Archive | Festivals RSS for this section

Upoznajmo druge sredine / ČILE NA ZAGREB VINO.COM-u 2017?

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Facebook  ⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

MOGUĆE JE DA ZNANA VINSKA ZEMLJA KOJA SE PROTEŽE PACIFIČKOM OBALOM JUŽNOAMERIČKOG KONTINENTA OD SJEVERA PREMA JUGU u DUŽINI OD OKO 5000 km NASTUPI u ZNAČAJNIJEM OPSEGU NA 12. MEĐUNARODNOM FESTIVALU VINA i KULINARIKE POSLJEDNJEG PETKA i SUBOTE U STUDENOME, u METROPOLI. ČILEANSKI VELEPOSLANIK u HRVATSKOJ JUAN LUIS NILO OBEĆAO JE DA ĆE SE ZAUZETI ZA TO

Ljeto je, obično, razdoblje kad se, unatoč tome što je to sezona godišnjih odmora, znatno pojačavaju aktivnosti na organizaciji međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com za tu godinu. Za ovogodišnji festival, na rasporedu, kao i uvijek, posljednjeg petka i posljednje subote u studenome – konkretno za 2017. datumski je to 24. i 25. 11. – napokon je riješeno da li ostati u prostorom ograničenome hotelu Esplanade ***** ili prijeći u drugi visokokategornik u glavnome gradu a gdje bi organizatoru bilo na raspolaganju više mjesta za izlagače: osnivač i direktor manifestacije prof. Ivan Dropuljić, koji je, inače, prethodno proveo anketu među izlagačima i koji veli da je otprilike trećina vinara bila svakako za ostanak u Esplanadi, trećina ih se izjasnila da se ode u neki drugi veći zagrebački hotel a trećini je bilo svejedno – potpisao je ugovor s Esplanadom. I sad čeka prijave izlagača. Nisu Zagreb i Hrvatska kao neke druge zemlje Europske Unije gdje se mnogo toga vezano uz sljedeće izdanje manifestacije zna već na kraju izdanja koje je upravo u tijeku. Naši vinari na prijavu čekaju do posljednjeg trenutka. Bez obzira na to, stvar je do sada funkcionirala dobro što se tiče domaćih izlagača. S vanjskima nije tako glatko, naime kad od nas prema njima krene službena obavijest o terminu zagrebačke manifestacije oni su nerijetko raspoređeni i zauzeti već negdje drugdje. Ipak, Ivan Dropuljić nada se u lijepi odaziv stranaca. Očekuje, kako je rekao, neka velika i svjetski glasovita imena, ako već ne u segmentu klasičnih izlagača a ono u grupi vinskih radionica, odnosno kako se to danas i kod nas često naziva – masterclassova.

Veleposlanik Čilea NJ.E. Juan Luis Nilo primio je u svom uredu u Ambasadi prof. Ivana Dropuljića na razgovor vezano uz mogući nastup čileanskih vinara na Zagreb Vino.comu 2017

Među strancima prof. Dropuljić već se duže vrijeme nada u Esplanadi vidjeti Château Petrus na radionici (nakon što su već bili Château Margaux, Château Angélus te Domaine de la Romanée Conti to bi bio doista dostojan nastavak parade svjetskih velikana), a izgledi su i za skupno sudjelovanje proizvođača okupljenih u poslovni Savez vinogradara/vinara Châteauneuf-du-Papea. Potvrdio mi je to – na temelju pozitivnih komentara što mu ih je o festivalu dao Thierry Sabon, vlasnik uglednog tamošnjeg posjeda Clos du Mont-Olivet koji je lani u Zagrebu prezentirao svoja vina – osobno Michel Blanc, direktor toga tijela (s Blancom se, inače, susrećem na ocjenjivanjima Concours Mondial de Bruxelles). Interes su pokazale neke vinske kuće i iz Alsacea, primjerice Dopff Au Moulin iz Riquewihra, ali i iz Donje Austrije – ugledni Schloss Gobelsburg iz vinogorja Kamptal…

Velika je mogućnost i za grupnu prezentaciju uglednih proizvođača Bakhova nektara iz Čilea, gdje, inače, ima mnogo življa hrvatskog porijekla i gdje se nekoliko Hrvata sjajno afirmiralo u businessu upravo i u vinskom sektoru, primjerice obitelj Lukšić, vlasnik velike grupacije Viña San Pedro s mnogo vinskih podruma, te obitelj Matetić. Angažman za dolazak Čileanaca pokazao je nedavno veleposlanik Čilea u Hrvatskoj Nj.E. Juan Luis Nilo, koji je prije nekog vremena Ivana Dropuljića pozvao na razgovor oko Zagreb Vino.coma k sebi u Ambasadu u Zagrebu, te obećao da će se osobno založiti da Čile bude lijepo zastupljen u Esplanadi.

Hector Riquelme, najbolji čileanski sommelier 2005. godine. S njim sam bio u komisiji za ocjenjivanje vina Concours Mondial de Bruxelles/Chile 2012

Inače, iz Čilea je već u Zagreb kao vinski ambasador nedavno i stigao Héctor Riquelme, najbolji čileanski sommelier za 2005. godinu, pa evo ukratko kako je predstavio svoju zemlju u vinskome kontekstu:

Vinova loza vitis vinifera stigla je u Čile sredinom 16. stoljeća. Španjolski misionari  donijeli su sa sobom jednu vrlo staru sortu zvanu país. Od prve sadnje vinove loze do trenutka kad se počelo nešto ozbiljnije događati s čileanskim vinom prošla su gotovo dva stoljeća. Prije nekih 150 godina u odnosu na sadašnje vrijeme bogati zemljoposjednici ali i vlasnici rudnika počeli su graditi vinske podrume po uzoru na bordoške châteauxe. Sadili su bordoške sorte, ponajviše cabernet sauvignon, pa cabernet franc, merlot, malbec, semillon i sauvignon blanc. Tada nastaju i prve velike vinske grupacije, jedna od njih je Viña San Pedro, za koju eto znamo da je u vlasništvu obitelji hrvatskog porijekla Lukšić. Viña San Pedro uz Concha y Toro danas je najveći i najznačajniji čileanski proizvođač vina. Ikona čileanskog vinogradarstva i vinarstva je i kuća Montes, enologa Aurelija Montesa.

Vinogradi Montes

Grupacija Viña San Pedro ima više vinskih posjeda u različitim vinogorjima, a proizvodi vrlo veliki broj etiketa, od onih u baznoj grupi do onih u super-premium kategoriji. Dio bogatog asortimana grupacije Viña San Pedro u Hrvatsku uvozi Vrutak, i to od kapljice u baznoj kategoriji preko one u srednjoj kategoriji s napomenom da su vrlo kvalitetna a istodobno i vrlo prihvatljiva po cijeni (Castillo de Molina, Viña Tarapaca, Tabalie…) do super-premium vina kao što su Altaïr i Sideral. Vina pak čileanskog velikana Aurelija Montesa, sve do špica poput Montes Alpha Cabernet Sauvignona, Montes Folly Syraha, te carmenerea Purple Angel pak uvozi tvrtka Roto Dinamic…

Susret u Zagrebu: biznismen Lukšić i čileanski veleposlanik Juan Luis Nilo

Lukšići su jedni od najvažnijih gospodarstvenika u Čileu, uključeni su u bankarski sektor, u turizam u vino…  Investirali su i u hotele u Hrvatskoj, a namjera im je bila u Lijepoj našoj uložiti i u vinsku proizvodnju, ali kako su u vinskom sektoru okolnosti glede vinogradske površine i količine produkcije između Hrvatske i Čilea bitno drukčije, zasad ovdje, barem kako mi je rekao jedan od braće Lukšića za boravka u Zagrebu, ovdje još nisu našli mogućnost kupnje površina veličine koja bih ih zadovoljila (za ilustraciju onoga što bi oni htjeli: bacilli su bili oko na ogromne Plantaže 13 jul u Titogradu!), međutim možda ipak ima šanse barem za nešto, naime od prije već nekog vremena govorka se da bi se Ivica Todorić, koji se navodno želio maksimalno koncentrirati na trgovinu, rado riješio svog proizvodnog sektora, k tome u najnovije vrijeme nastupili su i problemi s cijelim koncernom Agrokor pa još treba vidjeti što će i kako biti, a ono što bi iz Agrokorova proizvodnoga segmenta veličinom moglo zanimati Viña San Pedro su npr. Agrolaguna (u Istri, gdje su Lukšići prisutni u sektoru turizma) te Belje kao tehnološki vrlo moderni pogon. E pa, ako zaista dođe do prodaje tih vinarija, najbolje bi i bilo bilo da kupac bude doista ozbiljna svjetski renomirana kuća…

Ultra premium Altair i Sideral te premium Tarapaca gran reserva etiqueta negra – butelje s posjeda grupacije Vina San Pedro

Filoksera (phylloxera), koja je krajem 19. i početkom 20. stoljeća poharala europske vinograde, čileanske vinograde ostavila je nedirnutima, a objašnjava se to prirodnim barijerama i stanovitom geografskom izoliranosti zemlje, naime s jedne strane Čilea – na zapadu – je Tihi ocean, a s druge, na istoku, i u dužini od oko 4000 kilometara su visoke Ande.

Osuvremenjavanje i značajna modernizacija u proizvodnji vina u Čileu krenuli su početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća. U podrume su uvedene cisterne s mogućnošću nadzora i regulacije temperature, vina su se počela pažljivije i duže dozrijevati, u novim bariqueima francuske produkcije. U devedesetim godinama bitno jača pažnja počela se posvećivati i vinogradu, konkretno smanjivani su prinosi, za premium vina i drastično, a berba se s dana prebacila u noćne sate kad je svježije. Počelo se više računa voditi o tome na kojim pozicijama i u kojim mikroklimatskoim uvjetima će se saditi koje sorte i za koju tipologiju vina.

VINOGRADARSKE REGIJE i APELACIJE

Čile danas ima 130.000 hektara vinograda. Oko 70 posto je crnih sorata. Najviše je od sorata zastupljen cabernet sauvignon, sa 36,2 posto, slijede sauvignon bijeli s 14,3 posto, merlot s 12 posto, chardonnay s osam posto, carménère i syrah također s osam posto, paísa je šest posto, pinota crnoga oko tri posto… U Čileu je registrirano oko 8000 vinogradara.

Vinogradarski dio Čilea je u sredini države. Postoji Sjeverna vinogradarska regija (Norte), zatim regija Aconcagua i regija Central Valley, te Južna regija (Sur). Evo, unutar tih regija, i vinogorja/apelacija: u regiji Sjever su dolina Elqui i ispod nje dolina Limari, južno od njih u regiji Aconcagua su Aconcagua Valley, Casablanca Valley te San Antonio/Leyda Valley, a odmah ispod, samo nešto istočnije, su, u regiji Central Valley, Maipo Valley te Rapel Valley s Cachapoalom i Colchaguom, zatim Curico Valley i Maule Valley. U regiji Jug je Bio Bio Itata Valley. Plavom bojom na slici označena su područja uz more, zelenom područja Cordillere, a žutom bojom predio obronaka Anda.

Limarí Valley

Limari se nalazi nekih 400 km sjeverno of Santiaga. Dolinim stalno puše svježi vjetar a jutra su maglovita. Ovdje je oko 1600 hektara vinograda. Tlo je slano, od mora. Mnogo je kalcijeva karbonata. Padavina bude oko 100 mm godišnje, godišnja minimalna prosječna temperatura je oko osam stupnjeva Celzija, a maksimalna oko 25 stupnjeva Celzija. Tu se proizvode svježa bijela vina te crna vina jačega tijela. Ovo vinogradarsko područje poznato je i po proizvodnji destilata pisco.

_______________________________

PISCO – Pisco  je bezbojno ili pak jantarno obojeno alkoholno piće u kategoriji vinjaka, a koje se tradicijski proizvodi u Čileu te u Peruu. Proizvodnja je počela negdje u 16 stoljeću, dolaskom španjolskih kolonizatora. Čile godišnje proizvede oko 9,5 milijuna litara pisca. ■

________________________________

Casablanca Valley

Casablanca valley sa svježijom je mediteranskom klimom. Zbog blizine oceana jutra znaju često biti maglovita. Tu se nalazi oko 5500 hektara vinograda. Tlo je ilovača i pijesak. Padalina bude godišnje u prosjeku oko 530 mm, prosječna godišnja minimalna temperatura je oko osam stupnjeva Celzija, a prosječna maksimalna je oko 26 stupnjeva Celzija. Ovo je kraj za proizvodnju svježijih bijelih, te crnih vina s izraženijom voćnosti.

Maipo Valley

Maipo je vrlo blizu Santiaga, i znan je po cabernet sauvignonu. U dolini Maipo izrazita je mediteranska klima s velikim temperaturnim razlikama između dana i noći. Tamo je oko 12.600 hektara pod trsjem. Tlo je mješavina pijeska i šljunka/kamena na istoku, a kako se ide prema zapadu sve jače prevladava ilovača. Padavina je oko 310 mm, minimalna prosječna temperatura je oko devet stupnjeva, a maksimalna prosječna godišnja temperatura je oko 29 stupnjeva Celzija. Ovo je oblast koncentriranih crnih vina.

Cachapoal Valley 

Dva su tu dijela – Cachapoal Andes i Cachapoal entre Cordilleras. Cachapoal Andes dosta je vruće područje, dok je Cachapoal entre Cordilleras, inače pod stanovitim utjecajem s Pacifika, vrlo topao ali ne i vrući treritorij. Andes je znan po cabernet sauvignonu, a Entre Cordilleras više po carménèreu. Tu je oko 5000 hektara pod vinovom lozom. Tlo je pjeskovito i šljunčano na istoku a s više ilovače na zapadu. Padavine se kreću oko 340 mm, minimalna temperature bude oko osam stupnjeva, a prosječna godišnja maksimalna oko 29 stupnjeva Celzija. Ovo je teritorij koncentriranih crnih vina. Ovaj kraj je inače znan i po produkciji voća – jabuka, trešanja, badema…

Ukupna godišnja proizvodnja vina u Čileu je oko 12 milijuna hektolitara. Potrošnja po stanovniku godišnje je oko 17 litara. Izvoz se kreće oko 8,5 milijuna hl, vino se plasira u nekih 150 zemalja svijeta, najviše ga se izvozi u SAD, Veliku Britaniju, Kinu i Japan, Njemačku…  ♣                          SuČ – 07/2017

Čileanska vina koja su i na hrvatskom tržištu

_________________________________

Grupa hrvatskih vinara u podrumu Concha y Toro

ČILE u SAMOBORU! – Večer Čilea u Samoboru! Samoborsko-jaskansko-zagrebački dio grupe enologa i vinara koje je Nenad Maslek, enolog i predstavnik najjače svjetske kuće za proizvodnju kvasaca Lallemand iz Kanade, vodio prije kratkog vremena u Čile u obilazak tamošnjih vinskih podruma okupio se u kušaonici Udruge samoborskih proizvođača plemenite kapljice da evocira uspomene s lijepog putovanja i da prijateljima kod kuće pokaže slikom gdje se sve bilo. Naravno, glavni organizator susreta bio je znani samoborski ugostitelj i, kako ga nazivaju, kralj kremšnita Marijan Žganjer, inače i proizvođač vina što ga plasira u svojim objektima Tin i U prolazu u središtu Samobora. I Žganjer je bio član grupe putnika za Čile. Susret u Samoboru nije mogao naravno proći bez glazbe i popevki – svirao je Šoić Šoja bend – šteta je što za ovu prigodu duo dva mladića nije uvježbao i neku čileansku pjesmu.

Mirjana i Dubravka Kurtalj, Josip Korak, Nenad Maslek, duo Šoja-bend, Marijan Žganjer

U Čile su iz ovih naših i nama blizih krajeva išli Vera Zima iz Iloka, Slobodan Čapin iz Erduta, Ivan Marinclin iz Kutjeva, Damir Risek iz Đakova, Josip Korak i Zdenko Šember te Mirjana i Dubravka Kurtalj s Plešivice, Marijan Žganjer iz Samobora, Višnja Šimunović i Maja Maslek iz Zagreba, Sanja Radeka iz Poreča, Ante Grubišić iz okolice Imotskoga, Mato Violić Matuško s Pelješca, Simo Knežević i Vesna Maraš iz Titograda, Venera Gelebeševa Krstik iz Skopja…  A obišli su Concha y Toro (najveća u Čileu!), Montes, Matetic, Casa Silva, Apaltagua, Indomita, William Cole Vineyards, William Phevre Vineyards…

Marijan Žganjer pobrinuo se za provjeru kako se čileanska vina sljubljuju s hrvatskim (sezonskim) domaćim specijalitetima, pa se tako tog kasnog popodneva uz ramstek te potom pečenice, buncek, zelje i restani krumpir kušalo npr. Sauvignon gris, i u nastavku Matetićeve Sauvignon blanc 2013, Chardonnay 2013 i Pinot noir 2011, Carmenère 2014 Casa Silva, Carménère 2014 gran reserva Tarapaca, Syrah 2014 gran reserva također Tarapaca, Cabernet sauvignon 2013 gran reserva Tarapaca i Cabernet & Merlot 2012 reserva Tarapaca.  ■

 

Advertisements

SUMMA 2014 / ELITNO i EKSKLUZIVNO u JUŽNOTIROLSKOJ PALAČI IZ 16. STOLJEĆA

Summa 2014

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

CASÒN HIRSCHPRUNN ALOISA LAGEDERA u MAGRÉU BIO JE POZORNICA SUMMITA PONAJBOLJIH SVJETSKIH PROIZVOĐAČA VINA

Veronski sajam vina Vinitaly dugo je godina bio ne samo središnja vinska sajmena manifestacija u Italiji pa i u južnom dijelu Europe, nego i jedina značajnija priredba te vrste u tome prostoru. Kako su vinari sazrijevali i, s obzirom na svoje pristupe proizvodnji i komercijalizaciji plemenite kapljice postajali drukčiji, zahtjevniji, ekskluzivniji, te težili posebnom, nešto intimnijem ambijentu i ambijentu s patinom kao i drukčijem tretmanu od ovoga na sajmištu VeronaFiere – zbog veličine Vinitalyja i uistinu velikog broja posjetitelja ipak u dobroj mjeri, da tako kažem, populističkoga – došlo je do stvaranja, unutar termina Vinitalyja, satelitskih vinskih smotri. Niz proizvođača koji su do prije nekog vremena redovito bili sudjelovali na Vinitalyju pobojao se da će se u toj velikoj sajamskoj masi izgubiti, a, opet, niz proizvođača smatrao je da mnoge svoje posebne i skupe boce u takvoj atmosferi istaču beskorisno. I tako se rodio festival prirodnih vina, u Villi Favoriti u Veroni. Taj okuplja samo proizvođače tzv. iskrenih vina a to bi trebala biti ona što nastaju bez kemije u vinogradu i tehniciranja u podrumu. Drugi je pak elitni Summa, u od Verone nešto više od stotinjak kilometara udaljenom Magréu ili po njemački Margreidu u Alto Adigeu/Južnom Tirolu, u organizaciji znanog vinara Aloisa Lagedera.

Lageder AloisAlois Lageder, organizator Summe, u dvorištu svoje renesansne palače Casòn Hirschprunn u Magréu ili Margreidu

_______________________________

ALOIS LAGEDER– Još od 1823. vinogradarstvo i proizvodnja vina tijesno su vezani uz obitelj Lageder. Alois Lagederiz pete je generacije obitelji, i na svom posjedu u Magréu u okrugu Bolzano/Bozen drži se filozofije inspirirane holističkim pristupom i principom proizvodnje održivog razvoja. Trsi se na razuman način povezati tradiciju i inovaciju. Lageder brine o 50 hektara vlastitih vinograda koji se obrađuju strogo po postulatima biodinamskog uzgoja. ■

______________________________

Summa je godišnje okupljalište, u Lagederovoj palači iz 16. stoljeća Casòn Hirschprunn, većeg broja najpoznatijih talijanskih i šire europskih ali i nekih izvaneuropskih vinskih kuća s respektabilnom kakvoćom proizvoda i visokim imageom. Domaćin Lageder se prezentira dijelom svoje produkcije tu, a dijelom u obližnjem svom objektu Tenuta Löwengang. Manifestacija, s terminima u subotu i nedjelju, je, s obzirom na ambijent i na izbor izlagača, zamišljena da privuče ne samo važne vinske trgovce iz Italije i inozemstva nego i brojne turiste dubljeg džepa koji žele vikend provesti u živopisnom Južnom Tirolu (u neposrednoj blizini Magréa je i mjesto Termeno/Tramin, koje se reklamira kao domovina Traminca mirisavoga) i u društvu sa zvijezdama svjetskog vinarstva i rafiniranim vinima pod etiketama tih zvijezda. Uz izlagački dio, uistinu vrlo atraktivan glede imena proizvođača i naziva vina, bogat je popratni program, koji uključuje seminare o vinu, vertikalne degustacije čuvenih etiketa, vođene obilaske podruma.

Tramin centar 12Desetak je minuta vožnje automobilom od Lagederovog Magréa do Termena/Tramina, koji se reklamira kao zavičaj Traminca mirisavoga (Gewürtztraminer). Na slikama su središte mjesta Tramin/Termeno i, dolje, na Trgu Gradske vijećnice, znani podrum HofstätterTramin Hofstatter 13

OLYMPUS DIGITAL CAMERASjajno buđenje: pogled iz sobe hotela Winzerhof na vinograd ponad Termena/Tramina na oko 400 metara nadmorske visine

Kastelaz Kirche 4Pet minuta od Tramina na brdu ponad sela Kastelaz crkvica je sv. Jakoba građena na temeljima zidina iz starorimskog vremena. U toj crkvi jedinstvene su freske – začuđujuća ostvarenja majstora kičice iz doba kasne romanike

Ove godine na Summi je nastupilo nekih 60 renomiranih proizvođača iz Italije, Njemačke, Francuske, Austrije, Portugala, SAD, Novog Zelanda. Donijeli su sa sobom ne samo svoja vina i berbe aktualne na tržištu, nego i posebnosti, primjerice, s jedne strane kapljicu iz razine vlastite špice koja upravo izlazi na tržište pa je to stanovita pretpremijera, a s druge strane i vina svoje prve lige odležana dugo u butelji, i više od desetljeća. To je eto velika vrijednost ovakvih manjih i elitnih festivala: proizvođači, koji dobro znaju da će to biti dobra udica, ponude intrigantna vina, najbolje što imaju, a to se vrati, bez obzira na visoku cijenu ulaznice i neka moguća ograničenja oko ulaza, velikim posjetom i poslovnih ljudi i krajnjih potrošača dubljeg džepa i voljnih izdvojiti novac za hedonizam za stolom…

Selektor proizvođača koji će se pojaviti na Summi je Alois Lageder osobno, a kriterij kojime se rukovodi su izvrsnost u kakvoći proizvoda, sklonost proizvođača eko-pristupu naime i sam Lageder prebacio se svojedobno na eko-kolosijek i sad je u krugu biodinamike. Presudni su i dugogodišnje Lagederovo prijateljstvo sa svim tim proizvođačima, i međusobno povjerenje uspostavljeno kroz tolike godine. To znači da ovdje nije ništa slučajno i da nema šanse da bilo tko od izlagača u bilo čemu iznevjeri, pa ni u najmanjoj mjeri. Pitam Aloisa Lagedera kakvi su izgledi da se na Summi pojavi i neko hrvatsko ime, a on odgovara s vidjet ćemo, dosta neodređeno ali ipak i određeno, zacijelo se prije davanja zelenog svjetla želi uvjeriti u kakvoću i postojanost kvalitete ali i u karakter tog nekog mogućeg našeg vinara

Uz vino, na prezentaciji Summa našli su se maslinovo ulje manjih manufakturnih proizvođača, sirevi, južnotirolski špek, pekarski proizvodi, koji su se mogli i kupiti za ponijeti kući. U vrijeme ručka catering služba nudila je (uključeno u ulaznicu) hladna i topla jela od namirnica iz eko-uzgoja. Servis, dakle, potpun.

Mas des QuernesS obzirom da je Summa 2014 bila izrazito u znaku eko-proizvodnje, nakon pozdrava s domaćinom Lagederom najprije sam se zaustavio uz stol eko-eko Domaine Mas des Quernes iz francuskog Languedoc-Roussillona. Vode ga Francuz i Nijemac (do prije još samo kojeg desetljeća to bi tamo bilo isto kao da su to Hrvat i Srbin!!!), prvi je enolog Jean Natoli, vrlo cijenjen na francuskome jugu kao eno-savjetnik, a drugi je Peter Riegel, uvoznik i distributer eko-vina u Njemačkoj. Odlična crna vina, mješavine od lokalnih sorata Grenache, Carignan, Mourvèdre, i Syrah. Bazno vino Gens et Pierres 2012 – izvanredno povoljna cijena od sedam eura u maloprodaji, međutim sjajno prvo vino kuće Mas des Quernes Le Querne 2011 stoji 42 eura za butelju

Summa 2014 bila je, inače, u znaku 90. godišnjice biodinamike u poljoprivredi i 86. godišnjice marke Demeter. S obzirom da se Lageder prebacio na biodinamiku, ne čudi što se odlučio da to u većoj mjeri istakne i na Summi, ne tek kao parolu nego kao pokaz i objašnjenje toga kako biodinamika daje konkretne odgovore na niz pitanja vezanih uz probleme u agrikulturi u ovo današnje doba. Lageder je ovom gestom htio dati potporu Demeteru i usmjerenju poljoprivrednika prema održivom uzgoju. Manifestacija je i službeno u Agenciji za zaštitu okoliša Južnog Tirola registrirana kao Green event.

Alois Lageder pobrinuo se da se istakne manifest o potrebi promjene navika i nužnosti življenja u boljem skladu s prirodom. Među ostalime, neke savjete dao je tiskati i u katalogu.

– Kroz pažljiviji odnos prema prirodi može se uvelike pomoći očuvanju ambijenta. Evo nekoliko uputa na što obratiti pažnju u kontekstu očuvanja okoliša: za vaš stol birajte svježe sezonske i regijske proizvode. Ako u geografskom prostoru gdje živite postoje izvori čiste prirodne vode, kao što je to slučaj npr. ovdje u Alpama, čuvajte izvore od onečišćenja i trošite tu vodu, umjesto da u trgovini kupujete vodu tko zna gdje i tko zna kako punjenu u bocu. Štedite energiju! Ugasite svjetla i aparate kad vam u nekom momentu više ne trebaju. Ne ostavljajte elektronske uređaje upaljene na statusu stand by. Smanjite tjednu konzumaciju mesa. Kad kupujete i meso i druge namirnice pripazite na njihovo porijeklo, opredijelite se ponajprije za ono iz vašega kraja. Proizvodi koji nisu iz okolice mjesta gdje živite, primjerice kava, čaj, kakao, pa i šećer najbolje je kupiti ako imaju oznaku fair trade. Izbjegavajte stvaranje otpadaka, među ostalime i na način da kupujete veće pakiranje umjesto više manjih. U trgovini uzimajte boce koje spadaju u povratnu ambalažu, a ne one za jednokratnu uporabu, te limenke. Smanjite uporabu papira. Danas, s kompjuterima, to je i te kako moguće, naime jednostavno mnogo toga nije potrebno printati. Za kraće rute umjesto da se vozite automobilom prošećite, što je zdravo za vaš organizam, ili pak rabite javni prijevoz… Uz malo pažnje eto možete živjeti zdravije i znatno prodinijeti očuvanju okoliša – rekao je Alois Lageder.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPortugalsku grupu Douro Boys čine posjedi Quinta do Vallado, Niepoort, Quinta do Crasto, Quinta Vale Dona Maria, Quinta do Vale Meao. Upravo ti posjedi učinili su od devedesetih godina na ovamo mnogo da se vinorodna oblast Douro vezuje ne više samo uz fortificirano vino porto, nego da bude i u znaku modernih bijelih a posebice crnih stolnih vina isključivo od domaćih sorata. Uz stol s Douro Boysima zatekao sam Tomasa Roquettea i njegovu suprugu, iz jedne od najboljih portugalskih vinarija Quinta do Crasto. Kao svojedobno Toskanci sa svojim apelacijski stolnim vinima (vino da tavola), tako su Douro Boys u međunarodnim razmjerima podignuli respekt prema redovnom crnom vinu Doura. Vina Quinta do Vale Dona Maria i Quinta do Vallado uvoze se u Hrvatsku, bilo bi sjajno kad bi se ovdje našla i kapljica Niepoorta te posebice Quinte do Crasto i Quinte do Vale Meao

Summa ima i humanitarnu dimenziju: i ove godine u akciji Pomoć bez granica dobrotvorni prilozi te dio od cijene ulaznice za festival išli su kao dar humanitarnim institucijama u Burmi. Prošle godine na Summi je za humanitarne svrhe izdvojeno je 36.000 eura.

IZLAGAČI

Evo, da se vidi tko je tu bio prisutan od izlagača:_società agricola A CasaCastello di Ama • azienda agricola Roberto AnselmiAquila del TorreTenuta di BisernoBoscarelli • Weingut Bründlmayer • Weingut Dr. Bürklin Wolf • società agricola Caiarossa • azienda agricola Maso CantanghelPodere Il Carnasciale • società agricola Cavalleri • società agricola Villa Caviciana • Weingut A. ChristmannTenute Cisa Asinari dei Marchesi di GrèsyViticoltori de Conciliis • azienda agricola Conti Costanti • azienda agricola Corte Sant’AldaDouro Boys • azienda vitivinicola DueMani • Weingut Feiler-Artinger Marco Felluga – Russiz Superiore • azienda agricola Foradori • azienda agricola Forteto della Luja Schloss Gobelsburg • Weingut Heitlinger • Gut HermannsbergDas Hirschhorner Weinkontor Inglenook Vineyard • Weingut Jurtschitsch • Weingut Peter Jakob KühnAlois Lageder • Weingüter LentschLoacker Tenute • azienda agricola Le MacchioleFattoria Mancini • azienda agricola MaremmaltaDomaine Mas Des Quernes • società agricola Monteverro • società agricola MontevertineMoulin de Breuil Nino Franco • Weingut Odinstal • Weingut Bernhard Ott • società agricola Podere Forte • Champagne Pol RogerTenuta di Petrolo • società Agricola Pievalta • Azienda Agricola La Raia • Weingut Reichsgraf von Kesselstatt • Weingut SchönbergerSchubert Wines • Weingut Sepp Moser • azienda agricola biodinamica Le SincetteManfred Tement • Weingut Trautwein • Azienda Agricola Valentini • Privatkelterei Van Nahmen • Weingut Roland & Heinz Velich • Weingut Wimmer-Czerny • Weingut Wittmann • Weingut Wilhelm Zähringer • Weingut Im Zwölberich.

OLYMPUS DIGITAL CAMERASusret s legendom: Inglenook. Posjed je to koji je u Rutherfordu u srcu doline Napa u Kaliforniji 1879. osnovao Gustave Niebaum, i najavio da će od bordoških sorata nastojati proizvesti vino ako ne bolje a ono barem na razini najboljih vina od Cabernet sauvignona, Cabernet franca, Merlota, Petit verdota iz Europe, ponajviše je mislio na bordoški kraj koji je po takvim vinima svjetski čuven. Ostvarenju toga cilja najjače se dosad približio njegov nasljednik, nećak John Daniel jr. Vina Inglenooka pod njegovom upravom stekla su reputaciju najboljih u SAD. Godine 1975. imanje kupuje obitelj filmskog redatelja Francisa Forda Coppole, koja je tek u 2011. stekla zakonsko pravo uporabe naziva Inglenook. Pod Coppolom, koji je za suradnika u smislu vođenja posjeda i u smislu produkcije vina angažirao francuskog enologa Philippea Bascaulesa (on se kalio u Chateau Margauxu!), ideja osnivača Niebauma nastavlja se i razvija se uspješno dalje. Odličan Rubicon Cabernet sauvignon blend 2011, izvanredan Cask Cabernet sauvignon 2011

 OLYMPUS DIGITAL CAMERASumma je prigoda i za susret s uistinu posebnim vinima, primjerice njemačkim rajnskim rizlinzima, te francuskim šampanjcima starijima od jednog desetljeća! Annegret Reh-Gartner ponudila mi je nevjerojatan Riesling 1999 GG (Grosses Gewächs = grand cru) Josephshoher iz Mosele, a Bettina Bürklin-von Guradze pak, na slici sa svojim enologom Talijanom   Oscarom Michelettijem, Riesling 2004 Grosses Gewächs Pechstein (u magnumu, sreća bilo ga je dovoljno i za repete!). Šampanjska kuća Pol Roger iz Epernaya donijela je i Blanc de Blancs (chardonnay) vintage 2004, a šampanjerija Cavalleri it Franciacorte, oblasti koju nazivaju talijanskom Champagneom, ponudila je pjenušac OLYMPUS DIGITAL CAMERAFranciacorta Chardonnay Grand Cru 2008 extra brut  OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Lodovico Antinori, veliki ljubitelj našega dijela jadranske obale (svako malo jahtom dolazi u Dalmaciju!) oduševio je sa svojim crnjakom Pino di Biserno 2011 (40 posto cabernet franc, 40 posto merlot, 12 posto cabernet sauvignon i 8 posto petit verdot), ali bogme i s vinom Lodovico 2007, koje je imalo ovdje svoju pretpremijeru, a proizvedeno je od cabernet franca uz maleni dodatak petit verdota

Frank John (dolje) iz okolice Neustadta u Palatinatu enolog je, s njim se susrećem redovito na ocjenjivanju Mundus Vini, voditelj je obiteljskog posjeda Hirschhorner Weinkontor, a i eno savjetnik je u Pfalzu. Majstor za rajnske rizlinge, a usavršava se sve više i u crnom pinotu. Vapnenasto tlo, biodinamski uzgoj, fermentacija i bijelog i crnog mošta u drvu na autohtonom kvascu iz njihova vinograda, dozrijevanje u drvu s time da rizling bude u velikim bačvama os 12 i 24 hl, a crni pinot u toneauxu od 500 litara…OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERACaiarossa, iz Toscane, 16 ha vinograda, biodinamski princip. U vlasništvu nizozemskog poduzetnika Erica Albade Jelgersme koji u bordoškome kraju ima glasovite posjede Château Giscours i Château du Tertre. Odličan crnjak Caiarossa 2006 (sangiovese, cabernet franc, merlot, cabernet sauvignon, alicante, syrah, petit verdot). Novost – vino Essencia 2009, u rukama Dominiquea Chenota, enologa i upravitelja Caiarosse – većma od syraha (70 %), ostatak je od grenachea, mourvèdrea…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAZnani južnotirolski špek izgledom s obzirom na sloj crvenoga, kao pršut. Vrlo okusan… Poseban prostor dan je prezentaciji pekarskih proizvoda. Kruh se na ručku kod Lagedera posluživao ovako – izrezanim kriškama stavljenim u škarniclSumma kruh 06