SVIJET u CASI Kronika – 07.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

KROZ/THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

Ljeto 2020, obilježeno Ccovidom19: čari pješčane plaže / Summer 2020: the charme of a sandy beach

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Plešivica na dobrom putu prema Michelinovim zvjezdicama: MALI GASTRO RAJ s VELIKIM VINIMA ⦁ Traminac, princ s Principovca: CRVENI & MIRISAVI = ILOČKI! ⦁ Zrnca za razmišljanje, uz ručak: KUPUJMO HRVATSKO!?! ⦁ Poduzetništvo u Lijepoj našoj: TAKO MLAD, A VEĆ – KRALJ PATAKA! ⦁ Nakon VinMarKona: OSNIVA SE ETIČKO POVJERENSTVO ZA MARKETING PRI HGK ⦁ U znaku Covida19: NOVE PROCJENE EU-KOMISIJE o BDP-u PESIMISTIČNIJE OD PRETHODNIH ⦁ HRVATSKOJ DVOSTRUKO VIŠE NOVCA IZ EU-PRORAČUNA ⦁ Istra izgubila primat: TUROPOLJSKI TARTUF! ⦁ OL ISTRIA PONOVNO OSVOJILO LONDON ⦁ Novo paško-pelješko vino u čast Michelinove uvjezdice: BOŠKINAC – ONOGA TKO IZGARA NE MIMOIĐE NAGRADA ⦁ Hrvatski obiteljski cuvée: SAMOZATAJNA, a VELIKA, i ZA VELIKA VINA!…  ⦁ Vino – humanitarno: SAINTS HILLS ZA PALČIĆE ⦁ Sajmovi & Festivali: AGRA 2020 ⦁ Ljeto 2020 u Zagrebu:  ENOGASTRONOMIJA u HRAMOVIMA KULTURE ⦁ JARUNSKI DALMATINO – OD ŽABE DO PRINCEZE ⦁ PREFINO & PREVINO ⦁ KAZALIŠTARAC u SFERI WHISKYJA ⦁ Izbori 2020: 50 NAJBOLJIH VINOGRADARSKO-VINSKIH POSJEDA NA SVIJETU ⦁ Bakhov nektar pod lupom: NAJBOLJA VINA ITALIJE 2020 IZ TRENTINA, PA TOSCANE i PIJEMONTA ⦁ Šećer pri kraju: POZITIVA….i DISTANCA ⦁ Za desert: PLANET CREAM VINTAGE 2018 ⦁

 ⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 07.2020 – BUYING GUIDE ⦁

_________________________________

Plešivica na dobrom putu prema Michelinovim zvjezdicama

MALI GASTRO RAJ s VELIKIM VINIMA

Restoran Korak (suhiucasi)

Vinorodno brdo Plešivica kod Jastrebarskoga uz autocestu Zagreb-Jadran, na pola sata vožnje automobilom od Metropole i od državne granice sa Slovenijom te nešto manje od Karlovca, nakon što se zahvaljujući grupi ambicioznih lokalnih vinogradara/vinara sjajno afirmirala plemenitom kapljicom, niže novi argument za svoj snažan ali, zasad, na žalost preslabo iskorišten turistički potencijal: kao nešto najnovije, upravo pokazuje da je na dobrom putu prema prestižnim Michelinovim zvjezdicama što se dodjeljuju nositeljima visokokvalitetne eno-gastro ponude!

Terasa uz vinograde i pod debelim krošnjama: o lijepom ljetnom vremenu uz čavrljanje ili pak u meditaciji uz čašu izvrsnog vina izazovno za provesti cijeli dan (suhiucasi)

Nakon dugog odgađanja u odnosu na isprva najavljeni datum zbog produženih radova na uređenju i zbog odugovlačenja izdavanja uporabne i radne dozvole, napokon je, s početkom srpnja ove godine, bez uobičajenog ceremonijalnog otvaranja (što je upravo nekako i primjereno okolnostima kad se razmahuje virus Corona, dakle ne baš općenito u idealnim momentima u društvu), zabljesnuo taj toliko nestrpljivo očekivani biser: ekskluzivni ugostiteljski objekt Korak, nastao na temeljima uspješne vinske produkcije. Nalazi se u selu Plešivica, na nekih 300 i nešto metara nadmorske visine, a u sklopu vinogradarsko-vinarskog imanja obitelji Velimira Koraka, uz sam vinski  podrum i većma na  mjestu gdje je do prije koju godinu postojala nevelika vinska kušaonica.

Obitelj Korak, zdesna na lijevo: tata i mama Velimir i Mirjana, stariji sin Bernard, kćerka Vera sa zaručnikom Dinom i mlađi sin Josip (suhiucasi)

U vrlo lijepom vanjskom ambijentu gdje se zapaža ruka parkovnog arhitekta i u moderno uređenom interijeru, kao, na određeni način frontmeni, gosta dočekuju pater familias, renomirani i osobito cijenjeni enolog Velimir Korak koji se proslavio s vinom i njegov mlađi sin enolog Josip koji eto nastavlja očevim stopama na Bakhovu kolosijeku, te kao zvijezda u kuhinji chef Bernard, stariji sin na kojega su više utjecali geni odličnih kuharica mame Mirjane i bake Katarine, s time što se Bernard nije zadržao samo na tradicijskom izričaju na tanjuru nego je kroz višegodišnju praksu u restoranima s vrhunskim chefovima u Hrvatskoj (Mario Čepek, Prisca Thuring), Sloveniji (Ana Roš, dvije Michelinove zvjezdice – Hiža Franko) i Italiji (Osteria Francescana, Massimo Buttura) u svoje kreacije unio i dozu modernoga. Bit u filozofiji i vinskog i kulinarskog dijela familije: koristiti na maksimalno moguće prirodan način uzgojenu sirovinu i svježe namirice prvenstveno iz vlastita kraja te tehnike proizvodnje i oblikovanja proizvoda koje ne samo da neće narušiti izvornost i iskrenost uratku nego će proizvodu dati dodanu vrijednost. Za komunikaciju pak prema javnosti zadužena je kćerka Vera, koja se, kad zatreba, ne libi uskočiti i u poslove oko posluživanja.

Restoran, nedjeljni ručak, popunjenost vrlo solidna. Među gostima i znani političar iz Hrvatskog zagorja Siniša Hajdaš Dončić

Elitni i ekskluzivni eno-gastro punkt Korakovih je doslovno mali raj, predviđen za najviše nekih petnajstak gostiju koliko ih mogu istodobno kvalitetno servisirati chef Bernard i njegov pomoćnik u kuhinji kao i, posebno, mama Mirjana i 84-godišnja baka Katarina, specijalistice osobito za izradu sira i za tradicijske  plešivičke kolače poput copanjka i savijača od raznog domaćeg voća, te tri konobara među kojima je i Verin zaručnik Dino Branković. Uz odlična jela koja na tanjuru ostavljaju sjajnu impresiju i u likovnim smislu, te odlična vina Korakovih i to u vrlo širokoj paleti npr. klasična mirna od chardonnaya, rizlinga rajnskog, sauvignona bijeloga, pinota crnog pa i syraha, zatim vrlo ozbiljni duže odležavani pjenušci u bijeloj i ružičastoj varijanti, te jantarna mirna vina dobivena dugim maceracijama bijelih sorata i dugim dozrijevanjem u bačvi, ali i predikate izborne berbe, a treba spomenuti i fina jaka pića Korakovih, naročito calvados! Objekt ovakvog tipa s ekskluzivnom ponudom jela i pića vlastite produkcije, koji će nadam se potaknuti i više lokalnih vinara da ambicioznije i s većim pretenzijama pristupe poslu, vidim i kao odličnu promotivnu platformu općenito Plešivice kao eno-gastro bajke i kao početak stvaranja Regijske enoteke Plešivica o kojoj sam kao o potrebi za učinkovitiju turističku afirmaciju kraja već u više navrata pisao, i veseli što je Velimir Korak  odlučio u svom restoranu biti ne zatvoren isključivo u svoja vina naime pokazuje volju da na vinsku kartu uvrsti i neke butelje nekolicine svojih kolega susjeda koji su na jednakom kvalitativnom kolosijeku i na jednakoj razini, Korak mi veli da je toj nekolicini već i dao prijedlog da  izaberu svoja vina za stavljanje u ponudu novog restorana Korak.

Chef Bernard Korak (33) u kuhinji u radnom zanosu. Uz uzbuđenje, važna je strpljivost, pa za neke okuse treba pričekati, govori Bernard i pokazuje reducirani sok od mandarina koje su se kuhale 40 dana na kontroliranoj temperaturi od 60 stupnjeva, te kestene kuhane 60 dana! Smisao novog restorana je da se gost u višesatnom uživanju prepusti modernoj i izazovnoj kuhinji zasnovanoj na sezonskom degustacijskom meniju i jelime kroz koja se provlače okusi iz naših krajeva (suhiucasi)

Sad usred ljeta objekt Korak gosta dočekuje s menuom Ljetne priče od više od 10 dijelova, pa da ih nabrojim: 1) Od Katarine s ljubavlju i Velimirova zanimacija: domaći kruh, začinjeni maslac i svježi sir što ga radi baka Katarina, te suha dvije godine stara domaća šunka za koju brine tata Velimir; 2) Cikla u lješnjaku – interesantan pristup cikli koja se obično kuha, nareže na ploške i priredi da, zakiseljena, bude baza za prilog jelima poput salate, ovdje se cikla peče i komadi se preliju gustim umakom od lješnjaka koji ostavlja dojam kao da je u njemu i tamna čokolada (chef Bernard tvrdi da tu ne rabi cokoladu!), u ustima se privlačna stanovita slast miješa sa blagom oporošću svojstvenu lješnjaku; 3) Ljerkino mlijeko sorbet; 4) Četiri mahune, to jelo lijepo pokazuje kako se mahuna može izvrsno iskoristiti ne samo u varivu ili klasičnoj salati nego i na sasvim drukčiji, zanimljiv način; 5) Puževi u vinogradu, da, uvesti puža i češće u naše jelovnike!; 6) Čaj od vrganja – doslovno čaj od vrganja, vrlo ugodno otkriće; 7) Pastrva i sirutka, bogme lijepo se slažu; 8) Zec i šljive; 9) Patka, osobito ukusno; 10) Slatki vrganji.

E, sad, evo i objašnjenja što je što: 1) Domaći kruh tipa sour-dough (kiselo tijesto koje je fermentiralo 48 sati), s lijepo hrskavom koricom, domaći tučeni maslac začinjen solju od cvijetnog peluda, svježi bakin kravlji sir oplemenjen mašću obro zagrijane domaće špekerice; 2) Cikla u lješnjaku (cikla iz vrta Korakovih kuhana u pčelinjem vosku, glazirana u umaku od lješnjaka s višnjama iz Korakovog voćnjaka konfitiranim u usoljenom maslacu s umakom od srne) 3. Kao čistač za nepce poslužen je sorbet od sirovog mlijeka sa soli od rizlinga, s laticama divljeg cvijeća i pikantnim maslinovim uljem 4. Četiri mahune (četiri vrste mahuna iz obiteljskog vrta pečene na koštanoj srži i luku kozjaku, s tostiranom palentom i kremom od svježeg jogurta 5. Puževi u vinogradu (vinogradarski puževi u pestu od samoniklog začinskog bilja na pireu od češnjaka s divljom lozicom infuziranom u verjusu od syraha i čips od samoniklog začinskog bilja) 6. Čaj od vrganja  7. Pastrva i sirutka (žumberačka losos-pastrva na pjeni od sirutke s ikrom od pastrve i fermentiranom sporo – 60 dana – kuhanom klementinom) 8. Zec i šljive (ragu od divljeg zeca s dimljenom šljivom), 9. Patka (dry aged – dva tjedna), kruška-tepka iz našeg voćnjaka pečena na pačjoj masti, peršin pečen na vaniliji s mjehurićima od pačje jetre), 10. Slatki vrganji (sladoled od kozjeg jogurta i vanilije, vrganji u karameli i smeđem maslacu, ulje od peršina)

Vina koja se kao prikladan spoj jelima poslužuju, po redosljedu: na početku pjenušci, potom iz ciklu Chardonnay sur lie 2017, uz Ljerkino mlijeko Rajnski rizling 2018, uz Četiri mahune Sauvignon 2019, uz Puževe u vinogradu Sauvignon Kamenice 2018,  uz pastrvu Rajnski rizling 2011, uz Zeca i šljve U potrazi za zaboravljenim vremenom 2016 od maceriranog Rizlinga rajnskog, uz Patku Pinot crni stari trsi 2017, a uz slatke vrganje Pinot crni 2008 i Chardonnay izborne berbe 2007.

Jela: domaći tzv. kiseli kruh, začinjeni maslac, uštipak, svježi kravlji sir, cikla u lješnjaku, Ljerkino mlijeko sorbet, četiri mahune, puževi u vinogradu,čaj od vrganja, pastrva i sirutka, zec i šljive, patka, slatki vrganji, te Vera Korak uz šunku i baka Katarina uz copanjak i savijače (suhiucasi)

Vina koja je domaćin izabrao uz spomenuti menu

Obitelj Korak u podrumu, odakle je ovaj hod prema Michelinu i počeo: Bernard, Mirjana Velimir, Vera i Josip (Mario Kučera)

Naglasiti valja da se srijedom, četvrtkom i petkom poslužuje samo večera, dok se subotom i nedjeljom poslužuje ručak. Nužno je najaviti se – rezervirati stol, na +385 1 6293088 ili +385 99 2764204, odnosno e-mail: velimir.korak@zg.t-com.hr . Početak ručka je predviđen za 13 sati, a početak večere za 18 sati, i ne bi trebalo kasniti jer kuharu je prekomplicirano dodatno prigotavljati jelo za već poslužene sljedove, tako da ako se zakasni u menu se može uključiti na slijedu koji prvi idući dolazi na red. I sad ono manje popularno ali što ipak treba navesti: cijena ručka odnosno večere je 700 kuna po osobi, a što se tiče vina gost ima dvije opcije – izabrati butelju s vinske karte ili opredijeliti se za sljubljivanje vina s jelom, u prvom slučaju cijenu butelje naći će na vinskoj karti a u drugom slučaju ona iznosi 300 kuna. ♣

Traminac, princ s Principovca

CRVENI + MIRISAVI = ILOČKI!

Ne dolazi iz južnotirolskog mjesta Tramin odnosno Termeno u Alto Adigeu, a niti striktno – na što se na spomen izraza Gewürtztraminer lako pomisli – iz francuskog Alsacea smještenog uz državnu grancu s Njemačkom. Za nj se sigurno zna da je vrlo stari kultivar vinove loze. Što se tiče porijekla, po nekim teorijama stigao nam je iz Egipta, preko Grčke. Ima ampelografa koji Traminac dovode u vezu s antičkim kultivarom Aminea što ga opisuje Plinije Stariji još u prvom stoljeću prije Krista, i ti su ampelografi i žustri zagovornici toga da je Traminac došljak na europsko kopno bilo iz Egipta, bilo preko Egipta. Postoje pretpostavke, bazirane na stanovitim nalazima iz grobnica drevnih vladara a koje kao da upućuju na to da je Tramincu pradomovina upravo Egipat iz vremena faraona.

Po nekim drugima, u novije vrijeme mnogo brojnijim ampelografima, Traminac je, pak, rođen u Europi, i to na teritoriju što obuhvaća neke od pokrajina na sjeveroistoku Francuske među koje spadaju i spomenuti Alsace, kao i dio teritorija na jugozapadu Njemačke uz današnju francusko-njemačku državnu granicu. Moderna ampelografija za nj kao prvi i glavni naziv rabi – Savagnin!

Ilok, Principovac, Traminac!…

Jedna od pretpostavki tih koji smatraju da je Traminac rodom europski je da je kultivar nastao križanjem divljih sorata vinove loze (savagnin dolazi od izraza sauvage, a može i savage = divlji, divlje, divljak) ili križanjem neke stare sorte poput Pinota odnosno Gouais blanca ili Heunisch Weissera s nekom od divljih sorata. Stvar je komplicirana i za objašnjavanje traži mnogo vremena. Znanstveno je utvrđeno i to da je sorta znana kao, kako je upravo rečeno – Savagnin, s vremenom mutirala i dala niz kultivara koji se razlikuju po boji i obliku grozda te po obliku lista a i aroma. Bez obzira na te različitosti u izgledu grozda i lista te arome, DNA-analize pokazale su da je riječ suštinski o istoj obitelji. Savagnin bijeli mutirao je u ružičasti, i taj je, poslije, po boji kožice bobice grozda, dobio naziv Traminac crveni (Roter Traminer) a u nekim predjelima njemačkog Baden Württemberga Klevner (od latinskoga Clauener). Inače, postoje i nazivi narančasti, žuti, sivi, plavi, a nakon što je od ružičastog nastao crvenkasto-žuti odnosno narančasti pojavili su se, s obzirom na visoku izraženost aroma, i izrazi aromatični, muškatni… U Italiji mu znaju reći Traminer aromatico, a u Alsaceu i u Njemačkoj tome, aromatičnome, kažu Gewürtztraminer, mi mu pak velimo Traminac mirisavi.  Danas kad se govori o tramincu u vinogradima spominju se najviše upravo ta dva – Crveni i Mirisavi.

Traminac crveni i Traminac mirisavi (crteži Grete Turković)

RASPROSTRANJENOST: Traminac osim u Francuskoj, gdje se posebno u Alsaceu (Gewürztraminer) ističe kakvoćom i osebujnošću, nalazimo u većoj mjeri u sjevernoj Italiji (najpoznatiji je onaj u Južnom Tirolu), pa Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj, ima ga i u Srbiji, Bugarskoj, Rumunjskoj ali i u Makedoniji, u SAD je raširen u Oregonu i Washingtonu, uzgajaju ga u Kanadi, a i u Novom Zelandu. U Hrvatskoj je zastupljen u svim kontinentalnim vinogorjima od Zagorja i Međimurja sve do najistočnijega dijela zemlje. Svuda Traminac daje jako dobru kvalitetu, međutim svojstva vina razlikuju se s obzirom na vinogorje, a te razlike najvše do izražaja dolaze u sadržaju kiselina.

ROD: Traminac, kojemu je vegetacija relativno kratka i koji je vrlo otporan na niske temperature a kojemu je kožica bobice debela i mesnata tako da ne podliježe lako napadu botritisa, što omogućuje dugo držanje grozdova na trsu (podesan za visoke predikate!), tipična je kontinentalna sorta, i uglavnom ga nalazimo u predjelima sa svježijom klimom. Posebno dobro uspijeva na tlu vulkanskog porijekla, ali i na teškom glinenom tlu, na ilovači. Traži (naj)bolje položaje, dobro zaštićene od mraza. S vegetacijom počinje rano, i dozrijeva rano, u nas u Hrvatskoj u prvoj polovici rujna, prinos mu je malen do srednji, zanimljivo je da je to sorta koja se ne može, kao druge, natjerati na visoku rodnost, jer, jednostavno, ne kreće s viškom ostavljenih pupova, ili pak oprhne. Mora se brati isključivo u punoj zrelosti jer samo kad nakupi mnogo sladora u stanju je pružiti istinsku kakvoću vina. Grožđe je kad je zrelo vrlo, vrlo slatko, i rado se njime slade ose, ptice, divlje svinje.

SVOJSTVA: Traminac  je vrlo specifična sorta vinove loze. Car upečatljivih aroma.  U vinu pokazuje plemenitu zlatnu boju (s ružičastom nijansom), jedinstveni bouquet, gustoću i toplinu te stanovitu slast. To je tzv. školsko vino za učenje o raspoznavanju sorata organoleptikom. Vino od Traminca je s vrlo izraženim aromama koje ponajviše upućuju na cvijeće, primjerice latice (divlje) ruže, gardeniju, zatim na med, bijelo i žuto domaće te egzotično voće, od začina idu u pravcu muškata, muškatnog orašćića. S obzirom da Tramincu kao aromatičnome vinu pristaje slast u okusu, najčešće ga i susrećemo s ostatkom neprovreloga sladora, a količina ovisi o tipu.

Mlađi traminac, korpulentniji i odležani traminac dozrijevan u bačvi(ci), te slatki i desertni predikat

JELO i SERVIS: Vino od Traminca uglavnom se poslužuje ili sâmo, kao meditativno, ili uz pikantne zrele sireve, odnosno uz slatki desert – kolače s ne preslatkom kremom ili kolače s orasima, na završetku obroka. Traminac će lijepo prijati i kao aperitiv, a ako je gusja pašteta predjelo, tada je prikladan onaj s ostatkom neprovrela sladora.

U najnovije vrijeme više proizvođača Traminac radi i u kategoriji suhoga, ali on je i takav ipak sa stanovitom slašću što proizlazi iz njegovih moguće visokih alkohola i ekstrakta te iz načina dozrijevanja. Takav Traminac u, po sadržaju sladora, suhoj varijanti vrlo se lijepo sljubljuje uz jela što nisu u kategoriji (slatkog) deserta, konkretno uz slane savijače i pite od sira te blaži kozji i ovčji sir kao predjela, i uz jače i specifično začinjena glavna jela od ribe i mesa.

ZVIJEZDA i PERJANICA KRAJA – Traminac crveni i mirisavi uvelike se i još odavna uzgajaju na obroncima Fruške gore kod Iloka, gdje nude i mnogo više od onoga na što upućuje šturi sortni naziv na etiketi butelje, a to više što mogu pružiti je upravo – ILOČKI TRAMINAC!

Traminac s pedigreom! Iločki traminac, ili, eventualno, uz mali ustupak tržišno korisnoj internacionalizaciji u komuniciranju posebice i kroz etiketu: Traminac Ilok. Obvezno, dakle, već u službenom nazivu vina s istaknutom oznakom (užeg) zemljopisnog porijekla, svakome i izvana lako je za izgovoriti i zapamtiti! Kad postoji uporište za to, svakako na etiketi u nazivu vina rabiti i toponim ekstra-dobre uže vinogradske parcele. S obzirom da je taj traminac iz tog dijela Hrvatskog podunavlja takav kakav jeste zbog Iloka (eko-uvjeti), zašto onda Ilok ne bi, s obzirom na taj traminac, postao snažan magnet, snažniji nego li je sada, za privlačenje gostiju, koji, inače, do najistočnijeg hrvatskog grada mogu vrlo komotno stići kopnom – autocestom, odnosno rijekom – kruzerom po Dunavu. Vrijedilo bi nam se potruditi da se dvama svjetski znanim geografskim sinonimima za traminac – spomenutima Traminu i Alsaceu, pridruži, kao treće međunarodno razglašeno ciljano vinsko hodočastlište, Ilok (Srijem-Sirmium)!

Ambijent gdje se odvijao Međunarodni festival Traminca 2020

A da bi stvar bila dovoljno čvrsta, dugotrajna i učinkovita, ambiciozniji srijemski proizvođači vina trebali bi što prije oformiti poslovno udruženje i uz pomoć stručnjaka za vinogradarstvo i vinarstvo pa i profesionalaca u marketingu zajednički donijeti pravilnik na temelju kojega će iz podruma svih članova udruge, znači legalno samo iz njihovih podruma, pod zaštićenim nazivom Iločki Traminac izlaziti visoka kakvoća prepoznatljive stilistike unutar kategorija suhe te predikatne slatke desertne kapljice. Vremena za čekanje nema, okolnosti su u najnovijem vremenu posebno teške i zbog raspojasanog covida19, ponuda vina golema je i šansu za dobru prođu količinski i u novčanom smislu imaju vina sa svojstvima što im daju dodanu vrijednost te svakako marke koje se nametnu na čvrstim temeljima te dodane vrijednosti pametno vođenim marketingom, uz same vinogradare/vinare veliku gospodarsku korist mogu imati cijela područja na kojima se rađaju takva vina (ali i razne druge delikatese) s dodanom vrijednosti. Za Ilok i Srijem s poslovnog stanovišta dobro je i te kako to što uz niz manjih individualnih proizvođača Bakhova nektara imaju i ozbiljan veliki vinski posjed, naime za komercijalni uspjeh neke marke nužno je da je se na tržištu u određenom ujednačenom i prepoznatljivom organoleptičkom profilu može u ukupnosti pronaći u barem nekoj nužnoj kritičnoj količinskoj mjeri, međutim, bitno je istaknuti, naravno ne i u poplavi litara koja neminovno vodi u inflaciju.

Taj ozbiljan vinski posjed u nas je Iločki podrum, s dugačkom svijetlom tradicijom krasno začinjenom svojedobnim aktivnim nastupom na krunidbi na britanskom kraljevskom dvoru a potom i zadržavanjem statusa jednoga od stalnih dobavljača vina za engleski dvor, zatim izvozom vina u 22 zemlje svijeta (najviše se izvozi u Poljsku, a u Japan kontejnerska isporuka ide regularno svakih šest tjedana!), te brojnim odličjima za vina (uz tramince proizvode se i vina od više drugih bijelih i nekoliko crnih sorata) osvojenim na domaćim ali i relevantnim svjetskim ocjenjivanjima plemenite kapljice, doprinosu razvoju turizma u Iloku te, kao najnajnovijime – uspješnom sudjelovanju u organizaciji Međunarodnog festivala traminca u Iloku, nažalost ove godine zasjenjenog istupom Corona-virusa.

Glasoviti iločki traminac iz 1947. koji je oduševio britanski kraljevski dvor (Željko Garmaz)

Ovih dana Iločki podrum gostovao je u Zagrebu, nastojeći duh traminca i dah kao dio atmosfere upravo s Festivala traminca donijeti u Metropolu, onima koji zbog ovog sadašnjeg (ponovnog!) opsadnog stanja nisu mogli i osobno potegnuti do Iloka. Iločki podrumi bili su gosti Tomislava Stiplošeka, predsjednika zagrebačke udruge G.E.T. (Gastronomija, Enologija, Turizam) i organizatora, evo već po 23. put, događanja Mali (kasno-popodnevni) vinski razgovori. Priredba, koja uz Stiplošekovo moderiranje uključuje i živahnu interakciju publike, održana je u lijepom i prostranom dobro posjećenom ambijentu zagrebačkog lokala Procaffe. Iločki podrumi odlučili su se vinom prigodno predstaviti kroz osam svojih etiketa od sorte Traminac koju su, inače, iz južnotirolskog mjesta Tramin odnosno po talijanski Termeno, svojedobno u Ilok donijeli pripadnici bogate talijanske obitelji Odescalchi, odlučni do te mjere da i u Iloku puste korijene da su na Principovcu sagradili dvorac-ljetnikovac. K tome, Odescalchiji su se 1699. upustili i u dogradnju krasnog dvorca što ga je uz obalu Dunava bio sagradio Nikola Iločki, jedan od vladara Iloka. U dvorcu je sada Muzej grada Iloka a ispod dvorca je vinski podrum u dužini od stotinjak metara.

Kuća Iločki podrumi smjestila se eto na desnoj obali Dunava, u najistočnijem gradu Republike Hrvatske Iloku, u gradu starina i vina. Ima 243 zaposlena, a u postavi kojoj je na čelu Juraj Mihaljević funkcionira d 2003. godine. Paralelno s produkcijom vina razvija autentičnu i jedinstvenu ugostiteljsko-turističku ponudu, povezujući postojeće sadržaje grada kao turističke destinacije s vinogradarstvom i vinarstvom.

Festival Traminca 2020: vlasnik Iločkih podruma Juraj Mihaljević i glavna enologinja Vera Zima u Arhivi Iločkih podruma čekaju da se, prigodno, otvori crnom vunom raccodium cellare obrasla butelja famoznog arhivskog Traminca 47. Arhiva Iločkih podruma čuva oko 8500 butelja, među kojima se nalaze još 83 boce ovog Traminca 47, cijena butelji je 54.000 kuna!

Svečana večera na Festivalu traminca u Iloku. Keške, bulgur, uljevak, ćevap, sir iz mijeha, tulumba i tufahija uz tramince? Da, da, idealan spoj! Autorska večera renomiranog kuharsko-sommelierskog tima. Najpoznatiji bosansko-hercegovački chef Nihad Mameledžija iz Sarajeva u ladanjskoj kući Principovac sljubio je bosansku kuhinju s traminaca u različitim izdanjima (Željko Garmaz)

Alzaški traminci s grand cru pozicija na kušanju u sklopu radionice koju je vodio Eric Zwiebel: MARTIN SCHAETZEL KIRRENBOURG – GC Schlossberg 2017 (sugar 12.04, Alc 14.5, Acidity 2.85); DOPFF AU MOULIN – GC Brand 2017 (Alc 14, sugar 12, Acidity 2,5); HENRI SCHOENHEITZ – Linsenberg 2015 (Sugar 22.79, Alc 13.63 acidity 3.17); DOMAINE MURE – Clos St Landelin 2015 (Sugar 7, alc 14.5, acidity 4.6); DOMAINE GRESSER – GC Moenchberg 2016 (Sugar 17, alc 13.6, acidity 3.1); ROLLY GASSMAN – Keppelweg 2016 (Sugar 37, Alc 13.4, Acidity 3.86); FRANCOIS SCHWACH – GC Osterberg 2012 (sugar 45.4, acidity 3.95, alc 13.3); LORENTZ – GC Altenberg 2012 (Alc 14,17, sugar 26,2, acidity 3,7); PAUL GINGLINGER – GC Pfersigberg 2017 (Alc 13,5, sugar 47, acidity – 4,4);MARC TEMPE – GC Mambourg 2017 (Alc 12,5, sugar 72.3, acidity 4,57) (Željko Garmaz)

Uz prostrani u domaćem stilu uređeni restoran i vinoteku pokraj starog povijesog vinskog podruma, kojega godišnje obiđe oko 40.000 posjetitelja, od unatrag 11 godina postoje i smještajni kapaciteti – 18 dvokrevetnih komfornih soba. Članica uprave i direktorica marketinga i izvoza Iločkih podruma Karmela Tancabel najavljuje sada širenje u turističkom smislu, tj. to da se kreće s preuređenjem i obnovom postojećeg objekta Žitnica uz stari podrum, taj objekt namjerava se pretvoriti u hotel s 18 soba i s dvoranom za različita događanja, investicija za to je oko 12,5 milijuna eura. K tome, na Principovcu uskoro starta gradnja boutique-hotela s wellnessom, planira se objekt sa 25 soba. Inače na Principovcu u objektu gdje je nekad bila konjušnica već postoje predsjednički apartman te pet apartmana sa četiri zvjezdice. Vrlo značajna u turističkom smislu je Arhiva vina Iločkih podruma, koja čuva oko 8500 butelja, među njima je i Traminac iz 1947 što je svojedobno bio oduševio britanski kraljevski dvor, sada ga raspoloživog  za prodaju u Arhivi ima još 83 butelje, a cijena svakoj butelji je 54.000 kuna!

U slatkom društvu: Tomislav Stiplošek, organizator i voditelj Vinskih razgovora, sa Karmelom Tancabel (lijevo) i Ivanom Raguž (Marko Čolić)

Iločki podrumi raspolažu s vlastitih 360 ha vinograda, a grožđe i otkupljuju s 330 ha). Vinogradi su na obroncima Fruške gore okrenutim prema jugu i zapadu, i dobro su provjetreni. Tlo je znano kao černozem i regosol s dosta loessa (prapora) na površini, gdje-gdje ima i pijeska. Jedan vinogradarski kompleks je Vukovo sa 135 ha na, izmješano, ravnim i tzv. blago valovitim platoima na nadmorskim visinama od oko 153 do 196 metara. Trsje s kojega se bere – ima Traminca crvenog i Traminca mirisavog s time da je više Crvenoga – tamo je sađeno još 1989. godine, ali većina je obnovljena 1997.  Druga pozicija je Principovac. Na Vukovu je berba određena na maksimalnih 9,5 tona roda po hektaru, grožđe odande namijenjeno je uglavnom vinima do kategorije kvalitetnoga s kzp. No na prostranom Vukovu ima zasigurno mikrolokacija s kojih se grožđe može lijepo iskoristiti i za neke vrhunske eno-kreacije. Principovac, na 125 hektara oko dvorca i na 190 do 202 metara nadmorske visine, Iločani rado prezentiraju kao svoju grand cru poziciju, i tu su Podrumi odredili berbu od najviše 4,5 tone grožđa po hektaru, s Principovca dakle stižu ponajbolja iločka vina. Sorte na Vukovu su, uz Traminac, i Graševina, Chardonnay, Rizling rajnski, Pinot bijeli i nešto Pinota sivoga, te Frankovka i Cabernet sauvignon, na Principovcu dominira Traminac, nešto je Graševine i Chardonnaya.

Za produkciju su odgovorne glavna enologinja Vera Zima i njena danas desna ruka Ivana Raguž, koja sa Zimom u podrumu radi već 15 godina, a njima na pomoć su i dva nova mlada enologa – Antonela Knezović i Marko Marko.

Iločki podrumi proizvedu oko pet milijuna litara vina godišnje. Od tih pet milijuna litara, godišnje bude ukupno oko pola milijuna litara traminca, a od tih pola milijuna vrhunskoga suhoga je obično oko 60.000, dok je kvalitetnoga s kzp. od 120.000 do 180.000 litara.

Osam Iločkih traminaca različitih godišta berbe (od 2019. do 2011) i tipova (mlado, zrelo, s izdvojene pozicije, od redovne do predikatnih berbi, suho do slatko) ponuđenih na kušanje na gostovanju Iločkih podruma u Zagrebu (Marko Čolić)

U međuvremenu Iločki podrumi još su jednom trijumfirali: na tradicijskom ocjenjivanju vina Bonavita 2020 u Trnavi osvojili su titule ukupnog šampiona za Traminac izborne berbe 2017 i šampiona, za Traminac 2019, u grupi suhog vina. Nagrade su preuzeli članica Uprave Ilockih podruma i direktorica sektora za vinogradarstvo i vinarstvo Vera Zima, i enolog Marko Marko

U Zagrebu na Malim vinskim razgovorima Tomislava Stiplošeka na kušanje su ponuđena sljedeća vina: Traminac kvalitetni, položaj Vukovo, berba 2019., Traminac vrhunski, položaj Principovac, berba 2018., Traminac Principovac, poluslatko, limitirana edicija, berba 2018., Traminac kasna berba 2017., Traminac izborna berba 2017., Traminac izborna berba bobica 2016., Traminac izborna berba prosušenih bobica 2011., Traminac ledena berba 2012.  ♣

Zrnca za razmišljanje

KUPUJMO HRVATSKO!?!

Već sam u svojim napisima postavio pitanje je li u nekoj zemlji normalno (svako malo) pozivati narod porukama da se pri kupovini opredjeljuje prvenstveno za proizvode nastale u toj zemlji? Nas u Hrvatskoj već godinama bombardira se, kao nekom vrstom patriotskog EPP-a, pozivima Kupujmo hrvatsko! Pa, najnormalnije je da najprije gledamo da kupimo proizvod naših ruku djelo, naravno ako odgovara kakvoćom i izgledom pa i cijenom, a posebice je to važno kod poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji bi, s obzirom da mi JESMO zemlja agrikulture, svakako trebali odgovarati kakvoćom, ali i svježinom i eko-podobnošću debelo nadmašiti voće i povrće iz uvoza, pogotovu ono što nam stiže – a stiže u popriličnoj količini – iz prekomorskih zemalja. Hrvatska je vrlo afirmirana kao turistička zemlja i posebna pažnja trebala bi u nas biti posvećena produkciji kvalitetnih (i osebujnih!) poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u dovoljnoj mjeri s obzirom i na to da nam je turizam odlično izvozno tržište – na kućnom pragu. Ako, kad smo već turistička (vele)sila, ne valoriziramo adekvatno i naš potencijal u poljoprivrednom sektoru i u proizvodnji hrane, mi smo unatoč broju turista i broju noćenja s kojima se šepurima posljednjih nekoliko godina – tek napola gospodarski uspješni  u domeni onoga što stalno ističemo kao prednost i što nazivamo Plava i Zelena Hrvatska.

                Međutim, što se događa?  U Hrvatsku je, upozorili su čelnici Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) nedavno na konferenciji za novinare u Zagrebu, u prva tri mjeseca ove godine, i usprkos korona-krizi, uvezeno 56.072 tona povrća u vrijednosti od čak 46,37 milijuna eura. To znači da smo u vanjskotrgovinskoj razmjeni povrća sa svijetom ostvarili minus od čak 41,28 milijuna eura, jer je istodobno domaći izvoz bio samo oko 6.000 tona, vrijedan malo više od pet milijuna eura.

Stoga su iz HPK početkom srpnja ponovno pozivali hrvatske potrošače i otkupljivače te trgovce da pomognu domaćim proizvođačima povrća i voća kroz kupnju njihovog povrća, pogotovu i stoga što su domaći proizvođači zbog korona-krize upali u nezavidnu tržišnu situaciju i prijeti im propadanje ovogodišnjeg uroda brojnih vrsta povrća.

            Mladen Jakopović, predsjednik HPK, kazao je kako je u strahu od nedostatka povrća, a zbog korona-krize, proizvodnja povrća ovog proljeća u RH povećana, što je i bio cilj, htjelo se da se podigne samodostatnost u ovoj proizvodnji.

Jakopović je još istaknuo kako je urod povrća ove godine dobar, ali ga proizvođači u trenutku kada ono dolazi na tržište nemaju kome prodati jer im otkupljivači ruše otkupne cijene ispod proizvođačke cijene. Nažalost, osjetno je ove godine smanjen turizam pa je i dosta slabija turistička potrošnja, kao jedan od bitnih kanala prodaje, a nastavljen je rast uvoza i plasman, kroz trgovačke lance, jeftinog povrća i tržišnih viškova iz EU i tržišta regije, dodao je Jakopović.

E pa onda bi – umjesto silnog pomalo licemjernog isticanja slogana Kupujmo Hrvatsko! na raznim panoima na mjestima gdje se najviše okuplja pučanstvo te emitiranja te poruke preko radija i preko malog ekrana tako da ispada da se najviše na izbor domaćega pozivaju krajnji kupci, potrošači – trebalo taj slogan ubrizgavati u vene otkupljivačima i odgovornima u trgovačkim lancima, no zapravo bi bilo nužno i vidjeti je li proizvodnja ovdje (toliko) skuplja i mora li ona to biti u odnosu na onu vani pa tu srediti stvar, jednako tako valjalo bi, rekao bih, i bolje kontrolirati sa svih aspekata uvezenu robu a i postupke naših uvoznika i vidjeti postoje li tu i u kojoj mjeri neke nepravilnosti, nepoštene trgovačke prakse (taj se izraz u posljednje vrijeme mnogo rabi u našem društvu).

Deklaracija: sitna i poprilično izblijedjela slova

Čulo se doduše, na pressici, kako HPK poziva sve trgovačke lance da na svoje police stavljaju u većoj mjeri hrvatsko kvalitetno povrće, jer su tijekom proljeća svi provodili kampanje promoviranja domaće proizvodnje, ali je situacija na policama sada ipak drukčija, otkako su se međunarodna trgovina i uvoz vratili u (koliko-toliko) normalne tokove.  Nadalje, u HPK kažu da pozivaju i domaću prehrambenu industriju koja uvozi dosta povrća za preradu da se obrati najprije domaćim povrtlarima kako hrvatsko povrće ne bi propalo ove godine. HPK apelira na krajnje potrošače da kupuju domaće povrće, sugerirajući im da u trgovini dobro gledaju deklaracije, ali i da se obrate svojim susjedima odnosno poznanicima poljoprivrednicima koji proizvode domaće povrće, jer je to jedan od načina da zaštitimo domaću poljoprivrednu proizvodnju. Lijep apel HPK na potrošače, jedino je nejasno kako da se potrošač u trgovini snađe kad na proizvodu ili uz proizvod koji se prodaje rinfuzno nađe zakonom inače obveznu deklaraciju, naime većina deklaracija je tiskana tako sitnim slovima da ih je i s povećalom, a kamo li s naočalima, teško pročitati, k tome puno deklaracija je s tako izblijedjelim slovima da je dešifriranje nemoguće. Nadziru li nadležne službe te famozne deklaracije koje se, kako se čini, u dobroj mjeri uz proizvod nalaze više pro forma nego da kupcu objasne to što mu se, i odakle, nudi za ponijeti. Jakopović je iznio i kako od države očekuje da napravi jasnu strategiju kakvu proizvodnju povrća Hrvatska želi u budućnosti.

I Vjekoslav Budanec, predsjednik Odbora za povrtlarstvo i krumpir HPK, naglasio je da su domaći proizvođači očajni jer danas nemaju svoju robu kome prodati i prijeti nam situacija da urod ostane na poljima umjesto da se prodaje na trgovačkim policama i na tržnicama. Na žalost, na tržištu se i dalje pojavljuje uvozna roba niske cijene koja dovodi u pitanje opstojnost i daljnju budućnost ove proizvodnje, istaknuo je Budanec.

Čelnici HPK iznijeli su i podatak da je uvoz krumpira bio veći za 23 posto u odnosu na  isto razdoblje lani. Uvoz povrća količinski je povećan unatoč korona-krizi za 11,4 posto, dok je vrijednost bila ista kao u prva tri mjeseca prošle godine što je dokaz da su i tijekom korona-krize na hrvatsko tržište stizali tržni viškovi sa svjetskog tržišta po nižim cijenama. Prema dostupnim podacima, u prva tri mjeseca smo uvezli primjerice čak 16.064 tona krumpira vrijednog više od osam milijuna eura, količinski je uvoz krumpira bio, ponavljamo, veći za 23 posto nego u prva tri mjeseca prošle godine. Uvoz rajčica došao je na 2.792 tona u vrijednosti od 4,3 milijuna eura, i to je, rečeno je, sedam posto više nego u prva tri mjeseca 2019.).  U Hrvatsku je uvezeno i crvenog luka, češnjaka, poriluka u količini od 9.648 tona a vrijednosti 4,6 milijuna eura (6,5 posto više količinski, ali oko 20 posto manje vrijednosti što je pokazatelj da su proizvodi koji dolaze niske cijene, kad su jeftiniji lako moguće I niže kvalitativne kategorije).

Udio povrtlarstva raste u ukupnoj domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji, ali nedovoljno, te povrće u poljoprivrednom outputu čini tek oko pet posto. Prema procjenama, proizvodnjom povrća bavi se oko 39.000 poljoprivrednih gospodarstava, a prosječna veličina gospodarstva iznosi 0,32 ha. Prirod po po hektaru je nizak, a niska je i konkurentnost. Za razliku od domaće proizvodnje koja oscilira, uvoz iz godine u godinu raste. Tako je 2019. godine uvezeno povrća u vrijednosti 163.101.542 eura, što u vrijednosnom (novčanom) smislu čini rast od 24 posto u odnosu na godinu ranije, a pokrivenost uvoza izvozom je samo 20 posto.

– Nemamo niti jednu povrtnu vrstu koja nema negativnu vanjskotrgovinsku bilancu. Raste nam uvoz krumpira, rajčica, crvenog luka i češnjaka, kupusa, karfiola i brokule, mrkve, salate, krastavaca te svog ostalog povrća.  Najveći problem u proizvodnji povrća i dalje su usitnjenost i mala prosječna veličina povrtlarskih gospodarstava kao i slaba ekonomska snaga gospodarstava, a ključna je (kao i u vinskom sektoru!- prim. ur.) i neudruženost i neorganiziranost proizvođača –  zaključio je Jakopović.

Kupujmo hrvatsko! ♣

_________________

ZAKON O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI NIJE SMANJIO UVOZ – Na nedavnoj sjednici predsjedništva Vijeća Udruženja trgovine Hrvatske gospodarske komore raspravljalo se o suradnji s Državnim inspektoratom i AZTN-om, posebice kroz izmjene Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. HGK je organizirala susret predstavnika sektora trgovine s glavnim državnim inspektorom Andrijom Mikulićem i s predsjednikom Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Mladenom Cerovcem kako bi se pravovremeno otvorio dijalog o poteškoćama s kojima se suočava sektor trgovine, prevenira što se može i pronađe rješenje za aktualne probleme.

Hrvatska ekonomija je mala i moramo se podržavati i slušati jedni druge kako bismo mogli uspjeti, rekao je potpredsjednik HGK za trgovinu i financije Josip Zaher, i napomenuo da je trgovina djelatnost koja je nezaobilazna te je posrednik proizvodnog dijela hrvatskoga gospodarstva i potrošača sa značajnim doprinosom BDP-u i zaposlenosti.

U pogledu Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom Zaher je naglasio da potrebu prilagodbe Zakona ponajviše potvrđuje i činjenica da se jedna od intencija zakona – povećani plasman i zaštita domaće proizvodnje, nije ostvarila, već da je došlo do povećanoga uvoza.

Predsjednik Udruženja trgovine HGK Ivica Katavić pozdravio je osnivanje Državnog inspektorata i činjenicu što više nemamo situaciju svaki tjedan, inspektor jedan. Predložio je da se kod pripreme nadzora napravi i priprema dijela dokumentacije, online, te napomenuo da je za trgovce važno znati do kada aktualna kontrola cijena zbog pandemije ostaje na snazi.

U pogledu predmeta nadzora AZTN-a tretman trgovaca treba biti ujednačen bez obzira na veličinu, valja pomno definirati što je to istek roka trajanja i razmotriti mogućnost ukidanja zabrane povrata robe u dogovoru s dobavljačima jer postoje i slučajevi kada bi sami dobavljači to htjeli. Predlažemo i jedinstven cjenik dobavljača budući da postoje naznake da imaju više cjenika za različite trgovce, čime se stvara nelojalna konkurencija, rekao je Katavić.

Glavni državni inspektor Andrija Mikulić pozdravio je raniju pripremu dokumentacije i digitalizaciju dijela procesa. Ujedno je iznio rad i djelovanje inspekcija Državnog inspektorata od trenutka objedinjavanja.

Naš je cilj nastavak onoga što smo uspješno počeli već po osnivanju Državnog inspektorata, a to su koordinirani nadzori inspekcija u provedbi redovnih nadzora te primjena načela oportuniteta za sve one prekršaje koje subjekt nadzora otkloni  tijekom nadzora, odnosno u određenom roku ili ukoliko subjekt postupi po rješenju inspektora. Da je tome tako govori podatak da je godinu dana rada Državnog inspektorata u sektoru tržišne inspekcije od ukupnog broja utvrđenih povreda u 78 posto njih primijenjeno načelo oportuniteta. Važna nam je komunikacija u oba smjera, kroz prevenciju i edukaciju gradit ćemo transparentan partnerski odnos, rekao je Mikulić.

Najavio je da će vrlo brzo Državni inspektorat javno objaviti nadzorne liste namijenjene gospodarskim subjektima, koje će definirati obveznika nadzora i temeljem kojih zakona i propisa postupaju inspekcije Državnog inspektorata. Upravo kroz objavu nadzornih lista želimo djelovati proaktivno kako bi gospodarski subjekti mogli provjeriti zakone i propise koji reguliraju njihovo poslovanje te iz kojih proizlaze zakonske obveze postupanja inspektora Državnog inspektorata, napomenuo je Mikulić.

Svi smo u istom čamcu. Kažnjavanje samo po sebi nije svrha, već samo kao posljednja solucija kad se poštene trgovačke prakse ne mogu uspostaviti na drugi način. Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom je trebalo donijeti i ideja je dobra, da se uspostavi ravnoteža na tržištu. Kao ideja je nova ne samo u Hrvatskoj, već i na razini EU, pa je i za očekivati da će biti potrebne dorade oko provedbe, a i vrijeme od donošenja do provedbe je bilo dosta kratko, izjavio je predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Mladen Cerovac iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, naglašavajući da je u međuvremenu stupila na snagu i direktiva EU koja se mora implementirati u Zakon te da će sudska praksa biti bitan korektiv u svemu tome.

Na sjednici je bilo i riječi o potrebi regulacije online trgovine, da se na nju primjenjuju isti uvjeti oporezivanja i plaćanja naknada kako bi se spriječila nelojalna konkurencija. Razgovaralo se i o novim uredbama na razini EU koje će omogućiti da se i kroz zaštitu potrošača i suradnju s nadležnim mrežnim i telekomunikacijskim regulatorima dodatno uredi tržište online trgovine. Pozdravljeno je ukidanje epidemiološke mjere zabrane rada nedjeljom, kao i obveze za stankom od sat vremena između smjena.

Puno riječi, očekuju se konkretni učinci! ◾

______________________

Poduzetništvo u Hrvatskoj

TAKO MLAD, A VEĆ – KRALJ PATAKA!

            A da poduzetništvo (i u poljoprivredi i u proizvodnji hrane) u Hrvatskoj može ipak funkcionirati kako treba pokazuje primjer Jurja Orehovca iz poljoprivrednog gospodarstva Orehovec iz Velikog Bukovca kod Ludbrega u Podravini. Juraj je još tako mlad, a već je – kralj peradi, osobito pataka!

Mladi ludbreški poduzetnik-uzgajivač pataka i gusaka Juraj Orehovec sa chefom Raulom Lajtmanom, uz paštete od patke koje su zajedno kreirali

Njegovo intenzivno druženje s patkama ali i s drugom peradi u smislu osiguranja egzistencije sebi i svojoj obitelji počelo je 2000., niti dvije godine nakon što je, veli Juraj, njegov otac Željko primijetio da na hrvatskom tržištu nedostaje pataka te predložio da se obitelj Orehovec pobrine da se ta stanovita praznina popuni, pa i više od toga, tj. da se ide i u uzgoj gusaka, pijetlova i pilića, i to ne industrijskim nego maksimalno moguće prirodnim načinom. A to znači da je odmah u startu u planu bilo baviti se i uzgojem žitarica i uljarica za kvalitetnu prehranu peradi, te, uz gradnju spremišta za tu hranu i gradnju dovoljno prostranog zatvorenog uzgajališta urediti i oveći otvoreni prostor kako bi dobar dio peradi, posebice patke i guske, mogao boraviti na otvorenome. S obzirom se mjesto Veliki Bukovec nalazi na trima rijekama – Dravi, Bednji i Plitvici, to su Orehovci iskoristili na način da su uz vodotok, posebice Plitvice, uredili lagune s vodom da patke i guske mogu brčkati se, plivati. Otvorena je i vlastita klaonica. Pripremni  radovi na spomenutoj infrastrukturi trajali su nešto duže od godine dana.

I danas, eto, PG Orehovec ima čak 10 hektara terena za boravak pataka i gusaka pa i pijetlova na otvorenome, i čak 70 hektara oranica za uzgoj ponajviše kukuriza i ječma na prirodi prijateljski način. Od uzgojenih žitarica i uljarica radi se smjesa za prehranu, u koju se, po savjetu stručnjaka, dodaju određeni mikro-nutrijenati poput vitamina i minerala potrebnih za pravilan rast i razvoj.

Patke i guske na otvorenome, uz umjetno jezerce u kojemu mogu plivati

Zgodno je spomenuti da Orehovci tek izležene piliće uvoze iz Mađarske, a onda Mađarima izvoze brojlere i piliće spremne za klanje!

Godišnje tržištu Orehovci mogu ponuditi oko 50.000 pataka, isto toliko pijevaca dakako za gastronomiju, gusaka bude oko 1000, a pilića bogme i 700.000! Ne samo što su uzgoj peradi zaokružili i proizvodnjom hrane, nego su ponudu peradi kao namirnice za prigotavljanje jela zaokružili i nekim gotovim vlastitim prehrambenim proizvodima kao delikatesama, a to su dimljena i sušena pačja prsa u vakuum pakiranju, te različite paštete neke s većim a neke s manjim udjelom mesa patke odnosno pačje jetre, a neke isključivo od pačje jetre, zatim pačju i gusju mast u teglicama od po 200 grama, u pripremi su još neke delicije, među njima možda i podimljene i posušene kobasice od pačetine! I još jedno bitno zaokruženje: Orehovci su mislili i na plasman te su po Hrvatskoj otvorili nekoliko mesnica, u Zagrebu su od njih tri. Ukupno zaposlenih je 50 odoba. Proizvodi Orehovec nude se dakako i u drugim trgovinama u nas.

Juraj Orehovec prije nešto više od godine dana upoznao se s našim znanim kuharom, inače Međimurcem Raulom Lajtmanom, koji nakon godina rada u svojstvu chefa u renomiranim ugostiteljskim objektima sada ima firmu za gastro-konzulting i inženjering, i odmah se rodila ideja  o suradnji na kreiranju raznih delikatesa. Delicije se kao proizvod za tržište razvijaju i po godinu dana, smisao je kupcu i gourmetu ponuditi ne samo ukusnu delikatesu bez ikakvih aditiva, nego mu podastrti proizvod koji će odisati i originalnošću, tradicijom kraja.

Kokoti u golemom hangaru

– Kad mogu Mađari, Francuzi,pa zašto ne bismo mogli i mi?!  – kažu nekako uglas Juraj Orehovec i chef Raul koji se zatekao kod Orehovca za našeg posjeta tom PG-u što ga je organizirao prof. Ivan Dropuljić, kao šmeker ali i kao direktor afirmiranog i, ove godine, 15. jubilarnog međunarodnog festivala vina i delikatesa Zagreb Vino.com u studenome u hotelu Esplanade u Metropoli, zainteresiran, logično, da se među izlagačima na toj manifestaciji sa svojom ponudom gurmanskih poroka nađe i Orehovec.

Hale za uzgoj pilića. Orehovec iz Mađarske uvozi netom izlegle piliće a onda Mađarima izvozi brojlere i piliće dovoljno velike za jelo

Ne samo uzgoj peradi nego i proizvodnja delikatesa: nekoliko vrsta pačje paštete i dimljena i sušena pačja prsa, s pjenušcima, kombinacija za sladokusce

– Kako nastaju paštete? Patka se otkošti, meso se termički obrađuje pečenjem na niskoj temperaturi i onda se kreiraju paštete s različitim udjelima mesa i jetre. Kosti patke peku se na vlastitoj masnoći i time dobivamo umak koji pašteti pojačava strukturu i koji joj daje aromatski štih tradicije – objašnjava Raul Lajtman. – Paštete će potrošač na polici razlikovati po bojama etikete na staklenoj posudici, primjerice smeđa označava klasičnu paštetu, zelena upućuje na to da su u paštetu umiješane tostirane sjemenke buče, ljubičasta etiketa govori o tome da je meso od patke bilo dimljeno, narančasta etiketa signalizira da je u paštetu umiješan crni tartuf, i to čisti, a crna etiketa znak je da se u posudici nalazi parfait od pačje jetre, dakle sama jetra bez mesa. Takav parfait imamo i s umiješanim crnim tartufom – objasnio je Lajtman… ♣

_________________

VIJESTI/NEWS

Nakon VinMarKon-a

OSNIVA SE ETIČKO POVJERENSTVO ZA MARKETING u HGK – Nastavak na nedavno u Zagrebu održani kongres o vinskom marketingu (VinMarKon 2020) u Hrvatskoj: Iz Hrvatske gospodarske komore priopćenje o osnutku etičkog povjerenstva za marketing u HGK. Udruženje marketinga HGK na online sjednici svojega Vijeća obznanilo je usvajanje Kodeksa oglašavanja i marketinškog komuniciranja Međunarodne trgovačke komore. Kodeks u svojem najnovijem izdanju uključuje između ostaloga preporuke za nove tipove digitalnih sadržaja, ali i odgovornosti za sve nove sudionike marketinškog eko-sustava, poput influencera, blogera, vlogera i ad tech tvrtki pa čak i za one koji brinu  o pripremu algoritama i koji koriste umjetnu inteligenciju za potrebe marketinških komunikacija.

– Nužno je osnovati tijelo, jednu vrstu etičkog povjerenstva, koje bi moglo pratiti poštivanje kodeksa u struci – rekao je predsjednik Udruženja marketinga HGK Božidar Abramović o Kodeksu koji je hrvatski ogranak Međunarodne trgovačke komore ICC Hrvatska predstavio struci u listopadu prošle godine na konferenciji u HGK. U svibnju ove godine je i Hrvatska udruga društava za tržišno komuniciranje (HURA) revidirala i svoj kodeks u Skladu s Kodeksom ICC-ja. Abramović je naglasio da je posebna pozornost usmjerena je na zaštitu djece i privatnost potrošača oglašavanjem koje je pošteno, legalno, pristojno i istinito. Fokus je i na jasnom razgraničenju komercijalnog, uredničkog i korisničkog sadržaja i to sada obuhvaća zaista sve nove aktere, poput blogera. ♣

U znaku covida19

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović

NOVE PROCJENE EU-KOMISIJE o BDP-u PESIMISTIČNIJE OD PRETHODNIH  – Prema nedavno objavljenim ljetnim procjenama Europske komisije, pad BDP-a u EU bi u ovoj godini trebao biti nešto veći od onoga najavljenog u prethodnim procjenama iz sredine svibnja, točnije sada se govori da će iznositi 8,3 posto, javljaju iz HGK. I prijašnje i ove procjene sada proizlaze iz očekivanog utjecaja pandemije izazvane širenjem koronavirusa na globalno gospodarstvo, Europsku uniju, dakako sve njezine članice. Pad BDP-a predviđa se na razini svih članica, najmanji od 4,6% pripisuje se Poljskoj, a najveći od čak 11,2% Italiji. Uz Italiju, iznimno visokim padom od 10,9% i 10,6% mogle bi biti pogođene Španjolska i Francuska, dakle te tri zemlje koje su, uz Njemačku, najveća gospodarstva EU, trebale bi biti krivci za najveći negativan utjecaj na ukupan pad BDP-a na razini Europske unije. U odnosu na prethodne procjene, Europska komisija kod 15 svojih članica za ovu godinu predviđa veći pad BDP-a, po najnovijemu očekivana stopa pada najveća je za kod Portugala, i to za čak tri postotna boda, te kod Francuske, Italije a, nažalost, i kod Hrvatske, za koju smatra da će stopa pada u ovoj godini biti ipak 10,8 posto, a ne 9,1 posto kako se mislilo prije.

Mogu li nam pomoći tri mušketira? Slijeva na desno: FikO’Athos,MarO’Porthos, te JimKaramis

– Što se tiče Hrvatske, možemo se još nadati da će nam turistička sezona biti ipak nešto snažnija od očekivane, pa bismo mogli imati slabiji pad BDP-a od prognoziranoga. Nužno je da se jače okrenemo prema sutra, prema jeseni i idućoj godini. Moramo gledati kako osigurati radna mjesta, gospodarsku aktivnost i likvidnost cijelog sustava da bismo iduće godine eventualno ostvarili optimistično prognozirani rast, ako ne i veći od njega – rekao je predsjednik HGK Luka Burilović. ♣

HRVATSKOJ DVOSTRUKO VIŠE NOVCA IZ EU-PRORAČUNA! – Završetkom pregovora o proračunu i financijskoj budućnosti EU Hrvatska je dobila 22 milijarde eura, što je dvostruko više u odnosu na prošli financijski okvir.

– Ove 22 milijarde eura za koje smo se izborili za europskim stolom bit će iznimno važna injekcija za oporavak i razvoj našeg gospodarstva. Uz pomoć tog kapitala možemo kompenzirati određena rasterećenja poduzetnicima i ojačati cjelokupnu ekonomiju. Moramo taj novac pametno i strateški usmjeriti, a važno je i da imamo političku stabilnost koja nam omogućava da jače krenemo u potrebne reforme i investicije – istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović. – Iz tzv. sredstava za oporavak Hrvatskoj je dodijeljeno 9,4 milijardi eura od čega je oko tri četvrtine bespovratno, dok su ostatak zajmovi. Ta sredstva moći će se koristiti tijekom 2021., 2022. i 2023. godine temeljem programa oporavka koji treba izraditi. Spomenuti iznos od 22 mlijarde eura predstavlja izniman potencijal za oporavak i nastavak rasta gospodarstva u narednim godinama u situaciji kad se zbog aktualnih okolnosti očekuje pad BDP-a u ovoj godini od približno 10 posto. Što se tiče fondova EU iz kojih su se sredstva povlačila i u prethodnoj financijskoj perspektivi, Hrvatska je tijekom ovih pregovora uspjela dobiti dodatnih 500 milijuna eura od čega je 100 milijuna eura za poljoprivredu, a 400 milijuna za regionalni razvoj.

Vinarima dodatnih 13 milijuna kuna za kriznu destilaciju i skladištenje vina – Na e-savjetovanju objavljen je prijedlog Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje 2019. – 2023., tiječ je o tzv. vinskoj omotnici, kojom se značajno povećavaju sredstva za mjere krizne destilacije i krizno skladištenje. Umjesto prvotno planiranih 43 milijuna kuna, Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je dodatnih 13 milijuna kuna pa sada ukupne potpore za stabilizaciju tržišta vina iznose 56 i pol milijuna kuna.

– Udruženje vinarstva HGK pozdravlja takvu odluku kojom se predviđa značajno povećanje sredstava za mjere krizne destilacije i kriznog skladištenja vina. Vjerujem da će sredstva biti u cijelosti iskorištena i da će značajno ublažiti posljedice pandemije i pada turističke potrošnje, naime ne treba zaboraviti da naši vinari oko 70 posto ukupne proizvodnje plasiraju kroz turizam i kanale HOREC-a kanale – poručio je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

Naime, kriza uzrokovana koronavirusom snažno je pogodila i vinogradarsko-vinarski sektor, stoga je Hrvatska gospodarska komora resornom Ministarstvu poljoprivrede još ranije predložila izmjene Vinske omotnice.

Prodaja vina u Hrvatskoj ima izrazito sezonski karakter, odnosno u značajnom postotku je vezana za turističku sezonu koja će ove godine biti na 30-postotnoj razini prethodnih godina. To je već dovelo do pada prodaje vina od 80 posto u predsezoni i prvoj polovici godine, a očekuje se prosječni pad na godišnjoj razini od 50 posto.

Programima krizne destilacije i skladištenja pomoći će se sektoru vinarstva u premošćivanju tekuće likvidnosti, očuvanju zaposlenosti i pripremama za otkup grožđa berbe 2020. i to ne samo kroz financijsku potporu već i uklanjanjem viškova vina iz podruma. ♣

Istra izgubila primat

TUROPOLJSKI TARTUF! – Više nije privilegija samo naše Istre, sad u gastronomskom a time i u turističkom smislu zvijezdu novog, jačeg sjaja pokušava učiniti i od Turopolja! Riječ je o ekskluzivnoj i skupocjenoj gljivi tartufu. Doduše ne, barem zasad i bijelome tartufu – tko zna, možda se i on pojavi! – nego o crnome. Nazvan je Tuber Kolić, po gljivaru Mariju Koliću koji ga je prvi pronašao. Zagrebačka županija jedva je dočekala ovu vijest o pojavi tartufa u Turopolju, naravno kako bi to dobro iskoristila u turističkoj promidžbi toga kraja, međutim pitanje je koje su to stalne i komercijalno odgovarajuće iskoristive količine koje gljivari i specijalno obučeni psi mogu pronaći u Turopolju, te koliko se uopće tamošnji ugostitelji sada trse u kreaciji i ponudi jela s tartufom. Zasad, čuje se preko TZ Zagrebačke županije, tartuf nude restorani Mon Ami, Pivnica Turopolje i Bistro Babriga.

Crni tartuf u Turopolju nađen je u šumi hrasta lužnjaka. Neki naši stručnjaci za gljive smatraju da je kontinentalni dio Hrvatske čak i bogat crnim tartufom. Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović kaže da je znani naš ekspert prof. Romano Božac nakon analiza potvrdio autentičnost 16 novootkrivenih vrsta tartufa nađenih u kontinentalnome dijelu Hrvatske. Jedan od njih, turopoljski tartuf, nazvan je Tuber prigmenius bos, prema izumrlom turopoljskom govedu, a drugi eto nosi ime svog pronalazača – Tuber Kolić… ♣

Ol ISTRIA PONOVNO OSVOJILO LONDON – Drugu godinu za redom Ol Istria Selekcija maslinovo ulje osvaja zlatnu medalju u kategoriji kvalitete na uglednom svjetskom natjecanju maslinovih ulja London International Olive Oil Competitions, a u istoj je kategoriji ulje Ol Istria Picholine osvojilo srebro. Tako su se maslinova ulja iz porečke Agrolagune sa svjetskih natjecanja još jednom vratila s nagradama koje dokazuju kontinuiranu vrhunsku kvalitetu i prepoznatljivost na svjetskoj maslinarskoj sceni.

IOOC je jedno od najvećih i najrespektabilnijih natjecanja u Europi, a ove godine za ocjenu je bilo prijavljeno ukupno čak 657 ulja iz 25 zemalja svijeta. U kategoriji kvalitete u kojoj je Ol Istria ulja odnijela medalje, natjecalo se čak 511 ulja. ♣

Novo paško-pelješko vino u čast Michelinove zvjezdice

Boris Šuljić, u prvome redu, sa svojom ekipom

BOŠKINAC: ONOGA TKO IZGARA NE MIMOIĐE NAGRADA… – Tu na našem brijegu, iznad Novaljskog polja, ovaj tim ljudi na slici učinit će sve da vaši trenuci provedeni u Boškincu ostanu nezaboravni. Nismo nepogrešivi, ali naša je misija svaki dan iznova dati najbolje od sebe za vas, nismo ni najbolji ali svaki dan iznova se trudimo to biti i postati. Volimo svoj posao, pa i onda kad to nije lako, znamo da svojim radom, svojom pristojnošću i ljubaznošću, činimo i gradimo nešto lijepo, da smo tim u kojemu jedan drugome pomažemo da budemo bolji profesionalci i bolji ljudi, kazao je Boris Šuljić, vlasnik i voditelj hotela, restorana i vinskog podruma Boškinac. Lijepo rečeno, ali tu i ne staje: nakon već niza osvojenih odličja Boškinac se ove godine zakitio i posebno prestižnim priznanjem: jednom Michelinovom zvjezdicom!

Iz Boškinca vijest i o tome da se Boris Šuljić i pelješka obitelji Bura-Mrgudić spremaju izaći sa zajedničkim vinom koje bi nastalo spojem merlota i cabernet sauvignona iz Šuljićevog vinograda te plavca malog s Dingača i iz vinograda u polju Mrgudićevih i crljenka/zinfandela s trsja američke obitelji Benmoshe a o kojemu brinu Mrgudići. Ovo vino proizvelo bi se u količini od dva barriquea, jedan bi ga barrique čuvao na dozrijevanju u podrumu Boškinac, a jedan u podrumu Bura-Mrgudić. Kreacija bi u javnost izašla za nekoliko godina, kazao je Boris Šuljić.  ♣

Hrvatski obiteljski cuvée Fameja!

SAMOZATAJNA a – VELIKA, i ZA VELIKA VINA! – Kao dugogodišnja iskusna enologinja s radnim počecima u zagrebačkom Vinolabu (od 2009. do 2017.)  tj. radnoj zajednici vrhunskih stručnjaka u profesiji, a potom kao kreativka i operativka stalno i konkretno u nekoliko vinskih podruma u nas, stoji, s pravom s ponosom iza nekoliko vina – primjerice Jakob Cuvée i Jakob Syrah te Plavac Pepejuh Markus i Babić Markus Franz Ferdinand što već godinama kakvoćom spadaju u sam vrh hrvatske eno-produkcije. Ivona Đipalo Jeličić! Skromna i samozatajna, vrijedna i pouzdana ne samo u smislu šturog obavljanja posla nego i kao stručnjak, medijski neeksponirana, zanemarena, a – VELIKA! I za VELIKA vina.

Nepravedno u sjeni: Ivona Jeličić

Kad god se sjetim Markusovog babića Franz Ferdinand, zamišljam Ivonu – s obzirom da je rodom iz Sinja i ne tako daleko od područja našeg Srednjeg Jadrana gdje postoje razne domaće vinske sorte koje bi se i te kako mogle bolje valorizirati od onoga što predstavljaju današnjim svojom statusom – kao uključenu – skupa s podrumima s kojima sada radi ili možda (i) s nekim novim podrumom s kojim bi još mogla raditi – npr. upravo i u bolje iskorištenje tih nekih drugih potencijalno vrijednih domaćih kultivara, primjerice Lasina (ili Lasine), pa i Plavine. Lasin bi, barem po mojim impresijama s kušanja lasina kod nekih proizvođača na potezu Skradin-Šibenik, mogao, uz veći angažman vinara na ukupnoj količini i na marketingu, postati nova velika hrvatska eno-zvijezda, nešto kao prestižni crni pinot Dalmacije.

I još nešto, a što se vrti oko Plavca maloga, inače nastalog križanjem šoltanskog Dobričića te Crljenka. Plavac mali i dalje je još, samo, hrvatska zvijezda, nije nažalost dosegnuo status zvijezde na svjetskoj razini poput Pinota crnoga, Sangiovesea, Nebbiola, a Crljenak ili Tribidrag ili Kratošija, Primitivo ipak živi više na svjetskoj poznatosti američkog naziva Zinfandel, dok za Dobričić jedva da se i u nas (u širim krugovima) zna. Vinari pokušavaju naći razne načine da populariziraju svoj posjed, svoje ime, svoja vina, kultivare, pa eto dolaze i na to da izlaze na tržište s mješavinama vina od raznih sorata i iz raznih vinogorja, ne baš zemljopisno blizih jednog drugome. Tako su npr. enolog i profesor na fakultetu Leo Gracin a koji je znan i kao proizvođač primoštenskog babića, i pelješki vinogradar i vinar Vedran Kiridžija svojedobno izašli s – istina, lijepim! – vinom Kontra nastalim miješanjem u omjeru nekih pola-pola primoštenskog babića i pelješkog plavca s Dingača ili dobrim dijelom s Dingača. A sad eto najave da će Boškinac iz Novalje vino od svojih francuskih sorata Merlot i Cabernet sauvignon udružiti s vinom od Plavca maloga obitelji Bura-Mrgudić s Pelješca.

Enološki i bračni par – Ivona Đipalo Jeličić i Slaven Jeličić

No, ne bi li bilo zanimljivo kreirati mješavinu od sorata koje imaju duboke i čvrste međusobne rodbinske veze i mješavinu koja bi bila od grožđa iz vinogorja što su geografski međusobno relativno blizu? Konkretno, prije već dugo vremena palo mi je na pamet da bi se moglo napokon napraviti jedan ekskluzivni cuvée, za početak u omjeru 50:50, npr. od Dobričića sa Šolte i kaštelanskog Crljenka kao roditelja Plavca maloga, ali onda i, zasebno, jedan obiteljski cuvée od Dobričića i Crljenka kao roditelja i Plavca maloga kao potomka! I tu sam, kao kreatoricu, vidio upravo enologinju Ivonu! Međutim slučaj je htio da je taj obiteljski cuvée prije nekog kratkog vremena realizirao – Ivonin suprug, enolog Slaven Jeličić, inače, također nekad član Vinolaba, od prije više godina zaposlen kao meštar od vina u novom modernom podrumu kutjevačkog poduzetnika Josipa Galića!

Evo detalja: prije stanovitog vremena poduzetnik Robert Kalebić u želji da revitalizira autohtonu sortu Dobričić dobio je, da bi sadio trsje, koncesiju na terene na južnoj strani otoka Šolte iznad uvale Poganica, riječ je o površini od oko 60 hektara. Od 2015. naovamo Kalebić je tamo na 20 hektara posadio 140.000 trsova vinove loze. Sortiment je bio: Dobričić 4 ha, Crljenak 4 ha, Pošip 4 ha, Plavac mali 2 ha, Merlot 3 ha, Cabernet franc 1 ha, Cabernet sauvignon/Syrah/Petit Verdot ukupno 1 ha, Viognier 0,5 ha i Chardonnay 0,5 ha. O tome sam crticu bio objavio u reviji Svijet u čaši, uz napomenu da je projekt u strukovnom smislu od početka vodila ekipa vinarije Galić na čelu sa Slavenom Jeličićem, po majci, inače, porijeklom Šoltaninom.  Prva berba bila je 2018. Grožđe je prevezeno hladnjačom u vinariju Galić u Kutjevu, i nastala su vina Pošip 2018, Dobričić 2018, Plavac mali 2018, te, gle, mješavina – obiteljsko Sv. Trojstvo autohtonih dalmatinskih sorata dakle vino FAMEJA 2018 (fameja=obitelj) a to je upravo kupaža Dobričić + Crljenak + Plavac mali. Za Fameju 2018. svaka je sorta zasebno vinificirana, maceracije s fermentacijama odvijale su se u velikim drvenim bačvama a trajale su 20 do 25 dana. Potom su vina sjedinjena i kao jedna cjelina odležala su 12 mjeseci u bačvama od hrasta kitnjaka. Fameja 2018 buteljirana je u travnju 2020. i sad pomalo izlazi na tržište, dijelom u restoranima na Šolti a dijelom preko zagrebačke Galerije Vina MIVA.  Drago mi je što je Fameja stvorena, međutim možda se ako ništa drugo moglo s izlaskom pričekati još koju godinu. Ovakvo vino zadivit će u punoj mjeri istinske štovatelje vrhunske kompleksne plemenite kapljice i opravdat će i vrlo visoku cijenu za butelju kad loza ostari, barem na 15 ili 20 godina, te ako ne bude žurbe s izslaskom vina iz podruma na tržište.  ♣

Vino – humanitarno

SAINTS HILLS ZA PALČIĆE – Biznismen Ernest Tolj u humanitarnoj akciji: ove godine godine sredstva ostvarena od prodaje jednog svojega vina namijenio je prerano rođenim Palčićima koji trebaju inkubatore da bi preživjeli i razvili se u zdravu djecu. Vino kao protagonist u spomenutoj dobrotvornoj akciji je vrsni Saints Hills Dingač 2009. Toljeva namjera je bila pomoći da se hrvatske bolnice opreme inkubatorima za prerano rođene mališane. Redovna maloprodajna cijena spomenutog vina je, inače, 1129,50 kuna, a posebno za ovu prigodu snižena je na 555,50 kuna. Je li bilo baš mudro ovako spustiti cijenu, naime kod nekoga će ta odluka ostaviti više dojam više dojam da je vino stavljeno na akciju, a ne da se prodaje u dobrotvorne svrhe. Dezavuirajuć za proizvođača, čak 50-postotni popust lako navede na pomisao da se boca po toj većoj spomenutoj cijeni slabo prodavala, pa da se možda, proračunato, zbog toga s njom u jeftinijoj opciji išlo u dobrotvornu prodaju. S druge strane, moguće je da bi netko tko inače možda ne bi bio suviše zainteresiran da kupi tu butelju ni po višoj a ni po navedenoj nižoj cijeni,  radije bocu kupio po višoj cijeni,  znajući da time pomaže djeci…

Toljev Dingač, iz 2009. godine limitirana je serija vina podruma Saints Hills, od pažljivo selektiranog je grožđa Plavca malog s položaja Dingač. Nakon ručnog izbora najboljih bobica slijedila je fermentacija u posebno biranim barrique bačvicama nakon čega je vino stavljeno na dozrijevanje u velike hrastove bačve. Poslije punjenja, kapljica još neko vrijeme odležava u bocama od tamnog stakla. Rezultat je vrlo gusto vino, bogate aromatike zrelog crvenog i crnog voća, s notama vanilije, tamne čokolade i nijansa dima. U ustima je vrlo intenzivno, s puno fino granuliranih tanina. S dugačkim je završetkom.

Dizajn boce inspiriran je rešetkom od kovanog željeza na prozoru vinarije Saints Hills na Pelješcu, koja u obliku platinaste ogrlice krasi vrat boce. Dizajn što ga potpisuje Mary Lewis nagrađen je prestižnom nagradom Red Dot, čujem iz distribucijske kuće MIVA koja u svojoj ponudi ima spomenuti Dingač. ♣

Sajmovi & festivali 2020

Ponosni vlasnik Vlado Puklavec (desno), na slici sa šarmantnom Sonjom Erčulj, zaduženom za marketing, i enologom Danetom Jovanovim koji vodi novootvorenu vinariju obitelji Puklavec u Makedoniji na Disanu

AGRA GORNJA RADGONA – Taman nakon što su organizatori međunarodnog sajma poljoprivrede i prehrane AGRA 20 u Gornjoj Radgoni medijima razaslali obavijest da bi se taj sajam ipak mogao  održati od 22. do 27. kolovoza 2020. stigla je nova vijest, da je IPAK sajam iz epidemioloških razloga odgođen za neka bolja vremena. Bilo bi to do sada 31. izdanje te značajne manifestacije na kojoj uz domaćine Slovence kao izlagači redovito sudjeluju i brojne tvrtke, OPG-ovi i pojedinci iz okolnih zemalja, konkretno ponajviše iz Austrije i Hrvatske. Bez obzira na probleme koje je uzrokovao Covid19, dosad uobičajena ocjenjivanja vina, mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih prerađevina, sokova, bezalkoholnih pića i vode koja se prodaje u bocama, te ambalaže održana su.

Na vrednovanju vina najvišu ocjenu – 95,67 bodova i Veliku zlatnu medalju – dobio je Sauvignon izborna berba prosušenih bobica 2015 iz proizvodnje Fakulteta za poljoprivredu Sveučilišta u Mariboru, a odmah do, sa 93,67 bodova, plasirao se Traminec dišeči Vaneja 2003 proizvođača Danila Steyera iz okolice Gornje Radgone. Ipak, najuspješnijim sudionikom ocjenjivanja 2020, na koje je 173 vinska podruma iz pet država poslalo 639 uzoraka vina, može se smatrati kuća Puklavec Family Wines iz Ormoža.  Ona je osvojila čak 47 raznih odličja, najviše od svih ostalih sudionika pojedinačno. Puklavec Family Wines osvojio je titulu šampiona u kategoriji bijelih mješavina sorata a dobitnik je vino Jeruzalem Ormož 34′ White Cuvee. Puklavec Family Wines zakitio se i sa šest velikih zlatnih medalja, 13 zlata i 22 srebra.

Iz Hrvatske su za vina nagrađeni sljedeći sudionici ocjenjivanja: San Mauro Sinković prima Veliku zlatnu medalju za Muškat momjanski 2015,  srebro za Muškat momjanski 2019 te srebro za Malvaziju istarsku 2019, Župančič vina – Zlato za Cabernet sauvignon 2018 i srebro za mješavinu sorata Plemenitaš 2019, Ivica Rozjan – zlato za Cabernet sauvignon 2017 i srebro za Graševinu 2019,  Kunčić zlato za Graševinu izborne berbe 2017, zlato za Sauvignon 2019 te srebro za Muškat žuti 2019, Sanjin Siljan OPG zlato za Merlot barrique 2016 i srebro za Malvaziju istarsku 2019. ♣

Ljeto 2020 u Zagrebu

GASTRONOMIJA u HRAMOVIMA KULTURE – Hramovi kulture postali su ili postaju utočišta i za eno-gastronomiju, bilo da su se u njih čvršće ugnijezdili ugostiteljski punktovi bilo da su se pretvorili u pozornicu za povremene prezentacije vina, pića, hrane. U zagrebačkoj Gliptoteci, u Muzeju za suvremenu umjetnost, u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Muzeju Mimara bili su u više navrata festivali vina i delicija, zatim u Muzeju za umjetnost i obrt je klasičan restoran, u HNK je neke svoje prezentacije organiziralo Feravino, a u novije vrijeme restoranska ekipa s nazivom O’brok mjesto je pronašla u – rodnoj kući Augusta Šenoe. Dobro je svojedobno u šali znao reći Arsen Dedić kad bi se s grupom zatekao negdje u zapadnom inozemstvu: Hajd’mo obići pjesnikovu roBnu kuću…

Upravo ovih dana svoju gurmansku ponudu pod nazivom Ljetne večeri u rodnoj kući Augusta Šenoe najavljuje spomenuti O’brok, gdje je chef Krunoslav Majcen, koji se u kuharstvu kalio u zagrebačkom hotelu Esplanade. Jela su prilagođena ponudi sezonskih namirnica. Sve što O’brok poslužuje predstavlja domaći izvorni proizvod – od namirnica s obližnjeg Dolca, iz OPG-ova iz Like i Slavonije (meso, naglasak je dan na crnu slavonsku svinju!), svježe jadranske ribe, pa do sezonskog domaćeg voća i povrća. I priprema je tradicionalna i ručna, od kruha preko raznih savijača i njoka, pa sve do rezanaca za juhu. Na repertoaru su npr. delicije poput domaćih dalmatinskog pršuta i sira,  fuži s tartufima, rižota sa kozicama, njokia sa škampina, hladne salate s biftekom i povrćem, zapečenog patlidžana s mozzarelom i šalšom, istarske  maneštre i žgvaceta, raznih juha i deserta, od domaćih zagorskih štrukli, do voćnih pita ili dalmatinske rožate. Mirna vina i pjenušci od vinarije Petrač su, kažu domaćini, po promotivnoj cijeni. ♣

JARUNSKI DALMATINO od ŽABE do PRINCEZE – Usred žestoke ofanzive covida19 preuređivana, potom, usred iste ofanzive, i otvarana: nekadašnja pizzeria Dalmatino na zagrebačkom tzv. malom jarunskom jezeru, pretvorena od žabe u princezu, prve goste službeno je primila sredinom 18. srpnja. Vrijeme je išlo na ruku: tog popodneva, nakon žestokog pljuska, zasjalo je sunce i fino zagrijalo Metropolu!

Vlasnik Anto Oršolić na ulazu u objekt

Vrlo lijepi novi ugostiteljski objekt sa starim nazivom prostire se na ukupno 3000 četvornih metara interijera i obuhvaća dva odvojena restoranska prostora (jedan je za pušače), s obzirom na epidemiološke preporuke (fizička distanca) ukupan broj stolova sveden je na 40, a uz natkriveni objekt još je 120 četvornih metara većim dijelom uređeno u ljetnu terasu. Ponosni novi vlasnik Anto Oršolić je, inače, ugostiteljski zanat pekao kroz niz godina u Njemačkoj. Zaposlenih u ovom novom Damatinu je 11, dobar dio ih je stigao iz eltnog zagrebačkog hotela Esplanade, što govori o nivou…

Jarun – zagrebačko more, plaža Dalmatino

Sadašnji Dalmatino nudi pizze i burgere na svoj način, meso s roštilja i s ražnja te iz pećnice, sve također, veli Anto, na svoj način, a što to znači nije htio otkrivati, kazao je tek da će kod njega glavna sirovina biti teletina, potom junetina i piletina, pa riba, od svinjetine će, napominje, nuditi samo lungić. Što se tiče pića, kategorije su klasika, dakle vino, otvoreno i butelje, pa pivo, također otvoreno i ubočeno, te bezalkoholni napici, samo, za razliku od većine drugih ugostiteljskih objekata smještenih na izletištima i kupalištima kao što je Jarun, pića se za ponudu pomno biraju po kakvoći, primjerice otvoreno crno je Cuvée Jakob od vina Jakob, dok će otvoreno pivo biti Budweiser što će stizati iz Češke. Za šmekere većih prohtjeva Oršolić je predvidio neka craft piva te butelje u možda i desetak etiketa iz najrenomiranijih hrvatskih vinskih podruma. Što se tiče cijena jelu, obećava da će one bile popularne i prihvatljive za širi sloj publike, konkretno porcije bi se kretale od nekih 40 do 70 kuna.

S mislima na more i s okusom soli…  – Pripreme za plavi Jadran: tik ponad prostrane plaže uz tzv. Malo jezero na Jarunu najnovije otvoreni lijepi grill & pizza&teletina ugostiteljski objekt Dalmatino. Miomirisi pečene teletine, mini-burgera, pizze, žeđ utažena finim pivom i vinima na čašu i na butelju, pogled na zagrebačko more, bilo izravno, bilo okom uperenime na staklenu stijenu Dalmatina uz koju sjedite i blagujete… ♣

PREFINO i PREVINO! COVIDU ZA INAT! – Zagrebački bistro Fino & Vino, prikladno je reći PreFino & PreVino: uz sjajnu domaće rađenu paštetu od pilećih jetrica i uz istarski zgvacet u izvedbi chefa Darka Kesaka u čašama je pod dirigentaskom palicom voditelja objekta i sommeliera Krešimira Šesnića ponuđeno šest uistinu svjetskih bisera, covidu19 za inat!

Glavne vinske uloge u prestižnom sekstetu odigrali su Champagne Taittinger brut reserve aoc 12,5 vol%, na tržite inače pušten 2018.  godine uz Svjetsko prvenstvo u nogometu u Rusiji, zatim Miani Friulano 2018 14 vol % doc Colli orientali del Friuli  Enza Pontonija iz Buttrija, pa Zind-Humbrecht Riesling 2011 14 vol % Alsace grand cru Brand aoc Eco-cert biodynamic, Santa Lucia crno 2013 suho 14,5 vol % ZOI Hrvatska Istra Kozlović, te, u velikom finalu, dva snažna nevjerojatna basa – V.S.O.P. Cognac single barrel Director’s Private Stock 1989 48,2 vol %, destilacija je bila na samu Staru godinu 1989 a punjenje u bocu 17.  srpnja 2013, i Strathisla Finest Highland Malt Whisky 40 vol % Chivas Brothers. Ta dva upečatljiva dezificijensa donio je na kušanje zagrebački zaljubljenik u whisky i kolekcionar whiskyja Tomislav Ruszkowski pa je susret u bistròu zahvaljujući njemu i njegovim objašnjenjima bio i svojevrsna – vrlo korisna – radionica na temu whiskyja.  Spomenuti konjak našao se u Tomislavovoj whiskyteci jer u robnoj razmjeni bio je obitelji Grant/Glenfarclas isporučen u bačvi  i svoj životni put započet u Francuskoj završio je na odgoju u bačvi u Škotskoj i na škotski način pa dobio novu dimenziju… ♣

Tomislav Ruszkowski

KAZALIŠTARAC u SFERI WHISKYJA – Zagrepčanin poljskog porijekla Tomislav Ruszkowski, zanimanjem godinama voditelj Tehničke ekipe u kazalištu Komedija u Metropoli, navukao se na whisky, ali ne na prizeman način, i bolje je da se on tako navukao na whisky nego da su se whisky i covid19 bilo kako navukli na nj. Imao je, Tomislav, svojedobno prigodu kušati svjetske špice tog pića, i nije neobično da je postao veliki ljubitelj i zagovornik tog glasovitog škotskog aduta koji se proizvodi u više kvalitativnih razina kakvoće, od one široj publici relativno dostupne do moglo bi se reći skupih remek-djela o kojima neki potrošači mogu samo sanjati. Tomislav je shvatio da je whisky ne tek piće-ludilo, kako ga mnogi doživljavaju, nego da može biti kreacija s visokim hedonističkim karakterom vrlo vrijedna i s gospodarskog stanovišta. Ruszkowski je prije više od desetljeća i pol počeo formirati jednu od (naj)većih kolekcija whiskyja u Europi i sad u posljednje vrijeme svako toliko, i to u vrlo relevantnoj ulozi, sudjeluje na svjetskim smotrama tog pića među kojima je i ona prestižna s nazivom Old & Rare Whisky Festival. Ove godine Ruszkowski je tamo bio,  kao jedan od 20 probranih izlagača iz cijeloga svijeta.

Na jednoj od najjačih svjetskih smotri whiskyja, s nazivom Old & Rare u Londonu

– Krajem veljače ove godine nastupio sam sa suprugom kao izlagč na jednom od dvadesetak štandova na kultnom Old&Rare Festivalu u Londonu u One Great George Street u Westminsteru. Tu smo zajedno sa najpoznatijim kolekcionarima, blogerima, aukcijskim kućama i inima privukli tisuće zaljubljenika u whisky sa svih krajeva svijeta. Na trećem kušavanju ukupno a prvom održanom u britanskoj metropoli bilo je ponuđeno nekoliko stotina vrlo rijetkih i izuzetnih whiskyja iz kolekcija, arhiva i zaliha najjačih whisky-igrača na svijetu, whiskyji su se publici nudili na čašu od 10 ml, po cijenama od tri funte do 150 funta… – veli Ruszkowski. Za nastup na tom festivalu bitno je organizatoru najprije prezentirati etikete koje će se nuditi na kušanje i organizator na temelju zanimljivosti ponude daje ili ne daje zeleno svjetlo za izlaganje, a da bi potvrdna zelena boja zaiskrila i punim sjajem nužno je za štand kao izlagačko mjesto uplatiti 1200 funti… ♣

Izbori 2020

50 NAJBOLJIH VINOGRADARSKO-VINSKIH POSJEDA NA SVIJETU – Mnogo je u svijetu izbora za nekoga ili nešto što je NAJ… svake godine, primjerice za najljepšu missicu, za najboljeg sportaša i to ne tek općenito nego i po sportovima, za najbolju pjesmu Europe, itd, a kao nešto novijeg datuma je proglašenje najboljeg vinogradarsko-vinskog posjeda godine. Kako navodi talijanski vinski portal Winenews.it, ekipa od 500 probranih stručnjaka iz svijeta iz sfere vinogradarstva, vinarstva i vina kao proizvoda,  parkovnih arkitekata, iskusnih turističkih djelatnika, novinara koji često putuju, turista koji strastveno lutaju svijetom… na temelju ljepote ambijenta koja obuhvaća izvorni prirodni izričaj i sustav uzdržavanja okoliša, na temelju ponude vina ali i hrane u rangu više do visoke gastronomije, na temelju arhitektonskog rješenja objekta, na temelju stupnja povezanosti ruralnog prostora i vina s kulturom i umjetnosti, na temelju stupnja povezanosti povijesti i tradicije i modernoga, na temelju ponude sportske rekreacije u sklopu objekta, te na temelju raznih drugih mogućih doživljajnih senzacija u ruralnome prostoru, dakle po elementima koji uzdižu određeni teritorij kao posebno poželjnu turističku destinaciju, bira najljepši vinogradarsko-vinski posjed na svijetu.

Najbolji vinski posjed za 2020: Bodega Zuccardi, Vale de Uco, Argentina

Sebastiano Zuccardi, enolog

Nedavno je kao rezultat glasanja tih eksperata objavljena rang lista od 50 najboljih  vinogradarsko-vinskih imanja na svijetu za 2020. godinu.

Ako ste očekivali, po nekoj inerciji, kao prvake Francuze odnosno Talijane, prevarili ste se. Ne samo da prva mjesta čvrsto zauzimaju vinski posjedi Južne Amerike – jedan iz Argentine a drugi uz Urugvaja, nego su među prvih pet  tri posjeda iz Latinske Amderike, a jedan je iz Sjevernre Amerike iz SAD. Čast Europe brani austrijski posjed, na trećem mjestu ljestvice. Od glasovitih bordoških chateaua prvi je tek na sedmom  mjestu, a famozni Talijani su na devetom i 36. mjestu!

Evo redosljeda World’s Best Vineyards 2020

Posjed markiza Piera Antinorija u oblasti Chianti Classico u Toscani, na devetom mjestu rang-liste

1 Zuccardi – Valle de Uco, Argentina; 2 Bodega Garzòn – Urugvaj; 3 Domane Wachau – Austrija  (The Best Vineyard in Europe);  4 Montes – Čile; 5 Robert Mondavi Winery – SAD (The Best Vineyard in Nord America); 6 Bodega de Los Herederos del Marques de Riscal – Španjolska; 7 Chateau Smith Haut Lafitte – Francuska; 8 Quinta do Crasto – Portugal; 9 Antinori nel Chianti Classico – Italia; 10 Vik Winery – Čile; 11 Catena Zapata – Čile; 12 Domane Schloss Johannisberg – Njemačka; 13 Rippon – Novi Zeland (The Best Vineyard in Australia-Asia); 14 Delaire Graff Estate – Južna Afrika (The Best Vineyard in Africa); 15 Weingut Dr. Loosen – Njemačka; 16 Ridge Montebello – SAD; 17 Craggy Range – Novi Zeland; 18 Gonzalez Byass Bodegas Tio Pepe – Španjolska; 19 Chateau Pichon Baron – France; 20 Opus One Winery – SAD, 21 Ceretto – Italija; 22 Chateaux Margaux – Francuska; 23 Bodegas Salentine – Argentina; 24 Penfolds Magill Estate – Australija; 25 Henschke – Australija; 26 Bodega Bouza – Uruguaj; 27 Clos Apalta – Čile; 28 Champagne Taittinger – Francuska; 29 Champagne Billecart Salmon – Francuska; 30 Chateau Mercian Mariko Winery – Japan (The Best Vineyard in Asia); 31 Chateau d’Yquem – Francuska; 32 Bodegas Re – Čile; 33 Chateau Mouton Rothschild – Francuska; 34 D’Arenberg – Australija; 35 Vina Errazuriz – Čile; 36 Gaja – Italia; 37 Domaine Sigalas – Grčka;38 Chateau Oumsiyat – Libanon; 39 Wine Cellar Villa Melnik – Bugarska; 40 Vina Casa del Bosque – Čile; 41 Vivanco – Španjolska; 42 Familia Torres – Španjolska; 43 Viu Manent – Čile; 44 Maison Ruinart – Francuska; 45 Domaine Marcel Deiss – Francuska; 46 Krsma Estates – Indija; 47 Stag’s Leap Wine Cellars – SAD; 48 Chateau Heritage – Libanon; 49 Quinta do Noval Portugal; 50 Trapiche – Argentina. ♣

Bakhov nektar pod lupom: NAJBOLJA VINA ITALIJE 2020 iz TRENTINA, TOSCANE i PIJEMONTA! – Toscana i Pijemont vjerojatno su kod najšireg kruga publike i ljubitelja plemenite kapljice očekivani kao vodeće pokrajine kad se govori o kakvoći talijanskog vina. Trentino kao područje zacijelo ne, a pogotovu ne da bi se našao, kao što je to slučaj već drugi put u posljednje dvije godine, na prvome mjestu super top-ljestvice!

Šampion Super Top-kakvoće 2020 u Italiji: Tenuta San Leonardo iz Trentina Na slici su vlasnici I voditelji markiz Carlo Guerrieri Gonzaga i njegov sin markiz Anselmo

Vrlo ugledni za eno-gastronomiju specijalizirani talijanski časopis Civiltà del Bere (Kultura pijenja) uveo je zgodnu praksu da – s obzirom da na Apeninskom poluotoku postoji veći broj vrlo ozbiljnih publikacija, mahom vodiča, što redovito objavljuju recenzije vina i javno dodjeljuju priznanja najbolje ocijenjenim eno-uradcima – na temelju rezultata vrednovanja što ih svako za sebe obznanjuju ta, najcjenjenija i najutjecajnija izdanja, istraži tko su sve ti neki jači dobitnici i s koliko su osvojenih (od jedne/jednoga do pet) nagradnih čašica, zvjezdica, grozdova, lucnjeva…, pa da po ukupnom zbroju osvojenih čašica, zvjezdica, grozdova, lucnjeva…. sastavi za svaku pojedinu godinu Super Top-listu kakvoće više od stotine vina Italije. Promatrani su rezultati ocjenjivanja po vodičima unutar kategorija Bijelo mirno, Ružičasto mirno, Crno mirno, Pjenušci i Slatka desertna vina, a preuzeti su iz sljedećih novina, revija, vodiča: Ais Vitae i Bibenda što ih izdaju organizacije sommeliera Italije, zatim Doctor Wine Danielle Cernilli, pa Gambero Rosso, Vini Slow te Grandi Vini di Slow Wine, pa Veronelli i l’Espresso (Ristoranti e vini d’Italia), nije izostao ni glas Luke Maronija.

Nedavno je Civiltà del Bere sastavila i objavila spomenutu svoju Super Top-listu za 2020., i iz nje proizlazi, dakle već drugu godinu zaredom, da špica kakvoće i osebujnosti dolazi iz sjevernog talijanskog područja Trentino, pa glasovite Toscane, na trećem mjestu je Pijemont.

Evo redosljeda prvoplasiranih 10: 1) San Leonardo 2015 (cabernet sauvignon, merlot i carmenère) igt Vigneti delle Dolomiti –Tenuta San Leonardo (Trentno), 2) Sassicaia 2016 Bolgheri rosso doc – Tenuta San Guido (Toscana), 3) Barolo Monfortino 2013 Riserva docg – Giacomo Conterno (Pijemont); 4) Giulio Ferrari riserva del Fondatore extra brut 2008 – Cantine Ferrari (Trentino); 5) Solaia 2016 igt – Marchesi Antinori (Toscana), 6) Bolgheri rosso superiore 2016 doc – Grattamacco (Toscana); 7) Ceparello 2016 Toscana sangiovese igt – Isole e Olena (Toscana); 8) Trebbiano d’Abruzzo 2015 doc – Valentini (BIJELO vino; Abruzzo); 9) Barolo Monvigliero 2015 docg – Fratelli Alessandria (Pijemont), 10) Barbaresco Bricco Asili 2016 docg – Ceretto (Pijemont)

Najboljim slatkim desertnim vinom proglašen je Ben Ryé Zibibbo passito di Pantelleria 2016 doc – Donnafugata (Sicilija). ♣

Šećer na kraju

POZITIVA…  – Corona sve je promijenila, ništa više neće biti isto: u Hrvatskoj se vrlo lako postaje pozitivnime!…

Ovaj put ne s čašama, nego, nježno, uz tanjur: korčulanski vinogradar i vinar Luka Krajančić, osobito znan po pošipu, te osječki vinski pisac Željko Garmaz

… i DISTANCA – Novija, kajkavska interpretacija preporuke epidemiologa o održavanju socijalne distance između Dalmacije i Slavonije: … z jenega tanjurčeka su kremastu torticu jeli… ♣

Za vrući desert: profinjeni upečatljivi kremasti rock

PLANET CREAM VINTAGE 2018 – Rock Masters Cream vintage 2018, zagrebački klub Vintage Industrial Bar: ubojiti (POZITIVNO!!!) trio hrvatski Eric Clapton Vedran Božić, gitara i vokal, Tomas Krkač kao Jack Bruce, bas i vokal, i Adonis Dokuzović kao Ginger Baker na bubnjevima. Najnovije: upravo je na CD-u i na DVD-u objelodanjena snimka koncerta na kojemu zagrebački kremaši izvode 22 poslastice na CD-u (20) i na DVD-u (dvije više, dakle: plus Sweet Wine te Toad). Antologijski standardi: White Room, Born Under a Bad Sign, I Feel Free, Strange Brew, Rolling & Tumblin’, Spoonful, Sunshine of Your Love, Badge, Crossroads…

Rock Masters: Tomas Krkač, Adonis Dokuzović (Petra Buzić)

Rock Masters u punom zamahu: Planet Cream Vintage industrial bar 2018 – Vedran Božić, Adonis Dokuzović, Tomas Krkač (Petra Buzić)

SVE ŠTO NAJVIŠE U GLAZBI VOLIM, MOJE POIMANJE SVIRANJA BUBNJEVA, KAO I GLAZBENICI S KOJIMA SAM TO ŽELIO OSTVARITI, NALAZI SE NA OVOM CD/DVD-u, koji je upravo izašao u izdanju CRO RECORDS, kazao mi je Adonis Dokuzović.

Ovo je inače drugo izdanje iz planirane serije Rock Masters, prije stanovitog vremena prvi Rock Masters sa skladbama iz repertoara Jimija Hendrixa za Croazia records snimili su Vedran Božić, Tomas Krkač i bubnjar Slavko Pintarić Pišta, a što će slijediti vidjet će se, sad je glavna pažnja usmjerena na realizaciju promovitnih Cream-koncerata diljem hrvatske a možda i šire, pogledi su uprti u znanstvenike i u nebo da se obuzda Covid19. Moguće je da, dodaje Adonis Dokuzović, treći Rock Masters bude u znaku autorskih skladbi jednoga ili sve trojice cro-creamovaca, Adonis koji je upoznat s onime što radi Vedran nagovara Božića da kao prijedloge za izbor za budući CD priredi veći broj svojih skladbi koje su, tvrdi Adonis, jako dobre.

Grupa Rock Masters inače postoji sedam godina, dosta nastupa a od značajnijih pozornica mogu se spomenuti Jazz & Blues festivali u Splitu na Prokurativama, zatim u Vodicama, Sisku, Kastvu. Tomas Krkač i dalje je nezamjenjiv u sjajnom Telefon blues Bandu u kojemu nastupa već dugo, dugo, a Adonis Dokuzović, koji je nekad nastupao sa sastavm Divlje jagode i koji se inače bavi uvozom i prodajom muzičkih instrumenata, u novije vrijeme ima sastav Retro Guru, koji njeguje blues i rock iz 50-tih i 60-tih godina. Vedran Božić povremeno, kad je prigoda za nastup, svira sa svojim starim društvom iz grupe Time…  ♣

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 07. 2020 – HINTS TO THE SMART PURCHASE

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish

– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish

 – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality

– Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 (11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑  – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

 

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

(mpc/pp: M–L) ŠKRLET 2017 Private Collection – TRDENIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Moslavina ■ VINOGRAD/VINEYARD: Medvedovo • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 180 m • sorta/variety: Škrlet • loze stare/vines old: cca 50 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: u inoksu/stainless steel • dozrijevanje/maturation: na kvascu/on the lees ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – nepotrebno teška/unnecessarily heavy • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 1 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Moslavina • suho/dry • 12,2 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: umireno, donekle složeno, skladno, mekano, srednje strukture, lijepo se pije. Slamnato-žute boje, na nosu diskretno, miris ide u pravcu bijelog domaćeg koštićavog zrelog voća, zamjetne su niti kruha. Usta fino zaobljena, s nijansom kremoznosti i slasti. Živost podržavaju lijepa slanost i dobra kiselost. Finiš solidne dužine ■ SERVICE:  ⇑ • 10-12  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one –  tip/type: bourgogne

(mpc/pp: M) KRALJEVINA ZELINA 2019 marka vina Zagrebačke županije – PUHELEK PUREK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje-Bilogora, Sveti Ivan Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: Kraljevina • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification & dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno s kzp • suho/dry • 11,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK ■ VINO je/WINE is: u kategoriji mladog, modernoga, nekomplicirano, živo, svježe, skladno, s mirisom u pravcu bijelog domaćeg koštićavog voća (zelena jabuka), u ustima s izraženijom kiselosti, dobrog tijela. Prikladno kao osvježenje u vrućim ljetnim danima ■ SERVICE:  ⇑ • 10  ̊C • čaša/glass: mala/small one  –  tip/type: bordeaux

Dalmacija

(mpc/pp: XXL) DINGAČ 2018 – KIRIDŽIJA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • nadmorska visina/altitude asl: 70-120 m • ekspozicija/exposition; jug /south• tlo/soil: crvenkasto, s dosta kamena/a bit red, rocky • sorta/variety: Plavac mali • gustoća nasada/plantation density: 10.000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • maceracija/skin contact: cca 6-7 dana/days • dozrijevanje/maturation: barrique 225 lit – tonneau (500 – 600 lit) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: cca 5000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Dingač ZOI/PDO • suho/dry • 15,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, konkretno, snažno, skladno, još je mlado i bilo bi vrijedno ostaviti ga da počiva još koju godinu pa onda otvoriti butelju. Lijepe iskričave svjetlije rubinske boje, diskretna mirisa, s bouquetom koji lijepo odaje sortu i koji upućuje na tamno zrelo a na momente sugerira i blago već posušeno koštićavo (šljiva) i bobičasto voće, nudi i fine i ugodne fenolne niti i nijansu paljenoga, drvo je odlično uklopljeno. U ustima toplo, dobro zaobljeno, lijepo pripitomljenog još uočljivog tanina kao jamstva za budućnost u dobroj formi, slasno i fino slankasto, tijelom potentno, traje, završetak s dosta živosti. Sada trošiti svakako uz hranu, za koju godinu i kao sjajno vino meditacije • umami  primami ■ SERVICE: ⇗   ⇒ •   (preporuka za jelo/dish recommendation: tamna mesa/red meat – s roštilja/grill – dugo pirijana/long stewed) • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux – rhone syrah

ITALIA ITALY

(mpc/pp: XXXL = cca 1750 kn!) BAROLO  2015 La Serra – ROBERTO VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pijemont, Cuneo, La Morra ■ VINOGRAD/VINEYARD: La Serra • kosina/slope • nadmorska visine/altitute: 380-400 m • sorta/variety: Nebbiolo • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski /nature friendly • prinos po trsu/yield per vine: 1 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit – tonneau 500 lit) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit (4936 boca/bottles) – 1,5 lit (120) – 3 lit (80) – 6 lit (20 – 12 lit (5) ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Barolo  DOCG …  • suho/dry •14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE is: rafinirano, kompleksno, skladno, svježe. Živahne nešto svjetlije rubinske boje, lijepo izraženo i trajno na nosu, upućuje uvelike na crveno koštićavo i plavo jagodičasto/bobičasto i koštićavo voće (trešnja, borovnica, crveni ribiz, šljiva…), kao da se, dodatno, osjete svježa trava, malo i cedrovina, a zamjetna je i nijansa mineralnoga (kamen). U ustima lijepo zaobljeno međutim nazočnost tanina dobro se osjeti, vino djeluje još dosta mlado pa ga je dobro sada konzumirati uz hranu, a za pet-šest godine trebao bi vrlo dobro sjesti i u trenucima meditacije. Tjelom vrlo dobro iako ne tako snažno kako baroli znaju biti, finiš dugačak, živahan ■ SERVICE: ⇗   ⇒ •   (preporuka za jelo/dish recommendation: T-bone steak, janjeći kotleti s roštilja, divljač, zreli tvrdi sir  ) • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

__________________________________________

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ