kazano gotovo sve najvažnije, ipak treba dodati kako je ovo vino kao stvoreno da svakim svojim danom više bude – za meditaciju! U svakom segmentu izražava moć, autoritet ali i dovoljnu eleganciju.

Desertno

ALIZ 2019 k.b. – DiBonis

(Palićko vinogorje, kasna berba sorte čiji je plod ostavljen da dehidrira na čokotu; slatko, 130 gr neprevrelog šećera, 10,5 vol %) ⦁  Na nosu raskošno i slojevito, aroma suhih marelica, zrelog žutog voća, mednih nota, pa čak i začinskih poput kima. U okusu vrlo fino, veliki ostatak neprevrelog šećera našao je argumente u visokoj kiselini tako da je drži vino u punoj ravnoteži, i upravo se tu vidi majstorska ruka enologa

Prosječne ocjene po uzorku (uobičajena bodovna tablica do 100)

The 2019 Deurić – 89 / Velika Morava 2021 Chateau Prince – 87 /  Gratianus 2018 Imperator – 89 / Aksion beli 2019 Deurić – 91 / Ergo Rose 2021 Temet – 88 / Furmint 2019 Baša – 86 /  Prince Rskavac 2018 Braća Rajković – 90  / Pinot Noir 2018 Sagmeister – 91  /  Kremen Kamen 2019 Matalj – 94 /  Aliz 2019 DiBonis – 88

Domijenak nakon degustacije vina (suhiucasi)

 Pred kraj ugodnog druženja, uz (ponovljeni) Mataljev Kremen Kamen, kušalo se još nekoliko vina za koja se smatralo da ih je u ovoj prilici svakako tebalo istaknuti, a prof. Dropuljić ih je imao u svojoj arhivi i rado ih ponudio – Vranac Rezervu 2012 od Radovana Vukoja iz BiH te Gran Teran 2011 od Coronike, od slatkih dragulja pak Triptih 2013 ledeno vino zagorskog majstora visokih predikata Borisa Drenškog Bodrena, i u počast velikoj zvijezdi ovih prostora koja je na žalost morala otići ali koja ovdje još uvijek i te kako snažno svijetli – Sivi pinot 2007 suhi jagodni izbor od Stanka Čurina.

Prof. Dropuljić i braća Jelić

U tim trenucima povratka u prošlost i raznježen ovim eno-događanjem u njegovoj vinoteci, prof. Dropuljić istaknuo je srdačan susret u Zagrebu, dan prije, s alfom i omegom svojedobno iznimno popularne, legendarne rock Yu-grupe – braćom Jelić. A onda je, u trenucima prisjećanja na velikane, u počast nedavno preminulom plešivičkom vinogradaru/vinaru legendi Zvonimiru Tomcu, pioniru visokokvalitetnog plešivičkog vina i jednom od pionira suvremenog visokokvalitetnog hrvatskog pjenušca otvoren i Tomac Classic iz 2006!… ♣

________________________________________________________________

__________________________________________________________________

Proljeće je stiglo u Metropolu! Općenito – dominacija ružičastoga!

PINK DAY – 10. JUBILARNO IZDANJE

Manduševac u znaku aktualnog godišnjeg doba. Dvorana Lauba za ljude i umjetnost bila je ružičasta i zelena

Proljeće je stiglo u grad! Veliko prikladno slavlje njemu u čast, a kakvo pamtimo još iz vremena dok je kao pozornica festivalu služilo prizemlje impozantne zgrade muzeja Mimara, bilo je ovaj put na sasvim drugom kraju grada, u Laubi – kući za ljude i umjetnost, te oko nje. Atmosfera u dvjema bojama – ružičastoj i zelenoj, s time da je ružičasta bila uvelike dominantna. Festival PINK DAY Zagreb 2023 – jubilarni, 10. po redu! – ponovno je okupio veliki broj posjetitelja, mahom odjevenih u ružičastom tonu i željnih druženja, proslave proljeća, optimizma, visoke estetike, odličnog maslinovog ulja te izvrsnih ružičastih vina Hrvatske, Slovenije, Italije, Francuske, SAD-a…

Veselo, uz 10-godišnjicu Pink Daya (Marko Ćolić)

U lijepom dekoru – veliki broj (vrlo lijepih) žena! Nemoguće je bilo ne primijetiti da je jedna od njih – Fakin! Blaženo okruženi Joža Barun imao je, bogme, razloga za ponos i posebno dobro raspoloženje (Marko Ćolić)

Osnivačica i direktorica manifestacije, inače novinarka i predsjednica udruge WoW odnosno Women on Wine pa onda i po naški: Žene u vinu, Sanja Muzaferija bila je izvan sebe:

– PINK DAY Zagreb spaja zabavu, nježna vina i edukativne sadržaje, okuplja vinske profesionalce i znalce, ali i obične ljubitelje ovih finih vina idealnih za toplije dane što nam dolaze. Uz to što je to svetkovina roséa, PINK DAY Zagreb je i svojevrsna posveta ženskoj energiji i ljepoti života; lepršava svečanost ružičastog pogleda na svijet. Jer rosé i jest upravo takav: vedar! – rekla je Sanja, i dodala: – Tijekom posljednjeg desetljeća Festival se visoko etablirao zbog svojih edukativnih sadržaja, razmjene iskustava izlagača, veselog i optimističnog ozračja, dosljednih promocija umjerene konzumacije vina. Po priznanju samih vinara, značajno je pripomogao da se stav prema roséu na ovim našim prostorima izmijeni nabolje. Ponosna sam na to što je PINK DAY Zagreb pridonio da roséi u široj javnosti steknu bolji renome. Kao osobitu vrijednost manifestacije vidim i u Zelenome u ružičastome, što bismo po rekli Green in Pink, taj dio slavi vrhunska domaća ekstra djevičanska maslinova ulja.  Inače, od prošle godine imamo i vrlo značajan treći segment, tj. ružičaste ginove, tonike, likere, koktele…

Na punktu zagrebačke vinoteke Wine & Spirits Drage i Sandre Bulić isticali su se posebno Rosé Pinot noir Grand Selection 2022 od Jasne Antunović iz Erduta, te rosé sicilijanskog podruma Donnafugata Sicilia Etna 2022 iz vinograda na većim visinama na padinama Etne te vrlo mondenog naziva – Dolce & Gabanna (suhiucasi)

U ovoj slavljeničkoj godini festival je – saznaje se iz redova organizatora (šteta je što takva priredba s tolikim pohvalama da je s mnogo edukativnih sadržaja te pogotovu i stoga što je riječ o njenome jubilarnom desetom izdanju, nije imala katalog kojime bi, s jedne strane, olakšala rad onima što su došli radno i ozbiljno je popratiti a, s druge strane, svojim pisanim tragovima utisnula bi manifestaciju i šire i dublje u sjećanje) –  ponudio više od stotinu etiketa vina, tridesetak etiketa vrhunskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja a nemaloj grupi od, kako veli organzator, više stotina posjetitelja predstavio je nekoliko premium brandova jakih pića i koktela. Bio je to, rečeno je u službenom izvještaju s priredbe, najbogatiji Pink festivalski program do sada.

Čitav program Pink Daya 2023, podsjetit će organizator, odvijao se ne samo tog jednog festivalskog subotnjeg dana u Laubi, naime gotovo cijeli  travanj bio je okupan u ružičasto, ta već je na konferenciji za medije u Laubi početkom mjeseca, radionicu vina Bregovite Hrvatske vodio iskusni sommelier Mario Meštrović, pink-druženje nastavilo se sredinom travnja u jedinom zagrebačkom restoranu s Michelinovom zvjezdicom – Noelu, gdje se pred prepunim auditorijem odvijao Masterclass rosé vina Château d’Esclans Pinks That made History, kušalo se iz vrhunskih Riedelovih čaša a pod vodstvom Teda Lelekasa, brand ambasadora Moët Hennessy-ja..

Klaudio Ipša sa suprugom Irenom prezentirao je u prvom redu svoja nova maslinova ulja, u bocama opremljenim novim etiketama, a nekako malo u pozadini držao se sa svojim blago rozasto-žućkastim 25 dana maceriranim i potom 11 mjeseci, uz bâtonage, u drvenoj bačvi na vlastitom kvascu odležavanim i sazrijevanim odličnim sivim ponotom iz berbe 2020. Najavio je mogućnost održavanja, u svibnju ili lipnju ove godine, AlpeAdria Amber Wine festivala u Oprtlju (suhiucasi)

Valja svakako spomenuti i festivalske radionice: za Ružičasti američki zapad pod vodstvom Mirene Bagur (Croatian Premium Wine Import iz Bostona) s vinima američke Zapadne obale koja (još) nisu na hrvatskom tržištu, tražilo se mjesto više. Dok je Bagur predstavljala vinarije i njihovu pozicioniranost na golemom američkom tržištu, njen suprug i poslovni partner Win Burke pričao je o karakteristikama i stilu svakog od pet vina koja su stigla od sjevernog dijela američkog Zapada, Oregona, sve do kalifornijskog juga i Napa Valleyja. Među njima je bio i Grgich Hills Rosé Mikea Grgicha. Kao gost iznenađenja pojavio s vrhunski američki kuhar chef Johnny Sheehan koji je rekao i nekoliko riječi o kombiniranju ovih vina s hranom.

Okrugli stol – govornici: Darko Cenbauer HAPIH, Jelena Đugum Hrvatska gospodarska komora, Morana Zibar koja se sjajno snašla u ulozi voditeljice, Dino Galić iz Kutjeva i Mladen Papak Vina Papak, s njima na slici je na otvorenju okruglog stola Sanja Muzaferija, direktorica Pink Daya (suhiucasi)

Na okruglom stolu posvećenom roséima hrvatskog istoka – Ružičasti vinski istok: 10 godina kasnije, nastojalo  se, pod pokroviteljskom HGK, prikazati proces napretka (u kakvoći a i u plasmanu) ružičastih vina ovoga kraja. Sjajna moderatorica bila je TV-lovkinja i čašna sestra odana Velečašnome  Morana Zibar, a sudjelovali su predstavnici HGK Jelena Đugum; HAPIH-a: Darko Cenbauer;Vinarije Kutjevo: Dino Galić i ispred Vina Papak enolog Mladen Papak vlasnik vinograda Radoš, najistočnijega trsja u Hrvatskoj.

Mirela Žanetić iz Splita vodila je vrlo poučnu radionicu o maslinovom ulju, a Korčulanka Marija Žuvela, na slici sa sinčićem, promovirala je ekstra djevičansko ulje Torkul iz obiteljske produkcije koju je ima tome već dugo osnovao njen otac Fanito. Marija vodi vlastitu uljaru, i za ulje je dobila već više značajnih nagrada zs msdlovo ulje (Marko Čolić)

S ovog odlično posjećenog skupa na kojemu su maltene svu publiku činile pripadnice nježnog spola, dobar dio njih bio je u vrlo mladim godinama, izdvojio bih rečenicu kojom se najavljuju, kao posljedica sve izraženijih klimatskih promjena, skorašnje bitne promjene u sortimentu vinove loze u Slavoniji i Hrvatskom podunavlju, naime istaknuto je kako okolnosti u tome dijelu Lijepe naše gdje su debelo dominirale bijele sorte, posebice Graševna, idu sve više na ruku crnim kultivarima tako da bi uskoro, uz Dalmaciju, uvelike vezanu uz crnjake, i to područje dobar dio svoje sadašnje žućkasto-zelenkaste boje mogao već uskoro zamijeniti rosé odnosno intenzivno crvenom/crnom bojom.

Masterclass vezan uz ekstra djevičanska maslinovih ulja Šampionska ulja Istre i Dalmacije  vodila je docentica sa Sveučilišta u Splitu dr. sc. Mirella Žanetić, tu su posjetitelji mogli saznati sve o tajnama dobroga ulja.

Matteo Poletti iz istarske kuće Poletti nudio je vrlo ozbiljan rose Rossella (po mami!). Desno: Kuriozitet s otoka Visa – ružičasti pjenušac Rosé classique brut podruma Vislander kod kojega kao eno-konzultant radi – Đakovčanin Robert Brkić. To pjenušavo vino začudjujuće svježine nastalo je od baze sastavljene od plavca maloga s položaja Vošćice na 150 metara nadmorske visine, te od nešto kuča, berbe su bile 2021. (Marko Čolić)

Radionicu pak PINK COCKTAILIZATION pod pokroviteljstvom zagrebačkog hotela Esplanade osmislio Vjenceslav Madić, Master Kishoni: na svoje su tu došli ljubitelji ružičastih koktela, začudne alkemije – naime na toj su se radionici, navodi šefica Sanja Muzaferija, doslovce događala čuda u čaši.

Pogled u dvoranu s izlagačima bio je posve u skladu s proklamiranom proljetnom pink-filozofijom i s najavom organizatora da će i ove godine dodijeliti brojne nagrade  za najljepše uređene štandove.  Žiri koji je izdvojio najljepše izlagačke stolove činile su dizajnerica Marina Dimić Kepeski, Sanja Muzaferija i njena partnerica u Pink Dayu Zagreb marketingašica Zrinku Jelić Belinić.

Jedan od najljepše uređenih stolova – Bastian, ako ne i najljepši, po službenom izvještaju organzatora vezanome uz nagrade – nije dobio nikakvo priznanje… (suhiucasi)

Ove godine je za uređenost štanda prvu nagradu, 12 Riedel čaša iz linije Restaurant Extreme Rosé, osvojila vinarija Kutjevo. Ostale nagrade: ružičasti toaster SMEG model TSF02PKEU, tvrtke Gemma, dobila je tvrtka je Astoria Wines. Miris Elie Saab iz portfolia Martimex parfumerija Le parfum essentiel dodijeljen je Udruzi Kvarner Wines. Izlagački punkt talijanskog proizvođača prosecca Bottega primio je poklon-paket izdavačke kuće Media Bar s tri knjige – Stanley Tucci Okus, Anđa Marić Moja revolucija u 365 dana, te Arijana Čulina Dva puta u pet minuta. Bogati paket IKEA (dekica, jastučići, sitnice za kuću..) dobila je MIVA Galerija vina kao nagradu za kreativnost i dugogodišnju vjernu suradnju. ♣

 Enogastro vodiči i najnovije nagradjeni chefovi

Croatia 2023 –  MARIJO CURIĆ i 360!

 

Na ekskluzivnoj večeri sredinom travnja u Smaragdnoj dvorani zagrebačkog hotela Esplanade predstavljeno je šesto izdanje dvojezičnog  međunarodnog eno-gastronomskog vodiča Gault & Millau 2023 za Hrvatsku. U to izdanje uvršteno je 270 top hrvatskih restorana, 100 POPularnih lokala (bistro, street food, zalogajnica, slastičarnica) i 100 vina iz cijele Hrvatske, te po prvi put i selekcija najboljih maslinovih ulja Hrvatske. Unutar grupe objavljenih restorana i POP lokala 39 je novih, njima je ovo i prvo uvrštenje u vodič. Na svečanosti, na kojoj su, po tradiciji, i podijeljene nagrade ugostiteljskim objektima i kuharima, okupilo se više od 90 vodećih chefova hrvatskih restorana. Gault&Millau večera najveće je godišnje okupljanje chefova hrvatskih restorana, jedinstvena prigoda kad su chefovi gosti, a vrhunac večeri je dodjela priznanja za njihovu kreativnost.

Dobitnici trofeja za 2023 – ovogodišnji osvajači kuharskih kapica (toques), uz koje su ministrica turizma Nikolina Brnjac, Kristijan Staničić iz Hrvatske turističke zajednice i Fabris Peruško iz grupe Fortenova (Marko Colic)

Najbolji chef – Marijo Curić, te jedan od najboljih retsorana – 360 iz Dubrovnika. Uz Curića su Ingrid Badurina i Fabris Peruško (Marko Colić)

– Veseli nas da unatoč svim izazovima s kojima se susreće naša gastronomija raste svijest o njenom značenju za razvoj turizma i napredak gospodarstva te da neke hrvatske regije ulažu i dodatne napore kako bi potakle svoje ugostitelje i male proizvođače hrane i vina da poboljšaju kvalitetu ponude. Osobito nam je drago da chefovi i gosti sve više prepoznaju relevantnost našeg vodiča. Želim zahvaliti i našim partnerima koji nas podržavaju i vjeruju u kvalietu hrvatske gastronomije – rekla je na otvorenju događanja Ingrid Badurina Danielsson, direktorica hrvatskog Gault&Millaua.

Uzvanike na gala-svečanosti posebno su pozdravili Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta Republike Hrvatske, i Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, oni su i uručili neke od trofeja mladim talentima, odnosno najboljim restoranima.

– Vrijednost enologije i gastronomije za cjelokupnu turističku ponudu Hrvatske Vlada Republike Hrvatske i te kako je prepoznala, što je vidljivo kroz strategiju razvoja održivog turizma do 2030. kao i kroz niz predviđenih mjera u Nacionalnom planu razvoja održivog turizma u Hrvatskoj. Čestitam svim dobitnicima Gault&Millau nagrada, kao i svima drugima koji svojom kreativnošću svakim danom obogaćuju turistiučku ponudu kroz autentične okuse te kroz iskrenu i strastvenu  interpretaciju – rekla je ministrica Brnjac.

Chef godine prema izboru gastronomskog vodiča Gault&Millau Croatia je Marijo Curić, glavni kuhar dubrovačkog restorana 360. Trofej Chef godine Mariju Curiću uručili su Fabris Peruško, član Upravnog odbora i glavni izvršni direktor Fortenova grupe, i Uroš Kalinić, član uprave Konzuma, čija tvrtka Velpro je premium partner Gault&Millaua Croatia.

Trofej Veliki chef sutrašnjice osvojila su dva majstora kuhače – Saša Began iz restorana Foša u Zadru i Aleksandar Grubić, iz restorana Badi, u Lovrečici kraj  Umaga.

Odličje Chef tradicijske kuhinje pripalo je Tomici Đukiću i Damiru Josiću, chefovima restorana-vinarije Josić u Zmajevcu, dok je Nenad Kukurin iz restorana Kukuriku u Kastvu osvojio trofej Chefa moderne tradicijske kuhinje. Trofej Mladi talent godine osvojili su Katarina Vrenc, chefica u restoranu Sopal u Zagrebu, i Mate Sučić, vlasnik i chef konobe Campanelo u Mirlović Zagori.

Zdravko Kalabrić, jedini hrvatski chef član udruge World Master Chefs, primio je visoko Priznanje za zasluge u gastronomiji. Samoborska slastičarnica U prolazu obitelji Žganjer osvojila je titulu Najbolji POP lokal.

Chef Zdravko Kalabrić – visoko priznanje za zasluge u gastronomiji. Lijevo uz Kalabrića je splitska legenda chef Zlatko Marinović Noštromo. Najbolji POP-objekt – samoborska slastičarnica U Prolazu, pod vodstvom obitelji Žganjer. S plaketom U Prolazu je Ivana Alilnvić, direktorica Turističke zajednica Zagrebačke županije. Desno, i dolje: Ovaj red za kolače pred slastičarnicom U Prolazu sjajna je potvrda zasluženosti nagrade od Gault & Millaua. Uz kvalitetne kolače, jedan od temelja popularnosti U Prolazu je i konobarica Lila koja uvijek ovako nasminjana goste dočekuje i u slastičarnici U prolazu i u susjednom café-baru Tin (Marko Čolić)

U kategoriji najboljih restorana, s osvojene četiri toke (kuharska kapica) slavili su 360 iz Dubrovnika i njegov chef Marijo Curić, restoran Cap Aureo i chef Jeffrey Vella, Monte iz Rovinja i chef Danijel Đekić, zagrebački NAV chefa Tvrtka Šakote, restoran Nebo chefa Denija Srdoča iz Rijeke, šibenski Pelegrini chefa Rudolfa Štefana, restoran Noel  iz Zagreba i chef Bruno Vokal (inače Noelu je pripala i posebna nagrada za najbolji servis), te restoranZinfandel’s hotela Esplanadeu Zagrebu i chef Ana Grgić Tomić.

Dobitnici četiri toques

Dodjelu trofeja vodio je Frano Ridjan.

________________________________________

Chef Marijo Curić

TROFEJ CHEF GODINE 2023 – Marijo Curić – 360° Dubrovnik: Dugogodišnji chef najboljeg dubrovačkog restorana više od pola života posvetio je gastronomiji. Iza njegovih na prvi dojam jednostavnih, vizualno savršenih i duboko promišljenih kulinrskih kreacija, 25 je godina predanog rada i usavršavanja, ustrajnosti na najboljim namirnicama, tehničkoj preciznosti i tradiciji kao stalnom nadahnuću. Kad se rodiš u Dubrovniku i odmalena si okružen čudesnom ljepotom Grada, estetiku nosiš sa sobom i usput je kroz svoj poziv prenosiš i na druge. Marijo Curić još je u djetinjstvu odlučio da će njegov poziv biti kuhanje. Nakon završene srednje kuharske škole startao je kao pomoćni kuhar, a dolazak u restoran Gil’s usmjerio ga je ka visokoj gastronomiji. Kada je 2015. preuzeo poziciju executive chefa u restoranu 360, okupio je tim suradnika koji s njime dijele strast prema francuskoj klasičnoj kuhinji, ali i prema posebnosti lokalnih namirnica i pomalo zaboravljenih starih recepata. Obogatiti ih novim okusima i dati im novo, moderno ruho bio je veliki izazov. Svladali su ga uspješno: tri godine kasnije restoran 360 dobio je Michelinovu zvjezdicu, mjesto za večeru kod njih treba rezervirati tjednima unaprijed, a lista čekanja na vrhuncu turističke sezone je zavidna. Svoju profesionalnu znatiželju i težnju za stalnim napretkom chef Curić ispunjava zimi, kada 360 nakratko zatvori svoja vrata za goste, a on otputuje u svjetske metropole poput Londona, Pariza i Milana razmjenjivati iskustvo s kolegama u najprestižnijim restoranima. Petu godinu zaredom, 360 je među najboljim hrvatskim restoranima prema izboru Gault&Millau Croatia. Chef Curić i njegov tim od pedesetak suradnika svaku novu sezonu obogaćuju novim kulinarskim kreacijama. S kakvim će dojmom gost izaći iz restorana najveća je chefova briga, jer on i njegov tim uvijek moraju biti na visini zadatka. ⦁

________________________________________________

Na svečanosti Gault&Millau Croatia i ovaj put uručene su stipendije Raise the Bar programa čiji je cilj povećanje kvalitete obrazovane radne snage u ugostiteljstvu i turizmu. Do sada je 14  mladih kuhara i slastičara osvojilo vrijedne stipendije Raise the Bar koje su im omogućile usavršavanje na najboljim svjetskim učilištima kao i praksu u nekima od najprestižnijih restorana. Sada im se pridružuju nova četiri stipendista: Stella Pasek, Željka Bleuš i Nikola Tomašić iz Hrvatske te Tilen Utenkar iz Slovenije. Nagrade stipendistima uručio je Filip Verbanac, direktor Odjela za jaka alkoholna pića, kavu u ugostiteljstvo Coca Cola HBC.

Noć kulinarskih oscara započela je aperitivom uz šampanjac Veuve Clicquot Brut i Presidentov zreli ribanac, a večeru za 200 gostiju u Smaragdnoj dvorani zajedno su kuhali Paul Ivić, chef  restorana TIAN u Beču, Michelin* i vlasnik četiri toke Gault&Millau Austria te Ana Grgić Tomić, G&M Croatia Chef godine 2022. Posluživana su vrhunska vina iz vinarija Laguna, Belje i Mladina.

Gault&Millau Croatia 2023 gastro-vodič globalno je dostupan na webu hr.gaultmillau.com  te u knjižarama Tisakmedia i dućanima Tisakplus po cijeni od 18 eura. ♣

________________________________

___________________________________

Sad kad  su se laste vratile sa juga… sjever se okreće ka Jadranu

VINISTRA i CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES

Sad kad su se laste, na što je u proljetnom razdoblju godinama pjesmom podsjećala Lidija Percan, vratile sa juga, sjever se, od (doslovno!) Bruxellesa pa i od gradova i mjesta daleko iznad njega, okreće prema Jadranu. Uz  Mirka Cetinskoga, koji pjeva o tome kako … partija je stari barba…, te nakon zagrebačke prezentacije vina Ottaviano što ga je istarski vinogradar/vinar i kralj terana Moreno Coronica posvetio svom nedavno otišlome ocu, u mislima prema dragim osobama kojih eto fizički više nema ovdje, ali i s obzirom na bogatstvo višestruko važnih događanja naglašeno baš sada na našem najvećem poluotoku, krećemo prema Istri. Mega događanje na svjetskom nivou – Concours Mondial de Bruxelles, pa je tu i iznimno značajna 29. Vinistra… a i bitne se promjene događaju u jednoj od najcjenjenijih vinarija Istre – onoj od Giorgia Claija, promocije i još nekih vina što su ih mladi naraštaji a istaknuti vinogradari i vinari posvetili  svojim očevima.

Krenimo redom:

Čarolija ovog proljeća počinje 5. svibnja, kad u porečkoj dvorani Žatika starta Vinistra, dvodnevna vinska smotra s respektabilnim uspješnim stažem od gotovo tri desetljeća! Nositelji užitka u čaši =  80 istarskih vinara sa svojom vrhunskom kapljicom.

Uz klasičnu formula promenadnog kušanja na štandovima izlagača, Vinistra  je i ove godine za hedoniste pripremila dvije posebne zone – vinoteku i gourmet odjel. U vinoteci uz kupnju omiljenog vina može se iskoristiti vaučer od pet eura dobiven uz kupljenu ulaznicu, a u ekskluzivnoj gourmet zoni u petak 5. svibnja posjetitelje očekuje sljubljivanje koktela i sireva, dok će u subotu, 6. svibnja, ljubitelji cigara i jakih alkoholnih pića moći uživati u toj jedinstvenoj kombinaciji.

Sva tri dana sljubljivat će se vino i hrana, birani istarski zalogajčići s potpisom Plave Lagune i naresci Histrisa.

S naglaskom na održivost i kvalitetu – I ove su godine na izlagačkom štandu Svijet malvazija u ponudi na kušanje, uz stručno vodstvo poznatih sommeliera, sve nagrađene malvazije iz Istre i svijeta.  A prostorija na katu iznad izlagačke dvorane rezervirana je za razna tematska stručna događanja. Tamo će već u petak, 5. svibnja dr. sc. Marijan Bubola govoriti o sustavu zaštićenih oznaka izvornosti i zemljopisnog porijekla EU kod vina, a u subotu će grupa agronoma pričati o održivom vinogradarstvu koje je hit u svijetu. Istog dana bit će riječi i o tehnologiji u proizvodnji rakije, procesu od berbe do destilacije te o tehnologiji pripreme primarne sirovine i tehnologiji očuvanja kvalitete komine uz predstavljanje proizvoda tvrtke DES – Marin Žulj. Stručni dio u subotu završava degustacijom na Decanterovom ocjenjivanju nagrađenih vina s Kvarnera u organizaciji Turističke zajednice Kvarnera i udruge Vina Kvarnera.

U sali za stručna događanja nedjeljni program otvara degustacija istarskih kupaža pod voditeljskom palicom Tomislava Mikinca, sommeliera Hrvatskog sommelier kluba, a – kako umjetnom inteligencijom do boljih vina otkrit će dr. sc. Ivana Rendulić Jelušić.

Nedjelja završava radionicom 5 za 5 studija vinarstva, na kojoj će dr. sc. Mario Staver, pročelnik Poljoprivrednog odjela Veleučilišta u Rijeci, predstaviti nagrađena vina studenata koji su znanja stjecali na ovoj visokoobrazovnoj ustanovi.

U tjednu održavanja Vinistre porečki ugostitelji pripremili su posebne jelovnike s pićem dobrodošlice, a na porečkoj rivi 5. i  6. svibnja prigodno je zagrijavanje uoči dva atraktivna koncerta – u petak nastupa Night Express, a u subotu na redu su Gustafi.

                Kupnja  ulaznice online putem Vinistrinog webshopa: Dobra je vijest da se ulaznice za 29. Vinistru i radionice od ove godine mogu se kupiti i preko interneta.

Svjetski glasovito ime na ocjenjivanju u Poreču: na čelu komisije – Caroline Gilby MW!

Šampioni Vinistrinog ocjenjivanja vina 2023: KADUM, DOBRAVAC, FAKIN, BENVENUTI, CANTINE COLOSI!…

A sada i nešto o vrednovanju vina na Vinistri 2023: na Vinistrinom ocjenjivanju od prošle godine postoji i platinasta medalja, za njeno osvajanje treba skupiti najmanje 95 bodova. A za zlatnu medalju potrebno je dosegnuti minimalno 90 bodova.

                Ove godine šampionsku titulu za svježu malvaziju (berba: 2022) dobila je porečka vinarija Kadum, a rovinjska vinarija Dobravacsa  svojomSonatom Riserva 2020 šampion je u kategoriji zrelih malvazija. Vinarija Fakin prvak je u grupi mladih terana, dok je prvak u kategoriji zrelih terana vino Livio Benvenuti 2019, braće Nikole i Alberta Benvenutija iz Kaldira! Šampionsku titulu među svježim refoškima osvojila je slovenska vinarija  Jogan iz Pobega.

A titula Best in Show na 14. Svijetu malvazija pripala je talijanskom vinu Passito Na’jm 2020., od sorte Malvasia delle Lipari, a od vinarije Cantine Colosi. Tako će se, eto, ova kapljica pamtiti kao, službeno, najbolja malvazija na našem planetu za ovu godinu.

Šampion u mladim malvazijama je Kadum, dok je sa svojim refoškom platinasti Rino Prelac

Na Svijetu malvazija 2023 platinastom su se medaljom okitila i dva vina iz Vižinade – Pilatova Malvazija Sur Lie iz 2019. i Deklićeva Malvazija 2020., treći pak dobitnik Platine je Justino’s Madeira Malvasia Colheita 2009. iz portugalske Madeire.

Od vina ostalih sorata, uz Benvenutijev Muškat San Salvatore iz 2017., platinastom medaljom okitila su se i tri refoška: onaj iz 2020. od momjanske vinarije Prelac, te dva slovenska – Santomas 2020., vinske kleti Santomas iz Šmarja i Capris Refošk 2020 od Vinakopra.

U kategoriji jakih alkoholnih pića, Platinu za Fernet Amaro 78 osvojila je buzetska Aura.

Medalje proizvođačima, po običaju, svečano će se dodijeliti uoči 29. Vinistre, bit će to u srijedu 3. svibnja.

Na ovogodišnje Vinistrino kušanje vina i jakih alkoholnih pića i na 14. Svijet malvazija stiglo je nešto više od 700 uzoraka, a o najboljima je odlučivalo 90 degustatora iz 17 zemalja.

–  U Poreč je u 2023. poslano 30 posto više uzoraka nego prošle godine, konkretno primljeno je 317 malvazija iz sedam zemalja, te 325 drugih vina i 58 jakih alkoholnih pića. Čestitao bih svim pobjednicima na izvrsno obavljenom poslu u vinogradu i podrumu – istaknuo je Luca Rossi, ssadašnjii predsjednik Vinistre.

VINA POSVEĆENA PREMINULiM OČEVIMA – Evo jedne od niti vodilja o tome što, uz nagrađena vina, još obvezno kušati na 29. Vinistri: vina posvećena preminulim očevima. Istra ih ima nekoliko, među prvima izašlo kao vino posvećeno ocu je Gašpar od sorte Teran a iz podruma Damira Dobravca iz Rovinja. Vino, iz berbe 2016, pojavilo je pod nazivom Gašpar i posvećeno ocu – koji je i pokrenuo obiteljski vinski bznis – nakon što je na Vinistri dvije godine zaredom teran Dobravac – iz berbi 2015. i 2016. – proglašavan najboljim mladim teranom.  Sad je aktualna na tržištu berba 2020. Dobravci inače imaju i zreli teran, s nazivom Fuga.

Damir Dobravac sa sommelijerkom Karin Rupena Perdec i s vinom Gašpar 2020

Nedavno je u Zagrebu na prigodnoj svečanosti svoje vino posvećeno ocu prezentirao i promovirao Moreno Coronica, riječ je o vinu Ottaviano, kako je bilo očevo ime, a od sorte Malvazija istarska. Vino Ottaviano, rađeno po Morenovoj filozofiji kao ostavštini tate Ottaviana, a to je na maksimalno ekološki način, vrlo je skladno i elegantno, živo, u prvi mah lako zavara ostavljajući dojam da je jednostavno i lagano ali kako ga se drži u ustima otvara se kao mineralno, složeno, s dosta čvrstim tijelom i s prilično dugim trajanjem. (suhiucasi)

Snimljeni u vinskom podrumu Coronica kratko vrijeme prije očeve partence zauvijek: uz tatu Ottaviana su sin Moreno i prijatelj kuće prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala Zagreb vino.com (suhiucasi)

Prije nekoliko dana pak vino Livio posvećeno njihovu ocu Liviju prezentirala su javnosti braća Nikola i Albert Benvenuti. Promocija je održana na ovećoj prigodnoj svečanosti u dvorištu uz podrum Benvenutijevih u Kaldiru kod Motovuna.

Na prezentaciji nove linije Livio Benvenuti prikazana je fotografija Nikole i Alberta Benvenutija s tatom Livijom u njihovu vinogradu

Braća Benvenuti na svečanosti u Kaldiru, s majkom. Nikola i Albert Benvenuti s vinom Teran 2019 prvaci su na Vinistri 2023 u kategoriji zrelog terana

Životni put svake vinarije sastoji se od niza ključnih dionica, kod tate Livija bile su to kreiranje  razvoj  malvazije i terana, afirmacija motovunskog terroira, etabliranje na domaćem i stranom tržištu, kaže Nikola Benvenuti. Zaredale su šampionske titule na Vinistri, IWC-u i na Decanteru, lansirana su prva single-vineyard vina pod etiketom San Salvatore i, konačno, kreacija Santa Elisabette.

– Tržištu smo upravo predstavili novu liniju vina Livio Benvenuti, nazvanu po našem ocu, osnivaču vinarije. Radi se o pomno odabranim selekcijama od kojih se kreiraju naša odležana vina od malvazije i terana, a koja su do sada nosila oznaku Anno Domini. Vjerujemo da smo nakon godina prikupljanja iskustva dosegli novu razinu kvalitete s našim odležanim vinima i zbog toga smo odlučili izdvojiti je u novu liniju, zasebnog dizajna – rekao je Nikola Benvenuti, inače jedan od dosadašnjih predsjednika udruge Vinistra a koji je funkciju obavljao do nedavno.

Oba ta vina Livio Benvenuti – teran i malvazija, prije iz linije Anno Domini nisu single vineyard, već su dobivena od grožđa s različitih premium položaja Motovunštine.

– Zbog težnje da se svake godine postignu savršeni balans i zrelost vjerujemo da upravo ona najvjernije izražavaju potencijal i karakter rodnog nam Kaldira i Motovunštine. Kako je naš otac bio veliki poticatelj da se vina Motovunštine baziraju na tradicionalnim sortama našeg kraja smatrali smo da je nazvati tu liniju njegovim imenom najprimjereniji izbor – kazao je na svečanosti Albert Benvenuti.

Svečano kod Benvenutijevih

Prvijenci nove linije su Teran iz 2019 i Malvazija iz 2021. Život nove linije od samog početka je krenuo s velikim uspjehom, naime, eto, teranje na ovogodišnjem natjecanju Vinistra osvojio šampionsku titulu najboljeg terana u Istri. Vinski publicist i međunarodni vinski sudac Saša Špiranec prilikom predstavljanja vina istaknuo da se po njegovom mišljenju radi ne samo o promjeni naziva i dizajna linije nego i o vidljivom stilskom i kvalitativnom iskoraku. Osobito kad je u pitanju malvazija. Za teran može se reći da nastavlja put izvrsnosti koji su Benvenutiji utabali u prethodnom desetljeću, nijansu je, ovaj, kao vrlo zreo i bogat, uvjerljiviji, s gotovo je savršenim kiselinskim i taninskim balansom, karakterističnim za velika vina, ali malvazija je znatan iskorak u novo, do sada neistraženo područje kad je u pitanju Motovunština. Istovremeno je raskošna i elegantna, intenzivnog malvazijskog teka, bez utjecaja drva, s obiljem svježine, dugačkog i kompleksnog finiša s mineralnom notom na retrookusu. Jako dobro je iskoristila potencijal iznimne 2021. berbe i dala možda najbolju malvaziju u povijesti obitelji Benvenuti do sada., zaključuje Špiranec. ♣

S vinskog posjeda Clai

 KRUPNE  PROMJENE u KRASICI  –  Bitne promjene  vezane uz posjed i, lako moguće, i vino Giorgia Claija u Brajkima kod Krasice pored Buja.  Giorgio Clai, osnivač vinarije Clai u Brajkima/Krasici objavio je da je odlučio poći u mirovinu! Ovih dana u restoranu Stara škola u Krasici održana je Claijeva oproštajna večer, a ubrzo potom bila je i prezentacija nove na tržištu aktualne berbe 2018. njegovog ikonskog vina Brombonero.

Giorgio Clai sa suprugom Vesnom odlučio se za mirovinu Desno: Top marke kuće Clai – Brombonero od Refoška, te Malvazija sv. Jakov i mješavine Ottocento bijeli i Ottocento crni (suhiucasi)

Čuje se da je Clai prodao svoj vinski posjed, ali službeno nije objavljeno i kome, dakle to tko je novi vlasnik. Spomenuto je tek da na enološko kormilo kuće dolazi osoba iz vana, riječ je o Timothyju Whitfieldu, koji je završio studij na Sveučilištu u Stellenboschu u Južnoj Africi i koji se, kazano se, usavršavao u proizvodnji prirodnih i organskih vina u Francuskoj i Južnoj Africi. Vidjet će se u kojem će pravcu vino Clai dalje, naime to ovisi zapravo ponajviše o tome kako će se postaviti novi vlasnik.

Giorgio Clai priznati je pionir u održavanju i uzdizanju istarske tradicije proizvodnje ekološkog vina. Nakon godina i godina produkcije u malenom zbitom prostoru podrumčića u okviru obiteljske kuće i nakon već stečenog ugleda u produkciji lokalne malazije ali i bijelih vina međunarodni kultivara te crnjaka na bazi Refoška kao i slatkog desertnoig vina Tasel, Giorgio Clai unaprijedio je svoju vinsku priču prostranim lijepim modernim podrumom s visokokvalitetnima opremom za primarnu preradu i posudama za dozrijevanje kapljice te punilicom za vina. U sklopu podruma otvorena je prostrana je kušaonica vina, koja se s dolaskom lijepog i toplog vremena može proširiti na terasu s atraktivnim pogledom na okoliš. Turistički punkt od visoke vrijednosti.

Giorgio Clai i Dimitrij Brečević u novom prostranom Claijevom podrumu. Dolje: terasa s kušaonicom iznad vinskog podruma (suhiucasi)

Posljednjih sedam godina Giorgio je načinima proizvodnje vina što vjerno I pošteno slijede prirodne i biodinamičke principe radio u vinogradima i u podrumu s mladim vinarom Dimitrijem Brečevićem na proizvodnji Brombonera, Sv. Jakova, Tasela i Ottocenta, tj. vina koja su i certificirana kao ekološka. U Giorgiovoj suradnji s Dimitrijem rodila je i najnovija etiketa Baracija (refošk i malvazija), nazvanu po vinogradima unutar stancije Baracija. Clai i Brečević uspješno su se okušali i u pjenušcu. Uz vino, Clai proizvodi i odlično maslinovo ulje.

Vrlo veselo na Claijevom oproštaju: Giorgio u društvu spoznatih sommelierima Karin Ruena Perdec i Nenadom Kukurinom, te desno, novi enolog Timothy Whitefield

Sada s Giorgiovim odlaskom u mirovinu i Dimitri Brečević mora nekim drugim putem,  on kreće svojim stazama, već duže vrijeme ima svoju etiketu Piquentum  koja nije dolazila toliko do izražaja s obzirom da je Brečević velik dio radnog vremena provodio u podrumu kod Claia, postoji nada da će Dimitrij svoje bogato iskustvo stečeno kroz suradnju s Claijem sada prikladno iskoristiti za razvoj svoje robne marke… ♣

Od Belgije do Istre

CMB, i SJEĆANJE NA GUIMARAES, od PRIJE VIŠE od DESETLJEĆA

Napokon se ostvaruje nešto što sam kao dugogodišnji sudionik Concours Mondiala de Bruxelles, jednog od najafirmiranijih svjetskih vrednovanja plemenite kapljice, predlagao osnivaču ocjenjivanja Louisu Havauxu i tadašnjem direktoru ocjenjivanja njegovu sinu Baudouinu Havauxu odmah nakon što je Concours, svake godine dogovarajući za domaćinstvo s nekim drugim europskim gradom, prvi put krenuo i u zonu izvan Europske Unije, konkretno u Bratislavu u Slovačku, nekad prije, skupa sa Češkom, u tzv. istočnome bloku: tatu i sina Havauxe nagovarao sam da najozbiljnije razmišljaju o dolasku i u Hrvatsku, kasnije na CMB 2017 u Plovdivu ponavljao sam priču. I eto, CMB je stigao i na naše područje, u Poreč!

Susret relevantnih: domaćini Luca Rossi, predsjednik udruge Vinistra, i Ivan Marić, direktor, u razgovoru s predsjednikom Concours Mondiala Baudouainom Havauxom, direktorom ocjenjivanja enlogom Thomasom Costenobleom i s Thomasom Brandlom iz Stuttgarta a koji vodi dio promidžbe za CMB (suhiucasi)

Uz predsjednika Concours Mondiala Baudouina Havauxa su Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, zatim Boris Miletić, župan istarske županije, pa direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević, gradonačelnik Poreča Loris Peršurić, onda Nenad Velenika, direktor Turističke zajednice Poreča, Emil Perdec, Food&Beverage manager Plave Lagune, izaslanik premijera Republike Hrvatske i ministrice poljoprivrede, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak (Marko Čolić)

Stigli su! Eto me s njima u Zagrebu, na njihovu polasku prema Poreču: No 1 Baudouin Havaux (desno) i direktor ocjenjivanja Thomas Costenoble (Julio Frangen)

Quentin Havaux, sin Baudouina Havauxa preuzima funkciju dirrektora ocjenjivanja CMB

Concours Mondial de Bruxelles ima vrlo jake konkurente u ocjenjivanjima Decanter World Wide Awards, IWSC, Mundus Vini, ali ostaje neprikosnoveno kao jedno od najvažnijih ocjenjivanja na svijetu i jedno od ocjenjivanja koje svake godine uspije okupiti vrlo visok broj uzoraka.  U najnovije vrijeme CMB , na koji se sa svojim uzorcima prijavljuje doista ogroman broj proizvođača vina, odlučio je rasteretiti ocjenjivanje na način da umjesto jednoga godišnje a koji okuplja sve tipove vina krene u nekoliko razdvojenih vrednovanja godišnje, svako je koncentrirano na neku od postojećih vrsta vina, i svako se održava u drugom gradu.

Concours Mondial osmišljen je ne samo kao klasično strukovno ocjenjivanje vina, nego i kao priredba kroz koju se može puno saznati i naučiti o posjećenome području pa i zemlji što taj put pruža gostoprimstvo. CMB ima i svoje vinske ambasadore, koje čine upravo poznati eno-gasto novinari pozivani u ocjenjivački žiri. Concours Mondial brine o tome da kao ocjenjivače pozove mnoge kvalificirane osobe iz niza različitih zemalja, zatim da u većem broju pozove ne samo enologe i istaknute sommeliere nego i novinare, publiciste specijalizirane za vino, ali i za – jer jedno čvrsto ide s drugime! – enogastronomiju i turizam, a pobrine se i za to da te svoje ocjenjivače, nakon odrađenog degustatorskog posla prije podne i nakon ručka u popodnevnim satima odvede u razgled i upoznavanje kraja, dakako uz zaustavljanje u (renomiranim) vinskim podrumima. Sudionici imaju priliku kući ponijeti niz impresivnih uspomena (i opipljivih suvenira!), a u kojem će to biti opsegu ovisi uvelike dakako o gradu domaćinu. Turistička industrija danas je silno razvijena, putuje se masovno i posvuda, zemlja s aspiracijomm da postane poznata kao snažno turističko odredište zasigurno i kroz suradnju s CMB-om može lijepo profitirati. Istra doduše već slovi kao najrazvijenija hrvatska turstička destinacija, a dobra njena prezentacija ove godine dodatno i kroz CMB koristit će zasigurno i drugim našim regijama-aspiranticama na bolji dolazak gostiju, i to ne tek u smislu broja gostiju (masa), nego i u smislu jako dobrih ostvarenih financijskih rezultata (platežno sposobniji gosti).

CMB ambasadori snimljeni na pressici u Zagrebu i, dolje, za obilaska Istre, s Ivicom Matoševićem na njegovu vinskom posjedu Kao CMB vinski ambasadori sada u Hrvatsku su stigli Švicarac Pierre Thomas, Španjolac Alejandro López Facorro Paadino, Nijemac Thomas Brandl i Talijan Luigi Salvo

________________________

PROSLAVA 30. JUBILEJA! –  Istra je sredinom svibnja ne samo domaćin velikog svjetskog ocjenjivanja vina Concours Mondial de Bruxelles nego je i poprište proslave lijepog jubileja te institucije, naime Concours Mondial sada u Poreču obilježava svoje 30 izdanje!

CMB je 1994. u Bruxellesu utemeljio i određeno vrijeme kao glavni direktor manifestacije vodio Louis Havaux, otac sadašnjeg predsjednica cjelokupne priredbe Baudouina Havauxa i djed Baudouineova sina Quentina, koji je također već uključen u posao i pomalo preuzima ulogu oca.  Ubrzo po osnutku Concours se etablirao kao relevantna i referentna manifestacija koja potrošaču pruža koristan putokaz ka kvalitetnom izboru etikete što je kupuje, a za proizvođače se pokazala kao učinkovita lansirna rampa na tržištu. Mjesta domaćini CMB-a lijepo su se okoristila promidžbom na svjetskoj razini bitnom za poboljšanje gospodarskih rezultata kroz turizam. Isprva se ocjenjivanje održavalo samo u Bruxellesu, a 2006. okrenulo se i prema drugim gradovima po Europskoj Uniji, npr. Lisabonu, Bordeauxu, Palermu, Luxembourgu, Guimaraesu, Aigleu, a onda se, u prošlom desetljeću, kad je olabavila stega tzv. Istočnog bloka i kad su se stekli uvjeti i za skok na drugu stranu, pošlo u Bratislavu, Brno, Plovdiv, pa čak i u daleki Peking!  Posebno izdanje CMB-a bilo je i u Čileu.

Concours Mondial de Bruxelles postao je i ostao najveće svjetsko putujuće vrednovanje plemenite kapljice. Dosad se na kušanju što ga priredjuje Concours Mondial degustiralo više od 175.000 uzoraka iz nekih 65 različitih zemalja proizvođača Bakhova nektara. Otvoriti više od po 10.000 butelja iz cijeloga svijeta i ponuditi vino iz njih na kušanje kroz tri dana zaista je pothvat vrijedan pažnje i divljenja. S obzirom na svake godine sve već veliki broj prijavljenih uzoraka, voditelji CMB-a odlučili su prije nekog vremena manifestaciju na koju su pristizali uzorci svih kategorija vina rasteretiti podjelom, kroz godinu, na nekoliko ocjenjivanja po tematskom ključu, konkretno na posebno ocjenjivanje mirnog bijelog i mirnog crnog vina, posebno ocjenjivanje pjenušaca, posebno ocjenjivanje roséa, posebno ocjenjivanje fortificirane kapljice.

Ove godine Poreč je, da ponovim, domaćin vrednovanju mirnog bijelog i mirnog crnog vina. Po najnovijim vijestima iz CMB-a u Poreču će se degustirati i ocijeniti nešto više od 7500 uzraka, hrvatsko vino zastupljeno je s nešto više od 220 uzoraka.

Ocjenjivača će biti 320 iz 50 zemalja. Evo i tko će iz Hrvatske ove godine na CMB-u sudjelovati kao degustator-ocjenjivač: Toni Babić, Josip Barišić, Toni Batel, Filip Božić, Marijan Bubola, Ivan Damjanić, Ana Marija Jagatić Korenika, Ivan Jug, Josip Orišković, Sandi Paris, Sanja Radeka, Saša Špiranec i Tomislav Tuđen. 

Rezultati ocjenjivanja bit će objavljeni na web stranici Concours Mondiala 23. svibnja 2023. u 12 sati.

___________________________

Prisjetio sam se, kao, sada, na neki način, i ja u ulozi svojevrsnog CMB-ambasadora, jednog davnog izdanja Concours Mondial de Bruxellesa u Portugalu, u Bragi/Guimaraesu. Tada smo kao ocjenjivači iz Hrvatske bili pozvani Vitomir Andrić, u ono vrijeme urednik u Večernjem listu i autor vinskih priloga u toj novini, zatim enolog mr. Franjo Francem nekad predsjednik Društva enloga Hrvatske, pa Saša Špiranec, s višegodišnjim iskustvom u segmentu vinske trgovine i autor priloga o vinu i eno-gastronomiji u našem tisku, te ja iz Svijeta u Čaši. Vodili su nas impresivnom vinorodnom dolinom rijeke Douro i kod proizvođača Dirka Niepoorta, jednog od članova famoznih Douro Boysa, čuvene vinske grupe najboljih tamošnjih (obiteljskih) proizvođača i promotora Bakhova nektara s područja Doura (obitelji: Roquette – Quinta do Crasto, Olazabal – Quinta do Vale Meao, van Zeller – Quinta do Vale Dona Maria, Niepoort – Quinta do Napoles i Ferreira – Quinta do Vallado), posjetili smo Porto i susjedno mu područje Vila Nova de Gaia gdje su, duž obale Doura, koncentrirana skladišta proizvođača čuvenog vina porto…

Svojedobno u Portugalu: Saša Špiranec, Franjo Francem, Vito Andrić i ja. Dolje, u nastavku: Evo i nekih ocjenjivača iz svijeta s kojima sam na CMB-u bio u istom žiriju odnosno s kojima sam se znao družiti:

Maria Joao de Almeida (Portugal), Marius Kapcszinsky (Poljska),Charlie Arturaola (SAD,  Mario Viotti (Brazil),  pa…

…Pascale Gullier i Michel Blanc Chateauneuf-du-Pape (Francuska), te Pierre Thomas (Švicarska) i Thomas Brandl (Njemačka),

Emmanuele Pellucci, Giovanni Paterno’, Luigi Salvo, prof. Roberto Zironi (Italija),pa

Jean Smullen (Irska), Chris Alblas (Nizozemska),  Constantin Stergides (Grčka), ali  i…

Subhash Arora i Rojita Tiwari  iz Indije…

 

Moje sjećanje na prekrasne prizore vidjene zahvaljujući Concours Mondialu prije dosta godina kad se CMB odvijao u Portugalu i kad sam na CMB-u sudjelovao kao degustator u stručnom ocjenjivačkom žiriju. Vodili su nas i jedinstvenim krajolikom vinorodne doline uz rijeku Douro. Pogled na vinograde uz Douro s posjeda Dirka Niepoorta (suhiucasi)

Douro Boys na okupu

Prizor iz Vila Nove – čamac s bačvicama plovi u pravcu svojega skladišta na obali pri ušću Doura

Istrani su se zasigurno dobro pripremili za promidžbu svojega kraja a i Hrvatske! Evo kako je u Istri planiran boravak za goste – organzatore CMB-a i ocjenjivače:  srijeda 10. svibnja: dolazak degustatora – koktel dobrodošlice i večera ⦁ četvrtak 11. svibnja : Detaljna prezentacija Istre s naglaskom na lokalnom vinu, vodi je Caroline Gilby MW, Masterclasses o Istri i Vinskoj Hrvatskoj, posjet Nacionalnom parku Brijuni ⦁ petak 12 svibnja: prvi dan degustacija/ocjenjivanja, nakon ručka u popodnevnim satima, posjet nekoj od vinarija u Istri ⦁ subota 13 svinjja: drugi dan degustacija, popodne obilazak istarskih vinskih podruma ⦁ nedjelja 14 svibnja: treći dan degustacija & gala večer(a) ⦁ ponedjeljak 15. svibnja: odlazak degustatora. ♣

Ocjenjivanja

Enter the world of the best Syrah/Shiraz wine

17 izdanje – svibanj 11-12, 2023 – Ampuis, Francuska

Najjača koncentracija vina od Syraha na svijetu:
450 uzoraka vina iz 26 zemalja ⦁ 100 medjunarodnih eksperata-ocjenjivača iz cijeloga svijeta

Posljednji je trenutak za prijavu i slanje uzoraka

www.syrah-du-monde.com

________________________________________________

Sjajna prilika za kušanje odličnih vina, iz Hrvatske ali i iz susjednih zemalja!

Najnovija odličja za vna Belje

Dragulji Zlatan otoka

Makedonski biseri – Chateau Kamnik s izvrsnima vrancem (Terroir), syrahom (10 barrels) i kratošijom (tribidrag), te gigantski Tikveš s finesama iz svojih ekskluzivnih manjih vinarija s francuskim oznakama Domaine de… ili Chateau, konkretno na slici su izvanredan Grand cuvée 2019 (vranec, cabernet sauvignon, merlot) Domaine Lepovo, te Bela voda crveno 2019 (vranec, plavac mali), i Barovo crveno 2019 (vranec, kratošija/crljenak)

______________________________________________________

Dani hrvatskog pršuta

TRIJUMF DALMACIJE u RIJECI

Nekad je u Lijepoj našoj glavna pozornica za prezentaciju pršuta bio istarski Tinjan, međutim sada iz Istre skačemo u Rijeku, naime tamo su održani deveti Dani hrvatskog pršuta i podijeljene nagrade najboljim uradcima, napomenuti valja kako su svi pršuti pristigli na ocjenjivanje nositelji zaštite na razini EU. Pozvani da prisustvuju svečanosti dodjele priznanja bili su izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Velibor Mačkić, predstavnici Mnistarstva poljoprivrede, zamjenik župana Primorsko-goranske županije Petar Mamula, gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović i potpredsjednik HGK Dragan Kovačević. Nagrađeni pršuti sutradan su na riječkom Korzu u sklopu najveće manifestacije vezane uz ovu vrhunsku deliciju predstavljeni su i široj javnosti.

Šampion devetih Dana hrvatskog pršuta u Rijeci – Vlade Prančić Smjeli iz Dugopolja kod Splita

Titula za najbolji pršut zaobišla je Istru i otišla je u Dalmaciju, u Dugopolje kod Splita! A laureat je već godinama dobro znan hrvatskim poklonicima pršuta – to je Vlade Prančić Smjeli, koji sada slovi kao najnagrađivaniji hrvatski pršutar! Vlade Prančić, vlasnik pršutane, s ove najveće manifestacije koja promovira zaštićene hrvatske pršute na europskoj razini, tako eto ima dvije šampionske titule.

U Rijeci je pobijedio u snažnoj konkurenciji 14 iznimnih pršuta među kojima su bila zastupljena sva četiri zaštićena hrvatska pršuta: krčki, istarski, drniški i dalmatinski. Da je riječ o proizvodima visoke kvalitete govori i podatak da je od 14 pršuta, njih deset osvojilo više od 90 bodova i okitilo se zlatom.

Tradicionalno su dodijeljena i posebna priznanja za razvoj pršutarske industrije u Hrvatskoj, ovog puta otišla su na sjeverni dio Jadrana, vlasniku Mesnica marketi Žužić Vjekoslavu Žužiću, jedinom proizvođaču zaštićenog krčkog pršuta, prvog hrvatskog proizvoda s EU zaštitom, te u Istru Nevenki Hreljak koja s obitelji vodi poznatu tvrtku Pisinium.

Na Danima hrvatskog pršuta u Rijeci istaknuto je kako je vrijeme pandemije pokazalo krhkost turizma te kako u ovo teško vrijeme kad raste inflacija  proizvođači pršuta trebaju jače raditi na tome da svojim uradcima osim na hrvatskome tržištu osiguraju plasman i na drugim tržištima.

– Koliko možemo biti zadovoljni time što se pokazuje kako je proizvodnja pršuta u porastu, toliko moramo biti svjesni da neminovno slijedi rast cijena pršuta na tržištu uzrokovan rastom cijena sirovine, energenata, rada, povećanja kamata, ukratko svih ulaznih troškova. Rast cijena vrlo lako može dovesti i do pada potrošnje na ovom našem području . Zbog tih neizvjesnosti mi pršutari nastojimo proširiti svoje tržište prije svega na razne zemlje unutar Europske unije. Taj korak naravno nije ni jednostavan ni lagan jer dolazimo na razvijena tržišta gdje su prisutni veliki proizvođači i veliki razvijeni brendovi. Za kvalitetan iskorak na tržište Europe potrebne su daljnje investicije kroz proizvodnju, pakiranje, marketing… tako da su veliki izazovi pred nama – istaknuo je naskupu Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta.

Dodao je kako se u Hrvatskoj još uvijek proizvodi oko 500 tisuća komada pršuta, a oko milijun se pojede. Drugim riječima potražnja je dvostruko veća od proizvodnje pa hrvatski proizvođači imaju prostor za rast. To je potvrdio i Željko Jovanović, izaslanik predsjednika Milanovića istaknuvši da ćemo u narednim godinama, s obzirom na najavljene investicije u postojeće i nove proizvodne pršutane, povećati proizvodnju na 700 tisuća komada.

Prošle godine zabilježen je veći izvoz mesnih prerađevina iz hrvatske, i izaslanik ministrice poljoprivrede, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Zdravko Barać skrenuo je pažnju na to kako je izvoz pršuta jedan od jakih oblika promocije hrvatskih zaštićenih pršuta. Naveo je i da uz istarski, krčki, drniški i dalmatinski pršut Hrvatska danas ima još 38 zaštićenih proizvoda, što nas svrstava na visoko sedmo mjesto po broju zaštićenih proizvoda u EU. Kazao je i to da su Dani hrvatskog pršuta najbolje mjesto za raspravu o stanju u proizvodnji pršuta u Hrvatskoj te za određivanje budućih perspektiva ovog rastućeg sektora.

– Prošle godine hrvatska je u razmjeni visoko-finaliziranih mesnih proizvoda i mesnih prerađevina imala veći izvoz, odnosno imali smo vanjsko-trgovinski suficit veći od 34 milijuna eura – iznio je, Dragan Kovačević, potpredsjednik za poljoprivredu i turizam pri HGK.

O važnosti premium proizvoda govorio je i Petar Mamula, zamjenik župana Primorsko-goranske županije u kojoj se nastoji pokrenuti i povećati njihova proizvodnja te je istaknuo kako Primorsko-goranska nije poljoprivredna županija ali ima odlične turističke rezultate koji uvelike mogu pridonijeti boljem plasmanu.

Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović istaknuo je kako se taj grad sve više okreće turističkoj ponudi te je iznimno važno da gastronomska ponuda bude adekvatna, a pri tom važnu ulogu imaju proizvodi poput zaštićenih hrvatskih pršuta koji su odraz velikog truda, rada i zalaganja… . ♣

Predstavništvo za Hrvatsku: Vjekoslav Mahovlić ◾ +385 91 3828 770 ◾ vjekoslav@vinajakob.hr ◾ Vina Jakob, Zagreb, Gramača 1 C ◾ tel. +385 98 207901 ◾  info@vinajakob.hr

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

______________________________________

Naljepnice upozorenja koje Irska želi uvesti na boce s vinom i s drugim alkoholnim pićima

Iz Irske je stigla vijest o Alertu, odnosno o tome kako Irska ozbiljno najavljuje mogućnost uvođenja na boce s vinom i s drugim alkoholnim pićima nekoliko oznaka upozorenja o štetama koje konzumacija alkohola može prouzročiti na ljudsko zdravlje. Irska je o mogućnosti tog svog poteza obavijestila Europsku Uniju i zatražila odobrenje za realizaciju, a ovih dana, saznaje se, dobila je od EU zeleno svjetlo.

_____________________________

ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik, MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 04. 2023 – hints to the smart purchase

 

LEGENDA

 –  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

–  Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, zrelo, živo elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, mature, very alive, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

–  Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

  – Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,1 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

–  80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 3,0) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

.                         – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

ispod/under 71 ( 1,1 / 2.o) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti sada/drink now  • ⇗  – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒  – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

 

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u ČAŠI – 05.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater:

 http://translate.google.com/translate_t

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Korta Katarina, Orebić, Pelješac. Ekskluzivno ljetovalište kakvo Hrvatska mora imati na izabranim pozicijama koje ne trpe mase. Osam LUKSUZNIH apartmana, krasan i, dakako, UKUSAN Fine Dine & Wine restoran, kuća jako dobrog vina

__________________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Posustaje li covid19?: OPORAVAK TURIZMA? U 2021. OČEKUJE SE PRIHOD NA RAZINI 60 POSTO 2019. ⦁ Popustila stega, žestoki start događanja: SMOTRA TRAMINCA NA ILOČKOM PRINCIPOVCU;  PJENUŠAVI VINSKI DORUČAK; PLEŠIVIČKA DVORIŠTA u PERLICAMA i JAGODAMA; ZAPJENJENI BABIĆ u ZAGREBU – BEZ JAGODA; VINART GRAND TASTING i VINSKI GRAD; PINK DAY i GEORGE CLOONEY; VINISTRA POD VEDRIM NEBOM; SPLIT SPRING MLJAC MLJAC; PELJEŠKI FESTIVAL VINA i ŠKOLJAKA; JELSA: KAPJA, UJE OBIČAJI HVARA ⦁ Iz našeg covidnog susjedstva: ANTEPRIME di TOSCANA 2021 ⦁ Moćni Vranac: OD VARDARA PA DO RHONE, I DALJE?! ⦁ Sjećanje na dobru sortu: NEPRAVEDNO OTPISANA BARBERA ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 05.2021 – BUYING GUIDE ⦁

_________________________________

Covid19 ipak posustaje? Pripreme za ljetnu sezonu 2021

OPORAVAK TURIZMA NA VIDIKU: OČEKUJE SE PRIHOD NA RAZINI 60 POSTO  2019.

            Posustaje li ipak, napokon, covid19? StRožer se vraća u Stožer, organizirana druženja na otvorenome pa i – ipak još pod nekim uvjetima – u zatvorenim prostorima ne bi više trebala biti problematična, a moguće je i da će se, nastavi li se povoljan trend vezan uz suzbijanje pandemije, famozne mjere i dalje ublažavati. Okolnosti su počele buditi optimizam, pripreme za ovogodišnju turističku sezonu ubačene su u veću brzinu, ne bude li jačih neugodnih iznenađenja ove sezone očekuje se, rečeno je s autoritativnog službenog mjesta, prihod na razini 60 posto od onoga ostvarenog u 2019.

                Na sjednici Turističkog poslovnog vijeća (TPV) glavna tema razgovora bio je program dodjele 1,5 milijardi kuna državnih potpora sektoru turizma i sporta, a raspravljalo se i o drugim aktivnostima vezanim uz oporavak sektora, obavještavaju iz Hrvatske gospodarske komore. Poduzetnici iz branše pozdravljaju potpore koje će se dodjeljivati kao državna jamstva za nove kredite za likvidnost što će pokrivati i do 100 posto glavnice kredita, i ističu kako će jamstva države pomoći da se poslovne banke odluče na kreditiranje tvrtki u turizmu i tako značajno pridonesu dobroj pripremi sezone.

                Predsjednik Udruženja putničkih agencija HGK i član Izvršnog odbora ECTAA-e Boris Žgomba naglašava kako je posebno važno to što ta sredstva dolaze uz jamstvo HBOR-a i HAMAG BICRO-a, naime upravo su jamstva problem svim poduzetnicima, odnosno bankama koje se ne usuđuju davati kredite turističkom sektoru zbog velikog rizika.

                – Na ovaj način se to eliminira i to je veliki poguranac za ostvarenje kvalitetne pripreme ove sezone i za preživljavanje do nekih pravih prihoda – poručio je Žgomba, dodajući kako je virus pokazao da se ništa ne može prognozirati s nekom većom sigurnosti u pozitivan ishod. – Zasad je situacija kod nas odlična, ali na mnogim emitivnim tržištima nije na toj razini, i to je, objektivno, veliki problem. Sve će kasniti u odnosu na planove s kraja prošle godine, ali ja sam i dalje optimist te smatram da će godina od lipnja biti normalna i da će ukupni rezultati na kraju biti puno boljii nego lani. Usudio bih se najaviti razinu prihoda od 60 posto u odnosu na 2019.

                Žgombin optimizam dijeli i potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, koji je naglasio da 1,5 milijardi kuna jamstvenih potpora u ovoj fazi može odigrati značajnu ulogu u ublažavanju posljedica krize i osiguranju likvidnosti za dobru pripremu dolazeće turističke sezone, posebice mikro, malim pa i srednjim poduzećima.

                – Ako bismo povećali dolaske, noćenja i prihod za desetak posto u odnosu na prošlu godinu te ako bismo zadržali liderstvo na Mediteranu mogli bismo reći da je i u kontekstu pandemije, sporog cijepljenja i promjene u ponašanju turista koji traže prije svega sigurnost ipak bolja sezona nego prethodna. Svakako bih pohvalio i projekt nacionalne oznake sigurnosti Safe Stay in Croatia – istaknuo je Kovačević.

                Državni tajnik Ministarstva turizma i sporta Tonči Glavina također se osvrnuo na poslovne banke koje su bitne u ovoj priči.

                – Očekujemo da banke vrlo brzo krenu u realizaciju programa. Imali smo problema jer su se s pandemijom one povukle i turizam stavile u kategoriju vrlo rizičnog ulaganja. Zato je ovaj program rađen da bude zanimljiv njima. Nigdje se ne spominje kamatna stopa jer smo htjeli ostaviti prostor bankama, da im ovaj program bude što interesantniji i da mogu obuhvatiti i rizičnije klijente. Njihov proizvod mora biti 0,5 posto povoljniji nego što nude inače – pojasnio je Glavina pa detaljnije elaborirao ideju i namjenu potpora naglašavajućii kako je jedan od glavnih problema cijelom gospodarstvu, pa tako i turizmu, bio zadržavanje likvidnosti i radnih mjesta. – Procijenili smo da sredstva iz Mehanizma za oporavak neće biti dovoljno brzo na raspolaganju našim gospodarstvenicima pa smo odlučili dati nova sredstva za pripremu sezone kroz ovaj programa potpora. Jedna milijarda ide malim i srednjim poduzetnicima, a pola milijarde velikim. Tu podjelu smo napravili prema analizi tržišta i u dogovoru s vama. Vjerujemo da će ova sredstva sačuvati likvidnost za ovu godinu, a mogu se povući do kraja ove kalendarske godine. Dostupna su svim djelatnostima koje imaju veze s turizmom, a moguće je financirati praktički sve što je bitno za poslovanje.

______________________________________________________________

Kao iz nekog divnog sna… KORTA KATARINA FINE DINE&WINE SAFE STAY! – Sve bitno navedeno u ovoj kratkoj rečenici! Tako se vinski posjed, eno-gastro destinacija i smještajni objekt vrlo visokoga, ekskluzivnog ranga i okićen certifikatom Safe Stay in Croatia, reklamira u SAD. Na Pelješcu, eto, ima i ponude kao iz nekog divnog sna. Jedan od gostiju iz SAD koji će Kortu Katarinu posjetiti u prvom glavnom turističkom valu ove godine trebao bi biti upravo Amerikanac, Kortin vlasnik  Lee Anderson, s obitelji!

Korta Katarina smještena je na lijepome mjestu na obali unutar granica Orebića. Nekad hotel pa u bližoj povijesti odmaralište za glavešine danas je luksuzni resort u čuvenom lancu Château & Relais. U sklopu objekta je vinograd uglavnom zasađen sortom Zinfandel za koju je utvrđeno da je porijeklom iz ovih predjela primorske jugoistočne Europe, originalni nazivi su joj Tribidrag, Crljenak, Kratošija. Drugi vinogradi Korta Katarine nalaze se, kako i pristoji ovakvom iznimnom eno-gastro turističkom kompleksu, na cruima Dingača i na Postupa.

Današnja Korta Katarina u tridesetim godinama prošlog stoljeća bila je hotel Rivijera, a nakon Drugog svjetskog rata pretvorena je u odmaralište za visoke funkcionare tadašnje Narodne banke.  U preuređivanju u novije doba startala je kao vinski posjed, koji se vrlo brzo afirmirao kakvoćom vina. Onda se poradilo na degustacijskoj dvorani, koja je u međuvremenu prerasla u luksuzni Fine Dine & Wine restoran što nudi menue sa pet i s devet sljedova. Glavni i odgovorni za jelo je chef Ante Valenteković. Što se tiče vina, sad u punoj sezoni kamenica pojačano se nudi bijeli nešto mlađi pošip (aktualna berba u ponudi je 2019), a glavni kod crnih aduta je Plavac Winemaker’s Selection 2011 koji bi nazivom mogao prerasti u – Mayor’s Selection, s obzirom da je talentirana glavna enologinja Nika Silić u međuvremenu izabrana za gradonačelnicu susjedne Korčule! (Bez obzira na gradonačelnički položaj Nika, kako čujem, i dalje ostaje u tijesnoj vezi s Kortom.)

                Što se tiče smještajnoga dijela, u kamenoj vili nazvanoj Villa Korta Katarina lociranoj uz vinograd a s lijepim pogledom i na more, on obuhvaća osam apartmana na najvišem mogućem kategorizacijskom nivou, ukupno je tu predviđen prihvat do najviše 20 gostiju. O gostima brine posebno osoblje, posebna jela u ponudi prigotavlja osobni chef, za trenutke relaksacije gostima su na raspolaganju bazen i sunčalište. Partner je grupacija Virtuoso®’s koja brine o tome da se gostima ispune i maltene – neispunjive želje.

Korta Katarina, restoran Fine Dine & Wine. Dolje: nosielji ponude za stolom – chef Ante Valenteković i glavna enologinja Nika Silić Maroević

Enologinja posjeda Korta Katarina – Nika Silić Maroević. po najnovijemu – gradonačelnica Korčule! Među prvim čestitarima u posjetu joj je bio višestruki hrvatski sommelijerski prvak Siniša Lasan, zaposlen u dubrovačkom hotelu Rixos. Na slici je i direktor vinarije Ivo Cibilić

Detalji iz apartmana Villa Korta Katarina

Gostima je na raspolaganju i motorni brod-jahta Katherine, dugačka 61 metar, sa šest komfornih soba za 12 osoba

_____________________________________

                HAMAG BICRO i HBOR provodit  će dodjelu potpora u obliku jamstava za nove zajmove iz odjeljka 3.1. Ograničeni iznosi potpore i to u maksimalnom planiranom iznosu od jednu milijardu kuna, i iz odjeljka 3.2. Potpora u obliku jamstava za zajmove, i to u maksimalnom planiranom iznosu od 500 milijuna kuna.

         Ravnateljica sektora za financijske instrumente HAMAG-BICRO-a Iva Debanić kroz program dodjele potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-19 HAMAG-BICRO nastavlja podupirati hrvatsko malo i srednje gospodarstvo financijskom podrškom poduzetnicima koji obavljaju djelatnosti u sektoru turizma te poduzetnicima koji obavljaju sportske djelatnosti te ispunjavaju uvjete iz Programa.

                – Kao potpora rješavanju problema s likvidnošću, HAMAG-BICRO izdavat će državna jamstva za nove kredite za obrtna sredstva i/ili kredite za ulaganja u svrhu pripreme turističke sezone. Jamstva će pokrivati 100 posto, odnosno 90 posto iznosa glavnice, ovisno o iznosu kredita, a program će već tijekom ovog tjedna biti operabilan, kazala je Debanić.

                Iz HBOR-a poručuju kako će, u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta, odobravati jamstva za kredite odobrene velikim poduzetnicima iz sektora turizma i sporta.

                – Jamstvo u iznosu do 800 tisuća eura pokrivat će 100 posto glavnice kredita, a jamstvo odobreno za potpore veće od 800 tisuća eura pokrivat će do 90 posto glavnice kredita. Zahtjeve za kredite koji će biti osigurani ovim jamstvom poduzetnici mogu podnositi svim bankama u Hrvatskoj i HBOR-u. Dodatna je pogodnost što će kamatna stopa za kredite osigurane ovim jamstvom biti snižena za najmanje 0,5 postotnih bodova u odnosu na kamatnu stopu uz koju bi kredit bio odobren bez korištenja jamstva –  ističu iz HBOR-a.

                Poduzetnike brinu to što će banke uz jamstva države možda tražiti i dodatne kolaterale, ovisno o visini kredita, kao i visina kamate koja je nedefinirana. Iz nadležnog Ministarstva je poručeno kako oni ne mogu banke prisiljavati ni na šta, no u stanju su samo poboljšati uvjete da im kreditiranje poduzetnika iz turizma budu privlačnija.

                Direktor HTZ-a Kristjan Staničić održao je prezentaciju o turističkim očekivanjima za ovu godinu i složio se sa Žgombinom prognozom u dosizanju razine od 60 posto prometa u odnosu na 2019.

                – Najvažnije je graditi imidž Hrvatske kao epidemiološki sigurne destinacije, a u tome će nam pomoći veća cijepljenost stanovništva i veći broj punktova za testiranje u destinacijama. Bitna je i uspostava jedinstvenih kriterija i protokola za putovanje unutar EU – naglasio je Staničić, dodajući kako povećan interes za dolazak u Hrvatskupostoji na emitivnim tržištima Poljske, Češke, Mađarske, Austrije. Ukratko je predstavio i brojne promotivne aktivnosti HTZ-a poput kampanja Croatia Full of New Beginnings, Safe Stay In Croatia i Croatia, Your New Office namijenjene digitalnim nomadima.

___________________________

BRIIG BOUTIQUE HOTEL – NOVI ČLAN STORIES HOTELA – U okviru Hrvatske gospodarske komore postoji Grupacija jedinstvenih luksuznih hotela, i ona je od nedavno bogatija za novog člana a to je Briig boutique hotel iz Splita. Ponosni direktor hotela Briig Boris Pintar pohvalio se kako su ovih dana hotel posjetili i američki agenti Virtuosa i Travel Leadersa koji su, ne skrivajući svoje oduševljenje hotelom, iskazali veliki interes za suradnju.

Briig boutique hotel integrira duh mediteranskog stila života u objektu suvremene arhitekture te ponosno nosi epitet istinskog muzeja sa sobama. Slavi lokalni stil života i klasike svjetskog dizajna. Kozmopolitska energija kojom Briig odiše jedinstven je začin privatnim i poslovnim događanjima koja se u njemu održavaju. Hotel se nalazi u centru Splita, na samo deset minuta hoda od Dioklecijanove palače.

Unatoč malom broju gostiju, Briig je gotovo cijelo vrijeme pandemije bio otvoren. Za slabijeg posjeta gostiju energija zaoslenih je bila usmjerena  na edukaciju osoblja, poslove održavanja objekta i na planiranje marketinških aktivnosti za naredni period.

– Od otvaranja hotela koristimo moderne tehnologije, digitalizirali smo sve pristupe. Upiti za nadolazeću sezonu stižu, tako da vjerujem da je pred nama uspješna priča – rekao je Pintar.

Predsjednik Grupacije jedinstvenih luksuznih hotela pri HGK Nenad Nizić veli kako Hrvatska ima dovoljno potencijala da se predstavi kao destinacija luksuznog turizma. ♣

___________________________________

Popustila stega, potkraj svibnja žestoki start događanja

SMOTRA TRAMINACA NA ILOČKOM PRINCIPOVCU – Kako je epidemiološka situacija postajala boljom, tako su iz StRožera stizale najave vezane uz moguća popuštanja radi opuštanja. Potkraj svibnja famozne mjere znatno su olabavljene i, dakako, bujica je krenula…

U reprezentativnome prostoru na iločkom Principovcu predzadnjeg vikenda u svibnju 2021., čak za dlaku prije službenog stupanja na snagu popuštajućih protuepidemijskih mjera Stožera, održano je treće izdanje Festivala Traminca, manifestacije koju je pokrenuo i s prijateljem vinotekarom Vinkom Ručevićem, inače  umiješanime i u festival vina WineOs, te uz potporno bitno logističko sudjelovanje Iločkih podruma realizirao osječki novinar i vinski pisac Željko Garmaz. Priredba se sastojala od nekoliko cjelina – izlagačkoga dijela, vinskih radionica posvećenih dakako tramincu, i banketa za koji je jela bliska tramincu kreirao naš proslavljeni chef Goran Kočiš, do prije nekog vremena glavni kuhar u elitnom zagrebačkom restoranu Noel gdje je osvojio jednu Michelinovu zvjezdicu.

Požežanin Ante Miličević, vječni zaljubljenik u traminac, već od prije znan po proizvodnji upravo traminca (ali i vrlo dobrog portugisca!!), svojedobno i redovni posjetitelj Festivala traminca u Alto Adigeu, sada i osobno na najvišem tronu, kao šampion u hrvatskoj utvrdi traminca Iloku

Odziv proizvođača traminca bio je vrlo dobar, u izlagačkome dijelu na kušanje je ponuđeno više od 100 traminaca u različitim kategorijama, a na radionicama je predstavljeno 36 različitih etiketa traminca. Uvod u svečanost traminca u Iloku bilo je strukovno ocjenjivanje vina od te sorte, održano u zagrebačkom restoranu Kaiser što ga s uspjehom vodi naš istaknuti sommelier i ugostitelj Mario Meštrović, ovdje na vrednovanju predsjednik jedne od dviju degustacijskih komisija s članovima iz Hrvatske, Mađarske, Slovenije i Srbije, predsjednik druge komisije bio je Željko Bročilović Carlos, zagrebački sommelier s dugim stažem u ugostiteljstvu u talijanskom Alto Adigeu ili Južnom Tirolu, znanome baš po tramincima i po mjestu Tramin (Termeno). Na ocjenjivanje je prijavljeno 87 uzoraka iz cijele Hrvatske, te tri uzorka iz Mađarske. Vrijedi spomenuti da su pragovi za medalje bili viši od onih uobičajenih u nas, konkretno bodovi od 85 do 89,99 pokrivali su srebrrnu medalju, od 90 do 94,99 zlatnu, a od 95 naviše veliku zlatnu ili platinastu.

Željko Garmaz, kao osoba osobito zaslužan za održavanje Festivala traminca u Iloku

Šampion ovog prvog ikad organziramog ocjenjivanja hrvatskih traminaca je Traminac 2013 izborna berba prosušenih bobica Požežanina Ante Miličevića koji vinograde ima na znanom i vrlo cijenjenim položajima Kaptol i Mitrovac kod Kutjeva. To vino osvojilo je 96,66 bodova, najviše od svih drugih.

Ocjenjivačka komisija br. 1 pod vodstvom Marija Meštrovića: Franjo Francem, Bruno Graberšek, Ivana Puhelek i Krešimir Ivančić, te komisija br. 2 pod vodstvom Željka Bročilovića Carlosa: Ivo Kozarčanin, Zoltan Györffy, Saša Špiranec i Igor Luković

Chef Goran Kočiš na zadanu temu: slavonski banket inspiriran tramincima

Sedam traminaca motiviralo je ocjenjivače – Marija Meštrovića, Ivanu Puhelek, Brunu Gaberšeka, Franju Francema, Krešimira Ivančića, Željka Bročilovića Carlosa, Ivu Kozarčanina, Sašu Špiranca, Igora Lukovića i Zoltana Gyorffyja, da ih nagrade platinastom medaljom. Uz Miličevićevog šampiona riječ je o Ledenoj berbi iz 2016. vinarije Papak (95/100), Izbornoj berbi prosušenih bobica iz 2018. vinarije Rajaković iz Krašića (95), Ledenoj berbi iz 2018. Kutjeva dd (95,33), Izbornoj berbi iz 2016. godine vinarije Trs (96),  Tramincu iz 2019. godine vinarije Kolar iz Baranje (95) te tramincu Rosamal iz 2015. godine vinarije Papak iz Iloka (95).

 Zlatnim medaljama okitilo se 14 traminaca: Kalazić – Traminac 2019. (90,66); Apostol – Traminac 2017. (90,66); Kalazić – Traminac 2017. (90,33); Kalazić – Traminac 2012. (92,33); Enjingi – Traminac 2009. (93); Dražen Zečić – Traminac Kasna berba 2016. (92); Dražen Zečić – Traminac Kasna berba 2015. (90,66); Bodren – Traminac 2018. (93,33); Iločki podrumi – Izborna berba bobica 2017. (91,33); Đurinski – IBPB 2015. (91); Misna vina – Izborna berba 2012. (93,33); Misna vina – Ledena berba 2011. (91); Šafran – Izborna berba bobica 2009. (90); Iločka polja – IBPB 2008. (90).

          PJENUŠAVI SVIBANJSKI DORUČAK NA HRŠAK BREGU! – Ugostitelji i organizatori raznih događanja ohrabreni olabavljivanjem protu-covidnih stega. Prof. Marija Vukelić iz zagrebačke tvrtke Zlatne riječi, znana kao organizatorica raznih eno-gastro događanja i, u suradnji s Ninom Levičnik, priređivačica festivala pjenušaca u Ljubljani i Zagrebu (ove godine festival u Metropoli iz covidnih razloga otkazuje se, ali postoji mogućnost da se uz loze Zinfandela na najavljenoj lokaciji, terasi Oleander zagrebačkog hotela Esplanade u Zagrebu održi izvanredno izdanje Pjenušavog lipanjskog doručka!), vesela je zbog mogućnosti ovogodišnjeg nastavka uspješnih susreta uz mjehuriće na njihovu izvorištu – u trsju, riječ je o Pjenušavim doručcima u vinogradima naših znanih proizvođaća šampusa. Nakon vrlo uspjelih lanjskih prijepodnevnih druženja uz pjenušce na imanjima nekoliko istaknutih hrvatskih šmpanjera, ovogodišnja serija takvih događanja obično u trajanju od 10 do nekih 14 sati trebala je biti nastavljena je u subotu pred kraj svibnja na imanju Petrač na Hršak-bregu u Hrvatskom zagorju, međutim tu gdje više zbrku nije mogao napraviti covid učinile su okolnosti vezane uz meteorologiju, naime kiše koje su padale u dane prije predviđenog susreta kod Petrača toliko su natopile tlo da, jednostavno, nije bilo za održavanje susreta u vinogradu, pa je određen novi termin – 12. lipnja, valjda se covid neće razuzdati a vrijeme hoće poslužiti…

Za jednog od ovogodišnjih domaćina pjenušavog doručka u vinogradu izabran je i Hrvoje Petrač, ovdje na slici u društvu sa kćerkom te s distributerom vina Nenadom Surlom Zofom. Događanje je, u skladu s aktualnm epidemiološkim mjerama, trebalo biti pretposljednjeg vikenda u svibnju, ali kad mu već nije uspio naštetiti covid umiješala se kiša, pa je susret na Hršak-bregu odgođen za sredinu lipnja (suhiucasi)

Datumi za vikend 22. i 23. svibnja bili su ipak znakoviti, jer s njima je na više frontova otvorena ovogodišnja sezona druženja uz dobra vina izravno kod proizvođača i ne nužno u trsju, naime tog vikenda u dvorištima vinarija (gdje je moguće po potrebi postaviti suncobrane/kišobrane) na Plešivici ponad Jastrebarskoga planirani su sastanci uz pjenušce i jagode, a na drugome kraju Hrvatske, u Iloku, kao najistočnijoj točki Lijepe naše, bio je, kao što se vidi iz prethodnog priloga, međunarodni Festival traminaca

              Covid i kiša, kaj nam pak moreju… Za prijepodnevni subotnji gablec – mjehurići i pizza! Profesorica Marija Vukelić, začas se snašla u ovoj najnovijoj zagorskoj priči: istoga dana potkraj svibnja kad je u njenoj režiji trebao biti Pjenušavi doručak u vinogradu Hrvoja Petrača na Hršak-bregu u Hrvatskom zagorju ali su to u posljednji trenutak omele, zamislite – nepovoljne meteorološke okolnosti!, ona je hitro sredila event Pizza i Pjenušac u Podne – idealno za subotnji (do)ručak! Kad se već mjehurići Petrač nisu toga dana mogli osloboditi u gazdinome trsju, iz boce su izašli u restoranu Rosetine od Ines Logožar, supruge Petraču susjednog vinara Borisa Vugleca (Vuglec-breg). Rosetine je smješten unutar zagorskog, naravno – trgovačkog centra Fashion Outlet Roses u Svetom Križu Začretje! Na jelovniku je bilo pet sljedova pizza i sedam pjenušaca renomiranih zagorskih vinarija Vuglec, Petrač i Bolfan.

Pjenušci i pizza: Ines Logožar I Marija Vukelić (Julio Frangen)

Profesorici Vukelić valja odati priznanje za to kako je dobro reagirala u iznenadno nepovoljnoj situaciji: u trgovačkom centru na sigurnome od nevremena i vlage a sigurnom po broju posjetitelja spojila je u kasni doručak ili raniji ručak svoju ideju o pjenušavom jutarnjem druženju s vinarima i o spoju širom omiljene brze prehrane s pjenušcem te spoju jagoda, upravo sada u žiži s pjenušcima, svemu je kao pedagoginja pridodala i edukativnu notu kroz informacije o tome kako je nastala ta pizza što je osvojila cijeli svijet…

Nakon aperitivnog pjenušca Vuglec extra brut (mješavina chardonnaya, beline, kraljevine, graševine, rajnskog rizlinga i zelenog silvanca) i predstavljanja ponude Rosetine – prvi slijed bio je u znaku najpoznatije talijansku pizze Margherite i novog ružičastog pjenušca vinarije Petrač BregH rosé. Tom je prigodom spomenuta priča o nastanku pizze Margherite koja tijestom i s još tri osnovna sastojka (ekstra-djevičansko maslinovo ulje, mozzarella di bufala i rajčica San Marzano) pruža puno. Talijani kažu da je prva pizza nastala oko 1600. godine, tada je bila začinjena tek češnjakom, mašću i solju, a u 19. stoljeću dolazi do povijesnog braka rajčice s mozzarellom, tada u Napulju pizza-majstor Raffaele Esposito spravlja pizzu za kraljicu Margheritu, ženu kralja Umberta I, u bojama taljanske zastave #verdebiancorosso. Talijani uz Margheritu preporučuju rosé, pa je i ovdje ova kombinacija bila svima privlačna. U drugom slijedu, uz Zagorsku pizzu (rajčica, mozzarella, špek, ružmarin, ulje s češnjakom) spojen je odležani pjenušac vinarije Vuglec – Baronial brut. Slijedila je pizza sa četiri vrste sira – Quattro formaggi (mozzarela, parmezan, gorgonzola, gouda, te rajčica, maslinovo ulje, bosiljak) a pratio ju je puni, zaokruženi i kremozni pjenušac Centurion Gold Bolfan blanc de blancs.

Četvrti slijed podsjetio je na more – klasična morska pizza Frutti di mare (rajčica, mozzarella, plodovi mora, maslinovo ulje s češnjakom) spojena je s  Petračevim bijelim pjenušcem BregH blanc de blancs. Peti slijed otvorila je Rozalia Vuglec, pjenušavo ružičasto vino od frankovke i crnog pinota – koja je popratila pizzu Rosetinu (rajčica, mozzarella, pršut, maslinovo ulje, svježa riga, cherry rajčice, parmezan). Šesti slijed su bili deserti – kreme od crne i bijele čokolade i Rapsodija Rosetina, tijesto pizze uz preljev od čokolade i nutelle s jagodama, sve to popraćeno Jasminkom, pjenušavim slatim vinom nastalim u suradnji vinarija Vuglec i Bodren. Vino je od  50 posto chardonnaya s dodatkom graševine, rajnskog rizlinga i zelenog silvanca.  Odležava na kvascima približno pet godina. Dodatkom ledenog vina Bodren kao ekspedicijskog likera, ovaj pjenušac dobiva medne i botritisne note koje su lijepo pratile desert.

Polaznici radionice sudjelovali su u nagradnoj igri – na kraju je trebalo napisati haiku na temu pjenušca i pizze u Zagorju, a dvoje najsretnijih nagrađeno je –  ručkom za dvoje u Rosetini i pjenušavim vinima Vuglec.  Evo pobjedničkih stihova:  U iskričavo jutro Uživanje u osjetilima. Zagorska ljepota.

Dani jagoda i šampusa: PLEŠIVIČKA DVORIŠTA u PERLICAMA! – Dugo je bila stanka, predugo suša u događanjima, a onda su se otvarila vrata radostima. Vrlo veliki odziv zabilježen je na svibanjskom priredbama zamišljenima kao dvodnevni (uz subotu, u igri je bila i nedjelja) obilazak dvorišta plešivičkih proizvođača pjenušca, koji su, uz perlice u čaši, na tanjuru i za prigristi obvezno nudili – jagode lokalnih uzgajivača! Zamijećeno je osobito zanimanje za dolazak kod pripadnica nježnog spola – mjehurići očito posebno privlače mlađe djevojke, s više strana čule su se  primjedbe kako ovakva druženja u finom ambijentu na otvorenome i uz čašu pjenušca kod mladih dobivaju na popularnsti kao moguće mjesto upoznavanja  s – romantičnim nastavkom!

U jaskanskome kraju domaćini su bili Robert Braje, Dobra berba, Željko Gregurić, Velimir i Dominik Jagunić, Franjo Kolarić, obitelj Korak, Krešimir Ivančić Griffin, obitelj Šember i Tomac & Bajda. Po posjećenosti a i strukturi gostiju – vrlo uspjela manifestacija, dojam je bolja na ovaj način da vinari svaki kod sebe primaju goste od onih prijašnjih kad su vinari zainteresirani za nastup bili na jednom, centralnom mjestu (gradskom trgu) raspoređeni po stolovima kao štandovima.

Sinovi Tome Tomca Lovro i Luka u dvorištu porodične kuće u Jastrebarskome vješto su i šarmantno posluživali obiteljski pjenušac Tomac & Bajda. Djevojke u ležaljkama (dolje) potegnule su na jagode i šampus iz Dalmacije, jedna iz Splita a druga iz Šibenika (Marko Čolić)

Tata Tomo uz pjenušac klasičnom metodom nudi i mirna vina – zeleni silvanac, rajnski rizling i sauvignon. Pjenušac Tomac & Bajda, malo jači (13 do 13,5 vol%) i s manje izraženom kiselosti (Tomo Tomac za svoju peninu ne bere ranije!), nastaje od Silvanca zelenog 50 % i drugih tradicijskih plešivičkih sorata – Ranfola, Kraljevine, Šipelja, Graševine, Veltlinca crvenoga… iz vinograda starh 80 i više godina. Nakon drugog vrenja u boci, pjenušac na finom talogu leži četiri godine (Marko Čolić)

Tata Tomo uz pjenušac klasičnom metodom nudi i mirna vina – zeleni silvanac, rajnski rizling i sauvignon. Pjenušac Tomac & Bajda, malo jači (13 do 13,5 vol%) i s manje izraženom kiselosti  (Tomo Tomac za svoju peninu ne bere ranije!), nastaje od Silvanca zelenog 50 % i drugih tradicijskih plešivičkih sorata – Ranfola, Kraljevine, Šipelja, Graševine, Veltlinca crvenoga… iz vinograda starh 80 i više godina. Nakon drugog vrenja u boci, pjenušac na finom talogu leži četiri godine (Marko Čolić)

Lijepa je ovo bila prigoda da se pobliže u vinskome smislu upozna još jednog Tomca, onoga koji je, inače, u percepciji kod šire javnosti u sjeni Zvonimira Tomca, a riječ je o Zvonkovome bratu Tomislavu. Sad je Tomo odlučio konačno maknuti opaku zmiju Kaču čuvaricu sa svojih bačava, i to bi moglo odigrati važnu ulogu u stjecanju šire popularnosti kapljice Tomac & Bajda…

Allegro te gužvovito, ma non troppo… U ugodnom ambijentu u dvorištu obitelji Jagunić (suhiucasi)

Kod obitelji Jagunić na Plešivici, u vinskom ozračju i na čistom visinskom zraku, uz ne samo jagode nego i fina domaća slana i slatka jela mamine kuhinje, vrvjelo je gostima od jutra do kasnije navečer. Uz mamu Snježanu o gostima su kao domaćini brinuli tata Velimir i sin Dominik, koji je postupno preuzimao i sad napokon i kompletno preuzeo vođenje vinarije. I to, na najbolji mogući način: osjetnim opredjeljenjem i prema ekskluzivi (pjenušci, amber vina…), posebice znatnim porastom kakvoće upravo pjenušaca, jednoga pod nazivom Three Stars brut (chardonnay 40 posto, ostatak čine sorte tradicijski sađene na Plešivici, tri godine u butelji na kvascu, 12,5 vol %), te drugoga, milezimiranoga, Blanc de Blancs (chardonnay) 2016 vintage pas dosé, četiri godine na kvascu. Sljedeće godine iz podruma Jagunićevih bi trebali izaći novi pjenušac – Blanc de Noirs od crnog pinota, te mirno vino od Pinota crnoga a iz berbe 2020, s jednogodišnjom dozrijevanjem u barriqueu.

Allegro te gužvovito, ma non troppo… U ugodnom ambijentu u dvorištu obitelji Jagunić (suhiucasi)

Tata Velimir, mama Snježana i sin mladi gazda Dominik Jagunić, uz jagode, kolač s jagodama i pjenušce. Kod Jagunićevih – svijeta odasvud: uz Jaskance i Zagrepčane stigli su i Zagorci, Primorci iz Rijeke, Dalmatinci uvelike iz Splita, gosti iz susjedne Slovenije… (Marko Čolić)

Pogled s terase Jagunićevih: vinograd s Tramincem, polazište Amber Traminca (Traminac crveni maceriran šest mjeseci) s kojim su Jagunići i te kako privukli pažnju na Festivalu Traminca 2021 u Iloku, održanog istog vikenda kad su na Plešivici aduti bili jagode i pjenušci (Marko Čolić)

ZAPJENJENI BABIĆ u ZAGREBU – BEZ JAGODA – Za razliku od Jastrebarskog i Plešivice, Zagreb je te subote bio s pjenušcem bez pratnje jagoda. Pjenušac je i sâm izazvao dovoljno pažnje, naime riječ je o, kako je rečeno na prezentaciji u vinoteci Vintesa, prvom šampanjiziranom babiću! Po rječima Petra Bakarića s vinskog posjeda Testament s Jadrtovca kod Šibenika, osnovno vino proizvedeno je od sorte Babić, grožđe je bilo dobar sat vremena u preši na maceraciji tako da je tekućina dobila lijepu vrlo svijetlu ružičastu boju, zato je kapljica i nazvana tradicijskim dalmatinskim izrazom Opolo. Nakon drugog vrenja u boci pjenušac je na talogu do degoržiranja proveo 12 mjeseci. Pjenušac Testament Babić Opolo brut osvojio je na posljednjem ocjenjivanju IWC u Londonu priznanje s preporukom. Namijenjen u prvom redu osvježenju u sve toplijim danima koji se očekuju, u redovnoj je prodaji po mpc. od 120 kuna.

Prezentacija Subotom u Vintesi: Petar Bakarić toči vina Testamenta i vinarije Black Island, lijevo je Robert Samek, vlasnik Vintese, a desno Jelena Bulum, organizatorica prezentacija (Marko Colić)

U Vintesi su inače toga dana predstavljeni uglavnom pošipi i babići dviju sestrinskih vinarija, od prije nekoliko godina u vlasništvu stranog ulagača. Jedna vinarija je Testament, i tu je direktor i glavni enolog Juraj Sladić, a druga je s nazivom Crni otok, odnosno Black Island Winery, tu je pak glavni enolog Igor Radovanović. Kad se dva naziva spomenu istom prigodom zajedno nekako ne ulijevaju vedrinu, ali kad se kušaju vina vedrina dođe. Na znanom međunarodnom ocjenjivanju International Wine Challenge u Londonu brončanim medaljama zakitili su se korčulanski pošip The Dalmatian Dog 2019. (Black Island Winery), predstavljen kao vino sa stilom i podatnim aromama citrusa i kruške, te Testament Prošek Babić 2018. opisan kao prošek s aromama slatkog voća, notama čaja i začinskog bilja.

Zanimljivo je spomenuti da je srebrnu medalju na IWC-u dobio još nedovršeni Testamentov Tribidrag 2018., loze su iz eko-uzgoja na melioriranom jadrtovačkom kršu, vino je dozrijevalo 18 mjeseci u barriqueu Garbelotto ali od američkog i francuskog hrasta (?!! – Garbelotto je poznatiji po velikim bačvama!), u Vintesi je boca bila bez etikete – označena tek bijelim flomasterom, kako čujem od predstavnika Testamenta to vino još je u bačvi i tek treba, uskoro, ići u buelju, a onda za dva do tri mjeseca kreće na tržište. Mpc. bi bila oko 250 kn za butelju. Napomena ocjenjivača u Londonu: Nos je u znaku borovnice, prevladava cimet uokviren izdašnim aromama vanilije i hrasta. Lijepo uravnoteženo i osvježavajuće. Potencijal za odležavanje. Slažem se s ovom posljednjom rečenicom.

Novitet iz Testamenta je macerirani Pošip Zenit 2018, napunjen u 15.000 butelja.

VINART GRAND TASTING i VINSKI GRAD – Završetak svibnja i početak lipnja – osobito su bili u znaku Vinarta i Grand Tastinga, pod dirigentskom palicom Saše Špiranca, no i nastavak lipnja vinski bi u glavnome gradu trebao biti vruć, dijelom opet zahvaljujući Vinartu, ali dijelom i udruzi WoW!

Jaskanski vinogradar/vinar Franjo Kolarić sve se češćeu javnosti spominje kao kralj sivog pinota u nas. Radionicu Coletti – sivi pinoti kao dio uvodnog programa u Vinart Grand Tasting 2021 vodio je s istaknutim zagebačkim sommelierom Darkom Lugarićem,koji je posao u restoranu Agava zamijenio s onime u restoranu Tač. Posjetielji su mogli kušati 12 sivih pinota u nekoliko verzija, od pjenušca preko svježih mladih iz inoksa i odležanih iz bačve do maceriranog i slatkog desertnog

Nakon četiri popodneva svibanjsko-lipanjskih atraktivnih vinskih radionica uobičajena Vinartova revija vina i vinara Grand Tasting, ali ovaj put ne, kao inače, u zagrebačkoj Laubi, nego na terasi u sklopu Muzeja za suvremenu umjetnost  u Zagrebu. Datumi – 3. i 4. lipnja 2021. Ova vinska smotra prodajnog je karaktera, naime vina prezentirana na priredbi predviđena su za prodaju za ponijeti kući. Do kraja svibnja prijavljeno za nastup bilo je nešto više od 120 vinskih kuća.

Vinart za lipanj ima u rukavu još jedan adut – riječ je o vinskoj smotri Vinski grad, na rasporedu od 10. do 20. lipnja, lokacija je Trg Francuske Revolucije u Zagrebu, blizu Zapadnog željezničkog kolodvora. Događanje je to koje dobro poznajemo iz Varaždina, gdje je startalo prije više godina. Lani je odlučeno da se s Vinskim gradom povremeno i izađe iz Varaždina, za 2020. izbor je pao na Rijeku, a ove godine eto pozornica je Metropola. U Vinartu vele da računaju na nastup najmanje tridesetak proizvođača odnosno ponuđača vina.

Pink Day festival: NOVI TERMIN ZBOG COVIDA, ili GEORGEA CLOONEYA (?!) – Zagreb, koji je proteklih godina zahvaljujući i nizu manifestacija i eno-gastro sadržaja što ih je nudio turistički naprosto cvao, nada se sada dakako tome da se vraćaju bolja vremena vezana uz turističke posjete Metropoli i boravke u Metropoli.

Umjesto, kako je do nedavno bilo najavljivano, 29. svibnja, osmi međunarodni festival ružičastih vina Pink Day 2021 bit će mjesec dana kasnije, organizator objašnjava da je tako odlučeno iz epidemioloških razloga. E, sad, je li popularna manifestacija premještena na nedjelju 27. lipnja baš samo zbog mogućih nevolja što ih nosi covid19, ili se, sada kad očito popušta stega StRožera, može nagađati da je razlog odgađanja bilo nešto drugo, a to je, možda, nada članica udruge Women on Wine (WoW) da bi se su tom kasnijem terminu na festivalu mogao pojaviti novi svjetski zvučni rosé – od popularnog glumca Georgea Clooneya i njegove supruge, odvjetnice Amal Alamuddin!

U svjetskim medijima javnog informiranja pojavila se vijest da su Clooney i supruga mu odlučili ući u svijet vina te da su u francuskoj Provencei, znanoj po ružičastome vinu ali i po tome što tamo nekoliko znanih svjetskih ličnosti ima vinograde i podrume, štaviše posjed Canadel na koji su Clooneyevi bili bacili oko baš je u susjedstvu je imanja Château de Miraval gdje je svojedobno vinski debitirao svjetski par iz snova Angelina Jolie i Brad Pitt, k tome u blizini je i vinski posjed Georgea Lucasa!

Bilo bi doista zanimljivo u lipnju u Zagrebu kušati s čime bi se u čaši dičili glumac i odvjetnica, to više što je i na naše tržište već bio prodro spomenuti glumački Château de Miraval, ali… Ovih dana, nakon onih prvih bombastičnih kratkih vijesti o debutu Clooneya na vinskoj sceni, stigao je nastavak, a taj kaže kako Clooney – još nema provansalsko vino pod svojom etiketom i pitanje je hoće li ga imati do Pink Daya sljedeće godine! Naime upravo je, zbog pohlepe prodavatelja, buknuo problem oko kupoprodaje imanja. Ispostavilo se da je australski bračni par, nastanjen u Monacu, kao vlasnik posjeda Canadel sa 172 hektara od kojih je samo pet hektara vinograda – već je bio prodao tu svoju nekretninu nekom drugome za šest milijuna eura, ali to ga nije spriječilo da je naknadno ponudi na prodaju i Clooneyu, koji je bio spreman platiti više, konkretno između osam i 10 milijuna €!

Sanja Muzaferija, predsjednica udruge WoW i direktorica Pink Daya (lijevo), Vlasta Pirnat njena glavna suradnica u realizaciji priredbe (desno), te Ines Matić Matešković koja je lani za najbolje uređenje štanda (Bottega) kao nagradu dobila skupocjene cipele Jimmy Cho

Izdržat ćemo tako, eto, ove godine bez ružičastog Clooneya, jer stvar je na sudu i proces će potrajati. WoW-ice kao organizatorice obećavaju puno drugih lipih stvari. Festival će, s obzirom na oštećenja Mimare u lanjskom potresu, biti u elitnome prostoru – na krasnoj, natkrivenoj (pa bude li taj dan kišilo to neće smetati!) terasi zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti. Sadržaj manifestacije i ovaj put bit će podijeljen u, zapravo, dvije boje – ružičastu, vezanu uz vino, i zelenu, vezanu uz izvrsno maslinovo ulje. Već više godina u sklopu Pink Daya je i izložba izvrsnih maslinovoih ulja, prvenstveno onih iz Istre, ali ove godine program u zelenom trebao biti biti raskošniji jer partner festivalu su udruga i festival vina i maslinovog ulja Vinistra. Ne zaboravljam istaknuti kako je Istra već nekih pet ili šest posljednjih godina na međunarodnoj razini proglašavana kao najbolje područje za proizvodnju maslinovoga ulja na svijetu!

Važni partneri Festivala su i Republika Austrija, Premium Visa kartice PBZ-a, Peugeot, Meblo Kare i Kraš. Austrijanci će na Pink Dayu imati radionicu na kojoj će prezentirati svoja ponajbolja ružičasta vina, a zahvaljujući VISA kartici organizira se smotra Svijet ružičastih šampanjaca grupacije Moët Hennessy.

Novost je da će ove godine Pink Day biti manifestacija PRODAJNOG karaktera!

I ovaj put dodijelit će se posebna nagrada za najbolje uređeni štand. Najkreativnije uređeni izlagački stolovi bit će nagrađeni, a nagrade su ružičaste Jimmy Choo cipele model Smokey na tržištu vrijedan tisuću dolara (!!), zatim umjetničko djelo Desiderio N°1 Art Must Be Tasted austrijskog umjetnika Andrewa Stixa, izrađeno specijalno za PINK DAY, te set Nikel Privé kozmetike autorice Mirjane Brlečić.

Vinistra 2021: Nikako zaobići crni biser iz podruma obitelji Pilato a koji ovdje prezentiraju supruga Simona i kćerka Sanjina Pilata – Grand Cuvee 2015, od Cabernet sauvignona (65%), Merlota (30%) i Terana. Godinu dana dozrijevao je u bačvi, a potom je čak četiri godine odležavao u butelji, prije izlaska na tržište! (suhiucasi)

Sajmovi: VINISTRA (POD VEDRIM NEBOM) – Nakon godinu dana stanke u Poreč se napokon vraća Vinistra. Datum je konačno određen: njezino 27. izdanje održat će se od 18. do 20. lipnja, po prvi put na otvorenom. Atraktivna porečka uvala Peškera pod vedrim nebom na tri lipanjska dana postaje središte vinskog svijeta. Vinari jedva čekaju susret s ljubiteljima vina, poslovnim partnerima i gostima, kažu kako je prošla vinogradarska godina bila izvrsna pa najavljuju vrhunska vina.

– Na prvom mjestu su zdravlje i sigurnost posjetitelja i vinara pa ćemo strogo poštivati sve preporučene epidemiološke mjere. Ovo je najljepši početak ljetne sezone u Istri za koju se nadamo da će biti bolja od prošlogodišnje – kaže Nikola Benvenuti, predsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre.

Kao zagrijavanje za 27. Vinistru za 30. svibnja bio je predviđen Dan otvorenih vrata istarskih podruma, manifestacija kad, po običaju, istarski vinari od 10 do 19  sati već tradicionalno otvaraju vrata svojih vinarija. Zbog epidemioloških mjera broj mjesta u podrumima je ograničen pa posjetitelji ove godine unaprijed trebaju najaviti i rezervirati termin dolaska.

SPLIT SPRING MLJAC MLJAC – Dalmatinski glavni grad Split iz covida se budi glazbeno-papačkom priredbom na otvorenome  Split Spring na Strossmayerovom perivoju, od četvrtka 3. lipnja do 12. lipnja. Ovo gastronomsko-zabavno-kulturno događanje odvija se po treći puta u gradu pod Marjanom. Tijekom desetak dana posjetitelji splitskog Štrosa mogu uživati u specijalitetima nekih od najboljih splitskih ugostitelja. Ponuda na street food kućicama najavljena je kao zaista respektabilna. Ponuđači su: ArtiČok, Šug, Misto, Pizza prasizza by Bokamorra, Mazzgoon i Noor bar, Corto Maltese i Pandora Greenbox vegeteria, Uje oil bar, Maka Maka, Fabrique, Grill club Maestro by Biberon te Splićanima već omiljeni gosti iz Varaždina – American bar Dollar.  Svaku večer od 19:30 za zabavu brinu odlični DJ-i i saksofonisti, pa tako nastupaju redom DJ Martthew Bee, saksofonist Boris Plazibat i DJ JohnnY I, saksofonist Ivan Skvorc sam i u kombinaciji s DJ Senseiom, Jaksa Jordes na saxu, DJ Kid VA, DJ Nikki Peducci, DJ Mirsaisfab i DJ Rea. Festivala je otvoren od 11 do 23h.

PELJEŠKI FESTIVAL VINA i ŠKOLJAKA – Tek što je Strožer najavio popuštanje protuepidemijskih mjera a petnajstak dana prije određenog datuma stupanja na snagu novih, opuštajućih odredbi, s poluotoka Pelješca javili su o otvorenju ovogodišnje turističke sezone jednomjesečnim Festivalom vina i školjaka.

Pelješki vinogradi i, dolje, Pelješac u vinogradu

Predviđeno je da manifestacija – kao uvod u novu, željno očekivanu najezdu suvremenih nomada – od 15. svibnja potraje do 15. lipnja 2021. Vinarije, brodari, školjkari, obiteljska-poljoprivredna gospodarstva, restorani i konobe…, nekih 53 objekata s čitavog poluotoka uključilo se u, kako se navodi, dosad najveće organizirano događanje na poluotoku vezano uz turizam kao najznačajniji segment našeg gospodarstva. Direktorica TZ općine Ston Fani Slade, istaknula je kako u ovom projektu sudjeluju sve četiri turističke zajednica s Pelješca – uz stonsku, i Turističke zajednice općina Janjina, Orebić i Trpanj, a ideja se realizirala u suradnji s tvrtkom Feel IQM. Naglašava i kako Festivala ne bi bilo bez podrške udruga Stonski školjkari, Pelješki vinski puti i Plavac mali Pelješac te Stonskih zidina, Solane Ston i Pomorskog muzeja u Orebiću.

Po popisu sudionika primljenog naknadno, od vinskih podruma u manifestaciju su uključeni Marlais, Vukas, Ž. Ledinić. M. Ledinić, Ćurlin, Marin, Mare Andrović, PZ Putniković, Bezek, Dežulović, Pelješki vrhovi, A. Grgurović, Grgić-vina, Violić, Jurica, Antičević, Boris Violić, Matuško, Matković, PZ Postup, Saints Hills, Mikulić…

Napomenuto je kako posjetitelje poluotoka – koji ima nekoliko etiketa Bakhova nektara na zaista istaknutoj razini kakvoće, te koji ima školjke na zavidnom nivou i k tome poslužene na licu mjesta odmah iz mora (direktorica TZ općine Ston Fani Slade govori o nadaleko poznatim kamenicama, sjajnoj mediteranskoj kuhinji i moćnim plavcima o kojima priča vinski svijet ) – za vrijeme Festivala u vinarijama očekuju popusti od 20 posto na određene marke proizvoda a u restoranima su u ponudi dva posebno kreirana menua s uključenom čašom vina, jedan po 120 a drugi po 180 kuna.

– Vodili smo računa o epidemiološkim mjerama pa za vrijeme manifestacije nisu predviđena masovna okupljanja, a popratni program poput vinskih radionica i konferencija planiramo održati online putem. Također, preporučujemo svim posjetiteljima da dolazak u vinariju, OPG, restoran ili konobu prethodno najave. Vjerujemo kako će iduće godine pandemija biti iza nas pa će drugo izdanje Festivala peljeških podruma nuditi bogat zabavni i edukativni program – poručuje Slade. Slobodan Rosić, tajnik udruga Pelješki vinski puti i Plavac mali Pelješac, skreće pažnju na to da će, u sklopu Festivala, 4. i 5. lipnja, biti Dani otvorenih podruma, koji su, inače, dosad, priređivani obično u prosincu.

DINGAČ, L’AMOUR, Di-MARE & TESORO NERO – Među sudionicima pelješkog festivala vina – obitelj je Matković iz Grude.

Među sudionicima pelješkog festivala vina – obitelj je Matković iz Grude.  Petar Matković, nakon što je dobar dio radnog vijeka proveo kao strojar ploveći na brodovima, obiteljske je vinograde počeo obnavljati potkraj devedesetih i danas, sa suprugom Željkom, brine o 36.000 trsova, 32.000 je Plavca malog, od toga 12.000 raste na položaju Dingač. Ostatak loze na položaju je Pelješka župa, uz Plavac mali je i 2000 panjeva  Marselana, a u vinogradu koji je upravo  u nastajanju 2000 je čokota Grka.

Paralelno s uređenjem vinograda Matkovići, koji imaju lijepa vina, obnovili su i vinariju tako da sada imaju dovoljno prostora za preraditi dvije berbe, još bi dugoropn trebalo riješiti i pitanje punionice i skladišta za gotovo vino, jer ipak je riječ o kapljici  kojoj treba pružiti vremena za puni razvoj.  Bazni plavac dozrijeva u posudama od inoksa, mješavina izabranog grožđa Plavca uz dodatak oko pet posto francuskog kultivara Marselan obvezno prije izlaska u javnost provede 12 mjeseci u barriqueu, godinu dana u drvu prođe i monosortni Marselan što izlazi pod etiketom L’Amour. Vino Dingač također obvezno odležava minimalno 12 mjeseci u barriqueu, a mješavina Di-Mare, od Plavca s Dingača 70 posto i Marselana 30 posto nakon godine dana u drvu obvezno prije izlaska na tržište odleži i četiri mjeseca u butelji. Sva se vina pune u bocu bez prethodne filtracije

Posebnost vinska kuće Matković je prošek, rađen tradicijskom metodom. Prošek Tesoro-Nero od grožđa s položaja Dingač kasno se bere i još se, potom, stavlja na podnice za sušenje koje traje od 20 do 30 dana, nakon toga se ručno skida peteljka a bobice se gaze-muljaju nogama, pa se sve zajedno pusti da fermentira na svojim prirodnim kvascima. Kad je alkohol dosegao svoj maksimum, a to je više od 15% vol., tada se fermentacija sama zaustavlja, a ostatak šećera bude oko 100 g/l. Ovako dobiveni prošek proizvede se radi u dobrim godinama, a radman je od sedam do devet posto, tako da mi radimo do 100 litara ovisi  o godini, kazao je Petar Matković.

 – Veseli nas što se veliki broj vinara uključio u Festival kojem je u fokusu plavac mali, zaštitni znak našeg poluotoka i jedan od najvećih vinskih brendova u Hrvatskoj. Sva istraživanja potvrđuju da je eno-gastro ponuda među prva tri motiva dolaska turista u našu zemlju, a naše vinsko carstvo s poznatim vinogorjima poput Ponikava, Dingača i Postupa, postalo je prava turistička atrakcija i to ne samo za ljubitelje vina. U sklopu Festivala 4. i 5. lipnja organiziramo tradicionalne Dane otvorenih vrata peljeških podruma, manifestaciju koja se inače održava u prosincu. Nadamo se da će i ova lipanjska verzija postati još jedna dobro posjećena tradicionalna viska fešta – rekao je Slobodan Rosić.

U očekivanju ljetnih vrućina sad je eto prava prilika da se krene prema jugu i da se otkriju pelješka netaknuta priroda, prekrasne plaže i šetnice Pelješca, brojne vinograde koji se strmo spuštaju prema kristalno plavom moru, bogatu baštinu, živopisna mjesta ted a se uživa u nadaleko poznatim kamenicama, sjajnoj mediteranskoj kuhinji i moćnim plavcima.

JELSA: KAPJA, UJE, OBIČAJI HVARA….– Uzavrelo je i na Hvaru. Nakon prošlogodišnjeg izostanka ponovno kreće manifestacija Wine, Olive & Heritage Festival, u organizaciji Turističke zajednice općine Jelsa, a važnu potporu daje udruga Hvarski vinari. Gurmanski poroci Hvara u Jelsi će organizirano u prvome planu biti četiri dana, od 24. do 27. lipnja. Zapravo, kultura otoka Hvara prezentirat će se na više razina. U žiži bi trebali biti lokalno vino i maslinovo ulje te drugi proizvodi od hvarske masline. Naglasio bi se pojam mediteranske prehrane koja baštini skup znanja i vještina o pažljivom odnosu prema prirodnim izvorima kopna i mora važnih za dostupnost hrane, kvalitetu životnog prostora  i stabilnog ekološkog sustava, kažu u TZ Jelsa.

Jelsa u slanom i slatkom, ulju te vinu (Julio Frangen)

Festival počinje u četvrtak 24. lipnja organiziranim obilaskom Zastražišća, te posjetom OPG-ima Ante Mateljana Babića i Grge Lučića. Navečer su planirani Dani poezije i vina te kratak dokumentarni film o životu na otoku osamdesetih godina 20. stoljeća. Za petak i subotu, 25. i 26. lipnja planirani su obilasci najpoznatijih hvarskih vinara i uljara s degustacijama (vinari Carić, Ventus, Plančić, Matković, Tomić, Bojanić, Bell’Iakov, te uljari Božić, OPG Murvica, Ranč Gabelić.)

U središnjem jelšanskom parku u petak od 19 sati planira se  gastro show uz nastupe ugostitelja s otoka Hvara koji će ponuditi raznovrsne hvarske specijalitete, događanje će upotpuniti prikaz otočkih proizvoda od lavande, smilja i različitog bilja s otoka. Proizvođači maslinovoga ulja i vinari najavluju degustacije ulja i Bakhove kapljice. Unutar programa su i predavanja o otočnim proizvodima kao temelju mediteranske prehrane, i o mediteranskoj  prehrani kao načinu života. Finale bi trebalo biti vrlo slatko, naime lokalni slastičari iznijet će pred publiku svoje kolače, poseban žiri birat će najbolje uratke i autori najboljih slatkih deserata bit će nagrađeni na licu mjesta. U subotu uvečer, nakon obilazaka vinarija, eno-gastro program je ponovno u središnjem parku Jelse, hedonizam uz tanjur i čašu pratit će panel diskusija s vinarima na temu Izvorna vina i vina za turizam, u ulozi moderatora  najavljen je Tomislav Stiplošek. Završnog datuma fešte, u nedjelju 27. lipnja sprema se Wine & Sail, tj. dnevni  izlet starim jedrenjacima udruge Lantina, a navečer  je promocija knjige pjesama Nele Vrkljan….  ♣

Iz našeg covidnog susjedstva: Anteprime di Toscana 2021

REMEK-DJELA CHIANTI CLASSICA u FIRENTINSKOM REMEK DJELU POVIJESTI i ARHITEKTURE

Uobičajilo se – logično s obzirom da se u sklopu priprema za novu turističku sezonu očekuje dobar lov na vina novih berbi spremnih za tržište – da se već od kraja siječnja i osobito od veljače u najjačim vinogradarsko-vinskim zemljama Europe održavaju velika pretpremijerna do premijerna prezentacijska kušanja vina organizirana ne samo za lokalne i domaće nego i za inozemne trgovce, sommeliere/ugostitelje i vinske pisce iz čitavog svijeta, ipak, dakako, s naglaskom na one iz zemalja što slove kao dobra odnosno ozbiljno obećavajuća tržišta. Među najznačajnijim takvim pretpremijerama već desetljećima koliko pamtimo su bordoški En Primeur te toskanske Anteprime (za kapljicu iz oblasti Chianti između Firenze i Siene, Vino Nobile di Montepulciano, famozni Brunello di Montalcino – crnjaci na bazi Sangiovesea, pa za San Gimignano – bijela vernaccia. U novije vrijeme En primeur se sve jače učvršćuje i u Portugalu, osobito za vina iz područja uz rijeku Douro. Susret Primeira Prova 2001 u vinogorju Douro predviđen je u terminu 5 do 7. srpnja, fah-publici svoja vina nudit će na kušanje 20 tamošnjih proizvođača, pripremljeno za kušanje je, saznajem, 200 uzoraka… Corona i Covid19 unijeli su mnogo nereda u ustaljene termine održavanja i u programe događanja, opseg priredbi i maksimalan broj uzvanika (protuepidemijske mjere!), srećom ove godine naznake su da se stvari vraćaju u (neku) normalu. S više mjesta, među ostalima i od Huberta Boüarda de Laforesta, vlasnika glasovitog Château Angélusa i enologa koji ima vrlo jaku tvrtku za enološko savjetovanje, dosta rano u ovoj godini stigli su mi pozivi na kušanje iz Bordeauxa, dok su Anteprime di Toscana 2021 zbog covida19 morale biti odgođene za par mjeseci, najnovija pozivnica je iz portugalskog Doura…

Nova kušaonica vina za Anteprima Chianti Classico 2021 – Muzej samostana crkve Santa Maria Novella u Firenzi

Dugo godina odlazio sam s brojnim kolegama-novinarima piscima o vinu iz cijeloga svijeta na Anteprime di Toscana koje su eto uključivale i redovite godišnje pretpremijere vina Chianti Classico organizirane u glavnome gradu regije Toscana u adekvatno uređenoj unutrašnjosti nekadašnje željezničke stanice Leopolda u Firenzi, pretvorenoj, nakon što je svoje dala u gradskom željezničkom prometu, u platformu za održavanje različitih društvenih događanja. Ove godine – nešto sasvim drugo!

Ove godine, a nakon 27 izdanja, Chianti Classico Collection postao je Chianti Classico Connection, a to znači da je duga tradicija spojena s inovativnosti najmodernijeg vremena. Konkretno, uz uobičajenu degustaciju vina za pozvane izabrane vinske trgovce, ugostitelje i vinske pisce na licu mjesta, u Firenzi, predviđena su i kušanja vina  u još pet gradova svijeta. Za premijeru je pripremljeno nešto više od 400 gotovih etiketa, ali ima i pretpremijera, tu će se naći neki uzorci koji još nisu – jer su premladi – na tržištu, ta vina naime tek trebaju službeno postati Chianti Classico docg, riječ je o uzorcima iz berbe 2020, U grupi annata docg (berba) 2019 je 196 etiketa,  onda tu je 139 Chianti Classica Riserva 2018 i starijih, a 98 je Chianti Classica Gran Selezione 2018 i starijih; ukupno je za kušanje izdvojeno 10.000 butelja!). Ostalih pet gradova svijeta uključenih u degustaciju su Chicago, New York i London (u drugoj polovici svibnja), zatim München (22. i 23. lipnja) i Tokio (30. lipnja). Za ukupno 2800 osoba predviđena je mogućnost da, po prethodnoj najavi i dogovoru s organizatorom, putem on-line stupe u kontakt sa željenim proizvođačem i poslovno s njime pročavrljaju.

Prezentacija Chianti Classica u okviru Anteprime di Toscana 2021 u Firenzi preseljena je u jednu od za povijest i kulturu najznačajnijih i najljepših građevina ne samo u Firenci nego i u cijeloj Toscani a možda i u Italiji, riječ je o Muzeju samostana Santa Maria Novella u najstrožem središtu Firenze, smještenom uz jednu od najglasovitijih crkvi svijeta, istoga naziva. Riječ je o bazilici iz 14. stoljeća, mjestu simbolu Renesanse. Objekt je nanovo uređen.  Pored su ljekarna Farmacia di Santa Maria Novella i Cappella dei Papi.

Ovakve velike degustacije Chianti Classica na internacionalnom nivou koriste se dakako i za promidžbu drugih oblizeka teritorija, konkretno maslinova ulja, sira, pršuta…

Neki su kolege smatrali da je ta promjena ambijenta rezultat želje organizatora da u sumornim covidnim okolnostima novom, atraktivnom pozornicom pospješi vedrinu boravka u gradu i na degustaciji, ali na temelju odjeka što je ostavilo prvih desetak do 15 vina odmah je velikom broju sudionika degustacije palo na pamet da je možda ovaj krasni ambijent izabran za kušalište ove godine povezan (i) s visokom kakvoćom vina Chianti Classico docg 2019 predviđenima za ovogodišnju prezentaciju annate (berbe), naime novinari su se mogli uvjeriti da je 2019. godina dala izvanredan Chianti Classico apelacije docg, Na temelju ustisaka s ovoga kušanja jedva se čeka da vina Riserva i Grand Selezione 2019. dostignu stupanj svojega punog razvoja pa da se definitivno 2019. zlatnim slovima upiše u knjigu berbi najviše kakvoće u Toscani… Dojmovi o vinima bili su takvi da se proširio glas kako je 2019. možda najbolje godište za Chianti Classico docg u posljednja tri desetljeća!

Lijepi kompleksni i dobro izraženi mirisi u kojima kod nekih uzoraka cvijetne note nadilaze one voćne, odlično uklopljeno drvo. Izvrsna svježina i snažno tijelo ali ne i nabildano. Iskazana slanost, jako dobra kiselost, bogatstvo taninom ali ne i onim grubim, ćoškastim i isušujućime već onim zrelime koji daje lijepu potporu mineralnosti i ukupnoj kiselosti na putu vrlo kvalitetnog starenja vina. Jednostavno: veliku većinu od brojnih ponuđenih uzoraka teško je na ovoj degustaciji bilo ispljunuti i proliti!

Bazilika Santa Maria Novella u Firenci

Chianti Classico je podzona šire regije Chianti, područja između gradova Firenze i Siena, nekadašnjih žustrih neprijatelja. Još prije tri stoljeća oblast je izdvojena kao najbolja za proizvodnju visokokvalitetnih vina. Godine 1924. manja skupina tamošnjih ambicioznih vinogradara/vinara u želji da unaprjeđuje kakvoću i nametne se tržištu s vinima ne samo bolje kakvoće nego i s višom cijenom utemeljila je Konzorcij za Chianti Classico, svojevrsnu cehovsku udrugu strogo poslovnog tipa koja je donijela pravila ponašanja za članove glede rada u vinogradu, podrumu i glede trženja, u smislu datuma najranije mogućeg izlaska vina iz podruma pred kupca, kao i o nivou cijena. Konzorcij nije bio strogo zatvoren u sebe, naime primao je nove članove ali samo ako su bili voljni pridržavati se spomenutog pravilnika, bolje reći ako su se poslije pokazali ne tek kao deklarativci nego i kao istinski poštivatelji pravila.

Nije trebalo dugo da se Konzorcij proširi, jer vino Chianti Classico jako se dobro prodavalo. Broj članova s vremenom je silno narastao a Konzorcij za Chianti Classico postao je iznimno snažna poslovna organizacija koja i danas brižno njeguje i unaprjeđuje svoju apelaciju Chianti Classico docg (denominazione d’origine controllata e garantita) kako tijesnom suradnjom sa znanstvenim ustanovama s područja vinogradarstva i enologije a i marketinga, koja svojom jakom ekipom pravnika štiti marku Chianti Classico Gallo Nero (crni pijetao, lik iz povijesti, upravo iz doba ratova između Firenze i Siene) od zloporaba (bilo je takvih pokušaja u SAD i u Australiji, ali su brzo suzbijeni), te koja svoju snagu pokazuje istodobno i u promidžbi vlastitoga kraja kroz aktivnosti u domeni turizma. Chianti Classico docg, podijeljen na tzv. bazno vino annata (prva godina berbe koja smije na tržište, u ovome slučaju sada je 2019.), na najmanje godinu dana stariju Riservu (vino od grožđa s izdvojenih boljih pozicija, s trsova s nižim prinosom, obvezno dozrijevano u drvenim bačvama i što se vremena tiče duže nego annata), i na Gran Selezione, u samoj špici piramide kakvoće, godinama bilježi velike uspjehe u plasmanu, ne samo u Italiji nego, naročito, i u svijetu. Evo najnovijih podataka iznesenih na manifestaciji Chianti Classico Collection/Connection 2021:

Chianti Cassico Gallo Nero docg prodaje se, već odavno, po cijelome svijetu, prisutan je stalno u već 150 zemalja na našem planetu. Posljednjih godina izvozi ga se gotovo 80 posto od ukupne produkcije, kaže mi Silvia Fiorentini iz Konzorcija, a unatrag 15 godina najviše ga apsorbira tržište Sjeverne Amerike. Ulaganja, kroz desetljeća, u kakvoću ali i u marketing te služenje, u marketingu, najmodernijim alatima dostupnima s platforme sve efikasnijih mogućnosti što ih pruža suvremena elektronika, pokazali su se i te kako uspješnima, posebice su se koristi vidjele ove godine u pandemiji. Predlani je plasman, naročito zbog zatvaranja ugostiteljskih objekata, bio, istina, u stanovitom padu koji se na godišnjoj razini zadržao ipak na samo minus osam posto, međutim u prva četiri mjeseca ove godine u plasmanu se bilježi porast prodaje od 31 posto, vrijednost plasiranih butelja bila je 11 milijuna eura. I kad se odbije spomenuti minus od osam posto iz 2020. (=23 %), brojka vezana uz prodaju u prva četiri mjeseca ove godine bolja je i od one u istom periodu 2019. Uz SAD, najboljim potrošačima Chianti Classica pokazuju se stanovnici Kanade, slijede oni iz Ujedinjenog kraljevstva u Europi.

Giovanni Manetti, predsjednik Konzorcija vino Chianti Classico, inače i na čelu znanog podruma Fontodi iz Panzana u zoni Greve in Chianti

– Promatrajući izvozne brojke malo nam je žao što plasman nije u špici i u Italiji, međutim to i ne treba u ovim dvjema posljednjim godinama čuditi, jer imali smo vrlo ograničavajuće protupandemijske mjere, a Talijani su nekako više naviknuti pijuckati u ugostiteljskom objektu nego kod kuće. S obzirom na stroge lockdowne u najtežim danima Talijani su pokazali jaču volju za pijuckanjem i unutar svoja četiri zida, naručivali su naše butelje s dostavom na svoj kućni prag. Oko 33 posto od ukupnog našeg izvoza otpada na SAD, u Italiji plasiramo oko 20 posto, slijede Kanada i Velika Britanija svaka sa po 10 posto, Njemačka popije oko šest posto, Benelux četiri posto. Od dalekoistočnih zemalja najveći su nam kupci  Japan, Južna Koreja i Kina. Veseli nas podatak da svake godine raste potražnja za premium kategorijama Chianti Classica, konkretno za Riservom i za grupom Gran Selezione. Podatak iz 2020. veli da te dvije kategorije čine već 44 posto od ukupno proizvedenih količina Chianti Classico docg, a to pretvoreno u financijsku kategoriju čini 55 posto našeg ukupnog godišnjeg prihoda – kaže  Giovanni Manetti, ugledni vinar kuće Fontodi iz Panzana, koji je ovih dana ukazom talijanskog predsjednika Sergia Mattarelle između 25 nominiranih proglašen Vitezom rada Republike Italije.

Il Consorzio Vino Chianti Classico danas broji 480 članova, od kojih 342 plasiraju svoje vino pod vlastitom etiketom u cijelome svijetu. Ukupni godišnji financijski promet u gospodarstvu na teritoriju što ga pokriva apelacija Chianti Classico docg procijenjen je na 800 milijuna eura, a ukupna vrijednost u bocu napunjene vinske proizvodnje iznosi 500 milijuna eura! U Konzorcij su, inače, dakako kao posebna jedinica, uključeni proizvođači maslinova ulja extra vergine, mahom je riječ o vinskim posjedima koji u jednom svom segmentu nude i odlična ulja.

U turističke svrhe Konzorcij Chianti Classico uveo je posebne kartice Chianti Classico Card, propusnice koje kad ih se kupi omogućavaju iskustvo nekih 200 sadržaja vezanih uz Chianti Classico te druge gastro-ikone kraja, ali vezane i uz bogatu povijest i kulturu i umjetnost Firenze. U rukama ih drže Cacilia de Re, općinska vijećnica u gradu Firenze i Carlotta Gori, direktorica Konzorcija Chianti Classico

Tu priča ne staje, naime u Toscani se, već i odavna prije, puno polaže na turizam pa je baš Konzorcij Chianti Classico sve dublje uključen u tu značajnu privrednu granu. Upravo je izdao Chianti Classico Card, karticu tipa passe-partout, odnosno propusnicu koja otvara sva vrata na pozornici Crnog pijetla (Gallo nero), a riječ je o nešto više od 200 mogućnosti različitih upečatljivih doživljaja vezanih uz tipičnosti teritorija u području povijesti, kulture, umjetnosti i arhitekture, vinogradarstva i vinarstva te dakako i vina, maslinova ulja, piknike u trsju, degustacija na vinskim posjedima i ugostiteljskim objektima kojih je u ovaj projekt uljučeno stotinjak.  ♣

Moćni Vranac: makedonsko-francuska vinska veza

OD VARDARA PA DO – RHÔNE, i DALJE!…

Kako vrijeme teče, sve me više zaokuplja misao o dužnosti nas s jugoistoka Europe da sada, onako kako se nekad davno odvijalo širenje vinove loze odavde prema Zapadu, napokon mi, nakon što su nas kroz novije vrijeme u proizvodnji vrhunske plemenite kapljice preplavili/okupirali određeni kultivari stigli nam upravo iz zapadnoga dijela Starog kontinenta, prema Zapadu ponovno uspostavimo trsnu vezu na način da Zapadnjacima predložimo, kao moguće i njihove nove adute za tržište, neke ovdje nastale i provjerene kultivare, da ih uvezu i prihvate bilo u gotovu vinu bilo kao sadnice za vlastiti uzgoj. Pa – i mi konje za trku imamo!

Crljenak/Tribidrag/Kratošija/Primitivo – Plavac mali crni – Trnjak – Vranaec

Nas u Hrvatskoj poseban ponos zahvatio je kad su stručnjaci prije koju godinu ustanovili da je svjetski popularni Zinfandel porijeklom s ovih prostora i da je riječ o Tribidragu, Crljenku, Kratošiji, te da bi on mogao biti roditelj Plavca maloga, a eto u međuvremenu su se s ovih paralela i meridijana počeli nametati – lijepo se to vidi po kontinuirano osvajanim medaljama najvišega sjaja na najjačim internacionalnim vrednovanjima plemenite kapljice – još i Vranac i Trnjak. Spomenute sorte, koja u većem a koja u manjem opsegu u pojedinoj državi, uzgajaju se na južnijim paralelama u više zemalja Balkana. Postići to da se u bogatim zemljama u zapadnome dijelu Europe s poštovanjem i jače govori o vinu od neke od njih, odnosno inspirirati tamošnje vinogradare i vinare u klimatski, pedološki i orografski sličnim područjima da makar i u simboličnoj količini i zasade koju od njih, kako smo, primjerice, mi ovdje pali na chardonnay (u nas ga je zasađeno 577 ha), sauvignon (279 ha), merlot (797 ha), cabernet sauvignon (644 ha), syrah (222 ha), Grenache noir (84,84 ha)…. može biti od velikog gospodarskog značenja ne tek za plasman koje butelje više, nego za vrlo uspješnu doista veliku igru, a to je turizam! Prije koju godinu Makedonci su, izborivši se da na međunarodnom popisu imendana vinskih sorti svijeta 5. listopada bude zapisan kao Dan Vranca, velikim susretom u Skopju na širokoj internacionalnoj razini a posvećenome upravo Vrancu, pokrenuli akciju za maksimalnu promidžbu Vranca, vidjet će se kako će se stvar za Vranac na međunarodnoj sceni odvijati dalje, najvjerojatnije će se eventualni pomaci nabolje ostvariti ne baš brzinom kojom  bi to bilo potrebno. Spomenutoj svečanosti Vranca u Skopju Hrvati se, iako pozvani, nisu pridružili, a, s druge strane, trebalo bi zacijelo i da se stišaju do izglađenja određene strasti između Crne Gore, koja tvrdi da je Vranac njena authotona sorta, i Makedonije gdje je Vranac najraširenija sorta i gdje daje odlične rezultate pa se dosta polaže na njega i svojata ga se. Maltene u posljednji trenutak prije objave ovog teksta saznajem da postoji prijedlog da se, zahvaljujući postojećoj suradnji Makedonaca s Francuzima nešto Vranca posadi u vinorodnoj oblasti francuske doline Rhône, da on ne samo ovdje nego i TAMO pravi društvo Syrahu i Grenacheu!

Mene ali i neke strukovno dobro upućene prijatelje iz vinskog svijeta ovdje prije nekog vremena zaintrigirala je zamisao o opsežnim degustacijama vina od Plavca maloga, Tribidraga, Vranca i Trnjka, pa da, nakon te svojevrsne inventarizacije, o dojmovima obavijestimo širu javnost. U  kolegama vinskim piscima, zatim sommelierima i enolozima našao sam istomišjenike tako da smo u posljednjih pola godine s velikim zadovoljstvom odradili nekih 37 plavaca malih iz Hrvatske (u Hrvatskoj ga je, po službenim podacima, zasađeno 1421 ha), pa nekih 15 trnjaka iz Hrvatske (Trnjak se ne spominje među 40 vodećih vinskih sorata u Lijepoj našoj) i Bosne i Hercegovine, potom, kao datumski najsvježije, i dvadesetak vranaca iz Hrvatske (uglavnom s graničnog područja s BiH; službeni podatak za 2021. kaže da je Vranca u RH zasađeno 162 ha), zatim Crne Gore i Makedonije. Među uzorcima bio je popriličan broj etiketa vrlo renomiranih proizvođača, vrijedi reći i to da se i među onima zasad široj javnosti manje znanih vinogradara/vinara svojim eno-uradcima pokazalo dosta njih u vrlo obećavajućem svjetlu u smislu da, nastave li ovako, neće trebati dugo da i oni među širom publikom steknu status zvijezda. U svim trima kušačkim seansama potvrdili smo postavku s koje smo krenuli – da je riječ o velikim sortama koje kroz, naravno, prikladan pristup od vinograda do butelje mogu dati velika vina teritorija, sposobna za dugo odležavanje, i za, u tijeku tog stajanja, stjecanje, razvojem, bitno uočljive nove razine dodane vrijednosti.

Na redu su došli i  dobričići. Sorta Dobričić je u nas, makar je se smatra u vrlo bliskom srodstvu s  Plavcem malim, inače minimalno zastupljena a uzgaja se na otoku Šolti. Na kušanju je bilo šest uzoraka, iz berbi 2019, 2018. i 2017. Vina su se pokazala s prilično tamnom, gotovo neprobojnom bojom, s bouquetom u pravcu tamnog koštićavog i bobičastog voća, začinskog bilja i fenolnih nijansi, u ustima slankasta, s dobrom kiselosti i s izraženom taninskom komponentom, te s donekle isušujućim završetkom. Šteta je što nije bilo više odležanijih uzoraka, pomisao je npr. da bi vrijeme i određeni duži period dozrijevanja što bi ga vino provelo u bačvi(ci) na svom finom talogu pomoglo da kapljica dobije na slasti i mesnatosti te kompleksnosti, a da istodobno ne izgubi pikantnost. Kao mladi, dobročići su možda najbolje gastronomski iskoristivi kao pratitelji jače, masnije hrane. Sorta se doima prikladnom za oplemenjivanje vina kojemu nedostaje pikantnosti.

Na susretu s Dobričićem u zagrebačkom Vinskom klubu podastrto je šest uzoraka vina iz berbi 2019., 2018. i 2017. Novinar Ivo Kozarčanin (na slici je u sredini, u opuštenoj atomsferi, nakon službene degustacije) vina je, posebno, predstavio i posjetiteljima radionice o Dobričiću u sklopu Vinartovog Grand Tastinga 2021. Uz najbolje uzorke s našega kušanja priuštili smo sebi poslije degustacije pokoju krišku domaćeg špeka…

Za izdvojiti:

DOBRIČIĆ MARINAC 2019 (13,0 vol %) – Tomislav PURTIĆ; DOBRIČIĆ GAŠTALD 2018 (12,5 vol %) – Dom KALEBIĆ;  DOBRIČIĆ BURICA 2017 (13,0 vol %) – Vicko BURICA; STARI DOBRI DOBRIČIĆ 2019 (12,5 vol %) – Karlo BALIĆ

Sad nam preostaje u ovome ciklusu još kušanje Tribidraga odnosno Crljenka (službeno: 76 ha u Hrvatskoj pokriveno je Tribidragom) odnosno Kratošije.

U nekim sljedećim ovakvim susretima za degustacijskim stolom u budućnosti na red bi mogli doći i Graševina (4.385 ha u Hrvatskoj!), Malvazija istarska (1.598 ha), Malvasija dubrovačka (nema je po zasađenosti u nas među 40 vodećih kultivara), Pošip (332 ha), Maraština (308 ha u nas), Grk (nema ga na listi 40 najzasađenijih u nas), bilo bi lijepo da se na Visu više pažnje počne posvećivati Vugavi kako bismo uspjeli doći do relevantnog broja uzoraka (Agencija za plaćanje u poljoprivredi u službenom izvještaju za 2021. godinu Vugavu ne spominje među 40 najzasađenijih kultivara vinove loze u nas). Bilo bi zgodno prirediti i smotru Moslavaca (to je sorta nastanak koje se, po nekim ampelografima, veže i uz našu Moslavinu, a koja je u svijetu znana pod mađarskim nazivom Furmint; u Hrvatskoj ga imamo oko 125 ha ukupno)), pa reviju škrleta, s kojim se Moslavci rado diče ali ga i ne sade u mjeri u kojoj se s njime hvale (službeni podatak  APPRR za 2021. godinu govori o ukupno tek 66,54 ha zasađenih njime). Od crnih bi kultivara u neko dogledno vrijeme na red za ovakvu degustaciju mogli doći npr. Frankovka (u nas je ima na 448 ha), Plavina (8 576 ha), Babić (307 ha), pa Teran (234 ha) koji je prije koju godinu podigao veliku međunarodnu prašinu, a zašto ne i Refošk?!,…

Kušači uz uzorke vranca: Medenica, Kozarčanin, Jakopović, Suhadolnik, Ribafish, Orišković

Vranci na ispitivanju. Vina s našeg kušanja, poredana po godištima i alkoholu kako je označeno na etiketama (suhiucasi)

Evo konkretno i o degustaciji vranaca: u čašama grupe kušača, koju smo činili sommelier Tomo Jakopović, suvlasnik vinoteke Vinski klub, Josip Orišković, sommelier zaposlen na istarskom vinskom posjedu Chateau Belaj, mladi enolog vinarije Antunović iz Erduta Branimir Turk, Siniša Medenica ispred Plantaža 13. jul, bloger Domagoj Jakopović Ribafish, vinski pisac novinar Ivo Kozarčanin i ja, među dvadesetak uzoraka našli su se npr. oni iz kuća Grabovac (Hrvatska), Plantaže 13. jul (Crna Gora), Bovin, Tikveš i Tikveš Château & Domaines, Popov, Alexander (Makedonija), Radovan Vukoje (BiH)… Očekivali smo još nekoliko obećanih nam prvoligaških vranaca, npr. dodatnih tri od Plantaža 13. jul, pa od skopskog Château Kamnika i od Antonija Brzanova, ali oni su nažalost zapeli što na carinarnici u Zagrebu, što negdje na putu od proizvođača do Zagreba, pa čekamo prigodu da se njima posvetimo naknadno Dva uzorka odbačena su sada zbog vrlo jakog osjeta TCA, dakle problema s čepom. Među za širu javnost manje znanim proizvođačima vina istaknuli su se Dario Gašpar iz Vrgorca, koji je briljirao prošli put i sa svojm trnjkom, on je poslao uzorak vranca iz berbe 2017 ali još iz bačve i kao takav ne i posve dovršen međutim ipak impresivan (obećavajuć!), te obitelj Sočo s Regočem 2018, kojemu za puni sjaj treba još vremena.

Od kušanih vina  dva su bila za pet  zvjezdica, dva za četiri plus, četiri za četiri, pet za između tri i četiri zvjezdice, tri za vrlo ujerljive tri zvjezdice, jedno za dvije zvjezdice + i jedno starije, malaksalo, za nategnute dvije zvjezdice.

Šampioni

VRANAC 2016 Riserva – GRABOVAC; A’GUPKA vranec  2012– BOVIN

Bliski bodovni sljedbenici

BELA VODA 2016 – TIKVEŠ Châteaux & Domaines BELA VODA;

VRANAC 2017 na Lero – DARIO GAŠPAR (uzorak iz bačve pokazao se za vrlo visoku ocjenu, pohvalu treba izreći međutim radi pune objektivnosti sa službenom dodjelom priznanja – u Svijetu u Čaši to su zlatni grozdići, maksimalno do pet – ne treba žuriti, nužno je pričekati da vino bude u butelji i onda i na tržištu! )

Osobito uvjerljivi

HERCEGOVAČKI VRANAC 2016 – VUKOJE; VRANEC IMPERATOR 2018 – BOVIN;  VRANAC 2015 Rezerva – VUKOJE; VRANAC VLADIKA 2013 – PLANTAŽE 13. jul

S dvama vrancima istaknuo se Radovan Vukoje, vinogradar/vinar iz Trebinja u BiH

Uvjerljivi

VRANAC 2011 Mediterranean – VUKOJE; VRANAC REGOČ 2018  – SOČO;  VRANEC 2015 Reserve – POPOV;  VRANAC 2016 Pro Corde – PLANTAŽE 13. jul

Dobri

VRANEC 2017 Special Selection – TIKVEŠ; VRANAC TVRDOŠ 2017 (15,0 vol %) – MANASTIR TVRDOŠ; VRANAC 2007 barrique – PLANTAŽE 13. Jul; VRANEC DISSAN 2017 – BOVIN

Na začelju

VRANAC 2017 probirna berba – BUK

Malaksalo kroz godine

VRANEC ALEXANDER 2007 grand cru – VIZBA VALANDOVO

PREKRETNICA! –  Na vrhu ove naše rang-liste vina su nekoliko manjih vinarija te jedne vrlo velike vinarije koja od prije nekog vremena ima izabrane posebne manje pogone odakle izlaze radovi elitne kakvoće. Kad je riječ o Bakhovu nektaru, na ovim našim balkanskim prostorima šira javnost nekako nije baš naviknula na to da više cijeni i voli eno-kreacije velikih proizvođača od eno-uradaka manjih vinara, a ovdje nismo ni svjedočili tome da renomirane inozemne, zapadne, vinske kuće investiraju u kupnju vinograda i gradnju podruma kod nas, kako to čine npr. u susjednim nam zemljama poput Mađarske, Bugarske…, k tome do početka ovog stoljeća i tisućljeća doimalo se nemogućime/nezamislivime da bi neki vinski posjed iz ove naše regije odlučio uložiti novac u vinski posjed i vinsku produkciju negdje u inozemstvu. A onda, s početkom ovog novog stoljeća i tisućljeća, počinje ugodno iznenađivati kuća-div s krajnjeg juga bivše države kao zajednice republika, tvrtka koja u svim navedenim segmentima u potpunosti preokreće prikazanu sliku!

Svetozar Janevski, vlasnik Tikveša i predsjednik Uprave kuće, te direktor Radoš Vukičević. Sveto Janevski na donjoj slici snimljen je u vinogradu Châteu de Gourdona. Lokalnim sortama Syrahu i Grenacheu na jugu Francuske uskoro bi se mogao pridružiti i Vranac! (Marijan Močivnik)

Riječ je o kompaniji Tikveš iz Kavadaraca u Sjevernoj Makedoniji, visoko plasiranoj na ovoj našoj degustacijskoj listi vezanoj uz vrance. Kuća Tikveš nekad je sa 20 posto sudjelovala u ukupnoj jugoslavenskoj produkciji vina. Tikveš danas, nakon oko 40 milijuna eura investicija startalih u 2003., u svome vlasništvu ima 1000 hektara vinograda a pod kontrolom drži još 5000 ha, posjeduje tehničko-tehnološki suvremeno opremljeni vinski podrum unutarnje površine 1500 četvornih metara i, u prostoru za dozrijevanje kapljice, 670 hrastovih bačava francuske izrade, zatim, produkcijski kapacitet tvrtke je 30 milijuna litara godišnje, a prodaja vina kreće se oko 15 milijuna butelja godišnje… Kroz 12 mjeseci ona ostvaruje promet od oko 28 miijuna eura! E, pa, vrijedi ponešto reći o njoj.

U kući Tikveš, koja je s obzirom na količinu produkcije rano stekla titulu giganta, zavrvilo je, najednom, ambicijama i najvišeg dometa u smislu kakvoće! Bitno je, pri tome, da se na vrijeme i spoznala potreba za iznimno kvalitetnim eno-savjetnikom, i to baš, u ovome slučaju, po mogućnosti, iz južnih i relativno klimatski sličnih geografskih prostora Europe kamo po geografskim koordinatama i sam Tikveš spada. Navrijeme se uvidjela i nužnost formiranja oveće – dimenzijama i potrebama kompanije primjerene – grupe enologa te stalne strukovne nadgradnje tih enologa na uglednim europskim vinskim učilištima i u radu izravno na ponajboljim vinskim posjedima ne samo u Europi nego i na drugim kontinentima.

Shvatila se i nužnost prikladnog segmentiranja proizvoda po kakvoći i cijeni te komuniciranja toga kroz marketing. Malo-pomalo količinu korektne pa i do vrlo korektne kapljice što je kao masovka izlazila iz kombinata Tikveš počela je u većoj mjeri pratiti kakvoća u smislu osebujnosti, osjetno dižući lijepom broju etiketa dodanu vrijednost i njome privlačeći pažnju i zahtjevnijeg kupca i potrošača. U novije vrijeme Tikveš se već u značajnoj količini ističe sjajnom i karakternom kapljicom uvelike i od domaćih, lokalnih vinskih kultivara, tako da na neki način ona produkcija za široki sloj potrošača ne da više ne dominira u precepciji vezanoj uz tvrtku, nego kao da pomalo ostaje u sjeni.

Svakako je jedan od ključnih preduvjeta za visok poslovni uspjeh s tendencijom i daljnjeg razvoja i unaprjeđenja to da na čelu kolektiva bude osoba s visokim profesionalnim iskustvom,  svjesna da bez dovoljno ulaganja i dobre organizacije te bez kvalitetnih zaposlenika kao stubova nema, u proizvodnji, ekskluzivnog i originalnog rezultata i zavidnog poslovnog ishoda i ugleda, osoba sa sposobnošću da u smislu struke i biznisa znalački izabere glavne suradnike što odišu visokom strastvenošću, i rasporedi ih po pojedinim sektorima,

Bog i batina, zapravo više bog s dobro posloženime svime nužnime u vlastitoj glavi, je šmeker (bitno za ovu djelatnost!) Svetozar Janevski, jedan od najjačih biznismena na europskom jugoistoku a vjerojatno najjači u Sjevernoj Makedoniji, vlasnik i predsjednik uprave kombinata Tikveš, ali i vlasnik više hotela s visokim brojem zvjezdica u Skopju te na Ohridskom jezeru. Sveto Janevski na poslovnoj sceni je dugo godina, okušao se i u segmentima kao što su pivarstvo, energetika, pa politika. Godine 1995. dobio je nagradu Best Manager of the Balkans!

Eno-savjetnik iz Francuske Philippe Cambie, koji, kako se čuje u kuloarima, već duže vrijeme razmišlja o tome da okupljanjem biranih pogona od jačeg potencijala u raznim posebice mediteranskim zemljama osnuje snažnu udrugu malih vinskih podruma iz kojih bi izlazili elitni proizvodi (suhiucasi)

Kao enologa-savjetnika u ime Tikveša angažirao je stručnjaka Philippea Cambieja iz oblasti glasovite francuske vinorodne doline rijeke Rhône. Gledjući na neki način sa strane moglo bi se upitati je li Tikveš na čelu sa Svetozarom Janeskim pronašao Cambieja, ili je pak Cambie pronašao Janevskoga i Tikveš. Naime načuo sam da se iskusnome i dokazanome Cambieju već dugo glavom vrti ideja o tome da okupljanjem biranih pogona od potencijala u raznim posebice mediteranskim zemljama osnuje snažnu internacionalnu udrugu malih vinskih podruma iz kojih bi izlazili elitni proizvodi. A čujem, kao najnovije, i to da bi Vranac mogao biti uskoro zasađen u dolini Rhône! Navodno u Tikvešu razmišljaju o tome da u Francuskoj u vlasnistvu dostignu stotinjak hektara pod trsjem!

Glavni enolog Tikveša Marko Stojaković (Marijan Močivnik)

Upravo kao štićenik Philippea Cambieja u kombinat Tikveš prije nekih 11 godina, tada kao 27-godišnjak, stigao je današnji glavni enolog Marko Stojaković, koji se, inače, školovao u Francuskoj, točnije u Bordeauxu i Montpellieru. Stojaković danas vodi ekipu od 12 enologa koji po preporukama njega i Cambieja redovito odlaze na nauk i usavršavanje u svijet, osim u Francusku najviše u Novi Zeland, Južnu Afriku i Australiju.

Kuća Tikveš u novije vrijeme svoj elitni segment vina stvara i plasira, kako je rečeno, unutar ekskluzivnog programa platforme Châteaux & Domaines baziranog na manjim pogonima što pokrivaju uže (mikro)klimatske, orografske i pedološki specifične cjeline kako bi vina s njih mogla odisati visokim karakterom teritorija, među najpoznatijim lokalitetima (i etiketama!) u Makedoniji su Barovo, Bela Voda i Lepovo. A 2018. godine Tikveš je, inače u statusu vlasnika, grupi Château & Domaines pridružio francuski Château de Gourdon lociran u blizini grada Bollène u južnome dijelu famozne francuske vinorodne doline rijeke Rhône. Upravo s tom najnovijom akvizicijom Tikveš sada bere brojne visoke nagrade na međnarodnim ocjenjivanjima plemenite kapljice i kao kuća je u vinskome svijetu u fazi stjecanja visoke međunarodne reputacije.

Chateau de Gourdon i, na ulasku, Borče Ilioski (Marijan Močivnik)

Pjeskovito tlo s dosta vapnenca, nizak uzgoj, stare loze, mali prinos, konstantan maestral – preduvjeti za visoku kakvoću i eko-status (Marijan Močivnik)

Château de Gourdon – Terrasse à l’Ombre 2018 (suhiucasi)

Prvi vinogradi bili su tu, na brežuljkastom području kod Bollènea, podignuti 1870. godine. Posjed sada obuhvaća oko 65 hektara od čega je nešto manje od 50 ha zasađeno vinovom lozom (danas je prosječna starost trsova nešto viša od 45 godina, te dvorac (château) iz 19. stoljeća. Vinogradi su okrenuti prema jugu i nalaze se dijelom unutar apelacije Côtes du Rhône (gdje se, inače, kazala mi je Sylvie Reboul iz Syndicata des vignerons Côtes du Rhône koju sam upoznao za jednog ocjenjivanja na Concoursu Mondial de Bruxelles, godišnje proizvede oko dva milijuna hektolitara vina!) a dijelom unutar apelacije Côtes du Rhône Village, te tik uz apelaciju Châteauneuf-du-Pape. Visoka vrijednost lokacije je u tome što tu stalno pirka do puše vjetar maestral koji sprječava stvaranje vlage a time i razvoj bolesti na lozi, to istodobno znači i minimalnu potrebu za zaštitnim prskanjem, a dobitak je i u tome što je tlo pjeskovito s dosta vapnenca pa to u kombinaciji s odličnom eko-situacijom omogućuje rađanje jedinstvenih vrlo kompleksnih vina s izraženom aromatikom i karakterom. Zasađene su uglavnom crne domaće sorte poput Syraha i Grenachea no ima i Grenachea bijeloga i Grenachea sivoga, a sad se promišlja o tome da se sortiment jače obogati odgovarajućim bijelim kultivarima.

Vina Châteaua de Gourdon:

Kruna ili perjanica: Terrasse à l’Ombre 2018 (doslovno: terasa u sjeni, hladovini) – Kritičari širom svijeta podarili su mu ove godine pet zlatnih medalja, u Hong Kongu na China Wine & Spirits Best Value vino je nagrađeno velikom zlatnom medaljom, a najnoviji uspjeh su veliko zlato i titular Best in show na ocjenjivanju Mundus Vini spring tasting 2021 u Njemačkoj! Terrasse a l’Ombre (15,5 vol %) je mješavina syraha (65 %) i grenachea crnoga, syrah je dozrijevao u novom barriqueu od francuskoga hrasta, a grenache u betonskim cisternama.

Još su dva crnjaka – Vase de Pierre i Jolie Balade, Mistral Au Jardin je ružičasto, a  Terrasse au Soleil (doslovno: terasa na suncu) je 100% Grenache Blanc. Fontaine du Sud je pak kupaža… ♣

Sjećanje na sortu koju, ovdje, nažalost jedva da više susrećemo

NEPRAVEDNO OTPISANA BARBERA!

Nekad smo se i češće, i ovdje u Hrvatskoj, znali susretati s vinom od sorte Barbera, ali već dugo etikete s kapljicom od Barbere ne vidimo, a za taj kultivar jedva i da još čujemo. Barbera je bila dosta popularna i raširena u slovenskoj Vipavskoj dolini, u bivšoj zajedničkoj državi butelje s barberom od kleti Vipava znale su se naći i u trgovinama u Hrvatskoj, ako ne drugdje u Lijepoj našoj a ono svakako u Zagrebu. Barbere je bilo nešto zasađeno i u našoj Istri, valjda je ima još makar na popisu sorata u hrvatskim vinogradima što je redovito jednom godišnje dobijem od Agencije za plaćanje u poljoprivredi ne nalazim je navedenu. Što se tiče hrvatskog vina od čiste Barbere ne sjećam se da sam ga ikad i kušao.

Giacomo jr. i Raffaella Blogna uz boce njihove barbere Braida

Šteta je što je Barbera, očito, otpisana u našim krajevima, naime ona, uz prikladan pristup proizvođača u vinogradu i podrumu, daje vrlo lijepa mekana i dosta gusta, svježa i, unatoč alkoholu koji se nerijetko vrti i oko 14 vol %, vrlo skladna fino pitka vina zavodljive gotovo neprobojne tamne purpurne boje, te izražene voćnosti. Kao novinar i često pozivan na razne strane na vinske prezentacije, imao sam se prilike u vrline barbere osobno čvrsto uvjeriti u njenu glavnom svjetskom carstvu. Mnogo puta, možda i desetak godina zaredom, odlazio sam kao jedan od brojnih vinskih pisaca iz svijeta u Pijemont, u Albu te u obližnji joj grad Asti kao metropolu barbere a gdje je na proljeće tamošnji Konzorcij za vino Barbera organzirao prezentacije novih berbi spremnih za tržište i s dozvolom da dotične godine u pojedinim kategorijama izađu na tržište, uzorci ponuđeni na kušanje bili su iz vinogorja Asti, zatim Albe (gdje je car ipak bio Nebbiolo a gdje su barbere u odnosu na one iz apelacije Asti te one iz Nizze i Monferrata, izrazito korpulentne). Ovisno o terroireu ali i, dodatno, još i pristupu vinogradara i vinara koji se treba odlučiti za kvalitativnu kategoriju kapljice, vina su bila u rangu baznog (base; najčešće mlađi i jednostavniji eno-uradci) i u rangu superiore, na još dodanu vrijednost u grupi superiore upućivala bi, unutar naziva vina, imena dragih ili po nečemu zaslužnih osoba odnosno toponimi, nazivi vinograda. Kao jedno od prvih i najvažnijih imena iz svijeta barbere može se izdvojiti obitelj Giacoma Bologne a kao jedan od najznačajnijih naziva podruma pak Braida, iz mjesta Rochetta Tanaro kod Astija. Barberu inače u Pijemontu u svom proizvodnom portfelju imaju gotovo svi, pa i oni najpoznatiji proizvođači Barola i Barbaresca međutim ne i kao glavni proizvod, a od ostalih vinskih kuća koje po značenju baš za barberu treba spomenuti uz Braidu su  još i Tenuta Cisa Asinari dei Marchesi di Gresy, Marchesi Alfieri, Marchesi Incisa della Rocchetta, Cascina Castlet, Bava, Cantina di Vinchio Vaglio Serra, Tenuta Montemagno, Tenuta La Tenaglia, Boeri, Bruno Rocca Rabaja, Cascina Luisin, Bersano, Scarpa, Franco Mondo, Pico Maccario, Cascina Galarin…

Odlična Barbera d’Asti Bricco dell’Uccellone – Braida

Braidu danas vode sin i kćer enologa-seniora  Giacoma – Giacomo jr. također kao enolog, i Raffaella kao čelnica tvrtke. Obitelj Bologna, specijalizirana za barberu, nedavno je, u čast Giacomu senioru i u želji da ponovno jače skrene pažnju ne samo talijanske nego i svjetske javnosti prema barberi, nekako uvijek kad je riječ o Bakhovu nektaru iz Pijemonta u sjeni Nebbiola i vina Barolo i Barbaresco, organizirala je ovih dana veliku degustaciju barbera s ciljem da se i na taj način prema široj javnosti istakne njena visoka vrijednost. Giacomo jr. i sestra mu Raffa, kako je zovu skraćeno, zaigrali su pri tome jače i na segmentu koji se kod vina posebno cijeni a koji se do sada, lako moguće i zbog taninske superiornosti Nebbiola (za Barolo i Barbaresco), Barberi baš i nije naročito priznavao, a to je sposobnost dugog odležavanja, naravno u optimalnim uvjetima ambijenta, i kroz taj period i ostvarenje daljnjeg značajnog razvoja i organoleptičkog napretka vina. Raffaella Bologna, s kojom sam se dosta družio prilikom mojih boravaka u Pijemontu na konzorcijskim prezentacijama barbere ali i kad bih tamo boravio i na prezentacijama barola i barbaresca, javlja mi da su za ovu degustaciju pozvali da na kušanje pošalju svoja vina proizvođače kako slijedi: Tenuta Cisa Asinari dei Marchesi di Gresy, La Tanarella, Baldi, Vigne dei Mastri, Pavia Agostino, Gozzelino Stefano, Colle Manora, Conte Nuvoli di Grinzane, Castello Gabiano, Gianni Doglia, Fea, Marchesi Incisa della Rocchetta, Cascina Castlet, Bava, Cantina di Vinchio Vaglio Serra, Anziano Felice, La Gironda, Cantina di Nizza, Aresca, Cantina Maranzana, Tenuta Montemagno, Cascina Poggia, Gozzelino Sergio, Tenuta La Tenaglia, Boeri, Bersano, Poggio Ridente, Cascina Garitina, Cordara, Scarpa, Franco Mondo, Pico Maccario, Cascina Galarin, Villa Giada, Giacomo Scagliola, Bel Sit. Domaćini, nadaleko znani po svojim Barberama d’Asti Bricco dell’Uccellone, Bricco della Bigotta i Ai Summa, uspjeli  su skupiti lijepi broj upravo starijih Barbera d’Asti doc, Barbera d’Asti doc superiore i Barbera Nizza Monferrato, najstariji uzorci bili su iz 1998. godine, dakle u dobi od 23 godine na plećima.

____________________________

Sorte

BARBERA NERA – Evo što o sorti Barbera kaže stručna literatura, primjerice talijansko izdanje Vino è… Vitigni autoctoni, te veliki Ampelografski atlas izdan još 2003. u Zagrebu a kao autori kojega su potpisani sveučilišni profesor sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta – Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Nikola Mirošević, te znani Zdenko Turković, osobito zaslužan za svojedobni procvat vinogradarstva i vinarstva u Zlatnoj požeškoj dolini.

Sinonimi su Barbera nera, Barbera noir, Barbera blaue, Barbera black. Porijeklo i rasprostranjenost: Barbera je vrlo stara sorta talijanskog Pijemonta, gdje se najviše i uzgaja. Najpoznatije apelacije su Barbera d’Alba (Cuneo), zatim Barbera d’Asti (Alessandria) i Barbera d’Asti s podzonama Nizza i Tinelle. Na Apeninskom poluotoku ima je još u oko 35 provincija, čak i na dubokom jugu, npr. u Campaniji i na Sardiniji! Dok se u Pijemontu najčeće proizvodi kao jednosortno vino, dotle se u drugim pokrajinama ona uglavnom miješa s drugim lokalnim sortama. Ima logike u tome, posebice u nešto novije vrijeme globalnog zatopljenja, naime s obzirom da Barbera uz lijepu gustoću ima i odlične kiseline, visoku ukupnu kiselost, ona proizvođačima vina naročito na jugu Čizme dobro dođe za miješanje s drugim, lokalnim kultivarima, da bi kupaži popravila ukupnu kiselost i poboljšala svježinu i pitkost.. U Hrvatskoj je zabilježena samo u Istri.

Botanička obilježja: cvijet je dvospolan. Odrasli list je dugoljast, srednje veličine, peterodjelan. Vitice su jake i bujne. Zreo grozd srednje je veličine, rastresit ili tek nešto gušći, valjkast ili stožast, sa sugrozdićem na dugom ogranku. Zrele bobice su dosta velike, crnomodre, meso je sočno, sok slastan, blago trpak.

Fenološki podaci: za Barberu su osobito pogodna dublja plodna ilovasta tla sa srednjim sadržajem aktivng vapna, neka tla i s dosta vapnenca, te pjeskovita tla. Sorta voli tople brežuljkaste položaje i umjerenu klimu. Najviše se uzgaja na račvasti način i reže na reznike. Rodnost joj je dobra, međutim dakako za postizanje veće kakvoće roda ne treba je pustiti na duže reznike pa da se onda razmaše. Otpornost u cvatu dobra je. S obzirom na termin dozrijevanja Barbera spada u treće razdoblje. Iskorištenje: uz nešto veći prinos Barbera daje ugodno pitka stolna vina vrlo tamne rubinske boje, sa do eventualno 13 vol % alkohola, te s vrlo izraženom ukupnom kiselosti od 7 do 9 g/lit. Vino je, kako je već navedeno, dragocjeno za križanje s kapljicom od sorata što daju nižu kiselost. Vino od Barbere dosta se dobro drži kroz vrijeme, i pri tome i izgrađuje. Kad je s boljih vinogradskih pozicija i priređena na nizak prinos te kad je grožđe prezrelo, Barbera daje puna gusta pa i jače alkoholna crna vina visokog ekstrakta, dobre voćnosti i visoke kakvoće. Kad je s iznimno dobrih pozicija moglo bi se je po kvaliteti roda usporediti s vrhunskim merlotom, bitna razlika između takve premium barbere i premium merlota je izražena Barberina kiselost. Po gospodarskoj vrijedosti, Barbera, s obzirom na osobito dobar odnos između mase i kakvoće prinosa, pripada natprosječnim crnim sortama. ◾

_______________________________

Primjedbe kao rezultat kušanja: vina su u tehničkom pogledu SVA bila ispravna, logično je da su ona starija pokazala vremešnost, ali bitno je da ta starija vina nisu izgubila na svježini u mjeri da bi ih se smatralo prestarjelima, neka su vina jače pokazivala utjecaj koji je na njih ostavila bačvica kamo su i stavljana između ostaloga upravo i stoga da bi vino iz drveta izvuklo elago-tanine što će mu, uz primjerenu ukupnu kiselost, pomoći da se duže održi u dobroj kondiciji. Kod nekih vina s malo jače paljenim dužicama uz fenole ne baš najbolje kategorije su se izvukle i nešto jače iskazane arome vanilije, to samo pokazuje da je vinaru nužno znati dobro izabrati bačvara od kojega kupuje bačvice i izabrati stupanj palenja.

Vinogradarski prizor iz Pijemonta

Zaključak: Barberu d’Asti valja smatrati ne tek vinom koje je nužno trošiti samo dok je mlado nego je treba promatrati i kao vino s izgledeima za uspješno odležavanje i starenje. Ali, oprez: barbera ima neki svoj način dozrijevanja i razvoja kroz vrijeme a među momentima na koje treba najviše obratiti pažnju kod barbere predviđene i za odležavanje upravo je, ponavljam ono što je rečeno u izvještaju s degustacije, i kvaliteta bačve, kako glede drveta od kojega su izrađene dužice tako i glede načina palenja, a važni su i veličina bačve i dužina boravka vina u bačvi, konkretno dobra usklađenost zapremnine bačve i trajanja boravka vina u njoj.

Barbera

Barbere koje su na kušanju najviše oduševile, ne u smislu visine bodova kako bi ih zacijelo osvajale na klasičnom ocjenjivanju vina u lovu na medalje, nego kao vina koja dosta jasno govore o teritoriju odakle dolaze te, na neki način, i ljudima koji tamo žive, dakle koje imaju, kako bi rekli Francuzi, svoj coup de coeur, odnosno specifičnu srčanost vlastita kraja: Gozzelino Stefano Cascina Vigna – Barbera d’Asti Superiore 2012; Marchesi Incisa della Rocchetta – Barbera d’Asti Superiore Sant’Emiliano 2012; Cascina Castlet – Barbera d’Asti Superiore Passum 2011; Tenuta Montemagno – Barbera d’Asti Superiore docg Mysterium 2011; Poggio Ridente – Barbera d’Asti Superiore San Sebastiano 2010; Cascina Poggia – Barbera d’Asti Superiore 2009;  Villa Giada – Barbera d’Asti Superiore La Quercia 2005… ♣

_______________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

___________________________

NA TREŠNJEVAČKOJ TRŽNICI u  ZAGREBU: AGROLAGUNINA MODERNA

KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Agrolagunin boutique Tri kantuna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i  dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina

                                        _____________________________

DARIO ČINIĆ, Rovinjola, Rovinj

________________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

   kroz / through  

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 05. 2021 – HINTS TO THE SMART PURCHASE

HRVATSKA  CROATIA

Slavonija/Slavonia

(mpc/pp: L) NEBBIOLO 2017 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Slavonija, Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Nebbiolo ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Slavonija Kutjevo • suho • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je: ozbiljno • kompleksno • moderno • sadržajno • vrlo toplo • dotjerano • skladno • zrelo • u suglasju sa: tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hranu • u usponu – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko • dosta svijetlo – tipično za sortu ■ NA NOSU umjerene jačine – solidno razvijeno • upućuje na mineralno • na floralno (cvijeće: suho / tamno) • vegetalno/herbalno – diskretno • začinsko bilje/mirodije • na voćnost (plodovi: domaći  – crveni – plavi / koštićavi) ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – vrlo uglađen • okus slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – gorkastog – dugačkog / toplog  završetka ■ SERVIS:  ⇗ •   (preporuka za jelo:  pečena perad, duže pirjano crveno meso, pikantni odležani tvrdi masni sir…) • čaša: srednja do velika –  tip: bordeaux • 16-18   ̊C

(mpc/pp: M–L) FRANKOVKA 2019 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Frankovka/Blaufränkisch ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Kutjevo Slavonija • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE is: kompleksno • moderno • dosta gusto • sočno • dotjerano • skladno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – godištem berbe – dobi • u špici koja može trajati – vrijedi mu ostaviti još malo vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na voćnost (plodovi: domaći/crveni – plavi / bobičasti – jagodičasti /  svježi – nijansa orašastoga/badem. diskretno) • mirodije (slatke), iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno) • osjet plemenitog drveta – čokolade • mineralno ■ U USTIMA zaobljeno • grije • tanin: uglađen • okus slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • fino gorkastog – solidno dugog završetka ■ SERVICE: ⇗  •  čaša/glass: srednja/medium size one  –  tip/type: bordeaux, • 16-18  ̊ C

____REVIJA VRANAC/Vinski klub ____

S kušanja vina od sorte Vranac u zagrebačkom Vinskom klubu: uzorci koji su ostavili najbolji dojam

 

VRANAC 2016 Riserva (Imotski, Vučja Draga, Podvornice; 14,5 vol %; mpc. XL-XXL) – GRABOVAC

 A’GUPKA vranec  2012 (Tikveš, 15,5 vol %; mpc: XL) – BOVIN

 

BELA VODA 2016 (Vranac 50 % & Plavac mali 50 %; 14,5 vol %; mpc: XL)– TIKVEŠ Chateaux & Domaines BELA VODA

HERCEGOVAČKI VRANAC 2016 (Trebinje, 14,5 vol %) – VUKOJE

VRANEC IMPERATOR 2018 (Tikveš, 15,0 vol %; mpc. XL) – BOVIN

VRANAC 2015 Rezerva (Trebinje, 15,0 vol %) – VUKOJE

VRANAC VLADIKA 2013 (Podgorica, Vranac 80%; 14,5 vol %)  – PLANTAŽE 13. jul

 

VRANAC 2011 Mediterranean (13,5 vol%) – VUKOJE

VRANAC REGOČ 2018 (Dalmatinska zagora, Imotski; 14,0 vol %) – SOČO

VRANEC 2015 Reserve (Tikveš, 14,0 vol %) – POPOV

VRANAC 2016 Pro Corde (Podgorica, 14,0 vol %; mpc. M) – PLANTAŽE 13. jul

VRANEC 2017 Special Selection (Tikveš; 14,0 vol %; mpc. M) – TIKVEŠ

VRANAC TVRDOŠ 2017 (15,0 vol %) – MANASTIR TVRDOŠ

VRANAC 2007 barrique – PLANTAŽE 13. jul

VRANEC DISSAN 2017 (14,0 vol ) – BOVIN

_________________________

 FRANCUSKA FRANCE

Cotes du Rhone

–  (mpc: XXL-XXXL) TERRASSE a l’OMBRE 2918 –  CHÂTEAU de GOURDON (Tikveš Chateaux & Domaines)

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Cotes du Rhône ■ VINOGRAD/VINEYARD: Terrasse a l’Ombre • kosina/slope • sorta/variety: Syrah (65 %), Grenache noir (35 %) • loze stare/vines old ■ PODRUM/CELLAR dozrijevanje/maturation: syrah: drvo,/wood, grenache: betonska cisterna/cement ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška/heavy one • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca: 17.000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: AOC Côtes du Rhône • 15,0 vol%• Tikveš Chateaux & Domaines • 15,5 vol% ■ DIZAJN: uredno – pedantno

■ VINO je: impresivno • ozbiljno • kompleksno • moderno • sadržajno • bogato • gusto • skladno • elegantno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama • lijepo se pije uz hranu – već pomalo prikladno i uz meditaciju • u usponu – može trajati – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko-granatno ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/crveni – plavi / bobičasti – jagodičasti / kupina, malina • začinsko bilje/mirodije, iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • na osjet plemenitog drveta ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto – koncetrirano  – grije • tanin: uglađen • okus sugerira slast – slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • svježeg – fino  gorkastog – dugačkog završetka  ■ SERVIS: ⇗  ⇒ • čaša: – velika – rhone • 18  ̊C

_________________________

LEGENDA 

 –  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s potencijalom odležavanja / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with quite a long ageing potential

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting.

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

– Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, ipak, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti/drink  • ⇗  – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti svakako uz hranu/drink with food

Cijene/prices, 0,75 lit: S = 35kn (5€) ; M = 36-75 kn (5-10€) ; L = 76-110 kn (10-15 €) ; XL = 111-150 kn (15-20 e) ; XXL = 151-220 kn (20-30 e) ; XXXL = iznad 220 kn (over 30 e)

SVIJET u ČAŠI – 03.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz / through

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

___________s vama od – 11.11.1992  – since, with you____________

Miljenko Mike Grgich, the Legend, one of the real ambassadors of Croatia in the world, in these days: 98! Congratulations! His living motto: Every day do your best, learn something new, and make a friend… = very very worth to be the 2021 Easter’s message!

_______________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Vino u funkciji turizma: PLAVAC MALI ⦁ Intrigantni regijski trio: PLAVAC MALI, TRNJAK, VRANAC ⦁ Plešivički fine wine & dine: KORAK DO KORAKA, PA TAKO DEVET HODOVA ⦁ Enogastronomija, gospodarstvo: NOVA ŠANSA ZA NOVO, DOSTA DRUKČIJE VRIJEME: DIGITALNI NOMADI ⦁ Uskrsna košarica 2021: VIŠE STOLOVA s OBILJEM NEGO LANI (?) ⦁ Sajmovi, ocjenjivanja 2021: U KOJOJ MJERI MEDALJA ČINI RAZLIKU? ⦁

⦁ VIJESTI/NEWS    Festivali: SMOTRA TRAMINACA u ILOKU ⦁ VINISTRA NA OTVORENOME?! …⦁ VINO i SAMOBORSKA SALAMA ⦁ CHATEAU PETRUS u SVEMIRU

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 03.2021 – BUYING GUIDE ⦁

________________________

Vino u funkciji turizma

PLAVAC MALI

            Plavac mali po rasprostranjenosti je treća vinska sorta u Hrvatskoj, iza Graševine (zauzima 4532 hektara), te Malvazije istarske (1641 ha) koju prati maltene u stopu (1476 ha). Plavac, koji voli toplinu, najbolje rezultate daje u Srednjoj i Južnoj Dalmaciji, posebice na poluotoku Pelješcu i na otoku Hvaru. Pravi dragulji u čaši počinju se rađati u vinogradima Plavca maloga npr. na južnim stranama Pelješca, konkretno na Dingaču (trsje se penje do visina od 350 i 400 metara, kao zasebno vinogorje i specijalna vinogradska pozicija zaštićeno je oko 71,5 ha) i Postupu, te Hvara, posebno na položajima Ivan Dolac i Sveta Nedjelja što se također dižu do poprilično u visinu. Vina su puna, gusta, vatrena, vrlo kompleksna, uvelike ih karakteriziraju arome prosušenog grožđa i suhe šljive, taninska komponenta uočljiva i, ako je tanin zreo, ne smetajuća, na jeziku bude ublažena i stanovitom slasti, međutim ponekad zna biti i tek površinski prekrivena – jače izraženom namjerno i kalkulantski ostavljenom slatkoćom.

Kako se područje uzgoja Plavca maloga i proizvodnje vina od njega nalazi u izrazito turističkome području i kako se nekoliko ambicioznih proizvođača potrudilo oko izvoza vina, a naročito otkako je iz znanstvenih krugova odaslana vijest da je jedan od roditelja Plavca maloga svjetski famozni Zinfandel, identificiran kao Tribidrag odnosno Crljenak kaštelanski i porijeklom lociran u Dalmaciji, sorta Plavac mali i njena kapljica postale su barem donekle poznate u svijetu. Plavac mali potencijalno je snažan naš turistički magnet, osobno ga gledam u tom smislu kao golemog aduta i mogućeg hrvatskog pandana Barolu i Barbarescu iz Pijemonta, Sangioveseu te osobito Brunellu iz Montalcina iz Toscane, Chardonnayu i Pinotu crnome Burgundije, Cabernetu i Merlotu Bordeauxa, Rizlingu rajnskome Pfalza, Rheingaua, Mosele, Veltlincu zelenome iz Wachaua, Kamptala, Kremsa… Dok u novije vrijeme mnogi suvremeni nomadi u Pijemont, Toscanu, Burgundiju, Bordeaux, u rajnsku oblast dolaze i prvenstveno motivirani spomenutim vinima i lokalnom gastronomijom u razno doba godine, kroz maltene svih 12 mjeseci u godini, dotle u Dalmaciju dolaze prvenstveno ljeti radi mora i sunca… Lokalno vino a i fantastični riba i plodovi mora te pojedini izvanredni sirevi zbog očito nedovoljne poslovne (samo)organiziranosti vinara a i sirara te neprikladne suradnje marketinga sektora eno-gastronomije i turizma ne izdižu se do prvog plana…

I vodstvo – na našem tržištu nove – vinske revije Vinum In također je uvidjelo koliko su naši vino i hrvatske autohtone sorte bitni za uspješan turizam na ovim prostorima, pa je, eto, nakon posebnog bloka objavljenog u prošlome broju revije a posvećenog Graševini, nedavno organiziralo veliku degustaciju-strukovno vrednovanje kapljice od Plavca maloga, kako bi preko svojih objava čitateljima ali i, osobito ciljano, domaćim ugostiteljima i djelatnicima u turizmu objavom izbora od trenutačno najboljih barem pedesetak hrvatskih plavaca i sa svoje strane jače skrenulo pažnju na etikete što mogu i te kako kroz turizam pomoći hrvatskom gospodarstvu. Novo izdanje Vinum Ina, s rednim brojem 7, očekuje se sredinom travnja. Na to kušanje pozvan sam bio i ja, a naknadno mi se ukazala dodatna mogućnost degustacije nekoliko drugih plavaca, i drago mi je što u Kronici Svijeta u čaši za ožujak 2021, dakle u uobičajeno vrijeme pojačanih priprema – mada eto oskvrnutih i dalje pandemijskom pošašću – za turističku sezonu od koje se unatoč svemu ipak ove godine nešto očekuje, mogu ponuditi na uvid kombinaciju rezultatskog ishoda i nekih osobnih preferencija sa spomenutog glavnog ocjenjivanja te s onog dopunskog, mog naknadnoga kušanja.

Na slikama: prizori sa zatvorene degustacije u Vinskom klubu koji se u zagrebačkoj Strojarskoj ulici upravo službeno otvara kao vinoteka i kao prostor za edukativne programe-radionice na temu vina i za kušanja-ocjenjivanja Bakhova nektara. Pod paskom glavne urednice Dijane Grgić, plavce smo kušali suvlasnici Vinskog kluba Miro Barec i Tomo Jakopović, novinar-specijalizirani vinski pisac Ivo Kozarčanin, zatim prof. Ivan Dropuljić kao osnivač i direktor međunarodnog sajma vina i kulinarike Zagreb Vino.com u zagrebačkoj Esplanadi (zasad se još ne izjašnjava o obliku/oblicima njegova održavanja ove godine), te ja ispred Svijeta u čaši

No, prije liste odabranih s kušanja evo još malo konkretnoga o Plavcu malome.

                PLAVAC MALI dalmatinska je crna vinska sorta kao roditelji koje se u literaturi navode Tribidrag (tj. Crljenak, Kratošija, Zinfandel, Primitivo) i Dobričić. Glavni sinonimi: Crljenak (Split), Kaštelanac (Split), Pagadebit, Pagadebiti Mali (Korčula), Plavac mali crni, Plavac veliki, Plavec mali (Makedonija), Zelenak (Dubrovnik). Nazivi koji se pogrešno koriste kao sinonimi za Plavac mali:  Babić, Plavina, Tribidrag.

Sorta Tribidrag – sinonimi za koju su Trebidrag, Crljenak kaštelanski, Pribidrag (Hrvatska), Kratošija (Crna Gora), Morellone, Primaticcio,  Primativo, Primitivo di Gioia, Uva di Corato, Zagarese (Apulija, Italija), te Zinfandel (SAD), a za koju se pogrešno kao sinonimi rabe izrazi Blatina (BiH), Crljenak crni, Plavac mali i Vranac – doimlje se kao glavni igrač vezan uz nastanak Plavca maloga, lijepo se to vidi iz priloženog grafičkog prikaza pedigrea Plavca maloga. Tribidrag/Zinfandel je i inače na svjetskoj pozornici sorata vinove loze jača zvjerka, mi u Hrvatskoj volimo se hvaliti da je riječ o našem autohtonom kultivaru, Crna Gora, gdje je znan kao Kratošija i raširen je u sortimentu do mjere da ga u toj zemlji – svakako posebno ushićeni time što je roditelj njihovog rasnoga Vranca – smatraju jednim od glavnih svojih eno-aduta i drže njihovom domaćom sortom, a Talijani s juga Apeninske čizme htjeli bi da se kultivar, znan i pod nazivom Primitivo, prizna kao njihov autohton. Iako je svjetsku popularnost stekao kao američki Zinfandel, kultivar je u veliki vodič vinskim sortama svijeta Wine Grapes autorskog trija Jancis Robinson, José Vouillamoz i Julia Harding uvršten pod hrvatskim nazivom, naime Tribidrag se, kako kao objašnjenje stoji u Atlasu, na temelju niza dokumenata smatra najstarijim nazivom za taj kultivar što se u Dalmaciji, kao vrlo cijenjeni, sadio još u 15. stoljeću. Inače, Crljenak crni, koji je spomenut kao pogrešno korišteni sinonim za Tribidrag – više se ne sadi.

Što proizlazi iz grafičkog prikaza pedigrea Plavca maloga objavljenog u atlasu Wine Grapes? To da je Plavac mali:

◾u tijesnom rodbinskom odnosu s Tribidragom i Dobričićem (relacija roditelj-potomak)

◾ polubrat ili polusestra sorte Plavina, koja je, inače, križanac između Tribidraga, (tj. Crljenka, Kratošije, Zinfandela, Primitiva) i talijanskog kultivara Verdeca

◾polubrat odnosno polusestra Grka, Crljenka crnoga i Vranca, koji su, svo troje, s Tribidragom (Crljenkom, Kratošijom, Zinfandelom, Primitivom) u odnosu roditelj-potomak. Za Vranac se, po najnovijemu – dobio sam obavjest od prof. dr. Vesne Maraš, crnogorske znanstvenice inače zaposlene u podgoričkim Plantažama 13. Jul – zna da mu je, uz Tribidrag ili Kratošiju ili Zinfandel, kultivar koji se pokazao kao otac, u ulozi majke bila sorta Duljenga.

◾da je polubrat ili polusestra Babića, kojega se na šibenskom području znalo – pogrešno! – poistovjećivati s Plavcem malim.

◾ da je jedan od roditelja sorte Babica, sađene uglavnom samo na području Kaštela

FAMEJA: Crljenak, Plavac mali crni, Dobričić. Plavac mali u modernoj obitelj: Imam dva (moguća) oca, i nepoznatu mamu!…

Bliska rodbina: Babić , Plavina, Grk

_________________________________________________________

DOBRIČIĆ – Autohtona sorta crnog grožđa što se sada gotovo isključivo uzgaja na otoku Šolti, gdje je do donošenja Zakona o vinu iz 2003. godine bila uvrštena među preporučene. Nakon donošenja cit. [Pravilnika (NN 159/04.)], tj. od 17. studenog 2004. uvrštena je među dopuštene u svim vinogorjima podregije Srednja i južna Dalmacija.

Vino od grožđa sorte Ddobričić vrlo je bogato bojilima i ekstraktom, a siromašno na ukupnoj kiselosti (koje u nekim godištima padnu i ispod najniže zakonom propisane granice od 4,5 g/l), pa više služi za popravak (u prvom redu boje) crnih vina, nego za potrošnju u čistom stanju. Zato se čisto sortno (osim kod proizvođača na otoku) i ne nalazi u prodaji.◾

____________________________________________

Vino Fameja, s etiketom Doma Kalebića sa Šolte. U ovoj butelji kao zajedničkom domu su Zinfandel, Plavac mali i Dobričić…

E sad, nakon što je prošlo već toliko vremena od otkrića da su Dobričić i Tribidrag te Plavac mali u roditeljsko-potomstvenom odnosu bilo bi dobro, konačno, saznati i to tko je Plavcu malome majka a tko otac. To više što sam svojedobno na predavanju o Vrancu održanome u Podgorici čuo kako je Kratošija odnosno Zinfandel odnosno Tribidrag roditelj Vranca u ulozi oca, a nekako u istom sam razdoblju u više navrata u nas u spontanim razgovorima u društvima s dosta prisutnih pojednaca iz vinskoga svijeta čuo mišljenja da bi otac Plavca maloga, dakle muški partner u roditeljstvu Plavca, zapravo mogao, s obzirom na njegove snažne tanine, biti – Dobričić...  Međutim – ima još nešto drugo: svojedobno sam bio, iz osobne znatiželje oko toga kakav će se dobiti rezultat ali i promatrajući to kao stanoviti moguće uspješan marketinški potez, naglas razmišljao o kreaciji vina kao obiteljske mješavine sorata, dakle tate, mame i potomka kao jedne cjeline, i ubrzo mi je stigao odgovor da je to već napravljeno i da je vino nazvano, po damatinski – Fameja, dakle familija, obitelj, te da je, s tim nazivom na etiketi, štaviše, već i spremno za tržište. Sorta Kratošija/Tribidrag je eto u slučaju Vranca znanstveno identificirana kao tata Vranca, a eto Dobričić, zbog svojih jačih tanina, ima i veće predispozicije od Tribidraga da bude Plavčev otac! Što? Dva tate?!!… Moderna obitelj! U našoj tako silno katoličkoj zemlji – vinska obitelj sa dva tate i potomkom s nepoznatom mamom?

Spomenutu primjedbu o jačem taninu kod Dobričića i posljedično tome zaključivanje da bi žešći tanin mogao biti obilježje više oca nego majke, ne bi trebalo shvatiti ozbiljno u kontekstu stvarnog statusa u roditeljstvu, naime na temelju tek osjeta dobivenog kao informacije putem vida, mirisa i okusa odnosno senzacije u ustima ne može se razvijati mišljenje o tome koja sorta ima veće izglede da bude otac a koja da bude majka. Što govori struka?

Znanstvenica prof. Vesna Maraš , Plantaže 13. jul

Puno onih koji na razne načine pripadaju vinskome svijetu a moguće i dio od tih a koji su čak i zaposleni u proizvodnji Bakhova nektara ne zna da su mnoge sorte hermafroditne, i tu je kvaka: nekad eto neka od tih hermafroditnih sorata pokaže muško a nekad žensko lice. Prof. dr. Vesna Maraš kaže sljedeće:

– Spol roditelja odnosno uloge oca i majke utvrđuju se na osnovi analize kloroplasta, preciznije na osnovi analize markera u genomu kloroplasta sorte vinove loze. Pojednostavljeno, spolno obilježje potomak nasljeđuje po majci. S obzirom na hermafroditan cvijet, Kratošija ili Tribidrag ili Zinfandel može biti i ženski i muški roditelj. U našim istraživanjima i analizi pedigrea crnogorskih sorti vinove loze, realiziranima u suradnji sa španjolskim ICVV-om odnosno Institutom za istraživanja vezana za vinovu lozu i vino iz Logroña u Rioji, u slučaju Vranca Kratošija ima ulogu muškog roditelja, dakle oca, dok je Duljenga potvrđena kao ženski roditelj. Analize genoma kloroplasta spomenutih sorti pokazale su da je Vranac, kao potomak, imao isti tip kloroplasta, to je klorotip D, kao i Duljenga (majka), a kod Kratošije (oca) pokazao se klorotip A. S obzirom da se, kako sam navela, tip kloroplasta na potomke prenosi isključivo putem majke, to potvrdjuje da je Duljenga ženski roditelj Vrancu. Ovo istraživanje bilo je za nas od velikog značenja, s obzirom da je Vranac najvažnija sorta vinove loze u Crnoj Gori i da je od ranije bilo poznato da je s Kratošijom u srodstvu, dok je, eto, Duljenga kao drugi roditelj Vranca otkrivena naknadno.

Profesori Edi Maletić i Ivan Pejić (suhiucasi)

Što pak vele profesori zagrebačkog Agronomskog fakulteta Edi Maletić i Ivan Pejić, koji su svojedobno s prof. Carole Meredith sa sveučilišta California u Davisu sudjelovali u otkriću da je Zinfandel isto što i Tribidrag odnosno Crljenak kaštelanski, te čiji su znanstveni radovi korišteni i za debeli atlas Wine Grapes? Dakle, koji od navedenih roditelja Plavca maloga ima ulogu oca a koji majke?

E, sad od struke stiže nešto sasvim novo i barem nama širem pučanstvu neočekivano nakon što smo naprosto naštrebali to da su Tribidrag/Zinfandel te Dobričić, automatski računajući dakako da je riječ o mami i tati, roditelji Plavca maloga. Najnovijim ispitivanjima spomenutim usavršenim metodama analize kloroplasta Tribidraga, Dobričića i Plavca maloga pokazalo se nešto što ne odbacuje mogućnost ni za Tribdrag ni za Dobričić da budu roditelji, ali NE i u međusobnoj kombinaciji, dakle kao tata i mama, nego kao svaki posebno, obadva kao otac, jedan ili drugi u kombinaciji s nekim drugim kultivarom u ulozi mame. Naime, otkriveno je to da Tribidrag i Dobričić pokazuju isti tip kloroplasta, a Plavac mali ima pak drugi tip, naslijeđen po majci. Ta majka Plavca maloga – još nije pronađena! Za nas obične ljude komplicirano, pa da, za svaki slučaj, ponovim: Tribidrag i Dobričić nisu prema Plavcu malome s ovim novim znanstvenim spoznajama automatski isključeni iz odnosa roditelj-potomak, oni dakle i jedan i drugi ostaju na listi mogućih očeva, naime u ovome slučaju najbližeg rodbinstva s Plavcem malim obadva pokazuju se s muškim obilježjima, kao tate, što znači da Plavac mali nije naravno mogao nastati njihovim križanjem, nego da je nastao križanjem jednoga od njih s nekim trećim, zasad neidentificiranim i javnosti privedenim kultivarom.

Kontaktirao sam ih obojicu – i prof. Maletića i prof. Pejića, i potom me prof. Pejić za šire obrazloženje usmjerio na znanstvenicu dr. sc. Maju Žulj Mihaljević, sa Zavoda za oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dr.sc. Žulj Mihaljević zadnja je doktorandica kod prof. Ivana Pejića, ona je, kako je prof. Pejić naglasio, spojila sva njegova  istraživanja i detaljno opisala najnovije stanje hrvatskog sortimenta vinove loze. U svojoj je disertaciji najopsežnije ikad analizirala sve poznate naše sorte i sva moguća roditeljstva, čak je, istaknuo je još prof. Pejić, i otkrila neke nove momente baš oko roditeljstva Plavca maloga.

Dr. sc. Maja Žulj Mihaljević na svom radnom mjestu, u laboratoriju Zavoda za oplemenjivaje bilja, genetiku i biometriku zagrebačkog Agronomskog fakulteta

– Pokušavam što jednostavnije odgovoriti na pitanja, iako to jednostavan odgovor nije i ne može biti pa vjerujem da će trebati još puno pričati na ovu temu… Kroz moje doktorsko istraživanje pod mentorstvom prof. Pejića putem genetičkih analiza došli smo do spoznaje da ranije predlagano roditeljstvo Plavca malog kao potomka Dobričića kombiniranog s Tribidragom/Zinfandelom/Crljenkom NE vrijedi. Te dvije sorte u međusobnoj kombinaciji ne mogu biti roditelji Plavca. I Dobričić posebno, i Tribidrag posebno ostaju s Plavcem i dalje u potencijalnom odnosu roditelj-potomak. Točna roditeljska kombinacija za Plavac nam zasad ostaje nepoznata. Znam da će vam to biti prvenstveno razočaravajuće, a onda i nejasno i zbunjujuće. Problematika utvrđivanja roditeljstva vinove loze vrlo je kompleksna i zahtijeva podrobnije izlaganje – kazala mi je dr.sc. Žulj Mihaljević, i dodala:.

– Mi definitivno zasad nemamo dvije sorte koje su križanjem dale Plavac mali. Kad se rade roditeljske analize, mogu se raditi na dva načina – da se traže oba roditelja, ili da potomku, npr. u ovome slučaju Plavcu, tražite samo jednog roditelja. Cijeli postupak se zasniva na izračunima vjerojatnosti za neki pretpostavljeni događaj na temelju genetičkih analiza. Kad smo radili roditeljsku analizu tražeći oba roditelja nismo, do sada, dobili ništa. Kad smo se usredotočili na onaj drugi scenarij, u kojemu smo gledali vjerojatnojsti za roditelj-potomak, tu su iskočili i Dobričić, i Zinfandel, ali i brojne druge sorte koje možete vidjeti na onoj slici srodstvenih mreža iz vodiča Wine Grapes od Jancis Robinson i njenih kolega koautora. Kad je riječ o majci/ocu Plavca, jedan od prvih indikatora koji su mi se učinili sumnjivima u toj priči oko roditeljstva Tribidrag x Dobričić bili su rezultati upravo te tzv. analize kloroplastne DNA. Po njoj je, eto, ispadalo da ni Dobričić ni Zinfandel nisu majka Plavca. A, da je navedena kombinacija bila ispravna, netko je majka morao biti…

Na temelju maločas spomenutih dojmova vezanih tek uz vid, miris i okus (tanini) računati na – barem i jedva približno točnu – prognozu o vrsti roditeljstva besmisao je, odrešito ističe znanost. Pa, ni kod ljudi ne mogu se raditi presumpcije o majci na temelju boje kose, kože, ili boje glasa… To je, reći će dr.sc. Maja Žulj Mihaljević, možda moguće za neke gene (ne nužno i svojstva) koji su spolno vezani, ali s obzirom da je loza hermafrodit, dakle dvospolac, to nije moguće.

– Način na koji se rade roditeljske analize kod loze zakompliciran je nekim okolnostima. Prvo, vinova loza je hermafrodit. Drugo, ne znamo kad je koja sorta nastala naime nemamo generacijski slijed kao što postoji kod npr. ljudi pa tu znamo tko je stariji  a tko mlađi čovjek. I, treće, loza može biti s vrlo kompliciranim, za ljudske pojmove “incestuoznim” srodstvenim vezama. Kad iskombinirate sva ta tri faktora, dogodi se to što se dogodilo s ranije predlaganim roditeljstvom Plavca. Prvo ispadne da jeste, a onda s novom, znatno sofisticiranijom vrlo detaljnom analizom pokaže se da nije… Dok je tada rađeno na tim točkama u genomu, ispadalo je kako je ispalo… uglavnom: nitko nije tada lagao. No, kad smo za moj doktorat u obzir uzeli i dodatne točke po genomu te napravili analizu kloroplastne DNA, ispalo je kako je sada ispalo… – kazala je dr. sc. Maja Žulj Mihaljević.

            DOJMOVI S DEGUSTACIJE – A sada, evo dojmova s degustacija, od kojih se ona glavna, veća, odvijala u novom zagrebačkom objektu Vinski klub. Taj novi lokal što ga vode suvlasnici Miro Barec i sommelier Tomo Jakopović  na dvije je razine, na gornjoj, u prizemlju, vinoteka je, a ispod je oveći prostor zamišljen da bude poprište raznih tematskih strukovno vođenih degustacija i edukacijskih programa za publiku željnu više znanja  o vinu.

Vina su bila iz različitih godina berbe, u rasponu od 2019. do 2011. Redosljed: od mlađih godišta prema starijima, od manjeg volumena alkohola prema većemu i od suhog vina prema onome s ostatkom neprovrelog sladora. Legenda: pet zlatnih grozdova = 95 – 100 bodova; četiri zlatna grozda = 90 – 94,99 bodova, tri zlatna grozda = 85 – 89,99 bodova, dva zlatna grozda = 80 – 84,99 bodova.(Opširnije u rubrici Potrošački putokaz na kraju Kronike)

– ZLATAN PLAVAC GRAND SELECT 2013 – ZLATAN OTOK PLENKOVIĆ, Hvar, Sveta Nedjelja, 15,0 vol %

Zlatan plavac Grand Select, Zlatan plavac barrique, Plavac mali Pharos Maximus Hvar Hills

–  HVAR HILLS PHAROS MAXIMVS 2013 – HVAR HILLS, 15,0 vol %, Hvar (4,8)

–  DINGAČ 2016 – SAINTS HILLS, 14,0 vol %,  ZOI Dingač Pelješac (4,5)

– ZLATAN PLAVAC BARRIQUE 2012 – ZLATAN OTOK PLENKOVIĆ, Hvar, Sveta Nedjelja, 14,5 vol %, ZOI Srednja i južna Dalmacija

– PLAVAC MALI ŠKRAPA 2012 – MARLAIS,  14,0 vol %,  Pelješac

 – PLAVAC MALI SYRTIS 2015 – VOLAREVIĆ,  15,0 vol %,  ZOI Komarna

– ROYAL DINGAČ 2013 – ROSO, 15,0 vol%,  Dingač Pelješac  (4,4)

– DINGAČ 2017 Klasiko – INDIJAN, 15,5 vol %,  ZOI Pelješac

– DINGAČ 2018 Klasiko – BURA, 16,0 vol %,  ZOI Dingač Pelješac

–  DINGAČ 2016 barrique  – JURICA VIOLIĆ, 15,5 vol  %,  Dingač Pelješac

– PLAVAC PLAUSUS 2012 – DUBROVAČKI PODRUMI, 14,5%, Konavle

–  PLAVAC MALI 2017 – LIPANOVIĆ, ZOI Srednja i Južna Dalmacija, Vis, 15,7vol %

–  POMET PLAVAC MALI SELEKCIJA  2017 – CRVIK, 14,1 vol % , Konavle (4,1)

– PLAVAC MALI  GOLD EDITION 2016 – VOLAREVIĆ, 15,0 vol %,  Komarna

– PLAVAC MALI PREMIUM 2016 – TERRA MADRE, 14 %,  Komarna (3,9)

– PLAVAC MALI 2016 Tihobraće polje – VISLANDER, Vis, Srednja i Južna Dalmacija ZOI

– DINGAČ GOLD 2018 – ANTIČEVIĆ, 15,5 %, ZOI

–  PLAVAC MALI 2016 MARLAIS – MARLAIS, 14,0 vol %

–  DINGAČ RISERVA 2017 – JURICA VIOLIĆ, 15,5 % , ZOI (3,8)

– PLAVAC KORTA KATARINA WINE MAKER’S SELECTION 2011 – KORTA KATARINA, 15,0 vol%  Pelješac

–  PRIMUS 2016 – RIZMAN, 13,5 vol % , Komarna

– PLAVAC MALI BARRIQUE 2016 – MATELA, 14,0 vol %, Kaštel Sućurac ZOI Srednja i Južna Dalmacija

–  PLAVAC MALI 2018 INDIJAN – INDIJAN, 14,5 vol %  ZOI Pelješac kzp

– PLAVAC MALI 2019 PODHUM – PAVIČIĆ, 14,7 vol %

–  PLAVAC PONOS 2017 – JURICA VIOLIĆ, 14,2vol %,  Orebić

–  PLAVAC MALI 2019  – PAVIČIĆ,  15,0 vol %

– PLAVAC MALI MAIOR RIZERVA  2016 – HVAR HILLS, 13,5 vol %, Srednja i Južna Dalmacija Hvar kzp   

– PLAVAC  ST. ROKO 2016 barrique – SAINTS HILLS, 12,0 vol %,  Srednja i Južna Dalmacija

– BLACK DALMATIAN 2016 – SAINTS HILLS, 13,0 vol %

– POMET PLAVAC  MALI SELEKCIJA  2016 – CRVIK, 14,9 vol %,  Konavle

–  ZLATAN PLAVAC 2015 – ZLATAN OTOK PLENKOVIĆ, ZOI Srednja  Južna Dalmacija, Hvar, suho, 14,0 vol %­­­­­­­­­­­­­­­­­

–  PLAVAC MALI 2015 – DUBROVAČKI PODRUMI, 13,0 vol %  Konavle

– PLAVAC MALI PONOS JURICA 2018 – JURICA VIOLIĆ , 14% vol % 

– PLAVAC BRIME 2017  – RIZMAN, 13,5 vol %, Komarna

– PLAVAC MALI 2018  Janjina Pelješac – GRGUREVIĆ, 13,0 vol %

– ANTIČEVIĆ PLAVAC MR. BLUE 2018  – ANTIČEVIĆ, 13,7 vol %, ZOI kzp Srednja i Južna Dalmacija  Potomje

– PLAVAC SILVER 2018 – ANTIČEVIĆ, 14,3 vol %, ZOI Pelješac Potomje.   ♣

______________________

VIRTUALNA DEGUSTACIJA ZA BENELUKS – Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice za Beneluks organiziralo je ovih dana za 12 specijaliziranih novinara iz renomiranih nizozemskih i belgijskih medija kao što su Delicious, Food and Friends, Elle Eten, Lekker, National Geographic Magazine, Columbus Magazine, Feeling, Gael... virtualnu degustaciju hrvatskih vina i prezentaciju turističkih potencijala Hrvatske s naglaskom na eno-gastronomiju.

Virtualni susret  trajao je oko dva sata, Novinari su vrlo aktivno sudjelovali u raspravi o vinima i spajanju vina i hrane te su se složili kako su se ovom prigodom susreli s proizvodima kojeg Hrvatska bez imalo zadrške može ponuditi i najzahtjevnijim gostima, kaže se u službenom izvještaju HTZ-a o događanju.

Cilj je bio da se novinari i, preko njih, brojni potencijalni posjetitelji iz zemalja Beneluksa upoznaju s Hrvatskom kao sigurnim, atraktivnim i poželjnim turističkim odredištem koje je tim tržištima lako dostupno i cestovnim pravcima, istaknuo je direktor Predstavništva HTZ-a za Beneluks Ivan Novak.

Kako je to uobičajeno kod ovakvih tzv. virtualnih događanja, novinari specijalizirani za turizam i za eno-gastronomski segment turističke ponude na kućnu su adresu nekoliko dana prije eventa primili butelje s vinom od u Hrvatskoj najraširenijih sorata, konkretno od Graševine i Frankovke iz Slavonije, Malvazije iz Istre te Plavca maloga iz Dalmacije, priložen je bio i paketić s paškim sirom. Uz virtualnu degustaciju vina i sira, odvijala se, u suradnji s tvrtkom Croatiangrapes.com, promotorom hrvatskih vina na nizozemskom tržištu, prezentacija turističkih potencijala navedenih regija. Okupljene novinare je izravno s otoka Hvara pozdravila Ivana Carić s najsunčanijeg hrvatskog otoka koja je predstavila sortu Plavac mali. Popis prezentiranih vina a ni lista s imenima i prezimenima novinara nisu bili u poslanom izvještaju. Obznanjeno je tek da vina predstavlja Diederik Swart iz spomenutog Croatiangrapesa. Naknadno sam saznao da izbor etiketa kojima se, inače, htjelo kroz regije pokriti vinsku Hrvatsku nije bio velik (četiri uzorka!) a ni visoko-reprezentativan (jedna regija nije bila zastupljena), tako da je ipak teško likovati zbog navedenog silnog oduševljenja vinskih i turističkih pisaca iz Beneluksa.

Rekao bih da se ovdje u vinskom segmentu nije išlo, kako rado ponavlja i pri tome u najavama naglašava selektor hrvatske nogometne reprezentacije Galić, na pobjedu. Želimo li, pogotovu što se zapaža ne samo to da sve više osoba ima sve manje novca nego i to da ipak i sve više osoba ima i sve više novca, ostvariti vrhunski rezultat u turizmu, nužno je na odgovarajući način koncentrirati se i na detalje, a da se ta usredotočenost u punoj mjeri i ostvari, u projektima unutar tako važne gospodarske grane kakva je turizam mora zacijelo biti više djelatnika s jačim senzibilitetom za svako pojedino područje naše ponude što ga se reklamira, tako da se, u akciju uvijek i u svim dijelovima kreće s mentialitetom pobjednika, s najjačom momčadi. Idealno bi bilo da su, kad već ovdje govorimo o vinu, udruge vinogradara/vinara u Hrvatskoj ustrojene na strogo profesionalnoj osnovi i s ciljem pravilima reguliranih njegovanja i unaprjeđivanja proizvoda i plasmana vlastitog teritorija, ali kako to nije slučaj,, na turističkim djelatnicima je da u priredbi promotivnih događanja sami jače podmetnu leđa. Uz dovođenje zvijezda na teren treba se pobrinuti i da u inozemnoj publici, od koje se u konačnici očekuje ne toliko to da se pred nama pokaže oduševljenom koliko to da svoje oduševljenje prenese što širem krugu stanovnika u svojoj sredini, bude dovoljno autoritativnih imena za svaki segment prezentacije. Na raznim velikim ocjenjivanjima vina u Europi poput Concours Mondiala de Bruxelles i Mundus Vinija, veronskog Vinitalyja imao sam prilike susresti se s više uglednih vinskih pisaca a i značajnih vinskih trgovaca i iz Belgije i iz Nizozemske, ali na dobivenim fotografijama ne prepoznajem ih, rekao bih da je uz ove izabrane koji su, ne sumnjam, izvrsni u kontekstu turizma, trebalo pozvati i nekoga od izrazito specjaliziranih baš za vino i onih iz segmenta uvoza i distribucije vina. Publici iz Beneluksa a i dakako i drugih iznimno značajnih emitivnih turističkih područja treba omogućiti ne samo to da o vinu iz neke druge zemlje gleda na malom ekranu i čita u novinama o tome kako su ga kušali predstavnici medija, nego i da ga, nakon što nešto lijepo pročita i informira se, može i kupiti i kušati kod kuće i osobno vidjeti koliko je koji uzorak jak kao jedna od relevantnih pozivnica  za odlazak do područja gdje se dotično vino rađa. Kontakti s najautoritativnijim za vino specijaliziranim predstavnicima medija ne samo unutar Beneluksa nego i iz raznih drugih europskih zemalja zasigurno se mogu dobiti upravo od spomenutog Concours Mondiala de Bruxelles i urednika njegove novine Vinopres sjedište je u Rue de Mérode 60 upravo u Bruxellesu.

Ova prezentacija samo je jedno u nizu inovativnih virtualnih događanja u organizaciji Predstavništva HTZ-a u Beneluksu. U suradnji s TZ grada Dubrovnika prošlog je tjedna organizirana virtualna konferencija za medije izravnim video javljanjem sa poznatog Straduna, začin u programu bio je nastup klape. Ciklus virtualnih aktivnosti predstavništva nastavlja se u travnju kad će biti organizirane prezentacija i poslovna radionica između malih i luksuznih hotela iz grupacije Stories, Croatia Airlinesa te specijaliziranih putničkih agenata i turoperatora za luksuzni segment gostiju iz zemalja Beneluksa. Dodatno, krajem travnja, u suradnji s Turističkim zajednicama Ličko-senjske, Zadarske i Šibensko-kninske županije, predviđena je za novinare, influencere, turoperatore i putničke agente prezentacija – s obzirom da je riječ o proizvodima u fokusu potrošača u 2021. godini – potencijala za aktivni odmor u Sjevernoj Dalmaciji. ◾

Intrigantni regijski trio

PLAVAC, TRNJAK, VRANAC!

Niz posljednjih godina, otkako su hrvatski znanstvenici u suradnji s glasovitom američkom profesoricom Carole Meredith sa Sveučilišta California u Davisu otkrili da je Zinfandel isto što i naš Tribidrag odnosno Crljenak te da je naša uzdanca Plavac mali njegov potomak, hrvatski vinski svijet živi na određeni način opsjednut kultivarima Tribidrag, Plavac mali i Dobričić. Tribidraga i Dobričića znanost je izdvojila kao Plavčeva roditelja. Smještanjem porijekla čuvenog Zinfandela pod nazivom Crljenak kaštelanski u područje Kaštela gdje se, uz potporu i našeg vinara Miljenka Grgića, inače dugo godina na boravku i radu u Kaliforniji, krenulo i u uređenje parka posvećenog otkriću (dalmatinskih) korijena Zinfandela najavljeni su bili, na podlozi, uvelike, sklonosti Amerikanaca prema vinu zinfandel a i prema našoj jadranskoj obali, hodočašća Amerikanaca u Kaštela i turistički procvat posebice u tome kraju. Hrvatski turistički procvat općenito i stigao je, ali – ne zahvaljujući Zinfandelu, a bogme ne i zahvaljujući potomku, Plavcu malome. A onda je, prije dvije godine, na scenu stupila corona. Unatoč postojećim potencijalima, značajniji gospodarski efekti u turizmu vezani prvenstveno uz neku našu authotonu sortu grožđa i tipično naše vino a na nekom tragu onoga što u Burgundiji ostvaruju Chardonnay i Pinot crni, u Bordeauxu Caberneti i Merlot, u Pijemontu Nebbiolo kao Barolo i Barbaresco te Toscani Sangiovese kroz Brunello, Chianti Classico itd., izostali su. Vrijeme prolazi, Cchardonnay, Ccabernet, Mmerlot toliko su se proširili svijetom da su, osim njihovih originala iz domovine im, postali pomalo dosadni, pa je izmišljen poklič ABC, u prijevodu Anything but Chardonnay (Bilo što, samo ne Chardonnay!), a može eto biti i Anything but Cabernet. Gourmeti-hedonisti, uglavnom vrlo dobro situirani, traže sve više nešto drugo, tipično i originlno domaće, zanimljivo s identitetom, a u vinskoj sferi kao novi aduti u svijetu profiliraju se npr. Veltlinac zeleni, Frankovka…

Mogući aduti – samostalno i u ansamblu! – jugoistočne Europe a i Lijepe naše, konkretno i Imotske krajine – sorte Plavac mali, Trnjak, Vranac, a želi li se baš silno i internacionalna pomoć prikladan da smisleno priskoči mogao bi biti južno-europski Syrah. Modro jezero Riserva imotske obitelji Grabovac sadrži i trnjak i vranac, umjesto merlota i cabernet sauvignona mogao bi imati plavac mali i syrah! (suhiucasi)

Mi i opet imamo konje za utrku, možemo li ih i hoćemo li ih ovaj put bolje gospodarski iskoristiti? Zašto bismo stalno samo mi uvozili nešto sa Zapada, i zašto ne bismo sada mi odavde nešto plasirali na Zapad?! U davnim vremenima vinova loza širila se od istoka preko naših krajeva prema zapadu, e sad bi se tim putem mogla širiti i neka zanimljiva vina od sorata s velikim potencijalom odavde a još praktički anonimna na Zapadu. Riječ je npr. o u kvalitativnom smislu čudesnom triju upečatljivih crnih kultivara u koji bi, uz  Plavac mali, zvijezdu južnodalmatinskog priobalja i (polu)otoka, spadali i Trnjak i Vranac iz zaleđa!

____________________________

TRNJAK – Sinonim je Rudedžuša. Trnjak (Rudedžuša) je sorta koja se dosta uzgaja na području Imotskoga i Vrgorca, a strukovna literatura – npr. Veliki vinogradarsko-vinarski leksikon Ivana Sokolića – kaže da se prije dosta uzgajala i ispod Splita pa do Omiša i oko Makarske. Ali, inače, ima je i u susjednoj Hercegovini u BiH. Navodno u Hercegovini postoji već nekih sedam različitih etiketa s vinom od Trnjka, jedan od najpoznatijih proizvođača je Nuić. Imoćani rado tvrde da Trnjak nije hercegovački kultivar nego da je nastao na njihovu području, i znaju se šaliti kako su ga Hercegovcima samo posudili da bi im bio oprašivač za njihove sorte. Napominju da je kultivar u uzgoju dosta težak, kompliciran, da raste kao drača i da treba puno vremena i truda da ga se dovede u red. Međutim, resi ga više vrlina: njegova je prednost u tome što nakuplja visoki slador i što lijepo zadržava kiseline, pH kod njega rijetko se penje do 3,5. Sorta je to s velikim potencijalom za proizvodnju tamnog gustog, koncentriranog a istodobno i elegantnoga vina sposobnog za dugo odležavanje pa time i dozrijevanje, dakle za stjecanje tzv. više dodane vrijednosti.

Kako to da se naši stručnjaci iz vinogradarskog i vinarskog sektora već prije nisu jače usredotočili na Trnjak pa da se i od njega, kako se, silno, nastojalo s Plavcem, napravi hrvatska robna marka vina?! ◾

_____________________________

Istina je da bi se s Trnjkom rado promovirala Bosna i Hercegovina, a da se Crna Gora, koja se diči da je domovina Vranca (Kratošija x Duljenga), i Makedonija, gdje je Vranac (Vranec) ako ne baš izvorna a ono najrasprostranjenija ili jedna od daleko najrasprostranjenijih sorata, uzdaju se u taj kultivar kao svoj. Dio Hrvatske ulazi u šire područje jugoistočnog Balkana uz koje se porijeklom mogu vezati ne samo Plavac mali nego upravo također i Trnjak i Vranac kao u globalnom smislu potencijalno ti sjajni vinski noviteti na svjetskom tržištu. I Trnjak i Vranac u stanovitom se opsegu s uspjehom uzgajaju u Imotskoj krajini. Želimo li mi Hrvati baš u društvu, kao nužnog, skakako i jednog internacionalca, Plavcu, Trnjaku i Vrancu moglo bi se kao prikladnu dopunu priključiti (još) nimalo profanirani Syrah, koji se upravo i u nas – i na Korlatu i u Imotskoj krajini – kao vino već godinama pokazuje  u visokome sjaju.

U podrumu Grabovčevih: uz tatu Antu su njegovi sinovi Nikola i Milan, te bliski rođak Mislav Maršić (drugi slijeva), u funkciji enologa

Kao jedan od pokretača-nositelja tog nekog novog mogućeg trenda trija PTV i stvaranja od njega regijskog vinskog brenda mogla bi biti inače vrlo uspješna vinogradarsko-vinarska obitelj Grabovac iz Prološca kod Imotskoga. Djelo što ga je u suvremenom smislu počeo tata Ante Grabovac, svojedobno inače zastupnik u Hrvatskome saboru, preuzela su dvojica sinova Milan i Nikola, njima se kao strukovna podrška pridružio njihov rođak i vršnjak, pouzdani enolog, Mislav Maršić. Dobra jezgra tu je!

A i idealna svjetska pozornica za promidžbu spomenutih rasnih crnjaka je tu, riječ je o unikatnim biserima Imotskoga Crvenom jezeru i, naročito, sjajno-plavom Modrom jezeru. Kod ovog drugoga javlja se fenomen da povremeno privremeno presuši, i tada na njegovu dnu domaći ljudi znaju zaigrati i nogomet, pa zašto se u organizaciji lokalne udruge Cvit razgovora, utemeljene da promiče lokalne kulturne i tradicijske vrijednosti, baš i tu ponekad ne bi održala i kakva jača eno-gastronomska manifestacija s rasnim spomenutim crnjacimaa u glavnoj ulozi?!…

_________________________________

MODRO JEZERO kraško je jezero pored Imotskog. Smatra se jednim od najljepših krških jezera u Hrvatskoj. Nalazi se ispod klisure na kojoj je utvrda Topana. U neposrednoj blizini je stadion Gospin dolac, na kojemu svoje utakmice igra NK Imotski.

Modro jezero (Wikipedia)

Razina njegove vode znatno oscilira, tako da nisu rijetke godine kad na neko vrijeme ono i presuši. Tada se na njegovu dnu – igra nogomet. U ljetnim mjesecima uglavnom ima dovoljno vode za kupanje. Posebna briga vodi se o kvaliteti vode te o urednosti okoliša, sadnjom i njegom prikladnih mediteranskih biljnih vrsta. Legenda o postanku ovog jezera zvana je Gavanovi dvori.

Lokacija: Splitsko-dalmatinska županija; nadmorska visina: oko 450 m;  površina: 0,4 km2; dužina: do 0,8 km; širina: do 0,4 km; dubina: do 147 metara, na najviše mjesta: 90 m; pritoke: nema. (Wikipedia)◾

______________________________

Milan Grabovac viješću o vinskim novitetima vezanim uz obitelj Grabovac najavljuje stanoviti optimizam glede barem djelomične realizacije  ovog netom spomenutog prijedloga o triju Plavac, Trnjak, Vranac, naime Grabovci, koji već od prije imaju prestižno vino Modro jezero Riservu sastavljeno od cabernet sauvignona, vranca, trnjaka i merlota, nedavno su na nagovor prijatelja Danijela Čečavca WSET izašli s mješavinom vranca iz Vučje Drage i plavca maloga iz drugih vinograda, onih izvan Imotskog vinogorja, a sa, uvjerava me Milan Grabovac, svojstvima premier i grand crua, vino je nazvano Jeka, moglo bi to biti podstrek i za mješavinu plavac mali, vranac i trnjak.  Obitelj Grabovac, koja na brdu na Vučjoj Dragi ima zaista lijepe vinograde, u prosincu lani podignula je, na poziciji Čanjevica, nove nasade na površini od 13 hektara, riječ je o 65.000 loza, dakle sa po oko 5000 trsova na hektar. Čanjevica, nekad u posjedu društvene vinarije Imota. nalazi se blizu podruma Grabovčevih, to je, moglo bi se reći, visoravan s ipak blagim padom prema jugu a na nadmorskoj visini od 280 metara, tlo je, objašnjava Milan, aluvijalno, sastoji se od crvenice i dosta šljunka tako da vina odatle mogu biti s vrlo izraženom mineralnosti. Propadanjem društvenog podruma Imota teren se zapuštao i takav, zapušten, nakon 10 godina sad je dočekao da ga Grabovci, uz pomoć iz Vinske omotnice, uzmu u zakup, sklopljen na 50 godina! Grabovci su na Čanjevici zasadili lokalnu Kujundžušu i od hrvatskih bijelih sorata Pošip, a od bijelih internacionalace Chardonnay i Sauvignon, od domaćih pak crnih kultivara posadili su Trnjak i Vranac, od međunarodnih Merlot i, pokusno, Cabernet franc.  Iako razmišljaju o tome da u svome podrumu imaju i plavac mali, koji bi mogli rabiti za neke zanimljive kupaže, nisu skloni tu sortu i saditi u imoćanskome kraju jer iz klimatoloških razloga ona tu ne može ostvariti puni svoj potencijal, Grabovci su svjesni da su vrhunske lokacije za uzgoj tog kultivara na južnom Jadranu u neposrednoj blizini mora, pa rješenje vide u otkupu određene količine grožđa s ponajboljih položaja na razini grand crua. U ukupnom sortimentu Grabovci sad imaju po oko 15 posto Trnjka i Vranca. Milan Grabovac napominje još nešto vrijedno pažnje: s obzirom da sve više vinogradara i vinara Imotske krajine traži cijepove upravo Trnjka, Udruga vinogradara i vinara Imotskoga inicirala je aktivnosti na klonskoj selekciji naročito sorata Kujundžuše i Trnjka, u planu je podizanje ovećeg matičnog nasada bezvirusnih cijepova u kojemu će se uz naći i još neke druge sorte Srednje  Južne Dalmacije!

Imotska krajina smještena je u zaleđu Makarske i na samoj državnoj granici s Bosnom i Hercegovinom

– Namjera nam je još saditi i lokalnu sortu zvanu po naški Botun. Riječ je o kultivaru koji dobro zadržava kiseline i prikladan je u proizvodnji pjenušaca. Dosad smo pjenušce bazirali na crnom i sivom pinotu, te chardonnayu, kad nam Botun dođe u rod znatno bismo smanjili udio tih francuskih kultivara u našem pjenušavom vinu što ga radimo u kategoriji brut – dodaje Milan Grabovac.

Istaknuo je, inače, još jedan novitet: u pripremi za izlazak – planira se da promocija bude krajem 2021. godine – novog vina kuće, riječ je o, govori Milan Grabovac ponosno, velikom bijelome s potencijalom za duže odležavanje, sorte su Chardonnay i Sauvignon bijeli, možda će biti i nešto Pošipa (bilo bi lijepo da tu bude i hrvatski predstavnik! – prim. aut.), berba je 2019. Grabovac mlađi naglašava kako su u imotskome kraju godišta 2018, 2019. i 2020. bila jako dobra  po kakvoći!

Vinogradi obitelji Grabovac

Kako je corona utjecala odnosno kako je covid19 utjecao i kako još utječu na plasman baš njihovih vina, pitam Grabovce, i odmah ovdje moram u novoj ulozi predstaviti prof. Ivana Dropuljića, sina Imotske krajine a već dugo godina stanovnika Zagreba i, inače, znanog kao osnivača i direktora međunarodnog sajma vina i kulinarike Zagreb Vino.com, naime on je svojim novim telefonom snimao razgovor za mene za Svijet  u čaši i Kroniku na internetu.

Posjed Grabovac: kušaonica vina. U onom nekadašnjem normalnom bescovidnom vremenu turisti su u velikom broju posjećivali Imotski i podrum obitelji Grabovac

Dosta inozemnih vinskih i turističkih novinara upoznato je s vinskom stvarnosti ne samo Imotske krajine nego i cijele Dalmacije, naime prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala Zagreb vino.com u više je navrata uoči svoje novembarske manifestacije u zagrebačkoj Esplanadi organizirao studijska putovanja uglednih stranih vinskih novinara značajnijim hrvatskim vinskim područjima. Evo grupe ino-novinara na večeri u Imotskome. Kod Grabovca oni su se oduševili crnjacima upravo od Vranca, Trnjaka a i Syraha. Na slici se mogu prepoznati čuvena Angela Muir MW iz Velike Britanije, Darrel Josef iz Beča ali koji dosta piše i za američke novine, Zoltan Györffy kao glavni urednik utjecajnog mađarskog vinskog časopisa Pecsi Borozo iz Pečuha… Za malo više svjetske promidžbe valjalo bi aktivirati stara poznanstva i prijateljstva…

– Prodaja je kao posljedica situacije vezane uz pandemiju pala za nekih 40 do 50 posto. Ipak smo mi vinari, a posebice rekao bih mi u Dalmaciji, tijesno što se tiče plasmana vezani uz turizam, a turizam se lani pokazao vrlo slabime. Sreća nas Grabovaca je s jedne strane bila u tome što smo sasvim solidno uspjeli prodati vina rađena u kategoriji svježih i za punu potrošnju dok su još mlada, a s druge strane u tome što smo se u većem opsegu opredijelili na produkciju vina za duže dozrijevanje i sposobna za duže odležavanje. U ono nekadašnje prijašnje normalno vrijeme s njima smo ionako znali izaći na tržište i nešto prije od optimuma, a to što su neka sada još uvijek u našem podrumu dobro će im doći. Nadamo se da će se situacija u turizmu ove godine ipak poboljšati. Povoljno nam je to što smo kao gospodarski subjekt našli zajednički jezik s bankom s kojom radimo i koja je naše obveze glede kredita stavila u stadij moratorija, tako da s te strane mirnije čekamo povratak na uobičajeni nekadašnji kolosijek. Eto, što se veli kod nas, kako je deralo, nije ni tako krvavo! Imali smo nešto izvoza, osobito u Njemačku gdje radimo s uvoznikom Budimirom, s obzirom na ove izvanredne okolnosti čak smo taj izvoz i sasvim solidno odradili. S naših prijašnjih sudjelovanja na raznim sajmovima vina ali i od posjeta takvim manifestacijama pa i od samog Budimira skupili smo popriličan broj kontakata od potencijalnih kupaca vani, posebice u Njemačkoj, i cijelo smo ovo zadnje vrijeme bili pojačano uporni u slanju naših tzv. news lettera preko interneta prema njima, to se pokazalo jako dobrime. Međutim baš s najezdom corone i širenjem covida poklopio se izlazak Velike Britanije iz Europske Unije, što nam je, posebice kroz razna iznenadna poskupljenja na koja nismo bili baš spremni, zakompliciralo situaciju s tržištem na Otoku…  ♣

Plešivički fine wine & dine

KORAK DO KORAKA, PA TAKO DEVET HODOVA!…

Pripreme su bile završene do kraja ožujka, i program je službeno pred Uskrs mogao početi. The Show Must Go On, unatoč covidu. Čist zrak na terasi na plešivičkih nekih 350 metara nadmorske visine te toplo i sunčano vrijeme,  u razdoblje kojega nas je uvelo nekoliko zadnjih martovskih dana, na terasi pod debelom krošnjom kod elitnog restorana dine & (fine) wine i vinskog podruma KORAK u selu Plešivica ponad Jastrebarskoga idealni su za (epidemiološki) sigurno uživanje uz sjajne kreacije Korakovih na tanjuru i u čaši.

Korak do Koraka, otac & sinovi, vino & hrana: Velimir Korak & sinovi Josip enolog (lijevo) & Bernard chef (desno)

Korak do Koraka – tata Velimir (glavni vinar, majstor za šunku i uvodničar u spektakl, voditelj vinogradarstva/podrumarstva što obuhvaća šest vlastitih hektara trsja i četiri ha u zakupu) te sinovi Bernard (chef vrijedan posebnog naklona) i Josip (enolog i sukreator Bakhova nektara a, po potrebi, i u ulozi sommeliera). Devet nailazećih koraka – ne znaš koji je bolji! – od početka do kraja. Nakon dobrodošlice sa šunkom – Od Katarine (bake) s ljubavlju (svježi domaći sir obogaćen s kapljicama masti na kojoj se pekla kobasica špekerica), Proljeće (blago soljena dimljena žumberačka pastrva s proljetnim povrćem; šparoga, medvjeđi luk…), Tortellini (punjeni raguom od veprovine te obogaćeni hrenom), Ražnjić i kućica (puževi na štapiću, juha u kućici), Janje i čičoka, Pastrva (pastrva sa žara s umakom od sirutke i kruške), Patka (pečena pačja prsa), Copanjek (slani kolač sa svježim sirom i sitno sjeckanim sezonskim zelenim povrćem iz vrta, tipičan za Plešivicu, zna se gostu poslužiti i kao znak dobrodošlice), te Jabuka, med i orah (slatki desert). Svaki slijed popraćen svojim vinom. Uvertira – odlični pjenušci brut nature (Blanc de Blancs 2014 = chardonnay 40 i crni pinot 60 posto, te Rosé 2015 – crni pinot, 3,5 godine na kvascu u butelji), u nastavku: Sauvignon 2019 Klemenka (sjajan), Chardonnay sur lie 2015, Rajnski rizling 2015 u potrazi za starim vremenom (šest mjeseci maceracije, dvije godine bačve, 14,0 vol %!), Rajnski rizling 2009 kasna berba suho (sjajan!), Crni pinot Cimbuščak/Križevac 2018, Crni pinot 2017 Stari trsi Cimbuščak (sjajan!).

Za rastanak je uvjerljivo zasvirao ansambl Laškovec 2018 od 20 starih sorata tradicijski uzgajanih na Plešivici – Štajerska belina, Šipelj, Veltlinac crveni i zeleni, Ehrlinger, Ortslieber, Neuburger, Muškat Hamburg, Muscat Mme Mathias, Graševina, Kraljevina, Silvanac zeleni, Plemenka, Slatki zelenac (Rotgipfler), Lipovina, Moslavac, Pinot bijeli…, nasad je star 70 godina, grožđe je macerirano tri mjeseca, vino je dozrijevalo dvije godine u velikoj bačvi.

Tog popodneva glavna zvijezda u čaši! –  fantastični šest mjeseci macerirani rajnski rizling iz 2015 koji je nakon potrage za nekim starim vremenima upravo, TEK SADA, izašao na danje svjetlo.

Upečatljivo! Jednostavno – ne propustiti! Doći, i otkriti! Koraci su se sjajno pripremili za goste, a svakako se pripremiti moraju i gosti…

(Da ne bude zabune: na nekim fotografijama domaćini su bez maske na licu, skinuli su je bili tek na trenutak, na našu zamolbu radi snimanja, ipak se ovdje radi o prostoru i okolnostima vezanim uz hedonizam za stolom pa fotografija mora odisati decentnošću a ne da sugerira upad provalnika…)  ♣

Eno-gastronomija, gospodarstvo

NOVA ŠANSA, ZA NOVO DOSTA DRUKČIJE VRIJEME – DIGITALNI NOMADI

            Hrvatska je u gospodarskom smislu bitno vezana za turizam, možda čak i tješnje nego neke druge mediteranske zemlje. S obzirom na zemljopisni smještaj i prometnu dostupnost, prirodne ljepote, neke sadržaje iz kulture i umjetnosti te neka poglavlja iz znanosti, različite (moguće) eno-gastronomske adute,… naše usredotočenje na turizam pokazalo se jako dobrime. Financijski rezultati bivali su sve bolji iako još uvijek ne i na nivou koji se – da smo bili u stanju bolje se interprofesionalno organizirati i znatno jače preferirati ekskulzvnost u odnosu na masovnost – već mogao dosegnuti, međutim posljednje dvije godine donijele su ne samo novo vrijeme, nego novo vrijeme s dosta drukčijim okolnostima i s novim izazovima. Zorno se pokazalo da treba osmišljeno razvijati i druge privredne grane posebice u proizvodnji, a, s obzirom na to da nam je turizam ipak sudbinski važan te na to da je vrlo teško (nemoguće?) da ćemo se (brzo) vratiti na ono – po dobrome zapamćeno – tzv. staro normalno, nužno je – da bismo bili zadovoljni s novim normalnime – dobro razmisliti o tome kako kvalitetno parirati aktualnim izazovima, baš i kroz tako nam bitni turizam.

Povećanje ekološke svijesti kod svih nas, više reda u društvu i suzbijanje gospodarskog i drugog kriminala te afera od kojih već glava boli – do mjere da bi se, sad kad hara covid19, i obična glavobolja mogla strpati u kategoriju komorbiditeta… – i koncentriranje na to da ova zemlja za koju se, lako i već po potrebi, koristi izraz raj na Zemlji, doista i sva – kao rezultat naše stvarne brige jer od pukih riječi to ne može! – zablista kao raj na Zemlji, u kontekstu turizma značilo bi mnogo. Mnogo u smislu da nam turistička ponuda – bazirana na visokokvalitetnom spoju prethodno rečenoga te dobro samoorganiziranih i interprofesionalno organiziranih proizvodnih subjekata, ugostitelja i turističkih djelatnika i marketinških stručnjaka –  inače i te kako prikladna glede atraktivnosti, bude u svemu u znaku upečatljivih lokalnih teritorijanih tipičnosti i posebnosti, dovoljno uvjerljivih da zainteresira što veći broj gostiju, koji to znaju i cijeniti,  za dolazak k nama ne samo na Jadran i u ljeto, nego i u druga naša područja i kroz cijelu godinu.

Nova šansa i jedna od lijepih šansi za novo, dosta drukčije vrijeme mogli bi nam biti digitalni nomadi, o kojoma se, srećom, eto počelo u nas razmišljati. Tko su to digitalni nomadi?

To su osobe koje nemaju fiksno radno vrijeme u nekoj, jednoj tvrtki, one rade prema potrebama projekta, a za neke to znači rad od kuće, iz kafića ili parka… Laptop, mobitel i dobra internetska veza – to je praktički sve što je potrebno za rad digitalnog nomada. Digitalni nomad može raditi bilo od kuda. Obično su to ljudi koji često putuju zbog posla i koji nose sa sobom laptop. To mogu biti marketinški stručnjaci, programeri softvera, pa čak i treneri ili dizajneri interijera, novinari.        Hrvatski sabor nedavno je donio izmjene Zakona o strancima i Zakona o porezu na dohodak, njima će se ubuduće regulirati pitanje tzv. digitalnih nomada u Republici Hrvatskoj. Time Hrvatska postaje jedna od prvih zemalja u svijetu što su odlučile ozakoniti ovaj sve popularniji oblik života i rada ljudi koji posao obavljaju preko Interneta, a svejedno im je u kojoj se državi fizički nalaze.

Novi naš Zakon o strancima na digitalne nomade gleda kao na pojedince koji su formalno negdje zaposleni, a svoj posao mogu obavljati preko interneta. Hrvatska će im eto, čuje se, omogućiti da nesmetano žive i rade kod nas kao digitalni nomadi. Zasad došljaci iz SAD ili Južne Amerike u Hrvatskoj mogu ostati samo tri mjeseca, no događa se da se nakon toga vremena oni počnu zaljubljivati u Hrvatsku, međutim onda moraju otići drugu državu u Europi, ili kući, tamo odakle već jesu. Posebno formirana e-viza strancima će omogućiti da u Hrvatskoj ostanu 12 mjeseci. Bitno je i ovo: digitalne nomade neće se oporezivati u Hrvatskoj, naime ovakav način reguliranja njihovog boravka u državi pretpostavlja da će svoju zaradu trošiti ovdje (iznajmiti sebi stan, redovna svakodnevna potrošnja na potrepštine, putovanja, šoping…), te tako pozitivno utjecati na naše gospodarstvo.

Meksiko, Bali, Berlin i Tajland neke su od poznatijih odredišta za digitalne nomade. S procjenama da će u budućnosti sve više ljudi raditi od kuće, Hrvatska ima priliku promovirati se kao jedna od poželjnih destinacija za digitalne nomade. Hrvatskoj bi prihvaćanje digitalnih nomada  moglo puno pomoći u boljem pozicioniranju na globalnoj turističkoj sceni, ali ne samo to, naime prema raznim istraživanjima digitalni nomadi troše puno više od uobičajenih turista, možda i stoga što se žele jače uključiti u samu zajednicu.

Hrvatska turistička zajednica pokrenula je novu promotivnu kampanju Croatia, your new office!, s ciljem pozicioniranja Hrvatske kao atraktivne i dobro pripremljene destinacije za digitalne nomade. Oglašivačka kampanja će se, uz PR i medijske aktivnosti, provoditi i putem društvenih mreža Facebook i Twitter s posebnim fokusom na tržišta SAD-a, Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva. U sklopu kampanje na web stranici Croatia.hr, zajedno s Ministarstvom turizma i sporta, kreirana je posebna podstranica Croatia your new office na engleskom jeziku koja sadrži sve važne informacije vezane uz prijave i boravak digitalnih nomada u Hrvatskoj.

                – Hrvatska je jedna od prvih članica Europske unije koja je regulirala jednogodišnji privremeni boravak za digitalne nomade, a rezultat je to suradnje Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva zdravstva, Ministarstva financija te Ministarstva turizma i sporta. Hrvatski turizam prepoznaje ovu priliku u kontekstu razvoja cjelogodišnjeg turizma. Kvalitetnom ponudom i jednostavnijim procedurama nastojimo privući što veći broj digitalnih nomada i na taj način promovirati našu destinaciju. Poslovanje digitalnih nomada izvrsna je prilika za hrvatsko gospodarstvo, a raduje nas činjenica da digitalni nomadi pokazuju sve veći interes za brojne hrvatske gradove. Vjerujem da će Hrvatska digitalne nomade oduševiti svojim prirodnim i kulturnim ljepotama kao i autentičnom ponudom. Svim sadašnjim i budućim digitalnim nomadima želim toplu dobrodošlicu u jednu od najpoželjnijih europskih destinacija – jedinstvenu Hrvatsku – poručila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

– Cilj najnovije kampanje je predstaviti Hrvatsku kao zemlju koja digitalnim nomadima može jamčiti ugodan i siguran boravak te kvalitetne uvjete za život. Hrvatska je zemlja u kojoj ljudi u velikoj mjeri govore engleski jezik, zemlja koja nudi jedinstven način života s autentičnim iskustvima, ima dobru internetsku vezu, povoljnu  klimu  i prekrasnu prirodu, dobru povezanost s ostatkom Europe, pristupačan život prema europskim standardima te dobru i pristupačnu zdravstvenu zaštitu – istaknuo je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, dodajući kako očekuje da će novi zakonski okviri te kampanja koja će se periodično provoditi kroz čitavu godinu pozitivno odraziti na povećanje broja digitalnih nomada u Hrvatskoj u budućem razdoblju.

Dodajmo kako sve navedeno prepoznaju i brojni strani mediji pa je tako vodeći svjetski brand turističkih vodiča Lonely Planet svoj nedavni članak posvetio upravo temi digitalnih nomada i uvjetima koje stranci moraju ispuniti kako bi u Hrvatskoj proveli godinu dana u statusu digitalnih nomada, dok je ugledni časopis Forbes u francuskom, ali i američkom izdanju objavio članak o našoj zemlji kao poželjnoj i otvorenoj destinaciji za digitalne nomade. Isto tako, brojni američki mediji navode Hrvatsku i Dubrovnik kao izuzetno poželjna mjesta  za boravak digitalnih nomada.  ♣

Uskrsna košarica 2021

VIŠE STOLOVA s OBILJEM NEGO LANI (?)

Uskrs je i ove godine u – novom nenormalno normalnome. Tradicija obiteljskog okupljanja uz šunkicu i obojena jaja ne prekida se.  Blagdani su tradicionalno razdoblja kad se u kupovini troši više nego obično, a pokazalo se kroz godine da prosječno hrvatsko kućanstvo u uskrsnom tjednu potroši oko 15 posto više nego u običnim tjednima tijekom godine, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Iz HGK i obavjest da smo prošle godine za vrijeme uskrsnih blagdana, koje smo prvi puta proveli u lockdownu zbog  korona-virusa, potrošili 1,194 milijardi kuna, što je 14 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. To koliki će na kraju biti trošak ove godine ovisi o ukupnoj epidemiološkoj situaciji u zemlji, ali i u okolnim zemljama jer Uskrs obično predstavlja i početak turističke predsezone i povećanog broja turista u Hrvatskoj. Ove je godine teško procijeniti kretanja, kako u trgovini tako i u turizmu, s obzirom na neizvjesnu epidemiološku sliku koja se mijenja iz dana u dan. U svakom slučaju, pozvali smo sve građane da se u skladu sa svojim mogućnostima odluče na kupovinu što više domaćih proizvoda,  jer kupnjom hrvatskoga jačamo domaće gospodarstvo, a to je u ovim izazovnim vremenima potrebno više nego ikada prije, izjavio je potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher.

Uskršnja tradicija: kuhana šunka i obojena jaja. Hrvatska televizija objavila je ovih dana podatak da Hrvai za Uskrs pojedu oko 1700 tona šunke!

Iz HGK poručuju kako je upravo korona-kriza pokazala koliko su dostatni vlastiti resursi nužni za samoodrživost, a posebno se to odnosi na poljoprivredu. To konkretno znači da moramo njegovati vlastite resurse i razvijati ih, i zato je važno da svi građani budu svjesni da kupnjom domaćih proizvoda čine višestruko dobro. Pomažu jačanju domaćeg gospodarstva u cjelini, ruralnom razvoju i opstanku sela i malih proizvođača, a u konačnici možemo reći da su domaći proizvodi i zdraviji jer su lokalni pa samim time i sezonski i svježiji, što je krajnjem potrošaču i važno, dodao je Zaher.

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. ČIJE PLODOVE VLADO KRAUTHAKER VRLO UMJEŠNO PRETVARA u VRHUNSKO VINO!

Na blagdanskom će se stolu ovih prazničnih dana, među ostalim proizvodima, tradicionalno naći jaja, šunka, mladi luk i hren, a za uskrsni ručak pripremat će se janjetina, odojak ili purica… Uskrsna se košarica tradicionalno dijeli u kategorije skromna, srednja i bogata, a razlika je dakako u sadržaju svake košarice odnosno vrsti i cijeni glavnih namirnica u njoj. Točnije, ribi i mesu te o uvrštenosti slatkiša, grickalica i pića koji su gotovo kao kategorija luksuznih proizvoda sadržani u bogatoj i u malo manjoj mjeri u srednjoj potrošačkoj košarici, dok su u skromnoj izostavljeni, pojasnila je voditeljica Odjela za trgovinu HGK Tomislava Ravlić. Bogata košarica, u skladu s tradicijom, sadržava malo skuplju ribu i meso kao što su bakalar, šunka i janjetina, dok srednja sadržava oslić, rolanu šunku i odojak, a skromna to zamjenjuje cjenovno povoljnijim namirnicama kao što su srdele i svinjska lopatica.

Uoči blagdana i ove godine platforma Ja Trgovac u suradnji s agencijom Hendal provela je anketno istraživanje da se što točnije vidi aktualno razmišljanje hrvatskih građana o tome kako provesti uskrsne blagdane 2021.

Anketa je obavljena na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstava i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika. Dobiveni odgovori uspoređeni su s onima od prošle godine, i pokazalo se kako je sada raspoloženje za proslavu – jače nego što sje to bilo lani, iznio je Goran Pavlović, glavni urednik revije Ja trgovac.

A, možda, da se jelovnik dopuni nečim što je na određeni način – pojačanjem ponude svježeg povrća – vezano uz buđenje prirode s proljećem: riječ je o izvanredno ukusnoj slanoj piti (Francuzi joj kažu quiche) s prhkim tijestom povrh kojega je nadjev sa sirom i sitno kosanim povrćem među kojime do izražaja dolazi poriluk

Anketa je, naime, pokazala da je sada, u 2021. nešto veći broj građana bio s čvrstim planom da napravi tradicionalni uskrsni doručak ili ručak. Ukupno 83,2 posto ispitanika izjasnilo se za, a lani ih je spremno za uobičajenu proslavu Uskrsa bilo 76,3 posto.

Namirnice za uskrsne blagdane 2021. građani u najvećem broju namjeravaju kupiti u hipermarketima i velikim trgovačkim centrima. To kao svoj odgovor navodi 59 posto ispitanika, što je ipak nešto manje u odnosu na prošlogodišnji Uskrs kada je u velikim formatima kupovalo 66,4% posto građana.

Oko 16,3 posto je građana koji su rekli da neće ništa posebno kupovati, naime vele da imaju domaće namirnice, iz vlastite proizvodnje (lani je takvih bilo 14 posto).  Nekih 12,6 posto građana potrebne namirnice planiralo je nabaviti u malim prodavaonicama (lani je takvih  bilo 8,9 posto). Onih koji su se za mjesto kupnje odlučili za tržnicu bilo je oko 11,1 posto (lani 9,4 posto). Dakle sada je uočljivo blago smanjenje važnosti trgovina velikih formata u usporedbi s prošlom godinom.

Proizvodi koji će se najčešće naći na uskrsnom stolu: na prvom su mjestu kuhana jaja (95,7%), slijede kuhana šunka (87,5%) i mladi luk (86,1%), te hren (59,2%). Inače, Hrvatska televizija ovih je dana objavila podatak da se u Lijepoj našoj za Uskrs tradicijske šunke pojede oko 1700 tona! Polovica građana će na uskrsnom stolu imati (i) rotkvice (50,6%), trećina njih će poslužiti pincu ili sirnicu (33,3%), a sličan broj će pripremiti orehnjaču (29,1%) i pečenu janjetinu (28,5%). Svako peto kućanstvo na stolu će imati puricu s mlincima (21,7%),  pečenu svinjetinu (20,5%) i pogaču (20,5%). Nešto manji broj građana pripremit će pak šunku u kruhu (13,5%) te sarmu (11,4%).

___________________________

DOMAĆI KRAFNI – S uskršnjim praznicima završava razdoblje posta. A da se slatki dio svečanog uskršnjeg menua dopuni nečime što je neposredno prethodilo početku toga zimskog posta? Primjerice, pažljivo napravljenim rahlim domaćim krafnima nadjevenim s finom marmeladom od marelice, možda je u kućnoj ostavi ili špajzi ostala još koja teglica pripremljena za zimnicu. Evo i recepta, iz poznate samobrske slastičarnice U prolazu, znane po odličnim kremšnitama koje su međutim u vrijeme karnevala – pale u sjenu tih krafni.

Potrebni su vam 1 kg glatkog brašna, 1 dl ulja, 5 dag kvasca, 6 dag šećera, 2 vanilin šećera, 0,05 lit ruma, 2 dl mlijeka, 4 žumanjka, ribana korica od jednog limuna, zatim marmelada za nadjev i šećer u prahu za posipavanje na kraju. Peći u obilju vrućeg ulja… ◾

_____________________________

Iako se u anketi, kako je upravo navedeno, pokazalo da je ove godine u odnosu na lani nešto veći broj stanovnika Hrvatske spreman za uskršnje slavlje, to ipak ne znači nužno da će ukupna svota potrošena u preduskršnjem šopingu biti veća nego lani.  Više od polovice ispitanika – njih 54,3 posto – izjavilo je sada da pri kupovini namirnica za ovogodišnji Uskrs namjerava štedjeti, dok je lani takvih štedljivijih bilo oko 48,1 posto. Najveći broj građana – 23,2 posto – na uskrsne namirnice planirao je potrošiti između 400 i 499 kuna, a nešto manje je – 17,6 posto – onih koji su se opredijelii za  potrošili između 200 i 299 kn odnosno između 300 i 399 kn (16,1%). Kako rastu iznosi predviđeni za svaku kategoriju košarice tako pada broj građana koji su sebi namjeraavalili priuštiti i viši trošak. Od 600 – 999 kn bilo je spremno za uskršnji stol izdvojiti 10,7% građana, a više od 1.000 kuna njih samo oko tri posto.   ♣

Sajmovi, ocjenjivanja 2021

U KOJOJ MJERI MEDALJA ČINI RAZLIKU?

Kad smo već kod praznika i onoga što se podrazumijeva obveznime na blagdanskom stolu odnosno onoga što se i nađe na maltene svakom blagdanskom stolu, pa i kod troškova u trgovini, evo nešto o vinu i o njegovim mogućim cijenama u maloprodaji.

Vino je u modernom društvu posljednjih godina nevjerojatno dobilo na značenju, i mada je istraživanje platforme Wine Intelligence pokazalo da od 2015. na ovamo ono bilježi stanovitu stagnaciju u ukupnom plasmanu, donekle i pojačanu u 2020. zbog pandemije i raznih ograničenja uvedenih u sektor ugostiteljstva i turizma, ipak je po reputaciji zadržalo svoj visoki status na tržištu. Istodobno dok se bilježio stanoviti pad u ukupnoj prodaji upalo je u oči to da neke etikete ne da ne idu silaznom putanjom nego da su čak i na uzlaznoj liniji u potražnji. To se objašnjava time da su potrošači vina postali izbirljiviji nego što su bili a nekako i pomalo zasićeni time da u šopingu provedu i više vremena nego što bi možda trebali, pa se počeo tražiti odgovor na to što je to ključno što čini razliku kad kupac bira butelju.  Ispostavilo se da to nešto ima tijesne veze s medaljama osvojenima na ocjenjivanjima Bakhova nektara-

________________________

CMB: ČETIRI ZLATA ZA TROJICU HRVATA – Dvanajsto izdanje globalnog turinira u sauvignonima – 12. Concours Mondial du Sauvignon, u priredbi belgijske tvtke Concours Mondial de Bruxelles, organizatora jednog od najvećih općih ocjenjivanja Bakhova nektara u svijetu, održano je ove godine početkom ožujka u Bruxellesu. Nekih 18 zemalja iz raznih dijelova svijeta na vrednovanje, realizirano kroz četiri dana i, dakako, uz poštivanje svih nužnih protuepidemioloških mjera, poslalo je na natjecanje 1200 uzoraka. Od zemalja sudionica evo onih koje na svjetskoj pozornici sauvignona već dugo vrlo mnogo znače: Novi Zeland, Južna Afrika, Francuska, Austrija, Italija, Njemačka, Švicarska… Od naših prvih susjeda prisutni su bili Slovenci, a u cijelome tom društvu našli smo se i mi.

Tomislav Bolfan, Branimir Puškadija te enolog-savjetnk Andrej Rebernišek, s obzirom da je on Slovenac tako se i Dežela zahvaljujući njemu a preko sauvignona iz Hrvatske ipak na neki način domogla zlata… Tomislav Bolfan slaže se da medalja, pogotovu jačeg sjaja, može dosta značiti za dobar plasman proizvoda, međutim naglašava kako je bitno silno se potruditi se što širem krugu potencijalnih potrošača obznaniti osvajanje medalje, lijepo je kad trofej svojom objavom poprate novinari, ali nužno je biti i jako aktivan kroz izravne osobne kontakte s vinskim trgovcima I ugostiteljima te s vlastitim objavama na drušvenim mrežama… (Marko Čolić)

I – imamo razlog za slavlje: Hrvatska je na ovom svojevrsnom svjetskom prvenstvu u kategoriji kapljice od kultivara Sauvignon bijeli osvojila četiri zlatne medalje. Dobitnici su Bolfan Sauvignon blanc 2020 eko – Bolfan Vinski vrh, Sauvignon 2020 i Sauvignon 2019 od Kopjara, i Eco sauvignon Springtime 2020 od Bedekovića. Naši susjedi Slovenci, koji su šire znani po sauvignonu, domogli su se tek dvaju srebra! Dobitnici: Pullus Sauvignon 2020 Ptujske kleti iz Ptuja te Sauvignon 2018 od Benedettija iz Goriškh brda. ◾

MOSKVA od 13. do 15. TRAVNJA 2021 – Nešto što može – posebice sada u vrijeme corona-pandemije koja je mnogim gospodarstvenicima, u nas naročito onima iz sektora ugostiteljstva i turizma, pomrsila račune – biti vrlo zanimljivo za hrvatske proizvođače vina, poglavito one veće i u potrazi za atraktivnijim tržištima u svijetu: u Moskvi se od 13. do 15. travnja 2021. pod pokroviteljstvom OIV-a odvija veliko svjetsko ocjenjivanje vina i jakih pića EurAsia 2021, koje ove godine, inače, slavi 30 godina postojanja.

Ocjenjivanje je po općeprihvaćenoj tablici do 100 bodova. Članovi žirija birani su tako da na ukupan broj ocjenjivača bude najmanje dvije trećine stručnjaka iz inozemstva. Pozvani su visokokvalificirani kušači, većma oni s diplomama Master of Wine, Master Sommelier, WSET, zatim znani enolozi naročito oni vezani izravno uz proizvodnju Bakhova nektara, pa istaknuti vinski trgovci, te za vino specijalizirani novinari i blogeri.

Predsjednik žirija je dobro nam znani i hrvatskome vinu skloni vinski novinar iz Moskve Vladimir Tsapelik, koji je mnogo puta boravio u Lijepoj našoj, na sajmovima i ocjenjivanjima vina i na studijskim putovanjima, te s kojim sam se često susretao i na velikim znanim međunarodnim ocjenjivanjima poput Mundus Vinija, Concours Mondiala, Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme

Predviđeno je da medaljama može biti okrunjeno najviše do 30 posto od prijavljenih i poslanih uzoraka.

Organizator računa skupiti oko 8000 uzoraka iz najmanje 25 zemalja, dakle to bi natjecanje bilo velikog kalibra. Kategorije su bijela vina od nearomatičnih sorata, ružičasta i crvena vina, vina od aromatičnih kultivara, slatka desertna vina, likerska vina, mistele, te jaka alkoholna pića rađena na bazi proizvoda od grožđa.

Kontakti za potencijalne izlagače:

Eurasian Union i zemlje CIS-a: RBA Group LLC – Organizer, Moscow, Russia, PPE S.R.L. – Operator, Chisinau, Moldova, Mob. + 795 070 25 742 – Maria Lobodiuk (Telegram, viber, WhatsApp) Mob. +373 68 166 211 – Iulia Talmazan (Telegram, Viber, WhatsApp), info@eawsc.com

EXPOINTERSERVICE s.r.o. Project coordinator in Europe: Valeria Andronic, Mob: +420 773 58 38 36, eawsc2020@email.cz  ◾

___________________________

U istraživanju se krenulo od onoga što se čini najlogičnijime – identifikaciji nekog bitnog vizualnog znaka koji bi već na prvi pogled inspiriro na pozitivnu odluku u kupovini. Jednom od mogućih bitnih pomoći konzumentu da se opredijeli za kupnju neke boce pokazala se naljepnica uz etiketu o tome da je vino osvojilo medalju visokoga sjaja na nekom od relevantnih međunarodnih ocjenjivanja plemenite kapljice. Upravo ocjenjivanje Concours Mondial de Bruxelles, kao jedno od najrelevantnijih strukovnih vrednovanja Bahova nektara, u 2019. i 2020. godini provelo je istraživanje kod potrošača u nizu zemalja Europe i u SAD-u o tome koliko im vizualni znak (odgovarajuća markica, naljepnica… s amblemom ocjenjivanja i s navodom sjaja osvojene medalje) da se vino zakitilo (srebrnom a, dakako, osobito zlatnom i velikom zlatnom) medaljom znači za odluku o tome da ga kupe. Ispostavilo se  to da je uz etiketu na butelji postavljena naljepnica kao znak o dobitku visoke nagrade na ocjenjivanju u koje potrošač ima povjerenja (a takvo je vrednovanje svakako ono koje prati glas da dosljedno provodi pravilnik OIV-a o ograničenju broja podijeljenih medalja na 30 posto od ukupnog broja uzoraka prijavljenih na ocjenjivanje) vrlo važna u donošenju odluke o kupnji vina. U moru ponude na policama, boca s takvom naljepnicom o medalji odmah se izdvaja oku potencijalnog kupca, omogućavajući mu da kupovinu obavi u kraćem vremenu i istodobno uz manji rizik da će pogriješiti u izboru.

Stefania Manfredi, project manager pri Concoursu Mondial de Bruxelles. Glavno i opće ocjenjivanje vina Concours Mondial de Bruxelles ove će godine biti od 17. do 27. lipnja u Luxembourgu i pod posebnim mjerama, a proglašenje rezultata najavljeno je za 1. srpnja 2021. Organizatori i CMB-a i drugih velikih svjetskih vrednovanja vina u Europi nastoje svoje manifestacije održati ranije u tekućoj godini, tako da rezultati kao putokaz vinskim trgovcima i ugostieljima budu vani i dostupni već do kraja ožujka, kad se turističke zemlje pripremaju za punu sezonu.

Jonas de Maere koji vodi sektor vina pri jednom značajnom trgovačkom lancu u SAD veli kako je sasvim očekivano da naljepnica s osvojenom medaljom na nekom od najrelevantijih svjetskih vednovanja vina mnogo znači kupcu kad odlučuje o kupovini naime mnogi ljubitelji plemenite kapljice kad dođu u takve goleme prodajne prostore jednostavno budu paralizirani silnim mnoštvom etiketa pa ako prodavaonica nema posebnu strukovno potkovanu osobu ili čak i nekoliko njih da osupnućem izgubljenog konzumenta upute i olakša(ju) mu izbor, nije se lako snaći.

Xavier Leclerc, direktor maloprodaje pri kući Auchan France, kaže sljedeće:

– Potrošači koji zađu u vinski odjel nekog velikog trgovačkog centra suočavaju se s ogromnom ponudom etiketa a usuđujem se kazati da je možda  99 posto  potrošača koji po vino dolaze u veće trgovačke lance gdje obično, iz praktičnih razloga, obavlja i svu drugi svoju kupovinu, nema pojma ili vrlo malo zna o vinskim sortama i apelacijama, a puno takvih slabijih poznavatelja vina odlazi i u manje vinoteke, tako da sasvim sigurno taj neki znak da je neko vino osvojilo medalju znači mnogo za plasman toga vina, i to ne samo u smislu količine prodanih boca nego i u ostvarenoj vrijednosti za prodavača, naime vino s naljepnicom o osvojenoj medalji i ako je na polici do 15 posto skuplje od drugih vina bez takve naljepnice znatno se bolje prodaje…

Andrea Alonso pak koji radi za tvrtku Wine Buyer Makro Espana i za grupu Metro tvrdi da se prodaja nekog vina sa znakom osvojene medalje na relevantnom svjetskom ocjenjivanju zna povećati i za 20 pa i 30 posto u odnosu na plasman istoga vina prije nego što osvoji medalju i prije nego što se uz njegovu etiketu stavi naljepnica kao obavijest o tome.

Ove godine iz Hrvatske je u ocjenjivački žiri Concoursa Mondial de Bruxelles 2021 koji će biti u Luxembourgu pozvana Dubrovkinja Ksenija Matić, na slici na vidikovcu ponad Dubrovnika u društvu s enologom, vinarom i degustatorom Vladom Krauthakerom, sommelierskim prvakom Hrvatske Sinišom Lasanom, posljednjih godina redovito ocjenjivačem na Decanterovom kušanju, te sa mnom, koji sam više od desetljeća i pola bio kušač i na Concoursu Mondial i na Mundus Viniju… U posljednje dvije godine zbog covida19 pripreme su specifične, i neke manifestacije upravo poput i CMB-a 2021 iz epidemioloških razloga pomaknute su s ranog proljeća za kasnije…

Među anketiranim pak proizvođačima vina njih 78 posto izjavilo je da naljepnica s oznakom o osvojenoj medalji osjetno poboljšava plasman nagrađenoga vina, a čak 77 posto od tih reklo je da baš i medalje osvojene na Concours Mondial de Bruxellesu znatno bolje nalaze put do kupca. ♣  

_______________________­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­_

NOVO NA TREŠNJEVAČKOJ TRŽNICI u  ZAGREBU: AGROLAGUNINA MODERNA

KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Na trešnjevačkoj tržinici u Zagrebu otvoren je  Agrolagunin boutique Tri kantuna. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina  (suhiucasi)

____________________________

VIJESTI / NEWS

Festivali: Ilok u žiži

SMOTRA TRAMINACA 2021 u SVIBNJU, u ZNAKU MICHELINA! – Bude li sve u redu u epidemiološkom smislu, Festival traminca u Iloku ove će godine biti u dane oko 20. svibnja. Idejni začetnik i jedan od glavnih u organizaciji manifestacije, osječki novinar Željko Garmaz upravo javlja da uobičajenu gala-večeru u dvorcu na Principovcu, predviđenu za prvi dan Festivala, 21. svibnja, kao autor potpisuje Goran Kočiš, jedan od najboljih hrvatskih chefova, nositelj Michelinove zvjezdice, inače do nedavno aktivan na sceni u zagrebačkom restoranu Noel!

U dobrom raspoloženju, s Michaelom Grossom (treći slijeva) – Gordan Mohor i Vlado Šušak, vodeće osobe  trgovačke kuće vinom i jakim pićima zagrebačke MIVA-e, koja drži i vina obitelji Gross (suhiucasi)

Potvrđene su i neke najavljene atraktivne radionice koje će se dan poslije, u vremenu od 10 do 18 sati, održavati u Starom podrumu Iločkih podruma. Jednu od njih vodit će alzaška vinska zvijezda Marc Tempe iz Zellenberga, slavan po svom vinu Grand Cru Mambourg “S” Sélection de Grains Nobles iz 2003. godine, za koje je na ocjenjivanjima osvajao 100 od 100 mogućih bodova! Među gostima iz vana a protagonistima radionica bit će i talijanski sommelier Luca Gardini, koji održati masterclass o najboljim tramincima Alto Adigea. S tramincima iz slovenske Gorce, ali i iz Južne Štajerske, dolazi i Mihael Gross, austrijski vinski vunderkind iz jedne od najboljih vinskih kuća u Austriji, one u vlasništvu obitelji Aloisa Grossa iz Ratscha.

Željko Garmaz

Chef Goran Kočiš, u potrazi za novim Michelinovim priznanjem. Dirigent na svečanoj večeri  na ovogodišnjem Festivalu traminca u Iloku

Novost ovogodišnjeg, trećeg izdanja Festivala traminca je vjerojatno najobuhvatnije ocjenjivanje traminaca Hrvatske, Slovenije i Srbije, a za koje se pojačano krenulo s prikupljanjem uzoraka, u konačnici bi ih trebalo biti više od 120!!! Svi ti traminci bit će izloženi na Salonu traminaca, u dvorištu Starog podruma Iločkih podruma 22. svibnja od 17 sati pa do kasno navečer,  i moći će ih se kušati po simboličnim cijenama.

Željko Garmaz gotovo dječački uzbuđeno javlja o jelovniku od šest slijedova koji mu je, po njegovu, dječački uzbuđeno napisao Goran Kočiš, te dodaje kako je sudeći po izboru namirnica riječ je o ultimativnoj rapsodiji najboljeg što Slavonija može dati.

Goran Kočiš ne skriva ambiciju da se ponovo izbori za Michelinovu zvjezdicu, ovaj put u Slavoniji – sad živi ponovno u rodnoj Slatini – i sa svojim interpretacijama starih slavonskih jela ili, kako on to voli reći, gastronomskim vremeplovom u zaboravljenu prošlost.

Za gala festivalsku večeru pripremio je sljedeći menu:

Dry Aged simentalka/majoneza/baranjske paprike/čips od crne slavonske svinje + Traminac 2019, suho – Vinarija Zima; Dimljena riba/ječam/slatinski sir – Traminac crveni Amber Selection 2017 – Jagunić; Pačja prsa/kupus s rajčicom/celer/češnjak – Traminac 2019, polusuho – Vinarija Josić; Fiš-paprikaš od šarana Vol. 2 – Traminac Principovac 2018, poluslatko – Iločki podrumi; Crna slavonska svinja/krumpir/domaći maslac/lješnjak – Muškat momjanski 2019, poluslatko – Vinarija Kozlović; Crêpes Suzette/Granita traminac – Traminac izborna berba 2012, slatko – Misna vina Đakovačke biskupije.

Ulaznica za večeru koja uključuje šest slijedova hrane i šest različitih traminaca stoji 400 kuna. Broj mjesta je ograničen! Rezervacije se primaju na na e-mail: festival.traminca@gmail.com   i na telefon: +385981747108. ◾

Nikola Benvenuti (desno) i njegov brat Albert

VINISTRA U NAJLJEPŠEM ISTARSKOM KAŠTELU, i NA OTVORENOME!… – U ekskluzivnom prostoru obnovljenog svetvičentskog kaštela Morosini-Grimani iz 13. stoljeća, u kojemu će se, u suradnji s Hrvatskim sommelier klubom, redovito organizirati vinske degustacije, otvoren je prodajni punkt za istarsku kapljicu. Ideja je bila da se ljubiteljima plemenite kapljice omogući da na jednom mjestu kupe praktički sva istarska vina višeg kvaltativnog ranga. Zasad je u ponudi pedesetak etiketa.

Uz svečano otvaranje vinskog salona priređena je degustacija ponajboljih vina i sireva s našeg najvećeg poluotoka. Za sljubljivanje sir-vino i za vođenje degustacije zadužen je bio znani sommelier Emil Perdec. Ovo događanje bilo je sjajan uvod u ono što u Istri uskoro stiže, naravno ne bude li jačih napada corone i jačeg širenja covida, riječ je o međunarodnom ocjenjivanju vina 12. Svijet malvazija od 12. do 16. travnja, predviđeno da se, kako je rekao predsjednik udruge Vinistra Nikola Benvenuti, odigra u porečkom hotelu Parentium Plava Laguna, i u 27. sajam vina, jakih pića te delikatesa Vinistra 2021, najavljen za dane 7. do 9. svibnja, također u Poreču ali najvjerojatnije – po prvi put do sada – na otvorenome! ◾

Čarobna istarska ulika: Rovinjola, Rovinj

Sanobor je lepi varoš…

Marijan Žganjer, predsjednik Samoborske vinogradarsko-vinarske udruge, te član Marijan Sokolović (suhiucasi)

VINO i SALAME – Pred kraj ožujka 2021. u Samoboru je održano tradicijsko, 27. ocjenjivanje vina članova Samoborske vinogradarsko-vinarske udruge. Predsjednik stručne komisije bio je Zdenko Ivanković, sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta. U godinama prije corone običaj je bio nekako istodobno odraditi i vrednovanje Samoborske salame, koja nosi znak zaštićene robne marke Zagrebačke županije, a nakon tih strukovnih degustacija slijedio bi sajam salama i vina. Ove godine s obzirom na vrlo složene okolnosti zbog covida19 još se ne zna kad bi se sljedeći sajam mogao odvijati.

Vrijeme postaje sve ljepše i toplije, glavni trg u Samboru, pun sjedalica i stolova što su ih postavili ugostiteljski objekti, vrvi domaćim stanovnicima a i gostima, tako da konzumacija ne bi trebala biti upitna. Evo, kao praktičnog putokaza, informacije o tome koja su samoborska vina na ocjenjivanju 2021. osvojila zlatne medalje.

Kategorija sortnih bijelih vina: Manzoni 2020, šampion i zlato, autor je MARIJAN ŽGANJER, slijede Traminac 2020 od Branka Jakleneca, Rajnski rizling 2020 od Branka Jakleneca, Zeleni silvanac 2020 Igora Tota, Rizvanac 2020 Marijana Sokolovića, Rizvanac 2020 Zdravka Runtasa, Traminac 2020 Tomislava Slamara.

Kategorija ružičastih i crvenih vina: Cabernet sauvignon 2018 – IVICA ROZIJAN (šampion) te Cabenet sauvignon 2019 Branka Jakleneca, Pinot crni 2019 Antuna Filipeca, Cabernet sauvignon 2018 Igora Tota, Cabernet sauvignon 2020 Marijana Žganjera, Dornfelder 2018 Zdravka Župančića, Cuvée crni Sandija Slaka – sve zlatna.

Zlata u kategoriji aromatiziranih vina i pjenušaca: Bermet 2020 – BOŽIDAR KOMERIČKI (šampion), Bermet 2019 – Lucija Fabek

Kategorija bijelih vina od miješanih sorata: Miješano bijelo 2020 – MARIJAN GEUŠIĆ (šampion), Cuvée I 2020 – Branko Jaklenec. ◾

Nauka na djelu

CHÂTEAU PÉTRUS u SVEMIRU! – Jedno od najpoznatijih i najskupljih vina u svijetu, Château Pétrus, iz berbe 2000, sigurno je, nakon 438 dana provedenih u svemiru, sletilo na Zemlju! Još prije dosta vremena počelo se pričati kako vino koje se poslužuje putnicima u prvoj klasi u avionima na nosu i u ustima ostavlja ponešto drukčiji dojam nego isto to vino posluženo na Zemlji,  je li to bio jedan od okidača koji je doveo do toga da se vino na neko vrijeme pošalje i u svemir pa da ga se onda uspoređuje s istim tim vinom iz butelja sa Zemlje? Vina Château Pétrus su u svemir poslana u sklopu privatnog istraživalačkog svemirskog programa nazvanog WISE (Vitis Vinum in Spatium Experimentia), a za akciju su se pobrinuli Nicolas Gaume i Emmanuel Etcheparre koji zajednički u Luxembourgu posjeduju kompaniju i koji su inače poslom vezani uz elektronske medije – Gaume održava stanovito partnerstvo s Microsoftom, Etcheparre je osnivač društvene mreže Wine Alley. Namjera ovog vinskog svemirskog pothvata bila je proučavanje mogućih učinaka mikrogravitacije i svemirske radijacije na najvažnije komponente vina. Projekt su poduprle kompanije RESA, NASA, Thales Alenia Space i Nanoracks. Butelje su u svemir poslane u studenome 2019. a nakon perioda boravka u bestežinskom stanju i na visini od 450 kilometara na Zemlju su spuštene sredinom siječnja ove godine.

Nakon što je astronaut Château Pétrus 2000 u obliku 12 butelja vraćen na naš planet,  učenjaci bordoškog Instituta za vinovu lozu i vinsku znanost krenuli su u podrobna istraživanja na dva kolosijeka – pregledavajući ga detaljno u laboratoriju i kušajući ga. Nedavno su objavljeni prvi, preliminarni rezultati, koji – ističe se: jednoglasno – kažu da, mada su zapažene neke nijanse u razlikama u boji te u trajnosti aroma i okusa,  boravak u svemiru nije bitno oštetio vino u smislu kvalitete. Voditelj odjela za enološka istraživanja pri ISVV-u Philippe Darriet izjavio je da te zamijećene efekte treba još mnogo detaljnije izučiti, naime posebno i još jače podrobno istražit će se nekih stotinjak komponenata koje karakteriziraju Bakhov nektar.

Kompletan smisao cijele ove priče je ne tek s organoleptičkog  hedonističkog stajališta otkriti razlike u nosu i u ustima između nekog istog vina koje je dio svojega života provelo u uobičajenim uvjetima čuvanja a dio u nekim drugim atmosferskm uvjetima, želja je dobro prstudirati cijeli razvojni ciklus vinove loze i vina i nakon što neko vrijeme provedu u nekim posebnim okolnostima, te na temelju znanstvenih zapažanja pronaći načina da se na dugi rok znatno poboljšaju uvjeti uzgoja vinove loze i razvoj vina na Zemlji. Sila teža i bestežinsko stanje još uvijek su slabo znani fenomen, I stoga je svaki novi podatak vezan uz to područje vrlo značajan, posebno sada u ovo novo vrijeme izraženijih promjena u klimi. Vino je dakle sa snažnim razlogom bilo poslano u svemir –  vinova loza slovi kao jedna od biljaka koje najprije i u nijansama osjete promjene u klimatu. Prije ovog vinskog svemirskog pothvata u svemir su već u dva navrata slani dijelovi vinove loze i uzorci vina, da bi se mogle proučiti drukčijim atmosferskim uvjetima stvorene moguće razne bitne promjene u  izbojcima i u vinskim stanicama. Znanstveni eksperiment nastavlja se 2022. godine, slanjem u svemir uzoraka vezanih uz vinovu lozu i vino a foklus proučavanja bit će fermentacija. ◾

________________________

IN MEMORIAM

SINIŠA DORONJGA SIMPY

Ljepo, i dugo smo se družili. Svestrani estradni umjetnik glazbenik, skladatelj, pjevač, vrlo duhoviti voditelj, najjači vinski biškup, i što je najvažnije – veliki pajdaš! Svojom interpretacijom sv. Martina na naslovnoj stranici prvog primjerka prve hrvatske revije za vino, gastronomju i turizam SVIJET u ČAŠI na Martinje 1992. uveo je časopis u trodesetljetno razdoblje protagonistički značajne prisutnosti na hrvatskoj vinskoj sceni. Simpy, hvala ti!

Počivaj! Žalosni smo, Simpy, kaj te ni već med nami tu dole, ali i svjesni toga da pomale ideme tvojim putem,.. prema zvezdama, gore…

STEVEN SPURRIER

Domišljat, s mnogo ideja, poduzetan, a tako jednostavan i dostupan… Logično, velika želja prof. Ivana Dropuljića, osnivača i direktora međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com,  da u nekom edukacijskom segmentu Steven nastupi na toj manifestaciji, na nedavnom susretu na samoj granici Slovenije i Hrvatske Spurrier se pokazao spremnime doći, samo, s ozirom na njegove obveze trebalo je puno ranije dogovoriti se o datumu… Sad je,nažalost – gotovo… ◾

___________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE

kroz / through  

 

vodič za pametnu kupnju  – 03. 2021 – hints to the smart purchase

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s potencijalom odležavanja / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with quite a long ageing potential

– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

– Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, ipak, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti svakako uz hranu/drink with food

_______________________________

HRVATSKA  CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

(mpc/pp: L) VUGAVA 2018 – LIPANOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja Dalmacija, Vis ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Vugava ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija  • suho • 13,6 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK

   ■ VINO je/WINE  is: ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • toplo • s karakterom • dotjerano • skladno • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hranu • može trajati i razvijati se ■ IZGLEDOM živahno • (slamnato) žuto ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ bijelo; žuto/ koštićavo; jabuka – marelica – dinja / zrelo) • na floralno (cvijeće: lipa) • na niti začinskog bilja, vrlo dobro uklopljeno • blago i na osjet maslaca ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • okus sugerira slast a istodobno i slankasto, ukazuje i na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • fino gorkastog – solidno dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux • 10-12  ̊C

(mpc/pp: XXL)  ZLATAN PLAVAC Grand Select 2013 – ZLATAN OTOK, PLENKOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Južna Dalmacija, Hvar, Sveta Nedjelja ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija  – vrhunsko s kzp/premium with the controlled origin • suho/dry • 15,0 vol%; ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • vrlo toplo • s karakterom • dotjerano • skladno • elegantno • dinamično • s finim tercijarnim bouquetom • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hranu • uz meditaciju • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno • upućuje na (ne nužno ovim redosljedom!) mineralno • na voćnost (voće: domaće/ tamno crveno – plavo / koštićavo; bobičasto; sušeno – u/kuhano) • na vegetalno/herbalno (sušeno bilje) – umjereno • na osjet plemenitog drveta – (fino) paljenoga – čokolade/kave ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • fino gorkastog – dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ • (preporuka za jelo/dish recommendation: crveno meso pečeno i s roštilja, dugo pirjano, tvrdi odležani zreli sir / red meat, roasted, grilled, long stewed,  matured hard cheese…) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno, dekantirati / uncork the bottle some hours before serving the wine – decanting recommended, • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux • 18   ̊C

(mpc/pp: XL)  ZLATAN PLAVAC  barrique 2012 – ZLATAN OTOK, PLENKOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Južna Dalmacija, Hvar, Sveta Nedjelja ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i južna Dalmacija – vrhunsko  s kzp/premium with the controlled origin • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • gusto • vrlo toplo • sočno • s karakterom/autorski rad • dotjerano • skladno • elegantno • umireno no još s dosta živosti • pokazuje godine ali nije i prestarjelo • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom • lijepo se pije uz hranu • uz meditaciju • u špici (koja može trajati) ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost • na vegetalno/herbalno • začinsko bilje – iskazano s mjerom • na osjet plemenitog drveta – fino paljenoga/dima – vanilije, nijansa – čokolade/kave ■ U USTIMA zaobljeno – tanin: živ – uglađen • okus slankasto – fino gorkasto – kvalitetno prateća kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • ugodno gorkastog – dugačkog završetka  ■ SERVICE: ⇗ •  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno, dekantirati / uncork the bottle some hours before serving the wine – decanting recommended, • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux • 16-18  ̊C

(mpc/pp: -XL) PLAVAC MALI sv. Juraj 2017 – LIPANOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sednja Dalmacija, Vis ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja  Južna Dalmacija • suho • 15,7 vol%

■ VINO je/WINE  is: ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • gusto i mesnato • vrlo toplo • sočno • zrelo • dotjerano • dinamično • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hranu • u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno • na stijenkama čaše stvara debeli film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjereno • upućuje na na voćnost, izraženu solidno (voće: domaće/crveno plavo/koštićavo; bobičasto; zrelo – posušeno – ukuhano) • na vegetalno/herbalno • začinsko bilje ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost – (fino) gork(ast)o • tijelom & strukturom potentno • grijućeg – fino gorkastog – dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: teža jela od mesa,, pečena na ražnju, u pećnici s krumpirom, dugo pirjana i u bogatom tamnom umaku) • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux, • -16-18   ̊C

(mpc/pp: XL-XXL) FAMEJA 2018 – DOM KALEBIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: otok Šolta ■ VINOGRAD/VINEYARD, tlo/soil: kamenito/rocky • sorta/variety: Crljenak/Tribidrag, Dobričić, Plavac mali • PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Izvorni blend dalmatinskog trojstva • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly applied – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: kompleksno • nijansom kao da upućuje na tradiciju • toplo • dotjerano • skladno • s dosta živosti ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno/gotovo neprobojno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjereno – razvijeno • navodi na mineralno • na vegetalno/herbalno, diskretno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ crveno – plavo / koštićavo; bobičasto / kuhano – šljiva) • začine/mirodije (slatke), iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • na osjet plemenitog drveta – fino paljenoga/dima (poljubac) ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen – fino prašnast • okus slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • fino gorkastog i blago isušujućeg – prilično dugačkog završetka  ■ SERVICE: ⇗ •  • čaša/glass: velika/large one –  tip/type: bordeaux,. • 18   ̊C

Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro

(mpc/pp: XXXL) IL GRANDE 2015 – FRANC ARMAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Teran, Merlot, Cabernet franc ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – teretna, teška (posve nepotrebno!) • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Hrvatska Istra – s kzp/with the controlled origin • suho • 14,0 vol% • vino posvećeno istarskome junaku Velom Jožeu, šteta da vino nije nazvano po domaće – VELI, što znači isto što i talijanski Il Grande ■ DIZAJN/DESIGN: više u stilu stripa nego ozbiljne etikete za ozbiljno vino/more in the comics’ style than in the direction of a serious label for the serious wine • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE is: zanimljiva kombinacija lokalnog Terana te francuskih kultivara Merlota i Cabernet franc (napomena: bordoške sorte Merlot, Cabernet sauvignon i Cabernet franc kroz već niz godina jako su se dobro pokazale u Istri gdje im očito paše mineralno tlo i gdje uopće, pogotovu ako se jako pazi da boravak u bačvi(ci) ne rezultira s jačim notama prženoga te vanilije, ne moraju u organoleptici biti surogati originala već mogu, zadržavajući sortni identitet, pružiti sjajnu kapljicu obilježenu ovim istarskim terroireom!) • ozbiljno • kompleksno • moderno • sadržajno • bogato • mesnato (neko će ga doživjeti i premesnatime) • toplo • skladno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi • lijepo se pije uz hranu • u usponu – može trajati, rekao bih, duuuugo, i razvijati se ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno/neprobojno ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno ali ne baš do kraja • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ crveno – plavo / koštićavo; bobičasto;) • na vegetalno/herbalno, diskretno • (biljne) začine, iskazano s mjerom, vrlo dobro uklopljeno • na osjet plemenitog drveta ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus slastan – fino slankast – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vino je potentno • s dugačkim završetkom ■ SERVICE: ⇗  ⇒  •  • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina / uncork the bottle some hours before serving the wine • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux • 16-18   ̊C

 Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Croatian Danube region

(mpc/pp: M) GRAŠEVINA Radoš 2019 – PAPAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatsko podunavlje, Srijem, Ilok ■ VINOGRAD/VINEYARD: Radoš • sorta/variety: Graševina ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Hrvatsko podunavlje • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: ozbiljno • ima kompleksnost • ima karakter • sočno • dotjerano • skladno • na kolosijeku elegancije • dinamično • čini se još u usponu – može trajati, vrijedi pružiti mu još vremena u butelji • povoljan odnos između cijene i kvalitete ■ IZGLEDOM živahno • zelenkasto-(slamnato)žuto ■ NA NOSU umjerenog intenziteta – relativno razvijeno – puno • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ bijelo / koštićavo; – svježe) • na floralno • na vegetalno • donekle i na začinsko bilje ■ U USTIMA zaobljeno – na svoj način kremasto • okus sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost  • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – solidno dugačkog završetka  ■ SERVICE: ⇗ • čaša/glass: velika/large one  – tip/type: bordeaux • 10-12C

 (mpc/pp: M) RAJNSKI RIZLING Radosh 2018 – PAPAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatsko podunavlje, Srijem, Ilok ■ VINOGRAD/VINEYARD: naziv/name: Radoš • sorta/variety: Rizling rajnski ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Hrvatsko podunavlje • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: moderno • složeno • sočno • dotjerano • skladno • dinamično • može trajati i vrijedi mu pružiti još vremena u buteljii ■ IZGLEDOM živahno • zelenkasto-žuto ■ NA NOSU diskretno – dojam je, s obzirom na mogućnosti, ne i (još) do kraja razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost (voće: domaće/zeleno; bijelo/ koštićavo /citrusi) • na floralno (cvijeće: svježe / bijelo) • na vegetalno, umjereno • na osjet petroleja, nijansa ■ U USTIMA vrlo izraženo • okus sugerira slast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelo & struktura vrlo dobri • svjež – srednje dugačak završetak ■ SERVICE: ⇗ •  • čaša/glass: srednja/medium size one – tip/type: rhine, • 10-12  ̊C

(mpc/pp: M) CABERNET SAUVIGNON FRANC Radosh 2017 – VINA PAPAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatsko podunavlje, Srijem ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Cabernet sauvignon, Cabernet franc ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Hrvatsko podunavlje, Srijem, Ilok – vrhunsko s kzp/premium with the controlled origin • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – elegantno/OK – pedantly applied – elegant

■ VINO je/WINE  is: zanimljivo • kompleksno • toplo • dotjerano • skladno • elegantno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi • lijepo se pije uz hranu • u usponu – može trajati • povoljan odnos između cijene i kvalitete  ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko-granatno • svijetlije • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjereno • jasno odaje bordoške sorte, • upućuje na voćnost • mineralno • na vegetalno/herbalno • začine/mirodije vezano uz boravak vina u bačvi(ci) – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno – mekano – donekle kremasto • tanin: živ – uglađen • okusom slankasto – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ •  • odčepiti bocu sat prije posluženja vina / uncork the bottle one hour before serving the wine • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux, • 16-18   ̊C

(mpc/pp: M–L) MAXIMO NERO 2016 – KUTJEVO d.d. ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Cabernet sauvignon, Merlot, Syrah ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Kutjevo – vrhunsko/premium with the controlled origin • suho • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro – siromašno – nedorečeno/OK – pedantly applied – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: u modernom stilu • kompleksno • sadržajno – gusto • toplo • zrelo • dotjerano • skladno • ima eleganciju • može trajati • povoljan odnos između cijene i kvalitete  ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno • tamno ■ NA NOSU umjerene jačine – trajno • upućuje na na voćnost • vegetalno/herbalno, umjereno • začine/mirodije (slatke – pikantne), iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno • okusom slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro – dugačkog završetka  ■ SERVICE: ⇗  • • odčepiti bocu sat prije posluženja vina / uncork the bottle one hour before serving the wine • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux, • 16-18   ̊C

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u CASI – 02.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz/through

ŽELJKO SUHADOLNIK

___________s vama od – 11.11.1992  – since, with you__________

Jedina maskica koja paše …, a onda je, sredinom veljače, u sumornom prijetećem vremenu covida19, nastupilo razdoblje – korizme! (Boris Kragić)

________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Prehrana, ekologija, informiranost, iskrenost: KONVENCIONALNO, TEHNIČKO, BIODINAMIČKO, ORGANSKO, PRIRODNO, ČISTO, ŽUTO, JANTARNO, NARANČASTO… ⦁ Bakho, arheologija i moderno vrijeme: PUTOVANJE s ČAŠOM VINA u DOBA OD PRIJE 2000 GODINA ⦁ Enogastronomija i turizam – samoborska pozivnica: ZAŠTITA GREBLICE, KREMŠNITE i ČEŠNOFKE, BRANDY V.S.O.P., BERMET… ⦁ Obećavajuća priča s Visa: BUGAVA, (NAR)OČITO ŽELI VIŠE NJEŽNOSTI i LJUBAVI ⦁ Winnetou iz Potomja: DINGAČ INDIJAN ⦁ Dvije strane hrvatske extra-djevičanske medalje: BLISTAVA ISTRA i – SRAMOTA DOMAĆEG TRŽIŠTA ⦁

⦁ VIJESTI/NEWS  Sajmovi:  8. PINK DAY, VINISTRA 2021, SALON PJENUŠACA Zagreb-Ljubljana 2021, VINITALY 2021 ⦁ Popuštanje protu-covidne stege: JARUN, FAŽANA, NJIVICE …⦁ BISER MORA i DOKTORATI ⦁ TARTUFARSTVO u ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI! ⦁ Uz Valentinovo: ZA SRCE i DUŠU, VA-GIN…⦁ Syrah, ponovno: ZAGREBAČKA PRESUDA  ⦁ Vino u BiH: VINSKE PRIČE ŽELJKA GARMAZA ⦁ In Memoriam: ĐORĐE BALAŠEVIĆ, MILAN BANDIĆ, ZLATKO CICO KRANJČAR

 ⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 02.2021 – BUYING GUIDE ⦁

_____________________________

Prehrana, ekologija, informiranost, iskren

KONVENCIONALNO, TEHNIČKO, BIODINAMIČKO, ORGANSKO, PRIRODNO, ČISTO, ŽUTO, NARANČASTO, JANTARNO…

            Znamo li mi (u dovoljnoj mjeri) što jedemo i pijemo, odnosno jesmo li (u dovoljnoj mjeri) svjesni onoga što sve i koliko čega, ali i, zapravo, zbog čega u ovoj ili onoj količini unosimo u organizam žlicom i vilicom te kroz čašu? To je pitanje nad pitanjima, danas kad su tehnologije proizvodnje ali i stvaranja privida razvijenije nego ikad, kad je marketing jači nego ikad, kad je utrka za novcem žešća nego ikad, i kad mnogi sudionici u toj utrci ne prezaju ni od čega da ostvare svoj, makar, zapravo, i prljavi cilj. Najmanje jednako toliko koliko je primjerice važno da smo informirani i educirani vezano na posao što ga obavljamo da bismo zaradili za život, bitno je i da smo dobro informirani i educirani na temu prehrane i namirnica (porijeklo i svojstva) što ih konzumiramo te vezano uz korištenje gotovih jela što nam se serviraju i s kojima nas se nerijetko, naprosto, vreba.

              Pa – jesmo li dobro informirani i educirani, koliko se trudimo to biti, koliko smo podložni marketinškim porukama i koliko smo spremni biti popustljivi prema lažnome sjaju kreiranome tako da nas zaskoči i preuzme upravo tamo gdje smo, radi nečega za što smatramo da će nam donijeti zadovoljstvo, najosjetljiviji da popustimo? Ironično je što nas i farmaceutska industrija, od koje očekujemo ljekove za zdravlje i ozdravljenje (proizvodnja ljekova joj, valjda, i jeste prvenstvena zadaća), već svojom hiperprodukcijom koječega te čak agresivnim preporučivanjem (toga svega i svačega kroz razne reklame u sredstvima javnog informiranja na komercijalnim radio i TV stanicama naprosto u nedogled!) i na drušvenim mrežama i na svakm ćošku vabI na kupnju. Shvaćajući očito svoju primarnu ulogu da ipak djeluju na kolosijeku čuvanja zdravlja i čuvajući ugled profesije, u tim općenitim javnim pozivima na kupovinu na kraju svoje EP-poruke donekle i prepredeno, da sa sebe skinu svaku mogućnost krivnje, upućuju vas, kroz  glas čitača što juri brže od zvuka, da se prije upotrebe nekog lijeka odnosno preparata što ga guraju za obavijest o mogućim nuspojavama pročitaju upute i da se za podroban savjet oko uporabe  obratite svom liječniku ili svome ljekarniku. Proizvođači hrane pića i trgovci njima nerijetko su šturi na informacijama o proizvodima koje nude, vrlo često na ambalaži određene podatke daju zbijene i napisane sitnim slovima da je to muka pročitati/dešifrirati, a trgovci, koji neke namirnice – uglavnom voće i povrće – nude u prodavaonicama rinfuzno, obavijesti o svakoj pojedinoj robi nerijetko isprintaju na papir tako da slova hitro izblijede do nečitljivosti, k tome te obavijesti znaju postaviti tako da zbog veće udaljenosti od oka kupca i gube osnovni smisao a to je informiranje.

                Glede vina, nekad je postojao zakonski propis o tome što je sve, i kojom veličinom slova, trebalo obvezno navesti na etiketi (prednjoj i stražnjoj). Moglo se istina, kao obvezu, preporučiti i još koju informaciju, ali već je i onako bilo nešto: moralo se, i to veličinom fonta od najmanje 0,5 mm, navesti porijeklo vina, znači vinogorje, naziv proizvođača, pa sadržaj alkohola, količina pića u boci, zatim pojam vrhunsko s kontroliranim zemljopisnim porijeklom, kvalitetno s kzp odnosno stolno s kzp ili samo stolno kao oznaka kakvoće procijenjena na temelju analize i ocjenjivanja na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede zaduženog za izdavanje dozvole za stavljanje vina u promet. Etiketa je trebala obvezno sadržavati i informaciju, o rasponu neprovrelog sladora. Ostalo, kao obavijesti o načinu proizvodnje i preporuke za konzumaciju uz koja jela i na kojoj temperaturi, ili pak npr. pričice o proizvođaču i sorti, navod o osvojenim nagradama… bilo je fakultativno.

O SADRŽAJU NEPROVRELA ŠEĆERA – Onda je zakonski propis nekako olabavio, vlasnici vinarija i/ili njihovi dizajneri počeli su se na neki način iživljavati u kreiranju etiketa, neke su se najednom opsegom smanjile do minijaturnih i na njima zbog nedostatka prostora nije bilo moguće držati se veličine fonta propisane za određene parametre. S druge strane neki vlasnici vina htjeli su na etikete staviti crteže odnosno fotografije određenih motiva pa i neke tekstove o vinariji a i povijesti kraja, tako da je i to oduzimalo prostor za neke bitne informacije o vinu a koje bi potrošaču bile korisne s prehrambenog, zdravstvenog i hedonističkog aspekta. Danas u nas, koliko vidim na brojnim etiketama, u dosta slučajeva više nema navoda o neprovelom sladoru (vrlo vrlo bitno za potrošače koji imaju problem s dijabetesom!) a ni o tome u koji je kvalitativni razred stavljeno vino na ocjenjivanju na Zavodu, ovo glede kvalitativnog razreda ma kako bilo korisno kao neka prva informacija više i nije možda baš toliko nužno jer raznih i to vrlo renomiranih vrednovanja ima u svijetu i taj dio koristan proizvođaču za marketing i plasman vina može se pokriti obznanom o osvojenim medaljama. Nekad je, inače, Zakon dozvoljavao u vinu na tržištu za današnja razmišljanja uistinu previsoke sadržaje sumpora, neobična je od zakonodavca bila tolika tolerancija a i to da sadržaj i SO2 nije onda predvidio kao obveznu informaciju na etiketi, međutim i sada, kad sve više vinara nastoji u vinu imati što je manje moguće sumpora informacija o slobodnom SO2 i ukupnom SO2 u vinu pri punjenju dobro bi došla. Kao i navodi drugih enoloških dodataka i postupaka koji se u moderno vrijeme rabe da bi se vino dotjeralo po želji.

Nekad smo razgovarali uglavnom o mirnom bistrom, maglušastom, mutnom, bijelom, ružičastom-opolo, te crvenom-crnom vinu, pa smo se, rečeno je, bavili i s nijansama vezanim uz ostatak neprovrelog sladora praćenim izrazima kao što su, spomenuo sam, suho (po izvornom propisu sa do najviše 4 g neprovrela šećera po litri), polusuho (od 4 do 12 g/lit), poluslatko (12 do 50 g/it), slatko (50 g/lit i više), pa smo postajali svjesni da u kategoriji slatkoga uz aromatizirani samoborski bermet od Portugisca i Frankovke i s dodatkom pelina i (sušenog) južnog voća, te uz naš tradicijski dalmatinski prošek od prosušivanog grožđa postoji i, u tome stilu, toskanski desertni  vinsanto, zatim da u domeni slatkoga postoje mađarski sirupasti tokajac aszu s po nekoliko puttonyja, bordoški sauternes, te visoki predikati sjevernijih europskih vinogorja kao kasna berba, izborna berba bobica, izborna berba prosušenih bobica i ledeno vino. Upoznali smo se i s alkoholiziranim/fortificiranim vinima kao što su španjolski sherry, portugalski porto…, od posebnosti je do nas doprlo i izrazito oksidativno suho tzv. žuto vino (Vin jaune) iz francuske pokrajine Jura. Nametala se sve jače i nemirna kapljica, primjerice muzirajuće i biser vino, pa pravi pjenušci za koje smo saznali da nastaju drugim vrenjem ili u velikim inoks-posudama i metodom zvanom charmat (jako rašireno u sjevernoj Italiji u produkciji prosecca), ili s drugim vrenjem u butelji, ta tehnologija svojstvena za Champagneu i osjretno cjenjenija nazvana je kao klasična i kao šampanjska metoda, ovdje su s obzirom na ostatak neprovrela sladora usvojeni i prihvaćeni nazivi brut nature (0-3 g/lit šećera), extra brut (0-6 g/lit), brut (0-12 g/lit), extra sec (u prijevodu: vrlo suho, 12–17 g/lit), sec (u prijevodu: suho, 17-32 g/lit), demi sec (polusuho, 32-50 g/lit), doux (slatko, 50 g/lit i više), definirani sadržaji neprovrelog šećera po kategorijama gramažom su drukčiji (u kategoriji brut znatno tolerantniji!) nego kod mirnog vina. À propos perlica, od prije koju godinu novost: pet nat, što je kratica od francuskoga pétillant naturel, u slobodnom prijevodu prirodni pjenušac, riječ je o pjenušavom vinu dobivenom jednom a ne dvjema fermentacijama, naime vino u alkoholnome vrenju ali s još dovoljno neprovrelog sladora utoči se u butelju koju se dobro začepi i fermentacija se dalje odvija u boci ali ne na dodanima kvascu i šećeru nego na istome tj. originalnome kvascu i na u vinu zaostalom originalnom šećeru…

U smislu kakvoće proizvoda imali smo, kako sam također spomenuo, na etiketama isprva obvezne a u novije vrijeme ne više obvezne oznake čuveno, pa vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim porijeklom (isprva je na strukovnom ocjenjivanju vina za dozvolu za puštanje u promet za epiitet čuveno odnosno vrhunsko trebalo osvojiti minimalno 85 od 100 mogućih bodova a unatrag koju godinu prag za vrhunsko snižen je na 82/100 bodova), kvalitetno s kzp (sada je raspon za kvalitetno od 72 do 82/100 bodova), te stolno s kzp i stolno bez službenog navoda porijekla.

DRUŠTVENO i PRIVATNO – Vezano uvelike i uz aktualne društveno-političke okolnosti koje su određivale i gospodarska kretanja, vina su nekad bila razdvojena na ona proizvedena u velikim državnim podrumima i u poljoprivrednim odnosno vinarskim zadrugama što su u to doba zamišljeni kao nositelji produkcije (društvena vina) i na ona iz malih seoskih podruma individualaca kojima u ono vrijeme nisu bili dopušteni posjedovanje 10 i više hektara vinograda za vlastitu proizvodnju i vina (uzgojeno grožđe se trebalo predavati u društvene vinarije!) i za buteljiranje i vlastito etiketiranje kapljice (privatna). Nakon što je društveno-politički sustav promijenjen i individualna proizvodnja vina, buteljiranje i izlazak na tržište pod vlastitom etiketom odobreni su podjela na društvena i privatna vina ostala je i dalje, s time da su zahvaljujući ambicioznijim individualcima što su izlazili sa sve boljom kapljicom k tome i u tržišno solidnoj količini  privatna vina brzo dobivala na popularnosti.

Kako su enologija i proizvodnja agronomskih i enoloških preparata naglo počele napredovati pa su se i na ovim našim zemljopisnim prostorima otvarale nove mogućnosti, vina su se sve izraženije u javnosti počela dijeliti još i na konvencionalna i tzv. tehnička te na prirodna. Onda su ta prirodna vina, kojih je malo-pomalo bivalo sve više i s oznakama, na etiketi, o eko-produkciji, u govoru svrstavana u grupu prirodi prijateljskih, pa u organska, a i biodinamska. Nedavno je (prošle godine!), barem u Francuskoj, stanovita društvena moglo bi se reći na neki način apelacijska podrška takvim vinima krenula odlukom da ih se službeno označi na etiketi, naime uvedena je oznaka Vin méthode nature.

_______________________________

VIN MÉTHODE NATURE – Nova apelacija Vin Méthode Nature donesena je 2020. u Francuskoj, u suradnji Nacionalnog Instituta za Apelacije (INAO – Institute National des Appellations d’Origine), Ministarstva poljoprivrede i Nacionalne porezne uprave. S obzirom na stupanj razvoja toga segmenta vinske produkcije smatralo se nužnime urediti stvari i u tome sektoru, želja je bila izbjeći bilo kakvu moguću konfuziju oko pojma prirodnog vina. Apelacija počiva na dotjeranome pravilniku vezanom uz prirodna vina što su ga radi službene zaštite prirodnog vina 2019. kreirali proizvođači i trgovci okupljeni u Savez za zaštitu prirodnog vina. Pravilnik propisuje određene kriterije kojih se u proizvodnji i plasmanu trebaju pridržavati oni što se bave prirodnim vinima. Predviđeno je da se nakon tri godine vijeće proizvođača, vinskih trgovaca i potrošača ponovno sastane i da razmotri treba li unijeti neke izmjene, dopune.

Kako Vin Méthode Nature funkcionira?

Da bi vino dobilo pravo na oznaku, grožđe mora biti iz certificiranog organskog uzgoja,  mora biti brano ručno i vinificirano uz uporabu autohtonih kvasaca. U tijeku procesa proizvodnje zabranjeni su termovinifikacija, reversna osmoza, pasterizacija i cross flow filtracija. Pravilnik nalaže da vino ne smije sadržavati nikakve aditive Dopušta se tek dodavanje do maksimalno 30 mg/lit SO2 međutim dodavati sumpor ne smije se prije početka vrenja i za vrijeme trajanja vrenja. Vino u koje je nakon vrenja dodavan sumpor do spomenutih 30 mg/lit dobiva oznaku Vin Méthode Nature avec moins de 30 mg/lit SO2 (vino s manje od 30 mg/lit dodanog sumpornog dioksida), a vino u koje SO2 uopće nije dodavan dobiva oznaku da sumpor nije dodavan (sans sulfites ajoutés). Prije nego što ga se pušta na tržište, vino prolazi i vanjsku, neovisnu kontrolu, da se vidi odgovara li pravilniku. Vina koja ne prođu tu vanjsku kontrolu s pozitivnim rješenjem moraju se označiti drukčije, ona ne smiju nositi oznaku Vin Méthode Nature.

Što se tiče pojave na tržištu, proizvođačima se preporučuje da posjetiteljima predoče Pravilnik o produkciji, zatim da prikladno, dovoljno uočljivo postave naljepnicu s logom Vin Méthode Nature, potom, proizvođači se obvezuju da Udruženju proizvođača Nature’l svake godine dostave dokaz da im je produženo pravo na uporabu te apelacije, proizvođačima koji su se okrenuli Vin Méthode Nature ali se istodobno (još) nisu odrekli konvencionalne produkcije nalaže se da u nastupu prema tržištu vizualno dobro razdvoje dvije marke, od proizvođača Vin Méthode Nature  traži se odobrenje da Udruga može preko interneta javnosti predočiti detalje o vinu.

Po nekim informacijama, u Francuskoj postoji više od 100 proizvođača koji su potpisali da će se pridržavati pravilnika Vin Méthode Nature. Očekuje se da se će primjer Francuske s oznakom Vin Méthode Nature uskoro slijediti  još neke zemlje Europe, za početak se spominju Španjolska, Italija I Švicarska. ◾

______________________________

Pokret okrenut prirodnome postajao je sve širim ali to ne znači i da su sva ta vina koja su se nudila a i još se nude – ne govorim o onima pod upravo spomenutom oznakom Vin Méthode Nature nego o onima bez nje – pod parolom prirodnoga bila i dobra. Dosta ih se našlo s izrazitim enološkim manama, od one da su izgledom bila mutna i već kao takva neprikladna za iznošenje na stol uz koji se blaguje, do nečistih mirisa i okusa u rasponu od izričaja slabije ili jače degradacije do neugodnih senzacija na nosu i u ustima.

Živimo u vrijeme, pojednostavljeno, utrke za novcem, netko tko s njime ne oskudijeva želi ga svejedno prigrabiti više (pa da se i bahati), a netko tko oskudijeva njime želi doći do njega da, što se kaže, dostojno živi, odnosno i da preživi. U takvim okolnostima neki igrači igraju pošteno i beskompromisno, neki bi zacijelo htjeli igrati posve pošteno ali to iziskuje više truda i muke a iskušenje je veliko, sukladno tome, linija manjeg otpora postaje jačom, izraženijom. Društveno prihvaljivo – mada ne uvijek i posve ekološki i biološki! – je ono što je legalizirano, makar valja voditi računa o tome da se u raznim slučajevima (preparati, razni aditivi, promidžba u nekim svojim oblicima prešućena bitna informacija, ne baš točna informacija…) zna pojaviti razlog da zvono zazvoni na uzbunu.

Neki proizvođači iz aljkavosti nisu vodili ili ne vode dovoljno računa o higijeni u podrumu, neki se nisu dovoljno informirali o eko-uzgoju grožđa i o nužnim eko-postupcima u podrumu a onda su se na prigovore  dobivene za vino vadili na to da svojim intervencijama nisu htjeli ometati posve prirodan nastanak vina, a neki su, očito smatrajući da će u toj novoj i sve popularnijoj kategoriji Bakhova nektara s manje truda i rada u trsju i podrumu te s većim prinosima i s mottom prirodnoga bolje zarađivati, ugavnom vrlo često očite enološke mane u svojim uradcima opravdavali su svojim  100 posto prirodnim postupcima. Kao negativne elemente u vinu navodili su ostatke sredstava za zaštitu vinove loze, pa ono što ostavlja uporaba umjetnih gnojiva, zatim razne aditive kao enološka pomagala, a kao jedan od najnapadanijih elemenata u neprirodnim vinima često i rado bi se u smislu krivca spominjao sumpor. Koji, dakako, kao i štošta drugo što se se ne koristi pravilno i s mjerom, može i te kako biti negatvan u Bakhovu nektaru.

Srećom, uz te neke ne(dovoljno) spremne ili pak sitnim ili većim podvalama sklone proizvođače koji su se htjeli tržištu nametnuti pod parolom naturalnosti bilo je i onih iskrenih, ozbiljnih koji su sebi dali mnogo truda te rezultati kojih su se i kroz sastav-sastojke vina, prirodnost, i kroz organoleptiku, dakle hedonističku dimenziju, pokazali sjajnima, i vrijednima priklona pokretu na kolosijeku naturalnoga.

JANTARNO (AMBER) i NARANČASTO (ORANGE) – Kao jedan od iskrenih i dosljednih izrazito kvalitetnIh radikalni(ji)h proizvođača afirmirao se među prvima Joško Gravner s talijanskog Collija, druge strane slovenskih Goriških brda. S vremenom, rekao bih baš posebice otkako je majstor Joško svojim tehnološkim preobraćenjem od barriquea (i u toj bariknoj fazi imao je sjajne proizvode, osobito od Chardonnaya i Sauvignona bijeloga!) na drevni gruzijski postupak dugih maceracija bijelih kultivara u amfori (qvevri) i potom dugog (sedam do osam godina!) dozrijevanja vina u velikoj bačvi, iz pepela u vrh dignuo na žalost dugo vremena u konvencionalnoj domeni nepravedno zapuštavanu Rebulu, sortu sjajnog potencijala i u Vipavskoj dolini i u Goriškim brdima, svojedobno, i to kroz dosta godina, tržištu nuđenu u obliku jeftine kategorije kapljice za hitru potrošnju i uz miješanje s mineralnom vodom,  Europom se, s obzirom da se pojavio veliki broj Gravnerovih sljedbenika sklonih dugim maceracijama bijelih kultivara, uz pojam prirodnog vina hitro raširio i naziv orange wine, narančasto vino, inače također na kolosijeku naturanoga.

Primjereni izraz bio bi zapravo jantarno vino ili amber wine, naime pojam narančasto korišten u vezi s vinom odaje da je kapljica već barem načeta degradacijom. Lako je moguće da se toliko proširio naziv orange wine zato što se u trenucima kad se sve jače počela buditi svijest potrošača o tome što unose u svoj organizam i u trenucima već toliko zasićenog  tržišta potaknuto Gravnerovim uspjehom najednom pojavilo mnogo vinara koji su svoju poslovnu šansu vidjeli u novoj niši tzv. prirodnih vina izgledom bitno drukčijih od bijelog vina kakvo smo u ovome dijelu svijeta poznavali prije, no, na žalost, mnogi od tih vinara umjesto jantarnoga imali su doista orange pa i smeđa vina…

Nekako najnoviji, makar ne i službeni u sustavu, nazivi su vino terroirea te čisto odnosno clean wine. Vino terroirea trebalo bi od svega do sada, po logici, imati najveću vrijednost, jer uz to što se – kao rezultat besprijekornih higijene i tehničke izvedbe – ne očekuje da pokazuje ikakve mane ono bi trebalo, kao obveznu dodanu vrijednost, prepoznatljivim svojstvima biti vjeran odraz kraja iz kojega stiže. Uostalom pojam terroir dolazi od riječi teritorij s time što obuhvaća ne samo pedološki, ekspozicijski i u uzgojnom smislu klimatološki moment te sortu grožđa i primjereni sustav održavanja vinograda i pristup u podrumu nego i određene eno-gastronomske i društvene navike/vrijednosti ljudi stvorene kroz vrijeme njihova života na nekom (mikro)klimom, orografijom, pedologijom definiranom geografskom prostoru kao tradicijski aspekt kraja. Vino terroirea bitno je, pogotovu danas kad se sve više vodi računa o zdravstvenom aspektu konzumacije pojedinih proizvoda a, npr. u turizmu (izbor destinacije za posjet!), o autentičnosti/originalnosti/jedinstvenosti proizvoda, jer ono s  obzirom na svoju dodanu vrijednost proizvođaču donosi više (u prihodima i u marketinškom smislu), a relevantnu korist ostvaruje još i za društvenu zajednicu.

Cameron Diaz Clean Wine (Drinks Business)

Cameron Diaz Clean (HD Wallpapers Pictures)

CLEAN WINE – Clean wine kao izraz sve se češće i glasnije sada spominje i kao da već baca sjenu na one druge spomenute. Clean wine krenuo je otkako su glumica Cameron Diaz i njena prijateljica Katherine Power lansirale svoje vino Avaline. Veliku su prašinu podignule agresivnim širenjem informacija o njemu u smislu naglašavanja da je taj njihov proizvod apsolutno čist, rađen bez ikakve pomoći kemije i pojačivača okusa, posebice raznih već uobičajenih aditiva koji utječu na povećanje slasti, tj. komercijalne  slatkoće kakvu su one, naglasile su, otkrile u mnogim drugim vinima na tržištu. Po ovome ispada da se one zalažu za prirodno vino, rađeno bez dodataka koji mu povećavaju komercijalnu vrijednost jer čine ga zavodljivijime za široku masu publike, veliko je pitanje koliko je ta njihova inicijativa clean wine iskrena potpora proizvodnji Bakhova nektara na posve prirodan način bez kićenja i uljepšavanja radi podilaženja i šireg komercijalnog uspjeha, a koliko im je (bila) namjera koristiti ga prvenstveno za vlastitu dobru zaradu, naime one se nisu svrstale na stranu postojećih brojnih poklonika prirodnih vina nego su, kao dame kojima su bliske kozmetika i čistoća  smatrale prikladnim izaći s izrazom clean, odnosno ČISTO vino. Stalnim isticanjem kako je njihovo vino proizvedeno od organski uzgojenog grožđa i bez  raznih enoloških pomagala tako i agresivnim prigovaranjem da se u moderno doba ta pomagala uvelike rabe da bi se kapljica dotjerala i postala zavodljiva za potrošača, dakle i prodala se u većoj mjeri, podignule su kosu u zrak brojnim, tim primjedbama pogođenim vinarima. Te druge vinare posebno je razbjesnilo to što te dvije dame nisu obznanile niti porijeklo a ni godište berbe svojeg čistoga vina, a niti su konkretno pojasnile postupak proizvodnje iz čega bi se eto i odmah i lijepo vidjelo po čemu je proizvodnja njihove kapljice bila drukčija od one konvencionalne koju one tako energično napadaju.

Čisto vino – bez navoda porijekla i specifikacije proizvodnje (Boris Kragić)

Nekako u isto vrijeme kad su se o svom čistome vinu raspričale Cameron i Katherine u javnosti je, žustro reklamirajući sebe i vlastite proizvode, počela na sebe značajnije skretati pažnju tvrtka Good Clean Wine. Ona je već od istupa Cameron i Katherine razbješnjele profesionalne vinare dodatno povukla za jezik tvrdnjom da je najvažnije na etiketi vina istaknuti oznaku Estate Bottled (doslovno: punjeno na posjedu), jer to je, tvrdili su, navodno, u Good Clean Wine, jamstvo da vino ne sadrži nikakve aditive.

Iz javnosti se javilo više osoba – lako je moguće, kažu neki američki novinari koji prate scenu, da ti pojedinci uopće i nisu iz redova profesionalnih vinara – s pitanjem što je zapravo bio detonator tome da se u društvenim medijima tako često i agresivno naglašeno ponavlja idiom Clean Wine.

Pa se ispostavilo da je Katherine Power, suosnivačica vinska marke Aveline, istodobno i suosnivačica tvrtke Clique Brands, digitalne platforme za komuniciranje prema potrošačima koja propagira preparate za njegu kože, dok su Courtney Dunlop i Michelle Feldmann, suosnivačice tvrtke GoodClean Wine, ujedno i suvlasnice firme Missouri spa putem koje plasiraju proizvode također za njegu kože, te da je Courtney Dunlop bila novinarka što je pratila modu i općenito područje iz okvira pojma ljepote. To je eto, raspisala se već američka štampa, početak objašnjenja zašto se kod vina toliko inzistira baš na pojmu clean, naime uvidjelo se ne tek to da je vino kao proizvod na tržištu postalo osobito popularno nego i to da clean beauty u kontekstu uspješnosti na tržštu podrazumijeva ponudu proizvoda više na bazi onoga što proizvod NE sadrži nego onoga što sadrži. Ugledna novina The Guardian napominje da trend clean beauty nastoji razvidno podijeliti proizvode na čiste i prljave, toksične i netoksične, dobre i loše. I sad, nešto ključno: predviđanja su da samo u SAD The clean personal care market ima velike izglede do 2025. godine narasti na 25,11 milijardi dolara! To bi bio tek dio – možda i samo početni dakle koji bi se s vremenom i povećavao! – od 3.4 trilijuna dolara vrijednosti tržišta wellnessa što ga Global Wellness Institute definira kao sustav koji obuhvaća zdravu prehranu, osobni zdrav način života s obveznim čestim redovnim kontrolama kod liječnika, alternativnu medicinu i ljepotu.

SREDSTVA ZA BISTRENJE, BIOGENI AMINI, SUMPOR, ALKOHOL – Malo pomalo počelo se sve jače postavlati i pitanje što bi to, uz, alkohol, moglo utjecati na pojedine pilce da se nakon popijene čaše nekog vina (dakako onoga izvan kategorije clean wine) ne osjećaju dobro. Njemačka enologinja Manuela Webber Witt, koja je pohađala znana učilišta u Geisenheimu i Giessenu, posumnjala je u rezidue sredstava za bistrenje na koje bi pojedinci mogli biti alergični, tu je u obzir uzela i jaja i mlijeko što se koriste u te svrhe, ali se nakon nekog vremena u svojim proučavanjima ipak više koncentrirala na histamine koji se nađu u biogenim aminima, a ti biogeni amini ponekad nastaju za vrijeme alkoholnog vrenja a i, čak se čini i češće, u procesu jabučno-mliječne fermentacije. Iz znanstvenih istraživanja proizlazi da se biogeni amini nerijetko znaju naći u vinima od grožđa iz toplijih regija. Tih biogenih amina zna biti i u hrani – nekim sirevima, mesnim prerađevinama, ribi, špinatu, a i rajčici! Tako eto netko tko s čašom bijeloga vina dozrijevanoga u barriqueu ili uz čašu crnog vina s toplog juga sjedi uz obrok pripravljen od namirnica što sadrže biogene amine u sebe lako unese dosta histamina a posljedica toga mogu biti svrab, kihanje pa čak i neke tegobe u želucu, rekla je Webber Witt za ugledni njemački vinski časopis Wine & Business International Meininger Verlaga.

Zanimljiva primjedba Webber Wittove: po njenu mišljenju tri su glavna krivca za određene moguće neugodnosti kod pojedinih osoba nakon konzumacije nekih vina, po jačini krivnje ih je i navela – 1. alkohol, 2. biogeni amini, te kao 3. sumpor. Sumpor se eto ovdje spominje tek na trećem mjestu, a mnogi ga pristaše prirodnih vina nazivaju – najvećim zlom u vinu! E, sad –  djeluje donekle ironičnio – taj najveći neprijatelj kakvoće vina ima vrlo pozitivnu ulogu u tome da može – spriječiti stvaranje biogenih amina! U krugovima proizvođača prirodnih vina koji sumpor naprosto sotoniziraju rado se ističe kako je prirodna kapljica jedino ona rađena bez sumpora – a baš u toj prirodnoj kapljici može se, zbog izbjegavanja sumpora, naći veće zlo, nazvano biogeni amini!

E, pa sad, ti si – MISLI!

Rebula Joška Gravnera: zadrti zagovornik prirodnoga vina, poklonik duže odležavane i dobro dozrele kapljice, rekao mi je da se nakon perioda kad uopće nije dodavao SO2 u vino vratio sumporu u stavlja ga u svoj Bakhov nektar samo pri punjenju u bocu Iiu minimalnoj količini., a radi jamstva za dužu zaštitu dobre kondicije vina. Nedavno sam imao prilike kušati njegovu sjajnu Ribollu giallu iz 2011,,osam godina dozrijevanu u velikoj bačvi! (Boris Kleončić)

Ovdje bih dodao sljedeće: sjećam se nekih davnih vremena uspona famoznog Francesca Joska Gravnera prema vrhu svjetske vinska scene, pogotovu razdoblja kad je, nakon perioda sjajnih bijelih vina odnjegovanih u barriqueu, kretao s dugačkim maceracijama bijelih sorata u amforama i kad se isticao kao beskompromisni zagovornik prirodnih vina te i kao jaki protivnik sumpora u vinu. Gravner, kojega prati, s pravom, epitet Gurua s Collija, za razliku od niza proizvođača-zagovornika prirodnog vina, potrudio se već od vinograda u smislu da sebi osigura preduvjete za kreiranje (maksimalno moguće) prirodnog vina. U te preduvjete spadaju po pedologiji, orografiji, ekspoziciji i (mikro)klimatskom ugođaju prikladne vinogradske pozicije, opredjeljenje za domaću authtonu sortu, prikladna mehanička obrada vinograda, znatno smanjenje broja rodnih pupova po trsu i fazoniranje grozdova na način da im se u pravome trenutku odreže donji dio do kojega hrana mora prodirati najteže i najduže, dakle sve to znači puno posla a i drastično smanjenje roda po lozi, pa, kasnije, dakako i roda u berbi kad je grožđe posve zrelo, potom apotekarska higijena u podrumu, kvalitetna oprema posebice kao i dovoljno dugačko dozrijevanje kapljice, punjenje vina na vrijeme u bocu, stvorio (pred)uvjete za izbjegavanje uporabe kupovnih kvasaca i bilo kakvih aditiva u proizvodnji. Kroz  godine iskustva njegov isprva također tvrdi stav prema dodavanom SO2 u vinu popustio je jer uvidio je da iz pokožice i koštice grožđa kroz maceraciju izlučeni antiokdsidativni fenoli, elago-tanini iz bačve i ona količina prirodnog sumpora koja se stvara u finom talogu dok kapljica na njemu dozrijeva u bačvi ipak nisu i dovoljni da vino kad, napunjeno u bocu krene na tržište, bude dovoljno zaštićeno i da duže izdrži u optimalnoj formi, pa je ipak odlučio intervenirati s minimalnim sulfitiranjem, s time da je kapljici produžio vrijeme boravka u bačvi i sad ono iznosi osam godina!

Trend wellnessa osobito je privlačan općenito ženama, za koje se u SAD ustanovilo da čine većinu potrošača vina u toj zemlji, a naročito je atraktivan i određenim slojevima populacije pripadnicima kojih je postalo – lako moguće ne samo zbog iskrene i promišljene brige za zdravlje nego i kao posljedica stanovite pomodnosti, iznimno važno to što unose u organizam, dakle smatraju da su im jako važne pojedinosti o porijeklu i nastanku namirnice i pića/napitaka te pojedinosti o njihovu sastavu. Kad je riječ o vinu, mnogi pojedinci iz te ili tih grupacija, možda i – na temelju rezutata nekih provedenih anketa na tu temu – suvišno opterećeni time kakve posljedice po zdravlje može izazvati konzumirao vino ostavili su dojam da poprilično strahuju od toga što se u vinima znaju naći aditivi potencijalno štetni za njihov organizam. Michelle Feldman u jednom intervjuu je nedavno rekla kako je u Americi dosta ljudi koji su se, inače, deklarirali kao ljubitelji Bakhova nektara, odlučilo da – posve prekine druženje s Bakhom! Upravo stoga Feldman i Duinlop odlučile su, navode, lansirati vlastito vino, naravno clean wine! Iz njihovih izjava ispada da su proputovale Europom i na vinskoj sceni pronašle partnere koji bi za njih radili clean wine i od jednoga su, početno, naručili  7200 butelja, onda su priredile prezentaciju za potencijalne kupce u SAD, odmah su uslijedile narudžbe određenih količina i, eto – dvije dame našle su se u vinskom biznisu.

E, sad, kako da potrošač odmah sazna na koje vino bi njegov organizam mogao biti tako osjetljiv da mu se nakon konuzumacije pića dogode neke neželjene nuspojave? Na etiketi na boci konvencionano proizvedenih vina nema podataka o mogućim dodacima vinu u tijeku njegove proizvodnje, i tu sad eto uskaču pojedinci i/ili grupe ljudi koji tržištu nude čista vina, clean wines, dakako uz naglašenu napomenu da su ostala, konvencionalna vina puna smeća i da ih treba izbjegavati, ali istodobno molo bi se reći i bez nekog čvrstog jamstva da su clean wines besporočna..

Preko interneta moguće je, krenula je priča, naići na veći broj clean wine-kompanija koje govore rječnikom fitnessa i zdravlja, redovito s izrazitim omalovažavanjem konvencionalnih vina, svrstavana s onu stranu zdravlja. FitVine u svojoj reklamnoj poruci ističe da u vinima koja on nudi udio šećera kakav karakterizira i neka druga vina ne sadrži ni mrvicu glutena, neke druge tvrtke poput Keta, Palea i drugih na kolosijeku veganstva navode da su vina iz njihova portfelja s osjetno manje kalorija nego druga, međutim znakovito je da praktički nijedna od tih firmi koje na pijedestal kakvoće i zdravlja dižu vina što ih nude ne otkriva ništa o tome otkuda je ta njihova clean-kapljica, tko je proizvodi i po kakvom postupku. Pa nije nelogično pretpostaviti da sve te kompanije što nude čista i zdrava, fitness vina nabavljaju kapljicu na bulk wine marketu odnosno tržnicu vina što se tržištu u veleprodaji nude kao otvorena. Takva vina se doduše, navodno, u laboratorijima testiraju najmanje dvaput, nerijetko i tri puta kako bi se osiguralo to da tekućina koja na cisterne napušta vinski podrum gdje je proizvedena bude, što se kaže, 100 posto enološki i barem po zakonu zdravstveno ispravna, tj. unutar zakonom propisanih granica sadržaja ostataka raznih –cida, tj. pesticida, herbicida, fungicida, insekticida…

Unutar već popriličnog broja marketinških kompanija koje na tržište i najčešće u internetskoj prodaji stavljaju vina u kategoriji clean, odnosno čistih, postoji ih nekoliko moglo bi se reći donekle brižjivijih, tj. onih okrenutih u većoj mjeri proizvodima iz doista organske produkcije odnosno onoga što se smatra prirodi prijateljskim pristupom u produkciji. Tako npr. The Thrive Market naglašava kako ne samo da ne tolerira pesticide, fungicide, herbicide insecticide nego je protivnik i šaptalizacije (doslađivanja), reversne osmoze, koncentriranja moštova, a i bilo kakvih aditiva, od vinarija s kojima surađuje navodno zahtijeva nalaze svih mogućih agrokemijskih testova. Je li to točno teško je tvrditi, ali činjenica je da je Thrive Market uspio uvjeriti brojne potrošače u kakvoću i etičnost vina što ih nudi tržištu, naime vina tog ponuđača se, navodno, odlično prodaju i svaka ponuđena količina ubrzo je rasprodana.

Najbolje i za one koji troše tzv. konvencionalna vina i za one koji inzistiraju na prirodnosti i pročišćenosti plemenite kapljice bilo bi da se na etiketama vina nađe/stvori prostor i za sažeti opis tehnologije proizvodnje od trsa do butelje i navode sastojaka korištenih u proizvodnji vina. To je bitno iz dva razloga: ne samo da se potrošač razuvjeri u nazočnost brojnih aditiva nego i stoga da se javnosti otkrije i način proizvodnje tzv. prirodnih vina i ovih sada sve traženijih clean vina, tj.čistih vina. Očekuje se da će se u Europi obvezni navod sastojaka i sažeti jasan prikaz proizvodnje vina uvesti potkraj 2022. godine, a to će zasigurno onda rezultirati uvođenjem takve obveze i vezano uz vina Novog svijeta.

Samo da se taj rok od godine-dvije ne pokaže – prekasnime, naime kompanije koje nude clean-vina pokazuju se kao vrsni stručnjaci za marketing i posebno su vješte u korištenju u e-marketingu općenito a onda još i osobito, dodatno, u korištenju društvenih mreža za marketing. Pokazuje se da, čini se da to treba još jenom kazati, koliko god agresivnije štite i guraju te svoje čiste, clean proizvode na tržištu, toliko agresivno nipodištavaju i omalovažavaju druge proizvode tako da postoji velika opasnost da se kod potrošača relativno brzo razvije veliko nepovjerenje u vino kao piće, napitak. Nastavi li se proces silinom kakvom je krenuo i ne uvede li se upravo spomenuta obveza navoda sastojaka u vinu i navoda za uz zdravstveno stanovište povezanog načina proizvodnje bitnog  za potrošača, konzumenti će bivati sve više zbunjeni i u toj zbunjenosti – prebacivati se s vina na neka druga pića…  ♣

Bakho, arheologija i moderno vrijeme (turizma)

PUTOVANJE  s  ČAŠOM VINA u DOBA OD PRIJE 2000 GODINA!

Svaka djelatnost ima svoju osnovu kao početak, te nadgradnju kao nešto što nastaje s vremenom i ovisno o maštovitosti i ambicioznosti osobe kao voditelja te djelatnosti. Zanimljiv primjer povijesnog i arheološkog aspekta ali i, posebice, u ovo naše moderno doba i turizma, pokazuju određene aktivnosti o kojima se sve više čuje u javnosti a koje se odvijaju na obiteljskom vinogradarsko-vinarskom posjedu Mas des Tourelles iz južnofrancuskog mjesta Beaucaire između Nîmesa i Arlesa, u, vinski rečeno, apelacijama AOP Costières de Nîmes i IGP Pays d’Oc. Aktualni posjednik imanja što se proteže na prostoru gdje su prije nešto više od dva tisućljeća stari Rimljani zasadili vinovu lozu i još neke druge kulture te sagradili galo-romansku villu s prikladnim podrumom za proizvodnju vina, Hervé Durand, kao osoba koja očito ima smisla za historiju i arheologiju a posebice i za turizam, odlučio je već prije dosta godina svoj poljoprivredni posjed, koji je u vlasništvu obitelji Durand od 17. stoljeća, razvijati unutar tri teme – povijesti prehrane odnosno što bismo modernim rječnikom kazali eno-gastronomije (iće i piće), dakle prikazom kroz degustacije nekih glavnih vrsta vina te nekih lokalnih specijaliteta na tanjuru sve do dalekog doba rimskog crstva, zatim arheologije, konkretno uređenjem dijelova ukupnog ambijenta na način da se vjerno dočaraju proizvodni pogoni (za vino) a i prostori za blagovanje karakteristični za neke dijelove povijesti, te (eno-gastro) turizma, koji je – posebno u posljednje doba – postao jedna od najznačajnijih gospodarskih grana i koji bi posjedu Mas des Tourelles donosio lijep prihod, a mjestu Beaucaireu image što jamči i prihod zajednici.

Mas des Tourelles

Hervé Durand na svojemu je imanju Mas des Tourelles osmislio okusno-ukusno putovanje kroz vrijeme koje gosta vodi sve do doba drevnog Rimskog carstva i vremena prisutnosti Rima na spomenutom francuskom prostoru.

Svake godine u drugoj rujanskoj nedjelji Durand, u suradnji s djelatnicima francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja, zainteresirane turiste vodi u svojevrsnu arheološku pustolovinu, nudeći im na razgled ambijente tipične za život na selu i na poljoprivrednom gospodarstvu daleko još u povijesti, te vino što mirisom i okusom vjerno nalikuje onome što su ga opisivali glasoviti Plinije stariji i Lucius Moderatus Columella, prominentni autoriteti na temu agrikulture u starorimskom carstvu. Posjetitelji Mas des Tourellesa imaju prigodu kušati vina kakva se ne mogu naći na polici niti jedne prodavaonce Bakhova nektara.

Durand, koji, inače, glavninom radi moderna vina od Syraha i drugih domaćih kultivara, i koji je, držeći se zapisa povjesničara, dio svojeg vinskoga podruma uredio tako da liči na podrume iz vremena Rimskog carstva, na svome imanju proizvodi i nudi i vina napravljena točno onako kako je to bio običaj u drevnih Rimljana, a neka i na način kako su to prije Rimljana radili stari Grci. Uz grožđe kao bazu za svu tu povijesnu kapljicu, sastojci što se rabe su i neko drugo voće, pa med, razno aromatično bilje.

Tri su starorimska vina s kojima se Durand sada bavi. U amforama drži vino nazvano Mulsum, riječ je o kapljici obogaćenoj medom a što se obično trošila kao aperitiv, drugi tip vina je Carenum, slatko, prikladno za kraj obroka, ono je rađeno od grožđa te s medom ali i ali uz dodatak dunja i uz zagrijavanje. Ima i treća vrsta, naziv je Turriculae, ono nastaje po recepturi što ju je zapisao čuveni Columela. Nakon gnječenja grožđa masuljem se do vrha napune oveće keramičke posude kakve su bile u uporabi za vrijeme rimskog carstva, potom se dodaju razno aromatično bilje, među ostalime piskavica ili kozji rog ili božja travica (biljka bijelih cvjetova iz porodice grahorica s arlo aromatilnim sjemenkama koje se, mljevene, rabe za začinjavanje, i iris, na kraju se umiješa i – određena količina morske vode, koja vinu daje slanost. To je vino obično služilo za piće uz jelo.

_______________________________

OKUSI STAROG RIMA – Mulsum znači med. Vino pod tim nazivom posebno su cijenili stari Grci, a potom su se njime oduševljavali Rimljani. Za proizvodnju toga vina kao dodatak bazi tj. grožđu uz med su se rabili razno aromatično bilje i začini/mirodije poput cimeta, papra, timijana… Najčešće ga se konzumiralo kao gustatio, odnosno kao aperitiv, dakle prije jela. No, ipak, rado ga se posluživalo i uz neka jela poput npr. pirjanog  fileta patke sa smokvama, mlade prepelice u umaku s košticama grožđa, kao i uz rastopljene jače pikantne sireve poput roqueforta, ali  i s rastopljenom čokoladom. Serviraalo ga se obično na temperaturi od 14 Celzijevih stupnjeva.

Turriculae kao vino koje najbolje oslikava kategoriju suhoga po shvaćanju starih Rimljana dobiva se vinifikacijom u 400-litrenim dolijama, starorimskim keramičkim posudama kakve se mogu vidjeti i danas u Mas des Tourellesu. Proizvodnja Turriculuae u ovom francuskom podrumu odvija se striktno po uputama koje je u svojim tekstovima naveo Lucius Columella. Grožđe se najprije gnječi a potom se masa, iz koje se ne izdvaja peteljkovina, stavlja u prešu. Nakon prešanja, dolije su napunjene masuljem do vrha. Na početku alkoholnog vrenja u posude su dodani fenugreek odnosno piskavica odnosno kozji rog ili božja travica (Trigonella foenumgraechum) te sok od grožđa koji se prethodno zagrijava do točke ključanja, pa se onda ubaci i iris, na kraju se ulije i određena količina morske vode, krajnji rezultat bude vrlo kompleksan napitak, koji, uvjeravaju na posjedu Mas des Tourelles, poslužen na oko 18 Celzijevih stupnjeva, odlično prija uz kamenice i dimljenu ribu, ali i uz gusju jetru fois gras te kolače s lješnjakom. Zahvaljujući uvelike piskavici vino u priličnoj mjeri oslobađa arome lješnjaka i badema. U ustima se pokazuje dobro zaobljenime, bogata okusa, finiš bude začinski  donekle u znaku šljive.

Vina kakva su pili stari Rimljani

Recept za slatko vino Carenum zapisao je autor djela zvanog Opus Agriculturae Rutilius Tauraus Aemilianus, inače znan kao pjesnik Palladius. U doliju se na fermentaciju stavlja masulj jako zrelog grožđa pomiješan s koncentriranim sokom od grožđa koji je zajedno s dunjama neko vrijeme zagrijavan do točke ključanja kako bi se znatno ugustio. Na kraju cijelog proizvodnog procesa dobije se visokoalkoholizirano vino likerskog tipa, sposobno za dugo odležavanje. Vino je jantarne boje, vrlo izraženo na nosu i u ustima, s aromama kuhane breskve i karamela te dima. Poslužuje ga se na oko 14 Celzijevih stupnjeva. A može ga se servirati kao aperitiv. ◾

_____________________________

More u vinu? Zašto? Nekad u davnini prakticiralo se vinu dodavati more, i to ono uzeto podalje od obale, na mjestima gdje nije uzburkano nego je mirnije, i čistije, nekako se s vremenom došlo do toga da na takvim mjestima u moru bude za balans optimalna količina soli. More se s obzirom baš na sol rabilo kao dodatak vinu ne samo zato da dobije određenu slanost u okusu što mu je, kao protuteža slatkoći i slatkoj aromatici, povećavalo pitkost, nego i stoga da posluži kao određeni konzervans i omogući vinu, kao što se soljenjem to zna postići i s mesom, da bez kvarenja duže izdrži kroz vrijeme!

Zgodno je ovdje spomenuti da prvi zapisi o uporabi morske vode u proizvodnji vina datiraju iz negdje 160. godine prije Krista, a vezani su uz  proizvodnju vina na grčkom otoku Kos.

A zgodno je ovdje spomenuti i to da je s morskom vodom u proizvdnji svojih vina počeo od nedavno eksperimentirati znani portugalski proizvođač Dirk Niepoort, zasad on doduše nije okrenut tehnologijama rabljenima u vrijeme Starog Rima, ali inspisirian je zapisima Plinija starijega o proizvodnji Bakhova nektara u dalekoj prošlosti na Azorima. Plinije navodi da su na Azorskim otocima vinari koristili more za vino upravo zato da, zahvaljujući slanosti, kapljica bude življa i pitkija. Niepoort, koji proizvodi jedne od najboljih portoa na svijetu, odlučio je eto nedavno i sâm pokušati s dodatkom malo mora, i rezultat mu se, kaže, vrlo dopao, jer vino je dobilo na mineralnosti, a upravo mineralnost, iako je zapravo ona oduvijek, barem kod šmekera, bila dobrodošla u vinu, postala je, naglašava Niepoort, u najnovije vrijeme i veliki trend kod vina. Niepoort je nagovorio još dvoje proizvođača vina da i oni krenu u pokuse s morem u tehnologiji produkcije Bakhova nektara, i do sada su provedeni eksperimenti s jednim postotkom dodanog mora na količinu vina, zatim s pet posto i s 10 posto dodanoga mora vinu u nastanku u punoj inoks posudi zapremnine 25.000 litara. Najviše se dopala mješavina od jedan posto, jednoglasno je zaključeno da se dodatak mora od jedan posto nimalo ne osjeti kao neko razrjeđenje vina, a pokazuje se odličnime s obzirom na to koliko s tom svojom slanosti povećava živost i osjet mineralnosti kod kapljice.

Možda je, ako se već ne pazi na kojoj nadmorskoj visini i na kakvome se tlu sadi loza za koju vrstu vina u južnim klimatski vrlo vrućim područjima gdje je lako nakupiti visok slador u grožđu, dakle i postići visoke alkohole, a gdje su, ako već tlo s obzirom na svoj sastav ne daje kapljici u dovoljnoj mjeri slanost-mineralnost, a kiseline što trebaju dati vinu živost vrlo su osjetljive, upravo more je u nekoj prikladnoj količini čarobni dodatak za pomoć visokoalkoholnoj kapljici  juga da dobije na živosti i pitkosti.

Kao što je slučaj i kod hrane, kaže Niepoort: nekad je baš maleni dodatak soli hrani ključ za buđenje drugih okusa I, u ukupnosti, njihovog boljeg dolaska do izražaja: vino ima slatkoću od groždanog šećera, određenu kiselost od voćnog segmenta, taninsku gorkastost od fenola iz koštice i pokožice, maleni dodatak soli eto može (južnim vinima!) pomoći u sinergiji i s rezultatom postizanja željenog pravog sklada aroma i okusa…  ♣

Eno-gastronomija i turizam: samoborska pozivnica

ZAŠTITA GREBLICE, KREMŠNITE i ČEŠNOFKE, BRANDY V.S.O.P., BERMET

Tek što je prošao ovogodišnji tradicijski karneval, Samobor je ponovno, upravo ovih dana, počeo jače privlačiti pažnju šire javnosti: protagonisti su institucionalizirano zaštićene dugogodišnje zvijezde s tanjura samoborskoga kraja – originalna i tipična greblica iz Ruda, zatim jedan od simbola Sambbora i prva asocijacija na Samobor a to je kremšnita po tradicijskoj recepturi kraja, te sanoborska češnofka.

Na središnjem smoborskom trgu, Trgu kralja Tomislava, kraljica samoborskih kolača – Samoborska kremšnita kao zaštićeno kulturno dobro RH (Marko Colić)

Rudarska greblica sa zaštitom zemljopisnog porijekla na razinji EU! (Marko Čolić)

Rudarska greblica, kolač kojemu je Ministarstvo poljoprivrede RH potkraj 2017. odobrilo nacionalnu zaštitu zemljopisnog porijekla, sada se, po novome, diči statusom Rudarska greblica sa zaštitom zemljopisnog porijekla na razini Europske Unije. U EU je trenutno zaštićeno oko 1600 proizvoda, od čega ih je iz Hrvatske, skupa s Rudarskom greblicom, gotovo 20. Za postizanje zaštite Rudarske greblice uvelike je zaslužna pekarnica Nikl iz Ruda ponad Samobora a koja već odavna brižno i vjerno njeguje izvorni oblik te delicije. Nositelj spomenute najnovije zaštite je Udruga Rudarska greblica, jedan od osnivača i aktualni predsjednik koje je upravo Andrejas Nikl, vlasnik sada spomenute pekarnice. On se, primijetivši još prije dosta vremena da se na tržištu pod nazivom Rudarska greblica počinju pojavljivati uradci u različitim verzijama što dosta odudaraju od originala s kojime se ponosilo rudarsko selo Rude i s kojime, kroz priredbu Dani Rudarske greblice što postoji već više od 32 godine nastoji u svoj kraj privući gurmane i one koji drže do kulture, povijesti, tradicije, izvornosti. Rudarska greblica sa oznakom zaštićenog zemljopisnog porijekla i vidljivo obilježena prikladnim znakovljem može se proizvoditi isključivo u Rudama i okolnim selima a to su Cerje, Kotari, Braslovje, Prekrižje Plešivičko te Manja Vas. Kako zaštita počiva na specifikaciji kao službenom dokumentu odobrenom od strane Ministarstva poljoprivrede, receptura, način pripreme i konačni izgled, zapravo ukupna organoleptika zaštićene greblice moraju biti ujednačeni kod svih ponuđača. Svi proizvođači zaštićene greblice obvezni su bili sklopiti odgovarajući ugovor s certifikacijskim tijelima, ovlaštenima od strane Ministarstva poljoprivrede, kako bi se mogle provoditi i učinkovite kontrole autentičnosti radi sprječavanja mogućeg švercanja drugih greblica pod nazivom/oznakom Rudarske greblice s kzp. Kako se čuje od obitelji Nikl, Rudarska greblica s kzp potrošačima je dostupna u Rudama i Samoboru te u Zagrebu u određenim specijaliziranim trgovinama zdravom i domaćom hranom.

Andrejas Nikl iz pekarne Nikl, predsjednik udruge Rudarska greblica (Marko Colić)

Kao Samoborska kremšnita u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske ušla je slatka delikatesa sastavljena od kora prhkog lisnatog tijesta s gornje i donje strane te od, u sredini, lagane pjenaste žute kreme od tučenih jaja kojoj rahlost daje pažljivo umiješani snijeg od bjelanjaca. Pažnja, pažnja!: riječ je o kraljici samoborskih kolača rađenoj, tako barem stoji u obrazloženju zaštite od strane Ministarstva RH, po recepturi što ju je 1920. godine osmislio i do 1966. do odlaska u mirovinu primjenjivao samoborski slastičar Đuro Lukačić da bi onda s njime i uz nadgledanje autora osobno vjerno i vrijedno nastavile njegove samoborske učenice pa onda i s vremenom majstorice slatkog deserta Branka Žganjer iz slastičarnice U prolazu i Višnja Vukmanović iz kavane Livadić. Rješenje o zaštiti izdala je potkraj siječnja ove godine Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. U specifikaciji stoji da za svaku turu kolača od oko 56 ovećih kocaka treba 24 jaja, tri litre mlijeka, 20 dag brašna, 75 dag šećera, dva vanilijina šećera, dvije veće kore lisnatog tijesta te šećer u prahu kojime se, kad se od velikog cijelog kolača izrežu 54 kocke, obvezno pospe gornja kora kremšnita. Kao nositelje zaštite Samoborske kremšnite kao nematerijalnog kulturnog dobra Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija RH spominje kavanu Livadić i slastičarnicu U prolazu, obje su smještene na Trgu kralja Tomislava u samom središtu Samobora.

Slastičarnica U prolazu: Lila, Snježana i Mirjana … veselo, uz originalne samoborske kremšnite i fašničke krafne. Kremšnite privlače u Samobor i goste iz daljine, ovih dana U prolazu je u društvu s jednim od najpoznatijih samoborskh ugostitelja i s voditeljem slastičarnice U prolazu te kafića Tin te predsjednikom Udruge samoborskih vinogradara i vinara Marijanom Žganjerom viđen znani korčulanski vinogradar i vinar Frano Milina Bire! (suhiucasi)

Što se tiče Sanoborske češnofke, ona je, čulo se, dobila rješenje o nacionalnoj zaštiti zemljopisnog porijekla. Samobor je, inače, svojedobno bio vrlo žustro krenuo i s promidžbom Samoborske salame kao svog specijaliteta, već godinama eto održava se tamo manifestacija Samoborska salamijada s ocjenjivanjem tog proizvoda i sa svečanom podjelom nagrada najboljim uzorcima, međutim taj proizvod, koji je u najvećoj mjeri u tržišno interesantnoj količini proizvodila tvrtka Igomat, dogurao je tek do službenog rješenja kojim se proglašava kao zaštićena robna marka Zagrebačke županije, Zagrebačka županija je i nositelj te zaštite. Rješenje o nacionalnoj zaštiti zemljopisnog podrijetla za Sanoborsku češnofku važan je prvi korak do zauzimanja statusa na europskoj gastronomskoj karti. Nositelj zaštite je udruga Sanoborska češnofka, na čelu koje je kao predsjednik Igor Runtas, on pomalo od svojega oca Zdravka Runtasa preuzima poziciju čelnika spomenutog Igomata. Iako je Svijet u Čaši, u želji da potrošačima pojasni što mogu očekivati od zaštićene Sanoborske češnofke i kako će je se na tržištu – mesnica ima dosta! – uopće moći prepoznati, tražio detalje oko zaštite Sanoborske češnofke, i obećano je da će oni stići ali na žalost, nismo ih dobili u traženom roku…

Sanoborska češnofka

Umotavanje u autentični, dakle službeno na temelju određenih bitnih parametara priznati znakovno lako prepoznatljivi plašt institucionaliziranosti znači u tržišnom nadmetanju isticanje veće kakvoće proizvoda, ukazuje na to da proizvod ima višu dodanu vrijednost, i da na tržištu podnosi i višu cijenu od drugih, nezaštićenih istorodnih artikala.  Da bi kupac mogao imati povjerenje u tu višu dodanu vrijednost i da mu bude jasno zašto je nešto skuplje te da mu to bude i prihvatljivo bitno mu je da odmah i lako u moru proizvoda primijeti/prepozna privilegiranu oznaku koja ga vodi u detalje, a to su definicija onoga što je zaštićeno i uvid u to na čemu počiva zaštita (specifikacija, pravilnik). U svemu je iznimno važno i to da taj zaštićeni proizvod u stilski ujednačenom profilu bude na tržištu dostupan u dovoljnoj mjeri, minimalno u tzv. kritičnoj ukupnoj masi.

Pravilno i prikladno zaštićeni proizvodi primjereno zastupljeni na tržištu osjetno višestruko dobivaju na značenju, oni, primjerice, ulaze u rang jednih od mogućih snažnih I pouzdanih aduta kraja u privlačenju gostiju-turista, dakle nečega što na veliku korist, osim proizvođaču-ponuđaču izravn, može biti i cijeloj društvenoj zajednici, tada ona ima računa i opravdanja za ulaganje u razvoj marke. Ne zaboravimo da je Samobor, koji, inače, službeno postoji još od 1242. godine kad mu je Bela IV. potvrdio status slobodnog kraljevskog trgovišta, i koji kao svojevrsno predgrađe Zagreba neposredno povezuje Metropolu sa susjednom Slovenijom, godinama sa svojim prodavaonicama, ugostiteljskim objektima od pečenjarnica i gostionica do lokala na vrlo visokom nivou bio veliki zagrebački restoran, onda je nastupilo zatišje i sad je red da lijepa tradicija, pa eventualno i povratkom popularnog vlakića Samoborca, ponovno procvjeta!..

Samobor ima što-šta za ponuditi stolnim hedonistima odnosno onima koji uživaju u gurmanskim porocima. Na području Samobora postoji oko 15 tradicijskih restorana, zatim nekih dvadesetak što pizzerija što bistroa, šest je slastičarnica, ima, dakako, i mesnica, veliki ponuđač mesa i mesnih prerađevina je već spominjani Igomat sjedište kojega je u obližnjem Otruševcu, inače u susjedstvu jednog od tih značajnijih tradicijskih ugostiteljskih objekat – Kod Špilje, a što se tiče konkretno češnofke, ona bi se osim kod Igomata trebala naći u ponudi na osam punktova kod mesara članova udruge Sanoborska češnofka. Uz upravo opširno spominjane zvijezde na tanjuru te posebice u vrijeme Fašnika krafne, ali i jedinstvenu samoborsku muštardu kao prilog slanim jelima, svakako valja ovdje spomenuti još gastro-ikone u čaši kao npr. Samoborski bermet, aromatizirano crno vino što se, po recepturi iz doba od prije Napoleona, radi od Portugisca i Frankovke uz dodatak pelina i južnog voća, tu, kao i kod samoborske muštarde ističe se obitelj Filipec, s podrumom i kušaonicom u središtu Samobora, tik uz Trg kralja Tomislava. A u relativno novije vrijeme razvio se i lijep izbor vrlo kvalitetnih destilata iz proizvodnje tvrtke Hedonica koju na Vrhovščaku vodi bivša Vinska kraljica Zagrebačke županije Kristina Vugrin, ona je baš ovih dana izašla pred javnost s jednim novitetom – starim vinjakom Mihael V.S.O.P. (very special old pale, propis je da mora dozrijevati u bačvi najmanje pet godina), inače dobitnikom srebrne medalje na ocjenjivanju San Francisco World Spirit Competition!…

Vrijedne ruke ljudi samoborskog kraja pišu, dakle, i dalje povijest okusa, a na nama je da te arome i okuse kušamo i originalnost DOŽIVIMO svim čulima. Povijest je pak u Samoboru ostavila brojne objekte koje valja posjetiti i razgledati i VIDJETI, brojne priče i pjesme koje treba poslušati i ČUTI. Evo, prigodno, sada, još na početku godine i u trenucima postupnog popuštanja anti-covid19 mjera Stožera, uz sugestije Turističke zajednice Zagrebačke županije, kratkog putokaza kuda ići/proči, kamo stići i gdje se, barem nakratko ako već nije prilika zadugo, zaustaviti…

Rekao bih da je najbolje s obilaskom startati s glavnog samoborskog trga, Trga kralja Tomislava. U želji da se uživa u originalnm samoborskim vizurama i okusima svakako treba prošetati središnjim samoborskim trgom, jednim od rijetkih trgova na kojem su sve zgrade zaštićeni spomenici prve kategorije! Upravo na tome trgu su objekti tijesno vezani uz prvi dio ovog priloga – kavana Livadić, te slastičarnica U prolazu, ali i, vis a vis, te za ljubitelje plemenite kapljice, kafić znakovitog naziva Tin! Istina, ugostiteljski objekti još uvijek ne rade punom parom – otvorene su tek terase, a prostrani glavni samoborski trg, pogotovu o sunčanom i toplijem danu kakvi su baš sada, kao uvod u proljeće, i na pomolu, dojmljiva je takva terasa!… Mirisi tradicije neka vas vode i ulicama ovog urbanog bisera Zagrebačke županije koji očuvanom starom gradskom jezgrom, ali i brojnim kulturnim znamenitostima može privlači izletnike i turiste.

Tik uz glavni trg pronađite kušaonicu obitelji Filipec gdje uz redovna (buteljirana) lokalna vina kojima se predano bavi strukovno dobro potkovani mlađi član obitelji – Toni Filipec, možete kušati samoborski bermet, sada pod njegovom ingerencijom. Na slici snimljenoj drugoga dana ožujka tri su generacije Filipecovih: tata koji je toga dana proslavio 80. rođendan, sin Toni koji eto sada vodi posao, te unuci koji će jednog dana od svoga tate Tonija preuzeti bermetnu štafetnu palicu

Cestom točno ponad poznate Samoborske pivnice a koja vodi ubrdo stići ćete u naselje Vrhovščak, i sjedište destilerije Hedonica. Dočekat će vas nasmijana vlasnica i voditeljica destilerije Kristina Vugrin Maslek, koja se žesticama bavi od 2011, u taj posao ušla je kao nasljednica svojega oca. Prije toga neko je vrijeme radila kao zaposlenica jedne PR-agencije. Što kaže o objektu, proizvodnji i proizvodima:

Kristina Vugrin Maslek i njen Stari Vinjak Mihael V.S.O.P. (suhiucasi)

– Godišnje proizvedemo oko 5000 litara različitih jakih pića. Destilerija Hedonica nudi žestice s 15 različitih okusa, npr. travaricu, rakije sa šipkom, medom, orahom, borovnicom, višnjom, industrijskom konopljom…Baza za macerate su rakija od jabuke, šljive, kruške Tepke, lozovača (odležana u drvu). Radimo i Calvados i vinjak. Kao najnovije, vinjak imamo i u prestižnim kategorijama V.S. i V.S.O.P. Po propisu, V.S. mora odležavati najmanje dvije godine, a V.S.O.P. mora odležavati najmanje pet godina. U planu je i izlazak, u dogledno vrijeme, starog vinjaka Hors d’Age.  Baza aktualnog V.S.O.P.-a je graševina za koju smo grožđe brali nešto ranije, s višom kiselošću. Vinu nismo uopće dodavali SO2. Za proizvodnju tog vina zadužen je bio moj suprug Nenad Maslek. Svi destilati odrađeni su sa kontroliranom fermentacijom i dvostrukom destilacijom, prva je bila na 80 volumnih postotaka alkohola, a druga na 65 vol %. Destilat je onda stavljen na dozrijevanje/odležavanje u bačve zapremnine 125 i 150 litara. V.S.O.P. je proveo četiri godine u drvenoj bačvi i još godinu dana u inoksu, a V.S. dvje godine bio je u drvu. Inače, bačve koje imam su iz produkcije jaskanskog bačvara Goluba.  – objašnjava Kristina.

Kuća za odmor, te dolje lijevo, kušaonica

Obitelj Maslek okrenuta je i turizmu:

– Destilerija i kušaonica uređene su u tradicionalnom, autohtonom stilu. U degustacijskoj dvorani, dakle unutra, imamo mogućnost prezentacije i degustacije rakija za maksimalno  20 osoba. Međutim lijep prostor za predah, pa i s dobrom čašicom i uz meditaciju, na otvorenome je, u vrtu.  Ukupna ponuda dopunjena je ruralnom kućom za odmor smještajnog kapaciteta za osam osoba, te obogaćena saunom i jacuzzijem. Ispred kućice je sjenica sa roštiljem – veli Kristina.

Kruška Tepka Hedonica osvojila je srebrnu medalju na londonskom IWSC-u 2016. i brončanu medalju na World Spirit Competition 2017. U San Franciscu. Vinjak Mihael osvojio je San Francisco World Spirit Competitionu 2017. Srebrnu medalju.

– U smislu medalja sada dosta očekujemo od vinjaka Mihael VSOP. , koji je iznimno kompleksan u okusu i mirisu, s dosta je dimnih nota, dobro se osjeti i drvo, smatram da lijepe šanse  za kakvu medalju visokoga sjaja ima i vinjak Perun V.S., koji je  nježnijih i svježijih je nota, a s aromatikom u pravcu vanilije…- rekla je Kristina.

Obilazak Samobora i okolice možete od Trga kralja Tomislava nastaviti i šetnjom uz Gradnu do perivoja gdje je su Samoborski muzej, nekadašnji dom skladatelja Ferde Livadića i okupljalište kulturnih velikana toga doba. Malo dalje, na par minuta hoda legendarni je restoran K Gabreku 1929.

Šetnju nastavite do ruševina Staroga grada Samobora. Nekadašnji dvorac bio je poseban na svoj način. Od 1268., pa sve do nedavno ovo zdanje je bilo u rukama brojnih različitih obitelji. Prije je bujalo životom, a sada je ostao samo jedan divan spomenik – razornom zubu vremena. Brojni su plemići i kraljevi kroz stoljeća bili gospodari Samobor-grada, od češkog kralja Otokara, koji ga je izgradio 1268., pa sve do Arpadovića, Frankopana, Erdodyja, Matije Korvina  i drugih obitelji plave krvi. Kako su se mijenjali vlasnici, tako se mijenjao i ovaj dvorac. 1902. godine, Stari grad završio je u vlasništvu Samobora za 5.293 krune. Od tada ge se pokušava obnoviti, ali nijedan pokušaj nije urodio plodom. No, možda i bolje, jer dvorac u ovoj formi ima neku čaroliju koju možda ne bi imao da nije baš u ovakvom stanju. U njemu biva neki duh vremena, krije se među zidinama i pliva među okolnim stablima. Ovo mjesto uistinu diše nekom posebnom energijom. Samoborski stari grad zamalo je bio poguban za Jackie Chana koji je ovdje umalo stradao snimajući poznati film Božji oklop.

(fotografije: J. Skof TZZZ)

No, vi krenite dalje i spojite se na šumsku šetnicu Anindol, koja će vas vratiti u centar Samobora. Usput obratite pozornost na baroknu kapelicu svete Ane, zaštitnice grada. Kod kapelice se nalazi staro plesalište, popularni tancplac, pa – slobodno i zaplešite!…

Samo pet kilometara dalje su Rude, gdje imate priliku obići Rudnik sv. Barbare, jedan od najstarijih europskih rudnika bakra i željeza. Upravo ovo malo naselje dalo je i prvi zaštićeni gastronomski proizvod Zagrebačke županije – prhku slanu pitu zvanu rudarska greblica, nekoć skroman gablec mjesnih rudara.

Izvan Samobora uz šetnju na svježem zraku čekaju vas nezaboravni vidici uzbrdo na Samoborsko gorje, zaštićeni park prirode zajedno sa Žumberkom. Označenih staza je puno i zadovoljit će i šetače početnike i ambiciozne planinare penjače. Iako ni jedan nije viši od 1000 metara, vrhovi Oštrc, Japetić i Okić ključna su mjesta hrvatskog planinarstva. Prvi izlet pod kapom Hrvatskog planinarskog društva organiziran je 1875. na Oštrc, a uspon književnice Dragojle Jarnević po strmoj strani Okića 1843. bio je naš prvi zabilježeni alpinistički pothvat.

Plešivički copanjek (suhiucasi)

Edukativnu notu izletu možete dodati tako da obiđete Eko-centar Budinjak i poučnu Stazu kneževa, pretpovijesni lokalitet s nalazištem starih grobnih humaka, ili pak Etno kuću pod Okićem, seosko domaćinstvo u kojemu je vrijeme stalo prije više od stoljeća….

U Zagreb se iz samoborskoga kraja možete vraiti i putem po drugoj strani brda Plešivica koje se isprsilo između Samobora i Jastrebarskoga. Na plešivičkoj strani greblica postaje – copanjak!  Koliko čujem, u Turističkoj zajednici Zagrebačke županije razmišlja se o inicijativi da se zaštiti i plešivički  copanjek. Bitne razlike između greblice i copanjka su u tome što greblica postoji u dvije varijante – s nadjevom od svježeg sira pomiješanog sa sitno sjeckanim zelenjem iz vrta, te s nadjevom od svježeg sira pomiješanog s usitnjenim orasima, a copanjek je samo u varijanti mješavine sira i sitno sjeckanog zelenja kao nadjeva k tome copanjek se, a što nije slučaj kod greblice, prije stavljanja na pečenje premaže slojem domaćeg vrhnja… ♣

Priča s Visa

BUGAVA, (NAR)OČITO, ŽELI VIŠE NJEŽNOSTI i LJUBAVI!

Sjajna sorta, upečatljiva vina… Imam sreću što dugo pamtim. Vugava ili Bugava – srce i duša otoka Visa. Bilo je svojedobno mišljenja da je riječ o Viognieru, raširenome inače u dolini rijeke Rhône na francuskome jugu, i svjetski glasoviti vinogradar/vinar Marcel Guigal s posjeda Etienne Guigal iz mjesta Ampuis toliko se bio zainteresirao za taj viognier s našeg Jadrana da je bogme potegnuo do Visa da se u priču osobno uvjeri na licu mjesta. Neke prilično daleke godine kad sam Guigala posjetio zajedno s Vladom Krauthakerom s kojim sam inače tada bio na promotivnoj  turneji Decouvertes  de vin de la Vallée du Rhône prvo njegovo pitanje upućeno nam bilo je – kakva je situacija s vugavom na Visu! Toliko je bio oduševljen njome! I on je tada – naime još nisu bili obznanjeni rezultati novijega znanstvenog istraživanja putem DNA – bio uvjeren da je riječ o sorti Viognier koja je eto nekako našla put do našega Visa, i zadivljeno nam je, u kušaonici u svom podrumu uz čašu svojega viogniera, pričao o sličnostima dvaju vina s različitih geografskih prostora u mirisu pa i u okusu, ali i o nijansama normalnima za dva drukčija terroirea.  I dok je Viognier danas svjetski popularan kultivar, pa se uvozi i u Hrvatsku i sadi ovdje – jedan od onih koji ga ima u pokusnom nasadu je upravo Krauthaker u Kutjevu a moguće je da bi tom francuskom gostu čak i bolje odgovarala pjeskovita tla u toplijim baranjskim (Belje) i srijemskim (Ilok) vinogorjima, dotle vugave jedva da se i kod nas nađe, za nju se baš  ni ne čuje. Stanovitu proizvodnju doduše ima na Visu Antonio Lipanović, kod njega sam u nekoliko navrata prije dosta godina znao kušati i sjajne vugave, ali postojeće količine vina i osjetno malaksala aktivnost viških proizvođača u marketingu sveli su vidljivost vina od te sorte praktički na nulu!

Nada postoji da bi se to moglo promijeniti nabolje, s obzirom da se Marko Vojković, zagrebački poduzetnik inače rodom s Visa i potomak upravo vinogradarsko-vinarske viške obitelji, pobrinuo za osnutak tvrtke Vislander (Vino za život-Wine For Life; naziv Vislander potječe iz vremena Drugog svjetskog rata kad su na otoku Visu vojnu bazu imali Englezi koji su, u želji da se opuste, rado dio svoje hrane mijenjali s lokalnim stanovnicima za crnjak od Plavca maloga!) u mjestu Milna te da je krenuo  ozbiljno u obnovu tradicijske poslovne obiteljske aktivnosti vezane uz Bakhov nektar.

S kušanja u Bon Apetitu organiziranog u suradnji sa Sašom Zecom i njegovom firmom Vina Croatia – Vina Mosaica: Marko i Marina Vojković uz vina koja su ponudili – Vugavu Nona Jelenka 2019 Dračevo polje (12 vol %), zatim Vugavu 2019 (14,5 vol %), pa Rosé 2019 Nona Jelica, Milna (15 vol %), kao i Plavce 2015 Milna Nona Franka (14,5 vol %) i 2016 (15 vol %), na kraju Plavac mali 2016 Tihobraće (15 vol %)

Vislander je krenuo i u proizvodnju destilata

Posljednjih godina Vojković je ubrzao tempo i sa sve jačim novčanim ulaganjem – do sada je riječ o investiciji  u vinograde (plan za nasade radio mu je prof. dr. Nikola Mirošević, stručnjak sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta) i u vinariju od nekih  2,5 milijuna eura. Projekt obnove, pokrenut 1998. i isprva s nešto sporijom dinamikom, ubrzan je, konkretno, 2003. kupnjom terena za novu sadnju trsja tako da je površina pod trsjem dosegnula devet hektara što na padinama što na polju s pješčanim tlom, međutim tu stvar što se tiče trsja ne staje, ove godine Vojković je aplicirao za sredstva za podizanje još 20 hektara vinograda.  S berbom 2017 proradila je nova, suvremeno opremljena vinarija dijelom u inoksu a dijelom u bačvama (barrique, tonneaux) Momo i francuskog Vicarda, zasad iz nje izlazi oko 50.000 boca crnog vina od Plavca i oko 30.000 bijeloga prvenstveno od vugave (dio bijeloga još je od otkupljenoga grožđa,špica kakvoće očekuje se kad svo iskorišteno grožđe bude vlastito). U 2020. otvorena je i destilerija, naime Vislander osim s vinom od lokalnih sorata krenuo je i s rakijama i likerima, konkretno kruškovačom, travaricom, lozovačom barrique i rogačicom te  ginom i ginom aromatiziranime rogačom. Idealan prostor za promidžbu a i plasman Vojković  ima u Zagrebu, riječ je o lijepom restoranu Bon Apetit (nekad je tu chefovao Branko Ognjenović), a sad ga vodi Vojkovićeva supruga  Marina.  Vojković inače posjeduje još, u Slavoniji, imanje na kojemu uzgaja crne slavonske svinje fajferice, tako da se i u segmentu originalne hrane pobrinuo za  adute u ponudi za hedoniste za stolom.  ♣

_____________________________

Sorte: VUGAVA BIJELA

Sinonimi: Viškulja, Bugva, Bugava, Ugava. Neki za nju kao sinonim koriste i naziv Viognier, ali to nije ispravno.

Porijeklo: Vugava je stara sorta s otoka Visa u Jadranskome moru, dosta je ima kod Komiže i grada Visa, a izvan otoka nešto je sađeno i u selima kod Omiša, u najnovije vrijeme i na otoku Braču. Ne zna se posve točno odakle zapravo potječe. Postoje mišljenja da su je na Vis donijeli stari Grci, ali ta teorija nije znanstveno potvrđena. Za Vugavu se – s obzirom na aromatičnost i na arome – neko vrijeme šire smatralo da je isto što i Viognier, kultivar inače raširen u dolini rijeke Rhône na jugu Francuske, ali na znanstvenim ispitivanjima pokazalo se da je njen DNA-profil drukčiji od Viognierovoga.

Rod: Najbolje uspijeva na dubokim, ali umjereno vlažnim ili pak suhim tlima, na osunčanim i toplim položajima koji nisu izloženi vjetru. Sorta spada u one koje dozrijevaju ranije. U cvatnji ne prhne, grožđe joj se odlično drži na trsu i lako se pretvara u suhvice. U prvoj mladosti Vugava rodi slabo, nakon osam do 10 godina bolje, ali (gotovo) nikad ne rodi količinski baš jako dobro. Bobice imaju tanku pokožicu i stoga su u opasnosti od osa i drugih insekata, ali i od toga da izgore na suncu. Osjetljiva je na pepelnicu, ali je otporna na peronosporu.

Svojstva: Vugava pripada ponajboljim bijelim sortama za proizvodnju prvorazrednih vina, nadasve desertnih Grožđe je vrlo slatko, odlično za zobanje. Vino, lijepe zlaćano-žute boje, vrlo izražena ugodna voćna (marelice! – otud i usporedba s Viognierom)  i cvijetna mirisa, odlične je kakvoće, snažno i toplo.

Jelo i servis: višku vugavu poslužite uz jača i krepkija jela, npr. pečenja, na 12 – 14 stupnjeva i iz velike trbušaste čaše. ◾

______________________________

Winnetou iz Potomja

DINGAČ INDIJAN!

Dobro se zna – Indijaca je najviše u Indiji, Indijanaca – ako ih je uopće još išta i ostalo poslije američkih ratova i silnih rezervata u koje su ih bijelci trpali – valjda je najviše u SAD, a – gdje je puno, možda i najviše na svijetu – INDIJANA?

Pa, valjda, kao i Violića, na našem poluotoku Pelješcu! Mladići Ivan i Juraj Violić također su Indijani. I to iz znane vinogradarsko-vinarske obitelji. Djed Indijan bio je legenda, pametan, dosjetljiv, prepreden, zdravog razmišljanja, inventivan u smišljanju vragolija ali po potrebi i psina, na neki način fakin, a glede vina vrlo prilagodljiv tržištu, kupca bi odmah čim bi mu pristupio pročitao u smislu zavrjeđuje li dotični po svom znanju o vinu a i spremnosti da se na odgovarajući način pokaže (iskaže) u okviru svog gotovinskog statusa, da mu ponudi za popiti nešto što spada u rang špice kakvoće, nešto iz sredine ili nešto osrednje od osrednjega. Kad sam bio naišao kod njega, on me, ne znajući čime se bavim, procijenio tako da s kušanjem ipak nismo krenuli s najniže točke, a imao sam sreću i, na kraju, veliko zadovoljstvo da na osrednjem nismo stali i da je u jednom trenutku razgovora na terasi gdje smo potkraj lipnja sjedili pošao u podrum i vratio se s peharom gustog crnjaka, pokazalo se, najboljeg vina što je imao u podrumu. Bio je to njegov Dingač, smješten u bačvicu ne nekog osobitog izgleda i postavljenu u pozadini inoksa u mraku u kutu nikome na putu. Donija san ti da vidiš ča iman, triba ga sada pit, ovo vino mi ne smi prilitit (prilitit= proći ljeto), najboje je sada, rekao je.

I poslije, nakon što sam se vratio u Zagreb, svako mi se toliko kroz više godina obraćao pismom s vrlo zanimljivim razmišljanjima o vinu/vinima i kako ih raditi na posve ekološki način i da maksimalno pokažu svoju autohtonost i originalnost, zatim o stavovima o ljudima, životu.

Winnetou iz Potomja: Ivan Violić Indijan i vina koja proizvodi skupa s bratom Jurajem

Ovih dana susreo sam i upoznao unuka legende Indijana Ivana seniora seniora, koji je studirao u Zagrebu, ekonomiju, i koji s bratom Jurajem, studentom turizma na zagrebačkom Vernu, nastavlja  obiteljsku vinogradarsko-vinarsku tradiciju što je na braću prešla od oca im seniora Ive Violića Indijana, po struci građevinara a po zanimanju i hotelijera (uz more u Orebiću sagradio je hotelčić zamišljen da okuplja turiste-vinske ljubitelje i znalce).

Ivan junior Indijan je na kušanje za nekolicinu zagrebačkih vinskih novinara u kući sina također jedne legende – pokojnog Srećka Ljubljanovića, degustacija je eto bila svojevrsni tribute majstoru vinskog pera Srećku! – donio dingače iz nekoliko berbi te jedan plavac a koje on i brat mu, inače od malih nogu nazočni u vinogradu i podrumu, po onome kako su naučili od dida, oca, te Nike Bure, rade zajedno. Riječ je o dingačima u kategoriji Klasiko i kategoriji Prestige. Grožđe Plavca malog od 40 godina starih loza na Dingaču na mikrolokaciji je Pasi, a dio ga je na mikrolokaciji Granice Burino Ždrilo koja slovi također kao bolja, iznadprosječna, tlo je kamenito, uzgoj ekološki, fermentacija na vlastitom kvascu, nikakvi aditivi dodavani. Dingač 2018 namijenjen kategoriji Prestige, izvađen za ovu priliku iz bačve, dakle još ne posve dovršen, obećava i te kako, a Dingač 2017 (16 vol %) sjajan, Dingač 2013 sa 16,5 vol % s blagom slasti, s finom nijansom hlapljive kiselosti koja paše takvome vinu podsjetio je na fortificiranu kapljicu. Plavac bazni također jako dobar!

Indijani Violići – sjajnog li profesionalnog spoja kroz praksu priučenih i naučenih vinogradara-vinara, kroz obrazovne institucije naučenih ekonomista te turističkog djelatnika (na moru!!!). Možda/vjerojatno sutra vrlo uspješni i hotelijeri i ugostitelji!

Momci sad raspolažu s 1,5 hektara vinograda s ukupno oko 15.000 loza (stari, gusti nasad!), imaju volju širiti se s vinom. valjda će (na djedov način!?)  umjeti dobro procijeniti koliki kapital drže u rukama i što im sve lijepo on uz privrženost rodnoj grudi te poštivanje i njegovanje originalnosti može pružiti. Sretno, momci, istinskog Dingača premalo je u odnosu na kakvoću koju Plavac mali na ekstra poziciji te bez akrobacija u podrumu, kao i u količini što na tom kvalitativnom nivou i unutar prepoznatljivog stila i stabilnog organoleptičkog profila može pružiti a koja, zbog toga što nema sloge i prikladnog usmjerenja među lokalnim proizvođačima tako da gotovo svatko radi kako mu volja, još na tržištu nije raspoloživa u tom punom opsegu!…   ♣

Dvije strane hrvatske ekstra-djevičanske medalje

BLISTAVA ISTRA, i SRAMOTA s DOMAĆEG TRŽIŠTA

Čarobna,čudesna istarska ulika

Već šestu godinu zaredom Istra, u kojoj je oko 1,5 milijuna stabala masline, nosi titulu najbolje maslinarske regije na svijetu.  U autoritativnom svjetskom vodiču maslinovim uljima extra-vergine Flos Olei iz Rima među 500 najboljih ulja planeta čak 71 je iz Istre!

Hrvatska maslinova ulja ekstra-vergine su, očito i s pravom, među najskupljima na svijetu, meritorna osoba s našeg najvećeg pluotoka – Denis Ivošević, pročelnik za turizam Istarske županije ali koji je duboko svjestan značenja poljoprivrede i lokalnih osebujnih delicija baš za turizam i koji dobro zna bitne elemente vezane uz eno-gastronomiju, s ponosom veli kako za litru ekstra-djevičanskog maslinjaka iz Istre treba izdvojiti u prosjeku više od 22 eura, istodobno litra maslinova ulja te kategorije u Italiji, veli za usporedbu, kreće se oko  11 eura, u Španjolskoj šest, a u Turskoj četiri. Ivošević naglašava i to da je, kao i vino, i maslinovo ulje postalo snažan mamac za turiste, nekih 40 najboljih kuća maslinova ulja hrvatskog dijela Istre – a to su objekti što nude razgled maslinika pa i uljare-uljarskog podruma, zatim degustaciju na licu mjesta u vlastitoj kušaonici i mogućnost kupnje ulja na kućnom pragu, godišnje primi čak oko 60.000 indidivualnih gostiju!

U 2020. kad je okolnostima moćno dirigirao corona-virus i kad nije baš bilo nekih investicija u turizam, u Istri je, kako čujem opet od Denisa Ivoševića, u uređenje upravo objekata maslinara u unprjeđenje kakvoće proizvodnje i u poboljšanje prihvata gostiju uloženo više od 50 milijuna kuna! Među novim relevantnim istarskim maslinarskim centrima, kako su lokalno nazvani ti objekti kompletno vrhunski opremljeni kako za proizvodnju tako i za prezentacije ulja i za zadovoljenje gurmanskih poroka gostiju, su oni koje vode Sandi i Tedi Chiavalon, Klaudio Ipša, pa Boris Galić, tu su i onaj od Vanđelića i onaj zvan Oleum Maris… Od vrlo kvalitetnih manjih uljara koje pružaju maslinarima usluge prerade masline svakako treba spomenuti i onu od Danijela Kraljevića Cuja, a od velikih pogona (veće površine maslinika, vlastita moderna uljara, degustacijska dvorana s ponudom hrane kombinirane s maslinovim uljem i prodavaonica izvrsnog ulja i po relativno prihvatljivoj cijeni) ističe se porečka Agrolaguna.

Sandi Chiavalon, Dario Činić i Tedi Chiavalon u uljari obitelji Chiavalon

Dario Činić već je osvajao medalje za svoja ulja na svjetskom ocjenjivanju za vodič uljem Flos Olei, koji vodi Marco Oreggia, na slici sa Činićem

U Istri stalno pomalo raste i broj (jako kvalitetnih) maslinara i ponuđača (ekstra djevičanskog) maslinovoga ulja, a jedan od novijih i glede kakvoće vrlo perspektivni maslinar na tržištu sa svojim uljima La Rovinjola  (Belica, Buža i mješavina sorata) ekstra-vergine je Dario Činić iz Rovinja, nekad, kažu,  glavnog centra maslinarstva u Istri a koji je, zacijelo stoga što se silno razvijao turistički i istodobno, razumljivo, malo opustio u djelatnostima na zemlji, naslov s vremenom morao prepustiti Vodnjanu.

Činić, koji, očito je, grize u poslu, ima maslinik Sv. Cecilia od sedam hektara i s oko 1000 stabala maslina, namjera mu je tu urediti Park rovinjskih sorata ulike, s degustacijskim centrom.  Činić je nekad bio vrlo aktivan kao djelatnik u turizmu i ako nađe prikladnog poslovnog partnera kao ulagača postoje velike šanse da oformi značajan maslinarsko-turistički objekt visoke I turističke vrijednosti. Trenutno Činić masline prerađuje u novoj uljari kod prijatelja i kolega – po ulju vrlo afirmirane braće Sandija i Tedija Chiavalona.

                Na zemljištu na njegovu masliniku i uz njegov maslinik postoji, kaže mi Dario, nekoliko tipičnih istarskih kažuna ali i kućica koje bi preuredio na način da budu informativni, edukacijski i promidžbeni punktovi vezani uz (istarsko) maslinovo ulje ekstra vergine pa i uz sireve i kobasice, pršut i vino (Malvazija, teran Muškat) tipične za istarsku eno-gastronomiju.

Maslinik Darija Činića i u njemu berba, lani

Klaudio Ipša

Iz Istre i vezano uz masline i maslinovo ulje još i lijepa vijest iz sela Ipši kod Livada, središta istarskog tartufarstva: istaknuti maslinar ali i vinogradar i vinar Klaudio Ipša diči se sa svojom novom uljarom kapaciteta prerade 1000 kg maslina na sat! Uljara je već krštena, krajem prošle godine obavljena je u njoj prva proizvodnja ulja. Klaudio Ipša, koji proizvodi neka od najboljih maslinovih ulja ekstra vergine na našem najvećem poluotoku, rado će se pohvaliti kako je trenutno njegova uljara jedna od samo četiri takve supermoderne na svijetu! Obitelj Ipša trenutno je zaokupljena radovima na kušaonici i prodavaonici ulja (i vina), tako da bi njen Istarski maslinarski centar kakav je spominjao Denis Ivošević bio spreman za otvorenje do početka turističke sezone!

Klaudio Ipša sa sinom Ivanomu novoj njihovoj uljari, sada jednoj od najmodernijih na svijetu!

______________________________

TOLIKE PRIČE o ZDRAVOJ HRANI i PREHRANI, i ISTODOBNO TOLIKI PROPUSTI u OZNAČAVAJU i KONTROLI PREHRAMBENIH PROIZVODA NA NAŠEM TRŽIŠTU! –  Naličje ekstra-djevičanskog maslinovog ulja na tržištu Hrvatske: najnovija vijest je da su inspektori istražujući po prodavaonicama u Lijepoj našoj ustanovili da – svaka druga boca maslinovog ulja sadrži neispravno (označeno) ulje, ulje koje ne pripada kategoriji ekstra djevičanskoga kako mu piše na etiketi!  Od oko 25 analiziranih ulja čak 14 ih je palo na senzorskim analizama. Za javnost je obznanjeno da je unutar 25 ispitanih ulja sedam bilo iz Hrvatske, od čega su se dva uzorka pokazala nesukladima, a 18 ulja bilo je iz porijeklom iz EU – jedno iz Grčke, 10 iz Italije i sedam iz Španjolske.

Ne vidim, ne čujem, ništa ne govorim…

U 2019. smo, inače, uvezli 45 milijuna litara ulja za 14,6 milijuna eura. Većina tih EDM (ekstra-djevičanskih maslinovih) ulja u maloprodaji je (u nas) bila ispod 40 kn za litru, na akcijama su prodavana i po 20 do 30 kuna. Znakovito za naš kontrolni sustav: Večernjak je napisao da trgovci nisu, sad kad je otkriveno da ulja ne odgovaraju deklaraciji, dužni automatski odmah maknuti sporne etikete s police, barem dok se ne okonča pravni postupak protiv optuženih za nepravilnosti. Iako je svatko tko s iole pažnje prati ponudu maslinovoga ulja na policama a i sada kad su objavljeni rezultati analiza mogao primijetiti da autentično ekstra-djevičansko maslinovo ulje jednostavno nije moguće naći po niskoj maloprodajnoj cijeni, pogotovu po 40 kuna i nižoj, dio kupaca privuče ta niska cijena. S obzirom na brzinu kojom se u nas provode postupci, taj ostanak nepropisno označenih boca na policama  može dovesti do toga da do okončanja sudskog spora inkrimirane etikete budu, s obzirom baš na vrlo atraktivne maloprodajne cijene, prodane i da se uopće izgubi trag o postojanju neprikladno označenog proizvoda u redovnoj prodaji. Inače, upravo takvo cjenovno dosta nisko pozicionirano ulje  (inače porijeklom iz Italije!) i nakon objave članka o lažiranjima i dalje se – baš i te srijede kad je novinski prilog objavljen –  nesmetano reklamira(lo) na našoj TV…

E, pa sad pitanje je: sad kad smo napokon u svjetskim okvirima i službeno s proizvodom svrstani u špicu i kad ima šanse da se ta špica i plasira po vrlo visokim cijenama – gdje su tu s ovakvim pristupom prema prijestupnicima državna zaštita poštenih i ambicioznih uljara i potpora domaćim proizvođačima koji su Istri i Hrvatskoj svojim ekstra kvalitetnim uljima napravili sjajnu promidžbu i koji mogu biti i te kako zaslužni i za povećani broj maslinarskih turista u Istri?◾

______________________________

Flos Olei svjetski je vodič maslinovim uljem, pojavljuje se u tiskanom izdanju i na internetu. Tiskano izdanje domenzija je 14 x 21 cm, i ima 884 stranice. Knjiga, koja se tiska na talijanskom i engleskom te na kineskom jeziku, i predstavlja masinova ulja i proizvođače iz 54 zemlje svijeta, stoji 40 €.

Na ocjenjivanju mogu sudjelovati maslinari-ponuđači maslnova ulja, uljare, udruženja odnosno zadruge proizvođača, poduzetnici koji se bave segmentom etiketiranja, ambalažom i pakiranjem.

Za sjevernu polukuglu uzorci za ocjenjivanje primaju se od 1. veljače do 31. svibnja tekuće godine, konkretno to je, za 2021. godinu, već sada.

Organizatoru treba poslati, dakako uz ispunjenu prijavnicu, od svake etikete za koju se želi ocjena po tri uzorka u bocama zapremnine ili 0,5 lit ili 0,75 lit, po uzorku cijena ocjenjivanja je 200 €, a troškove slanja uzoraka snosi dakako pošiljatelj.

Uz uzorke, za svaku etiketu traži se kemijska analiza i, ako postoji, certifikat o organskom odnosno biodinamskom uzgoju, o apelaciji (ZOI, ZOZP), o kosheru odnosno halalu. Potrebno je još dostaviti i materijale – pisane i fotografije – na temelju kojih se u knjizi može napraviti lijepa prezentacija gospodarstva koje s na ocjenu dostavljenim uljem nastupa na tržištu.

Adresa primatelja je MARCO OREGGIA, Flos Olei, Via Positano 100, 00134 Roma (Italy)

Dodatne informacije i kontakt:

Tel. & Fax: +39 06.7197254 / E-mail: marco.oreggia@gmail.com / Web: www.flosolei.com / Shop: www.flosolei.com/shop

Evo ipriznanja koja se dodjeljuju: uvrštenje u Hall of Fame • proglašenje The Best (najbolji) – Gospodarstvo godine • Gospodarstvo u usponu • Pogranično gospodarstvo • Gospodarstvo u srcu • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje godine • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje – odnos kvaliteta/pakiranje • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje iz organskog uzgoja • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje iz organskog uzgoja i Zoi/Zozp • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje – metoda obrade • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje – kvaliteta/količina • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje – kvaliteta/cijena • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje monosortno – lagano voćno • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje monosortno – umjereno voćno • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje monosortno – intenzivno voćno • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje miješano – lagano voćno • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje miješano – umjereno voćno • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje miješano – intenzivno voćno • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje Zoi/Zozp – lagano voćno • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje Zoi/Zozp – umjereno voćno • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje Zoi/Zozp – intenzivno voćno • Nagrada za uvoznika godine • Nagrada za restoran godine ◾

_______________________________

Kušaonica i prodavaonica maslinova ulja i vina Giorgio Clai, Brajki

Maslinovo ulje Terrebianche Giorgio Clai

Giorgio Clai – ulje i vino

Kao vrlo vrijedno odredište za gourmeta koji voli uživati u izvrsnom maslinovom ulju, odličnom vinu a i izvornim istarskim mesnim prerađevinama i sirevima svakako je, ovdje, nužno spomenuti visoketabliranog proizvođača i vina i ulja Giorgia Claija iz Brajkija kod Krasice.  Posljednjih godina Clai se širio s vinogradimaa i s maslinikom, preuređivao je vinski podrum, uređivao degustacijsku dvoranu i prodavaonicu vina i ulja. U planu je bila, kaže mi, i gradnja uljare ali odlučeno je da najprije treba kako valja urediti vinski podrum i prostor za skladištenje vina i ulja te prstor za prihvat gostiju, kupaca. Svoje masline zasad Clai prerađuje u uljari Agromilo iz Baredina, koju hvale mnogi istarski uljari. U ambijentu za degustacije Clai može primiti, što se veli, za silu, i autobus gostiju, posebice po ljeti i o ljepom vremenu kad je moguće sjediti u lijepm ambijentu I vani, ali napominje mi da je za unutarnji prostor idealan broj gostju najviše do desetak. Uz svoje ulje, vino i rakiju komovicu Clai nudi tipične istarske kobasice, salamu, te sir koje nabavlja kod provjerenih OPG-a u okolici i iz pogona Agencije za ruralni razvoj Istre AZRRI. ♣

_______________________­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­______

NOVO NA TREŠNJEVAČKOJ TRŽNICI u  ZAGREBU: AGROLAGUNINA MODERNA

KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Nedavno je porečka  Agrolaguna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu otvorila boutique Tri kantuna. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute u ponudi: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i  dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado maslinovo ulje, lijep izbor sireva Laguna Špina

__________________________________

________________________________________

VIJESTI/NEWS

Sajmovi

PINK DAY, osmi put – U nadi da će to dopustiti okolnosti vezano uz famozne coronu i covid19, organizatori vinskih sajmova pripremaju se za ovu godinu za nastavak djelovanja. Međunarodni festival mirnih i pjenušavih ružičastih vina PINK DAY 2021. – zajedno sa svojim Zelenim in Pink dijelom posvećenim ekstra djevičanskom maslinovom ulju održat će se, u organizaciji udruge WoW, u Zagrebu, bude li sve u redu, 29. svibnja. Novost u odnosu na prethodnih osam godina u Muzeju Mimara je lokacija, naime zbog oštećenja Mimare u potresu, PINK DAY 2021 seli na otvorenu natkrivenu terasu Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu.  Naravno, stolovi će biti dovoljno razmaknuti i sve će se odvijati strogo prema propisanim zaštitnim protuepidemijskim mjerama za sve izlagače i posjetitelje. Festival-partner Pink Dayu ovaj put je VINISTRA.

Glavne i odgovorne za organizaciju Pink Daya – Sanja Muzaferija kao šefica WoW, i Vlasta Pirnat (Rene Karaman)

Uz klasičan izlagački dio predviđene su i dvije radionice – Svijet ružičastih šampanjaca grupacije Moët Hennessy i Istra – kraljica maslinovog ulja.

Po tradiciji, vrijednim darovima nagradit će se najbolje uređeni štandovi! ♣  

VINISTRA 2021 – Ne bude li neugodnih iznenađenja i ukoliko to Mjere dozvole, popularna Vinistra trebala bi se, kako je planirano, ove godine u Poreču  održati od 7. do 9. svibnja. Bilo bi to 27. izdanje ovog sajma vina i istarskih delicija, te 12. izdanje ocjenjivanja Svijet malvazija.

– Kako ove godine zbog ograničavajućih epidemioloških mjera nismo održali tradicionalni En Primeur u Zagrebu, Vinistra će biti izvrsna prigoda da se predstave vina nove berbe, odlične po svim karakteristikama, posebno za crne sorte. Za nas vinare jedina pozitivna strana 2020. bila je iznimna berba. Posljednje dvije godine snažno su pogodile vinski i turistički sektor, pa se jako veselimo ovogodišnjoj manifestaciji, susretu s našim partnerima, kupcima i ljubiteljima istarskih vina – ističe Nikola Benvenuti, predsjednik istarske udruge vinogradara i vinara, te naglašava kako će lokacija i popratni program ovisiti o epidemiološkim mjerama.

Uvod u Vinistru kao sajam međunarodno je ocjenjivanje Svijet malvazija, od 12. do 16. travnja u porečkom hotelu Parentium Plava Laguna. ♣

SALON PJENUŠACA  2021 u Zagrebu trebao bi se održati u petak,11. lipnja, ali ovaj put na Terasi Oleander u sklopu  hotela Esplanade, radno vrijeme bilo bi od 15 do 21 sati. Uz izlagački dio, kao središnje događanje, planirane su i edukativne radionice. U zagrebačkom hotelu Dubrovnik 19.3.2021. održat će se radionice: Pjenušavi Kvarner i Prirodno pjenušavo (Hrvatska & Slovenija).

Ove će se godine nastaviti i vrlo posjećeni  Pjenušavi doručci u vinogradu diljem Hrvatske, vinsko-umjetnički sadržaji na otvorenom, to bi bilo početkom ljeta, o detaljima naknadno, rekla je jedna od organizatorica prof. Marija Vukelić, na slici (Julio Frangen) s Ninom Levičnik koja brine o priredbi u Ljubljani. ♣

VINITALY 2021 – Jedan od najvećih svjetskih sajmova vina Vinitaly u Veroni planirao je svoje 54. izdanje za 20. do 23. lipnja ove godine. Za očekivati je bilo da će Talijani inzistirati na sajmu Vinitaly ove godine jer ipak su oni jedni od najvećih proizvođača vina na svijetu, u pojedinim godinama količinski i najveći, vrlo značajni su izvoznici i to, dakako, žele iskoristiti, u ovim posebno teškim okolnostima, na maksimalno moguće jači način.

Francesco Leanza – sjajna vina, podere Salicutti, Montalcino! (suhiucasi)

Predsjednik sajamske kuće Verona Fiere Maurizio Danese najavio je manifestaciju prilagođenu novim općim uvjetima koje u našim životima dirigira pandemija, a to znači da će se u koncipiranju ovogodišnje priredbe jako paziti da prostora bude više nego inače a izlagača pa i posjetitelja manje nego što je uobičajeno za Vinitaly, spomenuo je konkretno da bi se lipanjski Vinitaly odvijao na površini od oko 300.000 četvornih metara te da će se kao izlagače pa i kao posjetitelje za dolazak ponajprije animirati najistaknutija imena iz proizvođačke skupine i najznačajnija imena iz redova vinskih trgovaca, uvoznika, sommeliera, novinara. Uglavnom, VeronaFiere nastoji Vinitaly 2021 na najbolji mogući način prilagoditi poslovnom aspektu, pa će, kažu, ponuditi posebna rješenja za poslovne tzv. b2b susrete. Predviđeno je, za izlagače, besplatno savjetovalište o tome kako štand srediti da pruža što veću protuepidemijsku sigurnost. Glavni direktor Vinitalyja Giovanni Mantovani obavještava i o tome da će se sajamski prostor svako toliko dezinficirati, da će se montirati novi, tehnološki bitno unaprijeđeni klima-uređaji koji će u prostoru konstantno održavati za sigurnost prisutnih optimalnu temperaturu i vlagu interijera, te da će pridržavanje mjera sigurnosti protiv corone i covida nadzirati brojni redari i oko 400 sofisticiranih nadzornih kamera povezanih s jednim centrom, a na raspolaganju ć, za svaki slučaj, biti i punkt s dežurnim liječnicima.

Rok za slanje prijava za izlaganje je 12. travnja. 2021. ♣

Popuštanje protu-covidne stege

Cantina MM Zagreb

OTVORENJE NAKON TRI MJESECA…  – Napokon, jedva smo dočekali, svi. U popularnoj zagrebačkoj Cantini MM – vlasnik Marijo Mendek, osoblje i gosti odmah su proslavili uz fini pršut i fina vina: nakon tri mjeseca stega je olabavila, otvorene su terase ugostiteljskih objekata, a ako već legalno nisu, istodobno, u punom ugostiteljskom smislu proradili i interijeri, valjda će sada biti omogućeno da se unutra u objekt ode barem na WC.  Upravo javni WC jedna je od kritičnih nijansi o kojoj, kako se sada ispostavilo, brigu nisu kako i koliko treba vodili članovi famoznog Stožera, sastavljeni od liječnika koji bi morali biti svjesni da kad postoji unos mora postojati mogućnost i decentog iznosa, a ni gradski oci koji primjerice po tako velikome i brzo širećem gradu poput Zagreba nisu predvidjeli postavljanje/uređenje javnih ustanova tog servisnog tipa zbog nedostatka kojega se, osobito u zimskoj hladnoći, pripadnice nježnog spola nisu usuđivale poći na šetnju gradom, a pripadnici jačeg spola koji bi se u kritičnom trenutku zatekli na ulici morali su tražiti veći grm ili žbunje u gradskom parku…   

IZ BORDEAUXA NA JARUN – jarun, šljunčana plaža Dalmatino ispred restorana-pizzerije s istim nazivom i s bogatom ukusnom ponudom – svojevrsno  sunčalište za promatranje, uz zalogaj i gutljaj, elegantnih bijelih labudova i razigranih patkica. Neuobičajeno toplo kasnozimsko vrijeme izmamilo je van šetače, ljubitelje prirode i fine papice i kapljice. Bračni par Bačić do malog jarunskg jezera i restorana na Dalmatino-plaži potegnuo je na plešivički pjenušac, čobanac i lungiće sa žara čak iz – Bordeauxa, gdje je, kažu – sve zatvoreno!

DETALJI IZ ISTRE – Otvorila se i Istra: u restoranu Sapore di Mare (Okus mora) u Fažani potražnja je za mjestom (objekt može primiti do 12 gostiju) i vlasnik mora nekako pomiriti prihvat gostiju s propisanim epidemiološkim mjerama (distance, maska…). Novost objekta je novi kuhar, riječ je o chefu Damiru Modrušanu koji je ovamo stigao nakon niza godina rada u čuvenom carstvu tartufa Zigante u Livadama…

Buđenje, ovih dana, uz ovu stožernu vijest, s uvjerljivom dijagnozom!

RIVICA IZ NJIVICA – Rivica iz – NJIVICA!! I, ribica iz Njivica! Otvorenje nakon dužeg perioda mučnog zatvorenja. Dražen Lesica i sestra mu Rosi Lesica, kao potpora tu je, nad njima bdi… tu a od nekud iz daleka, njihov tata, legendarni ne samo krčki nego i hrvatski ugostitelj  Ivica Lesica. Prilika eto da se podsjetimo na velikana jastoga, škampa i ribice iz glasovite Rivice na obali krčkog mjesta Njivice….

Biser mora i – doktorati

ŽELJKO NEVEN BREMEC USKODO DR.! – Željko Neven Bremec na hrvatskoj kulinarskoj sceni već je dugi niz godina a još kao mladi kuhar redovito je plijenio pažnju svojim kreacijama na tanjuru. U zlatno doba revije SVIJET u ČAŠI koja je kroz jedan duži period na svojim svečanostima fine papice i fine kapljice održavanima u ponajboljim našim hotelsko-ugostiteljskim objektima na čelu sa zagrebačkima Esplanadom i Intercontinentalom (danas Westin) proglašavala Kuhara godine i Vinara godine redovito se nalazio pozicioniran pri vrhu rang-liste 20 najboljih kuhara Hrvatske.

Uskoro doktori na području eno-gastronomije – chef Željko Neven Bremec i njegova supruga Alma Harašić Bremec

U nešto novije vrijeme, a otkako je legendarni dalmatinski chef Miro Bogdanović morao odstupiti zbog bolesti koja ga je ubrzo i nepovratno uzela,  Bremec je na čelu ŠKMER-a odnosno udruge Šefova kuhinja mediteranskih i europskih regija sa sjedištem u Splitu, i tu, kao predsjednik, između ostalog,a obavlja i poslove predavača na Kuharskoj akademiji što je pohađaju domaći i strani kuhari. Ima i važnu ulogu u organizaciji natjecanja iz područja ugostiteljstva.

ŠKMER od drugih kuharskih udruženja izdvajaju posebni treninzi koji su iznimno dobro prihvaćeni među kuharima željnim novih znanja. Riječ je o treningu MCA, odnosno program Mediterranean Culinary Arts, namijenjenom profesionalnim chefovima s najmanje tri godine radnog iskustva. Taj trening omogućuje stjecanje specijaliziranih vještina i znanja u skladu s novim trendovima posebice mediteranskog kulinarstva. Uz Željka Nevena Bremeca, predavači su znani chefovi Stevo Karapandža, Hrvoje Zirojević, i drugi. ŠKMER nudi i obučavanje kroz Ducasse program, iza kojega stoji glasoviti francuski majstor Alain Ducasse, vlasnik nekoliko restorana s Michelinovom zvjezdicom. Ducassea i njegovu ekipu Bremec je upoznao osobno jer stažirao je u restoranu tog slavnog chefa i tada je dogovorio i suradnju

Željko, koji je završio Hotelijerski fakultet, magistrirao u Dubrovniku, a u Švicarskoj postao masterchef, na dobrom je putu da svoje titule magistra poslovne ekonomije i ekonomista hotelijerstva unaprijedi s novom, osjetno višom, a riječ je – doktoru kuharstva! S njom bi Bremec, koji slovi kao jedan od najvećih hrvatskih gastronomskih edukatora, ušao u povijest hrvatskog kuharstva i po tome što bi bio prvi nositelj moderne edukacije u nas.

Ali, nije to jedino što treba spomenuti uz obitej Bremec: supruga Željka Nevena Alma Harašić Bremec, inače voditeljica Kuharske akademije ŠKMER-a, također priprema doktorat!

Na moje pokušaje da saznam nešto više vezano uz dodjelu titule Bremecu oboje su ostali škrti, kažu da je bolje pričekati još neko vrijeme dok stvar ne bude gotova, sada, te, vele da je logično da kao edukatori drugih i njih dvoje moraju stalno dodatno educirati i sebe.

Sjećanje na neka bolja vremena – izbora Kuhara i Vinara godine i proglašenje 20 najboljih majstora kuhače i 20 top-proizvođača Bakhova nektara, revija za enogastronomiju i turizam Svijet u Čaši, hotel Antunović, Zagreb, lijepo je moguće prepoznati chefove Modrušana, Posavca, Noštroma Marinovića,Špičeka, Bremeca, Savanovića, Bogdanovića, Šlogara, Čukelja, Dragića (Marko Čolić)

Možda će se nešto više o doktorima Bremecima moći saznati uskoro na novom izdanju već tradicijskog kuharskog natjcanja Biser mora 2021 koje se planira, ako corona i covid nešto ponovno ne zakompliciraju, održati u Supetru na Braču od 13. do 17. travnja.  ♣  

Valentinski okusi Istre i u Metropoli i okolici

TARTUFARSTVO u ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI – Vijesti koja se može uklopiti u teme o zaljubljensti i ljubavi, ali ima i gospodarsku dimenziju, kroz prizmu turizma. Slučajno ili namjerno, baš oko Valentinova ili Dana zaljubljenih, Hrvatske šume i Turistička zajednica Zagrebačke županije potpisale su Sporazum o poslovnoj suradnji u svrhu promicanja tartufarstva i turizma vezanog uz tartufe u Zagrebačkoj županiji. Dosad je na ovim našim prostorima Istra bila neprikosnovena kad je riječ o tartufarstvu, sad je čini se u Zagrebačkoj županiji dobila jakog konkurenta. Nedavno je – konkretno sredinom prošle godine – već bilo govora o tome kako u šumama u Zagrebačkoj županiji ima jačih nalazišta tartufa, a ovim poslvnim ugovorom između TZ ZŽ i Hrvatskih šuma priča je podignuta na višu, institucionaliziranu razinu koja predviđa razvoj županijskog Centra za istraživanje gljivarstva s naglaskom upravo na postizanje kakvoćom i količinom boljeg rezultata na berbe tartufa i na učinkovito brendiranje šumskog područja Županije kao pažnje i te kako vrijednog novog izvora svjetski cijenjene plemenite gljive tartufa. Istra u određenoj prednosti ostaje jer posjeduje i crni i cjenjeniji bijeli tertufu, a zasad se kao adut Zagrebačke županije vidi tek crni tartuf.  Najavljeno je da će se posjetiteljima Turopolja kao nov turistički proizvod i kao nova atrakcija već uskoro ponuditi lov na crni tartuf u Turopoljskom lugu. – Akcija je vezana ne samo uz traženje i branje tartufa kao akcijsko-rekreacijski sadržaj, nego i uz formiranje i stalno unaprjeđivanje bogate gastronomske ponude s tartufom kao jednim od protagonista u specijalitetima  u ponudi autohtone kuhinje Zagrebačke županije. Suradnja sa Hrvatskim šumama d.o.o. koje gospodare šumskim područjem u Zagrebačkoj županiji snažan je zamašnjak u realizaciji ovog tržišno prikladno precizno  definiranog projekta. Držim kako smo na pravom putu da tartuf postane brend i motiv dolaska u Zagrebačku županiju – rekla je direktorica TZ Zagrebačke županije Ivana Alilović.

Lijepi primjerci crnog tartufa nađeni u Turoplju u Zagrebačkoj županiji (Josip Škof)

– Šume su u Hrvatskoj zahvaljujući struci ostale prirodne, uspjele su zadržati bioraznolikost i obilje, između ostalog, i plodova kao što su tartufi, tema ovog sporazuma. Najvažnije funkcije šume su proizvodnja kisika, skladištenje ugljika, filtriranje voda, te kroz to i još što-šta drugo kreiranje i zadržavanje estetski i plodonosno primjerene platforme za rekreacijske i gospodarske aktivnosti u koje se odlično uklapa i ovaj gastro-turistički projekt lova na tartufe – izjavio je Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave HŠ d.o.o. ♣    

Uz Dan zaljubljenih

ZA SRCE i DUŠU – Veljača slovi kao mjesec ljubavi, a 14. O2. je i Dan zaljubljenih, Valentinovo. Često se kaže da ljubav najprije prolazi kroz – želudac, pa, onda, i evo nešto prigodno praznično za želudac a potom i za srce – ali ne samo kao dar Amora sa sudbonsnom čarobnom strelicom nego i kao nešto, s obzirom na polifenole znane kao vrlo učinkovite antioksidanse, i korisno sa zdravstvenog aspekta, a tu je i nešto što treba stići i do duše: riječ je o vrlo ukusnim i znakovitim darovima Tvoja krv i moja – G&J, te Bijeli pinot Pro Anima i Vranac ProCorde, od  Plantaža 13. Jul, a, što je također bitno za dobro raspoloženje – ova dva podgorička vina cjenovno su vrlo umjerena. ♣  

Vidim te, kako razmišljaš!…

VA-GIN – Iz Italije čuje se kako je u toj zemlji, baš u dane – gle slučajnosti!!! – uoči praznika zaljubljenih Valentinova, ali i u vrijeme kad se naglo sve češće i žešće diže prosvjednički glas uperen na osobe svako malo obuzete silnima nježnosti i ljubavi do mjere da (spolno) zlostavljaju žene, lansirano nešto što na svoj specifičan način glavnim sadržajem i popratnom etiketom može dodatno razigravati mozak i onda, valjda, i dušu, za nove podvige: na tržište je u domeni žestica pušten gin pod novom robnom markom provokativnog naziva – VaGin!

Na promptno negodovanje javnosti proizvođač je odmah izašao s objašnjenjem da nije mislio ništa loše, tek htio je, tvrdi, proizvod nazvati drukčije od već ofucanih stereotipa, poanta  je ovdje bila, ističe se, na pokliku podrške novom proizvodu na tržištu, preciznije: va, od Vai! Gin, u značenju Hajde, kreni, samo naprijed! Gin).

Ubrzo su se kao svojevrsna pomoć tome proizvođaču gina u talijanskoj javnosti pojavili sarkastični novi prijedlozi za inventivne nazive proizvoda za  obraćanje pojedinim posebno ciljanim skupinama potrošača potencijalnih kupaca, primjerice sugerirano je da se robna marka gina kojom bi se računalo na podršku mlađih djevojaka krsti  kao VerGin, zatim za gin što bi se nudio bolesnicima (??!!!)  preporučen je naziv AnGin, moglo bi se ići i dotle da se gin s posebnom etiketom punudi  stanovnicima raznih gradova i država, primjerice gin za stanovnike Peruggie i za državljane Perua da nosi naziv PeruGin, a gin za stanovnike Pariza i za one koji obožavaju Pariz – Pari-Gin…  Što li sve ljudima padne na pamet!…  ♣  

Syrah, ponovno

ZAGREBAČKA PRESUDA – Syrah kao mediteranska sorta lijepo se pokazuje i u Hrvatskoj i vrijedi mu posvetiti pažnju. Udruženje francuskih enloga Forum Oenologie već godinama u Dolini rijeke Rhône, postojbini Syraha,organizira međunarodno ocjenjivanje vina od sorte Syrah na kojemu lijepe uspjehe postižu i vina iz naših i nama neposredno susjednih prostora. Organizatori su obznanili listu Top 10 najboljih syraha svijeta za 2020, formiranu po rezultatima ocjenjivanja lani potkraj godine, pa evo tih desetak sjajnih: 1. Syrah Grandmaitre 2018 élevé en fûts de chène Valais AOC – Gregor Kuonen Caveau de Salquinen (Švicarska), 2. Ten Barrels Syrah 2017 Reserva – Chateau Kamnik (Makedonija), 3. Peter Lehman The Pastor’s Son Barossa Shiraz 2017 – Casella Family Brands (Australija), 4. Sunrock Vineyards Shiraz Okanagan Valley BC VQA 2016 – Arterra Wines (Kanada), 5. Cuvée Fantastique  Rouge Cuvée Côtes du Provence AOP Côtes de Provence La Lande 2017 – Château Sainte Marguerite (Francuska), 6. Sixth Sense Syrah Lodi 2018 – Michael Davin Winery Philips Farmes (SAD), 7. Exception 2018 Mediteranée IGP – Domaine des Masques (Francuska), 8. Syrah 2019 Vinhas de Pegoes Vinho Regional Peninsula de Setubal – Cooperativa Agricola Sto Isidro de Pegoes (Portugal), 9. Syrah 2018 Mme de Valais- Domaine de Mont d’Or (Švicarska), 10. Penfold’s RWT Bin 789 Barossa Valley 2018 – Penfolds Wnes (Australija).

Chateau Kamnik Ten Barrels 2017 Reserva, drugoplasirani na rang-ljestvici najboljih syraha na svijetu!

Zagrebačko kušanje

Nakon tog ocjenjivanja održana je i u Zagrebu lijepa degustacija syraha – Sangreal 2007 – Bibich (Hrvatska), Syrah 2012 Jakob – Vino Jakob (Hrvatska); Syrah Signature 2013 – Château Dalat (Vijetnam), Shiraz 2015 – Mullineux (Južna Afrika), Vista de Serra 2011 – Guaspari (Brazil), Syrah Red Barrel 2011 – Sanctum (Slovenija), Zlatan Syrah Grand Select 2016 – Zlatan otok Plenković (Hrvatska), Penfold’s Grange 2010 – Penfolds Wines (Australija).

I – Zagrebačka presuda: Najbolji i zaista izvrsni, dostojni i da se nađu ravno uz bok onih sa službene Top liste Syraha 2020 – Grange 2010 od Penfoldsa, Zlatan Syrah Grand Select od Plenkovića, Syrah 2012 od Jakoba. Zanimljivi Mulineux 2015 iz Južne Afrike te Signature 2013 Château Dalat iz Vijetnama, dosta začinski i s istočnjačkim mirodijskim slatkastim štihom (papar, divlja ruža, cimet, muškatne nijanse). Brazilski Vista de Serra 2011 u izrazito internacionalnom stilu, Bibichev Sangreal 2007 vrlo solidno izdržao punih 13 godina…   ♣  

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

Vino u BiH

VINSKE PRIČE OPET U KONKURENCIJI ZA NAJBOLJU KNJIGU! – Vinske priče: Bosna i Hercegovina  osječkog novinara Željka Garmaza opet su, i ove godine, u najužem izboru za najbolju svjetsku knjigu o vinima!

Prije nekoliko mjeseci knjiga Vinske priče: Bosna i Hercegovina nominirana je za najbolju svjetsku knjigu o europskim vinima, i to u konkurenciji devet knjiga. Nedavno je autoru Garmazu, inače već jedanput pobjedniku u ovome izboru, stigao mail Edouarda Cointreaua, prvog čovjeka Gourmanda, institucije u svijetu publicistike što se bavi gastronomijom i vinima, u kojemu se Garmaz obavještava da je knjiga Vinske priče Bosna i Hercegovina ušla u najuži izbor četiri najbolje knjige, Top 4 for Best in the World in category Eureopean Wine Book, te da će pobjednik biti objelodanjen 5. lipnja u Parizu! Hurra, Garmaz!

U prošlom brou kao određenu bilansu vinskih uspjeha vezanih na 2020. godinu objavio sam nazive vinskih uspješnica iz Hrvatske, Srbije, Italije, djelom Slovenije, namjera je bila uvrstiti dakako i podatke o susjednima nam Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Makedoniji, ali informacije nisu stigle na vrijeme, pa što se tiče vina i vinara iz BiH, evo: lijepa prigoda za upoznavanje s Bakhovim nektarom te zemlje nudi se kroz priloge koje je Željko Garmaz skupio o vinarima i kapljci na svojm putovanjima po BiH. ♣  

In Memoriam

ĐORĐE BALAŠEVIĆ ◾ MILAN BANDIĆ ◾ ZLATKO Cico KRANJČAR

_________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

kroz / through  

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 02. 2021 – TO THE SMART PURCHASE

Legenda

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s potencijalom odležavanja / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with quite a long ageing potential

– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting.

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

– Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, ipak, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •   ⇒ – čuvati/hold • – trošiti svakako uz hranu/drink with food

HRVATSKA  CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

(mpc/pp: L) BUGAVA 2019 Dračevo polje – VISLANDER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vis ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dračevo polje • sorta/variety: Vugava ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Srednja i Južna Dalmacija – vrhunsko s kzp/premium • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK ■ VINO je/WINE  is: mesnato • toplo • sočno • dotjerano • lijepo se pije uz hranu • u špici (koja može trajati) ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU umjereno jako • upućuje na mineralno • na voćnost (voće: domaće/zeleno; bijelo; koštićavo; bobičasto; svježe) • na vegetalno/herbalno, diskretno ■ U USTIMA zaobljeno • okusom slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – gorkastog / grijućeg  završetka ■ SERVICE: ⇗ • čaša/glass: – srednja/medium size one – tip/type: bordeaux, • 10-12C

(mpc. XL) DINGAČ 2017 klasiko – Ivan Violić INDIJAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina • sorta/variety: Plavac mali ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 5 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Dingač – vrhunsko s kzp/premium with the controlled origin • suho/dry • 15,5 vol% ■ VINO je/WINE  is: kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • (vrlo) toplo • sočno • s karakterom • ozbiljno • zrelo • skladno • dotjerano • umireno no još s dosta živosti • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije – uz hranu • uz meditaciju • u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM rubinsko – granatno ■ NA NOSU umjereno – razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost (voće: domaće/ crveno / koštićavo; bobičasto; sušeno) • herbalno, umjereno • začine/mirodije (slatke) ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • tanin: živ – uglađen – prašnast • okus sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost – fino gorkasto • tijelom & strukturom potentno • dugačkog /grijućeg  završetka ■ SERVICE: ⇗  ⇒  •  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno, dekantirati • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux • 16-18   ̊C

 (mpc/pp: XXXL) DINGAČ 2018 klasiko – Niko BURA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • sorta/variety: Plavac mali • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: cca 2500 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dingač • polusuho/off dry • 16,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: prepoznatljivo iz daleka – uredno – pedantno – marketinški se čini dobro/recognisable from far – OK – pedantly applied – from the point of marketing seems good • čitljivo/legible: dobro good ■ VINO je/WINE is: tradicijskog tipa, kako mu kaže i oznaka Klasiko • kompleksno • bogato • mesnato • robusno i (vrlo) toplo • s karakterom • ozbiljno • već s obzirom na alkohol a i arome na kolosijeku specijalne, fortificirane kapljice • u suglasju sa: teritorijem – sortom ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU dobro izraženo – puno i duboko • upućuje na mineralno • na voćnost (voće: domaće; crveno / koštićavo; bobičasto; jagodičasto – sušeno – ukuhano/šljiva) • na vegetalno (peršinov list)/herbalno, fenolne niti – umjereno • začine/mirodije (slatke – cimet, metvica…), iskazano s mjerom • na hlapljivu kiselost, prihvatljivo ■ U USTIMA zaobljeno – puno i gusto • jače grije • tanin: živ, čini se uglađenime, zacijelo mu u tome pomaže i neprovreli šećer u vinu • okus sugerira slast – slatk(ast)o – slan(kast)o • tijelom & strukturom potentno • dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ ⇒ •   (preporuka za jelo/dish recommendation: pašticada, divljač/game, zreli tvrdi sir/long matured hard cheese…) • poželjno dekantirati / decanting recommended • čaša/glass: srednja, sa širim promjerom ruba/medium size one, with a larger rim • 16  ̊C

 (mpc/pp: XXL) PLAVAC MALI 2016 Tihobraće polje – VISLANDER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vis ■ VINOGRAD/VINEYARD: Tihobraće polje • sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija  – vrhunsko s kzp/premium with the controlled origin • suho/dry • 15,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK ■ VINO je/WINE  is: kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • (vrlo) toplo • zrelo • dotjerano • umireno no još s dosta živosti • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hranu • u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno ■ NA NOSU • upućuje na voćnost, izraženu srednje (voće: domaće/ crveno / koštićavo; bobičasto; zrelo – sušeno – u/kuhano) • na herbalno, umjereno • začine,  s mjerom • na osjet (fino) paljenoga/dima – čokolade/kave ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – solidno uglađen – prašnast • okus sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno slabo prateću kiselost – fino gorkasto • tijelom & strukturom potentno • gorkastog – dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗   ⇒  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina / uncork the bottle one hour or some hours before serving the wine • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux, • 16-18   ̊C

MAKEDONIJA  MACEDONIA

 (mpc/pp: XXL-XXXL) VRANEC TERROIR Grand Reserva 2015 – CHATEAU KAMNIK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Makedonija ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Vranac • berba/harvest: nešto kasnija/later than normal one – grožđe je ostavljeno na prosušivanju na lozi/grapes left to dry on vine ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova – bobica/selection of grapes – berries • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • drvo novo/new oak • francuska – američka/french – american • koliko dugo/for how long: 24 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – teška, teretna • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 16,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly applied • čitljivo/legible: slabo (mala slova)/ badly (to small font) ■ VINO je/WINE  is: moderno • kompleksno • bogato • gusto – mesnato • vrlo toplo • sočno • ozbiljno • dotjerano • dinamično • lijepo ga se pije uz krepku hranu • u usponu ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatno ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje ponajprije na začine/mirodije (slatke i pikantne), osjet vanilije – čokolade/kave – paljenoga/dima – plemenitog drveta – iskazano ne baš pretjerano ali ipak dovoljno da u drugi plan potisne voćnost (tamno domaće bobičasto i jagodičasto voće) i mineralnost ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗  ⇒  •  (preporuka za jelo/dish recommendation: crveno meso pečeno, pirjano, pikantni umaci, zreli tvrdi masni sir/red meat roasted, stuffed, piquant sauces, long matured hard cheeses) • poželjno dekantirati / decanting recommended • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux • 16-18   ̊C  ♣

 

SVIJET u CASI Kronika – 01.2021 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

__________s vama od – 11.11.1992 – since, with you__________

Ekskluzivni hotel Al Hambra u Malom Lošinju, koji je svojom raskošnom atmosferom oduševio goste iz cijelog svijeta, čitatelji časopisa Luxury Lifestyle Magazine uvrstili su u skupinu od deset najboljih hotela Europe! U sklopu prestižne nagrade Readers’ Travel Awards 2020, među najboljima u kategoriji Best hotel in Europe nalazi se i hotel Bellevue *****, još jedan nagrađeni predstavnik brenda Lošinj Hotels & Villas, hotelske grupacije koja je ujedno i jedini hrvatski predstavnik u društvu najboljih europskih hotela. The Luxury Lifestyle Magazine je stručna publikacija za otkrivanje novih luksuznih destinacija, gastronomskih užitaka, ekskluzivnih lokacija te najelitnijih brendova i putnicima iz cijeloga svijeta pruža nadahnuće za istraživanje odredišta i hotela što ih nikad prije nisu posjetili. Readers’ Travel Awards čitateljima daje priliku izdvojiti one turističke objekte koji su ostavili najsnažniji dojam, s ciljem isticanja nenadmašnih dragulja turističke industrije i nagrađivanja izvrsnosti u brojnim kategorijama. Čitatelji su mogli glasati za svoje favorite nakon što je nominacije, u skladu sa strogim kriterijima, pregledala posebna stručna komisija. S lijepom vijesti na kraju 2020. ušli smo eto u novu kalendarsku ali i turističku godinu, 2021. Startala je ohrabrujuće jer počeo se smanjivati broj novozaraženih virusom te s obzirom da lanjska berba grožđa u nas pokazuje visok kvalitativni potencijal za vino i s obzirom na moguću veliku marketinšku korist od posluživanja hrvatskog vina na nedavnoj inauguraciji 46. američkog predsjednika u Washingtonu, pitanje je u kojoj će mjeri život opet ići putevima što smo ih bili naviknuti smatrati normalnima… (Lošinj Hotels & Villas)

_____________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Vrijeme bilance: NAJBOLJA VINA U 2020 (Hrvatska, Italija, Srbija) ⦁ Sajmovi, festivali, promocije: LAUBA GRAND TASTING, ZAGREB VINO.COM, Le ANTEPRIME di TOSCANA 2021 ⦁ Ocjenjivanja vina i maslinova ulja pozivaju: MUNDUS VINI, CHARDONNAY du MONDE, IWSC, CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES, DECANTER WWA, INTERNATIONAL LONDON OLIVE OIL COMPETITION, BERLON GLOBAL OLIVE OIL COMPETITION, CANADA INERNATIONAL OLIVE OIL COMPETITION  ⦁ Narodni običaji – Vincekovo 2021: ZDJELINA PURGERSKA GRAŠEVINA ⦁ Inauguracije: JOE BIDEN i PELJEŠKI CRNJACI ⦁

⦁VIJESTI/NEWS  Pokucaji umirovljenja: VERA ZIMA ⦁ Gault & Millau Slovenija: DEBELUH i REPOVŽ! ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 01.2021 – BUYING GUIDE ⦁

 ______________________________

Vrijeme bilance

NAJBOLJA VINA u 2020

Kraj godine odnosno početak nove godine vrijeme je za objavu bitnih podataka o određenim zbivanjima unutar nekog područja i neke branše u proteklih 12 mjeseci, dakle za prikaz godišnje bilanse iz koje su vidljivi stupnjevi uspješnosti u djelatnostima kroz posljednjih 365 dana i iz kojih je moguće izvući i neke pouke i prognoze za budućnost. Kad je riječ o proizvodima vezanima uz eno-gastronomiju, u ovome slučaju konkretno o vinu, rang-ljestvice uspješnosti moguće je vidjeti na dvama frontovima – kroz objavljenu listu najboljih vina i kroz objavljenu listu najprodavanijih vina.

Kad govorim o listi najboljih vina, mislim na popis uzoraka koji su na temelju meritorno strukovno potkovanih i komercijalno neopterećenih ocjenjivanja putem degustacije naslijepo poredani u redosljedu od prvog na dolje po broju osvojenih bodova, odnosno tome odgovarajućih trofeja obično u obliku broja zlatnih grozdova (od jednoga do maksimalno pet), broja zvjezdica, platinastih, zlatnih, srebrnih i brončanih medalja. U ovome kontekstu stanovitu ulogu igraju i neki postotak logične subjektivnosti kušača, a i stanovita nespremnost nekih proizvođača da daju svoje uzorke na ocjenjivanja. Godina 2020. zbog pandemije i ogrančavajućih mjera zatvorila je vrata sajmovima i festivalima vina i u velikoj je mjeri oskudijevala vinskim prezentacijama… Makar, za listu najboljih vina u nekoj, upravo protekloj godini postoji i glasanje na način da se pred odgovarajuće meritorne institucije odnosno pojedince iz sektora kao osnova postavi lista s već predloženim nazivima i imenima pa se upute pozivi na glasanje, uz ostavljenu mogućnost da se prvopredloženi popis i dopuni. Kad se pak govori o top-ljestvici najprodavanijih etiketa, koja se može u većoj ili manjoj mjeri podudarati s listom kroz godinu najbolje ocijenjenih vina, lako je moguće da će netko odmah, uz primjedbu da svaki potrošač sâm i bez prisile odvaja svotu svojega novca za ono što želi imati na stolu, ustvrditi kako je ta top-ljestvica što počiva na prodaji egzaktna i najbolji pokazatelj vrijednosti nekog uzorka. Međutim to baš i nije tako, naime ne znači uvijek i da je uzorak koji se dobro prodaje i, k tome, prodaje se i po i višoj do i visokoj cijeni, u suštini i adekvatno vrijedan visini svoje prodajne cijene odnosno svoti novca realiziranoj na temelju potražnje za njim kroz zadani period. Naime u moderno doba, kad postoji jedno pravo more ponude, u plasmanu visoki utjecaj ima marketing, koji svojim raznim strategijama daje – nekad s punim pravom ali nekad i, činjenica je: napuhano, dakle manje opravdano – vjetar u leđa proizvodu stručno i pouzdano efikasno usmjeravajući prema njemu pažnju naročito onih lako povodljivih slojeva konzumenata te srednjih i slabijih poznavatelja Bakhova nektara.

O tome koja su se hrvatska vina na međunarodnoj pozornici pokazala uspješnicama u 2020. godini mnogo smo već čitali u medijima javnog informiranja i po društvenim mrežama, u prilozima o osvojenim medaljama na najvećim i najjačim svjetskim vrednovanjima plemenite kapljice poput Decanter World Wine Awardsa, IWSC-a, Mundus Vinija, Concours Mondiala de Bruxelles…, i drugih. Na neka vina ocjenjivana u tijeku protekle godine na raznim instancama u Hrvatskoj ukazivale su također određene domaće publikacije i objave na društvenim mrežama, a ja bih ovdje iznio popis Top-vina Lijepe naše (ona s minimumom osvojenih 90 bodova odnosno četiri zlatna grozda) predstavljena u 2020. u sklopu Potrošačkog putokaza revije SVIJET u ČAŠI, prve publikacije  koja je u Lijepoj našoj uvela – bilo je to 1994. – rubriku Buying Guide sa sustavnim i neovisnim strukovnim vrednovanjem uzoraka Bakhova nektara etiketa prisutnih na hrvatskom tržištu.

Kad ističem strukovno i komercijalno neovisno ocjenjivanje mislim na to da za ocjenjivanja, koja smo, inače, odrađivali u odvojenim prostorima najpoznatijih zagrebačkih ugostiteljskih objekata, nismo nikad tražili naplatu, a uvijek smo nastojali da u komisiji od najmanje pet a najčešće sedam članova dvije trećine budu enolozi (iz proizvodnje), preostalu jednu trećinu činili su istaknuti sommelieri, vinski trgovci, specijalizirani vinski novinari (odaziv je, iako nije bilo honorara, redovito bio jako dobar), a što se tiče uzoraka osiguravali smo ih za kušanje od nekoliko najvažnijih trgovačkih kuća u nas (MIVA, Vivat Fina Vina, Vrutak, Dobra vina, Vino.hr…, tako smo bili i sigurni da su vina dostupna na tržištu, što je bitno!) u zamjenu za oglas u reviji u vrijednosti darovanih nam etiketa ali, da izbjegnemo bilo kakvu komercijalnu konotaciju i prigovor o pristranosti, i NE uz obvezu da u objavi navedemo poimence koji su nam ocijenjeni uzorci stigli iz koje od tih kuća). Napominjem da se Potrošački putokaz Svijeta u Čaši već godinama u svojim vrednovanjima drži  bodovnih pragova usvojenih (rekao bih: kao najlogičnijih) na velikom međunarodnom vrednovanju plemenite kapljice Mundus Vini u njemačkom Palatinatu (Pfalzu), konkretno za Veliku zlatnu medalju ili Platinastu medalju odnosno za pet zlatnih grozdova Svijeta u Čaši nužno je da vino osvoji najmanje 95 od 100 mogućih bodova, zlato odnosno četiri zlatna grozda u rasponu su od 90 do 94,99 bodova, a srebro odnosno tri zlatna grozda od 85 do 89,99 bodova.

Od onoga što nam je bilo dostupno za kušanje u sklopu Potrošačkog putokaza Svijeta u Čaši u 2020., evo, dakle, izdvojenoga kao najboljeg (četiri i više zlatnih grozdova), po regijama i kategorijama. Moguće je da će biti primjedbi da u ovu listu što slijedi spadaju još neka hrvatska vina, ali,  ponavljam – neki potencijalni laureati iz raznih razloga nisu bili podastrti na kušanje…

Bregoviti sjeverozapad/Croatian Hilly Northwest

pjenušci/sparklings

 –  KORAK brut nature – KORAK

– AMFORA 2015 brut nature –  TOMAC; DIPLOMAT extra brut – TOMAC; PAVEL 2016  brut – ŠEMBER; ŠEMBER  brut – ŠEMBER; CUVÉE de PRESTIGE 2013 extra brut – KURTALJ

Plešivička paleta top hrvatskih perlica 2020 (suhiucasi)

mirno bijelo/still white

–  CHARDONNAY 2017 njega na kvascu/sur lie – KORAK;  TRAMINAC AMFORA 2017 – TOMAC

– RAJNSKI RIZLING 2016 U traganju za zaboravljenim vremenima – KORAK; CHARDONNAY 2018 – TOMAC; SAUVIGNON AMFORA 2017 – TOMAC; SAUVIGNON 2018 Kamenice – KORAK

–   SAUVIGNON 2012 Primus – BOLFAN VINSKI VRH;  SAUVIGNON 2017 – Ivan SOKAČ;  GRAŠEVINA 2017 – SOKAČ

mirno crveno/still rouge

 –  PINOT CRNI 2017 Cimbuščak stari trsi – KORAK

–  PINOT NOIR 2017 Primus – BOLFAN VINSKI VRH; PINOT CRNI Vučjak MMXVIII – ŠEMBER; PINOT NOIR MARQUIS 2017 estate grown limited edition – BARUN(dić)

predikatno/Prädikatswein

–  CHARDONNAY 2014 ice wine – BODREN

Dalmacija & Dalmatia

mirno bijelo/still white

– GRK 2017 Defora sur lie, Korčula – BIRE

mirno crveno/still rouge

– PEPELJUH PLAVAC MALI 2017, Pelješac – MARKUS; DI-MARE CUVÉE 2017, Pelješac – PETAR MATKOVIĆ

– DINGAČ 2018, Pelješac – KIRIDŽIJA; KORLAT SUPREME 2013, Benkovac – BADEL 1862/Vinarija BENKOVAC

 –  DINGAČ 2017, Pelješac – KIRIDŽIJA; DINGAČ 2016 klasiko, Pelješac – BURA; PLAVAC MALI 2017, Pelješac – GRGIĆ;  PRIMUS 2016 plavac mali, Komarna– RIZMAN; POSTUP MARE 2017, Pelješac – MRGUDIĆ; PLAVAC IVAN DOLAC 2011, Hvar – BADEL 1862; DINGAČ 2015, Pelješac – BENMOSCHÉ FAMILY ESTATE

Istra & Hrvatsko primorje /Istria & Quarnaro

pjenušci/sparklings

– MISAL BLANC DE BLANCS brut nature – ĐORDANO PERŠURIĆ MISAL

Najbolji istarski mjehurici (suhiucasi)

– MISAL PRESTIGE extra brut – ĐORDANO PERŠURIĆ MISAL

mirno  crveno/still rouge

   – SANTA ELENA 2017 crveno – IPŠA

– PUNTA GRECA MERLOT 2016 reserva limited edition – MEDEA; BOŠKINAC CUVEE 2015, Pag – BOŠKINAC

Slavonija/Slavonia

predikatno/Prädikatswein

– TRAMINAC 2011 izborna berba prosušenih bobica/TBA, Ilok  – ILOČKI PODRUMI

mirno  bijelo/still white

– VENJE BIJELO 2010 kasna berba barrique, Kutjevo – ENJINGI; GRAŠEVINA 2015 kasna berba, Kutjevo – ENJINGI

– GRAŠEVINA 2018 Mitrovac, Kutjevo  – PERAK; GRAŠEVINA 2018 Mitrovac, Kutjevo  –  KRAUTHAKER; CHARDONNAY 2016 Rosenberg, Kutjevo  – KRAUTHAKER

mirno  crveno/still rouge

– MERCS 2015 – KRAUTHAKER

______________________________

OSOBA/OSOBNOST GODINE: VELIMIR KORAK

Titula za 2020 svakako ide, s punim pravom, Velimiru Koraku s Plešivice. Rijetkost je da vinar koji u portfelju nudi veći broj etiketa, i to s eno-uradcima različitih žanrova, u nekom zadanom vremenu ima a ma baš sva vina na maksimalnom stupnju kakvoće. Kod Velimira Koraka to je eto slučaj upravo s vinima koja je na tržište pustio u tijeku 2020. godine. Bijeli i ružičasti pjenušac, klasična bijela suha vina od Sauvignona, Rizlinga rajnskog, Chardonnaya, pa macerirano jantarno vino, crni pinot…  K tome, u 2020. Korak je napravio i bitan iskorak u ugostiteljstvu i unaprjeđenju vinskog turizma na Plešivici otvorenjem ekskluzivnog restorana u sklopu svog vinskog posjeda.

Velimir Korak Vinska osoba 2020. godine, već je, jednom, proglašen Vinarom godine u Hrvatskoj, u izboru što gaje svojedobno organizirala revija Svijet u čaši (suhiucasi)

Pobrinuo se, Velimir, sa suprugom Mirjanom, i za to da ostavi vrijedno naslijeđe – jednog sina, konkretno Josipa, već s dugačkim stažom u obiteljskom vinogradu i podrumu ali i s nedavno stečenom fakultetskom diplomom enologa i s u inozemnim vinarijama obavljenom praksom kao svojega nastavljača, te starijeg sina Bernarda kao gospodara restoranske kuhinje, s dugogodišnjim iskustvom u kulinarstvu doma uz mamu i uz odličnu baku od kojih je učio o tradicijskim jelima svojega kraja te s dugogodišnjim naukovanjem u reprezentativnim svjetski znanim inozemnim restoranima kod zvjezdanih chefova uz koje je stjecao spoznaje o modernoj kuhinji. Priču zaokružuje kćerka Vera koja se okrenula marketinškim aktivnostima

Obitelj Korak u svom vinskom podrumu na Plešivici: chef Bernard, mama Mirjana, tata Velimir, kćerka Vera i mlađi sin Josip (Mario Kučera)

Velimir Korak startao je, kako to obično biva na selu, u obiteljskom vinogradu uz svoje roditelje. Kad je došlo vrijeme za to, upisao je studij na Agronomskom fakultetu i potom se zaposlio kao enolog u lokalnoj vinarskoj zadruzi. A onda, kad su se u nas stvorile okolnosti za procvat privatnog poduzetnitšva, vrlo vjerojatno i on pod utjecajem vrijednog tadašnjeg jaskanskog enologa i pedagoga Franje Jambrovića (inače Međimurca, i brata od poznatijeg Ivana koji je dizao Kutjevo, zatim brata Jambrovića tada aktivnnog u kombinatu Jasinje i brata Jambrovića koji je u rodnom Međimurju krenuo kao samostalni proizvođač), ali i potaknut početnim uspjesima Zvonimira Tomca kao Jambrovićeva pulena, odlučuje se za samostalnu karijeru u enološkom sektoru, i tada je od korektnog odrađivača radova u tzv. društvenom podrumu počeo razvoj umjetnika na obiteljskom gospodarstvu… Velimir Korak hrvatski je primjer onoga što su u Mađarskoj napravili legendarni Isztvan Szepsy iz Tokaja i isto tako legendarni Ede Tiffan iz vinogorja Villany u prvom nam susjedstvu. ◾

Ekskluzivni gourmet-restoran Korak i, na slici dolje, susjedni vanjski prostor gdje se u debeloj hladovini stabala mogu primiti gosti na proljeće te u ljetnim vrućinama (suhiucasi)

_______________________________

NAJPRODAVANIJE HRVATSKE BUTELJE u 2020

Evo i prikaza stanja na našem tržištu, preciznije plasmana pjenušaca i mirnih vina u buteljama hrvatskih proizvođača u 2020. godini. Zamolio sam neke od najznačajnijih hrvatskih distributera vina – a to su primjerice: Vrutak, Alca, MIVA, Vivat Fina Vina, Roto Dinamic, te neke manje distributere – za popise u prošloj godini najprodanijih hrvatskih etiketa 0,75 lit i unutar navedenih kategorija, nakon dobivenih povratnih informacija zbrojem, iz priloženih tablica, broja spomena pojedinih naslova i pregledom redosljedâ po kojima su trgovci naveli vina u odgovorima u spomenutim grupama ispalo je sljedeće:

pjenušci – Top

MILLENIUM ZOI PLEŠIVICA brut – Tomac ; DIPLOMAT ZOI PLEŠIVICA extra brut – Tomac; ROSÉ ZOI PLEŠIVICA brut – Tomac; MISAL PRESTIGE extra brut – Misal Peršurić; MISAL BLANC DE BLANCS brut – Misal Peršurić; MISAL BLANC DE NOIRS brut – Misal Peršurić;  ŠEMBER ROSÉ vrhunsko  brut-  Šember ;  ŠEMBER bijeli brut vrhunsko – Šember; GODIMENT ZOI BRAČ brut nature – Stina; MENEGHETTI vrhunsko brut – Meneghetti

Kao dosta tražene pjenušce distributeri su još spomenuli:

Barun Manzoni elegance extra brut, te Grk DeFora 2019 od Birea

POY SELECTED brut – Mladina; MAXIMO brut vrhunsko – Kutjevo d.d;  CENTURION GOLD brut – Bolfan Vinski vrh;  SENATOR Muškat vrhunsko brut – Cattunar; MEDEA brut – Medea; SIBON brut – Sibon;  BARUN Le ROSE brut – Barundić; THREE STARS brut – Jagunić; LUNA extra brut – Domaine Koquelicot; BARUN MANZONI ELEGANCE extra brut – Barundić;  PET NAT TERAN – Veralda; KONTEMPO zero – Domaine Koquelicot;  COLETTI BLANC nature – Kolarić;  KORAK brut nature – Korak; PERLA ROSÉ brut – LagunaVina

bijelo mirno

Izvrsna Graševina de Gotho 2018 od Kutjeva d.d.

GRAŠEVINA 2019 ZOI suho – Adžić; MAVAZIJA 2019  ZOI suho – Coronica;  MALVAZIJA 2019 ZOI suho – Benvenuti;  MALVAZIJA 2019  vrhunsko suho – Fakin ;  MALVAZIJA 2019 ZOI suho – Kozlović;  VALLE (Malvazija + Sauvignon blanc) 2019 ZOI suho – Kozlović;  MUŠKAT ŽUTI 2019 poluslatko – Kunčić ;  MUŠKAT MOMJANSKI 2019 ZOI poluslatko – Kozlović;  ZLATNA ŽLAHTINA 2019 suho – PZ Vrbnik ; GRAŠEVINA De GOTHO 2018 suho, vrhunsko – Kutjevo dd;  CHARDONNAY ROSENBERG 2018, ZOI Kutjevo, suho – Krauthaker; POŠIP INTRADA 2019 – Krajančić; GRK 2019 –Bire; MALVAZIJA 2019 – Radovan; GRAŠEVINA MITROVAC 2018 – Krauthaker, VENJE BIJELO 2006, 2008, 2010 – Enjingi

Ostala bijela vina koja su u 2020. također bila dosta tražena:

MALVAZIJA 2019 suho –Meneghetti;  ŽLAHTINA 2019 ZOI suho – Toljanić; POŠIP 2019 vrhunsko suho – PZ Pošip Čara;  GRAŠEVINA 2019 kvaliteno suho – Buhač;  MALVAZIJA KABOLA 2019 kvaltetno suho – Markežić Kabola; MUŠKAT ŽUTI 2019 kvalitetno poluslatko – Prodan; GRAŠEVINA PANNONIUM 2019 suho – Josić; MALVAZIJA 2019 – Medea; POŠIP 2019 vrhunski – Nerica;  CHARDONNAY 2019 – Medea;  POŠIP STINA 2019 – Jako Vino;  G TOČKA BIJELA 2019 – Galić; SAUVIGNON 2019 – Galić; GRK 2019 – Radovanović; MALVAZIJA ALBA  2019 – Matošević; MALVAZIJA 2019 – Laguna vina

rosé

ROSÉ 2019 suho – Galić; ROSÉ CUVÉE 45,3 PARALELA 2019 suho – Krauthaker; ROSÉ PREMIUM 2019 ZOI Kutjevo, suho – Kutjevo d.d.;  DEA PANNON ROSÉ  2019 poluslatko – Josić; ROSÉ 2019 poluslatko – Iuris; ROSÉ DINGAČ 2018 suho – Saint Heels;  ROSÉ  2019 poluslatko – Buhač;  ROSÉ FLAMINIO  (Teran)  2019 suho – Tomaz ;  9  ROSÉ 2019 – Medea

Kao nešto traženija ružičasta mirna vina spomenuta su još i ova:

ROSÉ CABERNET SAUVIGNON 2019 polusuho – Prodan; ROSÉ  2018 – Benvenuti; ROSÉ 2019  polusuho – Ivan Katunar;  ROSÉ 2018 suho – Boškinac; ROSÉ VINTAGE PLAVAC MALI 2019  – Terra Madre;  ROSÉ TEUTA 2019 – Prović; ROSÉ 2019  suho – Antunović;  ROSÉ OPOLO NOBILE  2019 suho – Tomić;  ROSÉ 2019 –Korta Kataina

Butelje Korlata Supreme iz 2013 i Syrah 2016 od Badela 1862

crno

DINGAČ 2016 ZOI vrhunsko suho – Matuško ;  CUVÉE  CICONIA NIGRA 2019 vrhunsko suho – Josić; STINA PLAVAC MALI 2015  barrique  ZOI – Jako vino; SYRAH KORLAT BENKOVAC 2016 vrhunsko  suho  – Badel 1862;  CABERNET SAUVIGNON  KORLAT  2016 vrhunsko suho – Badel 1862;  MERLOT KORLAT BOUTIQUE  2017 vrhunsko  – Badel 1862; MERLOT 2017 vrhunsko suho – Buhač;  ZLATAN PLAVAC 2013 GRAND SELECT vrhunsko suho – Zlatan otok Plenković;  PLAVAC  MALI  2017 ZOI Pelješac, suho – Grgić-vina; PUNTA GRECA  2016 – Medea; MENEGHETTI CRVENO (M+CS+CF) 2015  vrhunsko suho – Meneghetti

Ostala crna za kojima je bila nešto  jača potražnja u 2020

PLAVAC 2018 suho – Antunović; PLAVAC MALI ZENITH 2018 vrhunsko suho – Antunović; RISERVA R6 2017 kvalitetno suho – Bibich; KARIZMA 2017 – Petrač;  BOGONDON BRAČ 2018 ZOI suho – Stina; DINGAČ ROYAL  SELECTION BQ 2009 vrhunsko suho – Matuško; MERLOT 2018 – Medea;  CABERNET SAUVIGNON  2018 – Medea; PLAVAC  2016 kv. suho – Tomić;  CRNI CUVÉE  2016 – Boškinac;  DINGAČ 2005 s personaliziranom privjesnicom od maslinova drveta – Madirazza ♣

“Opasni” bajkerski duo: Mato Violić Matuško iz Potomja na Pelješcu i Zdenko Šember iz Donjih Pavlovčana kod Jastrebarskoga: prvi na tržištu jak s Dingačem, a drugi hvaljen po pjenušcima

________________________________

ITALIJA

Pogledajmo kako stvari stoje kod naših susjeda, konkretno najprije kod Talijana od kojih sam prije od svih drugih iz vana planiranih za objavu dobio podatke.

Opredijelio sam se za obznanu liste najboljih vina u Italiji za 2020. koju je sastavio i nedavno objavio talijanski portal Winesurf, specijaliziran upravo za ocjenjivanja vina, riječ je o ekipi koju poznajem najmanje petnaestak godina s raznih opsežnih prezentacija vina što ih svake godine jednom u tom obliku a za pojedine kategorije unutar na temeljitim pravilnicima baziranih apelacija kojima pripadaju priređuju talijanske POSLOVNE udruge za vina (Conzorzio per ili del vino… ) nekog teritorija što ga one pokrivaju. Winesurf, valjda jedino (utjecajnije) ocjenjivanje (doduše pretežito talijanskih) vina koje NE naplaćuje svoju degustaciju, stekao je visoku reputaciju kao ocjenjivač vina ne samo po tome što u njegovim kušačkim komisijama rade vrlo iskusni znalci i entuzijasti nego uvelike i stoga što ekipu prati glas neovisnog, strogog i maksimalno moguće objektivnog tijela (jako se pazi ne samo na čistoću i enološku urednost uzorka nego i na to – a što je i te kako važno! – u kojoj se mjeri kroz vino izražavaju sorta i specifičnosti teritorija). Winesurf je dakle neopterećen komercijalnim momentima koji nerijetko znaju dovesti do stanovitih kompromisa iskazanih u višim ocjenama uzorka, u novije vrijeme uočljivih i kod vrlo uvaženih međunarodnih ocjenjivanja vina, naime kod tih nekih ocjenjivanja vidljiva je (valjda kao posljedica bojazni da se ne izgube stečeni postojeći klijenti te iz želje da se privuku novi) već neopravdano znatno podignuta razina ocjena na kušanjima, maltene do mjere da se već ocjena od 85 ili 86 bodova (srebro, tri grozda, tri zvjezdice…) koja treba ukazivati na sasvim dobro vino smatra maltene beznačajnom i da se nazire potreba za nečime o čemu sam svojedobno već pisao a to je da se standardna i u cijelome svijetu usvojena tablica do 100 bodova uskoro nužno pretvori u – tablicu 120 ili 130, ako ne i više bodova!

Ekipa Winesurfa na čelu s voditeljem Carlom Macchijem (sasvim desno, s pogledom u kameru) na djelu, na degustaciji-ocjenjivanju Brunella iz Montalcina u sklopu tradicijske godišnje prezentacije Benvenuto Brunello u Montalcinu (suhiucasi)

Kroz Winesurfova ocjenjivanja u 2020. prošlo je 1403 bijelih talijanskih vina, nekih 500 pjenušaca rađenih klasičnom metodom, te 2296 crnih vina iz 10 vinskih regija na Apeninima i unutar 50 različitih apelacija. Vina su kušana bilo (većinom) na spomenutim godišnjim konzorcijskim prezentacijama novih berbi što su po pravilnicima s 1. siječnjem 2020. stekle dopuštenje za izlazak na tržište, bilo u odgovarajućim prostorima Winesurfa kamo su uzorke dostavili neki od nadležnih konzorcija. Najbolje ocijenjenim uzorcima Winesurf  kao priznanje dodjeljuje Oscara.

U kategoriji bijelih vina od kušanih 1403 uzoraka 116 ih je dosegnulo 86 bodova, a od tih 116 samo 20 ih je dosegnulo i premašilo prag od 90 bodova (zlato).  Najviše naslova Top-vino osvojila je  Furlanija Venecija Julija (Friuli Venezia Giulia), s 33 etikete, slijede Alto Adige (Južni Tirol) s 27 etiketa, Campania s 16 etiketa, Marche s 15, Toscana s osam, Pijemont, Sardinija, Trentino s pet, i Ligurija s dvije etikete.

Što se tiče sorata, najveći broj priznanja primio je Friulano (nekad Furlanski tokaj) – 18 etiketa, slijede Verdicchio s 15 etikta i Sauvignon bijeli s 10 etiketa. Greco, Fiano i Vernaccia di San Gimignano su sa po osam pohvaljenih etiketa.

Najbolja bijela vina Italije 2020, općenito

Friuli Colli Orientali Friulano DOC Nexus 2019 – Valchiarò (93 boda); Verdicchio dei Castelli di Jesi Classico Superiore DOC 2019 – Andrea Felici (93); Alto Adige Gewürztraminer DOC Nussbaumer 2018 Tramin – Nussbaumer (92); Verdicchio dei Castelli di Jesi Classico Superiore DOC Vigneto di Tobia 2018 – Col di Corte (92); Alto Adige Gewürztraminer DOC Kleinstein 2019 – Cantina Produttori Bolzano (91); Collio Friulano DOC 2019 – Zorzon (91); Collio Sauvignon DOC Ronco delle Mele 2019 – Venica (91); Fiano di Avellino DOCG 2018 – Di Prisco (91); Greco di Tufo DOCG 2018 – Di Prisco (91); Verdicchio dei Castelli di Jesi Classico Superiore DOC Federico II A.D. 1194 2018 – Montecappone (91); Vernaccia di Oristano Superiore DOC Juighissa 2009 – Cantina della Vernaccia (91); Vernaccia di San Gimignano DOCG Campo della Pieve 2018 – Il Colombaio di Santa Chiara (91)

Atraktivan prizor vinograda na sjeveru Italije, s područja Trentno i Alto Adige (Winesurf)

Kod crnih vina od ukupno vrednovanih uzoraka Winesurf  je kao Top-vina izdvojio njih desetak posto, točnije 239, ona su dostigla odnosno premašila 86/100 bodova (tri zlatna grozda odnosno zvjezdice), a od tih 239 vina opet desetak posto (28) je bilo onih što su dosegnula i premašila 90 bodova (četiri zlatna grozda odnosno zvjezdice). Po pokrajinama po broju Top-vina očekivano na vrhu su Pijemont i Toscana.

Dakle: Pijemont/Piemonte 75 top-vina, Toscana 70 top-vina, Apulia/Puglia 24 top-vina, Alto Adige (Južni Tirol) 19 top-vina, Veneto 17 top-vina, Sardinija/Sardegna 10 top-vina, Emilia Romagna devet top-vina,  Campania sedam top-vina, Trentino šest top-vina, Ligurija dva top-vina

crno

Kad je riječ o najboljim crnim vinima Italije 2020, onima s 91 i više bodova, na prvom mjestu je Toscana! Redosljed najboljih crvenih vina Italije po Winesurfu je:

Brunello di Montalcino DOCG 2015 – Salvioni-La Cerbaiola 93 boda; slijede Alto Adige Santa Maddalena Classico DOC 2019 – Griesbauerhof (92/100); Barolo DOCG Bricco Boschis 2016 Cavallotto – tenuta Bricco Boschis (92); Gioia del Colle DOC 17 2017 – Polvanera (92); Gioia del Colle Primitivo DOC Riserva Plantamura 2017 – Plantamura (92); Barolo DOCG Lazzairasco 2016 – Guido Porro (91); Cannonau di Sardegna DOC Sartiu 2019 – Giuseppe Sedilesu (91); Castel del Monte DOC Parco Grande 2019 – Agrinatura (91); Salice Salentino DOC 2019 – Masseria Borgo dei Trulli  (91); Brunello di Montalcino DOCG Vecchie Vigne 2015 – Pacenti Siro (90); Brunello di Montalcino DOCG La Casaccia 2015 – Canalicchio di Sopra (90); Chianti Classico DOCG 2018 – Riecine (90); Chianti Classico DOCG 2018 – Cinciano (90); Chianti Classico Riserva DOCG 2017 – Cinciano (90); Chianti Classico Riserva DOCG Aluigi 2015 – Le Cinciole (90).

Zimski prizor vinograda za Brunello u Montalcinu, Toscana (Ciacci Piccolomini)

Oni koji malo bolje poznaju talijansku vinsku scenu zacijelo će biti začuđeni zato što na popisu najboljih nema svjetski glasovitih vinskih kuća poput Sassicaije, Ornellaije, Fontodija, Isole e Olena npr. iz Toscane, Roberta Voerzija, Gaje, Elija Grassa, Paola Scavina, Elija Altarea, Bruna Giacose iz Pijemonta, Aloisa Lagedera i Hofstättera iz Južnog Tirola, Elisabette Foradori iz Trentina, Gravnera iz Furlanije… i još nekih drugih. Sve njih upoznao sam, i posjetio u njihovim vinarijama, i zapamtio ih kao sjajne proizvođače. Evo što o njihovu izostanku s popisa Top-vina kažu iz Winesurfa:

Različiti su razlozi zbog kojih na listi Top-vina 2020 Winesurfa nema većeg broja i svjetski glasovitih talijanskih proizvođača vina, kojima inače drugi talijanski a i svjetski vinski vodiči, posebice britanski i američki, redovito dodjeljuju vrlo visoke ocjene što maltene dosižu i nebesku visinu. Winesurf  nema ništa protiv tih proizvođačkih zvijezda, dapače, da one nisu visokoga sjaja ne bi privukle toliku pažnju drugih vinskih vodiča, ali Winesurf nije ni opterećen svjetskom slavom tih nekih vinara pa da bi već samo iz tog razloga slave smatrao nužnime isticati ih.  Ima logike u tome što te vinska zvijezde, kad su već dostigle taj zvjezdani nivo, zaziru od slanja svojih uzoraka na puno raznih strana, pogotovu ako baš nisu sigurne da će na ocjenjivanju proći tako dobro kako zahtijeva njihov već stečeni status. Radije se drže provjerenih institucija i rado surađuju s onima koje su već uvelike hvalile njihove eno-uratke pa su uvjereni da će to one i dalje činiti. S druge strane, te institucije, zbog toga što vinari sa slavnim imenom pokazuju spremnost surađivati s njima i u drugim prilikama tj. kad organiziraju neka vinska događanja, mogu i, po onoj staroj ruka ruku mije…, osjetiti potrebu da prilikom obrade rezultata degustacija na ocjenjivanjima budu, u znak zahvale, nešto dobrohotnije prema tim vinarima. Winesurfu je prvenstveno cilj dati ispravan i vrijedan putokaz čitatelju-potrošaču. Razlika od ocjenjivanja Winesurfa i brojnih drugih međunarodnih ocjenjivanja pa i vrednovanja uzoraka za vinske vodiče je u tome što mi imamo posve drukčiji pristup od tih drugih, koji se već naprosto natječu u privlačenju uzoraka i pri tome se, čak kao s glavnim mottom, na sve strane reklamiraju novim rekordima u broju prikupljenih novih uzoraka svake godine. Mi ne naplaćujemo ocjenjivanje i ne zarađujemo za život od tog ocjenjivanja. Naprosto, ne želimo koketirati s komercijalom. Kad ste opterećeni komercijalom jednostavno morate biti spremni, da biste opstali i poslovno napredovali, činiti i neke ustupke koji nisu ispravni. To među ostalime znači i olabaviti eventualnu početnu strogoću u dodjeli bodova i medalja. Pri ocjenjivanju Winesurfu nije dovoljno da vino bude čisto, uredno, gusto, moderno, naime u vinu treba tražiti i esenciju, tj. kompleksnost kroz koju dovoljno do izražaja dolazi identitet kapljice, a to znači stupanj izričaja sorte i teritorija, dakle, kompletno, terrioirea s kojega uzorak dolazi. U vrijeme razvijenih tehnologija u službi proizvodnje enoloških sredstava što se rabe kao korektori a i pojačivači mirisa, i okusa, te, logično, uz dobru higijenu u podrumu lako je proizvesti vino koje će na današnjim ocjenjivanjima dostići i 85/100 pa i više bodova. A 85 bodova, tri zvjezdice, tri grozda… lijepo su priznanje, govore o vrlo dobrom vinu no sada u novije vrijeme ocjene od 80 do 85 bodova kao ekvivalent brončane medalje odnosno početka srebra više se ne smatraju relevantnima. A u poplavi proizvodnje i ponude sasvim je logično da najveći broj uzoraka koji stignu na ocjenjivanje bude ipak u kategoriji barem korektnoga dakle svakako ispod oficijelnog zlata. I u drugim područjima života zlatni odnosno platinasti sjaj pokrivaju minorni dio ukupne kvantitete nečega. Zamjetno je da razna ocjenjivanja, gdje degustatori, ma kako bili pofesionalni u poslu, ipak u žiriju budu heterogeni po porijeklu, kao i vinski vodiči povećavaju broj dodijeljenih zlatnih i velikih zlatnih odnosno platinastih medalja. U Winsurfu je uhodana ekipa koja dobro poznaje talijansku vinsku stvarnost i koja nije impresionirana Amerikancima bliskom parkerovskom ukusu, mi se ne razbacujemo bodovima, i da bi uzorak od nas dobio 90 i više bodova nije dovoljno da on bude tek tehnološki odlično odrađen, da bude gust, koncentriran i, zahvaljujući dobrim dijelom barriqueu, internacionalnog karaktera. Vino je emocija bitno vezana uz kraj gdje nastaje i stoga je, da bi mu se naklonilo s posebnim štovanjem, nužno da u dovoljnoj mjeri pokazuje originalnost, identitet vezan uz porijeklo. Lako je moguće da neke vrlo poznate proizvođačke kuće koje svakako pucaju na golemo američko tržište izbjegavaju svoje uzorke povjeriti nama na degustaciju da ne bi ostale na nekoj, po njima, bodovno slabijoj ocjeni. Upozoravamo: to malo-pomalo podizanje opće razine ocjene i broja medalja visokoga sjaja na brojnim svjetskim ocjenjivanjima donijet će veliki problem, naime moglo bi rezultirati raspadom aktualne 100-bodovne skale, tj. maksimalni zbroj bodova po rubrikama na ocjenjivačkim listiću morat će se od optimalne stotke povisiti na možda i 150 bodova…

Među kultne proizvođače Brunella u Montalcinu spadaju i kuće Casanova di Neri Giacoma Nerija i Ciacci Piccolomini d’Aragona Paola Bianchinija. Berbu 2016. koja inače, po pravilniku Konzorcija za Brunello na tržište smije tek s 1. siječnjem u četvrtoj godini nakon trganja, ocijenili su, posebno oduševljeni njome, s vrlo visokim ocjenama čak i do 100 bodova neki sommelieri i vinski pisci kušači za glasovite svjetske vinske vodiče pretežito s američkim predznakom, primjerice riječ je o Jamesu Sucklingu, znanome još iz Wine Spectatora, te Moniki Larner koja radi za Wine Adcocate Roberta Parkera, osobe koja je svojim svojedobnim velikim utjecajem odgovorna za to što se po cijelome svijetu proširilo uvjerenje da su najbolji eno-uradci snažno nabildana vina dozrijevana u barriqueu s jačim palenjem dužica, dakle s intenzivnim aromama drva, prženoga, kave i čokolade, slatkih začina-mirodija kao vanilije, cimeta… Talijan Luca Gardini najavio je – vidi sliku! – 110 cum Laude!..

Zvijezde brunella – Giacomo Neri, posjed Casanova di Neri, te Paolo Bianchini, Ciacci Piccolomini d’Aragona (Consorzio Brunello)

_______________________________

DRVO ILI BEZ DRVETA, DAKLE SAMO INOKS? – Drvo ili bez drveta, dakle samo inoks? Za ozbiljna vina drvo, svakako! Drvo za razliku od inoksa ima stanovitu poroznost koja omogućuje prodor kisika u bačvu i do vina, zahvaljujući toj (prirodnoj) mikrooksigenaciji kapljica ljepše sazrijeva. U manjoj bačvi vino dozrijeva brže nego u velikoj. Uz hrastovinu, za vino se zna rabiti i bagrem i dud. Hrastovina, kao aromatski relativno najneutralnija, zacijelo je najpouzdanija jer koristi se posvuda, te u najvećem opsegu. Gušći kitnjak (sporije, kvalitetnije zrenje) ima više pristalica nego lužnjak. Nužno je znati odabrati dio od hrastova debla prikladan za dužicu za kvalitetnu bačvu, potom je dužice, prije nego li se krene sa sklapanjem bačve, potrebno kroz tri godine sezonirati odnosno držati na otvorenome kroz sva godišnja doba da se drvo riješi sastojaka koji nisu poželjni u vinu. Da bi se složila bačva dužice, da se saviju, treba zagrijati, bačvari to rade uz otvorenu vatru. Primijetilo se da već u dužici koja nije podvrgnuta termičkoj obradi čuče arome kokosova oraha i vanilije, ali s vremenom primijećeno je i to da se različitim intenzitetima palenja – postoje lagano, srednje i jače – te, jedva naznačene arome originalno nazočne u drvu mogu pojačati na nekoliko nivoa, do vrlo vrlo izraženih, čak napadnih. Tako se, ovisno o intenzitetu palenja, može postići to da se u dužici razviju pikantne arome prženog kruha, prženog badema, papra, vanilije, cimeta… Pojedini vinari odlučuju se za uporabu bačava (bačvica) s jače tostiranim dužicama da vino učine što komercijalnijime, znači lakšim za prodaju. Na ruku upravo takvim vinarima svojedobno su uvelike išli vinski kritičari uglavnom američkog porijekla a koji su u svojim recenzijama favorizirali alkoholom nabildana i tostiranjem dužica poprilično mirodijama što vuku na slatko začinjena vina, srećom ta moda ipak u posljednje vrijeme jenjava, ali i ne prestaje, naime znanstveno je dokazano da je slatkoća veliki mamac za jezik… ◾

______________________________

            Najprodavaniji! Podaci o prodaji vina u Italiji prikupljeni su ulavnom od raznih portala koji se bave plasmanom vina preko Inerneta, ovdje svakako valja napomenuti da se baš preko interneta u posljednje vrijeme otkako hara Corona plasman plemenite kapljice, i to one skuplje, naprosto rasplamsao. Talijani su dobro prošli na međunarodnom tržištu zato što u mnogim zemljama, poput, osobito u SAD gdje je predsjednik Trump prijetio porezima baš i na njihovo vino te u Velikoj Britaniji uz koju se strahovalo od visokih nameta na europsku kapljicu s obzirom na Brexit, porez na talijanski Bakhov nektar nije uveden. Vivino https://www.vivino.com/ bilježi kao portal najviše posjećene stranice od strane ljubitelja vina, navodno ih je više milijuna na svim stranama svijeta. Vivino nudi preko svojega portala etikete iz 239.433 podruma svijeta, od čega ih je 38.944 iz Italije.

Po dostupnim podacima, najveća jagma kod talijanskih vina vlada za onima iz Toscane. Vivino je izašao s rang-listom najtraženijih vina svrstanih u grupe po prodajnoj cijeni, primjerice do 15 eura za butelju, od 15 do 30 eura, od 30 do 50 eura i onima iznad 50 eura po boci.

U kategoriji od 15 do 30 eura najprodavanije etikete s Apeninskog poluotoka su Cinque Autoctoni od Farnesea, Bruciato 2018 Tenute Guado al Tasso (Antinori), Il Gigino 2016 podruma Barbanera, Amarone 2017 Moscheta Nera grupacije Centoterre, Amarone 2017 Oltre, pa Cervaro della Sala 2018 od Castella della Sala (Antinori), Mille e Una Notte 2016 Donnafugate, Franciacorta Satèn 2015 od Bellaviste, a od onih iznad 50 eura za bocu  su Sassicaia 2017 Tenute San Guido, il Bolgheri Superiore 2017  Tenute Guado al Tasso (opet Antinori!), Valpolicella Classico Superiore 2012 kultnog posjeda Giuseppe Quintarelli, il Trento doc Giulio Ferrari Riserva del Fondatore 2008 od Ferrarija, te San Leonardo 2015 Tenute San Leonardo iz Trentina (Svijet u Čaši imao je krajem prošle godine na ocjenjivanju upravo vino San Leonardo 2015, rezultat: pet grozdova).

Kod potrošača očito, barem po izvještajima o plasmanu vina, jako dobro kotira vinski podrum Tenute San Leonardo iz Trentina. Na slici su vlasnici markizi Carlo Guerrieri Gonzaga i sin mu Anselmo, s bocama s etiketom-perjanicom vina Tenuta San Leonardo

_______________________________

LIV-EX THE FINE WINE MARKET – Londonski Liv-ex (The London International Vintners Exchange) prodavaonica je vina na globalnom nivou. Tvrtka LIV-EX THE FINE WINE MARKET – https://www.liv-ex.com  pomaže u plasmanu novim vinarima, onima koji su sebi već stvorili neko ime ali smatraju da bi na tržištu mogli prolaziti i bolje, te onima već debelo etabliranima, smisao je klijentu ne tek povećati količinu plasiranih butelja nego postići to da vino konstantno plasira što pametnije, po boljoj cijeni.

Tvrtka Liv ex osnovana je  2000, pokretači su bila dvojica burzovnih mešetara – James Miles i Justin Gibbs kojima se u postupku osnivanja pridružilo još osam subjekata, vizija svih tih 10 članova-osnivača bila je trgovinu finim vinom učiniti transparentnijom, efikasnijom i sigurnom (ne treba zaboraviti da se na tržištu vina općenito nađe puno krivotvorina baš etiketa znanima da se nude po vrlo visokim cijenama). Malo pomalo članstvo se povećavalo, i ono danas obuhvaća više od 500 vinskih kuća od imena i povjerenja iz više od 40 zemalja svijeta, a ukupno se u prometu u ovome trenutku vrti više od 16.000 etiketa. Vinske kuće  uključene u poslovanje imaju uvid u sveobuhvatnu bazu podataka o ponudi, potražnji, cijenama i plaćanju, dostavi, dakle robnom prometu vrijednom više od 80 milijuna funti.

S Angelom Gajom: zagrebački sommelier i ugostitelj Krešimir Šesnić te Željko Suhadolnik. Desno: Axel Heinz, enlog i direktor proizvodnje u Ornellaiji

Ta kompanija za trgovanje finim vinom s izvrsnim uvidom na tržište godišnje objavljuje Top-100 listu etiketa koje su se u tome svijetu ponude i plasmana  finih vina ustabilile do mjere da su stekle visoku vidljivost na tžištu i snažnu potražnju na međunarodnom tržištu. Upravo je objavljena ta Top-100 ljestvica za 2020. godinu. Finalnom istraživanju popularnosti u 2020. godini podvrgnuto je 8734 vina od 1420 podruma različitih zemalja proizvođača plemenite kapljice. Rezultati za 2020. pokazuju glede potražnje značajan skok uvis talijanskih vina i podruma. Najviše najuspješnijih talijanskih podruma je iz Pijemonta i Toscane. Evo, da ne duljim, najzanimljivijeg dijela s te Top 100 liste, dakako 10 prvoplasiranih:

1 Leroy 2. Leflaive 3. Gaja* 4. Sassicaia 5. Penfolds 6. Ornellaia 7. Dom Perignon 8. Haut-Brion 9. Masseto 10. Louis Roederer (* Angelo Gaja javio je Svijetu u Čaši da njegovo treće mjesto na ovom prestižnom popisu počiva najviše na vinima Sorì San Lorenzo, Barbaresco i Sperss).

Nadao sam se, inače, da ću na toj listi s doista prestižnim svjetskim, daleko najviše francuskim i taijanskim vinskim podrumima, ipak naći i koje  hrvatsko ime i naziv, ali nažalost nisam ih uočio…

Butelje Gaje, Sassicaije i Ornellaije u Hrvatskoj su dostupne u vinotekama Svijet Vina zagrebačkog uvoznika i distributera Acrobat Vina. ♣

______________________________

NAJBOLJE iz SRBIJE 2020

Stjecajem okolnosti SVIJET u ČAŠI nije baš dosad mnogo objavljivao o vinima iz Srbije, pisali smo tek o kapljici i vinskim podrumima što su sudjelovali na sajmovima i eno-gastro festivalima u Lijepoj našoj. Sada je eto prigoda za prilično dobro upoznavanje s Bakhovim nektarom naših istočnih susjeda. Evo ovdje najboljih vina i najboljih vinskih podruma Srbije za 2020. godinu. Objavio ih je, podijeljeno u više kategorija, portal Vino.rs.online magazine. Rezultat  je to, kako je objašnjeno u uvodu objave Vina.rs, zajedničkog napora redakcije Vino.rs i njenih suradnika koji su na zadanu temu proveli opsežnu anketu među vinarima, enolozima, somelijerima i vinskim novinarima. Vino.rs skreće pažnju da su sva spomenuta vina na tržište izašla u posljednjih godinu dana.

Spisak Top-10 kreće s najboljim crnim vinima:

Cabernet Sauvignon Reserve 2017 – Radovanović; 2. Princeps Pinot Noir 2016 – Deurić; 3. Ergo crveno 2017 – Temet; 4. Breg Cabernet Sauvignon 2017 – Doja; 5. Tri Morave rezerva 2017 – Temet; 6. Regent Reserve 2016 – Aleksandrović; 7. Princeps Probus 2016 – Deurić; 8. Breg Prokupac 2017 – Doja; 9. Fabula Lagum 2016 – Chichateau; 10. Prokupac 2017 – Kostić

Pažnju zavrjeđuju još:

Žetva 2017 – Izba Jovanović; Stifler’s Mom 2017 – Erdevik; Momentum Cabernet Sauvignon  2017 – Veritas; No ½ 2017 – Ivanović,;Tri Morave crveno 2018 – Temet; Grand Reserve 2013 – Tri Oraha; Merlot Cabernet Franc 2017 – Lastar; Marlon Delon 2016 – Erdevik; Dionizije 2017 – Jović; Trag 2017 – Despotika; Princeps Merlot 2016 – Deurić;Merlot Terriore 2017 – Jeremić; Onyx crveno 2018 – Cilić; Cabernet-Merlot 2017 – Doja; Kadarka 1880 2019 – Maurer; Sveti Gral 2018 – Botunjac; Cabernet Sauvignon 2018 – Aven

Cabernet Sauvignon Reserva 2017 – Radovanović elegantno je slojevito vino besprijekornog balansa, suptilno integriranog drveta, punog ukusa i s ugodnim zrelim taninima, već sada posve spremno za konzumiranje Dsno: Chi 2016 – Chichateau fermentirao je na divljim kvascima u velikim bačvama od 500 litara od mađarskog hrasta, zatim je dozrijevao u njima godinu dana. Rezultat je opojno, intenzivno i skladno složeno vino koje nudi moćne arome bresaka i marelica u savršenoj proporciji sa zavodljivim aromama karamele i bagremovog meda (vino.rs)

Top 10, bijela vina

Chi 2016 – Chichateau;  2.Ergo belo 2018 – Temet; 3. Trijumf Terroir 2018 – Aleksandrović; 4. Saga 2019 – Bjelica; 5. Onyx 2018 – Cilić; 6. Tri Morave Rezerva belo 2017 – Temet; 7. Sauvignon Blanc S Edicija 2018 – Kovačević; 8. Trijumf Selection 2019 –Aleksandrović; 9. Traminac 2019 – De Lena; 10. Sauvignon Viognier Triangl 2017- Lastar

Iz ovog ili onog razloga, bijela vina Srbije tradicionalno zaostaju za crvenima.  Nemaju uvijek priču koja se pamti. Pa ipak, na vrhu tog bijelog vinskog brijega nalazi se dovoljno zanimljivih vina za potvrdu da srpska vinska scena i u tom segmntu čini značajne korake.

Pažnju zavrjeđuju još:
Trijumf Gold 2019 – Aleksandrović; Valerius 2017 – Imperator; Chardonnay Potrkanjski 2019 – Jović; Sonata Icon 2019 – Jeremić; Chardonnay Selekcija 2018 – Radovanović; Credo beli 2018 – Virtus; Bagrina 2019 – Matalj; Morava 2019 – Despotika; Radovan 100% – Tamjanika 2019 – Čokot,; Morava 2019 – Cilić; Chardonnay Terasa 2019 – Matalj; Grašac beli 2019 – Vinum

Top 10, ružičasta vina

Ergo Rosé 2018 – Temet; 2. Rosé Premium 2019 – Vista Hill; 3. Rosé Lena 2019– DeL; 4. Tri Morave Rose 2019 – Temet; 5. Roza Nostra 2019 – Erdevik; 6. Nadia 2018 – Bikicki; 7. Rosé sec 2019 – Vinarija Zvonko Bogdan; 8. Pink Punk 2019- Chichateau; 9. Trijumf Rosé 2018 – Aleksandrović; 10. Nemir 2019 – Despotika

Posljednjih godina svjedoci smo svojevrsne tržišne invazije roséa. To su uglavnom korektna i pitka vina živahnih kiselina, bogata aromama ali ne i pretjerano pamtljiva. Ergo Rosé 2018 Temet predstavlja u tom posljednjem dijelu iznimku. U pitanju je ozbiljna kupaža pinot noira i shiraza koja je poslije šest mjeseci provedenih u barriqeu zadržala odmjerenu svježinu i ugodne kiseline i dosegnula dugu putrastu završnicu u savršenoj harmoniji. Rosé budućnosti, bez mnogo dileme najupečatljiviji primjer svoje vrste u proteklih godinu dana u Srbiji.

Pažnju zavrjeđuju još:

Divlja ruža 2019 – Drašković; Onyx Rose 201 – Cilić; Rosé 2019 – Doja; Rock & Rose 2019 – Matijašević; Edit Rose 201-  Matalj

Top pjenušci

Brut 2016 Blancs – Lastar; 2. Gala 2016- Galot; 3. Tri Morave Penušavo Belo 2018 – Temet; 4. Žuti cvet 2016 – Aleksić

Godina ukojoj je na tržište u Srbiji izašlo vrlo malo novih pjenušaca ostavila je ipak nekoliko njih vrijednih pažnje. Brut 2016 Blanc de Blncs – Lastar, penušavi je prvijenac vinarije iz Levačkog vinogorja napravljen od chardonnaya. tradicionalnom metodom Vino s finim i postojanim perlažom nudi nježne arome ananasa, jabuke i kruške. Svjež i kremast, ukrašen dragocjenim notama brioša, ovaj harmonični i elegantani pjenušac stvara vrhunski užitak (vino.rs)

Top  slatko odnosno poluslatko vino

Crna Tamjanika 2019 – Matalj; 2. Flavius 2017 – Imperator; 3. Slatka suza 2019 – Minić; 4. Sweet Lena 2019 – DeLena; 5. Bonsai Prokupac 2016 – Yotta

Kategorija u kojoj hrvatske i slovenske vinarije osvajaju najviša priznanja na velikim svjetskim takmičenjima, svedena je u Srbiji na nivo statističke greške ili slučajni nalet botritisa u vinogradu. Ipak, Nikola Mladenović Matalj je planski i razložno u Negotinu prije četiri godine uposlio gotovo izgubljenu autohtonu sortu kao projekat slatkog vina, i u tome nesumnjivo uspio. Ovo je drugi put u posljednje četiri godine da osvaja vrh ove kategorije.

Top – crveno vino od autohtone ili novostvorene sorte

Princeps Probus 2016 – Deurić; 2. Breg Prokupac 2017 – Doja; 3. Prokupac 2017 – Kostić;  4. Tri Morave –  Maurer; 6. Sveti Gral 2018 – Botunjac; 7. Prokupac 2018; Aleksandrović; 8. Probus 276 2018 – Deurić; 9. Prokupac 2018 – Grabak; 10. Baš prokupac 2018 – Janko

Prokupac je zbog mnogo čega gospodar skučenog srpskog autohtonog prostora, ali sorta Probus počinje na Fruškoj gori davati rezultate koji ukazuju da bi tu uskoro moglo doći i do bitnih promjena.

Princeps Probus 2016 Deurić ozbiljno je zavodljivo vino koje će vas povesti u mnogim pravcima. Sam pogled na tamnu, ljubičasto-crvenu boju sugerira raskoš i snagu dok vas zasipa snažan voćni miris aronije, trešnje, borovnice i kupine koji se izdiže iznad finih tercijarnih zemljanih nota u pozadini. U ustima vino ostavlja utisak punog tijela i bogate strukture s obiljem baršunatsih tanina utopljenih u slojeve svježeg crvenog voća i začinske note koje se dugo prepliću na jeziku. (vino.rs)

Top – bijelo vino od autohtone ili novostvorene sorte (min. 80 %)

Tri Morave rezerva belo 2017 – Temet; 2. Bagrina 2019 – Matalj; 3. Morava 2019 – Despotika; 4. Radovan 100% Tamjanika 2019 – Čokot; 5. Morava 2019 – Cilić; 6. Grašac Beli 2019 – Vinum; 7. Joakim i Ana 2017 – Vinograd Hopovo;  8. Tamjanika 2018 – Zmajevac; 9. Hysteresis 201- Yotta; 10. Optimus 2019 – Trivanović

Vinarija Temet  tri godine zaredom osvaja ovu kategoriju, što jasno govori o njenoj posvećenosti autohtonim sortama. Tri Morave rezerva belo 2017 napravljeno je od 100% Tamjanike, pri čemu se posebno izdvaja činjenica da je rađeno spontanom fermentacijom, odnosno prirodnim kvascima. Vino je sazrijevalo u srpskom barriqueu deset mjeseci, a zatim još deset u amforama. Time je Temet  stilom i tehnologijom napisao novu stranicu u srpskom vinarstvu Tamjanike!

Pažnju zavrjeđuju još:
Tamjanika 2019 – Lastar; Jagoda 2019 – Botunjac; Sila 2019 – Milanović; Tamjanika 201 – Doja; Tamjanika Experiment 2019 – Čokot; Nesanica 2018 – Tošići; Tri Morave Belo 201 – Temet,; Severna Morava 2018 – Deurić; Smederevka 2019 –  Janko; Neoplanta 2019 – Šijački; Jagoda 2019 – Fragaria

Top  crveno vino iz organske proizvodnje

Prokupac 2017 – Kostić; 2. Kadarka 1880 2019 – Maurer; 3. Kaberne SF 2018 – MV vinarija; 4. Qvintillvs 2017 – Imperator;  5. Pinotte 2016 –Bikicki;  6. Dionizije Potrkanjski 2017 – Jović; 7. Crna Tamjanika 2017 – Bikicki;  8. Gmitar 2017 – Vujić;  9. Indigo 2018 –  Plavinci; 10. Cabernet Franc-Cabernet Sauvignon 2017 – McC

Organska scena u Srbiji raste velikom brzinom, a mala vinarija Kostić iz Prokuplja izdvojila sa kao jedno od najvećih iznenađenja u proteklih godinu i nešto više dana. Razlog je njihov Prokupac 2017, rustikalno vino autentično u svakom segmentu, strukturno, u dobrom balansu i s obiljem crnog voća i začina. Što bi se reklo: Prokupac kakvog ga je Bog dao! (vino.rs)

Top  bijelo vino iz organske proizvodnje

Valerius 2017 – Imperator;  2. Chardonnay Potrkanjski 2019 – Jović; 3. Sremska Zelenika 1919 – Maurer; 4. Rajnski Riesling 2017 – McC;  5. Sfera 2019 – Bikicki

Konkurencija među bijelim organskim vinima u posljedjih 12 mjeseci bila je manja nego godinu dana ranije. Na vrhu se ipak našlo pet zanimljivih i vrlo dobrih vina među kojima se izdvojio rajnski rizling Valerius 2017 najstarije ovdašnje organske vinarije Imperator. Elegantno vino u čijem aromatskom sklopu dominiraju jabuke i cvijeće karakteriziraju ugodna svježina i lijepa mineralnost. Krasi ga i činjenica da je lako razumljivo svakom vinoljupcu, a pri tom je i izuzetno gastronomsko. S nestrpljenjem iščekujemo dan kada će se ostvariti hrabra težnja ljudi iz ove fruškogorske vinarije da svoja vina smjiju označavati i znakom Demeter, kao prva certificirana biodinamička vinarija u Srbiji  (vino.rs)

Top orange (zapravo: jantarno vino)

Orion 201- Bikicki; 2. Tamjanika 2018 – MV vinarija; 4. Fodor 2018 – Maurer; 5. Orange Riesling R Qvevri 2015 – Kovačević; 6. Orange Chardonnay R 2016 – Kovačević; 7. Šardone 2018 – MV vinarija; 8. Uncensored 2018 – Bikicki; 9. 333 Aleksandar – Todorović; 10. Selena 2019 – Plavinci

Top vinarija

Temet; 2. Deurić; 3. Doja; 4. Podrum Radovanović; 5. Chichateau; 6. Erdevik;  7. Aleksandrović;  8. Maurer;  9. Janko;  10. Despotika

Prvi put se dogodilo da neka vinarija ponese naziv najbolje u dvije godine za redom! Vinarija Temet iz Lozovika dominirala je prošle godine ultra premium vinima iz linije Tri Morave rezerva, a slična je situacija i sada. Pored toga, vlasnik vinarije Nebojša Aleksić ušao je u zahtjevnu konverziju svih svojih vinogradi prema organskom uzgoju,  s jasnom vizijom da će mu to, uz forsiranje autohtonih sorti, omogućiti da brend Tri Morave postavi kao ultimativnu referencu za lokalni terroir.

Top  mala vinarija (do 50.000 l)

Chichateau; 2. Maurer; 3. Bikicki; 4. Podrum Čokot; 5. Ivanović; 6. DeLena; 7. Izba Jovanović; 8. Vinum; 9. Trivanović; 10. Aven

Veterani na srpskoj garažnoj vinskoj sceni, vinarija Chichateau (odličan naziv!!!) iz srijemskog sela Šišatovac u pravom smislu je mala velika vinarija Srbije. Šardone Chi 2016 s kojim je Chichateau ove godine osvojio bijeli vrh vinske Srbije, baš kao i crvena kupaža Fabula Lagum 2016 koja se plasirala među 10 najboljih crvenih vina, ali i popularni rosé Pink Punk učvrstili su popularnost tog vinskog podruma. Vinarija koju vode Đorđe Stojšić i Ramazi Inaišvili učinila je puno u širenju vinske kulture među mlađom populacijom koja je njena vina prije desetak godina prva objeručke prihvatila (vino.rs)

Vinarije od kojih se očekuje najveći uspon u 2021

Doja;  2. Janko; 3. Deurić; 4. Erdevik; 5. Virtus

Vinarija Doja, koju vode vrsni poznavalac svjetske vinske scene Goran Todić i njegova supruga Slavica Todić, jedan od vodećih stručnjaka za Prokupac, postala je svojevrsni svjetionik vinsko-vinogradarske obnove topličkog kraja, a njihova premijum linija Breg već sada najavljuje nove vrhunske domete srpskog vinarstva. Tome valja dodati i prelazak ka organskom uzgoju i visoke tehnološke domete u podrumu, što sve zajedno usmjerava ovu vinariju ka samom vrhu vinske Srbije (vino.rs)

Vinska ličnost-osoba godine – prof. dr Slavica Todić (vinarija Doja)

Šef Кatedre za vinogradarstvo na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu prof. dr Slavica Todić jedna je od onih koji su najviše pridonijeli da prokupac postane dominantna tema u vinskim krugovima Srbije. Kako kroz seminare i tekstove, tako i kroz praksu u vinogradu i u podrumu obiteljske vinarije Doja, Prokupac je u Slavici Todić našao stručnog i strasnog zagovornika čiji će rad ostaviti puni trag u godinama što dolaze (vino.rs)

U konkurenciji su bili još: Tanja Đuričić (enolog vinarija Erdevik, Chichateau, Trivanović…); 3. Marko Maličanin (predsjednik Saveza vinara i vinogradara Srbije);  4. Nebojša Aleksić (vlasnik vinarije Temet);  5. Vladan Nikolić (enolog vinarije Aleksandrović ); 6. Milica Ćućuz (enolog vinarije Temet); 7. Mirko Niškanović (enolog vinarije Deurić); 8. Oskar Maurer (vinar); 9. Dejan Živkoski (predsjednik SERSA); 10. Tomislav Ivanović (sajt Vinopedia)

Podrumi koji su dali najveći doprinos vinskom turizmu Srbije

Despotika; 2. Deurić; 3. Vinarija Zvonko Bogdan; 4. Grabak; 5. Matalj; 6. Vinum; 7. Šapat; 8. Temet; 9. Ilić-Nijemčević, 10. Virtus

Moderan vinski objekt pedesetak minuta udaljen od centra Beograda, vinarija Despotika postala je novi svjetionik vinskog turizma u Šumadiji. Prepoznatljiva po vinskom muzeju i neobičnoj skulpturi Marka Kraljevića ispred ulaza, vinarija je ove godine otvorila i luksuzne apartmane namijenjene gostima, a tu su i odličan restoran, degustacijska dvorana, terasa s fantastičnim pogledom, bazen na krovu… (vino.rs)

Najbolja vinska manifestacija u Srbiji 2020

Wine Garden; 2 Dan Prokupca; 3. Wine Jam

Godina u kojoj su zbog zdravstvenog rizika otkazane gotovo sve manifestacije, donijela je tek nekoliko okupljanja na kojima je povod bilo vino. Daleko najviše zanimanja među njima izazvao je Wine Garden u Botaničkoj bašti u Beogradu gdje se tokom dva dana okupilo više od 5.000 posjetilaca koji su uživali u vinu i muzici i za koji se tražila karta više! ♣

_______________________________

SLOVENIJA

U Sloveniji sam za informacije o vinima koja bi se mogla izdvojiti kao najbolje kotirajuća u 2020. godini potražio kod kolega iz tamošnje revije Vino. U odgovoru je stigla isprika da zbog razornog djelovanja covida konketno i u redakciji u ovome trenutku nije bilo moguće uz svoj redovni posao posvetiti se na najtemeljitiji način i stvaranju rang-ljestvica, ipak kao barem nešto za objavu dobio sam sljedeće:

bijela vina

Zeleni silvanec – Marof; Zeleni silvanec 2018 – Albiana; Sauvignon -Branko Furlan; Sauvignon 2018 – Gross; Sauvignon – Edi Simčič; Chardonnay 2019 – Klet Brda Goriška Brda; Motnik Lisičk 2014 – Marjan Simčič; Fojana 2018 – Zaro; Malvazija 2019 – Korenika Moškon; UP 2016 – Ščurek

Kralj Traminca i Sauvignona (marka Exclusive) Danilo Steyer iz – Plitvica, ali ne naših nego slovensko-štajerskih, kod Gornje Radgone

crna

Marof Modra Frankinja – Marof; Modra Frankinja – Šuklje; Merlot terase – Vipava 1894; Modri pinot – Tilia;  A+ 2015 – Klet Brda; Antonius – Santomas

pjenušci

Bjana Brut rose – Bjana; Cuvee prestige – Bjana; Rare – Istenič; Blanc de blanc – Slapšak; Millesime – Medot; Untouched By Light – Radgonske gorice;  Sontia 2017 – Ducal; Zelena 2017 – Marc

_______________________________

CRNA GORA

A što drugo do li vranci od Plantaža 13. jul?

Crnogorski Vranac 2015 Reserve – Plantaže 13. jul; Crnogorski vranac Pro corde 2016 – Plantaže 13. jul; Pro anima bijeli pinot 2018 – Plantaže 13. jul

Plantaže 13. jul za srce i dušu: Reserve i Pro Corde vranac, te Pro Anima bijeli pinot

Zeleno Ćemovsko trsno polje, ne vidiš mu kraja, tamo u daljini sa nebom se spaja!… Najveći vinogradi u jednom komadu u Europi. Crna Gora ima ukupno oko 4400 ha pod trsjem, od toga u vlasništvu Plantaža 13. jul je 2300 ha, dakle nešto više od polovice. Vranca je u sortimentu oko 70 posto

Hangar pretvoren u vinski podrum! Kapacitet čuvanja je 20.000.000 litara vina

_______________________________

Sajmovi, festivali, promocije 2021

        ŠESTI VINART GRAND TASTING – Peti jubilarni Vinart Grand Tasting uspio se u zagrebačkoj dvorani Lauba održati lani, bilo je to 6. i 7. ožujka, taman za dlaku prije nego li su krenule famozne stroge protuepidemijske mjere koje nas još i sada drže kao taoce Corone. Nažalost, 15. jubilarni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com u zagrebačkom hotelu Esplanade, uobičajeni termin kojega su posljednji petak i subota u studenome, lani je morao biti otkazan. Trenutačno povoljnije okolnosti vezano uz pandemiju daju nam nadu u skorašnje možda i jače olabavljenje mjera te u povratak, makar i, za početak, tek blizu stanja što je bilo do lanjskog nasrtaja Corone po cijeloj Europi, povratak ipak određenim varijantama druženja i donekle približnom broju manifestacija što su nas veselile do predlani i početka lockdowna lani.

Vinart Grand Tasting 2020 – Lauba (Rene Karaman)

         

Saša Špiranec – uskoso s novom Laubom i s novim vinskim vodičem Lijepom našom (Julio Frangen)

Saša Špiranec, dosta šire od državnih granica Lijepe naše i te kako afirmirani zagrebački vinski pisac i kritičar te degustator i direktor zagrebačke tvrtke Vinart, priređivača raznih događanja posvećenih vinu, ovih se dana, rekao bih kao prvi iz svijeta hrvatskog vinskog businessa, javio s potvrdom 30. travnja i 1. svibnja 2021. kao terminom šestog Vinart Grand Tastinga, predviđenog i dalje u za takve manifestacije vrlo prikladnoj dvorani Lauba. Uz program festivalskog tipa u prostranoj Laubi gdje se uvijek okupljao priličan broj proizvođača svaki s po i više etiketa svojih vina, dosad su uoči manifestacije postojale i jednosatne do dvosatne vinske radionice na razne teme (zemlje, vinogorja, sorte, tipovi vina, stilistika…), i tu je za vinska novinare, sommeliere i trgovce bila lijepa prigoda neometano i s dovoljno koncentracije kušati vina, pa, usput, ih i kvalitetno ocijeniti. I ove godine, rekao mi je ovih dana Saša, takve radionice su predviđene, samo neće se odvijati u prostorima kao što je bilo do sada, jer oni su već zauzeti, u ovome trenutku još se definitivno ne zna gdje će one biti i koji će vinari na njima gostovati s kojim vinima, oko svega još traju ragovori i pregovori.   

Vinart je, inače, uz sadržaje u Laubi i zanimljive vinske radionice na temu domaćih i inozemnih vina, uz Grand Tasting organizirao, nakon sajma, i studijska putovanja po hrvatskim vinskim regijama, obično za grupe od po dvadesetak važnih europskih i američkih novinara-pisaca o Bakhovu nektaru, bilo je to dakako u namjeri da se napravi jači korak u međunarodnoj promidžbi hrvatskih vina i u boljem prepoznavanju kakvoće hrvatskih vina i vinara u svijetu. Kako je ove godine zbog covida situacija vrlo delikatna, bez obzira na to što, kaže Špiranec, prošle covidne godine, kad nakon Laube i studijskih putovanja nije bilo dojava-prijava o zarazi nekoga od sudionika i bez obzira na to što je ekipa Vinarta u smislu opreza vezano uz aspekt zdravlja mnogo naučila i stekla i na ovom polju značajna iskustva, pitanje je hoće li biti i ugošćavanja stranih vinskih pisaca i njihovog vođenja po Hrvatskoj. Špiranca osobito zabrinjava financijski aspekt, naime strahuje da mu netko od pozvanih, posebice iz udaljenih zemalja poput SAD, u posljednji trenutak ne otkaže, a avionska karta, koja je vrlo skupa, za dotičnog bude već kupljena…  Ako se okolosti vezano uz covid do sredine travnja značajnije poboljšaju Špiranec bi na Grand Tasting 2021 ipak pozvao manju grupu izabranih stranih novinara koji žive u zemljopisno nam blizim državama, trošak za prijevoz u tome slučaju bio bi osjetno niži a računa se i na to da bi otkaza u posljednjem trenutku bilo znatno manje a možda ih uopće i ne bi bilo.

I još nešto vezano uz Sašu Špiranca, kojega sam telefonom zatekao na Pelješcu, gdje obavlja posljednja kušanja za svoj novi Vinski vodič Hrvatskom kojega planira objaviti u ožujku, najprije na internetu, dok bi se tiskano izdanje u obliku knjige pojavilo, kaže, krajem ove godine.◾

ZAGREB VINO.COM – Što se tiče pak spomenutog Zagreb Vino.coma, očekivanja su da će i on ove godine nastaviti sa svojim programom, i to u uobičajenom terminu, te dostojno i proslaviti značajnu svoju 15. godišnjicu. Pokušao sam od prof. Ivana Dropuljića, osnivača i direktora festivala, saznati ostaje li koncepcija u potpunosti po starome ili će ove godine ipak biti nekih novosti, makar u nijansama. Do studenoga ima još dosta vremena, rekao je Dropuljić, koji veli da razmišlja o uvođenju nekih novh detalja, ali da o tome još ne bi pričao, najvažnije je najprije vidjeti kako će se stvar s covidom dalje razvijati da bi se u presudnom trenutku odlučilo kako se prema događanju postaviti.

Prof. Ivan Dropuljić u društvu s glasovitim Stevenom Spurrierom. Imao je, krajem godine predlani, kad su se sreli, neke zamisli da angažira Spurriera za neki prikladan program na Zagreb Vino.comu, ali rokovi nisu tada odgovarali proslavljenom Englezu, poslije nam je doletio virus Corona koji je onda covidom pokorio cijeli svijet, i sad treba čekati neka bolja vremena…

I Zagreb Vino.com ima, kao dodatak festivalskom dijelu, svoje radionice, i to vrlo kvalitetne što se tiče i domaćih i inozemnih vina i vinara koji se tu prezentiraju, međutim one su – zacijelo i zbog toga što Esplanadi nedostaje prostora da ugosti festival oblikom/opsegom takav u kakav se do sada razvio i, istodobno, njegove radionice u punom kapacitetu – evidentno i prema iskazanom interesu posjetitelja za premaleni broj osoba. S druge strane, rekao bih da su radionice u Esplanadi vremenski (iako dovoljno trajne s aspekta stjecanja kvalitetne osnovne informacije!) prekratke za ozbiljnije posvećivanje svakom uzorku posebice s ciljem ozbiljnijeg ocjenjivanja, možda je, nakon punog desetljeća i pol trajanja festivala, došlo vrijeme da Zagreb Vino.com u sklopu priredbe u Esplanadi namjenski otvori u vremenskom radoblju od … do… neki neki manji prostor kao kušaonicu za akreditirane novinare-vinske pisce, sommelijere gdje bi se u miru, neometano od gužve te sjedeći, usredotčeno, moglo degustirati neke tražene i od sommelijera na degustaciju donesene uzorke s proizvođačeva stola na festivalu. Što se tiče radionica, možda bi se moglo uvesti, koji dan uoči ili nakon samog festivala kao popratni dio, dodatna nešto duže trajuća događanja i za specijalizirane novinare i za veći broj druge publike, prikladne da se svaki profesionalno zainteresirani pojedinac može dovoljno duboko koncentrirano (jer očekuje se da se o dojmovima objavljuje u sredstvima javnog informiranja odnosno da sommelijeri u ugostiteljskim objektima ili prodavaonicama vina gdje rade, dakle sve u smislu poboljšanja plasmana) posvetiti svakom uzorku….

I Zagreb Vino.com je neko vrijeme redovito uz svako svoje izdanje organizirao, za domaće i inozemne novinare, studijska putovanja hrvatskim vinorodnim predjelima i obišao  cijelu Lijepu našu, nakon predaha od nekoliko godina možda je opet došlo vrijeme za tako nešto, ali prof. Dropuljić zasad se ne izjašnjava o tome, okolnosti još nisu normalne i ne bi želio ni na koji način riskirati. ◾

Le ANTEPRIME di  TOSCANA  2021 – U ovome izdanju Kronike SVIJET-a u ČAŠI za siječanj 2020 nekoliko se puta spominje velebna desetodnevna godišnja manifestacija Le Anteprime Toscane u organizaciji toskanskih konzorcija za vino koji već desetljećima njome na svom kućnom pragu a za vinske trgovce, ugostitelje i novinare ne samo s Apeninskog poluotoka nego i iz cijeloga svijeta – pozvanih novinara, ugostitelja i trgovaca zna biti i po 200 a i nešto više! – promoviraju svoje etikete što su u toj godini po konzorcijskim pravilnicima stekle pravo na izlazak na tržište. Ovisno o broju podruma i broju etiketa unutar nekog konzorcija određeno je koliko vremena će se dodijeliti svakom konzorciju da primi na kušanje iz Italije i svijeta pozvane goste, nekim konzorcijima dovoljno bude po pola dana do jedan dan a neki najveći poput Chianti Classica i Brunella iz Montalcina sami dobiju po dva, dva i pol dana.

Anteprime di Toscana: Francesco Mazzei iz Castella di Fonterutoli, predsjednik grupe AVITO, Giovanni Manetti, Fontodi, predsjednik Konzorcija za Chianti Classico, i Fabrizio Bindocci, Il Poggione, predsjednik Konzorcija za Brunello iz Montalcina (suhiucasi)

Koncept manifestacije je da se kušanje svih uzoraka, neometano sjedeći za stolom u ovećem zasebnom prostoru te uz somelijerski servis, omogući osobama iz faha (proizvodnja, plasman, marketing) koje sve od svakog konzorcija dobiju knjižice-kataloge s popisom svih vinara sudionika i s, uz otisak njegova amblema, navodom njegove adrese kao popisom i vina što ih i u kojoj kategoriji nudi, a ostavljeno je i dovoljno slobodnog prostora za zabilješke o vinu. U susjednoj prostoriji nudi se mogućnost susreta izravno s proizvođačima (vlasnicima, enolozima…) i kušanja uzoraka u društvu s njima. Degustacije počinju ujutro oko devet sati i traju do kasnije popodne s time da je oko 13 sati predviđeno oko sat vremena za ručak za koji se, što se tiče namirnica ali i pripreme jela i servisa, uglavnom brinu proizvođači raznih lokalnih prvorazrednih delicija poput pršuta i drugih mesnih prerađevina, sireva, peciva, maslinova ulja, kolača, te ugostitelji s kojima se organizator oko sudjelovanja dogovori na komercijalnoj bazi ponajviše naslonjenoj na marketing, naime ponuđačima hrane i te kako je stalo tu se pojaviti jer u pozvanim trgovcima i novinarima iz cijeloga svijeta vide odličnu šansu da se lijepo promoviraju, i na međunarodnoj razini. Kasnije popodne na rasporedu budu pressice, neko vrijeme koje gost može iskoristiti za predah ili za posjet vinaru s kojime se o tome sam dogovori, a navečer je u ovećem prikladnom restoranskom ili improviziranom restoranskom prostoru, dakako, večera uz nazočnst domaćih vinara, uvriježilo se da za svakim stolom veličine najčešće za nekih osam do deset osoba, u ulozi domaćina bude po jedan domaći vinar ili ih bude po dva. S obzirom da je prihvatna točka za goste i polazšte natrag prema doma u Firenzi kao značajnom prometnom čvorištu, spavanje je kroz jednu ili dvije noći u tom prekrasnome gradu, ostala spavanja su uz put.

Anteprime di Toscana: prilika za promidžbu i lokalnih specijaliteta (suhiucasi)

Le Anteprime di Toscana dugo godina održavale su se u drugoj polovici veljače, s time se naravno htjelo postići da se uzvanici bitni za plaslman vina na vrijeme kako bi se mogli prirediti za novu turističku sezonu, upoznaju s najnovijim berbama upravo puštenima na tržite. Ove godine, kako obrazlažu Stefania Saccardi, dopredsjednica Regije Toscana inače zadužena za sektor poljoprivrede i Francesco Mazzei, s prestižng posjeda Fonterutoli, i predsjednik AVITO-a (Associaione Vini Toscana), novostvorenog udruženja toskanskih vinskih konzorcija što vina plasiraju pod zaštićenim oznakama DOCG, DOC i IGT, zbog problema s pandemijom manifestacija je odgođena za tri mjeseca, točnije za 14. do 21. svibnja. Anteprime do Toscana obično su počinjale s prezentacijama vina Chianti doc te, potom, Chianti Classico docg u Firenzi, ove godine međutim Firenze i Consorzio Chianti Classico docg 20. I 21. svibnja zatvaraju priredbu.

S obzirom da sam redovito svakog veljače kroz nešto manje od 20 godina neprekidno bio pozivan na Anteprime i nazočio na njima imao sam priliku uvjeriti se kako pojedine robne marke teritorija, naročito vina Brunello iz Montalcina i Chianti Classico te neki supertoskanci u apelaciji IGT  postupno stječu sve veću popularnost na svjetskom tržištu, posebice u Njemačkoj i u SAD, Silvia Fiorentini iz marketinškog sektora Konzorcija za Chianti Classico skrenula mi je sada pažnju na to da su neke etikete eto počele doživljavati sudbinu vina pojedinih glasovitih bordoških chateaua u smislu da su zaredali imitacije i falsifikati, tako da je, uz nastojanje da se još unaprijedi promidžba toskanskog vina u svijetu i upravo i to da se onemoguće falsifikati vina, lani došlo do spajanja toskanskih konzorcija u navedeno zajedničko tijelo AVITO i do uspostave tijesne suradnje i s državnim organizmima za kontrolu i suzbijanje krivotvorina. ♣

Najveća svjetska ocjenjivanja vina debelo startala s lobiranjem za uzorke 2021

MUNDUS VINI – Veliko svjetsko ocjenjivanje vina koje starta prvo u godini je Mundus Vini, u njemačkom gradu Neustadt an der Weinstrasse u pokrajini Pfalz.  Mundus Vini , koji okuplja godišnje više od 12.000 uzoraka iz cijeloga svijeta i najmanje oko 300 degustatora iz svih krajeva Planeta, podijeljeno je u dva termina – proljetno kušanje odnosno Spring Tasting, koje bude u veljači, i Summer Tasting, na rasporedu potkraj kolovoza-početkom rujna.

Cijena sudjelovanja je 165 € po uzorku, a traži se dostava od po šest butelja po uzorku. Ocjenjivnje počinje 28. veljače. Zadnji datum za registraciju je 10. veljače 2021, očekuje se da uzorci budu poslani najkasnije do 12. veljače 2021.

O podrobnostima može se saznati upitom na e-mail: contact@tastingservice.com(link sends e-mail) i na telefon +49 6321-8908-951 ◾

2021 – 28. izdanje turnira najboljih chardonnaya svijeta Chardonnay du Monde, u organizaciji francuskog Foruma Enologije I Revije enologa Francuske  ove će godine u Burgundiji biti od 10. do 12. ožujka. Posljednjih godina na ovo vrednovanje prijavljuje se po nešto više od 1000 uzoraka iz više od 40 zemalja svijeta. Ocjenjivača bude nekih 300 iz raznih zemalja, a s eno-pedigreom. Zgodno je spomenuti da organizator i izvan vlastitog stručnoga kruga nudi profesionalcima iz vinskog svijeta mogućnost da budu službeni degustatori, ali, da bi bio siguran da će pridošlice kako treba odraditi posao, uvjet je da uz predočenje dokaza da su involvirani u proizvodnju kapljice odnosno njen marketing i plasman (enolozi, sommelier, vinski trgovci, novinari pisci o vinu) prođu u centru Foruma enologije dvodnevni tečaj i iskažu svoju kompetenciju u kušanju vina, prepoznavanju sorata, opisivanju, ocjenjivanju..

Za, pobliže, vezano uz prijavu, cijene po uzorku, slanje uzoraka kliknuti na www.chardonnay-du-monde.com ◾

IWSC – Ocjenjivanje International Wine & Spirit Competition odvijat će se   od 3. do 13. svibnja  2021., a objava rezultata najavljena je za 19. svibnja 2021.

Veronique de Freitas poziva zainteresirane da na dolje označenim linkovima doznaju više o tom vrednovanju uplemenite kapjice i jakih alkoholnih pića:

Jaka alkoholna pića i likeri: https://iwsc.net/files/0002020promopackspirit.pdf

 Vina: https://iwsc.net/files/iwsc-wine-promo-pack-2021.pdf  Veronique također podsjeća da se svi rezultati IWSC 2020 mogu pogledati na web stranici: https://iwsc.net/results/search; tamo je i čitav niz članaka u odjeljku Priče na web mjestu IWSC.net https://iwsc.net/news/wine kao i na našem web mjestu Club Oenologique časopisa PREMIUM: https://cluboenologique.com  i na https://issuu.com/cluboenologique/docs/club_oenologique_issue_6

A ovdje se može pronaći IWSC 2020 video oko kušanja, on daje lijep uvid u IWSC degustaciju: https://www.youtube.com/watch?v=UQ2bSv2ERm8  ◾

– Puno desetljeće nakon gostovanja u Luxembourgu međunarodno ocjenjivanje vina Concours Mondial de Bruxelles ponovno će se, i to ove godine, održati u Luxembourgu. Degustacija je predviđena u objektu LuxExpo convention and exhibition centre u poslovnome dijelu Grada Luxembourga. Određeni termin kušanja je od  21. do 23. svibnja 2021.  Odlučeno je da se ružičasta vina degustiraju odvojeno, i to u gradu l’Aquila u talijanskoj regiji Abruzzo, ovo kušanje je na neki način uvod u ovogodišnju manifestaciju, a bit će od 4. do 6. ožujka.

Oni koji redovito prate Concours Mondial de Bruxelles sigurno će se prisjetiti lanjske informacije o ovogodišnjem izdanju C.M.B-a naime nakon ocjenjivanja 2020. bilo je službeno objavljeno da Cncours Monduial de Bruxelles The United Nations od Fine Wines 2021. seli van Europe, po drugi put u Kinu – jednom je već održan u dijelu Pekinga a sad je trebao biti u Yinchuanu (Ningxia), međutim zbog još uvijek aktualnog globalnog haranja corona-virusne pandemije naknadno je odlučeno da CMB ostane u Europi, dakle u Luxembourgu. Ako se stanje s vremenom dovoljno stabilizira CMB bi u kineski Yinchuan pošao u 2022.

Za podrobne obavijesti o Concours Mondialu de Bruxelles 2021 pogledati na link:: www.concoursmondial.com  ◾

DECANTER WORLD WINE AWARDS – Decanterovo ocjenjivanje vina u Londonu, 18. po redu, jedno je od najvećih takvih vinskih natjecanja u svijetu, ako ne i najveće. Veliki odjek na globalnoj razini dobivaju medalje osvojene na tom vrednovanju, iza kojega stoji valjda najčitanija i na Zemlji najutjecajnija vinska revija Decanter, raširena po svim tržištima našegplaneta. Hrvatska u posljednjim godinama na DecanteruWWA osvaja dosta medalja i to i vrlo visokog sjaja. Odličja objavljena na internetskim stranicama DWWA zacijelo u određenoj mjeri mogu koristiti skupnoj internacionanoj promidžbi hrvatskoga vina a i Hrvatske kao turističke zemlje s vrlo dobrom eno-gastro ponudom. Samo, dakako, ipak je stvar puno jača kad se popis trofeja uz određena objašnjenja i dobre fotografije kao ilustracije nađe i u tiskanom izdanju revije, no s obzirom da na ocjenjivanje iz niza zemalja stižu uzorci i dosta njih bude i nagrađeno u časopis dakako nije moguće svaki put uvrstiti opširnije priloge o svakoj zemlji, međutim zacijelo postoje načini da se to učini barem svako toliko, s druge strane na svakome je dobitniku i pojedinačno da se nakon osvojenog trofeja na odgovarajući način i sâm pobrine i snađe da dobiveno odličje poslije bude popraćeno i prikladnim komercijalnim uspjehom na tržištu.

Evo datuma koje DWWA najavljuje vezano uz kušanje i ocjenjivanje vina i objavu rezultata.

DWWA 2021 ocjenjivanje & rezultati :  Od 14. do 23. lipnja 2021 = DWWA opće ocjenjivanje , a DWWA dodatno ocjenjivanje za Platinastu medalju i za titulu Best in Show : od 25. do 30. lipnja 2012;  DWWA 2021 objava rezultata: 7. srpnja 2021.

Za opširnije informacije pogledati na awards@decanter.com i na DWWA 2021 dates & prices   ♣

________________________________

NOVO NA TREŠNJEVAČKOJ TRŽNICI u  ZAGREBU: AGROLAGUNINA MODERNA KONOBA TRI KANTUNA – sir, ulje, vino…

Ovih dana otvoreni Agrolagunin boutique Tri kantuna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV u magnum i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina (suhiucasi)

_______________________________

Maslinovo ulje pod lupom

ZELENO ZLATO OD OLIVE, ULIKE, ULJKE, OLJKE

Kreću i velika međunarodna ocjenjivanja maslinova ulja, zelenog zlata od olive kako joj kažu vani, uljke i ulike te masline kako joj kažemo mi, oljke kako joj kažu Slovenci.                                                                                                                                                                                                      Među najvećim ocjenjivačkim platformama za maslinovo ulje na svijetu su rimski Flos Olei koji je u posljednjim godinama podijelio niz medalja najvišeg sjaja upravo hrvatskim proizvođačima ekstra djevičanskog ulja, pa London International Olive Oil Competition, Berlin Global Olive Oil Award, ali i Canada International Olive Oil Competition CIOOC, ovih dana stigli su od njih pozivi za prijavu uzoraka.

Ocjenjjivanje Berlin GOOA (Global Olive Oil Awards) predviđeno je za 12. do 18. travnja 2021. Nakon ocjenjivanja organizator izdaje vodič maslinovih ulja Elite Oliveoils, svojevrsni potrošački putokaz u kojemu prezentira ulja i proizvođače što osvoje medalje najjačeg sjaja. Ulja se ocjenjuju i nagrađuju po kategorijama: maslinovo ulje konvencionalne proizvodnje, maslinovo ulje iz organske produkcije, aromatizirano ulje, ulje s visokom razinom polifenola. Cijena za prvi prijavljeni uzorak je 250 €, a za ostale, eventualno još do njih pet, je 145 € po etiketi. ◾

LIOOC – Londonsko međunarodno ocjenjivanje maslinovog ulja, koje za sebe kaže da je najveće na svijetu, bit će od 12. do 14. svibnja 2021. Cijena po uzorku je 220 funti za sudionike izvan Velike Britanije, a 264 funte (to je cijena s PDV-om) za ulja što ih prijavljuju stanovnici Ujedinjene kraljevine. Podrobne informacije na e-mail info@londonoliveoil.com ili na www.londonoliveoil.com  ◾

Rok registracije za CIOOC je 30. travnja 2021, a zadnji rok za prijem pošiljki je 10. svibnja 2021. Ocjenjivanje je najavljeno za 19-20. svibnja 2021. Trošak sudjelovanja nije baš mali, naime  po prijavljenom uzorku potrebno je poslati  po tri originalno napunjene, začepljene i etiketirane boce zapremnine bilo 0,5 lit bilo 0,75 lit, po svakom prijavljenom uzorku nužno je platiti 300 €. Za sve dodatne informacije obratiti se na: https://canadaiooc.com/cart/?add-to-cart=669 , odnosno na mail: Canada QUALITY Οlive oil Αwards 2021 [info@Canadaiooc.com], ili pak na telefon 0044(0)208 359 1288. ◾

ŽUPANOVO ULJE i VINO – U nas i našem okružju ima također nešto zanimljivo vezano uz maslinovo ulje – zacijelo mnogi u Hrvatskoj znaju za ocjenjivanje i izložbu maslinova ulja u sklopu sajma Vinistra u Poreču, te za sajam maslinova ulja u Vodnjanu, ali ima još nešto vrijedno za istaknuti kako s aspekta promidžbe maslinova ulja i vina, promidžbe lokanih proizvoda i promidžbe kraja u turističkom smislu, a to su izbori Županova maslinovog ulja i Županova vina godine u Kopru, prijave se za ovu godinu, primaju do 5. veljače 2021. Ovdje je nužno pojasniti da se pri spomenu naziva župan u Sloveniji misli na gradonačelnika a ne na župana kao funkciju u Hrvatskoj, što međutim ne znači da se i u hrvatskome dijelu Istre ne bi također mogao odvijati godišnji izbor Županovoga maslinova ulja i Županova vina. Županovo maslinovo ulje i Županovo vino odlično služe i u slučaju slovenskog gradonačenika i služili bi i u slučaju župana u Hrvatskoj, u protokolarane svrhe, dobro protkane i promotivnom notom. U Slovenskoj Istri općina Koper obvezuje se od dobitnika trofeja i za ulje i onoga za vino (naravno i ulje i vino moraju biti proizvedeni unutar općnskih/županijskih granica s time da kod vina sorte trebaju biti Malvazija istarska za bijelo a Refošk za crno, kod nas bi umjesto Refoška u obzir kod crnoga mogao doći kultivar Teran), otkupiti određemu dogovorom utvrđenu količinu ulja odnosno vina po važećoj tržišnoj cijeni.

(Jaka Ivančič)

Općina Koper obvezuje se pobjednike izbora nagraditi i s izradom profesionalnog promocijskog video-spota i s profi fotografijama, materijali su to što mogu odlično poslužiti promociji uljarstva i vinarstva u području. I još nešto: proizvođačima maslinovoga ulja-sudionicima u koparskm izboru za Županovo maslinovo ulje za uzorke koji na ocjenjivanju maslinova ulja Flos Olei 2022 dobiju dovoljno bodova za uključenje u vodič Flos Olei općina Koper snosi trošak za jedan prijavljeni i u Rim poslani uzorak ulja.

Kao podsjetnik: aktualni nositelj naziva Županovo vino 2020 u Kopru je za vino Capris refošk 2015, Vinakoper, nositelj naziva Županovo oljčno olje 2020 je ulje Jasa 2019, proizvođača Arsena Jurinčiča. ♣

_______________________________

Narodni običaji: Vinkovo, Vincekovo, Vincelovo, Vinceška, Vince 2021

ZDJELINA PURGERSKA GRAŠEVINA

            Ni kraj prošle godine a ni početak ove nove nisu išli na ruku Bakhu i ljubiteljima veselog okupljanja uz vino, naime dva najveća vinska praznika u 12 mjeseci ili unutar 365 dana – Martinje, lani, i Vinkovo, Vincekovo, Vincelovo sada u siječnju, osujetili su Corona i Covid19!

Praznik svetog Vinka, koji je 22. siječnja, nikad, barem u novijoj povijesti, nije bio tako okrnjen kao ove godine. Posebno je to teško palo Slavoncima, kojima Vincelovo po važnosti i nadilazi praznik sv. Martina. Masovna okupljanja veseljaka – sudionicima brojčano najjača ponajprije u baranjskome Belju i u srijemskome Iloku pa onda i u Kutjevu i Feričancima izostala su, susreti međutim s vinovom lozom na uobičajenom službenom početku radova u vinogradu u tekućoj godini nisu baš posve izostali, iz 2021. pamtit će se tek kao minimalni skupovi pojedinaca zaduženih za radove u vinogradu u hodočašću trsu toliko da se ne prekine lijepa dugačka siječanjska tradicija.

Podsjetnik na Vincekovo 2020: bogato i osobito veselo bilo je i kod obitelji Trdenić u Moslavini. S obzirom na sve što nam se događalo prošle godine pa i sada na početku ove nije doduše ni vrijeme za neka slavlja. Zapravo, jedino vrijedno lani bilo je, barem u vinskom smislu, to da je loza dala visokokvalitetan, doduše mnogo manji plod nego inače, dakle vina iz 2020. mogla bi osvjetlati obraz tom godištu. Zbog situacije ponajviše vezane uz pandemiju i ograničenja što su slijedila vinski sektor trpi velikuštetu, Jospi Pavić, inače predsjednik udruge Graševina Croatica kazao je da bi hrvatskom vinskom sektoru da se održi trebala pomoć od 320 milijuna kuna likvidnog novca! (Marko Čolić)  Dolje: U užem krugu blagoslov vinograda i prvi rez trsa ove godine, mladi naraštaji debitirali kao rezači (Feravino)

Dosjetjivi Zagrepčanin, purger slavonskih korijena Davor Zdjelarević, svojedobno veliki gazda s više od 30 hektara uzorno održavanog vinograda i s lijepima hotelom i restoranom u brodskom Stupniku a sada poduzetnik u vinskom sektoru u sasvim drukčijem smislu  te ponovno stanovnik Metropole, snašao se na svoj način vezano uz Vincelovo u ovim nezgodnim vremenima: kad već u 2021. nije moglo biti klasičnog feštanja na Vinkov imendan i u njegovu trsju, on je u svojoj vinoteci Vinoretum, što ju je otvorio u zagrebačkom hotelu International, kao prigodno događanje priredio prezentaciju novog svoga vina posvećenog upravo svetom Vinku i uvelike i njegovim štovateljima u Zagrebu, ali i velikoj obljetnici brenda Zdjelarević.

Riječ je o vinu Purger’s cuvée od sorte Graševina, grožđe potječe iz, kako je Davor naglasio, najboljih hrvatskih vinogradskih položaja upravo za taj kultivar, jasno onih u Slavoniji, ali obuhvaćeni tu ipak nisu bili i vinogradi Kutjevačkog  vinogorja, po objašnjenju autora namjerno zato što on smatra da odande dolazi graševina s vrlo naglašenim osebujnim identitetom baš tog teritorija, a smisao kreacije ovoga vina bio je ne utapanje iznimne kutjevačke ekspresije u neku drugu, pomiješanu cjelinu, nego nastojanje da se, miješanjem grožđa s nekoliko drugih odličnih slavonskih pozicija od kojih svaki zasebno možda nije tako snažno kao neki kutjevački iskazan u čaši, dobije organoleptički vrlo upečatljiva slavonska simbioza kao okidač za postizanje, kod kušača, visokog stupnja emocionalnosti. Grožđe za Purger’s cuvée je, konkretno, s područja Šarengrada kod Iloka u Srijemskom vinogorju – nekih 70 posto od ukupne količine, zatim dijelom iz Zdjelarevićevog brodskog Stupnika, te iz Erduta.

Zdjela je u nakani uspio: pred javnost je izašao s lijepim, elegantnim vinom s izraženom voćnosti i s dosta mineralnih nota, uz to i vrlo konkretnime, s 12,9 vol %, vinom koje svakako zavrjeđuje pakiranje u butelju ali koje je on smjestio ipak u litrenu bocu s navojnim zatvaračem baš zato što je njime, ističe, programirano promoviranime upravo uz Vincelovo, htio naglasiti uobičajeno veliko veselje hrvatskih ljubitelja Bakhova nektara kad se susretnu sa slavonskom graševinom, tradicijsku sklonost i purgera prema graševini, a i nekadašnju naviku da se vino pije iz litrenke, ali svakako i to da brend Zdjelarević, predstavljen po prvi put nekad davno kroz one stare butelje stupničke graševine od 0,70 lit što ih se sjećamo kao ukrašenih likovim trakama-vezicama, postoji puna 3,5 desetljeća!

Zdjelarevićev Purger’s 2019

Zdjelarević, koji je, inače, u vode biznisa bio krenuo sa službenim zvanjem kuhara a ne vinogradara/vinara, iz raznih razloga – među kojima su, čini se, i neki namjerno stvoreni da ga se omete u poduzetništvu što mu je u eno-gastro Slavoniji taman bilo pošlo stazom uspjeha – više nema neku svoju značajniju vinogradsku površinu a niti vlastiti stalan podrum, nego, po principu distanciranih vinarija, surađuje s nizom proizvođača vina diljem Lijepe naše na način da kod njih, birajući, u dogovoru s vlasnicima, grožđe iz njihova trsja ili pak njihove moštove, kreira vina za, finalno, svoju robnu marku ZFW ili  Zdjelarević fina vina odnosno Fine Wines. U slučaju Purger’sa grožđe preuzeto iz spomenutih dijelova Slavonije prevezeno je na preradu u vinariju Pavlomir što ju je svojedobno na kvarnerskom području osnovao Miroslav Palinkaš kao iločki izbjeglica iz doba Domovinskog rata, on je na toj novoj lokaciji postao unutar svojih vlastitih etiketa uvelike usmjeren na afirmaciju lokalnih, primorskih kultivara, ponajviše žlahtine.

Zdjela, koji je oduvijek, još iz vremena hrvatske vinske šestorice veličanstvenih odnosno poslovne udruge Vinoline što su je osnovala šestorica Hrvatskom geografski dosta dobro raspoređenih vinogradara/vinara tada u žiži – Ivan Enjingi (Kutjevo), Anton Katunar (Vrbnik), Vlado Krauthaker (Kutjevo), Zlatan Plenković (Sveta Nedjelja Hvar), Ivo Skaramuča (Pijavičino, Dingač, Pelješac) te Zdjelarević (brodski Stupnik) – pokazivao sklonost za marketing te koji je, čim je u nas krenula barem donekle osmišljena akcija promocije mladog novog vina, spremno izašao na tržište sa svojim etiketama za mlado novo bijelo, ružičasto i crveno vino, eto i dalje razmišlja marketinški dobro: primijetivši da je dosta hrvatskih vinogradara/vinara u stanju proizvesti vrlo dobru kapljicu ali da istodobno veliki broj njih nije dorastao tome da ta vina dolično plasira Zdjela se dosjetio da njima a i sebi, nakon što je ostao bez svojih vinograda i podruma, može uvelike pomoći na način da u dogovoru s tim vinarima oko onoga što nude kao raspoloživo za pregovore izabere, dakako uz odgovarajući naknadu, sirovinu ili poluproizvod od čega bi na temelju sporazuma oko daljnjeg postupanja s tom bazom po Zdjelinim napucima do finalizacije, nastajala vina za robnu marku ZFW. Kako je svojedobno kad se u nas silno pričalo o novome mladom vinu izašao s buteljama s novim mladim vinima u tri verzije pod nazivom Klinke, tako su mu u najnovije vrijeme preokupacija, za razliku od mnogih drugih njegovih kolega koji i dalje preferiraju jednosortnu kapljicu makar ona i ne bila od hrvatskih izvornih sorata, vina od optimalne mješavine raznih domaćih ali i onih dobro prilagođenih introduciranih kultivara na nekome našem prostoru. Zdjela stvar promatra kroz eno-uradak koji bi bio ponajbolji i najkompleksniji (re)prezentant teritorija na kojemu nastaje. Svjestan da postoje različiti ukusi i preferencije, različita financijska stanja potrošača, različite okolnosti te različita jela, Zdjelarević je predvidio  nekoliko profila takvih svojih mješavina, od bazne, lepršave pa uzlazno preko punije i složenije kapljice do one vrlo kompleksne, snažna tijela i za posebno zahtjevne potrošače.  I vrlo je ponosan na svoju sadašnju osnovnu kupažnu liniju Z-light odnosno Z-lagano, u bijeloj, ružičastoj i crvenoj verziji, zamišljenu u grupi laganijih neutralnih prvenstveno osvježavajućih ljetnih vina od najnovije berbe.

– Budućnost vina vidim u mješavinama komplementarnih tipičnih lokalnih autohtonih sorti u nekoliko verzija, od bazne svježije  pa uzlazno do najozbiljnije verzije kao specifičnom i magnetski privlačnom ogledalu kraja odakle dolaze. Uvijek s vinarijom koja mi je poslovni partner napravim po nekoliko varijanti prijedloga za moje vino unutar neke zacrtane kategorije, pa onda do finala brusimo detalje. Tako sam s vinarijom Pavlomir za liniju Z-light bijelo 2019 koristio 70 posto žlahtine i 30 posto malvazije istarske, u Z-light Roséu je cabernet sauvignon iz Erduta, a u Z-light crnome, kompletno iz inoksa, su merlot 50 posto, crljenak 30 i plavac mali 20 posto, svo grožđe je iz Nadina. U posljednje vrijeme naime poprilično surađujem sa Šimom Škauljem, vrlo vrijednim vinogradarom i vinarom iz benkovačkoga kraja. Na sjeveru radim dosta s Vladom Kašnerom iz Kutine. Kako još uvijek imam jedan hektar vinograda u Stupniku, zasađen Cabernet sauvignonom, s Kašnerom sam dogovorio suradnju o tome da to stupničko crno grožđe preradim kod njega, odnjegujem ga također kod njega u bačvama od oko 500 litara zapremnine, te da ga napunim za liniju ZWS ili Zdjelarevic Vinska Selekcija ili Zdjelarević Wine Selection. Bit će ukupno oko 3000 boca što butelja od 0,75 lit što magnuma.  U planu inače imam i još nekoliko regijskih cuvéea u liniji Essence, dakle Zdjelarević Essence Bregovita Hrvatska, Zdjelarević Essence Dalmacija, Zdjelarević Essence Istra, i Zdjelarević Essence Slavonija. Ta su vina na dozrijevanju i trebala bi izaći potkraj ove godine. Špica kuće Zdjelarević  ostala bi linija Nagual, dosad sam imao odličan bijeli Nagual od chardonnaya i sauvignona bijeloga, rađen u suradnji s vinarijom Jasne Antunović u Erdutu, te izvrstan Nagual crni, od cabernet sauvignona otprilike 60 posto i merlota 40 posto. Najnovija varijanta crnoga Naguala  je od grožđa Šime Škaulja iz Nadina i iz berbe 2016, i ona je upravo od nedavno na tržištu. Razmišljanja su i o osnutku nove kompanije s novom, vlastitom vinarijom, ali… o tom potom… – rekao je Davor Zdjelarević, nakon onoga što je dosad prošao kao jedan od protagonista u domaćem vinskome svijetu čini se i te kako osposobljen da rukovodi  svime ovime što radi sada u različitim prostorima na jednom centralnom mjestu….♣

Davor Zdjelarević uz aktualne etikete – Purger’s cuvée, Z-light, ZWS, Nagual crni. Uz njegovu kapljicu i još neku iz hrvatskih podruma, u njegovoj vinoteci Vinoretum u Zagrebu nude se i neke uvozne vinaske etikete posebice šampanjci, zatim maslinova ulja iz Istre, bučino ulje, jaka pića, čokolade i čaše za vino… (suhiucasi)

_______________________________

PORTUGALAC ŠIME ŠKAULJ – Otkako su prije dosta godina stanovnici benkovačkoga kraja odlučili intenzivnije se posvetiti proizvodnji visokokvalitetnoga vina Šime Škaulj ističe se kao jedan od najboljih vinogradara/vinara. Iz sve tješnje suradnje Davora Zdjelarevića sa Škauljem moglo bi izrasti mnogo toga sjajnoga.

Šime Škaulj (Vinfest Benkovac)

Novije vijesti govore o tome kako je, zahvaljujući inicijativi našeg stručnjaka za vinogradarstvo dr. Edija Maletića sa zagrebačkog Agronmskog fakuteta, Škaulj u Nadinskom blatu prošlog proljeća 1,5 hektara terena pretvorio u vinograd sa 4200 loza od kojih ih je šest porijeklom iz Portugala, pet je španjolskih i francuskih a jedna je naš Grk. Dr. Maletić u ovome pothvatu javlja se kao voditelj introdukcijskog procesa. Zamisao o sadnji portugalskih kultivara kod nas u benkovačkome kraju i nekih naših u Portugalu rodila se prije koju godinu kad je uspostavljena suradnja između Grada Benkovca i portugalskog Alenquera. Benkovčani su Portugalcima poslali Plavac mali, Plavinu i Svrdlovinu od crnih te Maraštinu, Pošip i Vugavu od bijelih, a Portugalci su uzvratili s kultivarima Touriga nacional, Touriga franca, Vinhao (Souzao) te Vital, Fernao pire i Arinto.

Benkovački kraj mogao bi i te kako profitirati osobito sa sortama Touriga nacional i Touriga franca koje su baza ponajboljih portugalskih crnjaka. Eko-uvjeti u Ravnim kotarima, gdje, koliko čujem, ima još dosta slobodnog prostora za podizanje kvalitetnih vinograda, prikladni su upravo za uzgoj kultivara južnog Mediterana, vidi se to po odličnom syrahu koji već godinama iz svojega vinograda na Korlatu proizvodi Badel 1862. Upada u oči, ovdje, to što je u Portugal poslana viška Vugava i to što je u Nadinskom području zasađen pokusno ali s velikim očekivanjima korčulanski Grk. Pohvala za pokušaj s Grkom u Nadinu, i odmah pitanje: zašto se i u Ravne kotare nije išlo pokusno još i s Vugavom, kad su joj, čini se barem po tome koliko se u našim trgovinama vidi butelja s vinom te sjajne sorte i po tome koliko se uopće u nas i govori o njoj kao adutu nad adutima Visa – Višani na neki način okrenuli leđa!… ◾

_______________________________

Inauguracija 2021

JOE BIDEN i PELJEŠKI CRNJACI

Mediji javnog informiranja i društvene mreže raspisali su se sredinom siječnja o tome kako će se na inauguraciji novog predsjednika SAD Joea Bidena 20. siječnja točiti i hrvatsko vino. U nekim objavljenim prilozima, nastalima zasigurno i na temelju priopćenja Hrvatske gospodarske komore, spominjao se, konkretno, Dingač, u nekima Zinfandel, ali više nego na tome iz kojega podruma je izabran taj crnjak težište se općenito stavljalo na to kako je odabir kapljice Lijepe naše za svečanost u Washingtonu kulminacija višegodišnjjeg uspješnog izvoza i promocije naših vina na američkom tržištu.

Benmosche Family Zinfandel, Mrgudić Mare Postup i Bura Dingač

Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam HGK Dragan Kovačević, naveo je kako nam izvoz Bakhova nektara u SAD raste po stopi od 10 do 15 posto godišnje i kako je, prema podacima za prvih deset mjeseci 2020., dosegao  iznos od 860.000 dolara i nije ga nimalo narušila korona-kriza. Uvrštenje vina Lijepe naše u svečanost inauguracije novog prvog čovjeka Amerike bit će svakako dodatna odlična promidžba za nas i nova šansa za poboljšanje izvoznih rezultata. Inače SAD su, po Kovačevićevim riječima, peto najveće izvozno tržište za vina Made in Croatia. U Ameriku izvozimo uglavnom vrhunska buteljirana vina – više od 80 posto – i to po visokoj prosječnoj cijeni u odnosu na ona koja izvozimo u ostale države. Primjerice, u prvih 10 mjeseci 2020. godine prosječna izvozna cijena hrvatskih vina u SAD bila je 6,84 eura po litri, dok je ona u 2019. godini iznosila 6,89 eura po litri. Zbog specifičnog načina distribucije, vino koje je iz Hrvatske izvezeno po cijeni od, primjerice, 12 dolara za butelju na polici američke vinoteke dostiže cijenu od 35 do 40 dolara, a u ugostiteljskim objektima od 60 do 80 dolara.

Pelješki položaj Dingač (Boris Kragić)

Hrvatski izvoz u SAD bilježi solidan i konstantan rast, a promjena vlasti u jednoj od najjačih svjetskih ekonomija mogla bi dati dodatan vjetar u leđa gospodarskim odnosima, rekli su još u HGK.

Autor slika fotograf i dizajner Boris Kragić, koji je bio jedan od rijetkih naših novinara pozvanih svojedobno na otvorenje preuređene Benmoscheove ville Solitudo! (suhiucasi)

Podaci pokazuju da je u 2019. ukupna trgovinska razmjena Hrvatske s Amerikom iznosila 649 milijuna američkih dolara, a od toga je 461 milijun bio naš izvoz (14 posto više nego u 2018. godini). U prvih devet mjeseci 2020. iznos izvoza roba u SAD dosegao je gotovo 370 milijuna američkih dolara, što je povećanje od gotovo tri posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije.

– Vjerujemo da će gospodarska i trgovinska politika nove administracije predsjednika Joea Bidena promijeniti trenutni smjer, i to natrag prema procesu ekonomske globalizacije, suradnje s međunarodnim organizacijama i eventualnom uključivanju u neke nove/stare trgovinske sporazume. Moglo bi se popraviti i trenutno oslabljeno strateško partnerstvo Washingtona i EU, postoji nada da će nova administracija omogućiti stabilnost i predvidljivost odnosa i trgovine EU-a i SAD-a. To bi u konačnici svakako koristilo i Hrvatskoj, odnosno našim tvrtkama koje međunarodno posluju – istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za međunarodne poslove Ivan Barbarić, dodajući kako je dvostruko oporezivanje jedno od gorućih problema ekonomskih odnosa između Hrvatske i SAD-a. – Naše tvrtke u SAD izvoze i značajan broj usluga, tijekom devet mjeseci 2020. ostvareno je prihoda od usluga u iznosu od 152 milijuna eura, a upravo će tvrtkama koje izvoze usluge najviše pomoći potpisivanje Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Vjerujemo da će i nova američka administracija uvidjeti važnost ovog Ugovora i čim prije ga potpisati

Još jedna aktualna tema je i ukidanje viza za hrvatske državljane, a Komora je i na rješavanju tog problema surađivala s Veleposlanstvom SAD-a u Hrvatskoj. Prema zadnjim neslužbenim informacijama zadovoljili smo uvjete te se možemo opravdano nadati da će vize uskoro biti ukinute.

Pogled na jedinstveni Dubrovnik (Boris Kragić)

Predsjednik pak Udruženja vinarstva HGK Josip Pavić rekao je kako je velika stvar to što su za inauguraciju predviđena i hrvatska vina jer to je lijepa promidžba ne samo za vino nego i za Hrvatsku kao turističku zemlju. Vino uz gastronomiju igra sve snažniju ulogu u gastro-turističkoj ponudi i Hrvatsku može lijepo brendirati  kao poželjnu eno-gastro destinaciju.

Benmosche Villa Solitudo (Boris Kragić)

Neke na početku ovog priloga spominjane objave o inauguraciji u Washingtonu obznanile su, uz to da je riječ o Dingaču i Zinfandelu, i to da je kao proizvođač izabran podrum Benmosche u vlasništvu istoimene obitelji a za osnutak kojega je zaslužan američki poslovni čovjek iz sektora osiguranja, danas na žalost već pokojni Robert Bob Benmosche koji se, kad je prvi put posjetio Dubrovnik i Pelješac toliko zaljubio u taj dio Lijepe naše da je odmah čvrsto odlučio tu imati svoje utočište i kupio je raskošnu villu Solitudo na dubrovačkom Lapadu. Čvrsto se sprijateljio s obitelji Mrgudić, osobito znane po Postupu Mare, koja mu je rado pritekla u pomoć kod osnutka vinskog posjeda i proizvodnje vina. Kod aktualnog direktora vinarije Benmosche Borisa Mrgudića, sina vinarke Marije-Mare i od do nedavno vrlo istaknutog pelješkog turističkog djelatnika Ante Mrgudića, te nećaka Nike Bure, Marijinoga brata znanoga po sjajnom Dingaču, zanimao sam se za detalje oko vina i berbe/berbi za koje je planirano da se nađu na Bidenovom svečarskom stolu i samo dobio odgovor da je u posljednjoj isporuci Benmosche vina za SAD poslan Zinfandel iz 2013.

Saloni

Inače, logično bi mi bilo i da su za inauguraciju upravo s Pelješca bila izabrana i hrvatska vina posjeda Grgić-vina našeg Miljenka Mikea Grgića, koji već jako dugo živi i radi u Americi i koji se i proslavio u SAD i u svijetu dok je još radio kao enolog u kalifornijskom Chateau Montelena dakle prije nego li je počeo djelovati na sadašnjem imanju Grgich Hills Cellars. Zašto je ovdje Grgić, koji je 1976. na čuvenoj Pariškoj presudi – konfrontaciji burgundijskih i bordoških te kalifornijskih vina, svjetski proslavio po plemenitoj kapljici i SAD, izostavljen ne znam.  ♣

Robert Benmosche u jednom od salona, te, dolje, u društvu s Marijom Mrgudić (Boris Kragić)

______________________________

VIJESTI / NEWS

Otkucaji umirovljenja: Vera Zima

SAMOZATAJNA DAMA i NJENE VELIKE BERBE – Vrijeme nesmiljeno leti, i svako toliko donese okolnosti koje nam čak i bitno promijene način života. Dogodilo se to tako, nedavno, dugogodišnjoj,  domaćim i međunarodnim priznanjima i medaljama obilato nagrađenoj glavnoj enologinji Iločkih podruma Veri Zimi. Stigao joj je trenutak za odlazak u mirovinu! Ali iako više fizički neće biti stalno prisutna kao do sada, u Iločkim podrumima ostaje, zacijelo za stalno, njen duh. Formirala je dobru mladu ekipu u kojoj su enolozi Ivana Raguž te Antonela Knezović i Marko Marko.

Zima u društvu s Jurjem Mihaljevićem, većinskim vlasnikom Iločkih podruma…

Vera Zima iz iločke je obitelji koja je, kao i mnoge druge, imala svoj vinograd i obiteljski podrum, tako da je ljubav prema vinarstvu stjecala još u ranoj mladosti. Po završetku srednje škole uspijeva dobiti međunarodnu stipendiju za studij agronomije u Nitri, u Slovačkoj, gdje diplomira 1985. godine.  U Ilok se vraća 1998.

Za sve ono divno što je tijekom života i rada u Iločkim podrumima Lady Vera Zima napravila, za sve one milijune litara vina koje je stvarala i za koje je odgovarala, za sve brojne nagrade koje je osvojila za Iločke podrume, veliko joj hvala od srca!  Naša Vera Zima ostat će upamćena u povijesti hrvatskog vinarstva kao žena koja je svoju profesiju živjela u punom smislu i koja je svoja znanja, iskustvo i emociju tako uspješno prenosila u vina Iločkih podruma, ta su vina uvijek puno više govorila o njoj nego što bi ona sama rekla o sebi. I ne samo to: znanje i iskustvo  nesebično je prenašala i na mlađe naraštaje u svojoj enološkoj ekipi! Prva dama hrvatskog vinarstva među milijunima litara vina znala je odabrati ona posebnih godišta i finalizirati ih u vinska remek-djela. Ističući uvijek da su u vinarstvu uz požrtvovnost, upornost, stručno znanje, iskustvo te, dakako, kvalitetu grožđa i tehnologije, osjećaj za vino i strpljenje ključni čimbenici za dosege visokih dometa i za onaj istinski vrhunski uspjeh. Oduvijek je vjerovala da je upravo emocija vinara tajni čarobni sastojak  bez kojega nijedno vino nije potpuno, da su ljubav, strast i predanost vinara nužni za stvaranje iskrenih i posebnih vina što će ostati zapamćena.

…i s enološkom ekipom koju ostavlja kao svoje nasljednike, slijeva nadesno su Marko Marko, Ivana Raguž, Vera, te Antonela Knezović

Sve te, ali i brojne druge lijepe riječi čule su se u prostorima Iločkih podruma na emocijama vrlo nabijenome dirljivom svečanom ispraćaju Vere Zime u novo životno razdobolje kamo ulazi okićena brojnim lovorikama i mirna jer zna da je za Iločke podrume, u kojima je godinama izgarala, ostavila kompetentnu i vrijednu ekipu što u eno-segentu neće dopustiti potrese.

Pjesma, smijeh, suze, zahvale i zahvalnice, cvijeće, baloni, prigodna torta i, naravno, poneka Velika berba…  Draga Verice, puno zdravlja! ◾

Gault & Millau Slovenija 2021

DEBELUH i REPOVŽ – Znani međunarodni vodič restoranima i eno-gastronomijom Gault & Millau Slovenija predstavio je, zbog pandemije na on-line način, novo svoje izdanje, za 2021. godinu. Dobre vijesti za Juru Tomiča, chefa, sommeliera i voditelja Gostilne Debeluh u Brežicama, hrama fine papice i kapljice koji je inače stekao glas – jednog od najboljih zagrebačkih restorana, stoga što u velikom broju kao goste okuplja sljedbenike gurmanskih poroka upravo iz glavnoga grada Lijepe naše. Debeluhu i Tomiču, na slici sa znanim vinogradarom/vinarom Marjanom Simčičem iz Goriških brda s kojim odlično surađuje i koji mu je došao česitati, dodijeljena je plaketa sa četiri kuharske kapice (toques) i 17/20 bodova!

U susjedstvu je pak komplimente Gault & Millaua vrijedne pažnje primio i Gregor Grega Repovž, chef i sommelier gostilne Repovž iz Sentjaneža. Njemu je Gault & Millau 2021 dodijelio titulu najboljeg sommeliera Slovenije!

Gault & Millau ima dakako i svoje izdanje za Hrvatsku, glavna šefica mu je Ingrid Badurina, znana naša novinarka i organizatorica niza zapaženih eno-gastronomskih manifestacija. Od nje čujem da se promocija hrvatskog izdanja vodiča Gault & Millau 2021 sprema za travanj, u nadi da bi se do tada otvorili ugostiteljski objekti pa da se svečanost priredi uživo, međutim ako to ipak ne bude moguće stvar će se odraditi on-line.◾

Sport i vino

IZBORNIK NE, AMBASADOR DA! – Nakon što je prije nekoliko dana izbornik hrvatske rukometne reprezentacije Lino Červar izjavio da daje ostavku, direktoru rukometnog kluba PPD Zagreb Vedranu Šupukoviću prijatelji su veselo govorili kako je sada na njemu red da preuzme momčad, na što bi on samo odmahnuo rukom. Selektor neću biti, ali ambasador da, jer sam kompetentan i već dobro obavljam svoju dužnost, kazao bi Vedran. Našao je sebe u ugodnoj ambasadorskoj ulozi u smislu da kao gurman, pravi šmeker i dobar poznavatelj plemenite kapljice promovira naša vina u svijetu, naime kad u Zagreb na gostovanje dođe neki inozemni rukometni klub on obvezno svoje kolege i čelnike dotičnog kluba odvede na kakvo kušanje finih naših delicija i vrhunskog vina, odnsno kad on sa PPD Zagrebom putuje u inozemstvo svojim kolegama uvijek ponese neku vrhunsku hrvatsku butelju i to ne samo vina nego i maslinova ulja! Bravo, Vedrane!

Vino i likovna umjetnost

Profesor Marin Berovič (zvan inače Marinko jer tata mu je Šibenčanin) s Kemijsko-biotehnološkog fakulteta u Ljubljani, enolog, organizator, u Supetru na Braču, bienalnog međunarodnog postdisplomskog studija iz biokemije i biotehnologija, degustator Bakhova nektara ne samo u restoranu nego i na velikim svjetskim ocjenjivanjima plemenite kapljice, poput Mundus Vinija, Concours Mondiala de Bruxelles…, a i predsjednik ocjenjivačkog suda na internacionalnom vrednovanju pjenušaca u Londonu – nadareni je likovni umjetnik! Kao motive najčešće bira prizore iz vinorodnih krajeva, dakle krajolike koji su mu najbliži duši. Vrijedi pogledati neke od njegovih najsvježijih uradaka!

Motivi su  Šmartno, akvarel + airbrush na platnu 120 x 70, 2020, te Kojsko, akvarel + airbrush na platnu 100 x 80, 2020…

Prof.Marin Berović kao jedan od predavača na post-diplomskom studiju na Braču, dolje su njegovi slikarski radovi

Jesen u Goriškim brdima

Kojsko

______________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

kroz / through  

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju  – 01. 2021 – hints to the smart purchase

legenda

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

      – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting.

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

– Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, ipak, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold • – trošiti svakako uz hranu/drink with food

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

(mpc/pp: XL) RAJNSKI RIZLING 2018 – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Rizling rajnski • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: rhine • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Plešivica • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: kompleksno • sadržajno • bogato • sočno • s karakterom • ozbiljno • zrelo • skladno • elegantno • svježe • dinamično – s nervom • dobro će mu doći još malo vremena u boci• u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • lijepo se pije uz hranu • u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/zeleno; bijelo, koštićavo, citrusi) • na floralno • vegetalno – umjereno ■ U USTIMA zaobljeno • okusom sugerira slast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • slankastog – svježeg – fino kiselkastog – dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗  • • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: rhine, • 12   ̊C

Slavonija / Slavonia

(mpc/pp: XL-XXL) GRAŠEVNA  kasna berba 2019 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Graševina ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova – bobica/selection of grapes – berries ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Plešivica • poluslatko/semi sweet • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – elegantno/pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: kompleksno • sadržajno • bogato • s karakterom/autorski rad • ozbiljno • skladno • dotjerano • elegantno • vrlo toplo • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije, i uz hranu • i pri meditaciji • u usponu (može trajati) ■ IZGLEDOM živahno – bistro – svjetlo-žuto  ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ bijelo/ koštićavo; zrelo svježe – posušeno) • na floralno (cvijeće: suho/bijelo) • med • (biljne) začine/mirodije (slatke), iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • na osjet vanilije – na plemenitu plijesan ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto – blago sirupasto • okusom slatko ali nimalo naporno slatko – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • slatkog – fino gorkastog – dugačkog  završetka ■ SERVICE: ⇗  ⇒  •  (preporuka za jelo/dish recommendation: kolači s bademom, orasima, zreli tvrdi punomasni sirevi… ) • čaša/glass: srednja/medium size one –  tip/type: bordeaux • 12C

(mpc/pp: XL) CHARDONNAY Rosenberg 2018 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rosenberg • kosina/slope • sorta/variety: Chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel & drvo/wood  ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Slavonija • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: kompleksno • sadržajno • sočno • ozbiljno • zrelo • skladno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije, uz hranu • u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto – (slamnato) žuto ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/bijelo; koštićavo; orašasto) • na floralno (cvijeće: bijelo) • začine/mirodije, iskazano  s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • na osjet kvasaca – kruha/brioša – maslaca – fino paljenoga – vanilije, dodir ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto  • okusom sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – dosta dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗   •  čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne • 12-14C

SLOVENIJA SLOVENIA

(mpc/pp: XXXL) STEYER MARK DIŠEČI TRAMINEC 2015 EXCLUSIVE – STEYER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija ■ VINOGRAD/VINEYARD: Aženski vrh • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 300 m • ekspozicija/exposition:  jugo-zapad/south-west • tlo/soil: ilovača, vapnenac • sorta/variety: Traminac mirisavi (Gewurtztraminer) • loze stare/vines old: 30 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 4500 loza/vines per ha • uzgojni oblik/breeding system: guyot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: kasna/late ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova – bobica/selection of grapes – berries • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 3-4 dana/days – na/at  18 – 20 C –  vrenje/fermentation u drvu/in wood, 50% bačve od akacija/accacia barrels &  50 % hrastovi barriquei/oak barriques – kvasci/yeasts: vlastiti/indigenous ones • dozrijevanje/maturation: bačvica/small cascs (tonneaux) 500 lit akacija/accacia & barrique 225 lit = 2 godine/years  na finom talogu/on the lees ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total:  1200  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno vino s kp  • suho • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: moderno – pedantno – elegantno /modern – pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE  is: impresivno • kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • koncentrirano i kopulentno • tijelom & strukturom potentno • slasnog i, kao dobrom protutežom, sasvim blago fino gorkastog – vrlo dugačkog toplog  završetka • treba ga pričekati da se otvori • obvezno ga trošiti uz krepkiju hranu • vrijedilo bi se s njime susresti ponovno za npr. pet-šest pa i više godina! ■ IZGLEDOM živahno • žućkasto prema zlaćanome ■ NA NOSU isprva malo zatvoreno, poslije: umjerene jačine – duboko – puno – s notom mineralnoga, očekivana jače iskazana sortnost obično kod traminca prilično izražena aromama voća te ružina cvijeta i nijansama muškata i cimeta ovdje je na početku malo prekrivena drvetom bačve, bouquet se polagano i postupno otvara kako vino stoji u čaši i povećava mu se temperatura • komplicirani miris upućuje na mineralno i blago na macerat, pa na začine (slatkih nijansa, vanilije) • med • tek kasnije izlazi i nota floralnoga (cvijeće: suho) ■ U USTIMA lijepo zaobljeno. blago kremasto – slasno ali istodobno i prožeto finim nitima slanosti,  kiselost vrlo dobro prati, aromatska svojstva vrlo dobro dolaze do izražaja, jače nego na nosu ■ SERVICE: ⇗  ⇒  •  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne, • 14-16  ̊C

(mpc/pp: XL) STEYER MARK SAUVIGNON 2018 EXCLUSIVE – STEYER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 280 m • ekspozicija/exposition; istok, jug/east, and south • tlo/soil: granit-tonalit, lapor/granite, lapor • sorta/variety: Sauvignon blanc • loze stare/vines old: 15 – 25 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 4500 loza/vines per ha • uzgojni oblik/breeding system: jednokraki guyot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: malo kasnija od redovne/a bit later than normal ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova – bobica/selection of grapes – berries • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 2 dana/days na/at 10 – 12 C inoks/stainless steel – fermentacija: 500 lit bačve od akacije/accacia 500 lit barrels • dozrijevanje/maturation: bačve/tonneaux a 500 lit • na finom talogu, koliko dugo/on the lees, how long:  12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 2000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno vino z kp • suho • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: moderno – pedantno – elegantno/modern – pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: kompleksno • sadržajno • bogato • sočno • pikantno • s karakterom • ozbiljno • zrelo • skladno • elegantno • toplo • dinamično • vrlo prepoznatljivo ali, mada je aromatski vrlo izraženo ne pršti  senzacijama jeftine kategorije i nije nimalo naporno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije uz hranu • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žuto ■ NA NOSU umjereno – lijepo razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost (voće: domaće/zeleno; bijelo/ koštićavo – jabuka; bobičasto –  ogrozd) • na floralno • na vegetalno (zelena paprika, list rajčice…)/herbalno – umjereno • začine – vrlo dobro uklopljeno • na osjet maslaca – plemenitog drveta ■ U USTIMA zaobljeno – blago kremasto • okusom sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro •  svježeg – slasnog-fino gorkastog – dugačkog završetka  ■ SERVICE: ⇗ •  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux, • 12 ̊C

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

 

 

SVIJET u ČAŠI – 11.2020 – WORLD IN a GLASS

KROZ /THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

_________s vama već – 29 godina/years – with you___________

IZDANJE – CORONA 2020 – EDITION

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Od Bordeauxa pa do Egeja: JUGOISTOČNI DIO EUROPE – BOGATI RASADNIK SJAJNIH SORATA VINOVE LOZE ⦁ Upečatljivi kultivari našeg planeta – Syrah u fokusu: PAPRENI DUH RHÔNE i NOVOGA SVIJETA ⦁ Martinje 2020 i vremešna (ali ne i prestarjela) kapljica: DIPLOMATSKO VINO IZ 2003. i 2004. ⦁ Martinje 2020 i novo mlado vino 2020 već u boci i čaši: MARTIN  JE u ZAGREBU, OKUSI TRADICIJE, PORTUGIZAC, BEAUJOLAIS NOVEAU! ⦁ Prigodno baš uz Martinje: POČETAK 24. DRŽAVNOG PRVENSTVA SOMMELIERA RH – SINIŠA LASAN BRANI NASLOV!… ⦁ Što jedemo i pijemo: EPIDEMIJA KAO POTICAJ ZA RAZVOJ ZDRAVE PREHRANE?!… ⦁  Svijet – odjeci Covida19 uz naprosto divljajuću Coronu: AKTUALNO STANJE NA TRŽIŠTU ⦁ SLO-ORANGE 2020 u KINI  ⦁  ANTEPRIME TOSCANE NA PROLJEĆE 2021

⦁ VIJESTI/NEWS  Publicistika: ŽELJKO GARMAZ OSKAROVAC u PISANJU o VINU ⦁ Dojmljiv ulazak u turbulentni Advent 2020: KAD ENOLOG POSTANE PEKAR, te RIBAR i KONZERVATOR RIBE…

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 11.2020 – BUYING GUIDE ⦁

_________________________________________________________

Od Bordeauxa pa do Egeja

JUGOISTOČNI DIO EUROPE – BOGATI RASADNIK SJAJNIH SORATA VINOVE LOZE!

Moguće je da mnogi i danas kad je vino, prisutno u čovječanstvu nekoliko tisuća godina, napokon pokazavši se iznimno važnim npr. i u kulturi i gospodarstvu steklo uistinu zavidno visoki i široki društveni status, ne znaju da je put vinove loze krenuo svijetom iz azjskog potkarpatskog područja i Gruzije dijelom prema jugu (Egipat, Grčka…) i onda zahvaljujući starim Grcima i Feničanima Sredozemljem te Tračanima kopnom prema europskom istoku, sve do atlantske obale, a tada su s područja današnje Francuske neke sorte ponajviše iz bordoškoga kraja (Sauvignon blanc, Merlot, Cabernet sauvignon…) i iz Burgundije (Chardonnay, pinoti…), selidbom prema Amerikama ali i povratkom prema europskom istoku naprosto preplavile svijet i na vinskom tržištu postale debelo dominantne. Onda su, nekako po, da tako kažem, središnjoj crti meridijanskog tipa koja Europu dijeli na istočni i zapadni dio pažnju počeli u jačoj mjeri privlačiti Rizling rajnski, pa Syrah, Nebbiolo (barolo i barbaresco), Sangiovese (Brunello, Chianti classico, Vino Nobile…). Iz Novog svijeta sve jače je počeo odzvanjati naziv Zinfandel. Promatramo li područje od spomenute okomice meridijanskoga tipa bliže ovim našim krajevima zapaža se, uvelike zahvajujući austrijskom Burgenlandu, i proboj Frankovke (Blaufränkisch, Franconia, Kekfrankos), a s teritorija današnje Hrvatske, nekad u sastavu Austro-Ugarske koja je i na hrvatskom teritoriju imala svoje rasadnike vinove loze stanoviti proboj napravio je, u mađarskom Tokaju, Moslavac, ali ne pod tim svojim hrvatskim nazivom nego pod mađarskim nazivom Furmint. Šire popularan postao je Wälsch/Welsh Riesling, Riesling italico, Laški rizling, zapravo Graševina, za koju se smatra da je porijeklom iz geografskog bazena koji se većma nalazi u Hrvatskoj. Onda su eksperti za vinovu lozu nakon pomnog proučavanja najnovijim znanstvenim metodama uz korištenje DNA testiranja ustanovili da je Zinfandel – Crljenak, Tribidrag, Kratošija, Primitivo, pa se pokazalo da je on, sa šoltanskim Dobričićem, roditelj hrvatskom sortnom ponosu Plavcu malome. U međuvremenu u Crnoj Gori i Makedoniji počelo se sve više pričati o Kratošiji (a to je Zinfandel!) i Vrancu, a na površinu vinima iz BiH isplivao je, s visokim sjajem, i Trnjak….

Sortni aduti ovog našeg dijela Europe: Graševina, Grk, Malvazija istarska,Moslavac (Šipon, Pušipel) , Pošip bijeli, Kratošija-Crljenak, Plavac mali crni, Vranac

Je li sada došlo vrijeme da jugoistočni dio Europe, koji obuhvaća zemlje nekad članice državne tvorevine Jugoslavije, zatim Bugarsku, Grčku, Zapadu uzvrati udarac svojim sjajnim kultivarima-adutima kojih uz ove ovdje netom spomenute ima još na iznimno visokom stupnju vrijednosti ali ne, zasad, i na razinama svjetske vidljivosti i popularnosti te gospodarske valoriziranosti kakve uživaju importirani introducirani bordožani i burgundijci?

Prof. dr. Vesna Maraš iz podgoričkog 13. jula Plantaža predstavlja rezultate istraživanja vezanog uz sorte vinove loze u Crnoj Gori

Uz Hrvatsku, u kojoj je ustanovljeno kako je prije nekoliko godina obznanjeno, nekih dvjestotinjak autohtonih sorata vinove loze a sad ih imamo u uporabi, kažu novi podaci, oko 130 do 140, kao kolijevka vinogradarstva na Balkanu slovi Crna Gora.

Zašto je Crna Gora kolijevka vinogradarstva na Balkanu, kako je povijest crnogorskog vinogradarstva zapisana u njenim sortama, kako se crnogorsko vinogradarstvo bazira na porodici genetski povezanih sorti što je karakteristično i u drugim čuvenim tradicijskim regijama za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina? Čiji je potomak Vranac, kako je potvrđena njegova autohtonost, koji su njegovi roditelji? Zašto je Kratošija najstarija crnogorska sorta koja ima brojne potomke u Crnoj Gori i koja se i iz Crne Gore širila svijetom, a koja se pod nazivom Primitivo uzgaja u Italiji, kao Zinfandel u Kaliforniji, Tribidrag odnosno Crljenak Kaštelanski u Hrvatskoj? Neke odgovore daje vrhunska stručnjakinja iz ovoga područja prof. dr. Vesna Maraš, koja je na čelu Sektora za razvoj znane podgoričke vinske kuće 13. Jul Plantaže i koja je kao crnogorski predstavnik u multidisciplinarnoj ekipi europskih znanstvenika iz vodećih nadležnih naučnih centara u Španjolskoj, Kanadi i Sloveniji sudjelovala u istraživanjima vezanim uz autohtoni sortiment Crne Gore.

Crnogorski istraživači su ovo po vinogradarstvo i vinarstvo Crne Gore ali i cijeli Balkan izuzetno značajno istraživanje realizirali sa znanstvenicima iz Instituta za vinovu lozu i vino iz Španjolske – ICVV Logroño, La Rioja, predvođenim prof. dr. Joséom Miguelom Martínezom Zapaterom, dr Javierom Ibañezom i dr Rafaelom Oceteom, te uz sudjelovanje prof. Miodraga Grbića sa Sveučilišta u Kanadi, i prof. dr. Nataše Štajner s Univerziteta u Ljubljani, kao i članova Nacionalnog udruženja vinogradara i vinara Crne Gore i proizvođača grožđa i vina u Crnoj Gori.

U istraživanju, početom 2013. godine, ostvarena je snažna suradnja privrede s akademskim institucijama i resornim ministarstvima (Ministarstvo nauke i Ministarstvo poljoprivrede) u Crnoj Gori. U projekt su iz Crne Gore bile još uključene najznačajnije institucije iz oblasti znanosti i visokog školstva kao što su Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU), Univerzitet Crne Gore i Univerzitet Donja Gorica. Multidisciplinarni tim istraživača nedavno je u prestižnom međunarodnom naučnom časopisu Scientific Reports (nature.com) objavio rezultate tog najobimnijeg iproučavanja vinove loze do sada provedenog u Crnoj Gori. U radu su predstavljeni bogatstvo i diverzitet genetskog nasljeđa vinove loze u okviru vrste Vitis vinifera u Crnoj Gori koji oplemenjuju i europsko vinogradarstvo i vinarstvo. Rad je dostupan na sajtu časopisa:https://www.nature.com/articles/s41598-020-71918-7.

Vesna Maraš, četvrta slijeva, s članovima MEĐUNARODNOG znanstveno-istraživalačkog tima

– Istraživanje je pokazalo da se proces pripitomljvanja vinove loze, počet još prije 8000 godina, i dalje nastavlja u vinogradaskim terenima Crne Gore gdje je otkrivena genetička povezanost među divljim formama i uzgajanim sortama vinove loze. Rezultati istraživanja potvrđuju da je proces domestifikacije vinove loze, za koji se do sada vjerovalo da je završen, ipak kontinuiran, i da postoji nekoliko generacija razdvajanja između divljih i uzgajanih podvrsta te da je genetska nit između njih još uvijek aktivna. Identificirali smo čokote koji se nalaze na istoj evolucijskoj točki kao i oni koji su se počeli uzgajati prije 8000 godina. Pronađeni su predstavnici svih stupnjeva domestifikacije vinove loze, ali posebno su nas iznenadili uzorci koji su sa genetičke točke gledišta gotovo 100 posto divlji, a uzgajali su se isto kao i druge uzgajane loze – kaže prof. Vesna Maraš, i nastavlja: – Pored divljih čokota podvrste sylvestris, pretka uzgajane vinove loze (sativa), pronađeni su i čokoti uzgajanih biljaka sa sličnim postotkom porijekla sa sativa i sylvestris genetskim podgrupama, primjerice Bijela Nepoznata Jelenak, Loznica-2. Lokalni procesi hibridizacije između divljih i udomaćenih i introduciranih sorti su u velikoj mjeri pridonijeli modifikaciji postojećih, sadašnjih sorti u svakoj vinogradarskoj regiji, a time i tipičnosti njihovih vina.

Istraživanje je također otkrilo sortnu strukturu i vinogradarsku historiju Crne Gore, potvrđujući iznenađujući diverzitet kultivara za jednu od najmanjih europskih zemalja. Dio ovako velike raznolikosti potvrđuje i samu lokalnu povijest, što ukazuje i na višestruka i intenzivna unošenja vinove loze iz različitih vinskih regija u različititim historijskim razdobljima. Ustanovljeni genetski fond uključuje mnoge autohtone sorte, neke na rubu izumiranja, a povezane u složenu rodbinsku mrežu gdje su dvije sorte, Razaklija i Kratošija, igrale glavnu ulogu u stvaranju autohtonih sorti, govori dalje prof. Maraš.

U okviru istraživanja analizirano je 476 čokota uzgajane i divlje vinove loze, starosti od 50 do 300 godina. Svaki analizirani čokot posjeduje svoj originalni kod pod kojim se vodi, fotografije, lokalni naziv (naziv na terenu na kojem je pronađen), a evidentirani su i ime vlasnika čokota kao i podaci za lokaciju (regija, nadmorska visina, GPS koordinate). Sa vinogradarskih terena Crne Gore izdvojeno je 419 čokota (379 čokota gajenih u starim vinogradima – Vitis vinifera ssp. Sativa, i 45 čokota koji samoniklo rastu u prirodi, pod pretpostavkom da pripadaju divljoj lozi – podvrsti sylvestris. U istraživanje je bilo uključeno i 57 dodataka iz kolekcije vinove loze na Oglednom imanju Biotehničkog fakulteta podignute 1956/60. od strane akademika Marka Ulićevića i njegovih suradnika. Kolekcija je podignuta u cilju očuvanja lokalnih i autohtonih uzgajanih sorti vinove loze. Genomske tehnologije su bile ključne za utvrđivanje genetske srodnosti između crnogorskih sorti i utvrđivanje pedigrea koji je pokazao roditeljsku vezu između autohtonih kultivara.

Prof. dr. Vesna Maraš govori o dvjema za Crnu Goru vrlo važnim sortama – Kratošji i Vrancu

DNK svakog odabranog čokota analiziran je i uspoređen u Institutu za vinovu lozu i vino (ICVV) sa njihovom bazom SNP podataka molekularnih markera, jedinstvenom po svojoj veličini u cijelom svijetu. Na ovaj način potvrđena su 144 različita genetska profila, među njima je 101 genotip koji odgovara uzgajanim sortama (Vitis vinifera ssp. sativa), dok su 43 genotipa odgovarala divjim formama (Vitis silvestris). Sukladno tome, formirana su i analizirana dva klastera i to klaster gajenih sorata vinove loze i klaster divlje loze u Crnoj Gori.

– U klasteru uzgajanih sorti pronašli smo neočekivano visoku genetičku varijabilnost, otkrivajući 101 genotip-sortu. Pedeset sorti je bilo moguće identificirati, među njima su dobro poznate vinske (29), stolne (6) i višestruko namjenske sorte vinove loze (15). Utvrđeno je da je tu velik broj autohtonih kultivara zapadnog Balkana. Dvije najvažnije sorte za crnogorsko vinogradarstvo, Kratošija i Vranac, su dva najčešće pronađena genotipa u starim crnogorskim vinogradima, što potvrđuje njihovo značenje za vinogradarsko-vinarski sektor Crne Gore kroz dugu povijest. Među 419 ispitivanih uzoraka najčešće pronađeni genotip odgovarao je sorti Kratošija, koja je identificirana 107 puta, zatim Vranac 76 puta, Lisica 35, Razaklija 27, Krstač 22 i Bioka osam puta. Važno je istaći da je od 45 identificiranih sorti u kolekciji Biotehničkog fakulteta veliki broj genotipova, točnije 33,  sačuvan samo u spomenutoj kolekciji što ukazuje na brz nestanak starih kultivara i ističe nužnost ovih istraživanja u cilju očuvanja lokalnih genetičkih resursa od izumiranja – naglasila je prof. Vesna Maraš.

Pored toga, identificiran je značajan broj stranih sorti, što potvrđuje povijesne izvore koji ukazuju na turbulentnu historiju u Crnoj Gori, te na događaje koji su omogućili unos sorti u zemlju iz različitih regija u različito vrijeme i s različitim ciljevima. Introdukcije s Istoka vjerojatno su posljedica širenja vinogradarstva s Bliskog Istoka u europske zemlje, dok su se novija uvođenja uglavnom dogodila kao rezultat intenzivne razmjene kultivara tokom druge polovine 19. stoljeća u borbi protiv filoksere i drugih štetočina i bolesti u Europi.

Vranac Pro Corde 2016 od Plantaža 13. jul i, desno, Vranac Reserva 2013. Pro Corde 2016 osvajač je zlatne medalje na Decanterovu ocjenjivanju 2020 u Londonu. a Vranac Reserva 2013 zlato je osvojio lani i na Decanteru i na njemačkom Mundus Viniju!

Rezultati ovog istraživanja otkrivaju i 51 neutvrđen (nepoznat) genotip vinove loze, potencijalno nove sorte. Devet od njih – Crni Krstač, Belka, Loza Svetog Vasilija Ostroškog, Nepoznata Bijela Brijestovo, Bijela krupna SR itd – pronađeno je na najmanje dvije lokacije, što potvrđuje da su one vegetativno razmnožavane (reznicama), da su uzgajane kao lokalne sorte. Pokazalo se i da su one na ivici izumiranja.

– Utvrđeno je da su neki od neidentificiranih genotipova potomci drugih poznatih lokalnih sorti, npr. Belka je potomak Razaklije i Krstača, Crni Krstač je potomak Kratošije i Bioke, i to ukazuje na njihovo crnogorsko porijeklo. Naročit kuriozitet je utvrđivanje genetike loze iz Manastira Ostrog, riječ je o Lozi Svetog Vasilija Ostroškog koja datira prema pisanim podacima iz 1672. godine, to je jedan od najstarijih pisanih podataka o vinovoj lozi u Crnoj Gori i na Balkanu. Naučna analiza je potvrdila da je riječ o nepoznatoj sorti nastaloj kao rezultat križanja Razaklije sa sortom vinove loze pod nazivom Kosoranka, nađenom u blizini manastira, a koja je u Vitis katalogu zavedena kao Vela Pergola. Preostala 42 neutvrđena genotipa pojavila su se samo jednom u uzorkovanju uzgajanih sorti i to 28 na vinogradarskim terenima Crne Gore Bijela nepoznata, Bijela nepoznata Jelenak, Crna loza, Crna nepoznata Crmnica, Crna nepoznata Masline, Nepoznata Bijela Gornji Brčeli, Nepoznata Bijela Gornji Morinj, Nepoznata Brijege, Nepoznata Kosić, Nepoznata Kuči, Nepoznata Piperi, Nepoznata Žabljak itd, a 14 je nađeno samo u kolekciji Biotehničkog fakulteta pod nazivima Bijela bezimena, Bijela sitnih bobica, Bijela slatka iz opeke, Cetinka, Crna Tomba, Ćelinac, Duljenga, Volovina iz Opeke, Jasenka, itd. Neke od njih mogu predstavljati i autohtone sorte, na što ukazuje genetička identifikacija potomaka za neke od ovih sorti npr. Crna Nepoznata Masline je potomak sorte Volovina iz Opeke. Dodatna posebnost crnogorskog vinogradarstva je trenutna prisutnost značajnog broja navodnih pra sorti. Ovaj termin označava biljke koje su gajili samo lokalni proizvođači grožđa, tj. biljke koje direktno rastu iz sjemena ili su samo jednom razmnožene reznicama, od mjesta klijanja sjemena. One se mogu dalje umnožiti i distribuirati, i na taj način postati sorte. Na ovaj način je nastala većina sorti u prošlosti, ali ovaj proces više nije aktivan u zapadnoevropskim regionima

Rezultati istraživanja su, dakle, potvrdili da se crnogorsko vinogradarstvo bazira na porodici genetski povezanih sorti. U Crnoj Gori ova porodica je uglavnom stvorena oko sorte Kratošija.

Kratošija je u središtu crnogorskog vinogradarstva kao što su Cabernet franc i Pinot noir u središtu Bordeuxa i Burgundije, čuvenih vinogradarskih regija u Francuskoj. Kratošija je i najstarija sorta koja se uzgajala u Crnoj Gori, ima gotovo 20 potomaka u Crnoj Gori i roditelj (otac) je sorte Vranac. Pored Vranca, neki od potomaka Kratošije u Crnoj Gori su Čubrica, Raćeška, Žitkovina, Crni Krstač, Crna loza, Crna Tomba i dr.

– U ovoj studiji pronašli smo puni pedigre Vranca i utvrdili da je on potomak Duljenge i Kratošije te na najbolji način potvrdili njegovu autohtonost i porijeklo.

Kad je u pitanju analiza klastera populacije divlje loze Vitis sylvestris, svi uzorci (43) nose jedinstvene genotipove. U ovoj studiji pronađene su biljke podvrste sylvestris koje su uzgajane u starim vinogradima, ali sa genetičkog stanovišta otkriveno je da su potpuno divlje – sylvestris (Kratošija put ka Zagarču i Nepoznata Crmnica). S druge strane, otkriveno je šest jedinki koje su istraživane kao divlja vinova loza, a rezultati pokazuju da su sa većim sativa nego sylvestris genetskim sastavom: (divlje loze iz Oraha i Meteriza, divlje loze s lokaliteta Rijeke Crnojvića, Oraha i Kamenika.)

Prikaz pedigrea i genetičke povezanosti ispitivanih gajenih i divljih formi vinove loze u Crnoj Gori

Pedigre sorte Vranac, roditelji Vranca: Kratošija i Duljenga

Pronađeni su i uzorci uzgajanih biljaka sa sličnim procentom porijekla sativa i sylvestris genetskih podgrupa (Bijela Nepoznata Jelenak, Loznica-2 i dr.). Vjeruje se da su Bijela Nepoznata Jelenak i Loznica-2 primjeri aktivnih mehanizama introgresije ili prijelaza gena iz jedne vrste u drugu, ovdje je to iz sylvestris-a u nove sorte. Ovi hibridi između dvije podvrste vjerovatno su bili veoma važni u mnogim vinogradarskim oblastima, gdje su divlje loze dale važan doprinos genetskom fondu gajenih sorti. Svi ovi rezultati predstavljaju tragove prvih koraka u stvaranju novih sorti ili čak sekundarnu domestifikaciju divlje loze. To je poput prozora u prošlost koji nam omogućava da bolje razumijemo korijene crnogorskog vinogradarstva – rekla je još prof. Vesna Maraš, i dodala: – Ovo istraživanje ima nevjerovatno značenje za crnogorsko vinogradarstvo, vinarstvo, poljoprivredu, povijest. Ponavljam: ono ističe Crnu Goru kao kolijevku vinogradarstva na Balkanu. Dobiveni rezultati su odgovorili na pitanje koje su komparativne prednosti što ih Crna Gora ima u svijetu vina, te zašto je Kratošija najstarija sorta vinove loze u Crnoj Gori ali i najstariji naziv za tu sortu vinove loze koja se uzgaja u drugim državama pod nazivom Primitivo/Zinfandel/Crljenak kaštelanski. Otkriveni su roditelji sorte Vranac, čime je potvrđeno njegovo porijeklo. Otkrivena je 51 nepoznata sorta vinove loze a riječ je o kultivarima koji predstavljaju potencijal za vinogradarstvo i vinarstvo Crne Gore i koji pozicioniraju Crnu Goru kao atraktivnu vinsku destinaciju u Europi i svijetu. Ovo genomsko istraživanje omogućilo je evidenciju i katalogizaciju genetskog diverziteta vinove loze u Crnoj Gori i predstavilo detaljan pedigree, tj. porijeklo sorti i njiihove međusobne genetske povezanosti. Crna Gora sada ima najmodernije genetske i genomske naučne činjenice vezano uz svoje specifično autohtono vinogradarstvo, što je presudno za naučnu, stručnu, razvojnu i marketinšku promociju ove strateške grane crnogorske poljoprivrede. Istraživanja su bila zaista obimna ali smo samo otkrili vrh ledenog brijega. Shvatili smo da se ogromno blago i dalje krije u našim zapuštenim i zaboravljenim vinogradima, na podzidima, pored urušenih kuća i voltova u dvorištima crkava i manastira. Zato ponovo pozivamo sve da nam se jave, ne samo vinogradare već i sve one koji pretražuju povijesnu građu, privatne arhive, arheološka nalazišta i da s nama podijele informacije vezane za sorte vinove loze, proizvodnju grožđa i vina u Crnoj Gori. Sve je to značajno jer je dio naše tradicije i predstavlja važnost koje često nismo uvijek svjesni. Vino je vjekovima bilo i ostalo dio crnogorske tradicije, vjere, kulture i običaja. Ono je ne samo piće i hrana nego bitan dio povijesti i kulture jedne zemlje. ♣

Upečatljivi kultivari našeg planeta: Syrah u fokusu

PAPRENI DUH RHÔNE i NOVOGA SVIJETA

Enes Kišević (Julio Frangen)

Gledaj ga, miriši… Našuti se njime! Ne voli ti, vino, nikakve brzine… Enes Kišević.

Kako lijepo rečeno!

U fokusu je ovaj put Syrah, kao sorta, i syrah kao vino. U prošlom izdanju Kronike SVIJETa u ČAŠI bio je širi prilog o vinogradskoj poziciji Korlat ponad Benkovca na kojoj Badel 1862 ima oveći nasad upravo (i) Syraha, spomenuta vinska kuća posebno pripremljenim programom uz birane specijalitete chefice Ane Grgić u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade promovirala je sa stilom novoizašle berbe svojih vina serije Korlat – Syrah 2016, Merlot 2016 i Cabernet sauvignon 2016 te mješavinu tih sorata Korlat Supreme 2013. Budući da je Syrah, za razliku od bordožana Merlota i Cabernet sauvignona, mediteranski kultivar i budući da je otkako je introduciran u Hrvatsku izvrsne rezultate u kontinuitetu pokazao upravo u zadarskom zaleđu (pa i južno, negdje do Skradina), nekako sam bio najviše zainteresiran za nj, a u kontekstu kupaža iznio sam prijedlog da se Korlat kao lokacija dalje jače razvija u pravcu grand cru utočišta baš mediteranskih sorata, naravno, obvezno, i naših. S druge strane, nedavno je zagrebačka lingvističarka prof. Marija Vukelić – stručnjakinja i za francuski jezik, inače osobito sklona eno-gastronomiji pa kao takva i organizatorica različitih atraktivnih događanja u kojima na popularan način vrlo uspješno spaja finu papicu i finu kapljicu s upoznavanjem zemljopisnih područja odakle dolaze pojedini specijaliteti na tanjuru i u čaši te poduku o pravopisu i izgovoru bilo vezano uz hrvatski, bilo uz francuski i talijanski jezik – odlučila je, nakon što je već publici bila predstavila sorte Chardonnay, Pinot bijeli i Pinot sivi i Silvanac zeleni, u zagrebačkom restoranu Trilogija Fino & Vino svoje reflektore usmjeriti upravo na Syrah (pazi: slovo H na kraju naziva NE izgovara se!), i, valja to istaknutu, pobrinula se za bogat i lijep izbor od 16 uzoraka za kušanje. A treće je to što su objavljeni rezultati tradicijskog međunarodnog ocjenjivanja Syrah du Monde 2020 u Francuskoj, pa, eto, kod mene, ovdje i sada, baš nešto o Syrahu (ŽELJKO SUHADOLNIK © srpnja 2015.)

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

SINONIMI, PORIJEKLO, SVOJSTVA: Sinonimima Serinne, Hignin noir, Entournerin, Dupin, Serène, Shiraz, Syrah je francuska sorta vinove loze. Mnogo je bilo teorija o tome odakle dolazi, neke se vezuju uz drevni perzijski grad Shiraz pa otud jedan od naziva sorte i Shiraz, neke se pak vezuju uz sicilijanski grad Syracusu…

Syrah grozd

Syrahu je PORIJEKLO na obroncima sjevernog dijela doline Rhône, a nastao je prirodnim križanjem jednog kultivara s crnom kožicom i jednoga s bijelom. To su Dureza noire ili Petit duret, crna sorta provenijencijom iz oblasti Ardèche, te Mondeuse blanche, bijela sorta iz Savoje, ali koja nije bijela varijanta kultivara Mondeuse noire. To o Syrahu ustanovila je ekipa znanstvenika u kojoj su bili prof. Carole Meredith sa sveučilišta California u Davisu, te J.M. Boursiquot iz instituta INRA iz Montpelliera, kao i još neki eksperti iz tog grada na jugu Francuske.

Syrah se u svojoj kolijevki Francuskoj prostire na ukupno oko 70 tisuća hektara, a najrašireniji je u regijama Côtes du Rhône, Languedoc Roussillon gdje se pri kreacijama vina često miješa s Grenacheom, Carignaneom, Cinsaultom i Mourvèdreom, te u Provencei i na Korzici. Podaci za svijet govore o nekih 200 tisuća hektara u punom rodu. Najcjenjenija vina od sorte Syrah su iz vinogorja Hermitage, te Côte Rôtie, Saint Joseph i Cornas, uz rijeku Rhônu i južno od Lyona.

Syraha je dosta i u vinogradima uz rijeku Rhônu i u Švicarskoj, u kantonu Valais. Sade ga u Toscani, na Siciliji, u Španjolskoj, ni Hrvatska nije ostala imuna na nj, dakle i ovamo je prodro. Po podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, Syrah se u Hrvatskoj prostire na ukupno nešto više od 220 hektara. U Hrvatskoj su se u produkciji syraha istaknuli Vlado Krauthaker u Kutjevu, pa Velimir Korak s Plešivice, Alen Bibić iz Skradina, Moreno Degrassi iz Istre, feričanačko Feravino, Badel 1862/Korlat Benkovac te vinski posjed Jakob Zdravka Ilije Jakobovića iz Stupnika kod Slavonskog Broda. Zasad najkonstantniji u vrlo visokoj kakvoći uglavnom baš svake godine pokazali su se sa syrahom Badel 1862/Korlat, Moreno Degrassi te posebice posjed Jakob, kao – usudio bih se reći – najupečatljiviji. U slovenskoj Istri pak i te kako se s njime – izdanjem nazvanim Shiraz Capo d’Istria – nametnuo koparski Vinakoper.

Arome u vinu

Syraha je prilično i u Autraliji, Južnoj Africi i Južnoj Americi (Čileu). U novome svijetu rijetko je pod nazivom Syrah, najčešće ga se tamo naziva Shiraz

Uz onoga iz Francuske, najpoznatiji je onaj iz Australije. Syrah je ne samo vrlo rasprostranjen u Australiji, nego je tamo toliko popularan da bi se za nj moglo reći kako je u zemlji klokana nacionalna sorta. Mnogi potrošači u svijetu čak i vjeruju da je riječ o kultivaru porijeklom s Petog kontinenta…

Čaša za ozbiljan, dobro dozreo syrah (Izbor vrhunskih čaša za vino i jaka pića: MIVA GALERIJA VINA)

Svojstva: Uz nizak prinos i na boljim pozicijama (odgovara mu ambijent s mnogo sunca i topline), Syrah daje vrlo karakterno vino, međutim uz veći prinos daje tek običnu kapljicu. Vino obilježavaju tamna gotovo neprobojna rubinska boja te izraženije arome po papru, po tamnom bobičastom voću i kad je dozrijevan ubačvi(ci)  po slatkim začinima, čokoladi.

Syrah se, inače, ne smije brkati sa sortom Petite syrah, koja je zapravo Durif noir (crni), kultivar nastao iz sjemena sorte Peloursin noir. Nastanak Petite syraha vezuje se uz 1880. godinu. U većem opsegu ta je sorta posađena u Kaliforniji, Australiji, Izraelu i Brazilu. Petite syrah vrlo je rodna sorta, i pomalo uzmiče.

U Francuskoj se, u Ampuisu, u impozantnom renesansnom dvorcu Château d’Ampuis na vrhu brda u vinogorju Côte Rôtie a koji je uvršten u zaštićene spomenike povijesti i koji je u vlasništvu obitelji Guigal, jednog od najcjenjenijih proizvođača syraha na svijetu, u organizaciji francuskih enloga okupljenih u tijelo Forum oenologie svakog proljeća odvija međunarodno ocjenjivanje syraha, neka vrsta svjetskog prvenstva, s nazivom Syrah du Monde…

Vina su na radionici u restoranu Fino & Vino bila posložena u skupine po godištima i kušala su se naslijepo. Za početak, iskusni sommelier Fino & Vino Krešimir Šesnić poslužio je  stranca Orimosa 2018 Grande Reserve, valja reći da je samo u tome vinu bilo nešto i grenachea i mourvèdrea, slijedio je Syrah 2018 od Bačića s Korčule, a onda je na red stigao Syrah 2018 Filipa Barake s područja poluotoka Srima kod Jadrije.

U drugoj su skupini bila vina 2017. Na tanjuru sir cheddar i maline. Prvo vino iz Istre – Syrah 2017 od Geržinića, dopadljivo i vrlo pitko! Prvi stranac iz Čilea, Tarapaca Syrah 2017, potom je stigao francuz iz doline Rhône – Les Meysonniers 2017 od čuvenog Michela Chapoutiera. (Uh, da je barem tu bio i l’Hermitage la Sizeranne!!). Elegantni predstavnik Komarne bio je Rizmanov St. Mihael 2017, naziv je dobio po obiteljskom imenu Mihovil/Mihael koje se u obitelji često ponavlja, pa je i na imanju izgrađena kapelica Sv.Mihovila/Mihaela, zaštitnika obitelji. Ovo se vino proizvodi samo u najboljim godinama, isključivo od jedne sorte iz jednog dijela vinograda.

Prof. Marija Vukelić uz kartu vina Francuske, pokazuje prstom na područja rijeke Rhône odakle stiže Syrah (Julio Frangen)

Trilogija Fino & Vino: 16 syraha na kušanju (Julio Frangen)

Sljedeću kategoriju obilježila su vina iz berbi 2016 i 2015, poslužena uz sir gaudu, crne masline i pogaču s maslinama.  Pa je nastupio Badelov Syrah Korlat 2016 duboke, tamne rubinske boje te snažne i bogate strukture, topao i kompleksan. Iz Šibenskoga vinogorja bio je Slamićev Syrah 2015, dopadljiv, ugodan, pitak!  Makedonski  STOBI  2015, topliji, intenzivniji, tamniji, vrlo voćani, i nekako jači od drugih, prethodnih. Pa se onda pokazao i čuveni  Cape Mentelle Shiraz, 2016

Ksenija Vrabec i Krešimir Šesnić

Uz starija vina iz 2012. i 2013, pratnja je bila salama od divljači. Oduševio je Jakobov  Syrah 2013!  Odležavanje u slavonskom hrastu mu je godilo, a godine u boci su ga dodatno zaokružile. Pratili su ga u stopu Degrassijevi Contarini Syrah Riserva 2012, i još malo bolji, malo stariji Contarini Syrah Riserva 2011, nastali na najboljem vinorodnom položaju Bujštine Contarini-Brazzania.

Slatko za kraj – posebno izrađen francuski kolačić macaron punjen confitom od borovnice s malo papra, serviran uz bobice borovnice i zrna papra! Uz macaron su kušana dva vina, jedno bugarsko koje je već bilo na zalasku – Syrah Nimbus Premium 2010, i onda, kao kruna svemu, hrvatski dragulj s Plešvice, izvrsno očuvani  Syrah 2009 od obitelj Korak. Zajednički je zaključak na kraju bio da je syrah sorta kojoj odgovara odležavanje više godina pa nije čudno to što su stariji primjerci skupili najviše simpatija među oduševljenom publikom.

Na kraju degustacije upriličena je i nagradna igra, sretnici su primili boce Degrassijeva Syraha Contarini  2012 i 2011,  dobitnici su bili Vlado Šestan i Ksenija Vrabec, Kseniju vidimo u društvu sa sommelierom I voditeljem restorana Naredna sortna tema prof. Vukelić je kultivar Merlot, jedne od sljedećih srijeda, najavila je Marija Vukelić

Bio sam uvjeren da bi sjajan začin prezentaciji Syraha u restoranu Trilogija Fino & Vino mogla biti objava rezultata ovogodišnjeg ocjenjivanja Syrah du Monde, svojevrsnog svjetskog prvenstva u vinima od syraha, naime hrvatski proizvođači redovito šalju svoje uzroke na to natjecanje i osvajaju i medalje, međutim čini se da ove godine, valjda su i tu krivci Corona-virus i pandemija vezana uz bolest Covid19 – naši vinari nisu slali ništa u Ampuis na vrednovanje. U službenoj objavi rezultata za 2020. organizator na žalost ne spominje Hrvatsku.

Ocjenjivanje Syrah du Monde 2020, 14. po redu vrednovanje do sada, održano je u dvorcu u Ampuisu, iznimno zbog Corone, krajem listopada. Uzorcima je pokrilo 27 država iz cijeloga svijeta. U dva dana ocjenjivanja kušano je 307 vina od Syraha. Kušača je ove godine bilo 100. Vinima je dodijeljena 101 medalja, od čega 14 zlata i 87 srebra.

U Francuskoj pozlaćeni Ten barrels Syrah 2017 reserva skopskog Chateau Kamnika,, blend najboljih 10 bačvica syraha 2017 napunjen u boce različitih volumena

S prostora bivše države kao osvajač zlatne medalje spominje se samo Makedonija. Zlato je osvojio Chateau Kamnik iz Skopja, za svoj Ten Barrels Syrah 2017 Reserva. Srebrnu medalju pak doma u Makedoniju nosi podrum Dalvina, za Dyoniz Syrah 2017 barrique.  ♣

Martinje 2020 i – vremešna (ali ne i prestarjela!) kapljica

DIPLOMATSKO VINO IZ 2003. i 2004!

Uz Martinje, koje je službeno 11. studenoga (ove godine bila je to srijeda) ali eto slavi se nerijetko vikend prije a gdje-gdje i vikend poslije, i svi su usredotočeni na novu mladu kapljicu, međutim  (zato!) postoje i iznimke!  Prva hrvatska revija za vino, kulturu jela i pića te turizam SVIJET u ČAŠI, utemeljena 1992. i s prvim brojem na tržištu izašlime upravo na blagdan sv. Martina spomenute godine, okrenula se u ovoj prigodi – i odležanom vinu!

Vinski biškup don Simpy i miništrant Dragec Riba (Marko Čolić)

Logično je bilo da svake godine rođendan proslavino klasično martinjski, onako kako je tradicijski uobičajeno u ovim našim krajevima, konkretno uz novi mladi portugizac, međutim kako je vrijeme išlo htjeli smo obilježavanje godišnjice i obogatiti, nečime što bi bilo i na stanovitu gospodarsku korist hrvatskom vinu, a to je da na ceremonijalima krštenja mošta – što ih je tada surađujući s nama vodio znani zagrebački vinski biškup don Simpy s miništrantom Dragecom Ribom – uz domaću publiku redovito okupimo i inozemne diplomate najvišeg ranga, dakle veleposlanike, pa da im tom prigodom pored veselice  ponudimo još nešto. I tu je krenula naša akcija Diplomatsko vino, u koju smo dakako htjeli uključiti i više domaćih vinskih podruma.

U vinskom podrumu s arhivskim vinima Zlatka Puntijara, te, dolje, četvorka Francem, Kozarčanin, Puntijar i Suhadolnik s buteljama koje će se kušati (Marko Čolić)

Prvi nam se, i to s oduševljenjem, na naš prijedlog o suradnji na diplomatskom planu odazvao Badel 1862, konkretno s posjedom Kurija Nespeš kojim je spomenuta velika tvrtka tada gospodarila. Akcija je bila zamišljena na način da se veleposlanici prisutni na našem martinjskom krštenju (ponovno) pozovu u podrum Kurije Nespeš potkraj proljeća iduće godine, da kušaju razna vina iz prethodne berbe a upravo na dozrijevanju na finom talogu u bačvicama, te da svaki izabere vino iz po jedne bačvice koje mu se najviše dopalo. Da bi se na uglednom mjestu šire međunarodno promovirala hrvatska kapljica, a to je otvaralo mogućnost i promidžbe i naših jela i područja gdje nastaju, došli smo na zamisao da nekim vinima što se proizvode u manjim i ekskluzivnijim količinama na Badelovom posjedu Kurija Nespeš kod Svetog Ivana Zeline među najvišim pripadnicima diplomatskog zbora u Hrvatskoj pronađemo i proglasimo kumove, te da se vina, kad završe process dozrijevanja i napune se u bocu, rasporede kumovima tako da svaki od njih dobije određeni broj butelja za svoj zagrebački ured. A prvim kumom Diplomatskog vina iz redova međunarodne diplomacije u Hrvatskoj postao je veleposlanik Norveške u Hrvatskoj Knut Toraassen. Već iduće godine broj kumova se višestruko povećao, naime kumstva su se prihvatili i veleposlanici Finske, Švedske i Japana, kao i počasni konzuli Finske i Danske u Hrvatskoj…

Prvi kum i dobitnik Diplomatskog vina bio je norveški veleposlanik u Hrvatskoj Knut Toraassen, na slici kako prima butelju Diplomatskog vina (Marko Čolić)

Nakon što su butelje predviđene za veleposlanike-kumove predane, preostali dio butelja usmjeren je u promidžbene aktivnosti Svijeta u Čaši i Badela 1862. Svijet u čaši svoj je dio butelja pohranio u vinski podrum restorana Stari Puntijar, koji, inače, u odgovarajućem ambijentu ima niz boksova predviđenih za čuvanje boca, među njima i onih okrenutih privatnim ljubiteljima plemenite kapljice što svoje kupljene butelje s vinom s potencijalom žele pravilno skladištiti i na duži rok a za to u okviru svojega doma nemaju potrebne uvjete. Svijet u Čaši je naše boce ostavio kod Puntijara s ciljem da se svako toliko u prigodnoj okolnosti, a prvenstveno uoči Martinja kao datuma  početka te naše priče, u nazočnosti uglednih gostiju u tom restoranu što njeguje hrvatsku (kajkavsku) tradicijsku kuhinju, otvori poneka butelja, da se vidi kako se kapljica razvija i da se uz poneki fini zalogaj pročavrlja uz nju i o njoj ali i o drugim aktualnim temama.

Najnovije kušanje Diplomatskih vina bilo je sada uoči Martinja 2020, ali s obzirom na problem s Coronom i Covidom19 u posebnom režimu – u vrlo maloj grupi i strogo strukovno orijentirano, bez gostiju s diplomatske scene. Nazočili smo Franjo Francem, enolog, u ono tadašnje vrijeme zaposlen upravo u Badelu 1862 i aktivni sudionik akcije Diplomatsko vino, zatim Mladen Zrno, enolog koji je sada uposlen u Badelu 1962 gdje obavlja i zadatke u promidžbenom sektoru oko vina, pa novinar i znani vinski pisac Ivo Kozarčanin, fotoreporter Marko Čolić i ja, Željko Suhadolnik, ispred revije Svijet u Čaši i elektronskog izdanja http://www.suhiucasi. Dakako, s nama se podružio domaćin Zlatko Puntijar, koji je na licu mjesta predložio da uz Diplomatska vina degustriramo-provjerimo i neka duže odležana vina iz njegove privatne arhive, te koji se poigrao sommeliera i otvarao butelje i točio uzorke.

Domaćin Zlatko Puntijar poslužuje vina enolozima – prijašnjem badelovcu Franji Francemu i sadašnjem badelovcu Mladenu Zrnu (Marko Čolić)

Evo koju smo kapljicu kušali i kojim redom: Rajnski rizling 2004 Kurija Nespeš polusuho (napunjeno u ukupno  500 polalitrenih butelja), s 11,7 vol% alkohola, njegovano, inače, u barriqueu, zatim Chardonnay 2003 Kurija Nespeš, polusuho, s 14 vol%, također njegovano u barriqueu, potom Sauvignon 2001 Kurija Nespeš, suho, 12 vol%, onda Rajnski rizling 2001 Kurija Nespeš, suho, 11,5 vol %, Traminac 2001 Kurija Nespeš, suho, 13 vol %, Graševina 1993 kasna berba Kurija Nespeš, čuveno, suho, 12,2 vol %,  Graševina 1994 kasna berba, Tomac, suho, 13,8 vol % i Žilavka 1983 Hepok, suho, 12 vol%.

Uz znani gračanski restoran Stari Puntijar prije nekoliko godina niknuo je lijepi hotel Puntijar sa četiri zvjezdice. Zlatko Puntijar, prekaljeni ugostitelj i strastveni skupljač starih knjiga o kuharstvu i s receptima, uređenjem interijera zorno je dao do znanja gostu da je kompletan objekt Stari Puntijar spomenik tradicijskoj zagrebačkoj eno-gastronomiji Nedavno je na promociji novog vodiča 100 vodećih hrvatskih restorana u Rijeci dobio priznanje za punih 25 godina neprekinutog uvrštenja u taj strukovni vodič preporučenim ugostiteljskim objektima u Hrvatskoj (Marko Čolić)

Dojmovi: nijedan čep nije odavao TCA, sva su se vina, unatoč tome što nisu bila rađena posebno s namjerom da dugo odležavaju, pokazala u jako dobrom svjetlu, nijedno s notom naporne starikavosti. Svi uzorci s primjerenom lijepom čistom nešto jačom žućkastom do zlaćanom bojom normalnom za vremešna vina. Uglavnom sva vina osim jednoga pokazala su dosta živosti i, prilično uočljivo, svoju sortnu pripadnost. Prvi Rajnski rizling, onaj iz 2004., punjen i dakako označen kao polusuhi, kroz sve te godine profermentirao je u butelji ali srećom u trenutku ulaska u bocu očito u njemu nije bila veća količina rezidualnog šećera tako da se refermentacija ogledala tek na ponekom mjehuruću, a nije ostavila negativnog traga na mirisu i u okusu. Chardonnay 2003 se predstavio kao snažan, bogat, kremast, isprva malo suzdržan u nosu, u ustima se činio da mu slast daju visoki alkohol i kremoznost od dozrijevanja na kvascu a ne i ostatak neprovrelog sladora kako je stajalo na etiketi (polusuho). Jedno od najboljih vina iz ove skupine.  Sauvignon 2001 imao je diskretnu, smirenu aromu i lijepu kiselost, Rajnski rizling 2001 iskazao je dosta izraženi tercijarni nos ali ne i nepoželjnu starikavost, kiselost vrlo dobra. Traminac 2001 osvojio je svojom tipičnom sortnom aromom, punoćom i tijelom. I on moj favorit iz ove grupe.  Graševina 1993 kasna berba u mirisu je ponudila botritisnu notu koja je, kao i duže odležavanje, potisnula iz bouqueta voćne i cvijetne niti, a Graševina 1994 k.b. od Tomca bila je i te kako živa, puna, lijepo zaobljena, fini primjerak kapljice koji demonstrira da je kvalitativni domet Graševine vrlo visok, ona bi bila također moj izbor najboljih s ovoga kušanja. Završni uzorak Žilavka 1983 otkrio se u izrazito šeriziranome tonu ali i kao takav vrlo upotrebljiv doduše ne kao vino žilavka nego, npr., kao interesantan dižestiv, na kraju obroka.

Sve u svemu, vrlo lijepo iskustvo!  ♣

Martinje i novo mlado vino: berba 2020 već u 2020. u boci i čaši

Ovogodišnji pandemijski martinjski ceremonijal, uz vlastito misno vino. Poslije obreda vinski biškupi razišli su se po štandovima na Jelačić-placu da bi kušali novi mladi portugizac. Među malobrojnim izlagačima portugisca pojavila se plešivička obitelj Krešimira Režeka, koja slovi kao jedan od plešivičkih proizvođača boljeg portugisca

Plešivički portugizac Selekcija, zajedničko vino nastalo sudjelovanjem, sa svojom kapljicom, devet proizvođača s Plešivice, među kojima je i Robert Braje, te, desno, Purtugizec koji Braje plasira pod svojom etiketom, i Portugizac koji pod svojim prezimenom plasira obitelj Krešimira Režeka, te portugizac Agro Drago Damir Režek. S bogatom ponudom finih sireva među kojima je iskakao duže vrijeme njegovani plešivički polutvrdi predstavila se plešivička obiteljska sirana Šestak

MARTIN JE u ZAGREBU, OKUSI TRADICIJE, PORTUGIZAC, BEAUJOLAIS NOUVEAU…

Metropola te Zagrebačka županija svečanost striktno novog mladoga vina produžile su na dva mjeseca – listopad (druga polovica), kad je prigodnim programima promoviran novi mladi portugizac – robna marka vina Zagrebačke županije Portugizac Plešivica, te studeni (prva polovica) kad je glavna ličnost bio sv. Martin koji je pokrštavao mošt na mlado vino općenito i mlado vino već pripremljeno za konzumaciju. Planirano je da druga polovica studenoga, s naglaskom na posljednji tjedan u tom mjesecu, bude i u znaku manifestacije Okusi zavičaja, i to ne samo u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji nego i po drugim hrvatskim županijama, ali s obzirom na okolnosti službeno feštanje uz okuse zavičaja, zamišljeno da se što bolje propagiraju izvorni i autentični arome i okusi raznih pojedinih naših krajeva i da se maksimalno u ozračju domaćega, izvornoga krene u već tradicijski i turistički vrlo atraktivni Advent, otkazano je za ovu godinu, Adventa bi ove godine barem u Zagrebu ipak trebalo biti ali ne u obliku na kakav smo navikli, i koncentriranog uglavnom na uže središte grada.

Pouzdano mjesto eno-gastro užitka: izletnička kuća obitelji Roberta Brajea. Na slici: vlasnici i domaćini Robert i Sanda Braje, te sin Patrik. Slasni početak: plešivički copanjek te štrudla od sira

Za stanovnike većih urbanih središta, posebice mnogoljudnog Zagreba, željne okusa tradicije i mladog novog vina, rješenje može biti skok s asfalta na selo u najbližoj okolici, primjerice, za Zagrepčane i Karlovčane, do vinorodne Plešivice koja se u novije vrijeme sve jače profilira kao uvjerljiva eno-gastronomska destinacija. Želi li se fina domaća papica i kapljica u toplom ambijentu tradcijske drvene kuće povezati s – preporučljivo je! – rekreacijom na otvorenome – šetnjom uz vinograde, nekim oblikom planinarenja, a i kupnjom zdravih i eko-uzgojenih namirnica – povrća,voća, mesa, mesnih i mliječnih prerađevina, preporučujem kao jedno od  centralnih mjesta posjeta odakle se dosta hitro može stići i do više drugih, najsjajnijih plešivičkih vinskih zvijezda, izletište obitelji Roberta Brajea u Lokošin Dolu kod nekad famozne Mladine. Robert i sin mu Patrik proizvode cveni veltlinac, chardonnay, sivi i crni pinot, (mladi) portugizac, bijeli i ružičasti pjenušac rađen šampanjskom metodom, pa i jantarno vino (od dugo maceriranih bijelih sorata grožđa) a bogome i ono za čime se u najnovije vrijeme u nas naprosto luduje – pjenušac pét nat, od veltlinca, crnog pinota i portugisca. Tata Robert vješt je u proizvodnji mesnih prerađevina, a mama Sanda Braje odlično se snalazi u proizvodnji mliječnih prerađevina,  izvrsna je kuharica koja arome i okuse tradicije izvanredno umješno prezentira kao – oblikom posluženja te izgledom ali i  tekom – vrlo moderna jela tako da s punim pravom ispred svojega imena može staviti oznaku/titulu Chef.

OPG Ivica i Ljubica Bubanović u Grabaraku kod Japetića, uz japetičku dobrodošlicu: domaći narezak – špek, salame od domaće i divlje svinje, te tople češnjovke vlastite produkcije

Bračni par Bubanović uzgaja 12 ovaca i ovna za rasplod, zatim tri krmače i tri muška za rasplod, jedan od njih je Janko, na slici, s 500 kg, ostali su sa 400 i po 100 kg težine, te odojke (ima ih oko 30)

Bračni par Bubanović uzgaja 12 ovaca i ovna za rasplod, zatim tri  krmače i tri muška za rasplod, jedan od njih je Janko, na slici, s 500 kg, ostali su sa 400 i po 100 kg težine, te odojke (ima ih oko 30). Uskoro nabavlja i četiri nove krave. Svježe meso i domaće prerađevine od svinje kao i povrće i voće i mlijeko dijelom završavaju u kuhinji Sande Braje, za njene kreacije na tanjuru, a dijelom se prodaju na imanju te na tržnici u Samoboru

Kućica za odmor koju je koristio znani redatelj Georgij Paro. Sad je u vlasništvu Bubanovićevih. koji bi je rado, naravno bez ovih radnih poljoprivrednih vozila sada pred njom na slici, iskoristili za pokazivanje namjernicima, kao potencijalno vrijedan turistički eksponat, a možda nekim zainteresiranima i iznajmili za boravak na selu u vrijeme godišnjih odmora

Ivica Bubanović u kuhinji i Robert Braje u razgledanju Parove knjižnice, te, dolje, pogled na dnevnu sobu i na spavaću sobu

Sanda Braje sa svojim sjajnim domaćim kruhom i Patrik Braje s novim mladim portugiscem, od dijela kojega je napravo i varijantu pét nat, također za piti kao mlado vino. Patrik inače ima pét nat i od crvenog veltlinca i crnog pinota

Specijaliteti chefice Sande kreirani za ovu zimu: vrlo interesantan rižoto od ČEŠNJOVKI od VEPRA (napravio ih je Robert Braje) sa zelenim radičem poškropljenim balzamskim octom te oogaćenim sa ŽUMBERAČKIM TARTUFOM koji je, kao i onaj turopoljski ,nedavno pronađen u Zagrebačkoj županiji Kao glavno jelo ponuđeni su domaći karmenadli na kremi od jabuke, cimeta i senfa te s kremom od pečenog krumpira,popraćeno salatom od crvenog radiča. Dolje: Za zasladu – svježe kiselkaste zimske crvene jabuke te domaći pekmez od dreneka

I tu stvar ne staje, naprotiv – povećava draž!  Namirnice – meso, mlijeko, povrće, voće (krumpir, grah trešnjevac, luk, češnjak, mrkva, rajčica, paprika, buča, salate, zelje, kelj, od voćaka tu su jabuke, kruške, šljive, ukupno je 130 stabala…) koje Brajeovi koriste za svoja moglo bi se reći remek-djela na tanjuru iz posve su ekološkog uzgoja s oko četiri hektara zemljišta koje Sandini roditelji Ivica i Ljubica Bubanović kao OPG Bubanović uzgajaju na čistini brijega na nadmorskoj visini od oko 700 metara u stanovnicima posve opustjelom selu Grabarak kod Japetića, gde je, inače, simpatičnu kućicu za odmor, s tradicijski uređenim interijerom što međutim odmah ukazuje na to da je tu boravio veliki intelektualac, imao naš znani redatelj Georgij Paro …, danas je kućica na svoj način etnografski značajan spomenik vrijedan posjeta…

BEAUJOLAIS NOUVEAU EST ARRIVÉ – Inače, dakako da ove godine u Zagrebu nije izostala prezentacija novog mladog beaujolaisa, koji po tradiciji na svjetsku scenu stupa službeno uvijek u trećem četvrtku u studenome. Ovaj put susret s mladim novim beaujolaisom bio je u Metropoli u posebnim anti-Corona epidemiološkim uvjetima a u režiji prof. Marije Vukelić i u sklopu njene akcije Abeceda finih zalogaja kroz koju profesorica nastoji promovirati prigodno ne samo finu papicu i kapljicu ma odakle dolazila nego finu papicu i kapljicu nastoj staviti i u kontekst boljeg upoznavanja jezika zemlje odakle dotično jelo odnosno vino dolazi. Prof. Vukelić priredila je kušanje novog mladog beaujolaisa iz podruma glasovitog Georgesa Dubeufa i s posjeda Château des Maladrets u bistrou Trilogija Fino & Vino, gdje je  kao prigodna pratnja na tanjuru ponuđen odličan specijalitet quiche lorrain.e …  ♣

MLADO MEĐIMURJE – Kroz godine nekako smo naviknuli da nam na spomen mladog novog vina prvi na pamet padnu portugizac, posebice Portugizac Plešivica, te, kad je riječ o uvozu, Beaujolais nouveau.  Neko vrijeme prašina se dizala u nas i oko Mladuha s kojime su izlazili Istrani, ali u novije doba kao da se  vezano uz Mladuh posustalo. Unatrag tri godine s novim mladim vinom kao brendom nastoje se oko Martinja nametnuti Međimurci. Deset vinskih podruma iz Međimurja i ove je godine u prvoj polovici studenoga izašlo s sa svojom kapjicom iz berbe 2020. a nazvanom MLADO.

Vino je plod zajedničkog angažmana nove generacije već etabliranih međimurskih vinskih obitelji. Vinarije zastupljene u projektu MLADO Međimurje su Cmrečnjak, Dvanajščak-Kozol, Horvat, Jakopić, Knehtl-Medenjak, Kocijan, Kunčić, Lovrec, Preiner i Štampar. Svaka od njih proizvela je svoje mlado novo vino s time da se pazilo da sva vina što se nude pod markom MLADO Međimurje budu sličnih svojstava, dakle lagana (niski alkohol), svježa i zavodljiva, dakle da kapljica idealno funkcionira kao prikladna za predah, za neformalna druženja i za uz obiteljske objede. Autori vele da je MLADO najbolje u periodu od tri mjeseca od puštanja na tržište, a vrhunac se očekuje oko Božićnih blagdana. Vina su dostupna u vinotekama i kod distributera vina širom Hrvatske. Informacije o prodajim mjestima nalaze se na Facebook -stranici Urbanovo. ♣

Prigodno, baš uz Martinje: početak 24. prvenstva sommeliera Hrvatske

SINIŠA LASAN BRANI NASLOV

Prigodno, baš uz Martinje 2020., počelo je, u organizaciji Hrvatskog sommelier kluba a pod pokroviteljstvom Hrvatske turističke zajednice 24. prvenstvo sommeliera Hrvatske. Iznimno, ove godine, zbog epidemioloških razloga prvenstvo se odvija u dva dijela, to su izlučno natjecanje i završna natjecanja (polufinale i finale).

Prvi dio bio je istovremeno u Poreču i u Zagrebu 10. studenoga, dakle na dan uoči Martinja. Kandidati su se natjecali u četiri discipline: pismeni test, opis dvaju vina, ispravak vinske karte, te prepoznavanje četiriju vina. Po pravilniku, u završnu fazu, znači u polufinale, ulazi dvanaest natjecatelja s najviše osvojenih bodova.

Polufinale i finale planiran je u Zagrebu, u hotelu Westin u ponedjeljak, 7. prosinca 2020. od 10 do 18 sati. Natjecatelje očekuju pismeni test na engleskom jeziku, prepoznavanje četiri različita stilova piva, demonstracija posluživanja pjenušca te usklađivanje jela i vina, na konkretnim primjerima jela.

__________________________________________

OPUS ZADRUGE NB – Uvod u sommelijersko prvenstvo 2020. bila je jedna inače u nizu brojnih vinskih radionica koje naš znani sommelier Mario Meštrović vodi sada u restoranu Kaiser što ga drži na zagrebačkoj Kajzerici. Radionica je ovaj put bila posvećena sorti Rebula i vinima od nje. Sommelijerskom susretu u Kaiseru prisustvovali su i Andrija Popović, poduzetnik iz doline Neretve a inače na čelu relativno novoutemeljene peteročlane Zadruge NB za poljoprivredu, proizvodnju i trgovinu, dakle poslovne udruge proizvođača vina na vinogorju Komarna, te Frane Ševo koji je svojedobno dugo radio u ugostiteljstvu u Njemačkoj.  Popović je sa sobom na kušanje tog popodneva ali za izvan službenog protokola donio moćno zadružno vino Opus od Plavca maloga, plod kreacije enologa Marka Šumana koji se, inače u enološkom poslu kalio u pelješkoj Korta Katarini  i na imanju Terra Madre na Komarni.

Frane Ševo, Andrija Popović i Mario Meštrović, i vino Opus 2017. Dolje: Andrija Popović s kolegama u vinskom podrumu Opusa. Slijeva je Zlatko Mustapić, zadužen za agrotehničke mjere, zapravo za kompletan rad u vinogradu koji, inače, slovi kao jedan od najbolje obrađenih o održavanih u Dalmaciji, a drugi je Branko Prović, predsjednik Skupštine Zadruge. Ostali članovi Zadruge su Dragan Popić, Mladen Nižić, Ivan Udženija i Mato Udženija

Vino Opus puno je, čvrsto, gusto, savršeno čisto (to puno govori!), mnogo obećava, tek nužno mu je ostaviti dovoljno vremena u kvalitetnoj bačvi i potom još dovoljno vremena u boci da se profini i razvije te da, uz snagu, u aromatskom smislu pokaže visoke kompleksnost i rafiniranost. Andrija Popović, jedan od petorice zadrugara koji su, kaže, uložili dosta svojega novca u podizanje 8,5 hektara vinograda Plavca maloga na Komarni te koji ulaze i u nove kredite za sadnju, na Komarni, još 2,5 hektara Pošipa, veli kako su svi, kao osobito ozbiljni poslovnjaci, visoko predani ovome projektu i gledaju na stvar dugoročno. Za daljnji razvoj svojega vinogradarstva/vinarstva petorka je zatražila pomoć od Europske Unije, od koje je uspjela na puni odobreni iznos dobiti 50 posto bespovratnih sredstava potpore.  Popović, koji za sebe govori da je on ponajviše zadužen za ostvarenje financijskog plana, navodi da zadruga NB treba sagraditi i moderno opremiti podrum, naime zasad joj u enološkom segmentu gostoprimstvo pruža znani posjed Terra Madre.  Kvintetu je u sklopu od Države svojedovno dobivenih prava na korištenje zemljišta za vinograde na 50 godina pripala i lijepa parcela na samoj morskoj obali, tako da bi se tu najvjerojatnije podigli objekti za ekskluzivni smještaj i ugostiteljstvo.

dogledno vijeme imati kakav 1er ili grand cru, a u dijelu uz obalu i turistički grand cru resort? Dolje: vinogradi iz kojih se rađa vino Opus Zadruge NB

Priprema terena za  sadnju Pošipa na proljeće 2021. Andrija Popović je uvjeren da je Zadruga NB  jedina koja sada u  Corona-krizi ulazi u značajniju sadnju trsja. Zadruga je iz EU fondova dobila potporu od 646.000 kuna za spomenuti pothvat, i moralo se, iako je vrijeme lošije likvidnosti, početi s radovima  kako bi se poštovalo potpisani ugovor s Agencijom za poljoprivredu

Vinogradi Zadruge NB Opus su na jačoj kosini do nadmorske visine od 70 metara, te s vapnenačkim tlom s dosta kamena, obogaćenim mineralnom crvenicom. Sunčanih sati godišnje tu je više od 2600!.Vlasnici su se opredijelili za ekološki uzgoj loze i proizvodnju vina. Za dozrijevanje vina rabe se, tvrdi Andrija Popović, visokokvalotetne bačve od francuskog hrasta ◾

________________________________________________

Siniša Lasan, branitelj laskavog naslova od lani, po bodovima vrlo uvjerljiv u prvome dijelu prvenstva 2020

U finale sommelijerskog prvenstva ulaze tri najbolja kandidata iz polufinala. Oni će pokazati svoje umijeće u opisivanju dvaju domaćih i jednog stranog vina, kušanih dakako na slijepo, kao i u prepoznavanju šest različitih svjetskih destilata, zatim u posluživanju i dekantiranju crvenog vina, ispravljanju vinske karte, usklađivanju vina sa zadanim menuom, rastakanju magnuma, poznavanju svjetske vinska scene, ophođenju s gostima. Predviđena je i jedna disciplina iznenađenja. Inače, od prošle godine, finalno natjecanje odvija se na engleskom jeziku.

Na ovogodišnje prvenstvo prijavilo se 26 kandidata iz svih hrvatskih regija. Riječ je o zaposlenicima u renomiranim hotelskim kućama, poznatim hrvatskim restoranima, konobama i wine barovima. U završnicu predviđenu za Zagreb plasirali su se, ovim redosljedom po bodovima:

1.Siniša Lasan – Rixos Premium hotel Dubrovnik (123,93 boda), Filip Božić – Meneghetti, Ivan Jug – Noel Zagreb, Tomislav Mikinac, pa Josip Orišković – dvorac Belaj, Marko Škarica – Draga di Lovrana, Mate Negulić – hotel Ikador Opatija, Miljenko Čehulić – Mano 2 Zagreb, Monika Neral, onda Toni Arbunić – Noel, Zoran Gregorović i Ivan Dušić – obojica Miramare Valamar Poreč. Razlika u bodoivima između prvoplasiranoga i posljednjeg na listi kvalificiranih za finale je nešto veća od 50 bodova. Samo četvorica prvoplasiranih na ovoj listi uspjela su osvojiti u prvome dijelu natjecanja više od po 100 bodova.

Novi prvak, za 2020/2021 je: ?   Podsjećam: prošlogodišnji pobjednik sommelijerskog prvenstva Hrvatske bio je Siniša Lasan.

U posljednji trenutak: ODGODA PRVENSTVA!! – Zbog sve kompliciranije epidemiološke situacije Hrvatski sommelier klub bio je prisiljen odgoditi polufinale i finale 24. prvenstva sommeliera Hrvatske, nadmetanja planirana održati u ponedjeljak 7. prosinca u zagrebačkom hotelu Westin. Siniša Lasan ostaje do daljnjega službeni prvak Hrvatske. Vrlo je aktivan u on line u organiziranju i realizaciji prezentacija vina i diskusija o našim vinima preko Interneta.

⦁ Hrvatski sommelier klub neprofitna je strukovna udruga osnovana 1993. godine. Udruga danas broji 500-tinjak članova. Glavna zadaća HSK napredak je profesije sommeliera, produbljivanje svijesti o kulturi stola, kao i stalna edukacija profesionalaca i ostalih zainteresiranih građana – ljubitelja vina. Hrvatski sommelier klub, od 1994., član je Svjetskog udruženja sommeliera (L’Association de la Sommelierie Internationale – ASI).

U posljednji trenutak: ODGODA PRVENSTVA!! – Zbog sve kompliciranije epidemiološke situacije Hrvatski sommelier klub bio je prisiljen odgoditi polufinale i finale 24. prvenstva sommeliera Hrvatske, nadmetanja planirana održati u ponedjeljak 7. prosinca u zagrebačkom hotelu Westin. Siniša Lasan ostaje do daljnjega službeni prvak Hrvatske. Vrlo je aktivan u on line u organiziranju i realizaciji prezentacija vina i diskusija o našim vinima preko Interneta.  ♣

Što jedemo i pijemo…

EPIDEMIJA KAO POTICAJ ZA RAZVOJ TRŽIŠTA ZDRAVE PREHRANE?

Zdrava prehrana kao način jačanja imuniteta, posebice za rizične skupine građana, osjetno više dobila je na važnosti nakon što je buknula pandemija prouzročena Corona-virusom. Zamijećeno je da je bitno povećana potražnja za lokalnim, tzv. funkcionalnim proizvodima, vijest je koju odašilje Hrvatska gospodarska komora. Prema podacima Eurostata za 2018.,  kućanstvo u EU prosječno potroši 12,1 posto svog proračuna na hranu i piće, a u Hrvatskoj je potrošnja za hranu u kućanstvu 2018. iznosila 18,8 posto. Zbog aktualne situacije u gospodarstvu i na tržištu rada očekuje se veći pritisak na proračune kućanstava. Ipak, predviđanja su da potražnja za zdravom, tzv. funkcionalnom hranom ostaje u porastu. U ovu se kategoriju uglavnom ubrajaju proizvodi koji utječu na određene funkcije u tijelu i tako uz njihovu uobičajenu prehrambenu zadaću nude i dobrobit za zdravlje. Mnogobrojne prednosti konzumacije funkcionalnh pehrambenih proizvoda uključuju smanjenje kolesterola, učinkovitije upravljanje težinom, prevenciju raznih bolesti i dr. To znači da je od goleme važnosti uz podatkom o porijeklu određene robe nužno obavijestiti se i o sastojcima i načinima proizvodnje prehrambenog artikla!

Troškovi kućanstva na kupovinu hrane i bezalkoholnih napitaka u postotku u odnosu na ukupni trošak kućanstva u 2018. u zemljama članicama EU

Deklaracija na siru: font maleni, slova gotovo posve izblijedjela

U najnovije vrijeme u programima emitiranim putem medija javnog informiranja vrlo često se može čuti apel, koji, dok ga slušate, ostavlja dojam ep-poruke, a kojime se dragi slušatelji i dragi gledatelji pozivaju da u trgovinama prilikom kupnje namirnica svakako pažljivo s ambalaže prehrambenih proizvoda pročitaju deklaraciju vezanu uz proizvod, naglasak se tu stavlja na porijeklo, konkretno zemlju porijekla, pa se na to, u apelu, dovezuje (pre)poruka da se svakako isplati u izboru opredijeliti se za namirnicu proizvedenu u Hrvatskoj. To je razumljivo ne samo iz domoljubnog razloga  tj. da se potpora pruži našem proizvođaču, nego i iz razloga što po logici stvari domaća namirnica od polja do stola može stići hitrije (i time biti zdravstveno korisnija!) nego ona iz uvoza, posebice iz dalekih prekomorskih zemalja. Dakle možemo je uživati kao svježiju i zreliju, posebno se to odnosi na naševoće i povrće koje se zbog mogućnosti brže dostave na policu od onoga iz vana ne mora (toliko) ranije brati pa ni dodatno (toliko) zaštićivati prskanjem, da bi izdržalo i barem u naizgled dobroj kondiciji stiglo ovamo pred kupca. Preslabo se, međutim, ističe kako pri izboru u dućanu deklaraciju o proizvodu treba dobro proučiti i radi informiranja o sastojcima, posebice aditivima – pojačivačima okusa, konzervansima (a tih za potrošača ne baš poželjnih E, E, E… zna biti mnogo!)…. kao i s rokom do kojega je preporučljivo konzumirati pojedinu hranu. K tome, na žalost, deklaracije su u pravilu tiskane vrlo malim fontom, pa da ih se pročita treba podosta vremena i podosta živaca. Nerijetko su – ili kao rezultat egzibicionizma dizajnera ili stoga što onaj tko proizvod stavlja na tržište želi nešto prikriti a da mu zakon ne može prigovoriti da nije naveo sve što je po propisu trebao – i tiskane tako sitnim slovima da ih je i iz uporabu naočari  jedva moguće pa čak i nemoguće dešifrirati. Kad su podaci navedeni na naknadno stavljenim papirnatim naljepnicama u mnogo slučajeva ta (sitna) slova budu i gotovo poprilično izblijedjela, nerijetko do mjere da se neka i izgube. Nisam sa službenih mjesta od odgovornih čuo objašnjenje zašto je tome tako, zašto se to tolerira, a niti obavijesti o tome da je netko za to odgovarao. Je li u današnje vrijeme (užurbanosti) normalno u prodavaonici prehrambenim proizvodima za tek nekoliko proizvoda koje se, uz upoznavanje s proizvodom preko ambalaže, želi kupiti moraju sa sobom nositi naočari s jakom dioptrijom pa možda k tome i mini povećalo, te da se na dešifriranje deklaracije izgubi mnogo vremena i živaca?…

Iz Hrvatske gospodarske komore kažu, dalje:

– Uz to što pridonosi poboljšanju zdravlja potrošača, funkcionaona hrana ima veliki gospodarski potencijal. Funkcionalna hrana prodaje se po višim cijenama i ima veću maržu od konvencionalne hrane. Prema podacima Svjetske banke, maloprodajne cijene obično su 30 do čak i 500 (!) posto iznad usporedive konvencionalne hrane – rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam HGK Dragan Kovačević. Prioriteti prehrambene industrije su sigurnost hrane, kvaliteta, zadovoljenje potreba sve zahtjevnijeg potrošača, inovacije u proizvodnji hrane te implementacija i preporuke zdrave prehrane. Kovačević ističe da te trendove koji su na neki način već postali dijelom zakonodavnog okvira, prate i naši proizvođači.

Evo i dobre vijesti: u slučaju pekarske industrije zbog štetnih zdravstvenih učinaka kod prekomjernog unosa kuhinjske soli u organizamm propisima se ograničava jače dodavanje soli u kruhu. Kako bi educirala potrošače te u isto vrijeme zadovoljila zahtjevnije dijelove tržišta, mesna industrija samovoljno smanjuje količinu soli u mesnim proizvodima. Na tržištu sada imamo i domaći sladoled s više proteina, a sa smanjenom količinom masti i šećera, mliječna industrija proizvodi funkcionalne jogurte i pudinge, a industrija pića funkcionalne vode i sokove, napitke.

_____________________________________________________________

Poduzetništvo i zdrava hrana: The MATURANEC BROTHERS i PG OREHOVEC

U sklopu farme su, logično, i klaonica i mesnica, zrionica goveđeg mesa kao i zrionica za proizvode poput špeka, kobasica,šunki, rashladne komore za gotove vakumirane proizvode spremne za isporuku

U usponu: PG Orehovec iz okolice Ludbrega, specijalizirano za uzgoj peradi posebice pataka, te prvi njegovi delikatesni proizvodi upravo izašli pred javnost –dimljena pačja prsa, kobasica, te četiri vrste paštete na bazi pačje jetre: klasična s jetrom i mesom patke (smeđa etiketa), pa ona s kombinacijom jetre i mesa dimljenih pačjih prsa (svjetlo-ljubičasta etiketa) , zatim s kombinacijom jetre i mesa te usitnjenih koštica buče (zelena etiketa), i , kao špica,parfait, 100 posto od pačje jetre (crna etiketa)

 __________________________________

Mljac, mljac – PAŠKI SIR GLIGORA! / YESSS! CHEESE FROM the PAG island!

Mlijeko i mliječni proizvodi prirodni su izvor potrebnog nam vitamina D, k tome ovako elaborarani sirevi su i izvor užitka!

___________________________________________

Ali, evo i nečega što se, pogotovu kad je riječ baš o funkcionalnoj hrani, ne bi smjelo događati, npr. na prodajnim mjestima, sada, s obzirom da sam se u to što želim iznijeti osobno uvjerio, spominjem samo njih mada se nepravilnosti mogu naći i u drugim dijelovima lanca (transpoort, skladištenje…). Riječ je o postavljanju hrane a i pića na police pogotovu u supermarketima: u više navrata primijetio sam da se neki proizvodi poput npr. maslinovog ulja (i onog vrlo skupog extra vergine) pa i butelje vrhunskih vina, koji su, u skladu sa svojom kakvoćom, skupi, drže  na policama na većoj visini i direktno obasjani iz relativne blizine svjelošću neonske lampe, dakle, uz to što su obasjani oni su, neminovno, i dodatno zagrijavani iz tog izvora. A i vino i maslinovo ulje izrazito su osjetljivi na svjetlost i na višu temperaturu, maslinovo ulje posebno!

Komunikacija o dobrobitima pojedine hrane za potrošače također je od presudne važnosti kako bi lakše donijeli odluku prilikom kupovine hrane. U Hrvatskoj su potrošači koji njeguju svijest o zdravoj prehrani, prema istraživanjima nezavisnih agencija, stariji od 25 godina te srednjih i boljih primanja.

Mr. sc. Nevenka Gašparac i doc.dr.sc. Petar Mišević

Funkcionalna hrana se na globalnom tržištu javlja 80-tih godina prošloga stoljeća. Najveće tržište je SAD. Prema američkoj agenciji za istraživanje Grand View Research vrijednost tržišta funkcionalne hrane bila je 161.49 milijardu dolara u 2018., uz prosječnu godišnju stopu rasta od 7,9 posto.

Dominantni segment odnosi se na proizvode za zdravlje krvožilnog sustava i čini 24,2 posto tržišnog udjela. Od funkcionalnih proizvoda, najveći tržišni udio imaju vlakna u vrijednosti od oko osam milijardi dolara. Procjenjuje se da će tržište funkcionalne hrane do 2025. biti vrijedno 275.77 milijardi dolara. Vrijednost europskog tržišta funkcionalne hrane je oko 30 milijardi dolara.

ODGOVORNOST u POSLOVANJU s HRANOM – U proizvodnji i distribuciji hrane jedan od najznačajnijih aspekata čine njena kvaliteta i sigurnost, a obveza je poslovnih subjekata tržištu pružiti kvalitetnu hranu s određenim nutritivnim svojstvima i organoleptičkim osobinama, higijenski ispravnu, sigurnu za zdravlje potrošača. Integrirani sustav kontrole sigurnosti hrane predstavlja HACCP koji se zasniva na preventivnom pristupu što, kako ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, pridnosi smanjenju rizika po zdravlje stanovništva.

O tome koji su to propisani uvjeti u području sigurnosti hrane i koje su sve obveze subjekata u poslovanju s hranom mogli su saznati sudionici besplatne online HACCP radionice koju je ovih dana organizirala Hrvatska gospodarska komora kao dio Programa pomoći subjektima u poslovanju s hranom te voditeljima i članovima HACCP-tima koji u praksi uspostavljaju, provode i održavaju sustav sigurnosti hrane kao zakonodavnu obvezu povezanu s odredbama Zakona o hrani te svim zainteresiranima što u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj, Virovitičko-podravskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji sudjeluju u provedbi toga zakonodavnog okvira u proizvodnji, preradi i distribuciji hrane u prehrambenom lancu.

Savjetnik predsjednika HGK i voditelj Službe za obrazovanje i informacijsku sigurnost doc.dr.sc. Petar Mišević kazao je kako je kroz edukacije u organizaciji HGK prošlo više od 20.000 osoba te da su sve te edukacije bile u funkciji podizanja kapaciteta njihova stručnog znanja.

Stručnjakinja za HACCP-edukacije mr. sc. Nevenka Gašparac dr. vet. me predstavila je propise u području sigurnosti hrane te pojasnila obveze subjekata u poslovanju s hranom, a i naglasila kako je sigurnost hrane i veliko gospodarsko pitanje. Podsjetila je kako smo imali prilike vidjeti da su mnoge tvrtke u svijetu koje nisu vodile dovoljno računa o ispravnosti hrane što su je nudile morale staviti ključ u bravu i prestati s radom.

Svaki pojedinac koji posjeduje tvrtku, upravlja njome ili na drugi bilokoji način radi u proizvodnji hrane u EU mora prema odredbama direktive uvesti sustav sigurnosti HACCP.  Sustav je prilagođen svim vrstama prehrambenih proizvoda i svim fazama proizvodnje i rukovanja – od farme do stola.

HACCP sustav sastoji se, objasnila je mr.sc. Gašparac,  od dvije osnovne komponente, prva predstavlja analizu rizika, odnosno identifikaciju opasnosti u svakoj fazi proizvodnje hrane i procjenu značenja tih opasnosti po ljudsko zdravlje, dok dio koji se tiče kritične kontrolne točke predstavljaju faze u proizvodnji gdje se može spriječiti ili eliminirati rizik po sigurnost hrane ili njegov utjecaj svesti na prihvatljiv nivo, kao i obavljati njihovu kontrolu.Grane prehrambene industrije koje zahtijevaju ovaj sustav su proizvodnja, prerada i pakiranje, zatim organska prehrambena industrija, pa skladištenje, transport i distribucija, te priprema i distribucija hrane za potrebe bolnica, dječjih ustanova, hotela, restorana, avionskih i drugih kompanija i na kraju trgovina i ugostiteljstva. ♣

Svijet: odjeci Covida19 uz naprosto divljajuću Coronu

AKTUALNO STANJE NA TRŽIŠTU

Otkako je u svijetu proglašeno stanje pandemije i uvedene su razne i do vrlo stroge i za funkcioniranje gospodarstva jako ograničavajuće epidemiološke mjere nametnula se tema i o aktualnom stanju na tržištu vinom, koje je, požalili su se proizvođači i ponuđači plemenite kapljice, bitno izgubilo u mogućnostima plasmana. Vijesti o ponašanju potrošača koje su do sada objavljivane preko medija javnog informiranja ali i preko raznih društvenih mreža bile su raznolike, do čak i osobito kontradiktorne. S jedne strane čulo se/pročitalo se da je otkako je počela pandemija prodaja vina preko interneta krenula tako dobro da se može govoriti o nekom boomu, a usporedno s time pojavilo se i mnogo priloga o osobama koje su govorile kako su – potpuno prestatle piti!

Publikacija Wine Business International odlučila je obratiti se na nekoliko pravih adresa za odgovore o dosadašnjim posljedicama Corone i Covida19 na plasman Bakhova nektara.

_________________________________________________________

Stručnjaci kažu kako je Corona-virus posebno opasan jer je velika zagonetka, nepredvidljiv u svojim mogućim transformacijma. U očekivanju učinkovitog cjepiva i cijepljenja, pitanje: može li od oblika prikazanog na slici lijevo mutirati u oblik prikazan na desnoj slici, te nam najaviti, napokon – toliko očekivano svjetlo na kraju tunela…

__________________________________________________________

Među prvima kontaktiran je Willi Klinger, do prije godinu dana glavni direktor moćne državne organzacije Austrian Wine Marketing Board a od siječnja 2020., dakle kad je startala epidemija što će prerasti u pandemiju, glavni je direktor jedne od najjačih austrijskih kompanija za plasman (vrhunskih) vina Wein & Co, koja ima 21 prodavaonicu specijaliziranu za vina i sedam wine-barova. Novo radno mjesto počelo je za nj uistinu pravim vatrenim krštenjem!

– Kad su s lockdownom u Austriji zatvoreni trgovine i ugostiteljski objekti  prodaja vina on-line utrostručila se u odnosu na stanje prije. I Wine & Co plasirao je već od prije vina preko Interneta, a dok su prodavaonice bile zatvorene ubacili smo u veću brzinu on-line. U mjesecima potpune zatvorenosti naš se promet dakako bitno smanjio, međutim u mjesecima nakon otvaranja podavaonica uspjeli smo nadoknaditi minus i u kolovozu smo zahvaljujući izravnom kontaktu s kupcima i narudžbama preko Interneta promet izravnali s onime što smo ga imali u isto vrijeme u 2019. godini. Pandemija je donekle promijenila navike potrošača u Austriji. Od lockdowna oni se pokazuju izbirljivijima i spremnima za bolji proizvod i potrošiti  nešto više novaca, a kupovalo se i na veće količine da se doma osiguraju određene zalihe, k tome izrazito se pokazalo to da se austrijski kupac u osjetno većoj mjeri nego što je to bivalo prije opredijelio za kupnju vina austrijskih proizvođača – rekao je Klinger, i dodao: – Tako nešto bilo je i za očekivati. U kriznim vremenima preferencije idu prema znanim, etabliranim markama posebice onima gdje je riječ o obiteljskoj proizvodnji I posebno onima iz vlastite zemlje. Veliki problem međutim predstavlja smanjenje kupovne moći širih slojeva. Ipak,smatram da je biznis s vinom više kakvoće otporniji nego što govore mnogi analitičari tržišta. Kad već nedostaje novaca za neke veće investicije, a za nekoga je takva veća investicija i npr. posjet kakvom mondenom ljetovalištu ali i vikend u razvikanome Parizu, onda se zadovolstvo i zadovoljština potraži u zabavi kod kuće ili odlaskom u neki bolji lokalni restoran, gdje se redovito uz jelo naručuje kakva dobra butelja vina.

Oni koji brinu o promidžbi i plasmanu vina: Willi Klinger (sasvim lijevo), do prije godinu dana glavni direktor Austrian Wine Marketing Boarda a sada glavni direktor jedne od najjačih kompanija za distribuciju vina u Austriji Wine & Co, zatim Mira Šemić iz Ljubljane, sommelijerka i ugostiteljka iz Slovenije koja je upravo u Austriji stekla diplomu i titulu Vinske akademičarke, te dr. Josef Schuller, direktor Austrijske Vinske akademije, na proglašenju novih vinskih akademičara 2020

Ostajemo i dalje u Austriji:  Anne J. Thysell savjetnica je po pitanju vina u velikom lancu SPAR.

– SPAR Austria na svojih 1600 maloprodajnih mjesta plasira više od 2500 različitih vinskih etiketa. Oko tri četvrtine asortimana vina porijeklom je iz Austrije. Vino prodajemo ne samo kroz dućane nego i preko naše trgovine Interspar on-line. Mi smo među supermarketima u Austriji prvi i počeli s prodajom on-line, ove godine proslavili smo dva desetljeća našeg portala e-commerce tj. prodaje preko interneta. Dakako da je Covid19 ostavio značajne posljedice na plasman vina kroz redovnu maloprodaju u dućanu. S obzirom na zatvaranja trgovina kao lokala i ugostiteljskih objekatai promet i vinom u uobičajenoj maloprodaji po lokalima drastično je opao, ali mi smo kao kuća podržali naše partnere vinare da ne propadnu i da se oporave. U međuvremenu prodaja vina preko Spara osjetno je porasla. Zabilježili smo povećano zanimanje za vina u svim cjenovnim kategorijama, pa i u onoj s višim cijenama, a naročio se pojačala potražnja za vinom domaćih, dakle austrijskih proizvođača. Dosta se povećalo interes i za vinima proizvedenima na posve prirodan način, dakle bez uporabe raznih aditiva, pojačivača okusa… K tome, u ljetnim mjesecima primijetili smo pojačan interes za domaćim ružičastim vinima, za austrijskim pjenušcima. Sad čekamo da vidimo kako će se kupci ponašati u novom inače uvijek u godini iznimno važnom periodu a to su dani u prosincu uoči Božića i između Božića i Nove godine. Teško je prognozirati s nekom točnosti, ali se nadamo da će ineres za vinom i u ovoj teškoj covidnoj godini biti velik.

Rita Soares – suvlasnica Garrafeire Soares iz Portugala:

– Naša obiteljska tvrtka postoji i s uspjehom posluje od 1983. godine. U Portugalu imamo 22 prodajna mjesta na malo i imamo više od 3000 klijenata koji samo kod nas kupuju vino. Od 2017. postoji i naš prodajni kanal preko Interneta.  Upravo ta on-line prodaja bila nam je spas u vrijeme lockdowna kad su sve trgovine na malo morale privremeno zatvoriti vrata. U travnju i svibnju 2020. naša prodaja on-line povećala se za 1000 posto u odnosu na 2019. Ipak nije trenutak i za likovanje, jer naša prodaja on-line obuhvaća tek dva posto od ukupnog prihoda što ga realiziramo. Mogu reći da smo, iako je po našem iskustvu prodaja preko interneta u znatnom porastu, primijetili da je jedan sloj potrošača počeo na vino trošiti opreznije nego prije. Oni koji nisu dovoljno u stručnom smislu upućeni u vinski svijet opredjeljuju se redovito za kupnju jeftinijih butelja, a oni koji više znaju o vinu kupuju skuplje etikete. Stoga je eto vrlo važno za trgovca vinom raditi na tome da se vinska edukacija širi, jer kako su potrošači bolje obaviješteni tako rastu izgledi da budu spremni za bocu vina odvojiti više novaca. U ovom razdoblju corona-krize zamijetili smo i to da, barem prema narudžbama, potrošači, kad su im je već ograničeni izlasci u javne lokale, u dosta većoj mjeri nego što je to bilo prije piju kod kuće. Ponavljam: popriličnu prednost unatoč višoj cijeni u maloprodaji imaju robne marke čiji su proizvođači zahvaljujući konstantnom unaprjeđenju kakvoće i zahvaljujući znalačkoj komunikaciji prema potrošačima stekli dobro ime na tržištu i uživaju povjerenje kupaca. Mogla bih reći da su kroz godine rada stečeno dobro ime na temelju kakvoće te uočljivi napori ka stalnom unaprjeđenju kvalitete proizvoda i prikladno komuniciranje prema tržištu ključ uspješnog plasmana vina u težim vremenima koja nazivamo kriznima.

__________________________________________

Horst Hummel

PRAZNIČNI i COVID19 RABATI – Horst Hummel, Nijemac iz Berlina koji ima vinograde i vinski podrum u nama susjednom mađarskom Villanyju i proizvodi jako dobra vina te kojega već dugo poznajem, još iz vremena prije najezde Corone vrlo je aktivan u marketinškom smislu na Internetu. Sada, otkako je Covid19 donio mnoge promjene u našem životu, pojačao je on-line aktivnost, i to ne samo predstavljanjem svojega pristupa u trsju i u podrumu (ekološki je orijentiran) i prezentacijama svojih proizvoda putem vlastita portala te preko Facebooka, nego i pozivima zainteresiranim vinoljupcima da im njegov objekt, kao neka vrsta banke vina, posluži za čuvanje kupljene kapljice, dakako uz naknadu, zatim pozivom moguće zainteresiranima da, uz određenu protuuslugu – npr. jeftinije cijene buteljama kupljenih kod njega, investiraju u njegov posjed, ali i animiranjem poklonika Bakhova nektara, posebice uoči većih praznika poput Božća i Nove godine, da kupuju posebna pakiranja njegovih vina (paketi su s 36 boca, 24 boce, 18 boca i 12 boca…), po rabatima o 12 do 36 posto, ovisno o broju boca u naručenom paketu. Hummel ima niz sorata – Lipovinu (Harslevelu), Moslavac (Furmint), Traminac mirisavi, Portugizac, Frankovku, Merlot, Cabernet franc i Cabernet sauvignon, a u ponudi vina bijelu, ružičastu i crnu jednosortnu i sortno miješanu mirnu suhu kapljicu, jedan predikat kategorije IBPB te ružičasti pjenušac brut nature rađen klasičnom, šampanjskom metodom. Medju najpoznatijim i najboljim njegovim vinima su Cabernet franc Panterra te frankovka Kekfrankos Spatz….◾

_______________________________________________

SAVJETi ISKUSNOG SOMMELIERA ZA UBLAŽAVANJE KRIZE – Od kolege Carla Macchija, koji u Italiji vodi vrlo utjecajni vinski portal WineSurf, saznajem za Nelsona Parija, koji je u kontekstu svega onoga što se u društvenom i gospodarskom životu događa desetak posljednjih mjeseci otkako divlja Corona-virus i pandemijskom  se dimenzijom širi bolest Covid19, javno iznio neka pažnje vrijedna razmišljanja o tome kako u vinskome svijetu (pokušati) parirati novonastalim okolnostima i u gospodarskom smislu proći s najmanje mogućom štetom. Nelson Pari je osoba koja se u mladosti kao glazbenik u Londonu okušala, s uspjehom, u svijetu show businessa, da bi se poslije vrlo aktivno uključio u svijet vina, pa postao certificirani sommelier institucije The Court of Master Sommelier i, potom, supervizor programa događanja u ekskluzivnom londonskom objektu 67 Pall Mall, privatnom klubu finih vina koji slovi kao najprestižniji te vrste na svijetu.

Što to kaže Nelson Pari?

– Sad, kad smo u mnogo čemu ograničeni u javnom životu, kao nešto osobito nužno istaknuo bih ono što su, koliko vidim, mnogi vinari sada u novim okolnostima shvatili kao nešto od posebne važnosti, ali i ono u čemu, koliko također vidim, mnogi vinari još ne vide prednosti. Riječ je, među ostalime, npr. o korištenju mogućnosti virtualnoga što ih danas (i) u sferi businessa nude prikladna tijesna povezanost pojedinaca s Internetom i istupi prema javnosti on-line. Naglasio bih da je moj professor, dok sam još, a prije više godina, bio student, često isticao kako se već širom otvorila era u kojoj nastupi on-line postaju čak efikasnijima i važnijima od onih stvarnih fizičkih! Dakle, umjesto jadikovanja zbog raznih ograničenja koja nas sada kroz epidemiološke mjere pogađaju i u osobnom i u poslovnom smislu, valja prionuti uz kompjutor i dobro promisliti na koji je sve način moguće u javnosti i u kontekstu posla i razvijanja poslovanja biti nazočan virtualno tamo gdje, zasad, nije više moguće biti izravno fizički. Za početak, i u osnovi, to znači smišljati načine kako, posebice i preko više već snažno razvijenih društvenih mreža, privući pažnju pučanstva na ono čime se profesionalno bavimo i što možemo ponuditi kao proizvod i uslugu.

__________________________________________________________

 

Boris Šuljić iz Novalje na Pagu vlasnik je vinskog posjeda Boškinac, ali i, na istom komadu zemlje, i hotela i prvoklasnog restorana Boškinac. Corona i Covid19 probadaju ga s dvije strane – vinske i turističke. Srećom, ali, dakako, i ambicioznošću i marljivim radom (sreća prati hrabre i marljive, ambiciozne…), kroz svoje istupe u javnosti i s vinom i s eno-gastronomskom i smještajnom ponudom pa i promocijskim akcijama stekao je visoku reputaciju i snažnu vidljivost, u koje se opravdano nada da će mu ići na ruku u ovim teškim vremenima što tko zna koliko će dugo potrajati. Glede vina, ona su rađena, posebice crni cuvée, rađena tako da mogu duže izdržati kroz vrijeme i tako se još, istovremeno, i razvijati, tu Boris ne strahuje od nekih većih gubitaka osim što će naplata zbog ipak slabijeg tempa plasmana kasniti, a glede turističkog aspekta, vjeruje da će se pandemija do iduće glavne turističke sezone, ljeta 2021. ipak donekle smiriti, pa sad dok ima dovoljno vremena razmišlja o novim kreacijama na tanjuru kao novoj pozivnici gourmetima da posjete Boškinac. Druži se, u Boškincu, sa svojim kolegama od imena, natječu se na neki način koji će od njih iznenaditi nekom svojom improvizacijom na tanjuru, moguće iduće godine hitom i Boškinčeva jelovnika. Na ovoj slici, Šuljić je u društvu s karizmatičnim chefom Rudijem Štefanom iz šibenskog restorana Pelegrin, zatim sa chefom Vjekom Bašićem iz konobe Boba s Murtera i sa Sašom Beganom, chefom u zadarskom restorani Foša…

__________________________________________

U obraćanju javnosti trebalo bi, veli Pari, da bi sjeme palo na plodno tlo što će onda biti u stanju s određenom koristi vratiti sjetveniku uloženo, imati dobro definirane ciljne slojeve na tržištu tj. skupine ljudi kojima se s nekom realnom nadom u poslovni uspjeh isplati pojačano obraćati, dakle oblike obraćanja potrebno je prikladno razraditi po ciljnim skpinama.

– Uz vidljivost u javnosti potrebno je silno paziti, osjetno više nego što je to bilo prije, u onome vremenu koje smo do nedavno nazivali normalnime, na to da se, ako situacija ne dopusti da se određene stvari  srede odmah u izravnom razgovoru i kroz dopisivanje redovito i u pristojnome roku, promptno odgovara na propuštene telefonske pozive te na primljene e-mailove, i poruke druge vrste. A upravo s tim nužnim odgovaranjima, koja su, inače, i znak opće i poslovne pristojnosti, zainteresiranim potrošačima znalo je štekati, uvjerio sam se u to i osobno kad sam kontaktirao neke vinare očijim sam proizvodima htio saznati više na samom izvoru. Esencijalno je proizvod odnosno uslugu stavljene u ponudu i detaljno iskomunicirati, dakle drugu stranu ne samo obavijestiti da kod vas ima nešto što bi bilo vrijedno nabaviti i na kojoj je adresi odnosno na koji način je to moguće nabaviti, podrobnim objašnjenjima uvjeriti da je upravo to što druga strana želi i treba. Ne zna li klijent da je nešto i gdje je to nešto dostupno u tržišnom smislu te ne podastru li mu se, da bi stekao povjerenje i u ponuđača i u proizvod/uslugu, detaljne informacije o čemu je riječ, a to je danas putem interneta i sa samog kućnog praga pošiljatelja do kućnog praga primatelja i te kako moguće učiniti da bude komotno i za ponuditelja i za potencijalnog kupca, korisnika, sklapanje posla vrlo je upitno. Istraživanja su pokazala da, kad je kupac kao budući mogući korisnik ponuđenog proizvoda ili usluge detaljno, potanko i jasno upoznat o čemu se radi, do realizacije posla dođe i u do 90 posto slučajeva!

U najnovije vrijeme dosta se govori o sve raširenijoj izravnoj on-line prodaji, ali koliko god ona može biti u ovim trenucima jako dobro rješenje, ona može kriti i određene zamke, koje bi se u vrlo nezgodnom svjetlu mogle pokazati nakon što se situacija koliko toliko normalizira pa počne na određeni način i povratak na ono staro, naglašava Pari, dodajući kako je bitno da proizvođač-primarni ponuđač sada, u novim okolnostima kad se brojni trgovine i ugostiteljski objekti mjerama iz epidemioloških razloga zatvaraju, ne zabravi na pomoć koju su upravo trgovci i ugostitelji pružili kad je bilo i te kako potrebno, tj. odmah na početku.

_____________________________________________

Osvajač Decanterovih medalja, sve uspješniji istarski vinar Klaudio Tomaz, te visokoafirmirani dalmatinski chef Hrvoje Zirojević, na čašici razgovora kod Tomaza u vinoteci. Za proizvođača vina svakako je vrlo dobro kontaktirati i nastojati aktivno surađivati s kuharima, oaobito chefovima koji mogu biti vrlo utjecajni u objektu u kojemu rade. Druženja, u kojima se rađaju brojne ideje, lako prerastu na stupanj značajne poslovne suradnje. Nerijetko vrsni chefovi kreiraju remek-djela na tanjuru na način da se dobro slažu s pojedinim vinima, pa to može rezultirati i uvrštavanjem neke kapljice na vinsku kartu lokala, a sada, npr. u uvjetima zatvorenosti, možda dostavom hrane i odgovarajućeg vina na kućnu adresu naručitelja

______________________________________________

– Otvoriti mogućnost kupnje proizvoda on-line, po meni, nije dovoljno. Preporučio bih radije kompleksniji on-line istup, a to je otvaranje dobro uređivanog portala tvrtke, putem kojega bi se uz fotografije onoga što se nudi, a sad i ovdje kao sommelier ponajviše govorim o vinu, ponudile detaljne informacije o svakoj etiketi, dakle prikaz fotografijama, filmićem i tekstom, vinograda te podruma, objašnjenja o vlastitoj filozofiji vina, o tome gdje se vinogradi nalaze kakvi su eko-uvjeti, o kojim je sortama riječ, o načinu rada u trsju, potom i u podrumu. Svaku etiketu trebalo bi popratiti informacijom s pojedinostima u produkciji pojedinog vina te analitičkim podacima kapljice, opisom organoleptike, preporukom o posluženju uz koje jelo i na kojoj temperaturi, dobro je uz svaku berbu dati opis godišta… Sve to i te kako je korisno baš i nama sommelierima koji gostu-kupcu preporučujemo vina. Kad god naiđemo na novog proizvođača odmah na Internetu potražimo portal njegove vinske kuće, da se detajno upoznamo s ponudom. To zasigurno vrijedi i za specijalizirane vinske novinare. Što više o vinu znamo mi koji smo izravno okrenuti ka tržištu dakle bitni za plasman, u prilici smo ljepše ga objasniti klijentu i lakše ćemo ga prodati. Ovdje moram dodati još nešto o čemu se uvijek ne pridaje dovoljno pažnje, i to bih izrazio kroz dva upozorenja: jedno je to da treba biti načisto s time da, iz više razloga, primjerice to su afinitet konzumenta, tip lokala po vrsti ostale ponude, a i po materijalnim mogućnostima potrošača, svako vino nije prikladno za svakog pojedinca a ni za svaki ugostiteljski objekt pa ni za svaku vrstu realnog prodajnog punkta, dakle valja racionalan i objektivan, znači dovoljno svjestan kamo koji proizvod najbolje pripada odnosno može pripadati s obzirom na tip, jelo, prigodu, cjenovni rang… Drugo upozorenje vezano je uz osobe pojedinačno i institucije koje se bave prezentiranjem proizvoda, u ovome slučaju konkretno vina. U današnje vrijeme kad se i te kako vidi i osjeti moć reklame mnoge osobe uključuju se u propagandni segment nastojeći kao promotori djelovati samostalno, ili osnivajući tvrtke za promocijsku djelatnost odnosno nastojeći se u takvim tvrtkama zaposliti. Internet i društvene mreže mnogima, maltene svakome omogućuju javne objave, i to se uvelike koristi. Međutim nisu svi koji se uključuju na bilo kakav način u neslužbenu ili službenu promotivnu aktivnost dovoljno stručni i na visini zadatka, tako da bi proizvođač trebao i te kako pripaziti pri izboru i osoba i tvrtki kojima bi prepustio da javno govori o njegovu proizvodu, tj. vinu. Primjetio sam npr. da u nekim vinskim zemljama vinari kao promotore svojih vina više vide u influencerima nego u profesionalnim vinskim piscima koji ozbiljno rade za etablirane publikacije.

Rado bih ovdje naveo  primjer iz industrije video-igrica, iz vremena kad je prije koju godinu ona bila u krizi, pa su brojne tvrtke odlučile osloniti se na tvrtku za koju im se, s ozbirom na njenu vidljivost na tržištu, činilo da im može pomoći u poboljšanju plasmana. Nakon godina i poprilično potrošenih novaca – poslije je bilo čito: bačenih uvjetar –  pokazalo se da je angažirana ekipa zapravo radila na tome da dobivenim sredstvima – sponzorira sama sebe!.. A ozbiljne osobe i tvrtke i te kako postoje!

I, za kraj?

– Na kraju: iznimno je važno da vinari budu ujedinjeni, skupa, na određeni način cehovski organizirani u zaštiti interesa svoje branše, svojeg proizvoda i svakog pojedinog teritorija na kojemu djeluju. Proći će još vremena dok se ponovno, kako je bilo prije Corone, počnu organizirati turistički posjeti vinskim podrumima, masovne degustacije, izložbe i sajmovi vina, samo, sada, vinari, glava gore! Raspitujte se stalno kad koji lokal ponovno otvara vrata i, ponavljam, dobro razmislite o tome koja vinoteka i koji restoran moraju obvezno u ponudi imati i vaše vino a koji pak nisu na razini vaše kakvoće, razmišljajte i o tome koji su sommelieri, koji novinar i koji influencer prikladni da javno govore o vašem vinu, štaviše koji su posebno važni da se o njemu očituju u javnosti, pa se tako i postavite…  ♣

SLO ORANGE 2020 u KINI!  – Dok je Europa maltene sva u kompletnom lockdownu a ludnica je i u SAD, dotle u Kini, odakle se pandemija proširila na cijeli svijet i gdje je, kažu, napokon došlo do kakve-takve normalizacije, sajmovi rade. U petak 20. studenoga na manifestaciji Wine to Asia koju je pripremio veronski Vinitaly i koja je bila u Shenzhenu izlagali su vinari iz španjolske vinorodne regije La Rioja, iz talijanske Franciacorte, iz francuske Burgundije, pa iz Čilea, Njemačke i domaćina, Kine, te, u okviru Festivala narančastih (ispravno bi bilo  jantarnih, ili amber!!) vina, i – bez osobitog straha od Corone – 11 slovenskih proizvođača a to su  Batič, Burja i Guerila iz Vipavske doline, Emeran Reya, Marjan Simčič i Movia iz Goriških brda te Bordon, Korenika&Moškon, Polič, Rojac i Zaro iz Slovenske Istre. Degustaciju je vodio kineski influencer na području vina Ian Dai.

Za jantarna vina, čuje se, u Kini vlada veliko zanimanje, osjetno veće od mogućnosti i približnog zadovoljenja potražnje. Organizatori su za Masterclass u Shenzhenu pripremili iscrpno gradivo o Sloveniji, njenim vinogorjima, vinarima i vinima. Za posjetiteje sajma i degustacije izdan je i prigodni katalog sa 40 stranica, s tekstovima na engleskom i kineskom jeziku. Kroz video prezentaciju o slo-terroirima i o tehnikama proizvodnje maceriranih bijelih vina zadužen da govori bio je Primož Lavrenčič Burja iz Orehovice.

Prizor s odlično posjećenog masterclassa o slovenskim jantarnim vinima

Festival jantarnih vina inače već godinama se na nama blizim prostorima održava na proljeće i na jesen, jednom u Izoli i jednom u Beču, ali Corona i Covid19 ove su godine pomrsili račune. Slovenci najavljuju Orange Wine festival  2021 za ponedjeljak 19. travnja sljedeće godine u sklopu veronskog Vinitalyja, te u petak 30. travnja u Izoli i u Kopru, tu bi se trebala održati i svjetska premijera dokumkentarca Call it Amber. ♣

ANTEPRIME TOSCANE 2021, NA PROLJEĆE – Već više od dva desetljeća među najjače i najupečatljivije europske promidžbe vina od berbi koje u toj godini po pravilniku područnih konzorcija za vino stječu pravo izlaska na tržište – Le Anteprime Toscane, sudionici kojih su Konzorciji za vino Chianti doc i docg, Chianti classico docg, Vino Nobile di Montepulciano, Vino Brunello di Montalcino i Konzorcij Vernaccia di San Gimignano, a koje su se u Firenzi i okolici Firenze i Siene održavale uvijek u veljači, u 2021. dakle u sljedećoj godini, sele u novi, proljetni  termin, u svibanj, računa se da bi se do tada okolnosti mogle barem donekle smiriti i normalizirati te dopustiti dolazak pozvanih iz cijeloga svijeta na ovakva veća okupljanja. Odluka je donesena nakon negativnog odraza Covida19 na gospodarstvo ove godine, naime bilo je nezamislivo iduće godine ne organizirati ovu promocijsku i poslovnu manifestaciju bitnu za ekonomiju Toscane, prenose mi iz Konzorcija za Chianti Classico docg riječi Stefanije Saccardi, potpredsjednice Regije Toscana i regijske pročelnice  za poljoprivredu.

Atraktivan prizor iz Toscane, s područja vinograda Chianti classico docg i nasada maslina Conca d’Oro (Zlatna školjka) kod mjesta Panzano između Firence i Siene

AVITO kao savez toskanskih vinskih konzorcija: uz predsjednika Francesca Mazzeija,jedan od glavnih operativaca je iskusni Stefano Campatelli, svojedobno inače izvršni direktor Konzorcija za Brunello iz Montalcino a, potom, i u užem vodstvu Konzorcija za vino Vernaccia iz San Gimignana, sada je izvršni direktor Konzorcija Vino Toscana IGT, jednog od pripadnika AVITO-a

Anteprime Toscane, koje su svakog veljače na cijeli tjedan dana okupljale nekoliko stotina vinskih novinara i trgovaca vinom te ugostitelja ne samo iz Italije nego iz čitavoga svijeta – dobrih 18 godina zaredom tamo sam bio pozivan i ja kao glavni urednik revije Svijet u Čaši, u 2021. mogle bi dobiti i nove sadržaje a možda i duži period događanja, naime nedavno su se svi toskanski vinski konzorciji DOCG, DOC i IGT, ne bi li bili učinkovitiji u promidžbi regijske eno-gastronomije, udružili u savez nazvan AVITO, odnosno Associazione Vini Toscani, pa se čuje kako bi se uz nekoliko najjačih toskanskih konzorcija 2021. na budućm Anteprimama možda pojavio i još koji manje značajan od spomenutih.

AVITO kao savez toskanskih vinskih konzorcija: uz predsjednika Francesca Mazzeija,jedan od glavnih operativaca je iskusni Stefano Campatelli, svojedobno inače izvršni direktor Konzorcija za Brunello iz Montalcino a, potom, i u užem vodstvu Konzorcija za vino Vernaccia iz San Gimignana, sada je izvršni direktor Konzorcija Vino Toscana IGT, jednog od pripadnika AVITO-a

Anteprime Toscane koje su do sada u Firenzi redovito otvarali konzorciji za vina Chianti i Chanti classico pa se potom putovalo u San Gimignano, zatim u Montepulciano i Montalcino, iduće godine završit će prezentacijom Chianti classica docg u Firenzi, u četvrtak 20 i petak 21. svibnja. Početak manifestacije predvidjen je za 14. svibnja.

Velika vrijednost manifestacije Anteprime Toscane je u tome što uz koncentriranu degustaciju na samo i u druženju s proizvođačima i kroz kvalitetno upoznavanje s vinima novih berbi u prikladno uređenim prostorima i uz primjerenu skrb sommeliera omogućuju i razgled područja na kojemu se pojedina vina rađaju te obilazak lokalnih vinskih podruma, proizvođača maslinova ulja pa i sireva, finih restorana i kulturno-povijesnih spomenika, dakle otkrivanje teritorija i s turističkog aspekta. Nije čudno kad predsjednik Saveza konzorcija AVITO Francesco Mazzei iz glasovite vinske kuće Chianti Classica, kaže:

– U svakome zlu nađe se i ponešto dobroga. U ovome slučaju dobro je to što će u novim kasnijim terminima ponuđena vina od mlađih ali i starijih godina biti s obzirom na stupanj razvoja na višoj razini nego što su u veljači, a s druge strane u svibnju su dani duži i redovito  je vrijeme ljepše te osjetno toplije nego u veljači tako da bude ugodno za obilaske.

Iz Chianti classica docg vijest i o tome da je na temelju dekreta talijanskog Ministarstva poljoprivrede i prehrane te šumarstva banka Monte dei Paschi iz Siene kao pomoć vinskome sektoru Toscane, poprilično pogođenome Corona krizom, predvidjela vrlo povoljne kredite, posebno za vinske kuće koje njeguju svoj renome i image vina naglašeno i time što kapljicu proizvode samo od grožđa uzgojenog u vlastitim nasadima. To vrijedi istaknuti baš i ovdje u nas gdje nemamo udruživanja vinogradara i proizvođača vina na poslovnoj razini pa ni udruga što funkcioniraju na čvrsto definiranom poslovnom planu kako bi zajedno bili ne samo učinkovitiji u promidžbi vlastitig proizvoda i teritorija gdje žive nego i u mogućnosti dobivanja povoljnih potpora od odgovarajućih državnih a i bankovnih institucija inače nesklonih davanju materijalne pomoći pojedincima koji se ne pridržavaju određenih regula bitnih da na razne načine donesu korist kako njima kao pojedincima tako i cijeloj društvenoj zajednici. ♣  

_________________________________________

VIJESTI/NEWS

Publicistika pod pokroviteljstvom Bakha

Željko Garmaz s knjigama koje je dosad izdao

ŽELJKO GARMAZ – OSKAROVAC u PISANJU o VINU? – Jeste li znali da i na platformi pubicistike o vinu postoji svjetska nagrada u rangu Oscara u svijetu filma odnosno Grammyja u svijetu glazbe? Osječanin Željko Garmaz kandidat je za tog Vinskog Oscara za ovu godinu!

Nakon što je velika izdavačka kuća Gourmand, sa sjedištem u Madridu, koja publicističkim djelima iz svijeta vina i gastronomije dodjeljuje nagrade što se smatraju ekvivalentima Oscaru za film i Grammyju za glazbu, u svibnju proglasila Garmazov rad Vinske priče: Istra i Kvarner trećom najboljom svjetskom knjigom o europskim vinima, niti šest mjeseci kasnije i Garmazova nova knjiga – Vinske priče: Bosna i Hercegovina nominirana je za to prestižno Gourmandovo priznanje!

I to u kakvoj konkurenciji: Bosnia – Wine stories Bosnia & Herzegovina, Željko Garmaz; Cyprus – Stowell’s Guide to the Wines & Wineries of Cyprus, Matthew Stowell; Hungary – Tokaj Wine, Ripka Gergely (Scolar); Netherlands – Wijngids Spanje, Sander de Vaan (Edicola); Spain – Rioja, vinos silenciosos, Antonio Remesal Villar, Alberto Gil Gil (Los Aciertos); Sweden – Fino! Sherry, Johan Franco Cereceda (Carlsson); Switzerland – Winzer, Wein und Küche, Gabriel Tinguely (Zocher & Peter Verlag); USA – The new wines of Mount Etna, Benjamin North Spencer (Gemelli Press)

Čak 1288 knjiga iz 175 zemalja i regija svijeta konkuriralo je za kandidaturu u nekoj od prestižnih kategorija Gourmandove godišnje inventure publicistike koja se bavi gastronomijom, vinima, vinskim turizmom, kavama, čajevima, konjacima… To je gotovo 20 posto izdanja više nego godinu ranije! S obzirom na posebne okolnosti uvjetovane pandemijom i zatvaranjem velikog broja država, organizatori su primijetili povećani broj objavljenih kuharica te su u tome kontekstu osigurali i jednu posebnu kategoriju – Kuharicama protiv pandemije Covid19.

O tome koliko je Gourmand Drinks Awards utjecajna nagrada govori podatak da je prošle godine, primjerice, u utrci za neku od nagrada bilo nominirano knjiga iz čak 216 zemalja ili regija u 105 kategorija.

Neumorni Garmaz već u pripremi ima novi rad za kakvu novu prestižnu nagradu, riječ je o biografskoj knjizi s Ivanom Enjingijem u glavnoj ulozi

U prošlogodišnjoj borbi za prestižnu titulu Najbolje svjetske knjige o europskim vinima, uz Vinske priče Istre i Kvarnera, bile su i sljedeće knjige: Wein in Österreich Willija Klingera, Weinkultur und Weingeschichte an Rhein, Nahe und Mosel, Michaela Matheusa, Weinland Südtirol, Christopha Guflera, Wine Book of Romania, Marinele Ardelean, Slovenia, a winemaking country, Roberta Gorjaka, La vinya i el vin del Penedès Santija Borrella i Mireije Torres, Discover Sherry!, Sare Ekselius i Johana Wiréna, The Landscapes of Swiss wines, Sue Style, The Wines of Germany, Anne Krebiehl, The Wines of Eastern Europe Johna Hudelsona. Titulu najbolje u ovoj konkurenciji osvojila je knjiga La vinya i el vin del Penedès Santija Borrella i Mireije Torres iz Španjolske, drugo mjesto osvojila je Decanterova suradnica iz Alsacea Sue Style sa svojom knjigom The Landscapes of Swiss wines, dok je, uz Garmazove Vinske priče Istre i Kvarnera, treće mjesto zauzeo Christoph Gufler s knjigom Weinland Südtirol!  ♣  

Dojmljiv ulazak u turbulentni Advent 2020

Prvorazredne hrvatske delikatese: slavonski kulin Job, istarski odležani tvrdi sir Latus, plešivički odležani polutvrdi sir Šestak, kruh iz radionice enologa Slavena Jeličića, crnjak Markus Babić Franz Ferdinand 2015 kao izvrsno ostvarenje enologinje Ivone Ječičić…

Konzervirana riba Budinski

KAD SE ENOLOG ISKAŽE KAO PEKAR, TE KAO RIBAR i KONZERVATOR RIBE… – Sreća je naći se u pravo vrijeme na pravom mjestu. A meni se, bogme, posrećilo, pa sam se eto na sjajan način podsjetio na nedavno – točnije: na Martinje 2020. – ispunjenje 28 godina postojanja časopisa Svijet u Čaši i na nekih valjda 35 godina postojanja naslova Svijeta u Čaši ukupno, jer prije osnutka revije i njenog prvog izlaska pred publiku Svijet u Čaši bila je rubrika koju sam vodio u nekadašnjem popularnom tjedniku Vikend izdavačke kuće Vjesnik gdje sam radio 17 godina.

Uz specijalitete s visokim karakterom te uz jednosatni srećom potpuni zaborav Corone i Covida lijepo sam ušao u razdoblje Adventa 2020 koje će eto ozračjem biti daleko od onoga na što smo se naviknuli kroz protekle godine. Užitak su inicirali enolozi Slaven i Ivona Jeličić, oboje inače iz Sinjske krajine i oboje svojedobno uposleni u zagrebačkom Vinolabu koji pruža eno-usluge i savjete vinarima, unatrag pak nekoliko godina Slaven je glavni za vino u novom sjajno opremljenom i uređenom vinskim podrumu posjeda Galić u Kutjevu, a Ivona je dvstruka kraljica vina, konkretno onih pod nazivom Markus, Danijela Szaboa iz Zagreba čije su sjajne etikete Pepejuh s kapljicama s Dingača i Franz Ferdinand s babićem iz primoštenskoga kraja, te zagrebačke podsljemenske kuće Jakob Zdravka Ilije Jakobovića, tu pak briljiraju izvanredni Cuvée na bazi bordoških sorata i, posebno, Syrah, sve iz vinograda u brodskom Stupniku. Dok je Ivona u ovoj prezentacijskoj prilici ostala vjerna svom eno-zanimanju, dotle se Slaven uistinu kakvoćom iskazao kao – pekar! Slaven je ne samo dobavio posebno brašno za kruh nego je uzgojio i kvasce za kruh (mikrobiološki posao mu je, kao enologu, blizak!), te marljivo mijesio tijesto, pratio je pomno dizanje i potom pečenje. Upravo ta Jeličićeva pekarska dimenzija bila je i povod za ovaj opisani okusno-ukusni bijeg i učinkoviti odmak od coronarnih tema… Gle slučaja – s radija se najednom glasno raskopčalo Dugme: Da sam pekar, da sam pekar bi li ti me htjela… S nečim drugim tj. kao – ribar i kao majstor za konzerviranje ulovljene ribe u staklenke za zimnicu istaknuo se Milan Budinski, porijeklom također, kao i Slaven i Ivona, iz Sinjske krajine, a sada direktor proizvodnje u porečkoj Agrolaguni...

Esencija iz kamenjara – stogodišnji primoštenski vinograd Podgreben s Babićem za vino Markus Franz Ferdinand 2015

Posebna priča, kod koje do punog izražaja dolazi enologinja Ivona Đipalo Jeličić, ovdje je Markus Babić Franz Ferdinand 2015, iz čuvenih primoštenskih vinograda u obiteljskom vlasništvu, ali ne iz onih vinograda uz more i već mnogima, zbog izgleda (mali poredani pravokutnici zemlje omeđeni niskim suhozidićima od kamenja što su ga seljačke ruke izvadile iz tla i složile sa strane da ionako škrtu zemlju oslobode radi sadnje vinove loze) znanih pod nazivom Primoštenska čipka, nego iz kamenitih parcela na brdu na 250 metara nadmorske visine ponad Primoštena. Ima tamo parcela s trsovima starijim od jednoga stoljeća, međutim još uvijek u vrlo dobroj formi. Babić za vino Franz Ferdinand s mikrolokacije je Podgreben gdje dominira kamen, tek ponešto je tu škrte zemlje, tako da je vinova loza na toj lokaciji morala metrima i metrima kroz pukotine među kamenjem spuštati svoj korijen u debelu dubinu zemlje da dođe do hranjiva. A imala je, bogme, i dovoljno vremena da i te kako prodre u dubinu, naime spomenuto je trsje sađeno 1914. godine, a mini vinograd nazvan je Franz Ferdinand, da bude spomen na atentat na nekadašnjeg austrijskog prijestolonasljednika koji se dogodio te iste godine… Zahvaljujući vrlo vrijednoj i ekološki čistoj hrani koja dolazi iz zemaljske dubine grožđe je s posebnim svojstvima, jedinstveno kao izričaj terroirea, i to se dakako na svoj načn prenosi na vino. Vinarija Markus, suvlasnik koje Danijel Szabo srećom stremi špicama kakvoće i elitnim eno-uradcima te je i spreman i ulagati u realizaciju vina super-klase, uz strukovnu pomoć enologinje Ivone Djipalo Jeličić ovo vino, dozrijevano u samo jednome barriqueu i vrijedno čitavo jedno blago, napunila je u tek oko 300 (težih i opremom lijepo uređenih) butelja, a butelje namijenjene prodaji dostupne su, kao ekskluziva, samo u prestižnim vinotekama Never Green u Splitu i MIVA Galerija vina u Zagrebu. Maloprodajna cijena butelji 1199,55 kn!   ♣  

_____________________________________________

NOVO NA TREŠNJEVAČKOJ TRŽNICI u  ZAGREBU: AGROLAGUNINA MODERNA KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Ovih dana otvoren je  Agrolagunin boutique Tri kantuna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i  dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina 

_________________________________________________________________________________

In memoriam

IGOR HRUŠKAR

Prerano, prerano, prerano… si nas napustio. Otišao si, ali si i ostao, u našim mislima i srcima. Pamtimo te ponajprije kao ČOVJEKA, LjUDINU, a onda i po marljivosti i predanosti u radu, kao vrijednog i pouzdanog suradnika. Hvala ti! Počivao u miru!

Mali kolektiv revije SVIJET u ČAŠI, posebice trio Muha, Suhi te Marko Čolić

In memoriam

KRUNOSLAV KIĆO SLABINAC

Od bećarca preko rokerske žestine do pjeva božićne miline… Ostaješ nam vječno u mislima i u srcu. Hvala ti, posebno, za sve što si učinio za SVIJET u ČAši i za naš mali kolektiv. Počivao u miru!

Muha, Suhi,Marko, te zajednički prijatelj Ljudevit Grgurić Grga   ♣

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

 POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju  – 11. 2020 – hints to the smart pourchase 

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati • ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

Povijesni početak perlajuće slave vinogorja Plešivica: prvi komercijalni proizvođač pjenušaca rađenih klasičnom šampanjskom metodom u neovisnoj Hrvatskoj Ivan Turk, učenik jaskanskog enologa Franje Jambrovića, sa svojim pjenušcima ŠenPjen u društvu dugogodišnje elite hrvatskog kuharstva i kulinarstva – chefovima Vladom Balentom (hotel Intercontinental Zagreb) i Brankom Žufikom (hotel Esplanade Zagreb)

Pjenušci/Sparkling

(mpc/pp: XXL)  KORAK brut nature – KORAK

■ PORIJEKLO: Plešivica VINOGRAD: Križevac • kosina • nadmorska visina: cca 300 m • tlo: lapor • sorta: Pinot crni & Chardonnay • loze stare: cca 15 godina • gustoća nasada: 5000  loza/ha • pristup u trsju: prirodi prijateljski (organski); PODRUM, vinifikacija: prva fermentacija u drvu – velika bačva; PJENUŠCI, metoda: klasična • berba: 2014 • u boci na kvascu: 48 mjeseci; BOCA, tip: champagne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca: 4000; ZATVARAČ: pluto OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Plešivica – vrhunsko prirodno pjenušavo • brut nature • 12,5 vol%  ■ VINO je: vrlo kompleksno, autorsko, mineralno, elaborirano, moderno, puno, jedna čaša zove drugu! Žućkasto-zelenkaste boje, s izvrsnim perlanjem koje počinje malo većim mjehurićima ali se brzo ustali na sitnim perlicama u velikome broju. Nos je diskretan ali trajan i pun, upućuje na bijelo koštićavo voće poput jabuke, kruške, pa i breskve, tu se još miješaju i korica kruha, keks, brioš.  U ustima živahno, slasno ali istodobno intrigantno slankasto i s odličnom kiselosti, fino peckavo, tijelom vrlo dobro, finiš dugačak, živ i vrlo ugodan  ■ SERVICE:  ⇗  •    preporuka za jelo: pržene lignje, rižoto od liganja, sipe, pečena oborita riba, brudet…  • 10-12 ̊C • čaša: velika, široka

(mpc/pp: XXL-XXXL) AMFORA brut nature 2015 – TOMAC

■ PORIJEKLO: Plešivica, Jastrebarsko VINOGRAD: Šipkovica i Bresnica • kosina • nadmorska visina: 250 – 280 m • ekspozicije;  jug • tlo: vapnenasto-ilovasto, lapor • sorta: Chardonnay i stare  tradicijski uzgajane sorte na Plešivici  • loze stare: od 25 do 80 godina • gustoća nasada:  4000 – 5000 loza/ha • uzgojni oblik: guyot • pristup u trsju: prirodi prijateljski (organski, biodinamički) • prinos po trsu: 1-1,5  kg • berba: redovna   PODRUM: selekcija grozdova • vinifikacija: maceracija 180 dana i fermentacija u amfori – kvasci: vlastiti • dozrijevanje: velika bačva (2000 – 3000 lit); PJENUŠCI, metoda: klasična • u boci na kvascu: 3  godine; BOCA, tip: champagne • 0,75 lit – 1,5 lit • ukupno proizvedeno boca:  3,500 boca; ZATVARAČ: pluto OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Plešivica – vrhunsko pjenušavo s kzp – methode traditionelle…  • brut nature • 12,5 vol% ■ VINO je: višeslojno, autorsko, skladno, rafinirano, elegantno, još u rastu. Zlaćane boje, na unutarnjim stijenkama čaše ostavlja deblji film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze. Izvrsnog, dosta dugačkog perlanja brojnim sitnim mjehurićima. Na nosu umjerenog intenziteta, ali i trajno, upućuje na dužu maceraciju a i na boravak u drvu, međutim drvo ne iskače, do izražaja ali nei kao nametljivi dolaze slatki začini i nijansa karamela. U ustima vrlo dobro iskazano, aromatski posve na tragu onoga što se osjeti na nosu, živo, s lijepom kiselosti, zaobljeno te donekle i kremasto. Jačeg tijela, dosta dugo traje u ustima.  Vrlo prikladno uz hranu, a kako bude vrijeme teklo sve više će biti idealno i za zahtjevne meditativne trenutke. Vrijedi se s kojom bocom i strpiti i pričekati još koju godinu da vino dostigne vrhunac, šanse za debelih pet zlatnih grozdićaj još i te kako ima.■ SERVICE:  ⇗  •   (preporuka za jelo: rižoto s gljivama, riblji brudet, pohana bijela mesa – piletina, svinjetina, teletina… ) • 12  ̊C • čaša: velika, široka

(mpc/pp: XL-XXL) DIPLOMAT extra brut – TOMAC

■ PORIJEKLO: Plešivica, Jastrebarsko ■ VINOGRAD: Bresnica i Šipkovica • kosina • nadmorska visina:  250 – 280 m • ekspozicija/exposition;  jug • tlo: vapnenasto-ilovasto, lapor • sorta: Chardonnay  80 %, Plavec žuti 20 posto • loze stare: cca 25 godina • gustoća nasada:  4000 – 5000 loza/ha • uzgojni oblik: guyot  • pristup u trsju: prirodi prijateljski (organski, biodinamički) • prinos po trsu: 1,5  kg ■ PODRUM: selekcija grozdova • vinifikacija: fermentacija u drvu – kvasci: vlastiti ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci na kvascu: 3 godine ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO  Plešivica • extra brut • 12,5 vol% ■ VINO je: kompleksno, autorsko, skladno, svježe, lijepo pitko, čašica prizivlje sljedeću. Svijetle kristalno bistre žućkasto-zelenkaste boje, odličnog i dugotrajnog perlanja finim sitnim mjehurićima. Miris diskretan, trajan, upućuje na bijelo domaće koštićavo voće poput npr. zrele kiselkaste zimske jabuke, malo i vinogradarske breskve, pa na notu citrusa, bouquet odaje i koricu kruha, toast (premazan) s malo maslaca, kulminira nijansom gljive. U ustima vrlo živahno, s fino škakljajućim perlicama, osvježavajuće i sa snažnim pečatom ozbiljnosti zahvaljujući suhoći i profinjenoj gorkastosti na kraju. Vrlo dobro tijelo, finiš dugačak, s lijepim naknadnim aromatskim osjetom što upućuje na gljivu. ■ SERVICE:   (preporuka za jelo: školjke, račići, glavonošci, bijeli rižoto s plodovima mora, tjestenina s umacima od sira s plemenitom plijesni… • vrlo prikladno i za završetak obroka) • 10-12 ̊C • čaša: velika, široka

 (mpc/pp: XXL) PAVEL brut 2016 – ŠEMBER

■ PORIJEKLO: Plešivica ■ VINOGRAD: Pavel • kosina • nadmorska visina: cca 200 m • tlo: vapnenasto-ilovasto • sorta/variety: Chardonnay 90 % & Plavec žuti • loze stare: Chardonnay 15-20 godina – Plavec žuti 40 godina • gustoća nasada: 5000 loza/ha • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM: selekcija grozdova • vinifikacija: fermentacija u inoksu • odležavanje: drvo – velika bačvi ■ PJENUŠCI, metoda: klasična • u boci na kvascu prije degoržiranja: 30 mjeseci ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca: 5000 ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: Plešivica – vrhunsko pjenušavo • brut • 12,5 vol%  ■ VINO je: elaborirano, kompleksno, ima karakter, rafinirano. Lijepe pune žućkasto-zelenkaste boje, odličnog perlanja brojnim finim sitnim mjehurićima, već pogled na lijeno cijedeće suze koje ostavlja na unutarnjoj stijenci čaše govori o dobroj gustoći. Na nosu djeluje profinjeno, Upućuje na bijelo koštićavo voće posebice na kiselkastu jabuku, nudi i citrusne nijanse, upliću se note korice kruha, brioša, osjeti se i nit mineralnoga. U ustima elegantne jačine, vrlo živo, perlicama peckavo taman toliko koliko treba. Ugodi i bogatstvu okusa pridonosi i stanovita kremoznost. Kiselost je izvrsna,  zamjetna je i blaga slanost. Tijelom vrlo dobro, finiš ugodan, svjež, ■ SERVICE:    preporuka za jelo: tjestenina s bijelim rafiniranim umakom, plodovi mora, oborita riba, gregada • 10 ̊C • čaša: velika, široka

(mpc/pp: XL) ŠEMBER brut – ŠEMBER

■ PORIJEKLO: Plešivica ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Chardonnay 60 % & Pinot bijeli  30 % & Plavec žuti 10 %  • pristup u trsju: klasičan ali ipak na određeni način prirodi prijateljski ■ PODRUM, vrenje bazno vino: inoks • dozrijevanje: velika bačva (3000 lit) ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci na kvascu: 24 mjeseca ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca: 10.000 ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO  Plešivica • brut • 12,5 vol% ■ VINO je: kompleksno, s puno nerva, vrlo ozbiljan pjenušac, za trošiti samostalno kao aperitiv, za osvježenje a i uz hranu te kao dižestiv. Punije žućkasto-zelenkaste boje, odličnog perlanja sitnim brojnim mjehurićima. Nos je lijepo iskazan, s mjerom, vrlo skladan, složen, u voćnom segmentu nudi bijelo domaće koštićavo voće poput kiselkaste jabuke, vingradske breskve, u dobrom suživotu s notama korice kruha, brioša. Usta se aromatski dovezuju na nos, okus je dobro izražen, relativno intenzivan, jako dobra sklada, tijelo vrlo dobro, vino u ustima traje. ■ SERVICE: 10  ̊C • čaša: veća, šira

(mpc/pp: L-XL) CUVÉE de PRESTIGE 2013 extra brut – KURTALJ

■ PORIJEKLO: Plešivica ■ VINOGRAD, kosina • nadmorska visina: cca 300 m • sorta: Chardonnay 80%, Pinot crni 20 % ■ PODRUM: selekcija grozdova • vinifikacija: fermentacija u inoksu • dozrijevanje baznog vina: velika bačva, 2 mjeseca, na kvascu ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci na kvascu, prije degoržiranja: 52 mjeseca ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: Plešivica ZOI – vrhunsko pjenušavo • extra brut • 12,8 vol% ■ VINO je: vrlo živo, s nervom, kompleksno, elegantno, čvrste strukture, u ustima traje. Kristalne svjetlije zlaćane boje, s finim složenim mirisom u kojemu se voćnost (rekao bih: kruška) lijepo miješa s koricom kruha i briošem, perlanje izvrsno. Usta slana, mineralna, peckava, tijelo vrlo dobro,, finiš dugačak, živ. ■ SERVICE: 10 -12 C • čaša: velika,široka

(mpc/pp: XL) BARUN MANZONI ELEGANCE brut – BARUNDIĆ

■ PORIJEKLO: Plešivica, Krašić ■ VINOGRAD: kosina • nadmorska visina: cca 280 m • tlo: vapnenasto • sorta: Manzoni bijeli • pristup u trsju: klasičan ■ PODRUM vinifikacija: fermentacija u inoksu ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci na kvascu: 20 mjeseci ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi ZOI/PDO  Plešivica – vrhunsko – pjenušavo • brut • 12,0 vol% ■ VINO je: vrlo konkretno, puno, živo i svježe, ima kompleksnost. Privlačne pune žućkaste boje sa zelenkastom nijansom, perla brojnim sitnim mjehurićima koji dosta dugo traju. Dobro izraženim, dosta trajnim mirisom upućuje na bijelo domaće koštićavo voće prošarano primjesama citrusa i egzotičnog voća te nota korice kruha. U ustima lijepo zaobljeno i istodobno ugodno peckajuće od mjehurića, slankasto, s finom kiselosti, čvrsta tijela, solidno trajnog završetka ■ SERVICE:  • 10 ̊C • čaša: velika, šira

(mpc/pp: L-XL) ROSÉ brut – TOMAC

■ PORIJEKLO: Plešivica, Jastrebarsko  ■ VINOGRAD, sorta: Pinot crni ■ PODRUM: selekcija grozdova • vinifikacija: fermentacija na vlastitom kvascu ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci na kvascu: 24 mjeseca ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca: 8000 ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO  Plešivica • brut • 12,5 vol% ■ VINO je: složeno, skladno, elegantno, lijepo pitko. Svijetle ružičaste boje luka, s trajnim bogatim živahnim perlanjem sitnim mjehurićima koje duže traje. S dobro izraženim i dosta trajnim mirisom, arome idu prema tamno-crvenom jagodičastom/bobičastom voću, podršku daju note kruha, naznaka brioša. Usta zaobljena, mekana, podatna, tijelo dobro do vrlo dobro. Finiš solidne dužine ■ SERVICE:     (preporuka za jelo: hladni naresci, svježi sir, tjestenina s laganijim umacima od povrća, kuhana riba  ) •10 ̊C • čaša: srednje velika

(mpc/pp: XL) BARUN Le ROSÉ pinot noir brut – BARUNDIĆ

■ PORIJEKLO: .Plešivica, Krašić ■ VINOGRAD: kosina • nadmorska visina: cca 200 m • tlo: vapnenasto • sorta: Pinot crni (noir) • pristup u trsju: klasičan/classic ■ PODRUM, vinifikacija: fermentacija u inoksu ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci na kvascu: 18-20 mjeseci/months ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO  Plešivica – vrhunsko • brut • 12,0 vol% ■ VINO je: živahno i svježe, lijepo se pije. Privlačne svijetle ružičaste boje, perla s brojnim sitnim mjehurićima koji dosta dugo traju. Dobro izraženim, ne suviše kompliciranim ali dosta trajnim mirisom upućuje na crveno jagodičasto voće i note kruha. U ustima slankasto, s finom kiselosti, ugodno peckajuće, dobra do vrlo dobra tijela, solidno trajnog završetka  ■ SERVICE: 10 ̊C • čaša: srednje veličine

Novo mlado vino/New young wine (nouveau)

 

(mpc/pp: M) PORTUGIZAC Plešivica 2020 novo mlado vino – DRAGO DAMIR REŽEK

(mpc/pp: M) PORTUGIZAC Plešivica 2020 novo mlado vino – KREŠIMIR REŽEK

(mpc/pp: M) PURTUGIZEC Plešivica 2020 novo mlado – ROBERT BRAJE

(mpc/pp: M) PORTUGIZAC Plešivica 2020 Selection novo mlado – PZ PLEŠIVICA

Dalmacija / Dalmatia

(mpc/pp: XXXL) BABIĆ 101 FRANZ FERDINAND 2015 – MARKUS (Šimunovic & Szabo)

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija, Primošten ■ VINOGRAD/VINEYARD: Podgreben • nadmorska visina/altitude: 250 m • tlo/soil: kamenito/stone, rocks • sorta/variety: Babić • loze stare, u berbi/vines old, in the vintage 2015: 101 godina/years • uzgojni oblik/breeding system: grmolik/bushes • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski • prinos po trsu/yield per vine:  1  kg  ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – teška/heavy one  • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total:  300 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp/premium, with the controlled origin  • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – elegantno/pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, mineralno, koncentrirano, mekano i elegantno, Providne žive rubinske boje, na unutarnjoj strani stijenke čaše stvara debeli film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze i dovoljno već oku govori o gustoći. Miris je dobro izražen, trajan , harmoničan, bouquet ide prema tamnom koštićavom i crvenom bobičastom voću (višnja, crveni ribiz), nazočna nijansa šipka, osjeti se i dodir drveta. U ustima aromatski nastavlja putem pokazanim na nosu, slankasto, dobro zaobljeno te s mekanim ali i zamjetnim taninom, dosta čvrsta tijela, dugačkog finiša. Prikladno za uz težu hranu. Dobro bi mu bilo ostaviti još vremena u butelji da se još razvije i maksimalnom uklopljenošću utjecaja drveta dodatno dobije na rafiniranosti ■ SERVICE: ⇗  ⇒ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: zreli odležani sir  ) • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne

(mpc/pp: XXL) KORLAT SUPREME 2013 – BADEL 1862/Vinarija BENKOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, vinogorje Benkovac-Stankovci ■ VINOGRAD/VINEYARD: Korlat • kosina – visoravan/slope – • nadmorska visina/altitude:  cca 300 m • sorta: Syrah, Merlot, Cabernet sauvignon à 33 % • loze stare/vines old: cca 18 godina/years • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 12 dana/days – fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: bačvica/small cascs – francuska i američka hrastovina/french and american oak • koliko dugo/ how long: 36 mjeseci/months + nakon sljubljivanja bačvica/after the assembling of the barrels: 40 mjeseci u inoxu/40 months in stainless steel • punjeno u bocu/bottled: lipnja 2020/june 2020 ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – zdepasta, teška/heavy • 0,75 lit – 1,5 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total:  40.000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho • 14,0 vol%  ■ DIZAJN/DESIGN: decentno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/decent – pedantly – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: višeslojno, puno, snažno, sa svojevrsnim kamenjarskim štihom ali, istodobno, na kolosijeku elegancije i rafiniranosti. Tamne gotovo neprobojne rubinske boje, na unutarnjoj stijenci čaše ostavlja debeli film što prelazi u lijeno cjedeće suze. S ugodnim, uravnoteženim mirisom, s razvijenim bouquetom koji zrači voćnošću, mineralnošću, finim i s mjerom iskazanim slatkim i, u tragovima, oštrim začinima. Voćnost je u pravcu bobičastog (kupina) i koštićavog (višnja) voća, vezano uz začinski dio mogu se spomenuti nijansa vanilije, pa čokolada, kakao, niti papra. U ustima mekano i složeno, s određenom slašću. Kao i u mirisu, lijepo pokazuje razvijenost, ali i to što za ovakvo vino znači vrijeme provedeno na dozrijevanju u bačvi i potom na profinjavanju u butelji. Fino zaokruženo, međutim s još ipak živim, pripitomljenim fino prašnastim taninom kao jamstvom za dugovječnost vina. Zanimljivosti pridonosi dobro izražena slanost. Vino je tijelom snažno, u ustima dugo traje  ■ SERVICE: ⇗  ⇒ •   • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

(mpc/pp: XXL) KORLAT SYRAH 2016 – BADEL 1862/Vinarija BENKOVAC

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, vinogorje Benkovac-Stankovci ■ VINOGRAD/VINEYARD: Korlat • kosina – visoravan/slope • nadmorska visina/altitude:  cca 300 m • sorta/variety: Syrah • loze stare/vines old: cca 18 godina/years • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 12 dana/days – fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: bačvica/small cascs – francuska i američka hrastovina/french and american oak • koliko dugo/ how long: 36 mjeseci/months + nakon sljubljivanja bačvica/after the assembling of the barrels: 40 mjeseci u inoxu/40 months in stainless steel • punjeno u bocu/bottled: lipnja 2020/june 2020 ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – zdepasta, teška/heavy • 0,75 lit – 1,5 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 40.000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho • 14,0 vol%  ■ DIZAJN/DESIGN: decentno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/decent – pedantly – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno,  puno, gusto, toplo, skladno no tek treba dostići i punu razinu elegancije. Mineralno, moglo bi se reći kamenjarska varijanta te mediteranske sorte. Iako s pune tri godine na plećima, još ne u svojoj mogućoj špici. Tamne neprobojne žive rubinske boje, na unutarnjoj stijenci čaše ostavlja debeli film koji se pretvara u lijeno cjedeće suze. Na nosu umjerene jačine i dosta trajno, s uravnoteženim bouquetom koji se otvara najprije aromama tamnog bobičastog i jagodičastog a i koštićavog voća u pravcu crnog ribiza, borovnice, kupine, višnje, te koji zalazi i u domenu herbalno-vegetalnoga a i zadire i u područje pikantnih začina  poput papra. U ustima vino u aromatskom smislu nastavlja putem kojime se predstavilo na nosu, na jeziku se pokazuje kao slasno, ali istodobno i slano. Lijepo je zaobljeno, makar sa zamjetnim donekle prašnastim vrlo dobro pripitomljenim taninom. Snažnog tijela, dugačkog, ugodnog živahnog voćno-začinskog i mineralnog završetka. Vino kojemu će dobro doći još koja godina vremena u boci. Ono je sada za konzumaciju uz hranu, a za nekoliko godina postajat će sve prikladnije i za meditativne trenutke  ■ SERVICE: ⇗   ⇒ •   • 18 ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro

Pjenušci/Sparkling

 (mpc/pp: XL-XXL) MISAL BLANC DE BLANCS brut nature – ĐORDANO PERŠURIĆ MISAL

■ PORIJEKLO: Višnjan, Peršurići ■ VINOGRAD: brdašce Petrovac, Bačva • nadmorska visina: 150 – 170 m • sorta: Chardonnay 100 posto • uzgojni oblik: istrak • pristup u trsju: prirodi prijateljski – integrirana zaštita • berba: 2013 ■ PODRUM: selekcija grozdova • vinifikacija: fermentacija u inoksu – kvasci: kupovni selekcionirani • dozrijevanje: inoks ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci na kvascu: oko četiri godine ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: Hrvatska Istra ⦁ vrhunsko prirodno pjenušavo vino s kzp • brut nature • 12,5 vol% ■ VINO je: kompleksno, s osobnošću, rafinirano, s dodanom vrijednosti. Vrlo živo, skladno do elegantno i u nosu i u ustima. Kapljica za šmekere, može lijepo poslužiti kao aperitiv, ali bolje ju je trošiti uz neko profinjeno jelo primjerice na bazi ribe, plodova mora, a odlično će poslužiti i za trenutke meditacije. Pune kristalno sjajeće privlačne plemenite žućkaste boje, na unutarnjim stijenkama čaše ostavlja deblji film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze. Odličnog dužeg perlanja finim brojnim mjehurićima. Miris lijepo iskazan, pun, trajan, bouquet razvijen, voćni segment u pravcu zrelog bijelog domaćeg koštićavog voća izvrsno se isprepliće s nijansama brioša i maslaca te spojevima nastalim u tijeku dozrijevanja vina na kvascu u butelji nakon drugog vrenja. U ustima se pokazuje s puno nerva, unatoč stanovite kremaste note perlice intrigantno peckaju. Određenu slast – ne od ostatka neprovrela dodanog sladora nego od manoproteina koji se stvaraju prilikom dužeg boravka vina na finom talogu i koji oslobađaju svoju slatkoću – razbijaju slanost dobivena iz tla te izvrsna kiselost. Ovaj pjenušac tijelom je vrlo dobar, finiš u ustima je dugačak.  ■ SERVICE: 10-12 ̊C • čaša: velika, široka

Pjenušci Misal Blanc de Blancs, Blanc de Noirs, Prestige i Millenium

 (mpc. rang: L) MISAL PRESTIGE extra brut – ĐORDANO PERŠURIĆ MISAL (Zlatna medalja u Londonu 2020)

■ PORIJEKLO: Hrvatska Istra, Zapadna Istra, Višnjan, Peršurići ■ VINOGRAD, sorta: Chardonnay 60 % + Malvazija istarska & Pinot crni • berba: 2016 ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci je bio od 2017, degoržirano u rujnu 2020 ■ BOCA, tip: champagne ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko prirodno pjenušavo vino • extra brut  (3 g/lit šećera) • 12,0 vol% ■ VINO je: kompleksno i rafinirano, skladno i elegantno, kompaktno, živo. Lijepe svijetle kristalne slamnato-žućkaste boje, odličnog i dosta trajnog perlanja brojnim sitnim mjehurićima. Mirisom puno, dobro izraženo, na nosu pokazuje lijepu svježinu, a iako vino nije boravilo u drvu diskretno kao da upućuje na boravak baznog vina u bačvi, riječ je ovdje zapravo o dobitnoj kombinacii aroma zrelog bijelog domaćeg koštićavog voća (jabuka, kruška) te nijanse brioša i maslaca i ostaloga stečenog na višegodišnjem dozrijevanju na finom talogu u butelji nakon sekundarne fermentacije. U ustima ovaj Misal Prestige pokazuje se aromatski logično i dosljedno na tragu osjeta netom doživljenog kroz bouquet, okus je pun, slankast, neopterećen sladorom, donekle mekano peckav, s dovoljno kiselosti, harmoničan, vino u ustima traje.  ■ SERVICE: 8-10° C • traži veliku čašu

_________________________________________

PRIČA o MISALU

Proizvodnju pjenušaca Misal na svom posjedu pokrenuo je prije dosta godina dr. Đordano Peršurić, koji je nažalost, u međuvremenu, prerano iznenada napustio ovaj svijet, tako da su s produkcijom tada već snažno afirmiranog Misala krenule kćerke nasljednice Ana i Katarina, koje su se vrlo brzo u poslu jako dobro snašle i eto dostojno nastavljaju putem što ga je zacrtao njihov otac.

Ana i Katarina Peršurić s pjenušcem Misal Prestige extra brut i sa zlatnim priznanjem dobivenim za nj na velikom međunarodnom ocjenjivanju pjenušavih vina Glass of Bubbly 2020 u Londonu

Svi vinogradi Misala nalaze se na K.O. Bačva uz selo Peršurići. Nazivi lokacija su Mlađe, Šerajica i Vala. Trsje je na dubokoj crvenici, na nekih 180 m nadmorske visine, lagani pad terena iznosi tek jedan posto. Redovi su postavljeni pravcem sjever-jug. Od sorata, u vinogradima obitelji Peršurić su Pinot crni, Chardonnay, Malvazija istarska, te u manjoj količini Muškat ruža porečka i Muškat bijeli. Loze su stare od 10 do 27 godina, uzgojni oblik je naziva Istrak, izmislio ga je dr. Peršurić a riječ je o nečem između dvokrakog guyota i kordonca kratkog reza. Loza se uzgaja po načelu integrirane zaštite, ali znaka o tome nema na etiketama. Berbe u tzv. normalnim godinama počnu oko 20. kolovoza, a starta se obično s Pinotom crnim. Berba je ručna, i odmah u vinogradu radi se selekcija grožđa. U podrumu se grožđe ostavi, ovisno o sorti, a maksimalno do eventualno 24 sata, na maceraciji na pet Celzijevih stupnjeva. Alkoholno vrenje odvija se u inoksu, rabe se kupovni selekcioniran kvasci, proces se odvija uz kontrolu temperature. Svo bazno vino odležava neko vrijeme u posudama od inoksa. Potom se bazno vino puni u šampanjske boce i, nakon što prođe druga alkoholna fermentacija, u butelji pjenušac leži na kvascu prije degoržiranja najmanje po tri godine, neke etikete i dosta duže. Nakon degoržiranja boce se začepe plutenim čepom predvđenim za zatvaranje boca s pjenušcem. ◾

_______________________________

(mpc/pp: XL-XXL) MISAL BLANC DE NOIRS brut – ĐORDANO PERŠURIĆ MISAL

■ PORIJEKLO: Višnjan, Peršurići ■ VINOGRAD, sorta: Pinot noir • berba 2015 • vinifikacija bez maceracije • bazno vino u boci na šampanjizaciji bilo je od 2016, degoržiranje je obavljeno u rujnu 2020 ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) ■ BOCA, tip: champagne ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: prirodno pjenušavo vino s kzp • brut (7 g/lit šećera) • 12,0 vol% ■ VINO je: vrlo ugodno, skladno, osvježavajuće, ima kompleksnost. Lijepo kristalno bistro, žućkasto-zelenkasto, s perlanjem finim brojnim sitnim mjehurićima koji  međutim relativno hitro gube gustoću. Na unutarnjoj stijenci čaše ovaj pjenušac stvara film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze. Miris je dobro izražen, fin, odiše svježinom. U aromatskom  smislu pjenušac blanc de noirs kao da isprva na čas koketira s nijansom cvijetnoga a onda upućuje na fenolnu nit koja je ugodna i, dopunjena s nešto orašatog voća – meni se učinilo badema, ali i s dodirom gljive daje mu određenu posebnost. U ustima pjenušac je s lijepom kiselosti, u aromatskom smislu nastavlja kolosijekom osjeta upravo upoznatog preko mirisa. Mjehurići sasma blago peckaju, djeluju kao da su izgubili na snazi.. Vino je dobra do vrlo dobra tijela, finale je solidne trajnosti, ■ SERVICE:  10 ̊C • čaša: srednje velika – champagne…

(mpc. rang: L) MISAL MILLENIUM brut – ĐORDANO PERŠURIĆ MISAL

■ PORIJEKLO: Hrvatska Istra, Višnjan, Peršurići ■ VINOGRAD, sorta: Malvazija istarska više od 50 % + Chardonnay, Pinot crni •  berba je bila 2016 – u butelju je bazno vino ušlo 2017.- degoržiranje je bilo u kolovozu 2020. ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko s kontroliranim porijeklom • brut (8 g/lit neprovrelog sladora) • 12,0 vol% ■ VINO je: složeno, ugodno, srednjeg tijela, ipak solidno dugačkog finiša. Svjetlije slamnato-žute boje, diskretnog ali trajnog mirisa na mineralno, pa na bijelo zrelo domaće koštićavo voće, donekle na brioš, pojavljuje se nijansa gljive. U ustima skladno, s fino peckavim mjehurićima koji međutim ubrzo popuštaju, slankasto te s dobrom kiselosti. ■ SERVICE:  (preporuka za jelo: prikladno kao aperitiv, uz školjke, kuhanu ribu, tjesteninu s lakšim bijelim umacima  od povrća, svježeg sira…) • 8 -10  ̊C • čaša: srednje veličine

______________________________________________________

CORONICA, CLAI, CUJ – Ovom elitnome društvu naših pjenušara svakako pripadaju, barem po onome koliko sam upućen u njihov rad na vinskoj sceni općenito, i Moreno Coronica, Giorgio Clai i Danijel Kraljević Cuj (makar oni su šire daleko afirmiraniji po mirnom vinu, a Cuj osobito i po maslInovom ulju), međutim najnoviji na tržištu sada prisutni njihovi pjenušci ovaj put nisu se, nažalost, našli na mome stolu za kušanje stjecajem okolnosti vezanih uz sve ovo što se upravo događa zbog Corone-Covida19… Nadam se popravku u idućim izdanjima Svijeta u Čaši… ◾

_____________________________________________________

Slavonija / Slavonia

 (mpc/pp: M–L) SAUVIGNON BLANC 2019 – SÜBER

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Podunavlje, Erdut ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Sauvignon bijeli (blanc) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit  • ukupno ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vino s kzp – Podunavlje ZOI/PDO  • suho • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – razigrano /OK – lively • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: s mladenačkim nabojem, živo, s dosta zelenih nota, sortno i po tome vrlo prepoznaljivo. Oku se pokazuje kao svijetlo – gotovo vodoblijedo tek s blagom žućkasto-zelenkastom nijansom. Izražena je, čak malo I napadna relativno trajna mirisa, upućuje na kiselkastu jabuku, citruse, bazgin cvijet, pa i travu. U ustima djeluje kao vrlo svježe, aroma doživljena kroz nos produžuje s i na nepce. Živost daje vrlo izražena makar ne i gruba kiselost, njoj se pridružuje ugodna gorkastost. Tijelo je srednje jačine, perzistencija solidna. Trošiti kao aperitiv, uz svježi kozji sir, štrukle, ohlađeno svinjsko pečenje… ■ SERVICE: 10  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one  –  tip/type: bordeaux

__________________________

NOVO VINSKO POGLAVLJE MLADENA SIBERA – Mladen Siber dosta privlači pažnju svojim novim etiketama, sa živim bojama i s motivima koji podsjećaju na stripove i crtiće. Za neke promatrače one su zgodna inovacija, a za neke, konzervativnije, malo presmjele. Taj osječki zubar (sada u mirovini) kaže kako je vino umjetnost pa i etiketa mora biti ne dosadno činovnička, nego barem koketirajuća s umjetnošću. Veli da je primijetio kako su mladi ljudi oduševljeni ovakvim likovnim rješenjima kao što je ovo na slici, pa ga to motivira da i druge svoje etikete usmjeri ovim kolosijekom.

Siber se uzgojem vinove loze bavi od 2003. godine, kad je zasadio vinograd u Erdutskom vinogorju tik uz korito rijeke Dunava. Ideja mu je bila imati atraktivan hobi nakon što napusti zubarsku ordinaciju I pođe u mirovinu. Na vinskoj sceni počeo je s uzgojem grožđa na 10 hektara površine, ali onda je, 2006.  odlučio da ipak ne proda svo grožđe nego da od dijela proizvede sam vino za sebe. Malo pomalo pročulo se za vina Siber pa su se ona počela tražiti tako da je Mladen povećavao količinu grožđa koju će sam preraditi u vino za sebe i za  prodaju.  Već 2015. i 2016. u njegovu se podrumu našla lijepa količina kapljice. Kakvoću koju je postizao s vinom i rastuća potražnja kupaca ohrabrili su ga i nedavno se proširio s vinogradom – kupio je  1,5 hektara trsja (Chardonnay i Graševina). U želji da napreduje s kakvoćom uspostavio je suradnju s enologom-konzultantom, ali i da s dosadašnjeg klasičnog pristupa u vinogradu i u podrumu krene eko-putem, za početak tako što bi izbjegavao uporabu pesticida i herbicida u vinogradu dok bi u podrumu, kaže, reducirao enološka sredstva. Tu svoju novu vinsku eru odlučio je označiti vrlo uočljivo ovakvim živahnim etiketama u maniri stripa i crtića.

_____________________________________________________________

__________________________________________________________

ITALIA  ITALY

Toscana – Montalcino

 (mpc/pp: XXL-XXXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2015 Pianrosso – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONA

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino ■ VINOGRAD/VINEYARD: nadmorska visina/altitude: 240-360 m • tlo/soil: s puno lapora, još iz Eocena/with marl, since the eocenic time; sorta/variety: Sangiovese grosso • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova;  fermentacija u inoksu i u betonskim posudama/fermentation in stainless steel – concrete vats • dozrijevanje/maturation: velika bačva, slavonski hrast/big barrel slavonian oak (2000 – 7500 lit) – koliko dugo/how long: 24 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit – 1,5 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: cca 60.000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG • suho • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno i elegantno, rubin-granatne boje, miris izražen s dosta voćnosti u pravcu crvenog bobičastog voća, obogaćeno s nešto cvijetnih nijansi, začinskim nitima i nijansom mineralnoga. U ustima toplo, mekano, zaobljeno, tanin vrlo dobro pripitomljen, slankasto, skladno, snažna tijela, finiš dugačak ■ SERVICE:  (pečenja, pirjana tamna mesa, divljač, zreli tvrdi sir) • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux….

Toscana – Bolgheri

 (mpc/pp: XXXL) ORNELLAIA 2015 Bolgheri rosso superiore – TENUTA dell’ORNELLAIA

Bolgheri ■ doc, suho, 15 vol %. Sorte su Cabernet sauvignon 56 %, Merlot 25 %, Petit Verdot 10 % i Cabernet franc 9 %. Dozrijevano 18 mjeseci u barriqueu, 70 posto nove a 30 posto jednom rabljene bačvice. ■ VINO je/WINE is: vrlo ozbiljno, višeslojno, čvrsto strukturirano, voćno (tamno bobičasto i jagodičasto voće) i začinsko (duhan, blago vanilija, papar) te s finom primjesom fenolnoga karaktera, s mineralnim nitima, snažnog tijela, vrlo uglađenog tanina, elegantno. Rekao bih da još nije u zenitu, dobro bi mu došlo još nešto vremena, ima snagu za duže stajanje ■ SERVICE:   (tamna mesa, dugo pirjana mesa, tvrdi zreli sir) • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u ČAŠI – 10.2020 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

_________s vama već – 28 godina/years – with you____________

Pred ispraćaj jeseni 2020: ljepota krajolika Jeruzalema u Ormoškim goricama

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

OIV,  prve procjene berbe 2020: NIŽI PROSJEK, OSOBITO NA RAZINI EU ⦁ Restaurant Croatica:  STO VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA, 25. IZDANJE ⦁ Istraživanje tržišta: RADIJE DOMAĆE NEGO STRANO VINO ⦁ Mogući hrvatski grand cru: KORLÁT, i NE MOLÁT! ⦁ Iz riznice obitelji Benvenuti: TERAN cru SANTA ELISABETTA 2016 ⦁ Novo mlado vino: DOŠEL JE DOŠEL… PORTUGIZAC PLEŠIVICA NOUVEAU EST ARRIVÉ!… VIJESTI/NEWS  Emozioni dal Mondo 2020: TRI ZLATA IZ BERGAMA ZA POREČKU AGROLAGUNU ⦁ Slavoniji, za razmišljanje: STUBIČKE GRAŠEVINA i FRANKOVKA ⦁ S početne stranice, Vinar godine 2020 u Sloveniji: PUKLAVEC FAMILY WINE – PO  ČETVRTI PUT! ⦁ Makedonija na krilima čudesne crne sorte: VRANEC INTERNATIONAL DAY ⦁ In Memoriam: JOVO GELEBEŠEV ⦁ Vrijeme Covida 19: PALA JE i ORNELLAIA ⦁ Nove titule na hrvatskoj vinskoj sceni:  VINSKA DAMA i VINSKI GOSPODIN GODINE ⦁ Hrvatske WoW-ice i Covid19 grand cru: A. KAJ NAM PAK MOREJU?!...⦁ U Corona džumbusu i nešto lijepo: NOVI POČETAK s – BRAČNIM VATROMETOM! ⦁ House of the Rising Sun: TOTALNO, i DOSLOVNO BEZ DAHA… ⦁ Gimme Shelter: HONKY TONK WOMAN ⦁ Kad ti kolege čestitaju: UVIJEK DUHOVITI ČOLA ⦁ DAN SJEĆANJA

 ⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 10.2020 – BUYING GUIDE ⦁

_________________________________________________________

OIV – prve procjene berbe 2020

NIŽI PROSJEK, OSOBITO NA RAZINI EUROPSKE UNIJE

          Glavni direktor međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino OIV Pau Roca govorio je posljednjih dana listopada u sjedištu spomenute ustanove u Parizu na press-konferenciji putem web-a o prvim procjenama vezanim uz berbu grožđa 2020. u svijetu. Nakon vrlo visoke produkcije zabilježene u 2018., 2020. je druga godina zaredom u kojoj se, u globalu, očekuju količine ispod prosjeka.

Ured OIV-a u Parizu: glavni direktor Pau Roca, s maskom na nosu i ustima, drži preko web-a pressicu o prvim procjenama za berbu 2020.

Evo glavnih crta iz izvještaja glavnog direktora OIV-a:

Europska Unija imala je u 2020. ispodprosječnu količinu grožđa za vino, međutim ne toliko zbog problema s vremenom u smislu meteorologije koliko zbog mjera poduzetih da se, zacijelo iz straha da bi kao posljedica pandemije moglo biti ozbiljnih problema s plasmanom postojeće kapljice, prinosi snize. U više zemalja a posebice u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj donesene su odluke o namjernom smanjenju roda.

U prvim prognozama vezanim uz berbu i vina iz 2020. u SAD govori se o količinama koje su, s obzirom na vremenske prilike, mogle biti podjednake onima iz 2019, ali nisu jer goleme štete na vinogradima posebice u Kaliforniji nanijeli su veliki požari. Za objavu preciznih podataka o ishodu USA-berbe čekaju se potpunija izviješća o štetama.

Iz Južne Amerike u OIV su stigli podaci o količinskom podbačaju, posebice u Argentini i Čileu, uzrok su bile neprilike s vremenom.

Nakon nekoliko godina velikih suša, Južna Afrika vratila se 2020. u normalu.

Australja je imala količinski iznimno lošu berbu, naročito i ona zbog brojnih požara, a Novi Zeland prijavio je za 2020. godinu količinski rekordnu berbu. ♣

Restaurant Croatica

STO VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA, 25. IZDANJE           

Vodič 100 vodećih hrvatskih restorana, već 25 godina s nama

Kao slijed razvitka eno-gastronomije i osjetnog povećanja zahtjevnosti potrošača u kontekstu jela i pila ugostiteljstvo je postalo snažna gospodarska grana i kao takvo bitan čimbenik u formiranju turističke ponude nekog kraja i zemlje te adekvatnoj valorizaciji potencijala kraja. Vrlo važno je to za zemlje koje su jače, poput naše, okrenute baš turizmu. Prije se kao o glavnim magnetima u turizmu spominjalo snijeg i planine zimi a more i sunce ljeti, te vezano uz zemlje s dugim i bogatima poviješću i kulturom od svjetske važnosti, razna ostvarenja s područja arhitekture, spomenike, remek-djela umjetnosti, međutim u najnovije vrijeme među glavnim – dakle ne više tek sporednima! – motivima odlaska suvremenih nomada u neki kraj postali su vrhunski restorani te proizvođači raznih lokalnih delicija i pića, posebice vina. Kako bi se gladnima i žednima ali ne tek onima koji misle samo na to kako da popune do napune želudac, nego šmekerima, koji za stolom uz tanjur i čašu traže osjetno više, tj. užitak za oko, nos i usta/nepce, karakternost i tipičnost te inventivnost, olakšalo u moru ponude i proizvoda i ugostiteljskih usluga odabrati odgovarajuće odredište niknuli su, u obliku knjige ali i u verziji na internetu, vodiči kroz restorane, vodiči svjetovima vina, sira, maslinova ulja itd.

Najpoznatiji u svijetu i vjerojatno najcjenjeniji svakako je Michelinov vodič najboljim restoranima, na visokoj poziciji je i Gault & Millau, a mi u Hrvatskoj, zahvaljujući uvelike Opatijki Karin Mimici  evo sada, u 2020., već  25. godinu zaredom (riječ je dakle o najstarijem nacionalnom brandu oznake kvalitete u ugostiteljstvu) u izdanju tvrtke Abisal  biblioteke Gastronaut imamo 100 vodećih restorana s njihovim receptima. Najnovija knjiga za 2020/2021 promovirana je sredinom listopada, u do sada neuobičajenim Covid19- uvjetima, na brodu-hotelu Marina usidrenome u riječkoj gradskoj luci. Knjiga postoji u tiskovnom te u on-line obliku i u PDF-u, u verzijama na hrvatskom ali i na engleskom jeziku.

Prof. Karin Mimica i Abisalovi savjetnici oko vodiča 100 vodećih hrvatskih restorana Siniša Križanac I Nikola Serdar te član Časnog suda Nikola Karamarko s dobitnicima priznanja za svih 25 godina sudjelovanja u vodiču ugostiteljima Pavom Jerkovićem iz neretvanske Ville Neretve i Zlatkom Puntijarom iz zagrebačkog Staog puntijara

Uzvanici na promociji vodiča 100 vodećih hrvatskih restorana 2020/2021

Prof. Karin Mimica dodijelila je Zahvalnicu za vjernu potporu projektu prof. Ivanu Dropuljiću, osnivaču i direktoru festivala Zagreb Vino.com, te (turističkom) novinaru Hrvatskog radija Tomislavu Radiću

– Izborima za 2020. smo obuhvatili više od 2400 restorana u Hrvatskoj. Glasanje se odvijalo preko najvećeg portala za promociju enogastronomije u Hrvatskoj www.gastronaut.hr na kojemu su, inače, više od 5600 ugostitljskih objekata i više od 1900 recepata, zatim vijesti iz gastronomije i teme s podacima o tome gdje što konzumirati traži više od 360.000 korisnika godišnje. Za restorane su glasali ugostitelji ali i gosti, no konačnu sliku utvrdio je Časni odbor projekta vodeći maksimalno računa i o tome da restorani koje preporučujemo imaju ne samo glasove ugostitelja i gostiju nego i da zadovoljavaju različite potrebe suvremenog gosta npr. kartično plaćanje, WI FI…, kao i to da su otvoreni kroz cijelu godinu.  Ovih stotinu vodećih restorana objavljenih u vodiču 2020 zakitilo se plaketom i naljepnicom Restaurant Croatica s QR kodom koji vodi izravno na on-line izdanje knjige. Inače, vodeći restorani u knjizi su, kako je uobičajeno, i sada prezentirani tekstom, slikom i receptima kućnih specijaliteta a pored su i informacije što u njihovoj okolici vrijedi vidjeti i doživjeti. U knjizi su na stranicama na kraju navedeni svi lokali koji su dobivali dovoljno glasova da osvoje titulu Restaurant Croatca i da uđu u vodič 100 vodećih hrvatskih restorana, takvh objekata je 488. U tabeli Vječna lista Restauranta Croatica izdvojena su pak 173 restorana-osvajača plakete Restaurant Croatica pet i više puta, a i u knjizi i na promociji najnovijeg vodiča posebno su apostrofirani ugostiteljski objekti koji su plaketu Restaurant Croatica osvajali svih 25 puta, to su restorani Bevanda iz Opatije, Nautika iz Dubrovnika, Rivica iz Njivica, Stari Putijar iz Zagreba, Villa Neretva iz Metkovića i Zlatna Ribica iz Brodarice. Blizu najuspješnijima su Kapetanova kuća iz Malog Stona, Lovački rog iz Karlovca, Milan iz Pule i Nada iz Vrbnika, Plavi podrum iz Voloskoga, Podravska klet iz Starigrada, Vinodol iz Zagreba sa po 23 puta osvojene plakete Restaurant Croatica, zatim Okrugljak iz Zagreba i Bodulka is Šišana sa po 22 plakete, Bitoraj iz Fužina s 21 te Boban i Dva goluba iz Zagreba, Cocktail iz Siska i Vodnjanka iz Vodnjana sa 20 plaketa. Uz restorane izabrane 2020. među 100 vodećih u knjizi su predstavljeni i kvalitetni i vrhunski  eno-gastro proizvodi koji se mogu naći na stolu dotične destinacije – kaže Karin Mimica, alfa i omega projekta.

Suorganizatori događanja u Rijeci bili su Primorsko-goranska županija, Turistička zajednica Primorsko-goranske županije i Udruga hrvatskih restoratera te brojni sponzori čije se proizvode moglo kušati tijekom kasnijeg druženja nakon dodjele priznanja. ♣

Istraživanje tržišta

VINO – RADIJE DOMAĆE NEGO STRANO!

Vino je dio hrvatske tradicije i povijesne baštine i, eto, u istraživanjima tržišta koja redovito provodi magazin Ja TRGOVAC i o kojima povremeno objavljujemo priloge u Kronici Svijeta u Čaši na red je, nedavno, konkretno krajem rujna 2020., došlo i ono. Istraživanje su magazin Ja TRGOVAC i agencija Hendal obavili na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

Evo saznanja:

Manje ili više učestalo, vino pije 85 posto hrvatskih građana, i taj podatak zorno govori o popularnosti ovoga tradicijskog pića u našoj zemlji. Istraživanje je pokazalo da vino svakodnevno pije osam posto Hrvata, a da ovo piće degustira barem jednom tjedno istaknulo je 21 posto ispitanika. Onih koji vino piju barem jednom mjesečno je 20,4 posto, a gotovo isti postotak ispitanika, njih 20,7%, izjasnilo se da vino pije samo u posebnim prilikama. Da vino piju vrlo rijetko navodi daljnjih 14,8 posto sudionika ankete, a da vino uopće ne pije reklo je 15,2% ispitanih.

Kad je riječ o preferencijama vezano uz vrstu vina konkretno uz podjelu prvenstveno prema boji, rezultati pokazuju da gotovo podjednak broj konzumenata vina voli i crno (48,4%) i bijelo (44,3%) vino, dok ih samo 7,3 posto preferira ružičasto (rosé) vino.

Stavovi hrvatskih građana kad je riječ o porijeklu vina? Upitani vole li više strana ili hrvatska vina, sudionici ankete nedvojbeno su stali na stranu domaće kapljice. Njih 77,9 posto ističe kako više voli hrvatska vina, a samo 7,6 posto svoj glas dalo je stranim etiketama

Što se tiče provenijencije vina po našim vinorodnim regijama, ispalo je da je Dalmacija je najpopularnija, dalmatinsku kapljicu preferira trećina stnovnika Lijepe naše (32,7%), a na čvrstom drugom mjestu nalazi se Slavonija kao regija iz koje 20,8 posto građana najviše voli piti vino. Čvrsto pak treće mjesto drži Istra s 13,9 posto, Hrvatsko zagorje je četvrto sa 6 posto, slijede vinogorja Baranja sa četiri posto, Moslavina s 2,4 posto i Međimurje s 1,8 posto. Za 10,8 posto ispitanika nije bila važna regija porijekla.

Glavno mjesto kupnje vina u Hrvatskoj su trgovine mješovitom robom (male, srednje i velike trgovine te supermarketi i hipermarketi) u kojima vino kupuje 62,1 posto ispitanih građana. Od prijatelja ili poznanika domaće vino kupuje 19,8 posto građana, dok devet posto njih vino kupuje izravno kod vinara, a 5,4 posto u vinoteci.

            Konzum – najbolji trgovac – Magazin Ja TRGOVAC organizirao je i izbor najboljeg trgovca godine te je nedavno i javno dodijelio svoju tradicijsku godišnju nagradu Zlatna košarica 2020. Kao najbolji trgovac Zlatnu košaricu 2020 primio je Konzum! Mesna industrija Vajda pak istaknuta je kao najbolji proizvođač, dm-Drogerie Markt ponovno je društveno odgovorna kompanija godine, najbolji mali trgovac je riječka Špajza, proizvod godine je Lino Lada sladoled, a najbolji tehnološki dobavljač Marker.

————————————

BITNA PORUKA KONZUMU – Ne želeći nipošto umanjiti vrijednost Zlatne košarice 2020 Konzumu, dobronamjerna važna primjedba toj kući na nešto na što sam naišao u više njenih zagrebačkih prodavaonica, što eto ne mora značiti da je tako i u svim prodavaonicama:

Primijetio sam, dakle, u nekoliko prodavaonica, nešto što svaku osobu koja voli fino papati i popiti mora poprilično zasmetati, naime riječ je o proizvodima iz segmenta hrane i vina više vrijednosne kategorije a inače jako osjetljivima na svjetlost i toplinu: upravo boce s ekstra djevičanskim maslinovim uljem te butelje vina, kao da nisu mogle biti složene negdje dolje i zaštićene od svjetlosti i topline vidio sam stavljene na vrhu ili gotovo na vrhu police i ispod jače neonske svjetlosti koja zrači i lijepom količinom topline… Potražio sam šeficu prodavaonice da je upozorim, a njen odgovor bio je lakonski: To nije bila naša odluka, tako su odredili šefovi odozgor… ◾

————————————

– Prijave za ovogodišnje izdanje nagrade Zlatna košarica odvijale su se u teškim okolnostima koje su karakterizirale prvu polovicu 2020. godine. Svakako da je sve to imalo utjecaja i na broj prijava kojih je ove godine bilo ukupno 33, što je nešto manje nego u proteklim godinama, ali upravo zbog ovih okolnosti svim prijavljenim kandidatima treba odati još jedno dodatno priznanje. S obzirom na značenje koje sektori proizvodnje i maloprodaje imaju kako u okviru hrvatskog gospodarstva tako i u svakodnevnom životu naših građana, smatramo da je od iznimne važnosti istaknuti i naglasiti pozitivne primjere poslovanja u ovom segmentu društva i ekonomije. To je u svojoj srži ideja vodilja cijeloga projekta Zlatna košarica koji smo ove godine organizirali u virtualnoj formi s dubokom vjerom da ćemo se dogodine vidjeti uživo na svečanosti u znatno normalnijim uvjetima života i poslovanja – istaknuo je Goran Pavlović, glavni urednik magazina i portala Ja TRGOVAC.

S dodjele priznanja Zlatna košarica 2020: desno na slici je glavni urednik magazina Ja TRGOVAC Goran Pavlović

Specijalizirana trgovina prehrambenih proizvoda Špajza iz Rijeke osvojila je kategoriju Mali trgovac godine. Riječ je o zero waste trgovini koja nudi većinom ekološke proizvode te potiče kupce na odgovoran odnos prema hrani kako bi se spriječilo stvaranje otpada. U finale su se plasirale još jedna riječka mala trgovina – Domaća butiga te Aska trgovina iz Đakova.

Kako bi u maloprodaji i proizvodnji svi poslovni i tehnički procesi bili na vrhunskoj razini brinu se brojne tehnološke kompanije koje nude svoja rješenja na tržištu. Tako je za najboljeg tehnološkog dobavljača proglašena varaždinska tvrtka Marker koja je specijalizirana za online trgovanje i nudi svoja rješenja za maloprodaju i veleprodaju. Markeru su u velikom finalu ove kategorije konkurenciju činile zagrebačka tvrtka Editel te zajednička prijava tvrtki OptimIT i Login iz Zagreba odnosno Rijeke.

Sve kategorije nagrada odnosile su se na poslovna ostvarenja u 2019. godini pri čemu su osobito vrednovani doprinosi razvoju tržišta u pogledu kvalitete investicija, otvaranja novih prodajnih objekata i novih radnih mjesta, ulaganje u proizvodne pogone, provedene akvizicije te ukupan doprinos unaprjeđenju sektora kroz stvaranje dodane vrijednosti za tržište i potrošače.

Najbolje od najboljih u sektorima odabrao je stručni žiri sastavljen od uglednih stručnjaka, među kojima su predstavnici agencija za istraživanje tržišta Nielsen, GfK, Ipsos, Hendal, Focus i Valicon, zatim tvrtki Deloitte i Oikon, Ekonomskog instituta Zagreb, sektorskih institucija (HGK, HUP, HOK), Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, Sindikata trgovine Hrvatske i magazina Ja TRGOVAC.

Svečanost proglašenja pobjednika natječaja Zlatna košarica održana je uz potporu Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića te pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Grada Zagreba, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore a i uz sponzorsku podršku tvrtki i organizacija: Mastercard, GS1 Croatia, Tomra, A1 telekom, Mrkvica, Pevex i Hiperprodukcija. ♣

Mogući hrvatski grand cru

KORLÁT, i NE MOLÁT!

Krasna večer(a), u dobrom društvu i uz sjajne zalogaje chefice Ane Grgić te uz crnjake Badela 1862 s vinogradske pozicije Korlat, u restoranu Zinfandel’s zagrebačkog hotela Esplanade. Tu je nedavno Esplanade, još dok je trajalo lijepo i toplo vrijeme, na svojoj terasi Oleander, smještenoj tik uz spomenuti elitni hotelski prostor za blagovanje, kao svoju ekskluzivnu marku vina promovirala kapljicu dobivenu od grožđa s trsova Zinfandela zasađenog u mini-vinogradu na Oleanderici i od Crljenka što ga u Kutjevu uzgaja Vlado Krauthaker, inače donator cijepova Zinfandela posađenog u krugu Esplanade i nadglednik sezonskih radova oko loze u hotelskom vlasništvu i proizvođač navedenoga vina (vidi Kroniku 08.2020). Možda će se dogoditi to da u neko novo vrijeme Esplanade na Oleander-terasi malo proširi prostor pod trsjem istom sortom ali u tom novom slučaju javnosti predstavljenu pod njenim izvornim hrvatskim nazivom, dakle kao Crljenak ili kao Tribidrag, te da neko vrijeme poslije promovira još jedno svoje vino – Korlat, u ovome slučaju u suradnji s Badelom 1862 i Dubravkom Ćukom, glavnim enologom te kuće što na Korlatu brine o stotinjak hektara vinograda gdje bi se, uz sadašnjih nekoliko stranih kultivara, moglo naći posađeno i nekoliko hrvatskih sorti, među njima i Crljenak!

Vinograd Korlat na brdu je ponad Benkovca i na nadmorskoj visini od oko 300 metara, a na tlu formiranome ispiranjem supstrata s viših terena i službeno znanstveno nazvanom karbonatni koluvij  a pučki  jednostavno rečeno s dosta kamena. Kameni blokovi vertikalno se spuštaju u dubinu s tankim međusobnim razmacima, površinski im je dio razbijen i samljeveno je oko 40 centimetara gornjih dijelova tih kamenih gromada. Odnos između kamena i zemlje, inače dobro opskrbljene hranjivima i s dobrim kapacitetom supstrata za vodu, je 70 prema 30 posto. Na tom prostoru nikad prije nije bio vinograd. Badel 1862 je prva vina s položaja Korlat proizveo 2006,, a pod markom s nazivom Korlat službeno je na tržište izašao 2007 godine.

Tri prva korlatska mušketira su jednosortna vina, od Syraha, Merlota i Cabernet sauvignona. Ta prva izdanja, sjećam se dobro, bila su izvanredna, po meni syrah posebice, što i ne treba čuditi jer riječ je o mediteranskom kultivaru (potječe iz oblasti doline rijeke Rhône), ostale dvije sorte su bordoške. Nakon nekog vremena, zamišljeno kao stupanj više u kakvoći, izašla su s Korlata tri spomenuta vina još i pod oznakom Korlat Supreme. Onda je odlučeno da se, baš po navedenom mušketirskom mottu i uzviku Et pluribus unum (u značenju svi za jednoga, jedan za sve), u berbi 2013. od Syraha, Merlota i Cabernet sauvignona stvori novi mušketir Korlat (cuvée) Supreme, mislilo se, s obzirom da na Korlatu u sasma maloj količini raste i južnofrancuski kultivar Mourvèdre koristiti u mješavini i njega međutim odustalo se, ta je sorta radije iskorištena za klasični Badelov benkovački rosé. Kao pratitelji  Aninih delicija na večeri u Esplanadi (vrganji, začinsko bilje, mousse od vrganja, aceto od jabuke, maslinovo ulje, pa Cikla, kozja skuta, pesto lješnjak, zatim Pečena gusja jetra, marinirane kruške, umak od klekovih boba i papra, potom Rolice kelja punjene confitom od patke, crna leća, cardamom, Juneći obrazi, ragout od crnih truba i smrčaka, umak od timutskog papr, i kao desert sorbetto od višnje, ušećerene višnje, crumble…) ponuđeni su Daruvarski Sauvignon 2019,, te Korlati Syrah, Merlot (Merlot 2016 = zlato na najnovijem, sada u listopadu održanom ocjenjivanju Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2020 u Bergamu!) i Cabernet sauvignon iz 2016 i, poslije, Korlat Cuvée Supreme 2013, finale je pripalo desertnom merlotu s Korlata.

Dubravko Ćuk, te Ana Grgić

I sve to skupa, a pogotovu s obzirom da sam – iako naravno ne spadam u narikače! – poprilično razočaran (i o tome sam dosta već pisao, upozoravajući kako bismo grand cru i 1er cru pozicije morali bolje vrednovati!) našim odnosom prema kraljevima Dingaču pa i Postupu, Hvarskim plažama na južnim padinama otoka Hvara, padinama kod Brodskog Stupnika, potaknulo me je na razmišljanje o Korlatu kao mogućem budućem našem 1er a možda i grand cruu o kojemu, inače, rekao bih, šira javnost vjerojatno ne zna više od toga da se nalazi kod Benkovca i da odande na tržište stižu vrlo dobra a cjenovno prihvatljiva (mpc. za butelju po oko 95 do 100 kuna) vina spomenute marke a rađena od internacionalaca Syraha te bordožana Merlota i Caberneta. Moram priznati, boli to što se svojedobno, pomodarski, pored toliko naših domaćih sorata visokog potencijala inzistiralo na sadnji samo stranih kultivara. Možda je sad kad se sve više vidi da su potrošači educiraniji a educirani potrošač iznimno je zainteresiran za karakterne lokalne, domaće proizvode, došlo napokon vrijeme da, posebice na našim ponajboljim vinogradskim pozicijama, najozbiljnije i u široj mjeri, poradimo, da se stvar u nas ne svodi više praktički samo na Graševinu, Malvaziju istarsku i Plavac mali, eventualno i na Pošip, nego da se u priču značajnije uključe i drugi domaći kultivari, u slučaju baš Korlata primjerice Debit, Maraština, Babić, Lasin, Crljenak, pa i također južnjački Vranac i Trnjak, međutim svakako ne ispuštajući iz vida, baš ovdje, na Korlatu, naš Plavac mali.

Maknimo se od klišeja, hajd’mo na nešto drukčije, pogotovu kad su u pitanju ekstra vinogradske pozicie, potencijalni 1er i/ ili grand cru!

Sjećam se, iz vremena kad je Badel 1862 krenuo s trsjem na Korlatu, podatka rečenoga tada da prostor ponad Benkovca nudi ukupno oko 300 hektara na kojima bi se moglo posaditi vinovu lozu, ali da će Badel 1862 za početak ići na stotinjak hektara te da će se o eventualnom širenju razmišljati kad se vidi kako će se razvijati priča sa spomenutih 100 hektara i kakve će biti, s vremenom, opće gospodarske okolnosti. Jedan od Badelovih enloga Mladen Zrno, a koji je uvelike uključen i u sektor marketinga, navodi sada da bi terena za vinovu lozu jednako vrijednog onome  što što badelovci na Korlatu već posjeduju moglo biti još nekih stotinjak a ne 200 hektara, dok mi glavni enolog  Badela 1862 Dubravko Ćuk kaže da u Kući postoje razmišljanja o stanovitom širenju na Korlatu i da se razgovaralo o tome da kad i ako do širenja dođe u planu za sadnju svakako bude neka hrvatska sorta.

Ali, ima, vezano uz buduću nazočnost naših domaćih kultivara na Korlatu, i drugo moguće rješenje, cjenovno povoljnije od kupnje novog terena, nove sadnje te čekanja više godina da loza dođe u stadij zrelosti u kojemu daje osjetno bolju kakvoću ploda. Riječ je o precjepljivanju.  Spomenute inozemne sorte posađene svojedobno – početkom ovog stoljeća – na Korlatu već su ušle u svoje zrelo doba kad daju bitno sve bolju i bolju kakvoću, i ne treba ih krčiti pa onda s popriličnim novim troškovima krenuti iznova, i čekati novih desetak do 15 godina da loza napusti svoj pubertet. S obzirom da pokazuju jako dobar rezultat, lijepi inozemni sortni dio neka ostane, iako su moja osobna razmišljanja na kolosijeku da se (dobrim dijelom) maknu Merlot i Cabernet sauvignon  te da se, ako ipak ostanu, njihovi nazivi ne ističu jer merlota I caberneta postoji jedno pravo more, a da naglasak na Korlatu bude na tipičnim mediteranskim kultivarima poput naših te, želi li se nastaviti i sa stranima u izbor bi uz postojeće Syrah i Mourvèdre mogli  ući Grenache, Carrignau, možda i Sangiovese, grčki Agiorgitiko, a bordoški dio legije stranaca ili dobar njegov dio da se postupno precijepi u dobroj mjeri i na domaće kultivare, osobno bih se maksimalno založio za to da se uz Crljenak i Plavac mali uključe Babić, Lasin, Vranac, Trnjak, stručnjaci za vinovu lozu s naših fakulteta agronomije u Zagrebu i Splitu znat će dobro sugerirati koji crni kultivar  eventualno još dodati.

Na tržištu bi i dalje moglo biti Korlat Syraha, a i ponekog jednosortnog vina i od naših domaćih kultivara. Ali, kao na onaj pravi adut Korlata ciljam na mješavinu sorata!  Možda kreirati na Korlatu mješavinu koja bi bila reprezentativni europski Mediteran! Probrati najbolje grožđe svih sorata i od njega uz pažljivu i strpljivu njegu u visokokvalitetnim bačvama stvoriti impresivan spoj Korlat Supreme, ako se baš za internacionalno lako razumljivi izraz (Supreme) ne nađe dobra zamjena i on mora ostati zašto ne rabiti za takvu stvar univerzalni latinski (Supremus, ili Summus), po meni iz naziva vina bilo bi dobro maknuti stranu riječ cuvée, i izlaziti na tržište navikavajući potrošače kroz marketing da je riječ o mješavini sorata. Ako bi možda postojala i bijela mješavina naziv vina Korlat Supreme ili Supremus kad je riječ o bijelome mogao bi biti na etiketi ispisan slovima žućkaste boje, a za crnjake da se rabi tamna rubinska boja s nijansom granatnoga, na stražnjoj etiketi bilo bi dobro, uz ono što je zakonom obvezno, navesti kod svakog vina sortni sastav. Implementirati, uz pomoć stručnjaka za vinogradarstvo, enologiju i marketing, obvezna pravila ponašanja u vinogradu i podrumu te glede izlaska na tržište odrediti koji bi najraniji mogući datum bio optimalan da vino bude dovoljno zrelo i razvijeno, tako da kad se i ako se na istom području uz Badel 1862 pojavi još koji proizvođač i on zna da je obvezan držati se tih pravila.

______________________________________

Ekstra dobre vinogradske pozicije

VENJE!!! – Govorimo li o posebno dobrim vinogradskim položajima u nas ne smijemo zaboraviti VENJE, u Kutjevačkom vinogorju. I ono bi moglo biti kandidatom za oficijelni  status 1er cru pa i za grand cru.

Naravno, nužno je da vinogradar/vinar umije i prenijeti prirodne, ekološke prednosti pozicije, interpretirati ih u vinu. Ivan Enjingi to je i te kako znao uraditi! Njegova vina kasnih i izbornih berbi (ne nužno samo desertni slatki visoki predikati!) s Venja – jednosortna (Graševina, Rajnski rizling…) i mješavina Venje sjajna su i karakterna, Venje barrique izborna berba (u ovom slučaju 2006, na slici) izvanredno, usudio bih se reći jedno od najboljih hrvatskih vina uopće! Čast mi je i zadovoljstvo što sam, prisječam se dobro, u jednom davnom razgovoru s Enjingijem, kad je trebao izaći s vinima s Venja a bio je s obzirom na više tamo posađenih sorata donekle u dilemi pod kojim da to bude nazivom, predložio da napravi reprezentativnu mješavinu i nazove je upravo Venje… ◾

____________________________

Smisao? Igrati snažno PRVENSTVENO NA KORLAT (dakle TERITORIJ!) KAO MOGUĆE i, sutra, INSTITUCIONALNO PRIZNATU GRAND CRU KATEGORIJU. Boriti se za promidžbu Korlata kao područja, ne odustajati. Istrani i Primorci naviknuti su reći: Krepát, ma ne molát, a ja bih to parafrazirao u KORLáT, i NE MOLáT !  ♣

Iz riznice obitelji Benvenuti

TERAN cru SANTA ELISABETTA 2016!

Nakon  lanjske velike premijere svoje nove etikete u Zagrebu, istarska vinogradarsko-vinarska obitelj Benvenuti iz Kaldira novo, drugo izdanje dragulja zvanog Teran Santa Elisabetta, iz berbe 2016. odlučila je, potkraj listopada, predstaviti u našem turističkom biseru Opatiji. Važno događanje na domaćoj vinskoj ali i turističkoj sceni koje, iako ga je donekle poremetio stanovitim epidemiološkim ograničenjima, Corona-virus nije uspio spriječiti!

Položaj Santa Elisabetta gdje obitelj Benvenuti ima svoje trsje, polazište za sjajni Teran Santa Elisabetta

Organizatori su promociju priredili na otvorenome, na vidikovcu Amadria parka ispred hotela Royal. Publiku su činili prominentni sommelieri, ugostitelji, vinski trgovci, mediji.

Već Teran Santa Elisabetta 2015 nakon promocije lani u Zagrebu izazvao je golemi interes potrošača i cijela količina butelja prodala se u samo nekoliko tjedana nakon izlaska vina u javnost. I uz ovo izdanje iz 2016 Benvenutiji, sudeći po listi rezervacija, imaju slatku brigu, naime boje se da količinom butelja neće moći udovoljiti svim zainteresiranim potrošačima.

– Zaista smo bili iznenađeni izvrsnom reakcijom publike na prošlogodišnju Santa Elisabettu, jer je doslovno bila razgrabljena. Ove godine prilikom finalne kreacije novog vina iz berbe 2016. osjećali smo jako veliku odgovornost, i imali ozbiljnu tremu. Sad kad je ljestvica postavljena tako visoko i kad su očekivanja kupaca velika, valja sve to opravdati. Naravno u vinogradu i podrumu se nije ništa promijenilo. Radi se o istom položaju,  Santa Elisabetta, na nadmorskoj visini je od 330 metara, tlo je vapnenasto s visokim udjelom lapora, a mi smo rigoroznim smanjivanjem prinosa najprije kratkim rezom pa potom i zelenom berbom eliminirali više od pola mogućeg uroda, kako bi preostalo grožđe preuzelo sve nutrijente i dalo nam najvišu moguću kvalitetu. Potom smo još obavili dodatnu selekciju grožđa prilikom berbe, a onda smo u finalno vino pomiješali isključivo vino iz bačvi s najboljim rezultatom, tako da je, eto, selekcija rađena višestruko i u vinogradu i u podrumu. Konačni blend, to jest odabir bačvi i njihov omjer napravili smo komisijski, u suradnji s nekima od najcjenjenijih domaćih poznavatelja vina, novinara i sommeliera. To su npr. Danijela Kramarić, Rene Bakalović, Davor Butković, Sandi Paris, Emil Perdec, Tihomir Purišić, Filip Savić i Saša Špiranec. Oni jako dobro poznaju materiju i imaju uvid u tržišne trendove pa nam je njihova pomoć pri konačnoj odluci puno značila. Zanimljivo je da je ove godine odabir konačnog blenda bio gotovo unison, tako da odluka nije bila teška. Odabrali smo omjer koji je nudio najviše po pitanju aroma i balansa i to smo onda napunili u boce – objasnio je Nikola Benvenuti.

Santa Elisabetta 2016 proizvedena je u količini od 3400 boca zapremnine 0,75 litara i 100 magnuma od 1,5 litara. Na promociji je, inače, još predstavljen i Teran Anno Domini 2017, također premijerno. Radi se o najvažnijem vinu vinarije, tržišno značajno dostupnijem od Santa Elisabette, a s kojim su do sada Benvenuti također osvajali najveća svjetska priznanja, poput npr. prestižne Decanterove platinaste medalje.

Braća Albert i Nikola Benvenuti s dimenzijski vrlo uvjerljivim primjerkom Terana Santa Elisabetta 2016 na promociji u Opatiji. Santa Elisabetta 2016 je inače u Metropoli dostupna npr. u prodavaonicama Galerije Vina MIVA u Vukovarskoj i u Teslinoj ulici, Galerija Vina MIVA u sklopu svog bistròa Jadranka (s finom hranom!) u Vukovarskoj odmah po promociji u Opatiji ponudila ga je na neko vrijeme na kušanje na čašu!

                Santa Elisabetta je vino od sorte po kojoj je vinarija Benvenuti prepoznata kao jedna od vodećih kad je u pitanju kvaliteta. Međutim, želja Alberta i Nikole Benvenutija je da se sa Santom Elisabettom ljestvica podigne na još višu razinu te da se uspostave sasvim novi standardi kvalitete kad je ta sorta u pitanju, bilo je rečeno na prezentaciji u Opatiji. Koliko sam shvatio, stvar kreće u pravcu uspostave eventualno piramide s nekoliko kvalitativnih razina popraćenih, svaka, službenom apelacijskom oznakom sukladno rangu.

U naknadnom razgovoru s Nikolom Benvenutijem kao predsjednikom Vinistre saznajem da se, za početak barem na razini Kaldira a onda bi se stvar i proširila, nastoji, kroz dogovor, donijeti za sve proizvođače obvezujući određeni pravilnik ponašanja u radu u vinogradu i podrumu a i glede najranijeg mogućeg izlaska pojedine razine vina na tržište, smisao je – s obzirom da se u novije vrijeme počeo pojavljivati teran u više stilistika, nekih i preslikanih iz drugih i inozemnih znanih vinorodnih krajeva – iznjedriti, s obzirom na kompletan terroir a tu se ubraja i izvorna lokalna tradicija, stilski ujednačen najautentičniji mogući organoleptički profil vina od terana, stilski šire prepoznatljiv proizvod koji bi, pod odgovarajućom zaštitnom oznakom, i dobiven u ukupnoj količini dovoljnoj da zadovolji potražnju na tržištu, slovio kao perjanica teritorija pa time i poslužio kao čvrsta baza za učinkovitu promidžbu ne samo vina nego i teritorija. Nota bene, za one proizvođače koji možda smatraju da se takvim pravilnikom krše njihova ambicija i pravo na kreativnost  po njihovu nahođenju: takav pravilnik, kakav postoji u svim razvijenim vinskim zemljama nipošto ne brani izlazak na tržište vina po izričaju koji je rezultat razmišljanja i pristupa svakog pojedinca za sebe, tek vino rađeno uz poštovanje spomenutog pravilnika izlazilo bi pod jednom službeno zaštićenom oznakom za tipičan proizvod kraja, a sve druge varijante imaju na raspolaganju razne druge oznake u službenoj uporabi.

Nikola i Albert Benvenuti u društvu sa sommelijerskim i bračnim parom Perdec (Karin Rupena I Emil) i sa znanim sommelijerom Sandijem Parisom, Perdec i Paris bili su dio ekipe koja je krirala finalni izričaj Sante Elisabette 2016

S obzirom da sam u nekoliko svojih prijašnjih tekstova u Kronici Svijeta u Čaši postavio pitanje napokon institucionaliziranja ponajboljih hrvatskih vinogradarskih položaja u kategorije pa i do razina 1er cru a i Grand cru, zanimalo me konkretno koliko se u Istri razmišlja(lo) o tome da se tamošnji vinogradarski položaji što se već dugo toliko često spominju i ističu kao iznadprosječni, primjerice Santa Lucia, Grimalda, Vižinada, pa evo i Santa Elisabetta, podignu na zasluženi nivo i u institucionaliziranom smislu, a Nikola Benvenuti rekao mi je da se prvi koraci u tom smislu poduzimaju… ♣

Novo mlado vino

PORTUGIZAC PLEŠIVICA 2020 EST ARRIVÉ!, ili, još bolje: DOŠEL JE DOŠEL…

Sorta Portugizac je, kažu poznavatelji, u vinogradima na brežuljcima Plešivice prisutna još od 19. stoljeća. Budući da spada u ranije dozrijevajuće, ima poseban status, naime ne samo da je vino od nje na raspolaganju kao prvo iz trganja te godine dakle kao prvo uvodi u netom obavljenu berbu pokazujući u čaši rezultat rada i truda vinogradara i vinara te meteoroloških okolnosti što su obilježile dotičnu vegetacijsku sezonu, nego i stoga što proizvođaču radost donosi prvim ostvarenim novčanim sredstvima od upravo obavljene jematve, i na svoj način olakšava mu daljnji  rad.

Razigrano, novo mlado: Portugizac Plešivica Selekcija 2020. Ovogodišnju berbu karakteriziraju manji prinosi te dobra kvaliteta grožđa s relativno visokim sladorom i ugodnomm kiselosti. U ove jesenje dane može se lijepo sljubiti s nezaobilaznim kestenima, svježi(ji)m sirevima, copanjkom, krvavicama, pečenicama s restanim krumpirom i dinstanim zeljem, buncekom, domaćom puricom, patkama…

Razigrano, novo,mlado: Portugizac Plešivica Selekcija 2020

Tradicija veselja uz novi mladi portugizac duga je na Plešivici i u obližnjem Zagrebu kao obećavajućem tržištu za proizvode sa sela u okolici Metropole. Plešivica, koja je oduvijek slovila kao prostor zasađen nizom uglavnom bijelih kultivara primjerice Veltlincem crvenim, Silvancem zelenim, Pinotom bijelim, Graševinom, Šipeljem, Plavecom žutim, Muškatima… (od crnih, uz Portugizac je bilo tek nešto Lovrijenca koji je na žalost, pao u drugi plan i potom kao da je iščezao), u pravom se smislu već ima tome dugo vremena visoko afirmirala s bijelim pinotom, za koji se naknadno utvrdilo da je zapravo chardonnay, te rajnskim rizlingom, potom su stigli i zablistali Sauvignon bijeli i Pinot crni. Danas su chardonnay, rajnski rizling i crni pinot snažni aduti i na svoj način sinonimi Plešivice,  a što se tiče portugisca, koji je svojedobno nekako počeo bivati zanemarenime, zahvaljujući uvelike Zagrebačkoj županiji – Odjelu za poljoprivredu gdje se, posebice suočeno s činjenicom koliku pažnju kao zasebna vinska kategorija u svijetu privlači Beaujolais nouveaux karakterističan za područje Beaujolaisa na jugu Burgundije, uvidjelo se da bi trebalo spriječiti odlazak u ropotarnicu vrijedne vinske tradicije vezane uz mlado vino portugizac naime možoglo bi je se lijepo valorizirati i u širem turističkom smislu, pa je prije nešto više od dvadesetak godina u toj ustanovi odlučeno jače animirati plešivičke proizvođače vina da se s većim entuzijazmom posvete ponovno produkciji upravo portugisca, našeg beaujolaisa nouveaua, te navesti ih da se bolje organiziraju u radu, s naglaskom na prikladno komuniciranje vina prema široj javnosti i na plasman, tako da je utemeljena udruga Portugizac Plešivica i ustanovljena je županijska robna marka vina Portugizac Plešivica.

Portugizac Selekcija 2020 proizveden je u PZ Plešivica zahvaljujući sudjelovanju ovih devet vinara: Josip Braje, Robert Braje, Golubić, Gregurić, Ivančić, Majcenović, PZ Plešivica, Stanišić, Vučinić  (Vedrana Orlović)

I službeno otvorena prva boca Portugisca Plešivica Selekcija 2020, slijeva: Josip Kraljičković iz Zagrebačke županije, Petra Masnec voditeljica Turističkog ureda Turističke zajednice Jastrebarskog, Tomislav Haramija, predsjednik udruge Portugizac Plešivica, Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije i Tugomir Majdak, iz Ministarstva poljoprivrede

Vinogradi pod Portugiscem na Plešivici otad su se počeli povećavati, povećana je u skladu s time i produkcija vina portugizac, a svake jeseni, kao što to čine Francuzi – u njih je to trećeg četvrtka u studenome, krenulo se u Zagrebu se s točenjem novog mladog portugisca u drugoj polovici listopada, početak točenja označili bi službeni ceremonijal otvaranja prve boce robne marke Portugizac Plešivica te festival portugisca, i kestena a i domaćih suhomesnatih delicija u Metropoli.

U društvu s novim mladim portugiscem – Antonella Nallis,operna diva, te TV-zvijezda Mislav Togonal…

Dosta dugo u to novije doba trajala je pozitivna priča oko portugisca na Plešivici, a onda u najnovije vrijeme kao da je možda i to što se na Plešivici napokon i definitivno potvrdilo da je ta vinogradarska oblast sposobna pružiti u kvalitativnom rangu na svjetskoj razini mirne klasične chardonnay i rajnski rizling te crni pinot, zatim pjenušce dobivene klasičnom metodom a onda i jantarna vina na bazi dugih maceracija bijelih sorata (i u amfori) impresioniralo – kao pretpostavka za unosniju zaradu – brojne lokalne proizvođače pa je popustio onaj upravo spominjani obnovljeni priklon prema portugiscu kao, inače, također nositelju jedne u društvu priznate – makar ne i tako unosne kao chardonnay, rajnski i crni pinot – vinske kategorije, a to je kategorija novog mladog crnog mirnog vina.  Zanimljivo je da je na Plešivici, koja bi, po meni, svakako trebala zadržati dostojanstvo portugisca kao novog mladog vina s dugačkom tradicijom kraja, sada naglo porastao interes za nečim drugim mladime, proizvodom u kategoriji (bijelog) pjenušavog vina a to je  tzv. pét nat ili pétillant naturel, koji u odnosu na klasične pjenušce, baš kao i portugizac u odnosu na mirna vina ostalih sorata, izlazi pred potrošače osjetno ranije od klasičnih pjenušaca. Uostalom, pa zar se baš i kao ta kategorija pét nat ne bi s obzirom na plešivičku tradiciju u vinogradarstvu, mogla u punoj mjeri iskoristiti upravo i vezano uz portugizac?

Iz ekipe organizatora i promotora: Željka Balja te Željko Gregorić, tajnik udruge Portugizac Plešivica (Vedrana Orlović)

Ima međutim, kod nas Hrvata, rekao bih, nešto što nas, barem u vinskom svijetu, čini drukčijima od svijeta općenito, a to je da hrvatski proizvođači, osim donekle – dojam je – Istrana, nisu baš skloni biti u udrugama jer ozbiljna udruga znači i postojanje određenog pravilnika ponašanja u vinogradu, podrumu i u marketingu za svakog člana. Moguće je da je to proizašlo iz toga što se društvena zajednica u novoj državi nije od početka kako treba bila postavila u kontekstu maksimalnog valoriziranja ambijentalnih komparativih prednosti u agrikulturi svakog pojedinog zemljopisnog područja, zatim stoga što su se novčani poticaji davali više po babu i stričevima nego po tome što će onaj kojemu je poticaj odobren zauzvrat dati društvenoj zajednici natrag, pa i zato što su nam inspekcijske službe nedjelotvorne a sudstvo sporo tako da se na tržištu, makar to bacalo i ružno svjetlo ne samo na pojedinca-krivca nego i na na kraj, može progurati svašta a da muljator ne snosi odgovornost za to. Poslovne udruge proizvođača istorodnog proizvoda bitne su radi vođenja politike svoje branše na teritoriju na kojemu djeluju te organizacije, radi čuvanja kakvoće i reputacije proizvoda (u ovome slučaju vina) i kraja, radi učinkovitog zajedničkog marketinga, ali i stoga što mogu biti ravnopravan sugovornik institucijama uz pomoć kojih su u stanju ostvariti i određena materijalna/financijska sredstva za svoju aktivnost i u konačnici i za društvo u cjelini.

Na županijske inicijative da aktivnosti oko Portugisca Plešivica ne posustanu nego da se intenzivirano nastave, od lani se krenulo s pokušajem da se njegovanje portugisca kao novog mladog vina i jedne od posebnosti Plešivice produži na način da zanteresirani vinogradari/vinari s Plešivice dostave određene količine (po kakvoći ipak izabranog!)  grožđa u podrum PZ Plešivica kao centralno mjesto gdje bi se u tržišno relevantnoj količini proizvelo mlado novo vino tipičnog prepoznatljivog profila, a s nazivom Portugizac Plešivica Selekcija. Po riječima Tomislava Haramije, enologa i direktora PZ Plešivica, danas na Plešivici Portugizac raste na oko sedam hektara vinograda. Grožđe je ovaj put dovezlo devet vinogradara s Plešivice. Proizvedeno je oko 1000 litara novog mladog Portugisca Plešivica Selekcije 2020, po odzivu potrošača na tu količinu vidjet će se da li bi se u 2021. opseg i povećao. Odlučeno je da maloprodajna cijena za butelju bude 30 do 35 kuna.

Uz istu zastavu: Spomenka Saraga, direktorica kuće Balduči-film, sommelier i ugostitelj Mario Meštrović Kaiser, i direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović (Vedrana Orlović)

Pjenušac od portugisca – Vučinić Crna perla. Sad kad već tako silno raste popularnost pét natu, dio mjehuričavog portugisca bi se mogao proizvesti i tom tenologijom… (Vedrana Orlović)

U organizaciji udruge Portugizac Plešivica, pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, Grada Jastrebarsko te uz podršku Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Jastrebarsko, svečano je, uz zvuke violine ali i glas operne pjevačice sopranistice  Antonelle Malis (zapjevala je na licu mjesta!), u sklopu prostora zagrebačke vinoteke Witrina u samom srcu Metropole i uz nazočnost brojnih znanih imena iz domene politike (Josip Kraljičković, Tugomir Majdak, Stipe Bučar…), turizma (Ivana Alilović, Petra Masnec), ugostiteljstva (riječki master-chef Časlav Matijević, pa Mario Meštrović…), te novinarstva (Mislav Togonal, Spomenka Saraga…), održano ceremonijalno prvo otvaranje boce mladog vina – Portugizac Plešivica Selection 2020. Bocu je, kao domaćin ispred Zagrebačke županije i kao inicijator utemeljenja udurge Portugizac Plešivica i stvaranja robne marke Portugizac Plešivica, otvorio mr. Josip Kraljičković, pročelnik županijskog Odjela za poljoprivredu, prva pratnja bili su mu Tomislav Haramija, direktor PZ Plešivica i udruge Portugizac Plešivica, Željko Gregorić, tajnik udruge, Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede RH, koji se osvrnuo na dobre primjere prakse udruživanja vinara u inozemstvu i napomenuo kako je takvo kvalitetno a ne tek manje-više formalno nego poslovno udruživanje lijepa mogućnost za povećanje količine i kvalitete vina te za daljnju modernizaciju vinograda i vinarija, a i za skupni marketing, za što su na raspolaganju značajna sredstva iz nacionalnog proračuna te sredstva iz Europske Unije.

Prilike za kupnju mladog novog Portugisca Plešivica Selekcija 2020 bile su na manifestaciji Kesteni i portugizec, tradicionalno i uz potporu Grada Zagreba, 17. i 18. listopada na zagrebačkom Bundeku, te na Danima hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije u organizaciji TZZŽ i Grada Zagreba 24. do 25. listopada na glavnom zagrebačkom Trgu – Jelačić placu. U sklopu te manifestacije udruga Portugizac Plešivica predstavila se s Festivalom portugisca 2020. Mladi novi portugizac Plešivica Selekcija 2020 nudi se, inače, u maloprodaji u prodavaonicama zagrebačkog Vrutka, a lijepa količina butelja dopremljena je u restoran Kaiser što ga na zagrebačkoj Kajzerici vodi naš  znani sommelier Mario Meštrović.

Svoj ne mali doprinos razvoju Plešivice kao vrijedne eno-gastro destinacije daje i obiteljska sirana Šestak! (Vedrana Orlović)

Inače, istodobno s prvim predstavljanjem mladog novog portugisca u Zagrebu u susjedstvu je, u istom terminu ali u dvorištu vinoteke Vintesa, gostovao plešivički vinogradar i vinar Franjo Kolarić, iako je i on, čuo sam, član – ali ne više tako aktivan! – udruge Portugizac Plešivica ipak se odlučio za samostalni  nastup bez naglaska na portugizac, u programu Weekend Vibes & Wines u organizaciji Jelene Bulum, znane po priredbama Vino i kino.

Franjo Kolarić s Jelenom Bulum u dvorištu vinoteke Vintesa: posjetitelji su mogli kušati desetak njegovih etiketa

Kolarić je akcent stavio na svoja mirna i pjenušava te jantarna vina od znanih internacionalnih sorata, posebice od Pinota sivoga koji smatra svojom glavnom uzdanicom. Kolarić je prezentirao desetak svojih vinskih etiketa, primjerice Coletti Pét-nat (chardonnay i sivi pinot; cijena butelji 100 kuna), zatim pjenušac Blanc classic (stare sorte, chardonnay i rajnski rizling), pjenušac rosé brut pinot crni 100 posto, pjenušac Grigio sivi pinot 100 posto, kao i mirnu kapljicu Stare sorte 2019, Chardonnay sur lie 2017, Pinot sivi classic 2019, Pinot Grigio Amfora 2019, Rosé 2019, Pinot Noir 2016. Posjetitelji su mogli njegova vina kupiti za ponijeti doma uz popust od 30 posto!

Kad već prvog puta nije bilo koordinacije u organizaciji jaskanskog izlaska u Metropolu, za Kolarića, koji vidno napreduje s vinima a s obzirom na svoj restoran gdje se iskazuje i  s hranom i na svoje smještajne kapacitete što ga sve svrstava u vrlo ozbiljne poslovne subjekte na području Jastrebarskoga mjesto mu je svakako bilo na manifestaciji Dani portugisca i tradicijskih proizvoda i usluga Zagrebačke županije potkraj listopada na Trgu bana Josipa Jelačića, no tu ga nismo susreli…  ♣

_________________________________________

Poduzetništvo i zdrava hrana: The MATURANEC BROTHERS i PG OREHOVEC

U sklopu farme The M Brothers su, logično, i klaonica i mesnica, zrionica goveđeg mesa kao i zrionica za proizvode poput špeka, kobasica,šunki, rashladne komore za gotove vakumirane proizvode spremne za isporuku

          U usponu: PG Orehovec iz okolice Ludbrega, specijalizirano za uzgoj peradi posebice pataka, te prvi njegovi delikatesni proizvodi upravo izašli pred javnost – dimljena pačja prsa, kobasica, te četiri vrste paštete na bazi pačje jetre: klasična s jetrom i mesom patke (smeđa etiketa), pa ona s kombinacijom jetre  i  mesa dimljenih pačjih prsa (svjetlo-ljubičasta etiketa), zatim s kombinacijom jetre i mesa te usitnjenih koštica buče (zelena etiketa), i, kao špica, parfait, 100 posto od pačje jetre (crna etiketa)

__________________________________

Mljac, mljac – PAŠKI SIR GLIGORA! / YESSS! CHEESE GLIGORA FROM PAG!

___________________________________________

________________________________________________

VIJESTI/NEWS

Emozioni dal Mondo 2020, te proizvodi od polja do stola i od mora do dvora i šire dostupni u trgovinama Tri kantuna

VINSKA ZLATA POREČKE AGROLAGUNE SJAJNO DOPUNJUJE GLAVNI ENOLOG s DOMAĆE KONZERVIRANOM RIBOM! – Bergamo, listopada 2020: u na proljeće ove godine Covidom19 najugroženijem talijanskom gradu, ipak je, sada, u drugoj polovici 10. mjeseca, održano tradicijsko ocjenjivanje Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme. Iz Hrvatske najbolje je u izdanju 2020. prošla porečka Agrolaguna, koja tamo po tradiciji redovito osvaja zlata, A ovaj put dobila ih je tri – za Castello 2017 Festigia, za Festigiju LV 2016 te za Cabernet sauvignon Festigiju 2017. K tome, Festigia Castello 2017 proglašeno je i nacionalnm prvakom Hrvatske, prvo mjesto u kategoriji hrvatskih vina dodijelio mu je međunaodni žiri specijaliziranih vinskih novinara. Inače, jednu zlatnu medalju za vino u Bergamu prima i Badel 1862, za svoj uradak Korlat Merlot 2016.

Lagunina zlata 2020 iz Bergama uz riblje delicije enologa Milana Budinskog: Festigia Castello, Festigia LV i Festigia cabernet sauvignon. Od mora do dvora, od polja do stola: direktor proizvodnje koji u Agrolaguni nadzire segment vina, maslinovog ulja i sira – enolog Milan Budinski kao ribolovac, kao konzervator ribe – zasad za oiteljske potrebe, pa kao tvorac zlatnih vina i kao degustator, kod kuće, svega nabrojenoga

Ovih dana otvoreni Agrolagunin boutique Tri kantuna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV u magnum i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina (suhiucasi)

Porečka Agrolaguna već duže vremena a posebice po uspješnicama s kapljicom u kategorijama Festigia i Festigia Riserva kotira kao jedan od redovito ponajboljih hrvatskih proizvođača vina, ali ona je, s markom Oil Istria, i među ponajboljim našim proizvođačima maslinovog ulja extra vergine, ističe se i u produkciji sira, s time što tu treba naglasiti da su i vina i ulje i sir Špin kao produkti Tri Kantuna cjenovno relativno dostupni i širem krugu potrošača. U najnovije vrijeme odgovoran za cjelokupnu proizvodnju ponude Tri Kantuna – boutique s delicijama s tim nazivom Agrolaguna je nedavno otvorila i na tržnici na zagrebačkoj Trešnjevki! – je mladi i ambiciozni stručnjak ing. Milan Budinski, koji je eto uspješno stasao uz stariju iskusnu ekipu Agrolaguninih stručnjaka i koji je tvrtki svojom ambicioznošću i sposobnošću da ambicije u poslu i ostvari mnogo pridonio, te bi uskoro mogao biti zaslužan za pretvorbu Agrolaguninih triju kantuna u Četiri kantuna, naime Budinski je  privatno izvrstan ronilac i ribolovac i, kao slijed tome i s obzirom da je je veliki šmeker, kreator je odličnih domaćih, manufakturno konzerviranih riba spremljenih, kak’ se šika za finu ponudu, u maslinovo ulje Kuće, u staklenke. Bitno je ovdje reći i to kako ribu koju će doma konzervirati i sâm, osobno, ulovi. u ovome trenutku proizvodi su za obiteljsku uporabu ali – zašto se s vremenom stvar ne bi mogla proširiti (naravno ne i davanjem Budinskome i ribičke obveze!) i na Agrolaguninu ekstra ponudu?!…

Budinski za svoju obitelj konzervira. kako kaže, uglavnom meso lice i palamide. Oveće komade najprije kuha u ulju kojemu je dodao sol, papar, bosiljak, malo češnjaka, malo ljutike, malo limunova soka, malo kvasine,… a potom sve stavlja u manje staklenke, kakve bi se, opremljene odgovarajućim etiketama, mogle ravnpravno naći na polici uz ekskluzivne delikatese poput npr. paštete od gusje i pačje jetre, namaza od bakalara itd… ♣

Slavoniji – za razmišljanje

Ivan Sokač sa sinom, u njihovoj kleti: kuša se, zasad još tek pokusno, novitet kuće – pjenušac rađen klasičnom metodom, sada još na dozrijevanju u boci (Marko Čolić)

STUBIČKE GRAŠEVINA i FRANKOVKA! – Mnogi proizvođači vina žale se da im je Covid19 učinio mnogo zla u poslovnom pogledu, naime, kažu, prodaja je osjetno pala, a istodobno promotivne aktivnosti uvelike su obustavljene. Međutim neki vinari ipak ne doživljavaju Coronu  tako tragično, nego dobrim dijelm kao motivaciju da krenu u osmišljavanje vlastite promidžbe nekim novim načnima, uvelike preko Interneta i društvenih mreža, u kontekstu plasmana jače su se okrenuli i dostavama svojih proizvoda kupcu na kućnu adresu. Shvatili su da imaju neke adute primjerene za učinkovito djelovanje upravo u novim epidemiološkim okolnostima, a to su njihovi vinogradi i dijelovi vinskih podruma na otvorenome, pa, za gostoprimstvo, i domaći narezak i roštilj te kapljica što se o lijepom vremenu – ne mora uvijek vani biti i vruće odnosno jako toplo, naime nije problem dobro se odjenuti –  nudi originalno, tj. upravo na mjestu njena nastanka.

Sokač u svom vinogradu, uz novi nasad frankovke, ove godine prvi put u rodu (Marko Čolić)

Ivan Sokač iz Strmca Stubičkoga kod Stubaka u Hrvatskom zagorju, inače vlasnik i, profesionalno, voditelj tvrtke Electron, pobrinuo se da stanovnike mnogoljudne Metropole obavijesti da ne moraju nužno potegnuti do Slavonije žele li lijepu i zrelu graševnu, odnosno vole li piti rajnski rizling i/ili sauvignon ne moraju putovati do Međimurja. U Zagrebu ta se njegova vrlo dobra vina mogu po vrlo povoljnoj cijeni nabavtii u Vrutku.

Bitno kod Sokača, koji se ozbiljno s vinom bavi od 2011., je da ima trsje – ukupno oko 8000 loza – na dobrim pozicijama – Rebari i Krče, da je pedantan, da ne žuri s berbom a ni s izlaskom vina na tržište, da želi učiti i naučiti te da je za instruktore i savjetnike angažirao struku – enologe ekipe Eno-ekspert u kojoj su Krešimir Hren i Kutjevčanin Miodrag Hruškar, i eto rezultati se vide. Na tržište izlazi s mirnim vinima graševina, rajnski rizling, sauvignon, muškat žuti, te s nešto mješavine cabernet sauvignona, merlota i frankovke, iz berbe 2020. imat će i čistu frankovku – i to u količini od oko 400 litara – koja se sada kao mladuh pokazuje u vrlo lijepom svjetlu..Svakako valja spomenuti da se Ivan Sokač odlučio okušati i u segmentu pjenušaca, od 90 posto rajnskog rizlinga i 10 posto graševine kreirao je bazno vino za šampanjizaciju i napunio oko 2000 butelja, pjenušac sad leži, nakon druge fermentacije u boci, na finom talogu da dovoljno dozrije za izlazak u javnost. Jednu butelju Sokač nam je otvorio, to što smo kušali obećava… samo – valja biti strpljiv! ♣

S početne stranice: Vinar godine 2020 u Sloveniji

PUKLAVEC FAMILY WINE – PO ČETVRTI PUT! – Slovenija je proglasila Vinara godine za 2020.: to je, po četvrti put, vinski posjed Puklavec Family Wines  s podrumom na brdu  u selu Jeruzalem kod Ormoža, u Ljutomersko-ormoškim goricama.  Izbor Vinara godine u Sloveniji se odvija u sklopu tradicijskog ocjenjivanja plemenite kapljice Vino Slovenija u organizaciji poljoprivredno-pehrambenog sajma Agra u Gornjoj Radgoni. Ove godine bilo je 46. vrednovanje, i na temelju rezultata  postignutih sa svojim robnim markama Jeruzalem Ormož, Ljutomerčan, Estate Selection, Instinct i ekskluzive Seven Numbers (top!!!) za koje je u 2020. skupila čak 47 medalja, najviše od svih drugih slovenskih vinskih podruma, slavljenikom je proglašen posjed Puklavec Family Wines, u vlasništvu poduzetnika Vladimira Puklavca. Prvi put visoku titulu kuća Puklavec Family Wines osvojila je 2014, sljedeća je bila 2016, potom 2018. a četvrta je stigla eto sada, 2020. godine.

Glavni enolog kuće Puklavec Family Wines Mitja Herga lijevo s trofejem, te, Gorazd Bedenčič, komercijalni direktor tvrtke Puklavec Family Wines

U kompaniji kažu kako su najponosniji na šampionsku titulu za 34’ White Cuvee 2016 Limited Edition, novo vino, što predstavlja sinonim za obiteljsku tradiciju i ponos sručnjaka kuće koji su ručnom berbom posebno izabranog najboljeg grožđa s najboljih pozicija te primjerenima vinifikacijom i njegom u podrumu uspjeli u vinu izraziti odlike regije, te predanost svom poslu. Čestitamo! ♣

U podrumu Chateaua Kamnik u Skopju: uz domaćina Iliju Ikija Malinkovskoga – glavni urednik Svijeta u Čaši i Kronike bloga http://www.suhiucasi.wordpress.com Željko Suhadolnik

Makedonija na krilima čudesne crne sorte

KULTIVAR-ZVIJEZDA JUGOISTOČNE EUROPE  – Otkako je prije stanovitog vremena u međunaodnim razmjernima uvedeno obilježavanje naziva vinskih sorata po datumima, od prošle godine 5. listopada slavi se kultivar Vranac, koji se rodio u Crnoj Gori ali postao je najrasprostranjeniji u Makedoniji gdje ga nazivaju Vranec. Ima ga i u Hrvatskoj, posebice u području Imotskoga, na posjedu obitelji Grabovac. Lani je  Svijet u Čaši  bio na sjajno organziranoj manifestaciji u čast Vrancu u Makedoniji, te prisustvovao utemeljenju međunarodne organizacije koja bi se bavila promidžbom Vranca kao jedinstvenim ne samo vinskim nego i turističkim adutom jugoistočnog područja Europe, ove godine priredbu je donekle omela pandemija Covid19….

______________________________________

In memoriam

JOVO GELEBEŠEV – U neki drugi svijet, koji mi ne poznajemo, otišao je znani makedonski vinski stručnjak Jovo Gelebešev. Ostavio nam je za sobom, u svijetu boga Bakha, brojna fina vina, te kćerku Veneru Gelebešev, koja je slijedila njegov životni put i postala  također ugledna enologinja,…

Neka mu je laka zemljica! ♣

______________________________________________________

Vrijeme Covida19

Dino Kušen u vinoteci Svijet vina uz vina Ornellaije

PALA JE i ORNELLAIA! – U ovom neizvjesnom razdoblju Covida19 i Corone kad se zaista s mnogih strana iz segmenta gospodarskih djelatnosti a posebice od ugostitelja čuju jadikovke o padu opsega posla i smanjenju prometa te pesimizam vezan uz blisku budućnost zagrebački uvoznik i distributer Bakhova nektara te voditelj zagrebačke vinoteke Svijet vina – poznate po tome što je naprosto nakrcana buteljama ponajboljih svjetskih, poglavito talijanskih i francuskih a i njemačkih vinskih kuća – Dino Kušen rado će se pohvaliti: Pala je i Ornellaia!

Svoj vinski portfelj u kojemu se nalaze imena/nazivi kao što su Gaja, Sassicaia, Antinori, le Macchiole…  upravo je  popunio s novim odličnikom – proslavljenom kućom Ornellaia koju je bio osnovao markiz Lodovico Antinori a koja je od unatrag koju godinu u vlasništvu  markiza de’Frescobaldija. Preko tvrtke Acrobat ugostiteji mogu do vina doći kroz veleprodaju a privatni kupci kroz maloprodaju u vinoteci Svijet vina. Kušen je od Ornellaije, smještene u Toscani u vinskoj oblasti Bolgheri kod Livorna, istaknute po bordoškim vinskim sortama, nabavio za naše tržište vina Poggio alle Gazze, le Volte, Le Serre Nuove dell’Ornellaia, te Solare Ornellaia.

Dina Kušena šira naša javnost pamti po vrlo uspjelom festivalu vina i jakih pića Acrobat Portfolio Tasting lani u veljači u jednom od zagrebačkih hotela Hilton. Uz hrvatske proizvođače, kao izlagače je okupio popriličan broj inozemnih vinskih kuća što spadaju u sam svjetski vrh, primjerice Roberta Voerzija, spomenute Gaju, Le Macchiole, Accordinija, ali i Pontet Canet itd. Tada je Dino bio najavio da mu je namjera ovakvu priredbu organizirati svake dvije godine. Ne strahuje, kaže sada, da će panika vezana uz Covid19 još dugo potrajati i spriječiti ga u nakani da ponovno uskoro okupi vinski svijet u Lijepoj našoj. Drugi Acrobat Portfolio Tasting najavljuje za veljaču 2022,  međutim taj put možda priredba neće biti ponovno u Zagrebu, Kušen smatra da bi bilo dobro seliti je po turistički najjačim hrvatskim područjima, gradovi o kojima sad najviše razmišlja kao o domaćinima su Zagreb i Dubrovnik, pa i istarski Rovinj… ♣

Nove titule na hrvatskoj vinskoj sceni

VINSKA DAMA i VINSKI GOSPODIN 2020 – Običaj je da se pred kraj godine na svakom području društvene djelatnosti rade stanovite bilance te da se biraju, javno proglašavaju i nagrađuju najuspješniji akteri – bilo kao kolektivi, bilo kao pojedinci – u nekoj grani djelovanja. Zagrebačka udruga G.E.T. (=kratica za Gastronomija, Enologija, Turizam) prije nešto godina pokrenula je rekao bih dobru i našem društvu, koje gospodarsku aktivnost uvelike bazira – barem tako se proklamira, kroz slogan Zelena i Plava Hrvatska – na poljoprivredi konkretno proizvodnji hrane pogotovu one s višom dodanom vrijednosti (delikatesa) te vina, i na turizmu – potrebnu akciju Bijeli grozd, a to je svakogodišnji izbor najboljih proizvođača plemenite kapljice koji se kroz svoju primarnu poslovnu djelatnost posebno ističu i s dobro osmišljenim programima kao domaćini u turizmu. S obzirom da su GET-ovci – Tomislav Stiplošek, kao predsjednik Udruge, i Silvija Munda uz svoju aktivnost na internetu krenuli i u izdavanje i tiskanog časopisa GET Report posvećenog enogastronomiji i turizmu njihova aktivnost dobivala je na značenju.

Vinska Dama godine Karmela Tancabel iz Iločkih podruma, i Vinski Gospodin godine Istranin Klaudio Tomaz, uz GET-ovca Tomislava Stiplošeka kao organizatora izbora i uz Dijanu Carlito Grgić kao prvu damu časopisa Vinum In. Dolje: finalisti izbora za Vinsku damu i Vinskog gospodina 2020

Ali, malo pomalo taj angažman G.E.T-a u turističkom segmentu kao da je jenjao, revija eto već neko vrijeme više ne izlazi a Tomislav Stiplošek krenuo je drugim putem, nudeći se kao voditelj događanja nazvanih Vinski razgovori s Tomislavom Stiplošekom, riječ je o susretima na kojima novinarima, te široj publici, spremnoj platiti ulaznicu u raznim zagrebačkim ugostiteljskim objektima, nastoji prezentirati i razne hrvatske vinare. Koncept je bio, uz degustacije vina i malih zalogaja: razgovor s vinarom gostom pred auditorijem i davanje pojedincima iz publike mogućnost da postave koje pitanje, da izraze svoje mišljenje, komentar. Eto, kao najnovije iz G.E.T.-ove radionice je – preko Facebooka pokrenuti – izbor prve dame i prvog gospodina hrvatske vinske scene, službeno titule su Vinska Dama i Vinski Gospodin, ovih dana čuo sam komentar kako bi, da još živimo u doba komunizma, valjda umjesto dame i gospodina morali bili proglašavani Vinska drugarica i Vinski drug… (Rene Karaman)

_____________________________________________

Evo tko su G.E.T.-ovi Vinska Dama i Vinski Gospodin za 2020, te koji su se vinari plasirali u gornji dio ljestvie, odmah iza šampiona:

Vinske Dame

1. Karmela Tancabel – Iločki podrumi, Ilok
2. Maja Čorak Perak – vinarija Perak; Kutjevo, 3. Lana Alujević – vina Alujević, Plešivica; 4 Mara Špoljar Barundić – vinarija Barun, Krašić, 5 Izabela Vitasović – Teraboto, Vodnjan

Vinska Gospoda

1. Klaudio Tomaz – Tomaz vina, Motovun
2. Ivica Matošević – vina Matošević, Krunčići; 3. Ivan Sladić – vinarija Sladić, Plastovo, 4. Marko Fakin – Fakin vina, Motovun; 5. Tomislav Trdenić – vinarija Trdenić, Popovača

_______________________________________________

– Kao što je to već dosta dugo u svijetu, tako i kod nas u posljednjih 10 do 15 godina vinari i vinarke sve više postaju dio jet-seta: prati ih se kamo izlaze, koje restorane posjećuju, njihove riječi imaju težinu, gledaju se na njima modni detalji, riječju oni su medijske osobe. Medijska osoba sama po sebi izaziva pažnju, a posljedica toga je, naravno, moguć jako dobar marketing za njihova vina. Stvara se određena percepcija oko vinara i vinarki, pa medijska slava prelazi i hrvatske granice te vinari automatski postaju svojevrsni ambasadori ne samo svoje vinarije, nego općenito hrvatskog vina. U želji da istaknemo ljude koji su prepoznali vrijednost takve situacije, organizirali smo ovaj izbor, a možda najjači naš motiv za to je da one vinare koji to još nisu prepoznali, uputimo u pravom smjeru. U ovom izboru vrednujemo stil, karizmu, javne nastupe, ono nešto, tzv. X faktor, komunikativnost, ali i vina – objasnio je Stiplošek.

Kako se odvijao izbor Vinske Dame i Vinskog Gospodina 2020? Uredništvo G.E.T. Reporta predložilo je svoj izbor, a publika preko Facebooka imala je mogućnost do 30. rujna nominirati kandidate po svojem izboru. Nominirana osoba mogla je biti vinar ili zaposlenik vinske kuće vidljiv javnosti. U finalni izbor za pobjednika je ušlo deset muških i deset ženskih osoba s najviše lajkova.

Nominacija se obavljala tako da se u Facebook grupu Vinski razgovori s Tomislavom Stiplošekom objavi fotografija osobe koju se nominira, uz sljedeće podatke: izvor fotografije, ime i prezime nominirane osobe, vinarija i funkcija, kao i razlog za nominaciju. Ovogodišnji izbor trajao je kroz gotovo cijeli listopad. Publika je glasala za svoje favorite na društvenim mrežama, a žiri odvojeno. Lajkovi publike donosili su 50 posto konačne ocjene, a bodovi žirija drugih 50 posto.  Ocjenjivali su se dakle osobni stil, karizma, način komunikacije… To uključuje javne nastupe, osobni pristup prezentaciji, marketing na društvenim mrežama i uopće komunikaciju s medijima i publikom. Članovi žirija su bili različitih zanimanja, no redom su, kaže Stiplošek, poznavaoci vina i vinske scene, a dolaze iz svijeta mode, umjetnosti, life-stylea i komunikacija. To su, konkretno bili: Tomislav Stiplošek, Sanja Muzaferija, Suzy Josipović Redžepagić, Vlatka Vužić, Andreja Pančur, Dijana Grgić, Vedrana i Giuliano Dodig, Ronald Braus, Slobodan Kadić, Rene Karaman i Željko Garmaz.

E, pa sad imamo Vinska Dame i Vinsku Gospodu… Nejasno je, doduše ipak, što te titule Vinska Dama i Vinski Gospodin godine zapravo znače, naime rezultati izbora zbunjuju jer pri vrhu na listama su  imena koja su doista nešto ozbiljno napravila za hrvatsko vino pa time, u smislu reklame, i za sebe a i za vinski posjed za koji rade, ali, istodobno, uz njih i na visokim mjestima na listama finalista, i ona su imena za koja se zapravo ne zna čime su VEĆ zavrijedila da budu u društvu istaknutih pojedinaca.  ♣

Hrvatske WoW-ice i Covid19 grand cru, od Decantera do presnaca

A, KAJ NAM PAK MOREJU!… – Dan 13. listopada bio je ne zastrašujući petak 13., nego dan kad je hrvatska udruga Žene u Vinu odnosno WoW – koju čine zagrebačka, riječka i splitska podružnica i koja će, kažu curke, unatoč i usprkos Covidu 19 i Coroni, iduće godine proslaviti jubilarnu 10-godišnjicu svojega postojanja – pod dirigentskom palicom art-direktorice WOW-ica Vlaste Pirnat, zatim agilne članice i poznavateljice vina Manuele Maras te istaknute poduzetnice Ane Lisak, upriličila na Rooftopu Lateralu u Metropoli proslavu medalja koje su četiri hrvatske vinarija osvojile na ovogodišnjem ocjenjivanju vina Decanter World Wide Award. Želja je bila jače skrenuti pažnju hrvatske javnosti na kakvoću tih proizvoda koje su visokim ocjenama popratili svjetski priznati autoriteti za plemenitu kapljicu.

Yupppiiiiii…

Na 26. katu najvišeg hrvatskog nebodera svoja su nagrađena vina odabranoj publici vinoljubaca i medijima uživo predstavili vinski podrumi Cattunar (platinasta medalja – čak 97/100 bodova! – za vino Nonno 4 Terre 2015), Pilato (zlatna medalja za vino Malvazija Istarska 2019), vinarija mladog enologa Luke Košćaka iz Novog Marofa (srebrna medalja za Sauvignon 2019) i vinarija Kopjar (srebrna medalja za graševinu te još četiri brončane medalje za ostala svoja vina).

Rooftop Lateral, Zagreb: Vlasta Pirnat WoW, Sanjin Pilato, Robert Kopjar, Vesna Cattunar, Luka Košćak i Manuela Maras (Mario Draušnik)

Sjajno za nas je to da je Hrvatska na Decanterovom ocjenjivanju 2020 u Londonu apsolutno iznenađenje u pozitivnom smislu, od ukupno prijavljenih nešto više od 200 uzoraka  čak 170 ih je osvojilo medalje, među njima čak tri čak platinaste (Cattunarov Nonno 4 terre 2015, zatim Kozlovićeva Selekcija Malvazija 2017 i Kutjevačka Graševina de Gotho 2018 Kutjeva d.d.)  a 11 je zlatnih, ostalo su srebrne i brončane.

Respektabilno: vino Nono 4 terre 2015 Istranina Franca Cattunara na ovogodišnjem Decanterovu ocjenjivanju osvojilo je 97/100 bodova i platinastu medalju! Čestitke! Cattunari su na 26. kat zagrebačkog nebdera na kušanje donijeli i svoje vino Teran Kapi, također iz projekta Četiri zemlje. Hoće li ono biti platinasto iduće godine?

Udruga WoW svoje promocije vina uobličuje tako da na njima ugošćuje i vinare osobno, pa su se na najvišem zagrebačkom neboderu pojavili osobno Luka Koščak, Robert Kopjar, Sanjin Pilato i Vesna Cattunar. Uz nagrađena vina, nazočni su ovom prilikom imali sreću i zadovoljstvo kušati i pjenušac 2607 blanc de noir vinarije Košćak i Teran Kapi vinarije Cattunar, također projekt 4 terre.

Nekako istodobno, 15 WOW-ica skupa s predsjednicom udruge Women on Wine Sanjom Muzaferijom okupilo se – sve je bilo, dakako, ističe se, prema uputama i uz pridržavanje epidemioloških mjera – na drugome kraju Lijepe naše, u Baški na otoku Krku, u – Kući zdravlja pored mora, Motiv? Također hedonizam za stolom, ali i zdravlje! U pozadini se nazirala i – turistička dimenzija. U Kući zdravlja, koja, inače, ima šest krasnih novouređenih apartmana, na dočeku dobrodošlice, naravno, također pjenušac, logično lokalne produkcije, konkretno Valomet od žlahtine, iz podruma PZ Vrbnik.

Famozna Kuća zdravlja u Baški – događanje su priredile WoW-ice

– Danas je popularno pričati o antioksidansima i detoksikaciji jer su oni mnogo važniji od gubitka viška kilograma, ali, znate li doista koliko su važni polifenoli što ih dobivamo iz hrane, znate li što su to fito-nutrijenti i što je hranjivo a što baš i nije prehrambeno osobito vrijedno a mi konzumiramo, i to ne zato što smo doista gladni i tijelo nam žudi za hranjivim tvarima nego unosimo u orgaizam iz psiholoških pobuda, da napunimo neku drugu vrstu praznine unutar sebe? Želite li nakratko, ma samo za vikend, pobjeći iz grada, malo se odmoriti i pokušati do kraja relaksirati u predivnoj prirodi, naučiti opušteno ali svjesno jesti i saznati sve o zdravoj prehrani, prijedlog je tu: Kuća zdravlja i programi što ih ona nudi – rekla je Sanja Muzaferija, predsjednica hrvatskog WoW-pokreta koja se našla u Kući zdravlja na događanju u režiji riječkog WOW-ogranka na čelu s Margitom Belušić-Gobić. Pomoć u realizaciji Margiti Belušić u ovoj su akciji pružile WoW-ice liječnice dr.sci. Silvija Zec–Sambol s doktoratom  iz  nutricionizma, i mr.sci.dr. Gordana Tomašić-Čubranić, specijalistica pedijatrije, konzultantica za alergijske bolesti i doedukaciju iz nutricizma. Doktorice su osmislile zdravo a ipak – treba voditi brigu, rekle su, i o mentalnom aspektu! – gurmansko druženje uz finu papicu i ponajbolju krčku kapljicu, te s predavanjima o zdravoj prehrani.

Doktorice Gordana Tomašić Ćubranić i Silvija Zec-Sambol te Majda Šale, direktorica Turističke zajednica otoka Krka: papati fino i zdravo!

Papati fino, i autentično, iskreno: usoljene inčune, masline, maslinovo ulje (i na Krku ga imaju odličnoga!!), pršut, sir, presnac… Nekad smo, inače, bili naviknuti na spoj Zlatan otok i Zlatan Plavac grand cru vezane uz hvarskog vinara i našu vinsku ikonu Zlatana Plenkovića, a na koricama knjige na slici o 50 delicija zlatnog otoka vidimo da se izraz zlatan otok odnosi i na Krk, dok s butelje vidimo da je i vrbnička žlahtina zlatno vino, a i grand cru, makar grand cru ne smijemo mi upotrebljavati jer za to nemamo uporišta u Hrvatskoj, na proteste Francuza još i Plenković ga je morao ukloniti, pa ga je zamijenio izrazom Grand Select… Zar to Turistička zajednica otoka Krka ne zna?…

Presnac!

– Naš je cilj da uz personalizirani pristup svakome tko nam se pridruži ovdje u Baški pokušamo pomoći da se odmakne od svakodnevnog stresa i promijeni nezdrave životne navike – rekla je Gordana Tomašić, a potom je, sa Silvijom Zec, najavila da će svaki vikend program u Kući zdravlja sadržavati po četiri radionice vezane uz holistički pristup zdravlju, upoznavanje sa sirovom hranom i onom koja pomaže detoksu, a detaljno će se govoriti o  emocionalnoj  potrebi za određenom vrstom hrane. Važno je znati što je to zdrava hrana,  što u prehrani treba izbjegavati, što je pravilna prehrana, kako se namirnice dijele, koji su vitamini u kojoj mjeri zastupljeni  u pojedinim  namirnicama i koje su im funkcije, kako najbolje prigotoviti zdravu, detox i sirovu hranu…

Doživljaj Vikenda zdravlja, međutim, ne bi bio potpun bez šetnje prekrasnom prirodom – pored mora, pa po šumi, uz branje izuzetno zdravog samoniklog bilja, ali i uz meditacije i vježbe opuštanja, gimnastiku. Kroz ovaj dio programa vodi dipl.fizioterapeutkinja Katarina Malešević. U Kući zdravlja moguće je obaviti i osnovni liječnički pregled, npr. mjerenje tlaka, šećera, BMI, spirometriju, oksimetriju. Ovi se vikendi fleksibilno, ovisno o pojedinačnom interesu  klijenata, mogu širiti i dopunjavati, sve ovisi upravo o polaznicima.

– Promjena životnog stila podrazumijeva ponajprije prestanak s nezdravim navikama ili barem osvještavanje i odmicanje od onoga što radimo škodeći samima sebi. Tu svakako spadaju pušenje, pretjerano konzumiranje alkohola, fizička neaktivnost, loša prehrana i, najubojitije a to je  stres – naglasila je Silvija.

O hrane posluženi su bili predivni krčki ovčji sirevi, fritule, palenta s inćunima, kao i fenomenalan kolač od ovčjeg sira presnac, po kojemu je najpoznatije piktoreskno malo krčko mjesto Dobrinj. Sva je hrana bila domaća, a knjigu krčkih recepata jela ponajboljih krčkih restorana osobno je predstavila direktorica turističke zajednice otoka Krka, mr.ci. Majda Šale. Od vina kušalo se žlathinu Sv.Lucija Antuna Katunara, žlahtinu Kuće vina Ivan Katunar, Zlatnu žlahtinu Gran Cru PZ Vrbnik i žlahtinu Gospoja nedavno nastradalog vrbničkog vinara Franje Toljanića, ali i crnu sortu Sansigot za koji su WoW-ice naučile da je originalno s otoka Suska, pa joj zato još naziv i Sušćan.  ♣

_____________________________________________________________

U Corona džumbusu i nešto lijepo…

Nikola i Martina: sretno!

NOVI POČETAK s – BRAČNIM VATROMETOM! – Novo normalno 2020: svadbeno slavlje i bračni vatromet s propisnom distancom! Nikola i Martina u zajednici braka, sada s istim prezimenom: Šember! U stopu ih prati –  Pavel! Za one koji možda ipak ne znaju: PAVEL je prestižni šampus obitelji Šember!… Cin cin!…

Mladencima svako dobro u slatkoj, ali bez sumnje i povremeno i turbulentnoj plovidbi uz razne Scile i Haribde, po novome dodatno opterećenoj Covidom19!…  ♣

House of the Rising Sun

TOTALNO, i DOSLOVNO BEZ DAHA.. – Corona i Covid19 opasno su zaplesali, te zdravstvo, i ne samo kod nas, doveli do ruba sloma. Početkom tjedna Stožer objavljuje nove, oštrije mjere, radi zaštite zdravlja, ali, istodobno, ne i neke iole radikalnije, jer nužno je očuvanje gospodarstva. Ono na što su se, nekako pomalo prema lock downu, odlučile mnoge zemlje u Europi, i one nama neposredno susjedne, ne dolazi u nas u obzir.

Na gradskom asfaltu već duže vrijeme stoji ispisano: Korona je prevara, a, bogme, posljednjeg tjedna u listopadu pojavljuju se u većoj mjeri i ispisi Korona je stvarna!

Mi smo Hrvatska!…

Uglavnom, mjere su, otprilike: ne odobravaju se obiteljska okupljanja, zabranjuju se okupljanja po više od 40 osoba na svadbama, sprovodima…

Idućeg dana u medijima javnog informiranja najava navijačke skupine Torcida da će u povodu slavlja 70. godišnjice svojega postojanja u Splitu organizirati takav vatromet i takvu bakljadu kakve svijet još nije vidio. I, nikome ništa! Nisam čuo – moguće je, doduše, da mi je i promaklo – na vijestima kojima nas radio svakih sat vremena bombardira detaljima vezanim uz pandemiju, reakciju nadležnih – pa ni Stožera – na tu najavu. Onda i stiže ta famozna noć vatrometa. Ponoćni prizori prikazani na malom ekranu uistinu fascinantni! Organizator je održao obećanje, i ostavio nas totalno bez daha.

A onda, iduće večeri, RTL Direkt prikaže masovni zero-distance marš zgusnutih navijača ili osoba bliskim navjačima splitskim ulicama. I opet – nikome ništa! Ministar Božinović, ispred Stožera, na, s obzirom na okolnosti (da ne upotrijebim toliko eksploatirani stožerski izraz – situaciju) začudo vrlo smireno izgovoreno pitanje tv-novinara kako je to bilo moguće, vrluda s odgovorom… Priča, a ništa konkretno ne kazuje…

I to nas, nakon vatrometnog totalno bez daha, ostavlja i doslovno bez daha. Na žalost, neke i bez posljednjeg daha…

House of the Rising Sun?  ♣

Gimme Shelter!

HONKY TONK WOMAN… – Kotrljajuće kamenje u londonskoj ulici Carnaby. THE ROLLING STONES STORE. Uz famozni Downing Street, vezan uz politiku, u Londonu je još jedna ulica osobito atraktivna pogotovu turistima – Carnaby Street u srcu grada. Od rujna ove godine, bez obzira na turobu što ju je donio Covid19, Carnaby Street dobio je novi sjaj: na broju 19 svoj boutique otvorili su famozni Rolling Stonesi. Mjesto je to na kojemu se prodaju razni mondeni odjevni predmeti na ovaj ili na onaj način sa znakom Stonesa, zatim gramofonske ploče i CD-ovi Stonesa sve do posljednjeg ostvarenja Rolača, razni suveniri… Glazba pršti sa svih strana. Očekuje se, priča se, da se u ponudi nađe i okrepa, neka prema kojoj su članovi famoznog sastava pokazivali odnosno pokazuju sklonosti…  ♣

Kad ti kolege čestitaju…

UVIJEK DUHOVITI ČOLA… – Bok Željko, prije koji dan bio sam pomalo zatečen kad sam na Facebooku vidio onoliki broj čestitki za tvoj rođendan. Imao sam nešto u pripremi za takvu zgodu, pa da ti se javim, ali me kopkalo jesam li ti i to već poslao. Upravo sam našao drugu fotku koja odaje  tajnu tvoga uspjeha – sa svima si dobar, pa eto i s opasnim stanovnikom brdske domovine. Još jedared čestitke – Marko Čolić. ♣

…i,  odmah potom, Dani sjećanja

NA FIZIČKOJ DISTANCI MJERENOJ SVJETLOSNIM GODINAMA… –  Za one koji su na fizičkoj distanci od nas tko zna koliko svjetlosnih godina.  Kako se nedavno lijepo izrazio matematičar prof. Ivan Dropuljić (osnivač i direktor festivala Zagreb Vino.com u Esplanadi krajem studenoga): – Otišli su u/na neki drugi svijet koji mi ne poznajemo… Nema ih više ovdje a rado ih se sjećamo… ♣

_______________________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

 POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju  – 10. 2020 – Hints to the smart purchase

   Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish

.– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

.- Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

.- Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

.- 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

  .-71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday useI

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑  – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati • ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

.(mpc/pp: L) CHARDONNAY 2018 – TOMAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Šipkovica cru • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 200 – 230 m • ekspozicija/exposition: jug/south • tlo/soil: vapnenasto ilovasto i lapor/calcareous-clayey, marl • sorta/variety: Chardonnay • loze stare/vines old: 30 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5500 loza/vines per ha • uzgojni oblik/breeding system: guyot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski organski – tada još tek u postupku konverzije prema biodinamici/nature friendly organic – at that time in conversion to biodynamic • prinos po trsu/yield per vine:  1 – 1,5  kg; u litrama/in litres: cca  35 – 40 hl ha • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 24 sata/hours – fermentacija u drvu, velika bačva/fermentation in wood, big barrel (cca 3000 lit) – autohtoni kvasci/indigenous yeasts – proizvedeno bez uporabe enoloških sredstava, osim malo dodanog sumpora/produced without the use of oenological products exept a bit of SO2 added • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (3000 lit) – 10 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type:  bourgogne – nepotrebno masivna, teška/unnecessarily massive, heavy one • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 4000  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: konkretno, čvrsto, ozbiljno, višeslojno, elegantno, toplo, živo, s karakterom. Žućkasto-zelenkaste boje, na stijenkama čaše ostavlja debeli film što se pretvara u lijeno cijedeće suze, i oku govori o lijepoj gustoći. Na nosu besprijekorno čisto, jačinom diskretno ali puno i trajno, miris je skladan, u pravcu voćno-začinskoga, konkretno upućuje na zrelo domaće bijelo koštićavo voće (jabuka), orašasto voće (jezgra badema, oraha…), prožeto finom nijansom začinskog bilja i mirodijskoga, drvo u kojemu je vino dozrijevalo odlično je uklopljeno. U ustima zaobljeno, mekano, slasno, s finom kiselosti (zrele kiseline), puno, vrlo dobrog tijela, dugog finiša. ■ SERVICE: ⇗  ⇒ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: oborita bijela riba s gradela, iz pećnice, brudet, pečeni kokot, teletina… ) • 14 ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne

Obitelj Tomac vratila se nakon nekoliko godina, u toku kojih je pojačavala produkciju svojih vrlo traženih pjenušaca, sa sezonom  2018. proizvodnji mirnog vina od sorte Chardonnay, zasađenom na znanom i cijenjenom plešivičkom položaju Šipkovica. U 2018. Tomci, koji su oduvijek naginjali proizvodnji vina na što prirodniji mogući način, krenuli su s podizanjem ljestvice s organskog oblika rada u vinogradu prema biodinamici. Počeli su trsje obrađivati na način kako to propisuje biodinamika, i prva njihova berba s moglo bi se reći 30 posto na kolosijeku biodinamike bila je 2019, dok su sezonu 2020. potpuno odradili biodinamički. Sada su pokrenuli postupak certifikacije, međutim da bi dobili oznaku Demeter prethodno trebaju steći službenu potvrdu o ekološkom pristupu, a ona se izdaje tek nakon što nadležne službe tri godine prate proces i uvjere se da je sve po propisu. Nakon što uz predočenje potvrde o eko-produkciji apliciraju za certifikat Demeter trebat će pričekati, da ga dobiju, da prođu još dvije godine praćenja i od Demetrove strane…

.(mpc. rang/pp. range: M) SAUVIGNON 2017 – Ivan SOKAČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje–Međimurje, Hrvatsko zagorje, Strmec Stubički ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rebar te Krč • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 200 – 250 m • sorta/variety: Sauvignon bijeli/blanc • prinos/yield: cca 1,5 kg po trsu/per vine • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan, ali u pravcu prirodi prijateljskoga/classic, but in the direction to nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: nekoliko sati/some hours & fermentation: inoks/stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: obično, daleko ispod razine kakvoće vina u boci/ordinary, far below the niveau of the quality of the wine in the bottle • čitljivo/legible: teže, zbog sitnih slova/with difficulty, because of the small font ■ VINO je/WINE is: kompleksno, zrelo, sortno lijepo iskazano – ali ne i napadno poput mnogih sauvignona nego profinjeno, zatim puno, čvrsto, prikladno uz jelo ali i u trenucima meditacije. Kristalne slamnato-žućkaste boje, s mirisom umjerene jačine a koji traje, s bouquetom u kojemu je moguće naći malo vinogradarske breskve, bazgina cvijeta, zelene paprike, lista od rajčice, poneku balzamsku nit, u ustima toplo, zaobljeno i slasno a s nervom, vrlo dobrog tijela i dugačkog završetka. ■ SERVICE: ⇗ •   (jelo: zreli kozji sir, zrela domaća slanina, zagorski štrukli,  tjestenina s bijelim umacima na bazi zelenog povrća te sira a i sa šampinjonima, bijela riba, teletina) • 12-° C  • traži veliku čašu/large glass – model: bordeaux

 .(mpc. rang/pp. range: M) RAJNSKI RIZLING 2017 – Ivan SOKAČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje–Međimurje, Hrvatsko zagorje, Strmec Stubički ■ VINOGRAD/VINEYARD: naziv pozicije/name: Rebar, Krče • kosina/slope • sorta/variety: Rizling rajnski • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan, ali u pravcu prirodi prijateljskoga/classic, but in the direction to nature friendly ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: inox/stainless steel • dozrijevanje/maturation: inox/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka  • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE:  aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno s kzp • suho • 12,5 vol%; ■ DIZAJN/DESIGN: obično, ispod razine kakvoće vina u boci/ordinary, below the niveau of the quality of the wine in the bottle • čitljivo/legible: teže, zbog sitnih slova/with difficulty, because of the small font ■ VINO je/WINE is: složeno, na kolosijeku sorte, zrelo-živahno. Lijepe svijetle žućkasto-zelenkaste boje, s diskretnim ali trajnim mirisom u pravcu zrelog bijelog domaćeg koštićavog voća (jabuka, kruška…) ali i bijelog cvijeća, sve prožeto finim balzamskim nitima što mu daju dodatnu draž, nota petroleja karakteristična za odležani rajnski rizling ovdje je u bouquetu prilično suptilna, kao da nešto više do izražaja dolazi nakon što vino uđe u usta. Na jeziku i nepcu vino se pokazuje s nervom, zaobljeno, slankasto, s lijepim kiselinama. Tijelom dobro, relativno dugačkog završetka ■ SERVICE:  ⇑ •  (jelo: tjestenine s bijelim umacima od povrća, svježeg sira, školjke, riba, piletina…) • 10-12° C • traži srednje veliku čašu/model: rhine

.(mpc/pp: M–L) VELTLINAC CRVENI 2019 – Robert BRAJE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Mladina-Lokošin Dol • kosina/slope • sorta/variety: Veltlinac crveni/Roter Veltliner • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork – na prvu doimlje se vrlo kvalitetnime ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Plešivica • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE is: donekle složeno, s nervom, čisto i uredno, lijepo se pije uz jednostavnija svakodnevna jela. Žućkasto-zelenkaste boje, sa svježim trajnim voćnim mirisom prema kiselkastoj zelenoj jabuci i citrusima, kao da se tuda provlači i nit mineralnoga. U ustima živo, zaobljeno, slankasto, s vrlo dobrom kiselosti, dosta puno, dobrog do vrlo dobrog tijela, vrlo solidne trajnosti ■ SERVICE:  ⇑ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: svježi sir s vrhnjem, domaći naresci, školjke, glavonošci, kuhana riba, fiš-paprikaš, perad svjetlijeg mesa ) • 12  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

ITALIA  ITALY

Toscana – Montalcino

.(mpc/pp: XXL-XXXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2014 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino ■ VINOGRAD/VINEYARD: nadmorska visina/altitude: 240-360 m • tlo/soil: s puno lapora, još iz Eocena/with marl, since the eocenic time; sorta/variety: Sangiovese grosso • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova;  fermentacija u inoksu i u betonskim posudama/fermentation in stainless steel – concreete vats • dozrijevanje/maturation: velika bačva, slavonski hrast/big barrel slavonian oak (2000 – 7500 lit) – koliko dugo/how long: 24 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit – 1,5 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: cca 60.000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG • suho • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno i elegantno, rubin-granatne boje, miris izražen s dosta voćnosti u pravcu crvenog bobičastog voća, obogaćeno s nešto cvijetnih nota, začinskim nitima i nijansom mineralnoga. U ustima toplo, mekano, zaobljeno, tanin vrlo dobro pripitomljen, slankasto, skladno, snažna tijela, finiš dugačak ■ SERVICE: ⇗ •  (pečenja, pirjana tamna mesa, divljač, zreli tvrdi sir) • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux….

.(mpc/pp: XL) ROSSOFONTE rosso di MONTALCINO 2018 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino ■ VINOGRAD/VINEYARD: nadmorska visina/altitude: 240 – 360 m • tlo/soil: medio impasto + marl iz Eocena • sorta/variety: Sangiovese grosso ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu – betonu/fermentation in stainless steel – concrete vats • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (750 – 2000 lit) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG • suho • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: složeno, puno, toplo, skladno i elegantno, lijepo se pije uz hranu. Svjetlije rubinske boje s blagom granatnom nijansom, dobro iskazano na nosu, bouquet je u znaku voćnosti (tamno bobičasto i koštićavo zrelo domaće voće – ribiz, borovnica…), mediteranskog začinskog bilja i mirodija (crvenkasti papar) u tragu pridružuje se i zerica mineralnoga. Okus također lijepo izražen aromatski se logično nastavlja na miris. U ustima vino se prezentira kao slasno ali i s finom kiselosti te kao slankasto, na kraju blago i ugodno gorkasto. Dobro je zaobljeno, tanin se osjeti blago, kao prašnast i jako dobro pripitomljen, tijelo vrlo dobro, finiš dosta dugačak ■ SERVICE: ⇗ •  (fini dozrijevani naresci, plava riba, mesa s roštilja) • 16-18  ̊C • čaša/glass: srednje velika/medium large one  –  tip/type: bordeaux

Ciacci Piccolomini d’Aragona, Montalcino

.(mpc/pp: XL-XXL) ATEO 2018 ROSSO SANT’ANTIMO – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino, Sant’Antimo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Sant’Antimo • nadmorska visina/altitude: 240-360 m • sorta/variety: Cabernet sauvignon, Merlot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu – betonskim posudama/fermentation in stainless steel – concrete vats • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (300 lit ) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total:  27.000  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Sant’Antimo DOC • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: OK ■ VINO je/WINE is: bordoški tip s toskanskim obilježjem. Intenzivne i duboke rubinske boje, na nosu dosta dobro iskazano, u prvom planu je voćnost u smjeru tamnog domaćeg bobičaastog i jagodičastog voća, potom se pokazuju herbalne note a popunu svemu daju začinske nijanse (slatki začini) i blagi ton mineralnoga. U ustima puno, djeluje kao dosta gusto, slasno i slankasto, zaobljeno je, s vrlo dobro pripitomljenim taninom. Snažna tijela, dugačka finiša. ■ SERVICE: ⇗  • (preporuka za jelo/dish recommendation: meso s ražnja i roštilja, od ispod peke, svinjsko i janjeće pečenje) • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

Novi model dekantera – piramida

.(mpc/pp: XL) ROSSO di MONTALCINO 2018 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino ■ VINOGRAD/VINEYARD: Castelnuovo d’Abate • nadmorska visina/altitude: 180-360 m • tlo/soil: s dosta lapora/marl • sorta/variety: Sangiovese • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu – betonu/fermentation in stainless steel – concrete vats • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2000 – 7500 lit) • koliko dugo/how long: 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOC • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: donekle složeno, skladno, lijepo pitko. Svjetlije rubinske boje kao da je riječ o crnom pinotu, na unutrašnjoj stijenki čaše stvara deblji film i upućuje na dobru gustoću, na nosu je lijepo iskazano, bouquet ide u pravcu crvenog bobičastog i koštićavog domaćeg voća npr. maline, trešnje, crvenog ribiza, pridružuju se i nijanse mediteranskog bilja. U ustima fino zaobljeno, mekano, slankasto, s vrlo dobrom kiselosti, dobrog do vrlo dobrog tijela, solidne trajnosti u ustima ■ SERVICE:  ⇑ • 16-18  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one –  tip/type: bordeaux

.(mpc/pp: L-XL) TOSCANA ROSSO 2017 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Toscana ■ VINOGRAD/VINEYARD: nadmorska visina/altitude: 240-360 m • tlo/soil: s dosta lapora/marle • sorta/variety: Sangiovese 85 % & Merlot, Cabernet sauvignon, Syrah 15 % • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: vinifikacija/vinification: fermentacija i dozrijevanje: inoks – cisterne od betona/fermentation in stainless steel – concrete vats ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: IGT Toscana • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: dotjerano, skladno, svjetlije živahne rubinske boje, s diskretnim mirisom, osjete se crveno koštićavo i bobičasto domaće voće te umjerene dimne note i nešto začina npr. malo papra. U ustima zaobljeno, malo kremasto, mekano, tannin vrlo dobro pripitomljen, fino uz svakodnevni ručak. ■ SERVICE:  ⇑  • 16  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one –  tip/type: bordeaux

.(mpc/pp: L) 385 TOSCANA ROSSO 2016 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Toscana ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: IGT Toscana Rosso • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: ugodno, skladno, lijepo pitko svakodnevno ali ne i banalno, sljubljivo s nizom nekompliciranih jela. Rubinske boje s granatnom nijansom, na nosu i u ustima umjerene jačine, mirisom diskretno upućuje na zrelo i malo prosušeno tamno domaće voće te začine, u ustima aroma kao da je nešto izraženija nego u nosu. Vino je s dobrom kiselosti, zaobljeno, solidne dužine ■ SERVICE:  ⇑ • 16 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one –  tip/type: bordeaux

Toscana – Bolgheri

Acrobat_Svijet vina Zagreb_Dino Kušen-Tenuta dell’Ornellaia

.(mpc/pp: XXXL) POGGIO alle GAZZE 2018 – TENUTA dell’ORNELLAIA ■ igt bijelo vino od sorata Sauvignon blanc, Vermentino i Verdicchio, suho, s 13 vol %. Vrlo lijepo, kompleksno, mineralno, puno i dobra do vrlo dobra tijela, svježe, skladno i elegantno. Sauvignon – koji mnogi vinari u svijetu vole raditi tako da u prvi čas naporno pa čak i donekle i neukusno pršti aromama što onda u najvećem broju slučajeva unutar minute, najduže dvije, posve splasnu i nestanu – ovdje se lijepo osjeti ali nipošto se ne nameće, fino je ukomponiran. Finiš svjež, trajan.. ■ SERVICE: ⇗ •  (trošiti kao aperitiv, uz zalogaje sa svježim kozjim sirom, fritaju sa šparogama – na proljeće!, s tjesteninom s bijelim umacima, s bijelom ribom) • 16-18  ̊C • čaša/glass: srednje velika/medium large one  –  tip/type: bordeaux

.(mpc/pp: XXXL) SOLARE dell’ORNELLAIA 2017 Bolgheri rosso superiore – TENUTA dell’ORNELLAIA ■ doc, suho, 15 vol %. Sorte su Cabernet sauvignon 56 %, Merlot 25 %, Petit Verdot 10 % i Cabernet franc 9 %. Dozrijevano 18 mjeseci u barriqueu, 70 posto nove a 30 posto jednom rabljene bačvice. Vrlo ozbiljno, višeslojno, čvrsto strukturirano, voćno (tamno bobičasto i jagodičasto voće) i začinsko (duhan, blago vanilija, papar) te s finom primjesom fenolnoga karaktera, s mineralnim nitima, snažnog tijela, vrlo uglađenog tanina, elegantno. Rekao bih da još nije u zenitu, dobro bi mu došlo još nešto vremena, ima snagu za duže stajanje ■ SERVICE: ⇗  ⇒ •  (tamna mesa, dugo pirjana mesa, tvrdi zreli sir) • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one –  tip/type: bordeaux

.(mpc/pp: XXXL) Le SERRE NUOVE dell’ORNELLAIA 2018 – TENUTA dell’ORNELLAIA ■ doc, suho, 14 vol %. Od sorata Cabernet sauvignon 33 posto, Cabernet franc 18 %, Petit Verdot 17 % i Merlot 12 %, dozrijevano 15 mjeseci u bačvicama, 25 posto bilo je novih a 75 posto jednom rabljenih. Vina su nakon 12 mjeseci pomiješana i potom je mješavina vraćena u barrique na daljnjih tri mjeseca. Ozbiljno, kompleksno, puno, sa zrelim taninom, elegantno. S dosta tamnog bobičastog i jagodičastog voća, profinjeno prošarano, kroz dozrijevanje, začinima od bačvice (papar, duhan, sasma blago vanilija…). Snažnog tijela, dugačkog finog završetka. Vino za uz hranu a za koju godinu bit će vrlo prikladno i kao sâmo, u meditativnim trenucima. ■ SERVICE: ⇗ •  16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

.(mpc/pp: XXL)  Le VOLTE 2018 – TENUTA dell’ORNELLAIA ■ igt, suho, s 14 vol %, mješavina je merlota, cabernet sauvignona i sangiovesea, dozrijevalo je 10 mjeseci dio u bačvicama koje su kao nove korištene za sazrijevanje Ornellaije, a dio u betonskim posudama. Vrlo ugodno, toplo, skladno, tanin uglađen, bačvica se ne ističe nego je jako dobro uklopljena, mekano, puno, dobra do vrlo dobra tijela, lijepo pitko. Za uz pizzu, tjesteninu s mesom, gulaš… ■ SERVICE:  ⇑ •   (dozrijevani naresci, plava riba, mesa s roštilja) • 16-18 ̊C • čaša/glass: srednje velika/medium large one – tip/type: bordeaux

SVIJET u ČAŠI Kronika – 08.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

KROZ /THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

 

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

Vinorodna Toscana, Castello di Brolio

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Državni inspektorat Republike Hrvatske: ZATRESLO SE BRDO, RODI(L)O se MIŠ (NIŠ!) ⦁ Razmišljanja uz Covid19: KAKO PRODAVATI BOLJE ⦁ Pét-nat kao pun pogodak: TOMAC MÉTHODE ANCESTRALE ⦁ Corona u gospodarskom smislu: 600 MILIJUNA € za UGOSTITELJSTVO VJERNO MADE in ITALY ⦁ Ono što može naširoko isticati Hrvatsku: DINGAČ KAO ZAŠTIĆENA GRAND CRU RAZINA KAKVOĆE i OSOBNOSTI ⦁ Ja Trgovac:  CERTIFIKAT ILI ZAŠTIĆENA OZNAKA PRODAJU PROIZVOD! ⦁ Quo vadis, svijete?:  SJEME POBUNE – LES SEMENCES de REVOLTE – SEEDS OF PROFIT  ⦁ VIJESTI/NEWS Nakon VinMarKona: OSNIVA SE ETIČKO POVJERENSTVO ZA MARKETING PRI HGK ⦁ U znaku pandemije – NOVE PROCJENE EU-KOMISIJE o BDP-u PESIMISTIČNIJE OD PRETHODNIH ⦁ Klopotec i trganje: ZA BERBU i PROTIV BERBE…⦁ Vino i turizam (2020. i dalje): SOMMELIERI u PROMIDŽBI BAKHOVIH REGIJA SVIJETA ⦁ Ocjenjivanja vina: EMOZIONI DAL MONDO: MERLOT e CABERNET INSIEME 2020 ⦁ Zbor gurmani, dijeli se kultura: TIŠINA MISLI  ⦁

 ⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 08.2020 – BUYING GUIDE ⦁

_____________________________________________

Državni inspektorat Republike Hrvatske

ZATRESLO SE BRDO, RODI(L)O SE MIŠ (NIŠ!)

Objavljeno ovih dana na Internetu na stranicama Državnog inspektorata Republike Hrvatske:

U razdoblju od 20. siječnja do 16. ožujka 2020. godine poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata Republike Hrvatske obavila je ukupno 275 inspekcijskih nadzora vezano uz označavanje vina i jakih alkoholnih pića stavljenih na tržište. Poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata sudjelovala je u velikoj akciji Europola i INTERPOL-a OPSON 2020 usmjerenoj na trgovinu krivotvorenih i nedostatno kvalitetnih hrane i pića.

Na policama trgovina u cijelome svijeta znaju se naći krivotvoreni i nedostatno kvalitetni hrana i piće, a i sve veća je prodaja takvih potencijalno opasnih proizvoda putem interneta, i to predstavlja već vrlo ozbiljnu prijetnju za javno zdravlje, tako da su ovu akciju podržale 83 zemlje. Akciju OPSON su poduprli Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), Europska komisija i Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO).

Unatoč pandemiji Covid19, u svim zemljama ukupno je provedeno 26.000 nadzora. Kao rezultat toga zaplijenjeno je oko 12.000 tona ilegalnih i potencijalno štetnih proizvoda u vrijednosti od oko 28 milijuna eura.

Vidim te!… Vidim te!…

Poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata RH u akciji je sudjelovala u okviru svoje nadležnosti u dijelu koji se odnosio na vina i jaka alkoholna pića.

Prilikom obavljanja tih nadzora, kod pet kontroliranih subjekata utvrđena je, stoji u priopćenju Državnog inspektorata,  zlouporaba korištenja hrvatskih tradicionalnih izraza kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom i vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, i to na vinima koja nisu hrvatskog porijekla nego su podrijetlom iz Italije (dva vina), Sjeverne Republike Makedonije (jedno vino) i iz Čilea (dva vina). Navođenje tradicionalnih izraza propisano je isključivo za hrvatska vina člankom 2a., Prilogom 12., 15. Pravilnika o zaštićenim oznakama izvornosti i zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla, tradicionalnim izrazima i označavanju vina.

I to je – to!

Državni inspektorat RH obznanio je, dakle, da je nešto i radio (pa od njega se i očekuje da nešto radi!), međutim iz ovog njegova priopćenja – ne da se ne vidi nego se ni ne nazire što od toga rada ima hrvatska javnost. Rečeno je da je kod pet kontroliranih subjekata utvrđena zloporaba korištenja hrvatskih tradicijskih izraza s obzirom da vina nisu bila hrvatska, ali nije objavljeno nazivom, imenom i prezimenom tko su, to, tih petero subjekata uhvaćenih u nepravilnostima, zatim o kojim je vinima pobliže riječ, nisu prikazane butelje i etikete vina, da svi vide i nazive svakog pojedinog vina i eventualno druge neke oznake koje bi ukazivale na prekršaj. Tradicijski hrvatski izrazi kvalitetno s kontroliranim zemljopisnih porijeklom odnosno vrhunsko s kzp sami za sebe tj. ako uz njih nije rabljen neki konkretni uži geografski pojam vezan uz Hrvatsku te ako su vina enološki i sanitarno ispravna ne moraju, na kraju, proći kao neki baš smrtni grijeh. Lako je moguće da su sporna inozemna vina na danas vrlo velikom i razvijenom legalnom Bulk Wine-tržištu (gdje je moguće naći jako dobru kapljicu po povoljnoj cijeni!) nabavljena legalno i s papirom o tome kamo geografski izvorno pripadaju i da su dovoljno uredna za stavljanje na tržište, i dobar odvjetnik možda bi na suđenju, uz inzistiranje da su spomenuti tradicijski hrvatski izrazi upotrijebljeni samo zato da kupcu u Hrvatskoj na njemu blizak način predoče rang kakvoće svakoga od njih, mogao izbjeći neku jaču kaznu za našu nesmotrenu petorku…

__________________________

NEKI KOMENTARI (koji pokazuju i kakvo je mišljenje o inspekcijama)

Prof. dr. Nikola Mirošević (svojedobno predstojnik Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, sada u mirovini)

U zadnjih desetak godina u vinogradarstvu i vinarstvu dominira eno-mafija pa nam se to događa. Nikada Ministarstvo nije obranilo stručno utemeljenu zakonsku regulativu RH pred EU nego je slegnutih ramena prihvaćalo diktate.

Marinko Vladić

Proizvođačima vina sa zaštićenim zemljopisnim porijeklom treba zabraniti da u istom podrumu pune i uvozna vina i vina iz drugih regija. Cisterne iz Makedonije, Španjolske itd. ne smiju dolaziti u naša vinorodna područja. Uvoz se ne može zabraniti ali uvjeti mogu i to potezom pera. Špekulanti koriste neznanje.

Igor Zlatkov

Zabrane su nekorisne, jer dovoljno je imati čovjeka, i nema frke… Odmah bi inspektori trebali objaviti SVA imena. Prije nego što stvari dođu u ured gdje se odmah zapisnik mora uručiti šefu i onda on odlučuje hoće li biti objave ili neće.

Goran Rihtar

Carinsko skladiste i sad mora biti odvojeno. Postoji kategorija bez ZOI, tj. Vino iz Hrvatske. Problem su poštenje, te dobra poslovna praksaa i dobar nadzor.

Ozren Kraljić

Jesmo li mi s novim Zakonom o vinu ukinuli markice? Jesmo, samim tim proizvođač ako ima tržište za 100.000 litara a on proizvodi tek 10.000 litara nema u ovom trenutku nikakve zapreke, osim pera, ali tko to kontrolira?! Ovih pet je po mojoj procjeni kap u moru… Siva zona cvjeta s novim zakonom….◾_________________________________

U objavi Inspektorata nje navedeno jesu li, unutar spomenutih zaplijenjenih ukupno 12.000 tona ilegalnih i potencijalno štetnih proizvoda, i vina otkrivene hrvatske petorke, niti je rečeno je li se barem razmišljalo o tome da se sporna vina i daju u laboratorij za analizu kakvoće, kao i to je li protiv prekšitelja podnesena kakva kaznena prijava i ako jeste – za što sve, odnosno je li, osim za uporabu hrvatskih tradicijskih oznaka za vina koja nisu hrvatska, nađeno prigovora još na nešto. Pa tako to, nekako, kako vrijeme prolazi a od ožujka 2020. do kolovoza 2020. ga je prošlo dovoljno, miriše na onu znakovitu narodnu zatresla se brda, rodio se –  miš… (zapravo: niš!)

Prisjećam se vremena prije dosta godina kad se Plešivica u javnosti spominjala kao leglo patvorina vina (srećom taj se vinorodni kraj uspio osloboditi tog teškog neugodnog utega i sad zahvaljujući grupi ambicioznih lokalnih vinogradara/vinara naprosto blista proizvodnjom plemente kapljice u nekoliko različitih tipologija!), a prisjećam se i vremena kad je javna tajna bilo da na Pelješac i Hvar u vrijeme berbe dolaze pune cisterne s vrancem iz Makedonije, međutim ne sjećam se da se iz toga u smislu pozivanja na odgovornost dogodilo – neš’!

Danas nas se bombardira apelima da bi bilo dobro da vodimo zdravi život u smislu da pazimo što jedemo i pijemo, unosimo u organizam, da pažljivo čitamo deklaracije na proizvodima, da kupujemo hrvatsko jer hrvatsko je autentično, originalno, svježe, da širimo dobar glas o kakvoći hrvatskih poizvoda vani, posebice delikatesa i vina kako bi oni postali i jak magnet za privlačenje turista. Ali, slaba vajda od toga ako kontrola šepa, ako se uhvaćeni krivci ne obznane i ne sankcioniraju i ako se ne djeluje (dovoljno) na preventivi da se nepravilnosti i kršenja propisa ne događaju. Ako je Udruženje vinarstva Hrvatske pri Hrvatskoj gospodarskoj komori krovna organizacija vinske branše u Lijepoj našoj, neshvatljiv je odnos vinske branše prema samoj sebi, naime ako itko onda to krovno udruženje vinara treba među prvima žestoko i otvoreno reagirati na nepravilnosti bilo da je riječ o patvorinama odavde ili iz vana, o pokušajima plasiranja proizvoda s nedovoljno jasnom odnosno krivom oznakom njegova porijekla i njegovih svojstava, dakle plasiranja lošijeg proizvoda pod oznakom koja sugerira da je bolji nego što jeste…  ♣

Razmišljanja uz Covid19

KAKO PRODAVATI BOLJE? – Samo znajući dobro tko si i što si, možeš učinkovito komunicirati i na tržištu bolje plasirati svoju ponudu.

Proizvesti nešto sjajno je. Proizvesti nešto sa svojstvima koja će plijeniti pažnju je – izvanredno! No pitanje svih pitanja je kako to, proizvedeno, plasirati, i to na način da ostvarena cijena pokriva uložene sredstva i trud, da omogućuje nova ulaganja i daje barem minimalno inspiraciju za novi trud te, po mogućnosti, i ostavlja nešto u segmentu nazvanome zarada što bi svakako poztivno utjecalo na to da taj novi trud bude jači. U najnovije vrijeme situacija je kompliciranija nego prije, specifična je zbog okolnosti vezanih uz posljedice što ih na svim frontovima života ostavlja pandemija Covid19, na koju se iz glava mnogih gleda ne tek s medicinskog stanovišta i stanovišta rušitelja i zdravlja i gospodarstva nego i smislu namještaljke (američki predsjednik Donald Tramp otvoreno kao krvica proziva Kinu!), dakle u okviru onoga što spada u područje teorije zavjere.

______________________________________________

Hit ljeta: domaća bućnica i škrlet Voštinić-Klasić!

_______________________________________________

Tržišni odnosi vrlo su komplicirani, a posve neočekivani problemi što ih je iznenada po cijelom svijetu donio Covid19 stvaraju još i veću zamršenost, Proizvođači/ponuđači su se silno namnožili pa, dakle, kako se postaviti? Ekonomski stručnjaci i analitičari u svijetu vele: dobrim dijelom na način kako je bilo sasvim logično i prije, u tzv. donedavno normalno vrijeme, samo sada na tome treba energičnije jašiti. Osnovno je, kažu oni koji se razumiju, zdušno raditi na razvoju identiteta teritorija kao ekološki jedinstvenog prostora s kojega stiže ponuđeni proizvod, zatim raditi na razvoju identiteta proizvođačke kuće u smislu da javnost shvati i prihvati to da se ona posve, i iskreno, podređuje realizaciji izvornog, originalnog proizvoda, te se zdušno trsiti u tome da osebujnost, tipičnost, karakternost proizvoda budu u potpunosti postignute, a naravno da je bitno prema svekolikoj javnosti širiti glas o tim spomenutim vrijednostima za koje se tvrtka zalaže. Kažu da se sve bolje pokazuje to da se kompetitivnost bitno povećava ukoliko se u proizvod, iskrenim pristupom, usadi tipičnost i originalnost vezano uz ambijent (geografski i samim time i ekološki prostor, te lokalna tradicija življenja), dakle da mu se takvim izdizanjem iz mora sličnih drugih produkata dade poseban smisao. Naravno, ponavlja se, uz to nužno je s posebnom pažnjom organizirati i s odgovarajućim intenzitetom održavati  način komunikacije prema potrošaču.

Važno je u skladu s trudom u proizvodnji i rezultatima proizvodnje formirati odgovarajuću cijenu koja će također pokazivati kako je riječ o nečemu posebnome. Bitno je imati dovoljno samopouzdanja da će cijena proizvoda s takvim osebujnim i izvornim svojstvima biti na tržištu prihvaćena kao legitimna, iako se, moguće, isprva čini i (pre)visokom. A može biti prihvaćena ako je identitet proizvođača autoritativan i kredibilan. U prilog ovom razmišljanju idu i rezultati najnovijih istraživanja tržišta provedenih u nizu zemalja svijeta nakon najezde Covida19 a koji mahom govore o tome da su kupci, inače sve jače orijentirani na shopping preko interneta (velika prednost ovoga načina je ta što se komotno iz naslonjača u svom domu u kratkom vremenu može informirati o proizvođaču, o karakteristikama proizvoda i cijenama u maloprodaji i mogućnostima dostave naručenoga na kućni prag) i koji većinom ukazuju na to da su kupci u ovo novo moderno  Covid19-vrijeme skloniji kupnji onoga u što su se uvjerili da je izvorno, svježe, domaće, makar bilo i skuplje od istorodnih proizvoda iz izvora što ne drže toliko do osebujnosti onoga što nude i kalkulantski radije igraju prvenstveno na kartu jeftinoće.

Identitet je fundamentalan u cilju stvaranja komercijalnih strategija i u komunikaciji, on je čvrsta osnova za uspješan razvoj djelatnosti. Kako kreirati poslovnu strategiju bez stvorenog čvrstog identiteta finalnog proizvoda, proizvođačke kuće i ambijenta, teritorija kao mjesta rođenja? Uz dakako tehnološko-tehnički besprijekorno odrađen posao u stvaranju nekog proizvoda i ponude, upravo komunikacija tog identiteta, preciznije stupnja identiteta i stupnjaj tipičnosti i prepoznatljivosti proizvoda u odnosu teritorij, te jačine identiteta proizvođačke kuće u smislu pokaz(iv)ane težnje ka kakvoći, osebujnosti, tijesnoj vezanosti uz teritorij kao i konstantnosti u rezultatskim ostvarenjima bitna je za pozicioniranje proizvoda na tržištu, viša cijena proizvoda postaje legitimnom, prihvatljivom.

Zaključak? U tri glavna koraka posvetiti se faktorima identiteta: staviti na papir značajnije identifikacijske faktore vezane uz vlastito poduzeće i proizvod(e), zatim po svojoj prosudbi hijerarhijski po važnosti klasificirati te faktore od najsnažnijega prema niže, pa onda dobro promisliti koje od tih snažnijih faktora identiteta i na koji način koristiti u komunikaciji da se ostvari najbolji mogući tržišni efekt. Ne znači da se u komunikaciji treba ograničiti na, primjerice, prvih pet-šest faktora s vaše prvotno napravljene top-liste, naime vrlo korisni upravo u tehnici komuniciranja prema širim slojevima mogu biti i oni faktori koji vam se možda u prvom naletu i nisu činili naj…naj. Stoga je vrlo važno da se u ovom trećem koraku vezanom uz komunikaciju prema javosti svakako potraži pomoć šireg kruga kolega iz tvrtke, posebice onih zaposlenih koji su svakodnevno na terenu izravno, moguće je da oni nađu prednosti za komunikaciju u nekim identifikacijskim faktorima koje vi možda niste odmah odabrali. U svakom slučaju upravo kod ovog trećeg koraka, vezanog uz danas toliko bitno komuniciranje, svi koji sudjeluju u izboru i formiranju obraćanja prema javnosti moraju biti svjesni da se valja kloniti bilo kakvog kopiranja, iznimno je važno ostati originalan. Reputacija koja se gradi mora biti snažna do mjere da drugi, šturo i grubo rečeno – konkurencija, kad govore o vama, a vi u tom trenutku niste osobno nazočni i to vas onda dakako dovodi u vrlo delikatnu neravnopravnu poziciju, jednostavno nemaju argumenta da kažu nešto što vam ne bi išlo u prilog. ◾

Pét-nat kao puni pogodak!

TOMAC MÉTHODE ANCESTRALE

Eto i radosne vijesti u već više od pola godine sumornoj svjetskoj i, sukladno tome, i hrvatskoj svakodnevici: taman pred Veliku Gospu sretnem u srcu Zagreba seniora Tomca, finije rečeno Zvonimira, za kojega sam već pomislio da se ni u snu ne odvaja od traktora i svojih dobro nakošenih vinograda danju i pajdaša u predvečerje u restoranu plave fasade popularno zvanome Galica na Plešivici. U Zagreb je došao ne na izlet nego poslom – posrijedi je bila dostava kapljice distributerima i ugostitejima. Dostavni kombi do vrha nakrcan kutijama, a na Tomčevu licu osmijeh od uha do uha. Je l’  znaš kaj je to Pet-nat?, pita me, i dodaje:. Pa to na tržištu ide k’o ludo! Nemrem verovat’.

Jedan od početnika u modernoj proizvodnji hrvatskih pjenušaca više kvalitativne klase i unatrag već više godina i jedan od kraljeva hrvatskih pjenušaca, ali i mirnih vina s identitetom, osobito maceriranih bijelih, kao da je djelovao malo razočaranime kad sam mu promptno odgovorio da znam o čemuje riječ, naime s pét-natom kao finaliziranim tržišnim proizvodom sam se po prvi put susreo još prije nekoliko godina na velikom svjetskom vinskom festivalu VieVinum u Beču, i vidio kako publika trza na nj, tako da me nije začudila spomenuta reakcija Zvonimira Tomca na potražnju za pét-natom kod nas. Tomac stariji odmah se oporavio i ponovno oraspoložio kad sam ga pohvalio da su njegov sin Tomislav, koji se vratio na prve očeve korake ali na profinjeniji način, i on upravo u neugodnim Covid19 okolnostima sjajno tržišno reagirali i, kao najvjerojatnije prvi (opet pioniri!) u Hrvatskoj, izašli pred potrošače s pét-natom kao, inače, u posljednje vrijeme, barem tako kažu, najtrendi vinom na tržištu u svijetu, k tome u nestrpljivosti  su prešišali i Zagorce uz koje se vezuje šala što počinje s pitanjem: Što je to patološka nestrpljivosti? a završava sljedećim odgovorom: To je kad Zagorec već početkom kolovoza žuri u vinograd da bi zobao grožđe i odredio datum nove berbe…

Zvonimir Tomac s bocom Tomac Pét-nata koji je, sada u ovom vrućem ljetnom vremenu, izazvao veliku pažnju ljubitelja plemenite kapljice,posebno kapljice s mjehurićima. Tomac Pét-nat nastao je od graševine uzgajane po postulatima biodinamike! (suhiucasi)

Tomislav Tomac, Zvonimirov sin, osobito zaslužan za visoki let vina obiteljskog posjeda s Plešivice (suhiucasi)

Što je to pét-nat? Izraz je sastavljen od dvije skraćenice – pétillant, francuske riječi sa značenjem perlajuć, muzirajuć, s mjehurićima, i nat od naturel. Naziv je to za lagano, živo i osvježavajuće muzirajuće vino najčešće niskog alkohola, najčešće i slatkasto, ima u posve suhih primjeraka. Uz naziv pet-nat na etiketi je obično i oznaka méthode ancestrele, što bi doslovno značilo metoda predaka. Navodno je to bio preteča pjenušca koji se kasnije počeo raditi u Champagnei ali metodom champenoise, danas znanom i kao classique. Ancestralna metoda ili metoda predaka došla je ne iz Champagne nego s juga Francuske, i to iz 16. stoljeća i iz predjela Limoux, gdje su se vinogradarstvom i proizvodnjom vina bavili  tamošnji redovnici. Dok pjenušac u Champagnei i drugdje po klasičnoj odnosno šampanjskoj metodi počiva na bazi dviju alkoholnih fermentacija, jedne kojom se dobije mirno vino kao baza i drugoj koja se, uz dodatak sladora i kvasaca, odvija u butelji, nužno je ovdje reći da postoji i metoda charmat koju nakon prve fermentacije mošta u vino karakterizira također druga fermentacija (gotovog baznog vina obogaćenog šećerom i kvascima) što se odvija u velikim tankovima od inoksa, dotle pet-nat po metodi predaka (méthode ancestrale) nastaje na bazi samo jednog alkoholnog vrenja, naime u određenom trenutku mošt koji još vrije utoči se u boce što se dobro zatvore i u kojima se dovrši to prvo vrenje na osnovi vlastitog, originalnog sladora iz grožđa i na bazi vlastitih kvasaca (kvasci jedu slador i stvaraju talog i CO2), otud i to isticanje naturalnoga. Kad smo već kod pét-nata, svakako moram istaknuti da je tim putem prema afirmaciji upravo Plešivice kao danas glavnog hrvatskog središta pjenušavoga vina krenuo poznati enolog inž. Franjo Jambrović, jedan od sjajne vinske braće Jambrovića a koji je karijeru gradio do posljednjeg daha na Plešivici, dugo je radio kao voditelj Jaska-vina a goleme zasluge su mu i u tome što je okupio plešivičke vinogradare/vinare u Klub prijatelja dobrog vina i poticao ih na natjecanje u tome tko će od njih od istih sorata (raširenih na Plešivici) proizvesti bolje vino. Kao ljubitelj mjehurića, u podrumu u Mladini eksperimentirao je s pjenušcima, upravo na način da vino još u vrenju i još s određenom količinom neprovrela šećera utoči u butelju i ostavi ga da alkoholno vrenje tu završi. Zahvaljujući baš njemu sudbinski velike iskorake u domeni pjenušaca u Hrvatskoj – doduše ne s méthode ancestrale nego s klasičnom, šampanjskom metodom drugog vrenja vina u butelji – napravili su Zvonimir Tomac i, na žalost već odavna pokojni, Ivan Turk.

Zvonimir Tomac s buteljama na kušanju kod njega, te, u pozadini, i dolje, novi podrum Tomčevih u nastajanju (Marko Čolić)

Pét-nat pjenušac je koji u tehnološkom smislu ne prolazi fazu bistrenja a ni filtracije, tako da je, zbog prisutnog taloga, u izgledu od maglušastoga do manje ili više mutnoga. Neki koji ne vole mutnjikavost u izgledu znaju ga prije posluženja staviti s grlićem okrenutim prema dolje u posudu s ledom, na sat ili dva, tako da se dobar dio taloga – kako se događa i uoči degoržiranja pjenušaca rađenih klasičnom metodom –  skupi u vratu boce pa kad se, uz zadržavanje položaja boce s vratom prema dolje, makne krunski čep dobar dio muteži izleti iz boce… Na mirisu i u okusu vino bude živo i svježe ali i sirovo i rustikalno. U principu, godina-dvije u boci mogu mu pomoći da se malo razvije i da oplemeni početni mladenački duh, ali u principu to nije, vele stručnjaci s iskustvom s pet-natom, vino kojemu bi odležavanje u boci baš i bitno pomoglo da se se finesom jače približi razini ponajboljih zrelih pjenušaca rađenih šamoanjskom metodom.

Zanimljivo je da ipak neke butelje s pet-natom dostižu popriličmo visoke cijene, primjerice boce pet-nata Tillinghame bez problema kupce nalaze iako im je maloprodajna cijena od  25 i 30 eura! Tomčev pet nat u maloprodaji stoji oko 100 kuna. Ipak, Tomac je – Tomac! Ali i, ipak – klasična metoda drugog vrenja u butelji i, poslije, dužeg dozrjevanja pjenušca je drugo, te je, s pravom, i višestruko skuplji…

Obitelj Tomac po već ustaljenoj praksi i ovog je ljeta u središtu svojega imanja u Donjoj Reki kod Jastrebarskog organizirala prezentaciju vina koja su, kao najnovija u smislu berbe, upravo izašla na tržište, po starom dobrom običaju prigoda je iskorištena i za kušanje istih etiketa ali izašlih pred javnost prijašnjih godina, toliko da se vidi kako se eno-uradci obitelji Tomac razvijaju kroz vrijeme.  S obzirom da Zvonimir i sin mu Tomislav već godinama izlaze s vinom u različitim vrstama i kategorijama to im pruža mogućnost za, uvjetno rečeno, igru, odnosno za korištenje pojedinih sorata na, po njihovoj procjeni, enološki i tržišno optimalan način, konkretno vina se u nekom godištu, ako ne u potpunosti a onda djelomice, ovisno i o kakvoći roda i o trenutno raspoloživim količinama vrsta vina u podrumu, usmjeravaju prema vrsti i tipu u kojima mogu pružiti najbolje.

Sjajna bućnica mame Pavice te, uz ukrasno raslinje o kojemu također brine mama Pavica, pjenušci Pét-nat i Amfora (Marko Čolić)

Veličanstveno finale, uz bućnicu mame Pavice i uz Tomac Amforu 2007 Magnum Gravnerovu Rebulu Anfora 2011. Na slici su braća Zvonimir i Tomo Tomac, inače također vinogradar i vinar na Plešivici (Marko Čolić)

Najnoviji pjenušac Tomac Pét-nat nastao je od graševine 2019 iz vinograda kojega Tomci imaju u najmu i obrađuju ga potpuno po načelima biodinamike.  Iz 2019. i 2018 sauvignon bijeli a i rajnski rizling 2019 pa i tradicijske, neke stare sorte Plešivice završile su uglavnom u baznom vinu za pjenušac Millenium. Chardonnay 2019 usmjeren je u pjenušac. Chardonnay 2018 nakon nekoliko godina pauze i uporabe za pjenušac ponovno je, u određenom opsegu, u mirnoj i ozbiljnoj suhoj u velikoj bačvi dozrijevanoj varijanti, a Rajnski rizling 2018 sad je na tržištu aktualan kao vrlo lijepo, kompleksno i profinjeno fino razvijeno mirno nježno suho bijelo vino moderne varijante s finom i za malo odležani RR tipičnom petrolejskom nijansom. Traminac 2019 nakon polugodišnje maceracije u amfori još je na dozrijevanju u drvu, u velikim hrastovim bačvama gdje ima provesti ukupno dvije godine. Sauvignon iz 2017, te Traminac 2017, koji su na maceraciji proveli također pola godine a onda su svaki po godinu dana dozrijevali u velikoj bačvi I potom odležavali u boci, prije kratkog su vremena pušteni na tržište. Tomci su u nekoliko navrata kao macerirano bijelo vino s dvogodišnjim dozrijevanjem u velikoj bačvi izašli s rajnskom rizlingom iz amfore, najnoviji njihov RR Amfora na tržištu je iz berbe 2016. Što se tiče crnog pinota, koji maceraciju također prolazi u amfori (ali kraće, do 30 dana) a onda duže dozrijeva u drvu sad je vani berba 2017, onaj iz 2018. svoje školovanje u bačvi završio je i sad, napunjen u butelju, čeka kraj ove ili početak iduće godine za izlazak na svjetlo dana. Od chardonnaya i tradicijskih starih sorata odavna raširenih na Plešivici a s kojima su, u kombinaciji pola-pola Tomci i počeli (iznimno uspješno!!!) svoj put tzv. jantarnim (inače često krivo zvanim orange ili narančastim) vinima, 2010. je kreiran (izvanredan !!!) pjenušac klasične metode, po meni – ali koliko čujem i po nizu drugih štovatelja plemenite kapljice – jedno od najupečatljivijih eno-ostvarenja Tomčevih ikad, u toj kategoriji ponude pauza je bila do berbe 2015. kad je pjenušac Tomac Amfora  ponovno izašao van. Za kraj ovogodišnje prezentacije kod Tomčevih ostavljeni sui iz arhive pjenučac Classic 2006, te prigodno još jedno remek-djelo ali u grupi mirnih bijelih vina dobivenih maceracijom u amfori – prvijenac Amfora Tomac 2007 (chardonnay 50 % + stare plešivičke sorte 50 %), napunjen u magnum. Finale u kojemu se našla i Rebula Anfora iz 2011. godine legendarnog Joška Gravnera, doista nije mogao biti bolji!

Tomci su svoje druženje s grupom novinara iskoristili i da prezentiraju novost koja će biti, rekao bih, vitalno značajna za tu marljivu plešivičku vinogradarsko-vinarsku obitelj a I za cijelu Plešivicu – novi podrum koji upravo niče pored dvorišta u centrali Tomčevih u Donjoj Reki. Podrum koji će prostorom tehnološki osobito pomoći u pjenušavom segmentu kako u smislu povećanja kočičine tako i u smislu mogućnosti dužeg dzrijevanja/odležavanja pjenušaca, gradi se na dvije etaže, jedna je pod zemljom a druga iznad, svaka se prostire na po 300 četvornih metara površine.

Sretno Tomci, nakon dva kralja – Zvonimira i Tomislava na pomolu je u obitelji i treći, koji imenom sugerira duboku vinsku pripadnost, a riječ je o Tomislavovom sinu i Zvonimirovom unuku MARTINU!…   ♣

Corona u gospodarskom smislu

600 MILIJUNA EURA ZA UGOSTITELJSTVO VJERNO MADE IN ITALY !

Otkako je krenula pandemija uz, logično, epidemiološke mjere među glavnim temama u razgovorima, debatama po institucijama, u novinama i na elektronskim medijima bila je i ona o negativnim posljedicama koje čini Covid19 odnosno koje još može uzrokovati Covid19 u gospodarstvu. Među najteže pogođenim segmentima gospodarstva pokazali su se turizam, trgovina koja je morala zatvoriti brojne prodajne objekte da bi onda prodajna mjesta što su radi snabdijevanja stanovnika morala biti pošteđena stavljanja ključa u bravu bila preusmjerena na novi, ograničavajući režim prilagođen preporučenim epidemiološkim mjerama, pa ugostiteljstvo, koje je na neko vrijeme moralo zatvoriti gotovo sva vrata no koje je ipak nakon tog nekog vremena proradilo ali također na nov, naravno ograničavajući način, te poljoprivreda, koja se najednom našla u velikim mukama oko plasmana svojih proizvoda. U raznim zemljama pristupilo se, dakako, izradi strategija za ublažavanje negativnog odraza Covida19 na gospodarstvo. Neke zemlje uvelike se u zaštiti od nevolja zbog Covida19 oslanjaju na novčanu pomoć iz fondova Europske Unije, a neke, u kojima su pojedine gospodarske branše već od prije dobro organizirane na poslovnom nivou, u velikoj se mjeri oslanjaju (i)  na vlastite snage i mogućnosti.

LA NOSTRA FORZA e NELLE NOSTRE RADICI – il TERRITORIO!

NAŠA JE SNAGA u NAŠIM KORIJENIMA – TERITORIJU!

Evo svježeg primjera iz Italije: u toj nama susjednoj zemlji već godinama postoje na poslovno-interesnim temeljima nastale organizacije nazvane Konzorcijima za zaštitu pojedinih proizvoda (Consorzi di tutela…) karakterističnih i tipičnih za pojedine regije odnosno i za teritorijalno uža područja gdje mogu ostvariti i za stepenicu bolji, uvjerljiviji rezultat. Čine ih, kao članovi, proizvođači istorodnih produkata na određenome prostoru, i njihova uloga je da na temelju ekoloških uvjeta i tradicije u življenju svojega kraja razvijaju i, u suradnji sa strukom što daje smjernice u izradi pravilnika u radu obveznoga da ga se pridržavaju svi konzorcijski članovi, razvijaju proizvod, da ga pod određenim osnovnim i od Ministarstva poljoprivrede odobrenim oznakama maksimalno promoviraju kao nešto svoje, posebno, originalno, te da ga štite od krivotvorenja. Značenje konzorcija za branšu veliko je jer takva poslovna udruga kao tijelo postaje ravnopravan sugovornik vlade i drugih društveno-političkih te ekonomskih institucija, što bitno povećava mogućnost dobivanja financijskih potpora. Tako, za vino, postoje Consorzi di tutela po raznim vinogorjima, među svjetski najpoznatijim primjerima su toskanski Chianti (područje između Firenze i Siene), te unutar Chiantija uži predjeli Chianti Classico, Chianti Rùfina, Chianti Colli fiorentini, Chianti Colli senesi…, pa pijemontski Barolo, Barbaresco, Barbera, potom, na sjeveroistoku, Collio te Colli orientali del Friuli, itd. Oznake na proizvodima su doc (denominazione d’origine controllata), pa, viši stupanj – docg (denominazione d’origine controllata e garantita), dok za šire, kompletno regijsko područje (npr. Toscana, Friuli Venezia Giulia…) postoji oznaka igt, odnosno indicazione geografica tipica, praćeno nazivom regije. Za prehrambene proizvode poput npr. sireva, mesnih prerađevina, maslinova ulja, balzamskog octa… rabe se oznake dop (denominazione d’origine protetta) odnosno zaštićena oznake izvornosti (indicazione d’origine protetta) i igp (indicazione geografica protetta). Bitno je ovdje istaknuti da u pozadini svake oznake stoji elaborat u okviru kojega je pravilnik o proizvodnji i pripadajućoj oznaci, kao jamstvo da je proizvodu ostavljeno dovoljno vremena i da do izlaska pred kupca sazrije i time dobije dodanu vrijednost, govorim o odredbi o najranijem mogućem izlasku pojedinog proizvoda na tržište. Na kraju su još laboratorijska i organoleptička provjera.

Svečana večera prigodom promocije nove berbe Chianti Classica, za stolom uz Alessandra Françoisea j njegove supruge Marije (među kojima sjedim ja iz Hrvatske!) iz Castella di Quercetto – nekoliko inozemnih ambasadora u Italiji

Snaga spomenutih konzorcija članovi kojih su shvatili da od jačine razvijene robne marke teritorija mogu SVI imati veliku korist pa im je i te kako stalo da se drže zajedno i da se drže pravilnika, i u tome je što imaju vrlo efikasnu unutarnju kontrolu koju uvažava i Ministarstvo poljoprivrede a što onda sve skupa stvara i jača povjerenje potrošača u dotičnu robnu marku i omogućava bolji plasman proizvoda općenito a i po boljoj cijeni, naime potrošač je razumije i prihvaća. Uvelike zahvaljujući tako njegovanome vlastitom adutu dobro se, kroz turizam, plasira i cijeli dotični kraj! Spomenuti konzorciji dobro surađuju s društveno-političkim institucijama koje imaju rezona pomoći im financijski s obzirom da je tu riječ o poslovnoj aktivnosti na veliku dobrobit i ukupno cijele zajednice. Kod nas, na žalost, poslovnih konzorcija za vino, sir, ulja, mesne prerađevine… organiziranih na taj način (na tragu im je, rekao bih, Vinistra) nema, možda i zato što su se poticaji davali tako kako su se davali…

______________________________

Zaštićene oznake za prehrambene proizvode na razini Europske Unije

Protected designation of origin (PDO) – Zaštićena oznaka izvornosti (ZOI) / Product registered as PDO are those that have the strongest links to the place in which they are made.

Protected geographical indication (PGI) – Zaštićena oznaka zemljopisnog porijekla (ZOZP) / PGI emphasises the relationship between the specific geographic region and the name of the product, where a particular quality, reputation or other characteristic are essentially attributable to its geographical origin

Traditional specijality guaranteed (TSG) / Traditional speciality guaranteed (TSG) highlights the traditional aspects such as the way the product is made or its composition, without being linked to a specific geographical area. The name of a product being registered as a TSG protects it against falsification and misuse

__________________________________________

Predsjednik Konzorcija Chianti Classico docg Giovanni Manetti, sa sinom (suhiucasi)

Talijani, konkretno, osobito su se na svjetskoj razini pokazali vrijednima, vještima i uspješnima u propagandi svojih tipičnih proizvoda posebice iz domene poljoprivrede i prehrane. U novije vrijeme Konzorciji iz agro-alimentarnog sektora počeli su se također udruživati, i 2006. nastalo je tijelo koje je najprije dobilo naziv AICIG (Associazione Italiana Consorzi Indicazioni Geografiche) a sad mu je naziv OriGIn Italia, sjedište mu je u Rimu a predsjednik mu je Cesare Baldrighi. Krenulo se s udruživanjem 25 Konzorcija, a danas OriGIn Italia okuplja 76 posto od ukupnog broja konzorcija na području poljoprivrede i prehrane u Italiji i predstavlja 93 posto produkcije zaštićene oznake geografskog porijekla… Najnovije stigla informacija koju svakako treba još dodati kao stanovitu ilustraciju potentnosti udruženja konzorcija OriGIn: prije nekog vremena Amerikanci na čelu s Donaldom Trumpom uveli su prilične dadžbine za uvoz vina iz EU u SAD, a, kako se već odavna smatra, američko tržište posebno je važno upravo za proizvođače vina u svijetu, i osobno od nekih vinara iz Hrvatske a i od brojnih vinara s kojima sam se susretao na raznim vinskim putovanjima Europom (ocjenjivanja plemenite kapljice, sajmovi, vinski festivali…) čuo sam kako im je i te kako stalo da plasiraju vino baš primarno u SAD i to ne samo zato što su SAD veliko tržište nego i zato što se tamo u većoj mjeri nego drugdje mogu prodati i skupe etikete, a, k tome, Amerikanci su, što je bitno, vrlo uredni i, navodno promptni platiše. Amerikanci su bili najavili velike poreze na uvoz prehrambenih artikala i vina posebice iz Italije, Francuske i Njemačke. OriGIn se energično uključio u razgovore i pregovore s Amerikancima i, eto, najnovija revizija lista roba uvezenih u SAD a koje podliježu spomenutim dodatnim porezima donijela je Talijanima ovih dana veliko olakšanje: naime ukinuta su prvotno zamišljena visoka dodatna davanja na uvoz talijanskih tjestenine, maslinova ulja i za dobar dio vina. Talijani se sad osobito readuju jer pošteđena su upravo vina iz njihove najviše cjenovne kategorije, kao npr. Brunello docg, Chianti Classico docg, Vino Nobile di Montepulciano. Što to znači upravo sada u vrijeme nevolja s Covidom19 ne treba spominjati. Talijanni su inače u 2018 izvezli u SAD prehrambenih proizvoda s oznakama DOP i IGP te vina doc i docg u vrijednosti većoj od devet mlijardi eura, od čega na vino otpadaju 5,4 milijarde €!

Istodobno, konzorciji za vino u Italiji poduzimaju i zasebne, vlastite korake u nastojanju da se ublaže posljedice Covida19 na vinski sektor. Consorzio del vino Chianti Classico docg u suradnji s toskanskom bankom Monte dei Paschi iz Siene tražio je mogućnosti kreditiranja konzorcijskih članova, prvenstveno onih koji vino proizvode od vlastitog grožđa i prvenstveno za vino proizvedeno od posljednjih nekoliko berbi koje su još uvijek na dozrijevanju u podrumima, a u podrumima ima još i neprodanog vina iz berbe koja je po konzorcijskom tek s 1. siječnjem 2020. uopće smjela izaći na tržište, sad treba prirediti mjesta u podrumima za novu berbu, to znači premjestiti zalihe u drugi prostor u zoni (destilacija se izbjegava jer riječ je o prevrijednim proizvodima!), a to je i nova, nepredviđena investicija. Postignut je, upravo javljaju iz Konzorcija Chianti Classico docg, dogovor o vrlo povoljnim kreditima vinarima da bi lakše prevladali iznenadne teškoće. Kako kaže predsjednik Consorzija Giovanni Manetti, inače vlasnik vrlo uglednog vinogradarsko-vinskog posjeda Fontodi, ključnu ulogu u ostvarenju te značajne suradnje konzorcija Chianti Classico docg i banke Monte dei Paschi iz Siene imao je, svakako, već godinama reprezentativan status vina Chianti Classico docg na globalnom tržištu, a taj zavidan ugled, na koji bankari gledaju posebno povoljnim očima i uvjereni da neće biti problema s vraćanjem kredita, plod je dugogodišnjeg dobro osmišljenog i organiziranog zajedničkog rada svih članova Konzorcija, zalaganja kako na kontinuiranom podizanju kakvoće proizvoda tako i zalaganja na uspješnoj internacionalnoj promidžbi. Inače, unutar Konzorcija za Chianti Classico docg utemeljen je Fond za stabilnost u vrijednosti od 1,5 milijuna eura, predviđen da pomogne vinarima apelacije Chianti Classico docg u ovakvim nenadanim situacijama kakvu je kreirao Covid19…  ♣

_____________________________________

PAŠKI – PONOS NAŠ! – SIR

_____________________________________

Ono što može naširoko isticati Hrvatsku

DINGAČ KAO ZAŠTIĆENA GRAND CRU RAZINA KAKVOĆE

Dingač

            Kad govorimo u esencijalnoj ulozi identiteta proizvoda i proizvođača, što je to što u segmentu hrane i pića može u svijetu bitno i naširoko isticati Hrvatsku? U sektoru delicija svakako određeni sirevi, mesne prerađevine poput pršuta, kulena, špeka, pa maslinovo ulje, riba i školjke s naše strane plavog Jadrana, gljive posebice tartuf s time da ih se, sve, dakako spominje tijesno vezano uz određena uža zemljopisna područja/lokalitete gdje visoko iskaču osebujnošću… a kod vina neke naše autohtone sorte od kojih svijet s Hrvatskom zacijelo najtješnje povezuje Plavac mali crni (netko će zacijelo primijetiti kako tu valja spomenuti i Tribidrag odnosno Crljenak, ali ta su dva hrvatska naziva što se tiče svijeta ipak još duboko u sjeni Zinfandela, a lako moguće i Primitiva, s druge strane sortu svojataju i Crnogorci koji je nazivaju Kratošijom), uzgojene za vino velikog dosega na izdvojenim i s vremenom po rezultatima u finalnom proizvodu dokazanih, potvrđenih iznimnih gegrafskih lokaliiteta s iznimnim ekološkim uvjetima. Kao marke se, zahvaljujući ponajviše nekolicini (ne bih rekao većini a ni svih!) proizvođača, nameću Paški sir, Istarski pršut, Dalmatinski pršut (bez onoga iz aferama kompromitiranog pogona Pivac!), istarsko maslinovo ulje, istarski tartuf, kuleni iz nekoliko užih područja Slavonije i Podunavlja, a kod vina svakako plavci s odličnih vinogradarskih položaja Dingač i Postup na Pelješcu, te Ivan Dolac i Sveta Nedjelja na Hvaru. Kod vanjskih ljubitelja plemenite kapljice, ali nekako sam uvjeren i kod naših domaćih, Dingač najbolje kotira, što ne bi trebalo čuditi jer o njemu je dosad bila i najjača komunikacija prema javnosti, počevši od spominjanja kako je Dingač prvo hrvatsko zaštićeno vino na međunarodnom planu, makar smatram da treba pojasniti da je je Dingač prije više od pola stoljeća međunarodno zaštićen zapravo kao vino jednog proizvođača a ne kao vino više tržišno orijentiranih proizvođača plemenite kapljice koji imaju trsje na Dingaču, naime u ono socijalističko vrijeme s vinom je smjela legalno na tržište izlaziti samo velika tzv. društvena vinarija (otkupljivač grožđa od seljaka) odnosno poljoprivredna zadruga – na Pelješcu je to bila PZ Dingač – koja radi s grožđem od lokalnih vinogradara.

Dingač

Inače, uz Dingač, Postup, Ivan Dolac, Sveta Nedjelja, unutar vinorodnih regija u Hrvatskoj postoji još lijep broj vinogradarskih pozicija koje su se godinama dokazale odličnim performansom u uzgoju grožđa i glede kakvoće i, što je također bitno, glede kontinuiteta visoke kakvoće po godištima, međutim iako je domaća vinska struka još odavno pokazivala interes da se, kako su stvari riješene u naprednim vinskim zemljama poput Francuske, Italije, a od novijeg vremena i Njemačke i Austrije, na temelju strukovno pripremljenih elaborate, te, neke, pozicije što bi mogle spadati u kategoriju francuskih pojmova  grand cru i 1er cru službeno izdvoje i oficijelno se zakite priznanjem da spadaju u kvalitativnu razinu iznad, to ovdje nije učinjeno. Mada je tako nešto ne samo iz hedonističkog poriva nego i iz šire ekonomskih razloga bitno, naime podiže reputaciju ne samo proizvoda nego i cijeloga kraja gdje se proizvod rađa, omogućuje bolji plasman samog vina a u kraj privlači više posjetitelja dakle pridonosi razvoju i turizma i daje prigodu za zaradu i drugim sudionicima u gospodarstvu područja. Moguću dobrobit od naziva tipa grand cru na etiketi shvatilo je u međuvremenu nekoliko poduzetnika iz hrvatskog vinskog svijeta pa su na etikete svojih vina proizvoljno stavljali oznaku grand cru, međutim ubrzo je došla packa iz EU, pa su morali odustati. Na žalost, društvena zajednica u nas nije bila dovoljno sklona rješavati stvar, a s druge strane rješavanju službene kategorizacije vinogradskih položa a u konačnici i uspostavi neke da tako kažem službene hijerarhije kakvoće vina nije nimalo mogla pridonijeti kronična nevoljkost hrvatskih vinara da se poslovno, cehovski udruže po područjima na kojima žive, rade i održavaju svoju egzistenciju, pa da sami vode vinsku politiku vlastitoga kraja.

Budući da kod nas praktički ne postoji cehovsko poslovno konzorcijski poslovno udruživanje kao u Italiji, te u Francuskoj gdje su pak tijela nazvana Bureau ili Comité interprofessionel de vin de…, te da je, osim eventualnim spomenom Vinstre kao u poslovnom smislu ovdje ipak nešto ozbiljnije organizacije (u vinskom sektoru pa i u segmentu maslinovog ulja), u nas teško govoriti o pravoj spremnosti Hrvatske da na području vina ali i drugih proizvoda iz tzv. ekskluzivne i za uspješnu promidžbu i snažnu valorizaciju pojedinih teritorija na bazi pršuta, sireva, maslinova ulja, tartufa, jadranske ribe adekvatno parira tržišnim izazovima što ih eto posebice sada nosi novo, ovo najmodernije vrijeme.

Plavac mali crni

S rođenjem samostalne države Hrvatske koja se bila otvorila prema privatnom sektoru pojavilo se na tržištu dosta proizvođača vina s nazivom Dingač, međutim veliko je pitanje koliko tih proizvođača radi vino na način da, istodobno sa stjecanjem koristi imagea Dingača za potrebe vlastitog vinskog podruma i vlastitog džepa, svojim postupcima iskreno podupire mogući napredak onoga što treba biti autentična robna marka teritorija i naš ponos.

Na Pelješcu je bilo više pokušaja organiziranja udruge Dingač ali bilo je i očito previše razlika u mišljenjima pa nije stvoreno snažno poslovno tijelo za unaprjeđenje i zaštitu vina s jedinstvene pozicije Dingač, što ne znači da se ne može naći (konstantno) odlične kapljice od grožđa iz vinograda s Dingača, makar pod nekom etiketom na kojoj se nažalost NE spominje Dingač! Problem je, rekao bih, što je premalo lokalnih vinara doista predano želji i trudu da proizvede autentični, iskreni Dingač ZOI s kojime se rado busa o prsa, te to što su vinari koji imaju volju raditi iskreno svaki za sebe uglavnom sitni u količini produkcije, pa je pitanje kolika se uopće na tržištu i nudi ukupna količina autentičnog dingača, a koliko je pak pod prestižnim nazivom Dingač u ponudi vina  koja jesu, bez obzira ako i ostavljaju dobar utisak na nepcu, uistinu autentični, iskreni Dingači. Unatrag nekoliko godina politika je uvidjela da bi položaj Dingač radi bolje valorizacije ipak trebalo posebno zaštititi i statusno kvalitativno unaprijediti, i eto nam, od novijeg vremena, Dingača sa statusom službeno izdvojenog vinogradarskog područja, naime Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske na svojim je web stranicama objavilo dokument kojim definira vino Dingač s izdvojenog lokaliteta. Evo, u nastavku, kako je vino Dingač ZOI definirano. Za najrašireniju vinsku sortu u Hrvatskoj Graševinu i za drugu po raširenosti Malvaziju istarsku, koliko znam, ne postoji takav dokument.

S internetskih stranica Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RH SVIJET u ČAŠI Kronika 08.2020 donosi Specifikaciju proizvoda sukladno Uredbi 1308/2013, članak 94. za zaštitu oznake izvornosti sukladno članku 93 – naziv koji se zaštićuje: Dingač. U originalu tekst djeluje kao da su podaci nabacani nasumce a ne po cjelinama kako bi bilo logično, pa sam ovdje, ne mijenjajući izvorno iznesene podatke, dokument pokušao srediti po nekom logičnom redosljedu.

Bitno je odmah na početku naglasiti da se Zaštićena oznaka izvornosti Dingač može koristiti samo za vino nastalo od grožđa sa specifične vinogradske pozicije Dingač i uz poštivanje određenih parametara vezanih uz segmente vinogradarstva i vinarstva. (Po meni, trebalo je, s obzirom da se ipak radi o ekskluzivi, precizno odrediti i najranije moguće datume izlaska gotovog vina ZOI Dingač na tržišt – Suhadolnik).  Svi postupci u vinogradu i u podrumu za proizvodnju vina ZOI Dingač moraju biti u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća 1308/2013 i Uredbom Komisije 606/2009 te u skladu sa Zakonom o vinu RH i njegovih provedbenih propisa.

Krenimo od početka – Detalji koji se odnose na zemljopisno područje (Uredba 607/2009, čl. 7/2/a)

                Granice područja Dingač za vino ZOI Dingač, ekspozicija: Područje ZOI Dingač smješteno je na strminama uz južnu morsku obalu srednjeg dijela poluotoka Pelješca. Gorsko bilo te strmine suvislo se proteže od Trstenika do doline Jelin dol. Padina bila eksponirana je prema jugozapadu s inklinacijom od 10° do 60°, a uokviruju je vrhovi Čučina i Sv. Jurja.

Vinogradarsko se područje prema katastarskoj evidenciji nalazi u katastarskim općinama Pijavičino, Podobuče, Potomje i Trstenik. Ukupna površina područja iznosi 7,58 km2. Dužina je 8.070 m, a širina se kreće od 552 m u najužem dijelu, do 1386 m u najširem dijelu. Danas je na području ZOI Dingač vinovom lozom zasađeno 78,5 ha. Krajnje točke istočne granice područja ZOI Dingač obilježene su koordinatama: 1. 42° 54,76′ N 17° 23,50′ E 2. 42° 55,00′ N 17° 23,47′ E 3. 42° 55,23′ N 17° 22,96′ E. Krajnje točke zapadne granice područja ZOI Dingač obilježene su koordinatama: 1. 42° 56,51′ N 17° 18,25′ E 2. 42° 56,81′ N 17° 18,20′ E 3. 42° 57,05′ N 17° 18,72′ E

                Tlo. Tlo predstavlja jedan od najznačajnijih čimbenika kakvoće grožđa, odnosno vina. Gorska bila ponad dingačkih strmina i same strmine Dingača prema moru izgrađuju vapnenci gornje krede protkani dolomitnim slojevima. Tlo se oblikovalo na šljunkovitim siparsko–obronačkim nanosima. Čovjek je sve te nanose pogodne za poljoprivredu na dingačkim strminama tijekom minulih stoljeća teškim težačkim radom iskrčio, te je u zaštiti od erozije sagradio terase i djelomično jače nagnute terene pretvorio u ravne. Krupnije kamenje iskorišteno je za gradnju suhozida, a najveći dio viška kamena i krupnijeg šljunka iznesen je izvan granica budućeg vinograda. Pri odabiru povoljne površine za vinograde na nagibu, u mnogome se, kao pouzdanim pokazateljem, odlučivalo pogledom na stanje okolnog raslinja tijekom ljetnih suša. Fizikalna i kemijska svojstva tla vinograda raspoređenih po mnogim dingačkim rudinama koje su omeđene krševitim rebrima znatno se razlikuju. Iz analize mehaničkog sastava tla (provedene na Agronomskom fakultetu u Zagrebu) iščitava se kako je tlo skeletno do jako skeletno, uz udio od oko 75 posto šljunka i sitnijeg kamenja, priručnim krčenjem djelomično zatrpanog u dublje slojeve supstrata. U preostalih 25 posto prosječno je oko 40 posto pijeska, 30 posto praha i 30 posto gline. Prikaz karakterističnog sastava tla po cijeloj dubini profila govori o izrazito propusnom tlu, vrlo povoljnom za  vodozračni režim i za mikrobiološku aktivnost. U takvim uvjetima korijen vinove loze prokorjenjuje cijeli volumen tla, sve do tvrdog matičnog supstrata. Sitnica je smeđe–crvene boje koja se na površini ne vidi jer ispiranjem oborinama na površini ostaje šljunak i sitno kamenje koje djeluje kao izvrstan toplinski izolator. Šljunak i sitno kamenje izmiješano u profilu tla u velikoj mjeri utječu na sporije zagrijavanje i slabiji kapilarni uspon te time i na manji gubitak vlage u tlu. Rubni dijelovi vinogradarskih oaza odlikuju se plićim tlom pa se tu tijekom ljeta osjeti nedostatak vlage u tlu. Kemijska analiza tla (provedena na Agronomskom fakultetu u Zagrebu) pokazuje da je tlo po cijeloj dubini profila u svim uzorcima neutralne do blago alkalične reakcije s relativno umjerenim postotkom ukupnih karbonata i s niskim postotkom aktivnog vapna. Zadovoljavajućeg je sadržaja humusa i dušika, a niskog sadržaja fosfora (P2O5 mg/100 g tla). Međutim, u svim uzorcima i svim dubinama profila, nalaze se znatne količine kalija (K2O mg/100 g tla) kojega je svugdje više od 50 mg. Ovako visoke koncentracije kalija pravo su bogatstvo u dingačkim tlima i nezaobilazni i glavni čimbenik, uz navedene okolišne uvjete, vrhunske kakvoće grožđa i očitovanje vrsnosti i posebnosti vina sa ovog područja. Ova razina kalija u tlu nije rezultat gnojidbe mineralnim gnojivima nego je to pravi dar prirode, što potvrđuju analize djevičanskih tala s područja Dingač. Opskrbljenost kalcijem, sumporom i borom je dobra, međutim nedostaje magnezija ili se taj element nalazi u nepristupačnom obliku (blokiran) pa se ponekad opažaju simptomi nedostatka ovog mikroelementa. Posebno treba naglasiti da, temeljem analitičkih podataka (Institut Ruđer Bošković), u ovim tlima, dijelovima biljnog materijala (list) kao i u vinu, nema nedozvoljenih količina teških metala (željeza, mangana, kroma, nikla, kadmija, olova, cinka i bakra ).

                Flora Posebnost nekog prirodnog prostora, kao terroira za određenu proizvodnju baziranu na zemlji, čini skup različitih faktora. Više čimbenika utječe na uspješan uzgoj vinove loze pa, time, i na kakvoću i značajke vina kao finalnog proizvoda. Na položaju Dingač vinogradarske oaze okružene su kraškim hridinama između kojih raste raznoliko mediteransko bilje. Tu su sastavnice mediteranske makijske flore, kao npr. česmina (Quercus ilex L.), planika (Arbutus unedo L.), zelenika (Phillyrea latifolia L.) i jasen (Fraxinus sp.). Uz njih su i zajednice somine (Juniperus phoenicea L.), podivljalog ružmarina (Rosmarinus officinalis L.) i tršlje (Pistacia lentiscus L.). Trnovita mlječika (Euphorbia spinosa L.), mirisno smilje (Helicrysum italicum L.), kadulja (Salvia officinalis L.), velecvjetna divizma (Verbascume densiflorum B.), krestašac (Polygola sp.) i primorski vrisak (Saturea montana L.) dodatno utječu na posebnost ambijenta.

Klima Područje ZOI Dingač karakterizira vrlo blaga mediteranska klima, za što se može zahvaliti vrlo velikoj reljefnoj razvedenosti. Od sjevernih hladnih vjetrova ovo je područje zaštićeno dvostrukim gorskim bilom. Sjeverni visoki greben štiti položaj od prodora sjevernih hladnih masa zraka, dok južni niži greben koji se pruža od Čučina do Sv. Jurja pruža dodatnu zaštitu. S južne je strane položaja, uz same vinograde, duboko more koje djeluje kao regulator topline i predstavlja najbolji korektor klimatskih uvjeta. Tijekom zime to se očituje u zagrijavanju zraka, a ljeti u ublažavanju visokih temperatura. Srednja godišnja temperatura iznosi 17,6°C, a srednja temperatura u vegetaciji 20,1°C (podaci s najbliže meteorološke postaje u Orebiću). Može se pretpostaviti da se zbog navedenih mezoklimatskih uvjeta ti podaci neznatno razlikuju u smislu viših brojčanih vrijednosti u području ZOI Dingač. Količina oborina u prosjeku se kreće oko 1400 mm s neujednačenim godišnjim rasporedom. Godišnji maksimum je krajem jeseni i zimi, a najmanje oborina je u ljetnome periodu, u pojedinim godinama javljaju se suše. Ostale su meteorološke pojave tijekom vegetacije rijetke, magla i rosa moguće su tijekom zime. Nema pojave ranih jesenskih i kasnih proljetnih mrazeva. Vjetrovi ne predstavljaju ozbiljan problem uzgoju vinove loze. Broj sati sijanja sunca iznosi 2900, a s obzirom na povoljnu ekspoziciju cijelog područja ZOI Dingač prema jugu i jugozapadu uz prosječan nagib terena od 30° osvjetljenje je znatno povećano. Svijetli šljunak na površini tla, svijetle znatne površine suhozida u prostoru, pa stjenoviti masiv ponad vinograda, a tu je i refleksija sunčeve svijetlosti s morske površine. Slobodan sustav uzgoja trsa omogućavaju maksimalno iskorištenje sunčevog zračenja. Osobito su se dobro pokazale umjereno sušne sezone u kojima tijekom srpnja i kolovoza padnu obilnije kiše.

                Čovjekova aktivnost vrlo je važna, posebice kod načina pripreme tla za vinograd, kod sadnje trsja, izbora sustava uzgoja, njege loze, odredbe datuma početka berbe, odredbe u kojemu dijelu dana brati, transporta grožđa do podruma i do vinifikacije pa onda i sazrijevanja vina, termina izlaska na tržište.

                Osnivanje vinograda: Priprema terena za osnivanje novog vinograda obavlja se ručno ili manjim prikladnim strojevima. Rigolanje se izvodi neposredno nakon berbe ili u ranu zimu kako bi kiše primjereno navlažile tlo. Tijekom rigolanja (trapljenja) uklone se svi biljni dijelovi prethodnog raslinja, osobito u šumskoj krčevini. Izdvaja se veće kamenje za gradnju potpornih zidova terasa, a manje se iznosi iz vinograda ili zakopava u dublje slojeve tla. Danas se duboka obrada obavlja manjim prikladnim strojevima. Po označenim sadnim mjestima sade se korjenjaci ili prutići (reznice) podloge. Kod sadnje korjenjaka ili prutića cijepljenje se obavlja na stalnom mjestu, ovisno o bujnosti podloge, prve ili druge godine nakon sadnje. Ovakva se sadnja pokazala znatno povoljnijom s obzirom na trajnost vinograda, u usporedbi sa sadnjom gotovih cjepova. Moguća je i sadnja gotovih cjepova vinove loze. Kod primjene agresivnih tehnologija (ripanje i rigolanje) nije dozvoljena promjena povijesnog nasljeđa na krškim rebrima nagiba, jer se tim postupcima narušava i gubi identitet prostora, odnosno terroira na ZOI Dingač.

Dingač je ambijent i s dosta jačih strmina pa na tom cijelome prostoru nije jednostavno I lako održavati vinograd sađen klasično odozgor prema dolje. Negdje je problemu bilo moguće doskočiti uspostavom terasa, inače formiranih i da se spriječi erozija tla. Za realizaciju postojanih terasa mora(lo) se rabiti odgovarajuće čvrsti materijal, a radi zadovoljenja povijesnog nasljeđa i vizuala krajobraznog prostora potporni zidovi terasa morali su biti/moraju biti izgrađeni od izvornih materijala s dingačkih strmina. Navoženje zemlje iz drugih proizvodnih područja nije (bilo) dozvoljeno, jer time bi se izmijenio tipičan izvorni fizikalno-kemijski sastav tla, a time i autentičnost u kategoriji kakvoće vina.

Sorta/Sorte, klonovi: na Dingaču i za vino Dingač dopuštena je sadnja Plavca malog crnog.  (Moja primjedba: U ovo današnje vrijeme, u elaboratu o vinu Dingač ZOI trebalo je, kao preporuka, stajati i navod najboljih klonova sorte Plavac mali crni!). Plavac mali crni izvorna je hrvatska sorta nastala spontanim križanjem Tribidraga i Dobričića crnog, kultivara s otoka Šolte. Podloga: Plavac mali crni cijepi se na preporučene podloge iz skupine Berlandieri x Rupestris, ponajprije na Richter 110. Ta podloga pokazuje izniman afnitet prema sorti Plavac mali crni i dobro utječe na prirod i kakvoću grožđa. Sorta Plavac mali crni srednje je bujnosti. Početak vegetacije je srednje kasno a dozrijevanje vrlo kasno, u IV i V epohi. Rodnost je redovita. Dozrijevanje bobica traje dugo, tako da se istodobno na grozdu nalaze prosušene, normalno zrele i manje zrele bobice. Prosušene bobice vinu daju posebnost i specifičnu aromu, a manje zrele povećavaju ukupnu kiselost. Plavac mali crni pokazuje visoku otpornost na glavne biljne bolesti, ponajprije na pepelnicu. Na području ZOI Dingač ostale biljne bolesti rijetko se javljaju, s obzirom da nema uvjeta za njihov razvoj. Plavac mali crni dobro podnosi sušu, što djelomično proizlazi iz samog sustava uzgoja en gobelet zahvaljujući kojemu, kako je rečeno, slobodno rastuće mladice zasjenjuju površinu tla te plod štite od prevelike evaporacije. Plavac mali crni daje vina sa srednjom do visokom koncentracijom alkohola i sa srednjom do malom/nižom koncentracijom ukupne kiselosti. Vina su s karakterističnim sortnim okusom i mirisom.

Plavac mali -neravnomjerno dozrijevanje

                Razmak sadnje: dozvoljeni sklop sadnje je do 10.000 trsova po hektaru. Velika prednost veće gustoće nasada je u tome da se po trsu može jače smanjiti prinos čime se bitno dobiva na kakvoći roda, a s obzirom na spomenutu gustoću ne gubi se mnogo na količini roda po jedinici površine. U starim je vinogradima razmak sadnje 1,0 x 1,0 m, što daje sklop oko 10.000 trsova po hektaru. U novijim vinogradima razmak sadnje je 1,0 m -1,1m x 1,1m – 1,2 m. Uz ove razmake sadnje uzgojni prostor trsa iznosi 1,0 – 1,32 m2. Uz ovakav sklop sadnje prosječan broj trsova po hektaru je 8.500.

                Sustav uzgoja: obvezno račvasti oblik trsa (en gobelet) s tri do četiri kraka, bez armature. Za račvasti uzgoj (en gobelet) karakteristična su najčešće tri do četiri kraka s po jednim reznikom te s prosječno dva pupa po rezniku. Obzirom na broj pupova po jednom kraku u prosjeku dolazi po sedam pupova po trsu. Niže opterećenje je na slabijim terenima, a veće na dubljim, na kojima je i loza bujnija. Ovakav niski uzgoj sa slobodno rastućim mladicama idealan je za ovakve položaje, jer mladice s lišćem čine sjenu na površini tla i na taj način čuvaju vlagu u tlu. Radi zadržavanja krajobraznih strukturnih elemenata ali i radi efikasne zaštite ploda hladovinom lisne mase od žarećeg sunca ljeti po danu nisu dozvoljeni drugi sustavi uzgoja, pogotovu ne postavljanje armature u vinogradu (Neobično: za posjeta vrlo renomiranoj vinskoj kući na Pelješcu prije koju godinu čuo sam od domaćina kako je jedan od profesora sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta a koji je trebao biti savjetnik na tom posjedu, inzistirao da se grmoliki oblik makne i da se trsje stavi na armaturu!).

                Njega vinograda: Ampelotehnički zahvati (rezidba u zrelo, rezidba u zeleno, reduciranje grozdova) koriste se radi održavanja prinosa u propisanim granicama. Njega mladih vinograda prije i poslije cijepljenja prvenstveno podrazumijeva redovitu obradu kojom se sprječava razvoj korova i utječe na kapilaritet, odnosno na očuvanje prijeko potrebne vlage u tlu. Uz mladi trs se postavljaju drveni kolci (pritka, najčešće od somine) za koje se redovito privezuju mladice cijepa, a odstranjuju se one koje rastu iz podloge. Mladi se trsovi vežu početkom zime, a u tijeku zimske obrade skidaju se brandusi. Slijedeće se godine u proljeće precjepljuju oni trsovi koji nisu zadovoljili kriterije razvijenosti prethodne godine. Stari se vinogradi orezuju od kraja prosinca pa tijekom siječnja i veljače. Obrada klasičnom motikom je rijetka. Koriste se male motorne kopačice koje na strminama valja pridržavati konopcem. Prva se obrada, zajedno s gnojidbom, obavlja krajem zime, a one kasnije su u proljeće. Od početka vegetacije obavljaju se klasični zahvati zelenog reza (pljevljenje s odstranjivanjem nerodnih mladica i zaperaka u zoni grožđa). Gnojidba se provodi stajnjakom i drugim organskim gnojivima te mineralnim gnojivima (Moja primjedba: ?! – treba li baš, doista, na Dingaču umjetno gnojivo?) odgovarajuće formulacije u malim do srednjim količinama. Zaštita od biljnih bolesti je minimalna. Na području Dingača, osim pepelnice, praktično drugih bolesti nema jer nema uvjeta razvoja. Protiv pepelnice koristi se elementarni sumpor kojim se tijekom vegetacije tretira dva do tri puta. Prvo tretiranje provodi se pri otvaranju pupova, drugo pred cvatnju i treće polovicom lipnja.

                Maksimalni urod po hektaru: maksimalni urod po hektaru za ZOI Dingač je 8.000 kg što uz maksimalni randman od 60% iznosi oko 4.800 l vina po hektaru. Prirodi i kakvoća grožđa obzirom na: prosječni broj od 8.500 trsova po hektaru (GS), prosječno opterećenje od sedam rodnih pupova po trsu (OPR), koeficijent rodnosti pupova 1.2 (URP), prosječnu masu grozda 104 g (MG) može se iz godine u godinu očekivati prosječni prirod od oko 7.500 kg po hektaru, sukladno pokazateljima rodnosti. Proračun prosječnog priroda grožđa na Dingaču: OPR(7) x URP(1.2) = 8.4 grozda po trsu a  8.4 g/trs x MG (104) = 874 g → 0.874 kg/trs 0.874 kg/trs x GS(8.500) = 7.429 kg/ha Temeljem uprosječenih pokazatelja rodnosti, prirod po trsu iznosi oko 0,85 kg, a prirod po hektaru oko 7.429 kg. Na varijabilitet pokazatelja rodnosti utječu: broj trsova po hektaru, starost trsova, ukrijenjenost i ukupna kondicija trsova. To utječe na koeficijent rodnosti pupova – prosječna masa grozda koja, ovisno o godini i ukupnom stanju vinograda, može najviše varirati, pa se te vrijednosti nalaze u frekvenciji distribucije od 75 g do 180 g, a najveći se broj grozdova nalazi oko vrijednosti 104 g. Uz pridržavanje zadanih ampelotehničkih mjera, prinosi grožđa u pojedinim godinama s povoljnim vremenskim prilikama mogu iznositi do 8.000 kg/ha s time da istodobno budu ostvarene propisane koncentracije sladora i ukupne kiselosti.

Dingač: Vedran Kiridžija, u svom vinogradu, i dolje, uz bačvice s dingačem u svom podrumu u Potomju

Uvjeti proizvodnje grožđa na ZOI Dingač i rezultat toga: Količina priroda koja se mjeri u dekagramima po trsu, te berbe koje se prema sadržaju šećera mogu zvati predikatima juga, daju izrazito ekstraktna vina. Minimalna količina ekstrakta u crnom suhom vinu je zakonski utvrđena (20 g/l), uobičajeni sadržaj suhog ekstrakta kod vrhunskih crnih vina je 23 do 25 g/l, a vina s područja ZOI Dingač obično sadrže i više od čak 30 g/l ekstrakta! Najstarija praćenja sastava ovih vina, pri čemu posebno treba istaknuti šestogodišnje praćenje s ciljem izrade studije Dingač – čuveno dalmatinsko vino daleke 1964. godine, pokazuju da ni najjednostavniji tehnološki pristup proizvodnji kao ni moderne enološke škole današnjice nisu značajno utjecale na promjenu bìti i karaktera ovog vina. Dojmu punoće vina može značajno pridonijeti i osjet trpkosti. Za ravnotežu okusa crnih vina najvažniji je odnos tvari slatkoće, kiselinskog sastava i fenolnih spojeva, prvenstveno tanina. Plavac mali crni kao sorta obiluje taninima i umijeće svakog proizvođača je proizvesti vino u kojemu se oni neće agresivno isticati. U mladim vinima sa ZOI Dingač, pogotovo u onima čuvanim u drvu, uz intenzivan miris i taninski okus, prevladava i osjet stezanja koji ispunjava nepca, što se mijenja dozrijevanjem vina. Zrela vina postaju skladna, tanini mekani, a okus pun i zaobljen. U kompleksnosti bouqueta vina prepoznaje se izvorni, sortni miris grožđa. U njemu dominiraju svježe note crvenog voća, ali se raspoznaju i plemeniti mirisi suhih bobica koje neizostavno karakteriziraju grožđe sa ZOI Dingač. Lepršavost mladosti, izražajnost svježine i voćnosti, u zrelosti oplemenjuju medne note, miris najfinijih slastica, višanja i suhih šljiva. Dio dozrijevanja koji se odvija u drvetu obilježava svako vino, a kakvoća drva, veličina bačava i intenzitet paljenja drva utjecat će na mirisni profil vina. Vina ZOI Dingač su plemenita vina sama po sebi, no dozrijevanje u drvu ih dodatno oplemenjuje, intenzivira u njima začinsku nijansu i obogaćuje zrelo-voćnu dimenziju.

Pelješanin Niko Bura, količinski mali proizvođač, ali konstantno jedan od najboljih, ako ne i najbolji! Niko, koji većinu svojega Dingača izveze u SAD, pomaže i u nastanku Dingača američke obitelji Benmosche što se svojedobno bila odlučila podignuti vinograd, nakon što je kušala dingače, upravo na Pelješcu…

Proizvodnja vina Grožđe se bere u najpovoljnijem trenutku dostignute kakvoće, potrebne koncentracije sladora i ukupnih kiselina te potrebne razine zrelosti ukupnih polifenolnih komponenti nužnih za puninu kakvoće. Temeljem višedesetljetnih istraživanja i praćenja sladora i ukupnih kiselina u grožđu, može se ustvrditi da su te vrijednosti više–manje konstantne, te da minimalna koncentracija sladora u moštu, mjerena Baboovom moštnom vagom, ne smije biti ispod 19,5%, uz minimalnu koncentraciju ukupnih kiselina 4,0 g/l. Pri ovim vrijednostima preporučljivo je da na grozdu bude i 10 do 15 posto prezrelih bobica koje daju poseban okus i miris vinu. U godinama kada dođe do povećanja prosječnih vrijednosti bilo kojeg od pokazatelja rodnosti, što bi rezultiralo i povećanjem priroda grožđa/ha, treba se pristupiti u samom početku šare bobica reduciranoj berbi. Odstranjuje se dio grozdova na trsu te se očekivani prirod dovodi do razine ustanovljene računom iz svih pokazatelja rodnosti. Grožđe se mulja i odvaja od peteljkovine. Masulj se sumpori s najviše 5 g/hl sumpornog dioksida. U pravilu se koristi klasična tehnologija koja podrazumijeva istodobno odvijanje alkoholne fermentacije i maceracije masulja. Preporučuje se primjena selekcioniranih autohtonih kvasaca, izoliranih na položaju Dingač. Fermentacija protječe na temperaturi od 18 do 25 °C i traje pet do osam dana, što ovisi o smanjenju specifične težine mošta, intenzitetu obojenosti i organoleptičnim značajkama mladog vina. Po izdvajanju samotočne frakcije, zaostala kruta frakcija masulja prebacuje se u prešu gdje se masulj ocijedi laganim stiskanjem. Ocijeđena količina mladog vina može varirati od pet do 15 posto, i ono se sljubljuje sa samotočnom frakcijom te čini ukupni randman. Preostali masulj se preša do kraja, s time da, dakako, prešavinska frakcija ne ulazi u proizvodnju vina sa ZOI Dingač. Iskorištenje (randman) se kreće od 45 posto do najviše dopuštenih 60 posto. Tiha fermentacija se nastavlja u prikladnim posudama i traje otprilike mjesec dana. Za vina na dužem dozrijevanju u bačvi i boci nedvojbeno je da će im malolaktična fermentacija pridonijeti kvaliteti. ­

Saints Hills Dingač, vinograd Santa Lucia,  vino s francuskim pristupom, naime savjetnik je glasoviti svjetski enolog Michel Rolland, na slici ovdje u društvu vlasnika Saints Hillsa Ernesta Tolja, njegove supruge i Toljeve ekipe na Pelješcu          

Detalji koji se odnose na kakvoću, ugled ili druge specifične karakteristike (Uredba 607/2009, čl. 7/2/b): Boja vina prvenstveno je sortno određena. Po dubokoj, živoj, crvenoj boji, vina ZOI Dingač su osebujna i razlikuju se od drugih vina sorte Plavac mali crni. Dingač je primjer utemeljenosti tradicionalnog naziva crno vino. Grožđe s visokim sadržajem šećera daje vina bogata alkoholom no taj alkohol ne daje osjet paljenja. Iako u strukturi alkohola koji nastaju fermentacijom uvijek ima najviše etanola, jednostavnog alkohola koji je oštar te ako je osamljen strši, dajući osjet žarenja, paljenja i pečenja, kod vina ZOI Dingač on nije nametljivo grub. Uz etanol, u fermentaciji se sintetiziraju brojni drugi alkoholi od kojih je za organoleptički doživljaj vina osobito važan glicerol, kojim su ova vina bogata (do 14 g/l). Glicerol, kao viši alkohol velike gustoće i u odnosu na druge alkohole iznimne slatkoće, daje ovom vinu punoću i dodatni osjetilni dojam slasti. Ova vina su u pravilu u kategoriji suhih vina, a ostatka neprovrelog šećera gotovo da i nema ili se on mjeri u nekoliko grama. Ako slador iz grožđa ne fermentira u potpunosti, proizvedeno polusuho vino također je iznimne kakvoće. Kod tih po zakonu ne posve suhih vina slador ne prikriva možebitne nedostatke, grube i nezrele tanine u okusu ili nesklad kiselina, on je posljedica iznimno visokog sadržaja šećera u grožđu. (Ipak, govorimo li o ZOI Dingaču, rekao bih, da se izbjegnu moguće nedoumice kod kupca, da bi bilo dobro držati se ujednačenog organoleptičkog profila, tj. vidjeti da se pod oznakom ZOI Dingač nađu ipak samo suha vina odnosno ona na granici s polusuhima, a ona polusuha neka budu s tom oznakom ali svakako dobro uočljivo dopunjenom nekim dodatnim, objašnjavajućim izrazom – prim. ur.).

Po mojem mišljenju oznaka ZOI Dingač trebala bi na tržištu pokrivati ne istodobno i mlada lepršava i zrela vina, nužno bi bilo cijelu produkciju usmjeriti u ozbiljnu u drvu duže dozrijevanu kapljicu, s time da se jako pazi kod izbora bačve da jer ovakvome rasnome vinu per se nisu nimalo potrebne sladunjavost vanilije i note paljenoga i dima, naime one ga banaliziraju! Po mome, ZOI Dingač trebao bi glavninom biti po zakonskom propisu suh, a  dozrijevane ozbiljne crnjake u kategoriji polusuhog vina neka se, s obzirom na veliko gastronomsko značenje razlike suh i polusuh odnosno polusladak, sladak, uočljivo označi kao ZOI Dingač s dodanim tradicijskim izrazom koji bi ukazivao na razliku u slatkoći. Tradicijska slatka desertna vina tipa prošek rađena uz prosušivanje grožđa mogu se proizvoditi od plavca malog i ostalih domaćih sorata iz drugih vinograda! – Suhadolnik)

Svoj glas vrsnosti vino Dingač baštini još iz 15. stoljeća kad je postizalo cijenu tri do četiri puta višu od ostalih vina užeg i šireg proizvodnog područja. Usprkos nesređenim prilikama u proizvodnji i prometu vina u prošlosti, kad su se dalmatinska vina gotovo isključivo ocjenjivala prema sadržaju alkohola i prema tome se i plaćala, vino Dingač uvijek je bilo znatno skuplje od ostalih kvalitetnih crnih vina iz Dalmacije.

Nelojalna konkurencija stoljećima je zloupotrebljavala naziv Dingač. Kako bi se zaštitili od zlouporabe, vinogradari iz Potomja zatražili su zaštitu naziva i podrijetla vina Dingač. Na temelju saveznog Zakona o vinu donesenog 1957. godine, Naredbom Sekretarijata Saveznog izvršnog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo FNRJ, br. 1252/2 od 19. rujna 1961. godine, zaštićen je naziv Dingač. Zatražena je i međunarodna zaštita naziva i žiga Dingač pri Bureaux Internationaux Réunis pour la protection de la propriété Industrielle, Littéraire et Artistique, Genève (WIPO). Zaštita stupa na snagu 13. svibnja 1964. godine s brojem svjedodžbe 283600. Na temu vina Dingač objavljeno je dosta stručnih radova i knjiga, a posebno treba istaknuti: Dingač: čuveno dalmatinsko vino autora A. Gazzari i K. Pešut-Gligo (1964.) i monografiju Dingač: priča o velikom hrvatskom vinu autora prof.dr.sc. Nikole Miroševića, prof.dr.sc. Tomislava Ladana, Branke Mihaljević, dipl.ing.agr, dr.sc. Frane Glavine, dr.sc. Ljiljane Gašparec-Skočić, prof.dr.sc. Vladimira Jelaske, Ive Kirigjije dipl.ing.agr., ps prof.dr.sc. Stanke Herjavec, dr.sc. Ivane Alpeza, dr.sc. Ignaca Kuliera, novinarke i književnice Božice Brkan, te Ivanke Čelar, dipl.ing.agr. (2008.). Na mnogim izložbama, vina s Dingača su stekla brojna prestižna priznanja od kojih treba naglasiti zlatnu medalju Grand Prix avec Medallie d’Or dodijeljenu Dingaču obitelji Miličić iz Trstenika na Međunarodnoj izložbi (EXPOSITION INTRANATIONALE) u Parizu 1930. godine. ­

Zaključak – Opis uzročne veze između zemljopisnog područja i kakvoće, ugleda i drugih karakteristika (Uredba 607/2009, čl. 7/2/c): Na području ZOI Dingač vinogradarstvo i vinarstvo imaju dugu i bogatu tradiciju, te predstavljaju najznačajniju granu poljoprivrede, koja je u prošlosti na ovim područjima značila život. Zahvaljujući utjecaju blage mediteranske klime, vrlo povoljnim geološko pedološkim prilikama, specifičnim, osunčanim položajima vinograda koji tvore veličanstvene krajolike gdje se loza spaja s morskim plavetnilom, stvoreni su posebni, gotovo idealni uvjeti za uzgoj vinove loze. Klimatske prilike imaju značajan utjecaj na ukupni tijek vegetacije, dinamiku dozrijevanja, I, u konačnici, na kakvoću grožđa odnosno vina. Zaključno, geološko-pedološke prilike područja ZOI Dingač, ponajprije visoka koncentracija kalija u tlu, glavni su čimbenik kakvoće i posebnosti vina s ovog područja. Dodatno, na kakvoću uz vrlo povoljan mehanički sastav i strukturu tla utječe i svijetla boja površinskog sloja supstrata. Cjelokupna flora ovog područja znatno se razlikuje od flore ostatka Dalmacije te uslijed klimatskih i geološko-pedoloških karakteristika biljke ovog područja imaju značajno intenzivniju aromu. Mikroflora ovih vinograda ima velikog udjela u aromi, premda je glavno specifično obilježje ovog vina vezano uz položaj. Prirodni uvjeti pod kojima se proizvodi grožđe za vino sa ZOI Dingač su takvi da omogućuju postizanje vrhunske kakvoće. Od značajnog su utjecaja povoljne klimatske i mikroklimatske prilike, sastav tla, specifična flora područja kao i povoljna ekspozicija terena. Prihvatljivi zahtjevi propisani odredbama Europske zajednice ili nacionalnim odredbama ili, ako je tako predviđeno u državi članici, zahtjevi propisani od strane organizacije koja upravlja zaštićenim oznakama izvornosti ili zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla, imajući u vidu da takvi zahtjevi moraju biti objektivni i nediskriminirajući te u skladu sa propisima Europske zajednice: Sukladno Zakonu o vinu (Narodne novine, br. 96/2003, 55/2011 i 14/2014) u promet se mogu staviti samo ona vina koja su proizvedena u skladu sa Zakonom o vinu (i ovom specifikacijom proizvoda) i imaju rješenje za stavljanje u promet. Uz rješenje za stavljanje u promet vino dobiva i markice odnosno vrpce kojima će u prometu biti označeno. Stavljanju u promet vina sa ZOI Dingač (sustavna kontrola) obvezno prethodi fizikalno kemijsko i organoleptično ispitivanje kakvoće. 1) Fizikalno kemijski parametri kakvoće: relativna gustoća, stvarna volumna alkoholna jakost, ukupni suhi ekstrakt,  reducirajući šećeri, ekstrakt bez šećera, pepeo, ukupna kiselost,  hlapljiva kiselost, pH1), slobodni sumpor-dioksid, ukupni sumpor-dioksid , – u analizu mogu biti uključeni i drugi parametri sastojaka bitnih za ispitivano vinu.  Za ove parametre ne postoje zakonska ograničenja. Ograničenja ovih parametara dana su u Prilogu 1. ove specifikacije proizvoda. Organoleptično ispitivanje: Organoleptično ispitivanje vina provodi Komisija za organoleptično ispitivanje (Popis članova Povjerenstva za organoleptičko ocjenjivanje vina i drugih proizvoda od grožđa i vina (Narodne novine, br. 30/2006, 75/2007, 124/2008, 65/2010, 25/2011 i 47/2012). Komisiju čine članovi Povjerenstva: predsjednik, tajnik i pet ocjenjivača. Prije organoleptičnog ispitivanja svakog uzorka, predsjednik daje ocjenjivačima obvezne podatke o uzorku: berbu, podrijetlo proizvodnje, posebne informacije vezane za tehnologiju proizvodnje, informaciju o predikatnoj kategoriji, sortu ukoliko je navedena i osnovne fizikalno kemijske parametre. Uzorci se evidentiraju i ocjenjuju pod šifrom. Uvid u sve podatke o uzorku imaju samo predsjednik i tajnik. Organoleptično ispitivanje podrazumijeva analizu vanjskog izgleda vina (boje i bistroće), mirisa, okusa, ukupnog dojma i prepoznatljivosti sorte od koje je vino proizvedeno. Organoleptično ispitivanje vina provodi se prema metodi 100 bodova. Konačna ocjena za pojedino vino je medijana. Minimalni broj bodova za vino ZOI Dingač je 82 bodova (definitivno premalo!!!! – primj. Suhadolnik.). Najmanje 50 posto ocjenjivača, odnosno tri od pet ocjenjivača moraju potvrditi da je vino prepoznatljivo po posebnosti koja je najavljena.

Dodatni zahtjevi Odstupanje od proizvodnje u demarkiranom području ZOI Dingač Zbog reljefne specifičnosti područja ZOI Dingač, odnosno dislociranosti vlasnika vinograda i njihovih preradbenih kapaciteta, primarna se prerada, čuvanje i dorada vina mogu odvijati izvan granica ZOI Dingač, ali u neposrednoj blizini i isključivo unutar administrativnih granica općine Orebić i općine Trpanj. Punjenje unutar demarkiranog područja Zbog negativnih povijesnih iskustava nauštrb kvalitete proizvoda, te radi poticanja gospodarske aktivnosti i stvaranja dodane vrijednosti proizvoda, kao i radi zadržavanja stanovništva na ovom području u cilju poticanja ruralnog razvoja, punjenje (pakiranje) se mora odvijati u neposrednoj blizini demarkiranog područja, odnosno unutar administrativnih granica općine Orebić i općine Trpanj. Dodatne odredbe koje se odnose na označavanje Prilikom označavanja se mogu koristiti nazivi vinogradarskih parcela unutar područja ZOI Dingač (manje zemljopisne jedinice) ukoliko 85% grožđa dolazi s njih. Slova za označavanje manje zemljopisne jedinice moraju veličinom biti minimalno 50 posto manja od onih koja se koriste za oznaku ZOI Dingač. Dodatni izrazi koji se mogu koristiti za ZOI Dingač su: Klasiko – koristi se klasična tehnologija koja podrazumijeva protjecanje alkoholne fermentacije i maceracije masulja te dozrijevanje vina najmanje 12 mjeseci, od čega najmanje devet mjeseci u drvenoj bačvi i najmanje 3 mjeseca u boci. Riserva – najbolja berba koja je ostavljena na dozrijevanju najmanje 24 mjeseca, od čega najmanje 18 mjeseci u drvenoj bačvi i najmanje šest mjeseci u boci. Vino ZOI Dingač može se stavljati na tržište samo u bocama izrađenim od tamno zelenog ili smeđeg stakla, zapremine 0,375 l,  0,5 l,  0,75 l,  1,5 l,  3 l,  4,5 l,  6 l,  9 l,  12 l  i 18 l.

________________________________________

ZOI – U Pravilniku o zaštićenim oznakama izvornosti i zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla, tradicionalnim izrazima i označavanju vina (»Narodne novine« br. 141/10, 31/11 i 78/11) iza članka 2. dodaje se novi članak 2.a koji glasi:

Uvjeti korištenja zaštićene oznake izvornosti u Republici Hrvatskoj

(1) Vina u Republici Hrvatskoj mogu nositi naziv ZOI ukoliko 100 posto grožđa za proizvodnju tih vina potječe isključivo sa zemljopisnog područja definiranog oznakom ZOI i ukoliko zadovoljavaju uvjete za korištenje tradicionalnih izraza iz stavka 2. ovoga članka.

(2) U Republici Hrvatskoj izraz ZOI zamjenjuje se jednim od tradicionalnih izraza iz Priloga 12. dio (A) ovoga Pravilnika. Tablica tradicionalnih izraza koji se mogu koristiti za ZOI nalazi se u Prilogu 15. ovoga Pravilnika.

(3) Kod vina proizvedenih u Republici Hrvatskoj mogu se koristiti dodatni tradicionalni izrazi: Mlado vino, Opolo i Plavac sukladno Prilogu 12. dio (B) ovoga Pravilnika.

(4) Vina koja ZOI mogu nositi naziv manje zemljopisne jedinice uz uvjet da najmanje 85 posto grožđa za proizvodnju takvog vina potječe iz manje zemljopisne jedinice (pretpostavka je, dakako, da se ta manja jedinica nalazi unutar područja ZOI – primjedba Suhadolnik), a preostalih 15 posto grožđa da potječe iz (preostalog dijela) zemljopisnog područja kojim je određena ZOI.

(5) Manje zemljopisne jedinice su vinogorja definirana važećim Pravilnikom o zemljopisnim područjima uzgoja vinove loze i vinogradarski položaji definirani važećom Listom zemljopisnih oznaka.

(6) Naziv određenog vinogradarskog položaja mogu nositi samo ona vina sa ZOI koja zadovoljavaju uvjete za označavanje tradicionalnim izrazom Vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom (vrhunsko vino KZP), grožđe za koje potječe s tog vinogradarskog položaja.

(7) Proizvodnja vina sa ZOI odvija se u zemljopisnom području određenom za ZOI.◾

_________________________________________

Naziv i adresa nadležnih tijela ili inspekcijskih tijela za utvrđivanje sukladnosti sa zahtjevima proizvodne specifikacije: Nadležno tijelo koje obavlja sustavnu kontrolu ZOI: Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, Jandrićeva 42, 10 000 Zagreb www.hcphs.hr

Zaključak – specifikacija proizvoda sukladno Svojstva vina: Vina sa ZOI Dingač su kristalno bistre tamno-rubinski crvene boje, koja, ovisno o metodi proizvodnje i načinu čuvanja vina, može imati lagani ljubičasti odsjaj ili slabo naglašenu svijetlu nijansu smeđe boje u odsjaju. Vina ZOI Dingač karakterističnog su sortnog mirisa koji, ovisno o metodi proizvodnje i načinu čuvanja može imati naglašen miris mladih razigranih vina, ili tipičan sortni miris dijelom vremena odležanog vina u drvu sa slabo naglašenim začinskim komponentama, te prepoznatljiv miris odležanog vina sorte Plavac mali crni u drvu s mirisom suhe šljive i suhe smokve, a u retronazalnom može se pojaviti osjet svježe pečenog kruha. To su vina zaokruženog, slabo hrapavo trpkastog okusa naglašene svježine, a ovisno o vremenu odležavanja ona postaju puna, harmonična, skladna i mekana, ukoliko odležavaju 24 mjeseca imaju pun, mekan, gorkast okus s naglašenim i skladno uklopljenim ostatkom neprevrelog šećera.

Dodatni izrazi koji se mogu upotrijebiti za ZOI Dingač su: Klasiko – rabi se klasična tehnologija koja podrazumijeva protjecanje alkoholne fermentacije i maceracije masulja, te dozrijevanje vina najmanje 12 mjeseci, od čega najmanje devet mjeseci u drvenoj bačvi i najmanje tri mjeseca u boci. Riserva – najbolja berba koja je ostavljena na dozrijevanje najmanje 24 mjeseca, od čega najmanje 18 mjeseci u drvenoj bačvi i najmanje šest mjeseci u boci. (Još jednom primjedba Suhadolnik: vino s oznakom ZOI Dingač Klasiko nikako puštati na tržište bez najmanje 12 do 15 mjeseci dozrijevanja u bačvi plus najmanje tri mjeseca u boci, a vina ZOI Dingač Reserva nikako ispod 24 mjeseca dozrijevanja u bačvi plus najmanje tri mjeseca u butelji!)

Dingač ZOI – propisani fizikalno kemijski parametri:  minimalni prirodni alkohol: 13,5 vol %, minimalni ukupni alkohol 18 vol %, minimalni stvarni alkohol: 13,5 vol %, minimalna ukupna kiselost:  4,0 g/lit, minimalni ukupno SO2: 200 mg/lit (za današnje vrijeme daleko previše! – primjedba Suhadolnik), maksimalna hlapljiva kiselost: 1,2 mg/lit, minimalna količina suhog ekstrakta bez šećera: 28 g/lit (zašto ne 30 g/lit)?!), minimalna količina pepela: 2,5 g/lit.  ♣

Istraživanja

CERTIFIKAT ILI ZAŠTIĆENA OZNAKA PRODAJU PROIZVOD!

Znakovito je u kojoj mjeri certifikati i oznake utječu na odluku hrvatskih građana o kupnji proizvoda ili usluga. Naime, čak 80 posto građana ističe da će u ponudi sličnih proizvoda radije kupiti onaj koji ima certifikat ili određenu zaštićenu oznaku.

Velika većina građana u Republici Hrvatskoj, točnije njih oko 87 posto, smatra da certifikati i određene oznake pridonose boljem imidžu tvrtki ili proizvoda na tržištu. Dakako, jedan od glavnih razloga postojanja oznaka i zahtjevnih certifikata odnosi se na podizanje svijesti o razinama kvalitete i sigurnosti u cijelom lancu stvaranja vrijednosti nekog proizvoda koji završava kod potrošača njegovom odlukom hoće li ukazati povjerenje određenom proizvodu ili usluzi.

Da vjeruju onome što certifikati ili oznake komuniciraju u našem anketnom istraživanju ističe 45 posto potrošača, a to da vjeruje u vjerodostojnost samo određenih oznaka i certifikata navodi pak njih 44 posto. Preostalih 11 posto ispitanika naglašava da ne vjeruje uopće u vjerodostojnost certifikata i raznih oznaka.

Četiri od pet građana Hrvatske prepoznaju Eko certifikat, koji je, tako, na prvom mjestu po prepoznatljivosti (78 posto građana čulo je za ovaj certifikat). Potom dolazi oznaka Best buy koju prepoznaje 68 posto anketiranih, dok je po 46 posto udjela pripalo oznakama Odabrale mame i Superbrands.

Certifikati Halal s 33 posto i Kosher s 30 posto jako su bliski po udjelu, a međusobno dosta blizu su, sa 17 posto, i oznaka Odabrani proizvod godine s 21 posto i certifikat Poslodavac partner, dok je na začelju Qudal s devet posto poznatosti/priznatosti.

Znakovito je u kojoj mjeri certifikati ili oznake utječu na odluku građana o kupnji proizvoda ili usluga. Naime, čak 80 posto građana ističe da će kod ponude sličnih proizvoda radije kupiti onaj koji ima certifikat ili određenu oznaku.

Na pitanje koje osjećaje u njima budi certificirani proizvod ili usluga gotovo podjednaki broj građana odgovara da je to sigurnost (52%), povjerenje (51%) i potvrda (48%). S nešto manjim udjelima dolaze potom osjećaji vrijednosti (31%) i zadovoljstva (18%).

Istraživanje su tijekom svibnja 2020. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina, rekao je Goran Pavlović, glavni urednik magazina Ja TRGOVAC.

U usponu: PG Orehovec iz okolice Ludbrega, specijalizirano za uzgoj peradi posebice pataka, te prvi njegovi delikatesni proizvodi upravo izašli pred javnost –dimljena pačja prsa, kobasica, te četiri vrste paštete na bazi pačje jetre: klasična s jetrom i mesom patke (smeđa etiketa), pa ona s kombinacijom jetre i mesa dimljenih pačjih prsa (svjetlo-ljubičasta etiketa) , zatim s kombinacijom jetre i mesa te usitnjenih koštica buče (zelena etiketa), i, kao špica,parfait, 100 posto od pačje jetre (crna etiketa)

U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Neobično je što se u izvještaju revije Ja TRGOVAC ne spominju i rezultati istraživanja o prihvaćanju danas osobito značajnih i najviše spominjanih oznaka poput npr. Zaštićene oznake izvornosti ZOI, Zaštićene oznake zemljopisnog porijekla ZOZP, vrhunsko odnosno kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim porijeklom, pa Otočki proizvod, Proizvod hrvatskog sela itd…

Inače magazine Ja TRGOVAC izašao je s podacima o rezultatima još nekoliko anketa koje su provedene u suradnji i s agencijom Nielsen, pa evo o čemu je riječ i kakvi su odgovori Hrvata.

SPECIFIČNOSTI HRVATSKIH POTROŠAČA PO REGIJAMA

Hrvatsko je tržište relativno malo kad ga se uspoređuje sa zemljama Europe, ali je jedno od najbogatijih kad su u pitanju regionalne specifičnosti i različitosti.

                Gledajući pet glavnih regija – Jug, Zapad, Zagreb, Centralni dio i Istok, prema klasifikaciji agencije za istraživanje tržišta Nielsen može se slobodno reći da su različitosti od jedne do druge regije bitne i da kupci u svakoj pojedinoj regiji imaju drukčiji pristup kako bi dobili točno ono što im treba i na način koji im je najprihvatljiviji.

U regiji Istok potrošači su najviše u potrazi za promocijama i najnižim cijenama, oni unutar mjesec dana posjete prosječno 3,2 različita trgovačka lanca, što je iznad prosjeka Hrvatske i više je nego u ostalim regijama.

U Središnjoj Hrvatskoj (regija Central) kad se ide u šoping najčešće se dobro planira i pomno sastavlja popis za kupovinu, što smanjuje mogućnost impulsne kupovine i povećava važnost svijesti o brendovima (brand awareness). Većinom se kupuju osnovne stvari i nastoji se uštedjeti smanjujući troškove na luksuzne proizvode. Tzv. convenience nije nešto za što je potrošač spreman više platiti, što je značajno drukčije od regije Zagreb, gdje je convenience ključ uspjeha.

U regiji Zagreb kupcima je najvažtnija brzina kupnje i spremni su platiti više ako to štedi njihovo vrijeme. Većinom se kupuje u hipermarketima i supermarketima jer tu je moguće pronaći sve na jednom mjestu. Manje kupnje u najviše se slučajeva obavljaju dva do tri puta tjedno.

U regiji Zapad olasci u trgovinu su češći. Kupci su više usredotočeni na premium proizvode i spremni su i platiti više za njih, a ponuda svježe ribe može bitno utjecati na odabir punkta na kojemu se kupuje.

Ponuda ne samo svježe ribe nego svježe hrane općenito najvažnija je kupcima u regiji Jug koji, uz svježe proizvode, češće kupuju brendove trgovačkih robnih marki. Uspoređujući ih s ostatkom Hrvatske, na izlazu iz podavaonice imaju nešto veću košaricu od kupaca u ostalihm regijama. Na Jugu se najmanje posjećuju prodavaonice različitih trgovačkih lanaca.

Podaci su objavljeni u tradicionalnom istraživanju agencije Nielsen Adriatic – Understanding and adopting to shoppers’ expectations.

HRVATI i EKO-PROIZVODI

Eko proizvodi iz godine u godinu zauzimaju sve važnije mjesto u košarici potrošača. Hrvati i te kako prate ovaj globalni eko-trend pa ne treba čuditi da čak 99 posto građana naše zemlje zna za ekološke (bio ili organske) proizvode. Od toga je 72 posto onih koji su dobro upoznati sa značajkama ove kategorije proizvoda, a 27 posto građana tek djelomično poznaje eko-proizvode.

Jako su zanimljivi stavovi građana kad je riječ o njihovoj percepciji kvalitete eko proizvoda. Tako njih 63 posto ističe da su eko-proizvodi kvalitetniji od konvencionalnih, dok četiri puta manji udio (16 posto) ispitanih smatra kako ta konstatacija ne stoji. Preostalih 21 posto anketiranih nije znalo što bi odgovorilo na ovo pitanje.

Kad je riječ o konkretnom kupovnom ponašanju, tu je slika ipak nešto drukčija jer svega 23 posto hrvatskih građana redovito kupuje proizvode koji su označeni kao ekološki, dok ih dvije trećine (67 posto) to čini rijetko. Eko proizvode nikad ne kupuje 10 posto ispitanika.

Istraživanje je pokazalo da više od polovice (51 posto) kupaca eko proizvoda te artikle kupuje u trgovačkim lancima. Značajan dio kupaca (23 posto) ove proizvode kupuje u specijaliziranim bio dućanima, dok na tržnici to čini njih 16 posto, a u drogerijama osam posto ispitanika. Iz nekih drugih izvora snabdijeva se dva posto građana.

Eko proizvodi su dosta etnocentrična kategorija pa tako gotovo dvije trećine kupaca eko proizvoda (njih 65,6 posto) navodi kako im je važno da su ti proizvodi hrvatskog porijekla, dok za 34,4 posto njih to nije važan argument pri kupnji.

PIVO: LAGERI VODE, a ALE JE TU DA OSTANE

Iako je lager pivo daleko najpopularnije kod domaćih konzumenata piva, udio od desetak posto potrošača koji preferiraju ale stabilan je već nekoliko godina i govori da ovo nije tek prolazni trend, nego vrlo važna niša pivskog tržišta

Hrvati vole pivo, a to najbolje opisuje brojka od 84,5 posto hrvatskih građana koji ističu da redovito konzumiraju ovo piće. U usporedbi s istovjetnim istraživanjem provedenim prije koju godinu, uoči Svjetskog prvenstva u nogometu u Rusiji, riječ je sada ipak o o blagom padu općenito broja konzumenata od 2,8 posto.

Ali, istodobno, značajno je porastao broj onih koji svakodnevno piju pivo. I dok je u 2018. godini svakodnevnih konzumenata bilo 5,1 posto, danas ih je ukupno 8,8 posto. U usporedbi s prethodnim istraživanjem, broj tih koji obvezno kroz tjedan piju redovito po nkoliko puta tjedno porastao je za 6,3 posto.

Rast bilježi i sljedeća razina učestalosti, tj. da se pivo pije svakako po jednom tjedno: 18,8 posto ispitanika svakako na tjedan popije po jedno pivo.Takvih potrošača prije dvije godine bilo je 12 posto. Nekoliko puta mjesečno ovo piće konzumira 24,3 posto anketiranih građana (ranije 23,2%), a jednom mjesečno je učestalost konzumacije za sedam posto ispitanika u oba istraživanja. Tek nekoliko puta godišnje pivo pije 4,8 ispitanika, takvih je 2018. bilo 17,3 posto. Rjeđe od nekoliko puta godišnje pivo konzumira svega 0,1 posto ispitanih (5,5% u 2018.).

Najveći broj ispitanih građana u Hrvatskoj pivo troši kod kuće (vlastite ili kod prijatelja, rođaka…), to ističe 56,2 posto anketiranih. To je za 5,3 posto više nego što je bilo prije dvije godine, dok je broj onih koji pivo konzumiraju izvan kuće (kafić, pivnica, restoran) u padu za 5,4 posto te ih je sada 28,1 posto. Udio onih koji pivo konzumiraju podjednako i doma i vani nije se mijenjao te iznosi 15,6 posto.

Evo i usporedbe lojalnosti potrošača prema pivu velikih industrijskih proizvođača i sve popularnijih malih zanatskih craft pivovara:

Industrijsko pivo bilježi bolju poziciju, naime udio onih koji navode da više troše pivo velikih industrijskih pivovara porastao sa 70,8% u 2018. na 76,2% u 2020. godini, dok je udio onih koji kažu da više piju pivo craft-pivovara istodobno porastao s 8,9 posto na 9,4 posto.

Premda je riječ o ne baš velikom udjelu craft piva u ukupnoj potrošnji u Hrvata, craft pivo je i dalje značajno na tržištu jer kroz godine pokazuje veliku dozu stabilnosti. Sve manje je onih neodlučnih koji navode kako obje varijante piva piju podjednako – njihov je broj smanjen s 20,3 posto na 14,4 posto.

Uz klasične lager i ale, organizatori istraživanja su na izbor stavili još nekoliko varijanti koje su također uglavnom lageri, eventualno neko tamno pivo može pripadati u ale podvrstu.

U takvoj klasifikaciji u sklopu ankete pitali smo koju vrstu piva naši potrošači najčešće piju. Lager ili pilsner sasvim je očekivano daleko najpopularnija vrsta piva sa 76,9 posto udjela, a slijede lageri s voćnim okusom sa 7,9 posto. Ale je treći sa 6,5 posto vjernih potrošača, a slijede pšenično pivo s 3,9 posto, tamno s 2,8 posto i bezalkoholno s dva posto udjela.  ♣

Quo vadis, svijete?

SJEME POBUNE – LES SEMENCES DE REVOLTE – SEEDS of PROFIT

Prije nekih, rekao bih, desetak godina, u obilasku tada u nas popularne manifestacije vezane uz poljoprivredu i prehranu a organizirane u mjesecu svibnju u zagrebačkom Narodnom sveučilištu Moša Pijade, zatekao sam se pred punktom na kojemu su bili prezentirani rezultati suradnje Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije i zagrebačkog Agronomskog fakulteta na eksperimentalnom uzgoju rajčice poduzetom da se s vremenom efikasno pomogne poboljšanju opskrbe hrvatskog tržišta (domaćom) rajčicom. Pozvan sam bio da kušam tri vrste rajčice što ih je uzgojila akademska zajednica i to, svaku na drugi način a nijednu na klasičan domaći način, onako kako radi seljak u svom vrtu ili na određenoj većoj parceli zemlje. Svi koji su bili zamoljeni da degustiraju trebali su odgovoriti na pitanje Koja je od te tri ponuđene rajčice najbolja: a), b), ili c)? Moj odgovor vezan uz kakvoću rajčice proglašen je, dakako, nevažećime, jer sam rekao da mi je najbolja rajčica ona domaća iz druge polovice kolovoza, tražilo se, eto, ne izjašnjavanje o terminu berbe nego o trima načinima upravo obavljenog pokusnog uzgoja u laboratoriju.

            Uzorci a), b) i c) nisu mi se dopali jer su bili tvrdi, jednostavno kiselkasti i bez arome. Moj je favorit zrela sočna tamnijecrvena mesnata slasna rajčica lijepih aroma, ona na koju sam pomišljao kad sam odgovarao, a to je baš ona s majčice zemlje i iz druge polovice kolovoza odnosno s kraja kolovoza. Oko mene bilo je, međutim, mnogo ljudi kojima se neka od tih triju pokusnih laboratorijskih rajčica poprilično dopala, čak su objašnjavali da preferiraju ovakve tvrđe i kiselkaste rajčice, jer da su im one klasične, domaće i kasnoljetne premekane i preslatke za nešto što kao namirnica spada npr. i u kategoriju salate kao priloga. Međutim to me nije odvratilo od stava da su u današnje vrijeme ljudi nerijetko robovi navike da u svakome trenutku kroz godinu kad požele na stolu imaju određeno voće ili povrće mada mu i nije puna sezona. Neke vrste povrća i voća trebaju mnogima, da bi, eto, bili sretni, biti dostupne kroz svih 12 mjeseci, i potražnja se za tim vrstama znatno povećala, a kao društveno prihvatljiva komercijalna rješenja su se, očito, nametnuli povećanje domaće proizvodnje industrijskog tipa što znači od (hibridizacijom) dizajniranog sjemena, iz plasteničkog uzgoja, te iz uvoza. I, tako, u običnu frazu pretvorio se koristan nutricionistički savjet, preporuka ako hoćete i sa stanovitim domoljubnim prizvukom, da voće i povrće treba ne samo trošiti što više nego i da je višestruko korisno potrošnju usmjeriti prema domaćim plodovima i rasporediti je po tome kad je kojemu voću odnosno povrću puna sezona, naime to osiguravnužnu bio-raznolikost, a i tada bi imalo punog smisla konzumirati plodove (i) kao sirove, oni tek kao svježe ili relativno svježe ubrani mogu pružiti vrhunski užitak a kad su domaći, odavde, znači da su uzgojeni relativno blizu mjesta gdje živimo.  Ima i te kako logike da ti domaći  pred nas ovdje kao potrošače dođu manje do uvelike manje tretirani od onih iz vana i iz daleka, a ipak su u dobroj kondiciji za razliku od naveliko uvažanog voća i povrća osobito iz daljih zemalja. Opet sama logika govori: voće i povrće iz daleka izgledom i u kondiciji da bi ga se, kad nakon berbe, pakiranja, putovanja i rješavanja birokratske dokumentacije stigne na odredište, moglo staviti na tržište jednostavno mora biti genetski modificirano ili čak i prilično obogaćeno ostacima raznih zaštitnih sredstava.

Hibridizacija, a to je kreiranje hibrida s na prvi pogled ljepšim izgledom plodova te oblikom i dimenzijama ujednačenih plodova kao i plodova kod kojih je degradacija sporija tako da duže izgledaju u dobroj kondiciji, u svijetu je već uzela mnogo maha. Nije tajna to da ona već previše počiva na novcu. Nekoliko kompanija koje se u svijetu bave proizvodnjom standardiziranog voća i povrća i koje uspijevaju realizirati sjeme za dobar i redovit rod biljke i prirod ujednačen veličinom (pa time i praktičan za pakiranje!), lijep na prvi pogled te otporniji na bolesti i na brže vidljivu degradaciju, pomalo pokoravaju poljoprivredu na način da poljoprivrednika maltene primoravaju da svake godine kod njih kupuju sjeme, naime to kupljeno novo sjeme, za razliku od onog originalnog, starog sjemena klasičnih sorata uglavnom je upotrebljivo – samo jednom!

            Upravo o tome na našoj televiziji prije nekoliko godina emitiran je odličan film upozorenja a francuske produkcije na tu temu, da bi sada, prije nekoliko dana, HRT prikazao ponovno film francuske produkcije a o hibridizaciji s time što je kao glavni protagonist ovaj put bila rajčica. Naglasak je u reportaži još posebno bio stavljen i na to da te kompanije na svojim farmama, uglavnom smještenima u zemljama u Aziji i Africi, nešto i u Južnoj Americi, tamo gdje je radna snaga jeftina, zlorabe tu radnu snagu, njih se smatra odgovornima za isplatu dosta nižih nadnica od onih kao minimum propisanih u dotičnoj državi, a vrlo često i za zlorabu maloljetnika i žena koje rabe u radu na poljima.

            Veliki je problem u tome što je kroz 60 godina proizvodnje standardiziranog voća i povrća te stvaranje, križanjem raznih sorata pa i po više puta, industrijskih hibrida, imalo priličan negativni utjecaj i učinak na sastav hranjivih tvari u plodovima tih danas naširoko uzgajanih hibrida. U proteklih 50 godina povrće je, primjerice,  izgubilo 27 posto vitamina C i gotovo 50 posto željeza! Novi hibridi k tome pokazali su da u odnosu na plod tradicijske sorte sadrže dvostruko manje polifenola, znanih kao, za organizam, zdravstveno vrlo korisnih antioksidacijskih sastojaka!  Na to već duže vrijeme upozorava američki znanstvenik Donald Davis, koji kaže kako je spomenuto smanjenje sadržaja hranjivih sastojaka i antioksidanata u plodovima zasigurno uvelike i posljedica povećanja prinosa kod kreiranih hibrida.

Evo, za primjer, upravo rajčice: višestrukom hibridizacijom angažirani znanstvenici neprestano uzgajaju crveniji, glatkiji, tvrđi plod. No on je u međuvremenu u odnosu na svoj izvornik izgubio četvrtinu kalcija te više od pola količine vitamina. Sjeme iz kojega se uzgaja povrće u vlasništvu je nekoliko multinacionalnih kompanija, kao što su Bayer ili Dow-Dupont, BASF, Syngenta, Vilmorin, Clause, Limagrain… Od četiri najveća svjetska proizvođača sjemena tri su ujedno i među najvećim svjetskim proizvođačima pesticida.

Inače, većina tog sjemena proizvodi se u Indiji, gdje radnici kao dnevnu plaću dobivaju samo sitniš u rupijama, dok tvrtke ostvaruju promet veći od dvije milijarde eura. U tom globaliziranom biznisu sjeme se prodaje – skuplje nego zlato. Velike svjetske kompanije što proizvode sjeme za voće i povrće nove, suvremene generacije drže poljoprivrednike u svijetu u šahu: najprije su ih osvojile hibridima koji rode dosta dobro i redovito i daju veličinom pa i vanjštinom ujednačene plodove čak i dosta dobre otpornosti na degradaciju, a onda su im rekli da nije preporučeno za iduću sadnju koristiti sjeme tih hibrida jer nije sigurno da će ono u smislu količine roda, izgleda i trajnosti ploda u dobroj kondiciji pokazati jednaku performansu, dakle nužno je svaki put za novu sadnju kupiti od tvrtke novo sjeme. Cijene sjemenju su visoke, konkretno za kilogram sjemena za hibrid tzv. obične rajčice treba izdvojiti 60.000 eura! Razvijena je i jedna s specijalna vrsta rajčice osjetno višeg ranga kakvoće, e za nju kilogram sjemena stoji – 400.000 €!

Prema podacima Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, u proteklih 100 godina nestalo je 75 posto od prije u svijetu kultiviranih sorti. A u novim, hibridiziranim kultivarima ostvaren je gubitak hranjivih tvari, vitamina, minerala. Poljoprivredna industrija monopolizirala je voće i povrće. Novi oblik porobljavanja, bez ratova i klasičnog oružja, legalan mada ne i legaliziran! Postoji doduše, srećom, u svijetu nekoliko individualnih poljoprivrednika koji su se protiv velikih globalnoih kompanija što kreiraju hibride i proizvode sjeme za njih  oštro postavili na način da na svojim, površinom prilično velikim privatnim imanjima, vode banku sjemena starih tradicijskih sorata i proizvode, na otvorenom i u plastenicima ali posve prirodnim načinom, voće i povrće samo od njihova sjemena. Jedan od tih je Jean-Luc Brault, s francuskog juga, također prikazan u filmu. On na otvorenome i u plastenicima proizvodi povrće i voće posve prirodnim putem, što se tiče rajčice o kojoj je ovdje najviše riječi, u svojoj banki sjemena čuva sjeme 20 različitih tradicijskih sorata tog povrća. Koliko će takvi pojedinci na braniku tradicije, ekologije i prirode i zdravlja izdržati u toj svojoj borbi vidjet će se, to zasigurno ovisi i o drugoj nužno zainteresiranoj strani, tj. tome koliki će doprinos borbi za autentičnost u prehrani te za ekološki put biti i angažman konzumenata u svijetu. Sve više se u posljednje vrijeme govori o skenerima koji bi se postavili u trgovačke centre a koji bi potrošaču lako mogli ukazati na sadržaj elemenata u proizvodu i na prehrambenu i zdravstvenu vrijednost dotičnog ploda, ako dođe do toga da se oni zaista postave tako kako je zamišljeno loptica odgovornosti prebacuje se značajno na zainteresirnost potrošača da kupuju i troše nutritivno i zdravstveno vrijednu hranu i da se ne daju zavesti blještavilom ambalaže i smišjeno iz komercijalnih razloga kreiranim podilazećim senzacijama onoga što je u ponudi na polici.

Film Sjeme pobune, nastao pod redateljskom palicom Linde Bendali, i koji bi i te kako trebao zabrinuti, počinje u biblioteci Francuske akademije za poljoprivredu, scenama pregleda knjiga u kojima su detaljno prezentirane biljke što se rabe u prehrani, uz botanička obilježja i svrhu kojoj služe pojedine biljke knjige sadržavaju i podatke o nutritivnom bogatstvu svake od njih. Upravo okidač za snimanje filma bili su podaci što iz godine u godinu ukazuju na to da se svake godine smanjuje prehrambena vrijednost (manje vitamina, manje minerala…) plodova te usporedna kušanja plodova novih hibridizranih sorataa i plodova od starih sorata  koja su pokazala da su ti novi dobro rodeći plodovi znatno siromašnija okusa. Brojčani podaci o prehrambenim vrijednostima u knjigama samo potvrđuju korelaciju s tim osiromašenjem u organoleptici.

Na širem planu – nikome ništa! Tek tu i tamo iskoče neki pojedinačni pokušaji da se ovakvim prikazom stanja široj javnosti preko najjačih informativnih medija upozori javnost o tome što se radi u sektoru proizvodnje hrane, ali stvari se ne mijenjaju, s jedne strane multinacionalne kompanije postale su u suvremenom društvu kad je novac kralj života i smrti iznad svega toliko moćne da im valjda više nitko ništa ne može, s druge strane nekako je, s obzirom na jačinu odnosno bolje reći ukupno plahost reakcija konzumenata, dojam kao da premalo potrošača uopće dovoljno kritično razmišlja i brine o tome što se sve danas nalazi na tržištu kao hrana. S treće strane, neuko pučanstvo u zemljama u kojima svoje pogone imaju velike multinacionalne kompanije miri se sa situacijom i kao da je izgubilo svaku nadu u nešto bolje od nekoliko novčića dnevno (u ovome filmu govori se o tome kako je plaća običnih radnika u službi kod multinacionalnih kompanija dosta niža od najmanje oficijelno odobrene svote dnevnice što bi je pojedinac kao radnik na osnovnim poslovima u dotičnoj zemlji trebao dobivati kao nadnicu za svoj rad).

Prof Haim B. Rabinowich, otac vječne i super rajčice, u svom uredu

Ekipa koja je snimala ovaj film pokucala je na vrata nekoliko involviranih multinacionalnih kompanija, ali od lidera tih kompanija moglo se čuti tek to da kompanije posluju strogo po zakonu, ali uspjelo se doći i do nekoliko znanstvenika, konkretno u Izraelu, gdje se, inače, opći je dojam, u agrikulturi događaju čuda, nekad smeđi prostori pokriveni pijeskom danas su, osobito predio znan kao pustinja Negev, zahvaljujući znanju, domišljatosti i vještini lokalnih znanstvenika – zelene oaze i žitnice.

Izraelski znanstvenici dosta su otvoreno mada, naravno, ne i opširno i detaljno, govorili o naučnom aspektu toga što rade i razvijaju, kritičnih primjedbi i dubljeg otkrivanja podataka klonili su se vrlo vješto, što je i razumljivo jer oni su tu zaposlenici, međutim ipak nisu mogli ne priznati da su povećanje prinosa, gubitak okusa i aroma, dakle osiromašenje u organoleptici sa smanjenjem količine vitamina i drugih prehrambeno i zdravstveno korisnih elemenata tijesno povezani. Bilo je i malo, očito, šale kad su govorili o oslabljelom okusu, kazano je kroz, kazao bih, ironičan osmijeh, kako i nije bitno to što kod nekih povrća arome nisu osobito izražene a okus je dosta ravan, naime stvar se i te ako dade popraviti s dodatkom malo soli i papra te maslinova ulja! Neki su i priznali kako se sada, nakon što su kod mnogih biljaka riješili pitanje solidne i stalne rodnosti i produženje sposobnosti plodova da se duže vremena opiru degradaciji, nastoje usredotočiti i na postizanje osjetnog poboljšanje organoleptike i prehrambene vrijednosti plodova tih hibridiziranih biljaka.

Čuvaj se, i Bog će te čuvati! Odgovor prof. Rabinowicha na pitanje zašto vječna i super rajčica A B C koju je kreirao nije već na tržištu bio je: Globalne kompanije koje se bave proizvodnjom sjemena za prehrambeno bilje ne pokazuju za to neki osobiti interes, a pritisak kupaca-potrošača na njih očito zasad nije dovoljno jak…

Autori TV-filma posjetili su glasovito Hebrejsko sveučilište Izrael da bi se susreli sa zvijezdom znanosti akademikom prof. Haimom D. Rabinowichem, kojega globalno prati titula oca vječne rajčice, naime Rabinowich je sa svojom ekipom eksperata u pokusnim nasadima nakon što je uspio dobiti rajčicu željena lijepa izgleda, zdrave pune crvene boje te ujednačenog izgleda i dobra i redovita uroda, priču dobrano usavršio onime što je još jedino nedostajalo a to je da ta super-rajčica, koja bitno sporije stari i degradira a u usporedbi s tradicijskom rajčicom sa sela što već nakon tri dana stajanja zna pokazati znakove umora i degradacije ova super-rajčica u stanju je u dobroj kondiciji izdržati i do tri tjedna, ima dovoljno vitamina A, C i E, pa je po tome i nazvana ACE. Ali… ima i ali…

Eto, upravo ta sorta rajčice ona je čije se sjeme po kilogramu prodaje po netom navedenih 400.000 €! Na pitanje novinarke-voditeljice nalazi li se ta sorta rajčice već na tržištu i ako da kolika joj je cijena po kilogramu, prof. Haim Rabinowich odgovorio je da te sorte zasad još nema na tržištu, a na sljedeće i logično pitanje zašto, izgovorio je posebno zabrinjavajuću rečenicu:

– Globalne kompanije koje se bave proizvodnjom sjemena za prehrambeno bilje ne pokazuju za to neki osobiti interes, pritisak kupaca-potrošača na njih očito zasad nije dovoljno jak. Quousque tandem! ♣

__________________________________

VIJESTI/NEWS

Eppur si muove…

FRANKOVKA MIRAZ PONOVNO ŠAMPION! – Može li i hoće li Frankovka i frankovka postati kraljicom crnog sortimenta vinove loze u našoj Slavoniji i njenom produžetku prema istoku Hrvatskom podunavlju. Već odavna, a nakon više mojih putovanja u austrijsko Gradišće gdje sam imao prilike temeljito upoznati se – i oduševiti se! – s vinima Blaufränkisch, postavljam to pitanje, naime nikako da mi bude jasno zašto se u spomenutome dijelu Hrvatske gdje u pojedinim vinogorjima postoje svakako idealni uvjeti za uzgoj Frankovke, umjesto da se toliko okreću stranim internacionalcima Merlotu i Cabernet sauvignonu, vinogradari i vinari jače ne potrude upravo oko svojeg potencijalno snažnog aduta Frankovke, u ovome dijelu panonske Hrvatske već odavna prisutnoga.

Frankovka Miraz 2017 feričanačkog Feravina – dvostruki prvak u 2020. na međunarodnim ocjenjivanjima vina od te sorte nedavno u Sevnici u Sloveniji i, potom, u Feričancima. Na slici su u feričanačkom podrumu ponosni vlasnik Feravina Ivan Ergović (u crvenoj majici) i njegov prijatelja i enolog savjetnik Matjaž Lemut

Odgovor: mogla bi Frankovka postati istinskom kraljicom Slavonije, a da li i uistinu hoće – vidjet ćemo.

Postoji vinski posjed u Feričancima s lijepim velikim nasadom upravo Frankovke i koji se trsi vino toga kultivara dvesti do trona slavonske crne vinske kraljice, u posljednjim godinama osvajanjem medalja ne samo zlatnog nego i šampionskog sjaja grabi većim koracima na tom putu ali Ffrankovka je zasad ipak kraljica tek Feričanačkog vinogorja i za to joj treba toplo čestitati, međutim da bude i kraljica Slavonije i Podunavlja, baš kao što je crna kraljica Burgenlanda i vinogradarskog područja u njemačkom Baden-Wurttembergu, nužno je da uz feričanačko Feravino bude još dovoljan broj proizvođača i, po vinogorjima, dovoljna ukupna tržišna količina organoleptički standardiziranog tipa premium vina, kao i da se osmisli prigodan marketing.

Zašto ovo pišem i na neki način ponavljam? Stoga što su nedavno, a u razmaku od nekih dva mjeseca, Frankovki Miraz 2017 uručena dva šampionska odličja na međunarodnim ocjenjivanjima plemenite kapljice, prvo je osvojeno na već tradicijskom 10. ocjenjivanju Modre frankinje u slovenskom gradiću Sevnica, gdje se već godinama održava i festival frankovke i gdje je feričanaški Miraz već i bio jednom prije ukupni šampion, a drugo je, inače dosad već treći put, bilo početkom druge polovice kolovoza 2020. u Feričancima, tu Feravino također osvaja, a time i ponavlja šampionsku titulu za Frankovku miraz.

– Drago mi je istaknuti  da svake godine na ovu organoleptičku provjeru stiže iz Lijepe naše ali i iz inozemstva, sve više vrlo interesantnih uzoraka iz svih eno-kategorija, od laganih mirnih lepršavih mirnh i pjenušavih roséa s naglašenima svježinom i voćnosti, preko svježih i sočnih novih mladih crnih vina pa do zrelih  te zrelih smirenih i elegantnih kompleksnih crnjaka redovne berbe ali premium kategorije, te do posebnih slatkih visokih predikata. Ove godine u konkurenciji su se našle 53 frankovke iz triju zemalja, te iz različitih vinogradarskih regija Mađarske, Slovenije i Hrvatske. Međunarodni ocjenjivački žiri, sastavljen od renomiranih enologa i stručnjaka, odabrao je za šampiona 2020. Frankovku Miraz 2017 – kaže Ivan Maričić direktor Feravina.

Lijepi prostrani vinogradi Feravina na poziciji Goveđa glava

Napominje kako frankovka kao sorta očito doživljava svoj preporod, pa, eto, Feravino, koje ima lijepe i prostrane vinograde na vrlo kvalitetnim feričanačkim pozicijama i koje baš i ovim dvjema šampionskim titulama potvrđuje kontinuitet i usponu s frankovkom, s ponosom nosi epitet Kuća Frankovke.

– Feravino kao Kuća Frankovke frankovku proizvodi s dosta uspjeha u nekoliko linija, uz ovu šampionsku, Miraz, tu su i linija Dika, zatim i visoki predikat konkretno prva Ledena berba sorte Frankovka u Hrvatskoj, ali i must have obilježje naše vinarije moderni pjenušac Francesca. Izričajima u nekoliko različitih kategorija želimo pokazati više odličnih načina kako iskoristiti sortu koju naši susjedi iznimno cijene, dok je u Hrvatskoj, nažalost, nepravedno bila dosta zapostavljena. Njezinoj popularizaciji svakako pridonose stručna ocjenjivanja, sajmovi i festivali te različita događanja kao npr. i tematske radionice,  masterclassovi. Tim događanjima svi proizvođači te sorte potaknuti su da se pokažu u što boljem svjetlu, a i na jači i profesionalniji pojedinačni i zajednički marketinški angažman. Frankovku moramo ne samo proizvoditi u premium kategoriji nego i prezentirati u pravom smislu kao sortu koja zaslužuje više i bolje. Na žalost, ove izazovne godine smo u nekim elementima uskraćeni, naime 3. Festival Frankovke u Feričancima iz opće znanih razloga neće biti održan. No i dalje gledamo svijetlo u budućnost, i gradimo novu strategiju. Planiramo organizirati Masterclass večeru u Zagrebu gdje bismo okupili sve proizvođače najboljih frankovki ovog ocjenjivanja te službeno i nastupom uživo objavili rezultate i  uručili nagrade najbolje ocjenjenim uzorcima – dodaje direktor Maričić. ♣

Klopotec i trganje

PROTIV BERBE, i ZA BERBU! – Na jedan način protiv berbe, a na drugi način za berbu! Kraj kolovoza obilježavaju s jedne strane postavljanje, u vinogradu, klopoteca, da svojim zvukovima tjera ptice kako one ne bi obrale vinograde, a s druge strane ulazak berača među trsje za berbu grožđa namijenjenog proizvodnji baznog vina za pjenušac!

Vinogradar Marijan Matočec iz Đurđevca tjedan dana prije završetka rujna postavio je u svom trsju klopotec i tek čeka, nadajući se da će vrijeme poslužiti, svoju berbu, a Klaudio Ipša iz sela Ipši kod Livada ispod Motovuna pet dana prije završetka rujna pobrao je grožđe za pjenušac u svom vinogradu Sveta Jelena/Santa Elena.

Marijan Matočec

Marijan Matočec iz Đurđevca na Bartolovo je u svom vinogradu, tradicijski, postavio klopotec, da svojim zvukom tjera ptice da mu ne jedu grožđe, zrelo i slatko pred berbu. Matočec, koji se nada u kvalitativno jako dobru berbu 2020., ima razloga za veselje i slavlje već sada, naime upravo je na nedavno održanom ocjenjivanju podravsko-prigorskih vina u organizaciji Koprivničko-križevačke županije za svoju Graševinu 2019 osvojio veliku zlatnu medalju i titulu najboljeg vina

Berba kod Klaudija Ipše,

Zadovoljni Klaudio krenuo je u pjenušce s berbom 2019, ali još nije i izašao s gotovim proizvodom pred kupce, bit će to tek krajem 2021. godine, Iz 2019. će, kaže, moći tržištu ponuditi oko 2000 butelja. Od ove berbe, 2020. trebalo bi biti 3000 boca. Ipša, koji radi odlične malvazije i crnjake Santa Elena, kaže da je grožđe koje je ostalo za berbu kasnije u odličnom stanju i dakako moli Boga da meteorologija neće pomrsiti račune.

Istarske sestre Ana i Katarina Peršurić nisu zadovoljne, makar grožđe koje treba pobrati izgleda lijepo, veliki problem kod obitelji Peršurić u tome je što im je nedavna tuča ozbiljno desetkovala rod. Vrijedne Ana i Katarina, koje nastavljaju uspješnu pjenušavu karijeru koju je bio započeo njihov otac Đordano, žalosne su, dakako, zbog štete od tuče ali nisu i obeshrabrene, iz berbe u kojoj se upravo nalaze poručuju:  od godišta 2020. bit će znatno manje pjenušaca Peršurić, ali mi ćem se dodatno potruditi da kakvoća bude na nivou našeg prezimena!

Ana i Katarina Peršurić u berbi 2020

S berbom za pjenušce krenuli su ili upravo kreću obitelji Tomac, Šember i Korak s Plešivice, Mladen Siber iz Erduta, obitelj Mrgudić s Pelješca….  ♣

Vino i turizam (2020 i dalje)

Neumorni Siniša Lasan neko je vrijeme vodio preko interneta – vinsku karantenu!

SOMMELIERI u PROMIDŽBI BAKHOVIH REGIJA SVIJETA – Kad se toga već nije dosjetila neka vinska institucija u Starome svijetu, gdje se vino kao proizvod najjače razvilo i afirmiralo i u svjetskim razmjerima, dosjetili su se toga u Aziji, kontinentu odakle je vinova loza krenula na svoj trijumalni put našim planetom, najprije skokom u Egipat i Aziju a onda glavninom u Europu, tek potom i na druge kontinente. S obzirom da ove godine zbog Covida19 nije bilo moguće organizrati na klasičan načn Svjetsko prvenstvo u sommelijerstvu, razmišljanja su bila da se to odradi na virtualan način, Azijski vinski institut sa sjedištem u Hong-Kongu rezonirao je ovako: sommelijeri su u principu osobe koje promoviraju ne samo vino, nego i vinske regije, pa zašto se u suradnji s njima ne bi u ovoj godini, nedaćama štetnima po gospodarstvo a posebice za turizam, ugostiteljstvo i (zbog naglo oslabljenog plasmana) proizvodnju delicija i plemenite kapljice, ne bi pokušalo, za bolje dane, još i nešto posebno učiniti na  promidžbi vina i (vinskog) turizma diljem svijeta.

Neumorni Siniša Lasan neko je vrijeme vodio preko interneta – vinsku karantenu!

Turizam se (u normalnim gospodarskim uvjetima) pokazao kao vrlo profitabilna gospodarska grana, a u najnovije vrijeme naročito se razvio vinski turizam, pa je dobro sada, kad je zbog Corone puno toga zastalo, iskoristiti prigodu za promociju, konkretno, naročite pažnje vrijednih svjetskih vinskih područja, za onda kad nas više Corona neće maltretirati, rekli su u Azijskom vinskom institute. I Institut je pozvao aktualne sommelijerske prvake po državama da predlože svaki za svoju zemlju (turističko) područje koje se osobito ističe i po vinu i dakako gastronomiji uopće. Svaki sommelier morao je i poslati obrazloženje, opširnu dokumentaciju koja temeljito prezentira predloženu regiju. Na temelju te prezentacije specijalni žiri Azijskog vinskog institute birat će i proglasiti najbolje svjetske vinska turističke regije za 2020. U Hrvatskoj je za nominaciju kontaktiran Siniša Lasan, trostruki i aktualni državni prvak, koji je poslao prijedlog za Istru.

Hotel Rixos Premium, Dubrovnik

Na temelju dosad pristiglih prijava objavljen je popis nominiranih, zasad tek kao informacija i kao nekakav široki izbor prijedloga za posjet vinskim područjima po državama, pa – evo što kaže: za Argentinu je navedena Salta, za Australiju Southern Forest, za Austriju Kamptal, za Brazil Vale dos Vinhetos, za Kanadu Quebec, za Chile Maipo Alto, za Kinu Ningxia, za Cipar Laona Akamas, za Njemačku Baden, za Španjolsku Priorat, za Francusku Montlouis sur Loire, za Veliku Britaniju Wine GB, za Hrvatsku Istra, za Indoneziju Bali, za Italiju Trentino, za Kazahstan Asse Valley, za Koreju Yeong Dong, za Mexico Guadalupa, za Novi Zeland Waiarapa, za Peru Ica… Slijede konzultacije članova žirija, a rezultati izbora najboljih za 2020. trebali bi se znati do kraja rujna ove godine. Pa pričekajmo, da vidimo tko će biti šampion i gdje će na rang-listi završiti naša Istra!

Siniša Lasan, inače, nakon višegodišnjeg rada u elitnom dubrovačkom restoranu Proto, sad je, po najnovijem, uposlen kao voditelj Odjela za hranu i piće u ogromnom (grad u Grodu!) dubrovačkom hotelu Rixos premium. Vlasnici tog hotela imaju i elitni hotel u skijalištu Davos, pa je lako moguće da Siniša nakon ljetne sezone u Dubrovniku nastavi svoju karijeru u zimskom periodu u Davosu. Sad je pred njim još jedan ali kratki skok u inozemstvo, naime pozvan je da bude degustator na značajnom svjetskom ocjenjivanju vina Concours Mondial de Bruxelles, koje se ove godine održava u češkom gradu Brno. Iz Hrvatske su u degustacijski žiri CMB-a 2020 uz Lasana pozvani još Saša Špiranec, te Ksenija Matić iz Dubrovnika i Morana Petričević iz Zagreba. ♣

Ocjenjivanja vina 2020

EMOZIONI DAL MONDO: MERLOT e CABERNET INSIEME – Nakon dugog oklijevanja s obzirom na neprilike što ih je izazvao Covid19, odluka je donesena: tradicijsko, 16. po redu međunarodno ocjenjivanje vina Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme u talijanskom gradu Bergamu ipak će se ove godine održati. Svoje pokroviteljstvo potvrdio je i OIV.  Datumi su 15., 16. i 17. listopada.

Na tom vrednvanju vina već godinama uzastopno sudjeluju brojni hrvatski proizvođači, a u ocjenjivačku komisiju iz Hrvatske, iz Slovenije, Srbije i Crne Gore pozivani su enolozi i novinari specjalizirani za vino. Poziv za ovogodišnje kušanje meni je stigao nedavno. Ići, ili ipak… Poslati uzorke na ocjenu proizvođaču nije neki rizik, transport obavi špediter, ali naći se sada, kad se Covid19 ponovno jače rasplamsava – još će se vidjeti i kako će se stvari razvijati do listopada, u Bergamu, koji je do prije nekoliko mjeseci bio jako žarište pandemije, spadalo bi donekle u domenu avanturizma… Ići, ili. ipak….?

Za proizvođače koji su zainteresirani poslati vino u Bergamo i ove godine, mali podsjednik: za ocjenu se prihvaćaju samo vina kojih je za tržite raspoloživo najmanje 1000 boca.  Uzorke će ocjenjivati strukovni žiriji sastavljeni od najmanje pet članova. Degustatori su, uz Talijane, do sada uvijek bili i oni iz niza europskih i prekomorskih zemalja, Iz ureda organizatora saznajem da je za ovaj put odlučeno da se zbog smanjenja rizika od širenja zaraze i mogućih povećanih troškova ne namjeravaju pozvati ocjenjivači iz prekomorskjih država a i iz nekih europskih zemalja koje s većim opsegom zaraženosti. Vina se ocjenjuju bodovnom skalom do 100, a medalje dobivaju ona s već osvojenih 80, pa do eventualno 100 bodova, sjaj medalje ovisi o dostignutim bodovima i ustanovljenim kriterijima  vezanma uz pragove za srebro, zlato i veliko zlato.

Degustatori s Balkana – Balkan Wine Network – pred tv-kamerama RTS, slijeva: Marin  Berovič, Iztok Klenar iz Slovenije, Sandra  Krstevska iz Makedonije, Nikola Biorčević iz Srbije, Vesna Maraš iz Crne Gore, snimatelj  Veličković, pa Mirko Rnjak iz Srbije, Ivan Dropuljić iz Hrvatske,, Darinko Ribolica iz Slovenije, Aleks Kolundžić koji živi i u enološkom sektoru radi u Kanadi.

Na ocjenjivanju 2019, slijeva: Vladimir Tsapelik (Rusija), Alessandra Belotti (Italija), Željko Suhadolnik (Hrvatska)

Podrobne informacije mogu se naći na: www.emozionidalmondo.it,  te na Vignaioli Bergamaschi, telefon +39 035/953957; fax +39 035/951592, e-mail: vignaiolibergamaschi@valcalepio.org

Iz organizacijskih razlika priređivač ocjenjivanja moli da se zainteresirani proizvođači vina prijave do 30. rujna 2020, putem na internet priloženog modula I s popisom traženih podataka o svakom uzorku. Do 30. Rujna 2020. trebalo bi i dostaviti uzorke, adresa je:  Vignaioli Bergamaschi S.C.A., via Bergamo, 10 – 24060 San Paolo d’Argon (BG). Cijena za svaki prijavljeni uzorak je 90€.

Kako bi ocjenjivanje imalo što jači odjek u javnosti i nagrađeni proizvođači korist, organizator se i ovaj put pobrinuo da medaljama okićena vina predstavi široj javnosti na vinskom sjamu Vinitaly ‘21 koji će biti od 18. do 21. travnja 2021.  na sajmištu VeronaFiere u Veroni. Štand Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme bit će u paviljonu regije Lombardija, javio nam je predsjednik ocjenjivanja Marco Bernardi.  ♣

Zbor gurmani, dijeli se kultura!

TIŠINA MISLI – Nedavno je svjetlo dana ugledala publikacija Zagrepčana Vesne Tadić i Vite Bilića Tišina misli, izdana u formatu pdf. Vesna je inžinjerka elektrotehnike a slikarstvo i kiparstvo su joj strastveni hobi, Svojedobno je za eno-gastro reviju Svijet u čaši bila izradila više skupltura koje je prva hrvatska revija za vino, kulturu stola i turizam podijelila kao nagrade ponajboljim hrvatskim kuharima i vinarima u sklopu naših brojnih eno-gastro događanja kroz godine. Vito je pak veterinar, kojemu je hobi pisanje. U publikaciji Tišina misli predstavili su oko 600 Vitinih umotvorina i oko 30 Vesninih slika kao ilustracija. Vesna i Vito svoje izdanje Tišina misli predstavili su javnosti u zagrebačkim knjižnicama i u Društvu klasičara u Zagrebu. Ovo izdanje nije zamišljeno da se prodaje, dobar dio pdf-ova Vesna i Vito darovali su rodbini i prijateljima a dio su u dobrotvorne svrhe poklonili Društvu klasičara. Plan im je uskoro nastupiti u Starom Gradu na Hvaru, tamo bi, na našem plavom Jadranu, bila izložba Vesninih radova pod nazivom Sve plavo, međutim stvar se ne zaustavlja samo na plavome moru, nego se ozbiljno dotiče i gurmanskih poroka: u starogradskom restoranu u povodu izložbe Sve plavo peći će se i posluživati plava riba, a u čaši servirat će se, dakako, čuveni hvarski plavac. I to ne od bilo koga, nego od jednog od najistaknutijih hrvatskih enologa izravno uključenoga u proizvodnju – Andra Tomića iz Bastijane iz  Jelse!

Nakon dobrog ručka, i Meditadija

Vrtlarice, i Gladne oči

Evo iz pdf-publikacije Tišina misli nekoliko Vitinih misli i nekoliko Vesninih ilustracija koje se mogu vezati uz eno-gastronomiju.

Nazivi ilustracija su: 1) Vrtlarice; 2) Gladne oči; 3) Anđeo zaštitnik graševine; 4) Anđeo, zaštitnik plavca malog;  5) Nakon dobrog ručka; 6) Meditacija; rad Vesne Tadić

Evo i Vitinih misli:

1) Ne treba ispijati čašu do kraja, na dnu se uvijek kriju neke aveti prošlosti;  2) Ako je istina  na dnu čaše, onda je moral u bačvi bez dna  3) Kao staro vino, i moral mijenja okus u pedesetima  4) Manji dio hedonizma nam škodi, a veći dio je nemoralan  5) Zalogaj hrane zalogaj laži, gutljaj vina pa sve veće laži  6) Glupa kao tuka, ali dobra kao pečena purica 7) U svome životu pojedemo stado krava, nekoliko njiva usjeva, trošimo zrak i vodu, a iza sebe ostavljamo nered  8) Mnogi mirne savjesti ispijaju tuđe živote iz tuđih čaša na veresiju, bez pokrića 9) Prva čaša je za čovjeka, druga za lava, treća za ovcu,  a četvrta za majmuna ♣

__________________________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju  – 08. 2020 – Hints to the smart purchase

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

  – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

– Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday useI

spod/under 71 (11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti  • ⇗ – trošiti ili još čuvati • ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

  (mpc/pp: XXXL) RAJNSKI RIZLING 2016 U traganju za zaboravljenim vremenima – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • nadmorska visina/altitude: cca 300 m • sorta/variety: Riesling • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly • berba/harvest: redovna ali u svom zadnjem periodu/normal but in it’s last period ■ PODRUM/CELLAR: metoda predaka/methode à la ancestralle • selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact 180 dana/days • dozrijevanje/maturation: drvo/wood • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 18 mjeseci/months • filtriranje/filtering: ne/no – vino je punjeno s talogom/ wine has been bottled with the lees  • SO2 nije dodavan/not added ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 2000 – 0,75 lit + 100 magnum ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly ■ VINO je/WINE is: iskreno, kompleksno, muško, puno i snažno, živo, u oksidativnom izričaju. Lijepe plemenite punije žute boje prema jantarnoj, na unutarnjoj strani stijenke čaše stvara debeli film koji prelazi u lijeno cijedeće suze i dovoljno govori o gustoći. Miris je lijepo iskazan jačinom i trajnošću, upućuje na note maceracije ali pri tome nije opterećujuć. Tek iz pozadine  pomalo izlazi aroma rizlinga, koja se pokazuje jačom kad vino uđe u usta. Okus je živ, u znaku fenola koji ne odbijaju, dobro je zaobljen međutim traži još vremena u boci, možda barem još godinu dana, da se i drvo posebice nijanse paljenoga bolje sljube i da se ukupan dojam digne na višu razinu elegancije, rafiniranosti. ■ SERVICE: ⇗   ⇒ – želi li se imati u čaši gotovo kristalno bistro vino dobro je butelju neko vrijeme držati uspravno u hladioniku da se fni talog spusti na dno. Gusto vino s finim talogom koje eventualno ostane u boci može se odlično upotrijebiti u kuhinji za prigotavljanje jela/for the almost crystal clear wine it is necessary to put the bottle vertically for some time into the fridge in order that the lees settle down at the bottom. The eventualy remaining dense wine in the bottle could be excellently used in the kitchen for coocking •  (preporuka za jelo/dish recommendation: robusnija i jača hrana, pečenja ) • 15  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne

Pjenušci/Sparkling

      (mpc/pp: XL) ŠEMBER brut – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay 60 % & bijeli pinot 30 % & Plavec žuti 10 %  • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic – ali  prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR, vrenje bazno vino/fermentation basic wine: inoks/stainless steel • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (3000 lit) ■ PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical (champenoise) • u boci na kvascu/in the bottle on the lees: 24 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 10.000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Plešivica • brut • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – relativno nova etiketa, estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly – relatively new label – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good  ■ VINO je/WINE is: kompleksno, s puno nerva, ozbiljan pjenušac, za trošii samostalno kao aperitiv, za osvježenje a i uz hranu te kao dižestiv. Punije žućkasto-zelenkaste boje, odličnog perlanja sitnim brojnim mjehurtićima. Nos je lijepo iskazan, s mjerom, vrlo skladan, složen, u voćnom segmentu nudi bijelo domaće koštićavo voće poput kiselkaste jabuke, vingradske breskve, u dobrom suživotu s notama korice kruha, brioša. Usta se aromatski dovezuju na nos, okus je dobro izražen, relativno intenzivan, jako dobra sklada, tijelo vrlo dobro, vino u ustima traje. ■ SERVICE: ⇗  • 10-12  ̊C • čaša/glass: veća/large one  –  tip/type: bordeaux, rhine….

Dalmacija

  (mpc/pp: XXXL) GRK 2017 Defora sur lie – BIRE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Korčula, Lumbarda ■ VINOGRAD/VINEYARD: Defora • kosina – terase/slope – terraces • nadmorska visina/altitude: 200 m • ekspozicija/exposition: jug/south • tlo/soil: kamen i crvena zemlja/red soil with stones • sorta/variety: grk  • loze stare/vines old: 12 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 9000 loza/vines per ha – uzgojni oblik/breeding form: niski/low • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ipak prirodi prijateljski/classic, but nature friendly • prinos po trsu/yield per vine: 0,8 kg • berba/harvest: redovna/normal ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija na hladno/cold maceration: 5-6 sati/hours – 13-14 ̊C • fermentacija drvu/wood container • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (1000 – 2000 lit) • na kvascu prije punjenja, koliko dugo/on the lees before bottling, how long: 24 mjeseca/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška, teretna  • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 2000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko vino s kzp  • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – estetski jako dobro i elegantno mada je boca nepotrebno teretna/OK – pedantly – from the points of esthetics very good although the bottle iz unnecessarily very heavy • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, konkretno, čvrsto, robusno ali ne i grubo, s mineralnom i začinskom notom na bazi elemenata juga kako i treba, kremasto, resi ga i slast, ima dovoljnu svježinu. Još je, zapravo, mlado. Za trošiti sada svakako uz hranu, no vino ima potencijal za odležavanje i nakon određenog vremena bit će odlično i za uz meditaciju. Intenzivnije je plemenite žute boje, finog mirisa umjerene jačine a u pravcu mediteranskog raslinja i začina, uočljivi su određena cvijetna nota te zrelo i suho orašasto voće (badem), a i blagi štih paljenoga od boravka u drvu. Usta živahna, lijepo zaobljena, kremasta, puna, aromatski se vežu za miris, tijelo je snažno, završetak dugačak ■ SERVICE: ⇗  ⇒ •   (preporuka za jelo/dish recommendation: rakovice,  jastog, brudeti, teletina u umaku, ali i – rožata!) • 13  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne

Istra & Kvarner / Istria & Quarnaro

  (mpc/pp: XXL) SANTA ELENA 2017 crno – ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra  ■ VINOGRAD/VINEYARD: Sveta Jelena/Santa Elena • kosina/slope: 30% • nadmorska visina/altitude: 420 m • tlo/soil: flish • sorta/variety: Refošk, Merlot (50:50 %) • loze stare/vines old: 8-9 godina/years • gustoća nasada/plantation density: cca 5000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) – službeni znak Eko HR i EU na etiketi/official Eco sign on the label • berba/harvest: nešto kasnija/a bit later than usual ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact 30 dana/days – fermentacija u inoksu/in stainless steel – max. 22 ̊C – kvasci vlastiti/yeasts indigenous • dozrijevanje/maturation: 16 mjeseci/months – bačvica, nova i rabljena/small casc, new and used ones ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total:  2800 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Hrvatska Istra – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly – elegant • čitljivo/legible: prednja etiketa vrlo problematično jer font je gotovo u istom tonu crne boje kao i podloga/front label very badly because the font iz practically black as the whole label is ■ VINO je/WINE is: kompleksno, moćno, sjajno strukturirano, toplo, skladno  i na kolosijeku elegancije, vrlo živo i još zapravo mlado, šteta ga je još koju godinu ne pričuvati da u butelji dostigne vrhunac. A ima i te kako šansu da dobije na visokoj dodanj vrijednosti. Ako je baš  tako silna žurba za konzumacijom odmah, svakako ga trošiti uz jaču hranu. A za koju godinu trebalo bi biti odlično i kao vino meditacije. Vrlo tamne gotovo neprozirne rubinske boje, na stijenki čaše ostavlja dugotrajni film koji se polagano pretvara u lijeno cjedeće suze. Umjerenog no trajnog mirisa, bouquet odiše voćnošću u pravcu tamnog plavog koštićavog te bobičastog voća, sve prošarano finim notama paljenoga kojima još treba vremena da se posve integriraju. Usta griju, vino pokazuje tanin ali ne kao grub nego kao živ i kao jamstvo za budućnost i dugotrajnost u dobroj formi, solidno je zaobljeno no postat će to, s vremenom, i do kraja, kiselost je odlična. Kičmom i tijelom čvrsto, dugačkog finiša ■ SERVICE: ⇗  ⇒ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: svinjska odnosno teleća pečenja, janjetina ispod peke, dugo pirjana govedina, divljač, zrelo tvrdi ovčji sir…) • 16-18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

ITALIA  ITALY

(mpc/pp: XXL) RIESLING SAN LEONARDO 2017 – TENUTA SAN LEONARDO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Trentino ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Riesling ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: hladna maceracija/cold maceration: 12 sati/hours – vrenje/fermentation: 20-25 dana/days • dozrijevanje/maturation: tonneau 500 lit –  francuska hrastovina/french oak – jednom i dvaput rabljeni/once and twice used ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: rhein – teška/heavy • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 6654 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Trentino DOC • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: ozbiljno, snažne strukture, složeno, mineralno, elegantno, s mogućnosti dugog odležavanja, do desetak i više godina. Lijepe iskričave žućkaste boje sa zelenkastom nijansom, već vizualno ostavlja dojam gustoće.  Na nosu diskretno, sortno precizno, u pravcu svježeg zrelog domaćeg bijelog i žutog voća (jabuka, kruška, malo i breskva), u pozadini se nazire fina nijansa petroleja, nešto izraženija kad vino dođe u usta. A kad je u ustima, potvrđuje gustoću i odaje vrlo dobro tijelo, finiš je solidno dugačke trajnosti. ■ SERVICE: ⇗ • 12  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type:  rhine….

 (mpc/pp: L-XL) LE VETTE di SAN LEONARDO 2017 – TENUTA SAN LEONARDO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Trentinjo, Dolomiti ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Sauvignon bijeli   ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: hladna maceracija/cold maceration: 12 hours – fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long:  5 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: teška/heavy one • 0,75 lit – 1,5 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Vignetti delle Dolomiti IGT • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: elegantno/elegant • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: sortno lijepo prepoznatljivo, mineralno, živo i lijepo pitko, elegantno. Vrlo svijetle je žućkasto-zelenkaste boje, kristalno bistro, s fino iskazanim dopadljivim mirisom na bazgu, travu, u ustima mekano, podatno, čisto, slankasto, tijelom dobro do vrlo dobro, solidno dugačkg finiša. Potencijal trajanja: oko pet godina. ■ SERVICE:  ⇑ ⇗ • 10  ̊C • čaša/glass: srednja/medium size one –  tip/type: bordeaux

IMPRESIVNI VETERANI /  IMPRESSIVE OLDIES

 (mpc/pp: XXXL) AMFORA 2007 magnum – TOMAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica • sorta/variety: chardonnay 50 % & tradiciijske sorte Plešivice 50 %  ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija s vrenjem/skin contact with fermentation: 180 dana/days – amfora/amphora – vlastiti kvasac/indigenous yeasts • dozrijevanje/maturation: drvo/wood (velika bačva/big barrel 2000 lit) • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 24 mjeseca/months • bistrenje, filtriranje/fining, filtering: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 1,5 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 100 magnum ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – estetski jako dobro/OK – pedantly – from the points of esthetics very good

_____________________________________

____________________________________

ovih dana kušano još… /  these days tasted too… 

ILOČKI TRAMINAC – ILOČKI PODRUMI

Osam Iločkih traminaca različitih godišta berbe (od 2019. do 2011) i tipova (mlado, zrelo, s izdvojene pozicije, od redovne do predikatnih berbi, suho do slatko) ponuđenih na kušanje na gostovanju Iločkih podruma u Zagrebu (Marko Čolić)

Traminac kvalitetni 2019, položaj Vukovo – S lijepom svijetlo-žutom bojom i s razvijenim prepoznatljivim sortnim mirisom u kojem dominira miris ruže. Svježe, harmonično i meko. Poslužiti uz topla predjela – tjestenine, rižote, bijelo meso i lagane deserte. Vino za svaku priliku!

Traminac vrhunski 2018, položaj Principovac – Zlaćano-žute boja, fino razvijenog složenog bouqueta uvelike na ružu. Okusom puno, bogato, sadržajno. Potentno zrelo vino ugodne svježine. Vino za posebne prilike!

Traminac Principovac 2018, poluslatko, ograničena edicija – Zlatno-žute boje, intenzivnog razvijenog sortnog mirisa, punog, harmoničnog i slatkastog okusa s dosta naznaka meda. Čvrstog tijela, kremasto. Za uz jela od bijelog mesa te fine sireve, deserte s orašastim voćem. Vino za uživanje!

Limitirana linija vrhunskih predikatnih vina s položaja Principovac koja se mogu poslužiti kao aperitiv, ili uz fine deserte

Brak vječne trajnosti: Traminac Ilok IB 2017 i Traminac Ilok 2016 IBB, te baklava tete Ćamile

Traminac kasna berba 2017 – Zlatno-žute boje, intenzivnog i bogatog mirisa na ružu i muškate. Ovo plemenito vino punog je i bogatog harmoničnog, slatkastog okusa.

Traminac izborna berba 2017 – Kompleksno, zlatno-žute boje, s mirisom u kojemu su vrlo izražene medne note pomiješane sa za predikatno vino karakterističnim botritisnim tonovima. Harmoničnog slatkog okusa.

Traminac izborna berba bobica 2016 – Zlatno-žute boje prema jantaroj, intenzivnog i bogatog mirisa na ružu s nježnim karakterističnim mednim notama, s nijansom plemenite plijesni i s aromom koja upućuje na to da je vino imalo priliku koju godinu odležati. Punog, harmoničnog i slatkog okusa.

Traminac izborna berba prosušenih bobica 2011 – Slatko vino proizvedeno od pomno izabranih prosušenih bobica grožđa s visokom koncentracijom šećera. Zlatno-žute boje, bogatog mirisa na med, ružu, i suhe grožđice, orašaste plodove. Okus je pun, harmoničan.

Traminac ledena berba 2012 – Proizvedeno od smrznutih bobica grožđa, ubranih za vrijeme najhladnijih zimskih dana. Mirisom u pravcu medna, okus je lijepo zaokružen i bogat.  ♣

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

 

 

 

SVIJET u CASI Kronika – 07.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

KROZ/THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

Ljeto 2020, obilježeno Ccovidom19: čari pješčane plaže / Summer 2020: the charme of a sandy beach

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Plešivica na dobrom putu prema Michelinovim zvjezdicama: MALI GASTRO RAJ s VELIKIM VINIMA ⦁ Traminac, princ s Principovca: CRVENI & MIRISAVI = ILOČKI! ⦁ Zrnca za razmišljanje, uz ručak: KUPUJMO HRVATSKO!?! ⦁ Poduzetništvo u Lijepoj našoj: TAKO MLAD, A VEĆ – KRALJ PATAKA! ⦁ Nakon VinMarKona: OSNIVA SE ETIČKO POVJERENSTVO ZA MARKETING PRI HGK ⦁ U znaku Covida19: NOVE PROCJENE EU-KOMISIJE o BDP-u PESIMISTIČNIJE OD PRETHODNIH ⦁ HRVATSKOJ DVOSTRUKO VIŠE NOVCA IZ EU-PRORAČUNA ⦁ Istra izgubila primat: TUROPOLJSKI TARTUF! ⦁ OL ISTRIA PONOVNO OSVOJILO LONDON ⦁ Novo paško-pelješko vino u čast Michelinove uvjezdice: BOŠKINAC – ONOGA TKO IZGARA NE MIMOIĐE NAGRADA ⦁ Hrvatski obiteljski cuvée: SAMOZATAJNA, a VELIKA, i ZA VELIKA VINA!…  ⦁ Vino – humanitarno: SAINTS HILLS ZA PALČIĆE ⦁ Sajmovi & Festivali: AGRA 2020 ⦁ Ljeto 2020 u Zagrebu:  ENOGASTRONOMIJA u HRAMOVIMA KULTURE ⦁ JARUNSKI DALMATINO – OD ŽABE DO PRINCEZE ⦁ PREFINO & PREVINO ⦁ KAZALIŠTARAC u SFERI WHISKYJA ⦁ Izbori 2020: 50 NAJBOLJIH VINOGRADARSKO-VINSKIH POSJEDA NA SVIJETU ⦁ Bakhov nektar pod lupom: NAJBOLJA VINA ITALIJE 2020 IZ TRENTINA, PA TOSCANE i PIJEMONTA ⦁ Šećer pri kraju: POZITIVA….i DISTANCA ⦁ Za desert: PLANET CREAM VINTAGE 2018 ⦁

 ⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 07.2020 – BUYING GUIDE ⦁

_________________________________

Plešivica na dobrom putu prema Michelinovim zvjezdicama

MALI GASTRO RAJ s VELIKIM VINIMA

Restoran Korak (suhiucasi)

Vinorodno brdo Plešivica kod Jastrebarskoga uz autocestu Zagreb-Jadran, na pola sata vožnje automobilom od Metropole i od državne granice sa Slovenijom te nešto manje od Karlovca, nakon što se zahvaljujući grupi ambicioznih lokalnih vinogradara/vinara sjajno afirmirala plemenitom kapljicom, niže novi argument za svoj snažan ali, zasad, na žalost preslabo iskorišten turistički potencijal: kao nešto najnovije, upravo pokazuje da je na dobrom putu prema prestižnim Michelinovim zvjezdicama što se dodjeljuju nositeljima visokokvalitetne eno-gastro ponude!

Terasa uz vinograde i pod debelim krošnjama: o lijepom ljetnom vremenu uz čavrljanje ili pak u meditaciji uz čašu izvrsnog vina izazovno za provesti cijeli dan (suhiucasi)

Nakon dugog odgađanja u odnosu na isprva najavljeni datum zbog produženih radova na uređenju i zbog odugovlačenja izdavanja uporabne i radne dozvole, napokon je, s početkom srpnja ove godine, bez uobičajenog ceremonijalnog otvaranja (što je upravo nekako i primjereno okolnostima kad se razmahuje virus Corona, dakle ne baš općenito u idealnim momentima u društvu), zabljesnuo taj toliko nestrpljivo očekivani biser: ekskluzivni ugostiteljski objekt Korak, nastao na temeljima uspješne vinske produkcije. Nalazi se u selu Plešivica, na nekih 300 i nešto metara nadmorske visine, a u sklopu vinogradarsko-vinarskog imanja obitelji Velimira Koraka, uz sam vinski  podrum i većma na  mjestu gdje je do prije koju godinu postojala nevelika vinska kušaonica.

Obitelj Korak, zdesna na lijevo: tata i mama Velimir i Mirjana, stariji sin Bernard, kćerka Vera sa zaručnikom Dinom i mlađi sin Josip (suhiucasi)

U vrlo lijepom vanjskom ambijentu gdje se zapaža ruka parkovnog arhitekta i u moderno uređenom interijeru, kao, na određeni način frontmeni, gosta dočekuju pater familias, renomirani i osobito cijenjeni enolog Velimir Korak koji se proslavio s vinom i njegov mlađi sin enolog Josip koji eto nastavlja očevim stopama na Bakhovu kolosijeku, te kao zvijezda u kuhinji chef Bernard, stariji sin na kojega su više utjecali geni odličnih kuharica mame Mirjane i bake Katarine, s time što se Bernard nije zadržao samo na tradicijskom izričaju na tanjuru nego je kroz višegodišnju praksu u restoranima s vrhunskim chefovima u Hrvatskoj (Mario Čepek, Prisca Thuring), Sloveniji (Ana Roš, dvije Michelinove zvjezdice – Hiža Franko) i Italiji (Osteria Francescana, Massimo Buttura) u svoje kreacije unio i dozu modernoga. Bit u filozofiji i vinskog i kulinarskog dijela familije: koristiti na maksimalno moguće prirodan način uzgojenu sirovinu i svježe namirice prvenstveno iz vlastita kraja te tehnike proizvodnje i oblikovanja proizvoda koje ne samo da neće narušiti izvornost i iskrenost uratku nego će proizvodu dati dodanu vrijednost. Za komunikaciju pak prema javnosti zadužena je kćerka Vera, koja se, kad zatreba, ne libi uskočiti i u poslove oko posluživanja.

Restoran, nedjeljni ručak, popunjenost vrlo solidna. Među gostima i znani političar iz Hrvatskog zagorja Siniša Hajdaš Dončić

Elitni i ekskluzivni eno-gastro punkt Korakovih je doslovno mali raj, predviđen za najviše nekih petnajstak gostiju koliko ih mogu istodobno kvalitetno servisirati chef Bernard i njegov pomoćnik u kuhinji kao i, posebno, mama Mirjana i 84-godišnja baka Katarina, specijalistice osobito za izradu sira i za tradicijske  plešivičke kolače poput copanjka i savijača od raznog domaćeg voća, te tri konobara među kojima je i Verin zaručnik Dino Branković. Uz odlična jela koja na tanjuru ostavljaju sjajnu impresiju i u likovnim smislu, te odlična vina Korakovih i to u vrlo širokoj paleti npr. klasična mirna od chardonnaya, rizlinga rajnskog, sauvignona bijeloga, pinota crnog pa i syraha, zatim vrlo ozbiljni duže odležavani pjenušci u bijeloj i ružičastoj varijanti, te jantarna mirna vina dobivena dugim maceracijama bijelih sorata i dugim dozrijevanjem u bačvi, ali i predikate izborne berbe, a treba spomenuti i fina jaka pića Korakovih, naročito calvados! Objekt ovakvog tipa s ekskluzivnom ponudom jela i pića vlastite produkcije, koji će nadam se potaknuti i više lokalnih vinara da ambicioznije i s većim pretenzijama pristupe poslu, vidim i kao odličnu promotivnu platformu općenito Plešivice kao eno-gastro bajke i kao početak stvaranja Regijske enoteke Plešivica o kojoj sam kao o potrebi za učinkovitiju turističku afirmaciju kraja već u više navrata pisao, i veseli što je Velimir Korak  odlučio u svom restoranu biti ne zatvoren isključivo u svoja vina naime pokazuje volju da na vinsku kartu uvrsti i neke butelje nekolicine svojih kolega susjeda koji su na jednakom kvalitativnom kolosijeku i na jednakoj razini, Korak mi veli da je toj nekolicini već i dao prijedlog da  izaberu svoja vina za stavljanje u ponudu novog restorana Korak.

Chef Bernard Korak (33) u kuhinji u radnom zanosu. Uz uzbuđenje, važna je strpljivost, pa za neke okuse treba pričekati, govori Bernard i pokazuje reducirani sok od mandarina koje su se kuhale 40 dana na kontroliranoj temperaturi od 60 stupnjeva, te kestene kuhane 60 dana! Smisao novog restorana je da se gost u višesatnom uživanju prepusti modernoj i izazovnoj kuhinji zasnovanoj na sezonskom degustacijskom meniju i jelime kroz koja se provlače okusi iz naših krajeva (suhiucasi)

Sad usred ljeta objekt Korak gosta dočekuje s menuom Ljetne priče od više od 10 dijelova, pa da ih nabrojim: 1) Od Katarine s ljubavlju i Velimirova zanimacija: domaći kruh, začinjeni maslac i svježi sir što ga radi baka Katarina, te suha dvije godine stara domaća šunka za koju brine tata Velimir; 2) Cikla u lješnjaku – interesantan pristup cikli koja se obično kuha, nareže na ploške i priredi da, zakiseljena, bude baza za prilog jelima poput salate, ovdje se cikla peče i komadi se preliju gustim umakom od lješnjaka koji ostavlja dojam kao da je u njemu i tamna čokolada (chef Bernard tvrdi da tu ne rabi cokoladu!), u ustima se privlačna stanovita slast miješa sa blagom oporošću svojstvenu lješnjaku; 3) Ljerkino mlijeko sorbet; 4) Četiri mahune, to jelo lijepo pokazuje kako se mahuna može izvrsno iskoristiti ne samo u varivu ili klasičnoj salati nego i na sasvim drukčiji, zanimljiv način; 5) Puževi u vinogradu, da, uvesti puža i češće u naše jelovnike!; 6) Čaj od vrganja – doslovno čaj od vrganja, vrlo ugodno otkriće; 7) Pastrva i sirutka, bogme lijepo se slažu; 8) Zec i šljive; 9) Patka, osobito ukusno; 10) Slatki vrganji.

E, sad, evo i objašnjenja što je što: 1) Domaći kruh tipa sour-dough (kiselo tijesto koje je fermentiralo 48 sati), s lijepo hrskavom koricom, domaći tučeni maslac začinjen solju od cvijetnog peluda, svježi bakin kravlji sir oplemenjen mašću obro zagrijane domaće špekerice; 2) Cikla u lješnjaku (cikla iz vrta Korakovih kuhana u pčelinjem vosku, glazirana u umaku od lješnjaka s višnjama iz Korakovog voćnjaka konfitiranim u usoljenom maslacu s umakom od srne) 3. Kao čistač za nepce poslužen je sorbet od sirovog mlijeka sa soli od rizlinga, s laticama divljeg cvijeća i pikantnim maslinovim uljem 4. Četiri mahune (četiri vrste mahuna iz obiteljskog vrta pečene na koštanoj srži i luku kozjaku, s tostiranom palentom i kremom od svježeg jogurta 5. Puževi u vinogradu (vinogradarski puževi u pestu od samoniklog začinskog bilja na pireu od češnjaka s divljom lozicom infuziranom u verjusu od syraha i čips od samoniklog začinskog bilja) 6. Čaj od vrganja  7. Pastrva i sirutka (žumberačka losos-pastrva na pjeni od sirutke s ikrom od pastrve i fermentiranom sporo – 60 dana – kuhanom klementinom) 8. Zec i šljive (ragu od divljeg zeca s dimljenom šljivom), 9. Patka (dry aged – dva tjedna), kruška-tepka iz našeg voćnjaka pečena na pačjoj masti, peršin pečen na vaniliji s mjehurićima od pačje jetre), 10. Slatki vrganji (sladoled od kozjeg jogurta i vanilije, vrganji u karameli i smeđem maslacu, ulje od peršina)

Vina koja se kao prikladan spoj jelima poslužuju, po redosljedu: na početku pjenušci, potom iz ciklu Chardonnay sur lie 2017, uz Ljerkino mlijeko Rajnski rizling 2018, uz Četiri mahune Sauvignon 2019, uz Puževe u vinogradu Sauvignon Kamenice 2018,  uz pastrvu Rajnski rizling 2011, uz Zeca i šljve U potrazi za zaboravljenim vremenom 2016 od maceriranog Rizlinga rajnskog, uz Patku Pinot crni stari trsi 2017, a uz slatke vrganje Pinot crni 2008 i Chardonnay izborne berbe 2007.

Jela: domaći tzv. kiseli kruh, začinjeni maslac, uštipak, svježi kravlji sir, cikla u lješnjaku, Ljerkino mlijeko sorbet, četiri mahune, puževi u vinogradu,čaj od vrganja, pastrva i sirutka, zec i šljive, patka, slatki vrganji, te Vera Korak uz šunku i baka Katarina uz copanjak i savijače (suhiucasi)

Vina koja je domaćin izabrao uz spomenuti menu

Obitelj Korak u podrumu, odakle je ovaj hod prema Michelinu i počeo: Bernard, Mirjana Velimir, Vera i Josip (Mario Kučera)

Naglasiti valja da se srijedom, četvrtkom i petkom poslužuje samo večera, dok se subotom i nedjeljom poslužuje ručak. Nužno je najaviti se – rezervirati stol, na +385 1 6293088 ili +385 99 2764204, odnosno e-mail: velimir.korak@zg.t-com.hr . Početak ručka je predviđen za 13 sati, a početak večere za 18 sati, i ne bi trebalo kasniti jer kuharu je prekomplicirano dodatno prigotavljati jelo za već poslužene sljedove, tako da ako se zakasni u menu se može uključiti na slijedu koji prvi idući dolazi na red. I sad ono manje popularno ali što ipak treba navesti: cijena ručka odnosno večere je 700 kuna po osobi, a što se tiče vina gost ima dvije opcije – izabrati butelju s vinske karte ili opredijeliti se za sljubljivanje vina s jelom, u prvom slučaju cijenu butelje naći će na vinskoj karti a u drugom slučaju ona iznosi 300 kuna. ♣

Traminac, princ s Principovca

CRVENI + MIRISAVI = ILOČKI!

Ne dolazi iz južnotirolskog mjesta Tramin odnosno Termeno u Alto Adigeu, a niti striktno – na što se na spomen izraza Gewürtztraminer lako pomisli – iz francuskog Alsacea smještenog uz državnu grancu s Njemačkom. Za nj se sigurno zna da je vrlo stari kultivar vinove loze. Što se tiče porijekla, po nekim teorijama stigao nam je iz Egipta, preko Grčke. Ima ampelografa koji Traminac dovode u vezu s antičkim kultivarom Aminea što ga opisuje Plinije Stariji još u prvom stoljeću prije Krista, i ti su ampelografi i žustri zagovornici toga da je Traminac došljak na europsko kopno bilo iz Egipta, bilo preko Egipta. Postoje pretpostavke, bazirane na stanovitim nalazima iz grobnica drevnih vladara a koje kao da upućuju na to da je Tramincu pradomovina upravo Egipat iz vremena faraona.

Po nekim drugima, u novije vrijeme mnogo brojnijim ampelografima, Traminac je, pak, rođen u Europi, i to na teritoriju što obuhvaća neke od pokrajina na sjeveroistoku Francuske među koje spadaju i spomenuti Alsace, kao i dio teritorija na jugozapadu Njemačke uz današnju francusko-njemačku državnu granicu. Moderna ampelografija za nj kao prvi i glavni naziv rabi – Savagnin!

Ilok, Principovac, Traminac!…

Jedna od pretpostavki tih koji smatraju da je Traminac rodom europski je da je kultivar nastao križanjem divljih sorata vinove loze (savagnin dolazi od izraza sauvage, a može i savage = divlji, divlje, divljak) ili križanjem neke stare sorte poput Pinota odnosno Gouais blanca ili Heunisch Weissera s nekom od divljih sorata. Stvar je komplicirana i za objašnjavanje traži mnogo vremena. Znanstveno je utvrđeno i to da je sorta znana kao, kako je upravo rečeno – Savagnin, s vremenom mutirala i dala niz kultivara koji se razlikuju po boji i obliku grozda te po obliku lista a i aroma. Bez obzira na te različitosti u izgledu grozda i lista te arome, DNA-analize pokazale su da je riječ suštinski o istoj obitelji. Savagnin bijeli mutirao je u ružičasti, i taj je, poslije, po boji kožice bobice grozda, dobio naziv Traminac crveni (Roter Traminer) a u nekim predjelima njemačkog Baden Württemberga Klevner (od latinskoga Clauener). Inače, postoje i nazivi narančasti, žuti, sivi, plavi, a nakon što je od ružičastog nastao crvenkasto-žuti odnosno narančasti pojavili su se, s obzirom na visoku izraženost aroma, i izrazi aromatični, muškatni… U Italiji mu znaju reći Traminer aromatico, a u Alsaceu i u Njemačkoj tome, aromatičnome, kažu Gewürtztraminer, mi mu pak velimo Traminac mirisavi.  Danas kad se govori o tramincu u vinogradima spominju se najviše upravo ta dva – Crveni i Mirisavi.

Traminac crveni i Traminac mirisavi (crteži Grete Turković)

RASPROSTRANJENOST: Traminac osim u Francuskoj, gdje se posebno u Alsaceu (Gewürztraminer) ističe kakvoćom i osebujnošću, nalazimo u većoj mjeri u sjevernoj Italiji (najpoznatiji je onaj u Južnom Tirolu), pa Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj, ima ga i u Srbiji, Bugarskoj, Rumunjskoj ali i u Makedoniji, u SAD je raširen u Oregonu i Washingtonu, uzgajaju ga u Kanadi, a i u Novom Zelandu. U Hrvatskoj je zastupljen u svim kontinentalnim vinogorjima od Zagorja i Međimurja sve do najistočnijega dijela zemlje. Svuda Traminac daje jako dobru kvalitetu, međutim svojstva vina razlikuju se s obzirom na vinogorje, a te razlike najvše do izražaja dolaze u sadržaju kiselina.

ROD: Traminac, kojemu je vegetacija relativno kratka i koji je vrlo otporan na niske temperature a kojemu je kožica bobice debela i mesnata tako da ne podliježe lako napadu botritisa, što omogućuje dugo držanje grozdova na trsu (podesan za visoke predikate!), tipična je kontinentalna sorta, i uglavnom ga nalazimo u predjelima sa svježijom klimom. Posebno dobro uspijeva na tlu vulkanskog porijekla, ali i na teškom glinenom tlu, na ilovači. Traži (naj)bolje položaje, dobro zaštićene od mraza. S vegetacijom počinje rano, i dozrijeva rano, u nas u Hrvatskoj u prvoj polovici rujna, prinos mu je malen do srednji, zanimljivo je da je to sorta koja se ne može, kao druge, natjerati na visoku rodnost, jer, jednostavno, ne kreće s viškom ostavljenih pupova, ili pak oprhne. Mora se brati isključivo u punoj zrelosti jer samo kad nakupi mnogo sladora u stanju je pružiti istinsku kakvoću vina. Grožđe je kad je zrelo vrlo, vrlo slatko, i rado se njime slade ose, ptice, divlje svinje.

SVOJSTVA: Traminac  je vrlo specifična sorta vinove loze. Car upečatljivih aroma.  U vinu pokazuje plemenitu zlatnu boju (s ružičastom nijansom), jedinstveni bouquet, gustoću i toplinu te stanovitu slast. To je tzv. školsko vino za učenje o raspoznavanju sorata organoleptikom. Vino od Traminca je s vrlo izraženim aromama koje ponajviše upućuju na cvijeće, primjerice latice (divlje) ruže, gardeniju, zatim na med, bijelo i žuto domaće te egzotično voće, od začina idu u pravcu muškata, muškatnog orašćića. S obzirom da Tramincu kao aromatičnome vinu pristaje slast u okusu, najčešće ga i susrećemo s ostatkom neprovreloga sladora, a količina ovisi o tipu.

Mlađi traminac, korpulentniji i odležani traminac dozrijevan u bačvi(ci), te slatki i desertni predikat

JELO i SERVIS: Vino od Traminca uglavnom se poslužuje ili sâmo, kao meditativno, ili uz pikantne zrele sireve, odnosno uz slatki desert – kolače s ne preslatkom kremom ili kolače s orasima, na završetku obroka. Traminac će lijepo prijati i kao aperitiv, a ako je gusja pašteta predjelo, tada je prikladan onaj s ostatkom neprovrela sladora.

U najnovije vrijeme više proizvođača Traminac radi i u kategoriji suhoga, ali on je i takav ipak sa stanovitom slašću što proizlazi iz njegovih moguće visokih alkohola i ekstrakta te iz načina dozrijevanja. Takav Traminac u, po sadržaju sladora, suhoj varijanti vrlo se lijepo sljubljuje uz jela što nisu u kategoriji (slatkog) deserta, konkretno uz slane savijače i pite od sira te blaži kozji i ovčji sir kao predjela, i uz jače i specifično začinjena glavna jela od ribe i mesa.

ZVIJEZDA i PERJANICA KRAJA – Traminac crveni i mirisavi uvelike se i još odavna uzgajaju na obroncima Fruške gore kod Iloka, gdje nude i mnogo više od onoga na što upućuje šturi sortni naziv na etiketi butelje, a to više što mogu pružiti je upravo – ILOČKI TRAMINAC!

Traminac s pedigreom! Iločki traminac, ili, eventualno, uz mali ustupak tržišno korisnoj internacionalizaciji u komuniciranju posebice i kroz etiketu: Traminac Ilok. Obvezno, dakle, već u službenom nazivu vina s istaknutom oznakom (užeg) zemljopisnog porijekla, svakome i izvana lako je za izgovoriti i zapamtiti! Kad postoji uporište za to, svakako na etiketi u nazivu vina rabiti i toponim ekstra-dobre uže vinogradske parcele. S obzirom da je taj traminac iz tog dijela Hrvatskog podunavlja takav kakav jeste zbog Iloka (eko-uvjeti), zašto onda Ilok ne bi, s obzirom na taj traminac, postao snažan magnet, snažniji nego li je sada, za privlačenje gostiju, koji, inače, do najistočnijeg hrvatskog grada mogu vrlo komotno stići kopnom – autocestom, odnosno rijekom – kruzerom po Dunavu. Vrijedilo bi nam se potruditi da se dvama svjetski znanim geografskim sinonimima za traminac – spomenutima Traminu i Alsaceu, pridruži, kao treće međunarodno razglašeno ciljano vinsko hodočastlište, Ilok (Srijem-Sirmium)!

Ambijent gdje se odvijao Međunarodni festival Traminca 2020

A da bi stvar bila dovoljno čvrsta, dugotrajna i učinkovita, ambiciozniji srijemski proizvođači vina trebali bi što prije oformiti poslovno udruženje i uz pomoć stručnjaka za vinogradarstvo i vinarstvo pa i profesionalaca u marketingu zajednički donijeti pravilnik na temelju kojega će iz podruma svih članova udruge, znači legalno samo iz njihovih podruma, pod zaštićenim nazivom Iločki Traminac izlaziti visoka kakvoća prepoznatljive stilistike unutar kategorija suhe te predikatne slatke desertne kapljice. Vremena za čekanje nema, okolnosti su u najnovijem vremenu posebno teške i zbog raspojasanog covida19, ponuda vina golema je i šansu za dobru prođu količinski i u novčanom smislu imaju vina sa svojstvima što im daju dodanu vrijednost te svakako marke koje se nametnu na čvrstim temeljima te dodane vrijednosti pametno vođenim marketingom, uz same vinogradare/vinare veliku gospodarsku korist mogu imati cijela područja na kojima se rađaju takva vina (ali i razne druge delikatese) s dodanom vrijednosti. Za Ilok i Srijem s poslovnog stanovišta dobro je i te kako to što uz niz manjih individualnih proizvođača Bakhova nektara imaju i ozbiljan veliki vinski posjed, naime za komercijalni uspjeh neke marke nužno je da je se na tržištu u određenom ujednačenom i prepoznatljivom organoleptičkom profilu može u ukupnosti pronaći u barem nekoj nužnoj kritičnoj količinskoj mjeri, međutim, bitno je istaknuti, naravno ne i u poplavi litara koja neminovno vodi u inflaciju.

Taj ozbiljan vinski posjed u nas je Iločki podrum, s dugačkom svijetlom tradicijom krasno začinjenom svojedobnim aktivnim nastupom na krunidbi na britanskom kraljevskom dvoru a potom i zadržavanjem statusa jednoga od stalnih dobavljača vina za engleski dvor, zatim izvozom vina u 22 zemlje svijeta (najviše se izvozi u Poljsku, a u Japan kontejnerska isporuka ide regularno svakih šest tjedana!), te brojnim odličjima za vina (uz tramince proizvode se i vina od više drugih bijelih i nekoliko crnih sorata) osvojenim na domaćim ali i relevantnim svjetskim ocjenjivanjima plemenite kapljice, doprinosu razvoju turizma u Iloku te, kao najnajnovijime – uspješnom sudjelovanju u organizaciji Međunarodnog festivala traminca u Iloku, nažalost ove godine zasjenjenog istupom Corona-virusa.

Glasoviti iločki traminac iz 1947. koji je oduševio britanski kraljevski dvor (Željko Garmaz)

Ovih dana Iločki podrum gostovao je u Zagrebu, nastojeći duh traminca i dah kao dio atmosfere upravo s Festivala traminca donijeti u Metropolu, onima koji zbog ovog sadašnjeg (ponovnog!) opsadnog stanja nisu mogli i osobno potegnuti do Iloka. Iločki podrumi bili su gosti Tomislava Stiplošeka, predsjednika zagrebačke udruge G.E.T. (Gastronomija, Enologija, Turizam) i organizatora, evo već po 23. put, događanja Mali (kasno-popodnevni) vinski razgovori. Priredba, koja uz Stiplošekovo moderiranje uključuje i živahnu interakciju publike, održana je u lijepom i prostranom dobro posjećenom ambijentu zagrebačkog lokala Procaffe. Iločki podrumi odlučili su se vinom prigodno predstaviti kroz osam svojih etiketa od sorte Traminac koju su, inače, iz južnotirolskog mjesta Tramin odnosno po talijanski Termeno, svojedobno u Ilok donijeli pripadnici bogate talijanske obitelji Odescalchi, odlučni do te mjere da i u Iloku puste korijene da su na Principovcu sagradili dvorac-ljetnikovac. K tome, Odescalchiji su se 1699. upustili i u dogradnju krasnog dvorca što ga je uz obalu Dunava bio sagradio Nikola Iločki, jedan od vladara Iloka. U dvorcu je sada Muzej grada Iloka a ispod dvorca je vinski podrum u dužini od stotinjak metara.

Kuća Iločki podrumi smjestila se eto na desnoj obali Dunava, u najistočnijem gradu Republike Hrvatske Iloku, u gradu starina i vina. Ima 243 zaposlena, a u postavi kojoj je na čelu Juraj Mihaljević funkcionira d 2003. godine. Paralelno s produkcijom vina razvija autentičnu i jedinstvenu ugostiteljsko-turističku ponudu, povezujući postojeće sadržaje grada kao turističke destinacije s vinogradarstvom i vinarstvom.

Festival Traminca 2020: vlasnik Iločkih podruma Juraj Mihaljević i glavna enologinja Vera Zima u Arhivi Iločkih podruma čekaju da se, prigodno, otvori crnom vunom raccodium cellare obrasla butelja famoznog arhivskog Traminca 47. Arhiva Iločkih podruma čuva oko 8500 butelja, među kojima se nalaze još 83 boce ovog Traminca 47, cijena butelji je 54.000 kuna!

Svečana večera na Festivalu traminca u Iloku. Keške, bulgur, uljevak, ćevap, sir iz mijeha, tulumba i tufahija uz tramince? Da, da, idealan spoj! Autorska večera renomiranog kuharsko-sommelierskog tima. Najpoznatiji bosansko-hercegovački chef Nihad Mameledžija iz Sarajeva u ladanjskoj kući Principovac sljubio je bosansku kuhinju s traminaca u različitim izdanjima (Željko Garmaz)

Alzaški traminci s grand cru pozicija na kušanju u sklopu radionice koju je vodio Eric Zwiebel: MARTIN SCHAETZEL KIRRENBOURG – GC Schlossberg 2017 (sugar 12.04, Alc 14.5, Acidity 2.85); DOPFF AU MOULIN – GC Brand 2017 (Alc 14, sugar 12, Acidity 2,5); HENRI SCHOENHEITZ – Linsenberg 2015 (Sugar 22.79, Alc 13.63 acidity 3.17); DOMAINE MURE – Clos St Landelin 2015 (Sugar 7, alc 14.5, acidity 4.6); DOMAINE GRESSER – GC Moenchberg 2016 (Sugar 17, alc 13.6, acidity 3.1); ROLLY GASSMAN – Keppelweg 2016 (Sugar 37, Alc 13.4, Acidity 3.86); FRANCOIS SCHWACH – GC Osterberg 2012 (sugar 45.4, acidity 3.95, alc 13.3); LORENTZ – GC Altenberg 2012 (Alc 14,17, sugar 26,2, acidity 3,7); PAUL GINGLINGER – GC Pfersigberg 2017 (Alc 13,5, sugar 47, acidity – 4,4);MARC TEMPE – GC Mambourg 2017 (Alc 12,5, sugar 72.3, acidity 4,57) (Željko Garmaz)

Uz prostrani u domaćem stilu uređeni restoran i vinoteku pokraj starog povijesog vinskog podruma, kojega godišnje obiđe oko 40.000 posjetitelja, od unatrag 11 godina postoje i smještajni kapaciteti – 18 dvokrevetnih komfornih soba. Članica uprave i direktorica marketinga i izvoza Iločkih podruma Karmela Tancabel najavljuje sada širenje u turističkom smislu, tj. to da se kreće s preuređenjem i obnovom postojećeg objekta Žitnica uz stari podrum, taj objekt namjerava se pretvoriti u hotel s 18 soba i s dvoranom za različita događanja, investicija za to je oko 12,5 milijuna eura. K tome, na Principovcu uskoro starta gradnja boutique-hotela s wellnessom, planira se objekt sa 25 soba. Inače na Principovcu u objektu gdje je nekad bila konjušnica već postoje predsjednički apartman te pet apartmana sa četiri zvjezdice. Vrlo značajna u turističkom smislu je Arhiva vina Iločkih podruma, koja čuva oko 8500 butelja, među njima je i Traminac iz 1947 što je svojedobno bio oduševio britanski kraljevski dvor, sada ga raspoloživog  za prodaju u Arhivi ima još 83 butelje, a cijena svakoj butelji je 54.000 kuna!

U slatkom društvu: Tomislav Stiplošek, organizator i voditelj Vinskih razgovora, sa Karmelom Tancabel (lijevo) i Ivanom Raguž (Marko Čolić)

Iločki podrumi raspolažu s vlastitih 360 ha vinograda, a grožđe i otkupljuju s 330 ha). Vinogradi su na obroncima Fruške gore okrenutim prema jugu i zapadu, i dobro su provjetreni. Tlo je znano kao černozem i regosol s dosta loessa (prapora) na površini, gdje-gdje ima i pijeska. Jedan vinogradarski kompleks je Vukovo sa 135 ha na, izmješano, ravnim i tzv. blago valovitim platoima na nadmorskim visinama od oko 153 do 196 metara. Trsje s kojega se bere – ima Traminca crvenog i Traminca mirisavog s time da je više Crvenoga – tamo je sađeno još 1989. godine, ali većina je obnovljena 1997.  Druga pozicija je Principovac. Na Vukovu je berba određena na maksimalnih 9,5 tona roda po hektaru, grožđe odande namijenjeno je uglavnom vinima do kategorije kvalitetnoga s kzp. No na prostranom Vukovu ima zasigurno mikrolokacija s kojih se grožđe može lijepo iskoristiti i za neke vrhunske eno-kreacije. Principovac, na 125 hektara oko dvorca i na 190 do 202 metara nadmorske visine, Iločani rado prezentiraju kao svoju grand cru poziciju, i tu su Podrumi odredili berbu od najviše 4,5 tone grožđa po hektaru, s Principovca dakle stižu ponajbolja iločka vina. Sorte na Vukovu su, uz Traminac, i Graševina, Chardonnay, Rizling rajnski, Pinot bijeli i nešto Pinota sivoga, te Frankovka i Cabernet sauvignon, na Principovcu dominira Traminac, nešto je Graševine i Chardonnaya.

Za produkciju su odgovorne glavna enologinja Vera Zima i njena danas desna ruka Ivana Raguž, koja sa Zimom u podrumu radi već 15 godina, a njima na pomoć su i dva nova mlada enologa – Antonela Knezović i Marko Marko.

Iločki podrumi proizvedu oko pet milijuna litara vina godišnje. Od tih pet milijuna litara, godišnje bude ukupno oko pola milijuna litara traminca, a od tih pola milijuna vrhunskoga suhoga je obično oko 60.000, dok je kvalitetnoga s kzp. od 120.000 do 180.000 litara.

Osam Iločkih traminaca različitih godišta berbe (od 2019. do 2011) i tipova (mlado, zrelo, s izdvojene pozicije, od redovne do predikatnih berbi, suho do slatko) ponuđenih na kušanje na gostovanju Iločkih podruma u Zagrebu (Marko Čolić)

U međuvremenu Iločki podrumi još su jednom trijumfirali: na tradicijskom ocjenjivanju vina Bonavita 2020 u Trnavi osvojili su titule ukupnog šampiona za Traminac izborne berbe 2017 i šampiona, za Traminac 2019, u grupi suhog vina. Nagrade su preuzeli članica Uprave Ilockih podruma i direktorica sektora za vinogradarstvo i vinarstvo Vera Zima, i enolog Marko Marko

U Zagrebu na Malim vinskim razgovorima Tomislava Stiplošeka na kušanje su ponuđena sljedeća vina: Traminac kvalitetni, položaj Vukovo, berba 2019., Traminac vrhunski, položaj Principovac, berba 2018., Traminac Principovac, poluslatko, limitirana edicija, berba 2018., Traminac kasna berba 2017., Traminac izborna berba 2017., Traminac izborna berba bobica 2016., Traminac izborna berba prosušenih bobica 2011., Traminac ledena berba 2012.  ♣

Zrnca za razmišljanje

KUPUJMO HRVATSKO!?!

Već sam u svojim napisima postavio pitanje je li u nekoj zemlji normalno (svako malo) pozivati narod porukama da se pri kupovini opredjeljuje prvenstveno za proizvode nastale u toj zemlji? Nas u Hrvatskoj već godinama bombardira se, kao nekom vrstom patriotskog EPP-a, pozivima Kupujmo hrvatsko! Pa, najnormalnije je da najprije gledamo da kupimo proizvod naših ruku djelo, naravno ako odgovara kakvoćom i izgledom pa i cijenom, a posebice je to važno kod poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji bi, s obzirom da mi JESMO zemlja agrikulture, svakako trebali odgovarati kakvoćom, ali i svježinom i eko-podobnošću debelo nadmašiti voće i povrće iz uvoza, pogotovu ono što nam stiže – a stiže u popriličnoj količini – iz prekomorskih zemalja. Hrvatska je vrlo afirmirana kao turistička zemlja i posebna pažnja trebala bi u nas biti posvećena produkciji kvalitetnih (i osebujnih!) poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u dovoljnoj mjeri s obzirom i na to da nam je turizam odlično izvozno tržište – na kućnom pragu. Ako, kad smo već turistička (vele)sila, ne valoriziramo adekvatno i naš potencijal u poljoprivrednom sektoru i u proizvodnji hrane, mi smo unatoč broju turista i broju noćenja s kojima se šepurima posljednjih nekoliko godina – tek napola gospodarski uspješni  u domeni onoga što stalno ističemo kao prednost i što nazivamo Plava i Zelena Hrvatska.

                Međutim, što se događa?  U Hrvatsku je, upozorili su čelnici Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) nedavno na konferenciji za novinare u Zagrebu, u prva tri mjeseca ove godine, i usprkos korona-krizi, uvezeno 56.072 tona povrća u vrijednosti od čak 46,37 milijuna eura. To znači da smo u vanjskotrgovinskoj razmjeni povrća sa svijetom ostvarili minus od čak 41,28 milijuna eura, jer je istodobno domaći izvoz bio samo oko 6.000 tona, vrijedan malo više od pet milijuna eura.

Stoga su iz HPK početkom srpnja ponovno pozivali hrvatske potrošače i otkupljivače te trgovce da pomognu domaćim proizvođačima povrća i voća kroz kupnju njihovog povrća, pogotovu i stoga što su domaći proizvođači zbog korona-krize upali u nezavidnu tržišnu situaciju i prijeti im propadanje ovogodišnjeg uroda brojnih vrsta povrća.

            Mladen Jakopović, predsjednik HPK, kazao je kako je u strahu od nedostatka povrća, a zbog korona-krize, proizvodnja povrća ovog proljeća u RH povećana, što je i bio cilj, htjelo se da se podigne samodostatnost u ovoj proizvodnji.

Jakopović je još istaknuo kako je urod povrća ove godine dobar, ali ga proizvođači u trenutku kada ono dolazi na tržište nemaju kome prodati jer im otkupljivači ruše otkupne cijene ispod proizvođačke cijene. Nažalost, osjetno je ove godine smanjen turizam pa je i dosta slabija turistička potrošnja, kao jedan od bitnih kanala prodaje, a nastavljen je rast uvoza i plasman, kroz trgovačke lance, jeftinog povrća i tržišnih viškova iz EU i tržišta regije, dodao je Jakopović.

E pa onda bi – umjesto silnog pomalo licemjernog isticanja slogana Kupujmo Hrvatsko! na raznim panoima na mjestima gdje se najviše okuplja pučanstvo te emitiranja te poruke preko radija i preko malog ekrana tako da ispada da se najviše na izbor domaćega pozivaju krajnji kupci, potrošači – trebalo taj slogan ubrizgavati u vene otkupljivačima i odgovornima u trgovačkim lancima, no zapravo bi bilo nužno i vidjeti je li proizvodnja ovdje (toliko) skuplja i mora li ona to biti u odnosu na onu vani pa tu srediti stvar, jednako tako valjalo bi, rekao bih, i bolje kontrolirati sa svih aspekata uvezenu robu a i postupke naših uvoznika i vidjeti postoje li tu i u kojoj mjeri neke nepravilnosti, nepoštene trgovačke prakse (taj se izraz u posljednje vrijeme mnogo rabi u našem društvu).

Deklaracija: sitna i poprilično izblijedjela slova

Čulo se doduše, na pressici, kako HPK poziva sve trgovačke lance da na svoje police stavljaju u većoj mjeri hrvatsko kvalitetno povrće, jer su tijekom proljeća svi provodili kampanje promoviranja domaće proizvodnje, ali je situacija na policama sada ipak drukčija, otkako su se međunarodna trgovina i uvoz vratili u (koliko-toliko) normalne tokove.  Nadalje, u HPK kažu da pozivaju i domaću prehrambenu industriju koja uvozi dosta povrća za preradu da se obrati najprije domaćim povrtlarima kako hrvatsko povrće ne bi propalo ove godine. HPK apelira na krajnje potrošače da kupuju domaće povrće, sugerirajući im da u trgovini dobro gledaju deklaracije, ali i da se obrate svojim susjedima odnosno poznanicima poljoprivrednicima koji proizvode domaće povrće, jer je to jedan od načina da zaštitimo domaću poljoprivrednu proizvodnju. Lijep apel HPK na potrošače, jedino je nejasno kako da se potrošač u trgovini snađe kad na proizvodu ili uz proizvod koji se prodaje rinfuzno nađe zakonom inače obveznu deklaraciju, naime većina deklaracija je tiskana tako sitnim slovima da ih je i s povećalom, a kamo li s naočalima, teško pročitati, k tome puno deklaracija je s tako izblijedjelim slovima da je dešifriranje nemoguće. Nadziru li nadležne službe te famozne deklaracije koje se, kako se čini, u dobroj mjeri uz proizvod nalaze više pro forma nego da kupcu objasne to što mu se, i odakle, nudi za ponijeti. Jakopović je iznio i kako od države očekuje da napravi jasnu strategiju kakvu proizvodnju povrća Hrvatska želi u budućnosti.

I Vjekoslav Budanec, predsjednik Odbora za povrtlarstvo i krumpir HPK, naglasio je da su domaći proizvođači očajni jer danas nemaju svoju robu kome prodati i prijeti nam situacija da urod ostane na poljima umjesto da se prodaje na trgovačkim policama i na tržnicama. Na žalost, na tržištu se i dalje pojavljuje uvozna roba niske cijene koja dovodi u pitanje opstojnost i daljnju budućnost ove proizvodnje, istaknuo je Budanec.

Čelnici HPK iznijeli su i podatak da je uvoz krumpira bio veći za 23 posto u odnosu na  isto razdoblje lani. Uvoz povrća količinski je povećan unatoč korona-krizi za 11,4 posto, dok je vrijednost bila ista kao u prva tri mjeseca prošle godine što je dokaz da su i tijekom korona-krize na hrvatsko tržište stizali tržni viškovi sa svjetskog tržišta po nižim cijenama. Prema dostupnim podacima, u prva tri mjeseca smo uvezli primjerice čak 16.064 tona krumpira vrijednog više od osam milijuna eura, količinski je uvoz krumpira bio, ponavljamo, veći za 23 posto nego u prva tri mjeseca prošle godine. Uvoz rajčica došao je na 2.792 tona u vrijednosti od 4,3 milijuna eura, i to je, rečeno je, sedam posto više nego u prva tri mjeseca 2019.).  U Hrvatsku je uvezeno i crvenog luka, češnjaka, poriluka u količini od 9.648 tona a vrijednosti 4,6 milijuna eura (6,5 posto više količinski, ali oko 20 posto manje vrijednosti što je pokazatelj da su proizvodi koji dolaze niske cijene, kad su jeftiniji lako moguće I niže kvalitativne kategorije).

Udio povrtlarstva raste u ukupnoj domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji, ali nedovoljno, te povrće u poljoprivrednom outputu čini tek oko pet posto. Prema procjenama, proizvodnjom povrća bavi se oko 39.000 poljoprivrednih gospodarstava, a prosječna veličina gospodarstva iznosi 0,32 ha. Prirod po po hektaru je nizak, a niska je i konkurentnost. Za razliku od domaće proizvodnje koja oscilira, uvoz iz godine u godinu raste. Tako je 2019. godine uvezeno povrća u vrijednosti 163.101.542 eura, što u vrijednosnom (novčanom) smislu čini rast od 24 posto u odnosu na godinu ranije, a pokrivenost uvoza izvozom je samo 20 posto.

– Nemamo niti jednu povrtnu vrstu koja nema negativnu vanjskotrgovinsku bilancu. Raste nam uvoz krumpira, rajčica, crvenog luka i češnjaka, kupusa, karfiola i brokule, mrkve, salate, krastavaca te svog ostalog povrća.  Najveći problem u proizvodnji povrća i dalje su usitnjenost i mala prosječna veličina povrtlarskih gospodarstava kao i slaba ekonomska snaga gospodarstava, a ključna je (kao i u vinskom sektoru!- prim. ur.) i neudruženost i neorganiziranost proizvođača –  zaključio je Jakopović.

Kupujmo hrvatsko! ♣

_________________

ZAKON O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI NIJE SMANJIO UVOZ – Na nedavnoj sjednici predsjedništva Vijeća Udruženja trgovine Hrvatske gospodarske komore raspravljalo se o suradnji s Državnim inspektoratom i AZTN-om, posebice kroz izmjene Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. HGK je organizirala susret predstavnika sektora trgovine s glavnim državnim inspektorom Andrijom Mikulićem i s predsjednikom Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Mladenom Cerovcem kako bi se pravovremeno otvorio dijalog o poteškoćama s kojima se suočava sektor trgovine, prevenira što se može i pronađe rješenje za aktualne probleme.

Hrvatska ekonomija je mala i moramo se podržavati i slušati jedni druge kako bismo mogli uspjeti, rekao je potpredsjednik HGK za trgovinu i financije Josip Zaher, i napomenuo da je trgovina djelatnost koja je nezaobilazna te je posrednik proizvodnog dijela hrvatskoga gospodarstva i potrošača sa značajnim doprinosom BDP-u i zaposlenosti.

U pogledu Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom Zaher je naglasio da potrebu prilagodbe Zakona ponajviše potvrđuje i činjenica da se jedna od intencija zakona – povećani plasman i zaštita domaće proizvodnje, nije ostvarila, već da je došlo do povećanoga uvoza.

Predsjednik Udruženja trgovine HGK Ivica Katavić pozdravio je osnivanje Državnog inspektorata i činjenicu što više nemamo situaciju svaki tjedan, inspektor jedan. Predložio je da se kod pripreme nadzora napravi i priprema dijela dokumentacije, online, te napomenuo da je za trgovce važno znati do kada aktualna kontrola cijena zbog pandemije ostaje na snazi.

U pogledu predmeta nadzora AZTN-a tretman trgovaca treba biti ujednačen bez obzira na veličinu, valja pomno definirati što je to istek roka trajanja i razmotriti mogućnost ukidanja zabrane povrata robe u dogovoru s dobavljačima jer postoje i slučajevi kada bi sami dobavljači to htjeli. Predlažemo i jedinstven cjenik dobavljača budući da postoje naznake da imaju više cjenika za različite trgovce, čime se stvara nelojalna konkurencija, rekao je Katavić.

Glavni državni inspektor Andrija Mikulić pozdravio je raniju pripremu dokumentacije i digitalizaciju dijela procesa. Ujedno je iznio rad i djelovanje inspekcija Državnog inspektorata od trenutka objedinjavanja.

Naš je cilj nastavak onoga što smo uspješno počeli već po osnivanju Državnog inspektorata, a to su koordinirani nadzori inspekcija u provedbi redovnih nadzora te primjena načela oportuniteta za sve one prekršaje koje subjekt nadzora otkloni  tijekom nadzora, odnosno u određenom roku ili ukoliko subjekt postupi po rješenju inspektora. Da je tome tako govori podatak da je godinu dana rada Državnog inspektorata u sektoru tržišne inspekcije od ukupnog broja utvrđenih povreda u 78 posto njih primijenjeno načelo oportuniteta. Važna nam je komunikacija u oba smjera, kroz prevenciju i edukaciju gradit ćemo transparentan partnerski odnos, rekao je Mikulić.

Najavio je da će vrlo brzo Državni inspektorat javno objaviti nadzorne liste namijenjene gospodarskim subjektima, koje će definirati obveznika nadzora i temeljem kojih zakona i propisa postupaju inspekcije Državnog inspektorata. Upravo kroz objavu nadzornih lista želimo djelovati proaktivno kako bi gospodarski subjekti mogli provjeriti zakone i propise koji reguliraju njihovo poslovanje te iz kojih proizlaze zakonske obveze postupanja inspektora Državnog inspektorata, napomenuo je Mikulić.

Svi smo u istom čamcu. Kažnjavanje samo po sebi nije svrha, već samo kao posljednja solucija kad se poštene trgovačke prakse ne mogu uspostaviti na drugi način. Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom je trebalo donijeti i ideja je dobra, da se uspostavi ravnoteža na tržištu. Kao ideja je nova ne samo u Hrvatskoj, već i na razini EU, pa je i za očekivati da će biti potrebne dorade oko provedbe, a i vrijeme od donošenja do provedbe je bilo dosta kratko, izjavio je predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Mladen Cerovac iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, naglašavajući da je u međuvremenu stupila na snagu i direktiva EU koja se mora implementirati u Zakon te da će sudska praksa biti bitan korektiv u svemu tome.

Na sjednici je bilo i riječi o potrebi regulacije online trgovine, da se na nju primjenjuju isti uvjeti oporezivanja i plaćanja naknada kako bi se spriječila nelojalna konkurencija. Razgovaralo se i o novim uredbama na razini EU koje će omogućiti da se i kroz zaštitu potrošača i suradnju s nadležnim mrežnim i telekomunikacijskim regulatorima dodatno uredi tržište online trgovine. Pozdravljeno je ukidanje epidemiološke mjere zabrane rada nedjeljom, kao i obveze za stankom od sat vremena između smjena.

Puno riječi, očekuju se konkretni učinci! ◾

______________________

Poduzetništvo u Hrvatskoj

TAKO MLAD, A VEĆ – KRALJ PATAKA!

            A da poduzetništvo (i u poljoprivredi i u proizvodnji hrane) u Hrvatskoj može ipak funkcionirati kako treba pokazuje primjer Jurja Orehovca iz poljoprivrednog gospodarstva Orehovec iz Velikog Bukovca kod Ludbrega u Podravini. Juraj je još tako mlad, a već je – kralj peradi, osobito pataka!

Mladi ludbreški poduzetnik-uzgajivač pataka i gusaka Juraj Orehovec sa chefom Raulom Lajtmanom, uz paštete od patke koje su zajedno kreirali

Njegovo intenzivno druženje s patkama ali i s drugom peradi u smislu osiguranja egzistencije sebi i svojoj obitelji počelo je 2000., niti dvije godine nakon što je, veli Juraj, njegov otac Željko primijetio da na hrvatskom tržištu nedostaje pataka te predložio da se obitelj Orehovec pobrine da se ta stanovita praznina popuni, pa i više od toga, tj. da se ide i u uzgoj gusaka, pijetlova i pilića, i to ne industrijskim nego maksimalno moguće prirodnim načinom. A to znači da je odmah u startu u planu bilo baviti se i uzgojem žitarica i uljarica za kvalitetnu prehranu peradi, te, uz gradnju spremišta za tu hranu i gradnju dovoljno prostranog zatvorenog uzgajališta urediti i oveći otvoreni prostor kako bi dobar dio peradi, posebice patke i guske, mogao boraviti na otvorenome. S obzirom se mjesto Veliki Bukovec nalazi na trima rijekama – Dravi, Bednji i Plitvici, to su Orehovci iskoristili na način da su uz vodotok, posebice Plitvice, uredili lagune s vodom da patke i guske mogu brčkati se, plivati. Otvorena je i vlastita klaonica. Pripremni  radovi na spomenutoj infrastrukturi trajali su nešto duže od godine dana.

I danas, eto, PG Orehovec ima čak 10 hektara terena za boravak pataka i gusaka pa i pijetlova na otvorenome, i čak 70 hektara oranica za uzgoj ponajviše kukuriza i ječma na prirodi prijateljski način. Od uzgojenih žitarica i uljarica radi se smjesa za prehranu, u koju se, po savjetu stručnjaka, dodaju određeni mikro-nutrijenati poput vitamina i minerala potrebnih za pravilan rast i razvoj.

Patke i guske na otvorenome, uz umjetno jezerce u kojemu mogu plivati

Zgodno je spomenuti da Orehovci tek izležene piliće uvoze iz Mađarske, a onda Mađarima izvoze brojlere i piliće spremne za klanje!

Godišnje tržištu Orehovci mogu ponuditi oko 50.000 pataka, isto toliko pijevaca dakako za gastronomiju, gusaka bude oko 1000, a pilića bogme i 700.000! Ne samo što su uzgoj peradi zaokružili i proizvodnjom hrane, nego su ponudu peradi kao namirnice za prigotavljanje jela zaokružili i nekim gotovim vlastitim prehrambenim proizvodima kao delikatesama, a to su dimljena i sušena pačja prsa u vakuum pakiranju, te različite paštete neke s većim a neke s manjim udjelom mesa patke odnosno pačje jetre, a neke isključivo od pačje jetre, zatim pačju i gusju mast u teglicama od po 200 grama, u pripremi su još neke delicije, među njima možda i podimljene i posušene kobasice od pačetine! I još jedno bitno zaokruženje: Orehovci su mislili i na plasman te su po Hrvatskoj otvorili nekoliko mesnica, u Zagrebu su od njih tri. Ukupno zaposlenih je 50 odoba. Proizvodi Orehovec nude se dakako i u drugim trgovinama u nas.

Juraj Orehovec prije nešto više od godine dana upoznao se s našim znanim kuharom, inače Međimurcem Raulom Lajtmanom, koji nakon godina rada u svojstvu chefa u renomiranim ugostiteljskim objektima sada ima firmu za gastro-konzulting i inženjering, i odmah se rodila ideja  o suradnji na kreiranju raznih delikatesa. Delicije se kao proizvod za tržište razvijaju i po godinu dana, smisao je kupcu i gourmetu ponuditi ne samo ukusnu delikatesu bez ikakvih aditiva, nego mu podastrti proizvod koji će odisati i originalnošću, tradicijom kraja.

Kokoti u golemom hangaru

– Kad mogu Mađari, Francuzi,pa zašto ne bismo mogli i mi?!  – kažu nekako uglas Juraj Orehovec i chef Raul koji se zatekao kod Orehovca za našeg posjeta tom PG-u što ga je organizirao prof. Ivan Dropuljić, kao šmeker ali i kao direktor afirmiranog i, ove godine, 15. jubilarnog međunarodnog festivala vina i delikatesa Zagreb Vino.com u studenome u hotelu Esplanade u Metropoli, zainteresiran, logično, da se među izlagačima na toj manifestaciji sa svojom ponudom gurmanskih poroka nađe i Orehovec.

Hale za uzgoj pilića. Orehovec iz Mađarske uvozi netom izlegle piliće a onda Mađarima izvozi brojlere i piliće dovoljno velike za jelo

Ne samo uzgoj peradi nego i proizvodnja delikatesa: nekoliko vrsta pačje paštete i dimljena i sušena pačja prsa, s pjenušcima, kombinacija za sladokusce

– Kako nastaju paštete? Patka se otkošti, meso se termički obrađuje pečenjem na niskoj temperaturi i onda se kreiraju paštete s različitim udjelima mesa i jetre. Kosti patke peku se na vlastitoj masnoći i time dobivamo umak koji pašteti pojačava strukturu i koji joj daje aromatski štih tradicije – objašnjava Raul Lajtman. – Paštete će potrošač na polici razlikovati po bojama etikete na staklenoj posudici, primjerice smeđa označava klasičnu paštetu, zelena upućuje na to da su u paštetu umiješane tostirane sjemenke buče, ljubičasta etiketa govori o tome da je meso od patke bilo dimljeno, narančasta etiketa signalizira da je u paštetu umiješan crni tartuf, i to čisti, a crna etiketa znak je da se u posudici nalazi parfait od pačje jetre, dakle sama jetra bez mesa. Takav parfait imamo i s umiješanim crnim tartufom – objasnio je Lajtman… ♣

_________________

VIJESTI/NEWS

Nakon VinMarKon-a

OSNIVA SE ETIČKO POVJERENSTVO ZA MARKETING u HGK – Nastavak na nedavno u Zagrebu održani kongres o vinskom marketingu (VinMarKon 2020) u Hrvatskoj: Iz Hrvatske gospodarske komore priopćenje o osnutku etičkog povjerenstva za marketing u HGK. Udruženje marketinga HGK na online sjednici svojega Vijeća obznanilo je usvajanje Kodeksa oglašavanja i marketinškog komuniciranja Međunarodne trgovačke komore. Kodeks u svojem najnovijem izdanju uključuje između ostaloga preporuke za nove tipove digitalnih sadržaja, ali i odgovornosti za sve nove sudionike marketinškog eko-sustava, poput influencera, blogera, vlogera i ad tech tvrtki pa čak i za one koji brinu  o pripremu algoritama i koji koriste umjetnu inteligenciju za potrebe marketinških komunikacija.

– Nužno je osnovati tijelo, jednu vrstu etičkog povjerenstva, koje bi moglo pratiti poštivanje kodeksa u struci – rekao je predsjednik Udruženja marketinga HGK Božidar Abramović o Kodeksu koji je hrvatski ogranak Međunarodne trgovačke komore ICC Hrvatska predstavio struci u listopadu prošle godine na konferenciji u HGK. U svibnju ove godine je i Hrvatska udruga društava za tržišno komuniciranje (HURA) revidirala i svoj kodeks u Skladu s Kodeksom ICC-ja. Abramović je naglasio da je posebna pozornost usmjerena je na zaštitu djece i privatnost potrošača oglašavanjem koje je pošteno, legalno, pristojno i istinito. Fokus je i na jasnom razgraničenju komercijalnog, uredničkog i korisničkog sadržaja i to sada obuhvaća zaista sve nove aktere, poput blogera. ♣

U znaku covida19

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović

NOVE PROCJENE EU-KOMISIJE o BDP-u PESIMISTIČNIJE OD PRETHODNIH  – Prema nedavno objavljenim ljetnim procjenama Europske komisije, pad BDP-a u EU bi u ovoj godini trebao biti nešto veći od onoga najavljenog u prethodnim procjenama iz sredine svibnja, točnije sada se govori da će iznositi 8,3 posto, javljaju iz HGK. I prijašnje i ove procjene sada proizlaze iz očekivanog utjecaja pandemije izazvane širenjem koronavirusa na globalno gospodarstvo, Europsku uniju, dakako sve njezine članice. Pad BDP-a predviđa se na razini svih članica, najmanji od 4,6% pripisuje se Poljskoj, a najveći od čak 11,2% Italiji. Uz Italiju, iznimno visokim padom od 10,9% i 10,6% mogle bi biti pogođene Španjolska i Francuska, dakle te tri zemlje koje su, uz Njemačku, najveća gospodarstva EU, trebale bi biti krivci za najveći negativan utjecaj na ukupan pad BDP-a na razini Europske unije. U odnosu na prethodne procjene, Europska komisija kod 15 svojih članica za ovu godinu predviđa veći pad BDP-a, po najnovijemu očekivana stopa pada najveća je za kod Portugala, i to za čak tri postotna boda, te kod Francuske, Italije a, nažalost, i kod Hrvatske, za koju smatra da će stopa pada u ovoj godini biti ipak 10,8 posto, a ne 9,1 posto kako se mislilo prije.

Mogu li nam pomoći tri mušketira? Slijeva na desno: FikO’Athos,MarO’Porthos, te JimKaramis

– Što se tiče Hrvatske, možemo se još nadati da će nam turistička sezona biti ipak nešto snažnija od očekivane, pa bismo mogli imati slabiji pad BDP-a od prognoziranoga. Nužno je da se jače okrenemo prema sutra, prema jeseni i idućoj godini. Moramo gledati kako osigurati radna mjesta, gospodarsku aktivnost i likvidnost cijelog sustava da bismo iduće godine eventualno ostvarili optimistično prognozirani rast, ako ne i veći od njega – rekao je predsjednik HGK Luka Burilović. ♣

HRVATSKOJ DVOSTRUKO VIŠE NOVCA IZ EU-PRORAČUNA! – Završetkom pregovora o proračunu i financijskoj budućnosti EU Hrvatska je dobila 22 milijarde eura, što je dvostruko više u odnosu na prošli financijski okvir.

– Ove 22 milijarde eura za koje smo se izborili za europskim stolom bit će iznimno važna injekcija za oporavak i razvoj našeg gospodarstva. Uz pomoć tog kapitala možemo kompenzirati određena rasterećenja poduzetnicima i ojačati cjelokupnu ekonomiju. Moramo taj novac pametno i strateški usmjeriti, a važno je i da imamo političku stabilnost koja nam omogućava da jače krenemo u potrebne reforme i investicije – istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović. – Iz tzv. sredstava za oporavak Hrvatskoj je dodijeljeno 9,4 milijardi eura od čega je oko tri četvrtine bespovratno, dok su ostatak zajmovi. Ta sredstva moći će se koristiti tijekom 2021., 2022. i 2023. godine temeljem programa oporavka koji treba izraditi. Spomenuti iznos od 22 mlijarde eura predstavlja izniman potencijal za oporavak i nastavak rasta gospodarstva u narednim godinama u situaciji kad se zbog aktualnih okolnosti očekuje pad BDP-a u ovoj godini od približno 10 posto. Što se tiče fondova EU iz kojih su se sredstva povlačila i u prethodnoj financijskoj perspektivi, Hrvatska je tijekom ovih pregovora uspjela dobiti dodatnih 500 milijuna eura od čega je 100 milijuna eura za poljoprivredu, a 400 milijuna za regionalni razvoj.

Vinarima dodatnih 13 milijuna kuna za kriznu destilaciju i skladištenje vina – Na e-savjetovanju objavljen je prijedlog Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje 2019. – 2023., tiječ je o tzv. vinskoj omotnici, kojom se značajno povećavaju sredstva za mjere krizne destilacije i krizno skladištenje. Umjesto prvotno planiranih 43 milijuna kuna, Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je dodatnih 13 milijuna kuna pa sada ukupne potpore za stabilizaciju tržišta vina iznose 56 i pol milijuna kuna.

– Udruženje vinarstva HGK pozdravlja takvu odluku kojom se predviđa značajno povećanje sredstava za mjere krizne destilacije i kriznog skladištenja vina. Vjerujem da će sredstva biti u cijelosti iskorištena i da će značajno ublažiti posljedice pandemije i pada turističke potrošnje, naime ne treba zaboraviti da naši vinari oko 70 posto ukupne proizvodnje plasiraju kroz turizam i kanale HOREC-a kanale – poručio je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

Naime, kriza uzrokovana koronavirusom snažno je pogodila i vinogradarsko-vinarski sektor, stoga je Hrvatska gospodarska komora resornom Ministarstvu poljoprivrede još ranije predložila izmjene Vinske omotnice.

Prodaja vina u Hrvatskoj ima izrazito sezonski karakter, odnosno u značajnom postotku je vezana za turističku sezonu koja će ove godine biti na 30-postotnoj razini prethodnih godina. To je već dovelo do pada prodaje vina od 80 posto u predsezoni i prvoj polovici godine, a očekuje se prosječni pad na godišnjoj razini od 50 posto.

Programima krizne destilacije i skladištenja pomoći će se sektoru vinarstva u premošćivanju tekuće likvidnosti, očuvanju zaposlenosti i pripremama za otkup grožđa berbe 2020. i to ne samo kroz financijsku potporu već i uklanjanjem viškova vina iz podruma. ♣

Istra izgubila primat

TUROPOLJSKI TARTUF! – Više nije privilegija samo naše Istre, sad u gastronomskom a time i u turističkom smislu zvijezdu novog, jačeg sjaja pokušava učiniti i od Turopolja! Riječ je o ekskluzivnoj i skupocjenoj gljivi tartufu. Doduše ne, barem zasad i bijelome tartufu – tko zna, možda se i on pojavi! – nego o crnome. Nazvan je Tuber Kolić, po gljivaru Mariju Koliću koji ga je prvi pronašao. Zagrebačka županija jedva je dočekala ovu vijest o pojavi tartufa u Turopolju, naravno kako bi to dobro iskoristila u turističkoj promidžbi toga kraja, međutim pitanje je koje su to stalne i komercijalno odgovarajuće iskoristive količine koje gljivari i specijalno obučeni psi mogu pronaći u Turopolju, te koliko se uopće tamošnji ugostitelji sada trse u kreaciji i ponudi jela s tartufom. Zasad, čuje se preko TZ Zagrebačke županije, tartuf nude restorani Mon Ami, Pivnica Turopolje i Bistro Babriga.

Crni tartuf u Turopolju nađen je u šumi hrasta lužnjaka. Neki naši stručnjaci za gljive smatraju da je kontinentalni dio Hrvatske čak i bogat crnim tartufom. Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović kaže da je znani naš ekspert prof. Romano Božac nakon analiza potvrdio autentičnost 16 novootkrivenih vrsta tartufa nađenih u kontinentalnome dijelu Hrvatske. Jedan od njih, turopoljski tartuf, nazvan je Tuber prigmenius bos, prema izumrlom turopoljskom govedu, a drugi eto nosi ime svog pronalazača – Tuber Kolić… ♣

Ol ISTRIA PONOVNO OSVOJILO LONDON – Drugu godinu za redom Ol Istria Selekcija maslinovo ulje osvaja zlatnu medalju u kategoriji kvalitete na uglednom svjetskom natjecanju maslinovih ulja London International Olive Oil Competitions, a u istoj je kategoriji ulje Ol Istria Picholine osvojilo srebro. Tako su se maslinova ulja iz porečke Agrolagune sa svjetskih natjecanja još jednom vratila s nagradama koje dokazuju kontinuiranu vrhunsku kvalitetu i prepoznatljivost na svjetskoj maslinarskoj sceni.

IOOC je jedno od najvećih i najrespektabilnijih natjecanja u Europi, a ove godine za ocjenu je bilo prijavljeno ukupno čak 657 ulja iz 25 zemalja svijeta. U kategoriji kvalitete u kojoj je Ol Istria ulja odnijela medalje, natjecalo se čak 511 ulja. ♣

Novo paško-pelješko vino u čast Michelinove zvjezdice

Boris Šuljić, u prvome redu, sa svojom ekipom

BOŠKINAC: ONOGA TKO IZGARA NE MIMOIĐE NAGRADA… – Tu na našem brijegu, iznad Novaljskog polja, ovaj tim ljudi na slici učinit će sve da vaši trenuci provedeni u Boškincu ostanu nezaboravni. Nismo nepogrešivi, ali naša je misija svaki dan iznova dati najbolje od sebe za vas, nismo ni najbolji ali svaki dan iznova se trudimo to biti i postati. Volimo svoj posao, pa i onda kad to nije lako, znamo da svojim radom, svojom pristojnošću i ljubaznošću, činimo i gradimo nešto lijepo, da smo tim u kojemu jedan drugome pomažemo da budemo bolji profesionalci i bolji ljudi, kazao je Boris Šuljić, vlasnik i voditelj hotela, restorana i vinskog podruma Boškinac. Lijepo rečeno, ali tu i ne staje: nakon već niza osvojenih odličja Boškinac se ove godine zakitio i posebno prestižnim priznanjem: jednom Michelinovom zvjezdicom!

Iz Boškinca vijest i o tome da se Boris Šuljić i pelješka obitelji Bura-Mrgudić spremaju izaći sa zajedničkim vinom koje bi nastalo spojem merlota i cabernet sauvignona iz Šuljićevog vinograda te plavca malog s Dingača i iz vinograda u polju Mrgudićevih i crljenka/zinfandela s trsja američke obitelji Benmoshe a o kojemu brinu Mrgudići. Ovo vino proizvelo bi se u količini od dva barriquea, jedan bi ga barrique čuvao na dozrijevanju u podrumu Boškinac, a jedan u podrumu Bura-Mrgudić. Kreacija bi u javnost izašla za nekoliko godina, kazao je Boris Šuljić.  ♣

Hrvatski obiteljski cuvée Fameja!

SAMOZATAJNA a – VELIKA, i ZA VELIKA VINA! – Kao dugogodišnja iskusna enologinja s radnim počecima u zagrebačkom Vinolabu (od 2009. do 2017.)  tj. radnoj zajednici vrhunskih stručnjaka u profesiji, a potom kao kreativka i operativka stalno i konkretno u nekoliko vinskih podruma u nas, stoji, s pravom s ponosom iza nekoliko vina – primjerice Jakob Cuvée i Jakob Syrah te Plavac Pepejuh Markus i Babić Markus Franz Ferdinand što već godinama kakvoćom spadaju u sam vrh hrvatske eno-produkcije. Ivona Đipalo Jeličić! Skromna i samozatajna, vrijedna i pouzdana ne samo u smislu šturog obavljanja posla nego i kao stručnjak, medijski neeksponirana, zanemarena, a – VELIKA! I za VELIKA vina.

Nepravedno u sjeni: Ivona Jeličić

Kad god se sjetim Markusovog babića Franz Ferdinand, zamišljam Ivonu – s obzirom da je rodom iz Sinja i ne tako daleko od područja našeg Srednjeg Jadrana gdje postoje razne domaće vinske sorte koje bi se i te kako mogle bolje valorizirati od onoga što predstavljaju današnjim svojom statusom – kao uključenu – skupa s podrumima s kojima sada radi ili možda (i) s nekim novim podrumom s kojim bi još mogla raditi – npr. upravo i u bolje iskorištenje tih nekih drugih potencijalno vrijednih domaćih kultivara, primjerice Lasina (ili Lasine), pa i Plavine. Lasin bi, barem po mojim impresijama s kušanja lasina kod nekih proizvođača na potezu Skradin-Šibenik, mogao, uz veći angažman vinara na ukupnoj količini i na marketingu, postati nova velika hrvatska eno-zvijezda, nešto kao prestižni crni pinot Dalmacije.

I još nešto, a što se vrti oko Plavca maloga, inače nastalog križanjem šoltanskog Dobričića te Crljenka. Plavac mali i dalje je još, samo, hrvatska zvijezda, nije nažalost dosegnuo status zvijezde na svjetskoj razini poput Pinota crnoga, Sangiovesea, Nebbiola, a Crljenak ili Tribidrag ili Kratošija, Primitivo ipak živi više na svjetskoj poznatosti američkog naziva Zinfandel, dok za Dobričić jedva da se i u nas (u širim krugovima) zna. Vinari pokušavaju naći razne načine da populariziraju svoj posjed, svoje ime, svoja vina, kultivare, pa eto dolaze i na to da izlaze na tržište s mješavinama vina od raznih sorata i iz raznih vinogorja, ne baš zemljopisno blizih jednog drugome. Tako su npr. enolog i profesor na fakultetu Leo Gracin a koji je znan i kao proizvođač primoštenskog babića, i pelješki vinogradar i vinar Vedran Kiridžija svojedobno izašli s – istina, lijepim! – vinom Kontra nastalim miješanjem u omjeru nekih pola-pola primoštenskog babića i pelješkog plavca s Dingača ili dobrim dijelom s Dingača. A sad eto najave da će Boškinac iz Novalje vino od svojih francuskih sorata Merlot i Cabernet sauvignon udružiti s vinom od Plavca maloga obitelji Bura-Mrgudić s Pelješca.

Enološki i bračni par – Ivona Đipalo Jeličić i Slaven Jeličić

No, ne bi li bilo zanimljivo kreirati mješavinu od sorata koje imaju duboke i čvrste međusobne rodbinske veze i mješavinu koja bi bila od grožđa iz vinogorja što su geografski međusobno relativno blizu? Konkretno, prije već dugo vremena palo mi je na pamet da bi se moglo napokon napraviti jedan ekskluzivni cuvée, za početak u omjeru 50:50, npr. od Dobričića sa Šolte i kaštelanskog Crljenka kao roditelja Plavca maloga, ali onda i, zasebno, jedan obiteljski cuvée od Dobričića i Crljenka kao roditelja i Plavca maloga kao potomka! I tu sam, kao kreatoricu, vidio upravo enologinju Ivonu! Međutim slučaj je htio da je taj obiteljski cuvée prije nekog kratkog vremena realizirao – Ivonin suprug, enolog Slaven Jeličić, inače, također nekad član Vinolaba, od prije više godina zaposlen kao meštar od vina u novom modernom podrumu kutjevačkog poduzetnika Josipa Galića!

Evo detalja: prije stanovitog vremena poduzetnik Robert Kalebić u želji da revitalizira autohtonu sortu Dobričić dobio je, da bi sadio trsje, koncesiju na terene na južnoj strani otoka Šolte iznad uvale Poganica, riječ je o površini od oko 60 hektara. Od 2015. naovamo Kalebić je tamo na 20 hektara posadio 140.000 trsova vinove loze. Sortiment je bio: Dobričić 4 ha, Crljenak 4 ha, Pošip 4 ha, Plavac mali 2 ha, Merlot 3 ha, Cabernet franc 1 ha, Cabernet sauvignon/Syrah/Petit Verdot ukupno 1 ha, Viognier 0,5 ha i Chardonnay 0,5 ha. O tome sam crticu bio objavio u reviji Svijet u čaši, uz napomenu da je projekt u strukovnom smislu od početka vodila ekipa vinarije Galić na čelu sa Slavenom Jeličićem, po majci, inače, porijeklom Šoltaninom.  Prva berba bila je 2018. Grožđe je prevezeno hladnjačom u vinariju Galić u Kutjevu, i nastala su vina Pošip 2018, Dobričić 2018, Plavac mali 2018, te, gle, mješavina – obiteljsko Sv. Trojstvo autohtonih dalmatinskih sorata dakle vino FAMEJA 2018 (fameja=obitelj) a to je upravo kupaža Dobričić + Crljenak + Plavac mali. Za Fameju 2018. svaka je sorta zasebno vinificirana, maceracije s fermentacijama odvijale su se u velikim drvenim bačvama a trajale su 20 do 25 dana. Potom su vina sjedinjena i kao jedna cjelina odležala su 12 mjeseci u bačvama od hrasta kitnjaka. Fameja 2018 buteljirana je u travnju 2020. i sad pomalo izlazi na tržište, dijelom u restoranima na Šolti a dijelom preko zagrebačke Galerije Vina MIVA.  Drago mi je što je Fameja stvorena, međutim možda se ako ništa drugo moglo s izlaskom pričekati još koju godinu. Ovakvo vino zadivit će u punoj mjeri istinske štovatelje vrhunske kompleksne plemenite kapljice i opravdat će i vrlo visoku cijenu za butelju kad loza ostari, barem na 15 ili 20 godina, te ako ne bude žurbe s izslaskom vina iz podruma na tržište.  ♣

Vino – humanitarno

SAINTS HILLS ZA PALČIĆE – Biznismen Ernest Tolj u humanitarnoj akciji: ove godine godine sredstva ostvarena od prodaje jednog svojega vina namijenio je prerano rođenim Palčićima koji trebaju inkubatore da bi preživjeli i razvili se u zdravu djecu. Vino kao protagonist u spomenutoj dobrotvornoj akciji je vrsni Saints Hills Dingač 2009. Toljeva namjera je bila pomoći da se hrvatske bolnice opreme inkubatorima za prerano rođene mališane. Redovna maloprodajna cijena spomenutog vina je, inače, 1129,50 kuna, a posebno za ovu prigodu snižena je na 555,50 kuna. Je li bilo baš mudro ovako spustiti cijenu, naime kod nekoga će ta odluka ostaviti više dojam više dojam da je vino stavljeno na akciju, a ne da se prodaje u dobrotvorne svrhe. Dezavuirajuć za proizvođača, čak 50-postotni popust lako navede na pomisao da se boca po toj većoj spomenutoj cijeni slabo prodavala, pa da se možda, proračunato, zbog toga s njom u jeftinijoj opciji išlo u dobrotvornu prodaju. S druge strane, moguće je da bi netko tko inače možda ne bi bio suviše zainteresiran da kupi tu butelju ni po višoj a ni po navedenoj nižoj cijeni,  radije bocu kupio po višoj cijeni,  znajući da time pomaže djeci…

Toljev Dingač, iz 2009. godine limitirana je serija vina podruma Saints Hills, od pažljivo selektiranog je grožđa Plavca malog s položaja Dingač. Nakon ručnog izbora najboljih bobica slijedila je fermentacija u posebno biranim barrique bačvicama nakon čega je vino stavljeno na dozrijevanje u velike hrastove bačve. Poslije punjenja, kapljica još neko vrijeme odležava u bocama od tamnog stakla. Rezultat je vrlo gusto vino, bogate aromatike zrelog crvenog i crnog voća, s notama vanilije, tamne čokolade i nijansa dima. U ustima je vrlo intenzivno, s puno fino granuliranih tanina. S dugačkim je završetkom.

Dizajn boce inspiriran je rešetkom od kovanog željeza na prozoru vinarije Saints Hills na Pelješcu, koja u obliku platinaste ogrlice krasi vrat boce. Dizajn što ga potpisuje Mary Lewis nagrađen je prestižnom nagradom Red Dot, čujem iz distribucijske kuće MIVA koja u svojoj ponudi ima spomenuti Dingač. ♣

Sajmovi & festivali 2020

Ponosni vlasnik Vlado Puklavec (desno), na slici sa šarmantnom Sonjom Erčulj, zaduženom za marketing, i enologom Danetom Jovanovim koji vodi novootvorenu vinariju obitelji Puklavec u Makedoniji na Disanu

AGRA GORNJA RADGONA – Taman nakon što su organizatori međunarodnog sajma poljoprivrede i prehrane AGRA 20 u Gornjoj Radgoni medijima razaslali obavijest da bi se taj sajam ipak mogao  održati od 22. do 27. kolovoza 2020. stigla je nova vijest, da je IPAK sajam iz epidemioloških razloga odgođen za neka bolja vremena. Bilo bi to do sada 31. izdanje te značajne manifestacije na kojoj uz domaćine Slovence kao izlagači redovito sudjeluju i brojne tvrtke, OPG-ovi i pojedinci iz okolnih zemalja, konkretno ponajviše iz Austrije i Hrvatske. Bez obzira na probleme koje je uzrokovao Covid19, dosad uobičajena ocjenjivanja vina, mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih prerađevina, sokova, bezalkoholnih pića i vode koja se prodaje u bocama, te ambalaže održana su.

Na vrednovanju vina najvišu ocjenu – 95,67 bodova i Veliku zlatnu medalju – dobio je Sauvignon izborna berba prosušenih bobica 2015 iz proizvodnje Fakulteta za poljoprivredu Sveučilišta u Mariboru, a odmah do, sa 93,67 bodova, plasirao se Traminec dišeči Vaneja 2003 proizvođača Danila Steyera iz okolice Gornje Radgone. Ipak, najuspješnijim sudionikom ocjenjivanja 2020, na koje je 173 vinska podruma iz pet država poslalo 639 uzoraka vina, može se smatrati kuća Puklavec Family Wines iz Ormoža.  Ona je osvojila čak 47 raznih odličja, najviše od svih ostalih sudionika pojedinačno. Puklavec Family Wines osvojio je titulu šampiona u kategoriji bijelih mješavina sorata a dobitnik je vino Jeruzalem Ormož 34′ White Cuvee. Puklavec Family Wines zakitio se i sa šest velikih zlatnih medalja, 13 zlata i 22 srebra.

Iz Hrvatske su za vina nagrađeni sljedeći sudionici ocjenjivanja: San Mauro Sinković prima Veliku zlatnu medalju za Muškat momjanski 2015,  srebro za Muškat momjanski 2019 te srebro za Malvaziju istarsku 2019, Župančič vina – Zlato za Cabernet sauvignon 2018 i srebro za mješavinu sorata Plemenitaš 2019, Ivica Rozjan – zlato za Cabernet sauvignon 2017 i srebro za Graševinu 2019,  Kunčić zlato za Graševinu izborne berbe 2017, zlato za Sauvignon 2019 te srebro za Muškat žuti 2019, Sanjin Siljan OPG zlato za Merlot barrique 2016 i srebro za Malvaziju istarsku 2019. ♣

Ljeto 2020 u Zagrebu

GASTRONOMIJA u HRAMOVIMA KULTURE – Hramovi kulture postali su ili postaju utočišta i za eno-gastronomiju, bilo da su se u njih čvršće ugnijezdili ugostiteljski punktovi bilo da su se pretvorili u pozornicu za povremene prezentacije vina, pića, hrane. U zagrebačkoj Gliptoteci, u Muzeju za suvremenu umjetnost, u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Muzeju Mimara bili su u više navrata festivali vina i delicija, zatim u Muzeju za umjetnost i obrt je klasičan restoran, u HNK je neke svoje prezentacije organiziralo Feravino, a u novije vrijeme restoranska ekipa s nazivom O’brok mjesto je pronašla u – rodnoj kući Augusta Šenoe. Dobro je svojedobno u šali znao reći Arsen Dedić kad bi se s grupom zatekao negdje u zapadnom inozemstvu: Hajd’mo obići pjesnikovu roBnu kuću…

Upravo ovih dana svoju gurmansku ponudu pod nazivom Ljetne večeri u rodnoj kući Augusta Šenoe najavljuje spomenuti O’brok, gdje je chef Krunoslav Majcen, koji se u kuharstvu kalio u zagrebačkom hotelu Esplanade. Jela su prilagođena ponudi sezonskih namirnica. Sve što O’brok poslužuje predstavlja domaći izvorni proizvod – od namirnica s obližnjeg Dolca, iz OPG-ova iz Like i Slavonije (meso, naglasak je dan na crnu slavonsku svinju!), svježe jadranske ribe, pa do sezonskog domaćeg voća i povrća. I priprema je tradicionalna i ručna, od kruha preko raznih savijača i njoka, pa sve do rezanaca za juhu. Na repertoaru su npr. delicije poput domaćih dalmatinskog pršuta i sira,  fuži s tartufima, rižota sa kozicama, njokia sa škampina, hladne salate s biftekom i povrćem, zapečenog patlidžana s mozzarelom i šalšom, istarske  maneštre i žgvaceta, raznih juha i deserta, od domaćih zagorskih štrukli, do voćnih pita ili dalmatinske rožate. Mirna vina i pjenušci od vinarije Petrač su, kažu domaćini, po promotivnoj cijeni. ♣

JARUNSKI DALMATINO od ŽABE do PRINCEZE – Usred žestoke ofanzive covida19 preuređivana, potom, usred iste ofanzive, i otvarana: nekadašnja pizzeria Dalmatino na zagrebačkom tzv. malom jarunskom jezeru, pretvorena od žabe u princezu, prve goste službeno je primila sredinom 18. srpnja. Vrijeme je išlo na ruku: tog popodneva, nakon žestokog pljuska, zasjalo je sunce i fino zagrijalo Metropolu!

Vlasnik Anto Oršolić na ulazu u objekt

Vrlo lijepi novi ugostiteljski objekt sa starim nazivom prostire se na ukupno 3000 četvornih metara interijera i obuhvaća dva odvojena restoranska prostora (jedan je za pušače), s obzirom na epidemiološke preporuke (fizička distanca) ukupan broj stolova sveden je na 40, a uz natkriveni objekt još je 120 četvornih metara većim dijelom uređeno u ljetnu terasu. Ponosni novi vlasnik Anto Oršolić je, inače, ugostiteljski zanat pekao kroz niz godina u Njemačkoj. Zaposlenih u ovom novom Damatinu je 11, dobar dio ih je stigao iz eltnog zagrebačkog hotela Esplanade, što govori o nivou…

Jarun – zagrebačko more, plaža Dalmatino

Sadašnji Dalmatino nudi pizze i burgere na svoj način, meso s roštilja i s ražnja te iz pećnice, sve također, veli Anto, na svoj način, a što to znači nije htio otkrivati, kazao je tek da će kod njega glavna sirovina biti teletina, potom junetina i piletina, pa riba, od svinjetine će, napominje, nuditi samo lungić. Što se tiče pića, kategorije su klasika, dakle vino, otvoreno i butelje, pa pivo, također otvoreno i ubočeno, te bezalkoholni napici, samo, za razliku od većine drugih ugostiteljskih objekata smještenih na izletištima i kupalištima kao što je Jarun, pića se za ponudu pomno biraju po kakvoći, primjerice otvoreno crno je Cuvée Jakob od vina Jakob, dok će otvoreno pivo biti Budweiser što će stizati iz Češke. Za šmekere većih prohtjeva Oršolić je predvidio neka craft piva te butelje u možda i desetak etiketa iz najrenomiranijih hrvatskih vinskih podruma. Što se tiče cijena jelu, obećava da će one bile popularne i prihvatljive za širi sloj publike, konkretno porcije bi se kretale od nekih 40 do 70 kuna.

S mislima na more i s okusom soli…  – Pripreme za plavi Jadran: tik ponad prostrane plaže uz tzv. Malo jezero na Jarunu najnovije otvoreni lijepi grill & pizza&teletina ugostiteljski objekt Dalmatino. Miomirisi pečene teletine, mini-burgera, pizze, žeđ utažena finim pivom i vinima na čašu i na butelju, pogled na zagrebačko more, bilo izravno, bilo okom uperenime na staklenu stijenu Dalmatina uz koju sjedite i blagujete… ♣

PREFINO i PREVINO! COVIDU ZA INAT! – Zagrebački bistro Fino & Vino, prikladno je reći PreFino & PreVino: uz sjajnu domaće rađenu paštetu od pilećih jetrica i uz istarski zgvacet u izvedbi chefa Darka Kesaka u čašama je pod dirigentaskom palicom voditelja objekta i sommeliera Krešimira Šesnića ponuđeno šest uistinu svjetskih bisera, covidu19 za inat!

Glavne vinske uloge u prestižnom sekstetu odigrali su Champagne Taittinger brut reserve aoc 12,5 vol%, na tržite inače pušten 2018.  godine uz Svjetsko prvenstvo u nogometu u Rusiji, zatim Miani Friulano 2018 14 vol % doc Colli orientali del Friuli  Enza Pontonija iz Buttrija, pa Zind-Humbrecht Riesling 2011 14 vol % Alsace grand cru Brand aoc Eco-cert biodynamic, Santa Lucia crno 2013 suho 14,5 vol % ZOI Hrvatska Istra Kozlović, te, u velikom finalu, dva snažna nevjerojatna basa – V.S.O.P. Cognac single barrel Director’s Private Stock 1989 48,2 vol %, destilacija je bila na samu Staru godinu 1989 a punjenje u bocu 17.  srpnja 2013, i Strathisla Finest Highland Malt Whisky 40 vol % Chivas Brothers. Ta dva upečatljiva dezificijensa donio je na kušanje zagrebački zaljubljenik u whisky i kolekcionar whiskyja Tomislav Ruszkowski pa je susret u bistròu zahvaljujući njemu i njegovim objašnjenjima bio i svojevrsna – vrlo korisna – radionica na temu whiskyja.  Spomenuti konjak našao se u Tomislavovoj whiskyteci jer u robnoj razmjeni bio je obitelji Grant/Glenfarclas isporučen u bačvi  i svoj životni put započet u Francuskoj završio je na odgoju u bačvi u Škotskoj i na škotski način pa dobio novu dimenziju… ♣

Tomislav Ruszkowski

KAZALIŠTARAC u SFERI WHISKYJA – Zagrepčanin poljskog porijekla Tomislav Ruszkowski, zanimanjem godinama voditelj Tehničke ekipe u kazalištu Komedija u Metropoli, navukao se na whisky, ali ne na prizeman način, i bolje je da se on tako navukao na whisky nego da su se whisky i covid19 bilo kako navukli na nj. Imao je, Tomislav, svojedobno prigodu kušati svjetske špice tog pića, i nije neobično da je postao veliki ljubitelj i zagovornik tog glasovitog škotskog aduta koji se proizvodi u više kvalitativnih razina kakvoće, od one široj publici relativno dostupne do moglo bi se reći skupih remek-djela o kojima neki potrošači mogu samo sanjati. Tomislav je shvatio da je whisky ne tek piće-ludilo, kako ga mnogi doživljavaju, nego da može biti kreacija s visokim hedonističkim karakterom vrlo vrijedna i s gospodarskog stanovišta. Ruszkowski je prije više od desetljeća i pol počeo formirati jednu od (naj)većih kolekcija whiskyja u Europi i sad u posljednje vrijeme svako toliko, i to u vrlo relevantnoj ulozi, sudjeluje na svjetskim smotrama tog pića među kojima je i ona prestižna s nazivom Old & Rare Whisky Festival. Ove godine Ruszkowski je tamo bio,  kao jedan od 20 probranih izlagača iz cijeloga svijeta.

Na jednoj od najjačih svjetskih smotri whiskyja, s nazivom Old & Rare u Londonu

– Krajem veljače ove godine nastupio sam sa suprugom kao izlagč na jednom od dvadesetak štandova na kultnom Old&Rare Festivalu u Londonu u One Great George Street u Westminsteru. Tu smo zajedno sa najpoznatijim kolekcionarima, blogerima, aukcijskim kućama i inima privukli tisuće zaljubljenika u whisky sa svih krajeva svijeta. Na trećem kušavanju ukupno a prvom održanom u britanskoj metropoli bilo je ponuđeno nekoliko stotina vrlo rijetkih i izuzetnih whiskyja iz kolekcija, arhiva i zaliha najjačih whisky-igrača na svijetu, whiskyji su se publici nudili na čašu od 10 ml, po cijenama od tri funte do 150 funta… – veli Ruszkowski. Za nastup na tom festivalu bitno je organizatoru najprije prezentirati etikete koje će se nuditi na kušanje i organizator na temelju zanimljivosti ponude daje ili ne daje zeleno svjetlo za izlaganje, a da bi potvrdna zelena boja zaiskrila i punim sjajem nužno je za štand kao izlagačko mjesto uplatiti 1200 funti… ♣

Izbori 2020

50 NAJBOLJIH VINOGRADARSKO-VINSKIH POSJEDA NA SVIJETU – Mnogo je u svijetu izbora za nekoga ili nešto što je NAJ… svake godine, primjerice za najljepšu missicu, za najboljeg sportaša i to ne tek općenito nego i po sportovima, za najbolju pjesmu Europe, itd, a kao nešto novijeg datuma je proglašenje najboljeg vinogradarsko-vinskog posjeda godine. Kako navodi talijanski vinski portal Winenews.it, ekipa od 500 probranih stručnjaka iz svijeta iz sfere vinogradarstva, vinarstva i vina kao proizvoda,  parkovnih arkitekata, iskusnih turističkih djelatnika, novinara koji često putuju, turista koji strastveno lutaju svijetom… na temelju ljepote ambijenta koja obuhvaća izvorni prirodni izričaj i sustav uzdržavanja okoliša, na temelju ponude vina ali i hrane u rangu više do visoke gastronomije, na temelju arhitektonskog rješenja objekta, na temelju stupnja povezanosti ruralnog prostora i vina s kulturom i umjetnosti, na temelju stupnja povezanosti povijesti i tradicije i modernoga, na temelju ponude sportske rekreacije u sklopu objekta, te na temelju raznih drugih mogućih doživljajnih senzacija u ruralnome prostoru, dakle po elementima koji uzdižu određeni teritorij kao posebno poželjnu turističku destinaciju, bira najljepši vinogradarsko-vinski posjed na svijetu.

Najbolji vinski posjed za 2020: Bodega Zuccardi, Vale de Uco, Argentina

Sebastiano Zuccardi, enolog

Nedavno je kao rezultat glasanja tih eksperata objavljena rang lista od 50 najboljih  vinogradarsko-vinskih imanja na svijetu za 2020. godinu.

Ako ste očekivali, po nekoj inerciji, kao prvake Francuze odnosno Talijane, prevarili ste se. Ne samo da prva mjesta čvrsto zauzimaju vinski posjedi Južne Amerike – jedan iz Argentine a drugi uz Urugvaja, nego su među prvih pet  tri posjeda iz Latinske Amderike, a jedan je iz Sjevernre Amerike iz SAD. Čast Europe brani austrijski posjed, na trećem mjestu ljestvice. Od glasovitih bordoških chateaua prvi je tek na sedmom  mjestu, a famozni Talijani su na devetom i 36. mjestu!

Evo redosljeda World’s Best Vineyards 2020

Posjed markiza Piera Antinorija u oblasti Chianti Classico u Toscani, na devetom mjestu rang-liste

1 Zuccardi – Valle de Uco, Argentina; 2 Bodega Garzòn – Urugvaj; 3 Domane Wachau – Austrija  (The Best Vineyard in Europe);  4 Montes – Čile; 5 Robert Mondavi Winery – SAD (The Best Vineyard in Nord America); 6 Bodega de Los Herederos del Marques de Riscal – Španjolska; 7 Chateau Smith Haut Lafitte – Francuska; 8 Quinta do Crasto – Portugal; 9 Antinori nel Chianti Classico – Italia; 10 Vik Winery – Čile; 11 Catena Zapata – Čile; 12 Domane Schloss Johannisberg – Njemačka; 13 Rippon – Novi Zeland (The Best Vineyard in Australia-Asia); 14 Delaire Graff Estate – Južna Afrika (The Best Vineyard in Africa); 15 Weingut Dr. Loosen – Njemačka; 16 Ridge Montebello – SAD; 17 Craggy Range – Novi Zeland; 18 Gonzalez Byass Bodegas Tio Pepe – Španjolska; 19 Chateau Pichon Baron – France; 20 Opus One Winery – SAD, 21 Ceretto – Italija; 22 Chateaux Margaux – Francuska; 23 Bodegas Salentine – Argentina; 24 Penfolds Magill Estate – Australija; 25 Henschke – Australija; 26 Bodega Bouza – Uruguaj; 27 Clos Apalta – Čile; 28 Champagne Taittinger – Francuska; 29 Champagne Billecart Salmon – Francuska; 30 Chateau Mercian Mariko Winery – Japan (The Best Vineyard in Asia); 31 Chateau d’Yquem – Francuska; 32 Bodegas Re – Čile; 33 Chateau Mouton Rothschild – Francuska; 34 D’Arenberg – Australija; 35 Vina Errazuriz – Čile; 36 Gaja – Italia; 37 Domaine Sigalas – Grčka;38 Chateau Oumsiyat – Libanon; 39 Wine Cellar Villa Melnik – Bugarska; 40 Vina Casa del Bosque – Čile; 41 Vivanco – Španjolska; 42 Familia Torres – Španjolska; 43 Viu Manent – Čile; 44 Maison Ruinart – Francuska; 45 Domaine Marcel Deiss – Francuska; 46 Krsma Estates – Indija; 47 Stag’s Leap Wine Cellars – SAD; 48 Chateau Heritage – Libanon; 49 Quinta do Noval Portugal; 50 Trapiche – Argentina. ♣

Bakhov nektar pod lupom: NAJBOLJA VINA ITALIJE 2020 iz TRENTINA, TOSCANE i PIJEMONTA! – Toscana i Pijemont vjerojatno su kod najšireg kruga publike i ljubitelja plemenite kapljice očekivani kao vodeće pokrajine kad se govori o kakvoći talijanskog vina. Trentino kao područje zacijelo ne, a pogotovu ne da bi se našao, kao što je to slučaj već drugi put u posljednje dvije godine, na prvome mjestu super top-ljestvice!

Šampion Super Top-kakvoće 2020 u Italiji: Tenuta San Leonardo iz Trentina Na slici su vlasnici I voditelji markiz Carlo Guerrieri Gonzaga i njegov sin markiz Anselmo

Vrlo ugledni za eno-gastronomiju specijalizirani talijanski časopis Civiltà del Bere (Kultura pijenja) uveo je zgodnu praksu da – s obzirom da na Apeninskom poluotoku postoji veći broj vrlo ozbiljnih publikacija, mahom vodiča, što redovito objavljuju recenzije vina i javno dodjeljuju priznanja najbolje ocijenjenim eno-uradcima – na temelju rezultata vrednovanja što ih svako za sebe obznanjuju ta, najcjenjenija i najutjecajnija izdanja, istraži tko su sve ti neki jači dobitnici i s koliko su osvojenih (od jedne/jednoga do pet) nagradnih čašica, zvjezdica, grozdova, lucnjeva…, pa da po ukupnom zbroju osvojenih čašica, zvjezdica, grozdova, lucnjeva…. sastavi za svaku pojedinu godinu Super Top-listu kakvoće više od stotine vina Italije. Promatrani su rezultati ocjenjivanja po vodičima unutar kategorija Bijelo mirno, Ružičasto mirno, Crno mirno, Pjenušci i Slatka desertna vina, a preuzeti su iz sljedećih novina, revija, vodiča: Ais Vitae i Bibenda što ih izdaju organizacije sommeliera Italije, zatim Doctor Wine Danielle Cernilli, pa Gambero Rosso, Vini Slow te Grandi Vini di Slow Wine, pa Veronelli i l’Espresso (Ristoranti e vini d’Italia), nije izostao ni glas Luke Maronija.

Nedavno je Civiltà del Bere sastavila i objavila spomenutu svoju Super Top-listu za 2020., i iz nje proizlazi, dakle već drugu godinu zaredom, da špica kakvoće i osebujnosti dolazi iz sjevernog talijanskog područja Trentino, pa glasovite Toscane, na trećem mjestu je Pijemont.

Evo redosljeda prvoplasiranih 10: 1) San Leonardo 2015 (cabernet sauvignon, merlot i carmenère) igt Vigneti delle Dolomiti –Tenuta San Leonardo (Trentno), 2) Sassicaia 2016 Bolgheri rosso doc – Tenuta San Guido (Toscana), 3) Barolo Monfortino 2013 Riserva docg – Giacomo Conterno (Pijemont); 4) Giulio Ferrari riserva del Fondatore extra brut 2008 – Cantine Ferrari (Trentino); 5) Solaia 2016 igt – Marchesi Antinori (Toscana), 6) Bolgheri rosso superiore 2016 doc – Grattamacco (Toscana); 7) Ceparello 2016 Toscana sangiovese igt – Isole e Olena (Toscana); 8) Trebbiano d’Abruzzo 2015 doc – Valentini (BIJELO vino; Abruzzo); 9) Barolo Monvigliero 2015 docg – Fratelli Alessandria (Pijemont), 10) Barbaresco Bricco Asili 2016 docg – Ceretto (Pijemont)

Najboljim slatkim desertnim vinom proglašen je Ben Ryé Zibibbo passito di Pantelleria 2016 doc – Donnafugata (Sicilija). ♣

Šećer na kraju

POZITIVA…  – Corona sve je promijenila, ništa više neće biti isto: u Hrvatskoj se vrlo lako postaje pozitivnime!…

Ovaj put ne s čašama, nego, nježno, uz tanjur: korčulanski vinogradar i vinar Luka Krajančić, osobito znan po pošipu, te osječki vinski pisac Željko Garmaz

… i DISTANCA – Novija, kajkavska interpretacija preporuke epidemiologa o održavanju socijalne distance između Dalmacije i Slavonije: … z jenega tanjurčeka su kremastu torticu jeli… ♣

Za vrući desert: profinjeni upečatljivi kremasti rock

PLANET CREAM VINTAGE 2018 – Rock Masters Cream vintage 2018, zagrebački klub Vintage Industrial Bar: ubojiti (POZITIVNO!!!) trio hrvatski Eric Clapton Vedran Božić, gitara i vokal, Tomas Krkač kao Jack Bruce, bas i vokal, i Adonis Dokuzović kao Ginger Baker na bubnjevima. Najnovije: upravo je na CD-u i na DVD-u objelodanjena snimka koncerta na kojemu zagrebački kremaši izvode 22 poslastice na CD-u (20) i na DVD-u (dvije više, dakle: plus Sweet Wine te Toad). Antologijski standardi: White Room, Born Under a Bad Sign, I Feel Free, Strange Brew, Rolling & Tumblin’, Spoonful, Sunshine of Your Love, Badge, Crossroads…

Rock Masters: Tomas Krkač, Adonis Dokuzović (Petra Buzić)

Rock Masters u punom zamahu: Planet Cream Vintage industrial bar 2018 – Vedran Božić, Adonis Dokuzović, Tomas Krkač (Petra Buzić)

SVE ŠTO NAJVIŠE U GLAZBI VOLIM, MOJE POIMANJE SVIRANJA BUBNJEVA, KAO I GLAZBENICI S KOJIMA SAM TO ŽELIO OSTVARITI, NALAZI SE NA OVOM CD/DVD-u, koji je upravo izašao u izdanju CRO RECORDS, kazao mi je Adonis Dokuzović.

Ovo je inače drugo izdanje iz planirane serije Rock Masters, prije stanovitog vremena prvi Rock Masters sa skladbama iz repertoara Jimija Hendrixa za Croazia records snimili su Vedran Božić, Tomas Krkač i bubnjar Slavko Pintarić Pišta, a što će slijediti vidjet će se, sad je glavna pažnja usmjerena na realizaciju promovitnih Cream-koncerata diljem hrvatske a možda i šire, pogledi su uprti u znanstvenike i u nebo da se obuzda Covid19. Moguće je da, dodaje Adonis Dokuzović, treći Rock Masters bude u znaku autorskih skladbi jednoga ili sve trojice cro-creamovaca, Adonis koji je upoznat s onime što radi Vedran nagovara Božića da kao prijedloge za izbor za budući CD priredi veći broj svojih skladbi koje su, tvrdi Adonis, jako dobre.

Grupa Rock Masters inače postoji sedam godina, dosta nastupa a od značajnijih pozornica mogu se spomenuti Jazz & Blues festivali u Splitu na Prokurativama, zatim u Vodicama, Sisku, Kastvu. Tomas Krkač i dalje je nezamjenjiv u sjajnom Telefon blues Bandu u kojemu nastupa već dugo, dugo, a Adonis Dokuzović, koji je nekad nastupao sa sastavm Divlje jagode i koji se inače bavi uvozom i prodajom muzičkih instrumenata, u novije vrijeme ima sastav Retro Guru, koji njeguje blues i rock iz 50-tih i 60-tih godina. Vedran Božić povremeno, kad je prigoda za nastup, svira sa svojim starim društvom iz grupe Time…  ♣

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 07. 2020 – HINTS TO THE SMART PURCHASE

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish

– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish

 – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality

– Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 (11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑  – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

 

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

(mpc/pp: M–L) ŠKRLET 2017 Private Collection – TRDENIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Moslavina ■ VINOGRAD/VINEYARD: Medvedovo • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 180 m • sorta/variety: Škrlet • loze stare/vines old: cca 50 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: u inoksu/stainless steel • dozrijevanje/maturation: na kvascu/on the lees ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – nepotrebno teška/unnecessarily heavy • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 1 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Moslavina • suho/dry • 12,2 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: umireno, donekle složeno, skladno, mekano, srednje strukture, lijepo se pije. Slamnato-žute boje, na nosu diskretno, miris ide u pravcu bijelog domaćeg koštićavog zrelog voća, zamjetne su niti kruha. Usta fino zaobljena, s nijansom kremoznosti i slasti. Živost podržavaju lijepa slanost i dobra kiselost. Finiš solidne dužine ■ SERVICE:  ⇑ • 10-12  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one –  tip/type: bourgogne

(mpc/pp: M) KRALJEVINA ZELINA 2019 marka vina Zagrebačke županije – PUHELEK PUREK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje-Bilogora, Sveti Ivan Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: Kraljevina • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification & dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno s kzp • suho/dry • 11,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK ■ VINO je/WINE is: u kategoriji mladog, modernoga, nekomplicirano, živo, svježe, skladno, s mirisom u pravcu bijelog domaćeg koštićavog voća (zelena jabuka), u ustima s izraženijom kiselosti, dobrog tijela. Prikladno kao osvježenje u vrućim ljetnim danima ■ SERVICE:  ⇑ • 10  ̊C • čaša/glass: mala/small one  –  tip/type: bordeaux

Dalmacija

(mpc/pp: XXL) DINGAČ 2018 – KIRIDŽIJA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • nadmorska visina/altitude asl: 70-120 m • ekspozicija/exposition; jug /south• tlo/soil: crvenkasto, s dosta kamena/a bit red, rocky • sorta/variety: Plavac mali • gustoća nasada/plantation density: 10.000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • maceracija/skin contact: cca 6-7 dana/days • dozrijevanje/maturation: barrique 225 lit – tonneau (500 – 600 lit) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: cca 5000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Dingač ZOI/PDO • suho/dry • 15,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, konkretno, snažno, skladno, još je mlado i bilo bi vrijedno ostaviti ga da počiva još koju godinu pa onda otvoriti butelju. Lijepe iskričave svjetlije rubinske boje, diskretna mirisa, s bouquetom koji lijepo odaje sortu i koji upućuje na tamno zrelo a na momente sugerira i blago već posušeno koštićavo (šljiva) i bobičasto voće, nudi i fine i ugodne fenolne niti i nijansu paljenoga, drvo je odlično uklopljeno. U ustima toplo, dobro zaobljeno, lijepo pripitomljenog još uočljivog tanina kao jamstva za budućnost u dobroj formi, slasno i fino slankasto, tijelom potentno, traje, završetak s dosta živosti. Sada trošiti svakako uz hranu, za koju godinu i kao sjajno vino meditacije • umami  primami ■ SERVICE: ⇗   ⇒ •   (preporuka za jelo/dish recommendation: tamna mesa/red meat – s roštilja/grill – dugo pirijana/long stewed) • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux – rhone syrah

ITALIA ITALY

(mpc/pp: XXXL = cca 1750 kn!) BAROLO  2015 La Serra – ROBERTO VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pijemont, Cuneo, La Morra ■ VINOGRAD/VINEYARD: La Serra • kosina/slope • nadmorska visine/altitute: 380-400 m • sorta/variety: Nebbiolo • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski /nature friendly • prinos po trsu/yield per vine: 1 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit – tonneau 500 lit) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit (4936 boca/bottles) – 1,5 lit (120) – 3 lit (80) – 6 lit (20 – 12 lit (5) ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Barolo  DOCG …  • suho/dry •14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE is: rafinirano, kompleksno, skladno, svježe. Živahne nešto svjetlije rubinske boje, lijepo izraženo i trajno na nosu, upućuje uvelike na crveno koštićavo i plavo jagodičasto/bobičasto i koštićavo voće (trešnja, borovnica, crveni ribiz, šljiva…), kao da se, dodatno, osjete svježa trava, malo i cedrovina, a zamjetna je i nijansa mineralnoga (kamen). U ustima lijepo zaobljeno međutim nazočnost tanina dobro se osjeti, vino djeluje još dosta mlado pa ga je dobro sada konzumirati uz hranu, a za pet-šest godine trebao bi vrlo dobro sjesti i u trenucima meditacije. Tjelom vrlo dobro iako ne tako snažno kako baroli znaju biti, finiš dugačak, živahan ■ SERVICE: ⇗   ⇒ •   (preporuka za jelo/dish recommendation: T-bone steak, janjeći kotleti s roštilja, divljač, zreli tvrdi sir  ) • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

__________________________________________

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u ČAŠI Kronika – 06.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz/through

ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

Plešivica: položaj Gorička. Mali dvorac na vrhu brda – idealan da bude Regionalna vinoteka i kušaonica

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Klasifikacija vinogradarskih položaja:, i apelacije u Hrvatskoj: CRO GRAND i 1er CRU ⦁ Vina od davnina: ŠAMPION ŠAMPIONA 2020 – PRIMUS PLAVAC MALI 2016 RIZMAN ⦁ Vin méthode nature: U FRANCUSKOJ PRIRODNA VINA i SLUŽBENO PRIZNATA ⦁ Tržište vinom Corona 2020: OPORAVAK POLAGAN ALI – SNAŽAN (?!) ⦁ VinMarKon 2020: PRVA HRVATSKA KONFERENCIJA o MARKETINGU PLEMENITE KAPLJICE ⦁ Covid19 i vino: INTERNET NA RUKU BAKHOVU NEKTARU ⦁ Vijesti/News: NAJŽENA HRVATSKOG SELA BARUN(D)ICA MARA, i MARQUIS JOŽA ŠTEFEK ⦁ Očevi i sinovi smjena generacija Kos: MACERACIJA i DRVO, ALI NE NUŽNO ZA ORANGE WINE ⦁ Swanky Monkey garden WoW: MALVAZIJA SESTO SENSO, TURBO TERAN i KOŠULJA BIJELA… BEZ MRLJE ⦁ Madunićevi mali vinski razgovori: ZAGORSKA GRAŠEVINA NADMAŠILA SLAVONSKU ⦁ Sevnički festival Frankovke: FERAVINO šampion 2020 ⦁ Uz Sutlu kao državnu granicu: OD ŠIPONA 1989 ZA DORUČAK DO DEBELUHA ZA RUČAK ⦁ Okuasi Posavja 2020: STEVEN SPURRIER PO DRUGI PUT MEĐU SLOVENCIMA ⦁ Michelin po prvi put u Deželi: HIŽA FRANKO i ANA ROŠ SA DVIJE ZVJEZDICE ⦁ Concours Mondial de Bruxelles: NOVI POZIV SVIJETU u ČAŠI ⦁ Selection mondiales du Vin Canada 2020: ULAZNA VRATA u SJEVERNU AMERIKU ⦁ Sajmovi & festivali: AGRA 2020 u GORNJOJ RADGONI KRAJEM KOLOVOZA ⦁ Vino i kultura: PAINTBALL u 230 STRANICA ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 06.2020 – BUYING GUIDE ⦁

__________________________________

Klasifikacija vinogradarskih položaja, i apelacije u Hrvatskoj

CRO GRAND i 1er CRU…

Nedavno je u rubrici Dobra hrana Jutarnjeg lista izašao prilog kolege Saše Špiranca o ponajboljim vinogradskim položajima u Hrvatskoj. Svaka pohvala, naime u nas se o tome momentu, koji je vrlo važan, dosad premalo vodi(lo) računa, kao i o tome da (bi)smo trebali uspostaviti apelacije za kvalitetno, precizno i potrošaču jasno označavanje vina. Odavna želimo u svijetu biti priznati kao relevantna vinska zemlja a ne trsimo se kako treba u organizaciji vinske branše i tome da se iznjedre organoleptički prepoznatljivi profili vina po pojedinim našim teritorijima i da vina tih profila tipičnih za neki kraj onda, u ukupnosti, i bude na tržištu u dovoljnoj, barem tzv. kritično nužnoj količini.

Pogled na Dingač kao mogući hrvatski grand cru

K tome, ne trudimo se koliko treba ni u prikladnom komuniciranju vina prema svjetskom potrošaču, stranome kupcu, naime sama činjenica da se vinova loza uzgaja i vino proizvodi na teritoriju današnje Hrvatske još od šestog stoljeća prije Krista te to što smo turistička zemlja – pa nam se valjda čini da su stranci shvatili što je što i kamo što na hrvatskoj vinskoj pozornici spada, nije dovoljno da inozemni potrošač poveže određene stvari i da kad je kod nas osjeti potrebu i sigurnost da istražuje hrvatsko vino te da pri tome bude spreman za butelju i potrošiti više. Udruge proizvođača vina u Hrvatskoj nisu ustrojene kao poslovne, dakle one koje će, kao što je to u razvijenim vinskim zemljama svijeta, voditi glavnu riječ u vinskoj politici svojega kraja i same nadzirati što se događa, a to znači voditi aktivno brigu po svojim vinogorjima od vinograda (tu spada i klasifikacija pozicija po kakvoći) i sorata (prvenstveno dakako lokalnih, optimalnih za svaki dotični kraj) preko vinskih podruma, pozitivnih elemenata tradicije u vinskoj produkciji, najranijeg datuma i načina izlaska pojedinih vina na tržište, do marketinga te, što je bitno, stroge kontrole čitavog procesa.

ZOZP/PGI

ZOI/PDI

Kod nas je čini se još uvijek najvažnije odnosno sasvim dovoljno ono administrativno – da vino na etiketi nosi naziv sorte, te da ga prati oznaka da je s kontroliranim geografskim porijeklom (doduše, taj je podatak nužan da se pokaže da je vinograd službeno zaveden, a to je pak vezano uz porezne obveze a služi i kao baza za statističke pokazatelje) i da je na Zavodu za vinarstvo na prolaznoj degustaciji dobilo oznaku vrhunsko, kvalitetno, stolno, sad u najnovije vrijeme otkako smo u Europskoj Uniji raširilo se i u nas EU-označavanje s time što su maltene sva vina sa staroga automatski i makar ne bi imala pravo na to jer npr. znaju biti i od kultivara koji uopće nisu tradicija u nekom našem kraju nego su introducirani i jer su rađena tehnologijom koja ne spada u našu tradiciju, stekla kategoriju ZOI/PDO a to je zaštićena oznaka IZVORNOSTI. Jedva da se u nas sada nađe neka od druge dvije u EU rabljene i ništa manje važne/vrijedne oznake – ZOZP (Zaštićena oznaka geografskog porijekla) i Zaštićena tradicijska oznaka.

________________________________

Upečatljive frankovke iz vinograda Eisenberg u Gradišću – Jalits, Krutzler…

AUSTRIAN SINGLE VINEYARD SUMMIT 2020 – Službeno i pravilnicima regulirano izdvajanje vinogradarskih položaja po kakvoći za vinogradarsku i turističku zemlju (kakva je i Hrvatska!) bitno je, jer spada u čvrst temelj za kvalitetan marketing ne samo vina nego i šireg područja odakle vino s uskih izdvojenih pozicija dolazi. Austrijanci, koji su to jako dobro shvatili, u osam svojih vinorodnih područja pronašli su i službeno u javnosti promovirali ograničene ekstra-položaje što zahvaljujući svojim specifičnim svojstvima ambicioznom vinogradaru/vinaru omogućuju produkciju plemenite kapljice posebno visoke kakvoće i sa snažno izraženim karakterom. Krajem kolovoza i početkom rujna kroz četiri dana u dvorcu Grafenegg smještenom u Donjoj Austriji (Niederoesterreich) nekih 45 kilometara zapadno od Beča odnosno oko 50 minuta vožnje automobilom od glavnoga grada, priređuju Austrian single-vineyard summit, najznačajnije kušanje vina ove godine u toj zemlji. U organizaciju i realizaciju priredbe koja traje od 31. kolovoza do 3. rujna uključeni su udruga austrijskih tradicijskih vinskih posjeda Österreichische Traditionsweingüter (ÖTW) koja pokriva vinorodna područja Traisental, Kremstal, Kamptal, Wagram, Wien & Carnuntum, te proizvođači Eisenberga i Leithaberga.

…i Wachter-Wiesler, Kopfensteiner

Degustatori inače sami snose troškove putovanja do Castel Grafenegga i smještaja, a organizatori Österreichische Traditionsweingüter (ÖTW), proizvođači s područja Eisenberga i Leithaberga i bečka marketinška kuća WINE +PARTNERS predvidjeli su u degustacijskim danima goste počastiti ručkom.

Victoria Todt, Peter-Jordan-Straße 6/3, 1190 Wien /
T: +43 1 369 79 90 18 / M: +43 660 25 40 199 / v.todt@wine-partners.at ; www.wine-partners.at

The number of participants is strictly limited. You may reserve your place here and now. To the invitation: www.wine-partners.at/single-vineyard-summit-austria/ ◾

__________________________________________

Impresivan prizor plešivičkog vinogradskog amfiteatra

Još davno, npr. u vremenu dok je sajam Vinovita bio u punom sjaju, pisao sam u Svijetu u Čaši o tome kako konačno treba urediti hrvatsku vinsku scenu općenito te kao temelj pravom razvoju branše, a i kako treba i kod nas uvesti APELACIJE na način kako one funkcioniraju vani. U tome kontekstu pisao sam i o tome kako treba unutar vinogorja regulirati i status vinogradarsklih pozicija, od onih recimo to tako običnih najširih regijskih preko užih općinskih pa još užih premier (1er) cruova do grand crua kao vrha piramide, s time čak da se vinogradi sa statusom grand crua i 1er crua svrstaju statusno u razinu neke vrste nacionalnog parka, gdje ne može raditi svatko kako njemu paše. Sjećam se iz onog vremena i odličnog predavanja o selekciji vinogradarskih pozicija u nas a koje je imao prof. dr. Nikola Mirošević sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agrofaksa. Upravo uz ostale i sada u članku u Dobroj hrani nabrojane pozicije spominjao je uz hvale i lokaciju u Brodskom Stupniku o kojoj je brigu vodio pok. Tunja Vinković a s koje na žalost na tržištu ne vidim vina i označena po toj poziciji. Čule su se ovih dana primjedbe kako ta pozicija i nije toliko idealna jer da je pretopla za bijele kultivare. Makar. odlična je za crne, pa – u tome i jeste štos: bitno je znati i to gdje što saditi i zašto! Iako je naša vinogradarska struka bila spremna, kako se na spomenutom predavanju čulo, pomoći znanjemi iskustvom, izostala je podrška i samih vinogradara i vinara koji nisu očito razumjeli i poslovnu vrijednost dobre organizacije branše i prikladne klasifikacije, a nije bilo ni podrške društvenih struktura od kojih bi se očekivala pomoć u financiranju projekta. Ne znam zašto, a možda ipak i znam…, naša vinska pozornica niti danas nije sređena kako treba, mi dan-danas nismo u svijetu adekvatno priznati kao istinska vinska zemlja. Može li se očekivati pomak nabolje?

Čuvene primoštenske vinogradske čipke babića, te, dolje: vinograd visoke kakvoće Defora na Korčuli

Vinogradi u Trsteniku na Pelješcu

Vugava na komiškim terasama i, dolje,trsje na Biševu

Tri naše sortne bijele uzdanice – Graševina i Malvazija istarska kao najraširenije, i Pošip, dolje tri crna kultivara o kojima valja voditi računa: Plavac mali, kao treći najrašireniji u nas, te Teran i Refošk

Kad govorim o uređenju branše i o klasifikaciji vinogradskih pozicija ne govorim dakako o čistom prepisivanju iz francuskoga, iako bismo zapravo baš i mogli što-šta korisno za nas i prepisati od Francuza! Neka se vidi na etiketi da i kod nas baratamo pojmom grand cru, ali ne na način kako je to proizvoljno i bez uporišta učinjeno u nekoliko primjera i – propalo. Stručnjaci s VV područja trebaju na temelju postojećih podataka i očevida ovdje reći svoje glede orografije i izloženosti, pedologije, (mikro)klime, sorte/sorata, uzgojnog oblika… a u obzir je svakako dobro uzeti i povijest i tradiciju vinogradarstva i vina(rstva) na dotičnom širem a onda i, pogotovu, na užem do uskom omeđenom prostoru. Potrebno je da proizvođači vina određenog definiranog teritorija oforme svoje POSLOVNO udruženje (Comité ili Bureau Interprofessionel ili Consorzio di tutela..) koje uzimajući u obzir ono što je rekla struka donosi pravilnik s puno detalja vezanih uz vinograd, podrum i najraniji mogući izlazak vina na tržište, ta udruženja preko svojih službi prvi su i glavni kontrolori toga koji član i u kojoj mjeri se drži pravilnika, ta su tijela uz nadležnu državnu instituciju što vodi brigu o apelacijama i glavna u odlučivanju koje je vino kad je pred izlaskom na tržište ima temelje da bude kandidat za titulu grand ili 1er crua. Kod nas je bilo, ponavljam, pojedinačnih pokušaja da se i bez podloge na etiketi rabi izraz grand cru, znači pojedinci su i te kako shvatili marketinšku vrijednost grand crua, međutim ti neki koji su pokušali s grand cruom na etiketi morali su pod pritiskom Francuza odustati, čudno je da naša inspekcija nije reagirala i prije Francuza… ♣

Vina od davnina

ŠAMPION ŠAMPIONA 2020: PRIMUS PLAVAC MALI 2016 – RIZMAN

            Nakon stručnog ocjenjivanja uzoraka vina od hrvatskih autohtonih sorata održanoga u svibnju, u drugoj polovici lipnja proglašeni su šampioni po kategorijama i, dakako, Šampion šampiona za 2020.

Za ocjenjivanje ove godine 77 proizvođača poslalo je 159 uzoraka vina od 30 naših autohtonih sorti različitih godišta berbe. Najzastupljenija su bila vina redovnih berbi, no došlo je i nešto predikatne kapljice, te 13 pjenušaca. Po boji, prednjačila su – sa 123 uzorka – bijela vina, crvenih vina stiglo je 29, a ružičastih sedam uzoraka.               

Šampion šampiona 2020 Primus Plavac mali 2016 – Rizman. Darko Štimac iz kuće Rizman, ponosno s odličjem, uz ministricu poljoprivrede Mariju Vučković (Marko Čolić)

Vina je vrednovala petočlana komisija sastavljena od iskusnih ocjenjivača(enologa) koji posjeduju certifikat o provjeri znanja i sposobnosti sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina. Kao predsjedavajućega treba spomenuti Marijana Čižmešiju, dipl. ing. agr. iz Ministarstva poljoprivrede, a kao članove-degustatore dr. sc. Ivanu Puhelek , prof. dr. sc. Darka Preinera, dr.sc. Mirelu Osrečak i Aleksandara Brodskog, dipl. ing. agr. s Agronomskog fakulteta iz Zagreba, Ivanu Rendulić Jelušić, dipl. ing. agr. iz Zagrebačke županije, Gorana Josipovića, dipl. ing. agr. i mr. sc. Vlastu Rubeša Vili iz Ministarstva poljoprivrede, Roberta Brkića, univ. spec. iz Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu. Ocjenjivalo se po metodi do 100 bodova, a bodovni pragovi za odličja bili su (po meni preniski): 90-100 bodova – Velika zlatna diploma; 85-89 bodova – Zlatna diploma; 80-84 boda – Srebrna diploma; 75-79 bodova – Brončana diploma; 61-74 boda – priznanje. Nejasno je čemu nagrađivati (brončana diploma) vino koje dobije jednva 79 bodova, a odgovora nema na pitanje za što je bilo predviđeno priznanje uzorku koji osvoji od 61 do 74 boda.

Nakon vrednovanja, za predaju je bilo sedam šampionskih odličja najbolje ocijenjenim uzorcima u pojedinim kategorijama. Uz šampionske povelje, dodijeljene su i tri velike zlatne diplome, 60 zlatnih diploma, 65 srebrnih diploma, 18 brončanih priznanja.

Šampioni treće revije Vina od davnina su:

                Kategorija pjenušavih vina: San Marin Žlahtina 2017 – Pavlomir vinarija, Novi Vinodolski ⦁ Kategorija bijelih vina redovne berbe regije Središnja bregovita Hrvatska: Pušipel classic 2019 – Vinogradarstvo-podrumarstvo Cmrečnjak, Sveti Urban ⦁ Kategorija bijelih vina redovne berbe regije Hrvatska Istra i Kvarner: Malvazija istarska 2019 – OPG Siljan Sanjin, Krnica ⦁ Kategorija crvenih vina regije Hrvatska Istra i Kvarner: Kurykta reserva (Sansigot/Debejan) 2016 – Katunar Estate winery, Vrbnik ⦁  Kategorija bijelih vina redovne berbe regije Dalmacija: Tasovac Pošip 2018 – OPG Davor Tasovac, Žrnovo ⦁ Kategorija crvenih vina regije Dalmacija i NAJBOLJE OCIJENJENO vino na vrednovanju tj. UKUPNI ŠAMPION 2020: Primus – Plavac mali 2016 – Rizman vinogradi, Komarna, Klek

Diplome vinarima za šampionska vina podijelila je na svečanosti u zagrebačkom hotelu Westin – u nazočnosti državnog tajnika za poljoprivredu i svog pomoćnika Zdravka Tušeka, stručnjaka za ampelografiju prof. dr. Edija Maletića sa Zavoda za vinogradrstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, Roberta Brkića, predstojnika Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo HAPIH-a, te enologa Marijana Čižmešije sa zagrebačkog Agrofaksa a, inače, predsjednika ocjenjivačke komisije, kao i u prisutnosti brojnih predstavnika medija javnog informiranja – ministrica poljoprivrede RH mr.sc. Marija Vučković.

Planirano je bilo da ocijenjena vina budu izložena na reviji kao sljedu ocjenjivanja da ih i šira publika može kušati i kupiti izravno od proizvođača, međutim zbog problema s covidom19 za ovu godinu, ili barem za ove prve dvije trećine godine, smotra Vina od davnina otpala je.

                Ovo je treća godina otkako postoji projekt Vina od davnina kojega je iniciralo i kojega uz pomoć Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu kao suorganizatora te Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču te Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita kao partnera, organizira Ministarstvo poljoprivrede RH s ciljem poticanja hrvatskih vinogradara/vinara da više pažnje posvete izvornim našim kultivarima i, kako je dodatno objašnjeno, s ciljem promocije vina hrvatskih autohtonih sorata i Hrvatske kao autentične vinske zemlje. Projekt se sastoji od ocjenjivanja uzoraka i od izložbe vina od davnina, tj. kapljice od sorata za koje se zna ili smatra da su hrvatske. Težnja je inicijatora projekta bila svakako i to da se s nekoliko kultivara što se već tržišno lijepo snalaze, poput primjerice Graševine (koja ako možda ipak nije posve naša domaća ali se odlično u nas udomaćila, posebice u Slavoniji), Malvazije istarske te Plavca malog crnoga, dakle triju najraširenijih kultivara u aktualnom hrvatskom sortimentu, zatim od Pošipa, Žlahtine, Debita, Maraštine, Moslavca, Babića… – lista autohtonih hrvatskih kultivara rabljenih u proizvodnji Bakhova nektara proširi na još niz drugih starih naših sorata koje bi bilo dobro revitalizirati.

Dobitnici šampionskih priznanja i šampion šampiona te organizatori Vina od davnina, slijeva: Tasovac, Katunar, Palinkaš Pavlomir, Cmrečnjak, Siljan, ministrica Vučković, Darko Štimac Rizman, Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Marijan Čižmešija i Edi Maletić

Vina od davnina 2020: šampionskim priznanjima po kategorijama nagrađeni uzorci

Ideja o nužnosti naglašenog posvećivanja pažnje domaćim izvornim kultivarima vinove loze i o revitalizaciji te kroz vino kao finalni proizvod valorizaciji niza naših starih sorata koje bi vrijedilo pridružiti autohtonom hrvatskom sortimentu već aktualnom u široj komercijalnoj uporabi svakako je hvalevrijedna. Dovoljno je imati stalno na umu ono što valjda već svi dobro vidimo ali možda i ne zamjećujemo svi u punoj mjeri, a to je da je vino kao napitak, bez obzira na to što je ono toliko staro i čovjeka prati, što se veli, odvajkad, u novije vrijeme otkako se uvis vinula gastronomija i od gurmana stvorila kategoriju gourmeta koji sve više traži izvorni iskreni lokalni proizvod omogućavajući tako tom proizvodu da se uzdigne do statusa snažnog i učinkovitog reklamera kraja gdje nastaje, postalo jakim adutom u turizmu, i kao takvo zlata vrijedno. Međutim, je li ovaj način potpore kakav je sada – osiguravanjem ocjenjivanja vina te organizacijom festivala Vina od davnina s ulazom za koji se ne naplaćuje ulaznica (ne govori li na neki način taj besplatan ulaz o tome da onaj koji je donosio ili oni koji su donosili odluku o neplaćanju ulaznice možda ni sam/sami nije bio/nisu bili uvjereni da bi festival mogao privući ozbiljnijeg potrošača?) – baš jedini i najbolji mogući izbor.

Prof. dr. Edi Maletić istaknuo je na dodjeli odličja da smo nekad u Hrvatskoj brojili oko 400 kultivara vinove loze za koje se može reći da su naše autohtone. No onda su rusvaj napravili razni nametnici i bolesti tako da se broj krenuo smanjivati, a kad se stanje smirilo hrvatski vinogradari i vinari počeli su posizati za inozemnim kultivarima koji su pokazali da se s lijepim uspjehom mogu i kod nas uzgajati i davati kvalitetnu sirovinu za vino, kao prednost tih kutlivara smatralo se i to što je dobar dio njih već bio stekao određenu popularnost u svijetu pa je to davalo našima i nadu da će svoje vino moći dobro unovčiti. Danas imamo, po Maletićevim riječima, nekih 130 autohtonih sorata i sve one nalaze se u vinogradima-banci gena zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Hrvatske regije najjače po autohtonim sortama su Dalmacija sa 43 posto, pa Istra sa 42 posto, ostatak je vezan uz Bregoviti sjeverozapad Lijepe naše. Robert Brkić, ravnatelj Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, kazao je da danas u ukupnom prometu u ponudi hrvatskog vina sudjeluje nekih 25 autohtonih naših kultivara. Evo i što se može vidjeti o zastupljenosti hrvatskih autohtonih sorata odnosno nekih sorata značajnijih u smislu izvornosti u državama u našem najbližem okruženju ali ipak dosta sađenih i ovdje, u vinogradima u nas, podatak je za 2019. a iz Agencije je za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Graševina – 4.532 ha; Malvazija istarska – 1.641 ha; Plavac mali crni – 1.746 ha; Plvina crna – 624 ha; Debit – 373 ha; Babić – 331 ha; Pošip – 319 ha; Maraština – 313 ha; Teran – 246 ha; Kraljevina – 233 ha, Trbljan (Kuč) – 219 ha; Kujundžuša – 195 ha; Vranac – 177; Žlahtina – 152 ha; Moslavac (šipon) 136 ha; Refošk – 88 ha; Tribidrag/Crljenak/Prmitivo/Zinfandel 76 ha; Škrlet 73 ha.

Iz izvještaja vezanog uz ocjenjivanje vina 2020. bilo je vidljivo da su na ovome vrednovanju sada sudjelovale sljedeće naše domaće sorte: Plavac mali, Maraština, Malvasija dubrovačka, Malvazija istarska, Pušipel, Pošip, Sansigot ili Sušćan, Debejan, Teran, Sokol, Žlahtina, Belica, Crljenak, Kraljevina, Škrlet, Cetink,a, Muškat momjanski, Plavina, Belina starohrvatska, Plavina, Kleščec, Belina svetokriška, Debit, Starohrvatska belina, Trnjak, Kadarun.

Što li je s Grkom, Lasinom, Vugavom, Babićem, Kujundžušom, te ako već ne posve našim a ono na neki način djelomice našim Refoškom, Vrancem, pa Plavecom žutim?

Kako, barem zasad – nema naznaka o održavanju festivala Vina od davnina do daljnjega – nećemo imati prilike vidjeti koja sve vina od domaćih kultivara imamo u Hrvatskoj napunjena u bocu i u prometu. Promatrajući dostupnu listu na kojoj su navedeni kultivari podvrgnuti vrednovanju po kategorijama vide se ponajviše ili gotovo samo domaće sorte od kojih se već podosta vremena u nas proizvode vina za tržište, dakle Žlahtina, Pušipel (Moslavac), Malvazija istarska, Pošip i Plavac mali, novitet u odnosu na spomenute kultivare čine Sansigot ili Sušćan te Debejan u vinu Kurykta! Sada, dakle, nakon tri godine održavanja Vina od davnina, ponavljam, zapazili smo na dodjeli medalja šampionima po kategorijama to da se i dalje stvar vrti oko sorata koje su nam svima već znane i koje su na tržište našle svoje mjesto.

Sjećam se da je nekoliko proizvođača iz Hrvatskog zagorja na smotri Vina od davnina lani imalo vrlo solidne svježe niskoalkoholne i fino kiselkaste mekane kapljice od nekih od belina raširenih po našem bregovitom sjeverozapadu. Zar nam ne bi bilo interesantno pozabaviti se jače npr. baš i s Krapinskom belinom ili Belinom drobnom (recimo za pjenušac klasične metode, nakon drugog vrenja duže odležavan na talogu u butelji), riječ je tu o kultivaru Gouais blancu ili Heunisch Weissu koji je roditelj niza u svijetu proslavljenih sorata grožđa, među njima i Chardonnayu! Zamislite: Belina Drobna Don Juan ili Casanova (tako je Gouais blanc zbog visoke promiskuitetnosti duhovito krstio prof. Maletić!) extra brut, možda čak i brut nature?

Vidio sam na drugim nekim priredbama da se, i to sa solidnim uspjehom, neki naši vinari bave u samostalnom smislu npr. i Debitom (Bibić, Filip Baraka…), Lasinom. Jedini ozbiljni babić je od zagrebačkog garažnog proizvođača pod robnom markom Markus. A ono što već dugo ne vidim i što me iznimno žalosti s obzirom na potencijal toga kultivara: na pozornici kao da više nema (ili je ima tek u kapima koje se jedva nadju) viške Vugave!

Postoji li od ovog, rekao bih, dosta sterilnog oblika učinkovitiji način za stimuliranje domaćih vinogradara/vinara da se više jače potrude oko hrvatskih autohtonih sorata? Dobro bi moglo biti to da umjesto oznaka koje automatski prelaze na vina oformimo apelacije, tako da se neke oznake poput npr. ZOI (zaštićena oznaka IZVORNOSTI) jednostavno više ne bi smjele primjenjivati za vina od nekih sorata koje nemaju nikakve tradicijske veze s teritorijem odakle vina dolaze (npr. syrah u Slavoniji odnosno na Plešivici, tu se za nj može rabiti oznaka ZOZP, ona nije manje vrijedna od ZOI-a). Važnije bi još bilo to da se nađe modus stimuliranja vinogradara/vinara kroz neku financijsku potporu izravno, zar se u nekom interprofesionalnom odnosu poljoprivrede i turizma, društveno-političkih struktura ne bi mogao osnovati neki fond iz kojega bi se vinarima za koje se stalnim stručnim praćenjem i ne tek ovakvim jednim ocjenjivanjem godišnje utvrdi da se trse oko naših autohtonih sorata pa i da imaju određenog uspjeha u proizvodnji, na višoj razini, vina od njih, znači fond iz kojega bi se djelomice moglo podmirivati i usluge znanstvenika vezanih uz vinovu lozu i vino, da barem inicijalno budu savjetnici glede terena (tlo, mikroklima,ekspozicija) na kojemu saditi koju od tih nasih sorata, zatim oko optimalnog uzdržavanja vinograda (rezidba, berba, prinos) i adekvatnog pristupa u podrumu, te tipa vina za proizvesti u smislu monosortnosti odnosno mješavine sorata, tako da svaki kraj može imati organoleptikom standardiziranu visokoprepoznatljivu svoju tipičnu eno- perjanicu?… .♣

Vin méthode nature

Francuska: PRIRODNA VINA i SLUŽBENO PRIZNATA

Za prosperitet vinske branše među ostalime je vrlo važno precizno označavanje vina. Jasne točne kratke na zakonskom propisu bazirane oznaka o porijeklu i godini berbe te oznaka o tipu vina – a ne (inače, često rabljeni!) razni propagandni tekstovi koji vizuelno i estetski opterećuju etiketu i ukupni dizajn – obavještavaju odakle dolazi vino, upućuju makar indirektno na lokalnu eno-tradiciju te informiraju je li vino mirno, suho, s ostatkom neprovrela sladora, slabije odnosno jače po maliganima, potom je li pjenušavo, alkoholizirano, visoko-predikatno, slatko desertno itd., tako da kupac/potrošač zna u kojoj mjeri sadržaj boce odgovara njegovu osobnu afinitetu u konzumaciji i eventualno u kojoj prigodi i uz koje jelo bi bilo prikladno poslužiti dotično vino. U novije vrijeme, otkako se sve jače pažnja posvećuje zdravoj hrani i prehrani i u javnosti se preporučuju namirnice i pića rađena na maksimalno moguće prirodan, eko, zdravi način, dakle sa što manje odnosno i bez kojekakvih aditiva-poboljšivača te bez raznih tehniciranja u proizvodnom pogonu i procesu, poprilično je narastao broj ponuđača koji se na tržištu pojavljuju s vinom za koje tvrde da je posve prirodno. U tom segmentu zna(lo) se naći svega i svačega, naime neki proizvođači takvih prirodnih vina nisu baš bili i posve iskreni, a neki pak nisu bili dovoljno pedantni, pa su im vina bila s određenim manama, za koje se nije htjelo priznati da su nedostaci i obrazlagalo se da to tako mora biti jer proizvodnja je posve prirodna. U svakoj zemlji postoji Zakon o vinu koji obuhvaća i kontrolu vina na tržištu, međutim bilo iz možda nekih nedostataka-nedorečenosti u propisima o produkciji a i zbog nedovoljnih kontrola kapljice uzete i s polica trgovina na tržištu se našlo proizvoda s manom/manama koju/kojih ne bi smjeli imati.

Ovih dana iz zemlje koju se smatra po renomeu najjačom vinskom zemljom svijeta – Francuske, stigla je vijest da je nakon punog desetljeća oštre borbe s nadležnim institucijama vlasti napokon francuskim proizvođačima prirodnih vina oficijelno dopušteno da na butelje stave etiketu s oznakom Vin méthode Nature (VMN), u prijevodu Vino proizvedeno prirodnom metodom. Izrazi vin naturel odnosno natural wine na razini EU službeno nisu dopušteni. Budući da rješenje oko oznake Vin méthode nature počiva na određenom pravilniku iz kojega se dobro vidi što se ne smije, te što su mane, Francuski nacionalni institut za apelacije (INAO) priznao je oznaku Vin méthode nature apelacijom. U izradi koncepta za cijeli projekt sudjelovali su Ministarstvo poljoprivrede Francuske, INAO i Ured za suzbijanje krivotvorenja. INAO je inače to novoformirano udruženje proizvođača prirodnih vina okupljenih pod nazivom Union des producteurs de vin méthode nature i koja broji više od stotinu članova priznao kao tijelo što će službeno predstavljati proizvođače prirodnih vina. Na čelu Nacionalnog udruženja proizvođača prirodnih vina nalazi se Jacques Carroget, međunarodno znani vinogradar/vinar i pionir proizvodnje prirodnih vina u Francuskoj, inače iz doline rijeke Loire, područja koje se, makar je cijeli pokret za prirodna vina u Francuskoj krenuo još 1960. navodno u Beaujolaisu, etabliralo kao kolijevka organske i biodinamičke proizvodnje u Francuskoj. Carroget, koji je startao s prirodnim vinom 1997., upravlja s 23 hektara vinograda.

Novoutemeljeno Udruženje proizvođača VMN svoju proizvodnu dlelatnost bazira na pravilniku što počiva na 12 kriterija kojih se moraju pridržavati proizvođači što na svojim buteljama ćele vidjeti oznaku Vin Méthode Nature. Obveza je da se vinograd uzdržava organski, dakle da grožđe bude na visokom eko-nivou, te da bude ubrano ručno. Fermentacija se mora odvijati na vlastitom kvascu, bez ikakvih aditiva. Nisu dopušteni cross-flow filtracija, flash-pasterizacija, termo-vinifikacija, obratna osmoza. Vino u boci smije sadržavati maksimalno 30 mg SO2 na litru i u tom slučaju na etiketi treba pisati da ima do 30 mg/l dodanog sumpora. Ako se sumpor ne dodaje, na etiketi treba pisati bez dodavanog sumpora (sans sulfites ajoutés). Svaka kategorija tj. sa dodavanim i bez dodavanog sumpora ima svoj logo. Proizvodi li eventualno vinarija i prirodna i konvencionalna vina, to mora na etiketi biti vidljivo označeno.

Proizvođači članovi Udruge obvezuju se na pristanak da ih Udruga kontrolira i da svake godine dobiju neku vrstu auto-certifikacije, a obvezni su pristati i na to da se detalji vezani uz njihov rad preko Udruge stave na raspolaganje javnosti. U Francuskoj inače ima oko 150.000 proizvođača vina, od toga samo je jedan posto onih okrenutih organskoj odnosno biodinamičkoj produkciji. Očekuje se da će se ovom novom francuskom Pokretu za prirodno vino priključiti i istomišljenici iz Italije i Španjolske, spominju se i Slovenci! Hrvati??

Najavljuje se da bi se u narednih nekoliko mjeseci na tržištu moglo pojaviti prvih oko 1000 hl vina s oznakom Vin Méthode Nature, riječ je o kapljici proizvedenoij od lanjske berbe a na posjedima određenog broja vinogradara/vinara koji su od početka prošle godine vinograde imali spremne za eko-produkciju i koji su se i u podrumu držali eko-kriterija potvrđenih sada pravilnikom.

_____________________________

MACERATI IZ AMFORE – U tzv. prirodna vina spada i kapljica rađena od bijelih sorata te i sa po pola godine dugim maceracijama u amfori, najčešće ukopanoj u zemlju. Većina proizvođača takvih vina naziva tu kapljicu pomalo nespretno narančastom ili orange a bilo bi prikladnije zvati je jantarnom, naime jantarna boja djeluje još zdravo, dok narančasta već sugerira oksidativne procese.

Na takva se vina ukazuje posebnom, znatno težom bocom i npr. oblikom boce barem donekle nalikom na amforu, pa bakreno-žutom etiketom, a u Hrvatskoj se nerijetko za njih rabi službena oznaka ZOI kao zaštićena oznaka izvornosti – makar rabljena sorta a ni tehnološka metoda dobivanja nimalo ne ukazuje na tradicijsku izvornu tehonlogiju u našim krajevima… pa bi bilo dobro I ovdje u nas naći odgovarajući oznaku i ozakoniti je za uporabu na etiketi proizvoda.◾

_____________________________

Veliku podršku francuski prirodni vinari imaju u poznatoj Isabelle Legeron MW, jedinoj Francuskinji s titulom Master of Wine. Ona je jaka zagovornica prirodnih vina, i 2012. osnovala je platformu Raw Wine, najveće svjetsko okupljalište proizvođača sklonih vinu dobivenom organskim odnosno biodinamičkim pristupom, uglavnom s minimumom intervencija. Godišnje u svijetu Legeron MW organizira črtiri velika sajma takvih prirodnih vina, po jedan o Londonu, Berlinu, New Yorku i Los Angelesu. Inače je autorica knjige Natural Wine: an introduction to organic and biodynamic wines made naturally. ♣

VinMarKon 2020

PRVA HRVATSKA KONFERENCIJA o MARKETINGU PLEMENITE KAPLJICE           

Organizatorice Konferencije Irena Lučić Vinoljupci i Marija Vukelić iz tvrtke Zlatne riječi

U organizaciji zagrebačke udruge Vinoljupci, koju vodi ekonomistica Irena Lučić, i zagrebačke tvrtke Zlatne riječi, na čelu koje je prof. Marija Vukelić, u Zagrebu je, u hotelu International, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, održana prva hrvatska konferencija o vinskom marketingu VinMarKon 2020, primarno namijenjena onima kojih je u publici bilo najmanje – vinarima, vinskim profesionalcima, distributerima vina, predstavnicima HoReCa sektora. Kao glavna tema konferencije, na kojoj je bilo za naše okolnosti vjerojatno neiznenađujuće (!) ali ipak i neočekivano malo – kao da je riječ o nečemu drugome i nekome drugome, zapravo maltene nimalo hrvatskih proizvođača vina, navedeno je Strateško planiranje u vinskom marketingu. Kako vrlo često govorimo da smo svjetski relevantna vinska zemlja – za to, istina, postoje određeni argumenti primjerice taj da je vinogradarstvo i vinarstvo na prostorima današnje Hrvatske krenulo još u VI stoljeću prije Krista, te taj da gotovo po cijeloj državi imamo sjajne prirodne uvjete za uzgoj vinove loze, a i taj da smo nekad imali oko 400 autohtonih kultivara, taj da imamo niz upravo fantastičnih vinogradskih položaja pa i taj što smo s nekim vinima pokazali svijetu da smo u stanju proizvesti velike stvari – ipak taj željeni status nismo dosegnuli, i stoga sam spomenuti naziv konferencije smatrao najavom nekog novog, učinkovitijeg marketinga za vinsku Hrvatsku u ukupnosti.

Voditeljica Irena Lučić i panelisti Josip kraljičković, Krunoslav Karalić, Božica Marković, Zarko Stilin (Julio Frangen)

Diskusija pod naslovom Strategija vinskog marketinga u Hrvatskoj okupila je nekoliko predstavnika relevantnih institucija i nezavisnih marketinških stručnjaka, među njima bili su doc.dr.sc. Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra poljoprivrede za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište, prof.dr.sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, Božica Marković, direktorica HGK za poljoprivredu i prehrambenu industriju, mr. Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, dr.sc. Žarko Stilin, prodekan za poslovnu suradnju i predstojnik katedre za marketing i komunikacije na Visokoj poslovnoj školi PAR u Rijeci, s druge strane pomalo čudi što u programu nije bilo prof. Đure Horvata koji je nedavno izdao knjigu o vinskom marketingu, a ni prof. Damira Kovačića sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta koji se dugo bavi marketingom i znao je u segmentu poljoprivrede organizirati razne akcije na marketinškoj frekvenciji. Nadao sam se da će nazočiti Martin Vuković s HRT, jedan od glavnih u uredništvu Emisije za poljoprivredu na Hrvatskom radiju i jedan od glavnih u Sekciji agrarnih novinara Hrvatske, te Goran Beinrauch, glavni urednik Gospodarskog lista. Panelisti s kojima je razgovarala Irena Lučić prisutnima su, svatko sa svog aspekta, pokušali dati uvid u postojeću strategiju vinskog marketinga u Hrvatskoj te u ideje i smjernice za unaprjeđenje brendiranja Hrvatske kao svjetski relevantne vinske zemlje. Spomenuti su, kao nešto što treba pomoći, novi Zakon o vinu i novi ustroj hrvatskog vinogradarstva & vinarstva po četiri regije – Središnji bregoviti dio, Slavonija i Podunavlje, Istra i Kvarner te Dalmacija, rečeno je i to da će se u nas smjeti reklamirati samo vina unutar oznaka ZOI i ZOZP, te da se radi na poboljšanju suradnje između Ministarstva poljoprivrede i vinara, HGK i Ministarstva turizma.

Krunoslav Karalić naglasio je da je za brendiranje i marketing vrlo važna podjela na četiri hrvatske vinske regije:

– Kroz zakon o vinu koji je stupio na snagu 1. travnja 2019. godine napravili smo cjelovitu reformu sustava i osigurali sve pretpostavke za marketinško označavanje vina: prije svega stvorili smo financijske pretpostavke tj. osigurali smo 12 milijuna kuna, uspostavili smo vinske regije, a za svaku regiju predvidjeli smo osnivanje udruga i vinskih organizacija, pri čemu je Ministarstvo izvršno tijelo koje organizacijama dodjeljuje status a za nj je potrebno minimalno 25 proizvođača ili 33 posto površina (po meni: nedovoljno!) iz određene regije. Ključni je korak“sada na proizvođačima, da se organiziraju i ostvare ove uvjete – kazao je pomoćnik ministrice. Objasnio je i koje su dvije krizne mjere donešene Nacionalnim programom corona-pomoći sektoru vina (osigurano 43 milijuna kao mjera skladištenja i mjera destilacije) i na koji način funkcioniraju.

Pogled u dvoranu s publikom (Marko Čolić)

Božica Marković iz HGK govorila je o brendiranju Hrvatske kao vinske zemlje kroz projekt Vina Croatia-Vina Mosaica, nastao na inicijativu samih vinara. Josip Kraljičković izrazio je nezadovoljstvo suradnjom lokalne uprave s višim (državnim) institucijama. Spomenuo je projekte stvaranja županijskih marki npr. Portugizac Plešivica, Kraljevina Zelina; vinske ceste. Žarko Stilin osvrnuo se na marketing i obrazovanje i manjak strategije na raznim razinama, a posebice istaknuo da mora postojati nacionalna strategija za marketing vina,

Osobno, očekivao sam na toj konferenciji više o tome da bi se vinska branša u Lijepoj našoj morala kako treba POSLOVNO organizirati te da bi se svakako i Država – s obzirom na golemu gospodarsku važnost vina (turizam: potrošnja ovdje ali i snažan magnet za nove eno-gastro goste, izvoz… ) morala pobrinuti da se u vinski sektor od vinograda, preko podruma do najranijeg mogućeg izlaska na tržište po kategorijama (klasifikacija pozicija, poticaji isključivo proizvođačima koji to zavrjeđuju svojim radom i povratkom svojim postignućima društvenoj zajednici, minimalna gustoća sadnje loze po jedinici površine – optimalan odnos kakvoća-količina, sorte i optimalni klonovi, stvaranje za teritorij tipičnog profila vina što se smatra perjanicom kraja, najveći dopušteni prinosi i načini i dužine dozrijevanja kapljice predviđeni za određene apelacijske oznake, najraniji mogući izlazak na tržište pojedine kategorije vina…) uvede red i da gasom do daske prorade inspekcijske službe.

Bitne teme za brendiranje Hrvatske kao svjetski relevantne vinska zemlje o udruživnju vinara, prednostima i izazovima toga, dotaknuli su Nikola Benvenuti, istarski vinogradar/vinar i predsjednik tamošnje udruge Vinistra, i Janko Kezele iz moslavačke udruge Škrlet.

Nikola Benvenuti

Benvenuti, koji je inače od 2010 do 2014 bio član UO udruge Vinistra (osnovane 1994., sa samo sedam članova) a 2014. postao je predsjednikom Vinistre (danas: 130 članova) iznio je da je Istra, koja brine o oko 3200 hektara pod vinovom lozom, 2018. otvorila novu svoju stranicu početkom implementacije Strategije razvoja istarskog vinogradarstva i vinarstva do 2030. Konzultantska tvrtka izradila je smjernice za novo profesionalno i strukturalno upravljanje u vinogradarstvu i vinarstvu, marketingu koji uključuje tiješnju suradnju s turističkim sektorom, uvodi se i obveza jače participacije vinara u financiranju udruge tako da se računa da bi godišnji proračun Vinistre morao dosegnuti milijun kuna! U budućnosti Vinistra će (kao što to imaju npr. talijanski poslovni vinski konzorciji), uz Upravni odbor što ga čine vinari i iz čijeg reda se bira predsjednik, imati profesiju izvršnog direktora udruge…

Kezele je, spominjući situaciju vezanu uz moslavački škrlet, kazao da u Moslavačkom vinogorju koje se prostire kroz tri županije koje ne daju podjednaki dosprinos proizvođačima, kojih s profesionalnm pristupom ima od najmanjeg s 20.000 do najvećeg od 150.000 litara. Udruga profesionalnih proizvođača škrleta broji osam članova. Ivan Ćuk iz zagrebačkog odvjetničkog ureda Vukmir & partneri pričao je o brendiranju vina i udruženom tržišnom nastupu, iz auditorija je dosta stidljivo spomenuto da bi svakako u nas trebalo više poraditi na širenju kulture stola i kulture zajedništva.

Na kraju konferencije a pod nazivom Stvaranje dodane vrijednosti: vina iz mora nastupili su Karmela Tancabel iz Iločkih podruma koji su na degustaciju ponudili svoja vina određeno vrijeme njegovana u butelji pod morem, te Zadranin Marko Dušević, koji pokraj otoka Paga ima uzgajalište školjaka i rakova te podmorsko njegovalište vina.

Osvrt na Konferenciju dala je organizatorica Irena Lučić:

                – Iako smo se nadali većem odazivu vinara, doista smo zadovoljni konferencijom koju smo održali u ovim teškim i izazovnim vremenima. Pokrenuli smo važne teme i postavili neka ključna pitanja na koja ćemo zajedno nastaviti tražiti odgovore. Planiramo 2. konferenciju dogodine, s nadom u veću podršku relevatnih institucija, vinskih udruga i udruženja, te većim odzivom vinara, kojima je, ova konferencija bila prvenstveno i namijenjena.

S ove konferencije – za koju treba reći da je dobro da je organizirana ako to označava početak kojemu slijedi i nastavak takvih susreta – nismo baš izašli pametniji na temu optimalnog vinskog marketinga za afirmaciju Hrvatske kao relevantne svjetske vinske zemlje, potvrdilo se uglavnom ono što se znalo već prije, a to je da se Hrvati teško poslovno ujedinjuju da bi zajednički napokon ostvarili željeni (poslovni) cilj. ♣

___________________________

__________________________________

Tržište vinom Corona 2020

OPORAVAK POLAGAN, ALI – SNAŽAN(?!)

          U cijelome svijetu pandemija corona-virusa prouzročila je goleme gospodarske probleme, velike gubitke posebice i na tržištu vinom, ali ekonomski analitičari najavljuju – da li poduprto na nekoj čvrstoj bazi ili da ipak malo umire oštećene ? – da bi se između 2021. i 2024. godine trebala dogoditi osjetna poboljšanja…

            U nas, stanovite korake na ublažavanju krize poduzela je Hrvatska vlada, a Hrvatska gospodarska komora odmah je pozvala na žurnu provedbu natječaja za pomoć vinarima. O kakvim koracima je riječ? Odobreno je 38 milijuna kuna potpore za destilaciju i pet milijuna kuna za skladištenje neplasirane kapljice. K tome, Hrvatska gospodarska komora resornom Ministarstvu poljoprivrede predložila izmjene Nacionalnog programa pomoći sektoru vina, tzv. vinske omotnice.               

Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam

– Izvanredne mjere pomoći za destilaciju vina i za krizno skladištenje vina predložili su Hrvatska gospodarska komora i Udruženje vinarstva HGK. Ovo je još jedan primjer dobre suradnje proizvođača i resornog Ministarstva poljoprivrede. Vjerujemo da će ova potpora djelomično stabilizirati nepovoljnu situaciju na tržištu vina uzrokovanu pandemijom corona-virusa te pomoći vinarima i vinogradarima u osiguranju financiranja tekuće proizvodnje vina i grožđa te otkupa grožđa iz ovogodišnje berbe – istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

HGK je apelirala na Ministarstvo poljoprivrede i na Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kao tijelu za provedbu ovih mjera, da hitno krenu s provedbom ovih mjera kako bi se potpora vinarima mogla ostvariti čim prije i u predviđenom obujmu.

– Sad je sve na resornom ministarstvu. Žurnu objavu natječaja za provedbu mjera očekujemo kako ne bi došla u pitanje realizacija osiguranih sredstava, posebno za mjeru kriznog skladištenja. Članice Udruženja vinarstva HGK traže jednostavnu natječajnu proceduru, bez suvišnog administriranja. Ako se žurno ne pristupi provedbi natječaja, predviđena sredstva mogla bi ostati neiskorištena. Riječ je o ukupno 43,3 milijuna kuna potpore – upozorava Kovačević.

Početkom lipnja Vinexpo New York organizirao je webinar na kojemu se raspravljalo o onome što bi trebalo biti nova normalnost na tržištu vina i jakih pića. Govorilo se o promjenama u prodaji alkoholnih pića nakon što prođe nalet covida19, pričalo se o tome kako je moguće što prije oporaviti se od šteta nanesenih globalnom blokadom koja je mjesecima praktički eliminirala plasman preko kanala HoReCa.

Za vrijeme webinara pod naslovom Nova normalnost: alkoholna pića nakon pandemije covidom19 izvršna direktorica svjetske agencije IWSR koja se bavi analizama tržišta upravo alkoholnim pićima Brandy Rand (kako joj se ime poklopilo s onime čime se bavi!), izjavila j da je ona sa svojom ekipom provela istraživanja vezana uz najnovije uvelike coroninom zaslugom nastale promjene ponašanja kupaca/potrošača te analize o bitno povećanoj aktivnosti u propagandi i trgovanju putem elektronskih medija a u što su u značajnoj mjeri uključeni ne samo vinski trgovci nego i sami proizvođači. Dakle, je li 2019. bila posljednja normalna godina u kontekstu konzumacije alkohola ili će se, odnosno u kojoj mjeri, stare navike zadržati i nakon što se opsadno stanje smiri? Ocjenjuje se da će ključne promjene u navikama i ponašanju potrošača kao posljedica rusvaja što ga je napravio covid19 najvjerojatnije na naš odnos i ponašanje pri kupnji i konzumaciji alkoholnih pića trajati dugoročno.

Konzumacija alkohola bazira se na određenim, prigodnim društvenim okolostima, na našim iskustvima i na trgovačkim kanalima koji su nam na raspolaganju. Određene naše navike u novim corona-okolnostima počele su se mijenjati i izmijenile su se poprilično, htjeli mi to priznati ili ne, i lako je moguće da će se novi pravci ponašanja zadržati i u vremenu nakon što se oslobodimo ofenzive covida19, jednostavno stoga što se nije lako riješiti za pandemijskog vremena stečenih određenih strahovanja od nekih postupaka i/ili okolnosti koji su nam prije bili sasma normalni a sad već na njih gledamo s priličnom dozom opreza.

U stvaranju određenih zaključaka o tome kako ćemo se prema alkoholnim pićima odnositi u budućnosti Rand je uzela u obzir niz pokazatelja na koje je naišla prateći, kako je već spomenuto, osjetno povećano oslanjanje potrošača na tzv. e-trgovinu, među tim pokazateljima je, kazala je Rand, dosta onih koji upućuju na razmišljanja pojedinaca vezano uz planiranje života za dalje i na duži rok.

U 2019. godini potrošnja alkoholnih pića bilježi, veli Rand, u ukupnosti porast od 0,3 posto, s time što je povećanje kad se govori samo o vinu iznosilo 0,8 posto. Međutim utjecaj pandemije covida19 na konzumaciju alkohola u SAD doveo je, čuje se, do toga da je u ukupnosti potrošnja alkoholnih pića u toj zemlji u 2020. do sada pala za 1,9 posto, a, za usporedbu, smanjenje potrošnje alkoholnih pića zabilježeno nakon recesije 2009 bilo je za 1,5 posto. Predviđanja za SAD sada, međutim na vrlo dugi period, govore o sporom poboljšavanju situacije, nakon nekoliko godina očekuje se doduše da će se sadašnjih -1,9 posto, za što neki tvrde da je plafon za SAD, za nekih tri godine pretvoriti u – 0,4 posto. U prognozama koje ohrabruju unatoč još uvijek količinskom minusu od tih -0,4%, u smislu novčane vrijednosti spominje se rast čak +2,9 posto! Sugerira li to zaključak o stanovitom jačem usmjerenju prema nešto višoj kakvoći u pravilu nešto skupljoj? Ne nužno.

Što se tiče Europe i Južne Amerike situacija bi po Brandy Rand bila sljedeća: moguće je da bi u Europi smanjenje konzumacije alkoholnih pića do kraja ove godine ili do sredine sljedeće moglo dosegnuti čak -16,2 posto, a u Latinskoj Americi i -19,7 posto! Glede Azije, govori se o smanjenju potrošnje od -11,4 posto, a brojke za Afriku vrte se oko -13,6 posto, tako da bi se na tim kontinentima oporavak barem približno do stope potrošnju kakva je bila registrirana u 2019. mogao očekivati tek poslije 2024. godine.

Jedina kategorija alkoholnih pića koja je u vrijeme covida19 ostala posve pošteđena pada, su pjenušci, kojima je, inače, konzumacija u 2019. bila porasla za 1,4 posto.

Što se tiče podataka o gospodarstvu općenito, u SAD je u svibnju 2020. nezaposlenost dosegnula, navodi Brandy, 16,4 posto, a potrošnja svega uopćeno smanjena je za pet posto (za vrijeme recesije 2009. bila je -2,8 posto!). Postoje mišljenja da je spomenuti pad potrošnje alkoholnih pića općenito u SAD do sada narastao naglo na navedenih. -1,9 posto do sredine 2020. zbog šoka što su ga u prvo vrijeme izazvali pandemija i najednom uvedene zaštitne mjere ograničenja, te se već nedavno počelo pričati da je situacija s konzumacijom alkoholnih pića u poboljšanju, naime stanovnici u SAD valjda su se malo pomalo naviknuli na nove izvanredne uvjete života pa su s obzirom da su za vrijeme lock-downa morali smanjiti izlaske počeli u većoj mjeri konzumirati u udobnosti vlastitoga doma, neki čak možda – razlog može biti i stres – i dosta više nego što su prije bili naviknuti, a više su počeli piti i kako bi, kako su se izražavali, lakše preboljeli ograničenja u izlasku iz kuće i na javna okupljališta. Očita ekonomska kriza i novi, post-šokni povratak alkoholu i u većoj mjeri nego što je možda bilo prije mogu biti u stanovitoj vezi s obzirom da se u vrijeme tzv. lock downa s alkoholom može podružiti u vlastitom domu i po nižoj cijeni od one koju bi se npr. za istu vrstu pića, isti brand, istu količinu platilo da se sjedilo u ugostiteljskom objektu. A izolacija doma nakon kraćeg privikavanja mogla se relativno solidno podnijeti jer internet i društvene mreže omogućuju različite oblike komuniciranja i virtualna socijalna druženja, pa i mogućnosti (povoljnije) nabavke pića on-line, tako i to je otvorilo neke nove momente kao razlog za potrošnju pića. Internet s različitim e-mogućnostima koje pruža otvorio je, kako je rečeno, nove komforne načine prodaje i nabavke i pića, i potrošači su to znali iskoristiti.

Francuski Buvet Ladubay, vinska kuća uz koju se tijesno vezao glumac Gerard Depardieu, očito nema potrebe za kukanjem: prije još 25 godina svoje je predstavništvo otvorila u Njemačkoj i tamo dobro i sada prodaje i svoje pjenušce Cremant de Loire i mirno vino!

Što se proizvođača i trgovaca tiče moglo bi se reći da su koliko-toliko još i dobro prošli oni koji se bave vinima predviđenima za plasman u većim trgovačkm lancima. E-prodaja se općenito u razdoblju neposredno nakon početnog silovitog pandemijskog udara u SAD samo u posljednjih mjesec dana utrostručila, u segmentu alkoholnih pića plasman relativno hitro raste. Najteže pogođenima u novim okolnostima našli su se ugostitelji, dakle sektor HoReCa jer su lokali morali zatvoriti svoja vrata, predviđanja kažu da covid19 u SAD neće dopustiti preživljavanje čak i do 30 posto restorana i kafića.

Zaključak Brandy Rand: oporavak će biti kompliciran, i promatra li se cijeli naš planet dugačak, s promjenama koje će na dugi rok utjecati na život svih nas, a što se tiče alkoholnih pića ona su očito, posebice kad se prebrodi mogući iznenadni prvi šok kakav je bio na početku službene objave pandemije, tražena roba i u društvenim i ekonomskim krizama, kako su razlozi za piće podjednako i jad i veselje teško da ona kao takva mogu propasti jer eto i kanal za plasman i mimo klasičnih punktova lako se nađe. S obzirom da u svijetu ima mnogo ljudi s ogromnim bogatstvom pa oni sebi mogu priuštiti veliki luksuz i na tanjuru i u čaši, na kraju bi mogli, zahvaljujući pažljivom gospodarenju financijama te, u nevoljama uobičajenim, prigodnim novčanim potporama i vinskom sektoru profitirati i vinari što su se opredijelili da rade i nude osebujna vina ekstra kakvoće i sposobna za dugo trajanje i koja su s obzirom na veće investicije u proizvodnju i u opremu za produkciju kao i u vrijeme dozrijevanja u pravilu skuplja…  ♣

Covid19 lock down i vino

INTERNET NA RUKU BAKHOVA NAPITKA

U Velikoj Britaniji nedavno je provedeno istraživanje o on-line kupovanju vina, i pokazalo se da je, otkako je covid19 u naletu, kupovanje vina preko interneta znatno poraslo. Pokazalo se i to da potrošači u Ujedinjenoj kraljevini zasad najviše trzaju na pjenušava vina, koja u ukupnom udjelu maloprodajne trgovine vinom preko interneta dosižu 49,3 posto. Na drugom mjestu po potražnji su, s 35,4 posto, crna vina. Bijelo vino pokriveno je sa 14,7 posto, a interes za ružičastim mirnim vinom je na skromnih 0,6 posto!

U kategoriji pjenušaca, očekivano, na vrhu zanimanja e-kupaca u Velikoj Britaniji je svjetski razvikani i cijenom vrlo pristupačni prosecco, za koji je proteklog mjeseca bilo 84.300 zahtjeva za kupnjom. Na drugom mjestu na Otoku su s, iako s mnogo ali ipak s poprilično manje zahtjeva nego što ih je registrirano za proseccom, šampanjci, ali ipak oni s generičnom oznakom – Champagne – na etiketi, dakle cjenovno povoljniji od cruova odnosno millesiméa, za njih je došlo 52.500 narudžbi. U kategoriji crnog vina najtraženijima su se pokazali francuski crnjaci iz Bordeauxa (43,400 narudžbi prošlog mjeseca), i oni iz područja Châteauneuf-du-Pape (16,800 narudžbi). Među dvama najtraženijim bijelim vinima pokazali su se talijanski (uglavnom s područja Furlanije Venecije Julije) Pinot grigio i Sauvignon, prvi se diči s 13,600 narudžbi a drugi ih je imao 11,500.

U cjenovnom razredu nešto skupljih vina, onih u rangu od 15 do 25 funta, situacija je nešto drukčija, tu se najtraženijim pokazalo toskanski crnjak Chianti Classico docg, dok je u grupi bijelih vina malo prije spomenuto prvo mjesto Pinot grigia preuzeo pijemonski Roero Arneis, što je donekle začudilo jer Arneis u Velikoj Britaniji nije toliko poznat, ali stekao je ipak sasvim dovoljno vjernih potrošača, čiji se broj pomalo povećava, naime Arneis u organoleptici nudi dosta finog tropskog voća što se zacijelo Britancima vrlo dopada. Najpopularniji kod jeftinijih vina – Pinot grigio kod onih Britanaca koji rado za bocu plate više tek je na šestom mjestu u ukupnoj potražnji (bijelo i crno), a u grupi samo bijelih vina na drugom je mjestu, podosta nakon Arneisa.

U grupi jače skupljih crnjaka vode francuski Pinot noir i talijanski Barolo, a na trećem mjestu po potražnji rafniranijih potrošača je talijanski Primitivo, dubok i bogat, s aromama tamno-plavog bobičastog voća i suhog voća, iako je riječ o sorti znanoj i kao Zinfandel ljubitelji vina na Otoku nekako rjeđe se opredjeljuju za vina pod tim američkim nazivom, objašnjenje, smatraju vinski trgovci i vinski stručnjaci, je u tome što se Primitivo pokazuje svježijim i voćnijime te prirodno slasnijim od zinfandela koji često zna biti malo prepopterećen i (sladunjavim) aromama i slasti od američkih barriquea. Kod kupaca u Velikoj Britaniji spremnih da izdvoje nešto više novca za butelju Prosecco zauzima na rang-ljestvici ukupne potražnje tek peto mjesto, ali ovdje je, inače, riječ o Proseccu na kvalitantivnoj razini više naime o (Prosecco di Valdobbiadene) kategoriji millesimato docg, a to je ono za što Francuzi vele millesimé a Anglosaksonci rabe oznaku vintage, dakle pjenušac je isključivo od grožđa ubranog te, jedne i na etiketi označene godine iznimno visoke kakvoće. Na osmom mjestu u ukupnosti kod vinoljubaca debljeg džepa je pijemontska barbera, uz napomenu da se više traži ona nešto duže odležana, kod koje se stvorio kompleksniji organoleptički profil naime prvotnoj izraženoj voćnosti, koja je s vremenom stekla novu dimenziju, pridružene znaju biti zemljane note, arome kože te mirodije.

Oko desetog mjesta na listi traženijih vina kod onih koji kupuju po nižoj cijeni i kod onih koji su u mogućnosti i voljni izdvojiti koju funtu više za bocu vina moglo bi se svrstati vrlo delikatni, svježi i elegantni Pinot blanc doc iz alpskih vinograda u Alto Adigeu, od crnih pak vina Montepulciano d’Abruzzo docg (Montepulciano je sorta!), a od pjenušaca pjenušavi slatkasti i aromatični Moscato d’Asti, s 5 vol %.

Može li i naš Šime Škaulj iz Benkovačkog vinogorja imati u plasmanu koristi od toga što su mu Merlot 2015 barrique i Cabernet sauvignon 2015 barrique bili službena vina u Euro-parlamentu za hrvatskim predsjedanjem tom institucijom? Škaulj je inače za svoja vina dobivao medalje na razglašenom svjetskom ocjenjivanju u organizaciji revije Decanter. Škauljeva vina u ponudi su Zdjelarevićeve vinoteke Vinoretum u zagrebačkom hotelu international, a i izvoze se, zasad u Njemačku, SAD, Poljsku… (suhiucasi)

Šime Škaulj

Kao značajna razlika između uobičajenog kupovanja u trgovini i onoga naručivanjem preko interneta u tome je što potencijalni kupac, posebice dok je u karanteni ili lock downu, ima više mogućnosti i više vremena da uspređuje i cijene i prezentacije vina kod različitih trgovaca-ponuđača vina, tako da je kod naručivanja preko interneta u znatno boljoj situaciji da izabere vino koje mu po tipu i okusu te po cijeni najbolje odgovara. Ta navika vrlo detaljnijeg pregledavanja vinska ponude po etiketama i cijenama mogla bi se zadržati i kasnije, tako da trgovci računaju da bi potrošači i nešto plićeg džepa mogli početi, u nadi da će profitirati, i češće navraćali u trgovine poznate po boljem vinu, a kako je u pravilu u takvim trgovinama moguće kušati neka vina možda će kušanjem izgrađivati svoj ukus i navući se na uzorke koncentriranijih aroma i kompleksnijeg aromatskog profila za koje se uvjere da se s obzirom na doživljaj što ga pružaju isplati, makar se doma ponijelo manji broj boca, izdvojiti koji novčić više…

U kupnji preko interneta među zahtjevnijim kupcima dubljeg džepa pokazala su se vina iz talijanskog Alto Adigea (Sud Tirol). Odlični proizvođači tamo su Paolo Foradori (desno) i njegov sin Martin, s posjeda Hofstätter

KINA: Istraživanja o tome u kojoj je mjeri pandemija donijela promjena u konzumaciji vina provedeno je i u Kini. Wine Intelligence navodi kako je nalet covida19 ne samo inspirirao više Kineza da piju i više vina nego što je to bilo prije, nego i na to da troše više na vino, konkretno da su spremni butelju, kad naiđu na bolje vino, platiti i skuplje! I u Kini se, kao i u svijetu, osjetno pojačala trgovina vinom preko interneta, međutim dok podaci vezani uz on-line kupnju u Kini govore o tome da se tamo narudžbe obavljaju dosta brzo, dotle infrmacije iz većine drugih zemalja više upućuju na to da konzumenti dosta paze na to da prođu jeftinije, ne toliko u smislu da bi se opredijelili za jeftina vina ili manji broj boca koliko u smislu da troše više vremena na surfanje i obilazak stranica ponuđača da bi vino za koje smatraju da im odgovara po kakvoći pronašli po za njih najboljoj cijeni. Zamijećeno je naime bilo da su otkako se pojačala e-trgovina u raznim zemljama cijene (nekih) vina poskočile pa nije nelogično da su naručitelji uložili veći napor i više vremena da vino na koje su naviknuli najprije potraže na dosta adresa, a za narudžbu se odluče kad nađu ponudu po cijeni poznatoj im iz trgovina ili po internetskoj cijeni najbližoj onoj na koju su naviknuti iz vinoteke.

Istraživanje aktualnog stanja na tržištu vinom u Kini Wine Intelligence je proveo na uzorku od 1000 kineskih potrošača vina što stanuju u 12 najvećih kineskih gradova, vrijeme istraživanja trajalo je oko dva mjeseca.

Krenulo se od pretpostavke da bi ograničenja koja je vezano uz suzbijanje širenja corona-.virusa uvela kineska vlada moglo dosta negativno utjecati upravo na potrošnju Bakhova nektara, rekao je njemačkoj vinskoj reviji Meininger Wine International (izdavač – obitelj Meininger, uz to što ima nekoliko revija posvećenih vinu, pivu, sommelijerstvu, ugostiteljstvu, organizator je ocjenjivanja Mundus Vini) Richard Halstead iz čelništva Wine Intelligencea. Smatralo se da će ograničenja u kontekstu okupljanja ljudi i smanjenja druženja uživo zbog smanjenja tradicijskih uvjeta za potrošnju pića rezultirati bitnim smanjenjem konzumacije vina. Međutim dogodilo se upravo suprotno: potražnja za vinom znatno je skočila jer ljubitelji plemenite kapljice povećali su konzumaciju kod sebe doma, a za tradicijsko druženje uživo očito su pronašli dobru zamjenu u velikim mogućnostim socijalnih druženja preko društvenih mreža. Nekih 57 posto intervjuiranih reklo je da pijucka doma dok traže prijatelja za razgovor preko neke od društvenih mreža a onda kad se usportavi kontakt s jednim ili s nekoliko njih nastavlja se, u proširenom krugu, pijuckati i do kasnije u noć. Istraživanje je pokazalo i to da su zaslužni za porast narudžbi preko interneta i konzumacije vina zaslužni oni koji su s vinskim sektorom bili tješnje povezani prije, i ti su dosta utjecali na one druge koji su s vinom prije manje dolazili u kontakt, da, otkako su počele mjere izolacije (lock downa), povećaju potrošnju vina. Povećanju potrošnje vina u Kini zbog covida19 svakako je pridonijelo i to da su se u Kini tvrtke koje nude butelje on-line pokazale vrlo razumne s cijenama i vrlo ažurnima u dostavi.

Pitanje upućeno Halsteadu bilo je što misli o tome – hoće li se uzlazni trend u konzumaciji vina nastaviti i nakon što se smiri situacija s coronom, a njegov odgovor bio je vrlo oprezan: teško je reći kako će biti poslije, kazao je Halstead, dodajući kako bi se iz raznih odgovora u anketama vezanima uz reakciju na coronu i na okolnosti covida19 moglo možda iščitati da je Kinezima bitno da – ako su u stanju priuštiti ih sebi – mogu uživati u određenim luksuznim proizvodima, dakle i u (boljem) vinu, bez obzira jesu li u situaciji družiti se na klasičan način ili biti zatvoreni doma pa konzumirati sâmi odnosno u najužem obiteljskom-prijateljskom krugu i konzumirati spojeni u komunikaciji i druženju preko društvenih mreža.

Uglavnom čini se da, barem do ovog trenutka,u Kini vino nije nastradalo zbog covida19! ♣

_____________________________________

VIJESTI/NEWS

NAJ-žena hrvatskog sela!

BARUN(D)ICA MARA, i MARQUIS JOŽA-ŠTEFEK… – Barunica Mara i Marquis Joža. U Krašiću, u Dolini kardinala! Kud’ ćeš više!…

Mara – ali nije se pretvorila ni u Mary ni u Marie! – barunica po prezimenu Barundić koje je uzela od supruga Josepha-Stephanea čije porijeklo je vezano uz Krašić ali koji koji je dugo, od najranije mladosti pa do prije stanovitog vremena živio u Francuskoj, otud mu spomenuta bjelosvjetska imena, umjesto Jožeka-Štefeka, k tome iz Francuske je donio doma i nadimak Marquis.

Mara Špoljar Barundić

U Dolini kardinala Mare a ni Joseph-Stephane nisu plemenitaši nego su vrlo marljivi i odgovorni radnici u poljoprivredi – konkretno u vinogradarstvu i vinarstvu, a jesu plemeNITI! Marquis koji se Joži kao nadimak vezao na prezime BARUNdić naziv je vina koje Barundići proizvode od i, naravno, francuske sorte Pinot noir! Ostala vina su mirna, dakako robne marke Barun, od sorte Manzoni bijeli, talijanskog križanca između Rizlinga rajnskog i Pinota bijeloga, te zanimljivi pjenušac extra brut također od Manzonija, s godinom i pola odležavanja na kvascu na dozrijevanju i razvoju prije degoržiranja.

Ovih dana kod Barundićevih u Krašiću okupilo se malo društvo prijatelja da se informativno kuša novi budući pjenušac Barundićevih radno nazvan 100+ jer od grožđa je iz prije nekoliko godina kupljenog vinograda i s loza starijih od stoljeća, berba je bila predlani, bazno vino odmah se lijepo pokazivalo za pjenušac i šampanjizirano je točno prije godinu dana, namjera je autorima – Mari i Josipu Barundiću, zatim prof. Ivanu Dropuljiću, direktoru festivala Zagreb Vino.com, Ivi Kozarčaninu, vinskom piscu i novinaru 24 sata, te meni, Suhadolniku, da pjenušac u boci bude na talogu najmanje tri godine i da ga se finalizira bez dodavanja ekspedicijskog likera, dakle da izađe kao brut nature.

Veselo, gostoljubivo, uređeno i ukusno – na razini restorana visoke kategorije. Mara Barundić s pladnjem sa savijačama i Josip Barundić (u crvenoj majici) te gosti Ivan Dropuljić (Zagreb Vino.com), Tomislav Jakopović (sommelier) i Ivo Kozarčani (24sata, Bakhov sin), prigoda za ovaj susret bilo je kušanje i provjera razvoja novog pjenušca kuće Barun – Stare loze/Vieilles vignes 100 + koji bi za koju godinu trebao izaći u javnost

A mudra Mara, koja je, barem se tako stječe dojam, kičma obiteljske vinske produkcije, želi, poput čuvene šampanjerke Mme Cliquot, i više: primjerice pjenušac s najmanje pet-šest godina odležavanja na kvascu a od kojega će doslovno zastajati dah. Velika inspiracija su joj u nas plešivički vinari Korak, Šember i Tomac koji su dosegnuli to da nakon kušanja njihovih ponajboljih uradaka zastaje dah, a potvrda koliko je u pravu oko držanja pjenušca u butelji na kvascu pet i više godina su neki pjenušci Barundićevih rađeni na početku njihova zaokreta i na mjehuriće i posve slučajno u nešto malo boca očuvani šest godina, skriveni od pogleda i pohote, te nedavno otkriveni.

Za doček: svježe jagode s pjenušcem, za predjelo: drniški pršut, svježi krašićki sir i vrhnje te mladi sir s ljutom crvenom paprikom, pa sa zelenim začinskim biljem, dijelom i podimljen, pašteta od jetre od domaće uzgajane patke, fileti marinirane trlje s maslinom, topli domaći kruh s kukuruznim brašnom….

Bačve umjesto Ibize! – Što mislite kako je barun(d)ica Mara reagirala kad joj je suprug nedavno u povodu rođendana ponudio da izabere jedno od svjetskih mondenih ljetovališta da je tamo odvede na odmor: odgovorila mu je da joj radije za podrum kupi dvije nove visokokvalitetne bačve nužne za proizvodnju vrhunske kapljice….

Mara je nevjerojatna: brine, sjajno, o obitelji, radnik je par excellence (uh kako se dobro koristim francuskime!) u vinogradu i u podrumu, odlično kuha i kreira vrlo rafinirana jela, kao višestruka mama izvanredno izgleda, uvijek je raspoložena i srdačna, posebno privlači širokim osmjehom i zvonkim smijehom, nikad joj ništa nije teško.

Domaće je domaće: OPG-sir iz Doline kardinala i Marina sezonska voćna torta s jagodama, malinama i borovnicama

I stoga PONOVNO predlažem organizatorima već tradicijskog izbora Naj-seoske žene da je uvrste među najozbiljnije kandidate za titulu i da najozbiljnije razmisle o tome da joj i dodijele titulu i prije nego li Barundići izađu s pjenušcem s pet godina na finom talogu u butelji…

Ima još: Barundići žive u obiteljskoj kući s prostranim dvorištem i vrtom u zaseoku Brezarić tik do Krašića u Dolini kardinala gdje se razvija vjerski turizam, a kako su i vjernici slabi na finu hranu i fino vino (to nije grijeh!), pa i, kako i hodočašće može lijepo podnijeti i vedre trenutke uz eno-gastronomiju – poželjno, s obzirom na pozornicu (Dolina kardinala!) održavanja ukupnih aktivnosti, na višoj razini i s ponudom prvenstveno probranih LOKALNIH specijaliteta kao provjereno odličnih promotora teritorija, predložio sam Barundićima – to više što im se sin priprema za zvanje kuhara i ugostitelja i šanse su da s vremenom u krašićkome kraju otvori restoran – da, za početak povremeno, možda jednom mjesečno ili u špici (ljetne) sezone dvaput mjesečno kod sebe u dvorištu ponude mogućnost gostima Krašića da, naravno uz prethodnu najavu jer oni ipak nisu restoran, uživaju u vrijeme ručka ili u periodu od klasičnog termina ručka pa do ranog predvečerja, u specijalitetima što su ih u stanju prirediti Mara i Joža. To bi mogao, s obzirom da se s vremenom očekuje povećanje broja hodočasnika u Dolini kardinala, biti okidač da se i poneko drugo lokalno poljoprivredno obiteljsko gospodarstvo uključi u takvu vrstu ponude, a i da se i poneki krašićki ugostitelji ambicioznije i ekskluzivnije postave, tako da Dolina kardinala dobije pojačanu i šire priznatu i gurmansku dimenziju a što može i te kako pomoći gospodarskom razvoju kraja… ♣

Očevi i sinovi – smjena generacija Kos

MACERACIJA i DRVO, ALI NE NUŽNO ZA ORANGE WINE! – Nekad prije naziv vinogradarsko-vinarskog imanja u Hrnjancu kod Nespeša u zelinskome kraju bio je Mirko i Željko Kos, dakako riječ je o ocu i sinu. Poslije je naziv glasio Željko Kos, od nedavno se već uz ime Željko počelo pojavljivati i ime Karlo, a sad, bogme, kao najnovije, naziv službeno glasi Karlo Kos!

Karlo Kos s mamom Anitom i tatom Željkom

Naravno da je i opet riječ o ocu i sinu. Tata Željko, koji je, nakon što je svojedobno od svojega oca preuzeo uzde, osjetno u kvalitativnom smislu unaprijedio imanje i vino, sad se službeno povukao – ali samo na neki način, naime ostaje stupom-nositeljem u vinogradu i nužna pomoć u podrumu, a novi koraci prema naprijed očekuju se, logično, od aktualnog mladog nasljednika Karla.

Podloga, i to čvrsta, za to je tu: Karlo, koji je godinama stjecao iskustvo u trsju i u kleti uz oca, završio je studij enologije na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, k tome već je proveo četiri mjeseca na praksi u SAD, konkretno na posjedu Grgich Hills Cellars našeg Miljenka Grgića, te na imanju Obsidian…. Mladić je oduševljen boravkom na praksi u Americi i onime što je tamo vidio i naučio, a što sad nastoji pomalo primjenjivati na obiteljskom vinogradarsko-vinskom kompleksu. I to posebice na sorti Kraljevina koju zelinski kraj, uvelike i na poticaj Zagrebačke županije, stalno ističe kao paradnog konja zagrebačkog Prigorja.

– Dosta me se dojmilo to što Amerikanci nastoje čim više vina raditi na način da budu sposobna duže izdržati kroz vrijeme u dobroj kondiciji i razvijati se te, ako ćemo pragmatično, uz organoleptičku vrijednost povećavati i onu novčanu, a jedan od postupaka za to su i maceracije u vinifikaciji i za bijele sorte, međutim ne nužno prvenstveno za produkciju jantarnih ili šire tzv. orange vina. Vrlo me zainteresirao i njihov pristup dozrijevanju vina u bačvama, bitne su dakako i nijanse. Planiram dosta detalja baš iz ta dva segmenta implementirati kod nas na imanju – kaže Karlo Kos, i nastavlja: – Mi uzgajamo više sorata, ali naglasak bih stavio na Kraljevinu od koje se, siguran sam, uz neke promjene u pristupu u vinogradu, posebice vezano za smanjenje prinosa, te uz neke zahvate u podrumu može dobiti ozbiljnije vino od ovoga što ga kao standard imamo sada i s kojim smo i sasvim zadovoljni međutim eto i kad misliš da si dosegnuo špicu vidiš da uvijek ima još mjesta za poboljšanja….

Kuća obitelji Kos u Hrnjancu, s vinskim podrumom lijevo od nje. Dolje: pogled iz obiteljskog dvorišta preko ceste na brežuljak u kojemu Kosovi namjeravaju početi uskoro graditi novi vinski podrum, da dobiju više nužnog prostora i modernije uvjete proizvodnje

U dogovoru s ocem Željkom Karlo je izabrao dio obiteljskog vinograda na Gaju a to je, kažu Kosovi, jedan od najboljih vinogradskih položaja u zelinskom području, okrenut je prema jugu, nije na strmini nego leži na blažem nagibu, tlo je ilovasto, loze su sađene gustoćom od 5000 trsova po hektaru i sad su stare 15 godina, uzgojni oblik je jednokraki guyot.

– Prošle godine berba je bila nešto kasnije nego inače, tako da fenolna zrelost bude potpuna, a po trsu smo imali prinos od jedva 1,5 kg po trsu. Ovaj put išli smo na hitru predradu s odvajanjem soka od pokožice odmah, i vino, koje ima 13 vol % alkohola i ukupnu kiselost 6,5 g/lit , sad već osam mjeseci boravi na dozrijevanju u inoksu na finom talogu, uz miješanje. Ove godine išli bismo i opet na nešto kasniju berbu i punu fenolnu zrelost te u podrumu i na hladnu maceraciju kraljevine od najmanje 12 sati, da se bolje izvuku arome i da se izvuče određena količina polifenola koji će pomoći vinu da se bolje drži kroz vrijeme. Prošle smo se godine s maceracijom, hladnom, igrali na kerneru, u dužini od šest sati, te na rizlingu rajnskome, u dužini od 12 sati.

Vrijedi podsjetiti da su se Kosovi okušali i u domeni jantarnog vina, i izašli s vinom Coctura. Rajnski rizling iz berbe 2015. macerirali su 183 dana, dakle oko šest mjeseci, a istodobno s maceracijom odvijala se i alkoholna fermentacija, nakon maceracije i vrenja na vlastitom kvascu slijedilo je duže dozrijevanje u velikoj posudi a onda i odležavanje u butelji, eto tek sada vino pokazuje pomalo spremnost za konzumaciju…

Karlo Kos preuzima kormilo u situaciji koja je sve drugo do li lagana i jednostavna, zbog corona-virusa koji je u društvu donio velike poremećaje. Možda je s jedne strane i bolje za mladog, žilavog i za dokazivanje željnog čovjeka da je tome tako nego da je sve onako učmalo kako je bilo, jer ove nove okolnosti ne dopuštaju uspavljivanje a kod iole prkosnih – jačaju žilavost!… ♣

Swanky Monkey Garden WoW

MALVAZIJA SESTO SENSO, TURBO TERAN i KOŠULJA BIJELA… BEZ MRLJE! – Netko bi rekao: neizvedivo! A ipak, bilo je izvedivo.

Klaudio Tomaz u Zagrebu s dvostrukim magnumom turbo terana Barbarossa superior, u društvu s WoW-icama Vlastom Pirnat i Zdenkom Mesić (Marko Čolić)

Otac i sin Klaudio i Antonio Tomaz (Marko Čolić)

Ugostiteljski objekt novohrvatskog junky/funky naziva Swanky Monkey Garden nalazi se u Zagrebu, preciznije u srcu grada, u Ilici, gdje je, inače, i hostel, WoW – izgovorom WauuViceee – čine hrvatsku organizaciju žena u vinu-vinoljubica, koje, vidjelo se to po njihovu odazivu na događanje (predsjednica udruge WoW Sanja Muzaferija sa sigurne epi-socijalne distance iz svoje vikendice na Krku objasnila je da je susret kod Swanky Monkeya bio ne, kako je to inače slučaj, edukativnog karaktera, nego kao opušteno druženje u znak veselja što su upravo bila popustila anti-corona ograničenja; dirigentice zagrebačkog programa bile su WoW-članice Vlasta Pirnat iz Uprave i vinski educirana i tržišno aktivna Manuela Maras, one silno vole istarskog vinara Klaudija Tomaza, do mjere da ističu kako Tomazi svoju mineralnu Malvaziju 2019 Avangarde, posluženu, inače, ovom prilikom, nakon lepršavog ležernog svježeg roséa Flaminio 2019 od terana, smatraju najboljom malvazijom ikad izašlom iz njihova podruma. Usput, opazio sam da ipak zapravo radije piju četiri godine stariju Malvaziju Sesto Senso, a da ne govorim o usijanju što među njima nastaje kad se najavi crveni kralj podruma Tomaz – Teran Barbarossa, u abartiranoj i, potom, posebno, u turbo verziji! Za kraj, nepojmljivo: osobito naočiti Klaudio Tomaz, u pratnji sina Antonija, pojavio se te večeri u Zagrebu među brojnim vinoljubicama WoW u sniježno-bijeloj košulji koja je u istinsku opasnost došla kad je točen Teran Barbarossa 2017, a pogotovu kad je otvarana trolitrenka turbo Terana Barbarossa 2017, međutim, na rastanku camicia bianca ostala je i bez crvene mrlje i bez ijedne blonde ili brinetne vlasi, što za camiciju scuru Tomaza juniora Antonija ipak ne bih mogao tvrditi…

Vinski posjed Tomaz nalazi se u samom srcu Istre, uz piktoreskni Motovun. Na više od 20 hektara vinograda dominiraju za Poluotok tipične sorte – Malvazija istarska, Teran i Muškat bijeli. Posebnost podruma su Malvazija Sesto senso i terani Barbarossa.

Malvazija Sesto Senso 2015 od odabranih je bobica s najboljih mikro-položaja na ukupno sedam Tomazovih hektara zasađenih Malvazijom istarskom. Pri vinifikaciji provedena je maceracija od nešto duže od dva tjedna, a pazilo se da pri fermentaciji temperatura ne prijeđe 20 Celzijevih stupnjeva. Poslije alkoholnog vrenja vino je odležalo na miru oko osam dana na grubom talogu a onda je tekući dio preseljen u drvo, na 18-mjesečno dozrijevanje na finom talogu u 500-litrene bačve, dio u hrastove, dio u one od bagrema (akacije) a dio u one od duda (murve), drvo za te bačve sezonirano je bilo, naglašava Klaudio Tomaz, sedam godina! Slijedilo je sljubljivanje u inoksu gdje je vino prije punjenja provelo tri mjeseca. Prije izlaska na tržište još je tri mjeseca ležalo u podrumu u butelji.

Kod Terana Barbarossa 2017 iz butelje 0,75 lit valja spomenuti to da je riječ o vinu, označenome kao vrhunsko, nastalome od grožđa koje je nakon pune zrelosti a na odrezanim lucnjevima ostavljeno još neko vrijeme na trsju na prosušivanju, tako da je u vinifikaciju ušlo sa 21,8 baboa sladora i sa 6,4 g/lit ukupne kiselosti, da bi taj teran sada u butelji imao 14,5 vol % alkohola i 5,6 g/lit ukupne kiselosti. Tomaz je međutim dio grožđa iz berbe 2017 ostavio na prosušivanju i na prostirkama i nešto duže, tako da dobije još veću koncentraciju. Taj turbo Teran Barbarossa 2017 nakon dozrijevanja u drvu napunjen je, kao ekskluziva, u trolitrene boce (dvostruki magnum) i tek treba izaći na tržište. ♣

Mali vinski razgovori: Vrijemeje i za… Madunića

ZAGORSKA GRAŠEVINA NADMAŠILA SLAVONSKU! – U promidžbu hrvatskih proizvođača vina i njihove kapljice uz mnoge blogere uključio se i čovjek krupnog glasa i stasa Vjekoslav Madunić iz najjačeg i središnjeg medija javnog informiranja u nas, osoba koju poznajemo kao spikera na Hrvatskom radiju. U više već navrata u Metropolu, gdje su najjače koncentrirani novinarstvo i ugostiteljstvo, dovodio je na male vinske razgovore pod nazivom Vrijeme je za… vinare iz raznih krajeva. Najnovije dvije prezentacije Madunić je održao odmah nakon što su bile popustile mjere ograničenja Nacionalnog stožera za borbu protiv corona-virusa, prvi na redu bio je vinogradar i vinar Gojko Soldo iz Vetova kod Kutjeva, a onda je red došao na Ivana Sokača iz stubičkog kraja. Soldo je na kušanje donio 10 uzoraka, Sokač također 10. Nakon Sokača svoje eno-uratke pokazala je kuća Trdenić (Tomislav i Krešimir) iz Moslavine.

Vjekoslav Madunić s Hrvatskog radija (treći slijeva) i njegovi gosti Gojko Soldo (drugi slijeva) i sin mu, te, kao pomagač u prezentaciji, stručni suradnik sommelier Tomislav Jakopović (sasvim lijevo) (Marko Čolić)

Madunić se kao moderator potrudi podrobno predstaviti gospodarstvo koje pozove u goste, u tome smislu upomoć pozove nekog stručnjaka iz enoloških i/ili sommelijerskih krugova da komentira vina. U sva tri navrata Maduniću se pridružio sommelier Tomo Jakopović. Jakopović je pokazao da se dobro snalazi u ovoj ulozi komentatora vina na javnom skupu, posebno uvjerljiv bio je na prezentaciji uzoraka Ivana Sokača.

Ivan Sokač sa svojim finim zagorskim vinima, među ostalima i s graševinama (Marko Čolić)

Ivan Sokač stigao je iz Strmca kod Stubičkih Toplica. Mali proizvođač vina, s ukupno 8000 loza, sa sedam sorata, te s godišnjom proizvodnjom od ukupno oko 12.000 litara. Glavni vinogradi nalaze se na poziciji Rebar, gdje su i klet te manja kušaonica, a Sokačevo trsje je i na Krču i Potkrču, loza je na nadmorskoj visini od 200 do 250 metara.

Vina koja smo imali priliku kušati – sva vrlo dobra! Iako (zasad još) amater, Sokač ih kreira vrlo pažljivo i precizno, što je kao navika u radu zacijelo vezano uz njegovo osnovno zanimanje, naime on je elektroničar, vlasnik tvrtke Elektron, i kao što mora biti precizan u svom glavnome poslu jer je odgovoran za proizvodnju opreme za mjerenje i regulaciju temperature, tlaka, vlage…, tako nastoji biti precizan i u stvaranju vina. U vinogradu i podrumu ne čini ništa sam i na svoju ruku, nego se konzultira sa strukom, savjetnik u vinskom segmentu mu je enolog Krešimir Hren iz znane i afirmirane zagrebačke konzultantske kuće Enoexpert u kojoj je, inače, i enolog Miodrag Hruškar. Među malim tajnama Ivana Sokača kao podlozi za visoku kakvoću vina su, uz, logično, na vrijeme obavljene radove u vinogradu i, što se veli, apotekarsku čistoću u podrumu, nizak prinos po trsu – do 1,5 kg, zatim prikladan termin berbe, ručna berba, selekcija grozdova, maceracije bijelih sorata do i osam sati u preši i davanje vinu dovoljno vremena da dozori prije nego što će na stol i u konzumaciju.

Krešimir Trdenić i Tomo Jakopović (Marko Čolić)

Krešimir Trdenić kao enolog posjeda Trdenić, imanja inače i u vlasništvu brata mu Tomislava, donio je sa sobom pet vina – Škrlet 2019, zatim Škrlet 2017 private collection i Škrlet 2015 private collection, potom Pinot bijeli 2017 private collection, pa Pinot sivi 2017 i Pinot gris founder’s reserve, kao i Rosé 2018 (cabernet sauvignon 2015 i portugizac), dodatno su na listi bila i vino od jagode i vino od kupine… Nastup obitelji Trdenić, koja se dosta trsi oko autohtone sorte Moslavine Škrleta, nekako se u Zagrebu zgodno poklopio s podjelom medalja u sklopu festivala Vina od davnina (inače odgođenog za bolje dane!) najbolje ocijenjenim vinima od naših autohtonih kultivara u zagrebačkom Westinu. Na tom ocjenjivanju Trdenići, koji inače gospodare sa 15 hektara vinograda i godišnje proizvedu oko 150.000 litara vina od čega su tri tipa škrleta, za Škrlet 2015 Private Collection i za Škrlet 2017 Private Collection osvojili su srebrnu medalju. ♣

Uz Sutlu kao državnu granicu

OD ŠIPONA 1989 ZA DORUČAK, DO DEBELUHA ZA RUČAK – Ograničenja smanjena do ukinuta, i skok preko rijeke Sutle bio je neizbježan. Pjenušac je postao nekako uobičajen za doručak a mr. Janez Istenič posebice u najnovije vrijeme već više puta pozivao je na svoj posjed u Bizeljsko, međutim baš tog petka proboja nach Bizeljsko on je bio na moru, ali časopis Svijet u Čaši i blog Suhiucasi imaju duž one strane malene rijeke Sutle odnosno Sotle već godinama dosta prijatelja i znali smo dobro kamo još možmo poći na svečani doručak da obilježimo ponovni početak eno cro/slo druženja naprasno prekinut zbog covida19.

Simon Pinterič u čast gostiju iz Zagreba koji su mu stigli praktički prvi nakon ukidanja covid19-ograničenja otvorio je crnim plijesnima raccodium cellare obraslu butelju šipona iz daleke berbe 1989. a u odličnoj formi!

I, eto nas na Bizeljskome kod vinogradara/vinara Simona Pinteriča koji je u stanju i pri volji s dragim gostom podijeliti vrlo zanimljive stvari u čaši, od mladih bijelih vina ali i vrlo vrlo dobrih crnih vina (dornfelder, frankovka, crni pinot) iz njegove produkcije do arhivskih i s crnim plaštom zvanim raccodium cellare ogrnutih graševina i šipona iz vremena dok je car na posjedu bio Simonov otac Milan. I tako je naš doručak na Bizeljskom krenuo sa – Šiponom 1989! U odličnoj formi!

Jedino ispravno rješenje za dalje, za ručak, bila je Osterija Debeluh u Brežicama, gdje stoluje višestruko nagrađivani chef i sommelier Jure Tomič (kod njega je na praksi bio sin konavoske obitelji Karaman znane po malvasiji dubrovačkoj!) i gdje su ponuđeni maestralno prigotovljeni tartar biftek od jelena te pečena pačja jetra popraćena lijepim

U Ostariji Debeluh u Brežicama: maestralno prigotovljeni tartar biftek od jelena, te odlične praline

lokalnim chardonnayem i crnim pinotom od Lipeja i odličnim vipavskim cabernet sauvignonom Lapor od Krapeža, za finale, domaće praline i ružičasti pjenušcem našeg Tomca (prijateljstvo Sutla-Sotla!)… Pri naručivanju vina oprez: dobro pogledati na vinsku kartu, da se za neka vina koja, makar su dobra, ne zavrjeđuju cijenu kakvu imaju u lokalu (Lipej Chardonnay = 48 € te Lipej Modri pinot = čak 65 €), ne potroši novaca više nego što treba…   ♣

Posavje, Štajerska & Slavonija: Frankovka u prvom planu

ŠAMPION 10. FESTIVALA MODRE FRANKINJE – MIRAZ 2017 FERAVINA – Frankovka Miraz 2017 od feričanačkog Feravina osvojila je, s 91 od mogućih 100 bodova, titulu šampiona na ocjenjivanju vina od sorte Frankovka/Modra Frankinja/Blaufränkisch/Kekfrankos/Lemberger, održanom u sklopu tradicijskog, sada već 10. međunarodnog festivala što ga je bilo lansiralo slovensko mjesto Sevnica. Ovo sada je ponovljeni vrhunski uspjeh Feravina, naime na četvrtom festivalu u Sevnici Feravino je s Frankovkom Miraz 2012 također osvojilo šampionski naslov.

Na ocjenjivanje 2020 je prijavljeno nekih 80 etiketa većinom iz Slovenije i Mađarske, tri su bila iz Hrvatske (upravo od Feravina), nekoliko ih je stiglo iz Austrije.

Uzorci koje je, pod predsjedanjem Roberta Gorjaka, novinara i voditelja Vinske Škole Belvin iz Ljubljane, kušala strukovna ocjenjivačka komisija u sastavu Klemen Lisjak, Uroš Valcl, Ožbej Peterle, Bojan Kobal, Grega Repovž, François Button Slapšak, vrednovani su u kategoriji mladih vina, tj. onih iz berbe 2019, zatim u kategoriji 2018. i starijih godišta te barriquea, pa u grupi roséa, grupi pjenušaca i grupi likerskih vina. Evo rezultata, navodim samo uzorke koji su osvojili barem 85/100 bodova kao, na mnogim ocjenjivanjima vina a posebice na ovim našim prostorima, praga za zlatnu medalju.

Vlasnik Feravina Ivan Ergović u razgovoru s enologom Matjažom Lemutom, inače vlasnikom vinskog posjeda Tilia u Vipavskoj dolini a koji mu je prijatelj i kojega je angažirao kao savjetnika u svom vinskom podrumu. Feravino proizvodi frankovku u četiri varijante: kao novu, sasvim mladu, crnu i pod nazivom Mlada, kao bazno crno vino pod nazivom Frankovka Dika, zatim kao feričanački špic-crnjak Frankovka Miraz, te kao ružičasti pjenušac

Jenny Šimić iz marketinga feričanačkog Feravina i j glavni urednik Svijeta u čaši, u čast šampionskog naslova koji je za Frankovku Miraz 2017 Feravino osvojilo na nedavnom ocjenjivanju frankovki u okviru festivala frankovki u slovenskom gradu Sevnici… (fotke, Marko Čolić i Marinko Petković)

Berba 2019, samo dva proizvodjača dostigla su 85/100 bodova: 1) Stane Možič MODRA FRANKINJA 2019 (85,00); i 2) Bogdan Dular MODRA FRANKINJA 2019 (85,00)

Starija godišta & barrique, s bodovima od 85/100 naviše: 1) Feravino 1804 FRANKOVKA MIRAZ 2017 (91,00); 2) Bodry Winey BODRI SZEKSZARDI KEKFRANKOS GUROVICA SELECTION 2017 (91); 3) Vinska klet Šuklje VRBANJKA 2017 (90,00); 4) Hiša vin Emino MF EMINO 2017 (90,00); 5) KZ Krško MODRA FRANKINJA 2017 (90,00); 6) Heimann Csaladi Birtok KFT SZIVEM KEKFRANKOS 2018 (89,00); 7) Žaren doo. ALBIANA MF 2017 (89,00); 8) Heteni Winery Indivinum KFT BLUEFRANK 2011 (89,00); 9) Vinska klet Šuklje VRBANJKA 2018 (88,00); 10) Andrej Repovž MF BARRIQUE 2017 (88,00); 11) Kobal Since 1931 Kmetija Kobal MODRA FRANKINJA 2017 (88,00); 12) Faktor Kereskedelmi Father KEKFRANKOS 2017 (88,00); 13) Vinska klet Frelih MF 2016 (88,00); 14) Vinska klet Prus MF BARRIQUE 2012 (88,00); 15) Jelenič Marjan MF 2015 (87,00); 16) Karlovček MF 2016 BARRIQUE (87,00); 17) Bock Boraszat KFT BOCK VILLANYI KEKFRANKOS 2017 (87,00); 18) KZ Metlika vinska klet MODRA FRANKINJA 2017 (86,00); 19) Hungexvin KFT KEKFRANKOS 2018 CREATOR (86,00); 20) Karlovček MF 2017 (86,0); 21) KZ Šmarje Hiša Vin Emino EMINO MF EMINO 2018 (85,00); 22) Vinska klet Šuklje ŠUKLJE LODOMA 2018 (85,00); 23) KZ Krško MF CLASSIC 2017 (85,0)

Pjenušci: 1) Vino Kozinc 2017 SUHO (88,00); 2) Vino Kozinc 2016 BRUT ROSÉ (88,00) 3); Vino Kozinc 2017 BRUT ROSÉ (85,00); 4) Feravino 1804 2018 ROSÉ (85,00).

Što se tiče Festivala frankovke, zasad se još ne zna što će biti. Bilo je planirano da se održi poslije ljeta, međutim s obzirom na povećanje oboljelih od covida19 ne odlučuje se izaći s datumima. ♣

Michael Gross u razgovoru s Vladom Šuškom, koji je s Gordanom Mohorom osnovao MIVU, već godinama vrlo uspješnu kuću za plasman hrvatske i uvezene kapljice i jakih pića.

LAŠKI RIZLING POSTAO BLAUFRÄNKISCH! – Zanimljivost iz slovenskog vinorodnog područja između Ptuja i Podlehnika: mladi austrijski vinogradar-vinar Michael Gross, iz vrlo ugledne vinske obitelji Aloisa Grossa na austrijskoj strani Štajerske u blizini državne granice sa Slovenijom odlučio je nastavak svoje vinska karijere započete u familijarnome krugu u mjestu Ratsch produžiti u Deželi, u znanom vinorodnom predjelu Haloze gdje su Grossovi prije koju godinu bili kupili trsje i odakle već, bazirajući se na sortama sauvignon bijeli i furmint ili po naški moslavac imaju (odlična) vina Gorca. Ovih dana novi potez Grossa juniora: odlučio se na precjepljivanje nekoliko desetljeća starog kupljenog nasada i tako je – u ovom prvome koraku – sorta Graševina od 30-godišnjeg Laškog rizlinga postala 30-godišnja Frankovka! Michael Gross, koji ističe kako se na genetskom materijalu zahvaljuje gradišćanskom vinogradaru/vinaru Georgeu Prieleru, znanom baš po crnome vinu i od frankovke, uzda se mnogo u svoju novu Modru frankinju, prva prva berba očekuje se 2021…

Za one u nas koje zanimaju vina obitelji Gross dobra vijest: u Hrvatskoj se ona mogu naći u vinotekama Galerija vina MIVA! ♣

Okusi Posavja 2020

STEVEN SPURRIER u GODINI DANA PO DRUGI PUT MEĐU SLOVENCIMA – Čovjek koji je, priredivši još 1976. u Parizu povijesni sraz – degustaciju naslijepo burgundijskih bijelih i bordoških crnih vina s jedne i kalifornijske kapljice s druge strane, demistificirao francuska vina i proslavio dolinu Napa, vinski trgovac, ugledni vinski kritičar, organizator i protagonist više značajnih ocjenjivanja vina, od novijeg vremena i proizvođač pjenušaca u Engleskoj, Steven Spurrier u posljednjih godinu dana bio je dvaput među Slovencima. Najprije ga je na proslavi 50-godišnjice šampanjerije na svom posjedu na Bizeljskom ugostila obitelj Istenič, a sad u drugoj polovici lipnja gostovao je, opet na inicijativu Mihe Isteniča ali za razliku od prvog puta na Bizeljskom kad je došao osobno i stvarno, bilo je to virtualno, naime iz svoje kuće nastupio je prigodno pred kamerom kao komentator izabranih vina slovenskog Posavja.

Voditeljica Ksenija Kragl i enolog Albiane Miha Ritonja lijevo, te, desno komentatori iz Slovenije Grega Repovž, Jure Tomič, Gašper Čarman i Miha Istenič, gore uz naslov: Steven Spurrier i Miha Istenič u razgovoru preko ekrana

Dio publike na degustaciji

Događaj je operativno organizirao Centar za poduzetništvo i turizam iz Krškoga koji, između ostaloga, već godinama uz kalendarski početak ljeta na ulicama i trgovima starog dijela Krškoga uz Savu priređuje vrlo dobru manifestaciju Okusi Posavja gdje kao izlagače/ponuđače i promotore lokalnih specijaliteta i plemenite kapljice okupi veći broj na temelju kakvoće ponude i posvećenosti vlastitom teritoriju izabranih ponajboljih chefova kuhinje i vinara. Ovaj put redovno odvijanje priredbe Okusi Posavja, na kojoj se inače svake godine moglo vidjeti i poprilično Zagrepčana i stanovnika Hrvatske uz državnu granicu kao posjetitelja, omeo je, kao i što-šta drugo, covid19 odnosno Corona-virus. Nužnost odgode smotre Okusi Posavja – najavljeno je da bi ako sve bude epidemiološki u redu (a najnovije informacije o porastu broja oboljelih i u Sloveniji i u Hrvatskoj nekako ne zvuče ohrabrujuće) priredba bila unutar datuma 27. kolovoza i 5. rujna, iskoristile su Kristina Ogorevc Račič, direktorica CPT Krško, i njena suradnica na Okusima Posavja  Ksenja Kragl, koje očito imaju dobar osjećaj za značenje eno-gastronomije za turizam, da prihvate prijedlog Mihe Isteniča o najavi novog termina priredbe Okusi Posavja realizacijom gostovanja Stevena Spurriera kao komentatora izabranih posavskih vina preko društvenih mreža a na skupu istaknutih chefova i gastronoma te vinara i eno-gastro novinara na imanju Albiana u sklopu kojega je vinski podrum Žaren, a koje se nalazi u zaseoku Nemška Vas u vinogradarskom krajoliku na nekih gotovo 300 metara iznad Krškoga.

Kod Arbiane: organizatori, vinari, komentatori iz Slovenije

Rekao bih da je događanje – na kojemu su se okupili i predstavnici medija iz Hrvatske, bio pun pogodak, naime degustaciju vina Posavja na kojoj su u prostranoj kušaonici Vina Žaren pred brojnom publikom kao komentatori, ne toliko samih vina koliko važnosti lokalnih vina i kulinarike u turističkoj ponudi i u široj afirmaciji kraja, od domaćih chefova-sommelera-vinara sudjelovali osobno Miha Istenič (direktor, Penine Istenič), Jure Tomič (chef i vlasnik Ošterije Debeluh iz Brežica, slovenski državni prvak u sommelijerstvu 2010), Grega Repovž (chef i vlasnik Gostilne Repovž, sommelier), Miha Ritonja  (enolog, Albiana Estate) i Gašper Čarman (direktor tvrtke eVino, slovenski državni prvak u sommelijerstvu 2013. i 2015),  te preko velikog ekrana Steven Spurrier iz svojega doma, preko:  https://www.facebook.com/events/593613548223723/ pratilo je uživo nekih 1000 osoba a s obzirom da je na istom linku zainteresiranima bilo moguće gledati snimku događaja naknadno pokazalo se da se do kraja večeri broj gledatelja udvostručio. Mamac za gledatelje svakako je bila i obznana organizatora da zainteresirani mogu kupiti vina ponuđena na ovo kušanje po prigodnoj cijeni.

Za kušanje sa Stevenom Spurrierom izabrana su vina Gourmet Rosé 2016 brut, te Passion 2009 brut nature od Isteniča, zatim Sauvignon 2018 od Albiane (Žaren), Cuveé Extrême 2013 Keltisa, te Modra frankinja Luna 2016 od Janka Kobala i Modri pinot 2017 od Lipeja. Ovaj izbor napravljen je, čujem, ne na temelju nekog općeg ocjenjivanja vina Posavja nego po saznanjima enologa i ugostitelja o kakvoći baš tih uzoraka i po tome koliko su baš ta vina tražena i prodavana u ponajboljim restoranima na području Posavja.

Steven Spurrier u uvodnoj riječi na svom nastupu naglasio je kako suvremeni potrošač sve češće traži vina s odrazom terroirea, dakle s pečatom mjesta nastanka. Sva kušana vina opisao je pozitivno, koristeći izraze ljupko, šarmantno, izražajno, sa znakon terroirea, lijepo, originalno, pa sve čak i do extraordinary! Nakon izjava slovenskih komentatora zaključak sa susreta: ustrajati na podizanju kakvoće i izričaja izvornosti posavskih vina, poboljšati organizaciju vinska branše, dobiti kvalitetnog sugovornika u tijelima države i regije, ostvariti čvršće međuprofesionalne odnose i vidjeti da se povećaju broj proizvođača i ukupna količina prepoznatljivog vina što bi spadalo u perjanicu teritorija. (snimke Marko Čolić) ♣

Zagrebački Noel, voditelj Ivan Jug

Michelin 2020 u Hrvatskoj i, po prvi put, u Sloveniji

U VODIČU ZA 2020. JE 70 HRVATSKIH RESTORANA! – Glasoviti planetarni gastro- Michelin u svoj je vodič za 2020. godinu uvrstio 70 restorana iz Hrvatske. U Hrvatskoj već postoje restorani s Michelinovim zvjezdicama, to su 360° (Dubrovnik), Draga di Lovrana (Lovran), Monte (Rovinj), Noel (Zagreb) i Pelegrini (Šibenik), oni svaki svoju zvjezdicu zadržavaju i u novom Michelinovom vodiču za Hrvatsku za 2020. Od ove godine kao nostitelji Michelinove (jedne) zvjezdice pridružuju im se LD Terrace u Korčuli, koji vodi chef Marko Gajski, te Boškinac iz Novalje, gdje je kuharska zvijezda vrlo kreativni chef Matija Bregeš.

Hotel i restoran Boškinac iz Novalje uvjerio je Michelinove ocjenjivače da mu pripada koja njihova zvjezdica. Boris Šuljić i njegova mlada kuharska ekipa malo su se vježbali zajedno s našim kulinarskim majstorom veteranom-internacionalcem Stevom Karapandžom

Slavlje za Michelinovu zvjezdicu 2020: Boris Šunjić, gastronom i vlasnik novaljskog hotela Boškinac te vinskog posjeda Boškinac i chef Matija u zdravici s čestitarima Antonijom i Borisom Mrgudić sa znanog pelješkog posjeda Bura Mrgudić

Dobitnik oznake Bib Gourman – Dražen Jambriško, Zlatne Gorice, Varaždin-Breg

Hrvatska gastro-scena od 2020. godine bogatija je i za dva Bib Gourmand restorana. Oznaka Bib Gourmand, uvedena 1997, ističe ugostiteljske objekte koji nude visokokvalitetni atraktivni menu s dva slijeda s čašom vina odnosno s desertom po cijeni do 35 €, što bi bilo nešto iznad 250 kuna. Novi nositelji oznake Bib Gourmand u nas su Konoba Škoj s otoka Šolte i Zlatne Gorice Dražena Jambriškog iz Varaždin-brega.

Michelin Plate Hotel-restoran San Rocco, Brtonigla: obitelj Fernetich može biti relativno zadovoljna jer i unatoč coroni Istra ipak ima turista. Michelin plate Mala hiža, Mačkovec, Međimurje: neumorni gastronom Branimir Tomašić svakodnevno se maksimalno trsi u stvaranju ne samo iznimno okusnih jela nego i jela koja namirnicama i moderniziranom domaćom tradicijom u prigotavljanju odlično prezentiraju svoj teritorij!

Michelin još dodjeljuje posebno priznanje za gastronomiju Michelin Plate (Michelinov tanjur), karakterizira ga kao oznaka crtež tanjura s priborom za jelo. U nas ima već dosta nositelja te oznake, primjerice Zinfandel i Bistrò zagrebačkog hotela Esplanade, Mala hiža u Mačkovcu, San Rocco u Brtonigli, Zigante u Livadama, te, opet u Zagrebu, Boban, Apetit, Bistro Apetit by Marin Rendić, Agava, Tač, Dubravkin put. Među novim laureatima, za 2020., šest je restorana iz Splitsko-dalmatinske županije, to su Zrno Soli, ZOI, Kadena, Jeny, Dvor i Konoba Trs. Nositelji Michelinova tanjura iz Dalmacije proslavili su svoja odličja s Jozom Tomašem, predsjednikom HGK-Županijske komore Split, i s njime razgovarali o planovima da se još tješnje suradnjom vežu s lokalnim proizvođačima namirnica i posebno delikatesa koje svakako bitno pridonose kakvoći i originalnosti keracija na tanjuru što ih oni nude. ♣

Uz predsjednika HGK-Županijske komore Split Jozu Tomaša na slici su Vlado Čović (Jeny), Braco Sanjin (Kadena), Mirko Mirčeta (ZOI) i Ivo Vrdoljak (Zrno soli)

HIŽA FRANKO i ANA ROŠ SA DVIJE ZVJEZDICE – Legendarni Michelin po prvi put otkriva Sloveniju kao eno-gastro destinaciju! Inspektori svjetski znanog vodiča ugostiteljskim objektima obišli su teren u Deželi i u svoje najnovije izdanje knjige za 2020. uvrstili su i 52 restorana iz Slovenije. Jednome su dodijelili dvije zvjezdice, a pet lokala dobilo je po jednu zvjezdiceu. Dvije Micheliove zvjezdice osvojili su Hiža Franko iz Kobarida, u kojoj su glavni Ana Roš, svjetski priznata chefica (kod koje je na praksi dugo vremena bio Bernard Korak, sada chef u obiteljskom restoranu Korak na Plešivici!), te Valter Kramar.

Ana Roš, Hiža Franko, dvije zvjezdice, Tomaž Kavčič Pri Lojzetu jedna zvjezdica

Po jednu zvjezdicu primili su dobro nam u Hrvatskoj znani chef i sommelier Tomaž Kavčič iz restorana Pri Lojzetu u dvorcu Zemono kod Vipave, zatim chef Uroš Fauč iz Nove Gorice, chef Jorg Zupan iz ljubljanskog Ateljea, chef Gregor Vračko iz Hiže Denki iz Zgornje Kungote, te chef Uroš Štefelin iz Ville Podvin iz Radovljice. Ostali objekti dobili su priznanja. ♣

Concours Mondial de Bruxelles 2020

PONOVNO SVIJETU u ČAŠI POZIV NA OCJENJIVANJE! – Dear Zeljko Suhadolnik, in 2020, for the first time in its history, the Concours Mondial de Bruxelles will travel to the Czech Republic, hosted by the city of Brno from 4 to 6 September.

For its 27th event, and in conjunction with the South Moravia Region, the National Wine Center – Czech Republic and the Wine Fund – Czech Republic, the Concours Mondial de Bruxelles is inviting you to discover one of Europe’s oldest wine regions, located in South Moravia.

We will be happy to have you with us for the next edition of the Concours in Brno. (Saremmo lieti di averti con noi per la prossima edizione del Concorso a Brno).

Despite its size and relatively small area under vine (approximately 17,900 ha), the Czech Republic boasts over 50 different grape varieties! Below is a glimpse of the events planned as an introduction to the local vineyards:

                Programme – Wednesday 02 September: Arrival of the judges ⦁ Thursday 03 September: An introduction to the vineyards and masterclasses ⦁ Friday 04 September: 1^st tasting session ⦁ Saturday 05 September: 2^nd tasting session Sunday 06 September: 3^rd tasting session Monday 07 September: Departure of the judges

We would be very grateful if you could inform us of your decision as soon as possible, even if you decide to decline the invitation.

Best wishes, Stefania Manfredi, Project Manager, Concours Mondial de Bruxelles

S Louisom Havauxom, osnivačem CMB-a, i njegovim sinom Baudoinom koji je sada na čelu Concoursa, te s Thomasom Costenobleom, enologom i direktorom degustacije. Dosad sam na CMB-u sudjelovao mnogo puta, i zapazio sam da su uzorci iz Hrvatske svaki put prisutni u lijepome broju…

Pitao sam Stefaniju Manfredi je li se možda na Organizacijskom odboru razmatralo to da se u dogledno vrijeme Concours Mondial de Bruxelles – koji se isprva odvijao u Bruxellesu a od 2006. svake godine u nekoj drugoj je europskoj državi i drugome gradu, predlani je po prvi put gostovao i na nekom drugom kontinentu konkretno u Aziji, u Kini u Pekingu – priredi po prvi (ne da onda bude i posljednji!) put i u Hrvatskoj, naime dosad je inače kad govorimo o bivšim socijalističkim zemljama CMB već bio u Slovačkoj (Bratislava) i Bugarskoj (Plovdiv), oba puta sudjelovao sam kao degustator. Sad čekam odgovor… ♣

Séléctions Mondiales des Vins Canada 2020

ULAZNA VRATA u SJEVERNU AMERIKU – Za ocjenjivanje Séléctions Mondiales des Vins Canada (SMVC) kažu da predsdtavlja ulazna vrata za tržište Sjeverne Amerike, a za vinska tržišta i u SAD i u Kanadi kažu da su značajno rastuća, dakle i te kako zanimljiva ponuđačima. Jedno od najcjenjenijih međunarodnih vrednovanja vina i najveće vrednovanje Bakhova nektara u Sjevernoj Americi također je, kao i druga ocjenjivnanja, moralo platiti svoj danak covidu19, što znači da je i ono bilo odgođeno, a kao novi datumi najavljeni su 14. do 20. listopada. Sjeverna Amerika, posebice SAD, za razliku od Europe gdje se corona donekle primirila, ne stoje ovih dana baš najbolje u konfiltu s covidom19, i kako je najavljena mogućnost pojave drugog vala u opasnosti je možda i taj spomenuti novi datum. Predviđeno je da ocjenjivanje bude u Hotelu Delta u Québec Cityju. Ocjenjivanje je pod pokroviteljstvom OIV-a i Svjetske federacije najvećih međunarodnih vinskih ocjenjivanja VINOFED-a.

Evo i praktičnih obavijesti: posljednji dan za registraciju je 22. rujna 2020. Cijena je 253 kanadska dolara, prevedeno u eure to je 174 €, takse su uključene. Rok za prijem uzoraka je 2. listopada 2020. Direktor organizacijskog odbora Réal Wolfe preporučuje da se uzorci za svaki slučaj posalju prije isteka ljeta, mada je registracija predviđena do zaključno 22. rujna! Općenito informacije: www.smvcanada.ca/ Réal Wolfe President – Sélections Mondiales des Vins Canada +1 514 814-3591 • wolfereal@gmail.com ♣

Sajmovi & festivali 2020

AGRA u GORNJOJ RADGONI IPAK OD 22. DO 27 KOLOVOZA – Covid19 pomrsio je račune mnogim proizvođačima hrane i vina, ali i organizatorima eno-gastro sajmova, festivala i prezentacija kojih je u tijeku godine znalo već biti poprilično. I dok tradicijski festival ružičastih vina Pink Day, redovito u predproljetno ili ranoproljetno vrijeme ove godine nije uspio otvoriti vrata ljubiteljima roséa – ali krivac je ne samo corona-virus nego i potres koji je oštetio Muzej Mimara gdje je Pink Day s WoW-icama kao organizatorima na čelu i s brojnim domaćim i inozemnim izlagačima dočekivao ljubitelje roza ali i zelene boje, naime dodatak vinskom programu bila je odlična izložba ekstra-djevičanskih maslinovih ulja biranih naših proizvođača, tako da ćemo, nakon (ipak) virtualnog lipanjskog Pink Weekenda sa Sinišom Lasanom, Marijom Meštrovićem i Ivanom Jugom kao animatorima na Facebooku, na PINK & Green DAY morati pričekati do ožujka 2021.                  

Ali, znani međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam Agra u Gornjoj Radgoni zasad se ne da zaplašiti i ne odustaje, naime iz kuće Pomurski sejem iz Gornje Radgone stiže vijest da će se 58. manifestacija Agre odvijati u Gornjoj Radgoni od 22. do 27. kolovoza! Naravno, ističe se da će se paziti da posebni uvjeti koje propisuje epidemiološka služba budu do milimetra ispunjeni. Nije da prizivam vraga i da sam zloguki prorok, sasvim suprotno: želim organizatorima uspjeh, ali kako je s cobidom19 upravo nedavno ponovno krenulo – pitanje je što će biti na kraju kolovoza…. Kako mi javlja Miran Mate iz Službe za odnose s javnosti Radgonskog sejma, kuća Radgonski sejem svjesna je mogućnosti da se okolnosti toliko promijene da sajam ipak u predviđenom terminu neće moći imati otvorena vrata, te je u slučaju otkazivanja manifestacije spremna sudionicima koji su se prijavili za nastup i koji su uplatili predviđeu kotizaciju za 2020. vratiti uplaćeni novac. ♣

Vino i kultura

PAINTBALL u 230 STRANICA – Stjepu Martinovića poznajem kao novinara odavna, dok smo radili u nekadašnjoj zagrebačkoj novinskoj kući Vjesnik koja je objedinjavala mnogo redakcija različitih profila. A sad, dva desetljeća nakon nestanka bivše države s kojime je počelo urušavanja novinskog diva do mjere da je danas sjećanje na nj tek neboder bez duše, susrećem gospara Stjepu kao romanopisca i upoznajem ga – na vinskim događanjima! – kao glazbenika! Da mu pisanje romana ide ništa ne čudi – evo, o njemu je zapisano i objavljeno sljedeće: Stjepo Martinović novinar je i književnik koji je na vrhuncu svoje karijere tipkao na pisaćem stroju da bi zatim zajedno sa svojom širokom općom naobrazbom i odnjegovanim višestrukim talentima krajem tisućljeća hrabro skočio u valove interneta i namenuo kriterije koje će teško dosegnuti generacije površno educirane u nervozi smjene milenija. Ispravno procjenjujući da je kombinacija žanrova sve dominantniji književni trend, višestruko nagrađivani književnik miksa ljubavno-avanturističke koktele u kojima demonstrira kako dobro poznaje sve načine ubrzavanja i usporavanja radnje i stila, ali i od početka razjašnjava da ne kani publiku zabavljati samo trikovima zanata. Višestrukim obratima i žanrovskim slojeviima oko čvrste osnovne konstrukcije, uz intrigantan barokni, eruditski stil, iskusni pisac širi publiku koja ga je dosad pratila.

Sviram ti priču: novinar, romanopisac, glazbenik Stjepo Martinović nastupa u sklopu gostovanja vinogradara/vinara Radovana Vukoja u G.E.T. -Vinskim razgovorima Tomislava Stiplošeka u Zagrebu

Stjepi idu sasvim dobro i sviranje i pjevanje! Uvjerio sam se u to nedavno kad je s gitarom nastupio za gostovanja vinogradara i vinara Radovana Vukoja iz Trebinja s BiH-juga u jednom od Vinskih razgovora što ih u Zagrebu organizira Tomislav Stiplošek sa svojim G.E.T. Reportom (G=gastronomija, E=enologija, T=turizam). Kao nešto najnovije vezano uz Martinovića spominjem to da je on upravo, u izdanju Beletre, izašao s novim romanom, s naslovom Paintball. To je priča – na oko 230 stranica džepnog formata i s mekim koricama – koja se možda nije dogodila, a ako ipak jest… nije se mogla zbiti drukčije nego kao što je ovdje ispisani slijed filmskih slika krajolika pusta dalmatinskog otoka i nekoliko protagonista ravnopravnih jednome jarcu i jatima ptica u seobi. Na južnom okrajku ižule u nekoliko dana odvijala se mračna storija koju otad njeni sudionici nastoje izbrisati iz sjećanja, a uspjelo je to samo jednome, s obzirom da ju je odnio sa sobom u smrt. Srazovi grijeha sustižu počinitelje, simulacija rata pretvara se u nesmiljen okršaj. U , SREBRNA: svjetlo na kraju tunela izlaskom iz kojega se otvaraju prostor i vrijeme iznova otkriveng smisla…. ♣

___________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..   

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 06. 2020 – HINTS TO THE SMART PURCHASE

                                                       

LEGENDA 

– Veliki zlatni grozd, Šampion/Big Golden Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish

– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality

– Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

–  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti •  ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA   CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

(mpc/pp: M) GRAŠEVINA 2017 – SOKAČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje, područje oko Stubičkih Toplica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rebar Donji • kosina/slope = 10 ̊ • nadmorska visina/altitude asl: 215 m • ekspozicija/exposition: jugo-zapad/southwest • tlo/soil: ilovasto/loamy • sorta/variety: Graševina (Welsh Riesling) • loze stare/vines old: 7 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 6500 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel – maceracija ukupno/skin contact in total: 3 sata/hours • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 6 mjeseci/months • nefiltrirano/not filtered ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka/tall & slim • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 3000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat – ne djeluje kao kvalitetan/impression of no needed quality ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp/premium with controlled geographical origin • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – obično/OK – simple • vino zavrjeđuje bolji tip butelje, bolji čep i bolju etiketu/for this wine better bottle type, cork and the label are required • čitljivo/legible: slabo – presitna slova/badly – to small font ■ VINO je/WINE is: kompleksno, karakterno, mineralno, toplo, živo, po meni spada u tek (na žalost!) malenu grupu ozbiljnih suhih vina od Graševine u Hrvatskoj općenito. Lijepe žive kristalno bistre žućkasto-zelenkaste boje, vrlo dobre gustoće. Diskretnog je ali punog i trajnog mirisa, aromatski se dosta razlikuje od slavonskih graševina što je i logično, voćno-cvijetni štih na koji smo se naviknuli kod većine graševina na tržištu Hrvatske ovdje je prilično podređen (to smatram prednošću!) mineralnom tonu. U ustima lijepo zaobljeno, živo i svježe, stanovitu slast donekle ali ipak uvjerjivo u pozadini drže slanost i dobra kiselost. Tijelo čvrsto, finiš dugačak • umami! • odlična cijena u Vrutku! ■ SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: klasična plata s domaćim nareskom, pečena teletina, bijela riba s gradela, gregada, brudet • 12 ̊ C • čaša/glass: srednje velika/medium large one – tip/type: rhine….

(mpc/pp: M) GRAŠEVINA 2019 – BARUN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Krašić ■ VINOGRAD/VINEYARD: Gorice, Novaković Gorica • kosina/slope • nadmorska visina/altitude asl: 200-280 m • tlo/soil: glina i lapor/clay, marl • sorta/variety: Graševina • loze stare/vines old: 12-20 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel – maceracija hladna ukupno, na temperaturi/skin contact in total, at the temperature: 24 sata/hours, 5 ̊C • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 3 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka/tall, slim • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO • suho/dry • 12,50 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: ugodno, nekomplicirano, skladno, dosta nježno, živo, lijepo osjvežavajuće. Svijetle slamnato-žućkaste boje, diskretna mirisa, na bijelo koštićavo voće, provlači se i floralna nit. Usta voćna, mekana, lijepo zaobljena, tijelo tanje, finiš čak relativno solidne dužine ■ SERVICE: ⇑ • 10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: rhine….

 (mpc/pp: XL) PINOT NOIR MARQUIS 2017 estate grown limited edition – BARUN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Krašić, Novaković Gorica • kosina/slope • nadmorska visina/altitude asl: 286 m • tlo/soil: lapor/marl • sorta/variety: Pinot crni • loze stare/vines old: 7 – 45 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 45 dana/days, na/on: 5 ̊C • fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: barrique 225 lit • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 18 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – (nepotrebno) teška/(unnecessarily) heavy • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO – vrhunsko/premium s kzp/controlled origin • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: pinotno svjetlije rubinske boje koju kao da pomalo počinje zahvaćati granatna nijansa, na unutrašnjoj stijenki čaše formira dosta debeo film. Miris je dobro izražen, s dosta je zrelog a ponešto i posušenog tamnog bobičastog voća, protkan floralnim (divlja ruža?) i, nježno, začinskim nitima te notama razvoja tijekom dozrijevanja u drvenoj bačvici. Usta intenzivnija, djeluju bogatije od nosa, mirodijski segment kao da je ovdje upotpunjen dodirom začinskog bilja, poput metvice. Usta mekana, lijepo zaobljena, donekle slasna i s dozom kremoznosti. slankasta, s dobrom kiselosti što pridonosi živosti, tijelo vrlo dobro, finiš dosta dugačak • umami, primami ■ SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: pečenja od peradi, teletine… • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

(mpc/pp: M-L) PINOT CRNI ROSÉ 2019 – KOS Karlo & Željko ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje-Bilogora, Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Pinot crni • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Prigorje Bilogora, Zelina – kvalitetno s kzp/quality, with controlled origin • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: čisto, uredno, s izraženim notama mladosti, živo, nekomplicirano, lepršavo, prikladno za pijuckanje i za osvježenje osobito u vrućim ljetnim danima. Lijepe nježne moderne svijetle ružičaste boje, na nosu dobrog intenziteta, aromatski prema tamnom bobičastom-jagodičastom voću (malina…), u ustima s vrlo dobrom kiselosti, skladno, tanjeg tijela, srednje dugačkog svježeg finiša ■ SERVICE: ⇑ • preporuka za jelo/dish recommendation: • 10-12 ̊C • čaša/glass: mala/small – tip/type: bordeaux

Pjenušci

(mpc/pp: L-XL) 88 BARUN MANZONI ELEGANCE extra brut – BARUN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Novaković Gorica • kosina /slope • nadmorska visina/altitude asl: 286 m • tlo/soil: lapor/marl • sorta/variety: Manzoni bijeli (križanac/crossing Riesling x Pinot blanc) • loze stare/vines old: 7 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: malo ranija od redovne/a bit earlier than normal ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu – maceracija, ukupno/skin contact, in total: 24 sata/hours; 5 ̊C ■ PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical(champenoise) • u boci na kvascu/in the bottle on the lees: 18-20 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO – vrhunsko • extra brut • 12,10 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is drukčije od većine drugih pjenušaca s kojima se najčešće susrećemo, a drukčije je i jer je od sorte što – za razliku od chardonnaya, rizlinga rajnskog, graševine, na koje smo se naviknuli da ih nađemo i u pjenušcu – teško da je očekujete u šampusu, ne zato što ne bi bila primjerena nego zato što nije toliko raširena, barem na ovim našim prostorima. Ali ta se sorta s obzirom na voćnost i kiselost, nužne svakom boljem pjenušavom vinu, pokazuje baš lijepo primjenjivom i za šampus, posebice za pjenušce koji, barem u prvoj fazi svojega razvoja, više igraju na voćnost nego na klasične note korice kruha, brioš… Lijepe pune slamnato-žute boje, jako dobrog perlanja mnoštvom sitnih mjehurića koji pri gutljaju fino škakljaju nepce. Mirisom iskazano, trajno, ide u pravcu bijelog koštićavog voća poput zrele ali istodobno i kiselkaste jabuke, nazočne su niti citrusa, korice limuna, slatkog začina (cimet u tragovima?), ali tu je i osjet i fenolnoga, zacijelo ostvarenoga maceracijom. Manzoni Elegance dobro je izražen i u ustima, dosta voćan, s finom slasti kojoj svojim preplitanjem fino gorkasta fenolna nijansa i dobra kiselost ne daju da jače dođe do izražaja, čineći tako okus složenijim i zanimljivijim. Tijelo dobro do vrlo dobro, finiš solidne trajnosti ■ SERVICE: ⇑ • 8 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: champagne

Orange

(mpc/pp: L) COCTURA 2015 – Karlo i Željko KOS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje-Bilogora, Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Rizling rajnski • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification, fermentacija i maceracija/fermentation and maceration: drvo/wood container – maceracija ukupno/skin contact in total: 183 dana/days ? mjeseci/months – kvasci/yeasts: prirodni, autohtoni/natural, indigenous – bez aditiva/no additives • nefiltrirano/not filtered ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: rhein/alsace ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK ■ VINO je/WINE is: drukčije od većine, pripada stilu za koji valja imati afinitet. Lijepe je jantarne boje, već na oku pokazuje dosta dobru konzistenciju. Solidno izraženo i dosta trajno na nosu, miris je ugodan, ali ne na razini očekivane višeslojnosti. Sortnost je u aromatskom smislu pokrivena osjetom maceracije, no na sortna svojstva upućuje dobro izražena ali nimalo napadna i smetajuća kiselost. U ustima vino djeluje kompleksnije nego na nosu, fino je zaobljeno, slankasto, s dosta živosti. Tijelo je dobro do vrlo dobro, finiš dosta dugačak ■ SERVICE: ⇗ • 13 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – velika/large one – tip/type: rhine….

Graševine – Sokač, Marquis pinot crni – Barun, Dingač – Kiridžija i Plavac mali primus – Rizman

Dalmacija

(mpc/pp: M) BURNUM CUVÉE 2018 – BURNUM ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Knin, Vrlika ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Chardonnay, Pošip, Maraština, Viognier • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: 13,3 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK ■ VINO je/WINE is: čisto, donekle složeno, skladno, s nitima mineranoga. Slamnato-žućkasto, zelenkasta nijansa, na nosu daje na zrelo bijelo koštićavo voće, malo i na orašasto voće, provlače se i note floralnoga – bijelo cvijeće, te maslaca, usta zaobljena, živa, s notom slasti, s blagom slanosti koja drži živost, tijelo vrlo dobro, finiš solidne dužine ■ SERVICE: ⇑ • 10-12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bourgogne

⍟ ⍟ ⍟ ⍟. (mpc/pp: XXL) DINGAČ 2017 – KIRIDŽIJA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • nadmorska visina/altitude asl: 70-120 m • ekspozicija/exposition; jug /south• tlo/soil: crvenkasto, s dosta kamena/a bit red, rocky • sorta/variety: Plavac mali • gustoća nasada/plantation density: 10.000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard:prirodi prijateljski/nature friendly • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • maceracija/skin contact: cca 6-7 dana/days • dozrijevanje/maturation: barrique 225 lit – tonneau (500 – 600 lit) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka/tall slim – ne baš prikladna za ovaj tip vina/not appropriate to the type of wine • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: cca 5000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Dingač ZOI/PDO • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: višeslojno, sortno lijepo raspoznatljivo i porijeklom tipično, puno i snažno, toplo, skladno, ima i eleganciju. Tamne ali ipak providne rubinske boje, lijepo izraženo na nosu, bouquet je spoj nota tamnog koštićavog voća (suha šljiva), i plemenitog drveta te slatkih začina od boravka u bačvi, u ustima puno, lijepo zaobljeno i mekano, toplo, tanin zamjetan, fino zrnat, dobro pripitomljen, tijelo čvrsto, završetak dugačak ■ SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: tamna mesa, pečena i pirjana, divljač, zreli tvrdi sir / red meat, roasted and long stewed, game, mature cheese • 18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux….

(mpc/pp: L-XL) PRIMUS 2016 plavac mali – RIZMAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Komarna ■ VINOGRAD/VINEYARD: vlastiti/own • kosina/slope • sorta/variety: Plavac mali • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) – službeni Eko-znak na etiketi/official Eco sign on the label: da/yes • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification, fermentacija u inoksu • dozrijevanje/maturation: barrique 225 lit – tonneau (500 – 600 lit) • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly – from the point of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: višeslojno, vrlo skladno, mekano, ukroćenih tanina, elegantno. Lijepe žive rubinske boje, na unutarnjoj stijenki čaše stvara debeli film od kojega nastaju lijeno cijedeće suze, već na pogled do izražaja dolazi gustoća. Miris je dobro iskazan ali je s manje žestine nego što to zna obično biti kod plavca, nekako kao da više podsjeća na tribidrag nego na čisti plavac, no sorte su u tijesnom rodu na bazi roditelj-nasljednik, Nos je bogat i trajan, privlačna mješavina zrelog do i prosušenog tamnog voća poglavito mješavina zrelog do i prosušenog tanog voća prmjerice šljive, pa mediteranskih začina, te tragova, od kontakta s drvom, nježnih nota palenja, pa, naposljetku,i rezultata razvoja kroz posljednje četiri godine, Usta nude nastavak arome iz nosa, topla su i zaobljena, dojam je i nijanse kremoznosti. Fina slast miješa se sa slanošću i vrlo kvalitetnom kiselošću. Tijelo vrlo dobro, završetak mekan, dugačak ■ SERVICE: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux

(mpc/pp: L) PLAVAC TAJANO 2017 Plavac mali – KIRIDŽIJA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope + ravnica/plain, field • Tajano nastaje kupažiranjem vina od/is a mix of Plavac mali s Dingača, te Plavac mali, Marselan i Cabernet sauvignon iz polja • sorta/variety: Plavac mali s Dingača – 40 % & Plavac mali, Marselan i Cabernet sauvignon iz polja/field – 60 %, svaka sorta vinificira se zasebno, kasnije se vina pomiješaju/each variety vinified separately • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes ■ maceracija/maceration: inox/stainless steel – 6-7 dana/days • dozrijevanje/maturation: drvo i inox/wood and stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija – vrhunsko s kzp/premium with controlled origin. • suho/dry • 13,5 vol% • ukupno proizvedeno/produced: cca 1500 lit ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: složeno, djeluje kao zrelo, prilično mekano, toplo, skladno. Žive rubinske boje, već na oko pokazuje gustoću. Na nosu diskretno ali trajno, ide prema Plavcu, raspoznaje se nijansa suhe šljive. Aroma se prenosi u usta, gdje se vino pokazuje zaobljenim, s dobro ispeglanim taninom, slankasto, s vrlo kvalitetnom kiselosti (Marselan!), živo. Tijelo vrlo dobro, finiš dugačak ■ SERVICE: ⇗ •18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux

(mpc/pp: M-L) BURNUM CUVÉE 2017– BURNUM VRBNIČKO SELO  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Kninsko vinogorje ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux  • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho/dry • 12,8 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: lijepe žive pune rubinske boje, na pogled ostavlja dojam da je vrlo dobre konzistencije, mirisa dobrog intenziteta, u ustima vrlo živahno, robusno i vrlo toplo. Predstavlja se kao dosta moćno, i ukazuje na to da dolazi s vinogradskih pozicija dosta većeg potencijala od očekivane razine na kojoj se kapljica pokazuje u čaši. S obzirom na stanovitu neotesanost i na nosu i na nepcu, utisak je da je napunjeno i pušteno na tržište neodgovarajuće, odnosno da je nedovoljno dugo njegovano tako da snaga/struktura u simbiozi s nijansom prženoga te živost (slanost povezana s mineralnosti, kao i vrlo dobra kiselost) nisu u simbiozi na kolosijeku elegancije. Šteta!  ■ SERVICE: ⇗ • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux….

Pjenušci

(mpc/pp: ) BURNUM 2018 suho – BURNUM ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Knin ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: babić ■ PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: bez oznake na etiketi/no infos on the label ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne – prozirna • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kzp • suho/dry • 11,9 vol% ■ VINO je/WINE is: čisto, uredno živo, s dobrom kiselosti, nekomplicirano, u vrijeme vrućina može lijepo poslužiti za osvježenje. Boja mu je ružičasta, svijetla, između nijansa luka i bakra, perlanje isprva s većim mjehurićima postupno se pretvara u sitne mjehuriće miris nudi voćnost a blago je i u pravcu nota korice kruha, usta živahna, skladna ■ SERVICE: ⇑ • 8 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: champagne….

Istra & Kvarner / Istria & Quarnaro

(mpc/pp: XXL) TERAN BARBAROSSA 2017 – TOMAZ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Teran • grožđe prosušivano na trsu/grapes dried on the vine ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO – Hrvatska Istra – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,5 vol% ■ VINO je/WINE is: uvelike u znaku kontakta s drvetom, u organoleptici sortnost i voćnost su mu ostale poprilično u drugome planu. Intenzitet herbalnoga I fenolnoga a istodobno i slatkih začina od, rekao bih, paljenja bačve, odmaže eleganciji i profinjenosti. Tamne je, gotovo neprobojne rubinske boje, na oko odaje solidnu gustoću. Miris ide u pravcu drva i fenolnoga, mirodija poput vanilije i, u tragovima, cimeta, a tek u pozadini se dade naslutiti nešto tamnog bobičastog voća. Usta su zaobljena no stanovitu kremoznost malo razbijaju herbalne note poduprte nitima izraženije, teranu svojstvene kiselosti. Tijelo prilično snažno, trajnost dugačka ■ SERVICE: ⇑ ⇗ ? • 18 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux, bourgogne, rhine….

Slavonija & Hrvatsko podunavlje / Slavonia & Croatian Danube region

(mpc/pp: M) GRAŠEVINA 2018 – SOLDO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vinogorje Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vetovo (naziv dolazi od Vetrovo, jer ondje stalno pirka vjetrić/the name deriving from Vetrovo, because of the continuous light wind=vjetrić) • blaga kosina/soft slope • nadmorska visina/altitude: 250 m • tlo/soil: pjeskovito • sorta/variety: graševina • gustoća nasada/plantation density: 5500 loza/vines per ha • prinos po trsu/yield per vine: 2 kg ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: u inoksu/in stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Slavonija, Kutjevo, vrhunsko vino s kzp • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK ■ VINO je/WINE is: zrelo, ima punoću, dosegnulo je vrhunac. Slamnato-žućkaste boje, na nosu diskretno ali i trajno, mirisom koji upućuje na bijelo koštićavo voće, bouquet je i s floralnim (bijelo livadno cvijeće) aromama i s nijansom vegetalnoga (list smokve), te s notom mineralnoga. U ustima, koja su dobro zaobljena, nakon što se vino proguta kao da se osjeti, sasma blago, aroma kamilice. Okus s jedne strane nudi slast a s druge strane određenu slanost i stanoviti ugodni (Graševina!) gorkasti ton. Tijelo vrlo dobro, završetak solidno dugačak. ■ SERVICE: ⇑ • 12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

______________________________________

 ovih dana kušano još… / these days tasted too…  

(mpc/pp: XL) PINOT GRIS 2015 Founder’s Reserve – TRDENIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Moslavina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 13,5 vol%

(mpc/pp: L) PINOT BLANC 2017 private collection – TRDENIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Moslavina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho • 12,50 vol%, AC 6,5 g/lit

(mpc/pp: M) PINOT SIVI 2017 – TRDENIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Moslavina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: polusuho/off dry • 14,0 vol%, RS 12 g/lit, AC 7,5 g/lit

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ