SVIJET u ČAŠI – 08.2022 – WORLD IN a GLASS

                     

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

BERBA je ove vruće i sušne godine poranila, a među prvim sortama brane su one za pjenušce te PORTUGIZAC namijenjen proizvodnji novog mladog vina što ga se, tradicijski, troši već i u godini trganja tj. kao prvoga ili među prvima iz Bakhova repertoara. Kao novo mlado vino jedan od brendova sjeverozapadne Hrvatske smatra se upravo Portugizac Plešivica. Ove godine članovi istoimene udruge, svojedobno utemeljene na poticaj i uz pomoć Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije, berbu i proslavu jematve 2022 organizirali su na prostoru uz tradicijsku drvenu kuću a sada restoran na imanju jaskanske obitelji Drage Cibana u Pavlovčanima, posjedu što obuhvaća ukupno oko 20 hektara površine (12 ha vinograda u komadu i osam ha šume) i što se od u gospodarskom smislu dosad privredno značajnome samo ili glavninom u vinskom smislu, po najnovijem snažnom opredjeljenju domaćina odlučnoga da na dva šumska hektara ustroji veći luksuzni camping centar sa 40 priključnih mjesta, sa pet mobilnih kućica, i s glamping ponudom, restoranom, bazenom i sportskim tereniima, treba uskoro pretvoriti i u važno turističko odredište u rangu pet zvjezdica! (Marko Čolić)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Trganje 2022 je krenulo: VISOKE TEMPERATURE i SUŠA AKTIVIRALI BERAČE  RANIJE OD UOBIČAJENOGA ⦁ Čar piva: SEPTEMBARSKI OKTOBERFEST 2022 ⦁ Sajmovi, festivali: POLJOPIVREDA i PREHRANA NA AGRI 2022 u GORNJOJ RADGONI ⦁ Zagreb Vino.com 2022: JUBILARAC S POČEKOM OD DVIJE GODINE ⦁ 70. Jelšanska fešta vina i 4.  Hvarsko ocjenjivanje Summer Wine Tasting:  POŠIP LUVIJI ŠAMPION, KREPKI PLAVCI PRAVE TRENUTKE OČEKUJU s JESENSKIM DANIMA ⦁ Međunarodna ocjenjivanja Bakhova nektara do kraja 2022: EMOZIONI DAL MONDO – MERLOT & CABERNET u BERGAMU ⦁

⦁ VIJESTI / NEWS ⦁

______POTROŠAČKI PUTOKAZ – 08.2022 – BUYING GUIDE_____

Berba 2022

Berbi na imanju Drage Cibana priključio se i gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel. Nakon radova obavljenih u trsju toga dana, u postojećem Cibanovu restoranu bila je dakako svečanost, uz domaćina Cibana, predsjednika i tajnika udruge udruge Portugizac Plešivica Tomislava Haramiju i tajnika Željka Gregurića te članove kao npr. Brajea, Vučinića,  Majcenovića… i lokalne tamburaše. Očekuje se da će se novo mlado vino PP u boci tržištu ponuditi u drugoj polovici listopada Sasvim dolje: pogled s objekta Ciban na dio vinorodne Plešivice (Marko Čolić)

UZ TRSJE, MALO i NAOKOLO… – Evo, prigodno, berbene (ne dao Bog, u ovo čudno moderno vrijeme, bOrbene!…) atmosfere iz 2022 – prizora iz različitih krajeva i vezanih što uz osnovni, primarni pojam (rano)jesenskih radova u vinogradu (berba) začinjenih veseljem povezanime s njima, što uz domenu jačeg turističkog sadržaja kao nadgradnju. U najnovije doba vinograd – koji je prije bio masovno okupljalište tek u berbi – pogotovu prije nego što su stigli strojevi-berači dakle dok je trganje obavljano još posve ručno, naime trebalo je mnogo ruku da se dragocjeni, s trudom i mukom te materijalnim ulaganjima dobiveni plod na vrijeme obere i spremi na sigurno, pod strehu, odnosno krov – postaje sve više okupljalište vezano uz hedonizam i, za vlasnika. a kroz svojevrsnu turističku ponudu, korisno u komercijalnom smislu. Svjedoci smo sve češćih doručaka, ručaka pa i cjelodnevnih rekreativnih boravaka uz trsje, čak i, u toplim ljetnim mjesecima, i večernjih kino-predstava, disko-programa.

Kamera je zabilježila!

Predah u berbi u vinogradu obitelji Tomac: Tomislavu Tomcu u goste su stigli sommelier Klaudio Jurčić, chef Hrvoje Kroflin i stručnjak za gastronomiju Hrvoje Petrić. Dolje: nakon obavljenog posla toga dana, u predvečerje večera za domaćine i berače kod starog podruma, desno je efektan prizor: kasnovečernji pogled na novi podrum Tomčevih kroz butelju i čašu ali pije se NE tomac nego –  gravner … (??!!!)

Zdenko i Lucija Šember s novim pjenušcem 96 Baba Draga brut nature (Marko Čolić)

Među prvime bere se grožđe za pjenušac. Iako u punom pogonu oko branja u trsju pa prijevoza grožđa do podruma te oko prerade, Zdenko Šember i njegova kćerka Lucija pozvali su prigodno, ali i dodatno motivirani, na brzinsku čašicu pjenušca neobična naziva – 96 Baba Draga brut nature 12,5 vol %! Riječ je o pjenušcu od grožđa iz vinograda kojime je nekad gospodarila Šemberova baka,  grožđa je iz berbe u godini kad je trsje – tzv. tradicijske plešivičke sorte kao razne beline, veltlinci, Silvanac zeleni, Plavec žuti… – bilo u starosti od 96 godina! Šemberi su htjeli da nas nekoliko novinara kuša taj pjenušac 96 s kojim po prvi put sada izlaze na tržište a koji je, inače, prije degoržiranja odležavao tri godine u butelji na kvascu! Tog dana kad su pozvali da dodjemo na kušanje brali su baš grožđe opet iz tog vinograda Babe Drage, sada staroga puno stoljeće, ono je dakako namijenjeno za pjenušac 100 Baba Draga brut nature koji će izaći za oko četiri godine!  Šemberov pjenušac 96 može se, čuli smo od domaćina, kupiti u Galeriji vina MIVA i u vinoteci Bornstein u Zagrebu.

Berba s kamena,na našem jugu

Berba kod Mladena Sibera u Erdutu: vinograd održavan dentalnom pedanterijom i kašete ispunjene lijepim zdravim grožđem. Po osnovnoj profesiji zubar a otkako je u mirovini i osobito ambiciozni vinogradar i vinar, Siber obrađuje 12 hektara vinograda s bijelim i crnim sortama, najnovije je da im je nedavno pridodao jos tri hektara, i uz Sauvignon bijeli, Muškate, Cabernet sauvignon imat će u dovoljnoj mjeri i Graševinu u Chardonnay. Inače, kod Mladena Sibera u vinogradu 10. rujna ove godine od 10 sati održava se eno-gastro-turističko okupljanje Doručak u vinogradu, u organizaciji prof. Marije Vukelić i njene tvrtke Zlatne riječi

Znana naša vinska kuća Saint’s Hills na društvenim mrežama – u neskladu sa svojim nazivom – prikazuje ovaj prizor iz berbe!

VIA VINO – Turistička zajednica Zagrebačke županije pokazuje da i te kako shvaća vrijednost eno-gastronomije u turizmu ne samo kroz institucionalizirane ugostiteljske objekte na asfaltu, nego i kroz prikladno organizirana događanja u prirodi i na licu mjesta gdje se rađaju eno-gastro proizvodi vrijedni pažnje. Dovođenje gostiju izravno u ambijent nastanka delikatesa bijeg je od klišeja i u stanju je toliko impresionirati da dobiva dimenziju i izvanredne promidžbe kako proizvoda o kojemu/kojima  je riječ tako i ciieloga kraja i u širem smislu.

Kasno proljeće, dio ljeta pa ponovno osobito na kraju kolovoza i u prvoj polovici rujna dok je još lijepo vrijeme i kad su berbe idealno je razdoblje za organizaciju događanja u vinogradskom ambijentu, naravno ne baš kod svakog vinogradara/vinara, no postoje, i u nas, proizvođači koji i sâmi razmišljaju o dodatnim načinima privlačenja potrošača, upravo i određenim turističkim sadržajima, te koji su se uspjeli prikladno i pripremiti/organizirati da budu domaćini na nivou. Jedno od takvih gospodarstava u Zagrebačkoj županiji svakako je vinski posjed Voštinić.Klasnić kod Ivanić-Grada, ali, pokazalo se, ponovno, kroz akciju Via Vino Zagrebačke županije, i gospodarstvo Roberta i Sande Braje u Lokošin Dolu kod Mladine na Plešivici. Zagrebačka županija za ovu jesen u akciji Via Vino goste je pozvala najprije kod Tomislava Voštinića u Ivanić-Grad, iduće popodne na redu je bilo gospodarstvo Roberta Brajea, 10. rujna predviđeno je događanje na imanju Letterarii  (nekad Kurija Nespeš) u Nespešu kod Zeline, a 17. rujna domaćin će biti Lugarnica Čardak u Turopoljskom Lugu.

U nastavku nekoliko fotografija kao ilustracija kako je to izgledalo na imanju Voštinić-Klasnić.

Gornja slika: vinograd Voštinić-Klasnić, a donja slika: plato ispred vinskog podruma Voštinić-Klasnić

Vinogradar/vinar Tomislav Voštinić u društvu s direktoricom Turističke zajednice Zagrebačke županje Ivanom Alilović. Desno I dolje: ponuda domaćih specijaliteta na pladnjevima i ponuda vina

 

Prostrano kafić-odmorište, te bazen i za noćno kupanje

Voštinićevo gledaliste za noćne kino-projekcije (Marko Čolic)

Bajkoviti vinogradi vinarije Voštinić-Klasnić bili su idealna kulisa za uživanje u filmu, hrani i vinu u sklopu Via Vino festivala Turističke zajednice Zagrebačke županije.

– Na prijelazu iz kolovoza u rujan počeo je festival Via Vino, posvećen lokalnoj gastronomiji i vinskim cestama Zagrebačke županije, filmu. Posjetitelji se pozivaju na neponovljive filmske projekcije u prirodi i nadomak glavnog grada. Trenuci su to kad mogu maksimalno uživati u lokalnoj eno-gastronomskoj ponudi, sjajnim filmovima. Via Vino privukao je mnogobrojne posjetitelje, o prvom vikendu održavanja bila su popunjena sva predviđena mjesta, što nama kao organizatoru ove manifestacije daje jasnu potvrdu da smo s organizacijom ovakvih događanjima na pravom putu – rekla je Ivana Aliliović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.

U vinariji Voštinić-Klasnić kod Ivanić-Grada posjetitelji su imali prilike kušati vino od autohtone sorte moslavačkog kraja Škrlet,  pomno sljubljeno s pripremljenim zalogajima u izvedbi zagrebačkog restorana Barrel. Bruskete s domaćom junetinom i patkom, domaće kobasice, bakin sir z vrhnjem i svježe pripremljeni kukuruzni kruh oduševili su sve okupljene. Čarobnu atmosferu ove kasnoljetne večeri na otvorenom pratila su otvorena ložišta, magična rasvjeta te zvukovi glazbe koja se nastavila dugo u noć nakon projekcije.

Vinogradarska kuća Braje u Lokošin Dolu kod Mladine: kino-predstava u vinogradarsko-vinskom ambijentu. Za domaće specijalitete brinu mama Sanda (domaći kruh, copanjek, narezak i tople domaće kobasice…itd.), a glavni za tekuća pitanja i za roštilj su tata Robert i sin Patrik

Rustikalani ambijent vinogradarske kuće Roberta Brajea, svojim prirodnim amfiteatrom pokazao se sjajnom pozornicom za uživanje u filmu. Na jelovniku – nezaobilazni Sandin copanjek, sporo pripremljena svinjska rebarca i pulled pork burgeri. Ponudu jela pratio je dakako izbor vina vinarije Braje. Posjetitelji su mogli otkriti više o Portugiscu, ali i o Veltlincu crvenome, Rizlingu rajnskom i Pinotu crnom koji sjajno uspijevaju na ovom području. ♣

Nakon vina – pivo!

SEPTEMBARSKI OKTOBERFEST 2022

Dragi Bog mislio je, dakako, i na one koji se ponekad zasite vinom i na one koji uopće nisu ljubitelji Bahova nektara, pa, na očitu radost čovječanstv, eto za koji tjedan – a nakon dvogodišnjeg pauziranja zbog covida/corone, – stiže i ovogodišnja svečanost piva – septembarski Oktoberfest! Pridjev septembarski upotrijebio sam stoga što se događanje, barem ove godine, održava daleko većim opsegom u rujnu nego u listopadu, naime počinje 17. rujna i traje do 3. listopada. Oktoberfest, koji se odvija u glavnom gradu Bavarske Munchenu na adresi Theresienwiese slovi kao ne tek kao jedna od najvećih, ako ne i najveća smotra piva nego i kao najveće svjetsko općenarodno veselje na našem planetu. Uz pivo kao lajtmotiv nudi niz drugih atrakcija – jelo (i vola s ražnja!), glazbu, pjesmu, ples, konobarice raskošnih prednjica, sadržaje znane nam iz zabavnih parkova, reviju tipičnih bavarskih narodnih nošnji. Pivo je ovdje okidač za novu, poslijeljetnu snažnu turističku aktivnost i za ostvarenje znaačajnih gospodarskih rezultata… ♣

Sajmovi – Gornja Radgona

 AGRA 2022 – UVIJEK SVJEŽA, i SADA SA 60 GODINA!

Međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam AGRA 2022 u Gornjoj Radgoni potkraj kolovoza (20-25. 08. 2022) proslavio je 60-godišnji jubilej, i to u svijetlu najboljih svojih dosadašnjih izdanja. Potrudio se da posjetitelje oduševi predstavljanjem vrhunskih modernih poljoprivrednih tehnologija, najsuvremenijom opremom i sredstvima za poljoprivredu, šumarstvo, vinarstvo i proizvodnju hrane. Kroz stručno ustrojene i vođene izložbe životinja prezentirao je najbolja postignuća u uzgoju te pozivao u raskošne sajamske vrtove s najboljim prirodnim praksama. Vrhunski izlagači stigli su s raznim inovativnim digitalnim rješenjima baziranima na najmodernijoj tehnologiji, i ovdašnjoj publici približili su vodeće svjetske brendove poljoprivrednih i šumarskih strojeva i opreme. Na raspolaganju su bili i sjeme, razne sadnice, sredstva za njegu i zaštitu životinja i biljaka, oprema za prehrambenu industriju i gastronomiju te ambalaža. Predviđeni su bili i prikazi vrhunskih usjeva te proizvoda iz prehrambeno-prerađivačke industrije, mogućnosti i dosega dopunskih djelatnosti poljoprivrednih gospodarstava. Pokazani su bogat program izgradnje objekata za poljoprivrednu djelatnost kao i oprema za uređenje okućnica i okoliša stambenih objekata.

Puno toga za vidjeti, mnogo i posjetitelja (Marko Čolić)

Oprema za destilaciju i proizvodnju jakih pića, te, desno, izlog s izborom konjaka (Marko Čolić)

Gužva pred golom, odnosno štandom Radgnskih gorica koje su za svoj pjenušac  na ocjenjivanju osvojile šampionski naslov (Marko Colic)

Najbolje tradicije kao i nove prakse na sajmu Agra 2022 prikazane su i kroz stručne prezentacije vezane uz govedarstvo, konjogojstvo, uzgoj malih životinja te kroz izložbu autohtonih pasmina slovenskih domaćih životinja Praktični savjeti pružani su na svečano ukrašenim sajamskim vrtovima, u Permakulturnom centru Pomurskog sajma s oglednim pčelinjakom, te uz nasad park šume i uz nasad starih sorti jabuka i vinove loze. Naglasak je na ovogodišnjem sajmu bio jače usmjeren na Europsku godinu mladih i Međunarodnu godinu ribarstva i akvakulture. Inovacije i digitalizacija privlačili su posjetitelje svojim rješenjima u pravcu poljoprivredne budućnosti. Zamišljeno je da ekološka poljoprivreda i hrana iz naše blizine pokažu put ka smanjenju posljedica klimatskih promjena, očuvanju bio-raznolikosti i čistih vodnih resursa. Najavljene su nove akcije u smislu povećanja sigurnosti hrane, zatim na jačanje sela, te na veću samodostatnost kroz dobro gospodarenje šumama i drvom.

Popratni društveni program obilježili su natjecanje šumoposjednika u radu s motornom pilom, zatim demonstracija vođenja teladi u izvedbi najmlađih uzgajivača, susret starodobnih Steyr traktora, natjecanje u plesanju polke.

Mesar Stanko Janežić MIJ d.o.o. iz Grosuplja – lijep izbor osobito ukusnih mesnih prerađevina, posebno je oduševio špek od mangulice. (suhiucasi)

S obzirom da sam Agru posjećivao redovito mnogo godina, već i prije dvogodišnjeg prekida odlaska u Gornju Radgonu zbog Covida/Corone znao sam da je riječ o velikoj i osobito značajnoj sajamskoj manifestaciji, ali ovo sada, rekao bih, pokazalo je daljnji priličan napredak! Stvarno se imalo ne samo što za vidjeti nego i što i za kušati! Posebno me ove godine oduševila, u jednom paviljonu, bogata ponuda sireva različitih vrsta i iz raznih krajeva Slovenije, žao mi je što taj prostor nisam otkrio prije nego tek pred planirani odlazak sa sajma i povratak doma. Jedinstvena prilika, na jednom užem prostoru, za kušanje brojnih različitih tipova sira niza proizvođača i mogućnost da se nešto od tih kušanih uzoraka i kupi za ponijeti kući. Odlično je to što je omogućena maloprodaja mliječnih, ali, u drugim halama, i mesnih proizvoda, što se pak tiče mesnih prerađevina istaknuo bih svakako – s obzirom da je on iz Grosuplja, koje je uz cestu Zagreb-Ljubljana i nije tako daleko od hrvatsko-slovenske državne granice – mesara Stanka Janežića, kod kojega se, na štandu MIJ d.o.o., moglo, između ostaloga, kušati i kupiti za doma, vrlo fini (sasvim bijeli ali i onaj donekle prošarani) sušeni dozrijevani špek od mangulice, zatim sušene kobasice, te paštetu od jetre, mesa i slanine domaćeg krško-poljskog prašiča!…

Svaka vrsta specijaliteta za prigristi, sa štanda izlagača iz Italije (Marko Čolić)

Štand Japana kao ovogodišnje zemlje-partnera Agre: na licu mjesta japanski majstori kuhinje prigotavljali su i posjetiteljima na kušanje nudili neke svoje specijalitete: među posebnostima prezentirali su i ocat od riže… (Suhiucasi)

                AGRA u BROJKAMA:  ukupno 1750 izlagača iz 31 države; ukupno 70.800  m2 izlagačke površine;  24.500 m2 izložbenog prostora u sajamskim halama;  28.000 četvornih metara vanjskih izložbenih površina;  na 3.000 m2 – izložba životinja; na  15.300 m2 prikazani pokusni nasad, manjež.

Zemlja partner sajma Agra koji zajednički kreiraju vodeće institucije slovenske vlade, strukovne i ostale organizacije, ove godine bio je Japan.

U sklopu sajma držana su, po tradiciji, razna ocjenjianja kakvoće proizvoda, na njima je sudjelovao i popriličan broj ponuđača iz Hrvatske.

Odličan glazbeni program kao uvod u svečanu podjelu medalja za najbolje ocijenjena vina na 60. Agri (Marko Čolić)

Boštjan Zidar, glavni predsjednik ocjenjivačkih komisija, aktualna slovenska ministrica poljoprivrede Irena Šinko, aktualna Vinska kraljica Slovenije Ana Protner i direktor Pomurskog sejma Janez Erjavec. Zidar je inače bio predsjednik jedne od četiriju ocjenjivačkih grupa u Radgoni, predsjednici ostalh triju grupa bili su znanstvenik s fakulteta Mojmir Wondra, zatim enolog Iztok Klenar, direktor proizvodnje u tvrki Puklavec, te vinar Janez Valdhuber Dolje: sa strane su dva predsjesnika žirija – Boštjan Zidar i Iztok Klenar, a u sredini dva člana ocjenjivačkog suda – Marijan Čižmešija iz Hrvatske I Klavdija Topolovec, glavna enologinja podruma Radgonske gorice (Marko Čolić)

48. OCJENJIVANJE VINO SLOVENIJA GORNJA RADGONA

Ocjenjivanje vina 2022, koje je okupilo ukupno 626 uzoraka od 167 proizvođača iz pet država – Austrije, Hrvatske, Makedonije, Njemačke i Slovenije, odvijalo se u dvjema kategorijama – jedna, središnja, bila je s nazivom Vino Slovenija, a druga BIO vin. U toj drugoj grupi 12 proizvođača poslalo je na vrednovanje 27 uzoraka. Ocjenjivale su četiri stručne komisije predsjednici kojih su bili Boštjan Zidar, glavni enolog Vinakopera, zatim dr Mojmir Wondra, pa mag. Janez Valdhuber, i Iztok Klenar, od nedavna direktor proizvodnje u vinskoj kući Puklavec. Glavni predsjednik ocjenjivanja bio je Boštjan Zidar. U komisijama je bilo i ocjenjivača iz Hrvatske, konkretno Marijan Čižmešija, i Ivana Rendulić Jelušić.

Među najnagrađenijim proizvođačima vina općenito su, dakako, Slovenci, najuspješnijom se pokazala konkretno kuća Puklavec Family Wines iz Ormoža s jednim Šampionskim naslovom, s dva Velika zlata, sa 12 Zlatnih medalja I s 14 Srebra, k tome ta kuća je i ove godine, po treći put zaredom, proglašena Vinarom godine u Sloveniji, Puklavcu je inače to ukupno šesti naslov Vinara godine u Sloveniji! Vinski podrum Puklavec Family ove godine na famoznm Decanter World Wine Awardu osvojio je 11 medalja!

Potom su tu, među jačim laureatima, Radgonske gorice iz Gornje Radgone s jednim Šampionom, šest Zlata i osam Srebra, Vinakras s jednim Šampionom, jednom Velikom zlatnom medaljom, sedam Zlata i osam Srebra, Vinakoper sa sedam Zlata i 11 srebra,  Vinska klet Brda iz Goriških brda sa dva Šampiona, pet Zlata i 15 Srebra, Klet Benčina s jednim Velikim zlatom, 14 zlata i 17 Srebra, Josef Prus iz Krmačine kod naše Vivodine s jednim Šampionom, šest Velikih zlata i jednim Zlatom ali i s posebnom nagradom Stanko Čurin (za vino Sauvignon izborna berba prosušenih bobica 2001), Danilo Steyer s jednim Velikim zlatom, pet Zlata i dva Srebra.

VINAR GODINE u SLOVENIJI, PO ŠESTI PUT: PUKLAVEC family Wines! Čestitke! Enolog Iztok Klenar, aktualni voditelj proizvodnje vina u kući Puklavec Family Wines, Tatjana Puklavec, kćerka vlasnika i voditeljica marketinga, te enolog Dane Jovanov Hermes koji u Makedoniji na brdu Disan, gdje su vrlo cijenjeni vinogradarski položaji (Makedonci ga nazivaju njihovim Dingačem!!), uspješno vodi Puklavčev makedonski vinogradarsko-vinski posjed. Od Vardara pa do Triglava… kako kaže znana pjesma, zapravo ovdje je to od Triglava pa do Vardara…, možemo li očekivati da Puklavec svoju vinsku tvrtku u dogledno vrijeme proširi, kao nekakav most prema Makedoniji, na neku poziciju u Hrvatskoj?…

Slavljenici par excellence – s titulom Vinara godine i s nizom medalja najjačeg plemenitog sjaja. Lijevo je, s odličjima, Sonja Erčulj iz Odjela promidžbe, u sredini direktor podruma Puklavec Gorazd Bedenčič a desno voditelj proizvodnje Iztok Klenar (Marko Čolić)

Ponosna na visok broj odličja za vina svakako može biti i Klavdija Topolovec, glavna enologijnja podruma Radgonske gorice Desno: Prvakom Vinske ceste slovenskog Krasa proglašen je Vinakras iz Sežane, vrlo dobro znan po kraškom teranu te sada visoko nagrađen i za vino od lokalne bijele sorte Vitovska Garganja. Na slici je, uz oba spomenuta vina, vlasnik i direktor Marjan Colja (Marko Čolić)

Na Agri 2022 najuspješniji proizvođač vina iz Hrvatske – Rajko CmrečnjaK, u trenutku dok od Janeza Erjavca prima plaketu o hrvatskom prvaku za 2022. (Marko Čolić)

Kao prvak Hrvatske ostao je zabilježen Međimurac Rajko Cmrečnjak sa svojim Pušipelom Xtremeom 2019, prvaci Austrije su Helmuth i Katarina Gangl iz Illmitza, sa svojim Rieslingom 2017. Prvaci slovenskih vinsko-turističkih cesta su, za Goriška brda Vinska klet Brda s Rebulom Bagueri 2019, za Vipavu Benčina sa Chardonnayem 2020, za područje Gornje Radgone Danilo Steyer za Dišeći traminec 2021, za Kras Vinakras za Vitovsku Grganju La Marie 2018, za Slovensku Istru Vinakoper za Capo d’Istria Cabernet sauvignon 2016, za Belu krajinu Jozef Prus sa svojim Svetovnim vinom 2017, za Šmarje-Virštanj Hiža vin Emino za Chardonnay Eminent 2020.

Osvajači Zlatnog trofeja iz Hrvatske

ZLATNA medalja –  Adriano Sošić, Vižinada: Malvazija istarska 2021; San Mauro, Momjan: Muškat momjanski 2021; Ivan Sokač vina, Strmec: Muškat žuti 2021; Vina Belje, Darda: Graševina single vineyard (?!!; naziv vinograda?) nefiltrirano 2021, Frankovka 2012; Rajko Cmrečnjak, Sveti Urban Štrigova: Pušipel Xtreme 2019, Pinot sivi 2021; Boris Novak Banfi: Chardonnay 2021. Nikog od hrvatskih vinara nisam vidio kao izlagača, a tek mali broj ih se pojavio i na dodjeli medalja. Možda i to nešto govori…

Hrvatski osvajači odličja na međunarodnm ocjenjivanju vina Agra 2022 u Gornjoj Radgoni. Prijevod oznaka: Š = ŠAMPION; VZL = VELIKA ZLATNA MEDALJA; ZM = ZLATNA MEDALJA; SM = SREBRNA MEDALJA; NT = NORMALNA BERBA; PV = PJENUŠAVO VINO; NPV = PRIRODNO POSEBNO VINO; PT = KASNA BERBA; IZ = IZBORNA BERBA; JI – IZBOR BOBICA; SJI – IZBOR PROSUŠENIH BOBICA. Prag za Zlatnu medalju bio je 85/100 bodova

Zagorje-Međimurje veselo se kući iz Gornje Radgone vraća s medaljama – Ivan Sokač iz Strmca stubičkog i Boris Novak iz Banfija (Marko Čolić)

Kuća Pomurski sejem tradicijski za ocjenjivače vina na Agri organizira  turnir u tenisu: ove godine pobjednički duo bio je Iztok Klenar (lijevo) i renomirani vinogradar i vinar iz okolice Gornje Radgone Danilo Steyer. Klenar je, inače nastanjen u Kopru i, prije, dugo je vremena bio znan kao glavni enolog u proizvodnji velike vinske kuće Vinakoper a onda, sa sinom Aleksandrom, afirmiran i kao individualni privatni proizvođač u sklopu obiteljske tvrtke KlenArt danas s produkcijom od ukupno oko 80.000 boca, planovi su sada i za obiteljsko uključenje u turizam otvaranjem kod njihova doma u Plavju kod Kopra nekih osam gostinjskih soba, Klenar je u kuću Puklavec došao je na mjesto enologa Mitje Herge, koji je na vinskom kolosijeku krenuo vlastitim putem. Zgodno je ovdje spomeniti da je Klenar, iako ga maltene svi znaju kao stanovnika Kopra, porijeklom ne iz Istre nego upravo iz Ljutomersko-ormoških gorica! Baš u okolici Ljutomera a, za nas zanimljivo, na samoj granici Slovenije s Hrvatskom – i, štaviše, koji kilometar na hrvatskoj strani! – ima vinograd, naslijeđen od svog oca! Klenar, do prije koju godinu tajnik Međunarodnog udruženja enologa, veli da je ove godne, zbog suše i vrućina, i tu u slovenskoj Štajerskoj ali i u Istri berba uranila, za Istru se očekuje, ne bude li u međuvremenu nekih oluja, berba odlične kakvoće ali količinski čak i do 50 posto slabija nego inače. Iztok Klenar može se pohvaiti i time što je njegov i sinov mu privatni podrum  kod Kopra za dva vina na ocjenjivanju sada u Radgoni, osvojio Zlato, jedna Zlatna medalja dodijeljena je Cabernet sauvignonu cru 2018, a druga Merlotu Remi 2020.

Na  slavljeničkoj sportskoj fotografiji, lijevo, su Iztok Klenar i  Danilo Steyer, a na desnoj su Steyer i Klenar s našom Ivanom Rendulić Jelušić koja je s njima bila u istoj ocjenjivačkoj komisiji

43. MEĐUNARODNO OCJENJIVANJE MESA i MESNIH PROIZVODA

Ovajači zlatnih odličja iz Hrvatske

ZLATNA medalja –  Gerić-MG j.d.o.o.:  Domaći čvarci te domaći prešani čvarci; Koka d.d. Industrija mesa Varaždin:  Panirani pileći mini file cfl 900 g, te pileći file zabatka i pileći grill

36. MEĐUNARODNO OCJENJIVANJE MLIJEKA i MLIJEČNIH PROIZVODA

Na međunarodno ocjenjivanje mlijeka i mliječnih proizvoda prispjelo je nekih gotovo 200 uradaka i to iz Slovenije, dakako najviše, zatim iz Hrvatske, Austrije, Belgije, Francuske i Njemačke. Ocjenjivačka komisija pod predsjedanjem dipl. ing Stanke Podkrajšek s ljubljanskog Biotehničkog fakulteta Odjela za mljekarstvo a u kojoj su iz Hrvatske kao članovi sudjelovali prof. dr. sc. Jasmina Havranek i prof. dr. sc. Neven Antunac sa Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakuteta iz Zagreba, dodijelila je četiri naslova Šampiona, 44 Velike zlatne medalje i 36 Zlatnih medalja.

Ovajači najviših odličja iz Hrvatske

ŠAMPION – Vindija d.d. Varaždin:  Ovidur, tvrdi sir od ovčjeg mlijeka

VELIKA ZLATNA medalja – Vindija d.d. Varaždin: Tres Chic praline & tamna čokolada; Mliječni puding vanilija – Caprodur tvrdi sir od kozjeg mlijeka; Vivis svježi krem sir; Fino mi je  mliječni puding vanilija sa šlagom; Mliječni puding lješnjak&čokolada; Tres Chic dupla čokolada; Vindino – mliječni desert lješnjak čokolada; Capro Fresh svježi sir od kozjeg mlijeka; Mliječni puding čokolada: ‘z bregov UHT kozje mlijeko; Fino mi je mliječni puding čokolada sa šlagom

ZLATNA medalja – Vindija d.d. Varaždin: UHT proteinski napitak keks;  Protein Skyr jogurt; Protein puding čokolada; Protein čokolada banana – mliječni napitak

Puno sam vremena na sajmu potrošio tražeći izlagačko mjesto varaždinske Vindije, naime – ta kuća imala je na ocjenjivanju mlijeka i mliječnih proizvoda na Agri 2022 uspjeh i te kako vrijedan pažnje i poštovanja – Šampiona, 12 Velikih Zatnih, četiri Zlatne medalje i četiri Srebra, svakako sam na štandu htio uslikati te najbolje nagrađene proizvode i, posebice, od Varaždinaca čuti pojedinosti o šampionskom siru Caprodur, ali, na žalost, Vindiju kao izlagača nisam našao na sajmu, raspitivao sam se o tome je li tu pa, ako jeste gdje, međutim bez uspjeha, provjeravao sam i u Press Centru kod organizatora Agre gdje mi je službeno rečeno da Vindija ovaj put na sjamu Agra nije nazočna sa štandom! Rekao bih da, s obzirom na tako obilatu žetvu medalja vrlo visokog sjaja, ovogodišnje nesudjelovanje u ulozi izlagača na Agri, kamo dolaze i eno-gastro novinari i trgovci ne samo iz Slovenije nego i iz susjednih zemalja, nije baš bila opcija za pozdraviti… Nadam se da će se sada nakon što je sezona godišnjih odmora ipak (uglavnom) prošla Vindija  odlučiti barem za neku jaču pressicu npr. u Zagrebu kao hrvatskoj metropoli, kako bi šampionska titula, Velika zlata i Zlata i u tržišnom smislu maksimalno došli do izražaja.

21. OCJENJIVANJE MEDA

Ovajači Zlata iz Hrvatske

Dejan Bajer (Marko Čolić)

ZLATNA medalja – Josip Kotiščak, Sesvete Ludbreške: Med bagrem [A]; Krešimir Stjepan Črnila, Maruševac:  Med bagrem A; Mirko Aljmaši, Omišalj: Med mediljkovac (G); Pčelarstvo Trupković Čakovec: Med bagrem (A) ♣

Uskoro u Sloveniji velika eno-gastro-manifestacija VinDel 2022, 13. izdanje. Dejan Bayer, voditelj udruge i brošure Vino Slovenije, glavni u organizaciji te priredbe, najavljuje događanje za 14. rujna 2022 ni manje ni više nego u – u Slovenskom narodnom gledališču u Mariboru. www.vindel.si

Zagreb Vino.com 2022

JUBILARAC s POČEKOM OD DVIJE GODINE

            Hoće li ga biti, neće, pa hoće, pa neizvjesnost, pa eto ipak HOĆE! Bravo!

Prof. Ivan Dropuljić, utmeljitelj i direktor Zagreb Vino.coma, u obilasku poljoprivredno-prehrambenog sajma Agra 2022 u Gornjoj Radgoni (Marko Čolić)

Jubilarni 15. Međunarodni festival vina i kulinarstva Zagreb Vino.com s počekom od dvije godine zbog okolnosti uzrokovanima covidom19 vraća se 2022. u prestižni zagrebački hotel Esplanade  potkraj studenoga, ali u nešto drukčijoj realizaciji. Sa standardna svoja dva dana protegnut će se na četiri dana, zbog toga što je u međuvremenu na prostranoj Esplanadinoj terasi Oleander lani, prigodno, oživjela atraktivna cjelodnevna eno-gastro i zabavna prednovogodišnja manifestacija pa je time hotelski prostor na raspolaganju za Zagreb Vino.com a koji je s vremenom već još i u punom opsegu postao nedostatan, osjetno smanjen, ograničen samo na manje salone u zgradi, ali i u tom interijeru sada – bez restorana Zinfandel kao prije uobičajene sajamske pozornice, pa se, eto, to nastoji nadoknaditi vremenskim produženjem.  Početak četverodnevnog Zagreb Vino.coma 2022 bi, tako, bio u petak a završetak u ponedjeljak.

Po riječima osnivača i direktora sajma prof. Ivana Dropuljića, prijave za nastup na sajmu stižu vrlo dinamično, a, kako je bilo i za očekivati, najveći interes glede dana nastupa je, zasad, za subotu pa i za nedjelju. Neki vinari, posebice oni koji stanuju dosta dalje od Zagreba, smatraju da im je vremenski najpraktičnije te za povoljan odjek u javnosti njihova sajamskog nastupa pa  time i za povoljniji poslovni rezultat prisutni u Metropoli i na sajmu biti u dva udarna vikend-dana, dakle u subotu i nedjelju. Međutim s poslovnog gledišta ponedjeljak ipak nije za zanemariti, jer za ugostitelje, koje se upravo i na ovome sajmu očekuje u vrlo značajnom broju, ponedjeljak se u radnome smislu pokazuje nekako najmirnijim danom u tjednu, tako da bi ih se upravo tog posljednjeg sajamskog ili festivalskog dana ove godine na Vino.comu moglo i očekivati u najvećem broju. Pokušao sam od prof. Dropuljića saznati je li priredio neku strategiju vezano uz prijave, primjerice, za ilustraciju, da je svaki od ta četiri dana u smislu nastupa vinara stavio posban naglasak na neku vrstu/kategoriju vina, npr. mirna bijela, ružičasta, crna, pa pjenušava, pa slatka desertna-fortificirana, pa jantarna, prirodna s eko certifikatom…. Odgovor se čeka.   ♣

70. Jelšanska fešta vina, 4. ocjenjivanje vina otoka Hvara Summer Wine Tasting

POŠIP LUVIJI 2021 ŠAMPION, PLAVCI SVOJE PRAVE TRENUTKE OČEKUJU s JESENSKIM i ZIMSKIM DANIMA!

Ljeto je za ovu godinu gotovo, mada ne i kalendarski i na Jadranu ne i posve s turističkog stanovišta, nego s aspekta masovnih godišnjih odmora, a oproštaj sa žestokom srpanjskom i kolovoškom vrućinom bio je posebno lijep na otoku Hvaru, odvijao se glavninom u Jelsi, kroz tradicijsku, eto već  70. po redu Jelšansku feštu vina, prije četiri godine obogaćenu značajnim strukovnim ocjenjivanjem  Bakhova nektara otoka Hvara, to je vrednovanje nazvano Jelsa Summer Wine Tasting. Realizacija kušanja i ocjenjivanja plemenite kapljice koje se odvija od 2019. pod pokroviteljstvom Turističke zajednica općine Jelsa i uz bitan angažman udruge Hvarski vinari i njene voditeljice Ivane Krstulović Carić dipl.ing.agr., počiva na projektu Vinske zvijezde što su ga prije dosta godina pokrenula trojica iskusnih vinskih novinara i degustatora i na međunarodnoj razini Vitomir Andrić (Večernji list), Ivo Kozarčanin (Bakhov sin) i Željko Suhadolnik (Svijet u Čaši), a što ga od 2018. vodi zagrebačka tvrtka Zlatne riječi na čelu s prof. Marijom Vukelić, iskusnom organizatoricom različitih eno-gastro događanja po Lijepoj našoj, njoj u strukovnom smislu pri ocjenjivanjima pomaže enolog i iskusni dugogodišnji djelatnik u sektoru vina dipl.ing agr. Saša Zec, svojedobno zaposlen u Badelu 1862 u njegovim najboljim danima. Smisao i cilj ovog ocjenjivanja u Jelsi je na učinkovit način, pogotovu u sklopu još trajućeg boravka brojnih turista na Hvaru, istaknuti prema širokoj javnosti kakvoću kapljice koja se (može) proizvodi(ti) na otoku Hvaru te kontinuirano poticati domaće vinogradare i vinare da ostanu maksimalno vjerni upravo domaćim kultivarima i da im stalno unaprjeđuju kakvoću roda i (finalnog) ploda, tako da se na ocjenjivanje Jelsa tasting primaju samo uzorci proizvedeni od sorata tradicijski uzgajanih na spomenutom otoku, to su primjerice Bogdanuša, Pošip, Rukatac, Parč od bijelih, te Plavac mali, u nekoj mjeri i Drnekuša od crnih.

Najuspješniji na ocjenjivanju u Jelsi 2022: Sebastijan Tomić, Luviji Bracanović jr. i Jovito Vranković Zlatan Otok (Julio Frangen)

POŠIP LUVIJI 2021 vinske kuće Bracanović Luviji iz Hvara ukupni je pobjednik ocjenjivanja hvarskih vina 4. Jelsa Summer Wine Tasting, objavljeno je na proglašenju rezultata  na jubilarnoj 70. Jelšanskoj fešti vina.  Marija Vukelić je, inače, uoči ovog ljeta, kao da je naslućivala uspjeh vina Luviji na ocjenjivanju u Jelsi što je tada tek bilo najavjivano, u Zagrebu u sklopu svojih prezentacija vinara, u restoranu Trilogija Fino & Vino ljubieljima plemenite kapljice predstavila “novu” vinsku obitelj Bracanović koja čvrsto stoji iza brenda Luviji, naime mamu Etu i tatu Vjeku Luvijia na kormilu su zamijenile mlade snage – njihov sin te njegova supruga, i, eto, pokazuje se da kormilare uspješno!

Kod crnjaka istaknuli su se posebno Plavac mali Barrique 2018 od Andra Tomića, Zlatan Plenković  Exclusive 2016 od  Zlatnog Otoka i Plavac Ivan Dolac 2013, od Vinarije Svirče.

Još u Potrošačkom putokazu na kraju Kronike  ♣

Ocjenjivanja vina od međunarodnog značenja do kraja 2022.

EMOZIONI DAL MONDO: MERLOT e CABERNET INSIEME u BERGAMU

Većina najjačih i dobar dio značajnih svjetskih sajmova i vrednovanja vina obavi se obično u prvome dijelu kalendarske godine, međutim dio značajnih sajmova/festivala (Merano, Zagreb Vino.com….) te ocjenjivanja Bakhova nektara, pogotovu onih specijaliziranih po sortama ili po pojedinim tipovima vina ostavljen je za vremensko razdoblje od završetka glavnine sezone godišnjih odmora pa do početka Adventa i predbožićnog i prednovogodišnjeg raspoloženja, perioda u godini također vrlo značajnog za dobar plasman butelja. Znano međunarodno ocjenjivanje Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2022 u Bergamu blizu Milana na programu je, tako, ove godine i, dosad, u svom 18. izdanju, od 13. do 15. listopada, dok je eto, jubilarni 15. festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2022, koji bi da nije bilo stanke zbog covida, posljednjeg vikenda u studenome 2022. bio u svom 17 izdanju!

Za sudjelovanje na ovogodišnjem ocjenjivanju Emozioni dal Mondo 2022 posljdnji rok za prijavu i dostavu uzoraka je 30. rujna 2022. Uzorci se dostavljaju na adresu:

Vignaioli Bergamaschi  S.C.A., via Bergamo 10, 24060 San Paolo D’Argon BG, Italia; tel: +39/035/953957; fax: +39/035/951592; e-mail: info@emozionidalmondo.it  ; http: www.emozionidalmondo.it

Emozioni dal Mondo – organizatori Sergio Cantoni i Luigi Odello, s njima na slici, sasvim lIjevo, je ugledni bordoški professor enologije Laurent Bertrand, dugogodišnji kušač na ocjenjivanju (suhiucasi)

Pravila vezana uz sudjelovanje na ocjenjivanju moguće je naći na Internet na gore navedenoj adresi.

Među degustatorima je redovito već niz godina i prof. Ivan Dropuljić, inače osnivač i direktor festivala vina i kulinarike Zagreb vino.com (suhiucasi)

Uz domaćina Luigija Odella, u sredini, u 12-članome žiriju pod predsjedanjem enologa Iztoka Klenara iz Kopra, među kušačima uz Talijani, Francuzi, Čileanci, Makedonci, Rusi i Hrvati…

Službeno ocjenjivanje, koje je pod pokroviteljstvom OIV-a i na kojemu kao ocjenjivači uz etablirane kušače iz zemlje domaćina sudjeluju i brojni znani degustatori iz svijeta, među njima redovito i pojecdinci iz Hrvatske i iz Lijepoj našoj susjednih zemalja, predviđeno je za petak 14. listopada. Javna objava rezultata je 15. listopda u Bergamu, a 17. listopada 2022. rezultati će biti objavljeni i na intenetu, na www.emozionidalmondo.it , javlja nam iz redova organizatora Suzana Živić, zaposlena u Konzorciju za zaštitu vina oblasti Valcalepio kod Bergama, Podsjetio bih, i iz osobnog iskustva jer u dosta navrata sudjelovao sam kao degustator u Bergamu, vina od Merlota i Caberneta iz Harvatske (Krauthaker, Laguna Poreč, Badel 1862, Belje…) ali i nekih susjednih nam zemalja postižu lijepe uspjehe i uz malo dodatnog truda medalju iz Bergama moguće je  iskoristiti u komercijalne svrhe…  ♣

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

ODLIČNI SIREVI i VINA

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

_______________________________________________

VIJESTI / NEWS

Rođendani i – primopredaja… TOMČEVE LOVRINE SUZE… USPJEHA – Netko tko ima mnogo obožavatelja treba, logično, računati na popriličan broj uzvanika kad slavi rođendan, makar taj rođendan u toj godini i nije zaokružen i, što se kaže, jubilaran. Tako je, eto, hrvatska vinska zvijezda Zvonmir Tomac iz Jastrebarskoga, rođen na imendan sv. Lovre, u različitim društvima proslavio oproštaj od svojega 72. ljeta i ulazak u 73. godinu. Bio je to, možda,  na neki način, prvi uvod u eventualno jubilarno i veće njegovo slavlje za tri godine kad bi Tomac senior, moglo bi se reći prvi (doduše službeno neokrunjeni!) kralj vina plešivičkog kraja, trebao postati Zvonac Trofrtaljac ako je se držimo očekivanja, kako pjesma kaže – Doživjeti StotKu!

Slavljenik Zvonko Tomac sa širim društvom te, dolje, izdvojeno sa samoborskim poduzetnikom Marijanom Sokolovićem i s Ivanom Dropuljićem, osnivačem i direktorom festivala Zagreb Vino.com. Ta semanifestacija, nakon dvogodišnje covid-stanke, po Dropuljićevoj najavi ove godine vraća u zagrebački hotel Esplanade…

Tomčev uspon prema zvijezdama nezadrživo kreće, prisjećam se, krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, nakon što je u procesu smjene generacija od svojih starijih preuzeo vodstvo nad obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom i nakon što je počeo tijesno surađivati s enologom inž. Franjom Jambrovićem kao mentorom te nakon što ga je otkrio i, kao, na temelju kakvoće njegovih proizvoda, visoko obećavajući potencijal, široj – tada još jugoslavenskoj – javnosti, u Zagrebu, u sklopu svoje serije prezentacija vinskih vrednota Lijepe naše i značajnijih protagonista ovdašnje vinske scene, predstavio naš prvi istinski hrvatski vinski pisac ali i promotor visokovrijednog Bakhovog nektara s cijelog balkanskog prostora Srećko Ljubljanović,  tada novinar i urednik u dnevnom listu Vjesnik i suradnik po vinskom pitanju više drugih izdanja javnog informiranja.

ZVonimir i Tomislav Tomac u svom vinogradu u drušvu sa svjetskom legendom Joškom Gravnerom koji im je, za posjeta njihovoj Šipkovici, prenio svoja iskustva vezano uz eko-uzgoj grožđa i proizvodnju vina, posebice onog od dugo maceriranih bijelih sorata. Dolje: Tomislav Tomac s Josipom Blaževićem koji živi u Švicarskoj i tamo ima uvozničku kuću za hrvatsko vino koja na onom tržištu odlično prodaje tamo vrlo traženu upravo jantarnu kapljicu

Mladi Tomci u vinogradu radi eko-prskanja na starinski način, na objavu također po starinski, u c/b tehnici

Danas Zvonimir Tomac, koji je obiteljsko vinogradarsko-vinarsko gospodarstvo mudrim upravljanjem postupno doveo do nekih, aktualnih, 12 hektara vinograda i do krasnog modernog prostranog vinskog podruma arhitekturom visoke estetske vrijednosti i dobro opremljenog za proizvodnju, zatim koji će ostati zabilježen kao jedan od prvih hrvatskih visokokvalitetnih proizvođača pjenušaca i jantarnog vina i, najvjerojatnije, kao međunarodno prvi proizvođač pjenušca šampanjskom metodom a od jantarnog vina kao baze, ali i koji je s iznimno vrijednom suprugom Pavicom sina Tomislava, odgajajući ga u duhu ljubavi prema zemlji, vinogradu i vinu i u duhu maksimalnog, beskompromisnog  štovanja prirode i iskrenosti, odgojio u vrsnog nasljednika, po logici smjene generacija vodstvo imanja prepušta upravo toj mladoj, u međuvremenu i fakultetski obrazovanoj osobi s posebnom sklonosti prema pjenušcima (među najboljima na prostoru jugoistočne Europe!) i prema jantarnom vinu rađenom uz duge maceracije bijelih kultivara (u amfori).

Kao rezultat njihova vjernog eko-pristupa u radu i u vinogradu i u podrumu Zvonimir i Tomislav Tomac na samom su ulazu u na svjetskom nivou prestižnu (strogo kontroliranu!) kategoriju dobitnika certifikata Demeter! I to nije sve: saznajem da je na ekološkom putu a moguće i uskoro na  stazi prema Demeteru još nekoliko vinogradara/vinara s Plešivice, konkretno Tomac&Bajda, Korak, Šember i Ciban, lako je moguće da su na njihovo opredjeljenje prema eko-produkciji barem djelomice utjecali upravo dugogodišnji upornost i čvrstina Zvonimira i Tomislava Tomca  u priklonu eko-pristupu.

Nadzemni dio novog vinskog podruma Tomčevih, te dolje tradicijska drvena kuća zamišljena da bude za prihvat gostiju – lijepi primjerci parkovne arhiteklture u dvorištu obitelji Tomac u Donjoj Reci kod Jastrebarskog (suhiucasi)

E pa, Zvonac, i zavrjeđuješ da velebno proslaviš svoj rođendan, koji je datumski (10. kolovoza) strateški tako dobro smješten i koji se dotiče sv. Lovre a, kao i ljetni požar – lako se proširi i do Velike Gospe… ♣

Vino, turizam, prijateljstvo  FAZAN u GALICI! – Prije već prilično vremena na obalu našeg Jadrana na ljetovanje su zajedno stigli Oksana Sadžik, s dugogodišnjim zubarskim stažom u dijelu Njemačke uz samu granicu s Francuskom te danas inače tamo i voditeljica zubarske ambulante, i njen partner Alzašanin Christian Zwickert, voditelj prodaje jednog vinskog podruma u dolini Rhône. U restoranu na moru u kojemu su bili na ručku od sommeliera s  u tražili preporuku za vino, i uz nekoliko slijedova ponuđeno im je bilo nekoliko etiketa upravo od plešivičke obitelji Tomac. Vina su im se toliko dopala da su se informirali oko adrese Tomčevih, i na povratku s odmora u Njemačku/Francusku došli su Tomcima u posjet, da ponesu koju butelju sa sobom u bijeli svijet. I, rodilo se veliko prijateljstvo!

Svaki put za boravka u Hrvatskoj Oksana i Christian zaustave se obvezno barem na pola dana kod Tomčevih. Oksana je porijeklom iz okolice Prnjavora i nakon što joj je prije određenog vremena umro otac u nasljedstvo je dobila poljoprivredno zemljište uz kuću, a na dijelu kojega je bio i vinograd.  Christanu kao čovjeku iz vinska branše pozicija se dopala i on i Oksana odlučili su proširiti površinu pod trsjem i proširiti i urediti vinski podrum, s time da Christian maksimalno iskoristi svoje znanje i vještine ali i, za savjete, poznanstva s nizom francuskih vinara a vezano uz uzgoj loze i produkciju kapljice. I on je kao i Tomci maksimalno naklonjen eko-uzgoju i produkciji tako da su susreti Zwickert-Sadžik & Tomac, što u Donjoj Reci, što na imanju Fazan u Bosni, brzo prerasli ne samo u prijateljstvo nego i u strukovne konzultacije. Posjed Fazan, koji danas obuhvaća 4,5 hektara vinograda s lozom u organskom uzgoju i na kojemu Alzašanin u Bosni proizvodi pjenušce klasičnom metodom, te mirna bijela, ružičasta i crvena vina od francuskih (Chardonnay, Pinot bijeli, Syrah, Cabernet sauvignon…) i njemačkih  (Riesling) i ovdašnjih (Graševina) kultivara, dijelom njegovana u francuskom, bosanskom i slavonskom hrastu. Dostignut je lijepi broj etiketa i Zwickert i Oksana svaki put kad dođu k Tomcu i kad Tomca prime kod sebe u goste iznesu paletu najboljega na kušanje. Zwickert nešto njihova bosanskog vina uspije plasirati i u Francuskoj! Bosansko-njemačko-francuski par osjeća se sada na području vina dovoljno snažnime da se idućeg proljeća predstavi sa svojim uzorcima na jednom od najznačajnjih svjetskih sajmova – ProWeinu.

Oksana Sadžik i Christian Zwickert u njihovu podrumu u Bosni (suhiucasi)

Ove godine Christian i Oksana na svom ljetnom putovanju prema Jadranu stigli su s cijelom paletom vina za kušanje u Donju Reku kod Jastrebarskog i podno Plešivice dan nakon datuma rođenja Zvonimira Tomca, domaćin ih je kod kuće dočekao lijepo sa svojim pjenušcima i domaćim narescima a oni, spremni, iz hladionika iz svojega automobile izvadili su  dobro ohlađeni njihov pjenušac Perles d’Amour (=mjehurići ljubavi) brut nature Riesling 50 & Chardonnay 20 & Johaniter méthode traditionelle s dvije godine odležavanja na kvascu u butelji prije degoržiranja. Slijedio je, uobičajeno, obilazak Tomčevih vinograda, onda su Fazan i Tomac završili u – Modroj Galici! Riječ je o popularnom restoranu Ivančić na Plešivici kojega su nakon što je izvana obojan u plavo plešivički vinari nazvali Galicom. Fina hrana i fina vina, terasa puna, veselo raspoloženje. Druželjubivi Oksana i Christian (stoje) htjeli su i gostima za nekoliko drugih stolova a za koje su bili sigurni da kao domaćini dobro poznaju Tomčeva vina ponuditi na kušanje svoje eno-uratke, i kamera ih je evo uhvatila kod stola s vrlo istaknutim novinarskim imenima još iz Vjesnikove izdavačke kuće a od kojih je Hidajet Hido Bišćević (sjedi, u sredini) svojedobno i glavni urednik Vjesnika, u novije vrijeme vrlo aktivan u diplomaciji, danas kao hrvatski veleposlanik u Beogradu!… ♣

Gurmanski poroci – dugo toplo ljeto  TORTICE OD PATLIDŽANA: MLJAC MLJAC… – Ljeto s paklenskom vrućinom. No jesti treba, i to ne, barem ne češće opetovano, tek ono na što se u ovakvoj situaciji najčešće pomisli – tzv. suhu hranu. Ali, to znači i – ipak kuhati! Problemu je međutim moguće doskočiti na način da se termički dio obavi u kasnijim večernjim zapravo već u noćnim satima, kad zvizdan popusti. Namirnice za organizam zdrave, neopterećujuće, a jelo ispadne ukusnije  sljedećeg dana (oko podne, odnosmo u uobičajeno vrijeme ručka), dakle nakon što odleži tako da se arome prožmu a okusi sjedine u zaobljenu cjelinu.

Evo osnovnih namirnica i načina pripreme: oguljeni patlidžan narezati na tanje okrugle ploške, posoliti, dobro izmiješati prstima tako da svaka kriška dobije svoj začinski potrebni dio soli. Ostaviti barem pola sata u keramičkoj zdjeli da odstoji, tako da pod utjecajem soli patlidžan pusti višak svoje vode. Dobro ocijediti, kriške složiti jednu do druge na kuhinjsku krpu pa s drugim krpom pokriti kriške patlidžana, blago dlanom stisnuti odozgor da još tekućine izađe u krpu i da kriške budu spremne za daljnji postupak, a taj je da ih se jednu do druge, kao prije na krpu, složi na jako zagrijanu i kožicom slanine namazanu rešetku roštilja odnosno na također dobro zagrijano (na kuhnjskoj peći) i slaninom dobro namazano dno gusnate roštilj-tavice. Peći nešto minuta, dok kriške s obje strane ne dobiju boju i ne pokažu trag rešetke roštilja odnosno rebara roštilj-tave. Šnite složiti jednu do druge na oveći tanjur na koji je stavljen tanak sloj maslinova ulja. Od tako pripremljenih kriški patlidžana – njih po četiri odnosno pet – složiti tortice na način da između krišaka bude razmazano po malo ABC krem-sira (classic) i da se na svaku plošku na taj sir složi po jedna do dvije tanko narezane šnitice  fine domaće slanine, najgornja kriška ne dobije niti sir niti slaninu nego dobije po par kapljica maslinovog ulja. Tanjur s torticama pokriti keramičkom zdjelom i ostaviti do ručka sutradan podalje izvora topline, moguće je, kad je sve posve mlako, staviti i u hladionik s time da se tanjur iz hladionika sutradan svakako izvadi barem sat vremena prije ručka. Uz tortice poslužiti blago na tosteru ili na gusnatoj tavici bez masnoće blago popržene fino hrskave kriške kruha, lijepo se u ovome slučaju pokažu kriške od peke.  ♣

Najprije otvoriti oči i uši, pa onda usta    GOSPODSKI, CJENOVNO i GLEDE KOMOCIJE PRIHVATLJIV RUČAK! – Paklenska vrućina ovog ljeta dovodila je do očaja, a najave za nastupajuće jesensko te, potom, i za zimsko razdoblje s obzirom na gospodarsku situaciju nastalu kao rezultat našeg konačnog potpunog ulaska u EU i, osobito, kao posljedica rata u Ukrajini nisu nimalo ružičaste i pozitivno obećavajuće.  Bitno nam je stoga – naročito za osobe tanjeg džepa, sada kad sve poskupljuje – više nego ikad prije najprije dobro otvoriti oči i uši, pa tek onda usta!

I u ovim okolnostima moguće je, eto – i u danima s najezdom Celziusa kad teško da itko ima volju na duže vrijeme potrebno za prigotavljanje ručka uključivati doma peć, te kad mnogi pri posjetu prodavaonicama prehrambenih proizvoda već očajavaju nad olimpijskim vrijednostima skokova cijena uvis – priuštiti sebi u svome domu u kontekstu komocije i u cjenovnom smislu vrlo prihvatljiv ukusan ručak. Obrok uključuje šalicu mlake riblje juhe, krišku od pečenog komada svinjske vratine, prženi krumpir, porciju zelene salate, čašu do dvije lijepog (naravno kod kuće u hladioniku dobro rashlađenog) vrlo skladnog i zaobljenog chardonnaya…

Evo i kako to postići, u kontekstu količine za po jednu osobu: koristiti (a ne nakon čišćenja ribe baciti!) dobro oprane glave srdela ili lokardi koje je moguće, lijepe svježe, pronaći na (zagrebačkim) tržnicama a po ipak još prihvatljivim cijenama od 20 ili 25 odnosno do 30 kuna za kilogram, zatim glavicu crvenog luka, dva (dakako oguljena) krumpira, nekoliko mrkvica i nešto zelenja (može tu biti i malo blitve, s time da joj se zeleni dio prije kuhanja odvoji od od onog bijeloga), nekoliko komadića češnjaka, sasvim malo suncokretova ulja, te koristeći se uslugom pečenja spomenutoga mesa npr. u – najbližem vam Konzumu!  Do jako dobrog vina rinfuzno po vrlo povoljnoj cijeni i u Zagrebu je moguće doći – narudžbom od proizvođača koji jednom tjedno kapljicu dostavlja maltene na kućni prag!

Povrće oguliti i u zasoljenoj vodi u većoj zdjeli skuhati uvečer, kad temperatura padne i kad toplina s ploče peći odnosno električnog kuhala neće smetati. Pripaziti da se krumpir stavi na kuhanje izrezan u veće komade. Nakon što je povrće skuhano, izvaditi ga, kuhani krumpir odvojiti. U zdjelu s preostalom vodom i uz dodatak još nešto vode (i one ocijeđene s cjediljke s izvađenim povrćem stavljene iznad druge zdjele), na kuhanje metnuti riblje glave, pa ih kuhati dok voda ne zavrije i držati na vatri još neko kraće vrijeme dok voda ključa, onda posve zatvoriti/iz struje isključiti  zagrijavajuću ploču i pustiti neko vrijeme da se riblje glave još pacaju (maceriraju!) u tekućini, može čak i do sljedećeg jutra. Iste pak večeri dobro ocijeđeno još toplo povrće (ali bez krumpira!) staviti u električni usitnjivač/sjeckalicu i mljevenjem pretvoriti u kašu što ju je, moguće, nakon kojeg dana ležanja u hladioniku ili nakon nekog vremena provedenog u zamrzivaču, rabiti, uz dodatak koncentrata od rajčice npr., kao bazu za neki umak za jelo s tjesteninom. Idućeg jutra, dok je još ljetna temperatura okoliša na podnošljivoj vrijednosti, riblju juhu obogatiti dodatkom od dvije jušne žlice jestivog ulja i s malo koncentrata od rajčice, po potrebi još začiniti solju, paprom…. i prokuhati. Dok traje to kuhanje na sićućne komadiće izrezati dobro oprane čistiće peršina. Još vrlo toplu juhu kroz gušće sito, da se dobro odvoje riblje glave i sitne koštice, procijediti u drugu odgovarajuću posudu u koju je prethodno stavljen isjeckani peršinov list, pa tu zdjelu s čistom juhom i poklopljenu ostaviti na još zagrijanoj ali sada iz struje isključenoj ploči peći. Temperatura s ploče prelazit će na juhu u zdjeli a ne na ambijent, i kad dođe vrijeme ručka tog dana juha će, lijepo mlaka, uz dodatak par začinjavajućih kapljica maslinova ulja, biti taman spremna da se, u količini od npr. jednog deciltra ili 1,5 dcl  za ručak popije iz male šalice.

Ohlađeni od večeri prije kuhani krumpir izrezati na komadiće, pa očistiti i na manje komadiće izrezati četiri do pet listova zelene salate, po meni jako dobro ide kristalka, često u Šparu nađem vrlo lijepe i cjenovno povoljne glavice. U Konzumu pak u neposrednom susjedstvu, dovoljno blizome da se kupljeno meso do doma ne ohladi, potražiti svježe pečenu vratinu ili, po meni još bolje jer sočnije je, pečeno carsko meso (po starinski: kajzerflajš) s finom reš-koricom, pa žurno doma na ručak. Na inoks-tavici na malo dobro zagrijane masnoće (po meni najbolja je domaća svinjska mast) popržiti priređene i dakako posoljene komadiće krumpira kuhanog večer prije, na istoj tavici i na minimalnom ostatku masnoće nakon prženja krumpira blago prepeći izrezane kriške kruha, meni se za to idealnime pokazuje Mlinarova peka, čak, dapače!, i ako nije taj čas kupljena, naime to što je se, izrezanu na kriške, malo poprži osjetno je podigne mada je kod vas već možda i dva dana. Poslužiti!

Potrošnja struje za sve ovo uistinu minimalna, toplina ambijenta nimalo iritirajuća. Izravna cijena za taj ručak za jedan obrok sa 10 do 15 dag pečene vratine – desetak do 15 kuna, a za carsko meso za jedan obrok i manje, zatim, kupuje li se peka u Mlinaru srijedom i subotom umirovljenici imaju popust od 15 posto, cijena kilograma krumpira (a za ovaj brok su vam potrebna jedva dva krumpira srednje veličine) kreće se oko sedam do 10 kuna, kilogram blitve je oko 20 kn ali, govorimo li oovdje o jelu za jednu osobu, taj kilogram i blitve dovoljan su za više obroka (i druge vrste) od jednoga.  ♣

Vino Zagorje  KLANJEČKI CHARDONNAY DOSTUPAN i NA KUĆNOM PRAGU NARUČITELJA!… – Kad smo kod čašice Bakhova nektara koja bi lijepo i dostojno zaokružila upravo predstavljeni obrok, evo rješenja – šire pristupačnog  po cijeni i dostuponog i na kućnom pragu naručitelja npr. i u Zagrebu!

Nenad Posavec u svom podrumu, uz najnovija priznanja za kakvoću vina – diplomama sa sjajem Velikog zlata, Zlata i Srebra osvojenima na posljednjem ocjenjivanju vina Sjeverozapadne Hrvatske u Svetom Ivanu Zelina (suhiucasi)

Riječ je o vinu iz proizvodnje klanječkog vinogradara i vinara Nenada Posavca, koji obrađuje 1,5 hektara vlastitog vinograda a dio pažljivo probranog grožđa otkupljuje od vinogradara u svom susjedstvu. Raspolaže sa sortama Chardonnay, Rizling rajnski, Graševina, Pinot sivi, sauvignon, tu su, uz za Hrvatsko zagorje tradicijski Sokol s 250 trsova, još neki stari, već odavna uzgajani kultivari (razne beline, Plavec žuti…) u tome dijeu Hrvatske. Nenada Posavca, inače člana udruge Vino Zagorje, poznajem dugo, još iz vremena kad je vina punio u bocu i na tržšte plasirao kroz butelju. Kroz niz godina susretao sam ga na smotrama zagorskih vinara i na raznim prodajnim revijama zagorskih specijaliteta i vina i izvan Hrvatskog zagorja, nekad su takvi nastupi proizvođača mesnih prerađevina, vina, rakija i tradicijskih kolača bile česte i u Zagrebu na Trgu bana Jelačića. Kroz godine pratim njegova vina, koja redovito ostavljaju vrlo dobar utisak. O kakvoći Posavčevih vina govore i brojna odličja najvišeg ranga osvojena na ocjenjivanjima u sklopu  različitih izložbi Bakhova nektara poput npr. one s nazivom Vino Zagorje na nivou Hrvatskog zagorja i one na Bizeljskom u susjednoj Sloveniji do onoga u Sv. Ivanu Zelina a što pokriva osjetno veću površinu – cijelu kontinentalnu Hrvatsku. Evo, kao nastavka svijetle tradicije, najnovijih Posavčevih uspjeha: sa Chardonnayem 2020 titula Šampiona za suhu kapljicu na ocjenjivanju Vino Zagorje 2022 u Bedekovčini, ove godine pak u Zelini na ocjenjivanju kapljice cijele kontinentalne Hrvatske osvojena odličja su: Velika zlatna medalja za Graševinu izborne berbe prosušebih bobica 2017 (slatko), Zlatna medalja za Chardonnay 2020 (suho), i Srebrna medalja za Rajnski rizling 2020 (suho).

Unatrag koju godinu Posavec svoje vino više plasira kao otvoreno nego u butelji, cijene za litru vrlo su prihvatljive, a bitno je naglasiti i to da je kapljica od Posavca, koji se dobro snašao u traženju potrošača i izvan svojih Klanjca i Hrvatskog zagorja, dostupna i u Zagrebu, Nenad Posavec svakog petka u kasno popodne u Metropolu svojim kupcima dovozi naručenu sortu i količinu u kanisterima. Evo kontakta: 098 946 1537…  ♣

Vinska galerija Vukoje u Trebinju  ŠESTI  SALON ŽILAVKE, PRVI SALON VRANCA u PLANU – Iz Châteauneuf-du-Papea, glasovitog vinskog carstva na jugu Francuske, od jednog od najboljih i najpoznatijih vinara Bosne i Hercegovine Radovana Vukoja stigla mi vijest o održavanju, u Trebinju, ovogodišnjeg festivala vina od Žilavke, s najavom sudjelovanja ponajboljih hercegovačkih vinogradara/vinara kreatora kapljice od te sorte. Sredinom kolovoza 2022. uvečer u Trebinju u Bosni i Hercegovini počeo je  tradicijski godišnji, šesti po redu Salon žilavke, smotra ponajboljih eno-uradaka od spomenute hercegovačke bijele sorte, vrlo značajne za BiH a i za cijeli bazen europskog jugo-istoka. Priredba se odvijala u Vinskoj galeriji Vukoje u sklopu imanja Radovana Vukoja koje, uz vinograd te posjeta i te kako vrijedan moderan vinski podrum, obuhvaća i ugostiteljski segment must visit na osobito visokom nivou.

Radovan Vukoje u društvu s američkim vinskim novinarom s bazom u Beču Darrelom Josephom, u svom trebinjskom restoranu na mediteranskom ručku dakako sa žilavkom kao protagonistom u čaši!

S obzirom da se inicijator održavanja ove manifestacije Radovan Vukoje, koji je, inače, zanat u domeni enologije pekao i iskustvo stjecao u znanim vinskim podrumima u Italiji te koji je potom, kad se vratio kući, u vlastitoj režiji visoku reputaciju svojim eno-uradcima i organizacijskom sposobnošću ne samo u domeni vina nego i u domeni ugostiteljstva i eno-gastronomije stjecao i stekao na kućnom pragu, te koji se može osim s nekoliko vrlo vrijednih izvedbi žilavke pohvaliti i s više rasnih crnih vina, javio upravo iz Châteauneuf-du-Papea, moje pitanje bilo je kani li možda – naime bilo bi to logično! – pokrenuti i kakav značajniji salon crnih vina, ne nužno reviju blatina jer takva smotra već u nekom obliku (npr. BLAŽ u Međugorju) postoji u drugim dijelovim Hercegovine, nego npr. festival vina od tradicijskih a odličnih vinskih kultivara jugoistočne Europe poput i Blatine, i Trnjka, Vranca, Kratošije odnosno Zinfandela, Primitiva ili Tribidraga, Crljenka, te Plavca maloga, bilo kao ambiciozno rađenih jednosortnih vina, bilo kao mješavina sorata u koje bi možda čak mogle biti uključene i inozemne mediteranske sorte što su se proširile ovim našim jugom u širem smislu, konkretno npr. Syrah, Grenache, Mourvèdre…, ali zasad još opširniji odgovor odgovor na pitanje nije mi stigao, Vukoje je samo šturo objavio da razmišlja o festivalu Vranca… U Hercegovini se, inače, u Međugorju 8. rujna od 18 sati u sportskom centru održava smotra bijelih i crnih vina BLAŽ, posvećena blatini i žilavki.   ♣

Čarobna Toscana  KRAJOLIK, POVIJEST, POLITIKA, ZNANOST, KULTURA i UMJETNOST s BAKHOVIM ZAČINOM – Sezona godišnjih odmora i vrijeme masovne privremene seobe suvremenih nomada bliži se kraju, isplati se, ako ništa drugo nakon što se novčanik ispraznio za boravka na moru, barem razmišljati o nečemu što ukoliko iz financijskih razloga ne može biti kruna ovogodišnjih ljetnih lutanja možda može biti ostvarivo kasnije u tijeku godine ili pak u tijeku prvih mjeseci sljedeće godine, a to je, makar i kraći, na dušu i tijelo motivirajući skok do – pejsažno prekrasne i glede europske povijesti, pa politike, te znanosti, kulture, umjetnosti, mode a i eno-gastronomije značajne na svjetskoj razini – Toscane. Inspiracija: Dante, Petrarca, Leonardo da Vinci, obitelj Medici, Michelangelo, Macchiavelli, Ferragamo, Firenze, Siena, Chianti classico, Vino Nobile di Montepulciano, te kralj – Brunello iz Montalcina…

Brunelli posebno vrijedni pažnje: Corte Pavone, Col d’Orcia, Il Poggione, Siro Pacenti, Cicci Piccolomini d’Aragona, Poggio di Sotto, Casanova di Neri, Lisini, Biondi-Santi (suhiucasi)

O povijesti, kulturi i umjetnosti, znamenitim ličnostima lako je saznati sve što treba iz literature i preko interneta, a o različitoj bogatoj ponudi proizvoda i usluga moguće je informirati se preko različitih napisa i klasičnog EPP-a, a o nijansama u kakvoći, što je posebno važno u eno-gastro segmentu, najbolje je konzultirati se s nekim hedonistom i dobrim poznavateljem stvari u kojega se ima povjerenja. Po vinskim pitanjima kao urednik u nekadašnjem tjedniku Vikend i potom kao glavni urednik revije Svijet u Čaši (koja, inače, na Martinje ove godine obilježava tri desetljeća od izlaska svojega prvog broja), imao sam prilike pod blagoslovom Bakha lutati Toscanom svake godinezaredom kroz gotovo dva desetljeća, I, dakako, kušati. Sada, nakon niza objavljenih tekstova u Svijetu u Čaši, na temelju kojih sam dobio i još dobivam niz upita za posebnu preporuku onoga što se svakako ne bi smjelo propustiti kušati, pomislio sam da bi moglo biti korisno sada, još jednom, istaknuti ono što bi spadalo u kategoriju sine quae non, pa evo, kroz fotografije, uži izbor mojih preporuka vezano uz toskanski dragulj na bazi tamošnje sorte Sangiovese, a tržištu ponuđen pod robnom markom Brunello di Montalcino… Corte Pavone, Col d’Orcia, il Poggione, Siro Pacenti, Ciacci Piccolomini d’Aragona, Casanova di Neri, Lisini, te legendarni Biondi-Santi, ali i, makar ih nema ovdje na slici, i vina proizvođače Antinorija Pian delle Vigne, te  Salvionija….  Živjeli! ♣

__________________________________________

Željko SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik revije, Mladen HORIĆ, suosnivač revije te glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-vin, i Marko ČOLIĆ, urednik fotografije. PANTA REI, TEMPUS FUGIT, FAMA VOLAT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMMUS! POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA / FACTA MANENT!

….pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly….

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 08. 2022 – hints to the smart purchase

HRVATSKA CROATIA

Jelsa Summer Wine Tasting 2022 … POŠIP LUVIJI 2021 TE PLAVCI TOMIĆ, PLENKOVIĆ i vinarija SVIRČE

Ovogodišnje ocjenjivanje Jelsa Summer Wine Tasting, dosad inače četvrto po redu, bilo je što se uzoraka tiče podijeljeno u tri grupe – dvije s hvarskim vinima od bijelih sorata i jednu s vinima od crne sorte, Bogdanuša je svrstana zasebno u prvu grupu, ostale bijele sorte otoka Hvara u drugu, a crnjake je prezentirao Plavac mali crni. Bila su prijavljena 33 uzorka – devet bogdanuša, 13 ostalih bijelih vina otoka i 11 u kategoriji plavca malog. Većina vina osvojila je više od 85 bodova što se vrednuje kao srebrna medalja (tri zvjezdice), a četiri vina, ocijenjena s 90 i više bodova, zaslužila su Zlato odnosno četiri zvjezdice, po oznakama koje koristi revija Svijet u Čaši četiri zlatna grozdića.

Ocjenjivačka komisija na Jelsa summer wine tasingu 2022 (Julio Frangen)

U ocjenjivačkoj komisiji, pod predsjedanjem enologa Saše Zeca dipl. ing. agr, bili su vinski stručnjaci i znalci Nikola Colnago, vinar i certificirani kušač, enolog Davor Šestanović, certificirani kušač; Kristina Jukić, sommelierka; Mario Kolumbić, sommelier; Yvan Esteve, sommelier i vinski trgovac, Siniša Matković-Mikulčić, turistički vodič, WSET2; Katherine Kit Pepper, vinska publicistkinja, DipWset.

Jelsa summer wine tasting 2022– najbolje ocijenjena bijela vina i, pored, najbolje ocijenjeni crnjaci (Julio FrangenI

Rezultati po kategorijama

Ukupni šampion: Pošip Luviji 2021 – Luviji Bracanović  (92,66/100 bodova)

Vino je bilo u kategoriji Ostala bijela vina otoka. U toj grupi vino Beleca 2021 od Andra Tomića dobilo je 91,5 bodova,  a Cesarica Carić 2021 vinarije Carić vina 89,33 boda.

Bogdanuša:  Zlatan Bogdanuša 2021 – Zlatan otok (91,00); Bogdanjuša Carić 2021 – Carić vina (88,10); Bogdanuša Pavičić Selekcija 2021 – Pavičić vina (87,00)

Plavac mali: Plavac mali barrique 2018 – Tomić (91,50); Zlatan Plenković  Exclusive 2016 – Zlatan Otok  (89,50);  Plavac Ivan Dolac 2013 – Vinarija Svirče  (89,50) ♣

CRO AMBER WINES

Serija tematskih specijaliziranih ocjenjivanja vina u organizaciji novinara Ive Kozarčanina i Ane Rogač – osnivača projekta iVino, nastavljena je ovih dana u zagrebačkom hotelu Esplanade vrednovanjem uzoraka iz kategorije jantarne kapljice odnosno kategorije amber wines, tj. vina dobivenih dugačkim maceracijama bijelih sorata. Ovo je u nas prvo, moglo bi se reći sveobuhvatno kušanje takve kapljice s ciljem da se potrošačima predstave etikete po kakvoći.

Jantarna vina, šire u svijetu znana i pod nazvom orange wines, u nas su postala vrlo popularna; na ovim domaćim prostorima radi ih već popriličan broj vinara, a na ovo ocjenjivanje stiglo je 36 uzoraka iz cijele Hrvatske, od Baranje preko središnje i sjeverozapadne Hrvatske te  Istre, do Dalmacije, sve do Korčule.

Vina su ocjenjivali enolozi dr. sc. Ivana Vladimira Petric iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, samoborski proizvođač bermeta Antun Filipec, sommelieri Darko Lugarić i Tomislav Zdunić, Žarko Stilin iz udruženja Kvarner Wines te Ivan Dropuljić, osnivač i direktor međunarodnog festivala vina i kulinarstva Zagreb Vino.com.

Za Zlatno odličje trebalo je dobiti minimalno 88/100 bodova, za srebrno minimum 86/100, a što se tiče Bronce odlučeno je da se javno obznane samo dobitnici 85/100 bodova

ZLATO (redosljed po bodovima)

Malvazija Unica Kabola 2019 – Marino Markežić Kabola, Momjan – Šampion

Malvazija Amfora Kabola 2019 (macerirana u ukopanoj glinenoj posudi) – Marino Markežić

KabolaMuškat momjanski Kabola 2020 (maceracija također u amfori) – Marino Markežić Kabola

Orange Malvazija 2020. – Pervino, Novigrad, Istra

Aromano sivi pinot 2017 – Bolfan Vinski Vrh, Hrašćina, Hrvatsko zagorje

Zlatna vina, Kabola premoćno na vrhu

SREBRO

Graševina Orange 2012 – Kalazić vina, Batina, Baranja

Graševina Koria 2018 – Kutjevo d.d,

Graševina Koria 2017 – Kutjevo d.d,

Marmor Collis 2019. (od sorata Johanniter, Chardonnay i Graševina) – Antun Glavica, Moslavina

Primus Pinot sivi Orange 2018. – Bolfan Vinski Vrh

Coletti Amfora Pinot grigio 2018. – Franjo Kolarić, Plešivica.

Coletti Neuburger 2018. – Franjo Kolarić

BRONCA

Sivi pinot 2019 – vinarija Ipša, Livade, Istra                                                                                              

Kujundžuša riserva 2016. – Grabovac, Prolozac Imotski                                                             

Istraditional 2016. – Bruno Trapan, Šišan                                                                                          

Malvazija 2018 – vinarija Ipša                                                                                                                   

Žlahtina Festivum 2019 – Antun Katunar, Vrbnik, otok Krk                                                                      

Amphore cuvée 2019 (od Pinota sivog, Rizlinga rajnskog, Chardonnaya i Sauvignon) – R &J

Boutique winery, Sveta Jana, Plešivica. ♣

______________________________________

SLOVENIJA SLOVENIA

.(XXXL) MALVAZIJA CAPO d’ISTRIA 2017 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra, Koparština; Malvazija istarska, birane parcele; vrhunsko zgp; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗

.(XXL) MALVAZIJA CAPRIS 2021 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra, Koparština;  Malvazija istarska, birane parcele – Debeli rtič & Labor, alkoholna fermentacija u drvenoj bačvi, dozrijevanje osam mjeseci u bačvama od francuskog i slavonskog hrasta te u bačvama od akacije; vrhunsko zgp; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■ dobro bi mu došlo još nešto vremena odležavanja u butelji ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗ ⇒

.(XXL) TANNAT CAPRIS 2020 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra Koparština; Tannat, birane parcele na pozicijama Debeli rtič & Baredi, dozrijevanje 12 mjeseci u bačvama od francuskog i slavonskog hrasta; vrhunsko zgp; suho, 15,5 vol %; 0,75 lit ■ ozbiljno, kompleksno, sortno karakteristično, sjajno strukturirano (ne bih se složio s izrazom nabildano!), s mekanim taninom, vrlo živo, skladno i elegantno, s velikim potencijalom ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗ ⇒

Vinakoper – Malvazija Capo d’Istria, Malvazija Capris, Refosk Capris i Tannat Capris (suhiucasi)

______________________________________________

OD TNT-a do TANNATa – Na prostoru od sjeveroistične talijanske kopnene državne granice pa prema istoku i jugoistoku i krajnjm jugu Balkana zasađeno je dosta francuskih vinskih kultivara, među najpoznatijima i da ih tako nazovem rasnima od bijelih su dakako Chardonnay i Sauvignon bijeli, a od crnih Merlot, Cabernet sauvignon, Cabernet franc,  Syrah, nešto je na našemu jugu i manje znanog Marselana, a nedavno je, s jugozapadnog dijela Francuske (Sud Ouest) stigla i još jedna uistinu rasna i svjetski donekle već raširena (u Urugvaju je stekla status nacionalne sorte!) mada ne i toliko široko i proslavljena sorta, riječ je o Tannatu. Kako objašnjava glavni enolog koparske vinske kuće Vinakoper Boštjan Zidar, Koprani su već neko vrijeme vani, pogotovu u Francuskoj, tražili neki kultivar  koji provjereno sam daje odlično i dugovječno crno vino ali istodobno i koji bi se mogao za kupažu sjajno kombinirati s domaćim Refoškom, pa su se eto odlučili upravo za Tannat. Prve sadnice posadili su prije nešto godina, a prve butelje vina od Tannata, koji je službeno, dok nije dobiveno dopuštenje nadležnih da ga se smije uvrstiti u sortiment Koparskog vinskog područja označavan kao Tnt, bile su napunjene prije dvije godine. Tannat je u međuvremenu dobio oficijelno dopuštenje za sadnju pa ga je još dosađivano, i sad je unutar robne marke Vinakopra Capris napunjeno i tržištu ponuđeno oko 3000 butelja iz berbe 2020. Tannat je isprva bio posađen na znanim pozicijama Baredi i Debeli rtič, naknadno ga je još posađeno na položaju Purissima.

_______________________________________________

.(XXL) REFOŠK CAPRIS 2020 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra Koparština; Refošk, birane parcele na pozicijama Santomas & Purissima, dozrijevanje 15 mjeseci u bačvama od francuskog, američkog i slavonskog hrasta; vrhunsko zgp; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ ozbiljno, kompleksno, sortno karakteristično, sjajno strukturirano, s mekanim taninom, lijepe kiselosti u službi svježine i živosti, skladno i elegantno, s velikim potencijalom ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■ ⇗ ⇒

.(XL) REFOŠK 2021 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra Koparština; Refošk; vrhunsko zgp; suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ sortno vrlo raspoznatljivo, s puno voćnosti, vrlo dobre strukture, s ugodnim taninom, dobro će mu za daljnji razvoj doći i još nešto vremena odležavanja u butelji ■ Poslužiti na: 14 °C ■ ⇗

.(XL) IZBRANI TERAN 2021 PTP – Rajko & David ŠTOK ■ Slovenski Kras, Dutovlje; oznaka ptp odnosno Priznato tradicijsko poimenovanje; suho, 12,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 14 °C ■ ⇑ ⇗

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion = 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

– Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or Great gold medal = 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent, with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

– Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

.– Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6 – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

– 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable,and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S(mall) = do 35 kn (till 5 €) • M(edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L(arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over 220 kn (30 €) •

. ⇑ – trošiti sada/drink now  • ⇗  – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u CASI – 01.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz/through

ŽELJKO SUHADOLNIK

__s vama od – 11.11.1992  – since, with you__

Vinkovo, Vincekovo, Vincelovo, Vinceška 2022: dok je Martinje, s kojim je godina pri kraju, nekako više ušlo pod kožu stanovnicima zapadnoga dijela Lijepe naše, a  Vinkovo, s kojime godina starta, jače je na srcu Slavoncima. Ova godina veselo je počela, uz obilje tradicijskih specijaliteta vezanih uz kolinja, vidjet ćemo što nam donosi nastavak…

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Pod blagoslovom sv. Vinka: OD KRAPINICE PREKO ZAGREBA DO MOĆNOG DUNAVA – Vuglec, Petrač, Bodren, Bolfan, Krauthaker, Tolušić Apolitico Terre Slavonia, Zlatno brdo ⦁ In Memoriam: AKI RAHIMOVSKI ⦁ Kineski paradoks: BAKHO PROTIV COVIDA ⦁ VAPT u Opatiji: EKSKLUZIVNO DOGAĐANJE ZA DUGO PAMĆENJE ⦁ Dalmatinska vinska reprezentacija: CRNA JEKA SNAŽNA ODJEKA ⦁ Tko zna, zna: NASTAVA OD TRSA DO STOLA ⦁ Vinart 2022 u ožujku ⦁ VinMarKon 2022: SIMBIOZA DIONIZA i TURIZMA ⦁

__⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 01.2022 – BUYING GUIDE ⦁__

__________________________

Početak 2022. u znaku sv. Vinka, veselo,  ali istodobno i  – osobito tužno!…

OD KRAPINICE PREKO ZAGREBA DO MOĆNOG DUNAVA

Visokocijenjeni chef Branko Žufika (hotel Esplanade Zagreb!), unatrag koju godinu umirovljenik, sâm svoj majstor: proizveo, o trs objesio i, zalijevajući bijelim vinom za Vinkovo, trsje i kobase blagoslovio…

Bolje da propadne selo nego običaji, stara je izreka. Usprkos nevoljama i raznim ograničenjima što su nas snašli u posljednje vrijeme, zaštitnik vinogradara i vinara Sveti Vinko na mnogim mjestima u kontinentalome dijelu Lijepe naše okupio je u vinogradima i vinskim podrumima uz 22. siječnja poprilično Bakhovih vjernika i svojih štićenika i poklonika, a neki obredi odvijali su se i u vinskim klubovima u urbanim sredinama i podalje od trsja te već i prije tog famoznog datuma kad se blagoslivljaju vinova loza i na njene čokote ovješeni plodovi netom završenog kolinja te kad se, kako se veli, i službeno počinje s radovima u vinogradu u tekućoj kalendarskoj godini.

Evo prizora s tradicijskih obreda i veselja iz nekoliko mjesta gdje se obilježavalo Vinkovo. Od Hrvatskog zagorja prema Hrvatskom podunavlju.

BORIS VUGLEC, HRVOJE PETRAČ, BORIS DRENŠKI BODREN i TOMISLAV BOLFAN, Vuglec-breg i Hršak-breg ponad Krapinskih Toplica:

Unatrag već koju godinu četvero spontano udruženih uspješnih vinara Hrvatskog zagorja priređuju prigodna događanja zajedno, i tako je bilo i sada za Vincekovo. Motor skupine je Boris Vuglec. Okupljalište za Vincekovo 2022: proplanak kod malene kapelice sv. Antona na Hršak-bregu, gdje većinu vinograda i podrum ima poduzetnik Hrvoje Petrač, u neposrednoj blizini mu je Boris Vuglec na susjednom Vuglec-bregu.  Pridružili su se, i oni u svojstvu domaćina, Boris Drenški Bodren, majstor za visoke predikate, te Tomislav Bolfan s Vinskog vrha.   Nakon dočeka i pozdravne riječi organizatora te djakona kod kapelice, dakako sve uz na vatri pečene kobasice na štapu i Zagorske brege cuvée kao novu robnu marku vina Krapinsko-zagorske županije, klasičan obred s blagoslovom trsja odvijao se u većem vinogradu pored.

Okupljanje kod kapelice sv. Antona na Hršak-bregu i ceremonijal blagoslova vinograda (Marko Čolić)

Pogled na vinograd i podrum Hrvoja Petrača na Hršak-bregu te, dolje, Boris Drenški iznenadio je novitetima – mirnim vinima od Rizlinga rajnskog i Chardonnaya te – zanimljivim rakijama! (Marko Čolić)

Vinogradi Hrvoja Petrača na Hršak-bregu. Ta je vinska kuća, za razliku od drugih zagorskih podruma, vrlo znana i po jako dobrom crnom vinu nazvanom Karizma.  Boris Drenški Bodren, afirmiran preko svoje visoko-predikatne kapljice,  iznenadio je novitetima – rajnskim rizlingom i chardonnayem kao mirnm vinima redovne berbe, inače, on ima još i suhe bijeli pinot, sauvignon i traminac…), ali i vrlo zanimljivim rakijama dobivenim destilacijom predikatnih vina, jedna rakija zlatne boje je slatkasta i vuče na liker, dok se kod druge ne osjeti slatkoća ali se i te kako osjeti oplemenjenost dodanim aromatičnim travama i biljem…

Mljac, mljac! Tradicijska jela u restoranu Vuglec-breg: češnjovke, krvavice, buncek, restani krumpir, kiselo zelje, štrukli (Marko Čolić)

Domaćini su uz vina marke Zagorski bregi na kušanje ponudili, dodatno i spontano, i neke svoje posebne specijalitete, primjerice Bolfan sjajne Rajnski rizling 2013 i Pinot noir 2017, Petrač jako dobru Karizmu 2018, Vuglec ugodno barikiranu mješavinu Passion 2019 (crni pinot, frankovka i cabernet sauvignon), pa Cabernet sauvignon 2020 i osobito dobar dugo odležani Cabenet sauvignon 2011 reserve, a Bodren predikatni Chardonnay 2016 ledeno vino. Na slici su Tomislav Bolfan, Jasminka Šaško – enologinja kod Vuglec-brega, Boris Vuglec i Boris Drenški Bodren (Marko Čolić)

VLADO KRAUTHAKER, Kutjevo:

Blagoslov vinograda i prvi ovogodišnji rez u trsju, sve uz zvukove tamburaškog sastava Ex Panonia i glas Krautovog landsmana Međimurca Borisa Švende Žige. Krauthaker je obred organizirao u trsju ispred svoje kuće. Isprva je namjera bila blagoslov održati u njegovom novom vinogradu od 3,2 ha na poziciji Podgorje na visini izmedu 340 i 400 metara a gdje su posađeni Pinot crni, Nebbiolo i Graševina selekcija, tj, četiri najbolja klona te sorte izdvojena nakon dužeg znanstvenog proučavanja. Krauthaker na Podgorju ukupno sad ima oko 17 ha pod vinovom lozom.

Vincelovo kod Krauthakera je ne samo feštanje nego i susret s mogućnošću dobrog upoznavanja s novim mladim Vladinim vinima i za svojevrsno učenje vezano uz organoleptiku pojedinih sorata, a Vlado ih u svom sortimentu ima, što bijelih što crnih, oko 40! Svaki put za Vincelovo Krauthaker u svojoj kušaonici priredi mogućnost degustacije, u miru, novih mladih vina najvažnijih kultivara iz njegova nasada, k tome i vina istih sorata iz više različitih cisterni…

Blagoslov vinograda i prvi ovogodišnji rez u trsju, sve uz zvukove tamburaškog sastava Ex Panonia i glas Krautovog landsmana Međimurca Borisa Švende Žige. (suhiucasi)

Vlado Krauthaker među bačvicama u svom vinskom podrumu, međutim ovo su bačvice ne za vino nego za – stari vinjak, za koji manji dio publike i Vladinih obožavatelja ne zna da također postoji a odličan je! Desno na slici Krauthaker je s visokim priznanjima za svoja vina s glasovitih međunarodnih ocjenjivanja Chardonnay du Monde, Mundus Vini i Concours Mondial de Bruxelles te s poveljom Viteza hrvatskog vina što mu ju je 2008. dodijelio vinski časopis Svijet u Čaši. Krauthaker je, inače, u izboru revije Svijet u Čaši dva puta proglašavan i Vinarem godine u Hrvatskoj, prvi put to je bilo 2002. (suhiucasi)

Na slici su Vlado, njegova kćerka enologinja Martina koja pomalo preuzima vodstvo nad vinarijom, zatim znani zagrebački chef (još iz hotela Intercontinental Zagreb!) Miro Dolovčak, te uzvanik Vlado Horina iz Velike Gorice (suhiucasi)

Mato Violić Matuško, s bratom Borisom te, desno, s pelješkim vinarom Ivicom Radovićem, s kojim je nekad, kao enolog te dok je Radović radio kao direktor, bio u PZ Dingač. Pelješani su obišli i vinariju Kutjevo d.d., afirmiranu po visokim predikatima a naročito u najnovije vrijeme i osobito uspješnu s amcioznije rađenim bijelim vinima, ali koja se, opet u najnovije vrijeme – malo smiješno za vinsku kuću što bi htjela da je smatraju ozbiljnom – jako hvali sa svojim najnovijim proizvodom – Traubi-vinom!…

TOMISLAV TOLUŠIĆ APOLITICO TERRA SLAVONIA, i ZLATNO BRDO, Vinski klub Zagreb:

Desetak dana prije 22. siječnja u zagrebačkom Vinskom kubu, novom vrlo popularnom okupljalištu ljubitelja plemenite kapljice u Metropoli, Vincelovo odnosno Vincešku 2022 najavili su na osobito konkretan način bivši ministar poljoprivrede a sada, u vinariji Apolitico Terra Slavonia, proizvođač vina Tomislav Tolušić iz Virovitice, te nova – kažu: vrlo ambiciozna – vinarija na domaćoj Bakhovoj pozornici Zlatno brdo (Mons Aureus) sa sjedištem u Zmajevcu. U oba slučaja najprije su na programu bile vrlo profesionalno odrađene prezentacije kapljice, a potom su, u nastavaku pijuckanja, glad utažili kobasice, kulen, špek i sir a atmosferu dobrano ugrijali tamburaši.

Tomislav Tolušić, donedavna ministar poljoprivrede a sada – Apolitico. Uz pomoć enologinje Ivane Nemet proizvodi vino. Desno je sommelier Tomo Jakpović, voditelj kroz program u Vinskom klubu (Marko Čolić)

Vinarija Apolitico, u kojoj u smislu stvaranja plemenite kapjice glavnu stručnu riječ vodi vrijedna slavonska enologinja Ivana Nemet, predstavila je najnovije etikete kuće iz gornjeg kvalitativnog ranga a koje su izazvale veliku pažnju nazočnih s jedne strane stoga što se, iako je bilo očito da su vina još premlada za razred kamo su ovom prigodom svrstana u najavi (naknadno je objašnjeno da još nisu na tržištu!), i te kako prepoznalo nastojanje autora u kvalitativnom pomaku znatno prema gore, a s druge strane zbog kontraverznih naziva četiriju na kušanje ponuđenih vina: Maestoso 2020 (Chardonnay), Andjeo s greškom bijeli 2020 (Graševina 90 posto i Chardonnay 10 posto), Andjeo s greškom crni 2020 (Cabernet sauvignon, Merlot, Frankovka i Cabernet franc svaki po 25 posto) te Čaruga (Cabernet sauvignon i Merlot po 50 posto). Uz Tolušića i Ivanu Nemet o kapljici je govorio i sommelier Vinskog kluba Tomo Jakopović.

Evo malo detaljnije o projektu Apolitico bivšeg ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića te o prezentiranim vinima u smislu tehnologije kojom su rađena. Za četiri na ovome kušanju Apolitico predstavljena vina odmah je na prvi dodir bilo očito da su ambicije vlasnika vinarije glede kakvoće i osebujnosti kod kreacije tih etiketa bile osjetno veće.

Tomislav Tolušić od ministra poljoprivrede postao – Apolitico! Dva andjeoska vina s greškom i kao finale – Čaruga! (Marko Čolić)

Tolušić dolazi iz Virovitice i iz obitelji koja ima stanovitu tradiciju u vinogradarstvu i vinarstvu, međutim riječ je bila ne i o angažmanu na profesionalnoj razini. Osobno i vrlo ozbiljno kao registrirani proizvođač Terra Slavonia i s projektom APOLITICO u vinsku produkciju uključio se profesionalno tek 2020. godine, kada je osobno preuzeo brigu o pripremi loze i kad je obavio prvu berbu. Uspio se bio organizirati glede vinograda tako da je brao s površine od ukupno oko šest hektara što u obiteljskom vlasništvu što u najmu a što vezano uz otkup grožđa. Sirovinu za bijelo vino osigurao je sa spomenutih šest hektara koji se nalaze u Kutjevačkom vinogorju, uglavnom na pozicijama Kaptol i Vidim, a sirovinu za crna vina kupuje od vinogradara i vinara Pinkerta i Kolara u Pordunavlju. Stručnu pomoć dobio je u iskusnoj i predanoj slavonskoj enologinji Ivani Nemet. Uz, kako kaže, obradom trsja priređeni maksimalni urod od oko maksimaln 1,5 kg do 2 kg po trsu,  proizvodi oko 60.000 litara bijelog i crnog vina godišnje i kapljicu plasira pod ukupno 11 etiketa. Veći dio otpada na svježa mlađa vina. Tolušić je imao dovoljno ambicije da najbolje grožđe s najboljih pozicija i s maksimalnim urodom od nekih 0,7 kg po trsu u prosjeku izdvoji za kategoriju pretencioznije kapljice, pa su, u suradnji s Ivanom Nemet i zahvaljujući uvelike njenom znanju i iskustvu te pojačanom zalaganju nastala i četiri vina višeg kvalitativnog ranga, riječ je o bijelima gore spomenutih neobičnih i intrigantnih naziva Maestoso i Anđeo s greškom bijeli, te Anđeo s greškom crni i Čaruga u grupi crnjaka.

Maestoso 2020, 13,0 vol %,  nastao je od grožđa sorte Chardonnay zasađene u vinogradu Radovanci kod Velike, a smještenome na kosini na 350 nadmorske visine. Prinos po trsu bio je, rekla je enologinja Ivana Nemet, oko 0,7 kg. Vino je rađeno metodom sur lie, tj. njegom na finom talogu. Alkoholna fermentacija odvijala se u novim hrastovim bačvama zapremnine od po 500 litara. Nakon prvog pretoka pročišćeno vino vraćeno je u iste hrastove bačve i tu je dozrijevalo godinu dana na finom talogu, uz svakodnevni batonage (miješanje štapom) i okretanjem na stalku smještenih bačvica a radi podizanja taloga. Malolaktična fermentacija odrađena je u kontroliranim uvjetima. Nakon 12 mjeseci boravka u drvu vino je pretočeno u inoks-cisternu i nakon određenog vremena napunjeno je u butelju.

Andjeo s greškom bijeli 2020, 13,0 vol %, od sorata je Graševina 90 posto i Chardonnay 10 posto. Dobiveno je maceracijom i fermentacijom dijela masulja od 20 dana u gruzijskoj amfori zapremnine 1500 litara, ali ne s ciljem dobivanja jantarnog vina. Nakon završene fermentacije vino je dozrijevalo 12 mjeseci u barrique bačvicama od hrastovine, proizvodnje nove bačvarije Auric iz Našica. Želja je bila drukčijom tehnologijom od uobičajene proizvesti, kako je rečeno, ozbiljnu graševinu punog tijela, s lijepom svježinom a bez neke gorčine. Iz berbe 2020 napunjeno je u butelje oko 3200 litara toga vina. Kao prodajna cijena za butelju u podrumu predviđeno je za svaku od četiri etikete što se ovdje spominju, kako smo čuli na prezentaciji, 100 kuna plus PDV.

Anđeo crni s greškom 2020, 14,0 vol %, mješavina je četiriju crnih sorata , bordoških Cabernet sauvignona, Merlota i Cabernet franca, te ovdašnje Frankovke, u omjeru od po jedne četvrtine. I ovdje je u procesu proizvodnje bitnu ulogu odigrala gruzijska amfora. Svaka sorta vinificirana je u svojoj amfori, maceracija praćena alkoholnim vrenjem trajala je 20 dana. Uz alkoholnu fermentaciju provela se i malolaktična. Nakon što je vrenje završilo i vino se smirilo, sorte su pomiješane u jednu cjelinu i potom je cuvée, radije nego u drvenu bačvu, vraćen u amfore na dozrijevanje, koje je trajalo oko godinu dana.

Čaruga Cabernet sauvignon i Merlot 2020, 14,5 vol %, mješavina dviju bordoških sorata u omjeru pola-pola. Vinifikacija je bila u vinimaticima u kontroliranim uvjetima. Istodobno s alkoholnim vrenjem provodilo se i malolaktčino vrenje i kroz to vrijeme vino je više puta pretakano iz bačve u drugu bačvu i odmah vraćano natrag. Nakon burnog vrenja vino je pretočeno i tiho vrenje te njegovanje provođeni su bili u hrastovim bačvama zapremnina 225 i 500 litara te dijelom i u bačvicama od 225 litara od kestenova drva. Njega u drvu trajala je godinu dana, potom je vino napunjeno u butelju i tu je nastavilo, i još nastavlja, odležavanje, radi daljnjeg razvoja

MONS AUREUS

Zlatno brdo/Mons aureus – prezentacija u Vinskom klubu (Marko Čolić)

Zdravica za nastavak dobrih rezultata: Goran Matijević, vlasnik posjeda Zlatno brdo, i enolog Samir Nadj (Marko Colić)

Gold Cuvee Mons Aureus – bogato vino, ima svega – jedino mu nedostaje, u ovome trenutku, vremena (Marko Čolić)

Novak na vinskoj sceni je i kuća ZLATNO BRDO/MONS AUREUS iz Zmajevca u Baranji a koju vodi Goran Matijević, inače šumar po struci, ali veliki zaljubljenik u plemenitu kapljicu. Na predstavljanju u zagrebačkom Vinskom klubu Matijević je rekao da kad se posve upoznao s potencijalom Baranjskog vinogorja, posebice predjela oko Zmajevca, nije mogao odoljeti i upustio se, i to s velikim ambicijama u smislu kakvoće, u vinsku produkciju. Baranja je prostor s nekih između 2400 i 2500 sunčanih sati godišnje, te s dosta dobro raspoređenim oborinama količina kojih uglavnom ne prelazi 700 mm godišnje, istaknuo je Matijević.  Na terenima koji pripadaju Matijeviću tlo je ocjedito, mahom pjeskovito i na podlozi od stijene od granita, prikladno za produkciju elegantnih vina. U vinogradima koje je kupio, s trsjem starime između 15 i 17 godina, stalno pirka vjetrić što je jako dobro jer prevenira stvaranje/širenje bolesti i bitno smanjuje potrebu za većim brojem zaštita, dakle okolnosti su podesne za ekološki pristup. S obzirom da teži visokokvalitetnim uradcima sposobnima da duže traju dakle predviđenima da određeno vrijeme dozrijevaju na finom talogu u bačvama i odležavaju u boci, kako bi se dodatno razvijali, Matijević je kao stručnog konzultanta angažirao enologa Samira Nađa, znanog i kao suradnika nekoliko uspješnih baranjskih vinskih podruma, primjerice onoga od Slavka Kalazića i onoga od obitelji Kolar, a kao drugo, opredijelio se i kod bijelih sorata za maceracije, uz kontroliranu temperaturu, u dužini od 12 do  i  24 sata, to je korisno jer iz pokožica se izvuče i prebaci u mošt određena količina polifenola koji i sa svoje strane vinu pružaju određenu zaštitu i pomažu mu da kvalitetno podnosi vrijeme neophodno za rafinman bouqueta i okusa.

Zlatno brdo izašlo je u Vinskom klubu pred zagrebačku javnost s ugodnom svježom voćno-cvijetnom Graševinom 2020, zatim s kompleksnom i dosta gustom Graševinom Panonicom 2018 (13,5 vol%), sa vrlo složenim i također dosta gustime Gold cuvéeom 2020 a to je neobična mješavina sorata i stilova (rajnski rizling, chardonnay njegovan u hrastovoj bačvi, sivi pinot izbrne berbe i traminac izborne berbe bobica; 14,0 vol%), mješavina kojoj treba još vremena (čemu tolika žurba s izlaskom?!!!) ali koja i te kako obećava! Slijedili su ugodan i skladan, unatoč ne i posve ispeglanom taninu lijepo pitak Cabernet sauvignon 2017 (13,0 vol %) rađen s dva mjeseca maceracije i proizveden samo u inoksu (šteta je što nije bio i u drvu, Matijević i Nađ obećavaju da će sljedeće izdanje njihova caberneta biti njegovano u hrastovoj bačvi, pa ćemo vidjeti rezultat za koju godinu!). Predstava na akademskom nivou završena je s dva slatka desertna vina – Sivim pinotom izborne berbe 2020  te Cabernet sauvignonom 2015 kasne berbe, a onda je uslijedilo Vincelovsko raspoloženje raspašoj s tamburašima…. ♣

________________________________

In memoriam

I AKI RAHIMOVSKI … NA PLAVOM NEBU IZNAD ZAGREBA

Iznenada je, baš uz dan sv. Vinka, otišao Aki! Donedavno zvijezda samo na ovome planetu sada zvijezda što kao nova iz centra svemira obasjava trajnim sjajem! Što je život: prije nekog vremena Zagreb je privremeno zamijenio Novim Mestom, da bi se, puno puno PRIJEvremeno, opet preselio na novo mjesto, ovo sada za stalno!

Na plavom nebu iznad Zagreba… još jedna naša legenda rocka sja. Vječna mu slava! ♣

Slika sjećanja na veselo druženje na prezentaciji makedonskih vina Bovina i Dudina, u zagrebačkoj vinoteci Vivat Fina Vina, 2015. godine: uz Akija, koji se, inače, bio okušao i kao ugostitelj, njegovi su prijatelji Tihomir Pop Asanović i Gligor Dudin, te vlasnik vinoteke Boris Ivančić i odvjetnik-vinoljubac i ljubitelj rocka Mladen Vukmir (suhiucasi)

______________________________________

Nakon Francuskog paradoksa – Kineski paradoks? OIV podupire stanovište da vino treba prihvatiti kao dobrodošlo u stilu življenja

BAKHO PROTIV COVIDA!

Jesmo li sada ponovno pred senzacijom, slično kako je bilo svojedobno kad je ekipa francuskih liječnika i znanstvenika nakon niza proučavanja objavila da popiti par čaša vina, posebice crnoga, uz obrok npr. uz ručak može biti vrlo korisno za zdravlje? Naime, nakon znanog Francuskog paradoksa (French Paradox) evo nam sada nešto vezano uz Bakhov nektar i ono što nas trenutačno i te kako muči – Covid-19! Je li to sada pred nama – Kineski paradoks?!

Grupa znanstvenika iz Kine, zemlje iz koje je ta famozna Corona i krenula na svoj grozni pohod svijetom, na temelju detaljnog analiziranja podataka nađenih u zapisima s naučnih istraživanja i pohranjenih u engleskoj BioBanci (UK Biobank) a o konzumaciji različitih alkoholnih pića i o mogućim novim i još nedovoljno ispitanim utjecajima (rizicima) te potrošnje vezanima uz zdravlje, izašla je ovih dana u javnost s viješću da umjerena – štaviše i nešto povećana konzumacija vina i od onoga što je danas uvriježeno kao umjereno  (navedeno je: DO pet čaša) – za 17 posto smanjuje izglede zaraze Covidom-19, dok npr. konzumacija piva i drugih alkoholnih napitaka može za 28 posto povećati opasnost od dobivanja Covida!

Tvrdnje o tom pozitivnom utjecaju umjerene potrošnje vina grupa znanstvenih istraživača iz Shenzhena iz bolnica Kangning i Jugozapad (Southwest Hospital) temelji, kako kažu, i na rezultatima proučavanja gotovo pola milijuna osoba prosječne dobi od 69 godina, među njjima bilo je nešto manje od 17.000 covid-pozitivnih. Unutar tih gotovo 500.000 osoba određeni broj bio je onih koji uopće nisu nikad trošili alkoholna pića, zatim onih koji su nekad pili pa su onda prestali, i dakako onih koji redovito piju, a ti pilci razvrstani su bili u više grupa, konkretno po tome troše li alkoholna pića redovito barem po tri puta odnosno više od tri puta tjedno, one koji ih uzimaju praktički svakodnevno, formirana je bila i grupa s potrošačima svih raspoloživih vrsta dakle vina, piva i jakog pića, ali i grupa onih koji rado piju ali ipak izbjegavaju jaka alkoholna pića. Naglašavajući, dakako, kako pretjerana konzumacija bilo kojeg pića što sadrži alkohol ne može biti dobra, kineski znanstvenici iznijeli su, na temelju spomenutog proučavanja, mišljenje kako crno i bijelo mirno vino te pjenušac uzimani u umjerenoj količini mogu imati značajan učinak u smanjenju rizika od zaraze Covidom-19. Za razliku od tvrdnji izrazito u korist crnjaka što su se svojedobno čule u French Paradoxu, kineski znanstvenici vele da crno vino uzimano redovno i u razumnoj ukupnoj količini ima i znatan pozitivan učinak na smanjenje rizika od zaraze Covidom, ali i to da u slučaju Covida-19 vrlo dobar zaštitni rezultat daju i bijelo vino i pjenušac, posebice ona bijela kapljica kod koje je u tijeku proizvodnje provedena  barem kraća maceracija, dakle ne veli se da treba biti riječ baš o tzv. jantarnom vinu što se dobiva i sa po pola godine dugim maceracijama praćenim i s alkoholnom fermentacijom! Javlja mi to kolega novinar i, inače, predsjednik Indijske vinske akademije Subhash Arora, s kojim se dobro znam s niza prezentacija vina po Europi i s jednih od najvećih svjetskih ocjenjivanja plemenite kapljice Concours Mondial de Bruxelles i Mundus Vini gdje smo bili i zajedno u žirijima.

Crno vino već odavna je službeno priznato kao zdravo, a sad se spominje i na neki način kao blagotvorno protiv Covida_19! Nakon službene degustacije Vinske zvijezde u biblioteci zagrebačkog restorana Vinodol, u društvu s domaćinom Damirom Tomićem koji se brinuo o odgovornom točenju, grupa degustatora različitih generacija ali podjednao vesela uz čašu dobrog crnjaka … (Julio Frangen)

Eksperti vjeruju da fenomen zaštite počiva na polifenolima i njihovom pojačanom sadržaju u vinu, oni bi bili u stanju biti dosta učinkoviti u suzbijanju negativnih posljedica koje virusi mogu prouzročiti, posebice na respiratornom traktu. Rečeno je da potrošači skloni bijeloj plemenitoj kapljici u odnosu na one koji uopće ne piju, imaju oko osam posto veće izglede da izbjegnu teškoće s virusom.

Znanstvenici su objavili i to da, za razliku od vina, konzumacija piva, cidera te različitih žestica povećava rizik od zaraze Covidom-19 neovisno o tome troše li se ta pića u umjerenoj dozi ili u većim količinama.

43.Svjetski kongres OIV – Of Wine and Wine – održat će se od 31. listopada do 4. studenoga 2022. u Meksiku, Baja California

Uz glavnog direktora OIV-a Pau Rocu su Barbara Iasiello, direktorica OIV-ova Odjela za zdravlje, te Jean-Claude Ruf, koordinator za znanost pri OIV-u

Iz Međunrodne organizacije za vinovu lozu i vino OIV (Office International de la vigne ed du vin), koja – što je na svoj način i normalno s obzirom da se bavi vinom! – stalno naglašavaju kako je nužno da se pije odgovorno i kako vino kao piće u tom slučaju može, uz pozitivan psihički učinak baziran na tragu hedonizma za stolom i na ugodnom druženju, imati određene pozitivne učinke na zdravlje u kompletu, zasad još nije stiglo službeno i javno očitovanje o ovome što su sada kazali Kinezi na temu vina i Covida-19, ali upravo mi je stiglo priopćenje OIV-a o tome da je nedavno održan sastanak predstavnika OIV-a s predstavnicima Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organisation, WHO) na temu konzumacije alkoholnih pića općenito i zdravlja, naime, na osnovi izvještaja BECA-e a to je Beating Cancer (Borba protiv raka) kao specijalni ured Europskog Parlamenta, počeli su se širiti glasovi o tome da alkoholna pića, i to ne samo ona jaka, mogu pogodovati – razvoju raka, tako da je za 14. veljače 2022. u Europskom parlamentu predviđeno glasanje o uvođenju takvog upozorenja na etikete pa bi se, ako se inicijativa prihvati, sva pića na tržištu EU a što sadrže alkohol, tu je i vino, u kontekstu opasnosti od širenja karcinoma officijelno svrstala u istu neželjenu skupinu s duhanom i duhanskim proizvodima. Najnoviji sastanak stručnjaka OIV-a i WHO-a u Ženevi održan je upravo u nastojanju da se ipak izbjegne poistovjećivanje vina s drugim alkoholnim pićima, posebice onima iz industrijske produkcije, te s duhanom.

OIV je, na temelju brojnih dosad objavljenih rezultata iz niza znanstvenih istraživanja što govore o pozitivnim efektima umjerene konzumacije vina na čovjekovo zdravlje, sklon i dalje podupirati svoju tezu da je ODGOVORNA potrošnja vina u ukupnosti ipak zdravstveno korisna. Stvar je i te kako delikatna i OIV, logično, nastojeći biti u tijesnm kontaktu i sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, želio bi s podacima s više relevantnih strana znanstveno utemeljeno i prihvaćeno promovirati i dalje zdrav način života vezan s umjerenom konzumacijom vina. Da bi to funkcionirlo kako treba, pomoć u smislu ponude kakvoće i, posebno, iskrenosti proizvoda mora stizati u velikoj mjeri i od samih vinogradara/vinara…♣

VAPT = Vinotrade & Acrobat Portfolio Tasting 2022

EKSKLUZIVNI FESTIVAL, UZBUDLJIVE RADIONICE, i VEČERE ZA DUGO PAMĆENJE

Još malo, pa nam – ako u međuvremenu Corona, razni Omikroni i Omege i jače ne podivljaju pa posve ne pomute stvar – nakon dvije godine evo ponovno elitne vinske priredbe u Hrvatskoj, organizator se, kako kaže, dobro pripremio u smislu važećih protuepidemioloških mjera, i kao da se čak nekako, makar i potajno, i javlja nada da bi te subote u drugoj februarskoj polovici moglo biti slavlja i općenito – kao neka vrsta početka rastanka od pandemije što se, inače, bila silno razbuktala upravo u veljači neposredno nakon prvog ovako zamišljenog događanja, održanog 2020. u Zagrebu.

S pressice u vinoteci Vinum/Vinotrade: Juraj Dusper i Dino Kušen kao organizatori VAPT-a (na slici su desno), te Danijel Čečavac kao voditelj nekih radionica, i novinar Bakhov sin Ivo Kozarčanin (suhiucasi)

Za  subotu 19. veljače 2022. najavljen je Vinotrade & Acrobat Portfolio Tasting, ekskluzivni festival vina s vrsnim izlagačima, s uzbudljivim radionicama i tematskim vinskim večerama za dugo pamćenje, lokacije su sada Opatija i nekoliko objekata u njenoj najbližoj okolici, s time da je za glavninu sadržaja predviđeno da se dogodi u već legendarnom hotelu Kvarner. Svekoliku potporu VAPT-u u organizaciji dale su Turistička zajednica Primorsko-goranske županije i Turistička zajednica Opatije.

Juraj Dusper – Vinum Vinotrade, te Dino Kušen, Acrobat Svijet vina

Zagrebačka tvrtka Acrobat, koncentrirana na vrhunska vina ne samo iz Hrvatske nego i na ona iz vana prema javnosti okrenuta s buticima Svijet vina a koja je organizirala spomenutu zagrebačku priredbu prije dvije godine, našla je saveznika u renomiranoj zagrebačkoj kući Vinotrade eksponiranoj široj javnosti preko vinoteke Vinum, također sa zavidnom ponudom hrvatskih i svjetskih etiketa, i s puno optimizma ušlo se u pripremu i realizaciju ovogodišnjeg opatijskog spektakla u čast boga Bakha, a za one najsretnije koji će imati mogućnost prusustvovanja. Kad spominjem te najsretnije treba kazati kako je riječ samo o pozvanima kao publikom, naime u ovome slučaju nema klasičnog prodavanja ulaznica za šire pučanstvo na blagajnama i po agencijama, a prednost da budu uzvanici dobili su, kako je objašnjeno, u prvom čisti profesionalci – najznačajniji uvoznici i distributeri vina, određeni ugostitelji i sommelieri, vinski pisci…, neki hedonisti.  Svi koji su pozvani trebali su odnosno trebaju potvrdu o dolasku s uplatom svote za ulaznicu poslati orgnizatoru putem prijavnice preko interneta.

Izlagači najavljeni kao već potvrđeni sudionici među najsjajnijim su zvijezama globalne vinske scene, to diže ne samo renome priredbe nego i trošak organizacije, stoga su i cijene ulaska na festival i na neka popratna događanja poput vinskih radionica i tematskih vinskih večera, iznad onoga na što smo ovdje naviknuli. Primjerice ulazak  na festival pozvani koji su potvrdili dolazak plaćaju 1000 kuna, a zakup čaše za degustaciju je 200 kuna (čaše su Zalto!), prisustvovanje masterclassovima, kojih bi trebalo biti osam ili devet, stoji po 2000 kuna po svakoj radionici i po osobi, a nazočnost na tematskoj vinskoj večeri košta, ovisno o restoranu i o tome koja i čija su vina u prvome planu, između 600 i 1200 kuna po osobi.  U kontekstu Corone i Covida, najavljene cijene su dakle već poslužile kao određeni regulator veličine skupa u nekom zadanom prostoru, no što tiče Corone evo i podatka da je organizator VAPT-a dobio dopuštenje nadležnih da u hotelsku festivalsku dvoranu, koja inače bez problema prima oko 1000 osoba, smije primiti tek oko 200 posjetitelja.

Na pressicama u zagrebačkim vinotekama Svijet Vina tvrtke Acrobat i Vinum–Vinotrade kao suorganizatora ovogodišnje priredbe govora je bilo i o tome tko će od vinara biti prisutan u Opatiji, te o radionicama u sklopu manifestacije.

Josip i Mara Barundić

Od hrvatskih proizvođača do sada se za nastup na festivalu u hotelu Kvarner prijavila SAMO kuća Vina Barun Josipa i Mare Barundić iz Krašića! Mnogi će se zacijelo pitati kako to da nitko drugi od brojnih hrvatskih proizvođača plemenite kapljice nije zagrizao i prijavio se iako već ovdje  imamo i te kako vina što kakvoćom svakako spadaju u elitnu svjetsku skupinu i iako je organizator najavio da na priredbi očekuje i vrlo ugledne svjetske vinske trgovce a mi smo turistička zemlja i nastup barem nekih ponajboljih hrvatskih vinara mogao bi autorima možda pomoći da svoju kapjicu u skoroj budućnoasti plasirjau i po boljoj cijeni nego što je mogu ostvariti za butelju sada i iako bi nama kao (turističkoj) zemlji ovakav pokaz svijetu te visoke kvalitete što izlaze iz nekih hrvatskih podruma mogao biti odliča reklama…  Valjda će do javnosti s vremenom izaći pojašnjenje…

Josip Stjepan odnosno Joseph-Stéphane Barundić (dugo je u mladosti s roditeljima živio u Francuskoj!) i supruga mu Mara Barundić iz Krašića hrabro su odlučili da – pokušaju, i okušaju se u ovoj jedinstvenoj prigodi pruženoj im praktički na kućnom pragu… Joža kaže da je za Vina Barun ovakav nastup u elitnom društvu svjetskih vinara vrlo izazovan. U planu je da u Opatiji predstave svoj novitet – crni pjenušac, od crnog pinota. Iako još količinama dosta mali, Baruni su prije nekog vremena počeli izvoziti nešto butelja u Njemačku i Francusku, a smiješi im se i Tajvan kao moguća vrata za tržište Dalekog istoka. Barundići stalno napreduju u kakvoći a planiraju i širiti se s vinogradom, imaju i bijelo i ružičasto i crno, ali i pjenušce, pa – poželimo im sreću!

Što se tiče stranaca, kao izlagači nastupit će većina od onih koji su izlagali prije dvije godine u Zagrebu, uz imena spomenuta dalje u ovome tekstu to su npr. i Marchesi di Barolo, Le Macchiole, od debitanata se očekuju Philippomat, Castello di Ama… Potvrđeni su dolasci u Opatiju osobno Roberta Voerzija, pa Pabla Alvareza, vlasnika Vega Sicilije, Noela Tesserona iz Pontet Caneta, šampanjera Antoinea Rolanda Billecarta, zatim Pascala Joliveta, te Bibija Graetza…

Barolo Cerequio i fino elaborirana tamna čokolada?…

U planu su – ali ne u Kvarneru nego u hotelu Ambasador – vrhunske radionice kao npr. ona u režiji pijemontskog vinogradara-vinara Roberta Voerzija, zatim ona u znaku čuvenog bordoškog Châteaua Angélus, ona vezana uz sjajne kreacije također bordoškog Pontet Caneta, ona s potpisom glasovite španjolske Vega Sicilije, te ona vezana uz Marjana Simčiča iz Goriških brda i njegovog projekta OPOKA – vina terroira, pa one o šampanjcima Roederer i toskanskom crnjaku Brunello kuće Biondi Santi,vinima Torres…

Možda u Opatiju na VAPT navrati i Hubert de Boüard de Laforest, vlasnik glasovitog Château Angélusa….

Priču o Barolu, ali i o Barberi vodit će Roberto Voerzio, iskazao bi se sa svojih devet čuvenih barola i s dvije izvanredne barbere, konkretno riječ je o Barolu Rocche dell’Annunizata 2017, Barolu Torriglione 2016, Barolu Fossati 2015, Barolu Cerequio 2014, Barolu Sarmassa 2013, Barolu Fossati Case nere 2011 te Barolu Fossati Case Nere 2007 i Barolu La Serra 2004, a od barbera bit će tu Barbera Pozzo dell’Annunziata 2014 iz butelje i, za izravnu usporedbu, iz magnuma. Što se tiče Châteaua Angélus moderator bi bio naš majstor Danijel Čečavac, ali nada postoji da bi se osobno mogao pojaviti i vlasnik kuće enolog Hubert de Boüard de la Forest. Château Angélus planirao je donijeti svoje berbe 2011, 2012, 2015 i 2016 te vina Carillon d’Angélus 2015 i 2016. Predviđena je i vertikala Sassicaije. Nju bi vodio također Čečavac. Pontet Canet prikazat će svoje berbe iz desetljeća s kraja prošlog stoljeća konkretno 1990, 1994, 1995, 1996, 1998, 1999 te 2000. Louis Roederer izlazi s Cristalom iz berbi 2006, 2009, 2012, 2013 i 2014, a Biondi Santi s Brunellom iz Montalcina iz berbi 2009, 2011, 2013 2015 i Riserva 2015. Talijan Jermann prezentira Vintage Tunina iz 2012, 2014, 2015, 2017 i 2018, a španjolska kuće Torres Jean Leon vinya la Scala gran reserva iz berbi 2000, 2013, 2015, te magnume Torres Jean Leon le Havre reserva iz 2001, 2004, 2016. Marjan Simčič želi pokazati kako na njegovoj jedinstvenoj vinogradskoj poziciji bogatoj laporom (=opoka) sjajno uspijevaju i lokalna Rebula i međunarodne zvijezde poput Chardonnaya i Sauvignona.

Organizatori su u subotu 19. 02. uvečer odlučili organizirati i šest tematskih vinskih večera. Prva će biti u restoranu Kukuriku gdje će gosti imati priliku uživati u vinima Marjana Simčiča. Druga večer trebala bi biti u hotelu Navis, a vinski protagonist bit će toskanski Frescobaldi. Mjesto održavanja treće večere je restoran Molo, tu će u glavnoj ulozi biti vina Gaja. Četvrta večera predviđena je u Yacht clubu u Opatiji, kušat će se vina Kristančič i vina Torres. Peta večer je u hotelu Ambasador, tu su pak zvijezde pijemontski Vietti, te Jermann. Šesta večera je u restoranu Nobilion hotela Ikador, glavni s vinom je Burgundijac  Olivier Leflaive.   ♣

Dalmatinska vinska reprezentacija

CRNA JEKA SNAŽNOG ODJEKA!

DanijlČečavac s Jekom 2016

Ima jedna Jeka toliko puna snage i zanimljivosti da ima doista nadaleko odjeka! A riječ je o crnome vinu što ga je iz berbe 2016 i s dvogodišnjim sazrijevanjem u izabranim bačv(ic)ama kreirao i s kojim je nedavno u nakladi od 1000 butelja izašao pred javnost – bila je prilika kušati ga na pressici u povodu skorašnjeg VAPT-a u Opatiji – dalmatinski vinski konzultant i trgovac vinom Danijel Čečavac iz Baške Vode. Čečavac je spojio dvije (k)rasne sorte s ovih naših prostora – Plavac mali od grožđa iz vinograda na južnim pozicijama Hvara te s pelješkog Dingača, i od loza starih 80 godina, i Vranca iz brdskog vinograda Vučja Draga imoćanske obitelji Grabovac, sve s trsova na najboljim pozicijama. Hvale vrijedan i skupi projekt (nizak rod po trsu i poseban izbor grožđa, oranizacija berbe, prijevoz grožđa do vinarije, skupe bačve, dužina dozrijevanja…), kojime se želi kako pružiti užitak na visokom nivou tako i pokazati i konkretno dokazati svijetu nešto što, eto, i ja rado ističem u svojim napisima posljednjih šest do sedam godina a nakon što sam obišao i Hercegovinu te Crnu Goru i Makedoniju gdje Vranac bez konkurencije caruje, a to je da i mi u ovome dijelu Europe, Hrvatskoj, posebice u Dalmaciji, imamo u sortimentu i te kako rasne konje za utrku. Nakon što je svijet okupirao nas sa svojim sortnim adutima, sada je već debelo vrijeme da mu mi odavde uzvratimo barem vinom, za početak upravo npr. postavom plavac, vranac, trnjak a i – naš zinfandel!

Čečavčevo vino Jeka 2016 od Plavca malog i Vranca

Čestitke Čečavcu na hrabrom realnom ulasku u projekt, ali i obitelji Grabovac što ga je na odgovarajući način podržala, k tome i posebno poštovanje Danijelu što namjerava ići i dalje, na način da će za koju godinu izaći s idućom Jekom, ovom pak od Plavca maloga s južne strane Hvara konkretno Medvid Boda, zatim Vranca je iz Imotskoga s pozicije Ričice Bušanje na oko 600 metara nadmorske visine iznad Zelenog jezera, prinosi manji od 0,5 kg, kao i s Trnjkom koji  je iz suradnje s proizvođačem Darijom Gašparom iz Vrgorca.

Mišljenja sam da bi u nekom narednom izdanju Jeke bilo prikladno sortiment upotpuniti još s Crljenkom odnosno, kako sam upravo naveo, našim Zinfandelom, možda bi u nekom trenutku bilo zanimljivo tu dalmatinsku priču u narednom koraku zaokružiti npr. i Babićem i Dobričićem…

U svakom slučaju, Čečavac ima namjeru napraviti i Jeku s bijelim dalmatinskim sortama, tu u finalnom vinu od grožđa s našeg obalnog juga s otoka računa dobiti na snazi, dok što se tiče svježine računa na grožđe iz Dalmatinske zagore.   ♣

Tko zna, zna!

NASTAVA OD VINOGRADA DO STOLA

Slušajući, često sasvim nenamjerno i nehotice, nešto glasnije pojedince koji čavrljaju s prijateljima i(li) poznanicima u grupicama okupljenima na nekom javnom prostoru na otvorenome npr. u središtu grada ili pak po kafićima, ali i slušajući preko radija ili malog ekrana komentare na različite u nekom trenutku ili pak dužem razdoblju aktualne teme od osoba što ih povremeno intervjuiraju novinari stječe se donekle dojam da u Hrvatskoj – svi o svemu sve znaju.

A, ne znaju da – NE znaju. Jednostavno je nemoguće da svatko o svemu zna najbolje.

prof. Edi Maletić PhD sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu i iz Znanstvenog centra izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja (suhiucasi)

Kad je u tijeku uzbudljiva i neizvjesna završnica nogometnog prvenstva, ili ako je riječ o utakmici reprezentacije, posebice ako rezultat nije po volji, ispada da je selektor Dalić amaterčina, kad su u pitanju pandemija, cijepljenje i preporučene mjere opreza, epidemiolozi su na temu bolesti mačji kašalj (pokazalo se, doduše, i to treba reći, da se oni nisu dobro snašli odnosno nisu imali sreće u izboru suradnika za kvalitetno komuniciranje sa širom javnosti), a bogme i kad je riječ o vinu brojni amateri rado se postave kao sveznalice.

Zato me, s obzirom na moju dugogodišnju novinarsku prisutnost na vinskoj sceni, posebno razveselila vijest što sam je primio sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, jer, eto, nudi se znanje i onima koji jesu svjesni da bi bilo dobro da (još) nešto nauče o temi, i onima što se rado postavljaju kao sveznalice!

– Obavještavamo vas da Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu počinje s provedbom programa cjeloživotnog učenja, odnosno strukovnog obrazovanja odraslih, pod nazivom Grožđe i vino: od vinograda do stola. Program podrazumijeva stjecanje osnovnih znanja iz vinogradarstva i vinarstva, a namijenjen je široj publici. Ciljana skupina su manji i srednji proizvođači grožđa i vina kako za vlastite potrebe, tako i ako su okrenuti i tržištu. Dijelovi predviđenog nastavnog programa mogu biti zanimljivi trgovcima, ugostiteljima, novinarima ali i krajnjim potrošačima, ljubiteljima vina, željnih znati više. Obučavanje bi se izvodilo kontinuirano, tijekom cijele godine, u unaprijed planiranim terminima, s blokovima predavanja, najčešće bi to bilo vikendom, tj. u petak popodne i u subotu ujutro. Blokovi teorijske/praktične nastave kao određene tematske cjeline planirali bi se u najprikladnijem razdoblju godine, kada i inače za nekim poglavljima unutar glavne teme vlada jači interes, i smatramo da to dodatno pridonosi atraktivnosti programa. Nastava bi bila na Fakultetu, a praktični dio na pokušalištu Jazbina i na terenu, kod proizvođača grožđa i vina – kaže mi prof. Edi Maletić PhD, sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu i iz Znanstvenog centra izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja. Upravo prof. Maletić bit će voditelj programa.

Dakle, na znanje i ravnanje – za znanje!

Još nešto bitno: s uspješnim završetkom programa stječe se kvalifikacija-Uvjerenje o osposobljenju za poslove vinogradara i vinara, dokument se upisuje u radnu knjižicu, i to može biti vrlo poticajno za neke skupine potencijalnih polaznika.

– Očekujemo dobar odaziv i, iz organizacijskih razloga, molimo i prijave što prije, kako bismo na odgovarajući način i na vrijeme mogli formirati grupe. Broj polaznika je ograničen – dodao je još Edi Maletić.

Više_na: https://www.agr.unizg.hr/hr/1172/Program+cjelo%C5%BEivotnog+obrazovanja+%E2%80%9EGro%C5%BE%C4%91e+i+vino+%E2%80%93+od+vinograda+do+stola%E2%80%9C  ♣

Saša Špiranec, čelnik Vinarta, i uljar i vinari iz istre Klaudio Ipša kao izlagač, prošlog ljeta na Vinartu 2021

Lauba Zagreb, 4. i 5. ožujka 2022

SEDMI VINART GRAND TASTING  – TJERA CORONU i COIVID19?!

             Sedmi Vinart Grand Tasting 2022, na kojemu će se u ekskluzivnom ambijentu zagrebačke Laube predstaviti odabrane hrvatske i inozemne vinarije sa svojim najboljim vinima,  održat će se u petak i subotu 4. i 5. ožujka 2022. s  trajanjem od 12 – 19 sati.  Posjetitelji, koji, inače, trebaju uz osobnu kartu poredočiti i važeću COVID potvrdu, ulaznice će moći kupiti po cijeni cijeni od 150 kn (uključuje i vaučer u iznosu od 40 kn za korištenje prigodom kupovine butelja u Pop-up vinoteci). ♣

VinMarKon, po drugi put (3.ožujka, hotel International Zagreb)

SIMBIOZA DIONIZA i TURIZMA

Posljednjih godina živimo u vrlo izazovnom vremenu u kojemu je društveno-političko ozračje u najmanju ruku rečeno – osobito složeno, zatim u kojemu smo prošli potrese te upali u pandemiju i našli se u okolnostima (namjerno u ovoj situaciji ne rabim, kao što bi to, lako moguće, učinili mnogi u nas, izraz situacija, jer situacija je takva da sam tu riječ ostavio za trenutke kad se nađem u situaciji da sam druge moguće prikladne sinonime već iskoristio!), što baš i ne idu na ruku gospodarstvu, naime dobar dio privrednih djelatnosti od velikog značenja ne može se, zbog raznih ograničenja, odvijati kao prije, dakle kao u onome razdoblju što je, nakon što smo u svakodnevni govor uveli izraz novo normalno, postalo – staro normalno.

Irena Lučić iz organizacijske ekipe VinMarKona 2022

Jedna od glavnih i najvažnijih gospodarskih djelatnosti, ako ne i glavna, u nas  je turizam. A jedan od glavnih segmenata u turističkoj djelatnosti je eno-gastronomija. Unutar eno-gastronomije jedan od glavnih proizvoda je vino, koje baš kroz turizam dolazi u sjajnu priliku da se, osim kroz klasičnu dućansku maloprodaju te ugostiteljstvo osjetno bolje plasira – što je proizvođaču vrlo drago – i na sâmome kućnom pragu. Ali, da bi pojedina etiketa i pojedini proizvođač-ponuđač vina došli do punog izražaja u nekom ne predugačkom roku nužna je, uz dakako zadovoljavajuću kakvoću i tzv. kritičnu tržišnu količinu proizvoda, kao promptno i tijesno prateća, i dobro osmišljena promidžba. U cijeloj priči bitan je i kvalitetan ustroj (vinske) branše. S druge strane, vino koje se nametne kakvoćom odličan je – s obzirom da je riječ o proizvodu sa zemlje što u sebi nosi specifično obilježje pozicije-terena na kojemu raste grožđe (tlo, ekspozicija, nadmorska visina klima i mikroklima…) medij za promidžbu svojega teritorija. Logično je da od takvog proizvoda odgovarajuću dobit ima ne samo proizvođač, nego i zajednica, koja pak onda ima, odnosno mora imati, obvezu osigurati odgovarajuću potporu vrijednim i ozbiljnim proizvođačima iz svojega kraja. Lijepo zatvoreni krug!

Moglo bi se reći da u nas marketing vina a ni ustroj vinske branše na žalost nisu na onoj razini (visini) na kojoj bi mogli i trebali biti, bilo da je riječ o potencijalno boljoj prodaji pojedine etikete bilo da je riječ o adekvatnoj promidžbi pojedinog teritorija kroz vino rođeno na tom teritoriju. Na važnost vinskog marketinga svako toliko – organizacijom odgovarajućih skupova/konferencija s nastupima stručnjaka – nastoje ukazati pa i ponuditi određena rješenja za boljitak, tvrtka diWine j.d.o.o., specijalizirana za realizaciju vinskih događanja, te kao poslovni pratitelj udruga Vinoljupci iz Zagreba. One su organizatori događanja nazvanog VinMarKon 2022. koje će se održati 3. ožujka u zagrebačkom hotelu International. Noseća tema VinMarKona 2022 baš je vinski turizam.

– Predviđeno je da ove godine uz domaće predavače u radu sudjeluju i delegacije vinara iz susjednih zemalja. Postoje i naznake da bi konferencija mogla uskoro poprimiti regionalni karakter. Očekivanja su da će se u Internationalu okupiti više od 80 sudionika, prvenstveno vinara, vinskih profesionalaca i sommeliera – kaže Irena Lučić iz udruge Vinoljupci, i dodaje: – Koliko su snažno povezani Bakhov nektar i turizam pokazuje primjer upravo Hrvatske,  u gospodarstvu koje turizam u BDP-u sudjeluje s više od 20 posto. Hrvatska, kao i cijela regija, svjedoče uzlaznom trendu razvoja vinarstva i vinskog turizma što, logično, rezultira formiranjem sve većeg broja sve zahtjevnijih potrošača i snažnom konkurencijom, i iz svega toga valja izvući pouke vezano uz što bolju valorizaciju u segmentima obiju spomenutih djelatnosti.

Irena Lučić još obavještava da je konferencija sastavljena od uvodne panel-diskusije te niza zasebnih predavanja na temu problematike vinskog turizma na nacionalnoj, regionalnoj i individualnoj razini.

Program predavanja

            Predavanja su interaktivna i dinamična, a teme prezentiraju govornici s bogatim iskustvom u navedenom području. Na popisu osoba koje će svoja znanja i iskustvo prenijeti sudionicima nalaze se npr. lica već otprije poznata iz svijeta vina i svijeta turizma, to su primjerice dr.sc. Žarko Stilin, voditelj udruge Vina Kvarnera, Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije, hrvatski vinski bloger, po struci marketingaš, Nenad Trifunović Vinopija, pa vlasnik kultnog restorana Boškinac Boris Šuljić s Paga….

                 Fokusirani smo na prijenos postojećih iskustava, isticanje primjera dobre prakse i iznošenje drugih korisnih elemenata u potpunosti primjenjivih u poslovnoj stvarnosti, poručuju iz organizacije, i dodaju: Prilika je to za edukaciju, konstruktivnu diskusiju, razmjenu ideja i networking.

Prijave za sudjelovanje moguće su do 25. veljače 2022. putem linka https://forms.gle/kX9Rbu47fAP5q2ik8. Sve informacije o konferenciji, sufinanciranju i programu potražite na https://www.diwine.com.hr ili na FB stranici https://www.facebook.com/DiWineProjectCroatia.

Dakle: Hrvatska i vinski turizam! Čulo se u nas već prigovora da smo se možda i prejako oslonili na turizam umjesto da usporedno prikladno razvijamo i neke druge opcije, naime baš turizam je vrlo osjetljiv na nestabilnosti bilo koje vrste i izrečene su bojazni da usljed određenih duže trajućih nepovoljnih okolnosti može i jače zakazati, međutim sudeći barem po izvještajima što ih slušamo preko medija javnog informiranja zasad se kod nas neki pribojavani pad nije dogodio, čak naprotiv ostvareni su, koliko čujemo, neočekivano i dosta bolji rezultati od onih od kojih smo se u nekom trenutku bili strahovali.

Jako dugo nam je trebalo da shvatimo da turizam nisu samo kupanje u moru i izležavanje na osunčanim plažama duž našeg Jadrana, srećom se to ipak još koliko-toliko na vrijeme počelo shvaćati, tako da su malo-pomalo osmišljeni i drugi sadržaji što mogu privući gosta i to ne samo domaćega nego, dapače, i onog inozemnoga, a u okrilje turizma u nas, zahvaljujući tim drugim sadržajima u ponudi, počela se uvrštavati – iako to još zasigurno nije i u dovoljnoj mjeri s obzirom na potencijale! – i unutrašnjost zemlje.

Turizam je nešto iznimno složeno, i da bi on (relativno) dobro funkcionjirao i u ne baš sklono mu vrijeme, nužna je i bitna dosjetljivost domaćina oko toga kako optimalno formirati ponudu, bolje reći lepezu ponude, ovisno o potencijalnim izvornim jedinstvenim a ako i kad treba za plasman oplemenjenim adutima pojedinog kraja, zatim ovisno o godišnjem dobu, ovisno o stupnju kulturne zrelosti i o  tome kojem segmentu zahtjevnosti i platežne moći a i dobne grupe gosta se domaćin obraća… Ni dugo vruće ljeto više nije najvažniji magnet za goste primarno motivirane mogućnošću kupanja, sunčanja, vožnje brodom te ribolovom. Već veliki broj tzv. suvremenih nomada, osobito onih sklonih planiranenju, te uvelike onih nešto vremešnijih, upravo u ljetnim vrućinama traži spas u svježem ambijentu planina, dok se u zimsko doba dobar dio gostiju, posebice onih u poznijoj dobi i umirovljenika nastoji, radi boravka na zdravom svježem morskome zraku, skrasiti negdje na jadranskoj obali. Na primjerima zemalja i regija iznimno bogatim kulturno-povijesnim sadržajima, spomenuo bih eto Toscanu i Italiju, opaža se da više ni te znamenitosti nisu nužno debelo primarno u fokusu turista kad izabire odredište putovanja u terminu svog nekog slobodnog vremena i/ili godišnjeg odmora. Primat su uvelike preuzeli lokalno proizvedena ali i svjetski afirmirana vina te proizvodi poput raznih dugo i na specifične načine odležavanih i dozrijevanih sireva, pa neke mesne prerađevine jako karakteristične za kraj… To nipošto ne znači da su povijest i njena remek-djela zaboravljeni i istisnuti, no sad se često događa da turist u neko područje najprije dođe baš radi eno-gastronomije, čak prvenstveno vina toga kraja, a tek kad namiri želudac zalogajima i kapljicom iz reda delikatesa i za kraj specifičnih etiketa tada kreće u šetnju i obilazak starina i umjetnina. Takve orijentacije turista-potrošača na takve, neke, da se tako izrazim, moguće i kraljevske vrijednosti naših raznolikih izvornih domaćih delicija kao i nužnosti postojanja tzv. tržišno dostupne kritične količine takvih ekstra proizvoda determiniranih lokalnih vrijednosti i stilski ujednačenih organoleptičkih karakteristika vezano uz oznaku na etiketi i užu geografsku pripadnost, čini se da – mada se u reklamiranju Hrvatske nekad dosta forsirala kombinacija izraza Zeleno (poljoprivreda) i Plavo (more) – još nismo postali dovoljno svjesni. Naime ne čini mi se da smo konklretno baš kod vina, rafiniramnih vrsta sira te suhomesnatih proizvoda iz kategorije delikatesa adekvatno organizirani u smislu proizvodnje, promidžbe, istinske kontrole i plasmana onoga iskreno visoko-kvalitetnoga te dovoljne dostupnosti na tržištu upravo toga domaćega što zaista i s punim pravom zavrjeđuje oznake poput ZOI i ZOZP praćene zemljopisnim nazivom prostora, dakle šepamo u ponudi onoga što nam kao maloj zemlji ali visokih mogućnosti treba biti potentan adut visoke vidljivosti i magnetske snage za privlačenje potrošača, gosta (i najdubljeg džepa!)  ♣

_____________________________________

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

Rovinjola, Rovinj

Na Trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu:

AGROLAGUNINA MODERNA  KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Na Trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu otvoren je Agrolagunin boutique Tri kantuna. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i  dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado istarsko maslinovo ulje, lijep izbor sireva Laguna Špina  (suhiucasi)

Vina Laguna, maslinovo ulje Ol Istria Agrolaguna i sirevi Spin dostupni su u Agrolaguninom boutiqueu TRI KANTUNA na Trešnjevačkom placu u Zagrebu

________________________________

..…pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju  – 01. 2022 – hints to the smart purchase

 HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

. (M) SILVANAC ZELENI 2019 – D & D REŽEK ■ Plešivica ZOI, Silvanac zeleni (Sylvaner, Gruner Silvaner), suho, 13,5 vol %; 0,75 lit  ■ Poslužiti na: 10-12 °C ■ ⇗

.(M) PINOT CRNI 2019 – CMREČNJAK ■ Međimurje-Zagorje,  Pinot crni (Pinot noir), vrhunsko s kzp, suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 °C  ■  ⇑

.(M -L) URBAN RED 2017 – ŠTAMPAR ■ Međimurje-Zagorje,  Cabernet sauvignon & Gamay crni, s kzp, suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 °C  ■  ⇑

. (M) MERLOT MAĐERKA 2018 – CMREČNJAK ■ Međimurje-Zagorje, Mađerka,  Merlot, vrhunsko s kzp, suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 16 °C ■  ⇑

Jantarno/amber

.(XXXL) AMFORA RAJNSKI RIZLING 2016 – TOMAC ■ Plešivica, položaj Šipkovica, Rizling rajnski (Riesling), maceracija šest mjeseci s alkoholnom fermentacijom u guzijskoj amfori zakopanoj u zemlju, dozrijevanje 24 mjeseca u velikim hrastovim bačvama, suho, 13,0 vol %; ZOI Plešivica,  0,75 lit ■  Poslužiti na: 15- 16 °C ■ ⇗

Istra & Kvarner / Istria & Quarnaro

.(XL) TERAN il PRIMO 2018 – FAKIN ■ Hrvatska Istra, Teran, suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 16 – 17°C ■ ⇗

.(XL) SYRAH CONTARINI RISERVA 2012 – DEGRASSI ■ Zapadna Istra, Contarini, Syrah, suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 18°C ■ ⇑⇗

Dalmacija / Dalmatia

.(XL) IVAN DOLAC BARRIQUE 2015 – SVIRČE-BADEL 1862 ■ Hvar, Ivan Dolac, Plavac mali, suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

.(L) CABERNET SAUVIGNON KORLAT 2017 – BADEL 1862 ■ Benkovac, Korlat, Cabernet sauvignon, suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

.(XL) POSTUP DON JOSIP 2017 – MIKULIĆ BOUTIQUE WINERY ■ Pelješac, Postup, Plavac mali, suho, 15,5 vol %; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia and the Croatian Danube region

.(XXL) TRAMINAC 2016 izbrna berba prosušenih bobica – ILOČKI PODRUMI ■ Hrvatsko podunavlje, Ilok, Traminac, slatko, 13,0 vol %; ZOI Hrvatsko podunavlje, 0,375 lit ■  Poslužiti na: 13-14 °C ■ ⇗

.(M) GRAŠEVINA MITROVAC 2020 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo, Mitrovac, Graševina, suho, 13,5 vol %; Slavonija ZOI, 0,75 lit ■  Poslužiti na: 12 °C ■ ⇑⇗

. (M) GRAŠEVINA POMALE 2020 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo, Pomale, Graševina, suho, 13,0 vol %; Slavonija ZOI, 0,75 lit ■  Poslužiti na: 12 °C ■ ⇑⇗

.♣ ♣ (M) CUVÉE MS 2017 – SIBER ■ Hrvatsko podunavlje, Erdut, Sauvignon, suho, 12,5 vol %; vrhunsko s kzp, Slavonija ZOI, 0,75 lit ■  Poslužiti na: 12 °C ■ ⇑⇗

. (XL) ANĐEO S GREŠKOM 2020 crno – APOLITICO-TERRA SLAVONIA ■ Istočna kontinentalna Hrvatska ZOI, Merlot, Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Frankovka, maceracija i alkoholno vrenje: svaka sorta po dva mjeseca u amfori, nakon što je napravljen blend vino je vraćeno u amforu na dozrijevanje, suho, 14,0 vol %; 0,75 lit  ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇑⇗

_____________________________

… i početna postava u Vinodolu

NAJBOLJE OCIJENJENI UZORAK: ILOČKI TRAMINAC 2016 izborna berba prosušenih bobica

Vrednovanje vina s tržišta – Vinske zvijezde – upravo je održalo je svoju prvu ovogodišnju akciju, a  nakon dugo vremena ponovno se zajedno našla i gotovo kompletna prva postava – inicijator osnutka te ocjenjivačke akcije novinar Vitomir Andrić te jedan od suosnivača Željko Suhadolnik, na žalost Bakhov sin novinar Ivo Kozarčanin, također jedan od suosnivača, nije bio prisutan, ispričao se problemom vezanim uz zdravlje. Zbog problema sa zdravljem nazočna ovaj put nije bila ni prof. Marija Vukelić, koja je Zlatnim riječima 2018. godine preuzlela vođenje Vinskih zvijezda i koja je uvela simpatičan i vrlo dobrodošao novitet – mogućnost da uz žiri, inače sastavljen od profesionalaca s dužim stažem na vinskoj sceni, sjednu i studenti smjera Vinogradarstvo i vinarstvo na Agronomskom fakultetu te da se upoznju s brojnim etiketama aktualnima na tržištu i da stječu nova iskustva kroz to svoje sudjelovanje u panelu utemeljenom da bude koristan praktičan savjetodavni servis potrošačima kad biraju vino za svoj stol.

S prvog ovogodišnjeg ocjenjivanja Vinske zvijezde u Vinodolu  (Julio Frangen)

U uglednom restoranu Vinodol u središtu Zagreba uz predsjednika žirija Sašu Zeca, dipl.ing.agr, nekadašnjeg kadra Badela 1962 a sada voditelja firme Vina Mosaica, te enologinju (Vuglec-brega)  Jasminku Šaško dipl.ing. agr, pa spomenute Andrića i Suhadolnika, vina su imale prigodu kušati i Ana Šišak, studentica pete godine Vinogradarstva i vinarstva Agronomskog fakulteta u Zagrebu te Andrea Pančur s diplomom Hrvatskog sommelier kluba prve razine, inače vinska blogerica.

Na ocjenjivanju je bilo 26 uzoraka, iz različitih krajeva Hrvatske, a nekoliko njih i iz inozemstva. Pet vina osvojilo je po četiri zvjezdice (zlatno priznanje, 90 i više bodova), a 12 vina dobilo je tri zvjezdice (srebrno priznanje, 85-89 bodova), ostala su vina ocijenjena od 80-85 bodova. Niti jedno vino nije ocijenjeno s manje od 80 bodova. Vina je točio sommelier Vinodola Damir Tomić.

Šampionipredikatni ločki traminac

Najboljim se, sa 93 boda, na ovome ispitu pokazao Traminac IBPB 2016 Iločkih podruma.

ČETIRI zvjezdice **** (90-94,9) osvojila su vina:

Traminac IBPB 2016, 13% – Iločki podrumi, cijena: 200kn;  Il Primo teran Fakin 2018, 14,5% – Fakin vina, cijena: 150 kuna;  Cabernet Sauvignon Korlat 2017, 14% – Badel 1862, cijena: 100kn;  Ivan Dolac Barrique 2015, 14% – Svirče-Badel 1862, cijena: 120kn;  Postup Don Josip 2017,15,5 % – Mikulić Boutique Winery, cijena:130kn

TRI zvjezdice *** (bodovi: 85 – 89,9)

Chardonnay 2020, 13% – Iločki podrumi, cijena: 60kn;  Pošip Sv. Ivan 2020, 13% – Vinarija Šain-Marelić, cijena: 82kn;  Pošip Sv. Ivan Selekcija 2020, 13%; Vinarija Šain-Marelić, cijena:100kn;  Dominium 2018, 13,2% – Kurija Budinščak, cijena: 40kn;  Čaruga 2020,  13% – Apolitico vina, cijena: 125kn; Plavac mali Pelješac 2019; 13%, – Pelješki vrhovi- Vinarija Drače, cijena: 60kn;  Dinotte red blend  2018, 13% – Mezzacorona, Italia (Trentino), cijena: 45,00kn;  Blatina Premium  2018, 13% – Keža, cijena: 90kn;  Teran Terra Mare 2018, 13% – Trapan, cijena: 150kn; Barbarossa Teran 2018, 14,5% – Tomaz, cijena: 105kn; Dranče Plavac mali  2017, 13,0% Pelješki vrhovi – Vinarija Drače, cijena: 90kn; Plavac mali Sagul Selekcija 2017, 14,5% – Sagul OPG Darko Violić, cijena: 105kn.

U ovoj godini Vinske zvijezde planiraju još pet zagrebačkih ocjenjivanja, po jedno splitsko i zadarsko te veliko hvarsko ocjenjivanje –  4. Jelsa Summer Wine Tasting na tradicionalnoj Jelšanskoj fešti vina, potkraj kolovoza.

_____________________________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

SLOVENIJA  SLOVENIA

.(XL) OLJEVINA 2018 belo – BOJAN BERKOVIČ MOLIPACHI ■ Bizeljsko-Sremič, Bizeljsko, Chardonnay 50 %,  Riesling & Sauvignon 50 %, dozrijevalo na finom talogu u drvu, suho, 14,5 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 14 °C ■ ⇗

.(XL) OLJEVINA BELI PINOT 2018 – BOJAN BERKOVIČ MOLIPACHI ■ Bizeljsko-Sremič, Bizeljsko, Pinot bijeli,  dozrijevalo na finom talogu u drvu, suho, 13,5 vol %;  kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 14 °C ■ ⇑⇗

. (XL) OLJEVINA 2018 rdeče – BOJAN BERKOVIČ MOLIPACHI ■ Bizeljsko-Sremič, Bizeljsko, Cabernet sauvignon  70 %,  Merlot 30 %, dozrijevalo u barriqueu, suho, 14,5 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

_________________________________________________

LEGENDA

 – Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

–  Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

– Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

–  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez jače izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but lacking of identity & character, and not exciting

–  71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično,  nisko-prosječno, jednostavno, bez nekih prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, donekle možda prihvatljivo za ležernu uporabu / average, low average to smple ordinary, with not to strong flaws, eventually acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Loše, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE mpc / PRICES retail 0,75 l:  S(mall) = do 35 kn (till 5 €) • M(edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L(arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

.  ⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒ – čuvati/hold • – trošiti uz hranu/drink with food

________________________________________________

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u ČAŠI Kronika – 09.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________s vama već – 28 godina/years – with you____________

TOKAJ – ulice vinskih podruma! Jedinstveni prizor, samo ovdje u cijelom vinogorju, snimljen je u mjestu Hercegkút, u mađarskome dijelu regije Tokaj. Podrumi su iz 18. i 19. stoljeća a sagradili su ih, u redovima jedan iznad drugoga, Nijemci, koji su se tamo doselili krajem 18. stoljeća. U redovima je 80+80 podruma, jedan red je Kőporosi pincesor, a drugi Gombos-hegyi pincesor.

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Vrednovanja plemenite kapljice: SVJETSKO MORE OCJENJIVANJA VINA ⦁ Vinske razmirice: COVID19 PROTIV  TERANA IZ HRVATSKE, te GRANTERANOM CORONICA PROTIV CORONE ⦁ Berba 2020: MANJE JE, ČESTO, BOLJE! ⦁ Poduzetništvo i zdrava hrana: OD DRVOSJEČA i PILARA DO UZGAJIVAČA GOVEDA i MESARA (M-Brothers) ⦁ VIJESTI/NEWS Trilogija Fino & Vino: GRKINJA u ZAGREBU ⦁ Ulazak u punoljetnost: LUCIJA, ROBERTO CAVALLI i ZLATAN PLAVAC GRAND CRU 2010 ⦁ Na tanjuru i uz tanjur petkom:  TORTICE OD PATLIDŽANA ⦁ IZVORNA PLAVA JADRANSKA RIBA i  SLASNI CRNJAK ⦁ CHOKO BOMBA ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 09.2020 – BUYING GUIDE ⦁

_____________________________________________

Vrednovanja plemenite kapljice

SVJETSKO MORE OCJENJIVANJA VINA

U moderno vrijeme Bakhov nektar postao je više od bilo kojeg drugog pića na svijetu medij s nevjerojatnim društvenim statusom, od razine jednostavnog a ponekad i konstruiranog (na način koji ne prihvaćaju moral i zakon!) opojnog napitka nekome za osvježenje, nekome za ublažavanje tuge i bijeg u zaborav a nekome kao stimulans za veselje, pa do nivoa vrlo kompleksnog i karakternog visokokvalitetnog eno-uratka  sa dostignutom globalnom slavom, istina, nekad ostvarenom više dobrim marketingom nego iskrenom suštinskom kakvoćom. Vino je s takvom popularnosti na tržištu da se, s jedne strane, manifestira kao uspješan pokretač masa ljudi koji za svoja izletnička i turistička putovanja kao odredište namjerno prvenstveno biraju područje nastanka nekog slavnog vina, dakle može se reći da je Bakhov nektar stekao značajnu gospodarsku ulogu. Svoje pak visoko investicijsko značenje vino otkriva kao katalizator znatnog poskupljenja nekretnina tj. zemljišnih parcela u razvikanijim vinogorjima, a, istodobno, kao visoko cijenjeni eksponat na dražbama, prodaje se, poput slikarskih i kiparskih radova pojedinih umjetnika, po nevjerojatnim svotama. Tu je i ona neizbježna tamna strana priče a to je da je, upravo zbog svoje visoke cijene, kao i umjetnine, podložno različitim postupcima  falsificiranja.

Danas je, kaže najnoviji izvještaj međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino OIV sa sjedištem u Parizu, u svijetu nekih 7,4 milijuna hektara vinograda, s kojih se godišnje proizvede nešto više od 290 milijuna  hektolitara vina. Konzumacija u 2019. godini kretala se oko 246,5 milijuna hl.

Sorata je puno, proizvođača je također puno, neki izlaze s više raznih vina, tako da se na tržištu nalazi maltene bezbroj etiketa. Naravno, smisao je da se proizvodnja i plasira, i to adekvatno. Ponuđači vina nastoje svatko kako umije i financijski može rješenja naći u raznim oblicima marketinga, a oni pak koji se bave plasmanom našli su svoje načine. Promućurni poslovnjaci pošli su, pravilno, od toga da mase treba educirati oko vina, dio pojedinaca osposobiti i do akademskog ranga (Master of Wine, Wein Akademiker…) da postanu i sâmi edukatori, te da treba organizirati i stručna ocjenjivanja vina s visokim odjekom kako bi se kroz objave rezultata s tih ocjenjivanja potrošačima pomoglo da se bolje snađu u silnoj poplavi etiketa a proizvođačima da bolje plasiraju svoju robu, kroz to i trgovcima i ugostitejima koji su neizbježni posrednici u plasmanu. Naravno da organizatori edukacija i priređivači vrednovanja vina svoje usluge naplaćuju, vino je tako generiralo brojna dobro plaćena radna mjesta i u sektoru marketinga.

I tako je, eto, sada svijet poplavljen morem ocjenjivanja, od onih usko-lokalnih do regijskih, nacionalnih do međunarodnih i onih na globalnoj razini što svake godine lako okupe i po više od 10.000 uzoraka! Budući da je vino postalo značajan čimbenik u ugostiteljstvu višeg do i najvišeg ranga, ocjenjivanja se u pojedinim sredinama, manjim i većim, nastoje organizirati na način da budu dovoljno rano – pa i do pola godine – prije početka pune turističke sezone u pojedinoj zemlji, kod nas u Europi  turistička sezona, koja u južno-europskim sredinama starta oko Uskrsa da bi u špici bila kroz ljetne vrućine, dakle važnija vrednovanja vina nastoje se obaviti nekako do kraja travnja, da onda ugostitelji imaju dovoljno vremena da se s novim vinskim kartama u koje žele uvrstiti i ponajbolja vina s najsvježijih relevantnih ocjenjivanja dobro pripreme za najezdu suvremenih nomada. Ova, 2020. godina s pandemijom Covida19 donijela je mnogo problema organizatorima ocjenjivanja tako da su neka morala biti odgođena a neka i preskočena. Kraj kolovoza i početak rujna 2020. bili su u znaku dvaju među najjačim svjetskim ocjenjivanja plemenite kapljice – Mundus Vinija u njemačkom gradu Neustadt an der WeinStrasse Pfalz, od unatrag nekoliko godina zbog velikog interesa proizvođača da šalju uzorke to vrednovanje odvija se dijelom u veljači, kao proljetno, i dijelom na prijelazu iz kolovoza u rujan kao ljetno, te Concours Mondiala de Bruxelles, koji inače obično bude u ožujku ili travnju i koji unatrag nešto više od jednog desetljeća (prva izdanja bila su dakako u Bruxellesu), točnije od 2006. svake godine mijenja gradove domaćine, već ih je obišao mnoge u Europi (Lisabon, Maastricht, Bordeaux, Valencija, Palermo, Luxembourg, Guimarães, Jesolo, Valladolid…), prije koju godinu ušao je po prvi put i u zemlje nekadašnjeg istočnog bloka (Bratislava – Slovačka, pa Plovdiv – Bugarska), predlani je napravio skok i na drugi kontinent (Peking, Kina), a ove pandemijske godine bio je u Brnu u Češkoj.

_______________________________

JELSA SUMMER WINE TASTING 2020 – U Jelsi na Hvaru ovog je ljeta pod pokroviteljstvom Turističke zajednice Općine i u organizaciji Vinskih zvijezda zgrebačke kuće Zlatne riječi održano drugo ocjenjivanje vina otoka Hvara Jelsa Summer Wine Tasting, kojemu je slijedila manifestacija Dani hvarskih vina što  je čuvenu lokalnu Feštu vina, jedno od najdugovječnijih slavlja Bakhovog nektara na Jadranu, zamijenila iz epidemioloških razloga, u okviru nje su se lokalna vina nudila po popularnim cjenama u restoranima, konobama i barovima. Na ocjenjivanje su bili pozvani članovi udruge Hvarski vinari s napomenom da za natjecanje prijave vina od izvornih domaćih sorata i mješavinama od njih, smisao je dakako bio u prvi plan staviti lokalne adute. U komisiji su bili vinski stručnjaci i znalci – Katherine Pepper (SAD), vinska publicistkinja i ocjenjivačica, osnivačica projekta Cheers Croatia, Siniša Šime Matković-Mikulčić, WSET2 (Secret Hvar Travel agency, Hvar), Eva Krištof, enologinja,  Miro Štec, vinski znalac (Hvar), Marija Vukelić, prof., WSET 2, voditeljica projekta Vinske zvijezde (Zagreb), i Zagrepčanin  Saša Zec, dipl. ing. agr., kao predsjednik komisije.

Komisija za ocjenu

Kraj još uvijek aktivnog enologa Andra Tomića i kraj etabliranog enologa Davora Šestanovića koji već godinama uspješno radi za Zlatan otok/Plenković čudno je da ni za jednog ni drugog nije bilo mjesta u stručnom žiriju, iz Organizacijskog odbora čujem da nisu zvani jer da bi prepoznali svaki svoje/svoja vina i dakako obdarili ih bodovima…

Najbolji cuveei s bogdanušom

Najbolji plavci

Rezultati po kategorijama: Bogdanuše 1. Pavičić vina – Bogdanuša 2019 (88,25);  2. Vina Carić – Bogdanjuša 2019 (88,00); 3. Zlatan otok – Zlatan Bogdanuša 2019 (86,00)  Cuvéei s bogdanušom 1. Zlatan otok –  Zlatan otok Cuvée 2018  (90,000);  2. Vina Carić – Cesarica 2019 (89,000); 3. Vina Tomić Bastijana – Beleca 2019  (88,750)  Plavac mali  1. Vina Carić – Plovac Ploški barrique 2013 (92,75);  2. Hvar Hills – Plavac mali Pharos Maximus 2013 (92,50);  3. Vino Leše – Plavac mali 2017 (91,50); Najbolje ocjenjeno vino –  ukupni pobjednik:   Vina Carić – Plovac Ploški barrique 2013 (92,750)

Inače, među laureatima sam očekivao i Tončija Marjana iz Pitvi, koji već godinama ima odlična vina Vron Bod od Plavca maloga i koji je za taj Vron Bod i osvajač Decanterove medalje, međutim Marjan mi kaže da nije bio ni pozvan da dade vino na ocjenu. Iz redova organizatora pak odgovor da ga se više puta pokušalo kontaktirati ali da se nije javljao na telefon…

Bogme, s našim vinarima komunikacija je vrlo, vrlo komplicirana… ◾

_____________________________

Evo da nabrojim koja, uz upravo spomenute Concours Mondial de Bruxelles i Mundus Vini te Decanter WWA (Decanter World Wide Award), još relevantna svjetska ocjenjivanja danas postoje i da, vjerujući da bi to moglo zanimati one što nisu imali priliku zaviriti na njih, pokušam dočarati atmosferu na njima, predstaviti način rada, sustav ocjenjivanja, pragove nužne za pojedine medalje:

IWSC (International Wine and Spirits Competition), IWC (International Wine Challenge), AWC (Austrian Wine Competition), Vinalies internationales, Chardonnay du Monde, Syrah du Monde, Muscats du Monde, Effervescents su Monde, Alliances du Monde (samo za vina njegovana u drvu, ponajprije barriqueu; ovih pet organizira Savez enologa Francuske/Union des Oenologues de France), Berlin International Wine Competition, International Bulk Wine Competition u Amsterdamu, Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme u Bergamu, Vinitaly Verona, Vino Ljubljana, Vino Slovenije – Agra Gornja Radgona, Muvina Prešov, Concours Mondial du Sauvignon…

____________________________

Ivan Dropuljić, Ivo Kozarčanin i novinarka Ana Rogač

ZAGREB VINO.COM 2020 – Zahvaljujući Coroni i Covidu 19 moguće je da Hrvatska dobije novo, značajno ocjenjivanje vina na nacionalnoj razini kakvo postoji u više zemalja u našem susjedstvu, i s kakvim se, pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore, već zapravo počelo prije nekoliko godina, održano je upravo uoči ustaljenog termina popularnog festivala Zagreb Vino.com, ali je – nejasno iz kojih, zapravo, razloga – prekinuto odmah nakon tog prvog izdanja. To eventualno novo vrednovanje naše kapjice i opet bi, možda, bilo vezano uz Zagreb Vino.com i hotel Esplanade, naime s obzirom na novonastale okolnosti glede pandemije sasvim je jasno da se ove godine Zagreb Vino.com ne može održati u obliku Esplanadine košnice vinara i posjetitelja kakvom je s obzirom na golemi interes i na nedostatak raspoloživog prostora u hotelu, postao, pa, s obzirom da osnivač i direktor prof. Ivan Dropuljić kaže da on u smislu smanjenja i izlagača i posjetitelja  jednostavno ne može odlučivati koga pustiti a koga ne pustiti na festival, postoji razmišljanje da se prije festivala održi posebno ocjenjivanje vina s time da za ovu godinu propusnicu za festival, možda samo na otvorenome na Esplanadinoj terasi kao pozornici, dobiju ponuđači najbolje nagrađenih vina u broju što može udovoljiti postavljenim epidemiološkim mjerama. Prijedlog novinara Ive Kozarčanina je najprije među osobama iz struke – vinskim trgovcima, ugostiteljima i sommelierima, enolozima, vinskim novinarima provesti anketu o tome za koje hrvatske vinske kuće smatraju da se s obzirom na kakvoću proizvoda moraju obvezno naći na festivalu, pa po rezultatima ankete sastaviti listu vinara i vina mogućih sudionika na ocjenjivanju. Razmišljanje razumno, i doista se nitko tko dobije odbijenicu jer mu vino nije prešlo određeni ustanovljeni bodovni prag ne bi trebao osjetiti uvrijeđenime. Dropuljiću, koji veli da o manifestaciji što ove godine slavi svoje 15. izdanje i šteta bi je bilo ne održati baš u jubilarnoj godini, intenzivno ragovara s glavnim direktorom Hotela Esplanade Ivicom Maxom Krizmanićem i najnovija vijest je da je dogovoreno da se u festival ipak ide samo treba naći odgovarajući model. Raspravlja se o prijedlozima za razne opcije, dakle da li sudionike priredbe u 2020. izabrati na temelju rezultata spomenutog ocjenjivanja, među tim opcijama je I ona da se festival privremeno premjesti na otvoreno, bilo na Esplanadinu terasu Oleander i na susjedni joj park na Starčevićevom trgu, odnosno da se prostre Zrinjevcem kao prikladni prethodnik ovogodišnjih adventskih događanja.. najnovije je to da ga se održi u dva termina tako da zapravo svi koji žele mogu nastupiti. ◾

_________________________________

Neka od tih ocjenjivanja – primjerice Decanter World Wide Award, Mundus Vini, CMB, Vinitaly, IWSC dostigla su ogroman broj prijavljenih uzoraka i svjetsku slavu između ostaloga i jer su tijesno vezana uz zemlje koje su veliki potrošači vina i jer su tijesno vezana uz specijalizirane eno-gastro publikacije s visokom nakladom u svojoj zemlji (revija Decanter, The Buyer, Vinopress od CMB-a, uz Mundus Vini Wine International Magazine, s nakladom od 100.000 kopija još je nekih sedam različitih revija novinske izdavačke kuće Meininger Verlag, organizatora Mundus Vinija), neka od tih novinskih izdanja (baš izrazito, konkretno, Decanter) prisutna su na tržištu ne samo u vlastitim zemljama nego i u mnogim zemljama svijeta. Razlog velikog odjeka  nekih ocjenjivanja je i u tome što su ta neka vrednovanja i tijesno povezana sa značajnim svjetskim sajmovima plemenite kapljice poput ProWeina, Vinitalyja, Vinexpoa… Kroz spomenute publikacije i kroz prostore koje neka ocjenjivanja imaju na vodećim svjetskim vinskim sajmovima proizvođači nagrađenih vina mogu imati odličnu promidžbu na globalnoj razini, i zasigurno je to snažan motiv vinskim kućama da redovito uzorke šalju na ta renomirana bjelosvjetska ocjenjivanja. Usput, velika pak vrijednost za ocjenjivače u tome je što kroz degustacije-ocjenjivanja mogu steći dobar uvid u aktualnu svjetsku vinsku produkciju, organizatori se svaki put pobrinu da podrobno predstave – predavanjima te popodnevnim posjetima na lice mjesta i degustacijama – neku vinsku regiju iz države u kojoj je ocjenjivanje, odnosno neku regiju u njenu susjedstvu. Tako je ove godine Concours Mondial de Bruxelles, s obzirom na to da se odvijao u Brnu, prezentirao češku vinorodnu južnu Moravsku…

Godinama (više od desetljeća!) bio sam redoviti degustator-ocjenjivač na Concoursu Mondial de Bruxelles, Mundus Viniju, Emozioni dal Mondo, par puta sudjelovao sam i na Vinu Ljubljana i na ocjenjivanjima u Gornjoj Radgoni, Veroni, na Muvini u Prešovu, a i na Concoursu Mondial du Sauvignon koji kao i glavni Concours Mondial svake godine mijenja mjesto održavanja, u 2021. će eto biti u Portugalu… Većina ocjenjivanja odvija se po tri do četiri dana, uglavnom kroz prije podne, te manje-više podjednakim načinom (ove godine novost su, dakako, bile epidemiološke mjere – razmak i maskice…) – a to je da u odgovarajuće velikoj dvorani za stolovima sjede komisije (svaka komisija ima svoju, zasebnu postavu od nekoliko spojenih stolova, međutim Concours Mondial osigurao je za svakog člana žirija i poseban, odvojeni stol veličine samo za po jednu osobu!). Komisije su sastavljene od po pet ili šest, ponegdje i sedam članova (međutim Emozioni dal Mondo u svakoj komisiji zna imati i po 12 članova, ove godine iz epidemioloških razloga broj članova komisije u Bergamu bit će znatno reduciran, kao ocjenjivači pozvani su samo degustatori iz Europe i to sjevernoj Italiji najbližih država!) uključujući i predsjednika žirija. U komisijama su enolozi, sommelieri, vinski trgovci, vinski pisci-novinari, na koje se dakako računa da podrobno informiraju javnost u svojim zemljama o ocjenjivanju i najbolje nagrađenim uzorcima. Na uistinu glomaznim ocjenjivanjima poput Mundus Vinija i CMB-a, s obzirom na veliki broj prijavljenih uzoraka, bude i po 130 do 150, u nekim prigodama i 200 komisija.

Svaka komisija svakog ocjenjivačkog dana ima svoj program za ocjenu – nekoliko serija složenih po porijeklu vina, boji vina, sorti odnosno mješaviama sorata, vrsti vina (mirno, pjenušavo, suho, polusuho poluslako, slatko, desertno…), sadržaju alkohola, sadržaju neprovrela sladora, ponegdje se vodi računa i o maloprodajnoj cijeni butelje kao dijelu obvezne kategorije poštivanja cjenovnog razreda. Obično, po danu, za kušanje bude ukupno po pedesetak uzoraka. U pravilu se ne ide na veći broj (bude, doduše iznimaka!), naime stručnjaci su zaključili da  nakon pedesetke dnevno počinju umor i bitan stupanj dekoncentracije kušača. U većini slučajeva uzorke, na znak predsjednika komisije, pred ocjenjivače donose sommelieri odnosno učenici ugostiteljskih škola kojima se taj rad priznaje kao praksa u sklopu redovnog školovanja. Boce su zamotane do vrha grlića tako da se ne vide ne samo etiketa nego i moguće oznake koje neki proizvođači kao reklamu daju ugravirati na svoje butelje.

Kušanje je naslijepo, što znači da se ne znaju naziv uzorka i proizvođač uzorka, a uzorci, koji su prethodno u drugoj dvorani kamo ocjenjivači nemaju pristupa svrstani po kategorijama i unutar svake kategorije po strukovnom redosljedu, najavljuju se po degustacijskom rednom broju. Kušači obično dobiju sljedeće podatke – godinu berbe, eventualno šire geografsko područje odakle je vino, sortu, zna se navesti i sadržaj alkohola i neprovrelog sladora te naznaka o tome je li vino dozrijevalo u barriqueu, ponegdje se cijena vina spomene nekako usputno a ponegdje, kako je upravo navedeno, baš kao dio kategorije u kojoj valja voditi računa. Nakon što predsjednik komisije pobere ocjenjivačke listiće za uzorak koji je neposredno kušan on pozove članove komisije da kažu koju svoju o vinu, objašnjenja traži pogotovu ako se ispostave jače razlike među bodovima ocjenjivača. Nakon kraće ali sadržajne diskusije, članovi komisije koji su s ocjenom bili ili jače nisko ili jače visoko od drugih imaju priliku, ako to smatraju opravdanime, na licu mjesta ispraviti prvotno dat broj bodova. Listići potom odlaze stručnjacima za kompjuterom koji za dotični uzorak izračunaju srednju ocjenu izbacivanjem najvećih i najnižih bodova i izračunaju aritmetičku sredinu, pa uglavnom ubilježe onaj povoljniji rezultat.

Većina ocjenjivanja primjenjuje sustav sa skalom do 100 bodova koji je prihvatio OIV i glede pragova za medalje drži se pravila preporučenih od strane OIV-a. Na nekim ocjenjivanjima brončane medalje se ne dodjeljuju. Po OIV-u pragovi su sljedeći: od 80 do 84,99/100 za srebro, od 85 do 89,99/100 za zlato a od 90 do 100 za veliko zlato.  Organizatorima nekih ocjenjivanja čine se ti pragovi koje preporučuje OIV preblagima pa su pooštrili pragove (što je logično jer u današnje vrijeme uz higijenu i dostupne eno-opremu i enološka sredstva lako je dostići 85 bodova), neki za tek koji bod, primjerice Concours Mondial de Bruxelles išao je na neke modifikacije tako da srebro dodjeljuje vinu za bodove u rasponu od 85 do 87,9 bodova, zlato za 88 do 95,99 bodova, veliko zlato za 96 do 100 bodova.  Mundus Vini, koji se očito nije bojao da će jače postroženje utjecati na smanjenje broja prijavljenih uzoraka (ne da nije bilo smanjenja prijava, nego svake godine prijava bude više!), odvažio se na pomak tako da tamo srebro počinje s 85 bodova, zlato s 90 a veliko zlato s 95 bodova, veliko zlato bila bi, inače, vrijednost koja se na nekim ocjenjivanjima prikazuje kao platinasta medalja. Događa se da je na nekom ocjenjivanju npr. zlato ono što je na nekom drugom ocjenjivanju tek srebro!

Evo, za ilustraciju, i ocjenjivačkih tablica za mirna vina na Mundus Viniju i na Concours Mondialu de Bruxelles. Uz klasičnu brojčanu tablicu Mundus Vini na listiću ima, na desnoj strani, i dio za opis vina.

Mundus Vini

Concours Mondial de Bruxelles

Na nekim ocjenjivanjima u Velikoj Britaniji obično se rabi nekad davno osmišljeni i prije prodora 100-bodovne ljestvice i u Hrvatskoj uvelike korišteni sustav do 20 bodova. Ako su već ocjenjivanja uvedena da se, osim da se na njima zaradi, širim krugovima potrošača koji rado uživaju u vinu a nemaju (dovoljno) strukovnog obrazovanja iz enologije ili dovoljno prakse da sâmi prepoznaju stvarne vrline pojedinog vina, vrijednosti medalja trebalo bi izjednačiti, tako da srebro, zlato i veliko zlato/platinum svuda sjaje jednakim sjajem, uostalom baš zbog tog postojanog sjaja spomenutih plemenitih plemenitih metala medalje su i dobile nazive. Tamo gdje se drže sustava do 20 moglo bi se, upravo da se potrošačima zaista olakša stvar, uz osvojene bodove po skali do 20 bodova u zagradi navesti i stručan prijevod dotičnog broja bodova na skalu do 100 bodova.

Veronique DeFreitas, IWSC, prije toga radila je za Decanter WWA

Kroz ocjenjivanje International Wines & Spirits Competitions  provodi nas Veronique De Freitas, International Brand Manager IWSC-a:

– IWSC se od drugih ocjenjivanja razlikuje po tome što je ovdje vrlo, vrlo rigorozna selekcija. Vina se ocjenjuju naslijepo a ocjenjivači su ključni čimbenici na tržištu, dakle Masteri of Wine, distributeri, uvoznici, ugostitelji, sommelieri, vinski novinari, influenceri. Članova žirija bude troje do četvero i oni sjede svaki za svojim stolićem, pri kušanju dakako zapisuju dojmove i potom zajedno s predsjednikom žirija raspravljaju o svakom uzorku dok ne se ne dogovore o tome koja bi ocjena bila najprikladnija za svaki pojedini uzorak. Smatramo da je komunikacija među članovima žirija bitna da konačna ocjena uzorka bude najpravednija moguća. Degustacija počinje obično oko 10 sati i traje do 15 sati, dakako u međuvremenu su pauze. Vrednuje se po skali do 100 bodova. Pragovi za medalje su: 95-100 bodova je Zlato (Izvaredno kompleksno vino s visokom osobnosti. Primjer koji kakvoćom i karakterom odskače od drugih istovrsnih uzoraka), od 90 do 94 boda je Srebro (gotovo, dobro dozrelo kompleksno vino sa značajnom osobnosti, klasičan primjer stila i/ili sorte); od 85 do 89 je Bronca (vrlo dobro odrađeno vino s naglašenom lijepom pitkosti).

Nakon prvog ocjenjivanja uzorci koji osvoje dovoljno bodova za zlato odnosno srebro odnosno broncu kušaju se ponovno, a kušači su ovaj put članovi Wine Judging Comiteeja. Ako se kod nekog uzorka ta nova, gornja ili viša instanca ne složi s medaljom dodijeljenom u prvom krugu slijede nova rasprava i ako treba i nova degustacija, dok se ne utvrdi konačna ocjena.

Novost ove godine na IWSC-u bila je to da se ocjenjivačima kao počasni predsjednik ocjenjivanja pridružio legendarni Steven Spurrier. Novost je i to što je proizvođačima vina koji su prijavili uzorke za ocjenu išlo na ruku na način da, ako su iskazali želju da vino prodaju glavninom preko velikih trgovačkih lanaca, u žiriju za ocjenu budu uključeni predstavnici široke distribucije, a ako je želja vinara da mu se uzorci plasiraju kroz lanac HoReCa da u žiriju kojemu idu njegovo ili njegova vina rade samo predstavnici tog lanca djelatnosti. Dakako, na kraju ocjenjivanja boce se pokažu degustatorima, da vide što su ocjenjivali i precizno ustanove što od kušanih vina već poznaju a što su za njih noviteti.

Decanter 2020

Decanter World Wine Award 2020 održan je uz poštovanje propisanih epidemioloških mjera (u prvom redu dovoljnog razmaka među ocjenjivačima) u Londonu od 1. do 28. kolovoza. Na ocjenu je podastrto 16.518 vina, koja je eto cijeli mjesec ocjenjivala grupa od 116 degustatora iz Velike Britanije, od toga broja 37 je bilo kušača s titulom Master of Wine. Ove godine zbog  Coivida19  nedostajali su brojni degustatori iz inozemstva. Iz Hrvatske su, inače, na DWWA obično bili  Siniša Lasan i Mario Meštrović, kako čujem ove godine trebao im se od naših pridružiti i Saša Špiranec.

Na DWWA degustacija traje po cijeli tjedan a ponekad i duže, ove specifične corona-godine protegnula se čak na mjesec dana. Vina kuša panel od tri do četiri suca i s predsjednikom žirija. Degustacije su po cijeli dan. Kušači su pretežito vinski pisci novinari, blogeri, influenceri, te vinski trgovci. Vina su složena u grupama po nekoliko cjenovnih razreda i ocjenjivači imaju uvid u to kojem cjenovnim razredu pripada neko vino što ga kušaju, tako da je i to parametar po kojemu se ravnaju u odluci.

Žiri je ove godine dodijelio 50 priznanja Best in Show, 178 platinastih medalja, 537 zlata, 5234 srebra i 7508 brončanih medalja. Hrvatska je osvojila tri platinaste medalje, 11 zlata, 68 srebrnih medalja i 88 bronci. Platinastima su postala vina  Nono 4 Terre 2015 (97/100) od Cattunara,  Selekcija Malvazija 2017 (97) od Kozlovića i  Graševina de Gotho 2018 (97) od Kutjeva dd.

Evo i zlata: Teran 2019 – Fakin (95/100);  Malvazija istarska 2019 – Pilato (95/100); Malvazija Templara Riserva 2017 – Rossi (95); Urban White extra brut 2017 – Štampar (95), Campi del Bosco 2019 – Tercolo (95); Pošip 2019 – Testament (95); Dalmatian Dog Babić 2016 – Testament Winery (95); Teran Barbarossa 2017 – Tomaz (96); Malvazija Sesto Senso 2017 – Tomaz (95), Malvazija istarska Festigia 2016 – Vina Laguna Istria (95); Castello Festigia 2016 – Vina Laguna (95).

Kraj kolovoza i početak rujna obilježilo je ocjenjivanje Mundus Vini Summer Tasting 2020 u njemačkom gradu Neustadt an der Weinstrasse. Mundus Vini 2020. proljeće + ljeto ukupno je okupio oko 12.000 uzoraka.

            Grand International Wine Award Mundus Vini 2020 Summer tasting izašao je ove pandemijske godine u toku četiri službena kušačka dana pred oko 120 vinskih eksperata iz raznih zemalja s nekih 4500 vina iz cijeloga svijeta. Mnogi degustatori izjavili su da je kvalitativni prosjek na ovom kušanju bio na vrlo visokoj razini. Podijeljeno je 13 velikih zlatnih medalja, 919 zlata i 849 srebrnih odličja.

Mundus Vini. Na tom ocjenjivanju sudjelovao sam redovito nekih 15 godina…

Italija prednjači po broju osvojnih medalja, skupila ih je 552, slijede Španjolska (sa 320), Njemačka (282), Francuska (112) i Portugal (91). Iz prekomorskih zemalja oduševilo, za medalju, je 59 vina iz Australije, 36 iz Južne Afrike, pa Češke i SAD 28, Gruzije i Luxembourga 26 vina, Moldavije 24, Argentine 23, Čilea 19, Novog Zelanda 18 itd.,  rekao je oduševljeno Christian Wolf, zadužen za organizaciju degustacije.

Među najboljim vinima natjecanja 2020. su 2015 Salentein Gran Vu Blend (Best of Show Argentina), 2013 Margaret Semillon (Best of Show Australia white) from Peter Lehmann Wines, 2019 Casillero del Diablo Carmenère (Best of Show Chile in retail markets) od Concha y Toro, 2019 Schloss Johannisberger Riesling Blaulack – Trockenbeerenauslese (Best of Show Riesling noble sweet), 2008 Palmes d’Or Brut Vintage Champagne Nicolas Feuillatte (Best of Show Champagne), 2016 Terre del Barolo Barolo DOCG Vinum Vita Est (Best of Show Barolo), 2020 Seifried Nelson Sauvignon Blanc (Best of Show New Zealand) i 2014 Marqués de Riscal Baron de Chirel Rioja DOCa Reserva (Best of Show Rioja Reserva).

MUNDUS VINI Summer Tasting 2020, osvajači medalja iz Hrvatske i zemalja u neposrednom susjedstvu:

Hrvatska
2018 Maximo Oro vrhunsko – Kutjevo d.d. Kutjevo;

2016 Chardonnay – Belje  plus d.o.o., Darda

 

2019 Graševina vrhunsko suho – Belje plus d.o.o., Darda

Bosna i Hecegovina

2015 Merlot – Vinogradi Nuić;

2016 Trnjak trocken – Vinogradi Nuić d.o.o., Ljubuški

Slovenija
2019 Furmint Puklavec & friends;

2015 34′ Jeruzalem Ormož; 2018 Pinot noir Ena Dva Tri  – Puklavec Family Wines d.o.o., Ormož   

Nagrađena vina s Mundus Vinija predstavit će se na sajmu ProWein u paviljonu 17 od 21. do 23. ožujka 2021.

_________________________________

Vinski razgovori Tomislava Stiplošeka: NOVI SVJETSKI ZLATO i SREBRO ZA BELJE – Nove potvrde za kakvoću vina Belje iz Baranje: Chardonnay 2016 i srebro za Graševinu 2019. Oba vina u Hrvatskoj su nedavno prigodno prezentirana u okviru događanja Vinski razgovori Tomislava Stiplošeka u Zagrebu, u lijepom novom kafiću Egoist. Enologinja Belja Suzana Zovko i šefica marketinga Ljiljana Vajda Mlinaček donijele su još i Graševinu 2017 Goldberg (ona nastaje tako da se u mošt redovne berbe umiješa oko 15 posto predikatne berbe na poziciji Goldberg, vino dijelom sazrijeva u inoksu a dijelom, na finom talogu, u hrastovim bačvama od 1500 i 1800 litara. Na druženju s Beljem pojetitelji su mogli uživati i u crnjacima Merlot 2016 koje je 20 mjeseci dozrijevalo u bačvama od 5000 te 1800 i 2000 litara, zatim Cabernet sauvignonu + Merlotu 2016 od 70 posto caberneta i 30 posto merlota dozrijevanima od 18 do 24 mjeseca u bačvama od 1900 litara, kao i, naposlijetku, u izvrsnoj Frankovki 2012 proizvedenoj uz prosušivanje grožđa na trsu i dozrijevanje također u velikim hrastovim bačvama. Belje inače ima 540 hektara vlastitih vinograda i vino proizvodi samo od grožđa iz svojih nasada. Kapacitet novog modernog podruma Belja je čak osam mlijuna litaravina a godišnja proizvodnja kreće se oko 3,5 milijuna litara vina.

Glavna enologinja Belja Suzana Zovko te Ljiljana Vajda Mlinaček iz Odjela za marketing u razgovoru s Tomislavom Stiplošekom. Pored: vina Belja prezentirana, uz laureate s Mundus Vinija 2020, na događanju neposredno poslije objave medlaja iz Njemačke u Zagrebu (Marko Čolić)

Belje se prezentiralo i sa špekom i  s odličnim sušenim kobasicama od crne slavonske svinje, uzgajane na otvorenome prigodnim terenima u Kopačkom ritu. ◾

___________________________________

            Concours Mondial de Bruxelles u češkom gradu Brnu odvijao se od 4. do 6. rujna 2020.

Ovogodišnji Concours Mondial de Bruxelles, 27. po redu, održan u Brnu u Južnoj Moravskoj u Češkoj, bio je u sasvim novome znaku, dakako zbog pandemije trebao je zadovoljiti sve propisane epidemiološke mjere. Isprva je bilo planirano da okupi, kao obično, oko 350 kušača iz cijeloga svijeta, međutim zbog novih corona-okolnosti izdanje CMB-a 2020. u Brnu okupilo je 250 degustatora, samo iz Europe. Veliki broj kušača iz redova je afirmiranih vinskih novinara, što treba jamčiti vrlo kvalitetan prodor vijesti o nagrađenim vinima u najširu javnost.

Na ovogodišnjem Concours Mondialu iz hrvatske su među ocjenjivačima bili Siniša Lasan, Ksenija Matić, Morana Petričević i Saša Špiranec

Ocjenjivači su bili podijeljeni u 55 žirija, na način da je svaki degustator unutar svojega žirija imao svoj poseban stol, kako bi se poštovao traženi razmak. Na raspolaganju su svakome bile maske, koje dakako nisu bile obvezne za vrijeme kušanja ali jesu kad su se degustatori u pauzama našli u zajedničkom prostoru gdje su cirkulirali po potrebi odnosno nahođenju, te kad se išlo u organizirane posjete lokalnim vinskim podrumima. Na kušanju se našlo 8500 uzoraka iz gotovo 50 zemalja. Zemlja domaćin Češka podastrla ih je 370, triput više nego lani. Više od Češke poslali su Francuska, Španjolska, Italija i Portugal. Inače, u posljednjim godinama iz Češke, Slovačke pa i Poljske znatno se povećao broj uzoraka na CMB-u. Samo Češka, Poljska, Mađarska zemlje bivše Jugoslavije, Rumunjska, Moldavija, Turska i Armenija prijavile su 1000 uzoraka.

Najviše medalja osvojili su Francuzi – 570, slijede Španjolci (495), Talijani (363) Portugal (306), Češka (112). Govori li se o sjaju medalja, Bugari su osvojili četiri velika zlata, 10 zlata i 14 srebra, Moldavci, Rumunji i Turci dosegnuli su po jedno veliko zlato, te po sedam zlatnih medalja. Slovačka je dobila 11 zlata i 24 srebra, Mađarska i Armenija po jedno zlato i četiri srebra, Hrvatska jedno zlato i pet srebra, Sjeverna Makedonija dva zlata i četiri srebra, Srbija dva zlata i jedno srebro, isto toliko i Crna Gora, Rusija se zakitila s jednim zlatom i jednim srebrom, Slovenija je osvojila četiri srebra a Ukrajina jedno srebro.

Hrvatske medalje na CMB 2020:

Zlato: Merlot Festigia 2016 – Vina Laguna Agrolaguna      Srebro: Malvazija istarska 2015 riserva Vižinada – Vina Laguna Agrolaguna; Graševina de Gotho 2018 – Kutjevo dd., Maximo nero 2016 – Kutjevo dd, Malvazija Santa Lucia 2016 – Kozlović, Malvazija Selekcija 2017 – Kozlović.

__________________________________

                Kapljica Češke, skriveni dragulji europskog vinarstva – Concours Mondial de Bruxelles sa sobom donosi veliki publicitet na globalnoj razini ne samo vinarima sudionicima ocjejivanja nego i zemlji u kojoj se manifestacija odvija. Tako je bilo i sada, s Češkom. Na dolasku u Brno degustatori su imali priliku detaljno se upoznati s češkim vinogradarstvom i vinarstvom, dijelom kroz predavanja i prezentacije a dijelom i kroz posjete vinarijama i kušanja. Češka se u principu percepira više kao zemlja-proizvođačica piva, ali sad u Brnu nazočni su se mogli uvjeriti da je vino i te kako važan proizvod te zemlje. Povijest otkriva kako je vinogradarstvo i vinarstvo na području Češke prisutno od doba Rimskog carstva. Grad Brno, domaćin ovogodišnjeg CMB-a, nalazi se u vinogradarskom dijelu južne Moravske koje graniči s austrijskim vinogradarsko-vinskim predjelom Weinviertel, i tamo je oko 96 posto čeških vinograda. U Republici Češkoj vino se proizvodi od više od 50 vinskih sorata, a 69 posto vinograda zasađeno je bijelim kultivarima. Od novih sorata uzgajanih u Češkoj su Devin, Palava i Andre, kaže Pavel Krška, direktor Nacionalnog vnskog centra Češke.

Godinama sam ocjenjivao i na Concours Mondialu de Bruxelles. Na slici sam s Baudoinom Havauxom, danas čelnikom CMB-a, njegovim ocem Louisom, utemeljiteljem CMB.a, i enologom Thomasom Constenobleom, direktorom ocjenjivanja. U više navrata pitao sam Baudoina Havauxa je li razmišljao o dovođenju CMB-a i u Hrvatsku i je li po tom potanju kontaktrao nekoga iz Lijepe naše, odgovori su zasad uvijek bili da je razmišljao o CMB-u i u Hrvatskoj, i tu je, zasad, stalo…

______________________________________

VINSKE TAJNE JUŽNE MORAVSKE – Kad se spominju glasovite vinska regije svijeta na pamet među prvima svakako ne pada Južna Moravska u Republici Češkoj, smještena, inače, na istoj zemljopisnoj širini kao Alsace i Burgundija, prostor na kojemu se odvija 96 posto proizvodnje vina u spomenutoj državi. Ipak, taj prostor ima što-šta zanimljivog za ponuditi ljubitelju plemenite kapljice, kaže Jaroslav Machovec, direktor Vinskog fonda Češke, i dodaje da je u posljednjih 25 godina, otkako je u zemlji donesen novi Zakon o vinu, kompatibilan s europskom legislativom, češka vinska produkcija osjetno napredovala. Uvođenje nove moderne tehnološke opreme i znatno poboljšanje rada u vinogradu rezultirali su količinski ali i kvalitativno većom proizvodnjom. U najnovije vrijeme zapažena je u velikom opsegu orijentacija prema prirodi prijateljskom pristupu u radu u trsju i u vinariji.

Južna Moravska ima kontinentalnu klimu s prosječnom godišnjom temperaturom od 9,42 Celzijeva stupnja te s prosjekom godišnjih kišnih padalina od 510 mm. Vegetativna sezona kraća je od one u zapadnoj Europi, ali relativno visoke ljetne temperature idu na ruku uzgoju sorata s kasnijim dozrijevanjem. Njihovo grožđe je na kraju perioda dozrijevanja s prilično visokom koncentracijom aroma u voćnom pravcu.

Dvije trećine čeških vina je bijelo, svježe i voćno. Južna Moravska afirmirala se dobro svojim bijelim vinom, pokazuju to brojne i na međuarodnim cjenjivanjjima osvojene medalje visokoga sjaja. Najraširenija sorta je Veltlinac zeleni, slijede Rizvanac, Rizling rajnski, Graševina, Sauvignon bijeli, Pinot bijeli, i Chardonnay. Od lokalnih sorata najpoznatija je Pálava, križanac između Traminca i Rizvanca.

Crvena vina Južne Moravske tek čekaju na svoju visoku afirmaciju, kaže još Machovec. Srce proizvodnje crvenog vina je vinogradarski predio Modré hory ili plave planine kod Velké Pavlovice. Tlo tamo karakterizira visoki udio magnezija, koji pridonosi osebujnom okusu moravskih crnjaka…

Tipične crne sorte za Južnu Moravsku su Lovrijenac, Zweigelt, Frankovka, Pinot crni i lokalni kultivar Cabernet Moravia, hibrid između Cabernet franca i Zweigelta.

Moravska broji oko 17.000 hektara registriranih vinograda (malo manje od Hrvatske!) i podijeljena je u četiri podregije a to su Mikulovská, Velkopavlovická, Slovácká and Znojemská.

Podregija Mikulov ili Mikulovská područje je brežuljaka Palava, tlo kojih obiluje vapnencem. Prve vinograde na obroncima Palave podigli su starorimski vojnici. Danas tu caruju sorte Sauvignon Blanc, Riesling, Chardonnay i Pinot Blanc, ima i Pálave, Neuburgera i Silvanca zelenog.

Podregija Velke Pavlovice ili Velkopavlovická nalazi se u središnjem dijelu Južne Moravske i to je jedan od najosunčanijih prostora u cijeloj Češkoj. Velkopavlovická je dom većma crnih kultivara, ponajviše je Frankovke i Lovrijenca. Ima nešto i Portugisca i lokalne sorte André.

Istočni dio Južne Moravske pokriva podregija Slovácká. Prostor je to s različitim eko-uvjetima i to se reflektira paletom različitih vina odavde. Slovácká je rodni kraj više lokalnih sorata, jedna je Moravski Muškat dobiven križanjem Muškat Ottonela s kultivarom Prachtraube, a druga je već spomenuti Cabernet Moravia.

Podregija Znojmo (Znojemská) na zapadu je Južne Moravske. Kolijevka je to aromatičnih bijelih vina ponajviše od Veltlinca zelenog, potom od Rizvanca pa Sauvignona i Rizlinga rajnskog. Oblast Znojma poznata je po vrlo razvijenom vinskom turizmu. U punoj turističkoj sezoni za turiste se organiziraju vožnje kroz vinograde specijalnim vinskim autobusima zvanim Vinobus, dakako svako toliko je zaustavljanje a stanice su naravno vinarije koje nude degustaciju.

Moravske vinske staze projekt je nastao 2009. godine s ciljem zaštite kulturnog nasljeđa vezanog uz vinogradarstvo i proizvodnju vina u Južnoj Moravskoj. Uređeni putevi prikladni npr. i za vožnju biciklom, u dužini su od 1200 kilometara a prolaze kroz 230 sela svih podregija. ◾

________________________________________

            NINGXIA – svjetsko vinsko središte 2021 – Concours Mondial de Bruxelles nastavlja svoje krstarenje svijetom. Službeno je objavljeno da će se ocjenjivanje sljedeće godine u svibnju, 28. po redu, održati ponovno u Kini, i to od 22. do 24. svibnja 2021, ali ovaj put ne u glavnom gradu Pekingu kao 2018, nego, da bi svijet što bolje otkrio vinogradarsku-vinarsku Kinu, u provnciji Ningxia.

Kina je inače po površini pod trsjem od više od 800.000 hektara jedna od najznačajnijih vinogradarskih zemalja svijeta i pomalo ide prema tome da i u segmentu proizvodnje i vlastite ponude Bakhova nektara bude jedan od glavnih igrača na našem planetu. U tom smislu angažirala je veći broj enoloških savjetnika iz najrazvijenijih vinskih zemalja svijeta kao Francuske, Italije npr., oni su svojim uradcima već pokazali kakvi su potencijali nekih vinogradarskih područja Kine, i vjerojatno neće trebati čekati još dugo dok Kina ne pokaže svijetu svoje pravo vinsko lice.

Područje Ningxia nalazi se na sjeveroistoku zemlje. Tamo je oko 40.000 hektara zasađeno vinovom lozom. U regiji Ningxia gdje postoji šest podregija aktivno je 90 vinskih podruma. Ningxia je uz provincije Xinjiang i Guangdong obećavajuće područje za vina vrhunske svjetske kakvoće. Predsjednik Concours Mondiala de Bruxelles Baudoin Havaux smatra da će se autonomna regija Ningxia u skoroj budućnosti pokazati kao jedan od ponajboljih terroirea svijeta. Usput, Baudoinu Havauxu bio sam svojedovno, u Plovdivu, postavio pitanje kakve su razmišljanja i šanse da se CMB dovede i u (turističku) Hrvatsku, odgovor je bio da je o tome promišljao ali da dosad nije bilo konkretnih koraka u tom pravcu…

Ningxia je, izvorno, pustinjsko područja uz granicu s Mongolijom, i do prije kratkog vremena bilo je znano samo po eksploataciji ruda i po električnim centralama. Vinogradarski predjeli Ningxia nalaze se na nadmorskoj visini od oko 1000 metara i prostiru se podnožjem planinskog lanca Helan. Kao mogući vrlo uspješan poljoprivredan kraj na sebe je skrenulo pažnju nakon programa irigacije kojim se dovodi voda iz Žute rijeke. U vinogradarskome dijelu Ningxije niču vinski châteaui, naime taj novi eldorado privlači brojne bogataše, ne samo one koji su se već obogatili na petrokemiji, ugljenu i gradnji nego i one debelo zainteresirane za vino, među njima je i svjetski čuvena grupacija LVMH et Pernod-Ricard.

Najbolji vinogradi u Ningxiji nalaze se između sjevernih 30. i 50. paralele, taj predio smatra se najboljime za uzgoj grožđa za visokokvalitetno vino. Najviše zasađene sorte su internacionalci Cabernet sauvignon, Merlot, Pinot noir, Syrah i Chardonnay, a moguće je naći i nešto Gamaya, Semillona i Rizlinga rajnskog. ◾

__________________________________

            BERLIN International Wine Competition 2020 uklopio se u termin od 3. do 13. rujna u Berlinu. Prjavljeno je bilo oko 13.000 uzoraka iz nekih 40 zemalja, a stići je trebalo čak oko 400 međunarodnih vinskih eksperata kao degustatora.

                MUVINA u slovačkom Prešovu predviđena je bila za 25. rujna, a Alliances du Monde Wine & Barrel 2020 13. i 14. listopada u opatiji Noirlac u Francuskoj, dok je kao termin za Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme u Bergamu najavljen 15. do 17. listopada.

EMOZIONI dal MONDO: MERLOT e CABERNRET INSIEME u Bergamu odvijat će se od  15. do17. listopada. Pokrovitelj e OIV. Ove godine bitno je smanjen broj degustatora, zbog Covida19 odlučeno je da se pozovu samo kušači iz europskih zemalja. Lako je još moguće da Covid19 ovaj put spriječi uopće nazočnost kušača izvan Italije.

                SYRAH du MONDE 2020 – U mjestu Ampuis uz rijeku Rhônu 27. i 28. listopada 2020. bit će svjetsko porvenstvo syraha Syrah du Monde. (infos@syrah-du-monde.com) Organizator je Udruženje enologa Francuske. Očekuje se 450 uzoraka iz 26 zemalja. Planira se dolazak stotinjak degustatora-eksperata za syrah iz raznih zemalja. Udruženje enologa Francuske inače za enologe koji se u svom poslu ne bave mnogo baš konkretno sa syrahom organizira tečajeve za ospsobljavanje za degustaciju vezano uz syrah, oni se održavaju u Institutu Paul Bocuse blizu Lyona. Cijena tečaju je 445 e bez PDV-a, s PDV-om je 534 €.

               IWC 2020 je pak najavljen za 1. do 14. studenoga, s time da će se rezultati objaviti 26. studenoga.

Svim dobitnicima medalja čestitam i želim daljnji napokon na odgovarajući način napokon pristupiti marketingu napredak, uz napomenu da medalje treba kako valja poslovno valorizirati, dakle nužno je…

____________________________________________________

Dileme uz ocjenjivanja

KOLIKO SU POUZDANI PARAMETRI PO KOJIMA SE VREDNUJE VINO? – Bez obzira na to što u svijetu postoji nekoliko ocjenjivanja vina koja redovito svake godine okupe i do 10.000 i više uzoraka svako, a iz toga bi trebalo proizaći da im proizvođači vjeruju, vezano uz vrednovanja vina kojih je danas, što malih što srednje velikih što vrlo velikih, puno, čuje se dosta često pitanje koliko su pouzdani parametri predviđeni za ocjenjivanje vina.

Na tu temu svoje mišljenje, koje ovdje prenosim, iznio je Christian Wolf, direktor jednog od najvećih svjetskih vrednovanja plemenite kapljice Mundus Vini koje se održava u Njemačkoj i koje je isprva bilo samo u ljetnom terminu, na prijelazu iz kolovoza u rujan, a unatrag nekoliko godina otkako je bitno povećan broj prijavljenih uzoraka – na godišnjoj razini bude ih i do 12.000 do 13.000 – podijeljen je na dva puta, na tzv. Spring Tasting ili proljetno kušanje obično na rasporedu u veljači, i Summer Tasting, ljetno kušanje, u spomenuto ljetno vrijeme na kraju kolovoza i na početku rujna, Mundus na svako vrednovanje pozove oko 280 do 300 ocjenjivača.

Oni koji su sumnjičavi u objektivnost na takvim velikim valutacijama vina smatraju da, bez obzira na to što organizator tvrdi da je za degustatore pozvao vrlo iskusne stručnjeke po pitanju organoleptike vina, rezultati ocjenjivanja uvelike ovise o spolu kušača, nacionalnosti, dobi, zanimanju. Kako su te razne sumnje prodrle i do Wolfa, on je  sebi dao truda provesti pokus da vidi koliko su prigovori točni. Prigodom Mundus Vinija 2019. među brojne žirije  uklopio je nekoliko svojih eksperimentalnih, konkretno za jednim je stolom sjedila ocjenjivačka komisija sastavljena samo od žena, za drugim komisija sastavljena samo od muškaraca, za trećim komisija sastavljena samo od mladih ljudi a za jednim stolom komisija sastavljena od nešto vremešnijih članova, jedan je stol sa šest sjedalica (pet članova žirija i predsjednik) Wolf popunio samo s Nijemcima, jedan pak isključivo s vinskim trgovcima, jedan samo sa sommelijerima a jedan samo sa specijaliziranim vinskim piscima. Isti uzorci ponuđeni su svim žirijima, i potom je ocjenjivanje ponovljeno, dakako kušači nisu znali da su pokusni kunići a niti da će kušanje istih uzoraka biti i ponovljeno.

Christian Wolf, nizozemski degustator Paul Robert Blom te Stephan Meininger

Christian Wolf kaže kako su, neovisno o tome kako su bili sastavljeni ti njegovi eksperimentalni žiriji, rezultati svih žirija bez obzira na spol, nacionalnost, starosnu dob, profesiju bili podjednaki. Razlike su se vidjele samo u jednom detalju, a to je brettanomyces, tj. neugodan životinjski miris koji stvaraju kvasci s istim nazivom a koji se razvijaju najčešće kod crnih vina dozrijevanih u drvu, i osobito ako proizvođač kako treba ne pazi na higijenu u podrumu i čistoću i ispravnost svake svoje bačve. Stariji ocjenjivači bili su vrlo strogi prema vinima s brettom, i to je Wolf objasnio dužim i većim iskustvom starijih degustatora koji su se pokazali znatno osjetljivijima i očito lakše su prepoznavali brett kao manu i kad je bio tek u tragovima. Wolf dodaje da što su pozvani degustatori u enološkom smislu obrazovaniji i na višem stupnju profesionalnosti, za ishod ocjenjivanja manje znače spol, nacionalnosti, starosna dob, profesija…

A, kako da organizator ocjenjivanja bude koliko-toliko na temelju nekog izravnog iskustva siguran u bolju eno-obrazovanost i visoki stupanj profesionalnosti? Određenim provjerama na licu mjesta, iz iskustva znam jer bio sam mnogo puta na ocjenjivanju Mundus Vini, primjerice radi provjere dosljednosti ocjenjivača pri službenom kušanju uzoraka češće se svakom žiriju znaju podvaliti isti uzorci pa se onda kontrolira jesu li kod istog kušača ocjene za isti uzorak kušan anonimno po dva ili tri puta jednake/podjednake, ili se dosta razlikuju, ako se vide razlike to je sugestija da se grešni ocjenjivač više ne poziva…

Wolf je inače u lipnju 2019. u suradnji s Njemaččkim vinskim institutom organizirao ocjenjivanje u Kopenhagenu, kao kušače okupio je 50 profesionalaca iz skandinavskog svijeta vina kojima je na kušanje je ponudio 660 uzoraka od 200 njemačkih proizvođača. Među tim vinima bilo je i onih koja su bila osvojila medalje na Mundus Viniju te godine u veljači u Neustadtu u Njemačkoj. Wolf navodi da su rezultati tog ocjenjivanja u Kopenagenu bili gotovo identični onima u Njemačkoj, konkretno da su vina kušana u Kopenhagenu dobila ocjene unutar rangova za iste medalje već osvojene u Njemačkoj.

Christian Wolf objašnjava da je nužno ne samo to da kušač pri degustaciji bude maksimalno usredotočen na ocjenjivački listić nego i to da listić bude sastavljen tako da odgovarajuće po važnosti vrednuje pojedine elemente po kojima se vino ocjenjuje ponuđenim bodovima unutar ocjena odličan, vrlo dobar, dobar,  zadovoljavajuć i nezadovoljavajuć, te da ocjenjivački listić uz bodovno-brojčani dio sadrži i opisni dio kao i da u tom segmentu opet po pojedinim elementima ponudi za zaokruživanje precizne izraze što će omogućiti i precizan opis i stvaranje, na tzv. paukovoj mreži, preciznog grafičkog prikaza uzorka .

Složio bih se s ovim riječima Christiana Wolfa, ali uz ogradu, a to je da to zadovoljava u potpunosti dok govorimo o tehnički ispravnom vinu, znači onome bez enoloških defekata. Što se tiče nacionalne pripadnosti nisam baš stopostotno uvjeren da ona ne može imati nikakav utjecaj na ocjenu nekog vina, naime svojedobno osobito – i na globalnom nivou – utjecajni  Amerikanac Robert Parker svojim je pristupom vrednovanju vina navodio potrošače na svoj okus koji je preferirao debela i nabildana vina obogaćena s dosta slatkih začina, posebice vanilije, od boravka u bačvicama s jače paljenim dužicama. Lako je moguće da je dio Amerikanaca, a onda i nekih iz drugih zemalja sklonih SAD-u i Parkeru, i još vjeran tim vrijednostima. Za kušača, koji zapravo treba raditi na korist potrošača, je, da bi pravilno procijenio vino, iznimno važno da se pri ocjenjivanju malo digne iznad osobnih afiniteta ali i da zna ono osnovno o sorti, njenom porijeklu i njenim svojstvima glede boje vina i glede nakupljanja sladora u grožđu, zatim da zna iz kojega područja dolazi neko vino (klima, tlo… što bitno utječu na karakteristike kapljice), da zna kakve su tradicija u prehrani i tradicija u vinskoj produkciji u tom nekom kraju (da li vina od redovne berbe, ili vina od prosušivanog grožđa kao Amarone npr. – eto mnogi Istrani su sad svoj teran, ne bi li nakupio više sladora i dobio više alkohola te snažniju strukturu počeli proizvoditi također uz prosušivanje grozdova međutim to na etiketama ne označavaju na prikladan način!)… Znači, na svaki uzorak trebalo bi gledati ne tek je li tehnološki ispravan i šire komercijalno atraktivan nego i koliko ima karaktera vezanog uz pojam zvan terroir, koliko je skladan i elegantan, te kakva mu je s obzirom na strukturu i fenolni sastav te koliko dugačka budućnost.  Napomenuo sam već u ovom prilogu da je danas uza sve raspoložive enološku opremu i preparate i s nužnim minimumom higijene moguće proizvesti tehnički korektno vino i dosegnuti već zapravo jako dobrih, međutim za neke proizvođače slabih i nezadovoljavajućih  85/100 bodova!  Problem zna biti i svojevrsna utrka s vremenom na ocjenjivanju, konkretno to da uzorci prebrzo slijede jedan drugome kako bi se ispoštovala neka unaprijed zadana satnica. Neka vina namjerno rađena da pršte aromama zapahnu ocjenjivača pa ga miris ponese, ali takav miris zna brzo i nestati no ocjenjivač nema vremena to kontrolirati jer pred njim je već novi uzorak. S druge strane, neka ozbiljna, kompleksna i zrelija vina otvaraju se dosta sporije i ocjenjivač i nehotice može podlegnuti slabijem dojmu na nosu jer nema dovoljno vremena pričekati da se vino posve otvori i pokaže u optimalnom svjetlu.

A ima i još nešto što nije niti rječju spomenuto, a to je – predsjednik žirija. Iz iskustva znam da ima nekih predsjednika žirija kojima je iz nacionalnih a i možda nekih drugih razloga bitno da neki uzorak pogurnu prema većem broju bodova, tako da ako se nastavi s na neki način forsiranjem prema većem broju bodova za dotični uzorak te i ako se nastavi čini mi se najnoviji trend da se još sasvim mlada vina, stara tek jedva i po jednu godinu, mada jako dobra ali zapravo ipak tek na početku onoga što još s vremenom mogu pružiti, nagrađuju bodovima iznad 95/100, dakle koju bi ocjenu onda trebalo dati vinu što nakon nekoliko godina pokaže punu raskoš? –  može se dogoditi da će se uobičajenu službenu tablicu morati sa sadašnjih maksimalnih 100 bodova koji sugeriraju savršenstvo (što li je u svijetu savršeno?) podignuti na najmanje 110 ili 120 bodova…◾

_______________________________________________________

OCJENJIVANJA PO NOVINAMA, VODIČIMA, INTERNETU – Kako se eno-gastronomija razvijala i postajala sve značajnijom u društvu i turističkim magnetom prema područjima izazovnih gurmanskih poroka na tanjuru i u čaši, tako su nastajali i sajmovi i festivali vina i kulinarike i tako su se i rađali i izbori najboljih restorana i vodiči ponajboljim restoranima i vinskim podrumima, kao i specijalizirane revije posvećene finoj (i zdravoj) papici i Bakhovoj kapljici.  Malo-pomalo, uz gotovo svaki sajam i festival vina vezalo se i ocjenjivanje vina. Vidjevši koliki je interes publike za dobru hranu i dobro vino i u brojnim tzv. općim novinama pa i u radio i na TV-programima nicale su posebne rubrike odnosno emisije vezane uz kulinariku te enologiju, dakako u smislu konzumacije. U tim vodičima i u novinskim rubrikama kutak je našao i potrošački putokaz – buying guide vezan uz vino. Novinari su se razvijali u kvalitetne vinske pisce i u ozbiljne organizatore i realizatore, u suradnji sa stručnjacima s područja enologije i senzorike vezane uz organoleptiku, ocjenjivanja vina za potrebe rubrika u kojima rade. Kad su se na Internetu namnožile šanse istupa u javnost preko društvenih mreža, iznijeti svoje mišljenje širem krugu ljudi mogao je – svatko.

U svijetu su s posebnom pažnjom praćene rubrike Buying Guide revija Decanter  (još od prije nego što je ta revija počela s projektom Decanter World Wine Award), pa američki Wine Spectator, Wine Enthusiast, kao svjetski guru ocjenjivanja i objava recenzija o vinu nametnuo se bio Robert Parker koji je nakon što je isprva s recenzijama izlazio sâm i stekao zvučno ime osnovao firmu i zaposlio nekoliko osoba i tako stvorio svoj tim ocjenjivača. S osobitom pažnjom pratilo se što će o vinu reći Jancis Robinson…

Prvi u Lijepoj našoj koji je redovito pisao o vinu u novinama bio je novinar Vjesnika Srećko Ljubljanović koji je, osim u svom Vjesniku gdje je imao rubriku Čavrljanja o vinu, neko vrijeme objavljivao i u tjedniku Vikend, gdje sam mu se s vinskim temama pridružio i ja, da bih poslije imao cijelu stranicu na raspolaganju za rubriku Svijet u Čaši. Srećko Ljubljanović bio je prvi koji je izdao Hrvatski vinski vodič, ali knjiga je bila – više nego na detaljna ocjenjivanja i recenzije – bazirana na to da prezentira hrvatsku vinsku scenu općenito i proizvođače posebno. Onda se u okviru Večernjeg lista pojavio početak rubrike vinskih recenzija, tada sam surađivao i ja, da bi nakon nekog vremena priču preuzeo i razvijao novinar i urednik Večernjaka Vito Andrić. Poslije je s Vinskim vodičem u kojemu su bile i ocjene vina izašao Saša Špiranec, danas istaknuti pisac o vinu i recenzent vina u Jutarnjem listu.

Dvije godine nakon što je počela izlaziti – a bilo je to 11.11.1992. – rubriku Potrošački putokaz uvela je revija Svijet u Čaši, čiji sam bio suosnivač i glavni urednik. Vrednovanje vina organizirao sam, polazeći od toga da su ugostiteljski objekti bitan medij za plasman kapljice, u ponajboljim restoranima u Zagrebu i okolici, naravno u odvojenim prostorijama da žiri bude neometan. Vrednovanja su bila naslijepo, po svim pravilima struke. Redovito do dvije trećine članova žirija iskusni renomirani enolozi, pa sommelieri i provjereni vinski pisci. U vinske recenzije je ušao u izdanjima u kojima je radio/surađivao i Ivo Kozarčanin, danas vinska kičma tiražnog 24sata. Neko vrijeme Andrić, Kozarčanin i ja zajednički smo organizirali vrednovanja pod nazivom Vinske zvijezde, a onda, u najnovije vrijeme kako su nam se na leđima nizale godine, organizacija ocjenjivanja Vinske zvijezde prešla je na mlađe, konkretno o njoj sada brine prof. Marija Vukelić, direktorica kuće Zlatne riječi što realizira mnogo eno-gastro događanja, ne samo u Zagrebu nego i po drugim krajevima Hrvatske.

____________________________________________

Malo modificirana moja (Suhadolnik) tablica za ocjenjivanje, te, dolje, prezentacija uzorka opisom

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ ⍟ ⋆   00 (mpc rang/pp. range: M–L-XL-XXL-XXXL) VINO – PROIZVOĐAČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: područje ? ■ VINOGRAD/VINEYARD: naziv pozicije • kosina – ravnica/slope – plain • nadmorska visina/altitude:  ? m • ekspozicija/exposition;  ? • tlo/soil: ? • sorta/variety: Mer … • loze stare/vines old: ? godina/years • gustoća nasada/plantation density:  ? loza/vines per ha • uzgojni oblik/breeding system: ? • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic – prirodi prijateljski (organski, biodinamički)/nature friendly (organic, biodynamic) – službeni znak Eko na etiketi/official Eco sign on the label: ?  • prinos po trsu/yield per vine:  ?  kg • berba/harvest: redovna – kasna – izborna (plemenita plijesan) – ledena – grožđe prosušivano (na trsu – u sušionici )/normal – late – selection of (noble rot) berries – ice – grapes left to dry (on vine – in the drying room) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova – bobica/selection of grapes – berries • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: ? dana/days – fermentacija u inoksu – drvu (otvorena kaca) – amfori/fermentation in stainless steel – wood container (open) – amphora (qvevri) – kvasci/yeasts: vlastiti kupovni/indigenous bought ones • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel – bačvica/small casc (barrique 225 lit – tonneau 500 lit) – velika bačva/big barrel (1000 – 2000 lit) – amfora/qvevri • na finom talogu, koliko dugo/on the lees, how long:  ? mjeseci/months • filtriranje/filtering: da/yes – ne/no ■ PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical (champenoise) – charmat • u boci na kvascu/in the bottle on the lees: ? mjeseci/months • DESERTNO, SLATKO, VISOKOPREDIKATNO/DESSERT, SWEET, PRÄDIKATSWEIN: LH Auslese BA TBA Icewine • FORTIFICIRANO/FORTIFIED: porto, sherry, marsala… ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – bourgogne – rhein/alsace – champagne – bocksbeutel (Franken) – clavelin (Jura) – …  • 0,75 lit – 1,5 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total:  ? ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork – DIAM – plastika/plastic – staklo/glass – na navoj/screw cap – krunski zatvarač/crown closure ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  ZOZP/PGI  AOC DO DOC DOCG  IGT…  • suho – polusuho/dry – off dry… • 00,0 vol%; RS  ? g/lit; AC  ? g/lit ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro – siromašno – nedorečeno/OK – pedantly – elegant – from the points of esthetics and marketing very good – poor • čitljivo/legible: dobro – slabo/good – badly

■ VINO je impresivno • zanimljivo • drukčije • (donekle) kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • sočno • s karakterom/autorski rad • ozbiljno • zrelo • skladno • dotjerano • elegantno • (vrlo) toplo • s mladenačkim nabojem • svježe – lepršavo • dinamično – s nervom – umireno, ali još s dosta živosti • dopadljivo / koketno • nekomplicirano • robusno • rustikalno • bez finoće • s primarnim aromama – sa sekundarnim / (finim) tercijarnim bouquetom • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi • lijepo / lako se pije – uz hranu – i na dužu stazu • za meditaciju • u usponu – u špici (koja može trajati) – prelazi/prešlo zenit – u znaku otmjenog starenja – umorno/starikavo – jače u padu • neuzbudljivo • mlitavo/tupo • nečisto • zeleno • agresivno kiselo – prekiselo • drveno • skuhano/sprženo • oksidirano • odaje plijesni/trulež – TCA • SO2 – H2S – refermentaciju – octikavost – lak – brett  ■ IZGLEDOM živahno – bistro – maglušasto – turobno • zelenkasto – (slamnato) žuto – zlatno – jantarno – bakreno – narančasto – ružičasto – rubinsko – granatno – ciglasto/smeđkasto • (vodo) blijedo – svijetlo – tamno/neprobojno • s veselim – tromim – trajnim – kraćim perlanjem finim sitnim – velikim – brojnim – rjeđim mjehurićima • sugerira gustoću ■ NA NOSU intenzivno – umjereno – diskretno – suzdržano – (pre) razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro – srednje – slabije (voće: domaće/zeleno; bijelo; crveno / koštićavo; bobičasto; jagodičasto – južno, tropsko, egzotično/citrusi – svježe – sušeno – u/kuhano – orašasto) • na floralno (cvijeće: svježe – suho / bijelo – tamno) • med • na vegetalno/herbalno, naglašeno – umjereno – diskretno • maceraciju (s fermentacijom) • začine/mirodije, iskazano jako – s mjerom – (vrlo) dobro uklopljeno • na osjet kvasaca – kruha/brioša – maslaca – plemenitog drveta – (fino) paljenoga/dima – banane/vanilije – čokolade/kave – ne plemenitu plijesan – smolu – nijansu petroleja/animalnoga – hlapljivu kiselost, prihvatljivo ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto – sirupasto • hrapavo • tanin: živ – uglađen – zelen – grub • sugestija je na slast – slatk(ast)o – slan(kast)o – sa kvalitetno/dobro/slabo je pratećom kiselosti – gork(ast)o • tijelom & strukturom potentno – (vrlo) dobro – vitko – razrijeđeno – tanko • slatk(ast)og – svježeg – kisel(kast)og – gork(ast)og – isušujućeg – oporog – dugačkog/srednjeg/kraćeg – grijućeg završetka ■ SERVICE:  ⇑ ⇗  ⇒ •   (preporuka za jelo/dish recommendation:   ) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • traži manju – srednje veliku – veću – veliku čaša / model: bordeaux – burgundy (tzv. balonka) – champagne / pjenušac  –  specijalna vina • 8-10-12-14-16-18° C

______________________________________________

Znatno smanjenim ritmom rubriku Potrošački putokaz – Buying Guide nastavljam na webu www.suhiucasi.wordpress.com  u ovoj Kronici koja izađe na prijelazu iz mjeseca u mjesec a s materijalima vezanim uz događanja u mjesecu završenom neposredno prije objave Kronike. S obzirom da u današnje vrijeme više nije, kako sam već naveo, teško proizvesti tehnički besprijekorno vino malo sam modificirao, u želji za poboljšanjem, ocjenjivačku tablicu i bodovne pragove za medalje, a pri kušanju kapljice i vrednovanju uzorka maksimalno nastojim paziti na kompleksnost i karakternost vina, na vezu između organoleptike i sorte i zemljopisnog porijekla vina. U tom smislu i s ciljem bolje prezentacije vina čitatelju pokušao sam složiti  opisni dio iz kojega bi bili vidljivi terroir i nastanak vina te organoleptika uzorka. ♣

__________________________________________

Vinske razmirice

COVID19 i PROTIV TERANA IZ HRVATSKE, GRAN TERANOM CORONICA PROTIV CORONE

Od prije već dosta vremena, a nakon svojedobne presude Europske komisije vezane uz teran iz Hrvatske Istre, smatramo kako je stvar s plasmanom vina pod nazivom Teran Hrvatska Istra riješena, međutim najednom na kraju prve trećine rujna 2020. u bujici vijesti o ponovno oštroj ekspanziji Covida19 eto i informacije da je Slovenija tužila Europsku komisiju za pristranost prema Hrvatskoj zbog njene odluke da se vinu pod nazivom Teran Hrvatska Istra dopusti izlazak na EU tržište!

Protagonisti – Refošk i Teran

               Vijest je na radiju bila štura, bez objave eventualno novih slovenskih argumenata kojima se tužba podupire. Imaju li uopće Slovenci neke nove argumente oko Terana i terana? Zna se da je naziv sorte opće dobro i da nije moguće da ga neka strana zaštiti za sebe, ali Slovenci, kako sam čuo iz više ustiju protagonista njihove vinske scene, tvrde da Teran nije sorta, te da su oni zaštitili VINO TERAN koje se proizvodi od sorte Refošk. Istina je da su se vinogradari/vinari sa slovenskog Krasa bili udružili u Konzorcij za kraški teran, ustrojen na principu talijanskih poslovnih vinskih konzorcija, i logično je da sa zaštitom pri EU žele ostvariti određene tržišne prednosti koje takva zaštita nosi, ali dojam je, na žalost, da se, iako zapravo govore o Kraškom teranu, nisu u apetitima ograničili na teran kao zaštićeno vino s njihova Krasa, što bi bilo najnormalnije i marketinški najbolje, nego su, kako nekako ispada, očito htjeli imati monopol nad pojmom teran i ne odgovara im da, makar je sasvim drukčije označeno, na tržištu EU bude i vino s nazivom Teran Hrvatska Istra. Evo što su Deželci stavili u Wikipediju na Internet.

Teran je slovensko avtohtono rdeče vino. Pridelujejo ga na Krasu iz trte Refošk. Teran je, tudi na ravni Evropske unije, zaščiten kot vino iz čiste sorte Refošk, pridelane na Krasu. Zaradi kraške prsti ima značilen okus, v primerjavi z drugimi vini pa vsebuje velik odstotek mlečne kisline. Po nekaterih raziskavah deluje zdravilno za človeški organizem, kot antioksidant, kot sredstvo za zaviranje slabokrvnosti (vsebuje veliko železa), kot sredstvo za zaviranje arterioskleroze in sredstvo za zniževanje LDL holesterola v krvi (v barvilu).

Domovina kraškega terana, vina Kraškega vinorodnega okoliša, leži med Tržaškim zalivom in Vipavsko dolino z nadmorsko višino okoli 300 m, ostrejšo klimo, ter terro rosso, bogato s silikati in železom. Vse to se odraža v polnosti, kislini in visokem ekstraktu kraškega terana. Je visoko-kakovostno suho vino, karminasto rdeče barve z veliko vsebnostjo mlečne kisline, ki je proizvod jabolčno-mlečnega vrenja, ter z nizko stopnjo alkohola. Njegove odlike se kažejo tudi v izrazitem sadnem okusu, ki spominja na maline ali ribez, ter v visokem ekstraktu, polnosti in harmoniji. Zdravniki ga priporočajo bolnikom s premalo kisline, slabokrvnim in rekonvalescentom. Kislina blagodejno vpliva na prebavila in pospešuje tek. Postreže se ga h gurmanskim jedem, mesu na žaru, pršutu, divjačini in pikantnim sirom. Teran je vino, ki se praviloma ne stara in ga je najbolje uporabljati v tekočem letu od proizvodnje dalje. Iz njega na Krasu izdelujejo tudi teranov liker.

GranTeran Coronica kontra Corone

Pravna zaštita: Teran ni sorta grozdja, ampak ime vina, ki se na kraški planoti, tj. na Krasu, že stoletja prideluje iz sorte Refošk. Ime teran je bilo v Sloveniji leta 2000. pravnoveljavno zaščiteno, 2006. pa je ta zaščita, ki je po pravu EU absolutna in trajna, postala tudi del evropskega pravnega reda. Hrvaška, ki takrat k temu ni imela pripomb, je leta 2010. svojo trto Refošk, iz katere pridelujejo vino Istrijanac, najprej preimenovala v trto Teran, potem pa od Evropske komisije na tej podlagi zahtevala, da za Istrijanca in podobna istrska vina v vsej EU tudi njenim vinarjem dovoli uporabo imena teran.

Hrvatski stav nešto je drukčiji, naime u Lijepoj našoj  govori se, ne kao u Deželi, o jednoj sorti od koje se proizvodi vino s nazivom što sugerira drugu sortu, nego o tome da POSTOJE SORTE i REFOŠK i TERAN, koje, istina, imaju srodnosti, ali strukovno i pravno tretiraju se kao dva kultivara. Hrvatski stručnjaci za ampelografiju na čelu s dr. Edijem Maletićem PhD koji je inače s istaknutom američkom profesoricom Carole Meredith sa Sveučilišta California u Davisu mnogo i uspješno surađivao na identifikaciji i porijeklu više sorata pa i Zinfandela odnosno Crljenka kaštelanskoga, odnosno Tribidraga, govore o dvjema sortama, a  i u golemom i opsežnom svjetskom atlasu vinskih sorata Wine Grapes što ga kao autori potpisuju uglednici poput Jancis Robinson, Joséa Vouillamoza i Julije Harding i što predstavlja 1368 vinskih kultivara našeg planeta, Teran je, pod nazivom Terrano, prezentiran kao zasebna sorta. Evo što piše u prilogu o teranu u spomenutom Atlasu:

Prof. Edi Maletić, desno, s najbližim suradnikom na fakultetu Ivanom Pejićem

Teran je značajna sorta što daje svježa i fino aromatska crna vina, kultivar raširen uz državnu granicu Italije i Slovenije te u Istri. Često ga se, pogrešno, zamjenjuje s mnogo poznatijim Refoškom. Glavni sinonimi su mu Cagnina (Furlanija te Emilia Romagna), Crodarina, Rabiosa nera (Breganze), Refosco del Carso, Refosco d’Istria, Refosco Terrano, Refošk, Teran (Istra) Terrano del Carso, Terrano d’Istria. Nazivi sorata koje se najčešće POGREŠNO koriste za Teran su Refosco dal peduncolo rosso te Refosco di Faedis.

Kad se govori o porijeklu terana kaže se da je riječ o vrlo staroj sorti s kraškog područja koji uključuje dio Furlanije (Friuli) na sjeveroistoku Italije i uz granicu sa Slovenijom, zatim jugozapadni pogranični dio Slovenije i gornji dio Istre. Najraniji spomen terana javlja se u dokumentu od 13. studenoga 1340., i tu se navodi uzgoj, u Barbanu (danas je to područje slovenski teritorij), Rabiole Malvazije Terrana bianco e vermiglio Moscatella i Pignola. Spominju se dakle sorte s bijelim i crvenim bobicama, a preživjela je samo ona s crvenim (vermiglio) bobicama. Poslije se Terrano spominje 14. kolovoza 1390. kad je 20 ingestarija (stara mjera za količinu) vina terana darovana grofu di Lozo.

Teran spada u grupu Refoška,  ali, NIJE, kako je već upravo rečeno, isto što i Refosco dal peduncolo rosso, kako neki krivo smatraju, kažu to rezultati DNA, koji međutim vele da je Teran, nađen u Hrvatskoj Istri, isto što i Refosco d’Istria odnosno Refošk u Sloveniji (Maletić 1999. i Kozjak 2003.). Teran se dakle uzgaja na Krasu kod Trsta, s talijanske i slovenske strane, te u vinogradarskom područja Slovenska Istra južno od Trsta, kao i nešto malo u Vipavskoj dolini, zatim pretežito u sjevernom području Hrvatske Istre gdje daje lijepa svježa vina s naglašenom aromom tamnog šumskog voća, s izraženom ukupnom kiselosti i s čvrstim taninom tako da je ipak prikladan i za duže dozrijevanje u drvenoj bačvi(ci). Nešto terana inače ima i u Makedoniji. Situacija je dakle s Teranom/teranom prilično komplicirana, i hrvatska strana kad bi se htjela inatiti mogla bi naglašavati – kako i Slovenci na Krasu proizvode vino teran od – Terana…

_______________________________________

DOKUMENTARNA SERIJA o IZVORNIM DOMAĆIM te UDOMAĆENIM SORTAMA u HRVATSKOJ – Davorin Marković iz Zagreba diplomirani je inžinjer eksperimentalne biologije i profesor biologije, devet je godina bio ravnatelj Zavoda za zaštitu prirode a sad je u istom Zavodu viši savjetnik. On je i pokretač edicije Zelenih knjiga, jedna je npr. o izvornim pasminama domaćih životinja u Hrvatskoj, a druga je o izvornim sortama vinove loze u Hrvatskoj. Sad priprema novi projekt, koji bi se realizirao preko elektronskih medija. Markovićeva je želja da se snimi dokumentarna serija emisija o izvornim hrvatskim i o u Hrvatskoj udomaćenim kultivarima vinove loze.  Pripremio je već u pisanom obliku detaljni scenarij za snimanje. Sebe je predvidio kao voditelja, u planu za pomoć ima nekoliko stručnih suradnika, kao goste spominje primjerice prof. dr. Edija Maletića, dr. Gorana Zdunića, u priču je uključio I prof. Ivana Dropuljića, osnivača i direktora festivala  Zagreb Vino.com, kao prisutni medij u nekim epizodama izabrao je (i) reviju Svijet u čaši.

Prof. Davorin Marković (desno) i prof. Ivan Dropuljić, Zagreb Vino.com, u razgovoru oko serije TV-filmova o izvornim hrvatskim vinskim sortama i o duboko udomaćenim stranim vinskim sortama u Hrvatskoj

– Područje današnje Republike Hrvatske od davnina je poznato po uzgoju vinove loze i proizvodnji vina. Tijekom tisućljeća na podruju Hrvatske razvile su se mnoge sorte vinove loze Vitis vinifere, u Hrvatskoj ih imamo, koliko znam, nešto više od 130 izvornih. To teoretski znači da bi se od njih moglo proizvesti više od 130 različitih sortnih vina! Pravo bogatstvo! Smatram stoga da je nužno snimiti serijal kratkih, konkretno oko 15-minutnih tv-filmova i materijal prezentirati ne samo hrvatskoj javnosti nego i publici u svijetu, neka stvar vani napokon odjekne kako treba i da u svjetskim okvirima poboljšamo naš image vinske zemlje te da taj svoj novi mogući osjetno bolji status i adekvatno gospodarski valoriziramo – veli Davorin Marković, koji za projekt traži investitora odnosno investitore. ◾

________________________________________

                Znanstvenik prof. Edi Maletić PhD sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta kaže:

– Odavno je sve kazano: Teran i Refošk su dvije različite sorte. Europska komisija  shvatila je svoju grešku nedovoljnog poznavanja od prije, i zato je reagirala kako je reagirala 2017. i sada. Činjenica jeste da se Teran često označava nazivom Refošk, upravo posebno u Sloveniji. Odnosno, Slovenci ga službeno uporno tako nazivaju, dakle  krivo, što je i bio razlog da je došlo do ovog sukoba. Oni naprosto negiraju postojanje Terana kao sorte, ne priznaju naziv Teran za sortu, što je, svakom tko zna imalo od struke i zaviri u neku knjigu o sortama, jasno da je pogrešno. Moje je mišljenje da su im šanse u ovom sudskom postupku nikakve, ako se bude pitala struka. Oni inzistiraju na tome da je teran naziv vina, a da je sorta Refošk, što ne odgovara istini. Ponavljam: Teran je i naziv sorte, to je službeno prema svim stručnim kriterijima, povijesnim zapisima kod sve tri zemlje gdje se uzgaja, a Refošk je druga sorta odnosno krivi sinonim za Teran.

Nikola Benvenuti (lijevo), predsjednik udruge Vinistra, i njegov brat Albert, jedni od najboljih istarskih proizvođača terana

                U tijeku istog prijepodneva nedugo nakon što je ujutro objavljeno o tužbi Slovenije doznaje se da je Opći sud Europske unije odbacio tužbu Slovenije protiv Europske komisije u slučaju Teran i potvrdio time svoju odluku iz 2017. godine kojom se dozvoljava vinarima Hrvatske Istre da na etiketi navedu Hrvatska Istra – Teran, s time da naziv vina na etiketi bude ispisan manjim fontom, što zasigurno samo djelomice zadovoljava vinare Hrvatske Istre jer iz onoga što je iznijela struka i što je napisano u Atlasu vinskih sorata svijeta što sam naveo u gornjem tijelu ovoga teksta nema nijednog razloga da se naziv Teran za Hrvatsko vino na neki način omalovaži ispisom u manjem fontu. Kako se čuje, Slovenija, nezadovoljna najnovijom odlukom Općeg suda EU mogla bi ući u novi postupak i s tražnjom za odštetu s, kako piše slovenski tisak, novim argumentima kojima bi se pozivala na kršenje prava Europske Unije od strane Europske komisije.

Zar ne bi bilo najlogičnije i marketinški za obje strane najbolje, te najpravednije dakle bez imalo straha za Slovence da bi samo zbog toga mogli proći komercijalno loše, da legalno postoje Teran sa slovenskog Krasa dakle Kraški teran, i teran iz Hrvatske Istre?

Visoki sjaj: Logično je dakako bilo i čuti se po ovome pitanju s Nikolom Benvenutijem, predsjednikom udruge istarskih vinogradara i vinara Vinistra, koji, očekivano zadovoljan, izjavljuje:

– Nije me začudilo to što je Opći sud EU glede terana odlučio tako kako je odlučio, to je samo potvrda onoga što smo mi u Hrvatskoj Istri tumačili od početka. Slovenci imaju pravo žalbe i vidjet će se kako će postupiti, međutim smatram da termin Hrvatska Istra – Teran koji zakonski dopušteno na nivou EU rabimo od 2017. godine pruža s ovom najnovijom odlukom Općeg suda EU još jaču sigurnost istarskim vinarima da sade i dalje Teran. Danas se računa da je u Istri Teranom zasađeno oko 300 hektara terena. Ova godina, barem kako zasad stoje stvari u vinogradima, mogla bi, pogotovu za one koji su kvalitetno obavili zelenu berbu, ponovno učiniti da Teran iz Hrvatske Istre zablista visokom ozbiljnošću i kompleksnošću dozrelog odležanog vina, čak možda da to bude i jačim sjajem od prijašnjih godišta, međutim ne smijemo se veseliti prebrzo, još treba dočekati polovicu listopada kad obično kreće berba te sorte za ozbiljna, mogao bih reći i velika vina.

Na moje pitanje planira li udruga Vinistra donijeti pravilnik o proizvodnji terana u smislu da se pod određenom zaštićenom oznakom nudi određeni prepoznatljivi organoleptički profil a ne da se pod istom oznakom prodaju vina teran različitog organoleptičkog izričaja (naime ima dosta vinara koji kako bi dobili na strukturi i snazi a i aromama s kojima misle da mogu privući više kupaca, ostavljaju grožđe neko duže vrijeme na prosušivanju), konkretan odgovor nisam dobio.  ♣

 __________________________________________________

    Berba 2020

MANJE JE, ČESTO, VIŠE (BOLJE)!

Svaka berba posebno je uzbudljivo vrijeme u godini, naime ona pokazuje rezultat pameti, ambicije, truda i rada uloženih u određeni projekt vezan uz poljoprivredu. Osobito emocionalno očekuje se berba grožđa i drugog voća kao finalni dio sezonske godišnje proizvodnje na zemlji, naime uz sposobnost ulagatelja ključan faktor djelatnosti pod vedrim nebom su opće ekološke okolnosti te meteorološke prilike, rezultat hirovitosti kojih mogu biti i jače štete i veći gubici. Uvriježilo se u narodu da se nekako najjače slavi berba grožđa kao polazišta za Bakhov nektar koji prati fama tažitelja tuge i širitelja i pospješitelja veselja, ali koji, ako se s njime pretjera, može postati i uzrokom nevolja.

Posljednji trzaji ljeta 2020: krasan, maltene morski prizor sa zagrebačkog,eto plavog jezera Jarun, dolje: zeleni ambijent obale. Pažnja je sada usmjerena na berbu! Kad već ove godine nije bilo očekivane €-berbe, da barem s grožđem i drugim voćem imamo sreću!

Cijela vegetacijska sezona a i berbeni finale 2020. odvijali su se u dosad nikad – barem u modernije vrijeme – viđenim uvjetima sa snažnim obilježjem  pandemije, konkretno s Coronom i Covidom19, te u široj zagrebačkoj okolici i posljedicama snažnog potresa u ožujku 2020. Brzo širenje zloćudnog virusa, nagli porast broja oboljelih, restriktivne mjere poput mjera izolacije, samoizolacije, zabrane putovanja, zabrane većih i veselih okupljanja, obvezno nošenje nelagodne maskice, osjetan manjak turista, lošiji ekonomske pokazatelji, stresovi od potresa, snažna olujna nevremena, tuča… ostavili su utisak kao da se najednom sva moguća pošast sručila na nas. Kako se ljeto uspinjalo prema svom zenitu, sve češće su se čula retorička pitanja hoće li nas barem meteorologija poštedjeti do jeseni i do kraja razdoblja dozrijevanja, da se u jematvi barem malo proveselilmo uz zdrave zrele plodove onoga što nam je ostalo nakon spomenutih meteo-neprilika.

Drugi dio ljeta ulijevao je nadu u radosnu berbenu jesen, polovinu rujna dočekali smo s određenim olakšanjem, bitno je da su dobre berbene vijesti stizale istodobno s raznih strana Hrvatske: grožđe se manje više svuda pokazivalo  lijepim i zdravime, i vlasnici vinograda sa sortama što za branje dospijevaju ranije prvi su mogli i posve odahnuti! Istina, prinos 2020. će se bilježiti kao manji, ali ponekad manje je, zapravo, više, naime, niži prinos zna biti kompenziran boljom kvalitetom, a što se tiče aktualnih poteškoća glede plasmana, na neki je način niži prinos ovaj put dobro došao i iz tih komercijalnih razloga.

Pretežito sunčano i toplo vrijeme što se protezalo i u drugu polovicu rujna razveselilo je i one koji su podložni gurmanskim porocima ali nemaju svoje trsje, naime dalo je mogućnost da se brojna događanja eno-gastronomskog i zabavnog, turističkog tipa, od kojih su neka obično vezana uz zatvoreni prostor, presele na epidemiološki sigurnije otvoreno, i upravo i među trsje, primjerice imali smo organizirane (pjenušave) doručke u vinogradu, cjelodnevne piknike u vinogradu, lijepe mogućnosti šetnje i vožnje biciklom stazama uz vinograde, natjecanja u branju grožđa, razne kulturne programe u trsju, svečanosti u čast plemenite kapljice. Svijet u Čaši zavirio je svuda pomalo, ,dotakao se, tako, Diplomatske berbe, a na jednome mjestu, i to u famoznoj Dolini kardinala, zadržao se i kao aktivni sudionik u berbi, pa s time i počinjem pregled.

DIPLOMATi u JEMATVI i – BORBENI AVIONI! – Bakhov nektar, znan kao medij osobito prikladan i učinkovit za promoviranje nekog vinogradarskog područja (i u turističkom smislu), postao je u čudovitoj maloj Hrvatskoj alat za promidžbu borbenih aviona! Fantastično! To valjda samo može biti u Lijepoj našoj!

U glavnoj ulozi na Diplomatskoj berbi 2020 kod Koraka – Zoran Milanović. U pozadini se vidi Velimir Korak

Posljednjih nekoliko godina vinorodna Plešivica, tek na pola sata vožnje automobilom od Metropole kao značajnog emitivnog turističkog centra – pokazuje se svakim danom u sve jačem svjetlu, posebice nakon nedavnog otvorenja ekskluzivnog restorana u sklopu vinskog posjeda obitelji Korak, kao prostor poželjnog turističkog odredišta. Krajolik  s vinogradima na blažim ali i strmim kosinama jedinstven je, zagađenja okoliša praktički nema, eno-gastro ponuda sve je bolja i za jedno ne suviše veliko područje nevjerojatno raznolika, zahvaljujući zasigurno nekolicini već godinama postojanih proizvođača vina koji su u produkciji nesumnjivo dosegnuli i svjetski vrh kakvoće, od inače popriličnog broja vinogradara/vinara malo pomalo sve ih više napreduje u profesionalnom pristupu i u kakvoći proizvoda, zatim nekoliko je vrlo vrlo dobrih do vrhunskih ugostiteljskih objekata, nekoliko je vinskih imanja koji se vrlo kvalitetno bave i ugostiteljskom aktivnosšću, neki privatnici nude i prenoćište… ali Plešivica i njen administrativni centar grad Jastrebarsko, smješten tik uz autoput od Zagreba prema Jadranu (!!!), ne mogu se pohvaliti titulom turističke destinacije.

Kolega Ivo Kozarčanin iz 24sata i ja iz Svijeta u čaši prije godinu ili dvije pošli smo kod gradonačelnika Jastrebarskog Zvonimira Novosela na razgovor o tome zašto je tome tako te da vidimo što je moguće učiniti, pa i eventualno uz naš doprinos, da se stvari poprave, međutim… slabe vajde.  Hotel u Jaski godinama ne radi, objekt Mazana u središtu grada, zamišljen da bude regijska Vinoteka s ponudom lokalnih butelja, posluje kao običan kafić, izletište Mladina smješteno uz čuvene vinograde djeluje otužno,  historijski podrum ne radi i ostavlja utisak zapuštenoga. Vinska manifestacija Jaskanske vinske svečanosti nakon sjajnog prvog eno-gastro-etno izdanja na središnjem gradskom trgu postupno se pretvorila u birtijetinu i pozornicu za noćne koncerte lakih nota i nema veze s istinskom promidžbom vina i lokalnih etnografskih i kulturnih vrijednosti. I sad – špica nonsensa: događanje Diplomatska berba postalo je platformom za propagandu borbenih aviona i za avionsko prepucavanje između američkog veleposlanika i visoke švedske diplomatkinje te već, uvelike i zbog manira ulice, doista zamorno prepucavanje predsjednika Države s premijerom i sa saborskim zastupnicama!

Uostalom, evo što je otprilike o Diplomatskoj berbi kao događanju ovih dana objavljeno u jednom od medija nazočnih na Diplomatskoj berbi 2020 na gospodarstvu Korak: Diplomatska berba originalna je i zaštićena manifestacija zamišljena da kroz okupljanje veleposlanika u piktoresknim plešivičkim vinogradima i kroz druženje uz berbu grožđa pa, poslije, i uz fino jelo i plemenitu kapljicu kraja, upoznaju lokalne vinare i vrhunsku kvalitetu vina i specijaliteta jaskanskog podneblja. Do sada je održana četiri puta, na veliko zadovoljstvo svih diplomata sudionika u berbi.

-Diplomatska berba simbolizira uvažavanje tradicijskog i kulturnog nasljeđa, zajedništvo koje iskazujemo u berbi grožđa te povezanost i međudržavno prijateljstvo uz iskrene i prijateljske osjećaje, a to sve zajedno čini one osnovne, najznačajnije ljudske vrijednosti. Ovom prilikom u ime svih Jaskanki i Jaskanaca zahvaljujem se predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću što je prepoznao važnost ove lijepe tradicije po kojoj je Jastrebarsko jedinstveno u Hrvatskoj – izjavio je gradonačelnik Zvonimir Novosel…

Na Diplomatskoj berbi 2020 kod Korakovih odazvalo se, navodno, nekih pedesetak diplomata. Iz nekih objavljenih fotografija uzvanika na platou kod Korakovog restorana moglo bi se, po tome kako su bili odjeveni, prije zaključiti da su se uputili na ugodno prijepodnevno druženje uz kavicu odnosno aperitiv nego u koračanje kroz vinograd i branje grožđa. Prisjećam se Diplomatske berbe kod obitelji Tomac, kao određena uspomena na to događanje rodio se pjenušac Diplomat, pa me zanimalo hoće li i sada neko vino Korakovih podsjećati na međunarodni berbeni skup diplomata kod Koraka, Velimir Korak rekao mi je da od organzatora nije došla takva inicijativa.

Podsjetio bih da je, inače, priča o spajanju hrvatskih vina s inozemnim diplomatima najvišeg ranga krenula svojedobno zapravo od revije Svijet u čaši koja je stvar koncipirala na način da kod pojedinih vinara dovede veleposlanike raznih država u Hrvatskoj (propitali smo se, prethodno, kako bismo na ove prve susrete kod vinara najprije ipak doveli ambasadore za koje smo čuli da su gourmeti i dobri poznavatelji plemenite kapljice) više mjeseci nakon berbe, kako bi oni iz raznih bačvica (riječ je bila o onima zapremnine 225 litara) kušali već dosta dobro razvijena vina (prigoda je bila degustirati ne samo jednu sortu) iz posljednje berbe, pa da se izjasne koje vino iz koje bačvice im se najviše dopalo. Dakako u dogovoru s vinarom ambasadoru je na dar dodijeljena jedna bačvica s izabranim vinom s time da se strpi da kapljica u punoj potrebnoj mjeri provede svoj boravak u bačvici te da bude napunjena u butelju. Smisao je bio da veleposlanik to vino iz Hrvatske, u kojoj je eto odrađivao mandat, oficijelno poslužuje svojim gostima u ambasadi… Prvi veleposlanik  dobitnik Diplomatskog vina Svijeta u Čaši i Kurije Nespeš tada u sklopu Badela 1862 bio je norveški ambasador u Hrvatskoj Knut Thoraassen. ◾

____________________________________________

Berba 2020. za pjenušac Barun100+ brut nature: Ivo Kozarčanin, Ivan Dropuljić, Željko Suhadolnik, Strikan

Josip Barundić mlađi – prerada

BARUN 100+ brut nature – Tog dana kod Barundićevih, znanih po vinima unutar robne marke Barun, našli smo se u vinogradu Gorice na oko 200 metara nadmorske visine i ponad mjesta Hrženik nedaleko od Krašića u Dolini kardinala, u vinogorju Krašić. U njemu je nekih 400 trsova vinove loze sorata koje su tradicijski sađene na području Plešivice, a to su Lipovina, Štajerska belina ili Ranfol, Graševina, Kraljevina, Muškati bijeli i žuti, Plavec žuti, Plemenka… Mara i Josip Barundić iz mjesta Brezarić kod Krašića a koji su na vinskoj sceni već više od desetak godina, do 2018. godine pri proizvodnji vina grožđe iz tog vinograda miješali su s grožđem s drugih svojih parcela, a na inicijativu vinskih zanesenjaka Ivana Dropuljića, osnivača međunarodnog festivala vina i kulinarstva Zagreb Vino.com, zatim novinara i vinskog pisca Bakhovog sina Ive Kozarčanina, i Željka Suhadolnika, iz časopisa Svijet u čaši – koji su, znajući da Barundići imaju dugogodišnje iskustvo u proizvodnji pjenušaca te kojima je bilo žao da se jače ne iskoriste prednosti starosti loze (stariji panjevi daju plod bolje kakvoće), zatim spomenute tradicijske bijele sorte, vapnenasto tlo, pozicija vinograda s jačim nagibom, nadmorska visina parcele, mogućnost proizvodnje odličnog pjenušca a i mogućnosti vrlo učinkovitog marketinga što ga sve prethodno upravo nabrojano omogućuje – grožđe se eto u berbi prije dvije godine počelo odvajati za produkciju pjenušavog vina klasičnom šampanjskom metodom i s dužim odležavanjem na kvascu u butelji (najmanje tri godine, a možda i koju godinu duže!) nakon druge fermentacije, kako bi se realiziralo proizvod s osjetno višom dodanom vrijednosti. Dakle, sredinom rujna ove godine – treba reći da je što se tiče proizvodnje pjenušca berba lani preskočena jer premalo je bilo grožđa dovoljno dobroga za ove nove pjenušave prohtjeve – u tom vinogradu odvijala se berba grožđa, lijepim zdravim zrelim i slatkim grozdovima u bobama kojih se dobro osjetila fina kiselost, uspjelo se napuniti 35 klasičnih plastičnih kutija kakve se rade I rabe upravo za potrebe berbe.

Solidan rod i lijepo grožđe – dakako hitno prevezeno u hladan podrum Barundićevih, te zadovoljstvo razvojem kontrolno kušanog pjenušca Barun 100+ brut nature iz berbe 2018 a koji je dosad, nakon druge fermentacije, proveo godinu dana u boci, bili su okidač za slavlje uz fine papicu i kapljicu, konkretno pjenušce i mirna vina Barun.

Zadovoljstvo nakon berbe grožđa za Barun 100 + brut nature

Prikladno uz pjenušac gornje kvalitativne linije: gusja jetra kuhana šest sati na laganoj vatri!

Kako smo zamislili taj pjenušac Barun 100+ ? Kao prvo, da bude brut nature, dakle bez dodavanja ekspedicijskog likera. Od prve berbe, 2018., u srpnju 2019. napunjena su  bila 252 magnuma (dakle boca od po 1,5 l) i nešto klasičnh butelja (0,75 l), prvenstveno namijenjenih da nam posluže za povremena kontrolna kušanja, da se vidi kako se vino razvija. Kako se zna da s pjenušcem rađenim klasičnom metodom ne valja žuriti se nego treba biti strpljiv, dogovor je bio da ovo naše zajedničko pjenušavo vino na finom talogu leži i razvija se u boci najmanje tri godine, ako pri kontrolnm kušanjima vidimo da se stvar odvija kako smo mislili da treba ostavljena je mogućnost da pjenušac Barun 100+ brut nature 2018 u magnumima i produži dozrijevanje na pet godina!

Budući da je ove godine ubrano posve zrelo i posve zdravo grožđe, odlučeno je bilo da se provede nekolikodnevna maceracija u inoksu na temperaturi do 10 Celzijevih stupnjeva, pa da se onda krene s alkoholnom fermentacijom za bazno vino za novi pjenušac a potom da bazno vino, prije šampanjizacije, odleži nekoliko mjeseci na finom talogu, moguće ili svo u inoksu, moguće dio u inoksu a dio u bačvi(ci) … I dalje bi se ustrajalo u nedodavanju ekspedicijskog likera. ◾

__________________________________________

Vinorodna Plešivica (Marko Čolić)

Portugizqac

PORTUGIZAC, i PLEŠIVICA CURICA – Jedno od prvih grožđa koje se bere je Portugizac. S obzirom na tradiciju i raširenost Portugisca na Plešivici i s obzirom na uratke nekih ambicioznijih vinara od Portugisca, Zagrebačka županija bila je svojedobno odlučila vinorodnu Plešivicu brendirati i kao područje mladog novog portugisca i inicirala je ustanovljenje robne marke vina i osnutak udruge Portugizac Plešivica. U prvim godinama oduševljenje plešivičkih vinara činilo se velikim, svake berbe bile bi popraćene svečanostima vezanim uz portugizac a na priielazu iz listopada u studeni održavale bi se manifestacije u čast portugisca Plešivica – festival portugisca i, u Zagrebu, i to u boljim ugostiteljskim objektima  svečano otvaranje prve boce županijske robne marke za tu godinu, međutim kako je vrijeme prolazilo entuzijazam kao da je splašnjavao, uz tradicijske chardonnay i rajnski rizling najjače zvijezde su na Plešivici postali pjenušci i jantarna vina rađena uz duge maceracuije bijelih sorata. Mr. Josip Kraljičković, pročelnik za poljoprivredu Zagrebačke županije, inicijator osnutka udruge i stvaranja robne marke Portugizac Plešivica, probudio je sredinom rujna 2020. plešivičke vinogradare/vinare i okupio dobar dio njih na berbi portugisca ove godine na gospodarstvu Josipa Brajea u Lokošin-dolu kod Mladine. Uz domaćina Josipa mlađeg i njegovu sestru Ivu, svojedobno županijsku Vinsku kraljicu, vidjeli smo Tomislava Haramiju, čelnika PZ Plešivica, pa Roberta Brajea, Franju Gregurića, Željka Gregorića, Zdenka Vučinića, Franceka Stanišića…, nažalost nedostajali su – zašto! – neki plešivički proizvođači znani po redovito dobrom portugiscu, primjerice Damir Režek, Krešo Režek, Zdenko ili Nikola Šember, Velimir odnsno Dominik Jagunić, a i Velimir Korak…

Članovi udruge Portugizac Plešivica (Marko Čolić)

U berbi portugisca 2020: županijski pročelnik za poljoprivredu mr. Josip Kraljiković i svojedobno Vinska kraljica Zagrebačke županije Iva Braje (Dražen Kopač)

Blizu grtada-blizu srca_promotivni film TZZZ

Inače, u ovim berbenim danima javnosti je skrenuta pažnja na promidžbeni film kroz koji se Plešivica propagira kao vrlo vrlo sadržajno turističko područje. Turističke zajednice Zagrebačke županije i Grada Zagreba, po prvi put u partnerskoj suradnji u promidžbi Zagreba i okolice kroz jedinstvenu kampanju, odlučile su uz berbu grožđa 2020. izaći s novim propagandnim filmom za atraktivna područja uz Metropolu i u Županiji što Metropolu okružuje. Naslov filma je Blizu grada, blizu srca/Around Zagreb. Film stavlja naglasak na zelenilo, boravak u prirodi, rekreaciju, kao i na bogatu kulturnu i gastronomsku ponudu glavnog grada i zagrebačkog zelenog prstena. Može ga se pogledati na poveznici: Blizu grada, blizu srca. Producentica filma je Martina Miličević čiji je video Zagrebačka vinska priča/ Winetasting Path Home osvojio treće mjesto na svjetskom natjecanju video-uradaka u organizaciji tiražnog američkog vinskog magazina Wine Spectator. Narator u filmu je Rob Reider, peterostruki američki dobitnik nagrade Emmy za svoje emisije, s njim je TZGZ već ostvarila sjajnu suradnju na filmu Zagreb Loves You.

Kad govorimo o gastronomiji, valja napomenuti da na Plešivici postoji nekoliko vrlo jakih punktova za obvezni obilazak.

U visoku ekskluzivu spada novootvoreni restoran Korak u sklopu vinskog posjeda obitelji Velimira Koraka, na glasu je i restoran Karlo koji kao chef vodi Karlo Navoj, inače s dugogodišnjim iskustvom u gastronomiji u Švicarskoj, sjajno u ponudi domaćega prezentiranog na moderan način kotira obitelj Roberta i supruge mu Sande Braje,  s domaćim specijalitetima jako su dobri na obiteljskom gospodarstvu Jagunić te u restoranu Ivančić, popularno zvanome Galica, u intimnom ambijentu gosta dočekuje i obitelj Drage Kurtalja, koja svoju ispostavu kao svojevrsnu plešivičku ambasadu ima u Zagrebu…◾

Odmorište Roberta Brajea u Lokošin-dolu i uz vinograde, idealno za boravak kroz cijeli dan (Marko Čolić)

Sanda Braje jajna je kuharica, izvorne domaće namirnice iz obiteljskog uzgoja pretvara ne samo u iznimno ukusna jela nego i u atraktivne moderne likovne eksponate na tanjuru. Na slici je sa svojim kreacijama od tijesta što ga sama razvlači i nadjeva sirom što ga obitelj Braje sama proizvodi, od mlijeka vlastitih krava, Mladi pak naraštaj u obitelji Roberta i Sande Braje – sin Patrik, otvara novu stranicu u obiteljskoj vinskoj proizvodnji. Okrenuo se prema jantarnom vinu i po trećinu Veltlinca crvenog, Pinota sivog i Traminca macerira gotovo pola godine u gruzijskoj amfori (Brajeovi sad imaju ukupno tri amfore dvije su zapremnine po 600 i 800 litara) a onda vino na dozrijevanje stavlja na najmanje tri godine u rabljeni barrique volumena 300 litara (Marko Čolić)

Narezak i copanjak

Domaci ambijent i fina domaća hrana i kapljica na gospodarstvima Velimira Jagunića i Franje Kolarića te, u intimnijem opsegu, i kod Drage Kurtalja, svojevrsnog plešivičkog ambasadora u Zagrebu. Krešimir Ivančić dočekuje gosta najprije sa svojim glavnim adutom – pjenušcima Griffin

Plesivica, tipičan krajolik

Jaskanski stari dvorac

Spomenik iz prošlosti u Mladini: zgrada u kojoj je nekad bio vinski podrum velikaša baruna Edodyja, a koji je bio u funkciji sve do nedavno… Bilo bi lijepo kad bi ga se kao povijesnu vijednost obnovilo, uredilo, dakako skupa s okolišem (Marko Colić)

Trganje i  promocija istodobno: URBANI ZINFANDEL ESPLANADE! – U isto vrijeme i jematva i promocija! O čemu je riječ?

Kako i dolikuje: svjetski glasovita vinska sorta Crljenak, Tribidrag, Kratošija, odnosno Primitivo i Zinfandel, inače jedan od roditelja hrvatskog vinskog ponosa Plavca malog crnog, dobio je vječni dvostruki spomenik u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade.

Berba Zinfandela na terasi Oleander zagrebačkog hotela Esplanade.  Sudjelovali su  Vlado Krauthaker, Edi Maletić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta te, ispred hotela Esplanade, glavni direktor Ivica Max Krizmanić i voditeljica marketinga Sanda Sokol

U zelenoj zoni na  terasi Oleander zagrebačkog hotela Esplanade šest je ovakvih stupova uz koje raste Crljenak/Zinfandel. Na dan promocije ekskluzivnog vina Zinfandel Esplanade-Krauthaker 2019 obavljena je berba 2020, u kojoj su sudjelovali vinogradar/vinar Vlado Krauthaker, znanstvenik Edi Maletić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta te, kao domaćini ispred hotela Esplanade, glavni direktor Ivica Max Krizmanić i voditeljica marketinga Sanda Sokol.

Šefica kuhnje Esplanade Ana Grgić, na slici s Vladom Krauthakerom, i s generalcem Esplanade Ivicom Maxom Krizmanićem, popratila je degustaciju Zinfandela Esplanade/Krauthaker 2019 sjajnim kreacijama na tanjuru nastalim na bazi inspiracije bojama jeseni. Na promociji se očekivao i prof. Ivan Dropuljić, direktor međunarodnog festivala Zagreb Vino.com  i značajni Esplanadin poslovni partner, ali Dropuljića nije bilo. Nazočni novinari računali su da će na Oleanderici od Krizmanića i Dropuljića moći saznati nešto o sudbini festivala ove godine krajem studenoga, to više što bi ovo bilo15. jubilarmno izdanje manifestacije

Šefica kuhnje Esplanade Ana Grgić, s Vladom Krauthakerom, i s generalcem Esplanade Ivicom Maxom Krizmanićem

Najprije je hotel Esplanade svoj ekskluzivni restoran smješten uz famoznu terasu Oleander krstio nazivom Zinfandel’s, zatim je unutar zelene Oleanderice posađen mali vinograd s Zinfandelom, cijepovima što ih je hotelu bio darovao jedan od najpoznatijih i najcjenjenijih hrvatskih vinogradara/vinara Vlado Krauthaker koji inače ima Zinfandel u pokusnom nasadu kod sebe u Kutjevu, loza na terasi Oleander brižljivo je njegovana pod Krauthakerovim nadzorom, pa je 2019. bila prva berba od koje je Krauthaker i proizveo i odnjegvao vino, a ovih dana, upravo na Esplanadinoj Oleanderici, uz trsje, održana je promocija crnjaka (14,5 vol %) od Zinfandela 2019 napunjenog, u ograničenoj seriji za potrebe restorana Zinfandel’s, u oko 200 butelja od 0,75l i pod elegantnom etiketom Zinfandel Hotel Esplanade. Slijedila je berba Zinfandela 2020 u kojoj su kao protagonisti sudjelovali, da ponovim, Vlado Krauthaker osobno, glavni direktor Esplanade Ivica Max  Krizmanić i stručnjak za ampelografiju prof. dr. Edi Maletić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta koji je s profesoricom Carole Maredith, visokim autoritetom u materiji, a s američkog sveučilišta Davis u Kaliforniji, sudjelovao u otkriću da je Zinfandel porijeklom iz Hrvatske. Prof. Maletić lijepo je reko da ovaj Zinfandel 2019 s Oleanderice u organoleptičkom smislu odlično predstavlja sortu! ◾

________________________________________

PJENUŠAVI BERBENI ERDUTSKI DORUČAK u VINOGRADU SIBER – Nakon dva uspješna bregovita i jednog srijemskog, četvrti pjenušavi doručak u vinogradu stigao je i u Erdut, i to upravo u vrijeme berbe. U organizaciji TZ Osječko-baranjske županije i zagrebačke promocijske kuće Zlatne riječi Marije Vukelić koja je duboko uključena i u realizaciju Salona pjenušavog vina u Zagrebu, ovaj pjenušavi doručak u trsju odvijao se na posjedu vinogradara i vinara Mladena Sibera koji u Erdutu tik uz Dunav brine o vinovoj lozi na značajnoj površini od 10 hektara. Taj doručak bio je inače dio već renomiranog projekta Wine&Bike Tour Erdut koji se održava od 2014. Uz Mladena Sibera, domaćini su bili znani vinogradari/vinari Jasna Antunović, zatim Ivo Brzica i Erdutski vinogradi.

Vina što su ih kao svoje aktualne adute odabrali za ovu prezentaciju vinari Siber, Erdutski podrumi, Jasna Antunović I Ivo Brzica (Julio Frangen)

Susret je počeo nešto poslije devet sati, uživalo se u sjajnim specijalitetima s tradicijski raskošnog slavonskoga stola te uz pjenušce, vrijeme je poslužilo i taj boravak na otvorenome bio je uistinu jedinstven, vjerojatno će se, s obzirom da nam jesen nosi osjetno manju sigurnost u topla sunčana druženja vani, sa sljedećim takvim doručcima nastaviti s proljećem iduće godine. Vrijedilo bi taj Doručak brendirati kao turističku atrakciju svakako prije ljeta 2021.

Službeni program u Erdutu obuhvatio je – s početkom u 13 sati kad su svi nazočni već stvorili u želucima, kako se kaže, dobru podlogu – i posebnu degustaciju erdutske kapljice nazvanu En Primeur vrhunskih erdutskih vina, po dogovoru spomenuti vinari domaćini ponudili su za tu prigodu svaki po vlastitom izboru neko svoje vino kao novitet na tržištu (otud u nazivu En Primeur) ili kao najbolje vino kuće. Pretpremijeru su, tako, imali pjenušci Erdutskih vinograda Rosé i Blanc de noirs od sorte Pinot crni. Mladen Siber iznio je Cabernet Sauvigon 2016 barrique, Ivo Brzica donio je Merlot 2016, Jasna Antunović – Tango with Life red blend Grande Selection, Erdutski vinogradi još i Graševinu The Big Barrel Edition, 2019.

Poslije Doručka gosti, koji su za ulaznicu za doručak trebali odvojiti po 100 kuna, imali su prilike poći na ručak u erdutske restorani znane uvelike po fišu, a poslijepodne moglo se obići vinske podrume lokalnih vinara Sibera, Danubia, Janečića, Jasne Antunović, Brzice, Erdutskih vinograda i Vina Magistra.

Uz domaćine Mladena Sibera i Jasnu Antunović – naši istaknuti novinari i vinski pisci Osječanin Željko Garmaz, koji je nedavno izdao novu knjigu – Vinske priče iz Bosne i Hercegovine (440 stranica!), te Bakhov sin Ivo Kozarčanin iz tiražnog zagrebačkog 24sata. Dolje: Enes Kišević u elementu, kod Sibera

Ove godine cijelo događanje uveličali su književnik i pjesnik Enes Kišević te Damir Urban i njegov prateći sastav 4!

Sudionici manifestacije imali su lijepu priliku uvjeriti se zašto je portal američke medijske kuće CNN.com prije nekoliko godina Erdutsko vinogorje uvrstio među 20 najljepših mjesta Hrvatske.  ◾

Franjo Ipša sa sinom

Desetkovano trsje u vinogradu Čurin Prapotnik

VESELA  LICA u  ISTRI u TRSJU PONAD LIVADA –  Istarski uljari i vinari Klaudio Ipša i njegov sin zadovoljni su berbom grožđa 2020., posebice kvalitetom, ali, istodobno, još i donekle zabrinuti – dok sad, uskoro, i masline ne budu pobrane i prerađene…U NOVOJ UPRAVO MONTIRANOJ ULJARI uz njihov dom u selu Ipši. ◾

TUŽNO NALIČJE  – Na žalost, kod nekih vinogradara berba 2020. pokazala je i jako tužno lice. Razloga za neraspoloženje imaju npr. u Istri sestre Katarina i Ana Peršurić jer tuča im je odnijela dobar dio roda, a pogledajte kakav razlog za tugu i plač ima obitelj Prapotnik (nasljednici famoznog  Stanka Čurina, iz sela Kog na samoj državnoj granici s Međimurjem i Hrvatskom…  ◾

___________________________

VRBNIK i GUŽVA PRED GOLOM – Vrbniče nad morem – zaliven žlahtinom!

Obilje s trsa – obilje u prikolici, a potom i u cisterni

______________________________________________

SLIKE ZA IZLOŽBU – Evo, izdvojeno, nekoliko prizora iz berbe u nas koji, rekao bih, zavrjeđuju naći se zasebno, radovi s određenom dodanom vrijednosti, kao slike za izložbu,. Autori su stari majstor fotografije Marko Čolić, te mlada, polentna nova nada s kamerom u ruci Lucija Šember, kao i  akademska slikarica Iva Bura s Pelješca.

MARKO ČOLIĆ

Igra boja: plavo-žuto-smeđkasta simfonija

Sunce u bobama Graševine: 24-karatno zlato Zlatne doline

Vallis Aurea – impresionizam francuskog tipa

Primošten, babić: jesenska ikebana prirode i čovjeka

LUCIJA ŠEMBER

Šetalište tate Zdenka Šembera

Savršeni geometrijski sklad

Reda mora biti…

Pedanterija! Ubrano grožđe je to zavrijedilo

Okrepa na kraju

IVA BURA

I na kraju – velebni Dingač! Grožđe i opet na visini. Autorica djela je akademska slikarica IVA BURA, kći pelješkog vinogradara/vinara Nika Bure. Prizor: vinogradska strmina Dingača gdje, na Potočinama, svoju parcelu na tome prestižnom lokalitetu ima rođak obitelji Bura – vinogradar/vinar Vedran Kiridžija. Dolje, na obali, Kiridžija posjeduje smještajni objekt. Hommage au Dingač Wine&Tourisme GRAND CRU Resort!                                                                                                                                            _________________________________________________

Poduzetništvo i zdrava hrana

OD DRVOSJEČA i PILARA DO UZGAJIVAČA GOVEDA i MESARA

M Brothers standardi

Nekad su, po obiteljskom nasljeđu, bili drvosječe, a sad su uzgajivači goveda i svinja te mesari. Nakon što je prodana obiteljska pilana, braća Nikola, Hrvoje i Tomislav Maturanec iz sela Sudovčina kod Ludbrega odlučili su se posvetiti radu na zemlji i štaviše – svjesni i zdravstvene i organoleptičke vrijednosti i važnosti prirodnog pristupa za kakvoću finalnog proizvoda – produkciji zdravo uzgojenih namirnica, pa su krenuli u okrupnjavanje zemljišta u svom vlasništvu.

U rodnome kraju nisu glede površina a i eko-uvjeta pronašli zadovoljavajuće rješenje pa su istraživali dalje, da vide gdje bi mogli doći do, po za njih prihvatljivim uvjetima, većih površina terena za start. Ono što su tražili našli su na lokaciji Gornji Poloj, tridesetak kilometara od Karlovca sa skretanjem, sa stare ceste prema Plitvicama, odmah prema Bariloviću, Perjasici i Primišlju. Tamo su, u ekološki nezagađenom prostranstvu na kojemu su se i nekad žitelji bavili stočarstvom, kupili 300 hektara zemljišta od čega su 150 ha odmah ogradili, te su 2015. godine uspostavili farmu The M-Brothers za uzgoj prvenstveno goveda, jer govedina se u trenucima njihovih usmjeravanja prema stočarstvu ponovno počela jače tražiti, ali odlučili su se i za paralelni uzgoj svinje.  Što se tiče vrsta, kod goveda su izabrali anguse, koji slove kao dosta otporniji od drugih pasmina, posebice za držanje stalno na otvorenome, i 2016. uvezli su iz Austrije a potom iz Njemačke i Estonije, prve junice, uglavnom crnog angusa, a kod svinje išli su na popularnu mangulicu i na kombinaciju mangulice i duroka.

Nikola (desno) i Hrvoje Maturanec, The M-Brothers za uzgoj goveda

– Sad imamo ukupno 580 grla goveda, 90 posto crnog i 10 posto crvenog angusa, od toga broja 320 je ženki za rasplod a ostalo su telad i junad – kaže Nikola Maturanec, kao najstariji brat voditelj farme, suport mu pružaju Tomislav kao strojarski tehničar i Hrvoje, zasad još kao student na zagrebačkom Agronomskom fakultetu na odsjeku za preradu mesa. –  Što se tiče svinja, njih jer ukupno 400, a ovamo na Gornje Poloje na otvoreno dovozimo ih iz našeg uzgajališta u Varaždinu tek kad dosegnu težinu od 50 kg.

Životinje su vani, u velikim oborima unutar spomenutih 150 ograđenih hektara terena, i lijepo ih je gledati, na trenutke prizori podsjećaju na  scene iz američkih kaubojskih filmova….

Angusi Maturanecovih na farmi u Gornjem Poloju. Uzgoj je na otvorenome. Ukupna površina zemljišta u vlasništvu je oko 300 ha, od toga polovica je već ograđeno, na način da su neke parcele vrlo prostrane, neke srednje veličine i neke, za zimske uvjete, manje. Po terenu Maturanci su dali izbušiti bunare za potrebe napajanja stoke

– Od početka svibnja do jeseni dok traje vegetacija životinje se hrane uglavnom s onime što im nudi priroda, dopuna su žitarice kupljene u okolnim OPG-ovima, a preko zime grupirane su u manjim ograđenim prostorima, angusi bez krova nad glavom,  i hrane se sijenom i žitaricama skupljenih tijekom rodne sezone i čuvanih u golemom hambaru. Voda za piće riješena je na način da su unutar prostora na kojima borave životinje iskopani  bunari duboki po 160 metara.  Na toj dubini dovoljno je vode, eto u blizini farme, na udaljenosti od nekih po tri kilometra, teku rijeke Mrežnica i Korana – dodaje Nikola Maturanec koji nas je poveo u razgled farme.

Zasad još M-Brothersi tuku po dva junca tjedno, tako da će ove godine tržištu ponuditi  stotinjak goveda. Maturančevi očekuju da bi u 2021. ponuda skočila za još toliko, a poslije, u narednim godinama, da bi mogli ponuditi godišnje i po 300 komada goveda.

Ovih dana uveden je na imanju zimski režim, što znači da je većina goveda već skupljena u manje obore gdje su postavljeni punktovi za hranu. Obilazak angusa: Nikola Maturanec s a svojim psima čuvarima pasmine Veliki pirinejac

U sklopu farme su, dakako, klaonica, mesnica i rashladne komore gdje se svježe meso nakon svakog kolinja ostavlja na cijeđenju tako da se i time izbjegava česta pojava vezana uz mesa u zatvorenim prostorima uzgajanih goveda a kupljena po mesnicama, to je da primjerice sirovi odrezak donesen doma izgleda obećavajuće velik a nakon termičke obrade, nakon što izgubi višak tekućine, bude znatno manji… Tu su, posebno, i komore za dozrijevanje mesa, a u planu je urediti još i dodatne komore za prikladno sušenje mesa za određene delicije. Maturanci zasad glavninom nude obrađene polovice, po dogovoru će ih izrezati i na manje komade, a inače, počeli su i s finalizacijom, konkretno proizvodnjom npr. kobasica, salama, špeka, čvaraka, svinjske masti, ponudu u tom smislu kane malo-pomalo širiti i intenzivirati. Aktualni izbor može se vidjeti na www.the-m-brothers.com.

Hambar sa za stoku pripremljenom hranom za zimu – sijenom i žitaricama kupljenim od lokalnih OPG-ova

U sklopu farme su, logično, i klaonica i mesnica, zrionica goveđeg mesa kao i zrionica za proizvode poput špeka, kobasica,šunki, rashladne komore za gotove vakumirane proizvode spremne za isporuku

Zasad još nemaju svojih mesnica kao prodajnih mjesta u gradovima, ali dobro je to što naručenu robu dostavljaju na kućnu adresu. I, kaže Nikola Maturanec, jako su zadovoljni odzivom naručitelja. Cijene mesu jesu nešto više nego inače po mesnicama, ali – treba uvažiti to da su životinje uzgajane zdravo, prirodno, na otvorenome i s mogućnosti da budu dosta u pokretu, te to da komadi mesa nakon pečenja ne kaliraju na veličini…   ♣

_________________________________

PATKICE OREHOVEC!

U usponu: PG Orehovec iz okolice Ludbrega, specijalizirano za uzgoj peradi posebice pataka, na otvorenome! Nedavno su prvi delikatesni proizvodi Orehovec izašli pred javnost – dimljena pačja prsa, kobasica, te četiri vrste paštete na bazi pačje jetre: klasična s jetrom i mesom patke (smeđa etiketa), pa ona s kombinacijom jetre i mesa dimljenih pačjih prsa (svjetlo-ljubičasta etiketa) , zatim s kombinacijom jetre i mesa te usitnjenih koštica buče (zelena etiketa), i , kao špica,parfait, 100 posto od pačje jetre (crna etiketa)

___________________________

Šesti Dani pršuta u Zadru

ŠAMPION 2020. JE DALMATINSKI PRŠUT SMJELI

            Pršut…mmmmm.. mljac mljac! Što je to pršut? Pojednostavljeno, riječ je o prerađevini od svinjskog buta s vrlo visokom dodanom vrijednosti, proizvodu dobivenom pacanjem, pažljivim stiskanjem do određene mjere, sušenjem na buri odnosno dimljenjem pa sušenjem na vjetru i, potom, dužim dozrijevanjem u ambijentu s primjerenom vlagom. Dok su po šunki poznati kontinentalci, u nas ponajviše Slavonci, pršut je obilježje mediteranskog juga. Ima ga više tipova, kod nas razlikujemo dva bitna, jedan je dalmatinski, koji sadrži i bijeli masni dio i koji se podvrgava i dimljenju, a drugi je istarski, koji, po tradiciji, nema tog bijelog dijela naime u neka gospodarski lošija vremena uzgajivači svinja odstranili su ga kako bi za sebe proizveli mast, k tome običaj je da se taj pršut ne dimi nego se samo izlaže vjetru. Oba tipa, svaki na svoj način – mmmm…mljac mljac!

Hrvatska proizvodi poprilično pršuta, svake godine više, podaci iz Hrvatske gospodarske komore govore o produkciji 4377 tona u 2019. godini, a 2014. pršuta smo imali 3989 tona. U 2019. godini smo izvezli 910 tona pršuta, u vrijednosti od 6.347.338 €. Na tržišta zemalja EU u 2019. godini plasirano je 83 posto vrijednosti. U 2019. godini prvo izvozno tržište za taj proizvod je, s udjelom od 37 posto u ukupnoj vrijednosti izvoza proizvoda od plećke i buta, bila Slovenija, a slijedile su Poljska i Njemačka. Kako je Hrvatska – zasigurno i zahvaljujući turizmu – popriličan potrošač pršuta, u istoj godini uvezla je 3646 tona pršuta, u vrijednosti od 20.211.164 €!

Šampion šestih Dana hrvatskog pršuta u Zadru je pršut marke Smjeli, iz proizvodnog pogona kojime upravlja Splićanin

                              Kad je već pršut roba s visokom dodanom vrijednosti i s obzirom da smo izrazito turistička zemlja za koju bi bilo logično da uz more sunce, prirodne ljepote, smještaj i razonodu maksimalno plasira i svoje poljoprivredne proizvode a posebice delicije poput vlastitog pršuta (naravno tu mislim i na neke druge, poput slavonske šunke naročito od crne slavonske svinje i mangulice, pa kulen, tipične domaće kobasice…), to baš – kad se na policama u odjelima za hranu pogleda uvoz – čini se i nije slučaj. Problem kod pršuta je svakako to što se očito nije vodilo dovoljno brige o tome da se kako treba širi i unaprjeđuje svinjogojstvo i da pršutari kao usredotočeni primarno na butove i eventualno plećke mogu povoljnije doći do njih, kako treba obrađenih, a ne da moraju kupovati i druge dijelove koji im ne trebaju, tako da, barem po pričanju niza hrvatskih pršutara s kojima sam razgovarao na festivalu pršuta u istarskom Tinjanu, mnogi pršuti iz hrvatskih pršutana što se tržištu nude pod blagoslovom Klastera hrvatskog pršuta odnosno udruge pršutara zamišljene da funkcionira na poslovnoj razini, nisu od buta svinje uzgojene u Lijepoj našoj nego od uvezenih butova, u velikoj mjeri npr., opet po tome što sam čuo u razgovoru s pršutarima u Tinjanu, iz Mađarske i Austrije.

Ne kažem da su pršuti hrvatskih pršutara proizvedeni od butova kupljenih vani iz razloga uvoza slabe kakvoće, samo postavljam pitanje Na čemu se baziraju njihove zaštite i Zaštićene oznake zemljopisnog porijekla a pogotovu Zaštićene oznake izvornosti? Proizvod što se nudi pod zaštićenom oznakom zemljopisnog porijekla a pogotovu proizvod pod zaštićenom oznakom izvornosti morao bi biti od sirovine od životinje uzgajane u ekološkim uvjetima i po tradicijskim lokalnim uzancama područja navedenog unutar tih dviju zaštita, naime od njega se očekuje da potrošaču u punoj mjeri prenese poruku kraja u kojemu se rodio. Uostalom, pa radi toga i postoje takve zaštite, upravo da deliciju izdignu iz mase istorodnih i najčešće industrijskim načinom rađenih proizvoda, te da je time stave u tržišnom smislu u povlaštenu, bolju poziciju, u smislu da podnosi višu cijenu koju će imućniji i verzirani kupac rado platiti (a takvih znalaca s dubljim džepom i spremnih platiti skuplje ima!), kao i to da na pojedinom teritoriju stimulira količinski dovoljnu produkciju takvog povjerenja vrijednog proizvoda, k tome te zaštite u bolju tržišnu poziciju – s obzirom da donose image, dobru reklamu k tome danas imaju i popriličnu moć privlačenja gostiju/turista u određeni prostor gdje se rađa nešto posebno, stavljaju i cijeli kraj odakle dolazi po geografskom porijeklu i izvornosti zaštićena delicija – bio to pršut, sir, vino, ulje….

U Hrvatskoj se već godinama održavaju gastro-turističke manifestacije Dani pršuta, za ovu je godinu šesto izdanje piredbe bilo, pod pokroviteljstvom HGK, krajem rujna u Zadru. Hrvatska gospodarska komora podržava Dane pršuta još od osnivanja Klastera hrvatskog pršuta jer smatra da u proizvodnji pršuta, koji zbog svojih vrhunskih senzornih svojstava i specifične tradicionalne tehnologije proizvodnje, ima velik potencijal i to ne samo u turističkoj ponudi već i u izvozu, izjavio je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

U okviru ukupnog programa bilo je stručno ocjenjivanje pršuta. Šampion 6. Dana pršuta je dalmatinski pršut tvrtke SMJELI, koju u Splitu vodi Vlade Prančić znan kao Smjeli. Nikada do ove godine nije bilo toliko pršuta ujednačene kvalitete, čulo se iz krugova organizatora, i to je rezultiralo time da sada nije bilo srebrnih i brončanih plaketa nego su svi dobili zlatne plakete. Jedan dan manifestacije bio je posvećen struci pa su se tako u hotelu Kolovare održali okrugli stol na temu: Kontrola zaštićenih hrvatskih pršuta i njihov plasman u izazovnom vremenu pandemije te brojne radionice. Jedan cijeli dan pak bila je izložbeno-prodajna prezentaciju pršuta na Trgu Petra Zoranića.

– Zbog krize uzrokovane pandemijom u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine bilježimo pad turizma za gotovo 50 posto, a južnije od Zadra i snažniji. Smanjenje turističke potrošnje i blokada HORECA kanala posebno je utjecala na sniženje potražnje i prodaje vina i pršuta koji su perjanica eno-gastronomske ponude i dio identiteta pojedinih turističkih destinacija ovdje na Jadranu, ali i na kontinentu – kazao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević i dodao kako za pršutare, nažalost, ne postoji Nacionalni program pomoći kao za vinare, ali ako situacija potraje, osim horizontalnih mjera za očuvanje radnih mjesta i likvidnost, Država bi trebala razmisliti i o drugim oblicima pomoći ovom sektoru. Smatra kako je upravo ova kriza pokazala da je u turizmu važno imati i stabilnije prodajne kanale. Posebno, mrežu trgovačkih lanaca i to ne samo u Hrvatskoj već i izvozno-prodajne kanale na inozemnim tržištima.

                – To je posebno važno  jer proizvodanja pršuta u RH iz godine u godinu raste, sve je bolje povezivanje primarnih proizvođača svinja s proizvođačima pršuta. I ono što svakako ohrabruje kao podatak je da se u zadnjih nekoliko godina u pogone za proizvodnju pršuta uložilo više od 270 milijuna kuna i da su to automatizirani pogoni s najnovijim tehnološkim dostignućima i inovacijama što je uz tradicionalnu, zaštićenu, i specifičnu tehnologiju proizvodnje ključan preduvjet produktivnosti i konkurentnosti – poručio je Kovačević.

Dodatni poticaj izvozu pršuta svakako je i njegova vrhunska kvaliteta o čemu svjedoči i to da su krčki, drniški i dalmatinski zaštićeni oznakom zemljopisnog podrijetla, a istarski oznakom izvornosti. Prema podacima iz studije Europske komisije objavljene početkom 2020. procjenjuje kako je vrijednost ukupne prodaje proizvoda s geografskim porijeklom u 2017. godini iznosila je 74,7 milijarde eura od čega poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda 27,3 milijarde eura vrijednosti. Prema tome istraživanju zaštićeni proizvodi u najvećoj se mjeri traže u zemlji proizvodnje (58%), a procjenjuje se kako izvoz svih proizvoda sa zaštićenim oznakama čini 15,5 posto ukupnog izvoza sektora proizvodnje hrane i pića. Prema istoj studiji, vrijednost poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda sa zaštićenom oznakom raste za 55 posto u odnosu na proizvode koji nemaju zaštićenu oznaku.

– Hrvatska je još uvijek velika uvoznica pršuta, s manje od 500.000 komada ne podmiruje ni 50 posto vlastitih potreba. Još uvijek bilježimo veliki uvoz, ali vjerujem – poručio je Kovačević – da će se zbog povećanja proizvodnih kapaciteta situacija promijeniti i da ćemo postići samodostatnost. ♣

__________________________________

PAŠKI SIR GLIGORA!!!

_______________________________________

VIJESTI/NEWS

Trilogija Fino & Vino

GRKINJA u ZAGREBU: KAM’ ĆE SUZA NEG’ NA OKO!… – Počet ću od drugog dijela trilogije! Grkinja Claudia Papayianni u Zagrebu je sasvim slučajno prije nekoliko dana ušla u bistrò Trilogija Fino & Vino na Kaptolu, i pogodila upravo termin u kojemu se tamo za grupu gostiju održavala jedna od već uobičajenih degustacija većeg broja da tako kažem nesvakidašnjih vina, tj. onih koja se rjeđe vide u našim prodavaonicama i onih koja s obzirom na njihovu cijenu mnogi, ali ne i samo u nas, sebi ne mogu priuštiti.

Claudia i Alexandra Papayianni – prve su slijeva. Na kraju stola sjedi Marko Dušević

Na kušanju su u prvome krugu bila vina samo iz podruma, a u drugome krugu i vina iz butelja koje je Marko Dušević držao ispod mora

Riječ po riječ s voditeljem lokala Krešom, koji obavlja i ulogu sommeliera, i ubrzo se otkrilo da je gospođa već duže vrijeme privremeno nastanjena u Metropoli i da je i poslom vezana uz Zagreb te da je na području Chalkidikija vlasnica uglednog vinskog podruma! Društvance kušača pozvalo je Claudiju Papayianni da se pridruži degustaciji, a onda se saznalo i to da je gdja Claudia supruga veleposlanika Danske u Hrvatskoj te da je to razlog njena boravka u glavnome gradu Lijepe naše, a i to da je djevojka u njenoj pratnji njena kćerka Alexandra i da je u Zagrebu na studiju medicine! Za idući dan u bistròu Fino & Vino planirano je novo kušanje, ovaj put hrvatskih i u popriličnome broju talijanskih vina uglavnom iz Pijemonta a koja u buteljama u podmorju kod Paga po desetak mjeseci u kavezima na dubini te na prirodnom pritisku od oko 3,7 bara drži Zadranin Marko Dušević, vlasnik kuće Adriatic Shell, isprva usmjeren na uzgoj školjaka i plodova mora na Pagu a u neko novije vrijeme orijentiran i na istraživanje promjena na vinu čuvanome u boci u moru ali i na promatranje u kojoj se mjeri na boci lijepi morska flora čineći butelju i lijepim ukrasnim predmetom, pa su dame bile ponovno pozvane da se pridruže.

Claudia Papayianni i kćerka Alexandra

Na kušanju su ukupno bili: pjenušac Classic brut 2006 – Tomac; Sauvignon 2014 Goriška brda – Šibav; mješavina bijelih sorata Superslav 2018 macerirano nefiltrirano Kutjevo – Sontacchi; Venje bijelo 2008 kasna berba barrique Kutjevo – Enjingi; Nevina sv. Ante malvazija 2017 – Saint’s Hills; Santa Elena bijelo 2017 malvazija ZOI Hrvatska Istra – Ipša, pa Alexandra Malagousia 2019 malvazija PGI Chalkidiki – Claudia Papayianni; Bolgheri rosso Le Serre Nuove dell’Ornellaia 2007 – Ornellaia; Amarone della Valpollicella classico 1981 – MASI, te, iz mora, u režiji Marka Duševića: Zinfandel 2018 Pelješac – Benmosché; Barbera 2016 Pijemont – Silvano Bolmida; Barbera 2017 Pijemont – Edoardo Sobrino i Nebbiolo 2017 Pijemont – Edoardo Sobrino

Claudia Papayianni popunila je ovo drugo kušanje i nekim svojim vinima – pjenušcem, te  mirnom Malvazijom Alexandra nazvanom tako po kćerki. Specijalno za gošće iz Grčke, Trilogija Fino & Vino priredila je na tanjuru domaću puricu z mlincima! Ovo je bio prvi susret Claudije Papayianni s domaćom zagorskom puricom, jelo ju je oduševilo, ali i vina njegovanima neko vrijeme ispod mora, našla ih je vrlo zanimljivima, moguće je da će se kod Marka na Pagu uskoro naći i poneka Claudijina butelja.

I sad, napokon, prvi dio trilogije – za vrijeme ovoga kušanja na vidjelo je izašao još jedan detalj o tome kako bog vina Dioniz utječe na sudbine: današnji suprug Claudije Papayianni veleposlanik Danac svojedobno je kao visoki diplomat u Grčkoj sudjelovao na nekoj važnoj konferenciji na kojoj je odlučio kolege počastiti vinom što ga je za boravka u toj zemlji određeno vrijeme prije navedene konferencije imao prilike kušati i jako mu se dopalo, i eto bilo je to vino upravo iz podruma Papayianni – u kojoj, inače, žene vode glavnu riječ, žena je naime enologinja podruma a žena je i derektorica prodaje! – tako da je na prezentaciju pozvana i Claudia Papayianni. Ona u to vrijeme inače nije imala tješnje veze s diplomacijom kao profesijom, a onda je, ubrzo nakon što su se diplomat i vinarka upoznali i vjenčali – naglo počela imati veze s diplomacijom…

Treći dio trilogije? Danac nakon mandata ambasadora u Hrvatskoj dobio je premještaj u Ganu, i bračni par uskoro će tamo na četiri godine, međutim kćerka ostaje u Zagrebu dok ne završi studij a možda i specijalizaciju – želi biti kirurg, a mama k’o mama svako toliko će je posjećivati…

Podrum Claudije Papayianni iz vana te, dolje, barricaija

Claudia Papayianni sa svojom enologinjom i, desno, vino malvazija Alexandra Malagousia posvećeno njenoj kćerki Alexandri

Posjed Papayianni obuhvaća oko 20 hektara vinograda smještenih u planinskom lancu na lokaciji Arnea uz šumu Taxiarchis i na visini od 250 do 650 metara. Od tamo je rodom Claudijin tata, dok joj je mama Njemica. Claudija je inače rođena u Solunu, oko 70 km udaljenom od Arnee. Na imanju se uzgaja devet sorata, to su od domaćih Assyrtiko i Malagousia (bijele) te Xinomavro (crna) a od međunarodnih Sauvignon blanc, Chardonnay, Viognier (bijelo), Merlot, Syrah, Cabernet sauvignon.

Područje Arnea ima kontinentalnu klimu s hladnim i teškm zimama s dosta oborina i s dugotrajnim sušnim ljetom međutim s vrlo svježim noćima, što pogoduje dobrom dozrijevanju grožđa. Područje je to prikladnije za bijelo nego, iako je riječ o debelome jugu, za crno vino.

U 2006 sagrađena je moderna vinarija s 3300 četvornih metara površine i kapaciteta 400.000 boca. Uz prostor za prihvat grožđa i prostor za vinifikaciju i manji zasebni podrum pod zemljom za vinifikacije za proizvodnju superpremium vina, ima, dakako, prostranu dvoranu za dozrijevanje vina opremljenu drvenm bačvama Allier & Nevers i s nešto bačava od američkog hrasta, zatim suvremenu punionicu, laboratorij i oveću degustacijsku dvoranu te naravno i prodavaonicu vina ali i drugih tipičnih lokalnih proizvoda. ♣

fino & vino… NOVE VELIKE ZVJERKE… – Novo kušanje vinoljubaca u zagrebačkom bistròu Trilogija fino & vino, koji pomalo postaje kultno mjesto susreta uz svjetske vinske zvjerke: na degustaciji su sada bili Chablis 2004 Vieilles vignes (12,5vol %) Daniel-Etienne Defaix – Domaine du Vieux Château, Sauvignon blanc 2016 Opoka cru Jordano (14 vol %) – Marjan Simčič, Goriška brda; Noir 2018 Eko modri pinot (13,5 vol %) – Burja, Vipava; Sotanum MMX les Vins de Vienne syrah 13,5 vol%) – Cuilleron – Villard – Gaillard, Rhône igp; Châteauneuf-du-Pape 2013 (15 vol %) – Clos du Pape, Châteauneuf-du-Pape aoc… And the winner(s) is/are… Chateauneuf-du-Pape 2013 Clos du Pape and Sauvignon 2016 Jordano Marjan Simčič…  Veliko finale – Panama Rum 2013 5+1 što znači da je pet godina odležavalo u Panami a onda još godinu dana u Europi…♣

Pamtljivi ulazak u punoljetnost

LUCIJA, ROBERTO CAVALLI i ZLATAN PLAVAC GRAND CRU –  Lucija je upravo navršila 18., a s ulaskom u punoljetnost, kao učenica zagrebačke Hotelijersko-ugostiteljske škole s usmjerenjem prema ugostiteljstvu (plod ne pada daleko od stabla – njen tata Krešimir je sommelier i ugostitelj!) dobila je, simbolično, na dar od ponosnog dedeka (koji već desetljećima vršlja po vinskom svijetu) unikatni otvarač za butelje nastao u studiju svjetski glasovitog modnog maga i vlasnika vinskog posjeda u području Chianti Classico u Toskani Roberta Cavallija. Vještina baratanja tim skupocjenim alatom za otvaranje vinskih boca morala je biti pokazana na licu mjesta, naravno, na adekvatno ekskluzivnom hrvatskom proizvodu, zdravica u zagrebačkom bistròu Fino & Vino za dvadesetak uzvanika je uslijedila s izvanrednim hvarskim crnjakom Zlatan Plavac grand cru 2010 iz dvostrukog magnuma…

Lucy in the sky with the diamonds!… ♣

______________________

YESSS! CHEESE FROM PAG!

Mljac, mljac, mljac…  Jesti svježe sezonsko, domaće!

TORTICE OD PATLIDŽANA  – Ukusno, krepko, brzo gotovo, cjenovno dostupno: patlidžan, svježi krem sir ABC od Belja, nekoliko tanjih kriški finog domaćeg sušenog špeka, maslinovo ulje. Patlidžanu maknuti koru, narezati ga na ploške pa ploške staviti u zdjelu, posuti ih s malo soli i rukom izmiješati da sve budu podjednako zasoljene. Pustiti desetak do 15 minuta da odstoji u zdjeli. Na štednjaku jače zagrijati narebranu teflon-tavu. Iz zdjele izbaciti vodu koju je pustio nasoljeni patlidžan, ploške staviti na čistu suhu kuhinjsku krpu i prekriti ih drugom suhom krpom te s vrha dlanovima stisnuti, da ostatak vode s ploški prijeđe u krpu, Vruću tavu premazati kožicom od špeka da sva zasja, pa na njeno vruće kožicom špeka zamašćeno dno složiti posušene ploške patlidžana i dobro ih ispeći s obje strane. Pečene ploške patlidžana premjestiti na tanjur i politi s malo maslinova ulja, da ga patlidžan upije. Na jednu krišku razmazati po vrhu malo krem-sira i povrh složiti po kriškicu špeka, pa na to staviti novu krišku patlidžana i na nju novi sloj krem-sira i po krišku špeka, te tako formirati tortice, dovoljno je da budu sa po četiri kriške patlidžana s time što na najgornju plošku nije potrebno stavljati namaz, može je se malo politi uljem i za ukras posuti ribanim tvrdim zrelim sirom. Kao prilog poslužiti blago tostirani kruh, vrlo ukusan zna biti Mlinarova peka…  ♣

Drevna petkovna kultura/Friday’s long tradition

SJAJNO DRUŠTVO: JADRANSKA PLAVA RIBA & RASNI CRNJAK – Excellent company: genuine cro-adriatic home fried blue fish & racy red, odnosno svježa jadranska doma pržena plava riba, potom paški sir i rasni crnjak. Moje sadašnje sjećanje: bila mi je čast nalaziti se u društvu Ivana Gligore, osnivača i vlasnika paške sirane Gligora, te nekolicine svjetskih vinskih zvijezda, pijemontskih velikana Giovannija Conterna s posjeda Azienda Giacomo Conterno, zatim Domenica Clerica (Giovanni Conterno i Domenico Clerico nažalost pokojni su), te Elija Grassa. Svi vrlo jednostavni, srdačne osobe, od njih sam mnogo naučio o siru i vinu, posebice o Barolu.

Lokarda (lat. Scomber Japonicus), na slici, morska je riba iz porodice skušovki. U Hrvatskoj je još nazivaju plavica. Lokarda ima, kaže stručan opis, vretenasto tijelo, usko pri vrhu glave, a koje se širi prema sredini tijela te se ponovno sužava prema repnoj peraji. Repna peraja je izbačena pri vrhu i dnu a po sredini je duboko urezana. Leđa ribe su zelenkasto-smeđe boje i ispresjecana okomitim tamnim crtama. Lokardu je nekome teško razlikovati od njoj najsrodnije skuše. Karakteristike po kojima se razlikuju su sivkaste pjege na trbušnom i bočnom dijelu lokarde, dok je kod skuše taj dio tijela boje sedefa. Lokarda ima znatno veće oko od skuše.

U Jadranu lokarde dosegnu do 45 cm dužine i 1,10 kg težine dok drugdje mogu narasti i do tri kilograma. U Jadranu lokarde je mnogo, a ona se najradije zadržava na brakovima otvorenog mora uz koje i zimuje. Na proljeće se približava obali i kanalima. Način života i ishrana: lokarde žive na dubinama do 300 metara, tijekom dana borave bliže dnu, a u sumrak migriraju prema površini. Lokarda je grabežljivac koji se hrani raznim morskim životinjicama, srdelama, inćunima, račićima i ostalom sitnom ribom. Lokarda je uz skušu jedina jadranska skušovka koja se hrani i planktonima. Razmnožavanje: lokarde se mrijeste koncem ljeta i početkom jeseni. Gospodarska vrijednost: lokarda nije toliko ukusna i cijenjena kao skuša, a veća potražnja vlada jedino za većim primjercima. Rasprostranjenost: lokarde obitavaju uz sve obale. Raširene su i diljem Atlantika, Indijskog i Tihog oceana. U Atlantiku žive sjeverno do Nove Škotske te do zaljeva sv. Lovre na zapadu, te kod Britanskog otočja.♣

Hitro gotova slastica

ČOKO-BOMBA – Prirediti, za desert kad bude gotov, šest manjih šalica za crnu kavu, zapremnine od oko 1 dl ili 1,1 dl, te jednu malkice veću šalicu od oko 1,5 dl za jezrgu oraha i eventualno bademe (jezgre) koje treba usitniti, oko 15 dag keksa Petit Beurre iz Kraševe proizvodnje, zatim 20 dag tamne čokolade za kuhanje s udjelom kakaoa od 70 do 75 posto i 10 dag tamne čokolade za kuhanje Dorina, mlijeko s 3,8 ili najmanje 2,8 masnoće, malo maslaca. Kekse samljeti i odložiti u posebnu zdjelu, jezgre oraha i eventualno bademe napunjene u spomenutu veću kavenu šalicu usitniti također mljevenjem i staviti u zdjelu s keksima, dobro promiješati. Čokoladu usitniti trganjem na komadiće i držati posebno. U prikladnoj posebnoj zdjelici zakipiti oko 4 dl mlijeka, pa kad se ono smlači polagano ga ulijevati u zdjelu s izmiješanim usitnjenim keksima i orasima/bademima, te napraviti gustu smjesu. Njome napuniti onih pripremljenih šest manjih šalica za kavu do polovice, odnosno tri četvrtine, pa pustiti da se smjesa posve ohladi i jače zgusne, stvrdne. U posudu s oko 2 dl mlijeka dodati jušnu žlicu maslaca te zdjelu staviti na laganu vatru i pomalo u mlijeko dodavati komadiće čokolade koju treba, uz stalno miješanje da se ne prihvaća za dno, rastopiti. U pripremi imati još malo kuhanog mlijeka, naime valja paziti da čokoladna smjesa ne bude suviše gusta, znači moguće je da će trebati u zdjelu i doliti malo mlijeka. Sa čokoladnom smjesom dopuniti male kavene šalice do vrha i pustiti da se čokolada ohladi, dobro je prije konzumacije kolač ostaviti da počine preko noći. Po želji se može ukrasiti posipanjem po vrhu mljevenim orahom ili mješavinom mljevenih oraha i badema. Kao pratnju čoko-bombi mogu se ponuditi  svježe borovnice ili kupine… ♣

Za zabrinuti se

400.000 TONA BAČENE HRANE!

Doista, za zabrinuti se: u Hrvatskoj godišnje u otpadu završi 400.000 TONA hrane! Mali ekran kaže da svaki Hrvat u godini dana baci u smeće po oko 97 kilograma hrane! GROZNO.

Najviše hrane, rečeno je na radiju, baci se u kućanstvima, a najviše bacaju imućnije obitelji odnosno pojedinci. te MLADI LJUDI! ♣

____________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly….. 

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 09. 2020 – hints to the smart purchase

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

– Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑  – trošiti •  ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati • – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

(mpc/pp: M–L) VELTLINAC CRVENI 2019 – Robert BRAJE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Mladina-Lokošin Dol • kosina/slope • sorta/variety: Veltlinac crveni • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork  – doimlje se vrlo kvalitetnime ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Plešivica • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: donekle složeno, s nervom, čisto i uredno, lijepo se pije uz jednostavnija svakodnevna jela. Žućkasto-zelenkaste boje, sa svježim trajnim voćnim mirisom prema kiselkastoj zelenoj jabuci i citrusima, kao da se tuda provlači i nit mineralnoga. U ustima živo, zaobljeno, slankasto, s vrlo dobrom kiselosti, dosta puno, dobrog do vrlo dobrog tijela, vrlo solidne trajnosti ■ SERVICE:  ⇑ • (preporuka za jelo/dish recommendation: svježi sir s vrhnjem, domaći naresci, školjke, glavonošci, kuhana riba, fiš-paprikaš, perad svjetlijeg mesa) • 12  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

Pjenušci/Sparkling

  (mpc/pp: XL) BARUN Le ROSÉ pinot noir brut – BARUNDIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica, Krašić ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • nadmorska visina/altitude: cca 200 m • tlo/soil: vapnenasto/limestone • sorta/variety: Pinot crni (noir) • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: fermentacija/fermentation: u inoksu/stainless steel ■ PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical (champenoise) • u boci na kvascu/in the bottle on the lees: 18-20 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Plešivica – vrhunsko • brut • 12,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: živahno i svježe, lijepo se pije. Privlačne svijetle ružičaste boje, perla s brojnim sitnim mjehurićima koji dosta dugo traju. Dobro izraženim, ne suviše kompliciranim ali dosta trajnim mirisom upućuje na crveno jagodičasto voće i note kruha. U ustima slankasto, s finom kiselosti, ugodno peckajuć, dobra do vrlo dobra tijela, solidno trajnog završetka ■ SERVICE:  ⇑ • 10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – velika/large one  –  tip/type: bordeaux

ITALIA  ITALY

  (mpc/pp: XXXL = 68 €) SAN LEONARDO 2015 – TENUTA SAN LEONARDO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Trentino – Dolomiti ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Cabernet sauvignon  (60 %), Carmenère (30 %), Cabernet franc & Merlot • loze stare/vines old • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija & spontano vrenje, na vlastitom kvascu u manjim posudama od cementa, uz remontaže i délestage/skin contact & spontaneous fermentation in small concrete cascs, with pumpovers and délestage – cca 18 dana/days  • dozrijevanje/maturation: bačvice – jednom, dvaput i triput rabljene – francuska hrastovina/small casc (barrique 225 lit) – once, twice and three times used  – french oak – 24 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,375 lit – 0,75 lit – 1,5 lit – dvostruki/double magnum 3 lit – Imperiale 6 lit – Salamanazar 9 lit – Baltazar 12 lit – Melchior 18 lit • ukupno proizvedeno butelja/bottles produced in total: 71.182 = 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Vigneti delle Dolomiti IGT Z • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: upečatljivo, s karakterom, višeslojno, toplo, skladno i aristokratski elegantno. Perjanica kuće San Leonardo. Klasična bordoška mješavina sorata, sposobna za osobito dugo odležavanje (pokazalo se na degustacijama u podrumu: 30 i više godina!). Tamne gotovo neprobojne rubinske boje, već na pogled na stijenku čaše na kojoj ostavlja debeli film što se pretvara u lijeno cijedeće suze, djeluje kao gusto. Diskretnog punog i trajnog mirisa koji upućuje na profinjenu varijantu bordoškog stila. Bouquet nudi splet zrelog tamnog bobičastog i jagodičastog voća prošaranog nitima mineralnoga te nježnim fenolnim notama i fino iskazanim začinima. U ustima slankasto, s odličnom, zrelom kiselosti, vrlo živo, puno, sjajno zaobljeno, sa zamjetnim ali zrelim i posve pripitomljenim taninom. Tijelo snažno, završetak dugačak. Za piti uz hranu ali i, zasebno, u meditativnim trenucima. ■ SERVICE: ⇗  ⇒ • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

 (mpc/pp: XXXL = 64 €) CARMENÈRE di San Leonardo 2015 – TENUTA SAN LEONARDO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Trentino ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Carmenère • loze stare/vines old • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija & spontano vrenje na vlastitom kvascu u manjim posudama od cementa uz remontažu i délestage/skin contact & spontaneous fermentation in small concrete cascs with pumpovers and délestage – cca 18 dana/days • dozrijevanje/maturation: bačvice jednom, dvaput i triput rabljene – francuska hrastovina/small cascs (barrique 225 lit) once, twice and three times used – french oak – 24 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – teška/heavy • 0,75 lit  – 1,5 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 6250 à 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Vigneti delle Dolomiti IGT • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški jako dobro/pedantly – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: vrlo ozbiljno,  kompleksno, elegantno, mekano, puno, gusto, svježe i podatno, može vrlo dugo trajati u odličnoj kondiciji. Tamne je duboke rubinske boje, lijepo iskazano na nosu i u ustima. Složeni bouquet nudi mješavinu voćnosti (bobičasto i jagodičasto voće) i slatkih začina te spojeva stvorenih kroz boravak vina u hrastovoj bačvici ali i, poslije, u tijeku odležavanja vina u butelji. Okusom rafinirano, lijepo zaobljeno, mekog tanina, donekle i kremasto, te fino slankasto i s odličnom kiselošću, to pridonosi živahnosti. Tijelom vrlo dobro, a i s dugačkim je finišom. Za piti uz jelo, ali i u trenucima meditacije, s time što će s vremenom postajati još boljime  upravo i kao vino meditacije ■ SERVICE: ⇗  ⇒ • (preporuka za jelo/dish recommendation: crveno meso/red meat dishes, poultry – duck, goose/perad poput patke, guske, pečenja, dugo pirjana tamna mesa divljači, zreli tvrdi sirevi/roasts, braised or stewed meats, game and mature cheeses) • 18 ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

_____________________________

Tenuta San Leonardo ukratko/Tenuta San Leonardo at a glance

Vinogradi na posjedu/Estate’s Vineyards: cca 25 – 30 ha • od/from 2015 organski uzgoj/organic • Vlasnik/Owner: Marchesi Guerrieri Gonzaga • Eno-savjetnk/consultant winemaker: Carlo Ferrini  • Ukupna proizvodnja vina/Total wine production: cca 300.000 butelja/bottles • Glavna vina kuće/most important wines: San Leonardo (65.000) & Villa Gresti (15.000 boca/bottles) • Tipičan sastav vina San Leonardo kao perjanice kuće/ Typical blend for flagship San Leonardo wine: Cabernet sauvignon 60 %  + Carmenère, Cabernet franc, Merlot

Vina Tenuta Sn Leonardo. Prilozi o bijelima – sauvignonu Vette i Rieslingu objavljeni su u Potrošačkom putokazu u izdanju Kronike za mjesec kolovoz 2020.

Prije više od 1000 godina bio je to samostan, a unatrag tri stoljeća rezidencija je obitelji markiza Guerrieri Gonzaga. Danas je posjed San Leonardo golemi vrt s vinogradima i s puno cvijeća, posebice ruža. Smješten je u dolini rijeke Adige, u podnožju impozantnih trentinskih brda Baldo i Lessinskih brda koji ga dobro štite od sjevernih hladnih vjetrova i snijega. Istodobno, s juga klimu oplemenjuju utjecaji s jezera Garda. Teren je odlično dreniran. Dobar dio nalazi se na pijesku i kamenčićima što ih je s vremenom nanijela rijeka Adige. Proljetna klima idealna je za razvoj vegetacije a za vrijeme ljeta dani su vrući međutim noći su svježe, s bitno nižom temperaturom od one dnevne, što ide na ruku polaganom sazrijevanju i održavanju kiselina u grožđu. Kroz cijelu godinu a i sasvim dovoljnoi kroz ljeto područjem stalno pirka vjetrić koji stiže s jezera Garda i koji suši moguću vlagu na površini i tako sprječava razvoj bolesti.  Pristup proizvodnji vina posve je u skladu s prirodom.

Ukupna površina imanja je oko 300 hektara, s time da se spomenutih između 25 i 30 hektara pod vinovom lozom nalaze na nadmorskoj visini od oko 150 metara. Od 2015. Tenuta di San Leonardo okrenula se biološkom uzgoju I 2018. Je od nadležnog tijela dobila I certifikat o tome. Od 2018 je posjed certificiran I kao Prijatelj bioraznolikosti i nosi i oznaku BWA Friends of Biodiversity.

_____________________________________

 (mpc/pp: XXL) VILLA GRESTI di SAN LEONARDO 2015 – TENUTA di SAN LEONARDO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Trentino, Dolomiti ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Merlot 90% & Carmenere • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija i spontano vrenje na vlastitom kvascu u manjim posudama od cementa, uz remontažu i délestage/skin contact & spontaneous fermentation on it’s own yeasts in small concrete cascs – cca 15 -18 dana/days – with pumpovers and délestage • dozrijevanje/maturation: bačvice jednom rabljene – francuska hrastovina – 12 mjeseci/small cascs (barrique 225 lit) once used – french oak – 12 months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit (17.123) & 1,5 lit (600) ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  Vigneti delle Dolomiti IGT • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is kompleksno, skladno, mekano. Tamne rubinske boje s nijansom granatne, na nosu djeluje kao puno, mineralno, usmjerava i prema tamnom voću i slatkim začinima, zamjetne su i niti palenja, dobro uklopljene. U ustima dobre gustoće, slankasto, pokazuje lijepu kiselost, začinski segment iz bouqueta nastavlja se. Završetak je prilično trajan, u znaku fine gorkastosti ■ SERVICE: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

(mpc/pp: L) TERRE di SAN LEONARDO 2016 – TENUTA di SAN LEONARDO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Trentino ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Cabernet sauvgnon 50 %, Merlot 40 %, Carmenere 10 % • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: maceracija i spontano vrenje, na vlastitom kvascu/skin contact & spontaneous fermentation – u manjim posudama od cementa/in small concrete cascs – cca 15 -18 dana/days – with pumpovers and délestage • dozrijevanje/maturation: posude od cementa/concrete vats – 80 % & barrique 225 lit – 20 % ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux  • 0,75 lit – 1,5 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: skladno, svježe, ne naročito komplicirano, ugodno za popiti. Lijepe pune rubinske boje s nijansom granatne, s diskretnim ali postojanim mirisom prema tamnom bobičastom i jagodičastom voću, bouquet je stidljivo prošaran biljnim notama i začinima. U ustima vino se pokazuje mekanime, tanin odaje nazočnost ali je fino pripitomljen. Okus pun, s nešto izraženijom kiselosti, tijelo dobro do vrlo dobro finiš slankast, blago i gorkast ■ SERVICE:  ⇑ • 16  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one –  tip/type: bordeaux

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u ČAŠI Kronika – 12.2019 – Chronicle WORLD IN a GLASS

KROZ /THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

Suradnici/contributors: Vinko Lozica, Zlatan Trsenjak, Zdravko Vodnik, Miran Debeljuh ⦁ Foto: Marko Čolić

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

Otok Hvar, južna strana, s glasovitim vinogradskim pozicijama Ivan Dolac, Sveta Nedjelja, Zavala / Southern Dalmatia, island of Hvar, south-southwest facing slopes with the grand cru and premier cru quality vineyards Ivan Dolac, Sveta Nedjelja, Zavala…

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Advent 2019: ČVARAK u DRUŠTVU s PJENUŠCEM ⦁ Sličice iz predbožićnog Zagreba: DRELE KAD KUHA VINO / CHEESE DADO s DEMOGRAFSKIM PROGRAMOM / BRATSTVO i JEDINSTVO TE JALTA PRED VITRINOM / ROUGEMARIN CITY: WE LOVE THE LOCAL FOOD, BUT NOT SO MUCH THE MOTHER LANGUAGE ⦁ SLAVONSKE RAPSODIJA i BAJADERA NA TANJURU ⦁ ORAŠAR ESPLANADINE ANE GRGIĆ ⦁ Hedonizam i zdravlje: BADNJAK u ZNAKU GADUSA ⦁ Hedonizam i zdravlje: MASLINOVO ULJE KAO IJEK, SAN ROCCO KAO AMBULANTA ⦁ Ne s jelom u otpad!: WWF i GASTRONOMADI PROTIV BACANJA HRANE ⦁ Gran odluke: MORENO CORONICA: MY WAY! BEZ DRVETA ZA BIJELO ⦁ Novo vinsko poglavlje Davora Zdjelarevića: VINORETUM INTERNATIONAL ⦁ Novo ruho moslavačkog cro-aduta: ŠKRLET – ODVOJENO ILI SPOJENO? ⦁ U novu godinu s novim vinskim časopisom: VINUM IN No. 2, SRETNO! ⦁ HENDRIXOV MOST ⦁ NAGRAĐENI NA CRO-AGRO 2019 ⦁ Wine OS 2020: ATRAKTIVNE RADIONICE ⦁ SUMMA LAGEDER 18-19. TRAVNJA 2020. ⦁ SVIJET ŽENA u VINU

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 12.2019 – BUYING GUIDE ⦁

__________________________

Advent 2019

ČVARAK u DRUŠTVU S PJENUŠCEM!

Ne Bad Company, nego Excellent Company: čvarci i pjenušci Šember brut, Jasminka Vuglec, Sanabor Pallidia i Monteclassico Monterosso

Mogu li se – izvorno jeftina – selska namirnica koja se konzumira praktički prva nakon kolinja, i piće – od vajkada – s aureolom pripadnosti visokom društvu uspješno podružiti? O ooo, DA! Čovjek bi se iznenadio kako ne samo rafnirane kulinarske kreacije na tanjuru nego i namirnice s pedigreom rustikalnoga mogu na radost gourmeta, po naški gurmana, pokazati sjajan suživot s pjenušcima, Jednako kao i s toliko raznih tipova odličnih (i osobito skupih!) mirnih vina, sve te skupocjenosti odlično prijaju s hranom pripremljenom s pažnjom bez obzira je li hrana stilom rustikalna ili je rafiniranog tipa.

Prisjećam se nekih davnih vremena kad je slovenski šampanjer mr. Janez Istenič, s vinogradima i podrumom na Bizeljskome, odmah kod našeg Klanjca, pozvao k sebi na selo na pressicu u povodu izlaska na tržište njegove tada nove najgornje linije šampusa Prestige. Nakon prezentacije noviteta slijedio je domijenak, i to vrlo raskošan, tada sam prvi put doživio spoj otmjenoga i pučkoga, naime domaćin je, bez predrasuda, hranu naručio iz obližnje Gostilne Šekoranja, onda je uz Reziku, suprugu legendarnog bizeljskog gostioničara Renéa Sinea Šekoranje, aktivna u proizvodnji namirnica te u izboru namirnica i u prigotavljanju jela u kuhinji bila i Sineova mama, znana kao baka Šekoranja. Na Isteničev stol i do elegantnog servisa tanjura i pribora (bešteka!) stigle su domaće krvavice, domaće češnjovke, pečenice, domaće kiselo zelje, restani krumpir, grah salata s bučinim uljem… A u čaši – pjenušci No1 (Janez Istenič nekad je bio uspješni nogometni golman!), Gourmet bijeli i Gourmet Rosé, te, dakako, nova linija Prestige… BINGO! Kobasice sjajne, kiselo zelje i restani krumpir u svojoj rustikalnosti prvoligaški, a staleški visoki pjenušci, točeni u prikladnu kristalnu čašu tankih stijenki, punoćom, svježinom, finim sitnim mjehurićima, dotjeranošću pokazali su se odličnim partnerom jelima ponuđenih kroz ovaj zaista pedantno pripremljeni kolinjski domaći ručak. Pobijeno je bilo uvriježeno mišljenje da pjenušac mora biti samo u visokom društvu cijenjenih oblizeka poput npr. kamenica odnosno lososa itd. a koje ponekad performansom znaju objektivno biti i na nižoj razini od te neke plemenitaške reputacije što ih po automatici prati…

Pjenušac i čvarci, buncek, pečenice, krvavice, kiselo zelje, te repnjak (zmska savijača s ribanom repom, ljetni pandan joj je bućnica!)

A, zašto čvarak i ne bi s pjenušcem činio atraktivnu kombinaciju? To više i zato što je – to će valjda sada kao opravdanje odgovarati i onima koji paze više na staleže i pedigre nego na suštinu – eto došlo vrijeme da se po kilogramu taj čvarak, dobiven ne primarno od mesa nego od špeka i sala uz koji se prošverca kakva mesna mrvica…, po kilogramu danas vrlo skupo prodaje, dakle i CJENOVNO je dobio na cijeni…

Nužno je tek da, kao što se i pjenušac radi s više ambicije (mada kod nekih vinara uvjerenih da će se provući ne i uvijek s dovoljno više ambicije i požrtvovnosti!), čvarci budu dobro napravljeni, prhki a istodobno na svoj način i sočni, ne preprženi (pregoreni), ne glomazni te ne prestisnuti do stupnja žilavosti i osjećaja tvrdoće koštice od pri rezanju table špeka na kocke za topljenje moguće zaostalih komadića kožice odnosno mesa,

Kombinacija čvaraka i pjenušaca bila je dobra tema za vinsku radionicu – specijalno pripremljenu u restoranu Vuglec–breg u Hrvatskom zagorju – kao uvod u sljedeću radionicu na temu pjenušaca na posjedu Penine Istenič mr. Janeza Isteniča na Bizeljskom pa, odmah potom, i u ocjenjivanje pjenušaca početkom prosinca 2019. u Zagrebu, priređeno vezano uz već tradicijski, 4. Salon pjenušavih vina planiran za 31. siječnja 2010. u Zagrebnu u hotelu Dubrovnik, a ubrzo poslije – 14. veljače 2020. – i u Ljubljani.

Radionicu Magnum Monday – Pjenušac i čvarci organizirala je i na poznatom zagorskom eno-gastro i turističkom odredištu Vuglec breg na Vuglec-Bregu moderirala prof. Marija Vukelić, Zagrepčanka koja sa svojom promocijskom tvrtkom Zlatne riječi vrlo aktivno sudjeluje u cro-slo projektu Saloni pjenušaca Zagreb & Ljubljana i koja je i direktorica četvrtog Salona pjenušavog vina u Zagrebu ali i direktorica, za Zagreb, slovensko-hrvatskog projekta Vinski Univerzum što s 2020. po prvi put ulazi u Hrvatsku. Predstavnici medija i partneri događanja mogli su, uz vodstvo sommelijera Darka Lugarića Agave, koji je nastupio i u ime Hrvatskog sommelier kluba, kušati naslijepo četiri pjenušca (dva hrvatska i dva slovenska) s dvije vrste čvaraka (jedni stisnuti do daske, a drugi ne baš tako do kraja pa su imali malčice masnoće, dovoljno da ih se svrsta u zasebnu grupu), i s pogačicama od čvaraka, po domaće zvanima kram-pogačice a internacionalno čvarkuše.

Degustacija čvaraka i pjenušaca na Vuglec-bregu

Kod Vugleca – najava Salona pjenušavih vina u Zagrebu i Ljubljani: Darko Lugarić, Zdenko Šember, Jasminka Šaško, Boris Vuglec, Marija Vukelić, Ivanka Šember i Špela Štokelj (Julio Frangen)

Darko Lugarić objasnio je kategorije pjenušavih vina prema ostatku šećera te, tijekom kušanja i vrlo interaktivne radionice, vodio uzvanike na stručan ali lako razumljiv način kroz sljubljivanje. Pjenušci koji su se kušali sa čvarcima:  Sanabor Pallidia brut nature, NV (malvazija istarska, 35 mjeseci na kvascu u butelji, 13,3 vol %) i Monte Classico zero dosage NV od kuće Monterosso koja trsje ima u Istri i na slovenskoj i na hrvatskoj strani, zatim Jasminka NV demi-sec od Vugleca i Blanc de Blancs 2013 brut od Šembera. Mislim da i u ime svih nazočnih na radionici – od vinara prisustvovali su domaćin Boris Vuglec i njegova enologinja Jasminka Šaško te Zdenko Šember, a iz Slovenije je osobno stigla Špela Štokelj s granice Vipavskog vinogorja i vinorodnog Krasa – mogu i ponovno reći da pjenušac i čvarci idu lijepo skupa. Uđemo li u raščlambu, evo: čvarci su bili kako treba posoljeni, oni do kraja stisnuti i posve prhki. Druga grupa čvaraka bila je ne tako do kraja ali ipak vrlo solidno stisnuta, komadići su zbog te malenkosti masnoće lakše klizili grlom i, rekao bih, pružali doživljaj više. Pjenušci su bili različiti po stilovima i ostatku sladora, kazao bih da je u startu više trebalo više paziti na redosljed njihova posluživanja, tako da linija bude uzlazna, primjerice kao što je savjetovano da se najprije kušaju posve prhki čvarci, potom oni malčice masniji i onda da na red dođe čvarkuša odnosno još i čvarak zajedno s njom, tako je, po meni, trebalo i poredati pjenušce: najprije Monte Classico, potom Šemberov 2013, pa Pallidia 36 mjeseci na kvascu i na kraju vrlo aromatična poluslatka Jasminka, takva zbog toga što su kao ekspedicijski liker poslužili visoki predikati Vuglecovog prijatelja i susjeda Borisa Drenškog Bodrena. Iako je Jasminka i kao slatka sasvim dobro popratila čvarke, i to, po meni, one masnije pa i u kombinaciji sa čvarkušom, ne smatram da bi je trebalo preporučivati baš i uz čvarke, ona je izvan kategorije, i ipak aromatski, zaobljenošću i slasnoj kremoznosti uvjerljivo bolje pripada slatkom desertu, posebice kakvoj dobro nafilanoj orehnjači (kakvu Vuglec zna imati!). No dobro je da je ipak Jasminka ovdje servirana, radionica je bila i zamišljena da se kuša nešto drugo, da se nešto sazna i nauči. Vrlo profinjena Pallidia, iako je odlično prijala uz čvarke, prekompleksna mi je bila za čvarke i, osobno, radije bih je ipak pričuvao za uz neko kompleksno jelo iz slane kategorije. Monterossa Classic u ovoj mjehuričavoj konkurenciji i s čvarcima? Za nj bih se opredijelio kao pratitelja do kraja stisnutih, prhkih čvaraka. A u izboru dobitne, najbolje kombinacije sa čvarcima koje smo kušali opredijelio bih se, i to za spoj s onim nešto slabije stisnutim čvarcima, među spomenuta ponuđena četiri pjenušca za odličan Šemberov Blanc de Blancs s dodanom vrijednosti, koji bi svakako sjajno prijao uz neko kompliciranije jelo. ♣

Boris Vuglec ponosno poslužuje svoj pjenušac!

O PROJEKTU VINSKI UNIVERZUM – U nastavku degustacije čvaraka i pjenušaca pa potom i uz Vuglecov kolinjski ručak predstavljena je akcija Vinski Univerzum koja nam, kako je rečeno, dolazi iz Slovenije. Riječ je o obrazovno-promocijskoj priredbi, prvi put organiziranoj u prosincu 2015. u Ljubljani. Ona je odmah, sudeći po reakcijama posjetitelja i vinara, polučila velik uspjeh. Na događanju se tada okupilo preko 700 mladih, koji su preko vinara–svojih vršnjaka, različitih radionica i festivalskog programa ušli dosta duboko u domenu kulture vina općenito a pjenušaca zasebno. Svake je godine slovenski Vinski univerzum kao svojevrsna edukativna manifestacija sve bolja i sa sve više posjetitelja i izlagača. rsna edukativna manifestacija sve bolja i sa sve više posjetitelja i izlagača. Sad se eto Vinski unverzum, s ciljem da se širenjem objašnjenja i s mogućnošću kušanja za mlade (nove) potrošače usmjeri prema boljoj kakvoći proizvoda i da se vinare tim podizanjem svijesti novih mladih potrošača o kakvoći dodatno stimulira da  sami stalno dižu pragove kvalitete unutar svoje ponude, prenosi i u glavni grad Hrvatske, vidjet ćemo reakcije ovdje. Vinski univerzum Zagreb 2020 preuzima slovenski model i prilagođava ga hrvatskim uvjetima. Priredba je dakle tematski osmišljena da pruži maksimalni doživljaj mladim posjetiteljima kao novoj publici, a da vinarima kroz dodatne aktivnosti pokuša otvoriti nove prodajne kanale za novu ciljnu publiku. Plan je na priredbu pozvati do 500 studenata iz Hrvatske i inozemstva čija je zajednička želja upoznati vinske priče i vina raznih vinara. Kao uvod u priredbu Vinski Univerzum Zagreb 2020. trebao je poslužiti susret na Agronomskom fakultetu gdje se sa studentima razgovara o vinskoj kulturi, vinorodnim područjima, proizvodnji i degustaciji pjenušaca. Na Vinskom univerzumu u Zagrebu organizirat će se i dvije radionice sa zanimljivim temama. Festival se realizira uz podršku Kluba studenata Agronomskog fakulteta, Hrvatskog sommelier kluba te Turističke zajednica Zagrebačke županije. ◾

MASTERCLASS UMJESTO FESTIVALA – Ubrzo nakon radionice Pjenušci i čvarci, na Vuglec-bregu, slijedila je nova radionica posvećena pjenušcu, eto kao i ona prethodna zagorska datumski smještena u punu sezonu kolinja (čvarci) i vrijeme Adventa (pjenušci). I ova druga, a s lokacijom na posjedu Penine Istenič na Bizeljskom, po logici je uvrštena u predbožićno i prednovogodišnje vrijeme kad su baš pjenušci posebno aktualni. Prijašnjih godina Isteničevi, koji rado kažu kako su najveći obiteljski proizvođači pjenušaca u Sloveniji, priređivali su u prvoj polovici prosinca festival perlica ili, kako oni vele, mehurčkov, za ovu godinu promijenili su koncept i umjesto za festival opredijelili se za manifestaciju drukčijeg tipa od festivala međutim na kojoj bi također okupili brojne pjenušare osobno, zatim krug profesionalaca s eno-gastro scene kao npr. enologe, sommelijere i ugostitelje te vinske novinare, a nije izostao ni treći bitan segment kojim se nužno zatvara krug a to su ljubitelji vina i dakako, posebno pjenušaca, kao potrošači.

Domaćin Miha Istenič (u sredini) s komentatorima pjenušaca i s voditeljem kroz program Valentinom Bufolinom, dopredsjednikom Udruženja sommeliera Slovenije, slijeva su: Željko Suhadolnik, Miran Sirk Bjana, Sergij Cesar, Jure Tomič, Miha i Bufolin, zatim Tomaž Sršen i François Botton Slapšak. Dolje: Janez Istenič

Radionica je tako spojila edukativnu notu, hedonizam i poslovni aspekt. Nazočni proizvođači koji su donijeli svoje zapjenjene uzorke za kušanje – a tih uzoraka bilo je oko 30, među njima i dva iz Hrvatske! – imali su priliku široj publici (prostrana dvorana bila je puna!) prezentirati sebe kao proizvođača i svoj proizvod, S pjenušcima su se – netko s jednim uzorkom, netko s dva a netko i s tri uzorka – pokazali Berkovič, Pinterič, Zagmajster, Albiana, Kerin, Kunej, Marič, Mastnak, Kozinc, Domaine Slapšak, Istenič, Štokelj, Bjana, Ščurek, Silveri, Guerila, Kobal, a iz Hrvatske obitelj Tomac iz Jastrebarskoga (Classic brut nature 2006 i Amfora brut nature 2015). Po jedan član spomenute grupe izabranih enologa, ugostitelja, sommeliera i novinara predstavljene kao svojevrsna stručna komisija, komentirao je po par kušanih uzraka. U toj komentatorskoj grupi bili su, uz domaćina, Janeza Isteniča, znani tršćanski sommelier Sergij Cesar – sada nastanjen u Genevi, zatim François Botton – enolog iz Francuske koji radi za slovenski podrum Domaine Slapšak, pa Tomaž Sršen – publicist-vinski pisac, Miran Sirk – šampanjer kuće Bjana iz Goriških brda, Jure Tomič – istaknuti ugostitelj i sommelijer s restoranom Debeluh u Brežicana, inače član prestižne međunarodne udruge Mladi restorateri Europe (JRE), i Željko Suhadolnik, novinar i vinski pisac iz Zagreba. Kroz program je vodio Valentin Bufolin, dopredsjednik Udruženja sommeliera Slovenije. Publika koja se došla upoznati s pjenucima i pjenušarima i uživati u mjehurićima i prigodnom zalogaju ulaznicu je platila. Lijepo uspjela priredba! ◾

Najnovije! Čep DIAM za najgorljivije zagovornike eko-produkcije

O SALONU PJENUŠAVIH VINA ZAGREB – Četvrti Salon pjenušavih vina Zagreb održat će se dan nakon Vinskog univerzuma, konkretno u petak, 31. siječnja 2010. popodne u hotelu Dubrovnik, vrata su otvorena od 15 do 21 sat. Priredba će okupiti, kao i prethodnih godina, četrdesetak izlagača.

Novost u vezi sa Salonom je da se ove godine međunarodno ocjenjivanje mreže SALON OF SPARKLING WINES po prvi put održalo u Zagrebu, a bilo je to u suradnji s Hrvatskim sommelier klubom. Pobjednici – konkretno proizvođači triju najbolje ocijenjenih bijelih i triju najbolje ocijenjenih ružičastih pjenušaca – svečano će se proglasiti i primit će odličja na salonima u Zagrebu i Ljubljani. Za vrednovanje je prijavljeno više od 80 uzoraka pjenušavih vina. Pjenušce je ocjenjivalo 16 strukovno potkovanih ocjenjivača iz regije, podijeljenih u dvije komisije. Predsjednica žirija s hrvatske strane bila je enologinja Ivana Nemet inače zaposlena u PP Orahovica, a sa slovenske enolog Dušan Brejc. U komisiji br. 1 pod predsjedanjem Ivane Nemet radili su Zelinčanka Ivana Puhelek iz vinske obitelji Puhelek Purek, pa slovenski vinski pisac Jože Rozman, zatim sommelijerka Milena Zaharić iz Novog Sada, proglašena u Srbiji najboljom ocjenjivačicom upravo pjenušaca, pa zagrebački sommelier i ugostitelj Darko Lugarić Agava, Špela Štokelj iz vinske obitelji iz Vipave, te enolog Saša Zec. U komisiji br. 2 pod predsjedanjem Dušana Brejca radili su enologinja Antonija Čeme, sommelier i ugostitelj Mario Meštrović Kajzer, novinari i vinski pisci Ivo Kozarčanin i Željko Suhadolnik, zatim slovenska sommelijerka Vanja Mramor, pa Nikola Šember iz znane plešivičke vinske obitelji, i enolog i sommelijer mr. Franjo Francem.

Moji osobni dojmovi s ocjenjivanja, dakako, mogu govoriti samo o pjenušcima koji su potočeni žiriju br. 2. Izdvojio bih kao jače pažnje vrijedne sljedeće pjenušce: Lucidia 2015 extra brut – Vina Sanabor (Primorska Slovenija, Kras, 12,5 vol %, 5 g/lit slador); Cuvée Prestige 2013 extra brut – Kurtalj (Središnja bregovita Hrvatska, Plešivica, 12,8 vol %, 3 g/lit ostatak sladora); Penina Vintage 2011 brut nature – Zlati Grič (Štajerka Slovenija, Podravlje, 13,0 vol %, 2 g/lit slador); Zlata radgonska penina Ciconia brut 2008 – Radgonske gorice (Štajerska Slovenija Podravlje, 12,5 vol %, 9 g/lit slador); Penina brut klasična metoda NV – Puklavec Family Wines (Štajerska Slovenija, Podravlje 11,6 vol %, 6,8 g/lit sladora); Brut Moscato 2018 – Family Estate Leber -Vračko (Štajerska Slovenija, podravlje, 12,0 vol %, 9,5 g/lit sladora; za charmat metodu učinilo mi se baš prikladnime kao bazno vino rabiti ono od aromatične sorte ali u posve suhoj varijanti!).

Službeno, najbolje ocijenjeni u bijelim i ružičaastim pjenušcima sljedeći su uzorci:

Bijela pjenušava vina

Prestige extra brut 2013 – Istenič, Bizeljsko-Sremiški vinorodni okoliš, Slovenija; 1 a) Penina vintage 2011 brut nature – Zlati Grič, Štajerska Slovenija; 2) Muscat brut 2010 – Vina Kauran, Štajerska Slovenija; 3) No. 1 brut NV – Istenič, Bizeljsko-Sremiški vinorodni okoliš, Slovenija

Rosé pjenušava vina

Bregh rosé brut 2017 – Petrač, Središnja bregovita Hrvatska, Hrvatska; 2) Penina rosé brut 2017 – Vipava 1894, Vipavska dolina, Slovenija; 3) Ružica Vinodola brut 2017 – Vinska kuća Pavlomir, Hrvatska Istra i Kvarner, Hrvatska

U pripetavanju za najboljega: Prestige od Isteniča i Konjiška penina od Zlatog Griča

_______________________________

ŠAMPIONOVA MOGUĆA KORIST – Janez Istenič (79) na vinskoj je pozornici i uglavnom u pjenušavom segmentu već više od pola stoljeća. Nakon što je prestao aktivno s nogometom, 1964. se okrenuo posve Bakhu i kao individualni proizvođač krenuo s vinogradom od oko 1,5 hektara na području Bizeljskoga na samoj granici s Hrvatskom. U sferu pjenušaca ušao je 1968. Razvio se u jednog od ne samo najcjenjenijih proizvođača pjenušaca nego i u jednog od najvećih pjenušara u Sloveniji, najvećime u smislu obiteljske produkcije. U prvih 51 godinu bavljenja pjenušcima, sa članovima svoje obitelji i s nekoliko suradnika proizveo je oko četiri milijuna boca pjenušavog vina. Danas godišnje napravi oko 130.000 do 150.000 boca, ovisno o berbi.

– Kad sam počeo, pjenušac je smatran kao nešto aristokratko i tajanstveno, tako da je start bio pun istraživanja i improvizacija, ali sve je sjelo na svoje mjesto zahvaljujući mojoj velikoj ljubavi prema tome poslu i uz puno učenja iz stručnih knjiga kao i uz posjete podrumima u Francuskoj, Italiji, Njemačkoj – reći će šampion 2019. Janez istenič

Na zalihi i sazrijevanju u podrumu Istenič stalno drži oko 400.000 do 500.000 boca, sirovina je 70 posto iz vlastitih vinograda, ostatak je od grožđa iz otkupa.

Istenič je afirmiran ne samo u Deželi nego i u Hrvatskoj, znan je i cijenjen i šire u europskim krugovima, uvršten u knjige šampanjera autori kojih su utjecajni vinski pisci.

– Za naše pjenušce smo u prošlosti u Parizu, Londonu i u Veroni primili barem stotinu medalja i oko 10 šampionskih naslova u Bruxellesu, New Yorku, Gornjoj Radgoni i Ljubljani. U 2019. smo osvojili srebrnu medalju na Decanterovom World Wide Awardsu i zlatnu medalju na Bubbles of Sparkling wines u Londonu. Što se tiče knjige, 2013. godine uvršteni smo u World Encyclopedia of Champagne & Sparkling Wine, autorica je Essi Avellan.

S legendom Janezom Istenicem

Što Isteniču, inače ove godine nositelju priznanja za doprinos razvoju vinskog turizma koji i na međunarodnoj razini dodjeljuje hrvatska udruga G.E.T. Report iz Zagreba, može u poslovnom smislu značiti ovaj trijumf na ocjenjivanju za Salon pjenušaca Zagreb-Ljubljana?

Ocjenjivanje naslijepo, strukovna komisija sastavljena od kušača iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, konkurencija uzoraka jaka posebice iz Slovenije (Radgonske gorice, Zlati Grič, Sanabor, Klet Brda, Puklavec…), mada treba reći i to da, nažalost, nije bilo Bjane i Silverija, a iz Hrvatske nedostajali su teški artiljerci Tomac, Korak, Šember… Smještaj Isteničeva pogona u geografskom smislu i prirodna gravitacija prema na 45 minuta vožnje autom blizom Zagrebu kao značajnom tržištu odakle se otvara put prema jadranskome jugu… I dnevna politika koja međutim traje i koja uporno razdvaja i ono što može biti logički povezano i što je prije i bilo povezano do mjere da se skok odavde do Isteniča smatrao ne odlaskom nekome u drugu državu nego nekome maltene našemu ali na susjednoj strani Sutle.

– Ova odličja s ocjenjivanja za Salone pjenušca u Zagrebu i Ljubljani znače nam mnogo, ona, jednostavno, upućuju na kakvoću. Istina je da medalja sama za sebe u kontekstu posla ne predstavlja mnogo, svaki dobitnik mora se potruditi kroz svoju komercijalnu službu da nagradu dobro valorizira. Svjestan sam da ćemo i mi morati intenzivirati našu markretinšku aktivnost. Mogu reći da je naš podrum omiljeno odredište ljubitelja vina tj. pjenušaca, ali taj interes treba stalno i podgrijavati određenim akcijama na tržištu. Iz Hrvatske nam dođe godišnje između 30 i 40 posto od ukupnog broja posjetitelja, a u odnosu na našu produkciju pjenušaca u Hrvatsku izvezemo oko 35 posto boca, međutim prostora, smatram, ima i za jače povećanje, posebice u kontekstu naših najboljih proizvoda, a to su Prestige, linija Gourmet te No1, tako da već radimo novu strategiju marketinga baš i posebno za Hrvatsku – dodao je mr. Istenič.

Isteniče dakle čeka i te kako ozbiljan angažman u marketingu prema hrvatskome tržištu, bilo i smislu poboljšanja plasmana butelja u Lijepoj nasoj, bilo u privlačenju i većeg broja gostiju iz Hrvatske u Staru Vas kod Bizeljskoga. ◾

_______________________________

Prizor s ocjenjia, i, dolje, svi ocjenjivači (Julio Frangen)

Siniša Lasan, novi – i po treći put! – hrvatski sommelijerski prvak, u društvu s drugoplasiranim Ivanom Jugom i trećim Markom Škaricom, te s predsjednikom i dopredsjednikom Hrvatskog sommelier kluba Frankom Lukežom i Franjom Francemom, kao i s voditeljem edukacije pri HSK-u prof. Krešimirom Mikincem. Dolje: Lasan s uglednim peljeakim vingradarima/vinarima Marijom Bura Mrgudić i s njenim bratom Nikom

Sada, nakon ocjenjivanja, oči su proizvođača svakako osobito uprte u sommeliere koji su bili članovi žirija za vrednovanje, konkretno Marija Meštrovića koji se, nedavnim preuzimanjem objekta Kajzer vratio izravno ugostiteljstvu (nekad je odlično vodio velikogorički restoran Mon Ami), zatim Darka Lugarića, asa iz restorana Agava, a i u Novosađanku Milenu Zakarić kao specijalisticu za mjehuriće. Šteta je što u žiriju nije bio i Zagrepčanin Siniša Lasan. Lasan je naime nedavno postao i po treći put hrvatski sommelijerski prvak, a zamalo mu je u Londonu izmakla prestižna međunarodna titula MS ili Master Sommelier, no to mu je bio tek prvi pokušaj da je se domogne. Lasan unatrag nekoliko godina s velikim uspjehom i utjecajem radi na dubrovačkom području, u uglednom restoranu Proto, i zahvaljujući upravo njegovu zalaganju na vinskim listama toga dijela Lijepe naše našlo se dosta (mirnih i pjenušavih!) vina s hrvatskog sjevera koja i te kako odgovaraju lokalnoj, morskoj spizi!

_________________________________

HRVATSKI PJENUŠCI – RAST IZVOZA! – Lijepa vijest za kraj ove godine i ulazak u novu, s mogućim novim značajnim, kako se to kaže, radnim pobjedama. Nakon što je dovršena obrada podataka, iz Hrvatske gospodarske komore javljaju da je izvoz hrvatskih pjenušaca u 2018. u odnosu na 2017. porastao za 35 posto, konkretno s u 2017. ostvarenih 748.000 € na 1,08 milijuna € u 2018. Količinski, radi se o porastu od 117 hektolitara, konkretno sa 324 hektolitra u 2017., u 2018. dosegnut je 441 hektolitar.

Najviše se izvezlo u Nizozemsku (346.500 eura), a slijede Italija (178.100 eura) i Njemačka (140.300 eura). Četvrto najveće izvozno tržište za hrvatske pjenušce je Singapur, u koji smo prošle godine izvezli pjenušaca u vrijednosti 136.000 eura.

S druge strane, uvoz pjenušavih vina nam je prošle godine narastao za 19 posto, ali riječ je o mnogo većim iznosima. Tako smo u 2017. uvezli pjenušaca u vrijednosti 7,6 milijuna eura, a u 2018. u vrijednosti većoj od devet milijuna eura (porast sa 14.300 hektolitara na 17.900).

Najviše pjenušaca uvozimo iz Francuske (3,3 milijuna eura), Italije (2,8 milijuna) i Njemačke (1,1 milijun eura).

U prvih devet mjeseci 2019. godine izvoz je već količinski premašio cijelu prošlu godinu (476 hektolitara, inače vrijednih 683.000 eura), Prema podacima za prvih devet mjeseci 2019., najviše izvozimo pjenušce za zaštićenom oznakom izvornosti (211 hektolitara, vrijednih 546.000 eura). Uvoz je ove godine u odnosu na 2018. nešto usporio, do kraja rujna uvezeno je 12.800 hektolitara u vrijednosti 7,9 milijuna eura.◾

_______________________________

Zagrebačka smotra iz mreže Salon of Sparkling Wines, s kojom se, odmah nakon sajma WineOs u prvoj polovici siječnja u Osijeku otvara sezona festivala plemenite kapljice u 2020., predstavit će ponajbolje hrvatske i slovenske pjenušare ali i neka pjenušava vina nekolicine stranih proizvođača. Smisao Salona je, kaže prof. Marija Vukelić, zagrebačka direktorica, širenje svijesti da se pjenušava vina konzumiraju ne samo za praznike i svečanosti, nego i svaki dan, k tome želja je da se, kroz izobrazbu, i podiže razina kulture pijenja pjenušavih vina, tako da će na manifestaciji biti priređeno nekoliko vođenih radionice besplatnih za posjetitelje iz šire javnosti. A još i do Salona bit će još nekoliko najavnih događanja. Kao i prošlih godina, na festivalu pjenušaca u hotelu Dubrovnik dio prostora bit će u znaku ponude i kulinarskih delicija koje se lijepo sljubljuju s pjenušavim vinima.

Za četvrti Salon pjenušavih vina Zagreb, 31.1 2020., cijena ulaznice za posjetitelje iznosi u pretprodaji 120kn, a na dan priredbe 150kn. Prodaja na entrio.hr. Info: www.salonofsparkingwine.com ♣

Sličice iz predbožićnog vremena Zagreba 2019

Adventski vijenac na Trgu bana Jelačića u Zagrebu

OD JELAČIĆ-PLACA PREKO TKALČE DO VITRINE i CHEESE BARA uz EUROPSKI TRG

Prekrasna subota, preko podneva sunce, makar zubato, idealno za jesti na cesti – moderno se to veli Street Food, pa dobro društvo, afrodizijak iz Malog Stona za duge zimske velegradske noći, i sirova i kuhana vina s istoka i zapada, od Fruške gore kroz Plešivicu do Collija u Italiji…. Vu tem Zagrebu, s’ega na volju, s’ega ima, to j’ istina, vu tem Zagrebu!…

Nakon debija na priredbi Kaj su jeli naši stari? u Vrbovcu, Davor Dretar Drele – glumac, radio i tv-voditelj, sve više se posvećuje ugostiteljstvu ali s one, unutrašnje strane šanka a manje s ove vanjske strane. U odnosu na malenu pečenjarnicu u Vrbovcu, ovo na Jelačić-placu na zagrebačkom Adventu prava je kuća dostoijna Djeda Božićnjaka odnosno Djeda Mraza…

Dado Tašner – briga za demografsku obnovu

Toga dana počelo je na Jelačić-placu – punom mirisa crnogorice (tu je postavljen i okićen golemi bor od 15 metara, najveći u Zagrebu u kojemu je, inače, ove godine Zrinjevac postavio 104 božićna stabla!), kobasica i kuhanog vina – upravo s vrućim kuhanim crnjakom (fino kuhano vino!!!) u kućici kod Dreleta DEdeka Mraza ili DEdeka Božičnjaka, i onda, dalje, uzlazno krenulo kod DAdeka Tašnera. Dado za predsjednika! Pripremao je marljivo malostonske kamenice za konzumaciju, jesti na cesti ili Street Food. U Metropoli na najboljem Adventu na svijetu nesebična propaganda za zimski turizam na jugu Lijepe naše Ali, i još važnije: briga za demografsku obnovu zemlje! Kad nas je već tako krenulo s izvozom Hrvata, pa da bude materijala i za nastavak!… Što reći u vrijeme zahuktale predsjedničke kampanje do li: Dado za predsjednika! Dado, Dado!…

Ni znani naš chef Hrvoje Zirojević nije odolio pružanju potpore demografskoj obnovi u društvu s kameničarom Dadom i pjenušarom Zdenkom Šemberom

Dva koraka preko Europskog trga do Vitrine, a tamo – delegati s Fruške gore, Plešivice i Collija tj. talijanske strane Goriških brda. Bratstvo i jedinstvo. Narančasta odnosno jantarna vina, pjenušci, rajski rizling. Đorđe Bikicki s Fruške gore, Zdenko Šember s Plešivice, Dario Prinčić s Colija. Jelena Bulum i Maras Manuela, pa cha cha cha…

Stiže i pajdaš Alfi Kabiljo, maestro od Jalte. Mjuzikl pred Vitrinom se nastavlja u sve jačem tonu, bogme – ne ideme dime dime… A kad se napokon odande krenulo, opet stop – kod demografa Dade Cheesea. Kao as na desetku odnekud laganinskim korakom bane chef nad chefovima Hrvoje Zirojević! Tome što on ponudi na tanjuru nema premca na ovim prostorima a i šire, riječ je ne samo o okusu, nego, bogme, kako to izgleda na tanjuru, nečemu što je stvarno i za izložbu, u Akademiji za LIKOVNU umjetnost!

Na tom starom ljetu veselimo se!…

Neizostavan na degustaciji visokokvalotetnog i osebujnog vina – proslavljeni naš skladatelj Alfi Kabiljo, u društvu s vinarima Zdenkom Šemberom (mirna vina, bijela i crna, pjenušci), zatim Darijom Prinčičem s Collija (jantarna vina Jakot i Trebež, crnjaci merlot i cabernet sauvignon, 10 ha, 7000 trsova, 35.000 butelja) i Đorđem Bikickijem s vinogradima na Fruškoj gori nedaleko od Iloka (bijela, rosé, crno i jantarno)

Rougemarin City Journal pop up we love local: WE LOVE LOCAL, EXCEPT OUR MOTHER LANGUAGE… – Kažu kako je zagrebački Advent postao čarobniji za još jedno gastro iskustvo – Rougemarin City u Petrinjskoj ulici kod Trga bana Jelačića na mjesec je dana postao Journal pop up We Love Local. Obožavateljima vrhunskih gastro užitaka omogućeno je da kroz cijeli prosinac u samom srcu grada kušaju specijalni We Love Xmas menu, maštovitu reinterpretaciju tradicionalnih hrvatskih jela u street food varijanti (zašto ne u varijanti jesti na cesti?). Sva adventska i božićna jela spravljena su bila isključivo od lokalnih namirnica koje su uzgojili i proizveli sjajni mali domaći proizvođači, baš u skladu s filozofijom gastronomske platforme We Love Local. Međutim očito nikako da se zavoli i vlastiti jezik. We love local, except our mother language….

Novi adventski punkt uz Jelačić-plac, na početku Petrinjske – Rougemarin. chefa Marina Medaka. We love local, a ako je već tako moglo je i pisati Obožavamo domaće!

Domaća jela koja je ponudio Journal pop up We Love Local a koja je potpisao chef Marin Medak bila su u dva različita posluženja: u porcijama normalne veličine i u novim malim porcijama small plates, izvrsnima za degustaciju. Organizatori kažu da su htjeli ići na ruku gurmanima koji vole uroniti u lokalne okuse, naime oni koji žele istraživati mogli su sebi priuštiti više različitih zalogaja We Love Xmas menua, a da im to ne bude preveliki financijski zalogaj.

Na pladnjevima su stizala redom jela neobičnih – ali, hvala Bogu, ipak hrvatskih – naziva: Smotani pršut, Livada i pastir, Bombon brudet, Batat juha, Skradinski rižoto, Tuna paštašuta i neobična Ramen purica. Kao glavna jela, Božićna patka, Janjeća koljenica u sarmi, Badnji mix i Vučena pašticada su kao kruna večeri, na kraju, dakako, poslužene su slastice. ◾

 Enogastronomija i trbušnjaci: PA, i LJUBAV IDE KROZ ŽELUDAC!… – U tijeku Adventa, na jednoj prezentaciji vezanoj strogo uz eno-gastronomiju u središtu pažnje – trbušnjaci! Pa, što da ne?! Ionako stara izreka kaže kako ljubav najprije ide kroz želudac, a s propovjedaonica pojačano slušamo da trebamo živjeti u ljubavi.

Evo famoznih rasplesanih želučeka…◾

SLAVONSKE RAPSODIJA i BAJADERA NA TANJURU – Rapsod je u staroj Grčkoj bio putujući pjevač koji je uz pratnju lire izvodio epske pjesme, a rapsodija je pjesma rapsoda odnosno muzička fantazija na temu narodne predaje, tako barem kaže Veliki rječnik stranih riječi Bratoljuba Klaića. Rapsodija u širem kontekstu može se odnositi i na gastro-segment, dakle biti i gastro-fantazija na temu delicija (ne delirija!). Dojmljivim ateljeom okusa u zagrebačkom Procaffeu na Adventu 2019 to je pokazao Klaster slavonskih turističkih zajednica. Čvarci, kulin i kulinova seka, slanina, razni sirevi, bajadera od svinjetine, šunka pečena u kruhu, požeški vinogradarski ćevap kao jelo kojime se otjeruje neprijatelj, sarmica, kuhane ljute kobase, tačkrle s orasima ali i s makom, orahnjača (masnica) i makovnjača, suhi kolačići poput sjajnih prhkih šapa…

Raskoš Slavonije na tanjuru. Njam, njam…

Što li je to bajadera od svinjetine? Riječ je o svinjetini pečenoj u komadu, pa ohlađenoj i izrezanoj na komade pravokutnog oblika (baš kako izgleda bajadera iz bombonijere) i tako posluženoj… A što je to požeški vinogradarski ćevap, jelo kojime se otjeruje neprijatelj?

Za 15 osoba treba: 25 komada svinjske vratine i 15 komada juneće vratine ili mesa od buta, 0,5 kg slanine, tri glavice luka, tri paprike, sol, papar, mljevena crvena paprika, krumpir. Komade mesa narezati na debljinu prsta, začiniti solju, paprom i mljevenom paprikom te ostaviti u pacu barem 24 sata. Na ražanj naizmjenice nabadati po komad svinjetine, slanine i junetine, sve dok se meso ne potroši. Da se meso ne bi vrtjelo oko ražnja, na svakih po desetak centimetara nabosti i kožu od slanine. Nabodeno meso zamotati svinjskom ili telećom maramicom i povezati špagom. Ako nema maramice, poslužit će, kažu, i papir za pečenje odnosno aluminijska folija. Peći vrteći uz laganu vatru, dok meso ne bude gotovo. Skinuti s ražnja i servirati vruće. Dok se meso peče, skuhati krumpir i narezati ga te istresti u tavu u kojoj se skupljala masnoća pri pečenju mesa, promiješati i kratko zapeći na vatri. Jelo prati uzrećica da se njime tjera neprijatelj naravno ne stoga što ne bi bilo dobro za jesti nego stoga što se u povijesti još za najezde Turaka na ove naše prostore pokazalo efikasnom prijevarom neprijatelja koji je određene prostore držao pod opsadom a kad mu se učinilo da se okruženi domaći stanovnici konstantno dobro hrane, misleći da će se opsada odužiti u nedogled, radije je napustio pozicije…

Adventski summit slavonskog turizma u Zagrebu: Martina Jakelić, Maja Jakobović Vukušić, Ružica Vidaković, Mislav Matišić i Rujana Bušić Srpak  (Marko Colić)

Adventski susret sa Slavonijom koji je u Metropoli priredilo pet slavonskih županijskih turističkih zajednica bio je prilika da se nešto novo nauči iz povijesti Slavonije ili da se podsjeti na neke detalje vezane uz tu našu regiju.

Evo tih nekih cveba kojih mi u Hrvatskoj moramo biti svjesni: na području Slavonije živi se dugih već osam tisuća godina, u Slavoniji je pronađen najstariji indoeuropski kalendar, vino se punilo u butelje gotovo 200 godina prije nego u Burgundiji i Bordeauxu, tu su se proizveli jedno od prvih piva u svijetu, ali i prvi hrvatski pjenušac. Slavonija ima i najveći crkveni trg nakon Rima, tu je bila prva kovnica novca u Hrvatskoj i prvi puta se u našoj zemlji upravo u Slavoniji zakotrljala nogometna lopta, a i zaigrao tenis…

Poziv na fine wine & dine u restoran novog kutjevačkog vinskog podruma Galić

A, sada, po prvi puta su se upravo u Slavoniji u Hrvatskoj i okupili direktori pet turističkih zajednica kako bi zajednički promovirali ljepote i turističku ponudu regije. Pod simboličnim nazivom Divani (od: divaniti), u vinoteci kavane Procaffe u srcu Zagreba održana je prezentacija ove jedinstvene regije uz vrhunska slavonska vina i najfinija jela koja potpisuje iločki hotel Dunav, prvi nositelj Michelinove preporuke u tom dijelu Hrvatske.

Martina Jakelić, direktorica TZ Virovitičko-podravske županije, Maja Jakobović Vukušić, direktorica TZ Požeško-slavonske županije, Ružica Vidaković, direktorica TZ Brodsko-posavske županije, Mislav Matišić, pomoćnik direktorice TZ Osječko-baranjske županije i Rujana Bušić Srpak, direktorica TZ Vukovarsko srijemske, koja je i koordinatorica Klastera Slavonija, prezentirali su turističke atrakcije najistočnije hrvatske regije, poznate po gostoljubivosti i ljudima otvorena srca.

Ovo je snažan i konkretan iskorak u promociji i prezentaciji Slavonije kao turističke destinacije Hrvatske. Sporazumom o suradnji na kreiranju i promociji turističkog brenda Slavonija, što su ga je prošle godine potpisali svih pet županijskih turističkih zajednica, Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo turizma, utvrdili smo okvire i aktivnosti kojima želimo ostvariti konačni cilj a to su razvoj i promocija proizvoda i usluga kao generatora povećanja turističkih rezultata. Nitko od potpisnika taj cilj ne može relizirati sam i stoga je zajedništvo u spremnosti da ostvarimo sve ono što Slavonija u turizmu može ključan faktor uspjeha. Imamo još jako puno toga čime se svijetu možemo pohvaliti. Kako je riječ o novom pristupu promociji, prvi je korak bio izrada strateškog marketinškog plana turizma Slavonije s planom brendiranja za razdoblje od 2019. do 2025. koji će uskoro na usvajanje, iz tiska je ove godine izišla brošura Slavonija, a zajednički nastupi na sajmovima i posebnim prezentacijama već daju prve rezultate, ističe Rujana Bušić Srpak.

Slavonija je destinacija koja ima što za ponuditi svih 365 dana u godini. Jedan od osnovnih motiva posjeta našem kraju je gastronomija, imamo i dva parka prirode, Kopački rit i Papuk, koji izgledaju božanstveno u svako godišnje doba. Slavonija nudi najljepši spoj tradicije i urbanog, a svi koji dođu prvi put oduševe se kad okuse boje i mirise, dožive moćni Dunav, ali i Savu i Dravu, nepregledne vinograde, Zlatnu dolinu, Plemićku rutu i otkriju da Slavonija nije samo nepregledna dosadna ravnica. ◾

Visoka kuhinja/Haute cuisine, Esplanade Hotel: chefica ANA GRGIĆ – Po tradiciji, i ove godine zagrebački hotel Esplanade, i te kako znan po eno-gastro zbivanjima – posljednji veliki spektakl u 2019. bio je Zagreb Vino.com – priredio je u predpraznično vrijeme svečanost hrane i vina već i prije blagdana, tj. Božića i Nove godinu. Chefica Ana Grgić ponovno se dokazala da je kao umjetnica s kuhačom na vrhu hrvatske gastronomije, a hotel Esplanade i te kako je potvrdio svoju dugogodišnju reputaciju baš u tom profinjenom hedonističkom aspektu uz tanjur i čašu. Nije bilo uz Badnjak uobičajenog bakalara te uz Božić pečenih purice ili patke a uz novogodišnje slavlje odojka, ali je od ribe bila jadranska tuna, bilo je slanine (lardo), gljiva – tartufi i smrčci, bilo je prženog kukuruza i kreme od kukuriza, praha od dimljenog ružmarina, tamne čokolade u kremi…

U počast Božiću: hotel Esplanade Zagreb, chefica Ana Grgić u kuhinji sa svojom ekipom

Za početak: focaccia i razni oblici kruha s maslacem s tartufom i s maslacem s maslinama, te s maslinovim uljem, zatim potrbušnica od jadranske tune s ukiseljenom gorušicom u soku od cikle, artičoke, popraćno s pjenušcem Rosé brut Tomac, pa gnudi sa sušenim vrganjima, hrskavi lardo i tartufi, popraćeno sa Kuvlakhe Zelencom 2015 od Krauthakera, onda karamelizirani goveđi jezik (jabuka, krema od sira, gel od orahovca, smrčci), s Pinot noirom Marquis 2016 obitelji Barundić iz Doline kardinala, odrezak od noja na kremi od kukuruza, s prženim kukuruzom s prahom od dimljenog ružmarina, s korijandarom, praćeno Malbecom Terrazas reserva 2017 Bodegas Mendoza, i u finišu čokoladna cigara s kremom od tamne čokolade, rumom, prahom o gelom od hibiskusa, kremom od vanilije, popraćeno slatkastim Badelovim Merlotom boutique s Korlata kod Stankovaca. ◾

Pozdrav publici uz jela: Sanda Sokol, te uz vina: sommelier Ivan Šneler

Hedonizam i zdravlje

BADNJAK u ZNAKU – GADUSA!

            Na sjevernoj polukugli Božić, a s njime naravno i dan koji mu prethodi – Badnjak, su zimi. U zimsko vrijeme za tanjur, od namirnica poput mesa i ribe, češće se, logično, bira meso, nerijetko svinjetina, za masna pečenja. Ali, Badnjak je uvodni dan u mesne gozbe, pa je logično da se za badnju večer iz koje se s ponoći prelazi u Božić preferira riba. Kralj na tanjuru za badnju večer postao nam je bakalar, latinskim nazivom Gadus morhua, bez obzira na to što nam on stiže s dalekog sjevera (uglavnom Norveške) i na to što je Hrvatska zemlja na jugu Europe, k tome smještena uz obalu mora, Jadranskog mora kao staništa najplemenitijih ribljih vrsta. Nismo mi iznimka što se tiče popularnosti te arktičke ribe na južnim paralelama, bakalar je nadaleko znana delikatesa primjerice i u Italiji, s kojom dijelimo Jadransko more ali koja more ima i duž druge strane svoje Čizme, te u – Portugalu, čija je morska obala na Atlantiku!

Bakalar Gadus morhua

Priča iz 16. stoljeća govori da je mletački pomorac i trgovac stanoviti Pietro Querini krivac za dolazak bakalara na Mediteran, poslije je ta riba preko Mletaka stigla i u naše krajeve. Querini je sa svojim brodicama doživio brodolom uz obalu Norveške gdje je prvi put okusio tu iznimnu ribu, ali pripremanu kao svježu. I odlučio je ponijeti u svoje krajeve. Naravno, to nije bilo moguće sa svježom ribom, jer putem bi se, dakako, pokvarila. Queridi je vidio da je Norvežani suše kako bi je mogli koristiti stalno kroz godinu i u drugim krajevima zemlje a ne samo u onim priobalnima, te kako bi je mogli i prodati drugim zemljama, pa je nakon mjeseci izbivanja iz domovine i pred povratak u domaju svoju brodicu nakrcao sušenom ribom intenzivni miris koje je zgrozio njegove suputnike, nenavikle na tako nešto. Venecijanci su kao gurmani kroz načine pripreme bakalar pretvorili u izvanrednu deliciju koja se začas dopala širem krugu ljudi na Mediteranu, tako da bi se njih moglo smatrati odgovornima za najezdu bakalara na tanjure i na jugu Europe. S posebnim su se umijećem u prigotavljanju bakalara istaknuli i Portugalci, do mjere da je u toj zemlji na Iberijskom poluotoku bakalar, ili bacalhau kako ga tamo nazivaju stekao status nacionalnog specijaliteta. Portugalci pripremaju bakalar kao namaz, pa na bijelo s krumpirom, pa s porilukom, s bešamelom, pa iz pećnice itd, kako bi se to slikovito rado kazalo, na 100 načina, no za Portugal vrijedi izreka na 365 načina, za svaki dan drukčije.

Kako se vremena i običaji mijenjaju! Zgodno je spomenuti da je bakalar nekad bio hrana za siromašne, možda bismo ga ovdje mogli po tome usporediti s nečim što nam je ovdje odavna poznato, npr. sa špekom/slaninom i sa čvarcima, a onda je, s vremenom, nastupio značajan preokret za sve te tri namirnice, kojima se – cijena vinula prema nebu. Od, nekad davno, siromaške hrane, bakalar se zbog osjetno pojačane potražnje nakon njegova slučajna prvog improviziranog izvoza na brodici Venecijanca Querinija pretvorio u super-skupu ribu koju eto, najednom, oni s tanjim džepom više sebi nisu mogli (i još ne mogu) priuštiti. Jednaki slučaj sa čvarcima čija maloprodajna cijena po kilogramu je danas i dvostruko pa i trostruko veća od one za kilogram biranih komada svinjetine poput fileta, vratine, buta, karea…

Upravo visoka cijena bakalara bila je poticaj za pojačanu snalažljivost kako potrošača tanjeg novčanika tako i ponuđača hrane, u smislu okretanja ka vrstama ribe s kojima bi se moglo pokušati kao zamjenom za bakalar. Prisjećam se nekih godina kad se u nas u domaćinstvima u nemogućnosti da sebi priušte bakalar dosta rabila u našem Jadranu ulovljena pa posušena raža što bi se prigotavljala na brudet. U sjevernim dijelovima države kao što su Slavonija i Podunavlje koristile su se riječne ribe, poput npr. šarana. S druge strane, trgovci su za društvene slojeve s manje para u džepu ponudili jeftinije vrste ribe, među njima i oslića koji pripada obitelji bakalara. Sušenih riba u trgovinama je više vrsta, neke izgledom upućuju na bakalar ali to nisu, pa kod izbora treba pripaziti ne samo na cijenu nego i na što se pod kojim nazivom proizvoda kupuje.

Više je načina konzerviranja ribe sušenjem, primjerice nakon ulova samo njenim vješanjem na štap i boravkom na zraku (u periodu sušenja od siječnja do travnja u surovim zimskim uvjetima sjevera bakalar izgubi oko 70 posto vode, ali ništa od svojih prehrambenih vrijednosti), a pribjegava se i soljenju ribe nakon ulova pa onda njenim ostavljenjem na zraku. Soljenje pomaže da riba brže izgubi vodu. Otud i nazivi stockfish odnosno po njemački stockfisch (Stock=štap), te salt cod ili clip cod odnosno, po njemački, Klippfisch za ribu koja je nasoljena prije stavljanja na sušenje – obično na stijenu. Na taj način, dakle uz prethodno soljenje, konzerviraju se najčašće neke jeftinije vrste ribe. Neke ribe konzerviraju se i dubokim smrzavanjem. U nas se može naći i smrznuti bakalar, pod više naziva. Jedan je Pollachius virens, no tu je riječ o – crnoj kolji. Na filetima bakalara Pedro je pak latinski naziv Gadus Macrocephalus, prema popisu hrvatskih trgovačkih i znanstvenih naziva pojedinih vrsta proizvoda ribarstva riječ je o pacifičkom bakalaru. Da bi se bilo sigurno u kupnju onog pravog bakalara oznaka proizvoda mora biti latinski naziv Gadus morhua. Mnogi koji se razumiju govore da se pravi bakalar prepoznaje po repu koji mora biti u obliku metle, a ne u obliku slova V. Svi bakalari imaju intenzivan miris, no pravi miriše jako ali zdravo, bez arome plijesni. Loš miris može značiti da riba nije dobro osušena.

Bakalar, kralj Badnjaka! Norveški ponuđač suhog bakalara Gadus murhua preporučuje najprije najmanje osam sati namakanja ribe u hladnoj vodi prije kuhanja ribe. Dobro namočenu i vodom ponovno ispunjenu ribu narezati na manje komade i očistiti je od kosti i kožice, potom čisto meso kuhati oko pola sata u slanoj vodi. Kad je riba kuhana, usitnite je prstima na listiće (manje komade). Na ulju popirjajte glavicu sitno kosanog luka, zatim u posudu u kojoj će se jelo finalizirati stavite ulje s tim pirjanim lukom, na to složite ploške krumpira rezanog otprilike na debljinu kao za krumpirovu salatu, na te ploške pravilno rasporedite komadiće bakalara, na njih metnite sitno kosani češnjak, pospite po vrhu sitno sjeckanim peršinovim listom te s mljevenim paprom i s malo soli s time da vodite računa o tome da je riba bila kuhana u slanoj vodi! Pa opet na sve to složite ploške krumpira i na njih ribu, češnjak, peršinov list, papar, sol, pa tako dalje sve dok ima materijala. Zaliti s vodom u kojoj se kuhala riba tako da voda prekrije ribu i krumpir. Kuhati na laganoj vatri a kad krumpir dovoljno omekša podliti s malo bijeloga vina te još prokuhati koju minutu, poklopiti zdjelu i pustiti jelo da počine prije posluženja. Netko voli na tanjur s tako prigotovljenim bakalarom kao dopunu staviti krišku do dvije tanje rezane slanine.

Atlantski bakalar odnosno  atlantic cod odnosno Gadus morhua je riba iz obitelji Gadidae, značajne u ljudskoj prehrani. Komercijalno je znan kao  cod odnosno codling, bakalar sušen bez prethodnog soljenja naziva se, da ponovim, i  stockfish, dok je onaj posoljen pa stavljen na sušenje znan kao  salt cod ili clipfish.

Najveći primjerak bakalara dosad ulovljen bio je 1,8 metara dugačak i 98 kg težak, no obično bakalar bude između 61 cm i 1,2 metra dužine i do otprilike 40 kilograma težine. Mužjaci i ženke uglavnom su podjednake dužine i težine.

Bakalar je riba iznimnih nutritivnih vrijednosti. Odličan je izbor za sve koji brinu o zdravlju i kalorijama, jer sadrži važna dijetoterapijska svojstva i visoko je kvalitetna namirnica u prehrambenom smislu. Zbog vitamina D bakalar bi trebao biti nezaobilazna namirnica u prehrani djece. Bakalar obiluje i vitaminom B, pa kalcijem, jodom, magnezijem, željezom, selenijem koji štiti membrane stanica od posljedica oksidacije, ali i natrijem i kalijem, elementima nužnima za održavanje ravnoteže tekućina u tijelu. S druge strane, s vrlo malo je masti. U bakalaru je i vrlo malo ugljikohidrata. Masti koje posjeduje iz reda su esencijalnih, omega 3 masnih kiselina, koje su najprihvatljivije i povoljno utječu na neželjene promjene na arterijama, smanjuju razinu kolesterola, snižavaju krvni tlak i djeluju protuupalno. U 100 grama bakalara bude 307 kcal, 1,4 g masti od kojih su nezasićene masne kiseline u količini od 0,8 g, ugljikohidrata je 0,41 g, od čega šećera 0 g, bjelančevina je 68,1 g, soli 0,6 g . ♣

Hedonizam i zdravlje

HRVATSKO MASLINOVO ULJE KAO LIJEK!

Evo u cijelome ovom našem cro-džumbusu i nove LIJEPE vijesti, pristigle da nam baš i adventske dane učini ljepšima: nakon što je prije nekog vremena Istra proglašena najboljom regijom maslinovog ulja na svijetu, upravo je došla nova pohvala – znanstvena istraživanja na razini Europske Unije a vezana uz zdravlje pokazala su da je hrvatsko maslinovo ulje, za koje smo se već u mnogo navrata – dosad ponajviše u Istri – uvjerili da je posebno ukusno, i – najzdravije od svih drugih u Europi! Lijek!

Sandi i Tedy Chiavalon: tekuće zeleno zlato!

 U kontekstu zdravlja istraživalo se u prvom redu sadržaj fenola, kao snažnih antioksidanata, i tu je hrvatsko ulje pokazalo najveće bogatstvo u odnosu na ulja ostalih najznačanjijih EU-proizvođača – Italije, Španjolske, Francuske i Grčke!

Među najboljm proizvođačima maslinovog ulja kod nas su braća Sandi i Tedi Chiavalon, obitelj Belić (Duvilio i Bosiljka), Klaudio Ipša, Tullio Fernetich San Rocco, Giorgio Clai te Danijel Cuj Kraljević koji inače ima vlastitu uljaru i pruža i uslugu prerade masline, Od količinski većih proizvođača svakako u kontekstu kvalitetnoga maslinova ulja treba spomenuti porečku Agrolagunu. Čuo sam se ovih dana i vidio s tim uljarima, svi oni oduševljeni su kakvoćom mladog novog ulja iz berbe 2019. koja će se, međutim, uz po tome što je dala iznadprosječnu kvalitetu, pamtiti i po tome da je uvelike zakazala glede količine. U skladu s kvalitetom i sa visokom zdravstvenom podobnošću su i maloprodajne cijene maslinovog ulja: po riječima Tedija Chiavalona koji je nedavno prezentirao novo ulje i u Zagrebu u vinoteci Vivat Fina Vina, pola Chiavalonove litre stoji najmanje 140 kuna! Znani vinogradar, maslinar i vinar Giorgio Clai iz Krasice za bocu od pola litre, kad se ulje kupuje kod njega u podrumu u Brajkima (Krasica), traži 100 kuna. Zbog nestašice ove godine, i porečka Agrolaguna, veliki proizvođač i maslinova ulja i to vrlo kvalitetnoga a u maloprodaji po relativno prihvatljivoj cijeni, također je poskupjela berbu 2019., i to za nekih dvadesetak posto… Polica dopunskog zdravstvenog osiguranja ne pomaže!

_________________________

Giorgio Clai

EXTRAVERGINE TERREBIANCHE – Giorgio Clai, odličan vinogradar i vinar, maksimalno okrenut prema naturalnome, sa svojim novim mladim uljem extra vergine Terrebianche. Kod Claia bitne novosti: zahvaljujući poslovnom partnerstvu s braćom Penavić od kojih je jedan kirurg i živi u Zagrebu a drugi pak živi u SAD, Giorgio Clai povećao je površinu vinograda, i sad obrađuje 11 hektara. Kad mladi nasadi dođu u puni rod ukupna proizvodnja vina kod Claia bit će nekih 50.000 boca! Da podsjetim: uz svoju standardnu liniju vina u koju ulaze Malvazija sv. Jakob (podrumski mpc. 220 kn), bijela i crna mješavina sorata Ottocento bijeli i Ottocento crni (mpc. svaki po 174 kn) te kao crna špica Refošk Brombonero (mpc 298 kn butelja), Clai je na tržištu sada prisutan i s linijom Baracija (grožđe s mlađih nasada), bijela Baracija je malvazija istarska, a crna je refošk (mpc svakoga je po 93 kn). Clai je proširio i vinski podrum, iznad kojega je planirao veliko parkiralište. S plasmanom je zadovoioljan, navodi da oko 60 do 65 posto njegove ukupne proizvodnje ide u izvoz! ◾

_______________________

Klaudio Ipša iz sela Ipši kod Livada startao je s maslinovim uljem, a onda se, prije koju godinu, počeo baviti – opet vrlo uspješno! – i s vinom!

San Rocco iz Brtonigle kao ambulanta: BELICA, BUŽA i LECCINO TULLIJA FERNETICHA – Znani istarski hotelijer i ugostitelj Tullio Fernetich ovih je dana u svom luxury heritage boutique hotelu San Rocco u Brtonigli, inače pet puta nagrađenom kao najbolji mali hotel u Hrvatskoj, ali i uvrštenom u vodič Gault & Millau l’expert gourmand i učlanjenom u udrugu mladih restoratera Europe Jeunes Restaurateurs d’Europe (štaviše Tullijev sin Theo predsjednik je hrvatskog ogranka udruge JRE koji broji 15 objekata!), predstavio tri svoja nova maslinova ulja extra vergine, riječ je o monosortnim uljima buža (busa), bjelica (bianchera) i leccino, one se eto sada pridružuju San Rocco selekciji od miješanih kultivara.

Tullio Fernetich i jedan od uzvanika – njegov kolega po maslini Duvilio Belić. Od uljara kao gosta smo vidjeli Danijela Kraljevića Cuja, a od vinara Morena Coroniku

Hotel San Rocco sa svojim Gourmet Restaurantom nositelj je četiriju zvjezdica vodiča Gault & Millau, posebnost su mu ne samo izvrsna kuhinja i ponuda odličnih ulja, vina i pića, nego i to što od tradicijskih lokalnih namirnica izlazi pred gosta s majstorski prigotovljenim izvornim jelima prezentiranima na moderan način, ali, u kontekstu baš ulja, i to što je maslinik Fernetichevih, star 160 godina (zasadio ga je pranono Fernetich!), smješten upravo oko hotela i na svoj je način u ambijentalnom smislu i jedinstveni park, ukras objekta. Obitelj Fernetich uz objekt San Rocco ima još dva restorana gdje može plasirati svoju ponudu, npr. Primizia Food@ Wine. Maslinarstvo kod Fernetichevih zauzima sve značajnu ulogu. Nakon sadnje, 2005., dodatnih 800 stabala masline sada se maslinici prostiru ukupno na pet hektara na teritoriju općine Brtonigla, na bijeloj, crnoj i crvenoj zemlji i na nadmorskoj visini od 50 do 130 metara.

– Zbog vlastita uvjerenja a i zbog specifičnih agroekoloških karakteristika pojedinih pozicija, opredijelio sam se za sorte bjelicu, bužu i leccino, koje se eto po prvi put ove godine kod nas komercijaliziraju kao monosortna ulja. San Rocco Selection je blend spomenutih triju sorata uz dodatak frantoia i pendolina. Cijela kolekcija izlazi u novom pakiranju. Ulja su izvrsne organoleptičke kvalitete. Masline su brane ručno od 3. do 20. listopada i prerađene nakon nekoliko sati – rekao je Tullio Fernetich.

Ingrid Badurina Danielsson, direktorica Gault & Millaua Croatia (vodič prezentira 150 top hrvatskih restorana, 113 top vina RH, 25 hotela), sa suprugom, svojedobno veleposlanikom Švedske u Hrvatskoj

Ovom predbožićnom i prednovogodišnjom promocijom triju novih ulja odmah nakon ovogodišnje berbe maslina obitelj Fernetich je s grupom biranih uzvanika iz svijeta maslinarstva i uljarstva, turizma, eno-gastronomije i ugostiteljstva, strukovne publicistike, diplomacije, proslavila 15 godina djelovanja hotela San Rocco, 35 godina svoje tvrtke Primizia i – 45 godina braka Tullija i Rite, koji za sobom ostavljaju vrijedne i u poslu na polju gastronomije, ugostiteljstva i turizma, vrlo kompetentne nasljednike sinove Thea i Rocca te kćerku Luanu.

Obitelj Fernetich: Tullio, Luana, Rita, Theo (Dean Duboković)

San Rocco, koji slovi kao rasadnik dobrih kuhara i gdje je sada na čelu bijelog odreda kuhača chefica Floriana Ružić, ponudio je, nakon aperitiva i koktela od gina i maslinova ulja!), za svečanu večeru ove sljedove koje će lako privući ljubitelje fine hrane i iz daleka:

Iz majstorske radionice chefice Floriane Ružić

Jaje (žumanjak) s tartufom (Tuber Magnatum Pico) i s mladim špinatom, školjke capesante umotane u tanke kriške špeka od istarskog pršuta i popraćene domaćom marmeladom od šljive (sortno ulje buža), zatim Ječam s bučom i bijelim tartufom magnatum (ulje: San Rocco Selection blend), List u mirisu aromatičnog bilja (San Rocco leccino), Istarsku kobasicu na drukčiji način – na ljubičastom zelju i s cvjetačom (San Rocco bianchera), slastice su dakako došle u finalu. ♣

Ne s jelom u otpad!

WWF & GASTRONOMADI u BORBI PROTIV BACANJA HRANE

            A sad dosta o (finom) papanju! Ali – ne i o hrani!

Na hranu treba gledati ne samo s hedonističkog stanovišta nego i iz drugog kuta, a taj je da se toj dragocjenosti pristupa često, na žalost, vrlo nemarno i neprimjereno činjenici da dok se neki na razne načine razbacuju njome a od prejedanja i (i pretjeranog sjedenja) postaju pretilima, toliki drugi ljudi ne da nemaju priliku uživati u delicijama za blagdane nego nerijetko i inače kroz godinu nemaju priliku pošteno napuniti želudac. Čuju se podaci da trenutačno na svijetu devet milijuna ljudi umire od gladi, a da je čak 850 milijuna pretilih, u Hrvatskoj se 20 posto odraslih osoba smatra se pretilima.

Govorim ovdje o neprihvatljivom običaju da se hrana baca, bilo u sebe, bilo u otpad! Godišnje na svjetskoj razini u otpadu završi oko trećina proizvedene hrane, što je oko 1,3 milijarde tona (u vrijednosti od 700 milijardi eura), a na razini EU baci se 88 milijuna tona (143 milijardi), dok Hrvatska baca 400.000 tona. Čak 50 milijuna tona voća i povrća u Europi baca se isključivo zbog svojeg nepravilnog oblika, i to košta nevjerojatnih 140 milijardi eura. Čula se ovih dana i informacija da u prosjeku svatko od nas kroz godinu u smeće baci oko 75 kilograma hrabne.

Uz to što bi se tim bačenim količinama mogli nahraniti mnogi koji gladuju, bacanje hrane ima i štetan učinak s drugih, konkretno: eko-aspekata, jedan je, primjerice, taj što taj otpad stvara veliki pritisak na deponije, a jedan je i taj što takav nepravilno odloženi otpad pri svom rastvaranju razvija metan. Za odlaganje hrane kao otpada potrebne su ogromne površine tla, a za proizvodnju te hrane koja se na kraju baci potrebne su i goleme količine vode i energije. Smatra se da je čak 70 posto biološke raznolikosti izgubljeno zbog krčenja prirodnih staništa da bi se određeni prostori prenamijenili u poljoprivredna zemljišta.

U prostoru Gastronomada u Zagrebu: Robert Ripli iz Gastronomada i Fabijan Peronja iz WWF Adria prilikom predstavljanja projekta za smanjenje otpada iz hrane i demonstracije ukusnih jela od namirnica ili dijelova što se nerijetko a posve nepotrebno, nekad iz obijesti a nekad iz neznanja, bacaju u koš za otpad

S problemima vezanim uz zagađenja ukoštac se uhvatila WWF, jedna od, kako se predstavlja, vodećih svjetskih nevladinih i neprofitnih organizacija za zaštitu prirode, osnovana 1961. godine. WWF kao svoju glavnu misiju ističe zaustavljanje propadanja Zemljina prirodnog okoliša i gradnju budućnosti u kojoj bi ljudi živjeli posve u skladu s prirodom, a zacrtani bi cilj trebalo ostvariti kroz tri osnovna pravca – čuvajući/razvijajući (već i te kako ugroženu!) svjetsku biološku raznolikost, osiguravajući da upotreba obnovljivih prirodnih resursa bude održiva, te promovirajući smanjenje zagađenja i maksimalno obuzdavanje rasipne potrošnje. Teški – da li uopće savladivi?! – zadaci u današnjem društvu toliko okrenutom konzumerizmu da je potrošački mentalitet pustio korijenje vrlo duboko.

Početkom 2015. osnovana je podružnica WWF Adria, sjedište joj je u Hrvatskoj ali predviđeno je da bude aktivna ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim okolnim zemljama, konkretno Albaniji, Bosni i Herecegovini, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji, Sloveniji i Srbiji. WWF brine o zaštićenim područjima i vodi brigu o tome kako se njima upravlja, u segmentu slatkih voda provodi projekte obnove i zaštite riječnih eko-sustava i močvara, podiže svijest o opasnostima izgradnje hidroelektrana, što se tiče šuma radi na unaprjeđenju procesa izdvajanja šuma visoke zaštitne vrijednosti, provodi edukacije o upravljanju šumama i o njihovoj zaštiti, u domeni mora radi na razvoju održivih gospodarskih aktivnosti i promicanju održivog turizma, aktivna je u edukacijskom smislu u školama s namjerom osvještavanja djece i njihovih roditelja o okolišnim problemima, provodi treninge i aktivnosti oko razmjene iskustava za djelatnike u zaštićenim područjima i institucija te nevladinih orgnizacija kako bi se osigurala učinkovitija zaštita prirode u regiji. U sferi održivog poslovanja suradjuje s tvrtkama da bi se podigla svijest o održivom razvoju i društvenoj odgovornosti u poslovanju, potiče tvrtke da aktivno sudjeluju u rješavanju problema vezanih uz okoliš.

______________________________

OPET AFERA s MESOM – Mi kao da ne možemo bez afera u prehrambenom sektoru, konkretno npr. vezano uz meso. S jednom završavamo ovu godinu, naime upravo u vrijeme kad se što zbog godišnjeg doba koje traži nešto veći unos kalorija u organizam a što zbog blagdana uz koje se tijesno vezuju užici za stolom – pojačano jede i pije, sredstva javnog informiranja obavještavaju da je inspekcija što nadzire namirnice na našem tržištu od ukupnog broja uzoraka mljevenog mesa uzetih za analizu ustanovila da ih jedna petina ne odgovara propisu. Na žalost nije objavljeno – a trebalo je biti! – koji točno proizvodi nisu u redu i od kojih su oni proizvođača odnosno od kojih tvrtki što su tu robu stavile na tržište. Ne sjećam se da je i u prijašnjim objavama povezanim s nekvalitetnim mesom na našem tržištu službeno objavljeno tko su krivci, tek o nekima ulicom su – valjda s nekim razlogom upućujući na neka imena i nazive – kolale priče.

Hrana je iznimno osjetljiva tema, s obzirom da bez nje NE MOŽEMO i s obzirom da je riječ o nečemu što unosimo u organizam i što je tijesno povezano ne tek s užitkom nego i sa zdravljem, pa i s čuvanjem okoliša. Česte kontrole uzoraka s tržišta nužne su, ali ne tek stoga da se javnost obavijesti o nekoj nepravilnosti ili nekim nepravilnostima i manguparijama i time samo uznemiri, nego da se potrošačima dade do znanja koji su ponuđači mangupi – pa i češćim javnim objavama i crne liste prekršitelja! – te da se ti mangupi strogo kazne tako da se okane manipulacija, kad bi k tome klasična zatvorska kazna bila popraćena i jačim udarcem po džepu, a to i te kako boli, državni proračun u nas mogao bi lijepo profitirati!…

Često se govori o oznakama i deklaracijama koje potrošaču trebaju s aspekata sastojaka, trajnosti, nutritivne vrijednosti, zdravlja, osobnog afiniteta, te geografskog porijekla ali i uzgojno-proizvodnog oblika, biti koristan putokaz pri kupnji namirnice odnosno pića, ali,rekao bih da zakonodavac o njima ne vodi dovoljno računa u smislu da one i stvarno budu takav koristan putokaz, a ne tek pro forma. Naime na ambalaži većine proizvoda dominiraju šarene šarmirajuće ilustracije a dio koji po zakonu treba dati relevantne obavijesti o proizvodu nerijetko je sveden na sasvim maleni prostor i tu se, otkako smo u EU, uz poruku na hrvatskome nastoje uvrstiti poruke i na nekoliko drugih jezika, pa onda ako se nekako i uspiju uvrstiti uglavnom potrebne informacije slova budu toliko sitna, k tome ponekad je kontrast između boje slova i podloge vrlo slab, pa je deklaraciju i s dvostrukim naočarima maltene nemoguće pročitati. Ispada da bi potrošač, želi li biti obaviješten, uvijek sa sobom morao nositi i povećalo, te da bi, pođe li u prodavaonicu s namjerom da kupi nekoliko proizvoda, morao uzeti nekoliko dana godišnjeg odmora kako bi uspio dešifrirati za nj bitne obavijesti sa zakonom propisane deklaracije! ◾

_____________________________

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF u 2019. je u široj regiji ovdje surađivala s trima hotelima kako bi im pomogla smanjiti ekološki otisak. Jedan od ta tri hotela je zagrebački Esplanade, jedan je hotel Jezero na Plitvičkim jezerima, a jedan je Cortiyard by Marriott u Beogradu. WWF je program proveo uz stručnu suradnju sa znanom hrvatskom udrugom Gastronomadi iz Zagreba.

– Borba protiv otpada hrane jako nam je važna, i želimo potaknuti na ozbiljne promjene u ponašanju u hotelima ovdje. Tri su hotela eto prepoznala problem i pokrenula su promjene s ciljem smanjenja otpada u hrani. Po podacima što smo ih dobili nakon uviđaja i mjerenja uvidjeli smo gdje je trebalo napraviti značajne promjene, a ubrzo nakon što su promjene stupile na snagu i otpad od hrane smanjen je za 20 posto, osoblje hotela primijetila je ostvarenje prednosti ne samo u ekološkom nego i u ekonomskom smislu. Vjerujemo da ćemo ovim primjerom nadahnuti i druge hotele u regiji da se uključe u borbu protiv suvišnih ostataka od hrane – istaknuo je Fabijan Peronja iz WWF Adrije.

WWW i Gastronomadi predstavili su ovih dana rezultate projekta za smanjenje otpada od hrane u prostorijama Gastronomada u Zagrebu, pokazali su okupljenima kako se mogu dobro iskoristiti mogući ostaci hrane prilikom kuhanja a koje neki kuhari očito smatraju otpacima. Prisutnima su poslužili, kako su se izrazili, ostatke hrane, ali ponuđeno kao ukusna jela, tako da je ovaj adventski i predbožićni domijenak koji je s tim ostacima pokazao da i takav može biti vrlo ukusan, te pokazao kako svi možemo kuhati pametnije i proizvoditi manje otpada od hrane.

– Iako je problem otpada iz hrane sveprisutan u svim okolnostima gdje se pojavljuje hrana, tj. od uzgoja i primarne prerade, preko prijevoza do proizvodnje hrane a onda i prijevoza namirnice do mjesta plasmana, pa trgovine, domaćinstva i ugostiteljstva, u ovom smo se programu fokusirali na područje ugostiteljstva gdje otpad iz hrane nastaje u lancu od ulaska namirnica u objekte pa do konzumacije gotovih jela. Istraživanja i realna snimanja u objektima u kojima smo radili pokazala su zanimljive rezultate, naime u pripremi namirnica naišli smo na mnogo više standarde od onih koji su zabilježeni u jednakim istraživanjim u SAD. U SAD su stručnjaci uočili da se namirnice u prigotavljanju jela ne iskorištavaju dovoljno, naime najčešće se, iz razloga nedovoljnog znanja u kulinarstvu i zbog nemaštovitosti kuhara, odbacuju dijelovi namirnica za koje se tek po izgledu smatra da su nejestivi ali koji se ipak prikladnim tretmanom mogu iskoristiti u stvaranju vrlo ukusnog jela. U ovim hotelima koje smo pratili ovdje to nije bio slučaj, namirnice su vrlo pažljivo i znalački korištene – kazao je Robert Ripli iz Gastronomada.

Ripli je dodao kako je veliki potencijal za uštedu pronađen u domeni posluživanja i konzumacije jela, naime pokazalo se da se dnevno u otpad bacaju velike količine gotove hrane ponuđene za doručak, te na domijencima.

– Aktivnostima u edukaciji gostiju prilikom dogovaranja domijenaka i edukacijom gostiju porukama i uputama o svjesnoj konzumaciji jela na tanjurima postigle su se velike uštende već nakon nekoliko tjedana. Ovaj program ćemo nastaviti prakticirati u sklopu naših redovnih aktivnosti jer sjajno je bilo vidjeti pozitivne rezultate I reakcije zaposlenih u hotelu i restoranu ali i reakcije pa i određeno povećanje svijesti gostiju kojima je postalo jasnije da je globalno zagađenje poprimilo ogromne razmjere, pri čemu je upravo otpad iz hrane jedan od jačih krivaca.

Umjesto bacanja u smeće, hranu koja je u nekom trenutku u kućanstvu ili ugostiteljstvu viška moguće je iskoristiti kroz duboko zamrzavanje u škrinji, bitno je međutim ovdje napomenuti da ipak,, tako je barem izjavila stručnjakinja za hranu u tv-intervjuu, jedino mliječne proizvode nije preporučljivo zamrzavati i onda ih odmrzavati pa jesti. Među rješenjima za viškove hrane koji nam ostaju je ono da se taj višak daruje pučkim kuhinjama.

            NEKOLIKO KORISNIH SAVJETA – U Italiji se u zadnje vrijeme također dosta ukazuje na prilično ležerno pa i do jako neodgovorno ponašanje prema hrani u smislu da se premalo vodi briga da je se prikladno (o)čuva i da ona kao još dobra ne završi u otpadu. Evo nekoliko preporuka koje su se upravo u posljednjem kvartalu 2019. često spominjale kod naših susjeda s Apeninskog poluotoka a u vezi su sa spašavanjem hrane što je bila predviđena da se potroši ali ipak je u nekim prigodama skončala kao višak i ostatak. Intenzivno se naglašavalo da loizinka za uspjeh glasi okus.

                Ne nagomilavanju hrane u hladioniku – Naravno da se hrana koja nije potrošena ali je još i te kako dobra za konzumaciju i za užitak mora do sljedećeg posluženja čuvati u prikladnim uvjetima, jedan od njih svakako je temperatura, u pravilu niža jer kao takva usporava degradativne procese. Uvjet svježine ambijenta zadovoljava hladionik, danas prisutan uglavnom u svakom domaćinstvu. Bitno je međutim paziti kako hranu stavljati u nj, konkretno namirnice odnosno hrana što se nije potrošila kako je zamišljeno pa je ostala, ne bi se smjele naguravati u hladionik jedna tijesno uz drugu, tako da zrak može dobro cirkulirati i svježina ambijenta kvalitetno se prenositi. Da bi se izbjegli gubitak vlage, odnosno moguće kapanje s nekog jela na drugo a i širenje mirisa neke hrane na ambijent pa onda tako i na drugu hranu, nužno je da su namirnice odnosno jela u posudama i da su posude dobro pokrivene poklopcem.

Upozorenje: nikad u hladionik ne stavljati hranu koja je još topla, naime to može podignuti temperaturu ambijenta u hladioniku na razinu kod koje se javlja opasnost za degradaciju druge hrane u hladioniku. Najbolje mjesto u hladioniku za čuvanje lakše/brže kvarljivih namirnica i jela poput umaka, ribe, pa i mesa, je donji dio hladionika. Preporuka je da se hranu koja je iz ovih ili onih razloga ostala kao višak od nekog obroka ne zagrijava više puta, dakle valja računati na to da se namirnicu ili dio jela koji se izvadi iz hladionika pa se zagriju taj put i potroši, dakle da se ista i eventualno ponovno preostala hrana ne zagrijava još jednom. Hranu zaostalu od nekog prethodnog obroka a čuva se u hladioniku trebalo bi konzumirati najkasnije unutar dva do najkasnije tri dana otkako stoji u hladioniku.

                Čuvati hranu razdijeljenu u manje porcije – Ugostiteljski objekti ovisno o veličini imaju rashladne prostorije većih odnosno manjih dimenzija, imaju i posebne uređaje za duboko zamrzavanje, a već i dosta kućanstava uz klasičan hladionik posjeduje zasebnu tzv. škrinju za duboko smrzavanje. Danas većina hladionika za kućanstvo sadrži i dio za duboko zamrzavanje hrane. Za čuvanje u škrinjama za duboko zamrzavanje odnosno dijelovima hladionika s ladicama na temperaturi dovoljno niskoj da namirnicu duboko zamrzne potrebno je namirnice razdvojiti i svaku zasebno staviti na duboko smrzavanje, a pametno je kad je riječ o nekoj većoj namirnici poput npr. komada mesa tu namirnicu izrezati na porcije veličine koja se namjerava koristiti za predviđeni obrok. Dobro je i to da se u škrinju odnosno ladice smrzivača ne naguraju odjednom i jedna na drugu sve namirnice na smrzavanje, nego da se paketići stavljaju postupno, naime na taj način hladnoća se brže širi i brže prodire u namirnicu te je smrzava. Kad se namirnice vade sa smrzavanja valja izvaditi onoliko paketića za koliko postoje stvarni izgledi da će se pojesti, naime jednom odmrznute namirnice, koje inače treba konzumirati unutar oko 24 sata otkako se odmrznu, nije dobro ponovno smrzavati. Kad se duboko smrznuta namirnica odmrzne bakterijska aktivnost se povećava maltene eksponencijalno i na izvornu hranu djeluje negativno dosta brzo.

                Ne zagrijavati više puta! – Jednom kad se hrana izvadi iz hladionika preporuka je da je se ne podgrijava više puta, jer to ide na ruku razmnožavanju bakterija. Kod prvog i jedinog grijanja iz hladionika izvađene hrane prije konzumacije bitno je da se juha i umaci zagriju do točke vrenja, dok je za drugu hranu dovoljno zagrivavanje do 75 stupnjeva, važno je međutim da se jelo pravilno rasporedi u tavici ili zdjeli kako bi zagrijavanje bilo za sve dijelove hrane istodobno podjednako.

                Život namirnica produžiti čuvanjem u staklenkama – Praktičan i učinkovit način čuvanja namirnica na duži rok je uporaba staklenki. Staklene posude za čuvanje hrane odlične su za domaćinstva, bolja su varijanta od plastičnig posuda jer su prirodi prijateljske. Razni umaci koji su ostali od nekog obroka, pa i prilozi od svježeg povrća mogu se lijepo očuvati u takvoj posudi, pogotovu ako ona ima poklopac koji dobro prianja. Dobra opcija može biti staklenku s namirnicom odnosno jelom stavljenom u nju i s čvrsto prianjajućim poklopcem da zrak ne može ulaziti, nakratko staviti u kućnu mikrovalku, tada se zahvaljujući mikrovalovima u staklenki stvore uvjeti koji pomažu da ne dođe do promjena u hrani i da hrana ne izgubi na prehambenoj vrijednosti i na okusu.

                Vakumiranje! – Jako dobar način za čuvanje namirnica je vakumiranje, dakle držanje namirnice u ambijentu bez zraka/kisika. Kisik je taj koji djeluje s jedne strane na razvoj namirnice ali, s druge strane, nakon određenog momenta dovodi i do oksidiranosti, degradacije. Čuvajući namirnice u ambijentu bez kisika postiže se to da one dulje izdrže u punoj ili barem jako dobroj formi, s time da je, ako je još riječ o nečemu bogatom aromama, kod prigotavljanja jela s dodatkim i tih aromatičnim biljem i travama finalni rezultat kuhanja izvrstan. U slučaju nedostatka uređaja za vakumiranje, moguće je kod npr. slanine, pršuta, kobasica za rezanje i jelo odmah, pa i tvrdih zrelih masnih sireva pomoći si zamotavanjem komada u masni papir pa ih tako zamotane staviti u vrećicu i onda sa strana rukama stisnuti da što je više moguće zraka izađe i da se papir tijesno pripije uz namirnicu, pa otvor vrećice tako stisnuti da se što je više moguće spriječi dotok zraka u paketić, i tada paketić, ovisno o tome je li namjera zamotano jesti prije ili tek nakon nekog vremena, staviti na čuvanje u hladionik odnosno u škrinju za zamrzavanje… ♣

Gran odluka

MORENO CORONICA: MY WAY! BEZ DRVETA ZA BIJELO

Gran personality, Gran Teran, Gran Grabar, Gran Malvazija, Gran Prosciutto fatto in casa… = GRAN MORENO!

Moreno Coronica

Moreno to što radi radi na neki svoj način. I treba! Gran Coronica: My Way!, odnosno His Way! Stvar je ne u pukoj tvrdoglavosti nego u logičnom zaključivanju temeljenom na golemom dugogodišnjem iskustvu u vinogradu i podrumu ali i na tržištu vina, zatim na impresijama s raznih putovanja vinskim svijetom, pa na onome što je čuo i naučio na raznim tečajevima i predavanjima vezanim u rad u vinogradu i podrumu, ali temeljenom i na nekim njegovim preferencijama glede vina, želji da vino proizvodi na način da se dopadne najprije njemu a ne da ga, kao mnogi drugi njegovi kolege, radi tako da se ponajprije svidi ukusu šireg tržišta.

Gran teran izbrusio je do razine crnog istarskog dijamanta i jedan je od prvih vinara ako ne i prvi koji je pokazao da se i od te sorte, što je zbog vrlo izražene kiselosti a i zamjetnih tanina (oporost i kiselost ne idu dobro zajedno!) neki znaju nazivati divljom, može kreirati veliko vino. A s Grabarom, koji je startao kao cabernet sauvignon a onda mu je pridodan merlot, pokazao je kako od bordošnih sorata, istina već odavna udomaćenih u Istri, može nastati francuz sa značajnom istarskom dimenzijom! Njegovu Gran Malvaziju od prije rado pamtim jer me svojom kompleksnosti znala vući prema velikim burgundijskim bijelim vinima, nasuprot brojnim drugim istarskim malvazijama što počivaju na dosta izraženom banalnom jednostavnom sauvignonskome kolosijeku.

Gran Teran s gran pršutom

Ali, Moreno Coronica sad više nije zadovoljan s takvom Gran Malvazijom iz drva! Objašnjava da je primijetio da mu bijelo vino u drvu prebrzo stari, a on ne želi to hitro starenje. Oduševio se bio svojedovno s nekim vinima Cantine Terlan iz Terlana u Alto Adigeu/Južnom Tirolu koja mu je donio naš znani sommelier Željko Bročilović Carlos, s dugim radnim stažem u restoranima upravo u Alto Adigeu, riječ je o bijeloj kapljici koja je na finom talogu dozrijevala – neka čak i puno godina – isključivo u inoks posudama, dakle bez sekunde kontakta s drvom. I, Coronica se opredijelio za to da ubuduće svoju Gran Malvaziju proizvodi također bez dodira s drvom, znači na finom talogu u inoksu!

Gran Grabar, Gran Teran i Gran Malvazija

– Željku Bročiloviću sam vrlo zahvalan! Ta južnotirolska vina pažljivo sam kušao i o njima puno razmišljao, ali je ipak trebalo proći više godina da u meni dozrije odluka za kretanje k novom stilu moje Gran Malvazije, vinu bez kontakta s drvom. Danas sam zbog toga jako sretan! Inače, Hrvatska je, rekao bih, još uvijek nedefinirano tržište pogotovu u kontekastu svježih vina. Mnoga bijela svježa vina i previše liče vinima iz Novog svijeta. Što se tiče crvenih vina, ona se sve više rade u podrumu s velikim utjecajem stila enologa!

Moreno spada u treću generaciju vinogradarsko-vinarske obitelji Coronica. Prvi put Coronike su napunili vino u bocu 1993. godine.

– Počeli smo s 2,5 hektara, a danas nam se vinogradi protežu na dvadesetak hektara. Fokus nam je na autohtonim sortama, malvaziji i teranu, a manji dio pripada internacionalnim sortama, merlotu i cabernet sauvignonu. Od etiketa imamo Malvaziju, GranMalvaziju, pjenušac klasične metode Due, Teran, GranTeran i Grabar u kojemu su zajedno merlot i cabernet sauvignon. Napomenuo bih da je svo grožđe koje rabimo iz našeg vinograda!

Coronica nastavlja:

– U proizvodnji Gran Malvazije počeo sam bio s barriqueom, naravno novim, a onda sam postupno smanjivao nove bačvice i povećavao udio rabljenih kako bi se u vinu reducirao dojam drvenosti. S obzirom da uz Gran Malvaziju ja proizvodim, od mlađih loza i s bržim izlaskom na tržuište, i tzv. baznu malvaziju, rekao bih svježi tip malvazije, bez drveta, imam mogućnost usporedbe, ne govorim sada o punoći, tijelu, kompleksnosti, nego prvenstveno o stupnju svježine. U najnovije vrijeme sve češće svako toliko otvorim po koju butelju bazne malvazije i istodobnp i Gran Malvazije, i primjećujem koliko mi se mnogo ova prva više dopada, upravo zato što bazna malvazija istog godišta kao što je i Gran Malvazija bude dosta svježija – kaže Moreno Coronica.

Moreno Coronica sa suprugom Suzanom i ocem Ottavianom koji upravo u 2020. puni 92 godina! Eto što su učinili svakodnevni rad (fizička aktivnost na čistome zraku) te čaša terana uz ručak!

Malvazija inače dobro podnosi odležavanje u hrastu, dodaje Coronica, koji veli da misli da nije i nužno da se s njom ide u drvo.

– Hrast ubrzava dozrijevanje, a u bijelim vinima cilj je upravo suprotan, tj. poželjno je što duže očuvati ih svježim. Moj najnoviji odabir je napuštanje hrasta u dozrijevanju bijelog vina.

Samo neka GranTeran i Grabar i dalje budu na dozrijevanju u drvu, za Gran Malvaziju bih možda, makar teško, bio spreman Morenu i oprostiti taj odmak od drva u procesu dozrijevanja. Nota bene: imao sam prilike svojedobno piti neka stara (ne ostarjela, dakle u negativnoj konotaciji!) velika bijela vina, konkretno npr. Puligny Montrachet kuće Domaine de la Romanée Conti koji je već bio punoljetan, navršio je tada kad mi je ponuđen 21 godinu, i bio je sjajan!…

Uz dužno poštovanje Morenova stava primijetio bih da se ja osobno ne bih odlučio za to da se za Gran Malvaziju drvo posve makne, jer vino boravkom u drvenoj bačvi ipak dobiva novu dimenziju, ali da treba biti opzezan s bačvom točno je. Ispravna bačva i te kako pridonosi kompleksnosti kapljice, elago tanin iz bačv(ic)e može vinu pomoći baš i glede dužeg trajanja u punoj kondiciji. Kad segovori o bačvi, valja reći kako mnogo ovisi o drvetu (hrastovina – lužnjak ilii kitnjak, zatim bagrem, koji je inče povezan s Istrom), zatim o tome jesu li dužice dovoljno dugo vremena sezonirane, o kvaliteti bačvara i njegovoj umješnosti pri paljenju dužice, o stupnju paljenja, spremnosti vina da uđe u drvo na duže dozrijevanje, dužini držanja vina u bačvici naime utvrđeno je da u prvo vrijeme vino najjače upija ono što mu drvo kani ispustiti i stoga je nužno vino u barriqueu držati do trenutka kad linija intenziteta upijanja iz drveta krene u silaznu putanju pri čemu se u vinu stvara ravnoteža, a ako se vino, u strahu da će biti drveno, izvadi iz bačvice prerano, tj. dok je linija upijanja u uzlaznoj putanji, kapljica ostaje drvena i gubi se šansa za spomenutu ravnotežu. No, u obzir kod korištenja drva za dozrijevanje treba uzeti i činjenicu da postoje bačve različitih dimenzija, uz barrique od 225 litara i burgundijski pièce od 228 litara, postoji i tonneau od 500 i 600 litara, a postoje i velike bačve od 1000, 2000 i više litara. Glede razvoja vina, najbrže se ono odvija u barriqueu, pogotovu ako bačvica nije od hrasta kitnjaka koji je vrlo gust, nego je od lužnjaka. Kod barriquea vino je najviše i najbrže zahvaćeno kisikom koji, s jedne strane, omogućuje brži razvoj kapljice ali, s druge strane, može pospješiti proces oksidacije prema starenju/starosti. Velike bačve imaju znatno deblju i, osobito ako je riječ o hrastu kitnjaku, za kisik slabije propusnu dužicu od barriquea, k tome kod njih s obzirom na zapremninu i veliku količinu vina te osjetno veću vanjsku površinu drvene mase kroz koju zrak može proći nužno je i osjetno više kisika (duže vremena) za jači razvoj oksidativnih procesa. Moglo bi se reći da se vino unutar nekoliko prvih godina boravka u velikim bačvama više razvija nego što stari. S obzirom na nepropusnost inoksa, da bi se vino ipak bolje razvijalo obično se posiže za postupkom mikooksigenacije, dakle dok se ona kad je riječ o velikim bačvama odvija spontano, ovdje kod inoksa čovjek intervenira…

Moreno Coronica uz cisternu od inoksa s malvazijom 2018 koja bi trebala biti punjena kao Gran Malvazija. Vino je rađeno s izdvojenim kvascima iz grupe kvasaca uzete iz obiteljskog vinograda starog 97 godina, te, dolje, uz veliku drvenu posudu u kojoj sazrijeva teran za etiketu Gran Teran

– Jedna od stvari koju najviše cijenim u vinskom svijetu je kad vinar istražuje potencijal autohtone sorte. Kad, osluškujući gledanjem i kušanjem što nekoj lozi treba, kako ona najbolje raste i sazrijeva, koje su njene specifičnosti, što je čini drukčijom i posebnom itd., vinar pronalazi stil vina u kojemu će sorta pokazati najviše – izjavio je Moreno Coronica, i dodao: – Svaka mlada, nova, nepoznata ili stara pa zaboravljena sorta kad stupa na vinsku scenu prolazi poznatim nizom koraka kroz koje se ona dokazuje i traži. Osnova od koje vinar mora poći je rad na čistoći, urednosti, tehničkoj ispravnosti vina. U tome dijelu zna doći i do spuštanja alkohola. Neki se željeni rezultati postignu određenim postupcima zbog kojih kultivar slabije pokazuje svoje sortne specifičnosti i slabije odaje geografsku, ambijentalnu poziciju vinograda, ali vina budu vrlo ugodna, pristupačna široj publici i tržišno, potencijalno, vrlo isplativa. Međutim pravi potezi vinogradara/vinara vezani su uz sortni izričaj, iskaz geografske pripadnosti, sklad i, svakako, eleganciju, pa dugotrajnost u nosu i ustima te dugovječnost kroz vrijeme, Sortu treba interpretirati stilom koji će vino odrediti i identificirati i okolišem, tj. tlom, ekspozicijom, količinom sunca, kiše, načinom rezidbe, prinosom, datumom berbe, kvascima, procesom fermentacije, dozrijevanjem itd.

Podrumska zgrada Moreno Coronica, te, dolje, ispred nje,park maslina kao prelijepa dekoracija u Morenovu selu Koreniki

Gran Malvazija 2017 prva je, eto, Coronikina malvazija iz ranga Gran bez utjecaja drva. Odležana je na vlastitim kvascima 16 mjeseci, a dobiva se iz vinograda starijih od 20 godina, s niskim prinosom po trsu. Izražena je više vinoznost, a manje voćnost, reći će Moreno, i dodati kako je jako svježa i mineralna, na nepcu dugo traje, upravo je namijenjena za uživanje.

– Od velike važnosti bili su mikrolokacija, starost loza. Kvasci su sigurno bitni, ali je ipak najvažnija kvaliteta grožđa. Zasad rabim tzv. komercijalne kvasce, ali to će se promijeniti, naime unatrag četiri godine radimo na istraživanju autohtonih kvasaca koje smo izolirali u našem vinogradu starom 97 godina. Izostavljanjem hrasta iz procesa, u vinu, ponavljam, više osjećamo teritorij i sortnost. Hrast otpušta vinu tanine i mikrokoličine kisika (mikrooksigenacija). Kvasci, nakon što odrade posao alkoholne fermentacije, štite vino od oksidacije i usporavaju starenje, k tome njihovom razgradnjom stvaraju se manoporoteini koji vinu pojačavaju strukturu i koji mu daju kremoznost i slast a bez ostatka neprovrelog sladora. Što da još kažem o Gran Malvaziji? Bitno je da se malvazija kao kultivar bolje izražava, te da meni paše taj stil. Tržište će s vremenom pokazati koliko dobru odluku sam donio… – kazao je Moreno Coronica. ♣

Novo vinsko poglavlje Davora Zdjelarevića

VINORETUM INTERNATIONAL

            U našoj obitelji nekad smo dobri, nekad smo grubi, nekad ludi, ali uvijek ambiciozni i kreativni. Rekao je to svojedobno Davor Zdjelarević, koji se sa suprugom Višnjom od 1985. godine bavi vinom, isprva kao direktni proizvođač (jedan je među prvim službeno priznatim privatnim vinarima u Hrvatskoj i tadašnjoj Jugoslaviji), potom, 2003. postaje i hotelijer (uz novu vinariju u Brodskom Stupniku otvorio je lijepi hotel), a od 2014. sudionik vinske scene je kao osnivač tvrtke Zdjelarević Vino Selekcija s projektom tzv. difuznih vinarija, što znači da je najprije prodao vinograde, podrum i hotel u Brodskom Stupniku (danas je tamo gazda kutjevački poduzetnik Galić) i da se potom upustio u suradnju s brojnim vinskim podrumima diljem Hrvatske (Antunović, Siber, Kronos-Kalazić, zatim Kašner i Miklaužić, pa Vinarum, Rota i PZ Pošip Čara), ali i nekima u Bosni i Hercegovini (podrum Andrija Paoča), Sloveniji (Posestvo Mastnak) i Makedoniji (Chateau Lazar), kod kojih od izabranih sirovina u vlasništvu tih podruma i u prostorima tih podruma kreira vina što će ih puniti i plasirati pod svojom etiketom Zdjelarević Vino Selekcija (Zdjelarević Wine Selection).

U vinoteci Vinoretum: Davor Zdjelarević s uzvanicima s otvorenja, dio njih su vinari njegovi poslovni partneri npr. Miro Palinkaš iz primorskog Pavlomira, a dio njih su ugostitelji koji plasiraju negovo vino, primjerice Ivan Srakovčić, vlasnik karlovačkog hotela Srakovčić i turističkog resorta Srakovčić u Ribniku na Žumberku, pa Nenad Kukurin, čelnik Kukuriku hotela u Kastvu… (Julio Frangen)

Davor Zdjelarević sa suprugom Višnjom, te s njihovim vinskim biserom Nagualom bijelim 2013 (Julio Frangen)

Najnovije u ukupnoj i bogatoj Zdjelinoj vinskoj priči je nedavno otvorenje, u zagrebačkom hotelu International, male elegantne vinoteke Vinoretum, s lijepim izborom vlastitih etiketa. U svom portfelju Zdjelarević sad ima vina za nove mlade generacije klink@, zatim vina za opuštena dnevna druženja, etikete za ljubitelje karakternih zrelih sortnih vina, pa odabrana sortna vina probirnih berbi Limited Edition, velike kupaže za zahtjevne enofile pod nazivom Nagual, tu su i pjenušci Grof, bijeli i ružičasti. Vinoteka Vinoretum zamišljena je ne samo kao klasična specijalizirana prodavaonica vina nego i kao pozornica elitnih i ekskuzivnih događanja poput npr. aukcija posebnih vina, iz njegove ponude to su svakako Nagual bijeli (2013) i Nagual crni (2016), prvi je cuvée od chardonnaya i sauvignona, dozrijevano u barriqueu, proizvedeno u podrumu Jasne Antunović u Erdutu, a drugi je od cabernet sauvignona i merlota, kreirano u podrumu Šime Škaulja u benkovačkom kraju. ♣

Novo ruho moslavačkog eno-aduta

ŠKRLET – ODVOJENO ILI SPOJENO?

Vinari članovi udruge Škrlet

Škrlet, odnosno sinonimima ovnek žuti i ovinek slatki, autohtona je moslavačka vinska sorta s kojom su vinogradari/vinari Moslavine, logično, htjeli koliko god je moguće više skrenuti pažnju javnosti na svoj kraj. Za pomoć su se obratili stručnjacima sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, koji je 1999. počeo s klonskom selekcijom škrleta i 2014. godine prezentirao tri izabrana certificirana klona. Različite pokusne vinifikacije koje su javnosti svojedobno kroz predavanje ali, istodobno, i kušanje, predstavljene na susretu kod moslavačkog vinogradara/vinara Vlade Kašnera pokazale su da je doista vrijedilo uložiti toga truda oko škrleta. Vina, i ona još neuglađena, demonstrirala su, sjećam se dobro!, lijepu aromatiku, a neka, i s 14 vol % (što je za onda bilo čudo s obzirom da su dotadašnji škrleti bili polusuhe ili poluslatke vodice s uglavnom ne više od 11 ili 12 vol %), i popriličnu snagu. Potencjal!

Nekoliko ambicioznijih proizvođača škrleta prihvatilo se ozbiljnije posla, počelo je i suradjivati s enolozima savjetnicima, i malo pomalo modernijim pristupom nastao je tip (ne još I posve ujednačen, standardizirani organoleptički profil) lijepo pitkog uglavnom suhog dakle šećerom neopterećenog vina, vina s finom kiselošću a i s određenom slanošću povezanom s mineralnošću. Zanimljiva prezentacija bila je na imanju Kezele.

Tomislav Trdenić

I onda, nakon što su se s ciljem kvalitetne i učinkovite a i za svakog pojedinog ponuđača ekonomičnije promidžbe vina od moslavačke sorte škrlet bili udružili u poljoprivrednu proizvođačku organizaciju Škrlet, osmorica profesionalnih robnih proizvođača vina uvelike posvećenih spomenutoj lokalnoj sorti iz Moslavačkog vinogorja, koje se, inače, proteže u trima županijama – Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Zagrebačkoj, odlučila je nedavno udružiti i – škrlet! Do prije nekog vremena Ilovčak, Jaram, Florijanović, Miklaužić, Mikša, Trdenić, Voštinić-Klasnić i Kezele svoja su vina na tržište plasirali svaki pod svojom etiketom, a onda je krenulo, po novome, tj. da van idu i sa škrletom pod jednom zajedničkom etiketom, s time da zajedničko vino nastaje ne miješanjem kapljice spomenutih proizvođača nego istodobnom vinifikacijom grožđa iz berbe 2019. što ga je iz svojega vinograda i to, rečeno je, s najboljih parcela, kod jednog prerađivača – nije se službeno htjelo obznaniti kojega! – dovezao svaki od članova udruge. Na taj način htjelo se, objašnjeno je, dobiti veću i moguće tržišno zanimljiviju količinu vina od škrleta u jednom profilu. Ovakav iskorak je dokaz zajedništva moslavačkih vinara te je projekcija budućnosti hrvatskog vinogradarstva i vinarstva, kazao je Tomislav Trdenić, predsjednik udruge Škrlet.

Vrlo lijepi objekt turističkog posjeda Moslavačka priča u Maloj Ludini. Dolje: na prezentaciji zajedničkog vina od škrleta vinari koji su sudjelovali u projektu, s njima su Snježana Ožetski, domaćica iz Moslavačke priče, zatim Josip Kraljičković, pročelnik Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije, i Tugomir Majdak iz Ministarstva poljoprivrede

Već 30. studenoga 2019. na lijepom (turistički vrlo atraktivnom!) seoskom imanju Moslavačka priča u Maloj/Velikoj Ludini na susretu nazvanom znanstveno-stručnim skupom Novo ruho škrleta u organizaciji udruge Škrlet, Grada Popovače, Udruge vinogradara i voćara Škrlet, Turističke zajednice Grada Popovače i Sisačko-moslavačke županije, održana je promocija tog zajedničkog vina. Prisutne su pozdravili domaćica Moslavačkih priča Snježana Ožetski, docentica Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta i moderatorica programa doc. dr. sc. Zvjezdana Marković, te zamjenik župana Sisačko–moslavačke županije Roman Rosavec.

Zvjezdana Marković doc. dr. sc. sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta iz Zagreba, moderatorica u programu prezentacije zajedničkog škrleta

Međutim škrlet je podastrt ne pod oznakom novog mladog vina, kako bi s obzirom na datume bilo logično, nego pod klasičnom etiketom, inače, rekao bih, dizajnerski vrlo uspjelom (autori: Bruketa-Žinić!), usput: za izbor butelje ne bih mogao reći da je uspio jer preteška je i premasivna za u nju napunjeni tip vina.

Rečeno je na skupu da je toga zajedničkog škrleta iz 2019. napunjeno 5000 butelja. Spominjalo se s ponosom i kako ima izgleda da se taj škrlet toči na svečanostima vezanim uz hrvatsko predsjedanje Vijećem EU koje je počelo s Novom godinom, pa u ubrzanom punjenju i promociji već kajem studenoga ima neke logike, ali je pitanje koliko ima i opravdanja u toj brzini naime teško je povjerovati da osobe kojima je na svečanostima vino namijenjeno s obzirom na svoje imovinsko stanje i iskustvo po prijemima nisu probirljive i zahtjevne… Od istaknutog moslavačkog vinogradara/vinara Marka Miklaužića, koji je inače sada i predsjednik novoosnovane udruge vinara Bregovite sjeverozapadne Hrvatske, čuo sam, međutim, da bi se s tim zajedničkim škrletom i dalje izlazilo ovako rano, dakle da je to budućnost škrleta, jer po njegovom iskustvu škrlet se najbolje proda ovako mlad..

Zajednički škrlet: na retro etiketi na kojoj su navedeni vinari-sudionici u projektu nema prezimena Kezele!?

Nisam siguran da je takvo razmišljanje o žurbi s izlaskom na tržište pravi put za škrlet. Na temelju kušanja ovog novog mladog zajedničkog škrleta ne govorim protiv zajedničke vinifikacije grožđa pogotovu kad je probrano ono (naj)bolje, nego govorim o izlasku vina pred potrošača puno puno prije od termina do kojega bi se vinu dopustilo da se razvije i uskladi i onda pokaže u pravoj svjetlosti. Ovo vino po meni svakako je oštećeno uskratom razvoja, uvjeren sam da bi, da ga se pustilo van negdje na proljeće, možda pred Uskrs, pokazalo u sasvim drukčijem, vrlo lijepom sjaju.

Agencija za plaćanje u poljprivredi (APPRR) s datumom 15. svibnja 2019. na popisu sorata prisutnih na teritoriju Hrvatske tek na 65. mjestu spominje škrlet ili ovnek žuti, uz napomenu da se prostire na 73,60 ha površine, a podatak sa tzv. znanstvenog skupa u objektu Moslavačka priča govori kako od ukupno 227 ha vinograda u Sisačko-moslavačkoj županiji škrlet zauzima 76 ha. Marko Miklaužić mi je pak spominjao da bi ukupno škrleta u dijelovima vinogorja Moslavina koji pripadaju Sisačko-moslavačkoj i Zagrebačkoj županiji moglo biti i stotinjak hektara. Po meni, budućnost škrleta trebalo bi graditi ponajrije na sadnji novih vinograda s tom sortom, da se uopće dobije relevantna površina za sirovinu i ozbiljan (unosan) posao sa škrletom. Svakako treba prikladno izabrati terene (ekspozicija, nadmorska visina, tip tla…) za nove vinograde. Saditi gušće po jedinici povšrine da bi se po trsu mogao smanjiti prinos, time se ne gubi na količini ali se povećava kakvoća roda. Možda ne bi bilo loše neke druge sorte a koje se nalaze na boljim pozicijama precijepiti na škrlet, tako bi se dobilo i na vremenu. Za škrlet koji bi nosio znak ZOI rabiti preporučene certificirane klonove. Maksimalno moguće krenuti u prirodi prijateljsku proizvodnju (uzgoj i pri radu u podrumu). Dogovoriti se za početak barem ugrubo oko načina vinifikacije (odvajanje odmah tekućeg dijela od krutoga ili maceracija od eventualno dan ili dva na nešto nižoj ali ne preniskoj temperaturi) i dozrijevanja (samo inoks, odnosno inoks i drvo…, sur lie?, minimalna dužina dozrijevanja…), te oko najranijeg mogućeg i dopušenog izlaska vina na tržište. Na određeni način ujednačiti rad u trsu i u podrumu, napraviti što prije osnovne standarde, detalje se može unijeti i u hodu. Neposredno prije izlaska vina na tržište prirediti internu degustaciju/ocjenjivanje uzoraka da se vidi je li to to, i može li s aspekta udruge ići van kao Škrlet ZOI Moslavina. Ne zadovolji li nečije vino standarde, upozoriti proizvođača za iducu godinu, da se greške/nepodopštine ponove. Vino koje nije u standard I na razini ne smije van pod oznakom Škrlet ZOI Moslavina. U udrugu nove članove primati samo ako se obvežu da će poštovati pravilnik udruge, te potom kontrolirati drže li se svoje riječi ili potpisa. Za uspjeh na tržištu i to ne samo kroz veći broj prodanih boca nego i kroz višu cijenu za buteju, nužno je da škrlet s oznakom ZOI Moslavina organoleoptikom predstavlja Moslavinu u izvornom smislu. Oznake moraju biti ne tek navod na etiketi nego i odraz apelacije, ona je ta koja kvalitetno i autentično prezentira određeno geografsko područje.

Stvar kod kreiranja zajedničkog vina od izabranog ponajboljeg grožđa više proizvođača kako bi se dobila veća količina vina ujednačenog profila dosta je osjetljiva, naime činjenica je da svaki vinogradar i vinar nije podjednako pedantan u trsju i u podrumu, pogotovu i ako mu određeni pravilnik nije za vratom, činjenica je i to da neki proizvođač proizvede bolje grožđe kako zbog bolje pozicije vinograda tako i zbog svog pristupa radu u trsju i zbog nižeg prinosa, a da je teško da će neki proizvođač koji nije toliko pedantan a i nema trsje na nekim ekstra pozicijama proizvesti grožđe istog ranga kvaltete kao onaj prvi. Ovako, u zajedničkom projektu moguće je, barem teoretski, određeno švercanje… Iako je s ovim projektom zajedničkog vina članovima udruge škrlet ostavljena mogućnost da nešto škrleta plasiraju i pod svojom, vlastitom etiketom, pitanje je vremena koliko će dugo vinogradari/vinari koji su u stanju s obzirom na vinogradsku poziciju i svoj rad dobiti vrhunsko grožđe pa i od njega vino htjeti davati svoje bolje grožđe da se miješa s drugime, i moguće slabije kakvoće, naime tim boljima koji zacijelo uspješnije od drugih prodaju svoje vino s vremenom će sve više nedostajati upravo onog najboljeg grožđa za vino koje bi plasirali pod vlastitim imenom i prezimenom, robnom markom i oznakom Škrlet ZOI Moslavina. Još i ova napomena: bit će problema ne bude li se strogo pazilo da se oznaka ZOI dodjeljuje za korištenje u smislu apelacije, a to je da se njena uporaba temelji na od grupe proizvođača usvojenog pravilnika o proizvodnji moslavačkog škrleta a ne samo na tome da je vino kao vino enološki ispravno odnosno bez mana.

Tomislav Voštinić, voditelj vinskog posjeda Voštinić-Klasnić. Od svih proizvođača škrleta jedini on ima paletu etiketa od škrleta koja može pokriti cijeli menu, od pjenušca i mladog vina kao aperitiva preko, zrelog vina, kasne berbe, arhive… Dolje: u podrumu uz inoks posude I bačve iz koji izlaze i crnjaci od merlota, cabernet sauvignona i cabernet franca iz vinograda u Moslavačkom vinogorju i iz trsja što radte u dalmatinskom Nadinu

 VOŠTINIĆ-KLASNIĆ – Jedan od proizvođača vina i član poslovne udruge Škrlet je, kako je već prije navedeno, Tomislav Voštinić iz Ivanić-Grada u Zagrebačkoj županiji. Na brdu Graberje na visini od 190 metara ima vinograd od oko 4,5 hektara, te moderan lijep vinski podrum, s obzirom na koncepciju i izgled očito usmjeren ne samo na produkciju Bakhova nektara nego i prema turizmu. U svoje vinograde puno ulaže, trsje je dao mikorizirati da bi iz dubine tla što bolje koristilo hranu. Iz kooperacijie Voštinić ima i grožđe s oko još četiri hektara. Od tih osam hektara škrlet pokriva šest, a preostala dva vezana su uz merlot, cabernet sauvignon i cabernet franc te syrah iz Nadina kod Benkovca. Voštinić je jedini vinar koji se bavi škrletom i koji ima škrlet u tipologijama što mogu pokriti cijeli menu, konkretno su tu aperitivni pjenušac Škrlet brut (škrlet 85 % i chardonnay 15 %; sad ima 1000 butelja!), zatim škrlet kao novo mlado vino, škrlet 2018 kasnu berbu kao polusuho zrelo vino za uz predjelo, Škrlet 2012 Arhivu (škrlet 80 posto, ostatak graševina moslavačka) kao vino za uz glavno jelo ili za uz meditaciju i uz glazbu, te crnjake Red (me, cs, cf) i Syrah, neka poznija godišta su i iz vinograda u Suzi u Baranji. Mješavinu merlota, cabernet sauvignona, cabernet sauvignona, syraha i crljenka, dijelom od grožđa iz Nadina a dijelom iz Moslavine, nudi u magnumu pod nazivom Fabula 2016. Kaže da godišnje proizvede i bez problema proda 24000 butelja suhih vina te najmanje 1000 butelja vina kasnijih berbi.

Ponuda kod Voštinić-Klasnića: domaći kruh, vanjkuši, domaće pacana pa pečena vratina, vina škrleta u nekoliko različitih tipova i etiketa. U proljetnom i ljetnom razdoblju nude se druženja uz finu domaću papicu i kapljicu te suvremenu gklazbu, od proljeća-ljeta ove godine radit će, uz vinska podrum I trsje,bazen sa šankom, za višestruko osvježenje….

Voštinić se dosta oslanja na turizam, prostor za prijem gostiju i degustacije lijep mu je i s pogledom na trsje. Počeo je nuditi i hranu – tipične i na domaći način pripremljene i prigotovljene namirnice i jela npr. domaću pacanu i u kruhu pečenu vratinu, domaće kobasice, sir s vrhnjem, grah, bučino ulje, domaći kruh… Na platou ispred vinskog podruma priređuje disko večeri uglavnom s hip-hop glazbom tako da su mu gosti pripadnici mlađih generacija koji žele uživati i u vinu, organizira i svojevrsne likovne radionice gdje gosti nastoje olovkom i kičicom stvarati likovne radove na kojima bojama prikazuju svoje osjećaje proizašle iz kušanja nekog Voštinićevog vina (škrlet u raznim varijantama!), sada Tomislav uz vinograd gradi bazen dimenzija 9 X 6 metara sa šankom gdje će se ljeti gosti moći osvježavati kupanjem i degustacijom pjenušaca i mlađeg škrleta, planira, pretežito za žene, večeri uz vina od muškata… a nudi i mogućnost noćenja naime posjeduje kućicu s 18 soba… Domišljati i poduzetni Voštinić veli da mu potporu u tim turističkim aktivnostima uvelike daju Grad Ivanić-Grad I Zagrebačka županija, posebice kroz marketing, te se nada da će za pola godine turizam kod njega biti u punom cvatu.

Od ekipe iz udruge Škrlet u turističkom segmentu vrlo su aktivni Drago Kezele i njegov sin Janko, oni imaju vrlo lijepo gospodarstvo za prihvat gostiju, uz vino vlastite produkcije nude i hranu u svom restoranu, tu su i mogućnosti rekreacije šetnjom i jahanjem (konji su hrvatski posavci) a na raspolaganju su i kućice za noćenje. Drago Kezele pohvalio se da je u posljednjih 12 mjeseci ostvario 3500 noćenja! I obitelj Trdenić uključena je u turizam i ima u planu i širiti se u turističkom smislu. Od zagrebačke udruge G.E.T. Report koja pomno prati vinarije uključene u turizam i svake godine, po ugledu na vodiče Michelin odnosno Gault & Millau nagrađuje zvjezdicama one za koje misli da su to zavrijedile Kezele je prije kratkog vremena primio priznanje s tri zvjezdice, Voštinić te Trdenići Tomislav i Krešimir po dvije, a Miklaužić i Mikša po jednu. ♣

U novu godinu s novim vinskim časopisom

VINUM IN br. 2, SRETNO!

Vinum.In br.2

U novu, 2020. godinu ušli smo s novim vinskim časopisom, riječ je o reviji Vinum.In koju je pokrenula Dijana Grgić. Prvi broj, koji međutim nije stavljen u kioske, izašao je uoči 14. međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com i promocija je održana u zagrebačkom bistròu Fino & Vino što je na Ivanje obilježio (slavio!) godišnjicu rada, a drugi broj, koji jeste krenuo na tržište, i to s cijenom od 39 kuna, promoviran je uoči Badnjaka u restoranu Kajzer(ica) na zagrebačkom Hipodromu, lokalu koji je upravo, kao voditelj, preuzeo znani naš sommelier Mario Meštrović, svojedobno inače vrlo uspješni eno-gastro kormilar velikogoričkog restorana Mon Ami.

Vinum.In br 2, te Dijana Grgić i Mario Meštrović

Ivan Dropuljić – Zagreb Vino.com, te novinari-suradnici Vinum.Ina Ivo Kozarčanin i Tomislav Radić

Moderno prelomljeni i elegantni Vinum.In, za koji je predviđeno da izlazi četiri puta godišnje, u svom izdanju br. 2 sa 112 stranica a što pokriva prosinac 2019. te siječanj i veljaču 2020., između ostaloga donosi: kao temu broja prilog o pjenušcima iz pera našeg znanog (vinskog) novinara Ive Kozarčanina, intervju s dugogodišnjim vinskim piscem Vitomirom Andrićem, prezentaciju vinogorja Komarna kao čarobnog bisera juga Dalmacije, u rubrici Vino na visokoj peti razgovor s istarskom pjenušarkom Anom Peršurić Palčić, Mustafa Topčagić predlaž pak a na izlet u segment craft piva vodi Domagoj Jakopović Ribafish…! ♣

Na badnju večer 2019

HENDRIXOV MOST!

Hey Joe, where are you goin’ with that camera in your hand? I am going to shoot my lady Sava river, messin’ around with the some other men, Hendrix is the name…
Hendrixov most, rijeka Sava, Zagreb, badnja večer 2019.
Nedostajali su Jimijevi gitara i glas…♣

Sajmovi, festivali: Cro Agro 2019

NAGRAĐENI, i PAŽNJE VRIJEDNI

            Snažna prosinačka živost na prostoru Zagrebačkog velesajma: veliki sajam poljoprivrede Cro Agro, s naglaskom na mehanizaciju i opremu za radove na zemlji te na opremu za vinske podrume, manji dio posvećen gotovim prehrambenim proizvodima. Nekih 180 izlagača iz 24 zemlje. Na inicijativu i uz zalaganje Društva agroturističkih novinara Hrvatske bilo je i nagrada, s obznanom – u dvorani Kongresnog centra ZV-a – najboljih proizvođača za 2019. godinu.

Laureatima su proglašeni iz Bakhova sektora Ivo Cibilić iz Potomja u grupi malih vinara, zatim Vlado Krauthaker iz Kutjeva u grupi srednje velikih proizvođača, te Iločki Podrumi iz Iloka u grupi velikih kuća. Kao temelj za taj izbor korištene su ocjene što ih je strukovna degustacijska ocjenjivačka komisija koja Ministarstvu poljoprivrede daje prijedloge koje uzorke plemenite kapljice i pod kojom oznakom kakvoće pustiti na tržište. Cibiliću je trofej donio njegov Dingač 2018, koji tek treba izaći (?!), Krauthakeru, koji, inače, uzgaja 39 sorata vinove loze a na tržište izlazi sa čak 32 etikete, za odličje je poslužilo vino Zelenac Kutjevo izborne berbe prosušenih bobica 2018, dodatno priznanje primio je i za to što je spomenuta strukovna komisija dala tom vinu i najviše bodova na ocjenjivanju), dok su se Iločkim podrumima, za koje je rečeno da su vinska kuća s najviše etiketa vrhunskih vina na tržištu – pa je to bio razlog i za dodatno priznanje, kao snažni asevi pokazali traminci izborne berbe i izborne berbe bobica 2017.

Ostali nagrađeni poljoprivrednici su, po grupama vezanim uz veličinu pogona, Zdravko Kušec iz Kamenice, Marijan Porkulabić iz Prilesja, Branko Horvatinčić iz Gusakovca, Žitar iz Donjeg Miholjca, Salaš iz Marijanaca, za uspješnost u uzgoju krava za mlijeko, zatim Capra Domestica iz Perkovića za uzgoj koza za mlijeko, Pro Lika iz Ličkog Petrovog Sela za uzgoj ovaca za mlijeko, pa Marija Stručić iz Treme i Pero Dulikravić iz Velikog Poganca, Darko Remuš iz Svetg Petra Čvrsteca i Belje Plus iz Mece za uzgoj junadi, onda Miljenko Letoja iz Pavlovca Ravenskog, Tomislav Smoljo iz Sapaca, tvrtka Protein iz Bobote za tov svinja, Mate Tomašević OPG iz Stružana za uzgoj pšenice visoke kakvoće, Zlatko Jelošek iz Beketinaca za uzgoj uljane repice i Ernest Nađ iz Ernestinova za uzgoj soje. Dobitnici su na slici sa čelnikom Društva agrarnih novinara Martinom Vukovićem, inače urednikom-novinarem na Hrvatskom radiju, i s Goranom Beinrauchom, glavnim urednikom Gospodarskog lista.

Na štandu AgroKokota, uz vlasnika Ivicu Kokota su enolog Miodrag Hruškar Enoexpert (lijevo na slici) i specijalist za agronomiju David Gluhić Agroexpert

U halama prepunim strojevima za obradu zemlje te strojevima i opremom za obradu nasada, posebice vinove loze, ali i punima opreme za podrume, osobito se isticala tvrtka Agro Kokot iz Jastrebarskoga. Kuća je to s dugom tradicijom u prodaji svega što treba poljoprivrednicima a posebice vinogradarima i vinarima, opsegom rada dugo je bila relativno malena (ali unatoč tome – jer vodstvo i djelatnici u poslu grizu – izrazito učinkovita!), a sad eto pokazuje golemi dimenzijski napredak i uz PA-Vin čini Jastrebarsko nezaobilaznim središtem za nabavku opreme za rad na zemlji i u podrumu. Jastrebarsko i Plešivica postali su u zadnjih desetak godina pak, s obzirom kvalitetu i na veći broj stilova produkcije jedno od najznačajnijih i najzanimljivijih područja proizvodnje vina u Hrvatskoj. Sad se, s obzirom na restoran Karlo sa chefom Karlom Navojem i na restoran Ivančić koji je bitno podigao kakvoću, ali i na obiteljsko gospodarstvo Robert Braje na kojemu se sjajnim jelima posebno ističe Robertova supruga Sanda, te pogotovu nakon što se ovih dana i službeno otvori fini restoran vođen chefom Bernardom, i preuređeni podrum s vinotekom obitelji Korak, očekuje da se Jastrebarsko i Plešivica (Plešivica curica!) – na pola sata vožnje od Zagreba i na pet minuta vožnje od autoputa Zagreb-Karlovac-more, kako treba razvijaju i napokon razviju i u turističkom segmentu!… ♣

6. WineOS – RADIONICE OSOBITO VRIJEDNE PAŽNJE

            Zavirimo sada malo i u novu godinu: početak 2020. obilježit će šesti po redu WineOS, osječki festival vina, delicija i ugodnog življenja. Dosad najveće izdanje te manifestacije, koja će se održati 10. i 11. siječnja 2020. u dvorani Gradski vrt, ponudit će posjetiteljima brojne novosti i zanimljivosti. Za ovu godinu najavljuju se, uz renomirana imena za izlagačkim punktovima, znatno privlačnije radionice od svih koje su održane do sada, kaže Boris Ocić, iz organizacijske ekipe Wine OS-a.

Autor vinskih radionica ponovno je vinski novinar, pisac i bloger Željko Garmaz. Njegove su vinske priče prethodnih godina privukle mnoge posjetitelje i goste, mahom one izvan Osijeka. U 2020., Garmaz na WineOS-u i opet dovodi brojne vinare i njihove priče iz svih krajeva Hrvatske te susjednih zemalja.

Na nekim radionicama posjetitelji Wine OS-a imat će prigodu iskusiti nešto za ovu manifestaciju potpuno novo: organizator, u suradnji s udrugom Panonski pivarski sindikat, osigurao je dvije radionice o kućnom kuhanju i stilovima piva.

Festivalski program počinje u petak 10. siječnja u 13 sati, pričom o bijelim sortama Dalmacije. Sat vremena kasnije najbolji hrvatski sommelier Siniša Lasan predstavit će vina Hercegovine, a u 15,30 sati predviđeno je upoznavanje s arhivom Davora Zdjelarevića. Od 16,30 bit će predstavljena vinarija Tri oraha, za koju se kaže da je najmističnija i najskuplja vinarija Balkana. Pa da otkrijemo široj javnosti ponešto o njoj: nema vino jeftinije od 60 eura!. Kirurg i ravnatelj KBC Dedinje, Radisav Šćepanović, vlasnik vinarije, za svoja vina kaže da su opasnija od kokaina, a bolja od bensedina! Ovo je njihov prvi i dosad jedini festivalski nastup od osnutka vinarije. Čista ekskluziva! Cabernet sauvignon 2009 (sedam godina u bačvama), Cabernet sauvignon 2010 (šest godina u bačvama), Merlot 2011 (šest godina u bačvama), 500 cuvée (1-8 godina iz 500 različitih bačava), Cabernet sauvignon 2009 i Merlot 2011 (75/25). Moderatori: Radisav Šćepanović i Željko Garmaz.

Mađarska prva vinska liga na okupu: Czaba Malatinski je treći zdesna, ostali su Valer Bock, Suzan Hanauer, Monika Debreczeni, Horst Hummel, Ede Tiffan i Attila Gere. Sasvim lijevo je novinar Zsoltan Gyorffy, glavni urednik vinskog časopisa Pecsi Borozo (suhiucasi)

Slijedi, u 17,30 sati, prezentacija poznatog mađarskog vinara Csabe Malatinskog iz Villanyja, Csaba Malatinszky mađarski je vinski genije za kojega je Caroline Gilby MW svojedobno rekla da u njegovim venama umjesto krvi teče – cabernet franc! Ne sudjeluje na vinskim festivalima i natjecanjima od 2004. godine, u marketing ne ulaže niti kunu, jer ne želi uljepšavati svoju vinsku priču. Jedinstvena prilika svjedočiti ponajboljim svjetskim izdanjima cabernet franca! Noblesse Chardonnay Kúria, Cabernet franc 2003 unfiltered, Kúria cabernet franc 2004, Kúria cabernet franc 2005, Kúria cabernet franc 2006, Kúria cabernet franc 2007, Kúria cabernet franc 2008, Kúria cabernet franc 2009

A u 19 sati počinje radionica o velikim crvenim vinima Makedonije. Najbolji makedonski crnjaci, u najvećoj mjeri vranci, dosegli su svjetski vrh, Ivana Simjanovska, vinska kritičarka, autorica dva makedonska vinska vodiča i pokretačica Skopje Wine Salona, potrudila se donijeti i predstaviti najbolje od najboljeg iz Makedonije, Imperator Vranec – Bovin, Heritage Cabernet sauvignon Grand Reserva – Chateau Kamnik, Vranec Orle 2016 – Venec, Private Reserve Vranec – Stobi, Smolnik Vranec – Popov, Black Diamond Vranec – Imako

_________________

(O vinskoj Makedoniji i vrancu opširno može se pročitati na www.suhiucasi.wordpress.com / Svijet u Casi Kronika – 11. 2019 – Chronicle World in a Glass)

________________

I drugi festivalski dan, subota 11. siječnja, pun je događanja, koja kreću od 13 sati radionicom o pelješkom vinu i kamenicama. Od 15 sati poznati vinski novinar Ivo Kozarčanin predstavlja macerirana bijela vina s Plešivice. Od 16 sati vinski pisac Tomislav Ivanović govorit će o manje poznatim sortama grožđa iz Srbije, a u 17 sati slijedi radionica na kojoj će nazočni imati prigodu kušati raritete iz arhive znanog istarskog vinara Morena Degrassija. Posljednja radionica šestog WineOS-a starta u 18 sati, legenda hrvatskog vinarstva Ivan Enjingi donosi na kušanje svoja vina iz 2003. godine.

Ulaznice za radionice mogu se kupiti u osječkoj vinoteci Vinita. Cijena ulaznica za vinske radionice iznosi 100 kuna, a za pivske je 50 kuna. Na istom će se mjestu prodavati i ulaznice za WineOS po cijeni od 80 kuna. Festival će oba dana biti otvoren za posjetitelje od 15 do 21 sat. Više informacija o festivalu i pratećem programu možete pronaći na Facebooku i na službenoj stranici WineOS-a. ♣

Must go … 2020!

 

            Počelo je prije dosta godina kad znani južnotirolski vinogradar/vinar Alois Lageder više nije htio trpjeti gungulu na Vinitalyju, i odlučio je odmaknuti se od tog sajma te nekako paralelno s njime kod sebe na posjedu Tòr Löwengang & Casòn Hirschprunn u Magréu ili, po njemački, Margreidu organizirati elitnu sajamsku manifestaciju po svojoj mjeri, ideja je bila na poziv okupiti kao izlagače globalno najistaknutija imena iz vinskog svijeta, te imena najpoznatijih pretežito domaćih, čitaj južnotirolskih proizvođača/ponuđača delikatesa, pa i šire znane chefove.

Tenuta Tòr Löwengang: Alois Lageder i Željko Suhadolnik

S imenima priredba je od početka bila u špici, ali opsegom je dugo bila relativno mala, međutim evo u što je prerasla sada: bogme, i glasoviti Merano Wine & Gourmet Festival, koji se održava u prvoj polovici studenoga, dobio je jaki proljetni pandan! Na priredbi Summa u Magreu 18. i 19. travnja 2020. kod Aloisa Lagedera nastupit će sljedeći proizvođači, dovoljno je samo kliknuti mišem po imenu odnosno nazivu i o svakome za koga se to želi saznati ono bitno :

Graf Adelmann, Al di là del Fiume, Ampeleia, Anselmi, Aquila del Torre, Arba Wine Beurer, Bietighöfer, Biserno, Léon Boesch,Maison BoizelIl Borro, Boscarelli, Braida, Buccia Nera, Clemens Busch, Pietro Caciorgna, Caggio Ipsus, Caiarossa, Marinella Camerani, Carleone,
Il Carnasciale, Cavalleri, Pio Cesare, Chateau Chambert, Chateau Changyu, Moser XV, M. Chapoutier, Chiamami quando piove – Valori Continuum, Corte d’Aibo,,Cos Costanti, Duemani, Fabbrica Pienza, Fiorano, Chateau Fonroque, Foradori, Nino Franco, Fritsch, Geyerhof, Ghizzano,
Gilvesy, Schloss Gobelsburg, Marchesi di Grésy, Guado al Tasso, Heitlinger, Iconic Wineries of British Columbia, Frank John, Jurtschitsch, Kaufmann, Krasna hora, Alois Lageder, Maso Martis, Chateau Mazeyres, Monteverro, Montevertine, Musella, Comtes von Neipperg, Niepoort, Nittardi, Anita und Hans Nittnaus, Ognissole, Bernhard Ott, Papiano, Petrolo, Pian dell’Orino, F.X. Pichler, Pichler-Krutzler, Podernuovo A Palazzone, Poggio Cagnano, Poggio Nibbiale, Pol Roger,
Potentino, Prima Pietra, Les Quelles Raen, La Raia – Cucco, Ökonomierat Rebholz, Reisetbauer, Sada, Salicutti, Prinz Salm, Salomon, Sander, Luciano Sandrone, Sanoner, La Sansonina, Schubert Wines, Rosi Schuster, Serra San Martino, Le Sincette, Stigler, Clemens Strobl, Taittinger, De Tarczal, Tarlant, Tement, Terre Nere, Terroir al Límit, Erwin Tinhof, Tormaresca, Torre degli Alberi, Oliviero Toscani, Castello del Trebbio, Umathum, Valgiano, Velich, – Moric, Villa Santo Stefano, Vistorta, Nik Weis, von Winning, Zahel, Zähringer, Herbert, Zillinger, Zwölberich ♣

_______________________________________________

Iskrena jela ⦁ Gostu, vinu & džepu prijateljski pristup

Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach

Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier ⦁ Inventive chef & experienced competent sommelier

Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela ◾ Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food

Fino & vino; Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com ; www.finoivino.com ; Radno vrijeme/ Opening hours: pon-sub / mon-sat 12-23

__________________________________________

SIMEI 2019, Milano

SVIJET ŽENA U VINU!

            Uh, kakve li kombinacije: Žene u vinu, Žene o vinu, Women on Wine, The Women of Wine Worldwide! Muškarce već vidim kako se koprcaju u vinu, ali žene u vinu sjajno plivaju. Nešto što je još odavna osmišljeno za užitak pa se pretvorilo i u jak turistički magnet ali i nešto što lako i prijeđe rub na onu drugu stranu, žene s umijećem koriste i u kulturalne i poslovne svrhe. Prije kratkog vremena u Milanu je, za vrijeme znanog sajma opreme SIMEI, održan susret udruga žena u vinu iz cijeloga svijeta, cilj je bio ne tek zajedničko guštanje uz čašicu nego stvaranje jake, utjecajne međunarodne mreže koja bi pridonosila širenju kulture vina, pogotovu propagandi odgovorne konzumacije vina, turizmu na bazi vina a i s obzirom da se radi o mediju jako dragom muškarcima, i podizanju opće svijesti o ulozi žena i važnosti žene u svijetu, na kraju krajeva ali i ne manje važno, širenju kontakata i prijateljstava, razmjene iskustava.

Žene u vinu – predstavnice iz cijelog svijeta na susretu u Milanu

Naše Sanja Muzaferija i Suzana Zovko WoW u društvu s Donatellom Cinelli Colombini, čelnicom talijanske udruge Le donne del vino

Planirane aktivnosti sljedeće su: tješnje povezivanje članica svih zemalja, pomaganje članicama u stvaranju kontakata s predstavnicima ne samo vinske industrije u drugim zemljama nego i s predstavnicima turističkih organizacija i raznih poslovnih institucija, razmjena informacija kako iz svijeta vina tako i iz drugih područja života od zajedničkog interesa, lakši pristup konferencijama i tečajevima s edukacijskom notom.

Administrativno sjedište i referentno mjesto za koordinaciju, razmjenu informacija bit će kod udruge Le Donne del Vino u Milanu, Via San Vittore al Tetro no 3, rekla je Donatella Cinelli Colombini inače iz Montalcina u Toscani, vlasnica vinske kuće za proizvodnju brunella Casato prime Donne. Iz Hrvatske je na sastanku u Milanu sudjelovala udruga Women on Wine, s predstavnicama Sanjom Muzaferojom, predsjednicom WoW-a, i glavnom enologinjom podruma Belje Suzanom Zovkom. Evo i drugih sudionica:

A.MU.VA – Susana Hemsy; THE FABULOUS LADIES’ WINE SOCIETY – Jane Thomson; 11 Frauen und ihre Weine – Heidi Schroeck (Austrija); MUV Chile – Nadia Parra Monroe; FEMMES DE VIN – Melanie Pfister; BAIA’S WINE – Tamara Gvaladze; VINISSIMA – Stefanie Dreissigacker; Women in Wine – Nicola Grandorge; Las Damas del Pisco – Gladys Torres Urday; Wonder Women Of Wine – Rania Zayyat. ♣

Za kraj 2019. i početak 2020: sučeljavanje

VEŠ-MAŠINA, NAŽALOST – BEZ DETERDŽENTA!

            Famozno sučeljavanje kandidata za novog predsjednika Hrvatske. Televizor je tih posljednjih i, po nekima, najveselijih dana u godini postao obična perilica prljavog rublja. Nažalost, perilica – bez derdženta… ♣

________________________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly  

POTROŠAČKI PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU / HINTS TO THE SMART PURCHASE

LEGENDA 

– Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

♣ ♣ ♣ Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

♣ ♣ 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

♣ 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

 Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑ – trošiti • ⇗ – trošiti ili još čuvati •   ⇒ – čuvati • – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

♣ ♣ ♣ ♣  (pc/pp: M – L) SAUVIGNON BLANC 2018 – DAMIR DRAGO REŽEK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina /slope • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova /selection of the grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: loire • 0,75 lit  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski jako dobro – jednostavno /from the points of esthetics very good – simple • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, sortno tipično, elegantno, vrlo dobroga tijela, u ustima traje. Kristalno bistre žućkaste boje sa zelenkastom nijansom, miris lijepo izražen ali ne i napadački, pun i trajan, s notama slatke jabuke, začinskog bilja, usta topla, mekana, fino zaobljena, s nastavkom aromatike iz mirisa, okus slastan ali i slankast, s vrlo dobrom kiselosti, živ, struktura čvrsta. Vino koje ima život pred sobom / complex, varietal typical, dense and strong but elegant. Very good body, long finish. On the nose expressive, nice, full and persistent, not vulgar as many sauvignons can be, with notes of sweet apple, spicy herbs. In the mouth rounded, sapid, fine acidity, somewhat creamy, long lasting finish ■ SERVIS: ⇗ •  13-14 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeau….

♣ ♣ (♣) (mpc/pp: M) RAJNSKI RIZLING 2018 – Krešimir REŽEK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina /slope • sorta/variety: rizling rajnski  ■ BOCA/BOTTLE: 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica – kvalitetno s kzp. • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK ■ VINO je/WINE is: mekano, dotjerano, lijepo pitko, s blago iskazanim sortnm miriom, u ustima živahno, skladno, dosta solidnog tijela i solidne trajnosti/ smooth, nice drinking,, with the discreet riesling notes on the nose, in the mouth vivid, rounded, good structure, ■ SERVIS: ⇑ • 12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: rhine….

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L-XL) PINOT CRNI 2017 – DAMIR DRAGO REŽEK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: pinot crni ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: à la DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski jako dobro – jednostavno/from the points of esthetics very good – simple • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: složeno, toplo, dotjerano, s odlično uklopljenim drvom, na prvu loptu djeluje nježno, ali je zapravo, poslije se pokaže, vrlo čvrsto. Na nosu je s fino izraženom voćnosti prema koštićavom crvenom voću te s finom herbalnom nijansom koja pridonosi zanimljivosti. U ustima se spomenute voćnost te fenolna nit – rekao bih ne od drveta bačve nego od vlastite pokožice i koštice – nastavljaju. Tanin je dobro pripitomljen tako da je vino lijepo zaobljeno, elegantno je, tijelom vrlo dobro, solidne trajnosti / complex, warm, with fine incorporated wood. At first moment is leaving the impression of docility, gracility, but afterwards showing the firmness. On the nose nice red stone fruit and a tiny herbal line making it more interesting. In the mouth the fruiteness and the phenolic touch are continuing to show up. Tannin is well tamed so the wine iz rounded, elegant, very good body, solid persistence ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L) PINOT NOIR 2016 limited edition – Drago KURTALJ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Hrvojka • kosina/slope 45 % • nadmorska visina/altitude: cca 300 m • sorta/variety: pinot noir • berba/harvest: kasnija, u trećoj dekadi / a bit later than usual, in the 3rd decade – selekcija grozdova/ selection of grapes ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: maceracija i fermentacija u drvenim kacama /fermentation and maceration in open wooden cascs • dozrijevanje/maturation: bačvica, nova i rabljena/small casc (barrique), new and used ones: 1 godina/year • na finom kvascu /on the fine lees • poslije još u boci/after the wood, in the bottle: 1 godina/year ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivoica ZOI • suho/dry • 12,8 vol%, ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro /from the points of esthetics and marketing very good ■ VINO je/WINE is: zrelo, kompleksno, skladno, na kolosijeku elegancije, dobrog je tijela, za trošiti sada. Rubinsko s nijansama granatnoga, diskretno na nosu, s voćnošću – u pravcu crvenih koštićavih plodova – prepliću se note od dozrijevanja u drvu i note vremena (ta ipak su vinu tri pune godine!) ali ne i starine! U ustima vino je mekano, zaobljeno, slankasto, i solidne je trajnosti / mature, complex, harmonious, with a certain elegance too, very good body, to drink now. Ruby with the grenat nuances, discreet on te nose, showing fruiteness in the direction of red stone fruit, wood good incorporated. In the mouth rounded, sapid, quite long finish ■ SERVIS: ⇑ • • 16 – 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

Pjenušci / Sparklings

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L-XL) CUVÉE PRESTIGE 2013 extra brut – KURTALJ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD, kosina /slope • nadmorska visina/altitude: cca 300 m • sorta/variety: chardonnay 80%, pinot crni 20 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova /selection of the grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu /fermentation in stainless steel • dozrijevanje baznog vina /maturation base wine: velika bačva/big barrel: 2 mjeseca/months • na kvascu/on the lees ■ PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical (champenoise) • u boci na kvascu, prije degoržiranja/in the bottle on the lees before degorging: 52 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI – vrhunsko pjenušavo/premium sparkling • extra brut • 12,8 vol%, RS 3 g/l ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro – moderno, razigrano /from the points of esthetics and marketing very good – modern • čitljivo/legible: dobro /good ■ VINO je/WINE is: vrlo živo, svježe, kompleksno, elegantno, čvrste strukture, u ustima traje. Kristalne zlaćane boje, s finim složenim mirisom u kojemu se voćnost (rekao bih: kruška) lijepo miješa s koricom kruha i briošem, perlanje izvrsno. Usta slana, mineralna, peckava / very vivid, fresh, complex and elegant, firm structure, long lasting fnish. Crystal slightly golden colour, fine expressed nose with the fruiteness (pear?) mixing in harmony with the bread crust and brioche, effervescence excellent. Mouth sapid, salty, mineral ■ SERVIS: ⇗ • • 10 -12 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: champagne….

Dalmacija

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L – XL) POSTUP 2016 – MIKULIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Postup • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: kopija/copy of DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Srednja i Južna Dalmacija • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški ne baš motivirajuće za kupovinu/from the points of esthetics and marketing not motivating ■ VINO je/WINE is: složeno, puno u nosu i u ustima, tipičan plavac. Nešto svjetlije međutim još uvijek dovoljno tamne rubinske boje s nijansom granata, s diskretnim postojanim mirisom s notom suhe šljive i sugestijom orašastog voća. U ustima toplo, dobro zaobljeno, živo, puno, tanin solidno pripitomljen. Tijelo vrlo dobro, završetak dosta dugačak. Retronazalno javlja se badem… /complex, rich on the nose and in the mouth, typical plavac. Nice ruby-grenat, not to dark, nose is descreet but steady, suggesting dried plum and some nut-fruit such as wallnut and mandle. In the mouth warm, fullbodied, well rounded since tannin is well adomesticated, finish quite long, restronasaly – mandle nuance ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL)  PLAVAC IVAN DOLAC 2010 – BADEL 1862 ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: Ivan Dolac • kosina/slope • nadmorska visina/altitude:  50 – 350  m • ekspozicija/exposition;  južna/south • tlo/soil:  krševito pomiješano sa zemljom / poor, with much stones  • sorta/variety: plavac mali • loze stare/vines old: 40 – 50 godina/years • gustoća nasada/plantation density:  6000 – 7000 loza/ha  • uzgojni oblik/training system: en gobelet • pristup u trsju/approach in the vineyard:  prirodi prijateljski / nature friendly one • berba/harvest: redovna/regular one ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:   vrhunsko s kzp – eko • suho/dry • 14,5 vol%, ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro/from the points of esthetics and  marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is:  kompleksno, zrelo, ima karakter, dotjerano i elegantno, u ustima solidno traje. Tamnije ali providne rubinske boje s granatnom nijansom, diskretno na nosu, bouquet u znaku suhe šljive, začinskog bilja, borovih iglica u tragu, nijansi tamne čokolade i dima. Usta se aromatski nastavljaju na nos, zaobljena su, mekana, tanin nazočan ali odlično je ispeglan,. Osjeća se kao da vino počinje gubiti dah/complex, mature, with character, elegant, good to very good body, relatively long finish. Grenat in colour, on the nose quite discreet, bouquet in the sign of dried plum, mediterranean herbs, nuance of dark chocolate and smoke. Rounded in themouth,tannin well tamed. It seems as if the wine is slowly beginning to loose the breath  ■ SERVIS:  ⇑ • poslužiti na/ serve on 16 – 18  ̊C – bilo bi poželjno dekantirati 1,5 h – 2 h prije konzumacije / recommended: decantation 1,5 – 2 h before serving the wine • čaša/glass: velika/big one  –  tip/type: bordeaux♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L – XL) L’AMOUR 2016 – MATKOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: marselan ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro – simpatično/from the points of esthetics and marketing good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: složeno, živo, dotjerano, lijepo pitko, vrlo dobra tijela, u ustima traje. Vrlo tamne gotovo neprobojne živahne rubinske boje, s dosta suza na stijenkama čaše. Mirisom diskretno ali postojano, na nosu puno, u pravcu tamnog koštićavog i bobičastog voća, prisutna i nit šipka (nar). Usta živahna, voćni segment dolazi do izražaja, fina kiselost lijepo je poduprta nijansom slanoga. Okus je dobro zaokružen, prisutnost tanina se osjeti ali je on dobro obuzdan. Retronazalno; blagi štih začina-mirodija, jako dobro uklopljeno / complex, elaborated, nicely drinkable, very good body, fine finish. Very dark ruby, on the nose discreet but steady, suggesting dark berry an stone fruit, even a bit the pomegranat. In the mouth vivid, fruiteness on the palate also present in a way, good acidity supported well by certain saltiness. Tannin present, but well tamed. Retro: light spiceness, well incorporated ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L) BABIĆ 2017 organic – TESTAMENT WINERY ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: babić ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Sjeverna Dalmacija – organic • suho/dry • 13,5 vol% • nefiltrirano/unfiltered ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK ■ VINO je/WINE is: Dotjerano, živahno, ugodno, lijepo pitko. Tamne rubinske boje, s diskretnim mirisom na tamno bobičasto i koštićavo voće, malo i na orašasto voće. U ustima skladno, dosta mekano, zaobljeno toplo, vrlo dobra tijela, dosta dugačke trajnosti/Vivid, nice drinkable. Dark ruby, discreet nose towards blue berry and stone fruit, hint of the nutty fruit (mandel) too. In the mouth harmonious, rounded, warm, very good body, quite a long finish ■ SERVIS: ⇗ • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L-XL) BABIĆ TEMPLAR AURUM 2016 – LIVAIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija, vinogorje Pirovac-Skradin ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: babić ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerirani ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Sjeverna Dalmacja • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/ OK ■ VINO je/WINE is: kompleksno, toplo, živo, voćnost obogaćena mirodijskim nitima, Tamni neprobojni rubin s blagom granatnom nijansom, nos diskretan, donekle na prosušeno tamno-crveno koštićavo voće, nit mliječne čokolade. U ustima slankasto, s dobrom kiselosti, lijepo zaobljeno, donekle kremasto, retronazalno otkriva trag orašastog voća (badem) te, sasvim blago, cimeta i vanilije, tijelo dosta snažno, trošiti svakako uz jelo /complex, warm, vivid, fruiteness tied to the mature and a bit dried dark stone fruit, nuance of milk chocolate. In the mouth sapid, with a good acidity, rounded, somewhat creamy, retronasal sensation with traces of mandle, cinamon, vanilla. Fullbodied. Drink with food ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

Istra & Kvarner

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: M) MALVAZIJA ISTARSKA 2018 – VALENTA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra /Centralna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kaldir • kosina/slope • sorta/variety: malvazija istarska ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: à la DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Hrvatska Istra – kzp • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/ OK • čitljivo/legible: dobro / good ■ VINO je/WINE is: kristalno bistro, svijetlo-žućkasto (slamnati tonovi), s dobro iskazanim i postojanim mirisom prema suhom bijelom voću i orašastim plodovima, ali i kamenu, u ustima slano, mineralno, vrlo dobre kičme, živo, svježe, uvjerljivije nego na nosu / crystal clear, light yellow in colour, with quite a lasting nose towards the white stone fruit, nuts and a stone, in the mouth sapid, salty, mineral, very good backbone, vivid, good finish ■ SERVIS: ⇗ • 12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M-L) MALVAZIJA ISTARSKA 2018 – CORONICA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra, Umag ■ VINOGRAD/VINEYARD: tlo/soil: crvenica/red soil • sorta/variety: malvazija istarska • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: redovna/normal ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: u inoksu – in stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Hrvatska Istra • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro – jednostavno/from the points of esthetics and marketing good – simple • čitljivo/legible: dobro ■ VINO je/WINE is: višeslojno, zanimljivo, žive svijetle slamnato-žućkaste boje, na nosu diskretno, miris zreo, i kao da se već pomalo predaje vremenu, upućuje na zrelo bijelo koštićavo voće, pomalo i na orašasto voće (badem), dojam je i aromatičnog bilja u tragovima. U ustima zaobljeno, mekano, slankasto i, rekao bih, s nešto izraženijom kiselosti nego što su druge malvazije (što mu dobro dođe!), tijelom dobro do vrlo dobro, u ustima solidno traje/multilayered, interesting, light yellow straw in colour, discreet on the nose, bouquet mature and as if it is somewhat surrendering to the time, suggesting some mature white stone fruit, some nut fruit (mandle?), hints of aromatic herbs in traces. In the mouth rounded, salty, acidity pronounced a bit more than in other malvasias (what is good!), body good to very good, quite long finish. ■ SERVIS: ⇑ • 10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L) MALVAZIJA 2018 Baracija – CLAI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: malvazija istarska • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic,) • berba/harvest: redovna ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: à la DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno s kzp. • eco certification • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: OK, • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: malo u starinskom štihu, dojam blage maceracije, punije slamnato-žuto, nos solidne jačine, malo na prosušeno voće, orašasto voće, usta lijepo zaobljena, živa, uvjerljivija od nosa, tijelo snažno, u ustima traje / remembering the old style winemaking, impression of certan (not orange!) maceration, yellow straw colour, on the nose relatively intense, showing some dried white stone fruit, some nut fruit. In the mouth vivid and more convincing than on the nose, well rounded, full bodied, finish pretty long ■ SERVIS: ⇑ • 12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) MERLOT 2016 Festigia – AGROLAGUNA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra-Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Hrvatska Istra-Zapadna Istra – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,0 vol%, ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro, bogato /from the points of esthetics and marketing very good, rich • čitljivo/legible: dobro /good ■ VINO je/WINE is: profinjeno, zrelo, kompleksno, s dovoljno voćnosti i sa suptilno uklopljenim drvom, puno, toplo a istodobno i izvrsno pitko. Tamnije rubinske boje s nijansom granatne, na nosu lijepo izraženo, u pravcu tamnog bobičastog i koštićavog voća, popunu daju fine začinske note od boravka u bačvici ali i note razvoja kroz godine. U ustima mekano, zaobljeno, mirodijske niti javljaju se i retronazalno. Tijelo vrlo dobro, trajnost dugačka / Fine, mature, complex, with enough fruiteness and with the subtle incorporated wood. Full, warm but at the same time nice drinkable. Dark ruby-grenat, good expression on the nose, towards the dark berry and stone fruit, enrichment coming by the slightly spicy notes from the barrel and notes developed through the time. In the mouth rounded, slightly spicy nuances again, retronasaly, Very good body, long finish ■ SERVIS: ⇗ • 18 C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux ♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) GRABAR 2016 – CORONICA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, zapadna Istra, Umag • grožđe isključivo vlastito / grapes only from the own vineyard ■ VINOGRAD/VINEYARD: Boscogrando parcela Grabar • ravnica-blago valovito/plain • nadmorska visina/altitude: 60 – 70 m • tlo/soil: duboka crvenica, bogata željezom i drugim mineralima/deep red soil, rich in iron and other minerals • sorta/variety: cabernet sauvignon & merlot • gustoća nasada/plantation density: 6250 loza-vines/ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski(organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: nešto kasnija od redovne (kraj rujna-početak listopada) selekcija grozdova za liniju Gran/a bit later than normal (end of september-beginning october) – selection of grapes for the line Gran ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: fermentacija i malolaktika u inoksu – vrenje tri tjedna, tekući dio na kožici ukupno pet mjeseci/fermentation and malolactic in stainless steel – the liquid part on the skins in total five months • dozrijevanje/maturation: drvo/wood – bačave/cascs 600 lit & velike bačve/ big barrels 2600 lit • 2,5 godine/years • poslije drva još neko vrijeme u butelji, intencija je malo-pomalo dosegnuti jednu godinu butelje/after the wood certain time in the bottle, intention is to reach one year of bottle before the exit to the market ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Hrvatska Istra (Zapadna Istra) • suho/dry • 14,0 vol% ■ PROIZVEDENO/PRODUCED: 3230 butelja/bottles ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro /from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: višeslojno, s visoko izraženim karakterom, dotjerano i elegantno. Odličan primjer kako bordoški cabernet i merlot, rašireni svuda po svijetu, ne moraju uvijek i biti baš na bordoškom kolosijeku, naime u ovome vinu sorte se lijepo prepoznaju ali tlo (crvenica, bogata mineralima), obrada trsja, rad u podrumu od vinifikacije preko njege do punjenja rekli su svoje na način da maksimalno afirmiraju Istru kao područje rođenja vina. Vino lijepo pokazuje vrlo živahnu voćnost, u pravcu tamnog bobičastog voća, blagi fenolni štih svojstven cabernetu, osjeti se sanoviti začinski štih koji kao da malo upućuje na borove iglice, drvo se ni na koji način (tanin, prženo, vanilija) ne nameće i ne ukalupljuje vino u znane klišeje. Usta voćno svježa, lijepo zaobljena, struktura i tijelo vrlo dobri, trajnost u ustima dugačka / multilayered, with character, refined and elegant. Example of how the bordeaux cabernet and merlot are not necessarily always bordeaux (sometimes also boredeaux) style wines, this wine with nice and vivid fruiteness and pronounced minerality is showing the istrian face of the marriage of these two french varieties. Dark in colour, typical fruiteness – dark berry fruit, nice phoenolic touch of the cabernet, spice herbs, pin, wood very discreet, contributing to the complexity and richness ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) GRAN TERAN 2016 – CORONICA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, zapadna Istra, Umag • grožđe isključivo vlastito / grapes only from the own vineyard ■ VINOGRAD/VINEYARD: Boscogrando • ravnica-blago valovito/plain • nadmorska visina/altitude: 60 – 70 m • tlo/soil: duboka crvenica, bogata željezom i drugim mineralima/deep red soil, rich in iron and other minerals • sorta/variety: teran • gustoća nasada/plantation density: cca 6250 loza-vines/ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: nešto kasnija od redovne (početak listopada) selekcija grozdova za liniju Gran/a bit later than normal (beginning of october) – selection of grapes for the line Gran ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: fermentacija i malolaktika u inoksu – vrenje tri tjedna, tekući dio na kožici ukupno pet mjeseci/fermentation and malolactic in stainless steel – the liquid part on the skins in total five months • dozrijevanje/maturation: drvo/wood – od bačava od 600 lit do velikih bačava od 2600 lit/from the cascs of 600 lit to the big barrels of 2600 lit • 2,5 godine/years • poslije drva još neko vrijeme u butelji, intencija je malo-pomalo dosegnuti jednu godinu butelje/after the wood some time in the bottle, intention is to reach one year of bottle before the exit to the market ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Hrvatska Istra (Zapadna Istra) • suho/dry • 14,0 vol% ■ PROIZVEDENO/PRODUCED: 7950 butelja/bottles ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro /from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro ■ VINO je/WINE is: izvanredna interpretacija terana, vrlo kompleksno, s karakterom, dotjerano, elegantno. Tamne (gotovo) neprobojne rubinske boje, lijepo iskazano na nosu, s dosta voćnosti – zrelo tamno bobičasto voće, boravak u drvu, koje je odlično uklopljeno, dao je svoj doprinos na najbolji način, U ustima zaobljeno, dobro pripitomljenog tanina, s dobrom kiselosti s time da je međuigra tanina i kiselina koja zna nerijetko biti problematična ovdje besprijekorna. Tijelom vrlo dobro, zavšetak dugačak / perfect interpretation of the istrian variety teran. Very complex, with character, elabor<ated, eklegant. Dark ruby, nice nose, fine fruiteness – mature dark berry fruit, wood ageing result very fine. In the mouth rounded, tannin tamed, acidity appropriate, interplay between the tannin and acidity excellent. Very good structure, long finish ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) TERAN TERRE DI PARADISO 2017 – VALENTA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Središnja Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kaldir • kosina /slope • sorta/variety: teran ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: – • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Hrvatska istra  • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: Ambicioznije rađeni teran, sortno raspoznatljiv, u ustima donekle grub. Pokazuje voćne arome ali i fenolne niti. U ustima djeluje kao moćno i puno, toplo, tanin se osjeti, između njega i kiselina međuigra nije idealna. Tijelo vrlo dobro./ Teran created with ambition, varietaly recognizable, somewhat rough in the mouth. Fruiteness ok, phenolic note present. The interplay tanin-acidity not ideal. Body very good. ■ SERVIS: ⇗ • (poslužiti s krepkijim,rustikalnim jelima) • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) REFOŠK 2018 Baracija – CLAI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: refošk • loze mlade/vines young • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: à la DIAM  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno vino s kzp / quality wine with controlled origin • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: Uredno, čisto, lijepo pitko, nekompicirano, na kolosijeku sorte. Tamnije rubinske boije, s iskazanom voćnosti na nosu, miris ide u pravcu koštićavg i jadičastog tamnog voća,. U ustima lijpo zaobljeno, skladno, toplo, tijelom dobro do vrlo dobro,/ Nice, clean, fine drinkable. Not complicated, good rapresenting the variety. Dark ruby, fine fruiteness on te nose, in the mouth rounded, harmoinious, warm, body good to very good ■ SERVIS: ⇑ • 16 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: bordeaux….

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M-L) CUVÉE 13 – RITOŠA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra (Poreč) ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: teran 60 %, merlot & cabernet sauvignon 40 % ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood (barrique, tonneau) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: à la DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Hrvatska Istra – kvalitetno s kzp. • suho/dry • 13,0 vol%l ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK ■ VINO je/WINE is: ugodno, lijepo pitko, ne baš komplicirano, te neobvezujuće, ukazuje na to da nije mlado ali za vino staro šest godina očekivao bi se veći razvoj. Na nosu je s notama zrelog tamnog voća, u ustima živahno i zaobljeno, tijelom srednje jačine i srednje dugačke trajnosti / nice drinkable, not complicated, showing that has got some years on it’s shoulders but for the (red) wine six years old one would expect more development. On the nose with notes of mature red fruit, in the mouth rounded, good to very good body, medium long finish ■ SERVIS: ⇑ • 16-18 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: bordeaux

 Slavonija & Podunavlje/Danube region

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L) ZELENAC KUTJEVO 2018 Rosenberg – KRAUTHAKER  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rosenberg • kosina/slope • sorta/variety: zelenac slatki (crvenovršac, rotgipfler…) • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski / nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova / selection of the best grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – 0,75 l ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 5 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kutjevo ZOI/PDO • suho/dry • 13,5 vol%■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro • čitljivo/legible: dobro /good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, mineralno, s lijepim aromama, puno, skladno i profinjeno, ima karakter, čaša zove drugu! Miris isprva malo suzdržan, poslije se lijepo otvara, pokazuje dosta voća (kruška, jabuka…), finu začinsku notu. U ustima vino je ozbiljno, lijepo zaobljeno, slankasto, toplo, tijelom čvrsto, u ustima traje / complex, mineral, with nice aroma, full, harmonious, with character. On the nose at first a bit closed, after a while is opening, and showing fruits (pear, apple…) and some light, elegant spiceness. In the mouth serious, nice rounded, sapid, warm. Body very good, persistence quite long ■ SERVIS: ⇗ • 13 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: M) ZELENAC KUTJEVO 2018 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: zelenac slatki (crvenovršac, Rotgipfler) • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski / nature friendly • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – 0,75 l ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 5 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kutjevo Slavonija ZOI/PDO • suho/dry • 12,5 vol% ■ VINO je/WINE is: vrlo ugodno, skladno, živo, pitko, dosta aromatično, na tragu bijelog koštićavog voća (kruška) i s nitima začinskog bilja, fino zaobljeno, dosta puno, s lijepom kiselosti i s nijansom dopadljive slasti . Tijelom dosta dobro, u ustima traje / harmonious, vivid, nice drinkable, pretty aromatic in the direction of white stone fruit (pear) and with a hint of spice, nice rounded, fine acidity and a nuance of coquette sweetnes. Very good in body, enough long in the mouth ■ SERVIS: ⇑ • 12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L) CHARDONNAY 2017 Princ s Dunava – BELJE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Baranja ■ VINOGRAD/VINEYARD: blaga kosina / slught slope • sorta/variety: chardonnay • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: na kvascu /on the lees ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – 0,75 l ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Baranja vrhunsko / premium • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški uredno • čitljivo/legible: dobro /good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, ozbiljno, toplo, zrelo i zaobljeno, donekle kremasto. Lijepe pune žive žućkaste boje, finog umjerenog mirisa na orašasto voće (badem, orah), snažna tijela, s fino gorkastim završetkom, duge trajnosti u ustima / Complex, serious, warm, mature, rounded, a bit creamy. Nice vivid straw yellow colour, fine bouquet of the nut-fruit like mandel, wallnut, powerfull body, slightly bittery and quite long finish ■ SERVIS: ⇗ • (bijela mesa, bakalar na brudet, složenci…) • 14 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) CABERNET SAUVIGNON 2016 Princ s Dunava – BELJE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Baranja ■ VINOGRAD/VINEYARD: blaga kosina – • sorta/variety: cabernet sauvignon • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova / selection of the best grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu • dozrijevanje/maturation: drvo / wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – 0,75 l ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Baranja – vrhunsko s kzp./premium with the controlled origin • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški uredno • čitljivo/legible: dobro / good ■ VINO je/WINE is: ■ SERVIS: ⇑ • 17 – 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

MAKEDONIJA  MACEDONIA

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L-XL) VRANEC VERITAS 2016 Private Reserve barrique – STOBI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Tikveš vinogorje ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: vranac ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: barrique ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro, u crnom tonu i dosta elegantno, stražnja etiketa jedva čitljiva zbog sićušnih slova/from the points of aesthetics good, in a black tone and elegant, the rear label hardly legible because of a to small font ■ VINO je/WINE is: moćno, toplo, gusto, jako dobro strukturirano, uglađeno, s neopterećujućim, dosta mekanim taninom, u ustima traje prilično dugo. Vrlo tamne rubinske boje s još donekle ljubičastom nijansom, na nosu lijepo izraženo, s finom voćnosti (borovnica, višnja…) te sa začinskim nitima. Ne žuriti se s potrošnjom / powerfull, warm, dense and very good structured, fine rounded, with not bothering tannin, pretty long finish. Dark ruby with still violet nuances, on the nose nice fruiteness (blackberry, wild cherry…) and some refined spiceness. No need to hurry with the consumption ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – osnovni tip/basic type: bordeaux

SLOVENIJA SLOVENIA

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L – XL) PINOT GRIGIO 2018 SEVEN NUMBERS 3 Single Vineyard handpicked – PUKLAVEC FAMILY WINES ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kajžar • kosina/slope • sorta/variety: pinot grigio ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit (10.000) ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 5 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Štajerska Slovenija – zgp – PDO • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: dobro/good ■ VINO je/WINE is: višeslojno, moćno, snažna tijela, živo. Nježne ružičaste boje s bakrenom nijansom, lijepo izražen ali ne i napadan nos, u pravcu bijelog koštićavog voća poput zrele jabuke, ali i orašastog voća – rekao bih badema, popunu daje blaga vanilijska nijansa. Usta mekana, topla, živahna, dojam fine kremoznosti, slankasto i s vrlo dobrom kiselosti, dugačkog završetka/multilayered, powerfull, well structured, vivid. Gentle ruby with copper nuances, quite intensive but not at all agressive nose in the direction of white stone fruit like mature apple, hints also of the nutty fruit like mandel, certain richness coming from a tiny vanilla lines. Mouth souple, rounded, warm, somewhat creamy, sapid & salty, fine acidity, long finish ■ SERVIS: ⇗ • 14 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L – XL) MALVAZIJA ISTRAS WHITE 2018 – KLENART ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Slovenska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: malvazija istarska • berba/harvest: malo kasnija/a bit later than normal ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Slovenska Istra – kakovostvo s kzp /quality wit controlled origin • suho/dry • 14,5 vol% • serija/series: LO1 ■ DIZAJN/DESIGN: elegantno/elegant ■ VINO je/WINE is: ozbiljno, složeno, korpulentno, vrlo toplo, s notama bijelog koštićavog voća, zrelog ali i posušenoga, nazočna fina nijansa smole. U ustima lijepo zaobljeno, kremozno, alkohol malkice peče, stoga je preporuka ovo vino svakako konzumirati uz (krepku) hranu/serious, complex, very warm, with notes of white stone fruit, matured and also a bit dried. In the mouth nicely rounded, creamy, alcohol at the finish is a bit burning, therefore recommendation is to drink this wine with food ■ SERVIS: ⇗ • 14-16 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: XL) PINOT NOIR TINJA CRU 2016 – KLENART ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Slovenska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot crni/noir • berba/harvest: nešto kasnija/a bit later than normal ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Slovenska Istra – kakovostvo s kzp • suho/dry • 15,0 vol% • nefiltrirano ■ DIZAJN/DESIGN: elegantno/elegant ■ VINO je/WINE is: ozbiljno, složeno, korpulentno, snažno, vrlo toplo, dugo traje u ustima. Vrlo tamne boje, na nosu dobro iskazano, s dosta voćnosti (tamno koštićavo voće), pokazuje se nijansa marcipana, dobro se osjeti da je vino dozrijevalo u bačvi, zanimljivosti bouqueta pridonosi malo povišena hlapljiva kiselost. U ustima vino je lijepo zaobljeno, grije, traje, a retzronazalno opet se javlja nit marcipana. Ne treba žuriti s potrošnjom, svakako trošiti uz krepku hranu / seroius, complex, corpulent and powerfull, warm, long lasting. Very dark colour, on the nose with nice fruiteness (stone fruit), traces of marzipan, a bit higher volatile acidity making the bouquet more interesting. In the mouth wine is rounded, retronasal sensation on the nuance of marzipan. No need to hurry with the consumption of this wine. Drink with food ■ SERVIS: ⇗  ⇒ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) REFOŠK ISTRAS 2017 – KLENART ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Slovenska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: refošk ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Slovenska Istra – kakovostvo s kzp/quality with controlled origin • suho/dry • 14,0 vol%l ■ DIZAJN/DESIGN: elegantno/elegant ■ VINO je/WINE is: robusno, vrlo tamne, nepropusne boje, s notama tamnog voća i začina, dosta se osjeti i utjecaj drveta. Usta gusta, topla, vrlo dobra kiselost, tanin ne baš još uglađen. Čekati s konzumacijom, obvezno trošiti uz hranu / robust, dark ruby, with blue berry fruit, spicy lines, wood quite pronounced. In the mouth dense, warm, nice acidity, tanin not yet enough smooth. Drink with food. ■ SERVIS:   ⇒ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

Pjenušci / sparklings

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: XL) LUCIDIA extra brut – SANABOR ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kras ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: rebula, chardonnay ■ PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical(champenoise) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostvo zgp /quality with controlled origin • extra brut • 13,0 vol%, RS 5 g/l ■ DIZAJN/DESIGN: minimalistički stil, etikete male te teže čitljivo zbog sitnih slova/ minimalistic, labels quite small, fonts small therefore legiblity is not very good ■ VINO je/WINE is: složeno, živo, puno, s finim i dugotrajnim mjehurićima, mirisom u pravcu bijelog koštićavog voća ali i korice kruha, brioša, u ustima lijepo zaobljeno, slankasto, s finom kiselošću, tijelom vrlo dobro, traje u ustima / complex, vivid, with very fine long lasting perlage. On the nose in the direction of the white stone fruit but also bread crust, brioche, in the mouth refined, well rouded, sapid, nice acidity, good do very good bodied, long finish ■ SERVIS: ⇑ • 10 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: champagne 

SuČ 12.2019.

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

Kralj vina u Republici Hrvatskoj/ RAJNSKI RIZLING u ZAPEĆKU!

KROZ / THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

 

U više navrata čuo sam primjedbu da se u Hrvatskoj SVI razumiju u nogomet i u vino. Bolje bi, međutim, bilo reći kako svi MISLE da se razumiju…

                Lutajući naokolo svijetom te potom promatrajući situaciju na hrvatskom tržištu plemenitom kapljicom primijetio sam nešto po meni malo zbunjujuće za sredinu vrhunskih znalaca u materiji a vezano uz potrošnju barem dvaju vina koja na globalnoj razini uživaju doista kraljevski status no koja većina hrvatskih potrošača kao da ne doživljava kao nešto osobito vrijedno pažnje. Riječ je o vinu od sorte rizling rajnski, u svijetu zvanome kraljem vina pa i rolls royceom među vinima, te o barolu i barbarescu od pijemontske sorte nebbiolo. Hrvatska već godinama uvozi oveće količine vina, svježi podaci dobiveni ovog proljeća od Hrvatske gospodarske komore pa, nedavno, i objavljeni u mojim tekstovima, govore o gotovo pet puta većem uvozu Bakhova nektara u odnosu na ono što izvozimo, konkretno aktualni uvoz je oko 241.243 hektolitara, a naš izvoz je 58.856 hekolitara, međutim vanjskog rajnskog rizlinga, za razliku od npr. chardonnaya i sauvignona, a jednako tako i barola i barbaresca iz Pijemonta, za razliku od npr. crnjaka iz Bordeauxa i Toscane, baš i nema količinski u osobitoj ponudi na policama domaćih vinoteka. Moguće je, eto, zaključiti da se naše veliko znanje u vinu baš i ne poklapa s afinitetima domaćih pilaca u organoleptici…

Rajnski rizling iz hrvatskih podruma: proizvođači se žale da ga je teško prodati! (Julio Frangen)

Za razliku pak od crnjaka od nebbiola, kultivara koji se osim u nekoliko pokusnih nasada u vrlo malom opsegu uzgaja u Hrvatskoj (Krauthaker), kod vina od sorte rizling rajnski stvar je drukčija, rizling se ovdje u nas proizvodi za prodaju i u Lijepoj našoj on postoji kao ne baš zanemarivi dio tržišne ponude barem nekih vinogorja. Službeni podatak Agencije za plaćanje u poljoprivredi veli da je u Hrvatskoj rizling posađen na ukupnoj površini od oko 573 hektara, a može se reći kako je najviše zastupljen u sortimentu svjeverozapadnog dijela Hrvatske gdje mu klima odgovara osjetno bolje od one vruće u Podunavlju odnosno u jadranskome dijelu Lijepe naše. Rizlingu kao sorti što dolazi sa sjevera Europe u Hrvatskoj nekako najviše pašu klimatski uvjeti na Plešivici, u Hrvatskom zagorju i u Međimurju, posebice na Plešivici gdje je odavna introduciran te gdje ga se prigrlilo kao jednog od domaćih kultivara i smatralo jednom od glavnih Bakhovih uzdanica kraja, no u najnovije vrijeme baš i tu na Plešivici čuje se od vinogradara/vinara ono što brine, a to je – da im je vino od kultivara rizling rajnski teško prodati!

_________________________

ROLLS ROYCE BIJELOGA VINA –  Rajnski rizling – RR – Rolls Royce među vinima! Za Rizling rajnski znalci kažu da je najplemenitija bijela sorta na svijetu, a za nektar koji daje da je kralj bijelih vina.

Rajnski rizling odlikuju izražen vrlo profinjen miris s voćnim i cvijetnim aromama, te visoki ekstrakt, dobar kiselinski sastav i viša ukupna kiselost. Ekstrakt i kiseline omogućuju mu dugovječnost i bez visokog sadržaja etanola. Sposobnost da vino dobro stari i da nakon dužeg vremena u boci razvije specifičan i vrlo cijenjeni bouquet diže Rizling rajnski na dimenziju više, koju druge sorte nemaju u ovome obliku.

Rajnski rizling u Hrvatskoj najbolje rezultate pokazuje u sjeverozapadnome dijelu Lijepe naše – na Plešivici, u Međimurju, Hrvatskom zagorju. Na slikama su vinogradi Šipkovica na Plešivici i Mađerka u Međimurju

SINONIMI: Riesling, Rhein Riesling, Weisser Riesling ili Rizling bijeli, Rheingauer, Johannisberger, Hochheimer, Petit riesling, Riesling blanc, Petit rhin, Riesling renano, Renski rizling. Naziv sorte navodno dolazi od izraza Russling (russ = tamno drvo), drugo objašnjenje vezano je uz riječ Rissling (rissing = onaj koji izaziva suze). Ampelografski, rodbinski, ova sorta nema nikakve veze s Laškim rizlingom, odnosno s Welsch Rieslingom (Graševinom), baš kao ni s Paarl rieslingom i Emerald rieslingom, mada im je dio naziva jednak.

Rizling rajnski je PORIJEKLOM iz doline Rajne u Njemačkoj, smatra se da je kultivar nastao od tamošnje divlje vrste loze Vitis vinifera silvestris. Rizling međutim svojataju Austrijanci, potkreplju tvrdnju o tome da je RR njihov podatkom da je 1301. u okolici Wachaua postojao vinograd zvan Ritzling. Bilo kako bilo, pisani dokumenti bilježe prvu značajniju sadnju Rizlinga rajnskog 1435. u Rüsselsheimu u Njemačkoj.

Stoljećima je kultivar davao razočaravajuće rezultate i smatran je čak i izrazito lošim, pa su ga u produkciji vina miješali s drugim sortama grožđa. A onda su proizvođači uspjeli otkriti vrline Rizlinga rajnskoga! Naime, u ono staro doba, zasigurno u želji da se plodovi spreme na sigurno prije nego li nastupi loše vrijeme, navika je bila grožđe brati relativno rano, a Rizling rajnski je izrazito kasna sorta. Rizling rajnski posađen na prikladnim pozicijama ima sposobnost nakupljanja šećera ako mu se dopusti polaganije i dugo dozrijevanje, a prednost mu je i što istodobno zadržava kiseline. Vina od njega su puna, ali i svježa, i elegantna. Bere li se međutim prerano, daje prosječno, obično, kiselkasto pa i malo oporo vino. S vremenom se došlo još do nečega bitnog: s rajnskim rizlingom upravo i zbog njegove naglašenije kiselosti valja biti strpljiv glede konzumacije, naime kiseline se tek s vremenom smire u vinu i kiselost, mada i dalje živa, tada se osjeti kao smirena i dobro uklopljena, a kroz to vrijeme odležavanja vino bude značajno obogaćeno u aromatskom profilu.

Sasvim slučajno u 18. stoljeću otkrivene su vrline Rizlinga rajnskog. Benediktinci, koji su ga uzgajali u Johannisbergu u rajnskoj oblasti, svake su jeseni slali grožđe na provjeru stručnjaku u državni ured u Fuldu, i čekali su da im on izda službeno dopuštenje za berbu. Godine 1775. kurir s dozvolom vratio se u samostan iz nepoznatih razloga s velikim zakašnjenjem, i grožđe je na trsu već prezrilo, a neke bobice je zahvatila i plemenita plijesan. Isprva u strahu da im je propao rod – benediktinci su živjeli od loze i prodaje vina, redovnici su poslije bili oduševljeni ovom neplaniranom kasn(ij)om berbom…

Rizling rajnski Crtež: Greta Turković

ROD: Rizling rajnski voli sjevernija područja, i tamo traži toplije i od vjetra zaštićene dobro osunčane jugu okrenute pozicije. Nije sklon plodnom tlu, a jako mu odgovaraju kamenasta tla i nanosni loess. Osobito elegantna vina s najfinijim mirisima dolaze s tla s obiljem škriljevca. Zimski mraz podnosi relativno dobro. Lako se osipa ako mu je ometena cvatnja. Prinos mu je srednji, a kod dobrih klonova – danas vinari u Njemačkoj imaju na raspolaganju već oko 60 klonova RR-a – i redovit. Rizling kao kasna sorta najbolji rezultat ostvaruje kad ima dugačak vegetativni period, povoljno i dovoljno dugačko razdoblje dozrijevanja a to je upravo u sjevernijim oblastima bez takvih vrućina kakve budu na jugu, gdje će sazrijevati brže i nakupiti više sladora ali neće s aromatskog aspekta dati tako interesantno vino. Za Rizling je važno da raste uz jezero ili rijeku, kako zato što su jezero i rijeka dobri regulatori i uravnoteživači temperature ambijenta, tako i zato što mu je u završnoj fazi zrenja potreban vlažan zrak radi razvoja plemenite plijesni. Idealni su za nj nagibi terena od oko 30 posto, da loza optimalno upije savjetlost, kako izravno od sunca tako i odbljeskom od površine rijeke ili jezera.

Nije čudno što osebujni pikantni rizlinzi s visokim identitetom dolaze iz njemačkih oblasti uz Rajnu – Rheingaua, RheinHessena i RheinPfalza, te uz rijeke Moselu, Saar i Ruwer, pa iz francuskog Alsacea, opet uz Rajnu, ali i iz Kremsa, Kamptala i Wachaua uz Dunav u Austriji. Njemačka drži primat po raširenosti Rizlinga rajnskog – na njenu je teritoriju 40 posto ukupne svjetske površine zasađene tim kultivarom. Rizling rajnski sadi se i kod nas, dobre rezultate pokazuje na Plešivici, lijepih rizlinga nađe se i u vinogorju Kutjeva. Ima ga dosta na krajnjem sjeverozapadu Hrvatske i u, njemu susjednome, sjeveroistočnom dijelu Slovenije.

SVOJSTVA: Rizling je žuto-zeleknaste boje, predikatna vina su prema zlatno-žutoj. Bouquet rajnskog rizlinga često se i rado uspoređuje s mirisom breskve, marelice, citrusa, meda, od cvijeća čak i nekih vrsta ruža, s nekih (kamenastih) tala RR pokaže i ponešto papra. Kako vino stari, bouquet bude u znaku smola i petroleja, no kad je petrolejski štih jači to se ne smatra vrlinom. U okusu vino je živo i svježe, s dosta nerva, uvijek s lijepom kiselosti, puno te slasno od visokog ekstrakta i od eventualno ostavljenog neprovrelog sladora. Lijepo se pije dok je još s izrazitijim primarnim voćnim i cvijetnim aromama, ali kad ostari onda je i doista i s dodanom vrijednosti.

Među visokocijenjene proizvođače vina spada posjed  Müller Catoir iz okolice Neustadta an der Weinstrasse u Palatinatu. Kuću sada vodi Philipp David Catoir, od kojega saznajem da je u Pfalzu 2018. bila odlična upravo za rizlinge

Čaša: suho i polusuho

Čaša: predikat

Kiseline u vinima od Rizlinga rajnskoga s nekih teritorija u mladosti mogu biti toliko agresivne da vino treba u boci zaboraviti na puno godina, da se one umire. U njemačkoj oblasti Mosel-Saar-Ruwer, koju zbog tla što daje visoku mineralnost uspoređuju s francuskim Chablisom, unatoč tome što je kiselost u tamošnjim rajnskim rizlinzima vrlo visoka, mnogi vinari, privrženi tradiciji, ne žele da vino prođe jabučno-mliječno vrenje kojime bi pungentna jabučna kiselina mjesto ustupila zaobljenijoj mliječnoj. Radije se opredjeljuju za jako dugo čuvanje vina. Danas, u vrijeme nesmiljene utrke za (brzim) novcem, mnogi pak drugi proizvođači ne žele podnijeti ni minimalno čekanje s vinom, pa, da kod mladog vina prikriju moguće smetajuću kiselost i učine ga naizgled pitkijim ranije, pribjegavaju ostavljanju i većeg sadržaja neprovrelog sladora u vinu, da on posluži kao svojevrsna maska. Na kartu neprovrelog sladora često se, s izlikom da slast osobito prija vinima s izraženijim aromama, igra posve prizemno kalkulantski, naime njime se prikriva i nedovoljan sadržaj ekstrakta. Krajem 18. i početkom 19. stoljeća rizling je bio silno popularan i prodavao se u Europi po cijeni koja nije bila niža od tada najboljih francuskih crnjaka. To je zacijelo mnoge proizvođače uvelo u napast da povećavaju prinose u vinogradu i da beru ranije, kako bi, s jedne strane, dobili na količini, a s druge na vremenu. I veći prinosi i ranija berba davali su vegetalne rizlinge s niskim ekstraktima i s hrapavijim kiselinama, pa je nedostatke naravno trebalo sakriti, a pokazalo se da to kod šire mase potrošača dobro prolazi upravo jednostavnim ostavljanjem neprovrela sladora u vinu… Tom prečicom služe se eto brojni proizvođači još i danas, no sladunjavi trend uzmiče jer sve se više računa vodi o zdravlju a šećer i slatko liječnici sve žešće i češće spomnju kao neprijatelje zdravlja, a, opet, oni koji poznaju vino i zahtjevnijih su kreiterija, a tih je, kako rastu kupovna moć i obrazovanost, sve više, ne daju se više navući na tanak led jednostavne slatkoće…

SERVIS I JELO: Za suhi rajnski rizling preporučuje se čaša tulipanova oblika poput ove na crtežu, za mladi je prikladna i ona slična ovoj ali nešto manja i s otvorom-rubom blago izvijenim prema van. Temperatura servisa: 10 do 12 stupnjeva. Poslužite ga kao aperitiv, potom uz plodove mora (prstace, dagnje, škampe, lignje), kuhanu i pečenu bijelu ribu, šparoge, srca artičoka, talijanska topla predjela s umacima od povrća (rezance, njoke, špagete, makarone), ali i, kad je s nešto višom gradacijom i stariji, uz puževe, pa i pernatu divljač, sireve poput edamca, goude. Polusuhi će prijati uz hladnog lososa, na žaru pečenu ribu, kuhanu šunku, pečenu teletinu, janjetinu. Predikatna vina s većim ostatkom šećera servirajte na 12 stupnjeva u manjoj čaši za bijelo vino, uz slatki desert ali ne i onaj s čokoladnim kremama, nego uz kolač baziran na voću. ■

_____________________________

Marija Vukelić (lijevo) u društvu s gradonačelnikom Jastrebarskoga Zvonimirom Novoselom i direktoricom Turističkog saveza Zagrebačke županije Ivanom Alilović, te, dolje, za vrijeme razgovora oko rizlinga, u društvu s Rudijem Grulom, voditeljem Turističke zajednice Međimurske županije, Branimirom Jakopićem, vinarom koji vodi i ugostiteljski objekt Terbotz u Železnoj Gori, i sa sommelierom Željkom Bročilovićem Carlosom, predsjednikom komisije za ocjenu vina (Julio Frangen)

Bez obzira na inozemno porijeklo rizlinga (riesling) i na, u novije vrijeme, sve jače naše usredotočenje na uzdizanje vina od hrvatskih autohtonih sorata, upravo to što vino rajnski rizling (RR – Rolls Royce!) nekako kao da nema među hrvatskom publikom toliko ljubitelja kao što ih imaju druge neke sorte te to što on slovi kao uzdanica u vinskoj proizvodnji određenih naših vinogradarskih područja koja se, poput Plešivice, nisu koncentrirala na domaću/domaće sorte ali uvelike jesu na nekoliko svjetski popularnih inozemnih (rizling, chardonnay, sauvignon, pinot crni), nametnulo je potrebu da se istraži zašto je tržišna situacija s rajnskim rizlingom, kojega, ponavljam, vani uzdižu do kraljevskog prijestolja, u nas sada nekako razočaravajuća. Potraga za odgovorom zadatak  je u koji bi bilo logično da se jače uključe i sâmi proizvođači, enolozi, a i kuhari i sommelieri te marketingaši… Inicijativa za akciju Rizling došla je iz promidžbenih krugova: profesorica Marija Vukelić, koja je već godinama prisutna na hrvatskoj vinskoj sceni kao organizatorica događanja u službi širenja vinske kulture i promocije plemenite kapljice i visoke gastronomije, potaknuta upravo tim neobičnim statusom rajnskog rizlinga na tržištu u nas odlučila je organizirati ovih dana nekoliko aktivnosti u sklopu kojih bi se na visokom strukovnom nivou kušala i vrednovala vina od sorte rajnski rizling, pretežito ona iz domaće produkcije ali uvijek – već kako to bude moguće – i uz neki sortno referentni uzorak iz vinogradarskih područja  gdje je riesling doma, primjerice Pfalza, Rheingaua, Rhein Hessena, Mosele u Njemačkoj, Wachaua, Kamptala, Kremsa u Austriji, Alsacea u Francuskoj, pa i Štajerske u susjednoj nam Sloveniji, zamišljeno je da potom slijede razgovori vinara, enologa, novinara, sommelijera, vinskih trgovaca, marketingaša pa i turističkih djelatnika na teme rizlinga i mogućnosti njegove bolje valorizacije u nas.

Skup o rajnskom rizlingu kod obitelji Jagunić na Plešivici, i sutradan kod dvorca Terbotz obitelji Jakopić u Međimurju (Julio Frangen)

Zasad su održana dva događanja, nimalo slučajno – prvo na Plešivici, a drugo u vinorodnom Međimurju. Namjera je bila obuhvatiti rajnske rizlinge ne samo s Plešivice i sjeverozapadnoga dijela Hrvatske nego i iz drugih naših krajeva gdje se sorta uzgaja, primjerice Slavonije (posebice Kutjevo), te Podunavlja. Marija Vukelić – koja je zamislila da priča ima edukacijsku dimenziju, obratila se, kaže, svim domaćim vinarima za koje se zna da proizvode (i) rajnski rizling, a posebice joj je, dakako, bilo stalo da u priču budu uključeni vinari s visokom reputacijom – okupila je među enolozima, sommelierima, vinskim trgovcima i vinskim novinarima članove za  strukovnu ocjenjivačku ekipu (nekoliko članova komisija zvala je i iz Slovenije), animirala je kao, logično, za temu izravno zainteresirane županijske i gradske institucije i dobila potporu za projekt, te je kušanje i vrednovanje uzoraka naravno naslijepo a, inače, po danas u svijetu pa i u nas uobičajenoj skali do 100 bodova, organizirala, opravdano računajući na dobru logistiku, kod dvaju vinogradara/vinara/ugostitelja – obitelji Jagunić na Plešivici i obitelji Jakopić (dvorac Terbotz) u Međimurju. Na žalost, s uzorcima se nisu odazvali neki predviđeni naši proizvođači s vrlo visokom reputacijom! S druge strane, donekle je razočaravajuće bilo i to što na ovim inače jako profesionalno organiziranim događajima nije zamijećen i veći odziv proizvođača rajnskog rizlinga na ozbiljnom razgovoru o sorti i njenoj tržišnoj poziciji u nas te o tome kako kako situaciju poboljšati.

Degustacija i ocjenjivanje vina od rizlinga rajnskog kod Jagunićevih i, dolje, u restoranu Terbotz. Kušača je na Plešivici bilo 12, a u Međimurju devet. Evo i tko je sve degustirao rizlinge: enolozi Saša Zec i Jasminka Šaško, vinski novinari Ivo Kozarčanin i Željko Suhadolnik, Jože Rozman, Ivan Goričanec,, vinari Dominik Jagunić i Branimir Jakopić, sommelieri Darko Lugarić, Ivan Perković, Marko Rundek, Igor Jurković, Franci Žgur, vinski znalci i pisci Hrvoje Petrić i Staša Bizjak, te gosti-vinari iz Slovenije Boštjan Protner i Milan Hlebec. Predsjednik ocjenjivačkog suda bio je sommelier Željko Bročilović Carlos, inače dugo godina uposlen u ugostiteljstvu u Alto Adigeu/Južnom Tirolu, danas uvoznik i distributer vina hrvatskom ugostiteljstvu i privatnim kupcima

 

Nazočio sam, kao kušač, na oba vrednovanja, koja su s ukupno oko 60 domaćih uzoraka bila vrlo vrijedna jer pružila su lijepi pregled rizlinga iz hrvatske produkcije. Nakon degustacije uzoraka bilo mi je jasno zašto je rajnski rizling kod hrvatskih potrošača u nemilosti. Riječ je ne o izraženijoj ukupnoj kiselosti rizlinga za koju se u nas zna reći da je kamen smutnje. Bilo je, doduše, na tim dvama kušanjima lijepih rizlinga, sa zrelim i dobro uklopljenim kiselinama, ali ipak broj tih rizlinga premalen je s obzirom na ukupan broj podastrtih uzoraka, bilo je i nešto vina koja su djelovala solidno ali kao vina općenito međutim ne i, aromatikom, živošću, dotjeranošću i elegancijom, uvjerljivo kao kapljica baš od kultivara rajnski rizling, ostatak je uzoraka pokazivao tvrdoću i grubost koja bi mogla biti posljedica žurbe autora da s vinom izađe na tržište, dobar dio vina bio je pak nekako mlitav, a dio vina bilo je s nečistoćama do mjere odbacivanja. Primijećeno je da su na degustacijama bolje od mlade kapljice iz berbe 2018. prošla vina starija od dvije do tri godine i više.

Ocjene na Plešivici prezentiranih uzoraka koji su vrijedni spomena i isticanja ovdje kretale su se od 85/100 do 92,7 bodova.  Najboljima su se na vrednovanju na Plešivici pokazali:

Rajnski rizling ledeno vino 2014 – Bodren (92,7); Rajnski Rizling Primus 2015 – Bolfan (90,7); Rajnski rizling ledeno vino 2013 – Bodren (89,8);  Rajnski Rizling 2015 – Šember– (86,9); Rajnski rizling 2017 – Sokač (85,8); Rajnski rizling 2012 – Šimanović (85,4); Coletti Rajnski rizling sur lie 2016 – Kolarić (85,2); Rajnski Rizling 2017 – Kopjar  (85)

Najbolje ocijenjeni uzorci  na Plešivici (Julio Frangen)

Najbolje ocijenjeni u Međimurju:

Rajnski rizling 2017 – Cmrečnjak (86,42), Rajnski rizling 2007 – Jakopić (86,0); Rajnski rizling 2015 – Jakopić (85,7), Rajnski rizling 2017 – Erdutski podrumi (85,28).

U kategoriji vina s ostatkom šećera na kušanju u Međimurju niti jedno vino nije prešlo prag od 85 bodova. U Međimurju nije bilo uzoraka kategorije visokih predikata.

Najbolje ocijenjeni uzorci na vrednovanju u Međimurju: Cmrečnjak, Jakopić, Erdutski podrumi

Lijepi restoran Jakopićevih Terbotz u Železnoj Gori, gdje je u Međimurju održano ocjenjivanje

Zdravko Režek, zadužen u Gradu Jastrebarsko za gospodarstvo, inače i vinar, Robert Braje, vingradar/vinar i ugostitelj, te Siniša šoškić proizvođač vina s Plešivice. I te kako im mora biti stalo da stvari i s vinom i ugostiteljstvom dobro funkcioniraju jer danas dobra, karakterna kapljica i izvorni specijaliteti privlače brojne turiste

U dobrom raspoloženju: Željko Bročilović Carlos, predsjednik ocjenjivačkog suda, i Darko Lugarić, sommelier i suvlasnik zagrebačkog restorana Agava

            Iz razgovora o rizlingu, nakon ocjenjivanja i proglašenja rezultata, izdvojio bih sljedeće izjave, za početak rečenicu slovenskog vinogradara/vinara Boštjana Protnera (Joannes), koji brine o 12 hektara vlastitih vinograda i koji izveze dosta rizlinga u SAD: Vinar se treba odlučiti za rizling, to znači da ga voli i da mu vjeruje. Nužno je potruditi se ne samo u vinogradarskom i podrumarskome dijelu, nego i u komunikaciji s tržištem. U Sloveniji ima dosta rizlinga, ali nekako se vinari rijetko odlučuju ponuditi upravo i rizling među tri prva uzorka koja stavljaju pred gosta i potrošača. A ako rizling ne ističu, on ostaje u sjeni, o njemu se ne zna dovoljno, vinoljupci ga ne prepoznaju i stoga se teže do teško prodaje. Enologinja vinarija Vuglec-breg Jasminka Šaško, napomenula je da klimatske promjene i globalno zatopljenje ne pogoduju rizlingu, primjećuje se kako zadnjih godina, konkretno od 2014., vino nema ekstrakta kao prije. Jasminka navodi i kako često rizlinzi izlaze na tržište premladi, a bolje rezultate pokazuju starenjem. Preporuka je vinarima da se rizling ne forsira preranim punjenjem i preranim izlaskom na tržište, rizlingu valja dati vremena barem godinu do dvije, jer on s vremenom postaje bitno bolji. Sommelier Darko Lugarić, suvlasnik zagrebačkog restorana Agava, predlaže popularizaciju sorte kroz prikladno spajanja uz sljedove hrane, ali odmah i ističe kako su u domaćem ugostiteljstvu veliki problem nedovoljno znanje i nepoznavanje sorte, ali problem je i aktualna kakvoća hrvatskih rizlinga. Željko Bročilović Carlos naglasio je da postoje referentni svjetski rizlinzi, te da nije teško dokučiti kakvi su oni te odlučiti/krenuti smjerom prema kvalitetnijem i boljem. Upozorenje je vinarima da tijekom vinifikacije rizlinga treba jako paziti na to da se sačuva sortnost, rečeno je da je rizlingu ne pašu ni previše drveta ni preduga maceracija jer s njima on lako može izgubiti važne i sortno prepoznatljive cijenjene aromatske karakteristike. I još nešto, vezano uz sortu: upravo da mu se oda počast i da bude lakše uočljiv na tržištu bilo bi dobro uvijek ga i puniti u tradicijske visoke uske rajnske butelje… ♣  SuC 07.2019

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

Vapaj za revitalizacijom / RAPSODIJA KADARKE

 

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

ZAHVALJUJUĆI VOJVOĐANSKOM HRVATU IGNACIJU TONKOVIĆU ZASJALO JE VINO OD STARE NAPUŠTENE i UGLAVNOM ZAPUŠTENE SORTE

 Kuša se kadarka. Eh, tu se neki odmah mršte… Zašto? Da li zato što to nije merlot a niti cabernet sauvignon?…

U čaši su Fantazija 2012 i Rapsodija 2013 – reakcije i te kako pozitivne. Osobito na Rapsodiju. A ti Fantazija i Rapsodija su – kadarka!… E, pa – tu smo: pojedini pilci skloni su, pogotovu stoga što se na tržištu teško mogu naći pažnje vrijedna vina od te i takvih raznih svjetski slabije znanih i manje popularnih kultivara, od sorte što nema neki bjelosvjetski pedigre i što je dotični osobno slabije poznaju – à priori deklasirati vino. Međutim lako je moguće da će vino od te iste sorte ako ga piju pod nekim fantazijskim nazivom – rado – dakako ako je dobro napravljeno –  pohvaliti…

Ignacije Tonković

Kadarkin je usud da ona danas kod većine pilaca pod svojim nazivom teško prolazi kao nešto zanimljivo i dobro. Kadarka kao sorta, ma koliko ona slovi kao tipična za sjeveroistok Hrvatske, za Bačku u Srbiji te za mađarski jugoistok, nosi taj predznak općeg apriornog odbacivanja. Ima tu i logike: danas u segmentu crnih vina od kultivara kao špice naprosto dominiraju oni francuski, koji posjeduju ne samo visoku vrijednost s obzirom na kakvoću vinskoga grožđa što je praktički posvuda pružaju, nego koji na temelju toga, ali i noble-francuskoga, imaju i visoku marketinšku vrijednost.

U današnje vrijeme tržišne dominacije raznih crnih sorata, ponajviše, ponavljam, francuskih – što zasigurno nešto i govori! – kadarka se nalazi u proizvodnom smislu i glede medijske eksponiranosti posve u zapećku do mjere da je najjači hrvatski stručnjaci za vinovu lozu na čelu s prof. dr. Edijem Maletićem a koji su zajednički objavili knjigu o raznim i manje znanim lokalnim sortama prisutnima (i) u Hrvatskoj, smatraju ugroženom, i to s visokim rizikom od iščeznuća.

Šteta je da je došlo do tog visokog rizika od iščeznuća, i doimlje se to i uvelike nepravednome – stoga što kadarka kad je sve kako treba posloženo može pružiti i te kako veliki užitak. Problem je u tome što je zaljubljenika i onih sa strašću te na dovoljnoj intelektualnoj razini da shvaćaju važnost pripadnosti proizvoda teritoriju kao i onih koji ne samo žele nego i mogu investirati u projekt danas bezimenih sorata poput kadarke na visokoj razini – premalo.

Srećom, početkom ovog stoljeća i tisućljeća pojavio veterinar Ignacije Tonković, koji je svoje mirovinsko razdoblje htio posvetiti vinovoj lozi. I – on je u Paliću u Bačkoj u Vojvodini pokazao kako se od najobičnijeg aktualnog loznog autsajdera može, ako postoji dobra volja, učiniti velika stvar. Kadarka iz podruma Tonković nešto je već čemu treba skinuti kapu, a nije rečeno da ako sad, nakon što unatrag nekoliko mjeseci na žalost više nema Ignacija, stvar i dalje, pod vodstvom njegove kćerke Gordane i zeta liječnika dr. Mire Reljanovića, bude išla uzlaznim smjerom, kadarka kao sorta neće u čaši i snažnije zasjati od ove sada.

Eto, uostalom jednog stiha Miroslava Krleže:

… Loza se tiho, i nijemo penje, oh, divno je to njeno slijepo htijenje: iz blata postati čista, vinom što u čaši blista!…

____________________________________________

KADARKA i FRANZ LISZT i La CITE du VIN u BORDEAUXU – Kadarku je jako volio skladatelj Franz Liszt. Nazivao ju je szekszardskim nektarom. Bila mu je inpiracija za glasovitu skladbu Trout Quintet. Liszt je iz osobnih razloga svake godine slao kadarku papi Piju IX. a Tonkovići su obnovili to darivanje 2009. godine i poslali svoju kadareku papi Benediktu XVI.

Danas se kadarka od Tonkovića nalazi i u novootvorenome Gradu vina (la Cité du Vin) u Bordeauxu, u vinoteci Latitude 20 i u restoranu Le 7 ∎

____________________________________________

Ignacije Tonković osmislio je Projekt Kadarka. Cilj mu je bio – kao što je rekao Tonkovićev zet dr. Reljanović – revitalizacaija sorte na cijelom području Panonske nizine. U tome smislu želio je prenositi svoja iskustava u proizvodnji drugima, osobito Mađarima koji je posjeduju u vinogradima znatno više nego mi ali od nje, kako je govorio, uglavnom rade samo mlada brzopotrošna vina. Kadarka se u Mađarskoj uvelike uzgajala u 19. stoljeću, a u novije vrijeme tek nekoliko mađarskih proizvođača posvećuje joj se ambiciozno. Pomalo su je istiskivali drugi kultivari, od frankovke pa do onih francuskih. Inače, ipak Mađari imaju već više od dva desetljeća i ocjenjivanje baš kadarki, javlja mi to kolega Joszef Kosarka, član ocjenjivačkih žirija na raznim i najpoznatijim svjetskim vrednovanjjima plemenite kapljice. U Kiskorosu je uprqavo nedavno održano 22. međunarodno ocjenjivanje kadarki, i tu je Grand prix dodijeljen Kadarki 2015 vinarije Borka iz okolice Villanyja…

– Moja kadarka zasađena je sva na pjeskovitome tlu, na Subotičko-horgoškoj pješčari.  Ne znam nikoga tko se baš ovako, strastveno poput mene, odlučio samo za jednu autohtonu sortu, i to baš za kadarku. Na Decanterovom ocjenjivanju, od 17 srpskih medalja ja sam jedini dobio dva brončana odličja i jednu preporuku za lokalnu sortu – znao se pohvaliti Ignacije, koji se potrudio ustrojiti lijepi salaš s vinskim podrumom ukopanime u pijesak, te koji je, da bi mu strukovnim iskustvom pomogli dobiti moderno vino, angažirao savjetnike iz vana, jednog iz Mađarske a drugoga iz Španjolske, iz svjetski glasovite vinorodne Rioje.

Imanje Tonković, Bački Vinogradi

Kadarke Tonkovići proizvode u četiri etikete – kao Fantaziju, Rapsodiju, Icon i Rosé, a namjeravaju napraviti i slatku kadarku!

Imamo vinograd od 7,5 hektara a želja je proširiti se na 10 ha.  Godišnje proizvodimo od 40.000 do 50.000 butelja, to je sasvim dovoljno da vino možemo čuvati i njegovati. Beremo oko 6,4 tona grožđa po hektaru. Više se ne smije, po pitanju kvalitete nema kompromisa! Naš koncept je da Fantazija i Rosé svake godine izdržavaju podrum, a Simfonija i Rapsodija da budu čista dobit. Ljudi se moraju ponovo naučiti što je kadarka. Brojne prekooceanske zemlje već su se nametnule svijetu svojom kapljicom, a za 20 godina i Kina će preplaviti svijet jako dobrim vinom, I, logično, profit u vinima će padati. Šansu da ostanu pošteđena imat će jedino vina od lokalnih autohtonih sorata, ona koja karakterom i vjerno odražavaju svoj terroir. Kadarku ne možeš premjestiti u Kinu zato što je tamo jeftinije, ona je odavde i samo tu može dati maksimum, govorio je Ignacije Tonković.

Evo i nešto o sorti kadarka iz Zelene knjige izvornih sorata prof. dr. Edija Maletića i njegove strukovne ekipe sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta:

Sinonimi su stara branićevka, branićevka, modra kadarka, skadarka. Homonimi (pogrešni nazivi): nisu poznati. Kategorija ugroženosti: vrlo ugrožena (VU).

_______________________________

Dr. Miro Reljanović i Marija Vukelić, organizatorica prezentacije u Bornsteinu

VIŠE LICA u BORNSTEINU – Nedavno je u zagrebačkoj vinoteci Bornstein predstavljena kadarka u nekoliko lica – kao ružičasti pjenušac rađen klasičnom metodom i s devet mjeseci na kvascu, proizvedeno je pokusno ukupno stotinjak butelja, zatim kao mirni Rosé 2016, sa čak 14,7 vol % alkohola (te s nedostatkom kiselosti koja bi dala živost), pa kao crno vino Fantazija 2012 (mpc 90 kn) i Fantazija 2013, potom kao Rapsodija 2013 (mpc. 130 kn) – jako dobro, puno, skladno, 13,5 vol %, i kao Ikona 2014, još premlado, s jačim utjecajem drva. Moj apsolutni favorit u toj konkurenciji: Rapsodija 2013 (mpc. 130 kn) ∎

________________________________

Gordana Tonković

Podrijetlo sorte i povijest uzgoja: Najpoznatija hipoteza o njezinu podrijetlu govori kako je sorta nastala uz Skadarsko jezero, po čemu je i dobila naziv. Po toj pretpostavci govori se kako je kultivar u 17. stoljeću, nakon prodora Turaka, prenesen na područje Podunavlja gdje se značajno proširio. Ali, najnovija genetička istraživanja kažu da je sorta nastala križanjem mađarskog kultivara Totika i turskoga Papaskarasi. Međutim zasad ipak još nije isključena točnost hipoteze povezane sa Skadarskim jezerom, tj. jugom Balkanskoga poluotoka. Sorta je prije filoksere bila značajno zastupljena u uzgoju u podunavskim zemljama, međutim nakon obnove vinograda poslije filoksere uvelike se smanjio njezin uzgoj. U Hrvatskoj njezin je uzgoj vezan uz istočni dio. Zbog naziva branićevka, koji se koristio na tom području, često se smatralo kako nije riječ o kadarki, međutim genetičkim je istraživanjima potvrđeno kako je riječ o sinonimima (Škala, 2009). Sorta je zbog visoke rodnosti korištena za proizvodnju masovnih crnih vina slabije obojenosti ili u proizvodnji ružičastih vina tzv. šilera.

Rasprostranjenost: Danas se kadarka može naći na području istočne Hrvatske, Mađarske i Srbije, međutim, ponavljam, u znatno manjoj mjeri nego u predfiloksernom razdoblju. U Hrvatskoj je, prema službenim podacima, u uzgoju na tek nešto više od šest hektara (APPRRR, 2013). Ima je, ali u tragovima, i na području sjeverozapadne Hrvatske.

Biološka i gospodarska svojstva – fenološke karakteristike: s vegetacijom počinje srednje rano, cvate kasno, a dozrijeva u III razdoblju. Bujnost: visoka. Osjetljivost prema biotskim i abiotskim čimbenicima: na pepelnicu i plamenjaču srednje, a jače na sivu trulež. Osjetljiva je i na niske je zimske temperature. Rodnost: visoka i uglavnom redovita. Kakvoća: sorta općenito nakuplja srednji sadržaj šecera u moštu, te srednje visoki do visoki sadržaj kiselina, što je posebno izraženo u slučaju veće rodnosti, i tada su vina i slabije obojena. Kontrolom tj. bolje reći obuzdavanjem rodnosti može se postići znatno bolja kvaliteta ploda, pa onda i vina. U fazi pune zrelosti vrlo brzo dolazi do prosušivanja bobica zbog iznimno tanke kožice.

Praktična iskustva i gospodarska važnost: kako bi postigla zadovoljavajuću kvalitetu, sorta, zbog osjetljivosti na niske zimske temperature i na sivu plijesan, zahtijeva dobre, povišene i prozračne vinogradarske položaje. Prikladna je za siromašna, pjeskovita tla gdje i postiže najbolje rezultate. U slučaju kišne jeseni, zbog iznimno tanke kožice može doći do naglog razvoja sive plijesni, i gubitka uroda. Kvalitativni potencijal ove sorte, dakle, jako ovisi o uvjetima položaja, ali i o meteo-uvjetima u pojedinim godinama. U toplim i sušnim godinama može dati vina jako dobre kvalitete, obojenosti i arome, srednje jakosti, ali mekana i bez izraženih tanina, tj. trpkoće, zbog čega je prikladna i za proizvodnju ružičastih vina. Kvaliteti u takvim uvjetima može bitno pridonijeti prosušivanje bobica. U lošijim se godinama preporučuje grožđe preraditi samo u bijelo ili ružičasto vino.

Populacija (veličina i trend populacije): iako joj je trenutačno populacija mala, ne poduzimaju se značajne mjere za revitalizaciju uzgoja ove sorte te valja očekivati daljnje smanjenje njena uzgoja. Ugroženost i mjere zaštite: smatra se da bi bilo potrebno sačuvati hrvatsku populaciju sorte zbog moguće unutarsortne varijabilnosti.   ♣   SuČ – 03/2017

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

ŽIVJELA GRAŠEVINA!

Prvi članovi Kluba ljubitelja (beljske) graševine: Tony Hodges, značajni osječki vinski trgovac Viktor Bijelić, Steven Spurrier, te, iz Belja, Goran Pajnić, predsjednik Uprave Belja d.d., i Ljiljana Vajda-Mlinaček, direktorica marketinga. Kao prvi članovi Kluba dobili su na dar svaki po dvostruki magnum s beljskom vrhunskom graševinom

 BERBA 2013: BELJE U POČAST NAŠEM VELIKOM ADUTU U ČAŠI.  DO JUČER u SVIJETU MARGINALIZIRANOJ – u HRVATSKOJ, INAČE, NAJRAŠIRENIJOJ – SORTI, TE NJENOME VINU, DANAS UPRAVO IZ SVIJETA u HODOČAŠĆE k NAMA STIŽU NAJRENOMIRANIJA IMENA IZ SVIJETA ENOLOGIJE, MARKETINGA i MEĐUNARODNE VINSKE PUBLICISTIKE

 Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Dočekali smo i to: do jučer Graševinu (sorta) i graševinu (vino) nitko izvan podučja Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Češke nije uopće šljivio, čak Graševina kao izraz u internacionalnoj terminologiji nije ni postojala nego su se rabili Welsh riesling, Laški rizlng, Riesling italico…, a danas s njom žive znani inozemni enolozi poput profesora Roberta Ferrarinija (savjetnika najcjenjenijeg proizvođača veronskoga kraja Quintarellija, ali i još nekih drugih izvrsnika), pa internacionalno renomirani marketingaši, npr. Tony Hodges BrandStory, njoj hodočastiti dolaze najpoznatija vinska pera svijeta poput Stevena Spurriera, Oza Clarka, a naziv Graševina kao glavni za sortu u najnovijem podacima naprosto našopanom vodiču vinskim kultivarima svijeta Wine Grapes rabe ni manje ni više nego Jancis Robinson, José Vuillamoz i Julia Harding. Do jučer, kod hrvatskih ljubitelja plemenite kapljice na prvome je mjestu bila graševina iz Kutjeva, danas je na tronu ona iz Belja. Nepromijenjeno je ostalo tek ovo: u Kutjevu relevantni proizvođači količinom i kakvoćom te stalnosti u ponudi kao i nazočnošću u oku i uhu javnosti i dalje su tek Krauthaker, malko manje Enjingi i Kutjevo d.d. s time da im u društvo pristiže Galić, u Daruvaru je to Vinarija Daruvar, a u baranjskome dijelu to je Belje d.d.

Steven Spurrier i Tony Hodges na ulazu u stari podrum Belja u Kneževim Vinogradima. Steven Spurrier kuša graševinu u podrumu Belja d.d. Popodne prije večernje svečanosti posvećene graševini s enolozima Belja imao je opsežnu degustaciju – pedesetak uzoraka

 ___________________________

GOLEMO ULAGANJE – Otkako je u prošlom desetljeću Agrokor preuzeo Belje, do sada je u posjed uloženo oko 2,3 milijuna kuna! ∎

___________________________

Belje je vrlo ozbiljno krenulo u kampanju na afirmaciji baranjske graševine, s jedne strane (i) angažmanom i inozemnog enologa-savjetnika a s druge strane angažmanom inozemnih stratega na polju marketinga te vinskih komunikatora, i to ne bilo kojih nego onih sa zvučnim imenima. K tome, Belje svoja vinska događanja diže – ili, kao organizator, barem se svojski trsi to učiniti – na znatno višu razinu od obične pučke veselice.

U zgradi starog podrumua u Kneževim Vinogradima a gdje su smješteni prostrana kušaonica i, dolje, pod svodovima obloženim opekama, velike hrastove bačve za dozrijevanje vina postavljene u savršenom redu poput smotre vojnika neke elitne postrojbe, u krilu što još nije ispunjeno bačvama priređeno je posebno događanje u čast Graševini i graševini a u povodu završetka ovogodišnje berbe te sorte za potrebe Belja. Prezentacija graševina, vrlo okusni menu (u izvedbi odličnog restorana Kormoran), uzvanika mnogo, među njima i spomenute svjetske zvijezde novinarstva i marketinga s područja vina, ali i novinari iz Hrvatske, Srbije, Mađarske…

Kamere i mikrofoni usmjereni prema Stevenu Spurrieru

Nadahnuti govor iskusnog britanskog marketingaša Tonyja Hodgesa, glavu marketinške kampanje Belja, zatim poučan nastup Stevena Spurriera koji je govorio o tome kako se višeslojno uspješna robna marka stvara na način da se osnovna – bilo izvorno lokalna, domaća, bilo udomaćena –  namirnica/sirovina i finalni proizvod što ga resi tipičnost kroz uzgoj/produkciju te komunikaciju prema javnosti tjesno vežu uz određeni geografski (tlo, klima, sorta, tradicija…) prostor. Dok je enologinja Belja Suzana Zovko kao pčelica vrijedno obilazila brojne uzvanike za stolovima i nastojala im pružiti više podataka o graševini – na pozornici nastup glavnog enologa Belja Marijana Kneževića, s nekoliko rečenica o berbi 2013. Baš za sortu Graševina. Ljiljana Vajda Mlinaček, i najava osnutka, u režiji Belja d.d., Kluba ljubitelja (beljske) graševine, proglašenje prvih četiriju počasnih članova toga Kluba kroz koji je moguće ostvariti određene pogodnosti pri kupovini vina ali i u kupovini turističkih usluga Belja d.d…

___________________________________________

VRUĆINE i KISELINE – Glavni enolog Belja Marijan Knežević kad je lani na prezentaciji en primeur slavonskih graševina u zagrebačkoj Esplanadi govorio o berbi 2012. i spomenuo da je unatoč visokim temperaturama pH kao bitan čimbenik bio značajno nizak te kad mi je sada pričao o berbi  2013. i pokušao odgovoriti na moje pitanje kako to da je kod vrhunskih beljskih crnih vina baš i iz vrućih godišta osjet kiselosti pojačan, iznio je da i kad su ljeti i dugotrajne vrućine i kad se slador u grožđu prilično brzo povećava kiseline se u baranjskom vinogorju u dobroj mjeri zadrže. Obično je za vrijeme velikih vrućina i suše razlog naglog povećanja sadržaja šećera u bobici gubitak tekućine iz bobice i koncentracija sastojaka, pa dio objašnjenja može počivati na tome i za kiseline, ali Knežević veli da je u cijeloj priči za taj za mene neočekivano jači osjet kiselosti zasluga i tla, da je ono takvo – riječ je o degradiranom černozemu na praporu – da pomaže održavanju pH na nižoj vrijednosti, eto lani je u beljskoj berbi kod crnih kultivara pH bio oko 3,3 do 3,5 što je za crne sorte sjajno… Utjecaj na neočekivano nešto izraženiji osjet kiselosti u vinu svakako ima i dob vinograda, naime dok su loze još mlade – Belje je nove vinograde sadilo 2004. i 2005. – iskoraka u organoleptici uvijek ima na ovaj ili onaj način, prava harmonija nastaje kako loza stari i zrije. ∎

Marijan Knežević, glavni enolog Belja, govorio je o berbi 2013.

____________________________

Dobro zamišljeno (jedino s malim kašnjenjem početka zbog nogometne utakmice Hrvatska-Belgija), ali… Na žalost, kako je vrijeme u tijeku inače vremenski razumno doziranoga programa odmicalo, žamor u publici i komešanje, te šetnja postajali su izraženiji. U nas ništa nova, nije to svakako bila nervoza ili ljutnja zato što smo izgubili od Belgijanaca. Mada su uzvanici bili, što se kaže, ljudi od imena, dobrome dijelu gostiju očito nije uopće bilo važno to što se govorilo sa bine. Malo strpljenja, pozornosti i PRISTOJNOSTI prema domaćinu ipak valja pokazati… Možemo li na ovim našim prostorima shvatiti da onaj tko nešto priređuje i za to potroši sredstva i vrijeme ne ulazi u trošak tek zato da nekoga nahrani i napoji i zabavi, nego prvenstveno zato da nešto pokaže. Hrvatski je to sindrom neslušanja i žamorenja publike i za vrijeme i sasvim kratkih pozdravnih govora organizatora, iskusio sam to dobro tijekom 20 godina organizacije velikog (i do 500 uzvanika) Ateljea okusa Svijeta u čaši na kraju svake godine…

Komešanje i žamor u gledalištu, dok na pozornici traje službeni program

Steven Spurrier veli  mi da mu se graševina osobito dopada, ali da na njoj ne treba i stati u afirmiranju vlastitoga potencijala, naime i Spurrier, kao i Tony Hodges i  kao što je svojedobno u Belju kazao i Oz Clark, veliki je zagovornik toga da se Belje i Baranja jače posvete i Frankovki/frankovki. Beljska vrhunska Frankovka 2009 dokazuje da to i te kako ima smisla…

 

 Vrhuška slavonske graševine: kutjevački proizvođač Vlado Krauthaker, Baldo Matić, savjetnik za vinogradarstvo i vinarstvo u Belju d.d, Milan Štimac kao aktualni tajnik udruge Craševina Croatica, te Đuro Horvat, direktor za vinogradarstvo i vinarstvo pri Agrokoru  Hoće li se i Belje i Krauthaker značajnije okrenuti i  frankovki?

Iako su i Hodges i, pogotovu, Spurrier – koji je, inače, u sedamdesetima prošlog stoljeća u Parizu organizirao čuveno ocjenjivanje naslijepo i sraz burgundijskih chardonnaya i bordoških cabernet sauvignona te kalifornijskih chardonnaya i cabernet sauvignona, kad je trijumfiralo vino kuće Chateau Montelena gdje je tada kao enolog radio Miljenko Grgić – u više navrata naglašavali, vezano uz graševinu, važnost, u tržišnome smislu, stvaranja robne marke kroz vezivanje proizvoda uz uži teritorij, čime do punog izražaja dolaze tipičnost i posebnost kao bitni snažni magneti usmjereni prema kupcu iz jednoga pravog mora današnje ponude, moguće je da je tek neznatan broj nazočnih shvatio da bi se, radi ostvarenja potpunog ispunjenja graševine kao dijela oblasti Baranje, uz Belje, i drugi proizvođači graševine iz toga dijela Podunavlja – ako žele dobro i cijelome kraju i sebi – morali definiranim radom u vinogradu i u podrumu i u komercijalizaciji uključiti znatno aktivnije, znači efikasno, u službeno definiranje standardiziranog organoleptičkog profila karakteristične baranjske graševine unutar apelacijske oznake Graševina kzp. Baranja, kao i, organiziranim osmišljenim zajedničkim radom, u marketing radi dobroga plasmana i proizvoda i teritorija…

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ