Archive | Odasvud pomalo /A bit from everywhere RSS for this section

SVIJET u ČAŠI Kronika – 06.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz/through

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

Plešivica: položaj Gorička. Mali dvorac na vrhu brda – idealan da bude Regionalna vinoteka i kušaonica

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Klasifikacija vinogradarskih položaja:, i apelacije u Hrvatskoj: CRO GRAND i 1er CRU ⦁ Vina od davnina: ŠAMPION ŠAMPIONA 2020 – PRIMUS PLAVAC MALI 2016 RIZMAN ⦁ Vin méthode nature: U FRANCUSKOJ PRIRODNA VINA i SLUŽBENO PRIZNATA ⦁ Tržište vinom Corona 2020: OPORAVAK POLAGAN ALI – SNAŽAN (?!) ⦁ VinMarKon 2020: PRVA HRVATSKA KONFERENCIJA o MARKETINGU PLEMENITE KAPLJICE ⦁ Covid19 i vino: INTERNET NA RUKU BAKHOVU NEKTARU ⦁ Vijesti/News: NAJŽENA HRVATSKOG SELA BARUN(D)ICA MARA, i MARQUIS JOŽA ŠTEFEK ⦁ Očevi i sinovi smjena generacija Kos: MACERACIJA i DRVO, ALI NE NUŽNO ZA ORANGE WINE ⦁ Swanky Monkey garden WoW: MALVAZIJA SESTO SENSO, TURBO TERAN i KOŠULJA BIJELA… BEZ MRLJE ⦁ Madunićevi mali vinski razgovori: ZAGORSKA GRAŠEVINA NADMAŠILA SLAVONSKU ⦁ Sevnički festival Frankovke: FERAVINO šampion 2020 ⦁ Uz Sutlu kao državnu granicu: OD ŠIPONA 1989 ZA DORUČAK DO DEBELUHA ZA RUČAK ⦁ Okuasi Posavja 2020: STEVEN SPURRIER PO DRUGI PUT MEĐU SLOVENCIMA ⦁ Michelin po prvi put u Deželi: HIŽA FRANKO i ANA ROŠ SA DVIJE ZVJEZDICE ⦁ Concours Mondial de Bruxelles: NOVI POZIV SVIJETU u ČAŠI ⦁ Selection mondiales du Vin Canada 2020: ULAZNA VRATA u SJEVERNU AMERIKU ⦁ Sajmovi & festivali: AGRA 2020 u GORNJOJ RADGONI KRAJEM KOLOVOZA ⦁ Vino i kultura: PAINTBALL u 230 STRANICA

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 06.2020 – BUYING GUIDE

__________________________________

Klasifikacija vinogradarskih položaja, i apelacije u Hrvatskoj

CRO GRAND i 1er CRU…

Nedavno je u rubrici Dobra hrana Jutarnjeg lista izašao prilog kolege Saše Špiranca o ponajboljim vinogradskim položajima u Hrvatskoj. Svaka pohvala, naime u nas se o tome momentu, koji je vrlo važan, dosad premalo vodi(lo) računa, kao i o tome da (bi)smo trebali uspostaviti apelacije za kvalitetno, precizno i potrošaču jasno označavanje vina. Odavna želimo u svijetu biti priznati kao relevantna vinska zemlja a ne trsimo se kako treba u organizaciji vinske branše i tome da se iznjedre organoleptički prepoznatljivi profili vina po pojedinim našim teritorijima i da vina tih profila tipičnih za neki kraj onda, u ukupnosti, i bude na tržištu u dovoljnoj, barem tzv. kritično nužnoj količini.

Pogled na Dingač kao mogući hrvatski grand cru

K tome, ne trudimo se koliko treba ni u prikladnom komuniciranju vina prema svjetskom potrošaču, stranome kupcu, naime sama činjenica da se vinova loza uzgaja i vino proizvodi na teritoriju današnje Hrvatske još od šestog stoljeća prije Krista te to što smo turistička zemlja – pa nam se valjda čini da su stranci shvatili što je što i kamo što na hrvatskoj vinskoj pozornici spada, nije dovoljno da inozemni potrošač poveže određene stvari i da kad je kod nas osjeti potrebu i sigurnost da istražuje hrvatsko vino te da pri tome bude spreman za butelju i potrošiti više. Udruge proizvođača vina u Hrvatskoj nisu ustrojene kao poslovne, dakle one koje će, kao što je to u razvijenim vinskim zemljama svijeta, voditi glavnu riječ u vinskoj politici svojega kraja i same nadzirati što se događa, a to znači voditi aktivno brigu po svojim vinogorjima od vinograda (tu spada i klasifikacija pozicija po kakvoći) i sorata (prvenstveno dakako lokalnih, optimalnih za svaki dotični kraj) preko vinskih podruma, pozitivnih elemenata tradicije u vinskoj produkciji, najranijeg datuma i načina izlaska pojedinih vina na tržište, do marketinga te, što je bitno, stroge kontrole čitavog procesa.

ZOZP/PGI

ZOI/PDI

Kod nas je čini se još uvijek najvažnije odnosno sasvim dovoljno ono administrativno – da vino na etiketi nosi naziv sorte, te da ga prati oznaka da je s kontroliranim geografskim porijeklom (doduše, taj je podatak nužan da se pokaže da je vinograd službeno zaveden, a to je pak vezano uz porezne obveze a služi i kao baza za statističke pokazatelje) i da je na Zavodu za vinarstvo na prolaznoj degustaciji dobilo oznaku vrhunsko, kvalitetno, stolno, sad u najnovije vrijeme otkako smo u Europskoj Uniji raširilo se i u nas EU-označavanje s time što su maltene sva vina sa staroga automatski i makar ne bi imala pravo na to jer npr. znaju biti i od kultivara koji uopće nisu tradicija u nekom našem kraju nego su introducirani i jer su rađena tehnologijom koja ne spada u našu tradiciju, stekla kategoriju ZOI/PDO a to je zaštićena oznaka IZVORNOSTI. Jedva da se u nas sada nađe neka od druge dvije u EU rabljene i ništa manje važne/vrijedne oznake – ZOZP (Zaštićena oznaka geografskog porijekla) i Zaštićena tradicijska oznaka.

________________________________

Upečatljive frankovke iz vinograda Eisenberg u Gradišću – Jalits, Krutzler…

AUSTRIAN SINGLE VINEYARD SUMMIT 2020 – Službeno i pravilnicima regulirano izdvajanje vinogradarskih položaja po kakvoći za vinogradarsku i turističku zemlju (kakva je i Hrvatska!) bitno je, jer spada u čvrst temelj za kvalitetan marketing ne samo vina nego i šireg područja odakle vino s uskih izdvojenih pozicija dolazi. Austrijanci, koji su to jako dobro shvatili, u osam svojih vinorodnih područja pronašli su i službeno u javnosti promovirali ograničene ekstra-položaje što zahvaljujući svojim specifičnim svojstvima ambicioznom vinogradaru/vinaru omogućuju produkciju plemenite kapljice posebno visoke kakvoće i sa snažno izraženim karakterom. Krajem kolovoza i početkom rujna kroz četiri dana u dvorcu Grafenegg smještenom u Donjoj Austriji (Niederoesterreich) nekih 45 kilometara zapadno od Beča odnosno oko 50 minuta vožnje automobilom od glavnoga grada, priređuju Austrian single-vineyard summit, najznačajnije kušanje vina ove godine u toj zemlji. U organizaciju i realizaciju priredbe koja traje od 31. kolovoza do 3. rujna uključeni su udruga austrijskih tradicijskih vinskih posjeda Österreichische Traditionsweingüter (ÖTW) koja pokriva vinorodna područja Traisental, Kremstal, Kamptal, Wagram, Wien & Carnuntum, te proizvođači Eisenberga i Leithaberga.

…i Wachter-Wiesler, Kopfensteiner

Degustatori inače sami snose troškove putovanja do Castel Grafenegga i smještaja, a organizatori Österreichische Traditionsweingüter (ÖTW), proizvođači s područja Eisenberga i Leithaberga i bečka marketinška kuća WINE +PARTNERS predvidjeli su u degustacijskim danima goste počastiti ručkom.

Victoria Todt, Peter-Jordan-Straße 6/3, 1190 Wien /
T: +43 1 369 79 90 18 / M: +43 660 25 40 199 /
v.todt@wine-partners.at ; www.wine-partners.at

The number of participants is strictly limited. You may reserve your place here and now. To the invitation: www.wine-partners.at/single-vineyard-summit-austria/

__________________________________________

Impresivan prizor plešivičkog vinogradskog amfiteatra

Još davno, npr. u vremenu dok je sajam Vinovita bio u punom sjaju, pisao sam u Svijetu u Čaši o tome kako konačno treba urediti hrvatsku vinsku scenu općenito te kao temelj pravom razvoju branše, a i kako treba i kod nas uvesti APELACIJE na način kako one funkcioniraju vani. U tome kontekstu pisao sam i o tome kako treba unutar vinogorja regulirati i status vinogradarsklih pozicija, od onih recimo to tako običnih najširih regijskih preko užih općinskih pa još užih premier (1er) cruova do grand crua kao vrha piramide, s time čak da se vinogradi sa statusom grand crua i 1er crua svrstaju statusno u razinu neke vrste nacionalnog parka, gdje ne može raditi svatko kako njemu paše. Sjećam se iz onog vremena i odličnog predavanja o selekciji vinogradarskih pozicija u nas a koje je imao prof. dr. Nikola Mirošević sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agrofaksa. Upravo uz ostale i sada u članku u Dobroj hrani nabrojane pozicije spominjao je uz hvale i lokaciju u Brodskom Stupniku o kojoj je brigu vodio pok. Tunja Vinković a s koje na žalost na tržištu ne vidim vina i označena po toj poziciji. Čule su se ovih dana primjedbe kako ta pozicija i nije toliko idealna jer da je pretopla za bijele kultivare. Makar. odlična je za crne, pa – u tome i jeste štos: bitno je znati i to gdje što saditi i zašto! Iako je naša vinogradarska struka bila spremna, kako se na spomenutom predavanju čulo, pomoći znanjemi iskustvom, izostala je podrška i samih vinogradara i vinara koji nisu očito razumjeli i poslovnu vrijednost dobre organizacije branše i prikladne klasifikacije, a nije bilo ni podrške društvenih struktura od kojih bi se očekivala pomoć u financiranju projekta. Ne znam zašto, a možda ipak i znam…, naša vinska pozornica niti danas nije sređena kako treba, mi dan-danas nismo u svijetu adekvatno priznati kao istinska vinska zemlja. Može li se očekivati pomak nabolje?

Čuvene primoštenske vinogradske čipke babića, te, dolje: vinograd visoke kakvoće Defora na Korčuli

Vinogradi u Trsteniku na Pelješcu

Vugava na komiškim terasama i, dolje,trsje na Biševu

Tri naše sortne bijele uzdanice – Graševina i Malvazija istarska kao najraširenije, i Pošip, dolje tri crna kultivara o kojima valja voditi računa: Plavac mali, kao treći najrašireniji u nas, te Teran i Refošk

Kad govorim o uređenju branše i o klasifikaciji vinogradskih pozicija ne govorim dakako o čistom prepisivanju iz francuskoga, iako bismo zapravo baš i mogli što-šta korisno za nas i prepisati od Francuza! Neka se vidi na etiketi da i kod nas baratamo pojmom grand cru, ali ne na način kako je to proizvoljno i bez uporišta učinjeno u nekoliko primjera i – propalo. Stručnjaci s VV područja trebaju na temelju postojećih podataka i očevida ovdje reći svoje glede orografije i izloženosti, pedologije, (mikro)klime, sorte/sorata, uzgojnog oblika… a u obzir je svakako dobro uzeti i povijest i tradiciju vinogradarstva i vina(rstva) na dotičnom širem a onda i, pogotovu, na užem do uskom omeđenom prostoru. Potrebno je da proizvođači vina određenog definiranog teritorija oforme svoje POSLOVNO udruženje (Comité ili Bureau Interprofessionel ili Consorzio di tutela..) koje uzimajući u obzir ono što je rekla struka donosi pravilnik s puno detalja vezanih uz vinograd, podrum i najraniji mogući izlazak vina na tržište, ta udruženja preko svojih službi prvi su i glavni kontrolori toga koji član i u kojoj mjeri se drži pravilnika, ta su tijela uz nadležnu državnu instituciju što vodi brigu o apelacijama i glavna u odlučivanju koje je vino kad je pred izlaskom na tržište ima temelje da bude kandidat za titulu grand ili 1er crua. Kod nas je bilo, ponavljam, pojedinačnih pokušaja da se i bez podloge na etiketi rabi izraz grand cru, znači pojedinci su i te kako shvatili marketinšku vrijednost grand crua, međutim ti neki koji su pokušali s grand cruom na etiketi morali su pod pritiskom Francuza odustati, čudno je da naša inspekcija nije reagirala i prije Francuza… ♣

Vina od davnina

ŠAMPION ŠAMPIONA 2020: PRIMUS PLAVAC MALI 2016 – RIZMAN

            Nakon stručnog ocjenjivanja uzoraka vina od hrvatskih autohtonih sorata održanoga u svibnju, u drugoj polovici lipnja proglašeni su šampioni po kategorijama i, dakako, Šampion šampiona za 2020.

Za ocjenjivanje ove godine 77 proizvođača poslalo je 159 uzoraka vina od 30 naših autohtonih sorti različitih godišta berbe. Najzastupljenija su bila vina redovnih berbi, no došlo je i nešto predikatne kapljice, te 13 pjenušaca. Po boji, prednjačila su – sa 123 uzorka – bijela vina, crvenih vina stiglo je 29, a ružičastih sedam uzoraka.               

Šampion šampiona 2020 Primus Plavac mali 2016 – Rizman. Darko Štimac iz kuće Rizman, ponosno s odličjem, uz ministricu poljoprivrede Mariju Vučković (Marko Čolić)

Vina je vrednovala petočlana komisija sastavljena od iskusnih ocjenjivača(enologa) koji posjeduju certifikat o provjeri znanja i sposobnosti sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina. Kao predsjedavajućega treba spomenuti Marijana Čižmešiju, dipl. ing. agr. iz Ministarstva poljoprivrede, a kao članove-degustatore dr. sc. Ivanu Puhelek , prof. dr. sc. Darka Preinera, dr.sc. Mirelu Osrečak i Aleksandara Brodskog, dipl. ing. agr. s Agronomskog fakulteta iz Zagreba, Ivanu Rendulić Jelušić, dipl. ing. agr. iz Zagrebačke županije, Gorana Josipovića, dipl. ing. agr. i mr. sc. Vlastu Rubeša Vili iz Ministarstva poljoprivrede, Roberta Brkića, univ. spec. iz Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu. Ocjenjivalo se po metodi do 100 bodova, a bodovni pragovi za odličja bili su (po meni preniski): 90-100 bodova – Velika zlatna diploma; 85-89 bodova – Zlatna diploma; 80-84 boda – Srebrna diploma; 75-79 bodova – Brončana diploma; 61-74 boda – priznanje. Nejasno je čemu nagrađivati (brončana diploma) vino koje dobije jednva 79 bodova, a odgovora nema na pitanje za što je bilo predviđeno priznanje uzorku koji osvoji od 61 do 74 boda.

Nakon vrednovanja, za predaju je bilo sedam šampionskih odličja najbolje ocijenjenim uzorcima u pojedinim kategorijama. Uz šampionske povelje, dodijeljene su i tri velike zlatne diplome, 60 zlatnih diploma, 65 srebrnih diploma, 18 brončanih priznanja.

Šampioni treće revije Vina od davnina su:

                Kategorija pjenušavih vina: San Marin Žlahtina 2017Pavlomir vinarija, Novi Vinodolski Kategorija bijelih vina redovne berbe regije Središnja bregovita Hrvatska: Pušipel classic 2019Vinogradarstvo-podrumarstvo Cmrečnjak, Sveti Urban Kategorija bijelih vina redovne berbe regije Hrvatska Istra i Kvarner: Malvazija istarska 2019OPG Siljan Sanjin, Krnica Kategorija crvenih vina regije Hrvatska Istra i Kvarner: Kurykta reserva (Sansigot/Debejan) 2016 Katunar Estate winery, Vrbnik  Kategorija bijelih vina redovne berbe regije Dalmacija: Tasovac Pošip 2018OPG Davor Tasovac, Žrnovo Kategorija crvenih vina regije Dalmacija i NAJBOLJE OCIJENJENO vino na vrednovanju tj. UKUPNI ŠAMPION 2020: Primus – Plavac mali 2016Rizman vinogradi, Komarna, Klek

Diplome vinarima za šampionska vina podijelila je na svečanosti u zagrebačkom hotelu Westin – u nazočnosti državnog tajnika za poljoprivredu i svog pomoćnika Zdravka Tušeka, stručnjaka za ampelografiju prof. dr. Edija Maletića sa Zavoda za vinogradrstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, Roberta Brkića, predstojnika Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo HAPIH-a, te enologa Marijana Čižmešije sa zagrebačkog Agrofaksa a, inače, predsjednika ocjenjivačke komisije, kao i u prisutnosti brojnih predstavnika medija javnog informiranja – ministrica poljoprivrede RH mr.sc. Marija Vučković.

Planirano je bilo da ocijenjena vina budu izložena na reviji kao sljedu ocjenjivanja da ih i šira publika može kušati i kupiti izravno od proizvođača, međutim zbog problema s covidom19 za ovu godinu, ili barem za ove prve dvije trećine godine, smotra Vina od davnina otpala je.

                Ovo je treća godina otkako postoji projekt Vina od davnina kojega je iniciralo i kojega uz pomoć Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu kao suorganizatora te Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču te Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita kao partnera, organizira Ministarstvo poljoprivrede RH s ciljem poticanja hrvatskih vinogradara/vinara da više pažnje posvete izvornim našim kultivarima i, kako je dodatno objašnjeno, s ciljem promocije vina hrvatskih autohtonih sorata i Hrvatske kao autentične vinske zemlje. Projekt se sastoji od ocjenjivanja uzoraka i od izložbe vina od davnina, tj. kapljice od sorata za koje se zna ili smatra da su hrvatske. Težnja je inicijatora projekta bila svakako i to da se s nekoliko kultivara što se već tržišno lijepo snalaze, poput primjerice Graševine (koja ako možda ipak nije posve naša domaća ali se odlično u nas udomaćila, posebice u Slavoniji), Malvazije istarske te Plavca malog crnoga, dakle triju najraširenijih kultivara u aktualnom hrvatskom sortimentu, zatim od Pošipa, Žlahtine, Debita, Maraštine, Moslavca, Babića… – lista autohtonih hrvatskih kultivara rabljenih u proizvodnji Bakhova nektara proširi na još niz drugih starih naših sorata koje bi bilo dobro revitalizirati.

Dobitnici šampionskih priznanja i šampion šampiona te organizatori Vina od davnina, slijeva: Tasovac, Katunar, Palinkaš Pavlomir, Cmrečnjak, Siljan, ministrica Vučković, Darko Štimac Rizman, Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Marijan Čižmešija i Edi Maletić

Vina od davnina 2020: šampionskim priznanjima po kategorijama nagrađeni uzorci

Ideja o nužnosti naglašenog posvećivanja pažnje domaćim izvornim kultivarima vinove loze i o revitalizaciji te kroz vino kao finalni proizvod valorizaciji niza naših starih sorata koje bi vrijedilo pridružiti autohtonom hrvatskom sortimentu već aktualnom u široj komercijalnoj uporabi svakako je hvalevrijedna. Dovoljno je imati stalno na umu ono što valjda već svi dobro vidimo ali možda i ne zamjećujemo svi u punoj mjeri, a to je da je vino kao napitak, bez obzira na to što je ono toliko staro i čovjeka prati, što se veli, odvajkad, u novije vrijeme otkako se uvis vinula gastronomija i od gurmana stvorila kategoriju gourmeta koji sve više traži izvorni iskreni lokalni proizvod omogućavajući tako tom proizvodu da se uzdigne do statusa snažnog i učinkovitog reklamera kraja gdje nastaje, postalo jakim adutom u turizmu, i kao takvo zlata vrijedno. Međutim, je li ovaj način potpore kakav je sada – osiguravanjem ocjenjivanja vina te organizacijom festivala Vina od davnina s ulazom za koji se ne naplaćuje ulaznica (ne govori li na neki način taj besplatan ulaz o tome da onaj koji je donosio ili oni koji su donosili odluku o neplaćanju ulaznice možda ni sam/sami nije bio/nisu bili uvjereni da bi festival mogao privući ozbiljnijeg potrošača?) – baš jedini i najbolji mogući izbor.

Prof. dr. Edi Maletić istaknuo je na dodjeli odličja da smo nekad u Hrvatskoj brojili oko 400 kultivara vinove loze za koje se može reći da su naše autohtone. No onda su rusvaj napravili razni nametnici i bolesti tako da se broj krenuo smanjivati, a kad se stanje smirilo hrvatski vinogradari i vinari počeli su posizati za inozemnim kultivarima koji su pokazali da se s lijepim uspjehom mogu i kod nas uzgajati i davati kvalitetnu sirovinu za vino, kao prednost tih kutlivara smatralo se i to što je dobar dio njih već bio stekao određenu popularnost u svijetu pa je to davalo našima i nadu da će svoje vino moći dobro unovčiti. Danas imamo, po Maletićevim riječima, nekih 130 autohtonih sorata i sve one nalaze se u vinogradima-banci gena zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Hrvatske regije najjače po autohtonim sortama su Dalmacija sa 43 posto, pa Istra sa 42 posto, ostatak je vezan uz Bregoviti sjeverozapad Lijepe naše. Robert Brkić, ravnatelj Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, kazao je da danas u ukupnom prometu u ponudi hrvatskog vina sudjeluje nekih 25 autohtonih naših kultivara. Evo i što se može vidjeti o zastupljenosti hrvatskih autohtonih sorata odnosno nekih sorata značajnijih u smislu izvornosti u državama u našem najbližem okruženju ali ipak dosta sađenih i ovdje, u vinogradima u nas, podatak je za 2019. a iz Agencije je za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Graševina – 4.532 ha; Malvazija istarska – 1.641 ha; Plavac mali crni – 1.746 ha; Plvina crna – 624 ha; Debit – 373 ha; Babić – 331 ha; Pošip – 319 ha; Maraština – 313 ha; Teran – 246 ha; Kraljevina – 233 ha, Trbljan (Kuč) – 219 ha; Kujundžuša – 195 ha; Vranac – 177; Žlahtina – 152 ha; Moslavac (šipon) 136 ha; Refošk – 88 ha; Tribidrag/Crljenak/Prmitivo/Zinfandel 76 ha; Škrlet 73 ha.

Iz izvještaja vezanog uz ocjenjivanje vina 2020. bilo je vidljivo da su na ovome vrednovanju sada sudjelovale sljedeće naše domaće sorte: Plavac mali, Maraština, Malvasija dubrovačka, Malvazija istarska, Pušipel, Pošip, Sansigot ili Sušćan, Debejan, Teran, Sokol, Žlahtina, Belica, Crljenak, Kraljevina, Škrlet, Cetink,a, Muškat momjanski, Plavina, Belina starohrvatska, Plavina, Kleščec, Belina svetokriška, Debit, Starohrvatska belina, Trnjak, Kadarun.

Što li je s Grkom, Lasinom, Vugavom, Babićem, Kujundžušom, te ako već ne posve našim a ono na neki način djelomice našim Refoškom, Vrancem, pa Plavecom žutim?

Kako, barem zasad – nema naznaka o održavanju festivala Vina od davnina do daljnjega – nećemo imati prilike vidjeti koja sve vina od domaćih kultivara imamo u Hrvatskoj napunjena u bocu i u prometu. Promatrajući dostupnu listu na kojoj su navedeni kultivari podvrgnuti vrednovanju po kategorijama vide se ponajviše ili gotovo samo domaće sorte od kojih se već podosta vremena u nas proizvode vina za tržište, dakle Žlahtina, Pušipel (Moslavac), Malvazija istarska, Pošip i Plavac mali, novitet u odnosu na spomenute kultivare čine Sansigot ili Sušćan te Debejan u vinu Kurykta! Sada, dakle, nakon tri godine održavanja Vina od davnina, ponavljam, zapazili smo na dodjeli medalja šampionima po kategorijama to da se i dalje stvar vrti oko sorata koje su nam svima već znane i koje su na tržište našle svoje mjesto.

Sjećam se da je nekoliko proizvođača iz Hrvatskog zagorja na smotri Vina od davnina lani imalo vrlo solidne svježe niskoalkoholne i fino kiselkaste mekane kapljice od nekih od belina raširenih po našem bregovitom sjeverozapadu. Zar nam ne bi bilo interesantno pozabaviti se jače npr. baš i s Krapinskom belinom ili Belinom drobnom (recimo za pjenušac klasične metode, nakon drugog vrenja duže odležavan na talogu u butelji), riječ je tu o kultivaru Gouais blancu ili Heunisch Weissu koji je roditelj niza u svijetu proslavljenih sorata grožđa, među njima i Chardonnayu! Zamislite: Belina Drobna Don Juan ili Casanova (tako je Gouais blanc zbog visoke promiskuitetnosti duhovito krstio prof. Maletić!) extra brut, možda čak i brut nature?

Vidio sam na drugim nekim priredbama da se, i to sa solidnim uspjehom, neki naši vinari bave u samostalnom smislu npr. i Debitom (Bibić, Filip Baraka…), Lasinom. Jedini ozbiljni babić je od zagrebačkog garažnog proizvođača pod robnom markom Markus. A ono što već dugo ne vidim i što me iznimno žalosti s obzirom na potencijal toga kultivara: na pozornici kao da više nema (ili je ima tek u kapima koje se jedva nadju) viške Vugave!

Postoji li od ovog, rekao bih, dosta sterilnog oblika učinkovitiji način za stimuliranje domaćih vinogradara/vinara da se više jače potrude oko hrvatskih autohtonih sorata? Dobro bi moglo biti to da umjesto oznaka koje automatski prelaze na vina oformimo apelacije, tako da se neke oznake poput npr. ZOI (zaštićena oznaka IZVORNOSTI) jednostavno više ne bi smjele primjenjivati za vina od nekih sorata koje nemaju nikakve tradicijske veze s teritorijem odakle vina dolaze (npr. syrah u Slavoniji odnosno na Plešivici, tu se za nj može rabiti oznaka ZOZP, ona nije manje vrijedna od ZOI-a). Važnije bi još bilo to da se nađe modus stimuliranja vinogradara/vinara kroz neku financijsku potporu izravno, zar se u nekom interprofesionalnom odnosu poljoprivrede i turizma, društveno-političkih struktura ne bi mogao osnovati neki fond iz kojega bi se vinarima za koje se stalnim stručnim praćenjem i ne tek ovakvim jednim ocjenjivanjem godišnje utvrdi da se trse oko naših autohtonih sorata pa i da imaju određenog uspjeha u proizvodnji, na višoj razini, vina od njih, znači fond iz kojega bi se djelomice moglo podmirivati i usluge znanstvenika vezanih uz vinovu lozu i vino, da barem inicijalno budu savjetnici glede terena (tlo, mikroklima,ekspozicija) na kojemu saditi koju od tih nasih sorata, zatim oko optimalnog uzdržavanja vinograda (rezidba, berba, prinos) i adekvatnog pristupa u podrumu, te tipa vina za proizvesti u smislu monosortnosti odnosno mješavine sorata, tako da svaki kraj može imati organoleptikom standardiziranu visokoprepoznatljivu svoju tipičnu eno- perjanicu?… .♣

Vin méthode nature

Francuska: PRIRODNA VINA i SLUŽBENO PRIZNATA

Za prosperitet vinske branše među ostalime je vrlo važno precizno označavanje vina. Jasne točne kratke na zakonskom propisu bazirane oznaka o porijeklu i godini berbe te oznaka o tipu vina – a ne (inače, često rabljeni!) razni propagandni tekstovi koji vizuelno i estetski opterećuju etiketu i ukupni dizajn – obavještavaju odakle dolazi vino, upućuju makar indirektno na lokalnu eno-tradiciju te informiraju je li vino mirno, suho, s ostatkom neprovrela sladora, slabije odnosno jače po maliganima, potom je li pjenušavo, alkoholizirano, visoko-predikatno, slatko desertno itd., tako da kupac/potrošač zna u kojoj mjeri sadržaj boce odgovara njegovu osobnu afinitetu u konzumaciji i eventualno u kojoj prigodi i uz koje jelo bi bilo prikladno poslužiti dotično vino. U novije vrijeme, otkako se sve jače pažnja posvećuje zdravoj hrani i prehrani i u javnosti se preporučuju namirnice i pića rađena na maksimalno moguće prirodan, eko, zdravi način, dakle sa što manje odnosno i bez kojekakvih aditiva-poboljšivača te bez raznih tehniciranja u proizvodnom pogonu i procesu, poprilično je narastao broj ponuđača koji se na tržištu pojavljuju s vinom za koje tvrde da je posve prirodno. U tom segmentu zna(lo) se naći svega i svačega, naime neki proizvođači takvih prirodnih vina nisu baš bili i posve iskreni, a neki pak nisu bili dovoljno pedantni, pa su im vina bila s određenim manama, za koje se nije htjelo priznati da su nedostaci i obrazlagalo se da to tako mora biti jer proizvodnja je posve prirodna. U svakoj zemlji postoji Zakon o vinu koji obuhvaća i kontrolu vina na tržištu, međutim bilo iz možda nekih nedostataka-nedorečenosti u propisima o produkciji a i zbog nedovoljnih kontrola kapljice uzete i s polica trgovina na tržištu se našlo proizvoda s manom/manama koju/kojih ne bi smjeli imati.

Ovih dana iz zemlje koju se smatra po renomeu najjačom vinskom zemljom svijeta – Francuske, stigla je vijest da je nakon punog desetljeća oštre borbe s nadležnim institucijama vlasti napokon francuskim proizvođačima prirodnih vina oficijelno dopušteno da na butelje stave etiketu s oznakom Vin méthode Nature (VMN), u prijevodu Vino proizvedeno prirodnom metodom. Izrazi vin naturel odnosno natural wine na razini EU službeno nisu dopušteni. Budući da rješenje oko oznake Vin méthode nature počiva na određenom pravilniku iz kojega se dobro vidi što se ne smije, te što su mane, Francuski nacionalni institut za apelacije (INAO) priznao je oznaku Vin méthode nature apelacijom. U izradi koncepta za cijeli projekt sudjelovali su Ministarstvo poljoprivrede Francuske, INAO i Ured za suzbijanje krivotvorenja. INAO je inače to novoformirano udruženje proizvođača prirodnih vina okupljenih pod nazivom Union des producteurs de vin méthode nature i koja broji više od stotinu članova priznao kao tijelo što će službeno predstavljati proizvođače prirodnih vina. Na čelu Nacionalnog udruženja proizvođača prirodnih vina nalazi se Jacques Carroget, međunarodno znani vinogradar/vinar i pionir proizvodnje prirodnih vina u Francuskoj, inače iz doline rijeke Loire, područja koje se, makar je cijeli pokret za prirodna vina u Francuskoj krenuo još 1960. navodno u Beaujolaisu, etabliralo kao kolijevka organske i biodinamičke proizvodnje u Francuskoj. Carroget, koji je startao s prirodnim vinom 1997., upravlja s 23 hektara vinograda.

Novoutemeljeno Udruženje proizvođača VMN svoju proizvodnu dlelatnost bazira na pravilniku što počiva na 12 kriterija kojih se moraju pridržavati proizvođači što na svojim buteljama ćele vidjeti oznaku Vin Méthode Nature. Obveza je da se vinograd uzdržava organski, dakle da grožđe bude na visokom eko-nivou, te da bude ubrano ručno. Fermentacija se mora odvijati na vlastitom kvascu, bez ikakvih aditiva. Nisu dopušteni cross-flow filtracija, flash-pasterizacija, termo-vinifikacija, obratna osmoza. Vino u boci smije sadržavati maksimalno 30 mg SO2 na litru i u tom slučaju na etiketi treba pisati da ima do 30 mg/l dodanog sumpora. Ako se sumpor ne dodaje, na etiketi treba pisati bez dodavanog sumpora (sans sulfites ajoutés). Svaka kategorija tj. sa dodavanim i bez dodavanog sumpora ima svoj logo. Proizvodi li eventualno vinarija i prirodna i konvencionalna vina, to mora na etiketi biti vidljivo označeno.

Proizvođači članovi Udruge obvezuju se na pristanak da ih Udruga kontrolira i da svake godine dobiju neku vrstu auto-certifikacije, a obvezni su pristati i na to da se detalji vezani uz njihov rad preko Udruge stave na raspolaganje javnosti. U Francuskoj inače ima oko 150.000 proizvođača vina, od toga samo je jedan posto onih okrenutih organskoj odnosno biodinamičkoj produkciji. Očekuje se da će se ovom novom francuskom Pokretu za prirodno vino priključiti i istomišljenici iz Italije i Španjolske, spominju se i Slovenci! Hrvati??

Najavljuje se da bi se u narednih nekoliko mjeseci na tržištu moglo pojaviti prvih oko 1000 hl vina s oznakom Vin Méthode Nature, riječ je o kapljici proizvedenoij od lanjske berbe a na posjedima određenog broja vinogradara/vinara koji su od početka prošle godine vinograde imali spremne za eko-produkciju i koji su se i u podrumu držali eko-kriterija potvrđenih sada pravilnikom.

_____________________________

MACERATI IZ AMFORE – U tzv. prirodna vina spada i kapljica rađena od bijelih sorata te i sa po pola godine dugim maceracijama u amfori, najčešće ukopanoj u zemlju. Većina proizvođača takvih vina naziva tu kapljicu pomalo nespretno narančastom ili orange a bilo bi prikladnije zvati je jantarnom, naime jantarna boja djeluje još zdravo, dok narančasta već sugerira oksidativne procese.

Na takva se vina ukazuje posebnom, znatno težom bocom i npr. oblikom boce barem donekle nalikom na amforu, pa bakreno-žutom etiketom, a u Hrvatskoj se nerijetko za njih rabi službena oznaka ZOI kao zaštićena oznaka izvornosti – makar rabljena sorta a ni tehnološka metoda dobivanja nimalo ne ukazuje na tradicijsku izvornu tehonlogiju u našim krajevima… pa bi bilo dobro I ovdje u nas naći odgovarajući oznaku i ozakoniti je za uporabu na etiketi proizvoda.◾

_____________________________

Veliku podršku francuski prirodni vinari imaju u poznatoj Isabelle Legeron MW, jedinoj Francuskinji s titulom Master of Wine. Ona je jaka zagovornica prirodnih vina, i 2012. osnovala je platformu Raw Wine, najveće svjetsko okupljalište proizvođača sklonih vinu dobivenom organskim odnosno biodinamičkim pristupom, uglavnom s minimumom intervencija. Godišnje u svijetu Legeron MW organizira črtiri velika sajma takvih prirodnih vina, po jedan o Londonu, Berlinu, New Yorku i Los Angelesu. Inače je autorica knjige Natural Wine: an introduction to organic and biodynamic wines made naturally. ♣

VinMarKon 2020

PRVA HRVATSKA KONFERENCIJA o MARKETINGU PLEMENITE KAPLJICE           

Organizatorice Konferencije Irena Lučić Vinoljupci i Marija Vukelić iz tvrtke Zlatne riječi

U organizaciji zagrebačke udruge Vinoljupci, koju vodi ekonomistica Irena Lučić, i zagrebačke tvrtke Zlatne riječi, na čelu koje je prof. Marija Vukelić, u Zagrebu je, u hotelu International, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, održana prva hrvatska konferencija o vinskom marketingu VinMarKon 2020, primarno namijenjena onima kojih je u publici bilo najmanje – vinarima, vinskim profesionalcima, distributerima vina, predstavnicima HoReCa sektora. Kao glavna tema konferencije, na kojoj je bilo za naše okolnosti vjerojatno neiznenađujuće (!) ali ipak i neočekivano malo – kao da je riječ o nečemu drugome i nekome drugome, zapravo maltene nimalo hrvatskih proizvođača vina, navedeno je Strateško planiranje u vinskom marketingu. Kako vrlo često govorimo da smo svjetski relevantna vinska zemlja – za to, istina, postoje određeni argumenti primjerice taj da je vinogradarstvo i vinarstvo na prostorima današnje Hrvatske krenulo još u VI stoljeću prije Krista, te taj da gotovo po cijeloj državi imamo sjajne prirodne uvjete za uzgoj vinove loze, a i taj da smo nekad imali oko 400 autohtonih kultivara, taj da imamo niz upravo fantastičnih vinogradskih položaja pa i taj što smo s nekim vinima pokazali svijetu da smo u stanju proizvesti velike stvari – ipak taj željeni status nismo dosegnuli, i stoga sam spomenuti naziv konferencije smatrao najavom nekog novog, učinkovitijeg marketinga za vinsku Hrvatsku u ukupnosti.

Voditeljica Irena Lučić i panelisti Josip kraljičković, Krunoslav Karalić, Božica Marković, Zarko Stilin (Julio Frangen)

Diskusija pod naslovom Strategija vinskog marketinga u Hrvatskoj okupila je nekoliko predstavnika relevantnih institucija i nezavisnih marketinških stručnjaka, među njima bili su doc.dr.sc. Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra poljoprivrede za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište, prof.dr.sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, Božica Marković, direktorica HGK za poljoprivredu i prehrambenu industriju, mr. Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, dr.sc. Žarko Stilin, prodekan za poslovnu suradnju i predstojnik katedre za marketing i komunikacije na Visokoj poslovnoj školi PAR u Rijeci, s druge strane pomalo čudi što u programu nije bilo prof. Đure Horvata koji je nedavno izdao knjigu o vinskom marketingu, a ni prof. Damira Kovačića sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta koji se dugo bavi marketingom i znao je u segmentu poljoprivrede organizirati razne akcije na marketinškoj frekvenciji. Nadao sam se da će nazočiti Martin Vuković s HRT, jedan od glavnih u uredništvu Emisije za poljoprivredu na Hrvatskom radiju i jedan od glavnih u Sekciji agrarnih novinara Hrvatske, te Goran Beinrauch, glavni urednik Gospodarskog lista. Panelisti s kojima je razgovarala Irena Lučić prisutnima su, svatko sa svog aspekta, pokušali dati uvid u postojeću strategiju vinskog marketinga u Hrvatskoj te u ideje i smjernice za unaprjeđenje brendiranja Hrvatske kao svjetski relevantne vinske zemlje. Spomenuti su, kao nešto što treba pomoći, novi Zakon o vinu i novi ustroj hrvatskog vinogradarstva & vinarstva po četiri regije – Središnji bregoviti dio, Slavonija i Podunavlje, Istra i Kvarner te Dalmacija, rečeno je i to da će se u nas smjeti reklamirati samo vina unutar oznaka ZOI i ZOZP, te da se radi na poboljšanju suradnje između Ministarstva poljoprivrede i vinara, HGK i Ministarstva turizma.

Krunoslav Karalić naglasio je da je za brendiranje i marketing vrlo važna podjela na četiri hrvatske vinske regije:

Kroz zakon o vinu koji je stupio na snagu 1. travnja 2019. godine napravili smo cjelovitu reformu sustava i osigurali sve pretpostavke za marketinško označavanje vina: prije svega stvorili smo financijske pretpostavke tj. osigurali smo 12 milijuna kuna, uspostavili smo vinske regije, a za svaku regiju predvidjeli smo osnivanje udruga i vinskih organizacija, pri čemu je Ministarstvo izvršno tijelo koje organizacijama dodjeljuje status a za nj je potrebno minimalno 25 proizvođača ili 33 posto površina (po meni: nedovoljno!) iz određene regije. Ključni je korak“sada na proizvođačima, da se organiziraju i ostvare ove uvjete – kazao je pomoćnik ministrice. Objasnio je i koje su dvije krizne mjere donešene Nacionalnim programom corona-pomoći sektoru vina (osigurano 43 milijuna kao mjera skladištenja i mjera destilacije) i na koji način funkcioniraju.

Pogled u dvoranu s publikom (Marko Čolić)

Božica Marković iz HGK govorila je o brendiranju Hrvatske kao vinske zemlje kroz projekt Vina Croatia-Vina Mosaica, nastao na inicijativu samih vinara. Josip Kraljičković izrazio je nezadovoljstvo suradnjom lokalne uprave s višim (državnim) institucijama. Spomenuo je projekte stvaranja županijskih marki npr. Portugizac Plešivica, Kraljevina Zelina; vinske ceste. Žarko Stilin osvrnuo se na marketing i obrazovanje i manjak strategije na raznim razinama, a posebice istaknuo da mora postojati nacionalna strategija za marketing vina,

Osobno, očekivao sam na toj konferenciji više o tome da bi se vinska branša u Lijepoj našoj morala kako treba POSLOVNO organizirati te da bi se svakako i Država – s obzirom na golemu gospodarsku važnost vina (turizam: potrošnja ovdje ali i snažan magnet za nove eno-gastro goste, izvoz… ) morala pobrinuti da se u vinski sektor od vinograda, preko podruma do najranijeg mogućeg izlaska na tržište po kategorijama (klasifikacija pozicija, poticaji isključivo proizvođačima koji to zavrjeđuju svojim radom i povratkom svojim postignućima društvenoj zajednici, minimalna gustoća sadnje loze po jedinici površine – optimalan odnos kakvoća-količina, sorte i optimalni klonovi, stvaranje za teritorij tipičnog profila vina što se smatra perjanicom kraja, najveći dopušteni prinosi i načini i dužine dozrijevanja kapljice predviđeni za određene apelacijske oznake, najraniji mogući izlazak na tržište pojedine kategorije vina…) uvede red i da gasom do daske prorade inspekcijske službe.

Bitne teme za brendiranje Hrvatske kao svjetski relevantne vinska zemlje o udruživnju vinara, prednostima i izazovima toga, dotaknuli su Nikola Benvenuti, istarski vinogradar/vinar i predsjednik tamošnje udruge Vinistra, i Janko Kezele iz moslavačke udruge Škrlet.

Nikola Benvenuti

Benvenuti, koji je inače od 2010 do 2014 bio član UO udruge Vinistra (osnovane 1994., sa samo sedam članova) a 2014. postao je predsjednikom Vinistre (danas: 130 članova) iznio je da je Istra, koja brine o oko 3200 hektara pod vinovom lozom, 2018. otvorila novu svoju stranicu početkom implementacije Strategije razvoja istarskog vinogradarstva i vinarstva do 2030. Konzultantska tvrtka izradila je smjernice za novo profesionalno i strukturalno upravljanje u vinogradarstvu i vinarstvu, marketingu koji uključuje tiješnju suradnju s turističkim sektorom, uvodi se i obveza jače participacije vinara u financiranju udruge tako da se računa da bi godišnji proračun Vinistre morao dosegnuti milijun kuna! U budućnosti Vinistra će (kao što to imaju npr. talijanski poslovni vinski konzorciji), uz Upravni odbor što ga čine vinari i iz čijeg reda se bira predsjednik, imati profesiju izvršnog direktora udruge…

Kezele je, spominjući situaciju vezanu uz moslavački škrlet, kazao da u Moslavačkom vinogorju koje se prostire kroz tri županije koje ne daju podjednaki dosprinos proizvođačima, kojih s profesionalnm pristupom ima od najmanjeg s 20.000 do najvećeg od 150.000 litara. Udruga profesionalnih proizvođača škrleta broji osam članova. Ivan Ćuk iz zagrebačkog odvjetničkog ureda Vukmir & partneri pričao je o brendiranju vina i udruženom tržišnom nastupu, iz auditorija je dosta stidljivo spomenuto da bi svakako u nas trebalo više poraditi na širenju kulture stola i kulture zajedništva.

Na kraju konferencije a pod nazivom Stvaranje dodane vrijednosti: vina iz mora nastupili su Karmela Tancabel iz Iločkih podruma koji su na degustaciju ponudili svoja vina određeno vrijeme njegovana u butelji pod morem, te Zadranin Marko Dušević, koji pokraj otoka Paga ima uzgajalište školjaka i rakova te podmorsko njegovalište vina.

Osvrt na Konferenciju dala je organizatorica Irena Lučić:

                – Iako smo se nadali većem odazivu vinara, doista smo zadovoljni konferencijom koju smo održali u ovim teškim i izazovnim vremenima. Pokrenuli smo važne teme i postavili neka ključna pitanja na koja ćemo zajedno nastaviti tražiti odgovore. Planiramo 2. konferenciju dogodine, s nadom u veću podršku relevatnih institucija, vinskih udruga i udruženja, te većim odzivom vinara, kojima je, ova konferencija bila prvenstveno i namijenjena.

S ove konferencije – za koju treba reći da je dobro da je organizirana ako to označava početak kojemu slijedi i nastavak takvih susreta – nismo baš izašli pametniji na temu optimalnog vinskog marketinga za afirmaciju Hrvatske kao relevantne svjetske vinske zemlje, potvrdilo se uglavnom ono što se znalo već prije, a to je da se Hrvati teško poslovno ujedinjuju da bi zajednički napokon ostvarili željeni (poslovni) cilj. ♣

___________________________

__________________________________

Tržište vinom Corona 2020

OPORAVAK POLAGAN, ALI – SNAŽAN(?!)

          U cijelome svijetu pandemija corona-virusa prouzročila je goleme gospodarske probleme, velike gubitke posebice i na tržištu vinom, ali ekonomski analitičari najavljuju – da li poduprto na nekoj čvrstoj bazi ili da ipak malo umire oštećene ? – da bi se između 2021. i 2024. godine trebala dogoditi osjetna poboljšanja…

            U nas, stanovite korake na ublažavanju krize poduzela je Hrvatska vlada, a Hrvatska gospodarska komora odmah je pozvala na žurnu provedbu natječaja za pomoć vinarima. O kakvim koracima je riječ? Odobreno je 38 milijuna kuna potpore za destilaciju i pet milijuna kuna za skladištenje neplasirane kapljice. K tome, Hrvatska gospodarska komora resornom Ministarstvu poljoprivrede predložila izmjene Nacionalnog programa pomoći sektoru vina, tzv. vinske omotnice.               

Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam

Izvanredne mjere pomoći za destilaciju vina i za krizno skladištenje vina predložili su Hrvatska gospodarska komora i Udruženje vinarstva HGK. Ovo je još jedan primjer dobre suradnje proizvođača i resornog Ministarstva poljoprivrede. Vjerujemo da će ova potpora djelomično stabilizirati nepovoljnu situaciju na tržištu vina uzrokovanu pandemijom corona-virusa te pomoći vinarima i vinogradarima u osiguranju financiranja tekuće proizvodnje vina i grožđa te otkupa grožđa iz ovogodišnje berbe – istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

HGK je apelirala na Ministarstvo poljoprivrede i na Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kao tijelu za provedbu ovih mjera, da hitno krenu s provedbom ovih mjera kako bi se potpora vinarima mogla ostvariti čim prije i u predviđenom obujmu.

– Sad je sve na resornom ministarstvu. Žurnu objavu natječaja za provedbu mjera očekujemo kako ne bi došla u pitanje realizacija osiguranih sredstava, posebno za mjeru kriznog skladištenja. Članice Udruženja vinarstva HGK traže jednostavnu natječajnu proceduru, bez suvišnog administriranja. Ako se žurno ne pristupi provedbi natječaja, predviđena sredstva mogla bi ostati neiskorištena. Riječ je o ukupno 43,3 milijuna kuna potpore – upozorava Kovačević.

Početkom lipnja Vinexpo New York organizirao je webinar na kojemu se raspravljalo o onome što bi trebalo biti nova normalnost na tržištu vina i jakih pića. Govorilo se o promjenama u prodaji alkoholnih pića nakon što prođe nalet covida19, pričalo se o tome kako je moguće što prije oporaviti se od šteta nanesenih globalnom blokadom koja je mjesecima praktički eliminirala plasman preko kanala HoReCa.

Za vrijeme webinara pod naslovom Nova normalnost: alkoholna pića nakon pandemije covidom19 izvršna direktorica svjetske agencije IWSR koja se bavi analizama tržišta upravo alkoholnim pićima Brandy Rand (kako joj se ime poklopilo s onime čime se bavi!), izjavila j da je ona sa svojom ekipom provela istraživanja vezana uz najnovije uvelike coroninom zaslugom nastale promjene ponašanja kupaca/potrošača te analize o bitno povećanoj aktivnosti u propagandi i trgovanju putem elektronskih medija a u što su u značajnoj mjeri uključeni ne samo vinski trgovci nego i sami proizvođači. Dakle, je li 2019. bila posljednja normalna godina u kontekstu konzumacije alkohola ili će se, odnosno u kojoj mjeri, stare navike zadržati i nakon što se opsadno stanje smiri? Ocjenjuje se da će ključne promjene u navikama i ponašanju potrošača kao posljedica rusvaja što ga je napravio covid19 najvjerojatnije na naš odnos i ponašanje pri kupnji i konzumaciji alkoholnih pića trajati dugoročno.

Konzumacija alkohola bazira se na određenim, prigodnim društvenim okolostima, na našim iskustvima i na trgovačkim kanalima koji su nam na raspolaganju. Određene naše navike u novim corona-okolnostima počele su se mijenjati i izmijenile su se poprilično, htjeli mi to priznati ili ne, i lako je moguće da će se novi pravci ponašanja zadržati i u vremenu nakon što se oslobodimo ofenzive covida19, jednostavno stoga što se nije lako riješiti za pandemijskog vremena stečenih određenih strahovanja od nekih postupaka i/ili okolnosti koji su nam prije bili sasma normalni a sad već na njih gledamo s priličnom dozom opreza.

U stvaranju određenih zaključaka o tome kako ćemo se prema alkoholnim pićima odnositi u budućnosti Rand je uzela u obzir niz pokazatelja na koje je naišla prateći, kako je već spomenuto, osjetno povećano oslanjanje potrošača na tzv. e-trgovinu, među tim pokazateljima je, kazala je Rand, dosta onih koji upućuju na razmišljanja pojedinaca vezano uz planiranje života za dalje i na duži rok.

U 2019. godini potrošnja alkoholnih pića bilježi, veli Rand, u ukupnosti porast od 0,3 posto, s time što je povećanje kad se govori samo o vinu iznosilo 0,8 posto. Međutim utjecaj pandemije covida19 na konzumaciju alkohola u SAD doveo je, čuje se, do toga da je u ukupnosti potrošnja alkoholnih pića u toj zemlji u 2020. do sada pala za 1,9 posto, a, za usporedbu, smanjenje potrošnje alkoholnih pića zabilježeno nakon recesije 2009 bilo je za 1,5 posto. Predviđanja za SAD sada, međutim na vrlo dugi period, govore o sporom poboljšavanju situacije, nakon nekoliko godina očekuje se doduše da će se sadašnjih -1,9 posto, za što neki tvrde da je plafon za SAD, za nekih tri godine pretvoriti u – 0,4 posto. U prognozama koje ohrabruju unatoč još uvijek količinskom minusu od tih -0,4%, u smislu novčane vrijednosti spominje se rast čak +2,9 posto! Sugerira li to zaključak o stanovitom jačem usmjerenju prema nešto višoj kakvoći u pravilu nešto skupljoj? Ne nužno.

Što se tiče Europe i Južne Amerike situacija bi po Brandy Rand bila sljedeća: moguće je da bi u Europi smanjenje konzumacije alkoholnih pića do kraja ove godine ili do sredine sljedeće moglo dosegnuti čak -16,2 posto, a u Latinskoj Americi i -19,7 posto! Glede Azije, govori se o smanjenju potrošnje od -11,4 posto, a brojke za Afriku vrte se oko -13,6 posto, tako da bi se na tim kontinentima oporavak barem približno do stope potrošnju kakva je bila registrirana u 2019. mogao očekivati tek poslije 2024. godine.

Jedina kategorija alkoholnih pića koja je u vrijeme covida19 ostala posve pošteđena pada, su pjenušci, kojima je, inače, konzumacija u 2019. bila porasla za 1,4 posto.

Što se tiče podataka o gospodarstvu općenito, u SAD je u svibnju 2020. nezaposlenost dosegnula, navodi Brandy, 16,4 posto, a potrošnja svega uopćeno smanjena je za pet posto (za vrijeme recesije 2009. bila je -2,8 posto!). Postoje mišljenja da je spomenuti pad potrošnje alkoholnih pića općenito u SAD do sada narastao naglo na navedenih. -1,9 posto do sredine 2020. zbog šoka što su ga u prvo vrijeme izazvali pandemija i najednom uvedene zaštitne mjere ograničenja, te se već nedavno počelo pričati da je situacija s konzumacijom alkoholnih pića u poboljšanju, naime stanovnici u SAD valjda su se malo pomalo naviknuli na nove izvanredne uvjete života pa su s obzirom da su za vrijeme lock-downa morali smanjiti izlaske počeli u većoj mjeri konzumirati u udobnosti vlastitoga doma, neki čak možda – razlog može biti i stres – i dosta više nego što su prije bili naviknuti, a više su počeli piti i kako bi, kako su se izražavali, lakše preboljeli ograničenja u izlasku iz kuće i na javna okupljališta. Očita ekonomska kriza i novi, post-šokni povratak alkoholu i u većoj mjeri nego što je možda bilo prije mogu biti u stanovitoj vezi s obzirom da se u vrijeme tzv. lock downa s alkoholom može podružiti u vlastitom domu i po nižoj cijeni od one koju bi se npr. za istu vrstu pića, isti brand, istu količinu platilo da se sjedilo u ugostiteljskom objektu. A izolacija doma nakon kraćeg privikavanja mogla se relativno solidno podnijeti jer internet i društvene mreže omogućuju različite oblike komuniciranja i virtualna socijalna druženja, pa i mogućnosti (povoljnije) nabavke pića on-line, tako i to je otvorilo neke nove momente kao razlog za potrošnju pića. Internet s različitim e-mogućnostima koje pruža otvorio je, kako je rečeno, nove komforne načine prodaje i nabavke i pića, i potrošači su to znali iskoristiti.

Francuski Buvet Ladubay, vinska kuća uz koju se tijesno vezao glumac Gerard Depardieu, očito nema potrebe za kukanjem: prije još 25 godina svoje je predstavništvo otvorila u Njemačkoj i tamo dobro i sada prodaje i svoje pjenušce Cremant de Loire i mirno vino!

Što se proizvođača i trgovaca tiče moglo bi se reći da su koliko-toliko još i dobro prošli oni koji se bave vinima predviđenima za plasman u većim trgovačkm lancima. E-prodaja se općenito u razdoblju neposredno nakon početnog silovitog pandemijskog udara u SAD samo u posljednjih mjesec dana utrostručila, u segmentu alkoholnih pića plasman relativno hitro raste. Najteže pogođenima u novim okolnostima našli su se ugostitelji, dakle sektor HoReCa jer su lokali morali zatvoriti svoja vrata, predviđanja kažu da covid19 u SAD neće dopustiti preživljavanje čak i do 30 posto restorana i kafića.

Zaključak Brandy Rand: oporavak će biti kompliciran, i promatra li se cijeli naš planet dugačak, s promjenama koje će na dugi rok utjecati na život svih nas, a što se tiče alkoholnih pića ona su očito, posebice kad se prebrodi mogući iznenadni prvi šok kakav je bio na početku službene objave pandemije, tražena roba i u društvenim i ekonomskim krizama, kako su razlozi za piće podjednako i jad i veselje teško da ona kao takva mogu propasti jer eto i kanal za plasman i mimo klasičnih punktova lako se nađe. S obzirom da u svijetu ima mnogo ljudi s ogromnim bogatstvom pa oni sebi mogu priuštiti veliki luksuz i na tanjuru i u čaši, na kraju bi mogli, zahvaljujući pažljivom gospodarenju financijama te, u nevoljama uobičajenim, prigodnim novčanim potporama i vinskom sektoru profitirati i vinari što su se opredijelili da rade i nude osebujna vina ekstra kakvoće i sposobna za dugo trajanje i koja su s obzirom na veće investicije u proizvodnju i u opremu za produkciju kao i u vrijeme dozrijevanja u pravilu skuplja…  ♣

Covid19 lock down i vino

INTERNET NA RUKU BAKHOVA NAPITKA

U Velikoj Britaniji nedavno je provedeno istraživanje o on-line kupovanju vina, i pokazalo se da je, otkako je covid19 u naletu, kupovanje vina preko interneta znatno poraslo. Pokazalo se i to da potrošači u Ujedinjenoj kraljevini zasad najviše trzaju na pjenušava vina, koja u ukupnom udjelu maloprodajne trgovine vinom preko interneta dosižu 49,3 posto. Na drugom mjestu po potražnji su, s 35,4 posto, crna vina. Bijelo vino pokriveno je sa 14,7 posto, a interes za ružičastim mirnim vinom je na skromnih 0,6 posto!

U kategoriji pjenušaca, očekivano, na vrhu zanimanja e-kupaca u Velikoj Britaniji je svjetski razvikani i cijenom vrlo pristupačni prosecco, za koji je proteklog mjeseca bilo 84.300 zahtjeva za kupnjom. Na drugom mjestu na Otoku su s, iako s mnogo ali ipak s poprilično manje zahtjeva nego što ih je registrirano za proseccom, šampanjci, ali ipak oni s generičnom oznakom – Champagne – na etiketi, dakle cjenovno povoljniji od cruova odnosno millesiméa, za njih je došlo 52.500 narudžbi. U kategoriji crnog vina najtraženijima su se pokazali francuski crnjaci iz Bordeauxa (43,400 narudžbi prošlog mjeseca), i oni iz područja Châteauneuf-du-Pape (16,800 narudžbi). Među dvama najtraženijim bijelim vinima pokazali su se talijanski (uglavnom s područja Furlanije Venecije Julije) Pinot grigio i Sauvignon, prvi se diči s 13,600 narudžbi a drugi ih je imao 11,500.

U cjenovnom razredu nešto skupljih vina, onih u rangu od 15 do 25 funta, situacija je nešto drukčija, tu se najtraženijim pokazalo toskanski crnjak Chianti Classico docg, dok je u grupi bijelih vina malo prije spomenuto prvo mjesto Pinot grigia preuzeo pijemonski Roero Arneis, što je donekle začudilo jer Arneis u Velikoj Britaniji nije toliko poznat, ali stekao je ipak sasvim dovoljno vjernih potrošača, čiji se broj pomalo povećava, naime Arneis u organoleptici nudi dosta finog tropskog voća što se zacijelo Britancima vrlo dopada. Najpopularniji kod jeftinijih vina – Pinot grigio kod onih Britanaca koji rado za bocu plate više tek je na šestom mjestu u ukupnoj potražnji (bijelo i crno), a u grupi samo bijelih vina na drugom je mjestu, podosta nakon Arneisa.

U grupi jače skupljih crnjaka vode francuski Pinot noir i talijanski Barolo, a na trećem mjestu po potražnji rafniranijih potrošača je talijanski Primitivo, dubok i bogat, s aromama tamno-plavog bobičastog voća i suhog voća, iako je riječ o sorti znanoj i kao Zinfandel ljubitelji vina na Otoku nekako rjeđe se opredjeljuju za vina pod tim američkim nazivom, objašnjenje, smatraju vinski trgovci i vinski stručnjaci, je u tome što se Primitivo pokazuje svježijim i voćnijime te prirodno slasnijim od zinfandela koji često zna biti malo prepopterećen i (sladunjavim) aromama i slasti od američkih barriquea. Kod kupaca u Velikoj Britaniji spremnih da izdvoje nešto više novca za butelju Prosecco zauzima na rang-ljestvici ukupne potražnje tek peto mjesto, ali ovdje je, inače, riječ o Proseccu na kvalitantivnoj razini više naime o (Prosecco di Valdobbiadene) kategoriji millesimato docg, a to je ono za što Francuzi vele millesimé a Anglosaksonci rabe oznaku vintage, dakle pjenušac je isključivo od grožđa ubranog te, jedne i na etiketi označene godine iznimno visoke kakvoće. Na osmom mjestu u ukupnosti kod vinoljubaca debljeg džepa je pijemontska barbera, uz napomenu da se više traži ona nešto duže odležana, kod koje se stvorio kompleksniji organoleptički profil naime prvotnoj izraženoj voćnosti, koja je s vremenom stekla novu dimenziju, pridružene znaju biti zemljane note, arome kože te mirodije.

Oko desetog mjesta na listi traženijih vina kod onih koji kupuju po nižoj cijeni i kod onih koji su u mogućnosti i voljni izdvojiti koju funtu više za bocu vina moglo bi se svrstati vrlo delikatni, svježi i elegantni Pinot blanc doc iz alpskih vinograda u Alto Adigeu, od crnih pak vina Montepulciano d’Abruzzo docg (Montepulciano je sorta!), a od pjenušaca pjenušavi slatkasti i aromatični Moscato d’Asti, s 5 vol %.

Može li i naš Šime Škaulj iz Benkovačkog vinogorja imati u plasmanu koristi od toga što su mu Merlot 2015 barrique i Cabernet sauvignon 2015 barrique bili službena vina u Euro-parlamentu za hrvatskim predsjedanjem tom institucijom? Škaulj je inače za svoja vina dobivao medalje na razglašenom svjetskom ocjenjivanju u organizaciji revije Decanter. Škauljeva vina u ponudi su Zdjelarevićeve vinoteke Vinoretum u zagrebačkom hotelu international, a i izvoze se, zasad u Njemačku, SAD, Poljsku… (suhiucasi)

Šime Škaulj

Kao značajna razlika između uobičajenog kupovanja u trgovini i onoga naručivanjem preko interneta u tome je što potencijalni kupac, posebice dok je u karanteni ili lock downu, ima više mogućnosti i više vremena da uspređuje i cijene i prezentacije vina kod različitih trgovaca-ponuđača vina, tako da je kod naručivanja preko interneta u znatno boljoj situaciji da izabere vino koje mu po tipu i okusu te po cijeni najbolje odgovara. Ta navika vrlo detaljnijeg pregledavanja vinska ponude po etiketama i cijenama mogla bi se zadržati i kasnije, tako da trgovci računaju da bi potrošači i nešto plićeg džepa mogli početi, u nadi da će profitirati, i češće navraćali u trgovine poznate po boljem vinu, a kako je u pravilu u takvim trgovinama moguće kušati neka vina možda će kušanjem izgrađivati svoj ukus i navući se na uzorke koncentriranijih aroma i kompleksnijeg aromatskog profila za koje se uvjere da se s obzirom na doživljaj što ga pružaju isplati, makar se doma ponijelo manji broj boca, izdvojiti koji novčić više…

U kupnji preko interneta među zahtjevnijim kupcima dubljeg džepa pokazala su se vina iz talijanskog Alto Adigea (Sud Tirol). Odlični proizvođači tamo su Paolo Foradori (desno) i njegov sin Martin, s posjeda Hofstätter

KINA: Istraživanja o tome u kojoj je mjeri pandemija donijela promjena u konzumaciji vina provedeno je i u Kini. Wine Intelligence navodi kako je nalet covida19 ne samo inspirirao više Kineza da piju i više vina nego što je to bilo prije, nego i na to da troše više na vino, konkretno da su spremni butelju, kad naiđu na bolje vino, platiti i skuplje! I u Kini se, kao i u svijetu, osjetno pojačala trgovina vinom preko interneta, međutim dok podaci vezani uz on-line kupnju u Kini govore o tome da se tamo narudžbe obavljaju dosta brzo, dotle infrmacije iz većine drugih zemalja više upućuju na to da konzumenti dosta paze na to da prođu jeftinije, ne toliko u smislu da bi se opredijelili za jeftina vina ili manji broj boca koliko u smislu da troše više vremena na surfanje i obilazak stranica ponuđača da bi vino za koje smatraju da im odgovara po kakvoći pronašli po za njih najboljoj cijeni. Zamijećeno je naime bilo da su otkako se pojačala e-trgovina u raznim zemljama cijene (nekih) vina poskočile pa nije nelogično da su naručitelji uložili veći napor i više vremena da vino na koje su naviknuli najprije potraže na dosta adresa, a za narudžbu se odluče kad nađu ponudu po cijeni poznatoj im iz trgovina ili po internetskoj cijeni najbližoj onoj na koju su naviknuti iz vinoteke.

Istraživanje aktualnog stanja na tržištu vinom u Kini Wine Intelligence je proveo na uzorku od 1000 kineskih potrošača vina što stanuju u 12 najvećih kineskih gradova, vrijeme istraživanja trajalo je oko dva mjeseca.

Krenulo se od pretpostavke da bi ograničenja koja je vezano uz suzbijanje širenja corona-.virusa uvela kineska vlada moglo dosta negativno utjecati upravo na potrošnju Bakhova nektara, rekao je njemačkoj vinskoj reviji Meininger Wine International (izdavač – obitelj Meininger, uz to što ima nekoliko revija posvećenih vinu, pivu, sommelijerstvu, ugostiteljstvu, organizator je ocjenjivanja Mundus Vini) Richard Halstead iz čelništva Wine Intelligencea. Smatralo se da će ograničenja u kontekstu okupljanja ljudi i smanjenja druženja uživo zbog smanjenja tradicijskih uvjeta za potrošnju pića rezultirati bitnim smanjenjem konzumacije vina. Međutim dogodilo se upravo suprotno: potražnja za vinom znatno je skočila jer ljubitelji plemenite kapljice povećali su konzumaciju kod sebe doma, a za tradicijsko druženje uživo očito su pronašli dobru zamjenu u velikim mogućnostim socijalnih druženja preko društvenih mreža. Nekih 57 posto intervjuiranih reklo je da pijucka doma dok traže prijatelja za razgovor preko neke od društvenih mreža a onda kad se usportavi kontakt s jednim ili s nekoliko njih nastavlja se, u proširenom krugu, pijuckati i do kasnije u noć. Istraživanje je pokazalo i to da su zaslužni za porast narudžbi preko interneta i konzumacije vina zaslužni oni koji su s vinskim sektorom bili tješnje povezani prije, i ti su dosta utjecali na one druge koji su s vinom prije manje dolazili u kontakt, da, otkako su počele mjere izolacije (lock downa), povećaju potrošnju vina. Povećanju potrošnje vina u Kini zbog covida19 svakako je pridonijelo i to da su se u Kini tvrtke koje nude butelje on-line pokazale vrlo razumne s cijenama i vrlo ažurnima u dostavi.

Pitanje upućeno Halsteadu bilo je što misli o tome – hoće li se uzlazni trend u konzumaciji vina nastaviti i nakon što se smiri situacija s coronom, a njegov odgovor bio je vrlo oprezan: teško je reći kako će biti poslije, kazao je Halstead, dodajući kako bi se iz raznih odgovora u anketama vezanima uz reakciju na coronu i na okolnosti covida19 moglo možda iščitati da je Kinezima bitno da – ako su u stanju priuštiti ih sebi – mogu uživati u određenim luksuznim proizvodima, dakle i u (boljem) vinu, bez obzira jesu li u situaciji družiti se na klasičan način ili biti zatvoreni doma pa konzumirati sâmi odnosno u najužem obiteljskom-prijateljskom krugu i konzumirati spojeni u komunikaciji i druženju preko društvenih mreža.

Uglavnom čini se da, barem do ovog trenutka,u Kini vino nije nastradalo zbog covida19! ♣

_____________________________________

VIJESTI/NEWS

NAJ-žena hrvatskog sela!

BARUN(D)ICA MARA, i MARQUIS JOŽA-ŠTEFEK… – Barunica Mara i Marquis Joža. U Krašiću, u Dolini kardinala! Kud’ ćeš više!…

Mara – ali nije se pretvorila ni u Mary ni u Marie! – barunica po prezimenu Barundić koje je uzela od supruga Josepha-Stephanea čije porijeklo je vezano uz Krašić ali koji koji je dugo, od najranije mladosti pa do prije stanovitog vremena živio u Francuskoj, otud mu spomenuta bjelosvjetska imena, umjesto Jožeka-Štefeka, k tome iz Francuske je donio doma i nadimak Marquis.

Mara Špoljar Barundić

U Dolini kardinala Mare a ni Joseph-Stephane nisu plemenitaši nego su vrlo marljivi i odgovorni radnici u poljoprivredi – konkretno u vinogradarstvu i vinarstvu, a jesu plemeNITI! Marquis koji se Joži kao nadimak vezao na prezime BARUNdić naziv je vina koje Barundići proizvode od i, naravno, francuske sorte Pinot noir! Ostala vina su mirna, dakako robne marke Barun, od sorte Manzoni bijeli, talijanskog križanca između Rizlinga rajnskog i Pinota bijeloga, te zanimljivi pjenušac extra brut također od Manzonija, s godinom i pola odležavanja na kvascu na dozrijevanju i razvoju prije degoržiranja.

Ovih dana kod Barundićevih u Krašiću okupilo se malo društvo prijatelja da se informativno kuša novi budući pjenušac Barundićevih radno nazvan 100+ jer od grožđa je iz prije nekoliko godina kupljenog vinograda i s loza starijih od stoljeća, berba je bila predlani, bazno vino odmah se lijepo pokazivalo za pjenušac i šampanjizirano je točno prije godinu dana, namjera je autorima – Mari i Josipu Barundiću, zatim prof. Ivanu Dropuljiću, direktoru festivala Zagreb Vino.com, Ivi Kozarčaninu, vinskom piscu i novinaru 24 sata, te meni, Suhadolniku, da pjenušac u boci bude na talogu najmanje tri godine i da ga se finalizira bez dodavanja ekspedicijskog likera, dakle da izađe kao brut nature.

Veselo, gostoljubivo, uređeno i ukusno – na razini restorana visoke kategorije. Mara Barundić s pladnjem sa savijačama i Josip Barundić (u crvenoj majici) te gosti Ivan Dropuljić (Zagreb Vino.com), Tomislav Jakopović (sommelier) i Ivo Kozarčani (24sata, Bakhov sin), prigoda za ovaj susret bilo je kušanje i provjera razvoja novog pjenušca kuće Barun – Stare loze/Vieilles vignes 100 + koji bi za koju godinu trebao izaći u javnost

A mudra Mara, koja je, barem se tako stječe dojam, kičma obiteljske vinske produkcije, želi, poput čuvene šampanjerke Mme Cliquot, i više: primjerice pjenušac s najmanje pet-šest godina odležavanja na kvascu a od kojega će doslovno zastajati dah. Velika inspiracija su joj u nas plešivički vinari Korak, Šember i Tomac koji su dosegnuli to da nakon kušanja njihovih ponajboljih uradaka zastaje dah, a potvrda koliko je u pravu oko držanja pjenušca u butelji na kvascu pet i više godina su neki pjenušci Barundićevih rađeni na početku njihova zaokreta i na mjehuriće i posve slučajno u nešto malo boca očuvani šest godina, skriveni od pogleda i pohote, te nedavno otkriveni.

Za doček: svježe jagode s pjenušcem, za predjelo: drniški pršut, svježi krašićki sir i vrhnje te mladi sir s ljutom crvenom paprikom, pa sa zelenim začinskim biljem, dijelom i podimljen, pašteta od jetre od domaće uzgajane patke, fileti marinirane trlje s maslinom, topli domaći kruh s kukuruznim brašnom….

Bačve umjesto Ibize! – Što mislite kako je barun(d)ica Mara reagirala kad joj je suprug nedavno u povodu rođendana ponudio da izabere jedno od svjetskih mondenih ljetovališta da je tamo odvede na odmor: odgovorila mu je da joj radije za podrum kupi dvije nove visokokvalitetne bačve nužne za proizvodnju vrhunske kapljice….

Mara je nevjerojatna: brine, sjajno, o obitelji, radnik je par excellence (uh kako se dobro koristim francuskime!) u vinogradu i u podrumu, odlično kuha i kreira vrlo rafinirana jela, kao višestruka mama izvanredno izgleda, uvijek je raspoložena i srdačna, posebno privlači širokim osmjehom i zvonkim smijehom, nikad joj ništa nije teško.

Domaće je domaće: OPG-sir iz Doline kardinala i Marina sezonska voćna torta s jagodama, malinama i borovnicama

I stoga PONOVNO predlažem organizatorima već tradicijskog izbora Naj-seoske žene da je uvrste među najozbiljnije kandidate za titulu i da najozbiljnije razmisle o tome da joj i dodijele titulu i prije nego li Barundići izađu s pjenušcem s pet godina na finom talogu u butelji…

Ima još: Barundići žive u obiteljskoj kući s prostranim dvorištem i vrtom u zaseoku Brezarić tik do Krašića u Dolini kardinala gdje se razvija vjerski turizam, a kako su i vjernici slabi na finu hranu i fino vino (to nije grijeh!), pa i, kako i hodočašće može lijepo podnijeti i vedre trenutke uz eno-gastronomiju – poželjno, s obzirom na pozornicu (Dolina kardinala!) održavanja ukupnih aktivnosti, na višoj razini i s ponudom prvenstveno probranih LOKALNIH specijaliteta kao provjereno odličnih promotora teritorija, predložio sam Barundićima – to više što im se sin priprema za zvanje kuhara i ugostitelja i šanse su da s vremenom u krašićkome kraju otvori restoran – da, za početak povremeno, možda jednom mjesečno ili u špici (ljetne) sezone dvaput mjesečno kod sebe u dvorištu ponude mogućnost gostima Krašića da, naravno uz prethodnu najavu jer oni ipak nisu restoran, uživaju u vrijeme ručka ili u periodu od klasičnog termina ručka pa do ranog predvečerja, u specijalitetima što su ih u stanju prirediti Mara i Joža. To bi mogao, s obzirom da se s vremenom očekuje povećanje broja hodočasnika u Dolini kardinala, biti okidač da se i poneko drugo lokalno poljoprivredno obiteljsko gospodarstvo uključi u takvu vrstu ponude, a i da se i poneki krašićki ugostitelji ambicioznije i ekskluzivnije postave, tako da Dolina kardinala dobije pojačanu i šire priznatu i gurmansku dimenziju a što može i te kako pomoći gospodarskom razvoju kraja… ♣

Očevi i sinovi – smjena generacija Kos

MACERACIJA i DRVO, ALI NE NUŽNO ZA ORANGE WINE! – Nekad prije naziv vinogradarsko-vinarskog imanja u Hrnjancu kod Nespeša u zelinskome kraju bio je Mirko i Željko Kos, dakako riječ je o ocu i sinu. Poslije je naziv glasio Željko Kos, od nedavno se već uz ime Željko počelo pojavljivati i ime Karlo, a sad, bogme, kao najnovije, naziv službeno glasi Karlo Kos!

Karlo Kos s mamom Anitom i tatom Željkom

Naravno da je i opet riječ o ocu i sinu. Tata Željko, koji je, nakon što je svojedobno od svojega oca preuzeo uzde, osjetno u kvalitativnom smislu unaprijedio imanje i vino, sad se službeno povukao – ali samo na neki način, naime ostaje stupom-nositeljem u vinogradu i nužna pomoć u podrumu, a novi koraci prema naprijed očekuju se, logično, od aktualnog mladog nasljednika Karla.

Podloga, i to čvrsta, za to je tu: Karlo, koji je godinama stjecao iskustvo u trsju i u kleti uz oca, završio je studij enologije na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, k tome već je proveo četiri mjeseca na praksi u SAD, konkretno na posjedu Grgich Hills Cellars našeg Miljenka Grgića, te na imanju Obsidian…. Mladić je oduševljen boravkom na praksi u Americi i onime što je tamo vidio i naučio, a što sad nastoji pomalo primjenjivati na obiteljskom vinogradarsko-vinskom kompleksu. I to posebice na sorti Kraljevina koju zelinski kraj, uvelike i na poticaj Zagrebačke županije, stalno ističe kao paradnog konja zagrebačkog Prigorja.

– Dosta me se dojmilo to što Amerikanci nastoje čim više vina raditi na način da budu sposobna duže izdržati kroz vrijeme u dobroj kondiciji i razvijati se te, ako ćemo pragmatično, uz organoleptičku vrijednost povećavati i onu novčanu, a jedan od postupaka za to su i maceracije u vinifikaciji i za bijele sorte, međutim ne nužno prvenstveno za produkciju jantarnih ili šire tzv. orange vina. Vrlo me zainteresirao i njihov pristup dozrijevanju vina u bačvama, bitne su dakako i nijanse. Planiram dosta detalja baš iz ta dva segmenta implementirati kod nas na imanju – kaže Karlo Kos, i nastavlja: – Mi uzgajamo više sorata, ali naglasak bih stavio na Kraljevinu od koje se, siguran sam, uz neke promjene u pristupu u vinogradu, posebice vezano za smanjenje prinosa, te uz neke zahvate u podrumu može dobiti ozbiljnije vino od ovoga što ga kao standard imamo sada i s kojim smo i sasvim zadovoljni međutim eto i kad misliš da si dosegnuo špicu vidiš da uvijek ima još mjesta za poboljšanja….

Kuća obitelji Kos u Hrnjancu, s vinskim podrumom lijevo od nje. Dolje: pogled iz obiteljskog dvorišta preko ceste na brežuljak u kojemu Kosovi namjeravaju početi uskoro graditi novi vinski podrum, da dobiju više nužnog prostora i modernije uvjete proizvodnje

U dogovoru s ocem Željkom Karlo je izabrao dio obiteljskog vinograda na Gaju a to je, kažu Kosovi, jedan od najboljih vinogradskih položaja u zelinskom području, okrenut je prema jugu, nije na strmini nego leži na blažem nagibu, tlo je ilovasto, loze su sađene gustoćom od 5000 trsova po hektaru i sad su stare 15 godina, uzgojni oblik je jednokraki guyot.

– Prošle godine berba je bila nešto kasnije nego inače, tako da fenolna zrelost bude potpuna, a po trsu smo imali prinos od jedva 1,5 kg po trsu. Ovaj put išli smo na hitru predradu s odvajanjem soka od pokožice odmah, i vino, koje ima 13 vol % alkohola i ukupnu kiselost 6,5 g/lit , sad već osam mjeseci boravi na dozrijevanju u inoksu na finom talogu, uz miješanje. Ove godine išli bismo i opet na nešto kasniju berbu i punu fenolnu zrelost te u podrumu i na hladnu maceraciju kraljevine od najmanje 12 sati, da se bolje izvuku arome i da se izvuče određena količina polifenola koji će pomoći vinu da se bolje drži kroz vrijeme. Prošle smo se godine s maceracijom, hladnom, igrali na kerneru, u dužini od šest sati, te na rizlingu rajnskome, u dužini od 12 sati.

Vrijedi podsjetiti da su se Kosovi okušali i u domeni jantarnog vina, i izašli s vinom Coctura. Rajnski rizling iz berbe 2015. macerirali su 183 dana, dakle oko šest mjeseci, a istodobno s maceracijom odvijala se i alkoholna fermentacija, nakon maceracije i vrenja na vlastitom kvascu slijedilo je duže dozrijevanje u velikoj posudi a onda i odležavanje u butelji, eto tek sada vino pokazuje pomalo spremnost za konzumaciju…

Karlo Kos preuzima kormilo u situaciji koja je sve drugo do li lagana i jednostavna, zbog corona-virusa koji je u društvu donio velike poremećaje. Možda je s jedne strane i bolje za mladog, žilavog i za dokazivanje željnog čovjeka da je tome tako nego da je sve onako učmalo kako je bilo, jer ove nove okolnosti ne dopuštaju uspavljivanje a kod iole prkosnih – jačaju žilavost!… ♣

Swanky Monkey Garden WoW

MALVAZIJA SESTO SENSO, TURBO TERAN i KOŠULJA BIJELA… BEZ MRLJE! – Netko bi rekao: neizvedivo! A ipak, bilo je izvedivo.

Klaudio Tomaz u Zagrebu s dvostrukim magnumom turbo terana Barbarossa superior, u društvu s WoW-icama Vlastom Pirnat i Zdenkom Mesić (Marko Čolić)

Otac i sin Klaudio i Antonio Tomaz (Marko Čolić)

Ugostiteljski objekt novohrvatskog junky/funky naziva Swanky Monkey Garden nalazi se u Zagrebu, preciznije u srcu grada, u Ilici, gdje je, inače, i hostel, WoW – izgovorom WauuViceee – čine hrvatsku organizaciju žena u vinu-vinoljubica, koje, vidjelo se to po njihovu odazivu na događanje (predsjednica udruge WoW Sanja Muzaferija sa sigurne epi-socijalne distance iz svoje vikendice na Krku objasnila je da je susret kod Swanky Monkeya bio ne, kako je to inače slučaj, edukativnog karaktera, nego kao opušteno druženje u znak veselja što su upravo bila popustila anti-corona ograničenja; dirigentice zagrebačkog programa bile su WoW-članice Vlasta Pirnat iz Uprave i vinski educirana i tržišno aktivna Manuela Maras, one silno vole istarskog vinara Klaudija Tomaza, do mjere da ističu kako Tomazi svoju mineralnu Malvaziju 2019 Avangarde, posluženu, inače, ovom prilikom, nakon lepršavog ležernog svježeg roséa Flaminio 2019 od terana, smatraju najboljom malvazijom ikad izašlom iz njihova podruma. Usput, opazio sam da ipak zapravo radije piju četiri godine stariju Malvaziju Sesto Senso, a da ne govorim o usijanju što među njima nastaje kad se najavi crveni kralj podruma Tomaz – Teran Barbarossa, u abartiranoj i, potom, posebno, u turbo verziji! Za kraj, nepojmljivo: osobito naočiti Klaudio Tomaz, u pratnji sina Antonija, pojavio se te večeri u Zagrebu među brojnim vinoljubicama WoW u sniježno-bijeloj košulji koja je u istinsku opasnost došla kad je točen Teran Barbarossa 2017, a pogotovu kad je otvarana trolitrenka turbo Terana Barbarossa 2017, međutim, na rastanku camicia bianca ostala je i bez crvene mrlje i bez ijedne blonde ili brinetne vlasi, što za camiciju scuru Tomaza juniora Antonija ipak ne bih mogao tvrditi…

Vinski posjed Tomaz nalazi se u samom srcu Istre, uz piktoreskni Motovun. Na više od 20 hektara vinograda dominiraju za Poluotok tipične sorte – Malvazija istarska, Teran i Muškat bijeli. Posebnost podruma su Malvazija Sesto senso i terani Barbarossa.

Malvazija Sesto Senso 2015 od odabranih je bobica s najboljih mikro-položaja na ukupno sedam Tomazovih hektara zasađenih Malvazijom istarskom. Pri vinifikaciji provedena je maceracija od nešto duže od dva tjedna, a pazilo se da pri fermentaciji temperatura ne prijeđe 20 Celzijevih stupnjeva. Poslije alkoholnog vrenja vino je odležalo na miru oko osam dana na grubom talogu a onda je tekući dio preseljen u drvo, na 18-mjesečno dozrijevanje na finom talogu u 500-litrene bačve, dio u hrastove, dio u one od bagrema (akacije) a dio u one od duda (murve), drvo za te bačve sezonirano je bilo, naglašava Klaudio Tomaz, sedam godina! Slijedilo je sljubljivanje u inoksu gdje je vino prije punjenja provelo tri mjeseca. Prije izlaska na tržište još je tri mjeseca ležalo u podrumu u butelji.

Kod Terana Barbarossa 2017 iz butelje 0,75 lit valja spomenuti to da je riječ o vinu, označenome kao vrhunsko, nastalome od grožđa koje je nakon pune zrelosti a na odrezanim lucnjevima ostavljeno još neko vrijeme na trsju na prosušivanju, tako da je u vinifikaciju ušlo sa 21,8 baboa sladora i sa 6,4 g/lit ukupne kiselosti, da bi taj teran sada u butelji imao 14,5 vol % alkohola i 5,6 g/lit ukupne kiselosti. Tomaz je međutim dio grožđa iz berbe 2017 ostavio na prosušivanju i na prostirkama i nešto duže, tako da dobije još veću koncentraciju. Taj turbo Teran Barbarossa 2017 nakon dozrijevanja u drvu napunjen je, kao ekskluziva, u trolitrene boce (dvostruki magnum) i tek treba izaći na tržište. ♣

Mali vinski razgovori: Vrijemeje i za… Madunića

ZAGORSKA GRAŠEVINA NADMAŠILA SLAVONSKU! – U promidžbu hrvatskih proizvođača vina i njihove kapljice uz mnoge blogere uključio se i čovjek krupnog glasa i stasa Vjekoslav Madunić iz najjačeg i središnjeg medija javnog informiranja u nas, osoba koju poznajemo kao spikera na Hrvatskom radiju. U više već navrata u Metropolu, gdje su najjače koncentrirani novinarstvo i ugostiteljstvo, dovodio je na male vinske razgovore pod nazivom Vrijeme je za… vinare iz raznih krajeva. Najnovije dvije prezentacije Madunić je održao odmah nakon što su bile popustile mjere ograničenja Nacionalnog stožera za borbu protiv corona-virusa, prvi na redu bio je vinogradar i vinar Gojko Soldo iz Vetova kod Kutjeva, a onda je red došao na Ivana Sokača iz stubičkog kraja. Soldo je na kušanje donio 10 uzoraka, Sokač također 10. Nakon Sokača svoje eno-uratke pokazala je kuća Trdenić (Tomislav i Krešimir) iz Moslavine.

Vjekoslav Madunić s Hrvatskog radija (treći slijeva) i njegovi gosti Gojko Soldo (drugi slijeva) i sin mu, te, kao pomagač u prezentaciji, stručni suradnik sommelier Tomislav Jakopović (sasvim lijevo) (Marko Čolić)

Madunić se kao moderator potrudi podrobno predstaviti gospodarstvo koje pozove u goste, u tome smislu upomoć pozove nekog stručnjaka iz enoloških i/ili sommelijerskih krugova da komentira vina. U sva tri navrata Maduniću se pridružio sommelier Tomo Jakopović. Jakopović je pokazao da se dobro snalazi u ovoj ulozi komentatora vina na javnom skupu, posebno uvjerljiv bio je na prezentaciji uzoraka Ivana Sokača.

Ivan Sokač sa svojim finim zagorskim vinima, među ostalima i s graševinama (Marko Čolić)

Ivan Sokač stigao je iz Strmca kod Stubičkih Toplica. Mali proizvođač vina, s ukupno 8000 loza, sa sedam sorata, te s godišnjom proizvodnjom od ukupno oko 12.000 litara. Glavni vinogradi nalaze se na poziciji Rebar, gdje su i klet te manja kušaonica, a Sokačevo trsje je i na Krču i Potkrču, loza je na nadmorskoj visini od 200 do 250 metara.

Vina koja smo imali priliku kušati – sva vrlo dobra! Iako (zasad još) amater, Sokač ih kreira vrlo pažljivo i precizno, što je kao navika u radu zacijelo vezano uz njegovo osnovno zanimanje, naime on je elektroničar, vlasnik tvrtke Elektron, i kao što mora biti precizan u svom glavnome poslu jer je odgovoran za proizvodnju opreme za mjerenje i regulaciju temperature, tlaka, vlage…, tako nastoji biti precizan i u stvaranju vina. U vinogradu i podrumu ne čini ništa sam i na svoju ruku, nego se konzultira sa strukom, savjetnik u vinskom segmentu mu je enolog Krešimir Hren iz znane i afirmirane zagrebačke konzultantske kuće Enoexpert u kojoj je, inače, i enolog Miodrag Hruškar. Među malim tajnama Ivana Sokača kao podlozi za visoku kakvoću vina su, uz, logično, na vrijeme obavljene radove u vinogradu i, što se veli, apotekarsku čistoću u podrumu, nizak prinos po trsu – do 1,5 kg, zatim prikladan termin berbe, ručna berba, selekcija grozdova, maceracije bijelih sorata do i osam sati u preši i davanje vinu dovoljno vremena da dozori prije nego što će na stol i u konzumaciju.

Krešimir Trdenić i Tomo Jakopović (Marko Čolić)

Krešimir Trdenić kao enolog posjeda Trdenić, imanja inače i u vlasništvu brata mu Tomislava, donio je sa sobom pet vina – Škrlet 2019, zatim Škrlet 2017 private collection i Škrlet 2015 private collection, potom Pinot bijeli 2017 private collection, pa Pinot sivi 2017 i Pinot gris founder’s reserve, kao i Rosé 2018 (cabernet sauvignon 2015 i portugizac), dodatno su na listi bila i vino od jagode i vino od kupine… Nastup obitelji Trdenić, koja se dosta trsi oko autohtone sorte Moslavine Škrleta, nekako se u Zagrebu zgodno poklopio s podjelom medalja u sklopu festivala Vina od davnina (inače odgođenog za bolje dane!) najbolje ocijenjenim vinima od naših autohtonih kultivara u zagrebačkom Westinu. Na tom ocjenjivanju Trdenići, koji inače gospodare sa 15 hektara vinograda i godišnje proizvedu oko 150.000 litara vina od čega su tri tipa škrleta, za Škrlet 2015 Private Collection i za Škrlet 2017 Private Collection osvojili su srebrnu medalju. ♣

Uz Sutlu kao državnu granicu

OD ŠIPONA 1989 ZA DORUČAK, DO DEBELUHA ZA RUČAK – Ograničenja smanjena do ukinuta, i skok preko rijeke Sutle bio je neizbježan. Pjenušac je postao nekako uobičajen za doručak a mr. Janez Istenič posebice u najnovije vrijeme već više puta pozivao je na svoj posjed u Bizeljsko, međutim baš tog petka proboja nach Bizeljsko on je bio na moru, ali časopis Svijet u Čaši i blog Suhiucasi imaju duž one strane malene rijeke Sutle odnosno Sotle već godinama dosta prijatelja i znali smo dobro kamo još možmo poći na svečani doručak da obilježimo ponovni početak eno cro/slo druženja naprasno prekinut zbog covida19.

Simon Pinterič u čast gostiju iz Zagreba koji su mu stigli praktički prvi nakon ukidanja covid19-ograničenja otvorio je crnim plijesnima raccodium cellare obraslu butelju šipona iz daleke berbe 1989. a u odličnoj formi!

I, eto nas na Bizeljskome kod vinogradara/vinara Simona Pinteriča koji je u stanju i pri volji s dragim gostom podijeliti vrlo zanimljive stvari u čaši, od mladih bijelih vina ali i vrlo vrlo dobrih crnih vina (dornfelder, frankovka, crni pinot) iz njegove produkcije do arhivskih i s crnim plaštom zvanim raccodium cellare ogrnutih graševina i šipona iz vremena dok je car na posjedu bio Simonov otac Milan. I tako je naš doručak na Bizeljskom krenuo sa – Šiponom 1989! U odličnoj formi!

Jedino ispravno rješenje za dalje, za ručak, bila je Osterija Debeluh u Brežicama, gdje stoluje višestruko nagrađivani chef i sommelier Jure Tomič (kod njega je na praksi bio sin konavoske obitelji Karaman znane po malvasiji dubrovačkoj!) i gdje su ponuđeni maestralno prigotovljeni tartar biftek od jelena te pečena pačja jetra popraćena lijepim

U Ostariji Debeluh u Brežicama: maestralno prigotovljeni tartar biftek od jelena, te odlične praline

lokalnim chardonnayem i crnim pinotom od Lipeja i odličnim vipavskim cabernet sauvignonom Lapor od Krapeža, za finale, domaće praline i ružičasti pjenušcem našeg Tomca (prijateljstvo Sutla-Sotla!)… Pri naručivanju vina oprez: dobro pogledati na vinsku kartu, da se za neka vina koja, makar su dobra, ne zavrjeđuju cijenu kakvu imaju u lokalu (Lipej Chardonnay = 48 € te Lipej Modri pinot = čak 65 €), ne potroši novaca više nego što treba…   ♣

Posavje, Štajerska & Slavonija: Frankovka u prvom planu

ŠAMPION 10. FESTIVALA MODRE FRANKINJE – MIRAZ 2017 FERAVINAFrankovka Miraz 2017 od feričanačkog Feravina osvojila je, s 91 od mogućih 100 bodova, titulu šampiona na ocjenjivanju vina od sorte Frankovka/Modra Frankinja/Blaufränkisch/Kekfrankos/Lemberger, održanom u sklopu tradicijskog, sada već 10. međunarodnog festivala što ga je bilo lansiralo slovensko mjesto Sevnica. Ovo sada je ponovljeni vrhunski uspjeh Feravina, naime na četvrtom festivalu u Sevnici Feravino je s Frankovkom Miraz 2012 također osvojilo šampionski naslov.

Na ocjenjivanje 2020 je prijavljeno nekih 80 etiketa većinom iz Slovenije i Mađarske, tri su bila iz Hrvatske (upravo od Feravina), nekoliko ih je stiglo iz Austrije.

Uzorci koje je, pod predsjedanjem Roberta Gorjaka, novinara i voditelja Vinske Škole Belvin iz Ljubljane, kušala strukovna ocjenjivačka komisija u sastavu Klemen Lisjak, Uroš Valcl, Ožbej Peterle, Bojan Kobal, Grega Repovž, François Button Slapšak, vrednovani su u kategoriji mladih vina, tj. onih iz berbe 2019, zatim u kategoriji 2018. i starijih godišta te barriquea, pa u grupi roséa, grupi pjenušaca i grupi likerskih vina. Evo rezultata, navodim samo uzorke koji su osvojili barem 85/100 bodova kao, na mnogim ocjenjivanjima vina a posebice na ovim našim prostorima, praga za zlatnu medalju.

Vlasnik Feravina Ivan Ergović u razgovoru s enologom Matjažom Lemutom, inače vlasnikom vinskog posjeda Tilia u Vipavskoj dolini a koji mu je prijatelj i kojega je angažirao kao savjetnika u svom vinskom podrumu. Feravino proizvodi frankovku u četiri varijante: kao novu, sasvim mladu, crnu i pod nazivom Mlada, kao bazno crno vino pod nazivom Frankovka Dika, zatim kao feričanački špic-crnjak Frankovka Miraz, te kao ružičasti pjenušac

Jenny Šimić iz marketinga feričanačkog Feravina i j glavni urednik Svijeta u čaši, u čast šampionskog naslova koji je za Frankovku Miraz 2017 Feravino osvojilo na nedavnom ocjenjivanju frankovki u okviru festivala frankovki u slovenskom gradu Sevnici… (fotke, Marko Čolić i Marinko Petković)

Berba 2019, samo dva proizvodjača dostigla su 85/100 bodova: 1) Stane Možič MODRA FRANKINJA 2019 (85,00); i 2) Bogdan Dular MODRA FRANKINJA 2019 (85,00)

Starija godišta & barrique, s bodovima od 85/100 naviše: 1) Feravino 1804 FRANKOVKA MIRAZ 2017 (91,00); 2) Bodry Winey BODRI SZEKSZARDI KEKFRANKOS GUROVICA SELECTION 2017 (91); 3) Vinska klet Šuklje VRBANJKA 2017 (90,00); 4) Hiša vin Emino MF EMINO 2017 (90,00); 5) KZ Krško MODRA FRANKINJA 2017 (90,00); 6) Heimann Csaladi Birtok KFT SZIVEM KEKFRANKOS 2018 (89,00); 7) Žaren doo. ALBIANA MF 2017 (89,00); 8) Heteni Winery Indivinum KFT BLUEFRANK 2011 (89,00); 9) Vinska klet Šuklje VRBANJKA 2018 (88,00); 10) Andrej Repovž MF BARRIQUE 2017 (88,00); 11) Kobal Since 1931 Kmetija Kobal MODRA FRANKINJA 2017 (88,00); 12) Faktor Kereskedelmi Father KEKFRANKOS 2017 (88,00); 13) Vinska klet Frelih MF 2016 (88,00); 14) Vinska klet Prus MF BARRIQUE 2012 (88,00); 15) Jelenič Marjan MF 2015 (87,00); 16) Karlovček MF 2016 BARRIQUE (87,00); 17) Bock Boraszat KFT BOCK VILLANYI KEKFRANKOS 2017 (87,00); 18) KZ Metlika vinska klet MODRA FRANKINJA 2017 (86,00); 19) Hungexvin KFT KEKFRANKOS 2018 CREATOR (86,00); 20) Karlovček MF 2017 (86,0); 21) KZ Šmarje Hiša Vin Emino EMINO MF EMINO 2018 (85,00); 22) Vinska klet Šuklje ŠUKLJE LODOMA 2018 (85,00); 23) KZ Krško MF CLASSIC 2017 (85,0)

Pjenušci: 1) Vino Kozinc 2017 SUHO (88,00); 2) Vino Kozinc 2016 BRUT ROSÉ (88,00) 3); Vino Kozinc 2017 BRUT ROSÉ (85,00); 4) Feravino 1804 2018 ROSÉ (85,00).

Što se tiče Festivala frankovke, zasad se još ne zna što će biti. Bilo je planirano da se održi poslije ljeta, međutim s obzirom na povećanje oboljelih od covida19 ne odlučuje se izaći s datumima. ♣

Michael Gross u razgovoru s Vladom Šuškom, koji je s Gordanom Mohorom osnovao MIVU, već godinama vrlo uspješnu kuću za plasman hrvatske i uvezene kapljice i jakih pića.

LAŠKI RIZLING POSTAO BLAUFRÄNKISCH! – Zanimljivost iz slovenskog vinorodnog područja između Ptuja i Podlehnika: mladi austrijski vinogradar-vinar Michael Gross, iz vrlo ugledne vinske obitelji Aloisa Grossa na austrijskoj strani Štajerske u blizini državne granice sa Slovenijom odlučio je nastavak svoje vinska karijere započete u familijarnome krugu u mjestu Ratsch produžiti u Deželi, u znanom vinorodnom predjelu Haloze gdje su Grossovi prije koju godinu bili kupili trsje i odakle već, bazirajući se na sortama sauvignon bijeli i furmint ili po naški moslavac imaju (odlična) vina Gorca. Ovih dana novi potez Grossa juniora: odlučio se na precjepljivanje nekoliko desetljeća starog kupljenog nasada i tako je – u ovom prvome koraku – sorta Graševina od 30-godišnjeg Laškog rizlinga postala 30-godišnja Frankovka! Michael Gross, koji ističe kako se na genetskom materijalu zahvaljuje gradišćanskom vinogradaru/vinaru Georgeu Prieleru, znanom baš po crnome vinu i od frankovke, uzda se mnogo u svoju novu Modru frankinju, prva prva berba očekuje se 2021…

Za one u nas koje zanimaju vina obitelji Gross dobra vijest: u Hrvatskoj se ona mogu naći u vinotekama Galerija vina MIVA! ♣

Okusi Posavja 2020

STEVEN SPURRIER u GODINI DANA PO DRUGI PUT MEĐU SLOVENCIMA – Čovjek koji je, priredivši još 1976. u Parizu povijesni sraz – degustaciju naslijepo burgundijskih bijelih i bordoških crnih vina s jedne i kalifornijske kapljice s druge strane, demistificirao francuska vina i proslavio dolinu Napa, vinski trgovac, ugledni vinski kritičar, organizator i protagonist više značajnih ocjenjivanja vina, od novijeg vremena i proizvođač pjenušaca u Engleskoj, Steven Spurrier u posljednjih godinu dana bio je dvaput među Slovencima. Najprije ga je na proslavi 50-godišnjice šampanjerije na svom posjedu na Bizeljskom ugostila obitelj Istenič, a sad u drugoj polovici lipnja gostovao je, opet na inicijativu Mihe Isteniča ali za razliku od prvog puta na Bizeljskom kad je došao osobno i stvarno, bilo je to virtualno, naime iz svoje kuće nastupio je prigodno pred kamerom kao komentator izabranih vina slovenskog Posavja.

Voditeljica Ksenija Kragl i enolog Albiane Miha Ritonja lijevo, te, desno komentatori iz Slovenije Grega Repovž, Jure Tomič, Gašper Čarman i Miha Istenič, gore uz naslov: Steven Spurrier i Miha Istenič u razgovoru preko ekrana

Dio publike na degustaciji

Događaj je operativno organizirao Centar za poduzetništvo i turizam iz Krškoga koji, između ostaloga, već godinama uz kalendarski početak ljeta na ulicama i trgovima starog dijela Krškoga uz Savu priređuje vrlo dobru manifestaciju Okusi Posavja gdje kao izlagače/ponuđače i promotore lokalnih specijaliteta i plemenite kapljice okupi veći broj na temelju kakvoće ponude i posvećenosti vlastitom teritoriju izabranih ponajboljih chefova kuhinje i vinara. Ovaj put redovno odvijanje priredbe Okusi Posavja, na kojoj se inače svake godine moglo vidjeti i poprilično Zagrepčana i stanovnika Hrvatske uz državnu granicu kao posjetitelja, omeo je, kao i što-šta drugo, covid19 odnosno Corona-virus. Nužnost odgode smotre Okusi Posavja – najavljeno je da bi ako sve bude epidemiološki u redu (a najnovije informacije o porastu broja oboljelih i u Sloveniji i u Hrvatskoj nekako ne zvuče ohrabrujuće) priredba bila unutar datuma 27. kolovoza i 5. rujna, iskoristile su Kristina Ogorevc Račič, direktorica CPT Krško, i njena suradnica na Okusima Posavja  Ksenja Kragl, koje očito imaju dobar osjećaj za značenje eno-gastronomije za turizam, da prihvate prijedlog Mihe Isteniča o najavi novog termina priredbe Okusi Posavja realizacijom gostovanja Stevena Spurriera kao komentatora izabranih posavskih vina preko društvenih mreža a na skupu istaknutih chefova i gastronoma te vinara i eno-gastro novinara na imanju Albiana u sklopu kojega je vinski podrum Žaren, a koje se nalazi u zaseoku Nemška Vas u vinogradarskom krajoliku na nekih gotovo 300 metara iznad Krškoga.

Kod Arbiane: organizatori, vinari, komentatori iz Slovenije

Rekao bih da je događanje – na kojemu su se okupili i predstavnici medija iz Hrvatske, bio pun pogodak, naime degustaciju vina Posavja na kojoj su u prostranoj kušaonici Vina Žaren pred brojnom publikom kao komentatori, ne toliko samih vina koliko važnosti lokalnih vina i kulinarike u turističkoj ponudi i u široj afirmaciji kraja, od domaćih chefova-sommelera-vinara sudjelovali osobno Miha Istenič (direktor, Penine Istenič), Jure Tomič (chef i vlasnik Ošterije Debeluh iz Brežica, slovenski državni prvak u sommelijerstvu 2010), Grega Repovž (chef i vlasnik Gostilne Repovž, sommelier), Miha Ritonja  (enolog, Albiana Estate) i Gašper Čarman (direktor tvrtke eVino, slovenski državni prvak u sommelijerstvu 2013. i 2015),  te preko velikog ekrana Steven Spurrier iz svojega doma, preko:  https://www.facebook.com/events/593613548223723/ pratilo je uživo nekih 1000 osoba a s obzirom da je na istom linku zainteresiranima bilo moguće gledati snimku događaja naknadno pokazalo se da se do kraja večeri broj gledatelja udvostručio. Mamac za gledatelje svakako je bila i obznana organizatora da zainteresirani mogu kupiti vina ponuđena na ovo kušanje po prigodnoj cijeni.

Za kušanje sa Stevenom Spurrierom izabrana su vina Gourmet Rosé 2016 brut, te Passion 2009 brut nature od Isteniča, zatim Sauvignon 2018 od Albiane (Žaren), Cuveé Extrême 2013 Keltisa, te Modra frankinja Luna 2016 od Janka Kobala i Modri pinot 2017 od Lipeja. Ovaj izbor napravljen je, čujem, ne na temelju nekog općeg ocjenjivanja vina Posavja nego po saznanjima enologa i ugostitelja o kakvoći baš tih uzoraka i po tome koliko su baš ta vina tražena i prodavana u ponajboljim restoranima na području Posavja.

Steven Spurrier u uvodnoj riječi na svom nastupu naglasio je kako suvremeni potrošač sve češće traži vina s odrazom terroirea, dakle s pečatom mjesta nastanka. Sva kušana vina opisao je pozitivno, koristeći izraze ljupko, šarmantno, izražajno, sa znakon terroirea, lijepo, originalno, pa sve čak i do extraordinary! Nakon izjava slovenskih komentatora zaključak sa susreta: ustrajati na podizanju kakvoće i izričaja izvornosti posavskih vina, poboljšati organizaciju vinska branše, dobiti kvalitetnog sugovornika u tijelima države i regije, ostvariti čvršće međuprofesionalne odnose i vidjeti da se povećaju broj proizvođača i ukupna količina prepoznatljivog vina što bi spadalo u perjanicu teritorija. (snimke Marko Čolić) ♣

Zagrebački Noel, voditelj Ivan Jug

Michelin 2020 u Hrvatskoj i, po prvi put, u Sloveniji

U VODIČU ZA 2020. JE 70 HRVATSKIH RESTORANA! – Glasoviti planetarni gastro- Michelin u svoj je vodič za 2020. godinu uvrstio 70 restorana iz Hrvatske. U Hrvatskoj već postoje restorani s Michelinovim zvjezdicama, to su 360° (Dubrovnik), Draga di Lovrana (Lovran), Monte (Rovinj), Noel (Zagreb) i Pelegrini (Šibenik), oni svaki svoju zvjezdicu zadržavaju i u novom Michelinovom vodiču za Hrvatsku za 2020. Od ove godine kao nostitelji Michelinove (jedne) zvjezdice pridružuju im se LD Terrace u Korčuli, koji vodi chef Marko Gajski, te Boškinac iz Novalje, gdje je kuharska zvijezda vrlo kreativni chef Matija Bregeš.

Hotel i restoran Boškinac iz Novalje uvjerio je Michelinove ocjenjivače da mu pripada koja njihova zvjezdica. Boris Šuljić i njegova mlada kuharska ekipa malo su se vježbali zajedno s našim kulinarskim majstorom veteranom-internacionalcem Stevom Karapandžom

Slavlje za Michelinovu zvjezdicu 2020: Boris Šunjić, gastronom i vlasnik novaljskog hotela Boškinac te vinskog posjeda Boškinac i chef Matija u zdravici s čestitarima Antonijom i Borisom Mrgudić sa znanog pelješkog posjeda Bura Mrgudić

Dobitnik oznake Bib Gourman – Dražen Jambriško, Zlatne Gorice, Varaždin-Breg

Hrvatska gastro-scena od 2020. godine bogatija je i za dva Bib Gourmand restorana. Oznaka Bib Gourmand, uvedena 1997, ističe ugostiteljske objekte koji nude visokokvalitetni atraktivni menu s dva slijeda s čašom vina odnosno s desertom po cijeni do 35 €, što bi bilo nešto iznad 250 kuna. Novi nositelji oznake Bib Gourmand u nas su Konoba Škoj s otoka Šolte i Zlatne Gorice Dražena Jambriškog iz Varaždin-brega.

Michelin Plate Hotel-restoran San Rocco, Brtonigla: obitelj Fernetich može biti relativno zadovoljna jer i unatoč coroni Istra ipak ima turista. Michelin plate Mala hiža, Mačkovec, Međimurje: neumorni gastronom Branimir Tomašić svakodnevno se maksimalno trsi u stvaranju ne samo iznimno okusnih jela nego i jela koja namirnicama i moderniziranom domaćom tradicijom u prigotavljanju odlično prezentiraju svoj teritorij!

Michelin još dodjeljuje posebno priznanje za gastronomiju Michelin Plate (Michelinov tanjur), karakterizira ga kao oznaka crtež tanjura s priborom za jelo. U nas ima već dosta nositelja te oznake, primjerice Zinfandel i Bistrò zagrebačkog hotela Esplanade, Mala hiža u Mačkovcu, San Rocco u Brtonigli, Zigante u Livadama, te, opet u Zagrebu, Boban, Apetit, Bistro Apetit by Marin Rendić, Agava, Tač, Dubravkin put. Među novim laureatima, za 2020., šest je restorana iz Splitsko-dalmatinske županije, to su Zrno Soli, ZOI, Kadena, Jeny, Dvor i Konoba Trs. Nositelji Michelinova tanjura iz Dalmacije proslavili su svoja odličja s Jozom Tomašem, predsjednikom HGK-Županijske komore Split, i s njime razgovarali o planovima da se još tješnje suradnjom vežu s lokalnim proizvođačima namirnica i posebno delikatesa koje svakako bitno pridonose kakvoći i originalnosti keracija na tanjuru što ih oni nude. ♣

Uz predsjednika HGK-Županijske komore Split Jozu Tomaša na slici su Vlado Čović (Jeny), Braco Sanjin (Kadena), Mirko Mirčeta (ZOI) i Ivo Vrdoljak (Zrno soli)

HIŽA FRANKO i ANA ROŠ SA DVIJE ZVJEZDICE – Legendarni Michelin po prvi put otkriva Sloveniju kao eno-gastro destinaciju! Inspektori svjetski znanog vodiča ugostiteljskim objektima obišli su teren u Deželi i u svoje najnovije izdanje knjige za 2020. uvrstili su i 52 restorana iz Slovenije. Jednome su dodijelili dvije zvjezdice, a pet lokala dobilo je po jednu zvjezdiceu. Dvije Micheliove zvjezdice osvojili su Hiža Franko iz Kobarida, u kojoj su glavni Ana Roš, svjetski priznata chefica (kod koje je na praksi dugo vremena bio Bernard Korak, sada chef u obiteljskom restoranu Korak na Plešivici!), te Valter Kramar.

Ana Roš, Hiža Franko, dvije zvjezdice, Tomaž Kavčič Pri Lojzetu jedna zvjezdica

Po jednu zvjezdicu primili su dobro nam u Hrvatskoj znani chef i sommelier Tomaž Kavčič iz restorana Pri Lojzetu u dvorcu Zemono kod Vipave, zatim chef Uroš Fauč iz Nove Gorice, chef Jorg Zupan iz ljubljanskog Ateljea, chef Gregor Vračko iz Hiže Denki iz Zgornje Kungote, te chef Uroš Štefelin iz Ville Podvin iz Radovljice. Ostali objekti dobili su priznanja. ♣

Concours Mondial de Bruxelles 2020

PONOVNO SVIJETU u ČAŠI POZIV NA OCJENJIVANJE! – Dear Zeljko Suhadolnik, in 2020, for the first time in its history, the Concours Mondial de Bruxelles will travel to the Czech Republic, hosted by the city of Brno from 4 to 6 September.

For its 27th event, and in conjunction with the South Moravia Region, the National Wine Center – Czech Republic and the Wine Fund – Czech Republic, the Concours Mondial de Bruxelles is inviting you to discover one of Europe’s oldest wine regions, located in South Moravia.

We will be happy to have you with us for the next edition of the Concours in Brno. (Saremmo lieti di averti con noi per la prossima edizione del Concorso a Brno).

Despite its size and relatively small area under vine (approximately 17,900 ha), the Czech Republic boasts over 50 different grape varieties! Below is a glimpse of the events planned as an introduction to the local vineyards:

                Programme – Wednesday 02 September: Arrival of the judges ⦁ Thursday 03 September: An introduction to the vineyards and masterclasses ⦁ Friday 04 September: 1st tasting session ⦁ Saturday 05 September: 2nd tasting session Sunday 06 September: 3rd tasting session Monday 07 September: Departure of the judges

We would be very grateful if you could inform us of your decision as soon as possible, even if you decide to decline the invitation.

Best wishes, Stefania Manfredi, Project Manager, Concours Mondial de Bruxelles

S Louisom Havauxom, osnivačem CMB-a, i njegovim sinom Baudoinom koji je sada na čelu Concoursa, te s Thomasom Costenobleom, enologom i direktorom degustacije. Dosad sam na CMB-u sudjelovao mnogo puta, i zapazio sam da su uzorci iz Hrvatske svaki put prisutni u lijepome broju…

Pitao sam Stefaniju Manfredi je li se možda na Organizacijskom odboru razmatralo to da se u dogledno vrijeme Concours Mondial de Bruxelles – koji se isprva odvijao u Bruxellesu a od 2006. svake godine u nekoj drugoj je europskoj državi i drugome gradu, predlani je po prvi put gostovao i na nekom drugom kontinentu konkretno u Aziji, u Kini u Pekingu – priredi po prvi (ne da onda bude i posljednji!) put i u Hrvatskoj, naime dosad je inače kad govorimo o bivšim socijalističkim zemljama CMB već bio u Slovačkoj (Bratislava) i Bugarskoj (Plovdiv), oba puta sudjelovao sam kao degustator. Sad čekam odgovor… ♣

Séléctions Mondiales des Vins Canada 2020

ULAZNA VRATA u SJEVERNU AMERIKU – Za ocjenjivanje Séléctions Mondiales des Vins Canada (SMVC) kažu da predsdtavlja ulazna vrata za tržište Sjeverne Amerike, a za vinska tržišta i u SAD i u Kanadi kažu da su značajno rastuća, dakle i te kako zanimljiva ponuđačima. Jedno od najcjenjenijih međunarodnih vrednovanja vina i najveće vrednovanje Bakhova nektara u Sjevernoj Americi također je, kao i druga ocjenjivnanja, moralo platiti svoj danak covidu19, što znači da je i ono bilo odgođeno, a kao novi datumi najavljeni su 14. do 20. listopada. Sjeverna Amerika, posebice SAD, za razliku od Europe gdje se corona donekle primirila, ne stoje ovih dana baš najbolje u konfiltu s covidom19, i kako je najavljena mogućnost pojave drugog vala u opasnosti je možda i taj spomenuti novi datum. Predviđeno je da ocjenjivanje bude u Hotelu Delta u Québec Cityju. Ocjenjivanje je pod pokroviteljstvom OIV-a i Svjetske federacije najvećih međunarodnih vinskih ocjenjivanja VINOFED-a.

Evo i praktičnih obavijesti: posljednji dan za registraciju je 22. rujna 2020. Cijena je 253 kanadska dolara, prevedeno u eure to je 174 €, takse su uključene. Rok za prijem uzoraka je 2. listopada 2020. Direktor organizacijskog odbora Réal Wolfe preporučuje da se uzorci za svaki slučaj posalju prije isteka ljeta, mada je registracija predviđena do zaključno 22. rujna! Općenito informacije: www.smvcanada.ca/ Réal Wolfe President – Sélections Mondiales des Vins Canada +1 514 814-3591 • wolfereal@gmail.com ♣

Sajmovi & festivali 2020

AGRA u GORNJOJ RADGONI IPAK OD 22. DO 27 KOLOVOZA – Covid19 pomrsio je račune mnogim proizvođačima hrane i vina, ali i organizatorima eno-gastro sajmova, festivala i prezentacija kojih je u tijeku godine znalo već biti poprilično. I dok tradicijski festival ružičastih vina Pink Day, redovito u predproljetno ili ranoproljetno vrijeme ove godine nije uspio otvoriti vrata ljubiteljima roséa – ali krivac je ne samo corona-virus nego i potres koji je oštetio Muzej Mimara gdje je Pink Day s WoW-icama kao organizatorima na čelu i s brojnim domaćim i inozemnim izlagačima dočekivao ljubitelje roza ali i zelene boje, naime dodatak vinskom programu bila je odlična izložba ekstra-djevičanskih maslinovih ulja biranih naših proizvođača, tako da ćemo, nakon (ipak) virtualnog lipanjskog Pink Weekenda sa Sinišom Lasanom, Marijom Meštrovićem i Ivanom Jugom kao animatorima na Facebooku, na PINK & Green DAY morati pričekati do ožujka 2021.                  

Ali, znani međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam Agra u Gornjoj Radgoni zasad se ne da zaplašiti i ne odustaje, naime iz kuće Pomurski sejem iz Gornje Radgone stiže vijest da će se 58. manifestacija Agre odvijati u Gornjoj Radgoni od 22. do 27. kolovoza! Naravno, ističe se da će se paziti da posebni uvjeti koje propisuje epidemiološka služba budu do milimetra ispunjeni. Nije da prizivam vraga i da sam zloguki prorok, sasvim suprotno: želim organizatorima uspjeh, ali kako je s cobidom19 upravo nedavno ponovno krenulo – pitanje je što će biti na kraju kolovoza…. Kako mi javlja Miran Mate iz Službe za odnose s javnosti Radgonskog sejma, kuća Radgonski sejem svjesna je mogućnosti da se okolnosti toliko promijene da sajam ipak u predviđenom terminu neće moći imati otvorena vrata, te je u slučaju otkazivanja manifestacije spremna sudionicima koji su se prijavili za nastup i koji su uplatili predviđeu kotizaciju za 2020. vratiti uplaćeni novac. ♣

Vino i kultura

PAINTBALL u 230 STRANICAStjepu Martinovića poznajem kao novinara odavna, dok smo radili u nekadašnjoj zagrebačkoj novinskoj kući Vjesnik koja je objedinjavala mnogo redakcija različitih profila. A sad, dva desetljeća nakon nestanka bivše države s kojime je počelo urušavanja novinskog diva do mjere da je danas sjećanje na nj tek neboder bez duše, susrećem gospara Stjepu kao romanopisca i upoznajem ga – na vinskim događanjima! – kao glazbenika! Da mu pisanje romana ide ništa ne čudi – evo, o njemu je zapisano i objavljeno sljedeće: Stjepo Martinović novinar je i književnik koji je na vrhuncu svoje karijere tipkao na pisaćem stroju da bi zatim zajedno sa svojom širokom općom naobrazbom i odnjegovanim višestrukim talentima krajem tisućljeća hrabro skočio u valove interneta i namenuo kriterije koje će teško dosegnuti generacije površno educirane u nervozi smjene milenija. Ispravno procjenjujući da je kombinacija žanrova sve dominantniji književni trend, višestruko nagrađivani književnik miksa ljubavno-avanturističke koktele u kojima demonstrira kako dobro poznaje sve načine ubrzavanja i usporavanja radnje i stila, ali i od početka razjašnjava da ne kani publiku zabavljati samo trikovima zanata. Višestrukim obratima i žanrovskim slojeviima oko čvrste osnovne konstrukcije, uz intrigantan barokni, eruditski stil, iskusni pisac širi publiku koja ga je dosad pratila.

Sviram ti priču: novinar, romanopisac, glazbenik Stjepo Martinović nastupa u sklopu gostovanja vinogradara/vinara Radovana Vukoja u G.E.T. -Vinskim razgovorima Tomislava Stiplošeka u Zagrebu

Stjepi idu sasvim dobro i sviranje i pjevanje! Uvjerio sam se u to nedavno kad je s gitarom nastupio za gostovanja vinogradara i vinara Radovana Vukoja iz Trebinja s BiH-juga u jednom od Vinskih razgovora što ih u Zagrebu organizira Tomislav Stiplošek sa svojim G.E.T. Reportom (G=gastronomija, E=enologija, T=turizam). Kao nešto najnovije vezano uz Martinovića spominjem to da je on upravo, u izdanju Beletre, izašao s novim romanom, s naslovom Paintball. To je priča – na oko 230 stranica džepnog formata i s mekim koricama – koja se možda nije dogodila, a ako ipak jest… nije se mogla zbiti drukčije nego kao što je ovdje ispisani slijed filmskih slika krajolika pusta dalmatinskog otoka i nekoliko protagonista ravnopravnih jednome jarcu i jatima ptica u seobi. Na južnom okrajku ižule u nekoliko dana odvijala se mračna storija koju otad njeni sudionici nastoje izbrisati iz sjećanja, a uspjelo je to samo jednome, s obzirom da ju je odnio sa sobom u smrt. Srazovi grijeha sustižu počinitelje, simulacija rata pretvara se u nesmiljen okršaj. U , SREBRNA: svjetlo na kraju tunela izlaskom iz kojega se otvaraju prostor i vrijeme iznova otkriveng smisla…. ♣

___________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..   

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 06. 2020 – HINTS TO THE SMART PURCHASE

                                                       

LEGENDA 

Veliki zlatni grozd, Šampion/Big Golden Grape, Champion99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish

Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish

– Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality

Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

–  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

– 7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti •  ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA   CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

(mpc/pp: M) GRAŠEVINA 2017 – SOKAČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje, područje oko Stubičkih Toplica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rebar Donji • kosina/slope = 10 ̊ • nadmorska visina/altitude asl: 215 m • ekspozicija/exposition: jugo-zapad/southwest • tlo/soil: ilovasto/loamy • sorta/variety: Graševina (Welsh Riesling) • loze stare/vines old: 7 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 6500 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel – maceracija ukupno/skin contact in total: 3 sata/hours • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 6 mjeseci/months • nefiltrirano/not filtered ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka/tall & slim • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 3000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat – ne djeluje kao kvalitetan/impression of no needed quality OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp/premium with controlled geographical origin • suho/dry • 13,0 vol% DIZAJN/DESIGN: uredno – obično/OK – simple • vino zavrjeđuje bolji tip butelje, bolji čep i bolju etiketu/for this wine better bottle type, cork and the label are required • čitljivo/legible: slabo – presitna slova/badly – to small font VINO je/WINE is: kompleksno, karakterno, mineralno, toplo, živo, po meni spada u tek (na žalost!) malenu grupu ozbiljnih suhih vina od Graševine u Hrvatskoj općenito. Lijepe žive kristalno bistre žućkasto-zelenkaste boje, vrlo dobre gustoće. Diskretnog je ali punog i trajnog mirisa, aromatski se dosta razlikuje od slavonskih graševina što je i logično, voćno-cvijetni štih na koji smo se naviknuli kod većine graševina na tržištu Hrvatske ovdje je prilično podređen (to smatram prednošću!) mineralnom tonu. U ustima lijepo zaobljeno, živo i svježe, stanovitu slast donekle ali ipak uvjerjivo u pozadini drže slanost i dobra kiselost. Tijelo čvrsto, finiš dugačak umami! • odlična cijena u Vrutku! SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: klasična plata s domaćim nareskom, pečena teletina, bijela riba s gradela, gregada, brudet • 12 ̊ C • čaša/glass: srednje velika/medium large one – tip/type: rhine….

(mpc/pp: M) GRAŠEVINA 2019 – BARUN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Krašić ■ VINOGRAD/VINEYARD: Gorice, Novaković Gorica • kosina/slope • nadmorska visina/altitude asl: 200-280 m • tlo/soil: glina i lapor/clay, marl • sorta/variety: Graševina • loze stare/vines old: 12-20 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel – maceracija hladna ukupno, na temperaturi/skin contact in total, at the temperature: 24 sata/hours, 5 ̊C • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 3 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka/tall, slim • 0,75 lit OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO • suho/dry • 12,50 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: ugodno, nekomplicirano, skladno, dosta nježno, živo, lijepo osjvežavajuće. Svijetle slamnato-žućkaste boje, diskretna mirisa, na bijelo koštićavo voće, provlači se i floralna nit. Usta voćna, mekana, lijepo zaobljena, tijelo tanje, finiš čak relativno solidne dužine SERVICE: ⇑ • 10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: rhine….

 (mpc/pp: XL) PINOT NOIR MARQUIS 2017 estate grown limited edition – BARUN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Krašić, Novaković Gorica • kosina/slope • nadmorska visina/altitude asl: 286 m • tlo/soil: lapor/marl • sorta/variety: Pinot crni • loze stare/vines old: 7 – 45 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 45 dana/days, na/on: 5 ̊C • fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: barrique 225 lit • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 18 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – (nepotrebno) teška/(unnecessarily) heavy • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO – vrhunsko/premium s kzp/controlled origin • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: pinotno svjetlije rubinske boje koju kao da pomalo počinje zahvaćati granatna nijansa, na unutrašnjoj stijenki čaše formira dosta debeo film. Miris je dobro izražen, s dosta je zrelog a ponešto i posušenog tamnog bobičastog voća, protkan floralnim (divlja ruža?) i, nježno, začinskim nitima te notama razvoja tijekom dozrijevanja u drvenoj bačvici. Usta intenzivnija, djeluju bogatije od nosa, mirodijski segment kao da je ovdje upotpunjen dodirom začinskog bilja, poput metvice. Usta mekana, lijepo zaobljena, donekle slasna i s dozom kremoznosti. slankasta, s dobrom kiselosti što pridonosi živosti, tijelo vrlo dobro, finiš dosta dugačak umami, primami SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: pečenja od peradi, teletine… • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

(mpc/pp: M-L) PINOT CRNI ROSÉ 2019 – KOS Karlo & Željko ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje-Bilogora, Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Pinot crnipristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Prigorje Bilogora, Zelina – kvalitetno s kzp/quality, with controlled origin • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: čisto, uredno, s izraženim notama mladosti, živo, nekomplicirano, lepršavo, prikladno za pijuckanje i za osvježenje osobito u vrućim ljetnim danima. Lijepe nježne moderne svijetle ružičaste boje, na nosu dobrog intenziteta, aromatski prema tamnom bobičastom-jagodičastom voću (malina…), u ustima s vrlo dobrom kiselosti, skladno, tanjeg tijela, srednje dugačkog svježeg finiša SERVICE: ⇑ • preporuka za jelo/dish recommendation: • 10-12 ̊C • čaša/glass: mala/small – tip/type: bordeaux

Pjenušci

(mpc/pp: L-XL) 88 BARUN MANZONI ELEGANCE extra brut – BARUN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Novaković Gorica • kosina /slope • nadmorska visina/altitude asl: 286 m • tlo/soil: lapor/marl • sorta/variety: Manzoni bijeli (križanac/crossing Riesling x Pinot blanc) • loze stare/vines old: 7 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: malo ranija od redovne/a bit earlier than normal PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu – maceracija, ukupno/skin contact, in total: 24 sata/hours; 5 ̊C PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical(champenoise) • u boci na kvascu/in the bottle on the lees: 18-20 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO – vrhunsko • extra brut • 12,10 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is drukčije od većine drugih pjenušaca s kojima se najčešće susrećemo, a drukčije je i jer je od sorte što – za razliku od chardonnaya, rizlinga rajnskog, graševine, na koje smo se naviknuli da ih nađemo i u pjenušcu – teško da je očekujete u šampusu, ne zato što ne bi bila primjerena nego zato što nije toliko raširena, barem na ovim našim prostorima. Ali ta se sorta s obzirom na voćnost i kiselost, nužne svakom boljem pjenušavom vinu, pokazuje baš lijepo primjenjivom i za šampus, posebice za pjenušce koji, barem u prvoj fazi svojega razvoja, više igraju na voćnost nego na klasične note korice kruha, brioš… Lijepe pune slamnato-žute boje, jako dobrog perlanja mnoštvom sitnih mjehurića koji pri gutljaju fino škakljaju nepce. Mirisom iskazano, trajno, ide u pravcu bijelog koštićavog voća poput zrele ali istodobno i kiselkaste jabuke, nazočne su niti citrusa, korice limuna, slatkog začina (cimet u tragovima?), ali tu je i osjet i fenolnoga, zacijelo ostvarenoga maceracijom. Manzoni Elegance dobro je izražen i u ustima, dosta voćan, s finom slasti kojoj svojim preplitanjem fino gorkasta fenolna nijansa i dobra kiselost ne daju da jače dođe do izražaja, čineći tako okus složenijim i zanimljivijim. Tijelo dobro do vrlo dobro, finiš solidne trajnosti ■ SERVICE: ⇑ • 8 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: champagne

Orange

(mpc/pp: L) COCTURA 2015 – Karlo i Željko KOS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje-Bilogora, Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Rizling rajnskipristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification, fermentacija i maceracija/fermentation and maceration: drvo/wood container – maceracija ukupno/skin contact in total: 183 dana/days ? mjeseci/months – kvasci/yeasts: prirodni, autohtoni/natural, indigenous – bez aditiva/no additives • nefiltrirano/not filtered ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: rhein/alsace ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK VINO je/WINE is: drukčije od većine, pripada stilu za koji valja imati afinitet. Lijepe je jantarne boje, već na oku pokazuje dosta dobru konzistenciju. Solidno izraženo i dosta trajno na nosu, miris je ugodan, ali ne na razini očekivane višeslojnosti. Sortnost je u aromatskom smislu pokrivena osjetom maceracije, no na sortna svojstva upućuje dobro izražena ali nimalo napadna i smetajuća kiselost. U ustima vino djeluje kompleksnije nego na nosu, fino je zaobljeno, slankasto, s dosta živosti. Tijelo je dobro do vrlo dobro, finiš dosta dugačak SERVICE: ⇗ • 13 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – velika/large one – tip/type: rhine….

Graševine – Sokač, Marquis pinot crni – Barun, Dingač – Kiridžija i Plavac mali primus – Rizman

Dalmacija

(mpc/pp: M) BURNUM CUVÉE 2018 – BURNUM ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Knin, Vrlika ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Chardonnay, Pošip, Maraština, Viognierpristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: 13,3 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK VINO je/WINE is: čisto, donekle složeno, skladno, s nitima mineranoga. Slamnato-žućkasto, zelenkasta nijansa, na nosu daje na zrelo bijelo koštićavo voće, malo i na orašasto voće, provlače se i note floralnoga – bijelo cvijeće, te maslaca, usta zaobljena, živa, s notom slasti, s blagom slanosti koja drži živost, tijelo vrlo dobro, finiš solidne dužine SERVICE: ⇑ • 10-12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bourgogne

⍟ ⍟ ⍟ ⍟. (mpc/pp: XXL) DINGAČ 2017 – KIRIDŽIJA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • nadmorska visina/altitude asl: 70-120 m • ekspozicija/exposition; jug /south• tlo/soil: crvenkasto, s dosta kamena/a bit red, rocky • sorta/variety: Plavac mali • gustoća nasada/plantation density: 10.000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard:prirodi prijateljski/nature friendly • berba/harvest: redovna PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • maceracija/skin contact: cca 6-7 dana/days • dozrijevanje/maturation: barrique 225 lit – tonneau (500 – 600 lit) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka/tall slim – ne baš prikladna za ovaj tip vina/not appropriate to the type of wine • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: cca 5000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Dingač ZOI/PDO • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: višeslojno, sortno lijepo raspoznatljivo i porijeklom tipično, puno i snažno, toplo, skladno, ima i eleganciju. Tamne ali ipak providne rubinske boje, lijepo izraženo na nosu, bouquet je spoj nota tamnog koštićavog voća (suha šljiva), i plemenitog drveta te slatkih začina od boravka u bačvi, u ustima puno, lijepo zaobljeno i mekano, toplo, tanin zamjetan, fino zrnat, dobro pripitomljen, tijelo čvrsto, završetak dugačak SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: tamna mesa, pečena i pirjana, divljač, zreli tvrdi sir / red meat, roasted and long stewed, game, mature cheese • 18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux….

(mpc/pp: L-XL) PRIMUS 2016 plavac mali – RIZMAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Komarna ■ VINOGRAD/VINEYARD: vlastiti/own • kosina/slope • sorta/variety: Plavac malipristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) – službeni Eko-znak na etiketi/official Eco sign on the label: da/yes • berba/harvest: redovna PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification, fermentacija u inoksu • dozrijevanje/maturation: barrique 225 lit – tonneau (500 – 600 lit) • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly – from the point of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: višeslojno, vrlo skladno, mekano, ukroćenih tanina, elegantno. Lijepe žive rubinske boje, na unutarnjoj stijenki čaše stvara debeli film od kojega nastaju lijeno cijedeće suze, već na pogled do izražaja dolazi gustoća. Miris je dobro iskazan ali je s manje žestine nego što to zna obično biti kod plavca, nekako kao da više podsjeća na tribidrag nego na čisti plavac, no sorte su u tijesnom rodu na bazi roditelj-nasljednik, Nos je bogat i trajan, privlačna mješavina zrelog do i prosušenog tamnog voća poglavito mješavina zrelog do i prosušenog tanog voća prmjerice šljive, pa mediteranskih začina, te tragova, od kontakta s drvom, nježnih nota palenja, pa, naposljetku,i rezultata razvoja kroz posljednje četiri godine, Usta nude nastavak arome iz nosa, topla su i zaobljena, dojam je i nijanse kremoznosti. Fina slast miješa se sa slanošću i vrlo kvalitetnom kiselošću. Tijelo vrlo dobro, završetak mekan, dugačak SERVICE: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux

(mpc/pp: L) PLAVAC TAJANO 2017 Plavac mali – KIRIDŽIJA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope + ravnica/plain, field • Tajano nastaje kupažiranjem vina od/is a mix of Plavac mali s Dingača, te Plavac mali, Marselan i Cabernet sauvignon iz polja • sorta/variety: Plavac mali s Dingača – 40 % & Plavac mali, Marselan i Cabernet sauvignon iz polja/field – 60 %, svaka sorta vinificira se zasebno, kasnije se vina pomiješaju/each variety vinified separately • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes ■ maceracija/maceration: inox/stainless steel – 6-7 dana/days • dozrijevanje/maturation: drvo i inox/wood and stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija – vrhunsko s kzp/premium with controlled origin. • suho/dry • 13,5 vol% • ukupno proizvedeno/produced: cca 1500 lit DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: složeno, djeluje kao zrelo, prilično mekano, toplo, skladno. Žive rubinske boje, već na oko pokazuje gustoću. Na nosu diskretno ali trajno, ide prema Plavcu, raspoznaje se nijansa suhe šljive. Aroma se prenosi u usta, gdje se vino pokazuje zaobljenim, s dobro ispeglanim taninom, slankasto, s vrlo kvalitetnom kiselosti (Marselan!), živo. Tijelo vrlo dobro, finiš dugačak SERVICE: ⇗ •18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux

(mpc/pp: M-L) BURNUM CUVÉE 2017– BURNUM VRBNIČKO SELO  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Kninsko vinogorje ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux  • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho/dry • 12,8 vol% DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: lijepe žive pune rubinske boje, na pogled ostavlja dojam da je vrlo dobre konzistencije, mirisa dobrog intenziteta, u ustima vrlo živahno, robusno i vrlo toplo. Predstavlja se kao dosta moćno, i ukazuje na to da dolazi s vinogradskih pozicija dosta većeg potencijala od očekivane razine na kojoj se kapljica pokazuje u čaši. S obzirom na stanovitu neotesanost i na nosu i na nepcu, utisak je da je napunjeno i pušteno na tržište neodgovarajuće, odnosno da je nedovoljno dugo njegovano tako da snaga/struktura u simbiozi s nijansom prženoga te živost (slanost povezana s mineralnosti, kao i vrlo dobra kiselost) nisu u simbiozi na kolosijeku elegancije. Šteta!  SERVICE: ⇗ • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux….

Pjenušci

(mpc/pp: ) BURNUM 2018 suho – BURNUM ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Knin ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: babić PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: bez oznake na etiketi/no infos on the label ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne – prozirna • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kzp • suho/dry • 11,9 vol% ■ VINO je/WINE is: čisto, uredno živo, s dobrom kiselosti, nekomplicirano, u vrijeme vrućina može lijepo poslužiti za osvježenje. Boja mu je ružičasta, svijetla, između nijansa luka i bakra, perlanje isprva s većim mjehurićima postupno se pretvara u sitne mjehuriće miris nudi voćnost a blago je i u pravcu nota korice kruha, usta živahna, skladna SERVICE: ⇑ • 8 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: champagne….

Istra & Kvarner / Istria & Quarnaro

(mpc/pp: XXL) TERAN BARBAROSSA 2017 – TOMAZ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Teran • grožđe prosušivano na trsu/grapes dried on the vine PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO – Hrvatska Istra – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,5 vol% ■ VINO je/WINE is: uvelike u znaku kontakta s drvetom, u organoleptici sortnost i voćnost su mu ostale poprilično u drugome planu. Intenzitet herbalnoga I fenolnoga a istodobno i slatkih začina od, rekao bih, paljenja bačve, odmaže eleganciji i profinjenosti. Tamne je, gotovo neprobojne rubinske boje, na oko odaje solidnu gustoću. Miris ide u pravcu drva i fenolnoga, mirodija poput vanilije i, u tragovima, cimeta, a tek u pozadini se dade naslutiti nešto tamnog bobičastog voća. Usta su zaobljena no stanovitu kremoznost malo razbijaju herbalne note poduprte nitima izraženije, teranu svojstvene kiselosti. Tijelo prilično snažno, trajnost dugačka SERVICE: ⇑ ⇗ ? • 18 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux, bourgogne, rhine….

Slavonija & Hrvatsko podunavlje / Slavonia & Croatian Danube region

(mpc/pp: M) GRAŠEVINA 2018 – SOLDO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vinogorje Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vetovo (naziv dolazi od Vetrovo, jer ondje stalno pirka vjetrić/the name deriving from Vetrovo, because of the continuous light wind=vjetrić) • blaga kosina/soft slope • nadmorska visina/altitude: 250 m • tlo/soil: pjeskovito • sorta/variety: graševina • gustoća nasada/plantation density: 5500 loza/vines per ha • prinos po trsu/yield per vine: 2 kg PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: u inoksu/in stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Slavonija, Kutjevo, vrhunsko vino s kzp • suho/dry • 13,5 vol% DIZAJN/DESIGN: uredno/OK VINO je/WINE is: zrelo, ima punoću, dosegnulo je vrhunac. Slamnato-žućkaste boje, na nosu diskretno ali i trajno, mirisom koji upućuje na bijelo koštićavo voće, bouquet je i s floralnim (bijelo livadno cvijeće) aromama i s nijansom vegetalnoga (list smokve), te s notom mineralnoga. U ustima, koja su dobro zaobljena, nakon što se vino proguta kao da se osjeti, sasma blago, aroma kamilice. Okus s jedne strane nudi slast a s druge strane određenu slanost i stanoviti ugodni (Graševina!) gorkasti ton. Tijelo vrlo dobro, završetak solidno dugačak. SERVICE: ⇑ • 12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

______________________________________

 ovih dana kušano još… / these days tasted too…  

(mpc/pp: XL) PINOT GRIS 2015 Founder’s Reserve – TRDENIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Moslavina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 13,5 vol%

(mpc/pp: L) PINOT BLANC 2017 private collection – TRDENIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Moslavina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho 12,50 vol%, AC 6,5 g/lit

(mpc/pp: M) PINOT SIVI 2017 – TRDENIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Moslavina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: polusuho/off dry • 14,0 vol%, RS 12 g/lit, AC 7,5 g/lit

SVIJET u ČAŠI Kronika – 05.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

KROZ /THROUGH

 

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

Beilstein, Cochem-Zell Bezirk, Mosel region, Rheinland-Pfalz, Njemačka: Teško je reći po čemu je njemačka regija Mosel glasovita – po vinima ili ljepotama krajolika. U to o jedinstvenom pejsažu moguće je uvjeriti se odmah ovdje! Vinogradi u tome dijelu Njemačke uz rijeku Moselu spuštaju se dosta strmo s većih visina sve do obala. Beilstein je krasan primjer piktoresknosti vinogradarskog područja. Malo selo a bogato s očuvanim starim građevinama pokazuje posjetitelju detalje iz srednjeg vijeka, iz doba gotike i vremena baroka. Brdo okomito odozgor prema dolje presijecaju vinogradski redovi, a vrhom brda dominiraju toranj i drugi ostaci nekad zacijelo raskošnog dvorca (Wikipedia)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

OIV – izvještaj 2020: VINO u ZNAKU CORONE – FRANCUZI i DALJE IZVOZE NAJUNOSNIJE ⦁ Hrvatski vinari o krizi u krizi: DAVOR ZDJELAREVIĆ – SPASA NEMA! ⦁ Legenda slavi: IVAN ENJINGI – 80! ⦁ Buđenje, prema (skorašnjem?) oporavku: TURIZAM 2020, IPAK, IMA ŠANSU?! ⦁ Marketing vina u Hrvata: NA JEDNU REČENICU 400 REAKCIJA! ⦁ Život id dalje: ocjenjivanja 2020 pod kapom Bakha: MUNDUS VINI, CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES, SYRAH du MONDE, MUVINA…⦁ Lijepo u sumornome: A TEK KAD, SAD, OL ISTRIA ZARAZI SVIJET!… ⦁ A little rest from covid19: GREAT MEMORIES of BAROLO and BARBARESCO ⦁ Porin & Wine: OD DNEVNIKA JEDNE LJUBAVI PREKO GUBEC-BEGA do CRO-GLAZBENOG OSCARA & POPOV USPJEŠAN POVRATAK PRVOJ LJUBAVI

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 05.2020 – BUYING GUIDE

__________________________

OIV: svjetska vinska scena – izvještaj 2020:

U ZNAKU CORONE – FRANCUZI i DALJE IZVOZE NAJUNOSNIJE

            Kako je uobičajeno svakog proljeća, tako je bilo i sada, 2020., ovaj put međutim u vrijeme punog naleta corona-virusa: glavni direktor svjetske organizacije za vinovu lozu i vino OIV održao je praktički na prijelazu iz travnja u svibanj u sjedištu spomenutoga tijela u Parizu konferenciju za novinare da bi predstavio najnovije stanje u globalnom vinogradarstvu i vinarstvu. S obzirom na specifične okolnosti, po prvi put pressica je održana on line, a priključilo joj se oko 3000 osoba iz različitih krajeva svijeta. Aktualni glavni direktor OIV-a Pau Roca iznio je svježe podatke o ukupnoj površini vinograda u svijetu, o najnovijoj produkciji vina na planetu, o potrošnji, svjetskoj trgovinskoj razmjeni u sektoru vina, a i, logično, osvrnuo se kratko na ofenzivu covida19 i na moguće posljedice pandemije na vinogradarsko-vinarski sektor.

                Pau Roca podastro je podatke odnosno procjene podataka vezano uz 2019. godinu, obrađeni materijal te potpune i točne informacije za 2019. najvjerojatnije će se dati na jednoj od sljedećih press konferencija u drugome dijelu godine, dakle na jesen.

Procjena je da sada na svijetu imamo ukupno 7,4 milijuna hektara zasađenih vinovom lozom. Od 2016. na ovamo situacija s ukupnim hektarima uglavnom je stabilna, rečeno je.

Što se tiče ukupne svjetske proizvodnje vina, ona se kreće oko 260 milijuna hektolitara, a to je priličan pad u odnosu na količinski povijesno vrlo izdašnu 2018.

            Potrošnja vina u 2019. procijenjena je na 244 milijuna hl, što je pak jedan posto više nego što je registrirano u 2018.

                Svjetski izvoz vina u 2019. povećao se u odnosu na 2018. i u količini i po cjenovnoj vrijednosti kapljice. Izvezeno je 105,8 miijuna hektolitara, što predstavlja rast od 1,7 posto, a vrijednost izvezenoga vina je 31,8 milijardi eura, što je povećanje za 0,9 posto.

Prve procjene glede berbe 2020. koja je u ovo vrijeme na južnoj hemisferi: očekuje se manja proizvodnja, osim u Južnoj Africi i Urugvaju.

Glavni direktor OIV-a Pau Roca podnosi na pressici najnoviji izvještaj o globanom stanju u vinogradarstvu i vinarstvu

            VINOGRADI – Od ukupnih globalnih 7,4 milijuna ha, u Europskoj Uniji je 3,2 milijuna hektara vinograda i to područje na Starom kontinentu na spomenutoj je razini već pet uzastopnih godina, dakle pokazuje visoku stabilnost.

Unutar EU i dalje najviše vinograda966.000 ha – ima Španjolska, ona prednjači i u svjetskim razmjerima. Na drugom je mjestu u EU Francuska, sa 794.000 ha, slijedi Italija sa 708.000 ha. Stanovito povećanje površine zasađene lozom sada bilježe upravo Francuska i Italija, međutim Španjolska, koja je prva po ukupnoj vinogradskoj površini, pokazala je blagi pad u odnosu na 2018. Portugal je na 195.000 ha, Bugarska ima 67.000 ha, Mađarska 69.000 ha, a Austrija 48.000 ha.

Na azjskom istoku nakon 10 godina značajne ekspanzije rast površine vinograda usporen je. Kina, sada sa 855.000 ha, nakon Španjolske druga je zemlja u svijetu po ukupnoj veličini vinograda.

Što se tiče SAD, od 2014. površina pod vinogradima tamo se stalno pomalo smanjuje i 2019. pokazuje 408.000 hektara. I u Južnoj Americi u 2019. je nešto manje vinograda nego što ih je bilo 2018. Jedina iznimka je Perù, gdje je u 2019. u odnosu na 2018. zabilježeno povećanje od 7100 ha, tako da se ta zemlja sada diči s 48.000 ha. Južna Afrika ostala je u odnosu na 2018. stabilna – na 128.000 ha. Australija što se površine vinograda – ima 146.000 ha – također pokazuje stabilnost, a Novi Zeland u plusu je 1,6 posto i sada trsje njeguje na 39.000 ha.

Svjetska PRODUKCIJA vina 2019. (bez sokova i moštova) bit će, čini se, između 259 i 260 milijuna hl, uglavnom negdje oko 11,5 posto manja od one u 2018. I, to, kao da je nekakav povratak prema višegodišnjem prosjeku. Po količinama, Italija prednjači na listi, s nekih 47,5 milijuna hl, Francuska je druga s 42,1 milijun hl, Španjolska treća s 33,5 milijuna hl. Te tri zemlje pokrivaju ukupno više od 40 posto globalne produkcije Bakhova nektara.

Unutar EU dvocifreno smanjenje proizvodnje u 2019. u postocima u odnosu na 2018. pokazuju Mađarska (-34%), koja iz 2019. računa na 2,4 milijuna hl, Njemačka s aktualnih oko devet milijuna hl (-12 %), Austrija s 2,5 milijuna hl (-10%), a u padu ali s manjim postocima su Grčka s 1,9 milijuna hl (-8%), Rumunjska sa 5 milijuna hl (-4 %). Jedina zemlja u EU koja u 2019. ima rast proizvodnje je Portugal, sa 6,7 milijuna hl, (+10%)

Vremenske prilike bile su u 2019. dosta povoljne u Rusiji, i u toj zemlji očekuje se od lanjske berbe produkcija od 4,6 milijuna hl što je povećanje od sedam posto u odnosu na 2018, ukrajinski pak rast je šest posto (2,1 milijun hl). U Moldaviji je rod bio slabiji – očekuje se 1,5 milijuna hl, a to je 23 posto manje nego u 2018.

Kinezi su 2019. završili s proizvodnjom od nekih 8,3 milijuna hl vina, što je 10 posto manje nego što je bilo 2018.

Proizvodnja u Sjevernoj Americi: SAD će iz 2019 moći ponuditi 24,4 milijuna hl vina, što je dva posto manje nego u 2018. Manja produkcije dosta se pripisuje i nedaćama što si ih izazvali jaki požari u Kaliforniji.

U cijeloj Južnoj Americi u 2019. slabiji je bio rod u odnosu na 2018. Argentina je proizvela 13 milijuna hl vina a Čile 12 milijuna hl, Brazil je na dva milijuna hektolitara.

U Južnoj Africi proizvodnja je dosegnula 9,7 milijuna hl, što je tri posto više od produkcije u 2018, ali još dosta manje od proizvodnje iz razdoblja prije nego li što su tu zemlju (2016, 2017, 2018) pogodile jake suše.

Australija već drugu godinu zaredom ima pad u proizvodnji: u 2019. izaći bi trebala s oko 12 milijuna hl vina, što je šest posto manje nego što je zabolježeno u 2018. Novi Zeland od berbe 2019. imat će oko tri milijuna hl vina.

Stanje na MEĐUNARODNOM TRŽIŠTU VINOM ogleda se u ukupnoj prodaji vina i u ukupnoj svoti novaca ostvarenima kroz izvoze plemenite kapljice svih zemalja. Za 2019. bi se moglo reći da je pokazala bolje rezultate od 2018. i u količini ukupno izvezenog vina a riječ je o 105.8 milijuna hektolitara (+1,7 % u odnosu na 2018.) i u realiziranoj novčanoj vrijednosti od tog izvoza, radi se o 31,8 milijardi eura (0,9%).

Značajno povećanje izvoza zamjetno je kod Italije (+2 milijuna hl), Španjolske (+1,3 milijuna hl), Kanade (+ 0,4 milijuna hl) i Čilea (+ 3 milijuna hl). Međutim pad izvoza bilježe Australija (- 1,1 milijun hl), Južna Afrika (- 1,0 milijun hl), Ukrajina (- 0,4 milijuna hl), Mađarska (- 0,3 milijuna hl).

U međunarodnoj trgovini vinom u 2019. su, eto, u kontestu količine domnirale tri zemlje – Italija, Španjolska i Francuska. Te tri zemlje ukupno su SAME u 2019. izvezle 57,1 milijun hl vina, što će reći oko 54 posto svjetskog izvoza.

Što se tiče pak novčane vrijednosti izvoza, u 2019. se pokazalo da se nastavio 2010. započeti trend rasta. U 2019. Francuska je i dalje na prvom mjestu rang- liste najuspješnijih izvoznica vina glede ostvarene novčane vrijednosti. Francuzi su lani realizirali 9,8 milijardi eura, u odnosu na 2018 poboljšali su svoj vinski izvoz za 425 milijuna eura. Italija je na drugom mjestu, s povećanjem od 211 milijuna eura, a Novi Zeland na trećem sa 84 milijuna eura povećanja. Najslabije rezultate od izvoza u novčanoj su vrijednosti u 2019. ostvarili Španjolska (-234 milijuna eura) i Južna Afrika (- 73 milijuna €).

U 2019. najveći svjetski uvoznici vina bili su Njemačka (14,6 milijuna hl), Ujedinjena Kraljevina i SAD. Te tri zemlje zajedno uvezle su 40,4 milijuna hl vina, što bi bilo oko 38 posto od ukupnog svjetskog uvoza Bakhova nektara. Novčana vrijednost tog uvoza je 38 posto od svote ostvarene od ukupnog uvoza, a taj iznosi oko 11,9 milijardi eura.

Već treću godinu zaredom Kina pokazuje osjetan pad uvoza vina. U 2018. on je bio 11 posto manji nego prijašnje godine, a u 2019 uslijedio je daljnji pad za 6,1 milijun hl. Što se tiče novčane vrjednosti uvoza, on je u odnosu na 2018. slabiji za 9,7 posto. Međutim u uzlaznoj liniji što se tiče ukupnog uvoza vina u Kinu su pjenušci, koji su od svih uvezenih vina u Kinu imali najbolju prođu kako u količinskom smislu (+8 %) tako i u novčanom pogledu (+8 %)

                COVID19 i vinski sektor: glavni direktor OIV-a Pau Roca rekao je da u ovome trenutku kad pandemija još traje OIV-u dostupni podaci i relevantne informacije o tome kako se covid19 odražava na vinski sektor nisu dovoljni da bi se moglo predvidjeti što će corona-virus značiti za segment vina u neko novije vrijeme pa i u konačnici. Međutim sigurno je, istaknuo je Roca, da će otežavanje transporta, distribucije pa zatvaranje ugostiteljskih objekata kao i problem s turizmom, a što sve bitno ugrožava potrošnju, ostaviti dubokog traga. Mnoge vinarije mogle bi imati ne samo velike probleme u poslovanju nego im prijeti i zatvaranje. Što se tiče međunarodne trgovine vinom, zemlje s gospodarstvom u recesiji, naravno, nisu obećavajuća tržišta, a s druge strane gospodarski snažne i stabilne zemlje te zemlje koje slove kao najveći potrošači najjače su zahvaćene pandemijom, pa ni to ne ide u prilog optimizmu da bi se stvari mogle uskoro jače promijeniti nabolje. Međunarodna trgovina (i) vinom mogla bi dobiti početni zamah s poboljšanjem epidemiološke situacije i s oporavkom gospodarstva, no iluzornime se čini očekivati da se to može ostvariti u nekom skorom vremenu – kazao je Pau Roca.

OIV je, konkretno, objavio da bi se zbog krize izazvane corona-virusom obujam prodaje vina mogao smanjiti za 35 posto a prihodi vinara u EU mogli bi se smanjiti i za 50 posto. Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula uputio je Europskoj komisiji pitanje o planiranim mjerama za zaštitu proizvodnje i zaposlenih u vinarskom sektoru, koji u Europskoj Uniji zapošljava više od 200.000 ljudi. Picula je istaknuo kako je zbog negativnog utjecaja krize pandemije covid19 vinska industrija pod snažnim pritiskom i da zahtijeva podršku. Zbog zatvaranja glavnih kanala prodaje, poput restorana, hotela i drugih ugostiteljskih objekata, te općenito prestanka turističkih aktivnosti i hrvatska vinska industrija trpi snažne gubitke prodaje i izvoza vina od početka izbijanja krize.

Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu

Nažalost, nepovoljne okolnosti za sektor nisu kratkoročne, te neće prestati popuštanjem restrikcija, jer se očekuje i daljnji pad prihoda zbog mjera tzv. socijalnog distanciranja te nadolazeće ekonomske krize koja će rezultirati smanjenom potrošnjom, rekao je Picula. Piculina konkretna pitanja Komisiji su planira li izaći s ciljanim mjerama podrške vinskoj industriji, te u kojem obliku Europska komisija planira strategiju oporavka za sektore gospodarstva što će biti posebno pogođeni mjerama tzv. socijalnog distanciranja i drugih ograničenja. Picula je upitao i koliko je EK svjesna šireg konteksta u kojem bi neprodane zalihe mogle dovesti do značajnog smanjenja cijena i uzrokovati dodatne poremećaje na tržištu vina.

Ured zastupnika Tonina Picule u Zagrebu obećao je da će hrvatsku javnost obavijestiti o odgovoru Komisije čim od EU dobije povratnu informaciju. Zasad mi obavijest o odgovoru EU-a Toninu Piculi nije stigla.

Kad smo već u inozemstvu, evo, vezano uz corona-situaciju i vino, još i vijesti o namjeri koju je najavila američka tvrtka Nakedwines.com s ciljem da, kako je objašnjeno, pomogne vinarima najpogođenijim covidom19.

Nakedwines.com najveća je online wine business kompanija u SAD, inače osnovana 2008. godine u Ujedinjenoj Kraljevini (osnivač: Rowan Gormley). U svom portfelju koji je vidljiv na njenim web-stranicama nudi više od 1000 različitih vina. Izravno i vrlo aktivno posluje s oko 500.000 kupaca u SAD, Ujedinjenoj Kraljevini i Australiji. Ovih dana tvrtka je pustila vijest da je utemeljila fond od pet milijuna američkih dolara za pomoć samostanim, individualnim proizvođačima vina što su jače pogođeni nevoljama izazvanim pandemijom corona-virusom. Izvršni upravitelj Nakedwinesa Nick Devlin izjavio je kako su brojni individualni proizvođači vina u gadnoj nevolji jer uglavnom ne posluju s velikim trgovačkim lancima nego uglavnom s grupacijom znanom nam pod nazivom HoReCa a baš hoteli, restorani i kafići kao ti kanali finalne prodaje vina potrošaču bili su posljednjih mjeseci zatvoreni po cijelome svijetu, negdje su još i sada, tako da na plasman jedva da mogu računati vinari koji svoje proizvode ne prodaju preko velikih trgovačkih lanaca, inače svjesnih vlastite snage na tržištu i znanih po tome da u pregovorima s ponuđačem vinara nastoje maksimalno iscijediti, skinuti mu gaće što se popularno veli.

Nick Devlin objašnjava da će se fond iskoristiti za kupnju vina samostalnih vinara koja bi u normalnoim okolnostima bila prodana izravno ugostiteljskim objektima i objektima za maloprodaju hrane i pića. Kupljena vina potom će se prodati na tržištima SAD, UK-a i Australije, Devlin spominje i mogućnost da kroz tu operaciju samostalni vinari dobiju nove poslovne kontakte i partnere za, kasnije kad kriza prođe, izravan plasman vina u spomenute zemlje.

Iz nekih poslovnih krugova u SAD vezanih i uz vino dolaze međutim primjedbe da se iza lijepo upakiranog PR-a koji govori o pomoći zapravo krije stanovito predatorstvo, i upozravaju se vinari da u pregovorima s Nakedwinesom budu vrlo oprezni…♣

            PROTIV COVIDA19 …    GRAN CORONICA GRAN TERAN!            

Hrvatski vinari o krizi u krizi

DAVOR ZDJELAREVIĆ: SPASA NEMA!

            O corona-krizi oglasio se veteran hrvatske vinske scene Davor Zdjelarević. U svijet plemenite kapljice kao proizvođač krenuo je u ono neko vrijeme kad je startalo, kako se to tada nazivalo, zlatno doba domaćeg vinarstva. Od prvih trenutaka svojega stupanja na Bakhovu pozornicu bio je vrlo istaknut i zapažen. Da podsjetim: stasao je skupa s proizvođačima koje pamtimo kao prve istinske cro-vinske zvijezde – Ivanom Enjingijem, Vladom Krauthakerom, Antonom Katunarom, te Zlatanom Plenkovićem i Ivom Skaramučom kojih, iako su zauvijek ostali s nama, na žalost već neko vrijeme nema više prisutnih i osobno. S njima je činio znani sekstet Vinoline, poslovnu udrugu osnovanu s ciljem boljeg plasmana vina svih članova. Već tada se vidjelo koliko Zdjelarević ima smisla za marketing. Danas je Zdjela, nakon što je dugo godina bio vinogradar, vinar i, sa suprugom Višnjom, hotelijer i ugostitelj u Brodskom Stupniku, vinar bez vinograda i podruma ali s priličnom i raznolikom proizvodnjom plemenite kapljice na principu tzv. difuznih vinarija, što znači da pronalazi vinogradare/vinare koji su s njim voljni surađivati na način da im nakon obilaska vinograda i podruma te dakako kušanja mladih vina u podrumu on predloži otkup određene količine vina koja poslije bilo po sortama pojedinačno bilo po – ovisno o njegovu afinitetu napravljenim – mješavinama sorata, finalizira po svome, napuni u boce i etiketira te plasira pod markom ZFV odnosno ZFW (Zdjelarević Fina Vina/Zdjelarević Fine Wines). Krajem prošle godine u zagrebačkom hotelu International uredio je lijepu vinoteku Vinoretum.

Davor Zdjelarević, ZFW i Vinoretum: Spasa nema! (Julio Frangen)

Nedavno se Zdjela sa svojom opservacijom o aktualnoj situaciji, dakako, vezano uz vino, otvorio prof. Mariji Vukelić, koja se u posljednjim godinama istaknula kao organizatorica raznih događanja gdje se promoviraju vino i hrana, a koja se okušala i u novinarstvu. Pa, evo što kaže Davor Zdjelarević:

– Uvažavajući ovu korona koreografiju kao usud koji poražavajuće vrijeđa ljudsku inteligenciju, ne možemo se oteti dojmu velike moći režisera te socijalno-gospodarske eksperimentalne igrarije i tragikomedije (Big Brother). I, da nije istinito, bilo bi smiješno, ali sada više nije. Što su u svemu tome jedan običan banalni život, jedna nacija, jedan kontinent, jedan planet to je dragom Bogu svejedno. Režiseri su, naočigled svima nama nemoćnima, upravo u procesu realizacije poslovnog plana, a u njihovu je filmu cijela svjetska populacija u ulozi beznačajnih statista. Gdje je vino u svemu tome? Nema ga u ovom filmu.

– Ovaj mali uvod samo je izraz mojih općih pogleda na stvar, no realnost je još puno, puno gora. Sačuvaj nas Bože svih istina kojima sada trebamo pogledati u oči. U sukcesiji bivše Juge, stara i novovalna oligarhija pokradoše i protrajbaše sve što se moglo. Jugo dinare odabrani odvezoše u Bosnu za osobnu korist; tvornice privatizirali i uništili samo za nekretninsku korist. Pod krinkom boljitka stigli su nam demokracija na nosačima aviona i banke iz susjedstva, koje uz domaće izdajnike i sluge dodatno opljačkaše građane. Ostadoše nam samo more, prazni apartmančići…  i hrpa ionako besposlene birokracije i povlaštenih parazita. Nažalost, nama poduzetnicima ne mogu više pomoći ni Franjo Tahi i Matija Gubec zajedno, prekasno je. Spasa nema, pseudo pandemija ukrala nam je i to malo demokracije, turizam odapeo u sekundi, tvornica više nemamo, a podrumi puni vina.

Ima li rješenja za predstojeći vinski potop? E, pa nema!

– Sve ono dobro što se dogodilo u novovalnoj reinkarnaciji hrvatskog vinarstva u kojoj sam kao pionir i osobno sudjelovao, ovom situacijom dovedeno je do borbe za golo preživljavanje, pa tko preživi, pričat će. Podrumi su puni vina, domaće tržište je u potpunosti zamrlo, dok je opći standard u brutalnom padu. Svjetsko tržište, na kojem ionako zbog raznih objektivnih razloga mi kao mali nikada nismo participirali pa i nećemo ozbiljno participirati, i sâmo je sada zakoračilo u dugoročnu globalnu krizu. Zaključak je bolan,  ali jasan, slijedi nam nikad neizvjesnija budućnost!!! Kao što se iz starih knjiga zna, jedino objektivno u ovom trenutku bit će jedinstvena zajednička odluka o subvencioniranom državnom/europskom otkupu vina, po nominalnim proizvodnim cijenama uz tzv. prisilnu kriznu destilaciju. Alkohol će se usmjeriti u farmaceutsku industriju i to je to, to je moja prognoza i jedino realno prihvatljivo rješenje. Sve Vas voli vaš vinski mag Zdjela, i želim Vam da preživite! (foto: Julio Frangen) ♣

LEGENDA SLAVI: IVAN ENJINGI – 80!

Vrijeme covida19 odnosno corona-virusa. Samoizolacija, ali ne i, samo, izolacija.

Protagonist je glasoviti Kutjevčanin Ivan Enjingi, predvodnik poslijeratnog hrvatskog vinogradarstva i vinarstva, koji je sada, sredinom svibnja, slijedeći svoj dugogodišnji svakodnevni životni ritam, dočekao, dojam je: u prvorazrednoj formi, 80. rođendan! I za dar zavrijedio biografsku knjigu za koju se kao autor pobrinuo osječki vinski pisac Željko Garmaz. U ovo krizno vrijeme tema koja također razvedrava: Enjingijevo VENJE 2010!

                Venje 2010! Zahvaljujući Vrutku, a vrutak je izvor, na izvoru sam. Izvoru zdravlja, jer riječ je ovdje o eko-proizvodu, i generatoru odličnog raspoloženja. Visoka užitnost i korisno u psihičko/psihološkom smislu, pogotovu kad se, kako se činilo, da će se ova koma protegnuti do u nedogled, i kad se dan provodi(o) unutar vlastita četiri zida.

– Vinograd Venje posadio sam 1997., nakon puno godina muka oko otkupa zemlje. Bilo je tamo parcela manjih od 100 četvornih metara, i s njihovim vlasnicima je trebalo dugo pregovarati kao i s onima koji su imali po nekoliko hektara. Nakon što sam sebi osigurao određenu površinu krenuo sam u čišćenje gornjeg sloja od korova i trnja, ravnao sam teren skidajući negdje 10 a negdje i po 15 metara zemlje, spremao tanak humusni sloj pa ga poslije vraćao…

Ivan Enjingi, uz velike cisterne s Venjem u svom podrumu u Hrnjevcu. Enjingi inače uzgaja i goveda angus, na to se odlučio prvenstveno radi dobivanja prirodnog gnojiva za vinograd, a onda je počeo i prodavati meso, koje isporučuje Vrutku

Gizdavi (s pravom!) svečar Ivan Enjingi pokazuje naslovnicu knjige

Tako naš znani vinogradar/vinar Ivan Enjingi, s trsjem u Kutjevačkom vinogorju, počinje, kao da je posve neopterećen covidom19, priču o nastanku Venja, velikog hrvatskog vina koje je 2004. na ocjenjivanju britanskog časopisa Decanter osvojilo titulu svjetskog prvaka u kategoriji bijelih vina s maloprodajnom cijenom nižom od 10 funta. Posadio je bio, Enjingi, na Venju pet odličnih sorata – Pinot sivi, Traminac i Rizling rajnski su veliki trio Alsacea, ostale dvije sorte u društvu su Sauvignon i Graševina. Već sljedeće godine, u prvoj berbi, Enjingi je sa svakom od sorata napunio po nekoliko bačvica. Nije te, 1998., bilo dovoljno vina u posudama za baš svaki od pet kultivara u potpunosti, pa je Enjingi sve, kao što se to nekad radilo, pomiješao zajedno u veliki tank, i nakon određenog vremena – probao.

… a potom je, u elegantnom izdanju, u odličnoj formi zapjevao i s tamburašima

 – Mješavina je bila grozna na prvom kušanju. Mislio sam sve baciti, no kako je bilo mjesta u podrumu vino je ostalo. Nekoliko mjeseci kasnije počelo je iskazivati kvalitetu, a na svakom sljedećem kušanju bilo je bolje. Vidjelo se da bi od njega ipak moglo nešto biti – prisjeća se Enjingi, 80-godišnjak koji je to svoje iskustvo nedavno podijelio s vinskim novinarom Ivom Kozarčaninom iz časopisa 24sata, koji je svojim prilogom sudjelovao u stvaranju spomenute knjige.

Na degustaciji rajnskog rizlinga i traminca kod vrlo cijenjenog, također prirodnog, alzaškog proizvođača Marca Kreydenweissa (suhiucasi)

Prisjećam se i ja tog nekadašnjeg, davnog trenutka kad smo zajedno kušali vina s Venja u Enjingijevu podrumu, ja sam srećom na red stigao onda kad je vino bilo u i te kako dobrome stadiju. Tada mi je Ivan, onda kao i velika većina hrvatskih vinara opterećen time da vino mora nositi naziv sorte, rekao da ne zna kako da nazove tu mješavinu sorata, i ja sam mu, nakon mojih već stečenih međunarodnih vinskih iskustava po Italiji, Francuskoj, Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj gdje sam uočio koliko se baš pri označavanju vina pogotovu onih ekstra kakvoće i osebujnosti rabe lokalni topografski izrazi odnosno nazivi baš vinograda, pogotovu nazivi posebno dobrih vinogradskih položaja, predložio da vino nazove po poziciji Venje gdje su i eto bile i posađene sve navedene za ovu kupažu korištene sorte. Uz to što je za vino izniman geografski pojam, Venje je, kao riječ, kratko, jasno, lako se izgovara i na stranom jeziku, i drago mi je što ga je Enjingi prihvatio kao univerzalno i najlogičnije, najkorisnije i marketinški bitno rješenje ne samo za to vino nego i za cijeli kutjevački kraj.

Javio se Enjingiju u ono neko prijašnje doba i Ivo Ivaniš, vinski konzultant i publicist iz dubrovačkog kraja, kojega su iz Decantera bili zamolili da za njihovo globalno ocjenjivanje osigura neke uzorke iz Hrvatske. Mnogi su naši vinari tada odbili prjedlog, a Enjingi je poslao vina, i s graševinom kasne berbe 2002. osvojio titulu regionalnog šampiona, a tada sasvim novo vino, Venje kasne berbe 1998., postalo je svjetskim prvakom u svojoj kategoriji! Počast kapljici koja je ušla u hrvatsku vinsku povijest odana je na 11. međunarodnom festivalu Zagreb Vino.com u zagrebačkoj Esplanadi, na radionici na kojoj su okupljene sve berbe velikog hrvatskog vina, među njima i neke koje nisu na tržištu, kaže novinar Ivo Kozačanin.

Piće dobrodošlice za 45 sudionika koji su se nagurali u prostoriju predviđenu za 30 bila je Graševina kasne berbe 2002., a potom je potočen sjajni svjetski prvak. Slijedile su berbe 2002. i 2003., pa 2004. iz polubutelje (0,375 l) jer je u buteljama više nije bilo u Enjingijevoj arhivi. Potom su poslužene 2007. i 2008. Stigla je i 2010. Enjingi kaže da ga najviše podsjeća na šampionsku 1998., koju smo ponovili na kušanju pa ih usporedili te pokušali predvidjeti kako će 2010. izgledati 2028. kad napuni 18 godina. I tad je poslužena berba 2006. Za to vino Enjingi govori kako je najbolje od svih koja je dosad napravio. Povremeno se iz cisterne napuni mala serija boca da bi se probalo.

Villanyju, s mađarskom vinskom legendom Edeom Tiffanom (suhiucasi)

Enjingi se bio odlučio za drukčiji pristup od uobičajenoga vezano uz odležana vina: formiranu kapljicu držati u punoj cisterni s plutajućim poklopcem i puniti je u butelje po potrebi tj. vezano uz narudžbe. To je drukčiji postupak od onoga uobičajenog u mnogim ponajbljim svjetskim podrumima, koji vino, kad smatraju da je dovoljno dozrelo u velikome kontejneru napune u butelju i radije se, smatrajući da je tako bolje, opredjeljuju da kapljica poslije koliko treba odnosno koliko dugo se dogodi odležava u boci.

Ima određenih primjera u svijetu da se vinari odluče dugo držati vino u velikom spremniku pa ga onda napuniti i preporučiti ga kao spremnoga za puni užitak, međutim nekako većina ipak igra na ono što misli da je za kapljicu sigurnija karta, a to je da vino u optimalnom trenutku, tek nakon koju godinu provedenu u masi, napuni u butelju pa onda butelje ostavi koliko treba na održavanju i daljnjem razvoju. Među pobornicima najprije dugog zrenja i odležavanja u velikom spremniku pa onda punjenja i nuđenja potrošaču je glasoviti biodinamični Nicolaihof iz austrijskog Wachaua… Razlika u pristupima je u tome što rasno vino koje se ranije napuni u bocu zahtijeva, da bi dostiglo špicu, duže počivanje u boci, a vino koje se kako treba dugo čuva u velikoj posudi pa onda napuni na stol može na konzumaciju relativno ubrzo po punjenju, ne čekajući još dosta vremena u boci. O vinu Venje 2010 u rubrici Potrošački putokaz na kraju Kronike) ♣

Buđenje, prema (skorašnjem?) oporavku

TURIZAM 2020, IPAK, IMA ŠANSU!

            Covid19/Corona, koji su u Zagrebu saveznika u uništavanju našli u potresu, gotovo sve što se dalo umrtvili su u roku od nekoliko mjeseci. Neprocjenjivi danak oteli su kroz uzete živote doslovno, ali i kroz, onima poštedjelima od najgorega, oduzeto normalno življenje (ne samo u fizičkom nego i u psihičkom smislu). Mjere samoizolacije, obvezne izolaciju i karantenu, zatvorene trgovine i ugostiteljske objekte, škole, muzeje, stadione, koncertne dvorane, zabrane kretanja, turizam, koji nam je najvažnija gospodarska grana i stvara 20 posto ukupnog brutto nacionalnog proizvoda, zamrznut, činilo se – posve zbrisan za ovu godinu, gospodarstvo na koljenima…

Srećom, puno je snalažljivih pojedinaca koji su u vrijeme najjačih ograničenja našli načina da virtualnim svijetom preko Interneta dobrim dijelom zamijene stvarni život te tako življenje unutar četiri zida učine podnošljivijime. Kulturni, edukativni, eno-gastro te zabavni i duhoviti (tipa skrivene kamere) sadržaji… Nastupima preko društvenih mreža pokušalo se održati, koliko je bilo moguće, i stanovite poslovne aktivnosti. Činilo se da to maltene neizdrživo stanje u jeku borbe protiv podmuklog nevidljivog neprijatelja neće nikad prestati, ali disciplinirano pridržavanje uputa Stožera na čelu s epidemiolozima, kao i stanovito strpljenje, isplatili su nam se, epidemiološka situacija razvijala se do povoljne slike, i brojna ograničenja upravo su povučena, trgovine i ugostiteljski objekti proradili su, kulturne institucije otvorene, kretanje liberalizirano, buđenje je počelo a s njime porasle su nade u (skorašnji) barem koliko-toliko relevantni oporavak

Tomislav Bolfan krenuo je u akciju plasmana svojih vina putem društvenih mreža. Plešivičanci Drago i Dubravka Kurtalj na ponovnom otvorenju njihove kušaonice u središtu Zagreba: najprije dezinfekcija ruku dezinficijensom (raskužiteljem), a onda dezinfekcija grla i užitak Kurtaljevim pjenušcem dobrodošlice DRI

Marketinški pojačano aktivan on line postao je vinar Tomislav Bolfan, a i sommelier Siniša Lasan, najednom bez posla u uglednom dubrovačkom restoranu, te prof. Marija Vukelić okrenuli se značajnije u obraćanju javnosti također preko društvenih mreža. Lasan se dosjetio iz vlastita doma i pred kamerom svojega mobitela krenuti na Internetu s Vinskom karantenom, kroz koju prezentira kapljicu raznih hrvatskih proizvođača, pothvat je zaživio, do kraja svibnja prikazane su 54 emisije kroz koje je, po Lasanovim riječima, prodefiliralo oko 70 vinara. Siniša, inače trostruki državni prvak u sommelijerstvu i aktualni prvak Hrvatske, do daljnjega nastavlja s Vinskim karantenama jednom tjedno, petkom od 18 sati.  Prof. Marija Vukelić, koja na hrvatskoj vinskoj pozornici već duže vrijeme organizira brojne marketinške, ali, uz to, i poučne akcije i događanja, stupila je u suradnju s Davorom Zdjelarevićem koji joj za neke nastupe daje prostor u svojoj vinoteci Vinoretum u zagrebačkom hotelu International. Sada u corona-vremenu dok su javne površine, posebice ugostiteljski objekti(bili) nepristupaćni za događanja, Marija je bila vrlo aktivna bila on-line, upravo i iz Zdjelarevićevog Vinoretuma išla je na kanalu youtubea sa svojom zgodno osmišljenom emisijama iz serije Francuski i vino. Ideja je bila abedednim redom našem pučanstvu prezetirati, podučiti ga u izgovoru i objasniti mu francuske izraze iz domene eno-gastronomije…

Sommelier Siniša Lasan, ovdje na slici s kolegicom Jelenom Šimić Valentić, te prof. Marija Vukelić, na slici s vinarom Davorom Zdjelarevićem, okrenuli su se značajnije u obraćanju javnosti također društvenim mrežama. …(Julio Frangen)

 Vinogradska plaža Vočaki… – Među vinarima koji su se, čini se, poslovno u vladavini Corone solidno snašli članovi su obitelji Kos-Jurišić iz vinorodnog Nespeša kod Svetog Ivana Zelina. Akcija s kojom su krenuli može, s obzirom da smo u kasnom proljeću i da slijede ljeto i rana jesen, biti vrlo atraktivna ne samo u ovom trenutku – kad smo svi kao najednom odvezani i kad zasigurno intimno očekujemo odmah najviše što se može u najkraćem vremenu – nego i u vrijeme kad se okolnosti posve normaliziraju.

Pogled na okolicu iz vinograda Vočaki kod Nespeša i, dolje, pogled iz Vočaka od odozdol na klet Kos-Jurišić na vrhu brda

Plaža Vočaki, u dva nivoa – s ležaljkama i s običnom dekom

Obitelj Kos Jurišić – obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo s 3,5 hektara pod trsjem – zajedno s Turističkom zajednicom Svetog Ivana Zeline u idiličnom prostoru uz svoju klet u vinogradu na vrhu brežuljka Vočaki, vikendom, konkretno petkom, subotom i nedjeljom preko dana, od 12 do 19 sati nudi mogućnost piknika što uključuje boravak u prirodi na čistom zraku, rekreativnu šetnju među vinovom lozom, lješkarenje na ležaljkama ili na prostiraču na balama sijena uz lozu, dakle sunčanje na svojevrsnoj vinogradskoj plaži, uživanje u lijepom pogledu na okolicu, užitak uz finu domaću hranu, voćne sokove i vino vlastite produkcije (izbor čine: kraljevina, sivi pinot, chardonnay, kerner i muškat), posebno za djecu i sadržaje poput tobogana, ljuljački…

Piknik kod Kos-Jurišićevih: slamnati stol, košara Picek, tobogan i ljuljačke, lijepi ambijent. Na slici su Karla i Karlo sa kćerkom Mijom

Đurđica Kos Jurišic_Mario Jurišic_te njihova kćerka Nikolina Jurišić s košarom Picek

Tri su eno-gastro košarice s različitom hranom na izbor te s vinom i domaćim voćnim sokom, tanjuri, pribor za jelo i čaše priloženi su. Jedna je košarica s nazivom Špekec, ona hranom obilato pokriva dvije osobe a stoji 250 kuna, sadrži domaći narezak konkretno sir, šunku, kobasicu i špek, kruh bake Dragice, kao i zapečene štrukle, butelju vina Kos-Jurišić, litru soka od jabuke ili bazge te litru mineralne vode. U košari Picek, cijena koje je, opet za dvije osobe, 360 kn, su pohano pile (picek), krumpir salata, pita od jabuke, kruh bake Dragice, vino Kos-Jurišić 0,75l, po litra domaćeg soka od jabuke ili bazge i mineralna voda. Najskuplja je košarica Pajcek (za dvije osobe: 380,00kn), ona nudi svinjsko pečenje, grah-salatu, zelinsku loparku, kruh bake Dragice, vino Kos-Jurišić 0,75l, te po litru domaćeg sok aod jabuke ili bazge i mineralne vode.

Zainteresirani za Vočaki Beach Picnic moraju se najaviti telefonom ili e-mailom i dogovoriti za termin, broj telefona je 091/511 00 73, a e-mail adresa je: info@vina-kos-jurisic.hr

Turistička zajednica Zagrebačke županije, iz koje naglašavaju kako je sve razvijenija i kvalitetnija vinska scena jedan od glavnih turističkih, ali i gospodarskih aduta Zagrebačke županije, odlučila je snimiti i u javnost preko interneta (https://bit.ly/3dPIby9) pustiti filmić nazvan Nazdravi za bolje sutra – Vinske ceste Zagrebačke županije, u njemu su prikazana četiri vinara, s Plešivice dva – Krešimir Ivančić Griffin te obitelj Šember, te po jedan iz Moslavine – Janko Kezele, i Zeline – Ivana Puhelek. Očekivao sam, s obzirom na akciju Kos-Jurišićevih, u ovome uratku vidjeti i živopisne prizore s piknika s njihova imanja na Vočakima, ali – Piknik na Vočakima nije uvršten u ovu županijsku vinsku turističku razglednicu, inače napravljenu više kao običan oglas sa slikom nego kao iole maštovit i uvjerljiv prikaz krajolika i konkretne ponude kao magneta za dolazak i ugodan kratki eno-gastro boravak u lijepom prirodnom okruženju… (Fotke: Marko Čolić, Dražen Kopač)

Uživajmo hrvatsko, poručuje Dražen Lesica, vlasnik i voditelj restorana Rivica u turističkim Njivicama a koji je s ovim motivom najavio ponovno otvorenje svojeg lokala

Fino & Vino & more… – Impresivan novi početak – S obzirom da su ugostiteljski objekti nedavno u nas ponovno proradili, na licima hotelijera, restoratera, vlasnika kafića i proizvođača pića moguće je sada vidjeti i poneki osmijeh, tà – nešto će se ipak tržiti… Turizam se eto možda ipak ove godine neće posve srušiti kako su se neki pribojavali, eto Slovenci su nam već nahrupili, Česi stižu pomalo i obećavaju nove dolaske… Viđa se, s obzirom na najave. već i poneko čak ozareno lice u redovima onih koji upravljaju domaćim turizmom.

Veselo na otvorenju, uz elitna vina: gosti Ivan, Boris i Vedran s voditeljem bistròa Fino & Vino sommelijerom Krešimirom Šesnićem

Zagrebački bistrò Fino & Vino, znan po finoj domaćoj hrani i zanimljivim kreacijama na tanjuru chefa Darka Kesaka a i po pristupačnim cijenama, startao je, post-coronarno, bogme impresivno: radionicom s doduše malo osoba ali s velikim apetitom, na raspolaganju je bilo podosta butelja visokog do navišeg svjetskog ranga, neke su bile i najvišeg cjenovnog nivoa: Šember Rajnski rizling MMXVII (2017) s dva tjedna maceracije, Bianco Breg 2008 i 2004 pa onda macerirana jantarna Amfora 2011 – sve od slavnog Joška Gravnera, odličan a džepu prihvatljiv Enjingijev Mirisavi traminac 2009 izborne berbe, potom Barolo 2003 Fossati Case Nere riserva 10 Anni La Morra doc od famoznog Roberta Voerzija iz Pijemonta, priču je na kraju balade izvanredno zaokružio pjenušac Classic 2006 brut od obitelji Tomac… Kakva fizička i psihička obrana od zloglasnog virusa!

S radionice prof. Marije Vukelić I Franjo Kolarić o sivom pinotu, a u bistròu Fino & Vino. Predstavljeno je 16 vina

Samo dva dana nakon glamuroznog restarta bistrò Fino & Vino bio je domaćin prezentacije sorte Pinot sivi i vina od nje, kao voditeljica iskazala se zagrebačka profesorica lingvistike Marija Vukelić, koja se pobrinula za lijep izbor sivih pinota za kušanje. Predstavljeno je 16 vina, s time da je degustacija otvorena s prvim hrvatskim pjenušcem od Pinota sivoga (Coletti) a iz proizvodnje jaskanskog vinara Franje Kolarića, koji u novije vrijeme ide jačim koracima prema vrhu i koji je ovdje bio zastupljen s tri svoja uzorka. Pjenušcu su slijedila dva mlada vina – Coletti Pinot Grigio classic 2019 i Bolfan sivi pinot 2019. Prešlo se na talijansko vino, konkretno Pinot grigio delle Venezie 2018, Monte Zovo. U nastavku su stigli slavonski sivi pinoti Juris Pinot grigio i Kalazić Sivi pinot 2018, potom plešivički  Sivi pinot 2018 od Jagunića i Sivac 2017 od Kurtalja. Alzaški stil pokazali su Pinot gris Classic 2016 znane vinske obitelji Hugel, te međimurski Pinot Gris 2016 od Lovreca i đurđevački 2015 od Matočeca. Na kraju je serviran i treći Kolarićev uzorak – dugo macerirani sivac u amfori, napunjen u posebnu keramičku bocu. ♣

Turizam 2020: sezona, nadajmo se, ipak nije propala, kako se strahovalo. Ograničenja su popustila, međutim i dalje se preporučuje obvezno držanje razmaka među osobama. Naš Centralni stožer donio je odluku da se na plažama na 100 četvornih metara površine ne okuplja više od po 15 kupača/sunčača. Iz Grčke došla je vijest da su epidemiolozi tamo na 1000 četvornih metara plaže dopustili po 40 kupača! Po društvenim mrežama kola ova ilustracija s mogućim prizorom na plažama ove godine

Marketing vina u Hrvata

NA JEDNU REČENICU – 400 REAKCIJA!

            Ivana Dropuljića teško da je javnosti potrebno posebno predstavljati. Profesor matematike, svojedobno zaposlenik INA-e, pa, onda, osnivač, sa svojom obitelji, tvrtke za promociju i plasman vina i delikatesa (PZ Dropi, Dropi Promocija…) te voditelj vinoteke na zagrebačkom Krešimircu, a prije nekih 15 godina osnivač i međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com… Debitantska festivalska priredba održana je u prostorima koncertne dvorane Vatroslav Lisinski, potom se već sljedeće godine manifestacija preselila u elitni zagrebački hotel Esplanade, hram hrvatske eno-gastronomije i rasadnik prvoklasnih kuhara i ugostitelja još u vrijeme prijašnje države. Festival se u Esplanadi iz godine u godinu lijepo razvijao i rastao, da bi postao najznačajnijom godišnjom vinskom i gastronomskom manifestacijom u Lijepoj našoj i jednom od najvažnijih u regiji. Nema, valjda, više, toga tko Dropija ne poznaje…

Ovih dana – moguće dakako i da i u ovom sumornom razdoblju covida19 i corone skrene pažnju na 15. jubilarno izdanje festivala Zagreb Vino.com, planirano, po običaju, za posljednji petak i posljednju subotu u mjesecu studenome. Nadajmo se da neće biti drugog coroninoga vala odnosno da, ako ga i bude, on neće jako kasniti i da neće biti žestok, tako da bi do kraja pretposljednjeg mjeseca u godini situacija mogla biti povoljna za odvijanje Zagreb Vino.Coma. Makar u nekim novim uvjetima na bazi procjene epidemioloških stručnjaka… Dropi je, kao dugogodišnji iskusni vinski promotor i sa sasvim drukčijom predodžbom marketinga hrvatskoga vina od ovoga koji se provodi na razini države, podigao preko društvenih mreža veliku prašinu kratkim jednostavnim pitanjem što, međutim, zahtijeva komplicirani odgovor. A to pitanje je: Što je uspješan marketing vina i kako ga ostvariti vezano dakako uz hrvatsko vino?

Ubrzo nakon objave Dropuljićeva posta na Facebooku krenue su reakcije i začas ih se nakupilo gotovo 400! Pitanje je, doduše, aktualno već duže vremena, naime Hrvatska se, kroz cijelo vrijeme otkako se bitno počela dizati kakvoća kapljice u pojedinim našim domaćim vinskim podrumima s ambicioznijim vodstvom, ipak nije, mada je već u stanju ponuditi dosta eno-uradaka na visokoj svjetskoj kvalitativnoj razini, uspjela u skladu sa željama i očekivanjima dovoljno etablirati vinom na globalnoj sceni, dakle kao u svijetu relevantna vinska zemlja.

To bi trebali biti naši rasni aduti – prvoligaški plavci s Hvara (Ivan Dolac, Sveta Nedjelja…) i Pelješca (Dingač, Postup…) (Ivo Kozarčanin)

Neobično je da je među tih u tili čas registriranih oko 400 reakcija bilo vrlo malo onih iz krugova domaćih proizvođača Bakhova nektara, koji bi po nekoj logici trebali, kao osobe što žive izravno od vina, biti prvi zainteresirani da se stvari promijene nabolje te da u tome smislu na svim mogućim mjestima i iznose i neke primjedbe, stavove, zahtjeve prema Vladi…

A situacija je za branšu i za hrvatsko vino posebno delikatna i s obzirom na najnovije okolnosti u kojima se zbog covida19 našao cijeli svijet, općenito s predviđenom dugoročnom recesijom u gospodarstvu a posebice s prijetnjom upravo sektoru proizvodnje i ponude artikala i usluga u ugostiteljstvu i turizmu kao glavnim djelatnostima kroz koje i vino i vrhunski lokalni specijaliteti imaju pravu šansu naći (kvalitetnog) kupca. Čim se panika zbog pandemije proširila i svijet je na neki način zamro u odnosu na život na kakav smo bili naviknuti prije uputio sam na adrese svih relevantnih udruženja proizvođača vina u Hrvatskoj te posebno na adrese najrenomiranijih hrvatskih vinara molbu da iznesu svoje viđenje stanja i načina izlaska iz krize moguće uz što manje štete, međutim niti od jednoga udruženja a niti od vinara pojedinaca nisam dobio a ma baš nikakav odgovor. U par telefonskih razgovora s nekolicinom vinara čuo sam od njih ono što sam već znao, a to je da je s ograničenjima u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu situacija za vinare iznimno neugodna, ali i to da vinari taj plasmanski predah koriste kao svojevrsnu samoizolaciju i da se temeljitije nego što im je vremenski to bilo moguće do sada posvete uobičajenim radovima u vinogradu, naime dakako da je loza krenula bez obzira na coronu. Uspio sam, međutim, sasvim slučajno doći do dopisa koji je Udruga vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori slala Vladi s nekim prijedlozima o tome što bi bilo dobro da se učini za branšu. Iako sam pokušavao doći i do informacije o tome je li Vlada išta odgovorila – opet ništa!

Pa, kad osobno nisam dobio izravne odgovore od institucija i od upitanih istaknutih pojedinaca iz vinskog svijeta, evo da pokažem onima kojima je promaklo vidjeti reakcije sljedbenika društvenih mreža na spomenuto Dropuljićevo pitanje kako su intervenirali i kako o vinskom marketingu razmišljaju uglavnom oni što s vinom žive ne nužno kao proizvođači (iz proizvođačkih voda zamijetio sam uključenje tek Jasne Antunović Turk, Tomislava Bolfana, pa Košutića, Cibana, Voštinića, Tomaza, Sanje Stručić…) nego kao ljubitelji i kao potrošači koji su zagrizli na udicu prof. Dropuljića.

Dakle, reakcije na Dropuljićevo pitanje Što je uspješan marketing vina i kako ga ostvariti vezano dakako uz hrvatsko vino? Imena svih onih koji su se javili eto ne donosim, ali tu je velika većina odgovora, svaki je s ovom ili onom porukom, a podebljao sam (boldirao) rečenice za koje sam smatrao da o njima treba malo jače promisliti.

Reakcije: Pitati Udruženje vinarstva HGK, pa napraviti suprotno! Uspješan marketing bile bi promocije vina ciljanim skupinama – ugostiteljima i distributerima, a, naravno, i potrošačima. Na žalost kod nas to nitko ne radi u potpunosti i kako treba. Ali ima nas koji imamo ideje kako to mijenjatiOvisi o kojem tržištu se obraćaš. Bitno je što preciznije odrediti strategiju i izabrati prave alate koji će joj se prilagoditi. Nema ništa univerzalno. U pisanom obliku puno bolje predstavljati zanimljivosti poput moderne vinarije, ponude za turiste, lijepe etikete, zgodne vinske priče i slično. Što više detalja potrošač bude znao o vinu veće su šanse da se odluči investirati u kupnju skuplje butelje Nužno je imati kvalitetu po prihvatljivim cijenama s normalnim pdv-om, kao ostatak svijeta! To nije nuklearna fizika! Onaj tko uspješno predstavlja vinara i vinariju na tržištu omogućava održivo poslovanje i podizanje kvalitete te cjenovne pozicije, a komunikacijskim miksom s aktivnostima održava stalno zanimanje za vinarom i potražnju za njegovim vinima. I, da ne zaboravim, bitno je podizati prepoznatljivost vinogorja i regije….uh… Nije dovoljno samo imati vino nego je nužno i moći/znati ispričati i promovirati i vinara i regiju i državu. Ispričati priču… živjeti priču. Nažalost, u nas je nerijetko slučaj da je vinar taj koji pokušava uraditi nešto samo za sebe čak i crneći susjeda misleći da će tako steći povoljniju poziciju na tržištu, no tako ruši moguće stvaranje branda cijeloga krajaImamo jako puno učiti o poslovnoj kulturi vinaraNe znam kamo se to može i bez ove pošasti od covida19 izvoziti ako su vinima polazne cijene takve kakve su kod nas. Ako se vino može prodati, najbolje je to učiniti kod nas jer se za te tražene solde to što se u nas prodaje ne može vani prodati ni s pomocu trikova. U Francuskoj u robnoj kući ima pakiranje u plastici od pet litara stolnog bijelog vina iz EU za 1,40 €! Tko to u Hrvatskoj može ponuditi domaćem tržištu? Da bi se ta cijena postigla za izvoz trebala bi je država financirati… Kad već jeftinije kategorije vina ne možemo proizvoditi po konkurentnim cijenama i bavimo se samo onom visokokvalitetnom kapljicom vodeći se geslom to ti je tako, tko voli nek’ izvoli, onda nam se, logično, događa da prodaja ne ide. Trenutačno se posvuda piju jeftina vina…

Pogled na komadić škrte zemlje gdje raste primoštenski babić. Može li, i smije li uopće, vrhunski babić biti jeftin?

Ovdje se u raspravu opširnije uključio prof. Ivan Dropuljić:

Niske cijene su stvar ponude i potražnje. Ne znam zašto se zamarati jeftinim vinima, pa cilj treba biti, pogotovu postoje li prirodni uvjeti za to, proizvoditi skuplja vina, i ona postoje na tržištu i imaju i te kako svoje kupce. Cijela mudrost glede toga je spoznati što je nužno napraviti da bi netko i za skuplje vino dao novac. To je smisao naslova i teme koju sam postavio. Činjenica je da se igra velika svjetska vinska utakmica. Činjenica je da pojedine vinske države imaju svoju strategiju osvajanja tržišta što domaćega, a što vanjskoga, koje je poseban je izazov. Poznate su vinske strategije država kao što su Francuska, Italija, Španjolska, Austrija, Čile, Australija, Južna Afrika itd. Možda nam je po veličini države i bliskosti najbliže od svih tih jako uspješna Austrija. Gospodin Željko Suhadolnik je više puta o tome pisao, ali na žalost nije se u nas pošlo tim putem. Činjenica jeste da su vinari postigli visoku kvalitetu vina, međutim i druge zemlje također stalno podižu kvalitetu. Ako smo tu negdje u istoj razini kvalitete vina s drugim državama, više uspjeha u plasmanu vina na svjetskom tržištu ima ona država koja ima lucidnije vinare i bolju organizaciju branše. Naši vinari nisu se, čast iznimkama koje su pojedinačno i sustavno napadale neka ciljana tržišta, uspjeli značajnije pozicionirati na svjetskoj vinskoj pozornici. Problem cijena vina koji nas čini nekonkuretnima u prvome redu je naša neorganiziranost i naša amaterska prezentacija u vinskome svijetu, takav pristup to ne prolazi, on je promašen s obzirom da je u svijetu višak vina. Novaca za promocije u inozemstvu je bilo, ali bio je i problem u sistematizacijama nastupa na stranome tržištu. Uporno se, i bez ozbiljnih analiza promocije, forsirala metoda koja nema rezultata. Za informaciju: dva puta sam s prijateljima bio u Ministarstvu poljoprivrede no tamo nije nađeno razumijevanja za predloženi problem uspješnijega plasiranja hrvtskog vina na svjetsko tržište. Što se tiče cijena naših vina, mislim da će one biti veće za vanjsko tržište, ali na vinarima je da rade na kvaliteti i da se postavi organizacija za plasman vina na stranim tržištima na zdravim temeljima, onako kako se na brojnim vanjskim primjerima pokazalo kroz učinkovitost.

Nastavak reakcija:

Dobro vino i 0 marketing#berrysamonajboljeMoj pajdaš ima dodatno pitanje, ali i razuman odgovor za razvoj strategija, marketinga, prodaje te distribucijeNominiraš vino za naj-naj vino 2020. pa ako dobiješ tisuću glasova onda ti je uspio marketing. Dakle, marketing.https://naj-naj.hr/…/eyJyZXN1bHRfcGFnZSI6InJlenVsdGF0aS…Vrhunska tema ali definitivno ne za raspravu na Facebooku Ne postoji marketing vina kod nas, kako je pojasnila top-expertica vinske scene. Postoji samo prodaja, odnosno prije ove krize postojala su samo pitanja koliko ljudi možeš dovesti na promociju i koliko ljudi će kupiti neko vinoRespekt prema temi i svima, al’ – koje vam je vino za gemišt? Međimurje, Zagorje?Grupacije koje se sustavno zanemaruju su hrvatska dijaspora i hrvatska manjina u susjednim nam zemljama, prije svega u BiH i Srbiji, te klubovi hrvatskih gospodarstvenika u navedenim državamaPa, zar to tebi treba, Ivane? To što svake godine organiziraš sajam vina u Esplanadi, govori ti sve. Za tebe ne treba više prezentacija vina. Možda ići od županije do županije i prezentirati vino. Mislim da i Istrijani imaju tako nešto, prezentiraju svoja vina. Pitaj FrancuzeHa! Meni se čini da je ovdje puno mišljenja, a malo rezultata. Odgovor je vrlo jednostavan: teoretski – vino treba biti izvrsno jer bez toga ne može, a onda su potrebni diferencirani marketing, kapital da bi ga se moglo odraditi, znanje kako ga odraditi…⦁ Marketing vina je prošlo svršeno vrijemeMarketing vina, maslinovog ulja i marketing izvrsne i šarolike destinacije je sadašnji i budući veliki izazov hrvatskog gospodarstva. Marketinški alati i stručnjaci su, sigurna sam, raspoloživi i u Hrvatskoj i u svijetu, dakle dobra strategija, dobri fondovi, i samo naprijed

Ana Rucner (Boris Kragić). Plešivički pjenušac!

Ali – malo i vinari da ulože u marketing?Sve je stvar uspješnosti, a vinari sigurno imaju poslovni interes izvoziti vina, jer je to stvar prestižaBez novaca ništa. Ni tu ni vani. Bez marketinga ništa. Pijmo coca colu, ona ima marketingSlažem se ali novac nije primaran, dosta smo novaca potrošili za marketing, a rezultati su jako skromni Pa, ima marketinga i marketinga. Nije svaki dobarRealno, kod nas je malo marketinga za koji vrijedi izdvojiti novac, pa se vinari boje, poučeni lošim iskustvimaA koji je marketing dobar, a koji je loš? ⦁ Za to postoje stručnjaci ⦁ Marketinška kampanja mora polučiti rezultate. Isto tako se agencije moraju obvezati na određeni rezultat. Jer, ne naplaćuje se isključivo kreativnost već i rezultat te kreativnostiApsolutno istina sve je matematički mjerljivoDa li je bolje uložiti u Vino.Com ili Menu.hr? U oboje! Moramo složiti paket. Biti konstantno prisutni i, najvažnije, nastupom se razlikovati od drugih!!!Probaš vino, ili ti paše ili ne, ako paše i ne treba marketinga, vino odradi samo sveNastaje problem kad ima više vina nego potrošačaNeka naša pjesma tipa od Miše, pa da bude zvučno ime, a ako je vino fantastično – to će mu samo dodati marketing-štih!Diskutabilno, marketing se i dade nekako napraviti, ali narodu se ugoditi ne može. Uvek pitanja: a zašto je toliko jeftino, a onda, posle, lele al’ mu nabio cenu, a onda se dohvate na ukus pa, kaže, ovo ti je malo kiselo a ne razume se u piće ama uopšte … No, dobar kvalitet se daleko čuje pa koliko god da je loš marketing, jer čak i loš marketing je nešto više nego nikakav…Mene više zanima strategija osvajanja vinskoga tržišta u drugim zemljama i traženje novih vinskih potrošača kad je velika konkurencijaMučiš se, prijatelju, oni koji te odaberu, odabrali su te, onima kojima napraviš marketing event vrhunski, možda će samo proći sada i nikad više, pusti nek teče, doći ćeZa svaku prodanu bocu vina, mogli bi hrvatski vinari donirati jednu masku proti Coroni, koju bi kupili od naše slovenske vlade….Vi pijete dobro vino, maska ide onemu, koji jo treba, i mi Slovenci se riješimo mask, koje je naša vlada kupila… Ivane, ako se pojavi epidemija u Aziji, Balkan če izvozit maske u Kitajsko. I tako čejo naši političari na jednom produktu zaradit dva puta

Eto šta ne valja: od marketinga, realnosti, realne realizacije, oni otišli u politiku, aj sad malo još i o Srbima, pa ja ću da se smijem…Hehe, nema mjesta politici dok razgovaramo o marketingu vinaHoće li vinari sada više uložiti u marketing, kada prodaja ide lošije?… Ili će smatrati da im se marketing u tim okolnostima ne isplati?Sve je stvar vinske strategije na državnom nivou. Do danas smo uvijek imali strategiju poznanstva, a ne znanja, pa su rezultati takvi kakvi jesu. Sada imamo marketing regija, a ne državni, vrijeme će sve pokazati, da li je to bilo mudroJa vjerujem da će ulagati više u marketing koji im daje zajamčene rezultateTreba samo pogledati kako Austrijanci rade marketing vina. Jer, to je vrlo vrlo uspješan sistem. Kad se sjetim vinskih prezentacija HGK u Beču, dođe mi da povratimUspjeh vinske prezentacije traži zahtjevan i odgovoran posao, ali nažalost neki ljudi misle da znaju sve pa dobivaju reakcije kao što je ta tvojaJa to znam a i ti još bolje. Ja sam i rekao svoje misljenje, tada i odmah im se nisam odjednom vise sviđao, haha. Sprdnja, skupa sprdnja !Kako je moj sustav napajanja energijom kompleksan i ide za danas kraju, želim vam laku noć i sutra nastavljamo temu. Hvala na trudu i komentarima koje izuzetno cijenimVzameš sredstva in kasneje kredite na ta sredstva. Se širiš in zadolžuješ… To je najboljša poteza. Tako samo garaš, banke in vsi v verigi te gonijo in vsiljujejo vino povsod …. žal, gre ta sistem skozi samo pri vinu, ker ga vsi radi pijejo….Marketing je najvažnija investicija u posao pa tako i u vinski sektor. Marketing se formira ovisno o klijentu, ali ga definitivno ne smiju raditi kvazi novinari i kvazi stručnjaci koji nikad nisu radili u branši. Kad kazem radili u branši, doslovno mislim radili u vinariji, distribuciji itd.). Štikle u vinogradu nisu marketingMislim da je na marketingu vina posljednjih 10-15 godina učinjeno jako puno, a zahvaljujući aktivnosti mnogih subjekata, tu je Dropuljić jedan od zaslužnijih. Financiralo se to iz mnogih izvora. Sad je vrijeme da vinari, kad su stasali, razvežu vlastite kese u tom smjeru. Možda su sada na redu za financijsku pomoć neke druge graneMarketing je uspješna komunikacija s tržištem, naglasak ovdje je komunicirati. Kod vina, vjerujem da je ključno potruditi se razviti osjećaje kod publike, to nije uvijek komuniciranje samo vina…Slažem se i mislim da je potrebno znatno ozbiljnije pristupiti tematici i problematiciNiti je lako a ni jednostavno, bogami ni jeftino. Ali može se, malo i polakoVećina vas profesorovo pitanje komentira s promocijom vina, ali to je samo jedan od osam elemenata marketing-miksa, 8P kako to Ameri zovu. Treba još zadovoljiti i ostale elementeDovoljno je katkad 4P i 4C (za pocetak), ako imamo barem neku knjigu iz koje učiti, ako nismo već studirali marketing, ipak želimo govoriti stručno o temi Sumnjam da je Facebook mjesto gdje će marketinški stručnjaci besplatno davati svoje savjete i ideje #govorimopcenitoImamo li mi uopće marketinškog stručnjaka za vino?Treba imati znanje, viziju za lijepim i naprednim projektima!!!Ljudi i znanje su na prvome mjestuSvaka čast profesorima i nekolicini publicista, međutim uvjeren sam da i oni uvidjaju kakav je to Sizifov posao. Danas u Hrvatskoj svega pedesetak vinara zivi od svog rada. To je zanemarivo malo. Oni ne mogu marketinški isfinancirati vino u globaluAli, mi kao vinska država nemamo strategiju kako stvarati potrošače vina u drugim razvijenijim zemljama, naravno onima u kojima je veća kupovnqa moć. Kod nas su ljudi dobri potrošači, ali su im primanja jako mala, pa treba krenuti ozbiljnije stvarati nova tržištaA naša prezentacija vina vani je jako loša, visoka cijena za relativno nepoznata vina

Kad chef Zirojević prigotovi jelo i ponudi vino (npr. Grk Deforo od Birea) – i Bono Vox dolazi!

Jedna od najvećih grešaka aktualne verzije Zakona o vimu je definicija marketinške strategije na način da se iz proračuna financiraju ured HGK i kojekakve regionalne udruge koje nemaju nikakav smisao. Drugi problem su zastarjela terminologija i kanali.…Priča marketinga vina je kompleksna, zbog pretjeranog uvoza koji je prijašnjih godina potican od strane vladajućih političkih opcija te nekih uvoznih lobija. No kako bismo uopće imali šansu na stranom tržištu gdje smo i dalje nekonkurentni, treba napraviti štoštaDjelomično se.slažem sa postavkama, ali što je sa tržištima gdje su hrvatska vina bila zastupljena sa cca 30 posto a danas su na jedan posto, kako je u Srbiji. Šta stvarno mislite da ljudi u Srbiji ne znaju što valja i da ne bi htjeli kupiti dobre graševine, malvazije, žlahtine, plavce, dalmatinski prošek… E, tu grdo griješite!Balkan ne računam kao strano tržište, kao ni BIH, ne zato što to nisu strane zemlje već jer za tu priču je potrebna druga strategija koja se nužno ne temelji na klasičnom marketingu i promociji … Tu je više potreban ljudski pristupSvaka prezentacija vina da li na sajmu ili u nekoj drugoj zgodi mora biti gastronomska prezentacija destinacije od kuda vino dolazi a bez toga nema pravog marketinskog nastupaTo je 0 posto onoga što je marketingZa vinski marketing najvažnija je strpljivost od 10 godina na više, potom nužno je čisto srce, znači ne očekivati odmah veliku zaradu, biti zadovoljan što imaš dobre radnike koje plaćaš pošteno… znači na nivou iznad prosjeka države, i to i one koji kopaju…Nekih 99 posto vinara ne zna što znači marketing, a isto to vrijedi i za vlasnike restorana…Puno istine, ali neki vinari su od početka počeli graditi lijepu priču. I naravno prepoznali su da je pravi put u ekološkom vinarstvu. Još prije 12 do 13 godina kad sam bio kod nekih od takvih doček je odisao toplinom…Promociju našeg vina na domaćem ili na stranom tržištu, recimo najzahtjevnijem tržištu vina, u Francuskoj?Tek onda kad će Hrvatski vinogradar biti izjednačen s francuskime. Dakle, nikadaKomentare sam pročitao i uskoro ću se javiti kad dobro promislim kako da ti odgovorim kvalitetno na ovo pitanjeIvane koje vino ti najviše voliš? Znas li tko te to pita? Tko o čemu, lvan uvijek o vinu, pozdrav

Vina su ogledalo podneblja i tradicije, svako ima svoju ljepotuCilj svakog marketinga je prodaja, i onda je netko mudro zaključio: Marketing je zavođenje, a prodaja seks!Uspješan marketing je kad uspiješ prodati i ono što ne valja…Vinski marketing je marketing luksuza i posebnost. Polazimo li od dobrih hrvatskih vina a, mislim da je to polazna točka, onda je luksuz zvijezda vodilja. Drugi adut su nam naše sorte i posebnot koju drugi nemaju. ovo dvoje treba povezati sa gastronomijomApsolutno želim stvarati i pobjeđivati, to mi je u duhu. Izazovi su nešto što čovjeka pokreće. Nadam se da ćemo naći dogovor, jer izuzetno cijenim tvoj doprinos promociji hrvatskih vinaKad se odlučiš da kreneš, javi mi se, jer sam uvjeren da se može napraviti malo čudoMi kao vinska država nemamo strategiju kako stvarati potrošače vina u drugim razvijenijim zemljama, naravno gdje je kupovna moć pojedinaca veća nego u nas. Kod nas su ljudi dobri potrošači , ali su im primanja jako mala, pa nam treba krenuti ozbiljnije stvarati nova tržištaJa ću evo biti 300. komentar. Oho: 300! Koliko je vremena potrošeno na komentare, a što s njima? Ivane koji vam je bio cilj iza ovog pitanja? Ponavljam – treba prijeći sa riječi na djelaSlažem se. Cilj komentara bio je da osjetim razmišljanja pojedinaca koje ta tema zanima. Sigurno da treba prijeći s riječi na djela, a moja primjedba je da se krene pravim putem!

________________________________

Neposredno prije objave ove Kronike Svijeta u Čaši za svibanj 2020. stigla mi je e-mailom obavijest da će se 30. lipnja u Zagrebu održati prva hrvatska konferencija o vinskom marketingu VinMarKon. Bit će pod naslovom Strateško planiranje u vinarstvu. Zamišljeno je da bude nekoliko predavanja na temu i da potom slijede panel-diskusije. Čut ćemo što će tamo biti rečeno i kakve će poruke biti poslane!

_______________________________

Vedran Kiridžija uz Plavac mali u svom vinogradu na Dingaču

Dingač i Postup kao Barolo i Barbaresco!

Svijet bi morao CIJELE GODINE a nek tek kad nam naiđe u turistički posjet biti svjestan postojanja npr. Dingača i Postupa (kao vina i položaja). Kao što je, npr., svjestan postojanja Barola i Barbaresca!… Gore: jedan od najpouzdanijih i najboljih proizvođača dingača Vedran Kiridžija ovih dana u proljetnom obilasku loze na strmini Dingač na južnoj strani Pelješca, te u svom podrumu za koji je nedavno ponovno kupio veći broj vrlo skupih – kako što to vino dingač i zahtijeva! – bačvica francuske proizvodnje. Dolje: razgaljena enologinja vinarija Korta Katarina Nika Silić Maroević, na poziciji Supine na lokalitetu Postup. Tu poziciju vole i Plavac mali i – divlje životinje! U kadru je prizor s hektara s kojega su potekle neke od dražih serija Kortinih plavaca. Dosta visoko, praktički u divljini, na ovoj poziciji vinogradi ne pate od suše, a imaju mnogo sunca i uvijek dašak svježine vjetra. A pH vrijednosti mošta s ovih pozicija uvijek su dobre, što nam je iznimno bitno za kvalitetu.  O šećerima ne treba ni govoriti. Kaže to Nika Silić i nastavlja: Već u pljevljenju može se procijeniti da će urod biti mali, drugo ni ne očekujemo, niti trebamo očekivati.  Vino s ovih pozicija ima drukčiju voćnost od plavaca iz nižih dijelova,, naime voće je bliže šumskom, bobičastom. Probleme ovdje, doduše, često stvaraju divlje životinje, naime na ovom predjelu je i lovište, pa nam nerijetko one odnesu dio uroda. I s tim moramo živjeti. Borimo se topovima, repelentima, ali one se brzo priviknu i na to, pa smo se i mi priviknuli na njih. Veći dio  vinograda  zasađen je  2007, i, osim na jednom manjem dijelu, bez armature dakle u tradicionalnom razmaku i obliku, na terasama. Teško je reći je li ljepši pogled s vrha Supina prema moru, ili s mora prema njemu…

Razigrana enologinja Nika Silić iz Korta Katarine uz Plavac mali na poziciji Supine na Postupu

 Na kraju, i moja razmišljanja, koja sam već objavio u više navrata međutim ne primjećuje se baš da se stvari mijenjaju. Temelj uspješnog marketinga vina s rezultatom da se napokon Hrvatska u svjetskim razmjerima visoko pozicionira kao zemlja vina su dobra (cehovska) organizranost branše i uređenost hrvatske vinske scene, stavljanje naglaska na vinogorja i unutar njih na specijalno kvalitetne uže vinogradske pozicije kao geografskog porijekla – kolijevke – vina pa i na lokalne kultivare kao osobenost kraja, formiranje, na bazi bitnih lokalnih elemenata, tipičnog organoleptičkog profila vina zamišljenog da bude perjanica ili paradni konj svojega teritorija, te dovoljna ukupna količina ili, što se kaže, kritična masa toga vina raspoloživa za tržište. Vinsku politiku trebala bi voditi vinska branša na način da po vinogradarskim i vinorodnim područjima s podjednakim ili barem jače sličnim agro-ekološkim uvjetima (tereni u smislu izloženosti prema suncu i svjetlu, stupnju nagiba, nadmorskoj visini, pedološkim svojstvima, sorti/sortama, klimi i mikroklimi…) te u određenoj mjeri i lokalnoj tradiciji vezanoj uz proizvodnju i konzumaciju hrane i pića potakne stvaranje POSLOVNIH udruga proizvođača vina što bi same najbolje brinule o djelatnosti koja im je egzistencija i koju bi same najbolje kontrolirale pa vidjele ponašaju li se svi članovi posve u skladu s dogovorom. A to znači da svaka takva udruga treba donijeti određeni pravilnik o proizvodnji, označavanju i marketingu vina na svome području, a taj pravilnik ima uključivati utvrđivanje zemljopisnih granica prikladnih za vinograd kao i utvrđivanje i imenovanje parcela koje mogu dati i iznadprosječnu kakvoću grožđa koju treba posevno valorizirati. Nužno je također, žele li se rabiti zaštićena oznaka izvornosti i subvencije države, odrediti, na bazi rezultata znanstvenog istraživanja struke o optimumu u gospodarskom smislu, minimalni broj trsova po hektaru i načine uzdržavanja vinograda (oblik obrade, minimalni prinos po čokotu, optimalno vrijeme berbe; kod većeg broja trsova moguće je smanjivati rod po lozi a istodobno ostati na količinski-ekonomski prihvatljivom – ali u ovome slučaju znatno kvalitetnijem – rodu po jedinici površine hektaru), bitno je i izdvojiti sortu odnosno sorte što uvjerljivo sudjeluju u tome da vino ima obilježje kraja. U podrumu je, da se realizira željeni, pa i za marketing koristan, prepoznatljiv organoleptički profil vina, nužno usvojiti/odrediti optimalne, lokalnoj sredini tradicijski najbliže, načine vinifikacije te, poslije, dozrijevanja (inoks, drvo, beton, amfora…), od osobite važnosti je i dužina tog dozrijevanja, potom i minimalno odležavanje u boci prije izlaska kapljice na tržište… Na taj način iznjedrilo bi se vino kao stilom ujednačen raspoznatljiv tipičan proizvod teritorija i – uz prikladnu komunikaciju prema javnosti da se potrošači dobro upoznaju s nastankom i karakteristikama proizvoda – plasiran u nizu etiketa ovisno o broju članova udruge ali pod istom apelacijskom oznakom teritorija u dovoljnoj ukupnoj količini za uspješan marketing. U svemu tome na djelo stupa interprofesionalna suradnja: naravno, da se sve to ostvari nužni su suradnja lokalne udruge sa znanstvenim institucijama, te novac, s nešto sredstava na ime članarine i od uobičajenog postotka od prodaje u radu udruge sudjeluju sami vinari, a s obzirom da je riječ o projektu koji može donijeti dobru reklamu teritoriju, dovesti turiste i dati zamah općenito lokalnom i regijskom gospodarstvu logično je da pomoć u financijskom smislu preko regijskih i općinskih tijela dade i država. Tek kad hrvatsko vino bude na adekvatnim temeljima apelacijski tijesno povezano s užim geografskim prostorom i gastronomijom koje predstavlja u čaši, dakle kad se o njemu kao bitnome dijelu atrakcije pojedinog našeg područja bude vani počelo razmišljati ne samo jednom godišnje kad nas turisti posjećuju odnosno jednom godišnje kad mi održimo prezentaciju u nekoj od zemalja svijeta nego stalno kroz godinu (u tome smislu već su odavno pomoći mogli i trebali hrvatski ugostitelji u raznim zemljama, kao što to npr. rade Talijani zaposleni u ugostiteljstvu u inozemstvu!) bit ćemo u stanju računati na visoki plasman na ljestvici vinskih zemalja svijeta. ♣

Život ide dalje: ocjenjivanja 2020 pod kapom Bakha

MUNDUS VINI & CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES & SYRAH du MONDE & MUVINA…

Neustadt an der Weinstrasse, Pfalz – Vrijeme ide, život se nastavlja. Velika međunarodna ocjenjivanja vina unatoč covidu19 ili coroni nastavljaju se, doduše u malo izmijenjenim terminima u odnosu na one uobičajene i nedavno najavljene.

Christian Wolf na slici je (lijevo) s ocjenjivačem Paulom Robertom Blomom iz Nizozemske i sa Stefanom Meiningerom iz treće generacije obitelji-organizatora

Nakon redovno održanog tzv. proljetnog kušanja Mundus Vini u Neustadtu an der Weinstrasse u njemačkom Pfalzu, na redu je ljetno ocjenjivanje Mundus Vini. Summer Tasting 2020 planiran je za kraj kolovoza-početak rujna. Očekuje se da će Mundus Vini 2020. (proljeće i ljeto) ukupno okupiti oko 12.000 uzoraka.

Ova godina s obzirom na covid19, koji je jako ograničio gospodarsku aktivnost, posebna je za proizvođače vina u smislu plasmana plemenite kapljice, naime dobri rezultati na Mundus Viniju mogli bi osjetno pridonijeti boljem plasmanu vina u ovom poslovno inače vrlo delikatnom razdoblju.

Na Mundus Viniju sudjeluju probrani provjereni degustatori, a prednost nad brojnim drugim međunarodnim ocjenjivanjima za proizvođasče koji će poslati svoje uzorke su prezentacije nagrađenih vina u brojnim publikacijama kuće Meininger Verlaga kao organizatora ocjenjivanja u nekoliko eno-gastronomskih revija u Meiningerovu izdanju (Mundus Vini Wine International magazin izlazi u 100.000 kopija!) i prezentacija najboljih vina na velikome prostoru Meiningera na idućem ProWeinu, jednom od najvažnijih svjetskih vinskih sjamova.

Prijave za sudjelovanje na ocjenjivanju Mundus Vini summer tasting 2020: do 10. srpnja 2020 na www.mundusvini.com (The registration is open!), kaže voditelj ocjenjivanja Christian Wolf.

Contact and Organization: MUNDUS VINI GmbH, Maximilianstraße 11, 67433 Neustadt an der Weinstraße, E-Mail: contact@tastingservice.com , Tel.: +49 (0) 63 21 – 89 08-951

Brno CMB – Prestižni Concours Mondial de Bruxelles (CMB) odvijat će se od 4. do 6. rujna 2020. u Brnu, drugom po veličini gradu u Češkoj, smještenome u Južnoj Moravskoj koja, kao tradicijsko vinogradarsko područje graniči s austrijskim vinogradarsko-vinskim predjelom Weinviertel. U spomenutome dijelu Češke proizvode se jako dobra vina uglavnom od sorata Devin, Palava i André. U posljednjim godinama iz Češke, Slovačke pa i Poljske znatno se povećao broj uzoraka na CMB-u.

Ove godine na CMB-u se očekuje najmanje oko 9000 uzoraka vina iz čitavog svijeta. U ulozi ocjenjivača trebalo bi biti oko 350 provjerenih degustatora vina iz cijelog planeta. Veliki broj kušača iz redova je afirmiranih vinskih novinara, što jamči vrlo kvalitetno širenje vijesti o nagrađenim vinima u najširu javnost.

Prijave za 27. CMB su do 31. srpnja, na web stranicama: www.concoursmondial.com

Ampuis Syrah du Monde – Već tradicijsko, 14. ocjenjivanje syraha svijeta, u organizaciji Saveza enologa Francuske, ove godine bit će u gradiću Ampuisu u francuskoj dolini Rhône 14. lipnja. Očekuje se najmanje 450 uzraka odasvud s našeg planeta. Vina će vrednovati oko 450 degustatora iz 26 zemalja.

Rok za prijavu uzoraka je 29. svibnja 2020. Prijave se primaju na www.syrah-du-monde.com

Prešov MUVINA – Slovački Prešov i ove je godine domaćin međunarodnog ocjenjivanja plemenite kapljice Muvina. Na tom vrednovanju kao degustatiori sudjeluju brojni vinski eksperti iz raznih zemalja svijeta, već godinama nazočni su i vinski stručnjaci iz Hrvatske, u posljednje vrijeme najčešće su tamo sommelier Mario Meštrović i novinar Ivo Kozarčanin.

Ove godine degustacija se, s obzirom na situaciju s covidom19, planira u nešto kasnijem terminu nego što je to inače, konkretno najava je da će se održati 24. i 25. rujna 2020. Odmah u nastavku je u Muzeju vina u Prešovu predviđena 25. međunarodna izložba vina. Rok za prijavu uzoraka je 15. rujna 2020, a na adresu e-mail: muzeum.vin@stonline.sk odnosno na fax 00421/51/7733665♣

Lijepo i u sumornome

A TEK KAD OL ISTRIA, SAD, ZARAZI SVIJET!…

            Upravo živimo tužno i ružno vrijeme pandemije covidom19, ali eto i bljeska ljepote u svemu tom ružnome što nas pritišće, kao i opetovanog svjedočanstva da se zaraziti može i na – privlačan način! Upravo u Americi gdje covid19, porijeklom iz goleme Kine, sada najjače hara, zarazu širi maslinovo ulje iz Istre, malenog hrvatskog područja posljednjih godina proglašavanog žarištem najboljeg maslinovoga ulja na svijetu! A lijeka protiv te zaraze niti ima, niti ga – itko traži!…

Najnovije vijesti: maslinova ulja marke Ol Istria iz porečke Agrolagune uvukla su se u američke ustanove i upravo su zarazila oprezni i strogi stožer stručnih istraživača na prestižnom svjetskom ispitivanju maslinovih ulja New York Olive Oil Competition. Ol Istria Selekcija ekstra djevičansko maslinovo ulje osvojilo je zlatnu medalju u kategoriji blagih ulja, dok je u istoj kategoriji Ol Istria Picholine osvojilo srebro.

NYOOC najveće je i najrespektabilnije svjetsko testiranje maslinovog ulja. Ove godine eksperti su ispitali 900 uzoraka iz 26 zemalja svijeta. Godišnja lista NYOOC s nazivima uzoraka i s rezultatima testova najautoritativniji je vodič svjetskim maslinovim uljem. Ovo je druga godina zaredom da maslinova ulja Ol Istria osvajaju visoka priznanja na ovom renomiranom ispitivanju.

                U ovoj iznimno izazovnoj godini dobivene nagrade su nam dodatna motivacija i najbolji pokazatelj kontinuiteta u kvaliteti naših maslinovih ulja koja je rezultat spoja stoljetne tradicije, najsuvremenije tehnologije proizvodnje, puno rada i truda naših zaposlenika, istaknuo je Agrolagunin direktor vinarstva i proizvodnje Milan Budinski.

Višestrani Milan Budinski: istarsko vino, maslinovo ulje, riba iz našeg Jadrana! Kakve li dobitne kombinacije – za zdravlje organizma i za zdravlje gospodarstva…

Istarsko maslinovo ulje pokazuje se eto već godinama istodobno kao izvor zaraze i kao serum za nju. Vrijednost ekstra djevičanskog maslinovog ulja Ol Istria u gastronomskom i medicinskom (naravno, zdravstvenom!) smislu prepoznaju i stručnjaci i potrošači. Uspješnost Ol Istria maslinovih ulja leži u kontroliranom procesu od početka do kraja proizvodnje. Agolaguna ima najveći maslinik u Hrvatskoj, s ukupno 220 hektara maslinika, na pet lokacija uz more, a masline se, nakon ručne berbe neoštećenih plodova, u moderno opremljenoj uljari prerađuju unutar 12 sati nakon trganja, čime se osigurava osnova za vrhunsku kvalitetu ekstra djevičanskog ulja. Sve sorte imaju specifičan okus, miris i intenzitet, tako da ta ljekovita ulja i te kako vrijedi unositi u organizam po sortama zasebno, ali i kao stručno pripravljenu mješavinu, k tome ulja se, bilo svaku sortu posebno bilo mješavinu sorata, mogu lijepo, kao i vino, kombinirati uz različita jela. Ol Istria Selekcija je ekstra djevičanskog maslinovo ulje dobiveno pažljivom odabirom više sorti maslina izvanredne kvalitete.

Na ovogodišnjem NYIOOC Hrvatska je za maslinovo ulje osvojila 39 zlatnih i 12 srebrnih medalja. Evo cro- dobitnika zlata:

Kategorija monosortnog ulja

Černeka Bjelica • Červar Coratina • Avistria Buža • PG Olivetum Posavianus Picholine • Bembo Buža • Eva Marija Levantinka • Perdisacca Rosignola • Avistria Stari Buža • Nonno Bruno Buža • Oio Vivo Vodnjanska buža • Oio Vivo Žižolera • Oio Vivo Istarska bjelica • Oio Vivo Bjelica • Ča Istarska bjelica • Nai 3.3 Coratina • Božić Uje Oblica • Šoltansko maslinovo ulje Levantinka • Ritossa Buža • Ritossa Istarska bjelica • San Antonio Istarska bjelica • The Garden of Eden Levantinka

Kategorja – Blendova 

Fortica Coratina Moraiolo • Brist Exclusive Selection • O17 • Ol Istria Selection • Sv Ivan Blend • Ex Albis • Monte Rosso Premium • De Kleva • Punta Cissana • Bodis •Valencano • Salvela Aurum • Rheos Premium • Turinela • Mudrina • B10 • Negri • Rheos Premium Blend

U ovom coronarnom razdoblju kad smo zabrinuti i za zdravlje za gospodarstva ISTARSKO maslinovo ulje, vrhunska jadranska riba, razni sirevi, pršut, boškarin kao junak u polju i na tanjuru, malvazije i terani u blistavom izdanju te što šta drugo NAŠE DOMAĆE iz područja poljoprivrede I proizvodnje hrane mogu biti učinkoviti ljekovi ne samo za oporavak organizma nego i našeg turizma kao glavne gospodarske grane… ♣

Jubileji

95 GODINA ESPLANADE, 15 GODINA FESTIVALA ZAGREB VINO.COM

Zagrebački hotel Esplanade sagrađen je s ciljem pružanja smještaja putnicima glasovitog Orient Expressa. Gradnja je trajala 26 mjeseci. Svečanom otvaranju održanom 22. travnja davne 1925. godine prisustvovali su tadašnji gradonačelnik Heinzel i gotovo 200 uzvanika.

Hotel je već tada bio luksuzan, sofisticiran i opremljen najnovijim dostignućima suvremene tehnike. Gostima su na raspolaganju bili 200 soba s tekućom hladnom i toplom vodom, 100 kupaonica, telefon u svakoj sobi, mnogobrojni apartmani i saloni, restorani s izvanrednom kuhinjom te raskošna plesna dvorana ukrašena jonskim stupovima i skulpturama. O tome koliku je ulogu Esplanade imala u tadašnjem društvenom životu najbolje svjedoči uvriježeno mišljenje da je prekoračiti njezin prag doživljaj vrijedan spomena unucima. Česti gost hotela Miroslav Krleža svojedobno je zaključio da je Oleander terasa granica između Europe i Balkana, i time potvrdio tezu da je Esplanade mnogo više od običnog hotela – da je svojevrsna institucija i ikona grada Zagreba na koju treba biti posebno ponosan.

Hotel Esplanade – zagrebačka ljepotica i s 95 punih godina!

Hotel je kroz svoju dugu i ponekad turbulentnu povijest stekao status središta društvenog i kulturnog života Zagreba, kao i omiljenog okupljališta poslovnih ljudi, poznatih osoba, novinara i svih štovatelja iznimne usluge i luksuznog ambijenta. Dugačka lista slavnih osoba koje su posjetile hotel uključuje brojne državnike, kraljevske obitelji i zvijezde svjetske kulturne i showbiz scene poput Josephine Baker, Charlesa Lindbergha, Arthura Millera, Richarda Burtona, Elizabeth Taylor, Laurencea Oliviera, princa Alberta od Monaca, Hillary Clinton, princa Charlesa ….

Esplanade je bio i ostao hram vrhunske gastronomije i hotel istančanog ukusa, profinjenosti, izvanredne usluge i posebne, iskrene veze sa Zagrebom, sugrađanima i svakim gostom.

Svoj 95. rođendan, koji je trebao biti svečano obilježen 22. travnja 2020., hotel je, na žalost, dočekao u tužnom ozračju – bez gostiju i osoblja, zatvoren zbog oštećenja od potresa i okolnosti vezane uz corona-virus.

Ovih dana ponovno je otvoren! ♣

_______________________________________

A little rest from covid19

GREAT MEMORIES of BAROLO & BARBARESCO

Late autumn: between the vine-growing hills in the piedmontese Cuneo province at that period of the year a fog is often strong, and this is normal. Right during this fog’s kingdom, full of interesting and very attractive ambiental scenes & views, there is a grape variety finishing it’s long and slow maturing period. Word fog in italian language means nebbia, therefore this variety has been named Nebbiolo.

Sunny view to the vine&wine famous village of La Morra

Barolo, LaMorra, autumn: nebbia, nebbiolo

Rich in acidity and abundant in tannin. Complicated, not suitable for a soon after the harvest ready easy-drinking, on the contrary! If comming from the extra good viticultural positions especially from the certain parcels on the slopes in the Barolo and Barbaresco zones, than if properly treated in the vineyard and, of course, after, with care and patience, in the cellar, Nebbiolo is capable to give expressive wines of great beauty, perfumed, full bodied and age worthy/long lasting ones. The wines for kings and for the consumers seeking in the glass for more high added value!

Very exclusive Bacchus’ drop, that is extremly important: the elitisme and exclusivity is a key factor not only in the wine trade itself but also for the whole tourist economy. Practically since always, but especially in the modern times, the local specialities, with the accent on wine, became the strong magnet with a high power of attracting to a certain region important number of so called contemporary, modern nomads – tourists.

Nebbiolo, through barolo and barbaresco wines, has been climbing to the world top and winning positions slowly in comparision with much early ready to drink merlot and cabernet sauvignon in hands of the commercialy very able Frenchies. Solid basis for mounting up with Nebbiolo to the piedmontese producers have been good self-organisation, steadyness, and in part also the fact that it turned out that Nebbiolo, differently from Merlot and Cabernet sauvignon which are giving excellent results not only in their homeland but practically everywhere on the planet, does not show the barolo’s and barbaresco’s quality outside Piedmont, thus perserving for the Piedmont the very high degree of eliteness and exsclusivity as a place to visit. After so long period of the Merlot & Cabernet absolute governing the wine world on Earth, many people have become fed up with the global hegemony of the mentioned varietes, and certain producers from outside of Piedmont and in different corners of the world tried with some other grapes, also with Nebbiolo, but except in a certain way in Valtellina vine-growing area on the north of Italy, where the synonim to Nebbiolo is Chiavenasca, the effort resulted without the highly expected quality peaks. Enthusiasmated with the Nebbiolo as the wine, this variety several years ago in his experimental vineyard, comprising about 30 different varieties from all over the world, had planted also the slavonian independent vinegrower and wine producer (one of the best and renown in Croatia) Vlado Krauthaker in Kutjevo (ancient name: De Gotho), located in the fromer Romans area known as Vallis Aurea… Results? Very decent..

Nebbiolo grape. NEBBIOLO, for the first time mentioned in the written documents in the 1209 and now in the modern vineyards existing in two selected clones – Lampia and Michet, is the offspring of the varieties Bianchetta di Saluzzo and Bubierasco, this last one, it seems, has vanished. Out of Nebbiolo as parent now we have the following offsprings: Freisa, Neretta di Bairo, Vespolina, than Nebbiolo rosé, Negrezza, Rossola nera, Brugnola

.Speaking of already for a long time existing intentions to mitigate that world supremacy in the surfaces planted and in popularity of Merlot and Cabernet in the reds and Chardonnay (remember the slogan: Anything but Chardonnay!?) and Sauvignon in whites: there are so many grape varieties in the world – in their Wine Grapes Atlas Jancis Robinson, José Vouillamoz and Julia Harding presented more of 1360 of them! – and so many among them deserving the chance to emerge. We saw the nice tries of the Austrians with the Grüner Veltliner (particularly NiederOesterreich – Wachau, Kamptal, Krems…) in whites, and Blaufränkisch (particularly in Burgenland), Italy is pushing strongly Sangiovese (mostly Tuscany), then Teroldego of Trentino and Lagrein from Alto Adige/Sud Tirol, Primitivo from the south, Spain is determined with the Tempranillo, Portugal with Touriga nacional, Touriga franca and some others local varieties… Worth mentioning is the very newest (last year’s) initiative coming from the south-eastern Europe especially Balkans, where Croatia, the birth place of Zinfandel, localy called Tribidrag, Crljenak, is offering, along with this Tribidrag, also very very interesting variety Plavac mali, the offspring of Tribidrag and another local variety Dobričić, and where Macedonia energicaly launched the internationally well organised action with the aim of the world wide affirmation of the red racy variety Vranec (translation is: black stallion), most widespread red vaiety in that country. Vranec is native in the neighbouring Montenegro where is called Vranac, so this country is wholehartedly on the side of this variety too. Bosnia & Herzegovina is gladly showing it’s Trnjak, another racy red variety, present, as the Vranac too, also in the southern part of Croatia… The intention is, through these local varieties, to significantly attract the attention of the world to some of the excellent local varieties and to several other specific gastro-products (cheese, olive oil, ham/prosciutto, fish…), to the environment, history, tradition, art (complete heritage). The most possible high economic valorization of this part of Europe is seen through the tourisme. The imperative is the restauration of the reasonable nature friendly tourisme (not the invasion as I was calling the touristic boom in the last years in Croatia) in general – and especially the turisme profitable on the higher level and with less damages to the natural environment – would be for the common economy very very important, particularly now after the actual Corona-virus dictatorship and the overall collapse of economy…

Piedmont – synonym for history, culture, wine

But, let’s go back to Nebbiolo and Piedmont!

Piedmont is the synonym for the italian history, culture politics and wine. Nowadays in Piedmont there are about 50.000 hectares of vineyard, 73 per cent of it on the hills’ slopes and at upper altitudes. The soil is based on sand, gravel, limestone, loam. Climate: winters are cold, summers warm. The difference in temperature between the day and night during the summer period is significant, that is very good for the right maturation of grapes and for the fruiteness and freshnes of the wines. Precipitations: enough rain, but not to much. Total wine production is about tri million hectoliters, about 60 per cent is red and rosé (rosé = small percentage), white wine is 40 percent. Around 81 per cent wines are in the doc or denominazione d’origine controllata appellation and in the docg, this is a step higher – denominazione d’origine controllata e garantita.

Piemonte, Langa, vineyards (Tom Hyland)

Vine growing, wine production and marketing is managed and regulated by the Consorzio Barolo, Barbaresco, Alba, Lange, Roero. Barolo wine is produced of 100 per cent Nebbiolo grape. Appellation Barolo docg covers 1715 ha of vineyards in 11 communities close to the town of Alba, these communities are Barolo, Castiglione Falletto, Cherasco, Diano d’Alba, Grinzane Cavour, La Morra, Monforte d’Alba, Novello, Roddi, Serralunga d’Alba and Verduno. Under the Consorzio’s regulations, barolo wine is not allowed to leave the cellar for the market before three full years after the harvest. Of these three years in cellar the wine should spend at least two years in maturation in wood. Barbaresco, also 100 per cent Nebbiolo, is born in the vineyards – 680 ha, and cellars inside the three municipalities – Barbaresco, Neive and Treiso. Barbaresco should stay in the cellar at least two years before entering the market, of these two years minimum one year must spend in the wood.

Along with Nebbiolo, another very important red grape variety in Piedmont is Barbera, the wide known appellations are Barbera d’Alba and Barbera d’Asti. On the entry level is considered dolcetto, from the variety of the same name and mostly used for simple wine, although some producers having the old vines, planted on a very good position, using for the maturation small cascs, can offer also a very serious wine out of it.

In Piedmont there are many valuable producers to visit, and fine local wine ad food to enjoy. Piedmont is a very nice example of how important role the exclusive – and high priced!! – agricultural products are playing in the frame of the tourist industry and how important impact they can have on the local economy.

My list of recommended barolo & barbaresco & barbera producers:

Giacomo Conterno – Barolo Cascina Francia, and Barbera Axilium Cascina Luisin

Abbona Marziano – Dogliani; Alessandria Giovanni – Monforte d’Alba; Brovia – Castiglione Falletto; Bartolo Mascarello – Barolo; Bruno Giacosa – Neive ; Busso Piero – Neive; Cascina Luisin di Roberto Minuto – Barbaresco; Cavalotto Tenuta Bricco Boschis – Castiglione Falletto; Conterno Fantino – Monforte d’Alba, Crissante Alessandria di Michele Alessandria – La Morra; Damilano – Barolo; Elio Altare – La Morra; Elvio Cogno di Walter & Nadja Fissore – Novello; Enzo Boglietti di Enzo e Gianni Boglietti – LaMorra, Edoardo Sobrino – Diano d’Alba; Gaja Angelo – Barbaresco; Giacomo Conterno – Monforte d’Alba; Elio Grasso di Elio e Gianluca – Monforte; Grimaldi Giacomo di Ferruccio Grimaldi– Barolo; La Spinetta – Castagnole delle Lanze; Manzone Giovanni – Monforte d’Alba; Marchesi di Barolo – Barolo; Moccagatta – Barbaresco; Oddero Poderi e Cantine – La Morra; Paolo Scavino di Enrico Scavino – Castiglione Falletto; Pira di Chiara Boschis – Barolo; Podere Einaudi – Dogliani; Podere Rocche dei Manzoni – Monforte d’Alba; Roberto Voerzio – La Morra; Rocca Bruno Rabaja – Barbaresco, Sandrone Luciano – Barolo; Vajra Aldo – Barolo; Veglio Mauro – La Mora; Vietti – Castiglione Falletto…

Food jewels

As for typical local food to be combined with the wines certainly highly recommended are bagna cauda (sardines, garlic, olive oil, butter – all coocked on steam in bagnomaria), carne cruda (row minced meat), local sausages, salamis, spek, pasta tajarin, wild asparagus cream soup, polenta with gorgonzola, brasato di vitello (long stewed veal meat) al barolo, different dishes of venison, cosciotto di capretto boiled in hay Maggengo and potatoes from ashes, mushrooms (tartufi=truffles!), cheeses with noble mould like castelmagno (tradition in that cheese production in province Cuneo on the territories of municipalities Castelmagno, Pradieves i Monterosso Grana goes to the year 1277). Piedmont iz known by hazelnut and by very high class conditoring industry and manufacture (Nutella Ferrero, and even much better Gianduia Pernigotti…)

Bagna cauda , and cosciotto di capretto boiled in hay

Wild asparagus cream soup, salmon-trout, roasted calf, veal long stewed in red wine

Magnificent castelmagno. Interesting is that some very renowned piemontese WINE producers decided to produce that cheese. They together founded a small agricultural association for cattle breeding and cheese production. One of these producers is Enzo Boglietti from la Mora. Bellow: the village of Castelmagno

Knowing that I had attended, for more than 10 years in a row, the very important promotional events Alba Wines Exhibition and, after, the Nebbiolo Prima, in the town of Alba, too, several croatian restaurateurs, wine merchants and sommeliers, deeply in love with the barolo wine, connaisseurs who really know what barolo and barbaresco, even barbera d’Alba (town Alba where the famous Nutella is coming from!) and barbera d’Asti are, and who were willing to jump for a glass to Piedmont, asked me to organise a trip for them to the Barolo and Barbaresco area. I – this I means my wine magazine Svijet u Čaši (World in a Glass) and my blog www.suhiucasi.wordpress,com – have arranged the visits to some of the best and in the world most prised wine producers, among them to such names as Angelo Gaja, Bruno Rocca, Elio Grasso, Paolo Scavino, even Roberto Voerzio that several times from the Wine Spectator‘s Buying Guide has been assigned for his Barolos 100 points of the possibles 100! On it’s Buying Guide pages wine magazine Svijet u Čaši also had published recensions of several barolos and barbarescos of the above named producers and this visit was the nice opportunity to give the awards to them. The trip has been realized certain time before the Corona world wide attack, and now in the lockout/selfisolation each of us in our flats has something very nice to think of – memories as efficient remedy against the gloomy covid19 mood.

The village of Castelmagno

A dream that comes true

The long ride by car, and finally, in the evening arrival to the little town of Barolo.

We stayed the night there, in a lovely multi-storey building on the main square and right next to the imposing Barolo Castle. The building was with several apartments intended for rent to tourists, from March until almost the end of the year there are many of them in the area. We found ourselves there in the full lull of January, a lull to the extent that wineries and restaurants were mostly closed and the big problem was finding open shops with groceries necessary for everyday use…

The start was great, though, and was not hindered by the winter dead Barolo: the evening we arrived we were fortunate to find open – apparently because there was a celebration in the larger premises at that time – a restaurant with a wide range of local bottles, and this is where our pursuit of barolo and barbera, nebbiolo, dolcetto began. The wine dream was turning into reality.

Barolo town by night in winter time!

Dolcetto Papa Celso from Marziano Abbona (the importer Miva sells it in Croatia), Dolcetto Poderi Einaudi, Barbera Vigna Martina from Elio Grasso, Barbera vigna Francia from Giacomo Conterno, Barbera by Bepe Rinaldi, Barolo San Giovanni by Gianfranco Alessandria, Bricco delle Viole 2012 by Aldo Vajra, Settevigne from the Estate of Damilano, Costa Grimaldi Giacomo Grimaldi, Cicalà by Aldo Conterno. We broke off in time – several visits were expecting us the next day…

Wines by night in Barolo: visitors from Croatia – first step in exploring sur place the wines from Piedmont – sommelier & restaurateur Krešimir, restaurateur Boris Zubo, wine-enthusiast & businessman Boris Kleončić. Excellent Giacomo Conterno Barbera vigna Francia 2015, Elio Grasso Barbera Vigna Martina, superb and elegant Aldo Vajra Barolo Bricco delle Viole 2012…

Little is big!

Breakfast with – 100 points out of a possible 100! Small bunches (from originally otherwise large bunches!), small yields – big Roberto Voerzio. It is not common for a wine to be rated 100 out of a possible 100 points, on the contrary! A year ago, Roberto Voerzio of La Morra succeded, and a hundred came from the renowned and globally influential Wine Spectator. What the deceased, another famous barolo maker, Domenico Clerico, used often to repeat: The agriculture needs primarily intelligent peasants, not those burocrates who create agricultural and food and beverage production from miles away offices and laboratories, Voerzio understood and accepted perfectly: he chose the hard way, with more pain, but knowing full well what precisely he wanted and how to achieve it in a fair and real way.

Roberto Voerzio Estate: house the family is living in, and the wine cellar

Several Svijet u Čaši’s awards to Roberto Voerzio for barolos, and some souvenirs we left him as something special from Croatia: the Tomac family Amphora sparkling, and Petrac’s Cabernet Sauvignon 2009 Under the Sea (because bottles spent some times in a cage at 30 m under the surface od the Adriatic sea). Roberto Voerzio is a passionate football fan, a great fan of the croatian Zvonimir Boban who has played in Italy’s AC Milan for a long time

One of the secrets of Roberto Voerzio: not much bunches per vine, cutting the lower part of the bunch in order that grape mature better, and at the end very low yields, less than 1 kg. Picture above: first phase in the nebbiolo vineyard. Picture bellow: moments right before the nebbiolo harvest – instead of big long original bunches here we have small ball-shaped fully matured nebbiolo’s bunches. Roberto Voerzio can afford himself this nebbiolo shaping to small balls and a very low yields since the density of the planting in his vineyards is 8000 vines per ha!

Voerzio’s vineyards are on the slopes and at the altitudes between 200 and 4000 meters above the sea level. Soil is characterized by limestone, clay and stones. Vines are old from 20 to 60 years…. Yields are so low that sometimes happens that out of 17.000 vines only 2000 lit of wines are produced. Roberto Voerzio does not allow compromises neither in vineyard nor in cellar.

Maturation of the wine – in barriques. Hygiene like in pharmacy…

In the tasting room

Result in the cellar? Outstanding wines, distinctive and elegant, capable of long aging and significant development in the bottle. The wines showed us it’s virtues just that morning, at the breakfast with Voerzio’s Barolos. Now Roberto Voerzio has seven different labels of Barolo, named after the vineyards, for instance Rocche dell’Annunziata, Torriglione, Brunate, La Serra, Sarmassa, Cerequio, Fossati case nere, the aim is to reach 10 different Barolo labels. Most od the wines are bottled in the classical 0,75 lit bottles and in a small number of magnums, some wines are bottled only in magnums. Along with barolos, Voerzio is on the market also with Nebbiolo, Barbera and Merlot. All of them, of course, upper class of wine.

Particularly impressive Barolo Fossati Case nere 2008 that was ready to appear on the market 2018 (!!; according to the rules of the Consortium for Barolo, Barbaresco, Langhe and Roero, barolo has the right to enter the market as from the 1st of January in the fourth year after the harvest, and for the category of riservas in the fifth year after harvest), impressive the Barolo Fossati Case nere 2007, too. Roberto Voerzio’s high worldwide reputation permits the retail price of € 200 and more for a bottle of 0.75 liters… For wines of older ages prices per bottle are much more expensive…

Wine and cheese

Among the wine stars of Langhe is certainly the Boglietti Estate, also from La Morra. However, he is not as engrossed in glamor as some of his other counterparts, but compared to these mega-stars he is not behind in terms of wine quality. Boglietti – two brothers Enzo (cellar and marketing) and Giovanni (vineyard) are offering five Barolo labels, each under te name of the parcel from which grapes are coming. These are the four labels: Brunate, Airone, Case nere, Fossati, the fifth Boglietti Barolo label iz Riserva. The Bogliettis are, like most of the Piedmont wine producers, maximally oriented (right!!!) to the varieties typical for their region and which are expressing best the particuliarities of the territory. Boglietti’s philosophy: produce high character terroir wines.

Enzo and Giovanni Boglietti with the Svijet u Čaši award, and during the wine and cheese tasting at the Bogliettis. Brothers Boglietti are deeply in love with cheese, but the idea to breed the cattle for milk and to produce own cheese was to offer their guests full pleasure combining their wine and their cheese. They served us their really extra Castelmagno 18 months old!

                        Dolcetto (dolce = sweet, but it is not sweet wine!), as mentioned, is considered to be a simpler everyday drop that is first ready to drink after harvest. However, there are nuances: some growers are making big efforts to achieve more ambitious product than the same cultivar. Thus, the Bogliettis separately vinified the dolcetto’s grapes from vines older than 60-years and with low yields, than used barrique for eight months maturation. They obtained very good and serious red wine of Dolcetto Taglineri 2016, with as much as 14.5% vol.

Enzo Boglietti offered for the tasting also a barbera of higher level – Roscaletto 2015 (14.0 vol%). Following were very very good Langhe Nebbiolo 2016 and a mixture of nebbiolo and barbera Buio Langhe (buio = dark). The Barolo showcase started with the Brunate 2013, after came Arione 2012, Case nere 2010, Fossati 2008 and Barolo 2007 riserva. All of them more than excellent wines, here has been shown how much the barolo, after the certain time spent in barrel, is gaining by staying long in a bottle. Outstanding Fossati 2008, and superb in quality and distinctiveness but also with price (200 € per 0.75 lit bottle) – Barolo 2007 riserva (there were about 6000 bottles for sale)… The prices of other Bogliretti’s barolos are around 50 € each.

Five bunches per vine = five golden grapes as award!

           

Grande Enrico Scavino, Azienda Paolo Scavino

Enrico Scavino, azienda agricola Paolo Scavino, Castiglione Falletto. Fewer bunches (five per vine), smaller bunches, lower yield per vine, adequate work in the vineyard and cellar = better quality, quality for high awards (with five gold grapes!). Among the pearls – the Barolos of Rocche dell’Annunziata, Bric del Fiasc, Monvigliero… Barbera, oh, yes! … The real pearl was Scavino’s Barbera d’Alba Bric Ambrogio from 70 years old vines, and matured in barrels. Barbera’s pride is a very beautifull dark ruby-violet colour, and nice acidity, but this variety is not known by tannin, so it is good for the wine to mature in wood which leases the elago-tannin, useful for longevity.     Among the winners of the five gold bunches (95-98 points) of the Svijet u Čaši magazine, there is also Enrico, one of the legends of Langhe and Piedmont, too.

Enrico Scavino with the awards

Scavino’s cellar – combination of barriques and the big barrels

Emotions from the garage

Edoardo Sobrino, awarded for his extra Barolo Monvilliero e Pisapola 2005

Small area, practically garage production, cellar technologically-tecnically perfectly equipped. Big heart, great wine, explosion of emotions. This is Edoardo Sobrino, a ceramic tiles seller and on the wine-scene as hobby manufacturer (tiles are business, wine is passion and love, says Edoardo) from Diano d’Alba who does not do compromises. The approach is biological, and the wines are perfectly pure, complex, thick and very elegant, able to live long and develop over that time. Sobrino likes a bit longer maceration than many of his piedmontese colleagues, for dolcetto he is practicing 12 days, for nebbiolo and barbera 20 and for Barolo 30 days. We tasted by Sobrino remarkables Barbera Nirane 2013 (8000 vines, 12 hl wines produced!), after it Nebbiolo vigna Carzello 2014, and then extra good – Barolo Monviliero e Pisapola. For Sobrino’s barolo there was also the recognition of the Svijet u Čaši (World in a glass), this one with four golden grapes. Sobrino joyfull, he almost didn’t let us leave the basement … Uh, we liked that …

Edoardo Sobrino – the cellar

Gaja the Great!

Angelo Gaja, always ready for a joke: Fare, Saper fare, Saper far fare, Far sapere!

Angelo Gaja the Great! Yes, unique. Worshiped all over the world! A lot can be learned from him. He is functioning under the motto that his enterprising grandmother Clotilde Rey instilled in him (he dedicated one wine to her – SorìTildin). And the motto is: FARE (do), SAPER FARE (know how to do it), SAPER FAR FARE (know how to transfer knowledge), and what closes the circle: FAR SAPERE (announce that it has been done).

The Big Chief Angelo himself received the small group of Zagreb fans at his 17th-century mansion in Barbaresco, which before was closed to visitors, some years ago Gaja family decided to opened it for visitors who now have to pay for a visit 300 € per person, the money goes to the humanitarian organisations. Angelo Gaja in a warm welcome prepared great tasting of piedmontese and his tuscan (Montalcino and Bolgheri area) wines. For the start came Brunello di Montalcino 2013 and Ca ‘Marcanda 2013, and afterwards Barbaresco 2013, followed by mini-vertical much older barbarescos, from vintage 2003, 2001, 2000 and 1999, which was the best in show that day!

Gaja with the Zagreb sommelier and restaurateur Krešimir Šesnić and with me

The Gaja (the name Gaja is coming, says Angelo, from Spain!) as agricultural estate has been founded in 1851. Angelo’s father Giovanni (1908-2002) has decided 1935 to step very seriously on the wine stage, this serious ment he further wanted to produce only big wines. At that time the wine king in Piedmont was Barolo, Giovanni Gaja’s idea was to rise and keep the wine Barbaresco to that level. And he succeded: he had drastically lowered the yields, and some years later he managed to sell his barbaresco at prices much higher then many of barolos of that time could reach. After taking over the Azienda from his father, Angelo Gaja bravely continued the work and soon became one of the most praised and influential world wine producer. His vision was to stay concentrated primarily to the local grapes especially Nebbiolo, and to produce high class wines, not the supermarket ones. However, he could not resist to the charm of Burgundy’s (geographically not far from Piedmont) chardonnay and the Bordeaux cabernet sauvignon so, in a certain moment, he without his father’s knowledge introduced to the family estate a small quantity of cabernet. His father hearing of it when it was already done, very angry said a kind of curse Darmagi! Which in the local dialect is meaning To Hell, so the name of the Gaja cabernet sauvignon, cabernet franc and merlot wine is since that day Darmagi! Angelo Gaja to all of his wines gave the names tied to the local geography (toponymes; Costa Russi, Sori San Lorenzo…), tradition, family.

A view to his famous bottles and a look into Gaja’s Barbaresco wine cellar

The Gaja Family: pater famialias Angelo, his wife and two daughters – one is Gaia, father’s right hand in business, and the son Giovanni

As the chairman of an estate that is exporting 80 per cent of it’s red wines, Angelo Gaja with the time has became very interested to expand with the vineyards, even if necessary outside Piedmont’s boders, and 1994. he bought tuscan Montalcino’s azienda Pieve Santa Restituta, close to the small old (from the 4th century) church by the same name. Around 40 ha vineyard at the altitude of 320 to 350 m above sea level. Thus he added a new red, the famous brunello to his portfolio. There in Montalcino he is producing around 120.000 bottles of Brunello Sugarille and Brunello Rennina. And in the 1996, again in the Tuscany but in Bolgheri area, he bought a real estate and afterwards converted it in wine temple Ca’Marcanda, along the vineyards there is nice park with 3600 olive trees, plantend, explains Gaja, more as the environmental decoration then for the oil producing. Gaja, today 79, is still with the strong entrepreneur’s spirit: the newest project is a joint venture with the wine producer Alberto Graci from Etna area in Sicily, Gaja’s aquisition there is 11 ha for now, the intention is to arrive to the 45 ha! In Alta Langa (Upper Langa) in Piedmont Gaja in a village of Tiezzo at the altitude of 700 m bought a piece of land to plant it with vines…

In the light of the climatic changes, Angelo Gaja 1995 decided that his estate have to take most possible natural way of producing wine. First step in this new direction was to buy barn manure from the local cattle breeders and to convert it with a help of special California red worms in compost for the vineyards fertilization. Gaja started to follow the experts’ instruction about how to work ecologicaly in the vines and to perserve the life in the soil and strengthen the resistence of the plants against deseases. He renounced of the chemistry, now more attention is paid to the work on the land and management of the leaves. In the vineyard between the rows barley is planted, after the mowing all is left on the soil surface, what is, explains Gaja, avoiding the loss in humidity in the soil during the estate and prevents very good from the erosions. Between the rows certain bean plants are planted, they can make – pure natural way – the soil more fertile. Recommended is also planting the flowers in vineyard, because the flowers are attracting the insects so therefore leaving them less of them on the vine. Gaja put in his vineyards cca 80 bee hives, the bees are indicators that the ambience is clean… In his piedmonese vineyards Gaja planted 260 cypresses, because these plants usually seen on cemeteries, provide to the small birds – usefull in vineyard since they eat insects and thus clean the vineyard of them – a refuge from the numerous big predators falcons and hawks.

Brunello & the Queen Luisa di Rabajà

Brunello di Barbaresco?! Yes, there is one! That is the piedmontese super-maker named Bruno Rocca. His daughter Luisa calls him tenderly Brunello (diminutive of Bruno). Bruno Rocca has a large part of the vineyard in the highly regarded Rabajà position, which is located next to the Rocca’s cellar and next to the famous Asili vineyard.

Bruno Rocca Rabajà with his barbarescos, and his kind daughter Luisa, authoritative Estate presenter. Bellow: Rabajà vineyard

Bruno Rocca barricaia, and a cellar with barrique and big barrels

Bruno Rocca’s house, Barbaresco

And Luisa Rocca, a great business oriented authoritative presenter, at the same time very kind and sweet – The Queen of the Rabajà!

Azienda Bruno Rocca is taking care of 12,5 ha vineyards in the municipalities Barbaresco and Neive, and of three hectares in Vaglio Serra, Monferrato. Approach in the vineyard: organic, but the Rocca family does not put that on the label. The flagship wines are Barbaresco Maria Adelaide, named after the mother of Bruno Rocca and made out of the best grapes of the Estate, 25 days skin contact in stainless steel, maturation 12 months in french barriques and after18 months in big french barrels, then Barbaresco Currà Riserva – vinification in big wood barrels 28 days, then 36 months maturation in the french barriques, and Barbaresco Rabajà, vinification 28 days in stainless steel and maturation 12 months in french barrique and 12 months in french big barrels, all three wines made with the yields of maximum 40 hl/ha. Bruno Rocca is producing very fine barberas,one is barbera d’Alba and the other one Barbera d’Asti.

An exhibition of recognitions of the World in a glass (Svijet u Čaši)

A hearty reception at the house of one of the barolo legends – Elio Grasso, from the Gavarini hamlet near Monforte d’Alba. Elio Grasso has received many recognitions with four and five golden grapes for his barolos (Gavarini Chiniera, Ginestra Vigna Casa Maté, riserva Rüncot) but also for the Barbera Vigna Martina. The wall in his office is full with different recognitions, diplomas, medals…

Elio Grasso, his wife Marina and son GianLuica, and PR representative Roberto, with guests from Zagreb – Domagoj, Zubo, Boris and Krešimir, in front of the office’s wall with numerous awards. Bellow: GianLuca Grasso with the Estate’s bottles, and with the mother and father in the Elio Grasso wine cellar

Azienda Elio Grasso is situated in the municipality of Monforte d’Alba, and it includes 42 ha of land, of which there are 18 ha vineyards, the rest are forest and meadows. Elio Grasso has planted Nebbiolo, Barbera and Dolcetto, and, of the international varieties, Chardonnay, since it showed, says Elio Grasso, high adapation degree. The best wines from this estate are Barolo Rüncot Riserva, from the vineyard of 1,8 ha surface and from vines old more than 25 years, then Barolo Ginestra Casa Maté, Barolo Gavarini Chiniera, Barbera d’Alba Vigna Martina. Very nice the varieties blend called BarbEresco, out of Nebbiolo, Barbera and Dolcetto of the local and the red varieties and of a small percentage of the international and white variety Chardonnay. The experts consider it in the quality better than barbera and a bit lesser then Barbaresco, because of that the particular name. The unique white wine of this estate iz Chardonnay Educato (educated chardonnay), excellent with the fish.

Barolo Cannubi Boschis

As the beginning, in the town of Barolo also is the finish: short stop by Marchesi di Barolo, family Abbona owned estate which wines – particularly important to mention is Cannubi, are imported in Croatia by Vrutak, and by Luciano Sandrone, that also offers particularly good wines, especially, again, of the Cannubi vineyard. The magic of this Marchesi di Barolo wine began in 1806 with he love story between the marquis of Barolo Carlo Tancredi Falletti and a french noble woman Juliette Colbert de Maulévrier, descendant of king Louis XIV finance minister. Now at the throne of the Marchesi di Barolo estate are Anna and Ernesto Abbona.

Anna and Ernesto Abbona with their daughter and son. Anna Abbona and the daughter Valentina presentied the Marchesi di Barolo wines some months ago also in Zagreb. Below: the Marchesi di Barolo cellar

Cannubi, in the Barolo municipality, is considered as one of the best crus in Piedmont, giving the extra elegant reds. We made a stop, of course, at the Luciano Sandrone’s winery.

Unfortunately Luciano Sandrone could not stay with us long, because hit with the flu and with temperature…

Barolo: Luciano Sandrone Azienda Agricola, Sandrone’s vineyard at Cannubi Bricco Boschis and his cellar

But as gentleman as he is he had given to the lady employed at the Azienda the instructions what to offer us, as medicament against the flu and as a huge pleasure: large Barolo tasting! Nice to see, the picture, isn’t it? Big Barolo tasting at Luciano Sandrone’s: Cannubi Boschis, Crossia, Rivassi, Vignane, then from the municipality Castiglione Falleto: Villero, from Monforte d’Alba: Cascina Pe Mol, Castelletto, Ceretta and Conterni, Novello: Merli, Ravera, Rocche di S. Nicola, Serralunga d’Alba: Baudana, and Vezza d’Alba: Valmaggiore. Repeating (Repetitio mater studiorum est!) several already in Svijet u Čaši Buying Guide five golden grapes awarded Barolos, great finish with the Sandrone’s powerful and elegant Barolo Cannubi Boschis 2005… ♣

_________________________________________________________

Corona time, ali vrijeme i za – šampus!

OD DNEVNIKA JEDNE LJUBAVI PREKO GUBEC-BEGA i AVE MARIJE DO ŽIVOTNOG PORINA

 Hallo Josephine, how do you do?… Corona time, ali vrijeme (ti) je za šampus! Da je C još tu, bilo bi ga u izobilju, i to najboljeg francuskoga. Od Dnevnika jedne ljubavi, preko Gubec-bega i Ave Marije do Porina za životno djelo! Čestitke od srca! ♣

Josipa Lisac (Marko Čolić)

TRI PORINA ZA POPA!

            Uspješan je bio povratak zagrebačkog orguljaša Tihomira Asanovića Popa prvoj ljubavi! Nakon razdoblja bavljenja raznim stvarima, Pop je lani, u suradnji s odličnom vokalisticom Sabrinom Hebiri i s nekolicinom prijatelja glazbenika, izdao album Return To The First Love, i sada je na dodjeli Porina za najbolja ostvarenja u glazbi u nas u proteklih godinu dana taj album osvojio tri trofeja – kao najbolji album klupske svirke, zatim za najbolju svirku Noć u klubu i za najbolju produkciju. Ubrzo nakon što je album izašao, njegova promocija – uz jela što ih je prigotovio splitski novinar i autor priloga o vinu i gastronomiji te autor nekoliko tekstova i za ovaj album Zlatko Gall, i uz vino makedonske kuće Bovin (su)vlasnik koje, Ćiro Bogevski, je inače veliki ljubitelj glazbe – uslijedila je u zagrebačkom Johannu Francku. Prijem na svirkama i dodjela Porina ohrabrili su Popa i on se dao na stvaranje materijala za novi album, za koji najavljuje da će biti s istim gazbenicima ali s posve drukčijom glazbom od ove sada objavljene, radi se o funku i soulu. U prvom planu opet bi bili Pop (izraženije solo dionice) i Sabrina. Snimanje bi trebalo početi, veli Pop Asanović, za oko mjesec dana. Plan je u nekoliko navrata izaći sa po jednom singlicom, a tek iduće godine s čitavim albumom. Ali, još se jedna zanimljiva inicijativa kuha: Gastronomad Zoran Šimunić Šime došao je Popu s prijedlogom o realizaciji serije glazbenih eno-gastronomskih emisija za televiziju, dakle fuzija muzike, dobre hrane i finih vina, Pop bi, kao gurman, bio zadužen za kreiranje glazbenog segmenta uključujući i izbor izvođača, a dakako Šime, možda i u suradnji s također Gastronomadom Reneom Bakalovićem, za segment o eno-gastronomiji. Namjera je da se s ovom zamisli pođe TV-kući RTL. Asanović govori da zna za slične emisije u SAD i da one tamo privlače golemi broj gledatelja… Ne znam kako stvar funkcionira s tom serijom u SAD, ali ovdje u Hrvatskoj bilo bi svakako dobro povremeno prirediti i nastup i gozbu uživo, tako da se može uživati ne samo u glazbi (kao na malom ekranu), nego i u hrani i vinu konkretno! Na slikama su Pop, Sabrina i prijatelji na svirci te Pop i Zlatko Gall kao chef u Johannu Francku, Pop Asanović s Ćirom Bogevskim iz Bovina i s Reneom Bakalovićem, i, kao nešto vremeplovno: super-grupa Time s Popom (sasvim desno) Dadom Topićem, te Vedranom Božićem u prvom planu, bubnjareom Ratkom Divjakom i basistom Mariom Mavrinom. ♣

….pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly….

     POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 05. 2020 – Hints to the smart purchase

                                                         LEGENDA 

Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ ⍟ – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ – Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

⍟ ⍟ ⍟ – Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer.

⍟ ⍟ – 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

⋆   7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use.

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑ – trošiti • ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA   CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: XL) SAUVIGNON 2012 Primus – BOLFAN VINSKI VRH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje, vinogorje Zlatar ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vinski vrh • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: do oko/till cca 300 m • ekspozicija/exposition: jug-jugozapad/south-southwest • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl-limestone • sorta/variety: sauvignon blancpristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (biodinamički)/nature friendly (biodynamic) – službeni znak Eko na etiketi/official Eco sign on the label: da/yes PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: loire • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vinogorje Zlatar – kontrolirano porijeklo • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski lijepo – ipak prednja etiketa donekle je nefotogenična/OK – pedantly – elegant – from the point of esthetics nice – yet the front label is not at all photogenic • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: kompleksno, ozbiljno, te gusto i potentno, svakako za konzumaciju uz jelo jače strukture. Za razliku od baznog Bolfanovog sauvignona koji na nosu i u ustima školski (profinjeno!) pokazuje odraz sorte, ovaj Primus, rađen očito s velikim ambicijama, diči se snagom, a u aromatskom smislu – unatoč tome što su, kako stoji na etiketi, sortna obilježja u pravcu južnog i egzotičnog voća poput dinje i manga, utjecaj od boravka vina u drvu i utjecaji oksidativnog tipa bazirani na razvoju kroz vrijeme jače dolaze do izražaja. Ovaj sauvignon pune je zlatno-žute boje, gustoću mu pokazuje već pogled na unutarnju stijenku čaše gdje ostavlja deblji film što se pretvara u lijeno spuštajuće suze. Miris izražen, uz gore navedeno u bouquetu bih možda pronašao i malo orašastog voća. U ustima, Primus je vrlo topao, dobro je zaobljen, fino slankast što ukazuje na mineralnost, snažna je tijela i dugotrajnog finiša SERVICE: ⇗ • 14 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux

⍟ ⍟ ⍟ + (mpc/pp: M) RAJNSKI RIZLING 2018 – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • tlo/soil: vapnenasto-ilovasto/marl limestone • sorta/variety: riesling • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: rhein • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: čisto, uredno, čvrste konzistencije, sortno dobro raspoznatljivo. Rekao bih da je malo prerano pušteno na tržište. Doimlje se sa znatnim potencijalom, i s još vremena u butelji moglo bi i te kako profitirati. Lijepe je žive i pune slamnato-žute boje sa zelenkastom nijansom. Na nosu fino, jačinom umjereno, miris je trajan. Bouquet je u znaku voćnih nota u pravcu domaćeg bijelog koštićavog voća (jabuka, kruška), a pridružuju se diskretno i citrusne niti. U ustima vino nastavlja na kolosijeku mirisa. Živo je, svježe, s jako dobrom kiselosti i slankasto, zaobljeno, vrlo dobroga tijela i dugačkog završetka SERVICE: ⇗ ⇒ • 12 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: rhine….

⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: M) PINOT BIJELI 2018 – JAREC KURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sveti Ivan Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: pinot bijeli/blancpristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerirani OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Prigorje-Bilogora, Zelina ZOI/PDO – vrhunsko s kzp • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – estetski dobro/OK – from the point of esthetics good • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: mekano, prilično nježno, s blagom dozom kremoznosti, ima punoću, skladno je, lijepo pitko. Svijetlo žućkasto-zelenkasto, kristalno bistro. Miris solidno iskazan, na zrelo koštićavo bijelo voće, zanimljivo je prožet blagom aromom začinskih trava. Usta svježa, lijepo zaobljena, podržavaju spomenute blage začinske niti percepirane na nosu, Tijelo dosta dobro, završetak srednje dugačak SERVICE: ⇑ • – preporuka za jelo/dish recommendation: sir i vrhnje, domaći narezak, tjestenina s bijelim umakom, kuhana i pečena piletina • 10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one tip/type: bourgogne,

⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: M) CHARDONNAY 2018 – JAREC KURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sveti Ivan Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerirani OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Prigorje-Bilogora, Zelina ZOI/PDO – vrhunsko s kzp • suho/dry • 12,5 vol% DIZAJN/DESIGN: uredno – estetski dobro/OK – from the point of esthetics good • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is, iako je deklarirano kao suho, za one koji vole nešto slađe okuse. Svježe, pitko dopadljivo/zavodljivo sa slatkastim notama s kojima se kao potencijalna protuteža miješa dobra kiselost. Svijetle žućkasto-zelenkaste boje, diskretno ali trajno na nosu, nudi zrelo bijelo voće, poput kruške, te nešto orašastog voća poput badema, kao da se malo osjeti i maslac. U ustima vino djeluje s nježnom dozom kremoznosti i kao dobro zaobljeno, tijelom dobro ■ SERVICE: ⇑ • 10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bourgogne

⍟ ⍟ (mpc/pp: M) ROSÉ 2019 – JAREC KURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sveti Ivan Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: syrah pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – bezbojna, prozirna • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Prigorje-Bilogora, Zelina – kvalitetno s kzp • suho/dry • 11,0 vol% DIZAJN/DESIGN: uredno – estetski dobro/OK – from the point of esthetics good • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: u kategoriji mladoga, jednostavno, skladno, živahno, s voćnim notama, bit će svakako prikladno protiv žeđi u ljetnoj vrućini. Lijepe ružičaste boje, možda i malo jače za moderna shvaćanja, na nosu upućuje na domaće crveno bobičasto i jagodičasto voće. Usta vrlo svježa, mekana, s ugodnom kiselosti. Tijelom tanje, finiš kraći ■ SERVICE: ⇑ • 8-10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: XXL) PINOT CRNI Vučjak MMXVIII – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučjak • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 250 – 270 m • tlo/soil: ilovasto-vapnenasto/marl limestone • sorta/variety: pinot crni • loze stare/vines old: 15-20 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly • berba/harvest: 2018 PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u drvu – kaci/fermentation in open wood container – maceracija ukupno/skin contact in total: 20 dana/days • dozrijevanje/maturation: bačvice/barrels à 500 lit – 1/3 nove/new, 1/3 rabljene/used 1 put/time – 1,3 used 2X & velika bačva/big barrel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška, masivna – massive, heavy • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 3250 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork – djeluje vrlo kvalitetno/impression of a very good quality OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: vrlo kompleksno, ozbiljno i intrigantno, voćno-začinsko-mineralno, čvrste konzistencije, skladno, elegantno, za trošiti svakako uz hranu ali uskoro moglo bi se već, pomalo, i u meditativnim trenucima. Živahne svjetlije providne i crnom pinotu svojstvene rubinske boje s nježnom još ljubičastom nijansom, s lijepo uočljivim filmom i lijenim suzama na unutarnjoj stijenki čaše. Fino iskazana puna i trajna obećavajuća mirisa, bouquet je podosta u znaku tamnog bobičastog i jagodičastog voća te s nitima blago posušenog crvenog cvijeća (ciklama?). a – zacijelo i kao posljedicom dozrijevanja u drvu (ono je savršeno uklopljeno!) – obogaćen je finim notama orašastog voća (nijansa badema!?) U ustima se predstavlja kao baršunasto – tanin, kao jedno od jamstava dužeg vijeka vina u dobroj formi, nazire se ali odlično je ispeglan, vino je živo, s izraženom slanosti te s prikladnom ukupnom kiselosti kao još jednim od jamstava duževječnosti. Tijelo vrlo dobro, završetak dugačak, topao, ugodan • umami/primami! SERVICE: ⇗ ⇒ • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: M-L) PINOT CRNI 2018 – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 200 m • tlo/soil: ilovasto-vapnenasto/marl limestone • sorta/variety: pinot crni/noir • loze stare/vines old: 5 – 6 godina/years • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski /nature friendly • berba/harvest: redovna PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes – vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact & fermentacija u drvu/fermentation in wood container • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2500 lit) • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 18 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO • suho/dry • 12,5 vol% DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: složeno, sortno uvjerljivo, nježno i u nosu i u ustima. S dosta živosti i svježine. Svijetle sjajeće rubinske boje, bistro i providno. Ugodna mirisa na koštićavo te bobičasto-jagodišasto voće (trešnja, crveni ribiz…), cvijetna nota. Okusom mekano i zaobljeno, slankasto i s dosta energičnom (ali ne i grubom!) kiselošću što mu daje na zanimljivosti. Tijelom dobro do vrlo dobro, finiš solidne dužine SERVICE: ⇗ • 16-18 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bourgogne

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: XL) PINOT NOIR PRIMUS 2017 – BOLFAN VINSKI VRH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje, Hrašćina ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vinski vrh • kosina/slope • nadmorska visina/altitude asl: 300 m • ekspozicija/exposition: jug-jugozapad/south-southwest • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl-limestone • sorta/variety: pinot noirpristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski, na tragu biodinamike)/nature friendly (organic, on the way to biodynamic) – službeni Eko-znak na etiketi/official Eco sign on the label: da/yes PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačva/barrel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Zagorje-Međimurje – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – estetski dobro/OK – from the point of esthetics good • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: kompleksno, na kolosijeku sorte, vrlo toplo, živo, mekano, prikladno za trošiti uz (nešto konkretniju) hranu. Lijepe kristalno sjajeće providne rubinske boje, na unutarnjoj stijenci čaše stvara, kao indikatora gustoće i kompaktnosti, debeli film od kojega nastaju lijeno cijedeće suze. Na nosu umjerene jačine, no duže trajnosti. Usmjerava na zrelo a moglo bi se reći i malo već prosušeno domaće tamno bobičasto voće, osjeti se kontakt vina s drvetom ali utjecaj drveta ne narušava sklad i profinjenost. U ustima aromatika u pravcu tamnog bobičastog voća se nastavlja. Ovaj pinot je mekan, zaobljen, donekle kremast, slankast i vrlo s lijepom kiselosti, kad ga se pije mimo (odgovarajućeg) jela ostavlja dojam da bi mu bolje odgovaralo da je s malkice manje – recimo: za 0,5 vol % – topao • umami – primami SERVICE: ⇗ • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

Pjenušci/sparklings

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ ⋆  (mpc/pp: XXL) PAVEL brut 2016 – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Pavel • kosina /slope • nadmorska visina/altitude: cca 200 m • tlo/soil: vapnenasto-ilovasto/marl, limestone • sorta/variety: chardonnay 90 % & plavec žuti • loze stare/vines old: chardonnay 15-20 godina/years – plavec žuti 40 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu • odležavanje/resting after the alcoholic fermentation: drvo/wood – velika bačva/big barrel PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical (champenoise) • u boci na kvascu prije degoržiranja/in the bottle on the lees before the degorgement: 30 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 5000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica – vrhunsko pjenušavo • brut • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski jako dobro/pedantly – from the points of esthetics very good • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: elaborirano, kompleksno, rafinirano. Lijepe pune žućkasto-zelenkaste boje, odličnog perlanja brojnim finim sinim mjehurićima, već pogled na lijeno cijedeće suze koje ostavlja na unutarnjoj stijenci čaše govori o dobroj gustoći. Na nosu djeluje profinjeno, Upućuje na bijelo koštićavo voće posebice na kiselkastu jabuku, nudi i citrusne nijanse, upliću se note korice kruha, brioša, osjeti se i nit mineralnoga. U ustima elegantne jačine, vrlo živo, perlicama peckavo taman toliko koliko treba. Ugodi i bogatstvu okusa pridonosi i stanovita kremoznost. Kiselost je izvrsna, a zamjetna je i blaga slanost. Tijelom vrlo dobro, finiš ugodan, svjež, traje • umami – primami SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: tjestenina s bijelim rafiniranim umakom, plodovi mora, oborita riba, gregada • 10 ̊C • čaša/glass: velika/big one

Istra & Kvarner / Istria & Quarnaro

⍟ ⍟ ⍟ ⋆ (mpc/pp: M-L) MALVAZIJA G Cru 2018 – MARIJAN ARMAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra/Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: iako je na etiketi označeno s G cru što sugerira grand cru a to su u francuskoj apelaciji najbolje vinogradske pozicije (moglo bi biti problema s Francuzima; mi inače nemamo službeno reguliranu oznaku grand cru, a neki naši vinari koji su svojedobno svoja vina označavali s grand cru morali su pod pritiskom Francuza prijeći na drugo, najčešće na gran select), naziv vinograda, njegovu točnu lokaciju ili neko pojašnjenje o njemu nije naznačeno/on the label no name or explanation about the G cru vineyard • sorta/variety: malvazija istarska PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka/high tall • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Hrvatska Istra – vrhunsko s kzp • suho/dry • 13,8 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: vrlo konkretno, dosta gusto i jače toplo. Skladno, prikladno za piti uz moćniju hranu. Punije slamnato-žute boje već prema zlaćanoj, na unutrašnjoj strani stijenke čaše stvara deblji film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze. Na nosu prilično diskretno, ali složeno, nota barriquea je zamjetna ali i suzdržana, vrlo dobro uklopljena. Miris upućuje na zrelo i prosušeno bijelo koštićavo voće (jabuka), malkice i na smokvu, u tragovima se otkrivaju i cvijetne note. U ustima vino nastavlja aromatski profil iz nosa s time da je izričaj intenzitetom nešto jači i bogatiji za koju cvijetnu i začinsku senzaciju. Dobro je zaobljeno, slasno, blaga slanost/mineralnost i dobra kiselost drže živost. Tijelo je vrlo snažno, finiš dugačak, topao. Dobar odnos sadržaja butelje i maloprodajne cijene u Vrutku SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: pečena masnija riba, brudet, pečena piletina, puretina teletina pod pekom, zreli tvrđi sir • 13-14 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

⍟ ⍟ (mpc/pp: L-XL) TERAN 2015 Rezerva – MARIJAN ARMAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: teran PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvena bačva/wooden barrel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – tanka i visoka/tall and slim • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork – slabija kakvoća/bad quality OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno s kzp • crveno suho/dry • 13,7 vol% ■ DIZAJN/DESIGN, čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: malo umorne rubinske boje s granatnom nijansom, dosta dobre jačine na nosu. Bouquet vodi u domenu drva te tamnog bobičastog suhog a, donekle, i orašastog voća. U ustima toplo, osjet, koji se nastavlja kolosijekom mirisa, ostavlja stanovitom živošću povoljniji dojam. Tijelo vrlo dobro, finiš solidne dužine   SERVICE: ⇑ • preporuka za jelo/dish recommendation: rustikalna jela/rustical plates • 14 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

Slavonija & Hrvatsko podunavlje / Slavonia & Croatian Danube region

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ ⍟  (mpc/pp: M-L) VENJE BIJELO 2010 kasna berba barrique – ENJINGI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zlatna dolina, Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Venje • kosina/slope • ekspozicija/exposition: jug • tlo/soil: vapnenasto-ilovasto/marl-limestone • sorta/variety: Graševina, Pinot sivi, Rizling rajnski, Sauvignon bijeli, Traminacpristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) – službeni znak Eko na etiketi/official Eco sign on the label • berba/harvest: kasna i izborna (plemenita plijesan)/late & Auslese PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačvice/cascs 500 lit – mjeseci/months: 12; poslije/after: sljubljivanje vina/blending of the wines – odležavanje, stabilizcija/ageing, stabilisation: inoks/stainless steel – dvije cisterne zapremnine/two containers à 10.000 lit ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – bezbojna/no colour – personalizirana, malo izgledom a posve prezimenom/personalizied, a bit in the shape, but fully with the last name (Enjingi) • 0,75 lit • punjenje po potrebi/bottled after the demand ■ ZATVARAČ/CLOSURE: algomerate OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Slavonija, Kutjevo – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,1 vol% • ukupno je bilo proizvedeno/totaly produced: 21.000 lit DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • malo pretrpano/to much details on a small space • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: sasvim drukčije od većine bijelih vina danas na tržištu. Odmah na početku treba naglasiti kako to što na etiketi piše kasna berba ne znači da je vino slatko i desertno kako bi se moglo pretpostaviti iz spomenutog izraza. Nos doduše upućuje na slatko, a i okus ima slast, no ovo vino iz kategorije suhoga jako dobro prija ne tek uz neki manje slatki kolač nego i uz rafiniranu slanu hranu, k tome jaču, pikantniju. Odlično je i za trenutke meditacije. Plod je Enjingijve filozofije prirodnog puta, i rekao bih da djeluje vrlo iskreno. Nevjerojatno je svježe za (pogotovu bijelu) kapljicu staru punih devet godina! Enjingi je, svjesno ili slučajno i iz potrebe, prešao na drukčiji – suprotan – model dozrijevanja/odležavanja tj. poslije sazrijevanja svake sorte najprije u bačvici i, potom, sljubljivanja, držanje kapljice dugo u inoksu i tek onda punjenje, kako dođu nove narudžbe s tržišta. Nakon što je poslije toliko vremena napunjeno, vino bude spremno za piti nedugo iza punjenja, dakle logična je preporuka da ga po punjenju nije nužno duže zadržavati u butelji u podumu. Venje bijelo 2010 je zlatno-žute (nimalo degradirane!) boje, zadržava se s debelim filmom i lijeno cijedećim suzama u čaši. Nos umjerene jačine, trajan. Sugerira zrelo slatko bijelo koštićavo voće, nudi floralne nijanse (bijelo cvijeće), medne note, diskretno se javlja plemenita plijesan. Bogatstvu bouqueta, uz noble arome botritisa, pridonose i one nastale ne samo boravkom u drvu nego i nastale s vremenom kroz godine. Usta vrlo privlačna, i te kako živa, okus zaobljen, donekle i kremast, vrlo ugodan zahvaljujući lijepima kiselosti i slanosti (mineralnosti) koje odlično pariraju osjetu slasti. Tijelo je čvrsto, snažno, finiš dugačak i osobito ugodan. • umami! SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: kulen, domaća slavonska šunka, pečeni smuđ, mlaka pečena prasetina, zreli tvrđi sir, zreli sir s plemenitim plijesnima… • 13 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: M) GRAŠEVINA 2015 kasna berba – ENJINGI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) – službeni znak Eko na etiketi/official Eco sign on the label • berba/harvest: listopad/october PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: tonneau (500 lit) • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 7 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – personalizirana • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Slavonija – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,2 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro /good VINO je/WINE is: kompleksno, puno, zrelo, voćno-cvijetno, toplo, s dosta nerva iako je petogodišnjak. Lijepe pune žive žućkasto-zelenkaste boje, s lijeno cijedećim suzama na unutrašnjoj stijenki čaše. Diskretnog ali postojanog mirisa, s bouquetom u pravcu domaćeg zrelog bijelog koštićavog voća i, rekao bih, u nijansi, dinje, te bijelog cvijeća, kao da se tu provlače niti kamilice i meda, dojam je i zerice plemenite plijesni. U ustima dosta gusto, fino zaobljeno, donekle kremasto s time što tu kremoznost, koja inače vuče blago na slast, s jedne strane ublažuje jedva zamjetna fino gorkasta nota (paljenoga) a s druge strane energično kao da je razbijaju, u povoljnom smislu, dodir slanoga (mineralnog) i bljesci odlične kiselosti. Tijelo vrlo dobro, završetak dugačak, fino gorkast • umami primami – odličan odnos sadržaja boce i maloprodajne cijene (Vrutak) SERVICE: ⇗ • 14 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux, s malo širim rubom/with a bit larger rim

⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: M) CABERNET SAUVIGNON 2017 – BUHAČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatsko podunavlje, Ilok ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: cabernet sauvignonpristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvena bačva/wooden barrel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork – solidna kakvoća OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: standardno čisto, uredno, sortno raspoznatljivo, toplo, lijepe gustoće. Tamne je gotovo neprobojne živahne rubinske boje, na unutarnjoj stijenci čaše stvara deblji film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze. Mirisom umjerene jačine, trajno. Bouquet upućuje na herbalne note te, u drugom planu, na tamno bobičasto voće, doticaj s drvetom ostavio je traga a da nije bitno narušio ukupan sklad, međutim donekle je odmogao mogućoj profinjenosti, eleganciji. U ustima vino je dobro zaobljeno, tanin zamjetan ali prilično dobro pripitomljen, Tijelo vrlo dobro, završetak topao, dosta dugačak. Odnos između sadržaja butelje i mpc-a: vrlo dobar (Vrutak) SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: jača i donekle rustikana jela poput pečenja s ražnja, roštilja, gulaši… • 16-18 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

SVIJET u ČAŠI Kronika – 02.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS



kroz
/through
   

ŽELJKO SUHADOLNIK

Suradnici/contributors: Vinko Lozica, Zlatan Trsenjak, Zdravko Vodnik, Miran Debeljuh ⦁ Foto: Marko Čolić

_________s vama već – 28 godina/years – with you__________

Dok se čeka na novo ZRELO vince – sjet na prizor iz doba lanjske berbe: pogled na vinograd traminca obitelji Jagunić na Plešivici

 IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja, prezentacije 2020: ACROBAT PORTFOLIO TASTING 2020 ⦁ En Primeur 2020: BERBA 2019 IZVANREDNA u ISTRI! ⦁ HRVATSKI VINARI NA VINEXPO-WINE PARIS 2020 ⦁ LAUBA, WineRI, FESTIWINE, ZARA ARSENAL, SUMMA LAGEDER ⦁ PROLJETNI MUNDUS VINI 2020: HRVATSKA MAKEDONIJA… ⦁ CONCOURS MONDIAL: BEZALKOHOLNO i NISKOALKOHOLNO ⦁ Priznanje našima: MALETIĆ i BUBOLA u TALIJANSKOJ AKADEMIJI ZA LOZU i VINO ⦁ Maslina-ulje-vino: PUNTA CISSANA i PUNTA GRECA ⦁ Eno-gastro i turizam: GRAN CORONICA & MORGAN, CONCERTO GROSSO SELVAGGINA ⦁ DRAGULJI PLEŠIVICE – ANA GRGIĆ IZ LOKOŠIN dOLA ⦁

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 02.2020 – BUYING GUIDE

__________________________

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja, prezentacije

ACROBAT PORTFOLIO TASTING 2020: NA VIŠE NAČINA NA NEBESKOJ VISINI

            Bilo je već u Zagrebu i Hrvatskoj mnogo relevantnih vinskih događanja, od klasičnih sajmova na klasičnim sajamskom prostorima do manifestacija festivalskog tipa s izlagačima raspoređenima ne po paviljonskim štandovima nego za stolovima u reprezentativnim i chic-prostorima poput hotela (vrlo) visoke kategorije, odnosno muzeja, galerija, koncertnih dvorana, finih restorana. Nakon toliko godina, kao dosad najače priredbe te vrste nametnule su se novembarski međunarodni festival Zagreb vino.com na ekskluzivnoj lokaciji, u zagrebačkom hotelu Esplanade *****, ovog studenoga bit će mu 15. jubilarno izdanje, te Vinart Grand Tasting u zagrebačkoj dvorani Lauba, na programu obično početkom ožujka, ove godine (6. i 7. 03.2020.) bilježi peto izdanje. Dojam je da se polagano ali sigurno diže WineOS… Zagreb Vino.com i Vinart Grand Tasting u Laubi statusno slove kao događaji koji su premašili okvire Hrvatske i po važnosti su na određeni način postali šire regijski.

                Međutim sredina veljače 2020. donijela je dosad na ovim našim prostorima s obzirom na koncentraciju elitnih internacionalnih imena kao izlagača još neviđeni event – Acrobat Portfolio Tasting, u prijevodu bi to bilo kušanje proizvoda iz ponude zagrebačke uvozničke i distribucijske kuće za vino, jaka pića i delikatese Acrobat, koja inače u Metropoli ima dva punkta za maloprodaju – vinoteke pod nazivom Svijet Vina, jedna je u Boćarskom domu a druga kod Europskog trga u najstrožem središtu grada. APT 2020 u Zagrebu bio je na niz načina na nebeskoj razini: tik pod oblačićma na osmom katu hotela Hilton Garden Inn, značajan skup proizvođača iz svijeta s reputacijom na nebeskoj visini, proizvodi nebeske kakvoće ali i – nebeskih cijena, u publici niz naših najpoznatijih sommeliera, ugostitelja…

Ostvareni san – svjetske vinske legende u Zagrebu, na jednom mjestu istoga dana u isto vrijeme, pod njegovom dirigentskom palicom: u društvu s Gaiom Gajom, kćerkom legendarnog Angela Gaje je Dino Kušen kao organizator elitne smotre Acrobat Portfolio Tasting u zagrebačkom Hiltonu Garden Inn-u. Gaia Gaja u Zagrebu nudila je barolo, barbaresco, brunello i Ca’marcandu. Na njenoj radionici još i, konkretno, Barolo Sperss 1995, Barbaresco 1999 te Brunello di Montalcino Rennina (2004, sjajno) i cuvée Ca’Marcanda 2000 (merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc). Evo i što je kao svoju impresiju rekla o manifestaciji: – Vrlo mi se dopalo događanje Acrobat Portfolio Tasting u Zagrebu. Za uspjeh priredbe bitne su kvaliteta izlagača i kvaliteta posjetitelja, a po meni i izlagači i posjetitelji bili su na visokom nivou, dakle priredba je svakako uspjela. Jako mi se svidio elegantni ambijent u kojemu je APT održan, organizator se i te kako pobrinuo da vina budu na prikladnoj temperaturi a i da se poslužuju u vrhunskoj čaši. Tako je pokazao koliko cijeni nas kao proizvođače i naša vina. Šteta je što j izostao katalog s popisom izlagača i nazivima vina, ipak je tu riječ bila o izlagačima i proizvodima svjetske špice

               Kroz druge sajamske i festivalske manifestacije vezane uz vino prošlo je u ulozi izlagača ukupno već dosta vrlo vrlo renomiranih inozemnih proizvođačkih imena vezanih uz vino i jaka pića, ali do sada ih se, ako me pamćenje dobro služi, još nikad kao sada u Hiltonu nije skupilo organizirano i na jednoj istoj lokaciji istodobno i toliki broj s uistinu elitnim pedigreom. Doduše, nešto tek slično dogodilo se u zagrebačkom hotelu Antunović na samom početku 2008. godine kad je prva hrvatska revija za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši proslavu 15. godišnjice svojega izdavanja, inspirirana dakako ulaskom Hrvatske u EU, organizirala kao Europsku vinsku cestu.

          Elitna prva liga ne samo visoko afirmiranih nego i legendarnih europskih proizvođača vina i jakih pića te čaša (Zalto!; kaucija caše za posjetitelje iznosila je 200 kuna) u režiji tvrtke Acrobat okupila se u sljedećem sastavu: Adami, Gaja, Biancavigna, Château la Nerthe, Château Pontet-Canet, Clarence Dillon, Dal Forno Romano, Christian Moreau, Dr.Loosen, Marchesi de’ Frescobaldi, Marchesi di Barolo, Billecart-Salmon, Juve & Camps, Marjan Simčič, Olivier Lefaive, Paraschoss, Pascal Jolivet, Roberto Voerzio, Accordini, Trudon, Tua Rita, Le Macchiole, Vega Sicilia, Château Fuisse, Machler Besse, Maison Sichel, Vista Hill (Lepa Brena), od hrvatskih vinara nazočni su bili Meneghetti, Galić i primoštenski Vina Prgin. Od proizvođača i ponuđača jakih pića, u odvojenome prostoru: Delamain, Tesseron, Berta, Black Fire, Robi Marton Gin, Gin Mare, Capucana, Ysabel Regina, Chartron, Chase, Cocchi, Crystal Head Vodka. U predvorju su izlagali Artesan (voda), Franck (kava), Castillo de Canena (posebno cijenjeno španjolsko maslinovo ulje), Coravin, Zalto

                Na sto muka – odakle početi! Svaki je stol privlačio kao jak magnet, događaj je trajao od podneva do 20 sati. A vrebale su još, istodobno, i radionice: Marjan Simčič vertikala sauvignona Opoka cru Jordano, pa Olivier Leflaive, Gaja, Roberto Voerzio, Frescobaldi, Dal Forno Romano

Marchesi di Barolo, iz mjesta Barolo u Langama u Pijemontu: Anna Maria Abbona i njena kćerka Valentina. Pažnju je osobito privlačio njihov Barolo Cannubi (Cannubi je izdvojena vinogradska pozicija tipa grand cru a smještena uz mjesto Barolo). Dolje: moj sjet na posjet Barolu prije koju godinu – impresivni povijesni Castello di Barolo u Barolu, zatim sjedište tvrtke Marchesi di Barolo i vinski podrum kuće. Inače Anna Abbona vrlo se pohvalno izrazila o manifestaciji APT u Zagrebu, evo i njenih riječi (slobodan prijevod): Smatram da je manifestacija APT imala snažan pozitivni odjek. Oduševljene smo kćerka i ja bile kad smo vidjele da se program odvija u ekskluzivnom ambijentu, uz ekskluzivne čaše i s brojnim elitnim proizvođačima kao izlagačima. Bile smo ponosne što smo imale priliku biti sudionici takvog događanja na visokoj razini. Publika je bila vrlo stručna i zainteresirana za to što joj je ponuđeno. Nadam se da će se naša suradnja s Dinom Kušenom i s Acrobatom lijepo razvijati. (In generale riteniamo che l’evento APT sia stato decisamente di grande effetto positivo: già all’arrivo in aeroporto abbiamo sentito parlare della degustazione che si sarebbe svolta il girono successivo, il primo tasting di risonanza a Zagabria. Siamo rimaste colpite dalla precisa organizzazione ed attenzione per i dettagli: una location di prestigio e dettagli molto accurati per. es. calici e accessori Zalto, molti brand esclusivi del portfolio di Acrobat, e la presentazione nella sala. Il pubblico, locale e non, era molto interessante (è stato gratificante che fosse riservato solo ad invitati selezionati: stampa, potenziali clienti specializzati e privati alto-spendenti) ed entusiasta dell’offerta a loro dedicata. L’impressione personale è stata quella di un evento esclusivo e di alto livello, ed è stato per noi motivo di orgoglio averne fatto parte e con la sensazione che la collaborazione iniziata da poco con Dino Kusen possa crescere con grandi soddisfazioni)

_________________________________________

Pogled u prošlost: EUROPSKA VINSKA CESTA u ZAGREBU – Dakle, nešto tek slično summitu na priredbi Acrobata dogodilo se u zagrebačkom hotelu Antunović na samom početku 2008. godine kad je prva hrvatska revija za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši proslavu 15. godišnjice svojega izdavanja (prvi broj svjetlo dana ugledao je na Martinje 11.11.1992.) organizirala kao manifestaciju Europska vinska cesta. Tom prigodom smo na cjelodnevnom događanju kao izlagače, uz ponajbolje hrvatske kuhare i vinare, okupili i renomirane vinske kuće iz Austrije (prvenstveno Burgenlanda), Francuske (mahom Bordeaux – Brane Cantenac, Branaire du Cru Beaucaillou, Canon la Gaffelière, Chateau Thiuley…), Italije (Collio, Toscana, Pijemont – Joško Gravner, Stanko Radikon, Gorolamo Dorigo, Gianluca Grasso di Elio Grasso, Ciacci Piccolomini d’Aragona, Siro Pacenti, Castello di Querceto, Fontodi…), Mađarske (Villany – Attila Gere, Joszef Bock), Makedonije (Negotino, Bovin), Njemačke (rajnska oblast – Reichsrat von Buhl, Basserman Jordan, Armin Diel), Slovenije (od stranaca Slovenaca je bilo najviše, odazvali su se npr. konkretno Batič, Mlečnik, Movia, Marjan Simčič, Ščurek, Santomas, Vinakoper…)…◾

Europska vinska cesta Svijeta u čaši, početkom 2008.: uz Tomislava Antunovića, vlasnika hotela Antunović, i Vladu Krauthakera, su slovenski vinar Valter Mlečnik, vinari s Collija Stanko Radikon i Franco Sosol Il Carpino, te ugostitelj Devetak, a dolje, uz naše Plenkovića i Enjingija, Ivan i Miha Batič, Mate Kliković i Joško Gravner. Iz austrijskog Burgenlanda došla je cijela delegacija vinara na čelu s tadašnjim visokim funkcionarom u Trgovinskoj komori Gradišća Hermannom Schoenom

Iz vinogorja Colli orientali del Friuli – Girolamo Dorigo, koji rastače svoj pjenušac jer tog je dana slavio rođendan. Pored je Gianluca Grasso iz znane pijemonske vinske kuće Elio Grasso. Iz mađarskog Villanya s vinima su bili prisutni Attila Gere i Joszef Bock, a iz bordoškog vinogorja Brane Cantenac, Branaire du Cru Beaucaillou, Canon la Gaffelière, Château Thiuley, iz Njemačke Reichsrat von Buhl, Basserman Jordan, Armin Diel

______________________________________________

S Robertom Voerziom i Cesareom

Ambijent u Hilton Garden Innu vrlo ugodan, prostran, na osmom katu hotela, kroz široke staklene stijenke ulazilo je unutra puno svjetla, a prema van pružao se lijepi pogled na grad. Posjetitelja mnogo – bolje reći uzvanika jer ulazilo se ne s kupljenom ulaznicom nego na poziv organizatora koji je htio okupiti poslovnu publiku dakle distributere vina, ugostitelje vlasnike lokala, sommeliere, eno-gastro i turističke novinare (među pokroviteljima priredbe navedena je i Turistička zajednica Zagreba), blogere. Gužvi nije bilo. Iz razgovora s izlagačima mogao sam zaključiti da su zadovoljni s nastupom i općenito s time što su došli u Zagreb, nekima je ovo bio i prvi put, i u više navrata su mi ponovili da će gledati da ponovno dođu već uskoro…. Jedan od onih od kojega sam najviše puta čuo tu rečenicu da će uskoro ponovno doći bio je Roberto Voerzio, pijemontski vinogradar i vinar z sela La Morra u vinogorju Barolo.

                Roberto Voerzio opredijelio se za ekstra visoku kakvoću proizvoda, ekološki pristup, pomno je – dok se to još moglo! – izabrao pozicije za svoje trsje, prinosi su po lozi od 0,5 kg za najveće špice do maksimalno kilogram. Voerzio uzgaja nebbiolo, za vino barolo (po različitim ekstra pozicijama npr. Cerequio, Sarmassa, Serra, Rocche dell’Annunziata, Fossati…) te za vino Nebbiolo Langhe, zatim barberu, pa merlot. Nagli njegov uzlet prema nebu u komercijalnome smislu počeo je kad mu je prije ima tome već dosta godina američka vinska revija Wine Spectator za nekoliko vina u recenzijama, koje obuhvaćaju i prognozu o dugovječnosti (vremenskom roku trajanja kroz koji vino ne samo da izdržava u jako dobroj kondiciji nego kroz koji se i još razvija i postaje boljime!) dodijelila po 100 od mogućih 100 bodova. Voerzijeva velika vrijednost su ne samo vina sa 100 od mogućih 100 bodova nego i stalnost u ekstra visokoj performansi, iskrenost i pouzdanost. Sukladno tom njegovom permanentno visoko-kvalitativnom letu su, dakako, i visokoleteće cijene Robertovim buteljama – 120, 130 € i više)

Dar za dobrodošlicu: na samom ulasku u izložbeni dio posjetitelje su dočekivali za svojim stolom jedan od najboljih vinara današnjice Roberto Voerzio iz La Morre u Pijemontu i njegov djelatnik Cesare. Na čaši su se u pratnji nasmijane dame zaustavili naš znani sommelier Filip Savić i sve popularniji chef Ivan Pažanin. Voerzio je ubrzo poslije otvorenja priredbe održao vinsku radionicu i prezentirao svoje izvrsne Barbere d’Alba – Ceretto 2017 i Pozzo dell’Annunziata 2015, pa Barolo Fossati 2015, Barolo Cerequio 2014 i, kao špicu, Barolo Fossati Case Nere 2008 Riservu. U svom radu oko plemenite kapljice Roberto Voerzio vodi se mottom Ne samo u dobrim godištima nego svake godine nastojati proizvesti zamamno vino. Zasad mu to i uspijeva!

Vinogorje Châteauneuf du Pape zastupao je Château la Nerthe. Vrlo lijepi Châteauneuf blanc (bijeli) 2018, ali naprosto sjajan snažni Châteauneuf Cuvée des Cadettes rouge 2016. Stol pored, lijevo, bio je u znaku Bordeauxa i crnjaka Château Anglondet obitelji Sichel iz Margauxa, izvanredan, vrlo elegantan slani crnjak 2010

Krivac za taj APT u luksuznom hotelu Hilton Garden Hill Inn je Dino Kušen, osnivač uvozničke i distribucijske kuće Acrobat. U najavama priredbe spomenuo sam već da je on dugo maštao o takvom skupu zvijezda vina i pića u glavnome gradu RH i sad mu se, eto, san ostvario. Prva Kušenova ovako velika i zahtjevna organizacija prošla je, sudeći po zadovoljstvu izlagača i iskazanoj njihovoj spemnosti da dođu ponovno, na ispitu održanome tog subotnjeg popodneva u Hiltonu, Dino Kušen najavljuje da namjerava nastaviti s ovom priredbom i da bi ona bila bienalna.

Istina, nije baš da je i sve organizacijski-realizacijski bilo perfektno, moja velika primjedba je da ovakva manifestacija nije smjela proći bez odgovarajućeg kataloga s popisom ne samo izlagača nego i s navodom etiketa koje se izlažu (katalog je dokument o postojanju, a ujedno i odličan priručnik i vinskim trgovcu i novinaru za bilješke pri obilasku izlagača). Zatim, uoči manifestacije trebalo više raditi na marketingu kroz koji onda, već sada na završetku debitantske manifestacije, početii učvršćivati temelje za buduće uspješne priredbe. Svakako ubuduće vidjeti da se ne ponove određeni propusti koje možda ovaj put dobar dio nazočnih nije ni primijetio, ali i vidjeti kako dograditi priredbu u konceptu i, možda, sadržajima. Jedno od razmišljanja moglo bi ići i u pravcu toga da se, unatoč nastojanju da se prvenstveno maksimalno privuku profesionalci iz branše, uz pojačani angažman na privlačenju tzv. poslovnih posjetitelja, vrata na priredbu otvore i za prikladan sloj šire publike, dakako uz ulaznicu plaćenu po adekvatnoj cijeni. Često se u marketingu krajnji potrošači zanemare, a tome tako ne bi trebalo biti, nužno je kroz promidžbu naglasiti kojem se sloju publike, s obzirom na ono što nudi, organizator obraća. Mnogo je ljudi općenito koji imaju mnogo novaca ali istodobno nemaju i filing kako taj novac trošiti na kvaltetan način, dakle od njih valja boljim informiranjem i nuđenjem mogućnosti edukacije stvoriti kvalitetne potrošače.

Jedna promjena u odnosu na ovo što se dešavalo u Hiltonu sada mogla bi biti i uvedena mogućnost kupnje ii narudžbe nekih boca izravno na određenom Acrobatovu pultu u hotelu. I, rekao bih, još nešto: što se tiče izlagača svakako energičnije i elastičnije poraditi na tome da na događanju bude u ulozi izlagača više naših za ovaj profil i ovu razinu biranih imena, te se pobrinuti da se poveća broj vinskih trgovaca a pogotovu vinskih novinara iz inozemstva, tako da se priredba može sjajno iskoristiti i za promidžbu viskokvalitetng i osebujnog hrvatskog vina pa i naše domaće gastro(čitaj:turističke) ponude prema van.

Konjaci prve lige: Tesseron, te Delamain

Kamo će suza neg’ na oko! Znana opatijska sommelijerka i ugostiteljka Danijela Kramarić sa kćerkom, naravno, nije mogla tek tako proći pored stola sjajnog bordoškog (Pauillac) Châteaua Pontet Canet, mamu i kćer tu je primio Noé Tesseron, sin vlasnika Alfreda Tesserona. Sjajan Château Pontet Canet 2016 Pauillac (mpc. butelje: oko 70 €)

Primoštenski kraj, babić i poziciju Bucavac promovirala je vinarija Prgin, OPG-a Prgin Horvat. Poslovnjaka par excellence Alena Bibića, kojemu bi svakako kao izlagaču bilo mjesto na ovoj manifestaciji APT, vidjeli smo tog dana u Hiltonu kao posjetitelja, možda je samo istraživao da vidi bi li bilo odnosno koliko bi bilo dobro za njega da izlaže sljedeći put . Dolje: kutjevačka vina Galić

S Tizianom Accordinijem, uz odličan Amarone Forneto Riserva kuće Stefano Accordini iz okolice Verone, obitelj je u podrumu

Odličnu radionicu pripremio je Marjan Simčič iz Goriških brda, a predstavio je vertikalu Sauvignon blanc Opoka Jordano cru od berbe 2017 (aktualne na tržištu) do berbe 2012. Cilj je bio pokazati kako ekstra položaji, poput laporastog Jordana, i stare loze, u ovome slučaju 55 godina, mogu dati izvanredno vino maltene u svakoj a ne samo u vrlo dobroj do izvanrednoj godini. Od šest vina posebno su mi se dopali sauvignoni Opoka cru Jordano snagom, mineralnošću i elegancijom berbe 2016 i 2013, a profinjenošću i delikatnošću 2017, te kao vrlo ugodno iznenađenje iz slabijeg godišta – berba 2014

Poseban dio programa je ekskluzivna svečana večera uz sudjelovanje cijenjenih hrvatskih chefova Hrvoja Zirojevića, Marka Alilovića, Marina Rendića, Hrvoja Kroflina, Belizara Miloša…

Iz razgovora s izlagačima oko nastupa na najmovima i festivalima učinilo mi se da kao slijed razvoja tržišta općenito dolazi vrijeme naglašenog nastupanja na promocijskim smotrama vina prvenstveno u suradnji sa svojim uvoznikom i distributerom vina za neko ciljano zemljopisno područja. Dosta tih renomiranih svjetskih vinara nazočnih sada u zagrebačkom Hiltonu kazalo mi je da razmišlja o osjetnom smanjenju nastupa na danas već, inače brojnim, klasičnim sajmovima i festivalima. namjera im je kao svoje izlagačko mjesto zadržati samo jedan svjetski relevantan sajam koji ima moć privlačenja dovoljnog broja poslovne publike iz svijeta (ProWein pa, možda i Wine Paris?, pa Merano, praktički na tromeđi zemalja koje su interesantne kao tržišta: Italija, Švicarska, Austrija, velika blizina i Njemačke). Sve više se gleda da se nastupa na ovakvim priredbama u organizaciji baš vinskih trgovaca (razumljivo!) s kojima se tijesno radi na određenome geografskom prostoru. Vrijedilo bi Dini Kušenu obići događanja u organizaciji Gerharda Krachera iz austrijskog Burgenlanda, on je ne samo proizvođač vina nego i vlasnik uvozničke I distribucijske kuće, i svake godine u ranu jesen kod sebe na posjedu u Ilmmitzu priredi za poslovnjake ali i za širu a imućnu publiku ovakvu smotru što vlastitih etiketa što etiketa koje on uvozi i distribuira, imena izlagača su zvjezdana a ulaznica se masno naplaćuje. Vrijedi vidjeti i kako svoju priredbu Summa organizira vinar Alois Lageder u Magrèu u Južnom Tirolu. Na takvim manifestacijama promatranjem detlaja moguće je naučiti mnogo toga što se onda korisno i uz eventualnu prilagodbu može lijepo primijeniti u svojemu poslu.♣

____________________________________

2020 – Kao što mi sa svojim proizvodima želimo prodrijeti van, tako eto, logično, i stranci sa svojim uradcima i ponudom nastoje sebi osigurati i dio našeg tržišta. Svako malo u nas se, najčešće uz pomoć/potporu veleposlanstava, održavaju prezentacije između ostaloga i vina. Prije nekoliko mjeseci u Zagrebu je Španjolska ambasada pomogla predstavljanje vina Španjolske, a sada u veljači neposredno po održavanju Acrobat Portfolio Tastinga, u zagrebačkom hotelu Esplanade Veleposlanstvo Francuske bilo je uključeno u događanje Tastin’ France.

Na slikama su Emma Barbier iz kuće Henri de Villamont i Damien Depret, podrumar kod Domaine la Suffrene

Iz Burgundije su sa svojim vinima stigli Domaine Gérard Tremblay iz Chablisa (10 etiketa), zatim Pascal Bouchard također iz Chablisa (10 uzoraka ali ne samo apelacije Chablis nego i drugih apelacija – Burgundije i Languedoca), Domaine la Suffrène iz Provence (s 10 uzoraka apelacija Provence i Bandol), pa Henri de Villamont iz mjesta Savigny les Beaune (8 uzoraka, apelacije vezane uz Burgundiju i Côtes du Rhone), Domaine Gayda s vinima Languedoca.

Vina su bila raznih cijena, od vrlo niskih do prilično visokih., dakle za svaki džep ponešto. Moji favoriti: Henri de Villamont – Chassagne Montrachet 1er cru Les Embazées 2016, zatim Chambolle Musigny 1er cru Les Chatelots 2015, Savigny 1er cru Clos des Guettes 2017 aoc Savigny les Beaune, potom, od Gerarda Tremblaya Chablis 1er cru Fourchaume Vieilles Vignes 2018, Chablis Grand Cru Vaudesir 2917, i od Domaine la Suffrène Cuvée less Lauves 2016 Provence aoc Bandol rouge (mourvèdre i carignan) i Domaine la Suffrène Cuvée Tradition 2014 (mourvèdre, grenache noir, cinsault, carignan).◾

_______________________________

En Primeur 2020

            BERBA 2019 – IZVANREDNA NA NAŠEM NAJVEĆEM POLUOTOKU!

Vino je od svojega nastanka napitak bogova i vladara, u pučanstvu lijek za dušu (da tužni trenuci budu podnošljiviji a veseli još veseliji) i hrana za tijelo (snaga). Pa se onda shvatilo da je ono, kao proizvod sa zemlje, na svoj način ogledalo i reprezentant kraja, specifičnost za neku pedološku, (mikro)klimatsku a i tradicijom povezanu sredinu, i da kao takvo može biti snažan magnet za turiste i za gospodarski razvoj određenog ambijenta. Danas je ono i kolekcionarski dragulj i protagonist licitacija na kojima se vrti ogroman novac. Nije, onda, čudno što se upravo oko njega vrte brojne trgovačke, društvene i mondene aktivnosti, primjerice sajmovi, festivali, prezentacije, ocjenjivanja, aukcije. Jedna od tih aktivnosti aktualna je primjerice već odsada, siječnja i veljače, riječ je o smotri nove mlade kapljice nazvanoj En Primeur. Koja ima puni smisao u temeljima na kojima je nastala, a jedan bitan dio tih temelja upravo je osebujnost terroirea što omogućuje rođenje osebujnog proizvoda, dok je drugi vezan uz vrlo praktični aspekt, a to je da vinogradar/vinar prodajom kapljice po povoljnijoj cijeni i prije nego što je ona postala gotov proizvod spreman za konzumaciju dođe do financijskih sredstava nužnih da daljnje financiranje svoje poslovne aktivnosti u vinogradarstvu i vinarstvu. Moderno ili najmodernije vrijeme donijelo je i stanovito izvitoperenje, u smislu da je u nekim sredinama En Primeur postao slavlje nelogičnosti, tj. nedovršenog proizvoda! A želi se širiti kultura pijenja, želi se biti globalno cijenjen upravo i po vinu, želi se i eno-uratke plasirati po višoj cijeni, visokoj do nivoa koji izaziva poštovanje…

En Primeur 2020 istarska malvazija i moslavački škrlet: Gianfranco Kozlović i Marko Miklaužić, te Dragan Kovačević iz HGK, Nikola Benvenuti kao predsjednik udruge Vinistra, i Krunoslav Karalić, pomoćnik ministrice poljoprivrede

U nas smo prvi En Primeur ove godine imali krajem siječnja u zagrebačkom hotelu Westin, tada su se s mladim novim vinima predstavili sjeverozapadni i središnji dio Hrvatske, Slavonija i Hrvatsko podunavlje te Dalmacija. Na početku veljače, u zagrebačkoj Esplanadi, gostovala je Istra, a uz nju u manjem broju i proizvođači moslavačkog škrleta i zelinske kraljevine.

Istarski proizvođači vina nisu se ove godine žurili s prezentacijom En Primeur u Zagrebu, nastup su u hotelu Esplanade imali nekih gotovo dva tjedna nakon svojih kolega iz Bregovite Hrvatske, Slavonije & Podunavlja te Dalmacije. Početak manifestacije posvećene prvenstveno malvaziji istarskoj a na kojoj je, po navodu organizatora, izlagalo 67 istarskih vinara i koju je obišlo više od 750 posjetitelja, označila je radionica gdje je istaknuti istarski sommelier Emil Perdec prezentirao sedam novih mladih vina od malvazije istarske ali ne po proizvođačima, nego po užim vinogradarskim područjima, da se vide razlike u terroireu. Radionicom ali zapravo i cjelokupnom priredbom htjelo se široj javnosti pokazati kako je berba 2019 u Istri bila, pogotovu za malvaziju, izvrsna.

Veliko zanimanje kod mladih, posebice kod djevojaka!

Emil Perdec istaknuo je da će se 2019. u Istri pamtiti kao meteorološki vrlo povoljna vinogradarska godina i da je dala malvazije iznimnog potencijala u svim dijelovima poluotoka.

– Bez obzira s kojeg terroira dolaze, a na poluotoku ih imamo čak pet, konkretno južnu, zapadnu, sjever-sjeverozapadnu, centralnu i istočnu Istru, u vinima dominira klasična zelenkasto-žuta boja. Vina su izražene aromatike i naglašenih sortnih karakteristika, lijepih mirisa svježe breskve, marelice, jabuke, tropskog voća, ponegdje se s tom voćnosti isprepliću mirisi bijelog cvijeća, akacije, ima i nekih cvjetno-herbalnih aroma. Okusi dobro prate mirisne karakteristike. Kapljica je srednjeg tijela – rekao je Perdec.

Da su prošlom godinom jako zadovoljni vinogradari i vinari potvrdio je mag. ing. Kristijan Damijanić iz Poljoprivrednog odjela Poreč, uz objašnjenje ida su travanj i svibanj bili izrazito kišni i hladni pa je cvatnja kasnila oko deset dana, a s prvim danima lipnja počelo je razdoblje relativno suhog i toplog vremena koje je trajalo sve do rujna.

– Kvaliteti ovogodišnjih vina pridonijele su umjerene ljetne temperature, bez većih ekstrema. Kasnilo je dozrijevanje pa se prvi put u posljednjih desetak godina grožđe bralo desetak dana kasnije od uobičajenih termina za to posljednje desetljeće. Riječ je o iznimnoj berbi koja će sigurno dati velika vina – oglasio se predsjednik udruge vinara i vinogradara Istre Vinistra Nikola Benvenuti.

Istarskim vinarima, koje je s vrhunskim istarskim pršutom popratila pršutana Jelenić, ove su se godine u Esplanadi pridružili proizvođači žlahtine i autohtonih sorti Bregovite Hrvatske.

– Malvazija kao istarski brend postala je atraktivan turistički proizvod, a prema procjenama čak 200.000 gostiju u Istru dolazi uvelike zbog naših vina. Istraživanja su pokazala da je eno-gastro ponuda među prva tri motiva dolaska gostiju u Hrvatsku. Takvi gosti dolaze već početkom ožujka, ali i u kasnu jesen što znatno produžuje sezonu – napomenuo je Benvenuti.

Gas do daske, u ovome slučaju – do kosti! Na slast posjetitelja nastradao je pršut istarske proizvođačke kuće Jelenić

Pomoćnik ministrice poljoprivrede Krunoslav Karalić na En Primeuru se osvrnuo na novi Zakon o vinu koji je donio administrativno i financijsko rasterećenje sektora u vrijednosti od 12 milijuna kuna.

Jedna od ljepših novih mladih malvazija bila je kod obitelji Radovan, točio ju je Antonio Radovan…

…a lijepi merlot koji tek treba izaći na tržište pokazala je Martina iz kuće Franca Armana

– Zakon o vinu koji je lani stupio na snagu ukinuo je evidencijske markice te naknade za kontrole stavljanja vina u promet i uspostavio marketinško označavanje vina prema četiri nove vinogradarske regije a to su Hrvatska Istra te Kvarner, Dalmacija, Središnja bregovita Hrvatska, Slavonija i Hrvatsko Podunavlje – spomenuo je Karalić, i dodao: – Ako Austrija za marketing svojih vina izdvaja godišnje više od osam milijuna eura (devet milijuna! – prim. aut.) onda sukladno svojim mogućnostima na marketing treba dobro osmišljeno trošiti i Hrvatska jer za nas je vino ne samo prehrambeni i potencijalno važan izvozni proizvod, nego snažan protagonist u turističkoj ponudi. Vino može lijepo pridonijeti brendiranju Hrvatske kao atraktivne eno-gastro turističke destinacije. Zato je HGK zajedno s našim vinarima počela razgovore s Ministarstvom poljoprivrede kako bi se ispunile sve formalne pretpostavke i kako bi financiranje regionalnih organizacija vinara i nacionalna promocija vina postala stavka u državnom proračunu za 2021. – rekao je Dragan Kovačević, potpredsjednik za poljoprivredu i turizam HGK.

Ovdje primjedba: za uspješnu promidžbu i afirmaciju Hrvatske kao vinske zemlje moralo bi se najprije – a to već po tko zna koji put spominjem u svojim napisima i, kad je prilika, i usmeno – pomoći vinskoj branši, pa ako treba i na neki način natjerati je, da se poslovno organizira po užim područjima koja u agro-ekološkom smislu (orografija, pedologija, klima i mikroklima, sorta, rad u vinogradu i podrumu…) i tradicijskom smislu (čovjek, njegove navike temeljene na lokalnome, sorta…) predstavljaju jednu, vlastitu, specifičnu makar i po nijansama, cjelinu.

Valter Valenta, koji je, inače, u kratkom razmaku dvaput prezentirao svoju kapljicu – malvaziju, sauvignon i teran – u Zagrebu, najprije u Malim vinskim razgovorima s Tomislavom Stiplošekom iz udruge G.E.T., a onda na En Primeuru

Smisao i cilj je dakle ustanoviti osebujnosti (komparativne prednosti) proizvoda koji se nudi, proizvodnju (kvalitativno i KVANTITATIVNO) i marketing razvijati tako da te osobnosti po užim područjima dođu maksimalno do izražaja, bitno je dakle da se svaki predio odredi u tome što će biti tzv. paradni konj kraja odnosno lokomotiva što će vući vlak, te da tog proizvoda određenog organoleptičkog profila bude za tržište u nekoj tržišno interesantnoj količini. Nema li toga vrata se otvaraju širom onima koji se na tržištu žele prošvercati proizvodom nedostojnim da se njima prezentira teritorij. Da bi se to prije spomenuto ostvarilo potrebna su POSLOVNA udruženja proizvođača po tim užim područjima, naime ta udruženja proizvođača imaju ulogu i da sama kontroliraju odvijaju li se na terenu stvari onako kako treba, na dobrobit općeg napretka. Tim udruženjima valja ići na ruku da profunkcioniraju, da uspostave kvalitetnu suradnju s nadležnim znanstvenim ustanovama koje mogu savjetima na zemlji, u podrumu i pri izradi pravilnika ponašanja svakoga člana udruge u vinogradu, podrumu i komercijaizaciji, pomoći u unaprjeđenju agronomskog i enološkog i marketinškog dijela projekta, da se dođe do proizvoda-vjernog ogledala teritorija kao solidnog temelja za učinkovitu promidžbu i vina i kraja. Ovako kako je to sada, po regijama, riječ je o administrativnoj podjeli političkog tipa, i tu maltene svatko radi maltene kako mu drago.

Daniela Tomaz iz kuće Tomaz, i Elvis Visintin Capo

Škrleti na ogledu: Ilovčak, Florijanović i Trdenić

Valentina Tuščić -Voštinić-Klasnić i nova nada moslavačkog vinogradarstva i vinarstva – mladi Nikica Katić, iz obitelji Drage i Nade Romića, koji su, oboje, ovih dana proslavili svoju 80. godišnjicu života. Katić je u Zagreb došao s vrlo dobrom bijelom mješavinom od chardonnaya 90 posto i bijelog pinota iz 2017 koja je njegovana na finom talogu u barriqueu i tek sad treba izaći na tržište, zatim sa škrletom 2019, te s novitetom – Škrletom 2018 koji je rađen uz maceraciju od 313 dana, fermentirao je na vlastitom kvascu, dozrijevao je u bačvici od bagrema na finom talogu uz miješanje taloga po mjesečevim mjenama… Pokazao je i vrlo vrlo solidnu frankovku

                 ____________________________________

Jelena Šimić Valentić i Siniša Lasan u Pupirtresu

VARAŽDINSKA PRIČA SCOUT-SOMMELIERA – Postoje sommelieri zadovoljni svojim poslom u smislu brige za vino u ugostiteljskim lokalima odnosno prodavaonicama vina gdje rade te time što će potencijalnom gostu/kupcu znati lijepo objasniti pojedino vino u ponudi te mu time dati putokaz za koju etiketu da se opredijeli s obzirom na osobne afinitete vezano uz plemenitu kapljicu, s obzirom na prigodu u kojoj će je i jelo uz koje će je konzumirati. Ima i sommeliera koji su skloni putovanjima i istraživanjima noviteta na tržištu i pronalaženja novih proizvođačkih imena i etiketa dostojnih pozornosti. Takve bi se moglo nazvati scout-sommelierima, somelijerskim skautovima. U tu grupu spada aktualni hrvatski prvak u sommelijerstvu i ocjenjivač na prestižnom Decanter World Wide Awardsu Zagrepčanin Siniša Lasan.

Jelena Šimić Valentić, Siniša Lasan i Mntonija Mrgudić

Tragove svoje lutalačke i istraživalačke sklonosti pokazao je Lasan ovih dana u wine-baru Pupitres zagrebačke sommelijerke-voditeljice lokala i Male vinske škole Jelene Šimić-Valentić. Lasan je upravo završio sa svojom najnovijom skitnjom varaždinskim vinorodnim područjem, i na uvid svojim kolegama sommelijerima i ugostiteljima, te vinskim trgovcima i vinskim piscima podastro je sada 14 vina što ih je izdvojio nakon svojih kušanja u podrumima najviše kod Varaždina i u Ludbregu. Svoju Varaždinsku vinsku priču u Pupitresu počeo je uvodom u kojemu je predstavio varaždinski vinski kraj, Od Agencije za plaćanje u poljoprivredi službeni podatak je da u Varaždinskoj županiji postoji 489,22 hektara pod vinovom lozom, međutim Lasan je izašao i s informacijom da je stvarna ukupna površina vinograda veća od upravo navedene službene za barem pet puta, objašnjenje je bilo da su to sve male parcele i da je riječ o vinogradima odakle vino ne ide na tržište nego služi za potrošnju u obitelji vlasnika (u Varaždinskoj županiji APPRR ima registrirana 3522 poljoprivredna gospodarstva… ). Lasan je iznio kako su proizvođači u Varaždinskoj županiji uglavnom orijentirani na svježa mlada laganija kiselkasta vrlo pitka vina i da ono što plasiraju na tržištu najviše plasiraju u rinfuzi. Siniša je i donio većinom mlada vina a nekoliko ih je bilo novih mladih (berba 2019), nekoliko iz 2018, dva su bijela bila iz 2016, dok su sva tri crna pinota iz berbe 2017., a što se tiče sorata nekoliko je bilo sauvignona, nekoliko graševina, nekoliko rajnskih rizlinga (sorte tipične za to područje, problem je što se proizvođači ne znaju ili, bolje reći, ne zele složiti oko jednog vina – jednosortnog ili mješavine tih sorata u nekim optimalnim i dogovorenim postocima) koje bi bilo paradni konj kraja pa da na njemu grade učinkoviti marketing, zatim bilo je nekoliko manzonija, nekoliko muškata (jedan bijeli i jedan žuti), te tri crna pinota. Od onoga što je Lasan donio osobno sam kao bilo po potencijalu te svježini bilo skladu pažnje više vrijedna izdvojio Graševinu 2018 od Kopjara, Rajnski rizling 2016 Stručić, Manzoni bijeli 2019 Makar, Crni pinot 2017 Najman, Pinot crni 2017 Kopjar, te kao najbolji, a rekao ih i kao najbolje vino degustacije, Crni pinot Marvel Noir 2017 od Mežnarića.

Jelena Šimić Vačlentić u Pupitresu s Vladom Krauthakerom

Od skaut-somelijera Lasana, koji inače dobar dio godine provede radeći u Dubrovniku, u restoranu Proto, sad se očekuje nova prezentacija, mogao bi prirediti kakvu dobru degustaciju s vinima juga – Pelješa, Konavala, Korčule…

Jelena Šimić Valentić i Siniša Lasan dobro surađuju, i nedavno je Jelena odlučila svoj lokal – inače wine bar – Pupitres, koji već 2,5 godine postoji u središtu Zagreba i u kojemu ona oodržava Malu vinsku školu, predstaviti još i kao pozornicu za redovite susrete šire publike s najpoznatijim vinarima Hrvatske a i onima iz vana. Jelena i Lasan u tom novom ciklusu djelovanja kao prvog gosta-vinara doveli su podrum Bura & Mrgudić s Pelješca, a drugi po redu, potkraj veljače, kao gost bio je Vlado Krauthaker, koji je pedesetak nazočnih posebno iznenadio vinima nekih od 20 sorata što ih ima u pokusnom nasadu, konkretno donio je na kušanje neuburger i blauburger te svoju verziju pijemontskog nebbiola od kojega inače nastaju glasoviti barolo i barabresco, to je izmamilo buran pljesak… Predviđeno je da gostovanja poznatih vinara u Pupitresu budu po dva mjeasečno.◾

_____________________________________________

Država ne može pomagati tek tako (podobnim) pojedincima, jer na taj način naprijed ili porividno naprijed idu samo ti pojedinci, nego mora i smije pomagati cehovskom poslovnom udruženju u kojemu onda svaki pojedinac iz branše mora tražiti, i naći način da optimalno iskoristi i za sebe pomoć pruženu branši tako da se omogući da ona i njeni članovi idu naprijed a s njom i okolina u kojoj gospodarski branša djeluje, dakle bitno je da onda i društvo ima korist od društvene investicije. Ne znači da i takva regijska tijela, kao i krovno tj. nacionano udruženje vinara ne trebaju više postojati, no kuća se gradi od temelja prema gore a ne od krova i prvog kata prema dolje. Bregovita Hrvatska ne čini se velikom, ali u vinu bitne su razlike npr. od Međimurja i Hrvatskog zagorja do npr. Plešivice, Moslavina sa škrletom je nešto treće, priča za sebe su Slavonija i Podunavlje gdje su Daruvar na istoku, pa Kutjevo u središtu, potom Brodski Stupnik, pa Đakovo, Baranja i Ilok na krajnjem istoku, oni svi jednostavno ne mogu biti u istome košu, kao bogme ni područje cijele Dalmacije, od one sjeverne preko srednje do južne i Konavala, te s otocima. Pa i Istra, ma kako se, gledajući je geografski i promatrajući je samo kroz nazočnost malvazije, čini kompaktnom. nije ista, područje Zapadne Istre npr. oko Umaga je jedno, središnja Istra s vinogradima na brdima drugo je, jug je treće… Uostalom i Perdecov masterclass na početku istarskog En Primeura a na kojemu se htjelo upravo pokazati različitosti i baš i ukazati na različitosti pet terroirea ilustrira upravo to o čemu pričam. ♣

HRVATSKI VINARI NA WINEXPO – WINE PARIS 2020           Već se neko vrijeme spominjalo kako bienalni Vinexpo u Bordeauxu, dugo s aureolom najvažnijeg svjetskog sajma vina i jakih pića, gubi pomalo na sjaju i snazi, za razliku od npr. diseldorfskog ProWeina koji ostavlja dojam stalnog rasta i koji, moglo bi se reći, od Vinexpoa preuzima krunu najboljega, tako da je trenutačno u svijetu Düsseldorf vjerojatno opsegom i kakvoćom glavno mjesto susreta protagonista globalne vinske scene. Francuskoj kao jednoj od zemalja s najviše vinograda, kao jednom od troje ili četvero najvećih proizvođača vina na našem planetu, kao zemlji s najvećom slavom vezano uz vino i gastronomiju, dakako nije svejedno to što pozornica najznačajnijeg okupljanja vinskoga svijeta u svijetu kao da seli s njenog teritorija, pa su tamo poduzete određene mjere da se spriječi izmiještanje glavnog Bakhovog događanja u inozemstvo. Renomirani sajam kapljice Mediterana Vinisud iz Montpelliera i pariški sajam Vinovision potpisali su sporazum o tijesnoj suradnji u smislu da se spoje u stvaranju novog snažnog sajma WineParis, koji je startao 2019. godine. Od ove godine u WineParisu, na izložbenom prostoru Porte de Versailles u glavnom francuskome gradu, našao se kao potpora i bordoški Vinexpo, koji, inače, iza sebe ima 40 godina uspješnog samostalnog vinskog sajmovanja.

Kako je službeno objavljeno, kao odgovor na novu situaciju na svjetskom tržištu vinom i ohrabreni – na istraživanju baziranome – predviđanjem IWSR-a (International Wine and Spirit Research) da će zasigurno najmanje sljedećih pet godina Europa, u opsegu od najmanje 60 posto, zadržati status najjačeg svjetskog potrošača vina i glavnog svjetskog tržišta plemenitom kapljicom, Bordožani su se odlučili priključiti Wine Parisu i pomoći da taj sajam na teritoriju Francuske bude najveće i najjače globalno događanje vezano uz vino i jaka pića. Iako se ne nalazi u središtu nekog od svjetski famoznih francuskih vinogradarskih područja poput Champagne, Burgundije, Bordeauxa (međutim nije ni daleko od njih!), Pariz kao sjedište takve najznačajnije svjetske vinske manifestacije bio je najlogičniji izbor zbog svoje svjetske reputacije kao metropole kulture i umjetnosti te gastronomije, zbog svojega značenja u politici i u mnogim raznim sektorima društvenog života, zbog svojeg geografskog smještaja i odlične prometne povezanosti sa svijetom.

Ne zaboravimo da vinska industrija u svijetu godišnje vrti oko 30 milijardi eura, dakle riječ je o lijepom zalogaju. O tome koliko je Francuskoj stalo da u svijetu bude (ostane) glavna u vinu govori visoko pokroviteljstvo što ga je dobio Wine Paris, konkretno pokrovitelj manifestaciji Wine Paris je predsjednik države Emanuel Macron.

Tomislav Bolfan – sve više okrenut izvozu vina. Prve butelje nedavno su mu otišle i za Kinu!

Premijera Wine Parisa bila je upravo ovih dana, tj. od 10. do 12. veljače. Vinexpo je obično bio potkraj svibnja odnosno u lipnju, što se očito s vremenom pokazalo kao ipak malo prekasno za dogovaranje poslova oko vina u tekućoj godini. Svakako za udarni dio turističke sezone mora biti sve dogovoreno između proizvođača/ponuđača, trgovaca, ugostiteljskih djelatnika. ProWein je obično u ožujku, a Vinitaly u travnju, VieVinum je početkom lipnja, Francuzi su sad gledali pronaći što raniji termin i odabrana je prva polovica veljače.

Inače, uz vino tema sajma su i jaka pića, a kao novitet uvedena je, s obzirom da je sve širi pokret proizvođača okrenutih ekološkom pristupu i da je sve veći broj potrošača okrenut proizvodima rađenima na maksimalno moguće prirodan način, i kategorija tzv. prirodnih vina.

Površine pod ekološkom proizvodnjom u EU znatno rastu iz godine u godinu – u posljednjih su se deset godina povećale 70 posto. Udio vrijednosti maloprodaje ekoloških proizvoda u ukupnoj vrijednosti maloprodaje prehrambenih proizvoda u EU procjenjuje se na oko pet posto, uz prisutan trend rasta. Premda ekološki proizvođači u pravilu ostvaruju niže prinose u odnosnu na konvencionalne poljoprivredne proizvođače, veće cijene koje postižu na tržištu, i do 150 posto u odnosu na cijene konvencionalnih proizvoda, te EU operativne potpore i potpore za investicije u dugotrajnu imovinu, magnet su koji privlači sve više i više primarnih poljoprivrednih proizvođača u sustav certificirane ekološke proizvodnje u EU

Na sajmu WineParis-Vinexpo 2020 okupilo se, kažu izvještaji, više od 2200 izlagača iz Francuske i inozemstva, a očekivalo se više od 30.000 posjetitelja iz profesionalnog sektora, od ukupnog broja oko 35 posto iz inozemstva, iz stotinjak zemalja svijeta..

Na međunarodnom sajmu Wine Paris 2020. u Parizu, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i pod brendom Vina Croatia – vina mosaica predstavilo se i šest vinskih kuća iz Hrvatske – Krauthaker, Osilovac (Feravino), Jako-vino, Bolfan Vinski vrh, Dingač-Skaramuča i Buzdovan.

S obzirom na broj strukovnih posjetitelja iz tako mnogo zemalja vinari su imali lijepu priliku za promociju i pronalazak puta do vanjskog tržišta. Vinariji Bolfan Vinski vrh, koja je izložila svoja eko-vina, ovo je prva godina sudjelovanja u Parizu. Tomislav Bolfan u Francusku je otputovao praktički direktno s jedne simpatične prezentacije vina s kolačima u organizaciji vinskog pisca Mustafe Topčagića u lijepoj zagrebačkoj kavani Procaffe u prolaznicima uvijek punoj Tkalči. Bolfan je tu oduševio s rajnskim rizlingom Primus 2015. Impresioniran sajmom u Parizu Bolfan, koji je u posljednje vrijeme sve više orijentiran prema izvozu – nedavno je njegovo prvo vino dospjelo i na kinesko tržište!, kazao je na završetku Wine Parisa:

– Dosadašnji su se moji kontakti s vinskim trgovcima događali uglavnom izravno i za njihova posjeta vinariji u Hrvatskom zagorju, u Hraščni. Nakon kušanja kupci uglavnom naruče prve količine, a onda dolazi do eventualnog porasta broja narudžbi. Od sudjelovanja na ovome sajmu očekujem barem jednog novog partnera.

Feravino je prvi put predstavilo svoja vina u Parizu prošle godine

Među glavnim adutima kuće Bolfan Vinski vrh su rajnski rizling Primus, te sauvignon i crni pinot

– Zadovoljni smo kontaktima i rezultatima koje smo ostvarili. Hrvatska su vina sve traženija na svjetskoj vinskoj sceni, ali potrebna su dodatna ulaganja države u brendiranje vina – rekao je Josip Pavić iz Feravina, koje od ukupne proizvodnje izvozi oko 20 posto u dvadesetak zemalja svijeta. – U 2019. godini najuspješnija su nam tržišta bili Belgija, Švicarska i Finska, a od egzotičnih tržišta naveo bih Japan, Australiju i Meksiko, gdje uspješno poslujemo već nekoliko godina s uzastopnim rastom prodaje.

Osvrt na primjedbu da su potrebna dodatna ulaganje države za brendiranje hrvatskoga vina: rečenica je nepotpuna i kao takva neprihvatljiva! Točno je da država treba dati svoj novčani i drugi doprinos za brendiranje hrvatskoga vina u svijetu, ali kao da se u nas zaboravlja – pa to opet ponavljam – da u akciju moraju biti maksimalno uključeni i proizvođači. Vinska branša u nas nije dovoljno samoorganizirana, pojedinci na određenim prostorima kao zasebnim cjelinama u agroekološkom (tlo, mikroklima, sorte, rad u vinogradu, pa i način plasmana…) i tradicijskom smislu (običaji vezani uz hranu i piće) svi bi radili sami za sebe, umjesto da se ujedine u interesnu poslovnu udrugu koja bi iznjedrila proizvod kao perjanicu posebnost svakog dotičnog teritorija te proizvodila komercijalno dovoljnu količinu takvog proizvoda ujednačenog i prepoznatljivog organoleptičkog profila te tako stvorila čvrsti temelj visoke i ujednačene kakvoće te za dobar marketing a time i mogućnost plasmana proizvoda u većoj količini i po višim cijenama… Pa, kad se stvar poslovno dobro osmisli I nakon što se krene s realizacijom tada neka država, koja jednostavno mora od investicije tražiti povratni efekt za društvenu zajednicu, pomaže novcem u brendiranju…. ♣

 LAUBA, WineRI, FESTI WINE, ZARA

Zahuktalo se, bogme, na vinskoj sceni! Onaj tko želi obići sve vinske festivale koji upravo slijede morao bi za cijeli ožujak uzeti godišnji odmor!

Dakle, umjesto u ljetnom razdoblju – dopust u ožujku? Kroz cijeli mjesec! Evo, imalo bi se što činiti kroz sve martovske dane: sajmovi i festivali vina, a između njih potkrade se i poneki dan za odmor, da se dođe k sebi. Sajmova i festival koliko hoćeš, organizatori u određivanju termina mudro brižni da se datumi ne preklapaju.

Aktualno: zabraniti višak festivala? Ma naravno – NE! Kao što ne treba ni zabranjivati rad nedjeljom, neka, kako vele brojni naši vrli političari, stvar regulira tržište. Sajmova i festivala će biti toliko koliko ih ima, ako ne, možda, i još više – sve dok god se bude našlo dovoljno zainteresiranih za izlaganje (koje nije mali trošak!) i dok god bude iz ovih ili onih ali svakako osobno proračunatih razloga za sponzoriranje tih izlaganja, te dok god bude dovoljno zainteresiranih za posjet ali ne besplatni nego uz uredno i po adekvatnoj cijeni plaćenu ulaznicu.

Saša Špiranec i beogradski vinski stručnjak Igor Luković, najavljeni i kao vodielji vinskih radionica

Hajdemo redom: eto nas tik uz peto izdanje manifestacije Vinart Grand Tasting koju je u Metropoli pripremila zagrebačka kuća Vinart na čelu sa Sašom Špirancem.

Vinart Grand Tasting kao skup događanja posvećenih vinu podijeljen je u dva dijela – početak je u znaku vrlo zanimljivih radionica prve su održane 28. i 29. veljače, a druge će biti 4. i 5. ožujka u kongresnom centru Forum, za naglasiti je da je pripremljeno ukupno nekih 25 radionica!, dok je veliko finale dvotjedne manifestacije sajam vina 6. i 7. ožujka u Kući za ljude i umjetnost Lauba u glavnom hrvatskome gradu. U Zagrebu će se ponovo okupiti 120 najboljih i najzanimljivijih vinarija što ih je prethodno odabrao organizator, kako je rekao Špiranec kao autor projekta, uzimajući u obzir isključivo njihovu kvalitetu.

– Lauba je nezaobilazno mjesto za sve koji se žele ozbiljno baviti vinom – ističe Saša Špiranec, i dodaje:Priredba se održava u vrijeme kad su i vina i iz zadnje berbe spremna za predstavljanje, te kad većina ugostiteljskih objekata, posebice onih na obali, počinje pripremu za novu turističku sezonu. Svim poslovnim posjetiteljima, sommelierima, ugostiteljima, F&B menadžerima, trgovcima i distributerima osiguran je besplatan ulaz na sajam u Laubi, trebalo se samo prethodno registrirati na web stranici manifestacije. Uvijek težimo izvrsnosti, pa tako želimo potaknuti i hrvatske ugostitelje da još više pažnje posvete izboru vina što će ih imati u ponudi u svome ugostiteljskom objektu. Za prezentaciju na sajmu, a kako bismo omogućili zainteresiranima da kapljicu kušaju na jednom mjestu, zaista smo odabrali dobra vina iz svih hrvatskih regija, i u različitim cjenovnim razredima.

________________________________________________

TERRE BIANCHE CONTARINI CUVÉE ROUGE! – Manifestacija Vinart Grand Tasting 2020 krenula je službeno tjedan dana prije svog središnjeg dijela, a to je festival plemenite kapljice 6. i 7. ožujka u dvorani Lauba. Naime još u posljednja dva dana veljače održan je čitav niz zanimljivih vinskih radionica, ali i slijede nova dva dana radionica – 4. i 5. ožujka – prije Laube.

Kao jednu od sjajnih radionica izdvojio bih onu koju su vodili istarski vinar Moreno Degrassi i njegov enolog Alen Matelić. Naziv: Vertikala Degrassi Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge od berbe 2003. do berbe 2013. Izvrstan početak ovogodišnjeg Vinart Grand Tastinga!

Moreno Degrassi i Alen Matelić

Ne volim enopedofiliju, a ni eno-gerijatriju Obožavam eno-u-najboljim-godinama. Uživam i u CRNOME, ili CRVENOME s BIJELE zemlje. Zahvaljujući nekolicini sjajnih istarskih vinara s našeg najvećeg poluotoka koje već odavna poznajem i u čijim vinima lijepo do izražaja dolazi terroir i u čijim vinima se vide ambicija i nastojanje za postignućem višeg ranga oduševljen sam sve više i njihovom kapljicom od bordoških kultivara na – ISTARSKI način. I drago mi je da su neki istarski vinari odlučili klasičnu bordošku mješavinu sorata, koje su se, inače, još prije puno godina udomaćile u Istri, pretvoriti u njihovu osobnu mješavinu sorata što ih imaju posađene u svom vinogradu, dakle, s obzirom da su vinari u Istri i da vina ne nose apelaciju Bordeaux nema im obveze poštivanja pravila što ih spomenuta apelacija zahtijeva, sloboda je kreirati VLASTITI blend/brend. Blend kod kojega je u internacionalnom sortnom društvu prvotna bordoška kombinacija pojačana sa strane i u koji je onda logično uklopljen i lokalni istarski kultivar, čime je povećna povezanost kapljice s VLASTITIM TERITORIJEM. Sjajan korak Morena Degrassija iz Savudrije koji je tradicijski trio cabernet sauvignon, cabernet franc i merlot najprije obogatio sjajnim bordoškim adutom petit verdotom a neku godinu poslije i burgundijskim crnim pinotom i njegovim rođakom syrahom iz doline Rhône, pa refoškom iz Istre. Degrassi, koji je isprva proizvodio samo jednosortna vina i bogme namnožio sebi etiketa, od 2006. se okrenuo mješavinama i rođeni su njegovi bijeli i crveni cuvée, crveni samo od internacionalaca iz Bordeauxa. A tri godine poslije, dakle 2009., otkako je profunkcioniralo ugušćenje nasada sa 4000 loza na 6500 loza po hektaru i otkako se prinos po trsu smanjio na najviše 0,70 kg, nastao je vrlo strukturirani i kompleksni sortni septet Terre Bianche Cuvée Rouge Contarini, dosta gusta bordoško-burgundijsko-rhônsko-istarska kombinacija s istarskom dušom. Smatram da je već vrijeme je da septet postane oktet i da se udio Istre intenzificira s teranom! Pa, zapravo, i borgonja odnosno frankovka – dakako oštra selekcija grožđa! – pada mi tu napamet…

Vino Terre Bianche Cuvee rouge nastaje od grožđa s pozicije Contarini, koja je na nadmorskoj visini od 150 do 250 metara. Tip tla je bijele zemlje, naziv je u množini stoga što je više nijansi boje, od sive do izrazito bijele. Riječ je o dubokim ocjeditim karbonatnim tlima koja imaju dosta kalcija, neki dijelovi više a neki manje. Svojstvo toga tipa tla je i da u dubini ima dobru sposobnost zadržavanja vlage, što je velika prednost u sušnim godinama. Kalcij tlu daje čvrstoću i žilavost a to se onda prenosi na grožđe i vino. Dubina tla i sposobnost zadržavanja dovoljno vlage omogućuju lijep razvoj korijena u dubinu, a to pak povoljno utječe na upijanje veće količine različlitih minerala u biljku, posebno to dolazi do izražaja kod starijih trsova koji su imali dovoljno vremena da se ukopaju u dubinu. Ovakvo tlo pogoduje zadržavanju nižeg pH i veće svježine, u vinu se sve to ogleda kroz živost, kompleksnost, eleganciju i dugovječnost. Starost trsova na Degrassijevim parcelama na Contariniju je od 13 do 40 godina.

Klima je tu mješavina suhe i hladnije kontinentalne s vlažnom i toplom primorskom. Zime su tu umjereno hladne i relativno suhe, proljeća i jeseni umjereno vlažni do vlažni, a ljeta su topla do vruća i s malo padalina. Sjeverozapadni dio Istre uz obilje sunca ima vrlo povoljnu količinu padalina, tek nešto nižu od središnje Istre ali ponekad u dvostruko veću od krajnjeg juga Poluotoka. To dopušta pravilan i neprekinut rast vinove loze, uglavnom bez stresova. Svježije večeri u doba dozrijevanja grožđa spuštaju za dosta stupnjeva inače visoku dnevnu ljetnu temnperaturu i to povoljno utječe na razvoj aromatike i polifenola u vinu.

Vino Contarini Terre Bianche Rouge u prvo vrijeme od početka produkcije dozrijevalo je po oko 1,5 godinu ugavnom u hrastovom barriqueu, od 2007 kad nastaje kategorija Riserva maceracija s fermentacijom produžena je na 15 do 20 dana a dozrijevaje se odvija u drvu – barrique, i veće bačve raznih zapremnina – najmanje 2,5 godine, berba 2013 Riserva dozrijevala je 3,5 godine, a berba 2008 s nazivom Limited Edition čak 10 godina!

Meni s ove degustacije najdraži Degrassijevi crnjaci s bijele zemlje: Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge 2008 Limited Edition, Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge Riserva 2013, Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge 2012, Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge 2009, Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge Riserva 2008. Sva ova starija godišta – osim Limited Edition – dostupna su za kupnju kod Degrassija maloprodajna cijena je nešto iznad 200 kuna za butelju… ◾

_______________________________________________

Novost ove godine je da se na sajmu u Laubi, uz vina, predstavljaju i premium jaka alkoholna pića, koja donose Roto Svijet Pića i Alca. Dukat pak omogućava sljubljivanje vina sa sirevima Sirela, President i Galbani, a Argeta predstavlja svoju Exclusive liniju namaza s potpisima kuharskih majstora.

Nakon prvog dana sajma, 6.ožujka, u večernjim satima program je nazvan Vinart Godišnja Postignuća, a riječ je o dodjeli godišnjih nagrada za postignuća na hrvatskoj vinskoj sceni za 2019. godinu.

________________________________________________

KREMA SLOVENSKIH BRDA i DALMATINSKI PLAVCI – Za rastanak s veljačom – Krema slovenskih Brda, s nekoliko godišta Caroline bijele (2009, 2011, 2013, 2015 i 2017) od Aljoše Jakončića, i četiri berbe Jakončičeve crne Caroline Select (2006, 2009, 2011 i 2013). U pamćenju su mi osobito ostale berba 2009 Caroline bijele (chardonnay većinom, pa sauvignon bijeli i malkice picolita) – snaga, dugotrajnost u ustima, ozbiljnost, kompleksnost, mineralnost, diskretne arome jako zrelog bijelog voća malo nadvladane meni inače ovdje ne smetajućim utjecajem bačvice jer nije bilo jeftinih sladunjavih nota, berba 2011 (chardonnay, rebula i malo sauvignona) – uz snagu pokazali su se visoka kompleksnost i elegancija, na nosu visoka izražajnost, bouquet u pravcu egzotičnog voća iza kojega je virio sauvignon te u pozadini s aromama bijelog domaćeg voća i bijelog cvijeća, začinskih nota. U ustima slano (mineralno), s vrlo dobrom kiselosti te s diskretnom kremoznosti s malo dobrodošle slasti. Od crnih Carolina Select (merlot pretežito, malo cabernet sauvignona) po kompleksnosti, živosti, slanosti, zamjetnim (kao jamstvo za budućnost) ali dobro zaobljenim (pitkost) taninom, skladu i eleganciji izdvojio sam Carolinu Select 2011 s bouquetom u kojemu su se miješale arome tamnog koštićavog i jagodičastog voća i diskretno izražemih tzv. slatkih začina, ovdje izraženih ne kao sladunjavih. Carolina Select 2013 također mi je bila lijepa no traži još nešto vremena za puni razvoj.

AljošaJakončič sa svojim Carolinama

Iz publike s prethodne radionice, na pozornicu kao prezentarica: Monika Prović

Iz publike s radionice Morena Degrassija – na pozornicu kao prezenterica! Mlada vinarka iz Opuzena Monika Prović vrlo je lijepo vodila radionicu s plavcima, bilo ih je s Pelješca (Mili, Postup, Dingač…), Komarne, Hvara (Sveta Nedjelja), Brača, s Visa, te od količinski i nazivom velikih preko srednje velikih do sasvim malih, garažnih. Monikin pristup bio je nadasve informativan, naime o svakome vinu potrudila se prikupiti i publici iznijeti podrobne podatke o tome odakle je točno pojedino vino, kako je nastalo (vinograd, način i dužina dozrijevanja, analitički podaci). Osobno nije puno komentirala vina nego je prepustila riječ brojnim slušateljima, a na primjedbe koje su ukazivale na neku nepravilnost sjajno se snalazila uzvraćajući smireno vrlo diplomatski, tek nijansom u tonalitetu glasa pokazujući koliko se slaže odnosno manje slaže s komentarom (osobni integritet važno je sačuvati!!!). Neka su vina bila na žalost nečista, pa i s previsokom hlapljivom kiselosti, neka vina (osobito mi je žao jednoga kod kojega mi se činilo da je sirovina bila izvrsna) pojela je bačva, ne nužno u svim slučajevima neka stara i islužena…◾

____________________________________________________

Sajam je otvoren i za širu publiku, dnevna ulaznica stoji 150 kuna, zanimljivo je spomenuti da cijena pokriva i vaučer u iznosu od 40 kuna koji se može iskoristiti kupnjom butelje u Pop-up Vinoteci na sajmu ali i za prijevoz kući taksijem. Ulaznice se prodaju na dane sajma na ulazu u Laubu.

Poseban napor Vinart ulaže, veli Saša Špiranec, u dovođenje na sajam odabranih ključnih vinskih autoriteta iz Europe i SAD-a, pa će tako na manifestaciji biti prisutni predstavnici Decantera, Wine Enthusiasta, The Independenta, The Wine Bible, The World of Fine Wine, The Drinks Business i, dodaje Saša, još mnogi. Za njih se organizira i trodnevno studijsko putovanje hrvatskim vinorodnim krajevima. Među tim mnogima, napomenuto je, od europskih zemalja najbolje će medijski biti zastupljena Poljska, koja se pokazuje kao rastuće tržište za hrvatsko vino, kako u količini tako i u vrijednosti uvoza. A svakako za zanemariti nije i činjenica što nam iz Poljske stiže i dosta turista. Dobro je pri pozivanju medija iz drugih zemalja u Hrvatsku upravo voditi brigu ne samo o potencijalnu nekog vanjskog tržišta u smislu uvoza hrvatskoga vina nego i o zastupljenosti turista iz pojedine zemlje u Hrvatskoj, naime dobar način da značajnije dignemo Lijepu našu po vinu u očima svijeta je i u tome da turisti koji nam stižu budu dobro informirani o kakvoći pojedinih vina tako da ne zaziru od kupnje, kod nas, i neke skuplje etikete, naime dok ne budu dovoljno obaviješteni da i mi imamo vina koja kakvoćom i osebujnošću mogu ravnopravno stati uz bok nekim stranim razvikanim i vrlo skupim etiketama i da konkretno znaju o kojim etiketama je riječ dotle ćemo u očima stranca sloviti kao zemlja u kojoj i vrhunski proizvodi moraju biti po nižoj cijeni i u kojoj se zbog nesigurnosti u to što će se pod naručenime dobiti od vina po nekoj za nekoga, iz neznanja, neobično visoku cijenu radije okreće potrošnji standardnog piva.

– Namjera nam je pokazati bogatstvo hrvatske proizvodnje vina uglednim vinskim poznavateljima iz vana, te tako pridonijeti sve boljem pozicioniranju Hrvatske na vinskoj mapi svijeta. Uložili smo puno da ovdje okupimo važne stručnjake i sigurni smo da će riječ o hrvatskim vinima odjeknuti u svijetu – navodi Špiranec.

Raspored radionica i nabavka ulaznica na web stranici sajma: grandtasting-vinart.hr. ♣

VINSKA SETEMANA POD SRĐOM

Ovogodišnji, sedmi po redu Dubrovnik FestiWine održat će se u tjednu od 16. do 22. ožujka 2020. godine, dakle dosta ranije nego što je bio prijašnjih godina. Manifestacija ostaje u okviru Dubrovačke vinske setemane, a to je vinski tjedan u kojemu domaći ugostitelji gostima sladokuscima nude posebno atraktivne delicije dubrovačkog kraja sljubljene s najboljim vinima. Restorani, konobe i vinski barovi uključeni u manifestaciju imat će kroz taj tjedan oznaku Wine Friendly.

Dubrovnik živi vino

       Nakon godina s medjunarodnim ocjenjivanjem vina ove godine ocjenjivanja u Dubrovniku više nema, Ali, neki od prijašnjih programa ostaju. Jedno od događanja od prije a koje ostaje je Blind date, na kojemu se naslijepo kušaju vina i bira kapljica koja najbolje prati izvornu deliciju – malostonsku kamenicu. Blind date: In love with Ston Oysters postao je omiljeni događaj festivalskih sponzora, medijskih partnera, organizatora i naravno vinskih stručnjaka, a ove će se godine održati 18. ožujka 2020., u Prvom hrvatskom muzeju vina u Putnikovićima na Pelješcu.

Iz organizacijske ekipe: Tilda Bogdanović (desno) te Marija Vukelić

Za 19. ožujka 2020. godine u hotelu Dubrovnik Palace predviđena je donatorska svečana večera FestiWine Gala na kojoj će se uz sedam prošlogodišnjih pobjedničkih vina međunarodnog ocjenjivanja Dubrovnik Wine Trophy predstaviti sedam kreativnih jela dvaju vrhunskih chefova. Broj gostiju je ograničen, a cjelokupan prihod namijenjen je stipendiranju mladih talenata Dubrovačko-neretvanske županije iz područja kulinarstva i sommelijerstva.

Kamenice vole vino

Središnji događaj festivala je predstavljanje vina i vinara, smotra se održava se u petak, 20. ožujka 2020. godine na Sunset Beachu u uvali Lapad. Počinje profesionalnim susretom vinara s ugostiteljima, hotelijerima, vinskim trgovcima i drugim vinskim stručnjacima B2B od 10 do 14 sati. Od 14 do 20,00 sati vinska izložba otvorena je za sve posjetitelje vinoljupce koji mogu kušati izvrsna vina te sudjelovati na organiziranim edukativnim vinskim radionicama.

                Više na: E: festiwine@dubrovnikpr.com W: www.dubrovnikfestiwine.com

ČETVRTI PUTA u ARSENALU

            U prostoru zadarskog Arsenala, jedinstvenog spomenika nulte kategorije sagrađenog u 16. stoljeću, 27. i 28. ožujka 2020. odvijat će se četvrto izdanje Zadar Wine Festivala. Pokrovitelji su Grad Zadar, Zadarska županija, Turistička zajednica Grada Zadra, Turistička zajednica Zadarske županije, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatski sommelier klub. O organizaciji festivala brine Ivan Štiblik, sommelier i direktor Odjela hrane i pića pri hotelu Falkensteiner u Petrčanima. Zagrebačka udruga G.E.T. za vino i turizam uključila se u najavu festivala organiziranjem susreta Ivana Štiblika i predstavnika mlade zadarske vinarije Fiolić s predstavnicimaa medija javnog informiranja a na svojim već tradicijskim Malim vinskim razgovorima predsjednika udruge Tomislava Stiplošeka u Procaffeu u zagrebačkoj turističkoj Tkalči.

Ivan Stiblik, Tomislav Stiplošek G.E.T. i Mladen iz vinarije Fiolić

– Zadarsko područje postupno se diže i u vinskom segmentu i danas je u Zadru i okolici 25 vinara s vrlo solidnom proizvodnjom vina za tržište. Jedna od tih vinarija vrijednih spomena upravo je i ova od obitelji Fiolić, a koja se nalazi na području Dikla i koja u zakupu ima tri hektara vinograda glede radova u trsju posve pod vlastitom kontrolom. Ali Zadar je i turističko područje, pa je interesantan i vinarima iz drugih dijelova Hrvatske da se i tu pokažu, s ciljem da poboljšaju plasman svojega vina na ovome dijelu naše jadranske obale. Obično na festivalu imamo stotinjak izlagača, pa očekujem da će tako biti i ove godine. Uz domaće, dalmatinske vinare bude i onih iz Istre, ali i onih iz susjednih zemalja npr. Bosne i Hercegovine, Slovenije, Mađarske. Za dva festivalska dana osigurali smo više zanimljivih stručno vođenih vinskih radionica, te besplatne ulaznice za ugostitelje i hotelijere iz regije – veli Stiblik.

Mali vinski razgovori-pressica u Zagrebu protekli su u vrlo ugodnome tonu, uz lijepa vina od Maraštine 2018 (skladno, podatno, živo, fino pitko) i ozbiljnije Maraštine 2017 sur lie rađene s 12 sati maceracije, s fermentacijom na vlastitom kvascu i s godinom dana dozrijevanja na finom talogu u barriqueu (izlazak na tržište predviđen je za lipanj 2020.), te s vrlo solidnom crnom mješavinom grenachea i syraha 2918 i s prilično ozbiljnim složenim i zanimljivim Merlotom 2016 (20 mjeseci u barriqueu) . Vlasnik vinarije obitelj Fiolić kao primarno zanimanje navodi vođenje knjigovodstvenog servisa, a enologinja je Nikolina Paleka.  ♣

Must go!

Nastupaju/Present are:

Graf Adelmann, Al di là del Fiume, Ampeleia, Anselmi, Aquila del Torre, Arba Wine Beurer, Bietighöfer, Biserno, Léon Boesch,Maison BoizelIl Borro, Boscarelli, Braida, Buccia Nera, Clemens Busch, Pietro Caciorgna, Caggio Ipsus, Caiarossa, Marinella Camerani, Carleone,
Il Carnasciale, Cavalleri, Pio Cesare, Chateau Chambert, Chateau Changyu, Moser XV, M. Chapoutier, Chiamami quando piove – Valori Continuum, Corte d’Aibo,,Cos Costanti, Duemani, Fabbrica Pienza, Fiorano, Chateau Fonroque, Foradori, Nino Franco, Fritsch, Geyerhof, Ghizzano,
Gilvesy, Schloss Gobelsburg, Marchesi di Grésy, Guado al Tasso, Heitlinger, Iconic Wineries of British Columbia, Frank John, Jurtschitsch, Kaufmann, Krasna hora, Alois Lageder, Maso Martis, Chateau Mazeyres, Monteverro, Montevertine, Musella, Comtes von Neipperg, Niepoort, Nittardi, Anita und Hans Nittnaus, Ognissole, Bernhard Ott, Papiano, Petrolo, Pian dell’Orino, F.X. Pichler, Pichler-Krutzler, Podernuovo A Palazzone, Poggio Cagnano, Poggio Nibbiale, Pol Roger,
Potentino, Prima Pietra, Les Quelles Raen, La Raia – Cucco, Ökonomierat Rebholz, Reisetbauer, Sada, Salicutti, Prinz Salm, Salomon, Sander, Luciano Sandrone, Sanoner, La Sansonina, Schubert Wines, Rosi Schuster, Serra San Martino, Le Sincette, Stigler, Clemens Strobl, Taittinger, De Tarczal, Tarlant, Tement, Terre Nere, Terroir al Límit, Erwin Tinhof, Tormaresca, Torre degli Alberi, Oliviero Toscani, Castello del Trebbio, Umathum, Valgiano, Velich, – Moric, Villa Santo Stefano, Vistorta, Nik Weis, von Winning, Zahel, Zähringer, Herbert, Zillinger, Zwölberich ♣

PROLJETNI MUNDUS VINI GRAND INTERNATIONAL WINE AWARD

Uobičajena grupna slika ocjenjivača, snimljeno u dvorani Saalbaua – kazališta u Neustadtu gdje se ocjenjivanje održava

Upravo prije koji dan zavšilo je tzv. proljetno ocjenjivanje Mundus Vini Grand International Wine Award 2020. Jedno od najvećih i najznačajnijih međunarodnih (svjetskih!) vrednovanja odvija se u gradu Neustadt an der Weinstrasse u njemačkom Palatinatu (Pfalz). Izraz proljetno znači da postoji i ljetno-jesensko kušanje, ono se održava krajem kolovoza – početkom rujna. Nekad je ocjenjivanje Mundus Vini bilo samo jednom u godini, ali – to znam jer sam gotovo petnaestak godina i ja bio među kušačima u Neustadtu – s vremenom se, od npr. početnih ukupno oko 3700 vina u 2004. godini, broj uzoraka toliko povećavao da je naprosto bilo nužno ići na dva termina, i to je učinjeno 2014.

                Samo za ovo februarsko kušanje sada prijavljeno je bilo 7500 vina iz 45 zemalja. Fortificiranih vina pristiglo je 68, muzirajućih 30, pjenušavih 642, mirnih bijelih, ružičastih i crnih 6741.

                Najčešće je na ocjenjivanjima najviše uzoraka iz zemlje domaćina, ali kod Mundus Vinija unatrag dosta godina tome više nije tako. Ovaj put s etiketama su prednjačili Talijani (1747), slijede Španolci (1543), Francuzi (819), pa Portugalci 724, i tek onda su Nijemci (620).

Naprijed naši! Čini se da će Makedonci jako jako dobro iskoristiti Mundus Vini i povezanost Meiningera s ProWeinom za promociju vina od sorte vranac. Na ovoj fotki žiri je sastavljen polovicom od našijenaca – tu su Vesna Maraš iz Crne Gore, Elena Miloshevska iz Makedonije i Ivo Kozarčanin iz Hrvatske, pored Vesne Maraš je Španjolka Maria Antonia Fernandez Daza koju znam već godinama. Zamislite internacionalni EU Cuvée od sorata plavac mali, crljenak/tribidrag/kratošija, pa vranac/vranec i – tempranillo! Trnjak svakako ostaviti za neku drugu prigodu!!! Izabrane vinogradske pozicije, mjesec dana maceracije, najmanje tri godine na finom kvascu u velikoj bačvi, punjenje u magnum, ograničena količina, ekskluzivna marka, sukladna svemu tome i cijena.

Hrvatski proizvođači svake su godine na Mundusu bili prisutni s relativno dosta vina, ove godine poslali su ih 20. Naši susjedi Slovenci sudjelovali su sa 21 uzorkom, Srbija ih je dostavila 38, Crna Gora 15, Bosna i Hercegovina tri, Makedonija 62, Mađari 96, Austrijanci 102, iz daleke Kine su došla također 102 vina.

                Bilo je i dosta uzoraka iz zemalja koje bismo s obzirom na zemljopisni smješaj i glede Bakhova nektara nazvali egzotičnima, i iz država Europe koje nikad nisu slovile kao proizvođači plemenite kapljice od grožđa nego su bile poznatije po pivi, evo kako su te zemlje, od kojih ih većina klimatske promjene u novije vrijeme koristi za razvoj vinogradarstva, bile zastupljene u Neustadtu: Azerbajdžan – devet uzoraka, Danska četiri, Egipat dva, Velika Britanija tri, Kazahstan sedam, Nizozemska pet, Poljska tri, Tajland pet uzoraka.

Među članovima žirija bio je i Dane Jovanov, enolog iz Makedonije koji u svojoj zemlji vodi podrum slovenskog investitora Vladimira Puklavca iz Ormoža

Sada na proljetnom ocjenjivanju u Neustadtu sudjelovalo je u ulozi degustatora-ocjenjivača 268 vinskih stručnjaka iz 54 zemlje, čak 40 posto ocjenjivača bile su žene! Najviše degustatora dala je Njemačka – 78, drugi po broju kušača bili su Talijani, sa 22 ocjenjivača. Iz Hrvatske su bila trojica – Franjo Francem, Ivo Kozarčanin i Krešimir Ivančić, iz Crne Gore 2 , iz Makedonije 6, iz Srbije dva i iz Slovenije dva.

                Opći je dojam da su na ovom ocjenjivanju, koje je, inače, trajalo šest dana, vina u ukupnosti pokazala visok kvalitativni nivo, znatno viši od razine iz prijašnjih godina. Na 26. Mundus Viniju dodijeljena su 43 velika zlata, 1546 zlata i 1406 srebra. Talijani su osvojili najviše medalja – 658, slijede Španjolci sa 631, na trećem mjestu su Francuzi sa 325 medalja. Portugalci su kući odnijeli 286 odličja, Nijemci su se počastili s 239 medalja.

Nekih 650 vina koja su sada na Mundusu osvojila medalje bit će prezentirano specijaliziranoj publici na sajmu ProWein od 15. do 17. ožujka.

Hrvatska je na proljetnom Mundus Viniju 2020 osvojila osam zlatnih medalja i tri srebrne medalje. Zlata su raspoređena ovako:

Maximo Oro 2017 – Kutjevo dd; Graševina 2019 – Kutjevo d.d., Graševina Dika 2019 – Feravino, riječ je o vinima od grožđa iz hrvatskih vinograda. Nekoliko zlata za Hrvatsku pokupila je tvrtka Wine Business iz Zagreba, registrirana za djelatnost trgovine na veliko pićima, a riječ je o vinima od grožđa iz Sjeverne Makedonije. Jedno od tih zlatnih hrvatskih ili hrvatsko-makedonskih vina je Touch Premium Grande Cuvée 2017 (evo njegove osobne karte: Country of origin – North Macedonia; Product category – still wine; Wine type – red, Vignification – barrique; Blend – yes; Grape variety – vranec, cabernet sauvignon, merlot; Vintage – 2017; Bottle content – 0,75 l; Type of closure – agglomerate cork; Alcoholic level – 16.00 % vol; Residual sugar – 3.00 g/l; Total acidity – 5.10 g/l; Recommended retail price – € 25.00; Serving temperature – 14-18°C; Flavour profile – dry). Ostala zlata za Wine Business: Touch Premium 2017 Syrah, Touch Premium 2017 Merlot; Touch Premium Cuvée Superior 2016 (vranec, cabernet sauvignon, merlot), Touch Grande Cuvee 2017 (vranec, cabernet sauvignon, merlot).

Posrebreni Hrvati: Graševina 2019 – Kutjevo dd; Graševina Goldberg 2019 – Belje; Touch Merlot 2017 – Wine Business

                Toliko o hrvatskom nastojnju da Lijepa naša kao vinska zemlja na svjetskoj pozornici zauzme neko relevantno visoko mjesto na rang listi najboljih. U svakom slučaju, čestitke zagrebačkom Wine Businessu na vinu koje je internacionalno prepoznato kao vrijednost zlatne i kao vrijednost srebrne medlje. Funkcioneri iz sektora gospodarstva u RH rado se hvale kako imamo mnogo zaštićenih proizvoda na razini EU, međutim iz iskaza Mundus Vinija nije jasno kojoj zaštićnoj hrvatskoj kategoiji pripadaju ova vina porijeklom iz Makedonije a predstavljena pod hrvatskom zastavom.

Svi rezultati ocjenjivanja su na https://www.meininger.de/en/mundus-vini

https://www.meininger.de/en

Paul Robert Blom kao dugogodišnji ocjenjivač na Mundus Viniju i kao predsjednik komisije u kojoj je Jadranka Klarić iz makedonske vinske kuće Stobi

Vrijednost ocjenjivanja na Mundus Viniju čine ne samo dobra organizacija i dobro izabrani degustatori (iz redova enologa, vinskih trgovaca, ugostitelja i sommeliera, vinskih novinara) nego i to što je organizator ovog turnira publicistička kuća Meininger Verlag koja za internacionalno tržite izdaje nekih šest revija na temu eno-gastronomije – najjača revija je Meininger Wein & Business International, tako da je moć internacionalne promidžbe velika, te to što je kuća Meininger Verlag vrlo dobro i tijesno povezana s danas vjerojatno najjačim svjetskim sajmom vina ProWeinom (ove godine od 15. do 17. ožujka) i to na način da na sajmu ima veliki izlagački prostor pa sebi može dozvoliti da najuspješnije sudionike Mundus Vinija sjajno promovira, među ostalime i na načn što će tamo svečano javno dobitnicima dodijeliti medalje. ♣

Concours Mondial de Bruxelles: BEZALKOHOLNO, i NISKO ALKOHOLNO

            Dosad toga nije bilo, ali stvari se eto mijenjaju!

                Concours Mondial de Bruxelles, kao jedno je od najvažnijih ocjenjivanja vina na svijetu, ove godine odvijat će se od 1. do 3. svibnja u Brnu, drugom po veličini gradu u Češkoj i metropoli Južne Moravske, koja, inače, s vinogradima granični s austrijskim vinorodnim područjem Weinviertel. To je treći put da se Concours održava u zemlji koja je nekad bila s druge strane željezne zavjese. Prije nekoliko godina grad-domaćin CMB-u bi je bugarski Plovdiv, u to vrijeme europska prijestolnica kulture, a nekoliko godina prije toga CMB je održan u Bratislavi u Slovačkoj.

Rok za prijavu uzoraka službeno ističe 28. veljače 2020, međutim zacijelo će biti produžen još za neko vrijeme. Iz ureda CMB stiže vijest da s prijavama (website: https://concoursmondial.com/en/registration/ ) kasne proizvođači iz Centralne i Jugo-istočne Europe koji su se u najnovije vrijeme upravo na Concoursu zakitile osjetno većim brojem medalja visokoga sjaja nego što je to bivalo još prije desetak godina, pa se CMB nada da lijepi niz odličja što je otišao u spomenute dijelove Europe neće prekinuti aljkavost vezana uz (ne)prijavu na vrijeme. Naglašava se da su zemlje poput Češke, Slovačke bitno podignule kakvoću svojih vina i da se u tim zemljama, ali i u Poljskoj koja (još!) nije afirmirana u produkciji Bakhova nektara (ali klimatske promjene mogle bi učiniti svoje!) bitno povećala potrošnja vina, ne nužno samo vlastitih, i da su one sad već i zanimljiva vinska tržišta pa eto i stoga sudjelovanje na ocjenjivanju CMB u Brnu može biti vrlo zanimljivo i poslovno korisno.

Očekuje se da će ove godine u Brnu na ocjenjivanju biti i više od 9000 uzoraka, koje će ocjenjivati na bazi kompetencije pomno izabranih 350 degustatora iz raznih zemalja svijeta, gotovo polovica od njih du znani vinski novinari, čime se računa da će medijska pokrivenost ocjenjivanja na zadovoljstvo i proizvođača i potrošača biti jako dobra.

                Low & alcohol free category – Zanimljivost: novitet na ovogodišnjem izdanju Concours Mondiala de Bruxelles je upravo uvedena još jedna kategorija za ocjenjivanje, a riječ je o vinima s vrlo niskim alkoholnim stupnjem odnosno bez alkohola. Za odličja najboljima brine se belgijska tvrtka M.I.S. specijaliirana u dealkoholizaciji pića pa u tome smislu nudi i usluge vinarima koji pića (svu produkciju ili dio nje) dobivenog alkoholnom fermentacijom žele u potpunosti ili djelomično dezalkoholizirati. Ta nova kategorija za ocjenjivanje uspostavljena je kao razultat istraživanja tržišta vezano uz navike i želje potrošača što se tiče pića a koje je pokazalo da je takvih pilaca bezalkoholnih ili vrlo niskoalkoholnih pića opsegom već dovoljno zanimljiv da se i takvim proizvodima na visokorenomiranim ocjenjivanjima posveti pažnja kako bi potrošači bili bolje upućeni u kakvoću pojedinih etiketa.

Bakho iz limenkeMožemo li na velikim svjetskim ocjenjivanjima vina za koju godinu očekivati i još jednu kategoriju za ocjenjivanje, a to bi bila ona vezana uz vino iz limenke?

                Bezalkoholna pića u limenki – nikakvo čudo, pivo u limenki također. Kod tih pića već smo se debelo naviknuli na taj način pakiranja. Limenka je međutim u novije vrijeme duboko ušla i u vinska svijet. Ovih dana na sajamskom prostoru u američkom gradu Mendocino održano je prvo svjetsko ocjenjivanje vina iz limenke. Prijavljeno je bilo nešto više od 200 uzoraka, uz one iz SAD i oni iz Francuske, Italije, Španjolske, Argentine, Australije, Novog Zelanda i Engleske. Degustatori-ocjenjivači bile su osobe iz akademskog svijeta, svijeta marketinga i iz miljea vinskih trgovaca. Kao predsjednik komisije ostaje zapisan dr. Robert Williams, pridruženi professor marketinga i predavač na tečajevima vezanim uz poslovnost na Sveučilištu Susquehanna u Pennsylvaniji. i osnvač tijela Wine In Cane Research. Direktor ocjenjivanja bio je Allen Greene, koji je inače u vinskom biznisu već 45 godina, a koordinatorica Lisa Gagliardi. Čak 37 uzoraka osvojilo je zlatnu medalju! Organizatori su vrlo zadovoljni s odzivom proizvođača, i u velikoj nadi su da će se na idućim natjecanjima broj uzoraka povećavati jer računaju na ozbiljan rast popularnosti limenke kao ambalaže i za vino, pa su odlučili održati novo ocjenjivanje, to drugo vrednovanje trebalo bi biti 22. srpnja 2020. Danas, barem tako je objavljeno, u svijetu postoji nešto manje od 200 proizvođača koji pune vino u limenke, različitih vina u limenkama na tržištu je zasad oko 475. ♣

Internacionalno priznanje našim znanstvenicima

EDI MALETIĆ i MARIJAN BUBOLA u TALIJANSKOJ AKADEMIJI ZA LOZU i VINO!

Marijan Bubola, Antonio Calò i Edi Maletić

Sjajno priznanje hrvatskim znanstvenicima: prof. dr. sc. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Marijan Bubola s Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču postali su inozemni dopisni članovi Talijanske akademije za vinovu lozu i vino (Accademia Italiana della Vite e del Vino). Primanje novih članova održano je u gradu Trento, u zadružnoj vinariji CAVIT. Tom je prigodom u Akademiju primljeno ukupno 28 novih članova.

Dokument o primitku u Akademiju novim je članovima uručio umirovljeni prof. Antonio Calò koji trenutno obnaša dužnost predsjednika Talijanske akademije za lozu i vino.

Talijanska akademija za lozu i vino osnovana je 1949. godine na prijedlog Nacionalnog vinogradarsko-vinarskog odbora (Comitato Nazionale Vitivinicolo), ona organizira razne simpozije, seminare i radionice, cilj njena djelovanja je da pridonese napretku znanstveno-istraživačkog rada iz područja vinogradarstva i vinarstva te primjeni rezultata istraživanja u praksi.

Članovi Talijanske akademije za lozu i vino su znanstvenici i stručnjaci iz područja vinogradarstva i vinarstva u prvom redu iz Italije, ali onda i iz ostalih država. Prema statutu, Akademija može imati najviše 300 redovitih članova (među kojima se biraju i akademici emeritusi, koji trebaju minimalno 10 godina biti redoviti članovi) te najviše 300 dopisnih članova (koji nakon tri godine članstva mogu postati redoviti članovi).

                Primitak u Talijansku akademiju za lozu i vino predstavlja veliku čast i potvrđuje uspjeh spomenute dvojice hrvatskih znanstvenika u znanstveno-istraživalačkom radu na područja vinogradarstva i vinarstva na međunarodnoj razini, a mnogo govori i vezano uz dobru suradnju naših znanstvenka s kolegama iz talijanskih institucija. Čestitke! ♣

Ulika i plemenita kapljica

MASLINA-ULJE-VINO, PUNTA CISSA i PUNTA GRECA

Kako li je lijepo čuti nešto lijepo! Sada konkretno mislim na dobar glas koji globalno prati našu maslinarsku Istru: istarsko ekstra-djevičansko maslinovo ulje jedno je od najboljih, ako ne i najbolje na svijetu!

Podsjetnik na to bile su mi recentne prezentacije novih mladih maslinovih ulja iz Istre i Festival masline u Zagrebu, u njegovu srcu! Glavni grad Hrvatske nije maslinarski kraj, ali mogao bi postati glavnim gradom (i) masline i maslinova ulja. U Zagrebu su Maslinarski institut, snažni vinotekari koji uz Bakhov nektar nude i visokokvalitetno maslinovo ulje, ovdje je eto Festival masline, ovdje je i dobro tržište. Proizvođači koji se žele pokazati kakvoćom redovito prezentacije imaju u Zagrebu. Krajem prošle godine u wine-baru vinoteke Vivat Fina Vina odlično se sa svojim uljem predstavila istarska obitelj Chiavalon, poslije nje nedavno je svoja nova mlada ulja Salvela i na tržištu najnoviju berbu Merlota Medea Punta Greca 2016 na kušanje podastro vodnjanski Agroprodukt, pa je u elegantnom ambijentu hotela Westin održan peti Festival maslina s mnogo maslinara/uljara, ne samo iz Istre nego i iz Dalmacije, a uskoro će u sklopu festivala rosé vina Pink Day u Mimari biti i izložba maslinovih ulja Green in Pink. Vodnjanski stručnjak za masline i maslinovo ulje Edi Družetić, jedan od najvećih naših eksperata na temu masline i ulja, na Pink Dayu će imati radionicu o maslinovu ulju.

OPG Gardoš Nevia iz Buja prezentirao se s ekstra djevičanskim maslinovim uljima od više sorata (npr. buža, belica, mješavine), zatim s maslinovim uljem sa (za nekoga obogaćenim a za nekoga upropaštenim) čilijem, te s maslinovim uljem sa češnjakom i ružmarinom, pa s maslinama u teglici i sa šalšom koju OPG kuha od, kaže Roberto Gardoš, na slici sa sinom Goranom, od domaće uzgojene rajčice

Likovni uradci na drvu masline, autorica je Valentina Prekalj, OPG Prekalj iz Poreča

U Westinu na Maslini u srcu Zagreba, gdje je izložba bila prodajnog tipa, pojavilo se 34 izlagača, većinom iz Istre i većinom s uljem, naime, uz ponuđače maslinovoga ulja bilo je i onih koji su pokazivali suvenire i ukrasne predmete ali i predmete za posluživanje hrane (npr. pladnjeve) izrađene od maslinova drveta i na maslinovu drvu, zatim predstavnika tvrtki koje se bave proizvodnjom strojeva i opreme za poljoprivredu poglavito za maslinarstvo i uljarstvo, kao izlagača vidio sam i jednog proizvođača bučinog ulja iz okolice Siska, pozvanog da nastupi kao gost. Na festivalu se predstavilo i baranjsko Belje – s kobasicama od crne slavonske svinje! U sklopu festivala bilo je dosta radionica a i vrlo zanimljivih predavanja, primjerice Maslinova ulja s povišenom razinom fenola – nova kategorija ulja, Klimatske promjene i njihov utjecaj na maslinike, Maslinarstvo u Crnoj Gori, Maslinovo ulje – nutritivno superiorno popularnim mastima.

Špekmez OPG-a Gross iz Svetvinčenta. U teglicama su u ekstra-djevičanskom maslinovom ulju masline, pržena slanina, rajčice, suha šljiva, luk, dimljena paprika, sol, čili, smeđi šećer i balzamski ocat

Vrlo važan dio Festivala maslina je strukovno vrednovanje maslinovoga ulja. Ove godine za ocjenjivanje je prijavljeno 220 uzoraka, od toga 160 ekstra-djevičanske kategorije.

Evo i tko su glavni nagrađeni:

                Šampion 5. Festivala maslina u Zagrebu – Đani Lubiana

                Priznanja:
                Najbolje monosortno maslinovo ulje – OPG (Elena) Lupić, sorta rožinjola; Najbolje višesortno maslinovo ulje – Đani Lubiana; Najbolja udruga maslinara – Udruga Agroturist, Vodnjan; Najbolje ekološko ulje – Stancija st. Antonio d.o.o., sorta istarska bjelica; Najbolja uljaraStancija st. Antonio d.o.o.

Valja međutim ovdje navesti kako za ocjenjivanje svoja ulja nisu – osim Agroprodukta iz Vodnjana – prijavilia ni poslala najspominjanija naša proizvdođačka imena poput Chiavalona, Belića, Ipše, Claija, Zigantea

Prezentacija ulja Salvela Punta Cissana i vina Medea Punta Greca u zagrebačkoj vinoteci Vivat Fina Vina: uz domaćina Borisa Ivančića su enolog Agroprodukta Marko Krstačić i majstor za maslinarstvo i maslinovo ulje Edi Družetić